You are on page 1of 52

Йцукенгшщзхъфывапролджэяч

смитьЙцукенгшщзхъфывапрол
джэячсмитьЙцукенгшщзхъфыв
Skripta iz kolegija:

апролджэячсмитьЙцукенгшщзх
GEOGRAFIJA RUSIJE
Larisa Dukić

ъфывапролджэячсмитьЙцукенг
2013./2014.

шщзхъфывапролджэячсмитьЙц
укенгшщзхъфывапролджэячсми
тьЙцукенгшщзхъфывапролджэ
ячсмитьЙцукенгшщзхъфывапро
лджэячсмитьЙцукенгшщзхъфы
вапролджэячсмитьЙцукенгшщз
хъфывапролджэячсмитьЙцукен

TERITORIJ RUSKE FEDERACIJE

Povijest minulih godina – nastariji ruski ljetopis pisan stoljećima

- 1. poznatu redakcijunavodno je napisao monah Nestor krajem 11./početkom 12. stoljeća
- posljednju nadopunu napisao je monah Silvestar
- temeljni izvor za tumačenje povijesti (istočnih) Slavena opisuje stvaranje ruske države

U 9. stoljeću na prostoru Rusije postojala su brojna istočnoslavenska plemena koja se nisu mogla
dogovoriti o vladaru, stoga ga traže među svojim sjevernim susjedima (na prostoru današnje
Švedske). Rjurik1, varjaški knez, doveo je sa sobom pleme Rusa i 862. godine osnovao
Novgorodsku kneževinu sa sjedištem u Novgorodu, a ujedno je začeo i 1. rusku dinastiju
Rjurikoviča. Oko Novgorodske kneževine okupila su se sjeverna istočnoslavenska i baltička
plemena, dok su sejužna istočnoslavenska plemena okupila oko Kijevske kneževine koju je u 6.
st. osnovao knez Kij na rijeci Dnjepr. Askold i Dir bili su kijevski kneževi koje je krajem 9.
stoljećaporazio novgorodski knez Oleg (Rjurikov nasljednik), zauzeo Kijev i 882. godine
formirao veliku državu koja je dobila naziv Kijevska Rusija, odnosno Kijevska Rusj2.Time su
istočnoslavenska plemena ujedinjena, kao i Novgorod i Kijev. Bitno je primijetiti da je na
teritoriju Rusije već u to doba postojalo više nacionalnosti. Kijevska Rusj širi se, snaži i kreće u
osvajanje Velikog Hazarskog carstva u 10. stoljeću te sjevernih područja koja su osvojili
zahvaljujući tome što su bili jako dobri pomorci; na otocima su gradili manastire koji su s
vremenom prerasli u gradove.Do 13. st. Kijevska Rusj prostirala se od Baltičkog do Crnog mora
te od Karpata do sutoka Oke i Volge.Na istoku potpadaju pod utjecaj Zlatne Horde (Mongola)3,
dok im sa zapada opasnost predstavljaju križari (Litavska kneževina)4 što s vremenom dovodi
do raspada Kijevske Rusji na više kneževina; Kijev je uključen u Veliku litavsku kneževinu, a i
Novgorod počinje slabiti.

1 Prema nekim teorijama zvao se Roreh.
2Razlika između naziva Rusija i Rusj: Rusj označava nepodijeljenu istočnoslavensku etničku masu čiji su
ravnopravni nasljednici i Rusi i Ukrajinci i Bjelorusi; to su bila plemena koja još nisu organizirana u etnije,
dok Rusija označava samo naziv ruske države, odnosno Rusa (koji žive na istoku).
3Utjecaj Mongola na razvoj Rusije: dugo se smatralo da Rusija zaostaje za zapadom zbog mongolskog
jarma (mit nastao za vrijeme Petra Velikog jer je Rusija bila pod utjecajem Mongola gotovo 2 stoljeća), no
danas se to smatra netočnim jer Mongoli nisu asimilirali stanovništvo niti utjecali na kulturnu sferu u
Rusiji, već su samo tražili danak.

4 Prodrli do Možaljska koji je udaljen od Moskve tek 100-tinjak kilometara.

Širenje Moskovske kneževine u 14. i 15. st.

Moskovska kneževina, usprkos svom položaju izvan tadašnje glavne arterije – Volge, čini jezgru
buduće ruske države zahvaljujući trima najvažnijim faktorima:

1) Knez Ivan Kalita5 zaključio je 1328. godine dogovor s Mongolima da se danak svih ruskih
zemalja skuplja u Moskvi, stoga ona postaje vrlo čuvani teritorij, a razvijaju se i posebni
tokovi komunikacije Moskve s drugim slavenskim kneževinama.
2) Ovdje se preselio metropolit ruske pravoslavne crkve.
3) Moskva postaje grad trgovaca, tj. grad otvoren za strance - dolazi val izbjeglih Mongola
koji su pridonijeli razvoju konjaništva te Litavaca koji su pridonijeli razvoju streljaštva.

Moskva se prostorno širi za vrijeme Ivana Kalite koji koristi svoju i moć Mongola kako bi osvojio
susjede. U 13. stoljeću jačaju oslobodilačke ideje od Mongola protiv kojih bitku vodi Kalitin unuk
(20 godina nakon Kalitine smrti).Kulikovska bitka 1380. godine bila je prva velika pobjeda Rusa
nad Mongolima. Legenda kaže da su Rusi u tu bitku ušli kao nepovezan narod, a izišli kao
ujedinjeni Rusi – ruska nacija.

Razlika termina „ruski“ i „rossijski“ (Ruski je u srcu, a rossijski je u džepu.):

- Ruski: ruska etnička zajednica, monoetničko
- Rossijski: nacija, multietničko

Krajem 15. stoljeća(1480.) dolazi do konačnog oslobođenja od mongolskog jarma, a Moskovska
kneževina dobiva samostalnost te se širi na sjever i jug zauzimajući pritom i neslavenske
prostore.

Razvoj i uspon Ruskog Carstva

1547. stvorena je država, odnosno Rusko Carstvo (Rossijsko), a Ivan IV (Grozni)postao je prvi
ruski car; vladao je okrutno čineći velike represije prema plemstvu/feudalcima (ubio je i svog
sina). Njegova geopolitička ideja bila je širenje carstva prema istoku te je sredinom 1550-ih
osvojio Kazanski6 i Astrakhanski kanat. Za njegove vladavine Rusi prvi puta prelaze Ural i lako

5Riječ „kalita“ na staroruskom znači novčanik (simbolika njegova nadimka).

6Katedrala Sv. Vasilija Blaženog izgrađena je u čast osvajanja Kazanskog kanata.

osvajaju Sibir.Način okupacije Sibira:Prvo je u ekspediciju kretalo 800 vojnika koji su osvajali
nova područja, za njima su dolazili ljudi koji su tu zemlju naseljavali i obrađivali te su
naposljetku dolazili činovnici (administracija) koji su osnivali gradove. Kretali su se prema
sjeveru zbog krzna7 te se uglavnom bavili lovom i ribolovom. Pri osvajanju vojska je doživjela
otpor jedino na Čukotskom poluotoku koji su okupirali tijekom 18. stoljeća. Tako je već u 1.
polovici 17. stoljeća osvojeno područje od Urala do Tihog oceana. Ovo je bila „blaga“ okupacija
Sibira jer nisu bili oštri prema pokorenim narodima, već su se s vremenom asimilirali s njima.
Preko Aleutskih otoka došli su do Aljaske (koja je bila njihova sve do 1867. godine kada je
prodana SAD-u) te Aleutima i Inuitima donose pismo i pravoslavlje8, a kasnije dolaze i do
Kalifornije gdje su izgradili utvrdu Fort Ross koja je uglavnom služila za opskrbu sjevernih
ruskih kolonija.

U 17. stoljeću na prijestolje dolaze Romanovi koji žele proširiti carstvo na zapad gdje se nalazi
Velika Poljska država. 1654. godine u gradu Perislavlju ukrajinski hetmani (koji su vodili
najamnu vojsku) nisi bili zadovoljni poljskom upravom te su podignuli pobunu koja je rezultirala
uključivanjem teritorija istočne Ukrajine i istočne Bjelorusije u sastav ruske države – tzv.
Perislavska Rjada. Petar I na vlast dolazi s 24 godine te je zaslužan za širenje Rusije na
sjeverozapad. Tražeći put prema sjevernim morima, ulazi u rat sa Šveđanima (sjeverni rat) i
osvaja teritorij današnje Estonije i Latvije, Ingriju i Kareliju. Na ušću rijeke Neve u Finski zaljev
gradi Sankt Peterburg 1703. godine u čast Sv. Petru9.Petar I prvi je ruski car koji je želio otvoriti
vrata Rusije prema zapadnom svijetu. Kao malo dijete bježao je iz Kremlja i lutao Moskvom gdje
ga nitko nije poznavao. Došavši u Njemačku Slobodku10, upoznao je i sprijateljio se s jednom
njemačkom obitelji od kojih je saznao da postoji drugačija kultura i način života od onih koje je
poznavao. Kasnije je pod prezimenom Ivanov putovao zapadnim zemljama gdje je učio razne
zanate te njegov primarni cilj postaje napredak Rusije. U njegovo je doba došlo do modernizacije
društva, izgradnje, carina, jačanja privrede i vojske, osnivanja prvih laičkih škola i vojnih učilišta,
a formirao je i rusku akademiju. Ruski imperij službeno je ime ruske države od 1721.godine.

Katarina Velikapodrijetlom je bila Njemica; udala se za Petra III koji se pokazao kao slab
političar te je svrgnut s trona u pobuni carskih čuvara koje je predvodio Katarinin ljubavnik,

7 Primjer: Braća Stroganovi koji su bili preprodavači krzna.
8 Kod Inuita su i danas česta ruska imena te se na njihovom teritoriju mogu naći brojne pravoslavne crkve.
9Sankt Peterburg u WW1 preimenovan je u Petrograd zbog uopćenog mišljenja da njemački naziv ne može
stajati za rusku prijestolnicu; nakon Lenjinove smrti preimenovan je u Lenjingrad, a danas se opet naziva
Sankt Peterburg.
10 Slobodka - ruska umanjenica riječi „sloboda“; gradska četvrt (u ovom slučaju: njemačka gradska četvrt u
Moskvi).

nakon čega je Katarina Velika proglašena novom vladaricom. Vladala je u 18. stoljeću i proširila
teritorij Rusije prema zapadu i jugozapadu; njezin geopolitički cilj bio je izlaz prema južnim
morima. Razdoblje njene vladavine opisuje se kao prosvjetiteljsko; sama Katarina pisala je
drame na ruskom te se dopisivala s njemačkim prosvjetiteljima. Vodila je mnoge ratove i
sudjelovala u 3 podjele Poljske, odnosno Poljsko-litavske kneževine, između Austro-Ugarske,
Pruske i Rusije. Osvojila je Litvu, zapadnu Ukrajinu i zapadnu Bjelorusiju te ratovala s Turskom
(1735.-1739.) i osvojila sjeverni Kavkaz i Krim.

Teritorijalno širenje u 19. stoljeću

Širenje na zapad: Nakon Napoleonskih ratovadobila je Varšavsku kneževinu, Finsku i
Besarabiju11. Finska je imala poseban status i guvernera, a pod Rusijom je bila oko 100 godina.

Širenje na jug:Na sjevernom je Kavkazu Čečenija bila središte otpora Rusiji te je taj teritorij
osvojen Kavkaskim ratovima.

Na području Transkavkazije nije bilo agresivne osvajačke politike jer se Gruzija
dobrovoljno pripojila zbog upitnosti njena opstanka što je bilaposljedica iscrpljenosti u ratovima
s Turskom, Perzijom i Iranom te straha od prodora islama. Armenija je bila podijeljena između
Osmanskog i Iranskog Carstva, stoga nije postajala kao država, ali se postavilo „armensko
pitanje“. Nakon što je Turska 1915. godine izvršila genocid nad Armencima u kojem je
pogubljeno 1,5 mil. ljudi12, Rusija je Armeniju stavila pod svoju zaštitu usput želeći oslabiti
Osmansko Carstvo.U ratu s Iranom za Armeniju, Rusija je dobila i Azerbajdžan (islamska zemlja)
agresivnimpripajanjem.

Na području Srednje Azije osvajačka politika bila je agresivna; jedino je Kirgistan
dobrovoljno pripojen. U Kazahstanu su postojali žuzovi (3 velike plemenske zajednice: veliki,
srednji i mali žuz) od kojih se Rusiji prvo dobrovoljno pripaja mali pa srednji žuz, dok je veliki
pridružen krvavim ratom. Rusija kupuje Priamurje13od Kine, a krajem 19. st. širi se i na Sahalin
(sporazumom s Japanom Sahalin pripada Rusiji, a Kurili Japanu).

Nakon svih spomenutih osvajanja postignut je teritorijalni maksimum ruske države!

11Besarabija – područje između rijeka Dnjestar i Prut; današnja Moldavija + lijeva strana Dnjestra.

12 To je bio genocid čije priznanje Armenija i danas traži.
13 Rusi taj dio nazivaju Primorje.

Usporedno s građanskim ratom morali su se boriti i protiv Njemačke.20. SAD. godine javlja se socijalistička (oktobarska) revolucija kojom se dijeli stanovništvo i vojska. a bijelu armiju činili su antikomunisti koje podržavaju vanjske sile (UK.a ruski je imperij srušen. Francuska). Dolazi do građanskog rata između crvene i bijele armije. godine Finska je proglasila nezavisnost. Nakon gubitka Pečenge Finska ostaje jedini skandinavski susjed Rusije. Japan.Rumunjska svoju vojsku dovodi na teritorij Besarabije i Bukovine. zapadne Bjelorusije. Već 1918. crvenu armiju činili su pobornici revolucije i komunisti (boljševici) na čelu s Lenjinom koji je imao revolucionarne ideje (mobilizirali su 5 milijuna ljudi). a morali su joj prepustiti i područje Vyborga i Pečenge14. stoga je pred Lenjina stavljena dvojba: gubitak vlasti ili teritorijalni kompromis. . 3 baltičke države i Varšavsko carstvo (dogovor s Poljskom). a Pečenga je osiguravala 160 km granice s Norveškom. a uz to Rusija gubi i područje zapadne Ukrajine. Ovim teritorijalnim ustupcima osiguranje nastanak i opstanak nove države te 14Vyborg je bitan kao tampon zona za Sankt Peterburg jer je bez tog područja glavni grad bio udaljen samo 23 km od granice. Lenjin se odlučio za teritorijalni kompromis te je sukladno dvama sporazumima (Brest-Litavski sporazum i sporazum u Rigi) napravio teritorijalne ustupke. stoljeće 1917.

Kurilski otoci pripali su Rusiji u zamjenu za uključivanje u rat s Japanom na strani saveznika16. Uz to. stoga pitanje Kurilskih otoka i danas narušava odnos Rusije i Japana. Čehoslovačka je ustupila Zakarpatje. Pri tome velik problem predstavlja i činjenica da se sporazumi iz WW2 ne smiju revidirati.dok je bitka za Staljingrad (današnji Volgograd) trajala 250 dana.godine nastaje SSSRkoja se kao država odlučuje na socijalizam. Sve što je Rusija izgubila nakon WW1 vraća natrag do kraja WW2. Nijemci na sjeveru dolaze do Karelije. Ovaj je pakt imao i aneks: tajna podjela Europe između Hitlera i Staljina pri čemu se definirala zapadna granica između ruskih i njemačkih aspiracija. a Latvija i Estonija Rusiji. no Nijemci su poraženi. Lenjingrad je bio blokiran 900 dana. Dogovoreno je da Litva pripadne Njemačkoj (iako su na njenom sjeveru postojali zajednički interesi). 9 dana nakon toga Njemačka napada Poljsku. Rusiji su pripali osvojeni teritoriji. danas luka Klaipeda).1941. pakt o nenapadanju između Njemačke i Rusije koji je zaprepastio tadašnju javnu scenu. no nije se točno definiralo što sve Kurili obuhvaćaju. granica je povučena po rijekama Narev. Teheran i Potsdam mirovne su konferencije antifašističkih snaga o novoj podjeli Europe na kojima su Staljin. Visla i San unutar Poljske. na jugu do sjevernog Kavkaza tedo Volge u središnjim dijelovima. osim Finske.08. no ponajviše mu se zamjera upravo naivnost i preveliko oslanjanje na dogovor s Hitlerom. 16 Ovim su dogovorom Rusiji pripali Sahalin i Kurili.1922. a dobili su i Königsberg (Kalinjingrad) i Memel (postaje dio Litve. i dalje naivno vjerujući u svoj dogovor s Hitlerom15. Rusija je ušla u WW2 na strani antifašističke koalicije koja je stvorena u ljeto 1941. dok je na istoku Tuvinska Republika 1944. a 17 dana kasnije Staljin uvodi svoju vojsku u Poljsku u skladu s dogovorenim granicama pod opravdanjem da se radi o „preventivnoj akciji“ kako njemačke snage ne bi došle do granice sa SSSR-om. Roosevelt (kasnije Truman) i Churchill dijelili svijet. a 91 000 njemačkih vojnika zarobljena. vraća i Pečengu (Zimski rat). 1939. Jalta. sve do tada Rusija nije ulazila u 15Staljina se i danas karakterizira kao dobrog vojskovođu pri čemu postoji svijest o svim pozitivnim i negativnim stvarima koje je napravio. . godine Staljin SSSR-u i Rusiji vraća sve što je bilo izgubljeno 1917. Ulazi u Bukovinu i Besarabiju (daje ultimatum Rumunjskoj da će joj objaviti rat ako ne ustupi te teritorije) te baltičke zemlje.06. 1940.godine Hitler napada Bjelorusiju (SSSR) i njemačka vojska ovdje brzo napreduje zbog nespremnosti SSSR-a na ovakav razvoj događaja. Već 1940. a 1944. 22. 23. Ova je bitka nosila vrlo jaku simboliku jer je označila prvi veliki poraz Hitlera. Staljingrad je Hitleru bio bitan zbog resursa (nafte). Njemačka se odrekla svojih interesa u Besarabiji koja je pripala Rusiji. godine samoinicijativno ušla u SSSR (na vlast su došli komunisti). Kao dva dramatična događaja pritom se izdvajaju opsade Lenjingrada i Staljingrada.U trenutku njemačkog napada na Rusiju. godine SSSR je zaratio s Finskom zbog čega je privremeno izbačen iz Lige naroda te zauzima područje Vyborga. godine potpisan je mirovni pakt Ribentropp-Molotov.

1991. ali efikasnim potezima Rusije  instaliranje Iskander raketa u Kaliningradu. 3. Rusija je pritom izgubila zapadne i južne teritorije. Sirija ili Iran) što Rusija tumači kao narušavanje bilance vojnih snaga. Latvija i Litva članice su NATO-a. ali je ona predaleko da bi bila značajnije iskorištena. Gorbačov je (u razdoblju povlačenja vojske s varšavskog područja) uspostavio dogovor s SAD-om da NATO neće širi svoje interese prema istoku. Estonija. godine sporazumom u San Franciscu završio je WW2.država s preko 22 mil. Ipak. dobar izlaz prema morima. godine traje odmjeravanje snaga između Rusije i SAD-a. Na Crnom moru Rusiji su ostali Novorossijsk i Soči. revolucije ruža u Gruziji ili narančaste revolucije u Ukrajini). 1951. Danas je na Baltiku Rusiji ostao samo Sankt Peterburg. Asimetrični odgovor –nova doktrina koja se očituje u malim. a sastojao se od 15 saveznih republika. Jedini zastarjeli PRO na području RF je onaj koji štiti Moskvu i centralnu Rusiju. Što Rusija i danas zamjera SAD-u? 1. Razrada tehnologija cvjetnih revolucija (npr. brojne strateške putove koji su prelazili preko sada tuđeg teritorija pri čemu je posebno bolan bio gubitak Kazahstana18kojim je prolazila transsibirska magistrala (javlja se problem komuniciranja azijskog i europskog dijela Rusije) te pontobaltički pojas na zapadnim granicama. . Na taj se način formirao SSSR . a 15 saveznih republika dobilo je nezavisnost koja im je bila garantirana Ustavom. 17Putin: „Raspad SSSR-a najveći je geopolitički gubitak našeg doba. Rusija posjeduje i istočnomorsku flotu. km2 površine i 67000 km dugom državnom granicom(od toga 2000 km morske). 14 kopnenih i 2 morske granice (SAD i Japan).“ 18 Često se koristi fraza da je Kazahstan „rasjekao Rusiju“.rat s Japanom kako se ne bi morala boriti i na istočnoj fronti. Odnos Rusije i SAD-a Još od 1913. Pitanje sustava PRO (Proturaketne obrane): sustav se instalira na područje istočne Europe bez obzira na službenu uperenost prema „lošim dečkima“ (npr. godine SSSR se raspao na posljednoj sjednici Vrhovnog savjeta komunista17. Rusija je danas odijeljena od srednje Europe novom „tampon“ zonom koju čine novonastale zemlje s kojima Rusija ima mnoga neriješena pitanja. a Kalinjingrad je gospodarski preslaba eksklava. dok mu Ukrajina i Gruzija naginju posljednjih 10-ak godina. 2. a sjeverna flota u Arktičkom oceanu može ploviti svega 4 mjeseca u ljetnom periodu.

Naime. Nakon ulaska u SSSR. Finska: Danas prijateljska zemlja. Litva je odmah dala državljanstvo Rusima što i nije predstavljalo veliku prijetnju s obzirom da je dio Rusa za vrijeme SSSR-a iznosio 9% ( danas 5%). s vremena na vrijeme postavlja se pitanje Vyborga i Pečenge. Kirgistan i Tadžikistan) koje su unaprijedilesvoju vojnu suradnju. stoga ona ima noviju rusku dijasporu od Estonije i Latvije te nikad nije prihvatila činjenicu da je dio SSSR-a. „Bliže“ inozemstvo čine države bivšeg SSSR-a. Euroazijska ekonomska komisija (EEK): prethodila joj je Carinska unija s Bjelorusijom i Kazahstanom  ideja ekonomske integracije na postsovjetskom prostoru.Kazahstan. dok„dalje“inozemstvo čine sve ostale države. Kina i Južnoafrička Republika): ekonomska asocijacija koja svoju ekonomsku moć koristi kao političku te ima značajan utjecaj na regionalna i globalna pitanja. Zbog prijetnji i straha Rusi se nisu htjeli naseljavati u Litvu. 2. Indija.Stvaraju se nove asocijacije: 1. Ovo se nije odvijalo u Litvi jer je tamo sve do 1970-ih bio jak proturuski partizanski pokret. Bjelorusija. Organizacija dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB): 6 država članica (Rusija. Rusija cijeni činjenicu da Finska nije član NATO saveza. ODNOS SA SUSJEDIMA Rusi inozemstvo dijele na „bliže“ i „dalje“. 33% stanovništva u Latviji činili su Rusi (danas 29%). 3. Armenija. oni koji su živjeli tamo prije 1940-ih (i njihovi potomci) dobili su državljanstvo. a 28% (danas 27%) u Estoniji. BRIKS (Brazil. za vrijeme SSSR-a. Baltičke republike: Odnos Rusije i baltičkih republika narušavaju 2 bolne točke: ruska manjina i pitanje okupacije. ali nema ozbiljnijih diskusija. Estonija i Latvija bile su suočene s deportacijom više od 300000 stanovnika u Sibir i Kazahstan te s velikim valom migracije Rusa u ove zemlje jer je Staljin predvidio da bi one lako mogle ponovno izaći iz SSSR-a pa ih je ovom metodom pokušao jače uklopiti u SSSR. . Rusija. dok su ostali morali polagati jezični ispit u kojem su bila postavljena mnoga pitanja iz povijesti i kulture osjetljiva za Ruse. Nakon raspada SSSR-a politika prema Rusima bila je vrlo oštra u Estoniji i Latviji. Danas preko pola milijuna ljudi u Estoniji i Latviji nema državljanstvo. Rusija je danas u lošim odnosima s Latvijom i Estonijom gdje postoji problem rusko-jezičnog stanovništva.

Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta? 2. st. stoljeća na Krimu je živjelo 400-500 000 Krimskih Tatara.  Dok baltičke republike Rusiju doživljavaju kao okupatora.Prema njegovim riječima. nakon čega je brzo formirana luka Sevastopolj koja je imala poseban status. odluku o predaji Krima Ukrajini donio je sovjetski lider Nikita Hruščov. Rusi sami sebe smatraju osloboditeljima. kada je Latvija bila okupirana od strane Sovjetske Rusije i fašističke Njemačke. ali ne i Sevastopolj. kršeći pritom ustavne norme. a Krimski Tatari 290-300 000 stanovnika. 1. uspostavljena je bescarinska zona među njima te su u vrlo dobrim odnosima. st. proveden je referendum o državnoj pripadnosti Krima i Sevastopolja:tiskana su 2 pitanja na trima jezicima (ruskom.danas se smatra zajedničkim vlasništvom. Ukrajina:Rusija i Ukrajina imaju veći broj neriješenih pitanja koja su nedavno dovela do sukoba koji i dalje traje. polovici 20. Krim je u sastav Ukrajine ušao 1954. Krim je u sastav Rusije ušao u 18. a ne pod krimskom upravom.2014. Nastao je raspadom Zlatne horde te vrlo brzo ušao u sastav Turske. 2. Rusi čine 1 500 000. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine? . Krimski kanat bila je država Krimskih Tatara koja je postojala od 15.Muzej okupacija u Latviji: prikazuje 51.godišnji period u 20.03. gradonačelnik Sevastopolja bio je ujedno i admiral crnomorske flote povezan izravno s Moskvom. Ukrajinci 350 000. godine). Rusi su vrlo emotivno vezani uz Krim. Jeste li za obnovu Krimskog ustava iz 1992.U 1. st. Vratili su se tek 90-ih nakon pada Staljinova režima te je do tada etnička slika Krima uvelike promijenjena: od ukupnog broja stanovnika koji iznosi 2 200 000. do 18. problem:Kerčenski prolaz (spaja Azovsko i Crno more) . godine dobivši ga od Nikite Hruščova u čast 300-godišnjice ulaska istočne Ukrajine u sastav Rusije. preseljeni su u Kazahstan. nakon što su optuženi za kolaboracionizam s Nijemcima. Bjelorusija: Danas postoji svojevrsni oblik federacije između Bjelorusije i Rusije. Sevastopolj: ovdje je koncentrirana najveća ruska (crnomorska) flota. Rusi su godinama prostor Sevastopolja iznajmljivali od Ukrajine (posljednji ugovor o najmu bio je produžen do 2017. 17. problem: Krim:mjesto gdje je Vladimir primio kršćanstvo. Stav Rusije o ovom činu: Hruščov je poklonio Krim.Putin je situaciju u kojoj se Krim nalazi izvan granica Rusije nazvao „nedopustivom povijesnom nepravdom“. ukrajinskom i krimsko-tatarskom): 1.

a za vrijeme „krize“ na Krimu ondje je bilo 22000 ruskih vojnika. V. godine Putin je potpisao dokument o formiranju Krimskog federalnog okruga čiji će centar biti grad Simferopolj. kreditni i pravni sustav Rusije. Ukrajina je godinama kupovala naftu ispod tržišne cijene koristeći činjenicu da upravo njenim teritorijem ruski naftovodi prenose naftu do ostatka Europe. ukoliko bi ostao u sastavu Ukrajine. siječnja 2015. Citirao je odluku Međunarodnog suda UN-a donesenu tim povodom: „Iz prakse Vijeća sigurnosti ne proizlazi nikakva generalna zabrana jednostranog proglašenja neovisnosti. Smatra da su ovi su događaji „zakuhani“ negdje vani što se očituje i kroz djelovanje vrlo uvježbanih postrojbi. Putinova obrazloženja novonastale situacije i poteza povučenih od strane RF: 1. RF nije prekršio norme predviđene međunarodnim ugovorom. Prema ugovoru. Ovaj dokument navodi da deklaracije o neovisnosti mogu kršiti unutarnje zakonodavstvo zemlje. Dan nakon referenduma ruski predsjednik V. Činjenica da naftovodi i plinovodi idu po dnu Crnoga mora također čine vrlo bitno geostrateško pitanje za RF. Opće međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašenja neovisnosti.“ Putin je citirao deklaraciju koju je SAD usvojio u vezi sa situacijom na Kosovu. Zapadne zemlje Kosovo nazivaju „posebnim slučajem“ jer je tokom konflikta na Kosovu bilo mnogo žrtava. situacija na Krimu je potpuno analogna situaciji u kojoj su zapadne države priznale neovisnost Kosova. Presedan Kosova: Putin je izjave EU i SAD-a o tome da Rusija krši norme međunarodnog prava nazvao „iznenađujućim cinizmom“. već je samo pojačao svoj kontigent. problem: nafta i plin.21. . Prema njegovim riječima.Na referendum je izašlo 80% birača od čega je 95% glasalo za pripajanje Rusiji. Situacija u Ukrajini kao u ogledalu oslikava današnju političku situaciju cijele regije.2014. godine trajat će prijelazno razdoblje u kojem će biti regulirana pitanja integracije novih subjekata federacije u ekonomski. ali to ne znači da dolazi do kršenja međunarodnog prava. 3. Putin potpisao je međudržavni ugovor o ulasku Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije kao novih subjekata federacije: Republika Krim i grad od federalnog značaja Sevastopolj. Prema dogovoru s Ukrajinom o korištenju luke Sevastopolj dogovoren je kontigent veličine 25000 ruskih vojnika. do 1.03.“ 3. a povratak poluotoka u sastav Rusije radostan je događaj. 2008. Sevastopolj bi se. 4. pod vodstvom nove vlasti sve više približavao NATO-u te bi u konačnici postao luka NATO-a što je nedopustivo. 2. financijski. Gorbačov: „Odvajanje Krima nije se ni trebalo dogoditi.

dok je izgradnja južnog toka u planu. . no šanse da će se to uključenje zaista i dogoditi vrlo su male. nikako. samo smo protiv toga da jedna vojna alijansa – NATO i pored svih unutarnjih procesa ostaje vojna organizacija . Armenija. problem: NATO. Azerbajdžan i Moldova)organizacije za demokraciju i ekonomski razvoj nastale 1997. nakon pripojenja Besarabije formirana je Moldavska savezna socijalistička republika koje se upravo zahvaljujući svom statusu savezne republike osamostalila nakon raspada SSSR-a. Rusija je uvela svoju vojsku na područje Besarabije te je od tada ovdje status quo. što provocira Rusiju. ruska vojska stoji između moldavske i transnistrijske vojske.godine strahovalo se od plinskog rata. 20 U Moldovi se uglavnom i govori rumunjski. dok su Azerbajdžan i Gruzija dio GUAM-a i teže približavanju zapadnom svijetu.Moldavska autonomna republika formirala se u 1. Nakon događaja na Krimu. polovici 20. Ubrzo nakon osamostaljenja Moldova se htjela ujediniti s Rumunjskom20 što je rezultiralo konfliktom u Transnistriji koja se s tim nije složila.protiv smo toga da se jedna vojna organizacija počne ponašati kao gazda pored naše ograde. sjeverni tok. pored naše kuće ili na našim povijesnim teritorijima“ (20. Azerbajdžan: Na području Južnog Kavkaza Rusija je u najprijateljskijim odnosima s Armenijom koja je dio ODKS-a.2014. Iako je Transnistrija svojedobno proglasila neovisnost. ponovno je Moskvi uputila zahtjev za uključivanje u RF. no u svojem sastavu imaju nepriznate teritorije zbog čega ne mogu ući u NATO.). ona je i danas nepriznata samoproglašena republika koju Rusija službeno ne priznaje(ali je potajno potpomaže). dok Moldova nema stvarnu vlast nad njom. Putinova izjava o mogućem proširenju suradnje Ukrajine s NATO-om: „Nismo protiv suradnje s NATO-om. Ukrajina se želi približiti NATO-u. Ukrajina. 21 Naziv „Južni Kavkaz“ prihvatljiviji je jer u nazivu „Transkavkazija“ prefiks „trans“ implicira da je to područje „s one strane“ ako se gleda sa sjevera što implicira rusko gledište. 4. a danas Rusija želi postići izgradnju alternativnih puteva koji bi zaobišli Ukrajinu. Izgrađen je tzv. Članice GUAM-a imaju 2 cilja: politički – uključenje u EU i NATO19 te ekonomski – smanjiti ovisnost o Rusiji. godine na inicijativu EU čiji je interes stvaranje koridora Azija – Kavkaz – Europa čime bi se ostvario transport energenata koji bi zaobišao RF. Moldova (službeno ime Republike Moldavije): Čini je nekadašnja Besarabija i uski dio lijeve obale Dnjestra gdje većinsko stanovništvo čine Rusi i Ukrajinci. 19 Rusija ovu organizaciju često opisuje kao: „Prijateljstvo protiv Rusije“. Član je GUAM(Gruzija.03. stoljeća istočno od rijeke Dnjestr s ciljem naknadnog pripajanja Besarabije. Transkavkazija (Južni Kavkaz)21: Gruzija.

3.2008. dobila je izlaz na Crno more u Abhaziji (strateški važna regija) te sagradila ovdje vojnu bazu. no to je područje na kojem su povijesno živjeli Armenci (90% Armenaca). Gruzija je potom s Adžarijom uspjela postići dogovor tako da je Adžarija ostala u njenom sastavu. Rusija je ovim potezom ostvarila nekoliko dobitaka: 1. ovo područje bilo je potencijalno najeksplozivnije. godine tadašnji predsjednik Gruzije M. dok je Rusija imala ulogu promatrača i osiguravatelja granica. 2. a Azerbajdžanu Turska. 22 Izdvojena je na osnovi religije (islama). uništava svu vojnu opremu koju su Gruziji dopremali iz SAD-a tepriznaje Južnu Osetiju i Abhaziju na temelju etničnosti. a rat je počeo kad su postale samostalne države. Konflikt je buknuo 1988.Armenija i Azerbajdžan: prije događaja u Ukrajini. Od 1991. godine.Gorski Karabah samoproglašena je republika koja se nalazi u sastavu Azerbajdžana. 23 Trasa plinovoda Nabuko: Azerbajdžan-Turska-Bugarska-Rumunjska-Mađarska-Austrija. U borbi za taj prostor Armeniji pomaže Rusija. posebice Čečeni. trajao je rat s Abhazijom i Južnom Osetijom pri čemu su im veliku pomoć pružili sjevernokavkaski narodi. do 1995. odgođena je izgradnja naftovoda Nabuko23.Promjena vlasti u Iranu od velike je važnosti za Rusiju jer bi u tom slučaju došlo do jačanja sunita koji bi podržali Azerbajdžan koji bi pitanje Gorskog Karabaha krenuo rješavati vojnom silom na što bi Rusija morala odreagirati i ući u rat. no kada je Gruzija dobila samostalnost. Gruzija: 3 pokrajinena području Gruzije – Adžarija22 i Abhazija (autonomne republike) te Južna Osetija (autonomna oblast) proglasile su neovisnost. ukinula je njihove autonomije. . Saakašvili dao je naredbu za napad na Južnu Osetiju nakon čega Rusija reagira. pokazala je NATO-u do kojih će mu granica dopustiti da se širi.

Područje Srednje Azije predstavlja neizvjesno i nestabilno područje u kojem postoji veliko nadmetanje Rusije i SAD-a. godine te je s vremenom prerastao u središte sovjetskog svemirskog programa. godine prekinuti su diplomatski odnosi Rusije i Gruzije. godine). Rusija na području Kirgistana ima 4 geostrateška važna objekta. godine morao predati Kurile SSSR-u što je bila nagrada Staljinu za ulazak u rat protiv Japana. oko 200 km istočno od Aralskog jezera. . carinski savez) u kojima se nalazi i Rusija te na njegovom teritoriju živi velik udio Rusa što je vidljivo i iz činjenice da je kazahski državni jezik. Danas je Bajkonurski kozmodrom iznajmljen Rusiji (do 2050. a smješten je u Kazahstanu. SAD mora plaćati „najamninu“ tog prostora u iznosu od oko 250 mil. Srednja Azija i Kazahstan: Kazahstan predstavlja „najboljeg prijatelja“ Rusije duž kazahstansko-ruske granice koja broji ukupnu duljinu od 7000 km. Utemeljen je 1955. a kako za nju danas više nema potrebe jer je rat u Afganistanu prošlost. dok je ruski proglašen službenim. Baza Manas u Kirgistanu prepuštena je Rusima. dok Rusi tvrde kako se u bazi toponima Kurili nalazi enotnim Kurili ili Ajni koji žive i na južnim otocima. Japan je 1951. no danas Japanci traže povrat tog otočja tvrdeći kako su Kurilski otoci svi oni sjevernije od otoka Urup uključujući i njega samoga. godine glavni grad Kazahstana iz Almate sjevernije u novoizgrađenu Astanu zbog povoljnijeg geostrateškog položaja i velike koncentracije Rusa.Nakon događaja 2008. dok je ona u Uzbekistanu (Karshi-Khanabad) i dalje tamo. dolara. Kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev premjestio je 1997. a nakon 11. a Gruzija je dvije zakavkaske republike proglasila „okupiranim područjem“. Član je brojnih asocijacija (OESS. Rusi ovdje imaju velike vojne baze. godine i SAD ih ovdje gradi (u Kirgistanu i Uzbekistanu za potrebe rata u Afganistanu).09. Blizina Kaspijskog jezera i Kine privlačne su značajke ovog prostora. Gruzija traži povlačenje ruske vojske s područja Abhazije i Južne Osetije te opozivanje priznanja tih republika. Japan:Kurili su izvor nesporazuma jer Japan smatra dio otoka svojim. Uzbekistanje za tu bazu dobivao 50 milijuna dolara godišnje.2001. Kao uvjet obnove diplomatskih odnosa s Rusijom. Baikonur rocket launching site (Bajkonurski kozmodrom) najstariji je i najveći poligon za lansiranje svemirskih letjelica u svijetu. dok se politika Uzbekistana stalno mijenja.

paralele. u svijetu. Koreja: nastale su uz pomoć SSSR-a. Jug: Mt.2005. no svojim ekonomski efektivnim teritorijem tek je 5. godine. Više od 95% površine Rusije nalazi se sjeverno od 50. Istok: otok Kruzenšterna (SAD). Krajnje točke: Sjever: Arhipelag Franje Josipa s rtom Fligeli na otoku Rudolfa. a u smjeru zapad-istok na 9000 km. Bazardjuzju (Dagestan). otok Ratman (Rusija). 24 Granica Europe i Azije prema Von Strahlenbergu: Gorje i rijeka Ural – Mugodžarsko pobrđe – Embom do Kaspijskog jezera – Kumsko-Manička udolina – Kerčka vrata – Crno more – Bospor i Dardaneli . Elbrus nije najviši vrh Europe. Zapad: Gdanjski zaljev (Kaliningrad). Kina:Od 60-ih do 80-ihgodina bila je u vrlo hladnim odnosima s Rusijom koju su optužili da je iznevjerila socijalizam. najniže područje čini Prikaspijska nizina koja se nalazi 27 m ispod razine mora. danas je Kina dio Šangajske organizacije za suradnju i BRIKS-a. no prema Von Strahlenbergovoj definiciji granice između Europe i Azije24. gotovo cijeli sporni teritorij RF je prepustila Kini te se upravo na tu kartu Rusija oslanja u daljnim političkim igrama. dok je najviši vrh Elbrus na Kavkazu (5642 m) kojeg neki smatraju ujedno i najvišim vrhom Europe.Mongolija i Sj. RELJEF Udio Rusije U stanovništvu U teritoriju u svijetu 3% 11 % u Europi 18 % 42 % u Aziji 1% 29 % Teritorij Rusije danas prekriva 17 mil. U smjeru sjever-jug proteže se na4500 km. km2 (za vrijeme SSSR-a 22 mil. 70% površine je zaravnjeno. kad je došlo do razgraničenja. Nakon 80-ih godina značajno su se poboljšali njihovi odnosi. a njihov zajednički interes leži u težnji prema polipolarnosti svijeta. km2) čineći je najvećom državom na svijetu.

Istočnosibirsko visočje: srednje nadmorske visine 500-700 m. Imaju manje rudno značenje od ostalih struktura. bakrom. Zapadnosibirska: srednje nadmorske visine 150 m. a kristalinski temelj arhajske starosti izravno je na površini. stoga na području Rusije izdvajamo 3 velike nizine: 1. a u njima ima željeza. Ruska (istočnoeuropska): srednje nadmorske visine 250 m. 3. Zapadnosibirska ploča nastala je nabiranjem pa spuštanjem uslijed denudacije te sedimentacijom. stoga danas ima debele naslage bogate naftom i plinom. km2 s malom amplitudom visine. 25Platforme kao tektonske strukture predstavljaju veća zaravnjena područja s dominantnom akumulacijom materijala bogata rudnim bogatstvima: naftom. fosfatima.Na mjestima gdje platforme izlaze na površinu formiraju se štitovi26: Baltički. Postupno se spuštala. najčešće se na tim mjestima javljaju metamorfne stijene. dok je Zapadnosibirska platforma (ploča) nastala u paleozoiku. nikla i građevnog materijala. Platforme odgovaraju nizinama. kamenim i smeđim ugljenom. kamenom i kalcijevom soli. predstavlja najveće zaravnjeno područje na svijetu površine 3 mil. Anabarski i Aldanski štit. 2.Ruska/Istočnoeuropska (prekriva veći dio europske Rusije i Ukrajine) i Sibirska (prekriva područje istočno od Jeniseja i zapadno od Lene) nastale u prekambriju (u arhejskom i proterozojskom razdoblju građene uglavnom od gnajsa i škriljavaca). plinom. Najstarije planine fomirane su Bajkalskom orogenezomu kasnom prekambriju te su bogate velikim resursima metala. 26Štitovi su mjesta za koja je svojstvena denudacija. bakra. željezom i dijamantima. .Na području Rusije izdvajamo 3 platforme25od kojih su dvije .

Istočno od Lene reljef je formiran za vrijeme mezozoika:Verhojansko gorje. Središnje gorje Kamčatke. poput potkove okružuju Sibir s južne. • Na zapadu: Ural. nastale kaledonskom i hercinskom orogenezom. Tihooceanske strukture također obilježava jak seizmizam te vulkanska aktivnost. Kolimsko visočje. visočje Stanovoe Paleozojske strukture. polumetali. 2. Istočni Sajani Bajkalska Predbajkalsko gorje. Rudna bogatstva ovog područja su: mangan. • Na sjeveru: Arhipelag Nova zemlja. U kenozoiku je došlo do alpske orogenezekojom su nastale: 1. zapadne i sjeverne strane: • Na jugu: Altaj. bakar. godine Sahalin je bio pogođen potresom magnitude veće od 8 stupnjeva. Zapadni Sajani. Mediteranske strukture: Kavkaz i Krim. zlato. Kavkaz se godišnje diže za 8-12 mm (procesi orogeneze nisu završeni). Na Kamčatki ima oko 160 vulkana od kojih je najpoznatiji vulkan Ključevskaja Sopka (4750 m) koji je u posljednjih 300 godina zabilježio 50 erupcija. gorje Čerskoga. Ovaj vulkan osim 1 velikog kratera ima i 60 bočnih te u prosjeku eruptira svakih 7 godina. planine u dolini rijeke Selenga. Zabajkalsko gorje. Sahalin. olovo te kameni i smeđi ugljen. boksit i željezo. Rudna bogatstva ovog područja su polumetali. 1995. Komandorski i Kurilski otoci. Ima 5 vrhova viših od 5000 m te ga obilježava jak seizmizam. arhipelag Sjeverna zemlja i dio poluotoka Tajmir. Tihooceanske strukture: Kamčatsko-korjakska struktura (Korjaksko visočje). Čukotsko visočje te Sihote-Alinj. . Jablonovo gorje. Strukture Lanci Timansko-pečorska Timanski hrbat Sjeverno-tajmirska Planine Biranga Sajansko-jenisejska Jenisejski hrbat.

KLIMA Glavni klimatski faktori:Geografska širina:sjeverno od 50. Obala Arktičkog oceana zaleđena je barem 6 mjeseci godišnje zbog čega ne pruža vlagu unutrašnjosti i sprječava relativno ublažujući utjecaj toplih voda oceana. vlaga i topli utjecaj Tihog oceana ne ulaze daleko u unutrašnjost. tako da on nigdje nije došao južnije od 60. Ojmjakon je mjesto u planinskoj kotlini na sjeveru (Jakutija) gdje je zabilježena najniža zimska temperatura od . paralele smješten je najveći dio Rusije što uvjetuje ograničenu radijaciju. Budući da je na području Rusije led bio tanji. .72°C. visokog tlaka akumuliranog u ruskoj nizini. Rusi je zovu „dnjeprovska“) koja je ovdje ipak bila puno slabija nego na području Angloamerike. a s obzirom na to da prevladava područje zapadnog prijenosa. Zima Zimi najveći utjecaj ima sibirski maksimum čiji se centar nalazi na području Bajkalskog jezera. sjeveru i istoku. Njegov se utjecaj širi prema zapadu. Vrlo niske temperature i visok tlak zraka posljedica su utjecaja anticiklone. Uski dugi zaljevi nastali su na području Kole i zapadnog Sibira. dok je na području zapadnog Sibira ona bila najjača. Centri širenja leda područja su bliža nezaleđenom Atlantiku: Skandinavija (koja je dobila najviše snijega pa tako i najviše leda). stoga su danas na području Zapadnosibirske nizine vrlo male amplitude terena (50-300 m). tj. Biranga te plato Putorana. sjever Urala. Ilmen i Čutsko (Pskovsko) jezero (glacijalna jezera). Na sjeveru je bila jača denudacija. paralele.Glacijacija Na formiranje današnjeg reljefa znatno je utjecala pleistocenska glacijacija (virmska. nije bilo dovoljno padalina da bi se stvorio led. ostavio je više akumulacijskih oblika – morene Valdajske i Moskovske uzvisine.Reljef:reljefno je otvorena prema sjeveru i zapadu zbog čega je izražen utjecaj Atlantika koji se povećava zahvaljujući zapadnim vjetrovima. stoga su ovdje nastala jezera: Ladoga i Onega (tektonsko-glacijalna jezera). sjeverne Mongolije i Republike Tuve. Utjecaj Tihog oceana je slab jer visoke planine na istoku predstavljaju prepreku zračnim masama.

dok suhe kontinentske mase prodiru s juga. . nad Barentsovim i Karskim morem formiraju se ciklonalne mase. Količina padalina iznosi oko 150 mm padalina. Kavkaz blokira prolaz vlažnih zračnih masa. Područje Prikaspijske nizinenajsuše je područje. dok na istoku djeluju monsuni.Ljeto Ljeti Atlantske mase prodiru dublje u kontinent. stoga predstavlja „dead-line“. obroncima planina te u području monsunske klime. Najveća količina padalina na području je ruske nizine. dok je ljetna raspodjela temperatura zonalna. Padaline Istočno od Jeniseja prosječna količina padalina manja je od 500 mm. Temperatura: zimi se temperatura smanjuje od zapada prema istoku(utjecaj kontinentalnosti i zapadnih vjetrova).

Arktička: Tipična je za otoke u Arktičkom Obilježavaju ih velike temperaturne oceanu. Na kontinentalnom području izmjenjuju se 3 tipa kontinentalne klime: umjereno kontinentalna klima (zapad)  kontinentalna klima  oštro-kontinentalna klima (istok). Ljetni monsun donosi vlažne i srpanjska temperatura kreće između 2° tople maritimne zračne mase. klime ide po granici sjevernog polarnog 5. °C mm Arktičkih -24 do -30 +2 do +5 200-300 pustinja i tundre Subarktička +4 do +12 200-400 Umjereno -4 do .30 +10 do + 20 600-800 . Monsunska klima:Javlja se na Dalekom uz još manju evaporaciju uvjetuju nastanak istoku Rusije. pojasa (60°). Obilježava je surova klima. Maksimalna ljetna temperatura iznosi 12°C. monsun donosi suhe i hladne kontinentalne 2. dok zimski i5°C.Tipovi klime: 1.45 +16 do + 20 manje od kontinentalna 500 Monsunska -15 do . duga koje se smanjuju od zapada prema istoku. Subarktička: Južna granica subarktičke zračne mase. a kreće se između 200 i 400 mm padalina. Tip klime Sr. dok se srednja kopna i mora.20 +12 do + 24 500-800 kontinentalna Kontinentalna -15 do . siječnja. temperatura Padaline. Obilježava je veća količina močvara. Planinska klima: Kavkaz i najviši vrhovi. dok je u europskom dijelu Rusije amplitude i relativno malo količina padalina nema. dok je količina padalina u odnosu na arktičku klimu nešto veća. razdoblja polarne noći te malo padalina koje 4. temperatura Sr. na istoku se spušta zbog jačeg djelovanja sibirske anticiklone. 3. Srednja siječanjska temperatura padalina zbog izmjene zračnih masa između kreće se između -24° i -30°C. °C srpnja.25 + 15 do +26 200-600 Oštro -25 do .

. sjeverni dodatak koji je potaknuo naseljavanje stanovništva na istok. a promjene se vide i na lišajevima i paprati čija se boja mijenja. dok je ostatak teritorija relativno nepovoljan te se naziva područjem „Krajnjeg sjevera“. Isparavanje vode dovodi do rušenja stabala. 2/3 teritorija Rusije nepovoljno je za život. a snijeg služi kao toplinski izolator sprječavajući promjenu temperature tla i isparavanje. Temperatura permafrosta spušta se sve do -10°C na 10 m dubine. najpovoljniji su europski dio te područje uz transsibirsku magistralu. na područje Sibira.Permafrost: Permafrost prekriva gotovo 60% površine Rusije. a njegova debljina varira od 1 do nekoliko stotina metara.Sve veći utjecaj klimatskih promjena dovodi do ekoloških promjena uslijed topljenja permafrosta. U SSSR-u se na temelju uvjeta za život određivala visina plaće te se davao tzv. Formira se u području gdje ima vrlo malo padalina. paralele. dok se istočno od Jeniseja spušta sve do 60. u europskom ga dijelu ima vrlo malo. na području Urala njegovu južnu granicu čini sjeverni polarni krug. tj.

Terek. SLIV Arktičkog Tihog Atlantskog Rijeke OCEANA (65% (20% (3% unutrašnjeg teritorija) teritorija) teritorija) sliva (13% teritorija) RIJEKE Ob i Irtiš. Tihi i Atlantski ocean. Angara je najbrža od nizinska rijeka. dok je rijeka Terek najbrža od planinskih rijeka (5 m/km). Jenisej i Anadir’ Neva Ural Angara. dok preostalih 13% čine rijeke unutrašnjeg sliva. Budući da u Rusiji nema toliko ledenjaka. Indigirka.Sjeverni i istočni dijelovi Rusije najveći vodostaj imaju ljeti. Don. Rusija se nalazi na 2. Od svih ruskih rijeka. Kolima. Amur i Argun’. jezerima (kojih ima 2-3 milijuna). Jana Većina rijeka opskrbljuje se snijegom koji se topi od ranog proljeća na jugu do sredine ljeta na sjeveru. Kuban’. Kavkaz i Altaj opskrbljuju se vodom ledenjaka. Lena. dok se područje Prikaspijske nizine opskrbljuje iz podzemnih voda. U području monsunske klime (Pribajkalje i Daleki istok) prevladava opskrba kišom. Lena koja je sa svojim 4400 km dugim tokom najduža ruska rijeka (u europskom je dijelu najdulja Volga) i Ob koji ima najveće porječje zbog malih amplituda površine Zapadnosibirske nizine kojom protječe. Naime. a na Dalekom istoku monsuni donose kišu u ljetnom periodu. Rusija je na 2. Volga. Sjeverna Dvina i Suhona.VODE Prema rezervama slatke vode u svijetu. mjestu u svijetu (iza Danske kojoj pripada Grenland). ta se količina vode nalazi uglavnom u rijekama (kojih ima 2. snijeg se u Sibiru topi tek u svibnju i lipnju. Od rijeka arktičkog sliva. Jenisej se ističe najvećim relativnim padom (34 cm/km). Sjeverna Dvina i Pečora su najveće. Rijeke Prema srednjem godišnjem protoku rijeka (4262 km3). ima najveći relativni pad u Rusiji te je najveća od kavkaskih rijeka koje završavaju u Crnom moru. Pečora. močvarama i podzemnim vodama.5 milijuna). mjestu u svijetu iza Brazila. . najviše se ističu:Jenisej koji ima najveći godišnji protok(630 km3 čineći stoga 15% u ukupnom godišnjem protoku ruskih rijeka).Većina ruskih rijeka ulijeva se u Arktički.

6 Ust’-Ilimsko Angara Ust’-Ilimska 4. a danju (u vrijeme najveće potrošnje struje) proizvode energiju. a na sjeveru 8-9 mjeseci. Dodatni razlozi poplava su pljuskovi i naglo topljenje snijega.Ostatak teritorija najveći vodostaj ima u proljeće gdje se snijeg topi u ožujku i travnju. na proljeće se često pojavuljuje ledohod – rasuti komadi ledakoji čine prepreku riječnom prometu. u Rusiji je rano počela regulacija riječnih tokova. Te rijeke teku od juga. prvo akumulacijsko jezero izgrađeno je prije 300 godina. Gotovo sve ruske rijeke prekrivaju se ledenim pokrovom koji na jugu traje 1-2 mjeseca. Zbog dugotrajne prekrivenosti ledom. a njihova glavna prednost je to što ne proizvode energiju cijele vrijeme. a danas ih ima više od 1200. Često ga se naziva i morem zbog velikih valova koji se na njemu stvaraju kao posljedica utjecaja zapadnih vjetrova. Upravo zbog problema vezanih uz poplave. Akumulacijsko Rijeka na kojoj se Hidroelektrana Proizvodnja struje jezero nalazi (mln kvt) Bratsko Angara Sajano-Šušenska 6. a rijeke Jenisej i Angara imaju najveći hidroenergetski potencijal. prema sjeveru. gdje je još uvijek zaleđen. . već noću akumuliraju. Sajano-Šušenskahidroelektrana je najveća. dubine 110 m). Volumenom najveće akumulacijsko jezero je Bratsko (169 km3. stoga se u novije vrijeme taj problem pokušava riješiti izgradnjom hidroakumulacijskih elektrana. dok je u europskom dijelu najveće Kujbiševsko (58 km3. dok ih u europskom dijelu nema mnogo jer je taj dio gušće naseljen. vode izlijevaju iz korita i poplavljuju okolni prostor.3 Bogučansko Angara Bogućanska 4 Kujbiševsko Volga Izgradnja velikih akumulacijskih jezera predstavlja problem u europskom dijelu Rusije gdje postoji najveća potražnja za energijom. dubine 8 m) za potrebu čije izgradnje je potopljeno čak 300 naselja.4 Krasnojarsko Jenisej Krasnojarska 6 Zejsko Zeja Bratska 4. Prva takva hidroelektrana je Zagorska kod Moskve.Česta pojava vezana uz vode arktičkog sliva su ipoplave. stoga se nailaskom na zaleđeni dio toka. gdje se led već otopio. Velik broj akumulacijskih jezera nalazi se u Sibiru.

Jezera Najveća jezera Rusije su: Čudsko (Pskovsko).Suhona – Sjeverna Dvina (Arhangel'sk) . kojim je dobila izlaz na svih rijeka Rusije. Crno. ali je pridonio očuvanju ariša. bace u rijeku i putuju prema njenom donjem toku gdje se naposljetku „izlove“. Bor se transportira tako da se trupci drveta vežu u splavove. Bjelomorsko-baltički kanal: Onega – Bijelo more 3.Bijelo more 4. 1.5 m. Ladoško. st. Tajmir i Bajkal. Kanal Moskve:rijeka Moskva – Oka - Volga Rijeke služe za prijevoz najvećeg resursa Sibira – drveta. Volga - Onega – Ladoga – Njemo jezero - Finski zaljev 2.. . u Rusiji nalazimo:  Vulkanska: Kronocko (Kamčatka).Moskva se često naziva lukom 5 mora što može zahvaliti postojanju jedinstvenog Minimalna dubina kanala iznosi 4-4. Volgo-donski kanal: Azovsko i Crno more – Don – Volga – Kaspijsko jezero 5. more.Najveća slana jezera nastala su u aridnim uvjetima na Kavkazu: Elton (unutar kotline ima 2 izvora slane vode) i Baskunčak (dobiva sol od slanih „gorkih“ rijeka) koji čine izvore jestive soli.Prema tipu postanka. dubokovodnog sistema rijeka u europskom Iako ove rijeke i kanali čine samo 7% duljine dijelu Rusije. ovdje se ostvari čak 2/3 Azovsko. Volga . Kaspijsko. Oneško. Kaspijsko. tvrdo i vrlo vrijedno drvo koje se na ovaj način ne može transportirati jer potone zbog težine. Baltičko i Bijelo ukupnog riječnog prometaRusije. Sibir je bogat arišem koji je teško. Ovakav transport drva velik je ekološki problem zbog zagađivanja rijeka. Volgo-baltički kanal: najstariji kanalizgrađen još u 18.

a veća je i evaporacija s površine samog jezera. ključne za razinu vode Kaspijskog jezera. Prozirnost jezera iznosi do 40 m dubine te je izrazito čisto. Jezero je bogato faunom i florom te ima ukupno 1800 vrsta od čega su ¾ endemi. U njega utječe 336 rijeka. koti žive mlade. dok je Iran ostao bez ičega. a izlazi samo jedna – Angara. Ima veliku dubinu (1632 m). Kaspijsko jezeronajveće je površinom (371 000 km2) koja se nalazi28 m ispod razine oceana te se i dalje spušta.  Ostatke mora: Kaspijsko. Razina vode stoga ovisi o količini padalina koje se smanjuju pod utjecajem klimatskih promjena. Riba golomjankajedna je od specifičnosti jezera.  Tektonska: Bajkal. Sadrži 1/5 sve slatke vode na svijetu i ½ ukupnih zaliha slatke vode u Rusiji. a ovdje se nalazi i Astrahanski (biosferni) rezervat osnovan 1919. Postoji više teorija zašto se razina vode smanjuje. prva teorija nalaže da je to posljedica klime – većina vode koja otječe u Kaspijsko jezero dolazi iz obalnih rijeka. posebice one iz Volge.Glavna luka Kaspijskog jezera je Astrahan koji se naziva gradom na 11 otoka te obavlja funkciju jezerske luke iako je 60 km udaljena od jezera.Druga je teorija tektonska – dolazi do sažimanjakotline zbog izdizanja arapske ploče. Svaka država ima sektor koji odgovara produženju granica prema središnjoj liniji.  Glacijalna (morenska): Čudsko. a danas je to nafta. Seliger i druga jezera sjeveroistoka. duga je 15-20 cm. 27 Ilmen je deltno jezero. stoga su količina i kvaliteta te vode. endemi i unikatni krajolici od kojih izdvajamo ilmene27. Pretpostavlja se da će Rusija do 2020. Bajkalsko jezero tektonsko je jezero čija tektonska aktivnost još traje. Nekada je glavni resurs jezera bila jesetra od koje se radio crni kavijar. . Rusija ima samo 1% rezervi plina i 2% rezervi nafte.  Glacijalno-tektonska: Ladoga i Onega. a u njenom je tjelesnom tkivu više od 30% masnoće zbog čega je prozirna.5-2 m gdje dolazi do miješanja slatke i slane vode. Il'men'. Područje jezera obilježavaju bogata flora i fauna. kutluke28 te avandelte29. zbog čega ima velik hidroenergetski potencijal. nema ljuski. godine iscrpiti sve zalihe nafte i plina iz svog dijela Kaspijskog jezera. 29Avandelti su plitka prijelazna područja dubine 1.Resursi Kaspijskog jezera podijeljeni su između 4 države pri čemu je većinu rezervi dobio Kazahstan. godine. a predstavlja najdublju kriptodepresiju na svijetu. 28 Kutluk je slatkovodni morski zaljev. Delta Volge kontinuirano se proširuje zbog smanjenja razine vode te danas ima više od 500 rukavaca (uposljednjih 130 godina povećala se 9x). no postoje kolebanja u visini vode čak 3-4 m.

Poticaj za osnivanje tog rezervata leži u nastojanju da se zaštiti sibirski samur koji je bio na rubu istrebljenja. 30Rijeka Volga i Moskva počinju u močvari. godine. isprva se akumulira organski materijal te se javlja mahovina koja sprječava isparavanje i dodaje organske tvari iz čega se formira treset te se jezero postupno zatvara. Ekonomski se iskorištavaju kao izvori vode.Burjati koji ovdje žive smatraju da jezerom vladaju ljutita bića. Vrhovnik. Vjetrovi predstavljaju bogove koji se ljute. Nastaju u nizinskim prostorima koja se nalaze blizu većih vodenih površina. Jezero je povezano i s nadnaravnim značenjem. Najveća područja prekrivena močvarama su: Karelija i Kola. Bajkal je okružen planinama pa se u kotlinama stvara temperatura koja se razlikuje od temperature jezera jer su te kotline hladnije. Jezero je od siječnja do svibnja smrznuto (zimski safari). stoga se Preduvjet za formiranje močvara su hladna klima i malo isparavanje. Bajkalski rezervat nalazi se na zapadnim obroncima Barbuzinskog gorja te čini najstariji ruski rezervat osnovan 1916. hrane jezera i rijeke30. Jedno je od svjetskih središta šamanizma gdje se održava i svjetski kongres šamana. koji je ujedno i najvjetrovitije područje. Kurtuk itd. Razlika između kotline i jezera može biti i do 40°C.Na području Rusije nalazi se 67 rezervata. kupine itd. a neki od narodnih naziva za njih su: Sarma. 17 biosfernih rezervata i 30 nacionalnih parkova. Močvare Ukupna površina močvara iznosi oko 2 voda ovdje zadržava) te područje Amura i milijuna km2(10% površine Rusije). Područje oko jezera poznato je po snažnim vjetrovima.a glavni bog Burkhan živi na jedinom velikom otoku na jezeru – Olkhonu. obale Ohotskog mora. Zibuni su močvare s velikom količinom vode ispod površine. 58 dana jeseni ovdje pušu jaki vjetrovi. . njegovo lijepo i sjajno krzno koristilo se za izradu bundi. a ljeti temperatura naraste do 20°C što je pogodno za kupanje pa se tamo nalazi niz poznatih ljetovališta. sjeverni dio srednjeg Sibira (koji je nizinski. treseta (čak 80% ruskog treseta se vadi iz močvara). a jezero i prostor oko jezera topliji. ovdje rastu šumske jagode. Prednost močvara leži u tome što one čine ogroman resurs vode. zapadni Sibir u kojem je 80% površine pod močvarama zbog zaravnjenosti tog područja.

a upravo ledolomci omogućuju plovidbu tim sjevernim morskim putem iako u nekoliko zimskih mjeseci niti oni ne plove. Okolni put preko Sueskog kanala na istoj relaciji dug je 23000 km.8 kojih je najdublje Laptevih. vrlo važnu ATLANTSKI OCEAN ulogu imaju ledolomci koji su uglavnom Baltičko 419 50 2-10 0.1 takav ledolomac je Jamal koji lomi led i krmom i nosom. More Ukupno 12 mora oplakuje obale Rusije. Arhangel'sk je Volgom povezan na mnogo drugih mora. a Laptevih 662 533 20-30 0.3 smještena Kislogubska plimna elektrana. a izgrađena je tokom WW1. Jedino se luka Murmansk na SZ ne zaleđuje zbog utjecaja tople Golfske struje.1 nuklearni kako ne bi ovisili o dizelu. ima veliko strateško značenje. Jedan Azovsko 39 7 12-14 0. Vrlo važna luka na Bijelom moru jeArhangel'skna Sjevernoj Dvini koji nije smješten na obali mora. Laptevih. Ohotsko 1603 821 25-33 13.1 more.Bijelo more ima 10 m TIHI OCEAN visoke plime zbog čega je upravo ovdje Beringovo 2315 1640 28-33. a od mora (promili) ARKTIČKI O C E A N Atlantskog oceana ne zaleđuje se samo Crno Barenstovo 1424 222 32-35 6.25 Sibirsko Bijelo) šelfna su mora (do 200 m dubine). 31 Svjetski prosjek iznosi 35 promila. Istočno-sibirsko.5 m dubine). km) (m) sloja (m) samo sjeverni dio zaleđuje.7 Crno 422 1315 14-18 0. 913 54 20-32 0. Važna (sibirska) luka je i Dikson u ušću rijeke Jenisej. Kara. Čukotsko i Istočno. .5 najplićaIstočnosibirsko i Bijelo more (do 60 Čukotsko 595 71 24-32 1.pridonose ravnoteži klime apsorbirajući toliko ugljika koliko emitiraju industrije Europe i SAD-a te filtriraju vodu. Gotovo se sva mora zaleđuju.7 zamrznuta 8-9 mjeseci u godini.5 8.2 Japansko 1062 1536 33.5. već u području zaljeva 27 km udaljen od mora. putovanje od Švedske do Japana traje 16 dana. Arktičkim morima prolazi sjeverni morski putkoji predstavlja najkraći morski put između europskog dijela Rusije i Dalekog istoka povezujući Sankt Peterburg i Vladivostok. na Japanskom se moru kv. Njihov salinitet manji je od Bijelo 90 67 23-30 10 svjetskog prosjeka31. Dugje 14 000 km. na SZ se ne More Površina Srednja Slanoća Najveća (tisuće dubina gornjega plima zaleđuje Murmansk. od Kara 833 111 10-34 0. 3 Budući da su mora Arktičkog oceana 34.Mora Arktičkog oceana (Barentsovo.

zahvatile Rusiju.Crno more je toplo. Nahodka. Važne luke na Crnom moru su Novorossijsk i Tuapse koje se koriste za izvoz nafte. U Baltičkom i Barentsovom moru nalaze se velike zalihe nafte i plina. STANOVNIŠTVO Za vrijeme SSSR-a. Rusija je imala 148 milijuna stanovnika. Ovaj pad od 5 milijuna stanovnika posljedica je posljednje od ukupno 4 demografske krize koje su u 20./1922. Vanino i Vostočni. 32 Vladivostok je izgrađen još u 19 st. a bile su izgrađene nakon gubitka Odesse i Sevastopolja koji je danas ponovno ušao u sastav Rusije. Luka Kalinjingradzbog odvojenosti od matičnog teritorija ne može biti u potpunosti gospodarski iskorištena. buržoazije. tj. uoči rusko-japanskog rata kada je imao vrlo bitno strateško značenje. intelektualaca i političkih oporbi koje su uslijedile nakon njega te velikom sušom koja je izbila 1920. Ljeti imaju nisku temperaturu (5-12°C)dok je kopno toplije. Na Baltičkom je moru bitna luka Sankt Peterburg koji kao grad stare baštine ne može biti velika teretna luka. građanskim ratom u Rusiji (socijalističkom revolucijom) i velikim migracijama plemstva. Od mora Atlantskog oceana (Baltičko. st. godine. . Ohotsko. Japansko) su najdublja (1600 – 1650 m).9 milijuna stanovnika. Azovsko) jedino je Crno more duboko. stoga je izgrađen Ust'lug koji se koristi isključivo za prijevoz nafte te Vyborg kraj kojeg se nalaze Primorsk i Visock. Mora Atlantskog oceana bilasu vrlo bitna za bivši SSSR jer su se ovdje odvijale čak 2/3 morskog prometa te bile smještene glavne i vodeće luke Rusije koje je raspadom SSSR-a izgubila. U ovom je periodu izgubljeno 7 milijuna stanovnika. 12-18 milijuna ako računamo potencijalni natalitet. 1. demografska kriza:WW1-1922. 33 Jantar je okamenjena smola crnogoričnog drveća. Ova kriza bila je uzrokovana WW1 i njegovim gubicima. stoga se nad njima stvaraju velike magle koje otežavaju navigaciju i plovidbu. jedino jug Japanskog mora nema toliko magle. Naglo se razvio izgradnjom transsibirske željeznice kada dobiva na gospodarskom značenju. a njegov je salinitet manji od svjetskog prosjeka. a kao novi potencijalni izvori energije ističu se plima koja omogućuje izgradnju plimnih elektrana na Bijelom moru (Kislogubska) te potencijalno i na Ohotskom moru te jantar33kojim je najbogatiji Kalinjingrad u kojem se nalazi 80% svjetskih rezervi jantara. i uzrokovala veliku glad 1921. dok danas broji 142. Crno.Mora Tihog oceana(Beringovo. Vrlo važne luke Tihog oceana su Vladivostok32. dublje od 160 m nema života zbog velike koncentracije sumporovodika.

Ukrajina je holodomorom izgubila 7 milijuna stanovnika te ga smatra genocidom. . 4. 3. stopa nataliteta iznosi 10 ‰. Ukrajina je imala najveće kvote koje je Staljin uveo kako bi obuzdao ukrajinski nacionalizam te ovdje dolazi do holodomora(politike ubijanja glađu) u trenutku kada je Ukrajina ostala bez zrna. Visoka stopa mortaliteta uzrokovana je alkoholizmom koji je za vrijeme socijalizma još donekle kontroliran (posebice za vrijeme Andropova).1934.Mortalitet se povećava već nakon 70-ih jer dolazi do starenja stanovništva te je 2x veći u odnosu na SAD. Prema smrtnosti po uzrocima u Rusiji prednjače bolesti krvožilnost sustava koje se povezuju s konzumacijom Kolhozi su kolektivne farme koje su se sastojale od seoskih poljoprivrednika i zadružnog vlasništva. kad je nastupila sušna godina.povećanja broja razvoda i neoženjenih. Za provođenje politike industrijalizacije bili su potrebni strojevi koje Rusija nije imala. no 90-ih restrikcije nestaju te u kombinaciji s velikom nesigurnosti koja je u to vrijeme vladala. 35 Kulaci su bili bogatiji seljaci kojima je Staljin 1929..ova je kriza vezana uz Staljinove čistke koje su bile najjače 1937. te WW2.-1946. stoga ih je kupovala u zamjenu za poljoprivredne proizvode. ovo je predstavljalo velik problem. o čemu svjedoči i činjenica da je 1933. Rusija je u ovom razdoblju izgubila 5-6 milijuna ljudi. pad kvalitete medicinskih usluga i socijalnog osiguranja. nesigurnost u državi.Ova kriza nastupila je u razdoblju kolektivizacije kad se formiraju kolhozi34. demografska kriza:1990-ih do 2009. godine objavio rat želeći ih uništiti kao klasu pa ih seli u tajge i tundre Sibira te u kazastanske pustinje. Rusija je u ovom periodu izgubila 20-22 milijuna ljudi. rasta mortaliteta. uvode petoljetke i provodi politika industrijalizacije. U ovoj novostvorenoj situaciji najviše su stradali kulaci35i najbogatije poljoprivredne regije poput Ukrajine. demografska kriza:1933. Svaki kolhoz morao je osigurati određenu količinu hrane za državni fond. kao i broja udovaca. dolazi do porasta smrtnosti. Dok je u EU stopa rodnosti i smrtnosti gotovo izjednačena (s blagom prevlasti rodnosti). dok se broj brakova smanjio. dok 34 su sovhozi sovjetska poljoprivredna poduzeća s državnim radnicima. Ova je kriza vezana uz postsocijalističku tranziciju. Došlo je do naglog pada nataliteta. raspad sistema. demografska kriza:1937. a mortaliteta 15‰.2. za vrijeme takve sušne godine država uzela sav proizvod od kolhoza ne ostavljajući im dovoljno hrane niti da se prehrane. u Rusiji je njihov nesrazmjer očit.

Danas se taj omjer popravio te je očekivano trajanje živote žena 73 godine.alkohola. i 2005. Pskovska oblast: obilježena je malom rodnosti i velikim udjelom starog stanovništva36. zahvaljujući imigracijama. a muškaraca 61 godina. Magadanska oblast (Sibir):obilježava je mali udio starog stanovništva. stoga na temelju 4 dobno-spolne piramide iz različitih dijelova RF-a ukazujemo na glavne tipove demografskih kretanja koja se u njoj javljaju. dok je za muškarce ostalo jednako onom iz 19. a žene sa 65 godina. a u svoj rodni kraj vraćaju se tek u mirovini (tipično za ruralne regije Rusije). dok je opći prirast zabilježen još 2009. Ovdje su uglavnom doseljavali radni doseljenici koje je privukla visina plaće stimulirana od strane države. nizak natalitet. Migracije stanovništva 1989. godine zabilježen je pozitivan prirodni prirast. stoljeća. Uopćavanje jednog te istog tipa demografskog kretanja na čitavo stanovništvo Rusije bilo bi nemoguće i pogrešno. vratilo više od 2 milijuna stanovnika. U razdoblju nakon raspada SSSR-a dolazi do repatrijacije te se u razdoblju između 1992. Dagestan:ovdje živi pretežito muslimansko stanovništvo što je primarni razlog visokih stopa nataliteta i široke baze dobno-spolne piramide. Nakon završetka radnog vijeka. Latviji i Estoniji. većinom iz Kazahstana.1 (žene 72 godine – muškarci 59). godine izvan Rusije živjelo je 25 milijuna etničkih Rusa od čega je najveći broj bio u Kazahstanu.Očekivano trajanje života smanjilo se na 65. 36 Muškarci u mirovinu idu sa 60. Moskva:obilježavaju je moderni svjetski trendovi. Očekivano trajanje života žena postupno raste. . Ovo je emigracijsko područje iz kojeg mladi ljudi odlaze u gradove. visoka zaposlenost žena i kasnije stupanje u brak te naglašeno starenje stanovništva. vraćali su se na zapad (u regije poput Pskovska) gdje su kupovali kuće i osnivali obitelj. 2012.

godine 200000 Koreanaca u toku jednog tjedna preseljeno je iz Priamurja u Srednju Aziju zbog opasnosti od nemira na granici. To je ujedno i jedina prisilna migracija u smjeru istok-zapad. Osim toga. 30% prisilnih migranata umiralo je u procesu deportacije. do 1946. godine Poljaciiz Ukrajine preseljeni su na istok u Kazahstan. U periodu od 1993. Danas su migracije usmjerene s istoka prema zapadu. Etnička prisiljenja trajala su od 1937. prvenstveno potaknut radnim migracijama. a uz njih u Sibir su bili transportirani i bogati seljaci i intelektualci „zbog eksploatacije koksa“. Nisu sve migracije bile dobrovoljne. U prosjeku. To su prvenstveno bili Čečeni. . pa sve do kraja 90-ih iz Rusije je godišnje iseljavalo 100 000 stanovnika. Nijemci su brzo osvojili sjeverni Kavkaz. Još od doba Ruskog carstva na Sahalin su se naseljavali politički zatvorenici. Unutarnje migracije Današnji pravci unutarnjih migracija uvelike se razlikuju od onih kroz povijest Rusije. Deportiraju se i Turci Meshici koji su doživjeli apsolutnu deportaciju jer su ih povlačili i deportirali čak s prvih linija bojišnice uglavnom u srednju Aziju. kada je njemačka vojskaprešla rusku granicu. Pravci iseljavanja bili su usmjereni prema Njemačkoj (kamo uglavnom sele etnički Nijemci). Staljin je za svoje vladavine znao preseliti i cijele narode.Ukrajine i Gruzije. dolazi do postupnog vraćanja naroda. dok su na njihovo mjesto dolazili Rusi. st. Balkari i Karačajevci sa sjevera Kavkaza. Izraelu (kamo sele Židovi čije je iseljavanje počelo još 70-ih) i SAD-u (kamo sele svi. Nakon WW2 stanovnici baltičkih republika preseljavani su također na istok. st. Na 20. ali i Inguši. Iz baltičkih zemalja rusko stanovništvo gotovo se i ne vraća (iako su ondje bili najviše diskriminirani) zbog boljeg životnog standarda u tim državama. a osnovao je i regije GULAG-a37 1930-ih koje su na neki način pridonijele naseljavanju Sibira. godine Nikita Hruščov priznaje 1. no ono se nikada nije u potpunosti ostvarilo.6 milijuna deportacija i naziva to „nepravilnošću u tretiranju naroda“. no kada je on oslobođen. Stoljećima je prevladavao istočni pravac koji je u 20. etnički Ukrajinci sele u Ukrajinu. godine. Oni koji su se vratili zatekli su zauzete kuće pa je na tim područjima dolazilo do zaoštravanja međunacionalnih odnosa. godine. Unutarnje migracije krenule su od Moskovske kneževine sa širenjem ruske države i slijedile osvajanje teritorija. no to se nije dogodilo. 1941. populacija koja je dobro surađivala s njima bila je preseljena na istok. Kalmici iz donjeg toka Volge te krimski Tatari. Kongresu KP SSSR-a 1956. a cilj im je bio stabilizacija granica. uglavnom brain drain). vladala je stimulirajuća politika naseljavanja Sibira kroz polarni koeficijent i sjeverni dodatak. Nakon pada „željezne zavjese“ očekivala se velika emigracija. Nijemci s područja Volge preseljeni su na istok. Prihodi istočno od Urala i dalje su 37 GULAG – Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije. 1939. 1937. a nakon toga upola manje. a krajem 50-ih godina 20.

Žarišta naseljenosti međusobno su jako udaljena. Postoje 2 kontrastne zone naseljenosti: glavna i sjeverna. Usporedba gradova Norilsk (Sibir. Glavnu zonu naseljenosti čini gotovo cijeli europski dio te dio uz transsibirsku magistralu (93% stan./km2. Dakle.09 st.a vezana su uz šumske i rudne resurse. 38 Dače su male drvene kućice blizu gradova. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 8- 9 st. Od 1989. 2/3 teritorija./km2.a kraj zone obično je i kraj prigradske željeznice.svi koji žive ovdje većinom žive u gradovima. Kvote doseljavanja u velike gradove nekad su bile određene.. Nekada su bile vikendice. no život je danas skuplji na istoku (zbog transporta proizvoda sa zapada). S druge strane. no u Kanadi postoji puno dobrih avionskih (čarter) veza tako da taj grad ne zahtijeva veći broj stanovnika od ovog koji je prisutan./km2). 0. Ovdje nema niti jednog grada s više od 500 000 stanovnika. godine u Rusiji nije bilo inflacije. godine broj ruralnog stanovništva pao je za 50 milijuna ljudi. Ovo je primjer kako slab razvoj transportnih veza dovodi do rasta grada. 30000 stanovnika). moglo se doseliti ili ženidbom ili zaposlenjem na strateški važnom položaju. 200000 stanovnika) i Thompson (Manitoba. dio europskog dijela i veći dio istoka (7% stan. a istočno od Jeniseja 0. u Norilsku se nalaze veliki kombinati koji proizvode i hranu i građevinski materijal i sve ostalo što je nužno za život i tako postoji potreba za velikim brojem ljudi. cijene su bile iste na prostoru cijelog SSSR-a i ugravirane u proizvode. dok u gradovima dolazi do opadanja broja stanovnika. Kanada.003 st. . Ovdje je puno veći stupanj urbaniziranosti. Razmještaj stanovništva 73%stanovništva Rusije čini urbano stanovništvo./km2 što je vrlo loš pokazatelj jer u Moskvi živi više od 300 st. postoji određeni broj većih monofunkcionalnih naselja i niz malih naselja.. do 2005. a kasnije usporava i stagnira. a danas odlazak u dače postaje način preživljavanja kroz sezonsko bavljenje poljoprivredom dopušteno od strane poslodavca kojim se ljudi opskrbljuju poljoprivrednim proizvodima za cijelu godinu.5 h) putem prigradske željeznice. godine broj ruralnog stanovništva je stalan. 1/3 teritorija). Do 1990.veći. Oba grada bave se isključivo proizvodnjom nikla i to su monofunckionalni gradovi. 50-ih do 70-ih bila je najjača. Sjevernu zonu naseljenosti čini sj. Ovdje su naselja grupirana i među njima se odvijaju dnevne migracije (stanovništvo dnevno troši na put oko 1. Van naselja mogu se sresti samo nomadi. To su lokalni sustavi naseljenosti organizirani kao klasteri te dobro prometno povezani. Velik broj ljudi ljeti iz gradova seli u dače38. U razdoblju od 1927. Urbanizacija je počela 20-ih godina.

Svojom brojnosti Ruse slijede Tatari. 3. svaka je manjina dobila svoju autonomiju pa su tako i Nijemci dobili svoju Volško-njemačku republiku koja je trajala od 1930-ih sve do WW2 kad su deportirani na područje Kazahstana ili uz granicu s Kazahstanom.dok drugi dio živi u Gruziji (Južna Osetija). Nijemci su na područje Rusije došli još u 16. Sibir i Daleki istok. njemačka autonomija nikad nije bila vraćena. Bjelorusi. a javljaju se kavkaska. potiču još od starih Skita. bježe u Rusiju pred strahom od regrutacije u vojsku. Volgo-kamska regija koju obilježava vrlo šaroliko stanovništvo. Baškiri. jedini su prije socijalizma imali vlastito pismo te ispovijedaju kršćanstvo koje im je došlo s juga još u 6.Živjeli su uglavnom u Povolžju. došlo je do masovnog doseljavanja iz Prusije gdje su bili veliki ratovi. a uglavnom su zastupljene uralska i altajska porodica. isprva kao trgovci koji su ovamo donijeli obrte. stoljeću. Za vrijeme SSSR-a. a s vremenom su pridonijeli urbanizaciji te u gradovima osnivali „njemačke slobotke“. Oseti su narod specifičan po mnogočemu. Sjeverni Kavkaz čija je šarolikost etničkog sastava rezultat njihove veće međusobne izoliranosti. U Rusiji živi više od 100 različitih etničkih skupina pri čemu 80% čine Rusi koji su najviše koncentrirani u srednjem i sjeverozapadnom dijelu europske Rusije te južnim dijelovima Urala i Dalekog istoka. Ukrajinci. 2. Oseti i Nijemci. Sjeverni i južni Oseti podijeljeni su u doba socijalizma te i danas dio Oseta živi u Rusiji (Sjeverna Osetija). Indoeuropska porodica obuhvaća87% stanovništva Rusije.U 18. Takva relativno visoka koncentracija Nijemaca može se objasniti pogledom u prošlost. opća kulturna obilježja i samosvijest utvrđenu u nazivlju. Krajnji sjeverozapad i krajnji jugoistok europskog dijela Rusije gdje žive Urali. Danas u Rusiji ima oko 400000 Nijemaca. a čine je Rusi. 4. Poljaci.ETNIČKI SASTAV Etnos je povijesno formirana na određenom teritoriju stalna zajednica ljudi koja u pravilu posjeduje zajednički jezik. kojima je vjera branila da drže oružje u ruci. aprije raspada SSSR-a bilo ih je oko 2 milijuna. . Čuvaši i Čečeni. altajska i indoeuropska porodica. Ukrajinci. Ovo je doseljavanje bilo potaknuto ponajviše religijskim razlozima. st. jedini na sjevernom Kavkazu govore indoeuropskim jezikom (spada u iransku jezičnu skupinu). odnosno područje istočno od Urala gdje prevladava altajska porodica (osim na SZ gdje žive i Urali). Nerusko stanovništvo koncentrirano je u 4 zone: 1. acentar im je bio grad Engels. Menoniti. Nakon toga. stoljeću.

Tuvinci. dok je dio migrirao na sjever gdje su stvorili bulgarsku Volgo-kamsku regiju. . a čine je samojedska i ugro-finska grupa. a čine najveću etničku manjinu u Sibiru. Kabardinci. Korjaci. Dagestanci. U regiji sjevera žive Komi. • Turkijska skupina: Sibir . plemena Bulgara (muslimani) bila su uključena u migracije. Tatari i Baškiri narodi su koji su došli s juga. a na području Volgo-kamske regije Marijci.Karačajci. Kalmici žive u europskom dijelu Rusije u donjem toku Volge i Urala gdje je još carska Rusija izdvojila mjesto za njih. Kareli. Došli su iz SZ Mongolije te čine jedine budiste u Europi ispovijedajući lamaizam.Tatari. Baškiri. Između 9. • Tunguska skupina: Eveni. Ta se se plemena postupno stopila s uralskim plemenima i s vremenom iznjedrila 3 plemena – Čuvaše. a čine je Čukći. Uralska porodica obuhvaća 2% stanovništva Rusije. Čuvaši. javlja se uglavnom istočno od Urala te se dijeli na 3 skupine: • Mongolska skupina: Burjati.Jakuti. pojedine etničke skupine Dagestana. Hanti i Mansi. st.Altajska porodica obuhvaća 8% stanovništva Rusije. Kavkaska porodica također obuhvaća 2% stanovništva Rusije. i 13. Inuiti i Aleuti. Čerkezi i Adigi. Inguši. Tatare i Baškire. Kavkaz . Čuvaši. dio plemena migrirao je na zapad u Bugarsku. Kalmici Burjati žive blizu granice s Mongolijom i u području Bajkala. Oba naroda žive u vrlo teškim uvjetima svakodnevno koristeći zaprežne sanjke. a čine je Čečeni. Evenki govore evenkijskim jezikom te žive duž Jeniseja i u sjevernoj tajgi Amura. Balkari. Udmurti i Mordovci. Volgo-Kamska regija . javlja se u sjevernim i istočnim dijelovima europske Rusije te na području zapadnog Sibira. Paleoazijska porodicajavlja se na krajnjem sjeveru Rusije. Evenki Eveni govore evenskim jezikom te žive u malim zajednicama sjeverno i istočno od bazena Lene i Indigirke. Republika Tuva priključila se Rusiji u WW2 i predstavlja najneintegriraniji dio Rusije pun šamanizma zbog čega je zanimljiv za turizam te sadrži puno objekata vezanih za religiju.

proglasila nezavisnost. 2. no neki su subjekti ipak ostali u sastavu Rusije i to iz 3 razloga: 1. titularni narodi. ne-Rusi moraju činiti 50% stanovništva ili mora postojati izvandržavna granica. Oni se u pravilu dijele na nacionalno- teritorijalne i državno-teritorijalne formacije. Sve formacije dobile su nazive po etničkim skupinama koje ondje žive. Čečenija je 1991. no pojavila su se 2 velika problema – problem poreza (republike su htjele da veći dio poreza ostane njima što RF-u svakako nije odgovaralo) i problem upravljanja resursima. Velik udio ruskog stanovništva u većini autonomija koji je činio veliku kočnicu u osamostaljivanju autonomnih oblasti. Nakon raspada SSSR-a javljaju se težnje za neovisnošću. što nije bio slučaj s autonomnim. a u Tatarstanu je 1992. U većini autonomija Rusi čine većinu. Čečenija i Tatarstan bile su protiv tog dogovora. treba zadovoljiti barem jedan od 3 kriterija: u ukupnom udjelu stanovništva ne-Rusi moraju čini više od 1 milijuna.Nacionalno-teritorijalne formacije u obzir uzimaju etničnost. to su tzv. Nisu imale vlastiti teritorij i povijest državnosti prije ulaska u Sovjetski savez. 10 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast. Odvajanje saveznih republika bilo je predviđeno Ustavom Sovjetskog saveza. dok stvarnu prevlast etničke manjine imaju Baškorstan.SUBJEKTI RUSKE FEDERACIJE Ruska federacija danas broji više od 80 subjekata. godine RF ponudila potpisivanje federalnog dogovora koji je podrazumijevao velik stupanj autonomije. 3. 2 najpoznatija zahtjeva za nezavisnošću su Čečenija i Tatarstan. ima ih ukupno 32 od čega je 21 republika. Tuva i 5 kavkaskih republika. Kako bi određeni subjekt bio proglašen republikom. 1994.Državno-teritorijalne formacije u obzir uzimaju kulturne. proveden referendum na kojem se stanovništvo izjasnilo za nezavisnost. godine Jeljcin prelazi na individualne dogovore sa središnjom . Skućena prava autonomija izazivala su nezadovoljstvo pa je 1992. povijesne i političke čimbenike.

kraj čečenskom terorizmu došao je tek 2009. godine. jebrejska autonomna oblast. Formirana je tako daleko jer je Staljin htio Židove maknuti što dalje od središta vlasti. koji se ponekad koristi kao naziv za čitavu oblast. a s vremenom je i Grozni. Staljin je imao ideju svim Židovima svijeta dati novu zemlju na Dalekom istoku. Glavni grad je Birabidžan. dolazi islam u obliku sufizma koji podrazumijeva odricanje srca od svega osim boga. a još su živa i sjećanja na deportacije u Staljinovo doba. Talačka kriza u kazalištu „North-East“ te u školi u Beslanu primjeri su čečenskog terorizma. a postoji od 30-ih godina. U to je vrijeme Vladimir Putin postao predsjednik RF i uspješno ugušio čečenski pokret za nezavisnost. Čečeni su tradicionalno vodili drugačiju privredu. Iako je rat službeno završio 2002. Tatarstan je pri ovakvom dogovoru uspio izboriti veća prava i odlučio ostati u sastavu RF-a. ali i zbog toga što bi formiranje židovske oblasti na gusto naseljenom europskom dijelu Rusije dovelo do međunacionalnih i međuvjerskih sukoba. Čečenija je u tom ratu doživjela poraz pa oko 40 000 Čečena seli u Tursku. U sastav SSSR-a ušla je kao jedna cjelina zajedno s Ingušetijom što je bila dodatna uvreda za Čečene. do 1864. S vremenom islam na tom području opet jača i 1999. no udio Židova u njoj nikad nije bio veći od 5%. godine. i 19. prilikom okupacije Kavkaza i Kavkaskog rata. koji je trajao 2 godine. . Potencijalno odcjepljenje Čečenije za sobom povlači još jedan problem koji Rusija pod svaku cijenu nastoji izbjeći. dolazi do novih sukoba. Jedina autonomna oblast u Rusiji židovska je. tj. sve autonomije nemaju jednaka prava. Ima 60000 pripadnika. Rusija je problem Čečenije pokušala riješiti podržavajući prorusku opoziciju. ukoliko jedna islamska republika unutar Rusije dobije samostalnost i druge bi(poput Tatarstana i Baškortostana) mogle tražiti isto. 2003. bili su lovci i pljačkali okolna plemena te se njihov život bitno razlikovao od susjednih ratara i stočara. ponovno počinje rat koji je trajao sve do 2002. U 18. godine proveden je referendum na kojem su se Čečeni izjasnili za ostanak u Ruskoj federaciji.vlasti svake autonomije zbog čega se Rusija danas naziva asimetričnom federacijom. a kad u tome nije uspjela.a Čečenija je bila jezgra otpora Rusiji.. Do danas Rusija ima potpisane individualne sporazume s pola autonomnih pokrajina. Danas u židovskoj oblasti ima manje od 2% Židova u ukupnom broju stanovnika te su oni ovdje samo titularni narod. U slučaju Čečenije. st. U njemu je poginulo 75000 civila i 14000 vojnih lica.. stvari nisu išle tako glatko. došlo je do rata 1994.vodio se „sveti rat za vjeru“ pa su u to vrijeme stvoreni uzajamni negativni stereotipi (Čečeni su „brutalni i nepošteni“. glavni grad Čečenije. iznova izgrađen. st. Povijesne traume naspram Rusa posebice dolaze do izražaja u sjećanju na brutalnost Rusa iz 18. Nakon rata s Čečenijom uspješno se provodi proruska politika. Kavkaski rat trajao je od 1817. dok je s drugima blizu potpisivanja tih sporazuma. a Rusi su za Čečene „psi koji se ne mogu tretirati kao ljudi“). Rusija je tada u blizini Groznog izgradila vojne tvrđave za pohode u „kaznene“ ekspedicije. Kada je na ovom području otkrivena nafta.

očajnički je želeći potvrditi. Vladimir se odlučuje za bizantinski tip kršćanstva. Postoji ukupno 60 religijskih denominacija. dok se njih 6 smatra tradicionalnim: pravoslavlje. dobro je razumio snagu religije tese obratio pravoslavnoj crkvi za pomoć u ratu i upravo kroz religiju uspio mobilizirati narod.) srušena da bi se izgradio neboder zvan „Palača Sovjeta“ s najvećim spomenikom na svijetu – Lenjinovim (Namoljen). koji je bio bivši đak sjemeništa. pretvoreno u muzeje ili skladišta. oženio se i sestrom bizantskog vladara učinivši Bizant svojim saveznikom. luteranstvo i židovstvo.Socijalizam je proglasio religiju opijumom naroda. budizam. a nakon WW2 na temeljima nekadašnje katedrale otvoren je velik otvoreni bazen.a Moskva se sve više percipirala kao treći Rim. godine.KONFESIONALNA STRUKTURA Danas se u Rusiji 64%stanovništva deklarira vjernicima. Za vrijeme Petra Velikog Rusija se otvorila prema zapadu. Nakon što su ga poslanici izvijestili o religijama koje su upoznali na svojim putovanjima. a 30-ih godina (1931.Politika izolacionizma dugo je bila zastupljena u Rusiji zbog svjetonazora koji sve strano proglašava neprijateljskim. dok ateisti čine 31%. gradile su se zgrade važne za socijalističku ideologiju. crkva je revitalizirana te je dobila neke privilegije od države (duty-free režim – uvoz bescarinske robe). U to je doba ipak bio zastupljen određeni simbolizam: gdje su se rušile crkve. istok i jugoistok. a sukladno tome svoju državu nazivaju „Sveta Rus“. Ćirilica je u Rusiju također došla iz Bizanta preko južnih Slavena. Ideologija misionarstva opravdavala je širenje ruske države na sjever. . katolicizam.Danas Rusija broji 15 milijuna župa. razaslao je svoje poslanike po cijelom svijetu u potrazi za religijom koju bi dao narodu i tako ga ujedinio. no Katarina Velika ponovno ju je zatvorila zbog straha vezanog uz francusku revoluciju. Ivan Grozni okrunio se carem svih pravoslavnih kršćana u svijetu(a ne samo Rusije). U periodu socijalizma mnogo je crkava uništeno. godine katedrala je ponovno izgrađena i postmodernistički uređena. Nakon rata stavlja Crkvu pod svoju zaštitu i bori se državnim metodama protiv raznih sekti kako bi joj se odužio. no nakon njegove smrti ponovno se vraća borbeni ateizam. 1997. Crkva je odigrala ogromnu konsolidirajuću ulogu u Rusiji. Uz to. islam. Rusi se počinju smatrati „svetim narodom“. Nakon početka WW2 Staljin. Ta ideja ipak nikada nije do kraja ostvarena. grijehom. Katedrala Krista Spasitelja jedan je takav primjer: prvotno je izgrađena nakon pobjede nad Napoleonom. Pad Konstantinopola (drugog Rima) poticao je jačanje crkve u Rusiji. Pravoslavlje (55% vjernika): Knez Vladimir došao je na vlast 988.

a kao 2 temeljna razloga tog zaostajanja ističu se: 1. godine:5. Svi ruski muslimani su suniti (priznaju Kur'an i Suru). godine sva privreda oživljava . Migracije sa sela u grad nisu mogle biti ostvarene. 5. zemlja po industrijskoj proizvodnji. već su veleposjednici posuđivali kmetove za rad u tvornicama. šamanizam40 i totemizam41. godine napravila je velik korak naprijed. zemlja po visini BDP-a. Od tradicionalnih se religija javljaju animizam39. RUSKA PRIVREDA Ruska privreda zaostaje u mnoštvu grana(što traje još od ruskog imperija). životinja ili predmet ima dušu. tj. zemlja po izvozu zrna. 40 Šamanizam je vjerovanje da šaman u ekstatičnom stanju može komunicirati s duhovima. Kasno ukidanje kmetstva (1861. U pojedinim je dijelovima Rusije došlo do religijskog sinkretizma. spoja tradicionalnih religija s nekom većom religijom (poput pravoslavlja) kao posljedica mesijanstva. 2. Izolacionistička politika zbog koje Rusija nije na vrijeme preuzimala otkrića industrijske revolucije. 41 Totemizam je vjera usrodstvo ljudi i životinja pri čemu je svako pleme povezano s jednom životinjom. Ruski budisti uglavnom su lamaisti. Nakon 1861. Budizam (1% vjernika):Ispovijeda se na jugu Sibira (Burjati i Tuvinci) te u europskom dijelu (Kalmiki).) koje je rezultiralo nedostatkom radne snage. Stanje ruske privrede 1913. . a do 1913. zemlja po poljoprivrednoj proizvodnji i 1.Islam (8% vjernika):Ispovijeda se na sjevernom Kavkazu u svim autonomnim republikama osim Osetije te u Volgo-kamskoj regiji (Baškiri i Tatari). Obilježja socijalističke privrede 39 Animizam je vjera da svaka biljka. 3. Tek je za vrijeme vladavine Petra Velikog industrija (prvenstveno metalurgija) došla u Rusiju te je upravo u tom razdobljuRusija bila najveći proizvođač crne metalurgije.

vidljiv je izuzetan pad u poljoprivrednoj proizvodnji. Još jedan problem predstavlja nepovezanost proizvodnje i konzumenta. a i motiviranost seljaka je bila slaba s obzirom na to da je zemlja bila kolektivno dobro. 4. Neefikasna poljoprivreda zasnovana na kolektivnom radu: uglavnom je bila riječ o tradicionalnoj poljoprivredi kojom se loše upravljalo. postojala je administracija od 18 milijuna što je u konačnici rezultiralo velikom tromosti sustava. dok je laka industrija (poput prehrambene i tekstilne industrije) ostala zanemarena. gdje god su bile mogućnosti za proizvodnju. a ako se prisjetimo situacije 1913. Proizvodili su se strojevi koji su proizvodili druge strojeve ostavljajući za sobom konstantni deficit.Težnja prema potpunoj privrednoj neovisnosti: pokušala se postići neovisnost Rusije o uvozu. godine. 2. Još jedan problem činili su loš transport i i skladištenje zbog kojih se hrana brzo kvarila. Nakon 1930-ih ova je proizvodnja iznosila 85% ukupne proizvodnje u Rusiji. strojevi) nego sami proizvodi(predmeti potrošnje) što je omogućilo jaku vojnu industriju i veću proizvodnju u drugim granama koje koriste strojeve. Također. Borovo).1. Neefikasnost poljoprivrede dovela je do toga da Rusija 80-ih postaje ovisnik o zrnu. mnogi su proizvodi bili deficitarni. a roba koja se proizvodila nije odgovarala potražnji. kada je bila 3. 5. Naselja u kojima se proizvodilo (nuklearni gradovi) velikim su dijelom bila tajna (obilježena brojevima i neoznačena na karti). Pitanje koje se nametnulo u ovoj fazi je: Kako ići dalje? Da li je bolje staviti naglasak na proizvodnju predmeta potrošnje pa kroz profit ulagati u proizvodna sredstva ili razvijati tešku industriju? Odabran je razvoj teške industrije. zemlja po izvozu zrna. Negativan efekt ovog pristupa bila je neefikasna proizvodnja.Na . stoga se u istom razdoblju u Rusiju uvozi 70-80 milijuna pari cipela (Peko. Primjer toga je proizvodnja oko 800 milijuna pari obuće koji nisu zadovoljavali zahtjeve potražnje zbog zastarjelosti modela. no danas imaju nazive. proizvodilo se .Predimenzionirani i složeni sustav upravljanja privredom:na 29 milijuna ljudi koji su radili u industriji. Usmjeravanje resursa prema vojno-industrijskom kompleksu:vojno-industrijski kompleks činilo je ukupno 2000 tvornica u kojima je bilo zaposleno 5 milijuna radnika od čega su milijun činili znanstvenici. nepovoljna struktura industrije i neisplativa ulaganja.vrlo često u područjima merzlote. zemlja po poljoprivrednoj proizvodnji i 1. to su prostori u kojima nema radne snage niti potrebne infrastrukture koje je za ovakve zahvate trebalo osigurati. 3. Samojedska privreda ili „proizvodnja radi proizvodnje“: više su se proizvodila proizvodna sredstva (sirovine. Došlo je do velikih ulaganja u sjever i istok gdje su otkriveni mineralni resursi koji se velikim dijelom nalaze u nepristupačnim krajevima pa bi ih bilo isplativije uvoziti. dok se u drugim zemljama kretala između 55-60%.

iznosio je 5-8%. 68000 Proizvodnja gospodarstvu: 45 obogaćenog urana 1. Ovakvi su zajmovi doveli do stvaranja sistema oligarha.proizvodnja godišnje. eksperimentalna proporcionalne izgradnje tvornica u tvornica svim dijelovima SSSR-a. 89000 Prerada nuklearnog 65 otpada zaoštravanja političkih odnosa. 94000 Proizvodnja 26 nuklearnog streljiva Promjene u modernom ruskom Zelenogorsk Krasnojarsk. BDP raste za 6% streljiva. Unaprijed se znalo da država neće moći vratiti pozajmljeni novac. no strateški važne industrije barem su . nema planske proizvodnje. Danas je 70% privatnog vlasništva u Rusiji. a:Do 1998.. 48000 Institut tehničke 40 fizike. gradi se u udaljenijim dijelovima Rusije. Zarečnij Penza-19 64000 Proizvodnja 2010. stoga dolazi do fizike. godine Rusija je bila u proizvodnja plutonija velikoj privrednoj krizi.lokaciju industrije ponajviše su utjecala 2 čimbenika: potreba za kvalificiranim kadrovima. Nakon Snežinsk Čeljabinsk.Formiranje novih privrednih Ime Kodni naziv Broj Specijalizacija zaposlenih žarišta u republikama SSSR- Sarov Arzamas-16 83000 Institut a:polazilo se od načela da sve mora eksperimentalne biti dostupno svima. ukida se ograničenje na proizvodnju i vanjsku trgovinu. postala nuklearnog streljiva je 8. a za njega je davala dionice. Od 22. raketa podvodnog startanja Porast BDP-a u razdoblju 2000. Zajmovi za dionice omogućili su privatizaciju nakon raspada SSSR-a. streljiva. a po Seversk Tomsk-7 110000 Proizvodnja plutonija za oružje kupovnoj moći 5./6. 2. Grozni. gradi se blizu sveučilišta (Moskva. Železnogorsk Krasnojark. Sankt Peterburg) te sigurnost. Privatizacija (prijelaz državnog vlasništva u privatne ruke): najdosljednija u prehrambenoj i lakoj industriji. država po općem BDP-u. a plaće za 12% godišnje. Novoural’sk Sverdlovsk. 6. Liberalizacija ekonomije: cijene su prepuštene tržištu. 94000 Proizvodnja 44 nuklearnog Tendencije nakon raspada SSSR. 55000 Proizvodnja Proizvodnja je u takvim centrima 45 nuklearnog streljiva pala i do 50%. a time raste i malo poduzetništvo. raspada SSSR-a ovo je prouzročilo eksperimentalna velike probleme zbog međusobnih proizvodnja nuklearnog oružja veza koje su sada pukle i Ozersk Čeljabinsk. država je posuđivala novac od javnih ili pravnih osoba. no od tada se Trjohgorni Zlatoust-36 31000 Proizvodnja nuklearnog počinje obnavljati. Lesnoj Sverdlovsk.

Još jedan problem predstavlja loša investicijska klima (država bez vladavine prava. korupcija). primarizacija privredne strukture u većini regija: gdje god je moguće proizvode se sirovine 3. Regije bogate i prirodnim i radnim resursima: Ural. pomicanje proizvodnje prema istoku: prvenstveno proizvodnja nafte i plina za koju nije potrebna velika radna snaga 2. a javlja se i tendencija prema primarizaciji. Regije relativno siromašne prirodnim resursima. Istočni Sibir. 3.dijelom pod ovlasti države. dok se negativni trend javlja u Udmurtiji 4. Privatizacija je dovela do prestrukturiranja pri čemu je najveći gubitnik bila laka industrija zbog mogućnosti uvoza jeftinije i kvalitetnije robe. nikal. strojevi (3%. povećanje regionalne specijalizacije pri čemu male tvornice ne mogu opstati I dalje je prisutna orijentacija na sirovine koja je jako podložna promjenama svjetskih cijena. STROJOGRADNJA ENERGETIKA . Regije bogate radnim resursima i siromašne prirodnim resursima: Centralna regija 3. Daleki istok. Centralna regija crnice i Volgo-Vjatska regija 4. a siromašne radnim resursima: Sjeverozapadna regija. regija Volge. Regije prema resursnim potencijalima: 1. željezo. Geografske posljedice post-socijalističkoga restrukturiranja: 1. uglavnom oružje . Sjevernokavkaska regija 3 kita ruske industrije: ENERGETIKA. obojeni metali. bakar. Strukturna preobrazba:  demilitarizacija –izuzeće tvornica iz vojnih i njihov prelazak u civilnu proizvodnju. drvo. Izvoz: mineralnagoriva(57%). Regije bogate prirodnim resursima i siromašne radnim resursima: Zapadni Sibir.  eliminacija neefikasne proizvodnje. METALURGIJA. povećanje regionalnih razlika u dinamici proizvodnje: zapadni Sibir najbrže raste (Hanti -Mansijska oblast). čelik.Rusija broji 60% ukupnog svjetskog izvoza oružja). Sjever europskog dijela Rusije 2.

U strukturi energetike došlo je do dviju značajnih promjena: 1. a dijelom zbog vanjskih geopolitičkih uvjeta. Transneft je državni naftovod iz dijela čijeg je profita država stvorila stabilizacijski fond. do 80-ih nafta. Najveće ruske naftne kompanije:  Rosneft (bivši Yukos) kompletno državna tvrka  Lukoil. stoga se mora vaditi šahtnim načinom. 2. prema Primorsku i prema Novosibirsku. Planira se proširenje prema Murmansku koje bi omogućilo lakši jeftiniji prijevoz nafte u SAD. Tatneft. no taj je projekt propao dijelom zbog „zelenih“. NAFTA: Prije WW2 najznačajnija je bila kavkaska bazakoja danas broji samo 3% proizvodnje. u prvih 10 je po rezervama nafte. Nakon WW2 raste značaj Volgo-uralske baze koja je danas skoro iscrpljena. Gazpromneft. Koristi se kao mazivo i za proizvodnju niskotemperaturnih ulja koja se koriste u hladnim uvjetima. Slavneft Jedini način na koji su naftne kompanije mogle preživjeti u postjeljcinovom razdoblju bilo je udaljavanje od otvorene politike i sklapanje saveza s Kremljom. dok je po rezervama ugljena na 3.naftovod Družba blizu Almetjevska: jedan krak ide prema Poljskoj i Njemačkoj (Sjeverna Družba) te Mađarskoj(Južna Družba). Surgutneftegaz privatne (40% državne)  TNK-BP. mjestu. Nafta Timansko-pečorskog bazena specifična je po tome što je teška i vrlo gusta. Postojao je plan spajanja Južne Družbe s Adriom. Geografski razmještaj: sve više prema istoku. Eksploatacija nafte vjerojatno će se prebaciti na šelfna područja: Barentsovo more (Štokmanovsko područje) i sahalinsko područje. a kasnije plin. pritom je bitno naglasiti da je područje Sibira istraženo tek 10%. a područje šelfa tek 1%. 2. u svijetu. Baltički naftovod: od zapadnog Sibira prema Primorsku. Eksport nafte: 1. Zapadni Sibir najznačajnija je baza danas koja broji 69% ukupne proizvodnje.Putin je želio vratiti naftne tvrtke u ruke države. . Stabilizacijski fond osnovan je kako bi ublažio potencijalnu ranjivost ruske ekonomije na oscilacije cijene nafte. Do 70-ih je dominirao ugljen.Po rezervama plina Rusija je 1. tlak je u podzemnim slojevima pao zbog čega je eksploatacija skuplja. a temelji se na spremanju dijela profita koji se ostvaruje izvozom nafte.

pijeska i kemikalija. veći dio toka je testiran. posjeduje pola svih rezervi te broji 25% ukupnog poreza u Rusiji. PLIN: Najveće prednosti plina kao energenta su niska cijena proizvodnje i ekološka prihvatljivost. Cijena plina u SAD-u vrlo je povoljna. no njeguje se radi tradicije. fazu tog projekta). Jamalo-Nenecki i Hanti-Mansijski AO čine čak 90% ukupne proizvodnje plina u Rusiji. Timansko-Pečorski bazen. prerađuje na licu mjesta. Baze proizvodnje ugljena: 1. Rusija za to ima dobre predispozicije. U slučaju da američki plin dođe u EU. no eksploatacija je skuplja. U Volgo-Uralskom bazenu plin je specifičan.Otvoreni kop moguć je ako su ležišta dubinedo 600 m. u škriljavce se uvodi kombinacija vode. Velik dio bazena nalazi se u Ukrajini. Proizvodnja je nerentabilna. stoga se kompanije koje su prije išla van u potrazi za jeftinom radnom snagom sada vraćaju. U Zapadnoj Europi takva eksploatacija ne može zadovoljiti ekološke standarde.Donbas (Donjeck):Ugljen se na ovom području eksploatira dulje od 200 godina. ESPO (East Siberia – Pacific Ocean) naftovod: prema Kini i Japanu. Rusija će morati tražiti novo tržište.3. južni tok (po dnu Crnog mora-Bugarska-Srbija-Mađarska-Slovenija-Italija- Njemačka. Barentsovo more (Štokmanovsko nalazište) i šelf otoka Sahalin. jedino su Poljska i Ukrajina pristale na takvu eksploataciju. može se koristiti kao gorivo. Veliku konkurenciju ruskom plinu čini plin iz SAD-a gdje je otkrivena nova tehnologija vađenja nafte iz škriljavaca. plavi tok (po dnu Crnog mora prema Turskoj). no odgođen je ulazak u 2. . Rusija ima 30-40% svjetskih zaliha plina. ali i u industriji. zaobilazi Hrvatsku kroz koju će prolaziti samo krak). Volgo-Uralski bazen. Količina transporta: preko Baltičkog mora 40% eksploatacije. Krakovi plinovoda: sjeverni tok (trebao doći prema Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Sjeverni Kavkaz. a dijelom se proteže u JZ regiju Rusije(Rostov na Donu). Tvrtka Gazprom je restrukturirano ministarstvo plinske industrije (50% dionica državno) koja ima ogromno značenje u plinskoj industriji. izaziva se eksplozija i plin se oslobađa. stoga su u Astrahanu i Orenburgu smješteni veliki centri kemijske industrije u kojima se plin. 30% preko Crnog mora i 30% naftovodom Družba. Prema Kini se trenutno nafta transportira željeznicom što je vrlo skupo i neefikasno. UGLJEN:Zalihe ugljena veće su nego zalihe nafte i plina. proizvodi 90% ruskog plina. zbog povoljnog sastava. a njihova se nalazišta uglavnom poklapaju s nalazištima nafte: Jamalo-Nenecki AO i Hanti-Mansijski AO.

Nakon 1986. Prva nuklearna elektrana izgrađena je u Obninsku 1954. Proizvodnja je neefikasna. a danju iz gornjeg u donji preko turbina. Izgrađene su 2 geotermalne stanice na Kamčatki i solarna stanica na sjevernom Kavkazu (južnoj padini okrenutoj prema Suncu). Francuske i Japana. dok one u europskom dijelu koriste mazut. 4. Kuzbas:najznačajniji. Pri izgradnji termoelektrana bitna su dva lokacijska faktora: sirovine i blizina potrošača. Hidroakumulacijske elektrane grade se u europskom dijelu (Centralna i Zagorska). no za sada zadovoljava tek 3%. a najveći hidroenergetski potencijal imaju rijeke Jenisej i Angara. 17% nuklearne elektrane. a danas ih je ukupno 10. a kop zatvoren.2. Kansko-Ačinski bazen: Ugljen se jeftino dobije. Plimne elektrane predstavljaju još jedan potencijal. godine prirodni je plin zamijenio ugljen kao glavno gorivo ruskih elektrana. Posljednja izgrađena NE je Rostovska koja je ujedno jedina koja je izgrađena nakon raspada SSSR-a. 17% hidroelektrane. u svijetu po proizvodnji nuklearne energije nakon SAD-a. Rusi tvrde da na Zemlji ima samo 30 mjesta gdje se one mogu sagraditi. U europskom dijelu najviše ih je na Volgi gdje je izgrađeno 11 brana koje proizvode jeftinu struju. već se grade termoelektrane i transportira struja. Na Dalekom se istoku HE tek planiraju. Rusija je 4. Danas u Rusiji ima oko 200 hidroelektrana. ALTERNATIVNI IZVORI Rusija bi mogla zadovoljiti 30% svojih potreba za energijom iz obnovljivih izvora. godine (Černobila) dugo se nisu gradile te je danas puno veći oprez i ne grade se bliže od 25 km od grada manjeg od 10 000 stanovnika. stoga se transport ne isplati. godine (ujedno i prva u svijetu). Pečorski bazen:Ovdje je ekspolatacija počela u WW2 kad je Hitler zauzeo Donbas. 3. najmanji plimni val mora biti 5 m kako bi bila moguća izgradnja plimne elektrane. od čega se 2 nalaze u Rusiji na Bijelom i Ohotskom moru. METALURGIJA . a rade na principu postojanja gornjeg i donjeg bazena pri čemu se voda noću prebacuje iz donjeg u gornji bazen. no ovdje problem predstavlja smanjenje populacije jesetri. Grade se tamo gdje se može jeftino dobiti ugljen. 1980. Većina HE izgrađena je još u doba Sovjetskog saveza. PROIZVODNJA STRUJE: 66% termoelektrane. ali je nekvalitetan.

tj. Uralska baza bila je najeksplotiranija kroz povijest.Metalurgija se dijeli na crnu i obojenu. uralska i sibirska. Loša situacija danas posljedica je zastarjelosti tehnologije. “Rusal” Uralska. U Norilsku su nalazišta povezana s planinama Magnitogorsk = magnetna planina. Jakutija Centralna baza nalazi se uz kursku magnetsku anomaliju te je danas najvažnije središte proizvodnje crne metalurgije sa središnjim kombinatom u Novilopecku. stoga se javljaju ogromni rudnici i ogromna poduzeća. Gornjoj Šoriji i poluotoku Kola (zbog Baltičkog štita). Proizvodnja je uglavnom koncentrirana na području Jeniseja i Angare. stoga je danas uglavnom ograničena na jug gdje se nalazi Magnitogorsk42. Umjesto ulaganja u nove strojeve. a o tome koliko je loš potez to bio govori nam podatak da je u SSSR- u samo u jednom ciklusu pretvorbe metala izgubljeno koliko u cijeloj istočnoj Njemačkoj. “Nornikelj” Sibirska. struji.Južno-Ačinski centar. dok se sam boksit uvozi. Novilopecki kombinat Aluminij . Elektročelik moderni je način proizvodnje osmišljen još u SSSR-u. no izvozi se uglavnom u Indiju i Kinu gdje se ne traži tolika kvaliteta proizvoda. Nakon raspada SSSR-a i u ovoj se grani javljaju problemi zbog gubitka određenih teritorija poput Kazahstana u kojem se nalaze velika nalazišta bromita ili Gruzije i Ukrajine u kojima se nalaze velika nalazišta mangana. Proizvodi ruske crne metalurgije na svjetskom su tržištu ipak nekonkurentni. stoga se niti ne ulaže previše u napredak. Željezna ruda temelj je crne metalurgije čija tradicija seže još u doba Petra Velikog. U Rusiji nema ruda boksita. velika su sredstva uložena na popravak starih. Postoje 3 baze crne metalurgije: centralna. Magnitogorski kombinat Nikl – Norilsk. Kuznecki kombinat Bakar – najveće nalazište Udokan. 42 . “Nornikelj” Čerepovecki kombinat. Sibirska je baza najjača baza crne metalurgije sa centrom u Kuznecku. To možemo objasniti ako znamo da se on proizvodi procesom elektrolize zahvaljujući (hidro)elektranama. Baze crne metalurgije Obojena metalurgija Centralna (uz KMA). “Severstalj” Zlato – Magadanska oblast. Nalazišta željeza smještena su i u Novokuznetsku. U periodu prije revolucije Rusija je bila najveći svjetski izvoznik željezne rude. a njena su nalazišta smještena u planinskim područjima istočnog i južnog Sibira gdje se nalazi i ugljen potreban za topljenje željezne rude. Danas je došlo do koncentracije proizvodnje. a ipak je najveći izvoznik aluminija.

Ji. no ruski su avioni obično trošili puno benzina i bili jako teški. vojno-strateški čimbenici. radna snaga. prvog čovjeka (Gagarina) i prvog psa (Lajke). . blizina metalurških tvornica. STROJOGRADNJA Strojogradnja je od ova 3 sektora prošla najveću krizu. transport poljoprivrednih proizvoda je vrlo težak. Avionska industrija smješta se na obalama rijeka (Tu. Putin je objedinio 7 tvornica čime je došlo do progresa. U Moskvi je proizvodnja smještena u satelitima. Nižnij Novgorod). a značajan je i grad Korolev koji je dobio ime po Sergeju Pavloviču Koroljovu koji je bio sovjetski raketni inženjer i vođa svemirskog programa SSSR-a 50-ih i 60-ih godina tijekom „svemirske utrke“ između SAD-a i SSSR-a. Kamaz se tako prilagodio potrebama tržišta te proizvodi manja vozila. Centri automobilske industrije grade se i na granicama u Kaliningradu i Sankt Peterburgu. blizina potrošača.bajkalske orogeneze. Lokacijski faktori strojogradnje: blizina znanstvenih centara. a otvaraju se i mogućnosti nove proizvodnje. nakon raspada SSSR-a proizvodnja je pala za 50%. Isti je slučaj s oceanskim i riječnim brodovima. a najvećim je dijelom smještena u Volgo-kamskoj regiji. Koroljov je zaslužan za uspješno lansiranje svemirske letjelice u svemir. U Nižnjem Tagilu smještena je proizvodnja tenkova. stoga se oni proizvode u poljoprivrednim regijama (npr. U Engelsu je smještena proizvodnja trolejbusa. On je ujedno najveći grad sjeverno od polarnog kruga s oko 300 000 stanovnika. a otvaraju se i nove tvornice u kojima se sklapaju strani automobili. GRAD Kriteriji za dobivanje statusa grada: najmanje 12000 stanovnika od kojih najmanje 85% rade u nepoljoprivrednim djelatnostima. Prometna povezanost posebno je bitna za proizvodnju automobila i aviona zbog dopreme dijelova. Blizina znanstvenih centara bitna je za proizvodnju elektroničke opreme i raketnu industriju. 2006. od čega je većina zaposlena u proizvodnji nikla i bakra koji danas sve više dobiva na značaju. Danas je došlo do restrukturiranja te velik dio tvornica proizvodi i vojnu opremu. Blizina potrošača bitna je pri transportu gotovih proizvoda. An). prometna povezanost.

Jekaterinburg. Rostov na Donu i Ufa. Na sjeveru su gradovi stari i do 1000 godina. Togliatti. a razvio se iz malog sela Gusjevke nakon što je ovuda prošla željeznica. stoga predstavlja„primate city“ Rusije. Sankt Peterburg. Iževsk i Kuzbas. od čega je 1000 naselja gradskog tipa44. dok su monocentrične aglomeracije poput Moskve i Sankt Peterburga. Nižnij Novgorod. rudarsko ili industrijsko) u kojem živi 3 do 12 tisuća 44 stanovnika od kojih je 85% zaposleno u nepoljoprivrednim djelatnostima. Novosibirsk je danas jedini grad u Sibiru s preko milijun stanovnika. najvećeg grada skupa (Sankt-Peterburg i Novosibirsk). Volgograd. Kazan. i 3. a dolazi i do iseljavanja s istoka u Sankt Peterburg i južne krajeve. . SOVJETSKA TIPOLOGIJA NASELJA Tip naselja Broj stanovnika najveći grad (Krupnejshij gorod) 1-10 mil. srednji grad (Srednij gorod) 50000-100000 mali grad (Malyj gorod) 20000-50000 Selo gradskog tipa(Poselok gorodskoga tipa) 5000-20000 Selo (Selo) 1000-5000 Derevnja (Derevnya)43 < 1000 73% stanovništva živi u gradovima. Urbani procesi zaostaju u odnosu na zapad što je posljedica kasnog ukidanja kmetstva nakon kojeg je došlo do rapidnog osnivanja gradova koju su vezani uz prometnice. došlo je do pada u statistici. svaki rajon ima Razlika između sela i derevnje: u predsovjetskom periodu najveće od 5 sela dobilo bi župnu crkvu i na taj 43 način dobilo status sela čime je automatski imalo viši status od derevnje. Omsk. riječ je uglavnom o strateški važnim gradovima (nuklearnim). Novosibirsk. U Rusiji s obzirom na veličinu ima samo 3000 gradova. nekad je taj broj bio i veći. veliki grad (Krupnyj gorod) 100000. U razdoblju komunizma crkve su bile zatvarane i pretvarane u seoske klubove čime je selo i dalje imalo viši status. no s obzirom na to da su neki gradovi promijenili status u selo. Novokuznetsk. Čeljabinsk.Naziva se i sibirskim Chicagom. uključuje 70 gradova i 13 milijuna stanovnika te ima više populacije od 2. Policentrične aglomeracije koje su se razvile u Rusiji su Samara. a velik niz gradova osnovao je Petar Veliki. Moncentričnost je izražena i na lokalnoj razini. Sveukupno Rusija ima 12milijunskih gradova: Moskva. Naselje gradskog tipa je naselje (turističko.1 mil. Tako je Samara pretvorena u velik grad zahvaljujući svojem povoljnom položaju na mjestu gdje Volga siječe Transsibirsku magistralu. Samara. Tijekom WW2 osnivaju se novi gradovi i rastu postojeći. Aglomeracija Moskve je monocentrična.

vojska i kuće plemića. Krasnodarsk i Rostov na Donu na Kavkazu te Jekaterinburg i Vladivostok. dok bi u malom gradu postojalo više autobusnih linija. a većina rajona i ima samo jedan grad. Stavropolj. veliki trg Kremlj je utvrđeno naselje visoko na obali rijeke. uz motocikle i traktore. a pretpostavka je bila da će samo par ljudi imati osobni automobil. Drugi val nicanja gradova bio je blizu kraja mongolsko-tatarskog jarma (dijelovi moskovskog Kremlja). Svi gradovi u sklopu SSSR-a bili su građeni planski fokusirajući se na maksimalnu efikasnost stanovanja i transporta velikog broja radnika. Sovjetski sustav prijevoza težio je javnom prijevozu za jeftin prijevoz velikog broja radnika. U velikom gradu uz autobuse postojali su električni tramvaji i trolejbus. Jakutsk).glavni grad koji je ujedno i najveći.) nastali prije pokrštavanja koje je proveo Vladimir Veliki. istočnom Sibiru i centralnoj Aziji jer su tamo bili eksploatirana nova nalazišta metalne rude i fosilnih goriva. (Sankt Peterburg. Tomsk i Novosibirsk u Sibiru. u selu gradskog tipa autobus bi prevezao radnike do tvornice ili farme.st. 4. centr- Černozjem i sjeverni Kavkaz imaju manje od 70%. val bio za vrijeme reformi Petra I i Katarine II u 18. dok je 3. 5. crkve. Na selu se za prijevoz najčešće koristio bicikl. često na lako branjivom brdu na ušću dviju rijeka koje 45 su služile za transport. Urbana struktura:Povijesno gledajući. Danas preko 80% gradskog stanovništva imaju centar i sjeverozapad. . Broj stanovnika monofunkcionalnih gradova pada.val odnosi se na kasno 19. no razvija se prsten dača oko gradova.. odnosno metro. Najstariji sibirski gradovi nastali su kao tvrđave 1600-ih godina. a ostali imaju 70-80%. a u gradu čiji se broj stanovnika približava 1 milijunu gradila bi se podzemna željeznica. Novgorod. Tomsk. st. ostalo su gradići i sela. Čeljabinsk. Izvan kremlja. stanovništvo iseljava ili se grad pretvara u spavaonicu ili nadomjesnu radionicu. Murom. Megalopolisi se ne razvijaju zbog prevelike udaljenosti između najvećih gradova. Pskov.. Ekaterinburg. no nisu rasli sve do početka industrijalizacije. a proces suburbanizacije se ne javlja zbog loše prometne povezanosti. (sovjetski) period donio je velike rekonstrukcije starih urbanih jezgri. industrijalizacije kada su gradske tvornice brzo rasle u industrijskim zonama oko Moskve i Tule. BLINNIKOV: GRAD Najstariji ruski gradovi stari su barem 1200 godina (Stara Ladoga. duž srednje Volge i na Uralu. gradovi su bili smješteni oko kremlja45 unutar kojeg je prinčeva palača smještena na trgu. Tijekom WW2 cijele su tvornice bile premještane s linije europske fronte u regiju Volge i Ural čime su ondje nastajali novi gradovi. a nakon WW2 nastajali su na Arktiku. stoga ne čudi međuovisnost tipa naselja i sustava prijevoza koji je razvijen na određenom području. Rastu regionalni centri Omsk. Irkutsk.

industrijski pojas i mikrorajoni. a prostor podno trga. željezničkih postaja. Stara periferijas kućama izgrađenim prije barem 100 godina. tj. niz vjetar od centra grada kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. mnogi novopečeni bogataši sele u suburbana područja. Novosibirsk). nalazila se odmah izvan granica starog centra grada. no u grad su dolazilli zbog trgovine i u slučaju nevolja. To je zona dobro održavanih velikih kuća. a na njihovo mjesto dolaze stambene četvrti i prodajni centri. a izgrađene su i neke nove uredske zgrade u povijesnoj jezgri grada. Sankt Peterburg je izgrađen 1703. Zbog svoje je povijesti to grad širokog otvorenog tipa za razliku od Moskve i njenih vijugavih i zagušenih ulica.predstavljao je glavnu tržnicu. a dijelile su kuhinju i kupaonicu. danas žive izvan tog područja. trgovci. a u centru grada smještene su vladine zgrade. Podno stambenih četvrti nalazi se stroga granica širenja grada u obliku pojasa ispod koje se nalazi ruralni prostor s razbacanim kolibama. 1990-ih kada se javlja privatizacija zemljišta i mogućnost posjedovanja vlastitog doma. naseljavali su obrtnici. U sovjetskom periodu mnoge su crkve uništene i zamijenjene zgradama vlade. dok su neki predrevolucionarni domovi pretvoreni u muzeje. trgovina i dućana. Nakon 16. ali je vrlo uzak jer ga omeđuju Privolška brda na zapadu i poplavna ravnica na istoku). sveučilišta i pješačke zone. dok je u nekim gradovima smješten na jednoj strani grada. vladine zgrade ili komunalne stanove u kojima je bilo po 5 ili više obitelji od kojih je svaka imala svoju sobu. rudnika ili GULAG-a te im nedostaje stara jezgra grada (npr. kremlji se više ne grade. st. stambene četvrti za radnike koje su s industrijskim pojasom bile povezane putem autobusa ili podzemne željeznice. U modernoj Rusiji takvi su komunalni stanovi uglavnom pretvoreni u urede tvrtki. ambasadori i drugi obrazovani radnici. Gradovi sovjetske ere bili su građeni oko tvornice. već gradovi imaju ekspanzivan moderni dizajn sa širim ulicama i bez zidova. najskuplji butici. kazališta. Grad je podijeljen na nekoliko prepoznatljivih zona: stara periferija. Mnoge stare industrije danas su u opadanju te se miču iz pojedinih gradova. . Neki su se gradovi razvili duž rijeka u linearnom obliku (Volgograd se prostire 60 km duž Volge. Industrijski pojasevi nastali su uglavnom 1930-ih te su u njima bile smještene tvornice. osim elite. kolektivnim farmama i šumama. uredi. Seljaci su živjeli izvan grada. U Moskvi ovaj pojas okružuje centar s blagom asimetrijom. Skoro svi stanovnici. godine na ravnoj močvari na ušću Neve s posebnim dijagonalnim uzorkom aleja. Danas veći dio ovog područja prolazi masovnu izgradnju i gentrifikaciju. banke. dačama. koji se nazivao posad.

zelenim površinama. squatter naselja ili geto nisu postojali. a zemlja je bila u komunalnom vlasništvu. 6-8 prodavaonica. posebice u gradovima gdje predstavljaju jedino i glavno mjesto zapošljavanja. no bilo je malo parkirnih mjesta. Nastaju tematske komune ruskih ortodoksnih obitelji ili pak organske proizvodnje. Ovdje se grade i novi uredski tornjevi i domovi zauzimajući javni prostor.). Danas se stare stambene zone zamjenjuju renoviranim poslovnim zgradama. zdravlju i sl. Lokalni popis . Sibiru i Dalekom istoku doživljavaju depopulaciju jer ljudi sele u klimatski povoljnija područja. Mnogi manji gradovi na europskom sjeveru. više je tvornica smješteno istočno od centra grada. Stari sustavi odvodnje. grijanja i struje nisu adekvatni za povećanje opterećenja i česte kvarove. 4 funkcionalne zone Moskve: (1) povijesna jezgra (prije 1800-ih). Osim što ovdje dolazi do bespravne i slabo kontrolirane izgradnje. Pojedine parcele svake su godine bile dodijeljene kućanstvima.-1960. Suburbiji rastu i privatiziraju se kao moderne kuće bogatih obitelji. ovisno o broju članova. Industrijski se pojas renovira. Bilo je dovoljno prostora između zgrada za prodor zraka i Sunca. (4) stambene četvrti i parkovi (nakon 1960-ih). okružen ulicama i javnim prometom. a sastojao se od 10-12 stambenih zgrada. Rusko selo U seoskom domu živjela je proširena obitelj. Stambene četvrti (mikrorajoni)su bile izgrađene za radnike koji su radili u industrijskom pojasu. parkove i trgove. škole. (2) stara periferija (19. stoga je u mnogim gradovima očuvanje infrastrukture prioritet. Sovjetsko urbano planiranje bilo je uzorno u pažnji prema javnim potrebama. Mikrorajoni koji su izgrađeni 70-ih skoro su utjelovili samostalne stambene jedinice sa svime osim rada dostupnim lokalno. javnom prijevozu. (3) sovjetski industrijski pojas (1920. Dolazi do preseljavanja ljudi iz gradova iz osobnih. klinike i knjižnice ili malog stadiona okružena igralištima i zelenim površinama. što objašnjava blagu asimetriju. no mnoge stare tvornice ostaju. novonastala naselja uglavnom su zatvorene zajednice s 24-satnim nadzorom i zaštitarima koje se ne razlikuju od onih u Kaliforniji ili Virginiji. Budući da prevladavaju vjetrovi sa zapada. st. Slamovi. Mikrorajoni se preuređuju. Tipičan mikrorajon zauzimao je 35 ha. duhovnih ili ekonomskih razloga.). što je bio ideal sovjetskih planera. a javljaju se i nove maloprodajne usluge. elitnim buticima i zgradama korporacija.

a poticaji i krediti trebali su osigurati stvaranje samostalnih privatnih farmi. zastarjeli feudalan način proizvodnje i sveprisutno alkoholiziranje. Svaka kuća ima svoj mali vrt. Kmetovi nisu mogli seliti. sjemena. posebice u sovjetskoj eri kada je kronično nedostajalo hrane. Kolhozi su restrukturirani u dioničke kooperativne pothvate. Sve do 2005. ali je njihovo vođenje ostalo gotovo neizmjenjeno. Subvencije su bile naglo ukinute. U 17. Brojna stoka bila je smještena u velikim stajama. Nekoliko je ljudi volontiralo da bi postali privatni farmeri zbog nedostatka jasnih zakona i poticajnih kredita vlade. bilo je malo slobodne zemlje za sada slobodne seljake tako da je velik broj njih ostao raditi kod bivših gospodara. Tehnologija je bila zastarjela. medicinsku ustanovu i školu. Stara seoska crkva (s lijeve strane kraj groblja) pretvorena je u klub. ušli su u novi sustav velikih kolektivnih farmi – kolhoza. živio u udaljenim selima u Sibiru i donjoj Volgi. do 1861. Neprilike ruskog sela bile su surov okoliš. opreme i sl. samo je 7% ukupne agrarne proizvodnje proizvedeno na privatnim farmama. nisu imali pravo privatnog vlasništvaniti donošenja odluke za koga će se oženiti. šumom. kmetstvo je vezalo seljake za zemljoposjednika čime je spriječena depopulacija središnjih dijelova zemlje uslijed migracija u nova pogranična područja donje Volge i Sibira. gnojiva. Produktivnost farmi bila je mala zbog čega je pao moral. klub. a između domova i polja su kolektivna zemljišta krumpira. a preostali siromašni seljaci od kojih su mnogi pili ili bili lijeni. a žetve siromašne. onih koji su bili u vlasništvu države. nekoliko polja na sjeveru. središnjim uredom i stanicom za traktore (osjenčani blokovi u sredini). voćnjakom (velike točke). Tipična mala kolektivna farma iz kasnog sovjetskog perioda. tj. st. Međusobna udaljenost između pojedinih sela te između sela i grada također je imala negativan učinak. s dva sela koja se protežu duž rijeke. Središnji dio farme imao je stanicu za popravak traktora. Iako sada . Kada je Aleksandar II ukinuo kmetstvo 1861. Svaki je kolhoz zauzimao 65 km2 površine obradivog zemljišta u blizini nekoliko sela.stanovništva(svakih 10 godina) osiguravao je da svaka obitelj ima dovoljno zemlje za zadovoljavanje svojih potreba. U razdoblju od 1650. stočne hrane. Sve do komunističke revolucije nisu postojale privatne obiteljske farme te su mnogi seljaci podržali boljševizam koji im je obećao slobodnu zemlju. godine bili su tretirani kao vlasništvo zemljoposjednika. Kolektivizacija je u potpunosti odbacila privatne farme te su milijuni najboljih farmera poslani u Sibir... dok je dio slobodnih kmetova. a polja su kultivirana velikim kombajnima. Jeljcinova je reforma situaciju farmi dodatno pogoršala.

48% ruralne populacije živi u najvećim selima (svako s najmanje 1000 stanovnika). a uključuju 3% ruralne populacije. Osim poljoprivrednih sela. ½ ruskih sela je veoma mala (s manje od 50 ljudi). glavni menadžer ima odlučujući glas. posebice Moskve i Sankt Peterburga. 10% malih ruralnih naselja vezano je uz šumarstvo.06 ha zemlje. U ruskom selu struja je obično dostupna. jezera i suburbane krajeve šuma blizu velikih gradova. Novgorod i Kostroma. Takvih je mnogo u šumskim područjima europske Rusije. a 100-500 stanovnika žive jedni blizu drugih u malim kućama s 2-3 sobe. Stotine njih izgrađeno je uz vodene tokove. što je bilo dovoljno za par redova zelja i krumpira.radnici kolektivno posjeduju tvrtke. istočnog Rjazana i Tambov). Regije boljeg poljoprivrednog kapitala u šumsko-stepskom pojasu južno od Moskve također imaju velika depresivna područja koja se nazivaju „poljoprivredne crne rupe“ (regija zapadnog Brijanska. To su ljetne kolibe koje su upotrebljavaju uglavnom za rekreaciju. Okruženo je poljoprivrednim poljima i šumom. godine proizvodnja poljoprivrednog sektora bila je za 40% manja nego 1990. Većina seljaka radi u istoj poljoprivrednoj tvrtci (bivšem kolhozu). vlasti su potiho hrabrile ljude da skrbe sami za sebe i uzgajaju vlastitu hranu. U selu može postojali centralna kuća za lokalnu administraciju i knjižnica ili seoski klub nasuprot osnovne škole. rudarstvo malih razmjera i transportne/maloprodajne usluge. 2005. a zauzimaju samo 5% ukupnog broja sela. . Danas Rusija ima oko 150000 sela (2500 urbanih naselja) od kojih većina nestaje. dok u većem selu može postojati crkva. Dače iz sovjetskog perioda bile su kolibe od iverice na 0. Rusija danas uvozi nešto manje od polovine hrane koja joj je potrebna iako ima višak žita za izvoz. Svako to selo u centru je kolektivne farme. Budući da je kolektivna poljoprivreda bila neefikasna. Drugačiji tip ruralnog naselja čine dače – dačni poselok. Glavna je ulica nepopločena. Svaka kuća ima mali vrt. posebice sjeverno od Moskve u oblastima Pskovsk.