You are on page 1of 3

1/30/2018 Gmail - RE: Upit Faktografa o uputi Ministarstva znanosti o (ne)zapošljavanju znanstvenika u RH

Ana Benacic <ana.benacic@gmail.com>

RE: Upit Faktografa o uputi Ministarstva znanosti o (ne)zapošljavanju
znanstvenika u RH
uzoj <uzoj@mzo.hr> Wed, Jan 10, 2018 at 3:30 PM
To: Ana Benacic <ana.benacic@gmail.com>
Cc: uzoj <uzoj@mzo.hr>

Poštovana,

Strategija obrazovanja, znanos i tehnologije definirala je, kao jedan od ciljeva budućega razvoja sustava obrazovanja i znanos ,
između ostaloga, i povećanje međunarodne kompe vnos javnih sveučilišta i javnih znanstvenih ins tuta u hrvatskom
visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru. U svrhu pos zanja takvoga cilja, Ministarstvo znanos i obrazovanja je razvilo i
pokrenulo mjeru zapošljavanja temeljem dodjele tzv. razvojnih koeficijenata, a o čemu je ravnateljima javnih znanstvenih
ins tuta u Republici Hrvatskoj poslana uputa koju u svome upitu spominjete. Moramo osvijes činjenicu kako se Republika
Hrvatska nalazi na začelju zemalja Europe po broju osoba sa stečenim doktoratom znanos , tako da je nužno poveća njihov
broj za nekoliko puta kako bi se kvalitetno utjecalo, kako na jačanje kompe vnos javnih znanstvenih organizacija, tako i na
jačanje gospodarskoga javnog i privatnog sektora i u nacionalnim i u međunarodnim okvirima. Upravo takvi kvalitetni i ak vni
mladi stručnjaci/istraživači koji posjeduju inicija vu, teže znanstvenoj izvrsnos , produk vni su i otvoreni za suradnju trebaju bi
jedna od okosnica razvoja znanstvenoga sustava Republike Hrvatske koji istovremeno sa svojim razvojem pokreće i opći
gospodarski, kulturni i društveni rast i razvoj. Najrazvijenije zemlje Europe imaju udio osoba sa stečenim doktoratom znanos
koje su zaposlene u industriji u usporedbi sa is m profilom stručnjaka na javnim znanstvenim ins tucijama i do čak 80% - što je
jedan od ključnih razloga uspjeha njihovoga gospodarstva. U Republici Hrvatskoj taj postotak iznosi zabrinjavajuće niskih 10%.

Manjkavos selekcije pri izboru na stalna znanstvena radna mjesta na javnim znanstvenim organizacijama je, nažalost,
ukorijenjena praksa na brojnim razinama našega društva i u tom smislu Republici Hrvatskoj treba određeni iskorak na bolje.
Hrvatska znanost i gospodarstvo neće ima mogućnost kvalitetnog razvoja u budućnos dok se takav nekompe vni pristup ne
promijeni jer, u pro vnom, u današnjem integriranom svijetu s otvorenim granicama u kojemu se bolje i veće prilike za
zapošljavanje lakše mogu pronaći i konzumira , neminovno nam slijedi još masovnije iseljavanje naših mladih
stručnjaka/istraživača u naprednije zemlje zapadne Europe.

Ministarstvo znanos i obrazovanja radi toga poduzima brojne iskorake kako bi se sustav znanos u Republici Hrvatskoj što više
približio znanstvenim sustavima u naprednim zemljama zapadne Europe. Nova pravila Ministarstva znanos i obrazovanja o
zapošljavanju temeljem razvojnih koeficijenata predstavljaju važan iskorak u tom smjeru. Ova mjera zapošljavanja na razvojna
radna mjesta razvijena je kao svojevrsna zamjena za sustav znanstvenih novaka u sklopu kojega su se mladi istraživači
zapošljavali na ustanovama u sustavu znanos u suradničkim zvanjima i na radnim mjes ma asistenata i viših
asistenata/poslijedoktoranada na određeno vrijeme, a sa svrhom njihova znanstvenog osposobljavanja. Pritom nikako nema
riječi o zabrani zapošljavanja znanstvenika s iskustvom na uštrb mladih znanstvenika koji svoje iskustvo tek trebaju steći, već,
dapače, kroz kon nuiranu fluktuaciju mlade znanstvene radne snage omogućava se stvaranje „kri čne mase“ mladih
znanstvenika koji će u budućnos predstavlja značaja faktor u pos zanju i održavanju uravnoteženoga kadrovskog razvoja na
javnim znanstvenim ins tu ma. Na ovaj se način, kroz zapošljavanje čak 85% asistenata i poslijedoktoranada kroz razvojne
koeficijente (uz napomenu kako se završetkom radnoga odnosa is h na određeno vrijeme razvojni koeficijen vraćaju u sustav
te omogućavaju zapošljavanje novih asistenata i poslijedoktoranada), omogućava našim najboljim mladim znanstvenicima da se
osposobljavaju i svoj doktorat znanos steknu na javnim znanstvenim ins tucijama u Republici Hrvatskoj, umjesto da, kao što je
do sada i prečesto bio slučaj, doktoriraju izvan Republike Hrvatske jer za njih nije bilo slobodnih radnih mjesta u hrvatskom
sustavu visokoga obrazovanja i znanos .

Osim zapošljavanja temeljem razvojnih koeficijenata, Ministarstvo znanos i obrazovanja je u 2018. godini osiguralo i
zapošljavanje preko 100 novih mladih znanstvenika u sklopu znanstvenih centara izvrsnos , te dodatnih 250 doktoranada preko
Hrvatske zaklade za znanost, a pri čemu treba posebno istaknu „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih
doktora znanos “ kroz financiranje iz Europskoga socijalnog fonda. Sve navedene mjere će kroz 2018.-2019. godinu omogući
zapošljavanje značajno većega broja doktoranada na ustanovama u sustavu znanos i visokoga obrazovanja nego u posljednjih
deset godina. Ovako povećani broj doktoranada u narednom razdoblju, uz istovremeno, u puno manjem omjeru povećani broj
stalnih radnih mjesta u sustavu znanos , omogućit će našim javnim znanstvenim ins tucijama selekciju najboljih znanstvenika za
daljnji akademski i znanstveni rad.

Treba naglasi kako znanstveni sustav u Republici Hrvatskoj, unatoč ovim progresivnim mjerama, ima i imat će, u usporedbi sa
najrazvijenim zemljama zapadne Europe, puno veći postotak stalnih znanstvenih radnih mjesta u odnosu na radna mjesta koja
https://mail.google.com/mail/u/1/?ui=2&ik=d3f64d4927&jsver=diY4ZTwxD6E.en.&view=pt&msg=160e07b41d2a3291&search=inbox&siml=160e07… 1/3
1/30/2018 Gmail - RE: Upit Faktografa o uputi Ministarstva znanosti o (ne)zapošljavanju znanstvenika u RH

omogućuju fluktuaciju znanstvene mlade radne snage. U takvom sustavu u Republici Hrvatskoj uopće nema takozvanog “tenure
track” sustava u kojem docen ili znanstveni suradnici ne dobivaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme, već se najprije moraju
dokaza i steći potrebno iskustvo kroz svoj projektni rad. „Tenure track” sustav omogućava selekciju najboljih kandidata za trajnu
akademsku i znanstvenu karijeru koju kod naprednih EU zemalja dobije otprilike samo 10%-30% znanstvenika. Na žalost, taj
postotak u Republici Hrvatskoj je efek vno 100%, a što je jedan od glavnih razloga tromoga, nekompe vnoga i nefleksibilnoga
znanstvenog sustava, kao i loše suradnje znanos sa gospodarskim sektorom. Takav manjak kompe vnos i tromost sustava je i
razlog što, u pravilu, naši najbolji znanstvenici odlaze izvan granica Republike Hrvatske gradi i/ili nastavi gradi svoju karijeru, a
s obzirom da tamo imaju puno veće mogućnos da se njihova izvrsnost kvalitetno valorizira. Među m, treba reći kako će
Hrvatska zaklada za znanost u suradnji s partnerskom ins tucijom Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne kroz pilot projekt
„Program izvrsnos u visokom obrazovanju - „Tenure - track“ radi na razvoju i pružanju podrške uspostavi karijere izvrsnih
mladih znanstvenika u osnivanju neovisne istraživačke grupe te stjecanju uvjeta i sposobnos za njihovo buduće zapošljavanje.
Ministarstvo znanos i obrazovanja priprema, između ostaloga, i novi Zakon o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju
kojim će se signifikantno poveća kompe vnost jer bez određenih koraka u tom smjeru hrvatska znanost i gospodarstvo
nemaju svjetlu budućnost, a me i Republika Hrvatska gubi svoju prosperitetnu budućnost.

Uz mjere prema većoj kompe vnos , važna su i paralelna financijska ulaganja. Iz toga razloga, Ministarstvo znanos i
obrazovanja ulaže velike napore da se iz Europskih strukturnih fondova privuku financijska sredstva za ulaganje u
najperspek vnije dijelove naše znanos . U toj misiji je Ministarstvo znanos i obrazovanja jako uspješno te će, u narednih
nekoliko godina, sustavu znanos bi na raspolaganju više od dvije milijarde kuna. Ovdje svakako treba istaknu nedavno
ugovorenih 375 milijuna kuna za financiranje vrhunskih istraživanja deset znanstvenih centara izvrsnos u STEM području, oko
800 milijuna kuna koje će se uskoro ugovori za financiranje dvadesetak projekata znanstvene infrastrukture, oko 300 milijuna
kuna za projekte suradnje znanos i gospodarstva, te daljnjih milijardu kuna za če ri prioritetna hrvatska znanstvena projekta
(Dječja bolnica Srebrnjak, O-ZIP, CALT i HR-ZOO), a sve iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Iz Državnoga proračuna
Republike Hrvatske će se u 2018. godini izdvoji 95 milijuna kuna za kompe vne istraživačke i uspostavne istraživačke projekte
Hrvatske zaklade znanost, a na kojima se, između ostalih projekata, upravo zapošljavaju i gore spomenu doktorandi i mladi
znanstvenici temeljem razvojnih koeficijenata, kao i 7,3 milijuna kuna za po canje prijava hrvatskih znanstvenika na pozive u
sklopu programa Obzor2020 s ciljem podizanja apsorpcije njihovih kapaciteta. Također, treba izdvoji i ulaganja u sklopu
Europskog socijalnog fonda kroz financiranje projekata hrvatskih istraživača, odnosno hrvatskih znanstveno-istraživačkih i
istraživačkih ins tucija koji su pozi vno ocijenjeni na natječajima koje je izravno raspisala Europska komisija, a koji nisu ušli u
financijsku omotnicu, među m kojima je Europska komisija dodijelila Pečat izvrsnos (Seal of Excellence), a za što će se kroz
2018. godinu izdvoji oko 6,5 milijuna kuna, kao i ulaganje preko 10,5 milijuna kuna za gore spomenu pilot „Tenure-track“
projekt.

S poštovanjem,

Ministarstvo znanos i obrazovanja

From: Ana Benacic [mailto:ana.benacic@gmail.com]
Sent: 02 January 2018 17:11
To: uzoj <uzoj@mzo.hr>; uzoj <uzoj@mzo.hr>
Subject: Upit Faktografa o upu Ministarstva znanos o (ne)zapošljavanju znanstvenika u RH

Poštovani,

Molila bih Vas da mi odgovorite na upit o implikacijama upute koju je Ministarstvo znanosti odaslalo
ravnateljima javnih znanstvenih instituta, nalažući im ograničenja zapošljavanja znanstvenika. Uputu
možete pronaći u privitku, premda vjerujem da znate o čemu se radi.

Molila bih Vas da komentirate sljedeća pitanja koja proizlaze iz Upute:

1. S obzirom da privatni sektor u pravilu ulaže skromna sredstva u razvoj i istraživanje, kako će ova
uputa utjecati na profesionalni razvoj znanstvenika u Hrvatskoj u javnom sektoru, ali i mogućnost
njihova planiranja obitelji, privatnog života?

https://mail.google.com/mail/u/1/?ui=2&ik=d3f64d4927&jsver=diY4ZTwxD6E.en.&view=pt&msg=160e07b41d2a3291&search=inbox&siml=160e07… 2/3
1/30/2018 Gmail - RE: Upit Faktografa o uputi Ministarstva znanosti o (ne)zapošljavanju znanstvenika u RH

2. Kako će, po vama, ova uputa djelovati na zadržavanje znanstvenika u RH?

3. Hoće li doprinijeti daljnjoj prekarizaciji i siromašenju zaposlenih u znanosti, s obzirom da uputa
zabranjuje zapošljavanje znanstvenika s iskustvom, a preferira znanstvenike kojima ono treba, što u
praksi obično znači da su slabije plaćeni?

4. U proračunu za 2018. godinu planira se samo 60 milijuna kuna za znanstvene projekte, što je
izazvalo snažne reakcije u javnosti, budući da se čak 300 milijuna izdvaja za nastavu vjeronauka.
Kako komentirate taj iznos, budući da su upravo znanstveni projekti bili osnova za zapošljavanje
znanstvenika, makar na određeno vrijeme?

Hvala Vam unaprijed na odgovoru!

Srdačan pozdrav i sve najbolje u novoj godini.

Ana

--

Ana Benačić

novinarka portala Faktograf.hr

Trg bana Josipa Jelačića 15,

osnivači: GONG i Hrvatsko novinarsko društvo

mob. +385996776002

--

************************************************

Dr. Tome Anticic

Državni tajnik za znanost i EU fondove

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, CROATIA

mob: 00-385-99-4394 338

linkedin : https://hr.linkedin.com/in/tome-anticic-2760741a

************************************************

https://mail.google.com/mail/u/1/?ui=2&ik=d3f64d4927&jsver=diY4ZTwxD6E.en.&view=pt&msg=160e07b41d2a3291&search=inbox&siml=160e07… 3/3