You are on page 1of 7

U tu regiju, koja se nalazi na važnom prometnom položaju, pripadaju

države:Njemačka, Austrija, Švicarska, Lihtenštajn, Slovenija, Mađarska, Češka,Slovačka, Poljska i Hrv
atska. Reljef je raznolik, a klima umjereno topla. Etnički sastav je složen jer se u ovoj skupini dodiruju
dvije velike skupine naroda i jezika: Germani i Slaveni. Veći dio regije bio je od Prvog svjetskog
rata unutarAusto-Ugarske Monarhije. Osim guste naseljenosti, regiju obilježavaju i velike razlike u
razvijenosti gospodarska pojedinih država. Bivše socijalističke države (Mađarska, Poljska, Češka,
Slovačka, Slovenija i Hrvatska) mnogo su slabije razvijene od zemalja na zapadnom dijelu

Svemir
Svemir, kosmos, vasiona ili univerzum je beskonačno prostranstvo koje nas okružuje. To je ustvari
vremenski prostor u kome plovi mnoštvo nebeskih tijela i koji postoji neovisno od ljudskog znanja. Nebeska
tijela dijelimo na:

 zvijezde

 planete

 satelite

 planetoide

 komete

 meteore

 crne rupe i

 neutronske zvijezde

 sateliti kojih ima preko 80

Zvijezde su najrasprostranjenija nebeska tijela u Svemiru. To su užarena plinovita tijela slična Suncu (sl.1).
Golim okom možemo vidjeti oko 5000 zvijezda a teleskopom stotine milijardi. Udaljenosti među zvijezdama
su ogromne i mjere se svjetlosnim godinama (SG). Svjetlosna godina je put dug oko 9,46 biliona kilometara
što ga pređe svjetlost za godinu krećući se brzinom od 299 792 458 m/s.Sunce je Zemlji (sl.2) najbliža
zvijezda koja se nalazi na udaljenosti od 149 600 000 km ili 8,3 svjetlosne sekunde (sm). Osim Sunca,
najbliža je Proksima Kentaura (Proxima Centauri ili Alpha Centauri C, sl.3) koja je udaljena oko 4,3 SG.
Zvijezde se međusobno razlikuju po veličini, boji i sjaju. Najsjajnija zvijezda u sazviježđu Orion
je Betelgez (Betelgeuze ili Alpha Orionis, sl.4),aAntares (Alpha Scorpii, sl.5) u sazviježđu §korpion.

Na nebu se vide zvjezdani skupovi koji nas doimaju svojim izgledom i zovu se sazviježđa ili konstelacije.
Ima ih 88, a najpoznatija su: Veliki i Mali Medvjed, Škorpion, Strijelac i dr. Međutim, zvijezde se prirodno
grupišu u veće zvjezdane skupove poznate kao zvjezdana jata ili klasteri. Više takvih zvjezdanih jata
čini galaktiku, a galaktike opet tvore galaktičko jato ili metagalaktiku unutar prostora.

Naša galaktika se zove Mliječni put ili jednostavno Galaktika, i spiralnog je oblika. Sunce se nalazi na
samom rubu jednog njenog rukavca, zajedno sa još nekoliko najbližih zvijezda. Najbliže galaktike našoj su

s nepouzdanošću od 200 miliona godina. Teorija Velikog praska Najvažnije otkriće kosmologije.Veliki i Mali Magellanov oblak koji predstavljaju njene prirodne pratioce. prema NASA- inom projektu zvanomWilkinsonova Mikrovalna Anizotropna Proba (WMAP). On nije ni prazan prostor (vakuum). dominantnog modela u kosmologiji danas. je doveo do podjele u vezi s značenjem riječi Svemir između opservacionih i teoretskih kosmologa. Pokušaji da se shvati sam smisao Svemira s najveće tačke gledišta su napravljeni u kosmologiji. Sve u Svemiru plovi i za sve vrijede poznati prirodni zakoni. gdje su prethodni obično odbacili nadu za opserviranjem cijelog prostorno- vremenskog kontinuuma. tj. Veliki Magellanov oblak (sl.6) je udaljen 179 000.Starost Svemira se procjenjuje na oko 14 milijardi godina. Oni koji su uvjereni u to da možemo opservirati cijeli kontinuum mogu koristiti izraz naš Svemir. Teža nebeska tijela uvijek privlače ona lakša. nazvane još i fizikalnom kosmologijom. Ovo je prekretnica teorije Velikog praska. Pored pomenutih nebeskih tijela i zvjezdanih sistema u Svemiru postoje i mnogi drugi zanimljivi tajanstveni objekti poput kvazara u intergalaktičkom i maglica u interstelarnom prostoru koji se kreću velikim brzinama. Tokom druge polovine XX vijeka razvoj opservacione kosmologije. odnoseći se djelimično samo na njegov poznati dio ljudskim bićima. to je svod koji ima dubinu. a Mali Magellanov oblak (sl. Ipak ovo se temelji na pretpostavkama za koje važi osnovni model korišten za analizu podataka. To znači da Svemir nije statičan nego dinamičan. dok su kasniji zadržali ovu nadu pokušavajući pronaći najrazumnije spekulacije za modeliranje cijelog prostorno-vremenskog kontinuuma. pristupa se gravitacionoj singularnosti. prilično apstraktnom matematičkom konceptu. Pojam Svemira U prvoj polovini XX vijeka riječ Svemir se upotrebljavala u smislu značenja riječi cijelog prostorno- vremenskog kontinuuma u kojem egzistiramo zajedno sa svom energijom i materijom unutar njega.7) 210 000 SG. što svjedoči obilato elektromagnetsko zračenje koje pristiže do nas iz dalekih svemirskih prostranstava. opservabilni Svemir i vidljivi Svemir se često koriste pri opisivanju dijela Svemira kojeg možemo vidjeti ili pak opservirati. jer je uvijek ispunjen energijom. . Te udaljenosti nisu stalne i neprestano rastu u toku vremena. i kreću se u granicama od nekoliko stotina hiljada do preko miliona svjetlosnih godina. koji može i ne mora se podudarati sa stvarnošću. Ako posmatramo ovo širenje unatrag. Ostale metode za procjenjivanje starosti Svemira daju različite godine starosti.sve se mijenja i sve se kreće. što je uzrokovano fenomenom poznatim kao širenje Svemira. Termini poznati Svemir. metagalaktika i kvazara su mnogo veće od međuzvjezdanih. Svemir je u suštini taman prostor kome se ne nazire ni početak ni kraj. nauci koja se razvila iz fizike i astronomije. a ona lakša pod uticajem sile gravitacije rotiraju oko tih težih. usprkos ekstremnim poteškoćama u stvaranju slike bilo kojeg empirijskog ograničenja u ovim spekulacijama i riziku od svođenja na nivometafizike. Ništa se u Svemiru ne dešava slučajno. širenje Svemira. Udaljenosti između samih galaktika. je provedeno na osnovu opservacija crvenog pomaka i kvantificirano Hubbleovim zakonom. Širenje i starost Svemira. sve ima svoj uzrok.

ali bez savijanja cilindra. Trodimenzionalni ekvivalent je nepovezani "sferni prostor" koga je otkrio Bernard Riman i koji ima konačnu zapreminu ( ). Što gledamo dalje i dalje. Ovo se može shvatiti ako koristimo dvodimenzionalnu analogiju: sfera nema ruba. koje su kosmolozi pokušavali objasniti početnim periodom brze inflacije (širenja) uz Veliki prasak. ali pored toga ima konačnu površinu ( ). odnosno da li pravilaEuklidove geometrije važe uopće. Ovo mišljenje je dobilo na snazi najnovijim podacima WMAP-e. Kao prvo. kao što je jezero (prividno) ravno. promatrajući "akustične oscilacije" pri temperaturnim kolebanjima kosmičkog pozadinskog zračenja. otkako se Svemir širi. ali ipak može biti prostorno konačan. Oblik Svemira Važno otvoreno pitanje u kosmologiji je oblik Svemira. Rub kosmičkog svjetlosnog horizonta je udaljenost od 13. organiziranih u oko 1010 galaktika. Također se može uočiti pri kosmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju koje je mnogo slabije zračenje od onog skorije nastalog nakon Velikog praska.Fundametalni aspekt Velikog praska može se danas vidjeti u opservaciji koja se zasniva na činjenici da što su galaktike dalje od nas to brže od nas odmiču. Ovo bi sačinjavalo sadašnjuzapreminu poznatog Svemira. gdje su . dva kraja cilindra međusobno povezana. koje same tvore galaktičke klastere isuperklastere. mi živimo u centru našeg opservabilnog Svemira. Veličina Svemira i opservabilni Svemir Postoji nesporazum u pogledu činjenice da li je Svemir konačan ili beskonačan prema prostornoj veličini ili zapremini. Broj galaktika može biti čak i veći. a procjenjuje se na oko 78 milijardi svjetlosnih godina. Danas mnogi kosmolozi smatraju da je opservabilni Svemir (prividno) ravan. a koja je jednaka 1. Svemir nema prostornu granicu prema standardnom modelu Velikog praska. To je dvodimenzionalna površina s konstantnom krivinom u trećoj dimenziji.u konfliktu s običnom geometrijom. (Druge mogućnosti uključuju sličnu "eliptičnu površinu" i "cilindričnu površinu".7 milijardi svjetlosnih godina. s lokalnim naborima gdje masivni objekti remete prostorno-vremenski kontinuum. Ovo pozadinsko zračenje je značajno uniformno u svim pravcima. postoje i . Mi živimo u centru Svemira kojeg opserviramo. Sadašnja udaljenost do ruba opservabilnog Svemira je veća.9 × 1033 kubnih svjetlosnih godina (pod pretpostavkom da je ovaj region savršeno sferičan). Kao drugo. vidimo stvari iz sve bližih vremenskih epoha dok se ne približimo graničnom nultom vremenu modela Velikog praska. A pošto se svjetlost kreće istom brzinom u svim pravcima prema nama. ne zna se pouzdano da li je Svemir ravan. Opservabilni Svemir sadrži oko 7 × 1022 zvijezda. Uz to su sve tri dimenzije konstantno zakrivljene u četvrtoj. prema prividnoj protivrječnosti Kopernikovog zakona koji kaže da je Svemir manje ili više uniforman i da nema primjetnog centra. Ipak opservabilni Svemir kojeg sačinjavaju sve lokacije koje imaju uticaja na nas otkako je Velikom prasku pridružena brzina svjetlosti je pouzdano konačan. Ovi su također dvodimenzionalni prostori s konačnim površinama. što se zasniva na Hubbleovom dubokom polju opserviranim kosmičkim teleskopom Hubble. Ovo je jednostavno iz razloga što se svjetlost ne kreće beskonačno brzo i što opserviramo samo prošlost. ne zna se pouzdano ni da li je mnogostruko povezan.

trebali bismo zvijezde i galaktike nazvati "slikama" zvijezda i galaktika. onda bi putovanje po "pravoj" liniji u bilo kom pravcu teoretski uzrokovalo povratak u početnu tačku nakon putovanja do udaljenosti ekvivalentnoj "periferiji" Svemira (što je nemoguće prema našem sadašnjem shvatanju Svemira. možda. kompleksnog oblika) kojeg možemo vidjeti jedanput ili nekoliko puta iza njega u raznim i možda svim pravcima. (Zamislite kuću od ogledala). Ipak. dok je moguće da je Svemir višestruko povezan i dovoljno malehan ( i podesno. Ako je Svemir zaista nepovezan a prostorno konačan. sfera ima jedinu i možda estetičniju zadovoljavajuću osobinu da su sve tačke na njoj geometrijski slične.bezbrojne druge. kao što je opisano. rezultati najnovijeg istraživanja kosmičkog mikrovalnog zračenja (KMZ) čine je veoma neizvjesnom. Mada ni ova mogućnost nije isključena. Srtiktno govoreći. .). dok je njegova veličina mnogo veća od veličine opservabilnog Svemira). Ako bi to bilo tako. stvarni broj fizikalno udaljenih zvijezda i galaktika bi bio manji nego što je danas proračunato.

Na zapadu prirodnu granicu čini rijeka Rajna. Rajni i Labi. koju je oblikovala rijeka Dunav i njene pritoke.tačnije Vojvodina  Rumunija (zapadni dio) Geografija Geografske granice Srednje Evrope nisu jasno određene i većinom prate državne granice zemalja koje je čine. koji je ograničen dolinom rijeke Save i Dunava do Đerdapa. potom na istoku granicu čine Karpati i istočna poljska granica. Vezer i Rajna. Evropsko sredgorje. Vodostaj ovisi o . 4. Rijeke su su nataložile riječne nanose. U južnom dijelu na reljef su snažno utjecali rijeke i vjetrovi. Velike rijeke omogućile su razvoj riječnog sobračaja. te jedinstven politički i privredni centar evropskog kontinenta. te alpska jezera Bodensko jezero i Ženevsko jezero.Istočne. 2. U političkom pogledu Srednju Evropu čine slijedeće države:  Njemačka  Poljska  Češka  Slovačka  Švicarska  Lihtenštajn  Austrija  Mađarska  Slovenija  Hrvatska (samo sjeverni dio)  Srbija. koja se proteže od tzv. Panonska nizija. je staro gorja koje čine Njemačko i Češko sredogorje protežu se od Rajne na zapadu do južne Poljske na istoku. Nakon propasti komunizma koji je Evropu dijelio na Istočnu i Zapadnu. Drava. Alpe koje predstavljaju oštru granicu sa Južnom Evropom. ispresjecani brojnim kotlinama i dolinama manjih rijeka. Evropskog sredgorja do Baltičkog i Sjevernog mora.Srednja Evropa je evropska regija slabo definiranih granica. Tisa (rijeka). češka Morava itd. baltičkom i crnomorskom. U sjevernom dijelu vidljivi su tragovi u ostatcimamorenskih nanosa. Hidrografija Vode Srednje Evrope pripadaju trima slivnim područjima i to sjevernomorskom. 3. ledenjačkih jezera i močvara. Sava. koga čini Dunav sa pritokama Rab. sa juga regija je ograničena Alpama. Najznačajniji vodotoci koji pripadaju baltičkom slivu su Odra i Visla. region je ponovno dobio na značaju kao jedinstven kulturno-civilizacijski prostor. Pribaltička ili poljsko-njemačka nizina. Reljef U pogledu reljefa razlikuje se pet jedinstvenih cjelina: 1. između Zapadne. a vjetar je nanjeo fini pijesak prapor i les koji je uzrokovao nastajanje plodnoga tla. Od jezera najveće jeBlatno jezero u Mađarskoj. Svi vodotoci orjentisani prema jugu i jugoistoku pripadaju crnomorskom slivu. a sjavernomorskom Laba. Južne i Jugoistočne Evrope. posebno na Dunavu. manjim djelom Jadranskim morem i obodom Panonske nizije.

a u predjelima iznad 2000 metara razvija se planinska vegetacija. te Koper u Sloveniji. . Promet i komunikacije Na sjeveru prohodnost omogućuje nizak reljef. Hamburg i Rostok u Njemačkoj. U središnjem dijelu to su doline rijeka a u planinskom prostoru to su tuneli i prevoji.Moskva) 2. zapadni dio Srednje Evrope .padavinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. u Nacionalnom parku Pušća Bialowizca ( Bjelovaška prašuma). Pristup svjetskim morima mogućio je i razvoj pomorskog saobraćaja i velikih luka kao što su Bremen. i to uglavnom hrastive i bugove šume. S rastom nadmorske visine u gorjima. te preovladava blaga okeanska klima pa su zime toplije a količina padavina je veća. Prosječna januarska temperatura je . Prosječna količina padavina se krećeod 750 .Istočna Evropa u dva pravca prema sjevernom i srednjem Jadranu Klima Klima Srednje Evrope nije toliko raznovrsna kao u drugim predjelima i u najvećem djelu preovladava umjereno kontinentalna klima. Na sjevero-zapadu Pribaltičke nizine jak je uticaj Atlantika. Najniža temperatura je izmjerena u Inzbruku . klime i reljefa ima uglavnom jednolične pojaseve vegetacija. i kao stepe pretvorene u plodno tlo. Kontinentalnost je izraženija na istoku gdje je manja količina padavina. a prema istoku količina padavina poada od 750 - 500 mm. Vegetacija Područje Srednje Evrope zbog svog položaja. listopadne šume polako zamjenjuju četinarske šume. Glavni putni pravci su: 1. Najzastupljenije su listopadne bjelogorične šume.Istočna Evropa (Berlin .Brisel) 3. U Poljskoj su očuvani oblici listopadne šume kakva je nekad pokrivala Srednju Evropu. Uticaj Sredozemlja ograničen je na usko područje Slovenije zbog uticaja Alpi. Najprometniji kanali su Rajna-Majna- Dunav i Kielski kanal. a najviša u Poznanu u Poljskoj + 39.100 mm na krajnem zapadu. Gdanjsk u Poljskoj. Povečanjem nadmorske visine opada temperatura pa je klima na planinama oštro kontinentalna i planinska.31 °C. ispresijecan plovnim kanalima i rijekama te gusta prometna željeznička i cestovna mreža.Zapadna Evropa (Berlin . a julska + 20 °C .4 °C. južni dio Srednje Evrope . u Panonskoj niziji ponegdje listopadne šume prelaze u visoke stepe. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Evropska rijeka. do 2000 mm na Alpama. Šume su danas uglavnom iskrčene.4 °C. pravac sjeverni dio Srednje Evrope .

suncokreta i krmnog bilja. mašinogradnja i strojna industrija. povrtlarstvo. . elektronska industrija. Od lake industrije razvijene su skoro sve grane privrede. zlatom. U zapadnom djelu razvijena je poljoprivreda i to ratarstvo. olovom. srebrom. Pored ovih ruda ima i dosta nalazišta jantara.zatim boksitom. uranom icinkom. piritom. što je uzrokovano dobrom mehanizacijom i velikim poloprivrednim imanjima. treća u svijetu iza SAD-a Kine. bakrom. dok se u primosrkim mjestima razvija ribolov. kalijem. fasfatima. Značajna je i proizvodnja industrijskog bilja šećerne repe. duhana. U zemljama sa komunističkim režimom bili su izgrađeni mnogobrojni industrijski kompleksi. najrazvijenija je njemačka ekonomija. tako da se razvila crna i obojena metalurgija. treseta.U poljoprivredi radi veoma mali broj stanovnika.megnezijem.Privreda i resursiSrednja Evropa je bogata brojnim resursima. voćarstvo. brodogradnja i avioindustrija. Naime Evropsko sredgorje je vrlo bogato ugljenom i željeznom rudom. živom. točarstvo i peradarstvo. hemijska industrija. precizna i optička industrija. koji su procesom privatizacije i tranzicije uglavnom restruktuirani i prilagođeni uslovima tržišne ekonomije. grafita. manganom. automobilska industrija. Rude su vrlo rano omogućile industrijalizaciju cijelog regiona. u planinskim Predjelima stočarstvo. kaolina i sedre. sump orom. električna industrija.