You are on page 1of 128

Sorte vinove loze

Doc.dr. sc. Darko Preiner


Agronomski fakultet Zagreb,
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
Sorte vinove loze
• Vinova loza – vrlo stara kultura;
• Uzgoj stariji od 8.000 godina;
• Široko područje rasprostranjenosti;
• Vegetativno razmnožavanje – lako
održavanje sorte;
• Razlike u okolinskim uvjetima - formiranje
specifičnog lokalnog sortimenta
Sorte vinove loze

• Velike razlike unutar vrste


Sorta vinove loze

• Izuzetno važan čimbenik za kakvoću vina – sa


svojim biološkim potencijalom direktno utječe na
uspjeh proizvodnje, posebice kakvoću vina
Sorte u svijetu

• Različite procjene: 8.000 – 20.000 sorata u


svijetu; prema relevantnim istraživanjima ≈
10.000 (Institut u Geilweilerhofu, Njemačka)
• U proizvodnim nasadima oko 1.000;
Sorte u svijetu
• Gospodarski važnih 200
– 300;
• Posljednjih desetljeća
intenzivno se širi tek
dvadesetak vrhunskih
sorata – Cabernet
sauvignon, Chardonnay,
Merlot, Sauvignon blanc,
Syrah… danas zauzimaju
većinu površina u tzv.
Novom Svijetu.
Odnos crne:bijele sorte u svijetu
Najraširenije sorte u svijetu
Sorte vinove loze - svijet
• U vodećim
vinogradarskim
zemljama
prevladavaju tzv.
klasične sorte:
Chardonnay, Pinot-i,
Cabernet sauvignon,
Merlot, Syrah,
Sauvignon bijeli,
Rizling rajnski,
Traminac…
Hrvatske sorte vinove loze
• Nekada gotovo 400
sorata vinove loze u
Hrvatskoj
• I danas oko 200
sorata u RH
• Od toga ≈ 130
autohtonih!
• Značaj njihova
očuvanja i
revitalizacije
Razlozi erozije sortimenta
• filoksera (Phylloxera
vastatrix), pepelnica
(Uncinula necator) i
plamenjača (Plasmopara
viticola);
• introdukcija stranih sorata
u obnovi vinograda;
• preferiranje visokih
prinosa za vrijeme tzv.
socijalističke privrede;
• nedostatak
odgovarajućeg sadnog
materijala – problem
nazočan i danas
Hrvatski sortiment danas
1. Graševina B 16. Pinot B
2. Plavac mali N 17. Cabernet sauvignon N
3. Malvazija istarska B 18. Kraljevina Rs
4. Plavina N 19. Grenache N
5. Merlot N 20. Vranac N
6. Chardonnay B 21. Maraština B
7. Trbljan B 22. Teran N
8. Riesling B 23. Red Traminer Rg
9. Kujundžuša B 24. Ranfol B
10. Babić N 25. Ružica Rs
11. Pošip B 26. Sauvignon B
12. Debit B 27. Pinot grey Gr
13. Moslavac B 28. Mueller Thurgau B
14. Ugni blanc B 29. Rkaciteli B
15. Frankovka N 30. Carignane N
Sorte vinove loze – različite podjele

• Podjela prema kakvoći;


• Prema ekološko – geografskom podrijetlu;
• Prema upotrebnoj vrijednosti;
• Prema vremenu dozrijevanja;
• Prema različitim morfološkim, fiziološkim i
gospodarskim karakteristikama
Nastanak sorata vinove loze
• VAŽNO: sorte nastaju generativno
(spolnom oplodnjom), a razmnožavaju se
(održavaju se) vegetativno (klonski);
• kada jednom nastanu, mogu se jako dugo
umnažati i stvoriti ogromnu populaciju;
• Kada nestane posljednja biljka neke sorte,
taj genotip je definitivno izgubljen – važno
očuvanje autohtonih sorata
Nastanak sorata vinove loze

Svaka sorta je nastala križanjem 2 roditelja i razvojem


nove biljke iz sjemenke
Početna biljka

Sorte vinove loze održavaju se stoljećima


vegetativnim razmnožavanjem (kloniranjem)
Sorte - podrijetlo
• Najveći broj sorti nastao spontanom
hibridizacijom;
• Iako je većina sorti samooplodna, većina
današnjih sorata je rezultat
stranooplodnje, križanja između dva
roditelja;
• Puno induciranih križanja, ali malo
uspješnih potomaka - značajnih sorti,
pogotovo u vinskom sortimentu
Ampelografija?
• znanstvena disciplina koja se bavi
identifikacijom, deskripcijom i evaluacijom
karakteristika loza (Vitis sp.), a ponajviše
sortama plemenite, vinove loze (Vitis
vinifera L.)
Klasične ampelografske metode
• Istraživanja dugotrajna, a rezultati ovisni o
vanjskim čimbenicima;
• Međutim, kompletna evaluacija sorte
Identifikacija i utvrđivanje sinonima

• Klasične ampelografske metode: opisivanje sorti


in situ i ex situ putem OIV deskriptora,
usporedba tzv. ampelografskih profila
Ampelografska identifikacija
• Međunarodna mreža
ampelografskih istraživanja, EU
projekti
• Hrvatska: znanstveni i brojni stručni
projekti posljednjih godina
Biokemijske metode
• Temeljem analize i
utvrđivanja nekih spojeva
karakterističnih za sortu:

– Antocijana (tvari boje u


kožici crnih sorata);
– Terpena (tvari
odgovornih za miris)
Genetička dentifikacija
• DNA metode: pouzdane i brze, neovisne o
okolinskim čimbenicima; SSR (Simple Sequence
Repeats) markeri – gen. profili sorata i
usporedba sa svjetskim bazama podataka
Najvažniji rezultati genetičke identifikacije:
• Teran bijeli (Hrvatska) = Prossecco (Italija);
• Muškat ruža porečki (Hrvatska) = Rosenmuskateller (Austrija) =
Muškat ruža omiški;
• Crljenak kaštelanski = Zinfandel/Primitivo = Tribidrag
• Cipar b. (Hrvatska) = Grec rouge (Grčka) = Kalebstraube
(Njemačka);
• Topol (Pag) = Beretinjok (Vis) = Tikvar;
• Malvasija dubrovačka = Malvasia di Lipari = M. di bosa (Italija) = M.
de Lanzarote = M. de Sitges (Španjolska)
• Maraština = Malvasia del Chianti (Italija) = Pavlos (Grčka)

• Hrvatica (Istra) ≠ Croatina (Italija);


• Borgonja (Istra) ≠ Gamay noir (Francuska) = Frankovka!
• Teran ≠ Refošk
Najvažnije sorte vinove loze
Pinot-i: crni, sivi i bijeli
Pinoti (“Burgundci”)
• Klonske razlike (jednak SSR profil), ali priznati kao sorte;
• Pinot crni najstariji, sivi i bijeli mutanti;

• Podrijetlo: Francuska (Proles occidentalis, sobproles


galica), vrlo stare sorte;

• Rano dozrijevanje (II razdoblje), visoka kakvoća,


kontinentalna vinogorja;

• Rasprostranjenost: vrlo široka


• Sudjelovali u nastanku velikog broja sorata
Pinot crni
Pinot crni
• Izuzetno stara sorta!
• Smatra se da je tek generaciju ili
dvije udaljena od V.sylvestris-a.

• Francuska -prvi spomen sorte 1283


g. pod imenom “Morillon”, 1375.
Pinot.

• Ostale hipoteze o podrijetlu: Dolina


Nila (Egipat)…Negrul (1938)
• Nisu utvrđeni roditelji (sylvestris? )

• Rasprostranjenost danas:
Burgundija, Njemačka, Švicarska,
SAD, Kanada, Chile, Rumunjska,
Novi Zeland – kontinentalna sorta!
Pinot crni
• Karakteristike:
– Zahtjevna sorta za vinogradare i enologe
– Tanka kožica
– Osjetljivost na botritis.
– Sorta najzahtjevnija i najskuplja za uzgoj
– potrebno provoditi mjere kojima se
smanjuje osjetljivost na trulež u
poboljšava udio kožice, boja – vrlo rana
defolijacija

– Boja? – niski sadržaj antocijana, profil.


– Specifična rubin crvena boja vina niskog
intenziteta

– Mekana, voćna i pitka vina.

– najvažnija sorta za proizvodnju pjenušca


Pinot crni
• Izuzetno velika unutarsortna
varijabilnost

• Preko 200 klonova registrirano na


svijetu

• Klonovi sa debljom kožicom,


manje osjetljivi na trulež, bogatiji
polifenolima, bojom

• Klonovi za proizvodnju pjenušca

• Pinot meunier (Schwarzriezling) –


klon/sorta – za proizvodnju
pjenušca
Pinot crni
Pinot sivi
• Mutacija boje kožice.
• Nastao iz Pinota crnog

• Rulander, Rulandec…
• Izuzetno kvalitetna sorta
• Relativno bujan – manja rodnost

• Za bijela vina – problem boje?


• Puno tijelo, izražena voćna aroma.

• Osjetljiv na Botrytis
Pinot bijeli
• Mutant Pinota sivog ili crnog

• U povijesti nije razlikovan od


Chardonnaya (Pinot blanc
Chardonnet)

• 1868. Pulliat – prvi definira da je


Pinot bijeli direktni mutant Pinota
crnog i utvrđuje razlike od
Chardonnay-a
• službeno potvrđeno 1872. u Lyonu
• Kod nas tek u drugoj polovici 20
st.
• Ranije dozrijevanje, blaga aroma,
lagano vino.
Pinot mutacije - mehanizam

• Pelsy, F. (2010). Molecular and cellular mechanisms of diversity within grapevine


varieties – Heredity. 104 (331-340)
• http://www.nature.com/hdy/journal/v104/n4/full/hdy2009161a.html
Pinot roditeljstvo
Chardonnay
Chardonnay
• Posljednjih 20-tak godina jedna
od najpopularnijih sorti u svijetu;

• Izuzetno adaptabilna –
rasprostranjena u svim klimatskim
zonama!
• Izvrsna gospodarska svojstva;

• Dugo vremena smatran


pripadnikom grupe sorata
(conculta) Pinot, čak mutantom
Pinot-a bijelog
Chardonnay vs. Pinot b.
Chardonnay
• Dokazano podrijetlo putem SSR markera: potomak
spontanog križanja Pinot (c.) x Gauois blanc;
• Još 15 sorti od istog roditeljskog para, vjerojatno iz istog
križanja;

• Gauois b. = Weisser Heunisch = Bijela belina velika!


• Jako puno klonova (rose, musque)

• Smatra se “ulaznicom” na tržište vina za nove


proizvođače – posebno u zemljama novog svijeta
Chardonnay
Cabernet sauvignon
Cabernet sauvignon
• Jedna od najvažnijih i najpopularnijih sorti u svijetu;
• Rasprostranjen diljem svijeta, ali zahtijeva toplija područja;
• Izuzetna kakvoća, najpoznatija i ponajbolja crna vina u svijetu;

• Dokazano podrijetlo putem SSR markera: Cabernet franc x


Sauvignon blanc
– Prvi primjer dokazivanja roditeljstva sorata vinove loze – 1997.
– Početak ere “Historical genetics”
Cabernet sauvignon
Cabernet sauvignon
• Bogat polifenolima
• Bujnost visoka, prinos visok i stabilan
• Za postizanje visoke kvalitete potrebno obuzdati prinos
(zelena berba)
• Nije posebno osjetljiv na bolesti

• Aroma – specifična
– Metoksipirazini
– “Zeleni papar” – posebno visoka koncentracija u
nedozrelom grožđu
– Aroma koja mora biti prisutna ali ne smije dominirati –
više kod hladnijih godina i zasjenjenom grožđu
• Tijekom vinifikacije – važno iskustvo i ciljani tip
vina
• Visoki polifenoli i tanini i kiselost – duže
dozrijevanje + drvo
• Kombinacija sa drugim sortama – “Bordeaux
blend”
Merlot
Merlot
• Nema značajnih sinonima
• Podrijetlo: Francuska, Bordeaux , prvi put se spominje 1784
• Rasprostranjenost:
• Francuska – 3. mjesto (u Bordeauxu 50-60% površina
• Italija – 5. mjesto
• Hrvatska
– Nije preporučena jedino u podregijama Moslavina i Zagorje-
Međimurje

– Najpoznatije područje po uzgoju u Hrvatskoj je Istra i Hrvatsko


primorje, Dalmacija

– U kontinentalnim područjima – najbolji položaji, kontrola rodnosti


Merlot
Fenotipske karakteristike:

– Vrh mladice zelen, pokriven gustim vunastim


dlačicama

– List je tri-pet djelan, vrlo rijetko u bočnim


sinusima prisutan zubac

– Zrela rozgva je tamnocrvene boje


Merlot
• Grozd:
• mali (oko 100g), rastresit

• Proizvodne osobine:
• III. epoha dozrijevanja
• Nije osjetljiv na sivu plijesan
• Srednje otporan na niske
temperature
• Prinosi – srednje visoki, kao i
šećeri, kiseline srednje
• Karakteristična sortna aroma
Cabernet franc
Cabernet franc
• Francusko podrijetlo - isto kao i Cabernet sauvignon i Merlot
– Jedan od roditelja Cabernet sauvignona

• Rasprostranjen u gotovo svim vinogradarskim područjima u svijetu


– Više se širi u sjevernija područja - otporniji na niske temperature

• Hrvatska:
– Isto kao i Merlot i Cabernet sauvignon

– Nije preporučena u podregijama Plešivica, Pokuplje, Zagorje – Međimurje, te


Dalmatinska zagora

– Unatoč boljoj otpornosti na niske zimske temperature – ranije kreče sa


vegetacijom - često stradava od proljetnih mrazeva
Cabernet franc
Fenotipske karakteristike:

• vrh mladice:

• vunaste dlačice, broncasta boja na rubovima mladih listića


• list tri-pet djelan, ali sa manje izraženim sinusima
• često sa zupcem u bočnim sinusima

- grozd – mali (90g)


- kožica – debela, tamna,
bogata taninima i bojom
(otud izrazita boja vina)
Cabernet franc
• Proizvodne osobine:

– Sazrijeva u III. epohi - nešto ranije od Merlota


– Rodnost – mala do srednja
– Potrebna duga rezidba – bazalni pupovi u pravilu nerodni

– Vrlo dobra otpornost na sivu plijesan – debela kožica

– Dobro nakuplja šećer, nešto niže kiseline


Cabernet franc
• U francuskoj se uglavnom koristi za kupažu sa sortama Cabernet
sauvignon i Merlot
• zbog izraženije boje i tanina i specifične arome uglavnom je najmanje
zastupljena u tim blendovima

• Takvi blendovi nazivaju se u Francuskoj – “Bordeaux“ vina, a u SAD-u i


zemljama novog svijeta “Meritage” vina

• Vrlo rijetko se koristi kao samostalna sorta

• Na taj način se proširio gotovo po cijelom svijetu – pa i u Hrvatskoj


Sauvignon bijeli
Sauvignon bijeli
• Podrijetlom iz Francuske – Bordeaux
– sauvage fran. = divlji (fenotip)

– Najpoznatiji sinonim – Muškatni silvanac


• nije u direktnoj vezi sa Silvancem – fenotipska sličnost
– Rasprostranjen diljem svijeta – uglavnom u kontinentalnim uvjetima –
njaviše u Francuskoj

– Hrvatska:
• Preporučen u svim kontinentalnim podregijama, Istri i Hrvatskom primorju
Sauvignon bijeli
• Fenotipske karakteristike:
– Izrazito bujna sorta – velika zelena
masa

– Vrh mladice vunast, crveni obrub


mladih listića

– List – malo izdužen tri-pet djelan,


mjehuraste površine

– Grozd – mali (70-100g) valjkast,


često s krilcima, zbijen
Sauvignon bijeli
• Proizvodne osobine:
– Izrazito varira – posebno u koliko je povećana bujnost –
oprezno s gnojidbom
– Zahtjeva dugo rodno drvo – nerodni bazalni pupovi

– U nekim godinama prerodi – loša kvaliteta vina –


osjetljivost na botritis – stradaju i peteljke grozda i grožđe
otpada

– Specifična sortna aroma vina – bazga, travna, cvjetna –


ovisi o agroekološkim uvjetima i rodnosti
Sauvignon bijeli
• Sazrijeva u II. epohi

• Izrazito zahtjevna sorta za vinogradare


• Zahtjeva siromašnija tla, slabiju gnojidbu, te slabobujne
podloge
• Posebnu pozornost treba posvetiti operacijama zelene
rezidbe
Silvanac zeleni
• Sinonimi: Silvaner, Gruner silvaner, Silvaner
bianco,
• Podrijetlo:
– Smatra se da potječe iz Austrije, podunavlja.
• Roditelji
• Traminac x Österreichisch Weiss
• Rasprostranjenost: Najviše u Njemačkoj,
Austriji,
• Hrvatska:
• Preporučena sorta u kontinentalnoj
hrvatskoj - Slavonija (PPK –Orahovica),
Međimurje, Plašivica, Podravina.
Silvanac zeleni
• Fenotipske karakteristike:
• Vrh mladice s vrlo malo
dlačica, nježno zelene boje
• Mladi listovi izrazito zelene
boje,
• Listovi su maleni, okrugli,
cijeli ili trodijelni, mjehurasti
na licu
• Mladice su narebrane, zrela
rozgva je žuto do
crvenosmeđa sa crnim
nodijima
Silvanac zeleni
• Grozd – mali, zbijen,
cilindridrično-konusni

• Bobice su tanke kožice i


sočnog mesa, neutralne
arome – zrele bobice
zelene boje (osim onih
izraženih suncu)
Silvanac zeleni
• Proizvodne osobine
• Dozrijevanje u II. epohi
• Prinosi - niski do srednji
• Izrazito osjetljiva na sivu plijesan –
tanka kožica, zbijeni grozdovi

• osjetljiva na feroklorozu – aktivno


vapno u tlu
Semillon
• Francuskog podrijetla, poznata
vina u pokrajinama Sauternes i
Barsac

• Često dolazi zajedno sa


Sauvignonom b.

• Raširen po čitavom svijetu,


gotovo ga nema u RH

• Preporučen samo u regiji


Moslavina
Semillon
Fenotipske karakteristike:
• Izrazito bujna sorta,
• Vrh mladice vunast, broncaste boje
• List tri-pet djelan, izrazito mjehurast na licu,
• Cvijet hermafroditan,
• Grozd srednje veličine, nepravilnog oblika i
jako zbijen - bobice u vanjskom dijelu
krupnije, a u unutrašnjosti sitnije
Semillon
Proizvodne osobine
• Sazrijeva u II. epohi
• Prinosi srednji, redoviti
• Šećer nešto niži nego kod
Sauvignona
• Dobro rađa i pri kraćoj rezidbi
(kordonci)

• Izrazito osjetljiva na sivu plijesan –


plemenita plijesan samo u idealnim
uvjetima
Semillon b.
• Najpoznatije vino Semillona je
njegova kupaža sa
Sauvignonom bijelim -
desertno vino iz francuske pod
nazivom “Château d'Yquem”

• Sorta izrazito osjetljiva na sivu


plijesan – prednost u
određenim uvjetima -
plemenita plijesan
Rizling rajnski
Rizling rajnski
• jedan od najstarijih i najpoznatijih kultivara u svijetu -
također jedan od najraširenijih

• Podrijetlo: Njemačka – dolina Rajne

• Sinonimi: Weiser Riesling, Riesling blanc ili samo


Rizling.

• ≠ Talijanski rizling (Graševina, Welshriesling)

• Roditelji Gouais Blanc x (Traminac x V. sylvestris)


Rizling rajnski

• Rasprostranjenost:
– Njemačka (dolina Rajne i
Mosel), Francuska,
Austrija, SAD,….

• Hrvatska
– Preporučen u svim
kontinentalnim
podregijama
Rizling rajnski
• Fenotipske
karakteristike:
– Vrh mladice vunast,
broncasto-zelen
– List okruglast, nejednaki
sinusi, debelo i mjehurasto
tkivo plojke
– Zrela rozgva – karakteristično
tamne boje

– Cvijet hermafroditan
– Grozd je mali, valjkast sa širim
“ramenima”
Rizling rajnski
• Proizvodne osobine:
• Relativno kasna sorta – sazrijeva u III. epohi
• U lošijim godinama problemi s oplodnjom
• Dugački rez, visoki uzgojni oblici

• jedna od najotpornijih sorti na niske zimske temperature,


• Kasnije kreće – izbjegava proljetne mrazeve

• Osjetljivo na sivu plijesan


• Osjetljivost na fiziološku bolest – Stiellähmle – sušenje
peteljki grozdova i njihovo opadanje- usljed
nebalansirane gnojidbe – višak N
Rizling rajnski
• Najbolja vina – u kombinaciji sa plemenitom plijesni
• jedna od sorata za proizvodnju desertnih vina – kasna,
izborna, izbor prosušenih bobica, ledenih berba
Rizvanac
• Sinonimi:
– Müller Thurgau, Rizling silvanac,
• Nastala 1882. godine
• Prof. Müller Thurgau htio ujediniti pozitivna svojstva R.R. i
Silvanca.

• Kasnije “otkriveno”:
• Samooplodnja R.R.
• R.R. X Plemenka bijela

• Zadnja istraživanja pokazala:


• R. R. X Madeleine Royale (potomak Plemenke)
Rizvanac
• Rasprostarnjenost
– Najviše u Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj,
Sloveniji

• Hrvatska:
– Preporučen u svim kontinentalnim
podregijama osim u Podunavlju
Rizvanac
• Vrh mladice svjetlo zelen, rubovi listića
ružičasti
• List srednje velik, pet- sedmerodjelan
• Grozd srednje velik,
• Bobice sa izrazito tankom kožicom
Rizvanac
• Proizvodne osobine:
– Dozrijeva u II. epohi
– Izrazito osjetljiv na sivu plijesan
– Traži prozračne položaje, visoki uzgoj
– Kratki rez – na dugom drvu obično prerodi

– Otpornost na niske temperature - srednja


Graševina
• Najvažnija hrvatska sorta;
• Rasprostranjenost:
• Hrvatska, Mađarska,
Slovenija, Srbija, Austrija,
Španjolska
• Preporučena u svim kontinentalnim
podregijama

• Podrijetlo nepoznato, vjerojatno


Francuska ili Italija;

• Introducirana u Hrvatsku početkom 19


st.

• Sinonimi: Rizling talijanski, Laški


rizling, Welschriesling, Olaszrizling…
Graševina
• Fenotipske karakteristike:
• Vrh mladice pahuljasti,
svijetlozelen
• Odrasli list izdužen, trodjelan do
sedmerodjelan
• Zupci na listu izraženi, oštri i
dugi
Graševina

• Grozd srednje velik,


valjkast, zbijen i
obično sa sukrilcem
Graševina
• Proizvodne osobine
• Dozrijeva u III. epohi
• Otporna na niske temperature, kasnije kreče i
izbjegava proljetne mrazeve – zbog toga se
sadi i na lošijim položajima – neprikladni zbog
drugih osobina.
• Kasno dozrijeva – jedna od najkasnijih
kontinentalnih sorata
• Srednje visoki uzgoj, dugo rodno drvo (dvokrak)
• Srednje osjetljivosti na sivu plijesan
Graševina
• Na dobrim položajima daje
izuzetne rezultate

• Prikladna i za proizvodnju
desertnih vina – kasne berbe,
a posebno ledenu berbu
Traminac
Traminac
• Podrijetlo: Italija ili Francuska
• Sinonimi: Savagnin
• Prema nekim izvorima iz
mjesta Tramin – južni Tirol –
nije dokazano

• Vrlo karakterističnih
morfoloških i gospodarskih
karakteristika

• Intenzivna i prepoznatljiva
sortna aroma
Traminac
• Rasprostranjenost:
• Sorta poznata u cijelom svijetu
• Najviše se uzgaja u Srednjoj i Zapadnoj
Europi
• Do sjevernih granica uzgoja vinove loze
• Hrvatska:
• Preporučena u svim podregijama
kontinentalne Hrvatske
Traminac
• Fenotipske karakteristike:
– Vrh mladice vunast, broncasto-
zelen,
– List mali, okruglast, najčešće
trodijelan, površina je mjehurasta

– Cvijet hermafroditan

– Grozd – mali i zbijen – uglavnom


nepravilnog oblika, često s krilcem

– Bobice male s debelom kožicom,


aromatične, izrazito slatke
Traminac
• Proizvodne osobine
• Dozrijeva u II. epohi – prikladan i za sjevernija
područja uzgoja
• Rodnost mala ali redovita
• Rez na dugo rodno drvo – bazalni pupovi izuzetno
nerodni
• Otpornost na niske temperature srednja
• Nije osjetljiv na sivu plijesan – mala bujnost, debela
kožica
Traminac
• Izuzetno cijenjena sorta, visokog
kvalitativnog potencijala, specifične
sortne arome

• Prikladna za proizvodnju suhih vina


(ponekad problem niske kiseline –
neharmonično vino), posebno za
predikate
Grenache crni
• Najuzgajivanija crna sorta
vinove loze na svijetu

• Podrijetlom iz Španjolske
(Grenachea Tinta), gdje je i
najzastupljeniji,
• Ima ga i u Francuskoj, Italiji,
zemljama novoga svijeta …
• Često služi za proizvodnju
rose vina - Ili u crnim
kupažama
Grenache crni
• Hrvatska:
– Preporučen samo u Hrvatskom primorju i
Sjevernoj Dalmaciji
– U hrvatsku introducirana 1979. g. na područje
Ravnih kotara
– Tipična vinska sorta juga,
– Obogaćenje sortimenta sjeverne Dalmacije
Grenache bijeli
• Od Grenacha crnog
razlikuje se samo po boji
kožice,

• Treća po važnosti bijela


sorta u Francuskoj,

• Najviše je ima u
Španjolskoj
Syrah (Shiraz)

• Podrijetlo: Francuska, spontani križanac cv. Dureza i Mondeuse


Blanche
• Vrlo raširen u tzv. Novom svijetu – Australija, Čile, Argentina,
Južnoafrička republika…(podrijetlo Iran?)
Rkaciteli
• Podrijetlom iz Gruzije,
• poznata po uspravnom rastu
mladica
• prikladna za toplija područja
uzgoja
• otporna na niske zimske
temperature
• srednje rodna, osrednja kakvoća
vina, prikladna za sljubljivanje
• za podregiju Sjeverna Dalmacija
Sangiovese

• Talijanska sorta (Toskana)

• Rasprostranjena po cijeloj
Italiji, Kalifornija, Australija

• visok kvalitativni poterncijal


•Slabo raširena u Hrvatskoj
Plemenka b. i crvena

•Stara sorta nepoznata podrijetla,


•Prikladna kao zobatica (kod nas uglavnom), ali i kao vinska sorta
Frankovka crna

• Nepoznato podrijetlo,

• Rasprostranjena u Austriji, Mađarskoj, južnoj


Njemačkoj, Švicarskoj

• Hrvatska: preporučena u svim podregijama


Kontinentalne Hrvatske te Hrvatskom primorju

• u dobrim godinama i na dobrim položajima


daje vino srednje do visoke kakvoće

• rodi redovito i obilno


•Sinonim: Borgonja u Istri
Portugizac crni
Portugizac crni
• Podrijetlo – Portugal?, Austrija!

• Srednje bujna, rodna


• Dozrijeva u 1. epohi
• Osjetljiva na botrytis

• Dugi rez, visok uzgoj


• Nizak sadržaj kiselina, ali i šećera
• Mlado vino – mekani tanini pitko, teško
dozriijeva
Kavčina crna
Kavčina
• Podrijetlo – granično područje Hrvatskog
zagorja i Slovenije (literaturni podaci iz 19.
stoljeća).
• Vrlo bujna sorta, dobra rodnost i na
kratkom drvu - na dugom prerodi
• Kordonac, podloga SO4
• Defolijacija, redukcija prinosa
• Smatra se sortom za crna stolna vina
Zweigelt
Zweigelt
• Nastao križanjem 1923 u Austriji (prof.
Fritz Zweigelt) St. Laurent x Frankovka
• Izrazito rodna i bujna sorta – ako prerodi
loše karakteristike vina
• Uz korekciju prinosa - kvalitetno vino
intenzivne boje, lijepe arome

• Relativno rana sorta, kraj 2. epohe


• Dugo rodno drvo, podloga SO4
Blauburger
Blauburger
• Nastao križanjem 1923 u Austriji (prof.
Fritz Zweigelt) Portugizac x Frankovka
• Raniji i bolji od Frankovke, punije vino,
bolji šećeri
• Rodnost dobra na dugom drvu –
jednokraki uzgoj, bujnost srednja, podloga
SO4.

• Boja i aroma sliči Frankovki – ali bolje


kvalitete
Veltlinac crveni
- Sorta za kontinentalna područja – bolji položaji
- U boljim godinama daje vino natprosječne
kakvoće, sa specifičnom sortnom aromom
- slabo se proširila zbog izuzetno jake
osjetljivosti na sivu plijesan
Muškat žuti i bijeli
Muškat žuti i bijeli
• Dvije različite sorte
• Muškat bijeli – ranija – dozrijeva u 2. epohi
• Tanka kožica, zbijen grozd, osjetljiva na
Botrytis

• Žuti
• Kasnija sorta, rastresitiji grozd, deblja
kožica, bolja aroma i skladnije vino
Muškat žuti i bijeli
• Rodnost visoka, srednje bujnosti

• Dugo rodno drvo, dvokraki uzgojni oblik –


korekcija roda kod bijelog
Muškat ottonel
Muškat ottonel
• izrazito muškatna
aroma
• Sorta slabije rodnosti i
bujnosti
• Rana sorta – 2 epoha
dozrijevanja
• Kober, Jednostruki
Guyot.
Gamay crni
• Poznata po mladim
vinima iz pokrajine
Beaujolais;

• Kod nas u Slavoniji,


• smatran do nedavno
kao sinonim Borgonje
u Istri; dokazano je
suprotno
Alicante bouschet
Alicante bouschet
• Nastao 1886. godine, kao rezultat križanja
Grenache crni x Petit bouschet (Henry
Bouschet);
• Jedan od najpoznatijih bojadisera (franc.
teinturier);
• Sinonimi u Hrvatskoj: Kambuša,
Dalmatinka
Malvazija istarska
• Autohtona istarska sorta
• 3. po zastupljenosti u RH

• Dobar rodni i kvalitativni


potencijal
• Srednje dobi dozrijavanja

• Grupa Malvazija
(meditranske sorte)
– Malvasija dubrovačka
Plavac mali
• Najvažnija crna sorta u Dalmaciji-
autohtonost
• 2. u RH

• Prvi spomen sorte 1821.


• Autohona sorta,

• Kasna po dozrijevanju
• Zahtijeva najbolje položaje (južne
ekspozicije, uz more..)
• Visok kvalitativni potencijal
Teran
• Autohtona sorta Istre

• Teran-Refošk nisu ista sorta

• Dobar potencijal
• Bogatstvo boje i fenola, naglašena
kiselost
• Kasnije dobi dozrijevanja
Plavina
– Autohtona sorta primorske
Hrvatske

– Visoka i stabilna rodnost

– Dobre kvalitete na dobrim


položajima

– Mekana, pitka vina


Pošip

– Prvi spomen imena sorte 1821.

– Roditelji: Bratkovina bijela i Zlatarica


blatska

– Danas najraširenija na otoku Korčuli,


autohtonost – ranije raširena u cjeloj
Dalmaciji

– Visok i redovit prinos i dobra kvaliteta


Grk
– Autohtona sorta Korčule
– Danas samo Lumbarda

– Funkcionalno ženski cvijet – grozd sa


određenim udjelom besjemenih bobica

– izuzetna kvaliteta, pogodna za prošek


Vugava
– U povijesti sorta raširena u cijeloj
Dalmaciji a posebno se povezuje uz
otok Brač

– danas samo na Visu.

– točno podrijetlo nepoznato (Grčka?)

– Dobra rodnost i kvaliteta, prošek


Maraština
– Smatrana autohtonom sortom
Dalmacije

– Utvrđeni sinonimi Malvasia lunga


i Malvasia del Chianti (Italija) i
Pavlos (Grčka)

– Dobra kvaliteta, osjetljiva na


pepelnicu
Kraljevina
Kraljevina
• Podrijetlo - Hrvatska?(Panonija)

• Raširena u kontinentalnom dijelu

• Bujna i rodna sorta


• Kasnije dozrijevanje
• Unutarsortna varijabilnost
Moslavac (Šipon, Pušipel)
Moslavac (Šipon, Pušipel)
• Rasprostranjen u Mađarskoj (Furmint),
Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj

• Podrijetlo - Moslavac?

• Bujna sorta, osipanje


• Dugo i kratko rodno drvo – jednostruki
kordonac ili Guyot
Moslavac (Šipon, Pušipel)
• Srednje osjetljiv na niske temp.

• Srednje rano kreče,


• Kasno dozrijeva – 3. epoha

• Izuzetna kvaliteta uz manje prinose,


dozrelo grožđe,
• Predikati!
Hvala na pozornosti