Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007.

godine Odluku kojom se rukopisu pod

naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina",
autora Miroslava Perića odobrava korištenje naziva sveučilišni
priručnik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
 Miroslav Perić

ENGLESKO HRVATSKI
ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK
ISTRAŽIVANJA I PROIZVODNJE
NAFTE I PLINA

ENGLISH-CROATIAN
ENCYCLOPEDIC DICTIONARY
OF PETROLEUM EXPLORATION
& PRODUCTION

Zagreb, 2007.
 5

Kapitalno djelo
naftne enciklopedistike

Prošlo je trideset godina od pojave specijaliziranog naftnog rječnika autora profesora Svetislava La-
zića, “Englesko – hrvatsko – srpski naftni rječnik”, kojega je objavio zagrebački časopis Nafta. Od tog vre-
mena naftna struka doživjela je ogromne promjene, koje su se napose iskazale u uporabi elektroničkih
računala, novim tehnologijama, novim znanjima, novim materijalima, tehnikama i koncepcijama, novim
sustavima upravljanja i vođenja procesa...
Sva ta znanstveno- stručna i praktična postignuća pratili smo i uvodili ih u naše poslovne procese
i mi u INI, no nismo do sada imali jedan takav opsežan i temeljit rječnik, koji bi stručno obrazložio svo to
novo bogatstvo pojmovlja, bez čijeg je razumijevanja nemoguće sudjelovati u razvitku naftne industrije.
Upravo u „ Englesko – hrvatskom enciklopedijskom rječniku istraživanja i proizvodnje nafte i plina „ auto-
ra dipl. ing. Miroslava Perića, dobili smo iznimno vrijedno djelo koje sadrži 12 200 definicija i 7 100 pojmo-
va. Radi se o do sada najpotpunijem djelu takve vrste u nas.
Vrijednost Perićeva rječnika napose je sadržana u tome što su zastupljene sve znanstveno- stručne
discipline širokog područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina, ali i naftna geologija, geofizika, razrada
ležišta, bušenje i opremanje bušotina, ekologija i druge discipline. Autor se godinama koristio relevan-
tnom leksikografskom građom : rječnicima, leksikonima, priručnicima, udžbenicima, stručnim člancima,
prikazima, enciklopedijama, na nekoliko svjetskih jezika, što samo upotpunjuje sliku temeljita, ozbiljna i
profesionalna rada Miroslava Perića. To je vidljivo i iz popisa navedene literature.
Još su tri značajne odlike Perićeva rječnika. Prva, usklađenost pojmova sa važečim normama me-
đunarodnog sustava mjera. Drugo, preciznost u definiranju pojmova, i treće, autor nije pažnju posvetio
samo prevođenju, već i stručnoj pozadini te širem objašnjenju značenja odgovarajučeg pojma.
Rječnik će koristiti svima onima koji su na bilo koji način vezani uz naftnu industriju, od znanstveni-
ka, profesora u školama i na Sveućilištu, stručnjaka različitih struka, djelatnika na procesnim sličnim po-
strojenjima u naftnoj industriji, studenata naftnog inženjerstva i geologije, novinarima i svima onima koji
žele produbiti svoja znanja i u ovom području.
Raduje me pojava ovog kapitalnog djela naftne enciklopedistike, tim više što dolazi iz INE ( Nafta-
plina ), iz samih temelja struke i svakodnevne provjere stećenih znanja u praksi. Raduje me i suradnja sa
stručnjacima Rudarsko geološkog naftnog fakulteta Sveućilišta u Zagrebu, kao i prinos naših ININIH re-
cenzenata.
S velikim zadovoljstvom ispratimo Perićev rječnik u našu znanstveno – stručnu i inu javnost, kako bi,
duboko vjerujem, potvrdio visoku vrijednost u svakom pogledu.

Glavni i odgovorni urednik

Akademik Mirko Zelić
 6

Rječnik je plod znanja,

iskustva i bogate naftaške tradicije
na hrvatskom tlu

Ovako opsežan, temeljit, znanstveno-stručan i aktualan enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvod-

nje nafte i plina, kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Perića, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova
gospodarstva i stručnjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne industrije i koji stalno korespondiraju sa
najnovijim znanjima i postignućima u ovoj industriji. Tako je u ovaj Perićev rječnik, uz sav njegov i trud re-
cenzenata, te svih onih koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu objavljivanju, ugrađeno puno toga
što je stvarano stoljećima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na našem tlu.
Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na našem tlu datiraju već od 12. stoljeća, a vezane su uz na-
pise u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i sličnim pojmovima. Tako se u tom
stoljeću u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje među trgovcima. U zapisima iz 1391. godine spomi-
nje se obitelj Čupor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje „ terram Paklenz „ zemljište, što zna-
ći da se tu nalazila nafta – paklina. U dubrovačkim ljekarnama se u 15. stoljeću prodavao olio petrolio, a od
lijekova se spominju asphalt i petroleum.
Naftu u hrvatskoj književnosti prvi spominje 1569. godine Petar Zoranić u svojim „Planinama“. Prvi za-
pisi o vađenju nafte na tlu današnje Hrvatske su iz 16. stoljeća, a objavio ih je Petri Andreae Mathioli u dje-
lu : „Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de Medica materia” u Veneciji 1565. godine.
Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te u Panoniji. U 17. stoljeću prirodni asfalt
se kopa u Vinišću kod Trogira, a sredinom 18. stoljeća u Paklini kod Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudar-
skim načinom. Godine 1788. budimpeštanski profesor kemije Jakob Winterl izvještava svoje Sveučilište o
prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod međimurskog sela Peklenice.
Devetnaesto stoljeće prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak naftne industrije na našem tlu. U
drugoj polovici stoljeća započinje organizirano istraživanje i vađenje nafte na temelju zakona Austro –
Ugarske monarhije. Nafta se ručno vadi iz prirodnih izvora u Peklenici i Selnici (kod Murskog Središća) Mi-
kleuški (nedaleko Kutine) Bačindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje. Prve dozvole za istraživanje „ zemne
smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Općeg austrij-
skog zakona, donijetog samo godinu dana ranije.
U franjevačkom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) čuva se iznimno važan dokument iz po-
dručja naše naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u obližnjem mjestu Bačindolu, započela je
s radom tvornica u kojoj se manufakturno prerađivala nafta. Godinu dana kasnije, 1859., pukovnik E. Dra-
ke započinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u.
Godine 1883. u Rijeci je započela s radom tada najmodernija i najveća rafinerija u Austro – Ugarskoj
monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II.
Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona nafte.
Sisačka rafinerija započela je s radom 1927. godine. Između dva svjetska rata u Hrvatskoj su sagrađe-
ne rafinerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je tridesetak koncesija za istraživanje nafte do-
 7

maćim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ušle najveće svjetske naftne kompanije : Standard Oil, She-
ll, Vacuum Oil Company, Agip i druge.
Tih godina u svjetsku naftnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun Lučić – Lucas ( 1855. – 1921.) , koji je
svjetsku slavu doživio kao jedan od najuspješnijih istraživača i pronalazača nafte toga doba. Američki in-
stitut za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dosti-
gnuća u naftnom rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak znanstvenika i gospodarstvenika.
Godine 1935. objavljen je roman Antuna Bonifačića „ Krv majke zemlje „ drugi u svijetu nakon Sinclero-
va „ Petroleja“ , koji na umjetnički način govori o teškoćama naftaškog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga
rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske naftne industrije, koja će u narednih više od pola stoljeća, imati
ključnu ulogu u hrvatskom gospodarskom i svekolikom razvitku. Krenimo redom.
Godine 1952. osnovan je Naftaplin. Naime, 1. siječnja 1952. počinje djelovati Poduzeće za proizvodnju
nafte i plina, Zagreb, nastalo spajanjem postoječih državnih privrednih poduzeća iz naftne djelatnosti: Pro-
izvodnje nafte Gojlo, Proizvodnje nafte Šumečani, Materijalnog servisa Glavne direkcije za naftu NR Hrvat-
ske i Poduzeća za elektrokarotažna mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja 1952. posluje pod nazivom Naftaplin
– poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. Prve godine postojanja Naftaplin je proizveo 102 000
tona nafte i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
Od 1. siječnja 1964. godine , sjedinjenjem Rafinerija nafte Sisak i Rijeka, te Naftaplina u jedinstveno po-
duzeće, počinje djelovati Kombinat nafte i plina, koji od studenoga iste godine djeluje pod nazivom „ INA
Industrija nafte, Zagreb. Nastupa razdoblje značajnih poslovnih pothvata:
1965. puštena je u rad degazolinaža u Ivanić Gradu
1968. završen je magistralni plinovod Ivanić Grad – Kutina
1979. ostvarena najveća prerada nafte u rafinerijama u Rijeci i Sisku od 10 milijuna tona
1979. Izgrađen je i pušten u rad Jadranski naftovod – JANAF, sustav cjevovodnog transporta nafte od luke
Omišalj na Krku do rafinerija nafte u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH, Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj; kapacite-
ta 20 milijuna tona te dužine 760 km od čega na području Hrvatske ukupno 610 km
1980. puštena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko postrojenje u Ivanić Gradu i Etilensko po-
strojenje u Zagrebu
1981. ostvarena je najveća proizvodnja nafte od 3,1 milijun tona
1985. završena je izgradnja II. faze polja Molve i Centralne plinske stanice Molve II.
1985. puštena su u proizvodnju naftna polja na zajedničkoj koncesiji u podmorju Angole te stigla prva naf-
ta iz Angole
1987. izgrađeno i pušteno u rad Podzemno skaladište plina Okoli, kapaciteta 500 milijuna prostornih me-
tara plina
1988. proizvedene su najveće kolićine ekvivalentne nafte – 5,1 milijun tona (3 mil. t nafte i 2,1 mlrd mpri-
rodnog plina)
1989. proizvedene su najveće kolićine prirodnog plina 2,2 mlrd m
1991. INA postaje javno poduzeće u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske
1993. INA postaje dioničko društvo
1999. započela je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja na polju Ivana u sklopu zajednič-
kog projekta sa Agipom
2003. završena je prva faza privatizacije INE prodajom 25% + jedne dionice mađarskoj kompaniji MOL
2004. otkrivene su samostalne komercijalne količine prirodnog plina, plinskog kondenzata i nafte na kon-
cesijama u Siriji
2005. započeta je proizvodnja nafte iz vlastitih koncesija u Siriji
2006. Započeta je druga faza privatizacije INE.
Ovo je tek mali isječak na razvitak naftne industrije na našem tlu. Od sredine 20. stoljeća on je pogla-
vito vezan uz INA Industriju nafte, čije djelovanje je pomoglo razvitku brojnih krajeva naše Domovine, od
razvitka gospodarstva, lokalne i javne infrastrukture, zdravstva, školstva, obrazovanja, kulture do svih dru-
gih djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih pokazatelja. U tom je razdoblju INA proi-
zvela oko 100 milijuna tona nafte i 55 milijardi prostornih metara prirodnog plina, približne vrijednosti vri-
jednosti oko 22milijarde eura. INA i danas ostaje ključnom okosnicom hrvatskog gospodarstva. Jer, ovakvi
rječnici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja, mogu niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj,
kao što smo vidjeli, dugi i uspješni razvitak.
Mr. sc. Mijo Ivurek
 8

O rječniku i
kako se njime služiti

Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog razumijevanja u ljudskom društvu.

Rječnici su, razumljivo, neophodan i dragocjen alat za efikasno udovoljavanje jezičnih zahtjeva odre-
đene zajednice.
Današnje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnološkog napretka koji je, zahvaljujući razvo-
ju računala i informatičke tehnologije, praćen ogromnim rastom i razmjenom podataka i informacija
(računa se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisuća znanstvenih i stručnih radova godišnje, od čega
je najveći dio na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko su znanstvene i tehnološke informa-
cije i njihova razmjena važni u današnje vrijeme, ali je nužno naglasiti dominaciju engleskog jezika u
svjetskoj znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput hrvatskog, više ili manje neuspješno se bore
protiv prodora engleskog nazivlja (s jednakim problemom se, međutim, susreću i jezici velikih i tehno-
loški visokorazvijenih naroda (npr. njemački, francuski).
Potreba za specijaliziranim stručnim rječnicima u području hrvatske naftne i plinske industrije
koja se bavi geološko-geofizičkim istraživanjem ugljikovodika, razradom njihovih ležišta te proizvod-
njom, obradom i transportom nafte i plina svakako nije upitna, osobito potreba za rječnikom enciklo-
pedijskog tipa radi boljeg razumijevanja specifičnog nazivlja. Spomenuta potreba je posebno uočljiva
zbog sve veće inferiornosti standardnog hrvatskog stručnog nazivlja (koje je, ako uopće postoji) vrlo
skromna opsega u praksi. Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju vrlo često i sve više se rabe
engleski pojmovi u etimološkom (rjeđe) ili fonetskom (znatno češće) obliku koji je uglavnom nepravi-
lan („kroatiziran“), čak i u slučaju kada postoje odgovarajući i korektni hrvatski termini. Jednak problem
postoji i u službenoj dokumentaciji – projektima, elaboratima, studijama, programima i drugoj.
Enciklopedijski englesko-hrvatski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina se koncepcijski
osniva na definicijama skupnih pojmova (cjelovitih danih sustava, procesa, metoda, sklopova, opreme,
uređaja, postrojenja) i definicijama njihovih bitnih dijelova ili komponenata s upućivanjem na srodne
i tehnološki povezane termine. Osnovna svrha ovog rječnika je ponuditi korisnicima sažete i jasne de-
finicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan. Treba napomenuti da u rječnik u pravilu
nisu uključeni usko specijalizirani i rijetko upotrebljavani termini.
Rječnik je uređen na način da su engleski pojmovi (pisani masnim uspravnim slovima) navedeni
strogo abecednim redom, pri čemu se pojmovi sastavljeni od dviju riječi spojenih crticom ili od više
riječi smatraju pri tome kao jedna, cjelovita riječ. Prijedlozi i članovi čine integralni dio pojma. Hrvatski
ekvivalent je pisan kosim (kurzivnim) slovima.
Rječnik ne sadrži popis kratica budući da nisu upotrebljavane u tekstu. Naime, u samim definici-
jama pojedinih pojmova ili u slučaju više definicija jednog pojma navedeno je područje primjene kada
je to bilo potrebno.
 9

U svakoj definiciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s numeričkim vrijednostima ili bez njih,
istodobno su navedene jedinice Međunarodnog sustava (SI) i njihove vrijednosti i jedinice angloame-
ričkog sustava mjera s njihovim ekvivalentnim vrijednostima.
U prilozima rječnika su prikazane najvažnije i u naftnoj industriji najčešće primjenjivane mjerne
jedinice angloameričkog, metričkog i Međunarodnog (SI) sustava, njihovi uzajamni odnosi i faktori pre-
tvorbe jedinica jednog sustava u drugi.
Enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao i svako izdanje tog ili sličnog
tipa, ne može naravno obuhvatiti ukupnu terminološku problematiku tog područja budući da se nje-
gov opseg morao sažeti u prihvatljive granice. Također, on ne može (i ne treba) biti zamjena za specija-
lizirane rječnike pojedinih znanstvenih i tehničkih disciplina. Prema tome, iako je ovaj rječnik opsežan,
sigurno je da će on u budućnosti neizbježno zastarijevati zbog pojave novih tehnika i tehnologija,
promjene postojećih ili gubitka njihova značaja u praksi. Snažan razvoj znanosti, tehnike i tehnologije
svakodnevno rađa nove procese i metode, opremu i uređaje i, prema tome, nove termine. Također, neki
termini će u budućnosti vjerojatno izaći iz uporabe ili će biti zamijenjeni drugim.
Rječnik sadrži oko 12300 definicija i 7100 sinonima (ukupno oko 19400 terminoloških jedinica).
Za njegovu izradu su upotrijebljeni specijalizirani rječnici drugih jezika (ruski, francuski, njemački), en-
ciklopedije, kapitalne knjige i periodična izdanja te raspoloživa hrvatska literatura.
Na kraju izražavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliću i gospodinu Mariju Weisseru na nji-
hovoj maksimalnoj podršci. Također zahvaljujem recenzentima gospođi Maji Bratanić i gospodi Ivi Ste-
ineru, Zdenku Krištaforu, Dragutinu Domitroviću i Marijanu Krpanu te lektoru hrvatskog dijela rječnika
Ismetu Ibrahimpašiću na njihovom temeljitom radu. Također sam zahvalan gospodinu Daliboru Mudri-
ću na svesrdnoj stručnoj i tehničkoj potpori u izradi rječnika, te uredniku gospodinu Miji Ivureku.

Autor
Aalenian, Aalenian stage
Aa
Aalenian, Aalenian stage – alen, aalen. Stratigrafski
kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle
Jurassic) ili najgornjeg dijela donje jure (uppermost
Lower Jurassic) u V. Britaniji – iznad jeovila (Yeovilian),
a ispod bajocija (Bajocian). Trajao je otprilike prije
180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi smatraju
alen potkatom bajocija.
abandon – napustiti, v. abandon a well.
abandon a well – napustiti bušotinu. Trajno obustaviti
(prekinuti) proizvodnju nafte ili plina iz bušotine na
iscrpljenom sloju/ležištu ili zatvoriti naftnu ili plinsku
bušotinu koja više nije produktivna (čija proizvodnja
više nije profitabilna), postaviti cementni čep u ka-
nalu bušotine (kako bi se zaštitile podzemne vode
od zagađivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/leži-
šta, odnosno sprječavanje migracije fluida između
različitih slojeva) i demontirati opremu bez štetnog
utjecaja na okoliš. Iz bušotina koje su izbušene za
proizvodnju, ali se nisu opremile, može se katkada
izvaditi i tako spasiti dio zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi, casing). Likvidacija bušotine se razlikuje
od njena privremena zatvaranja budući da se takve
bušotine mogu kasnije ponovno pustiti u proizvod-
nju. U mnogim saveznim državama SAD nužno je
dopuštenje službenih tijela (organa) za napuštanje
bušotine; v. close a well, abandoned well, temporarily
abandoned.
abandoned channel – (1) napušteno (mrtvo) korito. Ko-
rito u kojem više nema vodotoka. (2) mrtvi meandar,
v. oxbow, 3.
abandoned crude oil – ostavljena (napuštena) nafta.
Sirova nafta koja je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara
i nije pokupljena od operatora.
Sinonim: abandoned oil.
abandoned meander – napušteni meandar, v. cutoff
meander.
abandoned oil – ostavljena (napuštena) nafta, v. aban-
doned crude oil.
abandoned pressure – tlak napuštanja. Maksimalni
srednji tlak plinskog ležišta pri kojem proizvodnja
bušotine više nije ekonomična. Tlak napuštanja po-
11 abandonment plug
najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za is-
poruku potrošačima (obično je između 50 i 70 bar,
odnosno između 700 i 1.000 psi) i ekonomskoj pri-
mjenjivosti komprimiranja.
abandoned well – napuštena (likvidirana) bušotina. Bu-
šotina koja više ne služi svojoj svrsi (na primjer, pro-
izvodna, injekcijska, mjerna), naftna ili plinska bušo-
tina čija se proizvodnja smanjila ispod profitabilne ili
bušotina koja se nakon bušenja pokazala neproduk-
tivnom (suhom). Bušotina se također može likvidirati
zbog tehničkih uzroka (na primjer, zbog urušavanja
stijenke kanala, zaglavljivanja bušaćih šipki i dr.). U
svim likvidiranim bušotinama se mora kanal ispuniti
cementnom kašom (postaviti cementni čep) i ušće
pokriti (zavariti) teškom cementiranom čeličnom
pločom, tj. bušotina se mora ostaviti u takvom stanju
da ne može naškoditi izvorima slatke vode ili poten-
cijalnim ležištima ugljikovodika tijekom neograni-
čena perioda; v. temporarily abandoned, shut-in well,
shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged
and suspended.
abandonment – napuštanje, likvidacija. Dovođenje bu-
šotine u stanje da se može napustiti na neodređeno
vrijeme ili konačno, bez potrebe za daljnjom brigom
o njoj. Tako pripremljena bušotina za napuštanje
neće zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti
oštetiti potencijalna ležišta ugljikovodika; v. aban-
don a well, abandoned well.
abandonment contour – (1) dijagram napuštanja. Di-
jagram ovisnosti stvarne ukupne proizvodnje naftne
bušotine i njene procijenjene konačne proizvodnje.
Rabi se za određivanje vremena kada je najekono-
mičnije napustiti bušotinu; (2) dubina napuštanja.
Dubina naftnog ležišta s vodotlačnim režimom na
kojoj je napredujući vodo-naftni kontakt dosegao
krovinu produktivnog sloja i bušotina se napušta.
abandonment costs – troškovi napuštanja. Troškovi
radova na likvidaciji bušotine – vađenje opreme i
postavljanje cementnog čepa u kanalu.
abandonment plug – cementni čep u napuštenoj bušo-
tini. Cementni čep ili most koji se postavlja u kanalu
abandonment pressure
bušotine koja se napušta (likvidira) – neprofitabilne
(iscrpljene) ili neproduktivne («suhe») bušotine.
abandonment pressure – tlak napuštanja plinskog
ležišta. Minimalni tlak eksploatacije ili tlak obustav-
ljanja (prekida) iskorištavanja plinskog ležišta ili sta-
tički tlak plinskog ležišta pri kojem je ukupna dobit
od proizvedenog plina približno jednaka troškovima
proizvodnje. Ovisi o raznim faktorima – cijeni plina,
indeksu produktivnosti bušotina, veličini ležišta/
polja, lokaciji ležišta/polja u odnosu na tržište, tipu
tržišta plina i radnom tlaku magistralnog transpor-
tnog plinovoda, a obično je uvjetovan ekonomskim
uzrocima. Neka poduzeća za transport plinovodima
uzimaju da je tlak napuštanja jednak 22,5 bar/1.000
metara dubine ležišta (100 psi/1.000 stopa dubine).
Procjena tlaka napuštanja je često nužna kada se
otkrije plinsko ležište/polje, a za njegov proračun
je potrebno znati (a) minimalni ekonomični kapaci-
tet proizvodnje svake pojedine bušotine; (b) tlak u
površinskom plinskom sustavu (tlak u plinovodu za
otpremu plina kupcima ili tlak na usisu kompresora),
i (c) pad tlaka u ležištu, kanalu bušotine i površin-
skom plinskom sustavu. O veličini tlaka napuštanja
ovisi konačan iscrpak (pridobive rezerve) plina – tlak
napuštanja plinskog ležišta s vodotlačnim režimom
je veći od tlaka napuštanja volumetrijskog plinskog
ležišta (ležišta bez vodonosnog bazena napajanja ili
akvifera) zbog prodora vode iz akvifera u ležište pa
je, prema tome, konačan iscrpak plina iz takva ležišta
manji.
abandonment shales – šejlovi neaktivnih lepeza. Šejlo-
vi sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepeza-
ma na dnu podmorskih bazena kada takve lepeze
postanu neaktivne.
abd-gw – skraćenica termina abandoned gas well (na-
puštena plinska bušotina), v. abandoned well.
abd-ogw, abdogw – skraćenica termina abandoned oil
and gas well (napuštena naftna i plinska bušotina), v.
abandoned well.
abd-ow – skraćenica termina abandoned oil well (napu-
štena naftna bušotina), v. abandoned well.
AB electrodes – elektrode A i B. U karotaži bušotina
i istraživanjima otporskom metodom (metodom
električne otpornosti) – strujne elektrode karotažne
sonde između kojih se propušta električna struja
(napon se mjeri između mjernih elektroda M i N).
ablation – ablacija. (1) U glaciologiji – (a) Svi procesi
čijim se djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega
i leda ledenjaka, plutajućeg leda ili snježnog pokri-
vača. Ti procesi uključuju kopnjenje, evaporizaciju
(sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaničko razaranje
(mehaničko razaranje se katkada isključuje ili se po-
jam ablacije može ograničiti na površinske pojave).
(b) Količina snijega ili leda koja je uklonjena proce-
som ablacije; Sinonim: wastage. (2) U geomorfologiji
– odvajanje i uklanjanje materijala stijena i stvaranje
(formiranje) rezidualnih sedimenata, osobito djelo-
vanjem vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i toplji-
vih materijala. Većina specijalista, međutim, značenje
pojma ablacija ograničava na proces trošenja (sma-
njivanje mase) ledenjaka kopnjenjem i isparavanjem
(evaporacijom).
ablation area – područje (zona) ablacije. Dio ledenjaka
(glacier) ili polja firna (snowfield) na kojem je tijekom
godine ablacija veća od akumulacije snijega i leda.
12 abnormal high pressure
Područje ispod snježne linije (equilibrium line). Sino-
nim: zone of ablation.
ablation breccia – ablacijska breča, breča otapanja, v.
solution breccia.
ablation debris – ablacijski fragmenti (krhotine, od-
lomci, debris). Materijal stijene bilo koje veličine (od
blokova do veličine čestica gline) koji se kao izolira-
ni fragmenti ili diskontinuirane nakupine nalazi na
površini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran da
bi formirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine).
Također, materijal koji čini ablacijsku morenu.
ablation moraine – ablacijska morena. Neravna naku-
pina ili kontinuirani sloj ablacijskog morenskog ma-
terijala – ablacijskog tila (ablation till) ili ablacijskih
fragmenata ili detritusa (ablation debris) koji prekri-
vaju led u području ablacije ili leže na podinskoj (te-
meljnoj) moreni (v. ground moraine) koja je nastala
od tog istog ledenjaka.
ablation rate – brzina ablacije. Količina leda ili snijega
koju ledenjak, plutajući led ili snježni pokrivač izgu-
be u jedinici vremena. Obično se izražava u milime-
trima vodenog ekvivalenta na sat ili dnevno.
ablation till – ablacijski til. Ablacijski morenski materi-
jal – slabo vezani fragmenti stijena (debris) koji su se
prethodno nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim
se akumulirali na mjestu nakon što je površina lede-
njaka bila uklonjena ablacijom.
ablation gradient – gradijent ablacije. Promjena brzine
ablacije ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora.
Obično se izražava u milimetrima ekvivalenta vode
po metru visine. Termin gradijent ablacije se također
nepravilno rabi u slučajevima kada se želi označiti
promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom
do snježne linije.
abnormal anticlinorium – nenormalni (obratni) anti-
klinorij. Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe
sekundarnih bora konvergiraju prema gore.
abnormal events – anomalni nailasci seizmičkih valova.
U seizmičkoj prospekciji – anomalije seizmičkih po-
dataka koji nisu podaci refleksije, kolebanja regular-
nih valova-smetnji na seizmogramima registriranim
pri metodi refleksije valova. Uključuju pojave kao
što su refrakcije (prelamanja), reflektirane refrakcije,
difrakcije (ogibi), površinski valovi i katkada višekrat-
ne refleksije. Iako termin anomalan sugerira da takvi
slučajevi nisu uobičajeni, oni se često javljaju u seiz-
mičkim podacima.
abnormal formation pressure – nenormalni (anomal-
ni) tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal high pressu-
re, abnormal low pressure.
abnormal high pressure – nenormalno (anomalno)
visoki tlak. Ležišni ili slojni tlak (tlak geološke forma-
cije) koji je veći od normalnog hidrostatičkog tlaka
za danu dubinu. Nastaje kada tijekom pokapanja
(prekrivanja) sedimentnih stijena dođe do njihove
kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da isti-
skivani fluidi ne mogu uvijek isteći iz pora pa moraju
podnijeti ukupno opterećenje iznad zaliježućih nasla-
ga stijena (što uzrokuje anomalno visoke slojne tlako-
ve). Nenormalno visoki tlak obično imaju ležišta koja
su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne
dopuštaju izlaženje fluida iz pornog prostora (okolne
stijene su spriječile izlaženje fluida iz pora i litostatički
tlak se prenio na tlak fluida). Vrijednosti nenormalno
visokog tlaka su između hidrostatičkog i litostatičkog
abnormal low pressure
tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressu-
re) može izazvati erupciju bušotine ili onemogućiti
kontrolu procesa bušenja, a znatno niži tlak od nor-
malnog slojnog tlaka (underpressure) može uzroko-
vati zaglavljivanje bušaćih alatki u kanalu bušotine.
Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure,
super-normal pressure; v. abnormal low pressure, over-
pressured reservoir, underpressured reservoir.
abnormal low pressure – nenormalno (anomalno) niski
tlak. Ležišni ili slojni tlak (tlak geološke formacije) koji
je niži od normalnog hidrostatičkog tlaka za danu
dubinu. Često je uzrokovan erozijskim odnošenjem
dijela pokrovnih sedimentnih stijena, koje je smanji-
lo dubinu ležišta ali nije utjecalo na tlak u izoliranom
ležištu. Sinonimi: abnormally low pressure, subnormal
pressure; v. abnormal high pressure, overpressured re-
servoir, underpressured reservoir.
abnormally high formation pressure – nenormalno
(anomalno) visoki tlak formacije (slojni tlak), v. abnor-
mal high pressure.
abnormally high pressure – nenormalno (anomalno)
visoki tlak, v. abnormal high pressure.
abnormally high reservoir pressure – nenormalno
(anomalno) visoki ležišni tlak, v. abnormal high pre-
ssure, overpressured reservoir.
abnormally low formation pressure – nenormalno
(anomalno) niski tlak formacije (slojni tlak), v. abnor-
mal low pressure.
abnormally low pressure – nenormalno (anomalno)
niski tlak, v. abnormal low pressure, underpressured
reservoir.
abnormally low reservoir pressure – nenormalno
(anomalno) niski ležišni tlak, v. abnormal low pressure,
underpressured reservoir.
abnormally pressured reservoir – ležište s nenormal-
no (anomalno) visokim tlakom, v. overpressured reser-
voir.
abnormal pore pressure – nenormalni (anomalni) por-
ni tlak. Porni tlak koji je veći ili manji od normalnog
hidrostatičkog tlaka sloja ili ležišta za danu dubinu.
abnormal pressure – nenormalni (anomalni) tlak, v. ab-
normal high pressure.
abnormal reservoir pressure – nenormalno (anomal-
no) visoki ležišni tlak, v. abnormal high pressure.
abnormal synclinorium – nenormalni (obratni) sinkli-
norij. Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe se-
kundarnih bora konvergiraju prema dolje.
aboveground retorting of oil shales – površinska de-
stilacija naftnih škriljavaca. Termokemijska prerada
naftnih (bituminoznih, uljnih) škriljavaca na površini
za dobivanje nafte.
abrasion – abrazija. U geologiji – mehaničko trošenje
(razaranje), brušenje, struganje (grebanje) ili trljanje
površine stijene pri trenju i sudaranju s abrazivnim
čvrstim česticama stijena transportiranih (prenoše-
nih) vjetrom, ledom, valovima, tekućom vodom ili
gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je
sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se također
podrazumijeva abradirana površina (mjesto) ili re-
zultat abrazije, npr. abrazija kao rezultat djelatnosti
ledenjaka.
abrasion drilling – abrazivno bušenje, bušenje abraziv-
nim mlazom. Metoda bušenja mlazom (strujom) flu-
ida s abrazivnim česticama (na primjer s česticama
pijeska) koji izlazi iz mlaznica.
13 abrasive jetting
abrasion platform – abrazijska platforma. Široka, pre-
ma moru blago nagnuta i smještena ispod nivoa
mora, koja je nastala dugotrajnom erozijom (erozij-
skim djelovanjem) valova. U svom prvotnom polo-
žaju nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje je
podvrgnuta eroziji. Abrazijska platforma je vanjski
produžetak plaže (žala) koju podlokavaju valovi i
koja prelazi u još ravniju površinu.
abrasion shoreline – abrazijska (retrogradacijska, od-
stupajuća) obalna linija, v. retrograding shoreline.
abrasion tableland – abrazijski plato. Široko, povišeno
područje na kojem su izdanci različitih stijena svede-
ni na gotovo jednak nivo agensima denudacije.
abrasion test – ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji
bušaćih isplaka – laboratorijsko ispitivanje potenci-
jalne abrazivnosti materijala za otežavanje bušaćih
isplaka. Postupak se sastoji u mjerenju gubitka te-
žine posebno oblikovane čelične lopatice miješa-
lice nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100 o/
min u laboratorijski pripremljenom uzorku isplake.
Abrazivnost ispitivanog materijala se kvantitativno
izražava kao brzina gubljenja težine (u miligrami-
ma u minuti). Na stupanj abrazivnosti materijala za
otežavanje najviše utječu tvrdoća minerala i veličina
i oblik čestica, na primjer, neke kristalne forme mi-
nerala hematita (koji je samljeven do visokog sadr-
žaja velikih čestica) su abrazivnije. Hematiti su tvrđi
od barita, grublje su mljeveni i abrazivniji su, pa je
hematit za otežavanje isplake tipičan kandidat za is-
pitivanje abrazivnosti.
abrasive – (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji –
fragment stijene, čestica minerala ii zrno pijeska koji
služe kao prirodni agensi (sile) pri abraziji stijena ili
površine kopna. (2) abraziv. U tehnici – prirodna ili
umjetna tvar (materijal) prikladna za brušenje, glača-
nje, rezanje ili čišćenje. U prirodne abrazive spadaju
dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak, dijatomit i
plovučac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karbo-
rund (silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi.
(3) abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike)
sredstva za brušenje ili mehaničko razaranje stijena.
abrasive jet cleaning – čišćenje abrazivnim mlazom,
abrazivno mlazno čišćenje. Operacija jednokratno-
mg ili višekratnog injektiranja fluida s pijeskom u
bušotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri
tlaku od 70 bar (1.000 psi) radi čišćenja perforacija
i uklanjanja naslaga gipsa. Mlazovi fluida rastresu i
polome gipsne naslage sudaranjem sa stijenkom ka-
nala bušotine. Pomicanjem alatke za čišćenje abra-
zivnim mlazom (jetting tool) na koloni uzlaznih cijevi
(tubing) gore-dolje može se potpuno očistiti cijeli
kanal bušotine.
abrasive jetting – (1) obrada abrazivnim mlazom (stru-
jom). Obrada u kanalu bušotine kojom se mlazom
(strujom) fluida s čvrstim česticama uklanjaju nasla-
ge s površine cijevi i dijelova dubinske opreme. Fluid
za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku
u kanalu bošotine koja je opremljena mlaznicama
za usmjeravanje struje fluida. Većina konstrukcija tih
alatki rabi regulirano rotacijsko gibanje kako bi se
osigurala obrada čitavog opsega površine. Obrada
abrazivnim mlazom se također može primijeniti za
rezanje dijelova dubinske opreme bušotine (fluidom
s visokoabrazivnim česticama, na primjer, pijeskom).
(2) abrazivno perforiranje, perforiranje abrazivnim
AB rectangular array
mlazom (strujom). Metoda perforiranja zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi, casing) mlazom (strujom)
fluida koji sadržava abrazivne čvrste čestice.
AB rectangular array – AB fiksni pravokutni (gradijen-
tni) raspored elektroda, v. electrode array.
absolute abundance – apsolutna obilnost. Točan broj
individuuma nekog taksona (taxon) na određenoj
površini (području) ili u određenom volumenu; v.
abundance, relative abundance.
absolute age – apsolutna (apsolutna geološka) starost.
Geološka starost (v. geologic age) fosilnog organiz-
ma, minerala, stijene, sedimenta, geološke strukture
ili geološkog zbivanja (događaja) izražena u vremen-
skim jedinicama – obično u godinama. Određivanje
apsolutne starosti je osnova geokronologije (v. geo-
chronology). Termin apsolutna starost se uobičajeno
rabi kao sinonim termina izotopna starost (isotopic
age) ili radiometrijska starost (v. radiometric age),
ali se također može odnositi na starost određenu
na druge načine – brojanjem godova drveća, varvi
(sezonski sedimenti) i drugo. Uporaba termina ap-
solutna starost se danas ne preporuča budući da on
podrazumijeva sigurnost ili točnost koja se ne može
postići suvremenim metodama datiranja i tipično
nosi stanovitu potencijalnu pogrešku, na primjer
dvije apsolutne starosti određene za isti pluton se
mogu razlikovati stotine milijuna godina. Relativna
geološka starost (v. relative age), nasuprot, pokazuje
je li dani geološki materijal mlađi ili stariji od okolnog
materijala na bazi stratigrafskih i strukturnih odnosa.
Sinonim: actual age, v. relative age.
absolute age determination – određivanje apsolutne
starosti. Izračunavanje apsolutne starosti (v. abso-
lute age) obično (ali ne uvijek) na bazi izučavanja
radioaktivnih izotopa. Omjer produkata raspada i
produkata roditelja u uzorku se kalibrira određenim
brojem godina prema jednadžbi starosti (age equati-
on) – ovisnosti između radioaktivnog raspada i geo-
loškog vremena.
absolute boiling point – apsolutno vrelište. Vrelište
tvari izraženo jedinicom skale apsolutne temperatu-
re; v. boiling point, true boiling point.
absolute chronology – apsolutna kronologija (geo-
kronologija). Geokronologija (v. geochronology) koja
se temelji na apsolutnoj starosti (v. absolute age),
obično izmjerenoj u godinama metodom radiome-
trijskog datiranja, a ne na superpoziciji (redoslijedu
uslojavanja) i/ili sadržaju fosila (fosilnih ostataka) kao
u relativnoj kronologiji (v. relative chronology).
absolute date – brojka apsolutne starosti. Trajanje ne-
kog događaja koje je obično izraženo u godinama i
obuhvaća određeni vremenski interval.
absolute density – apsolutna gustoća. Gustoća ili rela-
tivna gustoća fluida svedena na standardne uvjete
(tlak i temperaturu). Sinonim: absolute gravity.
absolute filter – apsolutni filtar. Filtar za separaciju
svih čestica promjera većeg od specificiranog. U teh-
nologiji radnih fluida za obrade slojeva i remontne
operacije bušotina – tip filtra za uklanjanje finih čvr-
stih čestica iz radnih fluida. Uporabom takvih filtara
mogu se iz fluida ukloniti sve čestice mikrometarske
veličine; v. filtration, nominal filter.
absolute gravity – apsolutna gustoća, v. absolute den-
sity.
absolute-gravity instrument – instrument za mjere-
14 absolute porosity
nje apsolutne vrijednosti sile teže. Uređaj (pribor) za
mjerenje apsolutne vrijednosti sile teže (gravitacije)
u danoj točki. Taj tip mjerenja je znatno teži od odre-
đivanja (mjerenja) relativnih vrijednosti budući da se
svi fizički utjecaji moraju procijeniti s maksimalnom
točnošću. Mjerenja se izvode različitim tipovima re-
verzibilnih njihala ili određivanjem vremena tijekom
kojeg tijelo pri slobodnom padu prevali određenu
udaljenost; v. relative-gravity instrument.
absolute humidity – apsolutna vlažnost. Sadržaj vo-
dene pare u zraku izražen kao masa vode po jedi-
ničnom volumenu zraka (kao omjer količine vode u
masenom % i jedinice volumena zraka); v. humidity,
relative humidity, specific humidity.
absolute open flow (AOF) – apsolutni kapacitet proi-
zvodnje. Apsolutno potencijalno davanje plinske bu-
šotine kada je protutlak na produktivni sloj jednak
nuli ili atmosferskom tlaku, a trenje u koloni uzlaznih
cijevi (tubing) i težina stupca plina od površine do
sloja su zanemareni. Vrijednost se određuje računski
s pomoću log-log ovisnosti razlike kvadrata statič-
kog i dinamičkog tlaka na dnu bušotine i protoka
plina koji se dobije ispitivanjem bušotine metodom
protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proi-
zvodnje se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopu-
štenih kapaciteta (normi) proizvodnje između bušo-
tina na polju od strane državnih organa za regulaciju
razrade. Na primjer, propisom se može odrediti da
nijedna bušotina ne smije proizvoditi kapacitetom
većim od 25% apsolutnog kapaciteta; v. open flow,
calculated absolute open flow.
absolute open flow potential (AOFP) – apsolutni po-
tencijalni kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski
kapacitet proizvodnje koji bušotina može ostvariti
eruptiranjem kada u njoj (u sredini perforacija) vlada
nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i efektivnoj
debljini ležišta te drugim faktorima. Određuje se
računski prema podacima ispitivanja bušotine. Sino-
nim: AOF potential.
absolute permeability – apsolutna (fizička, relativna)
permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne
stijene kada je potpuno (100%) zasićena jednim
fluidom – naftom, plinom ili vodom. Čini mjeru spo-
sobnosti kojom jednofazni fluid može strujati kroz
pore stijene kada su one zasićene samo tim fluidom.
Sinonim: specific permeability, total permeability, v.
permeability, effective permeability, primary permea-
bility, secondary permeability.
absolute pollen frequency (APF) – apsolutna učesta-
lost peludi. Procjena stvarne količine peludi istalože-
ne po jedinci površine tijekom danog vremenskog
odsječka. Dobiva se preračunavanjem (korekcijom)
količine peludi po jednom gramu taloga s faktorima
koji se baziraju na brzini sedimentacije.
absolute porosity – apsolutna (fizička) poroznost. Uku-
pan volumen pornog prostora stijene koji uključuje
sve pore – uzajamno povezane (pore kroz koje struje
fluidi i tako sudjeluju u proizvodnji) i izolirane (uzaja-
mno nepovezane pore iz kojih se ne mogu pridobiti
nafta i plin). Poroznost stijene ne mora istovreme-
no značiti da stijena posjeduje vodljivost za fluide
upravo zbog udjela uzajamno nepovezanih pora. Na
primjer, neke stijene, poput lave ili plovućca, imaju
veliku apsolutnu poroznost ali su bez vodljivosti za
fluide. Apsolutna poroznost je približno jednaka
absolute pressure
efektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje
su slabo do umjereno cementirane (konsolidirane),
ali se kod stijena s visokim stupnjem cementacije i
vapnenaca mogu znatno razlikovati. Apsolutna po-
roznost se određuje kao omjer ukupnog pornog
volumena stijene i ukupnog volumena stijene, a
izražava u dijelovima jedinice ili postotka. Sinonim:
total porosity, v. porosity, effective porosity, primary
porosity, secondary porosity.
absolute pressure – apsolutni (stvarni) tlak. Zbroj ma-
nometarskog tlaka (tlaka očitanog na manometru) i
atmosferskog tlaka; v. ga(u)ge pressure.
absolute temperature – apsolutna temperatura. Te-
oretski izmjerljiva temperatura na skali termodina-
mičke temperature. Temperatura u Celzijevim stup-
njevima u odnosu na apsolutnu nulu kod – 273,16
°C (Kelvinova skala) ili kod –459,69 Fahrenheita
(Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne
temperature ledište vode je kod 273,16 K, a vrelište
na 373,16 K.
absolute time – apsolutno (apsolutno geološko) vrije-
me. Geološko vrijeme (v. geologic time) izmjereno u
godinama, osobito vrijeme koje je određeno radio-
metrijskim metodama (prema radioaktivnom raspa-
du elemenata); v. mineral time, physical time, relative
time.
absolute viscosity – apsolutna (dinamička, moleku-
larna) viskoznost, dinamički koeficijent viskoznosti, v.
coefficient of viscosity.
absolute volume – apsolutni volumen (obujam). Volu-
men tvari po jedinici njene mase ili koji zauzme ili
istisne čvrsta tvar kada se doda vodi, podijeljen te-
žinom tvari. Jednak je recipročnoj vrijednosti apso-
lutne gustoće (gustoće pri standardnim uvjetima).
Izražava se u m3/kg (gal/lbm).
absorbed water – apsorbirana voda. (1) Voda koja je
mehanički zadržana u tlu i koja ima svojstva slična
svojstvima obične vode pri jednakoj temperaturi
i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav način prodire u
litosferu; v. adsorbed water.
absorbent – apsorbent. Materijal koji se rabi za ukla-
njanje tekućine (tekućih faza) iz plinova postupkom
(metodom) apsorpcije (npr. apsorpcijsko ulje za
uklanjanje tekućih faza iz masnog plina); v. absorber,
absorption.
absorbent oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil.
absorber – apsorber, apsorpcijska kolona. Uređaj (ver-
tikalna kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u
kojem se vrši uklanjanje kapljevina (tekućih faza)
iz plina postupkom apsorpcije. Na postrojenjima
za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina
apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekućih
ugljikovodika (dobivanje prirodnog benzina) iz plina
apsorpcijskim postupkom. U koloni se odvija kon-
takt između ulazne struje plina (ulazi na dnu kolo-
ne) i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu
kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira
tekuće ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se
uklanjaju iz ulja postupkom destilacije. Apsorberi se
također primjenjuju za uklanjanje vode iz prirodnog
plina (dehidraciju plina) upotrebom glikola (najče-
šće trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin ulazi
na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina
glikola se spušta s vrha kolone (u silaznom strujanju).
Suhi (dehidrirani) plin izlazi na vrhu kolone a glikol
15 absorption gas processing
zasićen vodom na njenom dnu. Zasićeni glikol se
koncentrira u rebojleru i ponovno rabi za dehidra-
ciju. Apsorberi se rabe i za uklanjanje sumpornih
plinova iz prirodnog plina upotrebom ferioksida ili
alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber
tower, absorption column, absorption tower.
absorber capacity – kapacitet apsorbera (apsorpcijske
kolone). Maksimalni volumen (količina) prirodnog
plina koji se može obraditi (preraditi) u apsorberu pri
specificiranoj brzini apsorpcije, temperaturi i tlaku.
absorber column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorber oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil.
absorber tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorbing well – apsorpcijski (drenažni) zdenac (bunar),
v. drainage well.
absorption – apsorpcija. (1) U kemijskoj tehnologiji –
Upijanje plinova čvrstim tvarima ili tekućinama ili
upijanje tekućina čvrstim tvarima, pri čemu se upija-
nje vrši cijelim volumenom (masom) tvari koja upija,
tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno se raspore-
đuje po čitavom volumenu druge tvari (za razliku
od adsorpcije, koja se odvija samo na površinskom
sloju). Apsorpcija je operacija kemijske tehnike koja
se u naftnoj industriji primjenjuje za izdvajanje težih
tekućih ugljikovodika iz masnog prirodnog plina i
plina koji nastaje pri preradi sirove nafte te za ukla-
njanje vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz pri-
rodnog plina; v. adsorption. (2) U fizici – svaki proces
(mehanizam) pri kojem se energija, npr. elektroma-
gnetska ili seizmička, pretvara u toplinu (toplinsku
energiju). (3) U optici – smanjenje jakosti (intenzite-
ta) svjetla pri njegovu prolaženju kroz apsorbirajuću
tvar ili pri njegovu dbijanju (refleksiji) od površine. U
kristalima se apsorpcija može mijenjati s promjenom
duljine vala ili smjera kolebanja transmitiranog svje-
tla. (4) U geofizici – konverzija (pretvorba) jednog
oblika energije u drugi oblik kada energija prolazi
kroz neku sredinu, na primjer energija seizmičkih
valova se djelomično pretvara u toplinsku energiju
(toplinu) kada valovi prolaze kroz stijene. (5) Prodi-
ranje (pronicanje) površinske vode u litosferu na bilo
koji način.
absorption coefficient – koeficijent apsorpcije, apsor-
pcijski koeficijent. Za plin – volumen plina apsorbiran
jediničnim volumenom otapala.
absorption column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorption gasoline – benzin apsorpcijske degazolina-
že. Prirodni benzin (gazolin) dobiven na postrojenju
degazolinaže prirodnog plina postupkom apsorpcije
ili ekstrahiran iz rafinerijskog plina. Izdvajanje benzi-
na se vrši u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama
primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural gasoline,
adsorption gasoline.
absorption gas processing – obrada (prerada) plina
apsorpcijskim postupkom. U tehnologiji obrade plina
– uklanjanje težih ugljikovodika iz plina u apsorbe-
rima ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsor-
pcijskog ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika
opravdava veći iscrpak tržišnih produkata iz plina ili
ako specifikacije rosišta plina za prodaju zahtijevaju
izdvajanje više težih ugljikovodika; v. absorber, gas
processing, adsorption gas processing.
absorption gas sweetening
absorption gas sweetening – apsorpcijsko uklanjanje
kiselih komponenata iz plina. U tehnologiji obrade
plina – čišćenje plina od kiselih komponenata (sum-
porovodika, ugljik-dioksida) postupkom apsorpcije.
Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna
dijela – ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenzi-
ranih ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora
korozije i kemikalija za obradu bušotina iz ulazne
struje plina; uklanjanje se poboljšava pranjem plina
vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s
pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog
separatora (za uklanjanje kapljive faze iz očišćenog
plina i sprječavanje zagađivanja opreme u daljnjem
tijeku procesa iza separatora). U okviru postrojenja je
također sustav za regeneraciju apsorbenta.
absorption gas treating – apsorpcijsko uklanjanje
kiselih komponenata iz plina, v. absorption gas swee-
tening.
absorption oil – apsorpcijsko ulje. Laki tekući ugljiko-
vodik – ulje (naftno ili iz katrana kamenog ugljena)
koje se rabi za izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju)
težih tekućih ugljikovodika (na primjer, prirodnog
benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom
apsorpcije u uređajima koji se nazivaju apsorberi ili
apsorpcijske kolone (v. absorber). Apsorbirani uglji-
kovodici se destilacijom izdvajaju iz ulja. Sinonimi:
wash oil, absorbent oil.
absorption plant – apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje
za izdvajanje tekućih ugljikovodika (kondenzabilnih
komponenata) iz prirodnog ili rafinerijskog plina po-
stupkom apsorpcije u apsorberima ili apsorpcijskim
kolonama uporabom apsorpcijskog ulja kao otapala.
Na apsorpcijskim postrojenjima se može iz plina iz-
dvojiti između 40% i 75% propana, a iscrpak heksana
i težih ugljikovodika može iznositi i do 100%. Apsor-
birane frakcije plina se iz ulja izdvajaju destilacijom a
ulje se regenerira i ponovno upotrebljava.
absorption process – apsorpcijski proces, v. absorption
plant.
absorption-refrigeration cycle – apsorpcijsko-ras-
hladni ciklus. Tip sustava za hlađenje koji se rabi na
postrojenju za stripovanje prirodnog plina u kojem
se rashladno sredstvo, obično amonijak, apsorbira
vodom.
absorption tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
abundance – obilnost. (1) U geokemiji – srednja kon-
centacija nekog elementa, npr. nikla u meteoritima
ili kisika (oksida) u Zemljinoj kori. Termin obilnost se
također rabi za relativni srednji sadržaj, na primjer, za
redoslijed obilnosti elemenata u Zemljinoj kori (ki-
sik, silicij, aluminij, željezo, kalcij itd.). (2) U ekologiji
– broj (količina) individua danog taksona po jedinici
površine ili volumena sedimenata.
abundance ratio – izotopni omjer. Omjer broja atoma
jednog izotopa i ukupnog broja atoma u smjesi izo-
topa.
abundance zone – vršna zona, v. acme zone.
abysmal – abisalan, dubokomorski, v. abyssal, 1.
abyss – (1) bezdan, ponor, v. chasm. (2) bezdan, abis, v.
deep.
abyssal – (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanogra-
fiji – koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone),
koji pripada oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana
(v. depth zone) većoj od 900 metara (3.000 stopa).
16 abyssal zone
Termin također označava organizme koji pripadaju
toj sredini. Sinonim (manje preporučljive uporabe):
abysmal. (b) U geologiji – koji se odnosi na sredinu
sedimentacije u najdubljem području oceanskih
bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna
ravnica je ravna (gotovo horizontalna), a finozrnasti
sedimenti se talože sporo djelovanjem slabih turbi-
ditnih struja ili suspenzijom iz vode. Dubina vode je
veća od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda
hladna i sunčeva svjetlost je minimalna. (2) abisalan,
dubokovodni. Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu
najveće dubine jezera na kojoj je voda «stajaća» ili
ima postojanu temperaturu. (3) abisalan, plutonski,
dubinski. U petrologiji – termin za označavanje ma-
gmatske intruzije (igneous intrusion) ili nastalih erup-
tivnih stijena v. plutonic. (4) abisal, abisalna zona, v.
abyssal zone.
abyssal-benthic – abisalno-bentoski. Koji se odnosi na
dno abisalne zone (abyssal zone), koji pripada ben-
tosu abisalne regije (zone) oceana. Sinonim: abysso-
benthic.
abyssal cone – abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip
podmorske (dubokomorske, abisalne) lepeze (v. sub-
marine fan).
abyssal deposit – abisalni (pelagički) sediment, v. pela-
gic deposit.
abyssal fan – podmorska (dubokomorska, abisalna) le-
peza, v. submarine fan.
abyssal floor – abisalno dno. Oceansko dno ili dno abi-
salne zone (abyssal zone).
abyssal gap – abisalni klanac. U marinskoj geologiji
– prolaz koji spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal
plain) smještene na različitim nivoima kroz koji se
transportiraju klastični sedimenti. Sinonim: gap.
abyssal hill – abisalni brežuljak. Uobičajena forma relje-
fa oceanskog dna, brežuljak visine 600 do 900 meta-
ra (2.000 do 3.000 stopa) i širine nekoliko kilometara
u dubokom oceanu, koji se nalazi prema moru od
abisalne ravnice i u bazenima izoliranim hrptovima,
izdignućima ili jarcima.
abyssal injection – abisalna injekcija magme. Proces
prodiranja i dizanja plutonskih magmi (magmi koje
su se formirale na velikoj dubini) kroz duboke kon-
trakcijske pukotine u Zemljinoj kori.
abyssal intrusion – abisalna (plutonska) intruzija, v.
plutonic intrusion.
abyssal pelagic – abisalno-pelagički. Koji se odnosi na
otvoreni ocean ili pelagičku sredinu na abisalnim du-
binama. Sinonim: abyssopelagic.
abyssal plain – abisalna ravnica. Zaravnjeno područje
oceanskog dna, koje obično počinje od baze kon-
tinentskog podnožja (continental rise), s nagibom
manjim od 1:1.000. Nastaje taloženjem sedimenata
mutnih struja i pelagičkih sedimenata koji pokapa-
ju (prekrivaju) prvotni reljef. Abisalne ravnice zauzi-
maju najdublje dijelove mnogih oceanskih bazena
(ocean basins).
abyssal rock – abisalna (plutonska, dubinska) stijena,
plutonit, v. plutonic rock.
abyssal tholeiite – abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic
tholeiite.
abyssal zone – abisalna zona. Ekološka zona ili vode
oceana na velikim dubinama izvan granica konti-
nentskog šelfa, obično dublje od 1.000 metara (ili na
dubinama između 2.000 i 6.000 metara, gdje tem-
abyssobenthic
peratura vode obično nije veća od 4 °C). Sinonim:
abyssal.
abyssobenthic – abisalno-bentoski, v. abyssal-benthic.
abyssolith – abisolit, batolit, v. batholith.
abyssopelagic – abisalno-pelagički, v. abyssal pelagic.
Acadian – akadijska serija. Stratigrafska serija srednjeg
kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sje-
vernoj Americi (zastarjeli sinonim termina Abertan)
– iznad georgija (Georgian), a ispod potsdama (Pots-
damian).
Acadian orogeny – akadska orogeneza. Srednjopale-
ozojska deformacija koja je obuhvatila uglavnom
sjeverni dio planinskog sustava Appalachians. Vrhu-
nac akadske orogeneze se može datirati po slojevi-
ma sedimenata kao početak kasnog devona, ali su
se zbivanja deformacija, plutonizma i metamorfoze
nastavila i kasnije (starost intruzivne aktivnosti i me-
tamorfoze je radiološkim metodama procijenjena na
period prije 330 do 360 milijuna godina).
acantharians (Acantharia, Acantharina) – akantarije.
Podrazred i podred radiolarija (zrakaša, radiolarians).
Karakterizirani su centrogenim skeletom (centroge-
nous skeleton) građenim od sulfata stroncija (cele-
stita) i centralnom kapsulom zatvorenom u tanku
jednostavnu opnu (ovojnicu).
acanthodian fishes – akantodi, bodljikave ribe, v. acan-
thodians.
acanthodians (Acanthodii) – akantodi, bodljikave ribe.
Podrazred izumrlih riba koštunjača (osteichthyans).
Najstarije primitivne ribe. Karakterizirani su pera-
jama koje su s prednje strane poduprte bodljama
(spines). Uključuju najstarije gnatostome (čeljusto-
uste, gnathostomes) iz gornjeg silura. Stratigrafska
rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim:
acanthodian fishes.
acarids (Acarida) – akaridi. Red arahnida (paučnjaka,
arachnids). Karakterizirani su nepostojanjem trbušne
(abdominalne) segmentacije (abdominal segmenta-
tion), ali s podjelom tijela na proterosomu (prote-
rosoma) i histerosomu (hysterosoma). Stratigrafska
rasprostranjenost: devon-danas.
acaustobiolith – akaustobiolit. Negoriva organska sti-
jena ili stijena u čijem je stvaranju važnu ulogu imala
akumulacija čiste mineralne tvari organizmima; v.
caustobiolith.
acaustophytolith – akaustofitolit. Akaustobiolit (v.
acaustobiolith) nastao aktivnošću biljaka, npr. pela-
gički mulj koji sadrži dijatomejske alge (dijatomeje)
i nuliporni greben (rif ) ili vapnenac.
accelerated erosion – ubrzana erozija. Erozija koja se
na danom području odvija brzinom većom od brzine
normalne erozije (v. normal erosion). Obično je uvje-
tovana utjecajem ljudske aktivnosti koja poremeću-
je ili razara (uništava) prirodni pokrov i na taj način
izrazito smanjuje otpornost površine zemlje na ero-
ziju i brzinu infiltracije. U faktore koji uvjetuju ubr-
zanu eroziju spadaju povećanje spiranja zbog sječe
šuma, nepravilno kultiviranje tla, obrada tla bez iri-
gacije, utabavanje pašnjaka stokom, požari i krčenje
prirodne vegetacije, iskapanje tla za temelje zdanja
i cesta, urbanizacija vodokaptažnih bazena, dnevni
rudarski kopovi ili taljenje bakra i drugo. Ubrzanu
eroziju također mogu uzrokovati i faktori koji nisu
rezultat ljudske djelatnosti, npr. gromovi ili najezda
glodavaca.
17 accordion fold
accelerator – ubrzivač. U kemiji – tvar koja se rabi za
povećavanje brzine kemijske reakcije, npr. ubrzivač
vezanja cementne kaše u operacijama cementacije
bušotina se primjenjuje za ubrzavanje reakcije izme-
đu cementa i vode kako bi se brže postigla čvrstoća
cementa i skratilo vrijeme čekanja na njegovo veza-
nje (stvrdnjavanje); v. cement accelerators.
accessory – (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral.
(2) akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastični mate-
rijal koji je nastao od fragmenata (krhotina) vulkan-
skog konusa ili starijih lava. Termin je dio klasifikacije
materijala vulkanskih erupcija koja se osniva na na-
činu postanka i ekvivalentan je terminu resurgentan
vulkanski materijal (resurgent ejecta). (3) akcesoran.
U paleontologiji – naziv za sekundarni ili minorni
element pregradnih šavova amonita, npr. akcesorni
režanj (accessory lobe) ili akcesorno sedlo (accessory
saddle). Također kao imenica označava takav režanj
ili sedlo.
accessory element – akcesorni element, element u tra-
govima, v. trace element, 1.
accessory mineral – akcesorni (sekundarni, sporedni)
mineral. Mineral čije postojanje ili nepostojanje u
nekoj stijeni ne utječe na rezultate njene analize, od-
nosno čije postojanje u stijeni nije bitno za ispravnu
klasifikaciju stijena. Općenito se nalaze u vrlo malim
količinama, a u sedimentnim stijenama to su veći-
nom teški minerali (v. heavy minerals). Sinonim: acce-
ssory; v. essential mineral.
accessory spore – akcesorna spora (truska). Spore koje
se nalaze u stijenama tek u vrlo malim količinama.
Među akcesornim sporama mogu biti tipovi (forme)
s vrlo ograničenom (uskom) rasprostranjenošću koji
se rabe za korelaciju i zonalno raščlanjivanje (zonira-
nje), na primjer slojeva ugljena.
access road – pristupna cesta. Cesta koja je izgrađena
od javne ceste do lokacije bušenja.
accidental error – slučajna pogreška. Nepredvidljiva
pogreška čije se pojavljivanje ne može objasniti ni-
jednim od poznatih matematičkih ili fizikalnih zako-
na ili pravila i čiji je nastanak uvjetovan jedino sluča-
jem, npr. pogreška koja se pojavljuje zbog promjene
vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati. Sinonim:
random error.
accidental inclusion – slučajna (egzogena) inkluzija
(uklopak), ksenolit, v. xenolith.
accommodation – raspoloživi prostor sedimentacije, v.
accommodation space.
accommodation block – stambeni blok. Modul postro-
jenja za odobalno bušenje namijenjen za stanovanje
osoblja, prehranu, uredski prostor i rekreaciju.
accommodation platform – stambena platforma.
Brod, poluuronjiva platforma ili fiksna (stacionarna)
platforma za stanovanje osoblja. Obično su blizu i
spojene s proizvodnom platformom.
accommodation space – raspoloživi prostor sedimen-
tacije. U geologiji – volumen prostora koji je raspo-
loživ za akumulaciju sedimenata. Sinonim: accom-
modation.
accordant fold – sukladna (konkordantna) bora. Jedna
od nekoliko bora koje imaju sličnu orijentaciju.
accordion fold – uglata bora. Bora u kojoj uspravna kri-
la imaju konstantnu debljinu slojeva, a dio duž linije
pregiba bore je karakteriziran oštro zašiljenim obli-
kom i povećanjem debljine slojeva. Termin je danas
accreting plate boundary
zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (znače-
nju), a sada se katkada rabi kao sinonim za boru prije-
loma (streličastu boru nastalu od pojaseva prijeloma
plošnih struktura, kink fold). Sinonimi: angular fold,
concertina fold.
accreting plate boundary – akrecijska (divergentna,
konstruktivna) granica ploča. U geologiji – granica iz-
među dviju ploča koje se odmiču s novom litosferom
oceanskog tipa nastalom na šavu. Sinonim: divergent
plate boundary, diverging plate boundary; v. conver-
gent plate boundary, transform plate boundary.
accretion – (1) akrecija (prirašćivanje) kopna. U sedi-
mentologiji – (a) Postupno i sporo povećavanje ili
proširivanje kopna (zemljišta) pod utjecajem prirod-
nih sila koje djeluju tijekom dugog razdoblja, npr. na
plaži (žalu) nanošenjem (naplavnjivanjem) pijeska iz
mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumu-
lacijom sedimenta istaloženog rijekom. Po zakonu,
prirast zemljišta pripada vlasniku zemljišta koje se
na taj način povećalo. Sinonimi: aggradation, alluvi-
on; v. lateral accretion, vertical accretion. (b) Zemljište
koje se povećalo ili je nastalo kao rezultat akrecije;
(c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura
sedimentnih stijena – (a) Proces kojim se anorgan-
sko tijelo povećava usljed vanjskog dodavanja novih
čestica, npr. prianjanjem. (b) Konkrecija (concretion),
osobito konkrecija koja pravilno raste od središta
prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c)
Taloženje eolskog pijeska na kontinuiranoj pješčanoj
površini zbog smanjenja jačine vjetra ili povećanja
hrapavosti površine. (3) akrecija, tektonska akreci-
ja. U strukturnoj geologiji – dodavanje kontinentu
materijala otočnog luka ili mikrokontinentalnog
materijala konvergentnim i transformnim gibanjem,
tj. sudaranjem (kolizijom) i sljepljivanjem ili šavnim
spajanjem. Lokalno, vrlo veliki volumeni materijala,
koji sadrži ivere ofiolita, dodani akrecijom. Sinonim:
tectonic accretion. (4) akrecija (prirašćivanje) korita.
Ispunjavanje riječnog korita uvjetovano faktorima
kao što su zamuljivanje ili djelovanje valova. (5)
srašćivanje čestica probušenih stijena. U tehnologiji
bušenja – mehanizam prianjanja djelomično hidra-
tiranih čestica probušenih stijena uz sklop dubinskih
bušaćih alatki. Čestice stijena se nakupljaju u obliku
kompaktnog slojevitog taloga.
accretionary – akrecijski. Koji je sposoban povećati se
(narasti) vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem
materijala. Termin se osobito odnosi na sekundar-
ne sedimentne tvorevine (strukture) nastale pove-
ćanjem primarnog (već postojećeg) nukleusa (na
primjer, okruglo tijelo koje je formirano valjanjem)
ili na vapnenac koji se formirao na mjestu postanka
sporim akumuliranjem organskih ostataka.
accretionary limestone – akrecijski vapnenac (vapne-
njak). Vapnenac formiran sporom akumulacijom or-
ganskih ostataka.
accretionary terrane – akrecijski stijenski kompleks.
Alohtona masa kontinentalnog ili oceanskog mate-
rijala koja je dodana rubu kratona sudaranjem (ko-
lizijom) i sljepljivanjem. Kako se misli da je većina
stijenskih kompleksa tako nastala, termin se može
smatrati suvišnim. Sinonim: accreted terrane.
accreted terrane – akrecijski stijenski kompleks, v. accre-
tionary terrane.
accretion ripple mark – akrecijski riplmark. Nesimetrič-
18 accumulator
ni riplmark s položenom i zakrivljenom (savijenom)
padinom zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i mak-
simalnim kutom nagiba manjim od kuta mirovanja
(početka klizanja rastresitog materijala). Sastoji se
od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti čestica; v.
avalanche ripple mark.
accretion till – akrecijski (bazalni) til, v. basal till.
accretion vein – akrecijska žila. Tip žile u kojoj je mi-
neralni sediment nastao kao rezultat ponavljanog is-
punjavanja materijalom zbog višekratnog otvaranja
pukotina.
accumulation – (1) akumuliranje, nagomilavanje, go-
milanje. (a) U glaciologiji – svi procesi koji ledenjaku,
plivajućem ledu ili snježnom pokrovu (pokrivaču)
dodaju nove količine snijega ili leda, uključujući sni-
ježenje, kondenzaciju, snježnu lavinu, prenošenje
(transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode.
Sinonimi: alimentation, nourishment; v. ablation. (b)
U naftnoj geologiji – faza u postanku (razvoju) ležišta
ugljikovodika tijekom koje su ugljikovodici migrirali
u ležište i tamo ostali. (2) akumulacija. (a) U glacio-
logiji – količina snijega ili drugih čvrstih precipitata
koja je dodana ledenjaku ili polju firna tijekom pro-
cesa akumulacije. (b) U naftnoj geologiji – ugljikovo-
dici koji su se akumulirali (koji zaliježu) u ležištu.
accumulation area – područje akumulacije. Dio lede-
njaka ili polja firna gdje je tijekom godine akumu-
lacija veća od ablacije; područje iznad snježne linije
(equilibrium line). Sinonimi: accumulation zone, firn
field, zone of accumulation; v. ablation area.
accumulation chamber – akumulacijska komora.
Oprema plinskog lifta (gaslifta). Upotrebljava se
kada je zbog volumena proizvedenih slojnih fluida
kontinuirani (neprekidni) plinski lift nepraktičan.
Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) periodičkim injektiranjem
komprimiranog plina. Dok fluidi struje u uzlaznim ci-
jevima usisni zaklopac je zatvoren, pa je sloj zaštićen
od djelovanja tlaka.
accumulation of oil and gas – akumulacija (naku-
pljanje) nafte i plina. U naftnoj geologiji – proces
nakupljanja ugljikovodika u poroznim i propusnim
slojevima i njihovo raslojavanje – plin se akumulira
na najvišem nivou ležišta, voda (ako postoji) na naj-
nižem nivou, a nafta između njih. Proces akumulacije
ugljikovodika traje nekoliko milijuna godina.
accumulation of petroleum – akumulacija ugljikovodi-
ka. U naftnoj geologiji – (1) Termin slobodne upora-
be koji označava naftno ili plinsko ležište/polje. (2)
Podzemna akumulacija nafte koja može osigurati
njenu proizvodnju u ekonomičnim količinama. (3)
Proces formiranja ležišta ugljikovodika (nafte, plina)
njihovom migracijom; v. accumulation of oil and gas.
accumulation zone – zona akumulacije. (1) v. accumu-
lation area. (2) Područje na kojem se prvobitno nata-
ložila osnovna masa snijega koja dovodi do snježnih
lavina. Sinonim: zone of accumulation.
accumulative rock – akumulativna stijena, kumulat, v.
cumulate.
accumulator – (1) hidraulički akumulator. Visokotlačni
rezervoar (posuda) koji se rabi za skladištenje teku-
ćine ili plina pod tlakom (skladištenje energije u tim
oblicima) za iznenadne i brze potrebe hidraulički ili
pneumatski aktiviranih sustava za velikom snagom
tijekom kratkog perioda. U procesu bušenja, na pri-
accumulator battery
mjer, hidraulički se akumulatori rabe za aktiviranje
protuerupcijskih uređaja (preventera) na bušaćim
postrojenjima (obično sadrže hidraulički fluid pod
tlakom komprimiranog dušika i nalaze se na određe-
noj udaljenosti od ušća kopnene bušotine i na ušću
odobalne bušotine). Akumulator se ponovno napaja
manjim kapacitetom i sporije vraćanjem radnog flu-
ida. (2) električni akumulator. Naprava za akumulira-
nje električne energije koja je korisni prenosivi izvor
energije. Pri punjenju akumulatora se električna
energija pretvara u kemijsku, a pri njegovu pražnje-
nju se zbiva obratan proces. Sinonimi: accumulator
battery, rechargeable battery, secondary battery, sto-
rage battery.
accumulator battery – električni akumulator, v. accu-
mulator, 2.
accuracy – točnost. (1) Tijesno slaganje (closeness of
agreement) između rezultata mjerenja (test result) i
prihvaćene referencijske vrijednosti (stvarne vrijed-
nosti mjerene veličine – accepted reference value).
Termin se ne smije miješati s pojmom preciznost (v.
precision). (2) Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjer-
nog uređaja ili instrumenta) da pokazuje vrijednosti
bliske pravim vrijednostima mjerenih veličina (true
value of measurand).
accuracy of measurement – točnost mjerenja, mjerna
točnost. Tijesno slaganje (closeness of agreement)
između mjernog rezultata (result of measurement) i
istinite (prave) vrijednosti mjerene veličine (true va-
lue of measurand), v. accuracy.
accuracy of measuring instrument – točnost mjerila
(mjernog instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila
(mjernog instrumenta) da pokazuje vrijednost blisku
pravoj vrijednosti mjerene veličine (true value of me-
asurand).
AC demagnetization – demagnetizacija u izmjenič-
nom magnetskom polju, v. alternating-field dema-
gnetization.
acetic acid – octena (etanska) kiselina. U tehnologiji
obrade slojeva – organska kiselina, bistra, bezboj-
na viskozna tekućina ili staklasta kristalična masa
oštrog (prodornog) mirisa sa svojstvom miješanja
(miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se često rabi
za obradu naftnih i plinskih slojeva. Ponajprije je pri-
kladna za bušotine s visokom temperaturom (većom
od 120 °C/250 °F) ili kada se u tehnologiji obrade
sloja traži produljeno vrijeme reakcije (octena kise-
lina ima svojstvo sporije reakcije). Octena kiselina je
manje korozivna od uobičajeno primjenjivane solne
kiseline (pa se obrade njome mogu lakše inhibirati
ili usporiti kada dugo traju) što je osobito nužno u
obradama gdje se zahtijeva zaštita specijalnih legu-
ra. U većini operacija obrada octena kiselina se rabi
zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima. Si-
nonim: ethanoic acid.
acetolysis – acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena
kiselina djeluje slično djelovanju vode kod hidrolize,
npr. reakcija koja se primjenjuje pri maceraciji kada
se organski materijal (poput treseta) zagrijava u
smjesi koja se sastoji od devet dijelova octenog an-
hidrida i jednog dijela koncentrirane sulfatne (sum-
porne) kiseline. Pri tome se osobito jako razgrađuje
celuloza.
acetylene – acetilen, etin. Najjednostavniji član alkina
(alkinskog reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan
19 acid additives
i vrlo zapaljiv plin karakteristična slatka mirisa. Rabi
se u organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: et-
hyne.
acetylenes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici,
ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes.
acetylene series of hydrocarbons – alkini, acetileni,
acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (al-
kinskog) reda, v. alkynes.
ACF diagram – dijagram ACF. U petrologiji – trojni
(ternarni) dijagram na kojem je prikazan pojedno-
stavnjeni sastav metamorfnih stijena. Konstruira se
nanošenjem molekulskih količina triju komponena-
ta: A=aluminij-oksid, Al2O3 + ferioksid, Fe2O3 – (na-
trij-oksid, Na2O + kalij-oksid, K2O); C=kalcij-oksid,
CaO – 3,3 fosfor-pentaoksid, P2O5; F=feroksid, FeO +
magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma
A+C+F (u molovima) preračunava se na 100%. Do-
pušteno je postojanje viška silicij-dioksida; v. AFM
diagram, A’KF diagram.
acicular – igličast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle;
(b) Naziv za sedimentnu česticu čija je duljina tro-
struko (i više) veća od širine.
acid – (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – gene-
rički termin kojim se označavaju fluidi za obrade (sti-
mulacije) slojeva i koji obično podrazumijeva solnu
(klorovodičnu) kiselinu i mješavinu aditiva kiselini.
Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako projekti-
rane da uključuju paletu tipova kiselina ili mješavina
kiselina – octenu, mravlju, solnu, fluorovodičnu i flu-
orobornu. Primjene različitih tipova kiselina ili njiho-
vih mješavina se baziraju na karakteristikama reakci-
je pripremljenog radnog fluida za obradu. (2) kiseo.
(a) v. silicic. (b) v. acidic. (c) Termin kojim se označava
kiseli, odnosno natrijski plagioklas.
acid additives – aditivi kiselinama. U tehnologiji obra-
de (stimulacije) slojeva kiselinama – kemikalije i ma-
terijali koji se dodaju kiselini kako bi se promijenila
njena svojstva tijekom obrade radi povećanja njene
djelotvornosti i sprječavanja neželjenih posljedica
koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U
aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori
korozije (corrosion inhibitors) – organski ili anorgan-
ski spojevi za usporavanje brzine reakcije kiseline s
površinskom i dubinskom opremom; djelotvornost
inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu i koncentra-
ciji kiseline i inhibitora te postojanju drugih aditiva
u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) –
aditivi za povećavanje viskoznosti kiseline, čime se
usporava brzina reakcije i smanjuje gubitak kiseline;
primjenjuju se topljive smole, sintetski polimeri, fini
pijesak, fina sol; (c) aditivi za sprječavanje gubljenja
fluida (fluid-loss additives) – dodaju se kako bi se po-
stiglo dublje prodiranje kiseline u formaciju; rabe
se topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja
(friction reducers) – dodaju se radi smanjivanja gubi-
taka usljed trenja između kiseline i cijevi te kiseline i
pukotine, čime se omogućuju veći kapaciteti injek-
tiranja kiseline i smanjuje snaga koja je potrebna za
pumpanje zadanim kapacitetom; obično se rabe sin-
tetski poliakrilamidi; (e) površinski aktivne tvari (sur-
face-active agents) - primjenjuju se za sprječavanje
stvaranja emulzija koje mogu povećati gubitke tlaka
kada se bušotina ponovno pusti u proizvodnju i/ili
za promjenu močivosti kako bi se poboljšala reakcija
kiseline s formacijom; (f ) agensi za sprječavanje stva-
acid brittleness
ranja taloga (antisludge agents) – dodaju se za sma-
njivanje nastanka netopljivog taloga od asfaltena,
smole, parafina i drugih kompleksnih ugljikovodika
(formiraju ga neke sirove nafte u kontaktu s kiseli-
nom); rabe se specifične površinski aktivne tvari; (g)
alkoholi (alcohols) – dodaju se za poboljšavanje či-
šćenja bušotine nakon završene obrade; primjenjuje
se metilni ili izopropilni alkohol; (h) pasivatori (seque-
sterants, sequestering agents) – primjenjuju se za spr-
ječavanje precipitacije spojeva željeza iz odrađene
kiseline; obično se rabe limunska, mliječna i octena
kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i
nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivači
reakcije (chemical retarders) – agensi za usporavanje
brzine reakcije kiseline kako bi se postiglo njeno du-
blje prodiranje u sloj; rabi se mravlja kiselina s dodat-
kom kemikalija, i (j) usmjerivači (materijali za usmje-
ravanje) radnog fluida (diverters, diverting materials)
– mehanički materijali (obično brtvene kuglice) i ke-
mijski materijali (benzojeva kiselina, parafinske po-
limerne kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog
fluida za obradu u manje propusne zone (intervale)
sloja umjesto u propusne zone; v. acidizing.
acid brittleness – vodikova (kisela) krtost, vodikovo pu-
canje pod naprezanjem, v. hydrogen embrittlement.
acid bottle – epruveta s fluorovodičnom kiselinom. Sta-
klena cjevčica djelomično ispunjena razblaženom
fluorovodičnom kiselinom; nekad se rabila za odre-
đivanje otklona kanala bušotine od vertikale (za
određivanje kuta nagiba kanala bušotine); v. acid-
dip survey.
acid clay – kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj sus-
penziji izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela
glina (varijetet Fullerove zemlje).
acid dip-survey – određivanje kuta nagiba kanala bu-
šotine epruvetom s fluorovodičnom kiselinom. Meto-
da mjerenja kuta nagiba kanala bušotine (otklona
kanala bušotine od okomice) staklenom epruvetom
ispunjenom fluorovodičnom kiselinom. Epruveta se
spušta u kanal bušotine u vodonepropusnoj navlaci
i u njemu zadržava 20 do 30 minuta. Za to vrijeme
kiselina nagrize stijenku epruvete u horizontalnom
nivou, što omogućuje određivanje otklona smjera
kanala bušotine od vertikale. Metoda se danas više
ne primjenjuje; v. acid bottle.
acid dispersion – kiselinska disperzija. Mješavina anor-
ganske ili organske kiseline i aromatskog otapala
koja se rabi za uklanjanje nafte i parafina iz forma-
cije pri obradi skeleta stijene (matriksa) kiselinom.
Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u kontakt s
formacijom. Kiselinske disperzije se također rabe za
uklanjanje kamenca.
acid effect – utjecaj kiseline. U procjeni formacije – pro-
mjena u mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih
neutrona koja je uzrokovana obradom karbonatne
formacije kiselinom. Obrada kiselinom povećava po-
roznost formacije i ostavlja kloride u njoj i time po-
većava poprečni presjek zahvata neutrona. Budući
da te promjene utječu na vrijeme raspada termičkih
(toplinskih) neutrona, one se moraju uzeti u obzir pri
interpretaciji.
acid formation treatment – obrada sloja kiselinom, v.
acidizing.
acidfrac, acid frac (AF) – kiselinsko hidrauličko frakturi-
ranje, v. acid fracturing.
20 acidic
acid fracture – frakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – napraviti umjetne pukotine u sloju,
na primjer, tvrdom produktivnom vapnencu, injekti-
ranjem kiseline pri visokom tlaku u sloj; v. acid frac-
turing.
acid fracture treatment (ACFR, acfr) – kiselinsko hi-
drauličko frakturiranje v. acid fracturing.
acid fracturing – kiselinsko hidrauličko frakturira-
nje. Metoda stimulacije bušotina koja se osniva na
stvaranju umjetnih pukotina u ležišnoj stijeni i na
njihovu otapanju injektiranom kiselinom (izjedanju
stijenki nastalih pukotina kiselinom, čime se pove-
ćava vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja
do bušotine). Operacija se izvodi vrlo slično hidrau-
ličkom frakturiranju, s razlikom što se primjenjuje za
stimulaciju karbonatnih ležišta niske permeabilnosti
(vapnenačkih, dolomitskih), gdje su kiseline djelo-
tvornije nego u pješčenjačkim ležištima. Postupak
se sastoji u injektiranju određenog volumena iner-
tne, gelirane vode u bušotinu kako bi se napravila
pukotina u formaciji, zatim emulzije kiseline i nafte s
podupiračem ili bez njega (za izjedanje površine sti-
jenke pukotine), a na kraju se može injektirati obrok
obične kiseline. Najčešće se rabi klorovodična (sol-
na) kiselina 15%-tne masene koncentracije (katkada
dvostruko veće ili manje koncentracije), jer nije sku-
pa u odnosu na njenu moć otapanja ležišne stijene i
jer stvara topljive soli (ponajprije kloride kalcija i ma-
gnezija) kada reagira s vapnencima ili dolomitima.
Također se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi
sa solnom kiselinom, prvenstveno za tzv. vruće bušo-
tine (s temperaturom većom od 120 °C) – mravlja ili
octena. Obrade karbonatnih slojeva kiselinskim frak-
turiranjem, međutim, mogu biti neuspješne u mno-
gim slučajevima zbog toga što su površine (plohe)
pukotina (močene i izjedene kiselinom) premekane
ili je čvrstoća formacije nedovoljna da spriječi zatva-
ranje pukotina usljed tlaka (težine) pokrovnih nasla-
ga ili se pukotine ispune netopljivim finim česticama
(kada se nakupi znatna količina tih čestica nakon
reakcije kiseline sa stijenom) koje smanje njihov pro-
točni kapacitet (v. closed fracture acidizing) Sinonimi:
acidfrac, acid fracture treatment, acid fracturing trea-
tment; v. hydraulic fracturing, matrix acidizing.
acid fracturing treatment – kiselinsko hidrauličko frak-
turiranje, v. acid fracturing.
acid gases – kiseli plinovi. Sumporovodik i ugljik-diok-
sid u prirodnim i rafinerijskim plinovima. Uz postoja-
nje vlage stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas.
acid gas removal – uklanjanje kiselih plinova, v. gas
sweetening.
acid gel – kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodava-
njem koloidnih čestica.
acidic – kiseo. U petrologiji – (a) Naziv za eruptivne (ma-
gmatske) stijene (v. igneous rock) koje sadrže više od
66% (ili 60%) silicij-dioksida. Termin acidic se katkada
slobodno, ali nekorektno (i nepreporučljivo) rabi kao
sinonim termina felsic (felzički) i ekvivalent termina
oversaturated (prezasićen), ali ti termini uključuju
tipove stijena (npr. nefelin, sijenit, kvarcni bazalt)
koje se općenito ne smatraju kiselim. Neki autori ne
odobravaju taj termin zbog njegove neodređenosti.
Kisele eruptivne stijene čine jednu od četiriju skupi-
na eruptivnih stijena prema njihovoj široko upotre-
bljavanoj klasifikaciji koja se bazira na sadržaju silicij-
acidic igneous rocks
dioksida u njima – uz bazične (v. basic), neutralne (v.
intermediate) i ultrabazične (v. ultrabasic) eruptivne
stijene. Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne
uporabe za označavanje bilo koje eruptivne (ma-
gmatske) stijene koja se pretežno sastoji od svijetlih
minerala, ima relativno malu gustoću i sadrži manje
od 65% silicij-dioksida.
acidic igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske)
stijene, v. acidic.
acidic rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v.
acidic.
acid igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) sti-
jene, v. acidic.
acid inhibitor – inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Ke-
mijski inhibirajući aditiv koji se primjenjuje u ope-
racijama obrade (stimulacije) slojeva kiselinom za
usporavanje kemijske reakcije kiseline sa stijenom
kako bi se zaštitila dubinska oprema bušotine i opre-
ma za izvođenje obrade (spriječilo njihovo oštećenje)
od korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline
mogu biti organski spojevi (na primjer, s dušikom ili
sumporom) ili anorganski (na primjer, bakar ili arsen).
Tip i koncentracija inhibitora se određuju prema vr-
sti materijala opreme (štićenog metala) i specifičnim
uvjetima u kanalu bušotine (temperaturi i trajanju
izloženosti djelovanju kiseline tijekom obrade).
acid intensifier– intenzifikator reakcije kiseline. Aditiv
koji se primjenjuje u operacijama obrade slojeva
kiselinom za ubrzavanje ili pojačavanje kemijske re-
akcije kiseline sa stijenom. Intenzificirana kiselina je
smjesa inhibirane klorovodične (solne) i fluorovodič-
ne kiseline. Fluorid pojačava reakciju kiseline.
acidite – acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata
silicij-dioksidom.
acidity – kiselost. U petrologiji – postotni sadržaj silicija
(izražen kao suma kationa) u mineralima i stijenama.
Stijene koje sadrže više od 60% silicija se nazivaju
kiselim (acidic).
acidity coefficient – koeficijent aciditeta, kisikov koefici-
jent, v. oxygen ratio.
acidity quotient – koeficijent aciditeta, kisikov koefici-
jent, v. oxygen ratio.
acidization – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidi-
zing.
acidize – obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing.
acidizing – obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – metoda povećanja kapaciteta proi-
zvodnje ili injektiranja bušotina pumpanjem (injekti-
ranjem) kiseline u intervale (zone) ležišta (sloja) koji
su topljivi u kiselini (većinom u karbonatna ležišta –
vapnenačka i dolomitna – i pješčenjake s dostatnim
sadržajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili
bilo kakvi blokirajući materijali iz perforacija i kolone
zaštitnih cijevi (casinga) ili sa stijenki produktivnog
sloja te poboljšalo strujanje fluida u ležišnoj stijeni
proširivanjem pora i time povećavanjem permeabil-
nosti sloja. Operacije obrade bušotina kiselinama se,
ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja,
općenito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko
frakturiranje (stvaranje pukotine u ležištu i izjedanje
površine njene stijenke kiselinom kako bi se pove-
ćala vodljivost pukotine – v. acid fracturing) i obrada
pukotina kiselinom (v. fracture acidizing); (b) obrada
matriksa kiselinom (operacija uklanjanja oštećenja
sloja injektiranjem kiseline malim kapacitetom bez
21 acid number (of crude oil)
frakturiranja formacije – v. matrix acidizing), i (c) pra-
nje kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u
kanalu bušotine – v. acid wash) i čišćenje bušotine
kiselinom (v. wellbore cleanup).
Od anorganskih kiselina se za obradu najčešće rabe
15%-tna klorovodična (solna) kiselina (regular acid),
a s dodavanjem inhibitora i 30%-tna koncentracija,
mješavina klorovodične i fluorovodične kiseline ili
tzv. isplačna kiselina za obradu pješčenjaka (mud
acid) i fluorovodična, a od organskih kiselina octe-
na i mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s
karbonatima i drugim mineralima i formirati topljivi
produkti reakcije. Također je nužno da se mogu inhi-
birati kako bi se izbjegla korozija i da se mogu rabiti
usporivači brzine reakcije kiseline sa stijenom (kako
bi se produljilo vrijeme reakcije jake kiseline, zaštitila
oprema u bušotini i omogućilo prodiranje kiseline
u formaciju) i drugi aditivi koji u kombinaciji s kise-
linom smanjuju trenje, stabiliziraju gline i razbijaju
emulzije. Kiselina se obično nakon pumpanja u bu-
šotinu ostavlja u njoj određeno vrijeme pod tlakom,
a nakon svršetka reakcije se izbacuje i bušotina se
očisti.
Volumeni injektirane kiseline obično variraju od 4 do
400 m3, a koncentracija od 10 do 20%. Prema načinu
(tehnici) izvedbe, obrada kiselinom može biti (ovi-
sno o tome je li je strujanje kiseline u obrađivanu for-
maciju kontrolirano usmjereno ili je nekontrolirano)
regulirana (kontrolirana ili selektivna – v. controlled
acidizing treatment) i neregulirana (nekontrolirana ili
neselektivna – v. uncontrolled acidizing treatment).
Ako se obrada izvodi injektiranjem kiseline u više
koraka, tada se naziva višestupanjska (v. stage acidi-
zing).
Obrada kiselinom se također primjenjuje za čišćenje
bušotina od ostataka cementa, bušaće isplake, ka-
menca i krhotina od perforiranja (wellbore cleanup
treatment). U nekim metodama hidrauličkog frak-
turiranja formacija kiselina se rabi kao radni fluid za
frakturiranje (v. hydraulic fracturing). Sinonimi: acid
formation treatment, acidization of wells, acidizing
job, acidizing of formation, acidizing of wells, acidizing
treatment, acid job, acid stimulation, acid treating of
wells, acid treatment, acid well treatment, well acidi-
zing.
acidizing a well – obrada (stimulacija) bušotine kiseli-
nom, v. acidizing.
acidizing job – operacija obrade (stimulacije) kiselinom,
v. acidizing.
acidizing of formation – obrada (stimulacija) sloja kise-
linom, v. acidizing.
acidizing of wells – obrada (stimulacija) bušotine kise-
linom, v. acidizing.
acidizing treatment – obrada (stimulacija) kiselinom,
v. acidizing.
acid jetting – ispiranje mlazom kiseline. Uklanjanje
topljivog i netopljivog materijala (isplake, naslaga
kamenca) sa stijenki produktivnog sloja kombini-
ranim kemijskim i hidrauličkim djelovanjem mlaza
(struje) kiseline velike brzine. Operacija ispiranja se
izvodi posebnom dubinskom alatkom s mlaznicama
(bottom-hole acid-jetting device) koja se u bušotinu
spušta s kolonom uzlaznih cijevi (na njenom kraju).
acid job – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing.
acid number (of crude oil) – kiselinski broj (slojne naf-
acid oil
te). Količina (broj miligrama) kalij-hidroksida (KOH)
koja je potrebna za neutralizaciju 1 grama slojne
nafte na pH=7. Raspon vrijednosti kiselinskog broja
slojnih nafti se obično kreće od 0 do 5,25 mg KOH/g
nafte. Čini mjeru reaktivnosti slojne nafte s kaustič-
nom otopinom. Jedan je od kriterija primjenjivosti
procesa alkalnog zavodnjavanja; v. alkaline flood,
screening criteria – alkaline flooding.
acid oil – sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna)
sirova nafta, v. sour crude oil.
acid plagioclase – kiseli plagioklas. Varijetet plagiokla-
sa s relativno visokim sadržajem SiO2 u bezvodnom
obliku, npr. plagioklas bogat albitskom komponen-
tom, kao albit ili oligoklas.
acid reaction rate – brzina reakcije kiseline. U tehnolo-
giji obrade slojeva kiselinom – brzina kojom kiselina
reagira s formacijom. Ovisi o tlaku, temperaturi (ra-
ste direktno s temperaturom), brzini strujanja, tipu
i koncentraciji kiseline, produktima reakcije, visko-
znosti, površini formacije koja je u kontaktu s danim
volumenom kiseline i sastavu formacije. Na primjer,
brzina reakcije 15%-tne solne kiseline s vapnencem
raste s porastom brzine strujanja. Veći tlak usporava
brzinu reakcije većine kiselina (u većini obrada utje-
caj je, međutim, vrlo malen i obično se zanemaruje).
Koncentrirana kiselina će obično reagirati brže nego
slabija kiselina, ali će brzina reakcije solne kiseline
koncentracije veće od 25% biti manja zbog sma-
njene aktivnosti kiseline. Produkti reakcije smanjuju
brzinu reakcije. Veća površina kontakta formacije s
kiselinom znatno će ubrzati reakciju (skratiti vrijeme
reakcije). Sinonim: reaction rate of acid.
acid-reaction-rate retarder – usporivač brzine reakcije
kiseline. Površinski aktivni aditiv koji se rabi u ope-
racijama obrade (stimulacije) bušotina kiselinom.
Usporivač presvuče površinu stijene i tako formira
fizičku barijeru koja smanji brzinu reakcije kiseline s
ležišnom stijenom.
acid soak – impregnacija sloja kiselinom. Operacija
obrade bušotina u kojoj se kiselina, obično mješavina
15%-tne klorovodične kiseline i vode, injektira kroz
kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u bušotinu i ostavlja
neko vrijeme na dubini perforiranog produktivnog
intervala radi uklanjanja kamenca i mulja i čišćenja
perforacija (perforacijskih kanala). Obrada je slična
operaciji pranja bušotine kiselinom (v. acid wash). Si-
nonim: acid spot.
acid spot – impregnacija sloja kiselinom, v. acid soak.
acid stimulation – obrada (stimulacija) kiselinom, v.
acidizing.
acid tank – rezervoar za kiselinu. U tehnologiji obrade
slojeva kiselinom – posuda sa stijenkama obloženim
smolom za transport sirove ili koncentrirane kiseli-
ne na lokaciju obrađivane bušotine. Budući da neki
aditivi kiselinama mogu korodirati ili razoriti oblogu
posude, kiselinski fluidi za obradu se obično ne mi-
ješaju i ne transportiraju u rezervoarima za kiselinu,
nego se miješaju u specijalnim rezervoarima za mije-
šanje ili se kontinuirano miješaju tijekom pumpanja
u bušotinu.
acid test – ispitivanje kiselinom. Ispitivanje topljivosti
uzoraka stijena (jezgara ili krhotina) koje sadrže va-
pnenac ili dolomit u kiselini prije izvođenja obrade
sloja kiselinom kako bi se odredio odziv sloja na
kiselinsku stimulaciju i mogla projektirati najdjelo-
22 acoustic borehole televiewer
tvornija obrada. Najbrži prikladni test se sastoji od
otapanja izvaganog uzorka stijene u klorovodičnoj
(solnoj) kiselini i mjerenja volumena ugljik-dioksida
koji se razvija tijekom reakcije kiseline sa stijenom;
v. acidizing.
acid treating of wells – obrada (stimulacija) bušotina
kiselinom, v. acidizing.
acid treatment (AT) – obrada (stimulacija) kiselinom, v.
acidizing.
acid wash – pranje bušotine kiselinom. Operacija obrade
bušotine (kanala bušotine) u kojoj se kiselina, obič-
no mješavina 15%-tne klorovodične (solne) kiseline
i vode, injektira kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u
bušotinu i tako višekratno ispire perforirani produk-
tivni interval ležišta radi uklanjanja kamenca i mulja
ili sličnih taloga iz perforacija (perforacijskih kanala)
i s dijelova proizvodne opreme. Slična obrada kiseli-
nom je tzv. impregnacija sloja kiselinom (v. acid soak).
Sinonimi: acid washing, acid-wash treatment.
acid washing – pranje bušotine kiselinom, v. acid wash.
acid-wash treatment – pranje bušotine kiselinom, v.
acid wash.
acid well treatment – obrada (stimulacija) bušotine ki-
selinom, v. acidizing.
ac-joint – uzdužna sjekuća pukotina. Termin kojim se
označava poprečna (sjekuća) pukotina (cross joint)
u naboranoj sedimentnoj stijeni (folded sedimentary
rock) koja je paralelna s osi bore (fold axis).
aclinal – aklinalan, horizontalan. Ugeologiji – termin za
označavanje slojeva koji zaliježu bez nagiba. Primje-
njuje se rijetko.
Acme junior gas gravity balance, Acme senior gas
gravity balance – vaga za određivanje relativne gu-
stoće plina. Pribor za određivanje relativne gusto-
će prirodnog plina na polju. Vaga radi na principu
da su gustoće dvaju plinova pri bazičnom tlaku u
obratnom odnosu prema tlakovima koji i jednom i
drugom plinu daju jednake sile uzgona. Razlikuju se
vaga za mjerenje malih volumena plina (Acme junior
gas gravity balance) i vaga ze mjerenje velikih volu-
mena plina (Acme senior gas gravity balance).
acme zone – vršna zona, epibola. U biostratigrafskom
klasifikacijskom sustavu – biozona (v. biozone) ili
zona koja se sastoji od naslaga stijena (slojeva) s
maksimalnim razvojem – obično s maksimalnom
obilnošću ili frekvencijom pojavljivanja – neke vrste,
roda ili drugog taksona, ali ne u njihovu ukupnom
rasponu. Naziv dobiva po taksonu s maksimalnim ra-
zvojem. Prema skali geološkog vremena, vršnoj zoni
odgovara geokronološka jedinica hemera (hemera).
Sinonimi: abundace zone, epibole, flood zone, peak
zone; v. assemblage zone, range zone.
acmite – akmit, egerin. Mineral smeđe ili zelene boje iz
skupine klinopiroksena. Sreće se u nekim eruptivnim
(magmatskim) stijenama bogatim alkalijama. Sino-
nima: aegerine.
acoustical impedance – akustička impedancija, v. aco-
ustic impedance.
acoustical reactance – akustička reaktancija, v. acou-
stic reactance.
acoustical resistance – akustički otpor (aktivni otpor),
v. acoustic resistance.
acoustic borehole televiewer – akustička (ultrazvuč-
na) dubinska televizijska kamera. Pribor za snimanje
stijenke kanala bušotine. Sastoji se od rotacijskog
acoustic cement-bond logging
ultrazvučnog predajnika (izvora) i prijamnika emi-
tiranog i od stijenke kanala reflektiranog signala.
Snimanjem je pokriven cijeli opseg kanala bušotine
(360 stupnjeva). Primjenjuje se za karakterizaciju ras-
pucanih formacija – detekciju pukotina i kaverni te
(u manjoj mjeri) za analizu slojevitosti stijena.
acoustic cement-bond logging – karotaža (akustička
karotaža) cementne veze, v. cement-bond log.
acoustic impedance – akustička impedancija. (1) U
akustici – kompleksni omjer zvučnog (akustičkog)
tlaka (sila na jedinicu površine – sound pressure) na
danu valnu plohu i zvučnog toka ili fluksa (umnožak
linearne brzine i površine, sound flux) kroz tu plohu.
Sastoji se od imaginarne komponente ili akustičke
reaktancije (acoustic reactance) i realne komponente
ili akustičkog otpora (acoustic resistance). Obično se
mjeri u akustičkim omima. Sinonim: acoustical impe-
dance, impedance. (2) U seizmici – umnožak brzine
širenja (rasprostiranja) seizmičkih valova u sredini
(seizmičke brzine) i njene gustoće. Varira između
različitih slojeva stijena i od njene promjene ovisi ko-
eficijent refleksije ili odbijanja (reflection coefficient).
Sinonim: acoustical impedance, impedance; v. acou-
stic reactance, acoustic resistance.
acoustic log – dijagram akustičke (zvučne) karotaže, v.
sonic log.
acoustic logging – akustička (zvučna) karotaža. Gene-
rički termin koji se primjenjuje za bilo koji tip karo-
taže bušotina (well logs) u kojoj se registrira širenje
(rasprostiranje) akustičkih (zvučnih) valova. Neke
akustičke karotaže registriraju vrijeme širenja P-va-
lova (longitudinalnih valova) između dviju mjerenih
točaka (na primjer, sonic log, continuous-velocity log),
neke amplitudu određenog dijela valnog paketa (na
primjer, amplitude log), neke dio valnog paketa me-
todom otklona ili promjenljive gustoće (na primjer,
character log, three-D log, variable-density log, mi-
croseismogram log, signature log), a neke izučavaju
objekt istraživanja (mjerenja) umjesto forme valova
(na primjer, cement-bond log, fracture log). Karotaža
bušotina dubinskom televizijom (borehole televi-
ewer) također je jedan tip akustičke karotaže. (2) U
specifičnom smislu – sinonim termina sonic logging
(v.)
acoustic reactance – akustička reaktancija. U akustici
– imaginarna komponenta akustičke impedancije (v.
acoustic impedance). Obično se mjeri u akustičkim
omima. Sinonim: acoustical reactance; v. acoustic re-
sistance.
acoustic resistance – akustički otpor (aktivni otpor). U
akustici – realna (suprotno od imaginarna) kompo-
nenta akustičke impedancije (v. acoustic impedance).
Obično se mjeri u akustičkim omima. Sinonim: acou-
stical resistance; v. acoustic reactance.
acoustic survey – akustička (zvučna) karotaža, v. sonic
logging.
acoustic-velocity log – akustička (zvučna) karotaža, v.
sonic logging.
acoustic wave – (1) akustički (zvučni) val. Val koji pre-
nosi i predaje zvučnu energiju. U čvrstim dijelovima
Zemlje akustički val prolazi po tipu longitudinalnih
(uzdužnih) seizmičkih valova (P-valova). Sinonimi:
sonic wave, sound wave. (2) Val koji generira i regi-
strira sonda za akustičku (zvučnu) karotažu. Paket
valova je predstavljen superpozicijom različitih tipo-
23 acrylamide polymer
va registriranih valova – u prvim nailascima valova
se obično registrira P-val koji se širi u stijenama geo-
loškog profila, a drugi nailazak se katkada identificira
kao S-val u stijenama.
acoustic well logging – akustička (zvučna) karotaža, v.
sonic logging.
acquisition – skupljanje podataka. U seizmičkoj pros-
pekciji – sustav skupljanja (generiranja i zapisivanja)
seizmičkih podataka koji obuhvaća brojne različite
konfiguracije seizmičkih prijamnika – uključujući
seizmometre ili geofone na površini zemlje ili na
dnu mora, hidrofone tegljene seizmičkim brodom,
vertikalno obješene hidrofone u moru ili geofone
u kanalu bušotine (kao pri vertikalnom seizmičkom
profiliranju) – za registraciju (zapisivanje) seizmičkih
signala. Seizmički izvori (vibratorski uređaj, eksplozi-
ja ili zračni top) stvaraju akustičke ili elastične vibra-
cije koje se šire u Zemlji, prolaze kroz slojeve stijena
s različitim seizmičkim odzivima i filtrirajućim utje-
cajima te se vraćaju na površinu gdje se registriraju
(zapisuju) kao seizmički podaci. Optimalni sustav
skupljanja seizmičkih podataka varira u skladu s lo-
kalnim uvjetima i uključuje primjenu odgovarajućeg
izvora (tipa, intenziteta), najprikladniju konfiguraciju
seizmičkih prijamnika i orijentaciju linije prijamnika
u odnosu na geološke karakteristike.
acquisition log – snimljeni karotažni dijagram. Karo-
tažni dijagram koji je registriran (zapisan) tijekom
karotaže, za razliku od karotažnog dijagrama koji je
dobiven (proizveden) kasnije od digitalnih podataka
karotaže (playback log).
acquisition well – obvezatna (obligatna) bušotina, v.
obligatory well.
acreage factor – faktor površine. Površina, izražena u
akrima, koja je dodijeljena bušotini u svrhu određi-
vanja njena dopuštenog kapaciteta (obroka) proi-
zvodnje od strane ovlaštene državne agencije.
acre-foot (ac-ft) – akr-stopa. U naftnoj geologiji – je-
dinica naftonosnog volumena ležišta ekvivalentna
volumenu nafte u barelima na površini ležišta od 1
akra, debljine 1 stope, koja se katkada rabi za izraču-
navanje volumena nafte u ležištu. Metrička ekviva-
lentna jedinica je m3/ha-m.
acre-yield – proizvodnja po akru. Prosječna proizvod-
nja nafte ili plina po 1 akru površine ležišta.
acrozone – akrozona, rasponska zona, v. range zone.
acrylamide-acrylate polymer – akrilamidno-akrilatni
polimer, parcijalno hidrolizirani poliakrilamid, v. parti-
ally-hydrolyzed polyacrylamide.
acrylamide polymer – akrilamidni polimer. U tehno-
logiji isplaka – linearni neionski polimer napravljen
od monomera akrilamida koji se primjenjuje kao
selektivni flokulant u procesu bušenja s ispiranjem
čistom vodom i isplakama s niskim sadržajem čvr-
stih čestica. Polimer građen od manjih molekula
se rabi kao deflokulant gline u vodenim isplakama
(isplakama na bazi vode) koje mogu sadržavati ione
tvrdoće. Akrilamidni polimeri nisu ni približno tako
osjetljivi na utjecaj saliniteta i tvrdoće kao anionski
poliakrilati. Također, budući da su neionski, nisu toli-
ko djelotvorni za flokulaciju i deflokulaciju. Osjetljivi
su, međutim, na hidrolizu i oslobađaju amonijak pri
vrućim alkalnim uvjetima. Akrilamidni polimer se ta-
kođer rabi kao flokulant u tehnologiji pročišćavanja
otpadnih voda; v. polyacrylamides.
acrylate polymer
acrylate polymer – akrilatni polimer, poliakrilat. U
tehnologiji isplaka – linearni anionski polimer na-
pravljen od monomera akrilne kiseline (acrylic acid).
Poliakrilati niske molarne mase se primjenjuju kao
deflokulanti gline, a visoke molarne mase za kon-
trolu gubljenja fluida i kao aditiv za povećavanje vi-
skoznosti isplake (u tom slučaju se dodaje bentonitu
pri mljevenju). Također se rabe u isplakama s niskim
sadržajem čvrstih čestica. Vrlo su djelotvorni za flo-
kulaciju koloida u isplakama s prirodnim čvrstim
česticama i isplakama na bazi čiste vode (povezane
koloidne čvrste čestice se mogu ukloniti gravitacij-
skim taloženjem u plitkim bazenima ili hidrociklo-
nom, centrifugom ili filtriranjem) i za pročišćavanje
otpadnih voda. Poliakrilati su najbolje iskorišteni u
mekanoj vodi niskog saliniteta, a već niska koncen-
tracija iona tvrdoće (na primjer iona kalcija)uzrokuje
precipitaciju poliakrilata. Sinonim: polyacrylate.
actinolite – aktinolit. Monoklinski mineral iz skupine
amfibola – varijetet azbesta. Sreće se u obliku dugih,
tankih, igličastih kristala te također u vlaknastim, zra-
kastim ili stupičastim oblicima u metamorfnim stije-
nama (npr. kristalastim škriljavcima) i u izmijenjenim
eruptivnim (magmatskim) stijenama.
actinopods (Actinopoda) – aktinopodi. Razred proto-
zoa (praživotinja, protozoans). Karakterizirani su izra-
slinama protoplazme (protoplasmic extensions) koje
se lepezasto razilaze od sferičnog glavnog tijela.
actinopterygian fishes – aktinopterigije, zrakoperke, v.
actinopterygians.
actinopterygians (Actinopterygii) – aktinopterigije,
zrakoperke. Podrazred riba koštunjača (osteichthyans,
bony fishes). Stratigrafska rasprostranjenost: kasni
devon-danas. Sinonimi: actinopterygian fishes, ray-fin
fishes, ray-finned bony fishes, ray-finned fishes.
activated carbon – aktivni ugljen, v. activated charcoal.
activated charcoal – aktivni ugljen. Oblik ugljena koji
je karakteriziran visokim apsorpcijskim i adsorpcij-
skim kapacitetom za plinove, pare i koloidne čvrste
čestice.
activation – aktivacija. (1) Proces stavaranja radioakti-
ve supstancije njenim bombardiranjem nuklearnim
česticama. Radioaktivnost proizvedena na taj način
naziva se induciranom (v. induced radioactivity). (2)
Proces obrade gline (na primjer, bentonitne) kiseli-
nom kako bi se poboljšala njena adsorpcijska svoj-
stva ili povećala njena sposobnost bijeljenja.
activation analysis – aktivacijska analiza. Metoda
određivanja stabilnih izotopa elemenata u uzorku
njegovim ozračivanjem (iradijacijom) neutronima,
nabijenim česticama ili gama-zrakama koji elemen-
te čine radioaktivnim, nakon čega se oni određuju
prema njihovoj karakterističnoj radijaciji (radioaktiv-
nosti). Sinonim: radioactivation analysis; v. neutron
analysis.
activation log – dijagram aktivacijske karotaže, v. acti-
vation logging.
activation logging – aktivacijska karotaža. Metoda
karotaže bušotina (v. well logging) koja se osniva na
ozračivanju (bombardiranju) formacije (stijene) u
bušotini neutronima koji transmutiraju neke jezgre
elemenata u radioizotope (radioaktivne izotope).
Radijacija (zračenje) radioizotopa se mjeri nakon
kratkog vremenskog intervala. Primjeri aktivacijske
karotaže su ugljik-kisikova karotaža (carbon-oxygen
24 active well
log), aktivacijska karotaža po aluminiju (aluminum
activation log), kisikova aktivacijska karotaža (oxygen
activation log), impulsna neutronska spektroskopska
karotaža (pulsed neutron spectroscopy log) i druge.
active clay – aktivna glina. Glina koja reagira s bušaćim
isplačnim fluidima i fluidima za završno proizvodno
opremanje bušotina, za razliku od pasivne gline (v.
passive clay).
active gas – radni (aktivni, korisni) plin, v. working gas, 2.
active porosity – efektivna poroznost, v. effective poro-
sity.
active earth pressure – aktivni tlak tla. Minimalna
vrijednost bočnog tlaka tla (v. earth pressure) kojim
ono djeluje na konstrukciju ili objekt; v. passive earth
pressure.
active fault – aktivni rasjed. Rasjed duž kojeg su ob-
novljeni pokreti (kretanje) što se obično odražava u
malim, pojedinačnim pomacima ili seizmičkoj aktiv-
nosti; v. dead fault.
active layer – aktivni sloj. (1) U inženjerskoj geologiji –
površinski sedimenti za koje su karakteristične sezon-
ske promjene volumena – bubrenje pri zamrzavanju
ili vlaženju i skupljanje pri otapanju i isušivanju. (2)
Površinski sloj tla (zemlje) iznad sloja trajno zaleđe-
nog (zamrznutog) tla (permafrosta) koji se naizmje-
nično zamrzava svake zime i otapa svakog ljeta. De-
bljina mu varira od nekoliko centimetara do nekoliko
metara. Sinonimi: annually thawed layer, mollisol.
active margin – konvergentna (konzumacijska, destruk-
tivna) granica ploča, v. convergent plate boundary.
active mud pit – aktivni (radni, usisni) isplačni rezervo-
ar (bazen). U procesu bušenja – jedan od čeličnih
isplačnih rezervoara u kojem se drži bušaća isplaka
u neposrednoj blizini bušaćeg postrojenja na mjestu
usisa bušaćih (isplačnih) pumpi. Aktivni isplačni re-
zervoar se rabi za miješanje, kondicioniranje, obra-
du i skladištenje isplake. Sinonimi: active mud tank,
active pit, mud suction tank, suction pit, suction tank,
sump pit.
active mud tank – aktivni(radni, usisni) isplačni rezervo-
ar, v. active mud pit.
active permafrost – aktivno trajno zaleđeno tlo, aktivni
permafrost. Trajno zaleđeno (smrznuto) tlo (perma-
frost) koje je sposobno otapati se i ponovno smr-
zavati pod utjecajem klimatskih uvjeta izazvanih
prirodnim faktorima (npr. neobično toplim ljetom)
ili umjetnim (za razliku od pasivnog trajno zaleđenog
tla – v. passive permafrost).
active pit – aktivni(radni, usisni) isplačni rezervoar (ba-
zen), v. active mud pit.
active seismometer – aktivni seizmometar. Seizmo-
metar koji se rabi u aktivnom eksperimentu, tj. za
detekciju umjetno izazvanih signala; v. passive sei-
smometer.
active system – ukupni volumen cirkulirajuće bušaće
isplake. U procesu bušenja – ukupan volumen bu-
šaće isplake (drilling mud) u bušotini i isplačnim re-
zervoarima (mud tanks) koji cirkulira tijekom procesa
bušenja.
active water – aktivna voda. Voda koja posjeduje koro-
zivnu sposobnost.
active well – aktivna bušotina. (1) Bušotina koja proi-
zvodi, za razliku od zatvorene bušotine (shut-in well)
ili napuštene (likvidirane) bušotine (abandoned well);
(2) Proizvodna ili injekcijska bušotina u ispitivanju
ACT system (automatic custody transfer system)
metodom interferencije (interference test), za razliku
od opservacijske bušotine (observation well).
ACT system (automatic custody transfer system) – v.
automatic custody transfer.
activity – (1) aktivnost. U kemiji – (a) Omjer između fu-
gaciteta (isparljivosti) tvari u nekom danom stanju i
njenog fugaciteta u standardnom stanju. Fugacitet u
standardnom stanju je jedinica za plin i paru; za čvr-
ste tvari i tekućine on se procjenjuje pri svakoj tem-
peraturi kao fugacitet čiste tvari pri standardnom
tlaku. (b) Tendencija tvari da spontano i energično
reagira s drugim tvarima. (2) radioaktivnost. Brzina
radioaktivnog raspada određena brojem (količinom)
atoma koji se raspadnu u jedinici vremena.
activity coefficient – koeficijent aktivnosti. Omjer ke-
mijske aktivnosti i koncentracije.
activity ratio – koeficijent aktivnosti. Omjer indeksa pla-
stičnosti (sadržaja vode u tlu pri kojem ono postaje
plastično – v. plasticity index) i postotnog sadržaja
glinenih minerala.
actual – stvaran, pravi. U geologiji – termin kiji se odno-
si na rasjede i rasjedna kretanja koji su određeni prije
klizanjem nego odvajanjem; v. apparent.
actual age – apsolutna (apsolutna geološka) starost, v.
absolute age.
actual calendar day allowable – dopuštena proizvod-
nja po kalendarskom danu, v. calendar day allowable.
actual gas volume – stvarni volumen plina. Volumen
koji zauzima dana količina plina pri tlaku i tempera-
turi u cjevovodu. Mjeri se u stvarnim kubičnim stopa-
ma (actual cubic feet, acf).
actualism – aktualizam. U geologiji – princip ili učenje
u skladu s kojim su geološki procesi koji mijenjaju Ze-
mljinu koru i djeluju danas na jednak način i jedna-
kim intenzitetom kao što su djelovali tijekom cijelog
geološkog vremena, odnosno princip po kojem su u
geološkoj prošlosti na Zemlju djelovale uglavnom
iste sile koje djeluju i danas. Prema tome, geološka
zbivanja u prošlosti se mogu povezati s geološkim
pojavama i silama koje se opažaju danas, tj. po da-
našnjim procesima na Zemlji mogu se rekonstruirati
procesi u prošlosti. Drugim riječima, o geološkim
procesima u prošlosti treba zaključivati prema pro-
cesima u sadašnjosti iako se odvijaju promjenljivim
brzinama i intenzitetima.
actual moisture – stvarna vlažnost. Izmjereni saržaj
vode u prirodnom plinu.
actual porosity – efektivna poroznost, v. effective poro-
sity.
actual weight – stvarna duljinska težina bušaće šipke.
Težina bušaće šipke po jedinici njene duljine uklju-
čujući ojačane (odebljane) dijelove i spojnice. Stvar-
na težina šipke je 5 do 10% veća od nominalne.
acyclic compounds – aciklički spojevi. Organski spojevi
s molekularnom strukturom u obliku otvorenog lan-
ca (spojevi u kojima su ugljikovi atomi vezani u otvo-
renom lancu – na primjer, alkani), za razliku od ciklič-
ke ili prstenaste strukture (na primjer, kod aromata).
Zajednički naziv za zasićene ugljikovodike s ravnim i
razgranatim lancima (v. straight-chain hydrocarbons,
branched-chain hydrocarbons).
acyclic hydrocarbons – aciklički ugljikovodici. Uglji-
kovodici s otvorenim lancem. Organski spojevi čiji
atomi tvore otvorene lance, za razliku od alicikličkih
i policikličkih ugljikovodika. Uključuju normalne i
25 adjustable blade drill string stabilizer
razgranate alkane, nezasićene alkene s dvostrukim
vezama, i nezasićene alkine s trostrukim vezama; v.
hydrocarbons, alkanes, alkenes, alkynes.
adamantine drill – sačmena bušilica, v. shot drill.
adamellite – adamelit, kvarcni monconit, v. quartz mon-
zonite.
adapter – adapter, prijelaznik. Fiting s dva različita no-
minalna promjera i tipa navoja i/ili za različite tlakove
koji se rabi za mehaničko spajanje opreme ili eleme-
nata opreme čiji krajevi imaju različite nominalne
promjere i/ili elemenata opreme za različite tlakove.
Drugi oblik termina: adaptor. Sinonim: crossover (v.).
adaptor – adapter, prijelaznik, v. adapter.
adaptor spool – prijelaznik (adapter) s prirubnicama.
Kratki čelični cilindar s prirubnicama na krajevi-
ma koji spaja protuerupcijske uređaje (preventere,
blowout preventer) različitih promjera, s različitim
tipovima i promjerima navoja ili za različite tlakove s
glavom zaštitne kolone (casinghead) bušotine.
add a length of drillpipe to the drillstring – navrtati
bušaće šipke (pasove bušaćih šipki), produljiti bušaću
kolonu, v. making up of drillpipes.
adding a length of drillpipe to the drillstring – navr-
tanje bušaćih šipki (pasova bušaćih šipki), produljiva-
nje bušaće kolone, v. making up of drillpipes.
additive – aditiv, dodatak. Kemikalija ili materijal koji se
u malim količinama dodaje velikim volumenima dru-
ge supstancije radi mijenjanja njenih karakteristika.
Aditivi koji se primjenjuju, na primjer, u tehnologiji
bušenja su dodaci cementima, odnosno cementnim
kašama za cementaciju bušotina (kalcij-klorid za
ubrzavanje vezivanja cementa, gips za usporavanje
vezivanja i sulfat barija za otežavanje – v. cement
additives) i dodaci isplakama (prvenstveno za razrje-
đivanje i zgušnjavanje isplake, za smanjivanje trenja
i površinske napetosti, stabilizatori gline – v. drilling
mud additives).
aderwax – ozokerit, zemni vosak, v. ozocerite.
adiabatic change – adijabatska promjena. Pomjena
volumena, tlaka ili temperature plina bez neto gu-
bitka ili dobitka topline.
adhesive water – adhezivna (pelikularna, sorpcijska)
voda, v. pellicular water.
adjacent bed effect – utjecaj susjednog sloja. U karo-
taži bušotina – utjecaj koji na odziv karotiranog slo-
ja ima sloj iznad ili ispod njega, na primjer ako se u
susjedstvu sloja s niskom električnom otpornošću
(low-resistivity bed) nalazi sloj s visokom otporno-
šću (high-resistivity bed), tada više struje može teći
u niskootporskom sloju nego u slučaju kada ne bi
bio prisutan visokootporski sloj i time promijeniti
prividnu električnu otpornost niskootporskog sloja.
Utjecaj susjednih slojeva se pojačava ako je sloj tanji
ili istraživanje (ispitivanje) duboko. Za minimiziranje
tih utjecaja primjenjuje se karotaža s fokusiranjem
struje. Sinonim: shoulder-bed effect.
adjustable bent sub – podesivi kosi prijelaznik, v. bent
sub.
adjustable blade drill string stabilizer – stabilizator
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) s podesivim lo-
paticama. U procesu bušenja – tip stabilizatora ko-
lone bušaćih alatki (v. drillstring stabilizer) koji ima
podesive lopatice za povećavanje ili smanjivanje
promjera. Lopatice se šire kada je potrebna stabiliza-
cija kolone i povlače kada stabilizacija nije nužna.
adjustable choke
adjustable choke – podesiva sapnica. (1) U tehnologiji
bušenja – tip ventila koji se obično rabi u operaci-
jama kontrole tlaka u bušotini za smanjivanje tlaka
fluida od visokog tlaka u zatvorenoj bušotini na
atmosferski tlak. Redukcija tlaka se regulira otvara-
njem ili zatvaranjem ventila. Podesivi prigušni ventili
(choke valve) su konstruirani tako da budu otporni na
habanje kada fluidi zasićeni čvrstim česticama stru-
je velikom brzinom pri ograničavanju protoka. (2)
U tehnologiji proizvodnje – tip sapnice erupcijskog
uređaja (erupcijske sapnice) s podesivim prolaznim
presjekom (otvorom) za regulaciju proizvodnje (pro-
toka) nafte ili plina iz bušotine i tlaka. Konstrukcijom
je slična nepodesivoj sapnici (v. positive choke), a
razlikuje se po tome što se za regulaciju prolaznog
otvora rabi ručna ili automatska konusna igla koja
je vidljivo graduirana kako bi pokazivala efektivni
promjer prolaznog otvora. Postavljena je iza bočnog
(manifoldnog) zasuna na erupcijskom uređaju bušo-
tine (Christmas tree); v. bottomhole choke, wellhead
choke.
adjusted flow time – aproksimirano vrijeme strujanja.
U analizi ispitivanja bušotina metodom porasta tlaka
– izračunano vrijeme strujanja fluida koje se rabi u
analizama ispitivanja bušotina kada brzina strujanja
fluida varira prije ili tijekom perioda ispitivanja. Ra-
čuna se kao omjer (kvocijent) ukupne proizvodnje
bušotine od zadnjeg perioda kada je bušotina bila
zatvorena i kapaciteta njene proizvodnje neposred-
no prije zatvaranja za ispitivanje.
admittance – električna admitancija, prividna vodlji-
vost. Recipročna vrijednost impedancije (prividnog
električnog otpora), mjera vodljivosti električnog
kruga. Realni dio admitancije se naziva vodljivost
(konduktancija), a imaginarni dio – susceptancija.
Izražava se u mho.
adsorbed water – adsorbirana voda. Voda koja se za-
država adsorpcijom, za razliku od apsorbirane i ke-
mijski vezane vode. Prianja uz površinu čestica tla ili
minerala. Njena fizikalna svojstva se znatno razlikuju
od apsorbirane ili kemijski vezane vode pri jednakoj
temperaturi i tlaku; v. absorbed water.
adsorbent – adsorbent. Čvrsta tvar ili tekućina koja
adsorbira druge tvari, na primjer aktivni ugljen ili
silikagel, koji se rabe za uklanjanje tekućina iz plina
postupkom adsorpcije; v. adsorber tower, adsorption.
adsorbent oil – adsorpcijsko ulje. Ulje koje sadrži oto-
pljene frakcije, npr. prirodnog plina. Sinonim: rich oil.
adsorber tower – adsorpcijska kolona (toranj). Kolona
za dehidraciju prirodnog plina (na primjer, aluminij-
oksidom, silika-gelom), uklanjanje sumporovodika i
ugljik-dioksida iz plina (na primjer, željezo-oksidom,
aktivnim ugljenom) i izdvajanje tekućih ugljikovodi-
ka iz plina (npr. silikagelom, aktivnim ugljenom) po-
stupkom adsorpcije. Sinonim: adsorption tower.
adsorption – adsorpcija. Pojava da se na granici povr-
šina dviju faza (između čvrste tvari i tekućine, čvrste
tvari i plina ili između dviju uzajamno netopljivih
tekućina) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj
nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Ad-
sorpcija se odvija samo na površinskom sloju, za
razliku od pojave apsorpcije gdje apsorbirana tvar
prodire i homogeno se raspoređuje po čitavom vo-
lumenu druge tvari. Adsorpcija je kemijsko-tehnička
operacija koja se u naftnoj industriji primjenjuje za
26 advancing contact angle
dehidraciju plina, izdvajanje tekućih ugljikovodika iz
produkcije plina i uklanjanje štetnih primjesa iz plina
– sumporovodika i ugljik-dioksida; v. absorption.
adsorption column – kolona za plinsko-adsorpcijsku
kromatografiju. Staklena cijev plinskog kromatogra-
fa (gas chromatograph) ispunjena ugljenom, silika-
gelom, zeolitima i polimerima koji adsorbiraju plin.
Upotrebljava se za separaciju kisika, dušika i metana.
Sinonim: gas/solid column.
adsorption gasoline – benzin adsorpcije. Prirodni ben-
zin (natural gasoline) izdvojen iz masnog plina (wet
gas) aktivnim ugljenom ili silikagelom na postroje-
nju za obradu (preradu) prirodnog plina adsorpcij-
skim postupkom ili izdvojen iz rafinerijskog plina; v.
natural gasoline, absorption gasoline.
adsorption gas processing – obrada (prerada) plina
adsorpcijskim postupkom. Izdvajanje težih ugljiko-
vodika i vodene pare iz plina postupkom adsorpcije
u adsorpcijskim kolonama. Kao adsorbenti se rabe
aktivni ugljen, aktivni aluminij-oksid, silikagel i sin-
tetski zeoliti (tzv. molekularna sita). Iscrpak produka-
ta adsorpcijom je prilično nizak – obično od 70 do
90% pentana i težih komponenata; v. gas processing,
absorption gas processing.
adsorption plant – adsorpcijsko postrojenje. Postroje-
nje za izdvajanje tekućih ugljikovodika i uklanjanje
vode iz plina postupkom adsorpcije (uporabom ad-
sorbenata).
adsorption tower – adsorpcijski toranj (kolona), v. ad-
sorber tower.
adularia – adular. Srednjotemperaturni do niskotem-
peraturni mineral iz skupine alkalijskih (kalijskih)
glinenaca (feldšpata). Slabo triklinski (ranije se sma-
trao kao, vjerojatno, monoklinski) varijetet ortoklasa.
Obično se sreće u obliku dobro razvijenih i, u pravilu,
transparentnih i bezbojnih do mliječno bijelih (često
opalescirajućih) pseudorompskih kristala u pukoti-
nama kristalastih škriljavaca. Adular obično ima re-
lativno visok sadržaj barija.
advance – (1) napredovanje obalne linije, progresija. U
geologiji – (a) Kontinuirano kretanje obalne linije
prema morskoj strani kao rezultat progradacije ili
izronjavanja. Sinonim: progression; v. recession. (b)
Ukupan pomak obalne linije prema morskoj strani
tijekom određenog perioda. Sinonim: progression;
v. recession. (2) napredovanje ledenjaka, glacijalno
napredovanje. U glaciologiji – (a) Kretanje kraja lede-
njaka naprrijed i niz padinu koje se općenito odvija
u periodu pozitivne ukupne bilance (net balance)
ledenjaka ili veće akumulacije od ablacije. Brzina
kretanja se obično mjeri u metrima na godinu. Sino-
nimi: glacial advance, glacier advance. (b) Vremenski
interval označen napredovanjem ili općim širenjem
(ekspanzijom) ledenjaka. Sinonimi: glacial advance,
glacier advance.
advanced recovery methods – napredne metode
pridobivanja. Termin kojim se označavaju metode
zavodnjavanja naftnih ležišta (waterflooding) i po-
većanja iscrpka nafte ili EOR-metode (enhanced-oil-
recovery methods).
advance rate – brzina bušenja (napretka bušenjem), v.
rate of penetration.
advancing contact angle – nastupajući kontaktni kut,
v. contact angle method of wettability determination,
advancing-contact angle measurement.
advancing-contact angle measurement
advancing-contact angle measurement – mjerenje
nastupajućeg kontaktnog kuta. Mjerenje nastupaju-
ćeg kontaktnog kuta (rubnog kuta močenja) za vodu
uporabom dviju brušenih pločica minerala koji je
glavni sastojak ležišne stijene i uzoraka slojne vode
i nafte. Pločice su pomične, postave se horizontalno
s malim međurazmakom u koji se stavi kap ležišne
nafte i urone se u slojnu vodu. Kada se pločice ho-
rizontalno pomaknu, voda napreduje po površini
pločice koja je prvotno prekrivena naftom tako da
se između površine razdjela fluida i površine ploči-
ce minerala formira kontaktni kut – tzv. nastupajući
kontaktni kut (u izvještajima mjerenja se često nazi-
va samo kontaktni kut).
advection – advekcija. (1) U tektonici – lateralno kre-
tanje masa materijala plašta. Takvo kretanje je bilo
predloženo kao objašnjenje horizontalnog pomi-
canja duž srednjooceanskih hrptova; v. convection,
1. (2) U oceanografiji – horizontalni ili vertikalni tok
morske vode u obliku struja. (3) U meteorologiji –
horizontalno pomicanje (transport) zraka i s time u
vezi prijenos topline, vlage i drugih meteoroloških
faktora u horizontalnom smjeru; v. convection.
adverse mobility ratio – nepovoljni koeficijent pokret-
ljivosti. Nepovoljan odnos pokretljivosti slojne nafte
i istiskivajućeg fluida u procesima zavodnjavanja
ležišta (waterflooding) i povećanja iscrpka nafte ili
EOR-procesima (enhanced oil recovery) postoji kada
je viskoznost slojne nafte znatno veća od viskozno-
sti istiskivajućeg fluida (fluida injektiranog u ležišta).
Pad tlaka po jediničnoj udaljenosti je u svakom je-
ziku injektiranog fluida manji nego u naftnoj fronti
tako da tlak na kraju jezika postane veći od tlaka u
okružujućoj nafti, što uzrokuje potiskivanje jezika
istiskivajućeg fluida ispred nafte, njegovo širenje i
prodor u proizvodne bušotine. U efikasnim procesi-
ma zavodnjavanja i povećanja iscrpka nafte primje-
njuju se niske vrijednosti koeficijenta pokretljivosti;
v. mobility, mobility ratio.
aegirine – egirin, egirit. Sinonim za akmit (acxmite). Na-
ziv se katkada rabi za akmit koji sadrži primjese kalci-
ja, magnezija ili aluminija. Sinonim: aegirite.
aegirite – egirit, egirin, v. aegirine.
A electrode – elektroda A. U elektrokarotaži bušotina
– strujna elektroda (elektroda koja emitira struju,
current-emitting electrode) otporske sonde (resistivity
sonde).
aeolian – eolski, v. eolian.
aeolianite – eolijanit, v. eolianite.
aeolotropic – anizotropan, v. anisotropic.
aeon – eon, v. eon, 1.
aerated drilling fluid – aerizirani bušaći (isplačni) fluid,
v. aerated mud.
aerated flow – aerizirano strujanje, strujanje aeriziranog
fluida. Tip strujanja fluida za koji je karakteristično da
tekuća faza sadrži mnogo mjehurića plina.
aerated fluid – aerizirani fluid. Fluid koji sadrži mjehuri-
će plina. Aerizirani bušaći (isplačni) fluidi, na primjer,
uključuju zrak, prirodni plin, pjenu i aeriziranu glino-
vitu isplaku.
aerated gas – aerizirani plin, v. air gas, 3.
aerated layer – (1) aerizirani sloj. U geologiji – površin-
ski nekonsolidirani (rastresiti) sedimentni sloj ili sloj
blizu površine koji je podvrgnut trošenju (weathe-
ring) i čije su pore ispunjene zrakom umjesto teku-
27 AFM diagram
ćinom. U aeriziranim slojevima je seizmička brzina
(brzina širenja seizmičkih valova) obično niska. Sino-
nim: weathered layer. (2) raspadnuti sloj, sloj s malom
brzinom širenja seizmičkih valova, v. weathered layer.
aerated mud – aerizirana isplaka. U procesu bušenja –
bušaća isplaka emulgirana zrakom, isplačni fluid koji
se priprema injektiranjem zraka ili plina u isplaku
između isplačnog rezervoara i isplačne stojke. Aeri-
zirana isplaka se rabi kako bi se smanjio hidrostatički
tlak u bušotini (kanalu bušotine) i za bušenje forma-
cija s niskim tlakom (low-pressure formation).
aerated zone – zona aeracije, prozračna (nezasićena,
vadozna) zona, v. zone of aeration.
aeration – aeracija. (1) Injektiranje zraka ili plina u čvr-
ste materijale ili tekućine, na primjer, u bušaću ispla-
ku (drilling mud) kako bi se smanjili njena relativna
gustoća i hidrostatički tlak u bušotini. (2) Ulaženje
zraka i drugih plinova u tlo po porama.
aeration porosity – aeracijska poroznost. Volumen
pora koje se ne ispunjavaju vodom pri određenoj ni-
skoj napetosti vlage; v. noncapillary porosity.
aerial – aeralan. Koji se odnosi na zrak; koji je povezan
sa Zemljinom atmosferom, smješten u njoj ili se od
nje sastoji.
aerial magnetometer – magnetometar transportiran
zrakoplovom, v. airborne magnetometer.
aerial magnetic survey – zračno magnetsko (aeroma-
gnetsko) snimanje. Registracija varijacija Zemljinog
magnetskog (geomagnetskog) polja (earth’s ma-
gnetic field) uporabom magnetometra i zrakoplova.
Primjenjuje se za procjenu dubine fundamenta i lo-
ciranje struktura.
aerial mapping – zračno kartiranje. Uporaba zračnih
snimaka (aerial photographs) za izradu karata i geo-
lošku interpretaciju.
aerial arch – zračni svod. Antiklinala čije je tjeme ero-
dirano.
aerobic bacteria – aerobne bakterije. Bakterije koje
su aktivne uz slobodni kisik, koje za život trebaju
slobodni kisik u zraku i vodi. Uzrokuju većinu organ-
skog raspada i mogu proizvoditi sluz koja se naku-
plja na površinama metala u bušotinama i uzrokuje
koroziju; v. anaerobic bacteria.
aerobic decay – aerobno raspadanje. Razlaganje or-
ganskih tvari, ponajprije mikroorganizmima uz pri-
sutnost slobodnog kisika. Konačni produkti raspada-
nja su ugljik-dioksid i voda.
aerogeology – aerogeologija. Geološko izučavanje i
interpretacija podataka opažanjem i snimanjem iz
zraka. Termin se u širokom smislu rabi kao sinonim
pojma fotogeologija (v. photogeology).
aeromagnetic survey – aeromagnetsko (zračno ma-
gnetsko) snimanje. Magnetsko snimanje (v. magnetic
survey), mjerenje jakosti Zemljinog magnetskog (ge-
omagnetskog) polja (earth’s magnetic field) magne-
tometrom vučenim (transportiranim) zrakoploom
ili helikopterom (v. airborne magnetometer). Razlike
između vrijednosti stvarnih mjerenja i teoretskih vri-
jednosti ukazuju na anomalije magnetskog polja koje
su odraz promjena tipa stijena ili njihove debljine.
AFM diagram – dijagram AFM. U petrologiji – trokutni
(ternarni) dijagram koji prikazuje pojednostavnjeni
komponentni sastav metamorfozirane pelitske stije-
ne nanošenjem molekularnih količina triju kompo-
nenata – aluminijskog oksida, Al2O3 (komponenta A),
A-frame
željeznog oksida (željeznog monoksida), FeO (kom-
ponenta F) i magnezijskog oksida, MgO (komponen-
ta M); v. ACF diagram, A’KF diagram.
A-frame – dvonožni nogari (nosač). (1) Konstrukcija A-
oblika (oblika slova A) koja je stacionarna i potporna
komponenta tornja sklopivog bušaćeg uređaja i na
kojoj je toranj usidren kada je u vertikalnom polo-
žaju ili radnom položaju za bušenje. (2) Potporanj
A-oblika za nepokretni koloturnik (crown block) na
vrhu standardnog bušaćeg tornja.
aftercooler, after cooler – izlazni (sekundarni) hladio-
nik. Uređaj za hlađenje prirodnog plina koji prolazi
kroz stupnjeve kompresora na kompresorskoj stani-
ci. Plin se komprimiranjem zagrijava i mora se ohla-
diti prije ulaska u transportni plinovod.
afterflow, after flow – pritjecanje nakon zatvaranja
bušotine. U ispitivanjima bušotina metodom porasta
tlaka – strujanje fluida iz ležišta u bušotinu nakon
njena zatvaranja na površini (ušću) u svrhu mjere-
nja porasta ležišnog tlaka (v. pressure-buildup test).
Zatvaranjem bušotina na površini pritjecanje fluida
se ne prekida trenutno, nego može potrajati od ne-
koliko minuta do nekoliko sati, ovisno o svojstvima
fluida i volumenu kolone uzlaznih cijevi (tubing), i
postupno se smanjuje sve dok stlačivanje fluida u
kanalu bušotine ne prouzroči porast tlaka. Ako je
slojni fluid u bušotini visokostlačiv i kapacitet stru-
janja malen, period naknadnog strujanja može biti
dug i, obratno, visokoproduktivne bušotine s ma-
lom proizvodnjom plina imaju zanemariv period
naknadnog pritjecanja. Naknadno pritjecanje fluida
uzrokuje izobličenje krivulje porasta tlaka u ranom
periodu mjerenja. Njegov utjecaj se može umanjiti
zatvaranjem bušotine na dnu umjesto na površini.
Sinonim: afterproduction.
afternoon tour – poslijepodnevna smjena. Smjena
radnika na bušaćem postrojenju (garnituri) između
16.00 i 24.00 sata; v. tour.
afterproduction, after production – (1) pritjecanje na-
kon zatvaranja bušotine, v. afterflow. (2) proizvodnja
nakon zatvaranja bušotine. Fluidi koji struje iz ležišta
u bušotinu nakon njena zatvaranja.
Aftonian – Afton, aftonski interglacijal (međuledeno
doba). Klasični prvi stadij interglacijala (međulede-
nog doba – interglacial stage) pleistocenske epohe
(Pleistocene epoch) u Sjevernoj Americi. Slijedi nakon
stadija glacijala (ledenog doba) Nebraska (Nebraskan
glacial stage), a prethodi stadiju glacijala Kansan
(Kansan glacial stage). Usporediv je sa stadijem inter-
glacijala Günz-Mindel (v. Günz-Mindel) na području
Alpa. Sinonim: Aftonian interglacial.
Aftonian interglacial – aftonski interglacijal (međule-
deno doba), Afton, v. Aftonian.
age – (1) doba. U geokronologiji – (a) Formalna geo-
kronološka jedinica, odnosno jedinica geološkog
vremena (v. geochronologic unit), tijekom kojeg su
nastale stijene odgovarajućeg stratigrafskog kata (v.
stage). Jedinica doba je najnižeg reda (ranga) i kraća
je od epohe (v. epoch) – obično traje između milijun
i nekoliko milijuna godina; v. chron, subage. (b) Opći
pojam koji se neformalno rabi za označavanje od-
sječka geološkog vremena tijekom kojeg su nastale
stijene bilo koje stratigrafske jedinice. (c) Vremenski
odsječak neodređenog trajanja u povijesti Zemlje
koji je karakteriziran dominantnim ili važnim tipom
28 age ratio
oblika života, na primjer, doba gmazova (Age of rep-
tiles). (d) Vrijeme tijekom kojeg se odvijao određeni
geološki događaj (zbivanje) ili niz događaja ili koje
je bilo obilježeno osobitim fizičkim uvjetima, na pri-
mjer, ledeno doba (Ice Age). (2) starost. (a) Položaj na
geološkoj vremenskoj skali, na primjer, stijene pale-
ogenske starosti (rocks of Paleogene age). (b) Stadij
razvoja morskog leda – termin se obično odnosi na
odsječak vremena koji počinje s formiranjem leda i
traje do povećanja njegove debljine.
age determination – određivanje starosti. Procjena ge-
ološke starosti faunističkim, stratigrafskim ili fizičkim
metodama koje uključuju određivanje relativne obil-
nosti radioaktivnog izotopa roditelja i radiogenog
izotopa kćeri. Neke metode određivanja relativne
starosti se baziraju na stupnju kemijske promjene, na
primjer, na stupnju hidratacije opsidijana ili stupnju
apsorpcije fluora koštanim tkivom.
age equation – jednadžba apsolutne starosti. Matema-
tički izražena veza (ovisnost) između radioaktivnog
raspada i geološkog vremena; v. general age equati-
on.
Age (age) of Amphibians – doba vodozemaca (amfibi-
ja). Neformalni naziv kasnog paleozoika (late Paleo-
zoic), tj. karbona (Carboniferous) i perma (Permian).
Age (age) of Coal – doba ugljena. Neformalni naziv kar-
bona (Carboniferous). Sinonim: coal age.
Age (age) of Cycads – doba cikadofita. Neformalni na-
ziv jure (Jurassic).
Age (age) of Ferns – doba paprati. Neformalni naziv
pensilvanijskog perioda (Pennsylvanian).
Age (age) of Fishes – doba riba. Neformalni naziv silura
(silurskog perioda, Silurian, Silurian period) i devona
(devonskog perioda, Devonian, Devonian period).
Age (age) of Gymnosperms – doba golosjemenjača
(gimnospermi). Neformalni naziv mezozoika (mezo-
zojske ere, Mesozoic, Mesozoic era).
Age (age) of Mammals – doba sisavaca (mamalija). Ne-
formalni naziv kenozoika (kenozojske ere, Cenozoic,
Cenozoic era).
Age (age) of Man – doba čovjeka. Neformalni naziv
kvartara (kvartarnog perioda, Quaternary, Quater-
nary period).
Age (age) of Marine Invertebrates – doba morskih
beskralješnjaka. Neformalni naziv kambrija (kambrij-
skog perioda, Cambrian, Cambrian period) i ordovi-
cija (ordovicijskog perioda, Ordovician, Ordovician
period).
Age (age) of Reptiles – doba reptila (gmazova). Nefor-
malni naziv mezozoika (mezozojske ere, Mesozoic,
Mesozoic era).
age of the Earth – starost Zemlje. Odsječak vremena,
jednak 4,5 milijarde godina, tijekom kojeg se Zemlja
u biti očuvala kao danas. Određen je na bazi izraču-
navanja izotopnih odnosa olova i uransko-olovnim
i rubidijsko-stroncijskim datiranjem meteorita. Naj-
starije datirane terestričke stijene su nastale prije
približno 3,5 milijarde godina.
Age (age) of Trilobites – doba trilobita. Neformalni na-
ziv kambrija (Cambrian).
age ratio – starosni omjer. Omjer količine izotopa kćeri
i izotopa roditelja na kojem se osniva jednadžba ap-
solutne starosti (age equation). Međutim, za valjano
određivanje geološke starosti izotopni sustav mora
ostati zatvoren nakon stvrdnjavanja (solidifikacije),
ager
metamorfizma ili sedimentacije, konstanta raspada
mora biti poznata i uzorak mora biti zaista reprezen-
tativan za stijenu iz koje je uzet.
ager – tlačna komora zaklopaca plinskog lifta. Tlačna
komora ispunjena vodom koja se rabi za primjenu
vanjskog tlaka na zaklopce (ventile) plinskog lifta
(gaslifta).
agglomerate – aglomerat. U geologiji – termin koji je
prvotno bio predložen za označavanje kaotične na-
kupine grubog uglatog piroklastičnog materijala, ali
je nakon toga različito definiran od pojedinih istra-
živača, tako da ga sada treba definirati u kontekstu
kako bi se izbjegla zabuna.
agglutinate – aglutinat, aglutinit. U geologiji – sto-
pljeni piroklastični sediment s piroklastima vezanim
(cementiranim) staklastim materijalom ili je karak-
teristično postojanje fragmenata šljake (troske) i
nepostojanje tufogene osnovne mase. Sinonim:
agglutinite.
agglutination – aglutinacija. U geologiji – sinonim
termina cementacija sedimentnih stijena (v. cemen-
tation), osobito grubozrnastih, kao što su breče ili
konglomerati.
agglutinite – aglutinit, aglutinat, v. agglutinate.
aggradation – agradacija. (1) U geomorfologiji – (a)
Nadogradnja Zemljine površine taloženjem sedime-
nata, osobito nadogradnja koju izvodi rijeka radi us-
postavljanja ili održavanja postojanog i jednoličnog
nagiba. Sinonim: upgrading; v. degradation, grada-
tion. (b) v. accretion. (2) Širenje ili rast trajno zamr-
znutog tla (permafrosta) pod sadašnjim klimatskim
uvjetima usljed prirodnih ili umjetnih uzroka. Proces
suprotan degradaciji (v. degradation, permafrost). (3)
U stratigrafiji – vertikalna komponenta transgresiv-
nog nalijeganja (coastal onlap).
aggradation recrystallization – agradacijska prekri-
stalizacija. Prekristalizacija čiji je rezultat povećanje
(rast) kristala za razliku od degradacijske prekristaliza-
cije (v. degradation recrystallization).
aggraded valley plain – naplavljeno dno doline. Aluvi-
jalna ravnica (v. alluvial plain) ili vodoplavna (poplav-
na) ravnica, ravnica formirana rijekom koja naplavlju-
je svoju dolinu ispunjenu aluvijalnim sedimentima
veće debljine od debljine sedimenata u koritu rijeke
(stream-built flood plain).
aggregate – agregat. (1) U geologiji – masa ili tijelo
sastavljeno od čestica stijena, mineralnih zrna ili
njihove smjese koje se mogu razdijeliti mehaničkim
načinima. (2) U graditeljstvu – svaki tvrdi, inertni ma-
terijal, kao što su pijesak, šljunak, troska ili lomljeni
kamen, čiji se fragmenti različite veličine miješaju s
vezivom (cementom) ili bitumenom (asfaltom) za
proizvodnju betona ili žbuke ili koji se primjenjuje
sam (na primjer pri gradnji željezničkih pruga i ce-
sta). Termin katkada uključuje i stijenski materijal
koji se primjenjuje u metalurgiji kao dodatak za
ubrzanje taljenja rude. (3) U tehnici – skup istovrsnih
ili raznovrsnih dijelova koji zajedno čine jedinicu ili
postrojenje, na primjer parna turbina i generator u
strojarstvu.
aggregate polarization – agregatna polarizacija. U
optici kristala – slika, koja se vidi u ukrštenim nikoli-
ma (Nikolovim prizmama – crossed nicols) pri izuča-
vanju finozrnastog kristalnog agregata, sastavljena
od različitih interferencijskih boja različito orijenti-
29 air-balanced pumping unit
ranih zrna. Postojanje agregatne polarizacije može
pokazati kristalnu prirodu materijala koji u običnom
svjetlu izgleda amorfan.
aggregation – agregacija (gomilanje, skupljanje) če-
stica. (1) Formiranje nakupina čestica (agregata) u
fluidu – u vodi ili isplaci na bazi vode čestice gline
formiraju agregate nakon masovnog ulaska iona
tvrdoće u slatkovodnu isplaku ili tijekom prijelaza
na vapnenu ili gipsnu isplaku. Agregacija uzrokuje
drastično smanjenje plastične viskoznosti, granice
tečenja i čvrstoće gela. (2) Dio procesa pročišćavanja
otpadne vode i bistrenja vode – polimeri ili alauni
uzrokuju gomilanje koloidnih čestica u agregate koji
se lakše separiraju.
agnathan fishes – agnate, beščeljustousne, beščeljuste,
v. agnathans.
agnathans (Agnatha) – agnate, beščeljustousne, bešče-
ljuste. Najprimitivniji razred vertebrata (kralješnja-
ka, vertebrates). Karakterizirane su nepostojanjem
pravih čeljusti (true jaws). Stratigrafska rasprostra-
njenost: ordovicij-danas. Sinonimi: agnathan fishes,
agnathous fishes, jawless fishes.
agnathous fishes – agnate, beščeljustousne, beščelju-
ste, v. agnathans.
agnostids (Agnostida) – agnostidi. Red fosilnih trilo-
bita (trilobites). Obuhvaćaju male forme s podjedna-
kim cefalonom (štitom glave, cephalon) i pigidijem
(repnim štitom, pygidia) i sa samo dva segmenta
(članka, segments) toraksa (štita trupa, thorax). Stra-
tigrafska rasprostranjenost: donji kambrij-gornji or-
dovicij.
Agnotozoic, Agnotozoic era – agnotozoic, agnotozoj-
ska era, proterozoik, v. Proterozoic.
agonic line – agona. Izogona (v. isogonic line) koja spa-
ja mjesta na površini Zemlje na kojima je magnet-
ska deklinacija jednaka nuli (koja spaja točku nulte
magnetske deklinacije). Položaj agone se mijenja u
skladu sa sekularnim varijacijama magnetskog polja
Zemlje.
ahermatypic coral – ahermatipni koralj, ahermatip. Ne-
grebenotvorni koralj (koralj koji ne izgrađuje grebe-
ne); koralj bez simbiotskih alga; koralj sposoban za
život u hladnoj, dubokoj i mračnoj vodi (za razliku od
hermatipnog koralja – v. hermatypic coral). Sinonim:
ahermatype.
ahermatype – ahermatip, v. ahermatypic coral.
air-balanced beam pumping unit – pumpni uređaj s
pneumatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pum-
ping unit.
air-balanced beam pump unit – pumpni uređaj s pne-
umatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pumping
unit.
air-balanced pumper – pumpni uređaj s pneumatskim
uravnoteženjem, v. air-balanced pumping unit.
air-balanced pumping unit – pumpni uređaj s pne-
umatskim uravnoteženjem. Pumpni uređaj naftne
bušotine s balansirom (njihalica dubinske naftne
pumpe) koji upotrebljava komprimirani zrak za
uravnotežavanje kolone klipnih (pumpnih) šipki.
Uređaj sadrži cilindrični rezervoar u kojem se na-
laze zračni cilindar (komora), klip i klipnjača, a pri-
čvršćen je za kraj njihala što je bliži ušću bušotine.
Prigušuje udare i eliminira potrebu za protuutezima
na suprotnom kraju njihala. Sinonim: air-balanced
beam pumping unit, air-balanced beam pump unit,
airborne magnetometer
air-balanced pumper, air-counterbalanced pumping
unit; v. beam-balanced pumping unit, crank-balanced
pumping unit.
airborne magnetometer – aeromagnetometar. Ma-
gnetometar transportiran zrakoplovom – instru-
ment za mjerenje magnetskog polja Zemlje (geo-
magnetskog polja – earth’s magnetic field) iz zraka
dok je transportiran zrakoplovom. Uobičajeni tipovi
aeromagnetometara su magnetometar zasićenja
(flux-gate magnetometer), protonski magnetometar
(nuclear-precession magnetometer) i magnetometar
s optičkim pumpanjem (optically pumped magneto-
meter). Sinonimi: aerial magnetometer, flying magne-
tometer.
air-counterbalanced pumping unit – pumpni uređaj
s pneumatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pum-
ping unit.
air-cut mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut
mud.
air displacement of oil – istiskivanje nafte zrakom. Me-
toda povećanja iscrpka nafte (EOR–metoda) injekti-
ranjem zraka u ležište. Iako je zrak jeftiniji istiskivajući
agens od drugih plinova (npr. inertnih ili prirodnih),
nedostaci te metode su znatni – korozija opreme u
bušotini, nastanak eksplozivne smjese i oksidacija
nafte u ležištu (što može dovesti do stvaranja spo-
jeva koji reduciraju protok nafte). Nema praktičnu
primjenu; Sinonimi: air drive (of oil), oil displacement
by air.
air drive (of oil) – istiskivanje nafte zrakom, v. air dipla-
cement of oil.
air drill – pneumatski bušaći uređaj (bušilica). Uređaj za
bušenje s ispuhivanjem dna bušotine (čišćenje dna
bušotine od probušenih krhotina stijena) komprimi-
ranim zrakom.
air drilling – bušenje s ispuhivanjem zrakom. Rotacijsko
bušenje (v. rotary drilling) u kojem se za iznošenje
krhotina (čestica) izbušenih stijena iz bušotine (za
ispuhivanje kanala bušotine) i hlađenje bušaćeg
dlijeta primjenjuje plin (obično komprimirani zrak ili
dušik) umjesto ispiranja konvencionalnom bušaćom
isplakom. Prednost bušenja s primjenom zraka je u
tome što se obično postižu znatno veće brzine buše-
nja nego kada se buši s ispiranjem tekućinom i što se
može eliminirati problem gubitka cirkulacije, a nedo-
statci su nemogućnost kontrole pritjecanja fluida iz
formacije u bušotinu i destabilizacija stijenke kanala
bušotine, jer u bušotini ne vlada tlak koji osiguravaju
tekućine. Ispuhivanje bušotine zrakom također nije
prikladno kada se mogu sresti znatni volumeni vode
ili kada prirodni plin može stvoriti eksplozivnu smje-
su u bušotini.
air factor – faktor pretička zraka, v. excess air ratio.
air flux – tok injektiranog zraka. Volumetrijski protok
injektiranog zraka u procesu podzemnog izgaranja
nafte (termička metoda povećanja iscrpka nafte/
EOR-metoda) koji osigurava podržavanje izgaranja
nafte u ležištu. Izražava se u Sm3/dan-m2 površine
poprečnog presjeka fronte izgaranja. Čini, zajedno
s potrebnim volumenom zraka (v. air requirement) i
sadržajem goriva (v. fuel content), važan parametar
u projektiranju procesa. Sinonim: injected air flux; v.
in-situ combustion.
air flux density – gustoća toka injektiranog zraka. Ko-
ličina (volumen) injektiranog zraka u procesu pod-
30 air-oil ratio (AOR)
zemnog izgaranja nafte (termička metoda poveća-
nja iscrpka nafte/EOR-metoda) koja je potrebna za
podržavanje izgaranja jediničnog volumena ležišne
stijene tijekom 1 sata. Izražava se kao Sm3 zraka/m3
ležišne stijene na 1 sat; v. in-situ combustion.
air gas – (1) uzdušni (zračni) plin. Generatorski plin (pro-
ducer gas) dobiven propuhivanjem sloja užarenog
goriva (koksa, ugljena, treseta) zrakom. Glavne kom-
ponente su dušik i ugljik-monoksid. (2) generatorski
plin, v. producer gas, 1. (3) aerizirani plin. Smjesa gori-
vog plina i zraka. Sinonim: aerated gas.
air gun – zračni top. U marinskoj seizmičkoj prospek-
ciji – pneumatski izvor seizmičke energije koji se
najčešće primjenjuje u seizmičkim istraživanjima u
podmorju. Visokotlačni zrak (obično pod tlakom 140
bar/2.000 psi) naglo se ispušta (injektira kao mjehu-
rić) iz komore topa u vodu. Oslobađanje komprimi-
ranog zraka generira (stvara) akustički val (jak impuls
tlaka) i formira zračni mjehur koji oscilira i tako izazi-
va niz padajućeg tlaka koji slijedi početni impuls. Pri-
mjenjuje se raspored zračnih topova u kojem topovi
imaju različit sadržaj zraka tako da oscilacije zrač-
nog mjehura imaju različite periode i, prema tome,
nastoje poništiti jedna drugu, a početni impulsi se
pojačavaju. Zračni topovi se obično aktiviraju svakih
10 sekundi i za njihovu opskrbu stlačenim zrakom
su potrebni vrlo veliki kompresori za zrak. Zračni to-
povi se također primjenjuju u minskim bušotinama
ispunjenim vodom na kopnu (kao izvor energije za
vertikalno seizmičko profiliranje) i u modificiranom
obliku na površini kopna.
air-gun source – pneumatski seizmički izvor, v. air gun.
air heave – zračno nadimanje. Proces deformacije pla-
stičnih sedimenata povećavanjem šupljina ispunje-
nih zrakom koji se nakupio u sedimentima (zračnih
džepova), na primjer, bujanjem malih mjehurića zra-
ka koji se dižu kroz pijesak u donjem rubu plime na
plažama; v. gas heave.
air-heave structure – struktura zračnog nadimanja.
Struktura zgnječenih sedimenata za koju se vjeruje
da je posljedica zračnog nadimanja (v. air heave).
Takvi sedimenti se sastoje od malih (promjera neko-
liko centimetara) kupolastih ispupčenja obrubljenih
finoslojevitim pijeskom i s jezgrom koja sadrži nela-
minirani (neraslojeni) pješčenjak; v. gas-heave struc-
ture.
air hoist – pneumatsko vučno vitlo (dizalica), v. tugger.
air injection – injektiranje zraka, v. air displacement of
oil.
air-injection porosity – poroznost po porozimetru.
Poroznost uzorka stijene izmjerena porozimetrom.
Zrak se injektira u vakuumsku komoru s uzorkom
poznata volumena. Za izračunavanje poroznosti se
primjenjuje Boyleov zakon na osnovi volumena i
promjene tlaka. Metoda mjerenja poroznosti injek-
tiranjem zraka je najtočnija pogonska metoda odre-
đivanja poroznosti.
air lift – zračni lift, erlift. U proizvodnji nafte – podiza-
nje nafte iz bušotine na površinu injektiranjem zraka
(komprimiranim zrakom).
air-oil ratio (AOR) – zračno-naftni faktor. Omjer volu-
mena injektiranog zraka (pri standardnim uvjetima)
i volumena proizvedene nafte. Praktične vrijedno-
sti se kreću od 500 do 3.500 m3/m3. Čini parametar
karakterizacije procesa podzemnog izgaranja nafte
air pressure
(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-me-
toda); v. in-situ combustion.
air pressure – tlak zraka, v. atmospheric pressure.
air requirement – potrebna količina zraka. Volumen
zraka (pri standardnim uvjetima) koji je potreban
za izgaranje jediničnog volumena ležišne stijene.
Praktične vrijednosti iznose od 160 do 400 Sm3/m3.
Zajedno s tokom injektiranog zraka (v. air flux) i sadr-
žajem goriva (v. fuel content) čini važan parametar u
projektiranju procesa podzemnog izgaranja nafte; v.
in-situ combustion.
air shooting – zračno paljenje, paljenje iznad površine.
U seizmičkom istraživanju (prospekciji) – metoda
uzbude seizmičkog impulsa (generiranja seizmičke
energije) u Zemlji detoniranjem eksplozivnih punje-
nja u zraku. Eksploziv se obično postavlja na stupove
tako da se eksplozijski udarni val širi po većoj po-
vršini zemlje nego kada bi eksploziv bio postavljen
na površini tla (metoda paljenja se također naziva
Poulterovom metodom po američkom geofizičaru
T. Poulteru).
air shrinkage – zračno skupljanje. Smanjivanje volume-
na gline isušivanjem pri sobnoj temperaturi.
air tugger – pneumatsko vučno vitlo (dizalica), v. tugger.
air weight – težina u zraku. Težina bušaće kolone (kolo-
ne bušaćih alatki) koja cijela visi u zraku.
Airy hypothesis – Airyjeva hipoteza. Hipoteza meha-
nizma izostazije (isostasy), predložena od G.B. Airyja,
koja postulira ravnotežu blokova Zemljine kore jed-
nake gustoće, ali različite debljine (veličine) – na taj
način topografski više planine trebaju imati jednaku
gustoću kao i drugi blokovi kore, ali veću masu i du-
blje korijenje.
aïstopods (Aïstopoda) – aistopodi. Red izumrlih amfi-
bija (vodozemaca, amphibians). Karakterizirani su cr-
volikim ili zmijolikim oblikom i bez apendikularnog
skeleta (appendicular skeletons). Stratigrafska raspro-
stranjenost: donji mississippi- donji perm.
A’KF diagram – dijagram A’KF. U petrologiji – trojni (ter-
narni) dijagram na kojem je prikazan pojednostav-
njeni sastav metamorfnih stijena. Konstruira se na-
nošenjem molekulskih količina triju komponenata:
A’= aluminij-oksid, Al2O3 + ferioksid, Fe2O3 – (natrij-
oksid, Na2O + kalij-oksid, K2O + kalcij-oksid, CaO); K
= kalij-oksid, K2O; F = feroksid, FeO + magnezij-oksid,
MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A’+K+F (u molo-
vima) preračunava se na 100%. Dijagram se primje-
njuje kao dopuna dijagramu ACF kada je potrebno
prikazati minerale koji sadrže K-komponentu; v. ACF
diagram, AFM diagram.
alarm concentration – upozoravajuća koncentracija
plina. Maksimalna dopuštena koncentracija plina u
zraku, pri kojoj se njegovo postojanje (prisutnost)
može ili mora utvrditi po mirisu (odgovarajući inten-
zitet mirisa treba biti najmanje jednak dva stupnja
skale intenziteta mirisa).
A layer – sloj A. Seizmičko područje (sloj) Zemlje ekvi-
valentno njenoj kori (crust). Prostire se od površine
do Mohorovičićeve plohe diskontinuiteta (Mohoro-
vičić discontinuity). Sloj A je dio Zemljine unutraš-
njosti u skladu s njenom klasifikacijom na slojeve
od A do G; v. B layer, C layer, D layer, E layer, F layer,
G layer.
Albertan – albert. Stratigrafska serija srednjeg kambri-
ja (Middle Cambrian) po provincijskoj skali Sjeverne
31 albitophyre
Amerike. Slijedi nakon serije vokoban (Waucoban), a
prethodi seriji kroaks (Croixian).
albertite – albertit. Tamnosmeđi do crni asfaltni pirobi-
tumen (asphaltic pyrobitumen) s konkoidalnim (školj-
kastim) lomom. Sreće se u obliku žila debljine od 0,3
do 5 metara u tzv. albertskom šejlu (Albert shale). Dje-
lomično je topljiv u terpentinu, a praktično netopljiv
u alkoholu. Zastarjeli sinonim: albert coal.
albert-coal – albertit, v. albertite.
Albian, Albian stage – alb. Stratigrafski kat najgornjeg
dijela donje krede (uppermost Lower Cretaceous)
u Europi – iznad apta (Aptian), a ispod senomana
(Cenomanian). Obuhvaća vremenski raspon od pri-
je 107 do 95 (ili 108 do 100) milijuna godina. Prema
nekim autorima, alb je kat srednje krede (Middle Cre-
taceous).
albite – albit. (1) Bezbojni ili mliječnobijeli triklinski mi-
neral iz skupine glinenaca (feldšpata – feldspar gro-
up), varijetet plagioklasa. Albit je također alkalijski
glinenac (alkali feldspar) i triklinska je modifikacija
natrijskog glinenca (sodium feldspar). Sreće se u svim
skupinama stijena stvarajući običnu komponentu
(sastavni dio) granita i drugih eruptivnih (magmat-
skih) stijena od kiselog (acidic) do srednjeg sastava
(intermediate). Široko je rasprostranjen u niskotem-
peraturnim metamorfnim stijenama (facijesa zele-
nih škriljevaca, greenschist facies) i redovito se taloži
iz hidrotermalnih otopina u šupljinama i žilama.
Kristali albita često formiraju polisintetske sraslace,
pretežito prema albitskom zakonu sraštanja. Sinoni-
mi: sodaclase, white feldspar, white schorl; v. analbite,
sodium feldspar. (2) Čisti natrijski glinenac (feldšpat)
– krajnji član izomorfnog niza plagioklasa (plagioc-
lase series).
albite-epidote-amphibolite facies – albit-epidot-am-
fibolitski facijes. Skup metamorfnih mineralnih asoci-
jacija (facijes) u kojem su bazične stijene predstav-
ljene rogovačom (hornblendom) + albitom + epido-
tom. Ekvivalentan je epidot-amfibolitskom facijesu
(epidote-amphibolite facies), neizvjesnog je statusa i
prijelazan između facijesa zelenih škriljavaca (green-
schist facies) i amfibolitskog facijesa (amphibolite fa-
cies). Općenito se vjeruje da mu pogoduju viši tlakovi
regionalne metamorfoze (metamorfizma).
albite-epidote-hornfels facies – albit-epidot-rožnački
facijes. Skup metamorfnih mineralnih asocijacija (fa-
cijes) u kojem su bazične stijene predstaljene albitom
+ epidotom + kloritom + aktinolitom. Tipičan je za
vanjske dijelove kontaktnih aureola. Ne razlikje se ja-
sno od facijesa zelenih škriljavaca (greenschist facies)
i mnogi specijalisti mu zapravo ne daju status meta-
morfnog facijesa (metamorphic facies).
albite porphyrite – albitofir, albitit, v. albitite.
albitite – albitit, albitofir. Porfirna eruptivna (magmat-
ska) stijena koja sadrži fenokristale albita u osnovnoj
masi sastavljenoj pretežito od albita. Uobičajeni ak-
cesorni (sekundarni, sporedni) minerali su muskovit,
granat, apatit, kvarc i neprozirni (opaki) oksidi. Sino-
nimi: albite porphyrite, albitophyre.
albitization – albitizacija. U petrologiji – proces unoše-
nja (introduction) albita ili zamjene minerala (repla-
cement)albitom u eruptivnim stijenama, odnosno
nastanak albita kao sekundarnog minerala. Obično
je zamijenjen kalcijski plagioklas.
albitophyre – albitofir, albitit, v. albitite.
alcohol displacement of oil
alcohol displacement of oil – istiskivanje nafte alkoho-
lom. Tip miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (EOR-
metoda). Laboratorijski pokusi s tercijarnim butilnim
alkoholom (prioritetno topljiv u naftnoj fazi) i izopro-
pilnim alkoholom (prioritetno topljiv u vodenoj fazi)
nisu potvrđeni uspješnom primjenom na naftnim
poljima. Fazno ponašanje sustava fluida se prikazuje
ternarnim dijagramom s alkoholom, naftom i vodom
kao komponentama.
alcohol-slug drive – istiskivanje nafte obrokom alkoho-
la. Proces miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta spe-
cificiranim (programiranim) volumenom alkohola
(izraženim kao dijela pornog volumena ležišta – PV);
v. alcohol displacement of oil.
alcohol-slug process – proces istiskivanja nafte obro-
kom alkohola. Tip miscibilnog procesa povećanja
iscrpka nafte (EOR-procesa) u kojem se primjenjuje
injektiranje programiranog (dimenzioniranog) volu-
mena ili obroka alkohola u ležište, npr. izopropilnog
alkohola; v. alcohol displacement of oil.
alcyonarian corals – alcionarije, kožasti (kožnati) kora-
lji, v. alcyonarians.
alcyonarians (Alcyonaria) – alcionarije, kožasti (kož-
nati) koralji. Podrazred antozoa (koralja, anthozoans,
corals). Karakterizirani su kolonijskim formama (colo-
nial forms) s osam perastih lovaka (tentakula – pinna-
te tentacles), unutarnjim skeletom (endoskeleton) i s
osam potpunih septi (pregrada – complete septa).
Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas. Sino-
nim: alcyonarian corals; v. octocorals.
Aldanian – aldan. Stratigrafski kat donjeg kambrija
(Lower Cambrian) u Europi – iznad pretkambrija (Pre-
cambrian), a ispod lenana (Lenan).
aleurite – alevrit. Nekonsolidirani (necementirani, ne-
vezani) sediment s teksturom između pijeska i gline.
Sastoji se od čestica promjera između 0,01 i 0,1 mm.
Termin je uobičajen u ruskoj literaturi i često se pre-
vodi (ekvivalentan je) engleskim terminom silt (v.).
aleurolite – alevrolit. Konsolidirani (cementirani, ve-
zani) alevrit (v. aleurite). Po teksturi, stijena između
pješčenjaka i šejla, osobito siltston (v. siltstone); v.
aleurite.
Alexandrian – aleksandrij. Stratigrafska serija donjeg si-
lura (Lower Silurian) po provincijskoj skali u Sjevernoj
Americi – iznad ordovicijskog sinsinata (Cincinnati-
an), a ispod nijagare (Niagarian). Obuhvaća vremen-
ski raspon od prije 425 do 422 milijuna godina.
algae (Algae) – alge. Odjeljak fosilnih i suvremenih bi-
ljaka talofita (steljnjača, thallophytes). Fotosintezne,
gotovo samo vodene (morske, slatkovodne) biljke s
ekstremno raznolikim životnim ciklusima i fiziološ-
kim procesima. Veličina varira od jednostavnih jed-
nostaničnih oblika do divovskih kolonija (nakupine
duljine nekoliko metara). Vapnene ili kalcificirane
alge doprinose u ogromnim količinama stvaranju
vapnenaca. Neke alge (diskoasteri, kokolitofori) do-
bri su provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska ra-
sprostanjenost: pretkambrij-danas.
algae wash – algalni nanosi. Priobalni nanosi koji se
pretežito sastoje od nitastih algi (filamentous algae).
algal – algalni, alginski. Koji pripada algama (odnosi se
na alge) ili je od njih izgrađen.
algal limestone – algalni vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac sastavljen većinom od ostataka algi koje
proizvode kalcij-karbonat. Algalni vapnenac je ka-
32 alicyclic hydrocarbons
rakterističan za rani paleozoik, osobito za kambrij-
sko-ordovicijske sedimente Apalača (Appalachians).
algal mat – algalna livada. U geologiji – površina koja
nastaje u tropskom plimnom području (intertidalu).
Niti alga drže na mjestu zalegnuti mikrit (vapnenački
mulj) pod njima. Oluje spiru mikrit na algalnu livadu
stvarajući tako na vrhu novu algalnu livadu i poveća-
vajući njenu debljinu. Istaloženi vapnenac može biti
i matična stijena (source rock) i ležišna stijena (reser-
voir rock) za ugljikovodike.
algal mound – algalni humak. Lokalno odebljanje u
vapnencu stvoreno uglavnom postojanjem određe-
nog tipa stijena (npr. masivnih kalcilulita) koji sadrže
alge.
algal pisolite – algalni pizolit. Tip pizolita, sedimentne
čestice sferičnog ili eliptičnog oblika i promjera ve-
ćeg od 2 mm (v. pisolite). Kada se čestice kotrljaju oko
površine sedimenata vežu ih modrozelene alge uza
se i višestruko ih oblažu koncentričnim laminama.
Postojanje algalnih pizolita u vapnencima pokazuje
da je karbonatni sediment bio istaložen u slanoj vodi
marinske sredine sedimentacije ili u slanim jezerima;
v. vadose pisolite.
algal reef – algalni greben (rif). Organski greben ili rif
(v. organic reef) sastavljen pretežito od ostataka algi,
odnosno greben u čijoj su izgradnji uglavnom su-
djelovale ili sudjeluju alge koje luče kalcij-karbonat.
Algalni grebeni mogu biti visoki i do 10 metara i pro-
mjera preko 15 m.
algal ridge – algalni hrbat. Niski hrbat ili rubno izdi-
gnuće na morskoj (vanjskoj) strani grebenskog pli-
ćaka (reef flat), građen od kalcij-karbonata koji luče
aktivno rastuće vapnene alge (calcareous algae); v.
algal rim, coralgal ridge, lithothamnion ridge.
algal rim – algalni obrub. Nisko, malo izdignuće iz-
građeno aktivno rastućim vapnenim algama na za-
vjetrinskoj strani osamljenog grebena (reef patch)
u laguni. Osobito je karakteristično za vanjski dio
površine glavnog grebena ili njegov vrh. Može do-
seći veličinu niskog algalnog hrpta (v. algal ridge), a
širina mu znatno varira (katkada može doseći i 500
metara).
algal stromatolite – algalni stromatolit, stromatolit, v.
stromatolite.
algarite – algarit. Bitumen koji je nastao iz algi.
Algoman orogeny – algomanska (kenoranska) oroge-
neza. Orogeneza i prateći prodori granitnih intruzija
koji su obuhvatili pretkambrijske stijene sjeverne
Minnesote i susjednog Ontarija prije 2,4 milijarde
godina i završili (prema kanadskoj klasifikaciji) arhaj-
sku etapu razvoja. Sinonim je za kenoransku oroge-
nezu (Kenoran orogeny) Kanadskog štita (Canadian
Shield).
Algonkian – algonkij. (1) Gornji dio proterozoika (v.
Proterozoic) u prvobitnom značenju termina. (2) Si-
nonim termina proterozoik u kasnijem značenju ter-
mina (v. Proterozoic).
alicyclic hydrocarbons – aliciklički (ciklički alifatski,
nearomatski ciklički) ugljikovodici, ciklički alifati, ci-
kloalifati. Alifatski ugljikovodici čiji ugljikovi atomi
tvore prsten bez dvostrukih ili trostrukih veza. Imaju
svojstva i alifatskih i cikličkih zasićenih spojeva (na-
ziv dolazi od kraćenja imena alifatski ciklički). Dijele
se na zasićene (cikloalkani) i nezasićene (cikloalke-
ni, cikloalkini). Primjer alicikličkog ugljikovodika je
aligned current structure
ciklobutan (cyclobutane). Sinonimi: cyclic aliphatic
hydrocarbons, cyclic aliphatics; v hydrocarbons.
aligned current structure – orijentirana (paleostrujna)
struktura, v. directional structure.
alimentation facies – facijes napajanja sedimentnim
materijalom. Facijesne karakteristike koje ukazuju na
izvor podrijetla sedimenata i određene su uglavnom
sastavom stijena (npr. pješčenjak, glina, čert); v. pre-
cipitation facies.
aliphatic hydrocarbons – alifatski (lančasti) ugljikovo-
dici, ugljikovodici alifatskog reda. Ugljikovodici s uglji-
kovim atomima vezanim u obliku lanca (za razliku
od prstenaste strukture aromatskih ugljikovodika).
Prema jednoj klasifikaciji su jedna od dviju skupina
ugljikovodika (s aromatskim ugljikovodicima) i di-
jele se na alkane (alkanes), alkene (alkenes), alkine
(alkynes) i alicikličke (cikličke alifatske) ugljikovodike
(alicyclic hydrocarbons), dok prema drugim klasifika-
cijama aliciklički ugljikovodici čine zasebnu skupinu.
U sirovim naftama i prirodnom plinu se nalaze alkani
i alkeni. Sinonim: aliphatics; v. hydrocarbons.
aliphatics – alifatski (lančasti) ugljikovodici, ugljikovodi-
ci alifatskog reda, v. aliphatic hydrocarbons.
alkali – (1) alkalija, baza, lužina. U kemiji – svaka izrazito
alkalična supstancija, kao što su hidroksidi i karbona-
ti alkalijskog metala (npr. natrija, kalija). (2) alkalijski.
Pojam za označavanje silikatnih minerala koji sadrže
alkalijske metale i malo kalcija, na primjer, alkalijski
glinenci (feldšpati – alkali feldspar). (3) alkalijski, al-
kalni, v. alkalic, 1.
alkalic – (1) alkalijski, alkalni. U petrologiji – (a) Pojam
koji se odnosi na eruptivnu (magmatsku) stijenu
(igneous rock) u kojoj ima više alkalijskih metala od
prosječnog sadržaja karakterističnog za grupu sti-
jena kojoj ona pripada. (b) Pojam koji se odnosi na
seriju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous-rock
series) u kojima ima više natrija i/ili kalija nego što je
potrebno za stvaranje glinenca (feldšpata) pri posto-
jećem sadržaju silicij-dioksida u stijenama. (c) Pojam
koji se odnosi na seriju eruptivnih (magmatskih) sti-
jena s alkalno-vapnenim indeksom (v. alkali-lime in-
dex) manjim od 51; v. alkali-calcic, calc-alkalic, calcic.
(d) Pojam koji se odnosi na eruptivnu (magmatsku)
stijenu koja pripada Atlantskoj petrografskoj provin-
ciji (v. Atlantic suite). Sinonimi za alkalijski u petro-
logiji su alkali i alkaline. (2) alkalan, alkaličan, bazni,
lužnat. U kemiji – pridjev od alkalije (v. alkali, 1).
alkali-calcic – alkalijsko-kalcijski. Pojam koji se odnosi
na eruptivnu (magmatsku) stijenu (igneous rock) ili
seriju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous-rock
series) u kojima je sadržaj silicij-dioksida između 51 i
56% (masenih), a postotni (maseni) su sadržaji kalcij-
oksida i sume kalij-oksida i natrij-oksida jednaki; v.
alkali-lime index.
alkali-calc index – alkalijsko-kalcijski indeks, v. alkali-
lime index.
alkalic feldspar – alkalijski glinenac (feldšpat), v. alkali
feldspar.
alkali feldspar – alkalijski (alkalni) glinenac (feldšpat,
feldspat). (1) Skupina glinenaca (feldšpata – feldspar
group) koja se sastoji od smjesa (ili miješanih krista-
la) kalijskog glinenca (ortoklasa) i natrijskog glinen-
ca (albita) u svakom omjeru. Ta skupina glinenaca
sadrži alkalijske metale i malo kalcija. (2) Mineral iz
skupine alkalijskih glinenaca (feldšpata) – mikroklin
33 alkaline flood (flooding)
(microcline), ortoklas (orthoclase), sanidin (sanidine),
adular (adularia), albit (albite), anortoklas (anorthoc-
lase) i plagioklas (plagioclase) – u kojem je sadržaj
anortitske komponente manji od 20%. Sinonim: al-
kalic feldspar.
alkali gabbro – alkalijski (alkalni) gabro. Plutonski ekvi-
valent alkalijskog bazalta (alkali basalt). Sadrži pla-
gioklas (plagioclase), klinopiroksen (clinopyroxene) i
obično olivin (olivine). Prisutni su i nefelin (nepheline)
i/ili analcim (analcime), ali čine manje od 10% stije-
ne, a alkalijski glinenac (feldšpat – alkali feldspar) čini
manje od 10% ukupnog glinenca.
alkali lake – alkalno jezero. Slano jezero (v. salt lake),
koje se obično sreće u aridnim područjima, čija voda
sadržava veliku količinu otopljenih karbonata natrija
i kalija i također natrij-klorid (običnu sol) i druge al-
kalne spojeve (soli). Sinonim: alkaline lake; v. potash
lake, soda lake.
alkali-lime index – alkalijsko-kalcijski (alkalijsko-va-
pneni) indeks. Parametar za klasifikaciju eruptivnih
(magmatskih) stijena koji se bazira na sadržaju (izra-
ženom u masenim %) silicij-dioksida u stijeni kada su
sadržaji (u masenim %) kalcij-oksida i sume kalij-oksi-
da i natrij-oksida jednaki. Prema indeksu se razlikuju
četiri kemijske klase eruptivnih stijena: (a) alkalijske
(sadržaj silicij-dioksida manji od 51%, alkalic igneous
rocks); (b) alkalijsko-kalcijske (sadržaj silicij-dioksida
između 51 i 56%, alkali-calcic igneous rocks); (c) kal-
cijsko-alkalijske (sadržaj silicij-dioksida između 56 i
61%, calc-alkalic igneous rocks) i (d) kalcijske (sadržaj
silicij-dioksida veći od 61%, calcic igneous rocks). Si-
nonim: alkali-calc index.
alkaline – (1) alkalijski. (a) U kemiji – koji ima svojstva
alkalije. (b) U kemiji – koji ima pH veći od 7. (c) v. al-
kali, 2. (2) alkalijski, alkalni, v. alkalic, 1.
alkaline basalt – alkalijski (alkalni) bazalt. Termin pred-
ložen kao zamjena za termine alkali basalt (alkalijski
bazalt) i alkali-olivine basalt (alkalijsko-olivinski ba-
zalt). Bazalti s nefelinom (nepheline) i/ili akmitom
(acmite) u CIPW normi (normativnom sustavu – v.
CIPW norm) spadaju u tu kategoriju.
alkaline flood (flooding) – alkalno (kaustično) zavod-
njavanje, istiskivanje nafte otopinom alkalije (kaustič-
nom otopinom). Kemijska metoda povećanja iscrpka
nafte (EOR-metoda) koja primjenjuje injektiranje al-
kalijskih (lužnatih ili kaustičnih) kemikalija u ležište –
najčešće natrij-hidroksida, natrij-ortosilikata, natrij-
metasilikata, natrij-karbonata te amonij-hidroksida,
amonij-karbonata i amonijaka. Reakcija injektirane
alkalije s naftnim kiselinama u ležištu stvara površin-
ski aktivne tvari u ležištu koje pomažu oslobađanje
nafte iz pora (poboljšavaju strujanje nafte u porama)
smanjivanjem međufazne napetosti između nafte i
vode, spontanim emulgiranjem i mijenjanjem karak-
tera močivosti ležišne stijene. Tehnologija procesa
se sastoji od kondicioniranja ležišta predispiranjem
umekšanom vodom, injektiranja obroka otopine al-
kalije, otopine polimera (poželjno radi regulacije po-
kretljivosti fluida i povećanja koeficijenta obuhvata
ležišta) i pufera slatke vode (radi zaštite polimerne
otopine od zagađivanja protiskivajućom vodom) te
kontinuiranog injektiranja potiskivajuće vode do za-
vršetka procesa. Prednosti procesa alkalnog zavod-
njavanja su relativno niski troškovi, bolja regulacija
pokretljivosti fluida nego u procesima istiskivanja
alkaline lake
nafte plinom, primjenjivost na široki dijapazon sloj-
nih nafti i lakoća pretvaranja konvencionalnog za-
vodnjavanja u alkalno. Nedostatci su potencijalna
korozija (cjevovoda, rezervoara, uzlaznih cijevi), od-
laganje gipsa ili anhidrita u kanalu proizvodnih bu-
šotina, disperzija alkalne otopine. Sinonimi: alkaline
waterflood, caustic drive, caustic flood, caustic water-
flood; v. emulsification and entrainment mechanism,
emulsification and entrapment mechanism, wettabi-
lity reversal mechanism, screening criteria – alkaline
flooding.
alkaline lake – alkalno jezero, v. alkali lake.
alkaline loss – gubitak alkalije. Dio alkalije u procesu
alkalnog zavodnjavanja (kemijska metoda poveća-
nja iscrpka nafte, v. alkaline flood) koji ne sudjeluje u
reakciji s naftnim kiselinama u ležištu, nego se gubi
usljed izmjene iona s glinama ležišne stijene, reakcije
s ionima u vodi i reakcije s mineralima ležišne stijene
(rezultat reakcije je nepovratno otapanje minerala i
čepljenje pora precipitiranim produktima otapanja);
v. alkaline flood.
alkaline/polymer flood (flooding) – alkalno-polimer-
no zavodnjavanje, istiskivanje nafte alkalnom i poli-
mernom otopinom. Alkalno zavodnjavanje naftnog
ležišta (v. alkaline flood) injektiranjem polimera radi
regulacije pokretljivosti fluida.
alkaline soil – alkalijsko (alkalno) tlo. Tlo čija je pH vri-
jednost jednaka ili veća od 7,0.
alkaline waterflood (waterflooding) – alkalno (kau-
stično) zavodnjavanje, istiskivanje nafte otopinom al-
kalije (kaustičnom otopinom), v. alkaline flood.
alkalinity control – regulacija alkaliniteta. U tehnologi-
ji iaplake – regulacija pH bušaće isplake dodavanjem
natrij-hidroksida ili vapna.
alkalinity of water – alkalinitet vode. Zbroj karbonata,
bikarbonata, hidrokarbonata, borata, silikata i fosfata
u vodi. Alkalinitet se određuje titriranjem kiselinom.
alkali-olivine basalt – alkalijsko (alkalno)-olivinski ba-
zalt. Termin predložen kao zamjena za prijašnji ter-
min olivinski bazalt (olivine basalt). Kasnije je promi-
jenjen u termin alkalijski bazalt (alkali basalt, alkaline
basalt).
alkane hydrocarbons – alkani, parafini, parafinski (me-
tanski) ugljikovodici, ugljikovodici parafinskog (me-
tanskog) reda, v. alkanes.
alkanes – alkani, parafini, parafinski (metanski) uglji-
kovodici, ugljikovodici parafinskog (metanskog)
reda. Zasićeni alifatski ugljikovodici (saturated alip-
hatic hydrocarbons). Ugljikovi atomi tvore zasićene
lance bez dvostrukih ili trostrukih veza između njih.
Dijele se na tri tipa: (a) normalni alkani (alkani s rav-
nim lancima, normal alkanes); (b) razgranati alkani
(alkani s razgranatim lancima, branched alkanes) i,
(c) ciklički alkani (alkani s prstenovima, cyclic alka-
nes). Članovi alkana viši od (uključivo) heksana su
poznati pod nazivom viši alkani. Postoje također
brojni izomerni oblici. Prva četiri alkana (metan,
etan, propan, butan) jesu plinoviti, sljedeći člano-
vi reda od pentana do heptadekana su tekući, a
alkani s 18 i više ugljikovih atoma su kruti. Najjed-
nostavniji član reda je metan. Alkani se prirodno
nalaze u sirovoj nafti (općenito sadrži od 5 do 80%
alkana) i prirodnom plinu (sadrži gotovo samo al-
kane). Sinonimi: alkane hydrocarbons, alkane series
of hydrocarbons, hydrocarbons of methane series,
34 Alleghany orogeny
hydrocarbons of paraffin series, methane series of hy-
drocarbons, paraffin hydrocarbons, paraffinic hydro-
carbons, paraffins, paraffin series of hydrocarbons; v.
hydrocarbons.
alkane series of hydrocarbons – alkani, parafini, pa-
rafinski (metanski) ugljikovodici, ugljikovodici parafin-
skog (metanskog) reda, v. alkanes.
alkanolamine – alkanolamin. Organski spoj. Viskozni,
u vodi topljivi aminoalkohol alifatskog reda (amino
alcohol of the aliphatic series). Skupina uključuje mo-
noetanolamin (monoethanolamine, MEA), dietanola-
min (diethanolamine, DEA) i trietanolamin (triethano-
lamine, TEA). Primjenjuju se za uklanjanje kiselih pli-
nova (sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog
plina (v. alkanolamine sweetening).
alkanolamine gas sweetening – obrada plina alkano-
laminom, v. alkanolamine sweetening.
alkanolamine processing – obrada plina alkanolami-
nom, v. alkanolamine sweetening.
alkanolamine sweetening – obrada plina alkanolami-
nom. U procesu obrade prirodnog plina – uklanjanje
kiselih plinova, sumporovodika i ugljik-dioksida, iz
prirodnog plina (čišćenje plina od kiselih kompone-
nata) vodenim otopinama alkanolamina. Primjenju-
ju se monoetanolamin (monoethanolamine, MEA),
dietanolamin (diethanolamine, DEA), trietanolamina
(triethanolamine, TEA), diizopropanolamin (diisopro-
panolamine, DIPA), diglikolamin (diglycolamine, DGA)
i metildietanolamin (methyldiethanolamine, MDEA).
Obrada se vrši kontinuiranom apsorpcijom kiselih
plinova u apsorberu (apsorpcijskoj koloni). Kiseli plin
se uklanja iz apsorbenta toplinskom obradom upo-
trebom rebojlera. Sinonim: alkanolamine processing.
alkenes – alkeni, olefini, olefinski (etilenski) ugljikovodici,
ugljikovodici olefinskog (etilenskog) reda. Nezasićeni
alifatski ugljikovodici (unsaturated aliphatic hydro-
carbons) s jednom ili više dvostrukih veza između
ugljikovih atoma. Struktura molekula može biti
normalna, razgranata ili ciklička. Prvi član alkena je
etilen. Niži članovi reda su plinoviti, srednji članovi
su tekućine a najviši članovi su čvrste tvari. Alkeni se
prirodno nalaze u maloj koncentraciji u nekim siro-
vim naftama. Sinonimi: alkene series of hydrocarbons,
olefin hydrocarbons, olefinic hydrocarbons, olefins; v.
hydrocarbons.
alkene series of hydrocarbons – alkeni, olefini, ole-
finski (etilenski) ugljikovodici, ugljikovodici olefinskog
(etilenskog) reda, v. alkenes.
alkynes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, uglji-
kovodici acetilenskog (alkinskog reda). Nezasićeni
alifatski ugljikovodici (unsaturated aliphatic hydro-
carbons) s trostrukim vezama između ugljikovih
atoma. Najpoznatiji članovi niza su acetilen i propin
(metil acetilen). Sinonimi: acetylenes, acetylene series
of hydrocarbons, alkyne series of hydrocarbons; v. hy-
drocarbons.
alkyne series of hydrocarbons – alkini, acetileni, ace-
tilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (alkin-
skog reda), v. alkynes.
Alleghany orogeny – alegenska orogeneza. Proces na-
stanka gorja (tektonsko zbivanje) koji je deformirao
stijene Provincije dolina i hrptova i susjednog ravnja-
ka Allegheny u središnjem i južnom dijelu planinskog
sustava Appalachians. Starost alegenske orogeneze
se ne može točno odrediti budući da nema graničnih
Alleghenian
pokrovnih slojeva. Pretpostavlja se da je glavna faza
orogeneze bila u kasnom paleozoiku, ali su neke faze
trajale do ranog trijasa. Drugi oblik pisanja termina:
Allegheny orogeny.
Alleghenian – alegen, alleghen. Stratigrafski kat sred-
njeg pensilvanija (Middle Pennsylvanian) provincijske
skale u Sjevernoj Americi – iznad potsvila (Pottsvilli-
an), a ispod konemoga (Conemaughian).
Allegheny orogeny – alegenska orogeneza, v. Allegha-
ny orogeny.
alligator grab – krokodil-hvatalo, krokodil-grabilo. U
operacijama instrumentacije – vrsta alatke za hva-
tanje i vađenje žičanog užeta iz bušotine. Spušta se
u bušotinu (kanal bušotine) s otvorenim čeljustima
koje se zatvore nakon hvatanja.
allochem – alokem. Skupni termin za jedan od nekoliko
varijeteta odijeljenih karbonatnih agregata koji služe
kao grublja (krupnija) skeletna zrna u većini meha-
nički sedimentiranih vapnenaca, za razliku od sparit-
nog kalcita (obično cement) i karbonatnog muljnog
matriksa (mikrit). Važni alokemi uključuju intraklaste
veličine silta, pijeska i šljunka, oolite, pelete, grude i
fosile ili fragmente fosila (karbonatni skeleti, ljušture
itd.); v. orthochem.
allochemical metamorphism – alokemijska metamor-
foza (metamorfizam). Metamorfoza (metamorfizam)
praćena dodavanjem (unošenjem) ili uklanjanjem
(iznošenjem) materijala tako da se mijenja prosječan
bruto kemijski sastav stijene.
allochromatic – alokromatski. U mineralogiji – pojam
za označavanje minerala koji je u svom čistom stanju
bezbojan, ali je obojen zbog submikroskopskih uklo-
paka ili zbog elementa koji je postao dio kemijske
strukture minerala, odnosno pojam koji se odnosi na
mineral čija boja ne ovisi o kemijskoj prirodi samog
minerala, nego je određena stranim, fino raspršenim
primjesama; v. idiochromatic.
allochthon, allochthone – alohton. (1) U sedimento-
logiji – masa pretaloženog sedimentnog materijala
donesenog s udaljenih područja (materijala koji je
postankom, podrijetlom iz udaljenih izvora). (2) U
tektonici – masa stijena koja je tektonskim procesima
premještena s mjesta svog prvobitnog zalijeganja,
kao, na primjer, u navlačnim ljuskama (thrust sheet) ili
tektonskim pokrovima (nappe). Mnoge alohtone sti-
jene su bile premještene tako daleko od svog mjesta
nastanka da se znatno razlikuju u facijesu i strukturi
od stijena na kojima sada leže; v. autochthon.
allochthonous – alohton. (1) Koji pripada alohtonu (v.
allochthon). (2) Termin za ounačavanje ugljena ili tre-
seta koji su nastali akumuliranjem biljnih ostataka
premještenih (transportiranih) od mjesta na kojima
su biljke prvobitno izrasle. (3) U geologiji – koji je
postao (formirao se) ili se sreće na nekom drugom
mjestu u odnosu na sadašnje mjesto, koji je donešen
ili stran – stijena ili sediment koji su preneseni (tran-
sportirani) rasjednim kretanjima, gravitacijskim kliza-
njem velikih razmjera ili sličnim procesima na mjesto
gdje se danas nalaze, na primjer, vapnenac pretežito
građen od organskog materijala koji je premješten
(transportiran) daleko od mjesta gdje su živjeli orga-
nizmi koji su taj materijal proizveli. Klizanja zemlje
mogu stvoriti velike mase alohtonih stijena koje se
obično razlikuju od autohtonih stijena po drugačijem
sastavu. Rasjedi i bore također mogu razdvajati aloh-
35 allogenic
tone od autohtona. Termin je prvi put predložen vrlo
davno za označavanje stijena koje su postale daleko
od mjesta gdje sada zaliježu i po značenju je sličan
pojmu alogen (v. allogenic), koji se prije odnosi na
komponente nego na čitave formacije. (4) Pojam koji
se odnosi na klastičnu naslagu građenu od materija-
la izbačenog iz kratera eksplozije ili kratera udarca u
procesu njegova nastanka i pretaloženu u tom krate-
ru ili njegovoj blizini, na primjer, breča odronjavanja
(fallback breccia) u krateru od udara meteorita koja
se sastoji od brojnih odlomaka (fragmenata) stijena
metamorfoziranih djelovanjem udarne metamor-
foze (metamorfizma) i materijala samog meteorita.
(5) U petrologiji – pojam koji se odnosi na magmu
ili magmatske komponente migme koji su uneseni
izvana. (6) U tektonici – (a) Pojam koji se odnosi na
alohton ili stijene alohtona, osobito na slojeve stijena
koji su se otkinuli od svoje osnovice pri kretanju po
blago nagnutim navlakama; (b) Pojam koji se odnosi
na pomaknute (premještene) bore građene od stije-
na otkinutih od svoje osnovice. (7) Pojam koji se od-
nosi na rijeku koja teče u tuđem koritu (primjenjuje
se u slučaju podzemnih tokova).
allochthonous mantle – alohtoni pokrov. Rastresiti
(nevezani) klastični materijal (loose debris) stijena ili
tla koji je donesen (transportiran) s različitih mjesta
na sadašnje mjesto, tj. materijal koji nije nastao na
mjestu njegova sadašnjeg zalijeganja.
alloclastic breccia – aloklastična breča. Breča koja je
nastala lomljenjem (kidanjem) nevulkanskih stijena
(nonvolcanic rocks) vulkanskim procesima ispod po-
vršine Zemlje. Sastoji se od odlomaka (fragmenata)
starijih stijena u vulkanskoj osnovnoj masi. Tip vul-
kanske breče (v. volcanic breccia).
allocyclicity – alocikličnost. Cikličnost u procesu sedi-
mentacije koja se pojavljuje usljed promjena ener-
gije ili donosa materijala u sedimentacijski sustav.
Uključuje pojave (mehanizme) kao što su izdizanje,
spuštanje (slijeganje), klimatske varijacije, eustatičko
kolebanje (promjena) nivoa mora i druge promjene
izvan sedimentacijske tvorevine; v. autocyclicity.
allodapic limestone – alodapski (alodapični) vapne-
nac. Vapnenac sedimentiran turbiditnim (mutnim)
strujama.
alloformation – aloformacija. Osnovna alostratigrafska
jedinica (v. allostratigraphic unit). Može se potpuno ili
djelomično podijeliti na aločlanove (v. allomember)
ili može biti bez njih; v. allogroup.
allogene – alogen, alotigen. Naziv za alogeni (v. allo-
genic) mineral ili alogenu komponentu stijene, na
primjer, ksenolit u eruptivnoj (magmatskoj) stijeni ili
valutica u konglomeratu. Sinonim: allothigene.
allogenic – alogen, alotogen, alotigen. (1) U geologi-
ji – koji je nastao ili se formirao na drugom mjestu,
obično na velikoj udaljenosti od sadašnjeg mjesta.
Termin se osobito rabi za komponente stijena i mi-
nerale koji su proizašli iz već postojećih stijena i bili
preneseni (transportirani) na njihovo sadašnje mje-
sto sedimentacije i također za komponente stijena
i minerala koji su nastali prije stijene koju sada dje-
lomično čine (koja ih sadržava u obliku uklopaka) i
koji su nastali na nekom drugom mjestu. Klastične
sedimentne stijene (na primjer, pješčenjak) jesu alo-
gene. Sinonimi: allothigenetic, allothigenic, allothige-
nous, allothogenic; v. authigenic. (2) U geologiji – koji
allogroup
se odnosi na vodotok čiji je izvor napajanja vodom
znatno udaljen ili na vodotok koji dobavlja znatan
dio svoje vode izvan svog površinskog drenažnog
područja, na primjer, tok koji je nastao na aridnom ili
glacijalnom području i teče kroz aridno ili pustinjsko
područje. (3) U ekologiji – koji se odnosi na ekološku
sukcesiju nastalu djelovanjem faktora što se pojav-
ljuju izvan prirodne zajednice i koji mijenjaju sredinu
njena prebivališta, na primjer, alogena dugotrajna
suša; v. autogenic.
allogroup – alogrupa. Alostratigrafska jedinica (v.
allostratigraphic unit) po rangu iznad aloformacije
(v. alloformation). Alogrupa se uvodi jedino ako je
jedinica tog ranga bitna za objašnjenje geološke
povijesti. Može se sastojati u cijelosti od imenovanih
aloformacija ili, alternativno, može sadržavati jednu
ili više aloformacija koje združene ne obuhvaćaju ci-
jelu alogrupu.
allomember – aločlan. Formalna alostratigrafska jedini-
ca (v. allostratigraphic unit) po rangu ispod aloforma-
cije (v. alloformation).
allomeric – izomorfan, v. isomorphous.
allomerism – izomorfija, izomorfizam, v. isomorphism.
allomorph – (1) alomorf, dimorf, v. dimorph. (2) alomorf,
polimorf, polimorfna modifikacija, v. polymorph. (3)
alomorf, pseudomorfni mineral, v. pseudomorph.
allomorphic – alomorfan, polimorfan, v. polymorphic.
allomorphism – alomorfoza, paramorfoza, v. paramor-
phism.
allomorphous – alomorfan, polimorfan, v. polymorphic.
allophane – alofan, alofanit. Amorfni mineral gline,
vodeni silikat aluminija. Mijenja se stajanjem od sta-
klaste ili providne komponente glinovitog materijala
do komponente sa zemljastim izgledom zbog gubit-
ka vode. Boja mu je različita – snježnobijela, modra,
zelena, smeđa, žuta – ili je bezbojan. Često se sreće
u korama i tankim slojevima, rjeđe u stalaktitima. Si-
nonim: allophanite.
allophanite – alofanit, alofan, v. allophane.
allophanoid – alofanoid. Skupni naziv za mineral gline
alofan, haloazit i morilonit.
allostratigraphic unit – alostratigrafska jedinica. Strati-
formno tijelo (tijelo oblika sloja) sedimentne stijene
koje se može kartirati i koje je definirano i identifici-
rano na bazi diskontinuiteta njegovih granica. Alo-
stratigrafske jedinice (redoslijedom prema nižem
rangu) jesu alogrupa (v. allogroup), aloformacija (v.
alloformation) i aločlan (v. allomember). Osnovna je-
dinica je aloformacija.
allothigene – alotigen, v. allogenic, 1.
allothigenic – alotigen, v. allogenic, 1.
allothigenous – alotigen, v. allogenic, 1.
allothogenic – alotogen, v. allogenic, 1.
allotherians (Allotheria, Multituberculata) – aloterije,
multituberkulati, mnogokvržnjaci. Podrazred izumrlih
mamalija (sisavaca, mammals). Stratigrafska raspro-
stranjenost: gornja jura-gornji eocen.
allotrioblast – alotrioblast, ksenoblast, v. xenoblast.
allotriomorphic – (1) alotriomorfan, ksenomorfan, v.
xenomorphic. (2) alotriomorfan, anhedralan, v. an-
hedral, 3.
allow – dopušteni kapacitet proizvodnje, v. allowable.
allowable – dopušteni kapacitet proizvodnje. Maksi-
malna količina nafte i/ili plina koju bušotina, ležište
ili polje (koncesija ili grupa koncesija) smije proi-
36 alluvial
zvesti tijekom danog vremena (dnevno ili mjeseč-
no). Određuje se na bazi dubine bušotine (ležišta),
proizvodnih mogućnosti bušotine, plinskog fak-
tora (GOR) i gustoće mreže bušotina. Dodjeljivanje
dopuštenih normi proizvodnje obavljaju državne
regulativne agencije (sve savezne države SAD-a ne
propisuju dopuštenu proizvodnju). Sinonimi: allow,
permitted amount of production, permitted producti-
on; v. allowable production.
allowable allocation formula – formula dodjeljivanja
dopuštenih kapaciteta proizvodnje. Upute koje izdaje
ovlaštena državna regulativna agencija za podjelu
količine proizvodnje nafte i/ili plina (koju to tijelo
odobrava za proizvodnju iz dane bušotine, ležišta
ili polja, koncesije i/ili grupe koncesija) između svih
operatora na polju tijekom danog perioda. Formula
se bazira na veličini površine ležišta, broju bušotina i
produktivnoj debljini ležišta.
allowable days – dani proizvodnje dopuštenim kapaci-
tetom. Broj dana u mjesecu tijekom kojih se nafta i/ili
plin mogu proizvoditi u skladu s nalogom ovlaštene
državne regulativne agencije. Sinonim: scheduled
allowable days.
allowable oil – dopuštena proizvodnja nafte. Maksimal-
na dnevna proizvodnja naftne bušotine koja je pro-
pisima dopuštena operatoru.
allowable period – period proizvodnje dopuštenim ka-
pacitetom. Vrijeme tijekom kojeg se može proizvodi-
ti dopuštena količina nafte i/ili plina.
allowable production – dopuštena proizvodnja (kon-
tingent proizvodnje). Količina nafte ili plina koja je le-
galno dopuštena za proizvodnju iz bušotine tijekom
danog perioda. Utvrđuje se kako bi se ograničila pro-
izvodnja iz bušotina, ležišta ili polja; v. allowable.
alloy steel – legirani čelik. Čelik koji je dobio određena
izrazita svojstva dodavanjem jednog ili više eleme-
nata koji se ne nalaze u ugljikovom čeliku (carbon
steel) ili čelik u kojem je sadržaj mangana ili silicija
veći od njihova sadržaja u ugljikovim čelicima.
all-purpose spear – univerzalni unutarnji hvatač cijevi
(spir), v. spear.
alluvia – aluvije, naplavine, aluvijalni sedimenti. Oblik
množine termina alluvium (v.).
Alluvial – aluvij. Zastarjeli termin koji je R. James po-
četkom 19. stoljeća (osnivajući se na učenju njemač-
kog geologa i mineraloga A. G. Wernera koncem 18.
stoljeća) dodijelio grupi ili seriji stijena građenih od
nekonsolidiranih (nevezanih, necementiranih) ili sla-
bo konsolidiranih šljunaka, pijesaka, glina i treseta.
Vjerovalo se da su takve stijene nastale (formirale se)
nakon povlačenja oceana s kontinenta.
alluvial – aluvijalan, naplavljen, nanesen, naplavni, na-
nosni. (1) U sedimentologiji – (a) Koji se odnosi na
subaeralnu (kao suprotnost submarinskoj) sredinu,
djelovanje ili produkte struja ili rijeka na njihovoj
poplavnoj ravnici i obično sadrži klastične sedimen-
te i razlikuje se od subakvatske sedimentacije (u
jezerima, morima ili oceanima) i fluvijalne sedimen-
tacije niske energije. Sedimenti istaloženi u aluvijal-
noj sredini mogu biti pod utjecajem visoke energije
taloženja (na primjer, brze poplavne vode) i mogu
biti slabo sortirani ili kaotični. (b) Koji se odnosi na
naplavinu (nanos, aluviju) ili je građen (sastavljen)
od nje ili je taložen rijekom ili vodom tekućicom, na
primjer, aluvijalna glina (alluvial clay) ili aluvijalna
alluvial apron
vododijelnica ili razvođe (alluvial divide). Sinonimi:
alluvian, alluvious. (2) Pojam koji se odnosi na me-
haničko-sedimentno (nanosno) rudno ležište koje
je nastalo (formiralo se) djelovanjem tekućih voda
(alluvial placer), na primjer, u kanalu rijeka (stream
channel) ili aluvijalnoj lepezi (alluvial fan). Pojam se
također odnosi na dragocjene minerale koji su ve-
zani s aluvijalnim rudnim ležištima, na primjer, di-
jamant, zlato.
alluvial apron – bahada, v. bajada.
alluvial bench – bahada. Vrlo stari termin kojim se
označavala geološka tvorevina danas nazvana ba-
jada (v.).
alluvial cone – aluvijalni konus. Aluvijalna lepeza (v.
alluvial fan) s vrlo strmim padinama. Obično je viši
i uži nego lepeza i sastoji se od grubljeg i debljeg
materijala koji je vjerojatno bio istaložen većim vo-
dotocima. Termin alluvial cone se katkada rabi kao
sinonim termina alluvial fan (aluvijalna lepeza). Sino-
nimi: cone delta, cone of dejection (v.), cone of detritus,
debris cone (v.), dry delta, hemicone.
alluvial deposit – aluvijalni sediment, aluvija, v. alluvi-
um, 1.
alluvial fan – aluvijalna lepeza. Niska, raširena, relati-
vo ravna ili blago nagnuta masa rastresitog (rahlog)
stijenskog materijala (klastičnog kršja ili detritusa),
oblikom nalik na otvorenu lepezu ili isječak stošca,
istaloženog vodotokom (ponajprije u područjima
s poluaridnom klimom) na mjestu gdje on istječe
iz uske planinske doline na ravnicu ili široku dolinu
ili gdje je pritok blizu ili na ušću u glavni vodotok.
Sedimenti aluvijalne lepeze su općenito karakterizi-
rani gradacijom od grubljeg (krupnijeg) materijala
na vrhu do finijeg materijala u podnožju. Aluvijalne
lepeze se obično dijele na podokoliše lepeza (fan
subenvironment): (a) bliski (proksimalni) podokoliš
(proximal fan subenvironment); (b) središnji (srednji)
podokoliš (mid-fan subenvironment), i (c) udaljeni
(distalni) podokoliš (distal fan subenvironment). U
vertikalnim sekvencijama bliskih podokoliša aluvi-
jalnih lepeza dominiraju šljunčani sedimenti sa spo-
rednim pješčanim sedimentima, dok u sekvencijama
središnjih i udaljenih podokoliša rastuće dominira
pijesak. Permeabilnost i poroznost aluvijalnih lepeza
znatno variraju ovisno o procesu sedimentacije (ta-
loženja). Općenito, talozi riječnih tokova imaju veću
permeabilnost i poroznost od detritnih taloga i ta-
loga muljevitih tokova. Finije zrnasti i bolje sortirani
talozi distalnih lepeza imaju visoku permeabilnost
i poroznost. Srednji i distalni dijelovi lepeze imaju
vjerojatno bolju kvalitetu ležišta od proksimalnih di-
jelova. Orijentirana permeabilnost aluvijalnih lepeza
je slabo poznata, ali je za očekivati da će paleokanali
biti putanje prioritetnog strujanja. Sinonimi: detrital
fan, dry delta, talus fan.
alluvial fan deposits – sedimenti (taložine) aluvijalnih
lepeza, v. alluvial fan.
alluvial fan reservoir – ležište u aluvijalnoj lepezi, v.
alluvial fan.
alluvial fill – aluvijalna ispuna. Aluvijalni sediment (alu-
vija, naplavina – deposit of alluvium) koji ispunjava
dolinu rijeke. Njegova je debljina znatno veća od du-
bine rijeke. Čini pojedinačnu stratigrafsku jedinicu.
alluvial flat – mala aluvijalna (riječna) ravnica. Uska alu-
vijalna ravnica (v. alluvial plain) koja obrubljuje rijeku
37 alluvium
i na kojoj se taloži aluvija (naplavina) za vrijeme po-
plava. Sinonim: river flat (v.)
alluvial plain – aluvijalna (riječna) ravnica. Ravno ili
blago nagnuto područje ili malo valovita površina
formirani ekstenzivnom sedimentacijom aluvije (na-
plavine). Obično graniči s rijekom koja je periodično
poplavljuje. Može se nalaziti na vodoplavnoj (po-
plavnoj) ravnici, delti ili aluvijalnoj lepezi. Sinonimi:
aggraged valley plain (v.), bajada (v.), river plain, wash
plain (v.), waste plain.
alluvial slope – aluvijalna padina. Padina planina gra-
đena od aluvije (naplavine) koja prelazi u ravnicu ili
dno doline; aluvijalna površina s nedovoljno jasno
izraženom formom aluvijalne lepeze (v. alluvial fan)
ili bahade (. bajada).
alluvial talus – aluvijalni sipar (plazina, osulina). Aku-
mulacija fragmenata (odlomaka) stijena najrazličiti-
je veličine ili oblika koja se formira tijekom i nakon
jakih kiša spiranjem materijala oborinskim vodama,
bujicama i otopljenim snijegom i njegovim transpor-
tiranjem po vododerinama, jarcima ili brazdama na
površinama litica ili spiranjem sa strmih stjenovitih
padina. Veći stijenski fragmenti se skupljaju na vrhu
sipara, a finiji dolaze na dno kao minijaturni detritni
tok (tok stijenskog kršja – debris flow).
alluvial terrace – aluvijalna terasa. Riječna terasa (v.
stream terrace) sastavljena (građena) od nekonsolidi-
rane (necementirane) aluvije (naplavine), uključujući
šljunak, i formirana obnovljenim urezivanjem po-
mlađenog vodotoka u dno doline ili kasnijim prekri-
vanjem terase aluvijom. Sinonimi: built terrace, drift
terrace, stream-built terrace.
alluvian – aluvijalan, v. alluvial, 1.
alluviation – naplavljivanje. (1) Subaeralno taloženje
ili formiranje aluvije (naplavine) ili aluvijalnih formi,
na primjer aluvijalni konus (alluvial cone) ili aluvijal-
na lepeza (alluvial fan), na mjestima gdje se brzina
vodotoka smanjuje ili je vodotok prepriječen. Proces
naplavaljivanja aluvije vodotokom duž njegova kori-
ta ili proces pokrivanja ili ispunjavanja površine alu-
vijalnim sedimentima. (2) Proces taloženje suspen-
diranih čvrstih (krutih) čestica u struji vode (najprije
najkrupnijih i najtežih čestica i zatim čestica najfini-
jeg mulja) kada se smanjuje brzina struje.
alluvion – (1) podlokavanje, podronjavanje. Spiranje
obala morem ili rijekom. (2) izlijevanje, razlijevanje.
Poplava ili potapanje, osobito kada se u vodi nalazi
velika količina suspendiranog materijala. (3) aluvija,
naplavina. Materijal nataložen pri poplavi (zastarjeli
sinonim termina alluvium). (4) naplavljivanje (nano-
šenje) zemlje. Nastanak novih dijelova kopna (zemlji-
šta) kao rezultat postupne i postojane ili jedva pri-
mjetljive djelatnosti tekuće vode (vodotoka) ili valo-
va i struja. Također naplavljena (nanešena) zemlja. (5)
blatni vulkanski potok. Zastarjeli naziv za blatni potok
vulkanskog pepela i konsolidirane (cementirane) se-
dimente takvih potoka.
alluvious – aluvijalan, v. alluvial, 1.
alluvium – aluvija, naplavina, aluvijalni sediment. (1)
Opći termin koji se rabi za označavanje gline, silta,
pijeska, šljunka ili drugog sličnog nekonsolidiranog
(rastresitog) i slabo sortiranog klastičnog (detritnog)
materijala istaloženog tijekom relativno nedavnog
geološkog vremena vodotokom ili drugom masom
tekuće vode u obliku sortiranog ili polusortiranog
alluviums
sedimenta u koritu vodotoka, na njegovu vodoplav-
nom području ili u delti u obliku konusa ili lepeze u
podnožju planinske padine. Termin se osobito od-
nosi na sedimente finozrnaste teksture (silt ili siltna
glina) koji su se istaložili u vrijeme poplava. Termin
je prvobitno uključivao podvodne (subakvatske) se-
dimente u morima, estuarima, jezerima i malim vo-
denim bazenima. Sinonimi: alluvial, alluvial deposit,
alluvion. (2) U praksi bušenja – termin koji se nepra-
vilno rabi za označavanje razdrobljene zemljaste sti-
jene koja zaliježe neposredno ispod sloja tla i iznad
tvrdih neporemećenih (nerazdrobljenih) temeljnih
stijena.
alluviums – aluvije, naplavine, aluvijalni sedimenti.
Oblik množine termina alluvium (v.).
almandine-amphibolite facies – almandinsko-amfi-
bolitski facijes. Potpodjela amfibolitskog facijesa (v.
amphibolite facies) kako bi se razlikovale visokotlač-
ne asocijacije od niskotlačnih koje su nazvane rogo-
vačin-rožnački facijes (v. hornblende-hornfels facies).
Termin je kasnije napušten u korist amfibolitskog
facijesa iako je zadržan termin rogovačin-rožnački
facijes.
along hole depth (ADH) – dubina duž kanala bušotine.
Udaljenost duž putanje kanala bušotine od referen-
tne točke mjerenja (na primjer, radnog podišta ili
platforme bušaćeg tornja) do točke u kanalu bušo-
tine.
alongshore – duž obale, uz obalu. Koji prolazi duž obale
ili uz obalu, na primjer, nanos duž obale (alongshore
drift) ili struja duž obale (alongshore current); v. lon-
gshore.
alpha – alfa. (1) U mineralogiji – prefiks koji se odnosi
na jedan od dvaju ili na jedan od više minerala bli-
skih jedan drugom i koji upućuje na njegovu fizikal-
nu strukturu (svojstva) – osobito polimorfne modifi-
kacije. Alfa-mineral je stabilan pri temperaturi koja je
niža od temperatura njegova beta i gama polimorfa,
na primjer, alfa-kristobalit (niskotemperaturna tetra-
gonska modifikacija ili faza kristobalita). Neki mine-
ralozi, međutim, rabe prefiks alfa suprotno toj kon-
venciji – za označavanje visokotemperaturne faze,
na primjer, alfa-karnegit (varijetet karnegita kubične
singonije) stabilan je pri temperaturi višoj od 690
°C; v. beta, gamma. (2) U kristalografiji – (a) Najmanji
indeks refrakcije (loma) u dvoosnom kristalu. (b) Kut
između kristalografskih osi b i c, v. beta, gamma. (3) U
karotaži – (a) Simbol (α) omjera (odnosa) pseudosta-
tičkog spontanog potencijala (PSP – v. pseudostatic
spontaneous potential) i statičkog spontanog poten-
cijala (SSP – v. static spontaneous potential). Omjer
PSP/SSP se naziva faktorom redukcije spontanog po-
tencijala (spontaneous potential reduction factor, SP
reduction factor). (4) U seizmičkoj prospekciji – omjer
(odnos) duljine rasporeda geofona (array length) i
dubine (depth).
alpha map – alfa karta izopaha. Karta efektivnih de-
bljina čistog (neglinovitog) pijeska u formaciji. Dis-
tribucija čistih pijesaka se računa prema mjerenju
spontanog potencijala (v. spontaneous potential) i
bazira se na opažanju da će postojanje šejla u for-
maciji umanjiti odziv spontanog potencijala. Izra-
čunava se vrijednost statičkog spontanog poten-
cijala (SSP – v. static spontaneous potential) za čisti
pijesak i odabere se proizvoljna granična vrijednost
38 alpine
parametra alfa (omjer pseudostatičkog spontanog
i statičkog spontanog potencijala, omjer PSP/SSP),
na primjer, 50% ili 75%, na bazi regionalnog histo-
rijata proizvodnje. Konstruiraju se debljine ležišta s
odzivom spontanog potencijala većim od granične
vrijednosti parametra alfa.
alpha-particle recoil tracks – staze odskoka alfa-česti-
ca. Tragovi (putanje) radijacijskog oštećenja u čvrstoj
tvari uzrokovanog odskokom jezgara koji prati alfa-
raspad uranovih i torijevih primjesa. Te staze su slične
fisijskim stazama (fission tracks), ali su znatno manje
po veličini i brojnije su. Na bazi gustoće staza, koja se
obično određuje elektronskim mikroskopom, i tako-
đer prema sadržaju urana i torija u uzorku može se
odrediti starost. Sinonim: alpha-recoil tracks.
alpha processing – alfa-obrada. U karotaži – postupak
obrade podataka karotaže u kojem se kombinira
mjerenje visoke točnosti ali male preciznosti s dru-
gim mjerenjem iste veličine koje je visoke precizno-
sti ali male točnosti kako bi se dobio bolji rezultat
nego u slučaju obrade samo jednog ili samo drugog
mjerenja. Alfa-obrada podataka se primjenjuje radi
poboljšanja vertikalne rezolucije neutronske karota-
že poroznosti i drugih dvodetektorskih nuklearnih
karotaža. Detektor koji je blizu izvora ima bolju preci-
znost od udaljenijeg detektora jer reagira preciznije
na vertikalne promjene, ali je manje točnosti budući
da na njega više utječe sredina kanala bušotine. Al-
fa-obrada matematički superponira brze promjene
bliskog detektora na spore promjene točnog uda-
ljenijeg detektora i tako se dobiva točna karotaža
(mjerenje) s visokom vertikalnom rezolucijom. Me-
toda obrade se također primjenjuje za poboljšava-
nje rezultata ugljikovo-kisikove karotaže i impulsnog
neutronskog spektroskopskog mjerenja.
alpha quartz – alfa-kvarc, niskotemperaturni kvarc.
Polimorfna modifikacija kvarca koja je stabilna pri
temperaturi nižoj od 573 °C i koja ima vertikalnu os
trostruke simetrije i tri horizontalne osi dvostruke si-
metrije i čiji je indeks refrakcije (loma) viši i dvolom
jači nego beta-kvarca (v. beta quartz). Alfa-kvarc se
sreće kao komponenta u brojnim varijetetima erup-
tivnih (magmatskih), metamorfnih i sedimentnih
stijena te u žilama, geodama i velikim pegmatitima.
Sinonim: low quartz.
alpha-recoil tracks – staze odskoka alfa-čestica, v. alp-
ha-particle recoil tracks.
Alpides – Alpidi. Veliki istočno-zapadni orogenetski
pojas (područje alpinskog nabiranja – Alpine folding)
ili sustav mladog nabranog gorja (uključujući Alpe i
Himalaje) koji se proteže od Španjolske do južne Azi-
je. Većina nabiranja se zbivala u tercijaru. Sinonim:
Alpine-Himalayan belt.
alpine – alpski, alpinski. (1) U strukturnoj geologiji –
opći termin koji se rabi za označavanje planinskog
reljefa (topografije), morfoloških i strukturnih oso-
bitosti koji po svojoj grandioznosti i kompleksnosti
sliče karakterističnim osobitostima europskih Alpa
bez obzira na starost i mjesto tako opisanih plani-
na i osobitosti. (2) U geomorfologiji – koji se odno-
si na europske Alpe, karakterizira ih ili nalikuje na
njih ili na druge impozantne planine ili planinske
sustave, osobito na takve koji su toliko modificirani
intenzivnom glacijalnom (ledenjačkom) erozijom
da se sastoje od šiljastih planinskih vrhova, cirkova,
alpine glacier
piramida itd., na primjer, alpsko jezero (alpine lake)
koje je nastalo (formiralo se) kao rezultat glacijalne
erozije i smješteno je duž granice ili unutar granica
visokoplaninskog područja. (3) U ekologiji – koji je
karakterističan ili opisuje planinska područja koja
leže između granica šuma i snijega. Također se pri-
mjenjuje na klimu, floru, reljef, ekološke sustave itd.
U manje strogom smislu termin se odnosi na visoka
izdignuća i hladnu klimu.
alpine glacier – alpski (dolinski) ledenjak. Svaki lede-
njak na planinskom hrptu (visokoplaninski ledenjak),
osim ledene kape (ice cap) ili ledenog pokrova (ice
sheet). Obično nastaje u cirku (karu) i može skliznuti
u dolinu koju je prethodno izdubio planinski potok.
Sinonimi: mountain glacier (v.), valley glacier (v.).
Alpine-Himalayan belt – Alpidi, v. Alpides.
Alpine orogeny – alpinska (alpinotipna) orogeneza.
Termin koji označava relativno mlada orogenetska
zbivanja u južnoj Europi i Aziji kojima su stijene, koje
izgrađuju Alpe i ostali dio alpskog orogenetskog po-
jasa, bile silno deformirane. U alpsku orogenetsku
eru H. Stille je uključio sva orogenetska zbivanja od
jure do kraja tercijara, ali većina geologa ograničava
trajanje te ere do tercijara s brojnim epizodama ra-
zličitog intenziteta od jednog mjesta do drugog sa
završetkom tijekom miocena ili pliocena.
alpinotype tectonics – alpinotipna tektonika, ortotek-
tonika. Tektonika orogenetskih pojaseva, bez obzira
na starost, koji su se formirali na mjestu konver-
gentne granice ploča (na mjestu ortogeosinklinala
po starijoj terminologiji). Takvi pojasevi su u svojim
unutarnjim zonama (dijelovima) karakterizirani du-
binskim plastičnim nabiranjem i plutonizmom, a u
vanjskim zonama formiranjem navlaka i, kao rezul-
tat, pojavom šarijaža, tektonskih ljusaka i gusto na-
gomilanih bora. Sinonim: orthotectonics.
alteration – alteracija, promjena, mijenjanje. U petrolo-
giji – (1) Svaka fizikalna ili kemijska promjena (mije-
njanje) mineralnog sastava stijene, osobito djelova-
njem hidrotermalnih otopina. Također sekundarna,
tj. supergena, promjena stijena ili minerala. Alteraci-
ja se katkada razmatra (smatra) kao jedna faza me-
tamorfoze (metamorfizma), ali se obično razlikuje
od nje jer je slabija i obuhvaća manju površinu nego
metamorfoza. (2) Promjena kemijskog ili mineralnog
sastava stijene nastala trošenjem (raspadanjem).
altered rock – izmijenjena (promijenjena) stijena. Stije-
na čiji je kemijski i mineralni sastav pretrpio promje-
ne od vremena njena prvobitnog formiranja.
altered zone – izmijenjena zona formacije. U karotaži
– zona formacije u okolišu kanala bušotine, deblji-
ne nekoliko centimetara, u kojoj je brzina širenja
zvučnog vala pod utjecajem impregnacije bušaćom
isplakom ili rasterećenja naprezanja ili jednog i dru-
gog. Brzina širenja zvučnog vala u stijeni koja je u
neposrednoj blizini (okolišu) kanala bušotine može
biti znatno manja od brzine u netaknutoj formaciji.
Za mjerenje brzine širenja zvučnog vala u formaciji
trebalo bi primijeniti pribor za akustičku karotažu s
većom udaljenošću (razmakom) između predajnika
i prijamnika (oko 3 do 4,5 metra ili 10 do 15 stopa)
nego što je kod standardnog pribora (razmak oko
0,9 do 1,5 metar ili 3 do 5 stopa).
alternate completion – završno opremanje bušotine za
proizvodnju iz najdubljeg ležišta prema najplićem. Tip
39 aluminosilicates, alumino-silicates
završnog proizvodnog opremanja bušotine u kojem
proizvodnja počinje iz najdubljeg intervala ili ležišta
i nakon njegova iscrpljenja i izolacije (jednostavnom
operacijom alatkom koja se u bušotinu spusti čelič-
nim užetom tako da otpada potreba za remontnim
postrojenjem) prelazi se na proizvodnju iz gornjeg,
plićeg ležišta ili intervala. Taj tip završnog proizvod-
nog opremanja bušotina se primjenjuje na područji-
ma gdje su remontni radovi na bušotinama skupi jer
otpada potreba za angažiranjem remontnih postro-
jenja (najčešće na podmorskim bušotinama). Mogu-
će je i dvozonsko opremanje bušotina za proizvod-
nju iz najdubljeg ležišta prema najplićem.
alternate gas-water displacement – izmjenično isti-
skivanje nafte plinom i vodom, istiskivanje nafte izmje-
ničnim injektiranjem plina i vode, v. water-alternating-
gas flood.
alternate gas-water injection – izmjeničmo injektira-
nje plina i vode, v. water-alternating-gas flood.
altiplanation – altiplanacija. Grupa erozijskih procesa
(uključujući soliflukciju i s njom povezano kretanje
masa) koji teže izravnati reljef (formirati ravne ili te-
rasaste površine). Takvi procesi su osobito aktivni na
znatnim visinama i visokim geografskim širinama
gdje dominiraju periglacijalni procesi; v. cryoplana-
tion, equiplanation.
alternating-field demagnetization – demagnetizacija
u izmjeničnom magnetskom polju. Proces progresivne
(djelomične) demagnetizacije (progressive demagne-
tization) izlaganjem uzoraka stijene izmjeničnim ma-
gnetskim poljima (AC field) čija se veličina postupno
smanjuje do nule. Uklanjaju se uglavnom nestabilne
komponente prirodne rezidualne magnetizacije. Si-
nonim: AC demagnetization.
alternating water-gas flood – izmjenično istiskivanje
nafte vodom i plinom, istiskivanje nafte izmjeničnim
injektiranjem vode i plina, v. water-alternating-gas
flood.
altitude – (1) nadmorska visina. Vertikalna udaljenost
(razmak po vertikali) nivoa, točke ili objekta (smatra-
nog kao točka) iznad ili ispod površine Zemlje mje-
rena od danog repera, obično srednjeg nivoa mora.
Visina je pozitivna ako se točka ili objekt nalazi iznad
reperne linije, a negativna ako su ispod nje. Sinonim
termina altitude je termin elevation (elevacija) kada
je riječ o udaljenosti iznad nivoa mora. (2) visina. (a)
Vertikalni kut (kut izmjeren u vertikalnoj ravnini) iz-
među horizontalne ravnine na kojoj se nalazi opažač
i bilo koje više točke, na primjer, vrha. (b) Kod foto-
grafskog snimanja – udaljenost po vertikali od neke
točke očitanja (obično srednjeg nivoa mora) do toč-
ke ili objekta u prostoru koj se nalaze iznad površine
Zemlje.
alum – obični alaun, alaun, stipsa. Dvostruka sol kalij-
skog i aluminijskog sulfata, kristalni spoj bijele boje
ili bezbojan, trpkog slatkasto-kiselog okusa. Topljiv
je u hladnoj vodi, vrlo topljiv u vrućoj vodi i netopljiv
u etanolu i acetonu. Primjenjuje se kao koloidni flo-
kulant u tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda.
Sinonim: potash alum, potassium alum.
alum earth – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale.
aluminosilicates, alumino-silicates – alumosilika-
ti. Minerali u kojima aluminij zauzima isti položaj
u njihovoj kristalnoj strukturi kao i silicij (u kojima
aluminij supstituira silicij u SiO4-tetraedru). Najraši-
aluminum activation log
reniji alumosilikati sedimentnih stijena su glinenci
(feldšpati), minerali gline, tinjci i drugi.
aluminum activation log – aktivacijska karotaža po
aluminiju. Mjerenje masene koncentracije aluminija
u formaciji. Aluminij-27 se može aktivirati zahvatom
neutrona relativno niske energije iz kemijskog izvora
kako bi se proizveo izotop aluminij-28 čije je vrijeme
poluraspada 2,3 minute. Aluminij-28 emitira gama-
zračenje koje se lako detektira. Spektrometrom pri-
rodnog gama-zračenja se detektira zračenje alumini-
ja-28 zajedno s drugim prirodnim gama-zračenjima.
Prema razlici prirodnog gama-spektra izmjerenog
prije aktivacije i gama-spektra izmjerenog nakon
aktivacije može se procijeniti sadržaj aluminija u
formaciji. Aluminij je relativno direktni indikator vo-
lumena (sadržaja) gline u formaciji budući da su mi-
nerali gline alumosilikati (silikati aluminija).
aluminum drillpipe (drill pipe) – aluminijska bušaća
šipka. Bušaća šipka izrađena od aluminijske legure.
Prednosti takvih šipki su manja težina (što znatno
smanjuje težinu kolone bušaćih šipki – katkada do
50%) i visoka čvrstoća. Međutim pogonski problemi
u uporabi tih bušaćih šipki su općenito veći od pred-
nosti zbog pretjeranog habanja tijela i spojnica šipki.
Osim toga, budući da je aluminijska bušaća šipka
elastičnija od čelične, ona je više izvrgnuta uzduž-
nom izvijanju i oštećenjima od udaraca. Korodiraju
pri mnogim normalnim uvjetima bušenja. Također,
teže je izvoditi operacije hvatanja aluminijskih šipki.
aluminum stearate – aluminij-stearat, aluminij-tristea-
rat. Kemijski spoj, sol aluminij-hidroksida i stearinske
kiseline (stearic acid). Netopljiv je u vodi, a topljiv
u uljima. Pomiješan s uljem (na primjer, dizelskim
uljem) i raspršen po površini zapjenjene vodene
isplake (isplake na vodenoj bazi) potpomaže izbija-
nje plinskih mjehurića iz isplake.
alum schist – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale.
alum shale – alaunski šejl (škriljavac). Glinovita, često
karbonatna stijena impregnirana alaunom, Prvobit-
no sadrži sulfide željeza (pirit, markazit) koji pri ra-
zlaganju stvaraju sulfatnu (sumpornu) kiselinu koja
reagira s aluminijskim i kalijskim komponentama
stijene formirajući sulfate aluminija. Sinonimi: alum
earth, alum schist, alum slate.
alum slate – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale.
alveolar weathering – alveolarno (saćasto) trošenje
(raspadanje), v. honeycomb weathering.
alveolinids (Alveolinidae) – alvaeolinide. Porodica
foraminifera (krednjaka, foraminiferans). Karakteri-
zirane su neperforiranom, porculanastom, aksijalno
izduženom kućicom (test) koja može biti poluci-
lindričnog, vretenastog, elipsoidalnog ili sferičnog
oblika. Iako ta skupina foraminifera oblikom sliči fu-
zulinidima (fusulinids), one nisu genetski povezane.
Stratigrafska rasprostranjenost: donja kreda-danas.
amagmatic – amagmatski. Pojam koji označava da
neka struktura, područje ili proces nisu povezani s
magmatskom aktivnošću.
amargosite – amargozit. Trgovački naziv za bentonit-
nu glinu (bentonitic clay) koja se dobiva na području
rijeke Amargosa u Kaliforniji. Sinonim za bentonit (v.
bentonite).
amber – (1) jantar, sukcinit. Tvrda, krta, obično žućka-
sta do smeđasta i prozirna ili providna fosilna smola
(fossil resins) četinjača. Često sadrži uklopke inseka-
40 American Petroleum Institute (API)
ta i drugih organizama. Dobro se polira. Sreće se u
aluvijalnim tlima, glinama i recentnim (suvremenim)
sedimentima, u slojevima lignita i na nekim morskim
obalama (na primjer, na obali Baltičkog mora). Sino-
nimi: bernstein, electrum, succinite. (2) jantar. Opći
termin za označavanje grupe fosilnih smola koje sa-
drže znatnu količinu jantarne kiseline (succinic acid) i
imaju vrlo varijabilne omjere C:H:O, na primjer alma-
šit (almashite), simetit (simetite), delatinit (delatynite)
i ambrozin (ambrosine).
amber mica – magnezijski tinjac, flogopit, v. phlogo-
pite.
American Association of Petroleum Geologists
(AAPG) – Američka udruga naftnih geologa. Najve-
ća svjetska geološka organizacija utemeljena 1917.
g. u Tulsi (Oklahoma), gdje joj je i današnje sjedište.
Okuplja 16.000 članova u više od 80 zemalja (šest
regionalnih sekcija i preko 50 pridruženih geoloških
društava u SAD i svijetu). Zadaci udruge su unaprje-
đivanje geološke znanosti (osobito u području nafte
i prirodnog plina) i tehnologije proizvodnje ugljiko-
vodika, širenje informacija i promicanje edukacije i
profesionalnosti članstva.
American Bureau of Shipping (ABS) – Američki ured
brodarstva. Neprofitno nevladino društvo za klasi-
fikaciju brodova (ship classification society) u SAD.
Osnovano je 1862. g. (sadašnji naziv nosi od 1898. g.)
sa sjedištem u New Yorku. Ured je utvrdio međuna-
rodno prihvaćena pravila za projektiranje, gradnju,
pregled i certifikaciju brodova, uključujući pokretna
postrojenja za odobalno bušenje (offshore mobile
drilling units). Ured ima predstavnike u 93 zemlje i
do sada je klasificirao preko 10.000 brodova.
American Gas Association (AGA) – Američka plinska
udruga. Osnovana 1918. g. Okuplja blizu 200 lokal-
nih poduzeća koja opskrbljuju prirodnim plinom 56
milijuna ljudi te poslovne i industrijske organizacije
širom SAD. Udruga zastupa interese svojih članova
i njihovih klijenata i osigurava informacije i usluge
koje promiču rast potražnje i ponude te sigurnu i po-
uzdanu isporuku prirodnog plina. Sjedište udruge je
u Washingtonu, D.C.
American Geological Institute (AGI) – Američki geo-
loški institut. Neprofitna federacija koja okuplja 44
geoznanstvene i profesionalne udruge geologa,
geofizičara i drugih geoznanstvenika i ima preko
100.000 članova. Institut osigurava informacije ge-
oznanstvenicima i ima glavnu ulogu u jačanju geo-
znanstvenog obrazovanja. Osnovan je 1948. g. Sjedi-
šte je u Alexandriji (savezna država Virginia).
American Geophysical Union (AGU) – Američki ge-
ofizički savez. Neprofitna organizacija geofizičara
koja okuplja preko 45.000 članova iz 140 zemalja.
Osnovana je 1919. g. Misija AGU-a je promoviranje
znanstvenog izučavanja Zemlje i svemira oko nje
i širenje rezultata javnosti, promoviranje suradnje
među znanstvenim organizacijama koje su uključe-
ne u geofiziku i srodne discipline, započinjanje i su-
djelovanje u istraživačkim geofizičkim programima
i unaprjeđivanje raznih geofizičkih disciplina kroz
znanstvene skupove, diskusije i publikacije.
American Petroleum Institute (API) – Američki naftni
institut. Neprofitna organizacija utemeljena 1919. g.
Velika trgovinska asocijacija koja koordinira i pro-
miče interese američke naftne industrije u njenim
american short ton
poslovima s vladama i drugim. Okuplja stručnjake
cijelog svijeta iz svih industrijskih grana i osigurava
zajednički forum za svoje članove preko kojeg oni
mogu djelovati na poboljšanju usluga. Institut od
svog osnutka sudjeluje u izradi normi i procedura za
bušaću i proizvodnu opremu, razna mjerenja i ispiti-
vanja te sigurnost. Sjedište instituta je u Washingto-
nu, D.C.
american short ton – kratka (američka kratka, mala)
tona, v. short ton.
American Society for Testing and Materials (ASTM)
– Američko društvo za ispitivanje i materijale. Osnova-
no 1898. g. u svrhu promicanja normizacije specifi-
kacija i metoda ispitivanja u području tehnoloških
materijala. Društvo danas ima preko 22.000 članova
i objavilo je blizu 5.000 specifikacija za ispitivanja i
praktičnih preporuka od kojih se mnoge odnose na
naftnu industriju i na primjenu u odobalnom buše-
nju. Sjedište društva je u Philadelphiji.
American Society of Mechanical Engineers (ASME)
– Američko društvo strojarskih inženjera. Društvo pro-
fesionalnih inženjera osnovano 1880. g. sa sjedištem
u New Yorku. Ima preko 65.000 članova. Objavljuje
norme za naftnu industriju, osobito iz područja izra-
de konstrukcija i posuda pod tlakom.
amides – amidi. Grupa (klasa) organskih kemijskih
spojeva izvedenih iz amonijaka zamjenom jednog
njegovog vodikova atoma (primarni amidi, primary
amides), dvaju (sekundarni amidi, secondary amides)
ili triju (tercijarni amidi, tertiary amides) kiselinskim
radikalima. U naftnoj industriji amidi se primjenjuju
kao emulgatori i površinski aktivni agensi (surfak-
tanti).
amine/gas absorber tower – apsorpcijska kolona
(apsorber) za obradu plina alkanolaminom. Vertikal-
na kolona s tavanima za uklanjanje kiselih plinova
(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog plina
postupkom apsorpcije otopinom alkanolamina –
monoetanolamina (MEA), dietanolamina (DEA) i tri-
etanolamina (TEA).
amine/gas desulfurization unit – uređaj za desulfu-
rizaciju (odsumporavanje) plina alkanolaminom, v.
amine/gas desulfurizer.
amine/gas desulfurizer – uređaj za desulfurizaciju
(odsumporavanje) plina alkanolaminom. Apsorpcij-
ska kolona (apsorber) za uklanjanje sumporovodika
(odsumporavanje, desulfurizaciju) iz prirodnog ili
rafinerijskog plina. Proces odsumporavanja rabi oto-
pine alkanolamina (koncentracije 10 do 20%) triju
tipova – monoetanolamina (MEA – u većini opera-
cija jer ima najveći afinitet prema kiselim plinovima i
potrebna je manja koncentracija/količina po jedinici
volumena uklonjenog kiselog plina),dietamolamina
(DEA) i trietanolamina (TEA). Sinonim: amine/gas de-
sulfurization unit.
amine gas sweetening – obrada plina aminima, v. al-
kanolamine sweetening.
amines – amini. Grupa (klasa) organskih spojeva
izvedenih iz amonijaka koji se tvore supstitucijom
jednog njegovog vodikova atoma (primarni amini,
primary amines, amino bases), dvaju (sekundarni
amini, secondary amines, imino bases ) ili triju (terci-
jarni amini, tertiary amines, nitrile bases) organskim
(ugljikovodikovim) radikalima. Amini imaju važnu
primjenu u tehnologiji obrade prirodnog plina za
41 Amott wettability test
uklanjanje kiselih komponenata (sumporovodika,
ugljik-dioksida).
amine treating – obrada plina aminima, v. alkanolami-
ne sweetening.
amine unit – uređaj za obradu plina apsorpcijom ami-
nom. Tip uređaja za uklanjanje sumporovodika,
karbonil-sulfida i ugljik-dioksida iz prirodnog plina
postupkom apsorpcije aminom.
amianthus, amiantus – azbest. Sinonimni termin za
azbest (asbestos) – osobito često se primjenjuje za
fini svilasti varijetet, kao što je krizotil (chrysotile).
ammonites (Ammonitida) – amoniti. Izumrli red cefa-
lopoda (glavonožaca, cephalopods). Karakterizirani
su debelom, vrlo ukrašenom kućicom (ornamented
shell) i suturama (šavovima) s fino razdijeljenim re-
žnjevima (lobes) i sedlima (saddles). Dobri fosili me-
zozojske ere. Stratigrafska rasprostranjenost: jura-
kreda.
ammonoids (Ammonoidea) – amoniti. Izumrli po-
drazred cefalopoda (glavonožaca, cephalopods).
Karakterizirani su vanjskom kućicom (external shell)
koja je simetrična i plošno spiralna i ima nabubreli
protokonh (bulbous protoconch), uglasto savijene
septe (pregratke, septa) i uski rubni sifon (marginal
siphuncle). Stratigrafska rasprostranjenost: donji de-
von-gornja kreda.
amorphous – amorfan. (1) Termin kojim se označava
mineral ili druga tvar koji nemaju kristalnu strukturu
ili imaju toliko neuređeno unutarnje stanje da se ne
pojavljuje karakteristična vanjska forma. Termin, me-
đutim, ne isključuje postojanje stanovitog stupnja
uređenosti. Suprotni pojam je kristalan (v. crystalli-
ne). (2) Zastarjeli termin koji se primjenjivao za opi-
sivanje stijene koja zaliježe u obliku nestratificirane
(neuslojene) ili klivažom neporemećene kontinuira-
ne mase; v. massive.
Amott wettability index – Amottov indeks močivosti, v.
Amott wettability test.
Amott wettability test – Amottova metoda ispitiva-
nja močivosti. Laboratorijska metoda određivanja
močivosti ležišne stijene koja se osniva na mjerenju
prirodnog upijanja nafte i vode jezgrom i prisilnog
istiskivanja tih fluida iz jezgre. Postupak ispitivanja se
sastoji od nekoliko koraka (faza): (1) istiskivanje nafte
vodom iz jezgre dok se ne postigne rezidualno zasi-
ćenje naftom; (2) potapanje jezgre u naftu i mjerenje
volumena vode istisnute iz jezgre spontanim upija-
njem nafte; (3) istiskivanje vode iz jezgre naftom dok
se ne postigne rezidualno zasićenje vodom i mjere-
nje ukupnog volumena istisnute vode (spontanim
upijanjem nafte i prisilnim istiskivanjem vode naf-
tom); (4) potapanje jezgre u slanu vodu i mjerenje
volumena nafte istisnute iz jezgre spontanim upija-
njem vode, i (5) istiskivanje preostale nafte iz jezgre
vodom dok se ne postigne rezidualno zasićenje naf-
tom i mjerenje ukupnog volumena istisnute nafte
(spontanim upijanjem vode i prisilnim istiskivanjem
nafte vodom). Tip (karakter) močivosti stijene se de-
finira tzv. Amottovim indeksom močivosti (Amott
wettability index), koji je jednak razlici omjera volu-
mena nafte istisnute spontanim upijanjem vode (4.
korak mjerenja) i ukupnog volumena nafte istisnute
spontanim upijanjem vode i prisilnim istiskivanjem
nafte vodom (5. korak mjerenja) i omjera volumena
vode istisnute spontanim upijanjem nafte (2. korak
ampelite
mjerenja) i ukupnog volumena vode istisnute spon-
tanim upijanjem nafte i prisilnim istiskivanjem vode
naftom (3. korak mjerenja). Indeks močivosti varira
od +1 za močivost vodom do –1 za močivost naf-
tom (nulta vrijednost indeksa upućuje na neutralnu
močivost stijene); v. imbibition method of wettability
measurement, wettability measurement.
ampelite – ampelit. Zastarjeli naziv za crni ugljeni ili bi-
tuminozni šejl (glineni škriljavac – black carbonaceo-
us shale, bituminous shale).
amphibians (Amphibia) – amfibije, vodozemci. Razred
kralješnjaka (vertebrata, vertebrates). Hladnokrvni
tetrapodi (cold-blooded tetrapods) koji dišu s pomo-
ću škrga u ranom stadiju života, a plućima u kasnijim
stadijima. Karakterizirani su vlažnom kožom u kojoj
se nalaze brojne sluzne žlijezde (glandular skin). Ti-
jekom embrionalnog stadija nemaju amnion (unu-
tarnju embrionalnu ovojnicu, amnion). Stratigrafska
rasprostranjenost: gornji devon-danas.
amphibole – amfibol. (1) Mineral iz skupine tamnih
stjenotvornih željezno-magnezijskih silikatnih mi-
nerala koji su tijesno srodni po strukturi (kristalnoj
formi) i sastavu. Karakterizirani su vrpčastom struk-
turom – vrpce su beskonačni dvostruki piroksenski
lanci tetraedara s omjerom silicij:kisik jednakim 4:11.
Kristali amfibola su stupićasti ili vlaknasto prizmatič-
ni. Kalavost je dobra prizmatična u dva smjera koji
su paralelni s plohama kristala i sijeku se pod kutovi-
ma oko 56° i 124°. Boja se mijenja od bijele do crne.
Većina amfibola kristalizira u monoklinskom sustavu
(singoniji), neki u rompskom ili triklinskom. Široko su
rasprostranjena komponenta eruptivnih (magmat-
skih) i metamorfnih stijena (neki od njih su potpuno
metamorfni ili sekundarni minerali) i po kemijskom
sastavu su analogni piroksenima. (2) Mineral skupi-
ne amfibola (amphibole group), na primjer, rogovača
ili hornblenda (hornblende), antofilit (anthophyllite),
kumingtonit (cummingtonite), tremolit (tremolite),
aktinolit (actinolite), ribekit (riebeckite), glaukofan
(glaucophane), arfvedsonit (arfvedsonite). (3) Termin
koji se katkada rabi kao sinonim za rogovaču ili hor-
nblendu (v. hornblende).
amphibolite – amfibolit. Kristaloblastična stijena
(crystalloblastic rock) sastavljena uglavnom od amfi-
bola i plagioklasa s malom količinom kvarca ili bez
njega. S povećanjem sadržaja kvarca amfibolit pre-
lazi u rogovačin plagioklasni gnajs (hornblende pla-
gioclase gneiss).
amphibolite facies – amfibolitski facijes. Skup asocija-
cija metamorfnih minerala (facijes) u kojem su ba-
zične stijene (basic rocks) predstavljene rogovačom
(hornblendom) i plagioklasom – plagioklas je oli-
goklas-andezin ili neki više kalcijski varijetet. Epidot
i almandin su uobičajeno u amfibolitima. Pelitske
asocijacije sadrže tinjce vezane s almandinom, sta-
urolitom, kijanitom ili silimanitom, ali ne s andaluzi-
tom ili kordijeritom. Amfibolitski facijes je tipičan za
regionalnu dinamotermalnu metamorfozu (meta-
morfizam) pri srednjim i visokim tlakovima (između
3.000 i 8.000 bar) s temperaturama u rasponu od 450
°C do 700 °C. Postoji podjela amfibolitskog facijesa
na kordijeritsko-amfibolitski (cordierite-amphibolite
facies) i almandinsko-amfibolitski facijes (v. almandi-
ne-amphibolite facies).
amphibolitization – amfibolitizacija. U petrologiji –
42 amplitude variation with offset (AVO)
unošenje amfibola (amfibolskog minerala) ili supsti-
tucija njime. Nastanak amfibola u stijeni kao sekun-
darnog minerala (secondary mineral).
amphidont – amfidontan. Termin za označavanje tipa
brave (hinge) ljušturica ostrakoda (dvoljušturaca,
ostracodes) koja se sastoji od triju elemenata od kojih
su krajnji elementi zubi (teeth), ili jamice (sockets) na
suprotnoj polovici ljušturice, a središnji element je
podijeljen na jamicu sprijeda i izbočinu (bar) ili na zub
i brazdu (groove) na suprotnoj polovici ljušturice.
amphineurans (Amphineura) – amfineuri, pramekušci.
Razred marinskih moluska (mekušaca, marine mollu-
sks). Karakterizirani su spljoštenim tijelom (flattened
body) koje je pokriveno s osam zglobnih dorzalnih
(leđnih) pločica (articulated dorsal plates).
amphipods (Amphipoda) – amfipodi, rakušci. Red ra-
kova (crustaceans). Slični su izopodima (racima jed-
nakonošcima, isopods) po tome što nemaju oklop
(carapace) i imaju nestapkaste oči (unstalked sessile
eyes), ali se od njih razlikuju po bočno spljoštenom
tijelu (laterally compressed body), a ne po dorzoven-
tralno spljoštenom (dorsoventrally compressed body).
Stratigrafska rasprostranjenost: gornji eocen-danas.
amphoteric surfactant – amfoterna površinski aktivna
tvar (surfaktant). Organska molekula s pozitivno ili
negativno nabijenom ili nenabijenom grupom koja
je topljiva u vodi, za razliku od anionske (anionic),
kationske (cationic) ili neionske (nonionic) površinski
aktivne tvari (surfaktanta).
amplitude – amplituda. (1) Amplituda analogna ampli-
tudi oblika vala za simetrični, periodički sustav bora,
tj. polovica ortogonalne udaljenosti između antifor-
mnih i sinformnih anvelopnih ploha (enveloping sur-
face). (2) Polovica visine vrha brijega vala (wave crest)
iznad dna susjednog dola vala (wave trough). (3) U
ekologiji – stupanj prilagodljivosti organizma ili gru-
pe organizama njihovim okolnim sredinama.
amplitude anomaly – anomalija amplitude, amplitud-
na anomalija. U seizmičkoj prospekciji – iznenadno
lokalno povećanje ili smanjenje seizmičkog reflek-
sa. Takve anomalije mogu upućivati na postojanje
akumulacije ugljikovodika, ali također mogu biti
uzrokovane geometrijskim fokusiranjem, fokusira-
njem brzine, interferencijom, promjenom litologije,
pogreškama u obradi podataka i drugim uzrocima.
Anomalije amplitude koje upućuje na postojanje
ugljikovodika mogu biti posljedica iznenadnih pro-
mjena akustičke impedancije (v. acoustic impedan-
ce), na primjer, kada plinonosni pješčenjak zaliježe
ispod šejla (u tom slučaju se termin rabi sinonimno
s terminom indikator ugljikovodika, hydrocarbon
indicator). Anomalija porasta amplitude se katkada
naziva svijetla točka (bright spot), a anomalija pada
amplitude – tamna točka (dim spot).
amplitude variation with offset (AVO) – promjena
amplitude s odmakom. U seizmičkoj prospekciji –
promjena amplitude seizmičke refleksije s promje-
nom udaljenosti između točke paljenja i seizmičkog
prijamnika. Upućuje na razlike u litologiji stijena i sa-
držaj fluida u njima iznad i ispod horizonta refleksije.
Analizom takve promjene amplitude (AVO analysis)
određuje se debljina, poroznost, gustoća, litologija
i sadržaj fluida. Analiza zahtijeva specijalnu obra-
du seizmičkih podataka i seizmičko modeliranje za
određivanje svojstva stijene koja sadržava poznati
amygdale
fluid, nakon čega je moguće modelirati druge tipove
sadržaja fluida. Plinonosni pješčenjak može pokazati
rastuću amplitudu s promjenom udaljenosti do toč-
ke paljenja, dok sloj ugljena može pokazati opadaju-
ću amplitudu. AVO analiza se pokazala uspješnijom
u mladim i slabo konsolidiranim stijenama (na pri-
mjer, u Meksičkom zaljevu) nego u starijim i dobro
cementiranim sedimentima.
amygdale – mandula, v. amygdule, 1.
amygdaloid – (1) amigdaloid, mandulasta stijena.
Ekstruzivna (efuzivna) ili intruzivna eruptivna (ma-
gmatska) stijena (extrusive rock, intrusive rock) koja
sadrži brojne mandule (plinske šupljine ili mjehuriće
ispunjene sekundarnim mineralima – v. amygdule).
(2) amigdaloidan, amigdaloidalan, mandulast. Pridjev
za označavanje stijena koje sadrže brojne mandule.
Sinonim: amygdaloidal.
amygdaloidal – amigdaloidalan, mandulast. Termin za
označavanje stijena koje sadrže mandule (v. amyg-
dule) i za označavanje strukture takvih stijena.
amygdule – mandula. Plinska šupljina ili mjehurić
u eruptivnim (magmatskim) stijenama ispunjeni
sekundarnim mineralima – kalcitom, kvarcom, kal-
cedonom ili zeolitom (ceolitom). U V. Britaniji se za
mandulu običava rabiti termin amygdale i u tom slu-
čaju se termin amygdule odnosi samo na male man-
dule; v. amygdaloid, amygdaloidal.
anadiagenesis – anadijageneza. Faza dijageneze tije-
kom koje dolazi do kompakcije (zbijanja) i sazrijeva-
nja taloga (faza kompakcije i sazrijevanja) – klastična
sedimentna zrna ili kemijski sedimenti se tijesno
spajaju jedni s drugima i litificiraju pri dubokom po-
kapanju (prekrivanju) stijena (do 1.000 metara). Ka-
rakterizirana je izbacivanjem (izlaženjem) i uzlaznom
migracijom konatnih (reliktnih) voda i drugih nema-
gmatskih fluida (npr. nafte) i često često reduktivnim
uvjetima. Može prijeći u metamorfozu (metamorfi-
zam). Sinonim: middle diagenesis; v. epidiagenesis,
syndiagenesis.
anaerobic bacteria – anaerobne bakterije. Bakterije
kojima uopće ili djelomično nije potreban slobod-
ni kisik za životnu aktivnost (za razliku od aerobnih
bakterija – v. aerobic bacteria) jer ga dobivaju reduk-
cijom spojeva koji sadrže kisik. Pri određenim uvjeti-
ma u bušotini anaerobne bakterije mogu uzrokovati
stvaranje kamenca u vodenim sustavima i nastanak
sumporovodika iz sulfata.
anaerobic decay – anaerobno raspadanje. Raspadanje
(razlaganje) organskih supstancija (tvari) pri potpu-
nom ili gotovo potpunom izostanku kisika. Konačni
produkti raspadanja su obogaćeni ugljikom.
anaerobic sediment – anaerobni sediment. Sediment
koji je vrlo bogat organskim tvarima. Karakterističan
je za neke fjordove i bazene u kojima je ograničena
cirkulacija vode, što dovodi do potpunog ili gotovo
potpunog izostanka kisika na površini sedimenta i
obogaćivanja prirodnih voda sumporovodikom.
analogous fields – slična polja. U tehnologiji razrade
– polja sa sličnim svojstvima koja su u naprednijem
stadiju razrade ili proizvodnje (iskorištavanja) od
danog zanimljivog polja i koja mogu osigurati kon-
cepcijsku pomoć pri interpretaciji manje količine
podataka.
analysis of production and reserve data – analiza
podataka o proizvodnji i rezervama. Statistička anali-
43 anchor packer
za na bazi historijata proizvodnje i rezervi. Metoda
procjene neotkrivenih resursa nafte i plina bazirana
na statističkoj analizi parametara, kao što je kretanje
proizvodnje i rezervi tijekom duljeg perioda.
analytic group – analitička grupa (skupina). U stratigra-
fiji – litostratigrafska jedinica (rock-stratigraphic unit)
koja se ranije klasificirala kao formacija, ali se sada
smatra grupom (v. group) budući da se njene detalj-
nije podjele danas smatraju formacijama; v. synthetic
group.
anamorphism – anamorfoza, anamorfizam. Konstruk-
tivna (intenzivna) metamorfoza (metamorfizam) u
zoni anamorfoze (anamorphic zone) na znatnoj du-
bini u Zemljinoj kori, gdje dolazi do tečenja stijena
i stvaranja kompleksnih minerala veće gustoće iz
jednostavnih minerala manje gustoće djelovanjem
procesa silikatizacije (silication), dekarbonizacije, de-
hidratacije i deoksidacije; v. katamorphism.
anapsid reptiles – anapsidi, v. anapsids.
anapsids (Anapsida) – anapsidi. Podrazred reptila
(gmazova, reptiles). Karakterizirani su područjem
temporalnog luka (roofed temporal region) u kojem
nema sljepoočnih (temporalnih) otvora (temporal
openings). Stratigrafska rasprostranjenost fosilnih
anapsida: kasni paleozoik-rani mezozoik. Sinonim:
anapsid reptiles.
anaspids (Anaspida) – anaspidi, beštitnjače. Red izu-
mrlih agnata (beščeljusnica, agnathans). Uključuje
kralješnjake u slatkim i brakičnim vodama s jednim
nosnim otvorom (one-nostril jawless vertebrates). Ka-
rakterizirani su izduljenim vretenastim tijelom i ne-
proširenim štitom glave (head shield). Stratigrafska
rasprostranjenost: srednji silur-gornji devon.
anastomosing stream – anastomozna (prepletena) ri-
jeka, v. braided stream.
anatectic magma – anatektička magma. Magma koja
se formirala kao rezultat procesa anatekse (pretalji-
vanja već postojećih stijena u velikoj dubini Zemlje
– v. anatexis).
anatexis – anateksa. Pretaljivanje već postojećih stijena
u velikoj dubini Zemlje gdje vladaju visoke tempera-
ture pa na taj način stijene postaju magma. Termin
je često praćen atributima poput intergranularan
(međuzrnski), parcijalan, diferencijalan, selektivan ili
potpun; v. diatexis, metatexis, palingenesis, syntexis.
anchimetamorphism – anhimetamorfoza, anhime-
tamorfizam. Promjena mineralnog sastava stijena
(sadržaja minerala u stijenama) pri temperaturama i
tlakovima koji prevladavaju u području između po-
vršine Zemlje i zone prave metamorfoze (metamor-
fizma), tj. približno u zonama trošenja (raspadanja) i
cirkulacije podzemnih voda (voda-temeljnica).
anchor-handling boat – brod za razvlačenje sidrenih
linija, v. anchor handling tug supply vessel.
anchor-handling supply boat – brod za razvlačenje si-
drenih linija, v. anchor-handling tug supply vessel.
anchor-handling tug supply vessel – brod za raz-
vlačenje sidrenih linija (polaganje sidara). Brod za
izvođenje operacija pozicioniranja bušaćih brodo-
va i platformi sidrenjem (za vučenje sidrenih linija i
postavljanje sidara). Sinonimi: anchor-handling boat,
anchor-handling supply boat, anchor-handling vessel.
anchor-handling vessel – brod za razvlačenje sidrenih
linija, v. anchor handling tug supply vessel.
anchor packer – sidrena dubinska brtvenica (paker). Tip
anchor pattern
proizvodne dubinske brtvenice (v. production packer)
koja brtvi djelovanjem težine kolone uzlaznih cijevi
(tubinga) ili bušaćih šipki. Može se postaviti na bilo
kojoj dubini u kanalu bušotine ili osloniti na njeno
dno. Za uobičajenu primjenu (brtvljenje prostora
između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi) sidreni
se paker spušta u bušotinu i vadi iz nje s kolonom
uzlaznih cijevi. Zbog načina primjene (oslanjanje
na dno kanala bušotine) sidreni paker se također
naziva pridnena dubinska brtvenica ili pridneni pa-
ker (bottom-hole packer). U bušotinama bez zaštitne
kolone (casing) sidreni paker se može primijeniti za
izolaciju podinske vode.
anchor pattern – raspored sidara, v. mooring pattern.
anchor pipe – sidrena cijev. Odsječak perforirane cijevi
ispod dubinske brtvenice (pakera) pri ispitivanju (te-
stiranju) slojeva alatkom koja se spušta u bušotinu
s kolonom bušaćih šipki (metoda DST). Slojni fluidi
struje u sidrenu cijev i kroz nju. Sinonim: tail pipe.
anchor spread – raspored sidara, v. mooring pattern.
andesine – andezin. Mineral iz skupine glinenaca (pla-
gioklas), primarna komponenta srednjih eruptivnih
(magmatskih) stijena, na primjer andezita i diorita.
andesite – andezit. Tamnoobojena finozrnasta efuzivna
(ekstruzivna) eruptivna stijena (extrusive rock) koja, u
slučaju kada je portifiritska, sadrži fenokristale sa-
stavljene u prvom redu od zonalnog natrijskog (ki-
selog) plagioklasa (osobito andezina) i jedan ili više
mafitnih minerala (na primjer, biotit, rogovaču, pi-
roksen). Osnovna masa stijene je u pravilu sastavlje-
na od istih minerala kao fenokristali, iako plagioklas
može biti kiseliji, a obično se nalazi i kvarc. Andezit
je efuzivni (ekstruzivni) ekvivalent diorita (v. diorite).
S porastom sadržaja alkalijskog glinenca (feldšpata)
andezit prelazi u latit (latite) a s porastom sadržaja i
alkalijskog glinenca i kvarca u dacit (dacite).
andesite line – linija andezita. Geografsko-petrograf-
ska granica (geographic-petrographic boundary)
između područja rasprostranjenosti stijena dviju
petrografskih provincija – bazalta Atlantske petro-
grafske provincije (Atlantske serije – v. Atlantic suite)
i pretežito andezita Pacifičke petrografske provincije
(Pacifičke serije – v. Pacific suite). Na zapadu se grani-
ca pruža od Aljaske do istočnog kraja Novog Zelanda
i otoka Chatham, prolazi kroz Japan, skupinu otoka
Mariani i Palau, Bismarckov arhipelag i otočja Fiji i
Tonga. Istočna granica je manje jasno definirana, ali
vjerojatno ide duž zapadnih obala Sjeverne i Južne
Amerike. U južnom dijelu Pacifika granica nije praće-
na. Sinonim: Marshall line.
anelasticity – neelastičnost. (1) U strukturnoj geologiji
– neelastična relaksacija u vrijeme vrlo malih defor-
macija koje se obično izučavaju kao prisilne vibraci-
je. (2) U seizmologiji – efekt apsorpcije (prigušivanja)
seizmičke energije (seizmičkog vala).
anemoclastic rock – anemoklastična stijena. Klastična
stijena koja se pretežito sastoji od anemoklasta (od-
lomljenih fragmenata stijena koji su više ili manje
zaobljeni djelovanjem vjetra).
angiosperm plants – angiosperme, kritosjemenjače, v.
angiosperms.
angiosperm pollen – pelud (polen) angiospermi (krito-
sjemenjača). Reprodukcijske čestice veličine prašine
koje ispuštaju angiosperme (kritosjemenjače, cvjet-
nice, flowering plants). Često se prenose vjetrom na
44 angle of incidence
velike udaljenosti i uobičajene su u sedimentima.
Cvjetnice su se pojavile u kredi i egzistiraju i danas,
a njihova pelud se rabi za određivanje starosti i sre-
dina taloženja sedimentnih stijena; v. gymnosperm
pollen.
angiosperms (Angiospermae, Magnoliophyta) – an-
giosperme, kritosjemenjače. Odjel biljaka (razred viših
sjemenjača) s pravim cvjetovima (true flowers) u či-
jem je središtu smještena plodnica (ovary) sa sjeme-
nim zametcima. Stratigrafska rasprostranjenost: rana
kreda (moguće i ranije)-danas. Sinonimi: angiosperm
plants, flowering plants; v. gymnosperms.
angle buildup (build-up) – povećanje (rast) kuta otklo-
na kanala bušotine od vertikale, v. angle of buildup.
angle dropoff (drop off ) – smanjenje (pad) kuta otklo-
na kanala bušotine od vertikale, v. angle of dropoff.
angle of approach – kut nailaska. U seizmičkoj pros-
pekciji – oštri kut pod kojim fronta seizmičkog vala
pada (dolazi) na površinu razdjela, kut koji fronta
seizmičkog vala čini s površinom, smjer iz kojeg do-
lazi (nailazi) seizmički val, na primjer, padanje seiz-
mičkog vala na sloj. Okomiti upad (normal incidence)
jest slučaj kada je upadni kut (v. angle of incidence)
jednak nuli, fronta vala paralelna s površinom, a nje-
gova zraka okomita na površinu razdjela.
angle of buildup – kut povećanja otklona kanala bušo-
tine od vertikale. U procesu bušenja – promjena kuta
otklona intervala kanala bušotine od vertikale po
jedinici duljine kanala (u °/10 m ili °/100 ft) kada se
povećava nagib kanala, v. angle of dropoff.
angle of deflection – kut devijacije kanala bušotine, v.
angle of deviation.
angle of departure – kut izlaza. Oštri kut između struk-
turne ravnine i vertikalne ravnine geološkog popreč-
nog presjeka. Povezuje strukturu s vertikalnom rav-
ninom, kao što je kut nagiba (angle of dip) povezuje s
horizontalnom ravninom. Mjeri se u ravnini okomitoj
na strukturne plohe u poprečnom presjeku.
angle of deviation – kut devijacije kanala bušotine. U
procesu bušenja – kut između iskrivljenog (crooked
hole) ili koso usmjerenog (orijentiranog) kanala bu-
šotine (deviated hole) i okomice, kut pod kojim smjer
kanala bušotine odstupa od vertikale (kut otklona
kanala bušotine od vertikale). Sinonimi: angle of de-
flection, angle of drift, drift angle.
angle of dip – kut nagiba, v. dip.
angle of drift – kut devijacije kanala bušotine, v. angle
of deviation.
angle of dropoff – kut smanjenja otklona kanala bu-
šotine od vertikale. U procesu bušenja – promjena
kuta otklona intervala kanala bušotine od vertikale
po jedinici duljine kanala (u °/10 m ili °/100 ft) kada
se nagib kanala smanjuje prema vertikali, v. angle of
buildup.
angle of emergence – kut izlaza. Kut koji čini zraka
energije, na primjer seizmički val, s horizontalom i
komplement je kuta upada (angle of incidence). Sino-
nim: emergence angle.
angle of incidence – kut upada, upadni (Brewsterov)
kut. U optici – oštri kut pod kojim zraka pada na liniju
okomitu na površinu razdjela, oštri kut koji čini zraka
energije (ray of energy), na primjer optičke, zvučne,
seizmičke ili elektromagnetske, s normalom na po-
vršinu razdjela, na primjer, padanje seizmičkog vala
na sloj. Okomiti upad (normal incidence) jest slučaj
angle of penetration
kada je kut upada jednak nuli, fronta vala paralelna s
površinom, a njegova zraka okomita na površinu raz-
djela. Kut upada je komplement izlaznog kuta (angle
of emergence). Zavisnost između kuta upada i kuta
refrakcije (loma) opisuje Snellov zakon (Snell’s law).
Sinonimi: Brewster angle, incident angle.
angle of penetration – kut uronjavanja (poniranja). U
geologiji – minimalni kut između strukturne ravnine
i ravnine geološkog poprečnog presjeka koji je us-
porediv s kutom potonuća (angle of plunge) na ge-
ološkoj karti.
angle of reflection – kut refleksije. U optici i seizmici –
kut između smjera širenja vala, reflektiranog od po-
vršine, i linije koja je okomita (okomice) na površinu
u točki refleksije. Sinonim: reflection angle.
angle of refraction – kut refrakcije (prelamanja, loma).
U optici i seizmici – kut između smjera širenja vala,
refraktiranog (prelomljenog) od površine, i linije koja
je okomita (okomice) na površinu u točki refrakcije
(loma). Sinonim: refraction angle.
angle of repose – kut mirovanja, kut prirodne kosine.
Maksimalni kut nagiba, mjeren od horizontalne rav-
nine, pri kojem nevezani (rastresiti, rahli) materijal
ostaje nepokretan na nakupinama sličnog materi-
jala. Taj kut je nešto manji od kuta padine (kosine)
pri kojem materijal počinje kliziti (v. angle of slide) i
obično je za 5° do 10° manji od kuta unutarnjeg tre-
nja istog materijala. Kut mirovanja materijala obično
varira između 33° i 37° na prirodnim padinama (ko-
sinama) i rijetko je manji od 30° ili veći od 39°. Zavisi
od frikcijskih svojstava materijala i neznatno raste s
povećanjem čestica i njihove uglatosti. Sinonim: an-
gle of rest.
angle of rest – kut mirovanja, v. angle of repose.
angle of slide – kut klizanja. Minimalni kut padine (ko-
sine), obično mjeren od horizontalne ravnine, pri
kojem svaki nevezani (rastresiti, rahli) materijal, na
primjer, zemlja (earth) ili sipar (talus) počinje kliziti.
Nešto je veći od kuta mirovanja ili kuta prirodne kosi-
ne (v. angle of repose).
angle of ultimate stability – kritični kut (kut stabilnosti)
padine, v. critical slope angle.
angle sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub.
angle valve – kutni ventil. Ventil s ručnim upravljanjem
čiji je izlazni otvor orijentiran pod pravim kutom
(90°)prema njegovu ulaznom otvoru. Primjenjuje se
za regulaciju strujanja fluida u cijevima.
angular – uglat, uglast. Koji ima oštre uglove ili rubove.
Termin se osobito često rabi za sedimentne čestice
koje nisu zaobljene (izvaljane) ili su vrlo malo zao-
bljene i s oštrim rubovima i uglovima, poput blokova
(fragmenata) s brojnim sekundarnim uglovima (15
do 30) i veličinom zaobljenosti od 0 do 0,15 (srednja
vrijednost 0,125) ili, prema drugom autoru, između
0,17 i 0,25 (srednja vrijednost 0,21). Terminom angu-
lar se također označava razred zaobljenosti (izvalja-
nosti – v. roundness class) koji sadrži uglate čestice.
angular cross-bedding – uglata kosa slojevitost. Kosa
slojevitost karakterizrana time što se nagnuti slojevi
pojavljuju u presjeku gotovo kao pravci koji sa ispod
zaliježućom plohom (površinom) čine velike, oštre
ili diskordantne kutove. Takav tip slojevitosti često
podrazumijeva mehanizam sedimentacije vodom
kao, na primjer, kosa slojevitost nastala bujicama (v.
torrential cross-bedding); v. tangential cross-bedding.
45 anhydrock
angular discordance – kutna diskordancija, v. angular
unconformity.
angular drift – uglati nanos. Stijensko kršje (detritus)
nastalo trošenjem (raspadanjem) pri intenzivnom
djelovanju smrzavanja ispod zaliježućih i susjednih
temeljnih stijena.
angular fold – uglata bora, v. accordion fold.
angularity – uglatost. U geologiji – oštrina uglova i
rubova sedimentne čestice. Termin se često primje-
njivao za označavanje svojstva sedimentne čestice,
ali se to svojstvo danas češće naziva terminom zao-
bljenost (v. roundness).
angularity test – ispitivanje otklona kanala bušotine, v.
slope test.
angular unconformity – kutna (strukturna) diskordan-
cija (nesklad). U geologiji – diskordancija ili nesklad
(v. unconformity) između dviju skupina stijena u slu-
čaju kada njihove plohe slojevitosti nisu paralelne ili
kada ispod zaliježuće starije stijene padaju (imaju na-
gib) pod drugim (različitim) kutom (obično strmijim)
nego mlađi, iznad zaliježući slojevi. Specifičan slučaj
diskordancije je kada mlađi pokrovni sedimenti za-
liježu na erodiranoj površini prevrnutih ili nabranih
starijih stijena. Katkada se to smatra tipom erozijskog
nesklada (v. nonconformity). Sinonimi: angular discor-
dance, clinounconformity (v.), structural unconformity;
v. discordance, orogenic unconformity.
anhedral – anhedralan. Termin čija primjena označa-
va: (1) Kristal minerala koji nema razvijene vlastite
vanjske kristalne plohe (iako njegova molekularna
struktura može uzrokovati pojavljivanje takvih plo-
ha) ili kristal minerala koji ima zaobljenu ili nepra-
vilnu formu zbog tijesnog rasporeda zrna susjednih
minerala tijekom kristalizacije ili prekristalizacije. (2)
Klastično zrno (zrno klastičnog minerala) koje nema
kristalne plohe, također kristal sedimentne stijene
(na primjer, kristal kalcita u prekristaliziranom do-
lomitu) bez kristalnih ploha. (3) Oblik anhedralnog
kristala – termin su prvobitno neki autori primijenili
u vezi s komponentama eruptivne (magmatske)
stijene radije nego sinonimne termine ksenomor-
fan (xenomorphic) i alotriomorfan (allotriomorphic)
kako su oni bili prvobitno definirani; v. euhedral,
subhedral.
anhedron – anhedralni kristal. Kristal eruptivne (ma-
gmatske) stijene s nesavršenom formom (neograni-
čen vlastitim kristalnim plohama, s formom koja je
uvjetovana okružujućim, prethodno kristaliziranim
mineralima); v. anhedral, euhedron.
anhydrite – anhidrit. Rompski mineral iz skupine eva-
porita, po kemijskom sastavu bezvodni kalcij-sulfat
(također stijena sastavljena od sulfata kalcija). Čini
gips (v. gypsum) bez njegove kristalizacijske vode
(water of crystallization). Lako se mijenja i pri promje-
ni prelazi u gips, od kojeg se razlikuje oblikom kri-
stala, većom tvrdoćom i nešto manjom topljivošću.
Anhidrit se obično sreće u obliku bijele ili svijetlo
obojene zrnaste do kompaktne (guste) mase koja
formira velike slojeve ili žile u sedimentnim stijena-
ma i također je povezan s gipsom i halitom u eva-
poritima. Može zalijegati kao pokrovna stijena (cap
rock) iznad solnih doma (kupola, salt domes). Sino-
nim: cube spar.
anhydrock – anhidritna stijena. Sedimentna stijena
pretežito sastavljena od minerala anhidrita (v. an-
anhydrous sodium carbonate
hydrite). Karakteristična je monotona slojevitost te
kompaktna (gusta) i saharoidna tekstura.
anhydrous sodium carbonate – bezvodni natrij-kar-
bonat, kalcinirana soda, v. soda ash.
anhydrous mineral – bezvodni mineral. Mineral koji je
potpuno ili bitno bez vode, mineral čiji kemijski spoj
(sastav) nema vode.
anidiomorphic – anidiomorfan, alotriomorfan, kseno-
morfan, v. xenomorphic.
aniline point – anilinska točka. Najniža temperatura pri
kojoj su jednaki volumeni svježe destiliranog anilina
i ispitivane nafte potpuno miscibilni. Taj test pokazu-
je karakter nafte (parafinska, naftenska, aromatska,
srednjokontinentska itd.). Također se rabi za ispitiva-
nje ugljikovodičnih goriva i maziva (za predviđanje
cetanskog broja destilatnog goriva ili svojstva otapa-
nja baznog ulja); v. aniline point test.
aniline point test – ispitivanje anilinske točke. U tehno-
logiji isplaka – ispitivanje baznih ulja koja se primje-
njuju za pripravljanje uljnih isplaka (isplaka na bazi
ulja). Ispitivanje pokazuje vjerojatnost oštećenja
elastomera kada dođu u kontakt s uljem. Anilinska
točka (naziva se temperatura anilinske točke, aniline
point temperature) najniža je temperatura pri kojoj
jednaki volumeni anilina i ulja formiraju jednu fazu.
Približno korelira s količinom i tipom aromatskih
ugljikovodika u uzorku ulja – niska anilinska točka je
indikativna za veći sadržaj aromata, a visoka točka za
njihov manji sadržaj. Primjena dizelskog ulja s anilin-
skom točkom ispod 49 °C (120 °F) u uljnim isplakama
je vjerojatno rizična; v. aniline point.
anionic surfactant – anionska površinski aktivna tvar
(surfaktant). Organska molekula s negativno na-
bijenom grupom koja je topljiva u vodi, za razliku
od kationske (cationic), neionske (nonionic) ili am-
foterne (amphoteric) površinski aktivne tvari (sur-
faktanta).
Anisian, Anisian stage – anizik, virglor. Stratigrafski kat
donjeg dijela srednjeg trijasa (lower Middle Triassic) u
Europi – iznad skita (Scythian), a ispod ladinika (La-
dinian). Trajao je otprilike prije 245 do 240 milijuna
godina. Sinonim: Virglorian.
anisometric – anizometrijski, anizometrički. (1) Termin
kojim se označavaju kristali nejednakih dimenzija,
uključujući i kristale sa znatnom spljoštenošću, izdu-
ljenošću ili i jednim i drugim. (2) Zastarjeli sinonim za
heterogranularan (v. heterogranular).
anisomyarian – (1) anizomijarni. Termin za označava-
nje nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve mollu-
sks) koji imaju znatno reducirane ili uopće nemaju
prednje mišiće aduktore (mišiće zatvarače ljuštura,
anterior adductor muscles). (2) anizomijarni molusk
(mekušac). Molusk (mekušac) iz reda Anisomyaria, v.
anisomyarian, 1.
anisomyarian mollusk – anizomijarni molusk (meku-
šac), v. anisomyarian.
anisotropic – anizotropan. Koji pokazuje različita fizič-
ka svojstva (koji posjeduje promjenljiva fizička svoj-
stva) u raznim smjerovima u kojima su mjerena, na
primjer, toplinska ili električna vodljivost, kompresi-
bilnost, elastičnost, permeabilnost i druga svojstva.
Svi kristali su anizotropni u odnosu na neka svojstva,
na primjer, širenje zvučnih valova. Termin anizotro-
pan se, međutim, ako nije drugačije navedeno, od-
nosi na optička svojstva i u tom smislu su svi kristali
46 annular blowout preventer
(osim kristala kubičnog sustava) anizotropni. Sino-
nim: aeolotropic; v. isotropic.
anisotropic formation – anizotropna formacija. Geo-
loška formacija čija svojstva (najčešće permeabilnost
i naprezanje) ovise o smjeru. Većina formacija poka-
zuje anizotropiju permeabilnosti gdje je vertikalna
permeabilnost znatno manja od permeabilnosti
u horizontalnom smjeru. Anizotropija naprezanja
je često najveća između naprezanja uzrokovanog
pokrovnim slojevima (stijenama) i horizontalnog
naprezanja u plohi slojevitosti (razlike naprezanja u
plohi slojevitosti su uobičajene u tektonski aktivnim
područjima). Katkada može postojati veza između
anizotropije permeabilnosti i anizotropije napreza-
nja; v. isotropic formation.
anisotropic reservoir – anizotropno ležište. Ležište s
anizotropnom permeabilnošću (orijentiranom per-
meabilnošću).
annelids (Annelida) – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičav-
ci, kolutićavi crvi. Koljeno crvolikih beskralješnjaka
(worm-like invertebrates). Karakterizirani su segmen-
tiranim (kolutićavim) tijelom (segmented body) s izra-
zitom glavom i dodacima (appendages). Rijetki su
kao fosili budući da nemaju tvrdih dijelova (skeletne
strukture), osim hitinskih čeljusti (chitinous jaws) koje
se nazivaju skolekodonti (scolecodonts) pa su češći
kao ihnofosili (poput tragova rovanja i puzanja).
Stratigrafska rasprostranjenost: pretkambrij (?)-da-
nas. Sinonimi: annelid worms, segmented worms.
annelid worms – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičavci, ko-
lutićavi crvi, v. annelids.
annual layer – godišnji sloj. (1) Sedimentni sloj istalo-
žen ili pretpostavljeno istaložen tijekom godine, na
primjer glacijalna varva (sloj vrpčaste gline ledenjač-
kog podrijetla). (2) Tamni pojas u solnom štoku od
prethodno raspršenih kristala anhidrita koji su se,
nakon precipitacije iz otopine, akumulirali na okol-
noj soli.
annual production decline rate – godišnji tempo pada
proizvodnje. Razlika između jedinice i kvocijenta
(omjera) kapaciteta proizvodnje na koncu i na po-
četku dane godine. Izražava se kao dio cijelog ili u
postotcima.
annually thawed layer – aktivni sloj, v. active layer.
annular blowout preventer – prstenasti protuerupcijski
uređaj (preventer), protuerupcijski uređaj (preventer)s
gumenim brtvenim prstenom. Dio sklopa protuerup-
cijskog uređaja ili preventerskog sklopa (v. blowout
preventer stack) s brtvenim elementom nalik na veli-
ki gumeni prsten (rubber doughnut) koji može brtviti
prostor oko predmeta nepravilna oblika u kanalu
bušotine (na primjer, oko kolone bušaćih i teških
šipki i zaštitnih cijevi) ili nezacijevljeni kanal bušo-
tine (kanal bušotine bez zaštitnih cijevi). Aktivira se
hidrauličkim komprimiranjem brtvenog elementa
od gume ili armirane gume. Sposobnost brtvljenja
cijevi različitog promjera je jedna prednost prstena-
stog preventera u odnosu na čeljusni preventer (v.
ram blowout preventer). Većina preventerskih sklopo-
va ima najmanje jedan prstenasti preventer na vrhu
sklopa i jedan ili više čeljusnih preventera ispod nje-
ga. Buudući da se brtvljenje nezacijevljenog kanala
bušotine ne smatra tako pouzdanim kao brtvljenje
oko cijevi, API specifikacije zahtijevaju (kao dio cer-
tifikacije preventera) da gumeni brtveni prstenovi
annular BOP
hermetiziraju nezacijevljeni kanal bušotine. Sinoni-
mi: annular BOP, annular preventer, bag preventer, hy-
dril blowout preventer, sleeve blowout preventer, sleeve
BOP, spherical blowout preventer, universal blowout
preventer.
annular BOP – prstenasti protuerupcijski uređaj (preven-
ter), v. annular blowout preventer.
annular flow – (1) prstenasto strujanje. Tip (režim) više-
faznog strujanja fluida u cijevima u kojem lakši fluid
struji u središnjem dijelu cijevi, a teži fluid na stijen-
ki cijevi u obliku tankog filma. Lakši fluid može biti
maglica ili emulzija. Prstenasto strujanje se javlja pri
visokim brzinama strujanja lakšeg fluida i primijeće-
no je i u vertikalnim i u horizontalnim bušotinama.
S porastom brzine strujanja film fluida može nesta-
ti i prstenasto strujanje prelazi u magličasto (v. mist
flow) ili emulzijsko (emulsion flow). U slučaju kada je
površina razdjela fluida nepravilna, prstenasto stru-
janje se može opisati kao valovito prstenasto stru-
janje (wavy annular flow). (2) strujanje u prstenastom
prostoru. Strujanje (proizvodnja) slojnih fluida kroz
prstenasti prostor između zaštitne kolone (casing) i
kolone uzlaznih cijevi (tubing). Sinonim: casing flow.
annular gas flow – strujanje plina u prstenastom pro-
storu. Strujanje slojnog plina u prstenastom prostoru
bušotine između zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi, casing) i stijenke kanala bušotine koje se po-
javljuje kada veličina hidrostatičkog tlaka u kanalu
bušotine nije dostatna da spriječi pojavljivanje plina,
što se dešava u necementiranim intervalima, ali tako-
đer čak u cementiranim ako cementacija nije izvede-
na kvalitetno. Strujanje plina u prstenastom prostoru
se može smanjiti primjenom kemijskih aditiva.
annular losses – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circu-
lation.
annular packoff – brtvenica prstenastog prostora.
Uređaj za brtvljenje prstenastog prostora između
vanjskog promjera obješenih cijevi ili vješalice i
unutarnjeg promjera glave ili prolaznog komada s
prirubnicama (thru spool) kroz koji prolaze cijevi ili je
obješena vješalica.
annular pressure – tlak u prstenastom prostoru (zaštit-
noj koloni), v. casing pressure.
annular preventer – prstenasti protuerupcijski uređaj
(preventer), v. annular blowout preventer.
annular production – proizvodnja kroz prstenasti pro-
stor. Proizvodnja ležišnih fluida kroz prstenasti pro-
stor bušotine između zaštitne kolone (kolone zaštit-
nih cijevi, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing).
annular space – (1) prstenasti prostor. Prostor koji okru-
žuje neki cilindrični objekt smješten unutar drugog
objekta (na primjer, prostor koji okružuje bilo kakvu
cijev ili cijevi u kanalu bušotine). (2) prstenasti prostor
bušotine. Prostor u bušotini koji okružuje kolonu bilo
kakvih cijevi u njenom kanalu, odnosno prstenasti
prostor između: (a) zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi, casing) i stijenke kanala bušotine; (b) zaštitne
kolone i kolone uzlaznih cijevi (tubing), i (c) kolone
bušaćih šipki (bušaće kolone) i stijenke kanala bušo-
tine. Kroz prstenasti prostor bušotine između njene
stijenke i kolone bušaćih šipki ili zaštitne kolone (ako
je ugrađena) uzlazno struji cirkulirajući isplačni fluid
u procesu bušenja, a kod cementacije kolone zaštit-
nih cijevi cementna kaša se pumpa od dna bušotine
(dna zaštitne kolone) u prstenasti prostor između
47 anorthite
kolone i stijenke bušotine. Sinonimi: annulus, flow
annulus.
annular velocity – brzina strujanja u prstenastom pro-
storu. Brzina strujanja fluida u prstenastom prostoru
bušotine, na primjer, brzina strujanja bušaće isplake
u procesu bušenja ili cementne kaše (otopine) pri
cementaciji bušotine. Važno je kontrolirati brzinu u
tom prostoru kako bi se osiguralo propisno ispiranje
kanala bušotine (čišćenje kanala od krhotina izbuše-
nih stijena i drugih čestica) i izbjegla erozija stijenke
kanala bušotine. Često se rabi termin kritična brzi-
na strujanja u prstenastom prostoru (critical annular
velocity) za opisivanje brzine pri kojoj isplačni fluid
efikasno transportira (iznosi) čvrste čestice iz bušoti-
ne. Ako brzina strujanja padne ispod kritične, postoji
opasnost od taloženja čestica i stvaranja naslaga ili
čepova u kanalu bušotine koji mogu biti prepreka u
bušotini.
annulus – (1) prstenasti prostor bušotine, v. annular spa-
ce, 2. (2) prsten porne vode. Prsten porne (interstici-
jalne) vode uzrokovan prodorom isplačnog filtrata
(mud filtrate) u formaciju zasićenu ugljikovodicima.
annulus pressure – tlak u prstenastom prostoru (zaštit-
noj koloni), v. casing pressure.
annulus pressure-responsive safety valve – sigur-
nosni ventil prstenastog prostora upravljan tlakom.
Ventil koji je osjetljiv na tlak u prstenastom prosto-
ru bušotine i koji se automatski otvara za ispuštanje
prekomjernog tlaka iz prstenastog prostora. Može
se podesiti na bilo koji maksimalni tlak na površini.
Sinonim: APR safety valve.
annulus zone – prijelazna (prstenasta) zona, v. transiti-
on zone, 3.
anogenic – anogen. (1) Koji se odnosi na plutonsku
(dubinsku) metamorfozu (metamorfizam) ili supsti-
tuciju (zamjenu). (2) Koji se odnosi na efuzivne erup-
tivne (magmatske) stijene.
anomaly – anomalija. (1) U geologiji – lokalno odstu-
panje od općih geoloških svojstava područja (re-
gionalnih geoloških svojstava), entitet ili svojstvo
koji se razlikuju od tipičnih ili očekivanih. Anomalije
mogu biti vrlo zanimljive u geološkim istraživanjima
ugljikovodika budući da one često upućuju na aku-
mulacije i perspekivnost nafte i plina. Također, geo-
kemijske anomalije na površini Zemlje mogu upući-
vati na akumulacije ugljikovodika u podzemlju. (2) U
geofizici – odstupanje od stalnog ili zakonomjernog
karaktera geofizičkih veličina, razlika između opaža-
nih (izmjerenih) i izračunanih vrijednosti (vrijednosti
prognoziranih teoretskim modelom), na primjer, Bo-
uguerova anomalija (Bouguer anomaly). Druge ge-
ofizičke anomalije, kao što su anomalija amplituda
(amplitude anomaly) u seizmičkoj prospekciji ili ma-
gnetska anomalija (magnetic anomaly) u Zemljinoj
kori, mogu biti povezane s akumulacijama ugljiko-
vodika, odnosno upućivati na njihove akumulacije.
anorogenic – anorogenetski, neorogenetski. Koji nije
povezan ili se ne odnosi na orogenetski poremećaj
(tektonsku deformaciju), na primjer, neorogenetsko
područje (anorogenic area).
anorthic system – triklinski sustav (kristalni sustav), v.
triclinic system.
anorthite – anortit. (1) Triklinski mineral bijele ili sivka-
ste boje iz skupine plagioklasa (plagioclase feldspar
group), najbazičniji član plagioklasa. Sreće se u ba-
anorthoclase
zičnim i ultrabazičnim eruptivnim (magmatskim) sti-
jenama (gabro, nortit, anortozit), rijetko u obliku do-
bro razvijenih mineralnih druza, katkada u tufovima
(pršincima) i vrlo rijetko u metamorfnim stijenama
(skarni). Sinonim: calciclase, calcium feldspar. (2) Kraj-
nji član izomorfnog niza plagioklasa (end member of
the plagioclase series) – čisti kalcijski glinenac.
anorthoclase – anortoklas. Triklinski mineral iz skupi-
ne alkalnih (alkalijskih) glinenaca (feldšpata – alkali
feldspar group) – glinenac bogat natrijem. Sadrži vrlo
finozrnasta prorastanja. Široko je rasprostranjen kao
komponenta osnovne mase niskoalkalnih lava. Ter-
min se obično primjenjuje na smjesu nekoliko faza,
od kojih svaka čak ne mora imati vlastito polje stabil-
nosti pri bilo kojoj temperaturi. Sinonimi: anorthose,
soda microcline; v. orthoclase.
anorthosite – anortozit, plagioklazit. (1) Prema među-
narodno prihvaćenoj klasifikaciji plutonskih erup-
tivnih stijena (plutonic rocks) Međunarodne unije
geoloških znanosti (International Union of Geological
Sciences, IUGS) anortozit je plutonska (dubinska)
eruptivna (magmatska) stijena (plutonic rock) s Q
(kvarc, quartz) između 0 i 5; P/(A+P) veći od 90 (P –
plagioklas, plagioclase; A – alkalni glinenci, alkali fel-
dspars) i M (mafiti, mafites) manji od 10. (2) Skupina
uglavnom monomineralnih (jednostavnih) pluton-
skih eruptivnih (magmatskih) stijena koje se gotovo
u cijelosti sastoje od glinenaca plagioklasa – obično
labradorita, ali mogu biti također toliko vapneni kao
bitovnit ili toliko natrijski kao andezit ili oligoklas.
Te stijene ne sadrže ili sadrže malu količinu tamno-
obojenih minerala (dark-colored minerals). Termin
se također odnosi na svaku stijenu iz te skupine.
Anortoziti se sreću u obliku velikh nestratificiranih
plutonskih tijela i u obliku stratificiranih intruzija.
Nađeni su i u uzorcima mjesečevih stijena. Sinonimi:
plagioclase rock, plagioclasite.
anteclise – antekliza. Pozitivna ili uzdignuta struktura
kontinentske platforme (continental platform). Ka-
rakterizirana je prostranim, regionalnim protezanjem
(od desetaka do stotina tisuća četvornih kilometara)
i formira se u procesu sporog izdizanja Zemljine
kore tijekom više geoloških perioda. Termin se rabi
uglavnom u ruskoj literaturi, na primjer, Bjeloruska
antekliza Volško-Uralskog područja, Belorussian an-
teclise). Sinonim: anticlise; v. syneclise.
anthozoan coelenterates – antozoi, koralji, v. antho-
zoans.
anthozoans (Anthozoa) – antozoi, koralji. Razred ce-
lenterata (mješinaca, coelenterates). Uključuju samo
morske, polipoidne, pojedinačne (solitarne) ili ko-
lonijske (zadružne) forme koje su većinom prirasle
(pričvršćene) za dno. Karakterizirani su postojanjem
stomodeuma (cjevasti prolaz koji vodi od usnog
otvora polipa u gastrovaskularnu ili unutarnju tje-
lesnu šupljinu, stomodaeum). Važni grebenotvorni
organizmi (reef-building organisms) i provodni fosili
(guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: ordo-
vicij-danas. Sinonim: anthozoan coelenterates, corals
(v.).
anthraconite – antrakonit. Crni bituminozni vapnenac
(black bituminous limestone) ili mramor (marble) koji
obično puštaju smrdljiv (zaudarajući) miris pri udar-
cu ili trljanju. Sinonim: lacullan, swinestone; v. stink-
stone.
48 anticlise
anthracosaurs (Anthracosauria) – antrakosauri. Red
izumrlih amfibija (vodozemaca) labirintodonta (la-
byrinthodonts). Karakterizirani su kralješcima (pršlje-
novima, vertebrae) s nereduciranim intercentrumom
(unreduced intercentrum), jasnim rasporedom der-
malnih kostiju (dermal bones) lubanje i formulom
falanga (članaka kostura prstiju, phalangeal formula)
reptila. Uključuju najvjerojatnije kandidate za podri-
jetlo reptila. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji
mississippi-gornji perm.
anthraxolite – antraksolit. Tvrdi crni asfaltit s visokim
sadržajem vezanog ugljika. Sreće se u obliku žila i
masa u sedimentnim stijenama, osobito u asocijaciji
s naftnim (gorivim) škriljavcima.
anthropozoic – antropozojski. (1) Termin koji označava
interval geološkog vremena od trenutka pojave čo-
vjeka. (2) Termin kojim se označavaju stijene nastale
u intervalu geološkog vremena od trenutka pojave
čovjeka.
anticlinal – (1) antiklinalan. Koji se odnosi na antiklinalu.
(2) antiklinala. Zastarjeli oblik termina anticline (v.).
anticlinal axis – os antiklinale. (1) Linija na karti od koje
slojevi bore padaju u raznim smjerovima, srednja li-
nija antiklinale. (2) Presjek plohe svoda antiklinale s
bilo kojim slojem bore.
anticlinal nose – antiklinalni (strukturni) nos, v. nose, 2.
anticlinal theory – antiklinalna teorija. Teorija prema
kojoj se nafta i plin nastoje akumulirati u antiklinal-
nim strukturama.
anticline – antiklinala, antiklinalna bora. Podzemna
geološka struktura u obliku bore sa slojevima koji
su konveksno (izbočeno) savijeni prema gore ili
izduljene dome (velikog, dugog luka ili svoda slo-
jeva stijena) sa stratigrafski starijim stijenama u
njenoj jezgri (središnjem dijelu, core), a mlađim
slojevima na krilima. Formirale su se djelovanjem
tangencijalnih kompresijskih sila paralelno s usloja-
vanjem sa skraćenjem slojeva ili nabiranjem usljed
diferencijalnih pokreta okomito na uslojavanje. Vrh
antiklinale se naziva tjeme (crest), a njeno središte
aksijalna ploha. Antiklinala, zajedno sa sinklinalom
čini potpunu geološku boru, odnosno konveksno
uzdignuti dio bore (v. fold), ali može postojati i kao
zasebna struktura. Oblici antiklinala mogu biti vrlo
raznovrsni – ako je jedan njen kraj viši od drugog,
tada se često naziva nos (nose), a formacija se nazi-
va utonulom antiklinalom (plunging anticline), ako
pada jednako na obje strane naziva se simetrična
(symmetrical anticline). Antiklinale su povoljne za
akumulaciju ugljikovodika – antiklinalne strukture
su među najčešćim i najvažnijim strukturnim za-
mkama za ugljikovodike i bile su jedne od prvih
struktura koje su prepoznate kao zamke za naftu i
plin. Ako u antiklinalu migrira previše nafte ili pli-
na, oni će otjecati izvan područja antiklinale, a ako
u migraciji postoji višak plina, on će težiti ispuniti
porni prostor antiklinale i istisnuti naftu. Prirodnom
segregacijom fluida plin će zauzeti porni prostor
iznad naftne zone kao plinska kapa ili iznad vode
kao plinsko ležište; v. syncline.
anticlinorium – antiklinorij. Sastavljena antiklinalna
struktura regionalnog protezanja koja je sastavljena
od manjih bora (oblik množine: anticlinoria); v. syn-
clinorium.
anticlise – antekliza, v. anteclise.
anticonsequent stream
anticonsequent stream – antikonsekventna (opse-
kventna) rijeka, v. obsequent stream.
antidune – antidina. (1) Kratkotrajni ili prijelazni pješča-
ni val (sand wave) koji se formirao na koritu potoka
(pretpostavlja se da se pješčani valovi nisu sačuvali u
sedimentima) i sliči na dinu, ali se premješta uz stru-
ju, dok se pojedine pješčane čestice gibaju suprot-
no (niz struju). Antidina je karakterizirana erozijom
padina koje eu okrenute niz struju i sedimentacijom
na padinama okrenutim uz struju. Premješta se brže
i vjerojatno je viša od podvodne dine (subaqueous
dune) i njen profil je više simetričan. Sinonim: regre-
ssive sand wave (v.). (2) Svaka forma reljefa korita po-
toka (neovisno o tome premješta li se ona uz struju,
niz struju ili je nepomična) koja je formirana jedno-
smjernom strujom i nalazi se u jednoj fazi s površin-
skim valovima vode.
antifoam – agens protiv pjenjenja, v. antifoam agent.
antifoam agent – agens protiv pjenjenja. Agens (sred-
stvo, aditiv) koji se primjenjuje za sprječavanje pje-
njenja (stvaranja pjene) tijekom pripreme fluida za
obrade i otopina na površini. Prekomjerna pjena
koja nastaje tijekom procesa miješanja može uzro-
kovati poteškoće pri rukovanju s fluidima i njihovom
pumpanju i može štetiti karakteristikama ili kvaliteti
mješavine. Agensi za sprječavanje pjenjenja se tako-
đer mogu primjenjivati za razbijanje pjene u radnim
fluidima koji se nakon izvršene obrade (stimulacije)
vraćaju na površinu (u pripremi za njihovo odla-
ganje). Primjenjuju se supstancije poput silikona,
organskih fosfata i alkohola. Sinonimi: antifoamer,
antifoaming agent.
antifoamer – agens protiv pjenjenja, v. antifoam agent.
antifoaming agent – agens protiv pjenjenja, v. anti-
foam agent.
antiform – antiforma. U geologiji – bora (struktura an-
tiklinalnog tipa) čija se krila zatvaraju prema gore u
slojevima za koje nije poznata stratigrafska sekven-
cija; v. synform.
antiformal syncline – antiformna sinklinala. Sinklinala
čija se krila zatvaraju prema gore kao u antiformi (v.
antiform).
antisludge agent – agens za sprječavanje stvaranja ta-
loga. U tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv
kiselini (specifična površinski aktivna kemikalija) koji
se rabi u obradama (stimulacijama) ležišta s teškom
asfaltnom naftom za sprječavanje stvaranja gustog
netopljivog taloga (sastavljenog od asfaltena, smole,
parafina i drugih kompleksnih ugljikovodika) koji se
formira u kontaktu nafte s kiselinom i može sniziti
permeabilnost ležišta.
antistress mineral – antistres-mineral. Mineral čijem
su formiranju u metamorfoziranim (metamorfnim)
stijenama pogodovali uvjeti koji nisu bili kontrolirani
smičnim naprezanjem nego termičkim djelovanjem
(temperaturom) i hidrostatičkim tlakom koji vjero-
jatno nije veći od umjerenih vrijednosti. Antistres-
minerali su, na primjer, kordijerit (cordierite), glinenci
(feldšpati, feldspars), pirokseni (pyroxenes), forsterit
(forsterite), andaluzit (andalusite) i drugi; v. stress mi-
neral.
antithetic fault – antitetički (protusmjerni) rasjed. Ra-
sjed koji pada u smjeru suprotnom padu pomaknu-
tih stijena i koji rotira rasjedom ograničene blokove
tako da je ukupan pomak na svakom rasjedu veći
49 aphanitic
nego što bi bio bez rotacije. Mnogi autori danas rabe
taj termin za opisivanje rasjeda koji je drugostupanj-
ski (sekundarni) u odnosu na glavni rasjed (formiran
pri jednakom režimu naprezanja), koji je orijentiran
pod velikim kutom prema glavnom rasjedu i koji (za
rasjede s pomakom po pružanju) ima smjer poma-
ka suprotan smjeru pomaka glavnog rasjeda ili (za
normalne rasjede) pada u suprotnom smjeru; v. syn-
thetic fault.
anti-vortex baffle – odbojnik protiv vrtloženja, v. vortex
breaker.
Antler orogeny – antlerska orogeneza. Orogeneza koja
je znatno deformirala paleozojske stijene Velikog
bazena (Great Basin) u Nevadi tijekom kasnog devo-
na i ranog misisipija, dok su se minorni orogenetski
impulsi (koji su slijedili nakon glavne faze) produljili
do perma. Općenito, antlerska orogeneza je ekviva-
lentna akadskoj orogenezi (v. Acadian orogeny) istoč-
nog dijela Sjeverne Amerike.
anurans (Anura, Salientia) – anuri, bezrepci, bezrepi
vodozemci. Red amfibija (vodozemaca, amphibians).
Uključuju žabe (frogs) i gubavice (toads). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: srednja jura-danas. Sinonim:
salientians.
AOF potential – apsolutni potencijalni kapacitet proi-
zvodnje, v. absolute open flow potential.
apatite – apatit. (1) Skupina različito obojenih heksa-
gonskih minerala koji se sastoje od kalcij-fosfata
zajedno s fluorom, klorom, hidroksilom ili karbona-
tom u različitim količinama (udjelima). (2) Mineral
iz skupine apatita (apatite group) – na primjer, flu-
orapatit, klorapatit, hidroksilapatit, karbonat-apa-
tit i frankolit. U općem slučaju termin se odnosi na
fluorapatit. Apatitski minerali se sreću kao akcesorni
minerali u gotovo svim eruptivnim (magmatskim) i
metamorfnim stijenama te u žilama i drugim rudnim
ležištima. Obično se nalaze u obliku finozrnastih i
često onečišćenih masa kao glavni sastojak fosfatnih
stijena i većine ili svih fosilnih kostiju i zuba. Sinonim:
calcium phospate.
aphanic – afanitni. Termin koji označava teksturu kar-
bonatne sedimentne stijene koja je karakterizirana
pojedinačnim kristalima ili klastičnim zrnima pro-
mjera manjeg od 0,01 mm ili 0,005 mm (ovisno o kla-
sifikaciji). Termin aphanic je predložen kao zamjena
termina aphanitic (v.).
aphaniphyric – afanifirni; v. cryptocrystalline.
aphanite – afanit, felzit, felzitoid, kriptomer. Svaka fino-
zrnasta eruptivna (magmatska) stijena (fine-grained
igneous rock) čije pojedine komponente nisu lučive
(ne mogu se razlikovati) golim okom, stijena koja
ima afanitnu teksturu (aphanitic texture). Sinonimi:
felsite, felsitoid, kryptomere.
aphanitic – afanitni, afanitski. (1) Termin koji označa-
va teksturu eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rock) u kojoj pojedine kristalne komponente (krista-
li) nisu lučive (ne mogu se razlikovati) golim okom
– uključene su i mikrokristalna (v. microcrystalline) i
kriptokristalna (v. cryptocrystalline) tekstura. Termin
također označava stijenu ili matriks koji pokazuju
takvu teksturu. Sinonim felzitni (v. felsitic) katkada
se rabi ograničeno – samo za svijetle (svjetloobo-
jene) stijene (light-colored rocks) s tom teksturom,
a termin afanitni – za tamnoobojene stijene (dark-
colored rocks). Sinonim: fine-grained; v. phaneritic. (2)
aphanocrystalline
Termin slobodne uporabe koji se ranije primjenjivao
za označavanje teksture sedimentne karbonatne sti-
jene (sedimentary carbonate rock) – takva tekstura se
danas naziva aphanic (v.).
aphanocrystalline – afanokristalan. Opisni termin za
označavanje čvrsto isprepletene teksture karbonat-
ne sedimentne stijene koja je građena od kristala
promjera od 0,001 do 0,004 mm. Sinonim: extremely
finely crystalline; v. aphanic.
aphanophyric – afanofirni, v. microcrystalline.
aphotic zone – afotička zona. Dio oceana gdje prodi-
ranje svjetlosti nije dovoljno za fotosintezu (afotička
dubina mora je približno ispod 200 m); v. disphotic
zone, euphotic zone.
aphyric – afirni. Termin koji označava teksturu finozr-
naste ili afanitne eruptivne (magmatske) stijene liše-
ne fenokristala. Termin se također odnosi na stijenu
s takvom teksturom.
API cements – API cementi (tipovi cemenata), v. oilwell
cements.
API cement types – API cementi (tipovi cemenata), v.
oilwell cements.
API density – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima
API, v. API gravity.
API gamma ray unit – API gama jedinica, v. API unit.
API gamma unit – API gama jedinica, v. API unit.
API grade – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima
API, v. API gravity.
API gravity – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima
API. Gustoća po standardu što ga je propisao Ame-
rički naftni institut (American Petroleum Institute) za
sirovu naftu i njene derivate. Što je gustoća nafte u
metričkom mjernom sustavu manja, to je veća njena
gustoća izražena u stupnjevima API (obratna propor-
cionalnost). Relativna gustoća većine sirovih nafti je
u rasponu od 35 do 40 °API, ali se općenito kreće od
6 °API (vrlo teška nafta, very heavy crude oil) do 60
°API (vrlo laka nafta, very light crude oil). Slatka voda
ima relativnu gustoću 10 °API. Sinonimi: API density,
API grade, degrees API gravity.
API neutron unit – API neutronska jedinica, v. API unit.
API oil-gravity hydrometer – hidrometar za mjerenje
gustoće nafte u stupnjevima API. Pribor na principu
Arhimedova zakona za mjerenje gustoće (relativne
gustoće) nafte u stupnjevima API. Pribor se spusti u
posudu koja je ispunjena uzorkom nafte tako da plu-
ta u njoj. Visina do koje će hidrometar plutati ovisi o
gustoći mjerene nafte koja se može direktno očitati
na skali instrumenta. Jedna konstrukcija hidrometra
se rabi za mjerenje relativne gustoće sirove nafte u
intervalu od 10 do 45 °API, a druga izvedba za mjere-
nje u intervalu od 45 do 90 °API.
API scale – API skala. Hidrometrijska skala Američkog
naftnog instituta za mjerenje gustoće (relativne gu-
stoće) tekućina. Ponajprije se rabi u naftnoj industri-
ji; v. API gravity.
API specifications – specifikacije API. Specifikacije
Američkog naftnog instituta (American Petroleum
Institute) – međunarodno priznate specifikacije koje
je prihvatila naftna industrija gotovo cijelog svijeta
u područjima projektiranja, proizvodnje ili nabave
opreme za naftna i plinska polja (bušaće šipke, za-
štitne i uzlazne cijevi, oprema ušća bušotine, ventili,
bušaća užad, cementi i aditivi za cemente i dr.).
API unit – API jedinica. U karotaži bušotina – proi-
50 apo–
zvoljna jedinica radioaktivnosti (jedinica mjerenja
u metodama radioaktivne karotaže) koja se bazira
na umjetno radioaktivnom uređaju za kalibraciju na
sveučilištu u Houstonu (Teksas), koji je definiran s
radioaktivnošću od 200 API jedinica (odabrana jer
se smatralo da je dvostruko veća od radioaktivnosti
tipičnog šejla) i prema kojem su standardizirani de-
tektori brzine brojanja (na primjer, kod gama-karo-
taže i neutronske karotaže). Kao kalibracijske bušo-
tine služe dvije plitke bušotine (API pit), a kalibriraju
se pribori za gama-karotažu (natural gamma-ray
log), neutronsku karotažu (neutron log) i spektro-
skopsku gama-karotažu (natural gamma-ray spec-
troscopy log). Formacija je primarni standard za
kalibraciju gama-karotaže. Međutim, čak kada su
različiti pribori za gama-karotažu propisno kalibri-
rani, oni neće nužno pokazati identična očitanja u
bušotini jer njihovi detektori mogu imati različitu
spektarsku osjetljivost (očitanja će biti jednaka
samo u slučaju da formacija sadrži jednake propor-
cije torija, kalija i urana kao standard iz Houstona).
Na primjer, pribori za karotažu u procesu bušenja
(logging-while-drilling tool) imaju deblje kućište
od pribora koji se užetom spuštaju u bušotinu, što
uzrokuje različit spektarski odziv na tri izvora radio-
aktivnosti i, prema tome, pokazuju različito očitanje
ukupnog gama-zračenja u nekim formacijama. Ra-
zlikuju se API gama jedinica (API gamma unit) za ga-
ma-karotažu i API neutronska jedinica (API neutron
unit) za neutronsku karotažu.
API well number – broj bušotine po API normi. Jedin-
stveni broj od 12 znamenaka koji Američki naftni
institut (American Petroleum Institute) dodjeljuje sva-
koj bušotini izbušenoj u SAD. Prve dvije znamenke
označavaju kod savezne države (state) – brojevi od 1
do 49 odgovaraju nazivima saveznih država po abe-
cednom redoslijedu uključujući okrug Columbia,
dok su Aljaska i Hawaii dobili brojčane oznake 50 i
51 – znamenke od 3 do 5 su kodovi za okrug (coun-
ty), općinu (parish) ili odobalno područje (offshore),
znamenke od 6 do 10 služe za identifikaciju pojedine
bušotine (kod dane bušotine) i zadnje dvije znamen-
ke označavaju svojstvo bušotine (na primjer, skreta-
nje kanala).
aplacophorans (Aplacophora) – aplakofori, trbožlijep-
ci. Razred (ili podrazred) crvolikih marinskih moluska
(mekušaca, vermiform marine mollusks). Nemaju lju-
šturu (shell). Poznati su samo po živim formama.
aplite – aplit. Svjetloobojena hipabisalna eruptivna
(magmatska) stijena (hypabyssal igneous rock) karak-
terizirana finozrnastom alotriomorfno-granularnom
(zrnastom), tj. aplitskom teksturom. Sastav aplita
može varirati od granitnog do gabrovog, ali termin
aplit bez pobliže oznake podrazumijeva granitski
aplit (granitic aplite), koji se sastoji uglavnom od kvar-
ca (quartz), kalijskog glinenca (feldšpata, potassium
feldspar) i kiselog plagioklasa (acid plagioclase).
aplitic – aplitski. (1) Termin koji se odnosi na finozrna-
stu i saharoidnu ili alotrimorfno-granularnu (zrna-
stu) teksturu karakterističnu za aplite (v. aplite). (2)
Termin koji označava eruptivnu (magmatsku) stijenu
(igneous rock) s takvom teksturom.
apo– – apo–. U petrološkoj terminologiji – prefiks koji
označava metasomatsku promjenu bez razaranja pr-
vobitne (originalne) teksture.
apo-epigenesis
apo-epigenesis – apoepigeneza. Postdijagenetske
promjene (post-diagenetic changes) koje utječu na
sedimente koji se nalaze daleko od prvobitne sredi-
ne sedimentacije (original environment of deposition),
na primjer, kada se sedimenti nalaze ispod relativno
debele naslage pokrovnih stijena (overburden).
apophysis – apofiza, v. tongue, 2.
apparent – prividan. (1) U geologiji – termin koji se
odnosi na rasjede i rasjedna kretanja kada je riječ o
pomicanjima duž njih, a ne o klizanju; v. actual. (2)
Veličina dobivena mjerenjem, na primjer, prividna
brzina (apparent velocity). (3) Vrijednost svojstva
(parametra) pod pretpostavkom homogenosti i izo-
tropnosti sredine i polubeskonačnosti prostora, za
razliku od njegove stvarne vrijednosti.
apparent anisotropy – prividna anizotropija. U seiz-
mičkoj prospekciji – omjer brzine određene iz nor-
malnog prirasta vremena (v. normal moveout), tj.
horizontalno mjerenje, i brzine izmjerene vertikalno
u vertikalnom seizmičkom profilu.
apparent bed thickness – prividna debljina sloja. De-
bljina sloja koja nije izmjerena okomito na plohu
uslojavanja (površinu sloja), za razliku od prave de-
bljine sloja (true bed thickness).
apparent density – prividna gustoća. (a) Gustoća sti-
jene izračunana prema gravitacijskim mjerenjima u
kanalu bušotine. (b) Zastarjeli sinonim termina bulk
density (v.).
apparent dip – prividni nagib. (1) U strukturnoj geolo-
giji – kut koji strukturna površina, na primjer, ploha
slojevitosti (bedding plane) ili rasjedna ploha (fault
plane), čini s horizontalom izmjeren u bilo kojem
slučajnom (slučajno orijentiranom) vertikalnom pre-
sjeku, a ne okomito na pružanje sloja (strike). Mijenja
se gotovo od nule do praktično pravog kuta nagiba
(true dip) u zavisnosti od toga koliko je slučajni pre-
sjek blizak smjeru pružanja ili nagiba. Sinonim: fal-
se dip. (2) U seizmičkoj prospekciji – kut koji fronta
izlaznog vala (emerging wave front) čini s površinom
u odnosu na nagib horizonta (sloja) refleksije (dip of
reflector) povezanog s njim. Prividni nagib je kut čija
je tangenta jednaka omjeru vertikalnih i horizontal-
nih pomicanja uzrokovanih frontom vala. Sinonim:
emergence angle; v. dip, moveout.
apparent formation factor – prividni faktor formacije.
U karotaži bušotina – omjer (kvocijent) električne ot-
pornosti (specifičnog električnog otpora) formacije
zasićene smjesom ugljikovodika i elektrolita i elek-
trične otpornosti samog elektrolita. Sinonim: appa-
rent formation resistivity factor.
apparent formation resistivity factor – prividni faktor
formacije, v. apparent formation factor.
apparent liquid density – prividna gustoća tekućine.
Kvocijent (omjer) mase plina i volumena plina oto-
pljenog u tekućini pri standardnom tlaku i tempe-
raturi.
apparent matrix – prividni matriks. Svojstva čvrstog
dijela stijene izračunata kombiniranjem dviju karo-
taža, na primjer, kombiniranjem karotaže gustoće i
neutronske karotaže poroznosti moguće je izraču-
nati gustoću prividnog matriksa (apparent matrix
density), a kombiniranjem neutronske karotaže po-
roznosti i akustičke karotaže je moguće izračunati
vrijeme putovanja vala u prividnom matriksu. Prora-
čuni pretpostavljaju dani fluid (obično slatku vodu)
51 apparent wavelength
i primjenjuju jednadžbe odziva. Rezultati se često
rabe za identifikaciju litologije.
apparent movement of fault – prividni pomak po
rasjedu. Pomak koji se opaža u svakom slučajnom
presjeku poprečnom na rasjed. Zavisi od nekoliko
varijabli – orijentacije rasjeda, poremećenosti slo-
jeva, presjeka po kojem se rasjed opaža i stvarnog
pomaka po rasjedu.
apparent onlap – prividno transgresivno prekrivanje.
Transgresivno prekrivanje (v. onlap) koje se opaža u
slučajno orijentiranom vertikalnom geološkom pre-
sjeku koji ne može biti paralelan početnom nagibu
plohe uslojavanja u trenutku sedimentacije i, prema
tome, može dati samo jednu komponentu stvarnog
smjera transgresivnog prekrivanja.
apparent plunge – prividno potonuće. Kut koji popri-
ma normalna projekcija geološke strukture na ravni-
nu vertikalnog poprečnog presjeka.
apparent resistivity – prividna električna otpornost
(specifični električni otpor). (1) U karotaži bušotina –
električna otpornost (specifični električni otpor – v.
electrical resistivity) stijena (formacije) izmjerena pri
električnoj karotaži bušotina. Razlikuje se od stvar-
ne električne otpornosti (v. true electrical resistivity)
stijena (formacije) zbog utjecaja kanala bušotine,
isplake u njemu, zone prodora isplačnog filtrata i
susjednih slojeva budući da prividna otpornost for-
macija ovisi o otpornosti isplake u kanalu bušotine,
isplačne obloge, zone infiltracije isplake u sloj, zone
sloja isprane isplakom, otpornosti same stijene (for-
macije) i drugim faktorima. (2) Električna otpornost
homogenog, izotropnog tla koja bi dala zavisnost
napon-struja (voltage-current relationship) jednaku
izmjerenoj.
apparent thickness – prividna debljina. U geologiji –
debljina stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) ili
drugog slojnog tijela (v. thickness) izmjerena pod
pravim kutom na površinu zemlje; v. true thickness.
apparent velocity – prividna brzina. U seizmičkoj pros-
pekciji – (1) Fazna brzina kojom se širi fronta seizmič-
kog vala duž linije rasporeda seizmičkih prijamnika
(geofona). Prividna brzina je jednaka stvarnoj brzini
fronte vala podijeljenoj cosinusom kuta koji fronta
vala čini s linijom rasporeda geofona (kuta pod ko-
jim se fronta vala približava geofonima). (2) Veličina
inverzna (obratna) strmini nagiba hodografa refrak-
tiranog vala (refraction time-distance curve).
apparent viscosity – prividna viskoznost. (1) v. effec-
tive viscosity; (2) Viskoznost fluida izmjerena visko-
zimetrom pri specificiranoj brzini smicanja. Ovisi o
plastičnoj viskoznosti i naprezanju pri pokretanju
(granici tečenja fluida) i jednaka je polovici vrijedno-
sti viskoznosti izmjerene pri brzini 600 o/min (u cen-
tipoazima). Za njutonske fluide prividna viskoznost
je brojčano jednaka plastičnoj viskoznosti.
apparent water table – prividno vodno lice, v. perched
water table.
apparent wavelength – prividna duljina vala. U seiz-
mičkoj prospekciji – udaljenost između korelativnih
točaka na valnom paketu (wave train) izmjerena po
liniji rasporeda seizmičkih prijamnika (geofona, ge-
ophone spread). Razlikuje se od stvarne duljine vala
(actual wavelength) ako smjer nailaska vala čini kut
s linijom rasporeda geofona. Prividna duljina vala se
matematički može izraziti kao umnožak stvarne du-
apparent wellbore radius
ljine vala i sinusa kuta pod kojim se fronta vala pribli-
žava geofonima (liniji rasporeda geofona).
apparent wellbore radius – prividni (efektivni) polu-
mjer (radijus) bušotine, v. effective wellbore radius.
applied geology – primijenjena geologija. Primjena ra-
znih grana (područja) geologije u ekonomici, tehnici,
tehnologiji, vodoopskrbi ili problemima okoliša. Ge-
ologija koja se odnosi na ljudsku djelatnost.
applied geophysics – primijenjena geofizika. Primjena
geofizičkih metoda (električnih, gravimetrijskih, ma-
gnetskih, termičkih, seizmičkih) u istraživanjima eko-
nomski vrijednih ležišta ruda, ugljikovodika ili voda,
v. geophysical exploration.
applied seismology – primijenjena (prospekcijska)
seizmologija, seizmičko istraživanje (prospekcija). Pri-
mjena seizmologije, odnosno seizmičkih metoda
(obično umjetno proizvedenih seizmičkih valova),
za kartiranje podzemnih geoloških struktura i strati-
grafskih karakteristika radi istraživanja komercijalnih
ležišta mineralnih sirovina (nafte, plina, soli, ruda) ili
u tehničke svrhe (na primjer, za određivanje dubine
zalijeganja temeljnih stijena ili postojanja potencijal-
no aktivnih rasjeda). Uključuje seizmičko istraživanje
(prospekciju) primjenom metoda refleksije i refrakci-
je (prelamanja) valova. Sinonimi: exploration seismo-
logy, prospecting seismology, seismic exploration.
apposition fabric – primarni sklop (građa) stijene. Pri-
marna orijentacija elemenata sedimentne stijene
koja se razvila ili formirala u vrijeme sedimentacije
materijala sukcesivnim polaganjem čestica na već
ranije nataložene čestice. Sinonim: primary fabric, v.
depositional fabric.
appraisal curve – krivulja za procjenu iscrpka. Dijagram
za prognozu konačnog iscrpka nafte bušotina koje
proizvode iz istog ležišta ali s različitim početnim
kapacitetima proizvodnje. Postotak ukupne proi-
zvodnje nafte po bušotini se prikazuje u ovisnosti o
proizvodnji po bušotini u prvoj godini da se dobije
krivulja srednje, minimalne i maksimalne ukupne
postotne proizvodnje. Može se prikazati konačna
proizvodnja po bušotini u ovisnosti o dnevnoj pro-
izvodnji nafte po bušotini tijekom prve godine pro-
izvodnje.
appraisal drilling – ocjensko bušenje, bušenje ocjenskih
bušotina. Bušenje u blizini bušotine kojom je otkrive-
no ležište/polje ili prve (pionirske) istraživačke bušo-
tine. Svrha ocjenskog bušenja je dobivanje podataka
o protezanju (veličini) pronađenog ležišta/polja, tipu
ugljikovodika, volumenu rezervi i produktivnom po-
tencijalu; v. appraisal well.
appraisal of reserves – procjena rezervi, v. reserve esti-
mate.
appraisal well – (1) ocjenska bušotina. Istraživačka bu-
šotina izbušena nakon i blizu bušotine kojom je ot-
kriveno naftno ili plinsko ležište/polje (discovery well)
u svrhu detaljnijeg izučavanja i dobivanja podataka
o veličini (protezanju) ležišta/polja, tipu ugljikovodi-
ka i produktivnom (komercijalnom) potencijalu. Na
ocjenskim bušotinama se često uzima jezgra i na
njima se obavljaju proizvodna ispitivanja pri uvjeti-
ma sličnim budućim uvjetima proizvodnje bušotine
kako bi se procijenila komercijalnost. Katkada je po-
trebno izbušiti nekoliko ocjenskih bušotina nakon
bušotine kojom je otkriveno ležište. Kao sinonimi se
u različitim izvorima pojavljuju izrazi: confirmation
52 aquiclude
well, delineation well, outstep well, reservoir-evalu-
ating well, step-out well, ali njihove definicije se od
izvora do izvora razlikuju; v. appraisal drilling. (2) re-
perna (probna) istraživačka bušotina, v. test well.
appressed – zbijen, stlačen. Termin koji se odnosi na
boru čija su krila gotovo paralelna.
APR safety valve – sigurnosni ventil prstenastog pro-
stora upravljan tlakom, v. annulus pressure-responsive
safety valve.
apron – zastor. U geomorfologiji – široka kontinuirana
i na velikoj površini protegnuta slojna naslaga alu-
vijalnog, glacijalnog (ledenjačkog), eolskog ili ma-
rinskog nevezanog (nekonsolidiranog, rahlog) ma-
terijala iz ustanovljivog izvora (izvora koji se može
utvrditi) i sedimentiranog u podnožju planine, na
frontalnom dijelu ledenjaka itd. – na primjer, bahada
(bajada) ili sandrovska ravnica (formirana nanosima
otplavljenim s ledenjaka – v. outwash plain). Sino-
nim: frontal apron.
Aptian, Aptian stage – apt, vekt. Stratigrafski kat donje
krede (Lower Cretaceous) u Europi – iznad barema
(Barremian), a ispod alba (Albian). Obuhvaća vre-
menski raspon od prije 114 do 107 (ili 115 do 108)
milijuna godina. Prema nekim autorima, apt je kat
donje i srednje krede (Middle Cretaceous). Sinonim:
Vectian.
aquafer – vodonosni horizont (sloj), v. aquifer.
aquasorption process – akvasorpcijski proces. Proces
pranja vodom prirodnog plina u kontaktnoj koloni
(tornju) u svrhu uklanjanja kiselih plinova (sumporo-
vodika, ugljik-dioksida).
aquatic – voden, vodni, akvatski. (1) Koji potpuno ili dje-
lomično živi u vodi ili na vodi. (2) Koji raste u vodi ili
na vodi. (3) Koji živi u blizini vode ili često obitava
u vodi.
aquatolysis – akvatoliza. Kemijski i fizikalno-kemijski
procesi koji se odvijaju u slatkovodnoj sredini za vri-
jeme transporta i trošenja (raspadanja) sedimenata
te dijageneze do njihova pokapanja; v. halmyrolysis.
aqueoglacial – akvatičko-glacijalni, vodeno-ledenjački,
v. glacioaqueous.
aqueo-residual sand – vodeno-rezidualni (vodeno-elu-
vijalni) pijesak. Pijesak u kojem su čestice, formirane
raznim eluvijalnim (rezidualnim) agensima, bile ka-
snije izmijenjene djelovanjem vode; v. residuo-aqu-
eous sand.
aqueous – vodni, voden. (1) Koji se sastoji od vode ili se
odnosi na vodu. (2) Koji je nastao od vode ili s vodom
ili pomoću vode – na primjer, vodena otopina (aqu-
eous solution). (3) Koji je stvoren djelovanjem vode
– na primjer, vodeni talog (aqueous sediment).
aqueous drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) na
bazi vode, vodeno-bazna isplaka (bušaća isplaka),
isplaka (bušaća isplaka) s vodenom osnovom (bazom),
v. water-base drilling mud.
aqueous emulsion – vodena emulzija. Fine čestice
nafte ili drugih supstancija okružene vodom kao, na
primjer, emulzija nafte u vodi.
aqueous ripple marks – vodeni riplovi. Riplovi formi-
rani valovima ili strujama vode, za razliku od riplova
formiranih zračnim strujama (vjetrovima).
aqueous rock – hidrogena stijena. Sedimentna stijena
istaložena vodom, u vodi ili sudjelovanjem vode. Si-
nonim: hydrogenic rock.
aquiclude – djelomično vodonepropusni sloj. Sloj re-
aquifer
lativno nepropusne stijene koji je sposoban sporo
upijati (apsorbirati) vodu, ali je ne propušta dovoljno
brzo da bi napajao (opskrbljivao) zdenac ili izvor vo-
dom. Ima ulogu gornje ili donje granice vodonosnog
sloja.
aquifer – (1) vodonosni sloj, akvifer. U hidrologiji – pro-
pusni podzemni sloj (formacija) koji sadrži vodu i
kroz koji podzemna voda više ili manje struji slo-
bodno. Sloj stijene zasićene vodom koji je dovoljno
propustan za vađenje podzemne vode i za napa-
janje (opskrbljivanje) zdenaca i izvora ekonomski
znatnim količinama vode. Sinonimi: aquafer, gro-
und-water reservoir, water horizon. (2) U geologiji –
vodonosni bazen napajanja (akvifer) ležišta. Vodena
(vodonosna) zona ispod naftne ili plinske zone leži-
šta. Mnoga ležišta su djelomično ili potpuno okru-
žena akviferom – ako je akvifer u usporedbi s leži-
štem velik, njegov utjecaj na ponašanje ležišta će
biti znatan i, suprotno, ako je toliko malen, njegov
utjecaj na ponašanje ležišta će biti praktično zane-
mariv. Katkada dva ili više ležišta mogu imati jedan,
zajednički, vodonosni bazen napajanja. Prema geo-
metriji (obliku), akvifer može biti: (a) radijalan (radial
aquifer), kada su njegove granice definirane dvama
koncentričnim cilindrima ili odsječcima cilindara;
(b) linearan (linear aquifer), kada su mu granice
formirane dvjema paralelnim ravninama, i (c) ne-
simetričan (nonsymmetrical aquifer). Akvifer može
biti potpuno okružen (zajedno s ležištem) nepropu-
snim stijenama tako da s ležištem čini volumetrijsku
cjelinu ili može imati izdanak ili izdanke preko kojih
se napaja površinskim vodama. Prema vanjskim
granicama (prema veličini u odnosu na ležište),
akvifer se smatra: (a) beskonačnim (infinite aquifer),
kada se njegova vanjska granica nalazi na besko-
načnoj udaljenosti od ležišta; (b) konačnim zatvore-
nim (finite closed aquifer), kada je njegovo proteza-
nje konačno i bez strujanja preko vanjske granice, i
(c) konačnim otvorenim (finite outcropping aquifer),
kada mu je protezanje konačno, tlak na vanjskoj
granici konstantan i u vezi je s nekim izvorom na-
pajanja površinskim vodama (npr. jezerom). Prema
načinu zalijeganja, akvifer može biti horizontalan u
odnosu na ležište ili se može uspinjati znatno iznad
ležišta. S padom tlaka u ležištu usljed proizvodnje
akvifer reagira podržavanjem ležišnog tlaka ili us-
poravanjem njegova opadanja osiguravajući pritje-
canje vode u ležište (water influx) ili prodor vode u
ležište (v. water encroachment) preko mehanizama
ekspanzije vode, kompresibilnosti njegove stijene,
arteškog strujanja vode (ako zaliježe iznad ležišta)
i ekspanzijom poznatih ili nepoznatih akumulacija
ugljikovodika u njemu.
aquifer gas storage – skladištenje plina u vodonosnom
sloju; plinsko skladište u vodonosnom sloju, v. under-
ground natural gas storage in aquifers.
aquifer natural gas storage – skladištenje prirodnog
plina u vodonosnom sloju; skladište prirodnog plina u
vodonosnom sloju, v. underground natural gas stora-
ge in aquifers.
aquifer storage of gas – skladištenje plina u vodono-
snom sloju; plinsko skladište u vodonosnom sloju, v.
underground natural gas storage in aquifers.
aquifer storage of natural gas – skladištenje prirodnog
plina u vodonosnom sloju; skladište prirodnog plina u
53 aragonite
vodonosnom sloju, v. underground natural gas stora-
ge in aquifers.
aquifer system – vodeni sustav. Heterogeno tijelo gra-
đeno od propusnog i manje propusnog materijala
tako da predstavlja vodoopskrbnu hidrauličku jedi-
nicu regionalnog protezanja.
aquifer test – ispitivanje vodonosnog horizonta. Ispiti-
vanje vodom zasićenog sloja koje obuhvaća crplje-
nje i mjerenje količine vode iz bušotine (zdenca) ili
dodavanja vode u nju i mjerenje promjena visine
tlaka (head) u vodonosnom sloju nastalih za vrijeme
ili nakon crpljenja vode (ili dodavanja vode u bušo-
tinu).
aquifer underground gas storage – podzemno skla-
dištenje plina u vodonosnom sloju; podzemno plinsko
skladište u vodonosnom sloju, v. underground natural
gas storage in aquifers.
aquifer underground natural gas storage – podze-
mno skladištenje prirodnog plina u vodonosnom sloju;
podzemno skladište prirodnog plina u vodonosnom
sloju, v. underground natural gas storage in aquifers.
aquifer underground storage – podzemno skladište-
nje u vodonosnom sloju; podzemno skladište u vodo-
nosnom sloju, v. underground natural gas storage in
aquifers.
aquifer underground storing – podzemno skladištenje
u vodonosnom sloju, v. underground natural gas sto-
rage in aquifers.
aquifuge – vodonepropusni sloj. Nepropusni sloj sti-
jene, stijena koja nema uzajamno povezane kanale
i šupljine (pore) i koja, prema tome, nije sposobna
upijati (apsorbirati) i propuštati vodu.
Aquitanian, Aquitanian stage – akvitan, aquitan. Stra-
tigrafski kat najdonjeg dijela miocena (lowermost Mi-
ocene) u Europi – iznad oligocenskog hata (Chattian),
a ispod burdigala (Burdigalian). Obuhvaća vremenski
raspon od prije 25 do 23 milijuna godina. Neki autori
su akvitan ranije smatrali najgornjim dijelom oligo-
cena (uppermost Oligocene).
aquitard – propusni granični sloj vodonosnog horizon-
ta. Granični sloj vodonosnog horizonta (v. confining
bed) koji usporava, ali ne sprječava strujanje vode u
pridruženi vodonosni horizont ili iz njega. Takav sloj
teško propušta vodu do bušotina ili izvora, ali može
služiti kao skladište podzemne vode.
Arabian light – arapska laka nafta. Sirova nafta iz Sau-
dijske Arabije koja se u zemljama članicama OPEC-a
upotrebljava kao etalonska (bazna, referentna) siro-
va nafta za određivanje cijena nafte na međunarod-
nom tržištu; v. marker crude oil.
arachnids (Arachnida) – arahnidi, paučnjaci. Razred ar-
tropoda (člankonožaca, arthropods), kopneni helice-
rati (kliještari, terrestrial chelicerates). Karakterizirani
su jednim parom ekstremiteta ispred usta (preoral
appendages) s dva do tri članka (joints). Stratigrafska
rasprostranjenost: silur-danas.
aragonite – aragonit. (a) Rompski mineral bijele, žuć-
kaste ili sive boje, po kemijskom sastavu kalcij-kar-
bonat. Trimorfan je s kalcitom i vateritom. Aragonit
ima veću gustoću i tvrdoću i manje jasnu kalavost od
kalcita. Manje je stabilan i manje raširen nego kalcit.
Obično se sreće u obliku vlaknastih agregata u sloje-
vima (ležištima) gipsa i željezne rude, zatim u obliku
taloga vrućih izvora te kao glavni sastojak plitko-
vodnih morskih muljeva i gornjih dijelova koraljnih
Aragon spar
grebena. Aragonit je također važna komponenta bi-
sera i nekih ljuštura (školjaka). Sinonim: Aragon spar.
(b) Skupni naziv rompskih karbonatnih minerala,
uključujući aragonit (aragonite), alstonit (alstonite),
viterit (witherite), stroncijanit (strontianite) i cerusit
(cerussite).
Aragon spar – aragonit, v. aragonite.
araneids (Araneida) – araneidi, pauci. Red arahnida
(paučnjaka, arachnids). Karakterizirani su prisut-
nošću čeljusnih režnjeva (maxillary lobes) i žlijezda
(maxillary glands) i sličnošću prvog para nogu s dru-
gim nogama. Stratigrafska rasprostranjenost: karbon
(moguće devon)-danas. Sinonim: spiders.
arbitary cutoff – facijesna granica. Vertikalna granica
koja odjeljuje dvije stratigrafske jedinice koje prelaze
jedna u drugu po pružanju i koje se uzajamno razli-
kuju po nekom proizvoljno određenom obilježju; v.
cutoff.
arborescent – dendritni, granat, v. dendritic.
Arbuckle orogeny – arbuklinska orogeneza. Zadnja
velika deformacija u orogenetskom pojasu Wichita u
južnoj Oklahomi. Prema uzajamnim odnosima fosili-
fernih slojeva svrstana je u kasni pensilvanij.
arch – svod. (1) U strukturnoj geologiji – široka, otvo-
rena antiklinalna bora regionalne veličine, obično
je to svodoliko izdignuće fundamenta. Sinonim (s
manjom prednošću uporabe): swell, v. dome. (2) v.
natural arch.
Archaean rocks – arhajske stijene. Stijene koje su starije
od kambrija (Cambrian) i, prema tome, zaliježu ispod
njega. Ekvivalentne su pretkambriju (Precambrian).
Termin je katkada ograničen na stariji, kristalinski
dio pretkambrija.
archaeocyathids (Archaeocyatha) – arheocijati. Ko-
ljeno izumrlih marinskih organizama. Karakterizirani
su uglavnom skeletom oblika konusa, pehara ili vaze
izgrađenim od karbonata kalcija. Klasificiraju se razli-
čito – kao koralji (corals), spužve (sponges), protozoe
(protozoans) i vapnene alge (calcareous algae). Za-
stupljeni su po cijelom svijetu. Stratigrafska raspro-
stranjenost: donji kambrij-srednji kambrij. Sinonimi:
cyathosponges, pleosponges.
Archaeozoic – arheozoik, arheozojska era, v. Archeozoic.
Archean – arhaik, arhajska era, arheozoik, arheozojska
era. Termin (u značenju prastar, drevan) koji ozna-
čava stijene (grupu stijena) arheozoika (Archeozoic)
i primjenjuje se na najstarije stijene pretkambrija
(Precambrian). Obuhvaća, kako se procjenjuje i pre-
ma raznim izvorima, vremenski raspon od prije 4 do
2,45 (ili 3,9 do 2,5 ili 3,8 do 2,5 ili 3,6 do 2,3) milijardi
godina. S porastom fizičkih mjerenja geološkog vre-
mena uporaba termina se mijenjala – preporučuje
se primjena termina rani pretkambrij (Early Precam-
brian); v. Archeozoic, Proterozoic.
Archean era – arhajska era, arhaik, v. Archean.
Archeozoic – arheozoik, arheozojska era,. Rani pretkam-
brij (Early Precambrian), najraniji dio pretkambrija
(pretkambrijskog vremena – Precambrian time) koji
odgovara arhajskim stijenama (Archean rocks). Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 4,5 do 2,5 milijarde
godina. Drugi oblik pisanja termina: Archaeozoic; v.
Archean, Proterozoic.
Archeozoic era – arheozoik, arheozojska era, v. Arche-
ozoic.
archibenthic – arhibentoski. Koji se odnosi na bentos
54 arc-trench gap
kontinentske padine (v. continental slope); v. bat-
hybenthic.
Archie (Archie’s) equations – Archiejeve jednadžbe
(formule). Tri empirijske formule (zavisnosti) između
električne otpornosti (specifičnog električnog ot-
pora) u karotaži bušotina (well log resistivity) i svoj-
stava poroznog, čistog (bez primjesa šejla) zrnastog
pješčenjaka koje je formulirao američki inženjer i
geolog G. E. Archie (1942. g.): (a) Ro = FRw (gdje je:
Ro – električna otpornost stijene potpuno zasićene
vodom; F – «faktor formacije», v. formation factor; Rw
– električna otpornost intersticijalne ili porne vode);
(b) F = ø−m (gdje je: ø – poroznost uzoraka jezgara
pješčenjaka Meksičkog zaljeva i drugih; m – faktor
cementacije ili cementacijska komponenta, cemen-
tation factor, cementation component; vrijednost va-
rira između 1,0 i 3,0), i (c) Sw = (Ro/Rt)1/n (gdje je: Sw
– zasićenje poroznog pješčenjaka slojnom vodom, u
%; Rt – stvarna ili prava električna otpornost pješče-
njaka; n – eksponent zasićenja, saturation exponent;
često je jednak 2). Archijeve jednadžbe su temelji
kvantitativne analize dijagrama karotaže bušotina
naftnih i plinskih ležišta. Kasnije su drugi autori po-
boljšali jednadžbe i njihove konstante za specifična
ležišta, tipove stijena i uvjete podzemlja. Drugi oblik
termina: Archie’s formulas.
Archie’s formulas – Archiejeve formule (jednadžbe), v.
Archie equations.
archosaurian reptiles – arhosauri, v. archosaurs.
archosaurians – arhosauri, v. archosaurs.
archosaurs (Archosauria) – arhosauri. Podrazred rep-
tila (gmazova, reptiles). Karakterizirani su diapsidnim
tipom lubanje (diapsid skull) i zubima koji su uloženi
u jamice (sockets). Uključuju dinosaure (velegmazo-
ve, dinosaurs), krokodile (crocodilians) i pterosaure
(krilate gmazove, pterosaurs) i trijaske forme, uklju-
čujući pretke tih grupa. Stratigrafska rasprostranje-
nost: trijas-danas. Sinonimi: archosaurian reptiles,
archosaurians.
arcose – arkoza, v. arkose.
arc shooting – paljenje s lučnim (lepezastim) raspore-
dom seizmografa, v. fan shooting.
arctic – (1) Arktik. Područje koje se nalazi unutar sjever-
nog polarnog kruga, područje sjevernog zemaljskog
pola. (2) arktički. (a) Koji se odnosi na niske tempera-
ture. (b) Koji se odnosi na osobitosti (odlike), klimu,
vegetaciju (biljni svijet) i faunu (životinjski svijet) koji
su karakteristični za polarno područje (arctic region).
arctic pack – arktički (polarni) led, v. polar ice.
arctic submersible rig – arktičko poluuronjivo bušaće
postrojenje. Pokretno poluuronjivo postrojenje za
bušenje u arktičkim područjima. Dolazi na mjesto
bušenja tijekom perioda kada nema leda. Cjeloku-
pna oprema ispod vodene linije postrojenja je okru-
žena kesonom radi zaštite od oštećenja plivajućim
ledom. Bušaća paluba nema četvrtasti oblik kako bi
se led lakše kretao oko postrojenja.
Arctic suite – arktička serija. Skupona bazaltnih i s nji-
ma povezanih stijena prijelaznog sastava između sti-
jena Atlantske i Pacifičke petrografske provincije (v.
Atlantic suite, Pacific suite).
arc-trench gap – prolaz između vulkanskog luka i oce-
anskog jarka. Područje između vulkanskog luka (vol-
canic arc) i oceanskog jarka (oceanic trench) u zoni
subdukcije (podvlačenja, subduction zone).
arcuate
arcuate – nalik na luk, savijen u obliku luka. Termin koji
označava boru čija je os iskrivljena (savijena) u obliku
luka.
arcuate delta – delta oblika luka. Zakrivljena ili savijena
delta čiji je izbočeni (konveksni) vanjski kraj okrenut
prema moru ili jezeru – klasični primjer delte tog tipa
je delta koja se formirala na ušću rijeke Nil. Sinonimi:
fan-shaped delta, lobate delta.
arcuate fault – lučni nasjed. Rasjed sa zakrivljenim tra-
gom na bilo kojoj sjekućoj plohi; v. peripheral fault,
plane fault.
Ardennian orogeny – ardenska orogeneza. Jedna od
30 ili više kratkotrajnih orogeneza (orogenetskih
faza) tijekom fanerozoika. Odnosi se na kasni silur (s
ludlovskim katom).
areal average reservoir pressure – srednji ležišni tlak
ponderiran površinom, v. average reservoir pressure
weighted by area.
areal closure – arealno (površinsko) zatvorenje, v. clo-
sure, 1.
areal displacement efficiency – površinski (horizontal-
ni) koeficijent obuhvata (koeficijent obuhvata po povr-
šini) modela ležišta, v. areal sweep efficiency.
areal extent – površinsko (arealno) protezanje. Stupanj
(mjera) širenja ležišta u površinskom smjeru. Opisuje
udaljenost do vanjskih granica ležišta (ili polja).
areal geology – geologija područja. Geologija nekog
područja, osobito sa stanovišta prostorne distribu-
cije i položaja stratigrafskih jedinica (stratigraphic
units), struktura (structural features) i površinskih for-
mi (surface forms); v. regional geology.
areal map – regionalna karta. Geološka karta na kojoj
su prikazani horizontalno protezanje i distribucija
grupa stijena izloženih površini.
areal reservoir heterogeneity – površinska (arealna)
heterogenost ležišta. Promjene svojstava formacije
(debljine, poroznosti, permeabilnosti, zasićenja ve-
zanom vodom) u površinskom smjeru i geometrijski
faktori ležišta (položaj i izolacijska svojstva rasjeda,
granice ležišta uvjetovane akviferom ili plinskom
kapom).
areal sweep – površinski (horizontalni) obuhvat ležišta,
obuhvat ležišta po površini. Dio volumena naftnog
ležišta koji je u procesu istiskivanja nafte pod efika-
snim utjecajem injektiranog (istiskivajućeg) fluida u
površinskom (horizontalnom) smjeru. Sinonimi: are-
al sweepout, horizontal sweep; v. areal sweep efficien-
cy, vertical sweep, volumetric sweep.
areal sweep efficiency – površinski (horizontalni) ko-
eficijent obuhvata (koeficijent obuhvata po površini)
modela ležišta. Dio ukupne površine modela naftnog
ležišta koji je pod efikasnim utjecajem injektiranih
(istiskivajućih) fluida. Izražava se kao omjer površine
obuhvaćene procesom istiskivanja (naftonosne po-
vršine iza fronte injektiranog fluida) i ukupne površi-
ne. Model ležišta je idealiziran (ležište s homogenom
poroznošću, debljinom i zasićenjem ugljikovodi-
cima). Sinonimni pojam za realno ležište na engle-
skom jeziku glasi pattern sweep efficiency (v.), dok je
hrvatski termin istovjetan. Sinonim: horizontal sweep
efficiency; v. areal sweep, vertical sweep efficiency, vo-
lumetric sweep efficiency.
areal sweepout – površinski (horizontalni) obuhvat leži-
šta, obuhvat ležišta po površini, v. areal sweep.
areal weighted average reservoir pressure – srednji
55 arenite
ležišni tlak ponderiran površinom, v. average reservoir
pressure weighted by area.
areal weighting of reservoir pressure – ponderiranje
ležišnog tlaka površinom, v. average reservoir pressure
weighted by area.
area of influence – područje (zona) utjecaja. Područje
(zona) unutar kojeg se piezometrijska površina vo-
donosnog horizonta (akvifera) snizuje zbog crpljenja
vode ili povisuje injektiranjem vode u bušotinu ili u
neki drugi objekt namijenjen toj svrsi. Vanjska grani-
ca lijevka depresije (v. cone of depression). Sinonim:
circle of influence.
area open to flow – površina strujanja. Izračunana
površina strujanja fluida koja je osigurana perforaci-
jama duž određene zone. Rabi se za izračunavanje
pada tlaka i karakteristika strujanja fluida.
area slope – regionalni nagib. Generalizirana (uopćena)
karakteristika nagiba unutar granica danog područja.
area-weighted average permeability – srednja per-
meabilnost ponderirana površinom, v. average perme-
ability weighted by area.
area-weighted average porosity – srednja poroznost
ponderirana površinom, v. average porosity weighted
by area.
area-weighted average reservoir pressure – srednji
ležišni tlak ponderiran površinom, v. average reservoir
pressure weighted by area.
arenaceous – psamitni, psamitski, pješčan, arenacejski.
(1) Termin koji: (a) označava sediment ili sedimentnu
stijenu potpuno ili djelomično sastavljenu od fra-
gmenata (čestica) veličine čestica pijeska ili s pješča-
nom teksturom (sandy texture) ili s oblikom pijeska
(appearance of sand). (b) opisuje teksturu takva se-
dimenta ili stijene, i (c) odnosi se na pijesak ili arenit.
Termin psamitski ili pješčan ne podrazumijeva posto-
janje nekog osobitog sastava. Sinonimi: arenarious,
psammitic, sabulous, sandy. (2) Termin koji označava
organizme koji rastu (razvijaju se) na pjeskovitim
mjestima.
arenaceous conglomerate – pješčani konglomerat (va-
lutičnjak), v. sandy conglomerate.
arenarious – pješčan, pjeskovit. Koji se sastoji od pije-
ska, v. arenaceous.
arenated – pješčan, pjeskovit. Termin za označavanje
supstancije koja je pomiješana s pijeskom (koja se
nalazi u smjesi s pijeskom) ili od koje je ostao samo
pijesak (koja je reducirana do pijeska).
arenes – areni, aromati, benzeni, aromatski ugljikovo-
dici, ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda, v.
aromatics.
Arenigian, Arenigian stage – arenig, skid, skidd. Stra-
tigrafski kat donjeg ordovicija (Lower Ordovician)
u Europi – iznad tremadoka (Tremadocian), a ispod
lanvirna (Llanvirnian). Obuhvaća vremenski raspon
od prije 490 do 485 milijuna godina. Sinonim: Skid-
davian.
Arenig series – serija Arenig. Najniža (najstarija) serija
stijena (series of rocks) ordovicijskog sistema (Ordo-
vician system).
arenilitic – arenitni, arenitski. Koji se odnosi na pješče-
njak, posjeduje svojstva pješčenjaka ili nalikuje na
pješčenjak.
arenite – arenit. (1) Opći (skupni) termin koji se rabi
za označavanje konsolidiranih sedimentnih stijena
sastavljenih od fragmenata (čestica) veličine pijeska
arenitic
neovisno o njihovu sastavu, na primjer, za označa-
vanje pješčenjaka (sandstone), arkoza (arkose), gra-
uvaka (graywacke) i kalkarenita (calcarenite). Termin
arenit je ekvivalentan terminu psamit (psammite);
v. lutite, rudite. (2) Relativno čisti pješčenjak koji je
dobro sortiran, ne sadrži ili sadrži neznatnu količinu
vezivnog (cementirajućeg) materijala i ima relativno
jednostavan mineralni sastav – osobito čisti ili goto-
vo čisti, kemijski vezani (cementirani) pješčenjak koji
sadrži manje od 10% glinovitog veziva (cementa) i za
koji se pretpostavlja da je sporo i selektivno taloženi
sediment višestruko ispran strujama. Termin se rabi
za karakteristike glavne (osnovne) kategorije pješče-
njaka, za razliku od vake (v. wacke). Oblik pridjeva:
arenitski (arenitic). Sinonim: arenyte.
arenitic – arenitni, arenitski, v. arenite.
arenose – arenozan. Koji sadrži veliku količinu gru-
bozrnastog pijeska (grita) ili finozrnastog pijeska; v
gritty.
arenyte – arenit, v. arenite.
areometer – areometar, hidrometar, v. hydrometer.
argillaceous – glinovit, argilitni, argilitski. (1) Koji se od-
nosi na glinu, koji je uglavnom sastavljen od gline
ili koji sadrži čestice veličine gline ili minerale gline,
na primjer, argilitna ruda (argillaceous ore) u kojoj je
glina glavni mineral u žili i osobito sedimenti (poput
lapora) ili sedimentne stijene (poput šejla) koji sadr-
že znatnu količinu gline. Sinonimi: argillous, clayey,
pelolithic; v. argillic, lutaceous, pelitic, shaly. (2) Termin
koji označava svojstveni (specifični) miris koji ispušta
glinovita (argilitna) stijena (argillaceous rock) kada se
na nju dahne. (3) Koji se odnosi na argilit (v. argillite).
argillaceous conglomerate – glinoviti (argilitni) kon-
glomerat (valutičnjak), v. conglomerate.
argillaceous feldspar sandstone – glinoviti (argilitni)
feldšpatski (glinenčev) pješčenjak. Idealizirani krajnji
član pješčenjaka čiji se detritus promjera pješčanih
čestica sastoji samo od feldšpata (glinenca) i čiji sa-
držaj detritičnog matriksa premašuje 15%.
argillaceous limestone – glinoviti (argilitni) vapnenac
(vapnenjak). Vapnenac sa znatnim sadržajem (količi-
nom) gline (ali manjom od 50%).
argillaceous quartz sandstone – glinoviti (argilitni)
kvarcni pješčenjak. Idealizirani krajnji član pješčenja-
ka čiji se detritus promjera pješčanih čestica sastoji
samo od kvarca i čiji sadržaj detritičnog matriksa
premašuje 15%.
argillaceous sandstone – glinoviti (argilitni) pješčenjak.
(1) Opći termin koji se rabi za označavanje nečistog
pješčenjaka s neodređenim sadržajem (količinom)
finog silta i gline. (2) Relativno slabi pješčenjak (ne-
prikladan za graditeljsku namjenu) sa znatnim sadr-
žajem (količinom) gline koja služi kao cementirajući
(vezivni) materijal; v. clayey sandstone.
argillation – argilacija. Proces razvoja kaolinita i drugih
minerala gline pri trošenju primarnih alumosilikata
(aluminijskih silikata).
argillic – glinovit. Koji se odnosi na glinu ili minerale gli-
ne, na primjer, glinovita alteracija (argillic alteration)
pri kojoj neki minerali u stijeni prelaze u minerale iz
skupine glina; v. argillaceous.
argilliferous – glinovit. Koji je bogat glinom; koji stvara
(formira) glinu.
argillite – argilit. (1) Gusta (kompaktna) stijena koja po-
tječe ili od madstona (klejstona ili siltstona) ili od šej-
56 arithmetic average permeability
la i koja je pretrpjela nešto viši stupanj stvrdnjavanja
(kompakcije) nego madston ili šejl i ima manje jasno
izraženu laminaciju (slojevitost) u usporedbi sa šej-
lom i ne posjeduje njegovu škriljavost (bilo paralel-
nu slojevitosti, bilo razvijenu u drugim smjerovima)
i također je bez klivaža koji je karakterističan za slejt
(slate). Sinonim: argillyte; v. clay slate. (2) Termin koji
se primjenjuje za označavanje glinovite stijene (argi-
llaceous rock) vezane (cementirane) prirodnim silicij-
dioksidom i glinjaka (klejstona, claystone) koji se u
cijelosti sastoje od minerala gline (clay minerals).
argillization – argilizacija, glinizacija. Supstitucija (re-
placement) ili alteracija (alteration) glinenaca (fel-
dšpata) s nastankom minerala gline, osobito onih
koji ulaze u sastav stijena oko rudnih žila.
argillyte – argilit. (1) v. argillite. (2) Zastarjeli sinonim za
ortoklas (orthoclase).
argon 40/argon 39 age method – argonova metoda
određivanja starosti (datiranja). Varijanta kalij-argo-
nove metode određivanja geološke starosti ili dati-
ranja (v. potassium-argon age method) u kojoj se ispi-
tivani uzorak najprije ozrači neutronima pretvarajući
dio kalija-39 u argon-39. Argon se zatim ekstrahira iz
uzorka i analizira se njegov izotopni sastav. Količina
argona-39 je mjera sadržaja kalija, a omjer argona-40
i argona-39 je funkcija starosti. Katkada je moguće
detektirati strani argon i odrediti je li ispitivani mate-
rijal bio poremećen kasnijim termičkim ili kemijskim
zbivanjima.
arid – aridan, suh. Termin za označavanje klime za koju
je karakteristična suša, definirana različito – kao koli-
čina kiše koja je nedovoljna za rast bilja ili postizanje
uroda bez irigacije. Godišnja količina padavina iznosi
manje od 250 mm. Termin aridan također označava
uvjete kada je brzina isparavanja veća od brzine pre-
cipitacije. Sinonim: dry.
arid cycle – aridni ciklus erozije. Ciklus erozije u aridnom
području; v. normal cycle.
Arikareean – erikarij, arikaree. Kontinentalni kat gor-
njeg oligocena (Upper Oligocene) u Sjevernoj Ame-
rici – iznad vitnija (Whitneyan), a ispod hemingforda
(Hemingfordian).
arithmetical average – aritmetička sredina, v. arithme-
tic mean.
arithmetically weighted average permeability – ari-
tmetička srednja permeabilnost, v. arithmetic average
permeability.
arithmetically weighted average porosity – aritme-
tička srednja poroznost, v. arithmetic average porosity.
arithmetically weighted average reservoir pressure
– aritmetički srednji ležišni tlak, v. arithmetic average
reservoir pressure.
arithmetical mean – aritmetička sredina, v. arithmetic
mean.
arithmetic average permeability – aritmetička sred-
nja permeabilnost. Srednja permeabilnost ležišta
određena kao kvocijent sume vrijednosti permea-
bilnosti i ukupnog broja analiziranih uzoraka stijene
(podataka mjerenja), tj. određena kao aritmetička
sredina (arithmetic mean) podataka. Aritmetička
srednja permeabilnost se također može odrediti kao
kvocijent sume srednjih vrijednosti permeabilnosti
jezgrovanih bušotina i ukupnog broja jezgrovanih
bušotina na ležištu. Aritmetička sredina je najčešće
upotrebljavana metoda određivanja srednje perme-
arithmetic average porosity
abilnosti ležišta. Sinonimi: arithmetically weighted
average permeability, arithmetic mean permeability;
v. arithmetic mean, average permeability, weighted
average permeability.
arithmetic average porosity – aritmetička srednja po-
roznost. Srednja poroznost ležišta određena kao kvo-
cijent sume vrijednosti poroznosti i ukupnog broja
analiziranih uzoraka stijene (podataka mjerenja), tj.
određena kao aritmetička sredina (arithmetic mean)
podataka. Aritmetička srednja poroznost se također
može odrediti kao kvocijent sume srednjih vrijed-
nosti poroznosti jezgrovanih bušotina i ukupnog
broja jezgrovanih bušotina na ležištu. Aritmetička
sredina je najčešće rabljena metoda određivanja
srednje poroznosti ležišta. Sinonimi: arithmetically
weighted average porosity, arithmetic mean porosity;
v. arithmetic mean, average porosity, weighted avera-
ge porosity.
arithmetic average reservoir pressure – aritmetički
srednji ležišni tlak. Srednji tlak ležišta određen prema
podacima mjerenja tlakova u pojedinačnim bušo-
tinama kao aritmetička sredina – zbroj izmjerenih
vrijednosti tlakova podijeljen s ukupnim brojem
mjerenja (izmjerenih bušotina). Najjednostavnija
metoda izračunavanja srednjeg ležišnog tlaka ali s
ograničenom primjenom (zadovoljavajuća je samo
u slučaju kada je ležište konstantne debljine, kada su
varijacije tlaka male i kada su mjerenja ravnomjerno
raspoređena po površini ležišta). Sinonimi: arithmeti-
cally weighted average reservoir pressure; v. arithmetic
mean, average reservoir pressure.
arithmetic mean – aritmetička sredina. Vrijednost niza
(prosjek skupa) brojeva koja se dobije kada se njihov
zbroj podijeli s brojem pribrojnika (s količinom bro-
jeva u nizu), suma n brojeva podijeljena s n. Sinoni-
mi: arithmetical mean, arithmetical average, average;
v. geometric mean, harmonic mean.
arithmetic mean diameter – srednji aritmetički pro-
mjer. Srednji promjer čestice sedimenta ili stijene
dobiven zbrajanjem produkata (umnožaka) srednjih
promjera zrna u svakom razredu i frekvencije (uče-
stalosti) čestica u odgovarajućem razredu i dijelje-
njem te sume s ukupnom frekvencijom. Sinonim:
equivalent grade.
arkose – arkoza. Tipičan grubozrnasti pješčenjak (co-
arse-grained sandstone) bogat glinencem (feldšpa-
tom), obično ružičaste ili crvenkaste boje i sastavljen
(građen) od zrna angularnog (uglatog) i subangu-
larnog oblika koja mogu biti slabo do umjereno
sortirana. Arkoza u pravilu nastaje brzom dezinte-
gracijom (raspadanjem) granita ili granitskih stijena
(uključujući visoko metamorfozirane feldšpatske
gnajse i kristalaste škriljavce) i vrlo je nalik granitu
ili ima oblik granita. Glavni mineral je obično kvarc,
a udjel glinenaca (uglavnom mikroklina) najmanje
je 25%. Vezivo (silicij-dioksid ili kalcit) u pravilu se
rijetko nalazi, a materijal matriksa uključuje minerale
gline (osobito kaolinit), tinjac i oksid željeza. Često se
nalaze finozrnasti fragmenti stijena. Arkoza je obič-
no strujama istaloženi pješčenjak kontinentalnog
podrijetla. Sreće se u obliku debelih naslaga klinaste
forme koje su ograničenog geografskog proteza-
nja (kao, na primjer, u grabenima ili brzo utonulim
bazenima. Može biti izrazito kososlojevit i povezan
s grubim (gruboklastičnim) konglomeratom koji
57 arkosic sandstone
sadrži oblutke granita i može upućivati na sredinu
visokog reljefa i intenzivnu erozijuveoma uzdignutih
granitnih stijena u kojima glinenci (feldšpati) nisu
bili podvrgnuti dugotrajnom trošenju (kemijskom
razlaganju) ili transportiranju prije njihova pokapa-
nja (prekrivanja). Arkoze se mogu također sresti u
bazi sedimentnih serija u obliku tankog plašta rezi-
dualnih sedimenata koji potječu od granitne stijene
i na njoj neposredno zaliježu. Oblik pridjeva: arkozni
(arkosic). Sinonim: arcose; v. feldspathic sandstone,
graywacke, subarkose.
arkose-quartzite – kvarcitna arkoza, arkozit, v. arkosite.
arkosic – arkozni, v. arkose.
arkosic arenite – arkozni arenit. Pješčenjak koji sadrži
veliku količinu kvarca, čerta i kvarcita, manje od 10%
glinovitog matriksa i više od 25% glinenca (feldšpata)
– uglavnom neizmijenjenih natrijskih i kalijskih varije-
teta i karakteriziran je obiljem nestabilnih materijala
u kojima zrna glinenca prevladavaju nad fragmenti-
ma stijena. Arkozni arenit je više glinenčev (feldšpat-
ski) i manje zreo nego glinenčev (feldšpatski) arenit
(v. feldspathic arenite); v. arkosic sandstone.
arkosic bentonite – arkozni bentonit. Bentonit koji sa-
drži 25% do 75% pješčanih primjesa, bentonit koji
potječe od vulkanskog pepela (volcanic ash) čija su
mnogobrojna detritska kristalna zrna (fragmenti kri-
stala) ostala uglavnom neizmijenjena; v. bentonitic
arkose.
arkosic conglomerate – arkozni konglomerat. Slabo
sortirani, litološki homogeni ortokonglomerat (v. or-
thoconglomerate) koji se sastoji od nezrelih šljunaka
(immature gravels) nastalih iz granita u tektonski ak-
tivnom području pri uvjetima fluvijalnog transpor-
tiranja i brzog pokapanja (prekrivanja) u tonućem
bazenu. Arkoza s raspršenim valuticama granita ili
s lećama granitnog šljunka. Pješčani i siltni matriks
(sand matrix, silt matrix) imaju sastav arkoze i sastoje
se od čestica kvarca i glinenca (feldšpata) sa stanovi-
tom količinom finijeg kaolinitskog materijala. Arko-
zni konglomerat se sreće u obliku debelih klinastih
(isklinjavajućih) naslaga i obično je proslojen s arko-
znim pješčenjacima (v. arkosic sandstone). Sinonim:
granite-pebble conglomerate.
arkosic graywacke – arkozna grauvaka (sivac). Grau-
vaka (sivac) karakterizirana obiljem nestabilnog ma-
terijala, osobito pješčenjak koji sadrži veću količinu
zrna glinenca (feldšpata) nego fragmenata finozrna-
ste stijene. Sadržaj glinenca je preko 25%. Arkozna
grauvaka je više feldšpatska nego glinenčeva (fel-
dšpatska) grauvaka (v. feldspathic graywacke).
arkosic limestone – arkozni vapnenac (vapnenjak).
Nečisti vapnenac (impure limestone) koji sadrži re-
lativno veliku količinu zrna i/ili kristala glinenca
(feldšpata), bilo klastičnog ili formiranog na mjestu
nastanka.
arkosic sandstone – arkozni pješčenjak. Pješčenjak sa
znatnim sadržajem glinenca (feldšpata), na primjer,
pješčenjak koji sadrži minerale iz grubozrnastih
kvarcno-glinenčevih (kvarcno-feldšpatskih) stijena
(granita, granodiorita, gnajsa) ili iz sedimentnih sti-
jena bogatih glinencom – osobito pješčenjak koji
sadrži više od 25% glinenca i manje od 20% mate-
rijala matriksa koji se sastoji od gline, sericita i klori-
ta. Arkozni pješčenjak je više glinenčev (feldšpatski)
nego glinenčev (feldšpatski) pješčenjak (v. feldspat-
arkosic wacke
hic sandstone). Termin arkozni pješčenjak se također
primjenjuje u širem značenju, kao opći termin koji
uključuje arkozni arenit (v. arkosic arenite), arkoznu
vaku (v. arkosic wacke) i subarkozu (v. subarkose).
arkosic wacke – arkozna vaka. Pješčenjak koji sadrži
obilnu količinu kvarca, čerta i kvarcita, preko 10%
glinovitog matriksa i više od 25% glinenca (feldšpa-
ta) – uglavnom natrijske i kalijske varijetete. Također
je karakteriziran obiljem nestabilnih materijala u ko-
jima zrna glinenca prevladavaju nad fragmentima
finozrnaste stijene. Arkozna vaka je više feldšpatska
i manje zrela od glinenčeve (feldšpatske) vake (v. fel-
dspathic wacke).
arkosite – arkozit, kvarcitna arkoza. Kvarcit (quartzite)
koji sadrži zamjetnu količinu glinenca (feldšpata), na
primjer, dobro stvrdnuti (zbijeni) arkozni pješčenjak
(v. arkosic sandstone) ili dobro (gusto) vezana (ce-
mentirana) arkoza (v. arkose). Sinonimi: arkose-quar-
tzite, quartzitic arkose.
arkositite – arkozitit. Arkoza (v. arkose) u kojoj su česti-
ce tako dobro vezane (cementirane) da su srasle.
armchair geology – kabinetska geologija. Zaključiva-
nje o geološkim uvjetima koje nije potkrijepljeno
materijalom intenzivnog terenskog rada.
Armorican orogeny – armorička orogeneza. Kasnopa-
leozojska deformacija u Zapadnoj Europi. Definira-
nje te orogeneze se bazira na uzajamnim odnosima
utvrđenim u Bretanji (Armorica). Termin se danas
malo rabi, prednost se daje terminima hercinska oro-
geneza (v. Hercynian orogeny) ili variscička orogeneza
(v. Variscan orogeny).
aromatic base crude oil – aromatska sirova nafta, siro-
va nafta s aromatskom bazom, v. aromatic crude oil.
aromatic content test – ispitivanje sadržaja aromata.
U tehnologiji isplaka – kvantitativno određivanje
(mjerenje) sadržaja aromata u baznim uljima koja se
primjenjuju za pripravljanje uljnih isplaka (isplaka na
bazi ulja).
aromatic crude – aromatska sirova nafta, sirova nafta s
aromatskom bazom, v. aromatic crude oil.
aromatic crude oil – aromatska sirova nafta, sirova
nafta s aromatskom bazom. Sirova nafta koja sadrži
50% ili više aromata, asfaltena i smola. Često sadrži
više od 1% sumpora. Sinonimi: aromatic base crude,
aromatic base crude oil, aromatic crude, aromatic oil;
v. oil base, asphalt-base crude oil, mixed-base crude
oil, naphthenic crude, naphtheno-paraffinic crude oil,
paraffin-base crude oil.
aromatic hydrocarbons – aromatski ugljikovodici,
ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda, aromati,
v. aromatics.
aromatic oil – aromatska sirova nafta, sirova nafta s
aromatskom bazom, v. aromatic crude oil.
aromatics – aromati, areni, benzeni, aromatski ugljiko-
vodici, ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda.
Klasa nezasićenih ugljikovodika građenih od zatvo-
renog prstena (tzv. benzenski ili benzolov prsten,
benzene ring) ugljikovih atoma i sa samo jednim
vodikovim atomom vezanim sa svakim C-atomom.
Glavni aromatski ugljikovodici su tzv. BTX skupina
– benzen, toluen i ksilen (benzen je najjednostavniji
član reda), zatim kumen, stiren i etilbenzen. Aromati
se prirodno nalaze u svim sirovim naftama (sadržaj
aromata može biti od 10% do 50% i više). Sinonimi:
arenes, aromatic hydrocarbons, aromatic series of hy-
58 artesian basin
drocarbons, benzene hydrocarbons, benzene series of
hydrocarbons; v. hydrocarbons.
aromatic series of hydrocarbons – aromati, areni,
benzeni, aromatski ugljikovodici, ugljikovodici aro-
matskog (benzolovog) reda, v. aromatics.
aromatics-free petroleum – nearomatska nafta. Nafta
koja ne sadrži nikakve aromatske spojeve, nafta bez
aromata.
array – raspored, shema rasporeda. U geofizici – (1) U
općenitom značenju – geometrijski raspored ili kon-
figuracija geofizičkih izvora i prijamnika, na primjer,
elektroda, magnetometara ili geofona, od kojih iz-
mjereni podaci (na primjer, zapis akustičkog polja,
polja elektromagnetskih valova ili Zemljinog gravi-
tacijskog polja) dolaze u središnju točku ili prijamnik.
(2) U seizmičkoj prospekciji – geometrijski raspored
ili grupa seizmičkih prijamnika (geofona, hidrofona)
spojenih s jednim od registracijskih (zapisnih) kanala
ili seizmičkih izvora (grupe istovremeno aktiviranih
eksplozivnih punjenja). Katkada se također primje-
njuju termini patch i pattern. (3) Raspored (konfi-
guracija) elektroda sonde za karotažu bušotina; v.
electrode array. (4) Raspored (konfiguracija) antena
pri geofizičkom istraživanju elektromagnetskom
metodom.
array induction log – indukcijska karotaža sa serijom
prijamnika. Tip indukcijske karotaže čiji se pribor
tipično sastoji od jednog predajnika i pet do deset
pari prijamnika. Signali se registriraju odvojeno i za-
tim kombiniraju na niz načina u obradi da se dobiju
željeni odzivi, na primjer, duboko očitanje, visoka
vertikalna rezolucija ili njihova kombinacija.
arrestor – komora (posuda) za prigušivanje pulzacija, v.
surge chamber.
arrival – nailazak seizmičkih valova. U seizmičkoj pros-
pekciji – prva pojava ili vrijeme prve pojave seizmič-
kih valova (seizmičke energije pri refleksiji, refrakciji,
difrakciji) na seizmičkom zapisu. Povećanje koheren-
tne energije koje označava prolaženje valne fronte
(wave front). Sinonimi: break, event, kick, onset; v. first
arrival, later arrival.
arrival time – vrijeme nailaska seizmičkih valova. U seiz-
mičkoj prospekciji – vrijeme u kojem određena faza
seizmičkog vala dolazi u prijamnik, vrijeme koje je
proteklo od trenutka oslobađanja seizmičke energije
iz njena izvora i njena dolaska do prijamnika, vrijeme
koje je potrebno fazi seizmičkog vala da prijeđe put
od točke paljenja (shotpoint) do horizonta refleksije
(reflektora, reflector) i natrag do detektora. Obično
se mjeri od trenutka nastanka vala i može biti sa sta-
tičkim i dinamičkim korekcijama (static corrections,
dynamic corrections) ili bez njih; v. arrival.
artesian – arteški. Termin za označavanje podzemnih
voda (ground waters) koje se nalaze pod hidrosta-
tičkim tlakom; v. artesian pressure, artesian spring,
artesian well.
artesian aquifer – arteški vodonosni horizont, v. confi-
ned aquifer.
artesian basin – arteški bazen. Područje (zona stijena)
često, ali ne i obvezno, oblika bazena koje uključuje
arteški vodonosni horizont čija je potenciometrijska
(piezometrijska) površina u topografski nižim dijelo-
vima područja iznad površine zemlje. Kao primjeri
mogu poslužiti područja čija veličina varira od ne-
koliko desetaka metara (nekoliko stotina stopa) do
artesian discharge
nekoliko stotina kilometara (milja) u poprečnom
presjeku; v. ground-water basin.
artesian discharge – arteški izljev. Izlaženje (izlijevanje)
vode iz bušotine, izvora ili vodonosnog horizonta
zbog arteškog tlaka.
artesian head – arteška visina tlaka. Visina hidrostatič-
kog tlaka (v. hydrostatic head) arteškog vodonosnog
horizonta ili vode u vodonosnom horizontu.
artesian leakage – arteško curenje. Sporo procjeđiva-
nje (prokapljivanje) vode iz vodonosnog horizonta u
slojeve koji ograničavaju taj horizont.
artesian pressure – arteški tlak. Hidrostatički tlak (v.
hydrostatic pressure) arteške vode, često izražen u
bar (ili psi) na površini zemlje ili kao visina iznad ze-
mljine površine u metrima (ili stopama) ili stupcem
vode koji bi taj tlak podržao.
artesian-pressure surface – piezometrijska arteška povr-
šina. Piezometrijska (potenciometrijska) površina koja
se nalazi iznad zone zasićenja (zone of saturation); v.
normal-pressure surface, subnormal-pressure surface.
artesian province – arteška provincija. Područje na ko-
jem su strukturni, stratigrafski, topografski i klimatski
uvjeti povoljni za postojanje jednog ili više arteških
vodonosnih horizonata (artesian aquifers), na pri-
mjer, ravnice Atlantika i Meksičkog zaljeva.
artesian spring – arteški izvor. Izvor (vrelo) iz kojeg
voda istječe pod arteškim tlakom, obično kroz pu-
kotinu ili drugi otvor u sloju (stijeni) koji ograničava
vodonosni horizont odozgo.
artesian system – arteški sustav. (1) Struktura koja
omogućuje vodi, zatvorenoj u stijeni, dizanje u bu-
šotini ili duž pukotine. (2) Svaki sustav koji uključuje
izvor vode, tijelo vodopropusne stijene ograničeno
tijelima stijena izrazito manje permeabilnosti i struk-
turu koja omogućuje vodi procjeđivanje (prokaplji-
vanje) u propusnu stijenu u kojoj ostaje zatvorena
pod tlakom izrazito većim od atmosferskog. Pri tome
se voda koncentrira u propusnoj stijeni.
artesian water – arteška (arteška podzemna) voda, v.
confined ground water.
artesian weathering – arteško trošenje (raspadanje).
Kemijsko trošenje (raspadanje) stijena (chemical we-
athering) uzrokovano strujanjem arteške vode niz
vodonosni horizont, na primjer, u pješčenjaku koji
zaliježe iznad diskordancije ili u propusnoj zoni duž
diskordantne plohe.
artesian well – arteški zdenac (bunar, bušotina). Zdenac
ili bušotina koji su raskrili arteške vode. Voda u zden-
cu (bušotini) podiže se iznad vodnog zrcala (nivoa
podzemne vode, level of water table) pod arteškim
tlakom (struji na površinu pod vlastitim tlakom), ali
ne mora obvezno doseći površinu zemlje. Područje
popunjavanja (napajanja) vodonosnog horizonta
(akvifera) visinom je iznad ušća zdenca (bušotine).
Termin katkada ima ograničeno (uže) značenje – kao
eruptivna arteška bušotina (v. flowing artesian well); v.
nonflowing artesian well, water-table well.
arthrodires (Arthrodira) – artrodiri. Red plakodermi
(riba oklopnjača, placoderms). Karakterizirani su
teškom oklopljenom glavom (armored head) pokret-
ljivo spojenom sa sličnim oklopom (armor) koji je
pokrivao prednji dio tijela. Duljina im je sezala do 9
metara (30 stopa). Artrodiri su bili obilno zastupljeni
u devonu.
arthropods (Arthropoda) – artropodi, člankonošci. Ko-
59 artificial ignition
ljeno beskralješnjaka (invertebrates). Solitarni, mor-
ski, slatkovodni i nadzemni beskralješnjaci. Karak-
terizirani su uglavnom segmentiranim tijelom (se-
gmented body) i člankovitim ekstremitetima (jointed
appendages). U tipične artropode se ubrajaju trilobiti
(trilobites), raci (crustaceans), helicerati (kliještari,
chelicetates), piknogonidi (pycnogonids) i mirijapodi
(stonoge, myriapods). Stratigrafska rasprostranje-
nost: donji kambrij-danas.
Artian – artinsk, v. Artinskian.
articulated flare platform – zglobna morska (odobal-
na) platforma za spaljivanje plina na baklji, v. articu-
lated platform.
articulated offshore platform – zglobna morska (odo-
balna) platforma, v. articulated platform.
articulated pipe – zglobna bušaća šipka. Bušaća šipka
u sekcijama od 0,3 metra (1 stopa) koja čini uzaja-
mno povezane segmente s fleksibilnošću 2° između
spojeva. Primjenjuje se za horizontalno bušenje (bu-
šenje horizontalnih bušotina).
articulated platform – zglobna morska (odobalna)
platforma. Morska (odobalna) platforma (offshore
platform) sa zglobnim pričvršćenjem donjeg dijela
za morsko dno (za čeličnu ili betonsku osnovicu na
dnu mora), dok se gornji dio slobodno giba (uzgon-
ski tankovi održavaju vertikalno plutanje platforme).
Zglobne platforme se u prvom redu primjenjuju za
spaljivanje plina na baklji (articulated flare platform)
te sidrenje i utovar tankera. Sinonimi: articulated
offshore platform, compliant platform, oscillating offs-
hore platform, oscillating platform.
articulates (Articulata) – (1) arikulati, artikulatni bra-
hiopodi, brahiopodi (ramenonošci) s bravom. Razred
brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods). Karak-
terizirani su dvodijelnom vapnenom ljušturom sa-
stavljenom od ventralne (trbušne) i dorzalne (leđne)
polovice (valves) koje su na jednoj strani spojene
bravom (hinge) – zubićima brave (hinge teeth) i nasu-
protnim udubinama (jamicama) u koje zubići sjeda-
ju (dental sockets). Sinonim: articulate brachiopods;
v. inarticulates. (2) artikulati. Podrazred krinoida
(stapčara, crinoids). Karakterizirani su visoko diferen-
ciranim brahijalnim člankovitim spojevima (brachial
articulations).
artificial brine – umjetna slana voda. Slana voda koja
je proizvedena iz podzemnog ležišta soli ili druge
topljive stijene u procesu dobivanja metodom izlu-
živanja otopinama; v. brine.
artificial gas – (1) sintetički (sintetski, umjetni) plin, v.
manufactured gases. (2) sintetički (sintetski) plin, v.
synthetic gas.
artificial ignition – umjetno zapaljenje nafte. Zapalje-
nje nafte u ležištu u okolišu bušotine u procesu pod-
zemnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka/EOR-metoda) na umjetan način, za razliku
od spontanog zapaljenja ili samozapaljenja (v. spon-
taneous ignition) radi skraćivanja vremena potreb-
nog za početak procesa izgaranja. Primjenjuju se ove
metode: (a) injektiranje predgrijanog zraka (najčešće
upotrebljavana metoda – zrak se zagrijava u kanalu
bušotine plinskim ili električnim grijalicama koje se
spuste u bušotinu nasuprot ležištu); (b) predgrija-
vanje sloja (npr. injektiranjem pare), i (c) injektiranje
agensa za poboljšanje reaktivnosti nafte (najčešće
lanenog ulja); v. in-situ combustion.
artificial island
artificial island – umjetni bušaći otok. Umjetna plitko-
vodna bušaća platforma (shallow-water drilling plat-
form) izgrađena od šljunka ili blokova.
artificial lift – umjetno podizanje nafte. Mehanički su-
stav podizanja (mehaničko podizanje) nafte iz bu-
šotine na površinu primjenom energije iz vanjskog
izvora (dodavanjem vanjske energije stupcu fluida u
kanalu bušotine) nakon što je prirodna ležišna ener-
gija iscrpljena do te mjere da bušotina više ne može
eruptirati ili ekonomično proizvoditi djelovanjem
prirodne energije. Najčešće primjenjivane metode
umjetnog dizanja nafte su dubinskim pumpama s
klipnim šipkama (v. sucker-rod pump), hidrauličkim
pumpama (v. hydraulic bottomhole pump, hydraulic
jet pump, hydraulic piston pump), električnim uronje-
nim centrifugalnim pumpama (v. electric submersible
centrifugal pump) i plinskim liftom (gasliftom – v. gas
lift). U SAD se umjetno podizanje nafte primjenjuje
na 90% naftnih bušotina. Oprema za umjetno podi-
zanje nafte se također može instalirati na eruptivnim
proizvodnim bušotinama radi povećanja njihova
kapaciteta proizvodnje (smanjivanjem dinamičkog
tlaka na dnu).
artificial lift equipment – oprema za umjetno podiza-
nje nafte. Oprema koja se postavlja na bušotinu ili u
njen kanal za dizanje nafte na površinu nakon što
je bušotina prestala eruptirati, na primjer, dubinske
pumpe, plinski lift (gaslift); v. artificial lift.
artificial oil – sintetska nafta (sirova nafta), v. synthetic
crude oil.
artificial magnetic anomaly – umjetna magnetska
anomalija. Lokalno magnetsko polje uzrokovano
objektima koje je izgradio čovjek, na primjer, daleko-
vodima, telegrafskim linijama, cjevovodima, električ-
nom željeznicom, zaštitnim kolonama bušotina.
Artinskian, Artinskian stage – artinsk. Stratigrafski
kat donjeg perma (Lower Permian) u Europi – iznad
sakmara (Sakmarian), a ispod kungura (Kungurian).
Obuhvaća vremenski raspon od prije 275 do 270 mi-
lijuna godina. Sinonim: Artian.
asbestos – azbest. (1) Mineral iz skupine azbesta (asbe-
stos group), ponajprije krizotil (v. chrysotile) i neki vla-
knasti varijeteti amfibola, osobito amozit (amosite),
antofilit (anthophyllite) i krokidolit (crocidolite). Sino-
nimi: amianthus, asbestus, earth flax, mountain flax.
(2) Komercijalni termin koji se primjenjuje za ozna-
čavanje skupine vlaknastih silikatnih minerala koji se
lako odvajaju na dugačka, tanka i čvrsta vlakna koja
su elastična, toplinski otporna i kemijski inertna, s vi-
sokim elektroizolacijskim svojstvima i, prema tome,
prikladna za uporabu (primjenu) gdje se zahtijeva
negorivi, nevodljivi ili kemijski otporni materijal (pro-
izvodnja užadi, odjeće, papira, boja, obloga za kočni-
ce, ploča za brtvljenje, ljepenki za toplinsku izolaciju,
punila, cementa i filtara). U tehnologiji bušaćih ispla-
ka azbest se primjenjuje kao aditiv za poboljšavanje
noseće sposobnosti isplake. (3) Termin koji se strogo
primjenjuje za vlaknasti varijetet minerala aktinolita
(v. actinolite).
asbestus – azbest, v. asbestos.
aschistic – ašistni. Termin koji označava stijenu male
intruzije čiji je sastav ekvivalentan sastavu matične
magme, odnosno stijenu koja nije pretrpjela znatnu
diferencijaciju. Takva se stijena može nazvati ašisti-
tom, v. diaschistic.
60 asphalt
aschistic rock – ašistna stijena,. v. aschistic.
aschistite – ašistit, ašistna stijena,. v. aschistic.
ascophoran cheilostome bryozoans, ascophoran
cheilostomes – askofori, v. ascophorans.
ascophorans (Ascophora) – askofori. Podred briozoa
(mahovnjaka) heilostoma (cheilostomes). Karakteri-
zirani su parijetalnim mišićima (parietal muscles) koji
su pričvršćeni za dno askusa ili kompenzacijske vre-
ćice (ascus). Sinonimi: ascophoran cheilostome bryo-
zoans, ascophoran cheilostomes.
as-delivered BTU – toplinska vrijednost isporučenog pli-
na. Količina toplinske energije, izražena u britanskim
toplinskim jedinicama (british thermal unit, BTU),
koju sadrži jedna kubična stopa plina za isporuku.
Ovisi uglavnom o sadržaju vode u plinu, temperaturi
i tlaku isporuke.
aseismic ridge – aseizmički hrbat. Podmorski hrbat
(submarine ridge) koji je fragment kontinentalne
kore (continental crust). Nazvan je tako za razliku od
seizmički aktivnih srednjooceanskih hrptova (seismi-
cally active mid-oceanic ridge).
ash – (1) pepeo, vulkanski pepeo, pumicit. Fini pirokla-
stični materijal (s česticama promjera manjeg od 2
mm – fini pepeo je promjera manjeg od 0,063 mm).
Termin se obično odnosi na nevezani (nekonsolidi-
rani) materijal, ali se katkada također rabi za njegov
cementirani varijetet tuf ili pršinac (v. tuff). Sinonimi:
dust, pumicite, volcanic ash, volcanic dust. (2) pepeo.
Anorganski ostatak ugljena nakon njegova izgaranja
(izgaranje obično mijenja težinu i sastav anorgan-
skog materijala). Sinonim: coal ash; v. ash content.
Ashby – ešbij, ashby. Stratigrafski kat srednjeg ordovi-
cija (Middle Ordovician) u Sjevernoj Americi (gornji
dio starijeg čezija – older Chazyan) – iznad marmora
(Marmorian), a ispod porterfilda (Porterfieldian).
ash cloud – oblak vulkanskog pepela (vulkanske praši-
ne), erupcijski (vulkanski) oblak, v. eruption cloud.
ash content – sadržaj pepela. Postotni sadržaj negori-
vog materijala (tvari) u ugljenu određen izgaranjem
njegova uzorka i mjerenjem sadržaja pepela.
Ashgillian, Ashgillian stage – ašgil, ashgill. Stratigraf-
ski kat gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Euro-
pi – iznad gornjeg karadoka (upper Caradocian), a
ispod silurskog kata landovera (Llandoverian) Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 450 do 425 milijuna
godina.
ash tuff – pepelni tuf (pršinac). Piroklastična stijena
(pyroclastic rock) građena uglavnom od konsolidira-
nog (cementiranog) pepela (v. ash).
aspect – oblik. U stratigrafiji – opće svojstvenosti ne-
kog geološkog kompleksa (geologic entity) ili zajed-
nice fosila (fossil assemblage) razmatrane više-manje
izvan uzajamnih odnosa u vremenu i prostoru, na
primjer, opći ili sveobuhvatni litološki i/ili paleon-
tološki karakter stratigrafske jedinice (stratigraphic
unit) kakav se očituje u nekoj geografskoj točki opa-
žanja (npr. u bušotini ili presjeku izdanka) i koji pred-
stavlja sumu odlika ili neku karakternu crtu facijesa.
Oblik facijesa obično ima odnos (vezu) s uvjetima
formiranja (okolišem).
asphalt – asfalt, bitumen. (1) Vrlo viskozna tekućina ta-
mnosmeđe do crne boje ili čvrsti (tvrdi) bitumenski
materijal koji postoji u prirodi ili je ostatak prerade
nafte. Nalazi se u većini sirovih nafti, sastoji se go-
tovo u cijelosti od ugljika i vodika (ugljikovodika),
asphalt-base crude
ima vrlo visoku molekulsku težinu, taljiv je pri niskim
temperaturama (iznad 20 °C/70 °F) čime se razlikuje
od teške nafte, potpuno je topljiv u ugljik-disulfidu,
potpuno ili gotovo potpuno u toluenu, a netopljiv u
normalnom heptanu. Relativna gustoća je između
1,0 i 1,1. Prirodni asfalt (natural asphalt), koji nastaje
u naftonosnim stijenama isparavanjem (evapora-
cijom) hlapljivih komponenata, sreće se primjerice
na Trinidadu, blizu Mrtvog mora i u bazenu Uinta
u američkoj saveznoj državi Utah. Asfalt se također
može pripraviti pirolizom ugljena i šejla. U naftnoj
industriji se rabi u uljnim bušaćim fluidima (fluidima
s uljnom bazom, oil-base drilling fluids), materijalima
za sprječavanje gubitka cirkulacije (lost circulation
materials), agensima za sprječavanje gubljenja fluida
(fluid-loss agents), emulgatorima (emulsifiers) i agen-
sima za plastično oblaganje stijenki (wall-plastering
agents). Čvrsti asfalt je poznat pod nazivom asfaltit
(v. asphaltite). Sinonimi: asphaltum, asphaltus, mine-
ral pitch, pitch (v.). (2) Smjesa bitumena i mineralnih
tvari (materijala). Treba napomenuti da se u SAD
asfaltom naziva bitumen, dok se u V. Britaniji naziv
asfalt rabi za bitumensku smjesu.
asphalt-base crude – asfaltna (naftenska) sirova nafta,
sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asp-
halt-base crude oil.
asphalt-base crude oil – asfaltna (naftenska) sirova
nafta, sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom.
Sirova nafta koja daje prvenstveno asfaltni ostatak
nakon destilacije i ne sadrži ili sadrži vrlo malo para-
fina. U sastavu tog tipa nafte prevladavaju naftenski
ugljikovodici, a sadržaj sumpora, kisika i dušika je če-
sto relativno visok. Crne je boje, relativna gustoća im
je velika a stinište nisko. Na asfaltnu sirovu naftu ot-
pada oko 15% svjetskih rezervi sirove nafte. Sinoni-
mi: asphalt-base crude, asphalt-base oil, asphalt crude
oil, naphthene-base crude, naphthene-base crude oil,
naphthenic base crude, naphthenic crude, naphthenic
crude oil, naphthenic oil; v. oil base, aromatic crude oil,
mixed-base crude oil, naphtheno-paraffinic crude oil,
paraffin-base crude oil.
asphalt-base oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta,
sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asp-
halt-base crude oil.
asphalt crude oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta,
sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asp-
halt-base crude oil.
asphalt enamel – asfaltni emajl. Smjesa asfalta i mlje-
venog tinjca, gline, masnika ili milovke za vruće pre-
mazivanje cijevi prije njihova ukapanja radi zaštite
od korozije.
asphaltene – asfalten. Opći pojam koji obuhvaća svaki
čvrsti bitumen koji se nalazi ili otopljen ili raspršen
(dispergiran) u sirovoj nafti ili sam u sedimentima.
Visoke je molekularne težine (500 do 1.500), boje
tamnosmeđe do crne i topljiv je u ugljik-disulfidu.
Sastavljen je uglavnom od ugljika i vodika s manjom
količinom sumpora, dušika i kisika i sadrži većinu
anorganskih komponenata bitumena. Bazična struk-
tura asfaltena su aromatski prstenovi (aromatic rin-
gs). Asfalteni se mogu precipitirati plinskim mjehuri-
ćima u naftnom ležištu i formirati katransku prevlaku
na vodo-naftnom kontaktu. Asfaltenska frakcija siro-
ve nafte je definirana kao organski dio nafte koji nije
topljiv u otapalima, kao što su pentan ili heptan.
61 asphaltic mud additive
asphaltene deposition – odlaganje asfaltena, v. asp-
haltene precipitation.
asphaltene precipitation – precipitacija (istaloživa-
nje) asfaltena. Pojava odlaganja asfaltena u pora-
ma okoliša kanala proizvodnih bušotina u procesu
miscibilnog istiskivanja lake i teške nafte s visokim
sadržajem asfaltena plinom – propanom, butanom i
ugljik-dioksidom. Do precipitacije asfaltena također
može doći prilikom obrada bušotina kiselinom i ta-
kođer u procesu proizvodnje nafte usljed pada tlaka
i temperature i promjene sastava u okolišu bušotina,
najčešće blizu površine gdje je temperatura najniža
ali često i u blizini perforacija, u koloni uzlaznih cijevi
(tubing) te u površinskim uređajima (cjevovodima,
separatorima). Odloženi asfalteni smanjuju pokret-
ljivost nafte blokiranjem (čepljenjem) pornih kanala
ležišne stijene, adsorpcijom na površini stijene (čime
se mijenja karakter močivosti sloja od hidrofilnog u
hidrofobni) i povećavanjem viskoznosti nafte potpo-
mažući stvaranje emulzije tipa voda u nafti. Precipiti-
rani asfalteni se uklanjaju mehanički (četkama, stru-
gačima) ili kemijski, općenito obradom aromatskim
otapalima (npr. toluenom, ksilenom, lakim destilati-
ma nafte i dr.). Odlaganje asfaltena se može spriječiti
ili umanjiti primjenom inhibitora. Prije primjene pro-
cesa istiskivanja nafte na polju mora se u laboratoriju
ispitati sklonost sirove nafte stvaranju asfaltenskog
precipitata; v. near wellbore restrictions.
asphaltenes – asfalteni. Komponente sirove nafte i
naftnih produkata (naftne frakcije) velike molekular-
ne težine, nehlapljive, tamne boje i bez parafina. Ne-
topljivi su u normalnom heptanu, a topljivi u vrućem
benzenu i vrućem toluenu.
asphaltenes content of crude oils – sadržaj asfaltena
u sirovoj nafti. Karakteristika sirovih nafti koja poka-
zuje sadržaj ostatka iz kojeg se dobivaju teški pro-
dukti. Prinos ostatka se izražava u postotku.
asphaltic – asfaltni. Koji se odnosi na asfalt ili ga sa-
država u znatnoj količini, na primjer, asfaltna sirova
nafta (asphalt-base crude), iz koje se može dobiti as-
falt, asfaltni vapnenac (asphaltic limestone) ili asfaltni
pješčenjak (asphaltic sandstone), koji su impregnirani
asfaltom, ili asfaltni pijesak (asphaltic sand), koji čini
prirodnu smjesu asfalta i pijeska.
asphaltic limestone – asfaltni vapnenac. Vapnenac im-
pregniran prirodnim asfaltom.
asphaltic crude – asfaltna sirova nafta, v. asphaltic cru-
de oil.
asphaltic crude oil – asfaltna sirova nafta. Teška sirova
nafta s velikim sadržajem asfaltena, aromata i nafte-
na iz koje se dobiva ostatak prikladan za proizvodnju
bitumena (prema definiciji Međunarodne organi-
zacije za standardizaciju – ISO). Sinonim: asphaltic
crude.
asphaltic mud additive – asfaltni isplačni aditiv, asfal-
tni aditiv za isplake. Skupina čvrstih ili visokovisko-
znih ugljikovodika dobivenih iz prirodnih ležišta ili
iz ostataka prerade sirove nafte, koji se uobičajeno
rabe kao aditivi za pripremu vodenih isplaka (ispla-
ka na bazi vode) i uljnih isplaka (isplaka na bazi ulja).
Rastaljeni asfalt se može obrađivati zagrijavanjem
i propuhivanjem zrakom (prolaženjem zraka kroz
taljevinu radi oksidacije i polimerizacije njegovih
komponenata). Ohlađeni i zrakom propuhani asfalt
je staklast i može se mljeti. Ima visoku točku omek-
asphaltic pyrobitumen
šavanja i kvalitetu za stabilizaciju emulzije te afinitet
za gline i šejl.
asphaltic pyrobitumen – asfaltni pirobitumen. Bitu-
men, obično crne boje i bez strukture, po sastavu
sličan (blizak) asfaltitu (v. asphaltite), ali je negoriv i
netopljiv u ugljik-disulfidu i, u pravilu, sadrži manje
od 5% kisika. Primjeri asfaltnog pirobitumena su al-
bertit, elaterit, impsonit i vurcilit.
asphaltic sand – asfaltni pijesak. Prirodna smjesa asfal-
ta s različitm količinama rastresitog (rahlog) pijeska.
asphaltic sands – asfaltni pješčenjaci, asfaltni pijesci.
Pješčani sedimenti impregnirani (cementirani) pri-
rodnim mekim asfaltom (bitumenom) koji se može
ekstrahirati otapalom. Prema nekim izvorima, naziv
je sinonim s bituminous sands i tar sands.
asphaltic sandstone – asfaltni pješčenjak. Pješčenjak
impregniran prirodnim asfaltom.
asphaltite – asfaltit. Svaki od prirodnih čvrstih (tvrdih)
bitumena crne boje koji su topljivi u ugljik-disulfidu
i taljivi pri temperaturi većoj od 110 °C (230 °F). Pri-
mjeri asfaltita su gilsonit (gilsonite), blistava smola
(glance pitch) i grahamit (grahamite).
asphalt plant – uređaj za reciklažu taloga i vode. Uređaj
za preuzimanje taloga (mulja) i vode koji se naku-
pljaju na dnu rezervoara (basic sediment and water)
i izvlačenje nafte iz njih.
asphalt rock – asfaltna (bituminozna) stijena. Porozna
stijena, na primjer, pješčenjak, vapnenac ili dolomit,
koja sadrži prirodni asfalt (koja je impregnirana pri-
rodnim asfaltom). Sinonimi: asphalt stone, bitumino-
us rock, rock asphalt.
asphalt seal – začepljenje asfaltom. Začepljenje pora
naftonosne stijene na njenim izdancima zbog gu-
bljenja lakših frakcija nafte i nakupljanja težih asfal-
tnih ostataka.
asphalt stone – asfaltna stijena, v. asphalt rock.
asphaltum – asfalt, v. asphalt.
asphaltus – asfalt, v. asphalt.
assemblage – (1) fosilna zajednica. U stratigrafiji – gru-
pa fosila (fosilnih ostataka) koji se sreću na jednakom
stratigrafskom nivou (i definira ga), često također s
konotacijom lokaliziranog geografskog protezanja.
Zbog njene točne interpretacije fosilna zajednica
mora biti relativno homogena ili jednolično hetero-
gena. Sinonim: fossil assemblage. (2) asocijacija mine-
rala, v. mineral assemblage. (3) metamorfna asocijaci-
ja, v. metamorphic assemblage.
assemblage zone – zajednišna zona, cenozona. Biozona
(osnovna jedinica u biostratigrafskoj klasifikaciji – v.
biozone) karakterizirana zajednicom triju ili više tak-
sona. Može se osnivati na svim vrstama fosila koji u
njoj postoje ili se ograničiti samo na neke vrste. Može
se sastojati od geografski ili stratigrafski ograničene
zajednice ili može obuhvaćati dvije ili više istovreme-
ne zajednice s podijeljenim karakterističnim taksoni-
ma. Zajednišna zona se imenuje prema jednom ili
više fosila koji su osobito reprezentativni (karakteri-
stični) za zajednicu. Sinonim: cenozone, v. acme zone,
faunizone, florizone, Oppel zone, range zone.
assembly – sklop. Oprema sastavljena od brojnih poje-
dinačnih elemenata (komada) koja se primjenjuje u
određenu svrhu, na primjer dubinski bušaći sklop (du-
binski sklop bušaćih alatki – v. bottomhole assembly).
assessment of reserves – procjena rezervi, v. reserve
estimate.
62 Assyntian orogeny
assisted recovery – proizvodnja poboljšanim metoda-
ma. U naftnoj industriji – proizvodnja nafte primje-
nom skupa metoda povećanja produktivnosti leži-
šta/polja.
associated-dissolved gas – naftni (kaptažni, kaptažni
naftni) plin, plin naftnih bušotina, plin (naftni plin) na
glavi zaštitne kolone, v. casinghead gas.
associated gas (ASGAS) – naftni (kaptažni) plin, plin
naftnih ležišta. Masni (mokri) prirodni plin (wet gas)
koji je u kontaktu s naftom u ležištu kada egzistira
u slobodnom stanju u plinskoj kapi ležišta ili kao
otopljen u slojnoj nafti pri početnom ležišnom tla-
ku i temperaturi, za razliku od suhog slobodnog
(nekaptažnog) prirodnog plina u plinskom ležištu
(nonassociated gas). Proizvodi se zajedno s naftom
(ako proizvodnja naftnog plina ne utječe znatno
na iscrpak nafte, tada državna regulativna agencija
može naftni plin klasificirati u slobodni (nekaptažni).
Prema nekim definicijama, pojam se odnosi samo na
plin u plinskoj kapi (ne i na plin otopljen u nafti). Si-
nonimi: co-produced gas, co-produced natural gas; v.
associated wet gas, nonassociated gas.
associated gas well allowable – dopušteni kapacitet
proizvodnje plina iz plinske kape. Dopuštena količina
proizvodnje prirodnog plina u jedinici vremena za
bušotinu, ležište, polje ili koncesiju kada se s naf-
tnom zonom iskorištava i plinska kapa. Odobrava je
ovlaštena državna regulativna agencija i često ovisi
o dopuštenom kapacitetu proizvodnje nafte.
associated liquids – kapljevine prirodnog plina, v. na-
tural gas liquids.
associated oil reservoir – naftno ležište s plinskom ka-
pom, dvofazno naftno ležište, v. gas-cap oil reservoir.
associated reservoir allowable – dopušteni kapacitet
proizvodnje plina plinsko-naftne bušotine. Dopušte-
na količina proizvodnje plina tijekom određenog
vremena, koja je posebno umanjena, za bušotinu
u plinskoj kapi koja također proizvodi naftu. Bazira
se na ekvivalentnom volumenu proizvodnje nafte, a
odobrava je ovlaštena državna regulativna agencija.
associated rich gas – masni (mokri) naftni (kaptažni)
plin, v. associated wet gas.
associated wet gas – masni (bogati, mokri) naftni (kap-
tažni) plin. Prirodni plin naftnih ležišta (otopljeni i u
plinskoj kapi) koji sadrži znatnu količinu kondenzata
(obično se ima u vidu plin u plinskoj kapi). Sinonim:
associated rich gas; v. associated gas, nonassociated
gas.
association – (1) asocijacija fosila. U ekologiji – grupa
organizama, živih ili fosilnih, koji se sreću zajedno jer
imaju slične (bliske) zahtjeve u odnosu na okoliš ili
slične osobitosti razvoja. Obično ima jednu ili dvije
dominantne vrste. Sinonim: fossil association; v. as-
samblage, community. (2) asocijacija eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena, v. rock association.
assorted – loše sortiran, v. poorly sorted.
Assyntian orogeny – asintijska orogeneza. Termin koji
se široko primjenjuje u zapadnoj Europi za označa-
vanje orogeneza (orogenetskih procesa) i deforma-
cija (disturbancija) koje su se zbivale koncem pret-
kambrija. Asintijska orogeneza se bazira na zalijega-
nju donjokambrijskih slojeva s kutnim neskladom
na slojevima toridona (Torridonian – stratigrafska
jedinica gornjeg pretkambrija Škotske). Termin je,
međutim, neuspješan budući da starost toridonskih
astatic
sedimenata nije određena i oni mogu biti znatno
stariji od kambrija.
astatic – astatički, astaziran. Termin za označavanje
geofizičkog instrumenta (pribora) s negativnom
povratnom silom koja potpomaže djelovanje sile
otklona što čini instrument osjetljivijim i/ili manje
stabilnim.
astatic gravimeter – astatički (astazirani, nestabilni)
gravimeter. Gravimetar s mehaničkim sustavom koji
je predviđen za stvaranje relativno velikih gibanja
(kolebanja) za male promjene gravitacije. Sinonim:
unstable gravimeter.
asteroids (Asteroidea) – asteroidi, zvjezdače, morske
zvijezde. Podrazred ehinodermata (bodljikaša, ec-
hinoderms). Karakterizirani su relativno širokim kra-
kovima (arms) koji obično nisu odvojivi od središnje
ploče (central disc). Stratigrafska rasprostranjenost:
donji ordovicij-danas. Sinonim: sea stars, starfishes.
asterozoans (Asterozoa) – asterozoi. Potkoljeno ehino-
dermata (bodljikaša, echinoderms). Slobodno živu-
ći organizmi s karakteristično spljoštenim tijelom
u obliku zvijezde koje se sastoji od središnje ploče
(central disc) i simetrično zrakastih krakova (arms).
Stratigrafska rasprostranjenost: kambrij-danas.
Astian, Astian stage – astij, ast. Stratigrafski kat gor-
njeg pliocena (Upper Pliocene) u Europi – iznad ple-
zancija (Plaisancian), a ispod kalabrija (Calabrian).
Ekvivalentan je redonu (Redonian).
ASTM distillation – destilacija po ASTM normi. Desti-
lacija (ispitivanje destilacijskih svojstava) sirove naf-
te napravljena u skladu s postupkom normiranim
(standardiziranim) od Američkog društva za ispitiva-
nje materijala (ASTM). Postupak destilacije se sastoji
od zagrijavanja uzorka nafte u propisanoj tikvici,
hlađenja i kondenzacije naftnih para pri prolazu kroz
hladilo (cijev) i skupljanja kapljevine u graduirani ci-
lindar. Ispitivanjem se određuje početno i konačno
vrelište i dijapazon vrelišta. Pokus traje dok se ne de-
stiliraju sve isparljive frakcije.
Asturian orogeny – asturijska orogeneza. Jedna od 30
ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika
(prema H. Stilleu u kasnom karbonu između katova
vestfal i stefan).
asymmetrical fold – nesimetrična (asimetrična) bora, v.
asymmetric fold.
asymmetric bedding – nesimetrična (asimetrična) sloje-
vitost. Slojevitost (v. bedding) karakterizirana litološ-
kim tipovima ili facijesima koji vertikalno slijede je-
dan za drugim u cikličkom redoslijedu, na primjer, po
sekvencijama 1-2-3-1-2-3-1-2-3; v. symmetric bedding.
asymmetric fold – nesimetrična (asimetrična) bora.
Bora (na primjer, antiklinalna) čija krila nisu slična i
imaju različite kutove nagiba u odnosu na osnu plo-
hu koja nije vertikalna, bora čije jedno krilo ima str-
miji nagib od drugog krila (za razliku od simetrične
bore – v. symmetrical fold). Drugi oblik pisanja termi-
na: asymmetrical fold.
asymmetric ripple mark – nesimetrični (asimetrični)
ripl. Ripl (v. ripple mark) koji ima nesimetričan oblik
u poprečnom presjeku – s kratkim i strmim nagibom
okrenutim niz struju i dugim blagim nagibom okre-
nutim uz struju, osobito strujni ripl (v. current ripple
mark). Pri pogledu odozgo krijesta (greben) ripla
može biti relativno ravna ili izrazito zakrivljena (savi-
jena); v. symmetric ripple mark.
63 Atokan
Atlantic suite – atlantska serija eruptivnih stijena. Jedna
od dviju velikih skupina eruptivnih (magmatskih) sti-
jena (igneous rocks) koja je karakterizirana alkalnim
(alkalic rocks) i alkalno-kalcitičnim stijenama (alkali-
calcic rocks). Sve tercijarne i holocenske eruptivne
stijene na svijetu su, prema jednoj podjeli, svrstane u
dvije glavne grupe – atlantsku seriju i pacifičku seriju
(Pacific suite). Atlantska serija je nazvana tim imenom
zbog prevladavanja alkalnih i alkalno-kalcitičnih sti-
jena (stijena alkalijskih zemalja) u neorogenetskim
područjima s nestabilnom Zemljinom korom koja su
smještena oko Atlantskog oceana. Međutim, zbog
velike raznovrsnosti tektonskih uvjeta (i pridruženih
tipova stijena) u područjima atlantske (i pacifičke)
serije, taj termin se danas rijetko rabi za označavanje
srodnih tipova stijena – na primjer, stijene atlantskog
tipa (Atlantic-type rocks) su široko rasprostranjene i
na vulkanskim otocima u srednjem dijelu Pacifika.
Sinonim: intra-Pacific province; v. Mediterranean sui-
te, Pacific suite.
atmoclast – atmoklast. Fragment stijene odlomljen na
mjestu nastanka atmosferskim trošenjem (raspada-
njem, atmospheric weathering), kemijskim ili meha-
ničkim načinom; v. atmoclastic rock.
atmoclastic rock – atmoklastična stijena. Klastična
stijena sastavljena od atmoklasta koji su ponovno
cementirani bez daljnjeg pregrupiranja materijala
djelovanjem vjetra ili vode; v. atmoclast.
atmosilicarenite – atmosilikarenit. Kremenasti pijesak
nastao trošenjem (raspadanjem) i razaranjem (dezin-
tegracijom) matične stijene (parent rock), na primjer,
nakupina uglatih fragmenata granularne dezinte-
gracije granita i granitnih stijena (grus). Rezultat je
prije pasivnog djelovanja atmosfere nego djelovanja
atmosfere u gibanju.
atmospheric corrosion – atmosferska korozija. Postu-
pno razaranje ili promjena metala i legura djelova-
njem korozije koja nastaje kontaktom materijala sa
supstancijama u atmosferi – kisikom, ugljik-dioksi-
dom, vodenom parom (vlagom) i spojevima sumpo-
ra i klora. Obično je povezana s uvjetima površinskog
skladištenja ili s gornjim intervalom prstenastog pro-
stora bušotine koji nije ispunjen fluidom.
atmospheric distillate – atmosferski destilat. Naftni
produkt dobiven atmosferskom destilacijom.
atmospheric pressure – atmosferski (barometarski)
tlak. Tlak koji se očituje na površini Zemlje usljed te-
žine stupca zraka u atmosferi. Na razini mora jednak
je 101.325 paskala (1,01325 bar) ili približno 14,7 psi
ili 760 mm stupca žive. Sinonim: barometric pressure;
v. ga(u)ge pressure.
atmospheric-pressure oil – rezervoarska (stabilizirana)
nafta, v. stock-tank oil.
atmospheric water – atmosferska voda. Voda koja
sadrži atmosfera u plinovitom, tekućem ili čvrstom
stanju.
atmospheric weathering – atmosfersko trošenje (ras-
padanje). Trošenje (raspadanje) koje se zbiva na po-
vršini Zemlje.
at normal conditions – pri normalnim uvjetima. Spe-
cificirani normalni uvjeti temperature i tlaka za plin
(0 0C i apsolutni tlak 1,01325 bar za suhi plin); v. at
reference conditions, at standard conditions.
Atokan – serija Atok. Stratigrafska serija donjeg dijela
srednjeg pensilvanija (lower Middle Pennsylvanian)
atoll
provincijske skale u Sjevernoj Americi. Slijedi nakon
serije morov (Morrowan), a prethodi seriji demoin
(Desmoinesian).
atoll – atol, prstenasti greben (rif). Koraljni greben (rif,
coral reef) prstenastog oblika. Ima izgled niskog,
približno okruglog (katkada i eliptičnog ili potkova-
stog) koraljnog otoka ili prstena koji se sastoji od lan-
ca (niza) ili prstena blisko smještenih niskih koraljnih
otočića koji okružuju (zatvaraju) ili gotovo okružuju
plitku lagunu u kojoj nema nikakvog otprije postoje-
ćeg kopna ili otoka nekoraljnog podrijetla. Greben je
okružen dubokom vodom otvorenog mora. Dimen-
zije atola mogu varirati od 1 km do preko 130 km u
promjeru. Atoli su osobito rasprostranjeni u zapad-
nom i središnjem dijelu Pacifika. Sinonimi: lagoon
island, reef ring, ring reef.
atomic capture cross-section – presjek zahvata (kap-
tiranja) jezgrom atoma. Efektivni presjek zahvata
(kaptiranja) neutrona jezgrom atoma – jednak je
efektivnoj površini kroz koju neutron mora proći da
bi bio kaptiran jezgrom atoma. Ta, vjerojatnosna,
vrijednost ovisi o prirodi i energiji čestice i također
o prirodi kaptirajuće jezgre. Kao mjerna jedinica se
često rabi barn (1 barn je jednak 10–28 m2); v. macros-
copic capture cross-section.
atomic clock – atomski (nuklearni, radioaktivni) sat, v.
radioactive clock.
atomic H/C ratio – vodikovo-ugljikov koeficijent, v. ato-
mic hydrogen/carbon ratio.
atomic hydrogen/carbon (hydrogen-to-carbon) ra-
tio – vodikovo-ugljikov koeficijent. Omjer prosječnog
broja vodikovih atoma i atoma ugljika goriva koje iz-
gara (istaloženog koksa). Parametar procesa podze-
mnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR-metoda). Vrijednosti se za različite
slojne nafte kreću od 0,5 do 2. Sinonimi: atomic H/C
ratio, atomic ratio of hydrogen to carbon, hydrogen/
carbon atomic ratio; v. in-situ combustion.
atomic ratio of hydrogen to carbon – vodikovo-uglji-
kov koeficijent, v. atomic hydrogen/carbon ratio.
atomic time scale – atomska skala vremena. Geološka
skala vremena (v. geologic time scale) koja je kali-
brirana na bazi radioaktivnog raspada (radioactive
decay) u stijenama. Jedinica mjerenja su godine; v.
relative time scale.
at reference conditions – pri referentnim (etalonskim,
usporedbenim) uvjetima. Bilo koji specificirani uvjeti
temperature i tlaka na koje se može korigirati volu-
men plina; v. at normal conditions, at standard con-
ditions.
at rest – u mirovanju. Termin koji se odnosi na bočni
tlak tla (lateral earth pressure) kada se tlo ne nalazi
pod tlakom (kada nije stlačeno) i nema mogućnosti
slijegati se pa je objekt (npr. zid) nepomičan; v. neu-
tral pressure.
atrypoids (Atrypidae) – atripidi. Porodica izumrlih
artikulatnih brahiopoda (ramenonožaca s bravom,
articulate brachiopods). Karakterizirani su rebrastim
ljušturama (costate shell) ili naboranim (plicate shell)
koje su nejednako bikonveksne ili plošno-konveksne
s više izbočenom leđnom (brahijalnom) polovicom
ljušture (brachial valve). Stratigrafska rasprostranje-
nost: srednji ordovicij-gornji devon.
at standard conditions – pri standardnim uvjetima.
Specificirani standardni uvjeti temperature i tlaka za
64 attic man
plin. Variraju u pojedinim državama. Prema Međuna-
rodnoj plinskoj uniji (IGU), temperatura je 15 °C, tlak
1,01325 bar (za suhi plin); v. at normal conditions, at
reference conditions.
attached ground water – vezana podzemna voda.
Podzemna voda koja se čvrsto zadržava na stijenka-
ma pora u zoni aeracije (prozračnoj zoni). Smatra se
da je njen sadržaj jednak količini opnene ili peliku-
larne vode (v. pellicular water) i mjeri se specifičnom
retencijom vode.
attapulgite – atapulgit, paligorskit. Laki mineral gli-
ne s lančastom kristalnom strukturom i igličastom
(vlaknastom) formom, po kemijskom sastavu silikat
magnezija i aluminija (magnezijski alumosilikat).
Atapulgit je koloidna glina koja se primjenjuje u
tehnologiji isplaka za pripremu slane isplake (isplake
na bazi slane vode) da se osigura njena niska smična
viskoznost za iznošenje krhotina probušenih stijena
iz prstenastog prostora bušotine i za baritnu sus-
penziju te za pripremu isplačnih fluida za završno
proizvodno opremanje bušotina. Kada se miješa sa
slanom vodom formira gel. Nema sposobnost regu-
lacije svojstava filtracije isplake. Katkada se naziva
slani gel (salt gel). Sinonim: palygorskite.
attapulgite cement – atapulgitni cement. Cementna
kaša koja se priprema dodavanjem suhog cementa
vodi s prethodno hidratiranim atapulgitom, a pri-
mjenjuje se kao materijal za sprječavanje gubitka
cirkulacije.
attenuation – prigušivanje, slabljenje, opadanje, atenu-
acija. (1) Smanjivanje amplitude ili energije signala,
takvo kakvo bi se moglo proizvesti prolaženjem kroz
filtar. (2) U seizmičkoj prospekciji – smanjivanje am-
plitude (gubitak energije) seizmičkih valova kada
prolaze kroz medij (sredinu) zbog apsorpcije, reflek-
sije i refrakcije (prelamanja) na površinama razdjela,
konverzijom tipa vala (mode conversion) i sferičnog
razilaženja fronte vala (spherical divergence). (3) U
karotaži – smanjenje amplitude elektromagnetskog
vala kada prolazi kroz formaciju (obično se mjeri u
decibelima po metru – dB/m).
Atterberg grade scale – Atterbergova skala veličine
zrna. Geometrijska i decimalna skala (ljestvica) veli-
čine zrna ili čestica (v. grade scale) koja se bazira na
osnovnoj (jediničnoj) vrijednosti 2 mm, a dimenzija
svakog sljedećeg razreda se razlikuje 10 puta od di-
menzije prethodnog razreda. Na taj način granični
promjeri su 200; 20; 2; 0,2; 0,02 i 0,002. Podjedini-
ce su geometrijske sredine granica razreda. Prema
Atterbergovoj skali klastični sedimenti su klasifici-
rani u sljedeće klase: glina (s česticama promjera
manjeg od 0,002 mm), silt ili prah (čestice promjera
između 0,002 i 0,02 mm), sitni pijesak (čestice pro-
mjera između 0,02 i 0,2 mm), krupni pijesak (čestice
promjera između 0,2 i 2 mm), sitni šljunak (čestice
promjera između 2 i 20 mm), krupni šljunak (čestice
promjera između 20 i 200 mm) i blokovi (promjera
većeg od 200 mm); v. Udden grade scale, Wentworth
grade scale.
attic – (1) gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja, plat-
forma krune bušaćeg tornja, platforma nepokretnog
koloturnika, v. crow’s nest. (2) platforma (podište) bu-
šaćeg tornja. Platforma bušaćeg tornja (derrick board)
postrojenja za rotacijsko bušenje (rotary rig).
attic man – tornjaš. Bušaći radnik-tornjaš (v. derrick-
attic oil
man) na postrojenju (garnituri) za rotacijsko bušenje
(rotary drilling rig).
attic oil – krovinska (vršna) nafta. Nafta koja se nalazi u
najvišem dijelu (krovini) ležišta iznad najviših perfo-
racija zaštitne kolone bušotine koja se nalazi struk-
turno najviše (najpliće bušotine na ležištu). Krovin-
ska nafta se ne drenira bušotinama koje iskorištavaju
niže dijelove ležišta i, budući da na najvišem dijelu
ležišta ne mora biti locirana bušotina, dio krovinske
nafte će ostati zarobljen u ležištu; v. cellar oil.
Attic orogeny – atička orogeneza. Jedna od 30 ili više
kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika (prema
H. Stilleu, u miocenu između katova sarmat i pont).
attitude – zalijeganje. U strukturnoj geologiji – položaj
strukturne plohe (structural surface) u odnosu na ho-
rizontalnu plohu kvantitativno izražen mjerenjima
pružanja (v. strike) i nagiba (v dip) za slojeve ili druge
plošne strukture (smjer trenda i utonuće su elementi
zalijeganja linearnih struktura kao, na primjer, anti-
klinale).
attributable acreage – dodijeljena površina dreniranja.
Površina koja se dodjeljuje bušotini u svrhu odre-
đivanja njena dopuštenog kapaciteta proizvodnje
kada je u formuli za izračunavanje dopuštene proi-
zvodnje uključen i faktor površine.
attribute – atribut. U seizmičkoj prospekciji – mjer-
ljivo svojstvo (karakteristika) seizmičkih podataka.
Seizmički atributi (seismic attributes) uključuju am-
plitudu, frekvenciju, brzinu i polarnost. Može se mje-
riti u jednom vremenskom trenutku ili tijekom tzv.
vremenskog okna (time window), na jednoj trasi ili
na grupi trasa. Sinonim: seismic attribute; v. attribute
analysis.
attribute analysis – analiza atributa (seizmičkih atribu-
ta). U seizmičkoj prospekciji – procjena raznih para-
metara ležišta (uključujući znakove ugljikovodika)
metodama obrade, kao na primjer AVO-analizom (v.
amplitude variation with offset, AVO).
attribute map – karta atributa (seizmičkih atributa). U
seizmičkoj prospekciji – karta izolinija bazirana na
seizmičkim atributima. Atribut se (u numeričkom
obliku) crta za svaku točku paljenja i konstruiraju se
izolinije.
attrition – istiranje. Radnja ili proces trošenja trenjem,
osobito uzajamno prirodno trošenje kojem su pod-
vrgnuti nevezani (necementirani) fragmenti stijena
ili čestice premještane s mjesta na mjesto vjetrom,
valovima, vodom tekućicom ili ledom. Trljanjem,
mrvljenjem (drobljenjem), udaranjem, struganjem
(grebanjem) i uzajamnim sudaranjem smanjuje se
veličina fragmenata i čestica i povećava njihova za-
obljenost. Iako se termin istiranje rabi kao sinonim
termina abrazija (v. abrasion) i korazija (v. corrasion),
u strogom smislu on označava trošenje i smanjivanje
veličine fragmenata stijena koji su sami oruđa abra-
zije i korozije.
augen – okcast. Termin koji označava listićave meta-
morfne stijene (npr. škriljavce i gnajse) s velikim le-
ćastim zrnima minerala ili mineralnim agregatima
koji imaju oblik oka u poprečnom presjeku i tako se
izdvajaju kao kontrast drugim mineralima u stijeni; v.
augen structure.
augen structure – okcasta struktura. Struktura nekih
gnajsa i škriljastih metamorfnih stijena (kristalastih
škriljavaca) sastavljena od minerala, kao što su gli-
65 authigene
nenac (feldšpat, feldspar), kvarc (quartz) ili granat
(garnet) koji su stlačivanjem poprimili eliptični ili le-
ćasti oblik nalik obliku oka (v. augen) i koji su obično
uklopljeni između paralelnih slojeva građenih od
njima kontrastnih komponenata, kao što su tinjac
(liskun, mica) ili klorit (chlorite). Sinonimi: eyed struc-
ture, phacoidal structure; v. flaser structure.
auger – pužna bušilica. Bušilica s dugim spiralnim žlje-
bovima koja rotacijom diže uvis bušaću šipku i tako
konstantno mehanički iznosi izbušene krhotine na
površinu (bez cirkulacije zraka ili isplake). Često se
primjenjuje za bušenje seizmičkih bušotina. Tako-
đer se rabi za bušenje glina, tla i drugog, relativno
nekonsolidiranog, materijala blizu površine. Postoje
pužne bušilice s ispiranjem injektiranim fluidom (wet
auger). Sinonim: auger bit.
auger bit – pužna bušilica, v. auger.
auger stem – teška šipka za užno udarno bušenje, v. dri-
llstem, 2.
augite – augit. (1) Rasprostranjeni mineral iz skupine
klinopiroksena (clinopyroxene group). Može sadrža-
vati titan i trovalentno željezo. Boja augita je obično
crna, zelenkasto-crna ili tamnozelena. Sreće se kao
bitna komponenta mnogih bazičnih eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena (basic igneous rocks) i nekih meta-
morfnih stijena (metamorphic rocks). Sinonim: basal-
tine. (2) Termin koji se često rabi kao sinonim termina
piroksen (v. pyroxene).
aulacogen – aulakagen. Uski, izduljeni bazen koji se
proteže u kraton (craton) ili iz geosinklinale (geosyn-
cline) ili iz planinskog pojasa (mountain belt) koji se
formirao iz geosinklinale. Aulakogen je tektonski rov
(tectonic trough) na kratonu ograničen konvergen-
tnim normalnim rasjedima. Aulakogeni imaju radi-
jalnu orijentaciju u odnosu na kratone i otvoreni su
prema van.
aureole – aureola, zona, metamorfna (kontaktna) aure-
ola (zona). U geologiji – zona koja okružuje magmat-
sku intruziju (intruziju eruptivnih ili magmatskih
stijena) u kojoj okružujuća stijena intruzije (country
rock) pokazuje znakove utjecaja kontaktne meta-
morfoze (metamorfizma). Sinonimi: contact aureole,
contact zone, exomorphic zone, metamorphic aureole,
thermal aureole, zone.
austenitic stainless steel – austenitni nehrđajući čelik.
Nemagnetična legura (nonmagnetic alloy) s više od
16% kroma i više od 7% nikla (koji djelomično može
biti nadomješten manganom) i željezom (za razliku
od feritnog nehrđajućeg čelika koji je magnetičan).
Rabi se za izradu nemagnetičnih teških šipki (non-
magnetic drill collar).
Austinian – ostin, austin. Stratigrafski kat gornje krede
(Upper Cretaceous) primorja Meksičkog zaljeva (Gulf
Coast) u Sjevernoj Americi – iznad iglforda (Eaglefor-
dian), a ispod tejlora (Tayloran).
Austrian orogeny – austrijska orogeneza. Jedna od 30
ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika
(prema H. Stilleu koncem rane krede).
authigene – (1) autigen. Termin za označavanje mine-
rala eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock)
koji je nastao kao rezultat metamorfoze (metamor-
fizma) ili vezivo (cement) sedimentne stijene ako se
istaložilo neposredno iz otopine. Suprotan termin
je alogen (v. allogene); v. authigenic. (2) autigeni mi-
neral. Mineral koji nije bio transportiran (prenesen)
authigenesis
nego se formirao na mjestu postanka. Sinonim: au-
thigenic mineral.
authigenesis – autigeneza. Proces stvaranja novih
minerala na mjestu njihova nastanka unutar okol-
nog sedimenta ili sedimentne stijene istovremeno
s procesom sedimentacije ili nakon njega, na pri-
mjer, supstitucijom (replacement) ili prekristalizaci-
jom (recrystallization) ili sekundarnim narastanjem
kvarcnih izlučina (secondary enlargement of quartz
overgrowths).
authigenetic – autigen, v. authigenic.
authigenic – autigen. Koji je formiran ili generiran na
mjestu svog nastanka – termin se osobito primjenju-
je na komponente stijena ili minerale koji nisu bili
transportirani (preneseni) i sedimentirani i koji su se
kristalizirali (formirali) na mjestu gdje se sada nala-
ze i također na minerale koji su nastali istovremeno
ili ubrzo nakon formiranja stijena kojih su sastavne
komponente. Termin se često odnosi na minerale
(na primjer, kvarc ili glinenac) koji su nastali nakon
taloženja prvobitnih sedimenata. Primjeri su također
cementi (veziva) koji ispunjavaju pore i rastu tijekom
dijageneze. Sinonimi: authigenetic, authigenous; v.
allogenic, autochthonous.
authigenic clay minerals – autigeni minerali gline.
Minerali gline precipitirani iz podzemnih voda (neo-
formirane gline, neoformed clays) ili formirani altera-
cijom prethodnog materijala (transformirane gline,
transformed clays), poput zrna feldšpata (glinenca)
u stijenama. Autigene gline smanjuju primarnu po-
roznost sedimentnih stijena i stvaraju mikroporo-
znost koja rezultira visokim minimalnim sadržajem
vode (nereducibilnim zasićenjem vodom) u stijeni.
Posjeduju visoku električnu provodnost (specifičnu
električnu vodljivost) i smanjuju električnu otpor-
nost (specifični električni otpor) sedimentnih stijena
(poput pješčenjaka sa šejlom), što može imati za po-
sljedicu visoku procjenu zasićenja vodom prema ka-
rotaži. Autigene gline pogoduju oštećenju formacija
jer se mogu ukloniti s mineralnih zrna i/ili raspršiti
(dispergirati) filtratom bušaće isplake (ili drugim flu-
idima koji se injektiraju u formaciju u okolišu kanala
bušotine) i čepiti (blokirati) pore i smanjiti permea-
bilnost stijene.
authigenic mineral – autigeni mineral, v. authigene, 2.
authigenic sediment – autigeni sediment. Sediment
koji zaliježe na mjestu svog prvobitnog nastanka.
authigenous – autigen. (1) v. authigenic. (2) U klasifika-
ciji piroklastika (piroklastičnih sedimenata) – ekviva-
lent termina essential (v.).
authorized depth (AD) – odobrena dubina bušotine, v.
authorized total depth.
authorized total depth – odobrena konačna dubina
bušotine. Konačna dubina bušotine potvrđena od
operatora na temelju ugovora o bušenju.
autochthon – autohton. (1) U sedimentologiji – rezidu-
alni sediment koji se formirao na mjestu zalijeganja
procesom kemijskog razlaganja. (2) U tektonici –
masa stijena koja je ostala na mjestu svoga postanka
i gdje je vezana sa stijenama fundamenta (temelj-
nim stijenama, basement). Autohtone stijene mogu
biti umjereno do znatno deformirane iako nisu bile
horizontalno pomicane s mjesta nastanka. Sinonim:
autochthone; v. allochthone.
autochthone – autohton, v. autochthon, 2.
66 autogenetic
autochthonous – autohton. U geologiji – koji je na-
stao na mjestu gdje se sada nalazi. Termin se široko
primjenjuje, na primjer, za označavanje ugljena ili
treseta koji su nastali na mjestu gdje je raslo i razla-
galo se bilje od kojeg su postali, za označavanje sti-
jena koje nisu pomicane formiranjem navlaka ili za
označavanje stijenskih masa koje su se formirale na
mjestu njihove sadašnje lokacije (umjesto da su bile
transportirane) ili za označavanje breča eksplozijskih
kratera (klastični materijal koji u procesu formiranja
kratera nije bio iz njega izbačen, nego je ostao na
mjestu nastanka s tek neznatnom rotacijom ili tran-
slacijom fragmenta). Rasjedne plohe mogu razdva-
jati autohtone stijene od alohtonih, a neke alohtone
stijene su jasno karakterizirane njihovim drugačijim
sastavom. Termin autohton je značenjem sličan ter-
minu autigen (v. authigenic), ali se autigen prije od-
nosi na komponente nego na formaciju u cjelini; v.
allochthonous.
autochthonous mantle – autohtoni pokrov. Rastresiti
(nekonsolidirani) klastični materijal (debris), sastav-
ljen od fragmenata stijena ili tla i podrijetlom od, is-
pod zalegnute temeljne stijene (underlying bedrock),
koji je, dakle, nastao na mjestu zalijeganja; v. allocht-
honous mantle.
autoclastic rock – autoklastična stijena. Stijena s ra-
zdrobljenom ili brečastom strukturom koja je nasta-
la na mjestu gdje se nalazi kao rezultat mehaničkog
drobljenja, razaranja, dinamske metamorfoze (di-
namometamorfizma), djelovanja orogenetskih sila
(naprezanja) ili drugih mehaničkih procesa. Primjeri
autoklastičnih stijena su rasjedna (dislokacijska) bre-
ča (v. fault breccia) koja je nastala trenjem pri navla-
čenju jednog bloka stijena na drugi, brečasti dolomit
(brecciated dolomite) nastao kao rezultat dijagenet-
skog zbijanja s kasnijom ponovnom cementacijom,
autoklastični škriljavac nastao djelovanjem tlaka
jedne mase stijena na drugu ili temeljna (podinska)
morena formirana glacijalnom (ledenjačkom) abra-
zijom; v. cataclastic rock, epiclastic rock.
autocorrelation – autokorelacija. U seizmologiji – mje-
ra statističke zavisnosti kasnijeg dijela oblika vala od
ranijeg dijela ili stupanj do kojeg se buduće vrijedno-
sti mogu prognozirati po prethodnim vrijednostima.
Korelacija signala s njim samim; v. cross-correlation.
autocyclicity – autocikličnost. Stanje ciklotemskog
taloženja (cyclothemic deposition) pri kojem nije po-
trebna promjena ukupne energije i prinosa materi-
jala u sedimentacijski sustav, nego se jednostavno
obavlja preraspodjela tih elemenata unutar sustava.
Tu djeluju takvi mehanizmi taloženja kao što su mi-
gracija korita, njihovo grananje i migracija prudova;
v. allocyclicity.
autogenetic – autogenetski. (1) Termin koji označava
forme reljefa nastale ili razvijene samo u lokalnim
okolnostima bez djelovanja orogenetskih pokreta
(orogenic movements), osobito reljef formiran dje-
lovanjem kiša i vodotokova na površini zemlje koji
imaju slobodno dreniranje prema moru. (2) Termin
koji označava tip drenažnog sustava (vodotokova
koji ga čine) koji je potpuno određen uvjetima po-
vršine kopna po kojoj teku vodotoci budući da se
drenažni sustav razvija jedino erozijom u gornjim
tokovima vodotokova. Sinonimi (za obje definicije):
autogenic, autogenous.
autogenic
autogenic – autogenetski. (1) v. autogenetic. (2) U eko-
logiji – koji se odnosi na ekološku sukcesiju koja se
formirala kao rezultat djelovanja faktora što su se po-
javili u prirodnim zajednicama (natural community) i
promijenili stanovnike tih zajednica; v. allogenic.
autogenous – autogenetski, v. autogenetic.
autogeosyncline – autogeosinklinala, rezidualna ge-
osinklinala. Parageosinklinala (v. parageosyncline)
koja ne graniči s uzdignutim područjima i građena
je većinom od karbonatnih sedimenata. Sinonim:
residual geosyncline.
automated shutdown – automatski sustav za zatva-
ranje (sustav za automatsko zatvaranje) bušotine.
Sustav na proizvodnoj bušotini koji reagira na sen-
zore, na primjer, na visokotlačne i niskotlačne ventile
(high-pressure valves, low-pressure valves) i dubinske
sapnice (storm chokes) koji detektiraju nenormalne
uvjete na dnu bušotine, i automatski zatvara bušoti-
nu. Sustav se može ponovno aktivirati ručno.
automatic choke – automatska sapnica. Sapnica za re-
gulaciju tlaka strujanja fluida.
automatic custody transfer (ACT) – sustav za auto-
matsku otpremu nafte. Sustav za automatsku otpre-
mu nafte na polju iz skladišnih rezervoara u naftovod
s mogućnošću uzorkovanja i automatskog mjerenja
sirove nafte.
automatic driller – automatski regulator opterećenja
bušaćeg dlijeta, automatski bušač. U procesu bušenja
– hidraulički ili pneumatski uređaj spojen s ručicom
kočnice dizalice bušaćeg postrojenja (drawworks
brake handle) za održavanje zadanog opterećenja
bušaćeg dlijeta (weight on bit) bez intervencije bu-
šača. Sinonimi: automatic drilling control unit, drilling
control.
automatic drilling control unit – automatski regulator
opterećenja bušaćeg dlijeta, v. automatic driller.
automatic feed control – automatska regulacija popu-
štanja bušaćeg dlijeta, v. automatic driller.
automatic fillup (fill-up) shoe – peta zaštitne kolone za
automatsko punjenje. Naprava s tlačno upravljanim
ventilom (pressure-activated valve) na prvoj spojnici
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, joint of ca-
sing) za regulaciju količine (volumena) bušaće ispla-
ke koja struji u kolonu za vrijeme njena spuštanja
u bušotinu. Sinonimi: automatic fillup casing-guide
shoe, automatic fillup float shoe.
automatic fillup (fill-up) casing-guide shoe – peta
zaštitne kolone za automatsko punjenje, v. automatic
fillup shoe.
automatic fillup (fill-up) float shoe – peta zaštitne ko-
lone za automatsko punjenje, v. automatic fillup shoe.
automatic flow-control device – automatski regulator
protoka bušotine. Regulator koji djeluje kao auto-
matski podesiva sapnica. Konstruiran je tako da se
normalno strujanje fluida odvija kroz prolazni otvor
konstantnog presjeka, a u slučaju pada proizvodnje
i tlaka ventil se otvara i poveća presjek prolaznog
otvora te na taj način pomaže eruptiranje.
automatic gas detektor – automatski detektor plina
(plinski detektor). Analitički uređaj za uzorkovanje i
mjerenje sadržaja plina u bušaćoj isplaci (zaplinjeno-
sti isplake) u isplačnim rezervoarima (bazenima).
automatic rabbit – automatski strugač. (1) Strugač
(washer) na klipnim šipkama (sucker rods) dubinske
pumpe za čišćenje od parafina. (2) Strugač koji se pu-
67 Autunian
šta u cjevovod i, tjeran strujom fluida, struže parafin
ili primjese s unutarnje stijenke naftovoda.
automatic ram lock – automatski zatvarač čeljusti (ulo-
žaka) preventera. Mehanički zatvarač (mechanical
lock) koji drži podmorske protuerupcijske uređaje
(preventere, subsea blowout preventers) zatvorenim
kada se izgubi ili oslabi hidraulički tlak.
automatic slips – automatski klinovi za držanje bušaće
kolone. Klinovi suvremenih rotacijskih stolova (vrta-
ćih stolova, rotora, rotary tables) bušaćih postrojenja
s pneumatskim ili hidrauličkim pogonom (od pedale
na mjestu bušača) za vješanje bušaće kolone (kolone
bušaćih alatki, drillstring) u bušotini. Sinonim: power
slips.
automatic tank battery – automatizirani rezervoarski
park. Rezervoarski park na polju (s dva ili više rezer-
voara) opremljen automatskim mjernim sustavom, s
preusmjeravanjem strujanja u rezervoare (prebaci-
vanje s punog rezervoara u prazni, pražnjenje punog
rezervoara u cjevovod) i registracijskim (zapisnim)
priborima.
automatic tank ga(u)ge – pribor za automatsko mjere-
nje nivoa u rezervoaru. Instrument na rezervoaru koji
rabi plovak na užetu za mjerenje (pokazivanje) visine
tekućine u njemu.
automatic weight-on-bit control – automatski regula-
tor opterećenja bušaćeg dlijeta. U procesu bušenja –
uređaj koji rabi indikator opterećenja dlijeta (weight
indicator) na mrtvom kraju bušaćeg (teglećeg) užeta
(dead line) za automatsko održavanje konstantnog
potrebnog opterećenja bušaćeg dlijeta (weight on
bit) tijekom bušenja.
automatic well testing (AWT) – automatsko ispitivanje
bušotine. Automatizirano mjerenje (automatic gau-
ging) i uzorkovanje (automatic sampling) bušotine.
autometamorphism – autometamorfoza, autome-
tamorfizam. (1) Proces prekristalizacije asocijacije
magmatskih minerala (igneous mineral assemblage)
pri uvjetima pada temperature pod djelovanjem nji-
hovih vlastitih hlapljivih komponenata, na primjer,
serpentizacija peridotita ili spilitizacija bazalta. (2)
Alteracija (mijenjanje) eruptivne (magmatske) stije-
ne (igneous rock) pod djelovanjem njenih vlastitih
rezidualnih likvora (residual liquors). Taj proces treba
prije nazivati sekundarnim (deuteric) jer se ne smatra
metamorfnim.
automorphic – U petrologiji – (1) automorfan, idiomor-
fan. Termin za označavanje holokristalne teksture
(holocrystalline texture) eruptivnih (magmatskih) ili
metamorfnih stijena karakterizirane kristalima koji
su ograničeni njihovim vlastitim racionalnim ploha-
ma (rational face). Termin također označava stijenu
s takvom teksturom. Termin amorfan ima prednost
pred terminom idiomorfan, iako se ovaj zadnji više
rabi u američkoj literaturi. (2) automorfan, automor-
fno-granularan, automorfno-zrnast, euhedralan. Sino-
nimni termin za euhedralan (v. euhedral) koji je zasta-
rio u američkoj uporabi, ali mu se općenito prednost
daje u europskoj uporabi. Odgovarajuća tekstura se
katkada naziva panautomorfnom (panautomorphic),
terminom koji danas zastarijeva. Sinonim: automor-
phic-granular.
automorphic-granular – automorfno-granularan, v.
automorphic, 2.
Autunian – oten, autun. Stratigrafski kat donjeg perma
Auversian
(Lower Permian) – iznad stefana (Stephanian) karbo-
na, a ispod saksona (Saxonian).
Auversian – overs, auvers, ledij. Stratigrafski kat eocena
(Eocene) u Europi – iznad luteta (Lutetian), a ispod
bartona (Bartonian). Sinonim: Ledian.
auxiliaries – pomoćna oprema. U procesu bušenja –
oprema na bušaćem postrojenju (garnituri) koja nije
neposredno uključena u proces bušenja, na primjer
generatori za rasvjetu na postrojenju.
auxiliary brake – pomoćna kočnica. U tehnici buše-
nja – hidrodinamička ili elektrodinamička kočnica
(hydrodynamic brake, electrodynamic brake) koja se
rabi za spuštanje teških tereta malom brzinom na
bušaćem postrojenju (garnituri). Pomoćne kočnice
(auxiliary brakes) se rabe kako bi se spriječilo habanje
(trošenje) glavnih kočnica (main brakes).
auxiliary contour – pomoćna kontura, v. supplemen-
tary contour.
auxiliary fault – sporedni (drugostupanjski) rasjed. Mali
rasjed koji je primaknut glavnom rasjedu ili se od
njega grana.
auxiliary gases – pomoćni plinovi. Plinovi neophodni
za rad detektora, na primjer, vodik i zrak za plameno-
ionizacijski detektor.
auxiliary mineral – pomoćni mineral. U jednoj od kla-
sifikacija eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous
rocks) – svijetlo obojeni, relativno rijetki i nevažni
mineral, na primjer, apatit (apatite), muskovit (mus-
covite), korund (corundum), fluorit (fluorite) ili topaz
(topaz).
availability of gas – raspoloživa količina plina. Količina
plina proizvedena iz bušotine, ležišta ili polja koja se
može isporučiti u plinovod u određenom periodu.
availability of oil – raspoloživa količina nafte. Količina
nafte proizvedena iz bušotine, ležišta ili polja koja se
može isporučiti u naftovod u određenom periodu.
avalanche bedding – lavinska slojevitost. Strmo na-
gnuta slojevitost u barhanima i s njima povezanim
dinama (sipinama) koja je nastala lavinom (lavinskim
kretanjem) pijeska niz nagnutu padinu dine.
avalanche breccia – lavinska breča. Breča koja je nasta-
la pri rušenju stijena.
Avalonian orogeny – avalonska orogeneza. Orogene-
za (orogenetski pokreti) koja se zbivala blizu konca
pretkambrija duž jugoistočne rubne zone Sjeverne
Amerike i osobito se očitovala u tipskom području
gdje su graniti (datirani 575 milijuna godina) odvoje-
ni od fosilifernog donjeg kambrija debelom kasnom
pretkambrijskom sekvencijom. Indikacije avalonske
orogeneze, potvrđene radiometrijskim podatcima,
utvrđene su duž jugoistočnog ruba apalačkog oro-
genetskog pojasa (Appalachian orogenic belt) i u
stijenama koje zaliježu ispod sedimenata Atlantske
obalne ravnice (Atlantic Coastal Plain) prema jugoza-
padu sve do Floride.
average – aritmetička sredina, v. arithmetic mean.
average igneous rock – srednja eruptivna (magmatska)
stijena. Teoretska stijena (theoretical rock) čiji je ke-
mijski sastav, kako se pretpostavlja, blizak srednjem
sastavu krajnjeg vanjskog omotača (sloja) Zemlje.
average level anomaly – srednji nivo anomalije. Gra-
vitacijska anomalija (gravity anomaly) povezana sa
srednjim topografskim nivoom površine, obično s
određenim radijusom. Sinonim: Putnam anomaly.
average permeability – srednja permeabilnost. Sred-
68 average porosity
nja permeabilnost ležišta određena prema poje-
dinačnim podacima mjerenja permeabilnosti na
uzorcima jezgara uporabom jedne od metoda: (a)
kao aritmetička sredina (v. arithmetic average perme-
ability), geometrijska sredina (v. geometric mean) ili
harmonijska sredina (v. harmonic mean) podataka, i
(b) ponderiranjem podataka efektivnom debljinom
ležišta (v. average permeability weighted by thickness)
ili površinom dreniranja ležišta (v. average permeabi-
lity weighted by area) ili volumenom dreniranja leži-
šta (v. average permeability weighted by volume). Prije
određivanja srednje permeabilnosti bilo kojom od
spomenutih metoda moraju se eliminirati sve vrijed-
nosti permeabilnosti koje su manje od specificirane
minimalne vrijednosti (minimalna vrijednost perme-
abilnosti općenito ovisi o njenoj srednjoj vrijednosti
– što je srednja vrijednost veća, to minimalna vrijed-
nost može biti manja). Sinonim: mean permeability.
average permeability weighted by area – srednja
permeabilnost ponderirana površinom. Srednja per-
meabilnost ležišta određena prema pojedinačnim
podatcima mjerenja permeabilnosti na uzorcima
jezgara koji se ponderiraju površinom dreniranja
ležišta bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom le-
žištu jezgra izbušena na deset bušotina, srednja per-
meabilnost ležišta će se odrediti kao kvocijent sume
umnožaka srednje permeabilnosti svake jezgrovane
bušotine i njene površine dreniranja ležišta i sume
površina dreniranja svih (deset) jezgrovanih bušoti-
na. Sinonim: area-weighted average permeability; v.
average permeability.
average permeability weighted by thickness – sred-
nja permeabilnost ponderirana efektivnom debljinom.
Srednja permeabilnost ležišta određena prema po-
jedinačnim podatcima mjerenja permeabilnosti na
uzorcima jezgara koji se ponderiraju efektivnom
debljinom ležišta na bušotinama. Ako je, na primjer,
na nekom ležištu jezgra izbušena na deset bušoti-
na, srednja permeabilnost ležišta će se odrediti kao
kvocijent sume umnožaka srednje permeabilnosti
svake jezgrovane bušotine i njene efektivne debljine
ležišta i sume efektivnih debljina ležišta svih (deset)
jezgrovanih bušotina. Sinonim: thickness-weighted
average permeability; v. average permeability.
average permeability weighted by volume – srednja
permeabilnost ponderirana volumenom. Srednja per-
meabilnost ležišta određena prema pojedinačnim
podatcima mjerenja permeabilnosti na uzorcima
jezgara koji se ponderiraju volumenom dreniranja
ležišta bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom le-
žištu jezgra izbušena na deset bušotina, srednja per-
meabilnost ležišta će se odrediti kao kvocijent sume
umnožaka srednje permeabilnosti svake jezgrovane
bušotine i njena volumena dreniranja ležišta i sume
volumena dreniranja svih (deset) jezgrovanih bušo-
tina. Ponderiranje volumenom je najtočnija metoda
određivanja srednje permeabilnosti. Sinonimi: volu-
metrically weighted average permeability, volume-we-
ighted average permeability; v. average permeability.
average porosity – srednja poroznost. Srednja poro-
znost ležišta određena prema pojedinačnim podaci-
ma poroznosti uporabom jedne od metoda: (a) kao
aritmetička sredina podataka (v. arithmetic average
porosity), geometrijska sredina (v. geometric mean)
ili harmonijska sredina (v. harmonic mean); (b) pon-
average porosity weighted by area
deriranjem podataka efektivnom debljinom ležišta
(v. average porosity weighted by thickness), površi-
nom dreniranja ležišta (v. average porosity weighted
by area) ili volumenom dreniranja ležišta (v. average
porosity weighted by volume), i (c) volumetrijskom
metodom (konstruiranjem karte pornog volumena
ležišta prema podacima umnoška srednje porozno-
sti i efektivne debljine pojedinih bušotina – metoda
je široko prihvaćena). Sinonim: mean porosity.
average porosity weighted by area – srednja poro-
znost ponderirana površinom. Srednja poroznost
ležišta određena prema pojedinačnim podatcima
mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara koji se
ponderiraju površinom dreniranja ležišta bušotina-
ma. Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra izbu-
šena na deset bušotina, srednja poroznost ležišta će
se odrediti kao kvocijent sume umnožaka srednje
poroznosti svake jezgrovane bušotine i njene površi-
ne dreniranja ležišta i sume površina dreniranja svih
(deset) jezgrovanih bušotina. Sinonim: area-weigh-
ted average porosity; v. average porosity.
average porosity weighted by thickness – srednja
poroznost ponderirana efektivnom debljinom. Srednja
poroznost ležišta određena prema pojedinačnim
podatcima mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara
koji se ponderiraju efektivnom debljinom ležišta na
bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom ležištu jez-
gra izbušena na deset bušotina, srednja poroznost
ležišta će se odrediti kao kvocijent sume umnoža-
ka srednje poroznosti svake jezgrovane bušotine
i njene efektivne debljine ležišta i sume efektivnih
debljina ležišta svih (deset) jezgrovanih bušotina.
Sinonim: thickness-weighted average porosity; v. ave-
rage porosity.
average porosity weighted by volume – srednja po-
roznost ponderirana volumenom. Srednja poroznost
ležišta određena prema pojedinačnim podatcima
mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara koji se pon-
deriraju volumenom dreniranja ležišta bušotinama.
Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra izbuše-
na na deset bušotina, srednja poroznost ležišta će
se odrediti kao kvocijent sume umnožaka srednje
poroznosti svake jezgrovane bušotine i njenog volu-
mena dreniranja ležišta i sume volumena dreniranja
svih (deset) jezgrovanih bušotina. Ponderiranje vo-
lumenom je najtočnija metoda određivanja srednje
poroznosti ležišta. Sinonimi: volumetrically weighted
average porosity, volume-weighted average porosity,
v. average porosity.
average reservoir pressure – srednji ležišni tlak. Tlak
ležišta (početni ili tekući) određen prema podacima
mjerenja tlaka na pojedinim bušotinama (dijelovima
ležišta). Tijekom proizvodnog vijeka svakog ležišta
moraju se periodički mjeriti tlakovi na bušotinama
koje su tako odabrane da je cijela površina ležišta
ravnomjerno pokrivena izmjerenim podatcima, a
broj bušotina će ovisiti o površini ležišta i distribuciji
tlaka u njemu (ako su razlike između izmjerenih tla-
kova ležišta velike, broj mjerenja će biti veći). Izmje-
rene vrijednosti tlakova čine srednje ležišne tlakove
u drenažnom području bušotina i mogu se znatno
razlikovati ovisno o varijacijama permeabilnosti,
efektivnoj debljini i dubini ležišta, utjecaju vodono-
snog bazena napajanja (akvifera) ležišta (prodoru
vode iz akvifera u ležište) i plinske kape (prodoru pli-
69 average velocity
na iz kape u naftnu zonu) i drugim uzrocima. Varijaci-
je tlaka zbog različitih dubina bušotina (dubina mje-
renja) obično se eliminiraju svođenjem izmjerenih
vrijednosti tlaka na zajedničku, referentnu dubinu
ležišta (na primjer, na volumetrijsku srednju dubinu
u naftnim i plinskim ležištima, na dubinu kontakta
plin-nafta u naftnim ležištima s plinskom kapom – u
tom slučaju se podatci tlaka mogu rabiti i za naftnu
zonu i za plinsku kapu – ili na srednje dubine naftne
zone i plinske kape, što je točnije). Srednji ležišni tlak
se, nakon svođenja svih izmjerenih vrijednosti na
referentnu dubinu ležišta, može odrediti na četiri na-
čina – kao aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti
tlaka (v. arithmetic average reservoir pressure) i pon-
deriranjem izmjerenih vrijednosti tlaka efektivnom
debljinom (v. average reservoir pressure weighted by
thickness), površinom dreniranja (v. average reservoir
pressure weighted by area) ili volumenom dreniranja
(v. average reservoir pressure weighted by volume)
mjerenih bušotina. Podatci ležišnog tlaka su vrlo
važni i vjerojatno su najviše rabljeni u proračunima
tehnologije razrade ležišta i analizama ponašanja
ležišta (na primjer, kod definiranja fizikalnih karakte-
ristika ležišnih fluida, određivanja indeksa produktiv-
nosti, procjene rezervi itd.). Sinonim: mean reservoir
pressure.
average reservoir pressure weighted by area –
srednji ležišni tlak ponderiran površinom. Srednji tlak
ležišta određen prema podatcima mjerenja tlakova
u pojedinačnim bušotinama kao kvocijent zbroja
umnožaka tlaka i površine dreniranja ležišta mjere-
nim bušotinama i ukupne površine ležišta. Može se
odrediti analitički ili uporabom konstruiranih karata
izobara. Sinonimi: areal average reservoir pressure,
areal-weighted average reservoir pressure, area-wei-
ghted average reservoir pressure; v. average reservoir
pressure.
average reservoir pressure weighted by thickne-
ss – srednji ležišni tlak ponderiran efektivnom deblji-
nom. Srednji tlak ležišta određen prema podatcima
mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama kao
kvocijent zbroja umnožaka tlaka i efektivne debljine
ležišta na mjerenim bušotinama i zbroja efektivnih
debljina na svim mjerenim bušotinama. Sinonim:
thickness-weighted average reservoir pressure; v. ave-
rage reservoir pressure.
average reservoir pressure weighted by volume
– srednji ležišni tlak ponderiran volumenom. Srednji
(prosječni) tlak ležišta određen prema podatcima
mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama kao
kvocijent zbroja umnožaka tlaka i volumena drenira-
nja ležišta mjerenim bušotinama i ukupnog volume-
na ležišta (za ukupan volumen ležišta se može uzeti
volumen stijene, porni volumen ili porni volumen
zasićen ugljikovodicima). Može se odrediti analitički
ili uporabom konstruiranih karata izobara. Metoda je
najrigoroznija i primjenjuje se kada poroznost i de-
bljina ležišta znatno variraju i/ili variraju na slučajan
način. Sinonimi: volumetrically weighted average re-
servoir pressure, volumetric average reservoir pressure,
volumetric weighted average reservoir pressure, volu-
me-weighted average reservoir pressure; v. average
reservoir pressure.
average velocity – srednja brzina. (1) U seizmičkoj
prospekciji – omjer udaljenosti koju je prešao seiz-
averaging reservoir pressure
mički impuls i vremena koje je potrebno za prolaz,
dubina podijeljena vremenom putovanja vala do te
dubine. Obično se izračunava pretpostavljajući da je
putanja vala vertikalna, zrake ravne i slojevi paralelni
(uvjeti koji su znatno idealizirani u usporedbi s uvje-
tima u Zemlji); v. interval velocity, seismic velocity. (2)
U hidraulici – (a) Veličina protoka vode rijeke podi-
jeljena s površinom poprečnog presjeka okomitog
na smjer strujanja. (b) Volumen podzemne vode koja
je protekla kroz danu površinu poprečnog presjeka
podijeljen s poroznošću materijala kroz koji prolazi
voda. Sinonim: mean velocity.
averaging reservoir pressure – određivanje srednjeg
ležišnog tlaka, v. average reservoir pressure.
Avonian – avon, dinant, v. Dinantian.
axial angle – optički kut, kut optičkih osi, v. optic angle.
axial compressor – aksijalni kompresor. Tip kompreso-
ra za stlačivanje fluida (na primjer, plina) koji struji
od usisa do izlaza iz kompresora duž njegove duge
osovine s brzo rotirajućim lopaticama ili vijcima.
axial-dipole array – aksijalni dipolni (osni dipolni, dvo-
dipolni, dipolno-dipolni) raspored elektroda, v. electro-
de array.
axial elements – osni (aksijalni) elementi. U kristalogra-
fiji – omjer jediničnih duljina duž kristalografskih osi
i kutova između tih osi ili duljine (odnosi duljina) i
kutovi koji karakteriziraju elementarnu ćeliju krista-
la.
axial load – aksijalno (osno) opterećenje. U procesu bu-
šenja – ukupno opterećenje ili težina primijenjeni na
bušaće dlijeto.
axial loading – osno (aksijalno) opterećenje. Sila koja
djeluju duž osi (okomito na presjek) predmeta. Za
cijevi u kanalu bušotine osno opterećenje se obično
izražava kao rastezanje (vlak) ili stlačivanje i može
biti posljedica primijenjenih uvjeta (na primjer, te-
žine) ili uzrokovano (izazvano) radnim uvjetima ili
promjenama temperature (javlja se istezanje ili kon-
trakcija).
axial plane – osna (aksijalna) ravnina. (1) U kristalo-
grafiji – (a) Ravnina optičkih osi u optički dvoosnom
kristalu (optically biaxial crystal). (b) Kristalografska
ravnina (crystallographic plane) koja uključuje dvije
kristalografske osi (crystallographic axes). (2) U geo-
logiji – ravna osna ploha bore (v. axial surface).
axial-plane cleavage – klivaž osne plohe. Klivaž koji je
tijesno povezan s osnim plohama bora u stijenama,
bilo da je strogo paralelan s osima, bilo da se pone-
što otklanja na svakom krilu. Klivaž osne plohe je
najčešće tijesno vezan s borama drugog reda (malim
borama, minor folds) koje se mogu pratiti na pojedi-
nim izdancima, ali u nekim slučajevima on je samo
paralelan s osima regionalnih bora. U većini slučaje-
va klivaž osne plohe je također klivaž škriljavosti (v.
slaty cleavage); v. bedding-plane cleavage.
axial-plane separation – separacija osnih ploha. Uda-
ljenost osnih ploha susjednih antiformi (antiforms) i
sinformi (synforms) gdje bore zaliježu u istom sloju
ili plohi.
axial surface – osna (aksijalna) ploha. Ploha koja spaja
(povezuje) osi (linije) pregiba (hinge lines) svih sloje-
va u bori. Imaginarna ploha koja presijeca boru na
dva dijela između njenih krila. U sinklinali to je ploha
dna (trough surface), a u antiklinali ploha tjemena
(crest surface). Osna ploha bore se naziva osnom rav-
70 Azoic epoch
ninom (axial plane) kada je bora simetrična i kada su
linije definirane točkama maksimalne zakrivljenosti
svakog naboranog sloja ili tjemene linije (hinge lines)
koplanarne.
axial weight on drilling bit – osno (aksijalno) optereće-
nje bušaćeg dlijeta, v. bit weight.
axis – os. U geologiji – linija duž maksimalne zakrivlje-
nosti (savijenosti) slojeva stijena u bori. Os razdvaja
dva krila bore (limbs), odnosno njene dvije strane (si-
des) i u biti je njeno središte.
axis of symmetry – os simetrije, v. symmetry axis.
azimuth – azimut. (1) U seizmologiji – horizontalni kut,
mjeren u smjeru kazaljke na satu, između sjevernog
meridijana i luka velikog kruga koji spaja epicentar
potresa i seizmički prijamnik. Kada se mjeri u epicen-
tru naziva se azimutom od epicentra do seizmičkog
prijamnika, a kada se mjeri kod seizmičkog prijamni-
ka, tada se naziva obratnim azimutom (azimutom od
seizmičkog prijamnika do epicentra, back azimuth).
(2) U procesu orijentiranog bušenja – horizontalni
kut, mjeren u smjeru kazaljke na satu, između plohe
alatke za skretanje kanala bušotine (deviation tool) i
magnetskog sjevera (magnetic north).
azimuthal array – azimutni raspored elektroda, v. elec-
trode array.
azimuthal density – azimutna gustoća. U karotaži –
gustoća formacije izmjerena priborom za karotažu
gustoće u procesu bušenja (logging-while-drilling) za
razne azimute oko rotirajuće bušaće šipke. Srednja
gustoća formacije se može izračunati prema svim
podacima azimutne gustoće ili po različitim se-
gmentima (na primjer, po četiri kvadranta tako da se
dobije azimutna gustoća u četiri smjera).
azimuthal laterolog – azimutna bočna karotaža (late-
rolog). Mjerenje električne otpornosti (specifičnog
električnog otpora) u raznim smjerovima. U većini
bočnih karotaža (laterologa) elektrode su cilindrič-
ne i uprosječuju električnu otpornost azimutno oko
sonde. U azimutnom laterologu elektrode su radijal-
no segmentirane na nekoliko dijelova, od kojih svaki
reagira na električnu otpornost u smjeru prema ko-
jem je okrenut.
azimuthal resistivity imager (ARI) – azimutni otporski
skener. Tip bočne (lateralne) elektrokarotaže (elek-
trične karotaže) u kojoj se primjenom 12 fokusiraju-
ćih elektroda (koje su pravilno razmještene po cije-
loj sondi) mjeri 12 vrijednosti električne otpornosti
(specifičnog električnog otpora) s dubokim zahva-
tom i na taj način se dobije električna otpornost po
punom opsegu bušotine.
azimuthal vertical seismic profiling – azimutno ver-
tikalno seizmičko profiliranje, v. vertical seismic profi-
ling.
azimuthal VSP – azimutno vertikalno seizmičko profili-
ranje, v. vertical seismic profiling.
Azoic – azoik. (1) Raniji dio pretkambrija (pretkambrij-
skog vremena, Precambrian time) koji čine stijene
bez tragova života (stijene koje nisu paleontološki
okarakterizirane). Obuhvaća, kako se procjenjuje,
vremenski raspon od prije 4,5 do 3,2 milijarde godi-
na; v. Protozoic. (2) Termin koji označava cjelokupni
pretkambrij (Precambrian).
azoic – azojski. Termin koji označava sredinu bez trago-
va života.
Azoic epoch – azojska epoha, azoik, v. Azoic.
backbarrier complex
Bb
backbarrier complex – izabarijerni kompleks. U geolo-
giji – zajednički termin za označavanje svih sredina
sedimentacije i sedimenata koji se nalaze između
barijernog otoka (barrier island) i kopna (ili vrlo ve-
likog otoka).
backbeach – stražnji žal, v. backshore.
backdeep – stražnja depresija. Sinonimni termin za epi-
eugeosinklinalu (v. epieugeosyncline). Naziv je dobio
zbog svog relativnog položaja daleko od kratona.
backflow – protustrujanje, povratno (obratno) strujanje.
Strujanje fluida suprotno smjeru normalnog struja-
nja. Primjenjuje se za uklanjanje ili vraćanje radnog
fluida za obradu iz bušotine i za čišćenje perforacija.
back-flow junk basket – pauk s inverznom (indirek-
tnom, obratnom) cirkulacijom, v. reverse-circulation
junk basket.
background – (1) fon. U geokemiji – obilnost nekog
elementa ili srednje karakteristike bilo kojeg kemij-
skog svojstva prirodne tvari na području na kojem
koncentracija nije anomalna. (2) radijacija (zračenje)
fona, v. background radiation. (3) fon smetnji. Srednji
nivo regularnih ili slučajnih smetnji koje interferiraju
sa željenim signalom (na koje je superponiran želje-
ni signal), na primjer, s refleksijom. Termin se obično
odnosi na ukupan nivo šuma (ukupan šum) neovi-
sno o postojanju signala.
background gas – plin fona tijekom bušenja. Nivo plina
u povratnoj bušaćoj isplaci.
background radiation – radijacija (zračenje) fona. Ra-
dijacija (zračenje) okoliša (svojstveno okružujućoj
sredini), na primjer, vezano za kozmičke zrake i pri-
rodno radioaktivne supstancije Zemlje. Također, sva-
ka radijacija koja nije dio kontroliranog eksperimen-
ta (koja je nepristupačna za mjerenje tijekom danog
eksperimenta). Sinonim: bacground.
backing off – odvrtanje bušaće kolone, v. back off.
back-in unit – samohodno remontno postrojenje (gar-
nitura) s unatražnim ulazom na lokaciju bušotine. Tip
samohodnog remontnog postrojenja (garniture – v.
carrier rig) na kotačima s pogonom za vožnju od mo-
tora dizalice postrojenja. Budući da je kabina vozača
71 backoff shooting
postrojenja smještena na suprotnom kraju od jarbo-
la, postrojenje mora vožnjom natraške ući na lokaci-
ju bušotine; v. drive-in unit.
backlimb, back limb – stražnje (položeno) krilo asime-
trične bore. Položenije krilo od dvaju krila asimetrič-
ne (nesimetrične) antiklinalne bore (antiklinale); v.
forelimb.
backlimb (back-limb) thrust – reverzni rasjed stra-
žnjeg krila asimetrične bore, v. backlimb (back-limb)
thrust fault.
backlimb (back-limb) thrust fault – reverzni rasjed
stražnjeg krila asimetrične bore. Reverzni rasjed (s
malim kutom nagiba) na položenijem stražnjem
krilu asimetrične (nesimetrične) antiklinalne bore
(antiklinale, backlimb) u kojem je smjer tektonskog
kretanja uz krilo, a nagib rasjeda u jednakom smjeru
kao i krilo ali pod strmijim kutom. Sinonim: backlimb
thrust; v. contraction fault, front-limb thrust fault.
back off, backoff – (1) odvrnuti bušaću kolonu. U proce-
su bušenja – otpojiti komponente bušaće kolone u
bušotini. Bušaća kolona (sastavljena od bušaćih šipki
i drugih dubinskih bušaćih alatki) spojena je spojni-
cama s navojima različitih tipova. Kada u kanalu bu-
šotine dođe do zaglavljivanja bušaće kolone, često
je nužno odvrnuti kolonu u bušotini što je moguće
dublje kako bi se izvadio najveći mogući dio kolone.
Radi olakšavanja operacija hvatanja i vađenja kolone
(fishing operation) odvrtanje se obično izvodi pri-
mjenom suprotnog (obratnog) zakretnog momenta
i aktiviranjem eksploziva (eksplozivnog punjenja)
unutar odabrane spojnice – snaga eksplozije dovolj-
no proširi vanjski (ženski) navoj tako da je odvrtanje
spojnice trenutačno. Odvrtanje bušaće kolone se
također može izvesti bez primjene zakretnog mo-
menta – u tom slučaju se primjenjuje vlačna sila i
navoji klize jedan preko drugog bez okretanja kada
se aktivira eksploziv. Treba također napomenuti da u
kanalu bušotine može doći i do nenamjernog odvr-
tanja bušaće kolone. (2) odvrtanje bušaće kolone, v.
back off, 1.
backoff shooting – odvrtanje bušaće kolone eksplo-
back off tool
zivom. U procesu bušenja – postupak oslobađanja
zaklinjenih (zaglavljenih) bušaćih alatki u kanalu
bušotine primjenom malog eksplozivnog punjenja;
v. back off.
back off tool – slobodno padajuće udarne škare (škare-
udarač), v. bumper jar.
backpressure, back pressure, back-pressure (BP) –
protutlak. (1) Tlak koji se pojavljuje usljed sile koja
djeluje u smjeru suprotnom od razmatranog, na
primjer, suprotno smjeru strujanja fluida. U proi-
zvodnoj bušotini to je tlak nasuprot perforiranog
intervala produktivnog sloja u kanalu bušotine (tlak
u bušotini nasuprot kojeg fluid struji iz ležišta i u bu-
šotinu). Regulacijom protutlaka (obično s površine,
sapnicama, ventilima i na druge načine) utječe se
na veličinu protoka fluida (nafte, plina). U bušotini s
plinskim liftom (gasliftom) to je tlak kolone uzlaznih
cijevi (tubing) na ušću, također tlak fluida na nivou
injektiranja plina (tlak nasuprot kojeg se injektira
plin). Protutlak se često mjeri na površini i dodaje
težini stupca fluida u kanalu bušotine. (2) Tlak koji se
održava u opremi ili sustavu kroz koje struji fluid.
backpressure curve – krivulja protutlaka. Dijagram
konstruiran prema podacima ispitivanja plinske bu-
šotine metodom protutlaka (v. back-pressure test).
Prikazuje ovisnost razlike kvadrata statičkog i di-
namičkog slojnog tlaka (static bottomhole pressure,
flowing bottomhole pressure) o protoku (flow rate)
bušotine (na log-log skalama). Upotrebljava se za
određivanje kapaciteta proizvodnje plinske bušotine
(za isporuku plina u plinovod); v. back-pressure test.
backpressure equation – jednadžba protutlaka. Em-
pirijska zavisnost između protoka (kapaciteta proi-
zvodnje, flow rate) i dinamičkog tlaka (flowing botto-
mhole pressure) jednofazne plinske bušotine.
backpressure regulator – regulator protutlaka. Ure-
đaj za održavanje željenog tlaka u sustavu iz kojeg
izlazi plin pod sniženim tlakom. Regulator održava
tlak ispred sustava (upstream pressure) konstantnim
bez obzira na protok ili promjene tlaka iza njega pod
uvjetom da nije veći od odabranog tlaka.
backpressure (back pressure, back-pressure) test
(testing) – ispitivanje bušotine metodom protutlaka,
ispitivanje proizvodnog kapaciteta bušotine. Metoda
ispitivanja plinskih bušotina. Postupak ispitivanja
se sastoji u mjerenju statičkog slojnog tlaka (static
formation pressure), odnosno tlaka u zatvorenoj bu-
šotini (prije zatvaranja bušotina mora proizvoditi
dovoljno dugo i dovoljno velikim kapacitetom kako
bi se očistila od nakupljene tekuće faze i zatim se za-
tvara dok se tlak ne stabilizira – prema definiciji, tlak
se smatra stabiliziranim ako je razlika između dvaju
uzastopno izmjerenih tlakova tijekom perioda od 15
minuta manja od 0,1 psi ili ako je razlika tijekom 30
minuta manja od 1%) i dinamičkih tlakova u bušotini
(flowing bottomhole pressure) za nekoliko stabilizira-
nih protoka (flow rates) plina (najmanje tri, a prepo-
ručljivo četiri protoka) koji se mijenjaju od manjeg
prema većem (padajući redoslijed protoka se može
odabrati u slučaju bušotina s visokim sadržajem
tekuće faze ili ako su neuobičajeni temperaturni
uvjeti). Vrijeme zatvaranja bušotine između protoka
mora biti minimalno. Rezultati mjerenja se prikazuju
grafički na dijagramu s dvostrukom logaritamskom
skalom (log-log dijagramu) u obliku zavisnosti ra-
72 backset bed
zlike kvadrata statičkog i dinamičkog tlaka na dnu
bušotine (ordinata) od protoka (apscisa). Zavisnost
obično ima oblik pravca čiji je nagib mjera stabilizi-
rane produktivnosti (proizvodnog kapaciteta) bušo-
tine. Ekstrapolacijom pravca može se procijeniti ka-
pacitet bušotine za bilo koji tlak (protutlak) na povr-
šini. Podatci ispitivanja plinskih bušotina metodom
protutlaka se rabe za utvrđivanje njihovih proizvod-
nih mogućnosti, određivanje maksimalnog protoka
plina (apsolutno potencijalno davanje bušotine),
utjecaja površinskog protutlaka i različitih promjera
kolone uzlaznih cijevi (tubing) na protok te protoka
pri različitim statičkim ležišnim tlakovima (brzine
pada kapaciteta proizvodnje bušotine s padom le-
žišnog tlaka). Varijante ispitivanja plinskih bušotina
metodom protutlaka su: (a) ispitivanje metodom
uzastopnih (višestrukih) protoka ili konvencionalno
ispitivanje metodom protutlaka (v. flow-after-flow
test); (b) izokrono ispitivanje (v. isochronal test), i (c)
modificirano izokrono ispitivanje (modified isochro-
nal test). Sinonimi: gas well backpressure test, gas well
deliverability test.
backpressure (back pressure, back-pressure) valve
(BPV) – protutlačni (protupovratni) ventil. (1) Ventil
koji dopušta strujanje fluida samo u jednom smje-
ru, ventil za regulaciju protoka na način da održava
prethodno određeni tlak ispred njega konstantnim,
ventil za regulaciju protutlaka na opremu (uređaje)
ili sustav kroz koje struje fluidi. Prema tipu djelovanja
protupovratni ventili su membranski, opružni ili po-
lužni. (2) Protupovratni ventil koji se postavlja kroz
erupcijski uređaj u vješalicu kolone uzlaznih cijevi
(tubing) radi sprječavanja strujanja fluida iz bušotine.
(3) Protupovratni ventil instaliran u kanalu plinske
bušotine za prekidanje strujanja plina tijekom za-
mjene protuerupcijskog uređaja (preventera), koji
se rabio u procesu bušenja, sa sklopom erupcijskog
uređaja. Služi za kontrolu strujanja plina iz bušotine
opremljene za proizvodnju. (4) v. drillstring float.
back-rake angle – kut stražnjeg nagiba rezača. Jedna
od osnovnih konstrukcijskih karakteristika polikri-
stalnih dijamantskih dlijeta (polycrystalline diamond
compact bit) – uz kut bočnog nagiba rezača (v. si-
de-rake angle) i izloženost rezne površine rezača (v.
cutter exposure, 2) – koja definira orijentaciju reza-
ča. Danas je negativni kut stražnjeg nagiba od 20°
standardan na mnogim polikristalnim dijamantskim
dlijetima s čeličnim tijelom (steel-body PCD bits), ali
također postoje manji kutovi koji više odgovaraju
mekim formacijama (osobito na dlijetima s matrič-
nim tijelom – matrix-body PCD bits).
back reef, back-reef – stražnji greben (rif). Strana gre-
bena (rifa) okrenuta prema kopnu uključujući po-
dručje i sedimente koji se u njemu nalaze između
njega i kopna, klastične sedimente koji ga povezuju
s kopnom i grebensku pličinu (koraljni plato). Termin
se često rabi kao pridjev – zagrebenski (primjenlji-
vo na zatvorenu lagunu iza barijernog grebena, na
primjer, zagrebenski facijes lagunskih sedimena-
ta – back-reef facies of lagoonal deposits). Na nekim
mjestima termin stražnji greben se odnosi na stranu
grebena daleko od otvorenog mora i ako nema u bli-
zini kopna; v. fore reef.
backrush – odbijanje valova, v. backwash, 2.
backset bed – obratni sloj. Sloj s nagibom suprotnim
backshore
smjeru tečenja struje ili vjetra koji su uzrokovali se-
dimentaciju naslage kose slojevitosti, na primjer,
nagnuti (kosi) sloj pijeska nataloženog na položenoj
padini poprečne (transverzalne) dine (sipine) u pri-
vjetrini (i često zadržavan rijetkom vegetacijom) ili
glacijalni (ledenjački) sediment koji je nastao nakon
povlačenja leda na stražnjoj padini zastora ili pješča-
ne fluvioglacijalne ravnice (nagib takvih slojeva je
usmjeren prema strani povlačenja ledenjaka).
backshore – stražnji žal (plaža). (1) Gornja ili unutarnja,
obično uska i suha (vodom nezalijevana), zona žala
(plaže) ili obale koja leži između obalne linije i linije
visoke vode srednjih proljetnih plima. Podvrgnuta je
djelovanju valova ili je potopljena (pokrivena) vodom
jedino za vrijeme osobito jakih oluja ili neuobičajeno
visokih plima. Površina zone je gotovo horizontalna
ili je blago nagnuta prema kopnu, a od prednjeg žala
(v. foreshore) je odijeljena krijestom berma (niska
izbočina, okrenuta prema kopnu, građena od ma-
terijala nanesenog olujnim valovima) koji je najbliži
moru. Sinonim: backbeach. (2) Područje koje leži ne-
posredno uz osnovicu morske litice (klifa). Sinonim:
backbeach. (3) pješčana greda, v. berm.
backshore terrace – terasa stražnjeg žala (stražnje
plaže). Terasa izgrađena djelovanjem valova na stra-
žnjem žalu (plaži). Sinonim: berm
backside – prstenasti prostor iznad dubinske brtvenice
(pakera). Područje iznad dubinske brtvenice (pakera)
u kanalu bušotine između zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tu-
bing).
backside (back side) pumping (of a well) – bočno
pumpanje (bušotine). Metoda istovremene proizvod-
nje nafte dubinskim pumpama pogonjenim jednim
motorom iz dviju bušotina. Opterećenje pri hodu
prema gore u jednoj bušotini uravnotežuje optere-
ćenje pri hodu prema dolje u drugoj bušotini.
backslope, back slope – (1) konzekventna padina.
Sinonim termina dip slope (v.) koji se rabi u slučaju
kada se kut nagiba ispod zaliježućih stijena nešto ra-
zlikuje od kuta nagiba Zemljine površine. (2) stražnja
padina. Padina iza strmine (kosine), na primjer, po-
loženija padina rasjednog bloka stijena. Kut nagiba
stražnje padine može biti neovisan o nagibu ispod
zaliježućih stijena.
backsurge tool – alatka za čišćenje perforacija padom
tlaka. Dubinska alatka za čiščenje perforacija u bu-
šotini. Sastoji se od dubinske brtvenice (pakera)
za obradu i atmosferske zračne komore s dva ven-
tila (iznad i ispod komore). Spušta se u bušotinu s
atmosferskim tlakom u komori i otvaranjem donjeg
udarnog ventila u kanalu bušotine se stvori nagli
pad tlaka. Sinonim: backsurging tool; v. back surging.
back surging – čišćenje perforacija padom tlaka. Opera-
cija čišćenja začepljenih perforacija kolone zaštitnih
cijevi (zaštitne kolone, casing) stvaranjem naglog
pada tlaka na razinu atmosferskog u kanalu bušotine
specijalnom dubinskom alatkom (v. backsurge tool),
čime se izazove naglo pritjecanje fluida iz sloja u bu-
šotinu kroz perforacije i na taj način njihovo čišćenje
od materijala.
backsurging tool – alatka za čišćenje perforacija pa-
dom tlaka, v. back surging.
backswamp deposits – sedimenti vodoplavnih (poplav-
ljivih) močvara. Tanki slojevi (tankoslojni sedimenti)
73 backwater
silta (praha) i gline istaloženi u vodoplavnim (po-
plavnim) bazenima (zavalama) iza prirodnih riječnih
nasipa (s prirodnim riječnim nasipima kao vanjskom
granicom).
backtank – isplačna kutija vibracijskog sita, v. mud box, 1.
back thrusting – stražnje reverzno rasjedanje. Proces
reverznog rasjedanja (nastanka reverznih rasjeda)
u orogenetskom pojasu (pojasu nabiranja, orogenic
belt) sa smjerom pomicanja prema njegovoj unu-
trašnjosti ili suprotno općem smjeru tektonskog
pomicanja.
back up, backup – pridržavati (držati) sekciju cijevi. Dr-
žati jednu sekciju cijevi, na primjer, bušaćih šipki, dok
se druga cijev na nju navrće ili s nje odvrće.
backup (back-up) line – uže za vješanje ključa (kliješta).
U procesu bušenja – žičano uže za vješanje kliješta
(ključa) na bušaćem postrojenju (garnituri).
backup (back-up) man – rukovatelj ključem (kliještima)
za držanje bušaće šipke. U procesu bušenja – radnik
na platformi (podištu) bušaćeg tornja (roughneck)
koji rukuje kliještima (ključem) za držanje bušaće
šipke (backup tongs) dok se na kolonu bušaćih šipki
navrće druga šipka ili se s nje odvrće.
backup pad – papuča za održavanje orijentacije sonde,
v. pad, 1.
backups – ključ (kliješta) za držanje bušaće šipke, v. bac-
kup tongs.
backup (back-up) tongs – ključ (kliješta) za držanje bu-
šaće šipke. U procesu bušenja – naprava nalik kliješti-
ma (wrench) koja se primjenjuje na radnom podištu
(platformi) bušaćeg postrojenja (rig floor) za držanje
bušaće šipke dok se ona navrće na bušaću kolonu
(drillstring) ili odvrće s kolone. Ključ za držanje šipke
stacionarnim održava uže ili lanac, a ključ za zakre-
tanje šipke (torque tongs) vuče se užetom ili lancem
oko motovila (mosura). Sinonim: backups.
backup (back-up) wrench – kliješta (ključ) za držanje
cijevi. Kliješta (wrench) ili zahvatna naprava (gripping
device) za držanje cijevi i sprječavanje njena okreta-
nja dok se u nju nešto uvrće ili s nje odvrće.
backwash – (1) odbijanje (povlačenje) valova. U geolo-
giji – povratno gibanje (odbijanje, povlačenje) valo-
va (vode) niz prednji žal (plažu) nakon zapljuskivanja
obale valovima. Termin također označava vodenu
masu koja se na taj način premješta prema moru.
Sinonim: backrush; v. uprush. (2) obratno (inverzno)
ispirati. (a) Promijeniti smjer strujanja fluida iz vod-
ne injekcijske bušotine radi uklanjanja krutih česti-
ca koje su blokirale pore sloja. (b) Promijeniti smjer
strujanja fluida kroz filtar radi njegova čišćenja.
backwash ripple mark – ripl odbijanja (povlačenja)
valova. Široki, spljošteni ripl između uskih plitkih ko-
rita koji se pojavljuje na morskom žalu (plaži) nakon
zapljuskivanja obale valovima (prodora valova na
obalu) iznad nivoa maksimalnog povlačenja valo-
va. Krijesta ripla povlačenja je paralelna s obalnom
linijom.
backwater – (1) povratna vodena masa. Masa vode koja
je na svom putu tečenja naišla na neku prepreku (na
primjer, branu, most), nakon čega je usporila brzinu
tečenja ili počela teći u suprotnom smjeru. (2) susret-
ni tok vode. Promjena smjera tečenja vode nakon na-
ilaska na neku prepreku u njenom toku (na primjer,
branu). Primjer je obratno tečenje vode iz bazena
pri niskim plimama kada se on puni za vrijeme viso-
backwearing
kih plima. (3) mrtva voda rukavaca. Masa vode sta-
jačice ili vode koja gotovo ne teče u koritu koje je
smješteno paralelno s riječnim koritom. Obično je
napajana vodom povratnog toka rijeke kroz jedan
kanal na najnižem dijelu. U slobodnijem značenju
termin se primjenjuje za označavanje svakog tijela
stajaće (neprotočne) vode koje je spojeno s glavnim
tokom (koritom), ali s malim utjecajem toka, na pri-
mjer, vode mrtvih riječnih korita ili depresija vodo-
plavnih (poplavnih) ravnica koje se ispune vodom
za vrijeme poplava. (4) niz spojenih laguna. Niz po-
vezanih laguna koje su obično smještene paralelno
s obalom (obalnom linijom), odijeljene su od mora
uskim kopnenim pojasom, ali povezane s njim preko
pregradnog pruda. (5) povratno tečenje vode. Osim
povratnog gibanja vode termin označava i gibanje
(tečenje) vode nakon odbijanja od prepreke na koju
je naišla.
backwearing – odstupajuća erozija. U geologiji – ero-
zija koja uzrokuje paralelno odstupanje strmine ili
padine brežuljaka i planina ili bočno odstupanje
padine bez promjene njena kuta nagiba. Proces od-
stupajuće erozije dovodi do razvoja pedimenta ili
peneplena.
backweathering – odstupajuće trošenje (raspadanje). U
geologiji – proces trošenja (raspadanja) koji dovodi
do odstupanja padine.
bacteria – bakterije. Jednostanični mikroskopski orga-
nizmi koji nemaju klorofil i čija stanica nema prave
jezgre. Mogu se klasificirati kao aerobne (troše kisik
iz zraka ili vode, aerobic bacteria) i anaerobne (razla-
žu kemijske spojeve kako bi dobile kisik, anaerobic
bacteria). Pojavljuju se u tri oblika – kuglastom (koki,
cocci), cilindričnom (bacili, baccilli) i svrdlastom (spi-
rili, spirilla). Egzistiraju od pretkambrija do danas
(oblik termina u jednini: bacterium).
bacterial corrosion – bakterijska korozija. Korozija ma-
terijala uzrokovana djelovanjem tvari (na primjer,
amonijaka ili sulfatne kiseline) koje su proizvedene
aktivnošću određenih bakterija.
bacterial degradation of crude oils – bakterijska raz-
gradnja sirovih nafti. Uklanjanje lakših molekula iz si-
rove nafte djelovanjem bakterija, nakon čega ostaju
teške nafte (heavy oils), katran (tar) i asfalt (asphalt).
Bakterije iz sirove nafte uklanjaju najprije izoparafine
(isoparaffins) snižavajući tako točku stinjavanja (stini-
šte, pour point) nafte. Većina teških nafti su bakterij-
ski razgrađene nafte.
bacterial degradation of polymers – biološka (bak-
terijska) razgradnja polimera, v. polymer biodegrada-
tion.
bacterially degraded crude oil – bakterijski razgrađe-
na sirova nafta, v. bacterial degradation of crude oils.
bactericide – baktericid, biocid. Kemikalija koja ubija
bakterije (patogene i nepatogene), ali ne može ubiti
bakterijske spore. U tehnologiji bušaćih isplaka se
kao baktericidi primjenjuju vapno (lime), škrob (star-
ch), natrij-hidroksid (sodium hydroxide) i paraformal-
dehid (paraformaldehyde). Sinonim: biocide.
bactritoids (Bactritoidea) – baktritoidi. Podrazred
izumrlih cefalopoda (glavonožaca, cephalopods).
Karakterizirani su vanjskim skeletom, kućicom (shell)
relativno jednoličnog oblika koja ima mali okrugli do
ovalni protokonh (protoconch) i znatno veći ortoko-
nusni ili cirtokonusni konh (conch). Klasificiraju ih i
74 bail
kao nautiloide (nautiloids) i kao amonite (ammono-
ids). Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-perm.
bad oil – (1) nafta loše (slabe) kvalitete. Sirova nafta čija
kvaliteta nije prihvatljiva za otpremu naftovodom
kupcima zbog previsokog sadržaja vode i mulja pa
zahtijeva dodatnu obradu. (2) emulzija nafte i vode.
Emulzija (mješavina) nafte i vode koja se mora razbi-
jati zagrijavanjem ili obradom kemikalijama.
baffle – (1) skretna ploča. Ploča za promjenu smjera
(preusmjeravanje) strujanja fluida. (2) skretna pre-
grada separatora. Jedna od pregrada u naftnom se-
paratoru koja je tako postavljena da mijenja smjer
strujanja fluida u njemu (preusmjerava produkciju
bušotine koja ulazi u njega), smanjuje brzinu struja-
nja fluida i na taj način potpomaže separaciju plina,
nafte i vode.
baffle collar – cementacijski kolčak sa zaustavnim prste-
nom. U procesu cementacije bušotina – kratka čelič-
na cijev s unutarnjim prstenom koja služi za spajanje
zaštitnih cijevi (casing) tijekom operacije cementaci-
je bušotine. Cementacijski čep (wiper plug) nasjeda
na kolčak kada se pumpa kroz cijev. Cementacijski
kolčak sa zaustavnim prstenom nema ventil, za razli-
ku od kolčaka s protupovratnim ventilom (float co-
llar) ili kolčaka s automatskim punjenjem (automatic
fill-up collar) ili diferencijalnim punjenjem (differenti-
al fill-up collar).
baffle plate – skretna ploča. Ploča za mijenjanje smjera
strujanja fluida (preusmjeravanje struje fluida), sma-
njivanje brzine strujanja fluida i potpomaganje mije-
šanja ili separacije fluida.
bafflestone – baflston. Tip grebenotvorne (rifogene)
stijene (v. reef rock) ili baundstona (v. boundstone)
građenih (sastavljenih) od uspravnih, razgranatih
kolonija organizama (tijesno do široko rasprostra-
njenih ali ne u kontaktu), na primjer, briozoa ili ko-
raljnih alga, koje su odvojene finim sedimentom ili
grubim skeletnim detritom. Tijekom životnog vijeka
kolonije funkcioniraju kao sedimentna zamka (sedi-
ment trap).
bag preventer – prstenasti protuerupcijski uređaj (pre-
venter), v. annular blowout preventer.
bahada – bahada, v. bajada.
Baikalian orogeny – bajkalska orogeneza. Naziv koji
je široko prihvaćen u bivšem Sovjetskom Savezu, za
orogenezu koja se zbivala u vremenu na prijelazu
pretkambrija u kambrij (po ruskoj literaturi u kasnom
pretkambriju) i završila sredinom kambrija. Početni
pokreti su poznati iz donjeg rifeja. Definirane su ra-
zličite faze bajkalske orogeneze, a granice pojedinih
faza su utvrđene prema geološkim odnosima izme-
đu mnogih sedimenata u različitim stratigrafskim
sekvencijama Sovjetskog Saveza.
bail – (1) stremen isplačne glave. Zakrivljena čelična šip-
ka slična ručici koja se nalazi na vrhu isplačne glave
i služi za vješanje glave o kuku pokretnog koloturni-
ka na bušaćem tornju. (2) stremen elevatora. Napra-
va nalik vješalici od okrugle čelične šipke u obliku
obratnog slova U koja je obješena o ušice pokretnog
koloturnika na bušaćem tornju i služi za vješanje ele-
vatora kojim se hvataju i podižu (izvlače) cijevi iz bu-
šotine ili u nju spuštaju. Stremen osigurava radni raz-
mak između pokretnog koloturnika i elevatora. (3)
ušica dubinske alatke. Ušica na dubinskoj alatki kroz
koju prolazi petlja čeličnog užeta. Sinonim: link. (4)
bail a well dry
sniziti nivo fluida žlicom za grabljenje. Crpiti fluid iz ka-
nala bušotine žlicom za grabljenje (v. bailer) kako bi
se snizio nivo u bušotini. (5) čistiti bušotinu žlicom za
grabljenje. Uklanjati (vaditi) fluide (naftu, vodu), mulj,
pijesak ili čestice i krhotine probušenih stijena s dna
kanala bušotine žlicom za grabljenje – cilindričnom
posudom s ventilom koja se spušta u bušotinu i iz
nje izvlači nakon što se napuni (v. bailer).
bail a well dry – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; či-
stiti bušotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bail down – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti
bušotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bail dry – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti bu-
šotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bailer – žlica za grabljenje. Dugačka, cilindrična posuda
sa stremenom (ušicom) na vrhu i zaklopcem (venti-
lom) na donjem kraju koja se primjenjuje za čišćenje
bušotine – uklanjanje (vađenje) fluida (nafte, vode)
i taloga (mulja, pijeska, krhotina stijene) iz njena
kanala. Spušta se užetom (bailing line, sand line) i,
nakon što se napuni, izvlači se na površinu. Posto-
ji više tipova žlica za grabljenje – s protupovratnim
ventilom (v. dart-bottom bailer), s protupovratnim
ventilom sa zaklopkom (v. flapper-valve bailer), hi-
drostatička (v. hydrostatic bailer) i cementacijska
(v. cement dump bailer) te pješčana pumpa (v. sand
pump). Žlica za grabljenje se također primjenjuje
i u procesu užnog udarnog bušenja za uklanjanje
čestica i krhotina izbušene stijene. Sinonim: bailing
bucket, bailing scoop.
bailer crown-block – kolotura za spuštanje i izvlačenje
žlice za grabljenje. Kolotura (pulley) na nepokretnom
koloturniku (crown block) koji služi za izvlačenje (di-
zanje) žlice za grabljenje iz bušotine i spuštanje u
nju.
bailing – čišćenje bušotine žlicom za grabljenje. Opera-
cija uklanjanja fluida (nafte, vode) i taloga (mulja,
pijeska, krhotina stijene) s dna bušotine žlicom za
grabljenje (cilindričnom posudom koja se spušta
užetom u bušotinu); v. bailer.
bailing bucket – žlica za grabljenje, v. bailer.
bailing drum – bubanj užeta žlice za grabljenje. Bubanj
oko kojeg se namata uže za spuštanje žlice za čišće-
nje bušotine grabljenjem; v. bailer, bailer line.
bailing line – uže žlice za grabljenje. Uže za spuštanje
žlice za čišćenje bušotine grabljenjem (v. bailer). Na-
motano je na bubnju (bailing drum), prolazi kroz ko-
loturu (užnicu) na vrhu bušaćeg tornja i spušta se do
bušotine gdje je spojeno sa žlicom. Sinonimi: bailing
rope, sand line (v.).
bailing rope – uže žlice za grabljenje, v. bailing line.
bailing scoop – žlica za grabljenje, v. bailer.
bailing tank – rezervoar za čišćenje bušotine žlicom za
grabljenje. Rezervoar za proizvedene fluide koji su
izneseni iz bušotine žlicom za grabljenje, rezervoar
za pražnjenje žlice za grabljenje (v. bailer). Sinonim:
bailing tub, bailing tube.
bailing tub, bailing tube – rezervoar za čišćenje bušoti-
ne žlicom za grabljenje, v. bailing tank.
bailing well – bušotina očišćena žlicom za grabljenje, v.
bailer, bailing.
bail links – stremeni, v. bails.
bail out – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti bu-
šotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bailout zone – neciljana produktivna zona. Potencijalna
75 balanced cross section
produktivna formacija u bušotini u izradi koja je viša
od ciljne formacije (formacije za koju je bušotina bila
namijenjena). Ako je ciljna formacija neproduktivna,
bušotina se može opremiti za ciljnu zonu (koja nema
potencijalnu produktivnost ciljne formacije).
bails – stremeni. Dvije šipke s očicama na krajevima za
spajanje elevatora ili isplačne glave sa spojnicom po-
kretnog koloturnika. Sinonim: bail links; v. bail, 1, 2.
bajada – bahada, predgorska ravnica. Široka, kontinui-
rana aluvijalna padina (v. alluvial slope) ili blago na-
gnuta površina izgrađena od klastičnog materijala
koji se protežu od (duž) planinskog lanca, prelaze u
međugorski bazen (zavalu) i okružuju ga. Bahade se
formiraju lateralnim spajanjem niza odvojenih aluvi-
jalnih lepeza (v. alluvial fan) koje svojom konveksno-
šću uvjetuju njihovu valovitu površinu. Najčešće na-
staju u aridnim (pustinjskim) i poluaridnim područji-
ma. Bahada je površina sedimentacije (akumulacije
sedimenata), za razliku od pedimenta (v. pediment)
koji je površina erozije (po morfologiji nalik na ba-
hadu) i njen gornji dio se često stapa s pedimentom.
Termin se prvobitno primjenjivao u američkoj save-
znoj državi New Mexico za označavanje položenije
od dviju padina kueste (v. cuesta). Sinonimi: alluvial
apron, alluvial bench, alluvial plain, bahada, compo-
und alluvial fan, debris apron, fan apron, gravel pied-
mont, mountain apron, piedmont alluvial plain, pied-
mont plain, piedmont slope, waste plain.
bajada breccia – bahada breča. Isklinjavajuća, nepot-
puno stratificirana (uslojena) akumulacija (naslaga)
grubih (krupnih), uglatih i slabo sortiranih fragmena-
ta (odlomaka) stijene pomiješanih s glinovitim mate-
rijalom. Nastaje u aridnim područjima djelovanjem
periodičkih vodenih ili blatnih potoka koji sadrže
znatnu količinu vode.
Bajocian, Bajocian stage – bajocij. Stratigrafski kat
srednje jure (Middle Jurassic) u Europi – iznad toarcija
(Toarcian), a ispod bata (Bathonian). Obuhvaća vre-
menski raspon od prije 175 do 170 milijuna godina.
baking – pečenje. U geologiji – stvrdnjavanje materijala
stijene zagrijavanjem toplinom magmatske intruzije
(intruzije magme, magmatic intrusion) ili potocima
lave (lava flows). Produljeno pečenje dovodi do poja-
ve kontaktne metamorfoze (metamorfizma).
balanced-column cementing – cementacija metodom
izjednačenih stupaca. U operaciji cementacije bušoti-
ne – metoda cementacije koja se primjenjuje za uno-
šenje obroka cementne kaše (cement slurry) u bušo-
tinu spuštanjem bušaće kolone (kolone bušaćih alat-
ki – drillstring) ispunjene cementnom kašom u kanal
bušotine ispunjen isplakom. Otvaranjem ventila na
bušaćoj koloni cementna kaša (koja je teža od ispla-
ke) istječe iz bušaće kolone u bušotinu.
balanced cross section – restaurirani geološki poprečni
presjek. Poprečni presjek kojim se restaurira geološka
povijest – pretpostavlja prvobitni, konačni volumen
ravnih slojeva sedimentnih stijena prije deformacije.
Izmjere se volumeni sadašnjih slojeva i pretposta-
vi se da u presjeku nije bilo i nema povećanja niti
smanjenja volumena. Slojevi se zatim dijagramski
restauriraju na njihovu originalnu debljinu i orijenta-
ciju kako bi se ispitala strukturna povijest područja.
Restaurirani geološki presjek je presjek koji se može
restaurirati da predstavlja nedeformirano stanje uz
pretpostavku da u područje prikazano presjekom
balanced drilling
nije bilo donošenja niti odnošenja materijala i da
presjek prikazuje prihvatljive strukture.
balanced drilling – hidrostatički ravnotežno bušenje.
Bušenje s hidrostatičkom ravnotežom tlaka forma-
cije i tlaka stupca isplake u bušotini, tj. pri uvjetima
kada je visina hidrostatičkog tlaka stupca isplake u
bušotini (kanalu bušotine) jednaka ili približno jed-
naka pornom tlaku bušene formacije (slojnom tla-
ku); v. overbalanced drilling, underbalanced drilling.
balanced plug method – metoda izjednačenih cemen-
tnih čepova. U operaciji postavljanja cementnog čepa
u bušotini – metoda koja rabi samo kolonu bušaćih
alatki (drillstring) i sastoji se od prethodnog ispiranja
bušotine (preflush) i zatim pumpanja cementne kaše
(cement slurry) i tamponskog fluida (spacer fluid) u
bušotinu. Kada se visine stupca cementa u bušaćoj
koloni i prstenastom prostoru bušotine izjednače,
bušaće šipke se polako izvuku iz bušotine ostavlja-
jući izjednačeni čep. Vrh cementnog čepa se može
podesiti na određenu visinu inverznom (obratnom)
cirkulacijom.
balance reserves – bilančne rezerve. Doslovni prijevod
ruskog termina balansovye zapasy – kategorije rezer-
vi nafte i plina u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza
– koji se rabi u zapadnoj literaturi.
balance weight – protuuteg, v. counterbalance.
bald-headed anticline – (1) antiklinala s erodiranim
tjemenom. Antiklinala čije je tjeme (crest) bilo erodi-
rano prije sedimentacije neskladno naliježuće sedi-
mentne jedinice (unconformably overlying sedimen-
tary unit). Termin se obično upotrebljava u naftnoj
geologiji. (2) antiklinala s neproduktivnim tjemenom.
Antiklinala koja je produktivna samo na krilima zbog
uklanjanja ležišnih stijena erozijom njena tjemena.
Sinonimi: bald-headed structure, scalped structure.
bald-headed structure – struktura s neproduktivnim
tjemenom, v. bald-headed anticline.
ball – (1) kuglasta struktura. Primarna struktura sedi-
mentnih stijena koja se sastoji od sferoidne mase
(nakupine) materijala, na primjer, ooliti i pizoliti u
glinama, strukture kuglastih pješčenjaka, oklopljena
glinena lopta, kugla podvodnog klizanja, jezerska
kugla. (2) odobalni prud. Sinonim termina longsho-
re bar. Termin se rabi u izrazu low and ball (ulekni-
na i obalni prud), međutim, izduljeni obris uskog
obalnog pruda nije dobro označen terminom ball
koji upućuje na okrugli oblik. (3) stijenska gruda, v.
ballstone. (4) kugla. Predmet sferičnog oblika koji se
pumpa u bušotinu kroz bušaću kolonu (kolonu bu-
šaćih alatki) ili kolonu uzlaznih cijevi (tubing) za akti-
viranje (puštanje u rad) ili oslobađanje nekih tipova
hidrauličkih alatki.
ball-and-pillow structure – kuglasto-jastučasta struk-
tura. Primarna struktura sedimentnih stijena koja se
sreće u pješčenjacima i nekim vapnencima, a karak-
terizirana je postojanjem tvorevina (masa) polusfe-
ričnog ili bubrežastog oblika nalik na kugle i jastuke.
Formiranje takvih struktura se obično pripisuje pod-
vodnim klizanjima ili slijeganjima; v. ball structure,
pillow structure.
ball-and-seat valve – ventil s kuglom i sjedištem. Tip
ventila za ograničavanje strujanja fluida u jednom
smjeru. Sastoji se od brušene kugle (obično metalne)
i prstenastog sjedišta (sedla) koje je tako izbrušeno
da kugla hermetički sjeda u njega. Gravitacijska sila
76 balling up of the bit
ili sila opruge drži kuglu u njenom sjedištu tako da
strujanje fluida samo u suprotnom smjeru može po-
dići kuglu iz sjedišta.
ball-and-socket jointing – kuglasto-gnjezdasto luče-
nje. Sustav savijenih pukotina što se uzajamno pre-
sijecaju, koje formiraju cjelokupnost konveksnih i
konkavnih ploha u bazaltima sa stupastim lučenjem.
Sinonim: cup and ball jointing.
ballast – (1) balast, gruž. (a) Tucanik (broken stone), šlju-
nak (gravel) ili drugi teški materijali koji se primjenju-
ju za povećavanje težine broda ili morskog bušaćeg
postrojenja kako bi se poboljšala njihova stabilnost
ili regulirao gaz. Odbačeni balast se katkada može
naći u uzorcima marinskih sedimenata. Također ba-
lastna voda kojom se pune balastni tankovi brodova.
(b) Teret koji se dodaje pokretnim postrojenjima za
bušenje u podmorju kako bi se poboljšala njihova
plovidbena sposobnost i povećao njihov gaz. Kao
balast se obično uzima morska voda, ali se katkada
dodatno rabi beton ili željezo. (2) zastor, balast. U
graditeljstvu – šljunak (grubi, nesortirani), tucanik,
ekspandirana troska i slični materijali koji se rabe kao
temelj pri izgradnji putova, osobito pri polaganju že-
ljezničkih tračnica radi stvaranja čvrste posteljice,
distribucije opterećenja i olakšavanja drenaže.
ball clay – loptasta glina. Visokoplastična, katkada
vatrootporna, glina koja je obično karakterizirana
primjesama organske tvari. Nepečena loptasta gli-
na je različito obojena – od prljavo bijele do nijansi
sive boje. Upotrebljava se kao vezivna komponenta
u keramičkoj proizvodnji. Loptaste gline posjeduju
visoku čvrstoću i u suhom i u vlažnom stanju, znatni
interval vitrifikacije i veliko skupljanje (kontrakciju)
pri pečenju.
balled bit – oblijepljeno bušaće dlijeto, v. balled-up bit.
balled-up bit – oblijepljeno bušaće dlijeto. U procesu
bušenja – bušaće dlijeto oko kojeg se nakupila masa
ljepljivog izbušenog stijenskog materijala da je izgu-
bio djelotvornost bušenja. Sinonimi: balled bit, BU
bit; v. ball up, 1.
balling the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg
dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom. U proce-
su bušenja – nakupljanje mase ljepljivog mekanog
stijenskog materijala na bušaćem dlijetu što uzroku-
je tešku rotaciju dlijeta i gubitak efikasnosti bušenja.
Do obljepljivanja dlijeta često dolazi kada se meke
formacije buše dlijetima za tvrde formacije s kratkim
zupcima, kada se buše mekane, ljepljive formacije
gumbo s neodgovarajućom cirkulacijom bušaćeg
(isplačnog) fluida ili kada se buši s prekomjernim
opterećenjem dlijeta (težinom na dlijeto). Sinonimi:
balling up of the bit, ball up of the bit, bit balling; v.
balling up.
balling up, balling-up – stvaranje glinenog čepa, oblje-
pljivanje glinom. U procesu bušenja – nakupljanje
mase ljepljivog konsolidiranog materijala, obično
čestica i krhotina probušenih stijena, oko bušaćeg
dlijeta, šipki i drugih bušaćih alatki koje je posljedica
neodgovarajućeg tlaka isplačne pumpe ili nedovolj-
nog volumena isplačnog fluida u cirkulaciji, odno-
sno nedostatne brzine cirkulacije isplake u bušotini
za iznošenje čestica izbušenih stijena.
balling up of the bit – stvaranje glinenog čepa oko bu-
šaćeg dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v.
balling the bit.
ballistic magnetometer
ballistic magnetometer – balistički magnetometar. Tip
magnetometra u kojem se primjenjuje trenutni (pri-
jelazni) napon induciran u svitku kada se on pomiče
u odnosu na magnetizirani uzorak ili kada se uzorak
pomiče u odnosu na svitak.
ballooning – nadimanje uzlaznih cijevi (tubinga). Po-
većavanje promjera uzlaznih cijevi (tubing-a) zbog
djelovanja radijalnog tlaka u njegovoj unutrašnjosti.
Posljedica te pojave je skraćenje uzlaznih cijevi; v. re-
verse ballooning.
ball-out – brtviti (zabrtviti) kuglicama. Brtviti (zabrtviti)
otvorene perforacije u kanalu bušotine kuglicama.
ball pump – plinski lift s kuglicama. Tip plinskog lifta
(gaslifta) u kojem se u donji dio kolone uzlaznih cije-
vi (tubinga) injektiraju gumene kuglice radi razdvaja-
nja tekuće i plinovite faze.
ball purging – čišćenje cjevovoda kuglama. Čišćenje
cjevovoda kuglama od spužvaste gume natopljene
naftom. Kuglu kroz cjevovod protiskuje tlak struje
fluida.
ball sealers – brtvene kuglice, kuglice za brtvljenje. Ku-
glice izrađene od tvrde gume ili najlona (ili od obje
vrste materijala), koje se primjenjuju za brtvljenje
(zatvaranje) perforacija kroz koje se prekomjerno
gubio fluid. Promjer brtvene kuglice je najmanje za
¼ inča veći od promjera perforacije.
ballstone – stijenska gruda (kvrga). Kvrga ili veliki okru-
gli blok stijene u stratificiranoj (slojevitoj) naslazi,
osobito konkrecija željezne rude (limonita) u sloju
ugljena. Sinonim: ball.
ball structure – kuglasta struktura. Tip primarne struk-
ture sedimentnih stijena koja je karakteristična za
pješčenjake i neke vapnence; v. ball-and-pillow struc-
ture.
ball up – (1) stvarati glineni čep (glinenu grudu), obli-
jepiti glinom. U procesu bušenja – nakupljati masu
ljepljivog konsolidiranog materijala, obično čestica
ili krhotina probušenih stijena, oko bušaćeg dlijeta,
šipki ili drugih bušaćih alatki. Dlijeto oko kojeg se
nakupio takav materijal se naziva oblijepljeno dlijeto
(balled-up bit). Obljepljivanje bušaćih alatki (balling
up) posljedica je neodgovarajućeg tlaka isplačne
pumpe ili nedovoljnog volumena isplačnog fluida
u cirkulaciji, odnosno nedostatne brzine cirkulaci-
je isplake u bušotini za iznošenje čestica izbušenih
stijena. (2) popuštanje sidra. Izvlačenje sidra umjesto
držanja. Javlja se na mekom dnu (s priljepljenom ve-
likom kuglom mulja).
ball up of the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg
dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. balling
the bit.
ball valve – kuglasti ventil, ventil s kuglastim zaporni-
kom. Tip brzozapornog ventila s kuglastim zaporni-
kom (kuglom) punog prolaznog otvora smještenim
u sferičnom kućištu. Otvara se i zatvara rotiranjem
kugle okretanjem upravljačkog kola za četvrtinu
punog kruga (90 stupnjeva). Rabi se za regulaciju i
puštanje/prekidanje protoka. Kugle ventila se obič-
no izrađuju od kromova čelika, ali se mogu izrađivati
i od nehrđajućeg čelika za korozivnu sredinu. Sjedi-
šta ventila su izrađena od plastike ili najlona, ali mogi
biti i od nehrđajućeg čelika za visoke temperature i
korozivne sredine. Sinonimi: globe valve, spherical
valve.
band – (1) proslojak. U stratigrafiji – (a) Tanki sloj s izra-
77 bank
zitom litologijom ili bojom. (b) Tanki sloj široke povr-
šinske rasprostranjenosti koji se jasno izdvaja u pro-
filu i prikladan je kao markirajući horizont (marker)
pri stratigrafskoj korelaciji. Ne sadrži obvezno fosilne
ostatke. (c) Termin koji se (nepravilno) primjenjuje za
označavanje bilo kojeg sloja ili horizonta stijena. (2)
pojas ledenjaka, v. glacier band. (3) pojas. U fizici – spe-
cifični raspon (interval) frekvencija ili valnih duljina.
banded – prugast. Termin za označavanje sedimenta,
žile ili drugog taloga s naizmjeničnim slojevima koji
se razlikuju po teksturi i boji, a njihovi mineralni sa-
stavi mogu biti jednaki ili različiti.
banded gneiss – prugasti gnajs. Pravilno uslojena me-
tamorfna stijena ili po genezi složena stijena koja se
sastoji od naizmjeničnih slojeva (proslojaka) različi-
tog sastava i/ili teksture. Debljina pojedinačnih slo-
jeva obično nije veća od nekoliko metara.
banded structure – trakasta (prugasta) struktura.
Opažljiva makroskopska struktura eruptivnih (ma-
gmatskih) i metamorfnih stijena koja je rezultat iz-
mjenjivanja slojeva, pruga, plosnatih lećica ili žilica
s primjetnim uzajamnim razlikama u mineralnom
sastavu i/ili teksturi; v. banding, 2, 3.
banding – (1) folijacija. U sedimentologiji – fina slojevi-
tost koja nastaje sedimentacijom različitih materijala
u naizmjeničnim slojevima koji se po svom obliku
ističu (izdvajaju) u poprečnom presjeku stratificirane
(uslojene) naslage sedimentnih stijena, na primjer,
trakasta ispruganost (ribbon banding). Sinonim: fo-
liation. (2) ispruganost. (a) Vanjski izgled prugaste
strukture (v. banded structure) na izdancima eruptiv-
ne (magmatske) ili metamorfne stijene kao rezultat
slojanja (v. layering). Može nastati procesima, kao što
su tečenje heterogenog materijala, na primjer, slo-
jevitost tečenja (v. flow layering) riolita ili sukcesivna
sedimentacija slojeva različitog materijala (tzv. fazna
slojevitost – v. phase layering). Iako termin ispruga-
nost strogo opisuje dvodimenzijski izgled stijene
na površini izdanka, on se često rabi za označavanje
svake grube plošne heterogenosti eruptivnih stijena
neovisno o njihovu podrijetlu. (b) Trakasta ili pruga-
sta struktura (v. banded structure) metamorfnih stije-
na sastavljenih od gotovo paralelnih pruga različite
teksture ili mineralnog sastava (ilijednog i drugog).
Nastanak takve teksture može biti povezan s nepot-
punom segregacijom komponenata stijena tijekom
prekristalizacije ili s djelomičnim nasljeđivanjem slo-
jevitosti u sedimentima (sedimentnim stijenama) ili
eruptivnim (magmatskim) stijenama. (3) slojevitost
ledenjačkog leda. U glaciologiji – slojevita struktura
leda u ledenjaku koja je uvjetovana izmjenjivanjem
slojeva grubozrnastog i finozrnastog leda ili homo-
genog leda i leda zasićenog mjehurićima. Sinonim:
foliation.
band wheel, bandwheel – pogonska remenica. U pro-
cesu užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling) –
veliki vertikalni kolut (promjera između 2,7 i 3,3 m/9 i
11 stopa) na uređaju za užno udarno bušenje (cable-
tool rig) koji služi za prijenos snage (pogona) od mo-
tora na njihalo (walking beam). Pogonska remenica
je spojena remenom s motorom, i ojnicom (pitman),
koja je pričvršćena za ručicu remenice, s njihalom.
bank – (1) fronta. Akumulacija fluida (npr. nafte, vode)
koja se kohezivno giba kroz ležište u procesu isti-
skivanja nafte (konvencionalnog zavodnjavanja i
banket
EOR-procesima); v. oil bank. (2) plićak, gredina, bank.
Relativno zaravnjeno uzdignuće morskog dna u
plitkom području (obično na dubinama manjim od
200 metara) – tipično na kontinentalnom šelfu ili
blizu otoka. (3) strma riječna obala. Prirodna granica
vodotoka formirana strmom padinom (strminom)
koja usmjerava tečenje vode u prirodnom koritu rije-
ke. Strme obale se najbolje ispoljavaju na mjestima
gdje je riječno korito duboko urezano u dno doline
ili na područjima gdje nema kopnene vegetacije. (4)
strmina, strma padina. Strma padina (kosina) koja je
obično građena od pijeska, šljunka ili drugog ne-
konsolidiranog (nevezanog, rastresitog) materijala
i rijetko od temeljnih stijena. (5) vapnenac od skele-
ta organizama. Humčasti ili hrptu nalik vapnenački
sediment koji je u cijelosti građen od vapnene tvari
skeleta organizama, na primjer krinoida (morskih
ljiljana) ili brahiopoda (ramenonožaca), čiji ekološ-
ki potencijal nije dostatan za formiranje krute i na
djelovanje valova otporne strukture. Te tvorevine,
prema tome, nemaju strukturni skelet kakav je svoj-
stven organogenim grebenima (rifovima) i manje su
debljine od njihove. Mogu nastajati u hladnim ili du-
bokim vodama daleko od pravih grebena. Sinonim:
organic bank. (6) morska obala. Zastarjeli termin za
seacoast. (7) nasip, v. embankment. (8) pješčana pli-
čina, v. sandbank.
banket – banket. Opći termin za guste (kompaktne)
kremene konglomerate (compact siliceous conglo-
merate) koji sadrže valutice žilnog kvarca (veličine
golubljeg jajeta) uklopljene u kvarcitni matriks. Ter-
min se prvobitno rabio za označavanje slabo meta-
morfoziranih zlatonosnih konglomerata s kvarcnim
valuticama (po obliku nalik na bademove pogačice).
bank gravel – kamenolomski šljunak. Šljunak prirodnih
rastresitih (nevezanih) sedimenata koji je obično više
ili manje izmiješan s finoklastičnim materijalom – pi-
jeskom, siltom, glinom ili njihovom smjesom. Sino-
nim: pit run.
bank reef – grebenski bank (gredina). Svaka velika gre-
benska (rifska) tvorevina, obično nepravilna oblika,
koja se razvila na podvodnim uzdignućima (uzviše-
njima) tektonskog ili drugog podrijetla. Grebenski
bank je više ili manje potpuno okružen vodom čija je
dubina prevelika za podržavanje rasta grebenotvor-
nih organizama.
bar – (1) morski obalni prud (sprud). Opći termin za
označavanje najrazličitijih izduljenih obalnih hrpto-
va, bankova (gredina) ili humaka od pijeska, šljunka
ili drugog nekonsolidiranog (rastresitog) materija-
la koje zalijeva voda (barem pri visokim plimama).
Obalni prudovi nastaju djelovanjem valova ili struja
na morskom dnu, osobito na ušću rijeka ili estuariju
ili na neznatnoj udaljenosti od morskog žala (plaže).
Takvi prudovi su obično prepreke za plovidbu. (2)
riječni prud (sprud). Akumulacija (nakupina) pijeska,
šljunka ili drugog aluvijalnog materijala nalik na
hrbat koji se formira u riječnom koritu duž obala ili
na ušću gdje smanjenje brzine tečenja uzrokuje se-
dimentaciju, na primjer, kanalni prud (channel bar) ili
meandarski prud (meander bar).
bar beach – obalni prud. Sinonim (neprihvatljiv) termin
barrier beach (v.).
barcan – barhan, v. barchan.
barchan – barhan, barhana. Izolirana, pokretna pje-
78 barge
ščana dina (sipina), polumjesečastog (potkovastog,
srpolikog) oblika, koja leži poprečno na smjer prevla-
davajućih vjetrova. Padina barhana koja je okrenuta
(izložena) vjetru (strana barhana u privjetrini) ima
blagi nagib (mali kut nagiba) i konveksnu površinu,
a krila ili rogovi polumjeseca su orijentirani u smjeru
vjetra, dok je njena unutarnja padina zaklonjena od
vjetra (strana barhana u zavjetrini) strma i s konkav-
nom površinom. Barhani mogu narasti u visinu pre-
ko 30 metara i doseći širinu (od jednog do drugog
roga polumjeseca) do 350 metara. Sinonimi: barcan,
barchan dune, barkhan, crescentic dune, horseshoe
dune.
barchan dune – barhan, v. barchan.
barchane – barhan, v. barchan.
barefoot – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi), v. open hole.
barefoot completion – završno proizvodno opremanje
bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene bušotine,
bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. open-hole well
completion.
barefooted – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi), v. open hole.
barefooted well – bušotina bez zaštitne kolone, nezaci-
jevljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom,
v. open hole.
barefoot hole – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijev-
ljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom, v.
open hole.
barefoot well – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijev-
ljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom, v.
open hole.
barefoot well completion – završno proizvodno opre-
manje bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene bu-
šotine, bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. open-
hole well completion.
bare karst – goli krš, v. naked karst.
bar finger – prstasti prud (sprud). Usko, izduljeno, le-
ćasto pješčano tijelo koje je korito rukavaca u delti
tipa ptičja noga (v. bird-foot delta). Širina takvih tijela
je nekoliko puta veća od širine rukavaca. Nastaju i
povećavaju se po duljini napredovanjem srpolikog
(poluokruglog) pruda (lunate bar) prema moru u
ušćima rukavaca. Prstasti prudovi, na primjer, u del-
ti rijeke Mississippi dosežu duljinu 30 km i širinu 8
km te debljinu 80 metara. Sinonimi: bar-finger sand,
finger bar.
bar-finger sand – pijesak prstastog pruda (spruda). (1)
Pješčani sediment u obliku prstastog pruda. (2) v. bar
finger.
barge – šlep, barža. Brod s plitkim gazom i ravnom pa-
lubom koji se obično tegli. Postoji više tipova barži
– za bušenje (drilling derrick barge), za bušenje na
moru (offshore drilling barge), za bušenje u dubokim
vodama (deep-water drilling barge), uronjiva bušaća
(submersible drilling barge), plutajuća bušaća (floa-
ting drilling barge), pomoćna bušaća (drilling tender),
za bušenje u močvarnim područjima (swamp barge),
samopodizna (jackup barge), poluuronjiva (semi-
submersible barge), za remonte (workover barge), za
separaciju plina (gas separation barge), za podvod-
no ukapanje cijevi (pipe burying barge), za kopanje
rovova za cjevovode (pipeline trenching barge), za
polaganje podvodnih cjevovoda (underwater pipe-
laying barge), s dizalicom (crane barge, derrick barge)
bar hole
i drugi. Može biti samohodna (self-propelled barge) i
nesamohodna ili tegljena (non-propelled barge).
bar hole – rupa za utvrđivanje propuštanja. Rupa isko-
pana u tlu duž plinovoda za utvrđivanje propuštanja
(istjecanja plina).
baric type – barički tip. Geotermički gradijent koji od-
govara različitim serijama metamorfnih facijesa. Ra-
zlikuju se tri barička tipa – niskotlačni, srednjotlačni
i visokotlačni.
baring – pokrov jalovine (jalovih stijena), v. overburden,
3.
barite – barit, težac, kamen težac. Rompski mineral, po
kemijskom sastavu barij-sulfat, i glavna ruda barija.
Boje je bijele ili žute ili je bezbojan. Često može sadr-
žavati stroncij i kalcij. Pojavljuje se u obliku pločastih
kristala, u zrnastom (granularnom) obliku ili kao gu-
sta (kompaktna) masa nalik na mramor. Kemijski je
inertan i nije abrazivan. Relativna gustoća barita je
između 4,0 i 4,6. U naftnoj industriji se primjenjuje
za povećavanje relativne gustoće (materijal za ote-
žavanje) bušaće isplake (minimalna težina barita
kao oteživača isplake mora biti 4,2) i cementne kaše.
Sinonimi: baryte, barytes, barytine, barytite, cawk, he-
avy spar.
barite plug – baritni čep. Čep od istaloženih čestica
barita iz baritne mješavine ili otopine (smjesa barij-
sulfata, kemikalija i vode s gustoćom između 2,16 i
2,64 g/cm3 – barite slurry) koja se pumpa u bušotinu
obično radi izolacije tlačne zone. Primjenjuje se i za
kontrolu podzemne erupcije kada se u bušotini isto-
dobno gubi i cirkulacija.
barkhan – barhan, v. barchan.
Barneveld, Barneveldian – barneveld. Stratigrafski kat
gornjeg dijela srednjeg ordovicija (upper Middle Or-
dovician) u Sjevernoj Americi – iznad vildernesa (Wil-
derness), a ispod edena (Edenian).
barometric efficiency – barometarska efektivnost.
Omjer veličine kolebanja nivoa vode u zdencu (bu-
naru) i veličine promjene atmosferskog tlaka koja je
izazvala ta kolebanja. Izražava se u jednakim jedini-
cama kao nivo vode (na primjer u metrima ili stopa-
ma).
barometric pressure – v. atmospheric pressure.
barophilic – barofilan. Termin za označavanje morskih
organizama koji žive pod uvjetima visokog tlaka.
baroque dolomite – barokni dolomit. Dolomit koji je
karakteriziran velikim kristalima (obično veličine od
4 do 16 mm) neprozirno bijele boje (uzrokovane
brojnim inkluzijama fluida i prekomjernom kalavo-
šću), zakrivljenim ili sedlastim kristalnim plohama
i valovitim potamnjenjem. Uobičajen je u ležištima
sulfidne rude, žilama i evaporitnim sedimentima. Si-
nonim: white sparry dolomite.
barred basin – ograničeni (zatvoreni) oceanski bazen, v.
restricted basin.
barrel – (1) barel. Izvansustavna (angloamerička) mjer-
na jedinica volumena za tekućine i suhe tvari. U naf-
tnoj industriji barel je uobičajena mjerna jedinica za
volumen sirove nafte (i tekućih naftnih produkata),
pri čemu se u pravilu upotrebljava američki barel koji
sadržava 42 US galona (oko 35 imperijalnih galona),
odnosno približno 159 litara. Metrička tona sadržava
oko 7,33 barela sirove nafte (ovisno o njenoj relativ-
noj gustoći), a barel prosječne sirove nafte teži 0,14
metričke tone (barel prosječne lake sirove nafte sadr-
79 barrels per day
ži 0,13 metričke tone, a prosječne teške sirove nafte
0,15 metričke tone). Barel nafte je prema toplinskoj
vrijednosti ekvivalentan oko 6.040 kubičnih stopa
prirodnog plina. Simboli: B, BBL, Bbl, bbl, brl. (2) cilin-
dar naftne dubinske pumpe, v. barrel of oil-well pump.
barreler – proizvodna bušotina. Engleski termin za pro-
izvodnu bušotinu ispred kojeg se uvijek navodi nje-
na dnevna proizvodnja u barelima, na primjer izraz
500 barreler znači da bušotina proizvodi 500 barela
dnevno.
barrel mile – barel po milji. Mjerna jedinica za transport
nafte i naftnih produkata cjevovodima – ekvivalen-
tna je volumenu u barelima na udaljenosti od jedne
milje.
barrel of oil equivalent (BOE, boe) – barel ekvivalentne
nafte. Količina energije jednaka jednom barelu naf-
te. Parametar za konverziju rezervi energenata koji
nisu nafta (prirodnog plina, čvrstih goriva, električne
energije) u zajedničku jedinicu – barel ekvivalentne
nafte. Konverzija se može napraviti na bazi energij-
skog ekvivalenta i obično se radi u barele lake ekvi-
valentne nafte budući da srednje i teške nafte imaju
nižu vrijednost od lake nafte. Konverzijom u BOE bo-
lje se prikazuje realna vrijednost drugih energenata.
Termin se često rabi za komparativno mjerenje nafte
i plina pod pretpostavkom da jedan barel nafte pro-
izvede jednaku količinu energije (topline) kao 6.000
kubičnih stopa ili oko 170 kubičnih metara prirodnog
plina (u Kanadi se uzima da je 10.000 kubičnih stopa
ili oko 285 kubičnih metara ekvivalentno jednom ba-
relu nafte). Konverzija energenata se može također
izvoditi upotrebom plina kao zajedničke jedinice; v.
MCF of gas equivalent, ton(s) of oil equvalent.
barrel of oil-well pump – cilindar naftne dubinske pum-
pe s klipnim šipkama. Radni cilindar dubinske pumpe
s klipnim šipkama za eksploataciju naftnih bušotina
(v. sucker-rod pump) u koji se usisava fluid iz kanala
bušotine i tlači (istiskuje) klipom ili plunžerom (koji
se kreće gore-dolje) u kolonu uzlaznih cijevi (tubing).
Cilindar i klip funkcioniraju kao klipni (stapni) meha-
nizam za dizanje slojnih fluida u dubinskoj pumpi.
Sinonim: barrel of sucker rod pump, pump barrel.
barrel of sucker rod pump – cilindar naftne dubinske
pumpe s klipnim šipkama, v. barrel of oil-well pump.
barrel oil equivalent (BOE, boe) – barel ekvivalentne
nafte, v. barrel of oil equivalent.
barrels of liquid per day (BLPD) – bareli kapljevine na
dan. Ukupna dnevna proizvodnja kapljevine (nafte i
vode) – uobičajena jedinica mjerenja ukupne dnev-
ne proizvodnje (proizvedenog volumena) nafte i
vode za bušotinu, ležište ili polje.
barrels of oil equivalent (BOE, boe) – bareli ekvivalen-
tne nafte, v. barrel of oil equivalent.
barrels of oil per day (BOPD) – bareli nafte na dan.
Ukupna dnevna proizvodnja nafte – uobičajena jedi-
nica mjerenja ukupne dnevne proizvodnje (proizve-
denog volumena) nafte za bušotinu, ležište ili polje.
barrels of water per day (BWPD) – bareli vode na dan.
Ukupna dnevna proizvodnja vode – uobičajena jedi-
nica mjerenja ukupne dnevne proizvodnje (proizve-
denog volumena) vode za bušotinu, ležište ili polje.
barrels per calendar day (b/cd, BPCD) – bareli na ka-
lendarski dan. Industrijska mjera stvarnog rafinerij-
skog kapaciteta za raliku od projektiranog.
barrels per day (BBL/D, bbl/d, BBPD, bbpd, BD, B/D,
barrels per tonne
bd, b/d, bpd) – bareli na dan. Izvansustavna mjer-
na jedinica koja se rabi u naftnoj industriji za dnevni
kapacitet proizvodnje sirove nafte bušotine, ležišta
ili polja, prosječnu dnevnu količinu ulazne sirovine u
rafineriju i kapacitet transporta. Za proizvodnju siro-
ve nafte dani su kalendarski, dok za rafinerije mogu
biti dani rada postrojenja ili kalendarski. Približna
konverzija u tone na godinu se može izvesti množe-
njem dnevne količine u barelima s 50.
barrels per tonne – bareli na tonu. Broj barela sirove
nafte u jednoj metričkoj toni. Ovisi o relativnoj gu-
stoći nafte ali se za pretvorbu barela u tone i obratno
uzima prosječna vrijednost od 7,5 barela na tonu.
Za lake nafte pretvorbeni koeficijent je od 8,1 do 9,1
bbl/t, za srednje nafte od 7,6 do 8,2 bbl/t i za teške
nafte od 5,8 do 7,5 bbl/t.
barrel wrench – ključ za sjedišta ventila dubinske pum-
pe. Ručni ključ za navrtanje i odvrtanje sjedišta ven-
tila (valve seat) u radnom cilindru dubinske pumpe
(working barrel of downhole pump). Sinonim: seat
wrench.
Barremian, Barremian stage – barem, barrem. Strati-
grafski kat donje krede (Lower Cretaceous) u Europi
– iznad otriva (Hauterivian), a ispod apta (Aptian).
Obuhvaća vremenski raspon od prije 118 do 114 (ili
125 do 115) milijuna godina.
barren interzone – sterilna interzona. Interval bez fosi-
la između sukcesivnih biozona (v. biozone); v. barren
intrazone.
barren intrazone – sterilna intrazona. Sterilni interval
znatne debljine unutar biozone (v. biozone); v. barren
interzone.
barren sand – neproduktivni pješčenjak, v. dry sand, 1.
barren well – neproduktivna («suha») bušotina, v. dry
well.
barren zone – sterilna zona. Kvazibiostratigrafska
jedinica (quasi-biostratigraphic unit), koja čini dio
stratigrafskog presjeka, bez svih dijagnostičkih fo-
sila (diagnostic fossils) ili predstavnika drugih takso-
nomskih kategorija po kojima je raščlanjen ostali dio
presjeka.
barrier – (1) morska barijera (prud). U geologiji – izdu-
ljeni obalni hrbat ili masa (obično pješčana) koji se
uzdižu iznad nivoa visoke (sizigijske) plime. Obično
se protežu paralelno s obalom na stanovitoj udalje-
nosti od nje. Nastaju djelovanjem valova i struja. Pri-
mjeri su obalni prud (v. barrier beach) i barijerni otok
(v. barrier island). (2) biološka barijera. U ekologiji –
cjelokupnost prirodnih uvjeta, na primjer, osobitosti
reljefa područja ili fizička svojstva sredine, koji sprje-
čavaju slobodno kretanje i miješanje individuuma ili
populacija.
barrier bar – barijerni prud (sprud). Neprihvatljivi sino-
nim termina odobalni prud (v. longshore bar).
barrier beach – morski obalni prud. Uski, izduljeni
pješčani hrbat koji se neznatno uzdiže iznad nivoa
visoke (sizigijske) plime i obično proteže paralelno
s obalom, ali je od nje odvojen lagunom, estuari-
jem ili močvarom. Produljivanje obalnih prudova
je uvjetovano obalnim transportiranjem i njihova
duljina je rijetko veća od nekoliko kilometara. Sino-
nimi: bar beach, offshore barrier, offshore beach; v.
barrier island.
barrier chain – barijerni lanac. Niz barijernih otoka (v.
barrier island), barijernih prevlaka (v. barrier spit) i
80 bar theory
obalnih prudova (v. barrier beach) koji se protežu duž
morske obale na znatnu udaljenost.
barrier complex – barijerni kompleks. U geologiji – sre-
dine sedimentacije vezane i sedimenti formirani uz
barijerne otoke ili barijerne rtove. Barijerni kompleks
se sastoji od dviju suprotnih strana – strane koja je
okrenuta prema otvorenom moru (s prevladavaju-
ćim djelovanjem valova) i zagrebenske strane (glavni
faktori koji utječu na sedimentaciju su klima, plime
i organizmi). Mnogi sedimenti formirani u drevnim
barijernim kompleksima su naftna i plinska ležišta.
barrier flat – niska barijerna obala. Relativno ravni dio
morske obale često zauzet vodom koji razdvaja pa-
dinu obalnog pruda okrenutu prema moru i lagunu
iza njega.
barrier island – barijerni otok. (1) Dugački, uski pješčani
otok koji je nastao djelovanjem valova i čini prošireni
morski obalni prud (v. barrier beach) koji se primjet-
no uzdiže iznad nivoa visoke (sizigijske) plime i para-
lelan je s obalom, a od kopna (ili vrlo velikog otoka)
odvojena je depresijom, obično ispunjenom vodom
(lagunom ili zaljevom). Izgrađen je uglavnom od ne-
kohezijskih sedimenata (šljunka, pijeska, detritusa,
ljuštura) i obično je pokriven dinama (sipinama), ima
zone s vegetacijom kao i močvarna područja koja se
protežu od obalnog pruda prema laguni. (2) Dugi niz
morskih obalnih prudova. (3) Izolirani (odvojeni) dio
morskog obalnog pruda (barrier beach) između dvije
uvale.
barrier lagoon – barijerna laguna. (1) Laguna (v. lago-
on) koja je približno paralelna s obalom i odvojena
od otvorenog oceana ili mora pojasom kopna ili ba-
rijernim grebenom (v. barrier reef). Utjecaj plima je
obično ograničen i laguna je obično hiperslana. (2)
Laguna koja je okružena koraljnim otocima ili koralj-
nim grebenima (rifovima), osobito laguna zatvorena
unutar atola.
barrier reef – barijerni greben (rif). Dugi, uski koraljni
greben (rif ) koji je smješten približno paralelno s
obalom i odvojen od nje lagunom znatne širine i du-
bine. Barijerni grebeni mogu djelomično ili potpuno
obrubljivati vulkanske otoke ili mogu ležati na znat-
noj udaljenosti od obale kontinenta, primjer je Veliki
koraljni greben (Great Barrier Reef) koji se proteže
duž obale australske države Queensland. U pravilu,
barijerni grebeni slijede obale na velike udaljenosti,
često s kratkim prekidima koji se nazivaju prolazima
ili kanalima; v. fringing reef.
barrier spit – barijerna prevlaka. Barijerni otok (v. barri-
er island) ili obalni prud (v. barrier beach) koji su jed-
nim krajem spojeni s kopnom.
barrier well – barijerni zdenac (bunar). Tip injekcijskog
zdenca (bunara) za napajanje (recharge well), smje-
štenog s nekoliko drugih zdenaca u liniji, koji je na-
mijenjen za injektiranje kondicionirane vode radi
stvaranja barijere tom vodom između zdenaca za
opskrbu vodom (water-supply wells) i potencijalnog
izvora zagađivanja, na primjer, između vodoopskrb-
nih bušotina i fronte slane vode u priobalnim mor-
skim područjima.
Barstovian – barstovij. Stratigrafski kontinentalni kat
gornjeg dijela donjeg miocena (upper Lower Mioce-
ne) u Sjevernoj Americi – iznad hemingforda (Hemin-
gfordian), a ispod klarendona (Clarendon).
bar theory – teorija prudova. Teorija kojom se objašnja-
Bartonian, Bartonian stage
va postanak debelih naslaga evaporita (evaporitnih
sedimenata) u lagunama. Teorija pretpostavlja la-
gunu koja je odvojena od mora ili oceana prudom
(obično formiranim djelovanjem valova) u područ-
jima s aridnom i poluaridnom klimom i u kojoj se
voda gubi isparivanjem (evaporacijom), a utječe
voda normalnog saliniteta iz oceana (mora). S ispari-
vanjem dijela vode u laguni se konstantno povećava
salinitet i konačno postiže nivo kada se talože gips,
sol i drugi evaporiti.
Bartonian, Bartonian stage – barton. Stratigrafski kat
eocena (Eocene) u Europi – iznad priabona (Priaboni-
an), a ispod rupela (Rupelian). U biti ekvivalent bijari-
cu (Biarritzian). Obuhvaća vremenski raspon od prije
45 do 41 milijun godina.
baryte, barytes, barytine, barytite – barit, v. barite.
basal arkose – bazalna arkoza. Arkozni pješčenjak koji
se u obliku tankog i po prostiranju nekontinuiranog
paketa nalazi u bazi sedimentne sekvencije (nasla-
ge) koja pokriva granitne stijene. Bazalna arkoza je
arkozni ekvivalent bazalnog konglomerata (v. basal
conglomerate). Može prijeći u rezidualnu arkozu (re-
sidual arkose).
basal cleavage – bazalna kalavost. Kalavost kristala
minerala koja je paralelna bazalnom (osnovnom)
pinakoidu.
basal complex – bazalni kompleks, v. basement.
basal conglomerate – bazalni konglomerat (valutič-
njak). Dobro sortirani i litološki homogeni konglo-
merat koji formira podinu stratigrafske jedinice se-
dimentne serije i zaliježe na površini erozije i time
označava nesklad (neskladno zalijeganje stijena)
– osobito grubozrnasti plažni sediment transgre-
sivnog (nastupajućeg) mora. Bazalni konglomerati
se obično pojavljuju u obliku relativno tankih kon-
tinuiranih ili lećastih slojeva proslojenih kvarcnim
pješčenjakom (quartz sandstone); v. marginal conglo-
merate.
basal ground water – bazalna podzemna voda. Glav-
na masa (tijelo) podzemne vode koja pluta na slanoj
vodi, premješta se zajedno s njom i nalazi se s njom u
hidrodinamičkoj ravnoteži. Sinonim: basal water.
basal platform – bazalna površina (donja granica) tro-
šenja (raspadanja), v. basal surface.
basal slope – bazalna padina, padina spiranja, v. wash
slope.
basal surface – bazalna površina (donja granica) tro-
šenja (raspadanja). U geologiji – uopćena granica
između raspadnute stijene (weathered rock) i neras-
padnute stijene (unweathered rock) ili donja grani-
ca trošenja (raspadanja). Ta granica (kontakt), koja
može biti pravilna ili nepravilna, služi kao pokazatelj
vrlo brze ili oštre promjene građe mase raspadnutog
stijenskog kršja prema gore po profilu. Sinonimi: ba-
sal platform, weathering front (v.).
basalt – bazalt. (1) Opći termin kojim se označavaju
tamno obojene mafitne eruptivne (magmatske)
stijene (mafic igneous rock), obično ekstruzivne ali
lokalno intruzivne (na primjer, poput dajkova), sa-
stavljene od kalcijskog plagioklasa (calcic plagioc-
lase) i klinopiroksena (clinopyroxene). Finozrnasti
ekvivalent gabra (v. gabbro). U CIPW normativnom
sastavu stijena (v. CIPW norm) mogu se nalaziti ne-
felin (nepheline), olivin (olivine), ortopiroksen (ortho-
pyroxene) i kvarc (quartz) ali ne svi istodobno – nefe-
81 base
lin i olivin se mogu pojaviti zajedno, kao što se mogu
olivin i ortopiroksen te piroksen i kvarc, ali nefelin ne
koegzistira s ortopiroksenom ili kvarcom, niti kvarc
s nefelinom ili olivinom; v. basaltic rocks. (2) mjese-
čev bazalt. Eruptivna (magmatska) stijena s Mjeseca
koja je uglavnom sastavljena (građena) od gotovo
jednakih količina (udjela) augita (augite), plagiokla-
sa (plagioclase) i ilmenita (ilmenite) – plagioklas je
karakteriziran visokim sadržajem anortitske kom-
ponente. Mjesečev bazalt sadrži više titan-dioksida,
elemenata rijetkih zemalja i cirkonija i manje nikla
od zemaljskog bazalta.
basal thrust plane – bazalni rasjed, rasjed otkidanja, v.
sole fault.
basaltic – bazaltni, bazaltski. Koji se odnosi na bazalt,
sastavljen je (građen) od bazalta, sadrži bazalt ili je
nalik na njega, na primjer, bazaltna lava (basaltic
lava).
basaltic hornblende – bazaltna rogovača (hornblen-
da), oksirogovača, bazaltin, lamprobolit. Crni ili smeđi
varijetet rogovače (hornblende), bogat trovalentnim
željezom (dvovalentno željezo je djelomično ok-
sidiralo), koji se sreće u bazaltu i drugim bazičnim
vulkanskim eruptivnim (magmatskim) stijenama bo-
gatim željezom. Bazaltna rogovača je tip smeđe ro-
govače (v. brown hornblende) koja je karakterizirana
jakim pleokroizmom i dvolomom, visokim indeksom
refrakcije (loma) i malim kutom potamnjenja. Sinoni-
mi: basaltine, lamprobolite, oxyhornblende.
basaltic layer – bazaltni sloj. Sinonim termina sima
(v. sima), nazvan tako u skladu s njegovim pretpo-
stavljenim petrološkim sastavom. Naziva se također
gabrovim slojem (gabbroic layer) i može biti ekviva-
lent Conradovom sloju (seizmički sloj Zemlje između
Conradovog i Mohorovičićevog diskontinuiteta).
basaltic rocks – bazaltne stijene. Opći termin koji obu-
hvaća finozrnaste, guste (kompaktne), tamno oboje-
ne ekstruzivne eruptivne (magmatske) stijene, poput
bazalta (zemaljskog, basalt), dijabaza (diabase), dole-
rita (dolerite) i tamno obojenog andezita (andesite).
basal till – bazalni (akrecijski) til. Gusti, glinom bogati
(obogaćeni) til (glacijalni sediment) koji sadržava ve-
liku količinu abradiranih fragmenata stijena vučenih
duž i ispod pokretnog ledenjaka (prenesenih ma-
som pokretnog leda) i istaloženih na temeljnoj stije-
ni ili drugim glacijalnim (ledenjačkim) sedimentima.
Sinonim: accretion till.
basaltine – (1) bazaltin, bazaltna rogovača (hornblen-
da), oksirogovača, v. basaltic hornblende. (2) augit, v.
augite.
basal water – bazalna podzemna voda, v. basal ground
water.
basal water table – površina bazalne podzemne vode.
Površina vode u granicama tijela horizonta bazalne
podzemne vode (v. basal ground water).
base – (1) baza, osnova. (a) U kemiji – u općenitom smi-
slu baza je svaka tvar koja je sposobna primiti proton
(vodikov ion) od druge tvari, u užem smislu baza je
tvar koja se otapa u vodi s formiranjem hidroksilnih
iona i reagirajući s kiselinama formira soli. Baze imaju
pH vrijednost između 7 i 14. Primjeri baza su vapno
(lime) i kaustična soda (caustic soda). (b) U kemiji –
neformalni termin za označavanje niza (reda) uglji-
kovodika, koji je dominantan u sastavu dane sirove
nafte, na primjer, parafinska baza (paraffin base),
basculating fault
naftenska baza (naphthenic base). (2) baza, temelj.
U tehnici – fundament ili dio na kojem počiva neki
objekt ili instrument.
basculating fault – torzijski rasjed, vertikalni rasjed po
pružanju, v. wrench fault.
base allowable – bazična dopuštena proizvodnja. Do-
puštena količina (kapacitet) proizvodnje nafte i pli-
na, odobrena od državnog regulativnog tijela, bez
kaznenog faktora.
base conditions – bazični uvjeti. Uvjeti tlaka i tempe-
rature koji se primjenjuju za proračun volumena
prirodnog plina za isporuke i količine plina proizve-
denog u nafti iz bušotine (plinskog faktora). Bazični
uvjeti se tako odabiru da budu bliski uvjetima okoli-
ša; v. normal reference conditions, normal temperature
and pressure, standard conditions.
base gas – plinski jastuk, v. cushion gas 1,2.
base level – (1) baza erozije. U geologiji – Teoretska gra-
nica (ili najniži nivo) prema kojoj konstantno napre-
duje proces erozije Zemljine površine i koju doseže
rijetko ili je praktično ne doseže nikada – osobito
nivo ispod kojeg rijeka više ne može erodirati svoje
korito. Opća ili konačna baza erozije (v. ultimate base
level) za površinu Zemlje je nivo mora, ali lokalno
mogu postojati privremene baze erozije (v. tempo-
rary base levels). Baza eolske erozije (erozije djelo-
vanjem vjetra) može biti iznad ili ispod nivoa mora.
Baza marinske (morske) erozije je najniži nivo do
kojeg morski agensi mogu erodirati morsko dno. (2)
teoretska granica erozije. Ravna ili zakrivljena površi-
na koja se proteže od nivoa mora u dubinu kopna.
Blago je nagnuta prema morskoj strani i čini teoret-
sku granicu erozije koju mogu doseći tekuće vode.
(3) površina ravnoteže. Površina koju nastoje doseći
vanjske sile (vanjski geološki agensi) – na tom nivou
nema niti taloženja sedimenata niti njihove erozije.
base level of deposition – baza sedimentacije. Najviši
nivo koji se može dosegnuti pri taloženju sedimena-
ta. Ako se baza sedimentacije odnosi na marinske
sedimente, tada se ona poklapa s bazom morske
erozije.
base level of erosion – baza erozije. Sinonim termina
base level (v.). Termin base level of erosion je uveden
za označavanje nepravilne imaginarne površine čiji
su svi dijelovi blago nagnuti prema donjem kraju
(prema strani donjeg toka) glavnog vodotoka. Ispod
te baze erozije ni vodotok niti njegovi pritoci nisu
sposobni erodirati svoja korita.
base-level peneplain – peneplen, v. peneplain.
base-level plain – denudacijska ravnica. Ravna povr-
šina, nizina ili područje s niskim reljefom formirani
pri smanjivanju visine danog područja do nivoa
njegove baze erozije ili blizu tog nivoa. Ravnica čija
se visina ne može smanjiti (koja se ne može sniziti)
djelovanjem procesa erozije; v. peneplain.
base map – (1) topografska osnova. Svaka karta na koju
su nanesene samo osnovne konture (opće, glavne
crte) neophodne za topografsko povezivanje speci-
jaliziranih ili dodatnih informacija koje se prikazuju
na istoj karti, osobito topografska karta na kojoj je
nanesena geološka informacija. (2) osnovna karta,
v. master map. (3) konturna karta. Zastarjeli sinonim
termina outline map (v.).
basement – (1) fundament, bazalni kompleks. U geo-
logiji – (a) Nediferencirani (neraščlanjeni) kompleks
82 Bashkirian
stijena (v. complex) koji zaliježe ispod najstarijih zani-
mljivih stijena na danom području. (b) Dio Zemljine
kore ispod pokrova sedimenata koji se proteže do
Mohorovičićeva diskontinuiteta (plohe diskontinu-
iteta, Mohorovičić discontinuity, Moho). Na mnogim
područjima fundament je građen od eruptivnih
(magmatskih) i metamorfnih stijena pretkambrijske
starosti, ali na nekim drugim mjestima stijene su
paleozojske, mezozojske ili čak kenozojske starosti.
Sinonimi: basal complex, basement complex, base-
ment rock, fundamental complex. (2) fundamentan. U
geologiji – pridjev od termina fundament. Označava
materijale, procese ili strukture koji se javljaju ili su
nastali u fundamentu.
basement complex – fundament, v. basement.
basement fold – bora fundamenta. Geološka struktura
stlačivanja (kompresije) – bora ili navlaka – koja se
formirala unutar kontinenta i utjecala na ukupnu de-
bljinu kontinentalne kore Zemlje (zastarjeli termin).
basement rocks – stijene fundamenta, fundament, v.
basement.
basement terrane – stijenski kompleks fundamenta.
U geologiji – najniža masa stijena (općenito s kom-
pleksnom strukturom) koja se može kartirati i koja
zaliježe ispod drugih glavnih sekvencija stijena na
danom području.
base of drift – seizmička granica. (1) Diskontinuitet
seizmičke brzine koji se često sreće između sedime-
nata glacijalne (ledenjačke) morene i kompetentne
formacije koja zaliježe ispod nje. (2) U širem smislu
– analogna granica (diskontinuitet) između sloja sti-
jena koji čini površinu trošenja (raspadanja) i sloja
kompetentnih stijena koji iznad zaliježe (granica iz-
među sloja raspadnutih stijena i pokrovnog sloja).
base of oil – baza (osnova) nafte,v. base, 1b.
base of weathering – baza trošenja (raspadanja). U
seizmičkoj prospekciji – granica između površinskog
sloja s malom brzinom širenja valova (low-velocity
layer) i ispod zaliježućeg sloja s razmjerno velikom
brzinom širenja valova (high-velocity layer). Često
odgovara vodnom zrcalu. Baza trošenja je važna pri
određivanju vremenskih korekcija za seizmičke zapi-
se.
base permeability – bazična permeabilnost (propu-
snost). Efektivna permeabilnost (propusnost) za naf-
tu (naftnu fazu) pri zasićenju vezanom vodom.
base pressure – bazični tlak. Odabrani tlak pri kojem se
računaju (određuju) volumeni plina ili njegovi stan-
dardni volumeni. Obično je jednak ili blizak atmos-
ferskom tlaku i definira se propisom ili ugovorom.
base reference price for gas – bazna (bazna ugovorna)
cijena plina. Početna ugovorna cijena bazne (najre-
prezentativnije) vrste plina koja se rabi kao bazna za
određivanje prodajnih cijena za druge vrste prirod-
nog plina.
base sediment and water – mulj i voda, talog i voda, v.
basic sediment(s) and water.
base slurry – bazična cementna kaša (otopina). Kon-
vencionalna cementna kaša (otopina) koja se rabi
kao komponenta pjenaste cementne kaše ili otopine
(foamed cement slurry).
base temperature – bazična temperatura. Maksimalna
temperatura koju postiže geotermalna voda tijekom
konvekcijske cirkulacije.
Bashkirian – baškirij. Stratigrafski kat srednjeg karbo-
basic
na (Middle Carboniferous) u Europi (po stratigrafskoj
shemi u Rusiji) – iznad namira (Namurian), a ispod
moskovija (Moscovian).
basic – bazičan. U petrologiji – (1) Termin za označava-
nje eruptivnih (magmatskih) stijena (v. igneous rock)
s relativno niskim sadržajem silicij-dioksida koji se
katkada ograničava u rasponu od 44% do 51% (ili od
45% do 52%, vrijednosti se razlikuju među petrolo-
zima), na primjer, bazalt (basalt), gabro (gabbro). Ba-
zične eruptivne stijene su relativno bogate željezom,
magnezijem i/ili kalcijem i, prema tome, uključuju
većinu mafitskih stijena (v. mafic), kao i drugih tipo-
va stijena. Bazične stijene čine jednu od četiri klase
eruptivnih stijena prema široko prihvaćenoj njiho-
voj klasifikaciji baziranoj na sadržaju silicij-dioksida
– uz kisele (v.acidic), neutralne (v. intermediate) i ul-
trabazične (v. ultrabasic) eruptivne stijene; v. femic.
(2) Opći termin koji se odnosi na svaku eruptivnu
stijenu pretežito građenu (sastavljenu) od tamnoo-
bojenih minerala. (3) Termin koji označava kalcijski
plagioklas.
basic border – bazična (mafitska) rubna zona. Rub-
na zona (područje) intruziva koja je karakterizirana
više bazičnim sastavom u usporedbi s unutarnjim
dijelovima danoh stijenskog masiva. Sinonim: mafic
margin,
basic core data – osnovni (bazični) podaci analize jezga-
ra; v. core analysis, core analysis data.
basic hydrologic data – bazični (osnovni) hidrološki
podatci. Skup podataka koji uključuje materijale o
varijacijama osobitosti voda i kopna u prostoru (na
primjer, topografske i geološke karte) i zapise o pro-
cesima koji se mijenjaju u prostoru i vremenu (na
primjer, zapisi o atmosferskim padavinama, protoku
vodotokova i nivoima podzemnih voda); v. basic hy-
drologic information.
basic hydrologic information – bazična (osnovna)
hidrološka informacija. Termin sa širim značenjem u
odnosu na termin bazični hidrološki podatci (v. basic
hydrologic data) – uključuje također rezultate istraži-
vanja i procjene vodnih resursa određenog područja
te izučavanje njegovih fizičkih procesa i s njima po-
vezanih ekonomskih procesa, uzajamnih odnosa i
mehanizama.
basic igneous rocks – bazične eruptivne (magmatske)
stijene, v. basic.
basic plagioclase – bazični plagioklas. Varijetet plagi-
oklasa (v. plagioclase) s relativno niskim sadržajem
silicij-dioksida, na primjer, plagioklasi bogati An-
komponentom poput bitovnita (bytownite) ili anor-
tita (anorthite).
basic reference crude (crude oil) – etalonska (bazna,
referentna) sirova nafta, v. marker crude oil.
basic rocks – bazične eruptivne (magmatske) stijene, v.
basic.
basic sediment (BS) – talog u sirovoj nafti. Čvrste (kru-
te) nečistoće (primjese) koje sadrži nafta proizvede-
na iz bušotina. Uklanjaju se obično taloženjem na
dnu rezervoara prije otpreme kupcima. Sinonim:
basic sludge.
basic sediment(s) and water (BS&W) – mulj i voda, ta-
log i voda. Ukupna količina čvrstih (krutih) nečistoća
(primjesa) i slane vode u sirovoj nafti. Obično se rabi
kao mjera postupka obrade nafte prije isporuke kup-
cima. Veći dio slane vode se odvoji od nafte u sepa-
83 basin range
ratorima, a kruti materijal se uklanja taloženjem na
dnu rezervoara na samom polju. Karakteristike obra-
de sirove nafte znatno variraju, ali za većinu sirovih
nafti maksimalna dopuštena preostala količina mu-
lja (taloga) i vode u nafti za otpremu iznosi od 0,2 do
3%, a najčešće manje od 1%. Sinonimi: base sediment
and water, bottom settlings and water, sediments and
water, water and sediments.
basic sludge – talog u sirovoj nafti, v. basic sediment.
basic wash – erodirani i pretaloženi materijal jednakog
mineralnog sastava. Termin koji se rabi u tehnolo-
giji bušenja za označavanje materijala erodiranog s
izdanaka bazičnih eruptivnih (magmatskih) stijena
(bazalta, gabra) i pretaloženog u stijenu koja ima pri-
bližno iste glavne mineralne komponente (mineralni
sastav) kao i originalna stijena.
basification – bazifikacija. U geologiji – obogaćivanje
stijena elementima kao što su kalcij, magnezij, želje-
zo i mangan.
basin – (1) bazen, zavala, strukturni bazen. U struktur-
noj geologiji – opći termin koji se rabi za označa-
vanje utonulog područja ispunjenog sedimentima.
Takve strukture mogu imati okrugli oblik (formiraju-
ći centroklinale) ili izduženi oblik (formirajući među-
planinske bazene ograničene rasjedima). Sinonim:
structural basin; v. sedimentary basin. (2) bazen. Spu-
šteno (utonulo) područje bez izlaza na površinu. Ter-
min ima široku primjenu, na primjer, jezerski bazen
(lake basin), bazen podzemne vode (ground-water
basin) ili plimni bazen (tidal basin), za označavanje
plitke depresije na morskom dnu ili okrugle depre-
sije na površini Mjeseca. (3) v. drainage basin. (4) v.
river basin.
basin-and-range – bazeni (zavale) i hrptovi. Termin koji
se odnosi na topografiju, predjel ili fizičko-geograf-
sku provinciju koji su karakterizirani nizom nagnutih
rasjednih blokova koji formiraju longitudinalne (uz-
dužne) nesimetrične hrptove ili planine i niz širokih
bazena (zavala). Osobiti primjer je fizičko-geografska
Provincija zavala i hrptova (Basin and Range province)
u jugozapadnom dijelu SAD; v. basin range, basin-
range structure.
basin environment – bazenska sredina sedimentacije.
Jedna od nekoliko bazičnih sredina sedimentacije
(v. carbonate depositional environment). Dominiraju
vrlo finozrnasti skeleti planktonskih mikroorganiza-
ma koji nakon litifikacije postaju krede. Sedimenti
bazenskih sredina se mogu sresti u dubokim baze-
nima i na potopljenim šelfovima.
basin facies – bazenski facijes, facijes otvorenog mora.
Sedimenti istaloženi izvan vanjskih granica (izvan
granica vanjskog ruba) podvodnog šelfa koji obru-
bljuje kopno.
basining – formiranje bazena (zavale). Ugibanje i tonje-
nje (slijeganje) dijela Zemljine kore u obliku bazena
(zavale) kao posljedica ili erozije ili otapanja i tran-
sportiranja podzemnih ležišta soli ili gipsa.
basin-plain deposit – sediment bazenske ravnice. Tur-
biditna sekvencija formirana daleko od njenih izvora
turbiditnih struja i karakterizirana serijama sortiranih
slojeva koji su male debljine, finozrnasti i nesiste-
matični u odnosu na usitnjavanje prema naviše ili
okrupnjavanje prema naviše sukcesivnih slojeva.
basin range – rasjedni (blokovski) hrbat. Planinski hrbat
čija je visina i strukturna forma uglavnom uvjetovana
basin-range structure
rasjedanjem i naginjanjem (nagibom) slojeva i koji je
okružen bazenima (zavalama) ispunjenim aluvijal-
nim sedimentima ili dolinama; v. basin-and-range.
basin-range structure – struktura bazena (zavala) i
hrptova. Regionalna geološka struktura u kojoj po-
stoje rasjedno-blokovske planine razdvojene širo-
kim bazenima (zavalama) ispunjenim aluvijalnim
sedimentima. Karakteristično je antitetičko kretanje
blokova analogno primijećenom u Provinciji zavala i
hrptova (Basin and Range province) u jugozapadnom
dijelu SAD.
basin swamp – bazenska močvara. Slatkovodna mo-
čvara smještena ili na kraju malog jezera sa slabom
djelatnošću valova ili u blizini velikog jezera u zoni
pličine ili neke barijere koja štiti tu močvaru od djelo-
vanja valova. Takve močvare se razvijaju plivajućom
masom bilja koja hvata sedimente.
basin valley – bazenska dolina. Široka i plitka dolina s
blago položenim padinama.
basis – mezostaza, v. mesostasis.
basite – bazična eruptivna stijena, v. basic.
basket – (1) košara. Platforma obješena o dizalicu koja
se rabi za dizanje ili spuštanje osoblja i materijala od
opskrbnog broda do morske platforme. (2) cementa-
cijska košara, v. cementing basket. (3) pauk za hvata-
nje, v. junk basket.
basket bit – bušaće dlijeto s košarom. Bušaće dlijeto s
napravom iznad njega za hvatanje uzoraka probuše-
ne stijene.
basket sub – cijev s lijevkom za hvatanje krhotina, v. ba-
sket tube.
basket tube – cijev s lijevkom za hvatanje krhotina. Krat-
ki komad cijevi koji se nalazi u bušaćoj koloni (koloni
bušaćih alatki) neposredno iznad bušaćeg dlijeta ili
glodala i namijenjen je za hvatanje velikih krhotina
(fragmenata). Vrtložne struje cirkulirajuće isplake
uzrokuju padanje fragmenata u vanjski lijevak. Cijev
s lijevkom se uvijek spušta s glodalom i uvijek kada
se buši metal ili cement (s bušaćom kolonom se
mogu spustiti i tri cijevi). Sinonim: basket sub.
bastard – (1) masivna stijena. Tvrda masivna stijena
neobična oblika ili veličine. (2) lažan. U geologiji –
termin koji se rabi za označavanje: (a) unutrašnjosti
stijene ili minerala ili nečista (s primjesama) stijena
ili mineral; (b) rudnog ležišta koje sadržava mnogo
nerudnog materijala; (c) svakog metala ili rude koji
daju lažne rezultate ili vrijednosti u analizama, i (d)
žile (žilnog ležišta) ili drugog ležišta koji su blizu i
više-manje paralelni s glavnom žilom ili ležištem, ali
su tanji, manjeg protezanja i niže kvalitete rude. (3)
nestandardni dio opreme. Dio opreme koji nije stan-
dardan – nepravilne veličine ili oblika.
bastard shale – kenelski šejl, v. cannel shale.
batch – obrok, šarža. Općenito – količina materijala
potrebna za jednu operaciju ili proizvedena jednom
operacijom, količina materijala koja je podvrgnuta
nekom jedinstvenom kemijskom procesu ili proce-
su fizičkog miješanja da se dobije homogeni finalni
produkt. U naftnoj praksi to je određena količina (vo-
lumen) nafte ili naftnih derivata u rezervoaru, količi-
na u cjevovodu koja je spremna za otpremu, količina
koja se obrađuje u jednoj operaciji tijekom radnog
procesa ili količina kiseline ili isplake u rezervoaru.
batch cementing – obročna (diskontinuirana) cementa-
cija bušotine. Operacija cementacije bušotine u kojoj
84 bathyal zone
se cementna kaša injektira u nekoliko obroka ili vo-
lumena umjesto kontinuirano.
batch distillation – diskontinuirana (prekidana) destila-
cija. Postupak destilacije nafte u kojem se cjelokupni
obrok (šarža) nafte uvodi u destilator na početku
operacije, za razliku od kontinuirane ili neprekidne
destilacije (v. continuous distillation) gdje se nafta
uvodi kontinuirano u destilator.
batching pig – rastavni čistač cjevovoda. Čistač koji
se pušta u cjevovod, struji zajedno s fluidom i akti-
vira signalne uređaje kada prođe određena mjesta
u cjevovodu. To je signalizacijski čistač da bi ventili
priključnih cjevovoda radili pravilnim redoslijedom
i svrstavali fluide u kontingente za transport cjevo-
vodom.
batch mixer – diskontinuirana (periodična) cementna
miješalica. Mehanička miješalica (za razliku od mla-
zne ili hidrauličke cementne miješalice – v. cement
jet mixer) za pripremanje velikih volumena (obroka)
cementne kaše na površini prije njena pumpanja u
bušotinu. Određena količina suhog cementa i vode
se miješa u rezervoaru s lopaticama i rotacijom re-
zervoara. Gustoća cementne kaše i svojstva gublje-
nja vode se mogu kontrolirati prije injektiranja u
bušotinu; v. cement mixer.
batch process – diskontinuirani proces. Proces u kojem
se radne operacije u potpunosti izvode s ulazom od-
mjerenih količina (obroka ili šarži) obrađivane sup-
stancije u proces, za razliku od kontinuiranog pro-
cesa. Nakon obrade jednog obroka reaktant se baca
ili regenerira. Primjer procesa je uklanjanje kiselih
plinova iz prirodnog plina željezo-oksidom (spužva-
stim željezom).
batch treatment – diskontinuirana obrada. Pumpanje
(injektiranje) specificirane količine fluida u bušoti-
nu, na primjer, cementne kaše (otopine), fluida za
obradu (stimulaciju) slojeva, fluida za završno proi-
zvodno opremanje bušotine ili kemijskih inhibitora
korozije u proizvodni sustav u pravilnim vremenskim
razmacima.
Bathian – bat, bath, baton, bathon, v. Bathonian.
batholite, batholith, batholyte, batholyth – batolit,
abisolit. Veliko, općenito diskordantno plutonsko
intruzivno tijelo (intruziv) površine veće od 100 če-
tvornih kilometara (40 četvornih milja) i nepoznate
podine. Formiranje batolita nije jedinstveno objaš-
njeno – mnogi istraživači povezuju genezu batolita s
magmatskim procesima. Primjer batolita je planinski
lanac Sierra Nevada u Kaliforniji (dug gotovo 650 km
i širok 80 km), a mnogi drugi veći ili manji gorski lanci
također sadrže batolite. Drugi oblik pisanja termina:
bathylite, bathylith.
Bathonian, Bathonian stage – baton, bathon, bat,
bath. Kat srednje jure (Middle Jurassic) u Europi –
iznad bajocija (Bajocian), a ispod kalovija (Callovian).
Obuhvaća vremenski raspon od prije 170 do 165 mi-
lijuna godina.
bathyal – (1) batijalan. (a) Koji se odnosi na oceansku
sredinu ili dubinsku zonu (v. depth zone) između 200
i 2.000 metara. (b) Koji se odnosi na organizme tog
okoliša (sredine). (2) batijal, batijalna zona, v. bathyal
zone.
bathyal zone – batijalna zona, batijal. Ekološka zona
oceana ili oceanska sredina na gornjim dijelovima
kontinentskih padina (continental slope) na dubi-
bathybenthic
nama između 200 i 2.000 metara. Karakterizirana je
muljevitim sedimentima i katkada organskim mulje-
vima. Sinonim: bathyal.
bathybenthic – batibentosni. Koji se odnosi na bentos
u batijalnoj zoni (području) oceana (bathyal zone of
ocean).
bathygenesis – batigeneza. Negativno tektonsko giba-
nje (negative tectonic movement) ili tektonsko giba-
nje slijeganja (tektonsko gibanje usmjereno prema
dolje, subsident tectonic movement), tektonsko spu-
štanje dna morskih bazena. Analogno je epirogenezi
(v. epeirogeny) ili pozitivnim tektonskim pokretima
(positive tectonic movements)vezanim s kontinenti-
ma. Oblik pridjeva: bathygenic.
bathygenic – batigenetski, v. bathygenesis.
bathylite, bathylith – batolit, v. batholite.
bathymetric chart – batimetrijska karta. Topografska
karta dna vodenog tijela (na primjer dna mora) s
dubinama prikazanim konturama povučenim kroz
jednake intervale (izobatama).
bathymetric contour – izobata, batimetrijska izolinija,
izolinija dubine, v. isobath.
bathymetry – batimetrija. Mjerenje dubina oceana i
izrada karata topografije oceanskog dna.
bathypelagic – batipelagički, batipelagičan. Koji se
odnosi na otvorena vodena prostranstva batijalne
dubine.
battery – rezervoarski park, v. tank battery.
bauxite – boksit. Stijena vrlo svijetle, sivkaste, žute, sme-
đe ili crvenkasto-smeđe boje koja se sastoji od smje-
se različitih amorfnih ili kristalnih oksida aluminija s
vodom (uglavnom gibsita i nešto bemita i dijaspora)
zajedno s primjesama slobodnog silicij-dioksida, sil-
ta, hidroksida željeza i osobito minerala gline. Laterit
(v. laterite) s visokim sadržajem aluminija. Boksit je
obično rezidualna ili transportirana komponenta gli-
novitih sedimenata u tropskim i suptropskim područ-
jima i sreće se u konkrecijskim, gustim (kompaktnim),
zemljastim, pizolitskim i oolitskim oblicima. Glavni je
komercijalni izvor dobivanja aluminija. Termin bauxi-
te se također rabi kao opći naziv lateritnih ruda koje
sadrže aluminij. Sinonim: beauxite.
bauxitic – boksitni. Koji sadrži veliku količinu boksita,
na primjer, boksitna glina (v. bauxitic clay) ili boksitni
šejl (v. bauxitic shale).
bauxitic clay – boksitna glina. Glina koja sadrži veliku
količinu boksita – 47% do 65% aluminij-oksida (pre-
računato na suhu težinu).
bauxitic shale – boksitni šejl. Šejl s anomalno visokim
sadržajem aluminij-oksida i zamjetno niskim sadrža-
jem silicij-dioksida.
bay – draga, uvala, mali zaljev. (1) Široki, zavojiti otvo-
reni dio mora ili jezera koji je uvučen u kopno ili
smješten između dva rta. Draga je veća od dražice
(cove) i obično manja od velikog zaljeva (gulf) iako je
općenito jednake građe. Širina drage (duljina strane
koja spaja dragu s morem) obično je veća od dubine
njena uvlačenja u kopno. (2) Veliko vodeno prostran-
stvo koje je prodrlo u kopno i oko kojeg je kopno
formiralo široki luk. Prema međunarodnom sporazu-
mu (radi ograničavanja teritorijalnih voda, territorial
waters) mali zaljev je vodeno prostranstvo sa širinom
ušća manjom od 24 morske milje i površinom jedna-
kom ili većom od površine polukruga čiji je promjer
jednak širini ušća zaljeva.
85 beach
bay bar – zaljevski prud. Sinonim termina baymouth
bar (prud ušća zaljeva) i termina bay barrier (barijerni
prud zaljeva) koji, međutim, nije točan jer ne ukazuje
nalazi li se pješčani hrbat pod vodom ili iznad nivoa
vode.
bay barrier – barijerni prud zaljeva. Termin predložen
umjesto termina bay bar (zaljevski prud) za označa-
vanje kopnenog jezika (prevlake) koji je naplavljen
preko cijelog ušća zaljeva tako da potpuno pregra-
đuje njegovo ušće zbog čega zaljev više nije pove-
zan s glavnim vodenim prostranstvom; v. baymouth
bar.
bay cable – seizmički kabel na morskom dnu. Podmorski
seizmički kabel (marine seismic cable) koji je položen
na dnu mora za razliku od seizmičkog kabela koji se
tegli (v. streamer).
bay delta – zaljevska delta. Delta formirana na ušću
rijeke koja ulazi u zaljev (bay) ili potopljenu dolinu
(drowned valley) i potpuno ili djelomično je ispunja-
va; v. bayhead delta.
bayhead, bay head – vrh zaljeva. Dio zaljeva koji je naj-
više udaljen od velikog vodenog tijela (prostranstva)
s kojim je zaljev povezan (spojen).
bayhead bar – prud vrha zaljeva. Tvorevina slična prudu
ušća zaljeva (v. bayhead barrier), ali je manja i obično
je ispod vode.
bayhead barrier – prud ušća zaljeva. Prud koji je nastao
na maloj udaljenosti od obale i poprečno na zaljev
blizu njegova vrha. Obično postoji tjesnac koji spa-
ja zagrađeni dio zaljeva s nezagrađenim dijelom; v.
bayhead bar.
bayhead beach – žal (plaža) vrha zaljeva. Mala, polu-
okrugla pličina koja je nastala na vrhu zaljeva i gra-
đena je od materijala erodiranog sa susjednih rtova
i transportiranog (prenesenog) priobalnim morskim
strujama (longshore currents) i/ili olujnim valovima
(storm waves) do vrha zaljeva. Sinonimi: cove beach,
pocket beach.
bayhead delta – delta vrha zaljeva. Riječna delta koja
se nalazi u vrhu zaljeva ili u estuariju; v. bay delta.
baymouth, bay mouth – ušće zaljeva. Ulaz u zaljev, dio
zaljeva koji spaja (povezuje) zaljev s glavnom vode-
nom masom (vodenim prostranstvom).
baymouth bar – prud ušća zaljeva. Dugi, uski prud,
građen od pijeska ili šljunka naplavljenih valovima,
koji djelomično ili potpuno pregrađuje ušće zaljeva
ili ulaz u njega, zbog čega je zaljev potpuno izgubio
vezu s glavnim vodenim tijelom (prostranstvom) ili
je s njim spojen (povezan) samo uskim tjesnacem.
Prud ušća obično spaja dva rta i time ispravlja liniju
obale. Može nastati ili kao rezultat rasta dvaju jezi-
ka jednog prema drugom iz suprotnih smjerova ili
stvaranjem jednog jezika koji se širi (raste) u jednom
smjeru ili premještanjem pruda prema obali. Sino-
nim: bay bar.
bayside beach – zaljevski žal (plaža). Žal (plaža) formi-
ran uglavnom od materijala koji je erodiran sa su-
sjednih rtova. Proteže se duž strane zaljeva.
B-B cut – frakcija B-B, butansko-butenska frakcija, v. B-B
fraction.
B-B fraction – frakcija B-B, butansko-butenska frakcija.
Smjesa butana i butena dobivena destilacijom lakih
ugljikovodika. Vrelišta butana i butena su tako bliska
da se skupljaju kao jedna frakcija. Sinonim: B-B cut.
beach – žal, plaža. (1) Rahli (nevezani, nekonsolidirani)
beach berm
materijal koji pokriva blago položenu zonu (obično
s udubljenim, konkavnim profilom) koja se proteže
prema kopnu od linije niske vode do mjesta gdje se
ili dešava ili primjetna promjena forme reljefa obale
(kao što je litica, cliff) ili promjena materijala ili do li-
nije stalne vegetacije (obično granica djelotvornog
djelovanja najviših olujnih valova). Obala nekog vo-
denog tijela koja je formirana i spirana valovima ili
plimama, obično pokrivena pijeskom ili šljunkom i
bez ogoljele stjenovite površine; v. strand. (2) Rela-
tivno debela nepostojana akumulacija rahlog (ra-
stresitog) materijala donesenog vodom (obično
akumulacija dobro sortiranog pijeska i valutica i ta-
kođer mulja, oblutaka, blokova i izglačanih fragme-
nata stijena i školjaka) koji se aktivno premješta duž
žala (obalne zone) ili na njemu taloži između granica
niske i visoke vode.
beach berm – pješčana greda, v. berm.
beach breccia – plažna breča. Breča koja nastaje na
žalu (plaži) na mjestima gdje je intenzitet djelovanja
valova nizak, a uglati blokovi stijena dolaze s litica.
Pojavljuje se pri uvjetima brzog potapanja.
beach crest – greben žala (plaže). Privremeni hrbat ili
pješčana greda (berm) koji označavaju granicu nor-
malnog djelovanja valova prema kopnu; v. berm
crest.
beach cusp – srpolika plažna (srpolika obalna) izbočina.
Niska izbočina, građena od pijeska, valutica, šljunka
ili blokova, koja je formirana na prednjem žalu (na
obalnom pojasu potapljanom plimom) djelova-
njem valova, osobito relativno mala srpolika izbo-
čina (cusp) duž pravocrtnog odsječka žala (plaže) s
udaljenošću između polukružnih strana usmjerenih
prema moru od 10 do 60 metara, pri čemu se ta uda-
ljenost obično povećava s povećanjem visine valova.
Formira se podlokavanjem (spiranjem) strane žala
okrenute prema moru.
beach cycle – plažni ciklus. Periodično povlačenje i
naplavljivanje žala (plaže) pod utjecajem djelovanja
plima i valova – spiranja se odvijaju tijekom perioda
proljetnih (sizigijskih) plima i visokih valova izazva-
nih zimskim olujama, a naplavljivanja tijekom perio-
da najnižih plima i djelovanjem niskih valova karak-
terističnih za ljetno doba.
beach erosion – erozija žala (plaže). Razaranje i odno-
šenje plažnog materijala djelovanjem valova, pli-
mnih i priobalnih struja ili vjetra.
beach face – plažno lice. Dio žala (plaže) koji je obič-
no podvrgnut (izložen) djelovanju udaranja valova
o obalu (razarajućem djelovanju valova), prednji žal
(foreshore, foreshore of beach).
beachline, beach line – plažna linija. Obalna linija koja
je karakterizirana nizom dobro razvijenih plaža.
beach plain – obalna ravnica. Neprekinuti i ravni ili va-
loviti dio obale formiran blisko smještenim nasipima
u prostoru koji su nastali taloženjem plažnog ma-
terijala naplavljenog valovima. Taloženje materijala
je više ili manje jednolično na rastućim prudovima
(jezicima) ili na oštrim rtovima pri povlačenju obalne
linije; v. wave-built terrace.
beach platform – plažna platforma, v. wave-cut bench.
beach profile – profil žala (plaže). Linija presjeka površi-
ne žala (plaže) vertikalnom ravninom koja je okomi-
ta na obalnu liniju. Profil je promjenljiv ovisno o po-
ložaju unutar plažnog ciklusa (v. beach cycle). Oblik
86 beam-balanced pumping unit
profila žala u stanju ravnoteže je obično konkavan sa
strmijom padinom okrenutom prema kopnu, a s po-
loženijom padinom okrenutom prema strani mora.
beach ridge – plažni hrbat. Niski, uglavnom nepreki-
nuti, nasip koji se sastoji od plažnih ili plažnih i din-
skih (sipinskih) pijesaka, šljunaka i valutica). Nastaje
djelovanjem valova i struja na stražnji žal (na stranu
plaže okrenutu prema obali, backshore of beach)
izvan granica koje dosežu suvremeni olujni valovi
ili normalne plima. Plažni hrptovi se sastoje od po-
jedinačnih taložina ili od niza približno paralelnih
taložina, općenito su paralelni s obalnom linijom i
označavaju sukcesivne položaje nastupajuće obalne
linije. Sinonim: full.
beachrock – stijena žala, plažna stijena. Rahla (rastresi-
ta) do dobro cementirana (vezana) sedimentna sti-
jena formirana u plimnoj (intertidalnoj) zoni u trop-
skim ili suptropskim područjima koja se sastoji od pi-
jeska ili šljunka (detritnih i/ili skeletnih) cementiranih
(vezanih) karbonatom kalcija. Primjer je tanki, jasno
stratificirani (slojeviti) kalkarenit s nagibom prema
morskoj strani koji je raširen na pješčanim koraljnim
plažama. Sinonim: beach sandstone.
beach sandstone – stijena žala, v. beachrock.
beach scarp – obalna strmina. Gotovo vertikalna pa-
dina na žalu (plaži) koja je nastala erozijom valovi-
ma. Visina obalne strmine može varirati od nekoliko
centimetara do nekoliko metara ovisno o prirodi
djelovanja valova i prirodi žala te o sastavu njegovih
sedimenata.
bead tracer – trejserska kuglica. Male, netopljive plastič-
ne radioaktivne kuglice koje se primjenjuju u mje-
renjima profila injektivnosti bušotina s trejserima.
Kuglice imaju jednaku gustoću kao injektirani fluid
tako da struje zajedno s njim u kanalu injekcijske
bušotine, ali ne ulaze u formaciju, nego ostaju na po-
vršini stijenke kanala bušotine bez zaštitne kolone ili
u kanalima perforacija zaštitne kolone gdje se mogu
detektirati gama-karotažom. Visoka radioaktivnost
nasuprot perforacijama upućuje na postojanje veli-
kog broja kuglica i, prema tome, na visoku injektiv-
nost tog intervala.
beaker sampler – boca za uzorkovanje. Metalna ili sta-
klena boca koja se spušta u rezervoar za uzorkovanje
nafte.
beam – (1) njihalo, balansir. Njihalo njihalice naftne
dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pum-
per) ili postrojenja za užno-udarno bušenje (cable-
tool rig). (2) širina broda. Najveća širina trupa broda
(širina na njegovom najširem dijelu) ili odobalne
bušaće platforme (offshore drilling rig). Sinonim: bre-
adth. (3) snop. U fizici – koncentrirani(fokusirani), go-
tovo jednosmjerni tok elektromagnetskog zračenja
(svjetlost, X-zrake) ili čestica (atomi, elektroni, mole-
kule). (4) greda. U graditeljstvu – tijelo čija je jedna
dimenzija velika u usporedbi s drugim dimenzijama
i čija je funkcija preuzimanje lateralnih opterećenja
(okomitih na veliku dimenziju).
beam balance – Westphalova vaga, v. Westphal balance.
beam-balanced pumper – pumpni uređaj (njihalica) s
uravnoteženjem njihalom (balansirom), v. beam-ba-
lanced pumping unit.
beam-balanced pumping unit – pumpni uređaj (njiha-
lica) s uravnoteženjem njihalom (balansirom). Pumpni
uređaj naftne bušotine s njihalom (balansirom) kod
beam-balanced pumpjack
kojeg su protuutezi za uravnoteženje (teške čelične
ploče) smješteni na njihalu, suprotno od klipnih šip-
ki (ušća bušotine). Taj tip uravnoteženja pumpnog
uređaja se ponajprije rabi na plitkim bušotinama (na
pumpnim uređajima manjih dimenzija). Sinonimi:
beam-balanced pumper, beam-balanced pumpjack,
beam-counterbalanced pumping unit; v. air-balanced
pumping unit, crank-balanced pumping unit.
beam-balanced pumpjack – pumpni uređaj (njihalica)
s uravnoteženjem njihalom (balansirom), v. beam-ba-
lanced pumping unit.
beam counterbalance – protuuteg njihala (balansira).
Uteg na njihalu pumpnog uređaja (njihalice) naftne
bušotine (beam pumping unit) za uravnotežavanje
težine kolone klipnih (pumpnih) šipki dubinske
pumpe. Sinonim: counterweights.
beam-counterbalanced pumping unit – pumpni
uređaj (njihalica) s uravnoteženjem njihalom (balansi-
rom), v. beam-balanced pumping unit.
beam hanger – vješalica klipne šipke. Dio pumpnog
uređaja (njihalice) naftne bušotine (beam pumping
unit) koji spaja njihalo (balansir) s prvom klipnom
šipkom.
beam head – glava njihala (balansira). Kraj njihala
pumpnog uređaja (njihalice) naftne bušotine (beam
pumping unit) za koji su pričvršćene klipne šipke.
beam pump – dubinska pumpa s njihalicom; v. beam
pumping unit.
beam pumper – pumpni uređaj s njihalom, njihalica, v.
beam pumping unit.
beam pumping – proizvodnja nafte dubinskim pumpa-
ma s klipnim (pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pum-
ping.
beam pumping production – proizvodnja nafte du-
binskim pumpama s klipnim (pumpnim) šipkama, v.
sucker-rod pumping.
beam pumping unit – pumpni uređaj s njihalom, njiha-
lica. Pumpni uređaj naftne bušotine koji rabi njihalo
(balansir) za dizanje i spuštanje kolone klipnih (pum-
pnih) šipki (sucker-rod string) u kanalu bušotine, čime
se aktivira klipna dubinska pumpa za podizanje
nafte na površinu. Sastoji se od pogonskog motora
(električnog ili benzinskog, prime mover), reduktora
(gear, speed reducer), protuutega za uravnoteženje
(counterbalance) i drugih konstrukcijskih elemenata
(structural members). Tri uobičajena tipa pumpnog
uređaja s njihalom su uređaji s rotornim uravnote-
ženjem (v. crank-balanced pumping unit), pneumat-
skim uravnoteženjem (v. air-balanced pumping unit)
i uravnoteženjem njihalom (v. beam-balanced pum-
ping unit). Sinonimi: beam pumper, pumpjack, roc-
king-beam pumping unit, rocking-beam pump unit,
walking-beam pumping unit, walking-beam pump
unit.
beam well – bušotina s dubinskom pumpom, v. pum-
ping well.
bean (BN) – erupcijska sapnica. Tip sapnice za ograni-
čavanje i regulaciju protoka iz bušotine (proizvodnje
bušotine) tijekom njena ispitivanja ili proizvodnje.
Različitog su promjera, pa se pri navođenju proi-
zvodnje bušotine obično daje i promjer sapnice.
Prema konstrukciji, erupcijske sapnice mogu biti
podesive (v. adjustable choke) i nepodesive (v. posi-
tive choke), a prema mjestu ugradnje, površinske (v.
wellhead choke), dubinske (v. bottomhole choke) i tzv.
87 bearing assembly of rolling cutter bit
olujne sapnice (v. storm choke). Sinonimi: choke, cho-
ker, flow bean, flow nipple, flow-plug.
bean a well back – smanjiti kapacitet bušotine sapni-
com. Smanjiti protok fluida iz bušotine (kapaci-
tet proizvodnje bušotine) regulacijom sapnicom
(ugradnjom sapnice manjeg promjera). Sinonimi:
bean a well down, bean back.
bean a well down – smanjiti kapacitet bušotine sapni-
com, v. bean a well back.
bean a well up – povećati kapacitet bušotine sapnicom.
Povećati protok fluida iz bušotine (kapacitet proi-
zvodnje bušotine) regulacijom sapnicom (ugrad-
njom sapnice većeg promjera). Sinonim: bean up.
bean back – smanjiti kapacitet bušotine sapnicom, v.
bean a well back.
bean up – povećati kapacitet bušotine sapnicom, v. bean
a well up.
bearing – ležaj. U strojarstvu – element strojeva, oslo-
nac za drugi element koji rotira, klizi ili oscilira na
njemu ili u njemu (npr. za osovine, vratila, njihajne
poluge, kotače, remenice, žrvnjeve bušaćih dlije-
ta). Prema smjeru djelovanja vanjskih sila, ležajevi
mogu biti: (a) aksijalni ili uzdužni (aksijalno optere-
ćeni – preuzimaju aksijalne sile, tj. sile koje djeluju u
smjeru osi ležaja, axial bearings); (b) radijalni ili po-
prečni (radijalno opterećeni – preuzimaju radijalne
sile, tj. sile koje djeluju okomito na os ležaja, radial
bearings), i (c) radijalno-aksijalni ili kombinirani (za
istovremeno djelovanje radijalnih i aksijalnih sila).
Prema načinu rada, ležajevi se dijele na: (a) valjne ili
kotrljajuće (rolling bearings, rolling-contact bearings),
i (b) klizne (plain bearings, sliding bearings, journal
bearings). Valjni ležaj se obično sastoji od unutar-
njeg i vanjskog prstena (inner ring, outer ring), valj-
nih elemenata (npr. kuglica, valjčića) i kaveza (dio
koji valjne elemente drži na određenoj međusobnoj
udaljenosti, cage). Prema obliku valjnih elemenata,
dijele se na kuglične (ball bearings) i valjkaste (roller
bearings), prema broju redova valjnih elemenata na
jednoredne (single-row bearings) i dvoredne (double-
row bearings), prema smjeru preuzimanja optereće-
nja (djelovanja sile) na ležajeve za aksijalna, radijalna
i radijalno-aksijalna opterećenja itd. Klizni ležajevi
(osim najjednostavnijih jednodijelnih) sastoje se od
sljedećih bitnih dijelova – poklopca (bearing cover,
bearing cap), postolja ili stopala ležaja (pedestal base,
pedestal sole) i blazinice (bearing bush, bearing bus-
hing). Uporišna površina kliznih ležajeva može biti ci-
lindričnog, konusnog ili sferičnog oblika. Rad kliznih
ležajeva obavlja se pod uvjetima suhog, graničnog
(mješovitog) i tekućeg trenja. Ležajevi za bušaća dli-
jeta mogu biti klizni, kuglični ili valjkasti, te zabrtvlje-
ni (sealed bearings) ili nezabrtvljeni (nonsealed bea-
rings); v. bearing assembly of rolling cutter bit.
bearing assembly of rolling cutter bit – ležajni sklop
žrvanjskog bušaćeg dlijeta. Standardni (i najjeftiniji)
ležajni sklop se sastoji od: (a) vanjskog valjkastog le-
žaja (roller-type outer bearing); (b) srednjeg kugličnog
ležaja (ball-type intermediate bearing) i, (c) tarnog le-
žaja (friction-type nose bearing). Vanjski valjkasti ležaj
je najviše opterećen i obično se prvi istroši. Srednji
kuglični ležaj preuzima ponajprije aksijalna (osna)
opterećenja na žrvnjeve. Također služi za držanje
žrvnjeva na dlijetu. Tarni ležaj je predviđen za preu-
zimanje dijela osnih opterećenja nakon što je počelo
bearing cage
habanje kugličnog ležaja (kod dlijeta većeg promje-
ra se rabi kuglični ležaj). U standardnoj izvedbi se
svi ležajevi podmazuju bušaćim (isplačnim) fluidom
(kada se kao isplačni fluid rabi plin, tada se primje-
njuju modificirana dlijeta s prolaznim kanalima koji
omogućuju strujanje dijela plina kroz ležajni sklop).
Ležajni sklop žrvanjskih dlijeta (koji ima srednju cije-
nu koštanja) sastoji se od hermetičnih ili zabrtvlje-
nih ležajeva (sealed bearings) s brtvljenjem mašću. S
habanjem dlijeta brtvljenje može popustiti i u ležaj
može ulaziti bušaći fluid i time ubrzati njegovo ha-
banje. Najnapredniji ležajni sklop (i znatno skuplji)
žrvanjskih dlijeta je klizni ležaj (journal bearing).
Prednost tog tipa ležaja je u velikom povećanju kon-
taktne površine preko koje se opterećenje na dlijeto
(weight on bit) prenosi na žrvnjeve. Klizni ležajevi za-
htijevaju efikasno brtvljenje mašću i specijalni mate-
rijal izrade. Iako su dlijeta s kliznim ležajevima znatno
skuplja, može se, zbog duljeg trajanja, uštedjeti dio
vremena koje bušaće postrojenje troši na operacije
spuštanja i izvlačenja bušaćih alatki.
bearing cage – kavez ležaja, v. cage, 3.
bearing capacity – nosivi kapacitet, nosivost. Maksimal-
no opterećenje (maximum load) po jedinici površine
koje tlo može sigurno izdržati bez pojave slijeganja u
njemu; v. ultimate bearing capacity.
Beaufort scale – Beaufortova skala. Uvjetna skala koju
je predložio britanski admiral F. Beaufort (1806. go-
dine), za vizualnu procjenu sile (brzine) vjetra u stup-
njevima prema njegovom djelovanju na predmete
na površini. Svjetska meteorološka organizacija je
1963. godine prihvatila skalu od 12 stupnjeva (od
nultog stupnja koji odgovara stanju bez vjetra do 12.
stupnja koji odgovara uraganu ili orkanu – za veće
brzine vjetra su uvedeni stupnjevi od 13 do 17); v.
Beaufort wind scale, Beaufort scale of waves.
Beaufort scale of waves – Beaufortova skala valova.
Hidrometeorološka skala za vizualno utvrđivanje
visine valova na otvorenim morima koja je temelje-
na na Beaufortovoj skali jakosti vjetra (Beaufortovoj
skali vjetrova – v. Beaufort wind scale). Skala valova
sadržava skup brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0
do 9, pri čemu svaka vrijednost (stupanj) odgovara
određenoj vrijednosti (stupnju) jakosti (intenziteta)
vjetra po Beaufortovoj skali vjetrova i srednjoj visini
valova s opisom karakterističnog stanja mora. Ka-
rakteristike pojedinih brojčanih oznaka Beaufortove
skale valova su: (a) stupanj skale valova 0 (odgovara
stupnju jakosti vjetra 0 na Beaufortovoj skali vjetro-
va), označava zrcalno mirno (calm, glassy) more – po-
vršina mora je mirna i glatka poput zrcala; (b) stupanj
skale valova 1 (odgovara stupnjevima jakosti vjetra 1
i 2 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava namreš-
kano (rippled) more – pojavljuju se mali valići (sred-
nje visine do 0,3 metra ili 1 stope), ali bez pjenastih
krijesta; (c) stupanj skale valova 2 (odgovara stupnju
jakosti vjetra 3 na Beaufortovoj skali vjetrova), ozna-
čava mirno (smooth) more – pojavljuju se mali i još
uvijek kratki, ali izrazitije formirani valovi (srednje
visine od 0,3 do 0,6 metara ili 1 do 2 stope), krijeste
imaju staklasti izgled; (d) stupanj skale valova 3 (od-
govara stupnju jakosti vjetra 4 na Beaufortovoj skali
vjetrova), označava blago (slight) more – nastaju veći
valovi (srednje visine od 0,6 do 1,2 metra ili 2 do 4
stope), na valnim krijestama se pojavljuju mjestimič-
88 Beaufort wind scale
no bjeline (bijeli mačići), čuje se isprekidano šuštanje
mora; (e) stupanj skale valova 4 (odgovara stupnju
jakosti vjetra 5 na Beaufortovoj skali vjetrova), ozna-
čava umjereno (moderate) more – stvaraju se valovi
s mnogo bjelina (srednje visine od 1,2 do 2,4 metra
ili 4 do 8 stopa), mogućnost prskanja, šum mora
nalikuje muklom žamoru; (f ) stupanj skale valova 5
(odgovara stupnju jakosti vjetra 6 na Beaufortovoj
skali vjetrova), označava valovito ili uzburkano (rou-
gh) more – valovi (srednje visine od 2,4 do 4 metra
ili 8 do 13 stopa) propinju se, bjelina je neprekinu-
ta, pjena s krijesta se katkada otpuhuje kao vodena
prašina, čuje se neprekinuti žamor valova; (g) stu-
panj skale valova 6 (odgovara stupnjevima jakosti
vjetra 7 i 8 ili 7, 8, i 9 na Beaufortovoj skali vjetrova),
označava vrlo valovito ili vrlo uzburkano (very rough)
more – valovi su visoki (srednje visine od 4 do 6 me-
tara ili 13 do 20 stopa) s velikim bjelinama, pjena se
otpuhuje u gustim prugama, počinje valjanje mora,
a njegov šum zvuči poput mukle huke; (h) stupanj
skale valova 7 (odgovara stupnju jakosti vjetra 10 ili
9 i 10 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more
s visokim valovima ili visoko (high) more – veliki valovi
(srednje visine od 6 do 9 metara ili 20 do 30 stopa)
propinju se, krijeste valova su duge i pjenušave i
neprekidno se ruše, mnogo pjene je otpuhnuto pa
morska površina poprima bjeličasti izgled, valovi se
teško i udarno valjaju, vidljivost je smanjena; (i) stu-
panj skale valova 8 (odgovara stupnju jakosti vjetra
11 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s
vrlo visokim valovima ili vrlo visoko (very high) more
– valovi su tako visoki (srednje visine od 9 do 13,5
metara ili 30 do 45 stopa) da brodovi male i srednje
veličine povremeno nestaju iz vida, vjetar otpuhuje
krijeste, površina mora je potpuno prekrivena gu-
stim prugama pjene, zrak je toliko ispunjen pjenom
i morskom prašinom da je vidljivost ozbiljno ogra-
ničena, valjanje valova stvara tutnjavu; (j) stupanj
skale valova 9 (odgovara stupnju jakosti vjetra 12 na
Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s izuzet-
no visokim valovima ili izuzetno visoko (phenomenal)
more – valovi (srednje visine preko 13,5 metara ili 45
stopa) uzajamno se križaju iz raznih i nepredvidivih
smjerova i katkada se mogu djelomično rušiti, zrak
je pun pjene i morske prašine pa je more potpuno
bijelo i vidljivost je ozbiljno smanjena.
Beaufort scale of winds – Beaufortova skala vjetrova, v.
Beaufort wind scale.
Beaufort wind force scale – Beaufortova skala jakosti
vjetra, v. Beaufort wind scale.
Beaufort wind scale – Beaufortova skala vjetrova, Bea-
ufortova skala jakosti (brzine) vjetra. Skala (ljestvica)
jakosti (intenziteta) vjetrova (wind scale) koja se pri-
mjenjuje u meteorologiji i pomorstvu i predstavlja
moderniziranu verziju skale koju je razradio britan-
ski admiral Francis Beaufort početkom 19. stoljeća
za potrebe britanske ratne mornarice. Skala je skup
brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0 do 17 i odgovara-
jućih raspona vrijednosti brzina vjetra u čvorovima
(nautičkim miljama na sat), km/h ili m/s te opisom
pojava i djelovanja vjetrova na moru i kopnu. Za
praktične svrhe se rabi samo raspon od 0 do 12 (bu-
dući da se vrijednosti od 13 do 17 ne mogu vizualno
ili na neki drugi način odrediti bez instrumenata;
također, vjetrovima u tom rasponu nisu dodijeljeni
beauxite
odgovarajući nazivi). Brojčane oznake jakosti vjetra
se u praksi nazivaju boforima – kada se, na primjer,
navodi da je brzina vjetra između 41 i 47 čvorova
(što odgovara brojčanoj oznaci ili stupnju 9 na Be-
aufortovoj skali), ta se naznaka opisuje izjavom da
«jakost vjetra iznosi 9 bofora». Nazivi vjetrova (koji se
razlikuju u pojedinim zemljama) za pojedine Beau-
fortove brojčane oznake (stupnjeve) u pomorstvu su
sljedeći: 0 – tišina (v. calm); 1 – lako gibanje zraka (v.
light air); 2 – lahor (v. light breeze); 3 – povjetarac (v.
gentle breeze); 4 – umjereni vjetar (v. moderate bree-
ze); 5 – svježi vjetar (v. fresh breeze); 6 – jaki vjetar (v.
strong breeze); 7 – umjereni olujni vjetar (v. modera-
te gale); 8 – svježi olujni vjetar (v. fresh gale); 9 – jaki
olujni vjetar (v. strong gale); 10 – oluja (v. whole gale);
11 – jaka oluja, vihor (v. storm); 12 – uragan, orkan (v.
hurricane). Slične ili identične nazive imaju vjetrovi
na kopnu. Drugi nazivi skale: Beaufort scale of winds,
Beaufort wind force scale.
beauxite – boksit, v. bauxite.
bed – (1) sloj. (a) U stratigrafiji – najmanja formalna
litostratigrafska jedinica (formal stratigraphic unit)
sedimentnih stijena (najmanja podjela serije stra-
tificiranih stijena) s relativno dobro definiranom
gornjom i donjom granicom (razdjelnom plohom
između iznad i ispod zalegnutih slojeva) i čija je lito-
logija relativno homogena ili je jedinica sastavljena
od sličnih, manjih jedinica. Određenje sloja ili jedi-
nice slojeva kao formalne litostratigrafske jedinice
općenito treba ograničiti na jasne (izrazite) slojeve
čije je prepoznavanje osobito korisno. Slojevima
pješčenjaka zasićenih ugljikovodicima, kao i drugim
ekonomski važnim slojevima, na primjer, slojevima
ugljena, uobičajeno se daju imena ali takve jedinice i
njihovi nazivi obično nisu dio formalne stratigrafske
nomenklature. Termin bed se obično rabi sinonimno
s terminima layer (v.) i stratum (v.). (b) U geofizici –
masa stijena s relativno većim horizontalnim nego
vertikalnim pružanjem koja je karakterizirana druga-
čijim svojstvima od pokrovnih stijena. (c) U tehnici –
termin sloj (bed) također se rabi u raznim područjima
tehnike, na primjer, sloj adsorbenta (adsorbent bed),
sloj katalizatora (catalyst bed), balastni sloj (ballast
bed), kapilarni sloj (capillary bed), filtrirajući sloj (filter
bed), fluidizirani sloj (fluidized bed), nepomični sloj
(static bed) itd. (2) dno. U geomorfologiji – površina
na kojoj leži neko vodeno tijelo ili dio kopna prekri-
ven vodama rijeka, jezera ili oceana; dno riječnog
korita. Sinonimi: bottom, floor.
bedded – stratificiran, uslojen, slojevit. Koji je formiran,
raspoređen ili sedimentiran u obliku slojeva ili je
građen od slojeva ili se pojavljuje u obliku slojeva.
Termin se osobito odnosi na slojevite (uslojene) se-
dimentne stijene, formaciju ili rudna ležišta i također
se primjenjuje za označavanje nesedimentnih tvo-
revina sa slojevitom građom koja je rezultat uvjeta
njihove sedimentacije, na primjer, slojeviti talozi
(bedded deposits) vulkanskog tufa (pršinca) koji se
izmjenjuju s lavom u konusu stratovulkana; v. stra-
tified, well-bedded.
bedded chert – slojeviti (uslojeni, prugasti) čert (rožnac,
rožnjak). Krti, čvrsto cementirani (vezani) i ritmički
uslojeni čert koji se pojavljuje u površinski široko ra-
sprostranjenim naslagama debelim desetke metara.
Sastoji se od jasnih, obično paralelnih slojeva deblji-
89 bedding plane
ne 3 do 5 centimetara koji su odvojeni proslojcima
tamnog kremenog šejla ili slojevima siderita. Pret-
postavlja se da je većina slojevitih čertova nastala
kristalizacijom biogenih opalnih skeleta, na primjer
od dijatomeja i radiolarija.
beddedness – stratifikacija, slojevitost, v. stratification.
beddedness index – indeks stratifikacije (slojevitosti), v.
stratification index.
bedding – U stratigrafiji – (1) stratifikacija, slojevitost,
uslojenost. Građa sedimentnih stijena (sedimentary
rocks) koja je karakterizirana postojanjem slojeva ili
proslojaka različite debljine, građe i sastava. Opća
fizička i strukturna karakteristika rasporeda slojeva
i njihovih kontakata u masi stijene, kao što je kosa
slojevitost (cross-bedding) ili gradacijska slojevitost
(graded bedding). Slojevitost je također opći termin
koji označava postojanje slojeva, kao i tako nastalu
strukturu i može se primijeniti na slojevitu strukturu
i eruptivnih (magmatskih) i metamorfnih stijena. Si-
nonim: layering; v. stratification. (2) ploha slojevitosti,
v. bedding plane.
bedding cave – kaverna plohe slojevitosti, v. bedding-
plane cave.
bedding cleavage – klivaž plohe slojevitosti, v. bedding-
plane cleavage.
bedding fault – rasjed po slojevitosti, slojni rasjed. Ra-
sjed čija je ploha paralelna s plohom slojevitosti
(bedding plane) komponentnih stijena. Sinonim:
bedding-plane fault; v. bedding glide.
bedding fissility – cjepivost paralelna slojevitosti. Svoj-
stvo sedimentnih stijena, osobito finozrnastih poput
šejla, da se cijepaju više ili manje paralelno sa sloje-
vitošću – cjepivost duž ploha slojevitosti (duž ploha
koje se podudaraju sa slojevitošću stijena, bedding
planes). Cjepivost paralelna slojevitosti je primarna
folijacija koja se formira u sedimentnim stijenama ti-
jekom njihove sedimentacije i kompakcije (zbijanja)
i rezultat je paralelnosti pločastih minerala s plohom
slojevitosti stijena.
bedding glide – navlaka po slojevitosti. Navlaka, goto-
vo horizontalna, koja se formirala klizanjem stijena
po plohi slojevitosti (bedding plane). Sinonim: bed-
ding thrust; v. bedding fault.
bedding index – indeks stratifikacije (slojevitosti), v.
stratification index.
bedding joint – pukotina paralelna slojevitosti. Puko-
tina u sedimentnim stijenama koja je paralelna s
plohom slojevitosti (koja slijedi plohu slojevitosti,
bedding plane). Sinonim: bed joint.
bedding plane – ploha slojevitosti (uslojavanja, stratifi-
kacije). (1) Ravna ili gotovo ravna površina slojevitosti
(v. bedding surface) koja vidljivo razdvaja svaki na-
redni sloj u stratificiranim (uslojenim, slojanim) stije-
nama (s jednakim ili različitim litološkim sastavom ili
litologijom) od prethodnog ili sljedećeg sloja. Ploha
je taloženja (plane of deposition). Plohe slojevitosti
označavaju završetak jednog sedimenta i početak
drugog različitog karaktera, na primjer, ploha koja
razdvaja sloj pješčenjaka od sloja muljnjaka (mad-
stona) što iznad zaliježe i često upućuju na promje-
ne uvjeta sedimentacije i mogu pokazivati razlike
u lučenju i boji stijena ili istodobno jedno i drugo.
Stijene posjeduju svojstvo lakog lomljenja ili cijepa-
nja duž ploha slojevitosti. (2) Termin koji se obično
primjenjuje za bilo koju površinu slojevitosti, čak i
bedding-plane cave
u takvim slučajevima kada je ta površina izrazito sa-
vijena ili deformirana nabiranjem. (3) Termin koji se
obično rabi za označavanje plohe nesklada (plane of
discontinuity), u pravilu plohe slojevitosti, duž koje
stijena ima sklonost cijepati se ili lako se odlamati.
Sinonim (za sve tri definicije): bedding, bed plane, pla-
ne of stratification, stratification plane.
bedding-plane cave – kaverna plohe slojevitosti (stra-
tifikacije). Kaverna, obično široka i plosnata, koja na-
staje na plohi slojevitosti (stratifikacije) najčešće ota-
panjem jednog od slojeva. Sinonim: bedding cave.
bedding-plane cleavage – klivaž plohe slojevitosti
(stratifikacije), paralelni klivaž. Klivaž koji je paralelan
s plohom slojevitosti. Sinonimi: bedding cleavage,
parallel cleavage: v. axial-plane cleavage.
bedding-plane fault – rasjed po slojevitosti, v. bedding
fault.
bedding-plane parting – lučenje po plohi slojevitosti
(stratifikacije). Lučenje (v. parting) ili površina razdje-
la (separacije) duž plohe slojevitosti (bedding plane)
ili između susjednih slojeva.
bedding-plane sag – uleknuće plohe slojevitosti (strati-
fikacije). Uleknuti i poremećeni slojevi ili lamine tufa
(pršinca) ili drugih taloga u koje je pao vulkanski
blok ili bomba. Sinonim: bomb sag.
bedding-plane slide – odronjavanje paralelno plohi
slojevitosti (stratifikacije). Podmorsko odronjavanje
stijena (submarine slide) pri kojem se stijenska masa
kreće više ili manje netaknuta duž ravne površine
klizanja (slip surface) koja je paralelna sa slojevitošću
(bez rotacije u suprotnom smjeru).
bedding-plane slip – klizanje paralelno plohi slojevi-
tosti (stratifikacije). Pomicanje slojeva sedimentnih
stijena duž ploha slojevitosti tijekom nabiranja koje
dovodi do disharmonijskog nabiranja (v. disharmo-
nic folding) i, u krajnjem obliku, do dekolmana (v.
décollement). Sinonim: flexural slip.
bedding-plane voids – međuslojne pore. Tip primarne
poroznosti. Pore koncentrirane paralelno plohama
slojevitosti (bedding planes). Nastale su zbog razlike
istaloženih sedimenata, veličine i rasporeda čestica i
sredina sedimentacije; v. porosity, primary porosity.
bedding surface – površina slojevitosti (stratifikacije).
Površina koja se obično vidljivo razlikuje (koja je
lako prepoznatljiva) u naslazi stratificiranih (slojevi-
tih, uslojenih) stijena i čini ishodišnu površinu sedi-
mentacije (original surface of deposition) – površina
razdjela ili kontakta između dvaju susjednih slojeva
sedimentne stijene. Ako je površina slojevitosti vi-
še-manje pravilna ili gotovo ravna, tada se naziva
plohom slojevitosti ili plohom stratifikacije (v. bedding
plane).
bedding thrust – navlaka po slojevitosti, v. bedding
glide
bed joint – pukotina slojevitosti, v. bedding joint.
bed load, bedload – transportirani sedimentni mate-
rijal u koritu. Dio ukupnog transportiranog riječnog
sedimentnog materijala (total stream load) koji se
premješta po dnu riječnog korita ili neposredno
iznad njega, na primjer, veće ili teže čestice (bloko-
vi, valutice, šljunak) transportirane vučenjem ili sal-
tacijom duž dna; dio transportiranog sedimentnog
materijala koji nije kontinuirano u suspendiranom ili
otopljenom stanju. Sinonim: bottom load; v. bed-ma-
terial load, contact load, saltation load.
90 belemnoids (Belemnoidea)
bed-material load – transportirani sedimentni materi-
jal dna korita. Dio ukupne količine transportiranog
sedimentnog materijala u rijeci (total sediment load
of a stream) koji se sastoji od čestica svih veličina
što se nalaze u dovoljnoj količini u materijalu dna
korita. Taj sedimentni materijal je grublji (krupniji)
dio transportiranog materijala ili dio materijala koji
se najteže transportira tekućom vodom. Sinonim:
bottom-bed load; v. bed load, wash load.
bed plane – ploha slojevitosti, v. bedding plane.
bedrock, bed rock – temeljna stijena. Opći termin za
označavanje stijene, obično velike tvrdoće, koja
zaliježe ispod tla ili drugog nekonsolidiranog (ne-
vezanog) površinskog materijala (britanski sinonim
pridjevnog oblika je solid, kao solid rock.
behind-pipe reserves – neiskorištavane rezerve ot-
krivene bušenjem. Rezerve sirove nafte i prirodnog
plina koje su otkrivene (utvrđene) bušenjem ali se
nikada nisu iskorištavale. Pojam se obično odnosi na
guste formacije niske permeabilnosti čije iskorišta-
vanje u danom frenutku nije ekonomično (s poveća-
nom potražnjom za naftom i porastom njene cijene,
međutim, mogu postati u budućnosti zanimljive za
proizvodnju). Iskorištavanje tih rezervi je predviđe-
no postojećim bušotinama (uz radove njihova pre-
opremanja). Klasificiraju se kao dokazane razrađene
neiskorištavane rezerve (v. proved developed non-
producing reserves). Sinonimi: proved behind-pipe
reserves, proven behind-pipe reserves, reserves behind
pipe.
behind the pipe – otkriveno bušenjem. U doslovnom
prijevodu iza zaštitne kolone. Pojam označava rezer-
ve sirove nafte ili prirodnog plina koji su u bušotini
izolirani zaštitnom kolonom, tj. naftna ili plinska le-
žišta koja su raskrivena bušotinom ali se nisu iskori-
štavala (bušotina proizvodi ili je proizvodila iz drugih
ležišta). Obično se odnosi na guste formacije niske
permeabilnosti koje se, iako su utvrđene, ne iskori-
štavaju zbog neekonomične proizvodnje. Međutim,
u slučaju nestašice nafte i njene visoke cijene, mno-
ge od tih formacija mogu postati zanimljive za proi-
zvodnju; v. behind-pipe reserves.
belching – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine.
Izraz u žargonu, sinonim termina flowing by heads ili
heading flow (v.).
belching well – pulzirajuće (periodički) eruptirajuća bu-
šotina, v. belching.
B electrode – B elektroda. U elektrokarotaži – povratna
strujna elektroda sonde za otporsku elektrokarotažu
(strujna elektroda uzemljena na površini).
belemnites (Belemnitida) – belemniti. Izumrli red ce-
falopoda (glavonožaca, cephalopods). Karakterizirani
su dobro razvijenim unutarnjim skeletom (internal
shell) koji se sastoji od rostruma (guard), fragmokona
(phragmocone) i izduženog proostrakuma (proostra-
cum)u obliku mača. Tijelo belemnita je imalo deset
krakova (arms), a na svakom kraku dvostruki red ku-
kica (arm hooks). Provodni fosili (guide fossils). Strati-
grafska rasprostranjenost: karbon-eocen.
belemnoids (Belemnoidea) – belemnoidi. Opći termin
za označavanje svih cefalopoda dibranhijata (gla-
vonožaca dvoškržnjaka, coleoids, dibranchiates) koji
uključuju, osim belemnita (belemnites), forme s tro-
dijelnim proostrakumom (tripartite proostracum) i ta-
kođer forme sa životnom komorom (living chamber)
belling tool
i tentakulima (tentacles) bez kukica na krakovima
(arm hooks). Provodni fosili (guide fossils). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: mississippi-eocen.
belling tool – alatka za zvonoliko proširivanje kanala
bušotine. U procesu bušenja – tip alatke za proširi-
vanje bušotine (underreamer) koja se primjenjuje
za proširivanje njena kanala na nivou produktivne
zone. Opremljena je raširivim režućim krakovima
koji izrezuju zvonoliku šupljinu na dnu bušotine ne-
posredno ispod kolone uzlaznih cijevi ili eksploata-
cijske zaštitne kolone.
bell nipple – izljevna cijev ušća bušotine. Naprava s
proširenim (zvonolikim) vrhom koja se rabi za pri-
čvršćivanje površinskih fitinga glave zaštitne kolone
(casinghead) za kolonu zaštitnih cijevi bušotine. Na
jednom kraju ima navoje za navrtanje na zaštitnu
kolonu. Primjenjuje se iznad protuerupcijskog ure-
đaja (preventera, blowout preventer) ili kolone uro-
njene stojke (marine riser) za vođenje bušaćih alatki
u bušotinu. Opremljena je vodom povratnih fluida
(return line) za usmjeravanje njihova strujanja (cir-
kulacije) na vibracijska sita i priključkom za punjenje
bušotine. Sinonimi: flow nipple, mud riser.
bellows – mijeh. Tlačno osjetilni element ventila (za-
klopca) plinskog lifta (gas lift valve). Rastezanjem i
stlačivanjem izvršava sličnu funkciju kao membrana
(dijafragma) ventila. Osigurava površinu za djelova-
nje tlaka na ventil i pomicanje vretena ventila.
bellows-sealed valve – ventil s brtvljenjem mijehom.
Ventil s metalnim mijehovima pričvršćenim na nje-
govu stablu koji se šire i skupljaju kada se stablo kre-
će gore-dolje, odnosno, kada se ventil otvara i zatva-
ra. Primjenjuje se na cjevovodima za transport pare,
kemikalija ili drugih korozivnih tekućina.
bellows-type gas meter – protočno plinsko mjerilo s
mijehovima. Uobičajeni tip mjerila proizvodnje pli-
na koje rabi dva mijeha za mjerenje diferencijalnog
tlaka duž prigušnice. Mjedeni mijehovi se šire i stežu
pod utjecajem tlaka i aktiviraju diferencijalno pero.
Statično pero se pomiče Bourdonovom cijevi, a dija-
gram satnim mehanizmom.
bell-shaped distribution – normalna (Gaussova) razdi-
oba (distribucija), v. normal distribution.
bell socket – zvono za hvatanje, v. fishing bell.
belly band – sigurnosni pojas. U tehnici bušenja – pojas
pričvršćen za osigurano uže koji nose članovi posade
bušaćeg postrojenja (garniture) pri radu na visokim
ili opasnim mjestima na postrojenju. Sinonim: belly
buster.
belly buster – sigurnosni pojas, v. belly band.
belt – (1) remen. U strojarstvu – fleksibilni pojas za pri-
jenos snage ili gibanja između dviju remenica. (2) po-
jas. U ekologiji – (a) Visinski pojas ili zona vegetacije
od osnovice planine do njena vrha. (b) Pojas ili zona
bentoske vegetacije od nivoa mora do oceanskih
dubina.
belt-drive pumping unit – pumpni uređaj (njihalica)
s remenskim prijenosnikom. Pumpni uređaj naftne
bušotine koji rabi remenski prijenosnik (umjesto
reduktora) za smanjenje brzine i prijenos snage od
pogonskog motora na dubinsku pumpu.
Beltian – belt. Približni ekvivalent rifeja (v. Riphean).
Beltian orogeny – beltska orogeneza. Vjerojatna oro-
geneza koncem pretkambrija u zapadnom dijelu
Sjeverne Amerike koja se bazira na neskladnim od-
91 bending moment
nosima između serije Belt (Belt Series) i kambrijskim
stijenama u sjeverozapadnoj Montani. Postojanje
orogeneze u to pretpostavljeno vrijeme izaziva sum-
nju – slojevi koji prekrivaju stijene serije Belt su sred-
njokambrijske starosti ili mlađi, dok je starost same
serije Belt znatno veća od 900 milijuna godina (kako
je danas utvrđeno radiometrijskim datiranjem).
Osim toga, te su stijene dalje prema zapadu nesklad-
no prekrivene debelim sekvencijama (naslagama)
mlađih pretkambrijskih slojeva.
belt of cementation – zona cementacije, v. zone of ce-
mentation.
belt of soil moisture – pojas vlage (vlažnosti, vode) tla,
v. belt of soil water.
belt of soil water – pojas vode (vlage, vlažnosti) tla.
Gornji dio zone aeracije ili prozračne zone (v. zone of
aeration) koja je odozgo ograničena površinom ze-
mlje (tla) a odozdo srednjim pojasom (dijelom zone
aeracije koji se nalazi između zone vode tla i kapi-
larnog obruba – v. intermediate belt). U pojasu vode
ili vlage tla se nalazi korijenje bilja i voda (vlaga) ne-
ophodna za rast bilja. Sinonimi: belt of soil moisture,
discrete-film zone, soil-water belt, soil-water zone, zone
of soil water.
belt of weathering – zona trošenja (raspadanja), v.
zone of weathering.
bench – (1) izbočina, benč. U geologiji – (a) plažna plat-
forma, v. wave-cut bench. (b) Gotovo horizontalna
platforma koja se nalazi približno na nivou maksi-
malno visoke vode na strani umjetnog nasipa okre-
nutoj prema oceanu. (2) terasa. U geomorfologiji –
dugački, uski i gotovo horizontalni ili blago nagnuti
pojas ili platforma građeni od zemlje ili stijena i obru-
bljeni strmijim padinama odozdo i odozgo. Nastaje
diferencijalnom erozijom stijena različite otpornosti
ili pri promjeni baze erozije. Također, mala terasa ili
terasasta platforma koja remeti kontinuitet padine i
također erodirana površina temeljnih stijena između
bokova (stijenki) doline. Termin se katkada rabi za
označavanje oblika reljefa koji su nastali kao poslje-
dica erozije tvrdih stijena, za razliku od oblika reljefa
(poput terase – v. terrace) nastalih na nekonsolidira-
nim (nevezanim) materijalima.
benchmark crude (crude oil) – etalonska (bazna, refe-
rentna) sirova nafta, v. marker crude oil.
benchmark price of crude oil – cijena etalonske (refe-
rentne) sirove nafte, v. marker crude oil price.
bend – okuka, zavoj. (1) Zakrivljenost ili savijanje korita
ili toka rijeka koji se još nisu razvili u meandar. Tako-
đer, dio (područje) kopna koji je djelomično okružen
okukom ili meandrom. (2) Zakrivljeni dio jezera, uva-
le ili obalne linije.
bend folding – lažno nabiranje, v. false folding.
bend gliding – klizanje po savijenim plohama. U ge-
ologiji – klizanje materijala po plohama koje su sa-
vijene oko neke osi. Obično se odnosi na klizanje u
sićušnim razmjerima, ali se također može odnositi
na klizanje po plohama slojevitosti (stratifikacije) ili
drugim plohama tijekom nabiranja pri klizanju i savi-
janju (flexural slip folding).
bending forces – sile savijanja, savojne sile. U geologi-
ji – sile koje djeluju okomito na slojeve sedimentnih
stijena.
bending moment – moment savijanja. U procesu bu-
šenja – moment sila koji nastoji saviti kolonu bušaćih
bending of strata
alatki (drill string) ili kruti alat (dubinski bušaći sklop
– bottom-hole assembly), v. bending stress.
bending of strata – savijanje slojeva, v. folding.
bending-strength ratio – koeficijent čvrstoće na sa-
vijanje. Odnos (omjer) polarnih momenata inercije
(tromosti) ženskog (unutarnjeg) i muškog (vanjskog)
navoja spoja u kritičnim presjecima (presjecima u
kojima najčešće dolazi do loma navojnog spoja).
bending stress – naprezanje savijanja, savojno napre-
zanje. U procesu bušenja – naprezanje kojem je pod-
vrgnuta bušaća šipka kada dolazi do njena izvijanja
pri čemu je svaki poprečni presjek šipke podvrgnut
djelovanju momenta savijanja (bending moment)
koje na jednoj strani šipke stvara vlačno naprezanje
(tensile stress), a na drugoj strani tlačno naprezanje
(compressive stress). Kako bušaća šipka rotira, dola-
zi do obrata tih naprezanja što, prema tome, može
uzrokovati zamor materijala.
benthic – bentoski, bentosni. Koji pripada ili živi na dnu
ili na najvećim dubinama velikog vodenog tijela, koji
se odnosi na bentos (v. benthos) i životnu sredinu
bentosa. Sinonim: benthonic, demersal.
benthic organisms – bentoski organizmi, bentos, v.
benthos, 1.
benthogene – bentogen. Termin koji označava sedi-
mente nastale ili nakupljanjem izumrlih bentosnih
biljaka i životinja ili kemijskom precipitacijom na
morskom dnu.
benthonic – bentoski, bentosni, v. benthic.
benthonic organisms – bentoski organizmi, bentos, v.
benthos, 1.
benthos – (1) bentos, bentoski organizmi. U ekologiji –
skupni naziv za sve sedentarne (sjedilačke) životinj-
ske i biljne organizme koji žive na morskom ili ocean-
skom dnu ili u sedimentima na dnu. U bentos mogu
biti uključene i neke vrste riba koje su tijesno s njime
povezane. Sinonimi: benthic organisms, benthonic or-
ganisms. (2) bentos. U oceanografiji – dno ili najdublji
dio mora ili oceana.
bentonite – bentonit. (1) Meka, plastična i porozna sti-
jena svijetle boje koja je uglavnom sastavljena od
vrlo sitnih minerala gline iz skupine monmorijonita
(smektita, montmorillonite group, smectite group) s
primjesom koloidnog silicij-dioksida. Nastaje devitri-
fikacijom i pratećom kemijskom alteracijom (mijenja-
njem) staklastog eruptivnog materijala – obično tufa
(pršinca) ili vulkanskog pepela. često sadrži akcesor-
na kristalna zrna koja su prvobitno bila fenokristali
u matičnoj stijeni. Boja bentonita varira od bijele do
svjetlozelene i svjetloplave kada je svjež i postupno
se mijenja u žutu, crvenu ili smeđu nakon trošenja
(raspadanja). Opipa je masna i sapunasta, zrnatost
se ne osjeća. Bentonit obično posjeduje sposobnost
(svojstvo) apsorbiranja velikih količina vode što je
praćeno znatnim povećanjem njegova volumena
(oko osam puta). Termin bentonite je prvi puta bio
davno primijenjen kao zamjena za termin taylorite
(tejlorit) koji se rabio za označavanje sedimenata
gline kredne starosti u formaciji Benton (istočni
Wyoming, SAD). Sinonimi: amargosite, mineral soap,
soap clay, volcanic clay. (2) Komercijalni termin koji
se primjenjuje za označavanje bilo kojeg ležišta ša-
reno obojene gline (osobito ležišta bentonita) koja
sadrži montmorillonit (smektit) kao glavni mineral,
posjeduje vrlo veliku ukupnu specifičnu površinu i
92 berg
karakterizirana je ili sposobnošću bubrenja u vodi
ili svojstvom da se može gasiti i aktivirati kiselinom
te se uglavnom rabi za pripravljanje isplaka. (3) Opći
termin koji se primjenjuje za označavanje svakog
tipa gline sastavljene pretežito od glinenog minerala
smektita koji određuje njena fizikalna svojstva.
bentonite drilling mud – bentonitska isplaka (bušaća
isplaka), v. drilling mud.
bentonite mud – bentonitska isplaka (bušaća isplaka),
v. drilling mud.
bentonite yield – prinos bentonita (gline), v. clay yield.
bentonitic arkose – bentonitska arkoza. Vrsta stijene,
pjeskoviti vulkanski pepeo (sandy volcanic ash) koji
sadrži manje od 25% minerala bentonitske gline; v.
arkosic bentonite.
bent sub – kosi prijelaznik. U procesu bušenja – prije-
laznik za skretanje (promjenu smjera, odnosno ot-
klanjanje smjera od vertikale) kanala bušotine pri
orijentiranom (koso usmjerenom) bušenju. Postavlja
se u bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring)
iznad dubinskog isplačnog motora (downhole mud
motor) ili turbine (turbine motor), odnosno između
najdonje teške šipke (drill collar) i motora. Kut otklo-
na prijelaznika varira od 1,5 do 3 stupnja i više i može
biti konstantan (fixed-angle bent sub) ili promjenljiv
(podesiv) tijekom bušenja (adjustable bent sub). Pri-
mjenom prijelaznika s podesivim kutom otklona se
uštedi na vremenu spuštanja i izvlačenja (vađenja)
bušaće kolone radi zamjene prijelaznika sa stalnim
kutom otklona kada je to potrebno. Kosi prijelaznik
se također može rabiti kao dio kolone alatki za in-
strumentaciju (fishing string), za usmjeravanje alatke
za hvatanje pod pravilnim kutom prema predmetu
koji treba izvaditi iz bušotine. Sinonimi: angle sub,
crooked sub, offset sub.
benzene – benzen, benzol. Najjednostavniji aromatski
ugljikovodik i prvi član homolognog reda aromat-
skih ugljikovodika. Bezbojna, lakohlapljiva i zapaljiva
tekućina. U benzenu je utvrđena struktura u obliku
nezasićenog zatvorenog prstena poznata pod nazi-
vom benzenski prsten (sa šest ugljikovih atoma, ben-
zene ring). Benzen se nalazi u svim sirovim naftama
(osim izvjetrelih). Sinonim: benzol.
benzene hydrocarbons – ugljikovodici benzolovog
(aromatskog) reda, benzeni, aromati, v. aromatics.
benzene series of hydrocarbons – benzenski niz
ugljikovodika. Skupina tekućih i čvrstih (krutih) aro-
matskih ugljikovodika (v. aromatics) koji sadrže ben-
zenski (benzolov) prsten. U skupinu spadaju benzen
(najjednostavniji član niza) i njegovi homolozi.
benzol – (1) benzol, benzen, v. benzene. (2) benzol. Ko-
mercijalni (trgovački) oblik benzena koji se sastoji
najmanje od 80% benzena ali također sadrži njegove
homologe – toluol i ksilol.
Berea Sandstone – pješčenjak Berea. Tip pješčenjaka
građenog od kvarcnog pijeska i pretežito od zrna
veličine (promjera) čestice pijeska vezanih silicij-di-
oksidom. Zasićen je naftom i vodom i zaliježe kao
bazični član misisipija (Mississippian) u američkim
saveznim državama Ohio i Michigan. Zbog relativno
visoke poroznosti i permeabilnosti dobra je ležišna
stijena. Uzorci pješčenjaka Berea se već 30 godina ši-
roko rabe u naftnoj industriji za razna laboratorijska
istraživanja.
berg – ledeni brijeg, v. iceberg.
berm
berm – pješčana greda, berm. U geologiji – niska, ne-
kontinuirana, gotovo horizontalna ili prema kopnu
blago nagnuta pješčana izbočina ili uska pješčana
terasa na stražnjem žalu, formirane od materijala do-
nesenog i nataloženog olujnim valovima. Neki pje-
ščani žali nemaju pješčane grede, dok drugi mogu
imati jednu ili nekoliko. Sinonimi: backshore, back-
shore terrace, beach berm.
berm crest – greben pješčane grede, greben berma.
Vanjski ili prema strani mora okrenuti rub (granica)
pješčane grede (berma) i obično njen najviši dio na
žalu (plaži), linija presjecišta dviju greda ili grede i
prednjeg žala. Greben pješčane grede koja je najbli-
ža moru, razdvaja prednji žal od stražnjeg. Sinonimi:
berm edge, crest; v. beach crest, berm.
berm edge – greben pješčane grede, v. berm crest.
bernstein – jantar, v. amber, 1.
Berriasian, Berriasian stage – berijas, berrias. Strati-
grafski kat najdonjeg dijela donje krede (lowermost
Lower Cretaceous) u Europi – iznad jurskog kata ti-
ton-gornja volga (Tithonian-Upper Volgian), a ispod
valendisa (Valanginian). Obuhvaća vremenski raspon
od prije 135 do 131 (ili 140 do 135) milijun godina.
beryllium-10 age method – berilijeva metoda datira-
nja. Metoda datiranja ili određivanja geološke staro-
sti koja se bazira na mjerenju aktivnosti berilija-10
(vrijeme poluraspada ili poluživot je 1,5 milijuna
godina). Primjenjuje se za datiranje dubokomorskih
sedimenata (deep-sea sediments) i određivanje brzi-
na sedimentacije (sedimentation rates).
beta – beta. (1) U mineralogiji – prefiks koji označava
jedan od dvaju ili više uzajamno tijesno povezanih
minerala i opisuje njegova posebna fizička svojstva
(osobito polimorfna modifikacija). Prefiksom beta
se osobito označava mineral koji je stabilan pri tem-
peraturi između temperatura karakterističnih za
njegovu alfa i gama polimorfnu modifikaciju – na
primjer, beta-kristobalit koji je visokotemperaturna
kubična polimorfna modifikacija kristobalita. Neki
se mineralozi, međutim, pridržavaju suprotne kon-
vencije, tj rabe prefiks beta u obratnom smislu – za
označavanje niskotemperaturne faze, na primjer,
beta-karnegit, triklinska faza karnegita koja se for-
mira iz alfa-karnegita pri temperaturama nižim od
690 °C; v. alpha, gamma. (2) U kristalografiji – (a)
Srednji indeks refrakcije (loma) u dvoosnim kristali-
ma. (b) Kut između kristalografskih osi a i c.; v. alpha,
gamma.
Beta model – Beta («black oil») model, v. black-oil mo-
del.
beta quartz – beta-kvarc, visokotemperaturni kvarc.
Polimorfna modifikacija kvarca koja je stabilna pri
temperaturama od 573 °C do 870 °C i ima jednu ver-
tikalnu os simetrije 6. reda i šest horizontalnih osi si-
metrije 2. reda te niži indeks refrakcije (loma) i manji
dvolom od alfa-kvarca. Sreće se u obliku fenokristala
u kvarcnim porfirima, pisanom granitu i granitnim
pegmatitima. Sinonim: high quartz
BHA – dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). Skra-
ćenica termina bottomhole assembly (v.).
BHC sonic log – kompenzirana akustička (zvučna) karo-
taža, v. borehole compensated acoustilog.
Biarritzian – bijaric, biarritz. Stratigrafski kat gornjeg di-
jela srednjeg eocena (upper Middle Eocene) u Europi,
u biti ekvivalent bartona (Bartonian).
93 Bingham plastic fluid
biaxial – dvoosan. U kristalografiji – termin koji označa-
va kristale s dvije optičke osi (optički dvoosne krista-
le) i tri indeksa refrakcije (loma), na primjer kristale
monoklinske, triklinske i rompske singonije.
biaxial stress – dvoosno naprezanje. Stanje u kojem po-
stoje tri uzajamno okomita glavna naprezanja – dva
djeluju u istoj ravnini, a treće naprezanje je jednako
nuli.
bicone bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto, v. two-cone
drilling bit.
bifurcation – (1) bifurkacija, račvanje. Grananje ili raz-
dvajanje potoka na dva dijela. (2) odvojak, račva. Gra-
na potoka formirana bifurkacijom (račvanjem).
big-eye (big-eyed) bit – bušaće dlijeto s ekscentričnom
mlaznicom. Dlijeto za rotacijsko bušenje (rotary drill
bit) s jednom mlaznicom čiji je promjer veći od pro-
mjera ostalih mlaznica. Primjenjuje se za skretanje
smjera kanala bušotine hidrauličkim djelovanjem
struje (mlaza) bušaće isplake.
big hole – bušotina velikog promjera. Bušotina u koju
se ugrađuje zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi,
casing) promjera većeg od 10 inča (25,4 cm).
big dole drilling – bušenje velikim promjerom, v. big
hole.
Biharian – bihar. Stratigrafski kat srednjeg kvartara
(Middle Quaternary) u Europi – iznad vilafranka (Villa-
franchian), a ispod olderburga (Olderburgian).
bimodal distribution – bimodalna distribucija (razdio-
ba). Distribucija (razdioba) frekvencije karakterizira-
na s dva lokalizirana moda (područja), od kojih svaki
ima višu frekvenciju događaja od drugih neposred-
no susjednih individuuma ili razreda (klasa); v. pol-
ymodal distribution.
bimodal sediment – bimodalni sediment. Sediment
čija distribucija veličine čestica ima dva maksimuma,
na primjer,, krupni aluvijalni šljunci.
binary sediment – binarni sediment. Sediment koji
se sastoji od smjese dviju komponenata ili krajnjih
članova, na primjer sediment sastavljen od jedne
klastične komponente (takve kao što je kvarc) i od
jedne kemijske komponente (kao što je kalcit) ili
agregat (smjesa) koji sadrži pijesak i šljunak.
binary system – binarni (dvojni) sustav. Svaki sustav
koji sadrži dvije glavne komponente, na primjer, su-
stav s magnezij-oksidom i silicij-dioksidom.
binder – cement, vezivo, vezivna masa. U geologiji –
materijal koji proizvodi cementaciju (vezivanje) ne-
konsolidiranih (rastresitih, rahlih) sedimenata, na pri-
mjer, mineralni cement (vezivo) koji se precipitirao u
pornom prostoru između zrna (u međuzrnskim po-
rama) i drži zrna zajedno ili primarni glinoviti matriks
(materijal) koji ispunjava šupljine između zrna.
bindstone – bindston. Tip rifogene stijene (v. reef rock)
ili baundstona (v. boundstone) sastavljenih od li-
snatih kolonija koje okoravaju (inkrustiraju) velike
fragmente fosila ili finije sedimente formirajući slo-
jevitu masu (djelomično skeletnu, a djelomično bio-
klastičnu); v. coverstone, cruststone.
Bingham plastic fluid – Binghamov plastični fluid. Ne-
newtonski fluid (non-Newtonian fluid) koji ne struji
dok se ne primijeni tlak ili smično naprezanje (shear
stress) jednaki granici tečenja (yield point). Nakon što
je postignuta granica tečenja, naprezanje i deforma-
cija su linearni s konstantnom plastičnom viskozno-
šću. Primjer Binghamova plastičnog fluida je bušaća
binodal curve
isplaka (drilling mud) za razliku od newtonskih fluida,
kao što su voda i sirova nafta (crude oil).
binodal curve – binodalna krivulja. Krivulja na trojnom
(ternarnom) dijagramu faznog stanja koja odvaja
jednofazno područje od dvofaznog; v. ternary dia-
gram.
bioaccumulated limestone – organogeni vapnenac
(vapnenjak). Tip vapnenca koji se uglavnom sastoji
od ljuštura i drugog fosilnog materijala od ostataka
priraslih (sesilnih), ali ne i kolonijskih organizama
i većinom je akumuliran na mjestu formiranja. Ka-
rakteriziran je obiljem nezdrobljenih i nesortiranih
fosila i različitih organskih komponenata (spojeva) te
neznatnim sadržajem finozrnastog matriksa; v. bio-
constructed limestone.
biocalcarenite – biokalkarenit. Kalkarenit (v. calcare-
nite) koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila, na
primjer, krinoidni vapnenac (crinoidal limestone).
biocalcilite – biokalcilit, v. biocalcilyte.
biocalcilutite – biokalcilutit. Kalcilutit (v. calcilutite) koji
sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila.
biocalcilyte – biokalcilit. Vapnenačka biogena klastič-
na (organogeno-klastična) stijena, kao što su koraljni
grebenski vapnenac ili ljušturasti (školjkasti) vapne-
nac ili vapneni mulj. Suvremeni oblik termina: biocal-
cilite.
biocalcirudite – biokalcirudit. Kalcirudit (v. calcirudite)
koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila.
biocalcisiltite – biokalcisiltit. Kalcisiltit (v. calcisiltite)
koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila.
biocenose, biocenosis – biocenoza, v. biocoenose.
biochemicak oxygen demand (BOD) – biokemijska
potrošnja kisika. Količina kisika (mjerena u dijelovi-
ma na milijun – ppm) koju aerobni mikroorganizmi
apsorbiraju iz vodene sredine bogate organskim
materijalom i koja se potroši u procesu izmjene tvari.
Sinonim: biological oxygen demand; v. chemical oxy-
gen demand.
biochemical rock – biokemijska stijena. Sedimentna
stijena (sedimentary rock) koja nastaje posredno ili
neposredno djelovanjem kemijskih procesa i ak-
tivnošću živih organizama, na primjer, bakterijske
željezne rude (bacterial iron ores) i neki vapnenci
(limestones).
biochronologic unit – biokronološka jedinica. (1) Vre-
menska podjela napravljena na bazi biostratigrafskih
ili vjerodostojnih paleontoloških podataka, jedinica
geološkog vremena (geokronološka jedinica, geolo-
gic-time unit) tijekom koje se odvijala sedimentacija
stijena koje pripadaju jednoj biostratigrafskoj jedi-
nici (biostratigraphic unit). Primjeri uključuju period
koji odgovara određenoj biostratigrafskoj zoni (bio-
stratigraphic zone) i biokron (ukupno vrijeme pred-
stavljeno biozonom, biochron) ekvivalentan krono-
stratigrafskoj biozoni (time-stratigraphic biozone). (2)
Termin koji se rabi kao zamjena za termine biostrati-
grafska i kronostratigrafska jedinica (biostratigraphic
unit, time-stratigraphic unit ) za označavanje jedinice
stijena (rock unit) tipskog lokaliteta definirane sugla-
snošću između specijalista na bazi onih podataka za
vremensku korelaciju koji su sadržani u stijenama i
koji su praktično geokronološki dragocjeni fosili. Bi-
okronološka jedinica je kronostratigrafska jedinica
(jedinica kronostratigrafske skale) koja se razmatra
kao biostratigrafska jedinica.
94 biodegradation
biochronology – biokronologija. Dio geokronologije
(v. geochronology) koji se osniva na relativnom dati-
ranju (određivanju relativne starosti, relative dating)
geoloških procesa (zbivanja) biostratigrafskim ili
paleontološkim metodama ili dokazima, na primjer,
izučavanjem uzajamnih odnosa geološkog vremena
i evolucije (razvoja) organskog svijeta; v. orthochro-
nology, parachronology.
biochronostratigraphic unit – biokronostratigrafska
jedinica. Termin za označavanje kronostratigrafske
jedinice (v. chronostratigraphic unit) koja je izdvoje-
na na bazi izučavanja ostataka fosila (na bazi fosilnih
dokaza).
biochronozone – biokronozona. Kronozona (v. chro-
nozone) koja se bazira na biostratigrafskoj jedinici (v.
biostratigraphic unit); v. lithochronozone.
biocide – biocid, baktericid, v. bactericide.
bioclast – bioklast. (1) Jedinični fragment fosila. (2) Ma-
terijal koji je nastao od potporne (noseće) ili zaštitne
strukture životinja ili biljaka neovisno o tome je li či-
tav ili fragmentiran.
bioclastic rock – bioklastična stijena. (1) Stijena koja se
uglavnom sastoji od fragmenata (odlomaka) nasta-
lih razaranjem otprije postojećih stijena, njihovim
mrvljenjem ili preradom djelovanjem živih orga-
nizama (poput korijenja biljaka ili glista). Stijena se
ne mora obvezno sastojati od organskog materijala.
Termin također obuhvaća tzv. umjetne stijene, kao
što su cement i beton. (2) Sedimentna stijena koja se
sastoji od fragmentiranih ili zdrobljenih ostataka or-
ganizama, na primjer, vapnenac građen od fragme-
nata ljuštura; v. biogenic rock.
biocoenose, biocoenosis – biocenoza, biološka asoci-
jacija, životna zajednica. (1) Skup (skupina) organiza-
ma (biljnih i životinjskih) koji žive kao jedna zajedni-
ca – tijesno povezani jedan s drugim na određenom
biotopu (staništu) – i formiraju prirodnu ekološku
jedinicu (zajednicu). Drugi oblici pisanja termina:
biocenose, biocenosis. (2) Skup ostataka fosila nađe-
nih na istom mjestu na kojem su ti organizmi živjeli.
Sinonim: life assemblage.
bioconstructed limestone – organogeni grebenski
vapnenac (vapnenjak). Tip vapnenca koji se sastoji
uglavnom od materijala nastalog životnom djelat-
nošću kolonijskih i pridnenih organizama (organiza-
ma kao što su alge, koralji, briozoi i stromatoporoidi).
Organizmi grade trodimenzijske skeletne tvorevine;
v. bioaccumulated limestone.
biocorrelation – biokorelacija. Prikazivanje sličnosti
sadržaja fosila i biostratigrafskog položaja između
geoloških jedinica; v. chronocorrelation, lithologic
correlation.
biodegradable drilling fluid – biorazgradivi bušaći
(isplačni) fluid. Ekološki prihvatljivi bušaći (isplačni)
fluid koji se rabi za bušenje na moru (odobalno bu-
šenje, offshore drilling). Baza fluida je ester deriviran
iz biljnog ulja. Posjeduje svojstva podmazivanja i sta-
bilizacije šejla, kao i bušaći fluid na bazi mineralnog
ulja (mineral-oil based drilling fluid).
biodegradation – (1) biološka (bakterijska) razgradnja
sirove nafte. Djelovanje aerobnih bakterija (katkada
i anaerobnih) koje rezultira teškom i vrlo viskoznom
naftom. Bakterije djeluju u prvom redu na normalne
alkane. (2) biološka (bakterijska) razgradnja polimera,
v. polymer biodegradation.
biodegradation of crude oil
biodegradation of crude oil – biološka (bakterijska)
razgradnja sirove nafte, v. biodegradation, 1.
bioerosion – bioerozija. Erozija (uklanjanje) konsolidi-
ranog mineralnog ili litičnog (kamenog) supstrata
neposrednom djelatnošću organizama.
biofacies – biofacijes, biološki facijes. (1) Potpodjela
stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) koja se ra-
zlikuje od susjednih potpodjela na bazi njenih fosila
(fosilne faune i flore) neovisno o nebiološkim osobi-
tostima (naročito o litologiji). Na primjer, biofacijes je
sedimentno tijelo ili masa stijena što su izdvojeni po
takvim karakteristikama koje nisu povezane s litolo-
gijom, kao što su taksonomska identičnost fosila ili
uvjeti njihova prebivališta. (2) Termin koji se primje-
njuje za označavanje lateralnih promjena paleonto-
loških karakteristika stratigrafskih jedinica – u tom
slučaju biofacijes izražava biološki aspekt ili karak-
ter (prirodu) fosila koje sadrže različiti facijesi neke
stratigrafske jedinice i smatra se izrazom lokalnih
bioloških uvjeta. Biofacijes se također definira kao
skup bioloških karakteristika sedimenata. (3) Odre-
đena zajednica (asocijacija) organizama (životinjskih
ili biljnih ili i jednih i drugih zajedno) koja je formira-
na pod jednim skupom uvjeta sredine u usporedbi s
drugom asocijacijom formiranom u isto vrijeme, ali
pod različitim uvjetima. Ekološka asocijacija fosila ili
fosilni zapis biocenoze. Sinonim (za sve definicije):
biological facies; v. facies.
biofacies map – karta biofacijesa (biološkog facijesa).
Karta facijesa (v. facies map), konstruirana na bazi pa-
leontoloških atributa (obilježja), koja prikazuje areal-
ne promjene po površini svih paleontoloških karak-
teristika dane stratigrafske jedinice. Može se bazirati
na rezultatima izučavanja odnosa između sadržaja
(količina) prisutnih fosilnih organizama.
biogas – bioplin. Svaki plin organskog podrijetla koji je
po sastavu pretežito metan – prirodni plin (natural
gas), močvarni (barski) plin (marsh gas) ili deponijski
plin (plin iz organske tvari odlagališta otpada, landfill
gas).
biogenesis – biogeneza. (1) Formiranje različitih tvore-
vina kao rezultat djelatnosti živih organizama, na pri-
mjer, nastanak koraljnih grebena (rifova, coral reefs).
(2) U biologiji – učenje (doktrina) prema kojem cjelo-
kupan život nastaje samo od živih organizama.
biogenetic rock – biogena stijena, v. biogenic rock.
biogenic – biogen. Koji je proizveden ili je nastao djelo-
vanjem organizama.
biogenic gas – biogeni (močvarni, barski) plin, v. marsh
gas.
biogenic rock – biogena stijena. Organska (organo-
gena) stijena (v. organic rock) koja je neposredno
nastala fiziološkom aktivnošću biljnih ili životinjskih
organizama. Primjeri biogenih stijena su koraljni gre-
beni (rifovi, coral reefs), ljušturni (školjkasti) vapnen-
ci (shelly limestones), pelagički mulj (pelagic ooze),
ugljen (coal) i treset (peat). Sinonimi: biogenetic rock,
biogenous rock; v. bioclastic rock, biolith, phytogenic
rock, zoogenic rock.
biogenous rock – biogena stijena, v. biogenic rock.
bioherm – bioherma. Humčasta, kupolasta, lećasta, gre-
benolika ili nekog drugog okruglog oblika organska
sedimentna tvorevina (masa stijena) izgrađena sesil-
nim (priraslim) organizmima, kao što su koralji, alge,
foraminifere (krednjaci), moluski (mekušci), gastro-
95 biologic weathering
podi (puževi) i stromatoporoidi, sastavljena u cijelo-
sti ili gotovo jedino od njihovih vapnenih ostataka
i zatvorena ili okružena stijenama različite litologije
(stijenama drugačijeg litološkog sastava), na primjer,
organski greben ili rif (organic reef) ili negrebenski
vapnenački humak (nonreef limestone mound). Sino-
nim: organic mound; v. biostrome.
biohermal – biohermni. Koji pripada biohermi (v. bio-
herm), na primjer, biohermni vapnenac (biohermal
limestone).
biohermite – biohermit. Tip vapnenca (vapnenjaka)
koji je sastavljen od fragmenata (odlomaka) bioher-
me (v. bioherm) i formira džepove ispunjavanja ili
padine pokrivene osulinom (plazinom) i povezane s
grebenima (rifovima). Termin biohermite se ranije ra-
bio za označavanje vapnenaca koji se danas opisuju
kao biolititi (v. biolithite).
biolite – biolit. (1) U sedimentologiji – (a) v. biolith. (b)
Zastarjeli naziv konkrecija koje su nastale djelatno-
šću živih organizama. (2) U mineralogiji – skupni
naziv minerala koji su formirani biološkom djelatno-
šću.
biolith – biolit. Stijena organskog podrijetla (građena
od materijala formiranog djelatnošću organizama) ili
stijena koja se sastoji od organskih ostataka (organ-
skog materijala), osobito biogena stijena (v. biogenic
rock). Sinonim: biolite; v. phytolith, zoolith.
biolithite – biolitit. Vapnenac izgrađen organizmima
(biljnim ili životinjskim) koji su rasli i nakon odumi-
ranja ostali na mjestu rasta. Karakteriziran je tvrdom
skeletnom osnovom od karbonatnog materijala koji
veže zrna alokema (alokemijskih sastojaka) i elemen-
te skeleta organizama. Tipičan je za jezgre (unutarnje
zone) grebena (rifova, reef cores). Pri uporabi termina
treba specificirati naziv glavnih stjenotvornih orga-
nizama, na primjer, koraljni biolitit (coral biolithite),
algalni biolitit ili biolitit algalnih livada (algal-mat
biolithite) ili rudistni biolitit (rudist biolithite); v. bio-
hermite.
biologically produced polymer – biopolimer, biološki
polimer, v. biopolymer.
biological marker – biološki (biokemijski) marker, bio-
marker, v. biologic marker.
biological oxygen demand – biokemijska potrošnja
kisika, v. biochemical oxygen demand.
biologic facies – biološki facijes, biofacijes. Sinonim ter-
mina biofacies (v.) u značenju u kakvom se on rabi u
ekologiji i stratigrafiji, na primjer, koraljni grebeni ili
rifovi (coral reefs) i školjkasti prudovi (shell banks) su
biološki facijesi karakterizirani samim organizmima
koji ih izgrađuju.
biologic marker – biološki (biokemijski) marker, bio-
marker. Spoj (kemijski fosil) ili svojstvo spoja koji su
nađeni u sirovoj nafti ili sedimentima i koji potvrđuju
biološko podrijetlo (postanak) tog spoja. Primjer su
normalni alkani (normal alkanes) iz biljnih voskova
(plant waxes), masnih kiselina (fatty acids) i porfirina
(porphyrins).
biologic time scale – biološka skala vremena. Nekalibri-
rana skala geološkog vremena (v. geologic time scale)
koja se bazira na evoluciji (razvoju) organskog svijeta
i prikazuje relativni redoslijed zbivanja (događaja); v.
relative time scale.
biologic weathering – biološko trošenje (raspadanje), v.
organic weathering.
biomarker
biomarker – biomarker, biološki(biokemijski) marker, v.
biologic marker.
biomass – biomasa. Količina žive materije na danom
području. Izražava se kao težina (ili volumen) orga-
nizama po jedinici površine (ili volumena) okolne
sredine. Sinonim: standing crop.
biomicrite – biomikrit. Tip vapnenca (limestone) koji
se sastoji od fragmenata (detrita) skeleta (skeletal
debris) i karbonatnog mulja (carbonate mud) u ra-
zličitim količinskim omjerima – osobito vapnenac
koji sadrži manje od 25% intraklastičnog materijala
(intraklasta) i manje od 25% oolita, s omjerom (od-
nosom) volumena fosila i fragmenata fosila i volu-
mena peleta većim od 3:1 te s većom zastupljenošću
karbonatno-muljevitog matriksa (carbonate-mud
matrix) u usporedbi sa sparitnim kalcitnim vezivom
(sparry-calcite cement). Biomikriti su karakteristični
za sredine s relativno niskom fizičkom energijom.
Pri uporabi termina treba specificirati glavne stje-
notvorne organizme, na primjer krinoidni biomikrit
(crinoid biomicrite) ili brahiopodni biomikrit (brachi-
opod biomicrite).
biomicrorudite – biomikrorudit. Biomikrit (v. biomi-
crite) koji sadrži fosile ili fragmente fosila promjera
većeg od 1 mm.
biomicrosparite – biomikrosparit. Biomikrit (v. biomi-
crite) u kojem je karbonatno-muljeviti matriks pre-
kristaliziran u mikrospat (mikrokalcit – v. microspar).
Mikrosparit (v. microsparite) koji sadrži fosile ili fra-
gmente fosila.
biopelite – biopelit. Organski pelit, osobito crni šejl (v.
black shale).
biopelmicrite – biopelmikrit. Vapnenac (limestone) koji
je po sadržaju srednji između biomikrita (v. biomi-
crite) i pelmikrita (v. pelmicrite), osobito vapnenac
sa sadržajem intraklastičnog materijala (intraklasta)
manjim od 25%, sa sadržajem oolita također manjim
od 25%, s omjerom volumena fosila i fragmenata
fosila i volumena peleta u rasponu od 3:1 do 1:3, te
s većom zastupljenošću karbonatno-muljevitog ma-
triksa (mikrita, carbonate-mud matrix, micrite) u us-
poredbi sa sparitnim kalcitnim cementom (vezivom,
sparry-calcite cement).
biopelsparite – biopelsparit. Vapnenac (limestone) po
sadržaju srednji između biosparita (v. biosparite) i
pelsparita (v. pelsparite), osobito vapnenac koji sadr-
ži manje od 25% intraklastičnog materijala (intrakla-
sta) i manje od 25% oolita, s omjerom volumena fo-
sila i fragmenata fosila i volumena peleta u rasponu
od 3:1 do 1:3 te s većom zastupljenošću sparitnog
kalcitnog cementa (veziva, sparry-calcite cement) u
usporedbi s karbonatno-muljevitim matriksom (mi-
kritom, carbonate-mud matrix, micrite).
biopolymer – biopolimer, biološki polimer. Ugljikohi-
drat velike molekularne težine proizveden bakterija-
ma. Sinonim: biologically produced polymer.
biosiliceous ooze – biokremenasti mulj. Dubokomor-
ski mulj (deep-sea ooze) koji se pretežito sastoji od
kremenih mikrofosila poput dijatomeja, radiolarija i
silikoflagelata.
biosparite – biosparit. Tip vapnenca (limestone) koji se
sastoji od promjenljivih količina fragmenata skeleta i
čistog kalcita, osobito vapnenac koji sadrži manje od
25% intraklastičnog materijala (intraklasta) i manje
od 25% oolita, s omjerom volumena fosila i fragme-
96 bioturbation
nata fosila i volumena peleta većim od 3:1 te s većom
zastupljenošću sparitnog kalcitnog cementa (veziva,
sparry-calcite cement) u usporedbi s karbonatno-mu-
ljevitim matriksom (mikritom, carbonate-mud matrix,
micrite). Biosparit je općenito karakterističan vapne-
nac za karbonatne sredine s visokom energijom, pri
čemu sparitni kalcit obično čini cement (vezivo) koji
ispunjava pore. Teksturnom podjelom biospariti se
mogu klasificirati kao sortirani (sorted biosparite),
nesortirani (unsorted biosparite) i zaobljeni (rounded
biosparite). Pri uporabi termina treba specificirati
glavne stjenotvorne organizme, na primjer, trilobitni
biosparit (trilobite biosparite) ili pelecipodni biosparit
(pelecypod biosparite).
biosparrudite – biosparudit. Biosparit (v. biosparite)
koji sadrži fosile ili fragmente fosila promjera većeg
od 1 milimetra.
biostratic unit – biostratigrafska jedinica, v. biostrati-
graphic unit.
biostratigraphic classification – biostratigrafska klasi-
fikacija. Svrstavanje slojeva u jedinice na bazi sadrža-
ja fosila u njima.
biostratigraphic unit – biostratigrafska jedinica. Sloje-
vi (naslage) stijena koji su definirani prema sadržaju
fosila u njima ili paleontološkim karakteristikama i na
taj način diferencirane od susjednih slojeva. Granice
biostratigrafskih jedinica se mogu, ali ne moraju,
poklapati s granicama litostratigrafskih jedinica (li-
thostratigraphic unit). Osnovna jedinica je biozona
(v. biozone). Sinonim: biostratic unit; v. acme zone,
assemblage zone, concurrent range zone, interval
zone, lineage zone, Oppel zone, range zone.
biostratigraphic zone – biozona, v. biozone.
biostratigraphy – biostratigrafija. Stratigrafija koja se
osniva na paleontološkim karakteristikama stijena ili
stratigrafija s paleontološkim metodama – osobito
izdvajanje i raščlanjivanje pojedinih jedinica stijena
na bazi izučavanja i opisa fosila u njima; v. stratigrap-
hic paleontology.
biostromal – biostromni. Koji pripada biostromi (v. bio-
strome), na primjer biostromni vapnenac (biostromal
limestone).
biostrome – biostroma. Masa stijena koja je jasno
uslojena (slojevita) i rasprostranjena na velikom pro-
storu ili široko lećasta i nalik na pokrov (nema oblik
humka ili leće), izgrađena i sastavljena uglavnom od
ostataka sesilnih (priraslih) organizama. Biostrome
mogu biti sloj ljuštura, krinoida ili koralja, suvremeni
greben (rif ) u stadiju formiranja ili čak sloj ugljena;
v. bioherm.
biotite – biotit, crni (željezni, magnezijski) tinjac (liskun).
(1) Široko rasprostranjen i važan stjenotvorni mineral
iz skupine tinjaca (liskuna). Obično je crne, tamnosme-
đe ili tamnozelene boje i čini komponentu kristalastih
stijena (bilo u obliku primarnih kristala u eruptivnim
ili magmatskim stijenama svih tipova, bilo u obliku
produkta metamorfizma u gnajsima i kristalastim
škriljavcima) ili klastičnu komponentu pješčenjaka i
drugih sedimentnih stijena. Biotit je koristan mineral
za određivanje apsolutne geološke starosti kalijsko-
argonovom metodom. (2) Opći termin za označava-
nje svih magnezijsko-željeznih tinjaca (liskuna). Sino-
nimi: black mica, iron mica, magnesia mica.
bioturbation – bioturbacija. Prekopavanje i miješanje
taloga organizmima.
biozone
biozone – biozona, zona. Slojno tijelo, osnovna jedi-
nica u biostratigrafskoj klasifikaciji slojeva (v. bio-
stratigraphic classification). Osniva se na razlikama
u fosilnom sadržaju stijena u vertikalnom (vremen-
skom) smislu. Razlikuju se tri glavna tipa biozona –
intervalna zona (v. interval zone), zajednišna zona (v.
assemblage zone) i vršna zona (v. acme zone). Sino-
nim: biostratigraphic zone.
bird-foot delta – delta »ptičja noga« (tipa »ptičja noga«).
Delta formirana mnogobrojnim odvojcima čije su
obale građene od prirodnih riječnih nasipa. Isturena
je prema moru i u tlocrtu nalikuje na raširenu pan-
džu ptice. Primjer je delta rijeke Mississippi (SAD).
Sinonimi: bird’s-foot delta, digitate delta.
bird-hipped dinosaurs – ornitishije, pticoliki gmazovi,
v. ornithischians.
bird’s eye, birdseye – »ptičje oko«. Točka, mjehurić,
cjevčica ili nepravilna pjega sparitnog kalcita (sparry
calcite) koji se obično nalaze u vapnencima (kao što
su dismikriti – v. dismicrite) i nekim dolomitima kao
precipitat koji ispunjava šupljine nastale lokalnim
poremećajima homogenosti sedimenata, na primjer,
kao rezultat djelatnosti algi ili rovajućih organizama,
oslobađanja plinskih mjehurića, stvaranja pukotina
pri kompakciji (zbijanju) sedimenata, klizanja mekih
sedimenata, prerade sedimenata ili utjecaja korije-
nja bilja. Termin se također primjenjuje za označava-
nje poroznosti koja je formirana prisutnošću «ptičjih
očiju» u stijeni. Sinonim: calcite eye.
bird’s eye limestone – vapnenac s »ptičjim okom«, v.
dismicrite.
bird’s-foot delta – delta »ptičja noga«, v. bird-foot del-
ta.
birefraction – dvolom, v. birefringence.
birefringence – dvolom. Sposobnost kristala (osim kri-
stala kubične singonije) za cijepanje snopa obične
svjetlosti na dva snopa koji se šire rezličitim brzina-
ma. Razlika između najvećeg i najmanjeg indeksa re-
frakcije (loma) kristala. Sinonimi: birefraction, double
refraction.
birefringent crystal – dvolomni kristal. Kristal koji po-
kazuje svojstvo dvoloma (v. birefringence). Takav kri-
stal ima više od jednog indeksa refrakcije ili loma (v.
index of refraction).
bisilicate – metasilikat, v. metasilicate.
bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
bit balling – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg dlije-
ta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. balling the
bit.
bit basket – pauk za hvatanje, v. junk basket.
bit bearing – ležaj bušaćeg dlijeta, v. bearing, bearing
assembly of rolling cutter bit.
bit bearing wear – habanje ležajeva bušaćeg dlijeta.
Trošenje i oštećenje ležajeva dlijeta tijekom bušenja
formacija. Procjena stupnja habanja na bušaćem
postrojenju je vrlo otežana – dlijeto bi se moralo de-
montirati da bi se utvrdilo stanje ležajeva. Ispitivanje
otupljenog dlijeta će samo pokazati jesu li ležajevi
oštećeni ili nisu. Kada se habanje ležajeva ne može
utvrditi, tada se ono obično procjenjuje prema vre-
menu životnog vijeka ležaja (prema broju sati koliko
bi ležajevi trebali trajati). Oštećenje ležajeva obično
rezultira «blokadom» jednog ili više žrvanja tako da
više ne mogu rotirati i ekstremnim labavljenjem jed-
nog ili više žrvanja. Na habanje ležajeva dlijeta utječu
97 bit matrix
brzina rotacije (obično se pretpostavlja da se životni
vijek ležaja linearno mijenja s brzinom rotacije), op-
terećenje na dlijeto, hidrauličko djelovanje bušaćeg
(isplačnog) fluida i njegova svojstva (prevelika brzina
mlaza fluida može oštetiti ležajeve) i tip ležaja.
bit body – tijelo bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body.
bit box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje bušaćeg
dlijeta, v. bit breaker.
bit breaker – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje bu-
šaćeg dlijeta. Teška metalna ploča koja se postavlja u
potporanj klinova vrtaćeg stola (rotora, bowl) i služi
za navrtanje (screw, make up) i odvrtanje (unscrew,
break out) bušaćeg dlijeta od kolone bušaćih alatki
(drillstring) njenom rotacijom. Dimenzije ploča od-
govaraju promjerima dlijeta. Sinonimi: bit box, bit
breaker box, breaker plate, breakout box.
bit breaker box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje
bušaćeg dlijeta, v. bit breaker.
bit deflection – otklon bušaćeg dlijeta. U procesu bu-
šenja – odstupanje smjera bušaćeg dlijeta od smjera
bušotine (kanala bušotine) koje je često uzrokovano
nagibom slojeva tvrdih stijena. Ako je nagib (kut na-
giba) tvrdog sloja veći od 45°, otklon dlijeta je opće-
nito niz nagib sloja, dok je pri nagibu sloja manjem
od 45° otklon dlijeta uz nagib. Sinonim: deflection of
a bit.
bit deplugger – uređaj za čišćenje bušaćeg dlijeta. U
procesu bušenja jezgre – uređaj sličan otkidaču
jezgre koji je pričvršćen za dno unutarnje jezgrene
cijevi i služi za čišćenje kanala mlaznica bušaćeg dli-
jeta od gline, čestica i krhotina probušenih stijena ili
drugog materijala.
bit floundering – smanjenje brzine bušenja zbog nedje-
lotvornog ispiranja dna bušotine. Pad brzine bušenja
(penetration rate) dlijeta zbog smanjene efikasnosti
njegova čišćenja od krhotina i čestica probušenih
stijena pri ekstremno velikom opterećenju dlijeta
(težini na dlijeto) i/ili smanjena kapaciteta ispiranja
kanala bušotine, pa dlijeto ponovno usitnjava već
nastale (izbušene) krhotine stijena.
bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto. Okrugli
prsten kojim se određuje smanjenje vanjskog pro-
mjera bušaćeg dlijeta (stupnja istrošenosti dlijeta) u
odnosu na specificirani dopušteni promjer. Sinonimi:
drill bit gage, drill tool gage.
bit gauge wear – habanje profila bušaćeg dlijeta. Gubi-
tak promjera bušaćeg dlijeta zbog njegova trošenja
u procesu bušenja formacija. Kada se dlijeto preko-
mjerno haba u bazi žrvnja, ono će bušiti smanjenim
promjerom što može uzrokovati oštećenje sljedećeg
dlijeta koje se spusti u suženi kanal bušotine. Stupanj
habanja profila (gubitka promjera) dlijeta se određu-
je prstenastim kalibrom i mjernim ravnalom.
bit hydraulic horsepower – hidraulička snaga na buša-
ćem dlijetu, v. drilling bit hydraulic horsepower.
bit leg – šapa bušaćeg dlijeta. Dio tijela žrvanjskog bu-
šaćeg dlijeta (v. drilling bit body) koji drži osovinu
žrvnja (pin) i ležaj žrvnja (journal) oko kojeg žrvanj
rotira. Na primjer, trožrvanjsko bušaće dlijeto (tricone
bit) ima tri šape. Svaka šapa ima kanal za cirkulaciju
bušaćeg (isplačnog) fluida. Sinonim: drill-bit leg.
bit load – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg dlijeta),
v. weight on bit.
bit matrix – matrica bušaćeg dlijeta. Materijal na dija-
mantskom i polikristalnom dijamantskom bušaćem
bit mechanical horsepower
dlijetu (v. diamond drilling bit, polycrystalline dia-
mond compact bit) koji služi za držanje (nošenje) di-
jamanata na dlijetu. Matrica je često od praškastog i
taljenog volframovog karbida.
bit mechanical horsepower – mehanička snaga na bu-
šaćem dlijetu, v. drilling bit mechanical horsepower.
bit pin – osovina žrvnja bušaćeg dlijeta, v. drilling bit
body.
bit record – zapisnik o bušaćim dlijetima. U procesu
bušenja – pisani dokument o radnim karakteristi-
kama bušaćih dlijeta tijekom bušenja koji izrađuje
bušač (driller). Zaglavlje zapisnika sadržava naziv
operatora (operator) i kontraktora (contractor), broj
bušaćeg postrojenja (garniture, rig number), loka-
ciju bušotine (well location), karakteristike kolone
bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring characte-
ristics) i podatke o pumpi (pump data), a zapisnik
uključuje broj, promjer i tipove bušaćih dlijeta
(number of bits, size of bits, types of bits), promjere
mlaznica dlijeta (sizes of nozzles), brzinu bušenja
(drilling rate) i izbušenu metražu (footage) za sva-
ko pojedino dlijeto, dubinu bušotine kada je bilo
izvučeno staro dlijeto (depth out), sate spuštanja,
opterećenje dlijeta (težina na dlijeto, weight on bit),
brzinu rotacije (rotary speed), tlak pumpe (pump
pressure) i broj koraka u minuti (strokes per minu-
te), gustoću isplačnog fluida (drilling fluid weight)
i njenu viskoznost (drilling fluid viscosity) i stupanj
otupljenosti (istrošenosti) dlijeta (dull grading of
bit) nakon vađenja (izvlačenja).
bit shank – vrat bušaćeg dlijeta. Dio tijela žrvanjskog
bušaćeg dlijeta (rock drilling bit) – konusni vrh dlijeta
s navojem koji se uvrće u kolonu bušaćih alatki.
bit stabilization – stabilizacija bušaćeg dlijeta, v. drilling
bit stabilization.
bit stabilizer – stabilizator bušaćeg dlijeta, v. drilling bit
stabilization.
bit sticking – zaglavljivanje bušaćeg dlijeta. Prianjanje
bušaćeg dlijeta (ili njegova stabilizatora) uz stijenku
kanala bušotine. Sinonimi: sticking of bit, sticking of
tool.
bit sub – spojnica bušaćeg dlijeta. Kratka sekcija cijevi s
unutarnjim navojem na oba kraja koja se rabi za spa-
janje bušaćeg dlijeta s teškom šipkom (drill collar)
kolone bušaćih alatki (drillstring).
bit tooth wear – habanje zubaca bušaćeg dlijeta. Troše-
nje ili lom zubaca dlijeta tijekom bušenja formacija.
Najbolji način procjene habanja zubaca je mjerenje
njihove visine prije i nakon bušenja, ali je (uz isku-
stvo) brži način vizualna procjena rabeći dijagram
habanja zubaca (tooth wear guide chart). Brzina ha-
banja zubaca dlijeta ponajprije zavisi od abrazivno-
sti formacije, geometrije zubaca, opterećenja dlijeta,
brzine rotacije i učinkovitosti hlađenja i čišćenja bu-
šaćim (isplačnim) fluidom.
bitumen – bitumen. (1) Organska tvar koja se može
ekstrahirati iz sedimentnih stijena organskim otapa-
lima (na primjer benzenom, kloroformom ili ugljik-
disulfidom), za razliku od kerogena u sedimentnim
stijenama koji nije topljiv u organskim otapalima;
(2) Čvrsti ugljikovodici koji se nalaze u sedimentnim
stijenama. Bitumen je taljiv pri temperaturi nižoj od
150 °C, nije zapaljiv i različite je boje, tvrdoće i hla-
pljivosti. Prirodni bitumen se formira neposredno
iz organske tvari u sedimentima i također se naziva
98 bit whirl
kerobitumen (kerobitumen). Sastoji se od C22 i težih
molekula – primjer je ozokerit (ozocerite); (3) Termin
koji se zamjenljivo rabi za označavanje tekućih i čvr-
stih ugljikovodika i uključuje sirovu naftu (crude oil),
asfalte (asphalts), mineralne voskove (mineral waxes)
i asfaltine (asphaltins).
U SAD se bitumen naziva asphalt. Prema jednoznač-
noj definiciji Međunarodne organizacije za standar-
dizaciju (ISO) bitumen je viskozni tekući, polučvrsti
(polutvrdi) ili čvrsti (tvrdi) produkt koji se sastoji
uglavnom od ugljikovodika i njihovih derivata i koji
je gotovo potpuno topljiv u ugljik-disulfidu. Dobiva
se destilacijom određenih tipova sirove nafte prera-
dom ostataka ili, katkada, najtežih frakcija. Sinonim:
crude bitumen (v.).
bitumenite – bitumenit, v. torbanite.
bitumenization – bitumenizacija. (1) v. coalification. (2)
Obogaćivanje ugljikovodicima.
bituminization – bitumenizacija, v. coalification.
bituminous – bituminozan. (1) Termin za označavanje
sedimentne stijene (pješčenjaka, vapnenca ili šejla)
koja je prirodno impregnirana (prožeta) bitumenom
ili sadrži bitumen ili je izvor bitumena. (2) Termin slo-
bodne uporabe za označavanje materijala koji sadrži
znatnu količinu organske ili ugljikove tvari, na pri-
mjer bituminozna ruda (bituminous ore) – ruda želje-
za čija se žila sastoji uglavnom od ugljevite tvari. (3)
Termin koji označava mineral s mirisom (zapahom)
bitumena. (4) Koji se odnosi na ugljene s bitumenom
– bituminozne ugljene (bituminous coals).
bituminous fermentation – bituminozna fermentacija.
Fermentacija biljne tvari (fermentation of vegetable
matter) pri uvjetima bez zraka i obilne vlažnosti. Hla-
pljive (volatilne) tvari ostaju sačuvane, što dovodi do
stvaranja bitumena, na primjer, treseta, ugljena; v.
bitumen.
bituminous limestone – bituminozni vapnenac (vapne-
njak). Tamni, gusti vapnenac (dark dense limestone)
koji sadrži znatnu količinu organske tvari (akumuli-
rane, kako se pretpostavlja, pri stajaćim uvjetima).
Kada je svježe odlomljen ili ako se snažno trlja, ispu-
šta smrdljivi (zaudarajući) miris.
bituminous rock – bituminozna (asfaltna) stijena, v.
asphalt rock.
bituminous sands – bituminozni pješčenjaci (pijesci).
Sedimentna stijena u kojoj su vezivo (vezivni mate-
rijal) čvrsti (kruti) ili vrlo teški ugljikovodici (asfalt,
bitumen, vrlo teška nafta). Pješčenjaci ili pijesci koji
sadrže znatnu količinu prirodnog bitumena (u pra-
vilu više od 1,5% po masi) iz kojeg se komercijalno
dobiva nafta. Sinonimi (prema raznim izvorima): asp-
haltic sands, tar sands.
bituminous sandstone – bituminozni pješčenjak, v. bi-
tuminous sands.
bituminous shale – bituminozni (naftni) škriljavac, v. oil
shale.
bit weight – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg dlije-
ta), v. weight on bit.
bit weight indicator – indikator opterećenja bušaćeg
dlijeta, v. weight indicator, 1.
bit whirl – spiralna rotacija bušaćeg dlijeta. U procesu
bušenja – gibanje bušaćeg dlijeta kada ono ne rotira
oko svog središta, nego se giba spiralno. Obično se
dešava u mekim formacijama, a posljedica takvog gi-
banja je povećanje promjera bušotine (kanala bušo-
bivalves
tine) u odnosu na nominalni promjer i prekomjerno
habanje dlijeta.
bivalves – (1) školjkaši, pelecipodi, lamelibranhije, v.
pelecypods. (2) životinje s dvodijelnom ljušturom (dvo-
dijelnom školjkom). Zajednički naziv za brojne bilate-
ralno simetrične životinje s mekim tijelom zatvore-
nim u dvodijelnoj ljušturi (dvodijelnoj školjci, bivalve
shell, two-part shell). Obuhvaća moluske (mekušce,
mollusks), ostrakode (dvoljušturce, ljuskare, ostraco-
des), rakove (crustaceans) i brahiopode (ramenonoš-
ce, brachiopods).
black alkali – crna alkalija. Zastarjeli termin za označa-
vanje alkalnog tla (alkali soil) čiji natrij teži dispergi-
rati organsku tvar i dati mu crnu boju; v. white alkali.
black amber – crni jantar, gagat, v. jet, 1.
black chert – crni čert (rožnac). (1) Čert (rožnac, rožnjak)
s ugljikom. (2) Termin koji se u Engleskoj rabi za flint
ili sileks (v. flint, 2).
Black Jura, Black Jurassic – crna jura, lijas, v. Lias.
black mica – crni tinjac, v. biotite.
black mud – crni mulj. Tip morskog mulja čija tamna
boja potječe od sumporovodika razvijenog pri ana-
erobnim uvjetima. Sinonimi: euxinic mud, hydrogen-
sulfide mud, reduced mud.
black oil – (1) obična sirova nafta. Vrlo tamna, obično
crna ali katkada smeđa ili zelenkasta, sirova nafta s
početnim proizvodnim plinskim faktorom (initial
producing gas/oil ratio, GOR) manjim od 350 m3/m3
(prema drugim definicijama manjim od 175 m3/m3)
i relativne gustoće između 0,800 i 0,875 (između 30
i 45 °API) kada je otplinjena. Katkada je nazivaju i
nafta s malim skupljanjem (low-shrinkage crude oil)
ili obična nafta (ordinary oil). Sinonimi: low-shrin-
kage crude oil, ordinary crude oil, ordinary oil. (2) si-
rova nafta s asfaltnom bazom, v. asphalt-base crude
oil, naphthene-base crude oil. (3) »crna nafta«, black
oil. Nafta čija fizikalna svojstva (za praktične svrhe)
zavise samo od ležišnog tlaka pri konstantnoj tem-
peraturi. Sustav koji nije »black oil« sustav (black oil
system) uključuje varijable komponenata sastava. (4)
teško loživo (crno, bunker C) ulje. Ostatno loživo ulje
koje se rabi kao gorivo za velike sustave grijanja, ter-
moenergetska postrojenja i velike brodske kotlove.
(5) mazut za podmazivanje. Crno ulje niske kvalite-
te za podmazivanje teških sporohodnih strojeva ili
strojeva s grubim površinama gdje su maziva visoke
kvalitete nepraktična ili preskupa.
black-oil model – model tipa »black oil«, »black-oil«
(Beta) model. Matematički model za simulaciju pona-
šanja ležišta koje sadrži naftu tipa «black oil« (model
za simulaciju »black oil« sustava, black-oil system) i
tipično uzima u obzir samo tri komponente – sepa-
ratorsku naftu, separatorski plin i vodu. Primjenjuje
se za simulaciju nemiscibilnog strujanja nafte, plina
i vode u ležištu pod uvjetom da svojstva fluida ovise
samo o tlaku ili o tlaku i plinskom faktoru i ne može
simulirati promjene sastava nafte i plina. Modeli tog
tipa su bili prvi razvijeni i najviše se rabe za mnoge
vrste studija – zavodnjavanje ležišta, istiskivanje naf-
te injektiranjem plina, migraciju fluida izvan granica
koncesija, određivanje rasporeda i gustoće mreže
bušotina i tempa proizvodnje, interpolacijsko bu-
šenje, izbor produktivnih intervala za perforiranje i
određivanje vremena primjene umjetnog podizanja
nafte. Black-oil modeli se ne mogu rabiti za simulaci-
99 blanket
je procesa miscibilnog istiskivanja nafte, istiskivanja
nafte kemikalijama koje utječu na svojstva slojnih
fluida i neizotermičkog strujanja nafte kemikalijama
koje utječu na svojstva slojnih fluida i neizotermič-
kog strujanja (kod termičkih EOR-metoda). Sinonim:
Beta model.
black sand – crni pijesak. (1) Aluvijalni pijesak ili pijesak
žala (priobalni pijesak) koji se sastoji uglavnom od
zrna teških, tamnih minerala ili stijena (na primjer,
zrna magnetita, rutila, granata, turmalina, bazaltnog
stakla i dr.) koncentriranih najčešće djelovanjem va-
lova, struja ili mlata mora. Takav pijesak može katka-
da sadržavati vrijedne minerale – na primjer, samo-
rodno zlato ili platinu. (2) Asfaltni pijesak.
black shale – (1) bituminozni (naftni) škriljavac, v. bitu-
minous shale. (2) gorivni (naftni, uljni) škriljavac, piro-
šist, v. combustible shale. (3) crni šejl, biopelit. Tamni,
tankolaminirani (tankoslojeviti) ugljeviti (ugljeni) šejl
koji je izvanredno bogat organskom tvari (sadržaj
ugljika je 5% ikli više) i sulfidima (osobito sulfidom
željeza, obično piritom) i često sadrži neke rasprše-
ne elemente (uran, vanadij, bakar, nikal) u neobič-
no visokim koncentracijama. Nastaje djelomičnim
anaerobnim raspadom pokopane organske tvari u
reduktivnim sredinama mirnih voda (na primjer, u
stajaćim morskim bazenima) koje su karakterizirane
ograničenom cirkulacijom vode i vrlo sporom sedi-
mentacijom klastičnog materijala. Fosilni organizmi
(uglavnom planktoni i nektoni) očuvani su u obliku
grafitne ili ugljevite opne (filma) ili u obliku pseudo-
morfoza građenih piritom. Sinonim: biopelite.
black water – crna voda. Voda koja sadrži produkte ko-
rozije uzrokovane djelovanjem bakterija (sa željezo-
sulfidom).
blade – pločica. (1) Spljošteni, izduljeni kristal minerala.
(2) Sedimentna čestica spljoštenog ili troosnog obli-
ka – s odnosom (omjerom) širine i duljine te debljine
i širine manjim od 2/3. (3) lopatica bušaćeg dlijeta. Re-
zni rub (oštrica) bušaćeg dlijeta.
blade bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lo-
paticama, v. drag drilling bit.
blade drilling bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dli-
jeto s lopaticama, v. drag drilling bit.
blade drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolone
s lopaticama, v. drillstring stabilizer.
blade reamer – proširivač kanala bušotine (bušaći
prošrivač) s lopaticama, v. reamer.
Blancan – blank, blanc. Stratigrafski kontinentalni kat ple-
istocena (Pleistocene) u Sjevernoj Americi – iznad hem-
fila (Hemphillian), a ispod irvingtona (Irvingtonian).
bland – nereaktivna bušaća isplaka. Tip bušaće isplake
koja se primjenjuje za bušenje jezgara (jezgrovanje,
coring).
blank – (1) neproduktivna bušotina, v. dry well. (2) rezni
brid polikristalnog dijamantnog bušaćeg dlijeta, v. drill
blank.
blank casing – neperforirana zaštitna kolona (kolona
zaštitnih cijevi). Zaštitna kolona bušotine (casing)
koja nije perforirana (bez perforacija), odnosno s pu-
nom stijenkom.
blanket – pokrov. U sedimentologiji – tanko sedimen-
tno tijelo (naslaga sedimenata) velike površine i s od-
nosom (omjerom) širine i debljine većim od 1.000:1
(može doseći i omjer od 5.000:1). Sinonim: sheet; v.
blanket deposit, blanket sand.
blanket deposit
blanket deposit – pokrovni sediment. Sediment s veli-
kim bočnim ili površinskim prostiranjem i relativno
konstantnom (jednoličnom) debljinom, osobito se-
dimenti pokrovnog pijeska ili pješčenjaka (v. blanket
sand) i s njima povezani pokrovni vapnenci (blanket
limestone); v. blanket.
blanket gas – zaštitni plinski sloj. Plin iznad tekućine u
posudi koji se primjenjuje za njeno stlačivanje (priti-
skanje) i zaštitu od zagađivanja ili eksplozije.
blanket sand – pokrovni pijesak, pokrovni pješčenjak.
Pokrovni sediment (v. blanket deposit) pijeska ili pje-
ščenjaka neobično širokog prostiranja – obično orto-
kvarcitni (kvarcitni) pješčenjak sedimentiran transgre-
sijom mora koja je napredovala do znatne udaljenosti
preko stabilnog šelfnog područja, na primjer, pješče-
njak St. Peter koji se pruža od Indiane do Colorada
(SAD). Sinonimi: blanket sandstone, sheet sand.
blanket sandstone – pokrovni pješčenjak, v. blanket
sand.
blank flange – slijepa (gluha, puna) prirubnica, zagluš-
nica. Puna okrugla ploča koja se postavlja na slijepim
krajevima cijevi ili služi za zatvaranje. Sinonim: blind
flange.
blank liner – neperforirani lajner. Lajner (liner) ili najdo-
nji dio kolone zaštitnih cijevi (casing, string of casing)
koji nije perforiran (bez perforacija ili proreza), lajner
s punom stijenkom.
blank-off – zatvoriti zaglušnicom (slijepom prirubnicom,
gluhom prirubnicom). Zatvoriti cijevi zaglušnicom
(slijepom ili gluhom prirubnicom) ili velikim čepom.
blank rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profil, v.
blind rams.
blast – eksplozijski udarni val. U geofizici – siloviti efekt
proizveden u blizini eksplozije koji se sastoji od vala s
povišenim atmosferskim tlakom nakon kojeg slijedi
val sa sniženim atmosferskim tlakom. Sinonim: shock
wave.
–blast, ...blast – ...blast. U nomenklaturi metamorfnih
stijena – dio složenih riječi koji, kada se upotrijebi
kao sufiks (dometak), označava teksturu stijena u ci-
jelosti formiranu u procesu metamorfoze (metamor-
fizma); v. blasto–.
blastation – struganje, v. blasting.
blast furnace gas – visokopećni (grotleni) plin. Niskoka-
lorično plinovito gorivo dobiveno kao sporedni pro-
dukt taljenja u visokim pećima. Sinonim: top gas.
blastic deformation – blastična deformacija. Jedan od
procesa dinamotermalne metamorfoze (v. dynamot-
hermal metamorphism) zahvaljujući kojem se prekri-
stalizacija odvija u skladu s Rieckeovim principom
(Riecke’s principle – termodinamički zakon prema
kojem se najlakše otapanje minerala teži odvijati u
točkama gdje je vanjski tlak najveći, a kristalizacija
najlakše u točkama gdje je vanjski tlak najmanji, tj.
na takav način da se otprije postojeći minerali izdu-
žuju u ravnini koja je okomita na smjer najvećeg tla-
ka, a novoformirani minerali rastu u istoj ravnini); v.
clastic deformation, plastic deformation.
blastids – blastoidei, morski pupoljci, v. blastoids.
blasting – (1) struganje, abrazija. Abrazija ili troše-
nje trenjem pod djelovanjem udaraca finih čestica
transportiranih (prenošenih) vjetrom ili vodom po
nepomičnoj ogoljeloj površini. Sinonim: blastation.
(2) torpediranje bušotine. Eksplozijsko frakturiranje
bušotine primjenom nitroglicerina.
100 B layer
blast joint – ojačana spojnica. Sekcija kolone uzlaznih
cijevi (tubing) s termički obrađenim spojnicama (he-
at-treated joints), duljine 3, 6 ili 9 metara (10, 20 ili 30
stopa), koja je izrađena od materijala (specijalne le-
gure) otpornog na abrazivno djelovanje. Primjenjuje
se za zaštitu tubinga od vanjske erozije u kolonama
uzlaznih cijevi gdje velika brzina strujanja može
uzrokovati eroziju (na primjer, blizu perforiranog in-
tervala u dvozonskoj bušotini).
blast nipple – zaštitni kolčak uzlaznih cijevi. Kolčak za
zaštitu uzlaznih cijevi (tubing) nasuprot perforaci-
jama u svrhu sprječavanja abrazijskog habanja pri
prodoru pijeska u kanal bušotine.
blasto–, blasto... – blasto... U nomenklaturi metamor-
fnih stijena – dio složenih riječi koji, kada se upotrije-
bi kao prefiks (predmetak), označava reliktnu tekstu-
ru stijena (postojanje rezidualnih struktura u stijeni
koje su ponešto modificirane metamorfizmom); v.
–blast.
blastogranitic – blastogranitni. (1) Termin kojim se
označava reliktna tekstura metamorfnih stijena ka-
rakterizirana očuvanim ostacima originalne (primar-
ne) granitne teksture. (2) Sinonim (nepreporučljive
uporabe) termina blastogranular (v.).
blastogranular – blastogranularan. Termin kojim se
označava heterogranularna metamorfna tekstura
karakterizirana volumetrijski znatnim količinama
velikih paleoblasta (v. paleoblast) i manjih neoblasta
(v. neoblast). Termin se smatra sinonimom termina
porphyroclastic (porfiroklastičan). Sinonim (nepre-
poručljive primjene): blastogranitic.
blastoids (Blastoidea) – blastoidei, morski pupoljci. Ra-
zred izumrlih krinozoa (crinozoans). Karakterizirani
su uglavnom visokorazvijenom radijalnom petero-
zrakastom simetrijom (quinqueradiate symmetry),
tekom (theca) koja se sastoji od četiri pojasa uni-
formno raspoređenih pločica, specijaliziranim pole-
glim ambulakralnim poljima (recumbent ambulacral
areas) i postojanjem hidrospira (hydrospires). Strati-
grafska rasprostranjenost: ordovicij-perm. Sinonim:
blastids.
blastopelitic – blastopelitni. Termin za označavanje
teksture metamorfoziranog argilita s reliktima ma-
tične stijene (parent rock).
blastophitic – blastofitni. Termin za označavanje relik-
tne teksture metamorfnih stijena u kojoj su se oču-
vali tragovi originalne (primarne) ofitne teksture.
blastoporphyritic – blastoporfirni. Termin za označa-
vanje reliktne teksture metamorfnih stijena u kojoj
su se očuvali tragovi originalne (primarne) porfirne
teksture.
blastopsammitic – blastopsamitni. Termin za označa-
vanje teksture metamorfoziranog pješčenjaka koji
sadrži relikte matične stijene (parent rock).
blastopsephitic – blastopsefitni. Termin za označavanje
teksture metamorfoziranog konglomerata ili breče
koji sadrže relikte matične stijene (parent rock).
blast wave – eksplozijski val. Jaki val povišenog atmos-
ferskog tlaka koji se brzo širi (rasprostire) u okružuju-
ćem mediju (sredini) od središta eksplozije ili sličnog
poremećaja (pojave); v. shock wave.
B layer – sloj B. Seizmičko područje (sloj) Zemlje od
Mohorovičićeve plohe diskontinuiteta (Mohorovičić
discontinuity) do dubine 410 km. Sloj B je dio Zemlji-
ne unutrašnjosti u skladu s njenom klasifikacijom na
bleached oil
slojeve od A do G. Sinonim: low-velocity zone (v.), v. A
layer, C layer, D layer, E layer, F layer, G layer.
bleached oil – odbojena nafta. Sirova nafta koja je iz-
gubila boju usljed djelovanja sunčane svjetlosti.
bleed – (1) ispustiti, ispuštati, prazniti. Ispuštati fluid
(plin, tekućinu) iz cijevi ili rezervoara pod kontroli-
ranim uvjetima kroz ventil za pražnjenje ili ispusni
otvor. (2) smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati.
Polako smanjivati tlak u bušotini ili tlačnoj opremi.
Sinonimi: bleed off pressure, bleed pressure, blow
down pressure, release pressure.
bleed down – smanjiti tlak, dekomprimirati. Polako
smanjivati (snižavati) tlak bušotine ili opreme koja
je pod tlakom, ispuhom (oduškom) fluida (nafte ili
plina). Sinonim: bleed off.
bleeder – (1) ispusni ventil, ventil za pražnjenje, v. blee-
der valve; (2) ventil za uzorkovanje, v. sample valve.
bleeder line – ispusni vod, vod za pražnjenje. Ispust na
dnu skladišnog rezervoara (stock tank) za uklanjanje
taloga i vode.
bleeder valve – (1) ispusni ventil, ventil za pražnjenje.
Ventil na rezervoaru, cjevovodu ili pumpi za ispu-
štanje fluida ili zraka. Sinonimi: bleeder. (2) ventil za
uzorkovanje, v. sample valve.
bleeding a well – čišćenje bušotine periodičnim erupti-
ranjem. Metoda čišćenja naftne bušotine od bušaće
isplake i taloga koji su se u njoj nakupili. Bušotina se
zatvara na određeno vrijeme kako bi porastao tlak
plina i zatim se ponovno otvara. Plin, nafta, isplaka
i mulj u bušotini brzo struje prema površini i tako
bivaju izbačeni iz njena kanala. Postupak se može
ponoviti nekoliko puta. Sinonimi: periodic flowing,
rocking a well.
bleeding core – jezgra s curećom naftom. Svježa jezgra
iz čijih pora izlazi slojna nafta zbog stvaranja i ek-
spanzije mjehurića plina otopljenog u nafti kada se
jezgra izvlači iz bušotine na površinu i smanjuje tlak
na nju. Sinonim: weeping core.
bleed line – vod za snižavanje tlaka. (1) U procesu bu-
šenja – cjevovod priključen na protuerupcijski (pre-
venterski) sklop (blowout-preventer stack) koji služi
za izbacivanje proizvedenih fluida kada se tijekom
bušenja pojave nenormalno visoki tlakovi. (2) Cjevo-
vod kroz koji se otpuštanjem snižava tlak u posudi,
rezervoaru ili drugom cjevovodu.
bleed off – smanjiti tlak, dekomprimirati, v. bleed down.
bleed off pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekom-
primirati, v. bleed, 2.
bleed pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekompri-
mirati, v. bleed, 2.
blende – (1) blistavac. Svaki mineral, uglavnom sulfidi
metala, s jakim ili smolastim (ali nemetalnim) sjajem,
na primjer, cinkov blistavac ili sfalerit (zinc blende,
sphalerite), antimonski blistavac ili kermezit (anti-
mony blende, kermesite), bizmutski blistavac ili eulitit
(bismuth blende, eulytite), kadmijski blistavac ili gri-
nokit (cadmium blende, greenockite), hornblenda ili
rogovača (hornblrnde). (2) cinkov blistavac, sfalerit, v.
sphalerite.
blended unconformity – skriveni (gradacijski) nesklad.
U geologiji – nesklad koji nema jasnu (izrazitu) povr-
šinu razdjela ili oštar kontakt, takav kao na površini
erozije koja je bila prvobitno pokrivena debelim slo-
jem rezidualnog tla koje je postupno prelazilo pre-
ma dolje u ispod zaliježuće stijene (čijim razaranjem
101 blind zone
je tlo i nastalo) i bilo djelomično uključeno u iznad
zaliježuće (pokrovne) stijene, na primjer, nesklad
između granita i iznad zaliježućih bazalnih arkoznih
sedimenata nastalih razaranjem granita. Sinonim:
graded unconformity.
blender – miješalica. (1) U tehnologiji stimulacije slo-
jeva – uređaj montiran na kamionu (truck-mounted
unit) koji se primjenjuje za proporcionalno miješanje
materijala s fluidom za stimulaciju bušotine (well-
stimulation fluid) i pumpanje smjese do pumpne
jedinice. (2) Oprema za miješanje šljunka (gravel) i
fluida-nosioca (carrier fluid) za opremanje bušotine
šljunčanim zasipom (gravel pack completion).
blend sample – uzorak mješavine. Uzorak fluida iz re-
zervoara nakon što je njegov sadržaj promiješan.
blind drilling – slijepo bušenje. (1) Bušenje bez prethod-
nih geoloških radova. (2) Bušenje formacije koja uzro-
kuje gubitak cirkulacije (gubljenje) bušaće isplake.
blind estuary – estuarska laguna, v. estuarine lagoon.
blind fault – slijepi rasjed. Rasjed čija rasjedna ploha
nije dosegla površinu.
blind flange – slijepa (gluha, puna) prirubnica, zaglušni-
ca, v. blank flange.
blind hole – slijepa bušotina. Bušotina u kojoj je prisu-
tan problem gubitka cirkulacije (gubljenja) bušaće
isplake.
blind layer – slijepi sloj, v. hidden layer.
blind rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profil. U
tehnici bušenja – čeljusti (čelične ploče) i integralni
dio protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout
preventer) koje služe za njegovo potpuno zatvaranje,
odnosno za potpuno zatvaranje kanala bušotine is-
pod preventera. Mogu se rabiti jedino kada u bušoti-
ni nisu obješene cijevi. Sinonimi: blank rams, master
rams.
blind-shear (blind/shear) rams – slijepe odrezne če-
ljusti. U tehnici bušenja – čeljusti protuerupcijskog
uređaja (preventera, blowout preventer) s reznim
rubom (bridom) koje mogu odrezati i bilo koju cijev
u preventerskom sklopu i zabrvtiti (zatvoriti) kanal
bušotine. Ponajprije se primjenjuju u podvodnim
protuerupcijskim sklopovima. Drugi oblik termina:
shear-blind (shear/blind) rams.
blind zone – slijepa zona. (1) Sloj koji se ne može de-
tektirati seizmičkim metodama (osobito metodom
refrakcije ili loma valova). Brzina u njemu može biti
manja od brzine u plićim slojevima refrakcije (što do-
vodi do precijenjene procjene dubine dubljih slojeva
refrakcije valova) ili brzina u njemu može biti srednja
između brzina u slojevima koji zaliježu iznad i ispod,
ali s nedovoljnom razlikom brzine ili debljine da bi se
dobili prvi nailasci valova (što, prema tome, uzrokuje
podcijenjenu procjenu dubine dubljih slojeva refrak-
cije valova). Sinonim: blind layer (v.), hidden layer. (2)
Zona od koje nema refleksije valova, zona seizmičke
sjene (shadow zone). (3) Dio sloja nasuprot kojem su
pokazivanja karotažnog uređaja znatno reducirana,
odnosno čiji nivo zapisa karotažne krivulje nije do-
statan za interpretaciju (zbog konačnih dimenzija
sonde ili neuspješnog rasporeda elektroda). (4) Sloj
koji otporska elektrokarotaža nije detektirala bilo
zbog njegove male debljine, bilo zbog male razlike
otpora susjednih slojeva. (5) Interval bušotine (ka-
nala bušotine) s kojeg izbušeni stijenski materijal ne
dolazi na površinu u procesu bušenja.
block
block – (1) rasjedni blok, v. fault block. (2) blok stijene.
U petrologiji – (a) Veliki uglati fragment stijene s
malobrojnim tragovima djelovanja agensa transpor-
tiranja (prenošenja) ili bez njih koji je formiran otki-
danjem od matične stijenske mase. Takav fragment
može ostati na mjestu na kojem je nastao ili može
biti transportiran (prenesen) na neku udaljenost
djelovanjem gravitacije, leda ili nekih drugih agensa
transportiranja. Promjer bloka je veći od 256 mm (10
inča). (b) Uglasti, gotovo izometrički (ekvidimenzij-
ski) fragment stijene promjera većeg od 4 mm. (c)
Fragment stijene ili minerala promjera od od 20 cm
do 2 metra koji se nalazi u tlu. (d) Sloj sedimentne
stijene debljine od 60 cm do 120 cm (2 do 4 stope)
formiran kalanjem (cijepanjem). (3) ledeni blok. Fra-
gment plivajućeg (plutajućeg) morskog leda pro-
mjera od 2 metra do 10 metara. Sinonim: ice cake.
(4) blok vulkanske stijene. Fragment vulkanske stijene
(piroklast) izbačen vulkanom u čvrstom (tvrdom)
stanju promjera većeg od 64 mm. Može biti jedna od
bitnih komponenata stijena, akcesoran ili u obliku
rijetkih uklopaka. (5) kućište koloturnika. Metalno ku-
ćište s koloturama koje rotiraju oko zajedničke osi i
primjenjuju se za dizanje. (6) koncesijski blok. Područ-
je (površina) koncesije za naftu i plin na moru defini-
rano njegovom geografskom širinom i duljinom. U
SAD površina bloka je obično 9 četvornih milja. Ve-
ćina blokova traje pet godina, ali granični ili duboki
blokovi mogu imati 10-godišnji rok.
block and fall – koloturnik, v. block and tackle.
block and tackle – koloturnik, sustav kolotura. Kom-
ponenta opreme bušaćeg postrojenja (garniture)
za olakšavanje rukovanja bušaćom opremom velike
težine. Sastoji se od čvrstog (nepomičnog, nepokret-
nog) koloturnika (v. crown block), pomičnog (pokret-
nog) koloturnika (v. traveling block) i bušaćeg užeta
(v. drilling line). Sinonim: block and fall, chain block.
block diagram – blok-dijagram. (1) U geologiji – ilustra-
cija osobitosti geološke građe i reljefa dijela Zemljine
kore u obliku trodimenzijskog pravokutnog bloka s
površinom Zemlje na njegovu vrhu (gornjem dijelu)
i s jednim, dvama ili više vertikalnih poprečnih pre-
sjeka tog dijela Zemlje na njegovim stranama. (2) U
tehnologiji – dijagram koji prikazuje funkcije nekog
sustava, procesa ili uređaja (bez konstrukcijskih de-
talja) u obliku pravokutnika ili blokova i njihov uzaja-
mni odnos odgovarajućim spojnim linijama.
block disintegration – trošenje (raspadanje) stijena duž
pukotina, v. joint-block separation.
block faulting – blokovsko rasjedanje, rasjedanje u blo-
kovima. Formiranje normalnih rasjeda pri kojima se
Zemljina kora dijeli na rasjedne ili strukturne blokove
(v. fault block) različite visine (uzdizanja i spuštanja) i
orijentacije (položaja). Rasjedanje kore u blokove je
proces kojim se formiraju gromadne (blokovske) pla-
nine (block mountains).
block line – bušaće uže, v. drilling cable.
block squeeze – bločna visokotlačna cementacija (skviz-
ementacija). Tip operacije cementacije bušotine radi
izolacije zone za perforiranje, frakturiranje ili stimu-
laciju. Zona ispod produktivne zone se perforira i u
nju se injektira cementna kaša pod visokim tlakom,
zatim se isti postupak ponovi u zoni iznad produktiv-
ne zone. Cement se zatim izbuši u kanalu bušotine i
perforira se produktivna zona.
102 blown sand
block tree – erupcijski uređaj bločne konstrukcije. Kom-
paktni sklop erupcijskog uređaja bušotine (Chris-
tmas tree) u kojem su ventili izrađeni iz jednog čelič-
nog bloka umjesto uređaja s pojedinačnim ventilima
(loose-valve tree). Upotrebljavaju se često na odobal-
nim bušotinama (offshore wells).
block valve – blokadni (sekcijski) ventil. Ventil na cjevo-
vodu kojim se isključuje određena sekcija (dionica)
cjevovoda.
blooey line – vod za ispuhivanje bušotine, v. blooie line.
blooey pit – bazen za ispuhivanje bušotine, v. blooie pit.
blooie line – vod za ispuhivanje bušotine. (1) U procesu
bušenja – površinski evakuacijski cjevovod bušotine
koja se izrađuje s ispuhivanjem zrakom ili plinom za
odvođenje (ispuhivanje) cirkulacijskog zraka ili plina,
vode i krhotina izbušenih stijena iz bušotine dalje od
bušaćeg postrojenja radi umanjivanja opasnosti od
požara i transportiranja čestica i krhotina probuše-
nih sijena na prikladnu udaljenost od lokacije bušo-
tine. Sinonim: blooey line. (2) Cijev velikog promjera i
ravnog prolaznog kanala za izbacivanje velikih volu-
mena fluida u slučaju kada sapnica zadržava tlak na
površinsku opremu većim od nominalnog. Sinonim:
blooey line. (3) Niskotlačna cijev velikog promjera
koja se rabi za odvođenje fluida koji pritječu iz for-
macije u bušotinu tijekom bušenja dalje od bušotine
i bušaćeg postrojenja u bazen za ispuhivanje (blooie
pit). Sinonim: blooey line.
blooie pit – bazen za ispuhivanje bušotine. Iskopani
zemljani bazen blizu postrojenja za bušenje s ispu-
hivanjem zrakom (air drilling rig) za prihvat čestica i
krhotina probušenih stijena iznesenih vodom za is-
puhivanje (v. blooie line). Sinonim: blooey pit.
blow a line down – dekomprimirati cjevovod. Sniziti
tlak u cjevovodu kako bi se rastalile smrznute pre-
preke strujanju i zatim podići tlak.
blow a well clean – očistiti bušotinu ispuhivanjem.
Otvoriti ventile na plinskoj bušotini kako bi se bušo-
tina očistila od mulja ili radnog fluida za osvajanje.
blowby – istjecanje plina s tekućom fazom. Izlaženje slo-
bodnog plina s tekućom fazom iz separatora.
blow down pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, de-
komprimirati, v. bleed, 2.
blowing – (1) ispuhavanje. U geologiji – transportira-
nje i sedimentacija vjetrom koji puše duž površine
zemlje. (2) ispuštanje u atmosferu. Odlaganje kaptaž-
nog ili naftnog plina u zrak (atmosferu).
blowing a drip – (1) ispuštanje kondenzata iz cjevovoda.
Ispuštanje kondenzata ili kapljica gazolina iz cjevo-
voda otvaranjem ventila na maloj komori cjevovoda.
(2) ispuhivanje kondenzata iz cjevovoda. Ispuštanje
plina iz cjevovoda kako bi se očistio od nakupljenog
kondenzata ili gazolina.
blowing a well – ispuhivanje bušotine. Periodično otva-
ranje ventila na bušotini kako bi se omogućilo brzo
strujanje nafte i/ili plina i tako kanal bušotine očistio
od nakupljenog taloga i tekućine.
blowing in wild – nekontrolirana erupcija bušotine, v.
blowout, 1.
blowing out well – nekontrolirano eruptirajuća bušoti-
na, v. blowout, 1.
blowing well – (1) nekontrolirano eruptirajuća bušotina,
v. blowout, 1. (2) eruptirajući zdenac; eruptirajuća bu-
šotina, v. breathing well.
blown sand – leteći pijesak. Pijesak transportiran (pre-
blowout
nošen) vjetrom. Sastoji se od čestica formiranih ero-
zijom vjetrom (wind-borne particles); eolski pijesak
(eolian sand).
blowout – (1) erupcija bušotine. Nekontrolirano, često
silovito, strujanje (istjecanje, izbacivanje) fluida koji
se nalaze u bušotini ili slojnih fluida (plina, nafte,
vode i/ili isplake) iz kanala bušotine na površinu (u
atmosferu – tzv. površinska erupcija, surface blowo-
ut). Bušotina će nekontrolirano eruptirati kada je
slojni tlak veći od tlaka hidrostatičkog stupca fluida
u njenom kanalu (na primjer, tlaka stupca isplake u
procesu bušenja) i ako mjere za sprječavanje erupci-
je nisu bile uspješne. Nekontrolirana erupcija može
biti i podzemna (v. underground blowout) kada sloj-
ni fluidi nekontrolirano utječu (struje) u slojeve sa
sniženim tlakom. Uzroci erupcija u procesu bušenja
mogu biti razni – nedostatna gustoća (relativna gu-
stoća) bušaće isplake, nedovoljno punjenje kanala
bušotine fluidom, klipovanje kanala bušotine, gu-
bitak cirkulacije isplake, zasićivanje isplake plinom
(pliniziranje isplake) ili vodom. Rane pojave koje
ukazuju (upozoravaju) na moguću erupciju su po-
većanje volumena fluida na površini (tzv. porast ni-
voa u bazenu – pit level increase), iznenadni porast
brzine bušenja, zasićenost isplake plinom ili vodom,
pad tlaka isplačne pumpe, prelijevanje isplake pri
dodavanju bušaćih šipki i smanjenje težine bušaćih
šipki. Drugi oblik pisanja termina: blow out; v. well
kick. (2) deflacijska udolina (kotlina). U geologiji – (a)
Opći termin za označavanje malih depresija nalik na
tanjur, zdjelu ili korito koje su nastale erozijskom dje-
latnošću vjetra na već postojećoj dini (sipini) ili dru-
gom pješčanom sedimentu (osobito na područjima
s pokretljivim pijeskom ili rastresitim tlom ili gdje je
zaštitni površinski vegetacijski pokrov poremećen
ili uništen). U pojam deflacijske udoline je obično
uključena i priležeća akumulacija pijeska iznesenog
iz depresije u slučajevima kada se može razlikovati.
Neke deflacijske udoline mogu imati promjer neko-
liko kilometara. (b) Izolirani (osamljeni) brežuljak čiji
je vrh otpuhan vjetrom tako da nalikuje na vulkanski
krater. (c) Plitki bazen koji je nastao na mjestu gdje
je vegetacija uništena, na primjer, požarom ili pre-
komjernom ispašom stoke. Termin se također može
pisati u obliku blow-out. Sinonimi (za sve tri definici-
je): blowout basin, deflation hole, deflation hollow; v.
deflation basin. (3) ključanje pijeska, v. sand boil.
blow out – erupcija bušotine, v. blowout, 1.
blow-out – deflacijska udolina (kotlina), v. blowout, 2.
blowout drill – vježba rukovanja protuerupcijskim ure-
đajem (preventerom), v. blowout-preventer drill.
blowout (blow-out) preventer (BOP) – protuerupcijski
uređaj, protuerupcijski preventer, preventer. U proce-
su bušenja – sigurnosni uređaj bušaćeg postroje-
nja (garniture) za kontrolu slojnog tlaka u bušotini
brtvljenjem njena prstenastog prostora oko kolone
bušaćih šipki (kada se one nalaze u bušotini) ili brtv-
ljenjem cijelog kanala bušotine (ako u bušotini nema
bušaćih šipki), odnosno zatvaranjem vrha zaštitne
kolone, dok drugi tip preventera može odrezati bu-
šaću šipku koja prolazi kroz njega. Preventer je za-
dnja zaštita od erupcije bušotine. Spojen je najčešće
vijcima s glavom bušotine i demontira se (uklanja) s
bušotine tek nakon što se završi ispitivanje bušotine
i na njoj instalira proizvodna oprema. Protuerupcijski
103 blowout-preventer stack
uređaj se obično sastoji od četiri sekcije – tvrdih gu-
menih čeljusti (zatvaraju prostor oko cijevi svih pro-
mjera), metalnih čeljusti ili uložaka (za obuhvat cijevi
određenog promjera, pipe rams), čeličnih odreznih
ili slijepih čeljusti (mogu odrezati cijev i potpuno za-
tvoriti, odnosno zabrtviti, kanal bušotine, blind rams,
shear rams) i bušaće prirubnice (drilling spool) – me-
talni priključci za vod za prigušivanje ili sapnički vod
i vod za gušenje bušotine). Različiti tipovi protuerup-
cijskih uređaja su montirani u sklopu protuerupcij-
skog uređaja ili preventerskom sklopu (v. blowout
preventer stack). Sinonimi: BOP,, preventer.
blowout-preventer accumulator – hidraulički akumu-
lator protuerupcijskog uređaja (preventera), v. accu-
mulator, 1.
blowout-preventer control panel – upravljački pult
protuerupcijskog uređaja (preventera). U procesu bu-
šenja – pult smješten na radnom podištu (platformi)
bušaćeg postrojenja (garniture) blizu radnog mjesta
bušača za rukovanje (otvaranje i zatvaranje) protu-
erupcijskim uređajem (preventerom) ili različitim
preventerima u protuerupcijskom sklopu. Sadržava
četveroputne regulacijske ventile za aktiviranje pre-
ventera, manometre za akumulator, instrumentni
zrak pulta, manifold i tlak u prstenastom prostoru
s regulatorom za regulaciju tlaka na prstenasti pre-
venter i kontrolu mimovoda. Preventerima se tako-
đer može rukovati s drugog udaljenog mjesta na
bušaćem postrojenju.
blowout-preventer control unit – uređaj za rukovanje
protuerupcijskim uređajem (preventerom). U procesu
bušenja – uređaj za držanje hidrauličkog fluida pod
tlakom u posebnim posudama kojim se osigurava
brzo i pouzdano rukovanje preventerom (njegovo
otvaranje i zatvaranje) – obično komprimiranim zra-
kom i hidrauličkim tlakom.
blowout-preventer drill – vježba rukovanja protuerup-
cijskim uređajem (preventerom). Praktični postupak u
kojem svi članovi posade (ekipe) bušaćeg postroje-
nja (garniture) slijede identični postupak kao u slu-
čaju stvarne erupcije. Registrira se vrijeme od zvuka
alarma do zatvaranja preventera i navodi u izvještaju
bušenja. Sinonim: blowout drill.
blowout-preventer operating and control system –
sustav za rad i upravljanje protuerupcijskim uređajem
(preventerom). U procesu bušenja – sustav (sklop
opreme) koji se sastoji od pumpi, ventila, vodova,
akumulatora i drugih komponenata potrebnih za
rukovanje (otvaranje i zatvaranje) protuerupcijskog
uređaja (preventera).
blowout-preventer pump – pumpa protuerupcijskog
uređaja (preventera). Pumpa na bušaćem postrojenju
(garnituri) namijenjena za osiguravanje hidrauličkog
tlaka akumulatora koji služe za rukovanje protuerup-
cijskim preventerima.
blowout-preventer rams – čeljusti (ulošci) protuerup-
cijskog uređaja (preventera). Komponente (dijelovi,
elementi) protuerupcijskog uređaja (preventera)
koje služe za njegovo zatvaranje i brtvljenje (herme-
tizaciju) kanala bušotine.
blowout-preventer stack – sklop protuerupcijskog ure-
đaja (preventera), protuerupcijski (preventerski) sklop.
U procesu bušenja – vertikalni sklop opreme za kon-
trolu bušotine koji se sastoji od protuerupcijskog
uređaja (preventera), prirubnica, ventila i nazuvica i
blowout well
spojen je s glavom bušotine (zaštitne kolone). Kod
bušenja na moru (odobalnog bušenja) protuerupcij-
ski sklop je smješten na dnu mora, a dvostruki sklop
(double stack) ima preventere na morskom dnu i na
platformi. Postoje najmanje dva različita mjesta s
kojih se rukuje preventerskim sklopom (uključujući
kontrolni pult na postrojenju).
blowout well – nekontrolirano eruptirajuća bušotina, v.
blowout.
blowover – (1) pješčani nanos. Pijesak prenesen kopne-
nim vjetrovima preko neke prepreke i sedimentiran
na njenoj strani koja je okrenuta prema kopnu ili u
obliku površinskog sloja u laguni. Na primjer, pješča-
ni sedimenti nastali transportiranjem (prenošenjem)
pijeska jakim vjetrovima (koji pušu prema obali) pre-
ko otočnih prudova u lagune smještene duž obale
Meksičkog zaljeva u Teksasu. (2) stvaranje pješčanih
nanosa.
blow well – eruptivna arteška bušotina, v. flowing artesi-
an well.
blue gas – nekarburirani vodeni plin. Vodeni plin proi-
zveden djelovanjem vodene pare na vrući (ugrijani)
koks.
blue-green algae – modrozelene (sinje) alge, cijanobak-
terije, v. cyanobacteria.
blue mud – plavi (modri) mulj. Hemipelagički tip mulja
plavičasto-sive boje zbog postojanja sulfida željeza i
organske tvari.
blue whistler – plinska bušotina, v. gas well.
bobtail (bob-tail) plant – postrojenje za izdvajanje te-
kućih ugljikovodika. Plinsko postrojenje za izdvajanje
tekućih ugljikovodika iz plina. Tekuća faza se zatim
šalje u frakcionator za separaciju u frakcije.
bodily seismic wave – prostorni seizmički val, v. body
wave.
bodily wave – prostorni seizmički val, v. body wave.
body foam – konzistentna pjena. Pjena koja se sastoji
od tekućine sa sferičnim mjehurićima distribuiranim
u cijeloj tekućini i ne diže se do površine, za razliku
od površinske pjene (pjene s mjehurićima na povr-
šini tekućine, surface foam). Sirove nafte velike re-
lativne gustoće i visoke viskoznosti mogu formirati
konzistentnu pjenu.
body of a bit – tijelo bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body.
body test – visokotlačno ispitivanje kućišta. Ispitivanje
kućišta (tijela) tlačne opreme (pressure equipment),
na primjer, protuerupcijskog (preventerskog) sklopa
(blowout preventer) ili glave bušotine (wellhead), koje
se izvodi pri znatno većem tlaku od nominalnog tla-
ka (rated pressure) opreme. Pri tom tlaku se ispituje
samo kućište, a ispitivanje se ne izvodi kada su za-
tvoreni ventili ili čeljusti. Sinonim: shell test.
body-test pressure – tlak ispitivanja kućišta, v. body
test.
body wave – prostorni (prostorni seizmički) val. Seizmič-
ki val (v. seismic wave) koji prolazi kroz unutrašnjost
Zemlje s načinom širenja (prostiranja) neovisnim
o bilo kojoj graničnoj površini (površini razdjela).
Prostorni seizmički valovi mogu biti longitudinalni
(P-val – v. P wave) ili transverzalni (S-val – v. S wave).
Sinonim: seismic body wave.
bog – (1) močvara. Vodom zasićeno spužvasto tlo koje
se ponajprije sastoji od mahovina i sadrži oksidirane
raspadajuće biljne ostatke (vegetaciju) koji se mogu
pretvoriti u treset. (2) močvarna vegetacija. Vegetaci-
104 booster
ja karakteristična za takvu močvarnu sredinu, osobi-
to sfagnum ili tresetna mahovina, šaš i vrijes.
bog moss – močvarna mahovina, mah tresetar, tresetni-
ca, v. sphagnum moss.
bog peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. highmoor
peat.
boiling point – vrelište, temperatura vrenja (ključanja).
Najniža temperatura pri kojoj započinje vrenje te-
kućine. Temperatura pri kojoj je tlak zasićene pare
tekućine jednak vanjskom atmosferskom tlaku i pri
kojoj tekućina slobodno vrije. Temperatura ostaje
konstantna sve dok ne ispari sva tekućina. Budući
da vrelište tekućine zavisi od vanjskog atmosferskog
tlaka, ono se određuje za standardni tlak (101.325
paskala ili 1,013 bar). Sinonim: bubble point; v. abso-
lute boiling point, true boiling point.
boiling range – područje destilacije, v. distillation range.
boll weevil – neiskusni naftni radnik. Termin u žargonu
za novog, neiskusnog radnika na bušaćem postro-
jenju (garnituri) ili naftnom polju (često se opisuje
terminom green ili green hand – u doslovnom prije-
vodu: «zelen»).
boll-weevil plug – izvlačivi čep za ispitivanje protuerup-
cijskog uređaja (preventera). Izvlačivi čep pričvršćen
za bušaću šipku koji se primjenjuje za ispitivanje
protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout pre-
venter) posjedanjem u kućište glave zaštitne kolone
(casinghead housing). Tlakom koji djeluje odozgo osi-
gurava se hermetizacija (brtvljenje) kanala bušotine.
boll-weevil tool – privremena alatka za nuždu. Gruba
alatka ili naprava izrađena na radilištu za trenutnu
namjenu. Ne zahtijeva iskusnog rukovatelja.
bomb – (1) bomba, tlačna posuda. (a) Posuda, obično
čelična, s debelom stijenkom za uzorkovanje slojnih
fluida (nafte ili plina) pod tlakom u bušotini. (b) Po-
suda s manometrom za mjerenje i zapisivanje tlaka u
bušotini. Spušta se žičanim užetom, a aktivira ubaci-
vanjem metalne šipke ili prethodno podešenim sat-
nim mehanizmom. (c) Čelični cilindar za izvođenje
kemijskih ispitivanja pod tlakom (na primjer, odre-
đivanje tlaka pare). (2) vulkanska bomba, v. volcanic
bomb.
Bond number – Bondov broj. Kvocijent (omjer) gravita-
cijskih i kapilarnih sila (gravitational forces, capillary
forces). U procesima konvencionalnog zavodnja-
vanja (waterflood) Bondov broj je približno jednak
0,000001.
bone bed – sloj bogat kostima. Svaki sloj sedimentnih
stijena (obično tanki sloj pješčenjaka, vapnenca ili
šljunka) s obilnim sadržajem kostiju ili dijelova ko-
stiju fosilnih životinja. Često sadrži i druge organske
ostatke, na primjer, riblje ljuske, zube i koprolite.
bone breccia – koštana breča. Akumulacija kostiju ili
fragmenata kostiju koje su često pomiješane sa ze-
mljom i pijeskom i cementirane (vezane) kalcij-kar-
bonatom, osobito takav sediment koji je nastao u
vapnenačkim spiljama ili na drugim mjestima gdje
obitavaju životinje. Sinonim: osseous breccia.
bony fishes – koštunjače, ribe koštunjače, koštunjave
ribe, v. osteichthyans.
book clay – lisnata glina. Glina sedimentirana u tankim
listićavim proslojcima (tankim laminama nalik na li-
stove). Sinonim: leaf clay.
booster – (1) kompresor za povišenje tlaka, pomoćni
kompresor, buster. Kompresor koji se rabi za pove-
booster compressor
ćavanje tlaka plina u cjevovodu. Sinonim: booster
compressor. (2) pumpa za povišenje tlaka, pomoćna
pumpa, buster. Pumpa koja se rabi za povećavanje
tlaka nafte u cjevovodu. Sinonim: booster pump.
booster compressor – kompresor za povišenje tlaka,
pomoćni kompresor, buster, v. booster, 1.
booster intermediate station – pomoćna pumpna sta-
nica, pumpna međustanica, v. booster station, 1.
booster jar – škare za pojačavanje udaraca. U procesu
bušenja – alatka za instrumentaciju (hvatanje i izvla-
čenje predmeta iz bušotine, fishing tool) koja se rabi
za pojačavanje snage udaraca mehaničkih škara (me-
chanical jar) ili hidrauličkih škara (hydraulic jar) primi-
jenjenih za oslobađanje zaklinjenih (zaglavljenih)
cijevi u bušotini. Spušta se u bušotinu s kolonom za
instrumentaciju (fishing string) i nalazi se iznad škara.
Fluid u škarama za pojačavanje (na primjer, dušik)
komprimira se kada se kolona za instrumentaciju
podiže i oslobađanjem posebnog mehanizma dolazi
do njegove ekspanzije koja pojačava snagu udarca.
Sinonimi: jar accelerator, jar intensifier.
booster pump – pumpa za povišenje tlaka, pomoćna
pumpa, buster, v. booster, 2.
booster station – (1) pomoćna pumpna stanica, pum-
pna međustanica. Pumpna stanica cjevovoda (obič-
no glavnog). Sinonim: booster intermediate station; v.
intermediate pump station. (2) pomoćna pumpna sta-
nica. Stanica na polju za pumpanje na glavnu stanicu
ili u rezervoare.
boot – (1) konduktor, v. conductor pipe, 1. (2) odušna ci-
jev rezervoara, v. conductor pipe, 2.
boot basket – (1) pauk za hvatanje, v. junk basket. (2)
košara za hvatanje pri glodanju, v. boot sub. (3) prijela-
znik za hvatanje metalnih otpadaka, v. junk sub.
boot sub – košara za hvatanje pri glodanju. U procesu
bušenja – naprava postavljena iznad glodala tijekom
operacije glodanja u kanalu bušotine koja služi za
hvatanje i izvlačenje (vađenje) sitnih metalnih krho-
tina. Tijekom glodanja isplaka pod visokim tlakom
potiskuje metalne krhotine u uski prostor između
košare i stijenke kanala bušotine, a u trenutku kada
krhotine dospiju u širi prstenasti prostor bušotine i
tlak se snizi, one padaju u košaru. Takav tip košare
se također može postaviti iznad bušaćeg dlijeta u
procesu rutinskog bušenja za skupljanje malih ko-
mada metala koji bi mogli oštetiti dlijeto. Sinonim:
boot basket.
BOP – protuerupcijski uređaj (preventer), preventer. Skra-
ćenica termina blowout preventer (v.).
border facies – rubni facijes. Rubni dio eruptivne intru-
zije (tijela eruptivnih ili magmatskih stijena) koji se
teksturom i sastavom razlikuje od glavnog intruziv-
nog tijela, što je možda uvjetovano procesom bržeg
hlađenja ili asimilacijom materijala iz okolne stijene.
border fault – rubni rasjed. (1) v. boundary fault. (2) v.
peripheral fault.
borderland – borderlend. Masivi kristaličnih stijena koji
s morske (vanjske) strane obrubljuju fanerozojske
orogenetske pojaseve blizu ruba sjevernoameričkog
kontinenta (u skladu sa široko prihvaćenom geo-
loškom koncepcijom u prvoj polovici 20. stoljeća).
Borderlendi su tektonski bili aktivniji nego Kanadski
štit (Canadian Shield) i postupno su iščeznuli toneći u
oceane. Danas je ta koncepcija odbačena budući da
kontinentalna kora ne izlazi izvan granica kontinen-
105 borehole geometry tool
tnskih šelfova (završava blizu njihovih rubova), zbog
čega bi veliki dijelovi kontinentalne kore teško mogli
potonuti u oceanske bazene izvan zone šelfa. Većina
geoloških dokaza u prilog koncepcije borderlenda
se može drugačije interpretirati.
bore – (1) kanal bušotine, v. hole, 1. (2) izbušeni zdenac
(bunar), v. bored well. (3) podvodni prud. Podmorski
pješčani hrbat u vrlo plitkoj vodi čija krijesta može
doseći nivo vode pri oseki.
bore-bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
bored well – izbušeni zdenac (bunar). Plitka vodna bu-
šotina (dubine od 3 metra do 30 metara) velikog
promjera (od 20 do 90 cm) koja je izrađena ručnim ili
mehaničklim bušenjem. Sinonim: bore.
borehole, bore hole – kanal bušotine, v. hole, 1.
borehole cementing – cementacija bušotine, v. cemen-
ting.
borehole compensated acoustilog – kompenzirana
akustička (zvučna) karotaža. Akustička (zvučna) karo-
taža s kompenzacijom (korekcijom) utjecaja dubin-
skih uvjeta (uvjeta bušotine) na podatke mjerenja.
Pribor za karotažu ima dva predajnika (transmitera)
i dva prijamnika, a intervalno vrijeme širenja longi-
tudinalnog akustičkog vala se mjeri prema razlici u
vremenima nailazaka vala na prijamnike. Primjenjuje
se za analizu elektrofacijesa, litološku identifikaciju,
procjenu poroznosti, sekundarne poroznosti (u
kombinaciji s nuklearnom karotažom) i mehaničkih
svojstava formacija (moguća je samo u kompaktnim
formacijama), utvrđivanje zona s anomalno visokim
tlakom i proračun akustičke impedancije i koefici-
jenta refleksije (u kombinaciji s karotažom gustoće).
Metoda kompenzirane akustičke karotaže je osobito
prikladna za zone s niskom poroznošću (nepovoljni
utjecaji geometrije kanala bušotine nisu veoma izra-
ženi). Sinonimi: BHC sonic log, borehole compensated
sonic log, compensated sonic log.
borehole compensated sonic log – kompenzirana
akustička (zvučna) karotaža, v. borehole compensated
acoustilog.
borehole directional survey – mjerenje (određivanje)
smjera bušotine (kanala bušotine), v. deviation survey.
borehole effect – utjecaj bušotine. U karotaži – izobliče-
nje karotažnih dijagrama (krivulja, podataka) uzro-
kovano utjecajem promjera, oblika i drugih karak-
teristika kanala bušotine te isplačne obloge (kore)
i katkada zone infiltracije (invaded zone). Korekcija
utjecaja dubinskih uvjeta se vrši tzv. kompenziranim
karotažama (compensated logs).
borehole environment – okoliš bušotine (kanala bu-
šotine). U karotaži bušotina – prstenasta područja
(zone) oko kanala bušotine koja nastaju u procesu
bušenja poroznih i propusnih formacija (ili zona) s
ispiranjem isplakom zbog prodora dijela isplačnog
fluida u formaciju i istiskivanja slojnih fluida (uglji-
kovodika i/ili slojne vode) dublje u formaciju. Dio
formacije (gledajući u smjeru od kanala bušotine) iz
kojeg su istisnuti slojni fluidi se naziva isprana zona
(flushed zone), dio u koji je prodro isplačni filtrat se
naziva zona infiltracije (invaded zone), a iza nje je ne-
poremećena zona formacije (uninvaded zone) u kojoj
slojni fluidi nisu zagađeni isplakom. Neporemećena
zona je zanimljiva specijalistima karotaže, geolozima
i tehnolozima razrade.
borehole geometry tool – alatka za određivanje geo-
borehole geophysics
metrije bušotine (kanala bušotine). Dubinski pribor
za mjerenje (određivanje) azimuta i nagiba (otklona
od okomice) bušotine (kanala bušotine). Azimut se
mjeri magnetskim kompasom ili giroskopom, a na-
gib njihalom. Mjerenje se može izvesti u jednoj točki
ili na više točaka.
borehole geophysics – geofizička ispitivanja u bušoti-
nama. Karotaža u bušotinama koje nisu ni naftne ni
plinske.
borehole gravimeter – dubinski gravimetar. Pribor za
gravimetrijska mjerenja na različitim dubinama u za-
cijevljenoj bušotini (bušotini sa zaštitnom kolonom)
i nezacijevljenoj (bez zaštitne kolone). Gravimetar je
osjetljiv na gustoću stijena u okolišu kanala bušoti-
ne i rabi se za određivanje horizontalnog protezanja
ležišne stijene i mogućeg položaja potencijalne le-
žišne stijene koja nije bila probušena, ali se nalazi u
blizini bušotine. Sinonim: borehole gravity meter.
borehole gravity meter – dubinski gravimetar, v. bore-
hole gravimeter.
borehole log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, ka-
rotažni dijagram (krivulja)bušotine, v. well log.
borehole spacing – razmak bušotina, gustoća mreže
bušotina, v. well spacing.
borehole survey – (1) dubinsko mjerenje devijacije
bušotine, v. directional survey. (2) dijagram (krivulja)
karotaže bušotine, karotažni dijagram (krivulja) bušo-
tine, v. well log.
borehole televiewer – dubinski televizor. Dubinski pri-
bor za dobivanje ultrazvučne slike kanala bušotine.
Televizor emitira u bušotini impulsni, uski snop ultra-
zvučne energija koji skenira stijenku kanala bušotine
pomicanjem pribora prema ušću bušotine. Primje-
njuje se za detekciju i izučavanje pukotina u ležišnoj
stijeni u okolišu bušotine ili za kontrolu korozije ili
oštećenih spojnica zaštitne kolone u bušotini (ter-
min je komercijalni naziv).
borehole temperature – temperatura na dnu bušotine,
v. bottomhole temperature.
borehole volume – volumen bušotine (kanala bušoti-
ne). Volumen bušotine (kanala bušotine) izračunan
prema dijagramu dijametriranja bušotine (kaverno-
gramu – caliper log).
bore meal – bušaći mulj, v. drill cuttings.
borer – bušač. Zastarjeli sinonim termina driller (v.).
boring – (1) trag bušenja (svrdlanja). Trag životne aktiv-
nosti fosilnih organizama – biljaka (gljiva, algi) ili ži-
votinja (spužava, crva, briozoa, nekih rakova). Vidljivi
su na ljušturama, kostima ili drugim tvrdim dijelovi-
ma beskralješnjaka i kralješnjaka kao urezi, žljebovi
(brazde) ili rupice. (2) bušenje, v. drilling.
boring by percussion – udarno (perkusijsko) bušenje, v.
percussion drilling.
boring by rotation – rotacijsko bušenje, v. rotary dri-
lling.
boring journal – dnevnik (žurnal) bušenja. Zastarjeli si-
nonim termina driller’s log (v.).
boring log – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log.
boring mast – bušaći jarbol, v. drilling mast.
boring master – bušač, bušaći majstor, v. driller.
boring mud – bušaća isplaka, v. drilling mud.
boring porosity – poroznost rovanja, v. burrow poro-
sity.
boring rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), po-
strojenje (uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig.
106 bottomhole (bottom-hole) assembly (BHA)
borings – bušaći mulj, v. drill cuttings.
boring sludge – bušaći mulj, v. drill cuttings.
boring time – vrijeme čistog bušenja, v. drilling time.
boring tool – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
boring tower – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. dri-
lling derrick.
bottled gas – plin u bocama. Ukapljeni propan i, u ma-
njoj mjeri, butan ili smjesa propana i butana koji se
drže u bocama pod tlakom. Rabe se u domaćinstvi-
ma i industriji kao gorivo.
bottle test – ispitivanje razbijanja emulzije. Postupak
ispitivanja radi određivanja najdjelotvornije kemika-
lije i njene potrebne količine za razbijanje emulzije
tipa «nafta u vodi». Uzorku emulzije se dodaju razli-
čite kemikalije i nakon što se utvrdi najdjelotvornija
dodaju se njene različite količine radi određivanja
minimalnog potrebnog volumena za razbijanje
emulzije.
bottle-type submersible rig – poluuronjivo bušaće po-
strojenje od cilindara. Pokretno poluuronjivo bušaće
postrojenje konstruirano (izgrađeno) od više čeličnih
cilindara – kada se cilindri potope postrojenje poto-
ne i osloni se o dno, a kada se voda ukloni iz cilindara
postrojenje pluta na vodi. Može bušiti u vodama du-
bine do 30 metara (100 stopa).
bottom – (1) dno, korito. U geomorfologiji – (a) Dno,
površina zemlje iznad koje se nalazi neka vodena
masa. (b) Dio jezera u dolini U-oblika danas pokriven
sedimentima istaloženim vodotocima koji utječu u
jezero. (c) dno doline, v. valley floor. (2) dno doline, ni-
zina. U geografiji – nizinska, ravna i obično plodnim
tlom pokrivena ravnica (osobito u dolini rijeke Missi-
ssippi). Također travnata nizina nastala taloženjem
aluvije duž riječnog korita. Aluvijalna ili vodoplavna
(poplavna) ravnica. Sinonimi: bottomland, flat, inter-
val, lowland.
bottom assembly – dubinski bušaći sklop (sklop buša-
ćih alatki), v. bottomhole assembly.
bottom-bed load – transportirani sedimentni materijal
dna korita, v. bed-material load.
bottom cementing plug – donji cementacijski čep, v.
cementing plug.
bottom hold-down – donji zahvatni držač (sidreno upo-
rište) dubinske pumpe. Sidreni uređaj (anchor) za dr-
žanje dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod
pump) u radnom položaju. Nalazi se na dnu pumpe.
bottomhole, bottom hole (BH, bh) – dno bušotine.
Najniži ili najdublji dio (točka) bušotine (kanala bu-
šotine).
bottomhole (bottom-hole) assembly (BHA) – dubin-
ski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). U procesu buše-
nja – sklop teških bušaćih alatki ugrađen u donji dio
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) u
bušotini radi ostvarivanja opterećenja na bušaće dli-
jeto i održavanja njegova smjera bušenja. Jednostav-
ni dubinski bušaći sklop se sastoji od bušaćeg dlijeta
(drilling bit) i nekoliko teških šipki (drill collar), a može
također uključivati i dlijeto-proširivač (bottomhole re-
amer) kanala bušotine (iznad bušaćeg dlijeta ili iznad
prve bušaće šipke). Osim bušaćeg dlijeta, teških šipki
i otežanih bušaćih šipki i dlijeta-proširivača dubinski
sklop može imati stabilizatore kolone bušaćih šipki.
Tipovi dubinskih bušaćih sklopova (ovisno o uvjeti-
ma bušenja) jesu: (a) glatki bušaći sklop (slick botto-
mhole assembly) – bušaći sklop bez stabilizatora koji
bottomhole (bottom-hole) choke (BHC)
je sastavljen samo od regularnih bušaćih šipki, teških
šipki na donjem kraju bušaće kolone i bušaćeg dli-
jeta; (b) kruti bušaći sklop (packed assembly, packed-
hole assembly) – bušaći sklop sa stabilizatorom koji se
sastoji od bušaćih šipki, dlijeta-proširivača, teških šip-
ki, stabilizatora i bušaćeg dlijeta; (c) njihajni (klatni)
bušaći sklop (pendulum assembly, pendulum bottom-
hole assembly) – sastavljen od bušaće šipke, proširi-
vača, teških šipki i bušaćeg dlijeta; primjenjuje se za
smanjivanje devijacije bušotine, i (d) bušaći sklop s
dubinskim motorom (downhole motor assembly) – sa-
stavljen od bušaćih šipki, teških šipki, kosog bušaćeg
prijelaznika, dubinskog motora i bušaćeg dlijeta (pri-
čvršćenog za motor). Dubinski bušaći sklopovi se ta-
kođer opisuju kao: (a) zglobni (articulated bottomhole
assembly); (b) upravljivi (steerable bottomhole assem-
bly); (c) orijentirani (oriented bottomhole assembly) i,
(d) neorijentirani (nonoriented bottomhole assembly).
Sinonimi: bottom assembly, downhole assembly.
bottomhole (bottom-hole) choke (BHC) – dubinska
erupcijska sapnica. Sapnica (choke) ili prigušnica (ori-
fice), postavljena u donjem dijelu kolone uzlaznih
cijevi (tubing), za regulaciju tlaka i ograničavanje
uzlaznog strujanja fluida u svrhu regulacije protoka
(rate of flow) i plinskog faktora (gas/oil ratio). Olujna
sapnica (v. storm choke) jest tip dubinske erupcijske
sapnice koja automatski prekida strujanje ako je pro-
tok veći od prethodno određenog. Sinonim: botto-
mhole flow bean; v. adjustable choke, positive choke,
wellhead choke.
bottomhole (bottom-hole) circulating pressure –
tlak cirkulacije na dnu bušotine. Tlak na fluid koji cir-
kulira na dnu bušotine.
bottomhole (bottom-hole) curve – krivulja tlaka na
dnu bušotine. Krivulja tlaka (porasta tlaka) koja se
rabi za izučavanje proizvodnih karakteristika naftnih
i plinskih ležišta.
bottomhole (bottom-hole) differential pressure –
diferencijalni tlak na dnu bušotine. Razlika između
ležišnog tlaka i tlaka na dnu proizvodne bušotine.
bottomhole (bottom-hole) flow bean – dubinska
erupcijska sapnica, v. bottomhole choke.
bottomhole (bottom-hole) gas separator – dubinski
separator (plinski separator). Dubinski uređaj (down-
hole device) za separaciju nafte i plina prije pumpa-
nja nafte dubinskom pumpom u bušotini kako bi se
spriječila blokada plinom i povećala efikasnost pum-
pe. Separator je pričvršćen za dno kolone uzlaznih
cijevi (tubing) ispod usisnog ventila pumpe (standing
valve) i jedini je ulaz fluida u pumpu. Fluidi u separa-
toru struje zavojitom putanjom izazivajući tako se-
paraciju plina i njegovo strujanje u prstenasti prostor
između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi (tubing-ca-
sing annulus). Sinonimi: bottomhole separator, down-
hole gas separator.
bottomhole (bottom-hole) heater – dubinski grijač.
Grijač na dnu bušotine za zagrijavanje i proizvodnju
teške, viskozne nafte.
bottomhole (bottom-hole) location – položaj dna
bušotine. Položaj najnižeg dijela kanala bušotine s
obzirom na položaj na površini.
bottomhole (bottom-hole) manometer – dubinski
manometar, v. bottomhole pressure gage.
bottomhole (bottom-hole) motor – dubinski motor
(bušaći motor), v. downhole drilling motor.
107 bottomhole (bottom-hole) pump
bottomhole (bottom-hole) oil pump – dubinska pum-
pa (naftna pumpa), v. bottomhole pump.
bottomhole (bottom-hole) packer – pridnena dubin-
ska brtvenica (paker). Dubinska brtvenica postavlje-
na blizu dna kanala bušotine (bottom of well) kako bi
se spriječilo uzlazno strujanje fluida u prstenastom
prostoru između dviju kolona cijevi (obično između
kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi, casing-tubing annu-
lus). Pridneni paker može imati jedan, dva ili tri pro-
lazna otvora (bore) ovisno o broju kolona uzlaznih
cijevi (tubing) u bušotini; v. anchor packer.
bottomhole (bottom-hole) plug – čep na dnu bušo-
tine. Cementni čep (cement plug) ili most (bridge)
postavljen blizu dna bušotine radi izolacije dijela
njenog kanala ispod čepa. Često se postavljaju za
izolaciju iscrpljenih ili vodonosnih zona ležišta.
bottomhole (bottom-hole) pressure (BHP, bhp) –
tlak na dnu bušotine. (1) U procesu bušenja – hidro-
statički tlak zbog težine stupca cirkulirajuće isplake u
bušotini (2) U procesu proizvodnje – slojni ili ležišni
tlak u bušotini na dubini produktivne formacije ili in-
tervala izmjeren zapisnim dubinskim manometrom.
Razlikuje se dinamički tlak na dnu (kada fluidi stru-
je – flowing bottomhole pressure) i statički tlak (kada
nema strujanja fluida i tlak raste i stabilizira se – static
bottomhole pressure) koji je jednak slojnom ili ležiš-
nom tlaku. Pad tlaka na dnu pokazuje da je ležište u
stanovitoj mjeri iscrpljeno. Mjeri se dubinskim ma-
nometrom (v. bottomhole-pressure gage) – mjerenje
se često izvodi za više različitih protoka (kapaciteta
proizvodnje bušotine) za proračun produktivnosti
bušotine.
bottomhole (bottom-hole) pressure bomb – dubin-
ski manometar, v. bottomhole pressure gage.
bottomhole (bottom-hole) pressure buildup test –
ispitivanje metodom porasta tlaka, v. pressure buildup
test.
bottomhole (bottom-hole) pressure gage (gauge) –
dubinski manometar. Manometar za mjerenje statič-
kog ili dinamičkog tlaka u bušotini (shut-in pressure,
flowing pressure) na zadanoj dubini. Spušta se žiča-
nim užetom. Tlak se zapisuje na dijagramu sa satnim
pomicanjem. Tlak se također može mjeriti senzorom
postavljenim u koloni uzlaznih cijevi (tubing) na dnu
bušotine. Jedan tip takvog uređaja pretvara mjere-
nje tlaka u električne signale koji se prenose na po-
vršinu gdje se kontinuirano ili periodički očitavaju.
Sinonimi: bottomhole manometer, bottomhole pre-
ssure bomb.
bottomhole (bottom-hole) pressure recorder – zapi-
sni dubinski manometar, v. bottomhole pressure ga(u)
ge.
bottomhole (bottom-hole) pressure test – mjerenje
tlaka u bušotini. Mjerenje slojnog ili ležišnog tlaka
(reservoir pressure), statičkog (shut-in pressure) ili di-
namičkog (flowing pressure), na zadanoj dubini u bu-
šotini manometrom koji se spušta žičanim užetom.
bottomhole (bottom-hole) pump – dubinska pum-
pa (naftna pumpa). Pumpa na dnu naftne bušotine
za umjetno podizanje nafte iz bušotine na površi-
nu. Može biti pokretana elektromotorom (electric
pump), hidraulički (hydraulic pump) ili s površinskim
pogonskim uređajem s klipnim (pumpnim) šipkama
(sucker-rod pump). Sinonimi: bottomhole oil pump,
deep-well oil pump, deep-well pump, oil-well pump,
bottomhole (bottom-hole) regulator
subsurface oil pump, subsurface pump; v. electric
submersible centirfugal pump, hydraulic bottomhole
pump, sucker-rod pump.
bottomhole (bottom-hole) regulator – dubinski re-
gulator. Ventil, postavljen u donjem dijelu kolone
uzlaznih cijevi (tubing string) s funkcijom sličnom du-
binskoj sapnici (bottomhole choke). Ventil je normal-
no zatvoren i otvara se kod zadanog diferencijalnog
tlaka.
bottomhole (bottom-hole) sample – (1) dubinski
uzorak. Uzorak ležišnih fluida uzet na dnu bušotine
za razliku od uzorka uzetog iz separatora (separator
sample) ili površinskog uzorka (surface sample). Sino-
nim: subsurface sample. (2) jezgra. Jezgra stijene izva-
đena iz bušotine specijalnom alatkom za izučavanje
karakteristika ležišta.
bottomhole (bottom-hole) separator – dubinski sepa-
rator (plinski separator), v. bottomhole gas separator.
bottomhole (bottom-hole) temperature (BHT, bht)
– temperatura na dnu bušotine. Slojna ili ležišna tem-
peratura (reservoir temperature) u bušotini u točki (na
dubini) nasuprot produktivnom sloju. Obično se mje-
ri nakon što je bušotina bila izvjesno vrijeme zatvo-
rena kako bi fluidi u bušotini postigli stanje termičke
ravnoteže. Ekstremno visoke temperature na dnu se
mogu pojaviti u dubokim bušotinama ili na područji-
ma s nenormalno visokim geotermičkim (geotermal-
nim) gradijentom. Takve temperature (veće od 250
°C) mogu uzrokovati stanovite tehnološke probleme
u bušotinama, na primjer u procesu bušenja mogu
izazvati ubrzano zgušnjivanje bušaćih fluida na bazi
vode, a povećanje njihove viskoznosti i gustoće može
imati za posljedicu smanjenje brzine bušenja, gubi-
tak cirkulacije isplake, klipovanje kanala bušotine pri
izvlačenju kolone bušaćih šipki i zaglavljivanje buša-
ćih alatki (spomenuti problemi se mogu ublažiti upo-
rabom bušaćih isplaka na bazi ulja).
bottomhole (bottom-hole) test adapter – prijela-
znik za dubinska ispitivanja. Naprava postavljena na
vrhu (najgornji fiting) erupcijskog uređaja na ušću
bušotine koja osigurava brzo i sigurno priključiva-
nje lubrikatora za klipovanje ili ispitivanje bušotine
i omogućuje pristup punim prolaznim presjekom do
erupcijskog uređaja. Može također imati unutarnji
navoj koji služi za postavljanje elevatora za spuštanje
i izvlačenje kolone uzlaznih cijevi (tubinga) i erupcij-
skog uređaja.
bottom-intake electric submersible pump – električ-
na uronjena pumpa s usisom na dnu bušotine. Elek-
trična uronjena pumpa (electric submersible pump) s
obratnim položajem motora i pumpe – pumpa je na
dnu bušotine.
bottomland, bottom land – dno doline, nizina, v.
bottom, 2.
bottom load – transportirani sedimentni materijal u ko-
ritu, v. bed load.
bottom moraine – podinska (temeljna, osnovna) more-
na, v. ground moraine, 1.
bottoms – (1) talog u rezervoaru. Ostatak primjesa
istaloženih iz sirove nafte u skladišnim rezervoarima
(storage tanks). (2) ostatak, v. residue, 3.
bottom sample – uzorak s dna. (1) Uzorak sirove nafte
uzet sa dna ili blizu dna skladišnog rezervoara (sto-
rage tank); v. middle sample, upper sample. (2) Uzorak
uzet iz nižeg mjesta cjevovoda.
108 boudinage
bottoms and bottom settlings (BS) – talog na dnu
rezervoara. Čvrsti i tekući ostaci u sirovoj nafti koji
se nakupljaju na dnu skladišnih rezervoara (storage
tanks).
bottomset – donji sloj delte, v. bottomset bed.
bottomset (bottom-set) bed – donji sloj delte, sloj do-
njeg dijela delte. Jedan od horizontalnih ili blago na-
gnutih slojeva sitnozrnastih sedimenata (silt i glina)
istaloženih na dnu mora ili jezera ispred nastupaju-
ćeg ruba delte. Postupno su prekrivani sedimentima
prednjeg dijela delte (v. foreset bed) i sedimentima
gornjeg dijela delte (v. topset bed). Nalazi se u osno-
vici punog profila deltnih sedimenata. Sinonim:
bottomset.
bottom settlings and water – (BS&W) – (1) mulj i
voda, talog i voda, v. basic sediment(s) and water. (2)
talog i voda. Rezultat ispitivanja u svrhu određivanja
prisutnosti čvrstih čestica i vode.
bottom subsidence – spuštanje (slijeganje, tonjenje) Ze-
mljine kore, v. subsidence.
bottoms up – (1) izvlačenje (vađenje) kolone bušaćih
alatki (bušaće kolone). Kompletno izvlačenje bušaćih
alatki iz bušotine (od njena dna do vrha). (2) dizanje
isplake u bušotini. Uzlazna cirkulacija bušaće isplake
u kanalu bušotine prije nego što isplaka na dnu bu-
šotine, zajedno s česticama probušene stijene, dođe
do površine.
bottoms-up circulation time – vrijeme uzlazne cirku-
lacije (vrijeme kašnjenja) uzorka probušene stijene, v.
lag time.
bottom-supported offshore drilling rig – morsko
bušaće postrojenje s osloncem o dno. Tip pokretnog
postrojenja za bušenje u podmorju s dijelom kon-
strukcije u kontaktu s dnom mora kada se nalazi na
lokaciji bušotine i tijekom procesa bušenja. Ostali dio
postrojenja se nalazi iznad površine mora. Uključuje
poluuronjiva i samopodizna bušaća postrojenja.
bottom water – (1) podinska voda. Slobodna (pokret-
ljiva) voda u vodonosnom sloju koji zaliježe nepo-
sredno ispod naftnog ili plinskog ležišta za razliku od
rubne vode (v. edge water) ili vezane vode (v. connate
water). Podinska voda čini dio ležišne energije (tip
režima iskorištavanja ležišta) i znatno utječe na po-
našanje ležišta. (2) pridnena voda. U oceanografiji –
najdublja i najgušća vodena masa (masa oceanske
vode) formirana njenim hlađenjem na površini u
području visokih geografskih širina; v. deep water,
intermediate water, surface water.
bottom-water drive – režim podinske vode, podinski
vodotlačni režim. Režim istiskivanja nafte iz ležišta
(iskorištavanja ležišta) tlakom podinske vode, tj.
vode u vodonosnom bazenu napajanja (akviferu,
aquifer) ležišta koji zaliježe neposredno ispod naftne
zone ležišta; v. reservoir drive,water drive.
bottom-water drive reservoir – ležište s režimom
podinske vode (podinskim vodotlačnim režimom), v.
bottom-water drive.
boudin – budina. (1) Jedan od niza izduljenih lećastih
segmenata stijena u tzv. strukturi budinaž (v. boudi-
nage) koji su raspoređeni paralelno pružanju sloja i
uzajamno su spojeni ili razdvojeni. U presjeku imaju
buričasti oblik; v. tectonic lens. (2) Opći termin koji
označava svaki tektonski uklopak ili leću (tectonic in-
clusion) bez obzira na njihov oblik ili postanak.
boudinage – budinaž. Struktura uobičajena u serijama
boulder
izrazito deformiranih sedimentnih i metamorfnih sti-
jena u kojima je kontinuirani kompetentni sloj (sloj
kompetentne stijene), koji zaliježe između plastič-
nijih slojeva (slojeva nekompetentnih stijena), pod-
vrgnut rastezanju, stanjivanju i kidanju u pravilnim
intervalima na pojedine blokove nalik na tektonske
leće, tzv. budine (v. boudin), izduljene paralelno s osi
bore. Sinonim: sausage structure.
boulder – blok. (1) U sedimentološkoj klasifikaciji – fra-
gment stijene veći od oblutka (v. cobble) i promjera
preko 256 mm (10 inča). Oblik mu je ponešto zao-
bljen zbog abrazije (valjanja) tijekom transportiranja
(prenošenja). Blok je najveći fragment stijene u sedi-
mentološkoj klasifikaciji (u V. Britaniji donja granica
promjera bloka je 200 mm ili 8 inča); v. large boulder,
medium boulder, small boulder. (2) glacijalni (ledenjač-
ki) blok, v. glacial boulder. (3) blok trošenja (raspada-
nja), rezidualni blok, v. boulder of weathering. (4) Opći
termin koji označava fragment bilo koje stijene čija
je težina prevelika da bi ga mogao podići čovjek.
boulder bed – sloj blokova. (1) Konglomerat (valutič-
njak, conglomerate) koji sadrži fragmente stijena ve-
ličine blokova (v. boulder). (2) Glacijalni (ledenjački)
sediment, na primjer, til (till) ili tilit (tillite), koji sadrži
fragmente sa širokim rasponom promjera.
boulder clay – glina s blokovima, til. Termin koji se u
V. Britaniji rabi kao ekvivalent termina til (v. till), ali
se ponajprije odnosi na glacijalne (ledenjačke) sedi-
mente (glacial deposits) koji se sastoje od isprutanih
subangularnih blokova (blokova s ledenjačkim stri-
jama) različitih promjera i cementiranih (vezanih)
gustim, tvrdim pulveriziranim (finoklastičnim) glina-
ma i gorskim brašnom. Termin till se u prvom redu
rabi kao opći termin koji je primjenljiv ne samo na
gore opisane sedimente nego i na takve glacijalne
sedimente u kojima nema blokova ili koji uglavnom
sadrže pjeskoviti materijal i vrlo malo gline. Sinonim:
drift clay.
boulder conglomerate – konglomerat (valutičnjak) s
blokovima. Tip konsolidirane (cementirane) stijene
koja se sastoji uglavnom od blokova (v. boulder).
boulder gravel – šljunak od blokova. Nekonsolidirani
(necementirani, rahli) sediment koji se sastoji uglav-
nom od blokova (v. boulder).
boulder of decomposition – blok razlaganja (kemijskog
trošenja). Blok trošenja (v. boulder of weathering) koji
je nastao u procesu kemijskog trošenja ili raspada-
nja stijena (v. chemical weathering), na primjer, blok
bazalta modificiran i zaobljen sferoidnim trošenjem,
pri čemu je očuvao relativno svježu (neizmijenjenu)
sferičnu jezgru okruženu nizom ljusaka raspadnute
stijene; v. boulder of disintegration.
boulder of disintegration – blok razaranja (mehanič-
kog trošenja). Blok trošenja (v. boulder of weathering)
koji je nastao mehaničkim razaranjem stijena (mec-
hanical weathering), na primjer, blok formiran raslo-
javanjem (listanjem) stijene (exfoliation); v. boulder of
decomposition.
boulder of weathering – blok trošenja (raspadanja),
rezidualni blok. Velika odvojena stijenska masa čiji su
rubovi i kutovi zaobljeni. Blokovi trošenja se nalaze
na površini zemlje ili plitko ispod nje. Njihov posta-
nak je uvjetovan različitim procesima trošenja (raspa-
danja) stijena – razlaganjem ili kemijskim trošenjem
(chemical weathering, v. boulder of decomposition)
109 boundstone
i razaranjem ili mehaničkim trošenjem (mechanical
weathering, v. boulder of disintegration). Sinonimi: re-
sidual boulder, weathering boulder.
Bouma cycle – Boumaov ciklus (sekvencija), v. Bouma
sequence.
Bouma sequence – Boumaova sekvencija (ciklus). Verti-
kalna sedimentna sekvencija istaložena turbiditnim
strujama (turbidity currents), karakteristični jasno
izraženi niz stadija formiranja potpune sekvencije
turbidita (sequence of turbidite). Izdvojeno je pet ver-
tikalnih jedinica (stadija, intervala) koje su označene
(odozdo prema gore) slovima a, b, c, d i e i razliku-
ju se svojom sedimentnom strukturom i veličinom
(promjerom) zrna: (a) jedinica na dnu sekvencije –
grubozrnasti (krupnozrnasti), loše sortirani i masiv-
ni sedimenti s mogućom gradacijskom slojevitošću
(potencijalne su ležišne stijene); (b) donji slojevi s
paralelnom laminacijom; (c) slojevi s laminacijama
strujnih riplova; (d) gornji slojevi s paralelnim lami-
nacijama, i (e) jedinica na vrhu sekvencije – pelitni
sedimenti (vrlo finozrnasti s paralelnim laminama i
sastavljeni od hemipelagičnih ili pelagičnih mulje-
va). Jedinice a i b (i čak jedinica c) mogu zbog raznih
uzroka nedostajati u sekvenciji. Sinonim: Bouma
cycle.
boundary – granica. U geološkom smislu – linija koja
označava granicu iza koje ne postoje neka svojstva
danog objekta (na primjer, površina koja odjeljuje
stijene različitog tipa ili starosti) ili linija koja razdvaja
dvije kartografske jedinice na geološkoj karti.
boundary curve – fazna granica, v. boundary line.
boundary effect – rubni (granični) efekt, v. end effect.
boundary line – fazna granica. U geokemiji – linija duž
koje graniče područja bilo kojih dviju faza u binar-
nom (dvojnom) sustavu i linija duž koje se presije-
caju dvije bilo koje površine likvidusa u ternarnom
(trojnom) sustavu. U kondenziranom ternarnom su-
stavu fazna granica odgovara ravnoteži, u pravilu, iz-
među dvije čvrste faze i jedne tekuće faze, Sinonimi:
boundary curve, phase boundary.
boundary pressure – tlak na kontaktu. Srednji tlak na
vodo-naftnom kontaktu (oil-water contact) ili vodo-
plinskom kontaktu (gas-water contact) ležišta.
boundary stratotype – stratotip granice jedinica. Odre-
đena točka u određenoj sekvenciji slojeva stijena
koja služi kao standard za definiranje i prepozna-
vanje stratigrafske granice (stratigraphic boundary).
Također se može definirati i kao tipski presjek (v. type
section) na kojem je prikazana ili označena sinkrona
(istodobna) granica dviju geokronoloških i strati-
grafskih jedinica koja prolazi unutar kontinuiranog
stratigrafskog presjeka gdje nema bitnog prekida
sedimentacije. Sinonim: type-boundary section; v.
stratotype.
boundary wave – granični seizmički val. Seizmički val
koji se širi (rasprostire) duž slobodne površine ili duž
površine razdjela (razgraničenja) između slojeva.
boundstone – baundston. Tip sedimentne karbonatne
stijene (sedimentary carbonate rock) čije su prvobit-
ne komponente bile vezane tijekom sedimentacije
i u biti ostale neizmijenjene u procesu rasta (pove-
ćanja mase) stijene (na što upućuju takve njezine
karakteristične osobitosti, kao što su skeletne forme
prorastanja i laminacija ili slojevitost koja nije veza-
na uz distribuciju tvari po relativnoj gustoći, odno-
bound water
sno koja je suprotna gravitaciji) – na primjer, većina
grebenskih (grebenotvornih) stijena i neke stijene
bioherma i biostroma. Baundston se sastoji od bio-
klasta promjera većeg od 2 mm koji čine više od 10%
stijene. Bioklasti su organski uzajamno pričvršćeni ili
cementirani, te mogu formirati strukturni skelet ili se
raspršiti među grubim skeletnim detritusom.
bound water – kemijski vezana voda. Voda koja je ke-
mijski vezana uz mineralna zrna ili je apsorbirana na
njima i ne može slobodno strujati. Ne može se uklo-
niti bez mijenjanja (promjene) strukture ili sastava
tvari i, za razliku od slobodne vode (v. free water), ne
može reagirati (otapati, formirati kristale leda). Ke-
mijski vezana voda se nalazi i u materijalima kao što
su biljne i životinjske stanice.
Bowen reaction (Bowen’s reaction) series – Bowenov
reakcijski niz. Niz minerala u kojem će ranije formi-
rana faza reagirati kasnije u diferencijaciji i formirati
novi, daljnji mineral u nizu. Termin se primjenjuje us-
poredo s terminom reakcijski niz (v. reaction series).
bowl – potporanj klinova, v. drilling bowl.
bowlingite – saponit, v. saponite.
box – kolčak spojnice. Kraj cijevi ili klipne (pumpne)
šipke (sucker rod) s unutarnjim (ženskim) navojem
(female thread); v. pin.
box and pin, box-and-pin – s unutarnjim i vanjskim
(ženskim i muškim) navojem. Termin za označavanje
tipa spojnice koja se rabi za spajanje cijevi ili klipne
(pumpne) šipke (sucker rod). Primjenjuje se kada cije-
vi ili klipne šipke imaju na jednom kraju vanjski (muš-
ki) navoj (male thread), a na drugom kraju unutarnji
(ženski) navoj (female thread). Suprotan tip spojnice
je spojnica s dvostrukim vanjskim (muškim) navojem
(pin-and-pin coupling).
box-and-pin coupling – spojnica s unutarnjim i vanj-
skim (ženskim i muškim) navojem, v. box and pin.
box-and-pin sucker rod – klipna šipka s navojnim kol-
čakom i čepom (s unutarnjim i vanjskim navojem), v.
box and pin, sucker rod.
box fold – sandučasta bora. Bora koja u poprečnom
presjeku ima kvadratni oblik, čiji profil ima oblik triju
strana pravokutnika, odnosno bora čiji tjemeni dio
ima izgled ravne široke površine a njena krila su na-
gnuta pod strmim kutovima.
box tap – konusni trn s unutarnjim (ženskim) navojem. U
procesu bušenja – alatka konusnog oblika za hvata-
nje i izvlačenje predmeta palih u bušotinu s vanjskim
navrtanjem na hvatani predmet.
Boyle’s law – Boyleov zakon. Fizikalni zakon koji postav-
lja ovisnost volumena plina o tlaku – kada se mijenja
tlak, tada se na odgovarajući način mijenja volumen
plina, i obratno, odnosno, tlak plina je inverzno pro-
porcionalan njegovom volumenu pri konstantnoj
temepraturi. Zakon vrijedi za idealan plin (ideal gas),
a kada se primjenjuje na realne plinove (real gas),
tada se može uvesti faktor kompresibilnosti (Z fak-
tor) plina.
Boyle’s law method – metoda na principu Boyleovog
zakona, v. Boyle’s law porosimeter.
Boyle’s law porosimeter – porozimetar na principu
Boyleovog zakona. Pribor (uređaj) koji se obično rabi
za određivanje poroznosti uzoraka stijena (na pri-
mjer, jezgara). U porozimetru s jednom komorom
(Boyle’s law single-cell porosimeter) plin poznatog vo-
lumena se komprimira na specificirani tlak u komori
110 bradenheading, braden heading
s uzorkom stijene. Za određivanje poroznosti uzorka
izmjeri se volumen plina pri atmosferskom i poviše-
nom tlaku. U porozimetru tog tipa s dvije komore
(s dvostrukom komorom, Boyle’s law double-cell po-
rosimeter) u jednoj komori se nalazi uzorak stijene,
dok je druga komora prazna. Tlak plina se povećava
u praznoj komori, zatim se komore spoje otvaranjem
ventila, izmjere se tlakovi i izračuna poroznost; v. po-
rosity measurement.
brachiopods (Brachiopoda) – brahiopodi, ramenonoš-
ci. Koljeno morskih beskralješnjaka (marine inverte-
brates). Karakterizirani su lofoforom (lophophore)
i dvjema bilateralno (dvostrano) simetričnim polo-
vicama ljuštura (bilaterally symmetrical valves) koje
mogu biti vapnene ili hitinsko-fosfatne. Obično su
pričvršćeni za supstrat, ali također mogu biti slobod-
ni. Važni provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska
rasprostranjenost: donji kambrij-danas. Sinonimi:
brachs, lamp shells.
brachs – brahiopodi, ramenonošci, v. brachiopods.
brachyanticline – brahiantiklinala. Kratka, široka anti-
klinala. Antiklinala za koju je karakteristična velika ši-
rina tako da su izlazi slojeva na površinu razmješteni
u obliku elipsa; v. brachysyncline.
brachygeosyncline – brahigeosinklinala. Duboka oval-
na depresija formirana tijekom kasnijih stadija defor-
macije geosinklinale. Brahigeosinklinala je jedan od
tipova sekundarne geosinklinale.
brachysyncline – brahisinklinala. Kratka, široka sinkli-
nala. Sinklinala za koju je karakteristična velika širina
tako da u tlocrtu nalikuje na centroklinalu (centrocli-
ne); v. brachyanticline.
brachyuran crabs – brahiuri, kratkorepi (kratkotrbi) raci,
kratkorepci, rakovice, v. brachyurans.
brachyurans (Brachyura) – brahiuri, kratkorepi (krat-
kotrbi) raci, kratkorepci, rakovice. Infrared rakova
(crustaceans). Karakterizirani su širokim i kratkim
oklopom (carapace). Stratigrafska rasprostranjenost:
donja jura-danas. Sinonim: brachyuran crabs.
brackish water – bočata (bočatna, brakična) voda, bo-
čatica. Voda s niskom koncentracijom otopljenih soli.
Neodređeni termin koji se rabi za označavanje voda
čiji je salinitet između vrijednosti saliniteta normalne
morske i normalne slatke vode.
bradenhead – (1) glava zaštitne kolone (kolone zaštit-
nih cijevi), v. casinghead. (2) navojni čep glave zaštitne
kolone, glava zaštitne kolone s brtvenicom, v. stuffing-
box casinghead.
bradenhead gas – (1) plin iznad naftnog ležišta. Plin iz
svih slojeva iznad naftnog na bušotini (sav plin iznad
naftonosnog sloja). (2) naftni (kaptažni, kaptažni naf-
tni) plin, plin naftnih bušotina, v. casinghead gas.
bradenhead gas well – plinska bušotina na izoliranom
ležištu. Bušotina koja proizvodi plin iz plinskog leži-
šta koje je izolirano od naftnog ili plinskog ležišta na
toj bušotini, a leži ispod njega.
bradenheading, braden heading – potiskivanje sti-
mulacijskog fluida slojnim fluidom bez izolacije forma-
cije. Metoda pumpanja (injektiranja) radnog fluida za
obradu formacije (treating fluid) u bušotinu bez izo-
lacije obrađivane formacije dubinskom brtvenicom
(pakerom) – fluid za obradu se pumpa u bušotinu
kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing string) i zatim po-
tiskuje u formaciju injektiranjem proizvedenog sloj-
nog fluida kroz kolonu tubinga. Ako se u toj operaciji
bradenhead method
primjenjuje izolacija obrađivane formacije pakerom,
tada se taj proces naziva bullheading.
bradenhead method – metoda cementacije pod tla-
kom sa zatvorenom glavom bušotine, v. bradenhead
squeeze.
bradenhead squeeze – cementacija pod tlakom sa
zatvorenom glavom bušotine. Metoda cementacije
bušotine pod visokim tlakom (squeeze cementing) –
operacija popravljanja kanala bušotine pumpanjem
cementne kaše (otopine, cement slurry) kroz kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaću kolonu (kolonu
bušaćih alatki, drillstring) koja je spuštena do vrha
perforacija zaštitne kolone (casing). Glava zaštitne
kolone je tijekom injektiranja cementne kaše za-
tvorena kako bi se spriječilo strujanje kroz kolonu
na površinu i cement se protisne kroz perforacije.
Uzlazne cijevi ili bušaće šipke se izvuku iz bušotine i
cement ostavi da stvrdne. Druge metode visokotlač-
ne cementacije bušotina su s izolacijom prstenastog
prostora bušotine pakerom (v. bullhead squeeze), s
prekidanim pumpanjem cementne kaše (v. hesitati-
on squeeze) i kontinuiranim injektiranjem cementne
kaše (v. running squeeze). Sinonim: bradenhead squ-
eezing.
bradenhead squeezing – cementacija pod tlakom sa
zatvorenom glavom bušotine, v. bradenhead squee-
zing.
Bradfordian – bredford, bradford. (1) Stratigrafski kat
najgornjeg dijela devona (uppermost Devonian) pro-
vincijske skale Sjeverne Amerike – iznad kasadagana
(Cassadagan), a ispod misisipija (Mississippian). Sino-
nim: Conewangoan. (2) Stratigrafski potkat srednje
jure (Middle Jurassic) iznad bata (Bathonian) u Velikoj
Britaniji.
braided river – anastomozna (prepletena) rijeka, v. bra-
ided stream.
braided fluvial deposits – sedimenti prepletenih rijeka,
v. braided stream.
braided stream – anastomozna (prepletena) rijeka. Rije-
ka koja je razdijeljena na složeno prepletenu mrežu
mnogih malih i plitkih korita međusobno odvojenih
otocima ili prudovima u koritima. Općenito se sma-
tra da takva rijeka upućuje na njenu nemogućnost
(nesposobnost) transportiranja (prenošenja) cjelo-
kupne mase materijala (kao u slučaju materijalom
preopterećenih i agradacijskih rijeka koje teku u ši-
rokom koritu na vodoplavnoj ravnici). Sinonim: ana-
stomosing stream, braided river; v. braiding.
braiding – anastomoza. Proces postupnog račvanja
riječnog korita, što uzrokuje formiranje izduljenih
uskih otoka i prudova koji pretvaraju korito u složenu
mrežu malih, uzajamno isprepletenih rukavaca. Dje-
latnost riječnog toka koji nije u stanju transportirati
(prenositi) sav materijal u sebi i tako stvara račvajuće
korito, Sinonim: anastomosis; v. braided stream.
brake band – pojas kočnice. U tehnici bušenja – dio
kočnice na bušaćem postrojenju, elastični čelični po-
jas koji zahvaća prirubnice bubnja bušaće dizalice za
kontrolu spuštanja pokretnog koloturnika, odnosno
bušaćih šipki, zaštitnih ili uzlaznih cijevi.
branch – (1) pritok. Mali vodotok koji utječe u drugi,
obično veći, vodotok (tributary). (2) riječni rukavac.
Rijeka koja se odvaja od (istječe iz) glavnog kanala
druge rijeke i ne spaja se ponovno s njim, na primjer,
u području delte ili aluvijalne lepeze (distributary). (3)
111 breached anticline
spojni riječni kanal. Rijeka koja se odvaja od (istječe
iz) druge rijeke i ponovno se spaja s njom (by-cha-
nnel). (4) račva. Viljuškasto račvanje plimne rijeke. (5)
grana dromokrone reflektiranih (odbijenih) valova. U
seizmologiji – jedan od dvaju ili više drugih postoje-
ćih nailazaka reflektiranih (odbijenih) valova (reflek-
sa) od istog horizonta refleksije (reflektora) koji se
mogu opažati u jednoj točki prijama, poput slučaja
kada je horizont refleksije konkavno zakrivljen ili
diskontinuiran kao kod reverznog rasjedanja. Grana
domokrone reflektiranih valova se može definirati i
kao grana koja se formira pri registraciji reflektiranih
valova (refleksa) od konkavno zakrivljene granice
razdjela kada se u jednoj točki prijama registrira ne-
koliko refleksa od istog horizonta refleksije. (6) gra-
na domokrone refraktiranih (prelomljenih) valova. U
seizmologiji - grana domokrone koja se formira pri
registraciji (u jednoj točki prijama) više od jednog
nailaska refraktiranih valova na istom horizontu re-
frakcije, što je uzrokovano osobitim oblikom (konfi-
guracijom) horizonta refrakcije.
branched alkanes – razgranati alkani, alkani s razgra-
natim lancima, v. alkanes.
branched-chain hydrocarbons – ugljikovodici s razgra-
natim lancima. Ugljikovodici s četiri ili više ugljikovih
atoma raspoređenih u razgranate lance. Zajedno s
ugljikovodicima s ravnim lancima (straight chains) se
nazivaju acikličkim spojevima.
branched-chain paraffins – izoparafini. Parafinski
ugljikovodici (alkani) s razgranatim lancima ugljiko-
vih atoma, za razliku od normalnih parafina (n-pa-
rafina, normal paraffin, n-paraffin), koji imaju ravne
lance (straight chains). Primjer je izobutan. Sinonimi:
i-paraffins, isoparaffins.
branch fault – sporedni rasjed, v. auxiliary fault.
branching fault – račvajući rasjed. Rasjed koji se dijeli
(grana, račva) na dva ili više dijelova.
branchiopod crustaceans – branhiopodi, škrgonošci, v.
branchiopods.
branchiopods (Branchiopoda) – branhiopodi, škrgo-
nošci. Razred rakova (crustaceans). Karakterizirani su
morfološkom sličnošću (sličnošću građe) njihovih
brojnih somita (segmenata tijela, somites) i ekstre-
miteta (limbs) i njihovim načinom hranjenja filtrira-
njem. Stratigrafska rasprostranjenost: donji devon-
danas. Sinonim: branchiopod crustaceans.
branchiurans (Branchiura) – branhiuri, škrgorepci. Po-
drazred rakova (crustaceans). Ektoparaziti riba.
branchstone – brančston. Tip grebenotvorne stijene (v.
reef rock), baundstona (v. boundstone) ili frejmstona
(v. framestone) sastavljen od uspravnih granajućih
kolonija koje se uzajamno dodiruju tako da formiraju
skelet nalik na rešetku. Šupljine između grana mogu
biti otvorene ili ispunjene finim sedimentom ili kri-
staliničnim cementom (vezivom).
Bravais lattice – Bravaisova rešetka (kristalna rešetka),
v. crystal lattice.
brea – mineralna smola. Rijetko primjenjivani termin
za označavanje viskoznog asfalta koji nastaje eva-
poracijom (isparavanjem) hlapljivih komponenata
iz površinskih naftnih izdanaka (na Trinidadu se tim
terminom naziva malta – v. maltha).
breached anticline – antiklinala s duboko erodiranim
tjemenom. Antiklinala čije je tjeme (svod, crest) du-
boko erodirano zbog čega je obrubljena erozijskim
breadth
kosinama okrenutim prema njenoj jezgri. Sinonimi:
scalped anticline, unroofed anticline.
breadth – širina broda, v. beam, 2.
break – (1) stratigrafski prekid. Oštra promjena krono-
loške sekvencije sedimentnih stijena (redoslijeda
uslojavanja sedimentnih stijena) na određenom ni-
vou koja obično upućuje na nesklad (osobito strati-
grafski nesklad, disconformity) ili prekid (hijat, hiatus).
Stratigrafski prekid je osobito primjetna promjena
litologije (litološkog sastava), na primjer, prekid koji
odvaja kanalni pješčenjak (channel sand) od šejla što
ispod zaliježe, također predstavlja prekid normalne
geološke sekvencije (presjeka), osobito stratigraf-
skog kontinuiteta. Sinonimi: gap, stratigraphic bre-
ak. (2) pregib reljefa. U geomorfologiji – primjetna
promjena topografije područja ili dio zemljišta koji
se po morfologiji izrazito razlikuje od susjednog po-
dručja. Element reljefa koji se oštro izdvaja po obliku
i obrisima, na primjer, duboka dolina, osobito klisura
ili kanjon koji prosijecaju gorski hrbat ili lanac. (3)
promjena brzine bušenja. Termin kojim se u procesu
bušenja obično označava porast brzine bušenja (fast
break) i također oštra promjena tvrdoće bušenih slo-
jeva stijena po vertikali (na primjer, zbog nailaska dli-
jeta na rasjed ili pukotinu) i postojanje rahlije stijene
između slojeva kompaktnije stijene (na primjer šejla
između masivnih stijena). (4) pregib, lom. Izrazita ili
oštra promjena ili infleksija padine ili profila. Termin
se primjenjuje u izrazima tipa pregib (lom) padine
(break of slope) i pregib (lom) profila (break of profile).
(5) nailazak seizmičkih valova, v. arrival.
break circulation – uspostaviti cirkulaciju isplake. Po-
krenuti isplačnu pumpu radi uspostavljanja cirkula-
cije isplake. Budući da je isplaka zbog prekida cirku-
lacije (mirovanja) postala gušća ili se pretvorila u gel,
obično je potreban visoki tlak pumpe.
break down pressure (BDP) – tlak frakturiranja. Tlak
potreban za početak frakturiranja (loma) sloja (for-
macije).
breaker – razbijeni morski val. Morski površinski val koji
je postao tako ustrmljen (strmine 1/7) da se krijesta
otkida s njegova tijela, a turbulentna masa vode se
sručuje na obalu ili preko grebena ili litice. Lomljenje
(razbijanje) valova se obično zbiva kada je dubina
vode manja od 1,28 puta visina vala. Sinonim: bre-
aking wave.
breaker plate – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje
bušaćeg dlijeta, v. bit breaker.
breaker zone – zona mlata mora, v. surf zone.
breaking down – rastavljanje kolone bušaćih šipki, od-
vrtanje bušaćih šipki. U procesu bušenja – rastavljanje
kolone bušaćih šipki na pojedinačne šipke i njihovo
odlaganje na policu u bušaćem tornju.
breaking strength – prijelomna čvrstoća, čvrstoća na
lom, v. fracture strength.
breaking wave – razbijeni morski val, v. breaker.
break out – demontaža bušaće kolone. U procesu bu-
šenja – izvlačenje kolone bušaćih alatki iz kanala
bušotine, njihovo otpajanje i slaganje cijevi u buša-
ćem tornju. Termin se također odnosi na operaciju
demontaže zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi,
casing).
breakout box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje
bušaćeg dlijeta, v. bit breaker.
breakout (break-out) cathead – vitlo (mosur) za od-
112 breathing vent
vrtanje bušaćih šipki. U tehnici bušenja – uređaj na
bušaćem postrojenju (garnituri) koji služi kao pogon
pri odvrtanju bušaćih šipki. Obično je smješten su-
protno od bušačeve strane dizalice.
breakout (break-out) man – rukovatelj kliještima (klju-
čem) za odvrtanje bušaćih šipki. U procesu bušenja –
član posade bušaćeg postrojenja koji rukuje kliješti-
ma za odvrtanje i navrtanje bušaćih šipki (v. breakout
tongs) pri njihovu izvlačenju iz bušotine ili spuštanja
u nju.
breakout (break-out) tongs – ključ (kliješta) za odvr-
tanje bušaćih šipki. U procesu bušenja – velika na-
prava nalik kliještima koja je obješena iznad radnog
podišta (platforme) bušaćeg postrojenja (drill floor).
Kada se bušaće šipke izvlače (vade) iz bušotine ključ
za odvrtanje djeluje kao ključ za zakretanje cijevi
(torque tongs), a kada se šipke spuštaju u bušoti-
nu služe kao ključ za držanje cijevi (backup tongs)
za ključ za navrtanje (makeup tongs). Sinonim: lead
tongs.
breakover – zamjena bušaće isplake, v. conversion.
breakthrough – (1) prodor istiskivajućeg fluida, v. bre-
akthrough of displacing fluid. (2) usijecanje, urezivanje.
U geologiji – erozijska djelatnost tekućih voda kojom
se urezuju prolazi. (3) usjeklina. Korito formirano usi-
jecanjem (urezivanjem).
breakthrough of displacing fluid – prodor istiskivaju-
ćeg fluida. Prva pojava istiskivajućeg (injektiranog)
fluida (sredstva, agensa) u proizvodnoj bušotini (na
primjer, vode, plina, pare, otapala i dr.) u procesu isti-
skivanja nafte. Prodor se događa kada fronta istiski-
vanja nafte dođe do proizvodnih bušotina i ne znači
kraj uspješnog istiskivanja nafte budući da se i nakon
prodora mogu proizvesti znatne količine nafte.
breakthrough of injected fluid – prodor injektiranog
fluida, v. breakthrough of displacing fluid.
breakthrough time – vrijeme prodora. Vrijeme potreb-
no da injektirani fluid (fronta istiskivajućeg fluida)
dopre do proizvodne bušotine u procesu istiskivanja
nafte iz ležišta.
breathe – disanje rezervoara, v. breathing, 1.
breather tubes – odušne cijevi. Ispusne cijevi na skla-
dišnim rezervoarima (storage tanks) za izlaženje zra-
ka ili para tijekom punjenja rezervoara ili kada teku-
ćina ekspandira usljed zagrijavanja.
breather vent – dišni odušak rezervoara, v. breathing
vent.
breathing – (1) disanje rezervoara. Strujanje plina i
naftnih para u skladišni rezervoar (storage tank) ili iz
njega kroz odušni ventilacijski vod (cijev) rezervoa-
ra zbog ekspanzije i kontrakcije tekućine izazvanih
dnevnim promjenama temperature (izmjeničnim
zagrijavanjem i hlađenjem zbog razlika između
dnevne i noćne temperature). Sinonim: breathe. (2)
eksploatacija periodičkim eruptiranjem. Izbacivanje
kapljevine (nafte i vode) iz kanala bušotine plinom
kada postigne dovoljno visok tlak.
breathing loss – gubitak disanjem rezervoara. Gubi-
tak dijela fluida u skladišnim rezervoarima (storage
tanks) uzrokovan dnevnim promjenama temperatu-
re; v. breathing, 1.
breathing vent – dišni odušak rezervoara. Otvor (port) u
skladišnom rezervoaru (storage tank) koji omoguću-
je strujanje zraka i naftnih para u rezervoar i iz njega
usljed izmjeničnog zagrijavanja i hlađenja uzrokova-
breathing well
nih promjenom temperature. Odušak može imati na
sebi osigurač protiv plamena (flame arrestor). Sino-
nim: breather vent.
breathing well – eruptirajući zdenac (bunar); eruptira-
juća bušotina. Zdenac (bunar) ili bušotina (obično
vodna) u kojima s promjenom atmosferskog tlaka
dolazi do naizmjeničnog izbacivanja i usisavanja
jake zračne struje, što je često praćeno odgovaraju-
ćim naizmjeničnim zvukovima ispuha i usisa. Takav
zdenac ili bušotina probuše debelu zonu aeracije
(prozračnu zonu, zone of aeration) koja je dovoljno
porozna i propusna tako da osigurava slobodnu cir-
kulaciju zraka između nje i zdenca (bušotine), ali je
u ostalom dijelu njihova kanala veza s atmosferom
krajnje otežana zbog postojanja gustog (kompak-
tnog) tla ili drugog materijala niske permeabilnosti
iznad nezasićenih slojeva. Na dijelu kanala zdenca
(bušotine) nisu ugrađene zaštitne cijevi. Sinonim:
blowing well.
breccia – breča, kršnik. Tip grubozrnaste klastične sedi-
mentne stijene (v. sedimentary rock) sastavljene (gra-
đene) od vrlo nesortiranih grubih uglastih fragme-
nata nepravilna oblika istih ili različitih, prethodno
nastalih, stijena koji su uzajamno vezani kremenim,
vapnenim ili glinenim vezivom. Može nastati sedi-
mentacijom, poremećajima tijekom sedimentacije,
magmatskim procesima, tektonskim procesima ili
kolapsom stijena. Slična je konglomeratu (v. conglo-
merate) od kojeg se razlikuje po oštrim rubovima fra-
gmenata, dok su fragmenti konglomerata zaobljeni.
Breče mogu biti ležišne stijene za ugljikovodike. Si-
nonim: rubblerock; v. conglomerate.
breccia conglomerate – brečo-konglomerat. Sedimen-
tna stijena koja se sastoji i od uglatih i od zaobljenih
(izvaljanih) čestica – tip sedimentne stijene koja se
ne može jasno odrediti niti kao breča ni kao konglo-
merat (koja je između breče i konglomerata). Sino-
nim: breccio-conglomerate.
breccia dike – brečni dajk (žica). Sedimentni, klastični
dajk ili žica koji presijeca okružujuću stijenu i sastav-
ljen je (građen) od breče.
breccial – brečni, brečin. Koji se odnosi na breču (v. bre-
ccia).
breccia pipe – brečna (vulkanska) cijev, v. pipe, 3.
breccia porosity – brečna poroznost. Međučestična po-
roznost (tip poroznosti) u brečama.
breccia-sandstone – brečo-pješčenjak. Pješčenjak koji
sadrži stanovitu količinu malih fragmenata (odloma-
ka) breče.
brecciated – brečiran. Koji je pretvoren (transformi-
ran) u breču ili je karakteriziran njenim svojstvima
ili na nju nalikuje. Termin se osobito primjenjuje za
označivanje strukture stijena u kojima je zamjetna
akumulacija uglatih fragmenata (odlomaka) ili za
označivanje teksture ruda koje su karakterizirane
postojanjem nezaobljenih fragmenata minerala.
brecciation – brečiranje. Formiranje breča, na primjer
drobljenjem stijena u uglate fragmente.
breccia vein – žilna breča. Pukotina koja sadrži brojne
fragmente okolnih stijena i čije su šupljine ispunjene
mineralima.
brecciform – brečast, brečolik. Koji ima oblik breče ili
njenu strukturu ili na nju nalikuje (v. breccia).
breccio-conglomerate – brečo-konglomerat, v. bre-
ccia-conglomerate.
113 bridging
breccioid – brečoidan, brečolik. Koji ima izgled breče (v.
breccia).
brecciola – brečola. Dobro sortirana intraformacijska
breča sastavljena od malih uglatih fragmenata va-
pnenca koji formiraju jasno izražene slojeve razdvo-
jene proslojcima tamnog šejla (primjer je breča u
sjevernim Apeninima).
breeze – lagani svježi vjetar, svježi povjetarac. Vjetar
čija brzina varira između 4 i 27 čvorova (od 6 do 49
km/h), odnosno vjetar jakosti od 2. do 6. stupnja
prema Beaufortovoj skali vjetrova (v. Beaufort wind
scale). Ovisno o brzini naziva se lahor (v. light breeze),
povjetarac (v. gentle breeze), umjereni vjetar (v. mode-
rate breeze), svježi vjetar (v. fresh breeze) i jaki vjetar (v.
strong breeze).
Brent – sirova nafta tipa Brent. Sirova nafta polja «Brent»
sa britanskog sektora Sjevernog mora koja se u V. Bri-
taniji rabi kao etalonska (bazna, referentna) nafta za
određivanje cijena drugih sirovih nafti.
Bretonian orogeny – bretonska orogeneza. Jedna od
30 ili više orogeneza tijekom fanerozoika (identi-
ficirana od H. Stillea). Sastoji se od nekoliko faza i
obuhvaća vremenski interval od početka kasnog
devona do konca devona. Bretonska orogeneza se
smatra najranijim dijelom variscičke orogenetske
ere (Variscan orogenic era) koja se nastavila do kon-
ca paleozoika.
bridge – (1) tampon u kanalu bušotine. U procesu bu-
šenja – prepreka u kanalu bušotine, veliki fragment
ili fragmenti stijena od urušavanja stijenke bušotine
ili drugi predmeti koji su pali u kanal bušotine i time
ga djelomično zatvorili (začepili). (2) most u kanalu
bušotine. Naprava koja se postavlja u kanal bušotine
radi zadržavanja cementa ili drugog materijala i koja
se kasnije može permanentno ostaviti u bušotini,
izvući (ukloniti) iz bušotine ili izbušiti. (3) tamponirati
kanal bušotine. Formirati (napraviti) tampon u kanalu
bušotine.
bridge over – erupcijsko začepljenje kanala bušotine.
Pojava pri erupciji bušotine kada stijenski materijal
(stijensko kršje, pijesak, glina i drugi klastični mate-
rijal) katkada začepe kanal bušotine i time prekinu
erupciju.
bridge plug (BP) – (1) cementni most, mosni cementni
čep. Cementni čep postavljen u kanalu bušotine (u
koloni zaštitnih cijevi, casing) na točno određenoj
(specificiranoj) dubini. Služi za izolaciju produktivne
zone (zona) ili dubljih intervala kada se proizvodnja
nastavlja iz plićih intervala. (2) izolacijski mosni čep,
izolacijski most. Kratka raširiva dubinska alatka s kli-
novima (čeljustima) i gumenim brtvenim elementi-
ma koja se spušta u kanal bušotine (u kolonu zaštit-
nih cijevi) na specificiranu dubinu. Služi za izolaciju
produktivnih slojeva u bušotini, izolaciju donje zone
(intervala) za vrijeme dok se gornja ili donja zona
(interval bušotine) cementira pod tlakom, frakturira,
ispituje (testira), brtvi (čepi) ili kada se bušotina na-
pušta. Može biti permanentan te bušiv (izrađen od
mekanog metala) ili izvlačiv (spušta se s kolonom
uzlaznih cijevi ili čeličnim užetom) nakon obavljenih
radova. Sinonim: bridging plug.
bridging – tamponaža (tamponiranje) kanala bušotine.
Namjerno ili slučajno zatvaranje (začepljivanje) dije-
la kanala bušotine na nekoj udaljenosti (intervalu)
od njena dna, na primjer, bacanjem fragmenata (od-
bridging agent
lomaka) stijene ili nekih stranih predmeta u kanal ili
nabijanjem plastičnog materijala (glinenog).
bridging agent – agens (sredstvo) za čepljenje. Materijal
za čepljenje velikih pukotina na stijenki kanala bu-
šotine.
bridging factor – mosni faktor. U mineralogiji – broj
(brojčana veličina) koji izražava način međusobne
povezanosti (karakter uzajamne veze) SiO4-tetraeda-
ra u mineralu (strukturi minerala). Jednak je 0,8 plus
20% kvocijenta od dijeljenja sume valentnih veza
silikata s brojem kationa. Vrijednost mosnog fakto-
ra jednaka 1,00 dodijeljena je kvarcu budući da su
u tom mineralu svi SiO4-tetraedri neposredno me-
đusobno povezani, što rezultira najvećim mogućim
brojem mostova (tj. popunjene su sve mosne veze).
Sve druge strukture imaju mosne faktore manje od
jedinice; v. energy index, 1.
bridging material – materijal za čepljenje formacije.
Vlaknasti, pahuljičasti ili zrnasti materijal koji se do-
daje bušaćim fluidima ili cementnim kašama (otopi-
nama) za čepljenje formacije u kojoj se gubi cirkula-
cija tih fluida.
bridging – začepljivanje (brtvljenje) kanala bušotine.
Akumuliranje (nakupljanje) zdrobljenog materijala u
kanalu bušotine koji sprječava pristup do njena dna.
bridging plug – mosni čep, provizorni most, v. bridge
plug, 2.
bridle – (1) paralelno seizmičko paljenje, v. parallel shot.
(2) spojno uže glave balansira i polirane šipke (njihala i
brušene šipke). Žičano ili čelično uže koje spaja glavu
balansira (njihala, horsehead) njihalice (beam pum-
ping unit) dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama
(sucker-rod pump) s poliranom (brušenom) šipkom
(polished rod).
bright spot – svijetla seizmička točka. Signal izvanred-
ne jakosti na seizmičkom profilu (seismic profile) koji
često upućuje na postojanje akumulaciju prirodnog
plina (accumulation of natural gas).
brine – (1) prirodna voda visokog saliniteta. U geologiji
– termin koji se primjenjuje za označavanje pornih
fluida u dubokim sedimentacijskim bazenima (ba-
zenima taloženja), vrućih fluida u zatvorenim baze-
nima, voda naftnih i plinskih ležišta i geotermalnih
mineralizirajućih fluida. Odnosi se na vode (od toplih
do vrućih) s visokim salinitetom koje sadrže kalcij,
natrij, kalij i klor te malu količinu drugih elemenata.
Sinonim: natural brine. (2) voda visokog saliniteta, vi-
sokomineralizirana voda. Prateća voda naftnih i plin-
skih ležišta koja sadrži veliku količinu otopljenih soli,
osobito natrij-klorida, i relativno malu koncentraciju
drugih soli (kalcij-klorid, kalcij-nitrat, cink-klorid i
dr.); v. oil-field waters. (3) morska voda visokog salini-
teta. Morska voda koja sadrži otopljenih soli više od
uobičajene količine (više od 35%) zbog evaporacije
(isparavanja) ili smrzavanja. (4) podzemna voda viso-
kog saliniteta. Podzemna voda s visokim sadržajem
(količinom) otopljenih soli. (5) vodena otopina soli.
Otopina soli u vodi (klorida, bromida i dr.) koja se
primjenjuje kao radni fluid pri radovima opremanja i
održavanja bušotina (tzv. paker-tekućina).
brine-conditioning plant – postrojenje za obradu slane
vode. Postrojenje za pročišćavanje (kondicioniranje)
slane vode. Općenito mogu biti otvorenog i zatvo-
renog tipa. U otvorenom sustavu voda se aerizira i
dodaju se kemikalije za održavanje komponenata u
114 brittle mica
ravnoteži u otopini ili za flokulaciju suspendiranih
čvrstih čestica. Rezidualne suspendirane čvrste česti-
ce se uklanjaju filtriranjem. U zatvorenom sustavu za
obradu slana voda na svom putu od izvora do injek-
cijskih bušotina zadržava svoju početnu kvalitetu što
je moguće više; to se postiže sprječavanjem kontak-
ta vode s atmosferskim kisikom i održavanjem oto-
pljenih elemenata u otopini.
brine-disposal well – bušotina za odlaganje slane vode.
Bušotina koja služi kao injekcijska za odlaganje slane
vode, proizvedene na polju, u podzemne slojeve.
brine drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi
prirodne slane vode, v. drilling mud, salt water-base
drilling mud.
Brinell hardness test – ispitivanje tvrdoće metodom
Brinella. Metoda ispitivanja tvrdoće (otpornosti mi-
nerala ili metala na deformaciju) u kojoj se čelična
kuglica promjera 1 cm utiskuje u izglađenu povr-
šinu ispitivanog uzorka pod određenim statičkim
opterećenjem (obično 30 kN). Tvrdoća se određuje
dijeljenjem sferične površine (u mm2) nastalog oti-
ska s opterećenjem na kuglicu (u kg) i izražava se kao
Brinellov broj tvrdoće (Brinell number, Brinell hardness
number). Sinonim: Brinell test; v. Knoop hardness test,
Vickers hardness test.
Brinell hardness number – Brinellov broj tvrdoće, v. Bri-
nell hadrness test.
Brinell number – Brinellov broj tvrdoće, v. Brinell hadr-
ness test.
Brinell test – ispitivanje tvrdoće metodom Brinella, v.
Brinell hardness test.
brine mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi prirodne
slane vode, v. drilling mud, salt water-base drilling
mud.
brine spring – izvor slane vode, slani izvor, v. salt spring.
brine storage pit – bazen za skladištenje slane vode.
Površinski bazen za odlaganje slane vode i vode pro-
izvedene zajedno s naftom postupkom isparavanja
(evaporacije) i/ili prokapljivanjem.
bring in a well – pustiti bušotinu u proizvodnju, v. bring
into production.
bringing in a well – puštanje bušotine u proizvodnju, v.
bringing into production.
bringing into production – puštanje bušotine u proi-
zvodnju. Bušenje, osvajanje, proizvodno opremanje i
puštanje bušotine u proizvodnju. Prema drugim de-
finicijama, samo osvajanje, proizvodno opremanje i
puštanje u proizvodnju. Sinonim: bringing in a well.
bring into production – pustiti bušotinu u proizvodnju.
Izbušiti, osvojiti, proizvodno opremiti i pustiti bušo-
tinu u proizvodnju. Sinonimi: bring in a well, put a
well on, put a well on production.
brittle – krhak, krt, lomljiv. U petrologiji – termin za opi-
sivanje stijena koje se lome (pucaju) pri djelovanju
sile čiji je intenzitet manji od 3 do 5% sile deformaci-
je ili naprezanja; v. ductile.
brittle mica – krti (lomljivi) tinjac (liskun). (1) Mineral
iz skupine minerala koji po svojim kristalografskim
osobitostima nalikuju pravim tinjcima (v. mica) ali
su njihove ljuske (otcijepljene po kalavosti) manje
elastične. Kao glavnu komponentu krti tinjci sadrže
kalcij, za razliku od tinjaca (mica) čija je glavna kom-
ponenta kalij. Sinonim: clintonite. (2) Mineral iz sku-
pine krtih tinjaca – na primjer, klintonit (clintonite),
margarit (margarite) i efezit (ephesite). (3) Tinjčasti
broaching
mineral (micaceous mineral) koji se sreće u obliku kr-
tih listića ili ljuskica, na primjer, kloritoid (chloritoid).
broaching – erupcijsko istjecanje slojnih fluida. U proce-
su bušenja – nekontrolirano istjecanje slojnih fluida
erupcijom oko i izvan konduktora i na površinu is-
pod bušaćeg postrojenja kroz pukotine koje su na-
stale djelovanjem tlaka i povezale se s površinom.
broaching bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. re-
amer, underreamer.
broken formation – izlomljena formacija (sloj). For-
macija (sloj) stijena koja je izlomljena rasjedima ali
je sačuvala bitan kontinuitet kontakata i unutarnje
stratigrafske jedinice. Ne pravi se razlika između jedi-
nica koje su deformirane gravitacijski uzrokovanim
lomljenjem i jedinica s tektonski formiranim pukoti-
nama.
broken sand – šareni poligeni pješčenjak. Pješčenjak
koji se sastoji od mješovite sekvencije sedimenata
(od sedimenata raznovrsnog sastava, mixed sequen-
ce of deposits), na primjer, glinoviti (zaglinjeni) pje-
ščenjak, odnosno pješčenjak s tankim proslojcima
gline (shaly sand).
bromine index – bromni broj, v. bromine value.
bromine number – bromni broj, v. bromine value.
bromine value – bromni broj. Pokazatelj stupnja ne-
zasićenosti nafte (unsaturatedness of oil). Izražava se
kao broj grama broma apsorbiranog sa 100 grama
naftnog produkta pri standardiziranim uvjetima. Si-
nonim: bromine index, bromine number.
brown algae (Phaeophyta, Phaeophyceae) – smeđe
alge, feofite, feoficeje. Odjel (Phaeophyta) i razred
(Phaeophyceae) višestaničnih algi. Boju (od zelenka-
sto-žute do tamnosmeđe) zahvaljuju postojanju ka-
rotina (carotenes) i ksantofila (xanthophylls) u količini
većoj od klorofila (chlorophylls). Većina smeđih algi
obitava u slanim vodama. Neki pripadnici tih algi su
najveće poznate alge i mogu doseći duljinu od neko-
liko metara; v. algae.
brown clay – smeđa (crvena) glina, v. red clay.
brown hornblende – smeđa rogovača (hornblenda).
Smeđi varijetet rogovače (hornblende) bogat že-
ljezom – osobito bazaltna rogovača (basaltic hor-
nblende).
Brown Jura, Brown Jurassic – smeđa jura, doger, v.
Dogger.
Bruxellian – brisel, bruxell. Stratigrafski kat donjeg di-
jela srednjeg eocena (lower Middle Eocene) u Europi
– iznad ipra (Ypresian), a ispod oversa (Auversian).
bryalgal – briozojsko-algalni. Termin za označavanje
gustih vapnenaca otpornih na eroziju valovima i gra-
đenih uglavnom od mrežastih kolonija briozoa (ma-
hovnjaka) i alga koje mjestimično stvaraju uzajamna
proraštanja. Tako nastali materijal je tijesno združen
s grebenima (rifovima); v. coralgal.
bryophytes (Bryophyta) – briofiti, mahovine. Odjel ne-
vaskularnih biljaka (nonvascular plants). Mogu imati
diferencirana stabalca (stems) i listove (leaves), ali
nemaju pravo korijenje (true roots). Formiraju ležišta
treseta. Fosilne mahovine tercijara su vrlo bliske ma-
hovinama suvremene flore, a mahovine kvartara se
praktično ne razlikuju od današnjih (bitno se promi-
jenila samo njihova rasprostranjenost). Dijele se na
mahovine jetrenjarke (jetrenjače, liverworts) i lisnate
mahovine (mosses); v. pteridophytes, thallophytes.
bryozoans (Bryozoa, Polyzoa) – briozoi, mahovnjaci.
115 bubble noise
Koljeno beskralješnjaka (invertebrates). Karakterizira-
ni su uglavnom kolonijskim rastom (colonial growth),
vapnenim skeletom (calcareous skeleton) ili, rjeđe,
hitinskom membranom (chitinous membrane) te
probavilom (probavnim kanalom) u obliku slova U
(U-shaped alimentary canal), s usnim (mouth) i anal-
nim otvorom (anus). Važni grebenotvorni organizmi
u paleozojskoj eri. Stratigrafska rasprostranjenost:
ordovicij (moguće gornji kambrij)-danas. Sinonimi:
moss animals, moss corals, moss polyps, polyzoans,
sea mats.
BS&W monitor – uređaj za opažanje taloga i vode. Ure-
đaj za mjerenje i registraciju sadržaja taloga i vode
u nafti (basic sediment and water content of oil) koja
se transportira cjevovodom. Ako nafta sadrži talog
i vodu u količini većoj od određene, automatski se
vraća na postrojenje za obradu (treatment facility).
Primjenjuje se u sustavima automatske otpreme
nafte (tzv. LACT-sustavima).
Btu content – toplinska (kalorička, termička, gorivna,
ogrjevna) vrijednost, v. calorific value.
Btu value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, ogr-
jevna) vrijednost, v. calorific value.
bubble count – brojenje mjehurića. U karotaži proi-
zvodnje – detekcija učestalosti promjene jednog
tipa fluida u drugi lokalnim mjerenjima. Na primjer,
ako je voda kontinuirana faza, tada će se registrira-
ti prolaženje svakog mjehurića nafte ili plina. Broj
mjehurića označava prosječnu učestalost promjene
tipa fluida – u primjeru strujanja vode povećani broj
mjehurića znači porast brzine strujanja plina ili nafte.
Brzina mjehurića se može izračunati iz njihova broja i
veličine (veličina se procjenjuje iz empirijskih korela-
cija). Dubina na kojoj počne brojenje prvih mjehuri-
ća je indikator najnižeg ulaza ugljikovodika.
bubble flow – mjehuričasto strujanje (režim strujanja).
Tip režima vertikalnog višefaznog strujanja (v. ver-
tical multiphase flow) fluida s mjehurićima plina dis-
pergiranim u tekućini – tekuća faza je kontinuirana,
a plinovita faza egzistira u obliku slučajno distribu-
iranih mjehurića. Mjehuričasti režim strujanja se
javlja kada je dinamički tlak na dnu bušotine veći od
tlaka zasićenja ležišta. S gibanjem proizvedenog flu-
ida kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) na površinu
dolazi do pada tlaka ispod tlaka zasićenja i počinju
se formirati mjehurići plina. U tom tipu režima stru-
janja volumen plinovite faze je malen, a utjecaj na
gradijent tlaka je najviše zbog utjecaja plinovite faze
na gustoću fluida; v. mist flow, piston flow, slug-mist
transition flow.
bubble impression – trag izlaženja plinskih mjehurića.
Malo, plitko udubljenje (promjera 2,5 cm) na žalu ili
površini sedimenta formirano mjehurićima plina na-
kon njihova oslobađanja u atmosferu ili vodu. Takva
udubljenja imaju glatku površinu, nisu obrubljena
nasipom i postupno mogu prijeći u silazni cjevasti
kanal. Sinonim: bubble mark.
bubble mark – trag izlaženja plinskih mjehurića, v. bu-
bble impression.
bubble noise – šum uzrokovan plinskim mjehurićima.
Seizmički šum generiran oscilacijom mjehurića vi-
sokotlačnog plina u vodi (vodenoj sredini). Otpadni
plinovi koji nastaju nakon eksplozije u vodi ili iz dru-
gih izvora seizmičke energije (na primjer primjenom
zračne puške – air gun) mogu stvoriti niz plinskih
bubble point, bubblepoint
mjehurića pa njihovom oscilacijom nastaju dodatni
seizmički šumovi.
bubble point, bubblepoint – (1) točka zasićenja. Tem-
peratura i tlak pri kojima počinje izdvajanje prvih
mjehurića otopljenog plina iz slojne nafte u ležištu
kao slobodne plinovite faze. Minimalna temperatura
pri nekom tlaku ili minimalni tlak pri nekoj tempe-
raturi pri kojima nastaju plinski mjehurići u tekućini.
Temperatura pri kojoj se otopljeni plin izdvaja iz naf-
te na površini (pri atmosferskom tlaku). Točka zasi-
ćenja označava stanje sustava tekuće faze u kojem
znatna količina tekuće faze koegzistira s beskonačno
malom količinom plinovite (parovite) faze u ravnote-
ži. Sinonim termina tlak zasićenja (saturation pressu-
re). (2) vrelište, v. boiling point.
bubble point (bubble-point, bubblepoint) curve –
krivulja ključanja. Krivulja na ternarnom (trojnom) di-
jagramu faznog stanja, koja spaja sve sastave smjese
u točki ključanja. Linija koja spaja točke ključanja na
dijagramima tlak-koncentracija, temperatura-koncen-
tracija ili temperatura-tlak; v. ternary diagram.
bubble point (bubble-point, bubblepoint) pressure
– tlak zasićenja. Najniži tlak kod kojeg je slojna nafta
u ležištu zasićena otopljenim plinom ili tlak pri kojem
se počinju formirati prvi mjehurići plina, odnosno pri
kojem se plin otopljen u slojnoj nafti počinje izdva-
jati iz otopine kao slobodan plin. Sinonim: saturation
pressure.
bubble-point (bubblepoint) pump – dubinska pumpa
za uvjete tlaka zasićenja. Tip dubinske naftne pumpe
(downhole oil pump) čiji je rad osjetljiv na plinske
mjehuriće u nafti, koji nastaju kada tlak u ležištu
padne ispod tlaka zasićenja (saturation pressure).
Oslobođeni plin blokira pumpu dok tlak ponovno ne
poraste iznad tlaka zasićenja usljed strujanja nafte
u kanal bušotine. Pumpa tako održava protutlak na
produktivni sloj veći od tlaka zasićenja i sprječava
formiranje mjehurića plina i na taj način povećava
proizvodnju nafte.
bubble-point reservoir – ležište s režimom otopljenog
plina, v. solution-gas drive.
bubble pulse – impuls uzrokovan plinskim mjehurići-
ma. Pojava pulzacija uzrokovanih mjehurićima pli-
na koji se stvaraju paljenjem eksplozivnih naboja u
dubokoj vodi (dubokovodnim seizmičkim eksplo-
zijama). Mjehurići višekratno pulziraju (s periodom
čija je veličina proporcionalna kubnom korijenu
veličine eksplozivnog naboja) i svaka njihova osci-
lacija (impuls) praćena je nepoželjnim seizmičkim
efektom.
BU bit – oblijepljeno bušaće dlijeto, v. balled-up bit.
buckle folding – stvarno (pravo) nabiranje, v. true fol-
ding.
bug – (1) neispravnost. U tehnici – defekt ili nesavrše-
nost dijela opreme. (2) geofon. U seizmičkoj pros-
pekciji – kolokvijalni termin, sinonim za geofon (v.
geophone).
bug hole, bughole – druzna šupljina, v. vug, 1.
build up drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno,
orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
buildup test – ispitivanje metodom porasta tlaka, v. pre-
ssure-buildup test.
built platform – platforma (terasa) naplavljena valovi-
ma, v. wave-built platform.
built terrace – (1) terasa (platforma) naplavljena va-
116 bulk volume
lovima, v. wave-built terrace. (2) aluvijalna terasa, v.
alluvial terrace.
Bulitian – bulit. Stratigrafski kat paleocena (Paleocene)
u Sjevernoj Americi – iznad ineza (Ynezian), a ispod
penuta (Penutian).
bulk density – (1) ukupna gustoća. Kombinirana gusto-
ća stijene i fluida koji zasićuju njen porni prostor. (2)
volumenska gustoća. Masa zrnastog (granuliranog) ili
praškastog čvrstog materijala po jedinici volumena.
bulkhead – pregrada. Unutarnja uzdužna ili poprečna
stijenka na brodu ili morskoj bušaćoj platformi koja
ih dijeli u odjeljenja.
bulk modulus – volumenski modul elastičnosti. Omjer
promjene tlaka na tijelo i frakcijske promjene volu-
mena ili veličina promjene tlaka koja je potrebna za
jediničnu promjenu volumena ili omjer naprezanja
i deformacije (volumenske deformacije) pri djelova-
nju hidrostatičkog tlaka (pri primjeni jednolikog na-
prezanja na sve dijelove tijela). Jednak je recipročnoj
vrijednosti koeficijenta kompresibilnosti (stlačivosti)
i obično se izražava u bar (psi). Sinonimi: bulk modu-
lus of elasticity, incompressibility modulus, modulus of
incompressibility, modulus of volume elasticity, volu-
me elasticity.
bulk modulus of elasticity – volumenski modul elastič-
nosti, v. bulk modulus.
bulk modulus of fluids – volumenski modul elastično-
sti fluida. Omjer promjene tlaka na fluid i jedinične
promjene volumena fluida ili veličina promjene tlaka
koja je neophodna za jediničnu promjenu volumena.
Jednak je recipročnoj vrijednosti kompresibilnosti
(stlačivosti) fluida, tijesno je vezan s njihovom rela-
tivnom gustoćom i analogan je modulu elastičnosti
čvrstog tijela. Obično se izražava u bar (psi); v. bulk
modulus, bulk modulus of oil, bulk modulus of water.
bulk modulus of oil – volumenski modul elastičnosti
nafte. Veličina promjene tlaka koja je neophodna za
jediničnu promjenu volumena nafte. Ovisi o tempe-
raturi (smanjuje se kod viših temperatura i promjena
je izraženija nego kod vode) i tlaku (povećava se kod
viših tlakova, promjena je izraženija nego kod vode).
Teže nafte imaju veći volumenski modul elastičnosti;
v. bulk modulus of fluids, bulk modulus of water.
bulk modulus of water – volumenski modul elastično-
sti vode. Veličina promjene tlaka koja je neophodna
za jediničnu promjenu volumena vode. Zavisi od
temperature (veći je kod viših temperatura ali je pro-
mjena s temperaturom mala i manja nego za naftu)
i tlaka (veći je kod viših tlakova); v. bulk modulus of
fluids, bulk modulus of oil.
bulk mud – tekuća isplaka (bušaća isplaka). Bušaća
isplaka koja je pomiješana s vodom ili uljem (isplaka
u rinfuzi) za razliku od «suhe» isplake (dry mud) koja
je uskladištena u vrećama.
bulk volume – (1) ukupni volumen stijene. Volumen ma-
triksa ili skeleta stijene (zrna stijene) i pora. Jedan od
triju bazičnih parametara stijene (uz volumen zrna i
volumen pora stijene) koji se mjere u laboratoriju na
uzorcima stijena radi određivanja njihove porozno-
sti. Ukupan volumen se može odrediti jednostavno
mjerenjem dimenzija uzorka stijene ako je pravilnog
oblika ili, obično, volumetrijskim ili gravimetrijskim
mjerenjem volumena fluida istisnutog uzorkom pri
čemu se mora spriječiti prodiranje fluida (u kojem
je uzorak uronjen) u pore. (2) volumen po jedinici
bulk-volume gas
volumena. Postotak dane tvari po jedinici volumena
(jediničnom volumenu). (3) volumen po jedinici volu-
menu stijene. Volumen (kao dio cijelog) pokretljivih
ili rezidualnih ugljikovodika (nafte, plina) ili volumen
pokretljive ili nereducibilne vode ili volumen matrik-
sa (skeleta) stijene po jediničnom volumenu stijene.
Za fluide je jednak umnošku poroznosti i zasićenja
(konverzija zasićenja fluidima u volumen fluida po
jediničnom volumenu stijene), a za matriks stijene
razlici između jedinice i sume poroznosti i volumena
(sadržaja) šejla (svi parametri izraženi kao dio cijelog
ili kao postotak).
bulk-volume gas – volumen plina po jedinici volumena
stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja plinom (svi
parametri izraženi kao dio cijelog ili kao postotak).
bulk-volume hydrocarbon – volumen ugljikovodika po
jedinici volumena stijene. Volumen sirove nafte i pri-
rodnog plina po jedinici volumena – umnožak poro-
znosti i zasićenja ugljikovodicima (naftom i plinom
– svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak).
bulk-volume matrix – volumen matriksa (skeleta) sti-
jene po jedinici volumena stijene. Razlika izmedju je-
dinice i sume poroznosti i volumena (sadržaja) šejla
(svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak).
bulk-volume meter – pribor za mjerenje ukupnog vo-
lumena. Instrument za mjerenje ukupnog volumena
uzorka stijene (na primjer, jezgre) uranjanjem u fluid
i mjerenjem volumena istisnutog fluida u kalibrira-
noj cjevčici. Upotrebljava se za izračunavanje poro-
znosti uzorka.
bulk volume of rock – ukupni volumen stijene, v. bulk
volume, 1.
bulk volume of water – volumen vode po jedinici volu-
mena stijene, v. bulk-volume water.
bulk-volume oil – volumen nafte po jedinici volumena
stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja naftom (svi
parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak).
bulk-volume water – volumen vode po jedinici volume-
na stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja slojnom
vodom (svi parametri izraženi kao dio cijelog ili po-
stotak).
bulk volume water-irreducible – volumen nereduci-
bilne (minimalne) vode po jedinici volumena stijene.
Umnožak poroznosti i nereducibilnog (minimalnog)
zasićenja slojnom vodom (svi parametri izraženi kao
dio cijelog ili postotak). Nereducibilna slojna voda je
vezana s površinom stijene kapilarnim djelovanjem
i ne može se proizvesti. Sinonim: bulk volume water-
minimum.
bulk volume water-minimum – volumen minimalne
(nereducibilne) vode po jedinici volumena stijene, v.
bulk volume water-irreducible.
bulldog spear – neoslobodivi unutarnji hvatač cijevi
(spir), v. spear.
bullet gun – puška za perforiranje zaštitne kolone, v. bu-
llet perforator.
bullet-gun perforator – puška za perforiranje zaštitne
kolone, v. bullet perforator.
bullet perforating – perforiranje zaštitne kolone puš-
kom, v. bullet perforator.
bullet perforator – puška za perforiranje zaštitne kolo-
ne. Cjevasta naprava (uređaj) koja se spušta u kanal
bušotine do željene dubine i ispaljuje metke (bullets)
velike brzine kroz zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih
cijevi, casing) ili lajner (liner) i cementnu oblogu i
117 bumper jar
tako napravi otvore (perforacije) u koloni kroz koje
slojni fluidi mogu pritjecati (strujati) u bušotinu.
Aktivira se elektronički s površine i može ispaljivati
jedan, nekoliko ili sve metke. Sinonimi: bullet-gun
perforator, gun perforator.
bullheading – pumpanje u prstenasti prostor bušotine.
(a) Pumpanje teške bušaće isplake (heavy drilling
mud) u vod za gušenje bušotine (kill line) i prstenasti
prostor bušotine (annulus) radi njene kontrole. (b)
Istiskivanje plina natrag u formaciju pumpanjem s
površine u prstenasti prostor bušotine. (2) potiski-
vanje stimulacijskog fluida proizvedenim fluidom s
izolacijom formacije. Metoda pumpanja (injektiranja)
radnog fluida za obradu formacije (treating fluid) u
bušotinu s izolacijom obrađivane formacije dubin-
skom brtvenicom (pakerom) – fluid za obradu se
pumpa u bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (kolo-
nu tubinga,tubing string) i zatim potiskuje u forma-
ciju injektiranjem proizvedenog slojnog fluida kroz
kolonu tubinga. Ako se u toj operaciji ne primjenjuje
izolacija obrađivane formacije pakerom, tada se taj
proces naziva bradenheading.
bullhead squeeze – cementacija pod tlakom s izolaci-
jom prstenastog prostora. Tip cementacije bušotina
pod tlakom u kojoj se cementna kaša protiskuje kroz
perforacije, a uzlazno strujanje kaše u prstenastom
prostoru bušotine je onemogućeno njegovom izola-
cijom dubinskom brtvenicom (pakerom); v. braden-
head squeeze, hesitation squeeze, running squeeze.
bull plug – čep za cijevi. Cilindrična naprava, cijevni fi-
ting s navojem ili nazuvica sa zaobljenim zatvorenim
krajem (koji formira kapu) za zatvaranje (brtvljenje)
glave bušotine (kolone zaštitnih cijevi) ili otvora pri-
ključnog cjevovoda bušotine ili za zatvaranje kraja
cijevi ili cjevovoda.
bull rod – teška šipka za užno udarno bušenje, v. drill-
stem, 2.
bull tongs – lančana kliješta za cijevi, v. chain tongs.
bull wheel – bušaći bubanj. U procesu užnog udarnog
bušenja (cable-tool drilling) – bubanj (promjera od
2,1 do 2,4 m/7 do 8 stopa) na radnom podištu bu-
šaćeg uređaja (cable-tool rig) za namatanje bušaćeg
užeta i spuštanje i izvlačenje bušaćih alatki.
bump a well – udarati pumpom o dno bušotine, v. bump
down.
bump down – udarati pumpom o dno bušotine. Snaž-
no udarati dubinskom naftnom pumpom s klipnim
šipkama o dno bušotine pri njenom silaznom hodu
zbog predugačke kolone klipnih (pumpnih) šipki
(sucker-rod string). Udaranje pumpe o dno se može
izvoditi i u svrhu čišćenja kanala bušotine od pijeska,
mulja ili parafina. Sinonim: bump a well.
bumper jar – slobodno padajuće udarne škare (škare-
udarač). U procesu bušenja – dubinska alatka za in-
strumentaciju (hvatanje i izvlačenje stranih predme-
ta iz bušotine, downhole fishing tool) koja se sastoji
od cijevi s punom metalnom šipkom u njoj. Šipka
klizi gore-dolje u cijevi s duljinom hoda od 46 do
91 cm (18 do 36 inča) i služi za proizvođenje jakih
udaraca na alatku koja je pričvršćena za njeno dno
u smjeru prema dnu bušotine. Nalaze se u koloni za
instrumentaciju (fishing string) između škara (jars) i
alatke za instrumentaciju. Primjenjuju se za oslo-
bađanje zaklinjenih (zaglavljenih) bušaćih alatki u
kanalu bušotine, hvatanje i izvlačenje predmeta iz
bumper sub
bušotine (fishing), rezanje parafina i klipovanje (swa-
bbing). Sinonimi: back off tool, bumper sub.
bumper sub – (1) prigušivač (prijelaznik za prigušiva-
nje) poniranja. U procesu bušenja na moru – kratki
komad cijevi koji djeluje kao amortizer udaraca na
bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki). To je cilindar
sa stlačivim fluidom i klipom s hodom od 1,5 metra
(5 stopa). Različite je duljine, promjera, težine i dulji-
ne hoda. Primjenjuje se jedan ili više prigušivača u
dubinskom sklopu bušaćih alatki neposredno iznad
teških bušaćih šipki za kompenzaciju poniranja
(vertikalnog gibanja na valovima) bušaćeg broda ili
poluuronjive platforme (za održavanje opterećenja
bušaćeg dlijeta teškim šipkama kada se bušaće šip-
ke iznad prijelaznika gibaju gore-dolje s gibanjem
broda). (2) slobodno padajuće udarne škare (škare-
udarač), v. bumper jar.
bumping a well – udaranje pumpom o dno bušotine, v.
bump down.
bundle – snop cijevi. Nekoliko zajednički izoliranih cije-
vi (za proizvodnju, injektiranje ili plinski lift) koje drže
skupa proizvodne cjevovode. Snop smanjuje prije-
nos topline i sprječava odlaganje hidrata ili parafina
koji bi mogli začepiti (blokirati) cjevovode. Uobičaje-
no se primjenjuje na poljima u dubokim vodama.
Bunter – šareni pješčenjak, buntsandštajn. Stratigrafski
kat donjeg trijasa (Lower Triassic) u Zapadnoj Euro-
pi (osobito u Njemačkoj) – iznad perma (Permian), a
ispod ljušturnog vapnenca (Muschelkalk), tj. srednjeg
trijasa (Middle Triassic). Sinonim: Buntsandstein.
Buntsandstein – šareni pješčenjak, buntsandštajn, v.
Bunter.
Burdigalian, Burdigalian Stage – burdigal. Stratigraf-
ski kat donjeg miocena (Lower Miocene) u Europi
– iznad akvitana (Aquitanian), a ispod langa (Lang-
hian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 23 do 17
milijuna godina.
Bureau of Mines method of wettability determina-
tion – Bureau of Mines metoda određivanja močivo-
sti, metoda određivanja močivosti centrifugiranjem.
Metoda određivanja (mjerenja) močivosti (indeksa
močivosti) ležišne stijene iz petlje histereze krivu-
lja kapilarnog tlaka koje su dobivene izmjeničnim
istiskivanjem vode i nafte centrifugiranjem uzoraka
jezgara. Indeks močivosti se odredi kao logaritam
omjera površina ispod krivulja kapilarnog tlaka za
slučajeve upijanja i dreniranja (pretpostavka je da
je dio površine stijene što ga moči ili ne moči svaki
fluid određen površinama ispod krivulja kapilarnog
tlaka). Rastuće pozitivne vrijednosti indeksa moči-
vosti upućuju na rastuću preferencijalnu močivost
stijene vodom, a rastuće negativne vrijednosti in-
deksa na rastuću preferencijalnu močivost naftom
(nulta vrijednost indeksa močivosti upućuje na ne-
utralnu močivost stijene). Metoda je prilično brza
i mogu se rabiti ležišni fluidi. Sinonim: centrifuge
method of wettability determination; v. wettability
determination.
burial – pokapanje, prekrivanje. U geologiji – pokri-
vanje geoloških struktura u procesu sedimentacije
(taloženja).
burial metamorphism – metamorfoza (metamorfizam)
pokapanja (prekrivanja). Tip regionalne metamorfoze
(metamorfizma) niskog stupnja (low-grade regional
metamorphism) pri kojoj se pretvorba sedimentnih
118 burn shoe
stijena i vulkanskih (vulkanogenih) stijena, koje su
s njima proslojene u geosinklinalama (geosinklinal-
nim uvjetima), odvija bez ikakva utjecaja procesa
orogeneze (nabiranja) ili procesa magmatizma (ma-
gmatskih intruzija). Temperatura varira od 200 °C do
(maksimalno) 450 °C. Prvobitni sklop (građa) stijena
se uglavnom očuvao, ali se njihov mineralni sastav
u pravilu promijenio; v. dynamothermal metamorp-
hism.
buried erosion surface – pokopana (prekrivena) povr-
šina erozije. Erozijska površina (v. erosion surface) kao,
na primjer, peneplen koja je pokrivena mlađim se-
dimentima. Može činiti pokopanu površinu kutnog
nesklada na dubini; v. fossil erosion surface.
buried focus – pokopano žarište (fokus). Pojava u se-
izmičkoj prospekciji kada je konkavna zakrivljenost
horizonta refleksije (reflektora) prema gore dovoljno
velika tako da se refleksi fokusiraju u podzemnoj toč-
ki prije nego što dosegnu površinu i ravninu zapisa.
S iste površinske lokacije se može opažati nekoliko
grana refleksa (obično tri). Fokusiranje se također
može proizvesti sa stanovitim distribucijama brzina
koje djeluju kao leća.
buried-focus effect – efekt pokopanog žarišta (fokusa),
v. buried focus.
buried karst – paleokrš, v. paleokarst.
burned-out reservoir rock – izgorjela ležišna stijena.
Ležišna stijena koja je sadržavala sirovu naftu, ali je
prirodno bila podvrgnuta pretjeranim temperatura-
ma (obično iznad 150 °C/300 °F) tako da je termički
krekirana u plin i grafit (grafit može često obavijati
sedimentna zrna).
burned-out zone – izgorjela zona ležišta, zona izgorjele
nafte, v. burned zone.
burned zone – izgorjela zona ležišta, zona izgorjele
nafte. Područje (zona) naftnog ležišta oko injekcij-
ske bušotine u procesu podzemnog izgaranja nafte
(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR me-
toda) kroz koje je prošla fronta izgaranja (combusti-
on front). Iz pora te zone istisnute su sve tekuće faze,
tako da je u njima ostao samo zrak. Sinonim: burned-
out zone; v. in-situ combustion.
burn front – fronta izgaranja nafte, v. combustion front.
burning front – fronta izgaranja nafte, v. combustion
front.
burning pit – jama za spaljivanje, v. burn pit.
burning point – temperatura (točka) gorenja, gorište.
Najniža temperatura pri kojoj će se pare zagrijanog
ulja u otvorenoj posudi zapaliti prinošenjem otvore-
nog plamena vrlo blizu njegovoj površini i ulje na-
staviti gorjeti stabilnim plamenom. Također, najniža
temperatura kod koje će se zapaliti i stabilno gorjeti
površina sirove nafte. Temperatura gorenja je mjera
opasnosti koje postoje pri skladištenju i rukovanju
naftom i naftnim produktima i određuje stupanj si-
gurnosti.
burning shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary
shoe.
burn over – oglodati. Ukloniti glodalom površinu
(prostor) s vanjske strane permanentne dubinske
alatke.
burn pit – jama za spaljivanje. Jama ili bazen iskopani u
zemlji za spaljivanje otpadnog ulja i drugih materija-
la. Sinonim: burning pit.
burn shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary shoe.
burnt lime
burnt lime – paljeno (žeženo, negašeno, živo) vapno, kal-
cij-oksid, v. calcium oxide.
burn tube – cijev za izgaranje, v. combustion tube.
burn-tube test – ispitivanje procesa podzemnog izga-
ranja nafte u cijevi za izgaranje, v. combustion-tube
test.
burrow – trag rovanja. Cjevasti ili cilindrični kanal ili
otvor izrovan u prvobitno mekanom ili nevezanom
sedimentu crvima koji se hrane muljem, moluskima
(mekušcima) ili drugim beskralješnjacima. Kanali se
pružaju duž plohe slojevitosti (uslojavanja) ili pro-
diru u stijenu (sloj sedimentnih stijena) i često se
kasnije ispunjavaju glinovitim ili pješčanim materija-
lom i ostaju očuvani upravo u takvom obliku. Tragovi
rovanja po obliku i položaju u slojevima mogu biti
pravocrtni ili sinusoidni, vertikalni, horizontalni ili
kosi; v. boring.
burrow porosity – poroznost rovanja, bioturbacijska
poroznost. Poroznost formirana djelatnošću organi-
zama koji ruju i prekopavaju muljevite sedimente.
Sinonim: boring porosity.
burrow pore – pora rovanja, v. burrow porosity.
bury barge – šlep (ponton) za ukapanje (zakapanje)
podmorskih cjevovoda. Plovilo za ukopavanje (za-
kopavanje) cjevovoda ispod morskog dna. Kreće se
prema naprijed s pomoću sidara. Rov za cjevovod
se iskapa visokotlačnim vodenim mlazom. Sinonim:
burying barge.
burying barge – šlep (ponton) za ukapanje podmorskih
cjevovoda, v. bury barge.
bushing – (1) prijelazni cijevni fiting. Cijevni fiting (pipe
fitting) s većim vanjskim navojem (external thread) od
unutarnjeg (internal thread) tako da omogućuje spa-
janje dviju cijevi različitih promjera. (2) tuljac, tuljak.
Ukloniva obloga (removable sleeve, removable lining)
koja se umeće ili uvrće u otvor kako bi se ograničio
njegov promjer ili mu se dala otpornost na habanje
ili koroziju ili da služi kao vodilica.
butane – butan, normalni butan. Ugljikovodik, član
alkana (parafinskih ugljikovodika, alkanes, paraffin
hydrocarbons). Bezbojan, zapaljivi masni (mokri)
plin pri normalnom tlaku i temperaturi, ali se lako
ukapljuje komprimiranjem. Postoje dva izomera
– normalni butan (n-butan, n-butane) i izobutan
(isobutane). Nalazi se u nekim prirodnim plinovima,
naftnom (kaptažnom) plinu i plinovima od krekira-
nja nafte. Komponenta je ukapljenog naftnog plina
(liquified petroleum gas). Rabi se kao aditiv benzinu
(za poboljšavanje hlapljivosti i antidetonacijske vri-
jednosti), kao gorivo za grijanje (u promet se pušta
u tekućem stanju komprimiran u bocama, najčešće
u smjesi s propanom) i proizvodnju niza petrokemi-
kalija.
butanes – butani. (1) Smjesa dvaju plinovitih parafin-
skih ugljikovodika (paraffin hydrocarbons) – normal-
nog butana (n-butana) i izobutana. (2) Smjesa koja
se sastoji pretežito od butana (normalnog butana i
izobutana) i obično sadrži stanovitu količinu propa-
na i pentana.
butterfly valve – leptirasti ventil. Tip ventila za brzo
otvaranje i zatvaranje (quick-opening valve) protjeca-
nja fluida s pomoću diska u komori ventila. Sinonimi:
fishtail valve, wafer valve.
button bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama) vol-
framova karbida. Tip žrvanjskog bušaćeg dlijeta
119 bypassing, by-passing
(roller-cone bit) s ulošcima (pločicama) volframova
karbida uprešanim u plohe reznih žrvanja koje se
obično primjenjuje za bušenje tvrdih stijena i jez-
gara. Takva dlijeta drobe stijene kompresijom i stva-
raju relativno fine izbušene krhotine u usporedbi s
krhotinama stijena kakve stvaraju žrvanjska dlijeta
s čeličnim ili glodanim zupcima. Sinonimi: carbide
insert bit, carbide type bit, insert bit, tungsten-carbide
bit, tungsten-carbide insert bit, tungsten-carbide in-
sert drilling bit.
button drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolo-
ne (kolone bušaćih alatki) s ulošcima od tvrde legure, v.
drillstring stabilizer.
button slip – čeljust s pločicama volframova karbida.
Čeljust koja ima okrugle pločice od volframova kar-
bida umjesto zubaca za postavljanje alatki u vrlo tvr-
doj zaštitnoj koloni (casing).
buttress sand – diskordantni pješčenjački klin. Pješče-
njačko tijelo koje presijeca ispod zaliježuću površinu
kutnog nesklada, na primjer, pješčenjak koji obru-
bljuje pokopani brežuljak ili odsječenu antiklinalu.
Često je stratigrafska naftna zamka (stratigraphic oil
trap).
bypass, by-pass – (1) mimovod, obilazni (mimoilazni)
vod. Vod (cjevovod ili cijev) oko ventila ili drugog
regulacijskog (kontrolnog) uređaja koji se postavlja
kako bi omogućio prolaz (strujanje) fluida kroz glav-
ni vod za vrijeme dok se na ventilu ili regulacijskom
uređaju izvode popravci ili podešavanja. (2) obila-
zna isporuka plina. Isporuka plina potrošaču (kupcu)
cjevovodom kojim se on obično ne opskrbljuje. Na
primjer, direktna isporuka plina krajnjem potrošaču
a da plin ne dolazi preko njegova tradicionalnog lo-
kalnog distribucijskog poduzeća.
bypassing, by-passing – (1) tranzit, tranzitno transpor-
tiranje. U geologiji – transportiranje (prenošenje)
sedimenata kroz područja gdje se oni ne talože. Pri-
mjer tranzita je slučaj kada se čestice jedne veličine
ne talože nego se nastavlja njihovo transportiranje,
dok se čestice druge veličine (istovremeno transpor-
tirane) talože, što uvjetuje normalno smanjivanje
srednjeg promjera sedimenata (sedimentnih stije-
na) razmjerno udaljenosti od izvora transportiranja.
Termin bypassing se također primjenjuje za označa-
vanje transportiranja krupnijih čestica (fragmenata)
na veću udaljenost u odnosu na prenošenje finijih
čestica (tzv. obratni tranzit – reverse bypassing), na
primjer, šljunak se transportira duž ruba kontinent-
skog šelfa na veću udaljenost nego pijesak (što je
vjerojatno uvjetovano razlikama u gustoći transpor-
tiranog materijala) (2) mimoilaženje nafte. U procesu
proizvodnje nafte – kanalno strujanje injektiranog
fluida, na primjer vode, oko relativno nepropusnog
dijela naftnog ležišta tijekom procesa istiskivanja
nafte kada se fluid probija u bušotinu kroz pukotine
ili proslojke (intervale) ležišta veće permeabilnosti
ostavljajući naftu iza sebe. Prisutno je u ležištima s
velikim varijacijama vertikalne permeabilnosti. Tako-
đer može biti uzrokovano gravitacijskim strujanjem
injektiranog fluida iznad nafte u ležištu. Posljedica
mimoilaženja nafte je proizvodnja relativno velikih
količina injektiranog fluida po jediničnom volumenu
proizvedene nafte, tako da u ležištu ostaje veliki vo-
lumen nafte u trenutku granične rentabilnosti pro-
cesa; v. channeling.
bypass (by-pass) valve
bypass (by-pass) valve – obilazni (mimovodni) ventil,
ventil mimovoda. U strojarstvu – ventil koji omogu-
ćuje strujanje fluida u cjevovodu oko nekog područ-
ja ili dijela opreme, odnosno kojim se strujanje fluida
u sustavu može usmjeriti tako da ne prolazi kroz neki
dio sustava kroz koji normalno struji.
by weight of blend (BWOB) – po težini mješavine. Ter-
min za označavanje količine (u postotku) materijala
koji je dodan cementu kada se materijal dodaje na
bazi ukupne količine dane mješavine.
120 by weight of water (BWOW)
by weight of cement (BWOC) – po težini cementa. Ter-
min za označavanje količine (u postotku) materijala
dodanog cementu – rabi se za opis količine većine
aditiva u suhom stanju (obliku).
by weight of water (BWOW) – po težini vode. Termin
koji označava količinu (u postotku) materijala doda-
nog cementnoj kaši (mješavini, otopini) na bazi teži-
ne vode upotrijebljene za miješanje kaše (obično se
rabi samo za sol – natrij-klorid).
cable
Cc
cable – (1) bušaće uže, v. drilling cable. (2) kabelno uže.
Uže izrađeno od strukova čelične žice (strands of steel
wire), za razliku od žičanog užeta (v. wire rope) koje
ima jezgru od vlakna (na primjer, kudjelje, hemp core)
oko koje su namotani strukovi čelične žice. Termin ca-
ble se često rabi kao sinonim termina wire line. (3) se-
izmički kabel. Skup električnih vodiča koji spaja grupe
geofona ili hidrofona s mjestom registracije. (4) karo-
tažni kabel, v. logging cable. (5) kabel. Pomorska jedi-
nica duljine (danas izvan praktične uporabe) jednaka
oko 183 metra (600 stopa ili 0,1 nautičke milje).
cable break – lom na seizmičkom zapisu. Pojava na
zapisu geofona (seizmografa) u bušotini uzrokova-
na elastičnom energijom koja se prenosi (predaje)
električnim karotažnim kabelom geofonu u kanalu
bušotine.
cable drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bušenje, v.
cable-tool drilling.
cable-tool drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bu-
šenje. Starija metoda bušenja koja se osniva na prin-
cipu udaranja (udaraca). Stijena na dnu kanala bu-
šotine se lomi i drobi padajućim masivnim čeličnim
cilindričnim dlijetom sa skošenim reznim (režućim)
rubom. Bušaće dlijeto koje vertikalno djeluje, dižu-
ći se i spuštajući, nalazi se na donjem kraju kolone
teških bušaćih šipki koja je obješena (visi) na užetu
i aktivira se njihalom (balansirom, walking beam), a
lomljenje i drobljenje stijene na dnu bušotine se po-
stiže udaranjem (udarcima) dlijeta o dno. Krhotine
i čestice probušene stijene se uklanjaju iz bušotine
žlicom za grabljenje (bailer) nakon pravilnih izbuše-
nih intervala (1 do 2,5 metra ili 3 do 8 stopa) Metoda
užnog udarnog ili udarno-užnog bušenja je danas
u znatnoj mjeri zamijenjena metodom rotacijskog
bušenja (v. rotary drilling) tako da se u nešto modi-
ficiranom obliku primjenjuje tek za bušenje vodnih
i plitkih naftnih bušotina (ograničeno do dubine od
900 do 1.500 metara/3.000 do 5.000 stopa). Sinoni-
mi: cable drilling, churn drilling, jump drilling, Pennsyl-
vanian drilling, percussive rope drilling, rope boring,
rope drilling.
121 cage
cable-tool drilling rig – postrojenje (uređaj) za užno
udarno bušenje, v. cable-tool rig.
cable-tool drillstring – kolona alatki za užno udarno
bušenje, v. cable-tool drilling, cable-tool rig.
cable-tool hole – bušotina izrađena užnim udarnim bu-
šenjem (metodom užnog udarnog bušenja), v. cable-
tool drilling.
cable-tool method of drilling – metoda užnog udar-
nog bušenja, v. cable-tool drilling.
cable-tool rig – postrojenje (uređaj) za užno udarno
bušenje. Tip uređaja za užno udarno bušenje (uda-
ranjem dlijeta obješenog o bušaće uže o stijenu).
Glavni dijelovi uređaja su bušaći toranj (derrick) s
nepokretnim koloturnikom (crown block) na vrhu,
pogonski motor (engine), njihalo (balansir, walking
beam), bušaći bubanj (bubanj za spuštanje i izvla-
čenje bušaćih alatki, bull wheel), pogonska remenica
(remenica za prijenos pogona od motora na njihalo,
band wheel) i bubanj za spuštanje i izvlačenje zaštit-
ne kolone (calf wheel). Kolona bušaćih alatki (duljine
oko 6metara/20 stopa, obješena u bušotini na kraju
bušaćeg užeta) sastoji se od punog čeličnog dlijeta
(duljine od 90 do 120 cm/3 do 4 stope i težine izme-
đu 65 i 90 kg/140 i 200 funta), udarnih bušaćih šipki
(drillstem), škara (jars) i spojnice (stezaljke) bušaćeg
užeta (rope socket). Bušaće uže (drilling line) prvobit-
no je bilo kudjeljno, a danas je kabelno. Sinonim: ca-
ble-tool drilling rig; v. cable-tool drilling, cable tools.
cable tools – alatke (sprave) za užno udarno (pensilvanij-
sko) bušenje. Komponente dubinskog sklopa bušaćih
alatki ili opreme za užno udarno (pensilvanijsko) bu-
šenje – bušaće dlijeto, udarna bušaća šipka, škare ili
žlica; v. cable-tool drilling, cable-tool rig.
cable-tool well – bušotina izrađena užnim udarnim bu-
šenjem (metodom užnog udarnog bušenja), v. cable-
tool drilling.
cage – (1) praznina kristalne strukture. Prazni (neispu-
njeni) prostor (voide) u kristalnoj strukturi (crystal
structure) koji je dovoljno velik za smještanje jednog
ili više atoma stranih strukturi (na primjer argona ili
ksenona). Sreće se u tektosilikatima (tectosilicates),
cage of pump valve
berilu (beryl) i organskim spojevima (organic com-
pounds). (2) kavez (klijetka) ventila dubinske pumpe,
v. cage of pump valve. (3) kavez ležaja. U strojarstvu
– dio ležaja (bearing) koji održava jednoliki razmak
između kuglica ili valjčića ležaja. Sinonimi: bearing
cage, separator.
cage of pump valve – kavez (klijetka) ventila dubinske
pumpe. Dio ventila dubinske naftne pumpe s kli-
pnim (pumpnim) šipkama (sucker-rod pump) koji drži
kuglu i ograničava njeno gibanje.
cage wrench – ključ za kavez (klijetku) ventila dubinske
pumpe. Specijalni ključ za spajanje kaveza (klijetke)
dubinske naftne pumpe s klipnim (pumpnim) šipka-
ma (sucker-rod pump) s kolonom klipnih šipki (suc-
ker-rod string).
Cainophyticum – kenofitik. Paleobotanička podjela ge-
ološkog vremena koja približno odgovara i karakteri-
zirana je životom bilja u kenozoiku; v. Mesophyticum,
Palaeophyticum.
Cainozoic – kenozoik, kenozojska era, v. Cenozoic.
caisson – keson. (1) U graditeljstvu – zatvorena (vodo-
nepropusna) čelična ili betonska cilindrična ili pra-
vokutna komora koja se primjenjuje za građevinske
radove (iskapanje tla, izgrađivanje temelja) ispod
vode kako bi se radnici zaštitili od tlaka vode i zaru-
šavanja tla. (2) U tehnici bušenja na moru – (a) Čelični
ili betonski stup koji služi (zajedno s nekoliko drugih)
kao temelj za krutu bušaću platformu (na primjer, za
betonsku gravitacijsku bušaću platformu). (b) Čelič-
na ili betonska komora koja okružuje opremu ispod
vodne linije arktičke poluuronjive bušaće platforme
(platforme za bušenje u arktičkim vodama) radi nje-
ne zaštite od oštećenja plutajućim ledom.
caisson-type platform rig – bušaća platforma na keso-
nima. Kruta platforma za bušenje u podmorju koja
stoji na čeličnim kesonima. Kesoni su čvrsto pričvr-
šćeni za morsko dno, a bušaća i proizvodna platfor-
ma leže na njihovom vrhu. Takav tip bušaće platfor-
me se primjenjuje u nekim arktičkim vodama gdje
su kesoni nužni kako bi zaštitili opremu od oštećenja
plutajućim ledom.
cake – isplačna (glinovita) obloga (kora, kolač), v. mud
cake.
cake consistency – konzistencija isplačne (glinovite)
obloge (kore, kolača). Svojstvo ili stanje obloge (kore,
kolača) koju bušaća isplaka stvara na stijenki kanala
bušotine. Oznake (termini) kojim se opisuju isplačne
obloge je preporučio Američki naftni institut (API) i
one daju stanovitu predodžbu o konzistenciji oblo-
ge – tvrda (hard), mekana (soft), žilava (tough), gu-
masta (rubbery) i čvrsta (firm).
cake thickness – debljina isplačne (glinovite) obloge
(kore, kolača). Debljina obloge od čvrstih čestica bu-
šaće isplake na stijenki kanala bušotine – obično se
mjeri (izražava) u 1/32 inčima.
Calabrian, Calabrian stage – kalabrij. Stratigrafski kat
donjeg pleistocena (Lower Pleistocene) u Europi –
iznad pliocenskog astij-redona (Astian-Redonian), a
ispod emilija (Emilian). Kalabrij je u Francuskoj i Italiji
marinski ekvivalent kontinentalnih sedimenata vila-
franka (Villafranchian). Ranije se svrstavao u pliocen.
calc-alcalic – vapneno-alkalni. (1) Termin koji označava
eruptivnu (magmatsku) stijenu ili skupinu eruptiv-
nih (magmatskih) stijena sa sadržajem (u masenim
%) silicij-oksida između 56 i 61 i jednakim sadržajem
122 calcareous rock
kalcij-oksida i sume kalij-oksida i natrij-oksida; v. al-
kali-lime index. (2) Termin koji označava eruptivnu
(magmatsku) stijenu s plagioklasom.
calc-alkali rock series – serija vapneno-alkalnih stijena.
Skupina komagmatskih vulkanskih stijena (coma-
gmatic volcanic rocks) prezasićenih silicij-oksidom
koje su mineraloški karakterizirane postojanjem
matriksa od augita i hiperstena (bazalti, andeziti),
hiperstena (daciti), biotita ili rogovače (hornblende –
rioliti), a kemijski su karakterizirane prilično konstan-
tnim omjerom obogaćivanja željezom i magnezijem
tijekom njihove evolucije.
calcarenaceous – kalkarenacejski. Termin koji označa-
va pješčenjak (sandstone) s velikim sadržajem (koli-
činom) detrita kalcij-karbonata, na primjer, kalkare-
nacejski ortokvarcit (calcarenaceous orthoquartzite)
u kojem vapnena komponenta čini do 50% sadržaja
ukupnih klastičnih čestica.
calcarenite – kalkarenit. Vapnenac (limestone) koji se
pretežito sastoji od čestica kalcita veličine pijeska
(više od 50%). Konsolidirani (cementirani) vapneni
pijesak (consolidated calcareous sand); v. calcareous
sandstone.
calcarenitic limestone – kalkarenitni vapnenac. Vapne-
nac (limestone) koji se pretežito sastoji (više od 10%)
od primarnog vapneno-muljevitog matriksa (calca-
reous-mud matrix) s česticama promjera manjeg od
0,06 mm i preko 10% krupnih klastičnih karbonatnih
zrna (veličine pijeska i šljunka).
calcareous – kalcitični, kalcitni, vapnenački. Termin za
označavanje supstancija (tvari) koje sadrže kalcij-
karbonat ili su od njega sastavljene. Kada se termin
primjenjuje u nazivima stijena, tada pokazuje da se
one u znatnoj mjeri (najmanje 50%) sastoje od kar-
bonata kalcija. Primjeri takvih stijena su vapnenac (li-
mestone), kreda (chalk), vapneni tuf (tufa), školjkasti
(školjkoviti) pješčenjak (shelly sandstone).
calcareous algae – vapnene alge. Skupina morskih
algi koje uklanjaju karbonat kalcija iz plitkih voda u
kojima prebivaju i izlučuju iglice aragonita veličine
čestica mulja. Prebivaju pretežito u plitkim tropskim
morima ili intertidalnim područjima i znatno dopri-
nose stvaranju karbonatnih čestica veličine mulja i
pijeska u tropskim morima. Vapnene alge su važne
za stvaranje grebena (rifova) tijekom geološke po-
vijesti. Tip algi koje grade velike kupolaste laminira-
ne vapnene strukture u plitkoj vodi su stromatoliti
(stromatolites), dok su koraljne alge (coralline algae)
tip inkrustirajućih vapnenih algi. Sinonim: calcified
algae.
calcareous clay – vapnena glina. Glina koja sadrži znat-
nu količinu kalcij-karbonata, osobito lapor (marl).
calcareous dolomite – vapnenački dolomit. Karbonat-
na stijena koja sadrži 50 do 90% dolomita. Sinonim:
calcareous dolostone; v. dolomite, 2.
calcareous dolostone – vapnenački dolomit, v. calca-
reous dolomite.
calcareous ooze – vapneni mulj. Dubokomorski pela-
gički sediment koji sadrži najmanje 30% fragmenata
(ostataka) vapnenih skeleta organizama, na primjer,
pteropodni mulj (pteropod ooze); v. siliceous ooze.
calcareous peat – eutrofni treset, v. eutrophic peat.
calcareous rock – vapnena stijena. Sedimentna stijena
sa znatnim sadržajem kalcij-karbonata, na primjer,
vapnenac (v. limestone), kreda (v. chalk), vapneni tuf
calcareous sandstone
(v. tufa) ili školjkoviti pješčenjak (v. shelly sandstone);
v. carbonate rock.
calcareous sandstone – vapneni pješčenjak. (1) Pješče-
njak s kalcitnim cementom (cementiran kalcitom).
(2) Pješčenjak koji sadrži znatnu količinu kalcij-kar-
bonata, ali u kojem se nalazi najmanje 50% klastič-
nog kvarca (clastic quartz); v. calcarenite.
calcareous shale – vapneni šejl. Šejl koji sadrži najma-
nje 20% kalcij-karbonata u obliku fino precipitiranog
(istaloženog) materijala ili malih čestica organskog
podrijetla.
calcareous sinter – vapnenački sinter, sinter, travertin,
v. travertine, 1.
calcareous spar – kalkšpat, vapneni špat, v. calcspar.
calcareous sponges – vapnene spužve, spužve vapne-
njače, vapnenjače, v. calcisponges.
calcareous tufa – vapnenačka tufa (sedra), tufa, v. tufa.
calcarinate – kalkarinatni. Termin za označavanje ce-
menta (veziva) sedimentnih stijena (sedimentary
rocks) koji se sastoji od kalcij-karbonata.
calcdolomite – kalcitni dolomit, v. calcitic dolomite.
calcedony – kalcedon, v. chalcedony, 1.
calcian dolomite – kalcijski dolomit. Dolomitni mineral
(dolomit) u kojem je sadržaj kalcija najmanje za 8%
veći od sadržaja kalcija u dolomitu idealnog sastava
(omjer C:Mg je jednak 1:1 molarnih).
calcibreccia – kalcibreča. Vapnenačka breča (limesto-
ne breccia) ili konsolidirani (cementirani) fragmenti
vapnenca (consolidated calcareous rubble); kalciru-
dit (v. calcirudite) koji se sastoji od čestica uglatog
oblika.
calcic – (1) vapnen. U petrologiji – termin za označava-
nje eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks)
ili grupe eruptivnih stijena koje sadrže više od 61%
(masenih) silicij-dioksida pri jednakim količinama
(sadržajima – u masenim %) kalcij-oksida i sume ok-
sida kalija i natrija; v. alkali-lime index. (2) kalcijski. U
geokemiji – termin za označavanje minerala i erup-
tivnih (magmatskih) stijena s relativno visokim sadr-
žajem kalcija (sadržaj kalcija koji je nužan za oprav-
danu primjenu termina ovisi o okolnostima).
calciclase – anortit, v. anorthite.
calciclastic – kalciklastičan. Termin koji se odnosi na kla-
stične karbonatne stijene (clastic carbonate rocks).
calcicrete – kalcikret, kalkret, v. calcrete.
calciferous – koji sadrži vapnence, s vapnencima. Termin
koji se, u stratigrafskom smislu, odnosi na seriju slo-
jeva s proslojcima vapnenca, na primjer, Calciferous
Sandstone series u Škotskoj.
calcification – kalcifikacija, ovapnjenje. (1) U pedologi-
ji – opći termin koji se primjenjuje za označavanje
takvih procesa formiranja tala u kojima se u njihovu
površinskom sloju koncentrira tolika količina kalcija
da on zasićuje koloide tla izmjenljivim ionima kalcija
i na taj način daje tlima relativnu stabilnost (nepo-
kretljivost) i gotovo kemijsku neutralnost. (2) U pa-
leontologiji – (a) Taloženje soli kalcija u živim biljnim
i životinjskim tkivima. (b) Zamjena organske tvari,
uglavnom prvobitnih tvrdih dijelova, karbonatom
kalcija pri fosilizaciji.
calcified algae – vapnene alge, v. calcareous algae.
calcigravel – vapneni šljunak. Nekonsolidirani (nece-
mentirani) ekvivalent kalcirudita (v. calcirudite).
calcilith – kalcilit. (1) Termin koji je svojedobno bio
predložen za vapnenac (limestone). Sinonim: calcil-
123 calcite
yte. (2) Sedimentna stijena koja se sastoji uglavnom
od vapnenih ostataka organizama.
calcilutite – kalcilutit, kalcipelit. Vapnenac (limestone)
koji se pretežito (više od 50%) sastoji od detritičnih
(klastičnih) čestica kalcita veličine čestica silta i/ili
gline; konsolidirani (cementirani) vapneni mulj (con-
solidated calcareous mud). Neki specijalisti, međutim,
terminu kalcilutit pridaju šire značenje uključujući
vapnene stijene (calcareous rocks) koje sadrže kemij-
ski precipitirane (istaložene) kristalične komponente
anorganskog ili organskog podrijetla. Sinonim: calci-
pelite; v. calcisiltite, micritic limestone.
calcilyte – kalcilit, v. calcilith, 1.
calcimetry – kalcimetrija. Analiza sadržaja karbonata u
stijenama.
calcimicrite – kalcimikrit. Vapnenac (limestone) čije
čestice imaju promjer manji od 20 mikrometara, a
sadržaj mikritnih komponenata je veći od sadržaja
alokemnih komponenata; v. micritic limestone.
calcination – kalcinacija. Zagrijavanje tvari do njene
temperature disocijacije, na primjer, gipsa kako bi
izgubio kristalizacijsku vodu ili vapnenca kako bi se
razložio na kalcij-oksid i ugljik-dioksid.
calcined soda – kalcinirana soda, v. soda ash.
calcipelite – kalcipelit, kalcilutit, v. calcilutite.
calcirudite – kalcirudit. Vapnenac (limestone) koji se
pretežito sastoji (više od 50%) od čestica detritičnog
(klastičnog) kalcita s promjerom većim od promjera
čestica pijeska (većim od 2 mm) i koji je često također
cementiran (vezan) vapnenim materijalom; konsoli-
dirani (cementirani) vapnenački šljunak (calcareous
gravel) ili vapnenački konglomerat (limestone con-
glomerate) ili breča (breccia). Neki autori, međutim,
postavljaju 1 milimetar kao donju granicu veličine
čestica; v. calcibreccia, calcigravel.
calcisiltite – kalcisiltit. Vapnenac (limestone) koji se pre-
težito sastoji od čestica detritičnog (klastičnog) kal-
cita veličine čestica silta; konsolidirani (cementirani)
vapneni silt (calcareous silt); v. calcilutite.
calcisponges (Calcispongea, Calcarea) – vapnene spu-
žve, spužve vapnenjače, vapnenjače. Razred spužava
(sponges). Karakterizirane su uglavnom skeletom
sastavljenim od vapnenačkih (karbonat kalcija) spi-
kula (iglica, spicules). Stratigrafska rasprostranjenost:
kambrij-danas. Sinonim: calcareous sponges.
calcite – kalcit. Široko rasprostranjeni stjenotvorni mi-
neral (rock-forming mineral), po kemijskom sastavu
karbonat kalcija. Obično je bijele, svijetlosive, svije-
tložute i svijetloplave boje ili je bezbojan. Posjeduje
savršenu romboedarsku kalavost (kalavost smjerom
plohe romboedra, rhombohedral cleavage), stakla-
stog je sjaja, tvrdoće 3 po Mohsovoj skali i lako uskipi
u hladnoj razblaženoj klorovodičnoj (solnoj) kiselini.
Kalcit je osnovna komponenta vapnenca (v. limesto-
ne), nalazi se također u mramoru u obliku kristala,
zemljast i rahao (nekonsolidiran) u kredi (krednim
stijenama – v. chalk), u spužvastom obliku u vapne-
nom tufu (v. tufa) i kao stalaktit u spiljama (spiljski
sediment, cave deposit). Obično se sreće kao žilni mi-
neral (gangue mineral) u mnogim rudnim ležištima i
kao cement (vezivo) u klastičnim sedimentnim stije-
nama. Također je minorna sekundarna komponenta
mnogih eruptivnih (magmatskih) stijena i glavna
komponenta nekih karbonatita (v. carbonatite). For-
me kristalizacije (kristalni oblici) kalcita su vrlo razli-
calcitic dolomite
čite – pasji zub (dog-tooth spar), glava čavla (nailhead
spar), islandski dvolomac (Iceland spar) i druge. Sino-
nim: calcspar; v. dolomite, 1.
calcitic dolomite – kalcitni dolomit. Dolomitna stijena
(dolomitic rock) sa znatnim udjelom kalcita u sastavu,
ali ipak s prevladavajućim udjelom dolomita – osobi-
to dolomitska stijena koja sadrži 10 do 50% kalcita i
50 do 90% dolomita i ima magnezijsko-karbonatni
ekvivalent između 22,7 i 41,0% ili dolomitska stijena u
kojoj omjer Ca/Mg varira od 2,0 do 3,5. Sinonim: calc-
dolomite; v. calcareous dolomite, dolomitic limestone.
calcitic limestone – kalcitni vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac koji se sastoji uglavnom od kalcita, osobito
vapnenac čiji je omjer Ca/Mg veći od 105.
calcitite – kalcitit. Stijena koja se sastoji od kalcita, na
primjer vapnenac (v. limestone).
calcitization – kalcitizacija. (1) Proces formiranja kal-
cita, na primjer, alteracijom aragonita. (2) Pretvorba
(transformacija) postojećih stijena u vapnenac ke-
mijskom zamjenom mineralnih čestica kalcitom, na
primjer zamjenom čestica dolomita u dolomitskim
stijenama ili čestica glinenca (feldšpata) i kvarca u
pješčenjacima.
calcium-based drilling mud – kalcijska isplaka (bušaća
isplaka), v. calcium-base drilling mud.
calcium-base drilling mud – kalcijska isplaka (bušaća
isplaka). Bentonitna bušaća isplaka na bazi slatke
vode (slatkovodna bentonitna isplaka, water-base
bentonite drilling mud) s dodatkom određene količi-
ne topljivih kalcijskih spojeva – kalcij-oksida (vapna)
za pripremu vapnene bušaće isplake (v. lime-base
drilling mud), kalcij-sulfata (gipsa) za pripremu gip-
sne bušaće isplake (v. gypsum-base drilling mud) ili
kalcij-klorida. Koncentracija topljivog kalcija u va-
pnenoj isplaci iznosi do 120 ppm, a u gipsnoj isplaci
do 1.200 ppm. Kalcij smanjuje (usporava) bubrenje i
hidrataciju gline i šejla i na taj način olakšava proces
bušenja. Kalcijske isplake se osobito primjenjuju za
bušenje debelih naslaga anhidrita (tolerantne su na
zagađivanje anhidritom), šejla sklonog urušavanju,
formacija koje sadrže gips i kada postoji strujanje
slane vode. Međutim, takve isplake mogu zahtijevati
daljnju obradu kako bi se spriječila njihova solidifi-
kacija (pretvaranje u gel) pri visokim temperaturama
u dubokim bušotinama. Sinonimi: calcium-based
drilling mud, calcium drilling mud, calcium mud, cal-
cium-type drilling mud, calcium-type mud, mud of cal-
cium-base type.
calcium carbonate – kalcij-karbonat, kalcijev karbonat.
Čvrsta tvar bijele boje i umjereno topljiva u vodi. Gri-
janjem se razlaže na kalcij-oksid (negašeno vapno) i
ugljik-dioksid. U prirodi je obilno zastupljen i sreće
se kao minerali kalcit (calcite) i aragonit (aragonite)
te kreda (chalk) i vapnenac (limestone). Stijene koje
sadrže kalcij-karbonat se sporo otapaju u zakise-
ljenoj oborinskoj vodi (voda koja sadrži otopljeni
ugljik-dioksid) i uzrokuju privremenu (prolaznu)
tvrdoću vode (temporary hardness of water). Stvara
čvrsti kamenac (scale) u uređajima koji su u kontaktu
s vodom. Uzrok je tvrdoće vode i jedinica za tvrdoću.
Primjenjuje se u tehnologiji isplaka kao aditiv za ote-
žavanje svih tipova isplaka.
calcium-carbonate compensation depth – kompen-
zacijska dubina karbonata, v. carbonate compensati-
on depth.
124 calcium-treated mud
calcium chloride – kalcij-klorid, kalcijev klorid. Bezbojni
otopljivi prašak, topljiv u vodi i etanolu koji se rabi u
tehnologiji cementacije bušotina kao aditiv za ubr-
zavanje vezivanja (stvrdnjavanja) cementa (cement
accelerator). Primjenjuje se regularni (77%) i bezvod-
ni (96%) kalcij-klorid. Obično se dodaje 2% regular-
nog i 1,6% bezvodnog kalcij-klorida – dodavanjem
iznad 3% se postiže malo dodatno ubrzavanje ve-
zivanja cementa (v. cement additives). Također se
primjenjuje u tehnologiji isplaka kao aditiv za pove-
ćavanje gustoće slanih isplaka (isplaka na bazi slane
vode) te za sušenje plinova i kao agens (sredstvo) za
apsorpciju vlage (desikant, drying agent).
calcium contamination – zagađenje kalcijem. U proce-
su bušenja – postojanje iona otopljenog kalcija u bu-
šaćem fluid (drilling fluid) u koncentraciji koja je do-
statna za pogoršanje (kvarenje) njegovih svojstava
budući da uzrokuje flokulaciju (pahuljičenje), sma-
njuje prinos bentonita i povećava gubljenje fluida.
calcium drilling mud – kalcijska bušaća isplaka, v. calci-
um-base drilling mud.
calcium feldspar – kalcijski glinenac (feldšpat, feldspat).
Plagioklas (plagioclase) bogat An molekulom (kraj-
njim članom anortitom). Sinonim: Ca-spar; v. lime
feldspar.
calcium hydroxide – kalcij-hidroksid, kalcijev hidroksid,
gašeno vapno. Kristalna tvar bijele boje, umjereno
topljiva u vodi. Dobiva se dodavanjem vode kalcij-
oksidu. Primjenjuje se u tehnologiji isplaka kao adi-
tiv za regulaciju pH vodnih isplaka (isplaka na bazi
vode) i kao koagulant gline. Sinonimi: hydrated lime,
slaked lime.
calcium mud – kalcijska isplaka, v. calcium-base drilling
mud.
calcium oxide – kalcij-oksid, kalcijev oksid, negašeno
(živo, paljeno, žeženo) vapno. Kaustična čvrsta tvar
bijele boje, umjereno topljiva u vodi. Nastaje zagri-
javanjem kalcija u kisiku ili termičkim razlaganjem
kalcij-karbonata. Sinonimi: burnt lime, calx, caustic
lime, quicklime.
calcium/silicon log – kalcijsko-silicijska karotaža, v. ne-
utron activation log.
calcium sulfate – kalcij-sulfat, kalcijev sulfat. Kristalna
sol bijele boje. U prirodi se sreće kao mineral gips
(gypsum) i anhidrit (anhydrite). Umjereno je topljiv
u vodi i uzrokuje njenu trajnu tvrdoću (permanent
hardness of water). Formira kamenac u uređajima
koji su u kontaktu s vodom (ponekad se teško ukla-
nja). Primjenjuje se u tehnologiji iaplaka kao aditiv za
povećavanje viskoznosti i regulacije alkaliniteta vo-
denih isplaka (isplaka na bazi vode, water-base mud).
Katkada je zagađivač isplačnih fluida.
calcium-sulfate treated mud – isplaka obrađena kalcij-
sulfatom, v. calcium-base drilling mud.
calcium sulphate – kalcij-sulfat, kalcijev sulfat, v. calci-
um sulfate.
calcium-treated drilling mud – bušaća isplaka obra-
đena kalcijem. Bušaća isplaka na bazi vode koja sa-
drži kalcij-oksid (vapno, lime) ili kalcij-sulfat (gips,
gypsum) za usporavanje hidratacije šejla i glina. Si-
nonim: calcium-treated mud; v. calcium-base drilling
mud, gypsum-base drilling mud, lime-base drilling
mud.
calcium-treated mud – isplaka obrađena kalcijem, v.
calcium-treated drilling mud.
calcium-type drilling mud
calcium-type drilling mud – kalcijska bušaća isplaka, v.
calcium-base drilling mud.
calcium-type mud – kalcijska isplaka, v. calcium-base
drilling mud.
calclithite – kalklitit. (1) Litarenit (v. litharenite) u kojem
karbonati čine najveći dio fragmenata (klastične
komponente) stijene, na primjer, miocenski pješče-
njak Oakville u južnom Teksasu (nastao uglavnom
erozijom vapnenaca kredne starosti). Sinonim: car-
bonate-arenite. (2) Vapnenac (vapnenjak) koji je
uglavnom nastao erozijom starijih, litificiranih va-
pnenaca i koji sadrži više od 50% fragmenata kar-
bonatne stijene (ekstraklasta), na primjer, terigena
stijena formirana kao aluvijalna lepeza u području
tektonizma ili vrlo suhe klime.
calcrete – kalkret, kalcikret. (1) Konglomerat (conglo-
merate) koji se sastoji od nanosa pijeska i šljunka
cementiranog u tvrdu masu karbonatom kalcija pre-
cipitiranog iz otopine i pretaloženog djelovanjem in-
filtracijskih voda ili istaloženog u procesu migracije
ugljik-dioksida iz vadozne vode. Sinonim: calcicrete.
(2) Tvrda vapnena kora (calcareous duricrust).
calc-sapropel – vapneni sapropel. Sapropel koji se sa-
stoji od vapnenih alga (calcareous algae).
calc-schist – vapneni škriljavac, kalkšist. Metamorfozi-
rani glinoviti vapnenac (metamorphosed argillaceous
limestone) sa škriljastom strukturom (schistose struc-
ture) koja je uvjetovana paralelnošću pločastih mine-
rala (pločastog prekristaliziranog kalcita).
calc-silicate rock – vapneno-silikatna (kalksilikatna)
stijena. Termin za označavanje metamorfne stije-
ne (metamorphic rock) koja se sastoji uglavnom od
kalcita i silikata s kalcijem, na primjer diopsida (di-
opside) i volastonita (wollastonite), i koja je nastala
u procesu termalne metamorfoze (metamorfizma)
onečišćenog vapnenca ili dolomita. Sinonim: lime-
silicate rock.
calc-sinter – vapnenački sinter, sinter, travertin, v. traver-
tine, 1.
calcspar, calc-spar – kalkšpat, kalkspat, vapneni špat
(spat). Kristalni kalcit (v. calcite). Sinonim: calcareous
spar.
calcsparite – kalksparit, kalkšpatit, kalkspatit. Kristal
sparitnog kalcita (sparry calcite), za razliku od dolos-
parita (dološpatita – v. dolosparite). Termin calcspari-
te je sinonim s terminom sparite (v.) ako se pod spari-
tom podrazumijeva vapneni (calcareous) varijetet.
calc-tufa – vapnenačka tufa (sedra), tufa, v. tufa.
calculated absolute open flow (CAOF) – izračunani
apsolutni potencijalni kapacitet proizvodnje. Teoretski
maksimalni kapacitet proizvodnje plinske bušotine
koji se izračunava prema podatcima ispitivanja bu-
šotine (obično ispitivanja metodom četiriju protoka
– v. four point test) budući da je opasno i štetno do-
pustiti da bušotina nekontrolirano (bez ograničava-
nja proizvodnje) eruptira, pa se njen protok reducira
sapnicom i prema tim protocima se izračuna apso-
lutno potencijalno davanje; v. absolute open flow,
open flow.
calculated gas saturation – izračunano zasićenje pli-
nom. Kvocijent (omjer) volumena plina pri ležišnim
uvjetima i volumena ležišne stijene.
Caledonian orogeny – kaledonska orogeneza. Termin
koji se obično primjenjuje za označavanje rane pa-
leozojske deformacije na području zapadne Europe
125 caliper log
kojom se formirao orogenetski pojas Kaledonidi (v.
Caledonides) što se proteže od Irske i Škotske prema
sjeveroistoku u Skandinaviju (termin se ne smije ra-
biti za druga područja). Klasična kaledonska oroge-
neza je datirana približno koncem silura, ali mnogi
autori rabe taj termin za označavanje orogenetske
ere koja uključuje i ranije i kasnije vrijeme.
Caledonides – Kaledonidi. Orogenetski pojas (orogenic
belt) koji se proteže od Irske i Škotske prema sjeve-
roistoku u Skandinaviju. Formiran je kaledonskom
orogenezom (v. Caledonian orogeny) u ranom pale-
ozoiku.
calendar day allowable – dopuštena proizvodnja po
kalendarskom danu. Dopuštena količina (kapacitet)
proizvodnje nafte i/ili plina iz bušotine, ležišta, polja
ili koncesije izračunana na dnevnoj bazi i odobrena
od državne regulativne agencije (government regula-
tory agency). Sinonim: actual calendar day allowable.
calf line, calfline – uže za zaštitne cijevi. U procesu
užnog udarnog bušenja – uže na uređaju za užno
udarno bušenje koje se rabi za spuštanje u bušoti-
nu i izvlačenje zaštitnih cijevi (casing). Namata se na
poseban bubanj (calf wheel). Sinonim: casing line; v.
cable-tool drilling, cable-tool rig.
calf wheel – bubanj užeta za zaštitne cijevi. U procesu
užnog udarnog bušenja – bubanj (reel) na radnom
podištu uređaja za užno udarno bušenje za nama-
tanje užeta kojim se spuštaju i izvlače zaštitne cijevi
(calf line); v. cable-tool drilling, cable-tool rig.
calibration tail – zapis kalibracijske karotaže. Kratki
prilog karotažnom dijagramu bušotine (well log) s
podacima o kalibracijskoj karotaži (log calibration).
Zapisi se rade prije i nakon izvođenja karotaže bu-
šotine.
calibration tank – kalibracijski rezervoar. Rezervoar za
kalibraciju (umjeravanje) protočnih mjerila za teku-
ćine (naftu i druge produkte). Sinonimi: prover tank,
proving tank.
caliche pisolite – kaliče (vadozni) pizolit, v. vadose piso-
lite.
caliper – (1) kavernomjer, kaliper. U karotaži bušotina
– pribor za kavernometriju ili dijametriranje (mje-
renje promjera) kanala bušotine (v. caliper logging).
Postoji više izvedbi kavernomjera: (a) jednopolužni
(one-arm caliper) – poluga kavernomjera se širi pre-
ma jednoj strani stijenke bušotine (obično se primje-
njuje pri mjerenju gustoće formacije); (b) dvopolužni
(two-arm caliper) – poluge se šire u suprotnim smje-
rovima (moguće je utvrditi male promjene promjera
kanala bušotine); (c) tropolužni (three-arm caliper)
– sve tri poluge se istovremeno šire i tako centriraju
sondu u kanalu bušotine (tipično se rabi za centrira-
nje pri akustičkoj karotaži), i (d) četveropolužni (four-
arm caliper) – jedan par poluga se širi prema duljoj
osi, a drugi par prema kraćoj osi eliptičnog kanala
bušotine (obično se primjenjuje pri pandažmetriji ili
mjerenju nagiba slojeva). (2) kalibar za zaštitne cijevi.
Pribor za provjeru deformacija zaštitne kolone (kolo-
ne zaštitnih cijevi, casing) u bušotini prije, na primjer,
spuštanja bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, dri-
llstring) zbog opasnosti od njena mogućeg zaglavlji-
vanja ili ugradnje dubinske brtvenice (pakera) kako
bi se izbjeglo njegovo moguće propuštanje.
caliper log – (1) kavernogram, dijagram kavernometrije,
dijagram dijametriranja bušotine (kanala bušotine). U
caliper logging
karotaži bušotina – dijagram koji prikazuje promjene
promjera (poprečnog presjeka) kanala bušotine (bez
ugrađene kolone zaštitnih cijevi, casing-a) s dubi-
nom u određenom mjerilu – prekomjerna proširenja
kanala usljed urušavanja i spiranja stijenke bušotine
ili drugih uzroka. Sinonim: section-gage log; v. caliper,
caliper logging. (2) dijagram kalibriranja (baždarenja)
cijevi. Dijagram koji prikazuje promjene unutarnjeg
promjera cijevnog materijala (zaštitnih cijevi, buša-
ćih šipki, uzlaznih cijevi) uzrokovane djelovanjem
korozije ili odlaganjem kamenca. (3) kavernometrija,
dijametriranje bušotine (kanala bušotine), v. caliper
logging.
caliper logging – (1) kavernometrija, dijametriranje bu-
šotine (kanala bušotine). U karotaži bušotina – ope-
racija kontinuiranog mjerenja stvarnog promjera
(poprečnog presjeka) bušotine (kanala bušotine),
karotaža stvarnog promjera bušotine po njenoj du-
bini od ušća do dna (bez ugrađene kolone zaštitnih
cijevi, casing) budući da se stvarni promjer razlikuje
od nominalnog promjera kanala (za koji se obično
uzima da je jednak vanjskom promjeru bušaćeg dli-
jeta) zbog niza geoloških i tehničkih uzroka i može
biti veći ili manji u slučaju podlokavanja stijenke
bušotine (promjer se poveća) ili stvaranja isplačne
obloge (kore) na stijenci (promjer se smanji). Nazivni
promjer bušotine se može postići pri bušenju gustih
(kompaktnih) pješčenjaka, vapnenaca i dolomita,
do povećanja promjera dolazi obično pri bušenju
slojeva gline, glinovitih stijena i soli, a do smanjenja
promjera pri bušenju propusnih pješčenjaka (zbod
formiranja isplačne obloge na stijenci bušotine).
Podaci kavernometrije su često vrlo dragocjeni ka-
rotažni podaci u nezacijevljenim bušotinama (bu-
šotinama bez ugrađene zaštitne kolone) i rabe se
za mnoge svrhe: (a) točnije određivanje geološkog
profila bušotine, lociranje poroznih, permeabilnih
i raspucanih zona i izdvajanje ležišnih stijena; (b)
korekciju nekih karotažnih podataka za utjecaj pro-
mjera bušotine; (c) utvrđivanje postojanja bubrenja
ili podlokavanja stijenke bušotine; (d) određivanje
volumena kanala (prstenastog prostora) bušotine
za proračun potrebne količine cementa (cementne
kaše) za cementaciju kolone zaštitnih cijevi (casing);
(e) kontrolu tehničkog stanja kanala bušotine pri
izboru dubine postavljanja dubinske brtvenice (pa-
kera) za ispitivanje ili testiranje bušotine i izboru du-
bine pete zaštitne kolone; (f ) pomoć pri izboru nači-
na perforiranja kolone zaštitnih cijevi pri završnom
proizvodnom opremanju bušotine (kada je promjer
bušotine veći od nominalnog), i (g) pomoć pri od-
luci o proširivanju kanala bušotine (kada je njegov
promjer manji od nominalnog) kako ne bi došlo do
zaklinjenja alatki.
Kavernometrija se može primijeniti samostalno ili u
kombinaciji s drugim metodama karotaže (s karo-
tažom spontanog potencijala ili gama-karotažom).
Pribor za kavernometriju (kavernomjer, kaliper) ima
dvije, tri ili četiri simetrično razmještene papuče
koje su tijekom mjerenja u kontaktu sa stijenkom
bušotine. Prema konstrukcijskoj izvedbi razlikuju se
jednopolužni (one-arm caliper), dvopolužni (two-
arm caliper), tropolužni (three-arm caliper) i četve-
ropolužni kavernomjer (four-arm caliper). Sinonimi:
section-gage logging, well caliper logging, well caliper
126 Cambrian
survey. (2) kalibriranje (baždarenje) cijevi. Određivanje
unutarnjeg promjera zaštitnih cijevi (casing), bušaćih
šipki (drillpipe) ili uzlaznih cijevi (tubing).
caliper logging tool – kavernomjer, kaliper, v. caliper.
caliper measurement of hole size – mjerenje promjera
(dijametriranje) bušotine (kanala bušotine), v. caliper
logging, 1.
caliper survey of hole size – mjerenje promjera (dija-
metriranje) kanala bušotine, v. caliper logging, 1.
Callovian, Callovian stage – kalovij. Stratigrafski kat
najdonjeg dijela gornje jure (lowermost Upper Jura-
ssic) u Europi – iznad bata (Bathonian), a ispod ok-
sforda (Oxfordian). Obuhvaća vremenski raspon od
prije 165 do 160 milijuna godina. Neki autori svrsta-
vaju kalovij u najgornji dio srednje jure (uppermost
Middle Jurassic).
calm – (1) tišina, bezvjetrina, kalma. U meteorologi-
ji – stanje bez vjetra (bez gibanja zraka) na moru i
kopnu. Odgovara nultom stupnju jakosti vjetra (nul-
toj brojčanoj oznaci) na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra manja od 1 čvora, odnosno 1 km/h ili
do 0,2 m/s – v. Beaufort wind scale). Površina mora je
mirna i glatka poput zrcala, a na kopnu su zastave i
lišće nepomični, a dim se diže vertikalno uvis. (2) zr-
calan, zrcalno miran. Termin kojim se označava stanje
mora. Odgovara nultom stupnju stanja mora (nultoj
brojčanoj oznaci) na Beaufortovoj skali valova (v.
Beaufort scale of waves) kojem odgovaraju stupnjevi
jakosti vjetra (brojčane oznake) 0 i 1 na Beauforto-
voj skali vjetrova (v. Beaufort wind scale). More je bez
valova, a njegova površina je mirna i glatka poput
zrcala. Sinonim: glassy.
calorific value – toplinska (kalorička, termička, gorivna,
ogrjevna) vrijednost. Količina topline (energija razvi-
jena kao toplina) koja nastaje (oslobodi se) potpu-
nim izgaranjem na zraku jediničnog volumena plina
ili jedinične mase tekućeg i krutog goriva pri specifi-
ciranim uvjetima (obično standardnim – temperatu-
ra 15,5 °C i tlak 1 bar). Može se izraziti na molarnoj,
masenoj ili volumetrijskoj bazi (u sustavnim jedini-
cama kJ/mol ili MJ/mol, MJ/kg ili MJ/m3). Razlikuju se
gornja toplinska vrijednost (v. superior calorific value)
i donja ili efektivna toplinska vrijednost (v. inferior
calorific value). Toplinska vrijednost je obično izraže-
na kao gornja i suha (s obzirom na sadržaj vodene
pare prije izgaranja). Sinonimi: Btu content, Btu value,
fuel value, heat capacity, heat energy content, heating
capacity, heating power, heating value, heat value,
thermal value.
calx – negašeno (živo, paljeno, žeženo) vapno, kalcij-ok-
sid, v. calcium oxide.
Cambrian – kambrij, kambrijski period, kambrijski si-
stem. Najraniji (prvi) period paleozojske ere (Paleozo-
ic era) i najdonji geološki sistem koji sadržava obilje
fosila životinja. Obuhvaća, kako se procjenjuje i pre-
ma raznim izvorima, vremenski raspon od prije 570
do 500 (ili 544 do 505 ili 540 do 500) milijuna godina.
Dijeli se na katove takon (Taconian), akadij (Acadi-
an) i kroaks (Croixian). Termin također označava si-
stem stijena (system of rocks) koje su se formirale u
kambrijskom periodu (Cambrian system). U donjem
kambriju su najrasprostranjeniji marinski sedimenti
(rezultat velikih transgresija mora), u srednjem kam-
briju je na mnogo mjesta došlo do regresije mora, a
u gornjem kambriju su utvrđene lagunske obojene
Cambrian period
stijene. Glavne tektonske strukture su formirane još
tijekom rifeja. Životinjski svijet je predstavljen trilo-
bitima (zbog obilja trilobita kambrij se neformalno
također naziva »doba trilobita« – Age of Trilobites) i
arheocijatima (karakteristični za rani kambrij) te mo-
luskima, brahiopodima, ostrakodima i drugim orga-
nizmima, a koncem kambrija su se pojavili graptoliti
– kambrij je bio vrijeme geološke prošlosti u kojem
su se razvila sva postojeća koljena organizama (tzv.
kambrijska eksplozija života – Cambrian Explosion of
Life) i završio je masovnim izumiranjem (izumrlo je
50% svih porodica životinja uključujući i trilobite).
Za biljni svijet kambrija je karakteristično postojanje
modrozelenih i crvenih algi i primitivnih viših biljaka.
Od mineralnih sirovina najznačajnija su ležišta fosfo-
rita. Malo je dokaza o pronađenim akumulacijama
nafte u kambrijskim stijenama. Sinonim (zastarjeli):
Primordial; v. Age of Marine Invertebrates.
Cambrian period – kambrijski period, kambrij, v. Cam-
brian.
Cambrian system – kambrijski sistem, kambrij, v. Cam-
brian.
Campanian, Campanian stage – kampan, campan.
Stratigrafski kat gornje krede (Upper Cretaceous) u
Europi – iznad santona (Santonian), a ispod mastrih-
ta (Maestrichtian). Obuhvaća vremenski raspon od
prije 84 (ili 80) do 72 milijuna godina.
Canadian – kanadij. (1) Serija donjeg ordovicija (Lower
Ordovician) u Sjevernoj Americi – iznad kambrijske
serije kroaks (Croixian), a ispod čezija (Chazyan).
Canadian (canadian) drilling – kanadsko bušenje,
udarno bušenje šipkama. Metoda udarnog bušenja
dlijetom koje je obješeno o pune bušaće šipke (dr-
vene ili željezne, drilling rods) umjesto o uže (kao kod
užnog udarnog ili pensilvanijskog bušenja – v. cable-
tool drilling). Dlijeto se aktivira balansirom (njihalom).
Sinonimi: percussion-rod drilling, rod-tool drilling.
cannel shale – kenelski šejl (škriljavac). Crni šejl ili škri-
ljavac (black shale) i naftni šejl ili škriljavac (oil shale)
koji je nastao akumuliranjem sapropelnih sedimena-
ta (sapropelic sediments). Usporedo sa sedimentima
postoji i znatna ili približno jednaka količina anor-
ganskog materijala, uglavnom silta i gline. Sinonim:
bastard shale.
cantilever – konzola. Greda koja je sigurno učvršćena
(poduprta) na jednom kraju, a slobodno visi na dru-
gom kraju.
cantilever derrick – preklopni bušaći toranj. Čelični re-
šetkasti toranj (tower) ili jarbol (mast) koji se primje-
njuje na bušaćim postrojenjima (uređajima) s preklo-
pnim tornjem (v. cantilever derrick rig) ili preklopnim
jarbolom (cantilever mast rig). Bušaće postrojenje
se montira s tornjem (ili jarbolom) u horizontalnom
položaju na zemlji koji se zatim podigne dizalicom
na bušaćem postrojenju (drawworks) u vertikalan
(radni) položaj (za razliku od standardnog bušaćeg
tornja koji se mora rastaviti i ponovno sastaviti dio
po dio). Sinonimi: cantilevered derrick rig, jack-knife
derrick.
cantilever derrick rig – bušaće postrojenje s preklo-
pnim tornjem. Bušaće postrojenje (uređaj) s tornjem
(derrick) ili jarbolom (mast) koji se montira u horizon-
talnom položaju na zemlji i zatim podigne dizalicom
na bušaćem postrojenju (drawworks) u vertikalan
(radni) položaj. Nakon što je toranj podignut, pokret-
127 capillarimetric method of wettability determination
nim koloturnikom (traveling block) postavi se radno
podište (platforma) tornja (drill floor), montiraju se
grede vrtaćeg stola (rotora, rotary beams) i postave
se pomoćno vitlo (catworks) i vrtaći stol (s pomoću
pokretnog koloturnika). Postrojenje za bušenje s
preklopnim tornjem (ili jarbolom) najuobičajeniji je
tip kopnenog bušaćeg uređaja. Sinonim: jack-knife
derrick rig, jack-knife mast rig.
cantilever drilling mast – preklopni bušaći jarbol, v.
cantilever derrick.
cantilevered derrick rig – bušaće postrojenje s preklo-
pnim tornjem, v. cantilever derrick rig.
cantilevered jackup – konzolna samopodizna bušaća
platforma. Samopodizna bušaća platforma (jackup
drilling unit) na kojoj je bušaće postrojenje montira-
no na dvjema konzolama koje su poduprte samo na
platformi i strše izvan njena trupa.
cantilever mast – preklopni bušaći jarbol, v. cantilever
derrick.
cantilever mast rig – bušaće postrojenje s preklopnim
jarbolom, v. cantilever derrick rig.
cantilever type mast – preklopni bušaći jarbol, v. can-
tilever derrick.
capacity – (1) kapacitet; proizvodnost, produktivnost;
sposobnost. Pojam s različitim značenjima – (a) mak-
simalna proizvodnja (kapacitet proizvodnje) za dane
uvjete; (b) sposobnost ležišta za primanje vode; (c)
stvarni kapacitet rotacijske pumpe u jediničnom vre-
menu (izražava se u l/min ili gal/min); (d) kapacitet
permeabilnosti (umnožak permeabilnosti i efektivne
debljine sloja/ležišta, tzv. kh produkt – v. permea-
bility capacity). (2) kapacitet vlage. U hidrologiji –
sposobnost tla za zadržavanje vode. (3) sposobnost
transportiranja (prenošenja). U geologiji – sposob-
nost vodene ili zračne struje za transportiranje (pre-
nošenje) klastičnog materijala (detritusa). Količina
transportiranog materijala se mjeri u danoj točki po
jedinici vremena. Sposobnost transportiranja zavisi
od veličine klastičnih zrna.
capacity allowable – dopuštena proizvodnja primje-
nom metode povećanja iscrpka. Tip dopuštene proi-
zvodnje nafte iz bušotine, ležišta, polja ili koncesije
kada se primjenjuje obično (konvencionalno, klasič-
no) zavodnjavanje (waterflood) ili metoda povećanja
iscrpka (EOR-metoda, enhanced oil recovery). Odo-
brava je državna regulativna agencija (government
regulatory agency).
capacity index – indeks injektivnosti bušotine. Mjera
injektivnosti bušotine (kapaciteta injekcijske bušo-
tine) za vodu. Obično se mjeri u m3/h/bar (ili bbl/h/
psi) porasta (povećanja) tlaka na dnu bušotine; v.
injectivity test.
capacity of a field to produce – proizvodni kapacitet
polja. Proizvodne mogućnosti naftnog ili plinskog
polja, potencijalni nivo proizvodnje koji se može po-
stići na polju.
cap a well – poklopiti ušće bušotine. Staviti erupciju
bušotine pod kontrolu postavljanjem ventila na nje-
nom ušću (glavi bušotine, wellhead).
cap gas – plin plinske kape, v. gas-cap gas.
capillarimetric method of wettability determinati-
on – kapilarimetrijska metoda određivanja močivosti.
Metoda mjerenja močivosti ležišne stijene kapilari-
metrom u kojem se nalaze dvije tekuće faze (nafta
i voda) s kapilarnim tlakom duž površine njihova
capillarity
razdjela. Prema razlici visine dizanja fluida u dvama
krakovima kapilarimetra, razlici gustoće fluida i utje-
caju gravitacije, izračunava se adhezijska napetost
(preferencijalna močivost stijene ovisi o adhezijskoj
napetosti koja je funkcija međufazne napetosti).
Glavna ograničenja primjene (nedostaci) kapilari-
metrijske metode su činjenica da se mjerenja izvode
bez ležišne stijene (koja utječe na tip močivosti) i ok-
sidacija nafte koja se ne može spriječiti; v. wettability
measurement.
capillarity – kapilarnost, kapilarno djelovanje. Pojava
dizanja ili spuštanja površine tekućine u kontaktu
s čvrstim materijalom usljed relativnog uzajamnog
privlačenja molekula tekućine i tekućine i čvrstog ti-
jela. Djelovanje kojim se neki fluid (na primjer voda)
diže ili spušta u cjevčicama ili porama i šupljinama
malog promjera usljed površinske napetosti. Sino-
nim: capillary action; v. capillary pressure.
capillary – (1) kapilaran. Termin kojim se označava-
ju cjevčice, pore ili šupljine s otvorima tako malog
promjera da mogu zadržavati fluide kapilarnim dje-
lovanjem (kapilarnošću – v. capillarity). (2) vlasast. U
mineralogiji – termin za označavanje minerala čiji
kristali imaju oblik vlasi ili niti, na primjer milerit (mi-
llerite).
capillary action – kapilarno djelovanje, kapilarnost, v.
capillarity.
capillary attraction – kapilarno privlačenje. Sila adhe-
zije između tekućine i čvrstog tijela koja djeluje kada
postoji kapilarnost, privlačenje površine tekućine
površinom čvrstog tijela. Kapilarno privlačenje ili ka-
pilarnost (v. capillarity) nepovoljno utječe na iscrpak
nafte iz ležišta budući da dio slojne tekućine prianja
uz površinu svake pore u stijeni. U procesma istiski-
vanja nafte otopinama određenih kemikalija snižava
se kapilarno privlačenje i površinaska napetost, što
omogućuje izvlačenje nafte iz pora.
capillary condensation – kapilarna kondenzacija. For-
miranje prstenova pendularne vode (pendular water
rings) oko točaka kontakata sedimentnih zrna i, za-
tim, kada prstenovi vode oko susjednih kontakata
postanu dovoljno veliki da se dodiruju, formiranje
funikularne vode (funicular water) koja ispunjava
prostore između zrna stvarajući jedan zatvoreni me-
nisk.
capillary conductivity – kapilarna vodljivost. Sposob-
nost nezasićenog tla ili stijene da propušta vodu ili
drugu tekućinu. Kako su velike šupljine između zrna
(pore) djelomično ispunjene zrakom ili drugim pli-
nom, tekućina se mora gibati duž granica kontaka-
ta čestica tla ili stijene. Kapilarna vodljivost za vodu
se povećava sa sadržajem vlage od nule u potpuno
suhom materijalu do maksimalne vrijednosti koja je
jednaka hidrauličkoj vodljivosti (hydraulic conduc-
tivity) ili koeficijentu permeabilnosti (permeability
coefficient).
capillary end effect – rubni (granični) efekt, v. end
effect.
capillary flow – kapilarno strujanje, v. capillary migra-
tion.
capillary forces – kapilarne sile. Sile koje djeluju na
granici razdjela dvaju nemiscibilnih fluida u porama
stijene. Uzrokuju strujanje fluida u poroznu stijenu i
kroz nju te zadržavanje fluida u stijeni; v. gravitatio-
nal forces, viscous forces.
128 capillary pressure
capillary fringe – kapilarni obrub (rub). Donji dio zone
aeracije ili prozračne zone (v. zone of aeration) koji
leži neposredno iznad vodnog lica (vodnog zrcala,
v. water table) i u kojem su šupljine (pore) ispunje-
ne vodom pod tlakom nižim od atmosferskog. Voda
kapilarnog obruba je spojena s vodom koja se nalazi
ispod vodnog lica ali je zadržana iznad njega sila-
ma površinske napetosti. Gornja granica kapilarnog
obruba (sa srednjim pojasom zone aeracije) nije
jasna, ali se katkada arbitrarno definira kao nivo na
kojem je 50% šupljina (pora) ispunjeno vodom, Sino-
nimi: capillary-moisture zone, zone of capillarity.
capillary interstice – kapilarna šupljina (pora). Šupljina
između zrna (v. interstice) koja je dovoljno malena
za držanje vode silom površinske napetisti na znat-
noj visini iznad slobodne površine vode i istodobno
dovoljno velika da spriječi molekularno privlačenje.
Točna veličina kapilarne šupljine (pore) nije definira-
na; v. subcapillary interstice, supercapillary interstice.
capillary migration – kapilarna migracija (gibanje,
strujanje). Gibanje (strujanje) vode djelovanjem
kapilarnih sila (djelovanjem pojave kapilarnosti),
uzrokovano silom molekularnog privlačenja između
materijala i vode. Sinonimi: capillary flow, capillary
movement.
capillary-moisture zone – kapilarni obrub (rub), v. ca-
pillary fringe.
capillary movement – kapilarno gibanje. (1) Dizanje
vode u podzemnom sloju iznad vodnog lica (vod-
nog zrcala – v. water table). (2) v. capillary migration.
capillary number – kapilarni broj. Bezrazmjerni omjer
viskoznih sila (viscous forces) i kapilarnih sila (capi-
llary forces). Jednak je umnošku brzine strujanja i
viskoznosti podijeljenom međufaznom napetošću
(sustava fluida voda-nafta ako je istiskivajući fluid
voda, odnosno otapalo-nafta kod miscibilnog isti-
skivanja nafte). Rezidualno zasićenje ležišta naftom
ovisi o vrijednosti kapilarnog broja – što je vrijednost
broja veća (na primjer, smanjivanjem međufazne
napetosti), rezidualno zasićenje je manje.
capillary percolation – kapilarna perkolacija, v. imbi-
bition.
capillary porosity – kapilarna poroznost. Volumen šu-
pljina (pora) u stijeni ili tlu u kojima se voda zadržava
zbog djelovanja kapilarnih sila.
capillary pressure – kapilarni tlak. Diferencijalni tlak
između dvaju nemiscibilnih fluida – u poroznoj i pro-
pusnoj sredini diferencijalni tlak između ugljikovodi-
ka (nafte, plina) i vode ili razlika tlaka u nemočećoj
fazi i močećoj fazi na bilo kojem nivou u ležištu ili
razlika tlaka koja postoji u kapilarnom kanalu s obje
strane zakrivljene kontaktne površine koja odjeljuje
tekućinu i plin ili dvije tekućine različitih površinskih
napetosti. Prema tome, kapilarni tlak u naftnom le-
žištu (sustav fluida voda-nafta) definira se kao tlak u
naftnoj fazi minus tlak u vodenoj fazi a u plinskom
ležištu (sustav fluida plin-voda) kao tlak u plinskoj
fazi minus tlak u vodenoj fazi. Kapilarni tlak utječe
na veličinu i distribuciju zasićenja vodom u ležištu,
raste s porastom visine iznad nivoa slobodne vode u
ležištu i zavisi od svojstava ležišnih fluida i zasićenja
ležišta – radijusa kapilara (zone ležišta s većim po-
rama i pornim kanalima će imati niži kapilarni tlak,
manje nereducibilno zasićenje vodom i veći porni
volumen zasićen ugljikovodicima), međufazne na-
capillary-pressure curve
petosti i kontaktnog kuta (rubnog kuta močenja iz-
među vode i površine čvrstog tijela). Da bi se iz por-
nog kanala, potpuno ispunjenog tekućinom, mogla
ta tekućina istiskivati drugom tekućinom ili plinom,
potrebno je ostvariti pretičak tlaka (tzv. tlak istiski-
vanja) jednak kapilarnom tlaku; v. capillary-pressure
measurement.
capillary-pressure curve – krivulja kapilarnog tlaka.
Dijagram ovisnosti kapilarnog tlaka (ordinata) o zasi-
ćenju vodom (apscisa). Rezultat je mjerenja kapilar-
nog tlaka različitim metodama, a rabi se za određiva-
nje tlaka istiskivanja (displacement pressure) fluida iz
pora, distribucije pora stijene po veličini (size distri-
bution of pores) i minimalnog (nereducibilnog) zasi-
ćenja stijene fluidom (irreducible fluid saturation).
capillary-pressure measurement – mjerenje kapilar-
nog tlaka. Kapilarni tlak se mjeri u laboratoriju na
uzorcima jezgara stijena. Primjenjuje se pet osnov-
nih metoda: (a) metoda porozne dijafragme ili mem-
brane (v. capillary-pressure measurement by porous-
diaphragm method); (b) metoda injektiranja žive (v.
measurement of capillary pressure by mercury-injec-
tion method); (c) centrifugalna metoda (v. centrifuge
measurement of capillary pressure); (d) dinamička
metoda (v. capillary-pressure measurement by dyna-
mic method), i (e) metoda evaporacije (evaporation
method). Uspoređujući spomenute metode mjere-
nja, čini se da je metoda porozne dijafragme najpri-
mjerenija zbog toga što se u mjerenju mogu rabiti
nafta i voda, odnosno postići gotovo realni uvjeti
močenja. Ta metoda se, prema tome, rabi kao stan-
dardna s kojom se uspoređuju sve ostale metode
mjerenja kapilarnog tlaka. Podaci mjerenja kapilar-
nog tlaka se rabe za izračunavanje zasićenja ležišta
vodom u zavisnosti od visine ležišta iznad vodnog
zrcala, veličine i distribucije veličine pora i relativnih
permeabilnosti (u slučaju da nema njihovih mjere-
nih podataka).
capillary-pressure measurement by centrifugal
method – mjerenje kapilarnog tlaka centrifugalnom
metodom (centrifugom). Metoda mjerenja kapilar-
nog tlaka centrifugom. Uzorak jezgre se zasiti sla-
nom vodom, stavi u držač jezgre koji se zatim ispuni
naftom tako da pokriva uzorak. Držač s uzorkom jez-
gre se zatim centrifugira različitim brzinama vrtnje
koje se postupno povećavaju. Pri svakoj brzini cen-
trifuge mjeri se količina istisnutog fluida, a mjerenje
završava kada više nema istisnutog fluida unatoč
povećavanju brzine. Kapilarni tlak se izračuna pre-
ma brzini vrtnje (broju okretaja u minuti) centrifuge.
Centrifugalna metoda je najprikladnija za mjerenje
kapilarnih tlakova na uzorcima nekonsolidiranih
jezgara (postavljaju se u olovni plašt). Sinonimi: ca-
pillary-pressure measurement by centrifuge method,
centrifuge measurement of capillary pressure, centri-
fuge-derived capillary pressure; v. capillary-pressure
measurement.
capillary-pressure measurement by centrifuge met-
hod – mjerenje kapilarnog tlaka centrifugom (centrifu-
galnom metodom), v. capillary-pressure measurement
by centrifugal method
capillary-pressure measurement by dynamic met-
hod – mjerenje kapilarnog tlaka dinamičkom meto-
dom. Postupak mjerenja se sastoji u uspostavljanju
simultanog ustaljenog strujanja dvaju fluida u jezgri
129 capillary rise
i mjerenja njihovih tlakova specijalnim močenim
diskovima. Zasićenje se mijenja regulacijom količi-
na svakog fluida koji ulazi u jezgru. Kapilarni tlak je
jednak razlici tlakova fluida; v. capillary-pressure me-
asurement.
capillary-pressure measurement by mercury-injec-
tion method – mjerenje kapilarnog tlaka injektira-
njem žive (metodom injektiranja žive). Laboratorijska
metoda mjerenja kapilarnog tlaka na uzorcima jez-
gara stijena. Postupak mjerenja se sastoji od čišćenja
i sušenja uzoraka jezgre, mjerenja njihove porozno-
sti i permeabilnosti i utiskivanja žive u uzorak u eva-
kuiranoj komori. Krivulja kapilarnog tlaka se dobije
grafičkim prikazom ovisnosti tlaka injektiranja žive o
injektiranom volumenu žive. Živa je nemočeći fluid
za stijenu. Podaci kapilarnog tlaka se moraju tran-
sformirati za sustav fluida voda-nafta. Metoda mjere-
nja je jednostavna za izvođenje, kao postupak kratko
traje, a prikladna je za mjerenje na uzorcima jezgara
niske permeabilnosti (zbog primjene vrlo visokih tla-
kova u ispitivanju) i uzorcima nepravilna oblika, ali su
joj nedostaci zagađivanje uzoraka stijene živom (na-
kon čega se uzorak jezgre više ne može iskoristiti za
druga ispitivanja) i toksičnost živinih para. Sinonimi:
measurement of capillary pressure by mercury injecti-
on, mercury injection capillary pressure measurement;
v. capillary-pressure measurement.
capillary-pressure measurement by porous-diap-
hragm method – mjerenje kapilarnog tlaka metodom
porozne dijafragme (polupropusne membrane). Meto-
da mjerenja kapilarnog tlaka uporabom propusne
dijafragme (membrane) s jednoličnom distribucijom
veličine pora koje su takvog promjera da odabrani
istiskivajući fluid ne može prodirati kroz dijafragmu
kada su tlakovi istiskivanja (tlakovi primijenjeni na
istiskivajući fluid) manji od nekog odabranog mak-
simalnog tlaka mjerenja. Postupak mjerenja se sa-
stoji od zasićivanja dijafragme i ispitivanog uzorka
stijene, postavljanja ispitnog uzorka na dijafragmu
(između uzorka stijene i membrane se mora osigu-
rati tijesni kapilarni kontakt), primjene tlaka s malim
koracima porasta (u svakom koraku tlaka mora se
postići stanje statičke ravnoteže) i izračunavanja za-
sićenja uzorka u svakoj točki koja će definirati krivu-
lju kapilarnog tlaka. U metodi porozne dijafragme se
može rabiti bilo koja kombinacija fluida – plin, nafta
i/ili voda. Metoda zahtijeva dosta vremena (10 do 40
dana za jedan uzorak). Dijafragme se izrađuju od po-
roznog stakla, porculana, celofana i drugih materija-
la koji su pogodni za dijafragme; v. capillary-pressure
measurement.
capillary pressure method of wettability determi-
nation – metoda određivanja močivosti kapilarnim
tlakom. Metoda određivanja močivosti ležišne stije-
ne koja primjenjuje dva parametra kao kvalitativne
indikatore preferencijalne močivosti – tlak istiskiva-
nja i omjer tlakova istiskivanja pri dreniranju i upija-
nju. Porast tih parametara pokazuje sklonost jezgre
da bude hidrofobnija. Metoda je primjenljiva ako se
kapilarna ispitivanja s vodom i naftom izvode na pri-
rodnim jezgrama¸v. wettability measurement.
capillary-pressure test – ispitivanje kapilarnog tlaka, v.
capillary-pressure measurement.
capillary ripple – kapilarni ripl (val), v. capillary wave.
capillary rise – kapilarno dizanje. Visina iznad slo-
capillary rise method
bodnog nivoa podzemne vode (nivoa slobodne
podzemne vode) do kojeg se podigne voda pod
djelovanjem kapilarnih sila (djelovanjem pojave ka-
pilarnosti).
capillary rise method – metoda kapilanog dizanja flu-
ida. Metoda mjerenja površinske i međufazne nape-
tosti (surface tension, interfacial tension). Površinska
napetost se određuje uranjanjem kapilarne cjevčice
u posudu s destiliranom vodom i mjerenjem visine
dizanja vode u cjevčici i temperature vode kako bi se
utvrdile napetost i gustoća vode pri temperaturi mje-
renja. Kapilarna cjevčica se zatim osuši u peći i uroni
u tekućinu čija se napetost treba odrediti i izmjeri se
visina njena dizanja u cjevčici, a napetost se izraču-
na po jednadžbi visine dizanja tekućine u kapilarnoj
cjevčici. Pri mjerenju međufazne napetosti (napeto-
sti između dviju tekućina) kapilarna cjevčica se zače-
pi na vrhu, uroni u posudu s gušćom tekućinom, na
njen vrh se nalije lakša tekućina do određene visine
u posudi, skine se čep s vrha cjevčice i izmjeri visina
dizanja gušće tekućine u njoj i temperatura. Međufa-
zna napetost se izračuna po jednadžbi visine dizanja
tekućine u kapilarnoj cjevčici (uvrštavanjem gustoće
teže tekućine); v. surface tension, interfacial tension,
interfacial-tension measurement.
capillary transition zone – kapilarna prijelazna zona,
v. transition zone.
capillary water – kapilarna voda. (1) Voda koja se za-
država u malim cjevčicama i šupljinama (porama) ili
koja se giba (struji) kroz njih pod utjecajem (djelova-
njem) kapilarnih sila (pojave kapilarnosti). Sinonim:
water of capillarity. (2) Voda kapilarnog obruba ili
ruba (v. capillary fringe).
capillary water rise – kapilarno dizanje vode. Dizanje
vode u poroznom, propusnom materijalu (na pri-
mjer, pijesku) usljed djelovanja kapilarne sile.
capillary wave – kapilarni val (ripl). Val s duljinom kra-
ćom od 1,7 cm čiju brzinu širenja (rasprostiranja)
kontrolira uglavnom površinska napetost tekućine u
kojoj se širi. Sinonimi: capillary ripple, ripple; v. gravity
wave.
capital string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. pro-
duction casing.
capped well – privremeno zatvorena bušotina. Bušoti-
na koja je sposobna za proizvodnju, ali joj nedostaje
oprema ušća i nije spojena cjevovodom.
capping – (1) zatvaranje bušotine. Hermetizacija bušo-
tine kako bi se spriječilo izlaženje (istjecanje) nafte ili
plina. Može se izvesti zatvaranjem protuerupcijskog
uređaja (preventera, blowout preventer) na bušotini
za vrijeme erupcije ili postavljanjem i zatvaranjem
ventila na bušotini koja eruptira. (2) nepropusni po-
krov (pokrovna stijena). Nepropusna pokrovna stije-
na koja formira hermetičku izolaciju zamke za uglji-
kovodike (petroleum trap). (3) pokrov jalovine (jalovih
stijena). Sinonim termina overburden (v.) – obično se
primjenjuje za konsolidirani stijenski materijal.
capping a well – zatvaranje bušotine, v. capping, 1.
cap rock, caprock – (1) izolacijska pokrovna stijena. U
naftnoj geologiji – razmjerno nepropusni sloj (forma-
cija) stijene koji zaliježe neposredno iznad (prekriva)
naftonosno ili plinonosno ležište i formira hermetič-
ku izolaciju na njegovom vrhu, odnosno sprječava
migraciju (strujanje, pretjecanje) nafte ili plina iz
ležišta u slojeve koji iznad zaliježuu (zadržava uglji-
130 carboid
kovodike u ležištu). Pokrovne stijene su obično šejl
ili evaporiti, ali također mogu biti vezane (cementi-
rane) stijene, glinovite stijene, mikrit, kreda ili traj-
no zamrznute stijene (permafrost). Permeabilnost
većine pokrovnih stijena ležišta je manja od 0,1 md.
Sinonimi: cover rock, cover seal, roof rock, seal, sealing
rock, seal rock. (2) pokrovna stijena, pokrov. (a) Jalovi
pokrov rudnog ležišta od konsolidiranog (cementi-
ranog) materijala – sinonim termina overburden (v.)
u ekonomskoj geologiji. (b) Sloj tvrde stijene, obično
pješčenjaka, koji prekriva škriljavac iznad sloja uglje-
na. (2) pokrov solne dome (solne kupole). U tektonici –
vodonepropusno tijelo (ploča nalik disku) anhidrita i
gipsa s malom količinom kalcita i katkada sumpora
koje zaliježe iznad većine solnih doma ili kupola (v.
salt dome) u području Meksičkog zaljeva. Vjerojat-
no se pojavljuje kao rezultat akumulacije manje to-
pljivih minerala solnog tijela u procesu izluživanja
njegove krovine pri dizanju soli. Prosječna debljina
je 90 do 120 metara (300 do 400 stopa), a može biti
do 300 metara (1.000 stopa). (3) pješčenjaci estuara
(estuarija). Naziv za estuarijske pješčenjake duž oba-
le Yorkshirea (Engleska).
capstan – vitlo, užno vitlo, v. cathead.
capture cross-section – efektivni presjek zahvata (kap-
tiranja). (1) v. atomic capture cross-section. (2) v. ma-
croscopic capture cross-section.
capture unit (cu) – jedinica zahvata (kaptiranja), sigma
jedinica. Mjerna jedinica makroskopskog presjeka
zahvata ili kaptiranja (v. macroscopic capture cross-
section). Jednaka je 0,1 m2/m3. Sinonim: sigma unit.
Caradocian, Caradocian stage – karadok, caradoc.
Stratigrafski kat srednjeg ordovicija (Middle Ordovici-
an) i gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Europi –
iznad landila (Llandeilian), a ispod ašgila (Ashgillian).
Dijeli se na donji potkat (srednji ordovicij) i gornji
potkat (gornji ordovicij).
carbene – karben. Asfalten, komponenta bitumena
koja je topljiva u ugljik-disulfidu, kloroformu i ben-
zenu (benzolu), a netopljiva u ugljik-tetrakloridu. Na-
lazi se u sirovoj nafti, naftnim produktima, maltama,
asfaltnim vezivima i čvrstom prirodnom bitumenu.
carbide blade bit – lopatasto bušaće dlijeto ojačano
volframovim karbidom. Dlijeto za rotacijsko bušenje
(rotary bit) čiji su rezni bridovi ojačani volframovim
karbidom. Primjenjuju se za bušenje tvrdih formacija
(hard formations).
carbide cable bit – dlijeto za užno udarno bušenje
ojačano volframovim karbidom. Tip dlijeta za užno
udarno bušenje (cable-tool drilling) s ulošcima (ploči-
cama) volframova karbida. Primjenjuje se za bušenje
plitkih plinskih bušotina (shallow gas wells).
carbide insert bit – bušaće dlijeto s ulošcima volframo-
va karbida, v. button bit.
carbide type bit – bušaće dlijeto s ulošcima volframova
karbida, v. button bit.
carbocyclic compounds – karbociklički spojevi. Alici-
klički ugljikovodici s ugljikovim atomima raspoređe-
nim (vezanim) u obliku prstena. Karbociklički spojevi
s dvostrukim vezama (double bonds) u prstenu se
nazivaju aromati (v. aromatics), a s jednostrukim ve-
zama (single bonds) – cikloalkani (v. cycloalkanes); v.
hydrocarbons.
carboid – karboid. Bitumen koji je nastao (formirao se)
iz asfaltena pri povišenim temperaturama. Može se
carbonaceous
nalaziti u ostacima krekirane nafte. Netopljiv je u
benzenu (benzolu).
carbonaceous – (1) ugljevit, ugljeni, koji sadrži ugljen.
Termin za označavanje stijena ili sedimenata koji su
bogati ugljikom (osobito ugljen) i sedimenata koji
sadrže organsku tvar. (2) ugljikov, ugljični, koji sadrži
ugljik. Termin za označavanje stijena koje sadrže ve-
liku količinu ugljika.
carbonaceous rock – ugljevita (ugljična) stijena, karbo-
nolit. Sedimentna stijena koja se sastoji od organ-
skog materijala ili sadrži znatnu količinu tog materi-
jala bilo kao primarnog (originalnog) ili kao naknad-
no unesenog (uključujući ostatke biljaka i životinja)
i uveliko izmijenjene – ugljenizirane (carbonized) ili
bitumenizirane (bituminized) kemijske organske de-
rivate prvobitnih ostataka, na primjer, ugljeni (coals),
crni šejl (black shale), asfaltni sedimenti (asphaltic
sediments), sapropel (sapropel), neke gline (clays),
različite čvrste tvari nastale od izmijenjenih ostataka
biljaka i osobito ugljeviti šejl (v. carbonaceous shale).
Sinonim: carbonolite.
carbonaceous shale – ugljeviti šejl (škriljavac). Tamno-
sivi ili crni šejl ili škriljavac sa znatnim sadržajem
ugljika u obliku malih čestica ili njihovih nakupina
raspršenih po cijeloj masi stijene ili pomiješanih s
anorganskim komponentama. Obično je povezan sa
slojevima ugljena.
carbonate – karbonat. (1) U kemiji – (a) Sol ili ester kar-
bonatne (ugljične) kiseline. Karbonati alkalnih meta-
la su svi topljivi u vodi, dok su drugi karbonati neto-
pljivi. (b) Spoj koji sadržava kiseli radikal karbonatne
kiseline (CO3– – grupu). (c) Koji sadržava karbonate.
(2) U petrologiji – karbonatni sediment koji je nastao
organskom ili anorganskom precipitacijom (istaloži-
vanjem) iz vodene otopine kalcijskog, magnezijskog
ili željeznog karbonata. Primjeri su vapnenac (v.
limestone) i dolomit (v. dolomite); v. carbonate rock.
(3) U mineralogiji – mineralni spoj karakteriziran po-
stojanjem aniona (anionske strukture) CO3. Primjeri
karbonatnih minerala su kalcijevi karbonati – heksa-
gonski kalcit (calcite), rompski aragonit (aragonite),
heksagonski vaterit (vaterite).
carbonate-arenite – kalclitit, v. calclithite, 1.
carbonate compensation depth (CCD) – kompenzacij-
ska dubina karbonata, CCD-granica. Kritična dubina
sedimentacije karbonata u oceanima, dubina ispod
koje je brzina otapanja (rate of solution) kalcij-karbo-
nata veća od brzine njegove sedimentacije (rate of
deposition). U Tihom oceanu kompenzacijska dubi-
na je između 4.000 i 5.000 metara, a u Atlantskom
oceanu je nešto manja. Sinonimi: calcium-carbonate
compensation depth, depth of compensation; v. com-
pensation depth.
carbonate depositional environment – sredina se-
dimentacije karbonata. Karbonatni sedimenti se ve-
ćinom talože u plitkim i toplim oceanskim vodama
ekstrakcijom karbonata kalcija iz morske vode orga-
nizmima koji njime izgrađuju svoje skelete i ljušture.
Karbonatni sedimenti su građeni od čestica vrlo razli-
čitih veličina i s porama vrlo različite geometrije. Tek-
sture karbonatnih stijena su različite u raznim sredi-
nama sedimentacije (tekstura sa zrnskom potporom
teži k većem promjeru pora u usporedbi s teksturom
s muljevitom potporom). Postoji pet bazičnih sre-
dina sedimentacije karbonata (u smjeru od obale
131 carbonate rock
prema bazenu): (a) periplimna (peritidalna) sredina
(v. peritidal depositional environment); (b) plitka sre-
dina unutarnjeg šelfa (v. shallow shelf interior envi-
ronment); (c) kompleks šelfnog ruba (v. shelf margin
complex); (d) sredina padine (v. slope environment), i
(e) sredina bazena (v. basin environment).
carbonated flood (flooding) – istiskivanje nafte (za-
vodnjavanje) karboniziranom vodom, v. carbonated
waterflood.
carbonated hardness of water – karbonatna tvrdoća
vode, v. carbonate hardness.
carbonated water drive (of oil) – istiskivanje nafte (za-
vodnjavanje) karboniziranom vodom, v. carbonated
waterflood.
carbonated waterflood (waterflooding) – istiskivanje
nafte (zavodnjavanje) karboniziranom vodom. Vari-
janta zavodnjavanja naftnog ležišta, odnosno istiski-
vanja nafte vodom koja je potpuno ili gotovo potpu-
no zasićena ugljik-dioksidom. Ugljik-dioksid difun-
dira iz injektirane mješavine vode i ugljik-dioksida
kada ona dođe u kontakt sa slojnom naftom, ali je
difuzija spora (efikasna koncentracija ugljik-dioksida
na fronti istiskivanja je zbog toga mnogo veća kada
se nafta istiskuje injektiranjem programiranog volu-
mena čistog ugljik-dioksida). Mehanizam istiskivanja
se, prema tome, sastoji u bubrenju i smanjenju visko-
znosti slojne nafte pod utjecajem ugljik-dioksida koji
se oslobodio iz vode te nastanku novih spojeva sa
svojstvima površinski aktivnih tvari reakcijom ugljik-
dioksida s nekim ugljikovodicima. Injektivnost bušo-
tina za karboniziranu vodu je povoljnija od injektiv-
nosti za običnu vodu. Metoda se može primijeniti na
svim ležištima koja su pogodna za konvencionalno
zavodnjavanje ili na kojima ono nije profitabilno. Si-
nonimi: carbonated flood, carbonated water drive (of
oil), carbon-dioxide augmented waterflood, carbon-
doxide slug-waterflood, fizz-water flood.
carbonated water injection – injektiranje karbonizira-
ne vode, v. carbonated waterflood.
carbonate hardness – karbonatna (prolazna, privreme-
na) tvrdoća vode. Svojstvo prirodnih voda, njihova
tvrdoća uvjetovana postojanjem bikarbonata kal-
cija i magnezija u njoj i izražena kao kalcij-karbonat
koji je ekvivalent karbonatnom i bikarbonantnom
alkalinitetu. Ako je ukupan alkalinitet (total alkali-
nity – izražen kao kalcij-karbonat) jednak ili veći od
ukupne tvrdoće (v. total hardness), tada je sva tvrdo-
ća karbonatna. Karbonatna tvrdoća vode se može
ukloniti vrenjem, pa se zbog toga katkada naziva
privremenom tvrdoćom (temporary hardness), ali taj
sinonim danas zastarijeva u primjeni. Sinonim: car-
bonated hardness of water; v. hardness, noncarbonate
hardness.
carbonate mineral – karbonatni mineral. Mineral koji
sadrži znatnu količinu karbonata. Karbonatni mine-
rali su skupina uobičajenih stjenotvornih minerala
– najvažniji su kalcit (calcite), dolomit (dolomite) i
magnezit (magnesite).
carbonate rock – karbonatna stijena. Tip sedimentne
stijene (sedimentary rock) koja je sastavljena (gra-
đena) uglavnom od karbonatnih minerala – kalci-
ta (kalcij-karbonat – stijena vapnenac) i dolomita
(kalcij-magnezij karbonat – stijena dolomit), oso-
bito sedimentna stijena koja sadrži više od 50%
karbonatnih minerala. Karbonatna stijena može
carbonate reservoir models
također biti mješovita po sastavu (omjeru udjela
kalcita i dolomita). Prema postanku, karbonatne sti-
jene mogu biti kemogene, organogene i klastične.
Oko četvrtine sedimentnih stijena na svijetu pri-
pada karbonatnim stijenama. Vapnenci i dolomiti
su često ležišne stijene za ugljikovodike (obično s
pukotinskom poroznošću). U naftnoj praksi je uo-
bičajeno karbonatnom stijenom nazivati vapnenac
(v. limestone) i dolomit (v. dolomite, 2); v. calcareous
rock, carbonate.
carbonate reservoir models – modeli karbonatnih
ležišta. Modeli koji opisuju geometriju i petrofizi-
kalna svojstva karbonatnih ležišta kombiniranjem
sedimentacijskih i dijagenetskih opisa, geoloških
modela, analiza sklopa (građe) stijena i petrofizi-
kalnih svojstava stijena. Postoje četiri tipa modela
karbonatnih ležišta: (a) model ležišta s uzlaznim
oplićivanjem (s oplićivanjem prema gore – v. upward
shoaling reservoir model); (b) potplimno-natplimni
(suptidalno-supratidalni) model ležišta (v. subtidal-
supratidal reservoir model); (c) model krškog ležišta s
urušavanjem (v. karst-collapse reservoir model), i (d)
geološki model grebenskog ležišta (v. geological reef
reservoir model).
carbonation – (1) karbonatizacija. U geologiji – proces
kemijskog trošenja (raspadanja) u kojem dolazi do
transformacije minerala koji sadrže kalcij, magnezij,
kalij, natrij i željezo u karbonate ili bikarbonate tih
metala djelovanjem voda s otopljenim ugljik-diok-
sidom (tj. djelovanjem slabe otopine karbonske ili
ugljične kiseline). Sinonim: carbonatization. (2) kar-
bonizacija. Uvođenje ugljik-dioksida u fluid, oboga-
ćivanje fluida ugljik-dioksidom, otapanje ugljik-di-
oksida u fluidu pod tlakom.
carbonatite – karbonatit. Karbonatna stijena magmat-
skog podrijetla, obično popratna s kimberlitima i al-
kalijskim stijenama. Postanak karbonatita je sporan
i objašnjava se različito – postanak od magmatskih
taljevina, toka čvrste tvari, hidrotermalnih otopina
ili prijenosom plina. Karbonatiti mogu biti kalcitni ili
dolomitni.
carbonatization – (1) karbonatizacija. Uvođenje kar-
bonata (obogaćivanje karbonatima) ili zamjena kar-
bonatima. (2) v. carbonation.
carbon clock – ugljikov sat. U geologiji – popularni i
često primjenjivani sinonim termina ugljik-14 (radio-
ugljik, radio-karbon – v. carbon-14) koji se primje-
njuje za određivanje starosti stijena radiometrijskim
metodama; v. carbon-14 age, carbon-14 dating.
carbon dating – određivanje starosti radiougljikovom
metodom, v. carbon-14 dating.
carbon dioxide – ugljik-dioksid, ugljikov (ugljični) di-
oksid, ugljik (IV)-oksid. Plin bez boje, okusa i mirisa.
Topljiv je u vodi, etanolu i acetonu. Kemijski je ne-
reaktivan i ne podržava gorenje. Gušći je oko 1,5
puta od zraka (pri standardnom tlaku i temperaturi).
Primjenjuje se u tehnologiji povećanja iscrpka nafte
injektiranjem u ležište (v. carbon-dioxide flood).
carbon-dioxide augmented waterflood (waterfloo-
ding) – istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karbonizira-
nom vodom, v. carbonated waterflood.
carbon-dioxide cyclic stimulation – ciklička obrada
(stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada (stimulacija) ci-
kličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v. cyclic carbon-
dioxide stimulation.
132 carbon–dioxide gas drive
carbon-dioxide displacement – istiskivanje nafte
ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide flood.
carbon-dioxide drive (of oil) – istiskivanje nafte ugljik-
dioksidom, v. carbon-dioxide flood.
carbon-dioxide flood (flooding) – istiskivanje nafte
ugljik-dioksidom. Metoda povećanja iscrpka nafte
iz skupine tzv. plinskih EOR-metoda (metoda po-
većanja iscrpka) kojom se u naftno ležište injektira
plinoviti ugljik-dioksid. Mehanizam istiskivanja nafte
uključuje kombinirano djelovanje nekoliko procesa
u ležištu – smanjenje viskoznosti nafte i povećanje
viskoznosti vode (čime se smanjuje koeficijent po-
kretljivosti sustava fluida voda-nafta na povoljniju
vrijednost), smanjenje gustoće nafte, bubrenje naf-
te u ležištu (čime se smanjuje rezidualno zasićenje
naftom, odnosno povećava iscrpak, budući da je
za dano zasićenje naftom njen volumen u ležištu,
izražen pri standardnim uvjetima, manji nego što
bi bio volumen rezidualne nafte bez otopljenog
ugljik-dioksida), kiselinsko djelovanje na ležišnu
stijenu (ugljik-dioksid u vodi stvara karbonsku ki-
selinu, koja otapa kalcijski i magnezijski karbonat i
tako povećava permeabilnost karbonatnih ležišnih
stijena), sprečavanje bubrenja glina (i time blokade
pora) i razvijanje miscibilnosti sa slojnom naftom
(mehanizmom vaporizacije višestrukim kontaktima
s naftom – dubina ekstrakcije komponenata iz sloj-
ne nafte ugljik-dioksidom je mnogo veća od drugih
vrsta plinova pa je i tlak miscibilnosti u tom procesu
niži). Ostale prednosti ugljik-dioksida kao istiskivaju-
ćeg agensa su laka regeneracija miscibilnosti u slu-
čaju njena gubitka u ležištu i sposobnost miješanja
sa slojnom naftom iz koje su iscrpljene komponente
etan, propan i butan.
Nedostaci primjene ugljik-dioksida su njegovi izvori,
koji često nisu lako dostupni (prirodni u ležištima ili
industrijski kao otpadni produkt raznih procesa), pa
je njegov transport skup, povećana korozija povr-
šinske i dubinske opreme (zahtijeva upotrebu kva-
litetnijih, skupljih materijala), eventualna nužnost
izgradnje skupog postrojenja za izdvajanje ugljik-
dioksida iz proizvedenog naftnog plina i njegovo
recikliranje, opasnost od gravitacijske segregacije (i
nižeg koeficijenta obuhvata ležišta kao posljedice) i
velika potrošnja za istiskivanje (od 900 do 1.800 ku-
bičnih metara ugljik-dioksida po jednom kubičnom
metru proizvedene nafte). Uobičajena pogonska
tehnologija procesa istiskivanja nafte se sastoji od
uspostavljanja ležišnog tlaka na razinu minimalnog
tlaka miscibinosti (ako je tlak pao tijekom primar-
ne faze razrade i, eventualno, faze zavodnjavanja)
injektiranjem vode, injektiranja početnog obroka
ugljik-dioksida i naizmjeničnog injektiranja obroka
vode i ugljik-dioksida. U završnoj fazi procesa injek-
tira se samo voda. Istiskivanje nafte ugljik-dioksi-
dom može biti miscibino i nemiscibilno (katkada
se u literaturi spominje i pojam blisko miscibilno
ili parcijalno miscibilno – v. partially miscible drive).
Sinonimi: carbon-dioxide displacement, carbon-di-
oxide drive (of oil), carbon-dioxide gas drive, oil dis-
placement by carbon dioxide, oil recovery by carbon
dioxide displacement, oil recovery by carbon–dioxide
flood.
carbon–dioxide gas drive – istiskivanje nafte ugljik-di-
oksidom, v. carbon–dioxide flood.
carbon dioxide huff-and-puff (huff-n-puff, huff ’n’puff )
carbon dioxide huff-and-puff (huff-n-puff, huff ’n’puff )
– ciklička obrada (stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada
(stimulacija) cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v.
cyclic carbon-dioxide stimulation.
carbon–dioxide immiscible flood (flooding) – nemis-
cibilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom. Istiskivanje
nafte iz ležišta ugljik-dioksidom pri uvjetima (tlak i
temperatura ležišta, sastav nafte) kada ne postoji
uzajamna topljivost, odnosno uzajamno miješanje
nafte i ugljik-dioksida, tako da između njih postoji
površina razdjela. Taj tip procesa je najprikladniji za
srednje i teške nafte, kod kojih je smanjenje visko-
znosti veće i značajnije. Sinonimi: immiscible carbon–
dioxide displacement, immiscible carbon–dioxide
flood.
carbon-dioxide injection – injektiranje ugljik-dioksida,
v. carbon-dioxide flood.
carbon–dioxide miscible displacement – miscibilno
istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide
miscible flood.
carbon–dioxide miscible enhanced oil recovery –
miscibilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. car-
bon-dioxide miscible flood.
carbon-dioxide miscible EOR – miscibilno istiskivanje
nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide miscible flo-
od.
carbon–dioxide miscible flood (flooding) – misci-
bilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom. Istiskivanje
nafte iz ležišta ugljik-dioksidom pri uvjetima (tlak i
temperatura ležišta, sastav nafte) kada između isti-
skivane nafte i injektiranog ugljik-dioksida postoji
uzajamna topljivost, odnosno, kada se može po-
stići njihovo potpuno uzajamno miješanje, tako da
se zasićenje rezidualnom naftom smanji na najnižu
moguću vrijednost mehanizmom djelovanja ugljik-
dioksida u procesu istiskivanja. Sinonimi: carbon-
dioxide miscible displacement, carbon-dioxide misci-
ble enchanced oil recovery, miscible carbon-dioxide
displacement, miscible carbon-dioxide flood, miscible
displacement by carbon dioxide, oil recovery by car-
bon-dioxide miscible displacement; v. carbon–dioxide
flood, vaporizing-gas drive miscible flood.
carbon-dioxide slug-waterflood (waterflooding)
– istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karboniziranom
vodom, v. carbonated waterflood.
carbon-dioxide utilization factor – faktor iskorišteno-
sti (iskorištenja) ugljik-dioksida. Omjer volumena (ko-
ličine) injektiranog ugljik-dioksida (u standardnim
kubičnim metrima ili stopama) i jediničnog volu-
mena prirasta proizvodnje nafte (kubičnog metra ili
barela) u procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-pro-
cesu) istiskivanjem ugljik-dioksidom.
carbon-dioxide utilization ratio – koeficijent iskorište-
nosti (iskorištenja) ugljik-dioksida. Omjer volumena
(količine) injektiranog ugljik-dioksida (tzv. koeficijent
bruto iskorištenosti ugljik-dioksida, gross carbon-di-
oxide utilization ratio) ili dobivenog (tzv. koeficijent
neto iskorištenosti ugljik-dioksida, net carbon-dio-
xide utilization ratio) i jediničnog volumena prirasta
proizvodnje nafte (kubičnog metra ili barela) u pro-
cesu povećanja iscrpka nafte (EOR procesu) istiskiva-
njem ugljik-dioksidom. Može se izračunavati za dani
period procesa ili za proces u cjelini.
Carbonic – (1) pensilvanij, v. Pennsylvanian. (2) karbon,
v. Carboniferous.
133 carbon residue
Carboniferous – karbon. (a) U američkoj primjeni – sa-
mostalni stratigrafski periodi/sistemi misisipij (pribli-
žan ekvivalent donjeg karbona u europskoj primjeni
– v. Mississippian) i pensilvanij (približan ekvivalent
gornjeg karbona u europskoj primjeni – v. Pennsylva-
nian) zajedno. (b) U europskoj primjeni – stratigrafski
period/sistem paleozoika koji obuhvaća, kako se pro-
cjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski raspon
otprije 345 do 280 (350 do 285 ili 355 do 215 ili 360
do 290 ili 360 do 286 ili 360 do 280 ili 365 do 290) mi-
lijuna godina. Dijeli se na katove turne (Tournaisian),
vize (Visean), namir (Namurian), westfal (Westphal) i
stefan (Stephanian). Termin također označava sistem
stijena (system of rocks) u tom razdoblju (Carbonife-
rous system). Početkom karbona je more prekrivalo
znatan dio kontinenata, a koncem karbonskog peri-
oda je nastupila znatna oledba na južnoj hemisferi.
Tektonski pokreti su intenzivni (hercinsko nabiranje).
Kopno je naseljeno prvim kralješnjacima (stegoce-
fali) i pojavili su se veliki insekti, a morska fauna je
karakterizirana razvojem tetrakoralja, foraminifera,
briozoa, brahiopoda i drugih. Među biljnim svijetom
prevladavaju drvenaste paprati, crvotočine i četinja-
če. Klima u karbonu se odlikovala visokom vlažnošću
tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa, što je po-
godovalo širokoj rasprostranjenosti šuma i močvar-
nog bilja na svim kontinentima. Akumuliranje biljnih
ostataka (osobito u tresetištima) rezultiralo je formi-
ranjem brojnih ugljenih nalazišta i bazena. U karbonu
su pronađene znatne akumulacije nafte (osobito u
bivšem SSSR-u, na istočnoj obali SAD). Sinonim (dje-
lomični): Carbonic; v. Age of Amphibians, Age of Coal.
Carboniferous period – karbonski period, v. Carboni-
ferous.
Carboniferous system – karbonski sistem, v. Carboni-
ferous.
carbonolite – karbonolit, v. carbonaceous rock.
carbon/oxygen log – ugljikovo-kisikova karotaža, v. ne-
utron activation log.
carbon ratio – (1) omjer izotopa ugljika. U geokro-
nologiji – omjer najšire rasprostranjenog izotopa
ugljika, ugljika-12 koji nije radioaktivan, i manje ra-
sprostranjenih izotopa ugljika-13 (koji također nije
radioaktivan) ili ugljika-14 (radioaktivan). Također se
može izraziti kao recipročna vrijednost jednog od tih
omjera. Ako nije specificirano, termin se tada opće-
nito odnosi na omjer ugljik-12/ugljik-14. (2) ugljikov
koeficijent. (a) Postotni sadržaj nehlapljivog ugljika
(fixed carbon) u ugljenu. (b) Omjer sadržaja nehlaplji-
vog ugljika i ukupnog sadržaja nehlapljivog ugljika
i hlapljivih ugljikovodika u ugljenu. Sinonim: fixed-
carbon ratio.
carbon-ratio theory – teorija ugljikovog koeficijenta.
Hipoteza prema kojoj relativna gustoća nafte varira
obratno proporcionalno ugljikovom koeficijentu po-
pratnih ugljena na svakom području – s povećava-
njem postotnog sadržaja nehlapljivog ugljika (fixed
carbon) u ugljenu (kao posljedica metamorfizma,
odnosno porasta tlaka i temperature) nafta postaje
lakša jer se u njoj povećava sadržaj hlapljivih uglji-
kovodika.
carbon residue – koksni ostatak. Kvalitativna karakte-
ristike sirove nafte koja pokazuje prinos ostatka od
kojeg se dobivaju teški produkti. Izražava se u po-
stotku.
carbon-14
carbon-14 – ugljik-14, radiougljik, radiokarbon. Teški
radioaktivni izotop ugljika (karbona) koji ima mase-
ni broj 14 i vrijeme poluraspada (poluživot, half-life)
5.730±40 godina (također se primjenjuje vrijeme po-
luraspada od 5.568±30 godina). Stvara se u prirodi
kao rezultat reakcije atmosferskog dušika s neutro-
nima proizvedenim djelovanjem kozmičkih zraka i
na umjetni način atmosferskim nuklearnim eksplo-
zijama. Izotop ugljik-14 se primjenjuje u geologiji
(geokronologiji) za određivanje apsolutne starosti
te u ispitivanjima (metodom trejsera) materijala koji
su posredno ili neposredno povezani s ugljikovim ci-
klusom (carbon cycle) Zemlje tijekom zadnjih 50.000
godina. Sinonim: radiocarbon; v. carbon-14 age, car-
bon-14 dating.
carbon-14 age – radiougljikova (radiokarbonska) sta-
rost. Radiometrijska starost (geološka starost odre-
đena radiometrijskom metodom, radiometric age)
izražena u godinama. Izračunava se kvantitativnim
određivanjem (određivanjem količine, sadržaja)
ugljika-14 koji je preostao (sačuvao se) u organskom
materijalu. Sinonimi: carbon clock, radiocarbon age;
v. carbon-14, carbon-14 dating.
carbon-14 dating – određivanje starosti (datiranje) ra-
diougljikovom (radiokarbonskom) metodom. Metoda
određivanja starosti organske tvari u godinama koja
se osniva na mjerenju (izračunavanju) koncentracije
(količine) radioaktivnog izotopa ugljika-14 (C14) koji
je još preostao u organskom materijalu (obično u
uginulim, fosilnim organizmima te također u vodnim
bikarbonatima i drugim), u usporedbi sa stabilnim
izotopom ugljika-12 (C12). Budući da ugljik-14 asimili-
raju biljke kojima se hrane životinje, on ulazi u njihov
organizam i pretpostavlja se da se asimilacija uglji-
ka-14 prekida odmah nakon uklanjanja materijala iz
ugljikovog ciklusa Zemlje (Earth’s carbon cycle), tj. na-
kon uginuća organizama, i da se taj materijal potom
sačuva kao zatvoreni sustav. Kako nakon uginuća
organizama prestaje gomilanje novog ugljika-14, a
postojeći sadržaj se smanjuje njegovim raspadom, iz
omjera (odnosa) stabilnog izotopa ugljika-12 i nje-
gova radioaktivnog izotopa ugljika-14 može se izra-
čunati starost organske materije u godinama. Većina
postupaka određivanja starosti (datiranja) radiouglji-
kovom metodom primjenjuje vrijeme poluraspada
(poluživot, half-life) od 5.730±40 ili 5.568±30 godina,
pa se ta metoda, prema tome, rabi za određivanje
starosti u vremenskom rasponu od 500 do 30.000 ili
40.000 godina (iako se njena primjena može proširiti
i do 70.000 godina primjenom specijalnih metoda
koje uključuju kontrolirano obogaćivanje uzorka
ugljikom-14). Sinonimi: carbon dating, radioactive
carbon dating, radiocarbon dating; v. carbon-14, car-
bon-14 age.
carbon-14 method – radiougljikova (radiokarbonska)
metoda, v. carbon-14 dating.
carboxymethyl cellulose, carboxymethylcellulose
(CMC) – karboksimetilceluloza, natrijska karboksime-
tilceluloza. Kiseli eterski derivat celuloze, čvrsta tvar
bijele boje bez mirisa. U tehnologiji bušaćih isplaka
se primjenjuje kao aditiv za sprječavanje zagađiva-
nja anhidritom i gipsom te smanjivanje gubljenja
vode iz isplake.
carburetted blue gas – karburirani vodeni plin, v. car-
buretted water gas.
134 cased
carburetted water gas (CWG) – karburirani vodeni
plin. Vodeni plin obogaćen visokokaloričnim plinom
proizvedenim u plinskom generatoru tijekom isto-
vremenog rasplinjavanja lakih destilata (benzina,
kerozina, ligorina), plinskog ulja ili mazuta. »Plavi«
plin je karburiran plinovima krekiranja nafte ili bu-
tanom.
Carnian, Carnian stage – karnik, carn. Stratigrafski kat
gornjeg trijasa (Upper Triassic) u Europi – iznad ladi-
nika (Ladinian), a ispod norika (Norian). Obuhvaća
vremenski raspon od prije 230 do 220 milijuna godi-
na. Drugi oblik pisanja termina: Karnian.
carnivorans – karnivori, mesožderi, v. carnivores.
carnivores (Carnivora) – karnivori, mesožderi. Red sisa-
vaca placentalija (plodvaša, placentals). Heterotrofni
organizmi koji se hrane uglavnom živim ili mrtvim
životinjama. Sinonimi: carnivorans, carnivorous ma-
mmals, flesh-eating mammals; v. herbivores.
carnivorous mammals – karnivori, mesožderi, v. carni-
vores.
carrier fluid – fluid nosilac, v. carrying fluid.
carrier gas – plin nosilac. U plinskoj kromatografiji – či-
sti plin koji se uvodi radi prijenosa uzorka kroz jedi-
nicu za razdvajanje (separacijsku jedinicu) plinskog
kromatografa. Tipični plinovi nosioci su vodik, dušik,
helij i argon.
carrier rig – samohodno remontno postrojenje (remon-
tna garnitura). Veliko samohodno remontno postro-
jenje (self-propelled workover rig) koje se direktno
dovozi na lokaciju bušotine. Motor (ili motori) diza-
lice na postrojenju istovremeno služe kao pogon za
njegovu vožnju cestama. Iako je takvo postrojenje
u prvom redu namijenjeno za ramontne radove na
bušotinama, ono se također može primijeniti za plit-
ko bušenje. Postoje dva tipa tih postrojenja ovisno o
položaju kabine vozača – za ulaz na lokaciju bušoti-
ne vožnjom natraške (v. back-in unit) i direktni ulaz
(v. drive-in unit).
carrier rock – ležišna stijena, v. reservoir rock.
carrying fluid – fluid nosilac. (1) U operaciji hidraulič-
kog frakturiranja slojeva – fluid, obično nafta, voda,
pjena ili gelirani fluid, koji transportira propant. (2)
U operaciji postavljanja šljunčanog zasipa – fluid što
transportira šljunak. Sinonim: carrier fluid.
carry out coring – jezgrovati, bušiti jezgru, v. core, 1c,
coring.
cartilaginous fishes – hrskavičnjače, ribe hrskavičnjače,
hrskavičave ribe, v. chondrichthyans.
cartographic unit – kartirana jedinica. U geologiji – sti-
jena ili skupina stijena koji su na geološkim kartama
prikazani jednom bojom ili jednakim sjenčanjem.
Standardna jedinica koja se kartira je formacija (v.
formation).
cartridge – elektronički sklop karotažnog pribora. Dio
karotažnog pribora (v. logging tool) za upravljanje
karotažnom opremom u bušotini i prijenos podata-
ka s površine i na nju.
cascade fold – kaskadna bora. Jedna od niza bora koja
se formirala gravitacijskim kolapsom (klizanjem) duž
krila većih bora.
case – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu zaštit-
nih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing.
cased – sa zaštitnom kolonom (kolonom zaštitnih cijevi),
zacijevljen. Termin za označavanje bušotine (kanala
bušotine, hole, bore hole) u koju je spuštena (ugrađe-
cased bore hole
na) i cementirana zaštitna kolona (kolona zaštitnih
cijevi, casing).
cased bore hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštit-
nom kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina),
v. cased hole.
cased hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom ko-
lonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina). Bušoti-
na, odnosno kanal bušotine, sa spuštenom (ugrađe-
nom) i cementiranom zaštitnom kolonom (kolonom
zaštitnih cijevi, casing), za razliku od bušotine bez za-
štitne kolone (v. open hole). Sinonim: cased bore hole,
cased in bore hole, cased in hole, cased well.
cased-hole log – karotažni dijagram zacijevljene bušo-
tine (bušotine sa zaštitnom kolonom). Karotažni dija-
gram snimljen u bušotini nakon što je u nju ugrađe-
na kolona zaštitnih cijevi (zaštitna kolona, casing); v.
cased-hole logging.
cased-hole logging – karotaža u zacijevljenoj bušoti-
ni (bušotini sa zaštitnom kolonom). Karotaža koja se
izvodi u bušotini nakon što je u nju ugrađena kolona
zaštitnih cijevi (zaštitna kolona, casing). Razlozi za
izvođenje karotaže u zacijevljenim bušotinama su:
(a) dopuna karotaži u nezacijevljenoj bušotini (bušo-
tini bez zaštitne kolone) koja je katkada nužna ako
uvjeti u bušotini ne omogućuju pouzdanu karotažu
ili ako karotaža nije izvedena na odgovarajući način
u nezacijevljenom kanalu bušotine; (b) praćenje pro-
mjena svojstava formacije (ležišta) nakon ugradnje
zaštitne kolone tijekom proizvodnog životnog vije-
ka bušotine budući da se zasićenja ležišta naftom,
plinom i/ili vodom mijenjaju (praćenje promjena
zasićenja je nužno za projektiranje strategije efika-
sne eksploatacije ležišta), i (c) osiguranje slaganja
(podudaranja) referentnih dubina pri mjerenjima i
operacijama koje se izvode u zacijevljenom i neza-
cijevljenom kanalu bušotina. Osnovne metode karo-
taže koje se primjenjuju u bušotinama sa zaštitnom
kolonom se mogu podijeliti u tri skupine; (a) kore-
lacijske karotaže – karotaže za korelacije mjerenja u
zacijevljenom kanalu bušotine s mjerenjima u ne-
zacijevljenoj bušotini (korelacija formacije između
bušotina, procjena volumena šejla), na primjer, ga-
ma-karotaža (gamma-ray logging) i spektrometrijska
gama-karotaža (spectral gamma-ray log); (b) karota-
že za određivanje zasićenja formacija (za procjenu
zasićenja vodom kada su poznati poroznost i salini-
tet vode), na primjer impulsna neutronska karotaža
(pulsed neutron logging), i (c) karotaže poroznosti
formacija, na primjer, impulsna neutronska karotaža
i kompenzirana neutronska karotaža (compensated
neutron log). Često se također primjenjuje kalibrira-
nje zaštitnih kolona (caliper logging) za pronalaženje
njihovih oštećenja; v. open-hole logging.
cased-hole well completion – završno proizvodno
opremanje zacijevljene bušotine, v. casing completion.
cased in bore hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštit-
nom kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina),
v. cased hole.
cased in hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom
kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina), v. ca-
sed hole.
cased well – bušotina (kanal bušotine) sa zaštitnom ko-
lonom, zacijevljena bušotina (kanal bušotine), v. cased
hole.
case hardening, casehardening – površinska cemen-
135 casing burst pressure
tacija. Proces pri kojem se površina porozne stijene
(osobito tufa i nekih pješčenjaka) prekriva (presvlači)
cementom ili korom formiranom isparavanjem mi-
neralnih otopina.
case off – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu za-
štitnih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing.
casing – (1) zaštitna cijev. Teška čelična ili željezna cijev
različitih promjera i težina koja se spušta u bušoti-
nu radi oblaganja njenog kanala tijekom bušenja ili
nakon njegova završetka i obično cementira kako bi
se spriječilo urušavanje (odronjavanje) stijenke ka-
nala bušotine, gubljenje (prodiranje) bušaće isplake
ili drugih fluida u porozne formacije ili pritjecanje
nepoželjnih fluida (vode, plina) iz formacije u kanal
bušotine ili na površinu. Većina zaštitnih cijevi se
izrađuje u skladu s API-specifikacijama (specifikacija-
ma Američkog naftnog instituta), iako za specijalne
potrebe postoje zaštitne cijevi izvan tih specifikacija.
Duljina zaštitnih cijevi je obično oko 9 ili 10 meta-
ra (30 ili 33 stope), a vanjski promjer između 11,43
i 50,8 cm (4½ i 20 inča). Uzajamno se spajaju navo-
jem u kolonu zaštitnih cijevi. Sinonim: casing pipe,
well casing. (2) kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona,
casing. Niz (cjelokupna duljina svih) zaštitnih cijevi,
jednakog vanjskog promjera i uzajamno spojenih
navojem, koji se kao sekcija spušta u kanal bušotine
(i obično cementira) tijekom napredovanja procesa
bušenja. Zaštitne kolone su specificirane vanjskim
promjerom, debljinom stijenke, težinom po jedinič-
noj duljini, tipom kolčaka i vrstom čelika. Svrha za-
štitnih kolona je: (a) osiguravanje putanje silaznog i
uzlaznog strujanja bušaćih isplačnih fluida u kanalu
bušotine; (b) potpora protuerupcijskih uređaja (pre-
ventera), drugih zaštitnih kolona i lajnera te erup-
cijskog uređaja (jelke); (c) sprječavanje urušavanja
(odronjavanja) stijenke kanala bušotine, zaklinjenja
kolone bušaćih šipki, gubljenja isplake, pritjecanja
slojnih fluida u bušotinu i zagađivanja slojeva (hori-
zonata, ležišta) slatke vode blizu površine; (d) osigu-
ravanje kontrole nad bušotinom u slučaju erupcije;
(e) osiguravanje putanje strujanja proizvedenih flui-
da na površinu, i (f ) osiguravanje nesmetanog prola-
za kolone uzlaznih cijevi (tubinga) i druge dubinske
opreme, odgovarajućeg spoja s ušćem bušotine i
točnog promjera kanala bušotine za spuštanje opre-
me za proizvodnju i ispitivanje. U bušotinu se može
spustiti nekoliko kolona zaštitnih cijevi – unutarnje
kolone imaju sve manje promjere, ugrađuju se sve
dublje pa njihova duljina može biti od nekoliko sto-
tina do nekoliko tisuća metara. Ovisno o redoslijedu
i dubini ugradnje (od ušća prema dnu bušotine) te
promjeru zaštitnih cijevi, zaštitne kolone se nazivaju:
(a) usmjerivač (v. drive pipe); (b) konduktor (v. con-
ductor casing); (c) uvodna zaštitna kolona (v. surface
casing); (d) tehnička zaštitna kolona (jedna ili više – v.
intermediate casing) i, (e) eksploatacijska ili proizvod-
na zaštitna kolona (v. production casing). Sinonimi:
casing string, string of casing, well casing.
casing adapter – redukcijski prijelaznik zaštitnih cijevi.
Prijelaznik za spajanje dviju zaštitnih cijevi s različi-
tim promjerima.
casing bowl – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi), v. casing patch.
casing burst pressure – tlak rasprsnuća (pucanja) za-
štitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Minimalni tlak u
casing cementing
unutrašnjosti zaštitne kolone koji uzrokuje njen lom
(lom njene stijenke). Tlak rasprsnuća je od kritične
važnosti kada se iz kolone izbacuje plin koji je pro-
dro iz formacije u bušotinu i kao originalni se može
pojaviti na ušću bušotine.
casing cementing – cementacija zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi). U procesu bušenja – proces pripre-
me (miješanja) cementne kaše (otopine, mješavine,
cement slurry) i njena pumpanja (protiskivanja) kroz
kolonu zaštiitnih cijevi u prstenasti prostor bušotine
između zaštitne kolone i stijenke bušotine (kanala
bušotine) gdje se cementna kaša stvrdnjava (veže) i
na taj način osigurava povezivanje zaštitne kolone i
formacije. Cementacija zaštitnih kolona se klasificira
kao: (a) primarna (izvodi se neposredno nakon što
je zaštitna kolona spuštena u bušotinu – v. primary
cementing) i, (b) sekundarna ili cementacija pod
tlakom (v. squeeze cementing). Nijedna operacija u
procesu bušenja, ispitivanja i završnog proizvodnog
opremanja bušotine nije toliko važna za proizvodni
vijek bušotine kao uspješna primarna cementacija.
Sinonimi: cementation, cementing, cementing job, ce-
ment job, oilwell cementing.
casing centralizer – centrator (cementacijski centra-
tor) zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Opružna
čelična vodilica zaštitne kolone u kanalu bušotine
– naprava s lučno savijenim metalnim trakama koja
se postavlja vertikalno između dva kolčaka, obuj-
mljuje spojnicu zaštitne cijevi i služi za centriranje
zaštitne kolone u kanalu bušotine, odnosno osigura-
va razmak između kolone i stijenke kanala bušotine
u operacijama cementacije zaštitnih kolona kako bi
injektirana cementna kaša što jednoličnije popuni-
la prstenasti prostor između kolone zaštitnih cijevi i
stijenke bušotine. Centratori osim toga sprječavaju
diferencijalno zaglavljivanje zaštitnih cijevi (zaglav-
ljivanje uzrokovano diferencijalnim tlakom u bušoti-
ni), smanjuju trenje zaštitne kolone pri njenom spu-
štanju u bušotinu i štite strugače za skidanje isplačne
obloge sa stijenki zaštitnih cijevi i kanala bušotine.
Osobito su korisni u dubokim i orijentiranim (koso
usmjerenim) bušotinama. Sinonim: cementing cen-
tralizer, centralizer.
casing clamp – obruč (stisak) zaštitnih cijevi. Obruč
pričvršćen svornjacima oko zaštitne cijevi koja je
posjednuta u klinovima za sprječavanje klizanja za-
štitne kolone.
casing collar – kolčak zaštitne cijevi. U tehnici bušenja
– spojnica s unutarnjim (ženskim) navojem za spaja-
nje pojedinačnih zaštitnih cijevi u kolonu. Sinonimi:
casing coupling (v.), casing joint.
casing-collar collector – lokator (detektor) kolčaka za-
štitnih cijevi (zaštitne kolone), v. casing-collar locator.
casing-collar finder – lokator (detektor) kolčaka zaštit-
nih cijevi (zaštitne kolone), v. casing-collar locator.
casing-collar locator – lokator (detektor) kolčaka za-
štitnih cijevi (zaštitne kolone). Uređaj (naprava) s ma-
gnetima ili mehanički tip strugača za određivanje
položaja (lociranje) kolčaka zaštitnih cijevi u bušoti-
ni. Položaji kolčaka se rabe za korelaciju karotažnih
dijagrama po kanalu zacijevljene bušotine (bušotine
sa zaštitnom kolonom) i služe kao referentne (re-
perne) dubine u operacijama (radovima) u bušotini.
Sinonim: casing-collar collector, casing-collar finder,
casing locator; v. casing-collar log.
136 casing design
casing-collar log (CCL) – karotažni dijagram (dijagram
lokatora) kolčaka kolone zaštitnih cijevi. Dijagram
dobiven mjerenjem relativne magnetske jakosti u
kanalu bušotine s ugrađenom kolonom zaštitnih
cijevi (zaštitnom kolonom, casing) radi određivanja
položaja (dubine) kolčaka zaštitne kolone. Primje-
njuje se istodobno s gama-karotažom (v. gamma-ray
log), a služi za korelaciju između geoloških sekcija i
niza kolčaka kolone zaštitnih cijevi, kontrolu dubine
perforiranja i druge operacije. Sinonim: collar log; v.
casing-collar locator.
casing-collar logging – karotaža (registracija dijagra-
ma lokatora) kolčaka kolone zaštitnih cijevi, v. casing-
collar log.
casing completion – završno proizvodno opremanje
zacijevljene bušotine. Završno proizvodno oprema-
nje bušotine u kojoj je ugrađena zaštitna kolona (ko-
lona zaštitnih cijevi, casing). Opremanje zacijevljenih
bušotina može biti: (a) permanentno (v. permanent
well completion); (b) s perforiranjem zaštitne kolone
(v. perforated well completion); (c) višezonsko ili više-
slojno (v. multiple completion); (d) sa sprječavanjem
prodora pijeska (v. sand-exclusion completion); (e) s
izolacijom plina (gas-exclusion completion), i (f ) s izo-
lacijom vode (water-exclusion completion).
casing coupling – spojnica zaštitne cijevi. Kolčak zaštit-
ne cijevi s unutarnjim (ženskim) navojem na kraju za
spajanje zaštitnih cijevi u kolonu. Prema nekim izvo-
rima, sinonim termina casing collar.
casing crew – ekipa za rukovanje zaštitnim cijevima.
Specijalizirana ekipa radnika (ili samo jedan radnik)
koja pruža pomoć bušaćoj ekipi pri ugradnji zaštitne
kolone u bušotinu. Može doći sa specijalnom opre-
mom.
casing cutter – rezač zaštitnih cijevi. U operaciji instru-
mentacije – tip alatke za instrumentaciju (hvatanje i
izvlačenje stranih predmeta iz bušotine, fishing tool),
teška cijev s rotirajućim noževima koja je pričvršćena
na prijelazniku bušaće kolone (kolone bušaćih alat-
ki, drillstring sub) i služi za rezanje zaštitne kolone; v.
external cutter, internal cutter.
casing depth – dubina zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi), v. casing point.
casing design – konstrukcija zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi). Sastav zaštitne kolone ugrađene u bu-
šotinu. Projektira se ovisno o namjeni bušotine, tipu
bušene formacije, dubini bušotine, uvjetima optere-
ćenja tijekom procesa bušenja i proizvodnje, čvrstoći
formacije na dubini pete kolone i raspoloživim zaštit-
nim cijevima. Zaštitne kolone se obično projektiraju
za: (a) tlak rasprsnuća (burst pressure) – bazira se na
maksimalnom tlaku formacije (slojnom tlaku) koji se
očekuje tijekom bušenja sljedećeg intervala kanala
bušotine (tlak rasprsnuća je najveći na vrhu zaštitne
kolone, a najmanji na dubini pete zaštitne kolone);
(b) tlak gnječenja ili ugnječenja (collapse pressure) –
pojavljuje se zbog stupca isplake u kanalu bušotine
koji djeluje na vanjsku stranu zaštitne kolone (tlak
gnječenja je jednak nuli na vrhu kolone i najveći je
na njenom dnu); (c) vlačnu silu – javlja se zbog vla-
stite težine zaštitne kolone, sile savijanja i udarnog
opterećenja (najgornja spojnica kolone nosi ukupnu
težinu kolone ispod nje i ona je, prema tome, naj-
slabije mjesto kolone pri vlačnom naprezanju), i (d)
dvoosna naprezanja – kombinirana naprezanja zbog
casing elevator
promjene nominalne otpornosti zaštitne kolone na
tlakove rasprsnuća i ugnječenja kada je istodobno
podvrgnuta uzdužnom opterećenju; v. casing pro-
gram.
casing elevator – elevator za zaštitne cijevi. Naprava
koja visi ispod pokretnog koloturnika (traveling
block) i služi za spuštanje kolone zaštitnih cijevi (za-
štitne kolone) u bušotinu.
casing float collar – kolčak zaštitne cijevi s protupovrat-
nim ventilom. Kolčak koji se postavlja u zaštitnoj kolo-
ni između spojnice prve i druge zaštitne cijevi iznad
pete kolone (ako je dubina bušotine manja od 1.800
metara ili 6.000 stopa) ili dvije do tri spojnice iznad
pete kolone (ako je dubina bušotine veća od 1.800
metara ili 6.000 stopa). Kolčak s protupovratnim ven-
tilom je namijenjen za zaustavljanje cementacijskih
čepova (gornjeg i donjeg), a ponekad omogućava
ugradnju zaštitne kolone plutanjem (bez dolijevanja
isplake) kada je nosivost tornja ograničavajući faktor
pri ugradnji kolone. Sinonim: float collar; v. casing
float shoe.
casing float shoe – peta zaštitne cijevi s protupovrat-
nim ventilom. Naprava za vođenje zaštitne kolone
kroz kanal bušotine pri njenom spuštanju (ugradnji)
u bušotinu i cementaciji. Protupovratni ventil pete
smanjuje opterećenje bušaćeg tornja jer omogućuje
plutanje («plivanje») zaštitne kolone u isplaci u kana-
lu bušotine (protupovratni ventil omogućuje izlaže-
nje isplake i cementne kaše iz zaštitne kolone, a spr-
ječava njihovo vraćanje u kolonu što je osobito važ-
no na kraju cementacije zbog velikih hidrostatičkih
tlakova u prstenastom prostoru bušotine iza kolone
– kako isplaka u vrijeme spuštanja zaštitne kolone u
bušotinu ne može prodrijeti u kolonu, omogućeno
je njeno plutanje u isplaci). Peta s protupovratnim
ventilom se postavlja na prvu zaštitnu cijev kolone
(na najniže mjesto zaštitne kolone). Sinonim: float
shoe; v. casing float collar.
casing flow – strujanje u prstenastom prostoru, v. annu-
lar flow.
casing free pump – dubinska naftna pumpa za proi-
zvodnju kroz prstenasti prostor. Tip hidraulične du-
binske pumpe (hydraulic pump) u naftnim bušoti-
nama. Radni fluid struji kroz kolonu uzlaznih cijevi,
a proizvedeni fluidi se pumpaju na površinu kroz
prstenasti prostor između zaštitne kolone (casing) i
kolone uzlaznih cijevi (tubing).
casing gun – perforator zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi). Puška za perforiranje zaštitne kolone kako bi
se omogućilo strujanje fluida iz formacije u bušotinu.
Sinonimi: casing gun perforator, casing perforator.
casing gun perforator – perforator zaštitne kolone (ko-
lone zaštitnih cijevi), v. casing gun.
casing hands – ekipa za spuštanje zaštitne kolone (kolo-
ne zaštitnih cijevi). Ekipa servisne kompanije (service
company) koja je obučena za spuštanje (ugradnju)
zaštitnih kolona u bušotine na moru (offshore wells).
casing hanger – vješalica (klinovi za vješanje) zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi). Uređaj s tarnim če-
ljustima (ulošcima) i prstenastim brtvilima (packing
rings) za držanje (vješanje) zaštitne kolone u glavi
zaštitne kolone bušotine klinovima (čeljustima, slips)
ili navojima (threads).
casing hardware – oprema zaštitne kolone (kolone za-
štitnh cijevi). Oprema u zaštitnoj koloni ili na njoj koja
137 casinghead (casing head) spool
služi kao pomoć pri spuštanju kolone u bušotinu i
primarnoj cementaciji. Oprema uključuje pete vodi-
lice zaštitne kolone (guide shoes) i pete zaštitne kolo-
ne s protupovratnim ventilom (float shoes), kolčake
za stupnjevitu cementaciju (stage cementing collars),
brtvene cementacijske pete zaštitne kolone (pack-
off shoes), cementacijske štitove (cementing baskets),
centratore zaštitne kolone (casing centralizers) i ce-
mentacijske čepove (cementing plugs).
casinghead, casing head – (1) glava zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Dio zaštitne kolone bušotine
koji se nalazi iznad površine zemlje. Teški, čelični pri-
jelaznik (heavy steel adaptor) ili spojni komad (fiting)
s prirubnicom (flanged fitting) na vrhu kolone spojen
vijcima s uvodnom zaštitnom kolonom (surface ca-
sing) ili na nju privaren. Dio je glave bušotine (wellhe-
ad). Glava zaštitne kolone osigurava kućište za klino-
ve i brtvene sklopove kojima se vješaju tehničke i
eksploatacijske zaštitne kolone (intermediate casing,
production casing) i brtvi (hermetizira) prstenasti
prostor te služi za regulaciju strujanja nafte i plina
i njihovo odjeljivanje i omogućuje ispumpavanje i
čišćenje bušotine. Na glavi se mogu postaviti ventili
za kontrolu tlaka u prstenastom prostoru bušotine
između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi (tubing) i s
njom je spojen priključni cjevovod. Sinonimi: brade-
nhead, casing string head, spool. (2) vrh zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Vrh zaštitne kolone u bušotini
ili površinski dio bušotine (surface of well).
cashinghead (casing head) gas – (1) naftni (kaptažni,
kaptažni naftni) plin, plin naftnih bušotina, plin (naftni
plin) na glavi zaštitne kolone. Sirovi (neobrađeni) pri-
rodni plin (otopljeni plin i plin iz plinske kape) koji
je proizveden iz naftnog ležišta istovremeno i istom
bušotinom zajedno sa sirovom naftom, za razliku od
slobodnog plina proizvedenog iz plinske bušotine
(nonassociated gas). Nazvan je tako jer se proizvodi
na ušću bušotine pri niskom tlaku. Plin na glavi za-
štitne kolone je obično masni plin (wet gas) iz kojeg
se mogu izdvojiti tekući ugljikovodici u postrojenju
za obradu plina. Zasebno mjerenje proizvodnje
otopljenog plina i plina iz kape nije izvedivo, pa se
u izvještajima prikazuje ukupna proizvodnja. Sinoni-
mi: associated-dissolved gas, bradenhead gas, oil-well
gas. (2) separatorski plin, v. separator gas.
casinghead (casing head) gasoline – prirodni benzin,
v. condensate, 2.
casinghead (casing head) gasoline plant – postroje-
nje za obradu (preradu) prirodnog plina, v. gas plant.
casinghead (casing head) housing – kućište zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi). Uređaj (kratka cijev od
kovanog čelika s prirubnicom na njenom vrhu) koji
je pričvršćen (spojen) na najgornjem kraju uvodne
zaštitne kolone i služi za vješanje sljedeće zaštitne
kolone i hermetizaciju međuprostora. Prema nekim
izvorima, sinonim termina casinghead spool (v.).
casinghead (casing head) spirit – (1) pogonski kon-
denzat, v. lease condensate. (2) prirodni benzin, v. con-
densate, 2.
casinghead (casing head) spool – dvostruka prirubni-
ca za vješanje zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi).
Uređaj pričvršćen (spojen) na glavi prethodne zaštit-
ne kolone koji služi za vješanje i hermetizaciju slje-
deće kolone zaštitnih cijevi. Prema nekim izvorima,
sinonim termina casinghead housing (v.).
casinghead (casing head) with stuffing box
casinghead (casing head) with stuffing box – navojni
čep glave zaštitne kolone, glava zaštitne kolone s br-
tvenicom, v. stuffing-box casinghead.
casing inspection log – inspekcijska karotaža zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi). Kontrola (pregled) sta-
nja zaštitne kolone u bušotini (kanalu bušotine) radi
utvrđivanja pukotina u koloni, prekida kolone, haba-
nja kolone bušaćim šipkama i stupnja korodiranosti
kolone. Inspekcijske karotaže zaštitnih cijevi se često
izvode u dubljim bušotinama, starijim bušotinama
prije njihova remonta i u bušotinama koje su izlože-
ne utjecaju (djelovanju) korozivnih fluida i sredina.
Slične kontrole se katkada izvode i u koloni uzlaznih
cijevi (tubing).
casing internal patch – unutarnja zakrpa zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi). Zakrpa – valovita metalna
obložna cijev koja se spusti u unutrašnjost zaštitne
kolone radi izolacije (zatvaranja) propuštanja spoj-
nica cijevi, korozijskih rupica ili prijašnjih perforacija.
Nakon postavljanja obložne cijevi na odgovarajuću
dubinu, ona se podvrgne djelovanju tlaka tako da se
njeni nabori izravnaju i cijev poprimi cilindrični oblik
i tijesno prianja uz stijenku kolone i osigurava zado-
voljavajuće brtvljenje popravljenog mjesta. Drugi
oblik pisanja termina: internal casing patch.
casing joint – kolčak zaštitne cijevi, v. casing collar.
casing line – uže za zaštitne cijevi, v. calf line.
casing mill – glodalo zaštitnih cijevi. Glodalo s tvrdim
reznim rubovima za izbrusivanje otvora u zaštitnoj
koloni (koloni zaštitnih cijevi).
casing overshot – alatka za popravak zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi), v. casing-patch tool.
casing pack – (1) parcijalna cementacija zaštitne kolo-
ne. Metoda cementacije sekcije (dijela) zaštitne ko-
lone (kolone zaštitnih cijevi) u bušotinama upitne
ili ograničene produktivnosti koja se tako izvodi da
se kolona kasnije može izvaditi iz njih uz minimalne
teškoće i ponovno uporabiti. Operacija cementacije
se sastoji od punjenja kanala bušotine specijalnom
isplakom (obično uljnom) nakon spuštanja zaštitne
kolone, a prije pumpanja (injektiranja) cementne
kaše (otopine). Budući da se rabi isplaka koja se ne
pretvara u gel tijekom dugog vremena, nema opa-
snosti od njena skrućivanja oko zaštitne kolone ili
zaglavljivanja kolone u dijelu kanala bušotine iznad
cementa pa se sekcija zaštitne kolone iznad cemen-
tiranog intervala može odrezati i izvući iz bušotine.
(2) zaštitni fluid u prstenastom prostoru bušotine. Fluid
koji se ostavlja iznad cementne kaše u prstenastom
prostoru bušotine između stijenki kanala bušotine i
zaštitne kolone radi zaštite kolone od korozije sloj-
nim fluidima i kontrole tlaka.
casing packer test – ispitivanje primjenom objesive (vi-
seće) dubinske brtvenice (pakera), v. hook-wall packer
test.
casing patch – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi). Zakrpa za popravak zaštitne kolone ili za pri-
čvršćivanje zaštitne cijevi za drugu zaštitnu kolonu u
bušotini. Izrađuje se od neoprena ili olova i postavlja
posebnom alatkom. Sinonimi: casing bowl, external
patch; v. casing internal patch.
casing patching – popravak (popravljanje) zaštitne ko-
lone (kolone zaštitnih cijevi), v. casing internal patch.
casing-patch tool – alatka za popravak zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Specijalna alatka s gumenim
138 casing protector
ili olovnim brtvilom koja se rabi za popravljanje («kr-
panje») oštećene zaštitne kolone u bušotini. Ošteće-
na zaštitna kolona se odreže ispod mjesta oštećenja,
dio kolone iznad tog mjesta se izvadi iz bušotine, a
oštećeni dio se ukloni iz kolone. Alatka za popravlja-
nje se umeće u kolonu zaštitnih cijevi, s njom spusti
u bušotinu i gumom ili olovom zabrtvi oko vrha za-
štitne kolone koja je preostala u bušotini. Alatka nali-
kuje na overšot (overshot) pa se katkada tako i naziva
(casing overshot).
casing perforator – perforator zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi), v. casing gun.
casing point – (1) vrijeme odluke o zacijevljenju bušoti-
ne. Termin koji označava vrijeme kada se donosi od-
luka o zacjevljenju ili napuštanju i likvidaciji bušotine
– odnosi se na vrijeme završetka radova bušenja (do
ciljne dubine ili formacije), karotaže i ocjenskih ispiti-
vanja bušotine i donošenja odluke o ugradnji zaštit-
ne kolone (ili o napuštanju i likvidaciji bušotine). (2)
dubina (konačna dubina) zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi). Dubina bušotine (kanala bušotine) do
koje je spuštena (ugrađena) kolona zaštitnih cijevi
(casing), dubina donjeg kraja kolone zaštitnih cijevi u
bušotini. Sinonimi: casing depth, casing setting depth,
landing depth of casing.
casing potential profile – profil električnog potencijala
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Zapis elek-
tričnog potencijala (electrical potential )zaštitne ko-
lone u bušotini. Rabi se za utvrđivanje korozije.
casing pressure – tlak u zaštitnoj koloni (koloni zaštit-
nih cijevi, prstenastom prostoru bušotine). Tlak u pr-
stenastom prostoru bušotine – između dviju zaštit-
nih kolona (casing), između zaštitne kolone i kolone
uzlaznih cijevi (tubing) ili između zaštitne kolone i
kolone bušaćih alatki (drillstring). Mjeri se na površini
(na glavi zaštitne kolone) nakon zatvaranja bušotine.
Sinonimi: annular pressure, annulus pressure.
casing-pressure operated gas-lift valve – ventil plin-
skog lifta direktnog djelovanja. Ventil (zaklopac) plin-
skog lifta koji se otvara i zatvara reagirajući na tlak u
prstenastom prostoru bušotine (u zaštitnoj koloni).
casing program (programme) – program zaštitnih ko-
lona (kolona zaštitnih cijevi). Unaprijed definirani plan
ugradnje zaštitnih kolona u bušotini. Uključuje odre-
đivanje tipa, marke i vanjskog promjera sljedećih ko-
lona zaštitnih cijevi: (a) usmjerivača (v. drive pipe); (b)
konduktora (v. conductor casing); (d) uvodne kolone
(v. surface casing); (d) tehničke kolone (jedne ili više
– v. intermediate casing) i, (e) eksploatacijske ili pro-
izvodne kolone (v. production casing) prema pred-
viđenom promjeru kanala bušotine i njenoj dubini.
Dva uobičajena programa zaštitnih cijevi uključuju
kombinacije kolona s promjerima 13¾ i 10¾ inča
(34,925 i 27,305 cm); 95/8 i 75/8 inča (24,45 i 19,37 cm);
7 i 5 ili 5½ inča (17,78 i 12,7 ili 14 cm) i 5 inča (12,7
cm). Sinonim: well casing program; v. casing design.
casing protector – (1) zaštitni prsten (zaštitna kapa,
protektor) navoja zaštitne cijevi. Kratka nazuvica s na-
vojem koje se uvrće u otvoreni kraj kolčaka zaštitnih
cijevi (casing collar) i preko kraja zaštitnih cijevi s na-
vojem radi zaštite navoja od nakupljanja nečistoće
i oštećenja. Izrađuje se od čelika ili plastike. (2) za-
štitni prsten (protektor) zaštitne cijevi. Gumeni prsten
koji se postavlja na bušaće šipke (drillpipes) kako bi
se smanjilo habanje zaštitnih cijevi (zaštitne kolone).
casing pump
Ne primjenjuju se u nezacijevljenim bušotinama
(bušotinama bez zaštitne kolone).
casing pump – dubinska pumpa s klipnim šipkama za
proizvodnju kroz zaštitnu kolonu, v. casing sucker-rod
pump.
casing roller – trn za popravljanje zaštitnih cijevi. Alatka
koja se sastoji od trna s montiranim teškim valjcima s
ekscentričnom površinom, a primjenjuje se za uspo-
stavljanje normalnog (prvobitnog) promjera i oblika
deformiranih, zgnječenih (uleknutih) ili nazupčanih
zaštitnih cijevi u bušotini. Ugrađuje se u kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaćih šipki (drillstring)
i spušta u kanal bušotine do dubine (mjesta) ošte-
ćenja zaštitne kolone. Popravljanje kolone se izvodi
sporom rotacijom alatke.
casing scraper – strugač (skreper) zaštitne kolone (ko-
lone zaštitnih cijevi). Alatka s oštricama za uklanjanje
struganjem nečistoća s unutarnje stijenke zaštitnih
cijevi u bušotini, na primjer cementnog sloja (filma)
s unutarnje stijenke zaštitne kolone nakon bušenja
cementnog čepa, kako bi se u kolonu mogla posta-
viti dubinska brtvenica (paker). Spušta se u bušotinu
s kolonom uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaćih šipki
(drillstring).
casing scratcher – strugač (skrečer) isplačne obloge sa
stijenke bušotine. U operacijama cementacije bušoti-
na – prsten s elastičnim čeličnim žicama koji se spusti
u bušotinu na zaštitnoj koloni (koloni zaštitnih cijevi)
i služi za uklanjanje isplačne obloge (kore, kolača) sa
stijenke bušotine (kanala bušotine) kako bi se posti-
glo dobro prianjanje cementa uz stijenku.
casing seal test – tlačno ispitivanje formacije ispod pete
zaštitne kolone. Podvrgavanje formacije (sloja) nepo-
sredno ispod pete zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi, casing) djelovanju tlaka jednakog tlaku koji se
očekuje kasnije u bušotini zbog veće gustoće buša-
ćeg (isplačnog) fluida ili jednakog sumi tlaka zbog
veće gustoće isplačnog fluida i protutlaka što ga
stvara pritjecanje plina iz formacije u bušotinu.
casing seat – sjedište pete zaštitne kolone (kolone zaštit-
nih cijevi). Mjesto na dnu (donjem kraju) zaštitne ko-
lone koje je cementirano u kanalu bušotine. Na tom
mjestu se obično na kraju zaštitne kolone ugrađuje
njena peta (v. casing shoe). Sinonim: seat for the ca-
sing shoe.
casing setting depth – dubina zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi), v. casing point.
casing shoe – peta zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi). Ojačana sekcija zaštitne kolone na njenom
donjem kraju – kratki teški cilindrični čelični komad
(sekcija) zaobljen na dnu i ispunjen betonom koji se
postavlja na donjem kraju zaštitne kolone radi spr-
ječavanja zapinjanja kolone o neravnine na stijenki
kanala bušotine i njene zaštite od deformacija pri
spuštanju u bušotinu. Prolaz kroz središte pete omo-
gućuje izlaženje isplake i cementne kaše (otopine)
te ulaženje kaše u prstenasti prostor bušotine pri
cementaciji kolone. Sinonim: guide shoe.
casing slips – klinovi za zaštitne cijevi (zaštitnu kolonu),
v. slips.
casing spear – unutarnji hvatač zaštitnih cijevi, v. spear.
casing string – kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona,
casing, v. casing, 2.
casing string coupling – kolčak zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi), v. casing collar.
139 cataclasis
casing string head – glava zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi), v. cashinghead.
casing sucker-rod pump – dubinska pumpa s klipnim
šipkama za proizvodnju kroz zaštitnu kolonu. Dubin-
ska pumpa (downhole pump) velikog kapaciteta za
pumpanje nafte kroz zaštitnu kolonu (casing), umje-
sto uobičajene metode pumpanja kroz kolonu uzla-
znih cijevi (tubing). Pumpa se na zadani položaj u
bušotini postavlja s pomoću dubinske brtvenice (pa-
kera) koja je smještena ili na vrhu ili na dnu radnog
cilindra pumpe. Taj tip pumpe je veća verzija uložne
dubinske pumpe (v. insert pump) koja se primjenjuje
bez kolone uzlaznih cijevi i ima znatno veći volumen
nego uložna ili cijevna dubinska pumpa (v. tubing
pump). Sinonim: casing pump.
casing swage – alatka za ravnanje zaštitnih cijevi u bu-
šotini, v. swage.
casing tongs – kliješta (ključ) za zaštitne cijevi. Automat-
ska (strojna) kliješta (ili ključ velikog promjera, power
tongs) obješena iznad radnog podišta (platforme)
bušaćeg tornja (drill floor), koja se rabe za navrtanje
i odvrtanje zaštitnih cijevi. Kliješta za zaštitne cijevi
sadrže i kliješta za odvrtanje cijevi (breakout tongs) i
kliješta za držanje cijevi (backup tongs). Promjer klije-
šta je podesiv za razne promjere zaštitnih cijevi.
casing-tubing annulus – prstenasti prostor između ko-
lona zaštitnih i uzlaznih cijevi. Prostor u kanalu bušo-
tine između unutarnje stijenke zaštitne kolone (ca-
sing string) i vanjske stijenke kolone uzlaznih cijevi
(tubing string).
casing-tubing dual completion – dvozonsko proi-
zvodno opremanje bušotine jednom kolonom uzla-
znih cijevi. Završno proizvodno opremanje bušotine
(well completion) s jednom kolonom uzlaznih cijevi
(tubing) za istovremenu odvojenu proizvodnju iz
dvaju slojeva ili intervala. Proizvodnja iz jednog slo-
ja/intervala (npr., gornjeg) odvija se kroz prstenasti
prostor bušotine (prostor između kolona zaštitnih i
uzlaznih cijevi), a iz drugog sloja/intervala kroz kolo-
nu uzlaznih cijevi. Sinonim:tubing-casing dual com-
pletion; v. well completion, dual completion, multiple
completion.
Ca-spar – kalcijski glinenac, v. calcium feldspar.
Cassadagan – kasadagan. Stratigrafski kat gornjeg de-
vona (Upper Devonian) u Sjevernoj Americi – iznad
čemunga (Chemungian), a ispod bredforda (Bradfor-
dian, Conewangoan).
Casselian – kasel, cassel, hat, chatt, v. Chattian.
cast – (1) odljevak, otisak. U sedimentologiji – sedimen-
tna struktura koja ispunjava prvobitni (originalni)
trag (znak) ili udubljenje nastala na gornjoj površini
mekanog sedimentnog sloja (sloja sedimentne stije-
ne) i ostala je očuvana u stvrdnutom obliku na donjoj
površini pokrovnog i otpornijeg sloja. Sinonim: co-
unterpart. (2) odljevak. U paleontologiji – sekundarni
stijenski ili mineralni materijal koji ispunjava prirodni
otisak (natural mold), osobito replika ili reprodukcija
vanjskih detalja (veličine, oblika, skulpture površine)
fosilne (fosilizirane) ljušture, skeleta ili druge organ-
ske strukture stvorena ispunjavanjem šupljine koja
je nastala razlaganjem ili otapanjem nekih ili svih
prvobitnih tvrdih dijelova od kojih su se sastojali or-
ganizmi; v. mold.
cataclasis – kataklaza. Deformacija stijena praćena
drobljenjem i rotacijom mineralnih zrna ili agregata
cataclasite
bez promjene kemijskog sastava; v. cataclastic meta-
morphism, cataclastic rock.
cataclasite – kataklazit, kataklastična stijena, v. catac-
lastic rock.
cataclastic – kataklastičan. (1) Termin za označavanje
strukture koja se formira u stijenama djelovanjem
snažnog mehaničkog naprezanja (tlaka) tijekom
procesa dinamometamorfoze (v. dynamic meta-
morphism). Karakteristične osobitosti su savijanje,
lomljenje i drobljenje (mrvljenje) minerala. Termin
također označava stijene s takvom strukturom (v.
cataclastic rock). (2) Termin koji se odnosi na klastič-
ne stijene (kojim se nazivaju klastične stijene) čiji su
fragmenti nastali lomljenjem (drobljenjem) drugih
stijena djelovanjem naprezanja u zemlji (tektonskih
pokreta), na primjer breča trenja (crush breccia). Si-
nonim: kataclastic.
cataclastic breccia – kataklastična breča, v. crush bre-
ccia.
cataclastic conglomerate – kataklastični konglomerat,
v. crush conglomerate.
cataclastic flow – kataklastični tok. U geologiji – tok
uvjetovan međuzrnskim (intergranularnim) giba-
njem (intergranular movement), mehaničko pomica-
nje čestica u odnosu jedne prema drugoj.
cataclastic metamorphism – kataklastična metamor-
foza (metamorfizam). U geologiji – tip lokalne me-
tamorfoze (metamorfizma) koja se očituje u nepo-
srednoj blizini rasjeda (faults) i navlaka (overthrusts) i
uključuje čiste mehaničke sile koje uzrokuju droblje-
nje i mrvljenje sklopa stijena (v. cataclasis); v. disloca-
tion metamorphism, kinetic metamorphism.
cataclastic rock – kataklastična stijena, kataklazit. Stije-
na koja se sastoji od uglastih fragmenata (odlomaka)
nastalih lomljenjem i drobljenjem postojećih (stari-
jih) stijena zbog djelovanja mehaničkih sila u Zemlji-
noj kori. Primjer kataklastične stijene je tektonska
breča (v. tectonic breccia). Sinonim: cataclasite.
cataclastic structure – kataklastična (porfiroklastična)
struktura, v. mortar structure.
cataclastic texture – kataklastična tekstura. Tekstura
dinamički metamorfozirane stijene (dynamically me-
tamorphosed rock) koja se formirala jakim mehanič-
kim drobljenjem i diferencijalnim pomicanjem zrna.
Karakterizirana je smrvljenim, klastičnim, deformi-
ranim ili spljoštenim kristalima minerala. Sinonim:
pressure texture.
catchpot – posuda za hvatanje kondenzata. Posuda
koja se rabi na cjevovodima za uklanjanje konden-
zata i mulja.
cathead, cat head – vitlo, užno vitlo, mosur, motovilo.
U procesu bušenja – rotirajući bubanj smješten na
osovini vitla (catshaft) na koje se namata uže (catli-
ne) za vučenje i tegljenje (dizanje). Vitla (mosuri) su
smještena na bušaćoj dizalici (drawworks) postroje-
nja i služe za navrtanje i odvrtanje cijevi na radnom
podištu (platformi) bušaćeg tornja (drill floor). Vitlo
za odvrtanje (breakout cathead) nalazi se na suprot-
noj strani od mjesta bušača na podištu, a vitlo za
navrtanje (makeup cathead) jest na njegovoj strani.
Sinonimi: capstan, cathead spool.
cathead line – uže vitla (mosura, motovila), v. catline.
cathead (cat head) man – rukovatelj vitlom (mosurom,
motovilom). U procesu bušenja – član posade buša-
ćeg postrojenja koji rukuje vitlom (mosurom – v. cat-
140 caustic flood (flooding)
head) tijekom spuštanja cijevi u bušotinu i izvlačenja
iz nje. Rukovatelj vitlom je treći po rangu u bušaćoj
ekipi.
cathead spool – vitlo, užno vitlo, mosur, motovilo, v. ca-
thead.
cathodic protection (CP) – katodna zaštita. Električna
metoda zaštite metala od elektrokemijske (elektro-
litičke) korozije. Štićena oprema služi kao katoda
članka, dok se za anodu (tzv. žrtvenu anodu, sacri-
ficial anode) primjenjuju šipke ili ploče od manje
plemenitih metala (niskougljični čelik, cink, alumi-
nijske i magnezijske legure). Metal u elektrolitu neće
korodirati ako se njegov potencijal negativizira do
ravnotežnog potencijala anode, što se može postići
kontaktom metala koji se zaštićuje od korozije s plo-
čom ili šipkom od drugog metala (koja djeluje kao
anoda) ili spajanjem s negativnim polom vanjskog
izvora struje u zatvorenom strujnom krugu. Kod
aktivnog sustava katodne zaštite izazove se tečenje
istosmjerne električne struje niskog napona (jakosti
nekoliko stotina ampera) između katode i anode za
neutralizaciju elektrokemijske korozije opreme, a
kod pasivnog sustava zaštite korodira žrtvena anoda
umjesto metala opreme. Katodna zaštita se primje-
njuje na opremi, konstrukcijama i velikim objektima
koji su izloženi utjecaju morske vode ili se nalaze u
tlu (bušaći brodovi, platforme, zaštitne kolone bu-
šotina, proizvodna oprema, rezervoari, podzemni
cjevovodi i dr.). Sinonimi: electrolytic protection, sacri-
ficial protection.
cationic surfactant – kationska površinski aktivna tvar
(surfaktant). Organska molekula s pozitivno nabi-
jenom grupom koja je topljiva u vodi, za razliku od
anionske (anionic), neionske (nonionic) ili amfoterne
(amphoteric) površinski aktivne tvari (surfaktanta).
catline, cat line – uže vitla (mosura, motovila). U proce-
su bušenja – uže od manila konoplje ili žičano uže
koje se namata na vitlo (mosur – v. cathead) i rabi
za vučenje ili dizanje (tegljenje) na radnom podištu
(platformi) bušaćeg tornja (drill floor). Primjenjuje se
na bušaćem postrojenju za vučenje kliješta (ključa)
za navrtanje i odvrtanje cijevi (pipe tongs) i također
može služiti za dizanje drugih alatki (na primjer, ka-
rotažnih) na podište (tada uže vitla prolazi kroz nje-
govu užnicu na nepokretnom koloturniku). Sinonim:
cathead line.
catogene – katogen. Termin koji označava sedimentne
stijene formirane sedimentacijom materijala odoz-
go, na primjer, stijene koje su nastale sedimentaci-
jom suspendiranog materijala (materijala u suspen-
diranom stanju).
catwalk – pristupni most (platforma) bušaćeg tornja.
Čelični most (platforma) neposredno ispred bušaćeg
tornja na kojem se drže pasovi bušaćih šipki prije nji-
hova uvlačenja na radno podište tornja užetom vitla
(mosura). Širina pristupnog mosta je 1,2 do 1,8 m (4
do 6 stopa), duljina 12 do 15 m (40 do 50 stopa), a
visina iznad zemlje oko 1 metar (3 stope).
caunter lode – poprečna žila, v. cross vein.
caustic drive – istiskivanje nafte kaustičnom otopinom
(otopinom alkalije), kaustično (alkalno) zavodnjava-
nje, v. alkaline flood.
caustic flood (flooding) – kaustično (alkalno) zavod-
njavanje, istiskivanje nafte kaustičnom otopinom (oto-
pinom alkalije), v. alkaline flood.
caustic lime
caustic lime – negašeno (živo, paljeno, žeženo) vapno,
kalcij-oksid, v. calcium oxide.
caustic metamorphism – kaustička metamorfoza (me-
tamorfizam). U geologiji – proces stvrdnjavanja, pe-
čenja, paljenja i žarenja stijena djelovanjem potoka
lave i malih dajkova (žica) kada dođu u kontakt sa
stijenama. Sinonim: optalic metamorphism.
caustic potash – kamena soda, kalij-hidroksid, kalijev
hidroksid. Toksična (opasna po zdravlje), korozivna
čvrsta tvar bijele boje. Topljiva je u vodi i vrlo slabo
topljiva u eteru. Vrlo je slična kaustičnoj sodi (natrij-
hidroksidu – v. caustic soda), ali se bolje otapa pa
se više primjenjuje kao apsorbent za ugljik-dioksid
i sumpor-dioksid. Također se rabi kao analitički rea-
gens i kemijski intermedijer. Sinonimi: lye, potassium
hydrate, potassium hydroxide.
caustic slug – obrok injektiranja kaustične otopine (oto-
pine alkalije). Specificirani volumen injektiranja, oto-
pine alkalije (kaustika) u procesu istiskivanja nafte
alkalijama ili alkalnog (kaustičkog) zavodnjavanja
(kemijska metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-me-
toda). Izražava se kao dio ili postotak pornog volu-
mena ležišta (PV) ili pornog volumena zasićenog
ugljikovodicima (HCPV); v. alkaline flood.
caustic soda – kaustična soda, lužni kamen, natrij-hi-
droksid, natrijev hidroksid. Bijeli kristali topljivi u
vodi, alkoholu i glicerolu, netopljivi u eteru. Vodena
otopina je jakog alkaliniteta. Apsorbira vodu i ugljik-
dioksid iz zraka. Primjenjuje se za adsorpciju kiselih
plinova (ugljik-dioksida, sumpor-dioksida), u tehno-
logiji isplaka za regulaciju viskoznosti i povećavanje
pH vrijednosti vodobaznih (vodnih) isplaka te kao
analitički reagens i kemijski intermedijer. Kaustična
soda je opasna po zdravlje. Sinonimi: sodium hydra-
te, sodium hydroxide.
caustic treater – uređaj za obradu kaustičnom sodom.
Posuda s natrij-hidroksidom (kaustičnom sodom) za
uklanjanje sulfida, merkaptana i kiselina iz otopine.
caustic waterflood (waterflooding) – kaustično (al-
kalno) zavodnjavanje, istiskivanje nafte kaustičnom
otopinom (otopinom alkalije), v. alkaline flood.
caustobiolith – kaustobiolit. Goriva organska stijena
(combustible organic rock) formirana neposrednom
akumulacijom obično biljnog materijala; v. acausto-
biolith.
caustolith – kaustolit. Stijena koja ima svojstvo gorivo-
sti (property of combustibility). Obično je organskog
podrijetla (postanka), na primjer, ugljen i treset, ali
također može biti i anorganskog, poput sumpora,
asfalta ili grafita.
caustophytolith – kaustofitolit. Kaustobiolit (v. causto-
biolith) koji je nastao neposrednim akumuliranjem
organskog (biljnog) materijala, na primjer, ugljen,
lignit i treset.
caustozoolith – kaustozoolit. Rijetki kaustobiolit (v.
caustobiolith) koji je nastao neposrednim akumuli-
ranjem materijala životinjskog podrijetla, na primjer,
neke nafte.
cave breccia – spiljska breča. Breča koja se formirala
(nastala) pri zarušavanju spilja – masa uglastih fra-
gmenata (odlomaka) vapnenca koji su pali na dno
spilje s njena svoda i stijenki i zatim bili cementirani
kalcij-karbonatom ili se nalaze u matriksu spiljskih
sedimenata, u tzv. spiljskoj zemlji (cave earth) ili spilj-
skom tlu (cave soil).
141 cavern storage of gas
cave catcher – košara za hvatanje urušene stijene. Koša-
ra, pričvršćena za kolonu uzlaznih cijevi (tubing), za
hvatanje fragmenata stijena koje se osipaju sa stijen-
ke kanala bušotine. Sinonim: umbrella.
cave formation – spiljska formacija, speleotem, v. spe-
leothem.
cave pearl – spiljski biser (pizolit). Nepričvršćeni zao-
bljeni spiljski sediment (obično konkrecija kalcita)
koji je nastao precipitacijom koncentričnih slojeva
oko jezgre. Karakteriziran je radijalnom kristalnom
strukturom. Sinonim: cave pisolite.
cave pisolite – spiljski pizolit (biser); v. cave pearl.
cavern – kaverna. (1) Šupljina u stijeni. Može biti razli-
čite veličine i nastati na različite načine, od kojih su
glavni otapanje vapnenih stijena podzemnim vo-
dama i djelatnost mora. (2) U speleologiji – naziv za
veliku spilju. Također naziv za sustav ili niz spilja ili
komora unutar spilja.
cavernous – kavernozan. (1) U petrologiji – termin koji
označava teksturu vulkanskih eruptivnih (magmat-
skih) stijena – grubo poroznu (šupljikavu) ili staniča-
stu (celularnu) teksturu. (2) U speleologiji – termin za
označavanje područja ili geološke tvorevine (na pri-
mjer, vapnenac) koje sadržavaju kaverne ili spilje.
cavernous formation – kavernozni sloj (formacija).
Sloj s velikim šupljinama koje su obično nastale ota-
panjem stijene slojnom vodom. Voda može, ali ne
mora, biti u sloju.
cavernous rock – kavernozna stijena. Svaka stijena u
kojoj se nalaze brojne šupljine, ćelije ili velike pore,
na primjer, površina litice (cliff) s brojnim plitkim
udubljenjima (rupicama) nastalim kavernoznim tro-
šenjem (raspadanjem).
cavernous weathering – kavernozno trošenje (raspa-
danje). Kemijsko trošenje ili raspadanje (v. chemical
weathering) i mehaničko (v. mechanical weathering)
površine litica (cliff), pri čemu dolazi do razaranja
zrna stijene i formiranja udubljenja i šupljina.
cavern porosity – kavernozna poroznost, kavernoznost.
Sustav velikih pora (šupljina) s kavernoznim otvori-
ma s donjom granicom veličine (pri terenskim ana-
lizama) koja je praktično definirana kao najmanji
otvor kroz koji može ući odrasla osoba.
cavern storage – podzemno skladištenje u kaverni;
podzemno skladište u kaverni. Skladištenje i izgrad-
nja skladišta ugljikovodika u umjetnim podzemnim
solnim i stijenskim kavernama. U solnim kavernama,
koje se izrađuju izluživanjem solnih slojeva ili solnih
doma (v. salt cavern), mogu se uskladištiti svi tipovi
ugljikovodika – sirova nafta, prirodni plin, rafinerijski
produkti i ukapljeni naftni plin, a u stijenskim ka-
vernama (izrađuju se klasičnim rudarskim načinom
– bušenjem i miniranjem stijena, v. rock cavern) veći-
nom se skladište tekući ugljikovodici – sirova nafta,
rafinerijski produkti i ukapljeni naftni plin. Sinonim:
cavity storage; v. underground natural gas storage in
salt caverns, underground natural gas storage in rock
caverns.
cavern storage of crude oil – skladištenje sirove nafte
u kavernama; skladište sirove nafte u kavernama, v.
cavern storage.
cavern storage of gas – skladištenje plina u kavernama;
plinsko skladište u kavernama, v. cavern storage, un-
derground natural gas storage in salt caverns, under-
ground natural gas storage in rock caverns.
cavern storage of hydrocarbons
cavern storage of hydrocarbons – skladištenje uglji-
kovodika u kavernama; skladište ugljikovodika u ka-
vernama, v. cavern storage, underground natural gas
storage in salt caverns, underground natural gas stora-
ge in rock caverns.
cavern storage of liquefied natural gas – skladištenje
ukapljenog prirodnog plina u kavernama; skladište
ukapljenog prirodnog plina u kavernama, v. cavern
storage.
cavern storage of liquefied petroleum gas – skladi-
štenje ukapljenog naftnog plina u kavernama; skladi-
šte ukapljenog naftnog plina u kavernama, v. cavern
storage.
cavern storage of LNG – skladištenje ukapljenog pri-
rodnog plina u kavernama; skladište ukapljenog pri-
rodnog plina u kavernama; v. cavern storage.
cavern storage of LPG – skladištenje ukapljenog naf-
tnog plina u kavernama; skladište ukapljenog naftnog
plina u kavernama, v. cavern storage.
cavern storage of LP gas – skladištenje ukapljenog naf-
tnog plina u kavernama; skladište ukapljenog naftnog
plina u kavernama, v. cavern storage.
cavern storage of natural gas – skladištenje prirod-
nog plina u kavernama; skladište prirodnog plina u
kavernama, v. underground natural gas storage in
salt caverns, underground natural gas storage in rock
caverns.
cavern storage of refined products – skladištenje ra-
finerijskih produkata u kavernama; skladište rafinerij-
skih produkata u kavernama, v. cavern storage.
cavings – urušeni (odronjeni) fragmenti stijena. Fra-
gmenti stijena koji su se urušili (otpali) sa stijenki ka-
nala bušotine te ga tako ispunili (začepili) ili zagadili
izbušene krhotine stijena. Prije produbljivanja kana-
la bušotine ti se fragmenti moraju ukloniti (cirkulaci-
jom ili bušenjem).
cavity storage – podzemno skladištenje u kaverni; pod-
zemno skladište u kaverni, v. cavern storage.
Cayugan – kejug, cayug. Stratigrafska serija gornjeg
silura (Upper Silurian) u Sjevernoj Americi – iznad
serije nijagara (Niagaran), a ispod serije helderberg
(Helderbergian) devona.
ceiling concentration – gornja koncentracija, gornja
granica koncentracije. Koncentracija maksimalnog
intenziteta mirisa plina u smjesi sa zrakom – najni-
ža (minimalna) koncentracija odorizirajućeg plina ili
odoranta u zraku (u smjesi sa zrakom) pri kojoj se po-
stiže maksimalni intenzitet (gornja granica) mirisa.
cellar – okno ispod bušaćeg tornja. Jama četvrtastog
oblika (sa stranicom duljine oko 3 metra/10 stopa i
dubine oko 2 metra/6 stopa) iskopana ispod podišta
(platforme) bušaćeg postrojenja (platform of drilling
rig) u kojoj se montiraju protuerupcijski uređaji (pre-
venteri, blowout preventers) na ušću bušotine ispod
radnog podišta tornja. U oknu se također skupljaju
voda i drugi fluidi s postrojenja za kasnije odlaga-
nje.
cellar oil – podinska nafta. Nafta koja se nalazi u najni-
žem dijelu (podini) ležišta ispod najnižih perforacija
zaštitne kolone bušotine koja se nalazi strukturno
najniže (najdublje bušotine na ležištu); v. attic oil.
cellophane flakes – celofanske pahuljice. U tehnologiji
bušenja – materijal (aditiv) za sprječavanje gubitka
cirkulacije isplake (gubljenja isplake u formacije)
tijekom procesa bušenja. Dodaje se oko 25 kg/m3
142 cement accelerators
isplake (8 lb/bbl) i može brtviti slojne pukotine do
2,5 mm; v. lost circulation additives.
cellular – staničast, ćelijast. Termin koji označava tek-
sturu stijene karakteriziranu postojanjem uzajamno
povezanih (spojenih) ili nepovezanih malih do veli-
kih šupljina, na primjer, staničasti dolomit (cellular
dolomite). Iako veličine tih šupljina nisu strogo defi-
nirane (ograničene), termin se obično primjenjuje na
šupljine koje su veće od pora ali manje od kaverni.
Pri opisivanju eruptivnih (magmatskih) stijena (igne-
ous rocks) prednost se daje sinonimnom terminu ve-
sicular (vezikularan); v. cavernous, porous.
cellular porosity – staničasta (ćelijasta) poroznost. Pre-
ma prvobitnoj definiciji termina – šupljine (pore) jed-
nake veličine koje su formirane procesima otapanja
i otada se termin rabio za označavanje intračestične
poroznisti (poroznosti između čestica) organskog
postanka u fosilima. Neki specijalisti su, međutim,
kasnije sugerirali napuštanje tog termina zbog nje-
gove rijetke i različite uporabe.
Celsius temperature scale – Celzijeva skala temperatu-
re. Znanstvena metrička temperaturna skala koja se
bazira na ledištu (temperaturi smrzavanja, freezing
point) slatke vode jednakom 0° i na vrelištu (tempe-
raturi ključanja, boiling point) vode jednakom 100°.
Celzijevi stupnjevi se preračunavaju u Fahrenheitove
množenjem Fahrenheitovih stupnjeva (temperatu-
re) s 9/5 i dodavanjem 32°, a stupnjevi Fahrenheita se
preračunavaju u Celzijeve stupnjeve oduzimanjem
32° od Fahrenheitovih stupnjeva (temperature) i
množenjem razlike s 5/9. Sinonim: centigrade tem-
perature scale; v. Fahrenheit temperature scale, Kelvin
temperature scale, Rankine temperature scale, Reau-
mur temperature scale.
celyphytic rim – kelifitni obrub, v. kelyphytic rim.
cement – (1) cement, vezivo. U petrologiji i sedimento-
logiji – cementirajuća (vezivna, vežuća) tvar ili mate-
rijal sedimentnih stijena, mineralni materijal (obično
kemijski precipitiran) koji ispunjava prostore između
pojedinih zrna sedimentnih stijena i veže zajedno
zrna u konsolidiranu masu. Cement se može formira-
ti od sedimenata ili vode u njima, ali može biti i une-
sen otapanjem iz vanjskih izvora. Najčešći cementi
sedimentnih stijena su silicij-dioksid (kvarc, opal,
kalcedon), karbonati (kalcit, dolomit, siderit), različiti
oksidi željeza te barit, gips, anhidrit, pirit, kaolinit, ilit,
klorit, smektit, feldšpat (glinenac). Detritični minerali
gline i druge fine klastične čestice također mogu biti
cementi. (2) cement. U graditeljstvu – proizvedeni
praškasti materijal koji pomiješan s vodom daje ve-
žuću ili stvrdnjavajuću plastičnu masu. U kombinaciji
s kamenim agregatom čini beton. (3) cement za bu-
šotine, v. oilwell cements. (4) pumpati cementnu kašu.
U operaciji cementacije bušotina – pumpati (injekti-
rati) cementnu kašu (cement slurry) i prstenasti pro-
stor između stijenki kala bušotine i zaštitnih cijevi (v.
well cementing).
cement accelerators – ubrzivači (aditivi za ubrzavanje)
vezivanja cementa. U tehnologiji cementacije bu-
šotina – materijali (agensi) koji se dodaju cementu
ili vodi za pripremu cementne kaše pri cementaciji
zaštitnih kolona (casing) u bušotinama kako bi se
ubrzalo vezivanje (stvrdnjavanje) cementa, odnosno
skratilo vrijeme vezivanja (trajanje pumpabilnosti
kaše, tzv. vrijeme čekanja na stvrdnjavanje cemen-
cement additives
ta – WOC time) i povećala brzina postizanja rane
čvrstoće cementa (pridavanja cementu visoke po-
četne čvrstoće). Ubrzivači se osobito za cementacije
plitkih bušotina s niskom temperaturom i također za
cementaciju uvodnih zaštitnih kolona i postavljanje
cementnih čepova u bušotinu te za sprječavanje
gubitka cirkulacije. Može se dodavati ili cementu
ili vodi za miješanje cementa (pripremu cementne
kaše). Najčešće se kao ubrzivači primjenjuju kalcij-
klorid, natrij-klorid, kalij-klorid, poluhidrat gipsa, na-
trij-silikat, morska voda (za miješanje) i dispergatori;
v. cement additives, cement retarders.
cement additives – aditivi za cement. U tehnologi-
ji cementacije bušotina – materijali (agensi) koji
se obično dodaju cementu (cementnoj kaši) kako
bi se postigla željena (modificirala) njena bazična
svojstva (svojstva koja moraju zadovoljiti zahtje-
ve bušenja) cementne kaše (mješavine, otopine).
Klasificiraju se kao aditivi za: (a) ubrzavanje veziva-
nja (stvrdnjavanja) cementne kaše (tzv. ubrzivači
vezivanja – v. cement accelerators); (b) usporavanje
vezivanja (stvrdnjavanja) cementne kaše (tzv. uspo-
rivači vezivanja – v. cement retarders); (c) povećavanje
gustoće cementne kaše (v. weighting materials); (d)
razrjeđivanje cementne kaše (v. thinners); (e) pove-
ćavanje volumena cementne kaše (v. cement exten-
ders); (f ) regulaciju filtracije cementne kaše (v. fluid
loss control additives); (g) povećavanje ili smanjivanje
čvrstoće cementa; (h) sprječavanje gubitka cirku-
lacije kaše, i (i) snižavanje viskoznosti kaše. Dodaju
se također aditivi za sprječavanje gubljenja isplake,
uspostavljanje cirkulacije (s povećanim punjenjem
prstenastog prostora bušotine) i povećanje zaštite
osjetljivih formacija. Mnogi aditivi utječu na više
svojstava cementnih kaša istodobno pa se, prema
tome, tip i koncentracija aditiva mora odabrati na
bazi laboratorijskih ispitivanja pri stvarnim uvjetima
u bušotini. Aditivi su obično u obliku praška i mogu
se dodavati cementu ili vodi za pripremu cementne
kaše; v. oilwell cements.
cementation – (1) cementacija, aglutinacija. U sedi-
mentologiji – dijagenetski proces kojim se grubi
klastični sedimenti litificiraju ili cementiraju (konsoli-
diraju) u tvrde kompaktne stijene ispunjavanjem nji-
hova prvobitnog pornog prostora (prostora između
zrna ili čestica) cementima (obično precipitacijom ili
taloženjem minerala u prostorima između pojedinih
zrna sedimenata). Cementacija se može odvijati isto-
dobno sa sedimentacijom ili se cement može unijeti
kasnije, odnosno, može se zbivati rano ili kasno u
procesu dijageneze. Precipitacija autigenih minera-
la obično smanjuje kvalitetu ležišta, međutim, rano
formiranje nekih autigenih minerala može očuvati
prvobitnu (originalnu) poroznost štiteći stijenu od
kasnije promjene zbog kompakcije (zbijanja) ili ce-
mentacije. Sinonim: agglutination. (2) cementacija
bušotine, v. cementing. (3) cementacija, konsolidacija,
v. grouting. (4) cementacija tla. Vezivanje čestica tla
zajedno cementirajućim (vezivnim) tvarima, kao što
su koloidna glina, hidrat željeza ili karbonat. Razliku-
ju se tri stupnja cementacije tla – slabo cementirano
(weakly cemented), čvrsto cementirano (strongly ce-
mented) i stvrdnuto tlo (indurated).
cementation factor – faktor cementacije, eksponent
poroznosti. U analizi karotaže bušotina – empirijski
143 cement dump bailer
broj (brojčana vrijednost) u Archievim jednadžbama
(formulama – v. Archie equations). Općenito varira
između 1,3 i 3,0 – jednak je 1,3 za nekonsolidirane
sedimente (unconsolidated sediments), a oko 2,0 za
ležišne stijene (reservoir rocks). Sinonim: porosity ex-
ponent.
cement basket – cementacijska košara (štit, šešir), v. ce-
menting basket.
cement bond – cementna veza. U tehnologiji cemen-
tacije bušotina – (a) prianjanje zaštitne kolone (ko-
lone zaštitnih cijevi, casing) i/ili stijene (formacije)
uz cement. (b) povezanost zaštitne kolone i stijenke
bušotine cementom.
cement-bond log (CBL) – (1) karotaža (akustička ka-
rotaža) cementne veze. Akustička (zvučna) karotaža
(acoustic log) cementacije zaštitnih kolona (kolona
zaštitnih cijevi, casing) u bušotini radi ispitivanja kva-
litete cementnog kamena u prostoru kanala bušoti-
ne između zaštitne kolone i formacije, odnosno po-
uzdanosti izolacije formacije cementnom oblogom,
i čvrstoće cementnog kamena (utvrđuju se intervali
s dobrom i lošom izolacijom ili cementnom vezom,
kao i intervali bez cementnog kamena). Karotaža ce-
mentne veze se bazira na ponašanju akustičkih valo-
va u zaštitnoj koloni, cementnom kamenu (oblozi) i
formaciji (mjerenjem stupnja slabljenja amplitude i
vremena nailaska akustičkih valova). Klasični sustavi
za karotažu cementne veze su imali jedan predajnik
i dva prijamnika, dok suvremeni pribori imaju više
statičnih ultrazvučnih predajnika-prijamnika i ske-
niraju cijeli opseg bušotine. Prema nekim izvorima,
karotaža cementne veze se naziva i karotaža ampli-
tude (amplitude log). Sinonim: acoustic cement bond
logging. (2) dijagram karotaže (akustičke karotaže)
cementne veze. Dijagram akustičke (zvučne) karotaže
za kontrolu kvalitete cementacije kolone zaštitnih
cijevi u kanalu bušotine (zaštitne kolone, casing-a).
To je registracija (zapis) amplitude longitudinalnog
vala ubrzo nakon operacije cementacije radi ocjene
kvalitete veze cementa s kolonom zaštitnih cijevi
(prianjanja cementa uz stijenku zaštitne kolone, ca-
sing-to-cement bond) i kvalitete veze cementa s for-
macijom (prianjanja cementa uz stijenku formacije,
cement-to-formation bond).
cement-bond logging – karotaža (akustička karotaža)
cementne veze, v. cement-bond log.
cement bridging plug – mosni čep, v. bridge plug.
cement channeling – kanalno strujanje cementne kaše.
Nepoželjno nejednolično dizanje cementne kaše
(cement slurry) u bušotini oko zaštitne kolone (kolo-
ne zaštitnih cijevi) tijekom operacije cementacije.
cement clay – cementna glina. Glina s različitim sadr-
žajem (količinom) kalcij-karbonata koja se rabi za
proizvodnju cementa.
cement dump – cementacijska žlica, žlica za polaganje
cementne kaše, v. cement dump bailer.
cement dump bailer – cementacijska žlica, žlica za
polaganje cementne kaše. Cilindar s ventilom (za-
klopcem) koji se užetom spušta u bušotinu i rabi
za polaganje fluida ili malih obroka (volumena) ce-
mentne kaše (cement slurry) u kanalu bušotine na
određenoj dubini tijekom sekundarne cementacije
bušotine (napuni se cementnom kašom koju iskrca
na cementnom mostu u bušotini). Sinonimi: cement
dump, dump bailer.
cementer
cementer – (1) specijalist za cementaciju bušotina.
Stručnjak, zaposlenik servisne cementacijske kom-
panije koji rukuje cementacijskim pumpama (ce-
ment pumps) i održava opremu za cementaciju bu-
šotina. Sinonim: cement man. (2) cementacijski servis
(servisna kompanija), v. cementing service.
cement extenders – aditivi za povećavanje volumena
cementne kaše. U tehnologiji cementacije bušotina
– materijali (agensi) koji se dodaju cementnoj kaši
(mješavini) za cementaciju kako bi se povećao vo-
lumen (dobitak) kaše po utrošenoj vreći cementa
(vreća cementa sadrži 42,6 kg ili 94 funte cementa
i ukupni volumen 0,028 m3 ili 1 kubnu stopu). Takvi
aditivi omogućuju dodavanje cementu više vode
(time smanjuju gustoću cementne kaše). Najčešće
se primjenjuju čvrsti materijali – bentonit, dijatomej-
ska zemlja, čvrsti ugljikovodici, ekspandirani perlit,
prirodni pucolani, silicij-dioksid (na primjer tekući
ili čvrsti natrij-silikat); v. cement additives, oilwell ce-
ments.
cement gravel – cementirani šljunak. Šljunak koji je ce-
mentiran (konsolidiran) vezivnim materijalom kao
što su, na primjer, glina, silicij-dioksid ili kalcit.
cement grout – cementna kaša (mješavina, otopina), v.
cement slurry.
cement hardening test – ispitivanje pumpabilnosti ce-
mentne kaše, v. cement pumpability test.
cement head – cementacijska glava, v. cementing head.
cementing – cementacija bušotine. U naftnoj industriji
– termin kojim se označava svaka operacija injekti-
ranja cementne kaše (mješavine) u bušotinu (kanal
bušotine), osobito cementacija zaštitne kolone (ko-
lone zaštitnih cijevi – v. casing cementing) i cemen-
tacija za sprječavanje pritjecanja (prodora) vode u
bušotinu. Glavne kategorije cementacije bušotina
su: (a) primarna cementacija (primary cementing); (b)
cementacija pod tlakom (squeeze cementing); (c) ce-
mentacija lajnera (liner cementing), i (d) postavljanje
cementnih mostova (plug back cementing). Sinonimi:
borehole cementing, cementation, cementing job, ce-
menting of well, cement job, well cementing.
cementing basket – cementacijska košara (štit, šešir). U
tehnologiji cementacije bušotina – naprava koja se
često postavlja na kolonu zaštitnih cijevi (casing) tije-
kom njene cementacije u bušotini na mjestima gdje
je potrebno zaštititi poroznu i slabu formaciju od
djelovanja velikih tlakova i također kada je potreb-
no osigurati mehaničku potporu (potporanj) stupcu
cementne kaše dok traje vezivanje (stvrdnjavanje)
cementa. Sinonim: cement basket.
cementing casing head – cementacijska glava, v. ce-
menting head.
cementing centralizer – cementacijski centrator zaštit-
ne kolone, v. casing centralizer.
cementing head – cementacijska glava. U tehnologiji
cementacije bušotina – dio opreme za cementaciju
zaštitnih kolona (kolona zaštitnih cijevi, casing) u bu-
šotinama koji služi za spajanje vrha zaštitne kolone i
cementacijskog cjevovoda (tlačnog cjevovoda pum-
pe cementacijskog agregata) i za držanje cementa-
cijskih čepova (jednog ili više). Najčešće se primje-
njuje cementacijska glava s dva cementacijska čepa
(dual-plug cementing head) koja omogućuje normal-
nu cirkulaciju isplake, oslobađanje donjeg cementa-
cijskog čepa, miješanje i pumpanje cementa u kanal
144 cement log
bušotine, oslobađanje gornjeg cementacijskog čepa
i istiskivanje cementa bez izvođenja ili prekidanja
bilo kojeg priključka. Sinonimi: cement head, cemen-
ting casing head.
cementing job – cementacija bušotine, v. cementing.
cementing of well – cementacija bušotine, v. cemen-
ting.
cementing packer – cementacijski paker (ritejner), v.
cement retainer.
cementing plug – cementacijski čep. U operacijama
cementacije bušotina – naprava za razdvajanje ce-
mentne kaše (cement slurry) i fluida ispod i iznad
kaše u bušotini i sprječavanje zagađivanja cemen-
ta. Cementacijski čep je aluminijsko tijelo obloženo
oblikovanom gumom (gumenim rebrima). Donji čep
(bottom cementing plug) jest šupalj i pokriven dijafra-
gmom i pumpa se u zaštitnu kolonu (casing) bušoti-
ne prije cementne kaše. Kada sjedne na kolčak s pro-
tupovratnim ventilom (float collar) ili udari o njega,
razori se njegova dijafragma i cementna kaša može
prolaziti kroz čep. Nakon toga se u bušotinu pumpa
gornji cementacijski čep (top cementing plug) koji
ima puno tijelo i fluid za potiskivanje (displacement
fluid) cementne kaše sve dok ne nasjedne na donji.
Sinonim: wiper plug.
cementing pump – cementacijska pumpa. Pumpa za
injektiranje cementne kaše kroz zaštitnu kolonu
(kolonu zaštitnih cijevi, casing) tijekom operacije ce-
mentacije bušotine. Sinonim: cement pump.
cementing service – cementacijski servis (servisna kom-
panija). Servisna kompanija koja dobavlja cement
i aditive te svu potrebnu opremu i osoblje za izvo-
đenje operacija cementacije bušotina. Također daje
inženjere za osmišljavanje programa cementacije
bušotine i nadzor nad operacijom cementacije te
laboratorij i tehničare za ispitivanje cementne kaše
i aditiva. Sinonim: cementer.
cementing time – vrijeme cementacije bušotine. Vrije-
me koje je potrebno za izvođenje operacije cemen-
tacije bušotine – od početka miješanja cementa do
završetka pumpanja (cirkulacije) cementne kaše u
bušotini.
cement jet mixer – mlazna (hidraulička) cementna
miješalica (miješalica cementne kaše). U tehnologiji
cementacije bušotina – tip uređaja za pripremu ce-
mentnih kaša (mješavina) za cementaciju u kojem se
struja vode miješa s cementom prolazeći kroz lijevak
miješalice za miješanje stvarajući vakuum koji uvlači
cement iz lijevka za punjenje miješalice cementom.
Kada cement uđe u struju vode, on se temeljito s
njom izmiješa turbulentnim strujanjem u ispusnom
vodu. Brzina miješanja cementa se regulira volume-
nom vode (vodenog mlaza) i količinom cementa u
lijevku za punjenje miješalice cementom. Mimovod-
nim cjevovodom se može dopremati dodatna voda
u ispusni vod lijevka za miješanje kako bi se smanjila
gustoća (težina)cementne kaše (povećavanjem vo-
do-cementnog faktora). Kapacitet mlazne cementne
miješalice je oko 85 m3/h (oko 1,42 m3/min ili 50 cu
ft/min). Sinonimi: hydraulic cement mixer, jet mixer, jet
mixing hopper; v. cement mixer.
cement job – cementacija bušotine, v. cementing.
cement log – karotaža cementacije zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Karotaža u zaštitnoj koloni
nakon njene cementacije u bušotini radi određiva-
cement man
nja dubine vrha cementa (cementnog kamena ili
obloge), odnosno, utvrđivanja uspješnosti operacije
cementacije (gubitka cirkulacije cementne kaše ili
pogrešno izračunate nedovoljne koločine kaše); v.
cement-bond log.
cement man – specijalist za cementaciju bušotina, v.
cementer, 1.
cement mixer – cementna miješalica, miješalica za ce-
mentne kaše. U tehnologiji cementacije bušotina
– uređaj za pripremu cementnih kaša (mješavina,
otopina) za cementaciju proporcioniranjem i miješa-
njem suhog cementa određenog sastava s fluidom
nosiocem. Najčešće se rabe tri tipa cementnih mije-
šalica – hidraulička ili mlazna (v. cement jet mixer), re-
cirkulacijska (v. recirculating mixer) i diskontinuirana
(v. batch mixer).
cement-mixing hopper – lijevak za miješanje cementa.
U operaciji cementacije bušotina – veliki uređaj u
obliku lijevka za dodavanje suhog cementa i drugih
sastojaka u miješalicu cementne kaše.
cement plug – cementni čep. U tehnologiji cementaci-
je bušotina – injektirana cementna kaša (mješavina)
u kanal bušotine i u njemu stvrdnuta na određenoj
dubini s raznim namjenama – za hermetizaciju ne-
produktivnih (suhih) i iscrpljenih bušotina kada se
napuštaju (abandonment plug), kada se iz kanala
postojeće bušotine orijentirano buši kanal nove
bušotine (directional plug), za izolaciju donjeg dijela
bušotina (iscrpljenih dubljih ležišta ili intervala) kako
bi se proizvodnja nastavila iz plićih ležišta ili intervala
(plug-back plug) i za izolaciju zona gubljenja isplake
(cirkulacije isplake) u procesu bušenja (loss circulati-
on plug).
cement pump – cementacijska pumpa, v. cement
pump.
cement pumpability test – ispitivanje pumpabilnosti
cementne kaše. Određivanje vremena tijekom kojeg
cementna kaša ostaje pumpabilna nakon miješanja,
odnosno vremena stvrdnjavanja cementa. Sinonimi:
cement hardening test, cement thickening test.
cement retainer – cementacijski paker (ritejner). U teh-
nologiji cementacije bušotina – alatka koja se pri-
mjenjuje u operacijama cementacije bušotina pod
visokim tlakom (skviz-cementacija, cement squeeze
job) za privremeno sprječavanje uzlaznog i silaznog
strujanja cementne kaše u bušotini. Cementacijski
paker se ne može vaditi iz bušotine, ali je izrađen od
bušivog metala. Sinonim: cementing packer.
cement retarders – usporivači (aditivi za usporavanje)
vezivanja cementa. U tehnologiji cementacije bu-
šotina – materijali (agensi) koji se dodaju cemen-
tu (cementnoj kaši ili mješavini) radi usporavanja
(produljivanja vremena) vezivanja (stvrdnjavanja),
odnosno produljivanja vremena pumpabilnosti ce-
mentne kaše (trajanja injektiranja kaše) pri cemen-
taciji dubokih bušotina s visokom slojnom tempera-
turom, usporavanja brzine postizanja rane čvrstoće
cementa (pridavanja cementu visoke rane čvrstoće)
te smanjivanja viskoznosti kaše i poboljšavanja svoj-
stava njena strujanja. Usporivači se obično dodaju
cementima API klase G i H za cementacije u bušoti-
nama dubljim od 2.400 metara (8.000 stopa). Glavni
faktori koji nameću potrebu za primjenom usporiva-
ča vezivanja su dubina i temperatura bušotine (s po-
rastom temperature reakcija između cementa i vode
145 cement testing
se ubrzava i time se skraćuje vrijeme zgušnjivanja i
pumpabilnosti cementne kaše) i volumen cementne
kaše. Ako je statička temperatura na dnu bušotine
veća od 125 °C do 135 °C (260 °F do 275 °F), mora-
ju se napraviti ispitivanja s materijalima koji će se
uporabiti. Materijali koji se obično primjenjuju kao
usporivači su lignosulfonat kalcija (u vrlo malim kon-
centracijama), kalcijsko-natrijski lignosulfonat (rabi
se s visokom koncentracijom bentonita), natrijski te-
traborat dekahidrat (boraks – rabi se kao katalizator
za deflokulante), karboksimetilhidroksietil celuloza
i mješavine ligninskih materijala s organskim kise-
linama (na tržištu se javljaju pod komercijalnim na-
zivima servisnih kompanija); v. cement accelerators,
cement additives.
cement rock – cementna stijena (kamen). Svaka stijena
koja se može rabiti kao cement nakon što se na od-
govarajući način obradi (s dodavanjem ili bez doda-
vanja drugog materijala) – osobito masivni glinoviti
vapnenci (clayey limestones) siromašni fosilima koji
sadrže sve neophodne komponente za cement (gli-
nica, vapno, silicij-dioksid) u približno traženim pro-
porcijama. Sinonim: cement stone.
cement slurry – cementna kaša (mješavina, otopina).
Žitka (polutekuća) smjesa (mješavina) cementa (ce-
mentnog praha) i vode koja se pumpa (injektira) u
prstenasti prostor bušotine između stijenke njena
kanala i stijenke zaštitne kolone (kolone zaštitnih ci-
jevi, casing) gdje se stvrdnjava (veže) i učvršćuje za-
štitnu kolonu. Sinonimi: cement grout, grout, slurry.
cement slurry density – gustoća cementne kaše (mje-
šavine, otopine). Jedno od svojstava cementnih kaša
(mješavina, otopina) za cementaciju bušotina. Va-
rira između 0,70 i 2,50 g/cm3 (6 do 21 lb/gal). Ovisi
o količini (volumenu) vode za miješanje i aditiva za
cemente te stupnju zagađenja kaše isplakom ili dru-
gim stranim materijalom. Gustoća kaše se odabire
prema gradijentu tlaka frakturiranja (loma) forma-
cije i slojnom tlaku i uvijek mora biti nešto veća od
gustoće isplake.
cement squeeze – cementacija pod visokim tlakom,
skviz-cementacija, v. squeeze cementing.
cement squeeze job – cementacija pod visokim tlakom,
skviz-cementacija, v. squeeze cementing.
cement stone, cementstone – cementni kamen, v. ce-
ment rock.
cement testing – ispitivanje cemenata. U tehnologiji
cementacije bušotina – ispitivanje cemenata radi
određivanja njihova sastava koji će biti prikladan
za dane uvjete bušotine. Prema preporučenom po-
stupku od Američkog naftnog instituta (API recom-
mended practice), standardno ispitivanje uključuje
sljedeće uređaje: (a) isplačnu vagu (mud balance) za
određivanje gustoće cementne kaše (slurry density);
(b) filtarsku prešu (filter press) za određivanje brzine
filtracije kaše (filtration rate of slurry); (c) rotacijski
viskozimetar (rotational viscometer) za određivanje
reoloških svojstava kaše (rheological properties of
slurry); (d) konzistometar (cement consistometer) za
određivanje brzine zgušnjavanja kaše (thickening
rate of slurry), odnosno granice njene pumpabilno-
sti (limit of pumpability); (e) permeametar (cement
permeameter) za određivanje propusnosti vezanog
cementa; (f ) uređaje za ispitivanje čvrstoće vezanog
cementa (strength testing machines) – za određivanje
cement thickening test
vlačne i tlačne čvrstoće (tensile strength, compressi-
ve strength); (g) autoklav (autoclave) za određivanje
stalnosti volumena cementa (soundness of cement) –
njegove linearne ekspanzije ili kontrakcije, i (h) turbi-
dimetar (turbidimeter) za određivanje finoće cemen-
ta (mljevenja cementa – fineness of cement). Rutinska
ispitivanja cementnih kaša se obično ne izvode na
lokaciji bušenja (bušaćeg postrojenja).
cement thickening test – ispitivanje pumpabilnosti ce-
mentne kaše, v. cement pumpability test.
cement time – vrijeme vezivanja (stvrdnjavanja) cemen-
ta, v. waiting on cement.
Cenomanian, Cenomanian stage – senoman, ceno-
man. Stratigrafski kat najdonjeg dijela gornje krede
(lowermost Upper Cretaceous) u Europi – iznad alba
(Albian), a ispod turona (Turonian). Obuhvaća vre-
menski raspon od prije 95 do 91 (ili 100 do 92) mi-
lijuna godina. Neki autori smatraju senoman katom
srednje krede (Middle Cretaceous).
cenotypal, cenotype – kenotipni. Termin za označava-
nje finozrnastih porfirnih eruptivnih (magmatskih)
stijena (porphyritic igneous rocks) koje imaju izgled
(oblik) svježih ili gotovo svježih ekstruzivnih (efuziv-
nih) stijena (extrusive rocks), poput stijena tercijarne
i holocenske starosti. Termini kenotipni i paleotipni
(v. paleotypal), su bili uvedeni radi razgraničenja
neovulkanskih (neovolcanic) i paleovulkanskih (pale-
ovolcanic) finozrnastih eruptivnih stijena, ali se oba
termina malo primjenjuju. Sinonim: kainotype.
Cenozoic – kenozoik, kenozojska era, doba sisavaca.
Najmlađa (najgornja, zadnja) era/eratem geološkog
vremena (geološke povijesti Zemlje) koja traje od
početka tercijara, odnosno od kraja mezozoika (kra-
ja krede) do danas. Započeo je, kako se procjenjuje i
prema raznim izvorima, prije 65 (ili 66,5 ili 67) miliju-
na godina. Dijeli se na dva perioda/sistema – tercijar
(v. Tertiary) i kvartar (v. Quaternary). Tercijar je podi-
jeljen na paleogen (v. Paleogene), koji se sastoji od
tri epohe/serije – paleocena (v. Paleocene), eocena (v.
Eocene) i oligocena (v. Oligocene), i na neogen (v. Neo-
gene), koji se sastoji od dvije epohe/serije – miocena
(v. Miocene) i pliocena (v. Pliocene). Kvartar je podije-
ljen na dvije epohe/serije – pleistocen (v. Pleistocene)
i holocen (v. Holocene). Neki autori ne uključuju u
kenozoik kvartar smatrajući ga samostalnom erom.
Karakteriziran je pokretima intenzivnog formiranja
gorja (povezanim s alpinskim nabiranjem) – stvoreni
su visoki gorski lanci duž obala Pacifika, na jugu Eu-
rope i u Aziji, a koncem neogena-početkom kvartara
je došlo do oštrog zahlađenja praćenog velikim kon-
tinentalnim glacijacijama (oledbama) u Europi, Aziji i
Sjevernoj Americi. Kontinenti su poprimili suvremeni
(današnji) izgled. Kenozoik je paleontološki karakte-
riziran evolucijom i obiljem sisavaca, pa se kenozoik
katkada neformalno naziva »doba sisavaca« (Age of
Mammals), ali je taj naziv pogrešan iz više razloga –
povijest sisavaca je počela davno prije kenozoika, a
raznovrsnost života tijekom kenozojske ere je bila
mnogo bogatija od sisavaca tako da bi se ta era s
jednakim pravom mogla nazvati i »doba cvjetnica«
(Age of Flowering Plants) ili »doba insekata« (Age of
Insects) ili »doba koštunjača« (Age of Teleost Fishes)
ili »doba ptica«, (Age of Birds) te naprednih moluska
(mekušaca) dok je paleobotanički karakteriziran an-
giospermama (kritosjemenjačama). Životinjski i bilj-
146 centrifugal compressor
ni svijet je bio blizak današnjem. Početkom kvartara
su se pojavili prvi primitivni ljudi. Akumulacije nafte
su uobičajene na koncu pliocena. Drugi oblici pisa-
nja termina: Cainozoic, Kainozoic. Sinonim: Age of
Mammals; v. Precambrian, Paleozoic, Mesozoic.
Cenozoic era – kenozojska era, kenozoik, v. Cenozoic.
cenozone – cenozona, v. assemblage zone.
center of symmetry – centar (središte) simetrije. U kri-
stalografiji – točkasti element simetrije kristala (v.
symmetry elements), odnosno točka u strukturi krista-
la, kroz koju se inverzijom ponavlja svaki motiv ras-
poreda. Sinonimi: inversion center, symmetry center.
center spear – harpun za hvatanje užeta, v. rope spear.
centigrade temperature scale – Celzijeva skala tempe-
rature, v. Celsius temperature scale.
central facility – centralno (glavno) postrojenje. Skup
uređaja koji poslužuju nekoliko koncesija ili polja,
npr. separatori, skladišni rezervoari.
centralizer – centrator (cementacijski centrator) zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi), v. casing centralizer.
central jack plant – centralni (glavni) pogonski pumpni
uređaj. Motor (često jednocilindarski) koji okreće ho-
rizontalnu pogonsku remenicu za pogon dubinskih
pumpi u nekoliko bušotina koje ga okružuju. Pote-
zaljke (potezne šipke, shackle rods) spajaju pogonsku
remenicu s pumpnim uređajem na bušotinama. Si-
nonim: central power, central pumping power.
central oil-treating station – centralni punkt (stanica)
za obradu nafte. Separatorsko postrojenje za obradu
naftnih emulzija s nekoliko koncesija.
central power – centralni (glavni) pogonski pumpni ure-
đaj, v. central jack plant.
central processing platform – centralna (glavna) proi-
zvodna platforma, v. central producing platform.
central producing platform – centralna (glavna) odo-
balna proizvodna platforma. Stacionarna odobalna
(morska) platforma (fixed offshore platform) na kojoj
se nalaze uređaji za separaciju (separation facilities),
obradu (treatment facilities) i komprimiranje (com-
pression facilities) proizvedenih fluida s nekoliko
odobalnih polja (offshore field). Proizvedeni fluidi se
dopremaju na platformu podmorskim cjevovodi-
ma. Proizvedena voda se nakon separacije odlaže u
more a plin se komprimira i dehidrira. Na centralnoj
platformi se također nalazi pomoćna oprema – tur-
binom pogonjeni generatori (turbine-powered gene-
rators), uređaji za proizvodnju slatke vode (freshwa-
ter-making units), kompresori za instrumentni zrak
(instrument-air compressors) i uređaji za spaljivanje
plina na baklji (gas-flaring facilities). Sinonim: central
processing platform.
central pumping power – centralni (glavni) pogonski
pumpni uređaj, v. central jack plant.
central valley – središnja riftna dolina, v. rift valley, 2.
centric diatoms (Centrales) – centralne dijatomeje. Red
dijatomeja (dijatomejskih algi, algi kremenjašica,
diatoms). Karakterizirane su uglavnom radijalnom
simetrijom; v. pennate diatoms.
centrifugal compressor – centrifugalni kompresor.
Stroj u kojem se plinovi (i pare) komprimiraju radijal-
nim ubrzanjem u rotoru. Plin dobiva veliku kinetičku
energiju (brzinu) koja se u statoru pretvara u poten-
cijalnu energiju tlaka. Kada se centrifugalni kompre-
sori spoje serijski, tada se povećava stupanj kompre-
sije (compression ratio), a kada su spojeni paralelno
centrifugal-force-type mist extractor
povećava se kapacitet. U naftnoj industriji imaju širo-
ku primjenu za sabiranje plina (gas gathering).
centrifugal-force-type mist extractor – centrifugalni
uređaj za hvatanje raspršene nafte, v. centrifugal-type
mist extractor.
centrifugal method of capillary-pressure measu-
rement – centrifugalna metoda mjerenja kapilarnog
tlaka, v. capillary-pressure measurement by centrifugal
method.
centrifugal pump – centrifugalna pumpa. U tehno-
logiji proizvodnje nafte – pumpa koja se sastoji od
radnog kola s lopaticama (rotora) smještenog u kući-
štu i pogonjena (najčešće) izmjeničnim indukcijskim
elektromotorima. Fluid ulazi u kućište s jedne ili s
obiju strana i tlači se (ubrzava) rotorom koji se vrti
velikom brzinom i kinetička energija fluida se pretva-
ra u energiju tlaka. Centrifugalne pumpe se najviše
primjenjuju zbog pouzdanog rada, malih zahtjeva
za održavanje i prikladnosti za automatsku kontrolu.
Pumpaju fluid kao jednoličnu kontinuiranu izlaznu
struju i rade fleksibilno u širokom rasponu tlakova
(od nekoliko bar do 210 bar ili 3.000 psi) i protoka (od
nekoliko litara u sekundi do 16.000 m3/d ili 100.000
bbl/d). U procesu bušenja se primjenjuju na bušaćim
postrojenjima za miješanje isplake i pumpanje ispla-
ke u bazene.
centrifugal test – ispitivanje centrifugiranjem Odre-
đivanje sadržaja taloga i vode (basic sediment and
water content) u sirovoj nafti centrifugom (centrifu-
giranjem).
centrifugal-type mist extractor – centrifugalni uređaj
za hvatanje raspršene nafte. Uređaj u naftno-plinskim
separatorima za separaciju i uklanjanje raspršenih
kapljica (magle) tekuće faze iz struje plina na princi-
pu djelovanja centrifugalne sile. Kada se struja plina
s raspršenom tekućom fazom vrtložno (kružno) giba
u separatoru dovoljno velikom brzinom, centrifugal-
na sila izbacuje kapljice tekućine prema stijenci se-
paratora. Izbačene kapljice koalesciraju u veće i gra-
vitacijski padaju u sekciju separatora za tekuću fazu.
Sinonim: centrifugal-force-type mist extractor.
centrifuge-derived capillary pressure – kapilarni tlak
izmjeren centrifugalnom metodom, v. capillary-pre-
ssure measurement by centrifugal method.
centrifuge measurement of capillary pressure – mje-
renje kapilarnog tlaka centrifugalnom metodom, v. ca-
pillary-pressure measurement by centrifugal method.
centrifuge method of capillary-pressure measure-
ment – centrifugalna metoda mjerenja kapilarnog
tlaka, metoda mjerenja kapilarnog tlaka centrifugira-
njem, v. capillary-pressure measurement by centrifugal
method.
centrifuge method of wettability determination –
centrifugalna metoda određivanja močivosti, metoda
određivanja močivosti centrifugiranjem, v. Bureau of
Mines method of wettability determination.
centroclinal – centroklinalni. Termin koji označava slo-
jeve i strukture s nagibom u smjeru zajedničkog sre-
dišta; v. periclinal, quaquaversal.
centroclinal fold – centroklinalna bora, centroklinala, v.
centrocline.
centrocline – centroklinala, centroklinalna bora. Izome-
trički bazen (zavala), karakterističan za kratonska po-
dručja, u kojem slojevi imaju nagib (padaju) u smjeru
niže središnje točke. Sinonim: centroclinal fold.
147 chain tongs
centrum – hipocentar (fokus, žarište) potresa, v. focus.
cephalopod mollusks – cefalopodi, glavonošci, v. cep-
halopods.
cephalopods (Cephalopoda) – cefalopodi, glavonošci.
Razred marinskih moluska (mekušaca, marine mo-
llusks). Karakterizirani su jasno izraženom glavom s
usnim otvorom (mouth) okruženim dijelom stopala
(noge) koje je modificirano u izrasline nalik režnjevi-
ma (lobelike processes) s tentakulama (tentacles) ili u
izrasline nalik krakovima (armlike processes) s kukica-
ma (hooklets) ili sisaljkama (prianjaljkama, suckers) ili
s jednima i drugima. Vanjska ljuštura (external shell),
ako postoji (kao u nautiloida), jednodijelna je (unival-
ve shell) i ima oblik ravne, savijene ili zavojite konusne
cijevi koja je na jednom kraju otvorena i podijeljena
pregradama na komore (chambers) kroz koje prolazi
sifon (siphuncle). Suvremeni cefalopodi (hobotnice,
lignje, sipe) i njihovi fosilni preci (na primjer belemni-
ti) imaju unutarnju ljušturu (internal shell). Izumrli ce-
falopodi, nautiloidi i amoniti, su dragocjeni provodni
fosili (guide fossils). Uključuju nautiloide (nautiloids)
i amonite (ammonoids) koji su bili važni organizmi
tijekom mezozoika. Stratigrafska rasprostranjenost:
kambrij-danas. Sinonim: cephalopod mollusks.
ceramic bean – keramička sapnica. Keramički uložak
specificirane veličine koji se rabi u prigušnom ventilu
(choke valve) za regulaciju protoka iz bušotine.
ceratites (Ceratitida) – ceratiti. Red amonita (ammo-
noids). Karakterizirani su ili kućicom (shell) koja ima
lobne linije (suture, sutures) sa zupčastim režnjevima
(lobovima, serrate lobes) ili, u nekih skupina, ukraše-
nom kućicom (ornamented shell). Stratigrafska ra-
sprostranjenost: perm-trijas.
ceratopsians (Ceratopsia) – ceratopsi, rogati dinosauri.
Podred izumrlih reptila ornitishija (pticolikih dinosa-
ura, ornithischians). Stratigrafska rasprostranjenost:
gornja kreda. Sinonim: horned dinosaurs.
ceresin – cerezin. Rafinirani (pročišćeni) ozokerit.
ceresin wax – kruti parafin, v. paraffin wax, 1.
cesium magnetometer – cezijski magnetometar, ma-
gnetometar s optičkim pumpanjem para cezija, v. opti-
cally pumped magnetometer.
cesium-vapor magnetometer – cezijski magnetome-
tar, magnetometar s optičkim pumpanjem para cezija,
v. optically pumped magnetometer.
cessation of production – prestanak (prekid) proizvod-
nje. Privremena ili konačna obustava proizvodnje
nafte ili plina iz bušotine. Uzroci prestanka proizvod-
nje mogu biti remontne operacije, mehanički kvarovi
i lomovi, nalozi državnih organa ili iscrpljenost leži-
šta. Nakon konačne obustave proizvodnje, bušotina
se napušta (likvidira) i završava obična koncesija.
chaetetids (Chaetetidae) – hetetidi. Porodica izumrlih
tabulatnih koralja (tabulate corals) prema suvreme-
noj klasifikaciji, dok su ranije bili različito klasificira-
ni – kao hidrozoi (obrubnjaci, hydrozoans), antozoi
(koralji, anthozoans), briozoi (mahovnjaci, bryozo-
ans) i spužve (sponges). Karakterizirani su masivnim
skeletom koralja (massive coralla) koji se sastoji od
vrlo tankih koralita bez septi (aseptate corallites) s ne-
perforiranim stijenkama i punim tabulama (tabulae).
Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-perm.
chain block – koloturnik, v. block and tackle.
chain silicate – lančasti silikat, v. inosilicate.
chain tongs – lančana kliješta za cijevi. Kliješta za cijevi
chain wrench
koja se sastoje od oslobodivog lanca i ručice i služe
za obuhvat i zakretanje cijevi ili fitinga koji su preve-
liki da bi se s njima moglo rukovati kliještima za cijevi
(pipe wrench). Sinonimi: bull tongs, chain wrench.
chain wrench – lančana kliješta za cijevi, v. chain tongs.
chalcedony – kalcedon. (1) Kriptokristalni varijetet
kvarca. Obično je mikrovlaknast, može biti providan
ili poluproziran, ima gotovo voštani sjaj, jedoličnu
obojenost i bijele je, blijedoplave, sive, smeđe ili crne
boje. Gustoća i indeksi refrakcije (loma) kalcedona su
niži od običnog kvarca. Kalcedon ulazi u sastav mno-
gih čertova i često se sreće kao vodeni sediment koji
ispunjava ili oblaže šupljine u stijeni. Sinonimi: calce-
dony, chalcedonite. (2) Opći naziv za kristalinični sili-
cij-dioksid (crystalline silica) koji formira konkrecijske
mase s radijalno-vlaknastom i koncentričnom struk-
turom (građom) i koji je, za razliku od pravog kvarca,
optički negativan.
Chalk – gornja kreda. Stratigrafski termin kojim se u sje-
verozapadnoj Europi označava gornja kreda (Upper
Cretaceous). U Velikoj Britaniji se dijeli na donji dio
(senoman – Lower Chalk), srednji dio (turon – Midd-
le Chalk) i gornji dio gornje krede (senon – Upper
Chalk).
chalk – (1) kreda. (a) Stijena, vrlo porozan, mekan (stu-
panj tvrdoće 3 po Mohsovoj skali), drobljiv, zemljast
čisti vapnenac (limestone) fine teksture. Obično je
bijele do svijetlosive ili tamnožute boje. Kreda je
marinskog podrijetla (postanka) i gotovo se u cijelo-
sti (90 do 99%) sastoji od kalcita. Nastaje uglavnom
akumulacijom u plitkovodnim okolnostima vapne-
nastih ljuštura drevnih mikroskopskih jednostanič-
nih morskih beskralješnjaka (najviše foraminifera)
i smrvljenih ostataka vapnenačkih algi (na primjer,
kokolita i rabdolita) koji su uklopljeni u matriks od
finozrnastog kristaliničnog kalcita bez strukture. Kre-
da je porozna, dosta drobljiva i slabo cementirana
(vezana) stijena. Može sadržavati ostatke pridnenih
organizama (na primjer, amonita, ehinoderma i pe-
lecipoda), ali neki varijeteti krede mogu biti gotovo
bez organskih ostataka. Kreda je gotovo neizmi-
jenjeni sediment iako se katkada u njoj mogu naći
konkrecije (nodule) čerta i pirita. Najšire rasprostra-
njene i najbolje izučene su krede kredne starosti, na
primjer, debele naslage krede izložene na liticama
(klifovima) obiju obala kanala La Manche. Sinonim:
creta. (b) Bijeli, čisti ili gotovo čisti prirodni kalcij-kar-
bonat koji se drobi (lomi) u mrvice ili prah. (2) kreda-
sta stijena, v. chalk rock.
chalk rock – kredasta stijena. Mekana stijena mliječ-
nobijele boje koja nalikuje na bijelu kredu, na pri-
mjer talk (milovka, talc), vapnenački tuf (calcareous
tufa), dijatomejski šejl (diatomaceous shale), vulkan-
ski tuf (volcanic tuff) ili sloj bijelog vapnenca (white
limestone).
chalky – (1) kredni. Termin koji označava: (a) tlo ili stije-
nu koji se sastoje od krede, koji su bogati kredom ili
su karakterizirani kredom; (b) tip poroznosti stijena
s finom strukturom, kao što su kreda (chalk) i lapor
(marl). Sinonim: cretaceous. (2) kredast. Termin za
označavanje vapnenaca (vapnenjaka, limestone) s
oblikom krede.
chalky chert – kredasti čert (rožnac, rožnjak). Čert,
obično mutan (zagasit) ili zemljast, mekan do tvrd,
katkada finoporozan i vrlo homogenog sastava s ne-
148 channel
ravnom ili grubom površinom loma. Nalikuje na kre-
du i uobičajen je u netopljivim ostacima. Sinonimi:
cotton chert, dead chert.
chalky marl – kredasti lapor. Sivkasta laporovita stijena
(marly rock) koja je bogata kredom i sadrži do 30%
glinovitog materijala, osobito Chalk Marl – stratigraf-
ski horizont blizu osnovice krede (Chalk) u Engleskoj.
chalky rock – kredna stijena. Sloj tvrde, nodularne (čvo-
raste) krede (kredne stijene) koja mjestimično sadrži
zelene vapnenačke ili fosfatne konkrecije (nodule).
Zaliježe u osnovici ili blizu osnovice gornje krede
(Upper Chalk) u Engleskoj.
chamber gas lift – komorni plinski lift (gaslift). Tip pe-
riodičkog plinskog lifta (intermittent gas lift) u ko-
jem se za akumulaciju slojnih fluida između ciklusa
rabi ili prstenasti prostor između kolona uzlaznih i
zaštitnih cijevi (tubing-casing annulus) ili cilindar na
kraju kolone uzlaznih cijevi (tubing). Komorni lift se
primjenjuje u bušotinama s niskim tlakom na dnu i
visokim indeksom produktivnosti kako bi se održao
najniži dinamički tlak na dnu za plinski lift. Sinonim:
chamber lift; v. closed gas lift, open gas lift, semiclosed
gas lift.
chamber lift – komorni plinski lift (gaslift), v. chamber
gas lift.
Champlainian – šemplejn, champlain. (1) Stratigrafska
serija srednjeg ordovicija (Middle Ordovician) po pro-
vincijskoj skali u Sjevernoj Americi – iznad kanadija
(Canadian), a ispod sinsinata (Cincinnatian). (2) Za-
starjeli sinonim termina ordovicij (v. Ordovician).
channel – (1) kanal. Relativno uski morski prostor, ali
širi i dublji od tjesnaca (moreuza), koji se nalazi iz-
među dvaju susjednih dijelova kopna i povezuje
(spaja) dva veća vodena bazena (obično mora). Pri-
mjer je kanal La Manche ili Engleski kanal (English
Channel) između Francuske i Engleske. (2) plovni ka-
nal. Dublji dio bazena s pokretnom vodom (zaljeva,
estuarija, tjesnaca) kroz koji teče glavna struja ili u
kojem se nalazi najbolji prolaz brodova kroz bazen
(koji je inače preplitak za plovidbu). Plovni kanali se
često produbljuju jaružanjem njihova dna. Termin
također označava plovni put između otoka. (3) ka-
nal u cementu (cementnom kamenu). U tehnologiji
bušenja – prolazi ili šupljine u cementnom kamenu
iza kolone zaštitnih cijevi (između zaštitne kolone i
formacije) u bušotini koji nastaju zbog nekvalitetne
cementacije. (4) kanal za prijenos podataka. U geofi-
zici – sustav uzajamno povezanih uređaja kroz koji
se prenose podaci od izvora do zapisnog uređaja,
na primjer, geofon, kabel, pojačalo, zapisni (registra-
cijski) uređaj. (5) brazda. Kod sedimentnih struktura
– (a) Linearni trag struje veći od žlijeba (groove) koji
se formira na površini sedimenta (sedimentne stije-
ne) paralelno sa smjerom struje. Često je sačuvan u
obliku tzv. traga kanala (trag urezan obično u šejlu i
ispunjen pijeskom – channel cast, channel fill, gouge
channel); (b) Erozijska brazda koja može biti mean-
drirajuća i granajuća i dio je općeg sustava transpor-
tiranja ili prenošenja materijala. (6) riječno korito.
Korito u kojem može teći ili teče površinski vodotok;
prirodna depresija ili udubljenje znatnog protezanja
koji periodički ili kontinuirano sadrže tekući vodotok
ili formiraju spoj dvaju vodenih bazena. (7) talveg.
Središnji i najdublji dio riječnog korita u kojem je
glavna struja (vodena masa) i koji je više ili manje is-
channel bar
punjen vodom. (8) pokopano riječno korito. Pokopa-
no ili napušteno riječno korito građeno od riječnih
sedimenata – šljunka i pijeska. (9) umjetni vodeni put.
Otvoreni vodovod, irigacijski jarak (kanal) ili kanal za
ispuštanje poplavne vode. (10) kanal u potoku lave.
Uski i zavojiti kanal strujanja (dubine nekoliko meta-
ra) koji se formira u potocima lave.
channel bar – kanalni prud (sprud). Izduljeni pješčani i
šljunčani sediment u riječnom koritu.
channel erosion – kanalna erozija. Erozija pri kojoj se
materijal iznosi vodom koja teče dobro izraženim to-
kom, erozija uzrokovana kanalnim (koncentriranim)
tečenjem površinske vode (tečenjem u dugim uskim
koritastim depresijama); v. gully erosion, rill erosion,
sheet erosion.
channel fill – (1) sedimenti riječnog korita. Aluvijalni
sedimenti u koritu rijeke, osobito sedimenti u napu-
štenim riječnim koritima ili na mjestima gdje je tran-
sportirajuća sposobnost (kapacitet) rijeke nedostat-
na za odnošenje svog materijala koji je u nju dospio.
Sinonim: channel filling. (2) trag kanala, v. channel, 5.
channel filling – sedimenti riječnog korita, channel fill, 1.
channeling – kanalno strujanje. U procesima zavodnja-
vanja naftnih ležišta (waterflood) i povećanja iscrpka
nafte (enhanced oil recovery) – pojava strujanja isti-
skivajućeg fluida (na primjer, vode, otapala) u obliku
prstiju kroz visokopropusne proslojke ili pukotine u
naftnom ležištu i, kao posljedice toga, mimoilaženja
(zaobilaženja) nafte u zonama niže permeabilnosti.
Postoji i u procesu primarne proizvodnje (u ležištima
s vodotlačnim režimom). Uzrok kanalnog strujanja je
makroskopska heterogenost porozne sredine ležišta
(velike varijacije permeabilnosti) i postojanje puko-
tina. Posljedice su formiranje tzv. vodenih konusa i
mimoilaženje nafte (u manje propusnim zonama le-
žišta); v. water coning, bypassing.
channel pore – kanalna pora. Izduljena pora u stijeni
bez obzira na njenu teksturu ili sklop (građu).
channel porosity – kanalna poroznost. Sustav izdulje-
nih pora koji se razvio neovisno o elementima tek-
sture i sklopa (građe) stijena.
channel sand – kanalni pijesak; kanalni pješčenjak. Pi-
jesak ili pješčenjak istaložen u koritu rijeke koja se
usjekla u ispod zaliježuće stijene. Takvi pijesci i pje-
ščenjaci mogu sadržavati zlato ili druge cijenjene mi-
nerale ako se nalaze na površini, a naftu ili plin ako su
pokopani; v. shoestring sand.
channel wave – kanalizirani val. Tip usmjerenog vala (v.
guided wave) koji se širi (rasprostire) u sloju s malom
brzinom širenja valova (low-velocity layer) unutar Ze-
mlje ili u oceanu ili u atmosferi; v. Stoneley wave.
character – značajka. U geofizici – osobitost seizmič-
kog događaja ili valne forme koja ih čini različitim od
drugih. Obično je to frekvencija ili fazni efekt i često
nije precizno definirana pa, prema tome, zavisi od
subjektivne prosudbe.
characteristic fossil – karakteristični (dijagnostički) fo-
sil. Fosilna vrsta ili rod koji su karakteristični za stra-
tigrafsku jedinicu (formaciju, zonu, seriju itd.) ili vre-
mensku jedinicu. Vezani su samo za danu jedinicu ili
su osobito obilno u njoj zastupljeni. Sinonim nepra-
vilne uporabe je index fossil (provodni fosil). Sinonim:
diagnostic fossil.
characterization factor (CF) – karakterizacijski (Watso-
nov, Watsonov karakterizacijski, UOP karakterizacijski)
149 check valve
faktor. Broj koji izražava promjene relativnih gustoća
i temperatura vrelišta s promjenom kemijske prirode
nafte i naftnih produkata od parafinske do aromat-
ske. Jednak je kvocijentu trećeg korijena srednjeg
molarnog vrelišta (u stupnjevima Kelvina ili Ranki-
nea) i relativne gustoće pri standardnoj temperaturi
i varira od 12,5 za parafinsku naftu do 10,0 za aro-
matsku naftu. Sinonimi: UOP characterization factor,
Watson characterization factor, Watson factor.
characterizing accessory mineral – karakteristični mi-
neral, v. varietal mineral.
charge – (1) opterećenje riječnog korita sedimentima.
Količina sedimenata koja se donosi u riječno korito
izražena kao omjer volumena sedimenata koji pro-
đu kroz dani presjek ili dio presjeka riječnog kanala
u jedinici vremena i veličine presjeka kanala u je-
dinici vremena. (2) eksplozivni naboj. U seizmičkim
istraživanjima (radovima) – kombinacija eksploziva
koja se rabi za stvaranje seizmičke energije. Naboji
su specificirani količinom i vrstom upotrijebljenih
eksploziva.
chart – karta. (1) Karta namijenjena za posebne svrhe,
osobito karta za navigaciju (plovidbu), na primjer, hi-
drografska karta (hydrographic chart), batimetrijska
karta (bathymetric chart). (2) Bazična karta koja sadr-
ži i neke druge informacije, a ne samo geografske.
(3) sinoptička (meteorološka) karta, v. weather map.
(4) Zastarjeli sinonim termina map (v.).
chart datum – nula dubine. Standardna površina vode,
obično niska voda (najniži vodostaj, low water), od
koje se mjere dubine eholotom ili visine plime. U
slučaju plime rabi se termin tidal datum (nula dubine
plime).
chase gas – potisni (potiskivajući) plin, v. driving gas.
chase water – potisna (potiskivajuća) voda, v. drive wa-
ter.
chasm – bezdan, ponor. U geologiji – (a) Duboka prova-
lija (prolom), pukotina ili šupljina na površini Zemlje,
na primjer, zijevajuća (zjapeća) pukotina, uska klisu-
ra ili kanjon sa strmim padinama ili strmi neprohod-
ni planinski prolaz. Sinonim: abyss. (b) Duboka niša
ispod dna spilje. Sinonim: abyss.
Chattian, Chattian stage – hat, chatt. Stratigrafski kat
najgornjeg dijela oligocena (uppermost Oligocene)
u Europi – iznad rupela (Rupelian), a ispod akvitana
(Aquitanian) miocena. Obuhvaća vremenski raspon
od prije 33 do 25 milijuna godina. Neki autori sma-
traju hat facijesom donjeg diela akvitana. Sinonim:
Casselian.
checkboarding of wells – šahovski (cikcak) raspored
(mreža) bušotina, v. staggered well pattern.
checking well – opažačka (opservacijska) bušotina, v.
observation well.
check valve – protupovratni (nepovratni) ventil. Tip ven-
tila koji dopušta slobodno strujanje fluida samo u
jednom smjeru. Obično se otvara djelovanjem tlaka
fluida na oprugu iza zapornika, a posebnim ugrađe-
nim mehanizmom automatski sprječava strujanje
u drugom smjeru. U sustavu cjevovoda, u kojem se
glavnim cjevovodom transportiraju fluidi iz različitih
izvora, protupovratni ventili se rabi za sprječavanje
miješanja odvojenih protoka. U uređajima plinskog
lifta (gaslift) ti ventili ponajprije služe za sprječavanje
povratnog strujanja fluida iz kolone uzlaznih cijevi
(tubing) u prstenasti prostor bušotine između uzla-
cheilostomes (Cheilostomata)
znih i zaštitnih cijevi (casing) ili u obratnom smjeru
kada fluid uzlazno struji u prstenastom prostoru
(kada se ne bi upotrebljavali, mogli bi se pojaviti
ozbiljni problemi erozije i ubrzane korozije glavnog
ventila plinskog lifta). Sinonimi: nonreturn valve, one-
way valve, stop and check valve, stop-check valve,
swing check, swing valve.
cheilostomes (Cheilostomata) – heilostomi. Red bri-
ozoa (mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su
postojanjem pomičnog operkula (poklopca, mova-
ble operculum) koji zatvara otvor zoecija (orifice of
zooecia).
chelicerate arthropods – helicerati, kliještari, v. cheli-
cerates.
chelicerates (Chelicerata) – helicerati, kliještari. Potko-
ljeno artropoda (člankonožaca, arthropods) – pred-
stavnici kopnenih artropoda (arahnida ili paučnjaka,
arachnids) ili vodenih artropoda (merostoma, mero-
stomes). Karakterizirani su uglavnom postojanjem
parova usnih privjesaka (preoral appendages). Stra-
tigrafska rasprostranjenost: kambrij-danas. Sinonim:
chelicerate arthropods.
chemical analysis of crude oil – grupna analiza sirove
nafte. Analiza kojom se dobiva sastav sirove nafte u
postotnom sadržaju parafina, naftena i aromata za
raspon temeperatura. Analize tog tipa daju predodž-
bu o korisnosti rafinerijskih produkata, ali se prema
njihovim rezultatima ne može predvidjeti količina
različitih produkata.
chemical compaction – kemijska kompakcija (zbijanje).
U geologiji – smanjenje volumena sedimenata (sedi-
mentnih stijena) zbog tlačnog otapanja zrna na kon-
taktima između zrna. Anhidrit i gips su najosjetljiviji,
kvarc je srednje osjetljiv, a cirkon, rutil i pirit su naj-
manje osjetljivi na djelovanje kemijske kompakcije.
chemical consolidation – kemijska konsolidacija pije-
ska. Metoda sprječavanja prodora pijeska iz forma-
ciju u bušotinu injektiranjem smola radi vezivanja
nekonsolidiranog pijeska u bušotini.
chemical dehydration – kemijska dehidracija. Proces u
kojem se primjenjuje površinski aktivna tvar (agens)
za stvaranje nestabilne emulzije u separatoru radi
odvajanja nafte i vode.
chemical enchanced oil recovery – povećanje iscrpka
nafte kemijskim metodama, v. chemical flood.
chemical EOR (enhanced oil recovery) – povećanje is-
crpka nafte kemijskim metodama, v. chemical flood.
chemical erosion – kemijska erozija, v. corrosion.
chemical exfoliation – kemijska eksfolijacija (razlista-
vanje, listanje). Tip eksfolijacije stijena (v. exfoliation)
koja je uvjetovana povećanjem volumena izazvanim
promjenama srednjeg kemijskog sastava stijene.
chemical feeder pump – napojna pumpa za kemikali-
je. Pumpa malog kapaciteta koja se rabi na naftnim
poljima za ubrizgavanje kemikalija u priključne naf-
tovode bušotina za razbijanje emulzija vode i nafte.
Može se postaviti na ušću bušotina i pogoniti giba-
njem pumpnog uređaja (njihalice) bušotine.
chemical flood (flooding) – kemijsko zavodnjavanje,
istiskivanje nafte otopinama kemikalija. Proces po-
većanja iscrpka nafte (EOR-proces, enhanced oil re-
covery process) injektiranjem specijalnih kemijskih
otopina u ležište (vode s dodatkom određenih ke-
mikalija – površinski aktivnih tvari, polimera, alkalija)
koje imaju ekstremno nisku međufaznu napetost s
150 chemical remanent magnetization (CRM)
istiskivanom slojnom naftom kako bi se postiglo ve-
liko smanjenje zasićenja ležišta rezidualnom naftom.
Mehanizmi djelovanja otopina kemikalija su: (a) po-
većanje viskoznosti nafte, na primjer, kod polimer-
nog zavodnjavanja (v. polymer flood); (b) smanjenje
relativne permeabilnosti za vodu (kod zavodnjava-
nja umreženim polimerima), i (c) povećanje relativ-
ne permeabilnosti za naftu i smanjenje međufazne
napetosti između vodene i naftne faze u ležištu, na
primjer, kod micelarnog zavodnjavanja (v. micellar-
polymer flood) i alkalnog zavodnjavanja (v. alkaline
flood). Opća tehnologija kemijskog zavodnjavanja
uključuje obično prethodno ispiranje naftnog ležišta
vodom niskog saliniteta (water preflush), injektiranje
otopine kemikalije, puferne otopine za regulaciju
pokretljivosti (po slobodnom izboru, mobility buffer)
i, na kraju procesa, vodu za protiskivanje (driving wa-
ter) koja istiskuje mobiliziranu naftu i otopinu kemi-
kalije iz ležišta. Kemijsko zavodnjavanje je jedna od
triju glavnih kategorija procesa povećanja iscrpka
nafte (uz termičke i plinske miscibilne EOR-metode).
chemical fossil – kemijski fosil. (1) Kemijski trag orga-
nizma koji je većinom razoren djelovanjem dijage-
netskih procesa. (2) Spoj u sirovoj nafti ili sedimen-
tima koji dokazuje biološko podrijetlo tog spoja.
Primjer su normalni alkani (normal alkanes) iz biljnih
voskova.
chemical injection pump – pumpa za injektiranje
(ubrizgavanje) kemikalija. Visokotlačna pumpa ma-
log kapaciteta za injektiranje kemikalija u proizvod-
ne bušotine i cjevovode za razbijanje emulzija nafte
i vode.
chemical limestone – kemogeni vapnenac (vapnenjak).
Vapnenac koji je nastao neposrednom kemijskom
precipitacijom (istaloživanjem) ili kao rezultat ce-
mentacije (konsolidacije) vapnenog mulja (calcare-
ous ooze).
chemical magnetization – kemijska (kristalizacijska)
remanentna magnetizacija, v. chemical remanent ma-
gnetization.
chemical methods of saturation determination –
kemijske metode određivanja zasićenja, v. saturation
measurement by chemical methods.
chemical oxygen demand (COD) – kemijska potrošnja
kisika. Količina kisika koja je potrebna za oksidaciju
organske tvari u uzorku vode ili u danoj vodenoj
masi. Sinonim: oxygen demand; v. biochemical oxy-
gen demand.
chemical perforating – kemijsko perforiranje. Metoda
perforiranja (propucavanja) kolone zaštitnih cijevi
(zaštitne kolone) pri završnom proizvodnom opre-
manju bušotine djelovanjem kemijskog goriva (slič-
no djelovanju eksploziva kod mlaznog perforiranja);
v. perforating.
chemical remanence – kemijska (kristalizacijska) rema-
nentna magnetizacija, v. chemical remanent magne-
tization.
chemical remanent magnetism (CRM) – kemijski re-
manentni (zaostali) magnetizam, v. chemical rema-
nent magnetization.
chemical remanent magnetization (CRM) – kemijska
(kristalizacijska) remanentna (zaostala) magnetizacija.
Stabilna remanentna magnetizacija (stable remanent
magnetization) koja je uzrokovana sporim rastom
magnetski uređenih mineralnih zrna (magnetically
chemical residue
ordered mineral grains) u prisutnosti magnetskog po-
lja, na primjer tijekom procesa kao što su oksidacija,
redukcija i otapanje. Remanentna magnetizacija ste-
čena u kemijskoj pretvorbi ili kristalizaciji magnetske
tvari u magnetskom polju pri temperaturi nižoj od
točke Curie (temperatura pri kojoj materijal gubi
sposobnost očuvanja magnetskih svojstava, Curie
point). Sinonimi: chemical magnetization, chemical
remanence, crystallization magnetization, crystalliza-
tion remanent magnetization.
chemical residue – kemijski ostatak. U geologiji – osta-
tak (kora trošenja) koji je nastao kemijskim troše-
njem (raspadanjem, chemical weathering) na mjestu
postanka (in situ), na primjer sediment pijeska koji
se formirao uklanjanjem nitrata iz sloja čilske salitre
otapanjem.
chemical retarder – kemijski usporivač reakcije kiseline.
U tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv kise-
lini (na primjer, mravlja kiselina) koji se dodaje kako
bi se smanjila brzina reakcije kiseline s formacijom i
time postiglo njeno dublje prodiranje u formaciju; v.
acid additives.
chemical rock – kemogena (kemijska) stijena. (1) Se-
dimentna stijena (sedimentary rock) koja se sastoji
(građena je) ponajprije od anorganskog ili organ-
skog materijala neposredno nastalog precipitacijom
(istaloživanjem) iz otopine ili koloidne suspenzije (na
primjer, evaporacijom) ili taloženjem netopljivih pre-
cipitata (na primjer, miješanjem otopina dvije toplji-
ve soli). U kemogene stijene spadaju gips (gypsum),
kamena sol (halit, rock salt, halite), čert (rožnac, chert)
i vapnenački tuf (tufa) te veliki dio vapnenaca (lime-
stone). (2) Sedimentna stijena koja sadrži manje od
50% detritičnog materijala; v. detrital rock.
chemical slug – obrok injektiranja otopine kemikalija.
Specificirani (programirani, dimenzionirani) volu-
men injektiranja otopina kemikalija, na primjer, al-
kalija (kaustika, caustic slug), polimera (polymer slug),
površinski aktivnih tvari (surfactant slug) i njihovih
kombinacija, u procesima povećanja iscrpka nafte
kemijskim metodama (kemijskim EOR-procesima).
Istiskivanje nafte se vrši injektiranjem obroka ke-
mikalija umjesto kontinuiranog injektiranja zbog
velikih troškova kemikalija. Obrok injektiranja se
izražava kao dio ili postotak pornog volumena (PV)
ležišta ili pornog volumena ležišta zasićenog ugljiko-
vodicima (HCPV).
chemical treatment of salt water – kemijska obrada
slane vode. Obrada proizvedene slane vode kemikali-
jama kako bi se dobila voda za zavodnjavanje ležišta
ili za odlaganje u podzemne slojeve takve kvalitete
koja neće uzrokovati obaranje (precipitaciju) neto-
pljivih spojeva u distribucijskom vodenom sustavu
ili sloju na injekcijskim bušotinama ili bušotinama
za odlaganje otpadne vode. Za obradu se rabi klor
(agens koji potpomaže oksidaciju željeza i flokulaci-
ju njegovih spojeva i kontrolira rast bakterija i algi) i
razni koagulanti – vapno, željezo, alaun, kalcinirana
soda i natrij-aluminat (za ubrzavanje taloženja sus-
pendiranih čvrstih čestica i stvaranja flokula).
chemical unconformity – kemijski nesklad. U geolo-
giji – nesklad (unconformity) ili stratigrafska granica
(stratigraphic boundary) koji su određeni kemijskom
analizom, na primjer, kao u slučaju formacije vapnen-
ca čiji bazalni dio ima veću koncentraciju (sadržaj)
151 chert-arenite
primjesa (silicij-dioksida, magnezija, sumpora) zbog
postojanja finoklastičnog i organskog materijala.
chemical water – hidratna voda, v. water of hydration.
chemical weathering – kemijsko trošenje (raspadanje).
U geologiji – trošenje (raspadanje) stijena uzroko-
vano kemijskim djelovanjem obično uz postojanje
vode, proces u kojem se djelovanjem kemijskih
reakcija (hidroliza, hidratacija, oksidacija, izmjena
iona, otapanje i dr.) minerali i stijene transformiraju
u nove kemijske spojeve koji ostaju stabilni (ne mi-
jenjaju se) tijekom neodređeno dugog vremena pri
uvjetima koji vladaju na površini Zemlje ili blizu nje.
Kemijsko trošenje se općenito odvija zajedno s me-
haničkim trošenjem (osim u područjima s hladnom
ili vrlo suhom klimom) budući da mehaničko troše-
nje osigurava veliku specifičnu površinu stijena za
kemijsko djelovanje. Brzina kemijskog trošenja ovisi
o temperaturi, specifičnoj površini stijena i količini
raspoložive vode. Primjeri kemijskog trošenja ili ras-
padanja stijena su alteracija ortoklasa u kaolinit ili
otapanje karbonata kalcija u vapnencu karbonskom
(ugljičnom) kiselinom oborinskih voda (otapanjem
oborinskim vodama koje sadrže otopljeni ugljik-di-
oksid). Sinonimi: decay, decomposition; v. mechanical
weathering.
chemofacies – kemofacijes, kemijski facijes. Svi kemijski
elementi koji su se nakupili, precipitirali (istaložili) ili
adsorbirali iz vodene sredine (okoliša) ili su se kemij-
skim reakcijama vezali s muljevima na dnu. Termin
je primjenljiv samo pri razmatranju kemijskih razlika
između facijesnih skupina sedimenata (skupine sedi-
menata različitih okoliša sedimentacije – na primjer
pri diferencijaciji marinskih i slatkovodnih sedime-
nata).
chemogenic – kemogen. Termin za označavanje mine-
rala ili stijena koji su se formirali neposrednim talože-
njem iz otopina bez djelovanja bioloških procesa, na
primjer, travertin (travertine), za razliku od klastičnih,
bioklastičnih (organogeno-klastičnih) ili organoge-
nih vapnenaca.
chert – čert, rožnac, rožnjak, sileksit. Tvrda, ekstremno
kompaktna (gusta), bez sjaja ili polustaklasta, mikro-
kristalna ili kriptokristalna sedimentna stijena koja
se dominantno sastoji od kristala kvarca (uglavnom
od vlaknastog kalcedona), promjera manjeg od 30
mikrometara i može sadržavati amorfni silicij-diok-
sid (opal). Katkada sadrži primjese kalcita, željeznog
oksida i ostatke kremenih i drugih organizama. Čert
je karakteriziran iverastim ili školjkastim (konkoidal-
nim) lomom i bijele je boje te različitih nijansi sive,
zelene, plave, ružičaste, crvene, žute, smeđe ili crne
boje. Sreće se uglavnom u obliku konkrecija ili nodu-
la (chert nodules) u vapnencima i dolomitima i rjeđe
u obliku slojevitih (uslojenih) tvorevina razvijenih na
širokim područjima (bedded chert). Čert podrijetlom
može biti anorganski ili organski precipitat (talog) ili
produkt supstitucije. Termin flint (flint) općenito je
sinonim za čert, iako se obično primjenjuje za tamni
varijetet čerta. Sinonimi: hornstone, silexite, white
chert.
chert-arenite – čert-arenit. (1) Kvarcarenit (v. quartza-
renite) koji sadrži više od 25% čerta. (2) Litarenit (v.
litharenite) u kojem je čert glavni fragment (kom-
ponenta) stijene. Može biti sortiran i zaobljen, imati
zrna bilo koje veličine i bilo koji sadržaj gline.
chertification
chertification – čertifikacija, okremenjivanje. Proces
obogaćivanja vapnenaca finozrnastim kvarcom ili
kalcedonom.
cherty – čertni, kremenast. Koji sadrži čert (rožnac), na
primjer, čertni vapnenac (cherty limestone) ili čertni
željezni karbonat (cherty iron carbonate) koji se sa-
stoji od siderita proslojenog čertom.
Chester – čester, chester. Stratigrafska serija najgornjeg
dijela misisipija (uppermost Mississippian) u Sjever-
noj Americi – iznad merameka (Meramecian), a ispod
morova (Morrowan) pensilvanija (Pennsylvanian).
chevron cross-bedding – kosa slojevitost tipa «riblja
kost». Tip kose slojevitosti koja pada u različitim ili su-
protnim smjerovima u naizmjeničnim slojevima, što
stvara sliku riblje kosti ili cik-cak ornamenta. Sinoni-
mi: herringbone cross-bedding, zigzag cross-bedding.
chevron fold – streličasta bora. Bora loma (kink fold)
čija su krila jednake duljine; v. zigzag fold.
Chideruan – tatar, v. Tartarian.
Chile saltpeter – čileanska (čilska) salitra. Prirodni nitrat
natrija, natrijska salitra (v. soda niter) koja se nalazi u
kaličeu (caliche) u sjevernom Čileu. Sinonim: Chile
niter.
Chile niter – čileanska (čilska) salitra, v. Chile saltpeter.
chip clearance – izloženost rezne površine rezača, v. cu-
tter exposure.
chitinozoans (Chitinozoa) – hitinozoi. Skupina izu-
mrlih mikrofosila, pseudohitinski marinski fosilni
mikroorganizmi nejasne sistematske pripadnosti,
ali se općenito pretpostavlja da su ostaci životinja.
Oblikom nalikuju na tikvicu (flask), sreću se pojedi-
načno (izolirano) ili u lancima. Imaju tanke stijenke
koje su obično crne boje, neprozirne i bez strukture,
ali mogu biti smeđe i poluprozirne. Naziv su dobili
zbog sličnosti stijenki s hitinom. Stratigrafska raspro-
stranjenost: gornji kambrij (ili ordovicij)-devon.
chitons (Polyplacophora) – hitoni, poliplakofori, babuš-
ke. Razred marinskih moluska (mekušaca, marine mo-
llusks). Prvobitno su bili klasificirani kao podrazred u
razredu amfineura (pramekušaca, Amphineura), a
sada su samostalni razred Polyplacophora. Karakte-
rizirani su eliptičnim tijelom i čvrstim oklopom koji
se sastoji obično od osam preklapajućih vapnenih
pločica (calcareous plates) ili vapnenih ljuštura (cal-
careous valves). Stratigrafska rasprostranjenost: gor-
nji kambrij-danas. Sinonim: polyplacophorans.
chlorine log – (1) klorna karotaža, karotaža po kloru, ka-
rotaža saliniteta, v. chlorine logging. (2) dijagram klor-
ne karotaže (karotaže po kloru, karotaže saliniteta), v.
chlorine logging.
chlorine logging – klorna karotaža, karotaža po kloru,
karotaža saliniteta. Tip radioaktivne karotaže (radio-
activity log), na primjer, neutronska gama-karotaža,
neutron-neutronska karotaža, metoda spektralne
analize, koji se primjenjuje za određivanje sadržaja
klora i, prema tome, saliniteta porne vode (vode u po-
rama formacije) budući da se gotovo sav klor nalazi
u njoj u obliku topljivih klorida. Bazira se na brojenju
gama-zračenja povezanog s kaptiranjem (zahvatom)
termičkih (toplinskih) neutrona klorom u formaciji –
neutroni se lakše kaptiraju elementima s većim po-
prečnim presjekom njihove kaptaže (zahvata). Budući
da je poprečni presjek kaptaže klorom oko 100 puta
veći od poprečnog presjeka zahvata vodikom, jasno
je da već mali sadržaj klora u formaciji može imati
152 choke and kill manifold
relativno veliki utjecaj. Tijekom karotaže po kloru se
snimaju (registriraju) neutronska krivulja ili krivulja
vodika (H-krivulja) koja u prvom redu odgovara sadr-
žaju vodika u formaciji (i može se rabiti za određivanje
poroznosti) i krivulja klora ili Cl-krivulja koja odgovara
sadržaju vodika i klora u formaciji. U zonama formaci-
je u kojima se klor ne nalazi ili je njegov sadržaj nizak
te krivulje će se poklopiti i pokazivati slične porozno-
sti, međutim u zonama gdje se klor nalazi (na primjer,
pješčenjaci zasićeni slanom vodom) te se krivulje
neće podudarati i krivulja klora će pokazivati nižu po-
roznost od krivulje vodika. Karotaža po kloru se može
primijeniti u zacijevljenim bušotinama (bušotina sa
zaštitnom kolonom). Danas je u znatnoj mjeri zami-
jenjena impulsnom neutronskom karotažom (pulsed-
neutron log) – karotažom po vremenu života neutrona
(neutron-lifetime log) i karotažom po vremenu raspa-
da termičkih neutrona (thermal-decay-time log). Sino-
nim: chlorine log, salinity logging.
chlorite – klorit. Mineral iz skupine klorita (chlorite gro-
up), na primjer, klinoklor (clinochlore), peninit (penni-
nite), ripidolit (ripidolite), šamozit (chamosite), tiringit
(thuringite), penantit (pennantite) i korundofilit (co-
rundophilite); v. chlorites.
chlorite group – grupa (skupina) klorita, v. chlorites.
chlorites – kloriti. Skupina pločastih minerala zelenka-
ste boje. Karakterizirani su postojanjem dvovalen-
tnog željeza i nepostojanjem kalcija i alkalija, a mogu
sadržavati krom i mangan. Kloriti prate tinjce (lisku-
ne), slični su im po obliku (pločasti kristali klorita se
kalaju na male tanke listiće ili ljuskice koji su elastič-
ni, ali ne toliko elastični kao kristali tinjca) i također
se mogu smatrati mineralima gline. Kloriti su široko
rasprostranjeni, osobito u metamorfnim stijenama
niskog stupnja metamorfoze (low-grade metamorp-
hic rocks) ili kao produkti alteracije feromagnezijskih
(željezno-magnezijskih) minerala u eruptivnim (ma-
gmatskim) stijenama (igneous rocks). Zbog velikog
sadržaja željeza kloriti reagirajući s kiselinom (na
primjer, solnom) formiraju želatinozni flokulator ili
željezo-hidroksid koji mogu sniziti permeabilnost
stijene.
chlorite schist – kloritski škriljavac. Škriljavac u kojem je
mineral klorit (v. chlorite) glavna komponenta. Škri-
ljavost takvih stijena je uvjetovana paralelnom ori-
jentacijom listića (ljuski) klorita. Kao akcesorni mine-
rali mogu se nalaziti kvarc, epidot, magnetit i granat
(magnetit i granat često u obliku porfiroblasta).
chloritic shale – kloritski šejl. Slabo laminirani (raslojeni)
šejl koji sadrži mnoštvo uglatih do gotovo zaobljenih
mineralnih čestica veličine čestica silta (alevrita). Ka-
rakteriziran je postojanjem glinenca (čiji je sadržaj
katkada veći od sadržaja kvarca) i klorita (često u
znatnoj količini u finozrnastom matriksu). Kloritski
šejl obično prati grauvake (sivce) i čini akumulaciju
relativno finijeg detritusa koji je dolazio iz brzo ero-
diranih orogenetskih područja izvora u brzo tonuća
sedimentacijska područja.
chloritization – kloritizacija. Zamjena kloritom, kon-
verzija (pretvorba) u klorit ili uvođenje (unošenje)
klorita (v. chlorite).
choke – erupcijska sapnica, v. bean.
choke and kill manifold – manifold za kontrolu slojnog
tlaka. U procesu bušenja – sklop vodova (cijevi), ven-
tila i sapnica na platformi (podištu) bušaćeg tornja
choke bean
za kontrolu tlaka formacije u slučaju opasnih situa-
cija (na primjer, prodora fluida iz sloja u bušotinu i
erupcija).
choke bean – (1) kalibrirana prigušnica erupcijske sapni-
ce. Zamjenljiva prigušnica (replaceable orifice) nepo-
desive erupcijske sapnice (positive choke) za regula-
ciju strujanja fluida. (2) erupcijska sapnica, v. bean.
choke extractor – izvlakač dubinske sapnice. Alatka
spuštena u bušotinu žičanim užetom, koja se rabi
za izvlačenje dubinskih sapnica s bočnim ulazom
(side-door chokes) iz bušotine kada je tlak u koloni
uzlaznih cijevi (tubing) manji od tlaka u prstenastom
prostoru između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi
(casing-tubing annulus).
choke flow line – vod za prigušivanje, sapnički vod (cje-
vovod), v. choke line.
choke line, chokeline – vod za prigušivanje, sapnički
vod (cjevovod). U tehnologiji bušenja – vod (cjevo-
vod) koji je spojen s bušaćom prirubnicom (drilling
spool) sklopa protuerupcijskog uređaja ili preventera
(koji spaja izlaz preventera sa sapničkim manifoldom)
i služi za cirkulaciju fluida (usmjeravanje i kontrolu
strujanja fluida) iz prstenastog prostora bušotine u
sapnički manifold (komplet protupovratnih ventila,
choke manifold) radi kontrole tlaka u bušotini. Mogu
biti jedan vod ili dva voda i dva ventila (dok se jedan
mijenja u slučaju kvara, drugi se rabi). Na poluuro-
njenim bušaćim platformama ili bušaćim brodovima
sapnički vod ide do sapničkog manifolda i manifolda
za gušenje na radnom podištu postrojenja. Sinonim:
choke flow line; v. choke manifold.
chokeline valve – ventil sapničkog voda. Ventil (ili ven-
tili) na protuerupcijskom (preventerskom) sklopu
(blowout preventer stack) bušaćeg postrojenja koji
služi za regulaciju ili prekidanje strujanja fluida kroz
vod za prigušivanje (sapnički vod, choke line) u sa-
pnički manifold (choke manifold).
choke manifold – sapnički manifold (razdjelnik). Sklop
za podržavanje protutlaka na dno bušotine usmje-
ravanjem strujanja u prstenastom prostoru bušoti-
ne kroz sapnicu, koji se sastoji od niza automatskih
ventila, manometara, sapnica i vodova. Smješten
je blizu sklopa protuerupcijskog (preventerskog)
uređaja (blowout-preventer stack) i spojen s izlazom
protuerupcijskog sklopa. Može usmjeravati strujanje
u jamu za spaljivanje (burning pit), rezervni isplačni
bazen (reserve pit), isplačni rezervoar (mud tank) ili
opremu za kondicioniranje isplake (mud conditio-
ning equipment). Sapničkim manifoldom se upravlja
s upravljačkog pulta (control panel) na radnom podi-
štu bušaćeg tornja (drill floor); v. choke line.
choker – erupcijska sapnica, v. bean.
choke trim – garnitura (komplet) erupcijske sapnice.
Komponente erupcijske sapnice – kalibrirana pri-
gušnica, šipka i druge.
choke valve – prigušni ventil. Ventil za prigušivanje
strujanja (protoka) fluida.
chondrichthyans (Chondrichthyes) – hrskavičnjače,
ribe hrskavičnjače, hrskavičave ribe. Razred vertebrata
(kralješnjaka, vertebrates). Uključuje ribe čiji je skelet
građen od hrskavice (cartilage), a ne od kosti (bone).
Stratigrafska rasprostranjenost: srednji devon-danas.
Sinonimi: cartilaginous fishes, chondrichthyeds.
chondrichthyeds – hrskavičnjače, ribe hrskavičnjače,
hrskavičave ribe, v. chondrichthyans.
153 chrome lignosulfonates
chondrostean fishes – štitonoše, v. chondrosteans.
chondrosteans (Chondrostei) – štitonoše. Infrarazred
riba aktinopterigija (zrakoperki, actinopterygians,
ray-fin fishes). Stratigrafska rasprostranjenost: kasni
paleozoik-danas. Sinonim: chondrostean fishes.
chord – duljina vala (valna duljina) ripla, v. ripple-mark
wavelength.
chordates (Chordata) – hordate, svitkovci. Najviše ko-
ljeno životinjskog carstva čiji su pripadnici karak-
terizirani notohordom (notochord) u određenom
stadiju njihova životnog ciklusa. Kod većine odraslih
notohorda je zatvorena ili nadomještena koštanim ili
hrskavičnim spinalnim stupom (bony spinal column,
cartilaginous spinal column).
Christmas tree – erupcijski uređaj bušotine. Površinska
visokotlačna završna proizvodna oprema eruptiv-
ne proizvodne bušotine. Sastoji se od kućišta glave
zaštitne kolone (casing head housing), dvostruke
prirubnice glave zaštitne kolone (casing head spool)
i dvostruke prirubnice glave kolone uzlaznih cijevi
(tubing head spool) te sklopa ventila, zasuna i fitin-
ga za regulaciju proizvodnje bušotine. Konstrukcija
erupcijskog uređaja ovisi o specifičnoj namjeni – na
primjer, proizvodni erupcijski uređaj (nakon osvaja-
nja i opremanja bušotine za proizvodnju) ili servisni
(prije puštanja bušotine u proizvodnju) – ali svaki ima
barem jedan glavni ventil (master valve) za regulaciju
strujanja u bušotini. Na vrhu erupcijskog uređaja je
ventil za klipovanje bušotine (swab valve) i manome-
tar (pressure gauge). Erupcijski uređaji se postavljaju
na naftne bušotine u ranom periodu proizvodnje, na
bušotine s plinskim liftom (gaslift), na sve plinske i na
odobalne bušotine. Sinonimi: production tree, tree,
Xmas tree, Xtree.
Christmas tree assembly – sklop erupcijskog uređaja
bušotine, erupcijska armatura bušotine; v. Christmas
tree.
chromatograph – kromatograf. Instrument za anali-
zu komponenata tvari metodom kromatografije; v.
chromatography.
chromatography – kromatografija. Skup fizikalno-ke-
mijskih metoda za razdvajanje (separaciju, odjeljiva-
nje) komponenata iz smjese ili otopine. Temelje se na
različitoj sorpciji komponenata na sorbent, odnosno
na različitoj pokretljivosti komponenata pri prolaže-
nju preko tvari ili kroz nju. Kada mobilna (pokretna)
faza, prenoseći uzorak smjese ili otopine, prelazi pre-
ko stacionarne (nepokretne) faze (sorbent), pojedine
komponente se smještaju selektivno na stacionarnoj
fazi, nakon čega se mogu razdvojiti (odijeliti). Teku-
ćinska kromatografija (v. liquid chromatography) se
primjenjuje za razdvajanje nafti i ekstrakata iz sedi-
mentnih stijena na njihove komponente, a plinska
kromatografija (v. gas chromatography) za kvalitativ-
nu i kvantitativnu analizu organskih komponenata
sirove nafte i razdvajanje plinskih smjesa.
chrome lignosulfonates – krom-lignosulfonati. U
isplačnoj tehnologiji – najčešći tip razrjeđivača
isplake. Postoji niz vrsta koje se na tržištu prodaju
pod trgovačkim nazivima. Po prirodi su organski ra-
zrjeđivači, a njihov bazični materijal dolazi iz drvne
industrije dok se krom dodaje. Metoda proizvodnje
može biti ključna za njihovu djelotvornost. Tempe-
ratura ograničava primjenu krom-lignosulfonata –
iznad 150 °C (300 °F) počinju se razlagati (mogu se
chronocorrelation
primijeniti i pri višim temperaturama, ali tada treba
održavati danu koncentraciju). Vrijednost pH mora
biti veća od 9 da bi bili djelotvorni.
chronocorrelation – kronokorelacija, vremenska ko-
relacija. Određivanje ekvivalentnosti starosti ili za-
jedničkih vremenskih uzajamnih odnosa (kao što je
istodobnost podrijetla) za stratigrafske jedinice na
dvama ili više odvojenih područja. Vremenska kore-
lacija je najstariji tip stratigrafske korelacije (v. strati-
graphic correlation). Sinonim: time-correlation.
chronohorizon – kronohorizont, kronostratigrafski ho-
rizont. Stratigrafska površina ili razdjelnica koja je na
svim mjestima jednake starosti. Iako je kronohori-
zont teoretski bez debljine, on je obično vrlo tanak i
jasno izražen interval koji je uglavnom izokron preko
svog cijelog geografskog protezanja i, prema tome,
čini odličan vremenski referencijski ili vremenski
korelacijski horizont. Primjeri horizonata koji mogu
imati izrazito kronostratigrafsko značenje uključuju
mnoge biohorizonte, slojeve bentonita, horizonte
promjene smjera magnetskog polja Zemlje i slojeve
ugljena. Sinonim: chronostratigraphic horizon.
chronolith – kronostratigrafska jedinica, v. chronostra-
tigraphic unit.
chronolithologic unit – kronostratigrafska jedinica, v.
chronostratigraphic unit.
chronostratic unit – kronostratigrafska jedinica, v. chro-
nostratigraphic unit.
chronostratigraphic classification – kronostratigraf-
ska klasifikacija. Svrstavanje slojeva stijena u jedinice
na bazi njihove starosti ili vremena postanka; v. chro-
nostratigraphic unit.
chronostratigraphic horizon – kronostratigrafski hori-
zont, v. chronohorizon.
chronostratigraphic unit – kronostratigrafska jedinica.
Slojno tijelo stijena utemeljeno kao materijalni eta-
lon za sve stijene koje su nastale tijekom istog, spe-
cifičnog intervala geološkog vremena. Svaka granica
tog tijela je sinkrona. Stijensko tijelo također služi
kao baza za definiranje specifičnog vremenskog in-
tervala ili geokronološke jedinice (v. geochronologic
unit). Kronostratigrafske jedinice (redoslijedom od
jedinica višeg reda prema jedinicama nižeg reda)
jesu: eonotem (v. eonothem), eratem (v. erathem),
sistem (v. system), serija (v. series) i kat (v. stage). Sino-
nimi: chronolith, chronolithologic unit, chronostratic
unit, time-rock unit, time-stratigraphic unit.
chronostratigraphic zone – kronostratigrafska zona,
kronozona, v. chronozone.
chronostratigraphy – kronostratigrafija. Grana stra-
tigrafije koja se bavi izučavanjem (interpretacijom)
geološke prošlosti Zemlje putem određivanja staro-
sti slojeva stijena i njihova vremenskog redoslijeda
na Zemlji. Sinonim: time-rock stratigraphy, time-stra-
tigraphy.
chronozone – kronozona, kronostratigrafska zona.
Kronostratigrafska jedinica (chronostratigraphic
unit) slobodne uporabe (primjene). Obično je mala
i s granicama koje mogu biti neovisne o granicama
rangiranih jedinica. Iako je kronozona izokrona je-
dinica, ona se može bazirati na biostratigrafskoj ili
litostratigrafskoj jedinici (biostratigraphic unit, litho-
stratigraphic unit). Tanke i neformalne biokronozone
i litokronozone, ograničene repernim slojevima ili
drugim markerima, obično se rabe u izučavanjima
154 circulate
sedimentacijskih bazena (sedimentary basins). Sino-
nim: chronostratigraphic zone.
churn drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bušenje, v.
cable-tool drilling.
ciliated protozoans – cilijati, trepetljikaši, v. ciliates.
ciliate protozoans – cilijati, trepetljikaši, v. ciliates.
ciliates (Ciliata) – cilijati, trepetljikaši. Razred protozoa
(praživotinja, protozoans). Karakterizirani su posje-
dovanjem cilija ili trepetljika (cilia) tijekom životna
ciklusa. Poznata stratigrafska rasprostranjenost: gor-
nja jura-danas. Sinonimi: ciliated protozoans, ciliate
protozoans.
Cimmerian orogeny – kimerijska orogeneza. Jedna od
30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanero-
zoika. Prema H. Stilleu uključuje dvije orogeneze –
ranokimerijsku (u kasnom trijasu, između katova ret
i norik) i kasnokimerijsku (na koncu jure). Sinonim:
Kimmerian orogeny.
Cincinnatian – sinsinat, cincinnat. Stratigrafska serija
gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) po provin-
cijskoj skali u Sjevernoj Americi – iznad šemplejna
(Champlainian), a ispod aleksandrija (Alexandrian)
silura. Obuhvaća vremenski raspon od prije 455 do
425 milijuna godina.
cinder – vulkanska troska. Juvenilni staklasti mjehuriča-
sti proklastični fragment koji pada na tlo u čvrstom
stanju; v. scoria.
cipolin – kristalni vapnenac (vapnenjak), v. crystalline
limestone, 2.
CIPW classification – klasifikacija CIPW. Sustav klasifi-
kacije i imenovanja eruptivnih (magmatskih) stijena
koji se bazira na njihovu normativnom mineralnom
sastavu (v. CIPW norm). Skraćenica CIPW predstavlja
početna slova prezimena znanstvenika koji su razra-
dili taj klasifikacijski sustav – Cross, Iddings, Pirsson
i Washington. Sinonimi: norm system, quantitative
system.
CIPW norm – CIPW normativni sastav. Normativni mi-
neralni sastav stijene u kojem sadržaj minerala čini
njegov maseni postotni udjel i u kojem su svi mine-
rali bezvodni i pojednostavnjenog sastava; v. CIPW
classification.
circle-A pump – dubinska pumpa za viskozne fluide.
Tip dubinske pumpe za podizanje viskoznih fluida,
na primjer teške nafte. Pumpa je cijevne izvedbe (tu-
bing pump) ili s nepomičnim cilindrom (stationary-
barrel type pump). Sinonim: viscous fluid pump.
circle flood – kružno zavodnjavanje ležišta. Tip mreže
(rasporeda) bušotina za konvencionalno zavodnja-
vanje naftnih ležišta (waterflood pattern) u kojoj su
proizvodne bušotine kružno smještene oko injekcij-
ske bušotine.
circulate – cirkulirati. U procesu bušenja – proizvoditi
strujanje bušaće isplake u potpunom ciklusu ispira-
nja bušotine kroz isplačni sustav bušaćeg postroje-
nja. Cirkulacija isplake se ostvaruje isplačnim pum-
pama (mud pumps) koje usisavaju isplaku iz isplačnih
rezervoara (mud tanks) i tlače je kroz isplačno crijevo
(rotary hose), isplačnu glavu (swivel) i kolonu bušaćih
alatki (drillstring) u bušotinu. Na dnu bušotine ispla-
ka izlazi mlazom kroz mlaznice (nozzles) bušaćeg
dlijeta i vraća se na površinu kroz prstenasti prostor
bušotine između njene stijenke i bušaće kolone. Na
površini se povratna isplaka pročišćava od krhotina
(bušaćeg mulja) na vibracijskim sitima (shale shaker)
circulate-and-weigh
i u odvajačima pijeska (desander) i mulja (desilter) i
odlazi u isplačne rezervoare.
circulate-and-weigh – cirkulirati i otežavati bušaću
isplaku. U procesu bušenja – metoda kontrole tlaka
u bušotini tijekom procesa bušenja uspostavljanjem
cirkulacije bušaće isplake odmah nakon pojave stru-
janja fluida iz formacije u bušotinu i postupnim ote-
žavanjem (povećavanjem težine) isplake.
circulate out (CO) – isprati bušotinu isplačnim fluidom.
U procesu bušenja – cirkulirati isplačni fluid u bušo-
tini radi uklanjanja krhotina i čestica probušene sti-
jene i plina.
circulating device – cirkulacijski uređaj (alatka). Uređaj
za regulaciju protoka koji se spušta u bušotinu na
koloni uzlaznih-injekcijskih cijevi (production-injec-
tion tubing) u svrhu uspostavljanja komunikacije
fluida između kolone uzlaznih cijevi i prstenastog
prostora bušotine (prostora između kolona zaštitnih
i uzlaznih cijevi). Sastoji se od cirkulacijskog (kliznog)
kolčaka (sliding sleeve) ili vretena s bočnim džepom
(side pocket mandrel).
circulating differential fill collar – kolčak zaštitne ko-
lone za cirkulacijsko diferencijalno punjenje, v. circula-
ting differential fill shoe.
circulating differential fill shoe – peta zaštitne kolone
za cirkulacijsko diferencijalno punjenje. U procesu ce-
mentacije bušotina – kratka sekcija cijevi koja se spu-
šta u bušotinu na dnu kolone zaštitnih cijevi i rabi
ventil aktiviran diferencijalnim tlakom za punjenje
zaštitne kolone fluidom bušotine dok se kolona spu-
šta u nju tijekom procesa cementacije. Istu funkciju
ima kolčak za diferencijalno punjenje zaštitne kolo-
ne (circulating differential fill collar) – za razliku od
pete, koja se postavlja na dnu zaštitne kolone, kolčak
je postavljen između spojnica kolone zaštitnih cijevi
blizu njena dna.
circulating ditch – cirkulirajući isplačni bazen. Zastarjeli
sinonim termina mud tank (isplačni rezervoar).
circulating fluid – cirkulirajući fluid. U procesu bušenja
– isplačni fluid, bušaća isplaka, voda, pjena ili zrak
koji cirkuliraju u bušotini tijekom procesa rotacijskog
bušenja.
circulating gas – radni (aktivni, korisni) plin, v. working
gas, 2.
circulating head – cirkulacijska (ispirna) glava. Uređaj
za pričvršćivanje cirkulacijskog crijeva neposredno
za vrh bušaće šipke (kada se cirkulacija obavlja bez
rotacije). Sinonim: poorboy swivel.
circulating overshot – vanjski hvatač (zvono s klinovi-
ma za vanjsko hvatanje) cijevi sa cirkulacijom, overšot
sa cirkulacijom, v. overshot.
circulating pressure – tlak cirkulacije. Tlak na fluid na
određenoj dubini u bušotini koji je potreban za cir-
kulaciju tog fluida specificiranim kapacitetom.
circulating pump – cirkulacijska (optočna) pumpa.
Pumpa (obično centrifugalna) za cirkuliranje bilo
koje tekućine (na primjer, procesne tekućine izvan
procesnog sustava i natrag u sustav ili rashladne
vode).
circulating sleeve – cirkulacijski (klizni) kolčak. Spe-
cijalna naprava postavljena u koloni uzlaznih cijevi
(tubing string), kojom se rukuje s pomoću alatke na
žičanom užetu, za otvaranje i zatvaranje prolaznog
otvora između kolone uzlaznih cijevi i prstenastog
prostora bušotine kako bi se omogućila cirkulacija
155 circulating valve
(komunikacija) fluida između tubinga i prstenastog
prostora. Također može služiti za uključivanje ili is-
ključivanje proizvodnje iz različitih intervala u bušo-
tini. Sinonimi: sliding sleeve, sliding-sleeve nipple.
circulating spear – unutarnji hvatač cijevi (spir) s cirku-
lacijom, v. spear.
circulating squeeze – cirkulacijska cementacija pod
visokim tlakom (skviz-cementacija). Cementacija bu-
šotine s dvije produktivne zone (koje uzajamno ko-
municiraju) pod visokim tlakom (squeeze cementing)
zbog nekvalitetne primarne cementacije bušotine
(postojanja kanala u cementnom kamenu). Gornja
zona se perforira, spusti se kolona uzlaznih cijevi
(tubing) s pakerom postavljenim između zona, cir-
kulacijom vode se očisti cementni kanal i u njega se
upumpa cementna kaša, nakon čega se paker oslo-
bodi i podigne iznad gornjih perforacija i suvišak ce-
mentne kaše se cirkulacijom pri niskom tlaku izbaci
iz bušotine.
circulating sub – cirkulacijski prijelaznik. U procesu bu-
šenja – (1) Alatka koja omogućuje istjecanje fluida iz
bušaće kolone za vrijeme njena izvlačenja (vađenja)
iz bušotine i tako sprječava prelijevanje i prolijevanje
isplake po površini nakon odvrtanja pasova bušaćih
šipki. Uobičajeni tip cirkulacijskog prijelaznika ima
mimovod koji se otvara bacanjem kugle, a cirkula-
cija je usmjerena prema dnu bušotine. Prijelaznik se
može ugraditi u konstrukciju nekih bušaćih turbina i
volumetrijskih motora. Sinonim: drain sub. (2) Alatka
koja osigurava cirkulaciju bušaće isplake oko kolone
i kroz kolonu alatki za hvatanje i izvlačenje predmeta
iz bušotine (fishing string) radi sprječavanja zaglavlji-
vanja kolone (string sticking), kontrole visokog tlaka
i čišćenje kanala bušotine. Cirkulacija kroz prijela-
znik može biti kroz perforacije ili bočne cirkulacij-
ske otvore (circulating ports). Cirkulacijski otvori se
mogu otvarati ili zatvarati manipuliranjem kolone za
instrumentaciju.
circulating system – cirkulacijski sustav. U procesu ro-
tacijskog bušenja – sustav za pumpanje, skladištenje
i obradu (kondicioniranje) bušaćih fluida (obično
bušaće isplake, drilling mud). Isplačne pumpe (mud
pumps, mud hogs) usisavaju bušaću isplaku iz čelič-
nih isplačnih rezervoara (steel mud tanks) i pumpaju
je kroz isplačno crijevo (rotary hose), isplačnu glavu
(swivel), radnu šipku (kelly), bušaće šipke (drillpipes),
teške šipke (drill collars) i mlaznice (nozzles) bušaćeg
dlijeta (drilling bit) na dno bušotine. Isplaka se zatim
vraća na površinu kroz prstenasti postor bušotine iz-
među kolone bušaćih alatki i stijenke kanala bušoti-
ne, protuerupcijske preventere (blowout preventers) i
povratni isplačni vod (mud-return line) na vibracijska
sita (shale shaker) radi uklanjanja grubih krhotina
probušenih stijena (coarse well cuttings), u odvajače
pijeska (desander) i mulja (desilter) radi čišćenja od
ostatka izbušenog stijenskog materijala te u otpli-
njivač (degasser) radi uklanjanja otopljenog plina u
isplačne rezervoare u blizini bušaćeg postrojenja,
nakon čega se može ponovno injektirati u bušotinu;
v. circulation of drilling fluid.
circulating temperature – temperatura cirkulacije.
Temperatura tekućine koja cirkulira na danoj dubini
u bušotini.
circulating valve – cirkulacijski ventil, ventil za izjedna-
čavanje tlaka. Ventil dubinske brtvenice (pakera, pac-
circulation
ker) koji osigurava cirkulaciju (komunikaciju) fluida
između unutrašnjosti kolone uzlaznih cijevi (tubing)
i prstenastog prostora bušotine tijekom raznih ope-
racija u bušotini (cementacije, frakturiranja, kemij-
ske obrade, ispitivanja bušotine). Smješten je iznad
brtvenog elementa pakera, a otvara se rukovanjem
kolone uzlaznih cijevi ili bušaćih šipki (dizanjem,
spuštanjem i zakretanjem kolone ili kombinacijom
tih operacija).
circulation – cirkulacija, optok. (1) U mehanici fluida –
strujanje (gibanje) u dano područje ili volumen i kroz
njih. (2) U oceanografiji – tečenje vodene struje unu-
tar velikog područja, obično po zatvorenoj kružnoj
putanji. (3) v. circulation of drilling fluid.
circulation of drill fluid – cirkulacija bušaćeg fluida, v.
circulation of drilling fluid.
circulation of drilling fluid – cirkulacija bušaćeg fluida.
Strujanje isplačnog fluida – bušaće isplake, vode,
pjene ili zraka – u kanal bušotine i natrag na površi-
nu u procesu bušenja. Cirkulacija može biti normal-
na (normal circulation), kada se bušaći fluid pumpa
u bušotinu kroz kolonu bušaćih alatki (drillstring) i
vraća na površinu kroz prstenasti prostor bušotine
između bušaće kolone i stijenke kanala bušotine, i
obratna ili inverzna (reversed circulation) u kojoj se
bušaći fluid pumpa u bušotinu kroz njen prstenasti
prostora, a na površinu vraća kroz kolonu bušaćih
alatki. Sinonimi: circulation of drill fluid, drilling fluid
circulation; v. circulation system.
circulation of drilling mud – cirkulacija bušaće isplake,
v. circulation of drilling fluid.
circulation rate – cirkulacijski protok, kapacitet cirkulaci-
je, dobava. U procesu rotacijskog bušenja – volumen
bušaće isplake koji se pumpa u bušotinu. Obično se
izražava u l/min (ili gal/min ili bbl/min).
circulation time – vrijeme cirkulacije bušaće isplake, v.
circulation time of drilling fluid.
circulation time of drilling fluid – vrijeme cirkulacije
(ciklusa cirkulacije) bušaćeg fluida. U procesu rotacij-
skog bušenja – vrijeme koje je potrebno bušaćem
fluidu za jedan potpuni (zaokruženi) ciklus struja-
nja tijekom bušenja – od isplačnih rezervoara (mud
tanks) i kroz cirkulacijski sustav (circulating system)
natrag u isplačne rezervoare (mud tanks). Sinonim:
cycle time of drilling fluid.
circumferential wave – površinski val. U seizmologiji –
zastarjeli sinonim termina surface wave (v.).
cirque – (1) ledenjački cirk, kar, krnica. U glaciologiji –
duboko zdjelasto udubljenje ili šupljina sa strmim
stijenkama koja u tlocrtu ima potkovast, srpast ili
polukružan oblik. Smješten je na dijelu planine pri
njenom vrhu i obično u gornjem dijelu glacijalne (le-
denjačke) doline. Nastaju pri erozijskom djelovanju
planinskih ledenjaka (utjecaj smrzavanja, nivacija,
ledenjačko brazdanje tla). U ledenjačkom cirku se
često može nalaziti okruglo malo jezero, a sam cirk
može biti ispunjen snijegom ili ledom. Sinonimi: kar.
(2) cirk, kar. U geomorfologiji – termin koji se kat-
kada rabi za označavanje udubljenja polukružnog
amfiteatarskog oblika ili oblika naslonjača koje je
neglacijalnog podrijetla ali nalikuje na ledenjački
cirk, na primjer, ponikva (doline) u područjima razvo-
ja vapnenaca, deflacijski kotao (blowout) u aridnim
područjima ili depresija formirana potkopavanjem
odronima zemlje.
156 class
cirripede crustaceans – ciripedi, vitičari, v. cirripeds.
cirripedes – ciripedi, vitičari, v. cirripeds.
cirripeds (Cirripedia) – ciripedi, vitičari. Razred mor-
skih rakova (marine crustaceans). Karakterizirani su
uglavnom stalnom pričvršćenošću odraslih za neku
podlogu (supstrat). Stratigrafska rasprostranjenost:
gornji silur-danas. Sinonimi: cirripede crustaceans, ci-
rripedes.
city gas – gradski plin, v. town gas.
cladocerans (Cladocera) – kladoceri, rašljoticalci, vo-
dene buhe. Red rakova (crustaceans). Karakterizirani
su jednodijelnim oklopom (univalve carapace) koji
je oštro presavijen duž leđne strane što daje izgled
dvodijelnog oklopa (bivalve carapace). Obično se
sreću u postglacijalnim sedimentima slatkih i brakič-
nih voda. Stratigrafska rasprostranjenost: oligocen-
danas. Sinonim: water fleas.
Claibornian – kleborn, claiborn. Stratigrafski kat eoce-
na (Eocene) u Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog
zaljeva, Gulf Coast) – iznad vilkoksa (Wilcoxian), a is-
pod džeksona (Jacksonian).
clam shrimps – konhostraka, v. conchostracans.
clan – grupa eruptivnih (magmatskih) stijena. U petro-
logiji – niz tipova eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks) koje su vrlo bliske po mineralnom ili
kemijskom sastavu, odnosno kategorija eruptivnih
stijena definirana prema sličnostima mineralnog
ili kemijskog sastava, ali koje se razlikuju po načinu
zalijeganja, teksturi i moguće po sadržaju minerala,
na primjer, grupa granita (granite clan), grupa sijeni-
ta (syenite clan), grupa gabra (gabbro clan). Grupa je
podjedinica serije (v. tribe) i dijeli se na porodice (v.
family). Sinonim: igneous-rock clan.
Clarendonian – klarendon, clarendon. Stratigrafski
kontinentalni kat srednjeg eocena (Middle Eocene)
u Sjevernoj Americi – iznad barstova (Barstovian), a
ispod hemfila (Hemphillian).
clarification – bistrenje. (1) U procesu obrade otpad-
nih voda – uklanjanje suspendiranih čvrstih čestica
iz vode postupkom taloženja (često potpomognuto
centrifugalnim djelovanjem i kemijski izazvanom
koagulacijom) i mutnoće; (2) Na naftnim poljima –
uklanjanje nafte iz vode.
clarifier – bistrik, taložnik, taložnica. Rezervoar za talo-
ženje i/ili centrifugalni uređaj za mehaničko uklanja-
nje čvrstih čestica iz otpadne vode u procesu njene
obrade.
Clarkforkian – klarkfork, clarkfork. Stratigrafski konti-
nentalni kat gornjeg paleocena (Upper Paleocene) u
Sjevernoj Americi – iznad tifana (Tiffanian), a ispod
vasača (Wasatchian).
class – (1) klasa simetrije. U kristalografiji – jedna od
32 moguće kombinacije netranslacijskih elemena-
ta simetrije kristala. Klase simetrije su grupirane u
šest kristalnih sustava (singonija) izdvojenih prema
vanjskom obliku kristala (v. crystal system). Sinonim:
point group. (2) razred eruptivnih (magmatskih) stije-
na. U petrologiji – podjedinica u CIPW klasifikaciji (v.
CIPW classification) eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks) na bazi relativnog sadržaja (propor-
cija) salskih i femskih standardnih minerala. Razredi
približno odgovaraju podjelama koje se temelje na
boji – leukokratne (leucocratic), melanokratne (mela-
nocratic) i mezokratne (mesocratic) stijene. Osnovna
jedinica razreda eruptivnih stijena je red (v. order).
class A (B, C, D, E, F, G, H) cement
(3) razred. (a) U taksonomiji – kategorija u klasifika-
ciji biljaka i životinja između koljena (stabla ili tipa,
phyllum) ili odjeljka (division) i reda (order). Može
obuhvaćati jedan ili više redova. Također se, ako je
to potrebno, mogu uvesti viša i niža kategorija (na-
drazred, podrazred), ali pod uvjetom da ne izazivaju
konfuziju. (b) U statistici – potpodjela opažanog in-
tervala varijable koja ima utvrđene granice.
class A (B, C, D, E, F, G, H) cement – cement klase A (B,
C, D, E, F, G, H), v. oilwell cements.
classification of crude oils – klasifikacija sirovih nafti, v.
crude oil classification.
classification of gas reservoirs – klasifikacija plinskih
ležišta. Ležišta prirodnog plina se mogu klasificira-
ti u sljedeća četiri tipa: (a) ležišta suhog plina (plin
egzistira u ležištu i na površini kao jednofazni fluid);
(b) ležišta masnog (mokrog) plina (fluid egzistira u
ležištu kao plin pri početnom tlaku i temperaturi i
ostaje u plinovitom stanju kada u ležištu pada tlak
pri konstantnoj temperaturi, ali na površini, kada
pada i temperatura, dolazi do kondenzacije dijela
plina u cjevovodima i separatorima); (c) ležišta retro-
gradnog kondenzatnog plina (fluid egzistira u leži-
štu kao plin pri početnom tlaku i temperaturi, ali se
s padom tlaka, uz konstantnu temperaturu, u ležištu
formira tekuća faza – kapljevina se također formira
i na površini u cjevovodima i separatorima); (d) plin
naftnih ležišta (plin koji se proizvede kao slobodan
plin na površini, bilo da je dobiven oslobađanjem iz
nafte, ili iz plinske kape).
classification of oil pools – klasifikacija naftnih ležišta,
v. classification of oil reservoirs.
classification of oil reservoirs – klasifikacija naftnih le-
žišta. Prema kriterijima sastava fluida, ležišnog tlaka
i temperature, naftna ležišta mogu biti nezasićena ili
zasićena (s originalnom plinskom kapom ili bez nje),
a prema režimu iskorištavanja (proizvodnom režimu
ili mehanizmu), dijele se na ležišta s režimom oto-
pljenog plina, s režimom plinske kape, s vodotlačnim
režimom i s režimom gravitacijskog dreniranja.
clast – klast. (1) Sastavni dio (komponenta) – zrno ili fra-
gment sedimenta ili sedimentne stijene koji se for-
mirao kao rezultat mehaničkog trošenja (raspadanja,
razaranja) velike stijenske mase, na primjer, fenoklast
(phenoclast). (2) piroklast, v. pyroclast. (3) bioklast, v.
bioclast.
clastation – drobljenje stijena. (1) Fizičko ili kemijsko
drobljenje stijenskih masa na mjestu njihova postan-
ka (in situ). Sinonim termina weathering (trošenje ili
raspadanje stijena). (2) Razaranje stijena s formira-
njem klastičnih sedimenata.
clastic – (1) klastičan, razdrobljen. (a) Termin koji se od-
nosi na stijene ili sedimente sastavljene uglavnom
od zdrobljenih fragmenata (odlomaka) starih (već
postojećih) stijena ili minerala koji su bili transpor-
tirani (preneseni) na stanovitu udaljenost od mjesta
njihova postanka. Termin se primjenjuje zbog toga
da bi uputio na postanak stijena ili sedimenata iz
izvora koji se nalazio i unutar i izvan bazena sedi-
mentacije (depositional basin). U skladu sa starijom
definicijom, termin clastic se često primjenjivao da
bi se istaknulo podrijetlo stijena ili sedimenata iz
izvora koji se nalazio u sedimentacijskom bazenu, za
razliku od termina detrital (detritski) koji je (također
prema starijoj definiciji) upućivao na izvor izvan ba-
157 clastic depositional environment
zena sedimentacije. Termin clastic se također rabi za
opisivanje teksture stijena koje su nastale od takvog
materijala. (b) v. pyroclastic (c) Termin koji označava
bioklastičnu (organogeno-klastičnu) stijenu (v. bioc-
lastic rock). (2) klastni. Koji se odnosi na klast – zrno
ili fragment sedimentne stijene (v. clast). (3) klastik,
klastična stijena. Termin se, kao naziv za klastičnu
stijenu, obično rabi u množini – clastics (klastici). Pri-
mjeri najšire rasprostranjenih klastika su pješčenjak
(sandstone) i šejl (shale); v. clastic rock.
clastic breccia – klastična (detritska) breča. Breča koja je
nastala kao rezultat erozije.
clastic deformation – klastična deformacija. U geolo-
giji – jedan od procesa dinamotermalne metamorfo-
ze (v. dynamothermal metamorphism) koji uključuje
drobljenje i cijepanje čestica minerala i stijena. Fra-
gmenti poprimaju okrugli oblik i imaju nesustavnu
orijentaciju iako je kristalogena struktura očuvana
u pojedinim slučajevima. U krajnjem slučaju stijene
mogu biti usitnjene u praškasto stanje; v. blastic de-
formation, plastic deformation.
clastic depositional environment – klastična sredi-
na sedimentacije, klastična sedimentacijska sredina.
U sedimentologiji – tip sredine sedimentacije koja
uključuje: (1) aluvijalne sedimente (alluvial sedi-
ments) – aluvijalne lepeze (alluvial fans), lepezne del-
te (fan deltas), ravnice prepletenih (anastomoznih)
rijeka (braidplains), anastomozne (prepletene) rijeke
(braided rivers), meandrirajuće rijeke (meandering ri-
vers); (2) lakustričke (jezerske) sedimente (lacustrine
sediments) – jezerske delte (lake deltas), slatkovodna
jezera (freshwater lakes), slana jezera (saline lakes); (3)
eolske sedimente (eolian sediments) – dine (sipine
– dunes), interdinski sedimenti (interdune deposits),
pješčani pokrovi (sand sheets); (4) deltne sedimente
(deltaic sediments) – delte s dominantnom (prevlada-
vajućom) djelatnošću rijeka (river-dominated deltas),
delte s dominantnom djelatnošću valova (wave-do-
minated deltas), delte s dominantnom djelatnošću
plima (tidally dominated deltas); (5) siliciklastične
obalne sedimente (siliciclastic shoreline sediments)
– uključuju: (a) obale s dominantnom (prevladavaju-
ćom) djelatnošću valova (wave dominated shorelines)
– plaže (beaches), mikroplimni barijerni otoci (micro-
tidal barrier islands), pješčane žice (chenier); (b) obale
s mješovitom djelatnošću valova i plima (mixed wa-
ve-tide influenced shorelines) – mezoplimni barijerni
otoci (mesotidal barrier islands), i (c) obale s domi-
nantnom djelatnošću plima (tide-dominated shoreli-
nes) – plimne ravnice (tidal flats), estuari (estuaries);
(6) plitka siliciklastična mora (shallow siliciclastic seas)
– plimni pješčani hrptovi (tidal sand ridges), pješčani
plićaci (sand shoals), pješčani pokrovi (sand sheets);
(7) duboku morsku padinu i bazen (deep marine slo-
pe and basin) – sedimenti padinskog kanala i klanca
(slope channel and gully deposits), sedimenti padin-
skog kanjona (slope canyon sediments), sedimenti
intrapadinskog bazena (intraslope basin deposits),
pokrovi pješčanog prosipa (sand spillover sheets), pa-
dinski zastori (slope aprons), podmorske lepeze (sub-
marine fans), i (8) glacijalne (ledenjačke) sedimente
(glacial sediments) – supraglacijalni (supraglacial),
glacijalno-fluvijalni (ledenjačko-riječni – glaciofluvi-
al), glacijalno-eolski (glacioeolian), glacijalno-laku-
strički (ledenjačko-jezerski – glaciolacustrine), glaci-
clastic dike
jalno-marinski (ledenjačko-morski – glaciomarine).
clastic dike – klastični dajk (žica). Sedimentni dajk ili
žica (v. sedimentary dike) koja je sastavljena od ra-
zličitih klastičnih materijala (fragmenata različitih is-
pod i iznad zalegnutih stijena) – osobito pješčenjački
dajk (sandstone dike) i valutični dajk (pebble dike).
clastic grain – klastično zrno. Sedimentna čestica (sedi-
mentary particle) transportirana i sedimentirana kao
cjelovita čestica. Klastična zrna su zaobljena erozi-
jom tijekom transportiranja.
clasticity – klastičnost. (1) Kvaliteta, stanje ili stupanj
klastičnosti. (2) Maksimalna prividna veličina čestice
u sedimentu ili sedimentnoj stijeni.
clastic limestone – klastični vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac sastavljen pretežito od zdrobljenih i zaoblje-
nih ljuštura. Prema nekim izvorima sinonim termina
coquina (kokina ili školjkasti vapnenac).
clastic pipe – klastična cijev. U geologiji – cilindrično
tijelo klastičnog materijala nepravilnog stupastog
oblika koje stoji gotovo vertikalno u okružujućim
formacijama (stijenama), obično vapnencima. Pro-
mjer klastičnih cijevi može iznositi od nekoliko centi-
metara do 50 metara, a visina doseže 60 metara, oso-
bito pješčenjačka cijev (v. sandstone pipe) – klastična
cijev ispunjena pješčenjakom.
clastic ratio – klastični (detritski) omjer (koeficijent).
Omjer debljine ili postotnog sadržaja klastičnog ma-
terijala ili klastika (od konglomerata, pješčenjaka, šej-
la) i neklastičnog (od vapnenca, dolomita, evaporita)
u stratigrafskom profilu (presjeku, stratigraphic sec-
tion). Na primjer, klastični koeficijent jednak 5 ozna-
čava da profil prosječno sadrži 5 metara klastičnog
materijala po jednom metru neklastičnog materijala.
Koeficijent je mjera relativne količine klastičnog ma-
terijala (klastičnih sedimenata) donesenog u sredinu
sedimentacije u usporedbi s količinom sedimenata
koji su se formirali u samoj sredini (in situ). Sinonim:
detrital ratio; v. sand-shale ratio.
clastic rock – klastična (razdrobljena) stijena. Konsolidi-
rana (cementirana) sedimentna stijena (consolidated
sedimentary rock) sastavljena uglavnom od fragme-
nata (zrna, oblutaka, drobeži) već postojećih (starijih)
stijena (bilo kojeg podrijetla) ili fragmenata čvrstih
produkata koji su se formirali tijekom procesa kemij-
skog trošenja (raspadanja) tih stijena. Fragmenti su
zatim bili mehanički transportirani (preneseni) do
mjesta njihove sedimentacije. Tipični primjeri kla-
stičnih sedimentnih stijena su pješčenjak(sandstone),
konglomerat (conglomerate), šejl (shale) ili vapnenac
(koji se sastoji od čestica starijih, već postojećih, va-
pnenaca – limestone). Sinonim: fragmental rock. (2) v.
pyroclastic rock. (3) v. bioclastic rock. (4) v. cataclastic
rock.
clastics – klastici, klastične stijene, v. clastic rock.
clastic sediment – klastični (mehanički) sediment. Se-
diment formiran akumuliranjem fragmenata starijih
(već postojećih) stijena ili minerala koji su bili tran-
sportirani kao pojedinačne čestice do mjesta njihove
sedimentacije djelovanjem samo mehaničkih agen-
sa (na primjer, djelatnošću vode, vjetra, leda, gravi-
tacije). Primjeri klastičnih sedimenata su mulj (mud),
pijesak (sand), glina (clay) i šljunak (gravel). Sinonim:
mechanical sediment; v. detrital sediment.
clastic sedimentary rock – klastična (razdrobljena)se-
dimentna stijena, v. clastic rock.
158 C layer
clast support – klastna potpora. Sedimentna tekstura
(tekstura sedimentnih ili taložnih stijena) u kojoj su
veće čestice u međusobnom kontaktu; v. matrix su-
pport.
clathrate – klatrat, plinski hidrat, v. gas hydrates.
claw shrimps – konhostraka, v. conchostracans.
clay – glina. (1) Fragment stijene ili minerala ili klastična
čestica bilo kojeg sastava (često kristalni fragment
minerala gline), veličine manje od zrna vrlo finog
silta, koji imaju promjer manji od 4 mikrometra (1/256
mm ili 0,00016 inča). Ta veličina je približno gornja
granica veličine čestica koje mogu posjedovati ko-
loidna svojstva; v. coarse clay, medium clay, fine clay,
very fine clay. (2) Rahli (nevezani), zemljasti i ekstre-
mno finozrnasti prirodni sediment ili mekana sedi-
mentna stijena (v. sedimentary rock) koji su pretežito
sastavljeni (građeni) od koloidnih čestica ili čestica
veličine gline i karakterzirani visokom plastičnošću
i znatnim sadržajem minerala gline (v. clay mineral)
– vodnih alumosilikata (kaolinita, monmorijonita,
nontronita, haloazita, alofana i dr.) – pomiješanih s
različitim primjesama (fino dispergiranim kvarcom,
raspadnutim glinencem ili feldšpatom, karbonatima,
željezovitom tvari i drugim primjesama). Kada je fino
usitnjena i pomiješana s vodom glina formira pla-
stičnu podatljivu (kalupljivu) masu, nakon isušivanja
zadržava svoj oblik i postaje tvrda zagrijavanjem ili
pečenjem. Neke gline su neplastične. Prema jednoj
definiciji glina mora sadržavati više od 50% čestica
veličine gline, a prema drugoj, minerali gline moraju
činiti najmanje 25% ukupnog volumena. Klasifika-
cija glina se bazira na njihovoj uporabi (primjeni),
podrijetlu (postanku), sastavu, mineralnim kompo-
nentama i boji. (3) Termin koji se obično primjenjuje
za označavanje svakog mekanog, ljepljivog, finozr-
nastog taloga (sedimenta), poput ilovače ili kreme-
nastog silta, i zemljastog materijala, osobito kada je
vlažan (poput mulja ili gliba). (4) v. clay mineral.
clay blocking – blokada (začepljenje) glinom. Tip ošte-
ćenja formacije (formation damage) koje nastaje kada
voda niskog saliniteta ulazi u formaciju i uzrokuje
istiskivanje minerala gline sa stijenki pora i njihovu
disperziju, što uzrokuje blokadu pornih kanala i, kao
posljedicu, smanjenje permeabilnosti formacije.
clay colloid – glinoviti koloid. (1) Čestica gline promjera
manjeg od 1 mikrometra (0,001 mm). (2) Koloidna
tvar koja se sastoji od čestica veličine čestica gline
(pelita).
clay control – kontrola blokade pora glinom. Metoda
koja se primjenjuje za izolaciju ili stabilizaciju mine-
rala gline u formaciji usporavanjem kidanja kristalića
minerala gline koje bi moglo uzrokovati tečenje gli-
ne kroz formaciju i čepljenje pornih kanala što može
smanjiti ili eliminirati permeabilnost formacije.
claycrete – glinena kora. Raspadnuti glinoviti materijal
koji stvara sloj neposredno iznad temeljnih stijena
(bedrock).
clay drilling mud – glinovita bušaća isplaka, v. drilling
mud, water-base drilling mud, oil-base drilling mud.
C layer – sloj C. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na du-
bini između 410 km i 1.000 km koje je ekvivalentno
prijelaznoj zoni (v. transition zone, 1a) gornjeg plašta
Zemlje (upper mantle). Sloj C je dio unutrašnjosti Ze-
mlje u skladu s njenom klasifikacijom na slojeve od A
do G; v. A layer, B layer, D layer, E layer, F layer, G layer.
clayey
clayey – glinovit. Koji obiluje glinom, sastoji se od gline,
sadrži glinu ili nalikuje glini. Sinonim: argillaceous.
clayey breccia – glinovita breča. Breča koja se sastoji
najmanje od 80% fragmenata (odlomaka), 10% gline
i manje od 10% drugog materijala.
clayey reservoir rock – glinovita ležišna stijena, v. shaly
formation.
clayey sand – glinoviti pijesak. (1) Nekonsolidirani (ne-
cementirani) sediment (unconsolidated sediment)
koji se sastoji od 50 do 90% pijeska i ima omjer sil-
ta (alevrita) i gline manji od 1:2. (2) Nekonsolidirani
(necementirani) pijesak (unconsolidated sand) koji
sadrži 40 do 75% pijeska, između 12,5 i 50% gline i
od 0 do 20% silta (alevrita).
clayey sandstone – glinoviti pješčenjak. (1) Konsolidira-
ni (cementirani) glinoviti pijesak (v. clayey sand). (2)
Pješčenjak koji sadrži više od 20% gline.
clayey silt – glinoviti silt (alevrit). (1) Nekonsolidirani
(necementirani) sediment koji sadrži 40 do 75% silta
(alevrita), između 12,5 i 50% gline i od 0 do 2o% pi-
jeska. (2) Nekonsolidirani (necementirani) sediment
koji sadrži veću količinu čestica veličine čestica silta
(alevrita) nego čestica veličine gline, više od 10% gli-
ne i manje od 10% grubljih čestica drugih kompone-
nata (materijala).
clay gravel – glinoviti šljunak. Šljunak koji sadrži fino-
zrnasti silicij-dioksid i glinu, a kompakcijom (zbija-
njem) formira gustu i tvrdu površinu.
clay marl – glinoviti lapor. Bjeličasta kredasta (vapnena-
sta) glina; lapor u kojem prevladava glina.
clay mineral – mineral gline. (1) Mineral iz kompleksne
i slabo definirane grupe finokristalnih, metakoloid-
nih ili amorfnih vodnih silikata (uglavnom aluminija i
katkada magnezija i željeza) s monoklinskom kristal-
nom rešetkom dvoslojnog ili troslojnog tipa, u kojoj
ioni silicija i aluminija imaju tetraedarsku koordina-
ciju u odnosu na kisik i u kojoj ioni aluminija, dvo-
valentnog i trovalentnog željeza, magnezija, kroma,
litija, mangana i drugih elemenata imaju oktaedar-
sku koordinaciju u odnosu na kisik ili hidroksil. Na
površinama silikatnih slojeva mogu biti izmjenljivi
kationi (kationi sposobni za izmjenu – obično kalcij
i natrij, a katkada kalij, magnezij, vodik i aluminij) u
količinama koje su određene viškom negativnog na-
boja unutar danog sloja. Minerali gline se uglavnom
formiraju alteracijom ili trošenjem (raspadanjem)
primarnih silikatnih minerala (kao što su glinenci ili
feldšpati, pirokseni i amfiboli), a sreću se u sedimen-
tima gline, tlima, šejlovima, zonama alteracije rudnih
ležišta i drugim stijenama u obliku ljuskastih čestica
ili gustih, pahuljičastih agregata različitih tipova. Za
minerale gline su karakteristične čestice male veliči-
ne i sposobnost adsorpcije znatnih količina vode i
iona na površinama čestica. Najčešći minerali gline
pripadaju skupinama kaolina, monmorijonita i ilita.
Sinonimi: clay, hydrosialite, sialite. (2) Svaka kristalna
tvar u glinenoj frakciji tla ili sedimenta.
clay mud – glinovita isplaka (bušaća isplaka), v. drilling
mud, water-base drilling mud, oil-base drilling mud.
clay pocket – glineni džep. Šupljina u stijeni ispunjena
glinom. Također, masa gline u stijeni ili šljunku.
clay rock – okamenjena glina. Stvrdnuta glina koja se
sastoji od klastičnog (detritskog) glinovitog mate-
rijala formiranog uglavnom razlaganjem glinenaca
(feldšpata). Stupanj (stanje) otvrdnuća gline je takav
159 clay yield
da se ona drobi pri svakoj obradi. Okamenjena glina
nije pretrpjela kemijsku alteraciju niti metamorfozu.
Sinonim: claystone (v.).
clay shale – glinoviti šejl. (1) Konsolidirani (cementirani)
sediment koji se sastoji od najviše 10% pijeska i ima
omjer silt (alevrit)/glina manji od 1:2; škriljasta oka-
menjena glina, cjepljivi glinjak (klejston). (2) Šejl koji
se sastoji uglavnom od glinovitog materijala i koji se
u procesu trošenja (raspadanja) pretvorio u glinu.
clay size – veličina (promjer) čestice gline. U sedimen-
tologiji – termin koji označava čestice s promjerom
manjim od 1/256 mm (0,00016 inča).
clay slate, clayslate, clay-slate – glinoviti slejt (aspidni
škriljavac). (1) Slabo metamorfozirani slejt (slejt ni-
skog stupnja metamorfoze ili metamorfizma), u biti
neizmijenjen, za razliku od više tinjčastih varijeteta
koji graniče s filitima – osobito argilit (v. argillite) koji
je pretrpio alteraciju manju od 50% i za koji je karak-
teristično postojanje lučenja, škriljavosti ili početne
folijacije ili slabo metamorfozirana stijena, po prirodi
srednja između šejla i slejta (aspidnog škriljavca). (2)
Slejt (aspidni škriljavac) koji se formirao iz glinovite
stijene (kao što je šejl), a ne iz vulkanskog pepela.
Metamorfozirana glina za koju je karakteristično po-
stojanje klivaža smicanja ili stlačivanja, što je razliku-
je od tinjčastog slejta (mica slate).
clay soil – glinovito tlo. Tlo koje sadrži visoki postotak
finih čestica i koloidnih supstancija i uz vlagu posta-
ne viskozno i plastično, a kada je suho formira vrlo
tvrde grude i grumenje – osobito tlo koje sadrži 40%
ili veću količinu gline i do 45% pijeska ili 40% silta
(alevrita). Termin se također rabi za tla koja sadrže
30% ili više gline.
clay stabilizer – stabilizator (aditiv za stabilizaciju) gline.
Aditiv za sprječavanje kidanja kristalića minerala gli-
ne koje može uzrokovati oštećenje (smanjenje per-
meabilnosti) formacije.
claystone, clay stone – glinjak, klejston. (1) Stvrdnuta
glina (indurated clay) s teksturom i sastavom šejla,
ali bez njegove fine laminacije ili cjepivosti; masivni
muljnjak ili madston (v. mudstone) u kojem sadržaj
gline prevladava nad siltom (alevritom); necjepivi
glinoviti šejl (v. clay shale). Prema definiciji drugih
autora glinjak je – (a) slabo otvrdnuta sedimentna
stijena čije čestične komponente (minerali gline i/
ili listići tinjca) imaju promjere manje od 0,001 mm,
ili (b) vrlo finozrnasta i donekle masna sedimentna
stijena s ljušturastim (školjkastim) lomom koja se
sastoji uglavnom od glinovitog materijala. Sinonim:
clay rock (v.). (2) Konkrecijska glina (concretionary
clay) koja se nalazi u aluvijalnim sedimentima u obli-
ku plosnatih okruglih pločica koje, različito spojene,
stvaraju neobične forme. (3) Stari engleski termin za
glinoviti vapnenac (argillaceous limestone).
clay-supported fabric – sklop (građa) s glinovitom
potporom. Sklop (građa) sedimentnih stijena (sedi-
menata) s većim sadržajem (količinom) čestica gline
nego čestica veličine pijeska tako da one ne podupi-
ru jedna drugu (kaže se da čestice «plutaju»); v. mud-
supported fabric, particle-supported fabric.
clay-water mud – glinovita isplaka (bušaća isplaka), v.
drilling mud, water-base drilling mud, oil-base drilling
mud.
clay yield – isplačni prinos gline. U isplačnoj tehnolo-
giji – količina (volumen u kubičnim metrima ili ba-
clean
relima) isplake određene viskoznosti koja se može
dobiti (pripremiti) iz jedinične težine (na primjer, 1
tone) suhe gline. Specifikacija za bentonit zahtijeva
prinos od 91,8 barela po toni. Budući da je bentonit
reaktivan i da na njegovu hidrataciju utječe sastav
vode, porast sadržaja soli (natrij-klorida) smanjuje
njegov prinos (na primjer, morska voda saliniteta
50.000 ppm će smanjiti prinos više od 50%). Prinos
bentonita će također biti manji ako se u vodi nalaze
drugi kationi – kalcij, magnezij i kalij. Sinonim: yield;
v. high-yield clay, low-yield clay.
clean – (1) čist, neglinovit. U karotaži – termin za ozna-
čavanje pješčenjaka i karbonata koji ne sadrže ili sa-
drže vrlo malu količinu gline ili šejla; v. dirty. (2) čistiti
(očistiti) bušotinu, v. clean out.
clean drilling – bušenje s ispiranjem. Bušenje sa cirkula-
cijom bušaće isplake.
cleaned core – čista (ekstrahirana) jezgra. Jezgra iz koje
je ekstrahiran slojni fluid otapalom (obično aceto-
nom, kloroformom, etilen dekloridom, heksanom,
tetrakloretilenom, trikloretilenom, toulenom, ksile-
nom), za razliku od jezgre u prirodnom stanju (v. na-
tive-state core) ili restaurirane jezgre (v. restored-state
core); v. core, fresh core.
clean gas – čisti (pročišćeni, očišćeni) plin. Prirodni plin
iz kojeg su uklonjene čvrste čestice (na primjer, česti-
ce prašine ili hrđe) filtrima.
cleaning a well – čišćenje bušotine. Remontna opera-
cija za uklanjanje taloga, vode, kamenca, parafina i
drugog materijala iz bušotine.
cleaning solution – otopina za čišćenje. Otopina ki-
seline koja se rabi za čišćenje (pranje) produktivne
formacije u bušotini prije izvođenja operacija fraktu-
riranja, cementacije ili obrade kiselinom.
clean oil – čista (pročišćena, očišćena, suha) nafta. Siro-
va nafta iz koje je taloženjem uklonjen mulj (talog,
čvrste čestice) i voda, odnosno sirova nafta koja
sadrži dopuštenu količinu tih primjesa za transport
naftovodima (dopušteni sadržaj mulja i vode se spe-
cificira ugovorom i obično iznosi najviše 1%).
clean out – očistiti bušotinu. Ukloniti pijesak, kamenac,
parafin ili druge taloge iz bušotine radi obnavljanja
ili povećanja njene proizvodnje (produktivnosti).
cleanout acid – kiselina za čišćenje bušotine. Smjesa sol-
ne kiseline i površinski aktivnih tvari (surfaktanata)
koja cirkulira u bušotini radi uklanjanja nepoželjnog
materijala iz njena kanala.
cleanout bailer – žlica za čišćenje bušotine. U procesu
užnog udarnog bušenja – naprava koja se spušta
užetom u bušotinu i služi za uklanjanja fluida iz nje-
na kanala.
cleanout box – otvor rezervoara za čišćenje, v. cleanout
door.
cleanout costs – troškovi čišćenja bušotine. Izdaci za
čišćenje bušotine radi održavanja njena kapaciteta
proizvodnje (produktivnosti) ili uspostavljanja po-
četnog kapaciteta.
cleanout crew – ekipa za čišćenje bušotina. Remontna
ekipa (brigada) za uklanjanje pijeska i parafina iz bu-
šotina.
cleanout door – otvor rezervoara za čišćenje. Otvor na
boku rezervoara koji služi za čišćenje mulja (taloga)
na dnu rezervoara. Sinonim: cleanout box.
cleanout machine – uređaj za bušenje produktivne
zone. Uređaj s obratnom (inverznom) cirkulacijom za
160 cleftstone
bušenje (reverse circulation drilling rig) produktivne
zone nakon bušenja do dubine njene krovine po-
strojenjem za rotacijsko bušenje.
cleanout string – kolona za bušenje cementa. Kolona
bušaćih alatki sastavljena od 6 do 12 teških šipki i
male bušaće šipke ili uzlazne cijevi s bušaćim dlije-
tom koja se primjenjuje za bušenje cementa iznad
alatke za višestupanjsku cementaciju.
cleanout tools – alatke za čišćenje bušotina. Žlice za
grabljenje (bailers) i klipovi za klipovanje bušotina
(swabs) koji se rabe za uklanjanje pijeska, kamenca,
parafina ili drugih materijala što se nakupljaju u bu-
šotini i smanjuju njenu proizvodnju (produktivnost).
clean sandstone – (1) čisti (neglinoviti) pješčenjak. Rela-
tivno čisti ili dobro isprani pješčenjak s malom koli-
činom matriksa – osobito arenit koji sadrži manje od
10% glinovitog matriksa ili ortokvarcit u kojem ima
manje od 15% detritskog glinovitog matriksa. Mi-
neralni cement (vezivo) ispunjava prostore između
zrna i povezuje ih zajedno. Čisti pješčenjaci se obič-
no talože fluidima niske gustoće; v. dirty sandstone.
(2) v. clean, 1.
cleanup trip – spuštanje cirkulacijske bušaće kolone.
Spuštanje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki,
drillstring) u bušotinu jedino radi cirkuliranja bušaće
isplake u njoj i čišćenja od krhotina i čestica probu-
šenih stijena.
clearance volume – mrtvi prostor. (1) Prostor između
usisnog i tlačnog ventila dubinske pumpe s klipnim
šipkama (downhole sucker-rod pump). Mjeri se pri
hodu pumpe na dnu. (2) Prostor koji je preostao u
cilindru kompresora (compressor cylindre) pri kraju
tlačnog hoda. Mjeri se u kubičnim centimetrima ili
inčima.
clear gas – beskatranski plin. Plin bez katrana (smole),
proizveden na postrojenjima za rasplinjavanje uglje-
na koji nastaje između zona karbonizacije i gazifika-
cije. Sastav beskatranskog plina se može regulirati u
skladu s njegovom namjenom.
cleavage – (1) kalavost, cjepljivost. U mineralogiji –
sposobnost minerala (kristala minerala) da se cijepa
(kala) duž oređenih kristalografskih ravnina (ploha,
crystallographic planes) odražavajući tako njiho-
vu kristalnu strukturu. Tipovi kalavosti minerala su
dobili nazive u skladu s orijentacijom kalanja, na
primjer prizmatska kalavost (prismatic cleavage). (2)
klivaž. U strukturnoj geologiji – svojstvo ili sklonost
stijene cijepanju duž sekundarnih pukotina ili duž
drugih, prostorno bliskih, plošnih struktura ili tek-
stura koje su se formirale kao rezultat deformacija ili
metamorfizma. Sinonim (zastarjeli): secondary clea-
vage; v. schistosity.
cleavage face – ploha kalavosti. Glatka površina koja
nastaje pri kalanju (cijepanju) minerala (kristala mi-
nerala). Može biti gotovo ravna (plosnata) kao, na
primjer, u tinjcima (liskunima); v. cleavage, 1.
cleavage fan – lepezasti klivaž, v. fan cleavage.
cleavage fold – klivažna bora. Bora otkidanja (v. shear
fold) u kojoj se otkidanje vrši duž ploha klivaža se-
kundarne folijacije. Sinonim: shear-cleavage fold.
cleavage plane – ploha klivaža. Jedna od ploha duž
koje stijena pokazuje sklonost cijepanju zbog po-
stojanja strukture ili teksture klivaža. Plohe klivaža su
paralelne ili sub-paralelne; v. cleavage, 2.
cleftstone – pločasti kamen, v. flagstone.
cliff
cliff – (1) morska litica (hrid, klif), v. sea cliff. (2) strmina. U
geomorfologiji – svaka visoka, vrlo strma do okomita
ili obješena padina stijene koja je obično formirana
erozijom, rjeđe rasjedanjem.
cliff of displacement – rasjedna litica (strmina), v. fault
scarp.
clinkstone – fonolit, v. phonolite, 2.
clinoamphibole – klinoamfibol, monoklinski amfibol.
(1) Skupni naziv amfibola (amphiboles) koji kristalizi-
raju u monoklinskom sustavu; v. orthoamphibole. (2)
Monoklinski mineral iz grupe amfibola (amphibole
group), na primjer, rogovača (hornblende), kumin-
gtonit (cummingtonite), grinerit (grunerite), tremolit
(tremolite), aktinolit (actinolite), ribekit (riebeckite),
glaukofan (glaucophane) i arfvedsonit (arfvedsonite);
v. orthoamphibole.
clinoaugite – klinoaugit, klinopiroksen, v. clinopyroxe-
ne.
clinopyroxene – klinopiroksen, monopiroksen, mo-
noklinski piroksen, klinoaugit. (1) Skupni naziv za
piroksene ( pyroxenes) koji kristaliziraju u mono-
klinskom sustavu (singoniji) i katkada sadrže kal-
cij u znatnim količlinama i također (ali ne uvijek)
aluminij i alkalije; v. orthopyroxene. (2) Svaki mo-
noklinski mineral (mineral monoklinskog sustava)
koji pripada skupini piroksena (pyroxene group), na
primjer, diopsid (diopside), hedenbergit (hedenber-
gite), klinoenstatit (clinoenstatite), klinohipersten
(clinohypersthene), klinoferosilit (clinoferrosilite),
augit (augite), akmit (acmite), pižonit (pigeonite),
spodumen (spodumene), žadeit (jadeite) i omfacit
(omphacite). Sinonimi: clinoaugite, monopyroxene;
v. orthopyroxene.
clinounconformity, clinunconformity – klinodiskor-
dancija. Zastarjeli sinonim termina kutna diskordan-
cija (v. angular unconformity).
close a well – zatvoriti bušotinu. Obustaviti (prekinuti)
proizvodnju bušotine na bilo koji način. Napustiti
bušotinu nakon vađenja pumpne opreme i zaštitne
kolone. Sinonim: pull a well; v. abandon a well.
closed bottomhole pressure – tlak na dnu zatvorene
bušotine, statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in botto-
mhole pressure.
closed bottom pressure – tlak na dnu zatvorene bušo-
tine, statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in bottom-
hole pressure.
closed combination–drive pool – zatvoreno ležište s
kombiniranim režimom. Naftno ležište s kombinira-
nim (mješovitim) režimom iskorištavanja i ograniče-
nom komunikacijom s vodonosnim bazenom napa-
janja (akviferom, aquifer) usljed rasjeda i/ili promjena
facijesa. Sinonim: closed combination–drive reservoir.
closed combination–drive reservoir – zatvoreno leži-
šte s kombiniranim režimom, v. closed combination–
drive pool.
closed fault – zatvoreni rasjed. Rasjed čija oba krila na-
stavljaju kontakt jedno s drugim; v. open fault.
closed fold – zatvorena (stisnuta) bora. Bora čija su krila
tako jako stisnuta da su postala paralelna, a struktur-
ne konturne linije na karti čine zatvorenu petlju. Ta-
kođer naziv svake bore koja nije otvorena. Sinonim:
tight fold; v. open fold.
closed fracture acidizing (CFA) – obrada zatvorenih
pukotina kiselinom. U tehnologiji obrade slojeva kise-
linom – novija metoda takve obrade slojeva. Injekti-
161 close-joints cleavage
rana kiselina struji kroz postojeće zatvorene pukoti-
ne u formaciji pri tlaku manjem od tlaka frakturiranja
sloja, otapa velike kanale strujanja i formira žljebove
ili kanale na površini pukotine. Nastali žljebovi ostaju
otvoreni i tako osiguravaju dobar protočni kapacitet
pukotine i u slučaju kada se ona zatvori. Obrada
zatvorenih pukotina je razvijena zbog mnogih neu-
spješnih obrada pukotina kiselinom u karbonatnim
ležištima metodom hidrauličkog frakturiranja sloje-
va i jetkanja (izjedanja) površine pukotina kiselinom;
v. acidizing, fracture acidizing.
closed gas lift – zatvoreni plinski lift (gaslift). Tip instala-
cije plinskog lifta (gaslift) u kojem je kolona uzlaznih
cijevi (tubing) spuštena s dubinskom brtvenicom
(pakerom, packer) i rabi se usisni ventil (zaklopac,
standing valve), za razliku od tipa otvorenog i polu-
zatvorenog plinskog lifta. Sinonim: closed-installati-
on gas lift; v. open gas lift, semiclosed gas lift.
closed gas reservoir – zatvoreno (volumetrijsko) plin-
sko ležište, v. volumetric gas reservoir.
closed in – zatvoren. Pojam koji označava da je proi-
zvodna naftna ili plinska bušotina privremeno zatvo-
rena, odnosno da je proizvodnja bušotine privreme-
no obustavljena.
closed-in bottomhole pressure – tlak na dnu zatvo-
rene bušotine, statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in
bottomhole pressure.
closed-in bottom pressure – tlak na dnu zatvorene bu-
šotine, statički tlak na dnu bušotine, v. shut-in bottom-
hole pressure.
closed-in pressure – tlak u zatvorenoj bušotini, statički
tlak, v. shut-in pressure.
closed-in production – latentna proizvodnja, v. shut-in
production.
closed-installation gas lift – zatvoreni plinski lift (ga-
slift), v. closed gas lift.
closed-in well – privremeno zatvorena bušotina, v. shut-
in well.
closed pressure – (1) tlak u zatvorenoj bušotini, statički
tlak, v. shut-in pressure. (2) ležišni tlak, slojni tlak, v. re-
servoir pressure.
closed structure – zatvorena struktura. U geologiji –
geološka struktura koja je, kada se prikaže na struk-
turnoj karti izolinijama (konturnim linijama), okru-
žena s jednom ili više zatvorenih izolinija (kontura),
na primjer, zatvorena antiklinala (closed anticline) ili
zatvorena sinklinala (closed syncline), za razliku od
otvorene strukture (v. open structure).
closed system – zatvoreni sustav. (1) U geologiji – stanje
u kojem se zamrzavanje tla zbiva bez ulaza dodatne
količine podzemne vode; v. open system, 1. (2) U ke-
miji – kemijski sustav u kojem, tijekom razmatranog
procesa, nema prijenosa tvari (materijala) ni u sustav
niti iz sustava; v. open system, 2. (3) U termodinamici
– sustav koji je izoliran tako da ne može izmjenjiva-
ti tvar ili energiju s okolinom i, prema tome, može
postići stanje termodinamičke ravnoteže; v. closed
system, 3.
close fold – zatvorena bora. Bora s kutom između krila
od 30 do 70 stupnjeva; v. open fold, 2; tight fold, 2.
close-grained – gustozrnast. Termin koji označava sti-
jenu (i njenu teksturu) karakteriziranu finim, gusto
pakiranim česticama.
close in – privremeno zatvoriti bušotinu, v. shut in, 1.
close-joints cleavage – (1) klivaž klizanja. Zastarjeli si-
close-packed structure
nonim termina slip cleavage (v.). (2) pukotinski klivaž.
Zastarjeli sinonim termina fracture cleavage (v).
close-packed structure – gusto pakirana struktura,
struktura gustog pakiranja. Struktura kristala (crystal
structure) koja je karakterizirana najgušćim mogućim
pakiranjem. Sastoji se od tri sloja atoma – prvog sloja
u kojem je svaki atom okružen sa šest sličnih atoma,
drugog sloja čiji atomi ulaze u šupljine (indentations)
prvog sloja i trećeg sloja koji je ili ponavljanje prvog
sloja ili sloj atoma u trećem položaju; v. open-packed
structure.
close packing – gusto pakiranje. Način rasporeda ho-
mogenih čvrstih kuglica koje su pakirane toliko gu-
sto koliko je to moguće, tako da je poroznost mini-
malna. Primjeri su pakiranje plošno centrirane kubič-
ne rešetke (face-centered cubic lattice) ili gusto paki-
rana heksagonalna rešetka (close-packed hexagonal
lattice); v. open packing, rhombohedral packing.
close sand – gusti (kompaktni) pješčenjak. Vrlo finozr-
nasti pješčenjak, pješčenjak s prefinim i pregusto
pakiranim zrnima da bi formirao dobro ležište uglji-
kovodika; v. tight sands.
closing ratio – koeficijent zatvaranja čeljusti preventera.
Omjer (odnos) tlaka u bušotini (kanalu bušotine) i
radnog tlaka koji je potreban za zatvaranje čeljusti
protuerupcijskog preventera (blowout preventer).
closing unit – sklop za zatvaranje preventera. U tehni-
ci bušenja – pumpe, ventili, vodovi, akumulatori i
druga oprema koja se rabi na bušaćem postrojenju
za aktiviranje protuerupcijskih preventera (blowout
preventers).
closing-unit pump – pumpa sklopa za zatvaranje pre-
ventera. U tehnici bušenja – pumpa za hidraulički flu-
id akumulatora (uređaja u kojem se nalazi pogonski
fluid za zatvaranje protuerupcijskih uređaja) na bu-
šaćem postrojenju.
closure – (1) zatvorenje. U naftnoj geologiji – (a) Maksi-
malna površina ležišta koja može sadržavati ugljiko-
vodike (naftu, plin), naziva se strukturno zatvorenje
(structural closure) i obično se izražava u kvadratnim
metrima (ili akrima ili, ako su strukture velike, u kva-
dratnim miljama). (b) Površina unutar konturne linije
nulte debljine, naziva se arealno ili površinsko zatvo-
renje (areal closure). (c) Debljina ležišta od najniže
točke zatvorenja do najviše točke zatvorenja unutar
površine zatvorenja, naziva se vertikalno zatvorenje
(vertical closure) ili visina zatvorenja (height of closu-
re). U praksi se termin closure često primjenjuje ili na
površinu ili na visinu. Rabi se u procjeni rezervi uglji-
kovodika u ležištu. (2) razlika između položaja ušća
i dna bušotine. Razlika u relativnom položaju ušća i
dna bušotine izražena u horizontalnoj udaljenosti i
azimutima.
closure pressure – tlak zatvaranja pukotine. Tlak koji
drži pukotine u stijeni zatvorenim.
cloud point – temperatura (točka) magljenja, maglište.
Temperatura pri kojoj počinje kristalizacija ili izdva-
janje parafina ili druge čvrste supstancije iz goriva i
maziva hlađenjem. Svojstvo kvalitete goriva i mazi-
va. Za sirovu naftu maglište je temperatura pri kojoj
nafta prvi put poprima zamagljeni izgled, obično
zbog formiranja čvrstih parafina.
club mosses – likopodiji, crvotočine, v. lycopods.
cluster – grm bušotina. Grupa eksploatacijskih bušoti-
na izbušenih s jednog, zajedničkog mjesta.
162 coalbed (coal-bed) methane (CBM)
clymenids (Clymeniida) – klimenidi. Red izumrlih amo-
nita (ammonoids). Karakterizirani su dorzalnim (leđ-
nim), a ne ventralnim (trbušnim) položajem rubnog
sifona (marginal siphuncle). Stratigrafska rasprostra-
njenost: gornji devon.
cnidarians (Cnydaria) – knidarije, žarnjaci, meduze.
Potkoljeno celenterata (mješinaca, coelenterates).
Karakterizirani su uglavnom postojanjem žarnjaka
(žarnih čahurica, nematocysts) i jednostavnom mu-
skulaturom tijela. Svi poznati fosilni celenterati pri-
padaju potkoljenu knidarija.
coagulation – koagulacija, flokulacija, pahuljičenje.
Spajanje finih čestica tvari suspendiranih u vodi u
čestice čija je masa dovoljno velika da se istaloži iz
suspenzije. Proces koagulacije se često izvodi doda-
vanjem kemikalija (alauna, vapna). Sinonim: floccu-
lation.
coal – ugljen. Lako gorivi sediment (stijena) sastavljen
od 50% i više (masenih) i od 70% i više (volumenskih)
materijala koji sadržavaju ugljik (uključujući konsti-
tucijsku vodu). Boje je smeđe ili crne. Ugljen je na-
stao akumulacijom i alteracijom drevne vegetacije u
močvarama ili drugim vlažnim sredinama – razlaga-
njem bilja formirali su se slojevi treseta koji su zatim
bili pokopani (na primjer, marinskim sedimentima
pri podizanju nivoa mora ili spuštanju kopna) i tran-
sformirani u ugljen pod utjecajem povišenog tlaka i
rezultirajuće više temperature. Glavni tipovi ugljena
su drveni ugljeni (ugljeni nastali od biljnih ostataka –
humic coals, woody coals) i sapropelni ugljeni (ugljeni
nastali od alga, spora i fino razloženog biljnog ma-
terijala – sapropelic coals). S nastavljanjem procesa
pougljenjivanja (coalification) pri visokim tempera-
turama i tlakovima dolazi do progresivne transfor-
macije sedimenata – udjel ugljika u odnosu na kisik
se povećava, hlapljive supstancije i voda se istiskuju
iz sedimenta – a različiti stadiji tog procesa se naziva-
ju stupnjem pogljenjivanja (coal rank). Karakteristike
ugljena koje se rabe u njihovoj klasifikaciji su vrste
biljnih materijala, tip metamorfoze (metamorfizma)
ili stupanj pougljenjivanja te raspon primjesa. Razli-
kuju se (od najnižeg stupnja pougljenjivanja prema
najvišem): (a) smeđi ugljen ili lignit (mekan, s visokim
sadržajem vlage – brown coal, lignite); (b) sub-bitu-
minozni ugljen (subbituminous coal); (c) bituminozni
ugljen (bituminous coal); (d) polubituminozni ugljen
(semibituminous coal); (e) poluantracitni ugljen (se-
mianthracite coal) i, (f ) antracitni ugljen (tvrd, crne
boje, sadržaj ugljika između 92% i 98% – anthracite
coal). Većina ležišta ugljena je bila formirana tijekom
krede i perma te rane jure i tercijara.
coal age – doba ugljena, v. age of coal.
coalbed (coal-bed) gas – plin ugljenih slojeva, v. coal-
bed methane.
coalbed (coal-bed) methane (CBM) – metan ugljenih
slojeva. Prirodni plin (metan) u slojevima ugljena koji
se formirao fizičkim i biokemijskim procesima tije-
kom pretvorbe biljnog materijala u ugljen (pouglje-
njivanja, coalification). Po sastavu je pretežito metan
(80% do 99%), a glavne primjese su ugljik-dioksid i
vodena para (sumpor-dioksid i sumporovodik nika-
da ne sadrži). Metanski plin je adsorbiran na površini
ugljena i oslobađa se smanjenjem tlaka uzrokova-
nim bušenjem u slojevima ugljena. Sinonimi: coal-
bed gas, coal-seam gas.
coal equivalent
coal equivalent – ugljeni ekvivalent. Toplinska energija
drugih vrsta goriva izražena u jedinicama mjerenja
toplinske energije ugljena; v. tons coal equivalent,
tons oil equivalent.
coalescence – koalescencija, stapanje. Spajanje sitnih
dispergiranih kapljica vode u nafti ili nafte u vodi
(globula u emulziji) uzrokovano molekularnim pri-
vlačenjem u veće. Odvija se uz djelovanje reagencija,
u posebnim filtrima – koalescerima ili u elektrostatič-
kom polju. Koalescencijom se emulzije nafte u vodi
ili vode u nafti lakše gravitacijski separiraju.
coalescer – (1) agens (sredstvo) za koalescenciju. Aditiv
za izazivanje koalescencije, na primjer, koalescencije
emulzija; v. coalescence. (2) uređaj za koalescenciju.
Uređaj (posuda) s velikom površinom od močivog
punila koja izaziva nastajanje kapljica tekućine iz pli-
na ili tekućina koje se gravitacijski separiraju.
coalescing-pack-type mist extractor – koalescentni
uređaj za hvatanje raspršene nafte, v. coalescing-type
mist extractor.
coalescing-type mist extractor – koalescentni uređaj
za hvatanje raspršene nafte, uređaj za hvatanje raspr-
šene nafte s koalescirajućim punilom. Uređaj s koales-
cirajućim punilom u naftno-plinskim separatorima
i uređajima za pročišćavanje plina (skruberima), za
odvajanje (separaciju) i ekstrakciju raspršenih ka-
pljica (magle) tekuće faze iz struje plina. Punila se
izrađuju od Berlovih sedala, Raschigovih prstenaca,
pletene žičane mreže i dr. Imaju veliku specifičnu
površinu za skupljanje i koalescenciju (stapanje)
raspršene kapljevine. Koalescencija se odvija kom-
biniranim djelovanjem sudaranja struje plina s pre-
gradama, promjene smjera i brzine strujanja plina
te centrifugalne sile. Sinonim: coalescing-pack-type
mist extractor.
coal gas – (1) kamenougljeni plin, plin kamenog ugljena.
Sintetski plin (plinovito gorivo) dobiven rasplinja-
vanjem kamenog ili smeđeg ugljena; (2) polukoksni
(polukokerijski) plin. Sintetski plin (plinovito gorivo)
dobiveno polukoksiranjem kamenog ili smeđeg
ugljena.
coal gasification – rasplinjavanje ugljena. Proces dobi-
vanja plinovitih ugljikovodika iz ugljena njegovim iz-
garanjem i djelovanjem vodene pare. Dobiveni plin
se rabi kao gorivo ili u tehnološke svrhe.
coalification – pougljenjivanje, pougljenje, v. coal.
coal oil – ugljena nafta. Sintetsko tekuće gorivo (ben-
zin, kerozin, plinsko ulje) dobiveno termičkom ili ke-
mijskom preradom ugljena.
coal-seam gas – plin ugljenih slojeva, v. coalbed metha-
ne.
coal tar, coal-tar – katran kamenog ugljena. Katran
dobiven pri visokotemperaturnoj karbonizaciji (hi-
gh-temperature carbonization) i niskotemperaturnoj
karbonizaciji (low-temperature carbonization) uglje-
na. Sadrži nekoliko stotina organskih spojeva, na pri-
mjer, ugljikovodična ulja (benzen, toluen, ksilen i viši
homolozi), fenole (karbolna kiselina, krezoli, ksilenoli
i viši homolozi) i baze (poput piridina, kinolina, pirola
i njihovih derivata).
coal water gas – ugljeni vodeni (dvojni) plin, dvoplin.
Smjesa vodenog plina (water gas) i plina visokotem-
peraturne karbonizacije (high-temperature carbo-
nization) ili niskotemperaturne karbonizacije (low-
temperature carbonization), odnosno koksiranja ili
163 coarse pebble
polukoksiranja, koja je dobivena jednom operacijom
(jednim radnim ciklusom) tijekom potpunog raspli-
njavanja kamenog ugljena ili lignita u generatorima
posebne konstrukcije za tu svrhu.
coarse – grub, krupan, grubozrnast, krupnozrnast. Koji
se sastoji od relativno velikih (krupnih) čestica, na
primjer, grubozrnasta pjeskovita ilovača (coarse san-
dy loam); v. coarse-grained.
coarse clay – (1) grubozrnasta (krupnozrnasta) glina.
Rahli (rastresiti) agregat gline koji se sastoji od kru-
pnih glinovitih čestica; v. fine clay, medium clay, very
fine clay. (2) krupna (gruba) glinovita čestica. Čestica
gline promjera od 2 do 4 mikrometra (između 1/512
i 1/256 mm).
coarse-grained – grubozrnast, krupnozrnast. (1) Termin
za označavanje kristalinske stijene (crystalline rock)
i njene teksture kada su mineralna zrna relativno
velika, osobito termin koji označava eruptivnu (ma-
gmatsku) stijenu (igneous rock) čija zrna imaju sred-
nji promjer veći od 5 mm (0,2 inča). Sinonim: phane-
ritic. (2) Termin za označavanje sedimenta (sediment)
ili sedimentne stijene (sedimentary rock) i njihove
teksture kada su pojedina njihova zrna toliko velika
da se mogu vidjeti golim okom, osobito termin koji
označava sediment ili sedimentnu stijenu čije česti-
ce imaju srednji promjer veći od 2 mm (0,08 inča).
Termin se rabi u relativnom smislu i predložene su
različite granice veličina čestica; v. fine-grained. (3)
Termin za označavanje tla (soil) u kojem prevladava
šljunak i/ili pijesak.
coarse gravel – grubi (krupni) šljunak. Šljunak s promje-
rom čestica od 19 mm do 76 mm (između 3/4 i 3 inča)
– tehnički termin.
coarsely crystalline – grubokristalan, krupnokristalan.
Opisni termin teksture karbonatne sedimentne stije-
ne (carbonate sedimentary rock) s kristalima promje-
ra (ovisno o definicijama) od 0,25 mm do 1 mm ili
promjera većeg od 0,2 mm ili promjera jednakog 4
mm; v. finely crystalline, medium crystalline, very coar-
sely crystalline, very finely crystalline.
coarsening-upward cycles – ciklusi okrupnjavanja zrna
prema gore. U sedimentologiji – ciklička sedimenta-
cija u kojoj zbog progradacije ili povećanja energije
vode svaki mlađi član ciklusa sadrži detritus sa zrni-
ma sve većeg promjera (sa sve krupnijim zrnima); v.
fining-upward cycles.
coarsening-upward layer – sloj s okrupnjenim zrnima
prema gore (s okrupnjavanjem zrna prema gore), v. co-
arsening-upward cycles, fining-upward cycles.
coarsening-upward sandstone – pješčenjak s okrup-
njenim zrnima prema gore (s okrupnjavanjem zrna
prema gore), v. coarsening-upward cycles, coarsening-
upward sequence.
coarsening-upward sequence – sekvencija s okrupnje-
nim zrnima prema gore (s okrupnjavanjem zrna prema
gore). U sedimentologiji – vertikalna sedimentna
sekvencija (sekvencija sedimentnih stijena) u kojoj
je svaki mlađi član ili sedimentna jedinica zbog pro-
gradacije ili promjene uvjeta sedimentacije građen
od detritusa sa zrnima sve većeg promjera (sa sve
krupnijim zrnima).
coarse pebble – gruba (krupna) valutica. Valutica (v.
pebble) promjera između 16 i 32 mm (od 0,6 do 1,3
inča); v. fine pebble, medium pebble, very coarse pe-
bble.
coarse sand
coarse sand – grubi (krupni, grubozrnasti, krupnozrna-
sti) pijesak. (1) Pijesak s promjerom čestica od 0,5 do
1 mm (od 500 do 1000 mikrometara); v. fine sand,
medium sand, very coarse sand, very fine sand. (2)
Rastresiti agregat koji se sastoji od grubih (krupnih)
pješčanih čestica. (3) Tehnički termin za označavanje
čestica pijeska promjera od 2 mm (čestice koje se
zadržavaju na situ No. 10 po američkom standardu)
do 4,76 mm (čestice koje prolaze kroz sito No. 10 po
američkom standardu).
coarse silt – grubi (krupni, grubozrnasti, krupnozrnasti)
silt (alevrit). Silt (alevrit) s česticama promjera u ras-
ponu od 1/32 do 1/16 mm (između 31 i 62 mikrometra)
– u V. Britaniji su granice veličine čestica definirane
od 1/20 i 1/10 mm. Termin također označava rastresiti
agregat silta koji se sastoji od grubih (krupnih) česti-
ca; v. fine silt, medium silt, very fine silt.
coast – obala, obalni pojas. (1) Pojas kopna neodređene
širine (katkada može biti mnogo kilometara) koji se
proteže prema kopnu od linije oseke do prve velike
promjene (pregiba) reljefa. (2) Dio teritorija koji leži
uz obalu – uključujući cijelu obalnu ravnicu (v. coa-
stal plain).
coastal – obalni. Koji se odnosi na obalu, okružuje
obalu ili je smješten na obali ili blizu nje, na primjer,
obalne vode (coastal waters) ili obalna nizina (coastal
lowland).
coastal beach – žal, plaža. Žal (plaža) koji se proteže
duž obale i građen je od dobro sortiranih sedimena-
ta (uglavnom veličine pijeska). Karakterističan je za
područja sa širokim šelfom.
coastal energy – obalna energija. U geologiji – ukupna
energija, uključujući energiju vjetra, valova, struja i
plima, koja se ispoljava duž obalne zone. Za većinu
obala je dominantna energija valova (v. wave energy).
coastal onlap – transgresivno prekrivanje sedimenata,
v. onlap, 1.
coastal plain – obalna ravnica. (1) Niska, obično širo-
ka, ali katkada uska ravnica čiji se rub nalazi na obali
oceana i čiji slojevi zaliježu ili horizontalno ili imaju
vrlo blag nagib prema strani vode. Obalna ravnica je
obično pojas nedavno progradiranog ili izdignutog
morskog dna ili šelfa (na primjer, obalna ravnica jugo-
istočnog dijela SAD koja se proteže u duljini od 3.000
kilometara duž Atlantskog oceana i Meksičkog zalje-
va). (2) U manje restriktivnoj uporabi termin obalna
ravnica označava svako nizinsko područje okruženo
morem ili oceanom koje ima blag nagib prema vode-
noj strani i proteže se prema kopnu do najbližeg uzdi-
gnutog dijela. Može nastati akumuliranjem materijala
(na primjer, duž jadranske obale sjeverne Italije).
coast line – (1) obalna linija. (a) Linija koja čini granicu
između kopna i vode (osobito vode mora ili oceana).
(b) Opći termin kojim se opisuje karakter ili konfigu-
racija kopna duž obale (osobito pri opažanju s mor-
ske strane). Linija koja ocrtava široke zaljeve, ali pre-
sijeca uske zaljeve (rukavce) i ušća rijeka. (2) obalni
pojas. Široka zona kopna i vode koja se proteže od
obalne linije prema kopnu i moru do neodređene
udaljenosti.
coast plain – (1) obalna denudacijska ravnica. Denuda-
cijska ravnica usječena valovima (zastarjeli termin).
(2) nivo obale, obalni nivo. Baza erozije koja označava
nivo mora do kojeg se kopno snižava pod djelova-
njem subaeralne erozije (zastarjeli termin).
164 coccolith
Coast Range orogeny – pasadenska orogeneza, v. Pa-
sadenan orogeny.
coast shelf – obalni šelf, potopljena obalna ravnica, v.
submerged coastal plain.
coated grain – obavijeno zrno. Čestica sedimenta gra-
đena od koncentričnih slojeva karbonata kalcija koji
su raspoređeni oko središnje jezgre, na primjer, oolit,
pizolit ili zrno skeleta inkrustirano algama ili forami-
niferama.
coating – obloga, prevlaka. U tehnologiji antikorozivne
zaštite cjevovoda – debeli sloj materijala, na primjer,
bitumena, staklenog vlakna, papira ili plastike, koji
obavija cjevovode radi njihove zaštite od korozije.
Podvodni cjevovodi se oblažu cementom kako bi se
smanjio uzgon.
cobble – (1) oblutak, oblutica. (a) Fragment stijene veći
od valutice (v. pebble), a manji od bloka (v. boulder) –
promjera od 64 mm do 256 mm (od 2,5 do 10 inča;
u V Britaniji promjer oblutka je od 60 do 200 mm) –
nešto zaobljen ili oblikovan na drugi način abrazijom
tijekom transportiranja. Oblutkom se naziva i sličan
fragment stijene koji je zaobljen na mjestu postanka
(in situ) trošenjem (raspadanjem) na površini zemlje
ili nešto ispod nje, na primjer, oblutak ljuštenja (co-
bble of exfoliation) ili oblutak sferoidalnog trošenja
(cobble of spheroidal weathering); v. large cobble,
small cobble. (b) Fragment stijene ili minerala u tlu
čiji je promjer između 20 i 200 mm – u SAD se ter-
min primjenjuje na fragment tla s promjerom od 75
mm do 250 mm (3 do 10 inča). Sinonim: cobblesto-
ne. (c) Inženjersko-geološki termin za označavanje
fragmenta s promjerom većim od 76 mm. (2) kamen
pločanik, v. cobblestone.
cobble conglomerate – krupnošljunčani konglomerat
(valutičnjak). Konsolidirana (cementirana) stijena
koja se sastoji uglavnom od oblutaka; v. cobble.
cobble size – veličina oblutka (oblutice). Termin koji se
rabi u sedimentologiji za označavanje oblutaka s
promjerom većim od 64 mm (2,5 inča), ali manjim od
256 mm (10 inča).
cobblestone – (1) kamen pločanik. Prirodno zaobljen i
obično vodom obrađen kamen koji je prikladan za
popločavanje (taracanje) i druge graditeljske primje-
ne. Sinonimi: cobble, roundstone. (2) oblutak, oblu-
tica. Oblutak u tlu; v. cobble, 1b. (3) krupnošljunčani
konglomerat (valutičnjak). Konsolidirana (cementira-
na) sedimentna stijena koja se sastoji uglavnom od
čestica veličine oblutka (cobble).
Coblencian, Coblentzian, Coblenzian, Coblenzian
stage – koblenc, coblentz, coblenz. Stratigrafski kat
gornjeg dijela donjeg devona (upper Lower Devo-
nian) u Europi – iznad žedina (Gedinnian), a ispod
ajfela (Eifelian). Uključuje zigen (Siegenian) i ems
(Emsian).
coccolith – kokolit. (1) Opći termin koji se primjenjuje
za označavanje različitih mikroskopskih vapnenih
strukturnih elemenata ili pločica nalik dugmetu s
mnogo različitih oblika, srednjeg promjera oko 3 mi-
krometra (iako neki imaju promjere i do 35 mikrome-
tara) i izgrađenih (sastavljenih) od sićušnih kristala
kalcita i aragonita koji čine vanjske skeletne ostatke
kokolitofora (v. coccolithophore). Kokoliti su nađeni
u kredi (krednoj stijeni) i dubokovodnim muljevima
u umjerenim i tropskim zonama oceana i vjerojatno
nisu bili široko rasprostranjeni prije jure. (2) Termin
coccolithophore
koji se slobodno primjenjuje za kokolitofor (v. cocco-
lithophore).
coccolithophore – kokolitofor. Predstavnik brojnih
sićušnih, većinom marinskih planktonskih jedno-
staničnih algi (s dva biča i smeđim pigmentom) iz
razreda Chrysophyceae. U nekim fazama životnog
ciklusa kokolitofori su zatvoreni u vapnenom plaštu
koji se sastoji od kokolita (v. coccolith). Kokolitofori
su autotrofni i različito se klasificiraju – kao alge i kao
protozoe. Sinonim: coccolithophorid.
coccolithophorid – kokolitofor, v. coccolithophore.
cockscomb pyrites – češljasta pakovina. Varijetet mi-
nerala markazita (v. marcasite) nalik na krijestu i u
obliku dvojnog sraslaca.
coefficient of acidity – koeficijent aciditeta, kisikov koe-
ficijent, v. oxygen ratio.
coefficient of discharge – koeficijent pražnjenja, v. dis-
charge coefficient.
coefficient of isobaric thermal expansion – koeficijent
izobaričke termičke ekspanzije. Povećanje volumena
fluida po stupnju porasta temperature pri konstan-
tnom tlaku. To svojstvo tekućina se rijetko rabi budu-
ći da se ležišta ugljikovodika normalno iskorištavaju
pri konstantnoj temperaturi.
coefficient of isothermal compressibility – koeficijent
izotermičke kompresibilnosti (stlačivosti), izotermički
koeficijent kompresibilnosti (stlačivosti). Frakcijska
promjena volumena fluida kada se mijenja tlak pri
konstantnoj temperaturi. Sinonim: isothermal coeffi-
cient of compressibility.
coefficient of isothermal compressibility of gas – ko-
eficijent izotermičke kompresibilnosti (izotermički koe-
ficijent kompresibilnosti) plina, v. gas compressibility.
coefficient of isothermal compressibility of oil – koe-
ficijent izotermičke kompresibilnosti (izotermički koefi-
cijent kompresibilnosti) nafte, v. oil compressibility.
coefficient of isothermal compressibility of water
– koeficijent izotermičke kompresibilnosti (izotermički
koeficijent kompresibilnosti) vode, v. water compressi-
bility.
coefficient of kinematic viscosity – kinematički koefi-
cijent viskoznosti, kinematička (apsolutna) viskoznost,
v. kinematic viscosity.
coefficient of permeability – koeficijent permeabilno-
sti, hidraulička vodljivost, v. hydraulic conductivity.
coefficient of reflection – koeficijent refleksije, v. reflec-
tion coefficient.
coefficient of transmissibility – koeficijent hidrauličke
provodnosti (transmisibilnosti), transmisivnost, v. tran-
smissivity.
coefficient of viscosity – dinamički koeficijent visko-
znosti, apsolutna (dinamička, molekularna) visko-
znost. Mjera otpora strujanja fluida. Omjer primi-
jenjenog naprezanja smicanja i gradijenta brzine.
Vrijednost tangencijalne sile po jedinici površine
koja je potrebna za podržavanje jedinične relativne
brzine između dviju paralelnih ravnina s jedinič-
nom udaljenošću. Apsolutna viskoznost je obratno
proporcionalna temperaturi. Sustavna (SI) mjerna
jedinica je Pa-s, a izvansustavna (koja se vrlo često
rabi u naftnoj praksi) jest poaz (poise), odnosno
centipoaz (cp). Viskoznost je (zajedno s gustoćom)
vrlo važno fizikalno svojstvo plinovitih i tekućih
ugljikovodika koje se rabi za karakterizaciju čistih
ugljikovodika i njihovih smjesa i ocjenu karakteri-
165 coiled tubing unit
stika strujanja u ležištu. Sinonimi. absolute viscosity,
dynamic viscosity.
coefficient of viscosity of crude oil – viskoznost sirove
nafte, v. crude oil viscosity.
coefficient of viscosity of gas – viskoznost plina, v. gas
viscosity.
coefficient of viscosity of natural gas – viskoznost pri-
rodnog plina, v. gas viscosity.
coefficient of viscosity of oil – viskoznost nafte, v. oil
viscosity.
coefficient of viscosity of oil-field waters – viskoznost
voda naftnih i plinskih polja, v. water viscosity.
coefficient of viscosity of water – viskoznost vode, v.
water viscosity.
coelacanth fishes – celakanti, v. coelacanths.
coelacanths (Coelacanthini) – celakanti. Red krosopte-
rigija (riba resoperki, crossopterygians). Uključuje la-
timerije, danas živuće pripadnike samo jednog roda
(Latimeria). Stratigrafska rasprostranjenost: gornji
devon-danas. Sinonim: coelacanth fishes.
coelenterates (Coelenterata) – celenterati, mješinci.
Koljeno beskralješnjaka (invertebrates). Višestanične
pojedinačne ili kolonijske životinje. Karakterizirani su
stijenkom tijela (body wall) koja je građena od dva
sloja stanica (layers of cells), između kojih je srednji
sloj mezoglej bez stanične strukture (structureless
mesogloea), jednom jedinom tjelesnom šupljinom
(body cavity) – gastrovaskularnom šupljinom ili
celenteronom – sa samo jednim otvorom koji isto-
dobno služi kao oralni (usni) i analni (izmetni) otvor
(ingestion opening, egestion opening) te radijalnom
i biradijalnom simetrijom (radial symmetry, biradial
symmetry). Stratigrafska rasprostranjenost: pretkam-
brij (ili kambrij)-danas.
COFCAW (combination of forward combustion and
waterflooding) – kombinirano progresivno (kombi-
nirano istostrujno) podzemno izgaranje nafte i zavod-
njavanje, v. wet combustion.
coherent rock – koherentna (vezana) stijena. Stijena
(također i sediment) koja je konsolidirana (cementi-
rana) ili stijena koju je teško razoriti.
coiled tubing – savitljiva (namotana, kontinuirana) ko-
lona uzlaznih cijevi (tubing). Dugačka, rastezljiva cijev
od niskolegiranog ugljičnog čelika, malog promjera
i visoke čvrstoće. Izrađuje se s više vanjskih promjera
(uobičajeni vanjski promjer je 1¼ inča) i duljina (od
3.000 do 6.000 metara ili 10.000 do 20.000 stopa i
više). Sinonimi: continuous tubing, endless tubing, v.
coiled tubing unit.
coiled tubing unit – uređaj sa savitljivom (namotanom,
kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi. Uređaj za
servisne radove u bušotinama koji rabi kontinuiranu
savitljivu (fleksibilnu) čeličnu kolonu uzlaznih cijevi
(tubinga) malog promjera, namotanu na velikom,
hidraulički pogonjenom bubnju koji je montiran na
teretnom vozilu (kapacitet namatanja bubnja je do
5.000 metara/16.000 stopa tubinga s vanjskim pro-
mjerima od ¾ do 1¼ inča). Obično se primjenjuje
za radove u proizvodnim bušotinama – čišćenje od
pijeska i parafina, stimulacije i cementaciju, a mogu
se također bušiti ograničeni intervali dubinskim hi-
drauličkim motorom. Savitljivi tubing nosi alatke za
karotažu i perforiranje u orijentiranim (koso usmje-
renim) i horizontalnim bušotinama. Oprema uređaja
za rad sa savitljivim tubingom uključuje (uz bubanj
coincident demand
za namatanje i odmatanje tubinga) protuerupcijski
sklop (blowout-preventer stack), cirkulacijski sustav
za dušik, kiselinu ili druge fluide, injektorsku glavu s
tarnim blokovima (za guranje tubinga u bušotinu i
njegovo izvlačenje – tipična brzina je 18 do 30 m/
min ili 60 do 100 ft/min), lubrikator i hidrauličku
dizalicu. Posada uređaja je obično dvočlana. Rad sa
savitljivim tubingom je često operacija visokog rizika
koji se povećava s porastom dubine bušotine i kuta
smjera njena kanala, ali znatno smanjuje vrijeme
operacije spuštanja u bušotinu i izvlačenja u uspo-
redbi s krutom kolonom uzlaznih cijevi. Sinonim:
continuous tubing unit, endless tubing unit, reeled pipe
unit, v. coiled tubing.
coincident demand – vršna ukupna potrošnja. Zbroj
dviju ili više potrošnji (opterećenja) plina registrira-
nih u istom utvrđenom periodu određivanja prosječ-
ne potrošnje (opterećenja).
coke – koks. U procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-
procesu) podzemnim izgaranjem nafte – netopljivi
organski talog s malim sadržajem vodika koji nastaje
termičkim krekiranjem i destilacijom nafte u ležištu
tijekom njena podzemnog izgaranja. Nastali koks je
gorivo za daljnje napredovanje fronte izgaranja naf-
te u ležištu; v. coking zone.
coke formation zone – zona koksiranja, zona nastanka
(stvaranja) koksa, v. coking zone.
coke-oven gas – kokerijski (koksni) plin. Sintetski plin
(plinovito gorivo) srednje toplinske vrijednosti dobi-
ven kao sporedni produkt pri koksiranju ugljena.
coking zone – zona koksiranja, zona nastanka (stvara-
nja) koksa. Područje (zona) naftnog ležišta u proce-
su suhog progresivnog podzemnog izgaranja naf-
te (varijanta termičke metode povećanja iscrpka
nafte podzemnim izgaranjem – v. dry combustion,
in-situ combustion, in-situ forward combustion) u
kojem nastaje (odlaže se) teški rezidualni koks ili
talog ugljika. Visoka temperatura u ležištu ispred
fronte (zone) izgaranja uzrokuje vaporizaciju lak-
ših frakcija slojne nafte, a teške frakcije koje nisu
istisnute niti vaporizirane podvrgavaju se pirolizi
(krekiranju). Nastali koks je gorivo za daljnje napre-
dovanje fronte izgaranja nafte u ležištu. Sinonim:
coke formation zone.
cold lahar – hladni lahar (muljni tok). Tok hladnog vul-
kanskog materijala niz padinu vulkana uzrokovan
jakim kišama ili odronjavanjem nestabilnih dijelova
vulkana. Sinonim: cold mudflow; v. hot lahar.
cold loess – hladni les (prapor). Periglacijalni les ili
prapor (periglacial loess) koji je nastao iz fluvioglaci-
jalnog (vodno-ledenjačkog) sedimenta (glacial ou-
twash) i formirao vijence ili girlande (garlands) oko
pleistocenskih ledenih (ledenjačkih) pokrova (ice
sheets); v. warm loess.
cold mudflow – hladni muljni tok (lahar), v. cold lahar.
cold spring – hladni izvor vode. Izvor vode čija je tem-
peratura znatno niža od prosječne godišnje tempe-
rature atmosfere (zraka) na danom području. Termin
također označava (s nepreporučljivom uporabom)
svaki netermalni izvor (v. nonthermal spring) u po-
dručju s termalnim izvorima (v. thermal spring).
cold stacking – hladno skladištenje bušaćeg postroje-
nja. Uskladištenje bušaćeg postrojenja (uređaja) na
neodređeno vrijeme, za razliku od toplog skladište-
nja (v. warm stacking).
166 collar pipe
cold-water displacement – istiskivanje nafte hladnom
vodom, zavodnjavanje naftnih ležišta, v. waterflood.
cold-water drive (of oil) – istiskivanje nafte hladnom
vodom, zavodnjavanje naftnih ležišta, v. waterflood.
cold-water flood (flooding) – istiskivanje nafte hlad-
nom vodom, zavodnjavanje naftnih ležišta, v. water-
flood.
cold-waterflood zone – zona hladnog zavodnjavanja.
Područje (zona) naftnog ležišta u procesu istiskivanja
nafte vodenom parom (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR metoda) u kojem se istiskivanje
odvija vodom čija je temperatura bliska ležišnoj; v.
steamflood.
coleoids (Coleoidea, Dibranchiata, Endocochlia) –
koleoidi, dibranhijati, endokohlije, dvoškržnjaci. Po-
drazred cefalopoda (glavonožaca, cephalopods).
Nazivaju se dibranhijatima ili dvoškržnjacima jer
imaju samo jedan par škrga, a endokohlijama zbog
unutarnjeg skeleta. Imaju mišićav plašt (muscular
mantle), unutarnju ljušturu (internal shell), pera-
je (fins), vrećicu sa crnilom (ink bag), kromatofore
(chromatophores), krakove s prianjaljkama (suction
cups), lijevak (funnel) i krupne oči (cameralike eyes).
Stratigrafska rasprostranjenost: donji karbon-danas.
Sinonimi: dibranchiate cephalopods, dibranchiates,
endocochlians.
collapse breccia – kolapsna breča. Breča formirana uru-
šavanjem stijena (collapse of rocks) koje su zalijegale
iznad neke šupljine, na primjer urušavanjem stropa
spilje ili krovine stijena iznad intruzije. Primjer ko-
lapsne breče je breča otapanja (v. solution breccia).
Sinonim: founder breccia.
collapse pressure – tlak gnječenja (ugnječenja). Vanjski
tlak koji uzrokuje permanentnu deformaciju bušaće
šipke ili zaštitne cijevi, a pojavljuje se zbog razlike tla-
kova unutar i izvan šipke (cijevi).
collapse sinkhole – vrtača (ponikva) urušavanja. Tip vr-
tače (ponikve, dolca) koja se formirala urušavanjem
ispod zaliježuće spilje; v. solution sinkhole.
collapse structure – kolapsna struktura, struktura uru-
šavanja. Svaka struktura stijene koja se pojavljuje
nakon gubitka potpore i nakon toga urušavanja pod
djelovanjem gravitacijske sile, na primjer, pri gravi-
tacijskom klizanju materijala na krilima bore, zbog
otapanja soli (koje je uzrokovalo urušavanje pokrov-
nih stijena u solnim bazenima, pri nastanku lijevaka
urušavanja ili pri urušavanjima u rudnička okna.
collar – (1) spojnica (kolčak) cijevi. Kratki metalni cilin-
dar koji je zavarivanjem ili navojem pričvršćen za kraj
cijevi, na primjer, bušaće šipke (drillpipe) ili zaštitne
cijevi (casing), i služi za njihovo međusobno spaja-
nje. Ima ili unutarnji (ženski) navoj (box end) ili vanj-
ski (muški) navoj (pin end). Kolčak koji se primjenjuje
za zaštitne cijevi u operacijama cementacije bušo-
tina ima zaustavni prsten za cementacijske čepove
(baffle collar) ili protupovratni ventil (float collar) te
za diferencijalno ili automatsko punjenje zaštitne ko-
lone (differential fill-up collar, automatic fill-up collar).
Sinonimi: coupling (v.), tool joint (v.). (2) teška šipka, v.
drill collar.
collar locator – lokator (detektor) kolčaka zaštitnih cijevi
(zaštitne kolone), v. casing-collar locator.
collar log – karotažni dijagram (dijagram lokatora) kol-
čaka kolone zaštitnih cijevi, v. casing-collar log.
collar pipe – teška šipka, v. drill collar.
collecting system
collecting system – sabirni sustav. U procesu proizvod-
nje nafte i plina – cijevi, pumpe, ventili i rezervoari
koji se rabe za transport i regulaciju protjecanja
(strujanja) nafte i/ili plina od bušotine do cjevovoda
ili glavnih skladišnih rezervoara.
collector pipe – kolektorska (sabirna) cijev. Cijev s rupi-
cama ili prorezima blizu vrha koalescencijske sekcije
uređaja za obradu nafte (tritera) za odvođenje obra-
đene nafte.
color index – indeks boje. U petrologiji, osobito u kla-
sifikaciji eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous
rocks) – broj koji pokazuje postotni sadržaj (volu-
menski) obojenih (tj. mafitskih) minerala. Na bazi
indeksa boje stijene se mogu podijeliti na leukokrat-
ne (leucocratic, indeks boje od 0 do 30), mezokratne
(mesocratic, indeks boje od 30 do 60) i melanokratne
(melanocratic, indeks boje od 60 do 100). Sinonim:
color ratio.
color ratio – indeks boje, v. color index.
column – (1) geološki (stratigrafski) stup (stupac), v. geo-
logic column. (2) kolona, toranj, v. tower, 2.
columnar jointing – stupasto (prizmatsko) lučenje. Lu-
čenje u obliku paralelnih prizmatičnih stupova po-
ligonalnog presjeka u bazaltnim lavama i katkada u
drugim ekstruzivnim (efuzivnim) i intruzivnim stije-
nama. Formira se zbog kontrakcije (stezanja) tijekom
hlađenja (skrućivanja). Sinonimi: columnar structure,
prismatic jointing, prismatic structure.
columnar section – stupasti presjek (profil). U geologiji
– vertikalni presjek (profil) sekvencije litostratigraf-
ske jedinice (stupac stijena) koja zaliježe na danom
području ili specifičnom lokalitetu. Debljine se crta-
ju u mjerilu, a litologija se prikazuje standardnim ili
konvencionalnim simbolima i obično se dopunjuje
kratkim opisom (napomenama) u kojem se navodi
starost, klasifikacija stijena, sadržaj fosila i drugo; v.
geologic column.
columnar structure – (1) stupasta (stupičasta, štapi-
ćasta) struktura. (a) Agregat prizmatski izduljenih
kristala minerala koji su stupasto i gotovo paralelno
raspoređeni. (b) Primarna struktura sedimentnih sti-
jena koja se sreće u nekim vapnenačkim šejlovima ili
glinovitim vapnencima – sastoji se od stupića (pro-
mjera od 9 cm do 14 cm i duljine od 1 m do 1,4 m)
koji su okomiti na slojevitost i ovalnog su ili poligo-
nalnog presjeka. (2) stupasto (prizmatsko) lučenje, v.
columnar jointing.
column chromatography – kolonska kromatografija,
kromatografija u stupcu. Kromatografska metoda raz-
dvajanja (separacije) komponenata uzorka (u obliku
plinovite ili tekuće smjese) u kojoj se rabi staklena
kolona ispunjena odgovarajućim supstancijama, na
primjer, aktivnim praškastim silicij-dioksidom ili alu-
minij-oksidom, a tekuća faza je otapalo poput pen-
tana, heptana, toluena, benzena ili metanola. Raz-
dvajanje smjese uzorka na pojedine komponente se
vrši prema njihovoj različitoj pokretljivosti u koloni.
Kolonska kromatografija se primjenjuje za razdvaja-
nje sirove nafte i ekstrakata iz sedimentnih stijena u
komponente. Sinonim: liquid-solid chromatography.
column of mud – stupac isplake, v. mud column.
column of oil – naftni stupac, v. oil column.
comagmatic region – petrografska provincija, v. petro-
graphic province.
comagmatic rocks – komagmatske (konsangvine, krvno
167 combination drive
srodne) stijene. Eruptivne (magmatske) stijene (igne-
ous rocks) ili područja njihove rasprostranjenosti
koje imaju zajednički skup kemijskih, mineraloških i
strukturnih karakteristika što, prema tome, svjedoči
o njihovu postanku iz zajedničke matične (izvorne)
magme. Sinonim: consanguineous rocks.
Comanchean, Comanchian – komanč, comanche. (1)
Stratigrafska serija donje krede (Lower Creatceous)
i gornje krede (Upper Creatceous) po provincijskoj
skali u Sjevernoj Americi – iznad serije koahuil (Coa-
huilan), a ispod serije galf (Gulfian). (2) Zastarjeli ter-
min primjenjivan za označavanje perioda (ili sistema
stijena) između jure (Jurassic) i krede (Cretaceous).
combination collar – kombinirani kolčak cijevi. Cilindar
koji se primjenjuje za spajanje cijevi koje na jednom
kraju imaju desni navoj (right-handed thread), a na
drugom kraju lijevi navoj (left-handed thread).
combination drilling contract – kombinirani ugovor o
bušenju. Tip ugovora o bušenju (v. drilling contract)
koji je: (a) kombinacija ugovora o bušenju tipa »ključ
u ruke« (v. turnkey drilling contract) do određene du-
bine bušotine i ugovora po danu bušenja (ugovora o
bušenju na bazi dnevnog plaćanja – v. daywork dri-
lling contract) do njene konačne dubine. Takav slučaj
se može pojaviti kada bušaći poduzetnik nije sklon
preuzeti rizik bušenja intervala kanala bušotine ili
kada operator želi sustav »ključ u ruke«, ali nije sklon
platiti troškove tog sustava za cijelu bušotinu. Kom-
binirani ugovor o bušenju tog tipa je, prema tome,
kompromis kojim se rizik prebacuje i na poduzetni-
ka i na operatora; (b) kombinacija ugovora o bušenju
tipa ugovora po metru bušenja (v. footage drilling
contract) i ugovora na dnevnoj bazi (daywork drilling
contract). Operator može platiti izbušene metre do
određene dubine bušotine i zatim plaćati dnevno za
daljnje bušenje. Uobičajenom klauzulom se utvrđuje
tarifa za nerad bušaćeg postrojenja koju plaća buša-
ći poduzetnik za dane kada je postrojenje na lokaciji
ali ne buši (takva situacija može nastati kada podu-
zetnik čeka na dopuštenje operatora za početak ispi-
tivanja (testiranja) bušotine ili na dolazak potrebne
opreme i materijala ili zbog neprohodnosti putova.
combination drilling rig – kombinirano bušaće postro-
jenje (uređaj), postrojenje (uređaj) za kombinirano (ro-
tacijsko-užno udarno) bušenje, v. combination rig.
combination drive – mješoviti (kombinirani) režim.
Kombinacija dvaju ili više pojedinačnih režima isko-
rištavanja naftnih ležišta (otopljenog plina, plinske
kape, vodotlačnog ili gravitacijskog) koji sudjeluju
znatnim udjelom u proizvodnji nafte (ako je samo je-
dan režim dominantan, tada nije riječ o mješovitom
režimu). Uobičajeni primjer kombiniranog režima
je naftno ležište s režimom primarne plinske kape i
aktivnim vodotlačnim režimom. Utjecaj pojedinog
režima se mijenja tijekom životnog vijeka ležišta. U
nekim ležištima tijekom proizvodnje mogu slijedom
djelovati režimi otopljenog plina, gravitacijskog
dreniranja i vodotlačni ili dva različita režima mogu
djelovati istovremeno, na primjer, vodotlačni režim
i režim plinske kape. Karakteristike proizvodnje iz
ležišta s mješovitim režimom će ovisiti o dominan-
tnom režimu – ako je, na primjer, početna plinska
kapa ležišta mala i djelovanje vodotlačnog režima
slabo, ponašanje ležišta će biti slično režimu otoplje-
nog plina (brzi pad ležišnog tlaka i porast plinskog
combination-drive oil reservoir
faktora), dok u ležištu s velikom plinskom kapom i
intenzivnim djelovanjem vodotlačnog režima pad
tlaka može biti vrlo malen, sa stabilnim porastom
plinskih i vodo-naftnih faktora. Konačan iscrpak
nafte, prema tome, može biti visok ili nizak, ovisno
o dominantnom režimu, odnosno o tipu istiskivanja
nafte – ako je dominantnije djelovanje istiskivajućih
mehanizama (ekspanzija plinske kape, vodotlačni
režim), iscrpak će biti relativno visok, a kod prevlada-
vajućeg djelovanja mehanizma iscrpljivanja ležišne
energije (režim otopljenog plina) relativno nizak. Ko-
načan iscrpak nafte iz ležišta s mješovitim režimom
se često može povećati tako da se umanji utjecaj
relativno nedjelotvornog režima iscrpljivanja regu-
lacijom tempa proizvodnje nafte ili injektiranjem
fluida u ležište. Prema tome, utvrđivanje tipa režima
iskorištavanja ležišta je primarni zadatak specijalista
razrade. Sinonim: mixed drive; v. natural drive, natural
drive mechanisms, gas-cap drive, solution-gas drive,
water drive.
combination-drive oil reservoir – naftno ležište s
mješovitim (kombiniranim) režimom, v. combination
drive.
combination-drive reservoir – ležište s mješovitim
(kombiniranim) režimom, v. combination drive.
combination gas – masni (bogati, mokri, vlažni) prirod-
ni plin, v. wet natural gas, 1.
combination gas-lift valve – kombinirani ventil plin-
skog lifta. Ventil (zaklopac) plinskog lifta koji se
otvara reagirajući na porast tlaka fluida a zatvara
reagirajući na tlak u koloni zaštitnih cijevi (casing) ili
uzlaznih cijevi (tubing). Sinonim: fluid-open pressure-
closed gas-lift valve.
combination logging tool – kombinirana karotažna
alatka. Sklop od nekoliko karotažnih alatki (logging
tools) kojima se može napraviti više mjerenja tijekom
jednog spuštanja u bušotinu.
combination of forward combustion and waterflo-
od (waterflooding), COFCAW – kombinirano pro-
gresivno (kombinirano istostrujno) podzemno izgara-
nje nafte i zavodnjavanje, v. wet combustion.
combination outfit – kombinirano bušaće postrojenje
(uređaj), postrojenje (uređaj) za kombinirano (rotacij-
sko-užno udarno) bušenje, v. combination rig.
combination plant – kombinirano (kompresijsko-adsor-
pcijsko) postrojenje. Postrojenje za uklanjanje tekućih
(kapljivih) ugljikovodika iz prirodnog plina kombini-
ranim (kompresijsko-adsorpcijskim) postupkom; v.
gas plant.
combination rig – kombinirano bušaće postrojenje (ure-
đaj), postrojenje (uređaj) za kombinirano (rotacijsko-
užno udarno) bušenje. Bušaće postrojenje (uređaj,
garnitura) s opremom za rotacijsko bušenje (rotary
drilling equipment) i užno udarno bušenje (cable-tool
drilling equipment). Udarnim bušenjem se buše tvrde
stijene (čert, vapnenac) i također se mogu bušiti le-
žišne stijene kako bi se umanjilo oštećenje formacije,
a rotacijskim mekane stijene (pješčenjak, šejl). Kom-
binirano bušaće postrojenje se također može rabiti
kao remontno (workover rig). Sinonimi: combination
drilling rig, combination outfit.
combination string – (1) kombinirana kolona cijevi.
Kolona cijevi sastavljena od manjih sekcija cijevi s
više različitih promjera. (2) kombinirana (mješovita)
zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi). Kolona zaštit-
168 combustion-tube test
nih cijevi (casing) sastavljena od cijevi različite vlačne
čvrstoće (tensile strength), čvrstoće gnječenja (co-
llapse strength) i unutarnje čvrstoće pri granici teče-
nja (internal yield strength). U dubokim bušotinama
visoka vlačna čvrstoća je nužna blizu vrha bušotine,
a visoka čvrstoća gnječenja i unutarnja čvrstoća pri
granici tečenja blizu dna bušotine. Sinonimi: graded
string, mixed string.
combination trap – kombinirana zamka. U geologiji
– tip geološke zamke za ugljikovodike (naftu, plin)
koja ima i strukturne i stratigrafske elemente (tip
zamke s karakteristikama i strukturne i stratigrafske
zamke). Strukturni elementi su formirani deforma-
cijama ležišne stijene (rasjedanjem, nabiranjem), a
stratigrafski elementi sedimentacijom ili erozijom le-
žišne stijene. Primjer kombinirane geološke zamke je
monoklinala koja gubi poroznost i permeabilnost u
smjeru uspona sloja – monoklinala je strukturna ka-
rakteristika (obilježje) zamke, a promjena svojstava
ležišne stijene daje zamci stratigrafsku karakteristiku;
v. hydrocarbon trap, stratigraphic trap, structural trap.
combination well – spojeni zdenac (bunar). Otvoreni
zdenac ili bunar (v. open well) koji je povezan s jed-
nim ili s nekoliko drugih zdenaca (bunara).
combustible gas – gorivi plin. Plin koji gori, plin čija je
oksidacija praćena stvaranjem plamena – plinoviti
ugljikovodici, ugljik-monoksid, vodik i njihove smje-
se. Sinonim: fuel gas.
combustible shale – gorivni (naftni, uljni) škriljavac, pi-
rošist. Škriljavac koji sadrži kerogen, obično 10% po
masi. Sinonim: black shale.
combustion drive – istiskivanje nafte podzemnim izga-
ranjem, v. in-situ combustion.
combustion front – fronta izgaranja nafte. Usko po-
dručje naftnog ležišta između zone izgorjele nafte
(v. burned zone) i zone izgaranja nafte (v. combustion
zone) u procesu podzemnog izgaranja nafte (termič-
ka metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda).
Napredovanje fronte je uvjetovano izgaranjem (ko-
ličinom) istaloženog koksa u ležištu, a brzina napre-
dovanja se kreće od 7 do 30 cm/dan. Sinonimi: burn
front, burning front, fire front, flame front, v. in-situ
combustion.
combustion index – indeks izgaranja, omjer CO/ CO2, v.
CO to CO2 ratio.
combustion tube – cijev za izgaranje. Uređaj za izvođe-
nje laboratorijskog pokusnog podzemnog izgaranja
nafte. Sastoji se od kraće ili dulje izolirane čelične
cijevi (duljine, na primjer, 1 do 2 metra i promjera 15
do 25 cm) koja je ispunjena smjesom pijeska ležišne
stijene, naftom i vodom. Cijev je smještena unutar
visokotlačnog plašta (s tlakom od 70 do 140 bar),
a prstenasti prostor između nje i plašta je ispunjen
plinom. Sinonim: burn tube, laboratory combustion
tube; v. combustion-tube test.
combustion-tube test – ispitivanje u cijevi za izgaranje.
Laboratorijsko ispitivanje (pokus) procesa podze-
mnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR-metoda – v. in-situ combustion).
Nakon zapaljenja nafte u cijevi, u nju se injektira zrak
za podržavanje fronte izgaranja. Cijev za izgaranje
može biti u vodoravnom položaju (da se izbjegne
utjecaj gravitacijske segregacije fluida) ili u okomi-
tom (u tom slučaju zrak se injektira na vrhu a produk-
ti izlaze na dnu cijevi za izgaranje). Proizvedena nafta
combustion zone
i voda se odvajaju i mjeri se njihov volumen. Plinoviti
produkti izgaranja se kontinuirano mjere i analizira-
ju. Sinonim: burn-tube test, v. combustion tube.
combustion zone – zona izgaranja nafte. Područje
(zona) naftnog ležišta u kojem se odvija izgaranje
nafte u procesu suhog i vlažnog podzemnog izga-
ranja nafte (varijante termičke metode povećanja is-
crpka nafte/EOR-metode – v. dry combustion, in-situ
combustion, wet combustion). U reakcijama izgaranja
sudjeluju ugljikovodici, koks istaložen na površini
stijene i kisik. Temperatura u zoni izgaranja je vrlo
visoka (300 do 650 °C).
commencement of drilling – početak bušenja. Prva
operacija na lokaciji bušenja prije izrade bušotine.
Može započeti zemljanim radovima, radovima na
vodnoj bušotini za opskrbu bušaćeg postrojenja ili
montažom bušaćeg postrojenja.
commercial accumulation – komercijalno ležište, v. co-
mmercial deposit.
commercial butane – komercijalni (trgovački) butan.
Produkt prirodnog plina, smjesa prirodnog plina
koja se sastoji uglavnom od butana i/ili butena (bu-
tilena). Komercijalni butan ima tlak pare manji od
4,83 bar (70 psig) pri temperaturi 37,8 °C (100 °F) i
najmanje 95% smjese mora ispariti pri temperaturi
od 1,1 °C (34 °C) prema definiciji američke Asocijacije
prerađivača prirodnog plina (Natural Gas Processors
Association).
commercial clays – komercijalne (trgovačke) gline.
Gline koje se prodaju za pripremu (izradu) bušaće
isplake (drilling mud), za razliku od prirodnih glina
(natural clays). Primjeri komercijalne gline su atapul-
git (attapulgite) i bentonit iz Wyominga (Wyoming
bentonite).
commercial deposit – komercijalno ležište. Naftno i/
ili plinsko ležište koje sadržava rezerve dovoljne za
proizvodnju u rentabilnim količinama. Proizvodnja
nafte i/ili plina treba: (a) vratiti troškove bušenja i
proizvodnog opremanja bušotina, pokriti troškove
eksploatacije (proizvodnje bušotina) i osigurati pro-
fit, ili (b) pokriti troškove eksploatacije (proizvodnje
bušotina) i osigurati profit.
commercial field – komercijalno polje. Naftno ili plin-
sko polje koje osigurava prihvatljivu stopu povrata
investicija. Kriterij rentabilnosti nekog polja se rani-
je temeljio na tehničkim kriterijima, ali se danas sve
više rabi kriterij stope povrata investicija; v. commer-
cial deposit.
commercial natural gas – komercijalni prirodni plin.
Metan i etan koji su preostali u prirodnom plinu na-
kon izdvajanje propana i butana.
commercial producer – komercijalna proizvodna bušo-
tina, v. commercial well.
commercial production – komercijalna proizvodnja.
Proizvodnja nafte i/ili plina u količini koja je dovoljna
za ostvarivanje profita nakon podmirenja troškova
eksploatacije.
commercial propane – komercijalni (trgovački) pro-
pan. Produkt prirodnog plina, smjesa prirodnog pli-
na koja sadrži najmanje 95% propana i/ili propena
(propilena). Komercijalni propan ima tlak pare manji
od 14,84 bar (215 psig) pri temperaturi 37,8 °C (100
°F) prema definiciji američke Asocijacije prerađivača
prirodnog plina (Natural Gas Processors Association).
Također mora biti podvrgnut testovima za sadržaj
169 common-depth-point shooting
sumpora i korozivnih spojeva, suhoću i ostatak na-
kon evaporacije.
commercial quantities – komercijalne (isplative) količi-
ne proizvodnje, v. paying quantities.
commercial quantity – komercijalna količina. (1) Pro-
izvodnja nafte ili plina koja je isplativa, koja eko-
nomski opravdava nastavak njihove proizvodnje.
Sinonim: paying quantity. (2) Ležište nafte ili plina s
količinom ugljikovodika koja osigurava njihovu pro-
fitabilnu razradu i proizvodnju.
commercial reserves – komercijalne (rentabilne) rezer-
ve. Količina (volumen) nafte ili plina koja je pridobiva
(može se proizvesti) uz prihvatljivu profitabilnost.
commercial rock gas – komercijalni prirodni plin, v. na-
tural gas.
commercial well – komercijalna bušotina. Naftna ili
plinska bušotina koja je sposobna proizvoditi ko-
mercijalne količine (s profitabilnim kapacitetom
proizvodnje) i čija je proizvodnja dovoljno velika: (a)
za eventualni povrat troškova bušenja i proizvodnog
opremanja bušotine, pokrivanje troškova eksploa-
tacije (proizvodnje bušotine) i osiguranje profita ili,
rjeđe, (b) za pokrivanje troškova eksploatacije (pro-
izvodnje bušotine) i osiguranje profita. Bušotina s
profitabilnim kapacitetom proizvodnje, bušotina
koja je sposobna profitabilno proizvoditi naftu ili
plin. Sinonim: commercial producer, paying well; v.
noncommercial well, marginal well, stripper well.
commingle – miješati proizvedene fluide. Miješati fluide
proizvedene iz nekoliko izvora – iz raznih bušotina ili
iz različitih ležišta u istoj bušotini.
commingled production – miješana proizvodnja bu-
šotine. Proizvodnja iz dviju produktivnih zona u istoj
bušotini; v. commingled well.
commingled well – bušotina s miješanom proizvod-
njom. Bušotina koja proizvodi iz dva ili više različitih
ležišta. Nafta i plin se miješaju strujeći na površinu
kroz jednu kolonu uzlaznih cijevi (tubing), za razliku
od višezonski (višeslojno) opremljene bušotine (mul-
tiple completion well) u kojoj nema miješanja nafte
ili plina proizvedenih iz različitih ležišta budući da ti
fluidi struje na površinu kroz zasebne kolone uzla-
znih cijevi i skladište se u zasebnim rezervoarima.
commingling – miješanje proizvedenih fluida. Miješanje
proizvodnje nafte s nekoliko ležišta/polja zajednič-
kim transportom (transportom jednim priključnim
naftovodom) do skladišnih rezervoara.
commodity value of natural gas – robna vrijednost
prirodnog plina. Vrijednost prirodnog plina izračuna-
na s njegovom usporedbom s konkurentnim izvori-
ma energije.
common depth point, common-depth-point (CDP)
– zajednička dubinska točka. U seizmičkoj prospekciji
– dubinska točka (v. depth point) od koje se refleksi
seizmičkih valova registriraju na različitim udalje-
nostima na nekoliko profila. Prema nekim izvorima,
termin common depth point nije najsretniji budući da
u dubini nema zajedničke točke ako reflektori imaju
nagib (sugerira se termin common-midpoint – zajed-
nička središnja točka). Sinonim: common-midpoint
(v.), common reflection point, common reflector point;
v. common-depth-point shooting.
common-depth-point shooting – seizmičko istraživa-
nje metodom zajedničke dubinske točke. Tip seizmič-
kog istraživanja (seismic exploration) kojim se postiže
common-depth-point stack
(osigurava) višekratno podzemno prekrivanje kako
bi se dobili refleksi od zajedničke dubinske točke (v.
common depth point).
common-depth-point stack – zbroj seizmičkih trasa s
istom zajedničkom dubinskom točkom. Metoda seiz-
mičkog istraživanja (seismic exploration) u kojoj se
dobije suma svih trasa registriranih iz iste dubinske
točke (common-depth point) na različitim razmacima
između izvora i detektora. Prije sumiranja se u signa-
le trasa uvode statičke i dinamičke korekcije. Sumi-
ranjem se eliminiraju slučajne smetnje i pojačavaju
slabi refleksi.
common feldspar – ortoklas, v. orthoclase, 1.
common mica – muskovit, v. muscovite.
common midpoint, common-midpoint (CMP) – za-
jednička središnja točka. U seizmičkoj prospekciji –
središnja točka između izvora i detektora (prijamni-
ka), točka na profilu na polovici razmaka svake od
kombinacija izvor-detektor; v. common depth point.
common pool – kontinuirano ležište, v. common reser-
voir.
common pyrites – pirit, v. pyrites.
common reflection point – zajednička dubinska točka,
v. common depth point.
common reflector point – zajednička dubinska točka,
v. common depth point.
common reservoir – kontinuirano ležište. Kontinuira-
no naftno i/ili plinsko ležište s jedinstvenim tlačnim
sustavom i jednim kontaktom fluida (plin-nafta, plin-
voda i/ili voda-nafta). Sinonim: common pool.
compact – (1) kompaktan, gust, zbijen. U petrologiji i
geologiji – (a) Termin koji označava svaku stijenu ili
tlo s gustom ili čvrstom teksturom i s česticama pa-
kiranim tako gusto da se između njih nalaze tek mali
slobodni prostori. (b) Termin koji opisuje gustozrna-
stu stijenu čije se komponentne čestice ili kristali ne
mogu raspoznati golim okom. (c) Termin za označa-
vanje fino teksturirane stijene s malom poroznošću
matriksa. (2) uložak volframova karbida. Uložak karbi-
da volframa (tungsten carbide) konusnog ili sferičnog
oblika koji se hladno upreša u rupice na plohi žrvanj-
skog bušaćeg dlijeta
compaction – (1) kompaktnost, zbijenost. Smanjenje
ukupnog volumena ili debljine tijela finozrnastog
sedimenta ili smanjenje pornog prostora unutar ta-
kvog tijela s istiskivanjem porne (intersticijalne) vode
iz njih zbog djelovanja tlaka uzrokovanog poveća-
njem težine iznad zaliježućih (pokrovnih) naslaga
(materijala koji se kontinuirano taloži) ili zbog tlaka
uvjetovanog pokretima unutar Zemljine kore. Proces
kompakcije ili zbijanja stijena (sedimenata) smanju-
je njihovu poroznost i permeabilnost uzrokujući: (a)
rotaciju sedimentnih zrna (čestica) i njihovu preras-
podjelu u gušće (zbijenije) pakiranje; (b) plastičnu
deformaciju rastezljivih zrna koja teku u susjedne
pore i porne kanale; (c) lomljenje i drobljenje krtih
zrna, i (d) otapanje pod tlakom. Stijene s mehanički
labilnim zrnima (glineni klasti, fragmenti alteriranih
stijena, fini fosili) vjerojatno će pretrpjeti redukciju
poroznosti i permeabilnosti. Krta zrna će pretrpjeti
lomljenje, mrvljenje ili gnječenje (u slučaju poroznih
zrna i nekih fosila). Stijene čiji je skelet izgrađen od
čvrstih minerala (na primjer, kvarca) pretrpjet će tek
neznatnu redukciju poroznosti i permeabilnosti tije-
kom kompakcije rotacijom i preraspodjelom zrna u
170 compaction drive
gušće pakiranje. Iako kompakcija utječe na sve tipo-
ve sedimenata, najveće promjene se zbivaju u fino-
zrnastim sedimentima, na primjer, poput silta i gline;
v. differential compaction. (2) kompakcija, zbijanje. (a)
Proces pri kojem se finozrnasti sediment pretvara u
konsolidiranu (cementiranu) stijenu, na primjer, litifi-
kacija gline i njena transformacija u šejl. (b) U pedo-
logiji – svaki proces u kojem masa tla gubi porni pro-
stor, tj. u kojem se smanjuje poroznost tla, i postaje
gušća (na primjer, opterećivanjem iznad zaliježućih
ili pokrovnih stijena ili isušivanjem), što povećava
nosivu sposobnost (kapacitet) i opću stabilnost tla u
gradnji, odnosno smanjuje sklonost tla slijeganju ili
deformaciji pod utjecajem (djelovanjem) oprtereće-
nja. (c) Zgušnjivanje tla mehaničkim metodama – va-
ljanjem, nabijanjem ili vibriranjem; v. consolidation.
compaction drive – režim kompakcije. Tip režima iskori-
štavanja ležišta uzrokovan kompakcijom (zbijanjem)
ležišne stijene usljed pada tlaka koja djeluje tako da
istiskuje fluide iz ležišne stijene zbog dinamičke re-
dukcije njena pornog volumena. Režim kompakcije
obično postoji u nekonsolidiranim formacijama i po-
činje djelovati tek kada ležišni tlak usljed proizvod-
nje padne ispod određene vrijednosti (tzv. «tlaka
praga», threshold pressure). Tlak pokrovnih naslaga
je jednak kombiniranoj težini iznad zaleglih stijena
i fluida i u većini sedimentacijskih bazena gradijent
tlaka pokrovnih slojeva iznosi 0,23 bar/m dubine (1
psi/ft). Dio težine tog pokrova preuzimaju čvrsti ma-
terijal stijene (zrna, matriks, skelet) ležišne stijene, a
dio fluidi u njenom pornom prostoru. U područjima
s normalnim tlakom gradijenti tlaka fluida variraju
između 0,1 i 0,107 bar/m dubine (0,433 i 0,465 psi/ft)
pa će, prema tome, tlak na zrna (matriks) normalno
rasti približnom brzinom od 0,124 do 0,129 bar/m
dubine (0,54 do 0,56 psi/ft). S proizvodnjom se u le-
žištu smanjuje tlak pornih fluida, pa matriks ležišne
stijene preuzima sve veći dio težine pokrovnih nasla-
ga budući da tlak pornih fluida više nije u stanju po-
dupirati tu težinu i, budući da je ležišna stijena stlači-
va, dolazi do kompakcije (zbijanja) njenog matriksa
koja uzrokuje smanjivanje pornog volumena (po-
sljedica je mala kontrakcija pornog volumena koja
iznosi svega 0,0001 volumena za 1 bar pada tlaka,
na primjer, pad tlaka u ležištu za 100 bar uzrokovat
će smanjenje njegova pornog volumena za 1%). Ako
je ležišna stijena proslojena šejlom, voda u njemu će
kompakcijom stijene biti injektirana u pore naftono-
snog pješčenjaka i tako će istisnuti znatnu količinu
nafte prema proizvodnim bušotinama.
Stupanj kompakcije ležišne stijene je određen kom-
presibilnošću njenih pora koja je za većinu ležišta
mala i ostaje konstantna tijekom iskorištavanja, pa u
takvom slučaju režim kompakcije ima tek neznatan
utjecaj na povećanje iscrpka nafte. Međutim, režim
kompakcije je znatan izvor prirodne energije u leži-
štima u kojima je kompresibilnost (stlačivost) stije-
ne i pornog volumena velika (što je slučaj u plitkim
ležištima) i može u nekim ležištima ugljikovodika
biti važan režim iskorištavanja (u literaturi se navo-
di primjer jednog naftnog polja u Venezueli gdje je
udjel režima kompakcije u ukupnom iscrpku nafte
bio veći od 50%). Iako kompakcija doprinosi iscrpku,
ona može uzrokovati stanoviti gubitak permeabilno-
sti ležišta, a u ekstremnom slučaju može dovesti do
compaction fold
slijeganja (potonuća) terena. Najveći potencijal za
djelovanje režima kompakcije imaju plitki nekonso-
lidirani (necementirani) pijesci, kao i ležišta s tlakom
većim od normalnog.
compaction fold – bora kompakcije. Bora formirana
diferencijalnom kompakcijom (zbijanjem) sedimen-
tnog materijala koji zaliježe iznad otpornije (stabil-
nije) stijene, iznad neke podzemne strukture (poput
pokopanog uzdignuća) ili iznad aktivnog rasjeda ili
bore.
companion flange – protuprirubnica. Tip spojnice ci-
jevi (pipe coupling, pipe connector) malog promjera
s jednom konveksnom i s drugom konkavnom stra-
nom. Spaja se svornjacima (bolts) i maticama (nuts).
Sinonim: counterflange.
company hand – predstavnik poduzeća, v. company re-
presentative.
company man– predstavnik poduzeća, v. company re-
presentative.
company representative – predstavnik poduzeća (fir-
me). U procesu bušenja – prvi čovjek u hijerarhiji na
bušaćem radilištu. Radi za operatora ili poduzeće (fir-
mu) koje izvodi bušenje (bušaće radove), ima ured
na lokaciji bušaćeg postrojenja i neposredno uprav-
lja operacijama bušenja – nadzire proces bušenja i
naručuje potreban materijal i usluge te svakodnev-
no izvještava operatora. Konačno je odgovoran za
bušenje po ugovorima na bazi dnevnog plaćanja i
izbušene metraže. Savjetuje se sa šefom bušaćeg po-
strojenja (v. toolpusher). Može biti zaposlenik firme
ili samostalni konzultant. Sinonimi: company hand,
company man, drilling foreman.
compensated density log (CDL) – kompenzirana ka-
rotaža gustoće. Karotaža gustoće (v. density log) koja
automatski vrši korekcije za utjecaj različitih dubin-
skih uvjeta (uvjeta bušotine) na podatke mjerenja.
Karotažni pribor ima izvor gama-zračenja visoke
energije i dva detektora smještena u papuči koja pri-
anja uz stijenku bušotine (kanala bušotine). Gustoća
formacije se određuje prema odnosu detektorima
izmjerenog intenziteta zračenja. Na izmjerene vrijed-
nosti gustoće veliki utjecaj ima stanje stijenke bušo-
tine. Kompenzirana karotaža gustoće se primjenjuje
za elektrofacijesne analize, identifikaciju (raščlanjiva-
nje) litologije, procjenu poroznosti formacije, detek-
ciju (lociranje) zona s anomalno visokim tlakom, pro-
račun akustičke impedancije i koeficijenta refleksije
(u kombinaciji s akustičkom karotažom) i detekciju
(lociranje) plinonosnih zona (u kombinaciji s neu-
tronskom karotažom).
compensated log – kompenzirana karotaža. Karotaža
bušotina (well log) koja se izvodi sondom projektira-
nom za korekciju (uklanjanje) nepoželjnih utjecaja,
na primjer, kompenzirana karotaža gustoće (com-
pensated density log) koja rabi signal od sekundar-
nog (drugog) detektora za kompenzaciju utjecaja
isplačne obloge (kore, mud cake) i malih nepravil-
nosti na stijenki bušotine (kanala bušotine) ili kom-
penzirana akustička (zvučna) karotaža (compensated
sonic log) koja rabi dvojne transmitere i prijamnike
za redukciju (kompenzaciju) utjecaja izazvanih ne-
pravilnošću promjera bušotine (kanala bušotine) i
nagibom sonde.
compensated neutron log (CNL) – kompenzirana ne-
utronska karotaža. Varijanta neutronske karotaže (v.
171 competent
neutron logging) koja vrši korekcije za utjecaj dubin-
skih uvjeta na podatke mjerenja i registrira korigira-
ne podatke (pod manjim je utjecajem geometrije
kanala bušotine u usporedbi s konvencionalnom
neutronskom karotažom). Sastoji se u mjerenju tzv.
vodikova indeksa formacije (sadržaj vodika po jedi-
nici volumena u usporedbi s njegovim sadržajem u
slatkoj vodi, hydrogen index) rabeći radioaktivni izvor
neutrona za bombardiranje formacije brzim neutro-
nima. Neutroni se sudaraju s atomima u formaciji i
sudaranjem prenose svoju energiju, pri čemu se
najdjelotvorniji prijenos energije odvija s atomima
vodika budući da su mase vodika i neutrona približ-
no jednake. Dva detektora registriraju broj termičkih
neutrona sa smanjenom energijom koji se vraćaju iz
formacije. Brzina brojenja detektorima prvenstveno
zavisi od vodikova indeksa ili prividne poroznosti
zasićene vodom. Izvor neutrona i detektori su pri-
tisnuti uz stijenku kanala bušotine kako bi se utje-
caj visoke prividne poroznosti oko kanala bušotine
reducirao na minimum. Kompenzirana neutronska
karotaža je vrlo osjetljiva na razmak između stijenke
bušotine i sonde, promjer kanala bušotine, tempe-
raturu i salinitet, tako da su nužne korekcije za utje-
caj okoliša. Primjenjuje se za analize elektrofacijesa,
litološku identifikaciju (raščlanjivanje), određivanje
sadržaja šejla, procjenu poroznosti i detekciju (loci-
ranje) plinonosnih intervala (zona zasićenih plinom
– u kombinaciji s karotažom gustoće). Budući da
čelik zaštitnih cijevi malo utječe na taj tip karotaže,
ona se može primjenjivati u zacijevljenim bušotina-
ma (bušotinama sa zaštitnom kolonom) za procjenu
poroznosti kada je poznata litologija.
compensated sonic log – kompenzirana akustička
(zvučna) karotaža, v. borehole compensated acousti-
log.
compensated well log – kompenzirana karotaža, v.
compensated log.
compensation depth – dubina kompenzacije, v. depth
of compensation.
competence – transportna sposobnost. Sposobnost
struje vode ili vjetra za transportiranje (prenoše-
nje) klastičnog materijala (detritusa). Određena je
prije veličinom čestica nego njihovim volumenom
(količinom) u struji. Mjera transportne sposobnosti
je promjer najveće prenošene čestice. Sposobnost
transportiranja struje zavisi od njene brzine – mala,
ali brza struja (tok) može imati veću transportnu spo-
sobnost nego veća, ali sporija, struja (tok); v. compe-
tent, 2.
competent – kompetentan. (1) U geologiji – termin za
označavanje sloja koji je formirao bore bliže paralel-
nim (koncentričnim) borama (v. parallel fold), za ra-
zliku od susjednih slojeva koji formiraju tzv. «slične»
bore (v. similar fold), i/ili budine (v. boudine) ili dru-
ge krhke strukture. Prema drugoj definiciji, termin
competent označava sloj koji posjeduje svojstvo su-
protstavljanja tlaku pri nabiranju bez pojave tečenja
materijala ili promjene prvobitne debljine. Termin
također označava boru u kojoj slojevi nisu pretrpjeli
tečenje materijala ili nisu promijenili prvobitnu de-
bljinu, na primjer, paralelna ili koncentrična bora. (2)
Koji se odnosi na nosivu sposobnost struje vode ili
vjetra za transportiranje (prenošenje) klastičnog ma-
terijala ili detritusa (v. competence).
competent bed
competent bed – kompetentni sloj. Sloj koji posjeduje
sposobnost suprotstavljanja tlakovima (izdržljivosti
prema tlakovima) nabiranja bez tečenja materijala ili
promjene prvobitne debljine; v. competent rock.
competent rock – kompetentna stijena. Stijena koja
je, pri određenim uvjetima, sposobna oduprijeti se
(suprotstaviti se) tektonskim silama, odnosno izdr-
žati tektonska naprezanja, na primjer, nabiranje ili
kompresiju (stlačivanje), i zadržati svoj bitni oblik.
Tijekom tektonske (deformacijske) prošlosti takva
stijena može biti više puta kompetentna i nekom-
petentna ovisno o konkretnim uvjetima sredine, vre-
menu i stupnju nabiranja, rasjedanja, frakturiranja
(loma) itd; v. incompetent rock.
complementary – (1) komplementaran. U petrologiji –
termin koji označava različite stijene ili grupe stijena
formirane kao rezultat diferencijacije iste magme i
koje imaju prosječan sastav jednak sastavu matič-
ne (izvorne) magme (parent magma). (2) povezan.
U strukturnoj geologiji – termin za označavanje su-
stava (grupe) pukotina (set of fractures) koje se sma-
traju uzajamno povezanim iako je njihov postanak
nepoznat.
complete a well – opremiti bušotinu za proizvodnju.
Montirati opremu na bušotini koja je nužna za pro-
izvodnju nafte i/ili plina iz ležišta; v. completed well,
well completion.
completed well – (1) bušotina opremljena za proizvod-
nju. Bušotina koja je izbušena, osvojena i opremljena
za proizvodnju i koja je sposobna proizvoditi komer-
cijalne (rentabilne) količine nafte i/ili plina. (2) završe-
na bušotina. Bušotina koja je izbušena do dubine is-
pod koje vjerojatno nema komercijalne nafte i plina
ili izbušena do prihvatljive dubine, dovoljne za po-
tvrdu postojanja ili nepostojanja nafte ili plina na toj
lokaciji. Također označava neproduktivnu («suhu»)
bušotinu (dry well).
completion – završno proizvodno opremanje bušotine,
v. well completion.
completion efficiency – kapacitet protoka (protočni ka-
pacitet) bušotine, v. flow efficiency.
completion engineer – specijalist za proizvodno opre-
manje bušotina. Naftni inženjer koji nadzire instali-
ranje proizvodne opreme na bušotini i bavi se per-
foriranjem zaštitne kolone, ispitivanjem bušotina i
obradom slojeva.
completion factor (CF) – faktor produktivnosti. Kvoci-
jent (omjer) stvarnog kapaciteta proizvodnje bušo-
tine pri fiksnom padu tlaka i teoretskog kapaciteta
proizvodnje bušotine bez oštećenja sloja pri jed-
nakim uvjetima (pomnožen s 100). Pokazuje mjeru
oštećenja formacije (formation damage) u bušotini.
completion fluid – fluid za proizvodno opremanje bu-
šotina. Radni fluid koji se nalazi u bušotini za vrijeme
njena završnog proizvodnog opremanja. Odabrani
radni fluid mora osigurati kontrolu tlaka u bušotini,
minimalno oštetiti formaciju te spriječiti strujanje
fluida iz sloja u bušotinu i koroziju opreme. Kao radni
fluidi za završno opremanje bušotine za proizvodnju
se primjenjuju isplake na bazi vode i ulja, obrađena
proizvedena slana voda, slojna nafta iz ležišta, ulje
(na primjer, plinsko), voda s kalcij-kloridom (2% do
4% KCl) i dušik. Radni fluid se može ostaviti u prste-
nastom prostoru bušotine između kolona uzlaznih i
zaštitnih cijevi. Sinonim: well completion fluid.
172 composite grain
completion interval – perforirani produktivni interval.
Dio (interval) ležišta u kojem slojni fluidi komunicira-
ju s bušotinom kroz perforacije zaštitne kolone.
completion log – karotaža cementacije bušotine. Ka-
rotaža zacijevljene bušotine (bušotine sa zaštitnom
kolonom) za ocjenu kvalitete cementne obloge iza
zaštitne kolone – najčešće se izvodi tzv. karotaža ce-
mentne veze (v. cement-bond log).
completion of a well – završno proizvodno opremanje
bušotine, v. well completion.
completion report – izvještaj o proizvodnom oprema-
nju bušotine. Izvještaj s podacima o imenu i/ili broju
bušotine, lokaciji, nazivu koncesije, datumu završ-
nog proizvodnog opremanja i početka proizvodnje
bušotine, nazivu i dubini produktivnog ili produk-
tivnih ležišta, ispitivanju početne proizvodnje bu-
šotine, zaštitnoj koloni, cementaciji i perforiranju
zaštitne kolone, kemijskim obradama, frakturiranju
i karotažnim mjerenjima. Takav izvještaj zahtijevaju
mnoge savezne države u SAD.
completion rig – postrojenje (uređaj) za završno proi-
zvodno opremanje bušotine. Postrojenje za klipova-
nje (swabbing unit), koje je također opremljeno za
izvođenje bušenja malih intervala, a primjenjuje se u
slučaju kada je bušotina izbušena blizu ciljne forma-
cije tako da je lako izbušiti preostalu dubinu. Upo-
rabom takvog postrojenja za opremanje bušotine
umjesto velikih uređaja štedi se na troškovima.
completion with dual tubing strings – dvozonsko
proizvodno opremanje bušotine s dvije kolone uzla-
znih cijevi, v. dual tubing strings completion.
completion work of a well – završno proizvodno opre-
manje bušotine, v. well completion.
complex – kompleks. (1) U geologiji – velika asocijacija
različitih stijena (association of rocks, assemblage of
rocks) bilo koje starosti ili podrijetla (postanka) u ko-
joj su strukturni odnosi (uzajamne veze) toliko slože-
ni da se stijene ne mogu lako diferencirati u kartira-
nju, na primjer vulkanski kompleks (volcanic complex);
v. basement, igneous complex, injection complex, me-
tamorphic complex. (2) U geologiji – litostratigrafska
jedinica (lithodemic unit) koja se sastoji od mješavine
stijena dviju ili više genetskih klasa, tj. eruptivnih
(magmatskih, igneous rocks), sedimentnih (sedimen-
tary rocks) ili metamorfnih (metamorphic rocks) s vrlo
kompliciranom strukturom ili bez nje. (3) U kemiji –
spoj u kojem molekule ili ioni formiraju koordinacij-
ske veze s atomom ili ionom metala. Kompleks može
biti pozitivni ili negativni ion ili neutralna molekula.
complex fold – kompleksna (složena) bora. Bora koja
sadrži poprečnu boru (v. cross-fold).
complex ripple mark – unakrsni (interferencijski) ripl, v.
cross ripple mark.
compliant platform – zglobna morska (odobalna) plat-
forma, v. articulated platform.
composite dike – sastavljeni (složeni) dajk (žica). Dajk
ili žica formiran od dviju ili više intruzija različite ma-
gme.
composite fold – sastavljena bora, v. compound fold.
composite grain – kompleksno zrno. Sedimentna česti-
ca (čestica sedimentne stijene, sedimentary particle)
koja se formirala spajanjem dviju ili više diskretnih
čestica, na primjer karbonatna čestica (čestica kar-
bonatne sedimentne stijene, carbonate particle) koja
se formirala nakupljanjem gruda, peleta, obavijenih
composite log
zrna ili čestica stijena, detritusa i ostataka skeleta ili
alga.
composite log – sastavljeni karotažni dijagram. (1)
Karotažni dijagram sastavljen od podataka i inter-
pretacije karotaže istog ili različitih tipova. Kako je u
takvom dijagramu sažeta velika količina podataka,
on je jedan od najčešće primjenjivanih. (2) Karotaž-
ni dijagram sastavljen od litološkog opisa formaci-
ja (uključujući paleontologiju), akustičke karotaže
kompenzirane za utjecaj kanala bušotine, gama-ka-
rotaže, kavernograma te zapisa brzine bušenja i spe-
cifične težine isplake.
composite mud recap – zbirni isplačni izvještaj. Izvje-
štaj nakon završetka bušenja u kojem su sumirani
dnevni izvještaji o kontroli isplake.
composite ripple mark – sastavljeni (složeni) valni una-
krsni ripl. Valni unakrsni ripl (v. oscillation cross ripple
mark) koji se formirao djelovanjem dvaju presijeca-
jućih sustava valova od kojih nijedan nije paralelan
s grebenima (krijestama) ripla. Takvi riplovi su najbo-
lje razvijeni na plićacima gdje lom valova uzrokuje
nastanak dvaju sustava valova koji nisu pod pravim
kutom jedan prema drugom, tj. koji se presijecaju.
composite sample – sastavljeni uzorak. (1) Uzorak flu-
ida koji sadrži sve njegove originalne komponente s
obirom na mjesto njegova uzimanja, na primjer, du-
binski uzorak s vodom, naftom i plinom. (2) Uzorak
uzet na vrhu, u sredini i s dna skladišnog rezervoara
(stock tank).
composite sequence – sastavljena sekvencija. Sekven-
cija koja uključuje (obuhvaća) sve litološke tipove u
takvom redoslijedu u kakvom se oni obično nalaze
u presjecima s cikličkom sedimentacijom (cyclic se-
dimentation). Konstruira se prema statističkim poda-
cima koji se baziraju na stvarnom redoslijedu stijena
(stvarnim presjecima).
composite set – kompleksna serija. Velika sedimentna
(litološka) jedinica (sedimentary unit) homogene lito-
logije (sastava) ili s gradacijskim izmjenjivanjem lito-
logije (gradational lithology) koja se sastoji i od para-
lelnih i od kososlojevitih (kosouslojenih) slojeva.
composite stream – višefazna produkcija bušotine.
Strujanje različitih fluida, na primjer, nafte i plina ili
dviju različitih tekućina u cjevovodu ili produkciji
bušotine.
composite ternary diagram – pseudoternarni (pseudo-
trojni) dijagram, v. pseudoternary diagram.
composite unconformity – kompleksni nesklad. U ge-
ologiji – nesklad koji čini više od jedne epizode ne-
postojanja sedimentacije (episode of nondeposition)
i moguće erozije.
composition – sastav. (1) v. structural formula. (2) U pe-
trologiji – (a) Sastav stijene određen vrstom i brojem
(količinom) postojećih minerala; mineralni sastav
(mineralogic composition); (b) v. chemical compositi-
on.
compositional analysis of a reservoir fluid – analiza
komponentnog sastava ležišnog fluida. Dio rutinske
PVT-analize. Određivanje molnih udjela kompo-
nenata ugljikovodika i primjesa (sumporovodika,
ugljik-dioksida, kisika, dušika).
compositional maturity – zrelost sastava. Tip sedimen-
tne zrelosti (zrelosti sedimentne stijene, sedimentary
maturity) kada se klastični talozi (clastic sediments)
približavaju po sastavu konačnom produktu. Može
173 compound structure
se izraziti kao omjer između kemijskih spojeva (na
primjer, oksid aluminija/karbonat natrija) ili kao
omjer između mineralnih komponenata (na primjer,
kvarc/glinenac); v. mineralogic maturity, textural ma-
turity.
compositional model – komponentni model, model
sastava. Matematički model za simulaciju ponašanja
ležišta kada sastavi fluida (faza) vrlo variraju s pro-
mjenom tlaka i kada su te promjene bitne, npr. pri si-
mulaciji ponašanja ležišta s hlapljivom naftom, plin-
sko-kondenzatnih ležišta, injektiranju plina u ležište i
miscibilnom istiskivanju nafte. Komponentni modeli
su razvijeni za simulaciju trodimenzijskog strujanja
fluida u ležištu tako da uzimaju u obzir strujanje iz-
među slojeva ležišta, gravitacijsku segregaciju, ka-
nalno strujanje i utjecaj promjenljive pokretljivosti
fluida. Postoje dva tipa komponentnih modela – prvi
praktični modeli su bili bazirani na korelacijama kon-
stanti fazne ravnoteže (K konstanti), dok se danas ve-
ćinom upotrebljavaju jednadžbe stanja. Prije simu-
lacijske studije na komponentnim modelima fluidi
se moraju pravilno karakterizirati i jednadžba stanja
«uskladiti» s eksperimentalnim podacima.
composition point – točka sastava. Točka na dijagra-
mu fazne ravnoteže čije koordinate prikazuju kemij-
ski sastav faze ili smjese.
compound alluvial fan – bahada, v. bajada.
compound compressor – višestupanjski kompresor, v.
multiple-stage compressor.
compound cross-stratification – složena kosa (složena
dijagonalna) slojevitost. Kompleksni tip kose (dijago-
nalne) slojevitosti (stratifikacije) s kombinacijom for-
mi koje se znatno razlikuju po veličini i orijentaciji.
compound fault – sastavljeni rasjed, v. fault zone.
compound fold – sastavljena bora. Bora na kojoj su se
formirale (razvile) male bore sa sličnim (analognim)
osima. Sinonim: composite fold.
compound foreset bedding – kompleksna deltna sloje-
vitost. Kosa slojevitost (cross-bedding) karakterizirana
konkavnom osnovicom i s nekoliko prednjih slojeva
(foreset beds) koji imaju nagib u više nego jednom
smjeru, na primjer, u slučaju kada su uzdužni (tan-
gencijalni) prednji slojevi nakon taloženja bili odre-
zani erozijom na njihovim gornjim krajevima i zatim
prekriveni novim slojevima jednakog postanka s na-
gibom u istom ili različitim smjerovima. Kompleksna
deltna slojevitost se može formirati (razviti) pod utje-
cajem promjena smjera strujanja (toka) ili kolebanja
nivoa vode u jezeru.
compound pellet – kompleksni pelet. Pelet veličine če-
stica silta (alevrita), pijeska ili granula ili veći koji je
nastao od peletnog vapnenca (pelleted limestone) s
mikritnim ili sparitnim cementom (micritic cement,
sparry cement) i katkada sadržava matriks ili intersti-
cijalni (međuzrnski) materijal.
compound ripple mark – složeni (sastavljeni) ripl. (1)
Unakrsni ripl (v. cross ripple mark) formiran istovre-
menim uzajamnim djelovanjem (interferencijom)
kolebanja valova (talasanja) i struja. Karakteriziran je
sistematičnim razaranjem ili prekidanjem grebena
(krijesta) strujnih riplova. (2) Ripl koji se formirao mo-
difikacijom već postojećeg sustava riplova kasnijim
djelovanjem ili valova ili struja.
compound structure – sastavljena struktura. Građa
serije stijena koja se sastoji od stijenskog pokrova
compressed natural gas (CNG)
(pokrovnih stijena – v. cover mass) s jednostavnom
strukturom i ispod zalijegnute mase stijena ili stijen-
skog fundamenta (undermass) kompleksnije struktu-
re. Pokrov pri tome neskladno leži na fundamentu.
compressed natural gas (CNG) – komprimirani (stla-
čeni) prirodni plin. Prirodni plin, obično komprimiran
u plinovitom stanju do 20.000 kPa (200 bar), koji se
rabi kao gorivo za vozila.
compressibility – kompresibilnost, stlačivost. U meha-
nici – svojstvo (sposobnost) tvari da smanji volumen
djelovanjem tlaka. Kvantitativno je jednaka reciproč-
noj vrijednosti volumenskog modula elastičnosti
(bulk modulus).
compressibility coefficient – faktor kompresibilnosti
(stlačivosti), Z-faktor v. compressibility factor.
compressibility factor – faktor kompresibilnosti (stla-
čivosti), Z-faktor. Bezdimenzijski broj kojim se kom-
penzira odstupanje ponašanja plinova od zakona
idealnog plina (ideal gas law). Faktor kompresibil-
nosti se rabi kako bi se olakšali proračuni PVT-svoj-
stava prirodnih plinova primjenom zakona idealnih
plinova. Jednak je kvocijentu (omjeru) volumena
što ga plin stvarno zauzima (stvarnog volumena n
molova plina) pri specificiranom tlaku i temperaturi
i volumena koji bi plin zauzimao kada bi se pona-
šao kao idealni plin (idealnog volumena n molova)
pri jednakom tlaku i temperaturi. Za idealni plin
faktor kompresibilnosti je jednak jedinici, dok za
realne plinove varira od 0,7 do 1,2 (prirodni plin s
faktorom kompresibilnosti jednakim jedinici će se
jednako ponašati kao i idealni plin). Faktor kompre-
sibilnosti se mjeri u laboratoriju na uzorcima plina,
ali se može također odrediti (i u većini slučajeva
se i određuje) iz empirijskih korelacija u literaturi
u ovisnosti o reduciranom ili pseudoreduciranom
tlaku i temperaturi (također su razvijene jednadžbe
tih korelacija, ali one nisu linearne i moraju se rje-
šavati iteracijski). Obično se prikazuje u ovisnosti o
temperaturi i tlaku za danu relativnu gustoću plina,
ali se može prikazivati i u ovisnosti o reduciranom
(svedenom) tlaku i temperaturi. Sinonimi: compre-
ssibility coefficient, compression factor, deviation fac-
tor, gas-deviation factor, supercompressibility factor,
Z-factor, Z-value.
compressibility of crude oil – kompresibilnost (stlači-
vost) sirove nafte, v. oil compressibility.
compressibility of oil-field waters – kompresibilnost
(stlačivost) vode naftnih i plinskih polja, v. water com-
pressibility.
compressibility of formation water – kompresibilnost
(stlačivost) slojne vode, v. water compressibility.
compressibility of reservoir oil – kompresibilnost
(stlačivost) slojne nafte, v. oil compressibility.
compressibility of reservoir rocks – kompresibilnost
(stlačivost) ležišnih stijena, v. rock compressibility.
compressibility of rocks – kompresibilnost (stlačivost)
stijena, v. rock compressibility.
compressibility of water – kompresibilnost (stlačivost)
vode, v. water compressibility.
compressible flow – kompresibilno (stlačivo) strujanje.
Strujanje u kojem varira gustoća fluida.
compressional fault – kompresijski rasjed, rasjed stlači-
vanja, v. compression fault.
compressional packer – kompresijska dubinska brtve-
nica (paker). Konvencionalna dubinska brtvenica
174 compressor
(paker) koja se posjeda i širi u zaštitnoj koloni (ca-
sing) spuštanjem kolone uzlaznih cijevi (tubing).
compressional wave – seizmički P-val, v. P wave.
compression factor – faktor kompresibilnosti (stlačivo-
sti), v. compressibility factor.
compression fault – kompresijski rasjed, rasjed stlačiva-
nja. Opći termin za označavanje rasjeda koji je formi-
ran horizontalnim (lateralnim) stlačivanjem Zemljine
kore (lateral crustal compression), na primjer, reverzni
rasjed (v. reverse fault). Sinonim: compressional fault.
compression gasoline – kompresijski gazolin. Prirodni
benzin (gazolin) dobiven komprimiranjem.
compression gas processing – kompresijska obra-
da (prerada) plina. Proces obrade prirodnog plina
koji se sastoji od uklanjanja tekuće faze u skruberu
i komprimiranja na tlak od 35 do 63 bar za krajnju
uporabu.
compression pipe – tlačna bušaća šipka. Bušaća šipka
(v. drillpipe) slična otežanoj bušaćoj šipki (v. heavywe-
ight drillpipe), s razlikom da je izrađena od kvalitetni-
jeg čelika i na srednjem dijelu ima dva ili više prošire-
nja (odebljanja) koja su oblikovana poput spojnice,
što osigurava dodatnu bočnu potporu, raspodjeljuje
naprezanja savijanja i zaštićuje tijelo šipke od haba-
nja zbog trenja sa stijenkom bušotine (kanala bušo-
tine). Sinonim: compressive pipe.
compression plant – kompresijsko postrojenje za obra-
du plina. Postrojenje za uklanjanje (izdvajanje) teku-
ćih ugljikovodika iz prirodnog plina komprimiranjem
i hlađenjem.
compression station – kompresorska stanica. Postroje-
nje na plinovodu u kojem se podiže tlak plina kom-
presorima kako bi se osigurao maksimalni i ujedna-
čeni protok plina u transportnom plinskom sustavu.
Za početak strujanja plina tlak diže usisni kompresor,
a međukompresori na plinovodu podržavaju struja-
nje. Broj i kapacitet kompresora svake stanice široko
varira. Stanice se obično postavljaju u pravilnim raz-
macima, obično svakih 60 do 80 kilometara duž rute
plinovoda i također mogu, uz kompresore, u svom
sastavu imati separatore, rezervoare, stanice za čista-
če plinovoda i kontrolnu opremu.
compression strength – tlačna čvrstoća, čvrstoća na
tlak, v. compressive strength.
compression test – ispitivanje troosnom kompresijom
(stlačivanjem), v. triaxial compression test.
compressive pipe – tlačna bušaća šipka, v. compression
pipe.
compressive strength – tlačna čvrstoća, čvrstoća na
tlak. Maksimalne kompresijske (tlačne) sile koje neko
tijelo može izdržati prije loma. Često se izražava u
bar ili psi. Tlačna čvrstoća ležišnih stijena je općenito
između 75 i 1.800 bar (1.100 i 26.000 psi) – prosječna
za karbonate je jednaka 1.000 bar (14..500 psi), a za
pješčenjake 600 bar (8.700 psi). Sinonim: compressi-
on strength.
compressor – kompresor. Uređaj koji se primjenjuje za
povećavanje tlaka i smanjivanje volumena plinova s
pogonom od parne ili plinske turbine ili elektromo-
tora ili plinskog motora. Četiri osnovna tipa kom-
presora jesu: (a) stapni (reciprocating compressor);
(b) vijčani (rotary-screw compressor); (c) lamelni (sli-
ding-vane compressor), i (d) centrifugalni (centrifugal
compressor). Tlak se može višekratno podizati s dvo-
stupanjskim (two-stage compressor), trostupanjskim
compulsory unitization
(three-stage compressor) ili višestupanjskim kompre-
sorom (multistage compressor).
compulsory unitization – prisilno sjedinjavanje (kon-
centracija) eksploatacijskih koncesija, v. unitization.
concave cross-bedding – konkavna kosa slojevitost.
Kosa slojevitost s konkavnim (prema dolje savije-
nim), općenito tangencijalnim, prednjim slojevima
(foreset beds). Takav tip slojevitosti je vrlo uobičajen
i uzima se kao kriterij za određivanje krovine (top) i
podine (bottom) sedimentnih stijena; v. convex cro-
ss-bedding. (2) Kosa slojevitost koja je formirana pri
sedimentaciji na donjoj konkavnoj površini (kao kod
festonske kose slojevitosti, festoon cross-bedding).
concentric fold – koncentrična (paralelna) bora, v. pa-
rallel fold.
concentric operations – koncentrične operacije. Opera-
cije (radovi) u bušotinama koje se izvode primjenom
kolone uzlaznih cijevi (tubing) malog promjera koja
se spusti u konvencionalnu (normalnu) kolonu uzla-
znih cijevi ili u bušotinu opremljenu za proizvodnju
bez uzlaznih cijevi, obično s montiranim erupcijskim
uređajem i uporabom malog postrojenja za izvođe-
nje operacija.
concentric tubing – koncentrična kolona uzlaznih cijevi
(tubing). Kolona uzlaznih cijevi malog promjera (ma-
caroni string) koja se spušta u bušotinu unutar kolo-
ne uzlaznih cijevi većeg promjera.
concentric weathering – sferoidno (kuglasto, koncen-
trično) trošenje (raspadanje), v. spheroidal weathe-
ring.
concession – koncesija. Sporazum (ugovor), obično
sa stranom vladom, koji dopušta naftnom poduze-
ću istraživanje, bušenje i proizvodnju ugljikovodika
(nafte, plina) na području određenom koncesijom.
Koncesije su se prvobitno odobravale (dodjeljivale)
na dugo vrijeme uz plaćanja samo za proizvodnju
nafte i plina, dok se danas često prodaju ili daju na
natječaju s periodom istraživanja oko pet godina i
ograničene na blokove. Također zahtijevaju mini-
malne troškove za geološka istraživanja.
concession acreage – površina koncesije. Površina ze-
mljišta koje čini koncesija. Zemljište obuhvaćeno
ugovorom (sporazumom) o koncesiji.
conchoidal – konkoidalan, školjkast, ljušturast. Termin
za označavanje tipa loma (fracture) minerala ili stije-
ne koji daje slabo zakrivljenu površinu. Karakteristi-
čan je za kvarc ili opsidijan.
conchostracans (Conchostraca) – konhostraka. Red
branhiopoda (raci škrgonošci, branchiopods). Karak-
terizirani su poluprozirnom dvodijelnom ljušturom
(translucent bivalve shell) s čvorastim repićem (clawli-
ke furca) koji se razvio na stražnjem kraju. Stratigraf-
ska rasprostranjenost: donji devon-danas. Sinonimi:
clam shrimps, claw shrimps.
concordance – sklad. U geologiji – paralelnost slojeva
s granicama sekvencije bez prestanka slojeva uz gra-
nične površine.
concordant – (1) skladan, konkordantan. (a) U petrolo-
giji – termin kojim se označava kontakt između ma-
gmatske intruzije (igneous intrusion) i stijene koja je
okružuje (country rock) paralelan folijaciji ili plohama
slojevitosti te stijene; v. conformable, discordant. (b)
U stratigrafiji – termin za označavanje slojeva koji
su karakterizirani paralelnom slojevitošću ili struk-
turom. Termin se može rabiti također pri postojanju
175 concretionary
hijata (hiatus) koji nije moguće prepoznati, ali se ne
može isključiti; v. discordant. (2) skladan, suglasan. U
geokronologiji – (a) Termin koji označava slaganje
(podudaranje) rezultata radiometrijskih određivanja
apsolutne starosti primjenom više metoda (u grani-
cama analitičke preciznosti primijenjenih metoda).
(b) Termin koji označava slaganje (podudaranje) re-
zultata radiometrijskih određivanja starosti istodob-
no postojećih (koegzistentnih) minerala izvedenih
jednom te istom metodom. (c) Termin koji označa-
va (u ograničenijem smislu) slaganje (podudaranje)
rezultata određivanja apsolutne starosti na istom
uzorku minerala primjenom metoda uran-238/olo-
vo-206, uran-235/olovo-207, olovo-207/olovo-206
i torij-232/olovo-208 (s dopustivom eksperimental-
nom pogreškom); v. discordant.
concordant bedding – konkordantna (paralelna) sloje-
vitost. Sedimentna struktura (struktura sedimentnih
ili taložnih stijena, sedimentary structure) koja je ka-
rakterizirana paralelnim slojevima (paralelnim zalije-
ganjem slojeva) i nepostojanjem kutnog nesklada,
za razliku od diskordantne slojevitosti (v. discordant
bedding). Sinonim: parallel bedding.
concordant intrusive body – konkordantno intruzivno
tijelo (intruziv). Intruzivno tijelo (intruziv) čiji je kon-
takt sa stijenama u koje je prodrlo više ili manje pa-
ralelan s njihovom slojevitošću, na primjer, sklad (sil,
sill) ili lakolit (laccolith).
concrete gravity platform – betonska gravitacijska
proizvodna platforma. Tip stacionarne proizvod-
ne platforme (fixed production platform) s velikim
betonskim komorama (concrete cells) ili cilindrima
(cylinders) na osnovici (base). Komore drže balastnu
vodu (ballast water) za održavanje položaja platfor-
me i također služe kao skladišni rezervoari (storage
tanks) za naftu. Betonske noge podupiru čeličnu pa-
lubu (steel deck) s modulima i sadrže uronjene stojke
(risers). Budući da su betonske platforme skuplje od
drugih proizvodnih platformi, rabe se jedino kada su
potrebna skladišta za naftu.
concretion – konkrecija. (1) Tvrda, kompaktna (gusta)
masa ili agregat mineralne tvari, normalno subs-
feričnog ali obično jako spljoštenog, pločastog ili
nepravilnog oblika, s čudnim i neobičnim obrisima
koji se formiraju precipitacijom iz vodene otopine
oko neke jezgre (nukleusa) ili središta (na primjer,
lista, ljušture, kosti ili fosila) u porama (šupljinama)
sedimentnih ili klastičnih vulkanskih (vulkanogenih)
stijena. Sastav konkrecija se obično znatno razlikuje
od sastava stijena u kojima se sreću pa se lako odva-
jaju od njih. Konkrecija čini koncentraciju minornih
komponenata stijene koja je okružuje ili cementnog
(vezivnog) materijala – silicij-dioksida (čerta), kalcita,
dolomita, željeznog oksida, pirita ili gipsa. Prema ve-
ličini, konkrecije variraju od malih tijela nalik na pe-
lete do velikih sferoidalnih tijela koja dosežu 3 metra
u promjeru. Većina konkrecija se formirala tijekom
dijageneze, a mnoge (osobito u vapnencu i šejlu)
ubrzo nakon sedimentacije stijena. (2) Skupni ter-
min koji se katkada primjenjuje za označavanje ra-
znih primarnih i sekundarnih mineralnih segregacija
različita podrijetla, uključujući nepravilne nodule,
sferulite, kristalne agregate, geode, septarije i druga
slična tijela.
concretionary – konkrecijski. Koji je karakteriziran po-
concurrent method
stojanjem konkrecija ili se od njih sastoji ili ih formira
– na primjer, konkrecijska željezna ruda (concretio-
nary ironstone) sastavljena od karbonata željeza s
glinom i kalcitom ili zonalna konkrecijska tekstura
(concretionary texture) koja je karakterizirana koncen-
tričnim ljuskama s nešto različitim svojim svojstvima
zbog promjene uvjeta u procesu rasta konkrecije.
concurrent method – metoda cirkulacije isplake s ote-
žavanjem, v. circulate and weigh.
concurrent range zone – konkurentna zona (raspon-
ska zona, akrozona). Intervalna zona (v. interval zone)
uključena između dokumentiranog najnižeg inter-
vala rasprostranjenosti jednog taksona i dokumen-
tiranog najvišeg intervala rasprostranjenosti drugog
taksona, što rezultira stratigrafskim preklapanjem
(stratigraphic overlap) dvaju taksona.
condensate – (1) kondenzat. Općenito – tekućina na-
stala kondenzacijom iz parovite faze. (2) kondenzat,
plinski kondenzat, prirodni benzin. U proizvodnji
plina – tekući ugljikovodici sastava vrlo lake sirove
nafte koji zaliježu u plinovitom stanju pri ležišnim
uvjetima u podzemlju (visoka temperatura i tlak) i
kondenziraju se u tekućinu nakon proizvodnje i pri
površinskim uvjetima – tekuća ugljikovodična faza
nastala retrogradnom kondenzacijom iz plinovite
faze usljed pada tlaka (prirodni plin koji sadržava
kondenzat se naziva masni ili mokri – v. wet gas).
Kondenzat je smjesa pentana i težih ugljikovodika,
relativna gustoća mu je općenito od 0,74 do 0,80
(između 45 i 60 °API), bezbojan je ili svijetle boje sa
crvenim, zelenim ili plavim nijansama. Komercijalno
je vrlo vrijedna sirovina. Ako se kondenzat izdvaja
(ekstrahira) na polju standardnim pogonskim sepa-
ratorima, tada se često dodaje sirovoj nafti i registri-
ra zajedno s njom. Američka Asocijacija prerađivača
prirodnog plina (Natural Gas Processors Association)
definira kondenzat na ušću bušotine (casinghead ga-
soline) kao kapljevinu koja ima tlak pare od 0,7 do
2,35 bar (10 do 34 psi), s 24% do 85%-tnom evapora-
cijom pri temperaturi 40 °C (104 °F) i najmanje s 90%-
tnom evaporacijom pri temperaturi 135 °C (275 °F) te
sa završnom točkom (vrelištem) destilacije nižom od
190,5 °C (375 °F). Prema jednoj drugoj definiciji, pri-
rodni benzin je definiran kao kapljevina prirodnog
plina sa srednjim tlakom pare – između tlaka para
kondenzata (condensate) i ukapljenog naftnog plina
(liquefied petroleum gas), što znači da prirodni benzin
i kondenzat nisu sinonimi. Neki izvori preferiraju ter-
min «retrogradni plin» (retrograde gas) za kondenzat.
Kondenzatna kapljevina se katkada naziva i «desti-
lat» (distillate). Sinonimi (prema raznim izvorima):
casinghead gasoline, distillate, drip gasoline, drips, gas
condensate, gas distillate, natural gasoline, raw gaso-
line, retrograde gas, white oil, wild gasoline; v. natural-
gas condensate, natural-gas liquids.
condensate gas – kondenzatni plin. Plin (plinovita faza)
proizveden iz ležišta čija je temperatura između kri-
tične i krikondenterme (proizvedena tekuća faza se
naziva kondenzatom ili plinskim kondenzatom).
condensate gas reservoir – plinsko-kondenzatno leži-
šte, v. gas-condensate reservoir.
condensate liquid – kondenzatna kapljevina, konden-
zat, v. condensate, 2.
condensate ratio – kondenzatni (kondenzatno-plinski)
faktor. Omjer proizvedenog volumena kondenzata
176 condensation zone
(tekuće kondenzatne faze) i proizvedenog volume-
na rezidualnog plina (plinovite faze). Izražava se u
barelima na milijun kubičnih stopa (bbl/MMcf ).
condensate reservoir – plinsko-kondenzatno ležište, v.
gas-condensate reservoir.
condensate stabilization – stabilizacija kondenzata.
Uklanjaje lakših ugljikovodika (propana, butana) iz
kondenzata nakon njegova izdvajanja (separacije)
iz plina. Rezultat stabilizacije je veći volumen tekuće
faze pod rezervoarskim uvjetima, raspoloživ za pro-
daju budući da lakši ugljikovodici mogu isparavati u
rezervoaru povlačeći za sobom dio težih ugljikovodi-
ka, što čini gubitak kondenzata. Stabilizacija se obav-
lja u posebnim vertikalnim posudama (kolonama –
tzv. stabilizatorima) s keramičkim prstenovima (rings)
ili tavanima (trays). Nestabilizirani hladni kondenzat
ulazi na vrhu kolone i struji prema njenom dnu preko
prstenova (tavana). Na dnu se kondenzat zagrijava
(indirektnim grijačem ili spiralnim parnim cijevima).
Lakši ugljikovodici vaporiziraju, dižu se prema vrhu
kolone i tamo izlaze. Stabilizirani kondenzat se ukla-
nja s dna kolone, hladi i šalje na skladištenje.
condensate water – kondenzatna (kondenzirana) voda.
Vodena para u otopini (pomiješana) s prirodnim pli-
nom u ležištu koja kondenzira u tekuću fazu pri povr-
šinskim uvjetima kada se plin proizvede usljed pada
tlaka i temperature.
condensate well – kondenzatna bušotina. Bušotina
koja proizvodi iz plinskko-kondenzatnih ležišta, od-
nosno, koja proizvodi prirodni plin s visokim sadrža-
jem kondenzabilnih ugljikovodika težih od metana
i etana. U nekim saveznim državama SAD bušotine
s proizvodnim plinskim faktorom (producing gas/oil
ratio) između 15.000 i 150.000 se općenito klasifici-
raju kao kondenzatne. Sinonimi: condensation well,
distillate well.
condensate zone – zona kondenzacije, kondenzatna
zona, zona vruće vode, zona vrućeg zavodnjavanja, v.
condensing zone, 2.
condensation – (1) kondenzacija, zgušćivanje, zguš-
njavanje. U fizici – proces pretvaranja pare ili plina
(prelaženja plinovite tvari) u tekućinu ili čvrsto (kri-
stalno) stanje smanjenjem temperature (hlađenjem)
ili povećanjem tlaka ili istovremeno s oba postupka.
Fazna promjena je praćena razvijanjem topline. (2)
kondenzacija. (a) U kemiji – reakcija spajanja dviju ili
više molekula organske tvari s oslobađanjem vode,
amonijaka i drugih jednostavnih spojeva. (b) U stra-
tigrafiji – proces u kojem se stanjivanje sedimentnog
taloga ili naslage sedimenta odvija istodobno sa
sedimentacijom. Taj stratigrafski proces je analogan
procesu koji se odvija pri djelovanju jakog hidrosta-
tičkog tlaka na kristaliničnu stijenu rezultat čega je
izdvajanje otopina duž granica zrna.
condensation front – fronta kondenzacije. Usko po-
dručje naftnog ležišta između zone kondenzacije vo-
dene pare i vaporizacije lakih i srednjih frakcija slojne
nafte i zone formiranja naftne fronte u procesu vlaž-
nog podzemnog izgaranja nafte (varijanta termičke
metode povećanja iscrpka nafte/EOR-metode – v.
in-situ combustion, wet combustion).
condensate well – kondenzatna bušotina, v. condensa-
te well.
condensation zone – zona kondenzacije, zona vruće
vode, v. condensing zone, 1.
condensed deposit
condensed deposit – kondenzirani (zgusnuti) sediment.
U geologiji – sedimentne stijene u kondenziranoj
(zgusnutoj) naslazi (v. condensed succession).
condensed steam zone – zona kondenzacije, konden-
zatna zona, zona vruće vode, zona vrućeg zavodnjava-
nja, v. condensing zone, 2.
condensed succession – kondenzirana (zgusnuta) na-
slaga. U geologiji – relativno tanki, ali kontinuirani
(neprekinuti) stratigrafski niz sedimenata (stratigrap-
hic succession) u kojem su se sedimenti vrlo sporo
akumulirali tijekom znatnog vremena. Kondenziranu
naslagu općenito čini vremenski ekvivalentan debeli
niz sedimenata, negdje u istom sedimentacijskom
bazenu ili području; v. extended succession.
condenser – kondenzator. Uređaj za pretvaranje kon-
denzabilne frakcije (dijela) vodene pare i/ili viših
ugljikovodika u prirodnom plinu iz parovite (plino-
vite) faze u tekuću hlađenjem.
condensing-gas displacement – miscibilno istiskiva-
nje nafte kondenzirajućim plinom (kondenzacijom), v.
condensing-gas drive miscible flood.
condensing-gas drive – miscibilno istiskivanje nafte
kondenzirajućim plinom (kondenzacijom), v. conden-
sing-gas drive miscible flood.
condensing-gas drive flood (flooding) – miscibilno
istiskivanje nafte kondenzirajućim plinom (kondenza-
cijom), v. condensing-gas drive miscible flood.
condensing-gas drive miscible flood (flooding) –
miscibilno istiskivanje nafte kondenzirajućim plinom
(kondenzacijom). Jedan od tipova procesa povećanja
iscrpka nafte (EOR-procesa) istiskivanjem plinom
koji ima svojstvo (sposobnost) miješanja sa slojnom
naftom. U procesu se postiže tzv. dinamička misci-
bilnost ili miscibilnost višestrukim kontaktom (v.
multiple-contact miscibility). Mehanizam dinamičkog
miscibilnog istiskivanja nafte se sastoji u prijenosu
srednjih ugljikovodika (etana, propana, butana) iz
injektiranog plina bogatog tim komponentama u
slojnu naftu koja je njima siromašna, tj. dinamička
miscibilnost se postiže kondenzacijom srednjih uglji-
kovodika u slojnoj nafti. Primjer injektiranog plina u
tom tipu istiskivanja nafte je obogaćeni ugljikovo-
dični plin (v. enriched gas). Sinonimi: condensing-gas
displacement, condensing-gas drive, condensing-gas
drive flood, multiple-contact condensing gas drive; v.
vaporizing-gas drive miscible flood.
condensing zone – (1) zona kondenzacije, zona vruće
vode. Područje (zona) naftnog ležišta ispred zone
vaporizacije (između nje i naftne fronte u smjeru
od injekcijske bušotine prema proizvodnoj – v. va-
porizing zone) u procesu podzemnog izgaranja nafte
(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-me-
toda – v. in-situ combustion). Ovisno o udaljenosti
od fronte izgaranja nafte u ležištu, nastupa hlađenje
koje uzrokuje kondenzaciju vodene pare (pretvara-
nje pare u vruću vodu) i lakih ugljikovodika. Istiski-
vanje nafte u zoni kondenzacije je miscibilno kon-
denziranim lakim ugljikovodicima, vrućom vodom
(kondenziranom vodenom parom) i plinovitim pro-
duktima izgaranja. Sinonimi: condensation zone, hot-
water zone. (2) zona kondenzacije, kondenzatna zona,
zona vruće vode, zona vrućeg zavodnjavanja. Područ-
je (zona) naftnog ležišta u procesu istiskivanja nafte
vodenom parom (termička metoda povećanja iscrp-
ka nafte/EOR-metoda – v. steamflood) u kojoj dolazi
177 conductor casing
do kondenzacije vodene pare, odnosno pretvaranja
pare u vruću vodu, temperature bliske temperaturi
pare. Smanjenje zasićenja rezidualnom naftom u toj
zoni je posljedica smanjenja viskoznosti nafte i ter-
mičke ekspanzije slojne nafte. Sinonimi: condensate
zone, condensed steam zone, hot-waterflood zone,
hot-water transition zone, hot-water zone.
condition ratio – faktor produktivnosti bušotine, v. pro-
ductivity factor.
conductance – (1) električna vodljivost, v. electrical con-
ductance. (2) termička (toplinska) vodljivost, v. thermal
conductance.
conduction heat losses – gubici topline vođenjem (kon-
dukcijom), v. heat losses by conduction.
conduction heat transfer – vođenje (kondukcija) topli-
ne, v. heat conduction.
conduction of heat – vođenje (kondukcija) topline, v.
heat conduction.
conductive heat losses – gubici topline vođenjem (kon-
dukcijom), v. heat losses by conduction.
conductive heat transfer – vođenje (kondukcija) topli-
ne, v. heat conduction.
conductivity – provodnost, specifična vodljivost. (1) v.
electrical conductivity. (2) v. thermal conductivity.
conductivity log – karotaža električne provodnosti, in-
dukcijska karotaža, v. induction logging.
conductivity-thickness product – produkt (umnožak)
provodnosti i debljine. Produkt (umnožak) prosječne
električne provodnosti (specifične električne vodlji-
vosti) i debljine sloja. Parametar se rabi za karakte-
rizaciju odziva elektromagnetske metode ili metode
istosmjerne struje od sloja visoke vodljivosti.
conductor – (1) konduktor, v. conductor casing. (2) vodič.
Materijal, na primjer bakrena žica, kroz koji može teći
električna struja, za razliku od izolatora (insulator).
conductor casing – konduktor. U procesu bušenja –
prva bušena i cementirana ili zabijena zaštitna kolo-
na (kolona zaštitnih cijevi, casing) velikog vanjskog
promjera (od 47,3 do 76,2 cm ili od 185/8 do 30 inča) i
male duljine u bušotini. Njena ugradnja se zahtijeva
samo kada je površinsko tlo relativno nekompeten-
tno (slabo vezano i mekano) i kada se buši u područ-
ju mekih pješčenjačkih formacija s namjenom da
osigura protuerupcijski uređaj (preventer) i opremu
ušća bušotine prije bušenja njena kanala za uvodnu
zaštitnu kolonu (v. surface casing) i također da izolira
plitke slojeve slatke vode od utjecaja bušaće isplake,
osigura kanal za cirkulaciju isplake u isplačne rezer-
voare na površini, zaštiti plitke plinonosne zone i
spriječi podlokavanje nekonsolidiranih sedimenata i
njihovo urušavanje u kanal bušotine. Dubina ugrad-
nje konduktora može biti do 450 metara (1.500 sto-
pa). Konduktor može biti na nekim područjima prva
ugrađena i cementirana zaštitna kolona, dok je na
drugim područjima (osobito u podmorju) prva kolo-
na koja osigurava zaštitu od pornih tlakova forma-
cije. U dubokim bušotinama se mogu ugraditi dva
konduktora – vanjski (promjera 30 inča, outer con-
ductor) i unutarnji (promjera 20 inča, inner conduc-
tor). Uobičajena praksa je cementirati konduktor do
površine (ako cement ne dopre do površine, tada se
cementna kaša upumpa s površine u prstenasti pro-
stor bušotine). Sinonimi: conductor, conductor casing
string, conductor pipe, conductor string, standpipe,
string of conductor casing; v. casing, casing program.
conductor casing string
conductor casing string – konduktor, v. conductor ca-
sing.
conductor hole – kanal bušotine za konduktor. Dio
kanala bušotine u čijem je intervalu ugrađena prva
zaštitna kolona – konduktor. Na većini bušotina
taj se interval buši s ispiranjem čistom vodom kao
isplačnim fluidom budući da većina formacija sadrži
dovoljnu količinu glina koje pomiješane s čistom vo-
dom stvaraju prirodnu glinovitu bušaću isplaku (ako
to nije slučaj ili ako bušaća isplaka mora posjedovati
dodatni kapacitet za iznošenje krhotina izbušenih
stijena, tada se za bušenje kanala za konduktor mora
pripremiti bentonitna bušaća isplaka, tzv. isplaka za
početno bušenje (v. spud mud). Sinonim: conductor
pipe hole.
conductor hole drilling – bušenje za konduktor (kanala
bušotine za konduktor), v. conductor casing, conductor
hole.
conductor pipe – (1) konduktor, v. conductor casing. (2)
odušna cijev rezervoara. Vertikalna cijev na rezervoa-
ru za održavanje hidrostatičkog tlaka na naftu i omo-
gućavanje izlaženja plina iz rezervoara prije nego
što nafta uđe u sabirni cjevovodni sustav. Sinonim:
boot.
conductor pipe hole – kanal bušotine za konduktor, v.
conductor hole.
conductor string – konduktor, v. conductor casing.
cone – (1) podmorska (dubokomorska) lepeza. U marin-
skoj geologiji – tip podmorske lepeze (v. submarine
fan). Termin se često rabi za opisivanje dubokomor-
ske lepeze (deep-sea fan) vezane uz glavnu aktivnu
deltu (na primjer rijeke Mississippi, Nil i Ganges). (2)
konusna glacijalna pješčano-šljunčana akumulacija.
U glacijalnoj geologiji – akumulacija (nakupina) pi-
jeska, šljunka i katkada blokova sa strmim padina-
ma i lepezastom naplavljenom bazom (osnovicom)
istaložena ispred fronte ledenjaka strujama vode od
topljenja ledenjaka. (3) konusna (čunjasta) gora. U
geomorfologiji – gora, brežuljak ili druga forma relje-
fa konusnog (čunjastog, stožastog) oblika s relativno
strmim padinama i šiljastim vrhom, osobito aluvijal-
ni konus (v. alluvial cone). (4) vulkanska kupa (konus),
v. volcanic cone. (5) konusni (stožasti) žrvanj bušaćeg
dlijeta. U tehnici rotacijskog bušenja – puni, stožasti
(konusno oblikovani) blok metala s urezanim zupci-
ma (kao u bušaćih dlijeta s glodanim zupcima) ili s
ulošcima volframova karbida uprešanim u provrte.
Žrvnjevi rotiraju na ležajevima dlijeta i cijepaju i dro-
be stijenu u procesu bušenja. Bušaća dlijeta s konu-
snim žrvnjevima (v. roller-cone bit) izrađuju se s dva,
tri ili četiri konusna žrvnja.
cone bit – bušaće dlijeto s konusnim (stožastim) žrvnjevi-
ma, v. roller-cone bit.
cone-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s konusnim
(stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit.
cone delta – aluvijalni konus, v. alluvial cone.
cone-in-cone – konus u konus, v. cone-in-cone struc-
ture.
cone-in-cone structure – struktura «konus u konus».
(1) U sedimentologiji – mala sedimentna struktura
(struktura sedimentnog podrijetla) u tankim, op-
ćenito vapnenačkim, slojevima (proslojcima) nekih
šejlova i u vanjskim dijelovima nekih velikih kon-
krecija, osobito septarija. Struktura nalikuje na skup
koncentričnih, uspravnih kružnih konusa umetnu-
178 cone rolling-cutter drilling bit
tih jedan u drugi i u prevrnutom položaju (s bazom
okrenutom prema gore, a vrhom prema dolje) koji
su obično odijeljeni glinovitim opnama i sastoje se
uglavnom od vlaknastog kalcita, a rjeđe od siderita
ili gipsa. Osi konusa su okomite na slojevitost, visina
konusa obično varira od 10 mm do 10 cm, a strane
su im često rebraste, žljebaste ili izbrazdane, imaju
prstenasta udubljenja i rebra. Takav tip strukture se
vjerojatno pojavljuje kao rezultat dodatnog tlaka pri
kristalizaciji i trošenju (otapanju) duž konusnih zona
smicanja koje se uzajamno presijecaju. Sinonim: co-
ne-in-cone. (2) U vulkanologiji – vulkanska struktura
(reljef ) karakterizirana razvojem jednog ili više novih
konusa unutar primarnog konusa ili kratera.
cone of dejection – konus iznošenja. Aluvijalni konus
(v. alluvial cone), sastavljen od grubog (gruboklastič-
nog) materijala, koji se formirao na mjestu gdje pla-
ninski potok izlazi iz uske doline na ravnicu. Sinonim:
dejection cone.
cone of depression – lijevak depresije, depresijski lije-
vak. Depresija potenciometrijske površine tijela pod-
zemne vode koja ima oblik preokrenutog konusa
(stošca) i nastaje oko zdenca (bunara) ili bušotine iz
kojih se crpi voda. Karakterizira tzv. zonu utjecaja (v.
area of influence) zdenca ili bušotine. Oblik depresije
je uvjetovan time što voda s približavanjem zden-
cu/bušotini mora strujati kroz sve manje i manje
poprečne presjeke pa hidraulički gradijent, prema
tome, mora porasti; v. cone of exhaustion.
cone of detritus – aluvijalni konus, v. alluvial cone.
cone of exhaustion – lijevak crpljenja. Depresija konu-
snog (stožastog) oblika (cone-shaped depression) u
potenciometrijskoj površini tijela podzemne vode
koja nastaje oko zdenca (bunara) ili bušotine kada
se voda crpi brže nego što može bočno dotjecati; v.
cone of depression.
cone offset – pomak osi žrvnjeva. Konstrukcijska karak-
teristika trožrvanjskih bušaćih dlijeta (tricone drilling
bit, three-cone rolling cutter bit) – veličina odstupa-
nja linija povučenih kroz središte triju žrvanja od
njihova presjecišta u središtu dlijeta (presjecišta na
osi kanala bušotine). Bušaće djelovanje žrvanjskog
dlijeta u stanovitoj mjeri zavisi od veličine pomaka
osi žrvanja budući da se zbog pomaka osi obodne
brzine žrvnjeva i samog dlijeta razlikuju, pa zbog
toga takav tip dlijeta razara stijenu i odlamanjem
(rezanjem), uz primarni način razaranja stijena dro-
bljenjem. Dlijeta za bušenje mekih formacija imaju
veći pomak osi, odnosno kut pomaka osi (cone offset
angle), pa taj kut varira od 4° za meke formacije do 0°
kod dlijeta za ekstremno tvrde formacije. Sinonim:
offset of cones.
cone of pressure relief – lijevak pada tlaka. Depresija
konusnog (stožastog) oblika u potenciometrijskoj
površini tijela podzemne vode, imaginarna površi-
na koja upućuje na uvjete pada (opadanja) tlaka u
arteškom vodonosnom horizontu (arteškom akvife-
ru, confined aquifer, artesian aquifer) zbog crpljenja
vode.
cone-rock bit – bušaće dlijeto s konusnim (stožastim)
žrvnjevima, v. roller-cone bit.
cone roller-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s konu-
snim (stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit.
cone rolling-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s konu-
snim (stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit.
cone-type roller-cutter drilling bit
cone-type roller-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s
konusnim (stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit.
cone-type rolling-cutter drilling bit – bušaće dlijeto s
konusnim (stožastim) žrvnjevima, v. roller-cone bit.
Conewangoan – v. Bradfordian, 1.
confined aquifer – arteški (zatvoreni) vodonosni sloj
(akvifer). Vodonosni sloj ili horizont (akvifer) koji je
odozgo i odozdo ograničen nepropusnim slojevima
(stijenama) ili slojevima (stijenama) čija je permea-
bilnost izrazito manja od permeabilnosti vodenog
sloja. Akvifer koji sadrži artešku ili ukliještenu pod-
zemnu vodu (v. confined ground water). Sinonim: ar-
tesian aquifer.
confined ground water – arteška (ukliještena) podze-
mna voda. Podzemna voda koja se nalazi pod tlakom
znatno većim od atmosferskog i čija se gornja površi-
na poklapa s podinom nepropusnog (vodonepropu-
snog) sloja ili sloja s izrazito manjom permeabilnošću
od vodonosnog horizonta. Sinonimi: artesian water,
confined water, piestic water; v. unconfined water.
confined water – arteška (ukliještena) podzemna voda,
v. confined ground water.
confining bed – granični vodonepropusni sloj. Tijelo
nepropusnog (vodonepropusnog) ili izrazito ma-
nje propusnog materijala (stijena) koje stratigrafski
ograničava jedan ili više vodonosnih slojeva ili hori-
zonata (akvifera).
confining pressure – svestrani tlak. Jednaki, svestrani
tlak koji je uzrokovan težinom pokrovnih naslaga
(stijena), odnosno njihovim opterećenjem, na pri-
mjer geostatički tlak (v. geostatic pressure) ili hidro-
statički tlak (v. hydrostatic pressure).
confirmation well – potvrdna bušotina. Druga proi-
zvodna bušotina na novom polju (izbušena nakon
bušotine kojom je polje otkriveno, discovery well)
sa svrhom potvrđivanja (dokazivanja) površinskog
prostiranja otkrivene produktivne formacije (sloja).
Prema nekim definicijama, sinonim za potvrdnu bu-
šotinu je appraisal well (ocjenska bušotina – v.).
conformability – sklad. U geologiji – kvaliteta, stanje ili
uvjet koji pretpostavljaju sklad, na primjer, uzajamni
odnos (povezanost) skladno zalegnutih slojeva (con-
formable strata). Sinonim: conformity (v.).
conformable – skladan. (1) U petrologiji – termin koji
označava kontakt intruzivnog tijela (intruzivni kon-
takt) kada on ponavlja unutarnju strukturu intruziv-
nog tijela (intruzije); v. cocordant, unconformable. (2)
U stratigrafiji – termin za označavanje zalijeganja
slojeva ili stratifikacije (uslojavanja) koji su karakte-
rizirani neporemećenom (neprekinutom) sekvenci-
jom u kojoj su se slojevi formirali jedan iza drugog
u paralelnom nizu pravilnom i neprekinutom sedi-
mentacijom pri jednakim općim uvjetima. Termin
također označava kontakte između takvih slojeva
(oštre, postupne ili interkalacijske). Termin se često
primjenjuje na kasniju (višu) formaciju čija je sloje-
vitost (plohe slojevitosti) paralelna sa slojevitošću
ranije (donje) formacije, što pokazuje da tijekom
sedimentacije na tom mjestu nije bilo prekida (dis-
turbancije) ili erozije. Prema drugoj definiciji, termin
se smatra opisnim i primarno se odnosi na naslage
stijena koje su se nataložile bez disturbancije, ali ne
nužno i s paralelnošću slojeva sedimenata ili s kon-
tinuitetom sedimentacije, na primjer, serije s kosom
slojevitošću (koje nisu razdvojene površinom erozi-
179 conglomerate
je) skladne su, ali ne i paralelne; v. concordant, un-
conformable.
conformance – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. sweep.
conformance by (of) displacement – obuhvat ležišta
istiskivanjem, v. sweep.
conformance efficiency – porna efikasnost istiskivanja
nafte. Dio ukupnog volumena ležišta koji je u kon-
taktu s injektiranim fluidom (fluidom koji istiskuje
naftu iz ležišta) kao rezultat diskontinuiteta ležišta.
Sinonim: continuity factor.
conformity – (1) skladno zalijeganje. (a) Neprekinuti sli-
jed sedimentnih slojeva ili stijena, pri čemu su mla-
đi slojevi (stijene) istaloženi na vrhu starijih slojeva
(stijena). Neporemećeni uzajamni odnos između su-
sjednih slojeva sedimentnih stijena koje su se taložile
u metodičnoj sekvenciji jedna za drugom s malim ili
neprimjetnim (u geološkom smislu) vremenskim in-
tervalima – pravi stratigrafski kontinuitet u sekvenci-
ji slojeva (kontinuitet uslojavanja) bez znakova da su
donji (stariji) slojevi bili prevrtani, nabirani, nagnuti
ili erodirani prije nego što su bili sedimentirani gornji
slojevi. Sinonim: conformability (v.). (b) Kontinuirana
sekvencija slojeva koja pokazuje skladno zalijeganje.
(2) ploha skladnog zalijeganja. Površina koja razdvaja
mlađe slojeve od starijih duž koje nema fizičkih zna-
kova erozije ili nepostojanja sedimentacije i značaj-
nog hijata.
congeliturbate – kongeliturbat, krioturbat, smrznuto
tlo. Masa tla ili drugog nekonsolidiranog (necemen-
tiranog) zemljanog materijala koji je premješten
ili razoren raspadanjem usljed smrzavanja i obično
je grublji (krupniji) od ispod zalegnutog materijala,
osobito sediment kršja formiran soliflukcijom. Sino-
nimi: cryoturbate, frost soil, trail, warp.
conglomerate – konglomerat, valutičnjak. Tip grubozr-
naste terigene klastične sedimentne stijene (v. sedi-
mentary rock) koja je nastala litifikacijom zaobljenog
šljunka i sastavljena je od slabo sortiranih zaobljenih
(okruglih) do približno uglatih (subangularnih) fra-
gmenata različitih stijena (preko 30% velikih čestica
je promjera većeg od 2 mm – tj. veličine zrna, obluta-
ka, valutica, blokova), uloženih u finozrnasti matriks
od pijeska ili silta (alevrita), koji su obično uzajamno
čvrsto vezani (cementirani) sitnokristalastim kre-
menom, kalcitom, oksidom željeza ili stvrdnutom
glinom. Konglomerat je konsolidirani (cementirani)
ekvivalent šljunka (v. gravel) i po rasponu promjera
i po stupnju zaobljenosti i sortiranosti sastavnih če-
stica. Fragmenti minerala i stijena u konglomerati-
ma mogu biti različitog sastava, mogu široko varirati
veličinom i obično su zaobljeni i glatki od transpor-
tiranja vodom ili od djelovanja valova. Konglomerati
se klasificiraju i dobivaju nazive u skladu s prirodom
ili sastavom fragmenata, tipom i udjelom čestica
veličine šljunka, tipom i količinom (udjelom) matrik-
sa, stupnjem sortiranosti, tipom cementa (veziva),
agensima koji ih formiraju i sredinama u kojima su
nastali. Prema udjelu čestica veličine šljunka i tipu
matriksa konglomerati se mogu, na primjer, podi-
jeliti na pješčane (arenaceous conglomerate, sandy
conglomerate) i glinovite (argillaceous conglome-
rate, shaly conglomerate), prema veličini, odnosno
raznovrsnosti čestica (valutice, obluci, blokovi),
dijele se na oligomiktne (oligomictic conglomerate)
i polimiktne (polymictic conglomerate), a također
conglomeratic
mogu dobiti naziv prema načinu postanka, na pri-
mjer, fanglomerat (fanglomerate). Konglomerati su
slični brečama (v. breccia), od kojih se razlikuju po
zaobljenosti fragmenata (koji su kod breča uglati).
Mogu biti ležišne stijene za ugljikovodike. Sinonim:
puddingstone (v.).
conglomeratic – konglomeratni, konglomeratski. Koji
se odnosi na konglomerat ili se sastoji od konglome-
rata ili ima svojstva konglomerata, na primjer kon-
glomeratni pješčenjak (conglomeratic sandstone).
Termin se također odnosi na stijene koje se sastoje
od konglomerata ili imaju njegova svojstva. Sino-
nim: conglomeritic.
conglomeratic mudstone – konglomeratni muljnjak
(madston). Muljnjak ili madston s rijetkim do obila-
tim udjelom uklopaka valutica ili oblutaka, na pri-
mjer konsolidirani šljunčani mulj (consolidated gra-
velly mud) koji sadrži 5% do 30% šljunka i ima omjer
(odnos) pijeska i mulja manji od 1:1 – poput valutič-
nog muljnjaka (pebbly mudstone) ili tiloida (tilloid); v.
mudstone conglomerate.
conglomeratic sandstone – konglomeratni pješčenjak.
(1) Pješčenjak koji sadržava 5% do 30% šljunka i ima
omjer (odnos) pijeska i mulja (ukupne količine silta
i gline) veći od 9:1, konsolidirani šljunčani pijesak
(consolidated gravelly sand). (2) Pješčenjak koji sadr-
žava više od 20% valutica; v. pebbly sandstone.
conglomeritic – konglomeratski, v. conglomeratic.
congruent – kongruentan. U geologiji – termin koji
označava parazitsku boru (parasitic fold) čija su
os (axis) i osna ploha (axial surface) paralelni s osi i
osnom plohom glavne bore (main fold) s kojom je
parazitna bora povezana. Sinonim: congruous.
congruous – kongruentan, v. congruent.
Coniacian, Coniacian stage – konijak, coniac. Strati-
grafski kat gornje krede (Upper Cretaceous) u Europi
– iznad turona (Turonian), a ispod santona (Santoni-
an). Obuhvaća vremenski raspon od prije 90 do 88
(ili 90 do 85) milijuna godina; v. Emscherian.
conical fold – konusna bora. Model bore koji se geo-
metrijski može opisati (prikazati) rotacijom linije oko
jednog fiksnog njenog kraja; v. cylindrical fold.
conical wave – vodeći (vodeći refraktirani, vodeći prelo-
mljeni) seizmički val, v. head wave.
coniferous trees – konifere, četinjače, v. conifers.
conifers (Coniferae) – konifere, četinjače. Razred gi-
mnospermi (golosjemenjača, gymnosperms). Obič-
no su velika stabla s igličastim ili ljuskastim listovi-
ma (needlelike leaves, scalelike leaves) i sjemenom u
češerima (cones). Uključuju borove (pines), jele (firs)
i smreke (spruces). Stratigrafska rasprostranjenost:
karbon-danas. Sinonim: coniferous trees.
coning – nastanak (formiranje) konusa. (1) U hidro-
logiji – dizanje slane vode u obliku konusa ispod
slatke vode u vodonosnom horizontu (akviferu)
tijekom crpljenja slatke vode iz zdenca (bušotine).
Sinonim: upconing. (2) U procesu prizvodnje nafte i
plina – pojava dizanja vode prema kanalu bušotine
i formiranja konusa usmjerenog prema gore ili spu-
štanja plina prema bušotini i formiranja inverznog
konusa u naftnim ležištima s akviferom ili plinskom
kapom tijekom proizvodnje. Nastanak vodenih ili
plinskih konusa je uvjetovan odnosom gradijenata
horizontalnog i vertikalnog tlaka, koji su stvoreni
proizvodnjom nafte i uzrokuju izobličenje vodo-naf-
180 connate water-permeability method
tnog ili plinsko-naftnog kontakta, i hidrostatičkog
gradijenta u ležištu – kada gradijent vertikalnog tla-
ka prekorači hidrostatički gradijent niz vodonosnu
zonu, voda biva privučena prema bušotini, a poslje-
dica je konusno izobličenje vodo-naftnog kontakta
i prodor vode u bušotinu ako je njena proizvodnja
prevelika. Prema istom osnovnom principu nastaju
plinski konusi prema dolje. Kako bi se nepoželjna
proizvodnja vode ili plina smanjila, bušotina mora
proizvoditi takvim kapacitetom pri kojem gradijenti
tlaka u okolišu kanala bušotine neće izazvati formi-
ranje konusa vode ili plina. Nakon nastanka konusa
proizvodnja bušotine može postati neekonomična.
Optimalni kapacitet proizvodnje bušotine koji neće
uzrokovati nastanak konusa se određuje analitički ili
simulacijom.
coning off – formiranje vodenog konusa, v. water co-
ning.
conjugate faults – konjugirani rasjedi. Rasjedi koji su
jednake starosti i pripadaju istoj epizodi deforma-
cije.
conjugate joints – povezane pukotine. U geologiji – su-
stav uzajamno povezanih pukotina koje su nastale
(formirale se) pod jednakim uvjetima deformacije,
obično pod uvjetima stlačivanja. Sustavi povezanih
pukotina se u pravilu presijecaju pod pravim kuto-
vima.
connate – (1) srodan. U petrologiji – termin koji se od-
nosi na fluide izdvojene iz iste magme. (2) reliktan,
pokopan. U sedimentologiji – termin za označavanje
tvari koje su nastale istodobno s obližnjim materija-
lom. Osobito se primjenjuje za vode i hlapljive tvari
(poput ugljik-dioksida) zarobljene u sedimentima
za vrijeme njihova nastanka (sedimentacije). (3) v.
connate water.
connate water – vezana (konatna, reliktna, pokopana,
fosilna, porna, intersticijalna) voda. Voda zarobljena
(zatvorena, blokirana) u porama (šupljinama) sedi-
mentnih stijena u vrijeme njihove sedimentacije ili,
prema jednoj drugoj definiciji – voda koja nije bila u
kontaktu s atmosferom tijekom znatnog dijela geo-
loškog vremena. Nalazi se u ležištima ugljikovodika
u istoj zoni koja je zasićena naftom i plinom. Zasiće-
nje ležišne stijene vezanom vodom varira od 100%
ispod naftne zone do, teoretski, 0% visoko iznad ni-
voa slobodne vode, ali u ležištu praktično egzistira
gotovo konstantno određeno minimalno (neredu-
cibilno) zasićenje vezanom vodom. Treba, međutim,
napomenuti da neki autori navode kako specijalisti
za razradu ležišta i analizu karotaže obično pogreš-
no rabe taj termin u značenju porna ili intersticijalna
voda (v. interstitial water) ili u značenju slojna voda (v.
formation water). Sinonimi (prema raznim izvorima):
fossilized brine, fossil water, interstitial water, native
water.
connate water-permeability method of wettability
determination – metoda određivanja močivosti od-
nosom »zasićenje vezanom vodom-permeabilnost«.
Metoda kvalitativnog mjerenja (određivanja) moči-
vosti stijene korelacijom apsolutne permeabilnosti
jezgara (izmjerene na ekstrahiranim jezgrama) i za-
sićenja jezgara vezanom (konatnom) vodom (izmje-
renog na svježim jezgrama). Krivulja ovisnosti zasiće-
nja o permeabilnosti će imati blag nagib u širokom
intervalu zasićenja ako je formacija hidrofilna, a go-
connate water saturation
tovo vertikalan nagib u uskom rasponu zasićenja ako
je formacija hidrofobna; v. wettability measurement.
connate water saturation – zasićenje vezanom (konat-
nom) vodom. Zasićenje ležišta vodom u trenutku nje-
gova otkrića. Vrijednosti zasićenja vezanom vodom,
čak na vrhu ležišta, općenito su veće od zasićenja ne-
reducibilnom vodom (v. irreducible water saturation).
connected well – spojena (priključena) bušotina. (a) Naf-
tna bušotina spojena cjevovodom s rezervoarom. (b)
Naftna bušotina spojena cjevovodom s rafinerijom;
(c) Plinska bušotina spojena s plinovodom.
connecting bar – spojni sprud (prud). Sprud koji je s
oba kraja spojen s kopnom, osobito tombolo (v.
tombolo).
connection – spojnica. Naprava (cijev ili fiting) za spa-
janje dviju komponenata opreme (na primjer, dviju
cijevi ili cijevi s rezervoarom). Može imati navoje
(threads) ili prirubnice (flanges) ili je tipa tuljca (hub)
ili stezaljke (clamp).
connection gas – plin pri dodavanju bušaćih šipki. Plin
koji ulazi u bušotinu (kanal bušotine) ili plinski čep
koji se u njoj akumulira tijekom dodavanja bušaćih
šipki, odnosno za vrijeme isključenja pumpi.
conodonts (Conodontophorida) – konodonti. Skupina
(klasificirana kao red Conodontophorida i spornog
taksonomskog identiteta) fosilnih ostataka organi-
zama – brojni sitni fosilni elementi fosfatnog sastava
(građeni od fosfata kalcija – kristalnog apatita) i obič-
no zupčastog ili pločastog oblika. Biološka funkcija
konodonata je nepoznata. Uglavnom su obilno i ši-
roko rasprostranjeni i rabe se u biostratigrafiji. Dobri
provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostra-
njenost: srednji kambrij (moguće kasni pretkambrij)-
gornji trijas.
consanguineous – konsangvin, komagmatski, krvno
srodan. (1) U petrologiji – manje preporučljiv sinonim
termina comagmatic (komagmatski); v. consanguini-
ty. (2) U sedimentologiji – termin za označavanje pri-
rodne grupe sedimenata ili sedimentnih stijena koji
su povezani jedni s drugima jednakošću postanka
(podrijetla), na primjer, kosangvina ili krvno srodna
asocijacija (consanguineous association) poput fliša
(flysch), molase (molasse) ili paraličkih sedimenata
(paralic sediments) čiji su elementi uzajamno poveza-
ni zajedničkim postankom, okružujućom sredinom i
evolucijom.
consanguinity – konsangvinitet, krvno srodstvo. U pe-
trologiji – genetska uzajamna povezanost koja po-
stoji između eruptivnih (magmatskih) stijena (igne-
ous rocks) koje su vjerojatno nastale iz iste matične
(izvorne) magme (parent magma). Takve stijene su ti-
jesno povezane u prostoru i vremenu i obično imaju
sličan geološki položaj (zalijeganje) i također slične
kemijske, mineraloške i strukturne karakteristike.
consequent – (1) konsekventan. (a) U geomorfologiji
– termin za označavanje geološke strukture (geo-
logic feature) ili topografskog oblika (oblika reljefa,
topographic feature) koji su nastali kao rezultat na-
sljeđivanja prethodnih formi, uvjeta ili procesa, na
primjer, konsekventni hrbat (consequent ridge), kao
što je antiklinalni svod (anticlinal arch) koji je saču-
vao svoj osni izdignuti položaj, ili konsekventni otok
(consequent island) u jezerskom bazenu (lake basin
– poput uzdignuća koje je ostalo iznad nivoa vode
u vrijeme formiranja jezera). (b) Termin koji označa-
181 constant composition expansion (CCE)
va rijeku, dolinu ili drenažni riječni sustav čiji tok ili
smjer ovisi ili je uvjetovan općim oblikom i nagibom
postojeće zemljine površine. (2) konsekventna rijeka,
v. consequent stream.
consequent stream – konsekventna rijeka. Rijeka (ili
tok) koja se formirala na nedavno izloženoj ili nedav-
no formiranoj površini i struji u smjeru koji je potpu-
no određen prvobitnim nagibom (padinom) i kon-
figuracijom te površine. Rijeka (ili tok) čiji je smjer
strujanja neposredno vezan s prvobitnim kutovima
nagiba površine Zemlje i geološkom strukturom po-
vršine. Sinonimi: consequent, original stream.
consequent valley – konsekventna dolina. Dolina koja
je izdubljena erozijom konsekventnom rijekom (v.
consequent stream) ili u kojoj se nalazi konsekventna
rijeka; v. subsequent valley.
consertal – konsertalni, suturni. U petrologiji – sinonim
termina sutured (v.). Primjenjuje se više u Europi, a u
američkoj uporabi se smatra zastarjelim.
conservative plate boundary – konzervativna (tran-
sformna) granica ploča, v. transform plate boundary.
consolidation – konsolidacija. (1) Svaki proces u kojem
rahli (rastresiti, nevezani) usitnjeni mekani ili tekući
materijal postaje tvrda i čvrsto vezana stijena – oso-
bito solidifikacija (skrućivanje) magme (solidificati-
on) s formiranjem eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks) ili litifikacija (lithification) rahlih talo-
ga s formiranjem sedimentnih stijena (sedimentary
rocks). (2) Postupno ili sporo smanjivanje volumena
i povećavanje gustoće mase tla zahvaljujući poveća-
nom opterećenju ili efektivnom tlačnom naprezanju,
na primjer, iscjeđivanjem fluida iz pora (šupljina); v.
compaction, 3. U tektonici – termin koji se katkada
rabi za procese dijastrofizma tijekom kojih su mobil-
ni pojasovi (mobile belts) pretvoreni u krute dijelove
kratona (prednost se u uporabi daje specifičnijem
terminu orogeneza – v. orogeny).
consolute – miscibilan, mješljiv. Termin koji označava
tekućine koje se uzajamno miješaju (miscibilne su)
u svim omjerima.
consolute point – točka konsolucije. Točka koja poka-
zuje sastav i maksimalnu ili minimalnu temperaturu
ili tlak kidanja miscibilnosti (miscibility gap). Sinonim:
critical solution point.
constant choke-pressure method – metoda održa-
vanja konstantnog tlaka sapnicom. Metoda kontrole
nailaska slane vode u bušotini regulacijom promjera
sapnice za održavanje konstantnog tlaka u zaštitnoj
koloni (casing).
constant composition expansion (CCE) – ekspanzija
pri konstantnom sastavu. Tip rutinske PVT-analize
plinsko-kondenzatnih fluida i nafte. Postupak ispi-
tivanja nafte se sastoji od ekspanzije uzorka slojne
nafte u PVT-ćeliji tijekom niza koraka smanjivanja
tlaka (počevši obično od početnog ležišnog tlaka ili
nešto većeg do tlaka zasićenja ili znatno nižeg) pri
konstantnoj temperaturi što je jednaka ležišnoj. U
svakom stupnju pada tlaka, nakon postizanja rav-
notežnog stanja naftne i plinske faze u ćeliji, mjeri
se volumen nafte (zapisuje se kao relativni volumen
– omjer volumena u danom koraku tlaka i volume-
na nafte pri tlaku zasićenja), gustoća i kompresibil-
nost nafte. Podaci dobiveni tim tipom ispitivanja su
osobito važni u simulacijama na modelima sastava
(compositional models) za usaglašavanje tlaka za-
constant-enthalpy expansion
sićenja, kompresibilnosti nafte i tekuće faze pri tla-
kovima većim od tlaka zasićenja, kompresibilnosti
tekuće faze nakon oslobađanja komponenata lakših
ugljikovodika i faktora kompresibilnosti oslobođe-
nog plina. Također treba izmjeriti gustoću zasićenog
fluida jer je taj podatak korektniji za simulaciju od
njegove relativne gustoće (koja je obično izračunana
prema sastavu fluida i relativnim gustoćama pojedi-
nih komponenata).
constant-enthalpy expansion – adijabatska ekspan-
zija. Proces uklanjanja ukapljivih (kondenzabilnih)
ugljikovodika (kondenzata) iz prirodnog plina na
principu efekta hlađenja koji se javlja usljed znatnog
pada tlaka visokotlačne produkcije plinske bušotine.
Struja plina ekspandira u sapnici, a efekt hlađenja
ovisi o temperaturi na ulazu u sapnicu i razlici tlaka
u sapnici. Niža temperatura separacije daje veći iscr-
pak kondenzata.
constant percentage decline – eksponencijalni pad
proizvodnje, v. exponential production decline.
constant-percentage decline curve – krivulja ekspo-
nencijalnog pada (eksponencijalna krivulja pada) pro-
izvodnje, v. exponential production decline curve.
constant-pressure drawdown test – ispitivanje proto-
ka pri konstantnom tlaku na dnu, v. constant-pressure
flow test.
constant-pressure flow test (testing) – ispitivanje
protoka pri konstantnom tlaku na dnu. Ispitivanje
produktivnosti bušotine mjerenjem proizvodnje pri
konstantnom tlaku na dnu. Na rezultate ne utječe
volumen fluida u kanalu bušotine (wellbore storage).
Međutim, ako se tlak održava konstantnim na povr-
šini, pad tlaka usljed trenja u koloni uzlaznih cijevi
(tubing) može djelovati slično kao volumen fluida u
bušotini uzrokujući variranje tlaka na dnu tijekom is-
pitivanja. Sinonim: constant-pressure drawdown test.
constant-rate flow test (testing) – ispitivanje bušotine
metodom pada tlaka, ispitivanje bušotine pri konstan-
tnoj proizvodnji, v. pressure drawdown test.
constant-rate test (testing) – ispitivanje bušotine me-
todom pada tlaka, ispitivanje bušotine pri konstantnoj
proizvodnji, v. pressure drawdown test.
constant-rate reservoir limit test (testing) – ispitiva-
nje utjecaja granice ležišta, v. reservoir limit test.
constant offset vertical seismic profiling – vertikalno
seizmičko profiliranje s konstantnim međurazmakom
(konstantnim ofsetom), v. vertical seismic profiling.
constant volume depletion (CVD) – ekspanzija pri
konstantnom volumenu. Osnovno laboratorijsko ispi-
tivanje potrebno za definiranje PVT-svojstava retro-
gradnih kondenzatnih sustava. Postupak ispitivanja
se sastoji u smanjivanju tlaka u ćeliji s uzorkom ležiš-
nog fluida u nekoliko koraka pri konstantnoj tempe-
raturi, što je jednaka ležišnoj pri čemu dolazi do ek-
spanzije fluida. U svakom se koraku redukcije tlaka iz
ćelije odvode ekspandirani fluidi i mjeri se volumen
istaloženog kondenzata i oslobođenog plina. Dobi-
venim podacima se izračunava iscrpak kondenzata
ispod točke rošenja, dvofazni Z-faktor i viskoznost
plina. Pri ispitivanju uzorka nafte također se tlak u
PVT-ćeliji smanjuje u koracima (obično pet do šest
koraka) počevši od tlaka zasićenja i uklanja toliko
oslobođenog plina da se uspostavi volumen ćelije
jednak početnom. Tim se tipom ispitivanja se mogu
dobiti podaci o tlaku zasićenja ili rosišta, sastavu i
182 contact-angle measurement by sessile drop method
kompresibilnosti plina uklonjenog u svakom koraku
smanjenja tlaka, zasićenju tekućom fazom (kao dio
volumena ćelije) te viskoznosti tekuće faze (obično
se mjeri) i plinovite faze (obično se izračunava prema
sastavu plina). Ta metoda ispitivanja se rjeđe izvodi
ali je jedina laboratorijska metoda koja omogućuje
komponentnu analizu fluida tijekom pada tlaka. Po-
daci dobiveni ispitivanjem metodom ekspanzije pri
konstantnom volumenu su osobito važni u simula-
cijama na komponentnim modelima (compositional
models) za karakterizaciju faktora kompresibilnosti
oslobođenog plina (njegove promjene sa sastavom)
i kompresibilnosti tekuće faze te konstanti fazne rav-
noteže (K-konstanti).
constant VSP – vertikalno seizmičko profiliranje s kon-
stantnim međurazmakom (konstantnim ofsetom), v.
vertical seismic profiling.
constructive delta – delta s dominantnom (prevladava-
jućom) djelatnošću rijeka, v. river-dominated delta.
consumer gas – plin za široku potrošnju, v. consumer
natural gas.
consumer natural gas – prirodni plin za široku potroš-
nju. Prirodni plin predviđen za neposrednu krajnju
upotrebu (potrošnju) u komunalnom sektoru, indu-
striji i domaćinstvima. Prirodni plin koji je poduzeće
za transport plina prodalo poduzeću za distribuciju a
ovo potrošačima. Sinonim: network natural gas.
consuming plate margin – konzumacijska (destruktiv-
na, konvergentna) granica ploča, v. convergent plate
boundary.
contact – kontakt. (1) U geologiji – ravna ili nepravilna
površina između stijena dvaju različitih tipova (sasta-
va) ili starosti. (2) U ležištima ugljikovodika – površi-
na između dvaju fluida u ležištu, na primjer, između
nafte i plina (gas-oil contact), nafte i vode (oil-water
contact) ili plina i vode (gas-water contact). Sinonim:
interface; v. gas-oil contact, gas-water contact, water-
oil contact.
contact angle – kontaktni kut, rubni kut močenja, kut
močenja. Kut između tekućine i čvrstog tijela na
površini razdjela tekućina-čvrsto tijelo-plin koji for-
miraju dvije nemiscibilne faze (fluida) na površini
čvrstog tijela. Čini mjeru močivosti – za močeću fazu
kontaktni kut (wetting phase contact angle) je manji
od 90°, dok je za nemočeću fazu (nonwetting phase
contact angle) veći od 90°. Čvrsto tijelo je močivo
vodom (hidrofilno, water-wet) ako je kontaktni kut
manji od 90°, a močivo naftom (hidrofobno, oil-wet)
ako je veći od 90°. Ležište se smatra hidrofilnim ako
je kontaktni kut vode manji od 70°, hidrofobnim
ako je kut veći od 110° i neutralne močivosti ako je
kontaktni kut između 70° i 110°. Kontaktni kut blizak
0° upućuje na strogo hidrofilnu stijenu, blizak 180°
na strogo hidrofobnu stijenu, a kut blizak 90° na
neutralnu močivost. Tipični kontaktni kutovi susta-
va fluida u laboratoriju su 0° za sustave zrak-voda i
zrak-nafta, 30° za sustav nafta-voda i 140° za sustav
zrak-živa, a u ležištu 30° za sustav fluida voda-nafta
i 0° za sustav voda-plin; v. nonwetting fluid, wettabi-
lity, wetting fluid.
contact angle hysteresis – histereza kontaktnog kuta,
v. contact angle method of wettability determination.
contact-angle measurement by sessile drop method
– mjerenje kontaktnog kuta metodom fiksne kapi. Me-
toda direktnog mjerenja kontaktnog kuta (rubnog
contact angle method of wettability determination
kuta močenja) za određivanje preferencijalne moči-
vosti dane površine čvrstog tijela naftom i vodom.
Rabi se glatka, homogena čvrsta površina (obično
brušena pločica kvarca za mjerenje kontaktnog
kuta sustava fluida nafta-voda), a postupak mjerenja
može biti dvojak: (a) pločica čvrstog tijela se objesi u
horizontalnom položaju ispod površine nafte, na nju
se stavi kap nafte i izmjeri se kontaktni kut kroz fazu
veće gustoće ili prema njoj (u ovom slučaju faza veće
gustoće je voda). Ako je kontaktni kut manji od 90°,
površina čvrstog tijela je preferencijalno močiva vo-
dom (water-wet), ako je jednak 90°, površina je jed-
nako močiva naftom i vodom (neutralne močivosti) i
ako je veći od 90°, površina je preferencijalno močiva
naftom (oil-wet), i (b) pločica čvrstog tijela se objesi
u horizontalnom položaju ispod površine vode, na
njeno dno se stavi kap nafte i izmjeri se kontaktni
kut kroz fazu veće gustoće ili prema njoj (ovdje je to
voda). Interpretacija je jednaka kao u prethodnom
slučaju; v. contact angle, wettability.
contact angle method of wettability determina-
tion – metoda određivanja močivosti kontaktnim
kutom (rubnim kutom močenja). Kvantitativna me-
toda određivanja (mjerenja) močivosti. Postupak se
sastoji u mjerenju kontaktnog kuta (rubnog kuta
močenja) koji formira kap čiste tekućine koja miruje
na glatkoj ravnoj površini homogenog nestlačivog
i neporoznog čvrstog tijela kada je ono uronjeno u
drugi fluid. U većini praktičnih slučajeva kontaktni
kut formiran između površine čvrstog tijela i povr-
šine razdjela vode i nafte ima dvije granične vrijed-
nosti umjesto jedne ravnotežne – vrijednost kuta
kada se voda dovede u kontakt s naftom na površini
čvrstog tijela koje se prethodno nalazi u kontaktu
s naftom, a taj kut se naziva nastupajući kontaktni
kut ili samo kontaktni kut (advancing contact angle),
i vrijednost kuta kada se nafta dovede u kontakt s
vodom na površini čvrstog tijela koje se prethodno
nalazi u kontaktu s vodom, a taj kut se naziva odstu-
pajući kontaktni kut (receding contact angle). Nejed-
nakost tih kutova je tzv. histereza kontaktnog kuta
(contact angle hysteresis). Na mjerenje kontaktnog
kuta u laboratoriju često utječe starenje – kut raste sa
starošću površine razdjela nafta-čvrsto tijelo dok se
ne postigne ravnoteža, što može potrajati nekoliko
dana (nedostatak metode). Metoda kontaktnog kuta
zahtijeva nezagađene uzorke ležišne stijene (neod-
govarajućim isplačnim fluidom u procesu bušenja
jezgre) i ležišne nafte (uzorak nafte se ne smije izlo-
žiti utjecaju zraka, odnosno kisika). Mjerenja se, me-
đutim, mogu izvoditi i bez uzorka ležišne stijene, pri
čemu se rabe kvarc kao glavni sastojak pješčenjaka
i kalcit za karbonate, iako brušene pločice tih mine-
rala nisu reprezentativne za ležišne stijene, jer nema
hrapavosti površine, niti se nalaze različiti minerali u
stijeni, fini organski materijal i polarne tvari; v. wetta-
bility measurement.
contact aureole – kontaktna (metamorfna) aureola, v.
aureole.
contact breccia – kontaktna breča. Breča koja okružuje
magmatsku intruziju (igneous intrusion), a nastala je
drobljenjem okružujućih stijena i sastoji se i od fra-
gmenata (odlomaka) stijena intruzije (intruzivnog
materijala) i od okružujućih stijena. Sinonim: intru-
sion breccia.
183 contact tower
contactite – kontaktit. Opći naziv za stijene koje su na-
stale procesom kontaktne metamorfoze (metamor-
fizma); v. contact metamorphism.
contact load – kontaktni transportirani sedimentni ma-
terijal. Dio transportiranog sedimentnog materijala
u koritu (v. bed load) koji je dugotrajno u kontinuira-
nom kontaktu s koritom rijeke.
contact log – dijagram (krivulja) kontaktne karotaže, v.
wall-contact log.
contact-metamorphic – kontaktno-metamorfan, kon-
taktnometamorfan. Termin za označavanje minerala
ili stijene nastalih u procesu kontaktne metamorfo-
ze (metamorfizma). U starijoj literaturi taj se termin
rabio kao sinonim za termine contact-metasomatic
(kontaktno-metasomatski) ili pyrometasomatic (piro-
metasomatski); v. contact metamorphism.
contact-metamorphic rock – kontaktno-metamorfna
(kontaktnometamorfna) stijena, kontaktolit, kornit,
hornfels. Metamorfne stijene (v. metamorphic rock)
koje su uglavnom nastale (formirale se) u uskim
pojasevima oko intruzivnih magmatskih stijena (na
rubovima intruzivnih magmatskih tijela ili intruzija,
na primjer batolita). Mogu nastati od matične stije-
ne bilo kojeg tipa, općenito su finozrnaste, a mogu
biti potpuno prekristalizirane (tako da nije sačuvana
nijedna njihova prvobitna značajka) do neznatno
modificirane (s većinom sačuvanih originalnih zna-
čajki). Drugi engleski naziv te metamorfne stijene je
hornfels.
contact metamorphism – kontaktna metamorfoza
(metamorfizam). U geologiji – jedan od glavnih
(osnovnih) procesa lokalne termalne metamorfoze
(metamorfizma) ili termometamorfoze (termometa-
morfizma). Genetski je povezan s intruzijom i ekstru-
zijom magmi i zbivao se u okružujućim stijenama ili
u blizini njihova kontakta s tijelom eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena. Metamorfne promjene se odvijaju
pod djelovanjem topline i materijala (produkata) koji
su se izdvojili iz magme i također pod djelovanjem
deformacija povezanih (uvjetovanih) prodorom ma-
gmatske mase; v. endomorphism, exomorphism, ther-
mal metamorphism.
contact-metasomatic – kontaktno-metasomatski. Ter-
min za označavanje minerala ili stijene koji su nastali
(formirali se) u procesu kontaktnog metasomatizma
(v. contact metasomatism).
contact metasomatism – kontaktni metasomatizam.
Masena promjena sastava stijene na kontaktu s
prodirućom magmom iz koje su iznesene fluid-
ne komponente koje su stupile u reakciju s nekim
komponentama okružujućih stijena i formirale novu
asocijaciju minerala (mineralni niz); v. contact meta-
morphism.
contact mineral – kontaktni mineral. Mineral koji je na-
stao (formirao se) u procesu kontaktnog metamor-
fizma (v. contact metamorphism).
contactor – kontaktna kolona, v. contact tower.
contact resistance – kontaktni otpor (električni otpor).
Električni otpor između uzemljene elektrode (groun-
ded electrode) i tla (zemlje, ground) ili između elektro-
de (electrode) i uzorka stijene (rock specimen).
contact tower – kontaktna kolona. Vertikalna posuda u
kojoj se odvija kontakt plina s tekućinom ili čvrstom
tvari. To mogu biti apsorpcijske kolone ili apsorberi
(za uklanjanje tekuće faze iz plina, absorber, absor-
contact zone
ption tower) ili adsorpcijske kolone (za dehidraciju
plina, adsorption tower). Sinonim: contactor.
contact zone – kontaktna (metamorfna) zona (aureola),
v. aureole.
container rock – ležišna stijena, v. reservoir rock.
contaminant – (1) zagađivač. Tvar koja se miješa s
drugom tvari i ima neželjeni utjecaj. (2) nečistoća.
Korozivna plinovita primjesa u prirodnom plinu, na
primjer, sumporovodik ili ugljik-dioksid.
contaminated – hibridan, v. hybrid.
contaminating formation – kontaminirajuća formaci-
ja. U procesu bušenja – formacija koja mijenja fizikal-
na svojstva i kemizam bušaće isplake tijekom buše-
nja. Anhidrit i gips će zagaditi bušaću isplaku na bazi
vode. Isplaka se mora obraditi aditivima ili se mora
upotrijebiti specijalna inertna isplaka da se izbjegne
njeno zagađivanje.
contamination – (1) kontaminacija. U geologiji – pro-
ces promjene kemijskog sastava magme kao rezultat
asimilacije inkluzija ili okružujuće stijene; v. hybridi-
zation. (2) kontaminacija, zagađivanje, zagađenje.
Dodavanje neke tvari ili svojstva vodi koji ne dopu-
štaju ili ograničavaju njenu upotrebljivost za uobiča-
jene svrhe – piće, pripremu hrane, kupanje, pranje,
rekreaciju i hlađenje. Termin se katkada proizvoljno
definira različito od termina pollution (polucija), ali se
obično smatraju sinonimima.
contemporaneous – istodoban, istovremen. Koji se for-
mirao, postoji ili se pojavio u isto vrijeme (istodob-
no). Termin označava, na primjer, potoke lave koji su
se proslojavali u jednoj kronostratigrafskoj jedinici i
općenito bilo koju stijenu ili facijes koji su se razvili
tijekom perioda formiranja stijena koje ih okružuju;
v. penecontemporaneous.
contemporaneous deformation – konsedimentacijska
deformacija. U geologiji – deformacija koja se zbiva
u sedimentima za vrijeme ili neposredno nakon nji-
hova taloženja. Uključuje mnoge tipove deformacija
mekih sedimenata, na primjer, klizanja (slumps) ma-
lih razmjera, savijanje (crumpling) i brečiranje (bre-
cciation). Na nekim područjima takve deformacije
mogu biti velikih razmjera. Sinonim: penecontempo-
raneous deformation.
contemporaneous erosion – konsedimentacijska ero-
zija. U geologiji – lokalna slaba erozija koja se odvija
istodobno s općim i često kontinuiranim procesom
sedimentacije.
contemporaneous fault – konsedimentacijski (sinsedi-
mentacijski) rasjed, v. growth fault.
continental – kontinentalan, kontinentski. Koji je nastao
(formirao se) na kopnu a ne na moru, na primjer, kon-
tinentalni sedimenti (continental deposits), koji mogu
biti lakustričkog (jezerskog), riječnog, močvarnog,
eolskog ili vulkanskog postanka (podrijetla).
continental apron – kontinentsko (kontinentalno) pod-
nožje, v. continental rise.
continental basin – kontinentalni bazen. Područje u
unutrašnjosti (unutarnjem dijelu) kontinenta koje
obuhvaća jedan ili više zatvorenih bazena.
continental borderland – kontinentski (kontinentalni)
borderlend. Područje (dio) kontinentskog ruba (v.
continental margin) između obalne linije (v. shoreli-
ne) i kontinentske padine (v. continental slope) koje
ima složeniju topografiju (reljef ) nego kontinentski
šelf (v. continental shelf) – karakterizirano je hrptovi-
184 continental glacier
ma i bazenima, a neki od njih se nalaze ispod dubine
kontinentskog šelfa.
continental crust – kontinentalna kora. Tip (dio) Ze-
mljine kore (Earth’s crust) koji je karakterističan za
kontinente, temeljni kompleks stijena (metamorfo-
zirane sedimentne i vulkanske stijene s asociranim
eruptivnim stijenama, uglavnom granitnim) koji
leži ispod kontinenata i kontinentskih šelfova (plat-
formi). Debljina kore varira od oko 35 km do 60 km
(ispod planinskih hrptova ili lanaca), a brzina širenja
longitudinalnih seizmičkih valova (compressional se-
ismic waves) kroz nju je manja od oko 7,0 km/h; v.
oceanic crust.
continental deposits – kontinentalni sedimenti. Sedi-
menti koji se akumuliraju (odlažu, talože) na kopnu
(na kontinentima ili samo na otocima) ili u vodenim
bazenima (sa slatkom ili slanom vodom) koji nisu ne-
posredno povezani s oceanom, za razliku od marin-
skih sedimenata (sedimenata morskog podrijetla – v.
marine deposits). Primjeri sedimenata nastalih (for-
miranih) u nemarinskim sredinama sedimentacije su
glacijalni (ledenjački), fluvijalni (riječni), lakustrički
(jezerski) ili eolski sedimenti.
continental displacement – migracija kontinenata.
Opći termin koji se može rabiti za mnoga stajališta
(aspekte) teorije koju je prvi detaljno postavio i ra-
zradio njemački geofizičar Alfred Wegener (1880-
1930). Prema teoriji (hipotezi) migracije kontinenata
– velike ploče kontinentalne kore (siala) slobodno
se lateralno kreću po supstratu oceanske kore (simi)
koja je, pretpostavlja se, relativno nepomična. Nakon
što su sada nađeni novi dokazi i predloženi prihvat-
ljiviji mehanizmi, originalna Wegenerova teorija je
dobila široko priznanje. Navode se različita objaš-
njenja: (a) kontinenti su ostali relativno nepomični,
ali se Zemlja širila (expanding Earth), zbog čega su se
pukotine oceanskih područja između kontinenata
postupno povećavale (širile); (b) kontinenti su se kre-
tali na suprotne strane jedan od drugog (međusob-
no udaljavali) usljed razmicanja oceanskog dna (v.
ocean-floor spreading) duž srednjooceanskih hrpto-
va ili jaraka (riftova), što je proizvelo nove oceanske
prostore između kontinenata, ili (c) mase odgurnute
(odmaknute) od hrptova se sastoje od debelih ploča
litosfere (v. plate tectonics), sastavljenih i od konti-
nentalne i od oceanske kore, koje su se kretale u ra-
zličitim smjerovima neovisno jedna o drugoj. Pravo
objašnjenje tektonike Zemlje će kombinirati neka
od novijih objašnjenja ili sva. Sinonim: continental
migration, continental drift, displacement theory, epei-
rophoresis theory, Wegener hypothesis.
continental drift – migracija kontinenata, v. continen-
tal displacement.
continental flexure – kontinentalna fleksura. Zglobna
geološka struktura (hinge-line structure) koja se pro-
teže duž kontakta kontinenta i morskog dna i u kojoj
pregib povećava kut nagiba (strminu) kontinentskog
šelfa uzrokujući relativno uzdizanje kontinenta i, na
koncu, formiranje obalnih hrptova.
continental geosyncline – kontinentalna geosinklina-
la. Geosinklinala ispunjena nemarinskim sedimenti-
ma (sedimentima nemarinskog podrijetla).
continental glacier – kontinentski (kontinentalni) le-
denjak. (1) Ledenjak velike debljine koji potpuno
prekriva znatni dio kontinenta ili površinu veću od
continental ice
50.000 četvornih kilometara i skriva reljef područja
ispod sebe, na primjer, ledeni pokrovi Grenlanda i
Antarktike. Sinonimi: continental ice, continental ice
sheet, ice sheet. (2) Svaki ledenjak u područjima s
kontinentalnim klimatskim uvjetima, za razliku od
marinskih klimatskih uvjeta (takva uporaba termina
nije preporučljiva).
continental ice – kontinentski (kontinentalni) ledenjak,
v. continental glacier.
continental ice sheet – kontinentski (kontinentalni) le-
denjak, v. continental glacier.
continental margin – kontinentski (kontinentalni) rub.
Područje oceanskog dna (v. ocean floor) koje leži
između obalne linije (v. shoreline) i abisalnog oce-
anskog dna (abyssal ocean floor). Uključuje različite
provincije – kontinentski šelf (platformu ili prag – v.
continental shelf), kontinentski borderlend (v. con-
tinental borderland), kontinentsku padinu (v. conti-
nental slope) i kontinentsko podnožje (v. continental
rise).
continental migration – migracija kontinenata, v. con-
tinental displacement.
continental plate – kontinentska ploča. Debela konti-
nentalna kora.
continental platform – (1) kontinentska platforma
(prag, šelf), v. continental shelf. (2) platforma, v. plat-
form, 2.
continental rise – kontinentsko (kontinentalno) podnož-
je (uzvisina). Dio kontinentskog ruba (v. continental
margin) koji je smješten između kontinentske padi-
ne (v. continental slope) i abisalne ravnice (v. abyssal
plain) osim u području oceanskih jaraka (v. oceanic
trench). Blago je nagnuto (s nagibima od 1:40 do
1:2000) i općenito ima slabo raščlanjeni reljef, iako
mogu postojati podmorski kanjoni. Sinonim: conti-
nental apron.
continental sea – epikontinentalno more, v. epiconti-
nental sea.
continental sedimentary environment – kontinen-
talna (nemarinska) sredina sedimentacije, kontinen-
talna (nemarinska) sedimentacijska sredina. Jedan
od triju osnovnih tipova sredina taloženja klastičnih
sedimenata uz marinsku sredinu sedimentacije (v.
marine sedimentary environment) i prijelaznu sredi-
nu (v. transitional sedimentary environment). Dijeli se
(ovisno o klasifikacijama) na: (a) terestričku sredinu
sedimentacije (uključuje pustinjsku, eolsku, glacijal-
nu, deltnu i speleotemsku sredinu), i (b) akvatičku
sredinu sedimentacije (s fluvijalnom, lakustričkom
i močvarnom sredinom), ili (prema drugoj klasifika-
ciji) na: (a) fluvijalnu (riječnu); (b) lakustričku (jezer-
sku), i (c) eolsku sredinu sedimentacije, ili (prema tre-
ćoj klasifikaciji) na: (a) pustinjsku; (b) poluaridnu; (c)
fluvijalnu (riječnu); (d) lakustričku (jezersku), i (e) gla-
cijalnu (ledenjačku) sredinu sedimentacije. Produkti
sedimentacije kontinentalnih sredina najmanje po-
stoje u geologiji. Jedan od uzroka tome je što se ve-
ćina tih sedimentacijskih sredina nalazi iznad nivoa
baze erozije tako da ti sedimenti lako erodiraju. Ta-
kođer, većina nemarinskih sredina sedimentacije je
dominantan izvor sedimenata za kasnije taloženje u
marinskim sedimentacijskim sredinama. Drugi uzrok
da su nemarinske stijene skromno zastupljene je što
su tijekom dugog perioda njihove geološke povijesti
veliki dijelovi sadašnjih kontinenata bili potopljeni
185 continuous-flash distillation
ispod plitkih mora pa su se, prema tome, akumulirali
samo marinski sedimenti. Sa stanovišta geoloških
istraživanja nafte i plina najvažnije su fluvijalne sedi-
mentacijske sredine – meandri rijeka u tim sredina-
ma. Sinonim: nonmarine sedimentary environment;
v. marine sedimentary environment, transitional sedi-
mentary environment.
continental shelf – kontinentski šelf (platforma, prag),
šelf. Plitki, postupno spušteni dio (zona) kontinent-
skog ruba (v. continental margin) koji je smješten
između obalne linije (ruba mora – v. shoreline) i kon-
tinentske padine (v. continental slope), odnosno do
dubine na kojoj strmo pada u oceanske dubine do
padine, ili (ako nema izrazite kontinentske padine)
između obalne linije i dubine mora do 200 metara
(granica šelfa prema moru je na prosječnoj dubini
130 metara). Karakteriziran je vrlo blagim nagibom
(0,1 stupanj). Veći dio šelfa je prekriven klastičnim se-
dimentima. Sinonim: continental platform, shelf.
continental shield – kontinentalni štit, v. shield.
continental slope – kontinentska (kontinentalna) pa-
dina. Dio kontinentskog ruba (v. continental margin)
koji se nalazi između kontinentskog šelfa ili platfor-
me (v. continental shelf), odnosno njegova ruba okre-
nutog prema moru, i kontinentskog podnožja (v.
continental rise) ili oceanskog jarka (v. oceanic trench).
Karakterizirana je relativno strmim nagibom (3 do 6
stupnjeva). Na nekim mjestima kontinentske padine
se spuštaju direktno u oceanske dubine (na primjer,
južno od Aleutskog otočja), dok na drugim mjestima
postupno prelaze u nešto položenija kontinentska
podnožja koja vode do dubokog oceanskog dna (na
primjer, kod istočnog dijela S. Amerike).
continental terrace – kontinentalna terasa. Sediment
ili masa stijena koji zaliježu ispod obalne ravnice
(coastal plain), kontinentskog šelfa (platforme, conti-
nental shelf) i kontinetske padine (continental slope).
continental time – kontinentsko vrijeme. U geologi-
ji – sinonim termina fossil time (starost po fosilima),
vrijeme koje je karakterizirano nemarinskim orga-
nizmima (organizmima nemarinskog podrijetla); v.
marine time.
continental transgression – kontinentalna transgresija.
Svako širenje (povećavanje) područja kontinentalne
sedimentacije (continental deposition) pri kojem se
područja koja su prethodno bila podvrgnuta eroziji
ili područja ravnoteže između erozije i sedimentacije
(akumuliranja taložnog materijala) prekrivaju sedi-
mentima.
continuity factor – porna efikasnost istiskivanja nafte, v.
conformance efficiency.
continuous carbon-dioxide slug – kontinuirani injekti-
rani programirani volumen (obrok) ugljik-dioksida. Ve-
liki injektirani programirani volumen (obrok) ugljik-
dioksida koji nije prekidan ciklusima injektiranja
programiranih volumena (obroka) vode u procesu
povećanja iscrpka nafte (EOR-procesu) istiskivanjem
ugljik-dioksidom.
continuous distillation – kontinuirana (neprekidna)
destilacija. Separacija vrenjem tekuće smjese s razli-
čitim vrelištima komponenata. Sirovina se kontinui-
rano uvodi u proces i kontinuirano se uklanjaju pare
iz gornjeg dijela kolone, a tekućina s dna kolone.
continuous-flash distillation – kontinuirana (neprekid-
na) jednostruka (isparna) destilacija. Proces destilacije
continuous-flow gas lift
sirove nafte u kojem se prethodno zagrijana sirovina
uvodi u destilacijsku kolonu, a para i tekuća faza se
kontinuirano odvode.
continuous-flow gas lift – kontinuirani (neprekidni)
plinski lift (gaslift). U procesu proizvodnje nafte – naj-
češće primjenjivani tip plinskog lifta (gaslift) u bušo-
tini kod kojeg se plin kontinuirano injektira u kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) ili zaštitnu kolonu (casing) do
maksimalne dubine koju određuje raspoloživi tlak
plina i slojni fluidi neprekidno proizvode, za razliku
od periodičkog (povremenog) plinskog lifta. Primje-
njuje se obično u bušotinama s visokim indeksom
produktivnosti (većim od 0,5) i visokim tlakom na
dnu (u poluzatvorenoj izvedbi); v. gas lift, intermi-
ttent gas lift.
continuous flowmeter – kontinuirano protočno mje-
rilo. Instrument za mjerenje brzine strujanja fluida
u zaštitnoj koloni (casing) koji se spušta u bušotinu
kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i postavlja s po-
moću centratora.
continuous oil displacement by injected steam –
istiskivanje nafte vodenom parom, v. steamflood.
continuous permafrost – kontinuirano trajno zamrznu-
to tlo (kontinuirani permafrost). Zona trajno zamrznu-
tog tla (permafrosta) čiji najveći dio nije isprekidan
džepovima ili dijelovima nezamrznutog tla; v. discon-
tinuous permafrost, sporadic permafrost.
continuous phase – kontinualna (neprekidna, vanjska)
faza. Faza emulzije u kojoj je raspršena (dispergi-
rana) neka druga faza, fluid koji potpuno okružuje
globule dispergirane (suspendirane) faze u emulziji.
Kod emulzije tipa nafta u vodi (oil-in-water emulsion)
kontinualna faza je voda, a kod emulzija tipa voda u
nafti (water-in-oil emulsion) kontinualna faza je nafta.
Sinonim: external phase.
continuous polymer flood – kontinuirano polimerno
zavodnjavanje, v. polymer-augmented waterflood.
continuous porosity – kontinuirana poroznost. Poro-
znost kada postoji sustav uzajamno povezanih (spo-
jenih) pora, za razliku od diskontinuirane poroznosti
(v. discontinuous porosity). Termin se rabi rijetko i nje-
gova primjena se ne preporučuje.
continuous production decline rate – kontinuirani
(nominalni) tempo pada proizvodnje, v. nominal pro-
duction decline rate.
continuous profiling – kontinuirano profiliranje. Meto-
da seizmičkog istraživanja u kojoj se grupa geofona
(seizmografa) postavlja duž linije opažanja na jedna-
koj međusobnoj udaljenosti, čime se omogućuje do-
bivanje kontinuirane korelacije seizmičkog refleksa.
continuous reaction series – kontinuirani reakcijski
niz. U mineralogiji – reakcijski niz (v. reaction series),
ogranak Bowenova reakcijskog niza (Bowen’s reacti-
on series), u kojem reakcija ranije formiranih kristala
s kasnijim tekućinama (taljevinama) protječe bez na-
glih faznih promjena, na primjer, glinenci (feldšpati)
plagioklasi (anortit, bitovnit, labrador, andezit, oli-
goklas, albit) formiraju kontinuirani reakcijski niz, jer
kristali formiraju izomorfni niz (isomorphic series); v.
discontinuous reaction series.
continuous reeled tubing – neprekidno namotana
kolona uzlaznih cijevi (tubing). Kolona uzlaznih cijevi
(tubing) namotana na bubanj s kojeg se može bez
spajanja spuštati u bušotinu i iz nje izvlačiti; v. coiled
tubing.
186 contour line
continuous rod – kontinuirana kolona klipnih (pum-
pnih) šipki. Kolona klipnih (pumpnih) šipki dubinske
naftne pumpe (sucker-rod string) bez spojnica (jo-
ints).
continuous treatment – kontinuirana obrada. Nepre-
kidna primjena inhibitora korozije (corrosion inhibi-
tors) na proizvedene fluide, za razliku od diskontinu-
irane obrade (batch treatment).
continuous tubing – savitljiva (namotana, kontinuira-
na) kolona uzlaznih cijevi (tubing), v. coiled tubing.
continuous tubing unit – uređaj sa savitljivom (namo-
tanom, kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi, v. co-
iled tubing unit.
continuous velocity log (CVL) – kontinuirana karotaža
brzine, v. sonic logging.
contorted bedding – vijugava slojevitost, v. convolute
lamination.
contortion – (1) izvijanje, sukanje. U geologiji – kom-
plicirano nabiranje, izvijanje ili sukanje slojevitih (la-
miniranih) sedimenata u znatnim razmjerima. Slojevi
(lamine) rastežu se ili stlačuju na takav način da prije
nalikuju na tektonski zgnječene, nego na jedno-
stavno naborane, osobito kod unutarformacijskog
izvijanja (intraformational contortion). Termin ozna-
čava također stanje izvijenosti (sukanja). Izvijanje se
odvija u većim razmjerima nego valovito nabiranje
(v. corrugation). (2) izvijena (sukana) struktura. U geo-
logiji – struktura koja je nastala (formirala se) izvija-
njem ili sukanjem sedimentnih slojeva.
contour – (1) kontura, izolinija. Imaginarna linija ili li-
nija na karti ili dijagramu koja spaja točke jednake
vrijednosti, na primjer, linija koja spaja sve točke jed-
nake visine (izmjerene po vertikali) površine kopna
iznad ili ispod neke referentne vrijednosti ili nivoa
površine (obično srednjeg nivoa mora). Konture se
obično rabe za prikazivanje topografskih ili struk-
turnih površina i također mogu prikazivati lateralno
promjenljiva svojstva sedimenata ili bilo koje druge
pojave koja se može kvantificirati. Djelomični sino-
nimi: isohypse, structure contour, topographic contour.
Sinonimi: contour line, isopleth. (2) kontura, obris, oris.
Obris ili konfiguracija površinskih oblika u dvodi-
menzijskom prikazu, na primjer, planinskog prijevo-
ja ili obalne linije.
contoured bathymetric map – karta izobata, v. iso-
bath.
contoured map – konturna karta, v. contour map.
contour horizon – reperni horizont, v. datum horizon.
contour interval – interval (udaljenost) kontura, verti-
kalni interval (udaljenost). Razlika vrijednosti između
dviju susjednih kontura, osobito vertikalna udalje-
nost (razmak) između visina prikazanih dvjema su-
sjednim konturnim linijama na topografskoj karti.
Interval kontura je obično jednaka jedinica odabra-
na u skladu s veličinom dane vertikalne udaljenosti i
mjerilom karte, ali ne treba obvezno biti konstantan
za cijelu kartu (promjenljivi interval se može rabiti
za optimalni prikaz reljefnih formi). Sinonim: vertical
interval (v.).
contourite – konturit. Sediment konturne morske stru-
je koji se obično sastoji od finog pijeska ili grubog
silta istaloženih na kontinentskom podnožju (conti-
nental rise) konturnim pridnenim strujama.
contour line – (1) konturna linija, izohipsa, izopleta. Li-
nija povučena na karti ili dijagramu koja čini konturu
contour line map
(v. contour, 1). U današnjoj uporabi termini kontura
i konturna linija su sinonimi – linija koja spaja točke
jednake vrijednosti (obično jednake visine) iznad ili
ispod neke referentne vrijednosti (na primjer, refe-
rentne ili reperne ravnine). Konturne linije se obično
rabe za prikazivanje topografskih ili strukturnih for-
mi, ali se njima također mogu prikazivati i kvantifici-
rana svojstva sedimenata ili drugih pojava. Sinonimi:
isohypse, isopleth. (2) izopleta. U geologiji – termin
contour line se slobodno primjenjuje u općem smislu
izoplete, tj. linije (na karti) koja spaja točke jednake
vrijednosti različitih svojstava sedimenata (taloži-
na) – poroznosti, permeabilnosti, debljine, boje te
veličine, oblika i zaobljenosti sedimentnih čestica; v.
isopleth, 1.
contour line map – konturna karta, v. contour map.
contour map – konturna karta. Karta koja prikazuje
površinsku konfiguraciju konturnim linijama (izolini-
jama), osobito topografska karta (topographic map)
koja prikazuje reljef površine konturnim linijama po-
vučenim u jednakim intervalima (udaljenostima iz-
među linija) iznad srednjeg nivoa mora ili strukturna
karta (structure-contour map) koja prikazuje konfigu-
raciju površine stijene u podzemlju i pretpostavljenu
konfiguraciju te površine gdje je uklonjena erozijom.
Sinonimi: contoured map, contour line map.
contour value – vrijednost konture. Numerička vrijed-
nost koja se stavlja iznad konture (konturne linije),
na primjer, broj koji označava visinu iznad srednjeg
nivoa mora.
contraband oil – krijumčarska nafta. Višak proizvedene
ili transportirane nafte u odnosu na količinu koja je
odobrena od državne regulativne agencije.
contract depth – ugovorna dubina bušotine. Dubina
bušotine koja se traži ili je specificirana ugovorom
za bušenje, dubina do koje se bušotina mora izbušiti
prema ugovoru.
contraction fault – kontrakcijski rasjed, rasjed stezanja.
Rasjed u sedimentnim stijenama duž ploha slojevi-
tosti po kojima je pomicanje izazvano kontrakcijom
(stezanjem).
contraction fissure – kontrakcijska pukotina, pukotina
stezanja. Pukotina u stijeni koja je nastala (formirala
se) njenim hlađenjem ili isušivanjem i zatim kontrak-
cijom (stezanjem); v. cooling crack.
contract pressure – ugovorni tlak plina. Minimalni tlak
plina prema ugovoru za transport plinovodom pri
kojem operatori bušotine moraju isporučivati plin
u taj plinovod. Obično je između 50 i 70 bar (700 i
1000 psi).
control cabin – upravljačka kabina na bušaćem postro-
jenju, v. doghouse.
controlled acidizing treatment – regulirana (kontroli-
rana, selektivna) obrada kiselinom. Tip obrade slojeva
kiselinom u kojem se kiselina usmjerava u proizvod-
nu formaciju u bušotini. U jednoj varijanti te meto-
de obrade primjenjuje se ugradnja kolone uzlaznih
cijevi (tubing) neposredno ispod proizvodnog sloja,
kanal bušotine se ispuni naftom i zatim se u tubing
pumpa kiselina u količini koja je dostatna za istiski-
vanje nafte u uzlaznim cijevima i u prstenasti prostor
bušotine oko produktivne formacije, nakon čega se
zatvara izlaz iz zaštitne kolone i kiselina se pumpa
u sloj. U drugoj varijanti regulirane obrade sloja ki-
selinom se postavlja dubinska brtvenica (paker) na
187 conventional bit
koloni uzlaznih cijevi neposredno iznad produktivne
formacije kako bi se injektirana kiselina usmjerila u
obrađivani sloj. Regulirana obrada slojeva kiselinom
se time razlikuje od neregulirane obrade (v. uncontro-
lled acidizing treatment), v. acidizing.
controlled directional drilling – kontrolirano koso
(koso usmjereno, orijentirano) bušenje, v. deviation
drilling.
controlled directional well – kontrolirano kosa (koso
usmjerena, orijentirana) bušotina, v. deviated well.
controlled exploratory well – tragalačka (pionirska,
rekognoscirajuća) bušotina, v. wildcat well.
controlled well drilling – kontrolirano koso (koso
usmjereno, orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
control manifold – upravljački manifold (razdjelnik). U
procesu bušenja – sklop ventila i cijevi za distribuciju
hidrauličkog tlaka iz akumulatora na razne zaporne
elemente protuerupcijskog sklopa bušotine (blowo-
ut-preventer stack).
control panel – upravljački pult. U procesu rotacijskog
bušenja – pult na postrojenju za rotacijsko bušenje
(rotary drilling rig) koji služi za aktiviranje raznih pre-
ventera protuerupcijskog sklopa bušotine (blowout-
preventer stack). Postoje najmanje dva pulta – pri-
marni upravljački pult je smješten na akumulatoru, a
daljinski se nalazi na prikladnom mjestu, na primjer,
na radnom podištu (platformi) bušaćeg postrojenja.
control pod – podvodni ventilsko-regulatorski uprav-
ljački sklop. Sklop podmorskih ventila i regulatora
koji služe za usmjeravanje hidrauličkog fluida u ra-
zne komponente podmorskog protuerupcijskog
sklopa (subsea blowout-preventer stack) kada se ak-
tivira s površine.
conulariids (Conulariida) – konularidi, konularije.
Marinski fosili, red izumrlih celenterata (?). Karakte-
rizirani su tetramernom stožastom do izduženom,
piramidalnom do subcilindričnom, hitinsko-fosfat-
nom peridermom (periderm) koja može biti glatka ili
s ornamentacijom. Stratigrafska rasprostranjenost:
srednji kambrij-donji trijas.
convection – konvekcija. (1) U tektonici – pretpostavlje-
no gibanje masa materijala ispod kore ili plašta koje
je usmjereno lateralno prema gore ili prema dolje
uglavnom kao posljedica varijacija topline. U skladu
s geotektonskim teorijama, s konvektivnim strujanji-
ma su povezani procesi orogeneze, formiranja du-
bokomorskih jaraka, otočnih lukova, geosinklinala.
(2) U oceanografiji – opći termin kojim se označava
strujanje i miješanje vodenih masa u oceanima. (3)
v. heat convection.
convection heat losses – gubici topline strujanjem
(konvekcijom), v. heat losses by convection.
convection heat transfer – strujanje (konvekcija) topli-
ne, v. heat convection.
convection of heat – strujanje (konvekcija) topline, v.
heat convection.
convective heat losses – gubici topline strujanjem
(konvekcijom), v. heat losses by convection.
convective heat transfer – strujanje (konvekcija) topli-
ne, v. heat convection.
conventional backpressure test – konvencionalno
ispitivanje plinskih bušotina metodom protutlaka, is-
pitivanje plinskih bušotina metodom uzastopnih (više-
strukih) protoka, v. flow-after-flow test.
conventional bit – konvencionalno (obično) dlijeto (bu-
conventional core
šaće dlijeto). Žrvanjsko bušaće dlijeto (roller-cone bit)
i lopatasto bušaće dlijeto (drag bit), za razliku od mla-
znog bušaćeg dlijeta (jet bit).
conventional core – konvencionalna jezgra, jezgra iz-
bušena konvencionalnom metodom, v. conventional
coring.
conventional core analysis – standardna (konvenci-
onalna) analiza jezgre, analiza cilindričnih uzoraka
jezgara. Postupak analiziranja malih uzoraka jezga-
ra, izbušenih obično tri do četiri po metru (jedan po
stopi), duljine jezgre kao reprezentativnih, najčešće
promjera 2,5 cm (1 inč) i duljine 3,8 cm (1,5 inč) za
dobivanje osnovnih podataka o ležištu – zasićenju i
tipu fluida, poroznosti, horizontalnoj permeabilnosti
i njenoj distribuciji te litologiji. Rezultati takvih ana-
liza su prihvatljivi kada je porni sustav ležišne stijene
relativno homogen, ali promjene pornog sustava
ili litologije zahtijevaju veći broj uzoraka. Gustoća
uzoraka za analizu mora biti dovoljna za definiranje
efektivne debljine, prijelaznih zona, nivoa kontaka-
ta i granica ležišta. Sinonimi: core-plug analysis, plug
analysis; v. core analysis, routine core analysis, special
core analysis, whole-core analysis.
conventional coring – konvencionalno bušenje jez-
gre (jezgrovanje). Proces bušenja jezgre primjenom
dvostruke jezgrene cijevi (core barrel), vanjske (outer
core barrel) i unutarnje (inner core barrel). Vanjska je
cijev spojena s kolonom bušaćih šipki na njenom
kraju i s dlijetom za bušenje jezgara (bušaćom kru-
nom), a unutarnja, koja ne rotira, prihvaća izbušenu
jezgru i opremljena je držačem jezgre. Predviđeno
je za dobivanje jezgre iz konsolidiranih formacija (s
primjenom jezgrene cijevi od staklenog vlakna i iz
nekonsolidiranih formacija), promjera od 4,45 cm
(1,75 inča) do 13,35 cm (5,25 inča) i duljine od 0,45
m (1,5 stopa – iz horizontalnih bušotina s kratkim ra-
dijusom) do preko 120 m (400 stopa – iz bušotina s
vertikalnim kanalom); v. coring, special coring.
conventional crude – konvencionalna (obična, tradici-
onalna) sirova nafta, v. conventional crude oil.
conventional crude oil – (1) konvencionalna (obična,
tradicionalna) sirova nafta. (a) Sirova nafta koja se
istražuje aktualnim klasičnim (konvencionalnim)
metodama i koja se, u danom vremenu, može teh-
nički i ekonomično proizvoditi bušotinama primje-
nom uobičajene proizvodne prakse i bez mijenjanja
njenog prirodnog stanja; (b) Prirodna sirova nafta,
za razliku od sintetske nafte, tj. nafte dobivene iz
ugljena ili naftnih škriljavaca. Sinonimi: conventio-
nal crude, conventional oil. (2) konvencionalna sirova
nafta. Prema jednoj od klasifikacija sirove nafte koja
dijeli naftu na tri tipa: konvencionalnu, tešku (v. he-
avy crude oil) i ekstratešku (v. extra-heavy crude oil)
– sirova nafta čija je viskoznost manja od 10.000 cp
i relativna gustoća manja od 0,935 (odnosno veća
od 20 °API).
conventional drilling mud – obična (konvencional-
na, klasična) bušaća isplaka. Bušaća isplaka koja je
pripremljena (koja se sastoji) samo od gline i vode.
Sinonim: conventional mud; v. drilling mud.
conventional flooding – obično (konvencionalno, kla-
sično) zavodnjavanje, v. conventional waterflood.
conventional gas – konvencionalni (obični, tradicional-
ni) plin (prirodni plin), v. conventional natural gas.
conventional gas-lift valve – konvencionalni (standar-
188 convergence
dni) ventil (zaklopac) plinskog lifta, v. tubing-retrieva-
ble gas-lift valve.
conventional mandrel – vreteno izvlačivo s kolonom
uzlaznih cijevi, standardno (konvencionalno) vreteno,
v. tubing-retrievable mandrel.
conventional mud – obična (konvencionalna, klasična)
isplaka, v. conventional drilling mud.
conventional natural gas – konvencionalni (obični,
tradicionalni) prirodni plin. Prirodni plin koji se nalazi
u normalnim poroznim i propusnim ležišnim stijena-
ma u plinovitom stanju ili otopljen u nafti i koji se, u
danom vremenu, može tehnički i ekonomično pro-
izvoditi primjenom uobičajene proizvodne prakse.
Sinonim: conventional gas; v. natural gas, nonconven-
tional natural gas.
conventional oil – konvencionalna (obična, tradicional-
na) sirova nafta, v. conventional crude oil.
conventional oil recovery – konvencionalna proizvod-
nja (dobivanje) nafte. Proizvodnja nafte iskorištava-
njem prirodne energije ležišta ili tzv. primarnim me-
todama (v. primary oil recovery) i injektiranjem vode
i/ili plina ili tzv. sekundarnim metodama (v. secondary
oil recovery).
conventional operations – konvencionalne (klasične,
obične) operacije (radovi). Operacije na bušotinama
koje se izvode postrojenjima opremljenim pum-
pama, vrtaćim stolom i drugom opremom koja je
predviđena za obavljanje remonata bušotina, nji-
hova preopremanja i drugih radova koji zahtijevaju
demontažu erupcijskog uređaja, vađenje i spuštanje
kolone uzlaznih cijevi (tubing).
conventional recovery – konvencionalna proizvodnja
(dobivanje), v. conventional oil recovery.
conventional WAG injection – konvencionalno (klasič-
no) izmjenično injektiranje vode i plina, v. conventional
water-alternating-gas injection.
conventional water-alternating-gas injection – kon-
vencionalno (klasično) izmjenično injektiranje vode i
plina. Izmjenično injektiranje programiranih volu-
mena (obroka) vode (water slug) i plina (gas slug) u
procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-procesu) isti-
skivanjem plinom (na primjer, ugljik-dioksidom) s
konstantnim omjerom njihovih injektiranih volume-
na (obroka), tzv. WAG-omjerom (WAG ratio), tijekom
cijelog procesa, za razliku od izmjeničnog injektira-
nja s promjenljivim omjerom obroka tijekom procesa
(v. tapered water-alternating-gas injection). Sinonim:
conventional WAG injection.
conventional waterflood (waterflooding) – obično
(konvencionalno, klasično) zavodnjavanje. Zavod-
njavanje naftnih ležišta (istiskivanje nafte iz ležišta)
injektiranjem obične vode (vode bez aditiva). Sino-
nim: conventional flooding; v. waterflood.
convergence – (1) konvergencija. (a) U geologiji – na-
stanak, osobito u procesu metamorfoze (metamor-
fizma), dviju ili više petrografski sličnih stijena od ra-
zličite prvobitne stijene. (b) U oceanografiji – susret
oceanskih struja ili vodenih masa različitih gustoća,
saliniteta i temperatura koji uzrokuje tonjenje gu-
šćih, slanijih ili hladnijih masa vode. Također linija
ili područje gdje se odvija konvergencija. (2) smanji-
vanje debljine. U stratigrafiji – postupno smanjivanje
vertikalne udaljenosti ili intervala između dviju lito-
loških jedinica ili geoloških horizonata kao posljedi-
ca smanjivanja debljine (stanjivanja) međuslojeva,
convergence map
na primjer, smanjivanje debljine sedimentnih slojeva
(mjereno u danom smjeru i pod pravim kutovima na
plohe slojevitosti) koje je uzrokovano ili promjena-
ma brzine sedimentacije ili postojanjem nesklada.
convergence map – karta konvergencije (izohora), v.
isochore map, 1.
convergence pressure – tlak konvergencije. Tlak pri
zadanoj temperaturi, kod kojeg vrijednosti konstan-
ti fazne ravnoteže (K konstanti) svake komponente
plinsko-tekuće smjese konvergiraju jedinici. Tlak
konvergencije je približno jednak 700 bar (10.000
psi) za tipičnu naftu black oil, 350 bar (5.000 psi) za
retrogradni i masni plin i 350 do 700 bar (5.000 do
10.000 psi)za hlapljive nafte.
convergent fault – konvergentni rasjed. Rasjed s pomi-
canjem (pomakom) po pružanju (v. strike-slip fault)
ili vertikalni rasjed po pružanju (rasjed po pružanju
s gotovo vertikalnom paraklazom, torzijski rasjed – v.
wrench fault) duž kojeg je deformacija po pružanju
praćena komponentom skraćenja poprečnom na ra-
sjed. Sinonim: transpressional fault; v. divergent fault.
convergent plate boundary – konvergentna (kon-
zumacijska, destruktivna) granica ploča. U geologiji
– granica između dviju ploča (v. plate, 1) koje se gi-
baju jedna prema drugoj. Termin je u biti sinonim
s terminom zona subdukcije ili podvlačenja ploča (v.
subduction zone), ali se rabi u različitim kontekstima.
Sinonimi: active margin, consuming plate margin,
converging plate boundary; v. accreting plate boun-
dary, transform plate boundary.
converging plate boundary – konvergentna (konzu-
macijska, destruktivna) granica ploča, v. convergent
plate boundary.
conversion – zamjena bušaće isplake. Zamjena (nado-
mještanje) jednog tipa bušaće isplake (drilling mud)
drugom u bušotini. Sinonim: breakover.
conversion cost – cijena konverzije bušotine. Cijena pre-
tvaranja proizvodne bušotine u injekcijsku za proces
zavodnjavanja ležišta (waterflood) ili povećanja is-
crpka nafte (enhanced oil recovery).
converted wave – transformirani (konvertirani) seiz-
mički val. U seizmičkoj prospekciji – seizmički val
(energija) koji se dio puta širi (putuje) u obliku P-vala
(longitudinalnog vala, P-wave), a drugi dio puta u
obliku S-vala (transverzalnog vala, S-wave), odnosno
koji je promijenio tip (transformirao iz P-vala u S-val,
i obratno) refleksijom (odbijanjem) ili refrakcijom
(prelamanjem, lomom) na površini razdjela (slojnoj
granici) pri kosom padanju na nju. Takvi se valovi
katkada označavaju kao PS ili SP. Sinonim: transfor-
med wave.
convex cross-bedding – konveksna kosa slojevitost.
Kosa slojevitost s konveksnim (svodolikim) prednjim
slojevima; v. concave cross-bedding.
convolute bedding – vijugava slojevitost, v. convolute
lamination.
convolute lamination – vijugava slojevitost (laminaci-
ja), konvolucija. Termin koji označava valovite, ekstre-
mno nesređeno raspoređene, vrlo zapletene, izvinu-
te, zakrivljene ili naborane lamine unutar jednog
relativno tankog, dobro definiranog i nedeformira-
nog sloja. Lamine isklinjavaju i prema gore i prema
dolje, a iznad i ispod njih su paralelni neporemećeni
slojevi. Vijugava slojevitost je karakteristična za neke
slojeve grubog silta (alevrita) ili finog pijeska i obu-
189 coral
hvaća samo unutarnje lamine sloja (ne i sam sloj koji
ostaje nedeformiran). Čini se da je takva struktura re-
zultat deformacije tijekom taloženja sedimenata koji
postaju djelomično kapljivi, ali još uvijek zadržavaju
stanovitu koheziju. Konvolucije mogu biti odrezane
površinama erozije koje su i same vijugave. Osi kon-
volucija općenito imaju pretežitu orijentaciju okomi-
to na paleostruju. Sinonimi: contorted bedding, con-
volute bedding, convolution, crinkled bedding, curly
bedding.
convolution – konvolucija. (1) U geologiji – (a) Proces
formiranja vijugave slojevitosti (v. convolute lami-
nation). (b) Struktura formirana procesom konvo-
lucije, na primjer, mala, ali komplicirana bora. (c) v.
convolute lamination. (2) U seizmologiji – promjena
oblika seizmičkog vala, što je rezultat prolaženja kroz
linearni filtar; matematička operacija koja se naziva
linearnom superpozicijom. Zemlja djeluje kao filtar
tijekom prolaženja seizmičkih valova i gibanje (koje
osjeća seizmički detektor) može se zamisliti kao re-
zultat konvolucije Zemljinog filtra s ulaznim oblikom
seizmičkog vala.
cooling crack – pukotina hlađenja. Pukotina koja je na-
stala (formirala se) u eruptivnoj (magmatskoj) stijeni
(igneous rock) kao rezultat njena hlađenja (ohlađiva-
nja); v. contraction fissure.
copepod crustaceans – kopepodi, veslonošci, v. cope-
pods.
copepods (Copepoda) – kopepodi, veslonošci. Razred
rakova (crustaceans). Karakterizirani su nemanjem
ljušturice (ljuske, oklopa, carapace) i sastavljenih oči-
ju (compound eyes). Jedini poznati fosilni kopepodi
prije pleistocena su nađeni u miocenskim jezerskim
sedimentima. Sinonim: copepod crustaceans.
co-produced gas – naftni (kaptažni) plin, plin naftnih
ležišta, v. associated gas.
co-produced natural gas – naftni (kaptažni) plin, plin
naftnih ležišta, v. associated gas.
coquina – kokina, kokinski (školjkasti) vapnenac (vapne-
njak). Klastični (detritični) vapnenac (detrital lime-
stone) sastavljen (građen) u cijelosti ili pretežito od
pretaloženih i mehanički sortiranih fragmenata (od-
lomaka) fosila koji su bili podvrgnuti abraziji i tran-
sportiranju (prenošenju) prije nego što su dospjeli
do mjesta sedimentacije i koji su slabo do umjereno
cementirani, ali nisu potpuno stvrdnuti (kompaktni)
– osobito porozni vapnenac svijetle boje sastavljen
(građen) od nezbijenih i uzajamno slabo vezanih (ce-
mentiranih) nakupina ljuštura ili fragmenata ljuštura;
v. coquinite, coquinoid limestone.
coquinite – kokinit. Kompaktni (gusti), dobro otvrdnuti
i čvrsto cementirani ekvivalent kokine ili školjkastog
vapnenca (v. coquina).
coquinoid – kokinoid, v. coquinoid limestone.
coquinoid limestone – kokinoidni vapnenac (vapne-
njak), kokinoid. Tip vapnenca sastavljen (građen) od
grubog, nesortiranog i često nezdrobljenog materi-
jala ljuštura koji se akumulirao na mjestu nastanka
bez kasnijeg transportiranja (prenošenja) ili pokreta-
nja. Općenito ima finozrnasti matriks. Kokinoidni va-
pnenac je autohton, za razliku od kokine (v. coquina)
koja je alohtona. Pod određenim uvjetima može se
razviti u biostromu. Sinonim: coquinoid.
coral – koralj. (1) v. corals. (2) Tvrda vapnena tvar koju
izlučuju koraljni polipi. Sreće se u obliku pojedinčnih
coralgal
skeleta ili širokih otvrdnutih akumulacija (koraljni
grebeni). Termin se također rabi za označavanje ma-
rinskih sedimenata poput koralja koji je nastao kao
rezultat životnih aktivnosti raznih organizama (na
primjer, nekih algi ili briozoa i crva).
coralgal – koraljno-algalni. Termin za označavanje
čvrste (guste) karbonatne stijene koja je nasta-
la uzajamnim prorastanjem skeleta koralja i alga
(osobito koraljnih alga, coralline algae). Tako nastali
materijal je odlično vezivo sedimenta u koraljnim
grebenima.
Corallian – koralij. Stratigrafski kat gornje jure (Upper
Jurassic) u Europi – iznad kalovija (Callovian), a ispod
kimeridža (Kimmeridgian). Ekvivalentan je katu ok-
sford (Oxfordian).
coral limestone – koraljni vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac koji se sastoji (gađen je) od vapnenih skeleta
koralja, često sadržava fragmente drugih organiza-
ma i često je cementiran (vezan) karbonatom kalcija.
Sinonim: coralline limestone; v. coral-reef limestone.
coralline algae – koraljne alge, koraljine. Vapnenač-
ke alge (calcareous algae) koje stvaraju inkrustacije
vapnenog materijala (kalcijskog karbonata) nalik na
koralje.
coralline limestone – koraljni vapnenac, v. coral lime-
stone.
coralline rag – klastično-koraljni vapnenac, v. coral rag.
coral pinnacle – šiljasti stup grebena (rifa), v. pinnacle, 2.
coral rag – klastično-koraljni vapnenac. Dobro cemen-
tirani konglomeratoliki vapnenac (rubbly limestone)
koji se sastoji uglavnom od odlomljenih i zaobljenih
fragmenata sedimenata koraljnih grebena. Sinonim:
coralline rag; v. reef-rock breccia.
coral reef – koraljni greben (rif). (1) Koraljno-algalni ili
koraljni organogeni greben (organic reef), humak ili
hrbat sastavljen (građen) od kolonija koralja i aku-
muliranih fragmenata (odlomaka) skeleta, karbonat-
nog pijeska i vapnenca nastao od organskog sekreta
karbonata kalcija (koji je litificirao koraljne kolonije
i pijeske). Koraljni grebeni su izgrađeni oko materi-
jala koji su potencijalno otporni na utjecaj valova i
mlat mora (osobito oko materijala koji se nalazi oko
kolonija koralja, ali često i oko mnogih alga). Koralji
mogu činiti manje od polovice volumena grebena.
Koraljni grebeni se danas protežu u tropskim pre-
djelima gdje vlada pogodna temperatura za njihov
razvoj (uglavnom viša od 18 °C). (2) Popularni ter-
min za označavanje svih organogenih grebena, a
ne samo koraljnih (na primjer algalnih, krinoidnih,
briozojskih).
coral-reef limestone – vapnenac (vapnenjak) koraljnih
grebena (koraljnih rifova). Grebenski vapnenac (v.
reef limestone) koji se sastoji (građen je) uglavnom
od skeleta koralja, ali također može sadržavati ostat-
ke drugih organizama; fosilni koraljni greben (fossil
coral reef).
coral rock – vapnenac koraljnih grebena, v. coral-reef
limestone.
corals – koralji. Opći naziv za veliku skupinu pridne-
nih sesilnih marinskih beskralješnjaka (polipa) koji
pripadaju razredu Anthozoa u koljenu celenterata
(mješinaca, coelenterates). Obitavaju u današnjim to-
plim tropskim morima s normalnim salinitetom (kao
pojedinačni organizmi ili kolonije) i važni su grebe-
notvorni organizmi. Stvaraju vanjske skelete od kar-
190 core analysis
bonata kalcija. Obilni su kao fosili u svim geološkim
razdobljima nakon kambrija; v. anthozoans, coral.
cordierite-amphibolite facies – kordijerit-amfibolit-
ski facijes. Potpodjela (dio) amfibolitskog facijesa (v.
amphibolite facies) u kojem pelitne stijene (pelitic
rocks) karakteristično sadrže minerale andaluzit (an-
dalusite), kordijerit (cordierite) i silimanit (sillimanite),
ali ne i kijanit (kyanite) ili almandin (almandine). Pre-
ma drugom izvoru, kordijerit-amfibolitski facijes je
niskotlačni dio amfibolitskog facijesa.
core – (1) jezgra. (a) U geologiji – centralna zona ili jez-
gra Zemlje smještena ispod Gutenbergova diskon-
tinuiteta na dubini 2.900 km. Dijeli se na unutarnju
jezgru (inner core) i vanjsku (outer core) s prijelaznom
zonom (transition zone) između njih. Vanjska jezgra
je fluidna i kroz nju se šire samo P-valovi, dok je unu-
tarnja jezgra čvrsta i kroz nju se šire S-valovi. U jezgri
se obnavlja magnetsko polje Zemlje (geomagnetsko
polje). (b) Unutarnji ili središnji dio bore, osobito na-
brane strukture u kojoj se primjećuje poremećaj. (c)
Cilindrični uzorak (valjak) stijenskog materijala (sti-
jene) izbušen specijalnim dlijetom (krunom za jez-
grovanje, core bit, coring bit) i rotacijskim bušenjem
(rotary drilling). Promjer jezgara je od 4,45 do 13,35
cm (1 ¾ do 5 ¼ inča – jezgra punog presjeka, v. full-
diameter core), a duljina od 0,6 do 2,7 metara (20 do
90 stopa). Jezgra može biti bočna (v. sidewall core),
orijentirana (v. oriented core) ili izvučena s pomoću
cijevi za jezgrovanje (v. wireline core). Ovisno o nači-
nu rukovanja i pripremi za analize, jezgre mogu biti
prirodne (v. native-state core), očišćene (v. cleaned
core) ili restaurirane (v. restored-state core). Jezgre se
analiziraju radi određivanja poroznosti, permeabil-
nosti, distribucije pora po veličini, zasićenja i tipa flu-
ida, mineralogije te strukture i teksture stijena. Sino-
nimi: drill core, drilling core, well core; v. core analysis.
(d) Središnji dio bušaćeg užeta (drilling line) izrađen
od vlakna manila-konoplje ili sisala (fiber core, fiber-
core wire rope) koji užetu daje fleksibilnost. Bušaće
uže sa žičanom jezgrom (wire-core drilling line) ima
veću čvrstoću. (2) bušiti (izbušiti) jezgru, jezgrovati, v.
core, 1c, coring.
core alteration – promjena jezgre (svojstava jezgre).
Mijenjanje originalnih (prirodnih) svojstava jezgre
tijekom: (a) bušenja i izvlačenja (vađenja) jezgre na
površinu (usljed prodora isplačnog filtrata u sloj, isti-
skivanja fluida iz jezgre zbog ekspanzije plina, meha-
ničkih oštećenja); (b) rukovanja jezgrom na bušotini
(izlaganje jezgre atmosferi nakon izvlačenja na po-
vršinu može uzrokovati znatan gubitak vode i lakih
frakcija ugljikovodika iz jezgre – posljedica gubitka
lakših komponenata može biti precipitacija parafina
i asfaltena u jezgri, što može uzrokovati promjenu
njene močivosti, odnosno povećanje močivosti naf-
tom); (c) transporta, i (d) skladištenja. Vrlo je važno
da jezgra sačuva prirodna svojstva, jer se jedino u
tom slučaju njenom analizom mogu dobiti podaci o
svojstvima ležišne stijene koja su maksimalno bliska
njenim originalnim svojstvima; v. core damage, core
preservation.
core analysis – analiza jezgara. Laboratorijsko izučava-
nje jezgara, vizualno i neposrednim mjerenjima pe-
trofizikalnih svojstava ležišnih stijena. Analize jezga-
ra mogu biti konvencionalne ili rutinske (određivanje
poroznosti, horizontalne i vertikalne permeabilnosti,
core analysis data
zasićenja fluidima, litologije i gama-karotaže jezgre,
routine core analyses), dopunske rutinske (na primjer,
određivanje gustoće zrna, supplementary routine
core analyses) i specijalne (određivanje relativnih
permeabilnosti, kapilarnih tlakova, kapaciteta izmje-
ne kationa, močivosti, faktora formacije i indeksa ot-
pora, special core analyses). Za analize se rabe jezgre
punog promjera (duljine od 7,5 do 60 cm, full-diame-
ter core), cilindrični uzorci jezgara (promjera 2,5 cm
i duljine 3,8 cm, core plugs), bočne jezgre (sidewall
cores) i izbušeni stijenski materijal. Analize jezgara
su bitne u svim fazama istraživanja i razrade ležišta
ugljikovodika jer su jedina mogućnost dobivanja po-
dataka o vertikalnim sekvencijama taloženja i pro-
mjenama svojstava ležišta – podataka o postojanju,
količini i distribuciji nafte i plina i prirodi pornog pro-
stora. Sinonimi: drill core analysis, well core analysis; v.
conventional core analysis, plug analysis, routine core
analysis, special core analysis, whole-core analysis.
core analysis data – podaci analiza jezgara. Podaci la-
boratorijskih izučavanja jezgara. Standardna (rutin-
ska) analiza jezgara (routine core analysis) daje podat-
ke o poroznosti, permeabilnosti i njenoj distribuciji,
zasićenju fluidima i litologiji (tipu stijene, postojanju
pukotina, kaverni i dr.). Specijalnom analizom jezga-
ra (special core analysis) se dobivaju podaci o verti-
kalnoj permeabilnosti, relativnim permeabilnostima,
kapilarnim tlakovima, močivosti, faktoru formacije i
indeksu otpora, također je uključena i gama-karota-
ža jezgre. Sinonim: core data; v. core analysis.
core analysis plug – cilindrični uzorak (valjčić) jezgre, v.
plug, 4.
core analysis report – izvještaj analize jezgara. Grafič-
ki i tablični oblik prikazivanja rezultata (podataka)
analize jezgara. Sadrži podatke mjerenja na svakom
pojedinačnom uzorku, a mogu se prikazati i zbirne
prosječne vrijednosti parametara (poroznosti, per-
meabilnosti, zasićenja), dubine kontakata fluida i
dijagram gama-karotaže jezgre na površini; v. core
analysis, core analysis data.
core barrel – jezgrena cijev (aparat). Cilindar smješten
iznad dlijeta za bušenje jezgre (bušaće krune) koji
služi za prihvat izbušene jezgre stijena. Dva uobiča-
jena tipa jezgrenih cijevi su: (a) jezgrena cijev koja se
izvlači žičanim užetom (wireline core barrel) – dugač-
ka je 4,5 metra (15 stopa) i izvlači se hvatačem (over-
shot) na užetu (sand line) kroz bušaće dlijeto i kolonu
bušaćih alatki; jezgra se buši žrvanjskim ili dijaman-
tnim dlijetima, i (b) konvencionalna jezgrena cijev
(conventional core barrel, full-core barrel) – spušta
se u bušotinu s kolonom bušaćih alatki (drillstring) i
buše se sekcije jezgre duljine od 3 do 18 metara (10
do 60 stopa), obično od 9 metara (30 stopa); sasto-
ji se od šuplje bušaće glave (krune za jezgrovanje,
cutterhead, core head), vanjske jezgrene cijevi (outer
core barrel), pomične unutarnje jezgrene cijevi (za
prihvat i držanje jezgre, inner core barrel) i hvatača
jezgre (core catcher) na dnu jezgrene cijevi, a bušaća
isplaka cirkulira do bušaće krune između dviju jez-
grenih cijevi. Jezgrena cijev rabi stabilizator nepo-
sredno iznad bušaće krune (core bit) i mnoge imaju
sigurnosnu spojnicu (safety joint) tako da se unutar-
nja jezgrena cijev s jezgrom može izvući iz bušotine
u slučaju zaglavljivanja vanjske jezgrene cijevi. Po-
stoji više tipova jezgrenih cijevi – čelične, plastične
191 coreflood, core flooding
ili od staklenih vlakana, s gumenom košuljicom (ru-
bber sleeve core barrel) za prihvat jezgara mekanih i
raspucanih formacija, za jezgrovanje pod tlakom i sa
spužvastim uloškom ili oblogom (sponge insert core
barrel) za zadržavanje slojnih fluida. Jezgrena cijev
ima 5,1 do 7,6 cm (2 do 3 inča) manji promjer od ka-
nala bušotine pri bušenju jezgre.
core bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), bušaća
kruna, v. core drilling bit.
core box – kutija za jezgre. Drvena kutija za spremanje
i transport jezgara. Duljina kutije je najmanje oko
jedan metar (3 stope) i na njoj su označeni brojevi
kutije i jezgre i dubine intervala jezgre.
core catcher – hvatač jezgre. Prsten s metalnim i prema
unutra savijenim trakama koji drži jezgru u jezgrenoj
cijevi (v. core barrel).
core-cutting head – bušaća kruna, dlijeto za bušenje
jezgre (jezgrovanje), v. core drilling bit.
core damage – oštećenje (zagađenje) jezgre. Promjena
originalnih (prirodnih) svojstava jezgara i sadržaja
fluida u njima usljed: (a) prodora isplačnog filtrata u
sloj tijekom bušenja – filtrat može istisnuti iz jezgre
čak više od polovice volumena originalno postojećeg
fluida u njoj i na taj način promijeniti njeno početno
zasićenje i također promijeniti svojstva stijene zbog
uzajamnog djelovanja s mineralima stijene i fluidima
(na primjer, zbog bubrenja ili skupljanja gline u jez-
gri); (b) ekspanzije fluida u jezgri i njihova istiskivanja
iz nje – tijekom izvlačenja (vađenja) jezgre na povr-
šinu zbog smanjenja tlaka i temperature od slojnih
uvjeta na površinske (atmosferske) dolazi do oslo-
bađanja (ekspanzije) plina, što uzrokuje istiskivanje
fluida iz jezgre i time promjenu njena originalnog
zasićenja, i (c) mehaničkog (fizičkog) oštećenja tije-
kom bušenja i izvlačenja na površinu (drobljenje ili
raspucavanje jezgre). Oštećenje jezgre je neizbježno,
ali ga treba svesti na minimum; v. core alteration, core
preservation.
core data – podaci analiza jezgara, v. core analysis
data.
core displacement – istiskivanje nafte iz jezgara, v. co-
reflood.
core drilling – bušenje jezgre, jezgrovanje, v. coring.
core drilling bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje),
bušaća kruna. Šuplje bušaće dlijeto ili bušaća kruna
za bušenje jezgara stijena u bušotini. Najčešći tipo-
vi bušaćih kruna imaju na radnoj površini umetnu-
te dijamante ili uloške volframova karbida. Bušaća
isplaka cirkulira između vanjske i unutarnje jezgrene
cijevi (v. core barrel) i vraća se kroz kanale duž boko-
va dlijeta i prstenasti prostor. Sinonimi: core bit, core-
cutting head, core head, coring bit, coring drilling bit,
cutter head.
coreflood, core flooding – istiskivanje nafte iz jezgre.
Laboratorijsko ispitivanje procesa istiskivanja nafte
u kojem se fluidi (agensi) za povećanje iscrpka naf-
te injektiraju u jezgru ležišne stijene punog presje-
ka (full-sized core) radi određivanja primjenjivosti
ispitivane metode povećanja iscrpka (EOR-metode).
Praktički je slično ispitivanju metodom istiskivanja
nafte iz cijevi malog promjera (v. slim-tube test), osim
što je uzorak jezgre zamijenio cijev, ali su postupak
izvođenja, rezultati ispitivanja, simulacija rezultata i
ispitivanje osjetljivosti identični. Međutim, istiskiva-
nje iz jezgre je najteže interpretirati budući da line-
core flow efficiency (CFE)
arno istiskivanje nafte može, ali ne mora, odražavati
karakteristike svojstvene danom ležištu (na primjer,
disperziju, utjecaj pokretljive vode, močivost, na-
stanak viskoznih jezika, gravitacijsku segregaciju,
mimoilaženje nafte usljed heterogenosti i zasićenje
blokiranom naftom). Podaci koji se mjere su iscrpak
nafte u ovisnosti o injektiranju, gustoća proizvedene
nafte, proizvodni plinski faktor (GOR), minimalni tlak
miscibilnosti, apsolutna permeabilnost i relativne
permeabilnosti. Podaci se rabe za određivanje op-
timalnog programiranog volumena istiskivajućeg
agensa i rezidualnog zasićenja naftom i za verifika-
ciju procesa numeričkom simulacijom. Istiskivanje
iz jezgre također može pokazati eventualnu precipi-
taciju asfaltena. Sinonimi: core displacement, core oil
displacement, laboratory core flooding.
core flow efficiency (CFE) – protočni kapacitet jezgre.
Kvocijent (omjer) sposobnosti perforacije za pro-
puštanje fluida i sposobnosti idealne ili izbušene
perforacije za propuštanje fluida određen na jezgri.
Puške za perforiranje (perforating guns) imaju tipični
protočni kapacitet (CFE) od 0,65 do 0,85.
core fluid saturation – zasićenje jezgre fluidom, v. core
saturation.
core flushing – ispiranje jezgre. Istiskivanje slojnih
fluida iz jezgre (promjena zasićenja jezgre) tijekom
bušenja ili iznošenja jezgre na površinu. Uzrokovano
je prodorom isplake (isplačnog filtrata, mud filtrate)
u pore jezgre za vrijeme bušenja i ekspanzijom slo-
bodnog plina u jezgri za vrijeme izvlačenja jezgre na
površinu.
core head – bušaća kruna, dlijeto za bušenje jezgre (jez-
grovanje), v. core drilling bit.
core hole – jezgrovana bušotina, bušotina za jezgrova-
nje. Svaka bušotina koja je izrađena radi dobivanja
jezgre – cilindričnog uzorka stijenskog materijala (v.
core, 3). U slobodnijoj primjeni termin označava bu-
šotinu, općenito plitku, koja je izrađena jedino radi
dobivanja geoloških (strukturnih i stratigrafskih) po-
dataka. Sinonim: core test.
core log – dijagram jezgre. Zapis podataka o litologiji
jezgre, sedimentacijskoj strukturi, poroznosti, per-
meabilnosti i zasićenju fluidima u ovisnosti o dubini.
core marker – označivač jezgre, v. rabbit, 3.
core oil displacement – istiskivanje nafte iz jezgre, v.
coreflood.
core orientation – orijentiranje (orijentacija) jezgre. U
geologiji – proces određivanja prvobitnog (original-
nog) položaja (proces orijentacije) jezgre u podze-
mlju. Obično se na površini jezgre postavlja oznaka,
urez ili crta i određuje se azimut oznake u podzemlju
u odnosu na geografski sjever. Orijentiranje jezgara
se vrši kako bi se olakšalo mjerenje svojstava stijena
u određenom smjeru (slojevitost, kosa slojevitost,
raspucanost, teksture tečenja, stiloliti, smjerovi polja
naprezanja i deformacija u podzemlju). Metode ori-
jentacije jezgara su načelno mehanička (rabi se jez-
grena cijev posebne konstrukcije, nemagnetična teš-
ka šipka, kompas i kamera – na površini jezgre se ure-
zuju utori) i paleomagnetska (bazira se na postojanju
magnetičnih minerala u stijeni, na primjer, magnetita
i hematita, koji djeluju kao minijaturni kompas.
core plug – cilindrični uzorak (valjčić) jezgre, v. plug, 4.
core-plug analysis – analiza cilindričnih uzoraka jezga-
ra, v. conventional core analysis.
192 core test
core preservation – zaštita (prezervacija, konzerviranje)
jezgre. Skup postupaka i metoda rukovanja jezgra-
ma nakon njihova izvlačenja na površinu kako bi se
onemogućilo njihovo mehaničko oštećenje (osobito
jezgara mekanih i slabo vezanih stijena) i sačuva-
la njihova originalna svojstva (prvobitan sadržaj i
distribucija fluida u njima). Metode zaštite jezgara
uključuju postupak pakiranja na površini, način tran-
sporta i čuvanja u skladištu do uporabe, ovise o tipu
jezgre (konsolidirana ili nekonsolidirana) i obično
se dijele na tzv. suhe (zamotavanje jezgara materi-
jalima ili držanje u posudama koje sprječavaju ispa-
ravanje slojnih fluida iz jezgara – zamotavanje pla-
stičnim vrpcama i aluminijskim folijama, spremanje
u plastične vreće, metalne posude nepropusne za
zrak, gumene, plastične, aluminijske ili čelične cije-
vi ili cijevi od staklenih vlakana i zamrzavanje suhim
ledom) i mokre (uronjavanje jezgara u plastične, sta-
klene ili čelične posude napunjene slanom vodom,
naftom ili drugim fluidima koji će sačuvati njihovu
originalnu močivost). Postoje primjeri da su jezgre
uspjele sačuvati originalnu močivost tijekom više
godina u staklenim posudama ispunjenim naftom iz
iste formacije neposredno nakon završetka bušenja,
hitnim transportom do skladišta i skladištenjem na
temperaturi od 5 °C. Zamotavanjem jezgara u foliju
i presvlačenjem plastikom (polietilenom, polivini-
lidenom) ili parafinom mogu se jezgre konzervirati
tijekom šest mjeseci. Problem takvog skladištenja,
međutim, jest polagana difuzija lakih komponenata
kroz te materijale. Jezgre slabo vezanih pijesaka se
moraju zaštititi od mehaničkih potresa, a jezgre sip-
kih (rastresitih) pijesaka se mogu osigurati tlačnom
košuljicom u cijevi za jezgrovanje ili zamrzavanjem
suhim ledom neposredno nakon izvlačenja iz bušo-
tine; v. core alteration, core damage.
core record – zapisnik(dijagram) jezgre. Dokument s
podacima (zapis s podacima) o dubini uzimanja jez-
gre, njenom karakteru, litologiji, poroznosti, permea-
bilnosti i sadržaju fluida (zasićenju fluidima).
core sample – uzorak jezgre. Stupac stijene, obično
promjera od 5 do 12 cm, koji se uzima kao uzorak
podzemne geološke formacije za određivanje per-
spektivnosti u pogledu nafte i plina.
core saturation – zasićenje jezgre. Zasićenje jezgre
slojnim fluidima se normalno razlikuje od zasićenja
ležišta zbog istiskivanja fluida iz jezgre isplačnim
filtratom za vrijeme bušenja isplakom i pri vađenju
jezgre na površinu ekspandirajućim plinom. Tipična
promjena zasićenja jezgre naftom, plinom i vodom
kada je izbušena s ispiranjem isplakom na bazi vode
(water-base drilling mud) može se ilustrirati sljedećim
vrijednostima: neka je početno zasićenje ležišta naf-
tom jednako 30%, vodom 70% i plinom 0%, u cijevi
za jezgrovanje (core barrel) se usljed prodora isplač-
nog filtrata odnos zasićenja mijenja – zasićenje vo-
dom se poveća na 85%, a naftom smanji na 15% (za-
sićenje plinom je i dalje 0%), pri iznošenju jezgre i na
površini zasićenje naftom se dodatno smanji (12%)
usljed ekspanzije plina (istiskivanja fluida iz jezgre
ekspandirajućim plinom) i skupljanja nafte (zbog
izdvajanja plina), zasićenje vodom je također manje
(48%), a zasićenje slobodnim plinom se poveća (na
40%). Sinonim: core fluid saturation.
core test – jezgrovana bušotina, v. core hole.
core-type basket
core-type basket – pauk s petom za glodanje, v. core-
type junk basket.
core-type junk basket – pauk s petom za glodanje. Tip
alatke za hvatanje sitnih metalnih predmeta (krhoti-
na) u kanalu bušotine (v. junk basket) koja se sastoji
od komada cijevi s petom za glodanje i dva komple-
ta unutarnjih hvatala (gornji kavez pauka je opre-
mljen kratkim hvatalima, a donji kavez s izmjeničnim
kratkim i dugim hvatalima). Pauk se postavlja iznad
hvatanog predmeta u bušotini i sporim rotiranjem
oko njega reže stupac («jezgru») stijene. Kratka hva-
tala pauka otkidaju jezgru i pri izvlačenju iz bušotine
drže jezgru s uhvaćenim predmetom (krhotinama)
iznad nje. Vanjski promjer kaveza pauka ograničava
veličinu predmeta koji se hvata. Nedostatak pauka s
petom za glodanje je u tome što silazna cirkulacija
fluida kroz bušaće šipke u bušotinu i uzlazna cirku-
lacija kroz prstenasti prostor iz bušotine nastoje od-
maknuti predmet od hvatala pauka. Sinonim: core-
type basket; v. reverse-circulation junk basket.
coring – bušenje jezgre, jezgrovanje. Proces dobivanja
jezgre iz bušotine. Postoji nekoliko metoda bušenja
jezgre ovisno o cilju programa tog bušenja, fizičkim
ograničenjima koja nameće ležište (konsolidirana ili
nekonsolidirana formacija, faza istraživanja ili razra-
de) i udaljenosti lokacije bušotine: (a) konvencional-
no bušenje jezgre (v. conventional coring); (b) speci-
jalno bušenje jezgre (v. special coring) – uključuje me-
tode bušenja jezgre konvencionalnom jezgrenom
cijevi za teške uvjete bušenja, jezgrenom cijevi čija je
unutarnja cijev za prihvat jezgre izrađena od stakle-
nih vlakana ili aluminija, čeličnom jezgrenom cijevi
čija je unutarnja cijev obložena plastikom ili alumi-
nijem, jezgrenom cijevi čija je unutrašnjost obložena
spužvom (v. sponge coring), jezgrenom cijevi s gu-
menom košuljicom ili tzv. «čarapom» (v. rubber sleeve
coring), tlačnom jezgrenom cijevi (v. pressure coring)
i izvlačivom jezgrenom cijevi (v. wireline coring) i, (c)
uzimanje bočnih jezgara (v. sidewall coring).
coring bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrovanje), buša-
ća kruna, v. core drilling bit.
coring drilling bit – dlijeto za bušenje jezgre (jezgrova-
nje), bušaća kruna, v. core drilling bit.
corona – korona, aureola. U petrologiji – zona minerala,
obično s radijalnim rasporedom, koja okružuje drugi
mineral ili se nalazi na kontaktu dvaju minerala. Coro-
na je opći termin koji se primjenjuje za označavanje
reakcijskih obruba (reaction rims), korozijskih obruba
(corrosion rims) i također obruba od primarno krista-
liziranih minerala; v. kelyphytic rim.
corner shot – kutna bušotina. Bušotina izbušena u kutu
koncesije koja je u susjedstvu proizvodnog polja s
očekivanjem da će se njome probušiti dio proizvod-
nog polja koji bi se mogao protezati ispod tog kuta
koncesije.
cornulitids (Cornulitidae) – kornulitidi. Porodica izu-
mrlih beskralješnjaka (invertebrates) nepoznatog si-
stematskog položaja (prvobitno su bili opisani kao
vrlo bliski nekim crvima anelidima (koltićavcima,
annelids.). Poznati su samo po konusnoj vijugavoj
cjevčici od karbonata kalcija s kružnim poprečnim
presjekom i poprečnim prstenovima koji su se razvili
u kasnijim stadijima rasta. Stratigrafska rasprostra-
njenost: srednji ordovicij-mississippi.
corrasion – (1) korazija, mehanička erozija. U geologi-
193 correlation coefficient
ji – proces erozije u kojem se stijene i tlo mehanički
uklanjaju ili razaraju i odnose abrazivnim djelova-
njem tvrdog materijala koji se premješta vjetrom,
valovima, vodama tekućicama, ledenjacima ili gravi-
tacijom, na primjer spiranje (odnošenje) korita i oba-
la rijeka otkidanjem, struganjem, grebanjem, pod-
lokavanjem i drobljenjem mase stijena djelovanjem
tvrdih čestica nošenih rijekom ili udarnim djelova-
njem pijeska, šljunka i blokova koje valovi i struje vi-
tlaju na obalu. Termin se također rabi za označavanje
procesa razaranja stijena djelovanjem udara srtanja
valova. Sinonim: mechanical erosion. (2) korazija. (a)
Termin koji se katkada rabi kao sinonim za termin
trošenje trenjem ili istiranje (v. attrition). (b) Termin
koji se ranije rabio kao sinonim termina korozija (v.
corrosion) ili kao pojam koji uključuje djelovanje ko-
rozije. Prvobitno je bio primjenjivan za označavanje
procesa spiranja korita ili produbljivanja dna doline,
a kasnije je proširen na djelovanje svih voda tekućica
(uključujući bočnu koraziju, lateral corrasion).
corrected oil – nafta s korigiranom gustoćom. Sirova
nafta čija je gustoća (API relativna gustoća) korigira-
na na standardnu temperaturu (15,6 °C/60 °F).
correlate – (1) korelirati. U geologiji – utvrditi ili pokaza-
ti vezu u vremenu i prostoru neke geološke pojave,
obilježja ili događaja s drugom pojavom, obilježjem
ili događajem, na primjer, utvrditi stanovito podu-
daranje (poklapanje) u građi i stratigrafskom polo-
žaju geoloških formacija ili skupina fosilne faune u
dvama odvojenim područjima. (2) korelativan. Koji
pripada istom stratigrafskom položaju (stratigraphic
position) ili nivou (stratigraphic level).
correlation – korelacija, međuodnos. (1) U statistici –
oblik zavisnosti između statističkih varijabla, izuča-
vanje istovremene varijacije dviju ili više varijabla.
Korelacija je: (a) pozitivna (positive correlation) kada
se jedna izučavana varijabla povećava s povećava-
njem druge varijable; (b) negativna (negative correla-
tion) ako se smanjuje s povećavanjem druge, i obrat-
no; (c) linearna (linear correlation) kada su vrijednosti
jedne varijable u linearnoj zavisnosti za određene
vrijednosti druge varijable i, (d) nelinearna (nonlinear
correlation) kada ja ta zavisnost drugog tipa; v. corre-
lation coefficient. (2) U geologiji – određivanje ili pri-
kazivanje jednake vrijednosti ili istodobnosti dvaju
ili više geoloških zbivanja (pojava) na različitim po-
dručjima, istraživanje i određivanje zavisnosti ili veze
između geoloških pojava i smještanje tih pojava u
obliku logički skladnog potpunog kronološkog su-
stava (kao što je skala geološkog vremena), osobito
određivanje prostornog položaja i vremena manife-
stacije nekog geološkog zbivanja u odnosu na drugo
ili na nekoliko takvih događaja u geološkoj povijesti
(prošlosti) dvaju i više odvojenih područja. Ovisno
o karakterističnim obilježjima koja se koreliraju, po-
stoje različiti tipovi geoloških korelacija – litološka,
stratigrafska, tektonska, metamorfna i druge. (3) U
seizmici – identifikacija faze seizmičkog zapisa koja
čini istu fazu na drugom zapisu i time povezivanje
refleksija od istih stratigrafskih naslaga ili refrakcija
na istom markeru. Također, određivanje linearne za-
visnosti (odnosa) između dviju trasa ili određivanje
stupnja do kojeg se jedna trasa može razmatrati kao
linearna zavisnost (funkcija) druge trase.
correlation coefficient – koeficijent korelacije. Mjera
correlation index
korelacije (broj koji izražava stupanj korelacije) iz-
među dviju matematičkih (kvantitativnih) varijabli.
Koeficijent korelacije može imati vrijednost između
+1 i –1 u linearnoj korelaciji (korelacija je linearna
kada su vrijednosti jedne varijable za određene vri-
jednosti druge varijable u linearnoj zavisnosti). Kada
je njegova vrijednost jednaka nuli, dvije varijable su
potpuno neovisne, tj. između njih ne postoji nikakva
zavisnost, a ako je jednaka jedinici, tada između va-
rijabla postoji funkcionalna zavisnost (potpuna kore-
lacija) i jedna se varijabla može izračunati s pomoću
druge (vrijednost koeficijenta korelacije jednaka je
+1 kada između obiju varijabla postoji funkcionalna
zavisnost u obliku upravne razmjernosti, a –1 kada
je zavisnost u obliku obratne razmjernosti); v. corre-
lation, 1.
correlation index – indeks korelacije. (1) Veličina, čija
vrijednost varira od 0 do 100, kojom se definira ke-
mijska priroda raznih destilatnih frakcija u sirovoj
nafti. Niže vrijednosti indeksa označavaju frakciju
bogatu parafinskim ugljikovodicima, a više vrijedno-
sti frakciju s većom koncentracijom naftenskih i aro-
matskih ugljikovodika. (2) Sustav klasifikacije sirove
nafte, uveden od američke institucije US Bureau of
Mines, koji se bazira na sadržaju parafina i naftena u
nafti i prema kojem su sve frakcije nafte podijeljene
na parafinske (paraffinic), parafinsko-naftenske (pa-
raffinic-naphthenic), naftensko-parafinske (napht-
henic-paraffinic) i naftenske (naphthenic). Indeks
korelacije je veći ako je veći udjel naftenske frakcije.
Različite sirove nafte se uspoređuju prema njihovim
indeksima korelacija.
correlation log – krivulja korelacijske karotaže. Opći
naziv za sve krivulje karotaže izvedene u kanalu bu-
šotine koje se rabe za identifikaciju ekvivalentnih
geoloških presjeka ili pojedinih litoloških jedinica u
profilu bušotine. Često se primjenjuju krivulja spon-
tanog potencijala (spontaneous-potential curve) i di-
jagram gama-karotaže (gamma-ray log), jer se obič-
no mogu neposredno uspoređivati za razlikovanje
slojeva pješčenjaka ili vapnenca od intervala šejla.
correlation shooting – korelacijsko seizmičko paljenje
(seizmičko sondiranje). Metoda seizmičkog istraživa-
nja u kojoj se paljenje vrši po izoliranim profilima koji
se koreliraju radi dobivanja (određivanja) relativnih
strukturnih položaja kartiranih horizonata; v. conti-
nuous profiling.
corresponding states – korespondentna stanja. Stanja
kada se dvije ili više tvari (fizikalnog sustava) nala-
ze pri jednakim reduciranim (svedenim) tlakovima,
temperaturama i volumenima (čije su reducirane va-
rijable prikazane jednakim brojevima).
corrosion – (1) korozija. (a) Postupno razaranje metala
i slitina usljed djelovanja kemijskih procesa ili kemij-
skih agensa. Pogoršavanje (kvarenje) svojstava me-
tala usljed reakcije s okolišem. Može se podijeliti na
tri osnovna tipa (kategorije): oksidacija (uzrokovana
je djelovanjem kisika iz atmosfere ili proizvedene
slojne vode, produkt korozije je hrđa), električna ko-
rozija (uzrokovana je prirodnim tečenjem električne
struje od metalne cijevi u formaciju ili u drugi metal,
pri čemu dolazi do korozije cijevi) i kemijska korozija
(uzrokovana je organskim kiselinama topljivim u pro-
izvedenoj slojnoj vodi, ugljik-dioksidom ili sumporo-
vodikom i intenzivnija je na višim temperaturama).
194 corrosive gas
Korozija opreme na naftnim i plinskim postrojenjima
je uzrokovana najčešće sumporovodikom (pod utje-
cajem vode nastaje kisela otopina koja uzrokuje tzv.
točkastu koroziju ili piting i/ili kontinuirani gubitak
metala, također se javlja sulfidno pucanje metala
kada se nalazi pod statičkim ili dinamičkim napre-
zanjem) i ugljik-dioksidom (pod utjecajem vode na-
staje karbonska kiselina, snizi se pH vode). Zaštita od
korozije oksidacijom sastoji se u primjeni opreme od
otpornog legiranog čelika, kemijskih inhibitora i ka-
todne zaštite, a od električne korozije oprema se za-
štićuje izolacijom ili presvlačenjem očekivane anode
i katodnom zaštitom v. oxygen corrosion, sour corrosi-
on, sweet corrosion. (b) U geomorfologiji – termin koji
se ranije rabio kao (izmjenljivi) sinonim termina kora-
zija (v. corrasion, 2, b) za označavanje erozije stijena
i tala djelovanjem i mehaničkih i kemijskih procesa.
Danas su (ispravno) mehanički procesi ograničeni na
termin korazija, a kemijski procesi na termin korozija.
(2) korozija, magmatska korozija. U petrologiji – par-
cijalna resorpcija, otapanje, taljenje, modifikacija ili
izjedanje vanjskih dijelova ranije formiranih kristala
(na primjer, fenokristala kvarca) ili ksenolita usljed
otapajućeg djelovanja rezidualne magme u kojoj se
nalaze. Rezultat magmatske korozije je katkada for-
miranje korozijskih ili reakcijskih obruba (corrosion
border). Sinonim: magmatic corrosion. (3) korozija,
kemijska erozija. U geomorfologiji – proces erozije u
kojem dolazi do spiranja ili odnošenja stijena ili tala
djelovanjem prirodnih kemijskih procesa, osobito
otapajućim djelovanjem voda tekućica, ali i drugim
reakcijama poput hidrolize, hidratacije, oksidacije.
Sinonim: chemical erosion.
corrosion border – korozijski (resorpcijski) obrub. U mi-
neralogiji – jedan od niza obruba koji se sastoje od
jednog ili više sekundarnih minerala oko primarnog
(originalnog) kristala. Korozijski obrub je modifikaci-
ja (rezultat promjene obrisa) fenokristala zahvaljuju-
ći korozivnom djelovanju njegove magme. Sinonimi:
corrosion zone, resorption border (v.); v. reaction rim,
corrosion rim.
corrosion control agent – inhibitor korozije, v. corrosi-
on inhibitor.
corrosion coupon – kupon za ispitivanje korozije. Me-
talna vrpca izložena djelovanju korozivne sredine
radi mjerenja brzine i prirode korozije.
corrosion inhibitor – inhibitor korozije. U tehnologi-
ji bušaćih isplaka – aditiv koji se dodaje bušaćim
isplakama radi sprječavanja (inhibiranja) korozije, na
primjer amini, natrij-sulfit, spojevi cinka, karbonat
bakra i drugi. Sinonim: corrosion control agent.
corrosion rim – korozijski obrub. Korozijski obrub (v.
corrosion border) u izbrusku.
corrosion surface – korozijska ploha slojevitosti. Kaver-
nozna (rupičasta) nepravilna ploha slojevitosti (bed-
ding surface) koja se sreće (formira) jedino u nekim
karbonatnim sedimentima i karakterizirana je crnim
manganskim mrljama. Pretpostavlja se da je rezultat
prekida sedimentacije vapna i rezultat podmorskog
otapanja ili resorpcije nekih ranije sedimentiranih
materijala. Sinonim: corrosion zone.
corrosion zone – (1) korozijski (resorpcijski) obrub, v.
corrosion border. (2) korozijska ploha slojevitosti, v.
corrosion surface.
corrosive gas – korozivni plin. Plin koji otopljen u vodi
corrugation
ili drugim tekućinama uzrokuje koroziju metala.
Obično su to sumporovodik, ugljik-dioksid i kisik.
corrugation – (1) valovito nabiranje. U geologiji – pro-
ces deformacije ili gnječenja sedimentnih slojeva
u male bore, nabore ili brazde, osobito unutarfor-
macijsko (intraformacijsko) valovito nabiranje (in-
traformational corrugation). Također stanje valovite
naboranosti. Valovito nabiranje se odvija u manjim
razmjerima nego izvijanje i sukanje sedimentnih slo-
jeva (v. contortion). (2) valovito naborana struktura.
U geologiji – struktura koja je nastala (formirala se)
valovitim nabiranjem sedimentnih slojeva.
cosedimentation – kosedimentacija. Istovremena sedi-
mentacija kao, na primjer, precipitacija minerala koji
sadrže željezo istodobno s taloženjem finih argilitnih
sedimenata i, kao rezltat, nastanak šejla ili muljnjaka
(madstona) s visokim sadržajem željeza.
coset – koset. Termin koji označava sedimentnu (li-
tološku) jedinicu (sedimentary unit) sastavljenu od
dvaju ili više setova (v. set) ili slojeva (strata) ili koso-
slojevitih slojeva (cross-strata) odvojenih od drugih
slojeva ili kososlojevitih slojeva prvobitnim ravnim
površinama erozije (surfaces of erosion), prekida se-
dimentacije (surfaces of nondeposition) ili oštre pro-
mjene sastava stijena; v. composite set.
cost crude oil – v. cost oil.
cost oil – troškovna nafta. Dio proizvedene sirove nafte
za povrat troškova kontraktoru prema ugovoru o po-
djeli proizvodnje. Sinonim: cost crude oil.
cosurfactant – pomoćna površinski aktivna tvar, kosur-
faktant. Površinski aktivna tvar koja se rabi za pove-
ćavanje djelotvornosti druge površinski aktivne tvari
u procesima povećanja iscrpka nafte. To su tipično
alkoholi, na primjer, tercijarni amilni alkohol (tertiary
amyl alcohol); v. surfactant.
cosurfactant–enhanced alkaline flood (flooding) –
alkalno zavodnjavanje s dodatkom pomoćne površin-
ski aktivne tvari. Modifikacija bazičnog procesa alkal-
nog zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijska metoda
povećanja iscrpka nafte/EOR metoda – v. alkaline flo-
od) u kojoj se s alkalnom otopinom u ležište injektira
površinski aktivna tvar (ovdje nazvana pomoćnom ili
kosurfaktantom s obzirom na površinski aktivnu tvar
koja nastaje u ležištu) radi većeg smanjenja međufa-
zne napetosti.
CO to CO2 ratio – omjer CO/CO2, indeks izgaranja. Vo-
lumenski (volumetrijski) omjer (odnos) sadržaja CO
i CO2 (ugljik-monoksida i ugljik-dioksida) u produk-
tima izgaranja. Sadržaj ugljik-monoksida u produk-
tima izgaranja izražen omjerom CO/CO2. Omogućuje
procjenu higijenskog stanja izgaranja. Sinonimi:
combustion index, ratio of carbon monoxide to carbon
dioxide.
cotton seed hulls – lupine pamučnih sjemenki. U teh-
nologiji bušenja – materijal (aditiv) za sprječavanje
gubitka cirkulacije isplake (gubljenja isplake u for-
macije) tijekom procesa bušenja. Dodaje se oko 30
kg/m3 (10 lb/bbl) isplake i može brtviti pukotine do
1,5 mm; v. lost circulation additives.
cotylosaurs (Cotylosauria) – kotilosauri, kotlolubanjci.
Red izumrlih reptila (gmazova) anapsida (anapsids)
s habitusom nalik gušterima (lizardlike habitus) ili
kornjačama (turtlelike habitus). Većinom su živjeli u
kasnom paleozoiku. Stratigrafska rasprostranjenost:
donji pensilvanij- gornji trijas.
195 cover mass
counterbalance – protuuteg. U procesu proizvodnje
nafte dubinskim pumpama – uteg za postizanje
stabilnosti koji se primjenjuje na većini bušotina s
dubinskom pumpom s klipnim (pumpnim) šipkama
za izjednačavanje (uravnotežavanje) težine stupca
nafte (weight of oil) i kolone klipnih (pumpnih) šipki
(sucker-rod string) pri hodu prema gore i težine kolo-
ne šipki pri hodu prema dolje. Postavlja se na kraju
balansira (njihala) pumpnog uređaja (njihalice) na
suprotnoj strani od ušća bušotine. Sinonimi: balance
weight, counterbalance weight, counterweight.
counterbalance of pumping unit – protuuteg pum-
pnog uređaja bušotine, v. counterbalance.
counterbalance weight – protuuteg, v. counterbalan-
ce.
counterflange, counter flange – protuprirubnica, v.
companion flange.
counter flush – inverzna (indirektna, obratna) cirkulaci-
ja (optok), v. reverse circulation, 1.
counterlode – poprečna žila, v. cross vein.
counterpart – odljevak, otisak, v. cast, 1.
countervein – poprečna žila, v. cross vein.
counterweight, counter weight – protuuteg, v. coun-
terbalance.
counterweights – protuuteg njihala (balansira), v. beam
counterbalance.
country rock – okružujuća (okolna) stijena. (1) Stijena
koja okružuje magmatsku intruziju ili je probijena
intruzijom. (2) Stijena koja okružuje rudno ležište ili
je presječena ležištem.
coupled wave – spregnuti val, C-val. U seizmologiji – tip
površinskog seizmičkog vala (v. surface wave) koji se
kontinuirano generira (uzbuđuje) drugim valom koji
ima jednaku faznu brzinu. Sinonim: C wave.
couplet – kuplet. U geologiji – genetski povezani par
sedimentnih lamina koji se sreće u ponavljajućim se-
rijama (kao, na primjer, varve – v. varve), ali se odnosi
na laminirane neglacijalne (neledenjačke) šejlove,
evaporite i također na druge sedimente.
coupling – (1) spojnica. Mehanička naprava koja se rabi
za spajanje dvaju dijelova (na primjer, dvaju crijeva).
(2) spojnica cijevi, v. collar, 1. (3) kolčak spojnice klipne
(pumpne) šipke. Kraj klipne (pumpne) šipke dubinske
naftne pumpe većeg promjera i s unutarnjim (žen-
skim) navojem (box) u koji se uvrće čep klipne šip-
ke s vanjskim (muškim) navojem (pin). (4) spojka. U
strojarstvu – naprava za spajanje dvaju koaksijalnih
vratila.
course – smjer. Os kanala bušotine duž odsječka nje-
gove duljine.
Couvinian – kuvin, couvin, ajfel, eifel, v. Eifelian.
cover – sedimentni pokrov. U geologiji – (a) Akumulaci-
ja sedimenata iznad kristalaste osnovice (crystalline
basement). Sinonimi: sedimentary cover, sedimentary
mantle. (b) Vertikalna udaljenost između nekog po-
ložaja (nivoa) u slojevima (naslazi sedimenata) i po-
vršine ili nekog drugog položaja (nivoa) uzetog kao
referentnog.
coverage – obuhvat ležišta istiskivanjem, v. sweep.
coverage by injected fluid – obuhvat ležišta istiskiva-
njem, v. sweep.
cover mass – pokrovna masa stijena. U geologiji – po-
krov (v. cover) od mekšeg stijenskog materijala (ra-
hlih, rastresitih stijena) s relativno jednostavnom
strukturom koji zaliježe iznad čvršćih (tvrđih) stijena
cover rock
(v. undermass); materijal koji se istaložio iznad plohe
(površine) kutnog nesklada (surface of angular un-
conformity); v. compound structure.
cover rock – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 1.
cover sand – pokrovni pijesak, pješčani pokrov. Eolski
sediment (eolian deposit) sastavljen od finog ili vrlo
finog pijeska koji obično sadrži više od 90% kvarca
i koji se, kako se pretpostavlja, istaložio djelovanjem
jakih snježnih mećava tijekom glacijalne epohe.
cover seal – izolacijska pokrovna stijena, v. cap rock, 1.
crack – napuklina. (1) U geologiji – djelomična ili ne-
potpuna pukotina (fracture). (2) Pukotina (fracture) u
morskom ledu koja je dovoljno uska da se preko nje
može preskočiti.
cracking gas – plin krekiranja nafte. Visokokalorični
plin dobiven krekiranjem nafte.
crackle breccia – (1) breča pucanja. Breča u zametku s
fragmentima koji su razdvojeni plohama loma, ali s
malim pomicanjima ili bez njih. Takva breča je obič-
no kemijska sedimentna tvorevina. (2) breča droblje-
nja, v. shatter breccia.
crank – krak koljenastog vratila, v. rotary crank.
crank arm – krak koljenastog vratila, v. rotary crank.
crank-balanced pumper – pumpni uređaj (njihalica) s
rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem), v. crank-
balanced pumping unit.
crank-balanced pumping unit – pumpni uređaj (nji-
halica) s rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem).
Tip pumpnog uređaja s njihalom (njihalice, beam
pumping unit) naftne bušotine na kojem su smje-
štena dva rotirajuća protuutega za uravnotežavanje
(balansiranje) težine kolone klipnih (pumpnih) šipki
(weight of sucker-rod string); protuutezi se nalaze na
koljenastoj osovini (crank) uz bok reduktora. Njihalo
(balansir, walking beam) tog tipa pumpnog uređaja
je kratko i ne rabi se za uravnotežavanje. Sinonimi:
crank-balanced pumper, crank-balanced pump jack,
crank-counterbalanced beam pumper, crank-counter-
balanced pumping unit, crank-counterbalanced pump
jack; v. air-balanced pumping unit, beam-balanced
pumping unit.
crank-balanced pump jack – pumpni uređaj (njihali-
ca) s rotornim uravnotežavanjem (balansiranjem), v.
crank-balanced pumping unit.
crank-counterbalanced beam pumper – pumpni ure-
đaj (njihalica) s rotornim uravnotežavanjem (balansi-
ranjem), v. crank-balanced pumping unit.
crank-counterbalanced pumping unit – pumpni ure-
đaj (njihalica) s rotornim uravnotežavanjem (balansi-
ranjem), v. crank-balanced pumping unit.
crank-counterbalanced pump jack – pumpni uređaj
(njihalica) s rotornim uravnotežavanjem (balansira-
njem), v. crank-balanced pumping unit.
crater – (1) krater, vulkanski krater. U vulkanologiji –
ljevkasta depresija obrubljena (okružena) grebenom
koja se obično nalazi na vrhu vulkanskog konusa.
Može nastati urušavanjem (eksplozijskom erupci-
jom) ili postupnom akumulacijom piroklastičnog
materijala oko ždrijela vulkana. (2) eksplozijski lijevak,
krater. Ljevkasto ili zdjelasto udubljenje ili depresija,
obično znatne veličine i sa strmim padinama, koja
je nastala (formirala se) na površini ili pod zemljom
eksplozijskim oslobađanjem kemijske ili kinetičke
energije, na primjer, udarni krater (impact crater)
ili eksplozijski krater (explosion crater). (3) formirati
196 crestal gas injection
krater, urušiti se. U procesu bušenja – termin kojim
se označava urušavanje površine dna mora oko bu-
šotine pri njenoj silovitoj erupciji i formiranje velike
eksplozijske depresije snažnim sukljanjem isplake,
plina, nafte i vode. Nastanak takvih kratera može
uzrokovati havariju i potonuće bušaćeg postrojenja
s uporištem na dnu mora.
cratogene – kraton, v. craton.
craton – kraton. Dio Zemljine kore koji je postigao
stabilnost i malo se deformirao tijekom dugog vre-
mena. U skladu s prvobitnom definicijom kratoni
su obuhvaćali (uključivali) dijelove i kontinenata
i oceanskih bazena, ali je suvremeno izučavanje
oceanskih bazena pokazalo da postojanje kratona
nije vjerojatno, tako da je uporaba termina danas
ograničena na kontinentalna područja. Prostrani
se centralni kratoni kontinenata, uključujući štitove
(v. shield) i platforme (v. platform), nazivaju hedreo-
kratoni (hedreocratons). Pojedini dijelovi najzrelijih
fanerozojskih nabranih pojaseva su sada postigli
stanje (stadij) kratona ili su se tom stanju približili.
Sinonimi: cratogene, kratogene, kraton.
cratonic basin – kratonski bazen, v. intracratonic basin.
created fractures – inducirane pukotine. Umjetne pu-
kotine u formaciji, stvorene hidrauličkim ili mehanič-
kim tlakom.
creep – (1) puzanje. (a) U mehanici – vremenski zavi-
sna deformacija čvrstih tvari uzrokovana napreza-
njem. (b) U geologiji – sporo, više ili manje konti-
nuirano kretanje čestica minerala, stijena ili tla niz
padinu pod djelovanjem gravitacijskih naprezanja.
Opisano je mnogo tipova puzanja na bazi svojsta-
va minerala, veličine naprezanja, stupnja i brzine
deformacije, fundamentalne mehanike puzanja,
geometrijskih karakteristika i uzroka deformacije.
Međutim, termin se ne smije ograničiti pretpo-
stavljenim mehanizmom, dubinom, profilom brzi-
ne (brzinom) puzanja, debljinom zone puzanja ili
njenim horizontalnim protezanjem (prostiranjem).
Sinonimi: creeping, rock drift. (2) deformacija puza-
nja, krip. U geologiji – kontinuirano rastuća, obično
spora deformacija (naprezanje) tvrde stijene kao
rezultat (posljedica) dugotrajnog djelovanja malog
konstantnog naprezanja.
creeping – puzanje, v. creep, 1.
creep of sediments – puzanje sedimenata, v. creep, 1.
crenulation – finovalovito nabiranje. U geologiji – na-
biranje malih razmjera (valne duljine do nekoliko
centimetara) koje je superponirano na nabiranje ve-
likih razmjera. Takvo se nabiranje može odvijati duž
ploha klivaža (cleavage planes) deformirane stijene;
v. plication.
crenulation cleavage – klivaž klizanja, v. slip cleavage.
crescentic dune – barhan, v. barchan.
crescent-type cross-bedding – koritasta kosa slojevi-
tost, v. trough cross-bedding.
crest – (1) tjeme. U strukturnoj geologiji – najviša točka
danog sloja u vertikalnom presjeku kroz boru; v. crest
line, crest surface. (2) krijesta grebena. U geomorfolo-
giji – najviša točka ili linija od koje se padine spuštaju
(nagibaju, padaju) u suprotnim smjerovima, osobito
najviša točka brijega ili planine ili najviša linija ili naj-
viši hrbat brežuljka ili planinskog lanca.
crestal gas injection – injektiranje plina u plinsku kapu,
v. gas injection into gas cap.
crestal injection
crestal injection – injektiranje plina u plinsku kapu, v.
gas injection into gas cap.
crest line – tjemena linija. Linija koja spaja tjemene toč-
ke danog sloja; v. crest, 1.
crest plane – tjemena ravnina. Ravna tjemena ploha (v.
crest surface).
crest surface – tjemena ploha. Ploha koja spaja tjeme-
ne linije (v. crest line) slojeva antiklinale (antiklinalne
bore); v. crest plane.
creta – (1) kreda, v. chalk, 1. (2) fullerova zemlja, v. fuller’s
earth.
Cretaceous – kreda, kredni period, kredni sistem. Treći i
zadnji period/sistem mezozojske ere (Mesozoic era) –
nakon jure (Jurassic), a prije tercijara (Tertiary) keno-
zojske ere (Cenozoic era). Obuhvaća, kako se procje-
njuje i ovisno o izvorima, vremenski raspon od prije
135 do 65 (ili 145 do 65 ili 140 do 67 ili 136 do 65
ili 131 do 66,5) milijuna godina. U Europi se dijeli na
dvije epohe/serije – donju kredu (Lower Cretaceous),
s katovima berijas (Berriasian), velandis (Valanginian),
otriv (Hauterivian), barem (Barremian), apt (Aptian) i
alb (Albian), i na gornju kredu (Upper Cretaceous), s
katovima senoman (Cenomanian), turon (Turonian),
konijak (Coniacian), santon (Santonian), kampan
(Campanian) i mastriht (Maastrichtian), a u Sjever-
noj Americi je podijeljena na serije galf (Gulfian) i
komanč (Comanchean). Flora krede je karakterizira-
na procvatom cvjetnica, kopnena fauna vrhuncem
razvoja dinosaura (koji su u kredi izumrli), a morska
fauna gmazovima, amonitima, belemnitima i školj-
kašima rudistima (koji su svi izumrli tijekom krede).
Geološka zbivanja su karakterizirana regresijom u
epikontinentskim morskim područjima, zatim tran-
sgresijama sve većih razmjera. Mnoga naftna polja u
Perzijskom zaljevu zaliježu u krednim slojevima.
Termin kreda također označava sistem stijena (system
of rocks) sedimentiranih u tom razdoblju (Cretaceous
system).
cretaceous – kredni. Rijetko upotrebljavani sinonim
termina chalky (v.).
Cretaceous period – kredni period, kreda, v. Cretaceo-
us.
Cretaceous system – kredni sistem, kreda, v. Cretaceo-
us.
Cretacic – (1) gornja kreda. Ekvivalent gornje krede
(Upper Cretaceous) u Europi. (2) donja kreda. Ekvi-
valent donje krede (Lower Cretaceous) u Sjevernoj
Americi koji čini komanč (Comanchean).
cretification – nastanak krednih stijena. Proces pretvor-
be stijena u kredu (v. chalk), na primjer, infiltracijom
soli kalcija.
crevasse – (1) napuklina, proboj. U geomorfologiji –
široki proboj (prodor) ili pukotina u obali rijeke ili
kanala (osobito u prirodnom ili umjetnom nasipu
na donjem toku rijeke Mississippi, SAD). (2) potresna
napuklina. U geomorfologiji – široki, duboki prijelom
ili pukotina u Zemlji nakon potresa. (3) površinska pu-
kotina ledenjaka. U geomorfologiji – pukotina na po-
vršini ledenjaka (ili na njegovoj strmini). (4) duboka
raspuklina ledenjaka. U glaciologiji – duboki i gotovo
vertikalni rascjep, pukotina ili klanac u ledenjaku (ili
drugoj masi kopnenog leda ili polju firna) uzroko-
vani naprezanjima koja su posljedica (rezultat) dife-
rencijalnog kretanja ledenjaka po neravnoj površini.
Takve raspukline mogu biti skrivene ispod snježnih
197 criquinite
mostova (luk ili sloj od nanesenog snijega koji spaja
suprotne krajeve pukotine u ledenjaku) i mogu biti
katkada duboke i 100 metara. Sinonim: fissure.
crevice – otvorena pukotina stijene. U geologiji – uski
otvor ili šireća pukotina lučenja nastali u dubini kao
rezultat različitih procesa, na primjer udubljenje u
morskoj litici (klifu) nastalo erozijom valova; v. frac-
ture.
crevice oil – nafta u pukotinama. Sirova nafta u pukoti-
nama škriljavaca.
cricondenbar – krikondenbara. Tlak iznad kojeg se ne
može formirati plinovita faza bez obzira na to koja
temperatura vlada (na p-T dijagramu). Maksimalni
tlak pri kojem mogu koegzistirati dvije faze (na pri-
mjer, tekuća i plinovita).
cricondentherm – krikondenterma. Temperatura iznad
koje se ne može formirati tekuća faza bez obzira na
to koji se tlak primijeni (na p-T dijagramu). Maksimal-
na temperatura pri kojoj mogu koegzistirati dvije
faze (na primjer, tekuća i plinovita).
crinites – krinoidi, stapčari, v. crinoids.
crinkled bedding – (1) namreškana slojevitost. Slojevi-
tost koja pokazuje sitnu naboranost (sitne bore). U
karbonatnim stijenama ta je pojava, vjeruje se, po-
vezana s algalnim livadama (algal mats). (2) vijugava
slojevitost, v. convolute lamination.
crinoidal limestone – krinoidni vapnenac (vapnenjak).
Vapnenac koji se gotovo u cijelosti sastoji (građen
je) od fosilnih dijelova skeleta krinoida (stapčara) i u
kojem su pločice, vapneni elementi skeleta ili članci
(predstavljeni pojedinačnim kristalima kalcita) često
cementirani čistim kalcitom u kristalografskom kon-
tinuitetu s fragmentima krinoida (tj. u kristalografski
cjelovite tvorevine). Tvrdi dijelovi su alohtoni i obič-
no pokazuju tragove sortiranja. Sinonimi: encrinal
limestone, encrinite; v. criquinite.
crinoids (Crinoidea) – krinoidi, stapčari, morski ljiljani.
Razred ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). Ka-
rakterizirani su peterozrakastom simetrijom (quinqu-
eradiate symmetry), tijelom oblika diska (disk-shaped
body) ili kuglastog oblika (globular body) pokrivenim
vapnenim pločicama i s radijalnim nastavcima (ap-
pendages) koji su obično razgranati i prisutnošću
stapke ili drška (stem), češće u fosila nego u danas
živućim oblicima. Stratigrafska rasprostranjenost: or-
dovicij-danas. Sinonimi: crinites, encrinites, sea lilies.
crinozoan echinoderms – krinozoi, stapčari,v. crinozo-
ans.
crinozoans (Crinozoa) – krinozoi, stapčari. Potkoljeno
ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). Karakteri-
zirani su djelomičnim meridionalnim rastom (me-
ridional growth) sa stvaranjem aboralne čaškaste
ili okrugle pločaste teke (aboral cup-shaped plated
theca, aboral globoid plated theca) i djelomičnim
radijalnim rastom (radially divergent growth) sa
stvaranjem nastavaka (appendages). Među glav-
nim skupinama potkoljena krinozoa su blastoidei
(morski pupoljci, blastoids), krinoidi (morski ljiljani,
crinoids) i cistoidi (cistidi, cystoids). Sinonim: crino-
zoan echinoderms.
criquina – klastični krinoidni vapnenac (vapnenjak). Ko-
kina ili školjkasti vapnenac (v. coquina) koja je sastav-
ljena (građena) od fragmenata (odlomaka) krinoida
(stapčara).
criquinite – krikinit. Kompaktni, dobro stvrdnuti i čvr-
crisscross bedding
sto cementirani (vezani) ekvivalent klastičnog krino-
idnog vapnenca; v. criquina, crinoidal limestone.
crisscross bedding – unakrsna slojevitost. Tip kose slo-
jevitosti (v. cross bedding) karakteristične za eolske
sedimente (eolian deposits) u kojima slojevi imaju
nagib (padaju) u suprotnim smjerovima.
critical angle – kritični kut. Najmanji upadni kut (v. an-
gle of incidence) pri kojem se postiže totalna reflek-
sija kada svjetlosni, akustički (zvučni) ili elektroma-
gnetski val prolazi iz jedne sredine u drugu gdje je
refrakcija (prelamanje, lom) manja.
critical annular velocity – kritična brzina strujanja u
prstenastom prostoru, v. annular velocity.
critical density – kritična gustoća. (1) U kemiji – gusto-
ća tvari pri kritičnom tlaku (critical pressure) i kritičnoj
temperaturi (critical temperature). (2) U strukturnoj
geologiji – takva gustoća granično zasićenog zrna-
stog materijala ispod koje će (pri brzoj deformaciji) on
gubiti čvrstoću, a iznad koje će dobivati na čvrstoći.
critical depth – kritična dubina. (1) U geologiji – mini-
malna dubina ležišne stijene potrebna za zatvorenje
dane zamke. (2) Dubina vodotoka (korita vodotoka)
na kojoj tok struji kritičnom brzinom (critical veloci-
ty), na primjer dubina na kojoj je energija toka naj-
manja u odnosu na dno korita.
critical dip – kritični nagib. U geologiji – minimalni na-
gib u smjeru suprotnom regionalnom nagibu koji je
potreban za formiranje zatvorenja (closure) zamke.
critical distance – kritična udaljenost. U seizmičkim
istraživanjima metodom refrakcije (prelamanja,
loma) ona udaljenost kod koje se direktni val (direct
wave) u gornjoj sredini slaže po vremenu nailaska
(arrival time) s vremenom nailaska refraktiranog
(prelomljenog) vala (refracted wave) iz donje sredine
koji ima veću brzinu.
critical flow – kritično strujanje. (1) U mehanici fluida
– brzina strujanja fluida koja je ekvivalentna brzini
zvuka u tom fluidu. (2) Strujanje fluida kroz prigušni-
cu (dijafragmu) ili otvor malog promjera kod kojeg je
brzina dosegla maksimum. Kada se postigne kritično
strujanje, brzina strujanja ostaje konstantna i na nju
ne utječe promjena tlaka. (3) Strujanje fluida pri kri-
tičnoj brzini (v. critical velocity), na primjer, strujanje
u točki u kojoj se režim strujanja mijenja (prelazi) iz
laminarnog u turbulentni.
critical flow prover – mjerilo kritičnog protoka s priguš-
nicom. Tip protočnog plinskog mjerila koje se rabi za
mjerenje velikih kapaciteta proizvodnje (protoka) pri
ispitivanju plinskih bušotina metodom slobodnog
eruptiranja (open-flow test). Sastoji se od čelične ci-
jevi (duljine 12 inča) s prirubnicom za pričvršćivanje
prigušnice na jednom kraju (plin se tijekom mjerenja
ispušta u atmosferu).
critical flow rate – kritični protok. U operacijama kon-
trole prodora pijeska iz formacije u bušotinu – mak-
simalna proizvodnja (kapacitet proizvodnje) bušoti-
ne ispod koje je proizvodnja čvrstih čestica (zajedno
s proizvedenim fluidom) jednolična. U slučaju kada
je protok fluida veći od kritičnog, znatno poraste
proizvodnja pijeska i finih čvrstih čestica. Sprječava-
nje proizvodnje pijeska je važno kako bi se izbjeglo
oštećenje formacije i moguća havarija zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi – casing collapse) i ošteće-
nja površinske opreme.
critical gas flow rate – kritični protok plina. Protok plina
198 critical production rate
koji je ekvivalentan brzinu zvuka u njemu. Povećanje
protoka plina iznad kritičnog tijekom njegove proi-
zvodnje ubrzava koroziju plinovoda.
critical gas saturation – kritično zasićenje plinom. Mi-
nimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta) plinom, pri
kojem plin postane pokretljiv, odnosno počinje stru-
jati u ležištu. Pri zasićenju plinom manjem od kritič-
ne vrijednosti propusnost za plinsku fazu je jednaka
nuli. Sinonim: equilibrium gas saturation, irreducible
gas saturation.
critical length – kritična duljina (udaljenost). U geologi-
ji – maksimalna horizontalna udaljenost izvan koje
nema širenja plošne erozije (sheet erosion). Mjeri se
u smjeru od mjesta formiranja potoka u području
vododjelnice do točke u kojoj erozijsko naprezanje
postaje jednako otporu tla eroziji. Kritična duljina
određuje širinu pojasa (zone) bez erozije (belt of no
erosion).
critically undersaturated – kritično nezasićen. U pe-
trologiji – termin za označavanje stijena koje u svom
normativnom sastavu (norm) imaju feldšpatoide i
olivin, ali ne hipersten; v. undersaturated, 1.
critical micelle concentration (CMC) – kritična kon-
centracija stvaranja micela. Koncentracija površinski
aktivne tvari (surfaktanta) u vodenoj otopini iznad
koje njene molekule formiraju agregate – micele,
odnosno iznad koje se u otopini povećava koncen-
tracija micela, umjesto koncentracije monomera; v.
micelle, micellar solution, micellar-polymer flood.
critical mineral – kritični mineral. Mineral ili asocijacija
minerala koji su stabilni samo pri određenim uvjeti-
ma danog metamorfnog facijesa ili zone i mijenjaju
se s promjenom facijesa metamorfoze (metamorfiz-
ma); v. index mineral, typomorphic mineral.
critical moisture – kritična vlažnost. Stupanj vlažno-
sti tla ispod kojeg će se, pri konstantnom porastu
opterećenja, deformacija povećavati, a iznad njega
smanjivati.
critical oil saturation – kritično (rezidualno) zasićenje
naftom. Minimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta)
naftom pri kojem nafta još struji u ležištu. Sinonim:
residual oil saturation.
critical point – (1) kritična točka, v. plait point. (2) kritič-
no mjesto bušaćeg užeta. U procesu bušenja – mjesto
na bušaćem užetu (drilling line) koje je podvrgnuto
prekomjernom habanju (često na mjestima gdje se
uže savija kroz užnicu).
critical pressure – kritični tlak. Tlak fluida u njegovu
kritičnom stanju, tj. kada se nalazi pri svojoj kritičnoj
temperaturi i kritičnom volumenu. Tlak koji odgova-
ra kritičnoj točki na faznom (p-T) dijagramu. Za čistu
tvar kritični tlak je definiran kao tlak iznad kojeg te-
kuća i plinska faza ne mogu koegzistirati bez obzira
na temperaturu (definicija ne vrijedi za višekompo-
nentne sustave). Kritični tlak se, zajedno s kritičnom
temperaturom, upotrebljava za određivanje stanja u
kojem se fluid (tekućina ili plin) nalazi i za proračun
faktora kompresibilnosti. Za plin – tlak koji je potre-
ban za njegovo kondenziranje pri kritičnoj tempera-
turi (iznad te temperature plin se ne može ukapljiti
bez obzira na veličinu primijenjenog tlaka); v. pseu-
docritical pressure.
critical production rate – kritični kapacitet proizvodnje.
Maksimalni kapacitet proizvodnje bušotine pri ko-
jem je vodeni konus stabilan na vodo-naftnom kon-
critical properties
taktu. Pri takvoj proizvodnji gravitacijske i viskozne
sile u ležištu su u ravnoteži i visina konusa se održava
na kritičnom nivou.
critical properties – kritična svojstva. Fizikalna i termo-
dinamička svojstva tvari pri kritičnoj temperaturi,
kritičnom tlaku i kritičnom volumenu, tj. svojstva u
kritičnoj točki; v. pseudocritical properties.
critical rate – kritični kapacitet proizvodnje. Maksimalni
kapacitet kojim bušotina može proizvoditi naftu bez
proizvodnje plina iz plinske kape ili vode iz zone leži-
šta ispod vodo-naftnog kontakta.
critical saturation – kritično (rezidualno) zasićenje, v.
critical oil saturation.
critical slope angle – kritični kut (kut stabilnosti) padi-
ne. Lokalni maksimalni nagib padine pri kojem se sti-
jene ili tlo, koji formiraju padinu, neće sručiti (obru-
šiti). Zavisi od postojećih klimatskih uvjeta, biljnog
pokrova (vegetaciji) i obrade tla. Sinonim: angle of
ultimate stability.
critical solution point – točka konsolucije, v. consolute
point.
critical speed – kritična brzina, v. critical velocity, 2.
critical state – kritično stanje. Stanje fluida pri njego-
voj kritičnoj temperaturi, kritičnom tlaku i kritičnom
volumenu – temperatura, tlak i sastav pri kojima sva
svojstva koegzistirajuće tekuće i plinovite (parovite)
faze postaju identična.
critical temperature – kritična temperatura. Tempera-
tura koja odgovara kritičnoj točki na faznom (p-T)
dijagramu. Za čistu tvar kritična temperatura je de-
finirana kao temperatura iznad koje se plin ne može
ukapljiti bez obzira na to koliki se tlak primijeni (defi-
nicija ne vrijedi za višekomponentne sustave). Kritič-
na temperatura, zajedno s kritičnim tlakom, služi za
određivanje stanja u kojem se fluid (tekućina ili plin)
nalazi i za proračun faktora kompresibilnosti; v. pseu-
docritical temperature.
critical tractive force – kritična sila vučenja. U geologiji
– minimalna sila vučenja (tractive force) neophodna
za privođenje sedimentnih čestica koje su se slegnu-
le na dno u strujanje.
critical velocity – kritična brzina strujanja. (1) U meha-
nici fluida (hidraulici) – brzina strujanja fluida u cijevi
(cjevovodu) u prijelaznom intervalu Reynoldsovih
brojeva (između 2.000 i 3.000), tj. između laminar-
nog i turbulentnog tipa (režima) strujanja. Iznad kri-
tične brzine strujanje fluida postaje turbulentno. (2)
U mehanici fluida – brzina strujanja jednaka lokalnoj
brzini zvuka. Sinonim: critical speed.
critical volume – kritični volumen. Volumen koji zau-
zima 1 mol tvari u kritičnoj točki sustava tekućina –
para, tj. pri kritičnom tlaku i kritičnoj temperaturi (u
kritičnom stanju tvari).
critical water saturation – kritično zasićenje vodom.
Maksimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta) vodom
pri kojem nafta i plin struje u ležištu bez vode.
critical wax solubility temperature – kritična tempe-
ratura topljivosti parafina. Temperatura pri kojoj su
otopljeni kristalni parafin i kristalni parafin izdvojen
hlađenjem u termodinamičkoj ravnoteži.
critical weight – kritična težina. U procesu bušenja – te-
žina na bušaćem dlijetu (opterećenje dlijeta, weight
on bit) pri kritičnoj brzini rotacije (kritičnom broju
okretaja u minuti) koja će uzrokovati rezonanciju i
defekt kolone bušaćih alatki (drillstring).
199 cross-boundary petroleum field
crocodiles – krokodili, v. crocodilians.
crocodilians (Crocodilia) – krokodili. Red reptila (gma-
zova) arhosaura (archosaurs). Karakterizirani su
trajno vodenim načinom života i konzervativnim
oblikom tijela. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji
trijas-danas. Sinonim: crocodiles.
Croixan, Croixian – kroaks, croix. Serija gornjeg kambri-
ja (Upper Cambrian) po provincijskoj skali u Sjevernoj
Americi – iznad serije albert (Albertan), a ispod serije
kanadij (Canadian) ordovicija.
crooked hole – prirodno iskrivljena bušotina, v. crooked
well.
crooked hole tendency – sklonost iskrivljenju kanala
bušotine. Manja ili veća sklonost podzemnih forma-
cija da uzrokuju otklon smjera bušotine od okomi-
ce (prirodno iskrivljavanje kanala) tijekom bušenja.
Ovisi o nagibu (kutu nagiba, dip) i stupnju bušivosti
(degree of drillability) formacija i postojanju rasjeda
(faults) i pukotina (fractures) u njima.
crooked sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub.
crooked well – prirodno iskrivljena bušotina. Bušotina
čiji kanal ima nenamjerni otklon od okomice. Uzrok
iskrivljenja kanala često može biti skretanje dlijeta
od smjera bušenja kada naiđe na nagnuti kosi sloj
tvrde stijene (na primjer, vapnenac). Ako je nagib
veći od 60°, otklon bušaćeg dlijeta će biti niz nagib
sloja, a ako je nagib manji od 45° otklon dlijeta će biti
u smjeru uz nagib sloja. Bušotina koja se namjerno
izrađuje s otklonom smjera kanala od okomice na-
ziva se orijentirana bušotina (v. deviated well). Sino-
nim: crooked hole, curved hole, curved well, naturally
deviated well.
crop – izdanak, v. outcrop.
crop out – izdanak, v. outcrop.
cropping – izdanak, v. outcrop.
cross – križni fiting, križnik. Tlačni fiting s najmanje četiri
odvoda pod kutom 90°. Križni fiting na erupcijskom
uređaju bušotine (Christmas tree) bočno skreće flui-
de koji struje iz bušotine i osugurava pristup u bušo-
tinu alatkama na žici.
crossbed, cross-bed – kosi sloj. Pojedinačni tanki sloj
koji je nagnut pod nekim kutom prema glavnoj plo-
hi stratifikacije (uslojavanja, main plane of stratificati-
on). Neki su autori, međutim, primjenu tog termina
ograničili na sloj koji je deblji od 1 centimetra; v. cro-
ss-lamina, cross-stratification, cross-stratum.
crossbedded – kososlojevit, kosouslojen. Termin za
označavanje sedimentnih stijena koje pokazuju kosu
slojevitost (v. cross bedding).
cross bedding, cross-bedding, crossbedding – kosa
slojevitost. (1) Kosa stratifikacija (uslojenost, v. cross
stratification) u kojoj su kosi slojevi deblji od 1 centi-
metra, za razliku od kose laminacije, u kojoj su slojevi
tanji od 1 cm (v. cross lamination). Raspored slojeva u
stratificiranim (uslojenim) stijenama u kojem su tan-
ki slojevi više ili manje zakonito nagnuti pod različi-
tim kutovima prema prvobitnoj plohi sedimentacije
ili glavnoj plohi stratifikacije. Taj tip slojevitosti je
karakterističan za klastične sedimentne stijene, oso-
bito pijeske i pješčenjake. Prema nekim definicijama,
sinonim termina cross stratification. Sinonimi: diago-
nal bedding, false bedding, foreset bedding, oblique
bedding. (2) Kososlojevita struktura; kosi sloj.
cross-boundary petroleum field – polje izvan grani-
ca područja. Naftno ili plinsko polje koje se prostire
cross correlation, cross-correlation
izvan granice dodijeljenog područja i stranog sek-
tora kontinentskog šelfa. Primjer su polja Statfjord i
Frigg na Sjevernom moru, koja pripadaju britanskom
i norveškom sektoru.
cross correlation, cross-correlation – uzajamna kore-
lacija. U seizmici – tip seizmičke korelacije koja utvr-
đuje sličnost oblika dvaju valova, stupanj linearnog
odnosa među njima ili mjeru do koje je jedan val
funkcija drugog vala.
cross course – poprečna žila, v. cross vein.
cross fault – poprečni rasjed. (1) Rasjed čije je pružanje
okomito ili pod velikim kutom na orijentaciju slojeva
ili na opći smjer pružanja regionalne strukture. (2)
Mali rasjed (minor fault) koji presijeca glavni rasjed
(major fault).
crossflow – poprečno (transverzalno) strujanje. Struja-
nje fluida iz jednog ležišta u bušotini u drugo ležište
s niskim tlakom kroz kanal bušotine.
cross fold – poprečna (transverzalna, supsekventna)
bora. Bora koja presijeca već postojeću boru različite
orijentacije (smjera) nakon čega nastaje kompleksna
bora (v. complex fault). Sinonimi: subsequent fold, su-
perimposed fold, superposed fold, transverse fold.
cross fracture – poprečna pukotina. Mala pukotina koja
se pojavljuje između rubnih pukotina (v. fringe joint).
cross joint – poprečna (transverzalna) pukotina. Pukoti-
na koja je okomita na glavnu lineaciju stijene. Sino-
nim: transverse joint.
cross-lamina – kosa lamina. Kosi sloj debljine manje od
1 centimetra. Sinonim: cross-lamination.
cross-laminated – koso laminiran. Termin za označava-
nje sedimentne stijene koja pokazuje kosu slojevi-
tost sa slojevima tanjim od 1 centimetra.
cross-lamination – (1) kosa laminacija. Kosa stratifi-
kacija (v. cross-stratification) koja je karakterizirana
kosim slojevima (v. crossbed) debljine manje od 1
centimetra. Sinonimi: diagonal lamination, oblique
lamination. (2) kosa lamina, v. cross-lamina.
crosslinked polymer – umreženi polimer. Polimeri čije
su molekule zajedno vezane u strukturu gela doda-
vanjem kemijskog agensa (kemikalije) za umrežava-
nje – na primjer, trovalentnih kationa Cr(III) ili organ-
skog umreživača. Struktura gela se može formirati
na površini i zatim injektirati u ležište za konačno
formiranje gela ili se otopina injektira u ležište gdje
se odvija geliranje. Sinonim: gelled polymer; v. cross-
linking, polyacrylamides, polysaccharides.
cross-linking – umrežavanje. Kombiniranje dviju ili više
molekula polimera u agregate molekula (uspostav-
ljanje kemijskih veza između molekulskih lanaca po-
limera) dodavanjem kemikalije koja uzajamno reagi-
ra ili se veže s dijelom kemijske strukture molekula
polimera; v. crosslinked polymer.
cross lode – poprečna žila, v. cross vein.
crossopterygian fishes – krosopterigije, resoperke, ribe
resoperke, v. crossopterygians.
crossopterygians (Crossopterygii) – krosopterigije,
resoperke, ribe resoperke. Podrazred riba koštunjača
(osteichthyans). Karakterizirane su unutarnjom luba-
njom (potpuno okoštalom) koja je pomičnim spojem
podijeljena na dva dijela (prednji i stražnji), dobro
razvijenim unutarnjim nosnim otvorima u pokrovu
usta, nepcem pokretno spojeno s lubanjom i oštrim
konusnim zubima s labirintodontnom građom. Da-
nas su predstavljene samo jednom živućom vrstom
200 cross section, cross-section
(celakantom). Stratigrafska rasprostranjenost: de-
von-danas. Sinonimi: crossopterygian fishes.
crossover – prijelaznik. Komad za spajanje cijevi različi-
tih promjera (na primjer, jedan kraj prijelaznika može
imati promjer 2 inča, a drugi kraj 4 inča). Termin se
često rabi naizmjenično s terminom adapter (v.).
crossover distance – udaljenost loma dromokrone
refraktiranog vala. U seizmici – udaljenost između
seizmičkog izvora i prijamnika (geofona) na kojoj
refraktirani valovi (refracted waves) koji se šire po
dubokom markeru (horizontu markeru) s velikom
brzinom širenja sustižu direktne valove ili refrakti-
rane valove koji se šire po plićim (iznad zalegnutim)
markerima s malom brzinom širenja. Taj parametar
je bazičan u nekim metodama interpretacije refrakti-
ranih (prelomljenih) seizmičkih valova.
crossover flange – prijelazna prirubnica. Prirubnica s
jednim ili dva reda vijaka, s brtvljenjem u njenom
suženju i s nazivnim tlakom na gornjem priključku
većim od tlaka na donjem priključku.
crossover spool – spojnica glave bušotine za brtvljenje i
vješanje kolone cijevi. Spojnica namijenjena za vješa-
nje unutarnje kolone zaštitnih cijevi i brtvljenje oko
nje (crossover casing spool) ili brtvljenje i vješanje ko-
lone uzlaznih cijevi (crossover tubing spool).
crossover (cross-over) sub – redukcijski prijelaznik (pri-
jelazna spojnica). Cijevni element različitih promjera
s unutarnjim (ženskim, kolčakovim) navojem i vanj-
skim (muškim) navojem za spajanje cijevi (kolona ci-
jevi) različitih promjera ili cijevi s različitim tipovima
navoja u koloni.
crossplot – dijagram uzajamne zavisnosti, krosplot. Di-
jagram koji se rabi za određivanje veze (odnosa, za-
visnosti) između dvaju parametara ili rezultata dvaju
različitih mjerenja iste veličine, na primjer, dijagram
uzajamne ovisnosti poroznosti određene jednim ti-
pom karotaže o poroznosti izmjerene drugim tipom
karotaže (dijagram se primjenjuje za prikazivanje
litologije ili sekundarne poroznosti koji različito utje-
ču na rezultate tih dvaju tipova karotaže).
cross ripple mark – unakrsni (interferencijski) ripl. Ripl
koji je formiran interferencijom dvaju ili više sustava
riplova različitih smjerova (slaganjem jednog susta-
va ripla na drugi, pri čemu se jedan sustav ripla može
formirati istovremeno s drugim sustavom ili nakon
što je drugi sustav već formiran), na primjer, strujni
unakrsni ripl (v. current cross ripple mark) i valni una-
krsni ripl (v. oscillation cross ripple mark). Sinonimi:
complex ripple mark, dimpled current mark, interfe-
rence ripple mark; v. compound ripple mark.
cross section, cross-section – poprečni presjek. (1) U
geologiji – dijagram ili crtež koji prikazuje položaj
formacija i struktura u presjeku nekom ravninom,
osobito vertikalni presjek izveden pod pravim ku-
tovima na dulju os geološke strukture, na primjer,
presjek okomit na pružanje sloja. Sinonim: transverse
section; v. longitudinal section. (2) U geologiji – izda-
nak u kojem je vidljiv poprečni presjek geoloških
struktura (koji prikazuje presječene geološke struk-
ture). (3) U seizmici – prikaz seizmičkih refleksa duž li-
nije seizmičkog profila. Refleksi obično (ali ne uvijek)
migriraju, a na vertikalnoj skali je uobičajeno dubina
(dubinski presjek), iako katkada može biti i vrijeme.
(4) Efektivni presjek zahvata ili kaptiranja (koncept
za prikazivanje efektivnog presjeka zahvata) koji ka-
cross-sectional reservoir model
rakterizira vjerojatnost sudara elementarnih čestica.
Čestica do trenutka sudara s drugom česticom mora
proći određenu, tzv. efektivnu, udaljenost (effective
distance) druge čestice koja je različita za razne ti-
pove interakcija. Na primjer, neutronska karotaža se
bazira na zahvatu (kaptiranju) neutrona jezgrama
koji je karakteriziran efektivnim presjekom zahvata
(v. atomic capture cross-section, macroscopic capture
cross-section). (4) Dijagram ili crtež koji pokazuje pre-
sjek pod pravim kutovima na os.
cross-sectional reservoir model – dvodimenzijski
model poprečnog presjeka ležišta, v. two-dimensional
cross-sectional reservoir model.
cross spool – bušaća prirubnica, v. drilling spool, 1.
cross-spread – (1) poprečni raspored seizmičkih prija-
mnika (geofona). (1) Raspored grupe seizmičkih pri-
jamnika (geofona) pod velikim kutom (često pravim
kutom) na smjer linije profila. Primjenjuje se za dobi-
vanje podataka o stvarnom smjeru nailaska seizmič-
ke energije, što omogućuje određivanje stvarnog
položaja reflektora (horizonta refleksije) u prostoru.
(2) križni raspored seizmičkih prijamnika (geofona).
Raspored grupe seizmičkih prijamnika (geofona)
postavljenih po shemi (u obliku) križa – po dvjema
uzajamno okomitim linijama.
cross stratification, cross-stratification – kosa strati-
fikacija. Raspored slojeva koji su nagnuti pod nekim
kutom na glavnu stratifikaciju. Termin se rabio kao
sinonim za pojam cross bedding (kosa slojevitost), ali
se u suvremenoj uporabi smatra općim terminom i
dijeli se na dva tipa: (a) kosa slojevitost (v. cross bed-
ding), u kojoj su kosi slojevi deblji od 1 centimetra,
i (b) kosa laminacija (v. cross-lamination) u kojoj su
kosi slojevi tanji od 1 centimetra. Postoji mnogo ti-
pova kose stratifikacije – vjerojatno je većina formi-
rana migracijom slojeva, osobito riplova (koji stvara-
ju male kose laminacije) i dina ili megariplova (koji
formiraju srednje do velike kose laminacije ili kosu
slojevitost). Sinonimi: diagonal stratification, false
stratification; v. coset, set.
cross-stratum – kosi sloj. U geologiji – sinonim termina
crossbed (kosi sloj). Neki autori, međutim, pridaju ter-
minu cross-stratum opće značenje i njime obuhvaća-
ju pojmove crossbed (kosi slojevi deblji od 1 centime-
tra) i cross-lamina (kosi slojevi debljine manje od 1
centimetra).
cross valley – poprečna (transverzalna) dolina, v. tran-
sverse valley.
cross vein – poprečna (sjekuća) žila. Žila (ili rudno le-
žište) koja presijeca drugu, veću ili važniju, žilu. Si-
nonimi: caunter lode, counterlode, countervein, cross
course, cross lode.
crown – (1) vrh, vrhunac, tjeme. U geomorfologiji –
najviši dio ili vrh planine ili intruzivnog masiva. (2)
podište (platforma) nepokretnog koloturnika. Podište
(platforma) na vrhu bušaćeg tornja za posluživanje
nepokretnog koloturnika (crown block). (3) bušaća
kruna. (a) Naziv za cjelokupno dijamantno bušaće
dlijeto (u europskoj primjeni); (b) Naziv za dio dlijeta
s dijamantima u američkoj primjeni.
crown block, crownblock – nepokretni koloturnik. U
tehnici bušenja – stacionarna konstrukcija na vrhu
tornja (derrick) ili jarbola (mast) bušaćeg postrojenja
(drilling rig) za držanje kolotura (sheaves) koje rotiraju
oko horizontalne osovine montirane na ležajevima
201 crude oil
sa sustavom podmazivanja mašću. Kroz nepokretni
koloturnik prolazi bušaće uže (drilling line) i on je dio
sustava za dizanje ili tegljenje (hoisting system) u pro-
cesu bušenja. Konstrukcija nepokretnog koloturnika
također može držati relativno mali bubanj koji se
rabi sa žičanim užetom malog promjera za spuštanje
i izvlačenje alatki (coring reel drum), na primjer, alatke
za skretanje kanala bušotine (deviation tool), i male
koloture za konopljeno uže od mosura (cathead). Na
jednom kraju nepokretnog koloturnika se često pi-
čvrsti (ili vješa ispod njega) kolotura za tegleće uže
za male alatke i terete (sand line sheave). Grede (no-
sači) nepokretnog koloturnika (crown block beams)
su često integralni dio tornja ili jarbola.
crown block heave compensator – kompenzator poni-
ranja, v. heave compensator.
crown platform – gornja (vršna) platforma bušaćeg tor-
nja, platforma krune bušaćeg tornja, platforma nepo-
kretnog koloturnika, v. crow’s nest.
crown valve – vršni ventil erupcijskog uređaja. Najgornji
ventil na vertikalnom prolaznom kanalu erupcijskog
uređaja bušotine iznad izlaza priključnog cjevovo-
da.
crow’s nest – gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja,
platforma krune bušaćeg tornja, platforma nepokret-
nog koloturnika. U tehnici bušenja – platforma (po-
dište) na vrhu (oko krune) tornja bušaćeg postro-
jenja (garniture) s otvorom kroz koji se nepokretni
koloturnik (crown block) postavlja (montira) na vrhu
bušaćeg tornja – water table). Do vršne platforme
vode ljestve tornja. Termin u doslovnom prijevodu
znači «vranino gnijezdo». Platforma nepokretnog
koloturnika i ograda oko nje (pigpen) zajednički se
nazivaju «patkino gnijezdo» (duck’s nest). Sinonimi:
attic, crown platform.
crude – sirova nafta, v. crude oil.
crude assay – ispitivanje sirove nafte. Kvantitativna
analiza sirove nafte radi određivanja njenih općih
destilacijskih karakteristika i drugih podataka o nje-
noj kvaliteti.
crude bitumen – sirovi bitumen. Prirodna (prirodno
zaliježuća) viskozna smjesa sastavljena pretežito od
pentana i težih ugjlikovodika s viskoznošću većom
od 10.000 cp (pri originalnoj slojnoj temperaturi
i atmosferskom tlaku – bez plina). Sirovi bitumen
može sadržati sumpor i druge neugljikvodične spo-
jeve i u svom prirodnom viskoznom stanju nije ko-
mercijalno pridobiv bušotinama.
crude dehydration – dehidracija (dehidratacija, odvod-
njavanje) sirove nafte, v. crude oil dehydration.
crude desalting – desalinizacija (odsoljavanje) sirove
nafte, v. crude oil desalting.
crude emulsion – naftna emulzija, v. oil emulsion.
crude-in-water emulsion – emulzija tipa «sirova nafta
u vodi», v. oil-in-water emulsion.
crude oil – sirova nafta. Prirodna smjesa ugljikovodi-
ka (alkana, alkena, aromata) s raznim primjesama
koja se nalazi u tekućem stanju pri ležišnim uvjeti-
ma i ostaje tekućina pri površinskim (atmosferskim)
uvjetima (površinskom tlaku i temperaturi) i nakon
što je prošla kroz površinske uređaje za separaciju i
obradu. Ne uključuje kapljevine dobivene obradom
(preradom) prirodnog plina. Kemijski sastav i fizikal-
na svojstva sirovih nafti znatno variraju. Uglavnom
se sastoji od pentana i težih ugljikovodika, a od
crude oil analysis
primjesa može sadržavati sumpor, kisik, dušik i tra-
gove metala. Tipična sirova nafta sadrži 85 do 90%
(volumenskih) ugljika, 10 do 14% vodika, od 0,2 do
7% sumpora, od 0,1 do 2% dušika, do 1,5% kisika,
tragove vanadija i nikla te nekoliko ppm klora, arse-
na i olova. Većina sirovih nafti je crne boje, ali može
biti i bezbojna, zelenkasto-žuta, crvenkasta i smeđa.
Miris (zapah) sirovih nafti varira od mirisa benzina
(besumporne nafte), neugodnog mirisa (sumporne
nafte) do voćnog zapaha (aromatske nafte). Prema
sadržaju sumpora, klasificiraju se kao besumporne
(sweet crude oil), niskosumporne (low-sulfur crude
oil), srednjosumporne (intermediate crude oil) i viso-
kosumporne (high-sulfur crude oil).
Prema gustoći (relativna gustoća), koja općenito varira
od 0,8 (50 °API) do 1,00 (10 °API), klasificiraju se, na
primjer, kao: (a) lake (s gustoćom manjom od 870
kg/m3, odnosno većom od 31,1 °API – light crude
oil); (b) srednje (s gustoćom između 870 i 920 kg/
m3 ili 31,1 i 22,3 °API – medium crude oil); (c) teške (s
gustoćom od 920 do 1.000 kg/m3 ili od 22,3 do 10
°API – heavy crude oil), i (d) ekstrateške (s gustoćom
većom od 1.000 kg/m3, odnosno manjom od 10 °API
– extra-heavy crude oil). Sirove nafte imaju viskoznost
ispod 10.000 cp pri originalnoj slojnoj temperaturi i
atmosferskom tlaku, tj. kada su otplinjene. Teške i
ekstrateške sirove nafte se, prema navedenom ras-
ponu gustoća, ali s viskoznošću većom od 10.000 cp
pri originalnoj ležišnoj temperaturi i atmosferskom
tlaku (tj. bez plina), općenito klasificiraju kao sirovi bi-
tumen (v. crude bitumen). Prema tipovima sadržanih
ugljikovodika, sirove nafte se klasificiraju kao para-
finske (ili s parafinskom bazom), naftenske ili asfaltne
(s naftenskom bazom), aromatske (ili s aromatskom
bazom) i miješane (s miješanom bazom). Sinonimi:
crude, crude petroleum, earth oil, oil, petroleum (v.).
crude oil analysis – analiza sirove nafte. Tipična analiza
sirove nafte uključuje određivanje sljedećih parame-
tara: karakteristika glavnih destilata, tipa baze nafte,
relativne gustoće, viskoznosti, stiništa, sadržaja sum-
pora, sadržaja plinovite frakcije (frakcije butana i lak-
ših komponenata) te sadržaja soli i metala. Mogu se
također detaljnije analizirati pojedine frakcije desti-
lacije – prinos, relativna gustoća, vrelište, sadržaj pa-
rafina, naftena i aromata, sadržaj sumpora i pepela u
ostatku destilacije, anilinska točka, kiselost itd.
crude oil classification – klasifikacija sirove nafte. Po-
stoje brojne klasifikacije sirovih nafti s obzirom na
svrhu klasifikacije i na kemijske i fizikalne parametre
upotrebljavane u klasifikacijama. Sa stanovišta pre-
rade nafte, u prvom su redu zanimljivi količina frak-
cija koje se mogu dobiti destilacijom sirove nafte u
rafinerijama (na primjer, benzina, kerozina, plinskog
ulja, maziva) i njihova kemijska i fizikalna svojstva,
dok su s geološkog i geokemijskog stanovišta važ-
niji identifikacija i karakterizacija sirovih nafti radi
izučavanja uzajamnih odnosa nafti i matičnih stijena
i stupnja njihove evolucije. Pokušaji klasifikacije siro-
vih nafti nisu potpuno uspješni, najviše zbog njihova
kompleksnog sastava. Najrazumljivija je klasifikacija
prema tipu ili nizu ugljikovodika koji su najviše zastu-
pljeni u naftama, pa sirove nafte općenito mogu biti
(prema nekim klasifikacijama) parafinske (v. paraffin-
base crude oil) naftenske (v. asphalt-base crude oil,
naphthenic crude) aromatske (v. aromatic crude oil) i
202 crude oil evaluation
asfaltne (v. asphalt-base crude oil), s više međutipova,
ovisno o sadržaju (odnosu količina) parafina, naftena
i aromata. Sinonim: classification of crude oils.
crude oil compressibility – kompresibilnost (stlačivost)
sirove nafte, v. oil compressibility.
crude oil dehydration – dehidracija (dehidratacija,
odvodnjavanje) sirove nafte. U procesu proizvodnje
nafte – uklanjanje vode (i taloga) iz proizvedene
nafte prije isporuke u naftovod (prije transporta
naftovodom) i rafinerijske prerade. Glavni razlozi za
dehidraciju nafte su (osim specifikacija za prodaju,
cjevovodni transport i preradu koje propisuju mak-
simalni dopušteni sadržaj vode i taloga u nafti) troš-
kovi njenog transporta (troškovi transporta rastu
sa sadržajem vode i taloga, jer je dio transportnog
kapaciteta zauzet bezvrijednom vodom i talogom) i
njena cijena na bazi relativne gustoće u stupnjevima
API (sadržaj vode u nafti povećava njenu relativnu
gustoću i time umanjuje prodajnu cijenu). Gotovo
u svakom postupku dehidracije nafte se primjenju-
ju kemijski deemulgatori (na primjer, esteri, glikoli,
sulfonati) s aditivima, a primjenjuju se također gra-
vitacijska, elektrostatička i termička (zagrijavanje)
metoda obrade nafte. Sinonim: dehydration of crude
oil.
crude oil density – gustoća sirove nafte, v. density, rela-
tive density of liquids, specific gravity.
crude oil desalting – desalinizacija (odsoljavanje) siro-
ve nafte. Proces uklanjanja soli iz proizvedene sirove
nafte. Obično se vrši u rafinerijama gdje sadržaj soli
u sirovoj nafti na ulazu u proces prerade mora biti
manji od 3 g/m3 (1 lb/1.000 bbl), jer se time uštedi na
potrošnji energije. Desalinizacija sirove nafte slijedi
nakon njene početne dehidracije (razbijanja emulzi-
je) i sastoji se od više faza – dodavanje vode za razrje-
đivanje (ili vode manjeg saliniteta) sirovoj nafti, mije-
šanje vode za razrjeđivanje sa sirovom naftom i dehi-
dracija nafte (odvajanje odsoljene nafte i razblažene
slane vode. Desalinizacija može biti jednostupanjska
(v. single-stage crude oil desalting) ili dvostupanjska
(v. two-stage crude oil desalting).
crude oil distillation – destilacija sirove nafte. Bazični
proces prerade sirove nafte (rafinerijski proces) u
kojem se nafta termički razlaže (cijepa) u brojne frak-
cije ili međukomponente iz kojih se dobivaju finalni
produkti (derivati). Postupak destilacije se također
rabi kao metoda laboratorijske analize sirove nafte
radi određivanja njene kvalitete. Različiti postotci
destilata unutar specificiranih temperatura grubo
odgovaraju postotcima različitih produkata direktne
destilacije. Za projektiranje rafinerijskog postrojenja
se, međutim, izvodi destilacija pravog vrenja i kon-
struira se krivulja pravih vrelišta (zavisnosti između
prinosa i temperature destilacije).
crude oil emulsion – emulzija sirove nafte, v. oil emul-
sion.
crude oil evaluation – tehnološka analiza sirove nafte.
Tip analize sirove nafte koja se ponajprije sastoji od
frakcijske destilacije nafte i zatim od određivanja
fizikalnih svojstava (relativna gustoća, viskoznost,
stinište i dr.). Podaci analize omogućuju prognozi-
ranje prinosa produkata prerade i njihovih svojstava
ovisno o tome želi li se preradom dobiti maksimalan
prinos benzina ili dizelskog goriva i mazivih ulja. Si-
nonim: evaluation analysis of crude oil.
crude oil gravity
crude oil gravity – relativna gustoća sirove nafte, v. den-
sity, specific gravity.
crude oil-in-water emulsion – emulzija tipa «sirova
nafta u vodi», v. oil-in-water emulsion.
crude-oil oilfield processing – pogonska obrada sirove
nafte, obrada sirove nafte na polju, v. oilfield proce-
ssing of crude oil.
crude-oil pipeline specifications – specifikacije za
transport sirove nafte cjevovodom. Podaci analize
uzorka sirove nafte koje isporučitelj nafte mora pre-
dočiti prijevozniku nafte ako on to zatraži. Analiza
sadrži podatke o relativnoj gustoći nafte (u API stup-
njevima), tlaku para po Reidu (RVP), stiništu te sadr-
žaju vode, taloga, soli, sumpora i sumporovodika.
Specifikacije za transport sirove nafte cjevovodima
propisuju (na primjer, u Teksasu i Oklahomi) sljedeće
vrijednosti: (a) sadržaj vode i taloga u nafti manji od
1% (težnski); (b) stinište nafte niže od 10 °C (50 °F);
(c) tlak para po Reidu (RVP) za sumporne nafte (nafte
koje sadrže više od 0,5% masenog sumpora) manji
od 0,67 bar (9,5 psia) pri temperaturi 37,8 °C/100 °F,
a za nesumporne nafte (nafte sa sadržajem sumpora
manjim od 0,5% masenog) između 0,56 i 0,70 bar (8
do 10 psia); (d) viskoznost manja od 325 SSU (univer-
zalne Sayboltove sekunde) pri 15,6 °C (60 °F).
crude oil quality – kvaliteta sirove nafte. Prikladnost
nafte za uporabu u specifične svrhe, vrijednost nafte
za količinu i kvalitetu produkata koji se iz nje mogu
dobiti. Za ocjenu kvalitete sirove nafte nisu jedna-
ko bitna sva njena svojstva – najčešće specificirane
karakteristike kvalitete nafte u industriji su njena
relativna gustoća i sadržaj sumpora, manje su važni
viskoznost i stinište nafte, a minorne karakteristike
kvalitete sirove nafte su sadržaj asfaltena, metala,
ugljikova ostatka i drugih primjesa.
crude oil seepage – površinsko izbijanje (izlaženje) naf-
te, v. oil seep.
crude oil specific gravity – relativna gustoća sirove naf-
te, v. density, specific gravity.
crude oil stabilization – stabilizacija sirove nafte. Ukla-
njanje najhlapljivijih komponenata (metana, etana,
propana) iz sirove nafte kako bi se smanjio tlak para
po Reidu (RVP) koji je obično propisan između 0,70 i
0,84 bar (između 10 i 12 psi). Otopljeni plin se mora
izdvojiti iz sirove nafte kako bi se zadovoljile spacifi-
kacije koje propisuju tlak para po Reidu za skladište-
nje i transport sirove nafte cjevovodima i tankerima
– može se uskladištiti u rezervoarima pri atmosfer-
skom tlaku tek kada je potpuno otplinjena (»mrtva«).
Postupkom stabilizacije sirove nafte se iz nje također
uklanja i sumporovodik budući da je njegovo vreli-
šte (hlapljivost) između vrelišta (hlapljivosti) etana i
propana, te radioaktvni radon. Stabilizacija se može
vršiti na nekoliko načina – prolaženjem nafte kroz is-
parivače (flash drum) ili kroz separatore s postupno
nižim tlakovima ili kroz kolone s pliticama i na druge
načine.
crude oil sulfonates – sulfonati sirove nafte. Produkti
sulfoniranja sirove nafte nakon topinga. Tip povr-
šinski aktivne tvari (surfaktanta) koja se široko rabi u
kemijskom zavodnjavanju naftnih ležišta (kemijskim
EOR-metodama) jer djelotvorno smanjuje međufa-
znu napetost, kemijski je stabilna i relativno jeftina.
crude oil sweetening – desulfurizacija (odsumporava-
nje) sirove nafte. Uklanjanje sumporovodika i drugih
203 crush breccia
sumpornih spojeva iz proizvedene sirove nafte. Pri-
mjenjuju se iste kemikalije koje se rabe za uklanjanje
kiselih komponenata (sumporovodika, ugljik-dioksi-
da) iz prirodnog plina (amini, kaustici i druge).
crude oil treating – obrada sirove nafte. U procesu
proizvodnje nafte – postupci pročišćavanja (čšće-
nja) proizvedene sirove nafte (uklanjanja vode, soli,
pijeska, taloga i drugih nečistoća iz sirove nafte) prije
njenog transporta i prerade u rafinerijama. Specifi-
kacije za isporuku sirove nafte dopuštaju maksimalni
sadržaj vode i taloga u nafti između 0,1% i 3% mase-
nih (0,1% u područjima s hladnom klimom, između
0,2% i 1% u Teksasu i Meksičkom zaljevu i 3% za teš-
ke kalifornijske nafte), dok specifikacije za transport
cjevovodima i rafinerijske specifikacije obično propi-
suju sadržaj vode i taloga između 0,1% i 1%.
crude oil viscosity – viskoznost sirove nafte. Viskoznost
nafte je mjera njena otpora strujanju – što je visko-
znost veća, nafta teže struji. Teža nafta u pravilu ima
veću viskoznost. Viskoznost nafte pri ležišnim uvje-
tima varira od 0,2 do preko 1.000 cp. Na viskoznost
nafte utječu tlak, temperatura i sadržaj plina otoplje-
nog u njoj – porast temperature uzrokuje smanjenje
viskoznosti, porast tlaka uzrokuje njeno povećanje,
a smanjenje količine otopljenog plina uzrokuje
porast viskoznosti. Kako su utjecaji temperature
(smanjenje viskoznosti s njenim porastom) i tlaka
(povećanje viskoznosti s njegovim porastom) izjed-
načeni, glavni utjecaj na viskoznost slojne nafte ima
količina otopljenog plina, koja direktno ovisi o tlaku.
Ako tlak poraste iznad tlaka zasićenja (bez poveća-
nja količine otopljenog plina), viskoznost nafte će
se povećati usljed njena stlačivanja. Sa smanjenjem
tlaka viskoznost slojne nafte će se najprije smanji-
vati usljed ekspanzije nafte dok se ne dosegne tlak
zasićenja, a s opadanjem tlaka ispod tlaka zasićenja
viskoznost će rasti zbog oslobađanja otopljenog pli-
na iz nafte (uklanjanja lakših komponenata s nižom
viskoznošću iz nafte). Prema tome, proizvodnja naf-
te se smanjuje razmjerno iscrpljivanju ležišta i zbog
povećanja viskoznosti slojne nafte. Viskoznost nafte
se uobičajeno (i lako) mjeri u okviru PVT ispitivanja
slojne nafte u laboratoriju pa te podatke treba rabiti,
jer su viskoznosti određene s pomoću korelacija iz
literature prilično netočne zbog kompleksnosti naf-
tnih smjesa: v. viscosity.
crude petroleum – sirova nafta, v. crude oil, petroleum.
crude spike – injektiranje kondenzata u sirovu naftu. Mi-
ješanje kondenzata i sirove nafte kako bi se povećao
njen volumen (i cijena po jediničnom volumenu) i
smanjila njena relativna gustoća (obično malo – ma-
nje od jednog API stupnja), što također povećava
cijenu nafte (iako ne znatno). Kondenzat se prije do-
davanja nafti mora stabilizirati ili se nafta mora tran-
sportirati cjevovodom s visokim tlakom para i tlak
pare prilagoditi na izlaznom kraju cjevovoda.
crude stabilization – stabilizacija sirove nafte, v. crude
oil stabilization.
crude sweetening – desulfurizacija (odsumporavanje)
sirove nafte, v. crude oil sweetening.
crush belt – pojas drobljenja. Pojas (zona) zdrobljenih
stijena kojima je svojstvena intenzivna kataklaza (ca-
taclasis) i milonitizacija (mylonitization).
crush breccia – kataklastična breča. (1) Breča koja se
formirala na mjestu nastanka njena materijala (bez
crush conglomerate
transporta fragmenata) ili blizu tog mjesta mehanič-
kim drobljenjem stijena u procesu pokreta Zemljine
kore; tektonska breča (v. tectonic breccia) koja je po-
vezana s plohama klizanja i formirala se nabiranjem
i rasjedanjem (deformacijama usljed nabiranja i ra-
sjedanja). Sinonim: cataclastic breccia. (2) Tektonska
breča (tectonic breccia) čije formiranje nije bilo po-
vezano ni s nabiranjem niti s rasjedanjem (s defor-
macijama usljed nabiranja i rasjedanja), osim ako se
plohe loma breče ne smatraju malim rasjedima, na
primjer, breča nastala pri bočnom (lateralnom) tlaku
bez ikakvih daljnjih deformacija stijenskih masa izu-
zev onih što se pojavljuju pri blagom savijanju sloje-
va. Sinonim: cataclastic breccia.
crush conglomerate – kataklastični (tektonski) kon-
glomerat (valutičnjak). Stijena koja se formirala
uglavnom na mjestu nastanka njena materijala (bez
transporta fragmenata) deformacijom (nabiranjem
ili rasjedanjem) krtih, cementiranih stijena. Sastav-
ljena je (građena) od romboidnih uglatih fragme-
nata (odlomaka) nastalih drobljenjem i rotacijom
raspucanih blokova stijena koji su postali zaobljeni
uzajamnim trenjem. Kataklastični konglomerat je
vrlo sličan običnom (sedimentnom) konglomeratu i
također kataklastičnoj breči (v. crush breccia), ali ima
zaobljenije fragmente. Karakteriziran je sličnošću
sastava fragmenata i matriksa (općenito je jedan tip
stijene). Sinonim: cataclastic conglomerate, tectonic
conglomerate.
crushing test – ispitivanje na drobljenje, ispitivanje ne-
ograničenom kompresijom (stlačivanjem), v. unconfi-
ned compression test.
crush zone – zona drobljenja. Zona (područje) razvoja
rasjednih breča (v. fault breccia) i rasjednih glina (gli-
na trenja – v. fault gouge).
crust – (1) Zemljina kora. Površinska lupina (ljuska, sfe-
ra) Zemlje. Definirana je različito – kao dio Zemlje
iznad Mohorovičićeva diskontinuiteta (Mohorovičić
discontinuity), kao sial (sial) ili kao sial i sima (sima).
Kora zauzima manje od 0,1% ukupnog volumena Ze-
mlje. Sinonimi: crust of the Earth, Earth’s crust; v. conti-
nental crust, oceanic crust. (2) kora. U sedimentologiji
– laminirani (slojeviti), obično naborani sediment al-
galne tvari, nitastih ili pločastih alga ili algalne grude
različitih oblika (od slabo valovitih do glavičastih po-
put kupusa) koji su se formirali na stijenama, fosilima
ili nekim drugim predmetima akrecijom, agregaci-
jom ili flokulacijom.
crustaceans (Crustacea) – raci. Nadrazred (ili razred)
artropoda (člankonožaca, arthropods). Po broju indi-
vidua raci zauzimaju drugo mjesto nakon insekata.
Glavna im je karakteristika postojanje dva para ticala
(antennae) na glavi, a od ostalih člankonožaca se ra-
zlikuju po tome što dišu škrgama. Imaju člankovito
tijelo (segmented body) pokriveno hitinskim oklo-
pom. Većina oblika prebiva u marinskoj sredini. Stra-
tigrafska rasprostranjenost: kambrij-danas.
cryogenic gas processing – kriogenička obrada (prera-
da) plina, v. cryogenic plant.
cryogenic plant – kriogeničko postrojenje. Postrojenje
za obradu prirodnog plina (gas processing plant) u
kojem se primjenjuju vrlo niske temperature za po-
stizanje visokog iscrpka tekuće faze. Plin prolazi kroz
turboekspander (turboexpander) gdje ekspandira
i izlazi s temperaturom od –110 °C do –120 °C (od
204 cryptograined
–160 do –180 °F). Kondenziraju se svi plinovi osim
metana i zatim se separiraju u frakcionatoru (fracti-
onator).
cryology – kriologija, glaceologija, v. glaciology, 1.
cryonival – (1) krionivalni. Koji se odnosi na kombinira-
no djelovanje mraza i snijega. (2) krionivalni, subni-
valni, v. periglacial, 2.
cryoplanation – krioplanacija. U geologiji – denudacija
smrzavanjem. Snižavanje i preoblikovanje površine
zemlje procesima koji su povezani s intenzivnim dje-
lovanjem mraza, na primjer soliflukcijom praćenom
erozijskim i transportirajućim djelovanjem voda te-
kućica, pokretljivog leda i drugih agensa; v. altipla-
nation.
cryoturbate – krioturbat, kongeliturbat, smrznuto tlo, v.
congeliturbate.
cryptalgal – kriptalgalni. Termin za označavanje stijena
i strukture stijena koje su formirane vezivanjem se-
dimenata i/ili precipitacijom karbonata pod djelova-
njem alga bez skeleta (nonskeletal algae). O utjecaju
tih organizama se više zaključuje nego što se može
opažati.
cryptoclastic rock – kriptoklastična stijena. (1) Klastič-
na stijena koja se sastoji od ekstremno finih fragme-
nata (odlomaka) vidljivih jedino pod mikroskopom;
v. macroclastic rock, microclastic rock. (2) Karbonatna
sedimentna stijena s afanitskom klastičnom tekstu-
rom i odijeljenim česticama, čiji je promjer manji od
o,oo1 mm, koja pod vrlo velikim povećanjem poka-
zuje slabu kristaliziranost ili uopće nije kristalizirana,
na primjer, ekstremno fino usitnjena prašina; v. cryp-
tograined.
cryptocrystalline – kriptokristalan, kriptokristalast. (1)
Termin za označavanje teksture stijene koja se sa-
stoji od kristala tako male veličine da se ne mogu
raspoznati niti dijagnosticirati čak pod običnim
mikroskopom (kristaličnost takvih stijena se može
utvrditi elektronskim mikroskopom). Terminom se
također označava nejasno kristalna tekstura i stijena
s takvom teksturom. Sinonimi: felsophyric, microap-
hanitic, microcryptocrystalline, microfelsitic; v. micro-
crystalline. (2) Termin za označavanje teksture kristal-
ne stijene u kojoj su kristali tako male veličine da se
ne mogu odrediti golim okom. Primjena tako defini-
ranog termina, međutim, nije preporučljiva budući
da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je afanitska
stijena kriptokristalna sve dok se pod mikroskopom
ne utvrdi da je ona zaista mikroskopski kristalna. (3)
Termin za opisivanje kristalne teksture karbonatne
sedimentne stijene koja ima odijeljene kristale čiji
je promjer, ovisno o klasifikacijama, manji od 0,001
mm ili 0,004 mm ili 0,01 mm.
cryptogams – kriptogamne biljke, tajnocvjetke. Naziv za
sve skupine biljaka koje ne tvore cvijet (nonflowering
plants), biljke bez prašnika (stamen) i tučka (pistil),
koje se razmnažaju sporama (spores) umjesto sjeme-
njem (seeds). Termin je star i primjenjivao se u ranijim
sistematizacijama biljaka. Obuhvaćaju talofite (stelj-
njače, thallophytes), briofite (mahovine, briophytes) i
pteridofite (papratnjače, pteridophytes).
cryptograined – kriptogranularan, kriptozrnast. Ter-
min za označavanje teksture karbonatnih sedimen-
tnih stijena koje se sastoje (građene su) od odije-
ljenih klastičnih (ili precipitiranih ili flokuliranih)
čestica promjera, ovisno o klasifikacijama, manjeg
cryptoolitic
od 0,001 mm ili 0,004 mm ili 0,01 mm; v. cryptoc-
lastic rock.
cryptoolitic – kriptoolitski. Termin koji označava toliko
finozrnastu oolitsku teksturu da se može raspozna-
ti jedino pod mikroskopom. Terminom se također
označava stijena s takvom teksturom.
cryprostomes (Cryptostomata) – kriptostomi. Red
izumrlih briozoa (mahovnjaka, bryozoans). Slični su
treptostomima (treptostomes), ali imaju kratku en-
dozonu (endozone) i aperturu (ušće, aperture) u bazi
cjevastog nastavka (vestibula, vestibule). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: ordovicij-perm.
Cryptozoic – kriptozoik. Veliki interval geološkog vre-
mena koji je predstavljen pretkambrijskim (v. Pre-
cambrian) naslagama stijena u kojima su dokazi ži-
vota tek neznatni i razvijene su samo primitivne for-
me organizama (tj. bez ostataka faune sa skeletom).
Obuhvaća, kako se procjenjuje, vremenski raspon
od prije 3,2 milijarde godina do 570 milijuna godina.
Termin se bazira na podjeli cjelokupne geološke po-
vijesti Zemlje na dva eona koju je napravio američki
geolog G.H. Chadwick – kriptozoik i fanerozoik (v.
Phanerozoic).
crystal – kristal. (1) Homogeno čvrsto tijelo (tijelo u
čvrstom agregatnom stanju) kemijskog elementa,
spoja ili izomorfne smjese s pravilno ponavljajućim
rasporedom atoma koji je vanjski izražen kristalnim
plohama. (2) v. rock crystal.
crystal axis – (1) kristalografska os, v. crystallograp-
hic axis. (2) kristalna os. (a) Jedan od tri brida (edge)
elementarne ćelije (unit cell) u prostornoj kristalnoj
rešetki (crystal lattice). (b) Red prostorne kristalne re-
šetke (može se smatrati za osi zone).
crystal class – klasa simetrije kristala, v. class, 1.
crystal face – kristalna ploha, ploha kristala. Vanjska
ravna ploha koja ograničava kristal.
crystal form – forma (oblik) kristala. (1) Geometrijska
forma (oblik) kristala. (2) Grupa simetrički ekvivalen-
tnih kristalnih ploha koja čini formu (oblik) i prika-
zuje simetriju kristalne klase (upućuje na singoniju
kristala). Kristal može imati jedan ili više oblika, od
kojih je svaki konzistentan s unutarnjom simetrijom
kristala. Forma kristala se može simbolički izraziti Mi-
llerovim indeksima (Miller indices).
crystal habit – habitus kristala. Opća forma (oblik) kri-
stala, na primjer kubični, prizmatični, vlaknasti. Za
dani tip kristala habitus može varirati od lokaliteta
do lokaliteta, ovisno o sredini rasta kristala.
crystal indices – Millerovi indeksi, v. Miller indices.
crystal lattice – kristalna (prostorna kristalna, Bravaiso-
va) rešetka. Trodimenzijski raspored atoma kristala
koji se pravilno ponavlja. Svaka točka kristalne rešet-
ke ima jednako okruženje. Izgrađena je pravilnom
paralelnom translacijom elementarne ćelije (unit
cell) u prostoru. Naziva se također Bravaisova rešetka
u čast francuskog fizičara A. Bravaisa koji je pokazao
da postoji samo 14 mogućih tipova kristalnih rešetki.
Sinonimi: Bravais lattice, direct lattice (v.), lattice, space
lattice, translation lattice.
crystalline – kristalan, kristalinski, kristaličan, kristalini-
čan, kristalast. (1) U kristalografiji – (a) Koji se odnosi
na kristal, ima kristalnu prirodu ili je nastao (formirao
se) procesom kristalizacije, osobito koji ima kristalnu
strukturu ili pravilan raspored atoma u prostornoj
kristalnoj rešetki; v. amorphous. (b) Termin za ozna-
205 crystalline rock
čavanje mineralne čestice bilo koje veličine koja ima
kristalnu unutarnju strukturu, ali nema dobro razvi-
jene kristalne plohe ili vanjsku kristalnu formu koji
bi odražavali unutarnju strukturu. (c) Koji nalikuje na
kristal; svijetao, proziran, čist. (2) U petrologiji – (a)
Termin za označavanje stijene koja se potpuno (u ci-
jelosti) sastoji od kristala ili fragmenata kristala, oso-
bito za označavanje eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks) koje su se formirale pri hlađenju talje-
vine i ne sadrže staklo ili metamorfnih stijena (meta-
morphic rocks) koje su bile podvrgnute prekristaliza-
ciji kao rezultat promjena tlaka i temperature. Termin
se također može primijeniti i na neke sedimentne sti-
jene (sedimentary rocks), na primjer, na kvarcite, neke
vapnence, evaporite) koje se u cijelosti sastoje od
kristala. (b) Termin za označavanje teksture kristalnih
stijena koja je karakterizirana tijesnim kontaktom ili
spajanjem čestica (u većini slučajeva čestice imaju
kristalne plohe i granice). Takva tekstura se u stijena-
ma formirala simultanim rastom.
crystalline carbonate – kristalni karbonat. Karbonatna
sedimentna stijena (carbonate sedimentary rock) čija
se primarna sedimentna tekstura (depositional textu-
re) ne može odrediti zbog kasnije prekristalizacije i
metasomatoze, na primjer, dolomitna stijena (dolo-
mitic rock) i dolomitni vapnenac (dolomitic limesto-
ne).
crystalline flake – ljuskavi grafit, v. flake graphite.
crystalline-granular – kristalno-zrnast, v. granular.
crystalline-granular texture – kristalno-zrnasta tek-
stura. (1) Primarna zrnasta tekstura sedimentnih sti-
jena (sedimentary rocks) koja se formirala kristaliza-
cijom iz vodene sredine. Takvu teksturu može imati
kamena sol, gips ili anhidrit. (2) Tekstura karbonatne
sedimentne stijene (carbonate sedimentary rock) for-
mirana dolomitizacijom vapnenca koji se sastoji od
gusto pakiranih zrna.
crystalline limestone – kristalni vapnenac (vapnenjak).
(1) Vapnenac koji je formiran od obilne količine kri-
stala kalcita kao rezultat prekristalizacije pri proce-
su dijageneze, osobito vapnenac u čijem sastavu
prevladavaju kristali kalcita promjera većeg od 20
mikrometara. Primjer su krinoidni vapnenci (crino-
idal limestones) čiji su se fragmenti (članci, pločice
itd.) povećali zbog obrastanja kalcitom. Sinonim:
marble. (2) Metamorfozirani vapnenac (metamor-
phosed limestone); mramor (marble) koji je nastao
prekristalizacijom sedimentnog vapnenca pri proce-
su metamorfoze (metamorfizma). Sinonim: cipolin.
(3) Kalkarenit (v. calcarenite) s cementom (vezivom)
od kristalnog kalcita koji se formirao pri procesu di-
jageneze i čini jednu cjelinu (u optičkom odnosu) s
prekristaliziranim fragmentima (ostacima) fosila. Si-
nonim: sedimentary marble.
crystalline rock – kristalna stijena, kristalasta stijena.
(1) Eruptivna (magmatska) ili metamorfna stijena
(igneous rock, metamorphic rock), za razliku od se-
dimentne stijene (sedimentary rock) – termin u tom
značenju je netočan, ali je prikladan. (2) Stijena koja
se potpuno (u cijelosti) sastoji od relativno velikih
mineralnih zrna (kristala ili fragmenata kristala), na
primjer plutonske stijene, eruptivne (magmatske)
stijene bez staklastog materijala ili metamorfne
stijene. (3) Sedimentna stijena – na primjer neki va-
pnenci koji se sastoje od krupnih kristalnih zrna ili
crystallines
pokazuju teksturu formiranu djelomičnom ili potpu-
nom prekristalizacijom.
crystallines – kristalne stijene. Termin se obično rabi u
množini, na primjer, pretkambrijske kristalne stijene
(Precambrian crystallines), ali se njegova uporaba u
tom značenju ne preporučuje.
crystalline structure – kristalna struktura, v. crystal
structure.
crystallinity – kristaličnost. (1) Stupanj kristalizacije sti-
jene, odnosno stupanj do kojeg je stijena kristalna
(kristalinska), osobito eruptivna (magmatska) stijena
– holokristalna (holocrystalline), hipokristalna (hypo-
crystalline) itd. (2) Stupanj razvoja kristalnog (krista-
linskog) karaktera eruptivne (magmatske) stijene,
na primjer, makrokristalna (macrocrystalline), mikro-
kristalna (microcrystalline), kriptokristalna (crypto-
crystalline) stijena, ili stupanj vidljivosti (opažljivosti)
kristalnog karaktera tih stijena, na primjer, afanitska
(aphanitic) ili faneritska (phaneritic) stijena.
crystallinoclastic rock – kristalno-klastična (kristalično-
klastična) stijena. Klastična stijena (clastic rock) koja
sadrži znatnu količinu kristalne tvari (materijala), na
primjer, stijena s kristalastim (kristaličnim) cemen-
tom (vezivom, crystalline cement).
crystallinohyaline – kristalno-hijalinski, v. hyalino-
crystalline.
crystallite – kristalit. (1) Opći termin koji se primjenjuje
za označavanje sićušnih tijela nepoznata (nejasna)
mineralnog sastava ili kristalne forme (oblika) koja
ne polariziraju svjetlo. Kristaliti su početni stadij kri-
stalizacije magme ili stakla; v. crystalloid. (2) Zastar-
jeli sinonim za stilolit (stylolite) – ravni, vertikalno
isprugani stupić jednog sloja (jednakog sastava kao
i stijena u kojoj se sreće) koji ulazi u odgovarajuće
udubljenje u drugom sloju i smješten je pod kosim
ili pravim kutom na plohu slojevitosti.
crystal-lithic tuff – kristalno-litični (kristalno-litoklastič-
ni) tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji je između kristalnog
tufa (v. crystal tuff) i litičnog (litoklastičnog) tufa (v.
lithic tuff) ili je pretežito litoklastičan; v. lithic-crystal
tuff.
crystallitic – kristalitni, kristalitski. Koji se odnosi na kri-
stalite ili se sastoji od kristalita (v. crystallite).
crystallization – kristalizacija. Proces stvaranja (formi-
ranja) kristalne tvari iz plinovite, tekuće ili dispergira-
ne faze (stanja).
crystallization fabric – kristalizacijski sklop (građa). Ka-
rakteristika veličina i uzajamnih prostornih odnosa
kristala minerala u sedimentnim stijenama, kao što
su evaporiti, kemogeni (kemijski istaloženi) cementi
i prekristalizirani vapnenci (vapnenjaci) i dolomiti; v.
crystallization texture.
crystallization magnetization – kristalizacijska (kemij-
ska) remanentna magnetizacija, v. chemical remanent
magnetization.
crystallization remanent magnetization – kristaliza-
cijska (kemijska) remanentna magnetizacija, v. chemi-
cal remanent magnetization.
crystallization texture – tekstura kristalizacije, krista-
lizacijska tekstura. Karakteristika forme (oblika) kri-
stala minerala u sedimentnim stijenama, kao što su
evaporiti, kemogeni (kemijski istaloženi) cementi i
prekristalizirani vapnenci i dolomiti; v. crystallization
fabric.
crystalloblast – kristaloblast. Kristal minerala koji je u
206 ctenostomes (Ctenostomata)
cijelosti nastao (formirao se) metamorfnim procesi-
ma; v. holoblast, hypidioblast, idiblast, xenoblast.
crystalloblastic – kristaloblastičan. (1) Koji se odnosi
na kristaloblaste ili ih sadrži (v. crystalloblast). (2) Ter-
min kojim se označava kristalna tekstura (crystalline
texture) formirana pri metamorfnoj prekristalizaciji
(metamorphic recrystallization) pod uvjetima visoke
viskoznosti i usmjerenog tlaka nasuprot teksturama
eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) koje
su rezultat sukcesivne kristalizacije minerala pri uvje-
tima relativno niske viskoznosti i gotovo jednoličnog
tlaka; v. heteroblastic, homeoblastic.
crystallographic axis – kristalografska (kristalna) os.
Jedna od triju zamišljenih linija u kristalu (četiriju
linija u heksagonskom kristalu) koja prolazi kroz nje-
govo središte. Rabi se u opisivanju strukture kristala
i njihove simetrije. Jedna ili sve kristalne osi se mogu
podudarati s osima simetrije. Sinonim: crystal axis.
crystalloid – kristaloid. Mikroskopski mali kristal koji,
kada se ispituje pod mikroskopom, polarizira svjetlo,
ali nema obrise kristala ili ne posjeduje lako odrediva
optička svojstva; v. crystallite.
crystal sandstone – kristalni pješčenjak. (1) Pješčenjak
u kojem su zrna kvarca povećana taloženjem silicij-
dioksida na njima tako da su pretvorena u kristale
(zrna kvarca pokazuju regenerirane facete kristala
i katkada gotovo savršene euhedralne kristale). (2)
Pješčenjak s grubokristalnim karbonatnim cemen-
tom (kalcitom) u kojem jedan kristal cementa uklju-
čuje jedno ili nekoliko klastičnih zrna.
crystal structure – kristalna struktura. Pravilni, uređeni
ili ponovljeni raspored atoma u kristalu čija su tran-
slacijska svojstva opisana kristalnom ili prostornom
rešetkom. Sinonim: crystalline structure.
crystal system – kristalni sustav (sistem). Jedna od šest
grupa (ili klasifikacija) kristala u skladu sa simetrijom
njihovih kristalnih ploha (symmetry of crystal faces).
Karakterizirana je određenim metričkim i kutnim od-
nosima parametara kristalne rešetke (crystal lattice).
Kristalni sustavi su kubni ili teseralni (v. isometric sy-
stem), heksagonski (v. hexagonal system), tetragon-
ski (v. tetragonal system), rompski ili ortorompski (v.
orthorhombic system), monoklinski (v. monoclinic
system) i triklinski (v. triclinic system). Unutar kristal-
nih sustava postoje (definirane su) 32 kristalne klase
(crystal class).
crystal transformation – transformacija kristala, v.
transformation, 2.
crystal tuff – kristalni (kristaloklastični) tuf (pršinac). Tuf
(pršinac) koji se pretežito sastoji od kristala i fragme-
nata (odlomaka) kristala; v. crystal-lithic tuff, crystal-
vitric tuff.
crystal-vitric tuff – kristalno-staklasti (kristalno-vitro-
klastični) tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji se pretežito
sastoji od fragmenata (odlomaka) kristala i vulkan-
skog stakla; v. crystal tuff, vitric tuff.
ctenodont – (1) ktenodontan. Termin za označavanje
sustava zuba brave (dentition) nekih moluska školj-
kaša (bivalves, bivalve mollusks) drevnog podrijetla
koji se sastoji od mnogobrojnih kratkih zubiju smje-
štenih poprečno na rub ljušture. (2) ktenodont. Mo-
lusk školjkaš s ktenodontnim tipom brave.
ctenostomes (Ctenostomata) – ktenostomi. Red brio-
zoa (mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su po-
stojanjem češljastih izraslina (comblike protrusions)
cube spar
kod usnog dijela. Žive u neupadljivim, finim koloni-
jama koje su građene od relativno izoliranih, kratkih,
cjevastih zoecija (tubular zooecia) s hitinskim stijen-
kama (chitinous walls).
cube spar – anhidrit, v. anhydrite.
cubic cleavage – kubna kalavost. Tip kalavosti minerala
paralelne s plohama kocke, na primjer, kalavost ga-
lenita.
cubic crystal system – kubični (kubni, teseralni) kristalni
sustav, v. isometric system.
cubic foot (cu ft) – kubična stopa. Izvansustavna stan-
dardna mjerna jedinica volumena prirodnog plina.
Jedan kubični metar sadrži oko 35,3 kubične stope, a
jedna kubična stopa oko 0,028 kubičnog metra.
cubic feet per day (CFD, cfd, cf/d) – kubične stope
na dan. Izvansustavna standardna mjera volumena
proizvodnje i potrošnje plina koja se (uz m3/d) često
rabi; v. cubic foot.
cubic packing – kubično pakiranje. Način sistematičnog
(pravilnog) rasporeda homogenih čvrstih kuglica u
klastičnim sedimentima (clastic sediments) ili kristal-
noj rešetki (crystal lattice) koji je karakteriziran prisut-
nošću elementarnih ćelija (unit cell) u obliku kocke
čiji su uglovi središta kuglica. Agregat s kubičnim
pakiranjem ima maksimalnu poroznost (47,64%); v.
open packing, rhombohedral packing.
cubic system – kubični (kubni, teseralni) sustav (kristalni
sustav), v. isometric system.
cuesta – kuesta. (1) Brežuljak ili lanac brežuljaka s jed-
nom blago nagnutom i drugom strmo nagnutom
padinom, osobito nesimetrični lanac s jednom du-
gom i blagom padinom (sukladno s nagibom ot-
pornog sloja ili slojeva od kojih je kuesta građena) i
sa suprotnom strmom padinom (strminom) ili čak s
padinom koja ima nagib poput litice (koja siječe slo-
jevitost otpornih stijena). Termin cuesta se prvobitno
primjenjivao na strmu padinu ili strminu koja ograni-
čava ravnicu s blagim nagibom na njenom gornjem
kraju i također za označavanje same ravnice s blagim
nagibom. (2) Lanac brežuljaka ili pojas niskih brežu-
ljaka između nizina u području blago nagnutih se-
dimentnih stijena (kao na obalnoj ravnici). Brežuljci
imaju padinu s blagim nagibom koji je sukladan na-
gibu stijena i relativno strmu padinu koja se ođštro
spušta od bila brežuljaka. Sinonimi (obiju definicija):
escarpment, scarped ridge, wold.
Cuisian, Cuisian stage – kuiz, cuis. Stratigrafski kat
donjeg eocena (Lower Eocene) u Europi – iznad ipra
(Ypresian), a ispod luteta (Lutetian).
culmination – vrh. U geologiji – najviša točka struktur-
ne forme, na primjer, doma (kupola, dome), tjeme
antiklinale (anticlinal crest), korito sinklinale (syncli-
nal trough) ili tektonski pokrov (nappe). Os antikli-
nale (axis of anticline) može imati nekoliko najviših
točaka koje su odvojene sedlima (saddles). Sinonimi:
apex, axis culmination.
cumaceans (Cumacea) – kumaceje. Red malakostraka
(viših rakova, malacostracans). Karakterizirane su
uglavnom dugim, tankim subcilindričnim zatkom
(pleon) koji se obično izrazito razlikuje od širokog,
obično spljoštenog toraksa (oprsja, pereion) i cefalo-
na (cephalon).
cumulate – kumulat, akumulativna stijena. Eruptivna
(magmatska) stijena (igneous rock) nastala (formira-
na) akumulacijom (nakupljanjem) kristala koji su se
207 current mark
istaložili iz magme gravitacijskim djelovanjem. Sino-
nim: accumulative rock.
cumulation production – ukupna proizvodnja, v. cu-
mulative production.
cumulative oil production – ukupna proizvodnja nafte.
Ukupna količina nafte proizvedena iz ležišta ili polja
u danom periodu (do nekog datuma) nakon početka
njihove eksploatacije.
cumulative production – ukupna proizvodnja. Ukupna
količina proizvedene nafte, plina ili kondenzata iz
ležišta ili polja u danom periodu nakon početka nji-
hove eksploatacije. Sinonim: cumulation production,
cumulative recovery.
cumulative recovery – ukupna proizvodnja, v. cumula-
tive production.
cumulative stock-tank oil production – ukupna pro-
izvodnja rezervoarske nafte. Ukupna količina nafte
proizvedena iz ležišta ili polja u danom periodu na-
kon početka njihove eksploatacije, svedena na stan-
dardne uvjete.
current – (1) struja. (a) Dio mase fluida, osobito zraka ili
vode, koji se konstantno giba u određenom smjeru
brzinom često znatno većom nego što je prosječna
brzina struje ili dio mase fluida u kojem je koncen-
trirano gibanje fluida. (b) Horizontalno gibanje ili
konstantno strujanje vode u danom smjeru s više ili
manje jednoličnom brzinom koje proizvodi prijenos
znatne mase, a uvjetovano je vjetrovima, valovima,
gravitacijom ili razlikama u temperaturi i gustoći.
Stalna je ili sezonska prirodna pojava. Osobito se od-
nosi na oceanske struje (oceanic currents). (2) struja,
električna struja. Protjecanje (prijenos) električnog
naboja (electric charge) u čvrstoj, tekućoj ili plinovitoj
supstanciji u jedinici vremena. Sinonim: electric cu-
rrent. (3) brzina struje. Brzina strujanja fluida u struji.
current bedding – strujna slojevitost. Slojevitost (bed-
ding) ili slojevita struktura (bedding structure) koja je
formirana djelatnošću struja, osobito kosa slojevi-
tost (cross-bedding) formirana strujama vode ili zraka
različitih smjerova. Sinonim: false bedding; v. ripple
bedding.
current cross ripple mark – strujni unakrsni (interfe-
rencijski) ripl. Unakrsni ripl (v. cross ripple mark) koji
nastaje presijecanjem pod kutom već postojećeg
strujnog ripla kasnijom strujom koja teče u drugom
(različitom) smjeru i dovoljno je slaba i kratkotrajna
tako da ne razara prvobitni sustav riplova.
current-focused log – dijagram karotaže (elektroka-
rotaže) s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom);
karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fo-
kusiranom strujom), v. focused-current log.
current lineation – strujna lineacija na plohi slojevitosti,
v. parting lineation.
current mark – (1) strujni znak (trag). (a) Struktura
formirana neposrednim ili posrednim djelovanjem
struje vode na površinu sedimentacije (sedimen-
tary surface), na primjer, znak (trag) deranja (v. scour
mark), formiran samom strujom, ili znak (trag) tvr-
dog predmeta (v. tool mark) izoran tvrdim predme-
tom nošenim strujom. Sinonim: current marking. (b)
Nepravilna struktura (forma) koja je nastala djelova-
njem plimne struje u zoni žala (plaže) i sastoji se od
malih udubljenja koja se protežu u smjeru obale od
mjesta gdje se razbijaju valovi. (2) strujni ripl, v. cu-
rrent ripple mark.
current marking
current marking – strujni znak (trag), v. current mark, 1.
current ripple – strujni ripl, v. current ripple mark.
current ripple mark – strujni ripl. Nesimetrični ripl (v.
asymmetric ripple mark) s oštrim ili zaobljenim krije-
stama (grebenima, crests) između zaobljenih korita
(žljebova, troughs) formiran strujama vode ili zraka
koje su tekle više ili manje konstantno u jednom
smjeru preko pješčane površine (na primjer preko
strujnih sprudova, plimnih plićaka, pješčanih nano-
sa, plaža ili pješčanih dina). U udubinama ripla se
nakuplja grubozrnasti pijesak, a na njegovim krije-
stama finozrnasti pijesak. Strujni riplovi su obično
karakteristični za plitke vode, ali se mogu formirati
i u dubokim vodama. Sinonimi: current mark, current
ripple, parallel ripple mark.
curtailment – prisilno ograničenje proizvodnje. Prisilno
smanjenje dnevne proizvodnje plinske bušotine s
obzirom na proizvodnju specificiranu u ugovoru o
isporuci (purchase contract).
curvature in horizontal plane – zakrivljenost u hori-
zontalnoj ravnini. Projekcija zakrivljenosti kanala bu-
šotine na horizontalnu ravninu.
curvature in vertical plane – zakrivljenost u vertikalnoj
ravnini. Projekcija zakrivljenosti kanala bušotine na
vertikalnu ravninu.
curved-blade drill string stabilizer – stabilizator bu-
šaće kolone sa zakrivljenim lopaticama. U procesu
bušenja – tip stabilizatora kolone bušaćih alatki (v.
drillstring stabilizer) s ravnim lopaticama jednake du-
ljine i širine. Teoretski taj tip stabilizatora smanjuje
na minimum dinamičke (udarne) sile na sklop teških
bušaćih šipki i na susjedne spojnice, što umanjuje
opasnost lomova spojnica usljed zamora materijala.
curved hole – prirodno iskrivljena bušotina, v. crooked
well.
curved path – krivocrtna (zakrivljena) trajektorija. U se-
izmici – zakrivljenost trajektorije (putanje) seizmičke
zrake (curvature of seismic raypath) zbog varijacije
brzine. Zakrivljenost je obično konkavna prema gore
jer se brzina povećava s dubinom.
curved well – prirodno iskrivljena bušotina, v. crooked
well.
curve of erosion – krivulja erozije. U geologiji – teoret-
ska krivulja površine oblikovane procesom erozije
koja prikazuje profil struje, doline, brežuljka, obale ili
snježnog pokrova.
cusec – kubna stopa u sekundi. Jedinica protoka jedna-
ka jednoj kubnoj stopi u sekundi.
cushion – jastuk. (1) Umjetni rezervoar za apsorbiranje
kinetičke energije padajuće vode čime se sprječava
erozija i smanjuje vibracija. (2) Fluid koji se upotre-
bljava u cijevi ili koloni cijevi za kontrolu tlaka. Stu-
pac vode ili bušaće isplake se primjenjuje u bušaćim
šipkama koje se spuštaju u bušotinu radi sprječava-
nja razaranja šipki djelovanjem hidrostatičkog tlaka
u kanalu bušoine.
cushion gas – plinski jastuk. (1) Neaktivni (neradni) dio
volumena podzemnog plinskog skladišta, ispunjen
plinom koji je neophodan za održavanje minimal-
nog tlaka u skladištu kako bi se osigurao i održavao
odgovarajući kapacitet proizvodnje plina u perio-
du eksploatacije skladišta, permanentno ostaje u
skladištu tijekom njegove eksploatacije i vrlo malo
sudjeluje neposredno u opskrbi za zadovoljavanje
vršnih ili sezonskih opterećenja. Dio plinskog jastuka
208 cutoff
može biti prvotno u skladištu ako je za skladištenje
plina bilo odabrano iscrpljeno plinsko ležište (nati-
ve cushion), ali se najveći dio jastuka mora formirati
injektiranjem plina. Plinski jastuk je dio investicijskog
ulaganja u skladište (kao, na primjer, kompresorska
stanica). Na kraju životnog vijeka (nakon napuštanja)
skladišta plin jastuka će se iscrpiti (iscrpak može biti
20% do 75%, ovisno o heterogenosti ležišta). Plinski
jastuk je jedan od bazičnih parametara skladišta. Si-
nonim: base gas. (2) Prirodni plin koji je uskladišten u
podzemnom ležištu radi kasnije uporabe za podrža-
vanje ležišnog tlaka. (3) plin plinskog jastuka, balastni
plin, v. cushion gas, 1.
cuspate ripple mark – linguoidni strujni ripl, v. linguoid
ripple mark.
custody transfer of natural gas – transport plina
po zatvorenom sustavu. Automatizirani transport
prirodnog plina u mrežu plinovoda i iz prijenosne
plinovodne mreže u lokalni distributivni sustav po
zatvorenom sustavu. Oprema mora zadovoljiti fizič-
ke potrebe i zahtjeve obiju strana i osigurati točna
mjerenja energije.
customer density – gustoća potrošača. Broj potrošača
na nekom području ili po danoj duljini cjevovoda.
cut a core – bušiti jezgru, jezgrovati, v. core, 1c, coring.
cut a coring – bušiti jezgru, jezgrovati, v. core, 1c, coring.
cut and fill – usijecanje i ispunjavanje. (1) Sedimentna
struktura (sedimentary structure) koja se sastoji od
malog erozijskog korita (kanala, erosion channel)
kasnije ispunjenog sedimentima. (2) U geomorfolo-
giji – proces nivelacije u kojem je materijal, erodiran
na jednom mjestu valovima, strujama, rijekama ili
vjetrovima, taložen pokraj sve dok površine erozije i
sedimentacije nisu postale kontinuirane i izravnane
– osobito bočna (lateralna) erozija (lateral erosion) na
konkavnim obalama meandrirajućih rijeka (mean-
dering streams) praćena sedimentacijom (nakuplja-
njem sedimenata) unutar petlji meandra.
cutoff – (1) granična vrijednost, granica vrijednosti. Do-
nja ili gornja granična vrijednost nekog parametra.
Upotrebljava se za određivanje zasićenja ugljikovodi-
cima iz karotažnih dijagrama. Granične vrijednosti su
minimalna poroznost, sadržaj gline, permeabilnost
ili zasićenje, na primjer, za minimalnu poroznost se
često uzima 6-8% kod pješčenjaka i 4-5% kod karbo-
nata. (2) poprečna (stratigrafska poprečna) granica. U
stratigrafiji – granica, orijentirana okomito na plohe
slojevitosti, koja označava granicu prostiranja dane
stratigrafske jedinice po površini. Poprečna granica
je uvjetna – stratigrafska jedinica nije definirana po-
vršinom erozije, isklinjavanjem, rasjedom ili drugim
očevidnim konturama. Poprečne granice takve vrste
se prikazuju na kartama, poprečnim geološkim pre-
sjecima i trodimenzijskim prikazima i zapravo čine
osobite facijesne granice (facies boundaries). Sino-
nim: stratigraphic cutoff. (3) novo riječno korito. No-
voformirano i relativno kratko riječno korito (stream
channel) koje nastaje u slučaju kada rijeka probije
uski pojas kopna i pri tome skrati duljinu svog korita.
Sinonimi: cutoff channel, meander cutoff. (4) kanal za
ravnanje riječnog korita. Kanal (channel) izgrađen radi
ispravljanja rijeke (riječnog korita, stream channel) ili
mimoilaženja velikih okuka (bends) kako bi se sma-
njila erozija i poplavljivanje odrezanih (odsječenih)
dijelova doline. (5) srpoliko mrtvo korito. Vodeno ti-
cutoff channel
jelo srpastog oblika koje je odrezano (odsječeno) od
glavnog riječnog korita.
cutoff channel – novo riječno korito, v. cutoff, 3.
cutoff meander – napušteni meandar. Meandar napu-
šten od svoje rijeke nakon odsijecanja rukavca me-
andra (neck cutoff). Sinonim: abandoned meander.
cutoff porosity – minimalna poroznost, v. porosity cu-
toff.
cut oil – (1) mokra (vlažna) nafta, v.wet oil. (2) emulzija
nafte i vode, v. bad oil, 2.
cut platform – platforma (terasa) urezana valovima, v.
wave-cut platform, 1.
cut point – točka (temperatura) vrenja frakcije, vrelište
frakcije. Temperature pri kojima se razni produkti
destilacije (frakcije) izdvajaju iz ulazne sirovine –
temperatura početka ključanja produkata ili počet-
no vrelište i temperatura pri kojoj produkt potpuno
ispari ili završno vrelište.
cutter – rezač, sjekač, sjekalo. U procesu bušenja – du-
binska alatka za hvatanje (downhole fishing tool)
opremljena noževima za rotacijsko rezanje zaglavlje-
nih cijevi u bušotini. Odrezane cijevi koje su ostale u
bušotini se zatim izvlače drugim alatkama za hvata-
nje. Rezači mogu biti za vanjsko ili unutarnje rezanje
cijevi (external cutter, internal cutter) ovisno o tome
jesu li u bušotinu spušteni kroz cijevi ili izvan njih.
cutter exposure – izloženost rezne površine rezača. Vi-
sina dijela rezača izvan matričnog tijela polikristal-
nog dijamantskog dlijeta (polycrystalline diamond
compact bit) koja osigurava prostor rezanja stijene u
kanalu bušotine za odnošenje (skidanje) dna kanala
bez sudaranja (odlamanja, smicanja) s tijelom dlijeta
(impact against bit body) i nakupljanja ispred rezača
(packing in front of cutter). Izloženost rezne površine
rezača je jedna od osnovnih konstrukcijskih karakte-
ristika polikristalnih dijamantskih dlijeta – uz kutove
stražnjeg nagiba (v. back-rake angle) i bočnog nagiba
rezača (v. side-rake angle). Sinonim: chip clearance.
cutter head – bušaća kruna, dlijeto za bušenje jezgre
(jezgrovanje), v. core drilling bit.
cutter orientation – orijentacija rezača. Orijentacija
rezača polikristalnog dijamantskog dlijeta u kana-
lu bušotine je definirana stražnjim nagibom rezača
(back rake, v. back-rake angle), bočnim nagibom re-
zača (side rake, v. side-rake angle) i izloženošću nje-
gove rezne površine (v. cutter exposure). Orijentacija
rezača se mora pravilno uskladiti s tvrdoćom bušene
formacije. Pri bušenju mekih, neabrazivnih forma-
cija orijentacija se može podesiti tako da pojačava
agresivno rezanje stijene. Visoke temperature i veli-
ke brzine habanja (koje su uzrokovane tvrđim, abra-
zivnijim formacijama) zahtijevaju manje agresivnu
orijentaciju rezača radi sprječavanja prekomjerne
brzine habanja. Orijentacija rezača također ovisi o
očekivanoj brzini rezača (koja pak zavisi od udalje-
nosti mjesta rezača od središta kanala bušotine).
cut terrace – (1) marinska erozijska terasa, v. wave-cut
terrace. (2) riječna erozijska terasa, v. rock terrace.
cuttings – krhotine (čestice) probušenih stijena, bušaći
mulj, v. drill cuttings.
cuttings gas – plin krhotina probušenih stijena. Plin
dobiven iz krhotina probušenih stijena (bušaćeg
stijenskog materijala) tijekom plinske karotaže (mud
logging).
cuttings sampler – uređaj za uzorkovanje krhotina pro-
209 cycle
bušenih stijena. U procesu bušenja – uređaj na buša-
ćem postrojenju (smješten iznad ili blizu isplačnog
rezervoara) za automatsko odvajanje dijela krhotina
probušenih stijena radi uzorkovanja. Dio isplake koja
se vraća iz bušotine se usmjerava u taj uređaj gdje se
veće krhotine koncentriraju i ispiru.
cuttings time lag – vrijeme transportiranja (iznošenja)
krhotina probušenih stijena. U procesu bušenja – vri-
jeme koje je potrebno bušaćoj isplaci za transport
(iznošenje) krhotina probušenih (izbušenih) stijena
s dna bušotine (well bottom) na površinu. Vrijeme
transporta krhotina je obično dulje od vremena po-
vratne cirkulacije bušaće isplake (cirkulacije od dna
bušotine do površine, mud time lag).
cutting transport ratio – koeficijent transporta čestica
probušenih stijena, v. transport ratio.
cuvette – sedimentacijski bazen. U geologiji – veliki
bazen u kojem se odvijala ili se odvija sedimentaci-
ja, za razliku od tektonskog bazena (tectonic basin)
koji se formirao nabiranjem otprije postojećih sti-
jena. Primjer takvog bazena je Anglo-pariški bazen
(na području jugoistočne Engleske i sjeveroistočne
Francuske) u kojem su se akumulirale kenozojske sti-
jene koje su kasnije bile naborane u nekoliko manjih
i odvojenih tektonskih bazena (kao što su Pariški i
Londonski bazen).
C wave – C-val, spregnuti val, v. coupled wave.
cyanobacteria – cijanobakterije, modrozelene (sinje)
alge. Skupina organizama, ranije nazvana modro-
zelene (sinje) alge (blue-green algae), koja je karak-
terizirana postojanjem klorofila i oslobađanjem
slobodnog kisika tijekom fotosinteze. Uključuju i
jednostanične i višestanične forme. Cijanobakterije
su skupina organizama koji su najzaslužniji za for-
miranje stromatolita (stromatolites). Sinonim: blue-
green algae.
cyathosponges – arheocijati, v. archaeocyathids.
cycads – cikade, cikadofiti, v. cycadophytes.
cycadophytes (Cycadophyta) – cikadofiti, cikade.
Odjel gimnospermi (golosjemenjača, gymnosperms).
Karakterizirani su nerazgranjenim stablom, velikim
sastavljenim listovima (compound leaves) i golim
sjemenjem nošenim odvojeno na sporofilima (spo-
rophylls) ili u češerima (cones). Stratigrafska raspro-
stranjenost: perm-danas. Sinonim: cycads.
cycle – ciklus. U geologiji – (1) Niz događaja koji su obič-
no (ali ne i obvezno) periodični, koji se ponavljaju
jednakim redoslijedom nekoliko puta ili višekratno
tijekom manje ili više pravilnih (jednakih) vremen-
skih intervala i vraćaju na polaznu točku (tj. uvjeti na
koncu ciklusa odgovaraju uvjetima koji su vladali na
početku ciklusa), na primjer, ciklus godišnjih doba
(cycle of the seasons), geokemijski ciklus (geochemi-
cal cycle) ili ciklus sedimentacije (taloženja, cycle of
sedimentation). (2) Vremenski interval tijekom kojeg
jedan niz (serija) zakonito ponavljanih sukcesivnih
događaja ili pojava teži k završetku, pri čemu se sta-
diji ili događaji unutar ciklusa zbivaju određenim re-
doslijedom u sukcesivnim vremenskim intervalima
jednakog ili različitog trajanja na takav način da se
završni (zadnji) stadij ili događaj potpuno razlikuje
od početnih (prvih), na primjer ciklus erozije (cycle
of erosion) ili orogenetski ciklus (orogenic cycle). (3)
Grupa litoloških jedinica (rock unit) u kojoj se jedini-
ce pojavljuju određenim redoslijedom, pri čemu se
cycle condensate
jedna jedinica pojavljuje češće od drugih, osobito
ciklotema (cyclothem).
cycle condensate – kondenzat plina za cikliranje. Kon-
denzat (condensate) ili prirodni benzin (natural ga-
soline) koji je ekstrahiran iz masnog (mokrog) plina
(wet gas) prije nego što se plin za cikliranje (cycle gas)
injektirao u ležište radi podržavanja tlaka (pressure
maintenance) retrogradnog kondenzatnog ležišta.
cycle gas – plin za cikliranje, reinjektirani plin. Proizve-
deni masni (mokri) prirodni plin (wet natural gas) iz
kojeg su ekstrahirane tekuće frakcije (tekući ugljiko-
vodici) i koji se zatim komprimira i vraća (injektira) u
ležište radi podržavanja tlaka (pressure maintenance)
retrogradnog kondenzatnog ležišta, v. cycling-proce-
ss, 2.
cycle of denudation – ciklus denudacije (erozije), v. cyc-
le of erosion.
cycle of erosion – ciklus erozije (denudacije), erozijski
(denudacijski) ciklus. (1) Završni, progresivni i siste-
matični niz (slijed) prirodnih promjena ili stadija
formiranja reljefa od početka njegove erozije na
novoj uzdignutoj ili otkrivenoj (izloženoj) površini,
uključujući njenu raščlanjenost na planine i doline,
do završnog (konačnog) stadija kada je površina
snižena do niske ravnice ili do baze erozije (na pri-
mjer, nivo mora) koja ograničava djelatnost fakto-
ra (agensa) erozije. Po mišljenju nekih specijalista,
potpuni ciklus erozije se odvija od jedne baze erozi-
je do druge baze. Ciklus erozije, koji se obično dijeli
na mladi, zreli i stari ili drevni stadij (youthful stage,
mature stage, old-age stage), u velikoj mjeri je hipo-
tetski jer se obično prekida prije svog završetka. Ra-
zoreni i formirani oblici reljefa tijekom ciklusa erozi-
je zavise od klime, geografskog položaja i geološke
građe. Sinonimi: cycle of denudation, erosion cycle,
geographic cycle, geomorphic cycle, physiographic
cycle. (2) Vremenski interval tijekom kojeg završava
ciklus erozije; vrijeme tijekom kojeg je došlo do sni-
žavanja novouzdignutog područja zemlje do baze
erozije.
cycle of fluctuation – freatski ciklus, v. phreatic cycle.
cycle of sedimentation – ciklus sedimentacije (talože-
nja), sedimentacijski (taložni) ciklus. (1) Niz uzajamno
povezanih procesa i uvjeta koji se ponavljaju jedna-
kim redoslijedom u sedimentima, na primjer, procesi
i uvjeti koji određuju pravilni redoslijed ortokvarcita,
grauvake i arkoze. Sinonim: sedimentary cycle. (2) Se-
dimentacija u bazenu od početka jedne transgresije
mora do početka druge transgresije, uključujući se-
dimente formirane u početku na kopnu (uključujući
početni stadij formiranja sedimenata na kopnu), na-
kon čega slijedi akumulacija plitkovodnih i, kasnije,
dubokovodnih sedimenata koji postupno postaju
plitkovodni i zatim kontinentalni (kopneni) tijekom
regresije (povlačenja) mora. Sinonim: sedimentary
cycle. (3) v. cyclotheme.
cycle plant – postrojenje za cikliranje (recirkulaciju) pli-
na, v. cycling plant.
cycle time – (1) vrijeme ciklusa cirkulacije bušaće ispla-
ke, v. circulation time of drilling fluid. (2) vrijeme ciklu-
sa adsorpcije. U procesu obrade plina adsorpcijskim
postupkom – vrijeme koje je potrebno adsorbentu
za jedan ciklus obrade plina od adsorpcijske kolone
(adsorbera, adsorber, adsorption tower) i kroz sustav
za njegovu regeneraciju natrag u adsorber.
210 cyclic microbial oil recovery
cycle time of drilling fluid – vrijeme ciklusa cirkulacije
bušaćeg fluida, v. circulation time of drilling fluid.
cyclic aliphatic hydrocarbons – aliciklički (ciklički ali-
fatski, nearomatski ciklički) ugljikovodici, ciklički alifa-
ti, cikloalifati, v. alicyclic hydrocarbons.
cyclic aliphatics – aliciklički (ciklički alifatski, nearomat-
ski ciklički) ugljikovodici, ciklički alifati, cikloalifati, v.
alicyclic hydrocarbons.
cyclic alkanes – ciklički alkani, v. alkanes.
cyclic carbon-dioxide injection – cikličko injektiranje
ugljik-dioksida, obrada (stimulacija) cikličkim injekti-
ranjem ugljik-dioksida, v. cyclic carbon-dioxide stimu-
lation.
cyclic carbon-dioxide stimulation – ciklička obrada
(stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada (stimulacija)
cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida. Metoda (tip)
obrade (stimulacije) pojedinačnih proizvodnih bu-
šotina višekratnim ponavljanjem ciklusa procesa
koji se sastoji od tri faze – injektiranja ugljik-dioksi-
da (injection stage, huff phase), perioda impregnaci-
je ležišta ugljik-dioksidom (soak stage, soak phase)
i proizvodnje nafte (production stage, puff phase).
Metoda se primjenjuje na ležištima teške (viskozne)
nafte radi povećanja i ubrzanja proizvodnje. Tehno-
logija obrade se sastoji od injektiranja ugljik-diok-
sida u proizvodnu bušotinu (obično u trajanju od
nekoliko sati do nekoliko dana), nakon čega se ona
zatvara tijekom nekoliko dana do nekoliko tjedana
(tzv. period impregnacije ležišta ugljik-dioksidom)
i zatim ponovno pušta u proizvodnju. Ekonomična
proizvodnja bušotine do sljedećeg ciklusa obrade
traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Me-
hanizam proizvodnje dodatne nafte uključuje bu-
brenje nafte i smanjenje njene viskoznosti usljed
otapanja ugljik-dioksida, ekstrakciju ugljikovodika
iz nafte plinovitim ugljik-dioksidom i djelovanje re-
žima otopljenog plina iz nafte usljed pada ležišnog
tlaka nakon puštanja bušotine u proizvodnju. Kritič-
ni tehnološki parametri obrade su broj ciklusa, volu-
men injektiranog ugljik-dioksida po ciklusu i veličina
protutlaka tijekom proizvodnje. Djelotvornost obra-
de se smanjuje s brojem ciklusa. Sinonimi: carbon-di-
oxide cyclic stimulation, carbon-dioxide huff-and-puff,
cyclic carbon-dioxide injection.
cyclic microbial oil recovery – proizvodnja (dobivanje)
nafte cikličkim injektiranjem otopine mikroorganiza-
ma (mikrobiološke otopine). Metoda (tip) obrade (sti-
mulacije) pojedinačnih bušotina čija se tehnologija
sastoji u injektiranju otopine mikroorganizama i hra-
njivih tvari u proizvodnu bušotinu (faza injektiranja
traje nekoliko sati), zatvaranju bušotine na nekoliko
dana do nekoliko tjedana (u toj fazi inkubacije ili im-
pregnacije ležišta injektiranom otopinom mikroorga-
nizmi se hrane tvarima iz otopine, umnožavaju svoj
broj i metabolički produciraju kiseline, površinski
aktivne tvari i plinove – najviše vodik i ugljik-dioksid)
i puštanja bušotine u proizvodnju. Faza proizvodnje
tijekom jednog ciklusa može trajati od nekoliko tje-
dana do nekoliko mjeseci. Mehanizam dodatne pro-
izvodnje nafte uključuje poboljšavanje poroznosti i
permeabilnosti djelovanjem nastalih kiselina, bubre-
nje nafte i smanjenje njene viskoznosti djelovanjem
ugljik-dioksida, promjenu močivosti, emulzifikaciju
nafte i smanjenje međufazne napetosti djelovanjem
nastale površinski aktivne tvari. U svakom sljedećem
cyclic microbial stimulation
ciklusu u bušotinu se mora injektirati nova otopina
mikroorganizama. Sinonim: cyclic microbial stimula-
tion, v. microbial enhanced oil recovery.
cyclic microbial stimulation – obrada (stimulacija)
cikličkim injektiranjem otopine mikroorganizama (mi-
krobiološke otopine), v. cyclic microbial oil recovery.
cyclic sedimentation – ciklička sedimentacija. U ge-
ologiji – sinonim termina ritmična sedimentacija (v.
rhythmic sedimentation). Termin se osobito primje-
njuje za označavanje zatvorenog ciklusa uvjeta, na
primjer, megacikloteme (megacyclothem) s nesime-
tričnom slojevitošću.
cyclic steaming – ciklička obrada (stimulacija) parom,
obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem pare v.
cyclic steam stimulation.
cyclic steam injection – ciklička obrada (stimulacija)
parom, obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem
pare v. cyclic steam stimulation.
cyclic steam stimulation – ciklička obrada (stimulaci-
ja) parom, obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem
pare. U tehnologiji termičkih metoda proizvodnje
nafte – metoda (tip) obrade (stimulacije) bušotina
za proizvodnju teške (viskozne) nafte, proizvodnju
nafte iz asfaltnih pijesaka (pješčenjaka) i u nekim
slučajevima za poboljšanje injektivnosti prije po-
četka procesa istiskivanja nafte vodenom parom ili
procesa podzemnog izgaranja nafte (termičke EOR-
metode) injektiranjem vodene pare proizvedene
na površini kao nosioca topline u ležište. Obrada se
izvodi u ciklusima, a svaki ciklus se sastoji od tri faze
– period injektiranja pare (injection stage, huff phase),
period impregnacije ležišta parom (soak stage, soak
phase) i period proizvodnje nafte (production stage,
puff phase). Faza injektiranja pare traje obično od
nekoliko dana do nekoliko tjedana, faza impregna-
cije produktivnog sloja parom traje nekoliko dana (u
toj fazi bušotina je zatvorena kako bi se omogućila
homogena distribucija topline u sloju, zagrijala nafta
i snizila njena viskoznost), a faza proizvodnje nafte
može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Dodatna proizvodnja nafte se ostvaruje redukcijom
viskoznosti nafte ali i povoljnim djelovanjem pare u
bušotini – čišćenjem kanala bušotine i perforacija od
taloga asfalta i parafina i na taj način smanjivanjem
mogućih ograničenja proizvodnje bušotine. Dru-
gi i sljedeći ciklusi obrade traju sve kraće i daju sve
manju proizvodnju. Sinonimi: cyclic steaming, cyclic
steam injection, cyclic steam treatment, huff-and-puff
steam injection, huff ’n’puff, steam-and-pump, steam
huff-and-puff, steam soak.
cyclic steam treatment – ciklička obrada (stimulacija)
parom, obrada (stimulacija) cikličkim injektiranjem
pare v. cyclic steam stimulation.
cyclic water injection – cikličko injektiranje vode. Me-
toda poboljšanja iscrpka nafte (improved oil recovery
method) koja se primjenjuje na pukotinskim ležišti-
ma (fractured reservoirs). Voda se najprije injektira u
ležište kako bi se ispunila mreža pukotina, a tijekom
faze proizvodnje nafta se istiskuje iz skeleta stijene
zbog smanjenog tlaka na vodu. Ciklus se zatim po-
navlja. Injektiranje vode se vrši jedino pri ležišnom
tlaku nižem od tlaka zasićenja.
cycling – cikliranje (recirkulacija) plina, v. cycling-process.
cycling plant – postrojenje za cikliranje (recirkulaciju
plina). Površinsko postrojenje na naftnim i plinsko-
211 cyclohexane
kondenzatnim poljima za uklanjanje tekućih uglji-
kovodika (ekstrakciju tekuće faze ili kondenzata) iz
proizvedenog masnog (mokrog) prirodnog plina
(wet natural gas) komprimiranjem i hlađenjem ili
apsorpcijom uljem i reinjektiranje (vraćanje) rezidu-
alnog (suhog) plina (residue gas, dry gas) u naftno
ležište radi podržavanja tlaka (pressure maintenan-
ce) i, tako, povećanja konačnog iscrpka nafte ili u re-
trogradno kondenzatno ležište, također radi podr-
žavanja tlaka, kako bi se spriječila retrogradna kon-
denzacija, odnosno izdvajanje kondenzata iz plina
u ležištu. Sinonim: cycle plant; v. cycling-process.
cycling-process – proces cikliranja (recirkulacije) plina,
cikliranje (recirkulacija) plina. (1) Proces ekstrakcije
tekuće faze iz proizvedenog kaptažnog plina i re-
injektiranje (vraćanje) rezidualnog suhog plina u
naftno ležište radi podržavanja tlaka i time intenzi-
fikacije proizvodnje te povećanja konačnog iscrpka
nafte. Sinonim: cycling. (2) Proces ekstrakcije tekućih
ugljikovodika (kondenzata) iz proizvedenog mokrog
plina plinsko-kondenzatnih ležišta i reinjektiranje
(vraćanje) rezidualnog suhog (odbenziniranog) pli-
na u ležište radi podržavanja tlaka kako bi se sprije-
čila retrogradna kondenzacija, odnosno izdvajanje
(precipitacija) kondenzata iz plina u ležištu i povećao
iscrpak kondenzata. Sinonimi: cycling, dry gas recyc-
ling, gas cycling, recycling.
cycloalkanes – cikloalkani, cikloparafini, nafteni, ciklo-
parafinski (naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici ciklo-
parafinskog (naftenskog) reda. Zasićeni ugljikovodici
(saturated hydrocarbons), po svojstvima slični alkani-
ma (parafinima), u kojima ugljikovi atomi formiraju
zatvorenu prstenastu strukturu (closed ring) s jed-
nostrukim vezama. Nazivi članova tog niza se tvore
dodavanjem prefiksa «ciklo» odgovarajućem članu.
Najjednostavniji član reda je ciklopropan. Naziv naf-
teni se često rabi u naftnoj industriji. Sinonimi: cyclo-
paraffins, cycloparaffin series of hydrocarbons, napht-
hene hydrocarbons, naphthenes, naphthene series of
hydrocarbons, naphthenic hydrocarbons.
cycloalkenes – cikloalkeni, cikloolefini. Nezasićeni ci-
klički alifatski (nezasićeni aliciklički) ugljikovodici.
Sinonim: cycloolefins.
cycloalkynes – cikloalkini. Nezasićeni ciklički alifatski
(nezasićeni aliciklički) ugljikovodici.
cyclocrinitids (Cyclocrinales) – ciklokrinitide. Red fo-
silnih (ordovicijskih i silurskih) sferičnih radijalno
simetričnih vapenih algi (calcareous algae). Karak-
terizirane su jednom ravnom središnjom osi i gusto
složenim meromima (meroms) koji su raspoređeni u
zavoje ili prstenove.
cyclocystoids (Cyclocystoidea) – ciklocistoidi. Razred
izumrlih ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakte-
rizirani su tekom (theca) koja se sastoji od vapnenih
pločica – izdvajaju se središnji oralni i aboralni dis-
kovi (oral discs, aboral discs), submarginalni prsten
(submarginal ring) i marginalni prsten (marginal ring)
– ravnom aboralnom površinom i višestruko razgra-
natim ambulakralnim sustavom (ambulacral system).
Stratigrafska rasprostranjenost: srednji ordovicij-
srednji devon.
cyclohexane – cikloheksan, heksametilen. Bezbojna
tekućina prodorna mirisa. Zasićeni homociklički
ugljikovodik (saturated homocyclic hydrocarbon)
cikloparafinskog niza (najznačajniji cikloparafin ili
cyclone
cikloalkan). U prirodi se nalazi u nafti. Sinonim: hexa-
methylene.
cyclone – ciklon. Konusni separator za uklanjanje čvr-
stih čestica iz fluida. Fluid se pumpa tangencijalno u
konus uređaja gdje rotira i čvrste čestice se odvajaju
po težini djelovanjem centrifugalne sile. U procesu
bušenja separatori pijeska (desander) i mulja (desil-
ter) u cirkulacijskom isplačnom sustavu bušaćeg po-
strojenja su hidrocikloni.
cycloparaffin – cikloparafin, naften. Zasićeni homoci-
klički ugljikovodik (saturated homocyclic hydrocar-
bon), na primjer, ciklopentan (cyclopentane) i ciklo-
heksan (cyclohexane). U prirodi je prisutan u nafti; v.
cycloalkanes.
cycloparaffins – cikloalkani, cikloparafini, nafteni, ciklo-
parafinski (naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici ciklo-
parafinskog (naftenskog) reda, v. cycloalkanes.
cycloparaffin series of hydrocarbons – cikloalkani,
cikloparafini, nafteni, cikloparafinski (naftenski) uglji-
kovodici, ugljikovodici cikloparafinskog (naftenskog)
reda v. cycloalkanes.
cyclopean texture – mozaička tekstura, v. mosaic textu-
re, 2.
cyclopentane – ciklopentan. Ugljikovodik cikloalkan
(cikloparafin). Bezbojna tekućina. Komponenta siro-
ve nafte.
cyclosilicate – ciklosilikat, prstenasti silikat. Klasa (ra-
zred, class) ili strukturni tip (structural type) silikata (v.
silicate) s prstenastom strukturom. Sastoji se od SiO4-
tetraedara povezanih kisikovim atomima u prsteno-
ve (bazičnu strukturu čine heksagonalni prstenovi
od SiO4-tetraedara – tetraedri su vezani preko dva
zajednička vrha sa susjednim tetraedrom, tj. dijele
dva kisikova atoma s drugim tetraedrima, tako da je
prvi tetraedar vezan i sa zadnjim tetraedrom u nizu
tvoreći prstenaste anionske grupe). Prstenovi mogu
imati 3, 4 ili 6 tetraedara. Omjer silicija i kisika je 1:3.
Primjeri ciklosilikata su beril, benitoit, kordijerit,
turmalin, šerl, dioptas i drugi. Sinonim: ring silicate;
v. inosilicate, nesosilicate, phyllosilicate, sorosilicate,
tectosilicate.
cyclostomes (Cyclostomata) – (1) ciklostome, kruž-
nouste, ribe kružnouste. Red beščeljustousnih riba
(beščeljusnica, jawless fishes). Karakterizirane su ti-
jelom jeguljastog oblika pokrivenim golom kožom,
dijelovima usta za struganje i/ili usisavanje (u obliku
usisnog lijevka), grabežljivim načinom hranidbe ili
prehranom otpacima te nepostojanjem okoštavanja
(osifikacije). Jedini danas živi pripadnici reda su pa-
212 cystoporates (Cystoporata)
klare (lampreys) i sljepulje (hagfishes). Stratigrafska
rasprostranjenost: pensilvanij-danas. (2) ciklostomi.
Red briozoa (mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani
su vapnenim cjevastim zoecijima (calcareous tubular
zooecia) s okruglim ušćima (circular apertures) i bez
operkula (poklopca, operculum).
cyclothem – (1) ciklotema. Serija slojeva istaloženih tije-
kom jednog ciklusa sedimentacije (taložnog ciklusa
– v. cycle of sedimentation) tipa koji se pretežito od-
vijao u pensilvanijskom periodu (Pennsylvanian peri-
od). Ciklotema je neformalna litostratigrafska jedinica
ekvivalentna formaciji (formation). Zbog ekstremno
promjenljivog razvoja, ciklotema se ne može strogo
definirati u odnosu na stratigrafske jedinice nekog
područja (lokaliteta). Cikloteme su obično povezane
s uvjetima nestabilnog šelfa ili unutarnjeg bazena u
kojima se odvija izmjenjivanje marinskih transgresija
i regresija. Sedimenti kontinentalnog podrijetla su
obično karakteristični za donju polovicu cikloteme,
a marinski sedimenti za gornju polovicu. Termin se
također primjenjivao i primjenjuje se za označavanje
stijena različitih starosti i različitih litologija od pen-
silvanijskih ciklotema. (2) ciklus sedimentacije, v. cycle
of sedimentation, 3.
cylindrical fault – cilindrični rasjed. Rasjed sa zakrivlje-
nom (iskrivljenom) plohom duž kojeg je pomicanje
(kretanje) rotacijsko oko osi koja je paralelna s ra-
sjednom plohom.
cylindrical fold – cilindrična bora. Model bore koji se
geometrijski može opisati (prikazati) rotacijom linije
oko osi paralelne s njenom osi na fiksnoj udaljenosti
od središnje točke. Sinonim: cylindroidal fold; v. co-
nical fold.
cylindrical model – radijalni model ležišta, v. radial re-
servoir model.
cylindroidal fold – cilindrična bora, v. cylindrical fold.
cystids – cistidi, cistoidi, v. cystoids.
cystoids (Cystoidea) – cistoidi, cistidi. Razred izumrlih
krinozoa (stapčara, crynozoans). Karakterizirani su
postojanjem diplopora (udvostručenih pora čahure,
diplopores), rombičnih pora (pore rhombs) i brahiola
(brachioles). Stratigrafska rasprostranjenost: donji or-
dovicij-gornji devon. Sinonim: cystids.
cystoporates (Cystoporata) – cistoporati. Red briozoa
(mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su vapne-
nim cjevastim zoecijima (calcareous tubular zooecia),
razdvojenim vezikularnim tkivom (vesicular tissue)
izgrađenim od sitnih komorica – cistopora (cystopo-
res).
Dacian
Dd
Dacian – dacij. Stratigrafski kat pliocena (Pliocene) u
istočnoj Europi – iznad ponta (Pontian), a ispod ro-
manija (Rumanian).
dacite – dacit, kvarcni andezit. Finozrnasta efuzivna
(ekstruzivna) eruptivna stijena (extrusive rock) s jed-
nakim općim sastavom kao andezit, ali s manjom
količinom kalcijskog plagioklasa (glinenca) i većom
količinom kvarca. Sinonim: quartz andesite.
daily contract quantity – dnevna ugovorena količina
prirodnog plina. Dnevni volumen prirodnog plina
koji je isporučitelj obvezan iscrpiti iz plinskog ležišta
u skladu s ugovorom o isporuci plina. Dnevna ugo-
vorena količina ima specifičnu cijenu za plin koja
ovisi o njegovoj toplinskoj vrijednosti (Btu content).
Sinonim: daily take, take.
daily driller’s report – dnevni izvještaj bušenja (bušaći
izvještaj), v. driller’s tour report.
daily drilling report – dnevni izvještaj bušenja. Izvještaj
koji izrađuje upravitelj bušaćeg postrojenja (toolp-
usher) ili nadzorni bušaći inženjer (drilling supervisor)
svako jutro i u kojem su sumirani rezultati bušenja
prethodna 24 sata (razdoblja od 6.00 do 6.00 sati).
Sadržaj izvještaja se razlikuje između bušaćih podu-
zetnika, ali obično uključuje ukupnu postignutu du-
binu (total depth) bušotine u vrijeme izvještavanja,
izbušenu metražu (footage) tijekom zadnjih 24 sata,
parametre procesa bušenja – opterećenje bušaćeg
dlijeta (bit weight), brzinu rotacije (rotary speed), brzi-
nu i tlak isplačnih pumpi (pump speed, pump pressu-
re) – razne aktivnosti (na primjer izvlačenje i spušta-
nje bušaćih alatki, popravci), podatke o jezgrovanju,
vrijeme prekida bušenja (time breakdown) u svakoj
smjeni, mjerenja bušaće isplake (isplačni izvještaj,
mud report), dnevne i ukupne troškove (daily costs,
cumulative costs) i bušene formacije. Sinonim: mor-
ning report; v. driller’s tour report.
daily mud check report – dnevni izvještaj kontrole ispla-
ke (bušaćeg fluida). Opis fizikalnih i kemijskih karakte-
ristika bušaćeg fluida (drilling fluid) tijekom procesa
bušenja. Isplačni izvještaj se obično izrađuje svaki
dan i priprema ga isplačni inženjer (mud engineer).
213 damage ratio (DR)
Sadržava podatke o dubini bušotine (well depth), pro-
mjeru bušaćeg dlijeta (bit size), volumenu isplačnog
bazena (rezervoara, pit volume), isplačnim pumpama
(mud pumps), kontroli sadržaja čvrstih čestica (solids
control) u isplaci, svojstvima isplake (relativna gusto-
ća, pH, viskoznost izmjerena lijevkom, plastična visko-
znost, naprezanje pri pokretanju ili granica tečenja,
čvrstoća gela, sadržaj klorida i kalcija, kapacitet kati-
onske izmjene), gubicima isplake (cirkulacije isplake,
drilling fluid loss) i bušaćoj koloni (koloni bušaćih alat-
ki, drillstring). Sinonimi: mud record, mud report.
daily take – dnevna ugovorena količina prirodnog plina,
v. daily contract quantity.
dalmatian wettability – točkasta (frakcijska) močivost,
v. fractional wettability.
Dalton’s law, Dalton’s law of partial pressures – Dal-
tonov zakon, zakon o parcijalnim tlakovima, v. law of
partial pressures.
damage factor (DF) – faktor oštećenja sloja. Mjera ošte-
ćenja formacije u bušotini. Jednak je razlici između
jedinice i protočnog kapaciteta koji je jednak omjeru
stvarnog kapaciteta proizvodnje bušotine (actual
production rate) i njena teoretskog kapaciteta (kapa-
citeta kada formacija nije oštećena, theoretical pro-
duction rate); v. flow efficiency.
damage ratio (DR) – koeficijent oštećenja sloja. Parame-
tar koji odražava skin formacije. Jednak je: (a) omjeru
teoretskog i stvarnog kapaciteta proizvodnje bušo-
tine, ili (b) omjeru idealnog i stvarnog indeksa pro-
duktivnosti, ili (c) omjeru permeabilnosti sloja (leži-
šta) koji nije oštećen i stvarne permeabilnosti sloja
(ležišta) izračunane prema podacima ispitivanja me-
todom DST (uređajem za ispitivanje ili testiranje koji
se spušta u bušotinu s kolonom bušaćih šipki). Reci-
pročna je vrijednost protočnog kapaciteta bušotine
(v. flow efficiency) – ako je, na primjer, efikasnost pro-
toka jednaka 0,50 (što znači da bušotina proizvodi
s 50% kapaciteta kojim bi proizvodila da sloj/ležište
nije oštećen), tada je koeficijent oštećenja jednak 2,0
(1/50), odnosno kapacitet proizvodnje bušotine bi bio
dvostruko veći da nema oštećenja).
dampening sub
dampening sub – prigušni (amortizacijski) bušaći prije-
laznik, v. damping sub.
damping sub – prigušni (amortizacijski) bušaći prijela-
znik. U procesu bušenja – kratka sekcija cijevi koja
se primjenjuje u dubinskom sklopu bušaćih alatki
(downhole assembly) između bušaćeg dlijeta (dri-
lling bit) i teških šipki (drill collars) radi prigušivanja
(amortiziranja) opterećenja i vibracija tijekom buše-
nja. Sinonim: dampening sub.
d and a – neproduktivan i napušten, v. dry and abando-
ned.
Danian, Danian stage – dan. Stratigrafski kat najdo-
njeg dijela paleocena (lowermost Paleocene) u Eu-
ropi – iznad mastrihta (Maestrichtian) krede, a ispod
monta (Montian). Obuhvaća vremenski raspon od
prije oko 67 do 62 milijuna godina. Neki autori dan
smatraju katom najgornjeg dijela krede (uppermost
Cretaceous). Nafta je pronađena u vapnencu na polju
Ekofisk.
Darcy, darcy – darcy, darsi. Izvansustavna mjerna jedi-
nica permeabilnosti stijena. Porozna sredina stijene
ima permeabilnost od 1 darcy kada fluid viskoznosti
1 cp struji brzinom od 1 cm/s pri gradijentu tlaka 1
at/cm (ili: 1 darcy je jedinica permeabilnosti ekvi-
valentna protoku 1 cm3/s fluida viskoznosti 1 cp pri
gradijentu tlaka 1 at/cm kroz poroznu sredinu povr-
šine poprečnog presjeka 1 cm2 i duljine 1 cm). Režim
strujanja fluida kroz stijene je viskozni ili laminarni.
Darsi je za većinu stijena prevelika mjerna jedinica,
pa se u naftnoj praksi rabi njen tisućiti dio – milidar-
cy (md). Komercijalna naftna i plinska ležišta imaju
permeabilnost u rasponu od nekoliko milidarcyja do
nekoliko tisuća milidarcyja (nekoliko darcyja). Plin
se proizvodi i iz nekih ležišta s permeabilnošću od
samo 0,1 milidarsija.
Darcy’s equation – Darcyjeva jednadžba. Formula koja
opisuje strujanje fluida u poroznoj sredini (porama
sloja) i u kojoj je protok fluida proporcionalan hidra-
uličkom gradijentu (gubitak visine tlaka po jedinič-
noj duljini strujanja); v. Darcy’s law.
Darcy’s law – Darcyjev zakon. Osnovni zakon strujanja
fluida kroz poroznu sredinu koji definira da je brzi-
na kojom homogeni fluid struji (protok fluida) kroz
propusni materijal po jediničnoj površini jednaka
umnošku permeabilnosti (koja je svojstvo samo
materijala kroz koji struji fluid) i gradijenta tlaka (hi-
drauličkog gradijenta) po jediničnoj duljini strujanja
podijeljenim s viskoznošću fluida (ili: brzina strujanja
fluida kroz poroznu sredinu je proporcionalna gradi-
jentu tlaka i površini poprečnog presjeka a obratno
proporcionalna viskoznosti fluida). Uvjet je da je
strujanje laminarno i da se inercija fluida može za-
nemariti. Darcyjev zakon izražava lakoću kojom fluid
određene viskoznosti struji kroz porni prostor stijene
pri gradijentu tlaka. Uz stanovita ograničenja, zakon
je proširen za opisivanje gibanja drugih fluida uklju-
čujući i miscibilne fluide.
dark-colored – melanokratni, melanokratski. Termin
koji označava stjenotvorne minerale (rock-forming
minerals) tamne boje u makroskopskom izgledu, ali
koji su prozirni u izbrusku (thin section) i također sti-
jene građene od takvih minerala. Sinonim: melano-
cratic; v. light-colored, mafic.
dart bailer – žlica za grabljenje s protupovratnim venti-
lom, v. dart-bottom bailer.
214 daywork (day work) drilling contract
dart-bottom bailer – žlica za grabljenje s protupovrat-
nim ventilom. Žlica za grabljenje koja na dnu ima
protupovratni ventil (check valve, dart valve) i služi
za uklanjanje fluida i fragmenata stijena iz bušotine.
Spušta se u bušotinu užetom (bailer line, sand line).
Fluidi ulaze u žlicu kroz otvore blizu vrha ili kroz pro-
tupovratni ventil. Sinonim: dart bailer.
date – datirati. U geologiji – utvrditi (odrediti) točan ili
približan položaj prošlih geoloških događaja (zbiva-
nja) na geokronološkoj skali; v. dating.
dating – datiranje, određivanje apsolutne starosti. U ge-
ologiji – određivanje starosti prirodnih supstancija ili
fosilnih ostataka bilo kojom od brojnih metoda bazi-
ranih na stupnju promjena koje se odvijaju konstan-
tnom mjerljivom brzinom. Promjene mogu biti bilo
kemijske reakcije bilo spontani ili inducirani nuklear-
ni procesi i mogu djelovati tijekom cijelog mjerenog
vremenskog razdoblja.
datum – (1) reperna (referentna) ploha. U geologiji
– krovina sloja (top) ili njegova podina (bottom) ili
neka druga površina po kojoj se povlače strukturne
izolinije, na primjer reperni horizont (datum horizon).
(2) srednji višegodišnji nivo mora, v. sea-level datum.
datum horizon – reperni horizont. U geologiji – geološki
horizont koji se rabi kao referentna ravnina (reference
plane) prema kojoj se određuje položaj drugih slojeva
ili se mjeri debljina slojeva; sloj-marker (v. key bed) po
kojem se konstruiraju strukturne karte s izolinijama.
Sinonimi: contour horizon, datum, structural datum.
datum level – reperni nivo. U stratigrafiji – vrh ili dno
intervala rasprostranjenosti fosila koji se mogu ko-
relirati u presjecima na širokom području. Sinonim:
datum plane.
datum line – referentna linija, v. reference line.
datum plane – (1) ravnina očitanja. U seizmologiji
– proizvoljno izabrana referentna površina koja služi
za minimiziranje ili eliminaciju utjecaja lokalnog re-
ljefa (lokalne topografije) ili pripovršinskih utjecaja
u seizmičkom kartiranju. Određivanja seizmičkih
vremena (seismic times) i brzine širenja seizmičkih
valova (seismic velocity) se usklađuju kao da su izvor
i seizmometri smješteni na toj ravnini i kao da ne po-
stoji sloj s malom brzinom širenja seizmičkih valova
(low-velocity layer). (2) reperni nivo, v. datum level.
datum point – reperna točka, reper. Zamišljena ili čvrsta
(fiksna) točka koja se rabi kao referentna (ishodišna)
za izvođenje mjerenja ili proračuna (od koje se izvo-
de mjerenja ili proračuni).
datum pressure – referentni (bazični) tlak. Tlak na dnu
bušotine (bottomhole pressure) korigiran na nivo
mora ili na specificiranu dubinu ispod nivoa mora.
daylights – dnevna (jutarnja) smjena radnika, v. tour, 2.
daylight tour – dnevna (jutarnja) smjena radnika, v.
tour, 2.
day-rate drilling contract – ugovor po danu bušenja, v.
daywork drilling contract.
day shift – dnevna smjena radnika, v. tour, 2.
day tour – dnevna smjena radnika, v. tour, 2.
daywork (day work) drilling contract – ugovor po
danu bušenja. Tip ugovora o bušenju (v. drilling
contract) po kojem je bušaći poduzetnik (drilling
contractor) plaćen za vrijeme bušenja do određene
dubine ili horizonta. Poduzetnik osigurava (nabav-
lja) bušaće postrojenje, opremu i posadu (bušaće
osoblje), održava postrojenje i obavlja ugovorene
dead crude
usluge pod upravljanjem i nadzorom (kontrolom) od
strane operatora, dok je operator (operator) odgovo-
ran za operacije bušenja i sve uz njih vezane aktiv-
nosti (budući da operator ima potpunu kontrolu nad
bušotinom, on je sam odgovoran i preuzima obveze
za posljedice operacija obaju partnera, uključujući
rezultate i sve druge rizike, do završetka bušotine), a
može, ali ne mora, nabaviti bušaće osoblje i bušaće
šipke. Kao naknadu za usluge bušaćeg postrojenja i
posade operator plaća ugovorenu cijenu (tarifu) po
danu (utvrđeni dnevni iznos novca). Osim dnevne
cijene bušenja utvrđuje se također i tarifa kada bu-
šaće postrojenje ne radi (na primjer, zbog čekanja
na daljnje naloge). Prednost ugovora o bušenju tog
tipa je u tome što operator ima potpunu kontrolu
nad bušotinom, ali je nedostatak što preuzima sve
rizike bušenja i mora imati svog predstavnika čitavo
vrijeme na lokaciji bušotine. Bušaći poduzetnici pre-
feriraju tip ugovora po danu bušenja na područjima
gdje uvjeti u podzemlju, na primjer anomalno visoki
tlakovi, mogu produljiti vrijeme operacija bušenja i
za bušenje na moru. Sinonim: day-rate drilling con-
tract; v. combination drilling contract, footage drilling
contract, turnkey drilling contract.
dead crude – mrtva sirova nafta, v. dead oil, 3.
dead crude oil – mrtva sirova nafta, v. dead oil, 3.
dead end – (1) mrtvi kraj bušaćeg užeta, mrtvo bušaće
uže, v. dead line. (2) slijepi kraj. Zatvoreni kraj cijevi ili
cjevovoda, kraj bez izlaza ili produžetka.
dead fluid – mrtvi fluid. Fluid koji ne sadrži slobodni
plin (free gas).
dead-end pores – slijepe pore. Pore u ležišnoj stijeni
koje su s ostatkom porozne sredine spojene samo
s jednim krajem. Fluidi u takvim porama mogu biti
nepokretni.
dead fault – neaktivni (mrtvi) rasjed. Rasjed duž kojeg je
prekinuto kretanje; v. active fault.
dead line, deadline – mrtvo bušaće uže (kraj bušaćeg
užeta). Duljina nepokretnog bušaćeg užeta (drilling
line), njegov pričvršćeni kraj od nepomičnog ko-
loturnika (crownblock) na bušaćem tornju do sidra
mrtvog kraja na površini zemlje (deadline anchor).
Mrtvo bušaće uže nije namotano na bubnju bušaće
dizalice (suprotni kraj bušaćeg užeta je pričvršćen
za bubanj dizalice i naziva se pokretnim – fast line).
Sinonim: dead end.
deadline (dead-line) anchor – sidro mrtvog bušaćeg
užeta (mrtvog kraja bušaćeg užeta). Kolut ili vrtljivi
bubanj učvršćen vijcima za temelj bušaćeg tornja
(na površini zemlje) kroz koji prolazi mrtvi kraj bu-
šaćeg užeta.
deadline (dead-line) end – mrtvi kraj bušaćeg užeta, v.
dead line.
deadman – fiksno sidro zateznog (nateznog) užeta.
Ukopano sidro koje služi za pričvršćivanje zateznog
(nateznog) užeta – užeta za usidrenje (pridržavanje)
bušaćeg jarbola ili tornja (guy rope). Izrađeno je od
kratke cijevi velikog promjera, betonskog bloka ili
kratkog debla.
dead oil – (1) otplinjena (isplinjena, mrtva) nafta. Visko-
zna sirova nafta u ležištu koja ne sadrži ili sadrži vrlo
malo otopljenog plina dissolved gas) i koja ne može
strujati u ležištu (osim pod utjecajem gravitacije), pa
se, usljed toga, ne može proizvoditi običnim metoda-
ma. Sinonim: degassed oil, gas-free oil. (2) rezidualna
215 DEA unit
nafta. Nafta preostala nakon diferencijalnog otpli-
njavanja (oslobađanja plina, differential liberation of
gas) pri ležišnoj temperaturi, svedena na standardne
uvjete (tlak i temperaturu). (3) mrtva nafta. Sirova
nafta iz koje se ne izdvaja plin pri atmosferskom tla-
ku. (4) teško ulje. Ulje dobiveno iz kamenog ugljena
(destilacijom katrana) koje se rabi kao gorivo za neke
dizelske motore.
dead trace – mrtvi trag. U seizmici – trag na seizmič-
kom zapisu (trace on seismic record, seismic trace) koji
ne prikazuje znatni otklon zbog neispravnosti pribo-
ra (instrumenta).
deadweight, dead weight – nosivost broda. (1) v.
deadweight tonnage. (2) nosivost bušaćeg broda;
nosivost platforme. Ukupna težina tereta na brodu
ili platformi – bušaća oprema i alat, vodeni balast,
isplačni materijal, isplaka, kemikalije, pogonsko go-
rivo, svježa voda i dr.
deadweight capacity – ukupna nosivost broda, v. de-
adweight tonnage.
deadweight (dead weight) tester – manometar s pro-
tuutegom. Instrument za mjerenje tlaka na ušću za-
tvorene plinske bušotine. Tlak na fluid se izjednačava
dodavanjem utega na klip.
deadweight tonnage – ukupna nosivost broda. Ukupni
nosivi kapacitet broda, istisnina (deplasman, displa-
cement) potpuno opterećenog broda umanjena za
njegovu vlastitu težinu. Ukupna nosivost uključuje
teret, inventar, pogonsko gorivo, zalihe, pitka i ot-
padna voda i dr. Sinonim: deadweight capacity.
dead well – (1) mrtva bušotina. Naftna bušotina koja ne
može eruptirati i u kojoj se mora instalirati dubinska
pumpa (downhole pump) da bi mogla proizvoditi; (2)
zatvorena bušotina. Naftna ili plinska bušotina koja je
privremeno ili trajno prekinula proizvodnju; (3) ugu-
šena bušotina. Bušotina koja je nakon prodora plina
tijekom bušenja ili erupcije ugušena (killed) i nalazi
se pod kontrolom; (4) iscrpljena bušotina, v. depleted
well.
deadwood, dead wood – unutarnji elementi rezervoa-
ra. Materijal u rezervoaru (ili drugoj posudi), na pri-
mjer, cijevi, ventili, konstrukcijski elementi koji sma-
njuju stvarni (skladišni) volumen naftnog rezervoara.
Volumen unutarnjih elemenata se mora oduzeti u
proračunu kapaciteta rezervoara.
Dean-Stark apparatus – Dean-Starkov aparat. Uređaj
za uklanjanje vode i nafte iz jezgara otapalima.
deasphalting – (1) deasfaltizacija, prirodna deasfalti-
zacija. Prirodni proces u naftnom ležištu uzrokovan
migracijom vanjskog ili retrogradnog plina kroz le-
žište ili porastom temperature koja uzrokuje oboga-
ćivanje lakih frakcija sirove nafte. Kompleksne mole-
kule asfaltena postaju manje topljive u slojnoj nafti i
precipitiraju kao čvrsti bitumen koji može blokirati
pore. Sinonim: natural deasphalting; (2) deasfalti-
zacija. Rafinerijski proces obrade asfaltnog ostatka
tekućim propanom za uklanjanje smola i asfaltena
i zatim normalnim pentanom za otapanje smola i
precipitaciju asfaltena. Dobiveno ulje se rabi za pro-
izvodnju maziva.
death assemblage – tanatocenoza, v. thanatocenose.
DEA unit – dietanolaminska jedinica. Postrojenje za
uklanjanje kiselih plinova (sumporovodika, ugljik-
dioksida) iz proizvedenog prirodnog plina dietano-
laminom (diethanolamine).
debitumenization
debitumenization – uklanjanje hlapljivih komponena-
ta, v. devolatilization.
debris – (1) debrit, detritus, stijensko kršje. U geologiji
– površinska akumulacija (nakupina) nevezanog (ra-
hlog, rastresitog) materijala koji je otkinut od mase
temeljnih stijena kemijskim ili mehaničkim načini-
ma, na primjer, razlaganjem (decay) ili razaranjem
(disintegration). Debris ostaje na mjestu nastanka ili
se transportira (prenosi) vodom ili ledenjacima i po-
novno taloži. Sastoji se od fragmenata (odlomaka)
stijena, materijala tla i katkada od organske tvari. Ter-
min se često rabi kao sinonim termina detritus (v. de-
tritus), iako pojam debris ima šire značenje. Sinonim:
rock waste. (2) glacijalni (ledenjački) debrit (detritus). U
glaciologiji – masa stijena, zemlje i drugog materijala
koja leži na površini ledenjaka ili se nalazi u njegovoj
unutrašnjosti ili je gurana ispred čela ledenjaka. Si-
nonim: glacial debris.
debris apron – bahada, v. bajada.
debris cone – (1) aluvijalni konus, v. alluvial cone. (2)
debritni konus. U geomorfologiji – konusni (stožasti)
brežuljak od gusto složenog, sitnoklastičnog ma-
terijala koji je naslagan pod takvim kutom nagiba
da neki blokovi mogu skliznuti s njegova vrha. (3)
glacijalni (ledenjački) konus. U glaciologiji – konus ili
brežuljak od leda ili snijega na ledenjaku pokriven
zaštitnim slojem fragmenata koji je dovoljno debeo
za zaštitu materijala konusa od ablacije. Sinonim:
glacier cone.
debris flow – debritni tok, tok stijenskog kršja. Kreta-
nje (gibanje) mase fragmenata (odlomaka) stijena,
zemlje i mulja. Više od polovice čestica je promjera
većeg od čestica pijeska. Sinonim: debris stream.
debris slide – klizanje debrita (stijenskog kršja). Sporo ili
brzo kretanje niz kosinu (padinu) relativno i preteži-
to nekonsolidiranog i nekoherentnog (nevezanog)
tla, zemlje i stijenskog detritusa, pri čemu kližuća
masa materijala ne rotira na stranu obratnu njenom
kretanju nego klizi ili se valja prema naprijed formi-
rajući nepravilni humčasti (brežuljkasti) sediment sli-
čan moreni. Klizanje debrita se često naziva klizanje
zemlje ili klizanje tla (earth slide), ali je to netočno bu-
dući da je kližuća masa kod klizanja debrita veoma
deformirana ili se sastoji od brojnih malih kližućih
blokova.
debris stream – debritni tok, v. debris flow.
debutanization – debutanizacija. Proces izdvajanja
(separacije) butana i lakših komponenata iz smjese
ugljikovodika na postrojenju degazolinaže. Obavlja
se u koloni za frakcioniranje (tzv. debutanizeru). Si-
nonim: debutinization.
debutanizer – debutanizer, kolona za debutanizaciju.
Kolona za frakcioniranje na postrojenju degazoli-
naže u kojoj se vrši izdvajanje (separacija) butana i
lakših komponenata iz prirodnog plina ili kapljevine
(tekuće faze) prirodnog plina.
debutinization – debutanizacija, v. debutanization.
decanter – taložna (dekantacijska) isplačna centrifuga,
v. decanting centrifuge.
decanting centrifuge – taložna (dekantacijska) isplač-
na centrifuga. U procesu bušenja – centrifuga za
uklanjanje teških čvrstih (krutih) čestica (na primjer,
materijala za otežavanje ili barita) iz lakših kompone-
nata u bušaćoj isplaci na bazi vode. Sinonimi: decan-
ter, mud decanter.
216 decline-curve method
decapod crustaceans – dekapodi, dekapodni (deseto-
ronožni) raci, desetoronošci, v. decapods.
decapods (Decapoda) – (1) dekapodi, dekapodni (de-
setoronožni) raci, desetoronošci. Red rakova (crusta-
ceans). Karakterizirani su postojanjem oklopa (cara-
pace), dobro razvijenih škrga (gills), čeljusnih nožica
(maxillipeds) i nogu za hodanje (walking legs, walking
limbs). Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas.
Sinonim: decapod crustaceans. (2) dekapodi, desetoro-
nošci. Termin kojim su se ranije nazivali dvoškržnjaci
ili koleoidi (dibranchiates, coleoids) – cefalopodi (gla-
vonošci, cephalopods) karakterizirani s osam jedna-
kih krakova (arms) i dva dulja i djelomično uvlačiva
kraka. Termin Decapoda se danas primjenjuje samo
na rakove (v. decapods, 1).
deck – (1) paluba. Ravna radna površina na morskim
bušaćim platformama i brodovima. (2) rupičasta plo-
ča vibracijskog isplačnog sita, v. shale shaker.
decay – (1) raspadanje, trošenje. U geologiji – raspa-
danje ili razlaganje stijena djelovanjem bilo kojeg
procesa, osobito kemijsko raspadanje ili trošenje (v.
chemical weathering). (2) prigušenje valova. U ocea-
nografiji – prigušenje ili gubitak energije oceanskih
valova koji su nastali djelovanjem vjetra nakon što je
ono prestalo (nakon što su valovi napustili područje
djelovanja vjetra i premjestili se u područje lakših
vjetrova). Proces je praćen postupnim povećanjem
duljine vala i postupnim smanjenjem njegove visine.
(3) radioaktivni raspad, v. radioactive decay.
decementation – decementacija stijena. Otapanje ili
izluživanje cementa (veziva) sedimentnih stijena
(dissolving-out of cement, leaching of cement), na pri-
mjer, pješčenjaka čiji fluidi (koji zasićuju pore) i čvrsta
zrna ne formiraju zatvoreni sustav, što omogućuje
slobodno gibanje fluida (i difuziju iona) u stijeni. Pri-
mjer decementacije je također iznošenje karbonata
iz vapnenog pješčenjaka.
decline analysis – analiza krivulje pada proizvodnje, v.
decline-curve analysis.
decline curve – krivulja pada proizvodnje, v. producti-
on-decline curve.
decline-curve analysis – analiza krivulje pada proi-
zvodnje. Jedna od metoda procjene rezervi nafte (uz
volumetrijsku metodu, metodu materijalne bilance i
simulaciju). Tipična analiza se sastoji od grafičkog pri-
kaza proizvodnje bušotine u zavisnosti od vremena
(u polulogaritamskom mjerilu) u obliku pravca i nje-
gove ekstrapolacije za procjenu buduće proizvodnje
ili rezervi. Metoda procjene rezervi po krivulji pada
proizvodnje se može rabiti jedino pod pretpostav-
kom da će svi faktori koji su djelovali na proizvodnju
u prošlosti djelovati na nju i u budućem životnom
vijeku ležišta ili polja. To znači da bušotine moraju
proizvoditi svojim prirodnim kapacitetom, odnosno,
da se produktivna svojstva bušotina ne mijenjaju
tijekom proizvodnje (npr. obradom kiselinom ili
frakturiranjem), i da je dreniranje ležišta konstantno.
Metodom krivulje pada proizvodnje mogu se proci-
jeniti preostale rezerve nafte i plina za proizvodnju,
budući očekivani kapaciteti i dinamika proizvodnje
te preostali ekonomični životni vijek bušotine, leži-
šta ili polja. Sinonim: decline analysis; v. decline-curve
method, production-decline curve.
decline-curve method – metoda krivulje pada proi-
zvodnje. Metoda koja se primjenjuje za određivanje
decline in pressure
preostale proizvodnje i budućih kapaciteta proi-
zvodnje nafte i vremena granične ekonomičnosti
proizvodnje naftnih bušotina. Krivulja pada pro-
izvodnje nafte (dijagram kapaciteta proizvodnje
bušotine u ovisnosti o vremenu – production-decline
curve) ekstrapolira se do budućnosti grafički ili mate-
matičkom formulom (često se rabi polulogaritamska
ovisnost kako bi ta ovisnost imala oblik pravca), v.
decline-curve analysis.
decline in pressure – pad (smanjenje) tlaka, v. pressure
decline.
decline rate – tempo pada proizvodnje, v. production
decline rate.
décollement – dekolman. U geologiji – otkidanje bora-
ne strukture od njene podloge usljed različitog ka-
raktera deformacija iznad i ispod zaliježućih naslaga
stijena. Dekolman je povezan s nabiranjem i navlače-
njem (formiranjem navlaka). Sinonimi: detachment,
strip thrust.
décollement fault – rasjed otkidanja, bazalni rasjed, v.
sole fault.
décollement fold – bora dekolmana. Bora u kojoj su
slojevi neovisni o podlozi zbog dekolmana, tj. otki-
nuti od svoje podloge. Sinonimi: Jura-type fold, su-
perficial fold.
decomposition – kemijsko trošenje (raspadanje), v. che-
mical weathering.
deconvolution – dekonvolucija. U seizmici – proces us-
postavljanja oblika vala u oblik za koji se pretpostav-
lja da je imao prije nego što je bio podvrgnut filtri-
ranju ili konvoluciji (v. convolution). Dekonvolucija je
metoda obrade seizmičkih podataka koja se primje-
njuje u seizmičkom istraživanju metodom refleksije
(kao i za obradu drugih podataka) radi poboljšanja
vidljivosti i rezolucije pojava refleksije.
dedolomitization – dedolomitizacija. Proces koji je po-
najprije povezan s kontaktnom metamorfozom (me-
tamorfizmom) niskog tlaka i koji se sastoji u tome da
se magnezij (u dolomitu ili dolomitiziranom vapnen-
cu) djelomično ili potpuno troši na stvaranje oksida,
hidroksida ili silikata magnezija (na primjer, brucita,
forsterita). Rezultat procesa je obogaćivanje stijene
kalcitom. Termin dedolomitization je prvobitno bio
upotrebljavan za označavanje zamjene dolomita
kalcitom u procesu dijageneze ili kemijskog trošenja
(raspadanja).
deep – bezdan, abis. Jasno vidljiva (razlučiva) depresija
oceanskog dna. Sinonim: abyss.
deep earthquake – duboki potres, v. deep-focus ear-
thquake.
deepen – produbiti bušotinu, v. deepening.
deepening – produbljivanje bušotine. Operacija buše-
nja kojom se bušotina produbljuje ispod najdublje
prethodno probušene zone.
deeper drilling dry-hole costs – troškovi produbljiva-
nja neproduktivne bušotine. Troškovi bušenja nepro-
duktivne («suhe») bušotine ispod najdublje dokaza-
ne produktivne zone u bušotini.
deeper hole test well – dublja istraživačka bušotina, v.
deeper-pool test.
deeper-pool test – dublja istraživačka bušotina. Istra-
živačka bušotina izbušena unutar poznatih granica
naftnog ili plinskog ležišta/polja radi otkrivanja i
ocjene produktivnosti novih, dubljih ležišta (hori-
zonata, formacija koje zaliježu ispod produktivne
217 deep-well disposal
zone ležišta/polja). Sinonim: deeper hole test well; v.
shallower-pool test.
deep-focus earthquake – dubokofokalni (duboki) po-
tres, potres s dubokim hipocentrom. Potres čiji se hi-
pocentar (fokus, žarište) nalazi na dubinama između
300 i 700 kilometara. Sinonim: deep earthquake; v.
intermediate-focus earthquake, shallow-focus ear-
thquake.
deep gas – duboki (duboko zaliježući) plin, plin dubokih
ležišta. Prirodni plin koji se proizvodi iz ležišta dubljih
od 15.000 stopa (oko 4.600 metara) bušotinama iz-
bušenim nakon 19. veljače 1977. godine u SAD. Cije-
ne tog plina ne podliježu državnoj regulaciji budući
da moraju biti poticajne zbog visokih troškova bu-
šenja tako dubokih slojeva s visokim tlakom i tem-
peraturom. Definiran je zakonom Natural Gas Policy
Act (1978).
deep laterolog – bočna karotaža (laterolog) s dugom
sondom, v. Laterolog.
deep-sea deposit – dubokomorski (dubokovodni, abi-
salni) sediment. Drevni i suvremeni morski ili ocean-
ski sediment koji se akumulirao na dubokom mor-
skom dnu; v. eupelagic deposit, hemipelagic deposit,
pelagic deposit.
deep-sea fan – dubokomorska lepeza, v. submarine
fan.
deep-sea floor – dno oceana, oceansko dno, v. sea flo-
or.
deep-seated – dubinski, plutonski. Termin za označava-
nje duboko zaliježućih geoloških struktura ili dubin-
skih procesa koji se pojavljuju ili se nalaze ili nastaju
na dubinama većim od 1.000 metara ispod površine
Zemlje. Sinonim: plutonic.
deep water marine deposits – dubokovodni marinski
(dubokomorski) sedimenti. Sedimenti na kontinent-
skoj padini i u osnovici padine. U padinskim sedi-
mentima se formiraju pješčana tijela ležišne kvali-
tete. Sedimentacijska sredina padina uključuje tijela
formirana unutar podmorskih kanjona i klanaca
usječenih u padinama. U osnovici padina se mogu
formirati podmorske lepeze. Unutarnji facijes varira
od kanalnih pijesaka i šljunčanih tijela do tankih slo-
jeva nalik na pokrove koji su istaloženi turbiditnim
tokovima na udaljenim dijelovima lepeza. Vertikalne
sekvencije kroz udaljenije dijelove lepeza pokazuju
izmjenjivanje slojeva pješčenjaka i muljnjaka (mad-
stona) – sukladno tome varira i kvaliteta ležišta. Po-
stojanje mnoštva varijacija morfologije i konfiguraci-
je unutarnjih facijesa u podmorskim lepezama zavisi
od donosa sedimenata, nivoa mora, tipa kontinent-
skog ruba (continental margin) i lokalnih tektonskih
osobitosti.
deep well – duboki zdenac (bunar). Zdenac (bunar) za
crpljenje vode, obično izbušen, čija je dubina veća od
dubine koja je tipična za plitke zdence u susjedstvu.
Termin se tako može primijeniti na zdence duboke
20 metara u području gdje dubina plitkih zdenaca
prosječno iznosi 7 ili 8 metara ili na zdence znatno
veće dubine u području gdje najplići (površini zemlje
najbliži) vodonosni horizont (akvifer) napaja zdence
duboke 100 metara ili dublje; v. shallow well.
deep-well disposal – odlaganje (injektiranje) u duboke
bušotine. Zbrinjavanje tekućeg otpada (slane vode
proizvedene s naftom, raznog industrijskog otpada)
injektiranjem u bušotine (obično izrađene posebno
deep-well injection
za tu namjenu) koje su probušile duboke porozne i
propusne formacije, vertikalno ograničene relativno
nepropusnim slojevima. Sinonim: deep-well injection.
deep-well injection – injektiranje u duboke bušotine, v.
deep-well disposal.
deep-well oil pump – dubinska pumpa (naftna pum-
pa), v. bottomhole pump.
deep-well pump – dubinska pumpa (naftna pumpa), v.
bottomhole pump.
deethanization – deetanizacija. Proces izdvajanja (se-
paracije) etana iz prirodnog plina ili kapljevine (teku-
će faze) prirodnog plina.
deethanizer – deetanizer, kolona za deetanizaciju. Ko-
lona za frakcioniranje na postrojenju za obradu plina
u kojoj se vrši izdvajanje (separacija) etana iz prirod-
nog plina ili kapljevine (tekuće faze) prirodnog plina.
Etan se separira iz kapljevine radi stabilizacije uka-
pljenog naftnog plina (LPG) i vraća se u produkciju
plina.
deficient well – bušotina s podbačajem proizvodnje.
Bušotina koja ne može proizvesti svoju dopuštenu
(odobrenu) količinu, s proizvodnjom manjom od do-
puštene (allowable).
deflation – deflacija. U geologiji – sortiranje, podizanje
i transportiranje (prenošenje) sipkih suhih finih (fino-
zrnastih) čestica (veličine čestica gline i silta) turbu-
lentnim vrtložnim strujanjem vjetra duž, na primjer,
obalnih pješčanih dina (sipina) ili u pustinjama. De-
flacija je oblik (tip) erozije vjetrom (v. wind erosion).
deflected hole – kontrolirano kosa (koso usmjerena, ori-
jentirana) bušotina, v. deviated well.
deflected well – kontrolirano kosa (koso usmjerena, ori-
jentirana) bušotina, v. deviated well.
deflecting sub – prijelaznik za skretanje bušotine (kana-
la bušotine). U procesu bušenja – kratka sekcija cijevi
s kutom za skretanje kanala bušotine (otklanjanje
smjera kanala od okomice). Sinonimi: deflecting su-
bstitute; v. offset sub.
deflecting substitute – prijelaznik za skretanje bušotine
(kanala bušotine), v. deflecting sub.
deflection – (1) otklon (devijacija) kanala bušotine. U
procesu bušenja – veličina kuta između iskrivljenog
ili kontroliranog koso usmjerenog (orijentiranog)
kanala bušotine i vertikale. Otklon smjera kanala bu-
šotine može biti u bilo kojem smjeru i namjeran (pla-
niran), kao kod orijentiranog (kontroliranog kosog)
bušenja (v. deviation drilling), ili nenamjeran (slučajan
i nepoželjan) kada je uzrokovan geološkim faktorima
(na primjer, promjenom zalijeganja slojeva, postoja-
njem rasjeda i drugim) ili tehničkim nedostacima bu-
šaće opreme. Sinonim: deviation (v.). (2) kut otklona
(devijacije) kanala bušotine. Kut između iskrivljenog
ili kontroliranog koso usmjerenog (orijentiranog) ka-
nala bušotine i vertikale; v. deflection, 1.
deflection measurement – dubinsko mjerenje devijaci-
je bušotine, v. directional survey.
deflection of a bit – otklon bušaćeg dlijeta, v. bit deflec-
tion.
defoamer – agens protiv pjenjenja (za gušenje pjene).
Tvar za sprječavanje ili smanjivanje pjenjenja i za
uklanjanje ili smanjivanje pjene redukcijom površin-
ske napetosti. Agensi protiv pjenjenja su površinski
aktivne tvari, na primjer aluminij-stearat, oktilni al-
kohol, tributilfosfat i organski silikoni. Sinonim: de-
foaming agent.
218 degradation
defoaming agent – agens protiv pjenjenja (za gušenje
pjene), v. defoamer.
deformation – deformacija. (1) U geologiji – opći ter-
min kojim se označavaju procesi nabiranja, rasjeda-
nja, otkidanja, stlačivanja ili rastezanja stijena izazva-
ni (uzrokovani) djelovanjem različitih Zemljinih sila.
(2) v. strain.
deformational trap – strukturna zamka, v. structural
trap.
deformation fabric – deformacijski (tektonski) sklop
(građa). Sklop (građa) stijena koji je nastao (formirao
se) kao rezultat deformacija. Tipični elementi sklopa
se sastoje od lineacije, škriljavosti, klivaža, osi bora i
kristalografskih orijentacija. Sinonim: tectonic fabric;
v. depositional fabric.
deformed cross-bedding – deformirana kosa slojevi-
tost. Tip kose slojevitosti u kojoj su prednji slojevi
prevrnuti ili savijeni u smjeru niz strujanje, obično
prije sedimentacije iznad zaliježućeg (pokrovnog)
sloja.
degassed oil – otplinjena (isplinjena, mrtva) nafta, v.
dead oil, 1.
degasser, de-gasser – otplinjivač (uređaj za otplinjiva-
nje) bušaće isplake. U procesu bušenja – dio opreme
cirkulacijskog isplačnog sustava bušaćeg postroje-
nja, uređaj za uklanjanje plina iz bušaće isplake koja
se vraća iz bušotine na površinu. Nalazi se na isplač-
nim rezervoarima ili blizu njih (mud tanks). Mjehurići
plina se mogu ukloniti: (a) raspršivanjem isplake na
pregradi; (b) strujanjem isplake u obliku tankog slo-
ja preko široke ploče, ili (c) strujanjem isplake kroz
vakuumski cilindar. Jedan tip otplinjivača isplake se
primjenjuje kada je plin pod visokim tlakom (mud-
gas separator), a drugi tip za niskotlačni plin koji je u
isplaci u obliku pjene (vacuum degasser). Otplinjivač
isplake je obično horizontalan, promjer mu je 90 cm
(3 stope), a duljina 3 metra (10 stopa) i montiran je na
saonicama. Otplinjivanje bušaće isplake je nužno jer
je zaplinjena isplaka manje gusta i viskozna pa, pre-
ma tome, ne može služiti svojoj svrsi kada ponovno
cirkulira u bušotini.
degassing – (1) otplinjivanje nafte. U proizvodnji nafte
– izdvajanje (separacija) plina iz nafte na postrojenju
proizvodne platforme za otplinjavanje. Postrojenje
uključuje visokotlačne i niskotlačne separatore i
malu jedinicu za čišćenje nafte i ekstrakciju sumpo-
rovodika. (2) otplinjivanje bušaće isplake. U procesu
bušenja – uklanjanje plina iz bušaće isplake koja se
vraća iz bušotine na površinu u uređajima na buša-
ćem postrojenju koji se nazivaju otplinjivači (v. de-
gasser).
degradation – razgradnja, degradacija. (1) U geomor-
fologiji – (a) Razaranje površinskih stijena i odno-
šenje materijala te opće snižavanje ili smanjivanje
površine Zemlje djelovanjem prirodnih procesa
trošenja (raspadanja) i erozije, na primjer, produblji-
vanje rijekom njena vlastitog korita. Termin degrada-
tion katkada uključuje proces transportiranja (pre-
nošenja) materijala, a katkada se rabi kao sinonim
termina denudation (denudacija) ili se primjenjuje
za označavanje rezultata procesa denudacije. (b) U
užem smislu – vertikalna erozija ili usijecanje (urezi-
vanje) rijekom kako bi se uspostavio ili očuvao (odr-
žao) njen profil ravnoteže ili stalna strmina padina.
(2) Smanjivanje ili nestajanje trajno smrznutog tla
degree API
(permafrosta) zbog djelovanja prirodnih ili umjetnih
procesa (čovjekove djelatnosti). (3) Proces promjene
tla – smanjivanje količine izmjenljivih baza u tlu i
razaranje slojevitih silikata gline kao posljedica izlu-
živanja. (4) Snižavanje riječnog korita usljed inten-
zivnog urezivanja (usijecanja). (5) Gubitak poželjnih
fizikalnih svojstava fluida za povećanje iscrpka nafte
(radnih fluida u EOR-procesima), na primjer, gubitak
viskoznosti otopine polimera.
degree API – stupanj API, API stupanj. Stupanj skale
Američkog naftnog instituta (American Petroleum In-
stitute, API) za mjerenje relativne gustoće sirove nafte
i naftnih derivata. Što je relativna gustoća u stupnje-
vima API veća, nafta je lakša (manje gustoće).
degree of sorting – stupanj sortiranja (sortiranosti).
Mjera raspona promjene distribucije veličine čestica,
odnosno mjera heterogenosti veličine čestica, u se-
dimentu. Statistički se definira kao stupanj rasipanja
(raspršenost) veličine čestica na obje strane od sredi-
ne (srednje vrijednosti) – što je raspon rasipanja veći,
sortiranje (sortiranost) zrna je lošije.
degrees API gravity – gustoća (relativna gustoća) u
stupnjevima API, v. API gravity.
dehydration – dehidracija, dehidratacija. Uklanjanje
slobodne ili vezane vode i vodene pare bilo kojim
načinom (zagrijavanjem, destilacijom, kemijskim
djelovanjem) iz plina, tekućine ili čvrste tvari; v. crude
oil dehydration, gas dehydration, dehydrator.
dehydration by chilling a gas – dehidracija plina hla-
đenjem. Metoda uklanjanja vodene pare iz plina.
Primjenjuje se na mnogim postrojenjima za obra-
du (preradu) plina na kojima se izdvajanje tekućih
ugljikovodika obavlja kondenzacijom ili niskotem-
peraturnom apsorpcijom. Uklanjanje vodene pare iz
plina tom metodom zahtijeva sprječavanje nastanka
hidrata i leda tijekom kondenzacije i uklanjanje vode
iz sustava, što se postiže injektiranjem otopine etil-
englikola u struju plina koji se hladi. Nastala smjesa
hladnog plina, otopine vode i glikola i kondenzira-
nih ugljikovodika zatim odlazi u rezervoar, gdje se
istaloži i ispusti glikolna otopina s kondenziranom
vodom.
dehydration of crude oil – dehidracija (dehidratacija,
odvonjavanje) sirove nafte, v. crude oil dehydration.
dehydration of gas – dehidracija (dehidratacija, suše-
nje) plina, v. gas dehydration.
dehydration of natural gas – dehidracija (dehidrataci-
ja, sušenje) prirodnog plina, v. gas dehydration.
dehydration plant – postrojenje za dehidraciju, dehi-
drator, v. dehydrator, 1.
dehydration tank – taložni rezervoar, taložnik, v. set-
tling tank, 2.
dehydration unit – uređaj za dehidraciju, dehidrator, v.
dehydrator, 1.
dehydrator – (1) dehidrator, uređaj za dehidraciju.
Uređaj za uklanjanje vode iz nafte i plina. Voda se
može izdvojiti postupkom apsorpciije i adsorpcije,
zagrijavanjem ili električnom koalescencijom. Kao
agensi za dehidraciju služe vodene otopine glikola
(dietilenglikola, trietilenglikola ili tetraetilenglikola)
ili čvrsta sušila (desikanti), na primjer, aktivni alu-
minij-oksid ili silikagel. Sinonimi: dehydration plant,
dehydration unit. (2) tvar (agens) za dehidraciju. Sup-
stancija koja uklanja vodu iz materijala, na primjer, iz
nafte i prirodnog plina.
219 delivery pressure
dejection cone – konus iznošenja, v. cone of dejection.
delayed valve action – kašnjenje rada usisnog ventila.
Kašnjenje rada ventila dubinske pumpe usljed ela-
stičnosti klipnih šipki u dubokim bušotinama.
delay time – vrijeme kašnjenja. U seizmičkim istraživa-
njima metodom refrakcije (prelamanja) valova – do-
datno vrijeme koje je potrebno za prolaženje nekog
odsječka trajektorije (putanje) zrake preko vremena
koje bi trebalo zraci za prolaženje horizontalne kom-
ponente tog odsječka pri najvećoj brzini po danoj
trajektoriji.
delineation drilling – bušenje za omeđenje polja. Bu-
šenje pored bušotine kojom je otkriveno ležište radi
određivanja granica ležišta. Sinonim: stepping out.
delineation well – (1) bušotina za omeđenje polja. Istra-
živačka bušotina izbušena pored bušotine kojom je
otkriveno ležište u svrhu određivanja granica ležišta
(vjerojatnog površinskog prostiranja ležišta). Sinoni-
mi: extension test, extension well, outpost extension
well, outpost well. (2) bušotina za proširenje polja, ek-
stenzijska bušotina, v. step-out-well. (3) ocjenska bušo-
tina, v. appraisal well.
deliverability – produktivnost, proizvodni kapacitet. (1)
Kapacitet proizvodnje (izdašnost) plinske bušotine
pri specificiranom tlaku (koji je obično jednak rad-
nom tlaku na ušću bušotine nakon što je proteklo
stanovito vrijeme od zatvaranja bušotine); v. delive-
rability test. (2) Ostvarivi kapacitet proizvodnje plina
iz podzemnog skladišta.
deliverability against pipeline pressure – produk-
tivnost pri tlaku u plinovodu. Kapacitet proizvodnje
plinske bušotine, odnosno količina prirodnog plina
koju bušotina može proizvesti i isporučiti u plinovod
koji je ispunjen plinom i u kojem postoji određeni
tlak (tlak plinovoda).
deliverability plot – dijagram produktivnosti. Dijagram
ovisnosti dinamičkog tlaka na dnu bušotine o njenoj
proizvodnji.
deliverability standard pressure – standardni tlak
produktivnosti bušotine. Tlak koji se rabi za određi-
vanje količine prirodnog plina koju bušotina može
proizvesti (za određivanje njena proizvodnog kapa-
citeta).
deliverability test (testing) – ispitivanje proizvodnog
kapaciteta bušotina. Ispitivanje produktivnosti naf-
tnih i plinskih bušotina radi prognoziranja njihova
kapaciteta proizvodnje koje se sastoji od niza mje-
renja protoka, tlakova i drugih parametara. Izvode
se na novim bušotinama i periodički na postojećim
a na zahtjev državnih regulativnih tijela (radi ogra-
ničavanja proizvodnje ili određivanja dopuštenog
kapaciteta proizvodnje) ili radi dobivanja podataka
neophodnih za inženjerske analize ležišta. Tipovi
ispitivanja produktivnosti su ispitivanje metodom
višestrukih protoka (v. flow-after-flow test) i meto-
dom protutlaka (v. back-pressure test) te izokrono (v.
isochronal test) i modificirano izokrono ispitivanje (v.
modified isochronal flow test).
delivery point – mjesto isporuke. Mjesto (lokacija) gdje
dobavljač prirodnog plina isporučuje plin u plino-
vodnu mrežu (pipeline grid) ili gdje se prirodni plin
prenosi iz plinovodne mreže u lokalni distribucijski
sustav (local distribution system).
delivery pressure – tlak isporuke plina. Tlak, utvrđen
ugovorom o isporuci plina pod kojim se prirodni plin
Delmontian
šalje iz bušotine u plinovod, tj. tlak pri kojem se plin
mora isporučivati.
Delmontian – delmont. Stratigrafski kat najgornjeg
dijela miocena (uppermost Miocene) u Sjevernoj
Americi – iznad mona (Mohnian), a ispod repeta (Re-
pettian).
delta – delta. Nisko, gotovo ravno aluvijalno područje
kopna (područje aluvijalne ravnice) na ušću ili blizu
ušća rijeka koje obično ima trokutasti ili lepezasti
oblik i zauzima znatnu površinu (ograničenu i ispre-
sijecanu brojnim rukavcima glavne rijeke) koja se
može protezati izvan granica općeg pružanja obal-
ne linije. Delte nastaju u velikim vodenim bazenima
(obično u morima ili jezerima) akumulacijom sedi-
menata koje rijeke donose u tolikim količinama da ih
ne mogu ukloniti plime, valovi ili struje. Većina delti
je djelomično nadvodna, a djelomično ispod vode
(podvodna). Delte se općenito klasificiraju u tri glav-
ne kategorije na bazi dominantnog (prevladavaju-
ćeg) procesa transportiranja sedimenata koji utječe
na njihove facijese i vanjsku geometriju: (a) delte s
dominantnom djelatnošću rijeka (v. river-dominated
delta); (b) delte s dominantnom djelatnošću valova
(v. wave dominated delta), i (c) delte s dominantnom
djelatnošću plima (v. tidally dominated delta). Delte
rijetko savršeno odgovaraju toj podjeli i općenito
su prijelaznog tipa sa složenim i heterogenim pje-
ščenjačkim tijelima promjenljive geometrije. Pje-
ščenjačka (pješčana) tijela najbolje ležišne kvalitete
u deltama se nalaze u prudovima ušća distribucij-
skih kanala (distributary mouth bars) i sedimentima
distribucijskih kanala (distributary channel deposits).
Opće okrupnjavanje prema gore prudova ušća ima
tendenciju formiranja pješčenjačkog tijela s najve-
ćom permeabilnošću na vrhu (u krovini) i, obratno,
pješčenjačka tijela distribucijskih kanala su obično
s usitnjavanjem prema gore i imaju najveću perme-
abilnost na dnu (u podini). Može se očekivati da će
pretežiti smjer strujanja slijediti trendove paleokana-
la. Prudovi ušća distribucijskih kanala tipično sadrže
veliki udjel proslojene gline koja smanjuje vertikalnu
propusnost. Djelatnost valova i obalnih struja po-
boljšava ukupan ležišni potencijal (kvalitetu ležišta)
u deltama preraspodjelom pijeska u sedimente pla-
ža i pješčane žice u međudistribucijskim područjima.
Prerada sedimenata djelatnošću plima može utjecati
na kvalitetu ležišta na ušću delte odvajanjem (izlu-
čivanjem) finih čestica iz pijeska ili smanjivanjem
efektivne permeabilnosti distribucijskih kanala uno-
šenjem povećanih količina proslojene gline.
delta bar – deltni prud (pličina). Prud (pličina) riječnog
ušća formiran pritokom koji je izgradio deltu u koritu
glavne rijeke.
delta bedding – deltna slojevitost, slojevitost tipa del-
te. Slojevitost karakteristična za delte – formirana je
relativno položenim (blago nagnutim) slojevima u
gornjem dijelu delte (topset beds) i u njenom donjem
dijelu (bottomset beds) između kojih se nalaze strmiji
slojevi srednjeg (prednjeg) dijela delte (foreset beds).
deltafication – formiranje delte, v. delta, delta bedding.
delta front – čelo delte. Uska zona delte u kojoj se od-
vija najaktivnija sedimentacija. Čelo delte je građeno
od kontinuiranog sloja pijeska, nastaje (formira se)
unutar efektivne dubine erozije valovima (10 metara
ili manje) i razdvaja prodeltu (v. prodelta) od deltne
220 demethanation
ravnice (v. delta plain) i može, ali ne mora, biti strmo.
delta-front platform – čelna platforma delte. Zona
pličine (plićaka), širine do 5 kilometara, u prednjem
dijelu delte.
delta-front trough – čelna dolina delte. Koritasta pod-
morska dolina (trough-shaped submarine valley) koja
se proteže od delte velike rijeke na kontinentski šelf
(continental shelf) i kontinentalnu padinu (continen-
tal slope). Čelna dolina ima ravne padine od meka-
nih stijena (sedimenata) i prema moru nagnuto dno.
Katkada se u nju ulijevaju malobrojni pritoci.
deltaic – deltni. Koji pripada delti ili karakterizira deltu,
na primjer, deltna sedimentacija (deltaic sedimentati-
on), ili čini dio delte, na primjer deltna obala (deltaic
coast); v. delta.
deltaic coastal plain – deltna obalna ravnica. Obalna
ravnica koja je sastavljena od niza više ili manje uza-
jamno sraslih delti. U početnom stadiju razvoja ona
se sastoji od hrptova prirodnih nasipa koji su odvo-
jeni bazenima.
deltaic deposit – deltni sediment. Sediment koji se
istaložio u delti. Karakteriziran je dobro razvijenom
lokalnom kosom slojevitošću i sastoji se (građen je)
od smjese pijeska, gline, ostataka brakičnih organi-
zama (organizama brakičnih voda i organske tvari; v.
estuarine deposit.
deltaic tract – deltni prostor (područje). Produžetak
aluvijalne ravnice (plain tract) koji je karakteriziran
formiranjem delte i sedimentacijom finozrnastog
taloga.
delta plain – deltna ravnica. Horizontalna ili gotovo ho-
rizontalna površina koja čini dio velike delte okrenut
kopnu. Strogo uzevši – aluvijalna ravnica (alluvial
plain) koja je karakterizirana višestrukom bifurka-
cijom kanala, divergencijom i višestrukim riječnim
rukavcima. Sinonimi: delta top, intradelta.
delta plateau – deltni plato. Uzdignuta ili napuštena
deltna ravnica (v. delta plain).
delta shoreline – deltna obalna linija. Progradacijska
obalna linija formirana napredovanjem delte u more
ili jezero.
delta structure – deltna struktura. Struktura deltnih se-
dimenata koja je formirana s tri serije – slojevima do-
njeg dijela (pridnenim slojevima) delte (v. bottomset
beds), slojevima srednjeg dijela (slojevima podvod-
ne padine) delte (v. foreset beds) i slojevima gornjeg
dijela (gornjim slojevima) delte (v. topset beds).
delta T – delta T. U seizmici – razlika vremena između
nailazaka jednake faze seizmičke pojave na dvjema
lokacijama.
delta terrace – deltna terasa. Lepezasta terasa (fan-
shaped terrace) formirana deltom koja je ostala na-
kon nestanka rijeke koja ju je izgradila.
deltatheridians (Deltatheridia) – deltateridije. Red
mamalija (sisavaca, mammals). Dominantni karnivo-
ri (mesožderi, carnivores) ranog kenozoika.
delta top – deltna ravnica, v. delta plain.
deluvium – diluvij, v. diluvium.
demand interval – period prosječne potražnje. Ugo-
vorom utvrđeno razdoblje tijekom kojeg se mjeri
potrošnja (protok) plina koja se kasnije uzima za
određivanje (izračunavanje) prosječne količine plina
(tj. prosječne potražnje) za daljnju isporuku konkret-
nom potrošaču.
demethanation – demetanizacija, v. demethanization.
demethanator
demethanator – demetanizer, v. demethanizer.
demethanization – demetanizacija. Proces odvajanja
(separacije) metana od težih komponenata (destila-
cijom ili apsorpcijom). Sinonim: demethanation.
demethanizer – demetanizer. Uređaj za odvajanje (se-
paraciju) metana od težih komponenata. Sinonim:
demethanator.
demonstrated reserves – potvrđene rezerve. Prema
klasifikaciji američke Rudarske uprave (US Bureau of
Mines) – rezerve ugljikovodika utvrđene bušenjem.
Mogu uključiti dodatne volumene nafte koje je mo-
guće proizvesti primjenom sekundarnih metoda
eksploatacije. Sastoje se od tzv. izmjerenih (v. mea-
sured reserves) i preliminarno procijenjenih rezervi (v.
indicated reserves).
demorphism – trošenje, raspadanje. Zastarjeli sinonim
termina weathering (v.).
demosponges (Demospongea) – demospongije. Ra-
zred porifera (spužvi, sponges). Karakterizirane su
uglavnom postojanjem spongina (spongin) u čita-
vom skeletu ili pojedinim njegovim dijelovima. Ve-
ćina demospongija sadrži kremene iglice (spikule,
siliceous spicules) sa sponginom ili bez njega, u neki-
ma postoji samo spongin, a u ekstremno neznatnom
broju tih spužvi se ne stvaraju ni iglice niti spongin.
demulsibility test – v. emulsion test.
demulsification – demulgiranje, demulgacija, razbi-
janje emulzije. Sprječavanje stvaranja ili razbijanje
emulzija kemijskim, mehaničkim ili električnim po-
stupkom.
demulsification agent – demulgator, v. demulsifier.
demulsifier – demulgator. U proizvodnji nafte – kemi-
kalija, obično površinski aktivni agens, koja se rabi
za razbijanje (razlagane) emulzija sirove nafte i vode
(crude oil/water emulsion). Demulgator smanjuje
površinsku napetost naftnog filma koji okružuje
kapljice vode, a oslobođena voda se taloži na dnu
rezervoara. Relativne količine nafte i vode u emulziji
su važne za izbor demulgatora. Sinonimi: demulsifi-
cation agent, demulsifying agent, emulsion breaker,
emulsion breaking agent.
demulsifying agent – demulgator, v. demulsifier.
dendrite – dendrit, dendrolit. Minerali (agregati zrna
minerala), na primjer, sediment oksida mangana na
površini pukotine ili inkluzija (uklopak), koji kristalizi-
raju u drvolikoj (granatoj) formi. Sinonim: dendrolite.
dendritic – dendritni, granat. U mineralogiji – termin
kojim se označavaju minerali kristalizirani u granatoj
formi. Sinonim: arborescent; v. dendrite.
dendroids (Dendroidea) – dendroidi. Red izumrlih
graptolita (graptolites). Karakterizirani su tipično ver-
tikalnim dendroidnim rabdosomom (dendroid rhab-
dosome) koji ima mnogo ogranaka (grana, stipes)
sastavljenih od autoteka (autothecae), biteka (bithe-
cae) i stoloteka (stolothecae) raspoređenih u pravilno
izmjenjujuće trijade (triads) duž svake grane. Strati-
grafska rasprostranjenost: srednji kambrij-karbon.
dendrolite – dendrolit, dendrit, v. dendrite.
dense – gust. (1) U petrologiji – (a) Termin koji ozna-
čava finozrnastu afanitsku eruptivnu (magmatsku)
stijenu (fine-grained aphanitic igneous rock) čije če-
stice općenito imaju srednji promjer manji od 0,05
do o,1 mm ili čija je tekstura tako fina da se pojedine
čestice ne mogu odrediti (raspoznati) golim okom.
(b) Termin kojim se označava stijena čije se čestice
221 density
tijesno dodiruju jedna s drugom. Takva stijena može
biti finozrnasta ili grubozrnasta (krupnozrnasta). (2)
U optici – termin koji označava materijale (tvari) s vi-
sokom sposobnošću refrakcije (prelamanja, loma).
densilog – karotaža gustoće formacije, v. density log-
ging.
densimeter – gustoćomjer, v. densitometer.
densitometer – gustoćomjer, denzimetar. Instrument
za mjerenje gustoće (relativne gustoće) tekućina,
plinova ili čvrstih tvari. Sinonimi: densimeter, density
meter.
density – gustoća. Omjer (kvocijent) mase neke homo-
gene tvari i njena jediničnog volumena (masa tvari
po jedinici volumena ili masa jedinice volumena
tvari). Katkada se naziva i specifičnom masom a nu-
merički je jednaka relativnoj gustoći tvari. Sustavna
mjerna jedinica gustoće je kilogram po kubnom me-
tru, a kao druge metričke jedinice rabe se, na primjer,
tona po kubnom metru, kilogram po litri, gram po
litri, gram po kubnom centimetru (anglosaksonske
jedinice, koje se često rabe u naftnoj industriji, jesu
funta ili libra po kubnom inču, kubnoj stopi, galonu
ili barelu i, za sirovu naftu i naftne produkte, stup-
njevi API). Odnos između gustoće nafte (u g/cm3) i
njene gustoće izražene u stupnjevima API (pri 15,6
°C ili 60 °F) može se izraziti i preračunati po sljedećim
formulama:
stupnjevi API = (141,5/gustoća) − 131,5
gustoća = 141,5/(stupnjevi API + 131,5)
Mjerenje gustoće sirove nafte u °API je važno ne
samo zbog uporabe tog podatka (zajedno s drugim
parametrima) za korelaciju fizikalnih svojstava nafte
nego i zbog toga što se cijena sirove nafte obično
bazira na njenoj API gustoći (API relativnoj gustoći).
Gustoća nafte se obično određuje pri temperaturi
20 °C i varira od 0,730 do 1,06 (kalifornijske nafte,
na primjer, imaju gustoću između 0,78 i 0,93 a neke
meksičke nafte oko 1,05). Gustoća (relativna gusto-
ća) sirovih nafti je važna zbog dva razloga: (a) laka
nafta daje veći prinos lakših, vrjednijih produkata
rafinerijske prerade (na primjer, alžirske nafte daju
preko 60% lakih i srednjih produkata destilacije,
dok kuvajtska nafta daje samo 40 – 45% tih pro-
dukata); (b) točna relativna gustoća nafte je nužna
radi pretvaranja njena volumena u težinu, i obratno
(u raznim granama industrije i transportu). Gusto-
ća nafte dobivene iz ležišta uvijek je veća od njene
gustoće u sloju budući da sadržaj otopljenog plina
i veća temperatura u ležištu smanjuju gustoću nafte
(što su faktor otopljenog plina i ležišna temperatura
veći, to je gustoća nafte u ležišnim uvjetima manja).
Gustoća plinova ovisi o tlaku i temperaturi (osim za
idealni plin) – raste s tlakom a opada s temperatu-
rom. Gustoća plinovitih ugljikovodika (masa 1m3
plina pri temperaturi 0 °C i atmosferskom tlaku 1
bar) varira od 0,714 za metan do 2,85 za butan, za
dušik iznosi 1,25 a za ugljik-dioksid 1,964. Gustoća
slojnih voda i voda naftnih i plinskih ležišta raste s
povećanjem njihova saliniteta (stupnja mineralizaci-
je, količine otopljenih soli) a pri ležišnim uvjetima se
može odrediti dijeljenjem gustoće pod standardnim
uvjetima s ležišnim volumetrijskim faktorom slojne
vode pod ležišnim uvjetima budući da je težina oto-
pljenih plinova tako mala da se može zanemariti. Pri
konstantnom salinitetu gustoća slojne vode pada s
density current
porastom temperature. Kod stijena se razlikuju dva
tipa gustoće – skeleta same stijene (v. matrix density)
i kombinirana gustoća stijene i fluida u njenim pora-
ma (v. bulk density). Gustoća ne ovisi o ubrzanju sile
teže (zemljine teže) nego o stanju tvari, na primjer,
o temperaturi i atmosferskom tlaku, pa se pri navo-
đenju vrijednosti gustoće temperatura mora izričito
precizirati (na primjer, kilogram po kubnom metru
pri temperaturi … °C). Standardna referentna tem-
peratura za naftu i naftne produkte je 15 °C. Pojmovi
gustoća i relativna gustoća se često uzajamno izmje-
njuju kao sinonimi iako definicijski to nisu (relativna
gustoća je omjer težine, a ne mase, i volumena i jed-
naka je umnošku gustoće i ubrzanja zemljine teže).
Gustoća (zajedno s viskoznošću) plinovitih i tekućih
ugljikovodika je njihovo vrlo važno fizikalno svojstvo
jer karakterizira čiste ugljikovodike i njihove smjese
i rabi se za ocjenu karakteristika njihova strujanja u
ležištu; v. relative density, specific gravity.
density current – struja gustoće. Oceanska struja koja
teče pod utjecajem gravitacije kroz drugu struju te
iznad ili ispod nje zbog razlikae gustoća. Faktori koji
utječu na razliku gustoća su temperatura, salinitet i
koncentracija suspendiranih čestica.
density-derived porosity – poroznost po karotaži gu-
stoće formacije, v. density logging.
density gamma-gamma log – karotaža (gama-gama
karotaža) gustoće formacije, v. density logging.
density gamma-ray logging – karotaža (gama-gama
karotaža) gustoće formacije, v. density logging.
density log – (1) karotaža gustoće formacije, v. density
logging. (2) dijagram karotaže gustoće formacije, v.
density logging.
density logging – karotaža (gama-gama karotaža)
gustoće formacije. Varijanta radioaktivne karotaže
– kontinuirano mjerenje prividne gustoće (appa-
rent density) formacije u nezacijevljenim bušotina-
ma (bušotinama bez zaštitne kolone). Bazira se na
emitiranju gama-zračenja visoke energije i detekciji
povratnih raspršenih gama-zraka niže energije. Pa-
puča karotažne sonde u bušotini je silom opruge
priljubljena (pritisnuta) uz jednu njenu stranu kako
bi pribor bio što bliže formacijama, izvor gama-zra-
čenja u papuči sonde (koji bombardira formaciju
gama-zrakama visoke energije) ekscentrično je po-
stavljen u kanalu bušotine i ekraniran (zaslonjen) u
smjeru kanala, a detektor zračenja u papuči (jedan
ili više – za plitka ispitivanja se primjenjuju detektori
s malim razmakom, a za duboka ispitivanja s velikim
razmakom) također je ekraniran, osim jednog otvora
na strani sonde koja priliježe uz formaciju tako da je
gama-zračenje koje dolazi do detektora ograničeno
na zračenje koje prodire u formaciju (stijenu) i ondje
se rasprši u smjeru detektora. Budući da apsorpcija i
raspršivanje gama-zračenja uglavnom zavisi od ko-
ličine tvari na putu prodiranja (prolaženja) zračenja,
pribor za karotažu gustoće će reagirati ponajprije na
promjene gustoće (relativne gustoće) tvari s kojom
je u kontaktu.
Karotaža gustoće je osjetljiva na veliku hrapavost sti-
jenke kanala bušotine i razmak papuče sonde od sti-
jenke bušotine (uzrokuju preniske vrijednosti gusto-
će). Suvremeni pribori za karotažu gustoće automat-
ski korigiraju izmjerene podatke za utjecaj dubinskih
uvjeta (hrapavosti, isplačne obloge ili kore) – to je
222 density of kick fluid
tzv. kompenzirana karotaža gustoće (compensated
density log).
Mjerenje povratnih raspršenih gama-zraka daje rela-
tivnu mjeru ukupne (volumenske) gustoće formacije
(gustoća matriksa ili mineralnog skeleta formacije i
fluida u njenim porama – ukupne gustoće se razliku-
ju ovisno o tipu formacije i fluida u njenim porama te
veličini njene poroznosti). Za analitičko određivanje
poroznosti formacije po karotaži gustoće moraju biti
poznati gustoća matriksa (vrijednosti gustoće ma-
triksa najčešćih tipova formacija – pješčenjaka, va-
pnenaca, dolomita, anhidrita, halita – mogu se naći
u literaturi) te tip i gustoća fluida u kanalu bušotine
(isplaka, plin). Karotaža gustoće registrira ukupnu
poroznost formacije (uključujući primarnu i sekun-
darnu, efektivnu i izoliranu – za razlikovanje tipa po-
roznosti se moraju primijeniti druge vrste karotaže).
Poroznost je parametar (svojstvo) formacije (stijene)
koji se vrlo dobro korelira s njenom gustoćom – u
istoj stijeni gustoća njena matriksa se smanjuje s po-
većanjem njene poroznosti. Prema tome, promjene
na karotažnoj krivulji gustoće homogeno razvije-
nog pješčenjaka ili vapnenca odražavaju povećanje
ili smanjenje njihove poroznosti (na primjer, šejl se
može odmah prepoznati na karotažnoj krivulji po
njegovoj niskoj gustoći. Očitanja poroznosti su pri-
bližno jednaka ako je porni prostor formacije zasićen
slanom vodom ili naftom, dok zasićenje plinom daje
optimistički visoku vrijednost poroznosti. Teži mi-
nerali, na primjer, anhidrit i magnetit, također daju
pogrešna očitanja poroznosti.
Karotaža gustoće formacije se u prvom redu primje-
njuje kao karotaža poroznosti (porosity log) i izvodi
se samo u nezacijevljenim bušotinama (bušotina-
ma bez zaštitne kolone) budući da zaštitne cijevi i
cementni kamen sprječavaju kontakt zračenja sa
stijenom. Međutim, unatoč tom ograničenju, ona se
primjenjuje u mnogim slučajevima, jer se uspored-
bom gustoća raznih slojeva oni mogu identificirati i
može se zaključivati o njihovim karakteristikama – za
detekciju plina, određivanje gustoće ugljikovodika,
procjenu zaglinjenih pijesaka (pješčenjaka) i kom-
pleksnih litologija, procjenu minerala u sedimentima
evaporita itd. Sinonimi (uključujući i komercijalne
nazive): densilog, density gamma-gamma log, density
gamma-ray logging, density log, formation density ga-
mma-gamma logging, formation density logging, ga-
mma density log, gamma-gamma density log, nuclear
interface log.
density meter – gustoćomjer, denzimetar, v. densito-
meter.
density of brine – gustoća slane (mineralizirane) vode,
v. density, specific gravity.
density of crude (crude oil) – gustoća sirove nafte, v.
density, relative density, relative density of liquids, spe-
cific gravity.
density of formation water – gustoća slojne vode, v.
density, specific gravity.
density of gas – gustoća plina, v. density, relative densi-
ty, relative density of gases, specific gravity.
density of hydrocarbon gases – gustoća plinovitih
ugljikovodika, v. density, relative density, relative den-
sity of gases, specific gravity.
density of kick fluid – gustoća slojnog fluida u bušotini.
Gustoća fluida koji pritječe iz bušene formacije (slo-
density of natural gas
ja) u kanal bušotine tijekom procesa bušenja. Poda-
tak gustoće tog fluida često omogućuje određivanje
tipa fluida u bušenoj formaciji – plina, nafte ili vode.
Gustoća se može odrediti prema stabiliziranim tlako-
vima u koloni zaštitnih cijevi (casing) i bušaćim šipka-
ma, volumenu pritjecanja slojnog fluida i volumenu
kanala bušotine duž bušaće i teške šipke (u m3/m ili
bbl/ft). Obično, ako je gradijent slojnog fluida manji
od 0,07 bar/m (0,3 psi/ft) iz formacije u bušotinu
vjerojatno pritječe plin, gradijent između 0,07 i 0,09
bar/m (0,3 psi/ft i 0,4 psi/ft) upućuje na pritok nafte
s plinom iz formacije, a gradijent veći od 0,09 bar/m
(0,4 psi/ft) upućuje na prodor vode iz bušene forma-
cije u kanal bušotine.
density of natural gas – gustoća prirodnog plina, v.
density, relative density, relative density of gases, spe-
cific gravity.
density of oil – gustoća nafte, v. density, relative density,
relative density of liquids, specific gravity.
density of oil-field (oilfield) brine – gustoća vode naf-
tnih i plinskih ležišta, v. density, specific gravity.
density of oil-field (oilfield) waters – gustoća voda
naftnih i plinskih ležišta, v. density, specific gravity.
density of reservoir oil – gustoća slojne nafte, v. densi-
ty, specific gravity.
density of reservoir brine – gustoća slojne vode, v.
density, specific gravity.
density of reservoir water – gustoća slojne vode, v.
density, specific gravity.
density of rock – gustoća stijene, v. density, specific
gravity.
density of water – gustoća vode, v. density, specific
gravity.
density porosity – poroznost po karotaži gustoće for-
macije, v. density logging.
dentition – zubalo, zubni sustav. U zoologiji i paleonto-
logiji – broj (količina), tip i raspored zubiju ili izbočina
nalik zubima u beskralješnjaka i zubiju u kralješnja-
ka, na primjer cjelokupnost zubiju i jamica brave
školjkaša (Bivalvia).
denudation – denudacija. U geologiji – ukupnost ge-
oloških procesa čiji je rezultat razaranje stijena i od-
nošenje rastrošenog stijenskog materijala (wearing
away) ili progresivno (neprekidno) snižavanje (pro-
gressive lowering) Zemljine površine djelovanjem
različitih prirodnih agensa, koji uključuju trošenje
ili raspadanje stijena (v. weathering), eroziju (v. ero-
sion), premještanje materijala (v. mass wasting) i nje-
govo transportiranje (v. mass transport), te također
kombiniranim razarajućim djelovanjem tih procesa.
Termin denudation je po opsegu svoga značenja širi
od termina erosion (erozija), iako se uobičajeno rabi
kao njen sinonim. Također se primjenjuje i kao sino-
nim termina degradation (degradacija, rzgradnja),
iako, prema mišljenju nekih istraživača, denudacija
označava stvarne (djelujuće) procese, a degradacija
rezultate djelovanja tih procesa.
deparaffin – ukloniti parafin. Ukloniti parafin iz bušoti-
ne ili priključnih naftovoda zagrijavanjem, kemikali-
jama, strugačima ili bakterijama.
departure curve – korekcijska krivulja. U karotaži bušo-
tina – dijagram faktora korekcije koje treba primije-
niti na izmjerene (registrirane ili prividne) karotažne
podatke danom sondom za procjenu «stvarnih» po-
dataka pri specifičnim geometrijskim i fizičkim uvje-
223 depletion decline
tima zbog promjene uvjeta mjerenja (na primjer,
razlike u temperaturi, promjera kanala bušotine,
tipa isplake, utjecaja susjednih slojeva itd.). Termin
se u množini obično odnosi na skup dijagrama koji
se rabe u analizama otporske karotaže (v. resistivity
log).
depentanization – depentanizacija. Odvajanje (se-
paracija) pentana i lakših komponenata iz smjese
ugljikovodika. Obavlja se u koloni za frakcioniranje
u kojoj se vrši odvajanje (separacija) pentana i lakših
frakcija (komponenata) iz smjese ugljikovodika.
depletable resources – neobnovljivi resursi (izvori), v.
exhaustible resources.
depleted area – iscrpljeno područje, v. depleted field.
depleted field – iscrpljeno polje. Polje iz kojeg je pro-
izvedena sva pridobiva nafta i plin (recoverable oil,
recoverable gas). Polje može biti iscrpljeno nakon
primarne proizvodnje (primary production) i nakon
što je prirodni ležišni režim (prirodni režim iskori-
štavanja ležišta, natural reservoir drive) toliko oslabio
da je proizvodnja bušotina pala na granicu ili ispod
granice ekonomičnosti (profitabilnosti). Polje tako-
đer može biti iscrpljeno nakon konvencionalnog
zavodnjavanja (waterflood) ili ako proizvodnja EOR-
metodama (enhanced oil recovery methods) postane
neekonomična. Jednaki kriterij vrijedi i za definiranje
iscrpljenog ležišta (depleted reservoir) i sloja (formaci-
je, depleted formation).
depleted field underground storage – podzemno
skladištenje u iscrpljenom polju; podzemno skladište u
iscrpljenom polju, v. underground natural gas storage
in depleted gas reservoirs, underground natural gas
storage in depleted oil reservoirs.
depleted formation – iscrpljena formacija (sloj), v. de-
pleted field.
depleted gas reservoir underground storage – pod-
zemno skladištenje u iscrpljenom plinskom ležištu;
podzemno skladište u iscrpljenom plinskom ležištu, v.
underground natural gas storage in depleted gas re-
servoirs.
depleted oil reservoir underground storage – pod-
zemno skladištenje u iscrpljenom naftnom ležištu;
podzemno skladište u iscrpljenom naftnom ležištu, v.
underground natural gas storage in depleted oil reser-
voirs.
depleted reservoir – iscrpljeno ležište, v. depleted field.
depleted well – iscrpljena bušotina. Bušotina čija se
proizvodnja smanjila ispod granice profitabilnosti;
Sinonim: dead well, exhausted well, v. depleted field.
depleted zone – iscrpljena zona, v. depleted field.
depletion – (1) iscrpljenje, iscrpljenost. (a) Smanjenje
rezervi nafte i plina ležišta/polja njihovom komer-
cijalnom (industrijskom) eksploatacijom. Kada su is-
crpljene rezerve ugljikovodika, tada je riječ o fizičkoj
iscrpljenosti, a kada su troškovi proizvodnje veći od
njene vrijednosti, riječ je o ekonomskoj iscrpljenosti
ležišta/polja ili bušotine. (b) Smanjenje vrijednosti
polja (ili koncesije) usljed proizvodnje nafte i plina.
(c) Vrijeme tijekom životnog vijeka bušotine kada
se nafta i plin ne mogu više proizvoditi profitabilno.
(d) U hidrologiji – gubici vode iz površinskih ili pod-
zemnih rezervoara koji su veći od njihova punjenja.
(2) crpljenje ugljikovodika. Proizvodnja nafte i plina iz
ležišta.
depletion decline – pad proizvodnje pri konačnom ra-
depletion drive
dijusu dreniranja. Prirodni pad proizvodnje bušotine
(natural decline in production of well) do kojeg dolazi
nakon što je dreniranjem (crpljenjem) dosegnuta
vanjska granica drenažnog područja bušotine (outer
boundary of well’s drainage) u ležištu s konstantnim
volumenom (ograničenom ležištu, constant volume
reservoir).
depletion drive – (1) režim otopljenog plina (ekspanzije
otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solution-gas
drive. (2) režim prirodnog iscrpljivanja ležišne energije,
volumetrijski režim. Režim iskorištavanja naftnog ili
plinskog ležišta/polja bez primjene metoda djelo-
vanja na produktivne slojeve u svrhu intenzifikacije
proizvodnje; v. volumetric depletion reservoir.
depletion-drive index (DDI) – indeks režima otoplje-
nog plina. Brojčani pokazatelj (izražen kao dio cije-
log ili kao postotak) djelovanja (udjela) režima oto-
pljenog plina (depletion drive, solution-gas drive) u
kombiniranom (mješovitom) režimu iskorištavanja
naftnog ležišta (combination drive, mixed drive), od-
nosno dio ukupne proizvodnje nafte koji je ostvaren
djelovanjem režima otopljenog plina. Matematički
izražava neto ekspanziju ležišne nafte s originalno
otopljenim plinom u njoj s odbitkom proizvedenog
otopljenog plina. Svako naftno ležište u početku ima
dominantni utjecaj režima otopljenog plina (čak i le-
žišta s jakim vodotlačnim režimom – u ranoj fazi nji-
hova iskorištavanja DDI je veći od indeksa vodotlač-
nog režima). Vrijednost indeksa se mijenja tijekom
životnog vijeka ležišta. Kako je režim otopljenog pli-
na najmanje efikasan, treba ga tijekom proizvodnje
održavati na najmanjoj mogućoj vrijednosti kako bi
djelovanje (udjel) ostalih režima bio veći. Sinonim:
solution-gas drive index; v. drive indexes.
depletion-drive mechanism – mehanizam proizvod-
nje (iskorištavanja ležišta) iscrpljivanjem; v. drive me-
chanisms, solution-gas drive.
depletion-drive oil reservoir – naftno ležište s reži-
mom otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v.
solution-gas drive reservoir.
depletion-drive pool – ležište/polje s režimom otoplje-
nog plina, v. solution-gas drive reservoir.
depletion-drive reservoir – ležište s režimom otoplje-
nog plina v. solution-gas drive reservoir.
depletion-drive volatile oil reservoir – ležište isparljive
nafte s režimom otopljenog plina. Isparljiva (hlapljiva,
volatilna) nafta ima visok koeficijent skupljanja. Pad
ležišnog tlaka, kao posljedica proizvodnje, uzrokuje
zbog toga nenormalno veliko smanjenje volumena
ležišne kapljevine, odnosno nizak iscrpak nafte.
depletion-gas drive – režim otopljenog plina (ekspan-
zije otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solution-
gas drive.
depletion-gas expansion drive – režim otopljenog pli-
na (ekspanzije otopljenog plina), volumetrijski režim, v.
solution-gas drive.
depletion-gas pool – ležište/polje s režimom otoplje-
nog plina, v. solution-gas drive reservoir.
depletion of reserves – iscrpljivanje rezervi. Postupno
smanjivanje volumena nafte ili plina u ležištu/polju
razmjerno iskorištavanju (proizvodnji).
depletion period – proizvodni vijek (proizvodni životni
vijek, period eksploatacije) polja, v. producing life of a
field.
depletion rate – tempo iscrpljivanja. Tempo proizvod-
224 depositional interface
nje (production rate) bušotine, ležišta ili polja koji do-
vodi do fizičke ili ekonomske iscrpljenosti rezervi u
danom periodu, odnosno tempo proizvodnje nafte
ili plina kojim će se iscrpiti rezerve tijekom određe-
nog perioda, odnosno brzina smanjivanja volumena
pridobivih rezervi nafte ili plina razmjerno trajanju
eksploatacije ležišta/polja.
depletion-type gas reservoir – plinsko ležište s reži-
mom iscrpljivanja prirodne energije, volumetrijsko (za-
tvoreno) plinsko ležište, v. volumetric gas reservoir.
depletion-type reservoir – ležište s režimom iscrplji-
vanja prirodne energije (s volumetrijskim režimom), v.
volumetric depletion reservoir.
deposit – (1) talog, sediment. U sedimentologiji – istalo-
ženi ili precipitirani konsolidirani (kompaktni, vezani)
ili nekonsolidirani (nevezani, rastresiti, rahli) zemlja-
ni materijal bilo koje vrste i iz bilo kojeg izvora koji
se akumulirao djelovanjem niza prirodnih procesa
ili agensa – vode, vjetra, leda, ledenjaka, vulkana
(vulkanskih erupcija) i drugih. Termin se prvobitno
primjenjivao na materijal odložen djelovanjem vode
(vodeni talozi), ali je kasnije proširen na materijale
koji se akumuliraju djelovanjem drugih agensa; v.
sediment. (2) ležište. Akumulacija nafte i/ili plina (ili
bilo kojih drugih komercijalnih mineralnih sirovina)
koja omogućuje komercijalnu proizvodnju. (3) talo-
žiti (se). Odlagati (istaložiti) se djelovanjem prirodnih
procesa ili agensa.
deposition – (1) taloženje. (a) Odlaganje ili precipitacija
bilo kakvog materijala, osobito gradbeni proces aku-
mulacije rastresitog (nevezanog, nekonsolidiranog)
stijenskog materijala bilo koje vrste u obliku slojeva,
žila ili nepravilnih masa (tijela) djelovanjem rezličitih
prirodnih procesa i agensa, na primjer, mehaničko
taloženje suspendiranih čestica iz vode, kemijska
precipitacija (obaranje) čestica mineralne tvari eva-
poracijom (isparavanjem) iz otopina ili nakupljanje
organskog materijala (ostataka) od izumrlog bilja i
životinja; v. sedimentation. (b) Odlaganje sedimenta
iz suspenzije u vodi. (c) Akumuliranje organske tvari
na neživim biljkama i životinjama. (d) Kemijska pre-
cipitacija (obaranje) minerala evaporacijom iz otopi-
ne. (2) sediment, taložina. Istaloženi materijal, talog
(sediment) materijala.
depositional – taložan. (1) Koji se odnosi na proces ta-
loženja, na primjer, taložni bazen (bazen taloženja,
depositional basin) ili taložna (površina taloženja,
depositional surface). (2) Koji se odnosi na rezultate
procesa taloženja ili je formiran procesom taloženja,
na primjer, reljef taloženja (depositional topograp-
hy).
depositional dip – primarni nagib, v. primary dip.
depositional environment – sedimentacijska sredina,
sredina sedimentacije, v. sedimentary environment.
depositional fabric – taložni sklop, sklop taloženja.
Sklop stijena ili onaj element (ili elementi) tog sklo-
pa koji su se formirali taloženjem tijekom procesa
nastanka stijena, na primjer, sedimentna zrna (ista-
ložene čestice) u nemetamorfoziranim, nedavno
istaloženim, sedimentima ili kristali istaloženi u šu-
pljinama magme; v. deformation fabric.
depositional fault – konsedimentacijski rasjed, v.
growth fault.
depositional interface – granica taloženja. Granica
(površina razdjela) između mase vode i dna vodenog
depositional magnetization
bazena gdje se odvija taloženje u skladu s nivoom
energije na toj granici.
depositional magnetization – sedimentacijska (detrit-
ska) remanentna magnetizacija, v. depositional rema-
nent magnetization.
depositional regression – sedimentacijska regresija.
Povlačenje mora s kopna (regression) uzrokovano
taloženjem sedimenata duž obalne linije.
depositional remanent magnetization (DRM)
– sedimentacijska (detritska) remanentna (preostala)
magnetizacija. Remanentna (preostala) magneti-
zacija (v. remanent magnetization) koja je rezultat
mehaničke orijentacije ferimagnetskih mineralnih
zrna duž vanjskog polja u periodu sedimentacije;
remanentna magnetizacija koja je povezana s pro-
cesom sedimentacije u vodi mineralnih magnetskih
čestica orijentiranih u smjeru vanjskog magnetskog
polja;remanentna magnetizacija koja se pojavlju-
je u sedimentnoj stijeni slijedeći sedimentacijsko
svrstavanje prethodno magnetiziranih zrna. Njena
inklinacija je obično manja od inklinacije vanjskog
polja. Sinonimi: depositional magnetization, detrital
remanent magnetization.
depositional trap – sedimentna zamka. Tip stratigraf-
ske zamke za ugljikovodike (v. stratigraphic trap) koja
je formirana taloženjem ležišne stijene, na primjer,
vapnenački greben (limestone reef) ili pješčenjak ri-
ječnih korita (river channel sandstone).
depression – depresija, zavala. (1) U geomorfologiji
– svaki relativno utonuli (uleknuti) dio Zemljine po-
vršine, osobito nizinsko područje koje je potpuno
okruženo višim zemljištem i bez prirodnog izlaza za
površinske vode (kao što je unutarnji, izolirani bazen
ili krška ponikva). (2) U tektonici – strukturno spušte-
ni (sniženi) dio Zemljine kore formiran negativnim
tektonskim pokretima koji su uzrokovali spuštanje ili
pomicanje stijena po rasjedu. Termin uključuje baze-
ne (v. basin) i žljebove (v. furrow).
depropanization – depropanizacija. Proces odvajanja
(separacije) propana i, katkada, lakših komponenata
iz smjese ugljikovodika. Obavlja se u koloni za frakci-
oniranje – depropanizeru (depropanizer).
depropanizer – depropanizer, kolona za depropanizaci-
ju. Kolona za frakcioniranje na postrojenju za obradu
plina u kojoj se vrši odvajanje (separacija) propana
i lakših komponenata (frakcija) iz prirodnog plina ili
kapljevine (tekuće faze) prirodnog plina.
depth – (1) dubina. (a) U oceanografiji – vertikalna uda-
ljenost od specificiranog nivoa mora do morskog
dna. (b) U procesu bušenja – udaljenost od vrha bu-
šotine (top of well) do njena dna (bottom of well). Vrh
bušotine se mjeri od kupole radne šipke (kelly bus-
hing), vrtaćeg stola (rotora, rotary table) ili površine
(nivoa) zemlje (ground level); v. well depth. (2) dubina
(visina) broda. Vertikalna udaljenost po sredini broda
mjerena od vrha kobilice (top of keel) do vrha specifi-
cirane palube (top of deck).
depth-bracket allowable – dopuštena proizvodnja na
bazi dubine bušotine. Dopuštena dnevna proizvod-
nja nafte i/ili plina, odobrena od državnog regulativ-
nog organa, koja je određena prema kriteriju dubine
bušotine; v. depth yardstick.
depth-bracket method of proration – metoda određi-
vanja dopuštene proizvodnje na bazi dubine bušotine.
Metoda ograničavanja proizvodnje naftnih i plinskih
225 depth point
bušotina dodjeljivanjem specificirane količine proi-
zvodnje svim bušotinama s dubinom u specificira-
nom rasponu; v. depth yardstick.
depth contour – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija
dubine, v. isobath.
depth-control log – karotaža za kontrolu dubine bušo-
tine. Gama-karotaža (gamma-ray log) ili neutronska
karotaža (neutron log) u zacijevljenoj bušotini (bu-
šotini s kolonom zaštitnih cijevi, cased hole) koja se
izvodi radi korelacije s karotažom u nezacijevljenom
kanalu bušotine (kanalu bez kolone zaštitnih cijevi,
openhole) za operaciju završnog proizvodnog opre-
manja bušotine (well completion).
depth curve – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija
dubine, v. isobath.
depth datum – polazna (nulta) dubina bušotine. U karo-
taži bušotina – kupola radne šipke (kelly bushing, KB),
radno podište (platforma) bušaćeg tornja (drilling flo-
or, DF) ili površina (nivo) zemlje (ground level, GL) koji
se uzimaju za nultu dubinu bušotine pri karotaži.
depth in – dubina spuštanja novog bušaćeg dlijeta. U
procesu bušenja – dubina bušotine u vrijeme kada
se u nju spušta novo bušaće dlijeto; v. depth out.
depth of compensation – (1) dubina (izostatička dubi-
na) kompenzacije. U tektonici – u skladu s postavkom
teorije izostazije (isostasy), dubina kompenzacije je
dubina iznad koje se stijene nalaze u krtom stanju, a
ispod koje postoji sporo premještanje plastičnog sti-
jenskog materijala, čime se na toj dubini apsorbiraju
promjene opterećenja na površinu Zemlje. Procjene
dubine kompenzacije variraju od 56 do 120 kilome-
tara (35 do 75 milja). Sinonimi: compensation depth,
compensation level, isostatic depth of compensation,
level of compensation. (2) dubina kompenzacije karbo-
nata, v. carbonate compensation depth.
depth of hole – dubina bušotine, v. well depth.
depth of invasion – dubina prodora isplačnog filtrata.
U karotaži – radijus mjeren od kanala bušotine do
točke prodora filtrata bušaće isplake (mud filtrate) u
formaciju tijekom procesa bušenja; v. invaded zone.
depth of investigation – dubina istraživanja. (1) Maksi-
malna dubina podzemlja do koje se mogu efikasno
izvoditi istraživanja danom metodom (površinskom
istraživačkom opremom). Zavisi od oblika rasporeda
pribora (uređaja) i njihovog međusobnog razma-
ka, veličine kontrasta fizičkih svojstava i geometrije
objekta istraživanja te odnosa signal/smetnja. (2) U
karotaži – radijus zone formacije oko kanala bušoti-
ne u kojoj je utjecaj stijena i njenih fluida na rezul-
tate mjerenja karotažnom sondom najveći. Dubina
istraživanja se opisuje kao mala (shallow), srednja
(medium) i velika (deep).
depth of stuck point – dubina zaglavljivanja bušaćih
alatki, v. free point.
depth of well – dubina bušotine, v. well depth.
depth out – dubina vađenja (izvlačenja) starog bušaćeg
dlijeta. U procesu bušenja – dubina bušotine u vri-
jeme kada se iz bušotine vadi (izvlači) staro bušaće
dlijeto; v. depth in.
depth point – dubinska točka. (1) U seizmičkoj pros-
pekciji metodom refleksije – (a) Sredina udaljenosti
između točke paljenja (seizmičkog izvora) i seizmič-
kog prijamnika (geofona) ispod koje je smještena
točka refleksije ako su reflektor (horizont refleksije)
i promjene brzine horizontalni. (b) Točka refleksije
depth section
u podzemlju (na granici) u slučaju kada svakom re-
fleksu (refleksiji) odgovara njegova dubinska točka
(kada dubinska točka može biti različita za svaki re-
fleks) u zavisnosti od nagiba i dubine zalijeganja re-
flektora (horizonta refleksije) i distribucije brzine. (2)
U seizmičkoj prospekciji metodom refrakcije – točka
za koju se izračunava dubina do horizonta, obično je
to točka izlaza vala iz horizonta refrakcije (koji putuje
do geofona); v. common depth point.
depth section – dubinski presjek (profil). Seizmički pre-
sjek (profil, seismic section) koji se grafički prikazuje
vertikalnom skalom u jedinicama dubine umjesto u
jedinicama vremena.
depth-velocity curve – krivulja dubina-brzina struja-
nja, krivulja vertikalne brzine strujanja, v. vertical-ve-
locity curve.
depth yardstick – kriterij dubine bušotine. Dubine le-
žišta koje državne regulativne agencije primjenjuju
za određivanje dopuštenih kapaciteta (količina) pro-
izvodnje ugljikovodika za bušotinu, ležište, polje ili
koncesiju. Dopuštena proizvodnja je veća za veću
dubinu (uz jednaku gustoću mreže bušotina) i za
veći razmak između bušotina. Na primjer, američko
regulativno tijelo Texas Railroad Commission pro-
pisuje dopuštenu dnevnu proizvodnju nafte od 16
m3 (102 barela) za bušotinu koja proizvodi iz ležišta
dubine između 1.500 i 1.800 metara (5.000 i 6.000
stopa) pri gustoći mreže bušotina od 16 hektara (40
akra), dnevnu proizvodnju od 36,6 m3 (230 barela)
za bušotinu koja proizvodi iz ležišta dubine između
3.000 i 3.150 metara ili 10.000 i 10.500 stopa (pri gu-
stoći mreže bušotina od 16 hektara ili 40 akra) koja su
otkrivena prije 1.1.1965, a 30,5 m3 (192 barela) za po-
lja otkrivena nakon tog datuma. Dopuštena dnevna
proizvodnja nafte za bušotinu koja proizvodi iz mor-
skih (odobalnih) ležišta iznosi 82 m3 (515 barela).
depth zone – dubinska zona. (1) U geologiji – jedna od
karakterističnih fizikalno-kemijskih sredina Zemlje
(dijelova Zemlje s karakterističnim fizikalno-kemij-
skim uvjetima) na različitim dubinama koje uvjetuju
manifestiranje raznih metamorfnih procesa (pojava);
v. epizone, katazone, mesozone. (2) U oceanografiji
– jedna od četiriju oceanskih sredina ili zona s razli-
čitim dubinama vode i uvjetima: (a) litoralna zona ili
litoral (sredina između visoke i niske plime – v. litto-
ral); (b) neritska zona ili neritik (sredina između nivoa
niske plime i dubine do 200 metara – v. neritic); (c)
batijalna zona ili batijal (sredina na dubini vode iz-
među 200 i 1.000 metara – v. bathyal), i (d) abisalna
zona ili abisal (sredina s dubinom vode većom od
1.000 metara – v. abyssal).
derivate – derivat. U petrologiji – opći termin (danas
zastario) za označavanje stijena koje su se formirale
pretaloživanjem produkata razaranja starijih stijena.
derivative rock – (1) pretaložena stijena. Stijena sastav-
ljena (građena) od pretaloženog materijala raspada-
nja starijih stijena. Sedimentna stijena ili stijena na-
stala od materijala koji nije bio u rastaljenom stanju
neposredno prije njegova akumuliranja. (2) Sinonim
za sedimentnu stijenu, v. sedimentary rock.
derived – pretaložen. U geologiji – termin za označa-
vanje materijala koji nije primaran ili materijala koji
je donesen s bilo kojeg mjesta, osobito često se
pretaloženim nazivaju fosili (fosilni ostaci) koji su bili
odneseni vodom s mjesta njihova prvobitnog zali-
226 desalter
jeganja i pretaloženi u kasnijim formacijama (stije-
nama) na raznim područjima. Terminom se također
označavaju geološki materijali koji nisu primarni ili
prvobitni; v. reworked.
dermoskeleton – egzoskelet, vanjski skelet, v. exoskele-
ton.
derrick – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. drilling
derrick.
derrick floor – bušaća (radna) platforma (podište), plat-
forma (podište) bušaćeg tornja, v. drilling floor.
derrickhand – tornjaš, v. derrickman.
derrick height – visina bušaćeg tornja. Duljina noge
bušaćeg tornja (derrick leg) mjerena od bušaćeg
(radnog) podišta (platforme) tornja (drilling floor,
derrick floor) do dna greda podišta nepokretnog ko-
loturnika (water table beams).
derrickman, derrick man, derrick-man – tornjaš. U
procesu bušenja – član bušaće ekipe (brigade) ili
posade bušaćeg postrojenja (garniture – v. drilling
crew) i obično drugi bušaći radnik po hijerarhiji na
postrojenju (iza bušača – v. driller). Radi na gornjoj
platformi (podištu) bušaćeg tornja (blizu vrha tornja)
i rukuje elevatorom u vrijeme kada se iz bušotine
izvlače (vade) bušaće šipke ili zaštitne cijevi ili u nju
spuštaju. Također čisti, ulji, podmazuje, pregledava i
popravlja koloturje i bušaću užad (koji služe za izvla-
čenje i spuštanje šipki i cijevi) i, kada nije zauzet po-
slovima na gornjoj platformi, obično obavlja poseb-
ne poslove oko pripreme bušaće isplake (kontrola i
obrada isplake) te održava i popravlja isplačne pum-
pe i rezervoare, a po potrebi pomaže bušaču. Posao
tornjaša zahtijeva posebnu sposobnost za rad na
velikim visinama jer je njegovo radno mjesto obič-
no 18 do 27 metara iznad radne platforme (podišta)
bušaćeg tornja, odnosno 30 do 35 metara iznad ze-
mlje (ovisno o duljini sekcija bušaćih šipki i zaštitnih
cijevi). Sinonimi: derrickhand, derrick monkey, derrick
skinner, monkey, tower hand.
derrick man’s working platform – platforma (podište)
tornjaša, v. monkey board.
derrick monkey – tornjaš, v. derrickman.
derrick platform – bušaća (radna) platforma (podište),
platforma (podište) bušaćeg tornja, v. drilling floor.
derrick skinner – tornjaš, v. derrickman.
derrick substructure – supstruktura bušaćeg tornja.
Čelična platforma s potpornjima (rešetkasto po-
stolje) bušaćeg postrojenja na kojoj stoji bušaći
toranj(drilling derrick) ili jarbol (drilling mast), dizali-
ca (drawworks), radno (bušaće) podište (platforma,
drilling floor), baraka za bušače (doghouse) i vrtaći
stol (rotor, rotary table). Služi kao potporanj za opre-
mu, za dizanje opreme i kao prostor za skladištenje
i opremu za kontrolu bušotine ispod radnog podišta
bušaćeg postrojenja. Supstruktura bušaćeg tornja je
obično široka 3 metra (10 stopa), visoka 3 metra (10
stopa) i dugačka 9 metara (30 stopa). Primjenjuju se
dvije supstrukture (međusobno paralelne s razma-
kom 3 do 6 metara/10 do 20 stopa).
derrick window – otvor (vrata) bušaćeg tornja, v. V-door.
desalination – desalinizacija, odsoljavanje, uklanjanje
soli. Proces uklanjanja soli iz sirove nafte prije njene
daljnje prerade. Postupak se sastoji u miješanju nafte
sa slatkom vodom, a slana voda se uklanja električ-
nom koalescencijom. Sinonim: desalting.
desalter – uređaj za odsoljavanje. Uređaj za uklanjanje
desalting
soli iz sirove nafte pranjem vodom nakon separacije.
desalting – obrada emulzije desalinizacijom. Metoda
obrade emulzije nafte i vode koja se primjenjuje na
naftnim poljima i u rafinerijama. Postupak se sastoji
u miješanju vode niskog saliniteta s emulzijom kako
bi se razrijedila faza slane vode i tako smanjio sadržaj
soli u sirovoj nafti. Postupak se može izvesti u nekoli-
ko stupnjeva. (2) desalinizacija, odsoljavanje, uklanja-
nje soli, v. desalination.
desalting plant – uređaj za odsoljavanje (uklanjanje
soli). Uređaj za uklanjanje slane vode i kristalne soli
iz proizvedene sirove nafte kemijskim postupkom ili
elektostatičkom precipitacijom.
desander – separator (odvajač) pijeska. U procesu bu-
šenja – uređaj u obliku konusa na bušaćem postroje-
nju za uklanjanje čestica pijeska (promjera većeg od
74 mikrometra) centrifugiranjem povratne bušaće
isplake iz bušotine prije njena vraćanja u isplačne re-
zervoare. Sinonim: desanding device; v. desilter.
desanding device – separator (odvajač) pijeska, v. de-
sander.
desert – pustinja. Područje s niskom vlažnošću zbog
male količine oborina (prema definiciji, područje s
prosječnom godišnjom količinom oborina manjom
od 25 cm ili 10 inča), intenzivnog isparavanja ili izni-
mno hladne klime na kojem rastu samo osobite bilj-
ne vrste koje nisu tipične za dane geografske širine.
Prirodni uvjeti koji vladaju u pustinjama u pravilu
nisu pogodni za život ljudi. Za pustinje je također
karakteristično da se na njihovu području razvijaju
osobite forme reljefa (na primjer dine ili sipine koje
nastaju djelovanjem vjetrova). Razlikuju se četiri tipa
pustinja: (a) polarne pustinje ili pustinje visokih ge-
ografskih širina (polar deserts, high-latitude deserts)
– karakterizirane su stalnim snježnim pokrivačem
i intenzivnom hladnoćom; (b) pustinje umjerenih
geografskih širina (middle-latitude deserts) – karak-
terizirane su oskudnim oborinama i visokim ljetnim
temperaturama, na primjer, pustinja Gobi; (c) pusti-
nje pasatnih vjetrova (trade-wind deserts) – karakte-
rizirane su zanemarivom količinom oborina i velikim
varijacijama dnevne temperature, primjer je Sahara, i
(d) obalne pustinje (coastal deserts) – karakterizirane
su hladnom strujom na zapadnoj obali velike kopne-
ne mase (peimjer je pustinja u Peruu).
desert eolian sands – pustinjski eolski pješčenjaci, v. de-
sert eolian sandstones.
desert eolian sandstones – pustinjski eolski pješčenja-
ci. Pješčenjački sedimenti eolskog postanka karakte-
rizirani ravnim, paralelnim i kontinuiranim laminama
koje su nagnute pod kutom od 30°. Ležišta u eolskim
pješčenjacima su sastavljena od mnogo dina (sipina)
i mogu biti vrlo velike debljine (200 metara i više) i
površinskog prostiranja, ali vrlo različite poroznosti i
permeabilnosti te vrlo anizotropna.
desert peneplain – pustinjski peneplen. Sinonim termi-
na pediplen (v. pediplaine), osobito u odnosu na po-
vršinu eolske erozije na jugu Afrike. Termin je, među-
tim, neprikladan jer se takve površine formiraju pri
uvjetima i djelovanjem procesa različitih od onih koji
se zbivaju pri formiranju peneplena u područjima s
humidnom klimom.
desert plain – pustinjska ravnica. (1) Opći termin kojim
se označava svaka ravnica u pustinjama, na primjer,
aluvijalna ravnica (flood plain), strukturna ravnica
227 desilter
(structural plain), plaja (playa), bahada (bajada) ili pe-
diment (pediment). (2) pediplen, v. pediplain.
desiccant – sušilo, desikant. Agens (sredstvo) za ukla-
njanje vode (dehidraciju, sušenje), na primjer, trietil-
englikol (triethylene glycol) ili silikagel (silica gel).
desiccation – isušivanje, desikacija. Potpuno ili gotovo
potpuno isušivanje (sušenje) materijala ili uklanja-
nje vlage ili vode iz materijala koja nije u njegovom
kemijskom sastavu (kemijski vezana), na primjer,
gubljenje vode iz pornog prostora tla ili sedimenata
uslijed kompakcije (zbijanja) ili formiranje evaporita
zbog direktnog isparavanja (evaporacije) vodenih
masa u područjima s aridnom klimom ili kao poslje-
dica progresivno rastuće sušnosti područja (zbog kli-
matskih promjena ili ubrzane erozije); v. dehydration,
exsiccation.
desiccation breccia – desikacijska breča (kršnik), bre-
ča (kršnik) isušivanja. Breča formirana lomljenjem
nepravilnih višekutnika isušene gline u uglaste fra-
gmente koji su zatim pretaloženi zajedno s drugim
sedimentima. Sinonim: mud breccia.
desiccation conglomerate – desikacijski konglomerat
(valutičnjak), konglomerat (valutičnjak) isušivanja.
Konglomerat koji se sastoji (građen je) od fragme-
nata (odlomaka) ispucanih glinovitih sedimenata
nastalih erozijom i zatim zaobljenih u procesu tran-
sportiranja (prenošenja). Sinonim: mudstone conglo-
merate.
desiccation crack – desikacijska pukotina, pukotina isu-
šivanja. Pukotina u sedimentima koja je nastala nji-
hovom desikacijom (isušivanjem), osobito pukotina
u muljevitim talozima (mud crack). Sinonimi: dessica-
tion fissure, dessication mark, drying crack, klizoglyph.
desiccation fissure – desikacijska pukotina, v. dessica-
tion crack.
desiccation mark – desikacijska pukotina, v. dessication
crack.
desiccation polygon – desikacijski višekutnik, višekut-
nik isušivanja (skupljanja). Mali nesortirani višekutnik
formiran u toploj sredini (na primjer na pješčano-mu-
ljevitoj ravnici – mud flat) desikacijom (isušivanjem)
vlažnog glinovitog tla ili sedimenta što je uzrokovalo
njihovo pucanje. Desikacijski višekutnici obično ima-
ju tri do pet strana, a duljina svake strane može biti 2
do 30 cm. Sinonimi: drought polygon, mud-crack pol-
ygon, mud-flat polygon, shrinkage polygon.
desilication – desilikacija. (1) U petrologiji – iznošenje
(uklanjanje) silicij-dioksida iz stijene ili magme raza-
ranjem silikata i oslobađanjem silicij-dioksida (kao
posljedica ili reakcija magme i stijena koje ju okru-
žuju). (2) Iznošenje (uklanjanje) silicij-dioksida iz tla u
područjima s toplom i vlažnom klimom perkolacijom
(procjeđivanjem, cijeđenjem) velikih količina oborin-
ske vode. Rezultat je formiranje tla koje je relativno
obogaćeno hidroksidima ili željezom, aluminijem i
manganom.
desilter – separator (odvajač) silta. U procesu bušenja
– uređaj u obliku konusa (tip hidrociklona) na buša-
ćem postrojenju za uklanjanje čvrstih čestica veliči-
ne silta i većih (u rasponu promjera od 2 do 74 mi-
krometra) centrifugiranjem povratne bušaće isplake
iz bušotine prije njena vraćanja u isplačne rezervoa-
re. Primjenjuje se iza separatora pijeska iz isplake (v.
desander). Separator silta obično uklanja 50% svih
čestica promjera 10 mikrometara.
desmodont
desmodont – (1) dezmodontan. Termin za označavanje
sustava zuba (dentition) brave nekih moluska školj-
kaša (bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran
postojanjem velikog hondrofora (nastavak za drža-
nje ili pričvršćivanje unutarnjeg ligamenta, chon-
drophore) ispod kljuna vrha ljušture. (2) dezmodont,
dezmodontni molusk. Molusk školjkaš iz reda Desmo-
donta koji je karakteriziran postojanjem dvaju jed-
nakih ožiljaka mišića (muscle scar) aduktora (mišića
zatvarača ljušture) i plaštenog sinusa (pallial sinus) i
nepostojanjem zubiju brave (hinge teeth) ili postoja-
njem nepravilno razvijenih zuba brave tijesno spoje-
nih s hondroforom. Sinonim: desmodont mollusk.
desmodont mollusk – dezmodontni molusk, dezmo-
dont, v. desmodont, 2.
Des Moines, Des Moinesian, Desmoinesian – demoin,
desmoin. Stratigrafska serija gornjeg dijela srednjeg
pensilvanija (upper Middle Pennsylvanian) – iznad se-
rije atok (Atokan), a ispod serije misurij (Missourian).
desquamation – deskvamacija, eksfolijacija, ljuštenje.
Zastarjeli sinonim termina exfoliation (listanje ili ra-
slojavanje stijena u pljosnate fragmente).
desulfurization, desulphurization – odsumporavanje,
desulfurizacija, uklanjanje sumpora. Uklanjanje sum-
pornih spojeva iz nafte i plina, na primjer, uklanjanje
sumporovodika iz plina otopinom amina ili željezo-
oksidom. Precipitacija bitumena sumporovodikom u
ležištu s visokom temperaturom uzrokuje desulfuri-
zaciju.
detachment – dekolman, v. décollement.
detachment fault – rasjed otkidanja, bazalni rasjed, v.
sole fault.
detachment thrust – rasjed otkidanja, bazalni rasjed, v.
sole fault.
detail log – detaljni karotažni dijagram. Dijagram karo-
taže bušotine sa skalom (mjerilom) dubine najma-
nje 5 inča/100 stopa (detaljnijom od skale dijagra-
ma konvencionalne karotaže – 1 inč/100 stopa ili 2
inča/100 stopa) radi prikazivanja vrlo malih varijacija
u probušenim formacijama, osobito detaljni dijagra-
mi električne karotaže (elektrokarotaže) sa skalama
5, 10 ili 25 inča na 100 stopa dubine bušotine.
detector – (1) detektor. U tehnici – uređaj ili sustav za
detekciju (utvrđivanje) postojanja nekog predmeta,
radijacije (zračenja), kemijskog spoja i slično. (2) ge-
ofon, v. geophone.
detergent – deterdžent. U tehnologiji bušaćih isplaka
– aditiv (površinski aktivna tvar, surface-active agent)
koji se primjenjuje za smanjivanje površinske na-
petosti bušaćeg fluida, povećavanje brzine bušenja
dlijetom i smanjivanje oblaganja bušaćeg dlijeta iz-
bušenim stijenskim materijalom.
detergent flood – micelarno-polimerno (micelarno,
mikroemulzijsko) istiskivanje nafte (zavodnjavanje), v.
micellar-polymer flood.
deterministic method of reserve estimation – deter-
ministička metoda procjene rezervi. Metoda procjene
rezervi se naziva determinističkom ako se napravi
jedna najbolja procjena na bazi poznatih geološ-
kih, tehnoloških i ekonomskih podataka. Izraz jedna
najbolja procjena rezervi znači da može biti: (a) jedna
najbolja procjena dokazanih rezervi (v. proved reser-
ves) na bazi primjerenih postupaka i pretpostavki, i
(b) druga jedna najbolja procjena vjerojatnih rezervi
(v. probable reserves) na bazi procedura i pretpostav-
228 developed reserves
ki koje su primjerene za vjerojatne rezerve ali različite
od onih koje se rabe za procjenu dokazanih rezervi i
tako dalje i za moguće rezerve (v. possible reserves); v.
reserve estimate, reserve estimate methods, probabili-
stic method of reserve estimation.
deterministic process – deterministički proces. Proces u
kojem postoji točna matematička zavisnost između
nezavisnih varijabli (independent variables) i zavisnih
varijabli (dependent variables) u sustavu; v. stochastic
process.
detrital –(1) detritski, detritičan, klastičan, razdrobljen.
Koji se odnosi na detritus (stijensko kršje, drobinu,
gruh) ili na sedimente, stijene i minerale koji su od
njega nastali (v. detritus). Termin se osobito odnosi
na minerale, stijene i sedimente i može ukazivati na
izvor izvan bazena sedimentacije ili unutar njega. (2)
detritska (detritična) stijena. Kao imenica termin se
češće rabi u obliku množine (v. detrital rock).
detrital fan – aluvijalna lepeza, v. alluvial fan.
detrital mineral – detritski mineral. Zrna bilo kojih mi-
nerala nastala mehaničkim razaranjem matične sti-
jene, osobito zrna teških minerala (v. heavy mineral)
koji se nalaze u sedimentima ili su raspadnuti i tran-
sportirani (preneseni) iz žila ili ležišta i pretaloženi u
mehaničkim sedimentnim rudnim ležištima ili aluvi-
jalnim taložinama.
detrital ratio – detritski (klastični) omjer (koeficijent), v.
clastic ratio.
detrital remanent magnetization – detritska (sedi-
mentacijska) remanentna magnetizacija, v. depositio-
nal remanent magnetization.
detrital rock – detritska stijena. Stijena koja se sastoji
uglavnom od čestica ili fragmenata (odlomaka) stari-
jih (već postojećih) stijena razorenih erozijom ili tro-
šenjem (raspadanjem), osobito sedimentna stijena
koja sadrži više od 50% detritskog materijala. Sino-
nim: petroclastic rock; v. chemical rock.
detrital sediment – detritski sediment. Sediment formi-
ran akumulacijom detritusa (stijenskog kršja), osobi-
to detritusa koji je nastao od starijih (već postojećih)
stijena i bio transportiran (prenesen) do mjesta sedi-
mentacije; v. clastic sediment.
detrition – trošenje trenjem, istiranje. U geologiji – opći
termin za označavanje procesa koji sudjeluju u stva-
ranju detritusa (stijenskog kršja), na primjer, procesa
trošenja i odnošenja materijala razaranjem i trlja-
njem (mrvljenjem) stijenskih masa.
detritus – detritus, drobina, stijensko kršje, gruh. Opći ter-
min za rastresiti (rahli) mineralni i stijenski materijal
koji je nastao mehaničkim razaranjem (lomljenjem)
ili abrazijom, osobito materijal koji se sastoji od fra-
gmenata (poput pijeska, silta i gline) formiranih raza-
ranjem starijih stijena i transportiranih (prenesenih)
vjetrom ili vodom s mjesta njihova nastanka. Primjeri
detritusa (detritskog materijala) su pijesak, silt i gli-
na; v. debris.
developed field – razrađeno polje. Naftno ili plinsko
polje s bušotinama izbušenim po eksploatacijskoj
mreži i pripremljeno za proizvodnju.
developed measured reserves – razrađene izmjere-
ne rezerve. Prema klasifikaciji Geološke službe SAD
– izmjerene rezerve na razrađenim područjima ili
područjima pripremljenim za razradu.
developed reserves – dokazane razrađene rezerve, v.
proved developed reserves.
development
development – razrada. Priprema otkrivenog naftnog
ili plinskog ležišta/polja za proizvodnju, koja obu-
hvaća bušenje, osvajanje i opremanje proizvodnih
(eksploatacijskih, razradnih) bušotina i montažu po-
trebne nadzemne (površinske) opreme.
development costs – troškovi razrade. U naftnoj in-
dustriji – troškovi bušenja i opremanja proizvodnih
bušotina, izgradnje postrojenja za proizvodnju te
(eventualno) projektiranje metoda povećanja iscrp-
ka nafte (zavodnjavanja ležišta, EOR-metoda).
development drilling – razradno (eksploatacijsko) bu-
šenje, bušenje razradnih (eksploatacijskih) bušotina.
Bušenje eksploatacijskih (i injekcijskih) bušotina na
ležištu/polju nakon njegova otkrića i dokazane eko-
nomičnosti proizvodnje. Broj bušotina i njihov polo-
žaj ovisi o protezanju ležišta/polja i tipu režima isko-
rištavanja (ležišnog režima). Sinonimi: development
well drilling, exploitation drilling, production drilling; v.
development well.
development plan – plan razrade ležišta. Projektiranje
optimalnog broja (optimalne gustoće mreže) bušo-
tina i platformi (na poljima u podmorju) i sheme ek-
sploatacije ležišta radi prognoziranja budućeg pona-
šanja ležišta, konstruiranje modela ležišta i simulacije
različitih scenarija proizvodnje (primarne, zavodnja-
vanja) s ekonomskim analizama. Ekonomski optima-
lan plan razrade se definira na temelju odnosa naj-
većeg iscrpka, najmanjih kapitalnih ulaganja (capital
investment), troškova razrade ležišta (development
cost) i vremena povrata investicija (payout time) te
najvećeg indeksa sadašnje vrijednosti (present worth
index), diskontiranog novčanog tijeka od kapitalnog
ulaganja (discounted-cash-flow return on investment)
i neto sadašnje vrijednosti (net present value).
development prospect – perspektivno područje za ra-
zradu (eksploataciju), v. drilling prospect.
development test – razradno-ocjenska (eksploatacij-
sko-ocjenska) bušotina. Bušotina izbušena na eksplo-
atiranom ležištu/polju u svrhu dobivanja točnijih
pokazatelja razrade.
development well – razradna (eksploatacijska) bušoti-
na. Naftna ili plinska bušotina izbušena na dokaza-
nom produktivnom području ili unutar granica pro-
duktivnog ležišta/polja. Razradne bušotine se izvode
za dobivanje nafte (oil development well) i plina (gas
development well) po predviđenoj mreži, a također
se rabe za utvrđivanje horizontalnih i vertikalnih
granica ležišta/polja. U podmorju se obično buši s
fiksne platforme. Izrada razradnih bušotina provodi
se s vrlo niskim rizikom. Sinonimi: exploitation well,
recovery well.
development well drilling – razradno (eksploatacijsko)
bušenje, bušenje razradnih (eksploatacijskih) bušotina,
v. development drilling.
development well success ratio – koeficijent uspješno-
sti razradnog (eksploatacijskog) bušenja. Omjer broja
uspješnih (produktivnih) i ukupnog broja izbušenih
razradnih (eksploatacijskih) bušotina na nekom po-
dručju.
deviated drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno,
orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
deviated hole – kontrolirano kosa (koso usmjerena, ori-
jentirana) bušotina, v. deviated well.
deviated well – kontrolirano kosa (koso usmjerena,
orijentirana) bušotina. Bušotina koja je namjerno
229 deviation of a hole
izbušena pod određenim (specificiranim) kutom
otklona od okomice. Razlozi otklona smjera kanala
bušotine mogu biti različiti – mimoilaženje polo-
mljene (havarirane) bušaće opreme u originalnom
kanalu, proizvodnja iz velikog područja upotrebom
samo jedne platforme, nelegalno bušenje susjednog
polja i drugi. Postoje dva tipa bušotina s kontrolira-
no kosim kanalom – s pravocrtnim kanalom (nakon
postizanja željenog kuta otklona od okomice buši se
pravocrtni interval kanala do cilja) i s kanalom S-obli-
ka (nakon postizanja željenog kuta otklona buši se
pravocrtno, zatim se kut smanji i buši vertikalno do
cilja). Kontrolirano kose bušotine se također mogu
klasificirati u tzv. tipove I,II i III. Bušotina tipa I se
počinje izrađivati s kutom otklona na maloj dubini i
nagib kanala ostaje konstantan do cilja. Tipu II pripa-
daju kose bušotine sa S-kanalom. Bušotine tipa III se
počinju izrađivati pod kutom na većoj dubini i zatim
se s konstantnim otklonom od okomice izrađuju do
cilja. Sinonimi: controlled directional well, deflected
hole, deflected well, deviated hole, directional hole,
directionally drilled well, directional well, slant well; v.
deviation drilling.
deviating tool – alatka za skretanje bušotine (kanala
bušotine). U procesu bušenja – alatka, spojena s du-
binskim bušaćim sklopom (v. bottomhole assembly),
koja služi za promjenu ili održavanje smjera ili kuta
otklona kanala bušotine od okomice.
deviation – (1) devijacija (otklon) bušotine (kanala bušo-
tine). U procesu bušenja – veličina odstupanja smjera
bušotine (kanala bušotine) od vertikale. Odstupanje
može biti projektirano (namjerno – v. deviation dri-
lling) i slučajno (nenamjerno). (2) kut devijacije bušo-
tine (kanala bušotine). Minimalni kut između iskrivlje-
nog kanala bušotine i vertikale, odnosno kut između
pravca koji prolazi kroz kanal bušotine i vertikale
(izmjeren u stupnjevima). (3) kut devijacije (otklona)
alatke. Kut između osi alatke i vertikale u bušotini. (4)
odstupanje vrijednosti. (a) U statistici – razlika između
bilo kojeg broja u skupu brojeva i sredine tih brojeva.
(b) Razlika između prognozirane ili očekivane vrijed-
nosti i stvarne mjerene vrijednosti.
deviation drilling – kontrolirano koso (koso usmjere-
no, orijentirano) bušenje. Namjerno bušenje kanala
bušotine s unaprijed određenim (specifciranim) ku-
tom otklona smjera kanala od vertikale i azimutom
(smjerom) kanala, odnosno izrada kontrolirano kosih
(koso usmjerenih) bušotina. Često se primjenjuje za
bušenje više kanala s jedne lokacije bušotine (na
primjer, pri bušenju s jedne platforme u podmorju),
za bušenje na nepristupačnim mjestima (na primjer,
ispod gradskih područja ili močvara ili izvan obalne
linije), za bušenje mimoilaznog kanala bušotine ako
nije moguće nastaviti bušenje prvobitnog kanala
zbog havarije bušaće opreme, za bušenje radi ko-
rekcije iskrivljenog kanala bušotine u zadani smjer
ili za bušenje druge bušotine radi gušenja erupcije;
v. deviated well. Sinonimi: build up drilling, controlled
directional drilling, controlled well drilling, deviated
drilling, directed well drilling, directional drilling, direc-
tional well drilling, slant drilling; v. deviated well.
deviation factor – faktor kompresibilnosti (stlačivosti),
Z-faktor, v. compressibility factor.
deviation of a hole – devijacija (otklon) bušotine (kana-
la bušotine), v. deviation, 1, 2.
deviation of a well
deviation of a well – devijacija (otklon) bušotine (kana-
la bušotine), v. deviation, 1, 2.
deviation survey – mjerenje (određivanje) smjera bu-
šotine (kanala bušotine). Dubinsko mjerenje (odre-
đivanje) azimuta i nagiba (odstupanja od okomice)
bušotine (kanala bušotine) na danoj dubini bušoti-
ne. Mjerenje može biti magnetsko ili giroskopsko i
u jednoj točki ili na više točaka. Sinonimi: borehole
directional survey, directional survey, drift log.
devitrification – devitrifikacija. Konverzija (pretvorba)
staklastog materijala u kristalni.
devolatilization – uklanjanje hlapljivih komponenata.
U geologiji – proces metamorfoze (metamorfizma)
u kojem se gube hlapljive komponente i razmjerno
povećava sadržaj nehlapljivih komponenata, na pri-
mjer, porast sadržaja ugljika pri karbonizaciji (pou-
gljenjivanju) ili gubitak vode i ugljik-dioksida pri me-
tamorfozi šejla i karbonatnih sedimenata. Sinonim:
debitumenization.
Devonian – devon, devonski period, devonski sistem.
Četvrti period paleozojske ere (Paleozoic era) – na-
kon silura (Silurian), a prije misisipija (Mississippian).
Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema različitim
izvorima, vremenski raspon od prije 400 do 345 (ili
410 do 355 ili 410 do 360 ili 408 do 360 ili 405 do 365
ili 395 do 345) milijuna godina. Dijeli se na katove
žedin (Gedinnian), zigen (Siegenian), ems (Emsian),
ajfel (Eifelian), žive (Givetian), fran (Frasnian) i famen
(Fammenian) u Europi, a na serije alster (Ulsterian),
eri (Erian), senek (Senecan), čautaukvan (Chautauqu-
an) i bredford (Bradfordian) u Sjevernoj Americi. Ter-
min devon također označava sistem stijena (system
of rocks) sedimentiranih u tom razdoblju (Devonian
system). Rani devon je karakteriziran regresijom
mora i akumuliranjem debelih naslaga kontinen-
talnih sedimenata u vezi sa svršetkom kaledonskog
nabiranja, srednji devon je epoha tonjenja, porasta
transgresija mora i vulkanske aktivnosti, a kasni de-
von je karakteriziran manjim transgresijama u vezi
s početkom hercinskog nabiranja. U morima su se
razvile ribe oklopnjače i resoperke (zbog obilja i ra-
znovrsnosti riba u to vrijeme, devon se također ne-
formalno naziva «doba riba», Age of Fishes), pojavile
su se prve amfibije i tetrapodi, amoniti, foraminifere,
ostrakodi i koralji, a na kopnu prve primitivne pa-
prati i drevne golosjemenjače. Ugljikovodici su pro-
nađeni u devonskim pješčenjacima i vapnencima
(osobito u sjevernom dijelu SAD i bivšem SSSR-u);
v. Age of Fishes.
Devonian period – devonski period, devon, v. Devoni-
an.
Devonian shale – devonski šejl. Izraz koji je u SAD si-
nonim za vrlo složenu i skupu razradu plina što se
nalazi u gustom (kompaktnom) raspucanom šejlu
(nekonvencionalni resursi plina).
Devonian system – devonski sistem, devon, v. Devoni-
an.
dew point – točka (temperatura) rošenja (rosišta), rosi-
šte. Stanje sustava parovite faze kada je u ravnoteži
s beskonačno malom količinom tekuće faze. Najviša
temperatura pri kojoj vodena para počinje konden-
zirati. Rosište se rabi za indikaciju sadržaja vodene
pare u prirodnom plinu.
dew-point boundary – granica rosišta (rošenja). Po-
dručje na faznom dijagramu (p-T dijagramu) plin-
230 diachronous
sko-kondenzatnog ležišta duž kojeg se plinski faktor
približava nuli.
dew-point control – kontrola rosišta. Kontrola tlaka i
temperature prirodnog plina koji struji kroz cjevo-
vod tako da, nakon separacije tekuće faze, plin ostaje
u suhom stanju za transport potrošačima.
dew-point (dewpoint) curve – krivulja rošenja (kon-
denzacije). Krivulja na trojnom (ternarnom) dijagra-
mu faznog stanja koja spaja sve sastave smjese u
točki rošenja (kondenzacije). Linija koja spaja točke
rošenja na dijagramima tlak-koncentracija, tempe-
ratura-koncentracija ili temperatura-tlak; v. ternary
diagram.
dew-point pressure – tlak rosišta (rošenja). Tlak fluida u
točki rosišta sustava, tlak pri pojavi prve kapi tekuće
faze.
dew-point reservoir – retrogradno plinsko-kondenzat-
no ležište, v. retrograde gas-condensate reservoir.
dew-point tester – instrument za određivanje rosišta.
Instrument za mjerenje temperature rosišta i sadrža-
ja vode u plinu. Plin se hladi dok se ne formira tekuća
faza koja se mjeri.
dextral fault – desni rasjed, v. right-lateral fault.
dextral fold – desna bora. Nesimetrična bora s S-asime-
trijom, suprotno od Z-asimetrija kada se gleda u pro-
filu. Dugačko krilo bore se čini otklonjeno udesno
(ako se promatra po nagibu); v. sinistral fold.
diabase – dijabaz. Intruzivna eruptivna stijena (intru-
sive rock) čije su glavne komponente labrador i pi-
roksen i tekstura ofitska (u američkoj terminologiji,
u britanskoj literaturi dijabazom se naziva razloženi
bazalt). Sinonim: dolerite.
diachron – dijakrona. Osnovna i nehijerarhijska di-
jakrona jedinica (v. diachronic unit). Dijakrone se
mogu znatno razlikovati po veličini budući da su one
vremenski intervali (razmaci) koji su prikazani poje-
dinačnim ili grupiranim litostratigrafskim, alostra-
tigrafskim, biostratigrafskim ili pedostratigrafskim
jedinicama.
diachronic unit – dijakrona jedinica. Jedinica koja
uključuje nejednake vremenske intervale (razmake)
prikazane specifičnim litostratigrafskim, alostrati-
grafskim, biostratigrafskim ili pedostratigrafskim
jedinicama ili skupom takvih jedinica. Jedna ili obje
granice dijakrone jedinice su dijakrone ili raznovre-
mene (diachronous, time-transgressive). Osnovna i
nehijerarhijska jedinica je dijakrona (v. diachron), a
preporučljivi hijerarhijski redoslijed jedinica od vi-
šeg prema nižem rangu uključuje termine epizoda
(episode), faza (phase), vremenski interval (span) i
klina (cline).
diachronism – dijakronizam. U geologiji – transgresija
naslagama stijena preko litološke ili biostratigrafske
granice gdje se starost naslaga mijenja od mjesta do
mjesta. Terminom se također označava dijakrono
stanje ili uvjet.
diachronous – dijakron, raznovremen. Termin za ozna-
čavanje naslaga stijena (stijenskih jedinica) koje su
različite starosti na raznim područjima ili presijeca-
ju vremenske ili biostratigrafske zone (biozone), na
primjer, dijakronom se naziva sedimentna formacija
istaložena u uskoj sedimentacijskoj sredini, poput
morskog pijeska (marine sand) koji se formirao ti-
jekom napredovanja i povlačenja obalne linije (tj.
pomicao se u vremenu i prostoru), što je uvjetovalo
diagenesis
promjenu starosti tog sedimenta od jednog mjesta
do drugog (pješčana formacija je postajala mlađa u
smjeru u kojem se kretalo more). Sinonim: time-tran-
sgressive.
diagenesis – dijageneza. (1) U mineralogiji – procesi
koji mijenjaju ili preraspodjeljuju minerale s formi-
ranjem novih minerala, osobito geokemijski, mine-
raloški ili kristalokemijski procesi ili transformacije
(pretvorbe) koji djeluju na minerale glina prije njiho-
va pokapanja (prekrivanja) u marinskoj sredini (ma-
rinskim uvjetima) sedimentacije, na primjer ilitiza-
cija, glaukonitizacija ili bilo koja transformacija koja
utječe na kristalnu rešetku minerala glina prije njiho-
va pokapanja. (2) U geologiji i sedimentologiji – skup
(ukupnost) anorganskih kemijskih, fizičkih, biokemij-
skih i bioloških promjena kojima su podvrgnuti sedi-
menti nakon njihova prvobitnog taloženja i tijekom
njihove litifikacije i u kasnijem periodu isključujući
metamorfozu (metamorfizam). Takvu definiciju dija-
geneze prihvaća većina geologa u SAD. U taj pojam
su uključeni takvi procesi pretvorbe (stvrdnjivanje,
kompakcija, cementacija, prerada, supstitucija, ota-
panje, kristalizacija, oksidacija, redukcija, izluživanje,
hidratacija, dehidratacija, polimerizacija, adsorpcija,
djelovanje bakterija i stvaranje konkrecija) koji su se
odvijali pri tlakovima (do 1.000 bar) i temperaturama
(maksimalne promjene od 100 °C do 300 °C) koji su
normalni za površinski ili vanjski dio Zemljine kore.
Tim pojmom se također mogu obuhvatiti promjene
koje se dešavaju pri jednakom tlaku i temperaturi
nakon litifikacije. Međutim, neki američki geolozi
(i ruski) pojam diagenesis ograničavaju na početnu
fazu postsedimentacijskih promjena koje se zbivaju
u zoni još nekonsolidiranih sedimenata i proces za-
vršava nakon što se sedimenti pretvore u više ili ma-
nje kompaktnu sedimentnu stijenu – u tom smislu
termin dijageneza je ekvivalentan američkom pojmu
rana dijageneza (early diagenesis). Općeprihvaće-
na definicija termina dijageneza ne postoji, jedna-
ko tako kao što dosad nisu jasno utvrđene granice
procesa dijageneze (takve kao granica s procesom
metamorfoze). Procesi dijageneze modificiraju prvo-
bitni sustav (mrežu) pora ležišnih stijena (mogu po-
većati ili smanjiti njihovu poroznost, permeabilnost i
volumen te promijeniti ili preurediti mineralni sastav
stijena) – glavni mehanizmi dijageneze koji utječu
na kvalitetu ležišta su kompakcija (zbijanje) sedime-
nata (v. compaction), cementacija (v. cementation),
otapanje (v. solution) i prekristalizacija (v. recrystalli-
zation). Djelovanje tih mehanizama je uvjetovano
detritičnim sastavom stijena, dubinom pokapanja
(prekrivanja) sedimenata, vremenom i temperatu-
rom pokapanja, pornim fluidima i tlakom pornih flu-
ida. Sinonim: diagenism; v. epigenesis.
diagenetic – dijagenetski. U geologiji – koji se odnosi
na dijagenezu ili je uzrokovan dijagenezom (v. diage-
nesis), na primjer, dijagenetska promjena (diagenetic
change) kao rezultat kompakcije (zbijanja) ili dija-
genetska struktura (diagenetic structure) formirana
nakon sedimentacije (poput stilolita) ili dijagenetski
sediment (diagenetic deposit) poput dolomitiziranog
vapnenca ili naslaga manganskih nodula ili konkre-
cija ili dijagenetska sredina (diagenetic environment)
konsolidacije stijena. Sinonim: postdepositional.
diagenetically complex reservoir – dijagenetski kom-
231 diagonal lamination
pleksno ležište. Ležište u kojem su glavni elementi
heterogenosti koji utječu na distribuciju fluida (zasi-
ćenja fluidima) u njemu i/ili na njegovu produktiv-
nost uvjetovani ponajprije dijagenetskim procesima
(cementacijom, kompakcijom, zamjenom mineral-
nih komponenata otapanjem, formiranjem pukoti-
na), a ne sedimentacijskim faktorima. Dijagenetske
promjene (kemijske, fizičke, tektonske) mogu znat-
no utjecati na svojstva ležišta – početno i rezidual-
no zasićenje fluidima, razvoj zona ležišta smanjene
ili povećane poroznosti i/ili permeabilnosti, razvoj
barijera permeabilnosti, koeficijent obuhvata ležišta
zavodnjavanjem, izrazite smjerove strujanja fluida.
U pješčenjačkim ležištima najčešće dijagenetske
promjene ležišnih stijena koje utječu na njihova
svojstva su cementacija karbonatom i anhidritom,
autigeneza glina, nastanak sekundarne poroznosti
i formiranje pukotina, a u karbonatnim ležištima su
cementacija gipsom i anhidritom, stilolitizacija, na-
stanak sekundarne poroznosti.
diagenetic differentiation – dijagenetska diferencija-
cija. U geologiji – preraspodjela materijala unutar
sedimenta djelovanjem otapanja i difuzije u smjeru
središta ili jezgara gdje se odvija ponovna precipi-
tacija materijala koja dovodi do segregacije sitnih
komponenata (nakupljanja sitnih čestica) u različite
oblike i strukture, kao što su nodule čerta u vapnen-
cu ili konkrecije u šejlu.
diagenetic facies – facijes dijageneze, dijagenetski faci-
jes. Facijes koji uključuje sve stijene ili sedimentirani
materijal koji su pod utjecajem dijageneze razvili mi-
neralne asocijacije kao rezultat djelovanja karakteri-
stičnih dijagenetskih uvjeta (sredine). Facijes «niskog
ranga» («low-rank» facies) odgovara ranom stadiju
promjene, a facijes « visokog ranga» («high- rank»
facies) kasnom stadiju.
diagenic dolomite – dijagenetski dolomit. Dolomit for-
miran alteracijom vapnenca ubrzo nakon njegova
pokapanja (prekrivanja) u podzemlju.
diagenism – dijageneza, v. diagenesis.
diaglomerate – dijaglomerat. Konglomerat (valutič-
njak, conglomerate) koji se, sudeći po njegovu vanj-
skom izgledu, sastoji od fragmenata (odlomaka)
srodnih stijena.
diagnostic fossil – dijagnostički (karakteristični) fosil, v.
characteristic fossil.
diagnostic mineral – dijagnostički (karakteristični)
mineral. Mineral, poput olivina ili kvarca, čija prisut-
nost u eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous
rocks) ukazuje na nezasićenost ili prezasićenost stije-
na silicij-dioksidom. Sinonim: symptomatic mineral.
diagonal bedding – dijagonalna slojevitost. Zastarjeli
sinonim termina nagnuta slojevitost (v. inclined bed-
ding) ili slojevitost koja je dijagonalna u odnosu na
glavnu plohu sedimentacije, osobito kosa slojevitost
(v. cross-bedding).
diagonal fault – dijagonalni rasjed, v. oblique fault.
diagonal joint – dijagonalna (kosa) pukotina. U geolo-
giji – pukotina s kosim pružanjem (s pružanjem pod
kutom) u odnosu na smjer pružanja slojeva sedime-
nata (sedimentnih stijena) ili u odnosu na plohu kli-
važa metamorfnih stijena u kojima je nastala. Sino-
nim: oblique joint.
diagonal lamination – kosa laminacija, v. cross-lami-
nation.
diagonal offset
diagonal offset – dijagonalno locirana susjedna bušoti-
na, v. diagonal offset well.
diagonal offset well – dijagonalno locirana susjedna
bušotina. Bušotina koja je locirana dijagonalno u
odnosu na već postojeću bušotinu. To je slučaj kod
uobičajene mreže bušotina gustoće 16 ha/buš. (40
akra/buš.) kada se želi postići gustoća mreže od 8
ha/buš. (20 akra/buš.) – tada se susjedne bušotine
moraju locirati dijagonalno, pod kutom od 45° u
odnosu na postojeću bušotinu (tj. u smjeru sjeve-
rozapada, sjeveroistoka, jugozapada ili jugoistoka
od postojeće bušotine, za razliku od bušotine koja
je locirana ravno od postojeće, tj. u smjeru sjevera,
istoka, juga ili zapada); v. direct offset well. Sinonim:
diagonal offset.
diagonal-slip fault – rasjed s dijagonalnim pomicanjem
(dijagonalnim pomakom), v. oblique-slip fault.
diagonal stratification – kosa stratifikacija, v. cross-
stratification.
diamond bit – dijamantsko bušaće dlijeto, v. diamond
drilling bit.
diamond boring bit – dijamantsko bušaće dlijeto, v. di-
amond drilling bit.
diamond cutter drag bit – dijamantsko režuće bušaće
dlijeto, v. diamond drilling bit, drag drilling bit.
diamond drill bit – dijamantsko bušaće dlijeto, v. dia-
mond drilling bit.
diamond drilling bit – dijamantsko bušaće dlijeto. U
procesu bušenja – tip dlijeta za bušenje vrlo tvrdih
formacija (stijena) koje se ne mogu djelotvorno bušiti
žrvanjskim bušaćim dlijetima (rock drilling bit). Sasto-
ji se od metalnog tijela (trupa) koje na vrhu ima čep s
vanjskim navojem za spajanje s dubinskim sklopom
(kolonom) bušaćih alatki, a na dnu žilavi materijal
(matricu od volframova karbida) s uloženim indu-
strijskim ili prirodnim (tehničkim) dijamantima (po-
stavljenim u redovima, spiralama ili po nekoj drugoj
konfiguraciji). Tijelo dijamantskog dlijeta može biti
okruglo do tipa s režnjevima (dva do četiri režnja).
Dijamantska dlijeta buše stijene struganjem (istira-
njem). Njihov životni vijek (vijek trajanja) dug je jer,
je tvrdoća dijamanta znatno veća od tvrdoće stijena
pa se rabe za bušenje tvrđih formacija. Prednost tih
dlijeta u usporedbi sa žrvanjskim bušaćim dlijetima
je što nemaju pomičnih dijelova tako da, nakon što
je dlijeto ekstremno istrošeno, nema opasnosti da
njegovi dijelovi ostanu u kanalu bušotine (kao žrv-
njevi kada se buši žrvanjskim dlijetima). Međutim,
dijamantska bušaća dlijeta su skuplja i moraju se ra-
biti u čistom kanalu bušotine (sitni metalni predme-
ti, poput vijaka ili matica, oštetit će dlijeto). Sinonimi:
diamond bit, diamond boring bit, diamond drill bit.
diamond near bit stabilizer – dijamantski stabilizator
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki). U procesu bu-
šenja – prijelaznik koji se spušta u bušotinu s kolo-
nom bušaćih alatki (drillstring) i služi za održavanje
pravilnog položaja bušaće kolone u kanalu bušotine
tijekom bušenja. Stabilizator ima dijamante ili tvrdi
metal na dijelu koji dolazi u kontakt sa stijenkom sti-
jene u bušotini.
diamond-point bit – dijamantsko šiljasto bušaće dlijeto.
Bušaće dlijeto s jednom oštricom i reznim bridovima
ojačanim dijamantima koje se spušta u bušotinu pri-
je dlijeta za bušenje jezgre radi uklanjanja krhotina
probušenih stijena s dna bušotine.
232 diastem
diamond-pyramid hardness test – ispitivanje tvrdoće
metodom Vickersa, v. Vickers hardness test.
diamond reamer – dijamantski proširivač kanala bušo-
tine (bušaći proširivač), v. reamer.
diamond shear bit – režuće dijamantsko bušaće dlijeto,
bušaće dlijeto s polikristalnim dijamantnim oštricama,
v. polycrystalline diamond compact bit.
diamond washover shoe – dijamantska peta za gloda-
nje. U procesu bušenja – šuplja cijev s industrijskim
dijamantima na njenom reznom bridu za glodanje
oko zaglavljene alatke radi njena oslobađanja tije-
kom operacije instrumentacije (fishing operation).
diaphragm meter – plinsko brojilo s dijafragmom. Tip
volumetrijskog protočnog mjerila (brojila, positive-
displacement meter) koje rabi dijafragmu (membra-
nu) za mjerenje volumena plina. Upotrebljava se za
mjerenje malih volumena čistog i suhog plina (u do-
maćinstvima).
diaphthoresis – dijaftoreza, retrogradna (regresivna)
metamorfoza, v. retrograde metamorphism.
diapir – dijapir, dijapirska bora. Doma (kupola, dome)
ili antiklinala (antiklinalna bora, anticlinal fold) u ko-
jima su iznad zalegnute (pokrovne) stijene razorene
(polomljene) istiskivanjem plastičnih stijena njihove
jezgre (pokretima mekšeg plastičnog materijala pre-
ma gore). Dijapiri u sedimentnim stijenama obično
imaju jezgre (core) od soli ili gline ili šejla. Dijapirsku
strukturu također mogu imati eruptivne intruzije. Si-
nonimi: diapiric fold, piercement dome, piercing fold;
v. diapirism.
diapiric fold – dijapirska bora, dijapir, v. diapir.
diapiric folding – dijapirsko nabiranje, v. diapir.
diapirism – dijapirizam. Proces probadanja ili razaranja
(kidanja) kupolastih ili izdignutih pokrovnih stijena
mobilnim materijalom jezgre, tektonskim napreza-
njima (kao u antiklinalnim borama), geostatičkim
opterećenjem kod sedimentnih slojeva (kao u sol-
nim domama ili kupolama i dijapirskim borama u
šejlu) ili prodorom eruptivnih intruzija (koje formi-
raju dijapirske strukture tipa štoka i batolita). Pojam
diapirism se prvobitno primjenjivao na solne struk-
ture koje su najčešći tip dijapira. Sinonim (zastario):
tiphon; v. diapir.
diapsid – (1) diapsidan. Termin za označavanje lubanje
(scull) reptila (gmazova, reptiles) koja je karakterizira-
na s dva sljepoočna (temporalna) otvora – gornjim
(upper temporal fenestra, supra-temporal fossa) i do-
njim (lower temporal fenestra, infra-temporal fossa).
(2) diapsid. Reptil (gmaz) s diapsidnom lubanjom
(diapsidnim tipom lubanje – v. diapsid, 1).
diaschistic – dijašistni. Termin koji označava stijenu
male intruzije čiji se sastav zbog diferencijacije ra-
zlikuje od sastava matične magme (parent magma).
Takva se stijena može nazvati dijašistit (diaschistite);
v. aschistic.
diasomes (Diasoma) – dijasomi. Potkoljeno bentičkih
moluska (mekušaca, benthic mollusks). Karakterizira-
ni su više ili manje ravnim crijevom (gut).
diastem – dijastema. Relativno kratkotrajni prekid sedi-
mentacije sa slabom erozijom ili bez nje prije obnav-
ljanja sedimentacije. Prekid sedimentacije u trajanju
kraćem nego što je potrebno za postizanje pseudo-
neskladnog zalijeganja (paraconformity) ili pseudo-
nesklad (paraconformity) koji odgovara vrlo kratkom
vremenskom intervalu. Dijasteme je vrlo teško ot-
diastrophism
kriti zbog kratkog trajanja prekida sedimentacije,
odnosno zbog premalog izgubljenog intervala (čak i
kvalitativno), pa se o njima često zaključuje samo po
paleontološkim obilježjima. Sinonim (u uporabi u V.
Britaniji): non-sequence.
diastrophism – dijastrofizam, tektonizam. Opći termin
za označavanje svih pokreta Zemljine kore koji su
izazvani tektonskim procesima (za označavanje svih
procesa deformacije Zemljine kore izazvanih unutar-
njim silama Zemlje), uključujući formiranje ocean-
skih bazena, kontinenata, platoa i planinskih grebe-
na. Glavna podjela dijastrofizma je na orogenezu (v.
orogenesis), epirogenezu (v. epeirogeny) i tafrogenezu
(v. taphrogeny). Uporaba tog općeg termina za poja-
ve lokalnog značaja, na primjer, dijastrofički događaj
(diastrophic event), dijastrofički hrbat (diastrophic
ridge) ili dijastrofička struktura (diastrophic structure)
nije poželjna i u takvim slučajevima treba primjenji-
vati posebne termine. Sinonim: tectonism.
diatexis – dijateksa. Anateksa (v. anatexis) visokog
stupnja (anateksa gotovo, ali ne potpuno, završena
– high-grade anatexis) koja uključuje taljenje (pre-
taljivanje) komponenata stijena s visokim talištima.
Termin se malo rabi; v. metatexis, palingenesis, syn-
texis.
diatomaceous – dijatomejski. Koji je sastavljen od di-
jatomeja (dijatomejskih algi ili algi kremenjašica,
diatoms) ili ih sadrži u velikoj količini (ili njihove kre-
mene ostatke), na primjer, dijatomejska zemlja (dia-
tomaceous earth); v. diatoms.
diatomaceous chert – dijatomejski čert. Dijatomit (v.
diatomite) s dobro razvijenim kremenim cementom
(siliceous cement) ili kremenom osnovnom masom
(siliceous groundmass).
diatomaceous earth – dijatomejska zemlja, v. diatomite.
diatomaceous-earth filter – dijatomejski filtar, filtar s
dijatomejskom zemljom, v. diatomite filter.
diatomaceous shale – dijatomejski šejl. Dijatomit (v. di-
atomite) s velikom količinom glinovitog materijala i s
glinovitim proslojcima.
diatomite – dijatomit, dijatomejska (infuzorijska) ze-
mlja, kizelgur. Mekana, drobljiva kremena sedimen-
tna stijena svijetle boje koja se uglavnom sastoji od
opalnih frustula (okremenjenih staničnih membra-
na, opaline frustules) dijatomeja (dijatomejskih algi
ili algi kremenjašica, diatoms). Neki sedimenti su je-
zerskog podrijetla, ali je većina marinskog. S obzirom
na veliku specifičnu površinu, visoki apsorpcijski ka-
pacitet i relativnu kemijsku stabilnost, dijatomit ima
brojnu primjenu u tehnologiji – kao apsorbent (na
primjer, u proizvodnji eksploziva), sredstvo za filtrira-
nje, punilo za boje, gumu i plastiku. Termin diatomite
je obično pridržan za ležišta stvarne ili potencijalne
komercijalne vrijednosti. Sinonimi: diatomaceous
earth, infusorial earth, kieselguhr, tripoli-powder; v.
tripoli, tripolite.
diatomite filter – dijatomejski filtar, filtar s dijatomej-
skom zemljom. Tip filtra za pročišćavanje vode u ko-
jem se kao punilo rabi dijatomejska zemlja. Općenito
služe za čišćenje otpadne slane vode i vode za za-
vodnjavanje ležišta, koje se prethodno ne obrađuju i
kada se traži uklanjanje vrlo visokog postotka čvrstih
čestica (krutina). Postupak filtriranja vode se izvodi
dodavanjem kašaste mješavine s dijatomejskom ze-
mljom vodi koja se pročišćava. Mješavina stvara pro-
233 dielectric constant log
pusnu koru koja zadržava u vodi suspendirane čvrste
čestice. Sinonim: diatomaceous-earth filter.
diatom ooze – dijatomejski mulj. Dubokomorski pela-
gički sediment (deep-sea pelagic sediment) koji sadrži
najmanje 30% frustula (okremenjenih staničnih sti-
jenki) dijatomeja (dijatomejskih algi ili algi kreme-
njašica, diatoms), kremeni mulj (siliceous ooze).
diatoms (Diatomaceae, Bacillariophyceae) – dijato-
meje, kremenjašice, dijatomejske alge, alge kremenja-
šice. Razred (ili odjel) algi (algae). Mikroskopske jed-
nostanične biljke (single-celled plants) koje prebivaju
(rastu) i u morskoj i u slatkoj vodi. Dijatomeje izluču-
ju kremenu stijenk (frustule) u vrlo različitim oblici-
ma koje se mogu u ogromnim količinama nakupljati
u sedimentima. Korisni mikrofosili. Stratigrafska ra-
sprostranjenost: jura (ili kreda)-danas.
dibranchiate cephalopods – koleoidi, dibranhijati, en-
dokohlije, dvoškržnjaci, v. coleoids.
dibranchiates – koleoidi, dibranhijati, endokohlije, dvoš-
kržnjaci, v. coleoids.
dichroic – dikroitski, v. dichroism.
dichroism – dikroizam. U mineralogiji – pleokroizam (v.
pleochroism) kristala koji se pokazuje dvjema različi-
tim bojama. Mineral koji pokazuje dikroizam naziva
se dikroitskim (dichroic); v. trichroism.
dicots – dvosupnice, v. dicotyledons.
dicotyledonous flowering plants – dvosupnice, v. di-
cotyledons.
dicotyledonous plants – dvosupnice, v. dicotyledons.
dicotyledons (Dicotyledones, Magnoliatae) – dvosu-
pnice. Skupina angiospermi (kritosjemenjača, angios-
perms) čije sjemenke sadrže zametak (embryo) s dvije
supke (cotyledon). Takve biljke imaju dijelove cvijeta u
četiri pršljena (fours) ili pet (fives), listove s mrežastom
nervaturom (reticulate venation) i pelud s tri meridio-
nalne brazdice (tricolpate pollen). Stratigrafska raspro-
stranjenost: jura-danas. Sinonimi: dicots, dicotyledo-
nous flowering plants, dicotyledonous plants.
die collar – narezni kolčak za hvatanje. U procesu buše-
nja – tip alatke za instrumentaciju (hvatanje i izvla-
čenje predmeta iz bušotine, fishing tool), za vanjsko
hvatanje predmeta, koja na jednom kraju ima nare-
znicu navoja (čeljust za rezanje navoja, thread die).
Spušta se u bušotinu s kolonom za instrumentaciju
(fishing string) ili s kolonom bušaćih alatki (bušaćom
kolonom, drillstring) i rotacijom reže navoj na hvata-
nom predmetu koji se uvrće u kolčak za hvatanje i
zatim izvlači iz bušotine. Nema mehanizam za oslo-
bađanje (releasing mechanism).
dielectric constant – dielektrična konstanta. Mjera izo-
lacijskih električnih svojstava supstancija – dobar
izolator ima visoku brojčanu vrijednost konstante.
Na primjer, dielektrična konstanta vakuuma, zraka i
plina jednaka je 1,0; nafte 2,2; slatke vode 77; slane
vode 60; kremenog pijeska 4,7; vapnenca 7,5; dolo-
mita 6,9 i anhidrita 6,5; v. dielectric constant log, di-
electric log
dielectric constant log – karotaža dielektrične konstan-
te. Mjerenje dielektričnih konstanti fluida u stijena-
ma okoliša kanala bušotine sondama vrlo visoke i ul-
travisoke frekvencije. Primjenjuje se za razlikovanje
slatke vode i nafte i u slučajevima gdje Archiejeva
jednadžba nije primjenljiva, na primjer kada vezana
(konatna) voda formacija ima niski ili promjenljivi sa-
linitet; v. dielectric constant, dielectric log.
dielectric log (DIEL)
dielectric log (DIEL) – dielektrična karotaža. Varijan-
ta električne karotaže (elektrokarotaže) – mjerenje
dielektričnih svojstava formacija zasićenih vodom
niskog saliniteta. Razdvajanje slojne vode i ugljiko-
vodika je djelotvorno zbog vrlo različite dielektrične
propusnosti za vodu (oko 80) i ugljikovodike (oko
8). Pribori za dielektričnu karotažu se dijele u dvi-
je osnovne skupine – s malim i velikim radijusom
istraživanja. Suvremeni pribori se primjenjuju za
mjerenje električne otpornosti u procesu bušenja.
Primjenjuje se za određivanje dielektrične propu-
snosti, procjenu sadržaja šejla u formaciji, određiva-
nje zasićenja fluidima isprane i neporemećene zone
formacije (osobito pri niskoj vodljivosti slojne vode),
identifikaciju pokretljivih ugljikovodika i raščlanjiva-
nje tankih formacija; v. dielectric constant, dielectric
constant log.
Dienerian – diner, diener. Stratigrafski kat donjeg trijasa
(Lower Triassic) u Europi – iznad grizbaha (Griesbachi-
an), a ispod smita (Smithian).
dienes – dieni, diolefini. Ugljikovodici iz reda alkena s
dvije etilenske veze (dvostruke veze ugljik-ugljik, et-
hylenic linkage). Mogu biti plinoviti, tekući ili čvrsti.
Sinonim: diolefines.
diesel oil-based drilling fluid – isplaka (bušaća ispla-
ka) na bazi plinskog ulja, v. oil-base drilling mud.
diesel oil-based drilling mud – isplaka (bušaća ispla-
ka) na bazi plinskog ulja, v. oil-base drilling mud.
diesel oil-based mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi
plinskog ulja, v. oil-base drilling mud.
diesel-oil cement – cementna smjesa s plinskim uljem.
U operacijama cementacije bušotina – mješavina
cementa, plinskog ulja (ili kerozina) i površinski ak-
tivnog agensa koja ima neograničeno vrijeme pum-
pabilnosti i ne stvrdnjava se (ne veže) dok ne dođe u
kontakt s vodom. Primjenjuje se za kontrolu pojave
vode u bušotini tijekom bušenja i proizvodnje, po-
pravak propuštanja zaštitne kolone i čepljenje zona
gubljenja cirkulacije.
Diestian – dist, diest. Stratigrafski kat gornjeg miocena
(Upper Miocene) u sjevernoj Europi – približan ekvi-
valent tortona (Tortonian) i mesina (Messinian).
diethanolamine (DEA) – dietanolamin. Bezbojni, u
vodi topljivi, kristali ili tekućina (također topljivi u
alkoholu i acetonu, a netopljivi u eteru i benzenu).
Primjenjuje se za uklanjanje sumporovodika i ugljik-
dioksida iz prirodnog plina u tehnologiji njegove
obrade (rabi se i u proizvodnji emulgatora i inhibi-
tora korozije). U usporedbi s monoetanolaminom
(MEA) manje je korozivan i može se rabiti u većim
koncentracijama, čime se smanjuje volumen njego-
ve cirkulacije te kapitalni i pogonski troškovi. Dieta-
nolamin alkanolamin koji se danas najviše primje-
njuje za obradu plina; v. alkanolamine sweetening,
gas sweetening.
diethanolamine gas treating – obrada plina dietano-
laminom, v. diethanolamine.
diethylene glycol (DEG) – dietilenglikol. Bistra, higro-
skopna tekućina topljiva u vodi (i mnogim organ-
skim otapalima). Rabi se za dehidraciju plina.
differential compaction – diferencijalna kompakcija
(zbijanje). U sedimentologiji – tip kompakcije (zbi-
janja) koja je uvjetovana nejednolikom sedimen-
tacijom homogenog zemljanog materijala pod
utjecajem gravitacije (na primjer, debeli sedimenti
234 differential pressure
u depresijama se brže akumuliraju u usporedbi s ta-
loženjem tanjih sedimenata na vrhovima brežuljaka)
ili različitom podatljivošću sedimenata (na primjer,
glina gubi više porne vode i zauzima manji volumen
u usporedbi s pijeskom).
differential entrapment – diferencijalno zatvaranje
u zamku. Kontrola migracije nafte i plina i njihove
akumulacije selektivnom blokadom u uzajamno
spojenim ležištima. Zamka koja je ispunjena naftom
je efektivna zamka plina, ali zamka ispunjena plinom
nije efektivna naftna zamka. Posljedica je moguća
blokada plina pri dnu zamke, a nafte pri vrhu za-
mke.
differential erosion – selektivna (diferencijalna) erozija.
U geologiji – erozija stijena različitim intenzitetom
(različitog stupnja) ili promjenljivom brzinom koja je
uzrokovana razlikama između otpornosti i tvrdoće
površinskih materijala – mekše i slabije (slabo ce-
mentirane) stijene se brzo troše i odnose, dok tvrđe
i otpornije stijene ostaju na svom mjestu i formiraju
hrptove, brežuljke ili planine. Sinonim: selective ero-
sion.
differential expansion – diferencijalno otplinjavanje, v.
differential gas liberation.
differential fault – diferencijalni (škarasti) rasjed, v.
scissor fault.
differential gas liberation – diferencijalno otplinjava-
nje. Proces izotermičkog oslobađanja (izdvajanja)
plina otopljenog u nafti kada se smanjuje tlak i u
kojem se sav oslobođeni plin odvodi iz PVT-ćelije
nakon izdvajanja iz nafte i uravnoteženja tlaka u
ćeliji. U procesu se odvija kontinuirana promjena
masa i sastava fluida. Diferencijalno otplinjavanje je
tip rutinske laboratorijske PVT-analize. Prema poda-
cima ispitivanja, izračunavaju se diferencijalni slojni
volumetrijski faktori nafte i faktori otopljenog plina
u svakom stupnju (koraku) sniženja tlaka ispod tlaka
zasićenja, zatim gustoća nafte, faktor kompresibilno-
sti plina, relativna gustoća plina i viskoznost nafte.
Podaci diferencijalnog otplinjavanja se mogu rabiti
za ugađanje jednadžbe stanja za sljedeće parametre
– tlak zasićenja nafte, faktor otopljenog plina, gusto-
ću nafte (u ovisnosti o tlaku), faktor kompresibilnosti
plina (u ovisnosti o tlaku) i gustoću ili relativnu gu-
stoću plina. Diferencijalno otplinjavanje slojne nafte
se zbiva u ležištu ili dijelovima ležišta tijekom nje-
gova najvećeg dijela primarnog proizvodnog vijeka
(kada ležišni tlak padne ispod tlaka zasićenja nafte).
Sinonimi: differential expansion, differential liberati-
on, differential vaporization.
differential liberation – diferencijalno otplinjavanje, v.
differential gas liberation.
differentially stuck drillpipe – diferencijalno zaglavlje-
na bušaća šipka, v. differential sticking of drillpipe.
differential-pipe sticking – diferencijalno zaglavljiva-
nje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. differen-
tial-pressure sticking.
differential pressure – diferencijalni tlak, razlika tlaka.
Razlika tlaka između dvaju tlakova na istom mjestu u
različito vrijeme ili između dva različita mjesta u isto
vrijeme, na primjer, razlika tlaka između dviju strana
prigušnice (dijafragme) kroz koju teče fluid, ili razlika
tlaka u cjevovodu u točki ispred i iza nekog ograni-
čenja strujanja fluida, ili razlika između ulaznog i izla-
znog tlaka blizu prolaznog otvora, između statičkog
differential-pressure flowmeter
i dinamičkog tlaka u bušotini ili ležišnog tlaka i tlaka
u kanalu bušotine ili tlaka na ušću i dnu bušotine ili
dinamičkog tlaka na ušću bušotine i tlaka u priključ-
nom cjevovodu bušotine, između hidrostatičkog tla-
ka stupca isplake i slojnog tlaka na bilo kojoj dubini
bušotine, između atmosferskog tlaka na nivou mora
i na nekoj visini iznad njega.
differential-pressure flowmeter – diferencijalno pro-
točno mjerilo. Tip protočnog mjerila na principu di-
ferencijalnog tlaka koje se rabi za mjerenje brzine
strujanja fluida. Brzina strujanja se izračunava prema
padu tlaka u fluidu koji se javlja kada se strujanje
ubrzava pri prolazu fluida kroz suženje cjevovoda.
Najpoznatije i najčešće upotrebljavano diferenci-
jalno protočno mjerilo je mjerilo s prigušnicom (di-
jafragmom) koje je standardno za mjerenje brzine
strujanja plina. Također se široko primjenjuju za mje-
renja protoka vodene pare, morske vode, kemikalija
i drugih fluida. Sinonimi: differential-pressure meter,
DP flowmeter, DP meter.
differential-pressure sticking – diferencijalno zaglav-
ljivanje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki). U pro-
cesu bušenja – prianjanje bušaće kolone (kolone
bušaćih alatki, drillstring) uz stijenku kanala bušotine
zbog razlike hidrostatičkog tlaka cirkulirajuće buša-
će isplake u bušotini i slojnog tlaka (tlaka bušene
formacije) na istom nivou. Vertikalno gibanje bu-
šaće kolone je ograničeno, ali se cirkulacija isplake
može održavati. Uvjeti zaglavljivanja su teži kada je
formacija propusna i češće se pojavljuju kada kolo-
na bušaćih alatki miruje u bušotini izvjesno vrijeme.
Zaglavljene cijevi se mogu osloboditi na više nači-
na – smanjivanjem hidrostatičkog tlaka u bušotini,
impregniranjem posebnim fluidom (pripremljenim
od plinskog ulja sa specijalnim aditivima ili isplaka
na bazi ulja koja otapa isplačnu oblogu i izjednačava
tlak) ili odvrtanjem kolone. Sinonimi: differential pipe
sticking, differential-wall sticking, wall sticking.
differential separation – diferencijalna separacija. Pro-
ces separacije plina iz proizvedene smjese tekućih
ugljikovodika pri prolaženju produkcije kroz separa-
tore. U svakom koraku pada tlaka oslobođeni plin se
odmah odvodi, tj. nema kontakta oslobođenog plina
i tekuće faze. Diferencijalnom separacijom se postiže
najveći iscrpak tekuće faze i najmanji iscrpak plinovi-
te faze. Sinonim: differential vaporization.
differential separators – diferencijalni separatori. Više-
struki separatori koji snižavaju tlak nafte u stupnje-
vima u procesu višestupanjske separacije (stage se-
paration) kako bi se skupljanje nafte i gubitak lakših
komponenata ugljikovodika sveo na minimum.
differential sticking of drillpipe – diferencijalno za-
glavljivanje bušaće šipke (kolone bušaćih šipki). U pro-
cesu bušenja – zaglavljivanje bušaće šipke ili dijela
kolone bušaćih šipki u kanalu bušotine (v. drillpipe
sticking) uzrokovano padom tlaka ili diferencijalnim
tlakom u kanalu bušotine, odnosno razlikom tlaka
stupca isplake u bušotini i pornog tlaka formacije, u
intervalu zaglavljivanja (pri čemu je hidrostatički tlak
stupca isplake veći od pornog tlaka formacije). Dife-
rencijalno zaglavljivanje bušaće šipke (šipki) obično
se javlja kod bušenja pješčenjaka, vapnenaca ili do-
lomita s visokom permeabilnošću kada se u inter-
valu formacije stvara debela isplačna obloga (kora,
mud cake); v. differential pressure sticking.
235 differentiation index
differential temperature log – diferencijalna tempe-
raturna karotaža (termička karotaža, termometrija
bušotine). Tip karotaže bušotina u kojoj se registri-
raju temperature na dnu bušotine i gradijenti tem-
perature (razlika između dviju izmjerenih vrijednosti
temperature na stanovitoj uzajamnoj udaljenosti
mjernih točaka – obično oko 2 metra ili 6 stopa). Ta-
kva mjerenja su osobito osjetljiva na male promjene
temperaturnog gradijenta. Primjenjuje se za utvrđi-
vanje mjesta pritjecanja plina u bušotinu, vezivanja
(stvrdnjavanja) cementa iza kolone zaštitnih cijevi i
određivanje temperature i gradijenta temperature u
bušotini. Sinonim: differential temperature survey; v.
temperature log.
differential temperature survey – diferencijalna tem-
peraturna karotaža, termička karotaža, termometrija
bušotine, v. differential temperature log.
differential thermal analysis (DTA) – diferencijalna
termička analiza. Termička analiza (v. thermal anal-
ysis), metoda određivanja temperature pri kojoj se
odvijaju termičke reakcije u materijalu podvrgnutom
kontinuiranom zagrijavanju do visokih temperatura
i određivanje prirode i intenziteta takvih reakcija.
Postupak diferencijalne termičke analize se sastoji u
detekciji i mjerenju promjena stanja i toplina reak-
cije pri simultanom jednoličnom zagrijavanju dvaju
uzoraka s jednakim toplinskim kapacitetima (uzorka
ispitivanog materijala, koji pri tome trpi kemijske i
fizikalne promjene, i uzorka referentnog materijala
koji se ne mijenja) i registriranju razlike u tempera-
turama među njima koja postane znatna kada jedan
od uzoraka prolazi kroz prijelaznu temperaturu s ra-
zvijanjem ili apsorpcijom topline. Primjenjuje se za
određivanje mineralnog sastava uzorka – za identi-
fikaciju minerala (na primjer, minerala gline) rabi se
temperatura njihova razlaganja.
differential vaporization – (1) diferencijalno otplinja-
vanje, v. differential gas liberation; (2) diferencijalna
separacija, v. differential separation.
differential-wall sticking – diferencijalno zaglavljiva-
nje bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. differen-
tial-pressure sticking.
differential weathering – selektivno (diferencijalno)
trošenje (raspadanje). Trošenje (raspadanje) stijena
koje se odvija nejednoliko (nejednakim intenzitetom
ili u različitom stupnju), što je povezano s različitošću
sastava i otpornošću stijena ili s nejednakim intenzi-
tetom samog procesa trošenja. Rezultat selektivnog
trošenja je neravna površina gdje tvrđe stijene strše
nad mekšim ili manje otpornim stijenama. Sinonim:
selective weathering.
differentiate – diferencijat. Stijena koja je formirana
kao rezultat diferencijacije magme (magmatic diffe-
rentiation).
differentiation – (1) dijagenetska diferencijacija, v. dia-
genetic differentiation. (2) magmatska diferencijacija,
v. magmatic differentiation. (3) sedimentna diferenci-
jacija, v. sedimentary differentiation.
differentiation index – indeks diferencijacije. U petro-
logiji eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous petro-
logy) – broj koji predstavlja sumu masenih postotaka
normativnih minerala – kvarca (quartz), ortoklasa
(orthoclase), albita (albite), nefelina (nepheline), leuci-
ta (leucite) i kalsilita (kalsilite); numerički izraz stupnja
diferencijacije magme (differentiation of magma).
diffraction
diffraction – difrakcija, ogib. (1) U fizici – proces kojim
se mijenja smjer gibanja valova u nekoj sredini skre-
tanjem oko rubova zapreke pri čemu nastaje inter-
ferencija (interferencijska slika, interference pattern)
valova u geometrijskoj sjeni (geometric shadow)
zapreke. (2) U seizmici – (a) Generiranje i prijenos u
svim smjerovima energije seizmičkog vala u skladu
s Huygensovim principom (Huygens’ principle – po-
stavka da svaka čestica uzbuđena energijom vala
postaje novi točkasti izvor valne energije, odnosno,
da se svaka točka valne plohe može uzeti kao sre-
dište novog elementarnog vala). (b) Pojava uzroko-
vana difrakcijskom energijom koja se opaža na seiz-
mičkim podacima. Takve pojave nastaju na završet-
ku horizonata refleksije i karakterizirane su izrazitim
zakrivljenim poravnanjem na seizmičkim zapisima i
profilima.
diffusivity equation – jednadžba difuzivnosti. Parcijal-
na diferencijalna jednadžba koja opisuje karakteristi-
ku prijelaznog strujanja (transient flow) jednofaznog
plina kroz poroznu stijenu (naziva se jednadžbom
difuzivnosti jer ima jednak oblik kao jednadžba koja
opisuje strujanje topline (heat flow) i nestacionarnu
masenu difuziju (unsteady mass diffusion).
diffusivity test – ispitivanje difuzivnosti. Opažanja tlaka
u bušotinama u različitim vremenima tijekom njiho-
va ispitivanja pri konstantnom i varijabilnom proto-
ku (kapacitetu proizvodnje).
digger – bušač, bušaći majstor, v. driller.
digital log – digitalna (numerička) karotaža. Karotaža
bušotina (v. well logging) sa zapisom mjerenja na
magnetskoj vrpci koja se zatim obrađuje elektronič-
kim računalom za interpretaciju karotažnih podata-
ka i konstruiranje karotažnih krivulja (dijagrama).
digital sonic array log – digitalna akustička (zvučna)
karotaža sa serijom prijamnika. Tip akustičke (zvučne)
karotaže s primjenom digitalne tehnike čija uporaba
omogućuje registraciju spektra akustičkih (zvučnih)
valova u širokom dijapazonu. Karotažni pribor sadrži
dva ili više piezoelektričnih predajnika i niz (seriju)
od 8 do 12 piezoelektričnih prijamnika i njime je
moguće mjeriti ukupan spektar akustičkog signala
i odrediti brzine širenja (rasprostiranja) i amplitude
longitudinalnih, transverzalnih i Stoneleyovih valo-
va. Primjenjuje se za elektrofacijesnu analizu, procje-
nu litologije, poroznosti, permeabilnosti, konstanti
elastičnosti i tankoslojevitih formacija, lociranje i
procjenu sustava pukotina u formacijama, lociranje
zona formacija zasićenih plinom, korelaciju sa seiz-
mičkim podacima te ispitivanje kvalitete cementne
obloge (kamena).
digitate delta – prstasta delta. Delta u obliku tzv. «ptič-
je noge» (v. bird-foot delta) čiji rub (koji se proteže u
smjeru prema moru) ima u tlocrtu prstoliki obris.
digitation – virgacija, razilaženje. U geologiji – grananje
(račvanje) polegle sekundarne antiklinale (subsidiary
recumbent anticline) od veće (osnovne) polegle an-
tiklinale.
digitized map – digitalizirana karta. (1) Karta izrađena
ili pohranjena u digitalnom (numeričkom) obliku. (2)
Karta pripremljena prema kartografskim podacima
koji su pretvoreni iz analognog u digitalni (numerič-
ki) oblik (za primjenu automatskih plotera).
digue – zaštitni nasip, v. dike, 3.
dike – (1) dajk, žica. U geologiji – pločasto diskordantno
236 Diluvium
intruzivno tijelo (intruziv) koje presijeca slojevitost ili
folijaciju stijena koje tu intruziju okružuju. Debljina
dajka može varirati od nekoliko centimetara do neko-
liko tisuća metara, ali je obično između jednog metra
i desetak metara, a duljina (može biti nekoliko kilo-
metara) znatno je veća od širine. Većina dajkova je
nastala u pukotinama i ima ravne, paralelne stijenke.
Kako je dajk malo intruzivno tijelo (u usporedbi s ba-
tolitom) i ima znatno veću površinu za svoj volumen,
njegovo hlađenje se odvijalo mnogo brže, pa je obič-
no finozrnast. Budući da su intruzivne magmatske
stijene obično otporne, dajkovi najčešće formiraju
hrptove nakon ogoljenja erozijom. Sinonim: dyke. (2)
sedimentni dajk, v. sedimentary dike. (3) zaštitni nasip.
Umjetni nasip, izgrađen obično od zemlje, pijeska ili
kamena, za zaštitu od poplava. Zaštitni nasipi se gra-
de oko relativno ravnih (položenih) niskih područja
radi sprječavanja ili zaustavljanja prodora vode (po-
plavljivanja) iz mora, jezera ili rijeka. Također se mogu
izgrađivati na obalama ili granicama jezera kako bi se
spriječilo utjecanje onečišćene vode. Sinonimi: digue,
dyke. (4) vodeni kanal. Umjetni vodotok, osobito du-
boki drenažni kanal. Termin se također primjenjuje
na bilo kakav kanal uključujući i prirodno stvorene
kanale. (5) vodeni bazen. (6) umjetno jezerce.
dike rock – žična stijena. Intruzivna eruptivna (ma-
gmatska) stijena koja gradi (slaže) dajk ili žicu (v. dike,
1). Po svom karakteru je obično hipabisalna. Sino-
nim: dykite.
dilatancy – širenje volumena pri deformaciji. U geologiji
– povećanje ukupnog volumena u periodu deforma-
cije koje je uzrokovano promjenom gusto pakirane
strukture (close-packed structure) u nezbijenu struk-
turu (open-packed structure), s istodobnim poveća-
njem pornog volumena (povećanje pornog volume-
na je praćeno rotacijom zrna, mikrofrakturiranjem i
klizanjem duž granice zrna).
dilatation – dilatacija. (1) v. dilation. (2) v. kataseism.
dilatational transformation – dilatacijska transforma-
cija kristala, v. transformation, 2.
dilatational wave – P-val, v. P wave.
dilation – dilatacija, širenje volumena. Deformacija koja
je povezana s promjenom volumena, a ne oblika. Si-
nonim: dilatation.
diluted liquefied petroleum gas – razrijeđeni ukaplje-
ni naftni plin. Plinska smjesa koja se uglavnom sastoji
od butana i propana i pomiješana je (razrijeđena) sa
zrakom. Sinonim: diluted LP-gas.
diluted LP-gas – razrijeđeni ukapljeni naftni plin, v. dilu-
ted liquefield petroleum gas.
dilutent – (1) razrjeđivač. Tekućina koja se dodaje za
razrjeđivanje otopine. (2) toplinski nevrijedna kom-
ponenta plina. Plin koji je sastojak prirodnog plina i
nema toplinsku vrijednost, na primjer vodena para
ili dušik.
Diluvial – diluvij. Interval geološkog vremena od tre-
nutka pojave čovjeka; v. anthropozoic.
diluvial – diluvijalan. (1) Koji se odnosi na potop (po-
plavu) ili je nastao potopom ili je sličan potopu, oso-
bito kada je riječ o Općem potopu (Noachian Flood),
na primjer, diluvijalni sedimenti (diluvial deposits). (2)
Koji se odnosi na diluvij (v. diluvium).
diluvion – diluvij, v. diluvium.
Diluvium – diluvij. Sinonim termina pleistocen (v. Plei-
stocene) u kontinentalnoj Europi; v. diluvium.
diluvium
diluvium – diluvij. (1) Zastarjeli termin koji se primje-
njivao (početkom 19. stoljeća) za označavanje nekih
široko rasprostranjenih površinskih sedimenata čiji
se postanak nije mogao objasniti običnom djelatno-
šću rijeka i mora, nego se vjerovalo (pretpostavljalo)
da su se ti sedimenti formirali neobičnim potopima
na velikim prostorima, osobito da je njihov postanak
povezan s Općim potopom (Noachian Flood). Danas
je utvrđeno da su ti sedimenti većinom glacijalnog
(ledenjačkog) podrijetla. Sinonimi: deluvium, dilu-
vion. (2) Opći termin koji se rabi u kontinentalnoj
Europi za donjokvartarne (starije kvartarne) ili plei-
stocenske glacijalne (ledenjačke) sedimente (glacial
deposits), za razliku od mlađeg aluvija (v. alluvium).
Sinonimi: deluvium, diluvium, drift.
dimensionless permeability – bezdimenzijska (bezraz-
mjerna) permeabilnost. Omjer stvarne i srednje per-
meabilnosti formacije (actual permeability, average
permeability).
dimensionless pressure – bezdimenzijski (bezrazmjer-
ni) tlak. Razlika između početnog tlaka ležišta (initial
reservoir pressure) i trenutnog dinamičkog tlaka bu-
šotine (present flowing pressure of well). Pri fiksnom
protoku bezdimenzijski tlak će se s vremenom sma-
njivati budući da dinamički tlak pada. Rabi se za izra-
čunavanje promjene tlaka u bušotini s vremenom.
dimensionless well length – bezdimenzijska (bezraz-
mjerna) duljina bušotine. Omjer (odnos) duljine ho-
rizontalne bušotine (length of horizontal well) i dvo-
struke visine ležišta (reservoir height) pomnožen s
kvadratnim (drugim) korijenom omjera vertikalne i
horizontalne permeabilnosti ležišta (vertical permea-
bility of reservoir, horizontal permeability of reservoir) .
dimethylbenzene – dimetilbenzen, ksilen, ksilol, v. xyle-
ne.
dimethylmethane – dimetilmetan, propan, v. propane.
dimorph – dimorf, alomorf. U kristalografiji – jedna od
dviju kristalnih formi koje pokazuju dimorfizam (v.
dimorphism). Sinonim: allomorph.
dimorphic – dimorfan, v. dimorphous.
dimorphism – dimorfizam. U kristalografiji – tip poli-
morfizma (v. polymorphism) u kojem se pojavljuju
dvije kristalne forme poznate kao dimorfi (dimorp-
hs).
dimorphous – dimorfan. U kristalografiji – pridjev ter-
mina dimorphism (v.). Sinonim: dimorphic.
dimpled current mark – unakrsni (interferencijski) ripl,
v. cross ripple mark.
dimyarian – (1) dimijarni. Termin za označavanje nekih
moluska školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) ili nji-
hovih ljuštura (shell) koji imaju dva mišića aduktora
(mišića zatvarača, adductor muscle) jednake (isomya-
rian) ili nejednake veličine (anisomyarian). (2) dimi-
jarni molusk (mekušac), v. dimyarian, 1.
dimyarian mollusk – dimijarni molusk (mekušac), v. di-
myarian.
Dinantian, Dinantian series – dinant, dinantska serija,
avon. Stijene donjeg karbona (Lower Carboniferous)
u sjeverozapadnoj Europi – uključuje katove turne
(Tournaisian) i vize (Viséan). Sinonim: Avonian.
dinoflagellates (Dinoflagellata) – dinoflagelati, oklo-
pljeni bičaši. Jednostanični mikroskopski flagelati
(bičaši, flagellates), uglavnom morski i solitarni orga-
nizmi, koji imaju sličnost i sa životinjama (pokretlji-
vost, griženje hrane) i sa biljkama (fotosinteza). Čine
237 dip calculation
znatan dio morskog planktona. Karakterizirani su
jednim poprečnim bičem (transverse flagellum) koji
okružuje tijelo i obično je smješten u pojasu (girdle),
i jednim stražnjim bičem (posterior flagellum) koji se
proteže iz sličnog središnjeg žlijeba (median groove).
Neki dinoflagelati imaju teku (theca) ili kućicu (test)
otpornu na razaranje, dok drugi proizvode cistu
(cyst) s otpornom organskom stijenkom (ciste posto-
je u izobilju kao fosili, uglavnom u razdoblju od trija-
sa do danas). Dinoflagelati su poznati od paleozoika,
ali najveću važnost imaju za korelaciju i datiranje jur-
skih, krednih i tercijarnih sedimenata.
dinosaurs (Dinosauria) – dinosauri, velegmazovi. Izu-
mrli kopneni reptili (gmazovi, reptiles), mesožderni
(carnivorous dinosaurs) i biljožderni (herbivorous di-
nosaurs), dvonožni (bipedal dinosaurs) i četveronožni
(quadrupedal dinosaurs), iz podreda arhosaura (arc-
hosaurs). Razlikuju se od drugih gmazova osobito po
građi zdjelice (karlice, kukovlja, pelvis), pa se prema
tom kriteriju dijele na dvije skupine – ornitishije ili
pticolike gmazove (v. ornithischians) i saurishije ili
gušterolike dinosaure (v. saurischians). Stratigrafska
rasprostranjenost: trijas-kreda.
diolefins – diolefini, dieni, v. dienes.
diorite – diorit. (1) Prema klasifikaciji IUGS (v. IUGS cla-
ssification) – plutonska eruptivna (magmatska) stije-
na s q (kvarc i druge polimorfne modifikacije silicij-
dioksida) između 0 i 5, P/(A+P) većim od 90 (P – pla-
gioklas, više kalcijski od An5 i skapolit; A- alkalijski gli-
nenci ili feldšpati) i plagioklasom više natrijskim od
An50. (2) Grupa plutonskih eruptivnih (magmatskih)
stijena, po sastavu srednjih između kiselih i bazičnih
stijena, koje su karakteristično sastavljene od tamno-
obojenog amfibola (osobito rogovače), kiselog pla-
gioklasa (oligoklasa, andezina), piroksena i katkada
male količine kvarca. Terminom se također označava
svaka stijena te grupe. Diorit je približno intruzivni
ekvivalent andezita (v. andesite). S povećanjem sadr-
žaja alkalijskog glinenca (feldšpata) diorit postupno
prelazi u monconit (v. monzonite). U tipičnom dioritu
plagioklas sadrži manje od 50% anortita, rogovača
prevladava nad piroksenom, a na udjel mafitnih mi-
nerala u cjelini otpada manje od 50% ukupne mase
stijene.
dip – (1) nagib. U strukturnoj geologiji – kut pod kojim
je sloj nagnut prema horizontali, kut između struk-
turne površine (structural surface), na primjer, plohe
slojevitosti (bedding plane) ili rasjedne plohe (površi-
ne, fault plane), i horizontalne ravnine izmjeren oko-
mito na pružanje strukture (strike). Sinonimi: angle of
dip, true dip. (2) kut nagiba. U seizmici – (a) Kut izme-
đu fronte reflektiranog (odbijenog) ili refraktiranog
(prelomljenog) seizmičkog vala (reflecting seismic
wave front, refracting seismic wave front) i horizontal-
ne ravnine. (b) Kut između površine promjene brzine
seizmičkih valova i horizontalne ravnine; v. apparent
dip, 2. (3) udubljenje, udubina. U geomorfologiji – ni-
sko mjesto ili primjetna depresija na površini zemlje,
na primjer, udubljenje sa strmim padinama između
brežuljaka ili provalija u planinskom grebenu (hrp-
tu). (4) magnetska inklinacija, v. inclination.
dip bob – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight.
dip calculation – proračun nagiba. U seizmici – izra-
čunavanje nagiba refleksijske površine razdjela (dip
of reflecting interface) prema opažanjima promjene
dip-corrected map
vremena nailaska seizmičkih pojava (arrival time of
seismic events) kada se točka opažanja pomiče. Često
je povezano s migracijom; v. moveout.
dip-corrected map – karta pravilnog zalijeganja, palin-
spastička karta. Karta koja prikazuje slojeve u njihovu
prvobitnom položaju prije pomicanja.
dip fault – rasjed po nagibu (s pružanjem po nagibu).
Rasjed čije je pružanje (strike) paralelno s nagibom
(čiji se smjer podudara s nagibom) poremećenih
(rasjednutih) slojeva i koji je, prema tome, okomit na
njihovo pružanje; v. oblique fault, strike fault.
dip hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
dip joint – pukotina po nagibu. Pukotina čije je pruža-
nje (strike) približno okomito na slojevitost (bedding)
ili smjer klivaža (cleavage) stijene; v. strike joint.
dip log – pandažmetrija, karotaža nagiba formacije, v.
dipmeter log.
dipmeter, dip meter – pandažmetar. Karotažni pribor
za mjerenje veličine nagiba (kuta nagiba) i pružanja
podzemnih geoloških formacija i azimuta (smjera)
njihova nagiba i određivanje položaja rasjeda i ne-
sklada u bušotinama te za strukturne i stratigrafske
interpretacije. Ima tri, četiri ili šest krakova (arms) s
papučicama (pads) koje su u kontaktu sa stijenkom
kanale bušotine (stijenom u bušotini). Svaka papu-
čica ima mikrootporske senzore, a giroskop ili ma-
gnetometar se rabi za registraciju orijentacije pan-
dažmetra u bušotini; v. dipmeter log.
dipmeter log – (1) pandažmetrija, karotaža nagiba
formacije. Mjerenje veličine nagiba (kuta nagiba)
geološke formacije i azimuta (smjera) njena nagiba
na različitim točkama u nezacijevljenim bušotinama
(bušotinama bez zaštitne kolone). Otporski panda-
žmetar (resistivity dipmeter) uključuje: (a) tri ili više
krivulja električne mikrootpornosti (zapisa električ-
ne otpornosti mikrosondama – microresistivity cur-
ves), odnosno, karotažnih krivulja prema podacima
triju mikrosondi razmještenih pod različitim azimu-
tima jedna prema drugoj; (b) očitanje azimuta jedne
od mikrosondi; (c) očitanje kuta otklona (devijacije)
kanala bušotine; (d) očitanje smjera kanala bušotine,
i (e) jedno ili dva mjerenja kavernomjerom (kalipe-
rom). Krivulje električne mikrootpornosti se koreli-
raju za određivanje razlika u dubinama markiraju-
ćih horizonata na različitim stranama (po različitim
azimutima) kanala bušotine i na bazi tih korelacija
se izračunava nagib (kut nagiba) formacije. Podaci
pandažmetrije se također rabe za strukturnu analizu
formacija, raščlanjivanje tankih formacija, detekciju
zona pukotina (raspucanih zona formacije) kao po-
moć za lociranje rasjeda i kartiranje formacija. (2)
dijagram pandažmetrije, v. dipmeter log, 1.
dip moveout – razlika vremena nailazaka zbog nagiba
reflektora. U seizmičkoj prospekciji – razlika (promje-
na) u vremenima nailazaka refleksa (reflektiranih ili
odbijenih seizmičkih valova) do različitih seizmičkih
prijamnika (detektora) zbog nagiba reflektora (hori-
zonta refleksije valova).
dipole-dipole array – dvodipolni (dipolno-dipolni, ak-
sijalni dipolni, osni dipolni) raspored elektroda, v. elec-
trode array.
dipole shear sonic imager – dipolni akustički skener.
Digitalni akustički karotažni sustav sa serijom prija-
mnika za registraciju brzine širenja (rasprostiranja)
longitudinalnih, transverzalnih i Soneleyovih valova
238 directed well drilling
u svim tipovima formacija. Dobiveni podaci su od
velike pomoći pri procjeni litologije i poroznosti for-
macija, utvrđivanju zona pukotina (raspucanih zona)
u formacijama i također osiguravaju točniju analizu
transverzalnih seizmičkih valova.
dipping – mjerenje nivoa u rezervoaru, v. ga(u)ging.
dippping reference point – referentna mjerna točka
rezervoara, v. ga(u)ging reference point.
dipping rod – mjerna šipka, v. ga(u)ge rod.
dip plate – nulta mjerna ploča rezervoara, v. strike pla-
te.
dip point – nulta mjerna točka rezervoara, v. ga(u)ging
point.
dip reversal – inverzija nagiba slojeva, v. rollover.
dip rod – mjerna šipka, v. ga(u)ge rod.
dip separation – prividno rasjedno pomicanje po na-
gibu, ukupna amplituda rasjednog pomicanja; pri-
vidni rasjedni pomak po nagibu, ukupna amplituda
pomaka. Udaljenost (razmak) za koju se rasjednuti
sloj pomaknuo po objema stranama rasjedne plohe
(površine, fault surface) mjerena duž nagiba rasjeda
(dip of fault); v. dip-separation fault, dip slip, strike se-
paration.
dip-separation fault – rasjed s pomicanjem po nagibu;
rasjed s pomakom po nagibu. Rasjed na kojem su se
slojevi pomicali po njegovu nagibu; v. dip separati-
on.
dip shift – rasjedni pomak po nagibu. Pomak (pomica-
nje, shift) naslaga stijena kod rasjeda paralelan s nje-
govim nagibom (dip), ali izvan same zone rasjeda; v.
dip slip, normal shift, shift, strike shift.
dip shooting – određivanje nagiba seizmičkom meto-
dom. Seizmičko istraživanje u kojem je primarni za-
datak određivanje nagiba i položaja površine reflek-
sije, odnosno registracija i interpretacija podataka
refleksije valova radi utvrđivanja nagiba slojeva.
dip slip – stvarni (ukupni) rasjedni pomak po nagibu, nor-
malni rasjedni pomak. Komponenta pomicanja (po-
maka, component of movement) kod rasjeda koja je
paralelna s njegovim nagibom (s nagibom rasjedne
površine, dip of fault). Sinonim: normal displacement;
v. dip separation, dip shift, oblique slip, strike slip.
dip-slip fault – rasjed s klizanjem po nagibu. Normalni
ili reverzni rasjed na kojem je pomak (pomicanje,
movement) slojeva paralelno s njegovim nagibom
(s nagibom rasjedne plohe, dip of fault); v. strike-slip
fault.
dip slope – konsekventna padina. Padina površine ze-
mlje koja je grubo određena smjerom i kutom nagi-
ba (direction of dip, angle of dip) ispod zalegnutih sti-
jena i približno se s njima podudara. Sinonimi: back
slope, outface.
dip stick – mjerna šipka, v. ga(u)ge rod.
dip tape – mjerna vrpca, v. ga(u)ge tape.
dip throw – komponenta pomaka po nagibu. Kompo-
nenta pomaka (pomicanja) kod rasjeda (component
of slip of fault) mjerena paralelno s nagibom slojeva
(dip of strata).
dip tube – cijev plinskog sidra za usis nafte. Cijev za usis
(ulaz) nafte smještena unutar plinskog sidra (gas
anchor) na dnu dubinske pumpe s klipnim šipkama
(sucker-rod pump). Sinonim: mosquito bill.
dip weight – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight.
directed well drilling – kontrolirano koso (koso usmje-
reno, orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
direct-fired vessel
direct-fired vessel – posuda s direktnim zagrijavanjem,
v. direct-heated vessel.
direct-heated vessel – posuda s direktnim zagrijava-
njem. Posuda, npr. separator za termičku obradu naf-
tnih emulzija (v. heater-treater), u kojoj fluid dolazi u
neposredan kontakt s plamenim cijevima, za razliku
od posude s indirektnim zagrijavanjem u kojoj pla-
mene cijevi zagrijavaju drugi fluid (obično vodu)
koji zatim grije fluid u posudi. Sinonim: direct-fired
vessel.
directional drilling – kontrolirano koso (koso usmjere-
no, orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
directional hole – kontrolirano kosa (koso usmjerena,
orijentirana) bušotina, v. deviated well.
directional log – dijagram karotaže smjera kanala bu-
šotine. Dijagram karotaže bušotine (v. well log) koji
prikazuje otklon (odstupanje) kanala (smjera kanala)
bušotine od vertikale (inclination of borehole, incli-
nation of well), kao i smjer tog otklona (direction of
inclination). Obično se dobiva s dipmetrom (dipme-
ter log).
directionally drilled well – kontrolirano kosa (koso
usmjerena, orijentirana) bušotina, v. deviated well.
directional structure – orijentirana (paleostrujna)
struktura. Svaka sedimentna struktura (struktura se-
dimentnih ili taložnih stijena, sedimentary structure)
koja prikazuje ili prema kojoj se može odrediti smjer
strujanja vodenog toka koji je uzrokovao njeno for-
miranje, na primjer kosa slojevitost (cross-bedding) i
riplovi (ripple marks). Sinonimi: aligned current struc-
ture, paleocurrent structure, vector structure.
directional survey – (1) dubinsko mjerenje devijacije
bušotina. Precizna dubinska mjerenja na raznim toč-
kama u kanalu bušotine duž njegove središnje osi
radi određivanja devijacije bušotine (smjera kanala
bušotine, azimuta) i kuta otklona od vertikale. Obič-
no se izvode ili magnetskim metodama ili giro-mje-
renjima (ako je u bušotini ugrađena kolona zaštitnih
cijevi, casing). Sinonimi: borehole survey, deflection
measurement, directional surveying of wells. (2) dija-
gram dubinskog mjerenja devijacije bušotina.
directional surveying of wells – dubinsko mjerenje de-
vijacije bušotina, v. directional survey.
directional well – kontrolirano kosa (koso usmjerena,
orijentirana) bušotina, v. deviated well.
directional well drilling – kontrolirano koso (koso
usmjereno, orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
direction of the wind – smjer vjetra. Točka na kom-
pasu koja označava smjer otkuda puše vjetar, na
primjer, zapadni vjetar (westerly wind) puše sa zapa-
da (a ne u smjeru zapada). Smjer vjetra se također
može izraziti u stupnjevima koji se očitavaju u smje-
ru kazaljke na satu od točke «sjever», na primjer,
istočni vjetar (east wind) ima smjer od 90°. Sinonim:
wind direction.
direct lattice – kristalna (prostorna kristalna) rešetka.
Sinonim termina crystal lattice (v.) koji se primjenjuje
pri usporedbi s recipročnom kristalnom rešetkom (re-
ciprocal lattice).
direct leaching – direktno izluživanje. Metoda izluživa-
nja (otapanja) soli radi stvaranja kaverni (šupljina)
u slojevima soli ili solnim domama za podzemno
skladištenje i izgradnju podzemnih skladišta uglji-
kovodika (sirove nafte, prirodnog plina, rafinerijskih
produkata, ukapljenog naftnog plina) injektiranjem
239 direct sampling
slatke vode za izluživanje kroz kanal unutarnje kolo-
ne zaštitnih cijevi bušotine za izluživanje (v. leaching
well), za razliku od indirektnog ili inverznog izluživanja
(v. reverse leaching). Odrađena slana voda se uklanja
istom bušotinom kroz prstenasti prostor između nje-
nih zaštitnih kolona; v. undeground natural gas stora-
ge in salt caverns.
direct-line drive – linijsko (direktno linijsko) istiskivanje
nafte. Tip konvencionalnog (običnog) zavodnjavanja
naftnih ležišta (waterflood) s mrežom (rasporedom)
bušotina (well pattern) u kojoj su proizvodne i injek-
cijske bušotine locirane u zasebnim ravnim linijama
orijentiranim u smjeru sjever-jug i istok-zapad i smje-
štene jedna nasuprot drugoj, za razliku od zavodnja-
vanja po šahovskoj mreži bušotina u kojoj su loka-
cije proizvodnih i injekcijskih bušotina pomaknute i
smještene u posebnim ravnim linijama orijentiranim
u smjeru sjever-jug i istok-zapad; v. pattern flood, sta-
ggered-line drive.
direct-line drive well array – linijski redni raspored
(mreža) bušotina, v. direct-line drive well pattern.
direct-line drive well network – linijski redni raspored
(mreža) bušotina, v. direct-line drive well pattern.
direct-line drive well pattern – linijski redni raspored
(mreža) bušotina. Raspored (mreža) bušotina za kon-
vencionalno (obično) zavodnjavanje (waterflood), u
kojem su proizvodne i injekcijske bušotine locirane
u zasebnim linijama i smještene jedna nasuprot dru-
goj. Odnos broja proizvodnih i injekcijskih bušotina
je 1:1; v. direct-line drive. Sinonimi: direct-line well
array, direct-line well network, straight-line drive well
pattern; v. direct-line drive.
directly miscible fluids, directly miscible injection
fluids – direktno miscibilni injektirani fluidi, injektira-
ni fluidi miscibilni jednostrukim (prvim) kontaktom, v.
first-contact miscible fluids.
directly miscible solvent – direktno miscibilno otapa-
lo (solvent), otapalo (solvent) miscibilno jednostrukim
(prvim) kontaktom, v. first-contact miscible solvent.
direct miscible displacement by hydrocarbon sol-
vent – istiskivanje nafte ugljikovodicima direktnim mi-
ješanjem (miješanjem prvim kontaktom, miješanjem
jednostrukim kontaktom), v. first-contact hydrocarbon
miscible flood.
direct miscible hydrocarbon flood (flooding) – isti-
skivanje nafte ugljikovodicima direktnim miješanjem
(miješanjem prvim kontaktom, miješanjem jednostru-
kim kontaktom), v. first-contact hydrocarbon miscible
flood.
direct offset – ravno locirana susjedna bušotina, v. di-
rect offset well.
direct offset well – ravno locirana susjedna bušotina.
Bušotina koja je locirana ravno u odnosu na posto-
jeću bušotinu, tj. u smjeru sjevera, istoka, juga ili
zapada, za razliku od dijagonalno locirane susjedne
bušotine (locirane u smjeru sjeverozapada, sjevero-
istoka, jugozapada ili jugoistoka); v. diagonal offset
well. Sinonim: direct offset.
direct sampling – direktno uzorkovanje. Uzorkovanje
kada postoji direktna veza uzorkovanog materijala i
uređaja za analizu (in-line ili on-line instrumenta). Na
primjer, in-line instrument čiji je aktivni element po-
stavljen u plinovodu mjeri pod uvjetima plinovoda,
a on-line instrument uzorkuje plin izravno iz plinovo-
da, ali je instaliran izvan njega.
direct stratification
direct stratification – primarna stratifikacija, v. primary
stratification.
dirty – glinovit, nečist. Koji sadrži znatnu količinu šejla
dispergiranog (raspršenog) u porama stijena. Posto-
janje takvog šejla smanjuje permeabilnost i efektiv-
nu poroznost formacija i utječe na rezultate mjere-
nja mnogih tipova karotaža bušotina. Sastavljeni
elektrolitski sustav glina-pijesak može stvarati mem-
branske polarizacijske efekte, čestice gline u pijesku
djeluju kao selektivna ionska sita, a površinska vod-
ljivost minerala gline smanjuje električnu otpornost
(specifični električni otpor) stijene; v. clean.
dirty arkose – nečista arkoza, v. impure arkose.
dirty formation – glinovita (nečista) formacija, v. shaly
formation.
dirty sands – nečisti pijesci (pješčenjaci). Termin koji
se primjenjuje u radovima istraživanja električnim
metodama za označavanje pješčenjaka sa znatnim
sadržajem gline (glinenih primjesa). Takvi pješčenja-
ci, prema tome, pokazuju primjetnu membransku
polarizaciju (membrane polarization) i nenormalno
visoku električnu provodnost (specifičnu električnu
vodljivost, electrical conductivity) zbog površinskog
vođenja duž minerala gline.
dirty sandstone – nečisti pješčenjak. Pješčenjak koji sa-
država veliku količinu matriksa (cementirajuće tvari),
osobito vaka (v. wacke) s više od 10% glinovitog ma-
triksa (argillaceous matrix), ili grauvaka (v. graywacke)
s više od 15% detritskog glinenog matriksa (detrital
clay matrix). Čestice takvog pješčenjaka se drže za-
jedno primarnim finozrnastim intersticijalnim detri-
tusom ili matriksom od materijala sličnog glini ili au-
tigenim derivatima takvog materijala. Nečisti pješče-
njaci se obično formiraju iz otopina velike gustoće ili
visoke viskoznosti; v. clean sandstone.
discharge – (1) protok. U hidraulici – količina protje-
canja u danom trenutku izražena kao volumen u
jedinici vremena. (2) protok (brzina transportiranja)
sedimenta, v. sediment discharge.
discharge coefficient – koeficijent pražnjenja. Omjer
koeficijenta protoka (v. flow coefficient) i koeficijenta
pristupne brzine. Sinonim: coefficient of discharge.
discharge head – visina dizanja. Vertikalna visina izme-
đu usisa i tlačne strane pumpe.
discharge line – tlačni vod (cjevovod). U procesu buše-
nja – vod (cjevovod) u cirkulacijskom isplačnom su-
stavu bušaćeg postrojenja koji spaja isplačne pumpe
(mud pumps) s isplačnim crijevom (rotary hose).
discharge-rating curve – krivulja nivo-protok, v. stage-
discharge curve.
discharge valve – tlačni (ispusni) ventil. Jedan od dvaju
tipova ventila stapne (klipne) pumpe (v. reciproca-
ting pump), na primjer, isplačne i trocilindarske, kroz
koji se izbacuje tekućina iz nje. Drugi tip ventila je
usisni (intake valve, suction valve).
discoaster – diskoaster. Jedna od mikroskopski tankih
vapnenih pločica oblika zvijezde ili rozete s promje-
rom od 10 do 35 mikrometara, za koje se vjeruje da
su ostaci planktonskih organizama i da mogu biti
izolirana tijela nalik na kokolit ili dijelovi pokretljivih
stanica ili cista. Diskoasteri se uobičajeno sreću u
tercijarnim sedimentima, ali očevidno ne postoje u
pleistocenu (pleistocenskim stijenama), pa je prema
nivou njihova iščeznuća sugerirana granica između
pliocena i pleistocena.
240 discontinuous reaction series
disconformable – (1) paralelno neskladan. U stratigra-
fiji – termin koji se odnosi na «paralelni nesklad» (v.
disconformity) ili označava takav nesklad formacije s
paralelnom slojevitošću (parallel bedding) u čijoj je
sedimentaciji nastupio prekid duljeg ili kraćeg traja-
nja. (2) U petrologiji – neskladan. Termin za označa-
vanje kontakta intruzivnog tijela (contact of intrusive
body) koji uglavnom nije paralelan s unutarnjom
strukturom intruzije.
disconformity – paralelni (erozijski, stratigrafski) ne-
sklad. U geologiji i stratigrafiji – nesklad (v. uncon-
formity) u kojem su plohe slojevitosti (bedding
planes) iznad i ispod prekida sedimentacije u biti
paralelne što pokazuje da je uzrok znatnog prekida
sedimentacije (break, interruption in sedimentation)
bio uglavnom dugotrajni period erozije (ili katka-
da nepostojanje sedimentacije, nondeposition) koji
se obično očituje postojanjem vidljive neravne ili
hrapave erozijske površine (erosion surface), kao
nesklad u kojem su starije stijene ostale u biti hori-
zontalne za vrijeme erozije ili u periodu vertikalnog
uzdizanja i slijeganja (spuštanja, tonjenja) Zemljine
kore (bez naginjanja i rasjedanja). Tendencija je pri-
mjenjivanje termina disconformity za označavanje
prekida sedimentacije koji odgovaraju vremenu ta-
loženja litostratigrafskih jedinica (rock units) najma-
nje ranga formacije. Treba također napomenuti da
je termin prvobitno odgovarao današnjem pojmu
paraconformity (pseudonesklad). Sinonimi: erosio-
nal unconformity, nonangular unconformity, parallel
unconformity, paraunconformity, stratigraphic un-
conformity.
discontinuity – (1) ploha diskontinuiteta. U strukturnoj
geologiji – ploha koja razdvaja dvije različite grupe
stijena, na primjer, rasjed (fault) ili kutni nesklad (un-
conformity). (2) diskontinuitet (prekid) sedimentacije.
U stratigrafiji – svaki prekid sedimentacije bez obzi-
ra na njegov uzrok ili trajanje, koji je obično praćen
erozijom; nesklad (unconformity). Sinonim: break. (3)
seizmički diskontinuitet, diskontinuitet seizmičke brzi-
ne. U seizmologiji – površina na kojoj se oštro mije-
njaju brzine širenja seizmičkih valova (seismic-wave
velocities); granica između seizmičkih slojeva (seismic
layers) Zemlje. Sinonimi: interface, seismic discontinu-
ity, velocity discontinuity.
discontinuous permafrost – diskontinuirano trajno za-
mrznuto tlo (diskontinuirani permafrost). Zona trajno
zamrznutog tla (permafrosta) s dijelovima nezamr-
znutog tla koji se nalaze ispod velikih rijeka ili jeze-
ra. Javlja se u prijelaznoj zoni između sjeverne zone
kontinuirano trajno zamrznutog tla (kontinuiranog
permafrosta) i južne zone sporadično trajno zamr-
znutog tla (sporadičnog permafrosta); v. continuous
permafrost, sporadic permafrost.
discontinuous phase – unutarnja (dispergirana, disper-
zna, diskontinualna) faza, v. disperse phase.
discontinuous reaction series – diskontinuirani reak-
cijski niz. U mineralogiji – reakcijski niz (v. reaction se-
ries), ogranak Bowenovog reakcijskog niza (Bowen’s
reaction series), u kojem reakcija ranije formiranih
kristala s kasnijom tekućinom (taljevinom) protječe
s naglom faznom promjenom, na primjer, minerali
olivin, piroksen, amfibol i biotit formiraju diskontinu-
irani reakcijski red, jer su kristali iz različitih kristalnih
sustava; v. continuous reaction series.
discordance
discordance – (1) diskordancija, nesklad. U geologiji –
nepostojanje paralelnosti (paralelizma) u rasporedu
susjednih slojeva. Termin se primjenjivao u slučaje-
vima gdje je uzrok nepostojanja paralelizma (proces
koji je uzrokovao nepostojanje paralelizma) bio pod
sumnjom. Iako termin discordance nije široko prihva-
ćen, on je osobito prikladan za opisnu uporabu kada
nema dostatnih dokaza za odredbu između strati-
grafske diskordancije (v. stratigraphic discordance) i
tektonske diskordancije (v. tectonic discordance) – na
primjer, pri navlačenju (overthrust), klizanju (slide) ili
rasjedu otkidanja (detachment fault); v. concordance.
(2) kutni nesklad, v. angular unconformity.
discordant – (1) diskordantan, neskladan. (a) U strati-
grafiji – strukturno diskordantan (structurally uncon-
formable), termin koji se odnosi na slojeve u kojima
nema konkordancije ili sklada (conformity) ili paralel-
nosti slojevitosti (parallelism of bedding) ili strukture;
v. concordant, unconformable. (b) U petrologiji erup-
tivnih (magmatskih) stijena – termin za označavanje
kontakta između magmatske intruzije (igneous intru-
sion) i okolne stijene (country rock) koji nije paralelan
s plohama folijacije (škriljavosti, foliation planes) ili
slojevitosti (bedding planes) okolne stijene; v. concor-
dant, disconformable. (c) U geomorfologiji – termin za
označavanje formi reljefa (topographic features) koje
nemaju jednake ili gotovo jednake visine, na primjer
diskordantna dolina (discordant valley) čiji se vodotok
ulijeva u glavni tok preko vodopada ili diskordantni
prag (discordant lip) preko kojeg prolazi dno viseće
doline u dno glavne doline. (2) nesukladan, različit. U
geokronologiji – (a) termin koji označava neslaganje
(nepodudaranje) rezultata radiometrijskih određiva-
nja apsolutne starosti stijena (radiometric age) pri-
mjenom više metoda (na istom uzorku ili istodobno
postojećim mineralima) koje je veće od eksperimen-
talne pogreške. (b) Termin koji označava neslaganje
(nepodudaranje) rezultata radiometrijskih određi-
vanja apsolutnih starosti istodobno postojećih (ko-
egzistentnih) minerala izvedenih jednom te istom
metodom. (c) Termin koji označava (u ograničenijem
smislu) neslaganje rezultata određivanja apsolutne
starosti (na istom uzorku minerala) metodama uran-
238/olovo-206, uran-235/olovo-207, olovo-207/olo-
vo-206 i torij-232/olovo-208. Različite starosti obično
pokazuju da je jedan ili više izotopnih sustava, pri-
mijenjenih za određivanje starosti, bio poremećen
djelovanjem nekih geoloških procesa (metamorfoze,
trošenja ili raspadanja) nakon prvobitnog formiranja
geološkog materijala ili nepažljivim laboratorijskim
postupcima; v. concordant.
discordant bedding – diskordantna (neskladna) slo-
jevitost. Struktura sedimentnih stijena (sedimentary
structure) u kojoj nema paralelnosti slojeva ili u kojoj
su sedimentni slojevi nagnuti prema glavnoj plohi
sedimentacije, na primjer, slojevitost koja se razvila
brzim taloženjem materijala iz zračnih ili vodenih
struja s velikim sadržajem suspendiranih čestica,
osobito kosa slojevitost (v. cross-bedding); v. concor-
dant bedding, inclined bedding.
discordant fold – diskordantna (neskladna) bora. Bora
(na primjer, antiklinalna) čija je os (osna ploha) na-
gnuta prema osima longitudinalnih (uzdužnih) bora
(v. longitudinal fold), odnosno, nije s njima paralelna,
na danom području.
241 dish structure
discordant folding – diskordantno (neskladno) nabi-
ranje (boranje). Nabiranje poput antiklinala u sedi-
mentnim stijenama koje su i kompetentne i nekom-
petentne. Nekompetentni slojevi će odebljavati i
stanjivati se s naprezanjima nabiranja, dok kompe-
tentni slojevi neće teći. Rezultat tečenja jest da plohe
slojevitosti (bedding planes) bora neće biti paralelne
jedna s drugom.
discordant intrusive body – diskordantno intruzivno
tijelo (intruziv). Intruzivno tijelo (intruziv) koje presi-
jeca starije stijene, na primjer, batolit, štok, dajk.
discordogenic fault – diskordogeni rasjed. Rasjed u
tektonskom pojasu (tectonic belt) koji razdvaja zone
uzdizanja (zones of uplift) i spuštanja (slijeganja, to-
njenja, zones of subsidence) i ostaje aktivan tijekom
nekoliko geoloških perioda.
discovery – otkriće. U geološkom istraživanju – (a)
Novo naftno i/ili plinsko polje otkriveno istraživač-
kim bušenjem (exploratory drilling). (b) Novo ležište
na starom polju otkriveno istraživačkim bušenjem.
discovery pressure – početni ležišni tlak, v. initial reser-
voir pressure.
discovery well – bušotina-otkrivačica. Istraživačka bu-
šotina (v. exploratory well) ili tragalačka bušotina (v.
wildcat well) kojom je otkriveno (pronađeno) novo
komercijalno naftno ili plinsko ležište/polje na dota-
da neistraženom području ili dubini ili novo ležište
(ili produktivni horizont) na već postojećem polju
koje se eksploatira (pliće ili dublje od iskorištavanih
ležišta). Bušotina-otkrivačica je prva produktivna
bušotina na novom polju (druga bušotina se naziva
potvrdnom – v. confirmation well); v. deeper-pool test,
outpost well, shallower-pool test.
discovery-well allowable – dopuštena proizvodnja (ka-
pacitet proizvodnje) bušotine-otkrivačice. Dopuštena
količina proizvodnje ugljikovodika odobrena od dr-
žavne regulativne agencije za određeni period. Veća
je od standardnog kriterija prema dubini ležišta kako
bi se ohrabrilo istraživanje i može biti bez ograniče-
nja sve dok proizvodnja nafte ili plina ne nadoknadi
troškove bušenja, opremanja i proizvodnje.
discrete – odijeljen, zaseban. U geologiji – termin za
označavanje stijenskog tijela koje je odijeljeno u pro-
storu od susjednih stijena određenom granicom.
discrete-film zone – pojas vode (vlage)tla, v. belt of soil
water.
disharmonic fold – disharmonična bora. Bora čiji se
oblik znatno mijenja u raznim slojevima koje obu-
hvaća, za razliku od harmonične bore (v. harmonic
fold).
disharmonic folding – disharmonično nabiranje (bo-
ranje). Nabiranje pri kojem postoji nagla promjena
oblika bore na prijelazu od jedne naborane površine
ili sloja prema drugoj. Taj tip nabiranja je karakteri-
stičan za slojeve stijena koje se znatno razlikuju po
žilavosti i često je praćen strukturom tipa dekolmana
(v. décollement). Suprotan pojam je harmonično na-
biranje (v. harmonic folding).
dish structure – zdjelasta struktura. Primarna struktu-
ra sedimentnih stijena (sedimentary rocks), općenito
pješčenjaka, koja se sastoji od malih leća nalik me-
niskusu (duljine od 4 cm do 50 cm i debljine od jed-
nog do nekoliko centimetara) orijentiranih paralelno
sa slojevitošću. U osnovici takvih leća se primjećuje
nešto finije zrnasti materijal. Osnovice leća su kon-
disintegration
kavne prema gore i odsijecaju vrhove leća koje leže
ispod njih. Smatra se da je zdjelasta struktura formi-
rana ispiranjem gline pornom vodom koja je bila isti-
snuta ubrzo nakon sedimentacije pijeska.
disintegration – dezintegracija. (1) U geologiji – (a) Si-
nonim termina mehaničko trošenje ili raspadanje (v.
mechanical weathering). Katkada termin d u svojoj
definiciji uključuje i kemijsko djelovanje, pa je u tom
slučaju praktično sinonim općeg termina weathering
(trošenje ili raspadanje stijena). (b) Razlaganje organ-
ske tvari sporim izgaranjem, pri čemu ne nastaju uglji-
kovi spojevi nego su produkti samo hlapljive supstan-
cije – ugljik-dioksid i voda. (2) v. radioactive decay.
disjunctive fold – disjunktivna bora. Bora u kojoj su pri
njenom formiranju krtiji (lomljiviji) slojevi bili zdro-
bljeni i razdvojeni, a plastičniji slojevi promijenili
oblik bez primjetnog loma (pod utjecajem sila de-
formacije).
disk – disk. U sedimentologiji – sedimentna čestica (se-
dimentary particle) zamjetno diskoidnog (okruglog
i pljosnatog), sferoidnog (spljoštena na polovima)
ili pločastog oblika koja je u Zinggovoj klasifikaciji
(Zingg’s classification) definirana omjerom (odno-
som) širine prema duljini većim od 2:3 i omjerom
debljine prema širini manjim od 2:3.
disk-wall packer – dubinska brtvenica (paker) s lomlji-
vim diskom. Dubinska brtvenica (paker) s klinovima i
diskom koji se mora slomiti nakon što se paker spu-
sti na dubinu postavljanja u kanalu bušotine. Disk
se lomi ubacivanjem osovinice (go-devil) ili kratkog
komada cijevi (duljine 15 do 20 cm) u bušotinu ili
spuštanjem teškog utega na užetu. Nakon loma dis-
ka opruga pakera potisne njegove klinove (do tada
u zatvorenom položaju) prema gore. Klinovi pakera
se rašire oko njegova konusa i pritisnu na stijenku
zaštitne kolone (casing). Kolona uzlaznih cijevi (tu-
bing) sjedne na klinove i raširi brtveni element pake-
ra. Paker s lomljivim diskom ima prednost u odnosu
na objesivi (viseći) paker radi jednostavnosti i lakoće
postavljanja u bušotini, može lako pomicati na viši
položaj u kanalu bušotine, ali se ne može pomaknuti
na niži položaj dok se ne izvadi iz bušotine i promi-
jeni disk.
dislocation – dislokacija, v. displacement.
dislocation breccia – dislokacijska (rasjedna) breča, v.
fault breccia.
dislocation metamorphism – dislokacijska metamor-
foza (metamorfizam). U geologiji – oblik dinamske
regionalne metamorfoze (regionalne dinamome-
tamorfoze, dynamic regional metamorphism) koji
se manifestira duž uskih pojaseva otkidanja ili dro-
bljenja stijena bez zamjetnog porasta temperature.
Termin se smatra ekvivalentnim pojmu dynamome-
tamorphism (dinamometamorfoza ili dinamome-
tamorfizam); v. cataclastic metamorphism, dynamic
metamorphism.
dismicrite – dismikrit, vapnenac »ptičje oko«. Vapnenac
fine teksture (fine-textured limestone) koji sadrži ma-
nje od 1% alokema (alokemijskih sastojaka ili mate-
rijala) i sastoji se uglavnom od litificiranog karbonat-
nog mulja (mikrita, lithified carbonate mud, micrite) te
ima uklopke sparitnog kalcita (sparry calcite) nepra-
vilna oblika ili u obliku »ptičjeg oka« (v. bird’s eye) koji
ispunjavaju šupljine nastale lokalnim poremećajima.
Sinonim: bird’s eye limestone.
242 dispersion curve
dispersed drilling fluid – dispergirani bušaći (isplačni)
fluid, v. dispersed drilling mud.
dispersed drilling mud – disperzna bušaća isplaka. Tip
bušaće isplake na bazi vode (water-base drilling mud)
kojoj je dodan kemijski dispergator radi deflokulacije
njenih čvrstih čestica, odnosno držanja pločica gline
(clay platelets) razdvojenim. Disperzne isplake imaju
veću viskoznost i čvrstoću gela (gel strength), bolju
kontrolu filtracije (gubljenja fluida, filtration control)
i veću toleranciju čvrstih čestica (solids tolerance)
nego nedisperzne isplake (nondispersed muds). Veći-
na kemijskih dispergatora, na primjer, lignit (lignite),
lignosulfonat (lignosulfonate), kiselog su karaktera
i zahtijevaju alkalnu sredinu za optimalno djelova-
nje. Viskoznost i filtracijska svojstva se reguliraju
sadržajem gline (bentonita), gustoća materijalima
za otežavanje, a pH se kontrolira kaustičnom sodom
(natrij-hidroksidom). Dijele se na dva tipa – kalcijske
(v. calcium-based drilling mud) i na bazi morske vode
(v. seawater drillimg mud). Sinonimi: dispersed mud; v.
drilling mud, water-base drilling mud.
dispersed feed method – metoda raspršivanja moče-
će faze (disperznog injektiranja). Stacionarna metoda
mjerenja relativnih permeabilnosti (mjerenje meto-
dom stacionarnog stanja ili stacionarnog strujanja).
Močeći fluid (wetting fluid) se uvodi u ispitivanu jez-
gru prethodno raspršen (dispergiran) prolaženjem
kroz porozni materijal koji je sličan jezgri, tako da
se više ili manje jednolično distribuira kroz jezgru.
Nemočeća faza (nonwetting phase) se uvodi u jezgru
kroz radijalne žljebove na izlaznom kraju sekcije za
dispergiranje (tj. na spoju sekcije i uzorka jezgre); v.
steady-state relative-permeability measurement.
dispersed gas injection – injektiranje plina u naftnu
zonu, v. gas injection into oil zone.
dispersed gas-injection pressure maintenance – po-
državanje tlaka injektiranjem plina u naftnu zonu, v.
gas injection into oil zone.
dispersed mud – disperzna isplaka, v. dispersed drilling
mud.
dispersed phase – unutarnja (dispergirana, disperzna,
diskontinualna) faza, v. disperse phase.
disperse phase – unutarnja (dispergirana, disperzna,
diskontinualna) faza. Faza disperznog sustava koja
se sastoji od čestica čvrste, tekuće ili plinovite tvari
raspršenih (dispergiranih) u neprekidnom ili vanj-
skom sredstvu (sredini, fazi – v. continuous phase).
U emulziji tipa »nafta u vodi« (oil-in-water emulsion)
unutarnja faza je nafta, a u emulziji tipa »voda u naf-
ti« (water-in-oil emulsion) unutarnja faza je voda..
dispersion – disperzija, raspršenost. (1) U seizmici – izo-
bličenje oblika grupe seizmičkih valova (seismic-wave
train) zbog promjene brzine s frekvencijom. Brjegovi
(peaks) i dolovi (troughs) valova mogu napredovati
ili uzmicati od početka vala s njegovim gibanjem. (2)
U statistici – raspršenost ili raspon vrijednosti oko
središnje tendencije. Uobičajene mjere disperzije
su standardna devijacija (standard deviation) i sorti-
ranje (sorting). (3) U optici – razlike u optičkim kon-
stantama (na primjer, u duljinama valova i indeksima
refrakcije ili loma) danog minerala za različite valne
duljine spektra.
dispersion curve – krivulja disperzije. U seizmici – dija-
gram ovisnosti brzine seizmičkog vala o frekvenciji
ili periodi.
displaced fluid
displaced fluid – istiskivani fluid; istisnuti fluid. U pro-
cesu istiskivanja nafte iz ležišta – fluid u ležištu koji
se giba (struji) pod utjecajem injektiranih (istiskiva-
jućih) fluida; v. displacing fluid.
displaced pool – ležište s kosim vodo-naftnim kontak-
tom. Naftno ležište s kosim kontaktom voda-nafta
(tilted oil-water contact) koji može biti uzrokovan ili
hidrodinamikom vode koja struji u formaciji ispod
nafte ili formiranjem katranskog pojasa (pojasa rezi-
dualne teške nafte) na kontaktu i zatim regionalnim
tektonskim nagibanjem.
displacement – (1) rasjedno pomicanje. U strukturnoj
geologiji – opći termin koji označava relativno kreta-
nje na objema stranama (krilima) rasjeda mjereno u
bilo kojem odabranom smjeru. Sinonim: dislocation.
(2) rasjedni pomak. U strukturnoj geologiji – termin
koji označava određenu veličinu relativnog kretanja
na objema stranama (krilima) rasjeda u nekom oda-
branom smjeru. Sinonim: dislocation. (3) horizontalni
pomak refrakcije vala. U seizmičkoj prospekciji – ra-
zlika između horizontalnih koordinata točaka izlaza
refraktiranog (prelomljenog) seizmičkog vala na
površinu opažanja i izlaza tog vala iz sloja u kojem
je prelomljen. Veličina za koju su podaci refrakcije se-
izmičkog vala horizontalno pomaknuti od položaja
geofona. Sinonim: offset. (4) proizvodnost pumpe. Vo-
lumen fluida istisnut stapom pumpe u jednom hodu
(koraku) stapa ili u jedinici vremena. (5) istisnina, de-
plasman. Težina vode koju istiskuje brod. Jednaka je
(u skladu s Arhimedovim zakonom) ukupnoj težini
broda (težini samog broda i cjelokupnog sadržaja na
njemu i u njemu).
displacement drive mechanism – mehanizam proi-
zvodnje (iskorištavanja ležišta) istiskivanjem, v. drive
mechanisms, gas-cap drive, water drive.
displacement efficiency – koeficijent istiskivanja nafte.
Dio početnog volumena nafte u ležištu koji se može
istisnuti danim injektiranim (istiskivajučim) fluidom,
omjer volumena nafte istisnute iz zone ležišta koja
je pod utjecajem istiskivanja i volumena nafte koja
se nalazila u toj zoni prije početka procesa istiskiva-
nja. Koeficijent istiskivanja nafte ovisi o injektiranom
fluidu (ili fluidima), injektiranom volumenu, visko-
znostima fluida i relativnim permeabilitetima ležišne
stijene te je jedan od faktora koji utječu na ekono-
mičnost procesa istiskivanja nafte.
displacement fluid – fluid za potiskivanje cementne
kaše. Tekućina, obično bušaća isplaka (drilling mud)
ili slana voda (salt water), koja se pumpa u zaštitnu
kolonu (casing) nakon cementne kaše (cement slurry)
i gornjeg cementacijskog čepa (top wiper plug).
displacement meter – volumensko protočno mjerilo.
Tip protočnog mjerila u kojem stap u cilindru istisku-
je fluid. Volumen protjecanja (protok) fluida se izra-
čuna prema broju hodova stapa (number of piston
strokes).
displacement of oil – istiskivanje nafte, v. flooding.
displacement pressure – tlak istiskivanja. Minimalni
tlak koji je potreban jednom fluidu da bi istisnuo
drugi fluid iz pora stijene. To je minimalni kapilarni
tlak (capillary pressure) koji je potreban za injektira-
nje (protiskivanje) nemočećeg fluida (nonwetting flu-
id), na primjer, nafte u kapilarnu poru (porni kanal)
porozne sredine koja je zasićena močećim fluidom
(wetting fluid), na primjer, vodom. Tlak istiskivanja je
243 dissolved-gas expansion drive
obratno proporcionalan promjeru pore. Sinonimi:
entry pressure, forefront pressure.
displacement process – proces istiskivanja. U proi-
zvodnji nafte – proces kojim se iz ležišta istiskuje
nafta vodom, plinom ili drugim fluidom.
displacement pump – volumetrijska (volumenska)
pumpa, v. positive-displacement pump.
displacement rate – (1) brzina istiskivanja nafte, v. oil-
displacement rate. (2) brzina pumpanja cementa. Brzi-
na kojom se cementna kaša (cement slurry) pumpa
u bušotinu.
displacement theory – teorija migracije kontinenata, v.
continental displacement.
displacement time – vrijeme istiskivanja. Vrijeme (izra-
ženo u minutama) koje je potrebno za potpunu za-
mjenu svih fluida u koloni bušaćih alatki (drillstring)
ili zaštitnih cijevi (casing string) drugim fluidom pri
danom protoku.
displacement-type prover – volumensko kalibracijsko
protočno mjerilo. Mjerilo koje se najčešće rabi za ispi-
tivanje i kalibraciju protočnih mjerila (brojila). Sastoji
se od kalibrirane sekcije cijevi u kojoj se nalazi cilin-
drični ili sferični istiskivač. Struja fluida prolazi kroz
ispitivano mjerilo i ulazi u kalibracijsko protočno
mjerilo. Uspoređivanjem ta dva volumena (protoka)
izračunava se faktor mjerila.
displacement volume – volumen istiskivanja fluida.
Volumen fluida u bušotini koji je istisnut bušaćom
kolonom (kolonom bušaćih alatki, drillstring).
displacing fluid – istiskivajući fluid. Fluid koji se injekti-
ra u naftno ležište u procesu povećanja iscrpka naf-
te (EOR-procesu), odnosno radni fluid koji istiskuje
naftu.
displacive transformation – transformacija kristala
istiskivanjem, v. transformation, 2.
disposal well – bušotina za odlaganje otpadnih flui-
da. Općenito, bušotina za odlaganje otpadne slane
vode i drugih fluida u podzemne formacije (slojeve).
U užem smislu – injekcijska bušotina za odlaganje
slane vode (proizvedene zajedno s naftom) u pod-
zemne slojeve koji su od drugih slojeva izolirani ne-
propusnim stijenama. Ako je moguće, slana voda se
injektira natrag u ležište radi zavodnjavanja (poveća-
nja iscrpka nafte). Sinonimi: reinjection well, salt-wa-
ter disposal well, service well.
dissolution – otapanje. (1) U kemiji – postupak prevo-
đenja neke tvari u otopinu; v. solution, 2. (2) v. solu-
tion, 1.
dissolution porosity – poroznost otapanja. Poroznost
nastala (formirana) otapanjem stijena (solution of
rocks). Sinonim: dissolved porosity.
dissolved gas – (1) otopljeni (naftni, kaptažni) plin, v. so-
lution gas, 1. (2) otopljeni plin, v. solution gas, 2.
dissolved-gas drive – režim otopljenog plina, režim ek-
spanzije otopljenog plina, volumetrijski režim, v. solu-
tion-gas drive.
dissolved-gas drive oil reservoir – naftno ležište s re-
žimom otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v.
solution-gas drive reservoir.
dissolved-gas drive reservoir – naftno ležište s reži-
mom otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v.
solution-gas drive reservoir.
dissolved-gas expansion drive – režim otopljenog
plina, režim ekspanzije otopljenog plina, volumetrijski
režim, v. solution-gas drive.
dissolved gas-oil (gas/oil) ratio
dissolved gas-oil (gas/oil) ratio – faktor otopljenog
plina, v. solution gas-oil ratio.
dissolved-gas pool – ležište/polje s režimom otopljenog
plina, v. solution-gas drive reservoir.
dissolved load – transportirani otopljeni sedimentni
materijal. Dio ukupnog transportiranog riječnog
sedimentnog materijala (total stream load) koji se
prenosi u otopljenom obliku, na primjer, kemijski
ioni formirani kao rezultat erozije površine zemlje
tijekom vraćanja oborinske vode u ocean. Sinonimi:
dissolved solids, solution load.
dissolved natural gas – otopljeni prirodni plin, v. solu-
tion gas.
dissolved porosity – poroznost otapanja, v. dissolution
porosity.
dissolved solids – (1) ukupne otopljene čvrste čestice, v.
total dissolved solids. (2) transportirani otopljeni sedi-
mentni materijal, v. dissolved load.
dissolving agent – otapajući agens. U isplačnoj tehno-
logiji – aditiv za bušaću isplaku za otapanje formaci-
je koja uzrokuje zaklinjenje (zaglavljivanje) bušaćih
alatki. Kao otapajući agens za solne formacije se
može rabiti slatka voda.
distal – distalan. U sedimentologiji – termin za označa-
vanje finoklastičnih sedimenata (fine clastics) koji su
se formirali na maksimalnoj udaljenosti od područja
izvora taložnog materijala, na primjer, distalni turbi-
dit (distal turbidite) koji se sastoji od finih siltoznih
varvi ili najudaljeniji sedimenti forlanda (foreland de-
posit), podrijetlom iz borderlanda u geosinklinalnom
području; v. proximal.
distal onlap – distalno transgresivno prekrivanje sedi-
menata. Transgresivno prekrivanje sedimenata (v.
onlap) u smjeru daleko od izvora donošenja klastič-
nog materijala.
distillate – destilat. (1) Produkt destilacije što nastaje
kondenzacijom para. Destilacijom nafte pod atmos-
ferskim tlakom se dobiva atmosferski destilat, a pod
reduciranim tlakom vakuumski destilat; (2) v. natural
gasoline.
distillate well – kondenzatna bušotina, v. condensate
well.
distillation – destilacija. (1) U kemiji – proces proizvod-
nje plina ili pare iz tekućine njenim zagrijavanjem
u posudi (vaporizacijom tekućine), te skupljanjem i
kondenzacijom para hlađenjem u tekućinu. (2) U pa-
leontologiji – proces fosilizacije uklanjanjem tekućih
i/ili plinovitih komponenata iz organske tvari s oču-
vanjem vapnenog ostatka (carbonaceous residue).
distillation curve – krivulja destilacije. Grafički prikaz
ovisnosti masene ili volumenske količine produkta
destilacije nafte, odnosno naftnog destilata (izraže-
ne u postocima) o temperaturi.
distillation loss – gubitak destilacije. U procesu labora-
torijske destilacije – razlika između volumena teku-
ćine uvedene u destilacijsku tikvicu i zbroja dobive-
nog kondenzata i ostatka destilacije.
distillation range – područje destilacije. Interval tem-
perature koji definira neku frakciju nafte njenim po-
četnim i završnim vrelištem (initial boiling point, final
boiling point), odnosno razlika između temperature
početka ključanja i krajnje temperature destilacije.
Sinonim: boiling range.
distillation test – ispitivanje destilacijom. Normirani
(standardizirani) postupak za određivanje početne,
244 ditch cuttings
srednje i krajnje (završne) temperature destilacije u
području destilacije naftnih produkata.
distinctive mineral – karakteristični mineral, v. varietal
mineral.
distortional wave – S-val, S val, v. S wave.
distributary – distribucijski kanal, v. distributary cha-
nnel.
distributary channel – distribucijski kanal. U geologiji
– (1) Divergentni vodotok koji otječe (teče na stranu)
od glavnog vodotoka (glavne rijeke) i ne vraća se u
njega kao, na primjer u delti ili na aluvijalnoj ravnici.
Može se formirati zagrađivanjem prvobitnog kana-
la riječnim sedimentima. Sinonim: distributary. (2)
Jedan od kanala (korita) prepletene rijeke (braided
stream); kanal (korito) koji nosi vodu distribucijskog
riječnog kanala (stream distributary) delte. Sinonim:
distributary.
distributary mouth bar – prud ušća distribucijskog ka-
nala. Sediment prijelazne sredine sedimentacije (v.
transitional sedimentary environment) – pješčano tije-
lo plićaka uz rub kanala prema moru. Brzina sedimen-
tacije na tim mjestima je vjerojatno najveća u delti.
Sedimenti su izloženi djelovanju valova, plima i oseka
te morskih struja i dolazi do pretaloživanja. Rezultat je
čistiji i dobro sortirani pijesak. Šejl se taloži po prudu
ušća kanala kada je nivo vode visok. U oba slučaja se-
dimenti su progresivno sitniji u smjeru mora.
distributed fault – (1) zona rasjeda, rasjedna zona, v.
fault zone. (2) stepeničasti (višestruki) rasjed, v. step
fault, 1.
distributing rack – uređaj za miješanje i aeriziranje, v.
spreader.
distribution holder – plinosprema distributivne mreže,
distributivna plinosprema. Plinosprema (gasholder)
koja je uključena u distributivnu plinsku mrežu i služi
za izjednačavanje neravnomjerne opskrbe i potroš-
nje plina. Sinonim: district holder.
distribution losses – distributivni gubici plina, neobra-
čunati plin, v. unaccounted-for gas.
distribution network – distribucijski sustav (mreža), v.
distribution system.
distribution pipeline – distribucijski plinovod. Dio mre-
že plinovoda kojim se prirodni plin distribuira od dis-
tribucijskog punkta do potrošača.
distribution scatter – dijagram raspršenja, v. scatter
diagram, 1.
distribution system – distribucijski sustav (mreža). U
plinskoj industriji – sustav (mreža) plinovoda za tran-
sport plina od regulacijskih stanica do potrošača. Su-
stav na koji su priključeni opskrbni plinovodi potro-
šača. Sinonimi: distribution network, main system.
distributive fault – (1) zona rasjeda, rasjedna zona, v.
fault zone. (2) stepeničasti (višestruki) rasjed, v. step
fault, 1.
district holder – plinosprema distributivne mreže, distri-
butivna plinosprema, v. distribution holder.
ditch – (1) jarak. U graditeljstvu – dugi uski umjetni rov
ili kanal iskopan u zemlji (ili stijeni) kojim teče voda
za irigaciju ili drenažu. Obično je manji od kanala (ca-
nal). (2) isplačni žlijeb (kanal, korito). U procesu rota-
cijskog bušenja – žlijeb (kanal, korito) po kojem struji
bušaća isplaka do isplačnog bazena nakon izlaza iz
bušotine na površinu.
ditch cuttings – čestice probušenih stijena, bušaći mulj,
v. drill cuttings.
ditch gas
ditch gas – (1) plin bušaćeg mulja. Prirodni plin detek-
tiran u krhotinama probušenih stijena (izbušenom
stijenskom materijalu). (2) plin bušaće isplake. Prirod-
ni plin uklonjen iz bušaće isplake u isplačnom vodu
(cjevovodu).
ditch sample – uzorak stijene s isplačnog žlijeba. Uzorak
izbušenog stijenskog materijala koji je iznesen na
površinu strujom isplake i uzet s isplačnog žlijeba
(kanala – v. ditch, 2) tijekom bušenja.
divergence – divergencija. (1) U glacijalnoj geologiji
– poremećaj slike riječne mreže napredovanjem
(nastupanjem) ledenjaka ili ledenog pokrova. (2) U
oceanologiji – razdvajanje (separacija) po vertikali
oceanskih struja horizontalnim tečenjem vode u ra-
zličitim smjerovima od zajedničkog središta (izvora,
zone). Termin također označava područje na kojem
dolazi do divergencije. (3) U seizmici – smanjenje
amplitude kolebanja na fronti vala zbog pojave geo-
metrijske divergencije (geometrical spreading) valne
fronte. Za prostorne valove gustoća energije se sma-
njuje (opada) obratno proporcionalno kvadratu uda-
ljenosti (tada se radi o sferičnoj divergenciji – spheri-
cal divergence), a za površinske valove gustoća ener-
gije se smanjuje obratno proporcionalno udaljenosti
(cilindrična divergencija – cylindrical divergence).
divergent fault – divergentni rasjed. Rasjed s pomica-
njem (pomakom) po pružanju (v. strike-slip fault) ili
vertikalni rasjed po pružanju (rasjed po pružanju s
gotovo vertikalnom paraklazom, torzijski rasjed – v.
wrench fault) duž kojeg je deformacija po pružanju
(strike-slip deformation) praćena komponentom ek-
stenzije poprečnom na rasjed. Sinonim: transtensio-
nal fault; v. convergent fault.
divergent plate boundary – divergentna (akrecijska,
konstruktivna) granica ploča, v. accreting plate boun-
dary.
diverging plate boundary – divergentna (akrecijska,
konstruktivna) granica ploča, v. accreting plate boun-
dary.
diverter – (1) niskotlačni prstenasti preventer, diverter.
Tip protuerupcijskog preventera (blowout preventer)
predviđen za niske tlakove (35 i 70 bar/500 i 1.000
psi) koji se primjenjuje za kontrolu erupcije bušoti-
na s malih dubina i usmjeravanje strujanja fluida iz
bušotine od bušaćeg postrojenja prema sigurnom
mjestu u slučaju kada slojni fluid počne nenadano
pritjecati u kanal bušotine, a bušotina se ne može
sigurno zatvoriti (porast tlaka u bušotini bi mogao
uzrokovati frakturiranje formacije). Oprema diverte-
ra je pričvršćena za izljevnu cijev ušća bušotine (bell
nipple) na njenoj glavi ili na morskoj uronjenoj stojci
(marine riser). Ispod divertera se nalazi prirubnica s
dva ili četiri diverterska voda (diverter line) za ispu-
štanje i preusmjeravanje strujanja fluida niz vjetar.
Ventil na diverterskom vodu se automatski otvara
nakon zatvaranja divertera. (2) agens za usmjerava-
nje injektiranja (za selektivno injektiranje) kiseline. U
tehnologiji obrade formacija kiselinom – agens (vi-
skozni gel ili suspenzija gradiranih čvrstih čestica) za
privremeno brtvljenje (čepljenje) pora najpropusni-
jih intervala produktivne zone ležišta, čime se injek-
tirana kiselina preusmjerava u manje permeabilne
neobrađene intervale, odnosno osigurava selektivna
obrada ležišta. Često se rabe smole topljive u nafti i
parafin. Sinonim: diverting agent, diverting material.
245 dogleg, dog leg, dog’s leg
diverter valve – ventil za skretanje strujanja, skretni
ventil. Ventil s ručnim ili pneumatskim upravljanjem
(hand-operated valve, pneumatic-operated valve) za
usmjeravanje strujanja fluida u povratnom smjeru
kroz petlju ili oko nekog uređaja. Rabi se na jedinica-
ma za automatsku proizvodnju i mjerenje nafte (tzv.
LACT-jedinicama), gdje ventil vraća naftu u skladišni
rezervoar (stock tank) i isključuje motor pumpe kada
se utvrdi da nafta ne zadovoljava kvalitetu propisa-
nu za transport. Sinonim: diverting valve.
diverting agent – (1) agens za usmjeravanje injektira-
nja (za selektivno injektiranje) kiseline, v. diverter, 2.
(2) agens za usmjeravanje injektiranja (za selektivno
injektiranje) radnog fluida za frakturiranje, v. diverting
material, 1,
diverting material – (1) materijal za usmjeravanje
injektiranja (za selektivno injektiranje) radnog fluida
za frakturiranje. U tehnologiji obrade formacija hidra-
uličkim frakturiranjem – agens koji se primjenjuje za
preusmjeravanje radnog fluida za frakturiranje (frac
fluid) i ograničavanje intervala (zone) frakturiranog
ležišta. Rabi se pijesak presvučen polimerom, para-
finske kuglice, kamena sol, naftalen i pahuljice ben-
zojeve kiseline. (2) agens za usmjeravanje injektiranja
(za selektivno injektiranje) kiseline, v. diverter, 2.
diverting valve – ventil za skretanje strujanja, skretni
ventil, v. diverter valve.
D layer – sloj D. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na
dubini između 1.000 km i 2.900 km ekvivalentno
Zemljinom donjem plaštu (lower mantle). Na dubini
2.700 km nastupa promjena (prijelaz) kemijske ho-
mogenosti u kemijsku nehomogenost, pa se sloj D
dijeli na dva dijela. Sloj D je dio unutrašnjosti Zemlje
u skladu s njenom klasifikacijom na slojeve od A do
G; v. A layer, B layer, C layer, E layer, F layer, G layer.
docodonts (Docodonta) – dokodonti. Red mamalija
(sisavaca, mammals) primitivne građe, većinom iz
trijasa i jure.
dofemic – dofemni, dofemski. Jedan od pet razreda
(class) kemijsko-mineraloške klasifikacije CIPW (v.
CIPW classification) eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks), u kojem je omjer salskih (saličnih)
minerala (salic minerals) i femnih (femskih) minerala
(femic minerals)manji od 3:5, ali veći od 1:7; v. perfe-
mic, salfemic.
Dogger – doger, srednja (smeđa) jura. Stratigrafska seri-
ja srednje jure (Middle Jurassic) u Europi – iznad do-
nje jure ili lijasa (v. Lias), a ispod gornje jure ili malma
(v. Malm). Dijeli se na katove alen (Aalenian), bajocij
(Bajocian), baton (Bathonian) i kalovij (Callovian); v.
Jurassic.
doghouse, dog house – upravljačka kabina na buša-
ćem postrojenju. Kabina na podištu bušaćeg postro-
jenja iz koje bušač (driller) upravlja sustavima postro-
jenja za dizanje i rotaciju te opremom za cirkulaciju
bušaćeg (isplačnog) fluida (nadzire i upravlja proce-
som bušenja). Upravljačka kabina također služi za
odlaganje sitnog alata i opreme koji su neophodni u
procesu bušenja. Sinonim: control cabin.
doghouse dope – informacije o bušotini. Kolokvijalni
izraz za informacije o bušotini – o njenoj dubini, izvo-
đenju operacija, isplaci, incidentima itd.
dogleg, dog leg, dog’s leg – oštra promjena zakrivlje-
nosti (promjena smjera) kanala bušotine. U procesu
bušenja – termin (u doslovnom prijevodu – »pasja
dogtooth spar
noga«) za označavanje devijacije kanala bušotine,
obično definirane kao veće od 3°/100 stopa (3°/30
metara), zbog oštre (nagle) promjene smjera bu-
šotine (kanala bušotine), koja je najčešće uzroko-
vana promjenom nagiba (kuta nagiba) formacije ili
promjenom opterećenja (težine) na bušaće dlijeto.
Takve promjene smjera bušotine mogu uzrokovati
zaklinjenje kolone zaštitnih cijevi (casing) i havariju
bušaćih šipki i onemogućiti spuštanje (ugradnju)
zaštitne kolone do ukupne dubine kanala bušotine
(čak ako se kolona zaštitnih cijevi uspješno spusti
kroz interval oštre promjene smjera bušotine, u njoj
ipak može doći do prekomjernog habanja dubinske
proizvodne opreme). Nastajanje oštrih pregiba ka-
nala bušotine se može svesti na minimum primje-
nom stabilizatora postavljenih na pravo mjesto, teš-
kih bušaćih šipki velikog promjera i odgovarajućeg
(pravilnog) opterećenja (težine) na dlijeto.
dogtooth spar – zupčasti (oštrokristalni) kalcit. Varijetet
kalcita u zupčastim kristalima oštrog skalenoedrij-
skog oblika nalik pasjim zubima. Sinonim: hogtooth
spar.
dog-type overshot – overšot (zvono za vanjsko hvata-
nje cijevi) s čeljustima, v. overshot.
dolarenite – dolarenit. Dolomit (dolomitna stijena, do-
lomite rock) koja se sastoji pretežito od detritskih če-
stica dolomita veličine čestica pijeska; konsolidirani
dolomitni pijesak (dolomitic sand).
doleritic – doleritski, ofitski, v. ophitic.
dolina, doline – krška vrtača (ponikva, dolac), v. sin-
khole.
doloclast – doloklast. (1) Litoklast (v. lithoclast) koji je
nastao erozijom starijih dolomitskih stijena. (2) In-
traklast (v. intraclast) koji je otkinut od djelomično
konsolidiranog dolomitskog mulja na dnu mora ili
jezera.
dololithite – dololitit. Dolomit (dolomitna stijena, do-
lomite rock) koji sadržava 50% ili više fragmenata
(odlomaka) erodiranih (raspadnutih) i pretaloženih
starijih dolomitnih stijena.
dololutite – dololutit. Dolomit (dolomitska stijena,
dolomite rock) koja se sastoji pretežito od detritskih
čestica dolomita veličine čestica silta (alevrita) i/ili
gline; konsolidirani dolomitni mulj (dolomitic mud).
Obično je proslojen gustim primarnim dolomitima u
sekvencijama (naslagama) evaporita.
dolomicrite – dolomikrit, dolomitni muljnjak (madston).
Sedimentna stijena koja se sastoji od kristala dolo-
mita veličine čestica gline. Interpretira se kao litifi-
cirani dolomitni mulj (analogan kalcitnom mulju ili
mikritu). Sadrži manje od 1% alokema (alokemijskih
sastojaka ili materijala). Sinonim: dolomite mudstone;
v. primary dolomite.
dolomite – (1) dolomit. Romboedarski mineral, po
kemijskom sastavu kalcij-magnezij karbonat. Struk-
turom sličan kalcitu, ali je dio kalcija supstituiran
magnezijem. Obično je bijele boje, a od primjesa
željeza ili mangana može biti crvenkast,siv ili smeđ.
Rasprostranjen je stjenotvorni mineral i glavni sasto-
jak istoimene stijene. Sinonimi: bitter spar, magnesi-
an spar, pearl spar, rhomb spar. (2) dolomit, dolomitna
stijena. Tip karbonatne sedimentne stijene (carbonate
sedimentary rock) koja se uglavnom sastoji od mine-
rala dolomita (s udjelom dolomita preko 50% po te-
žini ili po površini u izbrusku ili varijetet vapnenca ili
246 dolomitization
mramora obogaćen magnezij-karbonatom, osobito
karbonatna stijena koja sadrži više od 90% dolomita
i manje od 10% kalcita ili koja ima odnos Ca/Mg od
1,5 do 1,7 ili koja ima približan MgO ekvivalent od
41,0 do 45,4). Dolomitne stijene se javljaju u kristal-
noj i nekristalnoj formi i često su proslojene vapnen-
cem. Lako su drobljive. Čisti dolomit vrlo sporo uski-
pi u solnoj kiselini. Dobre su i važne ležišne stijene
za ugljikovodike. Kao sinonim se često rabi naziv do-
lostone kako bi se izbjegla zabuna s dolomitom mi-
neralom. Karbonatna stijena koja sadrži između 50%
i 90% dolomita se naziva vapnenačkim dolomitom
(calcareous dolostone). Sinonim: dolomite rock.
dolomite limestone – dolomitni vapnenac (vapnenjak).
(1) v. dolomitic limestone. (2) Karbonatna stijena koja
je sastavljena pretežito od minerala dolomita (termin
je vrlo star i njegova uporaba nije preporučljiva).
dolomite mudstone – dolomitni muljnjak (madston), v.
dolomicrite.
dolomite rock – dolomitna stijena, dolomit, v. dolomite, 2.
dolomitic – dolomitni, dolomitski. (1) Koji sadrži dolo-
mit. Termin se osobito rabi za stijene u kojima sadr-
žaj dolomita iznosi od 5% do 50% minerala dolomita
u obliku cementa (veziva) i/ili zrna ili kristala. (2) Koji
sadrži magnezij, na primjer, dolomitno vapno (dolo-
mitic lime) u čijem je sastavu 30% do 50% magnezi-
ja.
dolomitic conglomerate – dolomitni konglomerat
(valutičnjak). (1) Konglomerat (conglomerate) koji se
sastoji od valutica vapnenca i dolomitskog cementa
(veziva). (2) Brečni konglomerat ili brečokonglome-
rat (breccia-conglomerate) keuperske starosti (gornji
trijas) iz Somerseta (Engleska).
dolomitic limestone – dolomitni vapnenac (vapnenjak).
(1) Vapnenac u kojem je mineral dolomit zastupljen
u zamjetnoj količini, ali prevladava kalcit – osobito
vapnenac koji sadržava od 10% do 50% dolomita i
50% do 90% kalcita i ima magnezijsko-karbonatni
ekvivalent (magnesium-carbonate equivalent) iz-
među 4,4% i 22,7% ili vapnenac u kojem se odnos
(omjer) kalcija i magnezija (Ca/Mg omjer) mijenja od
4,74 do 60. Sinonim: dolomite limestone; v. calcitic
dolomite, magnesian limestone. (2) Vapnenac koji nije
potpuno dolomitiziran.
dolomitic mottling – dolomitna pjegavost. Teksturna
svojstvenost koja se pojavljuje u početnom stadiju
dolomitizacije vapnenaca ili zbog njena prekida i ka-
rakterizirana je selektivnom alteracijom nakon koje
ostaju pjege, mrlje, »ptičje oči«, lamine, alokemi i/ili
druge neizmijenjene strukture. Također slična poja-
va kao posljedica prekinutog ili nepotpunog procesa
dedolomitizacije (v. dedolomitization).
dolomitite – dolomitit, dolomitna stijena, dolomit, v.
dolostone.
dolomitization – dolomitizacija. Proces potpune ili dje-
lomične alteracije vapnenca u dolomit (dolomitsku
stijenu) ili dolomitski vapnenac supstitucijom dijela
primarnog karbonata kalcija (kalcita) karbonatom
magnezija (mineralom dolomitom), obično djelo-
vanjem magnezijskih voda (morske vode ili perko-
lacijske meteorske vode). Proces dolomitizavije se
može odvijati istodobno s procesom sedimentacije
vapnenca ili ubrzo nakon njega i također za vrijeme
litifikacije u kasnijem razdoblju. Sinonim: dolomiza-
tion.
dolomization
dolomization – dolomitizacija, v. dolomitization.
dolorudite – dolorudit. Dolomit (dolomitna stijena,
dolomite rock) koji se sastoji uglavnom od detritskih
čestica dolomita većih (krupnijih) od čestica pijeska;
konsolidirani dolomitski šljunak.
dolosiltite – dolosiltit. Dolomit (dolomitna stijena,
dolomite rock) koji se sastoji pretežito od detritskih
čestica dolomita veličine čestica silta (alevrita); kon-
solidirani dolomitski silt; v. dololutite.
dolostone – dolomitit, dolomitna stijena, dolomit. Naziv
koji je predložen za stijenu dolomit kako bi se izbje-
gla zabuna s dolomitom mineralom. Sinonim: dolo-
mitite; v. dolomite, 2.
domain – (1) područje. U sedimentologiji – površinski
opseg dane litologije ili sredine, osobito površina u
čijim granicama skup danih fizičkih uvjeta kontrolira
formiranje karakterističnih sedimentnih facijesa. (2)
petrostrukturno područje, v. fabric domain. (3) ma-
gnetska domena. Područje u zrnu magnetski uređe-
nog minerala (magnetically ordered mineral) unutar
kojeg spontana magnetizacija ima konstantnu vri-
jednost koja zavisi od sastava minerala i temperatu-
re. Sinonim: magnetic domain.
dome – (1) doma, kupola, strukturna doma, kupolna
struktura. U geologiji – uzdignuta ili antiklinalna
(antiklinalnog tipa) struktura, kružnog ili eliptičnog
obrisa u tlocrtu, u kojoj stijene blago padaju u svim
smjerovima od središta. Mogu biti male veličine, na
primjer, solne dome (salt domes) na obalnom po-
dručju Meksičkog zaljeva, ili imati nekoliko kilome-
tara u promjeru. Dome uključuju dijapire (dijapirske
bore, diapirs), vulkanske dome (volcanic domes) i
kratonska uzdignuća (kratonske kupole, cratonic
uplifts). Sinonimi: dome structure, quaquaversal fold,
structural dome, swell. (2) doma, kupola. (a) U geo-
morfologiji – opći termin koji se rabi za označavanje
svakog kupolastog (blago zaobljenog) oblika relje-
fa ili stijenskog masiva poput, na primjer, okruglog
planinskog vrha s ogoljelim temeljnim stijenama na
njemu (nalik na kupolu građevine). (b) U marinskoj
geologiji – opći termin kojim se označavaju osobiti
oblici reljefa oceanskog dna, kao što je podvodna
planina (seamount) ili podvodni brežuljak (knoll),
ali se uporaba termina ne preporučuje. (c) U krista-
lografiji – otvorena kristalna forma sastavljena od
dviju neparalelnih ploha koje se presijecaju duž rav-
nine simetrije neovisno o orijentaciji linije njihova
presjecišta. (d) U petrologiji – velika magmatska ili
migmatitska intruzija (magmatic intrusion, migmati-
tic intrusion) s prema gore izbočenom površinom i
nagibom strana pod malim, ali postupno rastućim,
kutovima. Intruzivne magmatske dome (intrusive
igneous domes) uključuju lakolite i batolite. Termin
dome se rabi u slučaju kada nema dovoljno podata-
ka o građi donjih dijelova intruzije koji bi upućivali
na obilježja karakteristična za lakolit ili batolit. (3)
pješčana (zračna) kupolica. U geologiji – minijaturno
uzdignuće (visine 2,5 cm ili nešto više i promjera 5
do 30 cm) koje je sastavljeno od pijeska i ima šuplje
središte (udubljenje u središtu). Takve pješčane ku-
police se formiraju na žalovima (plažama) pod djelo-
vanjem tlaka valova (valjanja valova) koji su zahvatili
zrak. Sinonimi: air dome, sand dome. (4) U tehnolo-
giji proizvodnje nafte – volumenska komora unutar
mijehova ventila plinskog lifta (gaslift).
247 double porosity
dome-roof tank – rezervoar s kupolnim krovom. Skla-
dišni rezervoar (storage tank) s krovom u obliku ku-
pole.
dome structure – doma, strukturna doma, v. dome, 1.
donkey pump – pomoćna napojna pumpa. Mali pum-
pni uređaj za građevinske radove ili druge privreme-
ne operacije.
dope – (1) gusto mazivo, maziva pasta. Mazivo za na-
voje zaštitnih cijevi (casing) i cijevi uzlaznih kolona
(tubing). Također sprječava koroziju; (2) zaštitni pre-
maz cjevovoda. Premaz na bazi katrana za zaštitu
cjevovoda od korozije.
dosalic – dosalski, dosalni, dosalični. Jedan od pet razre-
da (class) kemijsko-mineraloške klasifikacije CIPW (v.
CIPW classification) eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks), u kojem je omjer salskih (saličnih)
minerala (salic minerals) i femnih (femskih) minerala
(femic minerals) manji od 7:1, ali veći od 5:3; v. persa-
lic, salfemic.
double – dvocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe stand.
double-acting pump – dvoradna (stapna dvoradna)
pumpa, v. double-action pump.
double-action pump – dvoradna (stapna dvoradna)
pumpa. Pumpa u kojoj se usisavanje i tlačenje te-
kućine zbiva za vrijeme gibanja stapa u oba smjera
– pri hodu stapa naprijed (forward stroke of piston) i
natrag (backward stroke of piston). Sinonim: double-
acting pump.
double-barrel horizontal separator – horizontalni
dvocijevni separator, v. double-tube horizontal sepa-
rator.
double-barrel separator – horizontalni dvocijevni se-
parator, v. double-tube horizontal separator.
double-block valve – dvostrani zaporni ventil. Ventil
koji može zatvarati stranu ispred i iza njega (down-
stream side, upstream side).
double board – platforma tornjaša za dvocijevne paso-
ve cijevi. Platforma (podište) tornjaša (monkeyboard)
blizu vrha bušaćeg tornja za slaganje pasova sastav-
ljenih od dviju cijevi.
double-cone drilling bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto,
v. two-cone drilling bit.
double-deck shale shaker – dvostruko (dvokatno) vi-
bracijsko isplačno sito, v. shale shaker.
double-displacement pump – dubinska dvoplunžerna
pumpa s klipnim šipkama. Tip dubinske naftne pum-
pe s klipnim šipkama s plunžerima postavljenim u
tandemu, koji se gibaju istovremeno s klipnim šip-
kama.
double-drum hoist – dizalica s dva bubnja (s dvostru-
kim bubnjem). Uređaj s dva bubnja za namatanje
užeta – glavni bubanj za izvlačenje cijevnog mate-
rijala (cijevi), dok se drugi bubanj rabi za klipovanje
bušotine (swabbing) i jezgrovanje (coring).
double-packer test – ispitivanje bušotine dvostrukom
dubinskom brtvenicom (dvostrukim pakerom), selek-
tivno ispitivanje bušotine, v. straddle-packer test.
double-pin sucker rod – klipna šipka s obostranim na-
vojnim čepom, v. sucker rod.
double porosity – dvojna poroznost. Poroznost stijene
nastala kao rezultat pukotina, napuklina i/ili kanala
otapanja. Općenito postoji u raspucanim ležištima, u
višeslojnim ležištima s velikom razlikom permeabil-
nosti između slojeva i u jednoslojnim ležištima s veli-
kim promjenama permeabilnosti po debljini. Dvojna
double section
poroznost izrazito utječe na strujanje fluida u ležištu;
od dva tipa porozne sredine s izrazitom poroznošću,
jedna može proizvoditi fluid, dok je druga sredina
izvor fluida. Sinonim: dual porosity.
double section – dvostruki (ponovljeni) presjek (profil)
stijena. Isti presjek (profil) slojeva stijena koji je dva-
put probušen u istoj bušotini zbog bušenja kroz re-
verzni rasjed (reverse fault), za razliku od izgubljenog
presjeka (v. lost section) kada se buši kroz normalni
rasjed (normal fault).
double stack – dvostruki protuerupcijski sklop (preven-
terski sklop). Dva sklopa protuerupcijskih uređaja
(preventera, blowout preventers) postavljena na jed-
noj lokaciji morskog (odobalnog) bušenja – jedan
sklop se nalazi na dnu mora, dok je drugi postavljen
na bušaćoj platformi.
double-stage compressor – v. two-stage compressor.
double stand – dvocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe
stand.
double-tube horizontal separator – horizontalni
dvocijevni separator. Naftno-plinski separator s dvije
horizontalne posude što su smještene jedna iznad
druge. Slojni fluid ulazi najprije u gornju posudu,
gdje struji preko pregrada (odbojnih ploča) i gdje
se vrši početna separacija nafte i plina. Plin izlazi iz
gornje posude, a tekuća faza se slijeva u donju po-
sudu na završnu separaciju. Horizontalni dvocijevni
separatori imaju mnogo veći kapacitet separacije
od horizontalnih separatora s jednom posudom.
Sinonimi: double-barrel horizontal separator, double-
barrel separator, double-tube separator, horizontal
double–barrel separator, horizontal double–tube se-
parator, two-barrel separator.
double-tube separator – horizontalni dvocijevni sepa-
rator, v. double-tube horizontal separator.
double-wall packer test – ispitivanje bušotine s dvo-
strukom dubinskom brtvenicom (s dvostrukim pake-
rom), selektivno ispitivanje bušotine, v. straddle-packer
test.
doubly plunging fold – dvostruko utonula bora, bora
s dvostrukim utonućem. Antiklinalna bora (antiklina-
la, anticline) ili sinklinalna bora (sinklinala, syncline)
koja mijenja svoj smjer utonuća (direction of plunge)
unutar istraživanog područja.
doughnut – vješalica kolone uzlaznih cijevi, v. tubing
hanger.
down a well – dubinski, na dnu bušotine, v. downhole.
downbuckle – tektogen, v. tectogene, 2.
downcomer – padna (silazna) cijev. Cijev kroz koju je
strujanje fluida usmjereno prema dolje.
downcutting – usijecanje, vertikalna (pridnena) erozija.
U geologiji – erozija vodenim tokovima pri kojoj je
podlokavanje (podronjavanje) silazno usmjereno (za
razliku od bočne erozije – v. lateral erosion). Sinonimi:
incision, vertical erosion.
downdip, down dip – niz nagib. U geologiji – smjer
prema dolje i paralelno s nagibom strukture ili povr-
šine ili položaj niz nagib, na primjer, sloja ili rasjeda;
v. updip.
downdip block – spušteni blok stijena. Stijene na spu-
štenoj strani rasjeda (downthrown side of a fault); v.
updip block.
downdip (down-dip) well – bušotina niz nagib sloja.
Bušotina smještena nisko na strukturi ili niže duž slo-
ja. Zbog dizanja nafte i plina takva bušotina obično
248 downhole pump
ne proizvodi kao bušotina koja je smještena visoko
na strukturi (više duž sloja); v. updip well.
downfault – normalni rasjed, v. normal fault.
downfaulted – spušten rasjedom (rasjedanjem). Termin
kojim se označavaju stijene na spuštenoj strani rasje-
da (downthrown side of a fault) ili spušteni blok stije-
na (downdip block); v. upfaulted.
downhole, down hole – dubinski, na dnu bušotine
(kanala bušotine). Opći termin koji se odnosi na sve
što je u kanalu bušotine ili na njenom dnu. Rabi se
za opis svake alatke, opreme i instrumenta koji se
primjenjuju u bušotini, kao i za opis uvjeta, stanja,
mjerenja ili metoda koje se primjenjuju u bušotini,
na primjer dubinska oprema (downhole equipment).
Značenje je jednako terminu down a well.
downhole assembly – dubinski bušaći sklop (sklop bu-
šaćih alatki), v. bottomhole assembly.
downhole bridge – prepreka u bušotini. Prepreka u
kanalu bušotine koja je obično nastala urušavanjem
stijenke bušotine ili upadom velikog bloka stijene iz
stijenke bušotine.
downhole drilling motor – dubinski motor. U procesu
rotacijskog bušenja – uređaj, smješten u donjem kra-
ju bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring)
neposredno iznad bušaćeg dlijeta (drill bit), za pre-
tvorbu hidrauličke snage struje isplačnog fluida u
snagu rotacije (okretanja) bušaćeg dlijeta. Katkada
se naziva isplačni motor (mud motor) ili turbinska
bušilica (turbo drill).
downhole gas separator – dubinski separator (plinski
separator), v. bottomhole gas separator.
downhole heat losses – gubici topline u kanalu injekcij-
ske bušotine, v. heat losses in wellbore.
downhole motor – dubinski motor, v. downhole mud
motor.
downhole motor assembly – dubinski bušaći sklop
(sklop bušaćih alatki) s motorom, v. bottomhole
assembly.
downhole motor bottomhole assembly – dubinski
bušaći sklop (sklop bušaćih alatki) s motorom, v. botto-
mhole assembly.
downhole mud motor – dubinski isplačni motor, dubin-
ski motor pogonjen isplakom. U procesu rotacijskog
bušenja – tip dubinskog motora (downhole drilling
motor) koji dobiva pogon od tlaka i volumena buša-
će isplake pumpane pod visokim tlakom kroz buša-
ću kolonu (kolonu bušaćih alatki) isplačnim pumpa-
ma na površini. Postavlja se u donjem kraju bušaće
kolone (drillstring) neposredno iznad bušaćeg dlijeta
(drill bit). U procesu bušenja dubinskim isplačnim
motorom rotira samo bušaće dlijeto, a ne i bušaća
kolona. Promjeri motora variraju od 5 do 23 cm (2
do 9 inča), brzina vrtnje je 40 do 200 o/min i daju bu-
šaćem dlijetu brzinu rotacije do 800 o/min. Postoje
dva tipa dubinskih isplačnih motora – volumetrijski
(v. positive-displacement mud motor) i turbinski (v.
turbine mud motor). Najviše se primjenjuju za orijen-
tirano (koso usmjereno) bušenje i mogu se rabiti bu-
šaća dlijeta mnogih tipova (uključujući i žrvanjska).
Sinonimi: downhole motor, drilling mud motor, mud
motor.
downhole pump – dubinska pumpa. Naftna pumpa
instalirana u bušotini za umjetno podizanje nafte
na površinu kada bušotina više ne može eruptivno
proizvoditi.
downhole pump efficiency
downhole pump efficiency – efikasnost dubinske naf-
tne pumpe. Omjer izmjerene proizvodnje (measured
production) i izračunane proizvodnje (computed
production) nafte dubinskom pumpom – iznosi oko
80%. Sinonim: field efficiency.
downhole safety valve – dubinski sigurnosni ventil.
Podzemni ventil instaliran u proizvodnoj bušotini.
Ventil je normalno otvoren pod djelovanjem hidrau-
ličkog tlaka. Ako tlak padne ili se bušotina iz sigurno-
snih razloga namjerno zatvori, ventil prekida protok
fluida u bušotini.
downhole steam generator – dubinski generator vo-
dene pare. Uređaj za proizvodnju vodene pare što je
instaliran u kanalu bušotine u razini produktivnog
sloja/ležišta u procesu istiskivanja nafte vodenom
parom (termička metoda povećanja iscrpka naf-
te/EOR-metoda – v. steamflood) kojem se doprema
voda, gorivo i zrak (ili zrak obogaćen kisikom). Glav-
na prednost dubinskog generatora pare pred povr-
šinskim je u tome što se eliminiraju gubici topline u
intervalu između površine i naftnog ležišta (gubici
u kanalu bušotine i u okolne slojeve) i štiti okoliš; v.
field steam generator.
downhole storm choke – dubinski sigurnosni ventil. Tip
sigurnosnog ventila koji je lociran u koloni uzlaznih
cijevi (tubing) eruptivnih bušotina i automatski za-
tvara bušotinu kada dođe do nenormalnog strujanja
nafte iz bušotine na površinu.
downhole sucker-rod pump – dubinska naftna pumpa
s klipnim (pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pump.
downslope – (1) silazna (spuštajuća) padina, nizbrdica.
Dio padine koji leži u smjeru prema dolje. (2) niz pa-
dinu, nizbrdo, nizbrdan. Termin koji označava smjer
prema dolje ili smjer spuštanja po padini ili silazni
smjer, na primjer, silazni riplovi (riplovi koji migriraju
niz kosu površinu, downslope ripple).
downstream – (1) djelatnost transporta, prerade i pro-
meta nafte, sekundarna sfera naftne privrede, down-
stream. U naftnoj industriji – (a) Ukupnost aktivnosti
(operacija) koje se izvode nakon procesa geoloških
istraživanja do (uključivo) procesa proizvodnje nafte,
a uključuju transport (transportation), odnosno, cje-
vovodne sustave, rafinerijsku preradu sirove nafte u
naftne produkte (refining), skladištenje te utilizaciju
naftnih produkata (distribuciju, isporuku, marketing).
Neke definicije u te aktivnosti uključuju i distribuciju
plina te petrokemijsku djelatnost. (b) Općenito, down-
stream su operacije i postrojenja nakon onih u refe-
rentnoj točki – prerada nafte je downstream u odnosu
na operacije proizvodnje, a marketing je downstream
u odnosu na preradu. Operacije geoloških istraživa-
nja, bušenja, razrade ležišta i proizvodnje su upstream
(v.). (2) struja fluida nakon prerade. U kemijskoj teh-
nologiji – dio struje (protoka) koji je već prošao kroz
dani sustav; dio struje iza određene procesne jedini-
ce. (3) nizvodni kraj cijevi; nizvodni kraj cjevovoda. Kraj
(strana) ili smjer cijevi ili cjevovoda koji su okrenuti u
smjeru strujanja fluida (suprotan kraj ili smjer cijevi/
cjevovoda se naziva uzvodnim (upstream). Na plino-
vodu (gas pipeline) to je mjesto koje je najudaljenije
od bušotine. (4) strujanje u tlačnom vodu. Strujanje flu-
ida u tlačnom vodu koji vodi od pumpe. (5) nizvodan,
nizvodno, niz strujanje (struju). Termin za označavanje
smjera prema kojem teče vodotok ili se kreće lede-
njak; koji je u smjeru ušća rijeke; v. upstream.
249 downwarping
downstream operations – operacije transporta, prera-
de i prometa nafte, v. downstream, 1.
down structure, down-structure – niz strukturu. Ter-
min za označavanje bušotine (well) ili lokacije bušo-
tine (well location) koja nije na vrhu (tjemenu, top,
crest) strukture, na primjer, dome ili antiklinale. Sino-
nim: off structure.
down the center line – duž centralne linije (centralne
osi) ležišta. Termin za označavanje tipa konvencional-
nog zavodnjavanja ležišta (reservoir waterflooding) u
kojem su injekcijske bušotine (injection wells) locira-
ne duž centralne linije ležišta, a proizvodne bušotine
(production wells) duž bokova (sa strane).
down-the-hole – niz kanal (u kanalu) bušotine. Termin
koji se odnosi na mjerenja ili metode ispitivanja u
bušotini.
down-the-hole treatment – obrada emulzije u bušotini.
Pumpanje reagensa u bušotinu radi obrade emulzije.
downthrow – (1) spušteno krilo rasjeda. Krilo rasjeda
koje se čini pomaknuto prema dolje (downthrown
side of fault) u usporedbi s drugim krilom. Sinonimi:
downthrown block, downthrown side, downthrow
side; v. upthrow. (2) vertikalni rasjedni pomak prema
dolje. Veličina vertikalnog pomaka po rasjedu (ver-
tical displacement of fault) u smjeru prema dolje; v.
upthrow.
downthrown – spušten. Termin za označavanje krila
rasjeda (side of fault) koje se pomaknulo prema dolje
(spustilo) u odnosu na drugo krilo; v. upthrown.
downthrown block – spušteno krilo rasjeda, v. downt-
hrow, 1.
downthrown side – spušteno krilo rasjeda, v. downt-
hrow, 1.
downthrow side – spušteno krilo rasjeda, v. downt-
hrow, 1.
downtime, down time – (1) vrijeme prekida rada (staja-
nja, zastoja). (a) Općenito – vrijeme tijekom kojeg se
neka oprema ne rabi. (b) U procesu bušenja – vrije-
me privremenog prekida rada bušaćeg postrojenja
(operacije bušenja) zbog njegovih popravaka ili odr-
žavanja, promjene opreme, izvođenja karotaže, vre-
menskih uvjeta ili drugih uzroka. (c) U procesu proi-
zvodnje bušotine – period tijekom kojeg je bušotina
zatvorena, odnosno ne proizvodi (na primjer, zbog
njena remonta). (2) vrijeme silaznog strujanja (silazne
cirkulacije) bušaće isplake. Vrijeme koje je potrebno
bušaćoj isplaci za cirkulaciju kroz bušaću kolonu (ko-
lonu bušaćih alatki, drillstring) od radne platforme
(podišta) bušaćeg tornja (drilling floor) do bušaćeg
dlijeta (drill bit).
down-to-basin fault – rasjed sa spuštenim krilom prema
bazenu. U naftnoj geologiji – termin kojim se označa-
va rasjed čije je spušteno krilo okrenuto prema strani
susjednog bazena.
down-to-coast fault – rasjed sa spuštenim krilom pre-
ma obali. U naftnoj geologiji – termin kojim se ozna-
čava rasjed čije je spušteno krilo okrenuto prema
strani obale.
downward bulge – korijen, v. root, b.
downwarping – sliježuće krivljenje (izvijavanje). Slijega-
nje (ugibanje ili savijanje prema dolje) regionalnog
područja Zemljine kore (obično zbog djelovanja izo-
statičkih sila), kao u orogenetskom pojasu (orogenic
belt) ili centroklinali (centrocline); v. upwarping, war-
ping, 3.
downwash
downwash – sprani površinski materijal. U geologiji – fi-
nozrnasti površinski materijal (na primjer, poput tla)
koji se spire kišama niz padinu planine ili brežuljka
(osobito ako je vegetacija slabo razvijena).
downwelling – tonjenje (spuštanje) vode, v. sinking, 2.
DP (differential-pressure) flowmeter – diferencijalno
protočno mjerilo, v. differential-pressure flowmeter.
DP (differential-pressure) meter – diferencijalno pro-
točno mjerilo, v. differential-pressure flowmeter.
draft – gaz. Dubina do koje brod ili plutajuća bušaća
platforma (floating platform) uranja u vodu, verti-
kalna udaljenost od dna broda ili platforme do po-
vršine vode (vodene linije). Gaz poluuronjive bušaće
platforme (semisubmersible drilling unit) podesiv je
balastom za tri vrste operacija – kretanje, bušenje i
čekanje. Za pokretljivost je normalan gaz oko 6 do
8 metara (18,5 do 26 stopa), a za maksimalnu stabil-
nost kada se buši gaz se poveća na 20 do 25 metara
(65 do 81 stopa). Za čekanje pri lošem vremenu polu-
uronjive platforme su projektirane s nekim srednjim
gazom (obično 15 m/49 ft). Sinonim: draught.
drag – vučenje. U strukturnoj geologiji – savijanje slo-
jeva na krilu rasjeda (side of fault) koje je uzrokovano
trenjem gibajućih blokova duž rasjedne plohe (fault
surface). Termin također označava tako formirane
pregibe (bend) i iskrivljenja (distortion) slojeva.
drag bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lopa-
ticama, v. drag drilling bit.
drag cast – odljevak vučenja, v. drag mark, 2.
drag drilling bit – (1) bušaće dlijeto režućeg tipa, režuće
bušaće dlijeto. U procesu bušenja – jedan od dvaju
tipova dlijeta za rotacijsko bušenje (rotary drill bit),
uz žrvanjska dlijeta, rock drilling bits, rolling cutter dri-
lling bits). Prema njihovoj konstrukciji, dijele se na:
(a) dlijeta s čeličnim rezačima (steel cutter drag bits) ili
lopatasta dlijeta – rezni elementi dlijeta imaju oblik
lopatica (v. drag drilling bit, 2); (b) dijamantska dlijeta
(diamond cutter drag bits) – režuća površina dlijeta
ima oblik krune koja se sastoji od brojnih dijamana-
ta usađenih u matricu dlijeta od volframova karbida,
i (c) polikristalna dijamantska dlijeta (polycrystalline
diamond cutter bits, PCD bits) – okrugli rezni element
dlijeta se sastoji od sloja sintetskog polikristalnog
dijamanta (kristalića dijamanta) vezanog sa ce-
mentiranim supstratom od volframova karbida; v.
drilling bit. (2) lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto
s lopaticama. U procesu rotacijskog bušenja – stari
tip bušaćeg dlijeta (prvi tip dlijeta primijenjenog u
bušenju rotacijskom metodom, rotary drilling) s fik-
snim čeličnim reznim lopaticama na dnu i bez po-
kretnih dijelova. Prema broju lopatica, može biti: (a)
s dvije lopatice (dvolopatasto dlijeto ili kolokvijalno
nazvano dlijeto »riblji rep«, jer su zakrivljene lopati-
ce orijentirane slično repu ribe – two-blade drilling
bit, two-way drag drilling bit, two-wing drag drilling
bit, fishtail drilling bit); (b) s tri lopatice (trolopatasto
dlijeto – three-blade drilling bit, three-way drilling bit,
three-wing drilling bit); (c) s četiri lopatice (četvero-
lopatasto dlijeto – four-blade drilling bit, four-way
drag drilling bit, four-wing drag drilling bit); (d) sa šest
lopatica (šesterolopatasto dlijeto – six-blade drilling
bit) i, (e) s osam lopatica (osmerolopatasto dlijeto
– eight-blade drilling bit). Rezne lopatice su često
obložene tvrdim materijalom ili imaju uloške od
volframova karbida. Buše dubljenjem i rezanjem sti-
250 drainage area
jena i djelotvorno se primjenjuju za bušenje mekih
formacija (stijena). Sinonimi: blade bit, blade drilling
bit, drag bit, drag-type bit, drag-type drilling bit, finger
bit; v. drilling bit.
drag fold – bora vučenja. Mala bora, obično jedna od
niza bora formiranih u nekompetentnim (mekim)
slojevima (koji zaliježu između kompetentnijih sloje-
va ili slojeva tvrđih stijena) kretanjem kompetentnih
slojeva u suprotnim smjerovima u odnosu jednoga
prema drugom. Bore vučenja se također mogu for-
mirati ispod tektonskih pokrova (thrust sheet). Veliči-
na im varira od 1 cm do nekoliko metara.
drag groove – brazda vučenja. Trag vučenja (v. drag
mark) u obliku duge, uske i glatke brazde.
drag mark – trag vučenja. U geologiji – (1) Duga glatka
brazda (groove) ili strija (striation) koji se se formirali
vučenjem čvrstog (tvrdog) tijela po površini meka-
nog sedimenta, na primjer, trag ostavljen kame-
nom ili ljušturom vučenim pričvršćenim algama po
muljevitom dnu. Znak vučenja je obično uži i dublji
od tipičnog znaka klizanja (v. slide mark). (2) Znak u
obliku širokog i zaobljenog hrpta (grebena) s ravnim
vrhom ili oštrom krijestom i obično s uzdužnim stri-
jama. Takvi tragovi vučenja se formiraju na donjoj
strani iznad zalegnutog sloja ispunjavanjem brazdi
vučenja (v. drag groove), vjerojatno pri turbiditnim
uvjetima (uvjetima turbiditnih struja). Prikladniji ter-
min za ovaj slučaj bi, međutim, bio drag cast (odlje-
vak vučenja).
drag-reducing additive – aditiv (agens) za smanjivanje
trenja, v. drag reducing agent.
drag-reducing agent – agens (aditiv) za smanjivanje
trenja. U transportu nafte cjevovodima – agens (adi-
tiv) koji se dodaje transportiranoj nafti kako bi se
za jednak pad tlaka povećao protok nafte kroz cje-
vovod. Agensi su polimerni ugljikovodici i efikasniji
su u lakim sirovim naftama nego u teškim. Skupi su i
ne mogu se ekstrahirati iz nafte, pa njihova primjena
mora biti ekonomski opravdana. Djelovanje agensa
za smanjivanje trenja se sastoji u smanjivanju pada
tlaka usljed trenja pri turbulentnom strujanju (re-
dukcijom turbulencije nepoznatim mehanizmom).
Djelotvornost agensa je manja što je viskoznost siro-
ve nafte veća i što je veći promjer cjevovoda, a veća
je pri većoj Reynoldsovoj značajki (broju). Sinonim:
drag-reducing additive.
drag-type bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s
lopaticama, v. drag drilling bit.
drag-type drilling bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće
dlijeto s lopaticama, v. drag drilling bit.
drainage – dreniranje. (1) Podzemno strujanje (migra-
cija) nafte ili plina u ležištu usljed pada ležišnog tlaka
(gradijenta tlaka u ležištu) uzrokovanog proizvod-
njom bušotina. Lokalno dreniranje je strujanje nafte
i plina prema bušotinama. (2) Istiskivanje močećeg
fluida (wetting fluid) nemočećim (nonwetting fluid) iz
pora stijene, za razliku od upijanja (v. imbibition).
drainage area – područje (zona) dreniranja. U procesu
proizvodnje – područje ležišta koje se efikasno crpi
jednom bušotinom (iz kojeg pojedinačna bušotina
može proizvoditi naftu ili plin). Veličina područja dre-
niranja u velikoj mjeri ovisi o permeabilnosti ležišta
– dobra permeabilnost ležišne stijene omogućuje
dreniranje većeg područja nego niska permeabil-
nost guste ležišne stijene. Sinonim: drainage zone.
drainage process
drainage process – proces dreniranja, dreniranje. Smjer
promjene zasićenja ležišta (ležišne stijene) u kojoj se
smanjuje zasićenje močećom fazom, na primjer, pro-
ces akumulacije ugljikovodika u naftnim i plinskim
ležištima, istiskivanje nafte ekspanzijom u primarnoj
fazi iskorištavanja ležišta, zavodnjavanje hidrofob-
nog ležišta.
drainage radius – drenažni radijus (polumjer). Radijus
valjka pada tlaka u ležištu oko kanala bušotine koja
proizvodi fluide iz tog područja ležišta, odnosno
maksimalna udaljenost u ležištu unutar koje se ležiš-
ni fluidi gibaju prema proizvodnoj bušotini. Sinonim:
radius of drainage.
drainage relative permeability – relativna permeabil-
nost pri dreniranju. Relativna permeabilnost sustava
fluida u kojem se povećava zasićenje stijene nemo-
čećom fazom (fluidom), za razliku od relativne per-
meabilnosti pri upijanju, kada se povećava zasićenje
močećom fazom (fluidom); v. imbibition relative per-
meability, relative permeability.
drainage unit – drenažna jedinica. Maksimalno po-
dručje ležišta/polja koje se može efikasno drenirati
jednom bušotinom tako da se proizvede maksimalna
količina pridobive nafte ili plina na tom području.
drainage well – drenažni (apsorpcijski) zdenac (bunar).
Tip slivnog zdenca (v. inverted well) koji se primjenju-
je za dreniranje viška voda u tlu ili površinskih voda
na područjima gdje probušeni vodonosni horizont
(akvifer) ima dostatnu permeabilnost što stvara
uvjete za uklanjanje vode zadovoljavajućom brzi-
nom. Sinonim: absorbing well; v. relief well.
drainage zone – zona (područje) dreniranja, v. drainage
area.
drainhole, drain hole – drenažni kanal bušotine. (1)
Horizontalna bušotina ili bočni odvojak vertikalne
bušotine. (2) Dio (interval) horizontalne bušotine
koji drenira ležište; v. drain holes.
drainhole lenght – duljina drenažnog kanala bušotine.
Duljina kanala bušotine koji drenira ležište.
drain holes – drenažni kanali bušotine. Horizontalni ili
gotovo horizontalni kanali izbušeni iz jednog zajed-
ničkog vertikalnog kanala u produktivnoj zoni leži-
šta radi dreniranja većeg volumena nafte.
drain sub – cirkulacijski prijelaznik, v. circulating sub.
draught – gaz, v. draft.
drawdown, draw down – (1) pad (sniženje) tlaka. (a)
Razlika između statičkog i dinamičkog tlaka na dnu
bušotine (static bottomhole pressure, flowing bottom-
hole pressure) pri konstantnoj proizvodnji (kapacite-
tu proizvodnje) bušotine. (b) Smanjenje visine tlaka
(pressure head) u zdencu (ili bušotini) zbog crpljenja
vode. (2) pad (sniženje) nivoa. (a) Razlika između sta-
tičkog i dinamičkog nivoa (nivoa pumpanja) fluida
(static level, pumping level) u prstenastom prostoru
bušotine koja proizvodi dubinskom pumpom pri
konstantnoj proizvodnji (kapacitetu proizvodnje).
(b) Smanjenje nivoa vode u zdencu zbog crpljenja.
(3) omjer proizvodnje i depresije. Omjer (kvocijent)
dnevne proizvodnje (kapaciteta proizvodnje, flow
rate) nafte ili plina i pada ležišnog tlaka (drawdown
pressure). (4) sniženje vodnog lica (vodnog zrcala). Ra-
zlika između nivoa (visine) vodnog lica (zrcala, water
table) i visine vode u zdencu (ili bušotini).
drawdown (draw-down) curve – krivulja pada tlaka.
Dijagram zavisnosti tlaka na dnu bušotine (botto-
251 drift
mhole pressure) od njene proizvodnje (well produc-
tion). Upotrebljava se za izračunavanje kapaciteta
proizvodnje za različite tlakove na dnu bušotine kao
i kapaciteta proizvodnje za postizanje maksimalno
ekonomičnog (rentabilnog) iscrpka (maximum eco-
nomic recovery).
drawdown potential – potencijal snižavanjem nivoa.
Proizvodni potencijal bušotine određen nivoom flu-
ida u njoj.
drawdown (draw-down) pressure – pad tlaka. Razlika
između statičkog ležišnog tlaka (static reservoir pre-
ssure) i dinamičkog tlaka na dnu bušotine (bottom-
hole flowing pressure).
drawdown (draw-down) test – ispitivanje metodom
pada tlaka. Ispitivanje proizvodnih bušotina radi
procjene granica prostiranja ležišta (limits of reservo-
ir, extent of reservoir). Ispituje se utjecaj proizvodnje i
pad (smanjenje) tlaka u bušotini na susjedne bušo-
tine.
drawworks – bušaća dizalica. Komponenta (dio) su-
stava bušaćeg postrojenja (garniture) za dizanje (te-
gljenje – v. drilling rig hoisting system) koja osigurava
snagu za dizanje i kočenje pri izvlačenju (vađenju)
teških kolona cijevi iz bušotine i njihovom spuštanju
u bušotinu. Glavni dijelovi bušaće dizalice su bubanj
(drawworks drum), kočnice, transmisija i mosur (mo-
tovilo, vitlo – v. cathead). Na bubnju je pričvršćen i
namotan pokretni dio bušaćeg užeta. Bubanj diza-
lice osigurava zakretni moment i služi za vrtnju (ro-
taciju) bušaćeg užeta koje giba pokretni koloturnik.
Kočnice bušaće dizalice moraju imati silu koja je
dostatna za zaustavljanje i držanje teškog tereta od
kolone cijevi kada se ona velikom brzinom spušta u
bušotinu.
dredge peat – sedimentni treset, v. sedimentary peat.
drift – (1) nanos, nanosi. U sedimentologiji – opći ter-
min koji se rabi (osobito u V. Britaniji) za označavanje
svih površinskih rahlih nekoherentnih (nekonsolidi-
ranih) klastičnih stijena prenesenih (transportiranih)
s jednog mjesta i sedimentiranih na drugom mjestu
koje se razlikuju od tvrdih (čvrstih) temeljnih stijena,
na primjer, riječni nanosi (river drift). Nanosi uključu-
ju les (prapor), til, riječne sedimente itd., iako se ter-
min često primjenjuje osobito za označavanje gla-
cijalnih (ledenjačkih) sedimenata (glacial deposits).
(2) nanošenje vjetrom. Svako površinsko pokretanje
(premještanje) vjetrom rahlog necementiranog ma-
terijala. (3) akumulacija nanosa. Akumulacija (naku-
pina) površinskog rahlog nekoherentnog materijala
koja se formirala njegovim premještanjem vjetrom,
na primjer, pješčani nanosi (sand drift) ili sniježni na-
nosi (snowdrift). (4) gomilati se. Nakupljati se (akumu-
lirati) u gomile ili hrpe premještanjem (pokretanjem)
materijala vjetrom ili vodom. (5) litoralni nanos (na-
plavina). Detritski (klastični) materijal koji se preno-
si i sedimentira (taloži, odlaže) valovima i strujama.
Također plutajući materijal koji su valovi nanijeli na
obalu gdje je i ostao (na primjer, naplavljeno drvlje
i morsko raslinje). (6) glacijalni (ledenjački) nanos (se-
diment). Opći termin koji se rabi za označavanje uku-
pnog stijenskog materijala (gline, silta, pijeska, šljun-
ka, blokova) transportiranog (prenošenog) ledenjaci-
ma i sedimentiranog neposredno iz otapajućeg leda
ili vodenih tokova koji su nastali otapanjem ledenja-
ka. Glacijalni nanosi (sedimenti) uključuju neslojeviti
drift angle
(neuslojeni) materijal (til) koji formira morene i stra-
tificirane (slojevite) sedimente što stvaraju morenske
ravnice (outwash plains), pješčano-šljunčane grebe-
ne ili brežuljke nakon otapanja ledenjaka (eskers),
aluvijalne lepeze i delte sedimentacijom materijala
iz voda nastalih otapanjem ledenjaka (kames), varve,
glaciofluvijalne sedimente itd. Termin drift se ovdje
općenito primjenjuje za pleistocenske glacijalne se-
dimente na područjima koja više nisu podvrgnuta
oledbi (na primjer, veliki dijelovi S. Amerike i Europe).
(7) porivna morska struja. Jedno od širokih, sporijih
gibanja površinskih oceanskih voda pod utjecajem
prevladavajućih vjetrova koja imaju tendenciju od-
stupanja ili promjene smjera. Sinonimi: drift current,
wind current, wind drift, wind-driven current. (8) zano-
šenje morskom strujom. Zanošenje brodova izazvano
morskim ili oceanskim strujama i vjetrom (termin
se također primjenjuje na kretanje leda po moru).
(9) brzina morske struje. Brzina oceanskih struja,
obično se izražava u nautičkim miljama na dan ili u
čvorovima (termin se također primjenjuje za brzinu
kretanja velikih komada otkinutog leda). (10) pomak
(otklon, odstupanje) pokazivanja instrumenta. U geo-
fizici – postupna i nenamjerna promjena etalonske
(referentne) veličine prema kojoj se izvode mjerenja.
Ako se ta promjena zbiva sporo i dovoljno stabilno s
vremenom, tada se njome uzrokovana razlika očita-
nja mjerenja može odrediti pri ponovljenom mjere-
nju istog parametra u istoj točki. U podatke mjerenja
koja su izvršena u vremenskom intervalu između
ponovljenih mjerenja treba unijeti odgovarajuće
korekcije. Primjer pomaka očitka je geofizički instru-
ment gravimetar koji može pokazivati pomak usljed
promjene neke od njegovih kvantitativnih karakte-
ristika – gubitka elastičnosti opruge, histereze i dru-
gih faktora. (11) kut otklona (nagib) bušotine (kanala
bušotine). Kut između smjera osi bušotine (kanala
bušotine) i vertikale (azimut otklona bušotine je kut
između vertikalne ravnine kroz os bušotine i smjera
prema sjeveru). (12) kalibar za provjeru prohodnosti
cijevi. Naprava kojom se, pod djelovanjem njene
vlastite težine, provjerava prohodnost zaštitnih ci-
jevi i uzlaznih cijevi (casing, tubing), odnosno njihov
unutarnji promjer, prije spuštanja u bušotinu. (13) v.
continental displacement.
drift angle – kut devijacije kanala bušotine, v. angle of
deviation.
drift bed – sloj nanosa. Sloj nanosnih sedimenata (layer
of drift) koji je dovoljno homogen da ga je moguće
razlikovati od susjednih slojeva sličnog postanka.
drift clay – til, v. boulder clay.
drift correction – korekcija za pomak (otklon) pokaziva-
nja instrumenta. U geofizici – korekcija koja se uvodi
radi uklanjanja utjecaja pomaka (otklona ili odstupa-
nja) pokazivanja geofizičkog instrumenta. Obično se
izvodi ponavljanjem opažanja na repernoj točki.
drift current – (1) porivna morska struja, v. drift, 8. (2)
porivna struja vjetra. Struja vjetra definirana pod
pretpostavkom da je tlak vjetra uravnotežen zbro-
jem sila Coriolisa i trenja.
drift epoch – glacijalna (ledenjačka) epoha. (1) Sinonim
termina glacial epoch. (2) Naziv za pleistocensku epo-
hu (Pleistocene Epoch), v. Drift period.
drift indicator – indikator otklona (nagiba) bušotine, in-
klinometar. Instrument za određivanje veličine otklo-
252 drill a production hole
na bušotine (kanala bušotine) od vertikale (deviation
of well) na danoj dubini bušotine. Postoji više tipo-
va indikatora otklona – s epruvetom fluorovodične
kiseline (acid-bottle inclinometer), s olovnim viskom
(plumb bob) ili mehaničkim njihalom (mechanical
pendulum). Sinonim: inclinometer.
drift log – mjerenje otklona (nagiba) bušotine. Registra-
cija otklona bušotine (kanala bušotine) od vertikale
na različitim dubinama bušotine indikatorom otklo-
na (inklinometrom, inclinometer, drift indicator). Ne
mjeri se azimut bušotine. Sinonimi: drift survey, incli-
nation survey.
drift mandrel – kalibar za cijevi, v. rabbit, 1.
drift map – karta nanosa. Geološka karta koja prika-
zuje rasprostiranje vidljivih sedimenata – svih rahlih
(rastresitih) površinskih sedimenata i samo izdanaka
temeljnih stijena na površini; v. solid map.
drift meter, driftmeter – driftmetar. U tehnologiji bu-
šenja – pribor za određivanje otklona bušaće šipke
od vertikale i dubine na kojoj je došlo do otklona.
Drift period – glacijalni (ledenjački) period. Termin koji
se ranije rabio za označavanje pleistocenske epohe
(Pleistocene Epoch); v. drift epoch.
drift scratch – glacijalna (ledenjačka) strija, v. glacial
striation.
drift sheet – glacijalni (ledenjački) nanosni pokrov. Širo-
ko rasprostranjeno pokrovno tijelo glacijalnih (lede-
njačkih) nanosa sedimentirano bez prekida (tijekom
jedne glacijacije) ili tijekom niza tijesno povezanih
glacijacija (na primjer, glacijalni nanosni pokrov Wis-
consin u SAD).
drift shot – mjerenje otklona. U procesu bušenja – mje-
renje otklona smjera kanala bušotine od vertikale.
drift survey – mjerenje otklona (nagiba) bušotine, v. drift
log.
drift terrace – aluvijalna terasa, v. alluvial terrace.
drill – (1) bušaći uređaj. Mehanizam za izrađivanje (du-
bljenje) rupa u zemlji (uključujući uređaje za rotacij-
sko i užno udarno bušenje). (2) bušaće dlijeto, v. di-
lling bit. (3) bušiti. Izrađivati (dubiti) rupu u zemlji.
drillability of formations – bušivost formacija. Lakoća
kojom se neka formacija (stijena) može bušiti. Prema
stupnju bušivosti formacije se klasificiraju kao meke
(soft formations), srednjotvrde (medium formations),
tvrde (hard formations), vrlo tvrde (very hard forma-
tions) i abrazivne (abrasive formations). Bušivost for-
macija se također povećava s manjom relativnom
gustoćom i nižom viskoznošću bušaće isplake.
drillable – bušiv. Termin za označavanje bilo kakve du-
binske alatke ili naprave (na primjer, dubinske brtve-
nice ili pakera, cementnog čepa i drugih) koja je izra-
đena od materijala koji se može izbušiti i tako ukloni-
ti iz bušotine (na primjer, od plastike ili cementa).
drillable bridge plug – bušivi mosni čep, v. bridge plug.
drillable packer – bušiva dubinska brtvenica (paker).
Permanentna (stalna) dubinska brtvenica (paker,
permanent packer) koji se može ukloniti iz bušotine
glodanjem njenih klinova.
drillable tool – bušiva dubinska alatka, v. drillable.
drill a conductor hole – bušiti za konduktor (kanal bu-
šotine za konduktor), v. conductor casing.
drill an intermediate hole – bušiti za tehničku zaštitnu
kolonu (kanal bušotine za tehničku zaštitnu kolonu), v.
intermediate casing.
drill a production hole – bušiti za eksploatacijsku za-
drill a surface hole
štitnu kolonu (kanal bušotine za eksploatacijsku zaštit-
nu kolonu), v. production casing.
drill a surface hole – bušiti za uvodnu zaštitnu kolonu
(kanal bušotine za uvodnu zaštitnu kolonu), v. surface
casing.
drill barge – bušaći ponton, v. drilling barge.
drill bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
drill bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto, v. bit
gage.
drill-bit leg – šapa bušaćeg dlijeta, v. bit leg.
drill-bit metamorphism – metamorfoza (metamorfi-
zam) bušaćim dlijetom. U procesu bušenja – pojava
znatne alteracije nekih minerala ili stijena u normal-
noj sekvenciji sedimenata djelovanjem bušaćeg dli-
jeta koje uzrokuje ekstremnu lokalnu toplinu i tlak
od više stotina bar u bušenim stijenama.
drill bit selection – izbor bušaćeg dlijeta, v. drilling bit
selection.
drill-bit shank – vrat bušaćeg dlijeta, v. bit shank.
drill blank – rezni brid polikristalnog dijamantskog bu-
šaćeg dlijeta. Brid (cutting edge) na dijamantskom bu-
šaćem dlijetu izrađen od umjetnih (sintetičkih) poli-
kristalnih dijamanata koji su cementirani pri visokoj
temperaturi i tlaku u valjčiće od volframova karbida
(carbide studs). Otpornost na abraziju je veća od pri-
rodnih dijamanata. Sinonim: blank.
drill collar – teška šipka. Osobito teška debelostije-
na čelična šipka (slična običnoj bušaćoj šipki, ali je
znatno teža od nje, ima deblju stijenku, veći promjer
i jaču spojnicu – v. drillpipe) koja se primjenjuje u ro-
tacijskom bušenju (rotary drilling). Nekoliko teških
šipki se postavlja na dno kolone bušaćih šipki (v. drill-
string, 3) neposredno iznad bušaćeg dlijeta ili apara-
ta za jezgrovanje (jezgrene cijevi), a primjenjuje se za
koncentraciju težine na bušaće dlijeto (dodatno op-
terećivanje dlijeta kako bi brzina bušenja bila veća),
preuzimanje tlačnog naprezanja i davanje krutosti
(stabilnosti) bušaćoj koloni (dubinskom sklopu bu-
šaćih alatki, drillstring) kako bi dlijeto (ili bušaća kru-
na) imalo stabilan vertikalni smjer bušenja (kako bi
se kanal bušotine mogao izbušiti maksimalno pravo-
crtno). Mogu biti okruglog, trokutnog ili kvadratnog
presjeka ili spiralne (spiralno užljebljene). Krajevi teš-
kih šipki su nekada bili opremljeni spojnicama (drill-
collar connector, drill collar tool joint) sličnim spojnica-
ma bušaćih šipki, ali većeg promjera (spojnica teške
šipke mora biti veća od spojnice bušaće šipke budući
da su teške šipke u bušaćoj koloni bliže bušaćem dli-
jetu pa su izložene većem momentu rotacije i većim
udarnim opterećenjima), ali se danas proizvode bez
spojnica (postoje izvedbe teških šipki sa stanjenim
vanjskim oplošjem blizu kraja za hvatanje elevato-
rom). Nemagnetične teške šipke (nonmagnetic drill
collars – katkada se nazivaju monel) primjenjuju se u
slučaju kada se u bušotinu namjeravaju spuštati ure-
đaji za mjerenja magnetskim metodama. Sinonimi:
collar, collar pipe, drilling collar, sinker.
drill collar slips – klinovi za teške šipke, v. slips.
drill collar spear – unutarnji hvatač teških šipki, v. spe-
ar.
drill collar stabilizer – stabilizator teške šipke, v. stabi-
lizer.
drill column – (1) kolona bušaćih šipki. Bušaće šipke
(drillpipes) i teške šipke (drill collars) u bušotini. (2)
kolona bušaćih alatki, bušaća kolona, v. drillstring.
253 drill cuttings samples
drill conductor pipe hole – bušiti kanal bušotine za
konduktor, v. conductor hole.
drill core – jezgra, v. core, 1c.
drill core analysis – analiza jezgara, v. core analysis.
drill crew – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posada bu-
šaćeg postrojenja (garniture), v. drilling crew.
drill cuttings – krhotine (čestice) probušenih stijena,
bušaći mulj. U procesu bušenja – čestice i krhotine
stijena koje nastaju rezanjem i drobljenjem stijena
bušaćim dlijetom i bivaju uklonjene iz kanala bušo-
tine strujom bušaće isplake (drilling mud) u procesu
rotacijskog bušenja (rotary drilling) ili žlicom za gra-
bljenje (bailer) u procesu užnog udarnog bušenja
(cable-tool drilling). Najveće čestice stijena nastaju
pri bušenju žrvanjskim dlijetima, a manje kada se
buši dijamantskim dlijetima i pri bušenju s ispuhi-
vanjem zrakom. Čestice probušenih stijena (bušaći
mulj) se skupljaju svakih 3 do 6 metara (10 do 20
stopa) tijekom bušenja (u kraćim intervalima kada se
buši produktivna zona) i zatim ispiru, suše, označa-
vaju i pohranjuju radi analize probušenih formacija.
Sinonimi: bore meal, borings, boring sludge, cuttings,
ditch cuttings, drilling cuttings, drilling dust, sludge,
slush, well cuttings.
drill cuttings analysis – analiza čestica probušenih sti-
jena (bušaćeg mulja). Analiza uzoraka uzetih od česti-
ca i krhotina probušenih (izbušenih) stijena i buša-
ćeg mulja (koji su uzlaznom strujom bušaće isplake
izneseni s dna bušotine na površinu) s isplačnih sita
i na izlazu separatora (odvajača) pijeska (desander) i
mulja (desilter). Krhotine i čestice izbušenih stijena
su važni uzorci za analizu, jer su često jedini fizički
litološki podaci koji se mogu dobiti iz bušotine. Ti
podaci se rabe kao potpora drugim analizama – pro-
cjeni pojava ugljikovodika, geološkoj korelaciji s po-
dacima konvencionalne karotaže, litološkom opisu
formacije, opisu ležišta i drugim analizama. Interval
uzimanja uzoraka, količina (broj) i vrsta (tip) uzoraka
se obično definiraju prije početka bušenja. Duljina
intervala uzorkovanja ovisi o brzini bušenja i o tome
koliko detaljno će se opisati litologija i ležište. Uzor-
ci čestica i krhotina stijena i mulja uzeti iz isplačnog
sustava (v. drill cuttings samples) dijele se na tzv. vlaž-
ne (wet-cut samples) i suhe (dry-cut samples). Vlažni
uzorci se rabe za ekstrakciju i analizu plina (ostatak
uzoraka se pakira za druge analize), a suhi uzorci se
analiziraju radi određivanja postotnog udjela razli-
čitih komponenata, boje, tvrdoće, promjera i oblika
zrna, sortiranosti čestica, stupnja cementacije i ma-
triksa, sedimentacijske strukture, poroznosti i poja-
va ugljikovodika (boja, miris, fluorescencija, sadržaj,
ukupan plin).
drill cuttings samples – uzorci probušenih stijena (bu-
šaćeg mulja). Uzorci čestica i krhotina probušenih
(izbušenih) stijena i bušaćeg mulja koji su uzeti na
površini iz isplačnog sustava (s isplačnih sita, na izla-
zima odvajača pijeska i mulja) za analize. Dijele se
obično na dva tipa – vlažni uzorci (wet-cut samples)
i suhi uzorci (dry-cut samples). Vlažni uzorci se prije
analize ne peru temeljito, nego se lagano ispiru kako
bi se uklonio površinski film bušaće isplake. Suhi
uzorci se prije analize peru radi uklanjanja isplačnog
filma i prosijavaju. Konsolidirani suhi uzorci se peru
vodom i, ako se bušilo isplakom na bazi nafte, oto-
pinom deterdženta (katkada se uzorci prije pranja
drilled measured reserves
deterdžentom moraju isprati nefluorescentnim ota-
palom što, međutim, nije poželjno zbog opasnosti
da se ne uklone naftne boje iz uzorka). Kod pranja
slabo konsolidiranih uzoraka izbušenog pješčenjaka
i šejla mogu se isprati gline iz uzoraka. Uzorke krho-
tina koji sadrže gline sklone bubrenju treba prati u
slojnoj vodi ili u 2%-tnoj otopini kalij-klorida kako bi
se spriječila deflokulacija. Nakon pranja uzoraka radi
uklanjanja isplake, oni se obično peru preko sita od
5 mm. Vlažni uzorci se pakiraju u vrećice od tkanine,
suhi uzorci (osušeni na zraku ili toplinom) u papirnate
vrećice, a uzorci namijenjeni za specijalne analize se
spremaju u hermetične staklene posude napunjene
slojnom vodom (ili drugim kompatibilnim fluidom) s
dodatkom baktericida; v. drill cuttings analysis.
drilled measured reserves – izbušene izmjerene re-
zerve. Prema klasifikaciji Rudarske uprave SAD (US
Bureau of Mines) – rezerve izračunane za područja
izbušena po mreži eksploatacijskih bušotina.
drilled proved reserves – izbušene dokazane reze-
re. Prema klasifikaciji Američkog naftnog instituta
(American Petroleum Institute) – rezerve područja
izbušenih po mreži eksploatacijskih bušotina. Sino-
nim za izbušene izmjerene rezerve (v. drilled measured
reserves) u klasifikaciji Rudarske uprave SAD.
drilled show – pojava plina tijekom bušenja. Znatan
porast udjela ugljikovodika težih od metana u plinu
fona (background gas) tijekom bušenja propusne
formacije koji je indikacija moguće proizvodnje
ugljikovodika.
drilled solids – izbušene čvrste čestice. Čestice i krhoti-
ne probušenih stijena u bušotini; v. drill cuttings.
drilled well – izbušena bušotina. Bušotina izbušena me-
todom rotacijskog ili užnog udarnog bušenja (rotary
drilling, cable-tool drilling) u istraživanju nafte, plina
ili vode.
driller – bušač, šef (vođa) smjene bušača. U procesu
bušenja – član bušaće ekipe (brigade) i prvi član
po hijerarhiji u posadi bušaćeg postrojenja u svojoj
smjeni (v. drilling crew) koji tijekom rutinskih buša-
ćih operacija neposredno upravlja ekipom i radom
bušaćeg postrojenja, nadzire aktivnosti na radnom
podištu tornja (drill floor), osigurava pravilan rad
kontrolnih instrumenata, izvodi operacije bušenja
i manevriranja bušaćim alatkama, odnosno rukuje
bušaćom opremom i dizalicom (spuštanje i izvlače-
nje bušaćih šipki i dlijeta, praćenje promjena brzine
bušenja, održavanje protoka isplake, kontrola svoj-
stava isplake i nivoa isplake u bazenu), rukuje protu-
erupcijskim uređajem (preventerom), aktivira alarm i
također izrađuje bušaće izvještaje (ako se zahtijeva-
ju). Sinonimi: borer, boring master, digger, drilling fore-
man, drillman, drill runner, master borer, well borer.
driller’s blowout preventer control panel – preven-
terski upravljački pult bušača. Upravljački uređaj
smješten na radnom podištu (platformi, drill floor)
bušaćeg postrojenja (za razliku od daljinskog pre-
venterskog upravljačkog pulta koji se nalazi izvan
postrojenja – remote blowout preventer control panel)
za rukovanje ventilima na upravljačkom manifoldu
(control manifold) koji usmjeravaju hidraulički tlak na
elemente za zatvaranje protuerupcijskog (preventer-
skog) sklopa (blowout preventer stack) na bušaćem
postrojenju. Sinonim: driller’s BOP control panel.
driller’s BOP control panel – preventerski upravljački
254 driller’s report
pult bušača, v. driller’s blowout preventer control panel.
driller’s console – upravljački pult bušača, v. driller’s
control panel.
driller’s control panel – upravljački pult bušača. Uprav-
ljački pult na radnoj platformi (podištu) bušača (drill
floor) koji sadrži bušaće mjerne instrumente za regi-
straciju tlaka pumpi (pump presssure), brzine pum-
panja (pump speed), rotacijskog momenta i brzine
rotacije bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drill-
string rotary torque, drillstring rotary speed) te indika-
tore zakretnog momenta kliješta (ključa, tong torque
indicator), tlaka zraka (air pressure indicator) i težine
(weight indicator) za ukupnu težinu (opterećenje) na
bušaće dlijeto (weight on bit) i kuku (hook weight). Na
morskom (odobalnom) bušaćem postrojenju (offs-
hore rig) se registriraju ne samo parametri isplake i
bušenja nego također instrumenti za protuerupcij-
ske uređaje (preventere, blowout preventers), dizali-
cu (drawworks), isplačni sustav (mud system), toranj
(derrick), alarmni sustav (alarm system) i druge. Sino-
nim: driller’s console.
driller’s log – (1) dijagram karotaže bušenja, bušaći geo-
loški profil. Dijagram ispitivanja uzoraka krhotina i če-
stica probušenih stijena koji izrađuje bušač (driller).
(2) bušaći izvještaj, izvještaj bušenja, v. driller’s report.
(3) dnevnik (žurnal) bušenja, bušaći dnevnik (žurnal).
Kratke bilješke u kojima bušaća ekipa (posada) opi-
suje opće karakteristike čestica i krhotina izbušenih
stijena (bušaćeg mulja) tijekom procesa bušenja i
navodi vrijeme bušenja u ovisnosti o dubini. Dnevnik
bušenja je koristan jedino ako nema detaljnog opisa
litoloških karakteristika probušenih stijena kompili-
ranog s mikroskopskim izučavanjem bušaćeg mulja
(well cuttings) ili jezgara (cores). Sinonimi: boring jo-
urnal, boring log, drilling diary, drilling journal, drilling
log, drilling log-book, drilling record.
driller’s method of well killing – bušaća metoda gu-
šenja bušotine. Metoda uspostavljanja kontrole nad
bušotinom tijekom procesa bušenja (u slučaju kada
su bušaće alatke na dnu bušotine) održavanjem kon-
stantnog tlaka u bušaćim šipkama cirkulacijom ote-
žane isplake za gušenje (heavy-weight kill mud) kroz
vod za gušenje (kill line) i podesivu sapnicu (adjusta-
ble choke) nakon što se slojni fluidi koji su prodrli u
bušotinu (kick fluids) izbace cirkulacijom. Tlak u za-
štitnoj koloni (casing pressure) kontinuirano varira
dok se sav slojni fluid ne izbaci iz bušotine, a kada se
u bušotini uspostavi cirkulacija otežane isplake, tlak
u zaštitnoj koloni se sapnicom održava konstantnim
dok se bušotina ne ispuni isplakom. Druga metoda
gušenja (kontrole) bušotine je tzv. inženjerska (v.
wait-and-weight method of well killing); v. kill.
driller’s report – izvještaj bušenja, bušaći izvještaj.
Skraćeni zapis operacija bušenja i napredovanja
bušenjem na bušaćem postrojenju tijekom smjene.
Sličan je dnevnom bušaćem izvještaju (daily drilling
report) i uključuje geološke i tehničke informacije,
na primjer, o probušenim formacijama, izbušenoj
metraži, ispitivanjima isplake, pojavama nafte i pli-
na i prekidima rada uređaja, zajedno s dijagramom
brzine bušenja (drilling-time log). Izvještaj bušenja
također uključuje imena članova posade bušaćeg
postrojenja, radne sate, popis uporabljene cijevne i
dubinske opreme, tone-kilometre (tone-milje) rada
bušaćeg užeta i opće održavanje i popravke. Kopija
driller’s total depth
izvještaja se čuva na bušaćem postrojenju. Sinonimi:
boring journal, boring log, driller’s tour report, drilling
diary, drilling journal, drilling log, drilling log-book, dri-
lling record, drilling report.
driller’s total depth – konačna dubina bušotine prema
bušaćim šipkama, v. total depth.
driller’s tour report – smjenski izvještaj bušenja (bušaći
izvještaj), v. driller’s report.
drill floor – bušaća (radna) platforma (podište), platfor-
ma (podište) bušaćeg tornja, v. drilling floor.
drill hole – kanal bušotine, v. hole, 1.
drill hole location – položaj (lokacija) bušotine, v. we-
llsite.
drill hole sweep – čišćenje bušotine istiskivanjem kroz
prstenasti prostor. Čišćenje bušotine, zacijevljene (sa
zaštitnom kolonom) i nezacijevljene (bez kolone
zaštitnih cijevi), od čestica i krhotina probušenih sti-
jena, pijeska i silta njihovim istiskivanjem u prstena-
sti prostor bušotine i na površinu isplakom koja se
pumpa u kolonu bušaćih alatki. Čišćenje bušotine je
osobito nužno na podmorskim (odobalnim) bušoti-
nama radi održavanja kolone uronjene stojke čistom
(slobodnom) od izbušenog stijenskog materijala.
drill-in casing – ugradnja zaštitne kolone (kolone zaštit-
nih cijevi) tijekom bušenja. Ugrađivanje zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi, casing) tijekom bušenja (a
ne kasnije).
drill-in fluid – isplačni fluid za bušenje produktivne for-
macije, v. drilling-in fluid.
drilling – bušenje. Proces izrade bušotina (bušenja pod-
zemnih stijena) radi geoloških istraživanja, prospek-
cija, ocjene ili proizvodnje nafte, plina ili vode. Može
se izvoditi s dvije glavne metode – rotacijskim buše-
njem (v. rotary drilling) ili užnim udarnim bušenjem
(v. cable-tool drilling). Sinonimi: boring, hole drilling.
drilling-and-spacing unit – maksimalna površina dre-
niranja bušotinom, v. proration unit.
drilling barge – bušaći ponton. Opći termin kojim se
označava svako plutajuće bušaće postrojenje (floa-
ting drilling rig). Drugi oblik termina: drill barge.
drilling beam – bušaće njihalo (balansir), njihalo (ba-
lansir) uređaja za užno udarno bušenje, v. walking
beam, 1.
drilling bit – bušaće dlijeto. U procesu bušenja – alatka
montirana na donjem kraju kolone bušaćih alatki
(bušaće kolone, drillstring) koja služi za bušenje ili
rezanje stijena u procesu izrade bušotina. Postoje
brojni tipovi bušaćih dlijeta ovisno o metodi buše-
nja, vrsti bušenih stijena (formacija), materijalu izra-
de i konstrukciji. Prema metodi (tehnici) bušenja,
dlijeta se dijele na udarna (ili dlijeta za udarno bu-
šenje – v. percussion drilling bit) i rotacijska (ili dlijeta
za rotacijsko ili rotorno bušenje – v. rotary drilling bit),
prema tipu bušenih formacija (stijena), dijele se na
dlijeta za bušenje mekih (soft formation bit), sred-
njetvrdih (medium formation bit), tvrdih (hard for-
mation bit), kremenih (chert bit) i žilavih (viskoznih)
formacija (gumbo bit), prema načinu djelovanja na
stijenu (razaranja stijene), dijele se na dlijeta režu-
ćeg tipa (za bušenje rezanjem stijena – cutting-type
drilling bit), drobećeg tipa (za bušenje drobljenjem
stijena – crushing drilling bit), odsijecajućeg tipa (za
bušenje odsijecanjem, odlamanjem stijena – chi-
pping type drilling bit) i kombiniranog, strugajuće-
režućeg, tipa (za bušenje struganjem ili abrazijom i
255 drilling bowl
rezanjem stijena – scraping-cutting type drilling bit).
Najčešće se u suvremenom bušenju primjenjuju dli-
jeta za rotacijsko bušenje koja su se nekada dijelila
u tri glavne skupine – žrvanjska (v. rock drilling bit),
dijamantska (v. diamond drilling bit) i lopatasta (v.
drag drilling bit), dok je danas usvojena podjela na
žrvanjska i dijamantska dlijeta. Najviše se primjenju-
ju čelična žrvanjska dlijeta (koja buše drobljenjem i
usitnjavanjem stijena), dlijeta s dijamantnim ulošci-
ma (buše stijene struganjem ili abrazijom) i krune s
dijamantnim ulošcima za bušenje jezgara. Sinonimi:
bit, bore-bit, boring tool, drill bit, drilling tool, oilfield
bit, oilfield drilling bit, tool.
drilling bit body – tijelo bušaćeg dlijeta. Dio žrvanjskog
bušaćeg dlijeta (v. rock drilling bit) koji se sastoji od
vrata (bit shank) – konusnog vrha s navojem koji se
uvrće u kolonu bušaćih alatki, šapa (bit legs) na ko-
jima su žrvnjevi (broj šapa odgovara broju žrvnjeva
dlijeta), osovina žrvnja (bit pins) kojima su žrvnjevi
pričvršćeni za tijelo dlijeta i kanala za cirkulaciju flu-
ida (watercourses). Tijela bušaćih dlijeta se izrađuju
od kovanog ili lijevanog čelika legiranog niklom, kro-
mom i molibdenom. Sinonimi: bit body, body of a bit.
drilling bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto, v.
bit gage.
drilling bit hydraulic horsepower – hidraulička snaga
na bušaćem dlijetu. Hidraulička snaga ekvivalentna
umnošku protoka isplake (u l/min ili gal/min) i pada
tlaka u mlaznicama dlijeta. Sinonim: hydraulic horse-
power at drilling bit.
drilling bit mechanical horsepower – mehanička sna-
ga na bušaćem dlijetu. Snaga koja je potrebna samo
za rotaciju bušaćeg dlijeta (ne uključujući snagu po-
trebnu za rotaciju kolone bušaćih alatki).
drilling bit selection – izbor bušaćeg dlijeta. Izbor bu-
šaćeg dlijeta između raspoloživih tipova kojim će se
najdjelotvornije, najbrže i najjeftinije izbušiti kanal
bušotine najveće duljine. Glavni faktori koji utječu na
optimalan izbor dlijeta su: (a) tip formacije (stijene)
koja se buši; (b) tip bušaće isplake; (c) tip i čvrstoća
dubinskog bušaćeg sklopa (kolone bušaćih alatki), i
(d) mogućnost bušaće opreme da osigura potrebnu
snagu za bušenje (bušaća dizalica, isplačne pum-
pe i druga oprema). Općenito, za bušenje mekanih
formacija (mekani šejl, gline, nekonsolidirani pijes-
ci/pješčenjaci, soli) i formacija srednje tvrdoće (tvrdi
šejl, pješčenjaci, vapnenci) odabiru se žrvanjska dli-
jeta, a za bušenje tvrdih formacija (tvrdi pješčenjaci,
čert, silicificirani vapnenci, granit) – žrvanjska i dija-
mantska bušaća dlijeta. Sinonim: drill bit selection.
drilling bit stabilization – stabilizacija bušaćeg dlijeta.
Stabilizacija dubinskog sklopa bušaćih alatki blizu
dlijeta kojom se postiže rotacija dlijeta oko njegove
vlastitte osi i održava smjer kanala bušotine. Sinoni-
mi: stabilizing of drill bit, stabilizing of drilling bit.
drilling bit type – tip bušaćeg dlijeta, v. drilling bit.
drilling blind without return – slijepo bušenje s gubit-
kom cirkulacije. Bušenje bez mogućnosti analiziranja
čestica i krhotina probušenih stijena jer nema po-
vratne struje bušaće isplake.
drilling block – blok za istraživačko bušenje. Područje
na kojem je planirano izbušiti istraživačku bušotinu
(exploratory well).
drilling bowl – potporanj klinova. Potporna naprava
koja drži klinove bušaćih šipki i zaštitnih cijevi u ku-
drilling break
poli vrtaćeg stola (rotora, master bushing) na radnoj
platformi (podištu, drill floor) bušaćeg postrojenja
(garniture). Sinonim: bowl, slip bowl.
drilling break – (1) promjena brzine bušenja. Naglo
(iznenadno) povećanje (porast) ili smanjenje (pad)
brzine bušenja (napretka bušenjem, prodiranja bu-
šaćeg dlijeta u sloj, rate of penetration). Katkada po-
kazuje da je dlijeto prodrlo u zonu s visokim tlakom
i da, prema tome, postoji mogućnost erupcije. (2)
povećanje (porast) brzine bušenja. Povećanje (porast)
brzine bušenja (napretka bušenjem, prodiranja bu-
šaćeg dlijeta u sloj, rate of penetration) pri promjeni
sastava bušenih stijena. Često upućuje na ulaz dlijeta
u poroznu zonu.
drilling by rotation – rotacijsko bušenje, v. rotary dri-
lling.
drilling cable – bušaće uže. U procesu bušenja – teško,
gipko uže izrađeno od brojnih strukova ili pletenica
čelične žice omotanih oko čelične jezgre ili od više-
struko pletenih kudjeljnih vlakana spojenih u struko-
ve. Promjer bušaće užadi je obično od 12,7 mm do
50,8 mm (½ do 2 inča), a klasificiraju se prema tipu
jezgre, broju strukova omotanih oko jezgre i broju
žica u svakom struku (na primjer, uže koje se široko
primjenjuje u procesu bušenja je tipa 6x19, s neza-
visnom jezgrom – brojke znače da je uže spleteno
od šest strukova ili pletenica i da svaki struk ima 9
vanjskih i 9 unutarnjih žica i središnju jezgru). Bušaće
uže se primjenjuje u procesu rotacijskog (rotornog)
bušenja za dizanje i spuštanje bušaće opreme, a u
procesu užnog udarnog bušenja kao uže za koje se
pričvršćuje bušaće dlijeto i kao spojni sklop između
udarne bušaće šipke i njihala (balansira). Životni vi-
jek (vijek trajanja) bušaćeg užeta se mjeri (procjenju-
je) tona-kilometrima ili tona-miljama (količina rada
koja je potrebna za transport tereta na udaljenost
od 1 kilometra ili 1 milje). Najvećem habanju je užad
podvrgnuta na dva mjesta – na vrhu koloturova ne-
pokretnog koloturnika ili na dnu koloturova pokret-
nog koloturnika (pri dizanju teške kolone bušaćih
alatki tijekom njena spuštanja u bušotinu i izvlače-
nja iz bušotine) – ti oštro napregnuti dijelovi užeta
se nazivaju »točkama vješanja« (pickup points) – i na
mjestu bubnja dizalice na kojem počinje novi sloj ili
namotaj užeta (taj dio se naziva »točka namotaja«,
lap point). Prije zamjene cijelog bušaćeg užeta ono
se periodički mijenja u točki vješanja na koloturniku
i točki namotaja na bubnju dizalice – labavljenjem si-
dra mrtvog kraja užeta (dead-line anchor) otpusti se
nekoliko stopa novog užeta s bubnja na kojem je na-
motan njegov neiskorišteni dio, a na bubnju dizalice
se odreže i ukloni istrošeni dio užeta. Sinonimi: block
line, cable, drilling cable, drilling line, drilling rope, drill
rope, rotary drill line, rotary line, wire line.
drilling capacity – kapacitet bušaćeg postrojenja (ure-
đaja). Maksimalna dubina bušenja za koju je projek-
tirano i opremljeno dano bušaće postrojenje (uređaj,
drilling rig).
drilling cements – cementi za bušotine, v. oilwell ce-
ments.
drilling collar – teška šipka, v. drill collar.
drilling conductor hole – bušenje kanala bušotine za
konduktor, v. conductor hole.
drilling conductor pipe hole – bušenje kanala bušoti-
ne za konduktor, v. conductor hole.
256 drilling derrick
drilling contract – ugovor o bušenju. Ugovor između
bušaćeg poduzetnika (drilling contractor) i opera-
tora koji drži rudarsko ovlaštenje (mineral rights) ili
predstavlja vlasnika rudarskog ovlaštenja (mineral
rights owner) za bušenje na danoj lokaciji do odre-
đene dubine ili horizonta kojim se definiraju obve-
ze i prava svake strane i specificiraju uvjeti bušenja
i tehnički podaci (datum početka bušenja, dubina
bušotine (u metrima ili stopama), formacije koje se
buše, promjer bušotine (kanala bušotine), promjer,
težina i tip teških bušaćih šipki, maksimalni otklon
smjera kanala bušotine od okomice, promjeri kolona
zaštitnih cijevi do određenih dubina, svojstva buša-
će isplake, program karotaže, program cementacije
zaštitnih kolona, vrste ispitivanja, odnosno testiranja
bušotine i program završnog proizvodnog oprema-
nja bušotine). Postoje četiri tipa ugovora o bušenju:
(a) ugovor po danu bušenja (v. daywork drilling con-
tract); (b) ugovor tipa »ključ u ruke« (v. turnkey drilling
contract); (c) ugovor po metru bušenja (v. footage dri-
lling contract), i (d) kombinirani ugovor o bušenju (v.
combination drilling contract).
drilling contractor – bušaći poduzetnik. Osoba ili po-
duzeće koji posjeduju bušaće postrojenje (drilling
rig) i izvode radove bušenja.
drilling control – automatski regulator opterećenja bu-
šaćeg dlijeta, v. automatic driller.
drilling core – jezgra, v. core, 1c.
drilling costs – troškovi bušenja. Novac koji je potrošen
po metru ili stopi izbušenog kanala bušotine.
drilling crew – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posa-
da bušaćeg postrojenja (garniture). Ekipa radnika na
bušaćem postrojenju (garnituri) na kopnu i bušaćoj
platformi na moru. Obično se sastoji (prema tradi-
cionalnom hijerarhijskom redoslijedu od najvišeg
radnog mjesta do nanjnižeg) od bušača (v. driller),
tornjaša (v. derrickman), motoriste (v. motorman) i
dva do četiri klinaša (v. floorman). Svim operacijama
bušenja i radovima na bušaćem postrojenju uprav-
lja šef bušaćeg postrojenja (v. toolpusher). Operator
ili servisno poduzeće koje izvodi bušenje ima svog
predstavnika na radilištu bušenja (company repre-
sentative). Sinonimi: drill crew, drilling gang, drilling
personnel, drilling rig crew, rig personnel.
drilling curve – krivulja bušenja. Dijagram zavisnosti
dubine bušotine (well depth) i vremena bušenja (dri-
lling time).
drilling cuttings – čestice (krhotine) probušenih stijena,
bušaći mulj, v. drill cuttings.
drilling derrick – bušaći toranj, toranj za bušenje. U pro-
cesu bušenja – visoki vertikalni toranj sastavljen od
čeličnih rešetkastih elemenata (u prošlosti drvenih)
koji se montira iznad bušotine i služi za smještaj i
potporu različitih sklopova opreme, pribora i instru-
menata za izvođenje bušenja i opremanje bušotine
te bušaćih šipki i drugog cijevnog materijala i za
spuštanje u bušotinu i dizanje (izvlačenje, vađenje)
iz nje bušaće i proizvodne opreme. Sastoji se od vrš-
ne stojke (koze, gin pole), gornje ili vršne platforme
(platforme krune bušaćeg tornja, crow’s nest), po-
dišta (platforme) nepokretnog koloturnika (water
table), podišta (platforme) tornjaša (monkey board),
nogu (obično četiri, derrick legs), horizontalnih nosa-
ča nogu (derrick girders, derrick girts), kosih (dijago-
nalnih) nosača nogu (derrick braces) i ljestava (derrick
drilling diary
ladder). Visina bušaćih tornjeva varira od 24 do 57
metara (80 do 189 stopa). Tornjevi kopnenih buša-
ćih postrojenja (garnitura, land rig derrick) obično su
prenosivi (u tom slučaju se nazivaju bušaćim jarbo-
lom – v. drilling mast), pa se termin derrick odnosi na
permanentniji tip konstrukcije. Tipični veliki tornjevi
na poluuronjivim bušaćim platformama mogu biti
visoki gotovo 50 metara (160 stopa), s kvadratnom
osnovicom (bazom) od 12 metara (40 stopa). Bušaći
tornjevi se proračunavaju i klasificiraju prema nji-
hovoj visini (što je visina tornja veća to se na njemu
može rukovati s duljim sekcijama cijevi) i sposobno-
sti izdržavanja tlačnih opterećenja i opterećenja sna-
gom (silom) vjetra. Sinonimi: boring tower, derrick,
drilling tower.
drilling diary – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log.
drilling dust – čestice probušenih stijena, bušaći mulj, v.
drill cuttings.
drilling efficiency – efikasnost bušaćeg postrojenja
(uređaja, garniture). Broj bušotina izbušenih bušaćim
postrojenjem tijekom jedne godine.
drilling engineer – bušaći inženjer. Specijalist naftne
struke za mehaniku i tehniku bušenja.
drilling floor – bušaća (radna) platforma (podište),
platforma (podište) bušaćeg tornja. Glavna radna po-
vršina (prostor) bušaćeg postrojenja (drilling rig), po-
vršina bušaćeg tornja (derrick) na kojoj je smješten
vrtaći stol (rotor, rotary table), dizalica (drawworks),
upravljački bušaći pult (driller’s console) i druga opre-
ma i s koje se izvode operacije bušenja. Na morskom
(odobalnom) bušaćem postrojenju (offshore drilling
rig) bušaće podište je prostor oko otvora kroz koji
se u more spušta bušaća oprema i alatke. Sinoni-
mi: derrick floor, derrrick platform, drill floor, floor of
derrick, rig floor, working platform.
drilling fluid – bušaći fluid (isplačni fluid, isplaka). U
procesu rotacijskog bušenja – fluid koji se pumpa u
bušotinu i vraća na površinu radi iznošenja krhoti-
na i čestica probušenih stijena (bušaćeg mulja, well
cuttings), podmazivanja i hlađenja bušaćeg dlijeta,
kontrolu podzemnih fluida i obljepljivanja stijenke
kanala bušotine (stvaranja isplačne obloge) itd. Glav-
ni tipovi isplačnih fluida su: (a) glinovite isplake na
bazi vode (vodobazne glinovite isplake, water-base
muds); (b) glinovite isplake na bazi ulja (uljnobazne
isplake, oil-base muds), i (c) plin (zrak, prirodni plin,
pjena). Obično se odnosi na glinovitu isplaku (mud)
iako se zrak, plin i pjena također mogu rabiti kao bu-
šaći isplačni fluidi; v. drilling mud.
drilling fluid additives – aditivi za bušaći fluid (bušaću
isplaku), isplačni aditivi, v. drilling mud additives.
drilling fluid circulation – cirkulacija bušaćeg fluida, v.
circulation of drilling fluid.
drilling-fluid engineer – inženjer za bušaće (bušaće
isplačne, isplačne) fluide. Inženjer koji radi za servisnu
kompaniju ili bušaćeg poduzetnika ili operatora na
bušaćem postrojenju i zadužen je za bušaće fluide
tijekom procesa bušenja – njihovu pripremu, ispi-
tivanje i kondicioniranje. Inženjer za bušaće fluide
je specijalist za sve tipove bušaćih isplačnih fluida
(uključujući vodu, zrak, prirodni plin, pjenu), za ra-
zliku od isplačnog inženjera (mud engineer), koji je
specijalist za glinovite isplake.
drilling fluid solids removal – uklanjanje čvrstih česti-
ca iz bušaćeg fluida (bušaće isplake). Proces čišćenja
257 drilling in
bušaćeg fluida (isplake) od čvrstih čestica prije nje-
gova vraćanja u bušotinu (isplačni fluid koji se vraća
u bušotinu za nastavak bušenja mora imati opti-
malna svojstva budući da bacanje ukupne količine
odrađene isplake nije ni prihvatljivo, a najčešće niti
moguće zbog ekonomskih i/ili ekoloških razloga).
Čvrste čestice se uklanjaju iz bušaćih isplačnih flui-
da primjenom isplačnih bazena, isplačnih sita, finih
vibracijskih isplačnih sita, dekantacijskih centrifuga
i hidrociklona.
drilling-fluid testing – ispitivanje bušaćih (isplačnih)
fluida. U tehnologiji bušaćih isplaka – ispitivanje
tekućih isplačnih fluida radi određivanja njihovih
optimalnih svojstava u procesu bušenja. Izvodi se u
pravilnim vremenskim intervalima i često omoguću-
je rano utvrđivanje i otklanjanje problema bušenja i
sprječavanje velikih gubitaka vremena rada bušaćeg
postrojenja. Prema preporučenom postupku Ame-
ričkog naftnog instituta (API recommended practice),
ispitivanja uključuju sljedeću opremu: (a) isplačnu
vagu (mud balance) za određivanje gustoće bušaćih
fluida; (b) Marshov lijevak (Marsh funnel) za provjeru
viskoznosti (konzistencije); (c) rotacijski viskozimetar
(rotational viscometer) za određivanje čvrstoće gela
i prividne viskoznosti za različite brzine smicanja;
(d) filtarsku prešu (filter press) za određivanje brzine
filtracije i karakteristika isplačne obloge; (e) visoko-
tlačnu visokotemperaturnu filtarsku prešu (high-
pressure high-temperature filter press) za određivanje
brzine filtracije i karakteristika isplačne obloge pri
povećanom tlaku i temepraturi; (f ) pH-metar (pH
meter) za određivanje koncentracije vodikovih iona
(pH isplačnih fluida); (g) pješčano sito (sand screen)
za određivanje sadržaja pijeska; (h) isplačnu retortu
(mud retort, mud still) za određivanje sadržaja (vo-
lumenskog udjela) čvrste, uljne i vodene faze, i (i)
aparat za titraciju (titration apparatus) za izvođenje
kemijskih analiza bušaćih fluida.
drilling-fluid weight recorder – instrument za konti-
nuiranu registraciju (mjerenje) gustoće bušaće isplake.
Instrument u cirkulacijskom isplačnom sustavu po-
strojenja za rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) koji
kontinuirano mjeri gustoću bušaće isplake.
drilling foreman – (1) bušač, bušaći majstor, v. driller.
(2) predstavnik poduzeća, v. company representative.
(3) upravitelj bušaćeg postrojenja (garniture); upravi-
telj bušaćeg radilišta (radilišta bušenja), v. toolpusher.
drilling gang – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posada
bušaćeg postrojenja (garniture), v. drilling crew.
drilling hose – bušaće (isplačno) crijevo, v. mud hose.
drilling hydraulics – hidraulika bušenja. U procesu bu-
šenja – skup faktora hidrauličkog sustava bušaćeg
postrojenja (garniture, drilling rig) koji se moraju
optimirati da bi operacije bušenja bile sigurne, efika-
sne i ekonomične, na primjer, pravilno iskorištavanje
snage isplačnih pumpi i hidrauličke energije dove-
dene bušaćem dlijetu, određivanje gubitaka tlaka
usljed trenja u površinskoj opremi i koloni bušaćih
alatki, omogućavanje efikasnog čišćenja kanala bu-
šotine. Nepravilno projektirani hidraulički sustav
bušaćeg postrojenja može usporiti brzinu bušenja i
uzrokovati lošije čišćenje kanala bušotine od čestica
izbušenih stijena (bušaćeg mulja), gubitak cirkulacije
isplake i erupcije. Sinonim: rig hydraulics.
drilling in – bušenje produktivnog sloja. Završetak bu-
drilling-in fluid
šenja do krovine produktivnog (naftonosnog ili pli-
nonosnog) sloja i ugradnja kolone zaštitnih cijevi
(zaštitne kolone, casing) i nastavak bušenja produk-
tivnog sloja. Sinonim: drilling into.
drilling-in fluid – isplačni fluid za bušenje produktivne
formacije. Isplačni bušaći fluid posebnih svojstava
koji je pripremljen po takvoj recepturi da je ošteće-
nje formacije svedeno na minimum. Prije ulaska dli-
jeta u produktivnu formaciju, ukupni volumen ispla-
ke u dotadašnjoj cirkulaciji se zamijeni tim fluidom.
Sinonim: drill-in fluid.
drilling into – bušenje produktivnog sloja, v. drilling in.
drilling island – bušaći otok. Umjetni otok izgrađen u
plitkoj vodi (dubine između 3 i 15 metara ili 10 do 50
stopa) koji služi kao temelj za izradu bušotina. Lede-
ni otok (ice island) primjenjuje se u vodama Arktika.
drilling jar – bušaće škare (udarne škare, škare-udarač).
U procesu bušenja – alatka koja se rabi za izazivanje
jakih udaraca u smjeru prema gore za oslobađanje
zaglavljene cijevi (stuck pipe) u kanalu bušotine. Sa-
stoje se od vretena (mandrel) koje klizi u kućištu ška-
ra (sleeve) s čekićastim krajem. Konstrukcijski mogu
biti mehaničke (mechanical jar), hidrauličke (hydrau-
lic jar, oil jar) i hidromehaničke (hydromechanical jar).
Bušaće škare se mogu spustiti u bušotinu s kolonom
bušaćih alatki (bušaćom kolonom, drillstring). Mogu
se također primijeniti za oslobađanje bušaćeg dli-
jeta koje se zaglavilo (stuck bit) u suženom kanalu
bušotine ili u njegovu urušenom dijelu ili u bušaćem
mulju.
drilling journal – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s
log.
drilling line – bušaće uže, v. drilling cable.
drilling liner – bušaći lajner. U procesu bušenja – tip
lajnera (zaštitne kolone – v. liner, 1.) bušotine koji
ima isti zadatak kao tehnička zaštitna kolona (inter-
mediate casing) – za izolaciju zona gubljenja bušaće
isplake (lost circulation zones), vodonosnih (water-be-
aring zones) i plinonosnih zona (gas-bearing zones) i
zona s anomalno visokim slojnim tlakom (abnormal
high-pressure zones) u bušotini kako bi se moglo na-
staviti bušenje. Primjenjuje se pri bušenju tvrdih sti-
jena. Lajner se ne ugrađuju u bušotinu do površine
(do njena ušća), za razliku od kolone zaštitnih cijevi
(zaštitne kolone, casing string); v. liner, 1.
drilling log – (1) dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log.
(2) dijagram karotaže brzine bušenja (mehaničke karo-
taže), v. drilling-time log.
drilling log-book – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s
log.
drilling mast – bušaći jarbol. Tip prenosivog bušaćeg
tornja koji se sastoji od dviju paralelnih nogu, za ra-
zliku od konvencionalnog bušaćeg tornja u obliku
piramide s četiri noge. U uspravnom položaju se
održava nategnutim užetima i mehanički se postav-
lja kao cjelina, za razliku od standardnog bušaćeg
tornja koji se za postavljanje u radni položaj (položaj
za bušenje) mora montirati dio po dio. Bušaći jarboli
se obično primjenjuju za plitko bušenje i remont bu-
šotina. Savršeniji tip bušaćeg jarbola postrojenja za
duboko bušenje ima osnovicu koja je integralni dio
jarbola. Sinonim: boring mast, mast.
drilling mud – bušaća isplaka, isplaka za bušenje. Teku-
ći bušaći fluid (specijalna, prema pažljivoj recepturi
pripremljena, mješavina bentonitske gline, vode,
258 drilling mud
kemijskih aditiva i materijala za povećavanje njene
gustoće u obliku teške suspenzije – katkada se pri-
prema u ulju ili nafti umjesto u vodi) koji se kontinu-
irano pumpa u bušotinu kroz kolonu bušaćih šipki i
mlaznice bušaćeg dlijeta, cirkulira u kanalu bušotine
u pocesu bušenja i vraća se kroz prstenasti prostor
bušotine između kolone bušaćih šipki i stijenke
kanala bušotine na površinu gdje se pročišćava od
čestica izbušenih stijena (bušaćeg mulja) i ponovno
pumpa u bušotinu.
Zadatak bušaće isplake u procesu bušenja je: (a)
hlađenje i podmazivanje bušaćeg dlijeta i kolone
bušaćih šipki (svojstvo podmazivanja se obično
postiže dodavanjem isplaci bentonita, ulja, grafita i
raznih emulgatora); (b) uklanjanje čestica i krhotina
probušenih (izbušenih) stijena s dna bušotine i nji-
hovo iznošenje na površinu (za efikasno ispiranje,
odnosno čišćenje dna bušotine bitna svojstva bu-
šaće isplake su njena gustoća i viskoznost te brzina
cirkulacije); (c) formiranje nepropusne isplačne oblo-
ge (kore, »kolača«) na stijenki kanala bušotine (to
svojstvo isplake se postiže dodavanjem bentonita i
njenom kemijskom obradom kako bi se poboljšala
deflokulacija i distribucija čvrstih čestica – također se
mogu dodavati škrob i drugi aditivi za sprječavanje
gubljenja baznog fluida); (d) sprječavanje drobljenja
i urušavanja stijenke kanala bušotine (potpora sta-
bilnosti formacije); (e) kontrola tlaka u kanalu bušo-
tine, odnosno tlaka fluida u podzemlju i održavanje
protutlaka (hidrostatičkog tlaka u kanalu bušotine
težinom stupca) na bušene slojeve kako ne bi doš-
lo do pritjecanja stranih fluida u kanal bušotine ili
erupcije (za tu svrhu je potrebno neznatno povećati
gustoću isplake dodavanjem barita i time povećati
tlak njena stupca u kanalu bušotine iznad hidrosta-
tičkog tlaka – za sigurno bušenje u praksi je obično
dovoljan pretičak tlaka stupca isplake od 7 do 14 bar
ili 100 do 200 psi); (f ) smanjenje na minimum ošte-
ćenja formacije (nepovoljnih utjecaja na formaciju),
odnosno zaštita produktivnosti formacije; (g) po-
moć pri procjeni formacije – osiguranje maksimalne
količine podataka o bušenim formacijama (isplaka
mora posjedovati svojstva koja će pomoći izvođe-
nju kvalitetne karotaže, na primjer, povećavanjem
viskoznosti isplake dobiju se kvalitetnije krhotine
izbušenih stijena za analize, smanjivanjem brzine
filtracije minimizira se prodor isplačnog fluida u for-
maciju, povećanjem debljine isplačne obloge teže
se dobiju informacije iz bočnih jezgara, prodorom
vode i nafte u formaciju mijenja se njena električna
otpornost); (h) održavanje čestica izbušenog stijen-
skog materijala i materijala za otežavanje (oteživača)
isplake u stanju suspenzije u slučaju kada dođe do
prekida cirkulacije isplake (ovisi o čvrstoći gela); (i)
održavanje minimalnog sadržaja pijeska u isplaci na
usisu isplačne pumpe (najviše 2%); (j) podupiranje
dijela težine kolone bušaćih alatki (bušaće kolone) i
kolone zaštitnih cijevi (zaštitne kolone – isplaka po-
većane gustoće (relativne) gustoće znatno smanjuje
ukupnu težinu koju mora izdržati površinska bušaća
oprema); (k) prijenos hidrauličke snage na bušaće
dlijeto i povećavanje brzine bušenja, i (l) smanjenje
na minimum opasnosti od zaglavljivanja bušaćih
šipki u kanalu bušotine.
Bušaće isplake se dijele na četiri osnovna tipa: (a) ispla-
drilling mud additives
ke na bazi vode (isplake s vodenom osnovom, vodeno-
bazne isplake – v. water-base drilling mud) – pripre-
mljene sa slatkom vodom (v. fresh water-base drilling
mud) ili slanom vodom (v. salt water-drilling mud); (b)
isplake na bazi ulja (uljno-bazne isplake, isplake s ulj-
nom osnovom – v. oil-base drilling mud) – pripremlje-
ne s plinskim uljem, mineralnim uljem ili isplinjenom
slojnom naftom; (c) emulzijske isplake (v. emulsion
drilling mud) – pripremljene s dva tipa emulzije (tipa
»ulje u vod« i – oil-in-water emulsion drilling mud ili
tipa »voda u ulju« – invert oil-emulsion drilling mud,
invert-emulsion drilling mud), i (d) aerizirane isplake
(aerated drilling mud) – aerizirane zrakom, prirodnim
plinom. Primjenjuju se također isplake s dodatkom
površinski aktivnih agensa (v. surfactant drilling mud)
i inhibirane isplake (v. inhibited drilling mud).
Isplake sadrže prirodne ili, najčešće, trgovačke gline (na
primjer, bentonit, atapulgit) koje joj daju specifčnu
težinu (gustoću) i viskoznost i određuju granicu te-
čenja, a mogu im se također dodavati razne kemika-
lije i tvari (aditivi) za mijenjanje određenih svojstava,
na primjer, gustoća se može povećati dodavanjem
materijala za otežavanje isplake, na primjer, barita
(gustoća tipične bentonitske isplake iznosi od 1,08
do 1,20 ili 9 do 10 lbs/gal, a teških isplaka može biti
od 1,80 do 2,40 ili15 do 20 lbs/gal), viskoznost se
može regulirati glinovitim materijalima, polimeri-
ma, kemijskim razrjeđivačima ili vodom, filtracijska
svojstva, odnosno gubljenje baznog fluida isplake u
formaciju, mogu se smanjiti dodavanjem bentonita.
Spomenuti parametri, uz kemijski sastav, najkritični-
ja su svojstva isplaka s obzirom na njihove brojne i
vrlo važne funkcije u procesu bušenja, a njihova naj-
važnija karakteristika mora biti svođenje uzajamnog
utjecaja (djelovanja) s bušenim naftonosnim i plino-
nosnim formacijama na minimum kako bi se izbje-
glo njihovo oštećenje. Sinonimi: boring mud, drilling
fluid, mud, mud-laden fluid, slush.
drilling mud additives – aditivi za bušaću isplaku (bu-
šaći fluid), isplačni aditivi. Materijali (agensi) koji se
dodaju bušaćim isplakama (fluidima) radi: (a) regula-
cije viskoznosti isplake (na primjer, bentonit, polime-
ri); (b) boljeg podmazivanja bušaćih šipki (bentonit,
ulje, deterdženti, grafit, asfalti, specifične površinski
aktivne tvari, orahove ljuske); (c) postizanja stabilno-
sti stijenke bušotine (na primjer, urušavanje šejla se
minimizira dodavanjem kalcijskih, kalijskih i asfal-
tnih spojeva isplakama na bazi vode, a kalcij-klorida
uljnim isplakama, dok se solne naslage stabiliziraju
bušenjem isplakom na bazi slane vode, koja mora
biti zasićena istom solju koja se nalazi u formaciji, ili
uljnom isplakom). Sinonim: drilling fluid additives.
drilling mud circulation – cirkulacija bušaće isplake, v.
circulation of drilling fluid.
drilling mud composition – sastav bušaće isplake
(isplake). Bušaće isplake se sastoje od tekuće i čvr-
ste (krute) faze. Kao tekuća faza se rabi slatka i slana
voda (slatka voda je baza većine isplaka budući da je
općenito najdostupnija i nije skupa, a uporaba sla-
ne vode je također već uobičajena, osobito na moru
zbog lake dostupnosti). Kao čvrsta faza se primje-
njuju nereaktivni čvrsti materijali (pijesak, čert, va-
pnenac, dolomit, neke vrste šejla) i gline (bentonit,
atapulgit) za lake vodene isplake te barit i željezna
ruda za otežane i teške vodene isplake. Za lake uljne
259 drilling mud thinners
isplake se rabe gline obrađene aminom, asfalt i gilso-
nit, a za teške uljne isplake barit i željezna ruda. Često
se dodaju razne kemikalije.
drilling mud motor – dubinski isplačni motor (bušaći
motor), dubinski motor (bušaći motor) pogonjen ispla-
kom, v. downhole mud motor.
drilling mud pit – bazen (rezervoar) za bušaću isplaku,
isplačni bazen (rezervoar), v. drilling mud tank.
drilling mud pit gain/loss indicator – indikator nivoa
(volumena) bušaće isplake u bazenu, v. pit-volume in-
dicator.
drilling mud pit level indicator – indikator nivoa (vo-
lumena) bušaće isplake u bazenu, v. pit-volume indi-
cator.
drilling mud pit volume indicator – indikator volu-
mena (nivoa) bušaće isplake u bazenu, v. pit-volume
indicator.
drilling mud properties – svojstva bušaće isplake.
Karakteristike koje bušaća isplaka mora zadovoljiti
kako bi se proces bušenja odvijao sigurno, djelotvor-
no i ekonomično. Osnovna svojstva su gustoća (re-
lativna gustoća), plastična viskoznost, pH-vrijednost,
granica tečenja, čvrstoća gela, sposobnost filtracije i
stvaranja filtarske obloge.
drilling mud resistivity – električna otpornost (speci-
fični električni otpor) bušaće isplake, v. electrical resi-
stivity.
drilling mud shale shaker – vibracijsko isplačno sito, v.
shale shaker.
drilling mud tank – rezervoar (bazen) za bušaću ispla-
ku, isplačni rezervoar (bazen). U procesu bušenja
– prenosivi čelični rezervoar za držanje bušaće ispla-
ke na lokaciji bušenja (rezervoar iz kojeg se usisava
bušaća isplaka i pumpa kroz stojku, isplačno crijevo,
grlić isplačne glave i isplačnu glavu u kolonu buša-
ćih alatki, odnosno rezervoar ispunjen isplakom za
napajanje ciklusa cirkulacije). Većina bušaćih po-
strojenja ima dva ili tri odvojena rezervoara u nizu.
Cirkulirajuća bušaća isplaka nakon istjecanja iz bu-
šotine i čišćenja na vibracijskim sitima (shale shakers)
struji u isplačni rezervoar sa sitom (shaker mud tank,
shaker tank, shaker pit) koji se nalazi na jednom kra-
ju niza isplačnih rezervoara. U sljedećem isplačnom
rezervoaru se iz isplake gravitacijski talože čestice
probušenih stijena (isplačni taložnik, settling pit), a
na kraju niza rezervoara je usisni isplačni rezervoar
(mud suction tank) iz kojeg pumpe usisavaju buša-
ću isplaku za početak njene cirkulacije u bušotini.
Isplačni rezervoari su obično široki 2,4 do 3,6 metra
(8 do 12 stopa), dugački 6 do 12 metara (20 do 40
stopa), duboki 1,8 do 3,6 metra i volumena 32 do 96
m3. Najčešće upotrebljavani isplačni rezervoari su
visoki 1,8 m (6 stopa) i dugački 8 metara (26 stopa)
i imaju nominalni kapacitet 32 m3 (200 barela). Re-
zervoari imaju miješalice, često između sebe sustav
cijevi i ventila (promjer vodova od 30,5 do 45,7 cm
ili 12 do 18 inča), blizu dna vrata ili ventile za ispi-
ranje istaloženih čvrstih čestica i često su obrubljeni
cijevima za injektore za miješanje isplake. Sinonimi:
drilling mud pit, mud pit, mud tank.
drilling mud tank agitator – miješalica bušaće isplake
u rezervoarima, v. mud-pit agitator.
drilling mud thinners – razrjeđivači bušaće isplake
(isplake). Aditivi (materijali, agensi) za razrjeđivanje
bušaćih isplaka. Najčešće primjenjivani kemijski ra-
drilling mud vibrating screen
zrjeđivači su: (a) fosfati – kiseli natrij-pirofosfat (so-
dium acid pyrophosphate) i natrij-tetrafosfat (sodium
tetraphosphate) koji se mogu rabiti za obradu isplaka
s bilo kojim pH i nisu skupi, a ograničenje primjene
je visoka temperatura (maksimalno do 80 °C/175 °F)
i postojanje velike količine kalcija u isplaci; (b) krom-
lignosulfonati (chrome lignosulphonates) – najčešće
primjenjivani razrjeđivači koji se javljaju na tržištu
pod brojnim trgovačkim nazivima; (c) lignit (lignite);
(d) tanin (tannine), i (e) površinski aktivne tvari (sur-
factants). Uljnim bušaćim isplakama se ne dodaju ra-
zrjeđivači (njihovo razrjeđivanje se vrši dodavanjem
ulja, a može se izvesti i smanjivanjem količine gline).
drilling mud vibrating screen – vibracijsko isplačno
sito, v. shale shaker.
drilling mud viscosity – viskoznost bušaće isplake. Jed-
no od svojstava bušaće isplake koje je vrlo važno
za čišćenje bušotine od čestica i krhotina izbušenih
stijena – kada je strujanje isplake u kanalu bušotine
viskozno ili laminarno, brzina klizanja čestica izbu-
šenih stijena niz struju isplake direktno ovisi o zgu-
snutosti i smičnim karakteristikama isplake. Ako je
brzina strujanja isplake u prstenastom prostoru bu-
šotine ograničena kapacitetom pumpe (volumenom
pumpanja) ili je promjer kanala bušotine prevelik,
često je potrebno zgušnjavati isplaku (povećati nje-
nu viskoznost) radi smanjivanja brzine klizanja česti-
ca stijena kroz isplaku prema dnu bušotine, odnosno
radi održavanja kanala bušotine čistim). Zgušnjava-
nje bušaće isplake na bazi vode se može izvesti do-
davanjem bentonita (viskoznost isplake se brzo po-
veća uz malo povećanje njene gustoće) i polimera ili
flokulacijom čvrstih čestica gline (na primjer, doda-
vanjem vapna), a uljne isplake dodavanjem čvrstih
čestica i polimera i, katkada, smanjivanjem vode u
uljnim emulgatorima. Zgušnjavanje bušaće ispla-
ke, međutim, može štetno djelovati na druga njena
svojstva, na primjer, porastu gubici tlaka cirkulacije i
poveća se opasnost gubitka cirkulacije.
drilling mud weight – relativna gustoća (gustoća)
bušaće isplake. Jedno od svojstava bušaće isplake
koje utječe na brzinu bušenja i gubitakcirkulacije
– poželjna je minimalna težina isplake budući da se
sa smanjivanjem njene relativne gustoće povećava
brzina bušenja i na minimum svede opasnost od gu-
bitka cirkulacije.
drilling out – bušenje cementa, v. drilling out of cement.
drilling out of cement – bušenje cementa. U procesu
bušenja – bušenje cementa u koloni zaštitnih cijevi
nakon cementacije bušotine ili cementnog čepa (ce-
ment plug) u bušotini.
drilling out of cement plug – bušenje cementnog čepa,
v. drilling out of cement.
drilling parameters – parametri (pokazatelji) bušenja
(procesa bušenja). Parametri (pokazatelji) koji se mje-
re tijekom procesa (operacije) bušenja – opterećenje
i broj okretaja bušaćeg dlijeta, kapacitet i tlak cirku-
lacije bušaće isplake (isplačnog fluida), brzina buše-
nja, torzijski (zakretni) moment i drugi.
drilling pattern – razmak bušotina, gustoća mreže bu-
šotina, v. well spacing.
drilling personnel – bušaće osoblje (ekipa, brigada), v.
drilling crew.
drilling pipe – bušaća šipka, v. drill pipe.
drilling plant – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), po-
260 drilling rig circulating system
strojenje (uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig.
drilling platform – morska (odobalna) bušaća platfor-
ma. Postrojenje za bušenje na moru (odobalno buše-
nje, offshore drilling) s nogama pričvršćenim (usidre-
nim) za morsko dno ili plutajuće bušaće postrojenje
koje se na lokaciji zadržava sidrenjem ili dinamičkim
pozicioniranjem.
Drilling Porosity Log (DPL) – dijagram poroznosti po
parametrima bušenja. Dijagram poroznosti izraču-
nan iz parametara bušenja (drilling parameters), kao
što su brzina bušenja (rate of penetration), brzina ro-
tacije bušaćeg dlijeta (rotary speed), opterećenje na
dlijeto (weight on bit), tlak pumpe (pump pressure) i
broj hodova pumpe (pump strokes). Komercijalni na-
ziv karotaže.
drilling prospect – perspektivno područje za bušenje.
Mjesto na zemljištu ili dio zemljišta gdje se očekuje
otkriće podzemnih geoloških formacija s komerci-
jalnim količinama ugljikovodika (nafte, plina). Takva
područja se općenito dijele na dvije kategorije: (a)
perspektivna područja za geološka istraživanja, koja
mogu biti već istraživana ili neistraživana – visokori-
zični pothvat (exploration prospect, wildcat prospect),
i (b) perspektivna područja za razradu (eksploataci-
ju) koja uključuju bušenje unutar postojećeg polja ili
u blizini proizvodnih bušotina – niskorizični pothvat
(development prospect).
drilling rate – brzina bušenja, v. rate of penetration.
drilling-rate curve – krivulja brzine bušenja, v. drilling-
time curve.
drilling reamer – proširivač kanala bušotine, bušaći pro-
širivač, v. reamer.
drilling record – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s
log.
drilling recorder – uređaj (instrument) za registraciju
parametara procesa bušenja. Uređaj (instrument) koji
tijekom procesa bušenja registrira (zapisuje) niz pa-
rametara – opterećenje kuke (hook load), optereće-
nje na bušaće dlijeto (weight-on-bit), brzinu bušenja
(napretka bušenjem – penetration rate), brzinu rota-
cije (rotary speed), zakretni moment (rotary torque),
kapacitet isplačne pumpe (pump rate) i njen tlak
(pump pressure), protok isplake (mud flow) i druge
parametre.
drilling report – izvještaj bušenja, bušaći izvještaj, v.
driller’s report.
drilling rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), po-
strojenje (uređaj, garnitura) za bušenje. Opći termin
(naziv) za strojeve i opremu za bušenje – bušaći to-
ranj, pogonski sklop, bušaću dizalicu i drugu, prate-
ću površinsku opremu koja je neophodna za buše-
nje. Dva su glavna tipa bušaćih postrojenja – stariji
za užno udarno bušenje (cable-tool rig) i suvremeni
za rotacijsko bušenje (rotary rig). Kod bušenja u pod-
morju termin kolokvijalno označava svako bušaće
postrojenje i bušaći brod, ali ga, u strogom smislu,
treba rabiti samo za bušaće postrojenje na palubi,
dok se platforma na kojoj se nalazi postrojenje tre-
ba odnositi na ponton (barge), platformu (platform),
brod (vessel) i uređaj (unit). Sinonimi: boring rig, dri-
lling plant, drilling unit, drill rig, rig, well rig.
drilling rig circulating system – cirkulacijski isplačni su-
stav bušaćeg postrojenja (garniture). Komponenta (dio)
bušaćeg postrojenja (garniture) koji služi za cirkulaci-
ju bušaće isplake u procesu bušenja od isplačnog (ili
drilling rig crew
isplačnih) bazena do isplačnih pumpi, zatim od pumpi
do bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) preko isplač-
ne stojke (standpipe) i isplačnog crijeva (rotary hose),
kroz bušaću kolonu do bušaćeg dlijeta i vraćanje ispla-
ke na površinu kroz prstenasti prostor bušotine (pro-
stor između kolone bušaćih alatki i stijenke kanala bu-
šotine) i sklop protuerupcijskog uređaja (preventerski
sklop) na vibrosita (za uklanjanje izbušenog stijenskog
materijala) i u isplačne bazene. Glavne komponente
cirkulacijskog isplačnog sustava bušaćih postrojenja
su oprema za pripremu (miješanje) isplake, isplačni
bazeni, pumpe i cjevovodi te uređaji za čišćenje ispla-
ke od čestica izbušenih stijena. Cirkulacija isplake u
procesu bušenja troši više snage postrojenja od ijedne
druge pojedinačne bušaće operacije.
drilling rig crew – bušaća ekipa (brigada, osoblje), posa-
da bušaćeg postrojenja (garniture), v. drilling crew.
drilling rig hoisting system – sustav bušaćeg postro-
jenja (garniture) za dizanje (tegljenje). Dijelovi (opre-
ma) bušaćeg postrojenja (garniture, uređaja) čija
je funkcija spuštanje i izvlačenje (vađenje) bušaćih
šipki, zaštitnih cijevi i raznih bušaćih i drugih alatki
iz bušotine. Glavne komponente sustava za dizanje
(tegljenje) su bušaći toranj (drilling derrick), koloturje
(block and tackle), bušaća dizalica (drawworks) i osta-
la oprema – kuke, elevatori, indikator težine. Glavne
operacije u procesu bušenja koje se izvode susta-
vom za dizanje su spajanje cijevi i njihovo spuštanje
i izvlačenje iz bušotine.
drilling rig power system – pogonski sustav bušaćeg
postrojenja (garniture). Pogonski sklop (jedinica) i
najvažniji dio postrojenja (garniture) za bušenje.
Suvremena bušaća postrojenja se pogone dizelskim
motorima, a potrebna snaga za većinu postrojenja
iznosi između 750 i 2.200 kilovata (1.000 do 3.000
KS). Pogonski sustav se uglavnom rabi za operaci-
je rotacije (vrtnje) bušaćeg sklopa, dizanje bušaćih
alatki i cirkulaciju bušaće isplake, a snaga se također
troši za nekoliko pomoćnih sustava – isplačna vibro-
sita, pumpe za napajanje vodom, hidrauličko ruko-
vanje protuerupcijskim uređajima (preventerima) i
rasvjeta postrojenja. Najviše snage se troši na diza-
nje bušaćih alatki i cirkulaciju isplake (kako se u veći-
ni slučajeva ta dva sustava ne rabe istovremeno, isti
motori mogu poslužiti za obje operacije). Pogonske
karakteristike bušaćeg postrojenja se obično navo-
de podacima o izlaznoj snazi, zakretnom momentu i
potrošnji goriva pri raznim brzinama motora.
drilling rig rotary system, drilling rig rotating sy-
stem – rotacijski sustav bušaćeg postrojenja (garnitu-
re). Najbitnija komponenta (dio) postrojenja (garni-
ture, uređaja) za rotacijsko (rotorno) bušenje. Funkci-
ja sustava za rotaciju je prijenos rotacijskog gibanja
(vrtnje) na bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki) i
time na bušaće dlijeto. Glavni dijelovi sustava su: vrt-
ljiva isplačna glava (rotary swivel), koja spaja rotacij-
ski i cirkulacijski isplačni sustav bušaćeg postrojenja,
zatim isplačno crijevo (rotary hose), radna šipka (koja
može biti kvadratnog ili heksagonalnog poprečnog
presjeka, navrnuta je na kolonu bušaćih alatki i osi-
gurava moment rotacije za okretanje bušaće kolone,
kelly), rotor ili vrtaći stol (rotary table) i kolona buša-
ćih alatki (bušaća kolona, drillstring).
drilling rod – šipka za užno udarno bušenje. Puna že-
ljezna šipka duljine 4,5 do 5,4 m (15 do 18 stopa) i
261 drilling-time curve
promjera 2,5 cm (1 inč) koja se u ranim postrojenjima
za užno udarno bušenje (cable-tool rig) primjenjiva-
la za spajanje alatki s balansirom (njihalom, walking
beam) postrojenja. Kasnije su zamijenjene užetom
od manila-konoplje (Manila rope).
drilling rope – bušaće uže, v. drilling cable.
drillings – čestice izbušenih stijena. Materijal koji se
stvara na dnu bušotine tijekom procesa bušenja; v.
drill cuttings.
drilling ship – bušaći brod, v. drillship.
drilling site – položaj (lokacija) bušotine, v. wellsite.
drilling speed – brzina bušenja, v. rate of penetration.
drilling spool – (1) bušaća prirubnica. U procesu buše-
nja – velika cijev između elemenata preventera na
protuerupcijskom sklopu (spojna naprava sklopa
protuerupcijskog uređaja opremljena prirubnicama
na oba kraja) za pričvršćivanje voda za prigušivanje
ili sapničkog voda (choke line) i voda za gušenje bu-
šotine (kill line). Obično je jednakog prolaznog (unu-
tarnjeg) promjera kao protuerupcijski preventer.
Sinonimi: cross spool, spacer spool. (2) bubanj bušaće
dizalice. Dio bušaće dizalice (drawworks) na koji se
namata bušaće uže; v. drum, 1.
drilling stem – kolona bušaćih alatki, bušaća kolona, v.
drillstem, drillstring.
drilling string – kolona bušaćih alatki, bušaća kolona, v.
drillstem, drillstring.
drilling superintendent – direktor bušenja, šef odjela
bušenja. Osoba na čelu odjela za bušenje (drilling de-
partment) kod poduzetnika ili u naftnom poduzeću.
Odgovoran je za pravilno izvođenje operacija buše-
nja (bušaćih radova).
drilling supervisor – nadzorni bušaći inženjer. Bušaći
inženjer (drilling engineer) koji izvještava direktora
bušenja (drilling superintendent) kod bušaćeg po-
duzetnika ili u naftnom poduzeću. Nalazi se na čelu
posade bušaćeg postrojenja (drilling crew) i nadzire
operacije.
drilling tender – opskrbni bušaći brod. Brod za potporu
operacijama bušenja na moru (operacijama odobal-
nog bušenja, offshore drilling operations). Služi za pri-
jevoz cijevi, isplake, cementa, rezervnih dijelova. Na
opskrbnim bušaćim brodovima se mogu nalaziti re-
zervoari za isplaku i skladištenje, oprema za cemen-
taciju bušotina i druga pomoćna oprema.
drilling the conductor hole – bušenje za konduktor
(kanala bušotine za konduktor), v. conductor casing.
drilling the intermediate hole – bušenje za tehničku
zaštitnu kolonu (kanala bušotine za tehničku zaštitnu
kolonu), v. intermediate casing.
drilling the production hole – bušenje za eksploatacij-
sku zaštitnu kolonu (kanala bušotine za eksploatacij-
sku zaštitnu kolonu), v. production casing.
drilling the surface hole – bušenje za uvodnu zaštitnu
kolonu (kanala bušotine za uvodnu zaštitnu kolonu), v.
surface casing.
drilling time – vrijeme čistog bušenja. (1) Vrijeme koje
je potrebno za bušenje određene debljine formacije
(sloja) dlijetom (obično za bušenje 1 metra ili stope)
pri rotacijskom bušenju. Sinonim: boring time. (2)
Ukupno vrijeme koje je potrebno za izradu čitave
bušotine ne računajući periode prekida bušenja. Si-
nonim: boring time.
drilling-time curve – krivulja brzine bušenja. Brzina,
obično izražena kao vrijeme bušenja jedinične du-
drilling-time log
bine (u minutama po metru ili stopi) kojom bušaće
dlijeto prodire kroz formaciju (stijenu). Krivulja brzi-
ne bušenja se registrira pri karotaži brzine bušenja (v.
drilling-time log).
drilling-time log – dijagram karotaže brzine bušenja
(mehaničke karotaže). Dijagram (krivulja) koji prika-
zuje vrijeme bušenja odabrane jedinične duljine (in-
tervala) formacije (na primjer minute po izbušenom
metru ili stopi), odnosno, promjenu brzine bušenja
(velika brzina bušenja često upućuje na postojanje
poroznih i perspektivno naftonosnih ležišnih sti-
jena). Registrira se na karotažnoj vrpci (strip log); v.
drilling time.
drilling tool – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
drilling tool round trip – izvlačenje i spuštanje bušaćih
alatki, v. trip.
drilling tool trip – izvlačenje i spuštanje bušaćih alatki,
v. trip.
drilling tower – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. dri-
lling derrick.
drilling turbine – bušaća turbina, turbina za bušenje,
turbinska bušilica. U procesu bušenja – tip bušilice
koja rabi tlak i volumen cirkulirajuće bušaće isplake
za rotaciju bušaćeg dlijeta. Sastoji se od nepomičnog
statorskog sklopa čije lopatice skreću struju isplake
na lopatice rotora i tako rotiraju pogonsku osovinu
turbine i bušaće dlijeto (koje je spojeno s donjim kra-
jem turbine). Kombinacija statora i lopatica rotora je
jedan stupanj turbine tako da one mogu imati oko
70 do 150 stupnjeva, ovisno o promjeru i uporabi
turbine (veći broj stupnjeva povećava snagu turbi-
ne). Izbor dlijeta za turbinsko bušenje je ograničen
zbog visoke brzine vrtnje turbine. Bušaće turbine
općenito zahtijevaju veću hidrauličku snagu pa se
više primjenjuju za bušenje na moru budući da odo-
balna bušaća postrojenja često imaju višak pumpnih
kapaciteta.
drilling unit – (1) propisana površina lokacije bušotine.
Površina za bušenje jedne bušotine propisana od
strane državnog regulativnog tijela u skladu s raz-
makom bušotina i gustoćom mreže bušotina. (2) bu-
šaće postrojenje (uređaj, garnitura), postrojenje (ure-
đaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig. (3) postrojenje
za morsko (odobalno) bušenje. Naziv za cijeli ponton
(barge), samopodiznu bušaću platformu (jackup),
poluuronjivu bušaću platformu (semisubmersible) ili
bušaći brod (drillship) koji se primjenjuju za bušenje
na moru (odobalno bušenje, offshore drilling).
drilling variables – varijable procesa bušenja. Faktori
koji utječu na napredovanje bušaćeg dlijeta u ka-
nalu bušotine (na brzinu bušenja, penetration rate)
– tip dlijeta (bit type), opterećenje dlijeta (bit weight),
gustoća isplake (mud density), tlak isplačne pumpe
(mud pump pressure), brzina rotacije (rotation speed),
zakretni moment (torque) i karakteristike bušene for-
macije.
drilling vessel – bušaći brod, v. drillship.
drilling water – voda bušaće isplake. Voda u bušaćim
isplakama na bazi vode (vodobaznim bušaćim ispla-
kama, water-base drilling muds) – prema salinitetu
može biti slatka, slana i morska. Drugi oblik termina:
drill water.
drilling weight – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg
dlijeta), v. weight on bit.
drillman – bušač, v. driller.
262 drillpipe (drill-pipe) elevator
drill-noise VSP – vertikalno seizmičko profiliranje u pro-
cesu bušenja, v. seismic-while-drilling vertical seismic
profile.
drill-off (drilloff ) test (DOT) – ispitivanje bušivosti (po-
datljivosti bušenju). Ispitivanje koje se izvodi na po-
strojenju za rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) u
svrhu određivanja reakcije (odziva) brzine bušenja
(napretka bušaćeg dlijeta, bit penetration rate) na
opterećenje dlijeta (weight on bit) i brzinu njegove
rotacije. Izvodi se primjenom danog opterećenja na
dlijeto i zatim blokadom bušaće dizalice (blokadom
kočnice dizalice), a mjeri se smanjivanje opterećenja
s vremenom uz održavanje konstantne brzine rota-
cije.
drill out, drill-out – (1) izbušiti. Izbušiti toliki broj bušo-
tina koliko je dopušteno. (2) izbušiti čep. Ukloniti čep
u bušotini bušenjem bušaćom kolonom i dlijetom.
drill pattern – razmak bušotina, gustoća mreže bušoti-
na, v. well spacing.
drillpipe, drill pipe (DP) – bušaća šipka. Dugačka teš-
ka, vruće valjana, bešavna čelična (izrađuju se tako-
đer od aluminija, odnosno aluminijske legure) cijev
visoke čvrstoće ili šuplja šipka (šipka s prolaznim
kanalom) koja okreće bušaće dlijeto kod rotacijskog
(rotornog) bušenja prenošenjem rotacijskog gibanja
(rotacijske sile ili momenta) od vrtaćeg stola (roto-
ra) ili vršnog pogona bušaćeg uređaja na dlijeto (ili
bušaću krunu) na dnu bušotine i kroz koju cirkulira
(pumpa se) bušaća isplaka od površine do dna bu-
šotine. Spojena je s donjim krajem sigurnosnog pri-
jelaznika radne šipke (kelly saver sub). Na krajevima
je opremljena ojačanim spojnicama za međusobno
spajanje (tool joints) – na vrhu šipke je spojnica tipa
kolčaka (spojnica s unutarnjim ili ženskim navojem,
box-type tool joint, female tool joint), a na donjem
kraju čep s vanjskim ili muškim navojem (pin-type
tool joint, male tool joint). Bušaće šipke se izrađuju s
različitim duljinama, ali su obično duge 9 metara (30
stopa) (sa spojnicom 9,5 metara ili 31 stopu), njihovi
vanjski promjeri variraju od 6 do 16,8 cm (23/8 do 65/8
inča) – najčešći promjeri su 8,9; 11,4 i 12,7 cm (3½,
4½ i 5 inča), a debljina stijenke je između 9,2 i 10,5
mm (od 0,362 do 0,415 inča). Obično se specificiraju
prema vanjskom ili unutarnjem promjeru, nominal-
noj duljinskoj težini (po metru ili stopi), otpornosti
na gnječenje, čvrstoći i klasi čelika (izrađuju se od
čelika razne klase, odnosno vlačne čvrstoće). Ame-
rički naftni institut (American Petroleum Institute, API)
ima kodni sustav u boji za klasifikaciju bušaćih šipki.
Bušaće šipke su dio bušaće kolone (kolone bušaćih
alatki – v. drillstring). Sinonimi: bull rod, drilling pipe,
drill stem; v. drillstring, 3.
drillpipe (drill-pipe) connection – navrtanje bušaćih
šipki (pasova bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolo-
ne, v. making up of drillpipes.
drillpipe (drill-pipe) cutter – rezač bušaćih šipki. U ope-
raciji instrumentacije – tip alatke za instrumentaciju
(hvatanje i izvlačenje stranih predmeta iz bušotine,
fishing tool) koja je namijenjena za mehaničko vanj-
sko ili unutarnje rezanje (external cutting, internal
cutting) zaglavljenih bušaćih šipki (stuck drillpipe) u
bušotini. Spušta se u bušotinu s kolonom za instru-
mentaciju (fishing string).
drillpipe (drill-pipe) elevator – elevator za bušaće šip-
ke. U procesu bušenja – naprava pričvršćena s dva
drillpipe (drill-pipe) float valve
stremena (elevator links) za pokretno koloturje (tra-
veling block) bušaćeg postrojenja ili kuku (hook) ko-
jom se zahvaća spojnica bušaćih šipki (tool joint) pri
njihovu spuštanju u bušotinu ili izvlačenju iz nje.
drillpipe (drill-pipe) float valve – protupovratni ven-
til bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstring
float.
Drill Pipe Log, drillpipe (drill-pipe) log – dijagram
karotaže kroz bušaće šipke. Dijagram karotaže bu-
šotine (well log) dobiven karotažnim priborom s
autonomnim zapisnim (registracijskim) mehaniz-
mom pri izvlačenju bušaće kolone (kolone bušaćih
alatki, drillstring) iz bušotine. Dijagram se sastoji od
triju krivulja – jedne krivulje spontanog potencijala
(SP) i dviju krivulja električne otpornosti (specifičnog
električnog otpora) registriranih kratkom i dugom
normalom (short normal, long normal). Karotažni in-
strument se spušta u bušotinu kroz bušaću kolonu, a
gipki elektrodni sklop se protisne isplakom u kanal
bušotine kroz otvor u dlijetu. Podaci karotaže se re-
gistriraju magnetskim zapisnim uređajem. Termin je
komercijalni naziv karotaže.
drillpipe (drill-pipe) mill – glodalo (glodač) bušaćih
šipki. U procesu bušenja – dubinska alatka s reznim
bridovima ojačanim karbidom volframa koja se na-
lazi na dnu kolone alatki za instrumentaciju (fishing
string) i služi za rotacijsko glodanje zaglavljene buša-
će šipke u kanalu bušotine.
drillpipe (drill-pipe) protector – zaštitni prsten buša-
ćih šipki. Gumeni ili čelični obruč (sleeve) pričvršćen
na spojnici bušaće šipke (joint of drillpipe) radi sma-
njivanja njena habanja trenjem u zacijevljenoj bušo-
tini (bušotini sa zaštitnom kolonom, cased hole).
drillpipe (drill-pipe) safety valve – sigurnosni ventil
bušaće šipke. Ventil s punim prolaznim presjekom
postavljen na radnom podištu (platformi) bušaćeg
postrojenja (drilling-rig floor), koji služi za zatvaranje
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) radi
sprječavanja strujanja fluida što pritječe iz formaci-
je u bušotinu. Potreban je ventil za svaki različiti tip
spojnice bušaćih šipki u koloni.
drillpipe (drill-pipe) slips – klinovi za bušaće šipke (ko-
lonu bušaćih šipki), v. slips.
drillpipe (drill-pipe) spear – unutarnji hvatač bušaćih
šipki, v. spear.
drillpipe (drill-pipe) stand – pas bušaćih šipki. U pro-
cesu rotornog bušenja – sekcija od dviju ili više (obič-
no tri) pojedinačnih bušaćih šipki spojenih zajedno
(za razliku od pojedinačne šipke, single). Navrnute
su jedna na drugu i s njima se rukuje kao cjelinom
pri izvlačenju (vađenju) i spuštanju bušaćeg dlijeta
u bušotinu. Pasovi se odlažu u vertikalnom položa-
ju na bušaćem tornju i tako su spremni za spuštanje
u bušotinu, čime se uštedi na vremenu. Ako se pas
sastoji od dvije bušaće šipke naziva se »dvocijevni«
(double, double stand), od tri šipke »trocijevni« (thri-
bble, thribble stand) i od četiri šipke – »četverocijev-
ni« (fourble, fourble stand). Razmak između krajeva
pasa bušaćih šipki jednak je razmaku između podi-
šta bušaćeg tornja (drilling-rig floor) i podišta tornja-
ša (monkey board). Sinonimi: stand, stand of drillpipe,
stand of pipe.
drillpipe (drill-pipe) sticking – zaglavljivanje bušaće
šipke (kolone bušaćih šipki). U procesu bušenja – za-
glavljivanje bušaćih šipki (ili dijela kolone bušaćih
263 drillship, drill ship (DS)
šipki) ili teških šipki (drill collars) u kanalu bušotine,
odnosno nemogućnost njihova gibanja u bušotini.
Može se podijeliti na tri tipa: (a) diferencijalno za-
glavljivanje (differential pipe sticking); (b) mehaničko
zaglavljivanje (mechanical pipe sticking), i (c) zakli-
njenje (keyseating). Uzroci su nedovoljno uklanjanje
čestica i krhotina izbušenih stijena (bušaćeg mulja)
iz bušotine i njihovo nagomilavanje oko šipki (oblje-
pljivanje šipki ili stvaranje tzv. brtvenih čepova), uru-
šavanje stijenke kanala bušotine (kod mehaničkog
zaglavljivanja), gubitak cirkulacije isplake, nastanak
žljebova na stijenki kanala bušotine (uzrokuje zakli-
njenje šipki) i pad tlaka u bušotini (razlika između
hidrostatičkog tlaka i tlaka formacije – kod diferen-
cijalnog zaglavljivanja). Sinonimi: drill string sticking,
pipe sticking, sticking of drillpipe.
drillpipe (drill-pipe) string – kolona bušaćih šipki, v.
drillstring, 3.
drillpipe (drill-pipe) sub – prijelaznik bušaće šipke, v.
sub.
drillpipe (drill-pipe) tongs – kliješta (ključ) za bušaće
šipke. U procesu bušenja – kliješta (ključ) na radnom
podištu (platformi) bušaćeg postrojenja (floor of
drilling rig) koja služe za međusobno spajanje poje-
dinačnih bušaćih šipki (drillpipes), teških šipki (drill
collars) i zaštitnih cijevi (casing) navrtanjem (screw,
make up) i njihovo rastavljanje odvrtanjem (unscrew,
break out). Potrebna su dva kompleta kliješta za
operacije navrtanja i odvrtanja cijevi – kada se cijevi
rastavljaju, jednim kliještima se vrši odvrtanje (brea-
kout tongs), dok se drugim kliještima pridržava cijev
(backup tongs), a kod spajanja cijevi kliješta kojima
se cijev pridržavala vrše navrtanje (makeup tongs),
a kliješta kojima se vršilo odvrtanje cijevi (breakout
tongs) postaju kliješta za njihovo pridržavanje (bac-
kup tongs).
drillpipe (drill-pipe) tool joint – spojnica bušaće šipke,
v. tool joint.
drill reamer – proširivač kanala bušotine, bušaći proši-
rivač, v. reamer.
drill report – izvještaj bušenja, bušaći izvještaj, v. driller’s
tour report.
drill rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), postro-
jenje (uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig.
drill rod – laka bušaća šipka. Laka bušaća šipka malog
promjera koja se primjenjuje, na primjer, za plitko
bušenje jezgara (jezgrovanje) ili za bušenje seizmič-
kih minskih bušotina.
drill rope – bušaće uže, v. drilling cable.
drill runner – bušač, v. driller.
drillship, drill ship (DS) – bušaći brod, brod za bušenje.
Samohodni brod s bušaćim postrojenjem (uređajem,
drilling rig) na palubi. Bušotina se buši kroz otvor
u trupu broda (moon pool) s pomoću tornja koji se
nalazi u središtu uzgona (plovnosti) broda. Brod je
spojen uronjenom stojkom (kolonom uronjene stoj-
ke, riser, marine riser) s ušćem bušotine (wellhead) na
dnu mora. Uronjena stojka također služi za zatvoreni
sustav cirkulacije bušaće isplake. Gibanje broda na
valovima se kompenzira uređajima za kompenzaciju
poniranja broda (heave compensators) i teleskopskim
spojnicama (telescopic joints). Za održavanje položaja
bušaćeg broda neposredno iznad bušotine primje-
njuju se sidra (anchors) ili kompjutorsko dinamičko
pozicioniranje (dynamic positioning) i pomoćni pro-
drillship motion
pulzijski uređaji (thrusters). Bušaći brodovi nemaju
takvu stabilnost tijekom bušenja kao samopodizne
bušaće platforme (jackup rig) ili poluuronjive plat-
forme (semisubmersible). Duljina bušaćih brodova je
obično između 60 i 135 metara (200 do 450 stopa) i
primjenjuju se za bušenje u dubokim vodama. Sino-
nimi: drilling ship, drilling vessel.
drillship motion – gibanje bušaćeg broda, v. ship mo-
tion.
drill site, drillsite – položaj (lokacija) bušotine, v. well-
site.
drillstem, drill stem (DS) – (1) kolona bušaćih alatki,
bušaća kolona. U procesu rotacijskog bušenja – sve
komponente ili ukupan niz alatki (cijevi) za bušenje
od isplačne glave do bušaćeg dlijeta koje se rotira-
ju bušaćim uređajem na površini. Bušaća kolona,
prema tome, uključuje radnu šipku (kelly), bušaće
šipke (drillpipes), teške šipke (drill collars), bušaće pri-
jelaznike (subs) – poput stabilizatora bušaće kolone
(stabilizer), proširivača kanala bušotine do nazivnog
promjera (reamer), proširivača kanala bušotine za
održavanje promjera (keyseat wiper), proširivača in-
tervala kanala bušotine (underreamer) – i bušaće dli-
jeto (drilling bit). Sinonimi: drilling stem, drilling string,
drillpipe string, drillstring (v.), string. (2) teška šipka za
užno udarno bušenje. U procesu užnog udarnog bu-
šenja (cable-tool drilling) – teška čelična ili željezna
šipka pričvršćena za bušaće dlijeto (drilling bit) kako
bi mu osigurala opterećenje (težinu) pri bušenju.
Promjera je 12,7 cm (5 inča) i duljine od 9 do 12 me-
tara (30 do 40 stopa). Sinonimi: auger stem, bull rod,
sinker bar guide.
drillstem (drill stem) float valve – protupovratni ven-
til bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drillstring
float.
drillstem (drill stem) pressure loss – gubitak tlaka u
bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki). U procesu bu-
šenja – tlak isplačne pumpe (pump pressure) koji je
potreban za cirkulaciju isplačnog fluida od dna rad-
ne šipke (kelly) do bušaćeg dlijeta (drilling bit) kroz
bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring).
drillstem (drill stem) safety valve – sigurnosni ventil
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), donji ventil (do-
nji zasun) radne šipke. Kratki prijelaznik s kuglastim
ventilom punog prolaznog presjeka (full-bore ball
valve) koji se aktivira tlakom bušaće isplake. Smje-
šten je neposredno ispod prijelaznika za zaštitu
navoja radne šipke (kelly-saver sub) i otvoren je za
vrijeme rada isplačnih pumpi (pumpanja isplake), a
zatvara se kada se pumpanje obustavi i na taj način
spriječi istjecanje isplake iz radne šipke (kelly) kada
se ona otpoji zbog navrtanja nove bušaće šipke. Ta-
kođer djeluje kao sigurnosni ventil (safety valve) za
sprječavanje uzlaznog strujanja visokotlačne isplake
u bušaćoj koloni. Sinonimi: lower kelly cock, lower
kelly valve.
drillstem (drill stem) test (testing) (DST) – testiranje
(iskušavanje, ispitivanje) bušotine kroz bušaće šipke
(alatkom spuštenom s kolonom bušaćih šipki). Meto-
da određivanja potencijalne produktivnosti naftne
ili plinske bušotine, odnosno ležišta, mjerenjem le-
žišnog tlaka i protoka fluida za vrijeme dok se kolona
bušaćih šipki još nalazi u bušotini i dok je kanal bušo-
tine ispunjen isplakom. Izvodi se uređajem (alatkom)
za testiranje (drillstem testing tool) koji se uvrsti u ko-
264 drillstring, drill string
lonu bušaćih šipki i zajedno s njom spušta u bušo-
tinu. Sklop uređaja se sastoji od dubinske brtvenice
ili pakera (za izolaciju ispitivane formacije od slojeva
iznad i ispod nje), perforirane cijevi, komore za sku-
pljanje uzoraka slojnih fluida, ventila za regulaciju
protoka (koji se mogu otvarati i zatvarati s površi-
ne), dubinskih sapnica i registracijskog (zapisnog)
manometra. Ispitivanje se može izvoditi u bušotini
s ugrađenom kolonom zaštitnih cijevi (zaštitnom
kolonom, casing) ili bez nje, i obično se primjenjuje
u zonama nedefiniranog potencijala u bušotinama
koje se izrađuju, ali se također može izvoditi i u po-
znatim produktivnim zonama proizvodne bušotine.
Metodom DST dobivaju se važni podaci o protoku
(kapacitetu proizvodnje) koji se može očekivati iz is-
pitivane formacije, o statičkom i dinamičkom tlaku
u bušotini (krivulja porasta tlaka), te uzorci slojnih
fluida. Sinonim: drill string test.
drillstem (drill stem) test (testing) tool – alatka (ure-
đaj) za testiranje (iskušavanje, ispitivanje) bušotine
kroz bušaće šipke, v. drillstem test.
drillstem (drill stem) test string – kolona alatki za te-
stiranje (iskušavanje, ispitivanje) bušotine kroz bušaće
šipke. Sklop uređaja blizu kraja kolone bušaćih šipki
za ispitivanje formacije metodom DST. Tipičan sklop
se sastoji od dubinske brtvenice (pakera), perforira-
ne cijevi, ventila, dubinskih sapnica i registracijskih
manometara; v. drillstem test. Sinonim: DST string.
drill straight up – bušiti samofinanciranjem. Bušiti vla-
stitu bušotinu bez sudjelovanja vanjskih investitora
(termin se odnosi na operatora koji sam financira
vlastitu bušotinu).
drillstring, drill string – (1) kolona bušaćih alatki, bu-
šaća kolona. U procesu rotacijskog bušenja (rotary
drilling) – (a) v. drillstem, 1. (b) Sklop (niz) bušaćih
alatki u kanalu bušotine koji se sastoji od bušaćih
šipki (drill pipe), teških šipki (drill collar), bušaćeg
dlijeta (drill bit) i, ako je predviđeno bušenje jezgre,
od sržne ili jezgrene cijevi (core barrel) i spojen je s
bušaćim uređajem (drilling rig) na površini i njime
rotiran. Bušaća kolona prenosi rotaciju (rotacijsko
gibanje) na bušaće dlijeto i kroz nju struji isplaka u
bušotinu. Sinonimi: drilling stem, drilling string, dri-
llpipe string, drillstem, string. (b) Sklop (niz) bušaćih
šipki i drugih bušaćih alatki između radne šipke (v.
kelly) i bušaćeg dlijeta (v. drilling bit) koji se spušta u
bušotinu. (2) kolona alatki za užno udarno bušenje. U
procesu užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling)
– sklop (niz) bušaćih alatki koji se sastoji od bušaćeg
dlijeta (drilling bit), teške šipke (drillstem), škara (jars),
spojnice bušaćeg užeta (rope socket), bušaćeg užeta
(drilling cable) i drugih alatki i spojen je s njihalom ili
balansirom (walking beam) bušaćeg uređaja na povr-
šini. Sinonim: string. (3) kolona bušaćih šipki. Niz uza-
jamno spojenih pojedinačnih bušaćih šipki spušten
u bušotinu. Sastoji se od običnih bušaćih šipki (dri-
llpipes) i teških šipki (drill collars). Najčešće je sastav-
ljena od bušaćih šipki jednog promjera, a vrlo rijetko
od šipki dvaju različitih promjera (s većom, čvršćom
šipkom na vrhu) budući da rukovanje takvim kom-
biniranim kolonama zahtijeva uporabu posebnih
alatki, a vrijeme spuštanja i izvlačenja je dulje zbog
mijenjanja elevatora i klinova (primjenjuju se u du-
bljim bušotinama pri uvjetima velikih opterećenja).
Kolona bušaćih šipki ispunjava više općih funkcija u
drillstring (drill string) assembly
procesu bušenja – prenosi snagu i rotacijsko gibanje
s površine na dubinski bušaći sklop (v. bottomhole
assembly), daje potrebnu težinu (opterećenje) na
bušaće dlijeto, spušta dlijeto u bušotinu i podiže ga
na površinu, osigurava stabilnost bušaćeg sklopa u
bušotini (kako bi se vibracije i poskakivanje dlijeta
sveli na minimum), služi kao cjevovod za cirkulaciju
isplačnog fluida u kanalu bušotine od površine do
bušaćeg dlijeta i izvan kolone šipki, omogućuje ispi-
tivanje slojnog fluida i tlaka formacije kroz kolonu i
procjenu formacije kroz bušaće šipke kada se karo-
tažni pribor ne može spustiti u bušotinu bez ugra-
đene zaštitne kolone. Kolone bušaćih šipki mogu
biti izložene ekstremno teškim radnim uvjetima u
bušotini ovisno o dubini i smjeru kanala bušotine.
Sinonimi: drillpipe string, string of drillpipe.
drillstring (drill string) assembly – sklop bušaće ko-
lone (kolone bušaćih alatki), v. bottomhole assembly,
drillstring, drillstring design.
drillstring (drill string) design – konstrukcija bušaće
kolone (kolone bušaćih alatki). Proračun i izbor glav-
nih komponenata kolone bušaćih alatki (bušaće ko-
lone) koji uključuju određivanje odgovarajuće radne
šipke (kelly), tipa i duljine bušaćih šipki (drillpipes),
teških šipki (drill collars) i bušaćeg dlijeta (drilling
bit), odgovarajuće dubine postavljanja stabilizatora
bušaće kolone (stabilizer) ili proširivača kanala bušo-
tine (drilling reamer)i drugih bušaćih alatki (otežanih
bušaćih šipki, škara, udarnih prijelaznika, prijelazni-
ka dlijeta) i kritične brzine vrtnje (rotacije) te anali-
zu oštrog iskrivljenja kanala bušotine. Konstrukcija
bušaće kolone zavisi od dubine i promjera bušotine,
gustoće (relativne gustoće) bušaće isplake, poželj-
nog faktora sigurnosti pri vlačnom naprezanju, du-
ljine i težine teških šipki i željenog promjera bušaćih
šipki (izbor prikladne kolone bušaćih šipki se bazira
na zadovoljavanju zahtjeva za vlak, torziju, udarno
opterećenje i gnječenje). Nepravilno projektirana
konstrukcija bušaće kolone može uzrokovati pod-
lokavanje stijenke kanala bušotine, torzijske lomove
bušaćih šipki i njihovo gnječenje.
drillstring (drill string) float – protupovratni ventil bu-
šaće kolone (kolone bušaćih alatki). Ventil u bušaćoj
koloni (koloni bušaćih alatki) koji omogućuje pum-
panje fluida u bušotinu, ali sprječava strujanje fluida
iz bušotine kroz bušaću kolonu. Sinonimi: drillpipe
float valve, drillstem float valve, drillstring float valve.
drillstring (drill string) float valve – protupovratni
ventil bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drill-
string float.
drillstring (drill string) guide – stabilizator kolone bu-
šaćih alatki (bušaće kolone), v. stabilizer.
drillstring (drill string) stabilizer – stabilizator kolone
bušaćih alatki (bušaće kolone). U procesu bušenja
– bušaći prijelaznik, dubinska bušaća alatka koja se
primjenjuje za stabilizaciju (ukrućivanje) dubinskog
sklopa bušaćih alatki (bottomhole assembly) i održa-
vanje centriranog položaja bušaćeg dlijeta u kanalu
bušotine, sprječavanje diferencijalnog zaglavljivanja
i habanja teških šipki, kontrolu iskrivljenja (otklona
od vertikale) kanala bušotine i proširivanje bušoti-
ne. Izgledom je sličan teškoj šipki, ali je opremljen
kratkim teškim lopaticama na obodu koje dodiruju
stijenku bušotine. Postoje različite konstrukcijske
izvedbe lopatica stabilizatora – spiralne (spiral bla-
265 dripstone
des) ili ravne (straight blades), fiksne (fixed blades), za-
mjenljive (replaceable blades), privarene (welded-on
blades) ili rotirajuće (rotating blades). Pri orijentira-
nom (koso usmjerenom) bušenju se može primijeniti
jedan ili više stabilizatora i tada se postavljaju tako da
djeluju kao oslonac (uporište) oko kojeg rotira sklop
bušaćih alatki. Najčešći tipovi stabilizatora bušaćih
kolona su: (a) s podesivim lopaticama (v. adjustable
blade drill string stabilizer); (b) s fiksnim ravnim lopa-
ticama (v. fixed straight-blade drill string stabilizer); (c)
sa zakrivljenim lopaticama (v. curved-blade drill string
stabilizer); (d) sa zamjenljivim valjcima (v. replaceable
roller cutter drill string stabilizer); (e) sa zamjenljivim
lopaticama (replaceable blade drill string stabilizer);
(f ) sa zavarenim (privarenim) lopaticama (welded-on
blade drill string stabilizer); (g) s gumenim amortize-
rima (rubber cushion drill string stabilizer); (h) s uloš-
cima od tvrde legure (insert drill string stabilizer); (i)
spiralno utoreni (spiralno užljebljeni, spiral-grooved
stabilizer) – sa spiralnim utorima duž tijela; (j) kružno
utoreni (kružno užljebljeni, round-fluted stabilizer) – s
utorima na vanjskoj površini i drugi. Sinonim: drill-
string guide, stabilizer, stabilizing tool.
drillstring (drill string) sticking – zaklinjenje (zaglavlji-
vanje) kolone bušaćih šipki, v. drillpipe sticking.
drillstring (drill string) test – ispitivanje bušotine kroz
bušaće šipke (alatkom spuštenom s kolonom bušaćih
šipki), v. drillstem test.
drill-through-the-leg platform – platforma za buše-
nje kroz noge. Morska (odobalna) platforma (offsho-
re platform) čije noge služe kao konduktor velikog
promjera. Platforma tog tipa ima dvije noge velikog
promjera za bušenje i dvije kose noge manjeg pro-
mjera.
drill tool ga(u)ge – kalibar za bušaće dlijeto, v. bit gage.
drill under pressure – bušiti pod tlakom. Bušiti rotacij-
skom metodom (rotary drill) dok se u bušotini odr-
žava visoki tlak primjenom rotacijske glave (rotating
head) za brtvljenje. Bušenjem pod tlakom se poveća-
va brzina bušenja.
drill vessel motion – gibanje bušaćeg broda, v. ship
motion.
drill water – voda bušaće isplake, v. drilling water.
drillwell – središnji otvor (prosjek) za bušenje, v. moon-
pool.
drinking water – pitka voda, voda za piće, v. potable
water.
drink water – pitka voda, voda za piće, v. potable water.
drip – (1) posuda za hvatanje kondenzata. Posuda (mali
rezervoar) postavljena na plinovodu za skupljanje
tekućih ugljikovodika koji se kondenziraju iz struje
plina. (2) separator kondenzata na bušotini. Uređaj
sastavljen od cijevi na izlazu iz plinske bušotine za
separaciju kondenzata iz struje plina. (3) v. natural
gasoline. (4) v. separator.
drip gasoline – (1) gazolin iz plinovoda. Kondenzirani
ugljikovodici iz struje plina u plinovodu nakupljeni u
posudi za hvatanje kondenzata; (2) kondenzat, plin-
ski kondenzat, v. condensate, 2.
drip pot – odjeljivač tekuće faze, gas-liquid separator.
drips – (1) kondenzat, plinski kondenzat, v. condensate,
2. (2) separator, v. separator.
dripstone – spiljski vapnenac. Opći termin koji označa-
va sediment kalcita ili drugog minerala formiranog
u spiljama djelovanjem kapajuće vode (uključujući
drive
stalaktite i stalagmite). Termin također obično obu-
hvaća slične sedimente formirane vodom tekući-
com. Sinonim: dropstone.
drive – režim iskorištavanja ležišta, ležišni režim, v. reser-
voir drive.
drive bushing – kupola radne šipke, v. kelly bushing.
drive casing – usmjerivač, v. drive pipe.
drive gas – potisni (potiskivajući) plin, v. driving gas.
drive indexes, drive indices – indeksi ležišnih režima
(režima iskorištavanja ležišta). Brojčani pokazatelji
djelovanja pojedinih tipova režima pri iskorištavanju
ležišta mješovitim ili kombiniranim režimom. Izraža-
vaju se kao dio jedinice ili u postotku, a zbroj njiho-
vih vrijednosti za svako ležište je jednak jedinici (ili
100%). Postoje četiri tipa indeksa režima – (a) indeks
režima otopljenog plina (v. depletion drive index); (b)
indeks režima plinske kape (v. gas-cap drive index);
(c) indeks vodotlačnog režima (v. water-drive index), i
(d) indeks kontrakcije pornog volumena (v. pore-vo-
lume contraction index). Tijekom eksploatacije treba
maksimalno održavati indeks vodotlačnog režima i
režima plinske kape (ako je djelovanje vodotlačnog
režima slabo), dok indeks režima otopljenog plina
treba u svim slučajevima održavati na najmanjoj mo-
gućoj razini budući da je najmanje djelotvoran. Tije-
kom iskorištavanja ležišta udjel djelovanja pojedinih
režima se mijenja. Indekse režima je najprikladnije
računati iz jednadžbe materijalne bilance.
drive-in unit – samohodno remontno postrojenje (gar-
nitura) s direktnim ulazom na lokaciju bušotine. Tip
samohodnog remontnog postrojenja (garniture – v.
carrier rig) s pogonom za vožnju od motora dizalice
postrojenja. Budući da je kabina vozača postrojenja
smještena na istoj strani na kojoj se nalazi jarbol, po-
strojenje se može direktno dovesti na lokaciju bušo-
tine vožnjom prema naprijed; v. back-in unit.
drive mechanism – mehanizam ležišnog režima (proi-
zvodnje, iskorištavanja ležišta). Izvor prirodne energi-
je ležišta koji se troši za strujanje nafte i plina u pro-
izvodne bušotine. Mehanizmi iskorištavanja naftnih
ležišta općenito mogu biti dva tipa – mehanizam
proizvodnje istiskivanjem (displacement drive mec-
hanism – vodotlačni režim i režim plinske kape) i me-
hanizam proizvodnje iscrpljivanjem (depletion drive
mechanism – režim otopljenog plina), pa su, prema
tome, identični tipovima ležišnih režima i određeni
relativnim utjecajem potencijalnih izvora energi-
je u ležištu (v. reservoir energy sources). Poznavanje
proizvodnog mehanizma ležišta u ranom periodu
njihova iskorištavanja je vrlo važno za razumijevanje
ponašanja (karakteristika) ležišta – promjena kapa-
citeta proizvodnje slojnih fluida (nafte, plina, vode),
plinskog i vodonaftnog faktora i ležišnog tlaka tije-
kom vremena – i postizanje većeg konačnog iscrp-
ka nafte i plina. Sinonimi: producing mechanism,
production mechanism, reservoir-drive mechanism; v.
gas-capdrive, solution-gas drive, water drive, natural
drive mechanisms.
driven well – zabijeni (filtarski zabijeni) zdenac (bunar).
Plitki, obično malog promjera (3 do 10 cm) zdenac
(bunar), izgrađen zabijanjem niza spojenih sekcija ci-
jevi u nekonsolidirane (rastresite) stijene do vodono-
snog sloja (bez primjene bilo koje metode bušenja).
Sinonimi: drivewell, tube well.
drive of oil – istiskivanje nafte, v. flooding, 1.
266 drowned reef
drive pipe – usmjerivač. U procesu bušenja – početna
kratka kolona cijevi ili zaštitnih cijevi (duljine od 6 do
30 metara ili 20 do 100 stopa – prema drugim defini-
cijama od 9 do 90 metara ili 30 do 300 stopa) velikog
vanjskog promjera (od 66 do 107 cm ili od 26 do 42
inča) koja se zabija (utiskuje) u tlo ili se za nju izbuši
kanal (u tom slučaju se usmjerivač može cementira-
ti). Primjenjuje se za početak bušenja u područjima
s vegetacijom i u vrlo mekom tlu kako bi se sprije-
čilo podlokavanje kanala bušotine (dobila početna
potpora kanala neposredno ispod površine zemlje)
i osigurao cjevovodni kanal za cirkulaciju isplake
(vraćanje isplake na površinu u isplačni rezervoar).
Na usmjerivač se ne montira oprema ušća bušotine.
Sinonimi: drive casing, stove pipe, string of structural
casing, structural casing, structural pipe; v. casing, ca-
sing program.
drive rollers – valjci uloška kupole radne šipke, v. kelly
bushing rollers.
drive water – potisna (potiskivajuća) voda. Voda koja
se kontinuirano injektira u naftno ležište u završnoj
fazi procesa povećanja iscrpka nafte (EOR-proces)
radi potiskivanja (protiskivanja) prethodno injekti-
ranog obroka istiskivajućih fluida (slug) i istiskivanja
nafte, na primjer, u procesima kemijskog zavodnja-
vanja (polimernim, micelarno-polimernim alkalnim
otopinama) te procesima istiskivanja nafte mikrobio-
loškom otopinom i ugljik-dioksidom. Sinonimi: chase
water, driving water.
drivewell – zabijeni (filtarski zabijeni) zdenac (bunar), v.
driven well.
driving forces – sile istiskivanja nafte. Prirodne sile u
ležištu koje istiskuju naftu iz pora ležišne stijene i
određuju iscrpak nafte – sile ekspanzije otopljenog
plina i plinske kape i potiska vode vodonosnog ba-
zena napajanja ležišta (akvifera), kapilarne sile i gra-
vitacijska segregacija.
driving gas – potisni (potiskivajući) plin. Plin koji se
kontinuirano injektira u naftno ležište u završnoj fazi
procesa povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) injek-
tiranjem različitih tipova plina (suhog, obogaćenog,
bogatog) radi potiskivanja prethodno injektiranog
obroka (slug) miscibilnog plina. Potisni plin je suh i
može biti, ali ne mora, miscibilan s prethodno injek-
tiranim obrokom istiskivajućeg plina. Sinonim: chase
gas, drive gas.
driving water – potisna (potiskivajuća) voda, v. drive
water.
drop in (of) pressure – pad tlaka, v. pressure decline.
dropstone – spiljski vapnenac, v. dripstone.
drop test method of wettability determination
– metoda određivanja močivosti upijanjem kapi nafte
i vode. Metoda kvalitativnog mjerenja (određivanja)
močivosti stijene koja se sastoji u stavljanju kapljica
nafte i vode na plohu svježeg prijeloma jezgre – upi-
jeni fluid je močeća faza, a fluid koji je formirao kugli-
cu na plohi prijeloma je nemočeća faza; v. wettability
measurement.
drowned – potopljen. Termin za označavanje površine
kopna ili nekog dijela reljefa koji su pretrpjeli potapa-
nje (uronjavanje ispod površine vode – v. drowning),
na primjer, potopljena obala (drowned coast).
drowned reef – potpoljeni greben (rif). Greben (v. reef)
koji se nalazi na tako velikoj dubini da je njegov rast
spriječen ili znatno usporen.
drowned valley
drowned valley – djelomično potopljena dolina. Dolina
koja je djelomično potopljena vodom zbog prodora
mora ili jezera. Sinonim: submerged valley.
drowned well – zavodnjena bušotina. Bušotina čija
proizvodnja više nije ekonomična zbog prekomjer-
nog udjela vode u proizvodnji.
drowning – potapanje, uronjavanje, zaronjivanje. Uro-
njavanje površine kopna ili reljefa pod vodu zbog
dizanja (porasta) nivoa vode ili slijeganja (spuštanja)
kopna.
drum – (1) bubanj bušaće dizlice. Bubanj dizalice na
bušaćem postrojenju (drawworks) na koji se nama-
ta bušaće uže. (2) separator, v. separator. (3) metalna
bačva. (a) Bačva za transport tekućina kapaciteta
(volumena) između 45 i 416 litara (od 12 do 110 ga-
lona). (b) Standardna bačva za transport mazivih ulja
i drugih naftnih produkata kapaciteta (volumena)
208 litara (55 galona).
drum brake – kočnica bubnja bušaće dizalice. Uređaj za
usporavanje ili zaustavljanje rotacije bubnja bušaće
dizalice na postrojenju za bušenje. Primjenjuju se
mehaničke i elektrodinamičke kočnice (mechanical
brake, electrodynamic brake).
druse – druza. (1) Šupljina ili napuklina nepravilna obli-
ka u žili ili stijeni s unutarnjom površinom (stijenka-
ma) obloženim (inkrustiranim) malim stršećim kri-
stalima obično istih minerala koji grade okružujuću
stijenu i katkada ispunjeni vodom, na primjer, mala
kaverna otapanja ili izluživanja (solution cavity), plin-
ska šupljina (steam hole) u lavi ili litofiza (lithophysa)
u vulkanskom staklu; v. geode vug. (2) Površina mi-
nerala pokrivena malim stršećim kristalima, osobito
kora ili prevlaka kristala koji oblažu druzu u stijeni, na
primjer, sparitni kalcit (sparry calcite) koji ispunjava
porne šupljine u vapnencu.
drusy chert – druzni (kvarcni) čert, v. quartzose chert.
dry acid – bezvodna kiselina. U tehnologiji obrade for-
macija kiselinom – bezvodna, u nafti topljiva, kiseli-
na koja se primjenjuje za obradu karbonatnih ležišta
(carbonate reservoir). Često se rabi octena kiselina
(acetic acid) pomiješana s naftom koja reagira s kar-
bonatnom ležišnom stijenom tek nakon kontakta s
vodom u formaciji.
dry and abandoned – neproduktivan i napušten. Status
bušotine koja ne sadrži ugljikovodike (naftu, plin) i
koja je napuštena. Sinonim: d and a.
dry-bed dehydrator – dehidrator sa slojem čvrstog su-
šila. Uređaj za dehidraciju plina sa slojem čvrstog su-
šila (na primjer, silikagelom) koji odvaja tekuću fazu
iz plina.
drybox (dry box) method – čišćenje plina od kiselih
komponenata spužvastim željezom, v. iron-sponge
sweetening.
dry bulk density – suha volumenska gustoća. Gustoća
(relativna gustoća) tvari, na primjer, sedimenta bez
porne (intersticijalne) vode; v. natural density.
dry combustion – suho podzemno izgaranje nafte. Va-
rijanta procesa podzemnog izgaranja nafte (termič-
ka metoda povećanja iscrpka nafte/EOR metoda)
u kojoj se injektira samo zrak ili kisikom obogaćeni
zrak. Sinonim: dry in-situ combustion, v. in-situ com-
bustion.
dry completion – suho proizvodno opremanje bušotine.
Podmorsko opremanje bušotine (subsea completi-
on) s atmosferskom komorom (atmospheric cham-
267 dry natural gas
ber), za razliku od tzv. mokrog opremanja (v. wet
completion). Komora okružuje sustav podmorskog
opremanja i ronioci mogu montirati i servisirati ušće
bušotine u plinovitoj atmosferi koja vlada u komori.
dry-cut samples – suhi uzorci krhotina probušenih (iz-
bušenih) stijena, v. drill cuttings samples.
dry delta – (1) aluvijalna lepeza, v. alluvial fan. (2) aluvi-
jalni konus, v. alluvial cone.
dry-dessicant dehydration unit – dehidrator s čvrstim
sušilom, v. dry-dessicant dehydrator.
dry-dessicant dehydrator – dehidrator s čvrstim su-
šilom. Adsorpcijska kolona s čvrstim sušilom za
dehidraciju plina – na primjer, sa silikagelom ili ak-
tiviranim aluminij-oksidom. Sinonim: dry-dessicant
dehydration unit.
dry development well – neproduktivna eksploatacijska
(razradna) bušotina, v. development well.
dry drilling – suho bušenje. Bušenje u kojem bušaći
(isplačni) fluid ne cirkulira natrag na površinu.
dry forward combustion – suho istostrujno (progre-
sivno) podzemno izgaranje nafte, v. in-situ forward
combustion.
dry forward in-situ combustion – suho istostrujno
(progresivno) podzemno izgaranje nafte, v. in-situ
forward combustion.
dry gas – suhi (siromašni, mršavi) prirodni plin, v. dry
natural gas.
dry gas flue gas volume – teoretski volumen suhih di-
mnih plinova. Volumen suhih produkata izgaranja
koji nastaju pri potpunom (stehiometrijskom) izga-
ranju jedinice mase ili volumena goriva s teoretskim
volumenom (protokom) zraka.
dry gas recycling – proces recirkulacije plina, v. cycling-
process 2.
dry gas reservoir – ležište suhog plina. Tip ležišta pri-
rodnog plina koji proizvodi ugljikovodike samo u
plinovitom stanju, odnosno čiji fluid egzistira kao
plinovita faza i u ležištu i na površini (pad tlaka ne
uzrokuje nastanak kondenzata, ali se kondenzat
može formirati na površini s padom temperature).
dry hole – (1) neproduktivna (»suha«) bušotina. Opći
termin u naftnoj industriji kojim se označava svaka
bušotina koja ne proizvodi naftu ili plin u komerci-
jalnim količinama. Sinonim termina dry well (v.). (2)
suha bušotina. Bušotina koja je izbušena bez cirku-
lacije bušaćeg (isplačnog) fluida i s vrlo malo podze-
mne vode ili bez nje.
drying crack – pukotina isušivanja, desikacijska pukoti-
na, v. desiccation crack.
dry in-situ combustion – suho podzemno izgaranje
nafte, v. dry combustion.
dry lake – plaja, v. playa, 1a.
dry natural gas – (1) suhi (siromašni, mršavi) prirodni
plin. Prirodni plin koji ne sadrži tekuće ugljikovodike
(ugljikovodike koji se mogu ekstrahirati kao tekući
produkt) pri tlaku i temperaturi pri kojima je pro-
izveden ili se rabi, odnosno, smjesa ugljikovodika
koja egzistira samo kao plinovita faza bez obzira na
ležišne uvjete. Također, prirodni plin koji sadrži malu
količinu ukapljivih ugljikovodika, nedovoljnu za nji-
hovu komercijalnu ekstrakciju, kao i prirodni plin iz
kojeg je obradom izdvojena cijela tekuća faza. Suhi
prirodni plin sadrži uglavnom metan (od 80 do 98%)
i etan. Sinonimi: dry gas, lean gas, lean natural gas;
v. natural gas, wet natural gas,1. (2) dehidrirani (suhi)
dry oil
prirodni plin. Prirodni plin iz kojeg je uklonjena voda
postupkom dehidracije i koji sadrži manje od 50
ppm vode u parovitoj fazi (prema ISO-normi). Voda
u plinu može uzrokovati koroziju uz postojanje sum-
porovodika, ugljik-dioksida ili kisika, nastanak hidra-
ta i čepove koji otežavaju transport plina. Dopušteni
sadržaj vode u plinu može varirati ovisno o namjeni,
klimatskim uvjetima i državnim standardima; v. na-
tural gas, wet natural gas, 2.
dry oil – suha (čista) nafta, v. clean oil.
dry peat – suhi treset. Treset koji je nastao od humusne
tvari (humic matter) i formirao se pod uvjetima s ve-
ćom suhoćom u usporedbi s močvarnim tresetištima
(v. moor).
dry permafrost – suho trajno zamrznuto tlo (perma-
frost). Rahlo (rastresito) i drobljivo tlo u područjima
trajno zamrznutog tla (permafrosta) koje sadržava
vrlo malo ili uopće ne sadržava led ili vlagu.
dry pumping – pumpanje s nivoom tekućine ispod usisa.
Pumpanje naftne bušotine kada je nivo nafte u njoj
ispod nivoa usisa pumpe. Takvi uvjeti mogu oštetiti
pumpu.
dry rock geothermal energy – geotermalna energija
suhih stijena. Zemljina toplina koja se može rabiti za
zagrijavanje vode koja se injektira u zonu vrućih su-
hih stijena kroz posebno izbušene bušotine.
dry sand – neproduktivni pješčenjak. Neproduktivni
naftni pješčenjaci i pijesci. Sinonim: barren sand.
dry saturated steam – suha (suha zasićena) vodena
para, v. dry steam.
dry steam – suha (suha zasićena) vodena para. Vodena
para koja ima entalpiju veću od entalpije za ravnote-
žu s vodom pri postojećem tlaku, vodena para koja
je bez vode, ali nije pregrijana. Sinonim: dry satura-
ted steam.
dry string – suha kolona cijevi. Kolona cijevi u kojoj
nema nikakve bušaće isplake, za razliku od mokre
kolone (wet string) koja je ispunjena bušaćim flui-
dom, vodom ili naftom.
dry test – ispitivanje bušotine bez pritoka. Ispitivanje
bušotine metodom DST kada nema strujanja slojnih
fluida iz ispitivane zone u bušaće šipke.
dry tree – suhi erupcijski uređaj. Tip erupcijskog uređaja
bušotine (Christmas tree) na kopnu ili podmorske bu-
šotine (bušotine na dnu mora) s tzv. suhim proizvod-
nim opremanjem (s atmosferskom komorom), za
razliku od mokrog erupcijskog uređaja (v. wet tree);
v. dry completion.
dry weathering – suho trošenje (raspadanje). Mehanič-
ko trošenje (raspadanje) stijena (v. mechanical wea-
thering) bez djelovanja voda tekućica, na primjer, u
aridnim (sušnim) područjima.
dry well – neproduktivna (suha) bušotina. Istraživačka
ili eksploatacijska bušotina (exploration well, develo-
pment well) koja nije pronašla naftu ili plin u komer-
cijalnim količinama ili bušotina bez pritoka nafte ili
plina ili s pritokom vode. Sinonimi: barren well, blank,
dry hole, dud, duster, non-producing well, non-produc-
tive well, unproductive well.
DST string – kolona alatki za ispitivanje bušotine kroz
bušaće šipke, v. drillstem test string.
dual completion – dvozonsko proizvodno oprema-
nje bušotine. Završno opremanje bušotine za isto-
vremenu odvojenu proizvodnju iz dvaju slojeva
(zona,horizonata). Bušotina se može opremiti s dvije
268 dual laterolog (DLL)
kolone uzlaznih cijevi (tubing); tada svaki sloj pro-
izvodi kroz svoju kolonu ili s jednom kolonom, pri
čemu produkcija jednog sloja izlazi na površinu kroz
uzlazne cijevi, a drugog sloja kroz prstenasti prostor
između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi. Slojevi su
izolirani jedan od drugog dubinskom brtvenicom
(pakerom). Sinonim: dual zone well completion; v. well
completion, triple completion, multiple completion.
dual-completion well – dvozonska proizvodna bušo-
tina, bušotina s dvozonskom proizvodnom opremom.
Bušotina opremljena za istovremenu odvojenu pro-
izvodnju iz dvaju produktivnih slojeva (zona, hori-
zonata). Slojevi su odvojeni dubinskim brtvenicama
(pakerima), a produkcija svakog sloja prolazi kroz
zasebnu kolonu uzlaznih cijevi ako su u bušotinu
spuštene dvije kolone (i skladišti se u zasebnim re-
zervoarima), ili kroz kolonu uzlaznih cijevi i prstena-
sti prostor između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi
ako je u bušotinu spuštena jedna kolona uzlaznih
cijevi. Sinonim: dually completed well.
dual emulsion – dvojna emulzija. Emulzija u kojoj je
nafta vanjska (kontinualna, neprekidna) faza (exter-
nal phase), a emulzija tipa »nafta u vodi« (oil-in-water
emulsion) je unutarnja (disperzna) faza (dispersed
phase).
dual induction focused log (DIFL) – dvojna indukcij-
ska karotaža s fokusiranjem (usmjeravanjem) struje.
Indukcijska karotaža (induction log) s dvije sonde s
fokusiranjem (usmjeravanjem) struje. Primjenjuje se
za mjerenja električne otpornosti (specifičnog elek-
tričnog otpora) tako da se prava otpornost (true resi-
stivity) može korigirati za utjecaj prodora (infiltracije)
isplačnog filtrata u formaciju (mjerenja se također
moraju korigirati za utjecaj promjera kanala bušoti-
ne i debljinu formacije). Krivulje električne otporno-
sti se sastoje od duboke indukcijske krivulje (deep
induction log), srednje indukcijske krivulje (medium
induction log) i krivulje troelektrodne bočne karota-
že s fokusiranjem struje (shallow guard-type focused
log). Logaritam omjera dviju krivulja otpornosti je
separacija između krivulja.
dual induction log (DIL) – dvojna indukcijska karotaža.
Indukcijska karotaža (v. induction log) s dvije sonde u
kojoj se istodobno mjere četiri parametra – električ-
na otpornost (specifični električni otpor) dubokim,
srednjim i plitkim zahvatom i spontani potencijal
(SP) i registriraju dva dijagrama (indukcijske krivulje)
pri različitim dubinama ispitivanja. Obično se izvodi
s otporskom sondom s malom dubinom ispitivanja,
na primjer, laterologom s malom dubinom zahvata
(shallow laterolog). Može se primijeniti u bušotinama
s isplakom niske električne vodljivosti ili s nevodlji-
vim isplakama. Podaci karotaže se rabe za geološke
korelacije formacija, procjenu dubine prodora (infil-
tracije) isplačnog filtrata i identifikaciju pokretljivih
ugljikovodika.
dual laterolog (DLL) – dvojna bočna karotaža (latero-
log). Bočna karotaža (laterolog) s dvije sonde s ra-
zličitim dubinama ispitivanja (s kratkom ili plitkom
sondom – shallow laterolog, LLS i dugom ili dubo-
kom sondom – deep laterolog, LLD) za istodobno
mjerenje električne otpornosti (specifičnog električ-
nog otpora) formacije plitkim i dubokim zahvatom.
Laterolog s kratkom sondom mjeri u prvom redu
električnu otpornost zone insfiltracije isplačnog fil-
dually completed well
trata, a laterolog s dugom sondom pravu otpornost.
Laterolog najbolje rezultate postiže slanim isplaka-
ma (isplakama s visokom električnom vodljivošću), a
s isplakama vrlo visoke vodljivosti i/ili u formacijama
s vrlo visokom električnom otpornošću je nezamjen-
ljiva karotaža. Dvojna bočna karotaža se kombinira s
mikrokarotažom sa sferičnim fokusiranjem (usmjera-
vanjem) struje (microspherically focused log) ili nekim
drugim tipom karotaže koja mjeri električnu otpor-
nost isprane zone formacije. Dvojni laterolog se pri-
mjenjuje za geološke korelacije, procjenu zasićenja
ugljikovodicima i vodom vrlo kompaktnih formacija
i procjenu dubine prodora (infiltracije) isplačnog fil-
trata u formaciju.
dually completed well – dvozonska proizvodna bušoti-
na, bušotina s dvozonskom proizvodnom opremom, v.
dual completion well.
dual phase induction log (DPIL) – dvojna fazna induk-
cijska karotaža. Fazna indukcijska karotaža s dvije
sonde. Frekvencija predajnika nije konstantna, nego
se može mijenjati ovisno o električnoj otpornosti
(specifičnom električnom otporu formacije), što
omogućuje mjerenje otpornosti u širokom opsegu
– do 100, 500 i 2.000 ohm-m. Primjenjuje se za mje-
renje električne otpornosti formacija s niskom do
srednjom poroznošću, geološke korelacije formacija,
lociranje poroznih i propusnih zona, procjenu dubi-
ne prodora (infiltracije) isplačnog filtrata i određiva-
nje zasićenja ugljikovodicima i vodom.
dual-plug cementing head – cementacijska glava s
dva čepa, glava s dva cementacijska čepa, v. cemen-
ting head.
dual porosity – dvojna poroznost, v. double porosity.
dual porosity log – dvojna karotaža poroznosti. Karo-
taža poroznosti koja se izvodi sondom s dva izvora
zračenja, dva detektora za registraciju termičkih
neutrona i dva detektora za epitermičke neutrone.
Kombinacija s karotažom gustoće (density logging)
i akustičkom (zvučnom) karotažom (sonic logging)
omogućuje pouzdanu procjenu poroznosti, volu-
menskog sadržaja šejla i litološko raščlanjivanje.
Ponajprije se primjenjuje za identifikaciju poroznih
formacija i procjenu njihove poroznosti.
dual-string Christmas tree – dvozonski erupcijski ure-
đaj, erupcijski uređaj dvozonske bušotine. U proizvod-
nji nafte – niz ventila, manometara i sapnica na ušću
bušotine koja proizvodi iz dviju različitih zona kroz
dvije zasebne kolone uzlaznih cijevi. Primjenjuje se
za regulaciju strujanja iz obiju zona i opremljen je s
dva glavna ventila (master valve) radi kontrole svake
proizvodne kolone i s dva bočna ventila (wing val-
ve).
dual system – dvojno (rotacijsko-užno udarno) bušaće
postrojenje (uređaj). Bušaće postrojenje (uređaj) koji
rabi opremu za rotacijsko bušenje (rotary equipment)
do produktivne zone, a opremu za užno udarno bu-
šenje (cable-tool equipment) produktivne zone. Sino-
nim: standard tool drilling-in outfit.
dual tube separator – separator s dvije posude. Hori-
zontalni naftno-plinski separator s dvije paralelne
posude što su smještene jedna iznad druge za dvo-
faznu (kapljevina i plin) i trofaznu separaciju pro-
dukcije bušotine (nafta, plin i voda). Kod dvofazne
separacije tekuća faza se skuplja u donjoj posudi (i
ispušta na njenom dnu), a plinovita faza se skuplja
269 dump meter
u gornjoj posudi i ispušta na njenom vrhu. Kod tro-
fazne separacije produkcije bušotine plin se skuplja
i ispušta na vrhu gornje posude, nafta na njenom
dnu, a voda na dnu donje posude.
dual-tube three-phase separator – trofazni separator
s dvije posude, v. dual-tube separator.
dual-tube two phase separator – dvofazni separator s
dvije posude, v. dual-tube separator.
dual tubing strings completion – dvozonsko proi-
zvodno opremanje bušotine s dvije kolone uzlaznih
cijevi. Završno proizvodno opremanje bušotine s
dvije kolone uzlaznih cijevi (tubing) za istovremenu
odvojenu proizvodnju iz dvaju slojeva ili intervala.
Sinonim: completion with dual tubing strings; v. well
completion, dual completion, multiple completion.
dual water method – metoda dvojne električne provod-
nosti vode. U karotaži bušotina – metoda u kompju-
torskoj analizi karotažnih dijagrama (computer anal-
ysis of well logs) glinovitih formacija (shaly formations)
u kojoj se slojna voda razmatra u dva stanja: (a) ve-
zana uz zrna minerala gline s vlastitom električnom
provodnošću (specifičnom električnom vodljivošću),
i (b) udaljena od minerala gline i s vodljivošću jedna-
kom vodljivosti slojne vode (formation water).
dual-zone production – dvozonska proizvodnja, v.
dual completion.
dual zone well completion – dvozonsko proizvodno
opremanje bušotine, v. dual completion.
duck’s nest – patkino gnijezdo. (1) U tehnici bušenja
– gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja (platforma
nepokretnog koloturnika – v. crow’s nest) s ogradom
(pigpen). (2) rezervni isplačni rezervoar. Kolokvijalni
naziv rezervoara ili bazena u kojem se drži rezervna
bušaća isplaka (višak isplake). (3) rezervoar preljevne
isplake. Rezervoar za držanje bušaće isplake koja se
prelijeva iz bušotine zbog pritjecanja (ulaženja) plina
u bušotinu.
ductile – rastezljiv, istezljiv. (1) U petrologiji – termin
za označavanje stijene koja je (pri zadanim uvjeti-
ma) sposobna izdržati 5 do 10%-tnu deformaciju
prije nastanka pukotina ili loma; v. brittle. (2) Termin
za označavanje materijala (tvari) koji se kida (lomi,
puca) iznad granice (naprezanja) tečenja materijala,
za razliku od krtog materijala (brittle).
ductility – rastezljivost, istezljivost. (1) U petrologiji –
mjera ili stupanj do kojeg je stijena rastezljiva (istez-
ljiva) pri danim uvjetima. Obično se izražava defor-
macijom pri kojoj nastaju pukotine ili lom; v. ductile.
(2) Sposobnost materijala (tvari) da se plastično de-
formira istezanjem bez pucanja (lomljenja).
dud – neproduktivna (»suha«) bušotina, v. dry well.
dump bailer – cementacijska žlica, žlica za polaganje
cementne kaše, v. cement dump bailer.
dump flood (flooding) – prirodno zavodnjavanje le-
žišta. Istiskivanje nafte iz ležišta prirodnim pritjeca-
njem vode iz drugog sloja u ležište u bušotini. Neuo-
bičajena, ali i neznanstvena i nedjelotvorna metoda
običnog zavodnjavanja naftnog ležišta koja se koristi
pritjecanjem vode iz vodonosnog sloja što zaliježe
iznad produktivnog naftnog ležišta u kolonu cijevi
za injektiranje. Vlastiti tlak (težina hidrostatičkog
stupca) vode je sila istiskivanja nafte u proizvodne
bušotine.
dump meter – protočno mjerilo (brojilo) mjernog rezer-
voara. Tip protočnog mjerila koje rabi izmjereni volu-
dump oil
men mjernog rezervoara, koji se kontinuirano puni i
prazni, radi mjerenja volumena protoka.
dump oil – nafta transportirana u bačvama. Nafta koja
se isporučuje u bačvama a ne cjevovodom.
dump tank – mjerni rezervoar, v. measuring tank, 1.
dump valve – izljevni ventil, ventil za ispuštanje. Ventil
na posudama za proizvedene fluide (na primjer, na
separatorima, triterima) koji se automatski otvara
kod visokog nivoa tekućine u posudi, a zatvara kod
niskog nivoa (kako bi zaustavio strujanje). Na separa-
toru se primjenjuje za istjecanje određenog volume-
na nafte ili vode. Obično se aktivira plovkom, ali može
biti upravljan i membranom ili električnim putem.
dune – (1) dina, sipina. Niski humak, brežuljak, greben
(hrbat) ili nasip od rahlog (rastresitog), vjetrom na-
nesenog zrnastog materijala (uglavnom pijeska,
katkada vulkanskog pepela). Pješčane dine su ili
ogoljele ili pokrivene vegetacijom i mogu se premje-
štati s jednog mjesta na drugo, ali uvijek zadržavaju
svoj karakteristični oblik; v. sand dune. (2) podvodna
pješčana dina. Pješčani val (sand wave) koji se formi-
rao u riječnom koritu i obično smjestio poprečno na
smjer tečenja. Putuje nizvodno zbog erozije (spi-
ranja) pijeska s blage (položene) uzvodne padine i
taloženja tog pijeska na strmoj nizvodnoj padini.
Oblik podvodne pješčane dine je približno trokutan
(u vertikalnoj ravnini i u smjeru tečenja). Terminom
se također označava veliki pješčani brežuljak ili hrbat
nalik na eolsku pješčanu dinu (eolian sand dune), ali
formiranu u podvodnoj sredini. Sinonim: subaqueo-
us sand dune.
dune rock – eolijanit, v. eolianite.
dune sand – dinski (sipinski) pijesak. Tip pijeska koji je
vjetrom prenesen (transportiran) i nanesen u dinu
(sipinu). Obično se sastoji od zaobljenih zrna kvarca
promjera između 0,1 mm i 1 mm.
duNouy ring method – metoda duNouyevog tenziome-
trijskog prstena, v. ring tensiometer method.
duplex pump – dvocilindarska (stapna dvocilindarska)
pumpa. Tip pumpe s dva paralelna cilindra i dva sta-
pa. Sinonim: two-cylinder pump.
durability index (DI) – indeks stabilnosti sedimentne
čestice. Relativna otpornost sedimentne čestice (se-
dimentary particle) na abraziju tijekom transportira-
nja. Predstavlja omjer indeksa usitnjenosti (v. reducti-
on index) standardne sedimentne čestice (na primjer
čestice kvarca) i indeksa usitnjenosti čestice dane
stijene ili minerala pri jednakim uvjetima.
dust – (1) prašina. U sedimentologiji – suha, čvrsta tvar
koja se sastoji od čestica zemlje veličine čestica gline
ili silta (promjera manjeg od 1/16 mm ili 62 mikrome-
tra), tako fino usitnjenih da se mogu lako podizati i
prenositi (transportirati) na znatne udaljenosti u sus-
pendiranom stanju turbulentnim zračnim vrtlozima,
slobodno pomiješati s plinovima atmosfere i ostati
u zraku dugo vremena, ali konačno nakon slabljenja
vjetrova padaju natrag na površinu Zemlje. Zemlji-
ni izvori atmosferske prašine su vulkanske erupcije,
solna prašina s površine mora, mineralne čestice pre-
nošene vjetrom (osobito u pustinjskim područjima),
pelud, bakterije, dim i leteći pepeo (od industrijskih
postrojenja i šumskih požara); v. volcanic dust. (2) vul-
kanska prašina. Sinonim termina vulkanski pepeo (v.
ash, 1) – osobito se odnosi na finije frakcije vulkan-
skog pepela. Sinonim: volcanic dust.
270 dynamic height
dust cloud – oblak vulkanske prašine (vulkanskog pepe-
la), erupcijski (vulkanski) oblak, v. eruption cloud.
duster – neproduktivna («suha») bušotina, v. dry well.
dust sand – prašinasti pijesak. Materijal koji se sastoji
od čestica promjera između 0,025 mm i 0,04 mm
ispranih strujom brzine 1,5 mm/s (veličine čestica
odgovaraju srednje grubom i grubom siltu).
dust size – veličina čestice prašine. U sedimentologiji
– karakteristika čestica čiji je volumen manji od vo-
lumena sferičnog tijela promjera 1/16 mm (0,0025
inča). Uključuje veličinu čestica silta (alevrita) i gline;
v. silt size.
dust tuff – pepelni tuf (pršinac). Tuf (pršinac) koji se sa-
stoji od vrlo finih čestica, stvrdnuta nakupina vulkan-
skog pepela (volcanic ash). Sinonim: mud tuff.
Dyassic – dijasik, perm, v. Permian.
dye adsorption method of wettability determinati-
on – metoda određivanja močivosti adsorpcijom boji-
la. Metoda mjerenja (određivanja) močivosti stijene
koja se osniva na njenoj sposobnosti za adsorpciju
bojila (na primjer, metilenskog modrila) iz vodene
otopine, dok površina stijene koja je prekrivena za-
gađujućim komponentama nafte ne pokazuje tu
sposobnost. Močivost se interpretira uspoređiva-
njem kapaciteta adsorpcije ispitnog uzorka stijene
i paralelnog ekstrahiranog uzorka stijene (klorofor-
mom i metanolom); v. wettability measurement.
dyke – (1) dajk, žica, v. dike, 1. (2) zaštitni nasip, v. dike, 3.
dykite – žična stijena, v. dike rock.
dynagraph – dinamogram. Kontinuirani zapis sila koje
djeluju na bušenu (poliranu) šipku dubinske pumpe
(polished rod) tijekom njena rada (ciklusa pumpanja
u bušotini). Sile se mjere dinamometrom (dynamo-
meter) i registriraju u odnosu na položaj klipnih šipki
(sucker rods). Položaj šipke se zapisuje na apscisi a
opterećenje na ordinati. Dinamogrami se upotre-
bljavaju za analizu naprezanja i karakteristika rada
dubinske pumpe. Sinonim: dynmometer card.
dynamically-positioned ship – dinamički pozicionirani
brod. Bušaći brod opremljen s nekoliko kompjutorski
aktiviranih vijaka za održavanje njegovog stacionar-
nog (fiksnog) položaja; v. dynamic positioning.
dynamic breccia – tektonska breča, v. tectonic breccia.
dynamic correction – dinamička korekcija. U seizmici
– korekcija za normalan vremenski pomak (v. normal
moveout), postupak uklanjanja utjecaja položaja se-
izmičkog izvora i prijamnika na vremena nailazaka
reflektirane seizmičke energije.
dynamic equilibrium – dinamička ravnoteža. Stanje
sustava u kojem postoji uravnoteženi ulaz materijala
(inflow of materials) i njegov izlaz (outflow of mate-
rials).
dynamic geology – dinamička (fizička) geologija. Opći
naziv za granu geologije koja se bavi izučavanjem
uzroka geoloških pojava i geoloških procesa. Sino-
nim: physical geology.
dynamic head – dinamička visina tlaka. Visina struje
fluida koja osigurava (proizvodi) statički tlak struje-
ćeg fluida.
dynamic height – (1) dinamička (geopotencijalna) visi-
na. Udaljenost (očitana od nivoa mora) iznad geoida
točaka koje se nalaze na istoj ekvipotencijalnoj plohi
(površini) izražena u linearnim jedinicama izmjere-
nim duž linije viska na određenoj geografskoj širini,
obično 45°. (2) dinamička (geodinamička) visina. U
dynamic metamorphic rock
fizici – količina rada koja je izvršena kada se čestica
vode jedinične mase pomakne od jednog nivoa na
drugi. Sinonim: geodynamic height.
dynamic metamorphic rock – dinamometamorfna sti-
jena. Metamorfna stijena (v. metamorphic rock) koja
je nastala lomljenjem i drobljenjem bez izrazite pre-
kristalizacije; v. dynamic metamorphism.
dynamic metamorphism – dinamička metamorfoza
(metamorfizam), dinamometamorfoza, dinamometa-
morfizam. U geologiji – ukupnost procesa i utjecaja
orogenetskih pokreta (orogenic movements) i dife-
rencijalnih naprezanja (differential stresses) koji do-
vode do formiranja novih stijena iz starih s primjet-
nim strukturnim i mineraloškim promjenama zbog
drobljenja i smicanja (smične deformacije) pri niskim
temperaturama i ekstenzivne prekristalizacije pri vi-
šim temperaturama. Dinamička metamorfoza može
zahvatiti velike dijelove Zemljine kore, tj. može biti
regionalna po svom karakteru. Sinonim: dynamome-
tamorphism; v. dislocation metamorphism, dynamot-
hermal metamorphism, regional metamorphism.
dynamic method of capillary-pressure measurement
– dinamička metoda mjerenja kapilarnog tlaka, v. capi-
llary-pressure measurement by dynamic method.
dynamic miscibility – dinamička miscibilnost, misci-
bilnost višestrukim kontaktom, v. multiple-contact
miscibility.
dynamic miscible displacement – dinamički miscibil-
no istiskivanje nafte, istiskivanje nafte pri miscibilnosti
višestrukim kontaktom, v. multiple-contact miscible
flood.
dynamic positioning – dinamičko pozicioniranje. Auto-
matsko održavanje bušaćeg broda (drillship) ili polu-
uronjive bušaće platforme (semisubmersible drilling
platform) u fiksnom (stacionarnom) položaju iznad
bušotine tijekom operacija bušenja s pomoću njiho-
va, kompjutorski kontroliranog, vlastitog propulzij-
skog sustava koji se aktivira podvodnim osjetilnim
uređajima. Sinonimi: dynamic stationing, dynamic
station keeping.
dynamic positioning drilling ship – bušaći brod s di-
namičkim pozicioniranjem, v. dynamic positioning.
dynamic positioning system – sustav dinamičkog po-
zicioniranja, v. dynamic positioning.
dynamic pressure – dinamički tlak. (1) Tlak strujećeg
fluida na površinu. (2) Tlak koji nastaje trenutnim za-
ustavljanjem struje fluida.
271 dysodont
dynamic range – dinamički dijapazon (raspon). U seiz-
mičkom filtriranju frekvencija – omjer maksimalne
amplitude signala (maksimalnog signala) i minimal-
ne amplitude signala (minimalnog signala) kojim
može operirati zapisni sustav. Obično je specificiran
u određenoj širini pojasa frekvencije (mjeri se u de-
cibelima).
dynamic stationing – dinamičko pozicioniranje, v.
dynamic positioning.
dynamic station keeping – dinamičko pozicioniranje,
v. dynamic positioning.
dynamic viscosity – dinamički koeficijent viskoznosti,
apsolutna (dinamička, molekularna) viskoznost, v. co-
efficient of viscosity.
dynamometamorphism – dinamometamorfoza, dina-
mometamorfizam. (1) v. dynamic metamorphism. (2)
v. dislocation metamorphism.
dynamometer – dinamometar, instrument za mjerenje
sile. Mehanički ili električni instrument za mjerenje
opterećenja ili naprezanja. Rabi se, na primjer, na
pumpnim uređajima (njihalicama) naftnih bušotina
za mjerenje opterećenja na brušenu (poliranu) šipku
i sile tijekom rada dubinske pumpe (ciklusa pumpa-
nja u bušotini). Sile se registriraju na dijagramu, tzv.
dinamogramu (dynagraph, dynamometer card).
dynamometer card – dinamogram, v. dynagraph.
dynamothermal metamorphism – dinamotermalna
metamorfoza (metamorfizam). U geologiji – obični
tip metamorfoze (metamorfizma) koji je uvjeto-
van utjecajima jednostranih (usmjerenih) tlakova
(directed pressures) i smičnog naprezanja (shearing
stress), kao i utjecajima svestranih tlakova (confi-
ning pressures) velikog dijapazona (od 3.000 do
10.000 bar) i temperatura (od 400 °C do maksimal-
no 800 °C). Povezana je i geografski i genetski s ve-
likim orogenetskim pojasevima (zonama) i, prema
tome, po svom karakteru je regionalna; v. burial
metamorphism, dynamic metamorphism, regional
metamorphism.
dysodont – (1) dizodontan. Termin za označavanje su-
stava zuba brave (dentition) nekih moluska školjkaša
(bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran ma-
lim slabim zubima smještenim blizu kljuna vrha lju-
šture. (2) dizodont. Molusk školjkaš iz reda Dysodonta
koji ima sustav zuba brave karakteriziran malim sla-
bim zubima, školjkaš s gotovo bezubom bravom i
ligamentom u brazdama ili jamicama.
Eaglefordian
Ee
Eaglefordian – iglford, eagleford. Stratigrafski kat gor-
nje krede (Upper Cretaceous) u Sjevernoj Americi
(primorje Meksičkog zaljeva, Gulf Coast) – iznad vud-
bina (Woodbinian), a ispod ostina (Austinian).
early – rani. U geologiji i sratigrafiji – koji se odnosi na
bliskost ili se zbiva u bliskosti početka nekog vremen-
skog odsječka. Kao pridjev se primjenjuje s nazivom
jedinice geološkog vremena – erom (era), periodom
(period), epohom (epoch) – za pokazivanje relativne
vremenske pripadnosti i odgovara terminu donji
(lower) primijenjenom s nazivom ekvivalentne kro-
nostratigrafske jedinice (označavajući raniji period
te jedinice), na primjer, stijene donjojurskog batolita
(Lower Jurassic batholith) bile su intrudirane u vrije-
me rane jure (Early Jurassic time). U engleskom jeziku
(terminologiji) termin early se piše velikim početnim
slovom za označavanje formalne vremenske potpo-
djele (na primjer, Early Devonian), a malim početnim
slovom za označavanje neformalne vremenske pot-
podjele (na primjer, early Miocene). U neformalnom
značenju termin se može rabiti za određivanje era i
epoha i perioda koji nemaju detaljnije formalne pot-
podjele; v. late, middle.
Early Cambrian – rani kambrij, v. Cambrian.
Early Cretaceous – rana kreda, v. Cretaceous.
Early Devonian – rani devon, v. Devonian.
early diagenesis – rana dijageneza, sindijageneza, sin-
geneza. Dijageneza koja se odvija neposredno nakon
sedimentacije (deposition) ili neposredno nakon po-
kapanja (prekrivanja) sedimenata (burial). Sinonimi:
syndiagenesis, syngenesis.
Early Eocene – rani eocen, v. Eocene.
Early Jurassic – rana jura, v. Jurassic.
Early Miocene – rani miocen, v. Miocene.
Early Oligocene – rani oligocen, v. Oligocene.
Early Ordovician – rani ordovicij, v. Ordovician.
Early Paleocene – rani paleocen, v. Paleocene.
Early Permian – rani perm, v. Permian.
Early Pleistocene – rani pleistocen, v. Pleistocene.
Early Pliocene – rani pliocen, v. Pliocene.
Early Precambrian – rani pretkambrij, v. Precambrian.
272 earth current
early production system – rani proizvodni sustav. Pro-
izvodni sustav koji rabi laku privremenu opremu za
proizvodnju iz morskih i velikih polja ili, konačno, iz
marginalnih polja.
Early Silurian – rani silur, v. Silurian.
Early Triassic – rani trijas, v. Triassic.
earth – (1) mulj. U sedimentologiji – (a) Organski talog
(organic deposit) koji je ostao nekonsolidiran iako
više nije u procesu akumulacije, na primjer, radio-
larijski mulj (zemlja, radiolarian earth) ili dijatomej-
ski mulj (zemlja – diatomaceous earth). (b) Amorfni
finozrnasti materijal poput gline ili tvar nalik glini,
na primjer, Fullerova zemlja (fuller’s earth). (2) tlo.
(a) U inženjerskoj geologiji – materijal koji treba
ukloniti i premjestiti ručno ili posebnim strojevima.
(b) U pedologiji – rahli (rastresiti, nevezani), relativ-
no mekani ili klastični materijal na površini zemlje
koji se formirao raspadanjem (razaranjem) stijena,
za razliku od čvrstih ili tvrdih temeljnih stijena. Ve-
liki dio tla prenesen je vjetrom, vodom ili ledom
(termin earth nije sinonim termina soil!) (3) zemlja.
(a) U kemiji – teško reducibilni oksid metala (na pri-
mjer, glinica ili aluminij-oksid, alumina) koji se ranije
smatrao elementom. (b) U geografiji – opći termin
za označavanje svakog tvrdog materijala koji gradi
Zemljinu kuglu za razliku od vode i zraka. Terminom
se također označava dio kopna na površini Zemlje
koji nije prekriven vodom.
earth current – zemna (telurska) struja. U geofizici
– prirodna istosmjerna ili izmjenična električna stru-
ja vrlo niske frekvencije koja periodično teče kroz tlo
(zemlju) na velikom području i pojavljuje se kako u
prirodnim, tako i u umjetnim električnim ili magnet-
skim poljima. Telurske struje su povezane sa Sunče-
vom aktivnošću i elektromagnetskim poljem Zemlje i
u geofizici se metoda telurskih struja (telluric-current
method) se najviše primjenjuje pri istraživanju leži-
šta nafte i plina, a osobito je povoljna za prospekciju
geoloških struktura za kasnija detaljna geofizička i,
posebno, seizmička istraživanja. Sinonimi: ground
current, telluric current.
earthen reservoir
earthen reservoir – zemljani rezervoar. Rezervoar isko-
pan u zemlji (tlu).
earthflow, earth flow – (1) klizanje (odronjavanje) ze-
mlje. Proces premještanja tla i raspadnutih stijena niz
padinu po bazalnoj površini klizanja (klizištu) unutar
jasno određenih bočnih granica. Bazalna površina
klizanja je u donjem dijelu padine (u donjem dijelu
toka materijala) više ili manje paralelna s površinom
zemlje. Tijekom premještanja klizeća masa općenito
nije podvrgnuta rotaciji, iako se blizu pregiba izbo-
čenja obično primjećuje neznatna početna rotacija
niza klizajućih blokova. S porastom fluidnosti mase
materijala odronjavanje postupno prelazi u muljni
tok (v. mudflow). (2) odron zemlje. Forma reljefa koja
nastaje klizanjem (odronjavanjem) mase materijala.
earth oil – zemno ulje. Zastarjeli naziv za sirovu naftu
koji se upotrebljavao u počecima stvaranja naftne
industrije. Sinonim. rock oil, rock-oil, v. crude oil.
earth pitch – zemna smola, malta, v. maltha.
earth pressure – (1) litostatički (geostatički) tlak, v. over-
burden pressure. (2) tlak tla. Tlak kojim tlo (zemljani
materijal) djeluje na objekt ili konstrukciju, na pri-
mjer, zid ili pregradu; v. active earth pressure, passive
earth pressure.
earthquake – potres. Iznenadno gibanje ili podrh-
tavanje Zemlje uzrokovano oštrim oslobađanjem
postupno (polagano) akumuliranim naprezanjem.
Sinonimi: macroseism, quake, seism, shock, temblor; v.
earthquake intensity, earthquake magnitude.
earthquake intensity – intenzitet (jačina, jakost) po-
tresa. Mjera utjecaja potresa na objekte i ljude na
danom području. Intenzitet potresa u nekoj točki
ovisi ne samo o njegovoj magnitudi (v. earthquake
magnitude) nego također o udaljenosti od potresa
do epicentra (točka na površini Zemlje iznad žari-
šta ili hipocentra potresa) i lokalne geološke građe
(geološke građe u toj točki). Za relativno mjerenje
(određivanje) intenziteta potresa rabe se tri sustava
(skale) – Mercallijeva (v. Mercalli scale), modificirana
Mercallijeva (v. modified Mercalli scale) i Rossi-Forelo-
va skala intenziteta potresa (v. Rossi-Forel scale).
earthquake magnitude – magnituda potresa. Mjera
energije naprezanja oslobođene potresom određe-
ne pomoću seizmičkih metoda (seizmografskih opa-
žanja). Pojam magnitude je prvi uveo seizmolog Ch.
F. Richter i definirao numeričku skalu za njeno odre-
đivanje (v. Richter scale); v. earthquake intensity.
earthquake record – seizmogram, v. seismogram.
earthquake sea wave – potresni morski val, cunami, v.
tsunami.
earthquake wave – potresni (seizmički) val, v. seismic
wave.
Earth shell – ljuska (lupina, omotač) Zemlje, v. shell, 1.
earth wave – seizmički val. Zastarjeli naziv, sinonim ter-
mina seismic wave (v.).
earth wax – zemni vosak. (1) Čvrsti parafin iz sirove naf-
te. (2) v. ozocerite.
earthy – zemljast. (1) U mineralogiji – (a) Termin kojim
se označava mineral s mutnim sjajem čija površina
može biti hrapava. (b) Termin kojim se označava tip
loma minerala nalik na lom tvrde gline. (2) U geolo-
giji – koji je građen (sastavljen) od zemljastog mate-
rijala ili nalikuje na zemlju ili ima svojstva (prirodu)
zemlje ili tla, na primjer, zemljasti vapnenac (earthy
limestone) koji sadrži glinoviti materijal (primjese),
273 economic life of a field
ima visoku poroznost, rastresit je i u tijesnoj asoci-
jaciji s kredom.
ebb current – struja oseke. Plimna struja (tidal current)
povezana sa smanjivanjem (opadanjem) visine pli-
me. Općenito teče u smjeru prema moru ili niz pli-
mni kanal ili estuar; v. flood current.
ebb delta – delta struja oseke. Plimna delta (v. tidal del-
ta) nastala (formirana) strujama oseke i s oblikom
modificiranim valovima; v. flood delta.
eccentric bit – ekscentrično bušaće dlijeto. Tip dlijeta za
užno udarno bušenje (cable-tool bit) na čijem je jed-
nom kraju rezna oštrica (brid) niža nego na drugom
kraju.
echinoderms (Echinodermata) – ehinodermi, ehino-
dermati, bodljikaši. Koljeno marinskih bentoskih
(rijetko pelagičkih) beskralješnjaka (marine benthic
invertebrates). Karakterizirani su radijalnom (zraka-
stom) simetrijom (radial symmetry), unutarnjim ske-
letom (endoskeleton) građenim od pločica ili ljuskica
od kristalnog kalcita i ambulakralnim (vodožilnim)
sustavom (water-vascular system). Dijele se na pot-
koljena ehinozoi ili ježinci (echinozoans), asterozoi ili
zvjezdače (asterozoans), krinozoi ili stapčari (crinozo-
ans) i homalozoi (homalozoans). Stratigrafska raspro-
stranjenost: pretkambrij-danas.
echinoids (Echinoidea) – ehinoidi, ježinci, morski ježevi.
Morski beskralješnjaci (marine invertebrates), razred
ehinoderma (bodljikaša, echinoderms). Karakterizira-
ni su polusferičnim oblikom (subspherical shape) do
modificiranim sferičnim (modified spherical shape),
sraslim vapnenim pločicama (interlocking calcareous
plates) i pokretljivim izraslinama (nožicama, movable
appendages). Stratigrafska rasprostranjenost: ordo-
vicij-danas. Sinonim: sea urchins.
echinozoans (Echinozoa) – ehinozoi, ježinci. Potko-
ljeno pokretljivih ehinoderma (bodljikaša, echino-
derms) kuglastog, diskoidnog ili valjkastog oblika.
Karakterizirani su nemanjem krakova (arms), brahio-
la (brachioles) i zraka (rays) i također prevladavanjem
meridionalnog oblika rasta (meridional growth pa-
ttern), odnosno meridionalne simetrije (meridional
symmetry) nad bilateralnom simetrijom (bilateral
symmetry). Stratigrafska rasprostranjenost: donji
kambrij-danas.
echodolite – fonolit, v. phonolite, 2.
ecologic facies – ekološki facijes. (1) v. facies. (2) v. envi-
ronmental facies.
ecologic potential – ekološki potencijal. Sposobnost
nekog organizma da neposredno regulira ili modi-
ficira svoj okoliš (okružujuću sredinu), na primjer,
grebenotvorni organizmi (reef-building organisms)
sposobni su izgraditi kruti i otporni skelet u zoni dje-
lovanja valova.
ecologic reef – ekološki greben (rif). Fosilni greben (rif,
fossil reef) izgrađen od organizama u krutu i na djelo-
vanje valova otpornu reljefnu uzvisinu na dnu mora;
v. stratigraphic reef.
economic geology – ekonomska (industrijska) geolo-
gija. Izučavanje i analiza geoloških tijela i materijala
koji se profitabilno mogu iskorištavati za dobrobit
čovjeka, uključujući mineralna goriva, metale, ne-
metalne minerale i vodu. Primjena geološke teorije
i znanja u istraživanju rudnih ležišta.
economic life of a field – ekonomični životni vijek polja,
period rentabilne eksploatacije polja. Period tijekom
economic limit of production
kojeg proizvodnja nafte i plina osigurava profitabil-
nost.
economic limit of production – granica ekonomič-
nosti (rentabilnosti) proizvodnje. Minimalna tekuća
proizvodnja (dnevna ili godišnja) nafte ili plina koja
osigurava profitabilnost eksploatacije ležišta/polja,
odnosno, stanje kada se dobit od proizvodnje izjed-
nači s troškovima proizvodnje. Bušotine se obično
napuštaju (s postavljanjem čepa u kanalu) kada do-
segnu granicu ekonomičnosti.
ecostratigraphic unit – ekostratigrafska jedinica, eko-
zona. Stratigrafska jedinica (stratigraphic unit) koja se
bazira na načinu postanka ili na sredini (uvjetima) se-
dimentacije stijena, na primjer, marinska zona (ma-
rine zone), zona brakične vode (brackish-water zone)
ili zona glacijalne sedimentacije (glacially deposited
zone). Nazivi većine ekostratigrafskih jedinica nema-
ju službeno priznanje. Sinonim: ecozone.
ecosystem – ekosustav. Ekološka jedinica (jedinica u
ekologiji) koja se sastoji od okoliša (okružujuće sre-
dine) s njegovim živim organizmima i neživim fak-
torima (pojavama) koji postoje u okolišu i utječu na
njega.
écoulement – gravitacijsko klizanje, v. gravitational sli-
ding.
ecozone – ekozona, ekostratigrafska jedinica, v. ecostra-
tigraphic unit.
ectogene – ektogen. Termin za označavanje vanjskih
faktora koji utječu na teksturu stijena; v. entogene.
ectoprocts (Ectoprocta) – ektoprokti. Potkoljeno bri-
ozoa (mahovnjaka, bryozoans). Karakterizirani su
okruglim lofoforom (circular lophophore) ili potkova-
stim (horseshoe-shaped lophophore) oko usnog otvo-
ra (mouth), ali ne i oko analnog otvora (anusa, anus).
Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij (moguće
gornji kambrij)-danas.
edaphosaurs (Edaphosauria) – edafosauri. Izumrli
reptili (gmazovi) iz podreda pelikosaura (pelyco-
saurs). Karakterizirani su malom glavom, zubalom
(dentition) koje sugerira biljožderni način života (her-
bivorous habit) i tendencijom prema velikom rastu.
Stratigrafska rasprostranjenost: gornji pensilvanij-
donji perm.
Edenian – eden. Stratigrafski kat gornjeg ordovicija
(Upper Ordovician) u Sjevernoj Americi.
edge water, edgewater – rubna voda. Slobodna slojna
voda oko ruba (bokova) naftnog ili plinskog ležišta,
voda koja okružuje ležište (za razliku od podinske
vode – v. bottom water).
edge-water drive – rubni vodotlačni režim. Prirodni
režim iskorištavanja naftnih ležišta. Istiskivanje nafte
iz ležišta se vrši potiskom rubne vode (vode u vo-
donosnom bazenu napajanja koji se nalazi na rubu
ležišta).
edge-water drive reservoir – ležište s rubnim vodotlač-
nm režimom, v. edge-water drive.
edge-water encroachment – prodor rubne vode. Stru-
janje rubne vode (vode u vodonosnom bazenu na-
pajanja koji se nalazi na rubu ležišta) u ležište ili pro-
duktivnu zonu tijekom proizvodnje nafte i/ili plina.
edge well – rubna bušotina. Bušotina izbušena na kri-
lima (bokovima, rubovima) strukture ili na vanjskim
granicama produktivne formacije (ležišta). Takve bu-
šotine često probuše vodo-naftni kontakt.
edgewise conglomerate – uglasti konglomerat (valu-
274 effective diameter
tičnjak). Konglomerat s neuređenom strukturom (v.
edgewise structure), na primjer, intraformacijski kon-
glomerat koji sadrži izduljene vapnene valutice (cal-
careous pebbles) smještene pod kutom prema plohi
slojevitosti (poprečno na plohu slojevitosti, bedding
plane).
edgewise structure – neuređena struktura. Primarna
struktura sedimentnih stijena (sedimentary rocks)
koja je karakterizirana položajem dugih osi pljosna-
tih, pločastih ili diskoidnih fragmenata (odlomaka)
pod različtim strmim kutovima prema plohi slo-
jevitosti (bedding plane). Takva struktura se može
formirati pod utjecajem tekuće vode ili klizanjem ili
slijeganjem ubrzo nakon sedimentacije; v. edgewise
conglomerate.
edrioasteroids (Edrioasteroidea) – edrioasteroidi.
Izumrli razred ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Ka-
rakterizirani su dobro razvijenim radijalno petorozra-
kastim endotekalnim ambulakralnim (vodožilnim)
sustavom (quinqueradial endothecal ambulacral sy-
stem). Stratigrafska rasprostranjenost: donji kambrij-
donji karbon.
eel – uređaj za smanjivanje smetnji i pojačavanje signala.
U seizmici – niz hidrofona u plutajućoj cijevi duljine
oko 50 metara koji se primjenjuje u marinskom se-
izmičkom profiliranju metodom refleksije u plitkim
vodama za smanjivanje smetnji i pojačavanje signala
pri tegljenju.
effective bed thickness – efektivna (produktivna) de-
bljina sloja, v. net pay, net thickness.
effective compressibility – efektivna kompresibilnot
(stlačivost) sloja (ležišta). Kompresibilnost (stlačivost)
sloja ili ležišta zasićenog s više fluida. Jednaka je sumi
umnožaka kompresibilnosti, zasićenja i pornog volu-
mena svakog pojedinog fluida plus smanjenje por-
nog volumena usljed pada ležišnog tlaka ili je jednak
samo sumi umnožaka kompresibilnosti i zasićenja
ležišta pojedinim fluidima plus kompresibilnost
formacije (ležišne stijene). Pojedini fluid rijetko ima
znatnu vrijednost istovremeno u efektivnoj kompre-
sibilnosti – ako je, na primjer, tlak ležišta veći od tlaka
zasićenja, tada je zasićenje ležišta plinom (plinskom
fazom) jednako nuli, ali ako je zasićenje plinom veće
od 2% do 3%, tada član kompresibilnosti plina ima
znatnu vrijednost.
effective confining pressure – efektivni svestrani tlak.
Efektivno naprezanje usljed težine pokrovnih nasla-
ga stijena. Tlak jednak razlici tlaka pokrovnih stijena
(geostatički tlak, overburden pressure) i pornog tlaka
(pore pressure). Sinonim: effective overburden stress.
effective decline rate – efektivni tempo pada proi-
zvodnje. Pad (smanjenje) proizvodnje bušotine ti-
jekom danog vremena (jednog mjeseca ili godine)
podijeljen s kapacitetom proizvodnje na početku
perioda.
effective diameter – efektivni promjer (dijametar). U
petrologiji – (1) Promjer čestica uvjetne stijene ili
tla koji bi propuštali vodu jednakom brzinom kao i
izučavana stijena ili tlo (pri tome se uvjetna stijena
mora sastojati od čestica sferičnog oblika jednakog
promjera koje su raspoređene na određeni način).
Sinonim: effective size. (2) Približni promjer čestice
stijene ili tla jednak veličini sita koja propušta (kroz
koju prolazi) 10% (masenih) materijala; promjer če-
stice na 90%-tnoj liniji kumulativne krivulje ili najveći
effective fluid level
promjer najmanjih (najsitnijih) 10% čestica sedimen-
ta. Sinonim: effective size.
effective fluid level – efektivni nivo fluida. Visina statič-
kog nivoa fluida.
effective formation-resistivity factor – efektivni fak-
tor formacije. U karotaži bušotina – omjer (kvoci-
jent) električne otpornosti (specifičnog električnog
otpora) određenog volumena zaglinjene formacije
zasićene elektrolitom i električne otpornosti tog
elektrolita.
effective formation thickness – efektivna (produktiv-
na) debljina sloja, v. net pay, net thickness.
effective horizontal permeability – efektivna hori-
zontalna permeabilnost. Drugi (kvadratni) korijen iz
umnoška permeabilnosti u smjeru osi x i permeabil-
nosti u smjeru osi y (x i y su horizontalni smjerovi u
ležištu).
effective lift – efektivna visina podizanja. Visina po-
dizanja nafte (u metrima ili stopama) injektiranim
plinom u procesu plinskog lifta (gaslift) određena
mjerenjem tlaka.
effective overburden stress – efektivni svestrani tlak, v.
effective confining pressure.
effective pay – efektivna (neto) debljina, v. net thickne-
ss.
effective permeability – efektivna (fazna) permeabil-
nost (propusnost). Permeabilnost stijene za neki fluid
kada je zasićenje stijene tim fluidom manje od 100%,
odnosno kada se u stijeni nalaze dva ili više fluida.
Efektivna permeabilnost se mijenja od nule, kada je
zasićenje danim fluidom jednako nuli, do vrijednosti
apsolutne permeabilnosti, kada je zasićenje tim flui-
dom jednako 100%. Zbroj vrijednosti efektivnih per-
meabilnosti pojedinih faza pri zasićenju stijene s više
fluida je uvijek manji od apsolutne permeabilnosti
stijene; v. permeability, absolute permeability, primary
permeability, secondary permeability.
effective pore volume – efektivni porni volumen, v. ef-
fective porosity.
effective porosity – efektivna poroznost. Dio ukupnog
volumena stijene koji je sastavljen od uzajamno
povezanih pora i kroz koji slojni fluidi mogu struja-
ti. Izražava se kao omjer volumena povezanih pora
i ukupnog volumena stijene. Kod intergranularnih
(zrnastih) stijena, slabo do umjereno cementiranih
(konsolidiranih), efektivna i apsolutna poroznost su
približno jednake, dok se kod stijena s visokim stup-
njem cementacije i vapnenaca mogu znatno razli-
kovati. Na efektivnu poroznost stijene utječu brojni
litološki faktori – tip, sadržaj i hidratacija glina u sti-
jeni, veličina, pakiranje i cementacija zrna, trošenje
i izluživanje stijene. Sinonimi: active porosity, actual
porosity, percentage of intercommunicating pore spa-
ces, percentage of interconnected pore spaces; v. po-
rosity, absolute porosity, primary porosity, secondary
porosity.
effective pressure – efektivni (intergranularni) tlak, v.
effective stress.
effective primary porosity – efektivna primarna poro-
znost, v. effective porosity.
effective production decline rate – efektivni tempo
pada proizvodnje. Pad kapaciteta proizvodnje tije-
kom jediničnog razdoblja (jednog mjeseca ili jedne
godine za određivanje mjesečnog ili godišnjeg efek-
tivnog pada) podijeljen s kapacitetom proizvodnje
275 effective wellbore radius
na početku razmatranog razdoblja. Izražava se kao
dio cijelog ili u postotku; v. production decline, pro-
duction-decline curve.
effective radius of drainage – efektivni radijus (polu-
mjer) dreniranja. Radijus drenažnog područja oko
bušotine, radijalna udaljenost od kanala bušotine
izvan koje je pad tlaka jednak nuli.
effective reservoir compressibility – efektivna kom-
presibilnost (stlačivost) ležišta. Kvocijent ukupne
(totalne) kompresibilnosti ležišta (v. total reservoir
compressibility) i zasićenja ležišta naftom (izraženog
u dijelovima cijelog).
effective reservoir permeability – efektivna permea-
bilnost (propusnost) ležišta. Drugi (kvadratni) korijen
iz umnoška vertikalne i horizontalne permeabilnosti;
v. effective permeability.
effective shot depth – dubina (efektivna dubina) palje-
nja (točke paljenja). U seizmičkoj prospekciji – verti-
kalna udaljenost od površine zemlje (ušća minske
bušotine) do eksplozivnog punjenja (točke paljenja)
u minskoj bušotini. Ako eksplozivno punjenje nije
veliko, dubina paljenja se mjeri do njegove sredine
ili dna, dok se kod velikih punjenja mjere dvije dubi-
ne paljenja – do vrha i dna punjenja. Sinonimi: shot
depth, shot elevation.
effective size – efektivni promjer (dijametar), v. effective
diameter.
effective source rock – efektivna matična stijena. U ge-
ologiji – matična stijena (source rock) u kojoj su se već
formirali ugljikovodici i iz nje migrirali, za razliku od
potencijalne matične stijene (potential source rock).
effective stress – (1) efektivni (intergranularni) tlak. U
geologiji – srednja normalna sila (average normal
force) po jedinici površine (unit area) koja se prenosi
neposredno od čestice do čestice stijene ili tla. To je
tlak koji uzrokuje unutarnje trenje. U zasićenom tlu
pri ravnotežnom stanju efektivni tlak je razlika izme-
đu ukupnog tlaka i srednjeg tlaka vode u porama i
doseže maksimalnu vrijednost u potpuno konsoli-
diranom tlu i prije smičnog loma. Sinonimi: effective
pressure, intergranular pressure. (2) efektivno napreza-
nje. U geologiji – razlika između glavnog naprezanja
(principal stress) i pornog tlaka (pore presssure) u da-
noj točki formacije.
effective thickness of producing layer – efektivna
(produktivna) debljina produktivnog sloja, v. net pay,
net thickness.
effective unit weight – efektivna volumenska težina.
Volumenska težina (unit weight) stijene ili tla koja po-
množena s visinom stupca iznad zalegnute stijene ili
tla daje efektivni tlak (v. effective stress) uzrokovan te-
žinom pokrovnih naslaga (weight of overburden).
effective velocity – efektivna brzina. U hidrologiji – (1)
Stvarna brzina prokapljivanja podzemne vode kroz
vodonosni materijal. Određuje se dijeljenjem volu-
mena podzemne vode koji je prošao kroz jediničnu
površinu poprečnog presjeka s efektivnom poro-
znošću. (2) Srednja brzina strujanja vode u pornom
prostoru.
effective viscosity – efektivna (prividna) viskoznost. Vi-
skoznost fluida koji struji u poroznoj stijeni s drugim
fluidom u porama stijene. Sinonim: apparent visco-
sity.
effective wellbore radius – efektivni (prividni) polumjer
(radijus) bušotine. Zbroj stvarnog polumjera bušoti-
effluent
ne i skin-efekta, pri čemu skin može imati pozitivnu
vrijednost (ako je ležište u bušotini oštećeno) ili ne-
gativnu (ako je ležište u bušotini stimulirano, obra-
đeno). Sinonim: apparent wellbore radius.
effluent – (1) izlazna (istječuća) struja (protok). U proi-
zvodnji nafte – smjesa nafte, plina, vode i pijeska
koja istječe iz bušotine. (2) tekući otpad. Otpadna
voda i tekući otpad industrijske obrade (prerade).
efflux – volumen (količina) otjecanja. Volumen (količina)
ugljikovodika, vode ili drugih fluida koji su napustili
ležište ili zanimljivu zonu prema granicama propu-
sne formacije.
effusive – efuzivan, ekstruzivan, eruptivan, vulkanski,
izljevni, v. extrusive.
effusive igneous rock – efuzivna (ekstruzivna) eruptiv-
na stijena, v. extrusive rock.
effusive rock – efuzivna (ekstruzivna) stijena, v. extrusi-
ve rock.
effusive stage – efuzivni stadij. Drugi stadij hlađenja
vulkanskih stijena (volcanic rocks).
eggstone – oolit, v. oolite, 1.
Eifelian – ajfel, eifel, kuvin, couvin. Stratigrafski kat
srednjeg devona (Middle Devonian) u Europi – iznad
emsa (Emsian), a ispod živea (Givetian). Sinonim: Co-
uvinian.
eight-blade bit – osmerolopatasto bušaće dlijeto, v.
drag drilling bit.
eight-blade drilling bit – osmerolopatasto bušaće dli-
jeto, v. drag drilling bit.
eight-point mooring system – sustav sidrenja s osam
sidara. Metoda sidrenja poluuronjive bušaće platfor-
me (semisubmersible) simetričnim rasporedom osam
sidara i osam sidrenih užeta.
eighty board – platforma tornjaša za četverocijevne pa-
sove. Platforma bušaćeg tornja za rukovanje pasovi-
ma cijevi sastavljenim od četiri cijevi (fourbles).
elasmobranch fishes – elazmobranhije, prečnouste, v.
elasmobranchs.
elasmobranchs (Elasmobranchii) – elazmobranhije,
prečnouste. Podrazred riba hrskavičnjača (chondri-
chthyans, cartilaginous fishes). Karakterizirane su s
više slobodnih škržnih otvora (proreza, separate gill
openings), amfistilnim ili hiostilnim zglobnim spojem
gornje čeljusti s lubanjom (amphistylic jaw suspensi-
on, hyostylic jaw suspension) i brojnim zubima (zubi
nisu reducirani na nekoliko pločica ako su modifi-
cirani za drobljenje). Uključuju morske pse (sharks),
glatke raže (skates) i poligače (rays). Stratigrafska
rasprostranjenost: devon-danas. Sinonim: elasmo-
branch fishes.
elastic bitumen – elastični bitumen, v. elaterite.
elastic constants – konstante elastičnosti. Koeficijenti
koji određuju elastična svojstva tijela ili moduli ela-
stičnosti. Zavisnost koja utvrđuje vezu između ten-
zora naprezanja i deformacija u anizotropnoj sredini
sadržava do 18 nezavisnih konstanti, u transverzalno
izotropnoj sredini (sredina u kojoj su svojstva izmje-
rena u dva međusobno okomita smjera jednaka, ali
različita u trećem smjeru) njihov broj se smanjuje
na pet, a izotropna sredina (sredina čija su svojstva
jednaka u svim smjerovima) ima samo dvije neza-
visne konstante elastičnosti. Za male deformacije
vrijedi Hookeov zakon (zakon elastične deformacije
prema kojem je deformacija tijela direktno proporci-
onalna naprezanju – Hooke’s law). Elastična svojstva
276 electrical conductance
(odnos naprezanje-deformacija) izotropnih sredina
(materijala) koja se vladaju po Hookeovom zakonu
se opisuju modulima elastičnosti (elastic moduli, mo-
duli of elasticity): (a) volumenskim modulom elastič-
nosti – opisuje odnos naprezanja i deformacije pri
hidrostatičkom tlaku (v. bulk modulus); (b) modulom
smicanja – opisuje odnos naprezanja i deformacije
za jednostavno smicanje (v. shear modulus); (c) Youn-
gov modul elastičnosti – opisuje odnos naprezanja
i deformacije pri rastezanju ili stlačivanju štapa (v.
Young’s modulus); (d) Lameova lambda konstanta –
izražava zavisnost između komponenata naprezanja
i deformacije za linearno elastično ponašanje izotro-
pnog čvrstog tijela i identična je s krutošću (Lame’s
lambda constant); (e) Poissonov koeficijent – odnos
poprečne (transverzalne) i uzdužne (longitudinalne)
deformacije (v. Poisson’s ratio), i (f ) brzine P-valova
i S-valova (velocity of P-waves, velocity of S-waves)
– izražavaju se preko modula elastičnosti i gustoće.
elastic moduli – moduli elastičnosti, v. elastic con-
stants.
elastic wave – elastični val, v. seismic wave.
elaterite – elaterit, liverit, elastični bitumen, mineralni
kaučuk. Asfaltni pirobitumen svijetlosmeđe do crne
boje, mekan i elastičan u svježem stanju, ali tvrd i krt
kada je na površini (izložen utjecaju zraka). Nastaje
metamorfozom nafte. Sinonimi: elastic bitumen, live-
rite, mineral caoutchouc.
E layer – sloj E. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na
dubini između 2.900 km i 4.710 km ekvivalentno Ze-
mljinoj vanjskoj jezgri (outer core). Na dubini 4.560
km gradijent brzine P-valova se smanjuje na nulu pa
se sloj E dijeli na dva dijela. Sloj E je dio unutrašnjosti
Zemlje u skladu s njenom klasifikacijom na slojeve
od A do G; v. A layer, B layer, C layer, D layer, F layer,
G layer.
Elbe – Elbe. Prvi stadij glacijala (ledenog doba – glaci-
al stage) pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) u
sjevernoj Europi, nakon kojeg slijedi stadij glacijala
Elster – vjerojatno je ekvivalent stadiju glacijala Günz
na području Alpa i stadiju glacijala Nebraska u Sje-
vernoj Americi. Termin se ranije primjenjivao u gla-
cijalnoj kronologiji, a danas je zamijenjen terminom
Menap (v.).
elbow – koljeno. (1) Zakrivljenost ili devijacija (otklon
od vertikale) bušotine. (2) Fiting za spajanje dviju ci-
jevi pod kutom, obično 90°.
elbow meter – mjerilo brzine strujanja u koljenu. Ure-
đaj za mjerenje brzine strujanja u koljenu cijevi – za
izračunavanje brzine mjeri se razlika tlaka između
unutrašnjosti i vanjštine zakrivljenosti cijevi usljed
centrifugalne sile.
election at casing point – odluka o zacjevljenju bušo-
tine. Odluka nakon ispitivanja bušotine o ugradnji
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi) ili o njenom
napuštanju (s postavljanjem čepova – plug and
abandon a well)
electrical basement – elektrootporski fundament stije-
ne. Dubina ispod koje stijene imaju vrlo visoku elek-
tričnu otpornost (specifični električni otpor).
electrical borehole log – električna karotaža, elektro-
karotaža, v. electric logging.
electrical conductance – električna vodljivost. Realni
dio admitancije strujnog kruga. Kada impedancija ne
sadrži reaktanciju (kao u krugu istosmjerne struje),
electrical conductivity
vodljivost je jednaka recipročnoj vrijednosti električ-
nog otpora (electrical resistance) i, prema tome, mje-
ra je sposobnosti materijala za vođenje električne
struje. Sustavna mjerna jedinica je siemens (1/ohm).
Sinonim: conductance.
electrical conductivity – električna provodnost (spe-
cifična vodljivost). Sposobnost materijala za vođe-
nje električne struje pod utjecajem primijenjenog
električnog polja. Definira se kao omjer gustoće
električne struje i električnog polja u materijalu. Jed-
naka je recipročnoj vrijednosti električne otpornosti
(specifičnog otpora, electrical resistivity) i mjeri se u
mho/metar.
electrical dehydrator – električni dehidrator nafte, v.
electrostatic treater.
electrical desalting – elektrostatička desalinizacija (od-
soljavanje), v. electrostatic desalting.
electrical impedance – električna impedancija. Prividni
otpor izmjeničnoj električnoj struji (analogan aktiv-
nom otporu istosmjernoj električnoj struji), kom-
pleksni omjer napona i struje u krugu izmjenične
struje ili komponenti. Sastoji se od realnog dijela ili
otpora (omskog otpora, resistance) i imaginarnog di-
jela ili reaktancije (reactance). Električna impedancija
se katkada naziva prividni otpor (apparent resistan-
ce). Mjeri se u omima.
electrical log – dijagram (krivulja) električne karotaže
(elektrokarotaže), v. electric log.
electrical logging – električna karotaža, elektrokarota-
ža, v. electric logging.
electrical methods of geophysical prospecting
– električne metode geofizičke prospekcije. Metode
geofizičke prospekcije (istraživanja) koje se baziraju
na električnim i elektrokemijskim svojstvima stijena.
Glavne električne metode su otporska metoda (resi-
stivity method), metoda spontane polarizacije (spon-
taneous-polarization method), metoda inducirane
polarizacije (induced-polarization method) te induk-
tivna elektromagnetska metoda (inductive-electro-
magnetic method).
electrical methods of saturation determination –
električne metode određivanja zasićenja, v. saturation
measurement by electrical methods.
electrical profiling – električno profiliranje, elektropro-
filiranje. Geofizička električna metoda istraživanja za
izučavanje promjena električne otpornosti (speci-
fičnog električnog otpora) stijena u horizontalnom
smjeru. Primjenjuje se u metodama inducirane pola-
rizacije (induced polarization) i električne otpornosti
(specifičnog električnog otpora – resistivity method)
te elektromagnetskoj metodi (electromagnetic met-
hod). Opažanja se vrše uređajima (elektrodama ili
antenama) konstantne konfiguracije (fiksni razmak
elektroda ili antena) koji se postupno premještaju
duž linije profila i detektiraju promjene mjerenih
parametara. Termin se također piše u obliku electric
profiling.
electrical properties of reservoir rocks – električ-
na svojstva ležišnih stijena, v. electrical properties of
rocks.
electrical properties of rocks – električna svojstva sti-
jena. Prirodno električno svojstvo stijena (i ležišnih
stijena) jest stanoviti otpor koji stijene pružaju te-
čenju električne struje, tzv. električni otpor (v. elec-
trical resistance, electrical resistivity). Većina masiv-
277 electrical resistivity
nih stijena (na primjer, kvarc, granit, čert, feldšpati,
vapnenac, dolomit) ima visoki otpor. Ako su stijene
zdrobljene i usitnjene do praha (procesima erozije i
transportiranja), njihov električni otpor se neće pro-
mijeniti. Kada se, međutim, usitnjeni stijenski materi-
jal istaloži u vodenoj sredini sedimentacije, električni
otpor takvih formacija će biti veličina kombiniranog
električnog otpora stijena i fluida u njima. Budući da
same (nezasićene) stijene imaju vrlo visok električni
otpor, njihov otpor kada su zasićene fluidima će biti
uvjetovan najviše otporom tih fluida, kao i konfigura-
cijom (geometrijom) pornog prostora i tipom forma-
cije. Slojne vode sadržavaju različite soli, uglavnom
natrija, kalcija i kalija, koje ioniziraju i elektrolitički
vode električnu struju kroz fluid. Na električni otpor
slojne vode, prema tome, utječu tip i koncentracija
soli i temperatura – voda s visokom koncentracijom
otopljenih soli (slana voda) ima nizak otpor, a voda s
malom koncentracijom soli (slatka do brakična voda)
visok otpor. Ugljikovodici (i nafta i plin) su visokoot-
porski fluidi. Prema tome, ako je formacija (stije-
na) zasićena slanom vodom, trebala bi imati nizak
električni otpor, a ako je zasićena naftom ili plinom
– visok otpor. Međutim, gotovo sve formacije sadrže
određenu količinu slane vode (minimalno ili neredu-
cibilno zasićenje vodom je obično između 25% i 35%
pornog prostora) čiji salinitet vrlo široko varira – od
vrlo slane vode do slatke – pa je u praksi električni
otpor formacija (uključujući fluide) u rasponu od ne-
koliko desetaka oma do 1.000 oma. Porozne stijene
su sastavljene od agregata minerala, fragmenata
raznih stijena i poroznog (šupljeg) prostora. Čvrste
tvari, s izuzetkom nekih minerala gline, jesu nevodiči
električne struje. Nafta i plin u ležištu (ležišnoj stijeni)
također su nevodiči, dok je slojna voda vodič struje
kada sadrži otopljene soli. Električna svojstva stijena
se mogu mjeriti u laboratoriju i baza su za kvantita-
tivnu interpretaciju električne karotaže; v. formation
factor, resistivity index.
electrical prospecting – električna prospekcija. Primje-
na geofizičkih električnih mjerenja u podzemlju radi
dobivanja podataka za geološke analize.
electrical resistance – električni otpor. Fizikalna veliči-
na koja karakterizira protivljenje materijala tečenju
(prolazu) električne struje kroz njega. Za istosmjernu
struju otpor je numerički jednak (kvantitativno se
određuje) omjeru napona i jakosti struje (volt/am-
per) koji se dobije iz Ohmovog zakona za istosmjer-
nu struju. Kod izmjenične struje otpor je realni dio
impedancije (koja se sastoji od omskog otpora i ja-
lovih otpora). Sustavna mjerna jedinica je om (ohm).
Sinonim: resistance; v. electrical resistivity.
electrical resistivity – električna otpornost, specifični
električni otpor. Električni otpor (svojstvo materijala
da pruža otpor tečenju električne struje – v. electri-
cal resistance) po jedinici duljine materijala i jedinici
površine poprečnog presjeka materijala. Jednaka je
recipročnoj vrijednosti električne provodnosti (spe-
cifične električne vodljivosti – v. electrical conductivi-
ty). Električna otpornost stijena (formacija) bazična je
mjera zasićenja ležišta fluidima i zavisi od tipa stijene
i njene poroznosti i tipa slojnog fluida (ugljikovodici,
slana ili slatka slojna voda) – slatka voda ima veću
otpornost od slane, od sedimentnih stijena najma-
nju električnu otpornost ima šejl, zatim pješčenjak,
electrical resistivity logging
pa konglomerat i dolomit i (najveću) vapnenac. Ot-
pornost je osobito važan parametar stijena u odnosu
na sve druge njihove parametre u karotaži bušotina
budući da se mjerenjem otpornosti (električna ka-
rotaža bušotina) mogu razlučiti pojedine formacije,
odrediti njihova debljina i dubina te druga svojstva.
Karotaža električne otpornosti je, prema tome, jedno
od najvažnijih mjerenja za procjenu ležišta ugljikovo-
dika. Mjerna jedinica električne otpornosti u karotaži
je ohm-metar (ohm-m). Sinonimi: resistivity, specific
resistance; v. apparent resistivity, true resistivity.
electrical resistivity logging – otporska karotaža (elek-
trokarotaža), v. resistivity logging.
electrical resistivity of brine – električna otpornost sla-
ne vode, v. formation-water resistivity.
electrical resistivity of drilling mud – električna ot-
pornost bušaće isplake, v. electrical resistivity.
electrical resistivity of filter cake – električna otpor-
nost isplačne obloge (kore), v. electrical resistivity.
electrical resistivity of flushed zone – električna ot-
pornost isprane zone, v. electrical resistivity.
electrical resistivity of formation – električna otpor-
nost formacije, v. formation resistivity.
electrical resistivity of formation water – električna
otpornost slojne vode, v. formation-water resistivity.
electrical resistivity of invaded zone – električna ot-
pornost zone infiltracije isplačnog filtrata, v. electrical
resistivity.
electrical resistivity of mud – električna otpornost
isplake, v. electrical resistivity.
electrical resistivity of mud cake – električna otpor-
nost isplačne obloge (kore), v. electrical resistivity.
electrical resistivity of mud filtrate – električna otpor-
nost isplačnog filtrata, v. electrical resistivity.
electrical resistivity of noninvaded zone – električna
otpornost neporemećene zone, v. electrical resistivity.
electrical resistivity of reservoir rock – električna ot-
pornost ležišne stijene, v. formation resistivity.
electrical resistivity of reservoir water – električna ot-
pornost slojne vode, v. formation-water resistivity.
electrical resistivity of rock – električna otpornost sti-
jene, v. formation-water resistivity.
electrical-resistivity sounding – otporsko (električno
otporsko) sondiranje. Geofizička električna meto-
da istraživanja radi određivanja dubina geoloških
površina razdjela. Mjerenje se izvodi elektrodama i
postupnim povećavanjem njihove međusobne uda-
ljenosti. Dijagram opažane prividne električne ot-
pornosti (prividnog specifičnog električnog otpora
– apparent resistivity) u ovisnosti o razmaku između
elektroda (kada se usporedi sa sličnim dijagramima
za teoretski izračunate slučajeve) daje procjenu ge-
ološke površine razdjela i električnih otpornosti for-
macija (slojeva). Sinonim: resistivity sounding.
electrical sounding – električno sondiranje. Geofizič-
ka električna metoda istraživanja radi ispitivanja
svojstava sredine po vertikali. Primjenjuje se u me-
todama inducirane polarizacije (induced polarizati-
on) i električne otpornosti (specifičnog električnog
otpora, resistivity method) ili elektromagmetskim
metodama (electromagnetic method). Mjerenja
(opažanja) se vrše na jednom intervalu pri udaljeno-
stima između elektroda ili antena koje se postupno
povećavaju.
electrical survey – (1) električno (električno prospek-
278 electric rig
cijsko) snimanje, snimanje (prospekcijsko snimanje)
električnim metodama. Geofizička mjerenja na povr-
šini zemlje ili blizu nje prirodnih ili umjetnih (indu-
ciranih) električnih polja radi traganja za ležištima
mineralnih sirovina, geološkog kartiranja i kartiranja
površine fundamenta. Termin se također piše u obli-
ku electric survey. (2) električna karotaža, elektrokaro-
taža, v. electric logging.
electrical well logging – električna karotaža, elektroka-
rotaža, v. electric logging.
electrical submersible pump – električna uronjena
centrifugalna pumpa, v. electric submersible centrifu-
gal pump.
electric drilling rig – električno bušaće postrojenje (ure-
đaj), bušaće postrojenje (uređaj) s električnim (elektro-
motornim) pogonom, v. electric-drive rig.
electric-drive rig – električno bušaće postrojenje (ure-
đaj), bušaće postrojenje (uređaj) s električnim (elek-
tromotornim) pogonom. Bušaće postrojenje (ure-
đaj, drilling rig) na kojem se vrtaći stol (rotor, rotary
table) pogoni elektromotorom (electric motor). Prvi
tipovi postrojenja su imali dizelsko-električni po-
gon s glavnim pogonskim motorom (prime mover)
direktno spojenim s generatorom istosmjerne struje
(DC generator), dok je danas više uobičajena upora-
ba silicijskih ispravljača (silicon-controlled rectifier).
Dizelski motor (diesel engine) je direktno spojen s
generatorom izmjenične struje (AC generator), a
energija se transformira u istosmjernu struju i distri-
buira istosmjernim elektromotorima (DC motors) na
postrojenju. Mnoga druga bušaća postrojenja imaju
pogon dizelskim motorima. Sinonimi: electric drilling
rig, electric rig.
electric log – dijagram (krivulja) električne karotaže
(elektrokarotaže). Kontinuirani zapis (registracija)
električne karotaže (mjerenja električnih svojstava
probušenih formacija, odnosno stijena) duž kanala
bušotine bez ugrađene kolone zaštitnih cijevi (za-
štitne kolone, casing). Obično se sastoji od nekoliko
krivulja – jedne ili više krivulja električne otpornosti
(specifičnog električnog otpora, resistivity curve) i
krivulje spontanog potencijala (spontaneous-poten-
tial curve). Sinonim: electrical log, electric well log; v.
electric logging.
electric logging – električna karotaža, elektrokarotaža.
Tip karotaže u kojoj se mjere električna svojstva ge-
oloških formacija (stijena). Izvodi u nezacijevljenim
bušotinama (bušotinama bez ugrađene kolone za-
štitnih cijevi, open hole), uz vodljivi isplačni fluid u
njihovom kanalu, spuštanjem i izvlačenjem pribora
specijalnim električnim kabelom (karotažni kabel,
logging cable), s kontinuiranom registracijom mje-
renih parametara na površini. Podaci elektrokaro-
taže se primjenjuju za lokalnu geološku korelaciju
formacija, identifikaciju litologije, procjenu debljine
formacije, određivanje tipa i količine fluida u porama
stijena, procjenu i lociranje potencijalno produktiv-
nih horizonata (slojeva zasićenih ugljikovodicima),
određivanje kontakata voda-ugljikovodici i lociranje
vodonosnog bazena napajanja (akvifera) ležišta. Si-
nonimi: electrical borehole log, electrical logging, elec-
trical well logging; v. electric log.
electric profiling – električno profiliranje, elektroprofili-
ranje, v. electrical profiling.
electric rig – električno bušaće postrojenje (uređaj), bu-
electric submersible centrifugal pump
šaće postrojenje (uređaj) s električnim (elektromotor-
nim) pogonom, v. electric-drive rig.
electric submersible centrifugal pump – električna
uronjena centrifugalna pumpa. Tip dubinske pumpe
za naftne bušotine kao sklopa dubinske centrifu-
galne pumpe i dubinskog elektromotora. Spušta se
u bušotinu na dno kolone uzlaznih cijevi (tubing-a),
uronjena je (kao što sugerira naziv pumpe) ispod
nivoa fluida u kanalu bušotine, a pogoni se elektro-
motorom koji se napaja kabelom pričvršćenim za
stijenku kolone uzlaznih cijevi. Često sadrži centrifu-
galni plinski separator za skretanje slobodnog plina.
Kapacitet podizanja fluida na površinu se regulira
brojem stupnjeva centrifugalne pumpe i/ili promje-
nom snage elektromotora. Pumpe tog tipa se rabe
za podizanje velikih volumena kapljevine (za velike
kapacitete proizvodnje) i podizanje fluida visoke
viskoznosti, te u bušotinama s kosim kanalom, viso-
kom temperaturom i s puno plina. Sinonimi: electri-
cal submersible pump, submerged pump, submersible,
submersible pump; v. artificial lift.
electric survey – električno (električno prospekcijsko)
snimanje, v. electrical survey.
electric swivel – rotacijska glava s elektromotornim po-
gonom, v. power swivel.
electric well log – dijagram (krivulja)električne karotaže
(elektrokarotaže), v. electric log.
electrochemical corrosion – elektrokemijska (elektrolit-
ska) korozija. Tip vanjske korozije metala uzrokovane
tečenjem električne struje u elektrolitu (u prirodnoj i
tehničkoj vodi, vodenim otopinama kiselina, lužina i
soli, tlu, atmosferi). Zaštita opreme i uređaja od elek-
trokemijske korozije uključuje katodnu zaštitu, vanj-
ske površinske zaštitne prevlake, električnu izolaciju
i izbjegavanje upotrebe različitih metala. Sinonim:
electrolytic corrosion.
electrochemical self-potential – elektrokemijski spon-
tani potencijal (SP). U karotaži – komponenta spon-
tanog (vlastitog) potencijala (self-potential) koja čini
sumu potencijala spajanja tekućina (tekućinskog
kontaktnog potencijala, liquid-junction potential,
liquid-boundary potential) i potencijala šejla (sha-
le potential) koji su određeni odnosom (omjerom)
aktiviteta slojne vode i isplačnog filtrata. Potencijal
spajanja tekućina se pojavljuje na kontaktu filgtrata
isplačnog fluida (koji je prodro u formaciju) i slojne
vode kao rezultat razlika brzina difuzije iona iz oto-
pine veće koncentracije u otopinu manje koncen-
tracije. Negativno nabijeni (negativni) ioni klorida
imaju veću pokretljivost od pozitivnih (pozitivno
nabijenih) iona natrija, pa zbog prevladavajućeg ne-
gativnog naboja koji prelazi granicu nastaje razlika
potencijala. Potencijal šejla nastaje jer šejl djeluje
kao kationska membrana (membranski filtar) koja
propušta katione natrija, ali zadržava anione klorida.
Potencijali spajanja tekućina i šejla su aditivni; v. elec-
trokinetic potential.
electrochemical SP – elektrokemijski SP (spontani po-
tencijal), v. electrochemical self-potential.
electrochemical treater – elektrostatički (električni) de-
hidrator, v. electrostatic treater.
electrode array – raspored elektroda. Raspored (raz-
mještaj) elektroda na površini zemlje ili u zemlji za
izvođenje istraživanja metodom električnih otpora
ili inducirane polarizacije. Primjenjuju se sljedeći
279 electrokinetic potential
rasporedi: (a) azimutni (azimuthal array) – strujne
elektrode se nalaze na površini zemlje pod određe-
nim azimutom u odnosu na ušće bušotine, a jedna ili
obje mjerne elektrode su postavljene u bušotini; (b)
dvodipolni ili dipolno-dipolni (dipole-dipole array)
ili aksijalni (osni) dipolni (axial-dipole array) – jedan
dipol (sjedinjeni par elektroda) se rabi za napajanje,
a drugi kao mjerni (primjenjuje se u metodama elek-
tričnih otpora i inducirane polarizacije te elektroma-
gnetskim metodama); (c) gradijentni (gradient array)
ili AB fiksni pravokutni (AB rectangular array) – par
mjernih elektroda se primjenjuje za registraciju na-
pona između točaka pravokutne mreže u prostoru
između udaljenih fiksnih strujnih elektroda; (d) pol-
no-dipolni (pole-dipole array) – raspored s pomakom
jedne strujne elektrode u beskonačnost. Par mjernih
elektroda se premješta po profilu udaljenom od
jedne fiksne strujne elektrode (pola), a druga struj-
na elektroda je odmaknuta od prve u beskonačnost
tako de se njen utjecaj na mjerenje može zanemariti
(primjenjuje se u metodi inducirane polarizacije);
(e) polno-polni (pole-pole array) ili dvotočkasti (two
array) – raspored s pomakom jedne strujne i jedne
mjerne elektrode u beskonačnost (primjenjuje se
u metodi inducirane polarizacije). Odmaci između
para elektroda (strujne i mjerne) povećavaju se po
profilu, a drugi par elektroda (strujne i mjerne) se
nalazi na velikoj udaljenosti od prvog pa se njegov
utjecaj može zanemariti; (f ) radijalni (radial array)
– radijalni raspored četiriju elektroda, mjerne elek-
trode se premještaju po radijusima od bušotine u
kojoj se nalazi strujna elektroda; (g) Schlumbergerov
(Schlumberger array, Schlumberger electrode array)
– sastoji se od četiriju linijski raspoređenih elektroda
(dvije vanjske elektrode su strujne, a dvije unutarnje
elektrode, koje se nalaze blizu simetrično središnjoj
točki vanjskih elektroda, jesu mjerne). Primjenjuje se
u istraživanjima električnim metodama; i, (h) Wenne-
rov (Wenner array, Wenner electrode array) – sastoji
se od četiriju elektroda s jednakim razmacima koje
su smještene na pravcu. Dvije vanjske elektrode su
strujne, a dvije unutarnje – mjerne. Postoje tri tipa
rasporeda – alfa-konfiguracija (mjerne elektrode
se nalaze u središtu rasporeda), beta-konfiguracija
(prve dvije elektrode su mjerne) i gama-konfiguraci-
ja (mjerne elektrode se izmjenjuju sa strujnim). Sino-
nim: electrode configuration.
electrode configuration – raspored elektroda, v. elec-
trode array.
electrofiltration – elektrofiltriranje, v. electrostatic pre-
cipitation.
electrofiltration potential – potencijal elektrofiltracije,
elektrokinetički potencijal, v. electrokinetic potential.
electrokinetic potential - elektrokinetički potencijal,
potencijal elektrofiltracije. U karotaži – komponenta
spontanog (vlastitog) potencijala (self-potential) koja
se pojavljuje kao rezultat prodora tekućine kroz gli-
nenu oblogu (koru). Pad koncentracije iona, nastao
procesima koji uzbuđuju elektrokemijski spontani
potencijal (v. electrochemical self-potential), pre-
mješta se zajedno s prodirućim fluidom. Nastali tok
naboja stvara elektrokinetički potencijal (obično je
malen u usporedbi s elektrokemijskim potencijalom,
pa se zanemaruje u procjeni električne otpornosti
slojne vode prema podacima metode spontanog
Electrolog, electrolog
potencijala. Sinonimi: electrofiltration potential, stre-
aming potential.
Electrolog, electrolog – elektrolog. Komercijalni (tr-
govački) naziv električne karotaže u kojoj se obič-
no mjeri spontani potencijal i električna otpornost
(specifični električni otpor) s dvije ili više sondi, na
primjer, kratkom normalom (short normal) i dugom
normalom (long normal).
electrolytic corrosion – elektrokemijska (elektrolitska)
korozija, v. electrochemical corrosion.
electrolytic protection – katodna zaštita, v. cathodic
protection.
electromagnetic fishing tool – elektromagnet za in-
strumentaciju, v. fishing tool.
electromagnetic flowmeter – elektromagnetsko pro-
točno mjerilo. Mjerilo protoka na principu Faradaye-
vog zakona – inducirani napon je proporcionalan
brzini kojom fluid struji kroz magnetsko polje. Sa-
stoji se od cijevi (nemetalne bez obloge ili metalne
s oblogom od nevodljivog materijala, na primjer, po-
liuretana), električnih svitaka za stvaranje magnet-
skog polja i para elektroda za mjerenje induciranog
napona. Prednost elektromagnetskog protočnog
mjerila je u tome što nema pokretnih dijelova i gu-
bitka tlaka, a nedostatak mu je da je mjerenje pro-
toka ograničeno na vodljive tekućine, pa je mjerenje
protoka većine ugljikovodika isključeno. Uobičajena
primjena je za mjerenje protoka vode i abrazivnih
kaša. Sinonim: electromagnetic meter.
electromagnetic meter – elektromagnetsko protočno
mjerilo, v. electromagnetic flowmeter.
electromagnetic methods of exploration – elektro-
magnetske metode. U geofizici – metode električnog
istraživanja (electrical exploration methods) koje se
baziraju na mjerenjima izmjeničnih magnetskih po-
lja povezanih s prirodnim ili umjetno induciranim
strujama u podzemlju. Ako su podzemne struje in-
ducirane primarnim izmjeničnim magnetskim po-
ljem, metoda se naziva induktivnom elektromagnet-
skom ili elektromagnetskom metodom indukcije
(inductive electromagnetic method), a kada se struje
u podzemlje uvode elektrodama, tada se metoda
naziva konduktivnom elektromagnetskom ili elek-
tromagnetskom metodom vodljivosti (conductive
electromagnetic method). Glavno područje primje-
ne elektromagnetskih metoda istraživanja (osobito
induktivnih) jesu otkrivanje geoloških tijela dobre
vodljivosti, kao što su, na primjer, ležišta sulfidnih
ruda i podzemnih voda.
electromagnetic propagation log – (1) elektroma-
gnetska karotaža. Tip karotaže bušotina u kojoj se
mjeri vrijeme širenja (rasprostiranja) i prigušivanja
elektromagnetskih valova vrlo visoke frekvencije u
formacijama neposredno uz kanal bušotine primje-
nom mikrovalova. Dubina ispitivanja je mala – od 2,5
do 10 cm (1 do 4 inča). Primjenjuje se za procjenu
faktora cementacije (v. cementation factor) i zasiće-
nja vodom i za identifikaciju zona zasićenih ugljiko-
vodicima. (2) dijagram elektromagnetske karotaže.
electromagnetic prospecting – elektromagnetska
prospekcija (istraživanje), v. electromagnetic sur-
veying.
electromagnetic surveying – elektromagnetska pros-
pekcija (istraživanje). Geofizička metoda istraživanja
(geophysical exploration method) podzemlja generi-
280 electroviscosity
ranjem elektromagnetskih valova na površini zemlje
koji zatim prodiru u zemlju i induciraju struje u vod-
ljivim rudnim tijelima i tako generiraju nove valove
koji se detektiraju istrumentima na površini ili prija-
mnim svitkom u kanalu bušotine. Sinonimi: electro-
magnetic prospecting, EM prospecting.
electronic log – elektronička karotaža. Gama-karotaža
(v. gamma-ray log) koja se izvodi elektroničkim pri-
borom (na primjer, Geigerovim brojačem) za određi-
vanje i registraciju intenziteta gama-zračenja.
electron microscope – elektronski mikroskop. Elek-
tronsko-optički instrument kojim se uzorci ispituju
snopom elektrona fokusiranim sustavom električnih
ili magnetskih leća. Dobiva se uvećana slika sitnih
detalja na fluorescentnom zaslonu ili fotografskoj
ploči (na način sličan primjeni svjetlosnog snopa u
složenom mikroskopu). Elektronski mikroskop ima
sposobnost razlučivanja znatno finije strukture u
odnosu na optički mikroskop zahvaljujući vrlo ma-
loj duljini vala elektrona (elektronskih zraka) i može
postići uvećanje 100.000 puta; v. scanning electron
microscope.
electroprecipitation – elektroprecipitacija, v. electro-
static precipitation.
electrostatic desalting – elektrostatička desalinizaci-
ja (odsoljavanje). Uklanjanje soli (i čvrstih čestica i
vode) iz sirove nafte primjenom električnog polja,
koje uzrokuje obaranje (precipitaciju) soli i drugih
primjesa. Sinonim: electrical desalting.
electrostatic precipitation – (1) elektrostatička preci-
pitacija (istaloživanje, obaranje). Metoda uklanjanja
(smanjivanja sadržaja) vode iz sirove nafte. Emulzija
nafte i vode prolazi kroz elektrostatičko polje koje
privlači čestice vode na elektrodu, gdje dolazi do
njihove koalescencije. Nakon što se voda istaloži,
ispušta se iz uređaja. (2) elektrostatička precipitacija,
elektroprecipitacija, elektrofiltriranje. Metoda uklanja-
nja čestica čvrstih ili tekućih tvari (na primjer, prašine
i drugih finih čestica) iz plina primjenom djelovanja
jakog električnog polja na smjesu. Elektrostatičko
polje uzrokuje privlačenje čestica visokonabijenim
kolektorskim pločama i njihovu precipitaciju. Sinoni-
mi: electrofiltration, electroprecipitation.
electrostatic precipitator – elektrostatički precipitator,
uređaj za elektrostatičku precipitaciju (istaloživanje,
obaranje). (1) Uređaj za uklanjanje vode iz sirove naf-
te djelovanjem elektrostatičkog polja na emulziju
nafte i vode (tipa voda u nafti). Polje uzrokuje koa-
gulaciju čestica vode koje se zatim gravitacijski se-
pariraju. (2) Uređaj za uklanjanje finih suspendiranih
čestica iz plina na principu djelovanja električnog
polja; v. electrostatic precipitation.
electrostatic treater – elektrostatički (električni) dehi-
drator. Kombinirani uređaj za dehidraciju i odsolja-
vanje sirove nafte (uklanjanje vode, soli i taloga). Pri-
mjenjuje se zagrijavanje (za snižavanje viskoznosti
naftne emulzije i teških nafti), djelovanje električnog
polja (uzrokuje koalescenciju kapljica vode i zatim
njihovo istaloživanje gravitacijom) i dodavanje dee-
mulgatora. Sinonim: electrical dehydrator, electroche-
mical treater.
electroviscosity – elektroviskoznost. Viskoznost fluida
koja je uvjetovana njegovim električnim svojstvima,
na primjer, fluid niske vodljivosti (low-conductivity
fluid) ima veću viskoznost u usporedbi s visokovod-
electrum
ljivim fluidom (high-conductivity fluid) kada struje
kroz uske kapilare.
electrum – jantar, v. amber.
elements of symmetry – elementi simetrije kristala, v.
symmetry elements.
elephant’s tusk shells – skafopodi, koponošci, v. scap-
hopods.
eleutherozoan echinoderms – eleuterozoi, slobodno-
bodljikaši, v. eleutherozoans.
eleutherozoans (Eleutherozoa) – eleuterozoi, slobod-
nobodljikaši. Ehinodermi (bodljikaši, echinoderms)
koji slobodno žive, odnosno koji ne žive pričvršćeni
za supstrat. Sinonim: eleutherozoan echinoderms.
elevated shoreline – uzdignuta obalna linija (crta).
Obalna linija (crta) čiji je razvoj bio prekinut relativ-
no naglim uzdizanjem obale ili brzim snižavanjem
(padom) nivoa vode. Nije prava obalna linija budu-
ći da više nije podvrgnuta djelovanju valova i struja
(oblikovanju valovima i strujama). Termin se ne smije
miješati s terminom shoreline of elevation (obalna li-
nija uzdizanja kopna).
elevation – (1) uzvisina, uzvišica. U geomorfologiji – (a)
Opći termin za označavanje topografskog elemen-
ta (elementa reljefa) bilo koje veličine koji se izdiže
iznad susjednih dijelova kopna ili okružujućeg dna
oceana. (b) Izdignuto mjesto ili punkt (stanica). (2)
elevacija. Vertikalna udaljenost od reperne (referen-
tne) površine, obično srednjeg nivoa mora, do točke
ili objekta na površini Zemlje (osobito visina točke
Zemljine površine iznad nivoa mora. Termin elevati-
on se rabi sinonimno s terminom altitude (visina) ako
je riječ o udaljenosti iznad nivoa mora, ali u suvreme-
noj geodetskoj praksi termin elevation se rabi uglav-
nom za označavanje visina na površini Zemlje, dok
se termin altitude rabi za označavanje visina točaka
u prostoru iznad površine Zemlje.
elevation correction – visinska korekcija, korekcija za
visinu. U seizmičkim istraživanjima – korekcija koja
se primjenjuje na vrijednosti opažanog vremena re-
fleksije valova i vremena nailaska refraktiranih (pre-
lomljenih) valova zbog razlike u visinama pribora
kako bi se opažanja svela na neku repernu (referen-
tnu) površinu.
elevation head – visina dizanja fluida, potencijalna
visina. U mehanici fluida (hidraulici) – hidrostatički
tlak izražen kao potencijalna energija dizanja fluida;
hidrostatička visina uvjetovana dizanjem dane točke
iznad nultog nivoa; energija koju posjeduje jedinič-
na težina fluida usljed njegova dizanja iznad neke
referentne površine – ako je dizanje u nekoj točki z
metara (ili stopa), kaže se da je visina dizanja u toj
točki z metara (stopa). Sinonimi: position head, po-
tential head; v. head, pressure head, static head, total
head, velocity head.
elevator – elevator. U procesu bušenja – komponenta
(dio) sustava bušaćeg postrojenja (garniture, drilling
rig) za dizanje (tegljenje), uređaj (naprava) s bravom
(kračunom) koji je pričvršćen za sklop bušaće kuke
(kuke za dizanje, hook) i pomični koloturnik (traveling
block) s dva dugačka stremena (bail, link) i postavlja
se oko ruba spojnice cijevi (tool joint, coupling) pri
njihovu spuštanju u bušotinu i izvlačenju (vađenju)
iz bušotine. Postoje elevatori posebne izvedbe za
bušaće šipke (drillpipe elevator), teške šipke (drill co-
llar elevator), zaštitne cijevi (casing elevator), uzlazne
281 embayment
cijevi (tubing elevator) i klipne (pumpne) šipke (suc-
ker-rod elevator).
elevator bail – stremen elevatora, v. bail, 2.
elevator link – stremen elevatora, v. bail, 2.
elevator tectonics – vertikalna tektonika. Uzdizanje i
spuštanje blokova sialske kore (sialic crust) od atmos-
ferskih do abisalnih (dubinskih) nivoa.
elision – elizija. U geologiji – proces ili period u koji-
ma je poremećen kontinuitet sedimentnih naslaga
ispuštanjem sedimenata, na primjer, njihovim ukla-
njanjem (erozijom) ili pretaloživanjem u susjednim
depresijama (zavalama).
elphidiids (Elphidiidae) – elfidide. Porodica foramini-
fera (krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane su
postojanjem suturalnog sustava kanala (sutural ca-
nal system) koji se otvaraju u redove suturalnih pora
(rows of sutural pores). Stratigrafska rasprostranje-
nost: paleocen-danas.
Elster – Elster. Drugi stadij glacijala (ledenog doba
– glacial stage) pleistocenske epohe u sjevernoj
Europi, koji slijedi nakon stadija glacijala Elbe (Elbe
glacial stage), a prethodi stadiju glacijala Saale (Sa-
ale glacial stage). Ekvivalentan je stadijima glacijala
Mindel i Kansan.
elutriation – (1) dekantacija, bistrenje, ispiranje. Metoda
mehaničke analize sedimenta (mechanical analysis
of sediment) u kojoj se finije lake čestice odvajaju od
grubljih (krupnijih) teških čestica sporom uzlaznom
strujom zraka ili vode (poznate i regulirane brzine)
koja nosi lakše čestice prema gore, a potpomaže talo-
ženje težih čestica. (2) bistrenje (čišćenje) taloženjem.
Čišćenje ili uklanjanje materijala iz smjese ili vodene
suspenzije postupkom ispiranja i dekantiranja (talo-
ženja) ostavljajući pri tome teže čestice na dnu.
eluvial – (1) eluvijalan. (1) Koji se odnosi na eluvij ili je
sastavljen (građen) od vjetrom taloženog eluvija,
na primjer, eluvijalna (ili pasivna) faza ciklusa dine
(sipine) koja je karakterizirana dovoljno bogatom
vegetacijom za sprječavanje deflacije. (2) eluvijalan,
rezidualan, v. residual, 4.
eluvium – eluvij. (1) U sedimentologiji – fino (finozrna-
sto) tlo ili pijesak koji su preneseni i nataloženi vje-
trom (kao u pješčanoj dini ili sipini). (2) Akumulacija
detritusa stijena na mjestu njihova razlaganja ili ra-
zaranja – produkt trošenja (raspadanja) stijena.
embankment – nasip. (1) U geologiji – uska sedimen-
tacijska forma, tipa nanosnog (naplavljenog) rta ili
pruda, koja se prostire od obale mora ili jezera i iz-
građena je djelovanjem valova i struja koji su taložili
višak materijala na njihovom dubokom (utonulom)
kraju. Nasip može biti podvodni i nadvodni. Sinonim:
bank. (2) Umjetno izgrađeni objekt, obično od ze-
mlje ili šljunka, koji se izdiže iznad prirodne površine
zemlje i namijenjen je za sprječavanje poplavljivanja
(plavljenja) ravnih dijelova kopna, za držanje vode
u rezervoarima, vodotokova u njihovim koritima ili
otpadaka u bazenima te za nošenje cesta ili želje-
zničkih pruga.
embayment – (1) bazen, uvala. (a) Spušteno područje
ispunjeno stratificiranim sedimentnim ili vulkanskim
stijenama ili stijenama obaju tipova koje se prostiru
u sedimente drugog tipa (na primjer, bazen Missi-
ssippija u SAD, Mississippi Embayment). (b) unutar-
nji pregib bore, v. recess, 2. (2) bočna korozija kristala
magmom. Nejednolična korozija ili promjena obrisa
embossed rock
kristala pri njegovom uzajamnom djelovanju s ma-
gmom iz koje se ranije iskristalizirao ili u kojoj se na-
lazi kao strani uklopak (inkluzija) – osobito duboka
korozija ploha fenokristala. (3) uzajamno prodiranje
kristala. Prodiranje jednog kristala (obično euhedral-
nog) u drugi kristal. Takav se kristal naziva ukloplje-
nim (embayed crystal). (4) formiranje zaljeva. Formira-
nje zaljeva kao posljedice preplavljivanja depresije
(spuštenog dijela) kopna morem u blizini riječnog
ušća. (5) zaljev. Zaljev, duboki urez ili udubljenje ili
veliko vodeno tijelo (tipa otvorenog zaljeva) koji su
formirani preplavljivanjem morem depresije na ko-
pnu.
embossed rock – ovnujsko čelo, v. roche moutonnée.
embryophytes (Embryophyta, Embryobionta) – em-
briofiti. Podcarstvo biljaka s embrijima (zamecima,
embryos). Uključuje sve spermatofite (sjemenjače,
seed plants), pteridofite (papratnjače, pteridophytes)
i briofite (mahovine, bryophytes).
emerged shoreline – emergentna (uzdignuta, negativ-
na) obalna linija, v. shoreline of emergence.
emergence – (1) izdizanje. Promjena relativnih nivoa
vode i kopna u kojoj se kopno izdiže iznad nivoa
vode, pa dijelovi, koji su ranije bili pod vodom, posta-
ju kopno. Takve se promjene zbivaju zbog izdizanja
kopna ili pada (sniženja) nivoa vode; v. submergence.
(2) izlaz vodotoka na površinu. Mjesto na kojem se
podzemni vodotok pojavljuje na površini i postaje
nadzemni (površinski) vodotok. Mjesto izlaza vodo-
toka se nalazi obično blizu točke gdje vodonepro-
pusni sloj, koji zaliježe ispod stijene tipa vapnenca,
izlazi na površinu. Sinonimi: resurgence, rise, rising.
emergence angle – (1) kut izlaza, v. angle of emergence.
(2) prividni nagib, v. apparent dip, 2.
emergency shutdown system (ESD) – sigurnosni su-
stav za isključivanje. Ručni ili automatski uređaj za
zaustavljanje (prekidanje) strujanja nafte ili plina u
bušotini u slučaju opasnosti. Također, sustav za is-
ključivanje pojedinih postrojenja kada bi nastavak
njihova rada mogao postati opasan.
Emilian – emilij. Stratigrafski kat gornjeg dijela donjeg
pleistocena (upper Lower Pleistocene) u Europi – iznad
kalabrija (Calabrian), a ispod sicilija (Sicilian).
EM prospecting – elektromagnetska prospekcija (istra-
živanje), v. electromagnetic surveying.
Emsian, Emsian stage – ems. Stratigrafski kat donjeg
devona (Lower Devonian) u Europi – iznad zigena (Si-
egenian), a ispod ajfela (Eifelian). Obuhvaća vremen-
ski raspon od prije 395 do 390 milijuna godina.
emulsification – emulgiranje. Stvaranje emulzije nafte
i vode u procesu proizvodnje nafte. Emulzija može
nastati u ležištu te pri prolaženju smjese nafte i vode
kroz perforacije kolone zaštitnih cijevi, sapnice, ven-
tile i druge dijelove cjevovodnog sustava. Postojanje
prirodnih emulgatora u nafti (kompleksni policiklički
ugljikovodici) također doprinosi stvaranju visokosta-
bilnih emulzija.
emulsification and entrainment mechanism – me-
hanizam emulgiranja nafte i uvlačenja emulzije u
protok. Jedan od tipova mehanizma istiskivanja
nafte u procesu alkalnog (kaustičnog) zavodnjavanja
naftnih ležišta (kemijska metoda povećanja iscrpka
nafte/EOR-metoda) u kojem naftna emulzija, nastala
u ležištu, biva uvučena u struju (protok) injektirane
alkalne otopine i na taj način proizvedena. Naftna
282 emulsion
emulzija (tipa »nafta u vodi«) nastaje reakcijom oto-
pine alkalije s organskim kiselinama koje se nalaze
u nekim slojnim naftama čiji produkt, naftni sapun
(površinski aktivna tvar), emulgira naftu i vodu i tako
znatno smanjuje međufaznu napetost nafte i vode,
odnosno povećava kapilarni broj, rezultat čega je re-
dukcija zasićenja ležišta rezidualnom naftom; v. alka-
line flood, emulsification and entrapment mechanism.
emulsification and entrapment mechanism – meha-
nizam emulgiranja nafte i blokiranja emulzije u pora-
ma. Jedan od tipova mehanizma istiskivanja nafte u
procesu alkalnog (kaustičnog) zavodnjavanja naftnih
ležišta (kemijska metoda povećanja iscrpka nafte/
EOR-metoda). Naftna emulzija koja je nastala u leži-
štu reakcijom otopine alkalije s organskim kiselina-
ma u slojnoj nafti je blokirana u malim porama ležiš-
ne stijene. Strujanje fluida je usmjereno u područja
ležišta koja su pod slabim ili nisu ni pod kakvim
utjecajem injektiranog agensa, što uzrokuje reduk-
ciju strujanja u visokopropusnim zonama ležišta. Na
taj se način povećava koeficijent pokretljivosti flui-
da (omjer pokretljivosti istiskivajućeg i istiskivanog
fluida) i volumetrijski koeficijent obuhvata ležišta, a
time i iscrpak nafte; v. alkaline flood, emulsification
and entrainment mechanism.
emulsified water – emulgirana voda. Voda čije su česti-
ce fino raspodijeljene u nafti i naftnim produktima.
S vremenom se čestice nakupljaju u veće kapi koje
se gravitacijski talože na dnu posude kao slobodna
voda. Emulgirana voda se brže uklanja koalescenci-
jom u posebnim uređajima, tzv. koalescerima.
emulsifier – emulgator. Tvar (agens) za pripremu emul-
zije od dviju tekućina koje se normalno ne miješaju.
Dijele se na ionske (s daljnjom podjelom na anion-
ske, kationske i amfoterne) i neionske agense. U teh-
nologiji bušaćih isplaka, na primjer, kao emulgatori
primjenjuju se lignosulfonat i površinski aktivne tva-
ri (surfaktanti). Sinonim: emulsifying agent.
emulsifying agent – emulgator, v. emulsifier.
emulsion – emulzija. (1) Višefazni (polifazni) disperzni
sustav (stabilna disperzija ili heterogena smjesa) dvi-
ju ili više tekućina koje se uzajamno ne miješaju (ne
otapaju jedna u drugoj ili su uzajamno slabo toplji-
ve), u kojem je jedna faza raspršena (dispergirana) u
obliku finih kapljica u drugoj fazi. Tekućina koja se
nalazi u emulziji u obliku finih kapljica je unutarnja
ili disperzna ili diskontinualna faza emulzije (disperse
phase, inner phase, internal phase), a tekućina koja ih
okružuje je vanjska ili kontinualna faza emulzije (con-
tinuous phase, external phase, outer phase). Za nasta-
nak emulzije moraju biti dvije nemiscibilne tekućine,
uz njihovo dovoljno intenzivno miješanje za disper-
giranje jedne od tekućina u fine kapljice i emulgator
za stabilizaciju dispergiranih kapljica. Emulzije se
katkada klasificiraju prema veličini dispergiranih če-
stica na makroemulzije (s promjerom čestica od 0,2
mm do 50 mm) i mikroemulzije (s česticama promje-
ra između 0,01 mm i 0,2 mm) – na naftnim poljima
nastaju makroemulzije. U proizvodnji nafte mogu
nastati dva tipa emulzija – »voda u nafti« (s vodom
kao unutarnjom ili disperznom fazom, a naftom kao
vanjskom ili kontinualnom fazom, v. water-in-oil
emulsion) i »nafta u vodi« (s naftom kao unutarnjom,
a vodom kao vanjskom fazom, v. oil-in-water emul-
sion). Emulzije su nepoželjne u proizvodnji nafte i
emulsion block
moraju se razbijati prije transporta i prerade u rafi-
nerijama, obično se obrađuju primjenom topline,
električne struje i/ili kemikalija. (2) Nakupina taloga
(mulja) i vode (basic sediment and water) na dnu re-
zervoara.
emulsion block – blokada pora emulzijom. Tip ošteće-
nja formacije (formation damage) viskoznom emulzi-
jom nafte i vode koja može nastati u okolišu kanala
bušotine ili u samom kanalu miješanjem nafte i vode
u procesu proizvodnje nafte (ili, na primjer, u kar-
bonatnim ležištima nakon obrade kiselinom, što se
može spriječiti dodavanjem površinski aktivne tvari
kiselini). Blokadu pora stabilnim emulzijama (koje
nastaju uz postojanje nekog emulgatora, na primjer,
finih čvrstih čestica ili površinski aktivnih agensa, i
koje vrlo vjerojatno smanjuju proizvodnju bušotine)
vrlo je teško ukloniti. Blokada se uklanja površinski
aktivnim agensima određene koncentracije i speci-
jalnim deemulgatorima; v. near wellbore restrictions.
emulsion breaker – demulgator, v. demulsifier.
emulsion breaking agent – demulgator, v. demulsifier.
emulsion drilling mud – emulzijska bušaća isplaka,
bušaća isplaka na bazi emulzije. Bušaća isplaka na
bazi vode (water-base drilling mud) pripremljena
s malom količinom ulja (obično 8 do 12% po volu-
menu) gustoće između 0,780 i 0,904 (25° i 50 °API)
ili sirove nafte i emulgatorom (natrijskim sapunom,
karboksimetilcelulozom, škrobom ili ligninom).
Prednosti emulzijskih isplaka su stabilnost pri povi-
šenim temperaturama, sposobnost vlaženja i boljeg
podmazivanje bušaćih šipki i dlijeta (čime se postiže
veća mehanička brzina bušenja i usporava korozi-
ja), manja opasnost od gubitka cirkulacije isplake i
zaklinjenja bušaćih alatki te niska filtracija i manja
mogućnost zagađenja (oštećenja) formacija. Nedo-
staci su veća cijena i otežana analiza jezgara. Postoje
dva tipa emulzijskih isplaka – na bazi emulzije tipa
»ulje u vodi« (voda je kontinuirana, a ulje dispergi-
rana faza – v. oil-in-water emulsion drilling mud) i na
bazi emulzije tipa »voda u ulju« ili inverzna emulzij-
ska isplaka (ulje je kontinuirana, a voda dispergirana
faza – v. water-in-oil emulsion drilling mud). Sinonim:
emulsion mud.
emulsion flood – mikroemulzijsko (micelarno-polimer-
no, micelarno) istiskivanje nafte (zavodnjavanje), v.
micellar-polymer flood.
emulsion formation – nastanak (stvaranje, formira-
nje) emulzije. U procesu proizvodnje nafte – glavna
mjesta i uzroci nastanka naftnih emulzija su: (a) u
eruptivnim bušotinama – miješanje uzrokovano
oslobođenim plinom zbog pada tlaka i turbulenci-
jom koju taj plin izaziva kada struji kroz perforacije
zaštitne kolone (casing), filtre u bušotini, fitinge, sa-
pnice, oštra koljena cjevovoda i druga mjesta ograni-
čenja protoka (turbulencija se može umanjiti, ali ne
i spriječiti, postavljanjem sapnice većeg promjera ili
održavanjem većeg protutlaka iza sapnice; dubinska
sapnica obično uzrokuje manje emulgiranje); (b) u
bušotinama s plinskim liftom – emulzije nastaju u
kanalu bušotine na mjestima gdje plin ulazi u ko-
lonu uzlaznih cijevi (tubing) i na ušću bušotine (kod
periodičkog plinskog lifta emulzije obično nastaju
na ušću bušotine ili u površinskoj opremi, a kod kon-
tinuiranog plinskog lifta u kanalu bušotine na mje-
stu injektiranja plina); (c) u bušotinama s dubinskim
283 emulsion treating
pumpama – emulzije najčešće nastaju u koloni uzla-
znih cijevi (tubing) i pumpi (neki od uzroka turbulen-
cije mogu biti propuštanja usisnih i tlačnih ventila,
klipova i drugih dijelova pumpe, strujanje plina koje
uzrokuje znatnu turbulenciju u uskim prolazima kroz
pumpu i vibracija klipnih šipki koja izaziva dodatnu
turbulenciju protoka), i (d) u površinskoj opremi –
glavni izvori turbulencije protoka fluida u manifoldi-
ma i sabirnim cjevovodima su pumpe, ventili i fitinzi
gdje se oštro mijenja smjer strujanja, zatim izljevni
ventili na separatorima, odvajačima vode i taložnim
rezervoarima.
emulsion frac – hidrauličko frakturiranje emulzijom
vode i nafte, v. hydraulic fracturing.
emulsion mud – emulzijska isplaka, isplaka na bazi
emulzije, v. emulsion drilling mud.
emulsion prevention – sprječavanje nastanka (stva-
ranja, formiranja) emulzije. U procesu proizvodnje
nafte – poduzimanje mjera kako bi se umanjili uzroci
stvaranja naftnih emulzija u kanalu bušotine i povr-
šinskoj proizvodnoj opremi (podijeljena su mišljenja
o postojanju emulzije već u samom ležištu): turbu-
lencija i smicanje te voda u proizvedenoj nafti. Tur-
bulencija strujanja u kanalu bušotine i manifoldima
i sabirnim cjevovodima na površini se može umanji-
ti, ali ne i spriječiti, a vodu treba ukloniti iz nafte u
površinskoj opremi što je moguće brže; v. emulsion
formation.
emulsion stability – stabilnost (postojanost) emulzije.
Otpornost emulzije na razlaganje (razbijanje). Fakto-
ri koji utječu na stabilnost emulzije su: (a) tip nafte
(nafte s parafinskom bazom obično ne formiraju sta-
bilne emulzije, za razliku od naftenskih nafti i nafti
s mješovitom bazom); (b) salinitet vode (slatke vode
i vode niskog saliniteta stvaraju stabilne emulzije,
za razliku od voda visokog saliniteta); (c) starenje
emulzije (povećava njenu stabilnost); (d) tempera-
tura (porastom temperature smanjuje se stabilnost
emulzija); (e) volumen disperzne (dispergirane) faze
(porastom njena volumena povećava se broj kapljica
i/ili veličina kapljica što smanjuje stabilnost emulzija;
(f ) promjer kapljica (manje kapljice i homogena dis-
tribucija njihove veličine formiraju stabilnije emulzi-
je); (g) viskoznost vanjske (kontinualne) faze (visoka
viskoznost vanjske faze povećava stabilnost emulzi-
ja), i (h) močivost čestica (kontaktni kutovi močenja
bliski 90° daju stabilne emulzije).
emulsion test – ispitivanje stabilnosti emulzije. Labo-
ratorijsko ispitivanje radi kvalitativnog određivanja
njenih komponenata – nafte, vode i taloga. Sinonim:
demulsibility test.
emulsion treater – uređaj za termičku obradu (termič-
ko razbijanje) emulzije. Tip horizontalnog ili verti-
kalnog separatora na polju za obradu (razbijanje)
emulzija nafte u vodi (oil-in-water emulsion) i vode
u nafti (water-in-oil emulsion) djelovanjem topline
(zagrijavanjem dna posude) i određenih kemikalija.
Za razlaganje emulzija nužna je temperatura od 25
°C do 80 °C (80 °F do 180 °F). Za zagrijavanje se troši
prirodni plin ili teško ulje. Sinonim: fire-tube heater,
heater-treater.
emulsion treating – obrada (razbijanje) emulzije. Pri-
mjena uređaja i postupaka za razbijanje emulzija
nafte i vode – topline (zagrijavanja), kemikalija i me-
haničkih ili elektrostatičkih metoda.
encrinal limestone
encrinal limestone – enkrinitski vapnenac (vapnenjak).
Krinoidni vapnenac (v. crinoidal limestone), osobi-
to vapnenac u kojem fragmenti krinoida (stapčara)
čine više od 10%, ali manje od 50% volumena; v. en-
crinite.
encrinite – enkrinit. Krinoidni vapnenac (v. crinoidal
limestone) – osobito vapnenac u kojem fragmenti
krinoida (stapčara) čine više od 50% volumena; v.
encrinal limestone.
encrinites – krinoidi, stapčari. Sinonim termina crinoids
(v.), osobito fosilni krinoidi koji pripadaju rodu Encri-
nus.
encroaching water – voda prodiranja. Voda koja, ti-
jekom proizvodnje nafte i/ili plina, ulazi u ležište ili
produktivni sloj iz vodonosnog bazena napajanja
(akvifera) na rubu ležišta (prodor rubne vode, edge-
water encroachment) ili u njegovoj podini (prodor
podinske vode, bottom- water encroachment).
encroachment – (1) prodor vode, v. water encroa-
chment. (2) prodor slane vode, v. salt-water encroa-
chment.
encroachment of edge water – prodor rubne vode, v.
edge-water encroachment.
encrustation – (1) inkrustacija, okoravanje. Proces for-
miranja kore (crust) ili tvrde obloge (prevlake, co-
ating). Sinonim: incrustation. (2) inkrustacija, kora.
Kora ili tvrda obloga (prevlaka) od minerala (crust of
minerals, coating of minerals) koja nastaje na površi-
ni stijena, na primjer, kora karnotita na pješčenjaku,
kalcita (karbonata kalcija) na spiljskim tvorevina-
ma ili topljive soli na površini plaje (plitke uvale u
pustinjama). Sinonim: incrustation. (3) inkrustacija,
površinski (vanjski)otisak. Površinski ili vanjski otisak
biljke (external mold of plant) koji se sreće obično u
nekim nestlačivim stijenama, na primjer, pješčenja-
ku ili tufu (pršincu). Sinonim: incrustation.
end effect – rubni (granični) efekt. Pojava tijekom labo-
ratorijskih mjerenja relativnih permeabilnosti koja
je uzrokovana diskontinuitetom kapilarnih svojsta-
va ispitivanog uzorka jezgre, odnosno diskontinui-
tetom zasićenja na izlaznom kraju jezgre. Kada fluidi
struje kroz jezgru i izlaze u područje izvan porozne
sredine koje je pod atmosferskim tlakom, kapilarna
sila u jezgri nastoji spriječiti istjecanje močećeg flu-
ida iz nje. Nakupljanjem močeće faze na izlaznom
kraju jezgre stvori se gradijent zasićenja duž jezgre
koji remeti mjerenje relativnih permeabilnosti. Na
primjer, velika razlika u zasićenju na fronti istiskiva-
nja uzrokuje veliki gradijent kapilarnog tlaka koji
pak uzrokuje napredovanje vode ispred fronte isti-
skivanja i smanjenje gradijenta kapilarnog tlaka u
području mjerenja. Napredujuća voda se ne može
proizvesti kada prvi put dopre do izlaznog kraja jez-
gre jer je tlak u vodenoj fazi u unutrašnjosti jezgre
niži od tlaka u području oko izlaznog kraja jezgre
koji je ispunjen naftom. Ta razlika tlaka jednaka je
kapilarnom tlaku za zasićenje koje postoji na izla-
znom kraju jezgre. Prema tome, voda se akumuli-
ra na izlaznom kraju jezgre, uzrokuje smanjenje
kapilarnog tlaka i ne može se proizvesti dok se ne
prevlada kapilarni tlak i ne postigne rezidualno
zasićenje naftom na izlaznom kraju jezgre. Prora-
čun relativnih permeabilnosti na bazi prosječnog
zasićenja uzorka jezgre će u takvom slučaju dati
pogrešne vrijednosti, jer se relativna permeabilnost
284 endoskeleton
mijenja duž jezgre zbog gradijenta zasićenja stvo-
renog akumuliranjem močeće faze na izlaznom kra-
ju jezgre. Rubni efekt se može svesti na minimum
smanjenjem kapilarnih sila na neznatnu vrijednost
u usporedbi s viskoznim silama, što se obično izvodi
podešavanjem protoka fluida kroz jezgru, a može i
uporabom uzoraka jezgara veće duljine i nafte veće
viskoznosti. Sinonimi: boundary effect, capillary end
effect.
endless tubing – savitljiva (namotana, kontinuirana)
kolona uzlaznih cijevi (tubing), v. coiled tubing.
endless tubing unit – uređaj sa savitljivom (namota-
nom, kontinuiranom) kolonom uzlaznih cijevi, v. coiled
tubing unit.
end member – krajnji član. U petrologiji – (1) Jedan od
dvaju ili više jednostavnih spojeva od kojih se sasto-
ji izomorfni niz (čvrsta otopina). Na primjer, krajnji
članovi niza plagioklasa (plagioclase feldspar series)
su albit i anortit. Sinonim: minal. (2) Jedan od dvaju
krajnjih članova niza (series), na primjer tipova sedi-
mentnih stijena ili fosila.
end moraine – čeona morena. Morena koja se formira-
la u obliku hrpta duž fronte pokretnog ledenjaka (ili
ledenog pokrova) u bilo koje dano vrijeme; morena
koja se istaložila u donjem ili vanjskom kraju ledenja-
ka. Sinonim: frontal moraine, terminal moraine (v.).
endocochlians – koleoidi, dibranhijati, endokohlije,
dvoškržnjaci, v. coleoids.
endogene effect – endogeni efekt. Kontaktno-meta-
morfni efekt magmatske intruzije na rub intruzivnog
tijela, utjecaj prodora magme na rubnu zonu intru-
zivnog tijela; v. exogene effect.
endogenetic – endogen, dubinskog podrijetla, v. endo-
genic.
endogenic – endogen, dubinskog podrijetla. Termin ko-
jim se označavaju geološki procesi ili njihovi rezulta-
ti ili stijene s podrijetlom unutar Zemlje, na primjer
vulkanizam, vulkani, ekstruzivne (eruptivne) ma-
gmatske stijene. Sinonimi: endogenetic, endogenous;
v. exogenic.
endogenous – endogen, dubinskog podrijetla, v. endo-
genic.
endolithic breccia – endolitična breča. Breča formirana
pod utjecajem sila koje djeluju unutar Zemljine kore
– tektonskih pokreta, nadimanja ili hidratacije ili sli-
jeganja (tonjenja).
endometamorphism – endometamorfoza, endometa-
morfizam, v. endomorphism.
endomorphic metamorphism – endomorfna meta-
morfoza (metamorfizam), v. endomorphism.
endomorphism – endometamorfoza, endometamor-
fizam, endomorfna metamorfoza (metamorfizam). U
geologiji – promjene unutar eruptivnih (magmat-
skih) stijena (igneous rocks) koje su nastale kao
rezultat potpune ili djelomične asimilacije fragme-
nata (odlomaka) okružujućih stijena (country rocks)
ili kontaktnih reakcija između okružujućih stijena i
magme. Endometamorfoza je oblik kontaktne me-
tamorfoze (v. contact metamorphism) s prevladava-
njem promjena unutar magmatskog tijela (endo-
kontaktnih promjena) u odnosu na promjene unutar
okružujućih stijena. Sinonimi: endometamorphism,
endomorphic metamorphism.
endoskeleton – endoskelet, unutarnji skelet. Unutarnji
skelet (v. skeleton) životinja koji služi kao potporna
end point
okosnica, na primjer, svi unutarnji tvrdi dijelovi pred-
viđeni za pričvršćivanje mišića u rakova ili unutarnji
sustav zglobnih kostiju u vertebrata (kralješnjaka); v.
exoskeleton.
end point – završno (konačno) vrelište (točka ključanja),
krajnja točka destilacije, v. final boiling point.
end-point relative permeabilities – granične relativ-
ne permeabilnosti. Maksimalne vrijednosti relativnih
permeabilnosti ležišne stijene u intervalu zasićenja.
U procesima istiskivanja nafte vodom, na primjer,
maksimalna vrijednost relativne permeabilnosti za
naftnu fazu je pri zasićenju ležišta vodom, koje je
jednako zasićenju vezanom (konatnom) vodom, a
za vodenu fazu pri zasićenju rezidualnom naftom
(zasićenju vodom jednakom razlici između jedinice
i zasićenja rezidualnom naftom).
end product gas – sintetski plin, v. product gas, 2.
end-to-end flooding – zavodnjavanje s frontalnim ras-
poredom bušotina, v. end-to-end waterflood.
end-to-end waterflood (waterflooding) – zavodnja-
vanje s frontalnim rasporedom bušotina. Tip konven-
cionalnog (običnog) zavodnjavanja naftnih ležišta/
polja u kojem su vodne injekcijske bušotine smješte-
ne na jednom kraju ležišta/polja i zatim se postupno
pomiču prema drugom kraju. Sinonim: end-to-end
flooding.
endurance limit – granica zamora (umora). Najveće na-
prezanje (koje odgovara gornjoj granici ciklusa opte-
rećenja) što ga materijal može izdržati neograničeno
često bez razaranja pri cikličkom opterećenju (pri
periodičnoj promjeni opterećenja od maksimalne
do minimalne vrijednosti). Granica zamora je znatno
niža od čvrstoće na kidanje (rupture strength). Sino-
nim: fatigue limit.
energy index – energijski indeks, indeks energije. (1) U
mineralogiji – broj (brojčana vrijednost) koji izražava
stabilnost silikata. Jednak je umnošku mosnog fak-
tora (v. bridging factor) i elektronegativnosti (electro-
negativity). Najviši indeks energije ima kvarc (1,80).
(2) U sedimentologiji – pretpostavljivi stupanj uzbur-
kanosti (gibanja, talasanja) vode u sredini sedimen-
tacije (environment of deposition).
energy level – nivo energije, energijski nivo. U sedimen-
tologiji – kinetička energija, uvjetovana djelatnošću
valova ili struja, koju je posjedovala ili posjeduje voda
sredine sedimentacije (sedimentary environment) na
površini odlaganja sedimenata ili 1 do 2 metra iznad
te površine; v. high-energy environment, low-energy
environment.
engineering geology – inženjerska geologija. Geolo-
gija kao primijenjena znanost u inženjerskoj praksi,
osobito u rudarstvu i graditeljstvu. Primjena i upo-
raba geoloških podataka, tehničkih sredstava i prin-
cipa za izučavanje prirodno zalegnutih stijena, tala i
podzemnih voda radi prepoznavanja i odgovaraju-
će interpretacije, uporabe (primjene) i prikazivanja
geoloških faktora koji utječu na lokaciju, planiranje,
projektiranje, gradnju, iskorištavanje i održavanje
objekata te na razradu resursa podzemnih voda.
englacial – intraglacijalan, unutarledenjački. Koji je pre-
nošen ili se nalazi ili je uklopljen unutar tijela lede-
njaka ili ledenog pokrova. Intraglacijalni mogu biti
tokovi vode od topljenja ledenjaka, glacijalni nanosi,
morene itd. Sinonim: intraglacial.
englacial drift – intraglacijalni (unutarledenjački) sedi-
285 enriched gas miscible flood (flooding)
ment. Stijenski materijal koji se nalazi unutar ledenja-
ka ili ledenog pokrova.
english long ton – engleska (duga) tona, v. long ton.
english ton – engleska (duga) tona, v. long ton.
enhanced oil recovery (EOR) – povećanje iscrpka nafte,
unaprijeđena proizvodnja (dobivanje) nafte. Proizvod-
nja nafte metodama koje se najčešće primjenjuju
nakon primarne proizvodnje (prirodnom energijom
ležišta) i konvencionalnog zavodnjavanja radi po-
većanja konačnog iscrpka nafte i općenito se danas
smatraju posljednjom fazom iskorištavanja naftnih
ležišta. Zajedničko svim procesima povećanja iscrpka
nafte (EOR-procesi) jest da injektirani fluidi, osim što
dopunjavaju prirodnu energiju ležišta, uzajamno dje-
luju s ležišnom stijenom i slojnom naftom fizikalnim i
kemijskim mehanizmima i na taj način mijenjaju svoj-
stva nafte i (kod nekih metoda) ležišne stijene (karak-
ter njene močivosti), čime stvaraju povoljne uvjete u
ležištu za povećanje iscrpka nafte. U starijoj literaturi
i praksi EOR-metode su se često nazivale tercijarnim
(prema redoslijedu primjene), iako se sve češće pri-
mjenjuju od samog početka iskorištavanja ležišta,
tako da je pojam povećanje iscrpka nafte svrhovitiji
od pojmova primarna, sekundarna i tercijarna proi-
zvodnja. EOR-metodama se može ostvariti dodatan
iscrpak nafte od 5% do 30% početnih geoloških rezer-
vi u ležištu (OOIP). Sinonim: enhanced recovery of oil; v.
enhanced oil recovery methods, oil recovery, primary oil
recovery, secondary oil recovery, tertiary oil recovery.
enhanced oil recovery (EOR) methods – metode po-
većanja iscrpka nafte (unaprijeđene proizvodnje naf-
te), EOR-metode. Metode koje se primjenjuju u ek-
sploataciji naftnih ležišta (polja) za proizvodnju do-
datne nafte u odnosu na količinu (proizvodnju) nafte
koja se može rentabilno ostvariti konvencionalnim
(primarnim i sekundarnim) metodama. Općenito se
klasificiraju u tri glavne skupine: (a) kemijsko zavod-
njavanje (v. chemical flooding); (b) istiskivanje nafte
plinom (v. gasflood, immiscible displacement, miscible
flood), i (c) termička proizvodnja nafte (v. thermal oil
recovery). Mehanizmom djelovanja bazično se po-
boljšavaju koeficijenti obuhvata ležišta i istiskivanja
(v. displacement efficiency, sweep efficiency).
enhanced oil recovery (EOR) screening criteria – kri-
teriji eliminacije (primjenljivosti) metoda povećanja
iscrpka nafte, v. screening criteria.
enhanced recovery of oil – povećanje iscrpka nafte,
unaprijeđena proizvodnja (dobivanje) nafte, v. enhan-
ced oil recovery.
enlarging bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. re-
amer, underreamer.
enriched gas – obogaćeni prirodni plin. Prirodni plin
obogaćen dodavanjem srednjih ugljikovodika (eta-
na, propana, butana, pentana, heksana) koji se rabi
u metodama povećanja iscrpka nafte (EOR-metode)
miscibilnim istiskivanjem. Sinonim: enriched natural
gas; v. enriched gas miscible flood.
enriched-gas drive (of oil) – istiskivanje nafte obogaće-
nim plinom, v. enriched gas miscible flood.
enriched gas flood (gasflooding) – istiskivanje nafte
obogaćenim plinom, v. enriched gas miscible flood.
enriched gas injection – injektiranje obogaćenog pli-
na, v. enriched gas miscible flood.
enriched gas miscible flood (flooding) – miscibilno
istiskivanje nafte obogaćenim plinom. Proces poveća-
enriched gas process
nja iscrpka nafte (EOR-proces) injektiranjem prirod-
nog plina obogaćenog na površini srednjim ugljiko-
vodicima (etanom, propanom, butanom, pentanom,
heksanom) ili plina koji već sadrži srednje ugljikovo-
dike. Proces istiskivanja nafte se odvija uz dinamičku
miscibilnost (miscibilnost višestrukim kontaktima
injektiranog obogaćenog plina sa slojnom naftom
– v. multiple-contact miscibility); to je tip istiskivanja
kondenzirajućim plinom (prelaženje komponenata
od etana do heksana iz injektiranog plina u slojnu
naftu uzrokuje njeno bubrenje i smanjenje njene
viskoznosti – v. condensing-gas drive miscible flood).
Tehnologija procesa se sastoji u injektiranju obroka
obogaćenog plina (volumena obično od 10 do 20%
pornog volumena ležišta) i zatim potisnog suhog
plina ili suhog plina i vode do kraja procesa. Pred-
nosti metode istiskivanja nafte obogaćenim plinom
su: vrlo visoka djelotvornost istiskivanja nafte iz pora
na koje djeluje, mogućnost obnavljanja miscibilnosti
u slučaju njena gubitka u ležištu, niži minimalni tlak
miscibilnosti nego pri istiskivanju suhim plinom, niži
troškovi procesa nego kod injektiranja ukapljenog
naftnog plina (propana), dok se u nedostatke mogu
ubrojiti: nizak koeficijent obuhvata ležišta, opasnost
od nastanka viskoznih jezika i prestrujavanja nafte te
visoka cijena obogaćenog plina. Sinonimi: enriched
gas drive, enriched gas flood, enriched gas injection,
enriched gas process.
enriched gas process – proces istiskivanja nafte oboga-
ćenim plinom, v. enriched gas miscible flood.
enriched gas slug – obrok injektiranja obogaćenog pli-
na. Specificirani volumen injektiranja obogaćenog
plina u procesu miscibilnog istiskivanja nafte (plin-
ska metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda).
Izražava se kao dio ili postotak pornog volumena
ležišta (PV) ili pornog volumena ležišta zasićenog
ugljikovodicima (HCPV). Volumen obroka se obično
kreće od 10 do 20% PV; v. enriched gas, enriched gas
miscible flood.
enriched natural gas – obogaćeni prirodni plin, v. en-
riched gas.
enriching gas – obogaćivanje plina. Miješanje prirod-
nog plina s plinom veće toplinske vrijednosti (ka-
lorične moći) kako bi se povećala njegova gorivna
kvaliteta.
entogene – entogen. Termin za označavanje uvjeta
unutar sedimentacijskog bazena koji utječu na tek-
sturu sedimentnih stijena nastalih u tom bazenu; v.
ectogene.
entomostracans (Entomostraca) – entomostraka, niži
raci. Skupina rakova (crustaceans) koja uključuje re-
dove: branhiopodi (škrgonošci, branchiopods), ostra-
kodi (dvoljušturci, ljuskari, ostracodes), kopepodi
(veslonošci, copepods), branhiuri (škrgorepci, bran-
chiurans), vitičari (cirripedes) i cefalokaridi (cephalo-
carids). Zastarjeli termin.
entoolitic – entoolitski. Koji se odnosi na oolitske struk-
ture ili zrna što su se formirali ili rasli unutar malih
šupljina od stijenke prema njihovom središtu, na pri-
mjer taloženjem uzastopnih prevlaka na stijenkama;
v. extoolitic.
entoprocts (Entoprocta) – entoprokti. Potkoljeno brio-
zoa (mahovnjaka, bryozoans). Nemaju tvrdih dijelo-
va i tjelesnu šupljinu (body cavity). Nisu nađeni kao
fosili.
286 environmental geology
entrained gas – povučeni (uvučeni) plin. Plin uvučen ili
apsorbiran strujom tekućine i nošen dalje.
entrained oil – povučena (uvučena) nafta. Nafta uvuče-
na strujom plina (dio struje plina). Čini relativno mali
postotak ukupnog protoka. Za uklanjanje te nafte iz
plinske struje se primjenjuju specijalni separatori.
entrainment – uvlačenje, povlačenje. Proces uzimanja
i prenošenja nekog materijala strujom, na primjer
skupljanje i premještanje sedimenata strujama (prid-
nenih nanosa, suspendiranog materijala) ili uvlače-
nje mjehurića zraka u cementnu otopinu (kašu).
Terminom se također označava prijenos i miješanje
vode na granici između suprotno usmjerenih struja
zbog trenja.
entrainment mechanism – mehanizam uvlačenja
emulzije u protok, v. emulsification and entrainment
mechanism.
entropy – entropija. U stratigrafiji – mjera stupnja
»miješanja« različitih tipova komponenata stijena
u stratigrafskoj jedinici (stratigraphic unit). Veličina
(vrijednost) entropije dane komponente jednaka je
umnošku njena udjela u stratigrafskoj jedinici i pri-
rodnog logaritma tog udjela (količine). Stratigrafska
jedinica s jednakim dijelovima svake komponente
ima vrijednost entropije 100, a kada u sastavu jedi-
nice postoji samo jedna komponenta, vrijednost en-
tropije je jednaka nuli.
entropy-function lithofacies map – karta entropije, v.
entropy map.
entropy map – karta entropije, izentropna karta. U stra-
tigrafiji – karta facijesa (v. facies map) koja se bazira
na stupnju »miješanja« triju krajnjih članova (kom-
ponenata stijena) dane stratigrafske jedinice, ali ne
uzima u obzir prirodu tih krajnjih članova. Sinonimi:
entropy-function lithofacies map, isentropic map; v.
entropy, entropy-ratio map.
entropy-ratio map – karta stupnja entropije. U strati-
grafiji – karta facijesa (v. facies map) koja se bazira na
stupnju »miješanja« triju krajnjih članova (kompone-
nata stijena) dane stratigrafske jedinice i na kojoj je
prikazan (pomoću simbola) litološki sastav »smjese«;
v. entropy, entropy map.
entry pressure – tlak istiskivanja, v. displacement pre-
ssure.
envelope – anvelopa. (1) U petrologiji – migmatizirani
i/ili metamorfozirani dio masiva stijena koje su bile
podvrgnute granitizaciji. (2) U strukturnoj geologiji
– vanjski dio bore ili njen pokrov, osobito ovojnica
složene naborane strukture unutar koje se primjeću-
je stanoviti oblik strukturnog nesklada.
environment – (1) sedimentacijska sredina, v. sedimen-
tary environment. (2) stanište. U biologiji – svi vanjski
faktori i uvjeti koji mogu utjecati na organizam ili za-
jednicu organizama. Sinonim: habitat.
environmental facies – facijes sredine, ekološki facijes.
Facijes (v. facies) koji je povezan samo sa sredinom ili
je određen prirodom sredine, na primjer litotopi (li-
thotopes), biotopi (biotopes) i tektotopi (tectotopes).
Ekološki facijesi nisu materijalne jedinice ili tijela
sedimentnih (ili drugih) stijena nego predstavljaju
područja u kojima djeluje skup uzajamno povezanih
procesa koji uvjetuju pojavu sedimenata i organskih
zajednica. Sinonim: ecologic facies.
environmental geology – geologija okoliša, geoekolo-
gija. Prikupljanje, analiza i primjena geoloških poda-
Eocambrian
taka i zakona za rješavanje problema koji se javljaju
zbog ljudske djelatnosti i eksploatacije fizičkog oko-
liša (okružujuće sredine) – brzog smanjivanja život-
nog prostora i resursa za ljudske potrebe, štetnog
utjecaja zbog ljudske djelatnosti i drugih posljedica.
Geologija okoliša uključuje izučavanja na području
hidrogeologije, reljefa, inženjerske i ekonomske ge-
ologije i također se bavi procesima koji se zbivaju u
unutrašnjosti Zemlje, mineralnim resursima Zemlje
i tehničkim svojstvima materijala Zemlje, obuhvaća
probleme koji se odnose na izgradnju zdanja, tran-
sportnih objekata i komunikacija, sigurno (neopa-
sno) odlaganje krutog i tekućeg otpada, iskorištava-
nje i regulaciju vodnih resursa, procjenu i kartiranje
mineralnih resursa i dugoročno planiranje i projekti-
ranje najdjelotvornijeg i najkorisnijeg iskorištavanja
zemlje. Sinonim: geoecology.
Eocambrian – eokambrij, infrakambrij. Gornji pretkam-
brij (v. Precambrian) koji dolazi neposredno prije
kambrija (Cambrian) – približni ekvivalent termina
rifej (najmlađa era pretkambrija – Riphean). Termin
se široko primjenjuje u Zapadnoj Europi. Sinonim:
Infracambrian.
Eocene – eocen, eocenska epoha. Epoha ranog tercijara
(early Tertiary) koja slijedi nakon paleocena (v. Pale-
ocene), a prije oligocena (v. Oligocene). Obuhvaća,
kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, vre-
menski raspon od prije 60 do 40 (ili 57,8 do 36,6 ili
55,5 do 33,7 ili 54 do 36) milijuna godina. U Europi se
dijeli na katove: ipr (Ypresian), lutet (Lutetian) i pria-
bon (Priabonian), a u Sjevernoj Americi na katove da-
česnij (Duchesnian), juintan (Uintan) i bridžer (Bridge-
rian). Termin također označava njemu odgovarajuću
seriju stijena (series of rocks) širom svijeta. Eocen se
katkada smatra periodom kada se tercijar označava
kao era. Nafta i plin su često otkriveni u eocenskim
stijenama.
Eocene epoch – eocenska epoha, eocen, v. Eocene.
Eogene – eogen, paleogen, v. Paleogene.
eogenetic – eogenetski. U geologiji – termin koji
označava razdoblje između konačnog taloženja se-
dimenta (final deposition of sediment) i pokapanja
(prekrivanja) tog sedimenta (burial of sediment) is-
pod dubine (zone) djelovanja površinskih procesa
ili djelovanja procesa blizu površine. Gornja granica
eogenetske zone (eogenetic zone) je površina zemlje,
dok je donja granica (manje jasno definirana zbog
postupnog smanjivanja djelovanja procesa blizu
površine zemlje) mezogenetska zona (mesogenetic
zone). Poroznost koja se razvije (formira) tijekom eo-
genetskog stadija se također naziva eogenetskom; v.
mesogenetic, telogenetic.
eolation – eolacija, djelatnost vjetra. Postupni rad (dje-
latnost) vjetrova koji uzrokuje promjene zemlje, na
primjer, transportiranje (prenošenje) pijeska i praši-
ne, stvaranje dina (sipina), brušenje pijeskom. Tako-
đer posredno djelovanje valova vode koji su izazvani
strujanjem vjetrova (formiranje žalova, podlokava-
nje obalnih litica).
eolian – eolski. (1) Koji se odnosi na vjetrove i djelova-
nje vjetrova (osobito na sedimente kao što su les ili
prapor i pijesak dina ili sipina), sedimentne strukture
poput riplova formiranih djelovanjem vjetra te ero-
ziju i sedimentaciju uvjetovane vjetrom. Sinonimi:
aeolian, eolic. (2) Termin za označavanje aktivne faze
287 Eon, eon
ciklusa dine (sipine) koja je karakterizirana smanje-
njem kontrole vegetacije i intenzivnijim rastom dine.
Sinonimi: aeolian, eolic.
eolian deposits – eolski sedimenti (taložine). Sedi-
menti nastali djelatnošću vjetra – transportiranjem
i nanošenjem materijala vjetrom. Primjer eolskih
sedimenata su eolski pješčenjaci (eolian sands) koji
su razvijeni u aridnim sredinama i obično formira-
ju prostrane sedimentne pokrove. Transportiranje
materijala vjetrom uklanja fine čestice i stvara zao-
bljena zrna koja su ekstremno dobro sortirana, što
često rezultira povoljnom kvalitetom ležišta, pa je
takva kombinacija širokog prostiranja pješčenjaka s
dobrim ležišnim svojstvima privlačan cilj geoloških
istraživanja (mnoge akumulacije ugljikovodika su ot-
krivene upravo u tim sedimentima). Eolski pješčenja-
ci obično čine debele uslojene (slojevite) sekvencije
s nekoliko glavnih proslojaka šejla. Sekvencije su ho-
mogene i ne pokazuju vidljiv trend okrupnjavanja ili
usitnjavanja zrna prema gore. U eolskim pješčenjaci-
ma se općenito nalaze odlični ležišni intervali, ali su
česte i kompleksne varijacije poroznosti i permeabil-
nosti – obično su anizotropni u odnosu na strujanje
fluida i posjeduju veću horizontalnu permeabilnost
od vertikalne (zbog izražene laminacije). U eolske
sedimente također spadaju dine (sipine), interdine,
pješčani pokrovi i izvandinski (neeolski) lateralni
sedimenti. Svi su karakterizirani kosom slojevitošću
velikih razmjera u kojoj nagib foreseta (prednjih
slojeva) može biti do 35°. Povezani sedimenti mogu
biti vadi (fluvijalni), plaje (lakustrički) i sabhe (aridne
plimne ravnice).
eolian erosion – eolska erozija, erozija vjetrom. U geolo-
giji – erozija uzrokovana djelatnošću vjetrova.
eolianite – eolijanit. Konsolidirana sedimentna stijena
koja se sastoji od klastičnog materijala nataloženog
djelovanjem vjetra, na primjer, pijesak dina (sipina)
cementiran (vezan) kalcitom ispod nivoa podzemnih
voda. Sinonimi: aeolianite, dune rock.
eolian rock – eolska stijena. Stijena koja je nastala
(formirala se) u nemarinskoj sredini sedimentacije,
tipično na površini pustinja, i sastoji se pretežito od
vjetrom nanesenih zrna pijeska.
eolian sand – eolski pijesak. Pješčani sedimenti formira-
ni djelatnošću vjetrova; v. eolian deposits.
eolic – eolski, v. eolian.
eolium – eolij. Opći termin kojim se označavaju sedi-
menti silta nataloženi djelovanjem vjetra (les ili pra-
por) i pijesak (dina ili sipina), granule i valutice nane-
sene vjetrom.
eometamorphism – eometamorfoza, eometamorfi-
zam. U geologiji – rana ili početna metamorfoza (me-
tamorfizam), osobito s utjecajem na ugljikovodike.
Eon, eon – eon. (1) Formalna geokronološka jedinica
(v. geochronologic unit) najvišeg stupnja (ranga) i
najduljeg trajanja – sljedeća iznad ere (v. era) i veća
od nje (sjedinjuje nekoliko geoloških era), na pri-
mjer, fanerozojski eon (Phanerozoic Eon) koji obu-
hvaća paleozojsku, mezozojsku i kenozojsku eru
(Paleozoic Era, Mesozoic Era, Cenozoic Era). Prema
jednoj klasifikaciji, eoni su (od najstarijeg do najmla-
đeg): hadej (Hadean), arhaik (Archean), proterozoik
(Proterozoic) i fanerozoik (Phanerozoic). Kronostrati-
grafska jedinica (chronostratigraphic unit) ekvivalen-
tna eonu je eonotem (v. eonothem). Sinonim: aeon.
Eonothem, eonothem
(2) Vremensko razdoblje (jedinica) u trajanju od mi-
lijardu godina.
Eonothem, eonothem – eonotem. Formalna krono-
stratigrafska jedinica (v. chronostratigraphic unit)
najvišeg stupnja (ranga), na primjer, fanerozojski
eonotem (Phanerozoic Eonothem) koji obuhvaća pa-
leozijski, mezozojski i kenozojski eratem (Paleozoic
Erathem, Mesozoic Erathem, Cenozoic Erathem), a sve
se starije stijene pripisuju pretkambrijskom eonote-
mu (Precambrian Eonothem) ili arhajskom eonotemu
(Archean Eonothem) ili proterozojskom eonotemu
(Proterozoic Eonothem). Razdoblje koje odgovara eo-
notemu je eon (v. eon).
EOR – v. enhanced oil recovery.
EOR methods – EOR-metode, metode povećanja iscrpka
nafte (unaprijeđene proizvodnje nafte), v. enhanced oil
recovery methods.
EOR screening criteria – kriteriji eliminacije (primjenlji-
vosti) EOR-metoda, v. screening criteria.
Eötvös torsion balance – torzijska (Eötvösova torzijska)
vaga, v. torsion balance.
Eozoic – eozoik. Arhaički (i rijetko upotrebljavani) ter-
min kojim se označava ukupni pretkambrij ili njegov
dio (v. Precambrian).
Eozoic era – eozojska era, v. Eozoic.
epanticlinal fault – epiantiklinalni rasjed. Longitudi-
nalni (uzdužni) ili transverzalni (poprečni) rasjed
(longitudinal fault, transversal fault) koji je povezan
sa zglobnom sekundarnom antiklinalom (sekun-
darrnom antiklinalom s dvojnim utonućem – doubly
plunging minor anticline) i koji se formirao istodobno
s nabiranjem (folding). Sinonim: epi-anticlinal fault.
epeiric sea – epikontinentalno more, v. epicontinental
sea.
epeirocratic – (1) epirokratonski. Koji se odnosi na
epirokraton ili mu pripada (v. epeirocraton). (2) epi-
rokratonski, geokratonski. Termin kojim se označava
period niskog nivoa mora u geološkoj prošlosti. Si-
nonim: geocratic.
epeirocraton – epirokraton. Kraton unutar kontinent-
skog bloka.
epeirogenesis – epirogeneza, v. epeirogeny.
epeirogenetic – epirogenetski. Pridjevni oblik termina
epirogeneza (v. epeirogeny).
epeirogenetic movements – epirogenetski pokreti, epi-
rogeneza, v. epeirogeny.
epeirogenic – epirogenetski. Pridjevni oblik termina
epirogeneza (v. epeirogeny).
epeirogeny – epirogeneza, epirogenetski pokreti. Oblik
dijastrofizma (diastrophism), tektonskih pokreta koji
su proizveli veća strukturna obličja kontinenata i
oceana (na primjer platoe i bazene) za razliku od
više lokaliziranih procesa orogeneze (v. orogeny) koji
su stvarali planinske lance. Epirogenetski pokreti su
ponajprije vertikalni, usmjereni su prema gore i do-
lje i zahvaćaju velike dijelove kontinenata, ne samo
u granicama kratona nego također u stabiliziranim
prijašnjim orogenetskim pojasevima unutar kojih su
stvorili većinu današnjih planina. Neke epirogenet-
ske i orogenetske strukture postupno prelaze jedna
u drugu u detaljima, ali se većina njih znatno razliku-
je. Sinonim: epeirogenesis, epeirogenetic movements;
v. bathygenesis.
epeirophoresis theory – migracija kontinenata, v. con-
tinental displacement.
288 epigenesis
epi-anticlinal fault – epiantiklinalni rasjed, v. epantic-
linal fault.
epibole – epibola. (1) v. acme zone. (2) Stratigrafski po-
jam za označavanje sedimenata (stijena) koji su se
akumulirali tijekom hemere (v. hemera).
epicenter, epicentre, epicentrum – epicentar potresa.
Točka na površini Zemlje neposredno iznad hipo-
centra (žarišta) potresa (focus of earthquake) do koje
najprije stižu potresne vibracije.
epiclastic rock – epiklastična stijena. (1) Stijena koja se
formirala na površini Zemlje konsolidacijom fragme-
nata već postojećih stijena; sedimentna stijena čiji
je klastični materijal (fragmenti) nastao trošenjem
ili erozijom. (2) Svaka klastična stijena (osim pirokla-
stične) koja je formirala novu stijenu na novom mje-
stu, za razliku od autoklastične stijene (v. autoclastic
rock).
epicontinental – epikontinentski, epikontinentalan. Koji
se nalazi na kontinentskom šelfu (continental shelf) ili
u unutrašnjsoti kontinenta (continental interior), kao
na primjer, epikontinentalno more (epicontinental
sea).
epicontinental sea – epikontinentalno more. More koje
se nalazi na kontinentskom šelfu (continental shelf) ili
unutar kontinenta. Sinonimi: continental sea, epeiric
sea, inland sea.
epicycle – epiciklus. U geologiji – mali ili sekundarni
ciklus unutar glavnog ili primarnog ciklusa, osobi-
to dio (potpodjela) ciklusa erozije (cycle of erosion)
koji je povezan s malom promjenom baze erozije,
na primjer, epizoda zastoja (episode of stillstand) do-
voljnog trajanja da bi se klasificirala kao dio ciklusa i
morfološki izrazila u obliku terase.
epidiagenesis – epidijageneza. Završna faza dijagene-
ze tijekom koje se zbiva litifikacija sedimenata (na-
kon izdizanja, ali prije erozije). Karakterizirana je mo-
difikacijom (promjenom) otopina koje su uključene
u sediment (dubokim prodiranjem i migracijom pre-
ma dolje podzemnih voda) i uspostavljanjem uvjeta
oksidacije. Zona epidijageneze prelazi blizu povr-
šine Zemlje u zonu u kojoj su dominantni procesi
trošenja (raspadanja, weathering processes). Termin
epidiagenesis je ekvivalentan pojmu late diagenesis
(kasna dijageneza); v. anadiagenesis, epigenesis, syn-
diagenesis.
epidiagenetic – epidijagenetski. Pridjev od termina epi-
diagenesis (epidijageneza – v.).
epidolite-amphibolite facies – epidolit-amfibolitski
facijes, v. albite-epidote-amphibolite facies.
epieugeosyncline – epieugeosinklinala, stražnji progib.
Duboko utonula sinklinala s ograničenim pratećim
vulkanizmom povezana s prilično uskim uzdignu-
ćem i zalegnuta iznad deformirane eugeosinklinale.
Sinonim: backdeep; v. secondary geosyncline.
epigene – (1) epigen. U geologiji – termin za označava-
nje geoloških procesa (ili rezultata njihovih djelova-
nja) koji se zbivaju na površini Zemlje ili blizu površi-
ne. Sinonim: epigenic, v. hypogene. (2) epigenetski. U
kristalografiji – termin za označavanje kristala koji su
strani (neprirodni) u stijenama u kojima se nalaze.
epigenesis – (1) epigeneza, katageneza, metageneza,
metadijageneza. U sedimentologiji – promjene, tran-
sformacije (pretvorbe) ili procesi koji se odvijaju pri
niskim temperaturama i tlakovima i utječu (djeluju)
na sedimentne stijene (sedimentary rocks) nakon nji-
epigenetic
hove kompakcije (zbijanja), isključujući površinsku
alteraciju (trošenje ili raspadanje) i metamorfozu
(metamorfizam), na primjer, postsedimentacijska
dolomitizacija (postdepositional dolomitization).
Termin epigenesis je ekvivalentan pojmovima late
diagenesis (kasna dijageneza – kako se primjenjuje
u američkoj geološkoj praksi) i metharmosis ili me-
taharmosis (metarmoza ili metaharmoza), dok ruski
geolozi u pojam epigeneze uključuju one promjene
koje se zbivaju nakon dijageneze (definirane u nje-
nom ograničenom značenju). Sinonimi: catagene-
sis, metadiagenesis, metagenesis. (2) epigeneza. U
procesu metamorfoze (metamorfizma) – promjena
mineralnog sastava stijena kao posljedice (rezulta-
ta) vanjskih utjecaja (utjecaja vanjskih uvjeta) koji
djeluju blizu površine Zemlje, na primjer, zamjena
jednih minerala drugima (mineral replacement) tije-
kom metamorfoze. (3) superponiranje, epigeneza, v.
superimposition, 2.
epigenetic – epigenetski. (1) U sedimentologiji – (a)
Termin za označavanje sedimentnog minerala (se-
dimentary mineral), teksture (sedimentary texture) ili
strukture sedimenata (sedimentary structure) koji su
formirani nakon sedimentacije (taloženja sedimena-
ta). Sinonim: epigenic; v. syngenetic. (b) Koji se odnosi
na epigenezu sedimenata (sedimentary epigenesis).
Sinonim: epigenic. (2) v. superimposed, 2.
epigenic – (1) epigen, v. epigene, 1. (2) epigenetski, v.
epigenetic.
epigenic dolomite – epigenetski (sekundarni, stratigraf-
ski, tektonski) dolomit, v. secondary dolomite.
epipelagic – epipelagički, epipelagičan. Koji se odnosi
na pelagičku sredinu (uvjete, pelagic environment)
oceana – do dubine 200 metara; v. mesopelagic.
episode – epizoda. U geologiji – termin slobodne (ne-
formalne) primjene i bez konkretne povezanosti s
geološkim vremenom koji se rabi za označavanje
osobitog i značajnog događaja ili niza događaja u
geološkoj povijesti danog područja ili razvoju reljefa,
na primjer, glacijalna epizoda ili epizoda oledbe (gla-
cial episode), epizoda vulkanizma (volcanic episode).
epithermal neutron – epitermalni (epitermički) neu-
tron. Relativno brzi neutron (fast neutron) s nivoom
kinetičke energije u rasponu odmah iznad raspona
energije termalnih (termičkih, toplinskih) neutrona
– grubo između 0,02 i 100 elektron-volti (sporiji ne-
utroni se nazivaju termalni ili termički – thermal neu-
tron). Emitiraju se izvorom (generatorom neutrona)
u neutronskoj karotaži po epitermalnim (epitermič-
kim) neutronima (v. Epithermal Neutron Log).
Epithermal Neutron Log, epithermal-neutron log
– karotaža epitermalnih (epitermičkih) neutrona, ne-
utronska karotaža po epitermalnim (epitermičkim)
neutronima. Karotaža u bušotinama (v. well log) tipa
kontaktne karotaže (v. wall-contact log) u kojoj se
mjeri radioaktivnost inducirana neutron-neutron-
skim reakcijama. Brzi neutroni (fast neutrons), koje
emitira izvor u karotažnoj sondi, mogu biti usporeni
i obratno raspršeni kao epitermalni neutroni sudara-
njem s jezgrama vodika. Količina epitermalnih neu-
trona se interpretira pod pretpostavkom konstantne
litologije (obično kod vapnenaca). Taj tip karotaže je
u velikoj mjeri neosjetljiv na razlike u sadržaju klo-
rida u slojnoj vodi koji može ometati interpretaciju
karotaže termalnih neutrona (v. thermal-neutron log)
289 equatorial current
i neutronske gama-karotaže (v. neutron-gamma log).
Sinonim: n-en log, neutron-epithermal-neutron log.
epizone – epizona. U skladu s jednom klasifikacijom
metamorfnih stijena – najgornja dubinska zona (v.
depth zone, 2) metamorfoze (metamorfizma) koja
je karakterizirana niskim do srednjim (umjerenim)
temperaturama (nižim od 300 °C) i hidrostatičkim
tlakovima te malim do velikim smičnim naprezanji-
ma. Rezultat mehaničke i kemijske metamorfoze je
nastanak hidrosilikata (na primjer, sericita, klorita,
talka) i karbonata (na primjer, kalcita, dolomita). Ti-
pične stijene su slejt, filit te sericitski i kloritski škrilja-
vac. Prvobitni koncept epizone je kasnije modificiran
uključivanjem utjecaja niskotemperaturne kontak-
tne metamorfoze i metasomatoze. U suvremenom
shvaćanju epizone više se u obzir uzimaju odnosi
tlak-temperatura (niski stupanj metamorfoze) nego
dubina zone; v. katazone, mesozone.
epoch – epoha. U geologiji – (a) Formalna geokrono-
loška jedinica (jedinica geološkog vremena – v. ge-
ochronologic unit) koja je dulja od doba (v. age, 1), a
kraća od perioda (v. period), tijekom koje su nastale
stijene odgovarajuće serije (v. series), na primjer, plei-
stocenska epoha u kvartarnom periodu (Quaternary
period). Apsolutno trajanje većine geoloških epoha
se procjenjuje na 10 do 30 milijuna godina. (b) Kao
termin slobodne (neformalne) uporabe, primjenjuje
se za označavanje odsječka (obično kratkog) geološ-
kog vremena, na primjer, glacijalna epoha (glacial
epoch).
equal time test – izokrono ispitivanje plinskih bušotina,
v. isochronal test.
equation of state (EOS) – jednadžba stanja. Matema-
tički izraz uzajamnih zavisnosti termodinamičkih va-
rijabli koje definiraju fizikalno stanje sustava – volu-
mena, tlaka i temperature čiste tvari i volumena, tla-
ka, temperature i sastava smjese. Jednadžbe stanja
se danas uobičajeno primjenjuju za proračun faznog
i volumetrijskog ponašanja smjesa ležišnih fluida, a
osobito su korisne za prognoziranje faznog ponaša-
nja u miscibilnim i nemiscibilnim procesima istiski-
vanja nafte iz ležišta injektiranjem plinova, kao što su
ugljik-dioksid, dušik, suhi ili obogaćeni prirodni plin,
te u procesima injektiranja plina u plinsko-konden-
zatna ležišta (svojstva komponenata se pritom obič-
no moraju podešavati kako bi se rezultati simulacija
uskladili s eksperimentalnim PVT-podacima i točno
prognoziralo fazno i volumetrijsko ponašanje smjesa
ležišnih fluida). U suvremenoj geokemiji i petrologi-
ji klasična primjena jednadžbe stanja (primjena na
plinove i tekućine povezujući tlak, temperaturu i vo-
lumen) obično se proširuje na čvrsta tijela i otopine
i u tom slučaju jednadžbe stanja moraju sadržavati
članove koji karakteriziraju fazno stanje (koji opisuju
sastav faze).
equatorial current – (1) ekvatorska struja. Svaka od
oceanskih površinskih struja u tropskim područji-
ma neposredno sjeverno ili južno od ekvatora. Na
sjevernoj hemisferi struje teku u jugozapadnom
ili zapadnom smjeru potiskivane sjeveroistočnim
pasatima (tzv. Sjeverna ekvatorska struja, North
Equatorial Current), a na južnoj hemisferi imaju
sjeverozapadni ili zapadni smjer i uvjetovane su
djelovanjem jugoistočnih pasata (Južna ekvator-
ska struja, South Equatorial Current). (2) ekvatorska
equigranular
plimna struja. Plimna struja koja se pojavljuje dva
puta mjesečno kada se Mjesec nalazi blizu ili iznad
Zemljinog ekvatora.
equigranular – ekvigranularan, jednakozrnast. (1) Ter-
min kojim se označava tekstura stijena s kristalima
jednake ili bliske veličine i također stijene s jednako-
zrnastom teksturom. Termin je prvobitno bio predlo-
žen za eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks),
ali se rabio i za sedimentne stijene (sedimentary
rocks), na primjer, za prekristalizirane karbonatne
stijene koje su građene od kristala približno jednake
veličine. Termin je sinonim za homogranular (homo-
granularan), ali se njegova uporaba ne preporučuje.
(2) Sinonim termina granuloblastic (granuloblasti-
čan) čija se primjena ne preporučuje.
equilibrium – (1) ravnoteža. U geologiji – ravnoteža iz-
među forme reljefa i procesa, na primjer ravnoteža
između otpornosti (stabilnosti) stijena duž obale i
erozijske sile valova. (2) ravnoteža, fazna ravnoteža.
U kemiji – (a) Stanje kemijskog sustava u kojem faze
ne pretrpljuju nikakve promjene svojstava s vreme-
nom, a u slučaju postizanja jednakih uvjeta drugom
reakcijom imat će jednaka svojstva. (b) Stanje koje je
postignuto u reverzibilnoj reakciji kada su brzine re-
akcije u dva suprotna smjera jednake, tako da sustav
nema daljnju tendenciju mijenjanja.
equilibrium calculation – proračun fazne ravnoteže.
Izračunavanje faznog ponašanja procesa ili ležišne
nafte i plina. Sinonim: flash calculation.
equilibrium constant – konstanta fazne ravnoteže, K-
konstanta, v. equilibrium ratio.
equilibrium gas drive – ravnotežno istiskivanje nafte
plinom. Proces istiskivanja nafte iz ležišta plinom (oil
displacement by gas), uz vrlo malu ili nikakvu izmjenu
komponenata između plina i slojne nafte, za razliku
od miscibilnog istiskivanja nafte (miscible drive).
equilibrium gas saturation – kritično zasićenje plinom,
v. critical gas saturation.
equilibrium ratio – konstanta fazne ravnoteže, K-kon-
stanta. Omjer molnog udjela specificirane kompo-
nente u parovitoj (plinovitoj) fazi i molnog udjela te
iste komponente u tekućoj fazi ravnotežne tekuće-
plinovite smjese pri utvrđenom tlaku i temperaturi.
Zavisi od tlaka, temperature i sastava. Upotrebljava
se u proračunima podjele dvofazne tekuće-plinovite
smjese na plinovitu i tekuću fazu pod ravnotežnim
uvjetima za bilo koji specificirani tlak i temperaturu
(u proračunima relativnih volumena tekuće i plinovi-
te faze) i također za određivanje sastava faza (ako je
poznat sastav jedne od faza pri bilo kojem specifici-
ranom tlaku i temperaturi, može se izračunati sastav
druge faze). Sinonimi: equilibrium constant, equilibri-
um vaporization ratio, K factor, K value, partition coef-
ficient, vapor-liquid equilibrium constant, vapor-liquid
equilibrium ratio.
equilibrium saturation – ravnotežno zasićenje. Mini-
malno zasićenje pornog prostora nekim fluidom (fa-
zom) pri kojem taj fluid (faza) počinje strujati.
equilibrium vaporization ratio – konstanta fazne rav-
noteže, K-konstanta, v. equilibrium ratio.
equiplanation – ekviplanacija. U geologiji – procesi
koji djeluju na visokim geografskim širinama i teže
sniziti površinu zemlje neovisno o kontroli baze ero-
zije i bez ikakvog gubitka ili prirasta materijala; v. al-
tiplanation, cryoplanation.
290 equivalents per million (epm)
equipotential line – izopotencijalna (ekvipotencijalna,
izopiestička) linija, v. isopotential line, 1.
equipotential surface – ekvipotencijalna ploha. U geo-
fizici – ploha jednakih potencijala polja (potencijala
polja jednakih vrijednosti), ploha na kojoj su poten-
cijali sila privlačenja u svim točkama konstantni. Pri
premještanju po takvoj plohi nema utroška rada. Za
gravitacijsko polje ekvipotencijalna ploha je srednji
nivo mora. Sinonimi: gravity equipotential surface, le-
vel surface, niveau surface.
equipping a well – opremanje bušotine. Instaliranje
(montaža) opreme i instrumenata za praćenje pona-
šanja proizvodnih bušotina.
equivalence – ekvivalentnost. U stratigrafiji – geološka
istodobnost, osobito ako to pokazuje sadržaj iden-
tičnih fosila (fosilnih ostataka). Sinonim: equivalency.
equivalency – ekvivalentnost, v. equivalence.
equivalent – (1) ekvivalent. U geologiji – sloj jednake
starosti ili sloj koji odgovara drugom sloju po vre-
menu formiranja ili prirodi. (2) ekvivalentan. Koji je
odgovarajući po geološkoj starosti ili stratigrafskom
položaju. Termin se uglavnom odnosi na slojeve ili
formacije (na područjima koja su daleko jedna od
drugih) koji su istodobni po vremenu nastanka ili se-
dimentacije ili koji sadržavaju jednake fosilne forme.
equivalent circulating density (ECD) – ekvivalentna
gustoća cirkulirajuće isplake. Efektivna gustoća ispla-
ke (effective mud density) na danoj dubini bušotine
kada cirkulira. Jednaka je sumi hidrostatičkog tlaka
(hydrostatic pressure) i pada (gubitka) cirkulacijskog
tlaka u prstenastom prostoru bušotine (annular cir-
culating pressure drop) iznad te dubine (od te dubine
do površine). Izražava se kao težina statične isplake
koja bi očitovala jednak tlak u toj točki bušotine.
Ovisi o svojstvima isplake (mud properties), protoku
(flow rate) i geometriji kanala bušotine (geometry of
wellbore).
equivalent diameter – (1) ekvivalentni dijametar (pro-
mjer). U petrologiji – dvostruka vrijednost ekvivalen-
tnog radijusa (v. equivalent radius). (2) ekvivalentni
(nominalni) promjer (dijametar), v. nominal diameter.
equivalent mud weight (EMW) – ekvivalentna gustoća
(ekvivalentna težina) isplake. Efektivna gustoća ispla-
ke (effective nud density) na danoj dubini bušotine
kada cirkulira i kada se superponira hidrostatički tlak
(pri tlaku na vrh stupca isplake). Jednaka je sumi hi-
drostatičkog, cirkulacijskog i površinskog tlaka (hy-
drostatic pressure, circulating pressure, surface pressu-
re) u danoj točki bušotine. Izražava se kao težina sta-
tične isplake koja bi očitovala jednak tlak u toj točki
bušotine. Ovisi o svojstvima isplake (mud properties),
protoku (flow rate), geometriji kanala bušotine (geo-
metry of wellbore) i površinskom tlaku u prstenastom
prostoru (annular surface pressure).
equivalent radius – ekvivalentni radijus (polumjer). U
petrologiji – mjera veličine čestice jednaka izraču-
nanom radijusu (polumjeru) hipotetičke sferične
čestice sa relativnom gustoćom 2,65 (kvarc) koja ima
brzinu sedimentacije i gustoću jednaku izračunatim
za danu sedimentnu česticu u istom fluidu. Ekviva-
lentni radijus je jednak polovici vrijednosti ekviva-
lentnog promjera (equivalent diameter).
equivalents per million (epm) – ekvivalenata na mili-
jun. Jedinična kemijska težina tvari koja je otopljena
u jednom milijunu jediničnih težina otapala. Ekviva-
equivoluminal wave
lenti na milijun otopljene tvari su jednaki dijelovima
na milijun (parts per million, ppm) podijeljenim s
ekvivalentnom težinom (equivalent weight).
equivoluminal wave – S-val, v. S wave.
era – era. U geologiji – formalna geokronološka jedini-
ca (jedinica skale geološkog vremena – v. geochro-
nologic unit) koja odgovara velikoj etapi geološke
povijesti Zemlje i razvoja života na Zemlji. Po redosli-
jedu veličine (rangu) era je ispod ili iza eona (v. eon),
odnosno više era čini eon, na primjer, paleozojska
era (Paleozoic Era), mezozojska era (Mesozoic Era) i
kenozojska era (Cenozoic Era), a pretkambrijske ere
(Precambrian eras) jesu arheozoik (starija era – v. Ar-
cheozoic) i proterozoik (mlađa era – v. Proterozoic).
Zbog poteškoća u utvrđivanju kronološkog redo-
slijeda perioda u pretkambriju, njegove se ere utvr-
đuju neovisno o periodima. Era odgovara vremenu
formiranja stijena koje čine eratem, tj. tijekom ere su
se formirale stijene odgovarajućeg eratema (v. erat-
hem). Svaka era uključuje (podijeljena je na) dva ili
više geoloških perioda (v. period) tijekom kojih su se
formirale stijene točno određenog geološkog siste-
ma (v. system).
Erathem, erathem – eratem. Formalna kronostrati-
grafska jedinica (v. chronostratigraphic unit) niža od
eonotema (v. eonothem), a viša od geološkog sistema
(tj. dijeli se na sisteme – v. system), koja sjedinjuje sti-
jene formirane tijekom jedne geološke ere. Vremen-
ski raspon koji odgovara eratemu je era (formalna
geokronološka jedinica – v. era). Zastarjeli sinonimi:
group, sequence.
Erian orogeny – hibernijska orogeneza. Jedna od 30
ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika
(prema H. Stilleu, koncem silura). Zadnji (završni) dio
kaledonske orogenetske ere (Caledonian orogenic
era). Sinonim: Hibernian orogeny.
erodability – erozibilnost, v. erodibility.
erode – erodirati, spirati. U geologiji – (1) Razarati i od-
nositi Zemljinu koru djelovanjem voda tekućica, va-
lova, vjetra ili ledenjaka. (2) Formirati ili preoblikovati
krajolik razaranjem i odnošenjem zemlje.
erodibility – erozibilnost, podatljivost eroziji. U geolo-
giji – (1) Kvaliteta, stupanj ili sposobnost stijena da
se više ili manje podvrgavaju eroziji. (2) Sklonost tla
prema razaranju i odnošenju, stupanj (brzina) erozije
tla. Sinonimi: erodability, erosibility; erosiveness.
erosibility – erozibilnost, v. erodibility.
erosion – erozija. (1) U geologiji – (a) Opći proces ili gru-
pa procesa u kojima dolazi do rahljenja materijala tla
i stijena Zemljine kore, njegova otapanja ili spiranja i
istovremenog transportiranja (prenošenja) s jednog
mjesta na drugo prirodnim agensima koji uključuju
trošenje (raspadanje, weathering), otapanje (soluti-
on), koraziju (corrasion) i transportiranje (transporta-
tion), ali obično isključuju propadanje mase klastič-
nog materijala formiranog pri razaranju. Termin ero-
zija osobito označava mehaničko razaranje kopna i
odnošenje materijala (poput tla) tekućom vodom
(uključujući kiše), valovima i strujama, pokretnim
ledom ili vjetrom. Termin erozija se također katkada
shvaća u ograničenom smislu isključivanjem proce-
sa transportiranja (u tom slučaju se obično govori o
denudaciji – v. denudation) ili trošenja (pri tome se
erozija shvaća samo kao dinamički ili aktivni proces
– v. weathering). (b)) Vrijeme djelovanja ili produkt ili
291 erosiveness
kombinirani efekti erozije. (2) Kontinuirani gubitak
materijala zbog mehaničkog uzajamnog djelovanja
s tekućinama, višekomponentnim fluidima ili čvr-
stim česticama nošenim fluidima.
erosional – erozijski. U geologiji – koji se odnosi na ero-
ziju ili je proizveden djelovanjem erozije.
erosional drilling – erozijsko bušenje, bušenje erozijskim
mlazom. Bušenje primjenom hidrauličkog djelova-
nja mlaza bušaćeg (isplačnog) fluida koji velikom br-
zinom struji iz mlaznica (nozzles) mlaznog bušaćeg
dlijeta (jet bit). Katkada se bušaćem fluidu dodaju
abrazivi kako bi bušenje bilo djelotvornije.
erosional unconformity – erozijski nesklad. Nesklad
označen erozijom ili površina koja razdvaja starije
erodirane stijene od mlađih pokrovnih sedimenata.
erosional velocity – erozijska brzina strujanja. Brzina
strujanja fluida kroz cijevi koja može uzrokovati nji-
hovu eroziju, osobito pri velikim protocima plina (s
brzinom podzemnog strujanja većom od 1,8 do 2,1
m/s), dok u naftnim bušotinama to nije toliko izra-
žen problem (iako se katkada može pojaviti u bušo-
tinama s visokim plinskim faktorom). Ako se u fluidu
nalaze čvrste čestice (na primjer, čestice pijeska),
do erozije može doći i pri relativno malim brzinama
strujanja.
erosion-corrosion – erozija i korozija. Razaranje površi-
ne metala (ubrzani gubitak materijala) zbog kombi-
niranog djelovanja erozije i korozije.
erosion cycle – erozijski ciklus, v. cycle of erosion.
erosion fault scarp – erozijska rasjedna (prirasjedna)
litica (strmina), v. fault-line scarp, 1.
erosion plain – erozijska ravnica. Opći naziv za svaku
ravnicu koja je formirana erozijom, poput peneplena
(peneplain), pediplena (pediplain) ili morske erozijske
ravnice (plain of marine erosion).
erosion platform – erozijska platforma. (1) Relativno
ravna površina ograničenog prostiranja koja je for-
mirana djelovanjem procesa erozije. (2) Platforma
(terasa) urezana valovima (marinska erozijska plat-
forma – v. wave-cut platform) duž obale.
erosion remnant – erozijski (izolirani erozijski) ostatak.
Topografska forma (forma reljefa, topographic featu-
re) koja je preostala ili stoji uzdignuta nad općom po-
vršinom zemlje nakon što je erozijom snižena visina
okružujućeg područja, na primjer, rezidualni humak
na peneplenu (monadnock) ili izolirana erozijska
gora (butte). Sinonimi: remnant, residual; v. relic, 2.
erosion scarp – erozijska strmina. Strmina formirana
djelovanjem erozije, na primjer, obalna strmina (bea-
ch scarp) ili prirasjedna strmina (fault-line scarp).
erosion surface – erozijska površina, površina plana-
cije. Površina zemlje koja je oblikovana i izravnana
djelovanjem erozije, osobito djelovanjem tekućih
voda (voda tekućica). Termin se obično primjenjuje
za označavanje ravne ili gotovo ravne površine. Si-
nonim: planation surface.
erosion terrace – erozijska terasa. Terasa koja je formi-
rana djelovanjem procesa erozije, osobito riječna
erozijska terasa (v. rock terrace).
erosion thrust – erozijski reverzni rasjed. Reverzni rasjed
čije je krovinsko krilo (hanging wall) pomaknuto duž
erozijske površine (erosion surface).
erosiveness – erozivnost. U geologiji – (1) Kvaliteta,
svojstvo ili sposobnost koji izazivaju eroziju; sila ili
sklonost koji uvjetuju eroziju. (2) Termin koji se kat-
erratic
kada rabi kao sinonim za erodibility (erozibilnost). (3)
Podvrgnutost tla eroziji.
erratic – (1) eratički (zalutali) blok. Fragment stijene koji
je nošen (prenošen) ledenjačkim ledom (ledenja-
kom) ili plivajućim ledom, odložen nakon otapanja
leda na nekoj udaljenosti od mjesta svog nastanka i
obično (iako ne i obvezno) ostaje na temeljnoj stijeni
različite litologije. Veličina fragmenata varira od va-
lutica do blokova poput kuća. Sinonimi: erratic block,
erratic boulder, glacial erratic. (2) eratički, zalutao. Koji
je transportiran (prenesen) ledenjakom od mjesta
svog nastanka. Sinonim: traveled.
erratic block – eratički (zalutali) blok, v. erratic, 1.
erratic boulder – eratički (zalutali) blok, v. erratic, 1.
eruption – erupcija, vulkanska erupcija. Izbacivanje
vulkanskog materijala (lave, piroklasta i vulkanskih
plinova) na površinu Zemlje kroz središnji erupcij-
ski kanal (dimnjak, central vent) vulkana (centralna
erupcija, central eruption) ili duž (iz) pukotine ili gru-
pe pukotina (pukotinska erupcija, fissure eruption).
eruption breccia – piroklastična (erupcijska) breča, v.
explosion breccia.
eruption cloud – erupcijski (vulkanski) oblak, oblak vul-
kanskog pepela (vulkanske prašine). Oblak vulkanskih
plinova s pepelom i drugim piroklastičnim fragmen-
tima koji je nastao vulkanskom erupcijom (pepeo
može padati iz takvih oblaka u obliku pepelne kiše,
air-fall deposition). Sinonimi: ash cloud, dust cloud,
explosion cloud, volcanic cloud.
eruptive – eruptivan. U geologiji i petrologiji – termin
koji označava stijene formirane skrućivanjem (očvr-
šćivanjem, solidifikacijom) magme. Takve, eruptivne,
stijene mogu biti ekstruzivne (efuzivne, vulkanske –
v. extrusive) ili intruzivne (v. intrusive). Termin se kat-
kada primjenjuje na sve eruptivne stijene (v. igneous
rock), ali većina specijalista ograničava njegovu upo-
rabu samo na ekstruzivne stijene (v. extrusive rock).
eruptive breccia – eruptivna (vulkanska) breča, v. vol-
canic breccia.
eruptive rock – eruptivna stijena. (1) Stijena koja je
formirana vulkanskom erupcijom. (2) Eruptivna (ma-
gmatska) stijena (v. igneous rock) koja je u rastalje-
nom stanju doprla do površine zemlje.
escarpment – strmina, strmen. U geomorfologiji – (1)
Duga, više ili manje kontinuirana strma litica (klif,
continuous cliff) ili relativno strma padina (steep slo-
pe) koji prekidaju kontinuitet zemlje razdvajanjem
dviju ravnih ili blago nagnutih površina i formirani su
erozijom ili rasjedanjem (pomicanjem po rasjedu).
Termin escarpment se često rabi kao sinonim termi-
na scarp (v.) iako se češće primjenjuje za označavanje
klifa formiranog diferencijalnom (selektivnom) ero-
zijom (differential erosion). (2) Visoka strma površina
stijene, koja je često predstavljena najvišim slojevi-
ma u liniji litica (klifova) i obično označava izdanak
(outcrop) otpornog sloja koji zaliježe u seriji blago
nagnutih mekših slojeva.
essential – pravi piroklastični. Termin za označavanje
piroklastika (pyroclastics) koji su formirani od ma-
gme. Primjenjuje se u klasifikaciji piroklastičnog ma-
terijala koja se bazira na načinu podrijetla i ekviva-
lentan je terminima juvenile (juvenilan) i authigenous
(autigen).
essential mineral – bitan (odredbeni) mineral. Mineral
(mineralna komponenta) stijene koji određuje njen
292 ethane
naziv i njeno mjesto u klasifikaciji. Bitni mineral,
međutim, ne mora obvezno postojati u stijeni u ve-
likoj količini. Sinonim: specific mineral; v. accessory
mineral.
established reserves – utvrđene rezerve. Rezerve nafte
i plina koje su pridobive postojećom tehnologijom i
uz postojeće ekonomske uvjete i čiji je procijenjeni
volumen (količina) prihvatljivo utvrđen (dokazan)
bušenjem, ispitivanjem (testiranjem) ili proizvod-
njom i raspoloživim geološkim podacima. Utvrđene
rezerve uključuju sve dokazane (proven) i polovicu
vjerojatnih (probable) rezervi.
estimated reserves – procijenjene rezerve. Termin slo-
bodne upotrebe. Ne označava nizak stupanj pouz-
danosti procjene, nego samo pretpostavljenost kon-
kretnog volumena rezervi (u smislu oko ili približno).
estimate of reserves – procjena rezervi, v. reserve esti-
mate.
estimation of reserves – procjena rezervi, v. reserve
estimate.
estuarial – estuarski, estuarijski, v. estuarine.
estuarine – estuarski, estuarijski. Koji se odnosi na estu-
ar ili je formiran u estuaru ili živi u estuaru. Termin
se osobito odnosi i primjenjuje na sedimente i se-
dimentacijsku ili biološku sredinu estuara. Sinonim:
estuarial; v. estuary.
estuarine delta – estuarska (estuarijska) delta. Dugačka
uska delta koja je ispunila estuar ili je u procesu nje-
gova ispunjavanja.
estuarine deposit – estuarski (estuarijski) sediment.
Sediment brakične (bočate, oslađene) vode estuara
marinskog i fluvijalnog (riječnog) podrijetla fine zr-
natosti (ponajprije glina i silt) i pomiješan s velikim
sadržajem razgrađene terestričke organske tvari.
Estuarski sedimenti su finije zrnasti i homogenijeg
(jednoličnijeg) sastava od deltnih sedimenata (v. del-
taic deposit).
estuarine deposition – estuarska (estuarijska) sedimen-
tacija. Sedimentacija u sredini estuara (v. estuarine
deposit).
estuarine lagoon – estuarska (estuarijska) laguna. La-
guna koja je formirana privremenim zatvaranjem
riječnog estuara olujnom barijerom. Takve lagune
su obično sezonske i postoje sve dotle dok rijeka ne
probije otvor u barijeri. Sreću se u područjima s ne-
znatnim ili isprekidanim oborinama. Sinonim: blind
estuary.
estuarine salinity – estuarski (estuarijski) salinitet. Sali-
nitet (slanost) koji se mijenja u ovisnosti o plimnim ili
sezonskim uvjetima, kao u estuaru (estuariju).
estuary – estuar, estuarij. (1) Kraj riječne doline (river
valley) ili njeno prošireno ljevkasto plimno ušće (tidal
mouth) okrenuto prema moru, gdje slatka voda do-
lazi u kontakt i miješa se s morskom vodom (i osjet-
no je razblažuje) i gdje je djelovanje plima očevidno,
na primjer, plimna rijeka (v. tidal river) ili djelomično
zagrađeni obalni vodeni bazen u kojem se sreću
plima i riječna struja. (2) Dio oceana, poput uskog
zaljeva (firth) ili morskog rukavca (arm), koji je pod
utjecajem slatke vode (u kojem dolazi do oslađivanja
vode). (3) Potopljeno riječno ušće (drowned river mo-
uth) koje je formirano spuštanjem kopna blizu obale
ili potapanjem donjeg dijela doline bez ledenjaka
zbog podizanja nivoa mora.
ethane – etan. (1) Drugi član alkana (parafinskih uglji-
ethanoic acid
kovodika, alkanes, paraffin hydrocarbons). Plin bez
boje i mirisa. Nalazi se u sirovoj nafti, prirodnom
plinu (druga je komponenta, iza metana, po sadrža-
ju) i u plinovima krekiranja nafte. Dobiva se iz njih
postupkom apsorpcije, adsorpcije ili rektifikacije na-
kon prevođenja u tekuće stanje na niskim tempera-
turama. (2) Smjesa plina koja se sastoji uglavnom od
etana, a može sadržavati stanovitu količinu metana
ili propana.
ethanoic acid – etanska (octena) kiselina, v. acetic acid.
ethanolamines – etanolamini. Amino derivati etilnog
alkohola – monoetanolamin (monoethanolamine,
MEA), dietanolamin (diethanolamine, DEA) i trietano-
lamin (triethanolamine, TEA). Rabe se za uklanjanje
sumporovodika i ugljik-dioksida iz plina.
ethanolamine treating – obrada etanolaminom. Či-
šćenje plinovitih i tekućih ugljikovodika od kiselih
plinova etanolaminima.
ethene – eten, etilen, v. ethylene.
ethylene – etilen, eten. Prvi član alkena (ugljikovodika
olefinskog niza, hydrocarbons of olefin series). Bez-
bojni zapaljivi plin. Nalazi se u prirodi ili se dobiva
krekiranjem nafte. Rabi se, između ostalog, za proi-
zvodnju polietilena. Sinonimi: ethene, olefiant gas.
ethylene glycol – etilenglikol, glikol. Bezbojna viskozna
higroskopna tekućina. Često se rabi kao sredstvo za
sušenje (sušilo, desikant) u dehidratorima s glikolom.
Sinonim: glycol.
ethyne – etin, acetilen, v. acetylene.
eu-bitumen – eubitumen. Skupni naziv za sve tekuće,
viskozne ili čvrste bitumene koji su lako topljivi u
organskim otapalima – primjeri su nafta (petroleum),
ozokerit (ozokerite), elaterit (elaterite) i asfalt (asp-
halt).
eugeosyncline – eugeosinklinala. Geosinklinala u kojoj
je vulkanizam (volcanism) praćen klastičnom sedi-
mentacijom (clastic sedimentation); vulkanski dio
ortogeosinklinale koji se nalazi dalje od kratona. Si-
nonim: pliomagmatic zone; v. orthogeosyncline.
euhedral – euhedralan. (1) Termin za označavanje mi-
neralnog zrna (kristala) eruptivne (magmatske) sti-
jene (igneous rock) koje je potpuno ograničeno vla-
stitim, pravilno razvijenim plohama i čiji rast tijekom
kristalizacije i prekristalizacije nije bio ograničen ili
pod utjecajem susjednih zrna. (2) Termin za označa-
vanje zrna (kristala) sedimentne stijene (sedimentary
rock) za koji je karakteristično postojanje kristalnih
ploha (na primjer, kristal kalcita u prekristaliziranom
dolomitu). (3) Termin za označavanje oblika kristala
ograničenog pravilno razvijenim plohama – euhe-
dralnog kristala. Termin je prvobitno bio predložen
za karakteristike komponenata eruptivnih (magmat-
skih) stijena kao prikladniji od termina idiomorphic
(idiomorfan) ili automorphic (automorfan), u znače-
nju u kojem su bili originalno definirani; v. anhedral,
subhedral.
euhedron – euhedralni kristal, idiomorf. U petrologiji
– zrno (kristal) koje je potpuno ograničeno vlastitim
prirodnim kristalnim plohama. Sinonim: idiomorph;
v. anhedron, euhedral.
eumalacostracans (Eumalacostraca) – eumalako-
straka. Podrazred viših rakova (malacostracans). Od
drugih viših rakova se razlikuju uglavnom po tome
što imaju jednodijelni oklop (samar, nonbivalve ca-
rapace), odnosno oklop koji nije građen od dvije lju-
293 evaporates
šturice, i dvogranate ekstremitete toraksa (prsne ek-
stremitete, biramous thoracic appendages) s jednim
zglobom (člankom, joint) u protopodu (protopod).
Stratigrafska rasprostranjenost: srednji devon-danas.
eupelagic – eupelagičan, eupelagički, v. pelagic, 1.
eupelagic sediment – eupelagični sediment. Dubo-
komorski sediment (deep-sea sediment) u kojem je
manje od 25% frakcija krupnijih od 5 mikrometara
terigenog, vulkanogenog i/ili neritskog podrijetla.
Takvi se sedimenti formiraju obično daleko od konti-
nenata. Akumuliraju se vertikalnom sedimentacijom
materijala, visoko su oksidirani i uključuju pelagične
gline (pelagic clays) i muljeve (pelagic oozes).
euryapsids (Euryapsida) – euriapsidi. Podrazred izu-
mrlih reptila (gmazova, reptiles). Karakterizirani su
samo jednim, gornjim temporalnim (sljepoočnim)
otvorom (upper temporal opening, upper temporal
fenestra) na svakoj strani lubanje. Uključuje velike
marinske forme poput pleziosaura (plesiosaurs), no-
tosaura (nothosaurs) i plakodonta (placodonts), kao
i manje kopnene forme neizvjesnih odnosa. Strati-
grafska rasprostranjenost: donji perm-kreda.
eurypterids (Eurypterida) – euripteridi. Izumrli razred
merostoma (prakliještara, merostomes). Karakteri-
zirani su izduljenim člankovitim (segmentiranim)
kopljastim tijelom, koje je tek u rijetkim slučajevima
trodijelno (trilobitno) i tankim hitinskim ovojnim
skeletom (hitinskim integumentom, chitinous inte-
gument). Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-
perm.
eutherians (Eutheria, Placentalia) – euterije, placen-
talije, plodvaši. Podrazred mamalija (sisavaca, ma-
mmals). Karakterizirani su plodvom (posteljicom,
placentom, placenta) i rađanjem mladunčadi u na-
prednom stadiju razvoja. Uključuju većinu živih for-
mi osim monotremata (jednootvora, monotremes) i
marsupialija (tobolčara, marsupials). Stratigrafska ra-
sprostranjenost: srednja kreda-danas. Prema drugoj
definiciji, placentalije su podrazred euterija. Sinoni-
mi: placental mammals, placentals.
eutrophic peat – eutrofni treset. Treset koji sadrži obil-
nu količinu hranidbenih tvari biljnog podrijetla, po-
put dušika, kalija, fosfora i kalcija. Sinonim: calcareo-
us peat; v. mesotrophic peat, oligotrophic peat.
euxinic – euksinski. (1) Termin koji označava sredinu s
ograničenom cirkulacijom i stajaćim (stagnantnim)
ili anaerobnim uvjetima, na primjer, fjord ili gotovo
izolirani ili pragom ograničeni bazen (zavala) s otrov-
nim pridnenim vodama. Termin se također odnosi na
materijal, na primjer, crni organski sedimenti (black
organic sediments) i sumporovodični muljevi (hydro-
gen-sulfide muds), istaložen u takvoj sredini ili baze-
nu i na proces sedimentacije takvog materijala (kao
u Crnom moru). (2) Koji se odnosi na facijes stijena
(rock facies) što uključuje različite crne šejlove (black
shales) i grafitne sedimente (graphitic sediments).
evaluation analysis of crude oil – tehnološka analiza
sirove nafte, v. crude-oil evaluation.
evaluation map – procjembena (prognozna) karta.
Stratigrafska karta (stratigraphic map) koja prikazuje
sumarne rezultate stratigrafskih analiza izvršenih u
ekonomske svrhe.
evaporates – evaporati. Evaporitna skupina sedime-
nata – sedimentne soli (sedimentary salts) precipiti-
rane (istaložene) iz vodenih otopina i koncentrirane
evaporation
evaporacijom (isparivanjem). Češće se primjenjuje
sinonimni termin evaporites (evaporiti). Evaporati su
jedna od grupa sedimenata (evaporati, hidrolizati,
oksidati, reduzati, rezistati) prema njihovoj klasifika-
ciji, odnosno grupiranju po analogiji s označavanjem
stadija diferencijacije u kemijskoj analizi stijena; v.
hydrolysates, oxidates, reduzates, resistates.
evaporation – (1) evaporacija, vaporizacija, isparavanje.
Proces prelaženja tvari iz tekućeg ili čvrstog stanja u
parovito stanje. Neki autori, međutim, ograničavaju
smisao termina evaporation na pojam vaporization
– isparavanje ili vaporizacija tekućine, za razliku od
sublimacije (direktna vaporizacija čvrste tvari, odno-
sno direktni prijelaz čvrste tvari u parovito stanje), a
drugi autori (na primjer, hidrolozi) ograničavaju nje-
gov smisao na isparavanje (vaporizaciju) tekućine pri
temperaturi nižoj od njena vrelišta. Suprotan proces
se naziva kondenzacija (v. condensation). Sinonim:
vaporization. (2) evaporacija, isparavanje. (a) U ke-
mijskoj tehnologiji – proces koncentriranja otopina
(radi formiranja kristala ili postizanja tražene jakosti)
uklanjanjem tekućine u obliku pare. Pojam se raliku-
je od fizikalne definicije (v. evaporation, 2b) po tome
što se uvijek izvodi pri temperaturi vrenja (vrelištu)
uz dani tlak. (b) U fizici – pretvaranje (konverzija) te-
kućine u paru pri temperaturi nižoj od temperature
vrenja (vrelišta). Brzina evaporacije se povećava s po-
rastom temperature. (c) U strojarstvu – pretvaranje
vode u paru u kotlovima.
evaporation pit – isparivački bazen, bazen za isparava-
nje, v. evaporation pond.
evaporation pond – isparivački bazen, bazen za is-
paravanje. Bazen s velikom površinom isparavanja
(nekoliko tisuća četvornih metara), iskopan u ne-
propusnom tlu ili obložen glinom ili nepropusnom
oblogom, koji se rabi za smanjivanje volumena vode
proizvedene iz bušotina postupkom isparavanja
(evaporacije). Koncentrirana slana voda se odlaže na
drugom mjestu. Primjena takvih bazena je uobičaje-
na na poljima s niskoproduktivnim bušotinama gdje
se obrađuju male količine slane vode (velike količine
se odlažu u, za to predviđene, bušotine). Sinonimi:
evaporation pit, evaporative pit, evaporative pond, re-
tention pit.
evaporative dolomite – evaporitski dolomit. Mineral
dolomit koji se formirao zamjenom kalcita u vapnen-
cu. Evaporacijom (isparavanjem) lagunskih voda pri
uvjetima tropske klime dolazi do precipitacije kalcita
i relativnog obogaćivanja vode magnezijem. Magne-
zijem obogaćena voda se procjeđuju kroz nedavno
sedimentirani vapnenac između obalne linije i lagu-
ne i alterira kalcit u dolomit.
evaporative pit – isparivački bazen, bazen za isparava-
nje, v. evaporation pit.
evaporative pond – isparivački bazen, bazen za ispara-
vanje, v. evaporation pond.
evaporative unit – isparivački uređaj, uređaj za ispara-
vanje. Uređaj koji se rabi na poljima za smanjivanje
volumena (količine) slane vode proizvedene iz bušo-
tina. Zagrijavanjem se stvara vodena para i koncen-
tracija soli u vodi. Smanjenje volumena je oko 90%.
Sinonim: steamer unit.
evaporite – evaporit. (1) Mineral istaložen iz slanih
otopina njihovim isparavanjem. (2) Neklastična se-
dimentna stijena (nonclastic sedimentary rock), solni
294 excessive dogleg
sediment (sediment mineralnih soli) koji se pretežito
sastoji od minerala nastalih precipitacijom iz otopina
soli pri njihovom koncentriranju zahvaljujući inten-
zivnoj ili potpunoj evaporaciji (isparivanju) otapala.
Uglavnom su to soli istaložene iz odvojene ili zatvo-
rene mase morske vode ili iz vode slanih jezera, na
primjer, gips, anhidrit, halit (kamena sol), primarni
dolomit, kemogeni vapnenci i različiti nitrati i borati.
Katkada se u evaporite ubrajaju stijene koje se pojav-
ljuju pri metamorfozi (metamorfizmu) ili transporti-
ranju drugih evaporita. Sinonimi: evaporates, saline
deposit, saline residue.
evaporite mineral – evaporitski mineral. Mineral koji je
precipitiran (istaložen) zahvaljujući evaporaciji (ispa-
rivanju), na primjer, halit, anhidrit, aragonit.
evaporite ratio evaporitski koeficijent. Omjer (odnos)
debljina ili postotnog sadržaja evaporita (anhidrita,
gipsa, soli) i karbonatnih stijena (karbonata – va-
pnenca, dolomita) u stratigrafskom presjeku.
evaporite-solution breccia – breča otapanja evapori-
ta. Breča otapanja (v. solution breccia) koja je nastala
uklanjanjem (izluživanjem) topljivih evaporita (ka-
mene soli, anhidrita, gipsa i dr.).
even-grained – (1) granuloblastičan, v. granuloblastic.
(2) homogranularan, v. homogranular.
evening shift – večernja smjena radnika, v. tour, 2.
evening tour – večernja smjena radnika, v. tour, 2.
event – (1) događaj. U tektonici – neodređeni termin
(termin slobodne uporabe) za označavanje svakog
događaja koji, sudeći prema geološkim, izotopnim
(radiometrijskim) ili drugim dokazima (podacima),
imaju vjerojatno tektonsko značenje, ali čiji je potpu-
ni smisao nepoznat. Termin se osobito rabi za male
grupe radiometrijskih podataka čiji odnosi s geološ-
kim strukturama ili procesima nisu precizno procije-
njeni (razjašnjeni). (2) nailazak seizmičkih valova, v.
arrival, seismic event. (3) potres, v. earthquake.
evolutionary zone – evolucijska zona, filozona, v. line-
age zone, 1.
exception well – izuzeta bušotina. Bušotina koja je odo-
brena ili izbušena kao iznimka u gustoći mreže bu-
šotina (well spacing) odobrenoj od strane državnog
regulativnog tijela (government regulatory agency).
excess air – pretičak zraka. Udjel zraka koji se mora do-
vesti iznad teoretski potrebne količine za potpuno
izgaranje goriva zbog nesavršenih uvjeta izgaranja
u praksi.
excess air factor – faktor pretička zraka, v. excess air ra-
tio.
excess air ratio – faktor pretička zraka. Omjer (odnos)
volumena zraka utrošenog za izgaranje jedinice mase
ili volumena plinovitog goriva i volumena zraka koji
je teoretski potreban za izgaranje goriva. Sinonimi:
air factor, excess air factor.
excess factor – faktor pretička. U tehnologiji cementaci-
je bušotina – količina (volumen) cementne kaše (ce-
ment slurry) za cementaciju bušotine koja je veća od
potrebne izračunane ili teoretske količine.
excessive dogleg – prekomjerna promjena smjera bu-
šotine. Promjena smjera bušotine (well direction) i/
ili njena otklona od okomice (well inclination) koja
je dovoljno oštra da uzrokuje zaglavljivanje alatki
(sticking) i prekomjerno naprezanje (excessive stress)
opreme i cijevi u bušotini, za razliku od dopuštene
promjene smjera bušotine (permissible dogleg).
excessive production
excessive production – prekomjerna (prekoračena) pro-
izvodnja, v. excess production.
excess oil – ilegalna (ilegalno proizvedena, »vruća«) naf-
ta, v. hot oil.
excess production – prekomjerna (prekoračena) proi-
zvodnja. Proizvodnja nafte koja je veća od dopuštene
(odobrene od državnog regulativnog tijela, allowa-
ble). Drugi oblik termina: excessive production.
exchanger – izmjenjivač topline, v. heat exchanger.
exempt allowables – izuzeti dopušteni kapaciteti proi-
zvodnje. Dopuštena proizvodnja nafte za bušotinu,
koncesiju, ležište ili polje koja je izuzeta iz režima (ne
podliježe režimu) određivanja dopuštenih kapaciteta
proizvodnje od strane državne regulativne agenci-
je (proration). Izuzeće vrijedi za posebne slučajeve
– za bušotine koje su otkrile ležište (discovery wells),
bušotine s niskom produktivnošću (marginal wells) i
bušotine u procesu zavodnjavanja ležišta (waterflood
wells).
exfoliation – eksfolijacija, listanje, raslojavanje, ljuštenje.
Proces kojim se s ogoljele površine velike stijenske
mase sukcesivno odlamaju (otkidaju) ili ljušte kon-
centrične ljuske, slojevi ili pločice debljine manje od
centimetra do nekoliko metara. Uzrok je djelovanje
fizičkih ili kemijskih sila koje dovodi do pojave di-
ferencijalnih naprezanja unutar stijena, bilo zbog
ekspanzije minerala (kao posljedice kemijskog ras-
padanja), bilo oslobađanjem unutarnjeg naprezanja
nekad duboko pokopanih stijena, kada zbog erozije
dođu bliže površini. Rezultat eksfolijacije je često za-
obljena stijenska masa (zaobljeni izdanak stijene) ili
kupolasti brežuljak. Sinonimi: desquamation (v.), sca-
ling (v.), sheet jointing, spalling; v. sheeting.
exhausted well – iscrpljena bušotina, v. depleted well.
exhaustible resources – neobnovljivi resursi (izvori).
Prirodni resursi koji ne reproduciraju sami sebe, to
jest kada se iskoriste (iscrpe) zauvijek su izgubljeni.
Nafta i prirodni plin su neobnovljivi resursi. Sinonimi:
depletable resources, non-renewable recources; v. no-
nexhaustible resources.
exodiagenesis – egzodijageneza. Dijageneza (v. diage-
nesis) u subaeralnim sredinama (uvjetima, subaerial
environments) i u plitkim stabilnim morima (shallow
stable seas) koja je karakterizirana dehidratacijom,
koagulacijom koloida, brzim rastom kristala (prekri-
stalizacijom), stvaranjem konkrecija i očuvanjem tek-
sturnih svojstava sedimenata.
exogene – egzogen, v. exogenetic.
exogene effect – egzogeni efekt. Djelovanje tijela intru-
zivnih stijena (intruzivne mase) na stijene u koje je
ono prodrlo; v. endogene effect.
exogenetic – egzogen. (1) U geologiji – termin za ozna-
čavanje geoloških procesa koji se zbivaju na površini
zemlje ili blizu nje, na primjer, trošenje (raspadanje,
weathering) i denudacija (denudation) i također za
označavanje stijena, rudnih ležišta i oblika reljefa
čiji je postanak povezan s takvim procesima. Sinoni-
mi: exogene, exogenic, exogenous; v. endogenetic. (2)
Termin kojim se označavaju izvori energije i objekti
izvanzemaljskog podrijetla, na primjer, solarna radi-
jacija, kozmičke zrake, meteoriti i kozmička prašina.
exogenic – egzogen, v. exogenetic.
exogenous – egzogen, v. exogenetic.
exogenous inclusion – egzogena (slučajna) inkluzija
(uklopak), ksenolit, v. xenolith.
295 expansion gas drive
exogeosyncline – egzogeosinklinala, deltageosinklina-
la. Parageosinklinala (v. parageosyncline) u kojoj se
akumuliraju klastični sedimenti (clastic sediments) iz
uzdignutog ortogeosinklinalnog pojasa (orthogeo-
synclinal belt) u njenom susjedstvu, ali smještenog
izvan kratona. Sinonimi: deltageosyncline, foredeep,
transverse basin; v. secondary geosyncline.
exometamorphism – egzometamorfoza, egzometa-
morfizam, v. exomorphism.
exomorphic metamorphism – egzomorfna metamor-
foza (metamorfizam), v. exomorphism.
exomorphism – egzometamorfoza, egzometamorfizam,
egzomorfna metamorfoza (metamorfizam). U geolo-
giji – promjene u stijenama koje okružuju intruziju
pod utjecajem intenzivnog termičkog (toplinskog) ili
drugog djelovanja magme ili lave u kontaktu s njima;
kontaktna metamorfoza (v. contact metamorphism)
u uobičajenom smislu. Sinonimi: exometamorphism,
exomorphic metamorphism.
exoolitic – egzoolitski, v. extoolitic.
exoskeleton – egzoskelet, vanjski skelet. Skelet (v. skele-
ton) životinja koji služi kao zaštitni pokrivač i potpo-
ranj mekih dijelova i nalazi se s vanjske strane tjele-
snog tkiva, na primjer, vanjska ljuštura brahiopoda
(ramenonožaca) ili pelecipoda (školjkaša), sustav
tvrdih ljusaka koje pokrivaju tijelo plakodermi (riba
oklopnjača) ili koštane pločice koje pokrivaju tijelo
pasanaca. Sinonim: dermoskeleton; v. endoskeleton.
exotic – egzotičan. U strukturnoj geologiji – termin za
označavanje oblutaka, blokova i većih stijenskih tijela
koji nisu povezani sa sada pratećim stijenama i koji
su transportirani (preneseni) s mjesta svoga postan-
ka jednim od nekoliko mogućih procesa. Egzotične
mase tektonskog podrijetla su također alohtone, a
analogne mase glacijalnog (ledenjačkog) podrijetla
ili mase s postankom vezanim uz prenošenje plutaju-
ćim ledom obično se nazivaju eratičkim (v. erratic).
expanding reamer – raširivi proširivač kanala bušotine
(bušaći prošrivač), v. reamer.
expansion bend – kompenzacijska (ekspanzijska) petlja
(luk), kompenzator, v. expansion loop.
expansion bit – podesivo bušaće dlijeto. Bušaće dlijeto
koje se može regulirati na nekoliko promjera.
expansion breccia – breča ekspanzije (širenja). Breča
koja je nastala povećavanjem volumena usljed ke-
mijskih promjena, na primjer, prekristalizacijom ili
hidratacijom.
expansion chamber – ekspanzijska komora. Kompo-
nenta sapničkog manifolda (choke manifold), prošire-
na cijev za usporavanje struje fluida iz bušotine nakon
njegova prolaza sapnice (istjecanja iz manifolda).
expansion coefficient – koeficijent ekspanzije plina.
Omjer promjene volumena plina i promjene tlaka u
podzemnom plinskom skladištu.
expansion dome – ekspanzijska kupola. Cilindrična
posuda na vrhu skladišnog rezervoara (storage tank)
koja omogućuje ekspanziju tekućine u rezervoaru
bez njegova prelijevanja (overflowing).
expansion factor – faktor ekspanzije. Promjena gustoće
plina pri promjeni tlaka duž dijafragme (prigušnice,
orifice).
expansion gas drive – režim ekspanzije plina (iscrplji-
vanja ležišnog tlaka). Režim iskorištavanja plinskog
ležišta pri kojem se prirodni plin proizvodi njego-
vom ekspanzijom u ležištu bez vodotlačnog režima.
expansion joint
Ekspanzijom plina se iscrpljuje ležišni tlak. Sinonim:
pressure depletion drive.
expansion joint – slojno lučenje, raslojavanje, v. shee-
ting.
expansion loop – kompenzacijska (ekspanzijska) petlja
(luk), kompenzator. Petlja (luk) kružnog ili U-oblika
na cjevovodima za kompenzaciju širenja i stezanja
(skupljanja) cjevovoda usljed promjena temperature
(zagrijavanja i hlađenja) kako ne bi došlo do napreza-
nja i deformacija cijevi i ventilskih spojeva. Sinonim:
expansion bend.
expansion ratio – stupanj ekspanzije. Omjer (kvocijent)
volumena plina nakon ekspanzije i prije nje.
expansion refrigeration – ekspanzijsko hlađenje. Me-
toda (postupak) uklanjanja vode iz prirodnog plina
kako bi se udovoljilo specifikacijama za transport pli-
novodom. Plin prolazi kroz mlaz (struju) koji uzrokuje
ekspanzijsko hlađenje, a voda se ukapljuje u hidrat
koji se tali spiralnom grijaćom cijevi. Plin i voda se
gravitacijski odvajaju.
expansion-roof tank – rezervoar s dišnim krovom. Skla-
dišni ili radni rezervoar za naftu i naftne produkte s
pomičnim krovom koji se može gibati gore-dolje.
Kada pare u rezervoaru ekspandiraju s promjenama
dnevne temperature, krov se podiže i tako omoguću-
je izlaženje para u atmosferu.
expansion vessel – ekspanzijska posuda. Separator
(separacijska posuda) prvog stupnja (first-stage sepa-
rator) uređaja za niskotemperaturnu separaciju (cold-
separator unit, low-temperature unit). Često je opre-
mljen spiralnom grijaćom cijevi (za taljenje plinskih
hidrata) ili injektorom glikola (za sprječavanje nastan-
ka hidrata)) neposredno prije ekspanzije u posudu.
expendable gun – razorivi (neizvlačivi) mlazni perfora-
tor, mlazni perforator s razorivim kućištem. Tip mla-
znog perforatora (puške za mlazno perforiranje – v.
jet perforating gun) zaštitne kolone koji ima pojedi-
načna kućišta od keramike, aluminija, stakla ili lijeva-
nog željeza s kumulativnim eksplozivnim punjenjem
(nabojem) koja se razaraju u bušotini. Perforator se
spušta u bušotinu s izoliranim kabelom za paljenje
(shooting cable) i detoniranje eksplozivnog punjenja
se vrši električnim načinom. Eksplozija izbaci krhoti-
ne kućišta u formaciju (postoje perforatori kod kojih
krhotine ostaju u bušotini). Sinonimi: expendable jet
gun, expendable jet perforating gun, expendable jet
perforator, expendable perforating gun, expendable
shaped-charge gun, expendable shaped-charge per-
forator, nonretrievable gun, nonretrievable perforating
gun; v. extendable-retrievable gun, retrievable jet per-
forating gun.
expendable jet gun – razorivi (neizvlačivi) mlazni perfo-
rator, v. expendable gun.
expendable jet perforating gun – razorivi (neizvlačivi)
mlazni perforator, v. expendable gun.
expendable jet perforator – razorivi (neizvlačivi) mla-
zni perforator, v. expendable gun.
expendable perforating gun – razorivi (neizvlačivi)
mlazni perforator, v. expendable gun.
expendable-retrievable gun – polurazorivi (poluiz-
vlačivi) mlazni perforator. Tip mlaznog perforatora
(puške za mlazno perforiranje – v. jet perforating gun)
s kumulativnim eksplozivnim punjenjem (nabojem)
u keramičkim ili staklenim kućištima koji ostavlja
minimalnu količinu krhotina u kanalu bušotine i ne
296 exploration prospect
može se ponovno upotrijebiti. Sinonimi: semiexpen-
dable gun, semiexpendable jet gun, semiexpendable jet
perforator, semiretrievable jet gun, semiretrievable jet
perforator; v. expendable gun, expendable-retrievable
gun.
expendable shaped-charge gun – razorivi (neizvlačivi)
mlazni perforator, v. expendable gun.
expendable shaped-charge perforator – razorivi (ne-
izvlačivi) mlazni perforator, v. expendable gun.
expendable well – bušotina za dobivanje geoloških po-
dataka. Istraživačka bušotina (exploratory well) koja
je izbušena radi dobivanja geoloških podataka, a ne
radi proizvodnje nafte ili plina.
experimental petrology – eksperimentalna petrologija.
Grana petrologije koja se bavi laboratorijskim izuča-
vanjem reakcija radi objašnjavanja prirode procesa
nastanka (formiranja) stijena (petroloških procesa).
Obuhvaća eksperimente za izučavanje fizikalnih
svojstava ili fizikalne kemije minerala, stijena, stijen-
skih taljevina, para, plinova ili otopina koji postoje
istodobno s čvrstim ili rastaljenim stijenskim mate-
rijalima.
experimental structural geology – eksperimentalna
strukturna geologija. Izučavanje deformacija uzoraka
stijena pri visokim tlakovima. Također, konstruiranje
dinamičkih modela (dynamic models) koji ilustriraju
strukturne procese (structural processes).
exploitable reserves – pridobive rezerve, v. recoverable
reserves.
exploitation – eksploatacija. Cijelo područje proizvod-
nje ugljikovodika – od prvih snimanja, geoloških
istraživanja, proizvodnje i transporta do prodaje pro-
dukata na tržištu.
exploitation play – objekt eksploatacije. Jedan ili više
produktivnih horizonata sjedinjenih u jedan objekt
za zajedničku eksploataciju jedinstvenom mrežom
bušotina.
exploitation well – eksploatacijska (razradna) bušotina,
v. development well.
exploration – istraživanje, prospekcija. Traganje za eko-
nomskim ležištima korisnih minerala, ruda i fosilnih
goriva (ugljena, nafte, plina). Proces može uključivati
geološko istraživanje ili rekognosciranje (geologic re-
connaissance), na primjer, daljinsko sondiranje (remo-
te sensing), fotogeologiju (photogeology), geofizičke
i geokemijske metode te površinska i podzemna ru-
darska ispitivanja (bušotinama, rovovima, kopovima,
tunelima).
exploration costs – troškovi geoloških istraživanja.
Troškovi aktivnosti geoloških istraživanja koji uklju-
čuju troškove nabave područja istraživanja, izrade
geoloških i geofizičkih studija te izrade istraživačkih
bušotina. Primjeri geoloških troškova su izdaci za
radnu snagu poduzeća (geologe i pomoćno oso-
blje), naknade vanjskim savjetnicima, troškovi pri-
preme, umnožavanja i distribucije geoloških karata
i izvještaja i troškovi za kupnju geoloških podataka,
karotažnih dijagrama i izvještaja od vanjskih izvora.
Geofizičke aktivnosti na istraživanju uključuju troško-
ve izvođenja seizmičkih istraživanja te obrade, inter-
pretacije i pripreme seizmičkih profila i karata (radovi
se mogu obavljati u poduzeću ili ih obavljaju vanjski
suradnici i servisne firme).
exploration prospect – perspektivno područje za geo-
loško istraživanje, v. drilling prospect.
exploration seismology
exploration seismology – prospekcijska (primijenjena)
seizmologija, seizmičko istraživanje (prospekcija), v.
applied seismology.
exploration well – istraživačka bušotina. Bušotina
koja se izrađuje u sklopu geološkog istraživanja radi
pronalaženja novih naftnih ili plinskih ležišta/polja,
određivanja granica već otkrivenih ležišta/polja te
istraživanja plićih i dubljih horizonata (formacija) na
poznatim ležištima/poljima. Mogu se bušiti na pot-
puno novom području istraživanja (u tom slučaju se
naziva tragalačkom – v. wildcat well) ili na području na
kojem već postoje otkrivena polja/ležišta radi prona-
laženja novih produktivnih formacija iznad ili ispod
njih. Istraživačke bušotine su visokorizične, ali povrat
ulaganja može biti visok ako se otkriju znatne rezer-
ve. Sinonimi: exploratory well, prospect hole, prospec-
ting hole, prospecting well, prospect well.
exploratory well – istraživačka bušotina, v. exploration
well.
explosion breccia – piroklastična breča. Tip vulkanske
breče (v. volcanic breccia) koja je formirana vulkan-
skom eksplozijom. Sinonimi: eruption breccia, explo-
sive breccia, pyroclastic breccia.
explosion cloud – erupcijski (vulkanski) oblak, oblak vul-
kanskog pepela (vulkanske prašine), v. eruption cloud.
explosion source – eksplozijski seizmički izvor (izvor se-
izmičke energije). U seizmičkoj prospekciji – tip izvora
seizmičke energije primjenom eksploziva, odnosno
izazivanjem eksplozija (na primjer, dinamita). Eksplo-
zije se iniciraju obično u izbušenim minskim bušoti-
nama (shot hole) dubine od 3 do 100 metara (10 do
300 stopa) ili u zraku (iznad površine zemlje), a deto-
nirajući štapini se rabe u rovovima ili također na povr-
šini. Prednost eksplozijskih izvora seizmičke energije
je u tome što se mogu nalaziti ispod slojeva s malom
brzinom širenja seizmičkih valova (weathering layer)
i što daju kratke širokopojasne impulse. Nedostaci
su međutim potreba za izradom skupih minskih bu-
šotina (bušotina za paljenje) i opasno rukovanje, a
frekvencija ovisi o materijalu u kojem je izvršeno pa-
ljenje (eksplozija). Sinonimi: explosive source, explosi-
ve-type source; v. seismic energy source.
explosive breccia – piroklastična breča, v. explosion bre-
ccia.
explosive fracturing – frakturiranje eksplozivom, v. well
shooting.
explosive limits – granice eksplozivnosti. Gornja i donja
vrijednost koncentracije gorivog plina (u %) ili najviša
i najniža volumenska koncentracija gorivog plina po-
miješanog sa zrakom (ili drugim plinovima) pri kojoj
nastaje upaljiva i eksplozivna smjesa; v. lower explosi-
ve limit, upper explosive limit.
explosive source – eksplozijski seizmički izvor (izvor seiz-
mičke energije), v. explosion source.
explosive-type source – eksplozijski seizmički izvor
(izvor seizmičke energije), v. explosion source.
exponential decline – eksponencijalni pad proizvodnje,
v. exponential production decline.
exponential decline curve – krivulja eksponencijalnog
pada (eksponencijalna krivulja pada) proizvodnje, v.
exponential production decline curve.
exponential production decline – eksponencijalni pad
proizvodnje. Tempo (brzina) pada proizvodnje bu-
šotine ili ležišta u jednakom postotku svake godine
(npr. 10% godišnje). Ovisnost kapaciteta proizvodnje
297 extended succession
o vremenu općenito ima oblik krivulje u linearnom
koordinatnom sustavu, ali je ovisnost kapaciteta o
ukupnoj proizvodnji u linearnom koordinatnom su-
stavu katkada pravac. Ovisnost kapaciteta proizvod-
nje (logaritamska skala) o vremenu (linearna skala)
također je pravac. Krivulje eksponencijalnog pada
proizvodnje su najjednostavnije za analizu i najčešće
se rabe za procjene rezervi nafte. Sinonimi: constant-
percentage decline, exponential decline; v. production
decline,production decline curve, exponential produc-
tion decline curve, harmonic production decline, hyper-
bolic production decline.
exponential production decline curve – krivulja ek-
sponencijalnog pada (eksponencijalna krivulja pada)
proizvodnje. Tip krivulje pada proizvodnje nafte i
plina kada je pad proizvodnje u jedinici vremena
jednak konstantnom postotku trenutne proizvodnje.
Pad proizvodnje je eksponencijalan ako zavisnost
kapacitet proizvodnje (ordinata, logaritamska skala)
– vrijeme (apscisa, linearna skala) ili kapacitet proi-
zvodnje (ordinata) – ukupna proizvodnja (apscisa) u
linearnom koordinatnom sustavu ima oblik pravca.
Ekstrapolacijom tih pravaca mogu se lako odrediti
kapaciteti buduće proizvodnje i maksimalna pridobi-
va količina nafte i plina (do ekonomski graničnog ka-
paciteta). Analiza eksponencijalne krivulje pada proi-
zvodnje je najjednostavnija i najčešće se primjenjuje
iz više razloga: (1) pad proizvodnje mnogih bušotina,
ležišta i polja je eksponencijalan tijekom velikog di-
jela njihova proizvodnog vijeka i odstupat će znatno
samo prema kraju tog perioda; (2) određivanje pada
proizvodnje je mnogo jednostavnije i lakše nego kod
uporabe krivulja harmonijskog i hiperboličnog pada
proizvodnje, i (3) razilaženje s rezultatima drugih dva-
ju tipova pada proizvodnje se često javlja za nekoliko
godina u budućnosti ali, kada se razlika diskontira na
sadašnje vrijeme, ona obično nije znatna. Sinonim:
constant-percentage decline curve; v. exponential pro-
duction decline.
exposure – (1) ogoljelost, izlaz na površinu. (a) U geolo-
giji – površina stijenske formacije ili geološke struk-
ture koja se može vidjeti. Izlaz na površinu može biti
prirodni ili umjetni, tj. nesakriven tlom, vegetacijom,
vodom ili tragovima ljudske djelatnosti; v. outcrop.
(b) U geomorfologiji – priroda i stupanj otkrivenosti
padine ili predjela (mjesta) vjetru, sunčevoj svjetlosti,
vremenu, utjecajima oceana i dr. (2) izloženost rezne
površine rezača, v. cutter exposure.
exsolutional – eksolucijski. Termin za označavanje sedi-
menata ili sedimentnih stijena koje su otvrdnule (for-
mirale se) iz otopine precipitacijom ili sekrecijom.
exsudation – eksudacija. U geologiji – tip solnog raspa-
danja stijena (v. salt weathering) pri kojem se od povr-
šine stijene odvajaju ljuske zahvaljujući rastu kristala
soli (zbog kapilarnog djelovanja).
extended-nozzle jet bit – bušaće (mlazno bušaće) dlije-
to s produženim mlaznicama, v. jet drilling bit.
extended reach well – bušotina velikog horizontalnog
dosega. Horizontalna bušotina s vrlo velikim dose-
gom, npr. Jedna bušotina izrađena na Sahalinu s uku-
pnom vertikalnom dubinom 2.600 metara je imala
ukupnu duljinu kanala (od ušća do dna) blizu 11.000
metara (horizontalni dio kanala duljine 1.565 m).
extended succession – ekstenzivna serija. Relativno
debela kontinuirana stratigrafska serija (stratigraphic
extension fault
succession) u kojoj su se sedimenti brzo akumulirali,
za razliku od kondenzirane serije (v. condensed succe-
ssion).
extension fault – ekstenzijski rasjed. Rasjed u sedimen-
tnim stijenama koji se pruža duž ploha slojevitosti i
povezan je s rastezanjem; v. tension fault.
extension fracture – ekstenzijska pukotina. Prirodna
pukotina u stijeni uzrokovana vlačnim silama koja je
orijentirana paralelno s maksimalnim naprezanjem i
okomito na minimalno naprezanje; v. extension joint,
tension crack, tension fracture.
extension joint – ekstenzijska pukotina lučenja. Puko-
tina lučenja koja se formirala paralelno sa smjerom
kompresije (smjerom naprezanja kompresije); v.
extension fracture.
extension of field – (1) eksploatacijsko istraživanje po-
lja. Izvođenje dopunskih istraživačkih radova na isko-
rištavanom polju izradom rubnih i eksploatacijskih
bušotina radi povećanja (proširenja) produktivne
površine polja i odgovarajućeg povećanja rezervi; (2)
proširenje polja. Proširenje granica polja izvan istraže-
nog područja.
extension test – (1) ekstenzijska bušotina, bušotina za
proširenje polja, v. step-out well. (2) bušotina za omeđe-
nje polja, v. delineation well, 1. (3) ispitivanje troosnim
rastezanjem (istezanjem), v. triaxial extension test.
extension well – (1) ekstenzijska bušotina, bušotina za
proširenje polja, v. step-out well. (2) bušotina za ome-
đenje polja, v. delineation well, 1.
extensive physical properties – ekstenzivna fizikalna
svojstva. Fizikalna svojstva tvari koja zavise od količi-
ne (ili se mijenjaju s količinom) postojeće tvari u su-
stavu – volumen, masa, unutarnja energija. Kvantita-
tivna vrijednost svojstva je jednaka zbroju vrijednosti
svojstava pojedinih komponenata.
extensive quantity – ekstenzivna veličina. Termodi-
namička veličina koja ovisi o ukupnoj količini tvari
u sustavu, na primjer, volumen ili masa; v. extensive
physical properties.
extermination – istrebljenje, istrebljivanje. Lokalni ili čak
regionalni nestanak (iščeznuće) neke vrste organizma
koja još postoji na drugim područjima zbog promje-
na uvjeta njihove životne sredine, bolesti, konkuren-
cije ili drugih nepovoljnih okolnosti; v. extinction, 2.
external casing packer – vanjski paker zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi). Raširiva naprava koja se
rabi izvan zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi)
za brtvljenje prostora između nje i stijenke kanala
bušotine radi izolacije formacija ili zaštite određenih
zona. Nakon spuštanja na zadanu dubinu u bušotinu
paker se raširi prema stijenci bušotine hidraulički ili
djelovanjem tlaka fluida u bušotini. Često se primje-
njuje zajedno s cementacijom – može se postaviti i
ispuniti cementom da se dobije vrlo pouzdano brtv-
ljenje između stijenki kolone zaštitnih cijevi i kanala
bušotine.
external corrosion – vanjska korozija. Tip korozije koja
je posljedica djelovanja korozije kisikom (uzrokova-
ne izlaganjem atmosferskom kisiku), elektrokemijske
korozije (uzrokovane tečenjem električne struje) ili
kombiniranog djelovanja oba tipa korozije. Zaštita
od vanjske korozije uključuje različite oblike – upora-
bu opreme od specijalnih legura, primjenu vanjskih
zaštitnih prevlaka od metalnih i nemetalnih materija-
la, električnu izolaciju opreme i katodnu zaštitu.
298 extinction
external cutter – vanjski rezač cijevi. U operaciji instru-
mentacije – alatka za instrumentaciju (hvatanje i iz-
vlačenje stranih predmeta iz bušotine, fishing tool)
koja se spušta s kolonom za instrumentaciju (fishing
string) preko zaglavljene cijevi u bušotini i vrši vanj-
sko rezanje cijevi rotirajućim mehaničkim noževima
(za razliku od unutarnjeg rezača cijevi – v. internal cu-
tter). Sinonim: external pipe cutter, outside pipe cutter.
external gas drive – režim plinske kape, v. gas-cap dri-
ve.
external gas drive oil reservoir – naftno ležište s reži-
mom plinske kape, v. gas-cap drive oil reservoir.
external gas injection – injektiranje plina u plinsku
kapu, v. gas injection into gas cap.
external gas-injection pressure maintenance – po-
državanje tlaka injektiranjem plina u plinsku kapu, v.
gas injection into gas cap.
external gas reservoir – naftno ležište s režimom plinske
kape, v. gas-cap drive oil reservoir.
external guylines – vanjska natezna (zatezna) užad. Ži-
čana užad koja se proteže od tornja (derrick) ili jarbola
(mast) bušaćeg ili remontnog postrojenja (drilling rig,
workover unit) do sidara (anchors) i služi za njihovo
sidrenje i osiguranje stabilnosti.
external phase – vanjska (kontinualna, neprekidna)
faza, v. continuous phase.
external patch – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi), v. casing patch.
external pipe cutter – vanjski rezač cijevi, v. external
cutter.
external structure – vanjska građa. Morfologija ili oblik
tijela stijene – njegova veličina, obrisi, karakter grani-
ca (oštre ili postupne, skladne ili neskladne) i tipovi
bora i rasjeda u njemu; v. internal structure.
external thread – vanjski (muški) navoj. Navoj na vanj-
skoj površini spojnice (connection) koji ulazi u unutar-
nji ili ženski navoj (v. internal thread). Sinonim: male
thread.
external upset – vanjsko zadebljanje (odebljanje). Dio
deblje stijenke cijevi, na primjer, bušaće šipke (drill-
pipe), koji strši prema van duž njena narezanog kraja
(kraja s navojem), v. internal upset.
external upset drillpipe (drill pipe) – bušaća šipka s
vanjskim zadebljanjem (odebljanjem) krajeva, v. exter-
nal upset.
externides – eksternidi. Vanjski dio orogenetskog poja-
sa (v. orogenic belt) koji je najbliži kratonu ili predgor-
ju. Obično je to miogeosinklinala (v. miogeosyncline)
tijekom ranih stadija (faza) njena razvoja i egzogeo-
sinklinala (v. exogeosyncline) u kasnijim stadijima. Za
vrijeme orogenetske faze (orogenic phase) obično je
podvrgnut rubnoj deformaciji (nabiranju i formiranju
navlaka). Sinonim: secondary arc; v. internides, secon-
dary orogeny.
extinction – (1) potamnjenje. U kristalografiji i mine-
ralogiji – više ili manje potpuno zamračenje koje se
dobije u dvolomnom mineralu (birefringent mineral)
kod dva položaja pri potpunoj rotaciji (360 stupnje-
va) izbruska pod mikroskopom između ukrštenih
nikola (Nicolovih prizmi, crossed nicols). Ako je os
mikroskopa paralelna s optičkom osi minerala, tada
pri zakretanju izbruska mineral ostaje stalno potam-
njen; v. extinction angle, extinction direction, inclined
extinction, parallel extinction, undulatory extinction.
(2) izumiranje. U biologiji i evoluciji – potpuno umira-
extinction angle
nje i iščeznuće (nestanak) neke vrste ili višeg taksona
organizama u svjetskim razmjerima tako da više nig-
dje ne postoje; v. extermination. (3) odumiranje jezera.
Nestanak jezera isušivanjem (gubljenjem cjelokupne
vode) ili razaranjem njegova bazena.
extinction angle – kut potamnjenja. U kristalografiji
– kut za koji se izbrusak dvolomnog minerala (section
of birefringent mineral) mora zakrenuti od poznate kri-
stalografske ravnine ili smjera do položaja pri kojem
on pokazuje maksimalno potamnjenje (v. extinction,
1) ili zamračenje pod polarizacijskim mikroskopom.
Kut potamnjenja može biti dijagnostički parametar
za određivanje pojedinih minerala; v. extinction di-
rection.
extinction direction – smjer potamnjenja. U kristalo-
grafiji – jedan od dva položaja izbruska dvolomnog
minerala (section of birefringent mineral) pri kojem se
između ukrštenih nikola (Nicolovih prizmi, crossed
nicols) opaža potamnjenje; v. extinction, 1, extinction
angle.
extinction limit – granica gašenja izgaranja. Radijal-
na udaljenost u naftnom ležištu izvan koje nije više
moguće podržavati izgaranje u procesu podzemnog
izgaranja nafte (termička metoda povećanja iscrpka
nafte/EOR-metoda – v. in-situ combustion).
extoolitic – ekstoolitski, egzoolitski. Koji se odnosi na
oolitske strukture ili zrna koji su se formirali ili su ra-
sli taloženjem materijala oko jezgre ili središta, kao
kod stvaranja malih konkrecija. Sinonim: exoolitic; v.
entoolitic.
extraclast – ekstraklast. Fragment vapnenog sedimen-
tnog materijala čije je podrijetlo povezano s erozijom
starijih stijena izvan područja akumulacije. Kompo-
nenta kalklitita; v. intraclast.
extract – ekstrakt, iscrpina. Frakcija (komponenta) iz-
dvojena iz tekuće ili krute smjese.
extraction plant – postrojenje za ekstrakciju. Uređaj, na
primjer, apsorpcijska kolona (absorber), za izdvajanje
(ekstrakciju) tekuće faze iz naftnog ili masnog plina.
extraglacial – ekstraglacijalan, izvanledenjački. Termin
kojim se označavaju glacijalni (ledenjački) sedimenti
(glacial deposits) formirani vodom od topljenja leda
izvan područja maksimalne (najudaljenije) granice
leda (napredovanja leda) ili glacijalne (ledenjačke)
pojave, ali koje se očituju u područjima koja nisu ni-
kada pokrivena ledom; v. intraglacial.
extra-heavy crude – ekstrateška sirova nafta, v. extra-
heavy crude oil.
extra-heavy crude oil – ekstrateška sirova nafta. Sirova
nafta gustoće (relativne gustoće) veće od 1.000 kg/
m3 (manje od 10 °API) i viskoznosti manje od 10.000
cp pri ležišnim uvjetima. Sinonimi: extra-heavy crude,
extra-heavy oil, ultraheavy crude, ultraheavy crude oil,
ultraheavy oil; v. light crude oil, heavy crude oil, low-
gravity crude oil, medium-gravity crude oil, high-gra-
vity crude oil.
extra-heavy drillpipe – superteška bušaća šipka. Ter-
mički obrađena, bešavna otežana bušaća šipka
(heat-treated seamless heavy-weight drillpipe) s du-
ljim kolčakom (krajem s unutarnjim navojem, box)
i čepom spojnice (krajem s vanjskim navojem, pin)
nego obična bušaća šipka (normal drillpipe). Vanjski
promjer je jednak promjeru obične bušaće šipke, ali
je stijenka deblja i superteška šipka je dvostruko teža
299 eyed structure
od obične. Rabi se za orijentirano (koso usmjereno)
bušenje (directional drilling) i između bušaće šipke i
teških šipki (drill collars) radi sprječavanja loma bu-
šaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring failure).
Sinonim: extra-weight drillpipe.
extra-heavy oil – ekstrateška nafta, v. extra-heavy crude
oil.
extramorainal – ekstramorenski, izvanmorenski. Termin
kojim se označavaju sedimenti i pojave izvan područ-
ja pokrivenih ledenjacima i njegovih bočnih (lateral
moraine) i čelnih morena (end moraine). Sinonim:
extramorainic; v. intramorainal.
extramorainic – ekstramorenski, izvanmorenski, v. extra-
morainal.
extraneous gas – strani plin. (1) Prirodni plin koji je pro-
izveden, ali nije pokriven sporazumom o grupiranju
zemljišnih čestica radi dobivanja dozvole za istraživa-
nje (v. pooling) ili sporazumom o sjedinjavanju (kon-
centraciji) eksploatacijskih koncesija (v. unitization).
(2) Plin injektiran u ležište podzemnog plinskog skla-
dišta (underground gas-storage reservoir).
extra-weight drillpipe – superteška bušaća šipka, v.
extra-heavy drillpipe.
extremely coarsely crystalline – ekstremno grubokri-
stalan (krupnokristalan). Opisni termin teksture uza-
jamnog sraštanja u karbonatnoj sedimentnoj stijeni
s kristalima promjera većeg od 4 mm.
extremely finely crystalline – ekstremno finokristalan,
v. aphanocrystalline.
extreme-pressure lubricant – mazivo za ekstremno vi-
soke tlakove. Aditiv za bušaće (isplačne) fluide koji se
primjenjuje za podmazivanje ležajeva bušaćih dlijeta
(drilling bit bearing) pri visokom tlaku.
extrusion – ekstruzija. U vulkanologiji – (a) Magmatski
proces izbacivanja relativno viskozne lave i drugih
erupcijskih vulkanskih materijala na površinu Zemlje.
(b) Stijena formirana pri tom magmatskom procesu.
extrusive – (1) ekstruziv, efuziv. Ekstruzivna (efuzivna,
vulkanska, izljevna, površinska) eruptivna (magmat-
ska) stijena (igneous rock) nastala na površini Zemlje
(eruptiranjem ili izlijevanjem magme na površinu).
Uključuje potoke lave (lava flows) i piroklastični mate-
rijal (pyroclastic material), na primjer, vulkanski pepeo
(volcanic ash). (2) ekstruzivan, efuzivan, eruptivan, vul-
kanski, izljevni. Termin kojim se označavaju eruptivne
(magmatske) stijene formirane na površini Zemlje
(eruptiranjem ili izlijevanjem magme na površinu).
Sinonimi: effusive, eruptive (v.), volcanic; v. intrusive.
extrusive igneous rock – ekstruzivna (efuzivna) eruptiv-
na (magmatska) stijena, v. extrusive rock.
extrusive rock – ekstruzivna (efuzivna) stijena (eruptivna
stijena, magmatska stijena), ekstruziv, efuziv. Eruptivna
(magmatska) stijena (igneous rock) nastala očvršćiva-
njem (stvrdnjavanjem) magme blizu površine Zemlje
ili nakon njena izlijevanja i očvršćivanja na površini,
za razliku od intruzivne ili dubinske eruptivne sti-
jene (v. intrusive rock) koja je nastala očvršćivanjem
magme u podzemlju (unutar Zemljine kore). Obično
su finozrnaste (sastavljene od vrlo sitnih mineralnih
zrna) i jednolično staklaste. Primjer ekstruzivne erup-
tivne stijene je bazalt (basalt). Sinonimi: effusive rock,
effusive igneous rock, extrusive igneous rock; v. igneous
rock
eyed structure – okcasta struktura, v. augen structure.
fabric
Ff
fabric – (1) sklop (građa) stijene. (a) U strukturnoj geo-
logiji – potpuna prostorna i geometrijska konfigura-
cija svih komponenata koje slažu deformiranu stije-
nu. Obuhvaća termine kao što su tekstura (texture),
struktura (structure) i orijentacija (orientation) i tako
predstavlja sveobuhvatni termin koji opisuje oblike
i karaktere pojedinačnih dijelova stijenske mase i
način na koji su ti dijelovi distribuirani i orijentirani
u prostoru. Sinonimi: rock fabric, structural fabric. (b)
U sedimentologiji – orijentacija u prostoru (ili njeno
nepostojanje) elemenata (pojedinačnih čestica, kri-
stala, cementa) od kojih je sastavljena sedimentna
stijena; v. crystallization fabric. (2) struktura tla. Fizička
priroda tla u skladu s prirodnim prostornim raspore-
dom njegovih čestica i pora.
fabric analysis – petrostrukturna analiza. Termin koji se
obično primjenjuje kao sinonim termina structural
petrology (strukturna petrologija).
fabric axis – petrostrukturna (tektonska) os. Jedna od
triju ortogonalnih osi koje se rabe u strukturnoj pe-
trologiji kao referencijske (referentne) za orijentaciju
elemenata sklopa (građe, fabric elements) stijena i pri
opisivanju nabiranja i simetrije deformiranih stijena
uvjetovane deformacijama. Sinonimi: reference axis,
tectonic axis.
fabric diagram – petrostrukturni dijagram. U strukturnoj
petrologiji – grafički prikaz (na primjer, stereografska
ili istopovršinska projekcija) elemenata sklopa (gra-
đe). Sinonim: petrofabric diagram; v. fabric element.
fabric domain – petrostrukturno područje. Volumen
(trodimenzijski prostor) u deformiranoj stijeni defini-
ran granicama kao što su diskontinuiteti (promjene)
strukture ili sastava unutar kojeg je sklop (građa, fa-
bric) više ili manje homogen. Sinonim: domain.
fabric element – element sklopa (građe)stijene, petro-
strukturni element. Komponenta sklopa ili građe
stijene (rock fabric) – ploha ili linija koje izražavaju
neki strukturni nesklad. Može imati kristalografski
karakter (ravnina kristalne rešetke) ili biti bez njega
(škriljavost, ispruganost); v. fabric.
face – (1) lice sloja stijena. U strukturnoj geologiji – pr-
300 facies
vobitna krovina ili gornja površina sloja stijena, oso-
bito u onim slučajevima kada ta površina kasnije
poprimi vertikalni ili strmo nagnuti položaj. (2) biti
okrenut, gledati (na..., prema...). U strukturnoj geo-
logiji – glagol u značenju biti okrenut prema nekoj
strani ili predstavljati aspekt nečega. Za sedimentne
slojeve se kaže da su okrenuti u smjeru (»to face« in
the direction of...) stratigrafske krovine serije, odno-
sno prema gore po presjeku (ili su okrenuti u smjeru
mlađih stijena ili prema strani koja je prvobitno bila
viša), tako da neki prebačeni sloj, koji je gornjim di-
jelom okrenut prema istoku, može imati nagib (biti
nagnut pod kutom) od 45 stupnjeva prema zapadu.
Za bore se kaže da su okrenute u smjeru stratigrafski
mlađih stijena duž njihovih osnih ploha i normala na
njihove osi – to se podudara sa smjerom ploha sloje-
vitosti u tjemenima bora (normalna, uspravna bora
je okrenuta prema gore, prebačena antiklinalna bora
prema dolje, a asimetrična, kosa bora prema svom
strmijem krilu). Za rasjede se kaže da su okrenuti u
smjeru strukturno niže jedinice. (3) ploha kristala, v.
crystal face. (4) lice, prednja strana. U geomorfologiji
– glavna strana ili površina forme reljefa, osobito lice
stijene (rock face).
face-type spear – čeoni unutarnji hvatač cijevi (spir), v.
spear.
facies – facijes. (1) Izgled, vanjština i karakteristike lito-
stratigrafske jedinice (v. rock unit) koji obično odra-
žavaju uvjete njena postanka, osobito diferencijaciju
jedinice od susjednih ili povezanih jedinica; v. igneo-
us facies, lithofacies, stratigraphic facies. (2) Površinski
ograničeni dio litostratigrafskog tijela (lithostrati-
graphic body) koji se razlikuje po litologiji ili sadržaju
fosila od drugih slojeva sedimentiranih u isto vrijeme
i u litološkom kontinuitetu; v. sedimentary facies. (3)
Izraziti tip stijene koji općenito odgovara određenoj
sredini ili načinu postanka, na primjer, facijes crnog
šejla (black-shale facies), facijes crvenog sedimenta
(red-bed facies); v. petrographic facies. (4) Stijensko
tijelo (body of rock) koje se razlikuje na bazi njegova
sadržaja fosila; v. biofacies, 1, 2. (5) Lokalna skupina
facies change
(local assemblage) ili zajednica (association) živih ili
fosilnih organizama, osobito jedna karakteristika
nekog tipa marinskih (morskih) uvjeta; v. biofacies, 3.
(6) Sredina ili područje gdje se formirala stijena, na
primjer, eolski facijes (eolian facies), vulkanski facijes
(volcanic facies); v. environmental facies. (7) Stijene
koje su općenito definirane na paleogeografskoj ili
paleotektonskoj osnovi; v. geosynclinal facies, shelf
facies. (8) Stijene bilo kakvog postanka koje su se
formirale unutar određenog tlaka i temperature; v.
metamorphic facies, mineral facies. Pojam stratigraf-
skog facijesa (stratigraphic facies) prvi je definirao A.
Gressly davne 1838. godine, ali su primjene i definici-
je bile kasnije revidirane od nekoliko autora.
facies change – promjena facijesa. Lateralna ili vertikal-
na promjena litoloških ili paleontoloških karakteristi-
ka sedimenata jednake starosti, koja je uzrokovana
promjenama ili odražava promjene u sredini sedi-
mentacije (depositional environment).
facies contour – granica facijesa. Linija na karti koja si-
ječe trodimenzijsko tijelo stijene na segmente s od-
govarajućim facijesom, linija koja odgovara razvoju
jednakih litofacijesa.
facies-departure map – karta odstupanja facijesa. Kar-
ta facijesa (v. facies map) koja se bazira na stupnju
sličnosti danog facijesa sa sastavom određene sedi-
mentne stijene – uzima se optimalni facijes (sastav
facijesa) ili konačni član niza koji se odnosi na jedi-
ničnu komponentu.
facies evolution – razvoj (evolucija) facijesa. Postupna
promjena facijesa tijekom određenog razdoblja koja
upućuje na postupnu promjenu uvjeta sedimentaci-
je (depositional conditions); v. facies change.
facies family – porodica (grupa) facijesa. Nekoliko ge-
netski uzajamno povezanih intervala facijesa (v. faci-
es tract), na primjer, sedimenti koraljnih atola (coral-
atoll deposits) i pustinjski sedimenti (desert deposits).
facies fauna – fauna facijesa. Skupina životinja koja je
karakteristična za dani stratigrafski facijes (stratigrap-
hic facies) ili koja se prilagodila životu u ograničenoj
sredini (restricted environment), na primjer, fauna cr-
nog šejla (black-shale fauna) srednjeg i gornjeg de-
vona područja Appalachian (SAD).
facies fossil – fosil facijesa. Fosil, obično jedna vrsta ili
rod, koji je ograničen na definirani stratigrafski fa-
cijes (stratigraphic facies) ili je prilagođen za život u
ograničenoj sredini (restricted environment). Fosil fa-
cijesa preferira stanovita ekološka okruženja i može
egzistirati u njima od mjesta do mjesta s malom pro-
mjenom tijekom dugih razdoblja.
facies map – karta facijesa, facijesna karta. Termin širo-
ke uporabe za označavanje stratigrafske karte koja
prikazuje velike promjene na površini ili distribucije
(u ukupnim ili relativnim količinama ili sadržajima)
opažanih značajki ili aspekata različitih tipova stije-
na koje zaliježu u granicama određene stratigrafske
jedinice (stratigraphic unit) bez obzira na položaj ili
debljinu pojedinih slojeva u vertikalnom presjeku
– osobito je to karta litofacijesa (lithofacies map).
Konvencionalne karte facijesa se pripremaju u obli-
ku izolinija povučenih kroz polje brojeva koji pred-
stavljaju opažane vrijednosti izmjerenih svojstava
stijene; v. biofacies map, facies-departure map, isofa-
cies map, isolith map, percentage map, ratio map.
facies sequence – sekvencija facijesa. Vertikalni niz ra-
301 false galena
zličitih (heterotrofnih) facijesa koji su se formirali u
različitim vremenima.
facies strike – pružanje facijesa. Orijentacija granice fa-
cijesa u danoj točki karte.
facies suite – niz facijesa. (1) Nekoliko genetski uzaja-
mno povezanih porodica facijesa (v. facies family),
na primjer, svi marinski sedimenti (marine deposits)
ili svi kontinentski sedimenti (continental deposits).
(2) Kolekcija ili grupa stijena koja pokazuje varijacije
unutar jednog stijenskog tijela (mase).
facies tract – interval facijesa, makrofacijes. Sustav razli-
čitih, ali genetski uzajamno povezanih, sedimentnih
facijesa (sedimentary facies) jednake starosti, na pri-
mjer, sedimenti vanjske padine koraljnog atola (ou-
ter-slope deposits of coral atoll) ili sedimenti suhih ko-
rita (dry-channel deposits). Sustav uključuje područja
erozije s kojih su odnošeni sedimenti (sedimentni
materijal) tih facijesa, tako da interval erozije pred-
stavlja dio intervala facijesa. Sinonim: macrofacies; v.
facies family.
facies triangle – facijesni trokutni dijagram. Trokutni
dijagram s pješčenjakom (sandstone), šejlom (shale)
i vapnencem (limestone), karbonatima (carbonates)
ili neklastičnim stijenama (neclastics) na vrhovima
na kojem se nanosi njihov postotni udjel u sastavu
sedimentne stijene (sedimentary rock).
factor of safety – faktor sigurnosti, v. safety factor, 1.
Fahrenheit temperature scale – Fahrenheitova skala
temperature. Temperaturna skala koja se bazira na
ledištu (temperaturi smrzavanja, freezing point) slat-
ke vode jednakom 32° i na vrelištu (temperaturi klju-
čanja, boiling point) vode jednakom 212°. Stupnjevi
Fahrenheita se preračunavaju u Celzijeve stupnjeve
oduzimanjem 32° od Fahrenheitovih stupnjeva (tem-
perature) i množenjem razlike s 5/9, a Celzijevi stup-
njevi u Fahrenheitove množenjem Celzijevih stup-
njeva (temperature) s 9/5 i dodavanjem 32°; v. Celsius
temperature scale, Kelvin temperature scale, Rankine
temperature scale, Reaumur temperature scale.
failsafe valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni rasteret-
ni, odušni, sigurnosni) ventil, v. pressure-release valve.
fall back – skliz (proklizavanje) nafte, v. slippage.
falloff (fall-off ) test – ispitivanje injekcijskih bušotina
metodom pada tlaka, v. pressure falloff test.
fallout breccia – kraterska breča. Alohtona breča (allo-
chthonous breccia) koja se sastoji (građena je) od
fragmentarnog materijala izbačenog iz kratera. To je
obično jedan od zadnjih produkata erupcije koji se
taloži i karakteristično (tipično) sadržava malu koli-
činu fragmenata (odlomaka) stakla s ograničenim
rasponom veličine fragmenata.
fall velocity – brzina taloženja, v. settling velocity.
false bedding – lažna slojevitost. Stari termin koji se ra-
bio za označavanje kose slojevitosti (v. cross-bedding)
i strujne slojevitosti (v. current bedding) ili slojevitosti
na koju djeluju struje, često slučajne i s promjenlji-
vim smjerom. Uporaba termina u tom smislu se, me-
đutim, ne preporučuje budući da bi mogla upućivati
na pojam pseudoslojevitost (v. pseudobedding).
false dip – prividni nagib, v. apparent dip, 1.
false folding – lažno nabiranje. Nabiranje koje genetski
nije povezano s lateralnom kompresijom, na primjer,
smično boranje (shear folding) ili neznatno gnječe-
nje. Sinonim: bend folding.
false galena – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite.
false mud crack
false mud crack – lažna pukotina isušivanja. Sedimen-
tna struktura koja nalikuje na pukotinu isušivanja
(desikacijsku pukotinu – v. mud crack), na primjer
poput poligonalne slike u tlu ili mreže algi; v. pseudo
mud crack.
false oolith – pseudo-oolit, v. pseudoolith.
false stratification – lažna stratifikacija (slojevitost).
Stari termin za kosu stratifikaciju (v. cross-stratificati-
on) koji se danas rijetko primjenjuje; v. pseudostra-
tification.
Famennian, Famennian stage – famen, famenn. Stra-
tigrafski kat najgornjeg dijela devona (uppermost
Devonian) u Europi – iznad frana (Frasnian), a ispod
turnea (Tournaisian) karbona. Obuhvaća raspon od
prije 380 do 365 milijuna godina.
family – porodica, familija. (1) U petrologiji – (a) Osnov-
na (bazična) jedinica grupe eruptivnih stijena (v.
clan). (b) v. clan. (2) U taksonomiji – kategorija u hije-
rarhiji zoološke i botaničke klasifikacije između reda
(v. order) i roda (v. genus) koja se sastoji od jednog ili
više srodnih rodova. U zoologiji naziv porodice ima
karakteristični završetak –idae (na primjer, Cytheri-
dae), a u botanici –aceae (na primjer, Rosaceae).
fan – lepeza. U geologiji – (1) Blago nagnuta masa kla-
stičnog materijala (detritusa) u obliku lepeze koja
formira vrlo niski konus, obično na mjestu gdje je
nagib primjetno smanjen – osobito aluvijalna lepe-
za (v. alluvial fan). (2) Masa skrutnute lave u obliku
lepeze koja se formirala na strmoj padini pri stalnim
promjenama smjera izlijevanja (tečenja). (3) v. sub-
marine fan.
fan apron – bahada, v. bajada.
Fancher holder – Fancherov držač jezgre. Tip držača jez-
gre (core holder) koji se primjenjuje s permeametrom
za mjerenje permeabilnosti jezgara ili pravokutnih
uzoraka stijena. Uzorak se postavi u držač i oko njega
se navuče tlačni gumeni prsten (rubber compression
ring) kako bi se hermetizirale strane (bokovi) uzorka.
Kroz uzorak zatim struji suhi zrak. Permeabilnost jez-
gre se izračuna prema Darcyjevom zakonu.
fan cleavage – lepezasti klivaž. Tip klivaža osne plohe
(v. axial-plane cleavage) u kojem se plohe klivaža (cle-
avage planes) lepezasto razilaze pod malim do veli-
kim kutovima na svaku stranu od osnih ploha bora
(axial planes of folds). Sinonim: cleavage fan.
fan delta – (1) lepezna delta. Blago nagnuti aluvijalni
sediment (alluvial deposit) koji se pojavljuje na mje-
stu istjecanja planinskog potoka na nizinu. (2) deltna
lepeza. Lepeza nastala (formirana) progradacijom
aluvijalnih lepeza (v. alluvial fan) u masu voda stajači-
ca (oceani, jezera). Udaljeni dijelovi deltnih lepeza su
općenito znatno bolje sortirani i čistiji kao posljedica
prerade materijala djelatnošću valova i/ili plima. Ka-
rotažne karakteristike bližeg i srednjeg dijela deltne
lepeze su jednake kao kod aluvijalnih lepeza, a nje-
nog udaljenog dijela zavise od intenziteta djelovanja
valova i plima i od toga je li progradacija aktivna ili
se radi o transgresiji. Tipično, udaljeni dijelovi lepe-
ze će imati svojstvo okrupnjavanja zrna prema gore
na dijagramima gama-karotaže, otporske karotaže i
karotaže spontanog potencijala. Može se očekivati
znatno veća permeabilnost (izuzimajući nepovoljne
dijagenetske utjecaje) u marinskim dijelovima deltne
lepeze nego u njenim bližim dijelovima zbog boljeg
sortiranja zrna, razaranja zrna nezrelih po sastavu i
302 fault
rešetanja finih čestica. Orijentirana permeabilnost se
može razlikovati za udaljene i bliže dijelove deltne
lepeze zbog različitosti pješčanih tijela u tim dijelo-
vima.
fan fold – lepezasta bora. Bora sa širokim područjem
pregiba (hinge region) i krilima (limbs) koja konver-
giraju od pregiba.
fanglomerate – fanglomerat. Sedimentna stijena (sedi-
mentary rock) koja se sastoji od slabo izvaljanih he-
terogenih fragmenata (odlomaka) različitih veličina
istaloženih u aluvijalnoj lepezi (v. alluvial fan) i kasni-
je cementiranih u čvrstu (tvrdu) stijenu. Fanglomerat
je karakteriziran postojanošću po sedimentacijskom
pružanju (depositional strike) i brzim stanjivanjem
niz nagib. Termin je bio predložen za označavanje
krupnijeg (grubljeg) konsolidiranog (cementiranog)
stijenskog materijala u vršnom (gornjem) dijelu alu-
vijalne lepeze; v. bajada breccia.
fanning the bottom – bušenje s malim opterećenjem
dlijeta. Bušenje s relativno malim opterećenjem bu-
šaćeg dlijeta (weight on bit) radi sprječavanja bušenja
iskrivljenog kanala bušotine (drilling a crooked hole).
fan-shaped delta – delta lučnog oblika, v. arcuate delta
fan shooting – paljenje s lepezastim (lučnim) raspore-
dom seizmografa. Tip seizmičkog istraživanja (seismic
exploration) s lepezastim rasporedom seizmografa
oko jedne točke paljenja (shot point). Seizmografi
su raspoređeni u luku oko jedne točke paljenja tako
da je svaki seizmograf približno jednako udaljen od
točke paljenja. Metoda se primjenjivala u prošlosti
za detekciju plitkih solnih doma (kupola, shallow salt
domes) u sedimentima s malom brzinom širenja va-
lova (low-velocity sediments). Sinonim: arc shooting.
farinaceous – brašnast. Termin za označavanje teksture
(texture) ili strukture (structure) stijena ili sedimenata
koji su brašnasti, mekani i rahli, na primjer vapnenci
(limestones) ili pelagički mulj (pelagic ooze). Sinonim:
mealy.
fast line – radni (pokretni) kraj bušaćeg užeta. Duljina
bušaćeg užeta (drilling line) od bubnja bušaće diza-
lice (drawworks drum) do prve koluture (sheave) ne-
pokretnog (nepomičnog) koloturnika (crown block)
na bušaćem tornju – dio bušaćeg užeta koji najbrže
putuje.
fat clay – masna glina. Visokoplastična, kohezijska i stla-
čiva glina s visokim sadržajem minerala koji joj daju
mastan opip. Teško ju je dobivati u vlažnom stanju i
lako kada je suha. Sinonim: long clay; v. lean clay.
fat gas – masni (bogati, mokri, vlažni) prirodni plin, v.
wet natural gas, 1.
fathom curve – izobata, batimetrijska izolinija, izolinija
dubine, v. isobath.
fatigue – zamor, umor. U mehanici – pojava loma mate-
rijala nakon mnogih ponavljanja naprezanja (ciklič-
kog naprezanja) koje samo nije dovoljno veliko da
uzrokuje njegov lom.
fatigue limit – granica zamora (umora), v. endurance
limit.
fat oil – obogaćeno (bogato, zasićeno) apsorpcijsko ulje,
v. rich oil.
fault – rasjed. U strukturnoj geologiji – strukturna jedi-
nica litosfere, prirodna pukotina (ili zona pukotina)
u formacijama duž koje došlo do pomicanja stijena
u suprotnim smjerovima na objema stranama ra-
sjeda (uzdizanja, spuštanja ili uzdužnog pomicanja
fault apron
stijenskih blokova, odnosno strana rasjeda u odnosu
jedne na drugu). Rasjedi nastaju kao posljedica ek-
spanzije, gravitacije ili kombinacije tih djelovanja.
Amplitude pomicanja (pomaka) stijena mogu vari-
rati od nekoliko milimetara do nekoliko kilometara.
Rasjedne plohe mogu sezati do površine, ali većina
je rasjeda pokopana (čest slučaj u sedimentnim sti-
jenama). Rasjedi često teže biti paralelni s trendom
(neki su poprečni na trend), a rasjedne zone su pa-
ralelne sa starim obalnim linijama (gdje se još uvijek
odvija sedimentacija) ili s rubom sedimentacijskih
bazena ili su na rubovima izdignutih područja. Kla-
sificiraju se u ovisnosti o relativnom kretanju (pomi-
canju) duž paraklaze (kretanje duž rasjedne plohe
može biti vertikalno, horizontalno, dijagonalno ili
rotacijsko ili se stijene mogu međusobno razmica-
ti) kao: (a) normalni (v. normal faults); (b) reverzni (v.
reverse faults); (c) rasjedi s pomakom po pružanju (v.
strike-slip faults); (d) rasjedi s dijagonalnim pomakom
(oblique-slip faults), i (e) zglobni rasjedi (hinge faults),
a tip rasjeda, povezan s tektonikom ploča, naziva
se transformnim (v. transform fault). Prema veličini
kuta nagiba rasjedne plohe dijele se na: (a) rasjede
sa strmim nagibom (rasjedi s velikim kutom nagiba
rasjedne plohe – većim od 45°, high-angle faults); (b)
rasjede s blagim nagibom ili položene rasjede (rasje-
di s malim kutom nagiba rasjedne plohe – manjim
od 45°, low-angle faults), i (c) položene navlake (ra-
sjedi s vrlo malim kutom nagiba rasjedne plohe – od
10° do 15° ili manjim, overthrust faults). Aktivni rasje-
di (active faults, live faults) kreću se (gibanje je vrlo
sporo – obično nekoliko centimetara godišnje, iako
se mogu kretati na velike udaljenosti tijekom dugih
perioda), a neaktivni (dead faults) miruju.
Rasjedi su važni u geološkim izučavanjima jer su mnoge
naftne i plinske zamke formirane uz rasjede i/ili uzro-
kovane rasjedanjem. Obično čine barijere strujanju
fluida u ležištima i, budući da dijele ležište na bloko-
ve (fault blocks) i da svaki blok ima svoje kontakte i
tlak, oni se u procesu proizvodnje moraju razmatrati
kao zasebna ležišta. U slučaju zavodnjavanja rasjed-
nutog ležišta/polja injektirana voda struji duž rasjed-
nih ploha i, ako je tlak injektiranja veći od početnog
ležišnog tlaka, voda će proširiti rasjednu pukotinu i
strujati duž nje. Ako pretičak ležišnog tlaka potraje
dulje vrijeme, voda može napraviti erozijom stalne
kanale strujanja i time izazvati nepovratnu štetu u
ležištu. Rasjedi su također često tektonski ekrani naf-
tnih i plinskih ležišta; v. faulting.
fault apron – zastor rasjedne izbočine. Masa rastroše-
nog, klastičnog stijenskog materijala nataložena
duž osnovice (baze) rasjedne izbočine (base of fault
scarp) i formirana brojnim sraslim aluvijalnim konu-
sima (alluvial cones).
fault basin – rasjedni bazen (depresija, zavala). Bazen
(depresija ili zavala, depression) koji je rasjedima od-
vojen od okolnog područja.
fault block – rasjedni blok. (1) Strukturna jedinica (ele-
ment) Zemljine kore (crustal unit) formirana blokov-
skim rasjedanjem (v. block faulting). Rasjedni stijenski
blok može biti djelomično ili potpuno ograničen ra-
sjedima i djeluje kao cjelina pri rasjedanju u blokove
i drugoj tektonskoj aktivnosti. Sinonim: block. (2) Dio
formacije okružen rasjedima i potencijalno izoliran
od ostatka formacije.
303 fault gouge
fault breccia – rasjedna (dislokacijska) breča. (1) Tekton-
ska breča (v. tectonic breccia) sastavljena od uglastih
fragmenata (odlomaka) koji su nastali drobljenjem,
razaranjem ili otkidanjem stijena pri kretanju duž ra-
sjeda zbog trenja između krila rasjeda ili zbog pojave
pukotina povezanih s glavnim rasjedom (major fa-
ult). Naziva se i brečom trenja (v. friction breccia) bu-
dući da nastaje trenjem i trljanjem stijenki krila rasje-
da jedna o drugu. Rasjedne breče su prepoznatljive
po presijecajućim uzajamnim odnosima sa stijenom
u kojoj se nalaze i po postojanju fine gline rasjeda
(gline trenja – v. fault gouge) i potamnjelih fragme-
nata pokrivenih zrcalima klizanja blokova. Sinonim:
dislocation breccia. (2) Termin koji se katkada rabi kao
sinonim za breču zone drobljenja (v. fault rubble).
fault cliff – rasjedna litica (hridina). Litica (hridina) koja
se pojavljuje (nastaje) pri rasjedanju (formiranju ra-
sjeda), osobito rasjedna strmina (v. fault scarp).
fault closure – zatvorenje zamke rasjedom. Ograničenje
naftne ili plinske zamke (ležišta) plohama rasjeda; v.
closure.
fault coast - rasjedna obala. Obala neposredno formi-
rana rasjedanjem (faulting), na primjer, obala koja
se proteže duž linije rasjeda (fault line), rasjedne str-
mine (fault scarp) ili obala formirana uskim morskim
zaljevom (sea arm) koji je ispunio rasjedni rov (fault
trough). Primjer je obala Crvenog mora.
fault complex – kompleks rasjeda. Grupa rasjeda (gro-
up of faults) koji su uzajamno povezani i međusobno
se presijecaju. Mogu biti jednake ili različite starosti.
fault-dam spring – rasjedni izvor, v. fault spring.
fault embayment – rasjedni zaljev. Rasjedni rov (v. fault
trough) ili drugo spušteno područje u zoni rasjeda ili
između dva rasjeda koji su potopljeni morem (na pri-
mjer, u Crvenom moru).
fault escarpment – rasjedna strmina, v. fault scarp.
fault fissure – rasjedna pukotina, paraklaza. Pukotina
(fissure) koja nastaje kao posljedica rasjedanja (faul-
ting) duž koje se jedan dio slojeva (stijena) spustio
ili uzdigao u odnosu na drugi dio slojeva (stijena).
Može biti ispunjena žilnim materijalom. Sinonim:
paraclase.
fault-fold – rasjed-bora. Struktura koja je formirana
povezivanjem (kombinacijom) nabiranja (boranja,
folding) i gotovo vertikalnog rasjedanja (vertical fa-
ulting), pri čemu se materijal Zemljine kore lomi u
izduljene trake od kojih se jedne uzdižu nalik antikli-
nalama, a druge spuštaju nalik sinklinalama.
fault gap – rasjedni klanac. Uvala (depresija, depressi-
on) između krajeva hrpta (ridge) odsječenih trasver-
zalnim (poprečnim) rasjedom (transverse fault) koji
je lateralno pomaknuo hrbat tako da se njegova dva
dijela više ne nastavljaju jedan na drugog.
fault gouge – fina glina rasjeda (glina trenja). Mekani,
necementirani (nevezani) i pulverizirani (smrvljeni u
prah) glinoviti ili glini sličan materijal (obično smjesa
minerala u fino razdijeljenom obliku ili teško razluči-
vih) koji se nalazi duž nekih rasjeda ili između stijenki
krila rasjeda i ispunjava (ili katkada djelomično ispu-
njava) zonu rasjeda; skliska muljevita masa koja pre-
kriva rasjednu površinu ili cementira (veže) rasjednu
(dislokacijsku) breču (v. fault breccia). Glina rasjeda
nastaje drobljenjem i usitnjavanjem stijenskog ma-
terijala tijekom razvoja rasjeda, kao i pri kasnijem
kemijskom razlaganju (razaranju) i alteraciji uzroko-
fault growth
vanim cirkulacijom podzemnih vodenih otopina; v.
clay gouge, gouge, selvage.
fault growth – rast rasjeda. Isprekidana kretanja male
amplitude duž rasjedne površine (plohe, fault surfa-
ce) koja akumulirana rezultiraju znatnim pomacima.
faulting – rasjedanje, formiranje rasjeda. U geologiji
– proces lomljenja i kretanja (pomicanja) stijena koji
dovodi do nastanka rasjeda; v. fault.
fault ledge – rasjedna strmina, v. fault scarp.
fault line – linija (trag) rasjeda. Linija ili trag paraklaze
rasjeda (trace of fault plane) na površini zemlje ili na
repernoj (referentnoj) ravnini (katkada, na primjer,
na plohi slojevitosti). Sinonim: fault trace.
fault-line – prirasjedni. Termin za označavanje sekun-
darnih ili kasnije nastalih formi ili karakterističnih
crta reljefa koji su stvoreni samo procesima (poput
erozije) što su djelovali na rasjednuti materijal, na
primjer, prirasjedna osamljena stijena (fault-line ou-
tlier) – izolirani humak ili hrbat zaštićen otpornom
stijenom i stvoren diferencijalnom (selektivnom)
erozijom (differential erosion) blago nagnutog tek-
tonskog pokrova (low-angle thrust).
fault-line coast – prirasjedna obala, obala linije rasjeda.
Obala koja je formirana djelomičnim potapanjem
prirasjedne strmine (v. fault-line scarp). Pri tome se
vode mora ili jezera dodiruju sa strminom.
fault-line gap – prirasjedni klanac, klanac linije rasjeda.
Klanac koji je nastao jedino erozijom hrpta (erosion
of ridge) građenog od otpornih stijena i lateralno
pomaknutog (pomaknutog u bočnom smjeru) ra-
nijim rasjedanjem, na primjer, klanac smješten duž
linije izdanka (line of outcrop) poprečnog ili dijago-
nalnog rasjeda koji presijeca sloj stijena hrpta; v.
fault gap.
fault-line saddle – prirasjedno sedlo, sedlo linije rasjeda.
Sedlo koje je nastalo brzom erozijom grebena (kri-
jeste) hrpta (ridge crest) na mjestu gdje je presječen
rasjedom; v. fault saddle.
fault-line scarp – prirasjedna (erozijska rasjedna) strmi-
na, strmina linije rasjeda. (1) Strma padina (steep slo-
pe) ili klif (cliff) koji su nastali diferencijalnom (selek-
tivnom) erozijom (differential erosion) duž linije rasje-
da (bržom erozijom mekanih stijena na jednom krilu
rasjeda u odnosu na otpornije stijene drugog krila).
Sinonim: erosion fault scarp; v. fault scarp, obsequent
fault-line scarp, resequent fault-line scarp. (2) Rasjed-
na strmina (v. fault scarp) izmijenjena (modificirana)
erozijom. Takva uporaba termina se, međutim, ne
preporučuje budući da strmina (scarp) obično nije
smještena na liniji rasjeda (ne podudara se s linijom
rasjeda, fault line).
fault-line valley – prirasjedna dolina, dolina linije rasje-
da. Dolina koja se formirala duž linije rasjeda (fault
line) ili je slijedi, na primjer, supsekventna dolina (su-
bsequent valley) koja se razvila (formirala) erozijskim
usijecanjem njena vrha u mekani, zdrobljeni i relativ-
no slabi materijal duž zone rasjeda; v. fault valley.
fault plane – ravna rasjedna ploha. Rasjedna površina
ili ploha (v. fault surface) koja je više ili manje ravna.
fault-plane dip – kut nagiba rasjedne plohe. Kut što ga
ploha rasjeda čini s horizontalom. Nagib može vari-
rati od vertikalnog do gotovo horizontalnog.
fault rubble – breča zone drobljenja. Kompleks sastav-
ljen od odvojenih (izoliranih), nesređeno ispremije-
šanih i zdrobljenih uglastih fragmenata otkinutih s
304 fault trench
krila rasjeda; nekonsolidirana (necementirana) ra-
sjedna (dislokacijska) breča (v. fault breccia).
fault saddle – rasjedno sedlo. Osobiti tip slegnuća (de-
presije) između litice (strmine) rasjeda i padine koji
ima oblik udubljenja, brazde, klanca ili sedla na hrp-
tu (ridge) i nastao je pomicanjem grebena (krijeste)
hrpta (ridge crest) rasjedanjem (pri rasjedanju).
fault sag – rasjedno uleknuće. Mala zatvorena depresija
(enclosed depression) duž aktivnog ili mladog rasjeda
(active fault, recent fault) čije je formiranje uzrokova-
no diferencijalnim kretanjem pojedinih ploča i bloko-
va unutar zone rasjeda ili svijanjem (iskrivljavanjem)
i naginjanjem blokova povezanima s diferencijalnim
pomicanjem duž rasjeda. Rasjedno uleknuće je ispu-
njeno jezerom (sag pond). Sinonim: sag.
fault scarp – rasjedna strmina (kosina). Strma padina
(steep slope) koja je formirana neposredno kreta-
njem duž jednog od krila rasjeda i čini ogoljelu po-
vršinu rasjeda (fault surface) prije njene modifikacije
djelovanjem procesa erozije (erosion) ili trošenja
(raspadanja, weathering). Primarna je forma reljefa.
Sinonimi: cliff of displacement, fault escarpment, fault
ledge; v. fault cliff.
fault set – serija rasjeda. Grupa paralelnih ili približno
paralelnih rasjeda koji su povezani s određenom epi-
zodom deformacija (deformational episode); v. fault
system.
fault splinter – spojnica paralelnih rasjeda. Uska stup-
njevita spojnica suprotnih (suprotno ležećih) krajeva
dvaju paralelnih normalnih rasjeda (parallel normal
faults) – karakteristično je za zone velikih rasjeda; v.
fault step.
fault spring – rasjedni (prirasjedni) izvor. Izvor koji istje-
če na površinu zemlje iz rasjeda (zone rasjeda) po
kojem je vodonosni sloj u kontaktu s nepropusnim
slojem. Sinonim: fault-dam spring.
fault step – rasjedna stepenica. Jedna od niza tankih
ljusaka ili ploča stijena čije pomicanje daje u sumi
ukupno pomicanje (total displacement) po normal-
nom rasjedu.
fault strand – rasjed sustava rasjeda. Pojedinačni rasjed
u nizu tijesno primaknutih paralelnih ili gotovo para-
lelnih rasjeda u sustavu rasjeda (fault system).
fault striae – rasjedne strije, v. striation, 1.
fault surface – ploha rasjeda, rasjedna ploha. Površina
(ploha) u rasjedu duž koje dolazi do pomicanja stije-
na; v. fault plane.
fault system – sustav rasjeda. (1) Dvije ili više uzajamno
povezanih serija rasjeda (v. fault set). (2) Sinonim ter-
mina fault set (serija rasjeda).
fault trace – trag (linija) rasjeda, v. fault line.
fault trap – rasjedna (prirasjedna) zamka. Tip struktur-
ne zamke (v. structural trap) za ugljikovodike (naf-
tne ili plinske zamke) u kojoj je zatvorenje (closure)
formirano s jednim ili više rasjeda, odnosno, koja je
rasjedanjem ograničena u jednom ili više smjerova
ili gdje je rasjedanje uzrokovalo konačne promjene
konfiguracije ležišta. Mogu zalijegati i u spuštenom i
u uzdignutom bloku. Formiranje zamke oko rasjeda
zavisi od toga koliko ploha rasjeda izolira poroznu
ležišnu stijenu i sprječava migraciju fluida kroz nju
ili duž nje.
fault trench – rasjedni jarak. Napuklina ili pukotina koja
se rasjedanjem formirala na površini zemlje. Manjih
je razmjera nego rasjedni rov (fault trough).
fault trough
fault trough – rasjedni rov, riftna dolina, v. rift valley, 1.
fault valley – rasjedna dolina. Linearna depresija (linear
depression) koja je nastala rasjedanjem (formiranjem
rasjeda, faulting), na primjer, mala uska dolina stvo-
rena relativnim slijeganjem uskih ploča unutar zone
velikih rasjeda ili veliki rov (graben) smješten između
dva nagnuta planinska bloka ili dolina nastala rela-
tivnim uzdizanjem na suprotnim stranama dvaju
paralelnih reverznih rasjeda s malim kutom nagiba
(parallel thrust faults); v. fault-line valley.
fault wall – krilo rasjeda. Masa (blok) stijena koja se na-
lazi na jednoj strani rasjeda – krovinsko krilo (gornji
blok stijena, blok stijena iznad kose paraklaze rasje-
da – v. hanging wall) i podinsko krilo (donji blok sti-
jena, blok stijena ispod kose paraklaze rasjeda – v.
footwall). Sinonim: wall.
fault wedge – rasjedni (tektonski) klin. Masa stijena obli-
ka klina koja je ograničena dvama rasjedima.
fault zone – zona rasjeda, rasjedna zona. Rasjed koji je
izražen u formi zone razvoja mnogobrojnih malih
pukotina (zone of fractures) ili breča (zone of breccia)
ili fine gline rasjeda (gline trenja, zone of fault gouge).
Zona rasjeda može biti široka stotine metara. Sinoni-
mi: distributed fault, shatter belt.
faunal break – faunistički prekid. U stratigrafiji – oštra
promjena ili prekid u sastavu jednog skupa (kom-
pleksa) fosila (fossil assemblage) do drugog pri pri-
jelazu s jednog stratigrafskog horizonta na drugi,
što je obično povezano s neskladom (unconformity)
ili prekidom sedimentacije (hijatom, hiatus) ili kat-
kada promjenom ekoloških okolnosti bez prekida
sedimentacije, na primjer, prekid u redovnoj evolu-
ciji (razvoju) pojedinog organizma u vertikalnoj seriji
slojeva.
faunal stage – faunistički kat. Kronostratigrafska jedini-
ca (kat, chronostratigraphic unit, stage) koja je izdvo-
jena na bazi faunističke zone (v. faunizone).
faunal zone – faunistička zona, v. faunizone.
faunizone – faunistička zona. (1) Biostratigrafska jedi-
nica (biostratigraphic unit) ili paket slojeva (slojno ti-
jelo, body of strata) koji su karakterizirani određenim
kompleksom (skupom) fosila (assemblage of fossils),
pretežno fosilnom faunom, neovisno o tome imaju
li fosilni organizmi kronološko ili samo facijesno zna-
čenje. (2) Termin koji se katkada rabi za označavanje
slojeva ekvivalentnih po starosti nekom dijelu biozo-
ne i ima u prvom redu kronostratigrafsko značenje.
(3) Termin koji se primjenjuje kao ekvivalent termina
zone (zona) pod kojom se podrazumijeva jedinica
vremena biokronološkog značenja. Sinonim (svih
definicija): faunal zone.
favositids (Favositidae) – favozitidi. Porodica izumrlih
tabulatnih koralja (tabulate corals). Karakterizirani
su masivnim kolonijama (massive colonies), obično
bez cenenhima (coenenchyme), od koralita malog
promjera s poroznim stijenkama, kratkim trnovitim
septama (spinose septa) jednake duljine i potpunim
tabulama (tabulae). Stratigrafska rasprostranjenost:
gornji ordovicij-perm (moguće trijas). Sinonim: favo-
sitid corals.
feather structure – perasta struktura, v. plume structure.
feeder line – napojni cjevovod. (1) Cjevovod koji pre-
nosi naftu ili plin od koncesije (lease) do glavnog cje-
vovoda (cjevovoda koji vodi do rafinerije, trunk line)
ili do transportnog centra (transportation center). (2)
305 feldspathic arenite
Priključni naftovod podvodne bušotine (subsea well)
s njenim manifoldom ili s proizvodnom stanicom. (3)
Glavni distribucijski plinovod za prijenos prirodnog
plina u magistralnoj plinovodnoj mreži. Sinonim:
trunk line.
feeder lines – napojna mreža (sustav), v. feeder system.
feeder mains – napojna mreža (sustav), v. feeder sy-
stem.
feeder system – napojni sustav (mreža), sustac (mreža)
za napajanje. U SAD – glavni ili opskrbni plinovod
koji isporučuje plin od gradske plinske mjerno-re-
dukcijske stanice ili drugog izvora opskrbe u distri-
bucijske mreže. U Velikoj Britaniji – glavni plinovodi
koji transportiraju plin pod tlakom većim od normal-
nog tlaka opskrbe i koji se rabe za ukupan transport
plina ili kao izvor iz kojeg se može u opskrbnu mrežu
plinovoda dovoditi dodatna količina plina preko re-
gulatora. Sinonim: feeder lines, feeder mains.
feeding station – mjerno-regulacijski plinski čvor. Ula-
zna stanica za prirodni plin. Kompleks plinovoda,
mjernih uređaja, uređaja za regulaciju tlaka te po-
moćnih uređaja u krajnjoj točki mreže plinovoda
koji služe za automatski prijenos plina u zatvorenom
sustavu.
feed off – spuštati bušaće alatke odmotavanjem buša-
ćeg užeta. Spuštati bušaće alatke ili kolone bušaćih
alatki (bušaće kolone, drillstring) isključenjem kočni-
ce bušaće dizalice i odmotavanjem bušaćeg užeta s
bubnja.
feldspar – glinenac, feldšpat, feldspat. (1) Grupa broj-
nih stjenotvornih minerala (rock-forming minerals)
tektosilikata i najraširenija od svih mineralnih grupa
koja čini 75% Zemljine kore. Najvećim dijelom pri-
padaju dvjema glavnim serijama – seriji alkalijskih
glinenaca (K-Na-feldšpati) ili seriji ortoklasa (orthoc-
lase) i seriji alkalijsko-zemnoalkalijskih glinenaca
(Na-Ca-feldšpati) ili seriji plagioklasa (plagioclase
feldspars). Glinenci su komponente svih tipova sti-
jena – kristaliničnih škriljavaca (crystalline schists),
migmatita (migmatites), gnajseva (gneisses), granita
(granites), većine eruptivnih stijena (igneous rocks).
Također ispunjavaju pukotine i stvaraju druze mi-
nerala u šupljinama. Boja glinenaca je obično bijela
ili gotovo bijela (ali su često obojeni primjesama).
Tvrdoća glinenaca je 6 po Mohsovoj skali. Često su
dvojno srasli, posjeduju dobru kalavost u dva smjera
i formiraju kristale monoklinskog ili triklinskog su-
stava. Razlaganjem glinenci daju veliki dio glina u
tlu i također mineral kaolinit. (2) Mineral iz skupine
glinenaca (feldšpata), na primjer, sanidin (sanidine),
ortoklas (orthoclase), mikroklin (microcline), anorto-
klas (anorthoclase), albit (albite), anortit (anorthite),
celzijan (celsian), hijalofan (hyalophane). Sinonimi:
feldspath, felspar.
feldspath – glinenac, feldšpat, feldspat, v. feldspar.
feldspathic – glinenčev, feldšpatski, feldspatski. Termin
kojim se označavaju stijene ili drugi mineralni agre-
gati s glinencem (feldšpatom); v. feldspar.
feldspathic arenite – glinenčev (feldšpatski) arenit. Pje-
ščenjak (sandstone) koji sadrži kvarc, čert i kvarcit u
velikoj količini, manje od 10% glinovitog matriksa
i 10% do 25% glinenca (feldšpata), obično svježeg
i providnog. Za glinenčev arenit je karakteristično
obilno postojanje nestabilnih minerala i prevlada-
vanje zrna glinenca nad fragmentima finozrnastih
feldspathic graywacke
(finokristalnih) stijena. Glinenčev arenit sadrži manje
glinenaca i zreliji je nego arkozni arenit (v. arkosic
arenite). Stijena je približno ekvivalentna subarkozi
(v. subarkose); v. feldspathic sandstone.
feldspathic graywacke – glinenčeva (feldšpatska) gra-
uvaka (sivac). Ovisno o definicijama: (1) Grauvaka za
koju je karakteristično obilje nestabilnih minerala.
Obično je to pješčenjak koji sadrži različite količine
kvarca i čerta (obično manje od 75%) i 15% do 75%
klastičnog (detritskog) glinovitog matriksa. Zrna gli-
nenca, uglavnom natrijskog plagioklasa (što upuću-
je na magmatski izvor materijala), prevladavaju nad
fragmentima stijena (koji upućuju na eroziju supra-
krustalnih stijena). (2) Grauvaka koja sadrži 10% do
25% glinenca i više od 10% glinovitog matriksa. (3)
Pješčenjak koji sadrži 25% do 90% tinjca (liskuna) i
fragmenata (odlomaka) metamorfnih stijena, 10%
do 50% glinenaca i fragmenata eruptivnih stijena te
0% do 65% kvarca i čerta. (4) Pješčenjak koji sadrži
25% do 90% tinjca (liskuna) i fragmenata (odlomaka)
tinjčevih metamorfnih stijena, 10% do 50% glinena-
ca i fragmenata (odlomaka) glinenčevih (feldšpat-
skih) kristalnih stijena i 0% do 65% kvarca, čerta i
metamorfnih kvarcita. Sinonim: lithic arkosic wacke.
feldspathic litharenite – glinenčev (feldšpatski) lita-
renit. Ovisno o definicijama: (1) Litarenit koji sadrži
znatnu količinu glinenca, osobito pješčenjak s 10%
do 50% glinenca, 25% do 90% fragmenata (odlo-
maka) finozrnastih (finokristalnih) stijena i 0% do
65% kvarca, kvarcita i čerta. (2) Pješčenjak koji sadrži
manje od 75% kvarca i fragmenata (odlomaka) me-
tamorfnih kvarcita i ima omjer (odnos) F/R između
1:1 i 1:3 (F – glinenci i fragmenti gnajsa i granita, R
– fragmenti svih drugih finozrnastih stijena); v. lithic
graywacke.
feldspathic quartzite – glinenčev (feldšpatski) kvarcit.
(1) Pješčenjak (sandstone) koji sadrži 70% d0 95%
kvarca, čerta i metamorfnog kvarcita, 5% do 15%
glinenaca (feldšpata) i fragmenata (odlomaka) fel-
dšpatskih kristalnih stijena te 0% do 15% tinjaca
(liskuna) i fragmenata tinjčevih metamorfnih sti-
jena; v. micaceous quartzite. (2) Čvrsto cementirani
glinenčev (feldšpatski) pješčenjak (v. feldspathic san-
dstone). Međutim, sam autor (F.J. Pettijohn) kasnije
je termin feldspathic quartzite rabio kao sinonim za
subarkose (v.).
feldspathic sandstone – glinenčev (feldšpatski) pješče-
njak. Ovisno o definicijama: (1) Pješčenjak s velikim
sadržajem glinenaca (feldšpata), osobito pješčenjak
sastava između arkoznog pješčenjaka (v. arkosic san-
dstone) i kvarcnog pješčenjaka (v. quartzose sandsto-
ne) koji sadrži10% do 25% glinenca i manje od 20%
materijala matriksa sastavljenog od minerala gline,
sericita i klorita. Kasnije je, međutim, isti autor (F.J.
Pettijohn) dao terminu feldspathic sandstone drugu
definiciju i rabio ga kao sinonim (s manjom pred-
nošću uporabe) termina subarkose (subarkoza). (2)
Kvarcni pješčenjak (v. quartzose sandstone) s 10%
do 25% glinenca (uglavnom kalijskog glinenca). (3)
Opći termin koji uključuje glinenčev arenit (v. felds-
pathic arenite) i glinenčevu vaku (v. feldspathic wac-
ke); v. feldspathic quartzite.
feldspathic shale – glinenčev (feldšpatski, kaolinitski)
šejl. Šejl koji je karakteriziran sadržajem glinenca (fel-
dšpata) sa zrnima veličine silta većim od 10% i fini-
306 felsite
jim matriksom od minerala gline iz grupe kaolinita.
Glinenčev šejl obično asocira s arkozom i formira se
uklanjanjem finijeg materijala iz grubljih arkoznih
fragmenata (odlomaka). Sinonim: kaolinitic shale.
feldspathic subgraywacke – glinenčeva (feldšpatska)
subgrauvaka. Pješčenjak (sandstone) koji se sastoji
od približno jednake količine fragmenata (odloma-
ka) stijena eruptivnog (magmatskog) i metamor-
fnog postanka, osobito pješčenjak koji sadrži 10%
do 25% glinenca (feldšpata) i fragmenata eruptivnih
(magmatskih) stijena, 10% do 25% tinjca (liskuna) i
fragmenata metamorfnih stijena i 50% do 80% kvar-
ca i čerta.
feldspathic wacke – glinenčeva (feldšpatska) vaka. Pje-
ščenjak (sandstone) koji sadrži veliku količinu kvarca,
čerta i kvarcita, više od 10% glinovitog matriksa i
10% do 25% glinenca (osobito natrijskog plagiokla-
sa) i karakteriziran je obiljem nestabilnih materijala u
kojima zrna glinenca prevladavaju nad fragmentima
finozrnastih (finokristalnih) stijena. Glinenčeva vaka
sadrži manje glinenaca i zrelija je od arkozne vake (v.
arkosic wacke).
feldspathide – feldšpatoid, v. feldspathoid.
feldspathization – feldšpatizacija. Formiranje glinenca
(feldšpata) u stijeni, obično kao rezultat metamorfo-
ze (metamorfizma). Materijal za formiranje glinenca
može dolaziti iz okružujuće stijene (country rock) ili
biti uveden magmatskim ili drugim otopinama u te-
kućem ili plinovitom stanju.
feldspathoid – feldšpatoid, feldspatoid. (1) Grupa rela-
tivno rijetkih stjenotvornih minerala (rock-forming
minerals) koji se sastoje od alumosilikata (alumino-
silicates) natrija, kalija ili kalcija i sadrže premalo sili-
cij-dioksida za formiranje glinenaca (feldšpata, felds-
par). Feldšpatoidi su po kemijskim svojstvima bliski
glinencima, ali se od njih razlikuju oblikom kristala i
fizikalnim svojstvima. Zauzimaju mjesto glinenaca u
eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous rocks)
koje nisu zasićene silicij-dioksidom ili koje sadrže
višak alkalija i aluminija. Mogu se sresti zajedno s gli-
nencima u istoj stijeni, ali se nikada ne nalaze zajed-
no s kvarcom ili slobodnim magmatskim silicij-diok-
sidom. (2) Mineral iz grupe feldšpatoida, na primjer
leucit (leucite), nefelin (nepheline), sodalit (sodalite),
lazurit (lazurite), melilit (melilite), nozean (nosean),
haijin (hauyne), kankrinit (cancrinite). Sinonimi: felds-
pathide, felspathoid; v. feldspath.
feloid – feloid. Skupni naziv za minerale iz grupa gline-
naca (feldšpata) i feldšpatoida; v. feldspar, feldspat-
hoid.
felsic – felzički, kiseo. Termin koji označava eruptivnu
(magmatsku) stijenu (igneous rock) sa znatnim sa-
držajem svijetlih (svjetloobojenih) minerala (light-
colored minerals) u njenom modalnom mineralnom
sastavu (mode). Termin se također primjenjuje za
označavanje takvih minerala (kvarc, glinenci ili fel-
dšpati, feldšpatoidi, muskovit) kao grupe. Termin je
mnemotehnički i izveden je kombiniranjem dijelova
riječi fe (ldspar)+ l(enad)+si(lica)+c. Termin felzički po
značenju je suprotan pojmu mafitski (mafic); v. basic,
femic, mafic, salic.
felsite – felzit. Opći termin za svaku svijetlu finozrnastu
(finokristalnu) ili afanitsku ekstruzivnu (efuzivnu) ili
hipabisalnu stijenu s fenokristalom ili bez njega koja
se sastoji uglavnom od kvarca i glinenca (feldšpata);
felsitic
stijena s felzitskom teksturom (felsitic texture). Sino-
nim: felstone; v. aphanite, felsitic, felsitoid.
felsitic – felzitski. Sinonim termina aphanitic (afanitski)
koji se primjenjuje samo za svijetle guste stijene
(light-colored dense rocks), dok je termin aphanitic
rezerviran za tamne (tamnoobojene) stijene (dark-
colored rocks). Terminom se također označava pri-
padnost felzitu ili se odnosi na felzit (v. felsite). Upo-
raba termina se, međutim, ne preporučuje, jer se u
prvobitnom (originalnom) značenju on primjenjivao
za označavanje mineralne tvari koja je, kako je sada
poznato, smjesa kvarca i glinenca (feldšpata).
felsitoid – felzitoid. Termin slobodne (neformalne)
uporabe kojim se označava svaka svijetla (svjetloo-
bojena) eruptivna (magmatska) stijena (light-colored
igneous rock) čija su mineralna zrna premalena da bi
se mogla razlučiti golim okom. Sinonim: aphanite; v.
felsite.
felspar – glinenac, feldšpat, feldspat, v. feldspar.
felspathoid – feldšpatoid, feldspatoid, v. feldspathoid.
felstone – felzit, v. felsite.
female connection – spojnica s unutarnjim (ženskim)
navojem. Spojnica cijevi (coupling) s navojem na
unutarnjoj strani (površini) u koju ulazi spojnica s
vanjskim (muškim) navojem (male connection).
female thread – unutarnji (ženski) navoj, v. internal
thread.
femic – femski, femni. Termin za označavanje eruptivne
(magmatske) stijene (igneous rock) koja sadrži jedan ili
nekoliko normativnih, tamnoobojenih minerala (nor-
mative dark-colored minerals) bogatih željezom, ma-
gnezijem ili kalcijem (kao glavne komponente nor-
mativnog mineralnog sastava). Terminom se također
označavaju takvi minerali; v. basic, felsic, mafic, salic.
fence diagram – (1) blok-dijagram. U geologiji – pri-
kaz u perspektivi triju ili više geoloških presjeka i
njihovih uzajamnih odnosa. (2) granični dijagram. U
geokemiji – dijagram kemijskih faktora, na primjer,
oksidativni potencijal i pH, koji utječu na stabilnost
minerala. Dijagram ima zasebna polja definirana
granicama između faza (granicama postojanja ili
nepostojanja pojedinih faza) u asocijacijama mine-
rala, stijena ili spojeva (sastavnih dijelova minerala i
stijena). Takve se granice nazivaju geokemijskim (ge-
ochemical fence).
fenestral porosity – fenestralna poroznost. Tip poro-
znosti karbonata – izduljene ili nepravilne pore na-
stale (formirane) truljenjem nakupina cijanobakteri-
ja ili nakupljanjem plinova koji potječu od procesa
truljenja organske tvari.
fenêtre – tektonsko okno, v. window, 1.
fen peat – nizinski treset, v. lowmoor peat.
fenster – tektonsko okno, v. window, 1.
ferns (Filicineae, Polypodiatae) – paprati. Razred va-
skularnih biljaka bez cvjetova (vascular nonflowering
plants). Mnoge suvremene paprati imaju složene
listove (complex fronds) koji rastu iz podzemnog po-
danka (rizoma, rhizome), a sporangiji (sporangia) su
grupirani na površini listova.
ferriferous – željezonosan. U mineralogiji i petrologiji
– koji sadržava željezo ili je bogat željezom. Termin
se primjenjuje za označavanje minerala koji sadrže
željezo i sedimentnih stijena koje su bogatije želje-
zom nego obično, na primjer, šejl sa sadržajem oksi-
da željeza većim od 15%; v. ferruginous.
307 field
ferromagnesian – feromagnezijski. Termin koji se
primjenjuje za označavanje mafitskih (v. mafic) mi-
nerala za koje je karakteristično da sadrže željezo i
magnezij.
ferruginous – željezovit. (1) Koji se odnosi na željezo ili
sadrži željezo, na primjer, pješčenjak koji je cementi-
ran željeznim oksidom ili šejl sa sadržajem željeza u
količini dostatnoj za industrijsko dobivanje; v. ferri-
ferous. (2) Termin kojim se označava stijena crvene
boje ili boje hrđe zbog postojanja oksida željeza (ko-
ličina željeza može biti vrlo mala). Praktično sve su
stijene crvene boje zbog sadržaja željeza.
fibrocrystalline – fibrokristalan, vlaknasto-kristalan.
Koji je karakteriziran postojanjem vlaknastih krista-
la.
fibrolite – fibrolit, silimanit, v. sillimanite.
fibrous peat – vlaknasti (drvenasti) treset. Kruti i ne-
plastični treset čija je prvobitna biljna struktura tek
neznatno izmijenjena razgradnjom celulozne tvari.
Sinonim: woody peat.
fibrous texture – vlaknasta tekstura. Tekstura od finih
igličastih, štapićastih kristala, na primjer, u krizotilu i
amfibolskom azbestu.
field – (1) polje. (a) U geologiji i proizvodnji nafte i plina
– pojedinačno ležište ili grupa ležišta čije se konture
naftonosnosti ili plinonosnosti, u projekciji na ze-
mljinoj površini potpuno ili djelomično prekrivaju,
površina ili područje ispod koje zaliježe jedno ili više
ležišta ugljikovodika grupiranih ili povezanih s istom
pojedinačnom geološkom strukturom (npr. antikli-
nalom) i/ili stratigrafskim uvjetima. Naziv polje se
odnosi i na površinu i na podzemne formacije. Kada
se određuje tip polja, u njegovu se nazivu na prvo
mjesto stavlja fluid s najmanjim rezervama, a na dru-
go mjesto fluid s najvećim rezervama, na primjer, u
plinsko-naftnom polju prevladava nafta, a u plinsko-
kondenzatnom polju prevladava kondenzat. Prema
veličini pridobivih rezervi nafte i plina, polja se u SAD
klasificiraju u šest skupina (označenih slovima od A
do F). U skupinu A spadaju polja s rezervama nafte
većim od 8 milijuna m3 (50 milijuna barela) i rezer-
vama prirodnog plina većim od 8,5 milijardi m3 (300
milijardi kubičnih stopa), u skupinu B polja s rezerva-
ma nafte između 4 i 8 milijuna m3 (25 do 50 milijuna
barela) i rezervama plina od 4,25 do 8,5 milijardi m3
(150 do 300 milijardi kubičnih stopa), u skupinu C
polja s rezervama nafte između 1,6 i 4 milijuna m3
(između 10 i 25 milijuna barela) i prirodnog plina od
1,7 do 4,25 milijardi m3 (od 60 do 150 milijardi kubič-
nih stopa), u skupinu D polja s rezervama nafte od
159 tisuća m3 do 1,6 milijuna m3 (od 1 do 10 milijuna
barela) i plina od 170 milijuna m3 do 1,7 milijardi m3
(od 6 do 60 milijardi kubičnih stopa), te u skupinu E
polja s rezervama nafte manjim od 159.000 m3 (mi-
lijun barela) i prirodnog plina manjim od 170 mili-
juna m3 (6 milijardi kubičnih stopa). U skupinu F su
svrstana polja koja su napuštena kao neprofitabilna.
Sinonim:pool; v. reservoir, gas-condensate reservoir,
gas reservoir, oil reservoir. (b) U geofizici – prostor na
kojem se manifestira neki mjerljivi geofizički efekt,
na primjer, efekt gravitacije ili magnetizma. Karakte-
rizirano je kontinuitetom – svaki položaj na tom pro-
storu ima pridruženu vrijednost. (2) teren. U geologiji
– široki termin koji se rabi za označavanje područja
izvan laboratorija i osobito izvan zatvorenih prostora
field appraisal
na kojima se izvode neposredna geološka opažanja i
skupljaju podaci, uzorci stijena i minerala te fosili.
field appraisal – evaluacija (procjena) polja. Određi-
vanje granica naftnog ili plinskog polja (delineation
of petroleum field) izradom bušotine za omeđenje
polja (blizu bušotine kojom je polje otkriveno), ka-
rakterizacija potencijalnog ležišnog režima (režima
iskorištavanja) i procjena proizvodnih mogućnosti
polja.
field butanes – sirovi butani. Sirova smjesa kapljevina
prirodnog plina (natural gas liquids), produkt po-
strojenja za obradu (preradu) plina (gas processing
plant) na polju. Smjesa se šalje na frakcioniranje radi
dobivanja raznih komponenata – propana, butana,
heksana i drugih.
field compression test – pogonsko tlačno ispitivanje.
Ispitivanje radi određivanja sadržaja gazolina (ga-
soline content) u masnom (mokrom) i naftnom plinu
(wet gas, casinghead gas).
field conditioning – pogonska obrada, obrada na polju,
v. oilfield processing.
field conditioning of crude oil – pogonska obrada si-
rove nafte, obrada sirove nafte na polju, v. oilfield pro-
cessing of crude oil.
field conditioning of natural gas – pogonska obrada
prirodnog plina, obrada prirodnog plina na polju, v.
oilfield processing of natural gas.
field development – razrada polja. Faza eksploatacije
naftnog ili plinskog polja nakon faze procjene polja
(v. field appraisal) koja, nakon studije ekonomičnosti,
uključuje razradno bušenje te izbor i montažu odgo-
varajuće procesne opreme i opreme za skladištenje.
field development well – bušotina za omeđenje polja,
v. field extension well.
field drainage – dreniranje polja. Migracija nafte i pli-
na u polju usljed proizvodnje. Proizvodne bušotine
uzrokuju gradijent tlaka između svog drenažnog po-
dručja i ostalih dijelova polja i time strujanje nafte i
plina prema bušotinama.
field efficiency – efikasnost dubinske naftne pumpe, v.
downhole pump efficiency.
field extension well – bušotina za omeđenje polja.
Bušotina izbušena na prihvatljivo dokazanom po-
dručju proizvodnog naftnog ili plinskog polja radi
dobivanja podataka za definiranje protezanja polja.
Oko takve bušotine mora već postojati nekoliko pro-
izvodnih bušotina. Bušenje je niskorizično. Sinonim:
field development well.
field facility – postrojenje (uređaji) na polju. Oprema na
polju, na primjer, separatori, kompresori, skruberi,
apsorberi i dr., koja je predviđena za nekoliko kon-
cesija na polju.
field gathering lines – sabirni (kolektorski) cjevovodi
(mreža cjevovoda), v. gathering lines.
field geology – terenska geologija. Neposredno izuča-
vanje geologije danog područja, izučavanje stijena
i stijenskog materijala u njihovoj sredini, direktna
opažanja na terenu, početno primarno rekognosci-
ranje.
field grade butane – miješani butan. Smjesa normal-
nog butana i izobutana separirana iz masnog (mo-
krog) plina (wet gas) na postrojenju za obradu (pre-
radu) prirodnog plina (natural-gas processing plant).
Sinonim: mixed butane.
field growth rate – tempo povećanja (rasta) rezervi po-
308 field steam generator
lja. Prosječni godišnji porast rezervi poznatih polja
kao rezultat njihova dopunskog istraživanja.
field handling – pogonska obrada, obrada na polju, v.
oilfield processing.
field handling of crude oil – pogonska obrada sirove
nafte, obrada sirove nafte na polju, v. oilfield proce-
ssing of crude oil.
field handling of natural gas – pogonska obrada pri-
rodnog plina, obrada prirodnog plina na polju, v. oilfi-
eld processing of natural gas.
field map – terenska geološka karta. Preliminarna ili
prva geološka karta danog područja koja se sastavlja
na terenu i na kojoj se može bazirati izrada konačne
geološke karte.
field plant – uređaj za uklanjanje kondenzata. Uređaj
na cjevovodu za uklanjanje kondenzata (etana, pro-
pana, butana) iz prirodnog plina. Sinonim: straddle
plant.
field potential – proizvodni potencijal polja. Kapacitet
proizvodnje nafte i/ili plina kojim neko polje može
proizvoditi tijekom 24-satnog perioda.
field pressure – ležišni tlak, v. reservoir pressure.
field processing – pogonska obrada, obrada na polju, v.
oilfield processing.
field processing of crude oil – pogonska obrada sirove
nafte, obrada sirove nafte na polju, v. oilfield proce-
ssing of crude oil.
field processing of natural gas – pogonska obrada
prirodnog plina, obrada prirodnog plina na polju, v.
oilfield processing of natural gas.
field processing unit – uređaj za pogonsku obradu
prirodnog plina. Uređaji, kao što su separatori (sepa-
rators), apsorpcijske kolone (apsorberi, absorption
units) ili jedinice za niskotemperaturnu separaciju
(low-temperature separation units, LTX units), koji
služe za obradu proizvedenog prirodnog plina prije
njegove otpreme na postrojenje za obradu (preradu,
gas-processing plant) ili u plinovod.
field rules – pravila razrade i proizvodnje polja. Propisi
koje izdaje državno regulativno tijelo (government
regulatory agency) i koji se primjenjuju kako bi ra-
zrada i proizvodnja nafte i plina polja bila efikasna.
Mogu regulirati raspored bušotina, gustoću mreže
bušotina, način izračunavanja dopuštene proizvod-
nje nafte i plina, maksimalno dopušteni plinski fak-
tor (GOR). Pravila mogu vrijediti za jedno, za više ili
za sva ležišta polja.
field-scale – u industrijskim razmjerima. Pojam koji
označava primjenu neke operacije ili tehnologije (na
primjer, procesa povećanja iscrpka nafte/EOR-proce-
sa) na znatnom dijelu ili na cijelom polju, za razliku
od primjene u pokusnim razmjerima (v. pilot-scale).
field static pressure – statički tlak polja. Ležišni tlak ci-
jelog naftnog ili plinskog polja izmjeren nakon što su
sve bušotine bile neko vrijeme zatvorene.
field steam generator – pogonski generator vodene
pare. Površinski uređaj za proizvodnju vodene pare
na naftnim poljima za potrebe procesa istiskivanja
nafte kontinuiranim injektiranjem pare i cikličkih
obrada ležišta parom. Generatori su vodocijevnog
tipa i jednostrukog djelovanja (voda cirkulira prisil-
no i kontinuirano kroz spiralne ili ravne cijevi u ge-
neratoru koje se zagrijavaju loženjem nafte ili plina).
Generator proizvodi paru pri konstantnom tlaku
(većem od ležišnog) u dvofaznom području (s pa-
field superintendent
rom i vodom). Temperatura izlazne pare je također
konstantna. U generatoru se sva voda za napajanje
generatora ne pretvara u paru, tako da iz generatora
izlazi smjesa zasićene vode (tekuće faze) i suhe pare
koja se naziva vlažna para (v. wet steam). Voda za na-
pajanje generatora pare mora biti dobre kvalitete da
ne bi dolazilo do stvaranja kamenca i korozije cijevi
te kako bi se izbjegle suspendirane krute čestice u
izlaznoj pari (propisuju se ukupan sadržaj otopljenih
i suspendiranih krutih čestica, koncentracija kisika,
željeza i silicij-dioksida, ukupna tvrdoća, pH). Pogon-
ski generatori vodene pare su pokretni uređaji koji
se isporučuju na polje na saonicama ili montirani na
kamionu ili se montiraju na mekanu podlogu. Pro-
blem mogu biti emisije plinovitih produkata goriva
generatora; v. downhole steam generator.
field superintendent – upravitelj polja. Zaposlenik
operatora koji nadzire sve bušaće i proizvodne dje-
latnosti na polju, području ili okrugu.
field tank – skladišni (proizvodni, pogonski) rezervoar, v.
stock tank.
field-terminal platform (FTP) – centralna proizvodna
platforma. Stalna (permanentna) odobalna proi-
zvodna platforma (offshore production platform) koja
služi kao centralno postrojenje za obradu produkcije
(central processing facility) na polju. Platforma prihva-
ća uronjene stojke pridruženih bušotina i s drugih
bušaćih platformi i na njoj se obavlja primarna obra-
da nafte i/ili plina prije njihova transporta.
field treatment of natural gas – pogonska obrada pri-
rodnog plina, obrada prirodnog plina na polju, v. oilfi-
eld processing of natural gas.
fiery cloud – užareni oblak, nuée ardente, v. nuée ardente.
fifty-fifty (50-50) allowable – dopuštena proizvodnja
popola. Dopuštena proizvodnja nafte i/ili plina po-
lja, odobrena od državnog regulativnog tijela (go-
vernment regulatory agency) za određeno razdoblje,
koja se dijeli u jednakom omjeru (pola-pola) na poje-
dinačne bušotine i na površinu polja.
fill – (1) ispuna. U geologiji – svaki sediment istaložen
djelovanjem bilo kojeg agensa koji potpuno ili dje-
lomično ispunjava dolinu, jamu ili drugu depresiju.
(2) bušaći mulj na dnu bušotine. Krhotine i čestice pro-
bušene stijene na dnu kanala bušotine. (3) zemlja za
nasipavanje (zatrpavanje). (a) Umjetne nakupine pri-
rodnih zemljanih materijala (na primjer, tla, pijeska,
šljunka ili stijena) i materijala jalovine koje se rabe za
ispunjavanje ograničenih prostora (na primjer starih
komora u rudnicima), proširivanje obalnog kopna
prema jezerima ili zaljevima (na primjer, za proširiva-
nje plaža) ili izgradnju nasipa (radi podizanja nivoa
u jezeru). (b) Zemlja (tlo) ili rastresita (rahla) stijena
koje se primjenjuju za podizanje površine zemljišta
u nizinama, na primjer, za nasipavanje uleknina ili
jaruga pri izgradnji željezničkih pruga. (4) zatrpano
mjesto, v. fill, 3b. (5) dubina nasipavanja (zatrpavanja).
Dubina do koje se treba nasuti zemljani materijal da
bi se površina podigla do određenog nivoa.
fill connection – vod (cjevovod) za punjenje prstenastog
prostora bušotine isplakom, v. fill line.
filling the hole – punjenje bušotine isplakom. Pumpa-
nje bušaće isplake u bušotinu radi održavanja nivoa
fluida u njoj.
fill line – vod (cjevovod) za punjenje prstenastog prosto-
ra bušotine isplakom. Vod (cjevovod) koji spaja mani-
309 filter press
fold stojke (standpipe manifold) i prstenasti prostor
bušotine (annulus of well) i služi za pumpanje bušaće
isplake direktno iz isplačnih rezervoara (mud tanks)
u prstenasti prostor bušotine za vrijeme vađenja
(izvlačenja) bušaćih alatki (tripping out) tijekom gu-
bitka cirkulacije isplake (lost circulation). Sinonimi: fill
connection, fill-up line.
fill-up curve – krivulja rasta tlaka bušotine s vreme-
nom. Krivulja (dijagram) rasta tlaka (plot of pressure
increase) proizvodne bušotine s vremenom nakon
njena zatvaranja. Rabi se za mjerenje permeabilno-
sti ležišne stijene i procjenu kapaciteta proizvodnje.
Vrijeme potrebno za postizanje statičke ravnoteže
predstavlja mjeru efektivne permeabilnosti (effective
permeability) ležišne stijene i također mjeru indeksa
produktivnosti (productivity index) bušotine. Sino-
nim: build-up curve.
fill-up line – (1) vod (cjevovod) za punjenje bušotine
isplakom. U procesu bušenja – vod (cjevovod) za do-
davanje bušaćeg isplačnog fluida u kanal bušotine
tijekom operacije izvlačenja (vađenja) kolone buša-
ćih alatki iz bušotine (tripping out). (2) vod (cjevovod)
za punjenje prstenastog prostora bušotine (annulus of
well) isplakom, v. fill line.
fill-up period – vrijeme punjenja ležišta injektiranom
vodom. U procesu konvencionalnog zavodnjavanja
naftnih ležišta (waterflood) – vrijeme od početka za-
vodnjavanja tijekom kojeg se plin ponovno otapa u
slojnoj nafti djelovanjem tlaka injektirane vode. Ka-
paciteti injektiranja (injection rates) u tom periodu su
relativno veliki.
film water – pelikularna (adhezivna, sorpcijska) voda, v.
pellicular water.
filter – filtar. (1) U tehnici – uređaj za separaciju (raz-
dvajanje) suspendiranih čvrstih čestica iz tekućina
njihovim prolaženjem kroz porozni materijal u filtru
(tkanina, žičana mreža, sloj zrnastog materijala). (2)
U seizmologiji – uređaj ili sustav (električni, meha-
nički ili računalo) koji se primjenjuje u seizmičkom
profiliranju za mijenjanje oblika vala ili amplitude
signala. Filtriranje se najčešće vrši na bazi frekvenci-
je, ali se katkada rabe nagib, duljina vala, amplituda i
drugi parametri. Zemlja se ponaša kao filtar seizmič-
kih valova.
filter cake – isplačna obloga (kora, kolač), v. mud cake.
filter cake of mud – isplačna obloga (kora, kolač), v.
mud cake.
filter-cake thickness – debljina isplačne obloge (kore,
kolača). Debljina isplačne obloge se obično izražava
u 1/32 dijelova inča. Pri dinamičkim uvjetima njena
debljina ovisi o brzini odlaganja (taloženja) i eroziji
uzrokovanoj cirkulacijom fluida i mehaničkom abra-
zijom rotirajućom kolonom bušaćih alatki. Isplačna
obloga će obično postići ravnotežnu debljinu u
kanalu bušotine, ali u laboratorijskim ispitivanjima
obloga se formira pri statičkim uvjetima bez erozije.
Sinonim: mud-cake thickness; v. mud cake.
filtering – filtriranje. U seizmologiji – slabljenje određe-
nih frekvencija komponenata signala i pojačavanje
drugih. Može se izvoditi električnim filtrima ili nu-
merički (digitalnim računalima) nakon što je signal
registriran; v. convolution.
filter loss – gubitak filtrata (filtracijski gubitak) bušaće
isplake, v. filtration loss.
filter press – filtarska preša. U tehnologiji bušaćih ispla-
filter separator
ka i cementnih kaša – uređaj za protiskivanje bušaće
isplake (drilling mud) kroz filtar ili porozno sredstvo
za odvajanje fluida od čvrstih čestica u ispitivanju fil-
tracije bušaćih fluida (v. filtration test) koji se primje-
njuje za mjerenje gubitka fluida (fluid loss) i svojsta-
va isplačne obloge (kore) bušaćih (isplačnih) fluida
(cake properties of drilling fluid). Sastoji se od posude
za uzorak isplake, izvora tlaka, filtra i graduiranog
mjernog cilindra. Uzorak isplake se protiskuje kroz
filtar pri specificiranom tlaku i temperaturi tijekom
određenog vremena. Ispitivanje se vrši u skladu s API
normama (API standards).
filter separator – separator s filtrom. Horizontalna ili
vertikalna posuda s filtarskim medijem visoke kva-
litete za uklanjanje vrlo malih čestica tekućina i/ili
čvrstih čestica (primjesa) iz plina. Primjenjuje se u
slučaju kada konvencionalna metoda separacije
(gravitacijskom ili centrifugalnom silom) nije djelo-
tvorna zbog ekstremno male veličine čestica. Obič-
no se upotrebljava na usisu kompresora (compressor
inlet) na polju, kao završna skruber-kolona za obradu
glikolom (scrubbers of glycol contact towers) i na ho-
rizontalnim separatorima (horizontal separators). Po-
stoji više tipova separatora s filtrom, ovisno o tome
uklanjaju li se čestice kapljevine ili čvrste čestice ili
oboje. Efikasnost separatora je 98% za čestice pro-
mjera 1 mikrometra, a 100% za čestice promjera 5
mikrometara.
filter-type mist extractor – filtarski uređaj za ekstrak-
ciju raspršene nafte. Uređaj u naftno-plinskim sepa-
ratorima za uklanjanje raspršenih kapljica (magle)
tekuće faze iz struje plina koji je opremljen filtrima.
Uređaj radi na principu sudaranja struje plina s pre-
gradama i promjene smjera i brzine strujanja.
filtrate – filtrat. U tehnologiji bušaćih isplaka – tekući
dio bušaće isplake (drilling mud) koji je protisnut
(istisnut) u pore formacije (stijene) neposredno uz
kanal bušotine tijekom bušenja. Filtrat zauzima pore
isprane zone formacije (flushed zone), a čvrste čestice
oblažu stijenku kanala bušotine formirajući isplačnu
(filtarsku) oblogu ili koru (mud cake, filter cake).
filtrate loss – gubitak filtrata (filtracijski gubitak) bušaće
isplake, v. filtration loss.
filtrate reducer – aditiv za smanjivanje gubljenja fluida,
v. fluid-loss additive.
filtration – filtriranje, cijeđenje. (1) Općenito – proces
uporabe filtara za uklanjanje suspendiranih čvrstih
čestica iz fluida. (2) U procesu obrade vode – postu-
pak uklanjanja malih flokula ili neotopljenih čvrstih
čestica iz vode (nakon njene kemijske obrade i či-
šćenja taloženjem) propuštanjem vode kroz slojeve
pijeska, granuliranog agregata ili drugog materijala.
Najčešće se rabe dva tipa filtara – brzi mehanički filtri
pod tlakom (sa slojevima sortiranog pijeska i šljunka,
granuliranog antracita, grafitne rude i drugih mate-
rijala kao filtarsko sredstvo) i filtri s dijatomejskom
zemljom.
filtration-control additives – aditivi za regulaciju filtra-
cije, v. low-water-loss additives.
filtration loss – filtracijski gubitak (gubitak filtrata) bu-
šaće isplake. Gubitak tekućeg dijela (filtrata, filtrate)
bušaćeg (isplačnog) fluida (drilling fluid) u formaciju
(stijenu) u procesu bušenja (pri čemu se na stijenki
kanala bušotine nakupljaju čvrste čestice isplake i
formiraju isplačnu ili filtarsku oblogu ili koru, mud
310 finding costs
cake, filter cake). Gubljenje filtrata se mjeri u labora-
toriju (uobičajeno ispitivanje bušaćih isplaka) s po-
moću filtarske preše (v. filter press) pri specificiranom
tlaku i tijekom specificiranog vremenskog intervala.
Sinonimi: filter loss, filtrate loss, fluid loss; v. filter press,
filtration test.
filtration-loss quality of drilling mud – filtracijska
kvaliteta bušaće isplake. Kvaliteta bušaće isplake koja
se mjeri ispitivanjem njene filtracije (v. filtration test)
u filtarskoj preši (filter press) kako bi se odredio vo-
lumen gubljenja filtrata (vodenog dijela) isplake i
debljina isplačne (filtarske) obloge ili kore (mud cake,
filter cake) koji predstavljaju mjeru filtracijske kvalite-
te. Za većinu operacija bušenja je poželjna isplaka s
malom filtracijom (s malim gubitkom vodene faze).
filtration test – ispitivanje filtracije bušaće isplake. U
tehnologiji bušaćih isplaka – ispitivanje specifične
bušaće isplake radi mjerenja volumena isplačnog
filtrata (filtrate) i debljine i kvalitete nastale isplačne
(filtarske) obloge ili kore (mud cake, filter cake). Ispi-
tivanje se vrši filtarskom prešom (v. filter press) pri
tlaku protiskivanja uzorka isplake kroz filtar 7 bar ili
35 bar (100 ili 500 psi) i temperaturi od 93 do 150
°C (200 do 300 °F), a volumen filtrata isplake (koji se
skuplja u graduiranom mjernom cilindru) u cm3 se
mjeri nakon 30 minuta ispitivanja. Debljina isplačne
obloge se mjeri u 1/32 inča i kvalitativno opisuje.
final boiling point – završno (konačno) vrelište (točka
ključanja), krajnja točka destilacije. U destilacijskoj
analizi sirove nafte i naftnih produkata – najviša
temperatura koja je registrirana (ako je potrebno
i korigirana) tijekom završne faze destilacije pod
normiranim (standardnim) uvjetima. To je obično
temperatura nakon što ispari sav volumen tekućine
u destilacijskoj tikvici. Konačno vrelište, zajedno s
početnim vrelištem (početnom temperaturom ispa-
ravanja) čini granice odjeljivanja frakcija (produkata)
destilacije. Sinonim: end point.
final casing – eksploatacijska zaštitna kolona, v. produc-
tion casing.
final casing string – eksploatacijska zaštitna kolona, v.
production casing.
final squeeze pressure – konačni tlak cementacije pod
tlakom. Tlak bušotine na površini na koncu operacije
cementacije pod tlakom (squeeze cement job).
finding and development costs – troškovi otkrića i ra-
zrade. Izračunati troškovi pronalaženja i razrade polja
po barelu (ili po m3) rezervi nafte ili na 1.000 kubič-
nih stopa (1.000 m3) rezervi plina. Uključuju troškove
akvizicije koncesije (lease costs), geološke i geofizič-
ke troškove (geological and geophysical costs), opće
troškove (overhead), troškove bušenja (drilling costs)
i proizvodnog opremanja (completion costs) svih bu-
šotina na polju. Troškovi se podijele s procijenjenim
rezervama polja, a maksimalne prihvatljive vrijedno-
sti će odrediti izvodljivost projekta. Metoda izračuna
troškova otkrića i razrade se rabi za vrednovanje eko-
nomike istraživanja.
finding costs – troškovi otkrića. Izračunati troškovi pro-
nalaženja polja po barelu (ili po m3) rezervi nafte ili na
1.000 kubičnih stopa (1.000 m3) rezervi plina. Uključu-
ju troškove akvizicije koncesije (lease costs), geološke
i geofizičke troškove (geological and geophysical
costs), opće troškove (overhead) i troškove bušenja
(drilling costs) i proizvodnog opremanja (completion
fine
costs) bušotine-otkrivačice (discovery well). Troškovi
se podijele s procijenjenim rezervama polja, a maksi-
malne prihvatljive vrijednosti će odrediti izvodljivost
projekta. Metoda izračuna troškova otkrića se rabi za
vrednovanje ekonomike istraživanja.
fine – fin. Koji se sastoji od relativno malih čestica, na
primjer, fina pješčana ilovača (fine sandy loam). Su-
protni pojam je grub (v. coarse).
fine clay – fina glina. Geološki termin kojim se označa-
va glina (v. clay) s česticama promjera između 0,5 i 1
mikrometra i također nevezani (necementirani) gli-
noviti agregat (loose aggregate of clay) koji se sastoji
od finih čestica gline; v. coarse clay, medium clay, very
fine clay.
fine emulsion – fina emulzija, v. micellar solution.
fine-grained – finozrnast. (1) Termin koji se primje-
njuje za označavanje kristalne ili staklaste stijene
(crystalline rock, glassy rock) i njihove teksture s re-
lativno malim zrnima pojedinih minerala, osobito
se rabi za eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rocks) čije čestice imaju srednji promjer manji od 1
mm (0,04 inča). Sinonim: aphanitic. (2) Termin koji se
primjenjuje za označavanje sedimenta (sediment),
sedimentne stijene (sedimentary rock) i njene tek-
sture čije su pojedine komponente premale da bi se
mogle razlikovati golim okom – osobito se rabi za
sediment ili stijenu čije čestice imaju srednji promjer
manji od 62 mikrometra ili 1/16 mm (čestice veličine
silta i manje). Termin se rabi u relativnom smislu, u
primjeni postoje različite granice veličine; v. finely
crystalline. (3) Termin koji se primjenjuje za označa-
vanje tla (soil) s prevladavajućim sadržajem silta i/ili
gline; v. coarse-grained.
fine-granular – finogranularan, v. microgranular.
fine gravel – sitni šljunak. (1) U inženjerskoj geologiji
– šljunak čije čestice imaju promjer između 19 mm
(3/4 inča) i 4,76 mm (0,187 inča), što odgovara stan-
dardnom situ br. 4 u SAD. (2) U pedologiji – termin
koji se primjenjuje u SAD za označavanje šljunka s
česticama promjera između 2 mm i 12,5 mm (od 1/12
do ½ inča). Termin se ranije primjenjivao za označa-
vanje čestica tla promjera od 1 mm do 2 mm koje se
danas nazivaju vrlo grubi (vrlo krupni) pijesak (v. very
coarse sand).
finely crystalline – finokristalan. Termin koji se primje-
njuje za opisivanje isprepletene teksture karbonatne
sedimentne stijene s kristalima promjera (ovisno o
definicijama) između 0,016 mm i 0,062 mm ili 0,01
mm i 0,1 mm ili 0,01 mm i 0,05 mm ili manjeg od
1 mm; v. fine-grained, coarsely crystalline, very finely
crystalline, very coarsely crystalline.
fineness – finoća. U petrologiji – stupanj raščlanjivanja
tvari, veličina čestica koje čine tvar. Termin se primje-
njuje za opisivanje sedimentne teksture (sedimen-
tary texture).
fineness modulus – modul finoće. Broj koji označava
finoću finog agregata ili drugog finog materijala, na
primjer, pijeska. Postupak ocjene pješčanih i šljun-
čanih sedimenata (sand deposits, gravel deposits)
se sastoji od propuštanja (prolaženja) uzoraka kroz
standardizirani komplet sita, određivanja postotaka
(masenih ili volumenskih) materijala koji se zadržao
na sitima i dijeljenja s 100. Rezultantni broj modula
finoće se uspoređuje s raznim specifikacijskim za-
htjevima.
311 fingering
fine pebble – sitna valutica. Geološki termin za valutice
(v. pebble) čiji je promjer od 4 mm do 8 mm; v. coarse
pebble, medium pebble, very coarse pebble.
fines – fine frakcije. (1) U sedimentologiji – vrlo male
čestice (osobito manje od čestica srednje veličine u
smjesi čestica različitih veličina), na primjer frakcija
silta i gline u glacijalnim (ledenjačkim) nanosima
(glacial drift) ili finozrnasti sediment (fine-grained
sediment) koji se polako taloži (sliježe) na dno vode-
nog bazena. (2) U inženjerskoj geologiji – termin koji
označava čestice tla (soil) veličine čestica gline i silta
(promjera manjeg od 0,074 mm).
fine sand – fini pijesak. (1) Geološki termin za česticu pi-
jeska promjera između 125 i 250 mikrometara (0,125
mm i 0,250 mm) i također za rahli (rastresiti) pješčani
agregat (loose aggregate of sand) koji se sastoji od
čestica finog pijeska; v. coarse sand, medium sand,
very coarse sand, very fine sand. (2) U inženjerskoj ge-
ologiji – termin za označavanje čestice pijeska koja
ima promjer od 0,074 mm do 0,42 mm. (3) U američ-
koj nomenklaturi tala – čestica pijeska promjera iz-
među 0,10 mm i 0,25 mm (Međunarodno pedološko
društvo određuje promjer od 0,02 mm do 0,2 mm).
(4) Materijal tla koji sadrži 85% ili više čestica veličine
pijeska (suma postotnog sadržaja silta i 1,5 puta ve-
ćeg postotnog sadržaja gline je manja od 15) i 50% ili
više finog pijeska ili manje od 25% ukupne količine
vrlo grubog (very coarse), grubog (coarse) i srednjeg
(medium) pijeska pri sadržaju vrlo finog (finozrna-
stog) pijeska manjem od 50%.
fine silt – fini silt (alevrit). Geološki termin za česticu silta
koja ima promjer između 8 i 16 mikrometara (od 1/128
do 1/64 mm) i također za rahli (rastresiti) siltni agregat
(loose aggregate of silt) koji se sastoji od čestica finog
silta; v. coarse silt, medium silt, very fine silt.
fines migration – migracija finih čestica. Premještanje i
kretanje finih čestica unutar ležišta. Može uzrokovati
oštećenje ili pogoršanje permeabilnosti ležišta blo-
kiranjem pora.
finger – (1) prst (prečka) grabalja za odlaganje cijevi. Me-
talna ili drvena prečka grabalja bušaćeg tornja za od-
laganje pasova cijevi (v. finger board) izvučenih iz bu-
šotine. Gornji krajevi cijevi (na primjer, bušaćih šipki,
uzlaznih cijevi) pri odlaganju u tornju se smještaju
između prstiju (prečki) grabalja. (2) jezik. Prstolika
intruzija (prodor) vode ili plina u naftnu zonu ležišta
u procesu proizvodnje nafte. Također prstolike ne-
pravilnosti fronte istiskivajućeg (injektiranog) fluida
u procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi).
Sinonim: tongue; v. fingering, gravity tongue, gravity
tonguing, viscous finger, viscous fingering.
finger bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lo-
paticama, v. drag drilling bit.
finger board, fingerboard – grablje za odlaganje cijevi.
Polica smještena visoko na bušaćem tornju (derrick)
ispod platforme (podišta) tornjaša (monkey board) s
prstima (prečkama) za razdvajanje i uredno slaganje
pasova cijevi (na primjer, bušaćih šipki, uzlaznih cije-
vi) izvučenih iz bušotine unutar tornja i pridržavanje
njihovih gornjih krajeva. Sinonim: hay rack.
fingering – nastanak (formiranje) jezika. Napredovanje
vode ili plina u naftnom ležištu s prstolikim prodo-
rima (jezicima) u naftnu zonu tijekom proizvodnje
nafte kao posljedica crpljenja nafte kapacitetom
većim od maksimalnog efikasnog (maximum effici-
fining-upward cycles
ency rate). Također, prstoliko prodiranje istiskivaju-
ćeg (injektiranog) fluida u istiskivanu naftu, umjesto
homogenog napredovanja fronte istiskivanja u pro-
cesima podržavanja ležišnog tlaka (pressure mainte-
nance) i povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi). Uzrok
nastanka jezika je razlika (nepovoljan omjer) visko-
znosti i gustoće istiskivajućeg fluida i slojne nafte, a
posljedica je nepotpuno istiskivanje nafte, odnosno
manji konačni iscrpak. Sinonim: tonguing; v. finger,
gravity tongue, gravity tonguing, viscous finger, visco-
us fingering.
fining-upward cycles – ciklusi usitnjavanja zrna prema
gore. U sedimentologiji – ciklička sedimentacija u
kojoj zbog postupnog smanjivanje energije vode ili
relativnog porasta nivoa mora svaki mlađi član ciklu-
sa sadrži detritus sa zrnima sve manjeg promjera (sa
sve sitnijim zrnima); v. coarsening-upward cycles.
fining-upward layer – sloj s prema gore usitnjenim
zrnima, v. fining-upward cycles, coarsening-upward
cycles.
finite closed aquifer – konačni zatvoreni vodonosni ba-
zen napajanja (akvifer) ležišta, v. aquifer.
finite outcropping aquifer – konačni otvoreni vodono-
sni bazen napajanja (akvifer) ležišta, v. aquifer.
fiorite – silicijski sinter, v. siliceous sinter.
fire bank – protupožarni nasip. Nasip izgrađen oko re-
zervoara za zaustavljanje istjecanja u slučaju izbija-
nja požara.
fireflood, fire flood, fireflooding – istiskivanje nafte
frontom podzemnog izgaranja, v. in-situ combustion.
fire front – fronta podzemnog izgaranja nafte, v. com-
bustion front.
fire-tube heater – uređaj za termičku obradu (termičko
razbijanje) emulzije, v. emulsion treater.
fire valve – protupožarni plinski ventil, v. fusible link
valve.
fire wall – protupožarni zid. Zemljani ili betonski nasip
(earthen bank, concrete bank) izgrađen oko naftnih
rezervoara (ili drugih uređaja u kojima se nalazi naf-
ta, na primjer, pumpi) za zadržavanje nafte u slučaju
njenog izlijevanja zbog havarija, za zaustavljanje ši-
renja požara ili za zaštitu dok se ne poduzmu odgo-
varajuće mjere.
firn – firn, zrnasti led. (1) Prijelazni materijal između
snijega i glečerskog (ledenjačkog) leda koji je stariji
i gušći od snijega, ali se još nije pretvorio u glečerski
led. Snijeg postaje firn nakon ljetne sezone topljenja,
a firn postaje glečerski led kada mu permeabilnost
za tekuću vodu padne na nulu. Firn se također de-
finira, ali vrlo rijetko, na bazi određenih fizikalnih
svojstava, na primjer, gustoće (snijeg postaje firnom
pri gustoći većoj od 0,4 g/cc, prema starijoj literaturi,
ili većoj od 0,55 g/cc). Sinonimi: firn snow, névé. (2)
Geografski termin koji se primjenjuje za označavanje
područja akumulacije ili gornjeg dijela ledenjaka, ali
je u tom značenju istisnut iz uporabe terminima firn
field ili névé (polje firna ili snježnik).
firn basin – polje firna, v. firn field.
firn field – polje firna, snježnik. Akumulacijsko područ-
je ledenjaka (glečera), široka površina ledenjaka na
kojoj se nakuplja snijeg i pretvara u firn (zrnasti led).
Sinonimi: firn basin, névé.
firn snow – firn, zrnasti led, v. firn.
first arrival – prvi nailazak. U seizmičkom istraživanju –
prvi registrirani (zapisani) signal ili nailazak seizmič-
312 first-contact miscible fluids
kog vala (seizmičke energije) iz poznatog izvora. Prvi
nailasci na seizmogramima dobivenim metodom
reflektiranih (odbijenih) valova (reflection seismic)
se mogu, na primjer, upotrijebiti za dobivanje poda-
taka o površinskom sloju s malom brzinom širenja
valova (v. low-velocity layer). Na bazi prvih nailazaka
seizmičkih valova se također izučava refrakcija (lom)
valova. Sinonim: first break.
first break – prvi nailazak, v. first arrival.
first cementing – primarna cementacija, v. primary ce-
menting.
first-contact hydrocarbon miscible flood (flooding)
– istiskivanje nafte ugljikovodicima direktnim mije-
šanjem (miješanjem prvim kontaktom, miješanjem
jednostrukim kontaktom). Tip procesa istiskivanja
nafte ugljikovodicima (ugljikovodičnim otapalom
ili solventom) u kojem se injektirani ugljkovodik i
slojna nafta direktno uzajamno miješaju, t.j. u ko-
jem se miscibilnost postiže prvim ili jednostrukim
kontaktom otapala i slojne nafte. Direktno miscibilni
ugljikovodici (ugljikovodični solventi) jesu propan i
ukapljeni naftni plin (LPG). Sinonimi: direct miscible
displacement by hydrocarbon solvent, direct miscible
hydrocarbon flood, first-contact miscible displacement
by hydrocarbon solvent, v. first-contact miscibility,
first-contact miscible fluid.
first-contact miscibility – miscibilnost prvim (jedno-
strukim) kontaktom, direktna miscibilnost. Sposob-
nost potpunog uzajamnog otapanja dvaju ili više
fluida, bez površine razdjela među njima, jednostru-
kim (prvim) kontaktom u svim omjerima. U miscibil-
nim procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-pro-
cesi) istiskivajući fluidi, koji se direktno miješaju sa
slojnom naftom u svim omjerima i njihova smjesa
uvijek ostaje jedna faza, jesu ugljikovodična otapala
(solventi, hydrocarbon solvents) – propan i ukapljeni
naftni plin (LPG); v. miscibility, multiple-contact mis-
cibility.
first-contact miscible displacement – istiskivanje naf-
te direktno miscibilnim fluidima, v. first-contact misci-
ble flood.
first-contact miscible displacement by hydrocarbon
solvent – istiskivanje nafte ugljikovodicima direktnim
miješanjem, v. first-contact hydrocarbon miscible flo-
od.
first-contact miscible flood (flooding) – istiskivanje
nafte direktno miscibilnim fluidima (fluidima mis-
cibilnim jednostrukim kontaktom). Tip miscibilnog
istiskivanja nafte injektiranjem fluida koji imaju spo-
sobnost direktnog miješanja (miješanja prvim ili jed-
nostrukim kontaktom) sa slojnom naftom – propana
i ukapljenog naftnog plina (LPG). Sinonim: first-con-
tact miscible displacement; v. miscibility, first-contact
miscibility, miscible flood, multiple-contact miscible
flood.
first-contact miscible fluids – direktno miscibilni injek-
tirani fluidi, injektirani fluidi miscibilni jednostrukim
(prvim) kontaktom. Fluidi za istiskivanje nafte iz leži-
šta u miscibilnim procesima povećanja iscrpka nafte
(EOR-procesima) koji imaju sposobnost direktnog
potpunog miješanja (miješanja prvim ili jednostru-
kim kontaktom) sa slojnom naftom u svim omjerima,
bez površine razdjela među njima, t.j. nastala smje-
sa ostaje jedna faza. Direktno miscibilni istiskivajući
fluidi su srednji ugljikovodici (etan, propan, butan)
first-contact miscible injection fluids
i smjese ukapljenog naftnog plina (LPG) koje čak
mogu biti u stanovitoj mjeri razrijeđene metanom.
Sinonim: directly miscible fluids, directly miscible injec-
tion fluids, first-contact miscible injection fluids; v. mul-
tiple-contact miscible fluids, miscibility, miscible flood,
multiple-contact miscible flood.
first-contact miscible injection fluids – direktno mis-
cibilni injektirani fluidi, injektirani fluidi miscibilni jed-
nostrukim (prvim) kontaktom, v. first contact miscible
fluids
first-contact miscible solvent – direktno miscibilno ota-
palo (solvent), otapalo (solvent) miscibilno jednostru-
kim (prvim) kontaktom. Fluid za istiskivanje nafte iz
ležišta koji ima sposobnost direktnog potpunog mije-
šanja (miješanja prvim ili jednostrukim kontaktom) sa
slojnom naftom u procesu njena istiskivanja. Primjeri
takvih otapala u procesima povećanja iscrpka nafte
(EOR-procesima) jesu propan i ukapljeni naftni plin.
Sinonim: directly miscible solvent; v. miscible flood.
first intermediate string – prva tehnička zaštitna kolo-
na, v. intermediate casing.
first string of protective pipe – prva tehnička zaštitna
kolona, v. intermediate casing.
fish – (1) metalni otpaci u bušotini. (a) U procesu bu-
šenja – naziv za svaki predmet, dio polomljene bu-
šaće alatke, šipke, cijevi, zaklinjene ili zaglavljene
cijevi, žrvnjeva bušaćeg dlijeta, dubinske brtvenice
(pakera), užeta ili komad druge izgubljene opreme
koji su slučajno pali u kanal bušotine ili su u njemu
izgubljeni i čine prepreku, sprječavaju nastavak bu-
šenja ili spuštanje šipki i cijevi u bušotinu tako da je
nužno njihovo vađenje (izvlačenje) za daljnje buše-
nje. Najčešće u bušotini ostaju žrvnjevi koji su otpali
s bušaćeg dlijeta, polomljene bušaće šipke i njihove
spojnice. Mogu se izvaditi (izvući) jedino posebnim
operacijama (radovima) instrumentacije (v. fishing)
koji se izvode kolonom alatki za instrumentaciju (fis-
hing string) i odgovarajućim alatkama (fishing tools).
Sinonim: junk. (b) Svaki strani predmet ili materijal u
kanalu bušotine koji se ne može izvaditi (izvući) po
želji. (2) instrumentirati, izvoditi operaciju (radove)
instrumentacije. Hvatati i izvlačiti strani predmet iz
bušotine na bušaćem postrojenju. Sinonimi: fish up,
recover, recover a fish; v. fishing. (3) površinska uze-
mljivačka elektroda. U karotaži bušotina – prenosiva
površinska elektroda (portable surface electrode) za
električno uzemljenje (electrical ground) u operaciji
karotaže. Ukopana je u plitko iskopanu rupu u tlu i
ispunjena je isplakom.
fisherman – (1) specijalist za instrumentaciju, v. fishing.
(2) radnik na instrumentaciji. Radnik, član posade bu-
šaćeg postrojenja (uređaja) koji se bavi instrumenta-
cijom (hvatanjem i izvlačenjem stranih predmeta iz
bušotine). Sinonim: fishing hand; v. fishing.
fishing – instrumentacija, operacija (radovi) instrumen-
tacije. U procesu bušenja – svaka operacija (radovi)
koja se izvodi na bušotini radi oslobađanja, uklanja-
nja ili hvatanja i izvlačenja (vađenja) stranih predme-
ta ili dijelova polomljenih bušaćih alatki ili izgubljene
opreme koji su pali u kanal bušotine ili su u njemu
izgubljeni (na primjer, polomljeno bušaće dlijeto ili
bušaća šipka ili zaštitna cijev, otkinuto bušaće uže
– takvi predmeti se u naftnoj terminologiji naziva-
ju fish) i koji čine prepreku ili sprječavaju nastavak
bušenja ili onemogućuju spuštanje šipki ili cijevi u
313 fishing magnet
bušotinu ili njeno proizvodno opremanje specijal-
nim alatkama, tzv. alatkama za hvatanje (v. fishing
tools), kako bi se bušenje moglo nastaviti. U praksi
bušenja se javljaju brojne situacije koje zahtijevaju
takve vrste operacija: (a) pad predmeta s radne plat-
forme (podišta) bušaćeg tornja u kanal bušotine; (b)
kvar površinske opreme (osobito isplačne pumpe)
koji uzrokuje urušavanje stijenke kanala bušotine i
time zaklinjenje (ukliještenje) kolone bušaćih šipki u
kanalu bušotine; (c) diferencijalno prianjanje bušaće
šipke uz propusnu ili poroznu formaciju; (d) stvaranje
žljebova na stijenki kanala bušotine; (e) lomovi buša-
ćih šipki (zbog rotacije bušaće kolone nakon njenja
zaklinjenja u bušotini, prenaprezanja šipki, zamora
materijala, korozije ili diferencijalnog zaglavljivanja
bušaće kolone); (f ) gubitak dijelova dubinske bušaće
opreme (na primjer, krhotine stabilizatora, žrvanja
bušaćeg dlijeta); (g) izvlačenje kolone bušaćih šipki
u pokušaju njena oslobađanja od zaglavljivanja ili
zaklinjenja, i (h) pojava prepreka u kanalu bušotine
zbog bubrenja formacije ili urušavanja stijenke kana-
la bušotine. Kada strani materijal (predmet) ostane u
kanalu bušotine usljed nekog od navedenih uzroka,
mora se donijeti odluka o sudbini bušotine – poku-
šati izvaditi materijal iz bušotine, bušiti novi (bočni)
kanal bušotine, opremiti bušotinu za proizvodnju iz
plićeg intervala (najmanje poželjna opcija) ili napu-
stiti bušotinu. Budući da svaka odluka iziskuje velike
troškove, gotovo uvijek se pristupa vađenju materija-
la iz bušotine (operaciji hvatanja ili instrumentacije).
Troškovi instrumentacije (fishing expenses) općenito
su 50% do 75% veći od troškova normalnog bušenja
i čine oko 3% troškova bušenja (drilling costs). Sinoni-
mi: fishing job, fishing operations, fish job; v. fish.
fishing assembly – kolona za instrumentaciju, v. fishing
string.
fishing electromagnet – elektromagnet za instrumen-
taciju, v. fishing magnet.
fishing equipment – oprema za instrumentaciju, v. fis-
hing tools.
fishing bell – zvono za hvatanje. U procesu bušenja
– alatka za instrumentaciju (hvatanje i izvlačenje
predmeta iz bušotine, fishing tool) namijenjena za
vanjsko hvatanje predmeta. Sinonimi: bell socket, fis-
hing socket, screw bell, screw socket, socket.
fishing hand – radnik na instrumentaciji, v. fisherman, 2.
fishing head – glava za hvatanje. U procesu instrumen-
tacije – gornji dio dubinske alatke koji omogućuje
njeno lako hvatanje i izvlačenje iz bušotine.
fishing jar, fishing jars – škare (škare-udarač, udarne
škare, udarač) za instrumentaciju. Hidraulička ili me-
hanička alatka za instrumentaciju (fishing tool) kojom
se izvode iznenadni i snažni hodovi (koraci) prema
gore (oil jar) ili prema dolje (bumper jar) na kolonu
bušaćih alatki (bušaćih šipki, drillstring). Bušaće škare
(posebno ojačane škare – drilling jars) obično se spu-
štaju kao sastavni dio kolone bušaćih alatki u slučaju
kada dođe do zaglavljivanja bušaćih šipki. Kod rado-
va na izvlačenju havariranih alatki iz kanala bušotine
(radova instrumentacije, fishing) škare se spuštaju u
bušotinu neposredno iznad alatke za hvatanje.
fishing job – instrumentacija, operacija (radovi) instru-
mentacije, v. fishing.
fishing magnet – magnet za instrumentaciju. Perma-
nentni magnet (permanent magnet) koji se primje-
fishing mill
njuje kao alatka za instrumentaciju (fishing tool)
– izvlačenje sitnih metalnih predmeta ili krhotina iz
kanala bušotine (na primjer žrvnja bušaćeg dlijeta).
Spušta se u bušotinu žičanim užetom tijekom ope-
racije instrumentacije (fishing). Prije instrumentacije
magnetom bušotina se ispere radi uklanjanja drugih
krhotina kako bi površina magneta bila u neposred-
nom kontaktu s predmetom koji se vadi (magnet
neće privući predmet ako je prekriven drugim krho-
tinama). Magnet privlači samo predmete od želje-
znog materijala, ali ne karbid, mjed, broncu, aluminij
ili plemeniti čelik. Također postoje elektromagneti za
instrumentaciju (fishing electromagnet, electroma-
gnetic fishing tool).
fishing mill – glodalo (glodač) za instrumentaciju. Pose-
ban tip glodala (dlijeta za glodanje) za obradu vrha
(na primjer brušenjem neravnina vrha) havarirane
alatke u kanalu bušotine prije njena hvatanja (iz-
vlačenja) do oblika kojeg alatka za hvatanje (fishing
tool) može zahvatiti. Abrazivne površine glodala su
od volframovog karbida.
fishing operation – instrumentacija, operacija (radovi)
instrumentacije, v. fishing.
fishing socket – zvono za hvatanje, v. fishing bell.
fishing spear – unutarnji hvatač (hvataljka) cijevi, alatka
za unutarnje hvatanje cijevi, spir, v. spear.
fishing string – kolona za instrumentaciju. U procesu
bušenja – bušaće šipke (drillpipes) ili uzlazne cijevi
(tubing) i sklop dubinskih alatki (downhole assembly)
koji se primjenjuju s alatkom za instrumentaciju (fis-
hing tool) u operacijama instrumentacije, odnosno
hvatanja i izvlačenja stranih predmeta iz bušotine
(fishing operation). Cijevi kolone za instrumentaciju
su obično normalne težine, a teške šipke (kada se
rabe, drill collars) obično se spuštaju bez stabilizato-
ra. U mnogim operacijama instrumentacije se nepo-
sredno iznad alatki za instrumentaciju spuštaju udar-
ne škare (drilling jars). Sinonim: fishing assembly.
fishing tap – nareznica navoja za instrumentaciju. Alat-
ka za instrumentaciju (fishing tool) koja se spušta
u bušotinu s kolonom za isntrumentaciju (fishing
string) i primjenjuje se za rotacijsko rezanje unutar-
njeg navoja (nareza) na cijevi u bušotini.
fishing time – vrijeme instrumentacije. Vrijeme koje je
na bušaćem postrojenju (uređaju) utrošeno na ope-
raciju isntrumentacije (hvatanje i izvlačenje stranog
predmeta iz bušotine); v. fishing.
fishing tools – alatke (oprema) za instrumentaciju. U
procesu bušenja – specijalizirane alatke za hvatanje i
vađenje stranih predmeta iz kanala bušotine (v. fish),
odosno za izvođenje operacija (radova) instrumen-
tacije (v. fishing). Postoje brojne izvedbe takvih alat-
ki – predmeti se mogu zahvatiti ili zakvačiti i izvući,
osloboditi udaranjem, rezati ili glodati, ali se općeni-
to dijele na dva glavna tipa – za hvatanje i vađenje sit-
nih predmeta (na primjer, metalnih krhotina) i velikih
predmeta (na primjer, bušaće šipke, karotažne alat-
ke). Uobičajene alatke za izvlačenje sitnih predmeta
su magnet za instrumentaciju (v. fishing magnet) i
pauk za instrumentaciju (v. junk basket), a za izvlače-
nje velikih predmeta škare (udarne škare) za instru-
mentaciju (v. fishing jars), glodalo (glodač) za instru-
mentaciju (v. fishing mill), kolona ili cijev za obušiva-
nje (v. washover string), zvono za instrumentaciju s
klinovima ili overšot (v. overshot), hvatač cijevi ili spir
314 fittings
(v. spear), harpun za hvatanje užeta (v. wireline spear).
Postoje glodači, vanjski i unutarnji rezači, nareznice
za instrumentaciju itd. Alatke za instrumentaciju se
obično unajmljuju. Sinonim: fishing equipment.
fish job – instrumentacija, operacija (radovi) instrumen-
tacije, v. fishing.
fishtail (fish tail) bit – bušaće dlijeto »riblji rep«, dvolo-
patasto bušaće dlijeto, v. drag drilling bit.
fishtail (fish tail) drilling bit – bušaće dlijeto »riblji rep«,
dvolopatasto bušaće dlijeto, v. drag drilling bit.
fishtail valve – leptirasti ventil, v. butterfly valve.
fish up – instrumentirati, izvoditi operaciju (radove) in-
strumentacije, v. fish, 2, fishing.
fissile – (1) cjepljiv, cjepak. U mineralogiji i petrologiji
– termin kojim se označava sposobnost (svojstvo)
lakog cijepanja (kalanja) duž tijesno bliskih ploha,
kojom se pokazuje cjepljivost ili kalavost (v. fissility).
(2) finoslojevit. U geologiji – termin za označavanje
slojevitosti koja se sastoji od lamina debljine manje
od 2 mm.
fissility – cjepljivost, cjepkost. U mineralogiji i petrolo-
giji – opći termin kojim se označava svojstvo lakog
cijepanja ili kalanja nekih stijena na tanke slojeve ili
pločice duž tijesno zbliženih, gotovo ravnih i paralel-
nih ploha, na primjer, duž ploha slojevitosti (bedding
plane) u šejlu ili duž ploha klivaža (cleavage plane)
u škriljavcu. Postojanje cjepljivosti razlikuje šejl od
muljnjaka (madstona). Termin cjepljivost uključuje
pojave poput cjepljivosti paralelne slojevitosti (v.
bedding fissility) i pukotinski klivaž (v. fracture cleava-
ge), ne primjenjuje se za karakteristike minerala, ali je
analogan terminu cleavage (kalavost) koji se primje-
njuje u slučaju minerala; v. fissile.
fission-track dating – datiranje po tragovima fisije
(spontane fisije). Metoda izračunavanja apsolutne
geološke starosti (starosti u godinama) određiva-
njem omjera (odnosa) gustoće tragova spontane
fisije (spontaneous fission-track density) i gustoće tra-
gova inducirane fisije (induced fission-track density).
Metoda se primjenjuje za određivanje starosti od 20
godina do 1,4 milijardi godina, najbolja je za tinjce,
tektite i meteorite i također se rabi za određivanje
količine i distribucije urana u uzorku. Sinonimi: fissi-
on-track method, spontaneous fission track dating.
fission-track method – metoda tragova fisije (spontane
fisije), v. fission-track dating.
fissure – (1) otvorena pukotina. U tektonskoj geologiji
– površina (ploha) pukotine (surface of fracture) ili
loma (surface of crack) u stijeni duž koje se primjeću-
je jasno razdvajanje. Često je ispunjena materijalom
koji nosi mineralizaciju. Sinonimi: joint fissure, open
joint. (2) duboka raspuklina ledenjaka, v. crevasse, 4.
fissure theory – teorija migracije ugljikovodika po pu-
kotinama. Rana teorija (hipoteza), danas djelomično
napuštena, migracije nafte i plina po otvorenim pu-
kotinama (napuklinama) koje su nastale savijanjem
slojeva u antiklinale (antiklinalne strukture). Teorija
pretpostavlja migraciju nafte i plina kroz otvorene
pukotine u područjima sa složenom mrežom pukoti-
na i pod tim uvjetima ugljikovodici se mogu akumu-
lirati u ekonomski isplativim ležištima u eruptivnim
stijenama (igneous rocks).
fittings – fitinzi, instalacijska armatura. Mali dijelovi
(cijevi, nazuvice, koljena, trojnici i dr.) koji se rabe za
cjevovode (ne uključuju spojnice i ventile).
five-point test
five-point test – ispitivanje bušotine metodom »pet pro-
toka«. Ispitivanje plinskih bušotina metodom uzasto-
pnih (višestrukih) protoka (v. flow-after-flow test) radi
određivanja optimalnog protoka koje se izvodi mje-
renjem pet protoka pri različitim dinamičkim tlakovi-
ma na dnu bušotine i mjerenjem statičkog tlaka.
five-spot – mreža (raspored) bušotina »5 točaka«, v. five-
spot well pattern.
five-spot flood (flooding) – istiskivanje nafte po mreži
bušotina »5 točaka«, v. five-spot well pattern.
five-spot flooding (flood) network – shema istiskiva-
nja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »5 toča-
ka«, v. five-spot well pattern.
five-spot flooding (flood) pattern – shema istiskivanja
nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »5 točaka«,
v. five-spot well pattern.
five-spot flooding (flood) system – shema istiskivanja
nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »5 točaka«,
v. five-spot well pattern.
five-spot injection network – shema injektiranja
(injektiranje) po mreži bušotina »5 točaka«, v. five-spot
well pattern.
five-spot injection pattern – shema injektiranja (injek-
tiranje) po mreži bušotina »5 točaka«, v. five-spot well
pattern.
five-spot method – metoda zavodnjavanja »5 točaka«,
v. five-spot well pattern.
five-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »5 toča-
ka«, v. five-spot well pattern.
five-spot waterflood (waterflooding) – zavodnja-
vanje po mreži bušotina »5 točaka«, v. five-spot well
pattern.
five-spot well arrangement – mreža (raspored) bušoti-
na »5 točaka«, v. five-spot well pattern.
five-spot well array – mreža (raspored) bušotina »5 to-
čaka«, v. five-spot well pattern.
five-spot well network – mreža (raspored) bušotina »5
točaka«, v. five-spot well pattern.
five-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina »5
točaka«. Simetrična mreža bušotina pri zavodnjava-
nju, s kvadratom kao elementom mreže, u kojoj su
četiri injekcijske bušotine smještene na jednakoj
udaljenosti na vrhovima kvadrata, a jedna proizvod-
na bušotina u njegovoj sredini. Omjer broja injekcij-
skih i proizvodnih bušotina u mreži je 1:1. Mreža »5
točaka« je najpoznatiji i najviše primjenjivani raspo-
red bušotina. Sinonimi: five-spot, five-spot pattern,
five-spot well arrangement, five-spot well array, five-
spot well network, normal five-spot pattern, normal
five-spot well pattern.
fixed-angle bent sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik s
konstantnim kutom, v. bent sub.
fixed-bottom platform – stacionarna (fiksna, nepokret-
na, stalna) morska (odobalna) bušaća platforma, v.
fixed platform.
fixed carbon – vezani ugljik. Čvrsta (tvrda) goriva tvar
u bituminoznim materijalima, ugljenu i koksu koja
je ostatak nakon uklanjanja vlage, pepela i hlapljivih
tvari. Sadržaj vezanog ugljika se izražava u postocima.
fixed-carbon ratio – postotak vezanog ugljika, v. car-
bon ratio.
fixed choke – nepodesiva erupcijska sapnica, v. positive
choke.
fixed drilling offshore platform – fiksna morska (odo-
balna) bušaća platforma, v. fixed platform.
315 flaggy
fixed ground water – vezana voda temeljnica. Pod-
zemna voda temeljnica u materijalu čije su pore
tako male da se voda stalno zadržava na stijenka-
ma pora ili struji tako sporo da nije raspoloživa za
crpljenje u količinama mogućim za iskorištavanje.
Izvan zone zasićenja (zone of saturation) materijal s
beskonačno malim porama može zadržavati vodu
nezavisno od smjera djelovanja sile teže (gravita-
cijskog privlačenja) iako u zoni zasićenja očevidno
uvijek postoji strujanje, premda vrlo malim brzina-
ma.
fixed offshore platform – stacionarna (fiksna, nepo-
kretna, stalna) morska (odobalna) platforma, v. fixed
platform.
fixed platform – stacionarna (fiksna, nepokretna, stal-
na) morska (odobalna) platforma. Relativno stalna
(permanentna) bušaća i bušaće-proizvodna platfor-
ma na moru (odobalna platforma) napravljena od
zavarenih čeličnih cijevi čije su noge pilotima pri-
čvršćene za morsko dno. Budući da se fiksna platfor-
ma teško pomiče, ona se ponajprije primjenjuje za
bušenje razradnih bušotina (developmental drilling)
na poznatim poljima u podmorju (offshore fields).
Najuobičajeniji tipovi stacionarnih platformi su če-
lična platforma s rešetkastim postoljem i temeljnom
pločom (steel template jacket platform) i platforma s
gravitacijskom bazom (fundamentom, gravity-base
platform). Stacionarna platforma se nalazi 15 metara
(50 stopa) iznad nivoa mora, veličina njene palube je
obično 45x45 metara (150x150 stopa), a proizvodne
bušotine na njoj se mogu razmjestiti s razmakom od
2 metra (6 stopa). Sinonimi: fixed-bottom platform,
fixed drilling offshore platform, fixed offshore plat-
form.
fixed straight-blade drillstring stabilizer – stabiliza-
tor bušaće kolone s fiksnim ravnim lopaticama. U pro-
cesu bušenja – tip stabilizatora kolone bušaćih alatki
(v. drillstring stabilizer) koji je obično opremljen širo-
kim čeličnim lopaticama čije su površine, podložne
habanju, ojačane (armirane) tvrdim materijalom (na
primjer, karbidom volframa).
fizz-water flood – v. carbonated waterflood.
flag – pločasti kamen, v. flagstone.
flagellate – flagelat, bičaš. (1) Organizam, osobito pro-
tozoe (praživotinje, protozoans) ili alge (algae), koji
ima bič ili više bičeva (flagellum, flagella) – dugačke,
bičaste izrasline protoplazme koje su primarni organ
za gibanje u vodi protozoa bičaša i mnogih algi, bak-
terija i zoospora. (2) v. flagellates.
flagellates (Flagellata, Mastigophora) – flagelati, ma-
stigofori, bičaši. Razred (ili nadrazred) protozoa (pra-
životinja, protozoans) koji imaju jedan ili više bičeva
(flagellum, flagella) za kretanje. Sinonim: mastigop-
horans; v. flagellate.
flaggy – pločast. (1) Koji se cijepa ili posjeduje sposob-
nost (svojstvo) cijepanja (splitting) u slojeve dostat-
ne debljine da se mogu primjenjivati kao pločasti
kamen (v. flagstone), osobito opisni termin sedimen-
tne stijene (sedimentary rocks) koja se cijepa u slo-
jeve (ploče) debljine od 1 cm do 5 cm. (2) Termin za
označavanje slojevitosti (bedding) koja se sastoji od
slojeva debljine od 1 cm do 10 cm. (3) Koji se odnosi
na pločasti kamen (v. flagstone). (4) Termin za označa-
vanje tla koje sadrži mnogo fragmenata (odlomaka)
pločastog kamena (v. flagstone).
flagstone
flagstone – pločasti kamen. (1) Tvrdi pješčenjak (hard
sandstone), obično tinjčast i finozrnast, koji zaliježe
u širokim tankim slojevima s proslojcima šejla i jed-
nolično se cijepa duž ploha slojevitosti ili pukotina
na velike, tanke i plosnate ploče (prikladne za po-
pločavanje putova, oblaganje podova i zidova). (2)
Tanka plosnata ploča pločastog kamena koja se rabi
za popločavanje, osobito tanki odlomljeni fragment;
također površina takvog kamena. (3) Relativno tanki
plosnati fragment (vapnenca, pješčenjaka, šejla, slej-
ta ili škriljavca), duljine od 15 cm do 38 cm (6 do 15
inča) koji se sreće u tlima. Sinonimi (svih definicija):
cleftstone, flag, slabstone.
flake graphite – ljuskavi grafit. Grafit raspršen u meta-
morfnoj stijeni (metamorphic rock) u obliku tankih
vidljivih ljusaka koje se mogu odvajati od stijene me-
haničkim načinom. Sinonim: crystalline flake.
flake mica – ljuskavi tinjac (liskun). Fino razdijeljeni
tinjac (liskun) koji se dobiva iz tinjčevog škriljavca
(mikašista, mica schist) ili sericitnog škriljavca (serici-
te schist) ili kao sporedni produkt pri obogaćivanju
glinenca (feldšpata) ili kaolina.
flake tectonics – ljuskava tektonika. Termin koji se od-
nosi na pokrete velikih masa nalik ljuskama (»flakes«)
manje debljine od litosfere u istočnim Alpama. Sma-
tra se da su ljuske formirane kada su se sudarila dva
kontinenta i ljuske otcijepile s vrha jednog kontinen-
ta i navukle preko drugog na udaljenosti većoj od
100 kilometara (termin je uveo 1972. g. E.R. Oxburgh
i također se primjenjuje u Kaliforniji).
flame arrester – zaustavljač plamena. Sigurnosni ure-
đaj na odušnom vodu naftnog skladišnog rezervo-
ara (vent of oil storage tank) koji u slučaju zapaljenja
odušnih naftnih para (munjom ili drugim uzrocima)
sprječava da plamen zapali pare u rezervoaru. Uređaj
rabi vrlo finu mrežicu koja propušta pare, ali sprječa-
va ulaženje plamena u mrežicu.
flame front – fronta izgaranja nafte, v. combustion
front.
flame-jet drilling – bušenje mlazom plamena. Metoda
bušenja u kojem se primjenjuje mlazno gorivo za
spaljivanje (izgaranje stijene). Na stijenki bušotine
(kanala bušotine) ostaje obloga slična keramici tako
da otpada ugradnja zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi).
flame-speed factor – faktor brzine plamena. Brzina iz-
garanja stehiometrijske smjese plina i zraka izražena
kao postotak od brzine izgaranja jednake smjese
vodika i zraka.
flame structure – plamena struktura. (1) U sedimento-
logiji – sedimentna struktura (sedimentary structure)
formirana pramenovima mulja (plumes of mud) koji
nalikuju na valove ili jezičke plamena i nepravilno
su utisnuti u pokrovni (iznad zalegnuti) sloj. Takav
tip strukture vjerojatno nastaje zbog tlaka pokrov-
nih slojeva s istodobnim horizontalnim klizanjem ili
vučenjem. (2) Struktura piroklastika karakterizirana
prisutnošću tzv. fijama (tamne staklaste leće formi-
rane vjerojatno sudaranjem fragmenata plovućca
– fiamme) u stopljenom tufu (welded tuff). Primjer je
piperno (stopljeni tuf s fijamom ili s plamenom struk-
turom).
flame test – ispitivanje bojenjem plamena. Kvalitativna
analiza minerala koja se izvodi intenzivnim zagrija-
vanjem uzorka u plamenu i opažanjem boje plame-
316 flaser structure
na koja upućuje na postojanje određenih elemenata
u uzorku minerala, na primjer, zelena boja plamena
ukazuje na prisutnost bakra.
flammable limits – granice zapaljivosti (upaljivosti).
Gornja i donja volumenska koncentracija plina u
smjesi sa zrakom koja može dovesti do zapaljenja
smjese.
flammable mixture – zapaljiva (upaljiva) smjesa. Smje-
sa plina i zraka koja je zapaljiva (upaljiva) otvorenim
plamenom, električnom iskrom ili usljed visoke tem-
perature (uređajem koji radi pri temperaturi jednakoj
ili većoj od temperature zapaljenja smjese). Sinonim:
ignitible mixture.
flange – prirubnica. Izbočeni kraj cijevi ili spojnice koji
na sebi može imati provrte (rupe) za svornjake ili se
može navrtati, a također može biti spojena zavariva-
njem.
flank – krilo bore, v. limb.
flanking moraine – rubna morena. Morena koja je
ostavljena ledenjačkim režnjem (glacial lobe) ili jezi-
častim izbočenjem ledenog pokrova (ice sheet). Sino-
nim: flank moraine; v. lateral moraine.
flank moraine – rubna morena, v. flanking moraine.
flank well – bočna (rubna) bušotina. Bušotina smješte-
na na rubu poznatog polja (na rubu polja s poznatim
protezanjem).
flapper valve – protupovratni ventil sa zaklopkom. Ven-
til u kojem zaklopka dopušta strujanje fluida samo u
jednom smjeru. Sinonim: flap valve.
flapper-valve bailer – žlica za grabljenje s protupovrat-
nim ventilom sa zaklopkom. Žlica za čišćenje bušoti-
ne grabljenjem (v. bailer), sa zglobnom metalnom
pločom na dnu koja omogućuje ulaženje taloga u
žlicu i zatvara izlaženje kada se žlica izvlači iz kanala
bušotine.
flap valve – protupovratni ventil sa zaklopkom, v. flap
valve.
flare – (1) baklja za spaljivanje plina. Uređaj jedno-
stavne konstrukcije u obliku cijevi ili dimnjaka na
rubu rafinerijskog ili petrokemijskog postrojenja za
spaljivanje otpadnih plinova iz kemijskih procesa i
procesa prerade nafte na otvorenom, za razliku od
izgaranja plina u peći, zatvorenoj posudi ili komo-
ri. Baklja za spaljivanje plina se također povremeno
rabi na morskim platformama i nekim poljima. (2)
spaljivanje plina na baklji, v. flaring. (3) spaljivati plin
na baklji.
flare bleeder – baklja. U proizvodnji i ispitivanju naf-
tnih i plinskih bušotina – uređaj za evakuaciju i spa-
ljivanje neiskorištenog plina.
flare gas – (1) plin za spaljivanje na baklji. Plinoviti uglji-
kovodici (otpadni produkti procesnih postrojenja)
koji se spaljuju na baklji. (2) plin spaljen na baklji, v.
flared gas.
flared gas – plin spaljen na baklji. Neiskorišteni naftni
(kaptažni) plin koji se spaljuje na baklji.
flaring – spaljivanje plina na baklji. Spaljivanje suvišnog
ili nepoželjnog plina na baklji. Spaljivanje je bilo uo-
bičajeno na starim naftnim poljima, ali je danas pro-
tuzakonito u mnogim dijelovima svijeta, pa se plin
spaljuje jedino tijekom ispitivanja bušotina kada je
to neizbježno (prije polaganja plinovoda) ili na mor-
skim (odobalnim) platformama kada se plin ne može
ukloniti ni na jedan način. Sinonim: flare.
flaser structure – (1) flazerska struktura, flazer-struk-
flash
tura. U sedimentologiji – kosa laminacija riplova (v.
ripple cross-lamination) u kojoj su se proslojci (pruge)
mulja sačuvali u žljebovima (brazdama, troughs), ali
su nepotpuni ili ih uopće nema na krijestama (gre-
benima) riplova (crests). (2) flazerska (fakoidna) struk-
tura. U petrologiji – struktura dinamički (dinamski)
metamorfozirane stijene (stijene koja je pretrpjela
dinamometamorfozu, dynamically metamorphosed
rocks) u kojoj su leće ili slojevi prvobitnih (original-
nih) ili relativno neizmijenjenih granularnih minerala
okruženi matriksom od silno zdrobljenog materijala,
što daje izgled grube strukture tečenja (flow structu-
re). Sinonim: phacoidal structure.
flash – trenutno jednokratno isparavanje. U kemijskoj
tehnologiji – nagla vaporizacija tekućine usljed ili
brzog pada tlaka ili porasta temperature.
flash calculation – v. equilibrium calculation.
flash chamber – isparivačka komora (posuda, separa-
tor). Konvencionalni naftno-plinski separator (oil and
gas separator) koji radi pod niskim tlakom za trenut-
nu jednokratnu separaciju. Isparivačka komora je
često drugi ili treći stupanj separacije. Sinonimi: flash
drum, flash trap, flash vessel.
flash drum – isparivačka posuda (komora, separator), v.
flash chamber.
flash expansion – kontaktno (trenutno) otplinjavanje, v.
flash gas liberation.
flash gas – plin niskotlačne separacije. Plin iz niskotlač-
nog separatora (low-pressure separator) visoke to-
plinske vrijednosti.
flash gas liberation – kontaktno (trenutno) otplinja-
vanje. Proces izotermičkog otplinjavanja naftno-
plinske smjese (oslobađanja plina) smanjivanjem
tlaka koji se obično upotrebljava u laboratorijskim
PVT-izučavanjima i u kojem sav izdvojeni plin ostaje
u kontaktu i pretpostavljenoj ravnoteži s naftnom fa-
zom iz koje se oslobađao u svakom stupnju smanje-
nja tlaka, tako da masa i sastav sustava fluida ostaju
konstantni. Primjer kontaktnog otplinjavanja je se-
paracija plinsko-naftne smjese na površini na polju.
Ispitivanje kontaktnim otplinjavanjem omogućuje
izračunavanje kontaktnog slojnog volumetrijskog
faktora nafte i faktora otopljenog plina pri tlaku
zasićenja koji se rabi za korekciju tih parametara
određenih diferencijalnim otplinjavanjem (za uvjete
separacije nafte i plina na površini). Sinonimi: flash
expansion, flash liberation, flash vaporization.
flash liberation – kontaktno (trenutno) otplinjavanje, v.
flash gas liberation.
flash point – točka (temperatura) paljenja, plamište.
Najniža temperatura pri kojoj para iznad hlapljive
tekućine miješanjem sa zrakom formira zapaljivu
smjesu koja se trenutno zapali prinošenjem otvore-
nog plamena iznad površine tekućine, ali ne izgara
kontinuirano. Plamište tekućina je mjera opasnosti
koje prijete pri rukovanju i skladištenju nafte i naf-
tnih produkata.
flash separation – kontaktna separacija. Proces oslo-
bađanja plina iz tekuće smjese ugljikovodika (koja je
pod tlakom) snižavanjem tlaka, pri čemu plinovita i
tekuća faza ostaju u kontaktu, tj. oslobođeni plin se
ne uklanja iz sustava. Kontaktnom separacijom se
dobiva najveći iscrpak plinovite faze a najmanji is-
crpak tekuće faze. U procesu proizvodnje nafte kon-
taktna separacija se odvija kada ležišni fluid (smjesa
317 flexure-flow fold
nafte i plina) struji kroz sloj, kolonu uzlaznih cijevi
(tubing), erupcijske sapnice, redukcijske regulatore
i površinske cjevovode.
flash separator – separator jednokratne separacije. Ure-
đaj na polju za pročišćavanje otopine glikola (koja
se rabila za dehidraciju prirodnog plina) postupkom
brzog pada tlaka.
flash tank – rezervoar jednokratne separacije. Posuda za
separaciju plina i tekućine ili brzim padom tlaka ili
povećanjem temperature.
flash trap – isparivački separator (komora, posuda), v.
flash chamber.
flash vaporization – (1) kontaktno (trenutno) otplinja-
vanje, v. flash gas liberation. (2) kontaktno rasplinja-
vanje ukapljenog naftnog plina. Sustav za proizvod-
nju ukapljenog naftnog plina (LPG) iz skladišnog
rezervoara. Sastoji se od regulatora prvog stupnja,
srednjotlačnog sustava i regulatora drugog stupnja.
Tekući plin iz rezervoara se kontaktno rasplinjuje u
srednjotlačnom sustavu a regulator drugog stupnja
osigurava tlak neophodan za upotrebu plina.
flash vessel – isparivačka posuda (komora, separator),
v. flash chamber.
flatness – spljoštenost, plosnatost. U geologiji – termin
kojim se opisuje oblik valutice (pebble). Definira se
kao omjer (odnos) radijusa zakrivljenosti najkonvek-
snijeg dijela najplosnatije strane (plohe) valutice i
srednjeg radijusa valutice i također kao kvocijent
aritmetičke sredine velikog i srednjeg dijametra (du-
ljine i širine) valutice i njena kratkog dijametra (de-
bljine); v. roundness.
F layer – sloj F. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na du-
bini između 4.710 km i 5.160 km ekvivalentno pri-
jelaznoj zoni (v. transition zone, 1b) između Zemljine
vanjske jezgre (outer core) i unutarnje jezgre (inner
core). Sloj F, zajedno sa slojem G, ekvivalent je donjoj
Zemljinoj jezgri (lower core). Sloj F je dio unutrašnjo-
sti Zemlje u skladu s njenom klasifikacijom na sloje-
ve od A do G; v. A layer, B layer, C layer, D layer, E layer,
G layer.
flesh-eating mammals – karnivori, mesožderi, v. carni-
vores.
flexible joint – elastična (fleksibilna) spojnica. Spojnica
koja nalikuje na zakrivljeni prijelaznik (bent sub), ali
pri spuštanju u bušotinu i izvlačenju nije savijena. Hi-
draulička sila bušaće isplake uzrokuje pomak alatke
do fiksnog kuta zakrivljenosti – obično između 1,5 i
3 stupnja (u tom položaju alatka djeluje slično kao
običan zakrivljeni prijelaznik).
flexible mud hose – isplačno (bušaće) crijevo, v. mud
hose.
flexural fold – fleksurna bora. Opći termin za fleksurne
bore tečenja (v. flexure-flow fold) i fleksurne bore kli-
zanja (v. flexure-slip fold), tj. za bore čiji je mehanizam
nastanka (boranja) uvjetovan tečenjem materijala
unutar slojeva ili klizanjem između slojeva.
flexural slip – klizanje paralelno plohi slojevitosti (strati-
fikacije), v. bedding-plane slip.
flexure – (1) fleksura. Monoklinala (monoklinalna bora)
koja se formirala savijanjem ili djelovanjem drugih
mirnih deformacija, a ne kompresijom (stlačiva-
njem). (2) fleksura (pregib) bore, v. hinge.
flexure fault – (1) fleksurni rasjed. Fleksura koja je prešla
u rasjed. (2) sinsedimentacijski rasjed, v. growth fault.
flexure-flow fold – fleksurna bora tečenja. Fleksurna
flexure-slip fold
bora (v. flexural fold) čiji mehanizam nabiranja (bo-
ranja, mechanism of folding) uključuje pomicanje pa-
ralelno s granicama slojeva i stanovito tečenje mate-
rijala unutar slojeva, što dovodi do odebljavanja di-
jelova oko linije pregiba (linije najveće zakrivljenosti)
bore i stanjivanja bore na krilima; v. flexure-slip fold.
flexure-slip fold – fleksurna bora klizanja. Fleksurna
bora (v. flexural fold) čiji je mehanizam nabiranja (bo-
ranja, mechanism of folding) klizanje (slip) duž ploha
slojevitosti (bedding planes) ili duž ploha folijacije
(surfaces of foliation) pri čemu se debljina pojedi-
nih slojeva ne mijenja i nastale bore su paralelne; v.
flexure-flow fold.
flint – (1) flint. U mineralogiji – (a) Masivni, vrlo tvrdi i
ponešto onečišćeni varijetet kalcedona (chalcedony),
obično crne ili različitih nijansi sive boje i školjkastog
(konkoidalnog) loma. (b) Praškasti kvarc (pulverized
quartz) svih vrsta, na primjer, lončarski flint u obliku
kvarcnog praha dobivenog pulverizacijom valutica
flinta. (2) flint, sileks, crni čert. U petrologiji – termin
koji se široko rabi kao sinonim za čert (v. chert) ili za
označavanje homogenog, tamnosivog ili crnog va-
rijeteta čerta. Flint se opisuje kao stijena s gušćom
teksturom, glatkijim školjkastim i manje iverastim
lomom, s manjim sadržajem kvarca i teže taljivom
nego čert. Sinonimi: black chert, silex.
flint clay – tvrda vatrostalna glina. Mikrokristalna, vrlo
tvrda, jednolična, neplastična glina (glinovita stije-
na) školjkastog (konkoidalnog) loma nalik flintu. Pre-
težito je sastavljena od kaolina.
float-actuated valve – ventil s plovkom, v. float valve, 1.
float collar – kolčak zaštitne cijevi s protupovratnim ven-
tilom, v. casing float collar.
floater – rezervoar s plivajućim krovom, v. floating-roof
tank.
floating-roof tank – rezervoar s plivajućim krovom.
Skladišni rezervoar s ravnim krovom koji pliva na po-
vršini nafte i tako smanjuje paroviti prostor u rezer-
voaru i mogućnost isparavanja nafte na minimum.
Sinonim: floater.
floating sand grain – plivajuće (plutajuće) pješčano
zrno. Izolirano zrno kvarcnog pijeska koje nije ili se
čini da nije u kontaktu sa susjednim pješčanim zrni-
ma raspršenim u finije zrnastom matriksu sedimen-
tne stijene (osobito u vapnencu) – na primjer, zrna
potpuno okružena grubim mozaičnim kalcitnim ce-
mentom (vezivom).
floating storage – plutajuće naftno skladište. Veliki pre-
uređeni i stalno usidreni naftni tanker za skladištenje
proizvodnje morskih bušotina. Iz skladišnog tankera
nafta se zatim prekrcava u prekomorske transportne
tankere ili šlepove za transport do obalnih punktova.
floating tank – tamponski naftni skladišni rezervoar.
Skladišni rezervoar sirove nafte (crude-oil storage
tank) s glavnim zasunom (main gate valve) koji je
otvoren prema glavnom cjevovodu (main line) tako
da nafta može strujati kroz rezervoar kada variraju
kapaciteti pumpanja na glavnom cjevovodu.
float shoe – peta zaštitne kolone s protupovratnim venti-
lom, v. casing float shoe.
floatstone – (1) floutston. U petrologiji – karbonatna
stijena (carbonate rock) koja sadrži nekoliko bioklasta
ili drugih fragmenata (odlomaka) promjera većeg od
2 mm, široko raspoređenih (razmaknutih) i uloženih
u karbonatni sediment (s česticama veličine čestica
318 flood-plain deposit
pijeska ili mulja) koji čini 90% stijene; v. boundstone,
grainstone, rudstone. (2) porozni opal. U mineralogiji
– laki, porozni, rahli varijetet minerala opala koji plu-
ta na vodi i sreće se u obliku bijelih ili sivkastih spu-
žvastih i konkrecijskih ili gomoljastih masa. Sinonim:
swimming stone. (3) šupljikavi (porozni) kvarc. Rudar-
ski termin za ćelijasti ili saćasti kvarc (honeycomb qu-
artz) koji se otkinuo od rudne žile.
float stone – porozni opal, v. floatstone, 2.
float valve – (1) ventil s plovkom. Ventil čije se vrete-
no pokreće polugom koja je pričvršćena na plovku.
Plovak djeluje na ventil usljed promjene visine nivoa
tekućine u rezervoaru ili nekoj drugoj posudi. Sino-
nim: float-actuated valve. (2) protupovratni ventil.
U procesu bušenja – ventil u koloni bušaćih šipki
(postavljen obično iznad bušaćeg dlijeta) koji do-
pušta silaznu cirkulaciju isplačnog (bušaćeg) fluida
(cirkulaciju kroz bušaće šipke u kanal bušotine), a
sprječava povratno (uzlazno) strujanje isplake i česti-
ca (krhotina) probušenih stijena (strujanje u kolonu
bušaćih šipki).
float valve sub – prijelaznik s protupovratnim ventilom.
Kratki komad cijevi postavljen na dnu i blizu vrha bu-
šaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) u pro-
cesu bušenja s ispuhivanjem zrakom ili plinom (air
drilling, gas drilling) radi sprječavanja ulaženja čestica
izbušenih stijena u bušaću kolonu za vrijeme njena
spajanja ili obustavljanja strujanja.
flocculant – flokulant, koagulant, sredstvo za flokulaciju
(koagulaciju). Sredstvo (agens) koje se dodaje disper-
ziji čvrstih čestica u tekućini radi spajanja (grupira-
nja) finih čestica u pahulje. Flokulant se u tehnologiji
bušaćih isplaka rabi za zgušnjivanje isplake i poveća-
vanje njene granice tečenja i čvrstoće gela. Sinonimi:
flocculating agent, flocculator.
flocculating agent – sredstvo za flokulaciju (koagulaci-
ju), flokulant, koagulant, v. flocculant.
flocculation – flokulacija, koagulacija, pahuljičenje, v.
coagulation.
flocculator – floagulant, koagulant, sredstvo za flokula-
ciju (koagulaciju), v. flocculant.
flood – (1) istiskivanje nafte, v. flooding, 1. (2) izobilje
minerala. Pojava određenih minerala u sedimentnoj
stijeni u tako velikoj količini u odnosu na druge mi-
nerale da čine gotovo čist koncentrat. (3) poplava,
povodanj. U hidrologiji – rastuća masa vode (u rijeci,
jezeru ili moru ili iza umjetnog nasipa) koja je nad-
visila svoje prirodno ili umjetno područje i prekrila
površinu zemlje koja inače nije pod vodom. (4) za-
vodnjiti se, v. watered out.
flood conformance – v. sweep.
flooding – (1) istiskivanje nafte. Proces istiskivanja nafte
iz ležišta injektiranjem fluida. Obuhvaća obično (kla-
sično, konvencionalno) zavodnjavanje (v. waterflo-
od) i procese povećanja iscrpka nafte (EOR-procese
– v. enhanced oil recovery, enhanced oil recovery met-
hods). Sinonimi: displacement of oil, drive of oil, flood,
oil displacement. (2) poplavljivanje, preplavljivanje. U
hidrologiji – prekrivanje ili prekrivenost fluidom, na
primjer, ravnog zemljišta slojem vode. Također, ispu-
njavanje ili ispunjenost vodom.
flooding rate – v. oil-displacement rate.
flood mobility ratio – koeficijent pokretljivosti fluida u
procesu istiskivanja nafte; v. mobility ratio.
flood-plain deposit – sediment vodoplavne (poplavne)
flood rate
ravnice. Pješčani ili glinoviti sediment istaložen riječ-
nom vodom koja se izlila na vodoplavnu (poplavnu)
ravnicu (flood plain); sediment koji formira vodoplav-
nu ravnicu i taloži se ispod nje, deblji je blizu rijeke,
a stanjuje se prema padinama doline. Sinonim: verti-
cal-accretion deposit.
flood rate – v. oil-displacement rate.
flood zone – vršna zona, epibola, v. acme zone.
floor – (1) podina sloja. U stratigrafiji – površina stijene,
obično erodirana, na kojoj su se istaložili (nataložili)
slojevi sedimenata. (2) podina intruzije. Temeljna sti-
jena (country rock) koja ograničava donju površinu
magmatske intruzije (igneous intrusion); v. roof. (3)
dno vodenog bazena. U geomorfologiji – korito (bed)
svakog vodenog tijela, osobito kontinuirana i blago
savijena ili uglavnom horizontalna površina tla pod
vodama rijeka, jezera ili oceana. Sinonim: bottom. (4)
dno doline, v. valley floor.
floorhand – pomoćni bušaći radnik. U procesu bušenja
– član bušaće ekipe (brigade, drilling crew) čije je rad-
no mjesto uglavnom oko radne platforme (podišta)
bušaćeg tornja (floor of drilling rig). Izvještava šefa
bušaćeg postrojenja (driller) o svim nepravilnostima
rada opreme, prati promjene nivoa isplake u baze-
nima, protoka isplake iz bušotine i njene relativne
gustoće, kontrolira (provjerava) vodove i ventile u
isplačnom sustavu, osigurava ispravni rad otplinjiva-
ča isplake. Također pomaže tornjašu (v. derrickman)
pri rukovanju s bušaćim šipkama i radi na održavanju
bušaće isplake po uputama isplačnog inženjera.
floorman, floor man – klinaš. U procesu bušenja – član
bušaće ekipe (brigade, drilling crew) koji radi na
platformi (podištu) bušaćeg tornja (floor of drilling
rig) oko vrtaćeg stola (rotora, rotary table). Rukuje
užnim vitlom (mosurom, cathead), klinovima (slips),
elevatorom (elevator) i kliještima (ključevima, tongs)
za navrtanje i odvrtanje bušaćih šipki (tijekom bu-
šenja i izvlačenja ili spuštanja kolone bušaćih šipki
u bušotinu) i zaštitnih cijevi, pomaže tornjašu pri
slaganju šipki u tornju (ako je potrebno) i kod pripre-
manja (miješanja) bušaće isplake, te obavlja radove
čišćenja. U svakoj smjeni rade dva do četiri klinaša.
Sinonimi: rigger, rig helper, rotary helper, roughneck
(v.), slip puller.
floor of derrick – platforma (podište) bušaćeg tornja,
bušaća (radna) platforma (podište), v. drilling floor.
floor of ocean – dno oceana, oceansko dno, v. sea floor.
floral stage – florni kat. Kronostratigrafska jedinica (kat,
chronostratigraphic unit, stage) koja se bazira na flor-
noj zoni (v. florizone) ili obično na zajednici (komplek-
su) flore (floral assemblage).
floral zone – florna zona, v. florizone.
florizone – florna zona. Biostratigrafska jedinica (v. bi-
ostratigraphic unit) ili paket slojeva koji su karakteri-
zirani određenom zajednicom (kompleksom) fosilne
flore (assemblage of fossil floras) neovisno o tome
ima li ta flora kronološki (vremenski) ili samo facije-
sni značaj. Iako razni autori različito shvaćaju termin
florna zona, on je po smislu blizak pojmu (konceptu)
zajednišne zone (v. assemblage zone) i obično se sma-
tra varijetetom (baziranom na flori) biostratigrafske
zone (biostratigraphic zone). Sinonim: floral zone.
flounder, floundering – smanjenje brzine bušenja zbog
nedjelotvornog ispiranja dna bušotone, v. bit flounde-
ring.
319 flow back, flowback
flour – gorsko brašno. Stijena ili mineralna masa koji su
pulverizacijom i trljanjem smrvljeni u fini prašak, na
primjer, gorsko brašno (rock flour) glacijalnog podri-
jetla ili karbonatni mulj nalik na kredu koji se sastoji
od fino zdrobljenih čestica intenzivnim djelovanjem
valova i struja u plitkovodnim područjima.
flour sand – vrlo fini pijesak, v. very fine sand.
flow – (1) strujanje, protjecanje. U mehanici fluida – pro-
gresivno kontinuirano gibanje fluida (plina, pare,
tekućine) kroz cijevi, cjevovode, zatvorene ili otvo-
rene kanale. Također, gibanje fluida kroz poroznu
sredinu. (2) tečenje stijena. U strukturnoj geologiji
– svaka deformacija stijene koja se ne može trenut-
no ukloniti bez permanentnog gubitka kohezije. U
različite tipove tečenja stijena (čiji je mehanizam
poznat) spadaju kataklastično tečenje (cataclastic
flow), tečenje klizanja (gliding flow) i tečenje prekri-
stalizacije (recrystallization flow). Sinonimi: flowage,
rock flowage. (3) tečenje nekonsolidiranog materijala.
U geologiji – kontinuirano kretanje mase nekonso-
lidiranog materijala (unconsolidated material) s pla-
stičnim ili polufluidnim (polužitkim) režimom toka
(nalik režimu viskoznog fluida), na primjer, puzanje
(creep), soliflukcija (solifluction), odronjavanje (ear-
thflow), muljni tok (mudflow), lavina stijenskog kršja
(debris avalanche). Za većinu tipova tečenja nekon-
solidiranog materijala obično je nužna voda. (4) tok
nekonsolidiranog materijala. Masa stijenskog materi-
jala koja se kreće tečenjem. (5) tečenje ledenjaka, v.
glacier flow. (6) tok lave, v. lava flow.
flow-after-flow test – ispitivanje plinskih bušotina me-
todom uzastopnih (višestrukih) protoka, konvencio-
nalno ispitivanje plinskih bušotina metodom protutla-
ka. Varijanta ispitivanja plinskih bušotina metodom
protutlaka (v. backpressure test). Ispitivanje plinskih
bušotina radi određivanja njihova kapaciteta proi-
zvodnje (izdašnosti). Sastoji se u mjerenju niza pro-
toka i njima odgovarajućih tlakova na dnu bušotine.
Počinje sa stanjem zatvorene bušotine i mjerenjem
statičkog ležišnog tlaka, nakon čega se mjere različi-
ti protoci bušotine (u rastućem ili padajućem smje-
ru) i odgovarajući dinamički tlakovi na dnu nakon
stabilizacije režima. Ispitivanje se, ovisno o broju
protoka, naziva metodom triju protoka. (v. three-po-
int test), metodom četiriju protoka (v. four-point test)
i metodom pet protoka (v. five-point test). Rezultati
(podaci) ispitivanja se grafički prikazuju na dijagra-
mu s dvostrukom logaritamskom skalom (log-log
dijagramu) u obliku zavisnosti protoka (apscisa) i ra-
zlike kvadrata srednjeg ležišnog tlaka i dinamičkog
tlaka na dnu bušotine (ordinata). Iz nagiba dobive-
nog pravca se može izračunati ili direktno očitati
kapacitet proizvodnje bušotine za zadane tlakove
i apsolutni kapacitet proizvodnje bušotine. Glavni
nedostatak ispitivanja bušotine metodom uzasto-
pnih ili višestrukih protoka je vrijeme stabilizacije
tlaka za svaki protok, koje može biti vrlo dugačko
ako je ležište veliko ili ako je njegova permeabilnost
niska. Sinonimi: conventional backpressure test, mul-
tipoint test.
flowage – tečenje stijena, v. flow, 2.
flowage fold – bora tečenja, v. flow fold.
flow annulus – prstenasti prostor bušotine, v. annular
space.
flow back, flowback – povratno strujanje. (1) Strujanje
flow bean
fluida koji su bili injektirani u formaciju natrag u bu-
šotinu. Postupak povratnog strujanja se primjenjuje
nakon operacije hidrauličkog frakturiranja sloja za
uklanjanje radnih fluida za frakturiranje iz formacije
i bušotine. (2) Strujanje bušaće isplake iz spojnice
(connection) koja nije navrnuta. Često se dešava kada
radna šipka (kelly) nije navrnuta, a uzrokovana je ne-
ravnotežnim tlakovima zbog prisutnosti zraka ili plina
u isplaci ili prevelike količine čestica izbušenih stijena
(bušaćeg mulja) u prstenastom prostoru bušotine.
flow bean – (1) erupcijska sapnica, v. bean, 1.; (2) kalibri-
rana prigušnica erupcijske sapnice, v. choke bean, 1.
flow breccia – breča tečenja. Breča koja se formirala
istodobno s tečenjem potoka lave – hlađena (stvrd-
njavajuća) kora se lomi u krhotine dok lava teče.
flow by heads – v. heading flow.
flowchart, flow chart – dijagram protoka. Zamjenljiv
papirnati dijagram, obično okruglog oblika, za za-
pisivanje protoka bušotine izmjerenog protočnim
mjerilom u vremenu s pomoću pera.
flow cleavage – klivaž tečenja, klivaž škriljavosti. Sino-
nim termina slaty cleavage (klivaž škriljavosti), na-
zvan tako zbog pretpostavke da je prekristalizacija
pločastih minerala bila praćena tečenjem stijene
(rock flowage).
flow coefficient – koeficijent protoka. Veličina koja ka-
rakterizira protjecanje nestlačivog fluida kroz priguš-
nicu (dijafragmu).
flow control – regulator (uređaj za regulaciju) protoka
bušotine. Uređaj postavljen iznad glavnog zasuna
erupcijskog uređaja bušotine koji zamjenjuje trojnik
ili križnik, bočni (manifoldni) zasun, sapnicu i prije-
laznik za dubinska ispitivanja. Sastoji se od kućišta,
iglastog ventila sa smanjivim prolaznim presjekom
(otvorom), prijelaznika za dubinska ispitivanja i sklo-
pa podesive ili nepodesive sapnice.
flow cross – erupcijski trojnik (križnik). Tlačni fiting T-
oblika (T-shaped pressure fitting) s tri prolazna otvora,
dva na vodu i jedan pod kutom od 90 stupnjeva u
odnosu na druga dva otvora.
flow earth – soliflukcijski plašt, v. solifluction mantle.
flow efficiency (FE) – kapacitet protoka (protočni ka-
pacitet) bušotine. Faktor koji upućuje na oštećenje ili
poboljšanje permeabilnosti formacije na nekoj bu-
šotini. Definira se kao omjer (kvocijent) stvarne pro-
izvodnje bušotine pri fiksnom padu tlaka i teoretske
količine proizvodnje (proizvodnje bez oštećenja ili
stimulacije formacije) pri fiksnom padu tlaka ili kao
omjer stvarnog i idealnog indeksa produktivnosti
(PI) bušotine. Izražava se u postotku ili kao dio cije-
log. Ako je, na primjer, kapacitet protoka bušotine
jednak 2,0, to znači da bušotina proizvodi dvostruko
više za danu depresiju nego što bi proizvodila bez
obrade ili, ako je kapacitet protoka jednak 0,5, to
znači da bušotina proizvodi s 50% kapaciteta kojim
bi proizvodila da nije oštećena. Protočni kapacitet od
200% do 300% je karakteristika efikasne stimulacije
(obrade) sloja. Sinonim: completion efficiency.
flowering plants – angiosperme, kritosjemenjače, v. an-
giosperms.
flow fold – bora tečenja. Bora građena od relativno pla-
stičnih stijena koje su se kretale tečenjem u smjeru
dna korita sinklinale (synclinal trough). U tom tipu
deformacije nema jasne plohe klizanja (surface of
slip). Sinonim: flowage fold.
320 flowline bundle
flow improver – poboljšivač (aditiv za poboljšanje) stru-
janja. U tehnologiji transporta nafte – aditiv za sniža-
vanje stiništa nafte, kemikalija koja (kada se doda u
relativno maloj količini) znatno poboljša sposobnost
strujanja nafte (i njenih produkata) kroz cjevovod
(pumpabilnost cjevovodom). Modificira kristalizaci-
ju parafina u sirovim naftama nepoznatim mehaniz-
mima tako da se izbor poboljšivača strujanja svodi
na ispitivanje njihova učinka. Postoje četiri osnovna
tipa poboljšivača: (a) etilen-vinil-acetatni kopolimeri;
(b) metakrilatni kopolimeri; (c) olefinski/maleinski
anhidridni kopolimeri, i (d) polisaharidi. Poboljšiva-
či strujanja su najdjelotvorniji u suhim (bezvodnim)
naftama i naftama s umjerenim sadržajem vode. Pri-
mjenjuju se pri transportu parafinskih i teških nafti
(pri transportu teških nafti smanjuju njenu visko-
znost redukcijom međufazne napetosti vode i nafte
i formiraju pseudoemulziju čija je viskoznost znatno
manja od viskoznosti same nafte i koja se lako razla-
že stajanjem, tj. pri statičkim uvjetima, i u većini slu-
čajeva bez dodavanje deemulgatora, v. pour-point
depressant.
flowing artesian well – eruptivna arteška bušotina. Ar-
teška bušotina čiji je tlak dostatan za izlijevanje vode
na površinu zemlje. Sinonim: blow well; v. flowing
well, nonflowing artesian well.
flowing bottomhole (bottom hole) pressure – dina-
mički tlak na dnu bušotine. Tlak koji vlada na speci-
ficiranoj dubini bušotine (na nivou produktivnog
sloja ili intervala) za vrijeme dok bušotina normalno
proizvodi, za razliku od statičkog tlaka na dnu bušo-
tine. (v. static bottomhole pressure). Sinonim: flowing
formation pressure.
flowing by heads – v. heading flow.
flowing oil well – eruptivna naftna bušotina, v. flowing
well, 1.
flowing pressure – dinamički tlak. Tlak na ušću bušo-
tine za vrijeme proizvodnje, za razliku od statičkog
tlaka (v. static pressure).
flowing production – proizvodnja eruptiranjem, erup-
tivna proizvodnja, v. flush production.
flowing production rate – kapacitet proizvodnje erup-
tiranjem, v. flush production, flush-production stage.
flowing well – eruptivna bušotina. (1) Bušotina koja
proizvodi djelovanjem vlastitog tlaka, tj. koja ne
zahtijeva primjenu metoda umjetnog podizanja
nafte na površinu (artificial lift). (2) Vodna bušotina
koja proizvodi vodu bez primjene metoda podizanja
vode na površinu. Razlikuje se od eruptivne arteške
bušotine (v. flowing artesian well) po tome što istje-
canje vode može biti uvjetovano tlakom plina (gas
pressure), a ne arteškim tlakom (artesian pressure).
flowline, flow line – (1) vod povratne isplake, povratni
isplačni vod, v. mud return line. (2) priključni cjevovod
bušotine. U proizvodnji nafte i plina – površinski ili
(obično) ukopani cjevovod za transport nafte ili plina
od bušotine (ušća bušotine) do manifolda, uređaja za
obradu ili skladišnog rezervoara i za transport nafte
od ušća morskih bušotina do manifolda i proizvod-
nih platformi. Priključni cjevovodi se najčešće izrađu-
ju od čelika, a također od staklenih vlakana, plastike i
obično se ukopavaju u zemlju. Sinonim: lead line.
flowline bundle – snop priključnih cjevovoda bušotina.
U podmorskom sustavu proizvodnje nafte – snop
naftovoda s hidrauličkim crijevima (hydraulic hoses)
flowline (flow-line) header
i električnim kabelima (electric cables) koji spajaju
podvodne komore ušća bušotina s manifoldima i
proizvodnom platformom.
flowline (flow-line) header – razdjeljivač (kolektor)
priključnih cjevovoda bušotina. Zajednički cjevovod
(cjevovodni sustav) na koji su priključeni naftovodi
više bušotina u kojem se miješa njihova produkcija i
usmjerava u uređaje za separaciju i obradu na polju.
Može se spojiti na drugi zajednički cjevovod susta-
vom ventila da se omogući ispitivanje pojedinačnih
bušotina bez prekidanja normalne proizvodnje.
flowline heater – grijač priključnog cjevovoda bušotine.
Grijač za sprječavanje nastanka hidrata u priključ-
nom cjevovodu plinske bušotine. Rabi se kada dehi-
dracija plina nije ekonomična.
flowline (flow line) pressure – tlak u priključnom cjevo-
vodu bušotine. Tlak iza erupcijske sapnice bušotine.
flowline segment – odsječak priključnog cjevovoda
bušotine. Svaki dio priključnog naftovoda bušotine s
radnim tlakom različitim od drugog dijela istog pri-
ključnog naftovoda.
flowline treater – uređaj za razbijanje emulzije. Grijač
(heater) ili uređaj za obradu elektrostatičkim postup-
kom (electrostatic treater) koji se rabi za razbijanje
emulzija.
flowline treatment – obrada emulzije u priključnom cje-
vovodu bušotine. Kontinuirano dodavanje reagensa
za obradu emulzije od ušća bušotine (wellhead) do
priključnog naftovoda bušotine (flowline).
flowline valve – ventil priključnog cjevovoda bušotine.
Ventil na erupcijskom uređaju bušotine (Christmas
tree) za otvaranje i zatvaranje protoka fluida u pri-
ključni cjevovod bušotine. Može se također postaviti
i na ušće bušotine s dubinskom pumpom (wellhead
pumping well). Sinonim: tubing flow valve.
flow mark – znak tečenja. U geologiji – (a) Mali kanal
(channel) ili brazda (gouge) urezani na površini sedi-
menta tečenjem vode. (b) Otisak znaka tečenja koji
se sačuvao u pokrovnom sedimentu, osobito otisak
žlijeba (flute cast). (c) Mali greben formiran na gor-
njoj površini muljevitog sedimenta strujanjem vode.
Sinonim: flow marking.
flow marking – znak tečenja, v. flow mark.
flowmeter, flow meter – protočno mjerilo (brojilo). In-
strument za mjerenje brzine strujanja fluida. Najče-
šći tipovi protočnih mjerila su volumetrijsko, diferen-
cijalno (na principu diferencijalnog tlaka), turbinsko,
ultrazvučno, vrtložno i elektromagnetsko. U protoč-
na mjerila spadaju također alatke koje se spuštaju u
bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing). Postoje
tri tipa takvih mjerila – kontinuirano protočno mje-
rilo, spiner i protočno mjerilo s dubinskom brtveni-
com na napuhavanje.
flow nipple – (1) erupcijska sapnica, v. bean. (2) izljevna
cijev ušća bušotine, v. bell nipple.
flow nozzle – mlaznica za mjerenje protoka. Protočno
mjerilo za tekućine i plinove. Sastoji se od kratkog
suženja ili mu se promjer približava promjeru pri-
ključnog cjevovoda bušotine (flowline). Mjeri se di-
ferencijalni tlak, drugi (kvadratni) korijen tog tlaka
varira proporcionalno s brzinom strujanja fluida.
flow period – period (vrijeme) strujanja. Vrijeme tijekom
kojeg slojni fluidi struje iz bušotine na površinu kroz
bušaće šipke pri ispitivanju metodom DST. Obično
iznosi od nekoliko minuta do nekoliko sati.
321 flow structure
flow plug, flow-plug – erupcijska sapnica, v. bean.
flow recorder – pribor za registraciju protoka. Uređaj za
registraciju (zapis) brzine strujanja ili volumena pro-
toka tekućine ili plina.
flow-recorder chart – dijagram protoka. Dijagram za
registraciju (zapis) brzine strujanja ili volumena pro-
toka fluida (izmjerenih protočnim mjerilom, flowme-
ter) te tlaka i temperature. Standardni dijagram je
okruglog oblika i s dvije skale – linearnom i drugim
(kvadratnim) korijenom. Sinonim: meter chart.
flow regime – (1) režim strujanja fluida. (a) Tip strujanja
slojnih fluida u ležištu koji se javlja tijekom proizvod-
nog vijeka bušotine. Režim strujanja može biti neovi-
san o vremenu (ustaljeno ili stacionarno strujanje) ili,
ako se uvjeti strujanja na nekom mjestu s vremenom
mijenjaju, ono je neustaljeno, prijelazno ili nestacio-
narno. Pri određenim okolnostima neustaljenog stru-
janja uvjeti se mijenjaju konstantnom brzinom na svim
mjestima u ležištu i tada je strujanje pseudoustaljeno
ili pseudostacionarno. U proizvodnom vijeku bušotine
pojavit će se sva tri režima strujanja. Važno je poznava-
ti režim strujanja u ležištu ili bušotini, jer je to gotovo
uvijek potrebno za primjenu pravilnih jednadžbi (na
primjer, za određivanje srednjeg tlaka u drenažnom
području bušotine prema podacima ispitivanja meto-
dom porasta slojnog tlaka); v. pseudosteady-state flow,
steady flow, unsteady flow. (b) Geometrija višefaznog
strujanja u cjevovodima, na primjer, kada strujeća te-
kuća faza zauzima dno cjevovoda, a plinovita se faza
nalazi iznad nje ili strujanje tekuće faze s mjehurićima
plina. (2) režim toka. U geologiji – dijapazon tokova
(strujanja potoka) sa sličnim oblicima korita, otporom
strujanju i načinom transportiranja sedimenata.
flow regimen – režim proizvodnje bušotine. Program
proizvodnje bušotine (eruptivne ili dubinskom pum-
pom) izrađen u skladu s tzv. dobrom proizvodnom
praksom. Eruptivne bušotine će proizvoditi preko
sapnice kapacitetom koji neće biti štetan za ležišnu
energiju, a bušotine s dubinskom pumpom će proi-
zvoditi određeni broj sati dnevno (ovisno o kapacite-
tu bušotine) a ostatak dana će mirovati.
flow resistance – v. viscosity.
flowstack – uređaj za vođenje alatki u bušotinu, v. mud
riser.
flow station – separatorsko-mjerna (mjerna) stanica.
Centralni punkt za separaciju, obradu i mjerenje
nafte i plina. Može se postaviti na centralnoj proi-
zvodnoj platformi i na obalnom terminalu. Tipično
se sastoji od protočnog mjerila, opreme za kontrolu
taloga i vode, separatora i komponenata za daljinsko
mjerenje i upravljanje (uključujući automatske venti-
le za zatvaranje). Sinonim: metering station.
flowstream (flow-stream) samples – uzorci produkcije
bušotine. Uzorci fluida uzeti iz proizvodnje bušotine
(struje fluida) na njenom ušću (wellhead) ili iz pri-
ključnog cjevovoda (flowline) radi određivanja njiho-
va sastava.
flow string – (1) eksploatacijska (proizvodna) zaštitna
kolona, v. production casing. (2) kolona uzlaznih cijevi
tubing, v. tubing.
flow structure – struktura tečenja, fluidalna struktura. U
geologiji – primarna sedimentna struktura (primary
sedimentary structure) čiji je nastanak povezan s pod-
vodnim klizanjem (subaqueous slump) ili tečenjem
(flow).
flow tank
flow tank – proizvodni (pogonski, skladišni) rezervoar, v.
stock tank.
flow test, flow testing – ispitivanje proizvodnje, pro-
izvodno ispitivanje. Ispitivanje produktivne spo-
sobnosti (produktivnosti) bušotina – regulirana
(kontrolirana) proizvodnja nafte ili plina (obično
pri konstantnom danom protoku i s mjerenjem
ukupnog i jediničnog pada tlaka) iz novootkrive-
nih ležišta radi procjene kapaciteta proizvodnje i
karakteristika ležišta te određivanja produktivnosti
bušotina.
flow texture – tekstura tečenja, fluidalna teksktura. U
petrologiji – tekstura eruptivnih stijena karakterizira-
na valovitim ili vrtložnim uzorkom. Pločasti ili priz-
matični minerali su orijentirani duž ravnina laminar-
nog strujanja u finozrnastim i staklastim eruptivnim
stijenama. Sinonimi: fluidal texture, fluxion texture,
rhyotaxitic texture.
flow treater – uređaj za kombiniranu obradu nafte.
Uređaj koji se sastoji od naftno-plinskog separatora
(separator), grijača (za sprječavanje nastanka hidra-
ta, heater) i uređaja za obradu emulzije nafte i vode
(treater).
flow tube – protočna cijev dubinskog sigurnosnog ven-
tila. Unutarnja pokretljiva cijev u dubinskom sigur-
nosnom ventilu kroz koju moraju strujati fluidi iz
bušotine.
flow unit – zona jednoličnog strujanja. Zona ležišta s re-
lativno homogenom poroznošću i permeabilnošću
kroz koju fluidi struje relativno jednolično.
flow valve – ventil za regulaciju protoka. Podesivi ven-
til na koloni uzlaznih cijevi (tubing) za regulaciju
kapaciteta proizvodnje bušotine. Neke bušotine su
opremljene dubinskom sapnicom, tipom ventila za
regulaciju protoka na prvoj spojnici kolone uzlaznih
cijevi na dnu bušotine.
fluctuation – fluktuacija. U hidrologiji – regularno ili
periodično izmjenično dizanje i spuštanje lica (zrca-
la, water table) podzemne vode temeljnice.
flue gas – dimni (otpadni) plin. Plinoviti produkt izga-
ranja goriva, plin proizveden izgaranjem goriva.
Obično se sastoji od ugljik-dioksida, dušika i vodene
pare.
fluid – fluid. Tvar, tekuća (neelastični fluid) ili plinovita
(elastični fluid) koja može strujati. Fluid ima sposob-
nost prilagođavanja obliku posude u kojoj se nalazi.
U ležištu ili bušotini pod fluidima se podrazumijeva-
ju plin, nafta i voda, ali se u uobičajenoj terminologiji
pojam fluid odnosi na tekućinu.
fluidal texture – fluidalna tekstura. (1) v. flow texture.
(2) Metamorfna tekstura (metamorphic texture) u
kojoj su uske pruge ili sitne leće minerala (kao zrna
minerala promjera oko 0,01 mm) spojene s porfiro-
klastima istog minerala i pružaju se preko područja u
kojima drugi mineral pokazuje dominantno mozaič-
nu teksturu (mosaic texture).
fluid-circulating system – sustav za cirkulaciju bušaćeg
(isplačnog) fluida, v. circulating system.
fluid end (of pump) – tlačna strana pumpe. Strana
pumpe gdje su smješteni usisni i tlačni ventili (suc-
tion valves, discharge valves) i cilindri pumpe (pump
cylinders).
fluid-expansion drive – režim ekspanzije fluida. Režim
iskorištavanja naftnih ležišta čiji je tlak veći od tlaka
zasićenja (bubble point). Režim je posljedica volume-
322 fluid-level log
trijske ekspanzije nezasićene slojne nafte (undersa-
turated crude oil) u ležištu. Pad proizvodnje je vrlo
brz, a iscrpak (recovery factor) nafte je ekstremno
nizak (manji od 5%).
fluid geometry – geometrija distribucije fluida. Distribu-
cija fluida u ležišnoj stijeni. Određena je raspodjelom
veličine efektivnih pora, karakteristikama močivosti
stijene u ovisnosti o postojećim fluidima, zatim hete-
rogenošću stijene i metodom proizvodnje.
fluid-injection well – bušotina za injektiranje fluida.
Bušotina za injektiranje plina ili tekućine u ležište
radi podržavanja ležišnog tlaka (pressure maintenan-
ce), konvencionalnog zavodnjavanja (waterflood) ili
proizvodnje EOR-metodama (enhanced oil recovery).
Također, bušotina za odlaganje slane vode proizve-
dene iz ležišta (disposal well).
fluiditivity – fluidnost, v. fluidity.
fluidity – fluidnost. Sposobnost tvari da struji. Sposob-
nost tekućine ili plina da mijenja oblik pod djelova-
njem sile. Fluidnost je veličina recipročna dinamič-
kom koeficijentu viskoznosti (dinamičkoj ili apsolut-
noj viskoznosti). Sinonim: fluiditivity.
fluidity factor – faktor (indeks) fluidnosti, v. fkuidity in-
dex.
fluidity index – indeks (faktor) fluidnosti. Omjer pješča-
nog klastičnog materijala (pješčanog detrita, sand
detritus) i međuzrnskog (intersticijalnog) klastičnog
(detritskog) matriksa (interstitial detrital matrix) pje-
ščenjaka. Indeks fluidnosti je pokazatelj fluidnosti
(gustoće i viskoznosti) sredine sedimentacije i djelo-
mično određuje sortiranje transportiranog (prenoše-
nog) sedimenta, na primjer, visoki omjer upućuje na
loše sortirani sediment (poorly sorted sediment) koji
se istaložio iz sredine s visokom gustoćom i visokom
viskoznošću. Sinonim: fluidity factor.
fluidization – fluidizacija. (1) U geologiji – proces mije-
šanja plina i rahlog (rastresitog) finozrnastog mate-
rijala tako da nastaje smjesa u stanju fluidnosti koja
cijela teče kao tekućina, na primjer, potok vulkan-
skog pepela (ash flow). (2) U kemijskom inženjerstvu
– proces ili postupak u kojem plin ili para prolaze
kroz fine čvrste čestice i dobiva se smjesa koja se po-
naša kao tekućina. Osobito je važno kada je čvrsta
tvar katalizator reakcija u fluidiziranom mediju.
fluid level – nivo (razina) fluida. Vertikalna udaljenost u
bušotini od njena ušća do vrha stupca tekućine u ko-
loni zaštitnih (casing) ili uzlaznih cijevi (tubing). Može
biti statički (static level) i dinamički (flowing level); v.
fluid-level log.
fluid-level log – mjerenje nivoa (razine) fluida u bušoti-
ni. Mjerenje nivoa (razine) fluida u bušotinama koje
proizvode dubinskim pumpama (pumping wells)
radi određivanja udaljenosti do vrha fluida u njiho-
vom prstenastom prostoru između zaštitne kolone
(casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing). Registrira se
statički nivo (nivo fluida kada je bušotina zatvorena,
static level) i dinamički nivo (nivo fluida kada bušo-
tina proizvodi pumpanjem, flowing level), a podaci
se rabe za izračunavanje tlaka na dnu bušotine i
produktivnosti. Karotažni pribor za mjerenje nivoa
rabi izvor zvuka – zvučni valovi putuju niz prste-
nasti prostor bušotine i reflektiraju se od spojnica
uzlaznih cijevi. Refleksi valova se registriraju detek-
torom, broje se refleksi od spojnica tubinga i množe
s prosječnom duljinom spojnice da se dobije dubina
fluid-level survey
vrha (nivoa) fluida. Pjenjenje fluida u kanalu bušoti-
ne može uzrokovati prividno visok (lažni) nivo, što se
može eliminirati katkada injektiranjem malog volu-
mena tekućih ugljikovodika prije mjerenja. Mjerenja
nivoa u bušotinama je vrlo važno za njihovu pravilnu
i djelotvornu proizvodnju dubinskom pumpom. Si-
nonim: fluid-level survey.
fluid-level survey – mjerenje nivoa (razine) fluida u bu-
šotini, v. fluid-level log.
fluid loss – gubitak filtrata (filtracijski gubitak) bušaće
isplake, v. filtration loss.
fluid-loss additive – aditiv za smanjivanje gubljenja
fluida. (1) U tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv koji
se dodaje bušaćim (isplačnim) fluidima (drilling flu-
ids) za smanjivanje prodiranja isplačnog filtrata u
bušenu formaciju (stijenu). Primjenjuju se bentonit,
škrob ili natrijska karboksimetilceluloza; v. drilling
mud additives. (2) U tehnologiji cementacije bušo-
tina – materijali ili tvari koji se dodaju cementnim
kašama (cement slurries) radi smanjivanja njihove
filtracije (izdvajanja ili gubljenja vode) kada su izvr-
gnute diferencijalnom tlaku u bušotini u intervalu
propusne formacije. Za regulaciju filtracije rabe se
lateks, bentonit (s dispergatorom), atapulgit, organ-
ski polimeri i karboksimetil-hidroksietil celuloza; v.
cement additives. (3) U tehnologiji obrade slojeva
kiselinom – aditivi kiselini (na primjer, topljive smo-
le) koji se dodaju radi postizanja dubljeg prodiranja
kiseline u formaciju; v. acid additives. (4) U tehno-
logiji hidrauličkog frakturiranja slojeva – aditivi za
zaustavljanje strujanja fluida za obradu iz formira-
nih pukotina u formaciji. Primjenjuju se kremeno
brašno i ugljikovodikove smole. Sinonimi (za sve
definicije): filtrate reducer, fluid-loss control additive,
fluid-loss control agent, fluid-loss preventer, fluid-loss
reducer.
fluid-loss control additive – aditiv za smanjivanje gu-
bljenja fluida, v. fluid-loss additive.
fluid-loss control agent – aditiv za smanjivanje gublje-
nja fluida, v. fluid-loss additive.
fluid-loss preventer – aditiv za smanjivanje gubljenja
fluida, v. fluid-loss additive.
fluid-loss reducer – aditiv za smanjivanje gubljenja flui-
da, v. fluid-loss additive.
fluid-open pressure-closed gas-lift valve – v. combi-
nation gas-lift valve.
fluid-operated gas-lift valve – ventil (zaklopac) plin-
skog lifta s reakcijom na tlak u koloni uzlaznih cijevi, v.
tubing-pressure operated gas-lift valve.
fluid potential – potencijal fluida. U hidrologiji podze-
mnih voda – mehanička energija po jedinici mase
vode u bilo kojoj zadanoj točki u prostoru i vremenu.
Potencijal fluida u danoj točki tijela fluida je propor-
cionalan hidrostatičkom nivou fluida (head) i jednak
je produktu (umnošku) hidrostatičkog nivoa (visine
tlaka vode) i ubrzanja sile teže (acceleration due to
gravity).
fluid pound – hidraulički udar na klipne šipke. Pojava
uzrokovana plinom (otopljenim plinom ili vodenom
parom) iznad kapljevine u cilindru dubinske pumpe
s klipnim šipkama (barrel of sucker-rod pump), odno-
sno nedovoljnim punjenjem pumpe. Pri hodu prema
dolje (downstroke) plin se komprimira i tlačni ventil
pumpe (traveling valve) se ne otvara dok ne dosegne
nivo tekućine u pumpi. Otvaranjem ventila trenutno
323 flushed-zone resistivity
i drastično opadne naprezanje kolone klipnih šipki
(rod string). Hidraulički udari nisu poželjni jer uzro-
kuju prijevremeno habanje klipnih šipki, oštećenje
pumpe, uzlaznih cijevi (tubing) i površinskog pum-
pnog uređaja te pomicanje sidra s njegova mjesta.
Mogu se izbjeći usporavanjem pumpnog uređaja ili
skraćivanjem duljine hoda pumpe.
fluid pressure – slojni tlak, v. reservoir pressure.
fluid-pressure operated gas-lift valve – ventil (zaklo-
pac) plinskog lifta s reakcijom na tlak u koloni uzlaznih
cijevi, v. tubing-pressure operated gas-lift valve.
fluid resistance – otpor fluida. Sila kojom se tekućina
ili plin opire gibanju nekog tijela u njima. Sinonim:
resistance.
fluid saturation – zasićenje fluidom. Dio ili postotak
ukupnog pornog prostora stijene ispunjen nekim
fluidom – plinom, naftom ili vodom, na primjer, zasi-
ćenje naftom će biti jednako omjeru (kvocijentu) vo-
lumena nafte u stijeni i ukupnog pornog volumena
stijene. Zasićenje vodom se mijenja od 100% ispod
naftne zone do minimalnog (nereducibilnog) zasi-
ćenja vezanom (konatnom) vodom iznad prijelazne
zone. Na distribuciju zasićenja ležišta fluidima utječu
gustoća fluida, distribucija veličine pora, karakter
močivosti ležišne stijene te međufazna napetost.
fluid saturation method – metoda zasićivanja fluidom.
Metoda mjerenja efektivne poroznosti uzorka jezgre
zasićivanjem suhog uzorka homogenim fluidom po-
znate gustoće (na primjer, kerozinom).
fluid-travel log – mjerenje putanje strujanja fluida. Izu-
čavanje strujanja fluida oko karotažne sonde koja
je u fiksnom položaju u bušotini. U struju fluida se
injektira određeni volumen radioaktivnog izotopa
kroz otvore u sondi i mjeri se brzina brojenja radi-
oaktivnog zračenja kao funkcija vremena detektori-
ma sonde u dva položaja. Podaci se rabe za lociranje
(određivanje) mjesta gubljenja fluida u bušotini.
fluid viscosity – viskoznost fluida. Unutarnje trenje
fluida uzrokovano međumolekularnim djelovanjem
koje uzrokuje otpor fluida strujanju; v. viscosity.
fluid viscosity ratio – omjer viskoznosti fluida. U proi-
zvodnji nafte – omjer (odnos) viskoznosti istiskivaju-
ćeg plina i viskoznosti nafte u ležištu s plinotlačnim
režimom (gas-drive reservoir). Rabi se u proračunima
jediničnog koeficijenta istiskivanja nafte (unit displa-
cement efficiency).
flushed zone – isprana zona. U karotaži – dio probu-
šenog sloja (stijene) neposredno iza isplačne oblo-
ge (kore, mud cake) koji je najbliži kanalu bušotine
(wellbore) i iz kojeg je istisnuta gotovo sva količina
(volumen) originalne slojne (porne) vode (formation
water) i većina ugljikovodika vodom (filtratom) bu-
šaće isplake (mud filtrate) i u kojem dolazi do maksi-
malnog miješanja neistisnute originalne slojne vode
s vodom iz isplake tijekom bušenja; v. invaded zone,
uninvaded zone.
flushed-zone resistivity – otpornost (električna ot-
pornost, specifični otpor, specifični električni otpor)
isprane zone. U elektrokarotaži – električna otpor-
nost (specifični električni otpor, electrical resistivity)
područja sloja ili ležišta koje neposredno okružuje
kanal bušotine (wellbore) na udaljenosti najmanje
7,6 cm (3 inča) i u kojem je najveći dio porne (slojne)
vode (formation water) ispran filtratom bušaće ispla-
ke (mud filtrate) tijekom bušenja; v. flushed zone.
flushing production
flushing production – proizvodnja eruptiranjem, erup-
tivna proizvodnja, v. flush production.
flushing production rate – kapacitet proizvodnje erup-
tiranjem, v. flush production, flush-production stage.
flush-joint casing – (1) glatka zaštitna kolona (kolona
zaštitnih cijevi). Zaštitna kolona sastavljena od cijevi
koje na krajevima nemaju rame (shoulder) ili kolčak
(collar) tako da je vanjski promjer cijele kolone jed-
nak. Navoji su urezani u tijelo zaštitne cijevi – na jed-
nom kraju vanjski (muški, male thread), a na drugom
kraju unutarnji (ženski, female thread). (2) zaštitna
cijev s glatkom spojnicom.
flush-joint connection – glatka spojnica cijevi. Spojni-
ca dviju cijevi koja nema izbočeno rame (shoulder)
ili kolčaka (collar).
flush-joint pipe – glatka cijev. Cijev bez ikakvih izbo-
čenja.
flush phase – faza eruptiranja, v. flush production.
flush production – proizvodnja eruptiranjem, eruptivna
proizvodnja. Visoka neograničena početna proizvod-
nja (kapacitet proizvodnje) tek izbušene eruptivne
naftne bušotine zahvaljujući velikoj prirodnoj ener-
giji ležišta (natural reservoir energy). Nakon stano-
vitog perioda eruptiranje završava i na bušotini se
mora primijeniti metoda umjetnog podizanja nafte
– dubinska pumpa (downhole pump) ili plinski lift
(gaslift). Sinonim: flowing production, flushing pro-
duction.
flush-production rate – kapacitet proizvodnje eruptira-
njem, v. flush production, flush-production stage.
flush-production stage – stadij proizvodnje erupti-
ranjem (eruptivne proizvodnje). Stadij proizvodnog
historijata ležišta/polja između početnog perioda
razrade (u kojem su izbušene bušotine, initial de-
velopment period) i stadija stabilizirane proizvodnje
(settled-production stage). Tijekom stadija eruptiv-
ne proizvodnje nafta se proizvodi u relativno veli-
kim količinana djelovanjem prirodne ležišne ener-
gije (natural reservoir energy), ali je pad proizvodnje
brz.
flute – (1) žlijeb, brazda. (a) U sedimentologiji – primar-
na sedimentna struktura (primary sedimentary struc-
ture), obično otisak žlijeba (flute cast), koja se sastoji
od diskontinuiranog žlijeba (brazde) vedričastog ili
lopatičastog oblika duljine 2 cm do 10 cm u pravilu
formiranog spiranjem (erozijom) turbulentnom stru-
jom vode (zasićene sedimentnim česticama) koja
teče po muljevitom dnu. Ima strm ili oštar kraj okre-
nut u smjeru uz struju gdje je dubina žlijeba obično
najveća, a njena duga os je općenito orijentirana pa-
ralelno smjeru strujanja. (b) U geomorfologiji – mali
uzdužni plitki kanal koji je nastao diferencijalnim
(selektivnim) trošenjem (raspadanjem) i erozijom i
pruža se gotovo vertikalno prema dolje po površini
stijene. (2) izbrazdana površina stijene. Nazupčana
(narezuckana) ili naborana (s riplovima) površina sti-
jene (u tom značenju termin se obično rabi u množi-
ni). (3) otisak (znak) brazde (žlijeba). U sedimentologi-
ji – termin koji se katkada slobodnije primjenjuje kao
sinonim termina flute cast (znak jezičastog ili lopati-
častog oblika koji se sastoji od reljefne duguljaste iz-
bočine na donjoj strani sloja siltstona ili pješčenjaka i
nastao je ispunjavanjem žlijeba sedimentom).
flute cast – otisak žlijeba (brazde). U sedimentologiji
– znak lopatičastog ili jezičastog oblika koji se sastoji
324 fluvial sedimentary environment
od reljefne duguljaste izbočine na donjoj strani sloja
siltstona (prahovnjaka) ili pješčenjaka. Karakteriziran
je strmim ili otupljenim lukovičastim ili kljunastim
završetkom usmjerenim uz struju od kojeg se struk-
tura izravnava (postaje spljoštena) ili širi u smjeru niz
struju i stapa s plohom slojevitosti (bedding plane).
Otisak žlijeba nastaje ispunjavanjem žlijeba (brazde
– v. flute).
fluted drill collar – spiralno užljebljena (spiralna) teška
šipka, v. spiral drill collar.
fluting – (1) žlijebljenje, brazdanje. (a) U geomorfologiji
– proces diferencijalnog (selektivnog) trošenja (ras-
padanja) i erozije kojim se na izdancima jako raspu-
canih grubozrnastih stijena (poput granita ili gnajsa)
formira valovita (naborana) površina sa žljebovima
(brazdama, flutes), osobito formiranje malih grebena
(hrptova) i udolina djelovanjem valova. (b) U glaci-
jalnoj geologiji – formiranje glacijalnom djelatnošću
(djelovanjem ledenjaka) glatkih dubokih kanala
ili brazdi (nalik na žlijeb za odvod vode) na padini
stjenovitog brežuljka okrenutoj u susret kretanju
ledenjaka. Brazde (furrows) su nešto veće od glaci-
jalnih žljebova (glacial grooves) i ne protežu se oko
brežuljka na njegove bočne padine. (c) U sedimen-
tologiji – proces formiranja žljebova brazda (flutes)
urezivanjem ili spiranjem strujom vode koja teče po
muljevitoj površini. (2) glacijalna (ledenjačka) brazda.
Glatki duboki kanal ili brazda formiran na padini stje-
novitog brežuljka djelovanjem ledenjaka; v. fluting,
1b. (3) otisak (znak) brazde (žlijeba), v. flute, 3. (4) iz-
brazdana površina stijene. Nazupčana (narezuckana)
ili naborana (s riplovima) površina.
fluvial – fluvijalan, riječni. (1) Koji pripada ili se odnosi
na rijeku ili rijeke. (2) Koji prebiva, raste ili živi u poto-
cima ili rijekama ili oko njih(3) Koji je nastao djelova-
njem potoka ili rijeka; v. fluviatile.
fluvial cycle of erosion – fluvijalni (normalni) ciklus ero-
zije, v. normal cycle.
fluvial denudation – fluvijalna (riječna) denudacija.
Denudacija površine zemlje erozijskim djelovanjem
vodenih tokova praćena trošenjem (raspadanjem,
weathering), odnošenjem materijala (mass wasting)
i plošnim spiranjem oborinskim vodama (overland
flow).
fluvial deposit – fluvijalni (riječni) sediment. Sediment
građen od materijala (pijesak, šljunak) koji je tran-
sportiran riječnim tokovima, suspendiran u njima ili
je sedimentiran rijekama. Sinonim: fluviatile deposit.
fluvially dominated delta – delta s dominantnom dje-
latnošću rijeka, v. river-dominated delta.
fluvial sand – fluvijalni (riječni) pijesak. Pijesak istaložen
rijekama ili potocima.
fluvial sedimentary environment – fluvijalna (riječna)
sredina sedimentacije, fluvijalna (riječna) sedimenta-
cijska sredina. Tip kontinentalne (nemarinske) sre-
dine sedimentacije (v. continental sedimentary en-
vironment). Fluvijalni sedimenti se talože tokovima
riječnih mreža – dio sedimentnog materijala rijeke
transportiraju u oceane, mora i jezera, a dio materija-
la se taloži duž riječnih tokova (pri čemu su meandri
rijeka značajna područja akumulacije sedimentnog
materijala i sa stanovišta geoloških istraživanja nafte
i plina najvažnije fluvijalne sredine sedimentacije).
Osnovna karakteristika riječnih tokova je jednosmje-
ran nizvodni transport materijala. Zbog brojnih pro-
fluvial soil
mjena svojstava sedimentiranog materijala i korita
(dna) rijeka te kolebanja nivoa vode (što uzrokuje
promjene kapaciteta i brzine strujanja vode) dolazi
do promjena količine i gustoće transportiranog ma-
terijala i promjena odnosa erozije i sedimentacije
– na relativno kratkim udaljenostima mogu se isto-
dobno odvijati i erozija (razaranje) i sedimentacija
pri jednakom režimu riječnog toka. Idealizirani mo-
del fluvijalne (riječne) sedimentacije podrazumijeva
uglavnom dobro sortirane sedimente s tendencijom
usitnjavanja (smanjivanje veličine) zrna prema gore;
v. point bar.
fluvial soil – fluvijalno (riječno) tlo. Tlo nataloženo rije-
kama ili potocima.
fluviatic – fluvijatilan, fluvijalan, riječni, v. fluviatile.
fluviatile – fluvijatilan, fluvijalan, riječni. Sinonim termi-
na fluvial (v.). Geolozi su skloni primjenjivati termin
fluviatile za označavanje rezultata aktivnosti (djelat-
nosti) rijeka, na primjer, fluvijatilni (fluvijalni) pijesci
(fluviatile sands), ili života u rijeci, na primjer, fluvi-
jatilna (fluvijalna) fauna (fluviatile fauna). Sinonim:
fluviatic.
fluviatile deposit – fluvijalni (riječni) sediment, v. fluvial
deposit.
fluviatile sands – fluvijalni (riječni) pješčenjaci (pijesci).
Pješčenjaci (pijesci) nastali (formirani) djelovanjem
fluvijalnih režima, od kojih su najizrazitiji djelatnost
meandrirajućih i prepletenih rijeka. Kod meandri-
rajućih rijeka obale njihovih korita su erodirane na
vanjskoj strani lukova meandara, a pijesci se talože
na unutarnjoj strani kao točkasti prudovi (point bars).
Migracija korita je dijagonalna i lateralna u nizvod-
nom smjeru. Do napuštanja korita može doći kada
rijeka probije uski prolaz između lukova meandara.
Napušteno riječno korito ostaje kao mrtvaja (oxbow
lake). Kod prepletenih rijeka zavojitost njihovih kori-
ta je znatno manja. Tijekom poplavljivanja korito se
može urezati u već istaložene sedimente u nizvod-
nom smjeru (prije nego u lateralnom smjeru). Kada
se protok smanjuje, pijesak se taloži vertikalno. Do
napuštanja korita dolazi za vrijeme smanjenog pro-
toka kada se korito ispuni sedimentima. Prepletene
i meandrirajuće rijeke formiraju sekvencije s usitnja-
vanjem zrna prema gore. Pojedinačni karotažni dija-
grami bušotina i opisi i analize jezgara ne omoguću-
ju određivanje načina postanka ležišta u fluvijalnim
pješčenjacima.
fluvioclastic rock – fluvioklastična (fluvijalno-klastična,
potamoklastična) stijena. Hidroklastična stijena (kla-
stična stijena sedimentirana u vodi, hydroclastic rock)
koja sadrži fragmente transportirane rijekom ili stru-
jom. Sinonim: potamoclastic rock.
fluvioeolian – fluvioeolski, fluvijalno-eolski, riječno-eol-
ski. Koji se odnosi na kombinirano djelovanje struja
voda (vodenih tokova) i vjetra ili je povezan s njim,
na primjer, fluvijalno-eolski sediment (fluvioeolian
deposit).
fluvioglacial – fluvioglacijalan, fluvijalno-glacijalan,
riječno-ledenjački. Sinonim termina glaciofluvial (gla-
ciofluvijalan, glacijalno-fluvijalan, ledenjačko-riječni)
koji se više primjenjuje u SAD budući da djelovanje
vodenih struja (tokova) logično slijedi nakon djelo-
vanja ledenjaka.
fluviolacustrine – fluviolakustrički, fluvijalno-lakustrički,
riječno-jezerski. Koji se odnosi na sedimentaciju dije-
325 foam
lom u riječnim, a dijelom u jezerskim vodama ili koji
se odnosi na sedimente istaložene pri izmjenjivanju
ili uzajamnom preklapanju lakustričkih (jezerskih) i
fluvijalnih (riječnih) uvjeta.
fluviomarine – fluviomarinski, fluvijalno-marinski,
riječno-morski. Termin za označavanje marinskih
(morskih) sedimenata koji sadrže ponovno sortirani
i pretaloženi fluvijalni (aluvijalni) materijal zajedno s
ostacima marinskih organizama.
fluvioterrestrial – fluvioterestrički, fluvijalno-terestrički,
riječno-kopneni. Koji se odnosi na kopno i njegove
riječne tokove ili im pripada.
fluxie – fluksoturbidit. Terenski termin koji sedimento-
lozi općenito primjenjuju za fluxoturbidite (fluksotur-
bidit).
fluxion texture – fluidalna tekstura, tekstura tečenja, v.
flow texture.
fluxoturbidite – fluksoturbidit. Sediment čiji je mehani-
zam postanka povezan i sa sedimentacijom iz turbid-
nih (mutnih) struja (turbidite currents) i s podvodnim
odronjavanjem (submarine slumping) ili klizanjem
(submarine sliding). Karakteriziran je grubim zrnima,
debelom slojevitošću te slabo razvijenom gradacij-
skom slojevitošću i otiscima tragova na podini sloja.
Sinonim: fluxie (v.).
flying reptiles – pterosauri, krilati (leteći) gmazovi, krilo-
gmazovi, v. pterosaurs.
flysch – fliš. (1) Marinski (morski) sedimentni facijes (fa-
cijes marinskih sedimentnih stijena, marine sedimen-
tary facies) koji je karakteriziran debelom sekvenci-
jom (serijom) tankouslojenih sedimenata s gradacij-
skom slojevitošću i siromašnim sadržajem fosila, koji
se sastoje uglavnom od lapora (marl), pjeskovitih i
vapnenačkih šejlova (sandy shale, calcareous shale)
i muljeva (mud), i ritmički proslojenih konglomera-
tima (conglomerate), grubozrnastim (krupnozrna-
stim) pješčenjacima (coarse sandstone) i grauvakama
(graywacke). (2) Široko razvijena predorogenetska
sedimentna formacija koja čini cjelokupnost flišnih
facijesa (koja je formirana cjelokupnošću flišnih fa-
cijesa, flysch facies) sedimentiranih u različitim pro-
gibima (koritima, troughs) tijekom kasnijih stadija
geosinklinalne sedimentacije (ispunjavanja geosin-
klinalnog sustava) kao rezultat brze erozije susjed-
nog i izdižućeg planinskog pojasa (mountain belt) u
vremenu koje je neposredno prethodilo glavnoj pa-
roksizmičkoj (dijastrofičnoj) fazi orogeneze ili u vre-
menu kada je početni dijastrofizam već razvio unu-
tarnje hrptove (interior ridges) izložene eroziji. Oso-
biti primjer su flišni slojevi (Flysch strata) starosti od
kasne krede do oligocena duž rubova Alpa, koji su se
nataložili u rubnim progibima (foredeeps) ispred tek-
tonskih pokrova (nappes) navučenih u smjeru sjevera
i uzdignutih iz dubine mora prije glavne (miocenske)
faze alpske orogeneze (Alpine orogeny). (3) Termin
koji se slobodno primjenjuje na svaki sediment s go-
tovo svim litološkim i stratigrafskim karakteristikama
fliša, na primjer, gotovo na sve turbidite.
flyschoid – flišni, v. flysch.
foam – (1) pjena. U mehanici fluida i kemiji – mjehu-
rići plina prekriveni filmom tekućine, disperzija re-
lativno velikog volumena plina u malom volumenu
tekuće faze koja sadrži sredstvo za pjenjenje. Pjena
je dvofazan sustav fluida, sličan emulziji, u kojem je
dispergirana faza plin ili zrak. Mjehurići plina u pjeni
foam acidizing
su međusobno odvojeni tankim filmom tekućine.
Ako su plinski mjehurići samo na površini tekuće
faze, pjena se naziva površinskom (v. surface foam),
a ako se nalaze u cijeloj tekućini – konzistentnom (v.
body foam). Svojstvo pjene je da je njena viskoznost
veća od viskoznosti plinovite i tekuće faze od kojih
je građena. Parametri koji karakteriziraju svojstva
pjene su kvaliteta pjene (udjel volumena plina u
ukupnom volumenu pjene – v. foam quality) i veli-
čina mjehurića pjene (izražena kao srednji promjer
svih mjehurića u pjeni). Vrijeme tijekom kojeg pje-
na zadržava postojanost naziva se stabilnost pjene
(foam stability). Pjene su potencijalno primjenljive
u procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi)
zbog svog relativno visokog otpora strujanju u po-
roznoj sredini za blokiranje ili restrikciju strujanja
injektiranih fluida u proslojcima visoke permeabil-
nosti ili u pukotinama (modifikacija profila strujanja)
te za poboljšanje koeficijenta pokretljivosti fluida
(smanjenjem pokretljivosti injektirane faze) u pro-
cesima istiskivanja nafte. Također se primjenjuju i u
tehnologiji proizvodnje nafte za sprječavanje poja-
ve vodenih ili plinskih konusa te za isplake, fluide za
frakturiranje slojeva i čišćenje bušotina. (2) plovućac,
v. pumice.
foam acidizing – pjeno-kiselinska obrada (stimulacija)
slojeva. Metoda obrade slojeva (stimulacije bušotine)
u kojoj se plin (obično ugljik-dioksid ili dušik) miješa
s vodom i kiselinom i pumpa u bušotinu, nakon čega
se povratnim strujanjem pjena uklanja iz bušotine.
Primjenjuje se za obradu karbonatnih formacija (če-
sto krednih), jer je usporenija i ima bolju kontrolu gu-
bljenja fluida u odnosu na običnu kiselinu. Sinonim:
foam acid treatment.
foam acid treatment (of formations) – pjeno-kiselin-
ska obrada (stimulacija) slojeva, v. foam acidizing.
foam agent – agens (sredstvo) za pjenjenje. Agensi
(sredstva) za proizvodnju pjene, tvari koje se pri-
mjenjuju za formiranje stabilnih mjehurića zbog
aerizacije ili miješanja tekućine. Za tu svrhu su pri-
kladne brojne površinski aktivne kemikalije. Rabe
se s vodom u procesu bušenja s ispiranjem pjenom
(vlažnim zrakom ili plinom, mist drilling) ili kada je ti-
jekom bušenja s ispuhivanjem zrakom ili plinom (air
drilling, gas drilling) prisutna prekomjerna količina
vode. Općenito se za specifičnu primjenu biraju na
bazi laboratorijskih ispitivanja i iskustvenih rezultata.
Sinonimi: foamer, foaming agent; v. foam.
foamed cement – pjenasta cementna kaša. U tehno-
logiji cementacije bušotina – smjesa (mješavina)
cementne kaše (cement slurry) i plinovitog dušika.
Prednost takve kaše je u manjoj težini.
foamer – agens (sredstvo) za pjenjenje, v. foam agent.
foaming agent – agens (sredstvo) za pjenjenje, v. foam
agent.
foaming oil – zapjenjena nafta. Sirova nafta s mjehu-
rićima otopljenog plina okruženim tankim filmom
nafte. Mjehurići nisu stabilni i trajni. Zapjenjena naf-
ta snižava djelotvornost separatora.
foam mud – pjenasta bušaća isplaka. Isplačni (bušaći)
fluid (drilling fluid) koji je priređen injektiranjem vode
i agensa (sredstava) za pjenjenje (foam agent) radi
stvaranja stabilne pjene ili injektiranjem isplake na
bazi gela (gel-base mud), koja sadržava agens (sred-
stvo) za pjenjenje, u struju zraka ili plina.
326 fold
foam quality – kvaliteta pjene. Omjer volumena plina
i ukupnog volumena pjene. Izražava se kao udjel ili
postotak plina i obično se kreće od 75 do 90% (0,75
- 0,90). Pjene čija je kvaliteta veća od 0,8 se naziva-
ju suhim, a s kvalitetom manjom od 0,7 nazivaju se
vlažnim. Suhe pjene su stabilnije zbog bolje disper-
zije plinovite i tekuće faze.
focus – hipocentar (fokus, žarište) potresa. U seizmolo-
giji – točka u dubini Zemlje koja je središte potresa,
početna točka potresa gdje se energija deformacije
prvo pretvara u energiju elastičnih valova. Sinonimi:
centrum, hypocenter, seismic focus: v. epicenter.
focused-current log – (1) dijagram karotaže (elektroka-
rotaže) s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom,
sa zaslonjenim elektrodama). Dijagram otporske
karotaže (resistivity log) bušotine dobiven višeelek-
trodnom sondom (s jednom mjernom elektrodom
i fokusirajućim elektrodama, multi-electrode sonde)
s usmjeravanjem električne struje radijalno kroz sti-
jene (kroz formaciju oko kanala bušotine u obliku
horizontalnog prstenastog sloja) čime se omogu-
ćuje određivanje oštrih granica sloja i poboljšava
mjerenje električne otpornosti (specifičnog elek-
tričnog otpora, electrical resistivity). Primjenjuje se
za tanke slojeve i visokootporske formacije i pri bu-
šaćim isplakama s niskom električnom otpornošću
(vodljivim isplakama, na primjer, isplakama na bazi
slane vode) gdje električna i indukcijska karotaža ne
daju dobre rezultate. Elektrokarotaža s fokusiranom
strujom je poznata pod više trgovačkih naziva, na
primjer, laterolog (bočna karotaža), microlaterolog
(bočna mikrokarotaža), guard log (karotaža s ekrani-
ranim ili zaslonjenim elektrodama) i druge. Sinonimi:
current-focused log, focused electric log, focused log,
focus log, guard-electrode log. (2) karotaža (elektroka-
rotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom),
v. focused-current log, 1.
focused electric log – dijagram karotaže (elektroka-
rotaže) s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom);
karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fo-
kusiranom strujom); v. focused-current log.
focused log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) s fo-
kusiranjem struje (s fokusiranom strujom); karotaža
(elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom
strujom); v. focused-current log.
focus log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) s fo-
kusiranjem struje (s fokusiranom strujom); karotaža
(elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom
strujom); v. focused-current log.
fold – bora. U strukturnoj geologiji – strukturna jedini-
ca litosfere koja nastaje valovitim savijanjem slojeva,
najčešće pod utjecajem (djelovanjem) sile stlači-
vanja ili kompresijske sile (tako da nabrane stijene
zauzimaju manju duljinu nego prije boranja), rijetko
djelovanjem gravitacijske sile i dijapirskog prodora,
pri čemu se formira jedan konkavni (koritasti) dio
ili sinklinala (syncline) i jedan konveksni (izbočeni)
dio ili antiklinala (anticline) – sinklinala i antiklinala
čine tzv. potpunu boru (iako i jedna i druga struktura
mogu postojati zasebno). Sve stijene se ne ponaša-
ju na jednak način pod djelovanjem jednakih sila,
na primjer, pri nabiranju serije slojeva pješčenjaka i
šejla, slabiji šejl će teći u tjeme antiklinale i dno sin-
klinale. Amplituda bora (vertikalna udaljenost od
tjemena bore do njena dna) može varirati od neko-
foldbelt, fold belt, fold-belt
liko centimetara do nekoliko stotina metara. Glavni
tipovi bora su: uspravna ili vertikalna (upright fold),
horizontalna (horizontal fold), kosa ili dijagonalna (di-
agonal fold), transverzalna (transverse fold) i longitu-
dinalna (longitudinal fold), asimetrična (asymmetrical
fold) i simetrična (symmetrical fold), kompetentna
(competent fold) i nekompetentna (incompetent fold),
jednostavna (simple fold) i složena (complex fold,
composite fold, compound fold), dijapirska (diapiric
fold), izoklinalna (isoclinal fold), lepezasta (fan fold),
utonula (plunging fold), polegla (recumbent fold,
reclined fold), prebačena (overturned fold). Proces
nastajanja (formiranja) bora se naziva nabiranjem ili
boranjem (folding).
foldbelt, fold belt, fold-belt – naborani (nabrani) po-
jas. Široko primjenjivani sinonim termina orogenic
belt (orogenetski pojas).
fold breccia – breča boranja (nabiranja). Lokalna tek-
tonska breča (v. tectonic breccia) sastavljena od ugla-
stih fragmenata (odlomaka) koja je rezultat intenziv-
nog boranja (nabiranja) slojeva tankouslojenih krtih
(lomljivih) stijena između kojih su nekompetentni
plastični slojevi, na primjer, breča formirana pri in-
tenzivnom boranju naizmjeničnih slojeva čerta i
šejla.
folded fault – (1) naborani rasjed. Svaki rasjed koji je
deformiran boranjem (nabiranjem, folding). (2) Re-
verzni rasjed s malim kutom nagiba (s blagim na-
gibom paraklaze, thrust fault) čije se krovinsko krilo
(hanging wall) malo nabralo zbog razvoja stepeni-
častih navlaka (development of step thrusting) ili ste-
peničastih rasjeda (development of step faults) pod
njim; v. warped fault.
fold fault – rasjed bore. Prebačena bora (v. overfold)
čije je srednje koljeno (middle limb) nadomješteno
rasjednom plohom (fault surface).
folding – nabiranje, boranje. U strukturnoj geologiji
– formiranje bora (v. fold) u stijenama, savijanje slo-
jeva stijena, obično kao posljedica kompresije (stla-
čivanja) koja uzrokuje formiranje geoloških struktu-
ra, kao što su antiklinale (v. anticline), sinklinale (v.
syncline), monoklinale (v. monocline), izoklinale (v.
isocline) i druge. Amplituda bora (vertikalna udalje-
nost od tjemena bore do njena dna) može varirati od
dijela centimetra do tisuće metara.
fold mountains – nabrano gorje. Gorje (planine) koje se
formiralo boranjem (nabiranjem, folding) u velikim
razmjerima i kasnijim uzdizanjem slojeva stijena.
foliaceous – listićast. U petrologiji – koji ima strukturu
nalik na listiće i sastavljenu od tankih slojeva mine-
rala.
foliated metamorphic rock – folijativna (škriljasta)
metamorfna stijena. Regionalnometamorfna stijena
koja je općenito prekristalizirana djelovanjem stresa
(statičkog usmjerenog ili jednosmjernog tlaka) tako
da su minerali rasli orijentirano u jednom smjeru (u
smjeru prioritetne orijentacije) u ravnini; v. non-folia-
ted metamorphic rock.
foliation – folijacija. (1) U strukturnoj geologiji – opći
termin za orijentaciju (raspored) teksturnih i struk-
turnih obilježja u stijenama bilo kojeg tipa, osobito
plošna struktura (planar structure) koja je nastala
zbog spljoštenosti zrna metamorfne stijene. (2) U
petrologiji – laminarna struktura (laminar structure)
formirana segregacijom različitih minerala u sloje-
327 foraminiferal ooze
ve koji su paralelni sa škriljavošću. (3) U glaciologiji
– plošna ili slojevita struktura (planar structure, laye-
red structure) koja se javlja u glečerskom ledu (ledu
ledenjaka) zbog plastične deformacije. Uvjetovana
je izmjenjivanjem slojeva grubozrnastog i finozrna-
stog leda ili mjehuričastog i čistog leda.
fold system – sustav bora. Skupina kongruentnih bora
(congruent folds) koje su nastale u istoj tektonskoj
epizodi. Također područje koje zauzima.
fool’s gold – pirit. U doslovnom prijevodu »budalino
zlato« – popularni naziv za minerale pirite koji bo-
jom nalikuju na zlato, osobito pirit (pyrite) i halkopirit
(chalkopyrite).
foot – podnožje. U geologiji – (1) Donji savijeni dio bore
(fold) ili strukturne terase (structural terrace). Sino-
nim: lower break. (2) Najniža točka padine, strmine ili
uzvisine. (3) Termin slobodne uporabe koji označava
donji dio bilo koje uzdignute forme reljefa.
footage drilling contract – ugovor po metru bušenja.
Tip ugovora o bušenju (v. drilling contract) u kojem
se specificira cijena bušenja jednog metra (ili sto-
pe) ukupne dubine bušotine. Operator (operator)
je obično odgovoran za opskrbu materijala i opre-
me za bušenje (poput isplake, cementa, dlijeta, za-
štitnih cijevi, bušaćih alatki). Ugovor o bušenju tog
tipa također može uključivati troškove transporta
bušaćeg postrojenja (garniture) i specijalne opreme
za postrojenje. Pod određenim okolnostima može
prijeći u tip ugovora o bušenju na bazi dnevnog
plaćanja. Radi zaštite bušaćeg poduzetnika (drilling
contractor) u ugovor se stavlja klauzula koja dopušta
maksimalno vrijeme nerada bušaćeg postrojenja, na
primjer, zbog gubitka cirkulacije isplake ili operacije
hvatanja alatki (instrumentacije). U ugovoru se tako-
đer utvrđuje najveći dopušteni kut otklona smjera
kanala bušotine od vertikale. Tip bušaćeg ugovora
po metru bušenja osigurava brzo završavanje buše-
nja, što je korist za bušaćeg poduzetnika, ali troškove
vremena za rješavanje većine problema plaća opera-
tor; v. combination drilling contract, daywork drilling
contract, turnkey drilling contract.
footprint – fosilni trag nogu, v. track.
foot valve – ventil na ulazu usisnog voda pumpe. Protu-
povratni ventil (check valve) na ulazu usisnog voda
pumpe (pump suction line) koji održava ispunjenost
pumpe tekućinom.
footwall, foot wall – podinsko krilo rasjeda. U struktur-
noj geologiji – krilo (strana, blok stijena) kosog rasje-
da koje leži ispod njegove paraklaze. Sinonimi: hea-
ding side, heading wall, lower plate; v. hanging wall.
foraminifera – foraminifere, krednjaci, v. foraminife-
rans.
foraminiferal – foraminiferni. Koji se odnosi na forami-
nifere (krednjake – v. foraminiferans) ili njihove kući-
ce (ljušture, test, shell) ili je postao od foraminifera,
na primjer, foraminiferna kućica (foraminiferal test)
ili foraminiferni vapnenac (foraminiferal limestone) ili
foraminiferni mulj (foraminiferal ooze).
foraminiferal limestone – foraminiferni vapnenac (va-
pnenjak). Vapnenac koji se sastoji uglavnom od osta-
taka pridnenih i plivajućih foraminifera (krednjaka) i
koji je obično bez finozrnastog matriksa, na primjer,
fuzulinski vapnenac (fusulinid limestone) ili numulitni
vapnenac (nummulitic limestone).
foraminiferal ooze – foraminiferni mulj. Vapneni mulj
foraminiferans (Foraminifera)
u kojem su skeletni ostaci kućice (ljušture, test, shell)
foraminifera (krednjaka); v. globigerina ooze.
foraminiferans (Foraminifera) – foraminifere, krednja-
ci. Red protozoa (praživotinja, protozoans) iz podra-
zreda sarkodina (korjenonožaca, sarcodines). Sitne
jednostanične životinje (one-celled animals) koje
su karakterizirane posjedovanjem kućice ili ljušture
(test, shell), s jednom ili mnogo komorica (chambers),
izgrađene pretežito od izlučenog kalcita (ili rijetko
od aragonita ili rjeđe od aglutiniranih čestica). Većina
foraminifera živi u moru, ali su poznati i slatkovodni
oblici. Foraminifere su odlični mikrofosili – plankton-
ske i bentoske su provodni fosili (guide fossils) za kre-
du i tercijar, a fuzuline (fusulinids) su provodni fosili
za pensilvanij i perm. Stratigrafska rasprostranjenost:
kambrij-danas. Sinonimi: foraminifera, foraminiferids,
foraminifers, forams.
foraminiferids – foraminifere, krednjaci, v. foraminife-
rans.
foraminifers – foraminifere, krednjaci, v. foraminiferans.
foraminite – foraminit. Vrsta sedimentne stijene (sedi-
mentary rock) koja se sastoji pretežito od ostataka
foraminifera (krednjaka).
foram number – foraminiferni broj. U kvantitativnom
izučavanju foraminifera – ukupan broj svih vrsta fo-
raminifera (krednjaka) s promjerom kućica (ljuštura)
većim od 0,1 mm u uzorku težine 1 gram (suhe te-
žine).
forams – foraminifere, krednjaci, v. foraminiferans.
forced pooling – prisilno grupiranje zemljišnih čestica,
v. pooling.
forced unitization – prisilno objedinjavanje (koncentra-
cija) eksploatacijskih koncesija, v. unitization.
force pump – ručna tlačna pumpa. Prenosiva ručna
jednocilindarska pumpa za pumpanje ograničenih
volumena tekućine, ispumpavanje (pražnjenje) sa-
birnih bazena ili prepumpavanja nafte ili vode iz jed-
nog malog rezervoara u drugi.
foredeep – prednja (rubna) depresija. (1) Izdužena de-
presija koja obrubljuje (okružuje) otočni luk (island
arc) ili drugi orogenetski pojas (orogenic belt); v.
trench. (2) Sinonim termina exogeosyncline (egzoge-
osinklinala) – taj naziv je dobila zbog njena položaja
blizu kratona.
forefront pressure – tlak istiskivanja, v. displacement
pressure.
foreland – frontalna regija, forland. (1) U tektonici – sta-
bilno područje koje zauzima rubni položaj u odno-
su na orogenetski pojas (orogenic belt) i na koje su
stijene tog pojasa navučene ili prebačene boranjem.
Forland je obično kontinentalni dio kore (građen od
kontinentalne kore) i rub je kratona ili platformnog
područja. (2) U glacijalnoj geologiji – nizinsko po-
dručje koje je bilo ranije ili je sada pokriveno ledenja-
cima podnožja (piedmont glaciers) koji se spuštaju sa
susjednih planinskih grebena. (3) Široko područje ni-
zinskog ili visoko uzdignutog kopna koje je istureno
od obale u veliko vodeno tijelo (obično u more). (4)
Pojas niskog ravnog kopna koji je formiran u osnovi-
ci litice (klifa, cliff) valovima i strujama; početni stadij
razvoja obalne ravnice (strand plain). (5) Dio prirod-
ne obale koji je smješten prema moru daleko od
priobalnih pličina i prudova i koji preuzima na sebe
udare morskih valova i prigušuje njihovu silinu. (6)
U geografiji – kopno koje leži ispred drugog kopna
328 formation
ili u njegovu susjedstvu i povezano je s tim kopnom
fizičko-geografskim osobitostima.
foreland facies – šelfni facijes, v. shelf facies.
forelimb – prednje (strmo) krilo asimetrične bore. Strmije
od dvaju krila asimetrične (nesimetrične) antiklinal-
ne bore (antiklinale, asymmetrical anticlinal fold); v.
backlimb.
forelimb thrust – reverzni rasjed prednjeg krila asime-
trične bore, v. front-limb thrust fault.
forereef, fore reef – predgreben. Prednji dio grebena
(rifa), strana grebena okrenuta moru. Mjestimice
je strmo nagnuta i pokrivena sedimentima osuline
grebena, a drugdje je vertikalna stijenka izgrađena
organizmima; v. backreef.
foreset – (1) foreset, prednji sloj, v. foreset bed. (2) pred-
nji. Koji se odnosi na strmu i daleko isturenu frontal-
nu padinu (frontal slope) ili sedimente istaložene na
takvoj padini ili takvu padinu formira.
foreset (fore-set) bed – foreset, prednji sloj. Jedan od
kosih, unutarnjih i sistematično (pravilno) raspore-
đenih slojeva u kososlojevitom paketu slojeva (cross-
bedded unit), osobito jedan od blago nagnutih sloje-
va pješčanog materijala sedimentiranog na isturenoj
i relativno strmoj frontalnoj padini (frontal slope) ili
duž nje, na primjer, na vanjskom rubu delte (outer
margin of delta) ili strani dine zaklonjene od vjetra
(lee side of dune). Takav sloj progresivno prekriva do-
nje slojeve (v. bottomset bed), a sam je prekriven ili
odsječen gornjim slojevima (v. topset bed). Foreset
čini veći dio volumena sedimenata delte. Sinonim:
foreset.
foreset bedding – kosa slojevitost. Unutarnja slojevi-
tost (internal bedding) sedimenata koja je nagnuta
(smještena pod kutom) prema glavnoj površini aku-
mulacije. Sinonim termina cross-bedding (v.).
foreshore – prednji žal. (1) Najniža ili vanjska zona oba-
le (shore) ili žala (plaže, beach) koja postupno pada
prema moru i leži između grebena moru najbližeg
berma (pješčane grede, berm) na stražnjem žalu (v.
backshore) ili gornje granice (nivoa) mlatnje valova
(wave wash) o obalu pri visokoj plimi i nivoa običnog
niskog stanja vode. Prednji žal je zona koja je redovi-
to podvrgnuta djelovanju plima i oseka ili zona koja
leži između običnih nivoa plime i oseke. Katkada
termin foreshore označava obalu (shore). Sinonim:
beach face (v.). (2) Termin koji se primjenjuje za ozna-
čavanje svakog pojasa kopna između vodenog tijela
(rijeke ili jezera) i zemljišta koje se obrađuje ili služi u
neke druge svrhe.
formal unit – formalna stratigrafska jedinica. Stratigraf-
ska jedinica (v. stratigraphic unit) koja je definirana i
imenovana (nazvana) u skladu s pravilima utvrđenog
ili općeprihvaćenog sustava klasifikacije i nazivlja.
Početno slovo svake riječi koja se rabi u određivanju
naziva formalne jedinice mora biti veliko; v. informal
unit.
formation – (1) formacija, geološka formacija. U geolo-
giji i stratigrafiji – (a) Osnovna jedinica (fundamental
unit) u litostratigrafskoj klasifikaciji (v. lithostratigrap-
hic classification), kompleks (tijelo) stijena pretežito
(ali ne i nužno) slojne (pločaste) forme s jasnom
gornjom i donjom granicom, koji je identificiran
litološkim karakteristikama i stratigrafskim položa-
jem i koji se može kartirati na površini Zemlje (kao
jedinica, cjelina) u mjerilu izrade geoloških karata
formation-analysis log (FAL)
(koje se primjenjuje na danom području) i pratiti u
podzemlju (po dubini). Formacija također mora ima-
ti (posjedovati) stanoviti stupanj unutarnje litološke
homogenosti ili izrazite osobitosti litologije (na pri-
mjer, određeni kemijski ili mineralni sastav, teksturu
ili strukturu, fosile ili sadržaj drugih organskih tvari,
poput ugljena i naftnog škriljavca ili šejla). Formacija
može činiti dugi ili kratki vremenski interval, može se
sastojati od materijala iz više različitih izvora i može
imati prekide u sedimentaciji. Debljina formacije
nije faktor za njeno određivanje. Formacije se mogu
sjedinjavati u grupe (groups) ili podijeliti na članove
(members). Nazivi formacija se redovno sastoje od
zemljopisnog imena (imena zemljopisne lokacije),
nakon kojeg slijedi opisni geološki (litološki) termin
– obično naziv dominantnog tipa stijene u formaciji,
na primjer, pješčenjak Bartlesville (Bartlesville San-
dstone) ili pješčenjak Dakota (Dakota Sandstone) – ili
je naziv jednostavno samo formacija, ako je njena
litologija toliko promjenljiva da nijedan pojedinač-
ni litološki termin nije prikladan, na primjer, forma-
cija Morrison (Morrison formation), formacija San
Andres (San Andres formation). (b) Litološki izrazito
tijelo eruptivne (magmatske) ili metamorfne stijene
(igneous rock, metamorphic rock) koje se može kar-
tirati. (c) Termin za označavanje kronostratigrafske
jedinice (v. chronostratigraphic unit) koja predstavlja
stijenu konstantnog vremenskog odsječka, osobito
kat (v. stage) ili stijene koje odgovaraju određenoj
starosti (određenom vremenskom intervalu doba
– v. age). Međutim, takva uporaba termina formation
se ne preporučuje. Sinonim (svih definicija): geologic
formation. (2) formacija. (a) U praksi bušenja – opći
termin koji rabe bušači za označavanje bušenih sedi-
menata ili sedimentnih stijena bez geološkog ili stra-
tigrafskog pojmovnog značenja (neovisno o njihovu
stratigrafskom položaju). Takve stijene se mogu opi-
sivati prema nekim njihovim mehaničkim (bušaćim)
ili ležišnim karakteristikama (svojstvima), na primjer,
kao meka formacija (soft formation), tvrda formacija
(hard formation), kremena formacija (cherty formati-
on), porozna formacija (porous formation) itd. (b) U
kartografiji – postojano tijelo eruptivne (magmat-
ske), sedimentne ili metamorfne stijene s lako uočlji-
vom gornjom i donjom granicom koje se mogu pra-
titi na polju bez potrebe za njihovim paleontološkim
ili petrološkim analizama i koje je dovoljno veliko za
prikazivanje na geološkim kartama kao praktične ili
uvjetne jedinice za kartiranje i opisivanje. Formaci-
ja je osnovna kartografska jedinica (v. cartographic
unit) u geološkom kartiranju. (c) U ekologiji – grupa
asocijacija živih organizama koji egzistiraju zajedno
kao razultat velike sličnosti njihova načina života,
karaktera razvoja i zahtjeva za klimatskim uvjetima.
(3) formacija reljefa. U geomorfologiji – prirodno for-
mirana osobitost reljefa (topografska osobitost) koja
se obično vidljivo razlikuje od susjednih objekata ili
materijala ili je uočljiva zbog nekog drugog razloga,
osobito izrazita erozijska forma reljefa na površini ze-
mlje. (4) speleotem, v. speleothem.
formation-analysis log (FAL) – karotažni dijagram (kri-
vulja) analize formacija. Dijagram (krivulja) prividne
električne otpornosti (specifičnog električnog ot-
pora) fluida i prividne poroznosti izračunat na bazi
podataka indukcijske karotaže (induction log) i aku-
329 formation damage
stičke karotaže (sonic log) ili karotaže gustoće (den-
sity log).
formation-breakdown pressure (FBP) – tlak loma for-
macije. Minimalni tlak koji će uzrokovati lom forma-
cije (sloja, stijene). Često je jednak 65 do 85% geo-
statičkog tlaka (tlaka pokrovnih naslaga, overburden
pressure). Sinonim: formation fracture pressure.
formation cleaner – agens za čišćenje formacije. U
tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv solnoj
ili isplačnoj kiselini (hydrochloric acid, mud acid) za
obradu slojeva, inhibirani oksidativni agens koji se
primjenjuje za čišćenje pora formacije oštećene ne-
ugljikovodikovim organskim ostacima (na primjer
bakterijskom sluzi ili injektiranim smolama ili poli-
merima), odnosno uspostavljanje permeabilnosti
formacije.
formation collapse – urušavanje formacije (sloja). Pore-
mećaj slabo konsolidiranih (cementiranih) formacija
usljed velikog pada tlaka u okolišu kanala bušotine
koji dovodi do urušavanja i na taj način do promje-
ne strukture pora i smanjenja permeabilnosti (skin-
efekt). Urušavanje se može spriječiti obradom sloja
hidrauličkim frakturiranjem u malim razmjerima već
na početku proizvodnog vijeka bušotine i tako sma-
njiti gradijente tlaka na minimum, a time i opasnost
od urušavanja formacije u okolišu bušotine. S pa-
dom tlaka u ležištu pokrovne naslage svojim tlakom
komprimiraju ležište i time također promijene struk-
turu pora i smanje permeabilnost, osobito u mekim
formacijama (iskustvo je pokazalo da smanjenje per-
meabilnosti može biti desetorostruko i veće); v. near
wellbore restrictions.
formation compressibility – v. rock compressibility.
formation damage – oštećenje formacije (sloja). Sma-
njenje permeabilnosti u neposrednom okolišu ka-
nala bušotine. Oštećenje formacije može nastati
praktično tijekom svih radova u bušotini – bušenja,
stimulacija i proizvodnje – usljed brojnih uzroka. Ti-
jekom bušenja dolazi do prodora isplačnog filtrata i
krutih čestica isplake u pore ležišne stijene, što uzro-
kuje bubrenje gline, disperziju glinenih minerala i
migraciju finih čestica stijene formacije a posljedica
je začepljenje pora i blokada pora vodom (kod buše-
nja isplakom na bazi vode). Ako se rabi emulgirana
naftna isplaka, prodor njenog filtrata uzrokuje blo-
kadu pora emulzijom. Također, djelovanjem dlijeta
mijenja se struktura pora u zoni kanala bušotine.
Oštećenje u procesu bušenja je, praktično, nemogu-
će izbjeći. Pri ugradnji i cementaciji kolone zaštitnih
cijevi (casing) oštećenje sloja je uzrokovano bloka-
dom pora krutim česticama iz isplake koja se proti-
skuje ispred cementa i samom cementnom kašom
(filtratom cementne otopine koji uzrokuje nastanak
kamenca, gašenje gline, otapanja kvarca i migraciju
finih čvrstih čestica u porama).
Oštećenje formacije nastaje i tijekom perforiranja
produktivnih intervala i proizvodnog opremanja
bušotine. Uzroci oštećenja su potiskivanje fluida i
čvrstih čestica u formaciju zbog pretička hidrostatič-
kog tlaka u bušotini nad slojnim, nekompatibilnost
radnih i slojnih fluida, prodor krhotina eksplozije u
formaciju, drobljenje i zbijanje stijene u okolišu ka-
nala bušotine eksplozivom pri perforiranju zaštitne
kolone, promjena močivosti pod utjecajem aditiva u
fluidu za osvajanje bušotine.
formation density gamma-gamma logging
Pri remontnim radovima nastaje oštećenje zbog
uzroka sličnih kao pri osvajanju bušotina te također
zbog gušenja bušotine (blokade pora čvrstim česti-
cama iz nefiltriranih fluida za gušenje) i nepovoljnog
uzajamnog djelovanja fluida za gušenje i slojnih
fluida i minerala ležišne stijene. Stimulacijski radovi
(obrade bušotina) uzrokuju probleme oštećenja slič-
ne onima kod remontnih radova – precipitacija spo-
rednih produkata reakcije stijene s kiselinom, oslo-
bađanje finih čvrstih čestica i urušavanje sloja pri
obradi kiselinama, a pri hidrauličkom frakturiranju
može doći do čepljenja pora i pukotina zagađenim
radnim fluidom za frakturiranje, zdrobljeni podupi-
rač pukotina (propant) može blokirati pore i puko-
tine jednako kao i fine migrirajuće čvrste čestice, a
mogu nastati i anorganski i organski kamenci.
U procesu proizvodnje uzroci oštećenja formacije
su kamenac, parafin i asfalt, odloženi iz slojne naf-
te, prodor pijeska iz nevezanih (nekonsolidiranih)
slojeva u bušotinu, začepljenje filtara siltom, glinom,
isplakom itd. Tijekom konvencionalnog (običnog)
zavodnjavanja naftnih ležišta oštećenje formacije
na injekcijskim bušotinama je posljedica promjene
močivosti ležišne stijene djelovanjem površinski
aktivnih zagađivača u injektiranoj vodi, postojanja
suspendiranih čestica (gline, kamenca, bakterija,
nafte) u injektiranoj vodi, blokade pora produktima
korozije željeza, nastanka kamenca usljed nekompa-
tibilnosti slojne i injektirane vode i dr.
Oštećenje formacije nastaje i pri primjeni metoda
povećanja iscrpka nafte (EOR-metode). Za termič-
ke EOR-metode karakteristični uzroci su migraci-
ja finih čvrstih čestica, bubrenje glina i otapanje
kvarca usljed kontakta kondenzata s visokim pH iz
generatora pare, otapanje šljunčanog zasipa i pove-
ćani prodor pijeska iz sloja u bušotinu te nastanak
anorganskog kamenca. U procesima istiskivanja
nafte ugljik-dioksidom može doći do blokade pora
zbog taloženja karbonata, precipitacije asfaltena
(kontaktom ugljik-dioksida i asfaltne slojne nafte) i
potencijalno nastalom emulzijom (kod izmjeničnog
injektiranja ugljik-dioksida i vode). Pri istiskivanju
nafte otopinama površinski aktivnih tvari i polime-
ra oštećenje formacije je uzrokovano gibanjem finih
čvrstih čestica (zbog hidrodinamičkih uvjeta – brzine
i viskoznosti).
formation density gamma-gamma logging – karota-
ža (gama-gama karotaža) gustoće formacije, v. densi-
ty logging.
formation density log – dijagram karotaže (gama-
gama karotaže) gustoće formacije, v. density logging.
formation density logging – karotaža (gama-gama
karotaža) gustoće formacije, v. density logging.
formation dip log – pandažmetrija, karotaža nagiba
formacije, v. dipmeter log.
formation evaluation – procjena formacije. Proces
procjene potencijala (komercijalnog značaja) nafto-
nosnih i plinonosnih formacija (ležišta) probušenih
bušotinom ili s nekoliko bušotina, odnosno procje-
ne postojanja komercijalno pridobivih ugljikovodi-
ka i, u slučaju njihova postojanja u formaciji, izbor
najbolje metode (ili metoda) njihova pridobivanja.
Uključuje analizu i interpretaciju podataka karotaže
bušotina, ispitivanja (testiranja) DST-metodom, jez-
gara, krhotina i čestica probušenih stijena itd. kako
330 formation microscanner, Formation MicroScanner (FMS)
bi se odredila litologija (litološki sastav) formacija i
sadržaj fluida u njima i dobili drugi podaci o karakte-
ristikama formacije za uporabu u daljnjim geološkim
istraživanjima.
formation evaluation while drilling – procjena forma-
cije u procesu bušenja, v. logging while drilling.
formation factor – faktor formacije. U karotaži bušotina
– faktor električne otpornosti (specifičnog električ-
nog otpora, electrical resistivity) formacije. Definira se
kao omjer električne otpornosti (specifičnog električ-
nog otpora) određenog volumena formacije potpuno
(100%) zasićenog vodom (elektrolitom) i električne
otpornosti te vode (elektrolita) ili kao omjer električne
provodnosti (specifične električne vodljivosti, electri-
cal conductivity) vode (elektrolita) i električne provod-
nosti stijene zasićene tom vodom (elektrolitom). Zavi-
si od poroznosti formacije, strukture pornog prostora,
distribucije pora po veličini, tipa, sadržaja i distribuci-
je gline i vodljivih minerala u stijeni, pješčanih proslo-
jaka, broja i tipa pukotina, saliniteta porne (konatne)
vode, nereducibilnog zasićenja vodom i temperature
formacije i praktično je konstantan za vapnence i čiste
(nezaglinjene) pješčenjake, a smanjuje se s porastom
otpornosti slojne vode za glinovite pješčenjake. Fak-
tor formacije je odličan parametar za detekciju zona
zasićenih ugljikovodicima. Sinonimi: formation resisti-
vity factor, resistivity factor.
formation fluid – slojni fluid. Nafta, plin i /ili voda koji
zasićuju (ispunjavaju) porni prostor podzemnih sti-
jena.
formation fracture pressure – tlak loma formacije, v.
formation-breakdown pressure.
formation fracturing – hidrauličko frakturiranje sloja, v.
hydraulic fracturing.
formation gas – slojni plin. Prirodni plin proizveden s
naftom iz naftnog ležišta.
formation gas-oil (gas/oil) ratio – slojni plinski faktor.
Količina (volumen) plina otopljenog u jediničnom
volumenu nafte pri ležišnom tlaku i temperaturi.
Izražava se u standardnim kubnim metrima plina
po standardnom kubnom metru nafte (ili u stan-
dardnim kubnim stopama po standardnom barelu
nafte – v. standard conditions). Količina plina koja se
može otopiti u nafti, odnosno slojni plinski faktor
povećava se s porastom tlaka a smanjuje porastom
temperature. Utjecaj tlaka je veći, pa se plinski faktor
općenito povećava s porastom dubine ležišta. Slojni
plinski faktor (GOR) razlikuje se od proizvodnog plin-
skog faktora, tj. plinskog faktora za vrijeme proizvod-
nje nafte (producing gas-oil ratio).
formation heat losses – gubici topline u sloju. Gubici
topline u sloju u procesu istiskivanja nafte parom i
vrućom vodom (termičke metode povećanja iscrpka
nafte/EOR-metode – v. hot waterflood, steamflood).
Povećavaju se sa smanjivanjem debljine sloja, a usta-
ljuju se s vremenom injektiranja; v. heat losses.
formation heterogeneity – heterogenost formacije.
Nehomogenost, odnosno horizontalne (lateralne) i
vertikalne varijacije, svojstava formacije, na primjer,
poroznosti, permeabilnosti i debljine formacije.
formation integrity test – ispitivanje tlaka loma forma-
cije, v. leak-off test.
formation microscanner, Formation MicroScanner
(FMS) – mikroskener (mikroelektrični skener) formacije.
Pribor (sonda) za mjerenje promjena električne ot-
formation of gravity tongues
pornosti (specifičnog električnog otpora, electrical re-
sistivity) stijena (uzrokovanih varijacijama njihove po-
roznosti i sadržaja gline) u malom volumenu stijene u
okolišu kanala bušotine. Sastoji se od 4, 6 ili 8 papuča
(postavljenih pod kutom od 90, 60 ili 45 stupnjeva) i
gusto raspoređenih elektroda na njima. Papuče su ti-
jesno pritisnute uz stijenku kanala bušotine. Tijekom
mjerenja se registrira količina struje koju emitira sva-
ka elektroda u zavisnosti od dubine i azimuta. Mikro-
skener formacije se primjenjuje samo u bušotinama
s vodljivom isplakom. Podaci mjerenja se rabe u se-
dimentološkim i strukturnim analizama formacija, za
identifikaciju tipa slojevitosti stijene, procjenu poro-
znosti, lociranje i detekciju sustava pukotina (širine i
orijentacije) i rasjeda (orijentacije) te kontrolu dubine
korelacijom s orijentiranim jezgrama.
formation of gravity tongues – nastanak gravitacij-
skih jezika, v. gravity tonguing.
formation of viscous fingers – nastanak viskoznih jezi-
ka, v. viscous fingering.
formation pore pressure – porni tlak formacije (sloja),
v. pore pressure.
formation pressure – tlak formacije, slojni tlak, v. (1) re-
servoir pressure; (2) shut-in bottomhole pressure.
formation resistivity – električna otpornost (speci-
fični električni otpor) formacije. Mjerljivo svojstvo
zasićenih formacija da pružaju otpor tečenju ili da
sprječavaju tečenje električne struje kroz njih; reci-
pročna je vrijednost električne provodnosti (speci-
fične električne vodljivosti, electrical conductivity).
Porozne stijene se sastoje od agregata minerala i
fragmenata stijena i pornih šupljina. Čvrste čestice
stijena su nevodiči električne struje (s izuzetkom
nekih minerala gline, sulfida metala i grafita koji
se rijetko sreću u produktivnim formacijama), što
znači da će stijene biti električki nevodljive ako su
potpuno suhe (nezasićene vodom) – takve stijene
imaju beskonačnu električnu otpornost. Sedimen-
tne formacije su sposobne voditi električnu struju
samo pornom (intersticijalnom, konatnom) ili ad-
sorbiranom vodom koja ih zasićuje, Porna voda koja
sadržava otopljene soli je elektrolit koji je sposoban
voditi električnu struju – što je količina otopljenih
soli veća, veća je i električna vodljivost porne vode.
Slatka voda (s malom količinom otopljenih soli) je,
prema tome, loš vodič struje. Nafta i plin su također
loši vodiči.
Električna otpornost većine sedimentnih stijena va-
rira od 0,2 do 2000 ohm-m. Formacije šejla i gline su
porozne, praktično nepropusne i često vrlo homoge-
ne unutar naslaga i njihova otpornost je razmjerno
niska i praktično konstantna unutar širokih intervala,
kompaktne (guste) i nepropusne stijene (na primjer
gips, anhidrit, guste karbonatne formacije) imaju
visoku otpornost zbog vrlo malog sadržaja porne
vode, a otpornost poroznih i propusnih formacija (na
primjer pijesaka i pješčenjaka) široko varira, ovisno
o njihovoj litologiji i sadržaju fluida (zasićenju). Ot-
pornost slabo konsolidiranih pješčenjaka (pijesaka)
je u rasponu od 0,2 ohm-m (za pješčenjake zasićene
slanom vodom) do nekoliko ohm-m (za pješčenjake
zasićene naftom), dobro konsolidiranih pješčenjaka
varira od 1 do 1.000 ohm-m (ovisno o broju proslo-
jaka šejla), kemogene stijene imaju otpornost do
nekoliko desetaka tisuća ohm-m, a otpornost ne-
331 formation volume factor (FVF)
poroznih karbonatnih stijena može iznositi nekoliko
milijuna ohm-m.
Električna otpornost ležišnih stijena zavisi od: (a)
sastava stijene; (b) oblika pora i njihove uzajamne
povezanosti (geometrije pornog prostora); (c) efek-
tivne poroznosti stijene (smanjuje se s povećanjem
poroznosti); (d) naprezanja formacije; (e) temperatu-
re formacije; (f ) tipa slojnih fluida; (g) saliniteta slojne
vode, i (h) zasićenja ugljikovodicima (povećava se s
porastom zasićenja – stijena koja sadrži naftu i/ili
plin i vodu će imati veću otpornost od iste stijene
koja je potpuno zasićena slojnom vodom budući da
su nafta i plin nevodiči, a voda, kada sadrži otoplje-
ne soli, vodič električne struje). Električna otpornost
formacije bitan je parametar mjeren karotažom, jer
se rabi za određivanje zasićenja vodom (nužan za
izračunavanje rezervi nafte i plina).
formation-resistivity factor – faktor formacije, v. for-
mation factor.
formation roof – krovina formacije, v. top, 1.
formation sample – v. core sample.
formation sensitivity – osjetljivost formacije. Osjetlji-
vost nekih produktivnih formacija (slojeva) na ošte-
ćenje usljed prodora filtrata bušaće isplake (drilling-
mud filtrate) u pore stijene.
formation solids – krute čestice sloja. Pijesak i drugi
stijenski i mineralni materijal iz produktivnog sloja
(producing formation). Krute čestice mogu uzrokova-
ti probleme s prodorom pijeska iz formacije u proi-
zvodne bušotine.
formation solubility – topljivost formacije. Mjera toplji-
vosti ležišne stijene u otopinama kiselina za stimula-
cije (obrade) slojeva, na primjer, u solnoj kiselini ili
smjesi solne i fluorovodične kiseline.
formation temperature – temperatura formacije, sloj-
na temperatura. Temperatura formacije (sloja) na da-
noj dubini. Obično raste s dubinom formacije.
formation test – ispitivanje (testiranje) formacije, v. for-
mation testing.
formation tester – uređaj (alatka) za ispitivanje sloja.
Uređaj za mjerenje hidrostatičkog tlaka formacije,
pritoka fluida i izvlačenje uzoraka fluida iz naftono-
sne formacije. Spušta se u bušotinu kabelom. Sinoni-
mi: formation testing tool, formation test tool.
formation testing – ispitivanje (testiranje) formacije. Is-
pitivanje radi skupljanja podataka o formaciji (sloju)
kako bi se odredila njena potencijalna produktivnost
prije ugradnje kolone zaštitnih cijevi (casing) u bušo-
tinu. Klasična (konvencionalna) metoda je ispitivanje
alatkom koja se spušta u bušotinu s kolonom buša-
ćih šipki ili tzv. DST-metoda. (v. drillstem test). Sino-
nim: formation test.
formation testing tool – uređaj (alatka) za ispitivanje
sloja, v. formation tester.
formation test tool – uređaj (alatka) za ispitivanje sloja,
v. formation tester.
formation thermal conductivity – toplinska provod-
nost formacije, v. thermal conductivity of rocks.
formation top – krovina formacije, v. top, 1.
formation volume – slojni (ležišni) volumen. Volumen
fluida pri tlaku i temperaturi formacije (sloja) koji je
jednak jednom kubičnom metru ili barelu nafte pri
površinskim uvjetima; v. formation volume factor.
formation volume factor (FVF) – slojni (ležišni) volume-
trijski (volumenski, obujamski) faktor. Volumen fluida
formation volume factor of gas
(nafte, nafte s plinom, plina ili vode) pri ležišnom tla-
ku i temperaturi koji se treba proizvesti da bi se do-
bila jedna jedinica volumena fluida – kubični metar
ili barel ili stopa – nafte, plina ili vode na površini (pri
standardnim uvjetima – tlaku i temperaturi). Slojni
volumetrijski faktori se rabe za pretvorbu volumena
(količine) fluida na površini u ekvivalentni volumen
(količinu) u ležištu i obratno. Sinonim: reservoir volu-
me factor; v. gas formation volume factor, oil formati-
on volume factor, total formation volume factor, water
formation volume factor, shrinkage factor.
formation volume factor of gas – slojni (ležišni) volu-
metrijski faktor plina, v. gas formation volume factor.
formation volume factor of gas condensate – slojni
(ležišni) volumetrijski (volumenski, obujamski) faktor
plinskog kondenzata. Volumen plina u ležištu (pri le-
žišnim uvjetima – tlaku i temperaturi) koji se treba
proizvesti da bi se dobio jedinični volumen (kubični
metar ili barel) kondenzata na površini (pri standar-
dnim uvjetima – tlaku i temperaturi). Može se izraču-
nati tako da se volumen plina u ležištu (pri ležišnim
uvjetima) podijeli s volumenom kondenzata, dobi-
venog iz proizvedenog plina, pri površinskim uvje-
tima – tlaku i temperaturi. Mjerna jedinica je obično
kubični metar (ili barel) plina pri ležišnim uvjetima
po kubičnom metru (barelu) kondenzata pri povr-
šinskim uvjetima.
formation volume factor of oil – slojni (ležišni) volu-
metrijski faktor nafte, v. oil formation volume factor.
formation volume factor of water – slojni (ležišni)
volumetrijski faktor vode, v. water formation volume
factor.
formation water – (1) slojna voda. (a) Slana (minera-
lizirana) voda koja zasićuje ležište (koja se nalazi u
ležištu) zajedno s naftom ili plinom. Sadrži najviše
natrij-klorida, u količini od 10‰ do 350‰ (dijelova
na tisuću, ppt – za usporedbu morska voda sadrži
oko 35‰), te druge elemente i soli – kalcij, magnezij,
sulfate, bikarbonate, jodide i bromide. Pod uvjetima
plinskih i naftnih ležišta voda sadrži ograničenu koli-
činu otopljenog plina (uglavnom metana) – od oko 2
m3/m3 (10 scf/stb) pri tlaku 70 bar do 6 m3/m3 (35 scf/
stb) pri tlaku 700 bar. Sinonimi: interstitial water, oil-
reservoir water, reservoir water; v. connate water. (b)
Originalna voda u sedimentnim stijenama (sedimen-
tary rocks) iz vremena njihova taloženja; v. connate
water. (2) slojna (prirodna) voda. Voda koja se nalazi u
vodonosnoj formaciji (water-bearing formation) pod
prirodnim uvjetima, za razliku od fluida koji su ušli u
formaciju, na primjer, bušaća isplaka (drilling mud).
Sinonim: native water; v. connate water.
formation-water resistivity – električna otpornost
(specifični električni otpor) slojne vode. U karotaži bu-
šotina – parametar za određivanje (izračunavanje)
zasićenja formacija (slojeva) vodom i/ili ugljikovodi-
cima. Električna otpornost vode ovisi o njenom sali-
nitetu (smanjuje se s porastom saliniteta), tempera-
turi (smanjuje se s porastom temperature), prodoru
slatke vode i promjeni sredine sedimentacije i može
široko varirati od bušotine do bušotine u nekim leži-
štima. Plitke podzemne vode su obično slatke (nesla-
ne), s otpornošću koja može katkada biti veća od 20
do 50 ohm-m (pri sobnoj temperaturi), dok su vode
na većim dubinama općenito slane (mineralizirane).
Otpornost se može odrediti: (a) prema karotaži spon-
332 fossil erosion surface
tanog potencijala (SP-krivulji) iz kataloga električnih
otpornosti slojnih voda (podaci sakupljeni za slojne
vode različitih polja, ležišta i produktivnih horizona-
ta na mnogim područjima gdje se proizvodi nafta);
(b) direktnim mjerenjima na nezagađenim uzorcima
slojne vode dobivenim pri ispitivanju (testiranju)
bušotina; (c) procjenom prema kemijskim analizama
uzoraka vode (konverzijom koncentracije pojedinih
iona u ekvivalentnu koncentraciju natrij-klorida), i
(d) procjenom iz mjerenja električne otpornosti for-
macije potpuno (100%) zasićene vodom ako su po-
znati njena poroznost i faktor formacije; v. electrical
resistivity.
formic acid – mravlja kiselina. Organska kiselina (or-
ganic acid) koja se često rabi za obradu formacija
kiselinom (acidizing). U prvom redu je prikladna za
bušotine s visokom temperaturom (većom od 120
°C/250 °F, high-temperature wells) ili kada je potreb-
no produljeno vrijeme reakcije s formacijom (zbog
njenog svojstva sporije reakcije). Manje je korozivna
od solne i fluorovodične kiseline.
forward combustion – progresivno (istostrujno) podze-
mno izgaranje nafte, v. in-situ forward combustion.
fossil – (1) fosil, okamina. Očuvani mineralizirani ostaci
(remains), tragovi (traces) ili otisci (imprints) drev-
nih životinja i biljaka i mikroorganizama koji su se
prirodnim procesima sačuvali u Zemljinoj kori (slo-
jevima litosfere) od nekog prošlog geološkog ili
pretpovijesnog doba i koji su korisni za određiva-
nje starosti sedimentnih stijena u kojima se nalaze
i načina njihove sedimentacije. Samo je neznatni
dio svih organizama koji su ikada živjeli na Zemlji
fosilan i većina njih je bila s tvrdim ljušturama, ko-
stima i drugim dijelovima i prebivala pod povoljnim
uvjetima za očuvanje. Fosili su se većinom sačuvali u
sedimentnim stijenama iako postoje i rijetke iznimke
(na primjer, insekti u jantaru). Za fosilizaciju organi-
zama povoljni uvjeti su, na primjer, grebeni (rifovi),
oceanska dna, močvare (anaerobni uvjeti), riječne
vodoplavne ravnice (zbog stvaranja mulja) i druge
sredine. U slobodnoj uporabi termin fossil označava
svaki dokaz života u prošlosti; v. subfossil. (2) fosilan.
Termin za označavanje svakog objekta koji je egzisti-
rao u geološkoj prošlosti i o kojem još uvijek postoji
dokaz; v. subfossil.
fossil assemblage – fosilna zajednica, v. assemblage, 1.
fossil association – asocijacija fosila, v. association, 1.
fossil community – zajednica fosila. U paleoekologiji
– skup fosila (fossil assemblage) u kojem su indivi-
dualni organizmi živjeli na istom mjestu na kojem
su nađeni njihovi fosili, prisutni su u približno jed-
nakom broju i veličini kao kada su bili živi i, prema
tome, nisu pretrpjeli transportiranje nakon uginuća.
Sinonim: in-place assemblage.
fossil diagenesis – dijageneza fosila. Grana paleoeko-
logije koja se bavi izučavanjem povijesti organskih
ostataka (organic remains) nakon njihova pokapanja
(burial).
fossil erosion surface – fosilna erozijska površina.
Površina erozije (v. erosion surface) koja je bila po-
kopana (buried) mlađim sedimentima, a kasnije po-
novno ogoljena zahvaljujući uklanjanju tih pokrov-
nih naslaga. Termin se katkada rabi kao sinonim
termina buried erosion surface (pokopana erozijska
površina).
fossil flour
fossil flour – fosilno brašno, v. diatomaceous earth.
fossil fuel – fosilno (neobnovljivo) gorivo. (1) Gorive
tvari u prirodi nastale od drevnog organskog mate-
rijala, kao što su sirova nafta (crude oil), prirodni plin
(natural gas), ugljen (coal), naftni (uljni) škriljavac (oil
shale) i bituminozni pijesak (pješčenjak, bituminous
sands), koje izgaranjem oslobađaju energiju i imaju
visoku energijsku vrijednost. Nastale su procesima
koji su trajali milijune godina – organski materijal
(uginule životinje i biljke) bio je prekriven sedimen-
tima i transformirao se u gorivo djelovanjem topline,
tlaka i bakterija. Fosilno se gorivo uporabom nepo-
vratno troši i, budući da se ne može obnoviti, naziva
se i neobnovljivim. Sinonim: non-renewable fuel. (2)
Opći termin za svaki ugljikovodik koji se može rabiti
kao gorivo, uglavnom za naftu i prirodni plin.
fossiliferous – fosilonosan, fosiliferni. Koji sadrži fosile,
na primjer, fosilonosni sloj (fossiliferous layer) ili fosi-
lonosni vapnenac (fssiliferous limestone).
fossilization – fosilizacija. Svi procesi koji uključuju
pokapanje (burial) životinja ili bilja u sedimentima
i očuvanje cijelog organizma, njegovih dijelova ili
tragova.
fossilized brine – fosilna (konatna) voda, v. connate
water.
fossil karst – (1) fosilni krš, paleokrš, v. paleokarst. (2)
fosilni (reliktni) krš, v. relict karst.
fossil peneplain – fosilni (ogoljeni) peneplen. Peneplen
(v. peneplain) koji je bio pokopan (prekriven, buried)
mlađim sedimentima i kasnije ogoljen (exposed) nji-
hovim uklanjanjem. Sinonim: stripped peneplain.
fossil permafrost – fosilno (pasivno) trajno zamrznuto
tlo (permafrost). (1) Trajno zamrznuto tlo (permafrost)
koje je ostalo iz ranijeg, hladnijeg perioda i obično se
nalazi ispod prosječne dubine do koje dopire sezon-
ska smrzavica. Sinonim: passive permafrost. (2) Trajno
zamrznuto tlo (permafrost) koje je nastalo (formiralo
se) tijekom ranijeg, hladnijeg perioda i koje se ne
uspostavlja ponovno nakon što je jednom poreme-
ćeno ili razoreno pri sadašnjim (suvremenim) klimat-
skim uvjetima. Sinonim: passive permafrost.
fossil record – zapis fosila, paleontološki zapis. Zapis ži-
vota u geološkoj prošlosti prema fosilima. Sinonim:
paleontologic record; v. stratigraphic record.
fossil resin – fosilna smola. Svaka od raznovrsnih pri-
rodnih smola (natural resin) koja se nalazi u geo-
loškim sedimentima kao eksudat (izlučina) dugo
pokopanih (buried) ostataka bilja, na primjer, jantar
(amber), retinit (retinite) i kopal (copal).
fossil ripple – fosilni ripl. Ripl (v. ripple mark, 2) koji se
sačuvao na površini sedimentne stijene.
fossil time – geološka starost po fosilima. Geološko vri-
jeme (starost, geologic time) koje je procijenjeno na
bazi evolucije organskog života.
fossil water – fosilna (konatna) voda, v. connate water.
fossil wax – fosilni vosak, v. ozocerite.
founder breccia – kolapsna breča, v. collapse breccia.
four-arm caliper – četveropolužni kavernomjer (kali-
per), v. caliper, 1.
four-blade bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, v. drag
drilling bit.
four-blade drilling bit – četverolopatasto bušaće dlije-
to, v. drag drilling bit.
fourble – četverocijevni pas bušaćih šipki, v. drillpipe
stand.
333 four-spot well pattern
fourble stand – četverocijevni pas bušaćih šipki, v. dri-
llpipe stand.
four-cone rock drilling bit – četvorožrvanjsko bušaće
dlijeto, v. rock drilling bit.
four-cutter rock drilling bit – četvorožrvanjsko bušaće
dlijeto, v. rock drilling bit.
fourfold coordination – tetraedrijska koordinacija, v.
tetrahedral coordination.
four-footed vertebrates – tetrapodi, četvoronošci, v.
tetrapods.
four-point test – ispitivanje metodom četiriju protoka.
Ispitivanje plinskih bušotina (gas wells) metodom
uzastopnih (višestrukih) protoka (v. flow-after-flow
test) u kojem se rabe četiri protoka (kapaciteta
proizvodnje, flow rate) bušotine pri različitim dina-
mičkim tlakovima (flow pressure) radi određivanja
apsolutnog kapaciteta proizvodnje (open-flow po-
tential). Ispitivanje se sastoji od mjerenja statičkog
ležišnog tlaka (tlaka u zatvorenoj bušotini, shut-in
pressure), četiriju protoka i odgovarajućih tlakova
na dnu bušotine (bottom-hole pressure). Prema po-
dacima (rezultatima) ispitivanja, konstruira se dija-
gram (s logaritamskim skalama) ovisnosti protoka
(kapaciteta proizvodnje – apscisa) i razlike kvadrata
srednjeg ležišnog i dinamičkog tlaka (ordinata). Pre-
ma dobivenom pravcu se može odrediti optimalni
protok (kapacitet proizvodnje, optimum flow rate)
bušotine.
four-spot – mreža (raspored) bušotina »4 točke«, v. four-
spot well pattern.
four-spot flood (flooding) – istiskivanje nafte po mreži
bušotina »4 točke«, v. four-spot well pattern.
four-spot flooding (flood) network – shema istiskiva-
nja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »4 toč-
ke«, v. four-spot well pattern.
four-spot flooding (flood) pattern – shema istiskiva-
nja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »4 toč-
ke«, v. four-spot well pattern.
four-spot flooding (flood) system – shema istiskivanja
nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »4 točke«, v.
four-spot well pattern.
four-spot injection network – shema injektiranja
(injektiranje) po mreži bušotina »4 točke«, v. four-spot
well pattern.
four-spot injection pattern – shema injektiranja (injek-
tiranje) po mreži bušotina »4 točke«, v. four-spot well
pattern.
four-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »4 toč-
ke«, v. four-spot well pattern.
four-spot waterflood (waterflooding) – (zavodnja-
vanje) po mreži bušotina »4 točke«, v. four-spot well
pattern.
four-spot well arrangement – mreža (raspored) bušo-
tina »4 točke«, v. four-spor well pattern.
four-spot well array – mreža (raspored) bušotina »4
točke«, v. four-spot well pattern.
four-spot well network – mreža (raspored) bušotina »4
točke«, v. four-spot well pattern.
four-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina
»4 točke« (regularne »4 točke«, normalne »4 točke«).
Tip mreže bušotina pri zavodnjavanju (waterflood),
s istostraničnim trokutom kao elementom mreže, u
kojoj su injekcijske bušotine (injection wells) smješte-
ne na vrhovima trokuta, a jedna proizvodna bušoti-
na (producing well) u njegovu središtu (tri injekcijske
four-stage separation
bušotine okružuju jednu proizvodnu). Omjer broja
proizvodnih i injekcijskih bušotina u mreži je 2:1.
Mreža »4 točke« se naziva još normalne »4 točke« ili
regularne »4 točke«, za razliku od mreže kose »4 toč-
ke« ili ukošene »4 točke« (v. skewed four-spot well pa-
ttern). Sinonimi: four-spot, four-spot pattern, four-spot
well arrangement, four-spot well array, four-spot well
network, regular four-spot, regular four-spot pattern,
regular-four spot well pattern.
four-stage separation – četverostupanjska separacija.
Proces separacije nafte i plina u kojem se rabe tri se-
paratora u nizu, povezani sa skladišnim rezervoarom
(stock tank) kao četvrtim (konačnim) stupnjem sepa-
racije. Kontaktno ravnotežno otplinjavanje u prvom
separatoru (prvi stupanj) odvija se pri tlaku od 35 bar
do 105 bar, u drugom separatoru (drugi stupanj) od
7 bar do 35 bar i u trećem separatoru (treći stupanj)
od 0,7 bar do 5,5 bar. Četverostupanjska separacija
se rabi kada je potreban visok tlak plina za isporuku
u plinovod (delivery to pipeline) ili za sustav podrža-
vanja ležišnog tlaka (pressure maintenance system);
v. multiple-stage separation, two-stage separation,
three-stage separation.
four-way dip – nagib po križnom seizmičkom sondiranju.
U seizmičkoj prospekciji – nagib određen (izračunan)
prema podacima dobivenim s linijskim i križnim ras-
poredima seizmografa (in-line spread, cross spread)
približno pod pravim kutovima u odnosu jedan na
drugog. Seizmografi su postavljeni na točkama koje
se nalaze na četiri različita smjera od mjesta paljenja.
Tri smjera su glavna, a četvrti je kontrolni.
four-way drag bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, v.
drag drilling bit.
four-way drag drilling bit – četverolopatasto bušaće
dlijeto, v. drag drilling bit.
four-wing drag bit – četverolopatasto bušaće dlijeto, v.
drag drilling bit.
four-wing drag drilling bit – četverolopatasto bušaće
dlijeto, v. drag drilling bit.
frac fluid – fluid za frakturiranje. Fluid koji se pumpa
u bušotinu tijekom operacije hidrauličkog frakturi-
ranja sloja (hydraulic fracturing). Obično je to voda,
voda s kiselinom, dizelsko ulje ili dušik (rjeđe se rabe
ukapljeni naftni plin, alkohol i pjena).
frac job – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic fractu-
ring.
fraction – frakcija. (1) U preradi nafte – dio destilata
koji ima određeni interval vrenja (boiling point ran-
ge), separiran iz drugih dijelova u frakcioniranoj de-
stilaciji naftnih produkata. Uobičajeni naziv za pro-
dukte dobivene destilacijom, na primjer, benzinska
frakcija, kerozinska frakcija, frakcija mazivog ulja i dr.
(2) U tehnologiji – dio smjese koji čini pojedinačnu je-
dinicu i može se izdvojiti iz cijelog sustava.
fractional analysis – frakcijska analiza. Analiza postot-
nog udjela pojedinih ugljikovodika (na primjer, me-
tana, etana i dr.) u uzorku plina (gas sample). Anali-
zom se također određuje sadržaj tekuće faze u plinu
i toplinska vrijednost plina.
fractional crystallization – frakcijska kristalizacija,
frakcioniranje. U petrologiji – separacija magme tije-
kom hlađenja u minerale postupnom kristalizacijom
različitih minerala pri progresivno padajućoj tempe-
raturi, formiranje minerala pri sukcesivno nižim tem-
peraturama. Sinonim: fractionation.
334 fractionating column
fractional distillation – frakcijska (frakcionirana) desti-
lacija. Metoda (postupak) laboratorijske i industrijske
destilacije kojom se vrši separacija komponenata s
različitim vrelištem iz smjese više hlapljivih (volatil-
nih) komponenata (tj. cijepanje ili dijeljenje smjese
na frakcije). Smjesa se destilira pri najnižem vrelištu
(tamperaturi vrenja) i destilat se skuplja kao jedna
frakcija. S porastom temperature počinje destilacija
(separacija) sljedeće frakcije s višim vrelištem koja se
također skuplja kao zaseban destilat. Pare frakcija se
pretvaraju u tekućinu procesom kondenzacije.
fractional distillation of crude oil – frakcijska (frakci-
onirana) destilacija sirove nafte, v. fractional distillati-
on.
fractional flow – frakcijsko strujanje. Omjer volumen-
skog protoka (volumetric flow rate) jednog fluida
(faze) i ukupnog volumenskog protoka fluida u slo-
ju/ležištu.
fractional flow curve – krivulja frakcijskog strujanja.
Zavisnost frakcijskog strujanja jednog fluida (faze)
od zasićenja tim fluidom tijekom istovremenog stru-
janja više fluida u ležišnoj stijeni.
fractional flow equation – jednadžba frakcijskog stru-
janja. Jednadžba koja opisuje distribuciju i strujanje
fluida u ležištu. Jedna od dviju jednadžbi koje se
rabe za proračun zavodnjavanja temeljen na tzv. teo-
riji frontalnog istiskivanja nafte.
fractional gas-flow curve – krivulja frakcijskog struja-
nja plina. U tehnologiji proizvodnje nafte – dijagram
strujanja dijela (frakcije) slobodnog injektiranog pli-
na u naftnom ležištu u ovisnosti o zasićenju plinom
za različite vrijednosti viskoznosti nafte. Rabi se za
izračunavanje koeficijenta istiskivanja (displacement
efficiency) nafte u procesu istiskivanja injektiranjem
plina.
fractional surface area method of wettability deter-
mination – metoda određivanja močivosti frakcijskom
specifičnom površinom. Metoda mjerenja (određiva-
nja) močivosti stijene koja rabi smjese neobrađena
pijeska i pijeska koji je umjetno obrađen da bude hi-
drofoban. Na taj su način postignuti uvjeti močenja
u rasponu od potpune hidrofilnosti do potpune hi-
drofobnosti, a močivost je određena udjelom čvrste
površine koja je umjetno napravljena hidrofobnom;
v. wettability measurement.
fractional wettability – točkasta (frakcijska) močivost.
Tip tzv. neutralne ili srednje močivosti ležišnih stijena
(v. intermediate wettability) kod kojeg je dio pora mo-
čiv vodom a drugi dio pora močiv naftom, odnosno
da su raspršena područja (dijelovi) ležišta strogo mo-
čiva naftom a ostatak ležišta strogo močiv vodom.
Točkasta močivost se javlja kada je površina stijena
sastavljena od mnogih minerala s različitim svojstvi-
ma. Jezgre stijena koje pokazuju točkastu močivost
će upiti malu količinu vode kada je zasićenje naftom
visoko i malu količinu nafte kada je visoko zasićenje
vodom. Točkasta močivot se razlikuje od neutralne
močivosti koja podrazumijeva da su svi dijelovi stije-
ne jednako skloni močenju vodom i naftom. Sinoni-
mi: dalmatian wettability, spotted wettability.
fractionating column – kolona za frakcionaciju, frak-
cionator, rektifikacijska kolona. Kolona za separaciju
komponenata fluida (plinovitih ili tekućih) u različite
frakcije (komponente). Sinonim: fractionation tower,
fractionator.
fractionation
fractionation – (1) frakcioniranje, rektifikacija. U kemij-
skoj tehnologiji – separacija smjese u nizu stupnjeva.
Kod svakog stupnja se iz smjese uklanja određen
dio jedne tvari. Dijeljenje sirove nafte u produkte
(izdvajanje ugljikovodika na frakcije) u koloni za
frakcioniranje zagrijavanjem i otparivanjem različitih
komponenata pri različitim temperaturama. Izdvaja-
ju se postupno sve teže frakcije koje se kondenziraju
hlađenjem. (2) frakcioniranje. U geokemiji – separa-
cija kemijskih elemenata u prirodi procesima kao
što su preferencijalna koncentracija (preferential
concentration) nekog elementa u mineralu tijekom
magmatske kristalizacije (magmatic crystallization)
ili diferencijalna topljivost (differential solubility) tije-
kom trošenja (raspadanja) stijena (rock weathering).
(3) v. fractional crystallization.
fractionation tower – kolona za frakcionaciju, frakcio-
nator, v. fractionating column.
fractionator – kolona za frakcionaciju, frakcionator, v.
fractionating column.
fracture – (1) pukotina, fraktura. U strukturnoj geologiji
– opći termin za označavanje lomova bilo koje vrste
u stijenama (bez obzira na to uzrokuju li lomovi ili
ne uzrokuju pomicanja stijene duž njihove plohe)
usljed mehaničkog razaranja pri naprezanju. Termin
obuhvaća napukline (cracks), pukotine lučenja (joint
fractures) i rasjede (faults). (2) prijelom, kidanje. U ek-
sperimentalnoj strukturnoj geologiji – deformacija
usljed trenutnog gubitka kohezije (loss of cohesion)
ili gubitka otpornosti (loss of resistance) na diferen-
cijalno naprezanje (differential stress) i oslobađanja
akumulirane elastične energije. Sinonim: rupture. (3)
lom minerala. Prijelom minerala u bilo kojem smjeru
osim smjera duž plohe kalavosti (plane of cleavage),
lom površine minerala, za razliku od njegova kalanja.
Lom minerala se može opisati kao ljušturasti ili školj-
kasti (conchoidal fracture, shell-like fracture), vlakna-
sti (fibrous fracture), pločasti (platy fracture, lamellar
fracture), zemljasti (earthy fracture), zrnasti (granular
fracture), kukasti (hackly fracture), škriljasti (slaty frac-
ture), neravni (uneven fracture) itd. Kalcit, na primjer,
ima savršenu romboedrijsku kalavost, ali školjkasti
(konkoidalni) lom. Minerali se mogu djelomično opi-
sati njihovim karakterističnim lomom.
fracture acidization – obrada pukotina kiselinom, v.
acid fracturing.
fracture-acidized formation – formacija s kiselinom
obrađenim pukotinama, v. acid fracturing
fracture acidizing – obrada pukotina kiselinom, v. acid
fracturing.
fracture assisted steamflood process – hidrauličko
frakturiranje parom. Hidrauličko frakturiranje (hydra-
ulic fracturing) primjenom vodene pare visokog tlaka
(high-pressure steam).
fracture cleavage – pukotinski klivaž. Tip klivaža koji se
javlja u deformiranim, ali samo slabo metamorfozi-
ranim stijenama (slightly metamorphosed rocks) i koji
je karakteriziran tijesno priljubljenim pukotinama
(fractures) i pukotinama lučenja (joints). Sinonim: clo-
se-joints cleavage (v.).
fracture conductivity – vodljivost (protočni kapacitet)
pukotine, v. fracture flow capacity.
fracture density – gustoća pukotina. Broj pukotina po
jediničnoj duljini u stijeni ili jezgri mjeren okomito
na orijentaciju pukotina (fracture orientation).
335 fracture number
fractured formation – frakturirana formacija. U teh-
nologiji proizvodnje nafte – formacija ležišta koja je
hidraulički frakturirana.
fractured reservoir – raspucano (pukotinsko) ležište.
Ležište nafte, plina ili vode u kojem su prirodne pu-
kotine (natural fractures) u ležišnoj stijeni (reservoir
rock) povećale poroznost i/ili permeabilnost ležišta
ili su povećale anizotropnost ležišta (resrvoir aniso-
tropy).
fracture efficiency – efikasnost (djelotvornost) fraktu-
riranja. U tehnologiji frakturiranja slojeva – omjer
(odnos) volumena pukotine stvorene frakturiranjem
i injektiranog volumena radnog fluida za frakturira-
nje. Pri idealnom frakturiranju formacije (kada nema
gubljenja radnog fluida u formaciju) formirat će se
pukotina čiji je volumen jednak volumenu injekti-
ranog fluida za frakturiranje, što je u praksi rijedak
slučaj.
fracture flow capacity – protočni kapacitet (vodljivost)
pukotine. Umnožak permeabilnosti pukotine (fractu-
re permeability) i njene širine (fracture width). Izražava
se kao milidarcy-metar (ili milidarcy-stopa). Protočni
kapacitet pukotina raspucanih pješčenjaka (fracture
sands) iznosi nekoliko tisuća darcy-metara. Sinonim:
fracture conductivity.
fracture gradient – gradijent loma (tlaka loma) forma-
cije. Tlak po jedinici dubine zalijeganja formacije (slo-
ja) koji je potreban za lom (frakturiranje) formacije
(stijene). Općenito se izražava u bar po metru dubine
(ili u psi po stopi) i varira vrlo široko – od 0,11 do 0,22
bar/m (između 0,5 i 1 psi/ft). Za usporedbu, voda
uzrokuje gradijent tlaka oko 0,10 bar/m (0,434 psi/
ft), a normalna bušaća isplaka gustoće 1,08 stvara
hidraulički tlak od 0,11 bar/m (0,47 psi/ft). Tlak loma
formacije se povećava s dubinom. Sinonim: pressure
fracture gradient.
fracture hydraulics – hidraulika frakturiranja. U tehno-
logiji frakturiranja slojeva – određivanje hidrauličke
snage za frakturiranje formacije za koju će troškovi
operacije frakturiranja biti minimalni. Snaga koju tre-
ba osigurati oprema za pumpanje ovisi o volumenu
(kapacitetu) injektiranja fluida za frakturiranje i tlaku
frakturiranja na površini, odnosno tlaku frakturiranja
sloja (maksimalni tlak injektiranja općenito ne smije
biti veći od 70% tlaka pucanja zaštitne kolone).
fracture log – karotaža zona pukotina. Karotaža bu-
šotina tipa akustičke karotaže (sonic log) za iden-
tifikaciju raspucanih formacija (lociranje pukotina
u stijenama) u okolišu kanala bušotine (wellbore)
prigušivanjem akustičke energije duž pukotina.
Registrira se integralna suma kolebanja u zadanom
vremenskom intervalu. Raspucane stijene slabe
akustičku energiju.
fracture-matrix porosity – pukotinsko-skeletna poro-
znost. Tip poroznosti karbonatnih stijena (carbonate
rocks). U karbonatnim ležištima dvojna poroznost
može biti dobro razvijena i može također postojati
izrazita orijentirana permeabilnost. Skelet ležišne sti-
jene obično ima nisku permeabilnost i sadrži veći dio
volumena nafte u ležištu, dok pukotine omogućuju
proizvodnju iz ležišta ekonomičnim kapacitetom.
Veličina blokova raspucane ležišne stijene varira od
nekoliko centimetara do nekoliko metara.
fracture number – broj pukotina. Broj pukotina na in-
tervalu od 100 stopa (30 metara).
fracture permeability
fracture permeability – pukotinska permeabilnost
(propusnost). Tip sekundarne permeabilnosti stije-
na (zajedno s permeabilnošću kaverni otapanja – v.
solution vug permeability) koja je uvjetovana posto-
janjem pukotina u stijeni. Vrijednosti pukotinske
permeabilnosti većine raspucanih ležišnih stijena
nisu velike (nekoliko desetaka md, rijetko nekoliko
stotina md).
fracture plane inclination – nagib ravnine pukotine.
Nagib ili gradijent ravnine pukotine nastale u forma-
ciji ležišta.
fracture pore – pukotinska pora. Pora stijene nastala
njenim lomom usljed mehaničkog naprezanja (mec-
hanical stress). Pukotinske pore obično malo poveća-
vaju poroznost stijena, ali znatno povećavaju njiho-
vu permeabilnost; v. fracture porosity.
fracture porosity – pukotinska poroznost. Tip sekun-
darne poroznosti uvjetovane prisutnošću pukotina
u stijenama. Pore i porni kanali su nastali lomljenjem
i drobljenjem stijena (obično niskopropusnih) uzro-
kovanim tektonskim aktivnostima (nabiranjem, ra-
sjedanjem). Pukotinska poroznost nije velika – kreće
se od 2 do 5% (u karbonatnim stijenama obično nije
veća od 1%).
fracture pressure – tlak loma formacije, v. fracturing
pressure.
fracture spacing – razmak pukotina. Srednja udalje-
nost između paralelnih pukotina.
fracture strength – prijelomna čvrstoća, čvrstoća na
lom, prijelomno naprezanje. U eksperimentalnoj
strukturnoj geologiji – minimalno diferencijalno na-
prezanje (minimum differential stress) koje uzrokuje
lom (u trenutku loma). Sinonimi: breaking strength,
fracture stress.
fracture stress – prijelomno naprezanje, v. facture str-
ength.
fracture system – sustav pukotina. U geologiji – skup ili
grupa istodobno nastalih (formiranih) pukotina dje-
lovanjem jednim sustavom naprezanja.
fracture treatment – obrada sloja frakturiranjem, v. hy-
draulic fracturing.
fracture zone – pukotinska zona. U geologiji – izdulje-
na zona na dubokomorskom dnu (deep-sea floor)
nepravilne topografije koja često razdvaja područja
s različitim dubinama. Često rasjedanjem presijeca
srednjooceanski hrbat (mid-oceanic ridge).
fracturing – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic frac-
turing.
fracturing fluid coefficient – koeficijent fluida za frak-
turiranje. U procesu hidrauličkog frakturiranja sloja
(hydraulic fracturing) – mjera otpora strujanju rad-
nog fluida za frakturiranje koji se gubi u formaciji,
odnosno parametar kojim se izražava volumen gu-
bljenja radnog fluida tijekom operacije hidrauličkog
frakturiranja. Kada se fluid za frakturiranje injektira u
bušotinu konstantnim kapacitetom na njenom ušću,
dio tog fluida ulazi u formaciju zbog razlike tlaka (di-
ferencijalnog tlaka) između pukotine i vanjske gra-
nice, a dio povećava volumen pukotine (fluid koji je
ušao u pore sloja ne utječe na dimenzije pukotine).
Mali gubitak fluida u formaciju (u usporedbi s volu-
menom injektiranja) nužan je za otvaranje pukotine
i njeno protezanje u formaciji. Ukupan gubitak fluida
za frakturiranje zavisi od površine pukotine, svojsta-
va frakturirane formacije, viskoznosti i kompresibil-
336 Franconian
nosti slojnog fluida, viskoznosti fluida za frakturira-
nje i vremena. Za stvaranje pukotine velike površine
za dani volumen (kapacitet) injektiranja fluida za
frakturiranje koeficijent tog fluida mora biti nizak
(što znači da gubljenje fluida u formaciju mora biti
minimalno), a postiže se dodavanjem radnom fluidu
aditiva koji smanjuju gubljenje ili povećavanjem nje-
gove viskoznosti.
fracturing pressure – tlak loma formacije. Tlak koji je
potrebno primijeniti za početak loma (frakturiranje)
formacije (sloja). Sinonim: fracture pressure; v. fractu-
re gradient.
fragment – fragment, odlomak. (1) Čestica minerala
(mineral particle) ili stijene (rock particle) koja je veća
od zrna (v. grain). (2) Komad stijene koji se odvojio ili
odlomio (otkinuo) od postojeće stijenske mase, na
primjer, klast (clast) nastao vulkanskim i dinamičkim
procesima ili procesima trošenja (raspadanja).
fragmental deposits – klastični sedimenti. Sedimenti
koji se sastoje od fragmenata (odlomaka) stijena ili
minerala čija se veličina nalazi u potpunom rasponu
veličina zrna (grain). Nastaju normalnim razaranjem
(dezintegracijom) stijena ili drobljenjem vulkanskom
aktivnošću, na primjer, epiklastične stijene (epiclastic
rocks) i piroklastične stijene (pyroclastic rocks).
fragmental rock – (1) bioklastična stijena, v. bioclastic
rock. (2) klastična stijena, v. clastic rock. (3) piroklastič-
na stijena, v. pyroclastic rock.
fragmental texture – klastična tekstura. (1) Tekstura
klastičnih sedimentnih stijena koja je karakterizirana
izlomljenim, abradiranim ili nepravilnim česticama
na površini stijene. Nastanak klastične teksture je re-
zultat fizičkog transportiranja i sedimentacije takvih
čestica. Termin je po značenju suprotan terminu kri-
stalna tekstura (crystalline texture). (2) Tekstura piro-
klastičnih stijena (v. pyroclastic rock), na primjer, tek-
stura tufa (tuff) ili vulkanske breče (volcanic breccia).
fragmentary – klastičan. U geologiji – koji se sastoji od
klastičnog ili detritičnog materijala (clastic material,
detrital material) ili je karakteriziran takvim materi-
jalom. Termin se ranije primjenjivao za označavanje
stijena koje se sastoje od fragmenata (odlomaka)
starijih stijena s nehomogenom teksturom, a danas
se smatra zastarjelim u geološkoj primjeni.
framestone – frejmston. Tip rifogene stijene (v. reef
rock) ili baundstona (v. boundstone) koji se sastoji
od kolonija (colonies), ljuštura (shells) ili skeleta (ske-
letons) pričvršćenih jedni uz druge tako da nastaje
(formira se) kruti skelet ili rešetka. Unutarnje šupljine
su ispunjene finim sedimentom, kristalnim cemen-
tom (vezivom) ili grubim detritusom skeleta.
framework – (1) skelet, skeletna rešetka. U geologiji – (a)
Kruti raspored čestica u sedimentu ili sedimentnoj
stijeni kada čestice podupiru jedna drugu u točka-
ma u kojima se dotiču, na primjer, klasti u klastičnim
stijenama (osobito u pješčenjacima), i tako čine me-
hanički čvrstu strukturu koja je sposobna sačuvati
porni prostor otvorenim iako pore mogu biti ispu-
njene cementom ili matriksom. (b) Kruti, na valove
otporni, skelet, koji izgrađuju sedentarni organizmi
(na primjer, spužve, koralji, briozoi) u sredinama s vi-
sokom energijom. (2) tektonska struktura, v. tectonic
structure.
framework silicate – tektosilikat, v. tectosilicate.
Franconian – frankon, francon. Stratigrafski kat gor-
Frasnian, Frasnian stage
njeg kambrija (Upper Cambrian) u Sjevernoj Americi
– iznad dresbača (Dresbachian), a ispod trempelioa
(Trempealeauan).
Frasnian, Frasnian stage – fran, frasn. Stratigrafski kat
gornjeg devona (Upper Devonian) u Europi – iznad
živea (Givetian), a ispod famena (Famennian). Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 385 do 380 milijuna
godina.
free-air anomaly – anomalija slobodnog zraka (u slo-
bodnom zraku). U gravimetriji – gravitacijska anoma-
lija (gravity anomaly) izračunata iz teoretskog modela
(izračunana kao razlika između izmjerene i teoretske
vrijednosti gravitacije) i visine (elevacije) iznad nivoa
mora, ali bez uzimanja u obzir privlačnog utjecaja
topografije (reljefa) i bez izostatičke kompenzacije.
Gravitacijska anomalija korigirana za visinu mjerne
stanice iznad repernog nivoa.
free-air correction – korekcija za slobodni zrak. U gra-
vimetriji – korekcija za visinu gravitacijskih mjerenja
(elevation of gravity measurements) budući da se
mjerenja izvode na različitoj udaljenosti od središta
Zemlje u odnosu na nivo mjerenja.
free-fluid index (FFI) – indeks slobodnog fluida. Postot-
ni sadržaj slobodno pokretljivih fluida u ukupnom
volumenu, izmjeren pri nuklearno-magnetskoj karo-
taži (nuclear magnetism log). Prisutnost plina dovodi
do niskih vrijednosti indeksa slobodnog fluida.
free-fluid index log – karotaža slobodnih fluida, nu-
klearno-magnetska karotaža, karotaža nuklearnom
magnetskom rezonancijom, v. nuclear-magnetism
logging.
free-fluid log – karotaža slobodnih fluida, nuklearno-
magnetska karotaža, karotaža nuklearnom magnet-
skom rezonancijom, v. nuclear- magnetism logging.
free gas – slobodni plin. (1). Prirodni plin u plinskoj kapi
(gas cap) naftnog ležišta, plinskim ležištima (gas re-
servoirs) i plinsko-kondenzatnim ležištima (gas-con-
densate reservoirs), tj. plin koji nije otopljen u nafti.
(2) Prirodni plin koji je sam proizveden (a ne zajedno
s naftom ili kondenzatom). Sinonim: gas-well gas. (3)
Plin koji se izdvojio iz sirove nafte usljed pada ležiš-
nog tlaka.
free-gas cap – plinska kapa, v. gas cap.
free-gas cap drive – režim plinske kape, v. gas-cap dri-
ve.
free ground water – neukliještena (nearteška, slobod-
na) podzemna voda, v. unconfined ground water.
freeing stuck pipe – oslobađanje zaglavljene šipke. U
procesu bušenja – operacija (postupak) oslobađanja
zaglavljene šipke (obično teške šipke) u kanalu bu-
šotine prije nego što se pristupi operaciji (radovima)
njena hvatanja i izvlačenja iz bušotine. Oslobađanje
se može izvesti: (a) primjenom škara-udarača (udar-
nih škara za hvatanje); (b) injektiranjem nafte ili ke-
mikalija (na primjer, površinski aktivnih supstancija)
u kanal bušotine kako bi se snizila međufazna nape-
tost, i (c) istiskivanjem dijela isplake iz kanala bušo-
tine lakšim fluidom radi smanjivanja hidrostatičkog
tlaka (postupak je osobito djelotvoran za diferenci-
jalno zaglavljenu bušaću šipku).
free interstitial water – slobodna porna (intersticijalna)
voda. Porna (intersticijalna) voda koja može strujati u
ležištu za razliku od vezane vode (bound water).
free moisture – slobodna vlaga, v. free water, 2.
free piston lift – plunžerni plinski lift, v. plunger lift.
337 freeze point
free point – slobodna točka (dubina). (1) U procesu bu-
šenja – dubina neposredno iznad vrha zaglavljene
sekcije kolone bušaćih alatki u bušotini (v. freeze po-
int). (2) Mjesto na kojem je sklop bušaćih alatki (dri-
lling assembly) slobodan od vertikalnog naprezanja
(vertical stress). Kolona bušaćih alatki je podvrgnuta
tlaku (compression) ispod slobodne točke, a vlaku
(tension) iznad nje.
free-point detector – detektor (indikator) točke (dubi-
ne) zaglavljivanja, v. stuck point indicator tool.
free-point indicator – indikator (detektor) točke (dubi-
ne) zaglavljivanja, v. stuck point indicator tool.
free-point log – mjerenje dubine zaglavljivanja bušaće
alatke. U operacijama instrumentacije – određivanje
dubine na kojoj je došlo do zaglavljivanja bušaćih
alatki priborom koji se spušta u bušotinu kroz unu-
trašnjost kolone cijevi (obično kroz bušaće šipke).
free point of stuck pipe – slobodna točka (dubina) za-
glavljene šipke, v. free point, 1.
free surface – slobodna površina. Gornja površina slo-
ja fluida na kojoj je tlak jednak vanjskom atmosfer-
skom tlaku.
free water – (1) slobodna voda. (a) U tehnologiji pro-
izvodnje nafte – voda proizvedena zajedno s naf-
tom koja se brzo istaloži iz nje, odnosno voda koja
se lako odvaja iz naftne emulzije tijekom (ovisno o
definicijama) vremena u trajanju od 2 do 20 minu-
ta. (b) Voda istisnuta iz ležišta naftom ili plinom. (2)
slobodna voda (vlaga). Voda koja se može ukloniti
iz drugih tvari (na primjer, iz rude pri njenoj analizi)
bez promjene njihove strukture ili sastava, za razliku
od vezane vode (v. bound water). Sinonim: free moi-
sture. (3) slobodna (gravitacijska) voda. Prekomjerna
voda u tlu koja nije vezana česticama tla, pa se može
slobodno gibati pod djelovanjem sile teže (gravita-
cijskog privlačenja). Sinonimi: gravitational water,
gravity water, infiltration water.
free-water content – sadržaj slobodne vode. Mjera
viška vode u cementnoj kaši (cement slurry). Sadržaj
vode se mjeri na uzorku kaše u staklenom cilindru
nakon dva sata.
free-water elevation – vodno lice (zrcalo), v. water ta-
ble.
free-water (freewater) knockout (FWKO) – separator
slobodne vode. Vertikalni ili horizontalni separator
za gravitacijsko odvajanje (separaciju) nafte, plina i
vode. Često se rabi za uklanjanje slobodne vode iz
nafte prije zagrijavanja emulzije kako se ne bi nepo-
trebno grijala prevelika količina vode u uređaju za
obradu (razbijanje) emulzije.
free-water level – nivo (razina, površina) slobodne vode.
(1) v. free-water surface. (2) Nivo u rezervoaru na ko-
jem je naftna faza jednaka vodenoj fazi. (3) Nivo (ili
dubina) u ležištu na kojem je kapilarni tlak jednak
nuli i koji je u stijenama s heterogenom strukturom
pornog prostora jedina stvarna referentna linija ni-
voa između ugljikovodika i vode.
free-water surface – površina (nivo, razina) slobodne
vode. Površina otvorenog vodenog tijela na kojoj je
tlak jednak atmosferskom, a ispod nje je tlak veći od
atmosferskog, na primjer, površina jezera, vodenog re-
zervoara itd. koja je otvorena prema atmosferi ili vod-
no lice (zrcalo, water table). Sinonim: free-water level.
freeze point – točka (dubina) zaglavljivanja, v. stuck po-
int.
freeze-point indicator
freeze-point indicator – indikator (detektor) točke (du-
bine) zaglavljivanja, v. stuck point indicator tool.
freeze point of drillpipe – točka (dubina) zaglavljivanja
bušaće šipke, v. stuck point.
freezing – zaglavljivanje, v. sticking.
frequency curve – krivulja razdiobe (distribucije) fre-
kvencije. U statistici – grafički prikaz kontinuirane raz-
diobe (distribucije) frekvencije (v. frequency distribu-
tion); vrijednosti varijable su na apscisi, a frekvencija
na ordinati.
frequency distribution – razdioba (distribucija) frekven-
cije. U statistici – relativna frekvencija (učestalost)
kojom neka varijabla poprima određene vrijednosti
u konačnoj ili beskonačnoj populaciji; funkcija koja
mjeri relativnu frekvenciju ili vjerojatnost koju varija-
bla može poprimiti u skupu vrijednosti.
frequency response – frekvencijski odziv. (1) Općenito
– mjera efikasnosti kojom dani sklop, uređaj ili sustav
propušta različite primijenjene frekvencije. (2) U seiz-
mici – reakcija seizmičkog pojačala (izražena u posto-
cima) na različite frekvencije pri danoj regulaciji filtra.
fresh – (1) sladak. Termin za označavanje vode koja ne
sadrži soli (koja nije slana). (2) bujica. Naraslo i izne-
nadno protjecanje ili provala vode. (3) slatkovodni
vodotok. Izvor, rijeka ili jezerce sa slatkom vodom.
(4) oslađivanje. Miješanje slatke i slane vode. (5) svjež,
neraspadnut. U geologiji – termin za označavanje sti-
jene ili površine stijene koja nije podvrgnuta površin-
skom trošenju (raspadanju, surface weathering) ili nije
izmijenjena tim ptocesom. Sinonim: unweathered.
fresh breeze – svježi vjetar. U meteorologiji – tip vjetra
na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra
(brojčanoj oznaci) 5 na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra između 17 i 21 čvor, odnosno od 29 do
38 km/h ili 8,0 do 10,7 m/s – v. Beaufort wind scale).
Takav vjetar na kopnu njiše veće lisnate grane staba-
la i čitava manja stabla, a na moru stvara umjerene
valove (srednje visine 1,2 do 2,4 metra ili 4 do 8 sto-
pa), koji poprimaju izraženije izduljeni oblik, i mnogo
bjelina (»bijelih mačića«), a može se pojaviti i nešto
morske prašine. U hrvatskoj terminologiji se takav
vjetar još naziva umjereno jaki vjetar; v. Beaufort scale
of waves.
fresh core – svježa jezgra. Jezgra (i uzorci jezgre) koja
je izbušena s ispiranjem glinovitom isplakom na bazi
vode ili nafte, koja se konzervira i kasnije ispituje
(analizira) bez ekstrahiranja (čišćenja) i sušenja; v. cle-
aned core, native-state core, restored-state core.
freshening – oslađivanje (desalinizacija) vode. Smanji-
vanje saliniteta (slanoće) vode, uklanjanje iz vode
otopljenih soli.
fresh gale – svježi olujni vjetar. U meteorologiji – tip vje-
tra na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vje-
tra (brojčanoj oznaci) 8 na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra između 34 i 40 čvorova, odnosno od 62
do 74 km/h ili 17,2 do 20,7 m/s – v. Beaufort wind sca-
le). Na kopnu takav vjetar njiše čitava stabla, lomi veli-
ke grane i sprječava hodanje nasuprot sebi. Na moru
taj vjetar stvara umjereno visoke valove (srednje visi-
ne od 4 do 6 metara ili 13 do 20 stopa) veće duljine,
vrhovi (rubovi) krijesta valova se kidaju u morsku pra-
šinu, a pjena se u obliku jasno izraženih pruga kreće
niz vjetar. U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar još
naziva samo olujni vjetar. Sinonimi: gale, storm wind,
stormy wind; v. Beaufort scale of waves.
338 friction blocks
fresh mud – slatkovodna isplaka, isplaka na bazi slatke
vode, v. freshwater-base drilling mud.
freshwater, fresh water, fresh-water – slatka voda. (1)
Voda s vrlo niskim sadržajem otopljenih soli (mine-
rala), slična vodama rijeka i jezera, bez slanog ili mi-
neralnog okusa. Katkada se definira prema sadržaju
otopljenih soli (minerala) – kao voda koja sadrži oto-
pljene čvrste čestice u količini manjoj od 1.000 mg/l
ili manjoj od 2 (ili jedan) ‰ (dijelova na tisuću – voda
s više od 500 mg/l otopljenih soli nije prikladna za
piće niti poželjna za mnoge industrijske primjene).
Može sadržati u suspendiranom stanju sedimentne
čestice i patogene organizme. Gustoća slatke vode je
1000 kg/m3 pri 4 0C. (2) Općenito – voda rijeka i je-
zera na čiji sastav ne utječu slana voda (salt water) ili
solonosne stijene (salt-bearing rocks). Sinonim: sweet
water; v. saline water.
freshwater-base (fresh water-base) drilling mud
– bušaća isplaka na bazi slatke vode, slatkovodna bu-
šaća isplaka. Bušaća isplaka pripremljena sa slatkom
vodom (s vodom manjeg saliniteta od slojne vode).
Sinonimi: freshwater drilling mud.
freshwater (fresh water) buffer – puferski obrok slat-
ke vode. Obrok injektirane slatke vode u procesima
povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) radi zaštite
injektiranog obroka istiskivajućeg agensa (polimer-
ne, micelarno-polimerne ili alkalne otopine) od zaga-
đivanja nekompatibilnom potisnom vodom (ako se,
na primjer, kao potisna voda rabi proizvedena slana
voda).
freshwater (fresh water) drilling mud – slatkovodna
bušaća isplaka, bušaća isplaka na bazi slatke vode, v.
freshwater-base drilling mud.
freshwater limestone – slatkovodni vapnenac (vapne-
njak). Vapnenac koji je nastao akumulacijom ili preci-
pitacijom vapna u slatkovodnim jezerima, rijekama ili
spiljama. Često je algalni, a katkada nodularni.
freshwater (fresh water) mud – slatkovodna isplaka,
isplaka na bazi slatke vode, v. freshwater-base drilling
mud.
freshwater (fresh-water) sediment – slatkovodni sedi-
ment (taložina). U geologiji – sediment koji se akumu-
lirao ili se akumulira u slatkovodnoj sredini (freshwa-
ter environment), na primjer, sediment nastao kao
rezultat lakustričke (jezerske), fluvijalne (riječne) ili
fluvioglacijalne (riječno-ledenjačke) djelatnosti.
fretwork weathering – alveolarno (saćasto) trošenje
(raspadanje), v. honeycomb weathering.
friability – zdrobljivost, smrvljivost. Sposobnost (svoj-
stvo), na primjer, stijena i minerala, lakog drobljenja
(mrvljenja); v. friable.
friable – (1) drobljiv, mrvljiv. Termin za označavanje sti-
jena ili minerala koji se prirodno drobe (mrve), lako
lome (rastresaju) ili pretvaraju u prah i prašinu (poput
mekog ili slabo cementiranog pješčenjaka). (2) rahao,
sipak. Termin za označavanje konzistencije tla pri ko-
joj se vlažni materijal tla lako drobi pod slabim do
umjerenim tlakom (između prstiju) i sljepljuje kada
ga se tlači.
friction blocks – tarne papučice. Tanki cilindrični ele-
menti dubinske brtvenice (pakera) koji služe za spr-
ječavanje zakretanja (rotiranja) pakera pri njegovu
postavljanju (ugradnji) u kanalu bušotine (za vrijeme
oslobađanja klinova pakera) upiranjem o stijenku za-
štitne kolone (casing); v. friction springs.
friction breccia
friction breccia – breča trenja. Breča sastavljena od fra-
gmenata razlomljenih ili zdrobljenih stijena koji su
nastali trenjem, na primjer, vulkanska breča trenja
(volcanic friction breccia) koja se formirala pri dizanju
stupa gotovo stvrdnute lave i njena drobljenja na
stijenkama erupcijskog kanala vulkana i kasnije bila
cementirana novom dižućom magmom. Također,
rasjedna (dislokacijska) breča (v. fault breccia) nastala
trenjem dvaju krila rasjeda jednog o drugo.
friction head – gubitak tlaka trenjem. Hidrostatički tlak
ili tlak stupca fluida (head of fluid) koji se smanjio
usljed trenja. Sinonimi: friction loss, head loss.
friction loss – (1) gubitak tlaka trenjem, v. friction head.
(2) U mehanici – gubitak mehaničke energije zbog
mehaničkog trenja između pokretnih (gibajućih) di-
jelova strojeva.
friction reducer – agens za smanjivanje trenja. (1) U
tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv kiselini
(obično sintetski poliakrilamidi) koji se dodaje kako
bi se smanjili gubici usljed trenja između kiseline i
cijevi i kiseline i pukotine, čime se omogućuje veći
kapacitet injektiranja kiseline u formaciju i smanjuje
snaga potrebna za zadani kapacitet pumpanja. Si-
nonim: friction-reducing agent; v. acid additives. (2) U
tehnologiji bušaćih isplaka – aditiv koji se dodaje bu-
šaćoj isplaci (obično ulje i grafit) kako bi se smanjilo
trenje s dubinskim sklopom bušaćih alatki. Sinonim:
friction-reducing agent.
friction-reducing agent – agens za smanjivanje trenja,
v. friction reducer.
friction springs – tarne opruge. Dijelovi dubinske br-
tvenice (pakera) za sprječavanje zakretanja (rotiranja)
pakera pri njegovu postavljanju u kanalu bušotine.
Tijekom spuštanja pakera u bušotinu njegovi klinovi
(čeljusti) u zatvorenom su položaju do dubine po-
stavljanja. Kada je paker spušten na zadanu dubinu
ugradnje, klinovi se oslobode, obično zakretanjem
kolone uzlaznih cijevi, a zakretanje (rotiranje) tijela
pakera se pri tome spriječi upiranjem opruga o sti-
jenku zaštitne kolone (casing).
fringe water – voda kapilarnog ruba, v. capillary fringe.
fringe well – rubna bušotina. Bušotina izbušena na
rubu ležišta. Obično drenira tek mali dio produktivne
formacije.
fringing reef – obrubljujući (obalni) greben (rif), v. shore
reef.
from perforations – u intervalu perforacija. Uobičajen
izraz u izvješćima o ispitivanju bušotina u značenju,
na primjer, bušotina XX izbušena do ukupne dubine
1.864 metra i opremljena za proizvodnju iz ležišta YY
u intervalu perforacija od 1.751 m do 1.763 m, što po-
kazuje da je zaštitna kolona (casing) perforirana toli-
ko metara koliko iznosi duljina intervala perforacija.
front – fronta. (1) U geomorfologiji – više ili manje pra-
vocrtna vanjska padina (outer slope) gorskog hrpta
(mountain range) koji se uzdiže iznad ravnice (plain)
ili platoa (plateau). (2) U petrologiji – metamorfna
zona (metamorphic zone) promjene mineralizacije
(mineralnog sastava) koja se razvila na stranu od ma-
gmatske intruzivne mase (velikog tijela). (3) U meteo-
rologiji – kontakt dviju različitih zračnih masa, obično
hladne i tople, iznad površine Zemlje. Fronta se, u
pravilu, kreće u smjeru istoka.
frontal apron – zastor, v. apron.
frontal moraine – čeona morena. (1) v. end moraine. (2)
339 fucoid
Morenski nasip ispred fronte ranijeg (bivšeg) lede-
njaka.
frontal plain – sandrovska ravnica, v. outwash plain.
frontal terrace – sandrovska terasa, v. outwash terrace.
frontier gas – granični plin. Plin proizveden uz ekstre-
mne tehničke i ekonomske uvjete.
frontier oil – granična nafta. Nafta proizvedena uz ek-
stremne tehničke i ekonomske uvjete.
front-limb thrust fault – reverzni rasjed prednjeg kri-
la asimetrične bore. Reverzni rasjed (s malim kutom
nagiba) formiran na prednjem, strmijem krilu nesi-
metrične antiklinale (antiklinalne bore, asymmetric
anticline) sa smjerom tektonskog kretanja prema
susjednoj sinklinali. Nagib rasjeda (fault dip) ima isti
smjer kao i os antiklinale (anticlinal axis) i produljuje
krilo antiklinale. Sinonim: forelimb thrust; v. back-limb
thrust fault.
frost soil – smrznuto tlo, kongeliturbat, krioturbat, v. con-
geliturbate.
frost up – zaleđenje. Stvaranje (nakupljanje) leda na
cijevima i protočnoj opremi na ušću visokotlačne
plinske bušotine (high-pressure gas well). Efekt hlađe-
nja ekspandirajućeg plina usljed pada tlaka uzrokuje
kondenzaciju vlage iz atmosfere i njeno smrzavanje
na stijenkama cijevi.
frost zone – sezonski zamrznuto tlo, v. seasonally frozen
ground.
froth flow – pjenasto strujanje. Tip strujanja proizve-
denih slojnih fluida u kanalu bušotine u kojem plin
struji kroz sredinu cijevi a nafta i voda duž njihove
stijenke.
frozen bit – zaglavljeno bušaće dlijeto, v. stuck bit.
frozen casing – zaglavljena kolona zaštitnih cijevi (za-
štitna kolona), v. stuck casing.
frozen drillpipe (drill pipe) – zaglavljena bušaća šipka,
v. stuck drillpipe.
frozen pipe – zaglavljena cijev, v. stuck pipe.
frozen point – točka (dubina) zaglavljivanja, v. stuck
point.
frozen string – zaglavljena kolona cijevi, v. stuck casing,
stuck drillpipe.
frozen string of casing – zaglavljena kolona zaštitnih
cijevi (zaštitna kolona), v. stuck casing.
fucoid – (1) fukoid. U geologiji – (a) Neformalni naziv, da-
nas u slobodnoj uporabi, za označavanje svake nede-
finirane sedimentne tvorevine cjevolikog (cjevastog)
oblika koja se smatra fosilnim tragom organizama (v.
trace fossil), ali se ne može pripisati određenom rodu.
Svojedobno se smatralo da su fukoidi ostaci morskih
algi roda Fucus, a kasnije se držalo da su tragovi (ci-
lindrični, pravilno razgranati i U-oblika) prehrane
morskih životinja i bili su svrstani u »rod« organizama
sličnih biljkama Fucoides. Termin fucoid se općenito
primjenjuje za označavanje tragova puta rakova,
tragova rovanja crva, brazda koje su ostavili moluski
(mekušci) te znakova koje su napravile struje plima ili
valovi. Fukoidi su definirani kao tvorevine unutar se-
dimentnih slojeva i formirani su od materijala koji je
više ili manje različit od matriksa, ali u većini uporaba
oni su površinske tvorevine formirane od jednakog
materijala kao matriks. (b) Fosili (fosilni ostaci) algi ili
fosili nalik na alge ili ostaci ili pretpostavljeni ostaci
morske trave. (c) Morska trava (seaweed) iz reda Fuca-
les (smeđe alge). (2) fukoidni. Koji se odnosi na fukoid
ili na njega nalikuje. Sinonim: fucoidal.
fucoidal
fucoidal – fukoidni, v. fucoid, 2.
fuel availability – sadržaj goriva, v. fuel content.
fuel content – sadržaj goriva. Količina koksa koja se
odloži na površini stijene neposredno ispred zone
izgaranja (combustion zone) kao rezultat destilacije
i termičkog krekinga nafte u procesu podzemnog
izgaranja nafte (termička metoda povećanja iscrpka
nafte/EOR metoda – v. in-situ combustion). Sastoji se
od teških frakcija slojne nafte i čini gorivo za proces
izgaranja nafte u ležištu. Sadržaj goriva ovisi o nizu
faktora – o svojstvima ležišne stijene (poroznost,
permeabilnost, mineralni sastav), o tipu slojne nafte
(viskoznost, obujamska masa, destilacijske karakte-
ristike), o zasićenjima naftom, vodom i plinom, tem-
peraturi, tlaku, kapacitetu injektiranja zraka i koncen-
traciji kisika. Vrijednosti sadržaja goriva se kreću od
10 kg do 40 kg po kubičnom metru ležišne stijene.
Sinonim: fuel availability.
fuel gas – (1) loživi plin, plin za loženje. Plin koji se rabi
kao tehnološko gorivo ili gorivo za domaćinstva. (2)
plinovito gorivo. Stlačeni plin koji se upotrebljava kao
gorivo za motore (na primjer, za plinske turbine na
morskim platformama). (3) v. combustible gas; (4) v.
furnace gas; (5) v. industrial fuel gas.
fuel oil – loživo ulje, ulje za loženje. Tekući produkt pre-
rade nafte namijenjen prvenstveno za grijanje (pro-
izvodnju topline) u domaćinstvima, zatim u manjim
industrijskim pećima i sušarama. Također se rabi kao
gorivo za specijalne motore.
fuel value – toplinska (kalorična, termička, gorivna, ogr-
jevna) vrijednost, v. calorific value.
fugacity – fugacitet, isparljivost. U termodinamici – ten-
dencija tvari da kemijski nestane iz faze u kojoj se
nalazi. Termodinamička funkcija (direktno propor-
cionalna kemijskom potencijalu) koja je definirana
tako da su termodinamičke jednadžbe koje opisuju
ponašanje idealnih plinova jednako uspješno pri-
mjenljive na realne plinove ako se fugacitet realnih
plinova uvrsti u jednadžbe za tlak idealnih plinova (tj.
fugacitet se rabi kao analog parcijalnog tlaka kako bi
se olakšala primjena termodinamike na realne susta-
ve). Prema tome, kada se fugacitet tvari supstituira za
parcijalni tlak u izraz za konstantu ravnoteže (koja se
primjenjuje strogo samo na idealne slučajeve) dobi-
va se stvarna konstanta ravnoteže za realne sustave.
Pri konstantnoj temperaturi fugacitet je proporcio-
nalan eksponencijalnom omjeru (odnosu) kemijskog
potencijala komponente sustava i umnoška plinske
konstante i temperature i približava se parcijalnom
tlaku kada se ukupan tlak plinovite faze (plina) pribli-
žava nuli. Fugacitet se obično izražava u jedinicama
tlaka; v. fugacity coefficient.
fugacity coefficient – koeficijent fugaciteta (isparljivo-
sti). Omjer (odnos) fugaciteta (isparljivosti) plina i nje-
gova parcijalnog tlaka. Za realne plinove koeficijent
će biti blizak jedinici pri umjerenim temperaturama
i tlakovima, pri niskim temperaturama i odgovaraju-
ćim tlakovima može iznositi 0,2 ili manje, dok za vi-
soke tlakove i pri bilo kojoj temperaturi može postati
vrlo velik; v. fugacity.
fugitive constituent – isparljiva komponenta. U geo-
logiji – tvar koja je prvobitno bila u magmi, ali se iz
nje izgubila tijekom kristalizacije tako da se obično
ne pojavljuje kao komponenta u sastavu formirane
stijene. Sinonim termina volatile component (v.).
340 fuller’s earth
full bore – puni prolazni otvor (presjek). Oznaka za ven-
tile, čeljusti i druge fitinge čiji je prolazni otvor (pre-
sjek) jednako velik kao poprečni presjek cijevi, kolona
zaštitnih (casing) i uzlaznih cijevi (tubing) na kojima
su montirani.
fullbore formation microimager (FMI) – mikroskener
punog presjeka bušotine. Snimanje stijenke kanala
bušotine skenerom s 8 radijalno razmještenih papu-
ča (svaka papuča ima 24 mikroelektrode) tako da je
pokrivenost skeniranjem stijenke bušotine promje-
ra 16 cm potpuna, a bušotine promjera 22 cm oko
80%. Podaci omogućuju strukturnu i teksturnu ana-
lizu, analizu sustava pukotina i određivanje nagiba i
smjera pružanja formacija (slično karotaži nagiba ili
pandažmetriji).
full bore isolation valve – ventil za zatvaranje s punim
presjekom. Tanjurasti ventil (disc valve) za izolaciju
unutrašnjosti kolone uzlaznih cijevi (tubing) i održa-
vanje tlaka iznad kolone i ispod nje.
full bore-spinner flowmeter – spiner s punim prola-
znim otvorom (presjekom). Protočno mjerilo (flowme-
ter) s uvlačivim lopaticama koje su uvučene kada se
mjerilo spušta u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i šire
se do promjera zaštitne kolone (casing) kada je spu-
šteno na mjerni položaj.
full bore valve – ventil s punim prolaznim presjekom.
Ventil čiji mehanizam za zatvaranje ima dimenzije
prolaznog presjeka jednake kao i tijelo ventila.
full-closure coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) jezgre-
nom cijevi s potpunim zatvaranjem dna cijevi. Metoda
specijalnog bušenja jezgara (v. special coring) u krh-
kim i nekonsolidiranim formacijama primjenom unu-
tarnje jezgrene cijevi koja se, zajedno s jezgrom, reže
na sekcije (ili primjenom unutarnje cijevi s oblogom) i
primjenom posebnog sustava za držanje jezgre (core
catcher) koji omogućuje prihvat jezgre unutarnjom
jezgrenom cijevi s minimalnim poremećajem jezgre.
Nakon završetka bušenja jezgre u uređaj se spušta ku-
gla koja aktivira držač jezgre i potpuno zatvara (zabr-
tvi) dno jezgrene cijevi pri izvlačenju na površinu. Tom
metodom se mogu bušiti jezgre promjera od 7,5 cm
do 12,5 cm (3 do 5 inča) i duljine 9 metara (30 stopa),
pa su veći promjer i veća duljina jezgara njena pred-
nost s obzirom na metodu bušenja jezgara jezgrenom
cijevi s gumenom košuljicom ili tzv. čarapom.
full-diameter analysis – (1) analiza jezgara punog pro-
mjera, v. whole-core analysis. (2) analiza segmenata
jezgre punog promjera. Prema nekim definicijama
– varijanta analize jezgara punog promjera (whole-
core analysis) u kojoj se za analizu odabiru samo njeni
dijelovi umjesto cijele jezgre.
full-diameter core – jezgra punog promjera (presje-
ka). Cilindrični uzorak stijene promjera od 4,45 cm
do 13,35 cm (od 1¾ do 5 ¼ inča) i duljine od 61 cm
do 2,75 m (od 20 do 90 stopa) izbušen rotacijskom
krunom (rotary coring bit), za razliku od jezgre malog
promjera ili bočne jezgre (sidewall core). Sinonim: full-
hole core, whole core.
full dip – pravi (stvarni) nagib, v. true dip.
fuller’s earth – fullerova zemlja. Vrlo finozrnasti glino-
viti materijal ili materijal nalik glini koji se sreće u
prirodnim uvjetima i posjeduje visoki adsorpcijski
kapacitet (svojstvo adsorpcije, adsorptive capacity).
Sastoji se pretežito od vodnih alumosilikata (hydra-
ted aluminum silicates), uglavnom od minerala gline
full flow cross
monmorijonita (montmorillonite) i paligorskita (paly-
gorskite). Fullerova zemlja se prvobitno primjenjiva-
la za odbjeljivanje (bijeljenje), odmašćivanje ili kao
punilo za vunene tkanine, dok se danas široko rabi
kao adsorbent za rafinaciju i oduzimanje boje ulji-
ma i mastima, katalizator te kao prirodni odbjeljivač
(agens za bijeljenje). Boja fullerove zemlje varira od
svjetlosmeđe preko žute i bijele do svijetle i tamne
zelene boje, a od obične gline se razlikuje po većem
sadržaju vode i neplastičnosti (ili vrlo niskoj plastič-
nosti) i u vodi se pretvara u muljeviti talog. Fullerova
zemlja je vjerojatno nastala kao rezidualni sediment
(residual deposit) razlaganja stijene na mjestu njena
postanka (decomposition of rocks in place), na primjer,
devitrifikacijom vulkanskog stakla (devitrification of
volcanic glass). Termin se primjenjuje bez obzira na
bilo kakav kemijski ili mineralni sastav, teksturu ili po-
drijetlo. Sinonimi: creta, walker’s earth.
full flow cross – križnik s punim prolaznim presjekom.
Fiting (križni komad) koji ne uzrokuje pojavu visoke
turbulencije strujanja fluida.
full-ga(u)ge bit – bušaće dlijeto nominalnog promjera.
Bušaće dlijeto (drilling bit) sa svojim nominalnim (pu-
nim, originalnim) promjerom. Habanjem dlijeto gubi
početni promjer. Sinonim: full-size bit.
full-ga(u)ge hole – kanal bušotine nominalnog pro-
mjera (s nominalnim promjerom). Kanal bušotine čiji
je promjer jednak promjeru bušaćeg dlijeta kojim je
izbušen duž cijele dubine (duljine stijenke kanala),
za razliku od bušotine s manjim promjerom od no-
minalnog (sa suženim kanalom – v. undergage hole) i
bušotine s većim promjerom od nominalnog (s proši-
renim kanalom – v. overgage hole). Sinonimi: full-gage
wellbore, ga(u)ge hole, true-to-gauge hole.
full-ga(u)ge wellbore – kanal bušotine nominalnog pro-
mjera (s nominalnim promjerom), v. full-ga(u)ge hole.
full-hole core – jezgra punog promjera (presjeka), v. full-
diameter core.
full-stream gas – plin s tekućim ugljikovodicima. Prirod-
ni plin koji sadrži tekuće ugljikovodike.
fully compositional model – potpuni komponentni mo-
del (model sastava). Matematički model za simulaciju
ponašanja ležišta koji rabi jednadžbu stanja (equati-
on of state, EOS) za prognoziranje: (a) svojstava fluida i
razdjeljivanja kemijskih komponenata između različi-
tih faza; (b) razvijanja miscibilnosti između slojne naf-
te i istiskivajućeg (injektiranog) fluida; (c) rezidualnog
zasićenja naftom (na kraju procesa istiskivanja), i (d)
proizvodnih parametara ležišta (kapaciteta proizvod-
nje i tlakova bušotina, distribucije zasićenja fluidima
i tlakova u ležištu).
full-size bit – bušaće dlijeto nominalnog promjera, v. full-
ga(u)ge bit.
funges – gljive, v. fungi.
fungi (Fungi) – gljive. Razred heterotrofnih talofita
(steljnjača, thallophytes). Višestanične, obično mikro-
skopske, saprofitne, simbiotske ili parazitske biljke.
Nemaju klorofil (glavna razlika od algi) i ne vrše fo-
tosintezu. Stratigrafska rasprostranjenost: kasni pret-
kambrij-danas (oblik termina u jednini: fungus).
funicular distribution – funikularna distribucija fluida.
Distribucija dvofazne smjese nemiscibilnih tekući-
na (močeće i nemočeće tekućine, na primjer, nafte i
341 fusulinids
vode) u pornom sustavu kada je močeća faza konti-
nuirano distribuirana preko površine čvrstih čestica
(potpuno pokriva površinu čvrstog tijela).
funicular saturation – funikularno zasićenje. Distribu-
cija nemočećeg fluida (faze, nonwetting phase) kao
kontinuirane mreže u porama ležišta. Nemočeći fluid
može strujati, a zasićenje močećim fluidom (fazom,
wetting phase) može, ali ne mora, biti jednako mini-
malnom (nereducibilnom) zasićenju (irreducible sa-
turation); v. insular saturation, pendular saturation.
funicular water – funikularna voda. Kapilarna voda
(capillary water) koja se nalazi u nakupinama čestica
stijene u zoni aeracije ili prozračnoj zoni (v. zone of
aeration), kada su pore između čestica potpuno za-
sićene (ispunjene) vodom, ograničenom jednim za-
tvorenim kapilarnim meniskusom; v. pellicular water,
pendular water.
funicular zone – prijelazna (funikularna) zona, v. tran-
sition zone, 2.
funnel viscosity – viskoznost po Marshovom lijevku, v.
Marsh funnel viscosity.
fur-cap rock – gljivasta stijena, v. mushroom rock.
furnace gas – pećni (ložišni) plin. Plinovito gorivo, u pra-
vilu male toplinske vrijednosti, koje se rabi u pećima,
sušarama i dr. Sinonim: fuel gas.
furnace oil – loživo pećno ulje (ulje za peći). Loživo ulje
koje se ponajprije upotrebljava za sustave centralnog
grijanja u domaćinstvima.
furrow – brazda. (1) U geologiji – usko linearno udublje-
nje (depresija, depression) koje je nastalo izoravanjem
i uklanjanjem stijenskog materijala s površine glaci-
jalnom aktivnošću (djelatnošću ledenjaka, glacial
action) ili pri rasjedanju (faulting), na primjer, žlijeb
(groove) ili strije (striation). (2) U tektonici – negenet-
ski termin za označavanje ulegnuća (spuštenog dije-
la) Zemljine kore bilo koje veličine s jasnim linearnim
razvojem.
fusible link valve – plinski ventil s taljivim uloškom, pro-
tupožarni plinski ventil. Automatski sigurnosni plinski
ventil postavljen ispred plinskog brojila. Taljivi uložak
ga drži u otvorenom položaju, a kada sobna tempe-
ratura poraste uložak se rastali i ventil prekine dovod
plina. Sinonim: fire valve.
fusulinaceans (Fusulinacea) – fuzulinaceje. Natporodi-
ca izumrlih fuzulina (fusulinids). Karakterizirane su ku-
ćicama (test) vretenastog (spindle-shaped test), sferič-
nog (spheroidal test) ili diskoidnog oblika (discoid test)
sa složenom unutarnjom strukturom; v. fusulinids.
fusulines – fuzuline, v. fusulinids.
fusulinid foraminiferans – fuzuline, v. fusulinids.
fusulinid limestone – fuzulinski vapnenac (vapnenjak).
Foraminiferni vapnenac (foraminiferal limestone) koji
se sastoji uglavnom od ljuštura fuzulina (fusulinid
tests).
fusulinids (Fusulinina, Fusulinidae) – fuzuline. Podred
i porodica izumrlih foraminifera (krednjaka, foramini-
ferans). Karakterizirane su izduljenom mikrozrnastom
višekomornom vapnenom kućicom (multichambered
calcareous test) koja oblikom obično nalikuje na pše-
nično zrno. Fuzuline su važan provodni fosili (guide
fossils) za pensilvanij i perm. Stratigrafska rasprostra-
njenost: ordovicij-trijas. Sinonimi: fusulines, fusulinid
foraminiferans.
gabbro
Gg
gabbro – gabro. (1) Prema IUGS klasifikaciji eruptivnih
(magmatskih) plutonskih stijena (v. IUGS classificati-
on) – plutonska stijena (plutonic rock) s Q (kvarc) iz-
među 0 i 5, omjerom P/(A+P) većim od 90 (A – alkalni
glinenci, P – plagioklas, više kalcijski od An5, i skapo-
lit) i plagioklasom više kalcijskim od An50. (2) Skupina
(skupni naziv) melanokratnih (tamno obojenih) bazič-
nih intruzivnih eruptivnih stijena (dark-colored basic
intrusive igneous rocks) koje su pretežito sastavljene
(građene) od bazičnog plagioklasa (obično labrado-
rita ili bitovnita) i klinopiroksena (augita) i sadrže ili
ne sadrže olivin i ortopiroksen. Uobičajeni akcesorni
minerali su apatit, magnetit ili ilmenit. Gabro je tako-
đer naziv za svaku stijenu člana te grupe. Približni je
intruzivni ekvivalent bazalta. S povećanjem sadržaja
alkalnih glinenaca gabro prelazi u monconit. (3) Plu-
tonska stijena s udjelom kvarca od 0 do 20% svijetlo
obojenih minerala (light-colored minerals) i omjerom
plagioklasa i ukupnog sadržaja glinenaca (plagiocla-
se/total feldspar ratio) jednakim 0,9. U gabru za razli-
ku od diorita mora biti prisutan plagioklas koji sadrži
više od 50% anortitne komponente.
gabbroic layer – gabrov sloj, v. basaltic layer.
gabbroid – (1) gabroid. Prema IUGS (International Uni-
on of Geological Sciences) klasifikaciji – naziv (za te-
rensku uporabu) plutonske stijene (plutonic rock) s
Q manjim od 20 ili F manjim od 10, P/(A+P) većim od
65 i pl/(pl+px+ol) između 10 i 90. (2) gabroidan. (a)
Pojam za označavanje stijene koja sliči gabru. (b) Ne-
preporučljivi sinonim pojma ophitic (ofitni, ofitski).
gage – v. ga(u)ge.
gage height – visina vode iznad ravnine očitanja, v. sta-
ge, 5.
gain control – regulacija pojačanja. U seizmici – regula-
cija pojačanja prijamne aparature seizmičke stanice,
uređaj u seizmičkom pojačalu za promjenu pojačanja
s vremenom. Regulacija može biti automatska za po-
jedinačni kanal ili istodobno za sve kanale i progra-
mirana u obliku funkcije vremena prije paljenja ili na
drugi način (koji omogućuje promjenu dvaju parame-
tara u skladu s programom). Sinonim: volume control.
342 gamma
gal – gal. Izvansustavna jedinica akceleracije (ubrzanja)
koja se rabi u gravitacijskim mjerenjima. Jednaka je
1 cm/s2. Normalna gravitacija Zemlje iznosi 980 gal.
Nazvana je prema talijanskom fizičaru i astronomu
Galileu Galileiju (1564 –1642).
galactite – galaktit, novakulit, v. novaculite.
gale – (1) olujni vjetar. Vjetar čija brzina varira između
28 i 55 čvorova (od 50 do 102 km/h), odnosno vjetar
jakosti od 7. do 10. stupnja prema Beaufortovoj skali
vjetrova (v. Beaufort wind scale). Ovisno o brzini, nazi-
va se umjereni olujni vjetar (v. moderate gale), svježi
olujni vjetar (v. fresh gale), jaki olujni vjetar (v. strong
gale) i oluja (v. whole gale). (2) svježi olujni vjetar, v.
fresh gale.
galena – galenit, olovni sjajnik. Mineral, po kemijskom
sastavu olovo-sulfid, modrikastosive do olovnosive
boje. Često sadrži minerale srebra. Sreće se u obliku
kubičnih (kockastih) ili oktaedarskih kristala, masiv-
nih nakupina ili krupnih ili finih zrna te često dolazi
zajedno s mineralom sfaleritom uprskan u žilama
koje presijecaju vapnence, dolomite i pješčenjake.
Galenit je jakog metalnog sjaja, vrlo savršene kubič-
ne kalavosti, relativno je mekan i posjeduje veliku
specifičnu težinu (od 7,3 do 7,6). Najvažnija je olovna
ruda i jedna od najvažnijih ruda srebra. U tehnologiji
bušaćih isplaka se primjenjuje za povećavanje njiho-
ve gustoće (inertna je komponenta isplake i može
znatno povećati gustoću). Sinonimi: blue lead, gale-
nite, lead glance.
galenite – galenit, v. galena.
galmei – galmej, v. hemimorphite.
galt – golt, v. gault.
galvanic corrosion – galvanska korozija. Elektroke-
mijska korozija (electrochemical corrosion) metalnih
dijelova postrojenja (cjevovoda, rezervoara i dr.)
vezana s električnom strujom koja nastaje u galvan-
skom elementu zbog različitih metala u elektrolitu.
U cjevovodima galvanska korozija uzrokuje točkasta
oštećenja, izjedanje vanjskih površina u obliku malih
kratera koji s vremenom postaju rupe u cijevima.
gamma – gama. (1) Izvansustavna jedinica jakosti ma-
gamma density log
gnetskog polja (magnetic field strength, magnetic
field intensity) koje se obično rabi u istraživanju ma-
gnetskim metodama (magnetic exploration). Jednaka
je 0,00001 ersteda. Sinonim: nanotesla. (2) U kristalo-
grafiji – (a) Najveći indeks loma (index of refraction) u
dvoosnim kristalima (biaxial crystal). (b) Kut između
kristalografskih osi a i b (3) U mineralogiji – prefiks
za označavanje jednog od triju ili više tijesno pove-
zanih minerala koji se razlikuju po fizičkoj strukturi
(osobito u slučaju polimorfnih modifikacija). Obično
se rabi za označavanje minerala koji je stabilan pri vi-
šim temperaturama nego što su temperature njego-
ve alfa i beta-modifikacije (na primjer, gama-kvarc,
gamma quartz).
gamma density log – karotaža (gama-gama karotaža)
gustoće formacije, v. density logging.
gamma-gamma density log – karotaža (gama-gama
karotaža) gustoće formacije, v. density logging.
gamma-gamma log – karotaža (gama-gama karotaža)
gustoće formacije, v. density log.
gamma radiation – gama-zračenje, gama-radijacija.
Elektromagnetsko zračenje (radijacija) visoke energi-
je (high-energy electromagnetic radiation) iz atomske
jezgre koje je često praćeno emisijom alfa-čestica
(alpha particles) i beta-čestica (beta particles). Javlja
se tijekom svih nuklearnih reakcija kao što je radio-
aktivni raspad (radioactive decay) kalija, urana, torija
ili radija u sedimentnim stijenama. Može se mjeriti
Geiger-Müllerovim ili scintilacijskim brojačem (Ge-
iger-Mueller counter, scintillation counter). Gama-
zračenje formacija (stijena) registrira se karotažom
prirodnog gama-zračenja (natural gamma-ray log).
Sinonimi: gamma ray, gamma ray radiation.
gamma ray – gama-zračenje, gama-radijacija, v. gam-
ma radiation.
gamma-ray index – indeks gama-zračenja (gama-ra-
dijacije). U karotaži bušotina – broj koji pokazuje
stupanj zaglinjenosti formacije (stijene), odnosno
sadržaja šejla (shaliness). Izračunava se po formuli:
(prirodna radioaktivnost dane formacije – prirodna
radioaktivnost formacije bez šejla):(prirodna radioak-
tivnost šejla – prirodna radioaktivnost formacije bez
šejla). Indeks gama-zračenja se obično izračunava iz
dijagrama karotaže bušotina tipa, na primjer, gama-
karotaže (gamma-ray log).
gamma-ray log – (1) gama-karotaža, v. gamma-ray lo-
gging. (2) krivulja (dijagram) gama-karotaže. Krivulja
(dijagram) nediferenciranog prirodnog gama-zrače-
nja (gama-radijacije) širokog spektra koje emitiraju
stijene u kanalu bušotina sa zaštitnom kolonom (ko-
lonom zaštitnih cijevi, cased well) ili bez nje (openho-
le), dobivena pri izvođenju radioaktivne karotaže (v.
radioactive log). Rabi se za korelaciju slojeva i određi-
vanje njihovih granica, tj. za razlikovanje šejla (koji je
obično bogatiji prirodno radioaktivnim elementima)
od pješčenjaka, karbonata i evaporita; v. gamma-ray
logging, spectral gamma-ray log.
gamma-ray logging – gama-karotaža. Mjerenje inten-
ziteta prirodne gama-radioaktivnosti (gama-zrače-
nja, radioaktivnosti) formacija u okolišu kanala bu-
šotina koje se bazira na radioaktivnim elementima
u raznim mineralima stijena. Prirodnu radioaktivnost
ponajprije emitira kalij u strukturi minerala gline i
glinencima (feldšpatima), radioaktivne soli u slojnim
vodama i radioaktivni minerali u eruptivnim (ma-
343 gamma spectrometry log
gmatskim) stijenama. Čisti kvarcni pješčenjaci imaju
nisku razinu radioaktivnosti (reda 15 API jedinica), a
glinenci i graniti višu. Radioaktivni minerali su skloni
akumulirati se sa siltom i glinom koji se kasnije mije-
njaju u šejl u procesu pokapanja (prekrivanja) sedi-
menata – taj šejl ima prosječnu radioaktivnost reda
75 API jedinica. Kada se u bušotinama što su probu-
šile takve formacije izvodi gama-karotaža, tada je
linija čistog pješčenjaka oko 15 API jedinica, a linija
šejla oko 75 API jedinica.
Gama-karotaža se može primijeniti i u nezacijevljenim
bušotinama (bušotinama bez zaštitne kolone) i u
zacijevljenim (bušotinama sa zaštitnom kolonom)
budući da gama-zračenje može prodirati kroz čelik
zaštitnih cijevi, kao i u slučaju kada je u kanalu bu-
šotine vodljivi i nevodljivi fluid (na primjer, zasićena
slana ili uljna isplaka ili zrak), što je jedna od njenih
glavnih prednosti. Primjena u zacijevljenim bušoti-
nama iziskuje neznatnu korekciju zbog utjecaja če-
lika i cementnog kamena (obloge), ali čest problem
u toj karotaži čini odlaganje kamenca radioaktivnih
soli u zaštitnoj koloni (kada tijekom proizvodnje u
zaštitnoj koloni struji voda koja sadržava otopljene
radioaktivne soli, pad tlaka u kanalu bušotine može
uzrokovati precipitaciju tih soli blizu perforacija ko-
lone). Odložene soli dominantno utječu na odziv
gama-zračenja blizu perforacija, pa je gama-karotaža
u tom intervalu beskorisna za korelaciju s karotažom
u nezacijevljenoj bušotini ili za procjenu volumena
šejla (ako su precipitirane radioaktivne soli preteži-
to uranove, tada se njihov utjecaj može eliminirati
primjenom spektrometrijske gama-karotaže, ali se
njome ne može eliminirati utjecaj djelomično kalij-
skih soli). Treba također napomenuti da će čak čiste
formacije koje sadrže kalijske glinence (feldšpate),
tinjce (liskune), glaukonit ili vode bogate uranom
pokazati odziv na gama-zračenje sličan odzivu for-
macije sa šejlom, ali se takva zabuna također može
izbjeći primjenom spektralne gama-karotaže koja je
u stanju identificirati radioaktivne materijale.
Primjena podataka gama-karotaže je vrlo široka: (a) u
elektrofacijesnim analizama: (b) za identifikaciju li-
tologije i litološko raščlanjivanje formacija – budući
da radioaktivni elementi teže koncentrirati se u glini
i šejlu sedimentnih stijena, gama-karotaža se primje-
njuje za identifikaciju tih formacija ili zona i određi-
vanje njihove dubine i debljine, odnosno, za razli-
kovanje pješčenjaka i vapnenaca (kao potencijalnih
naftonosnih stijena) i od gline i šejla; (c) u geološkim
korelacijama formacija; (d) za određivanje (procjenu)
sadržaja (volumena) šejla i/ili minerala gline u forma-
cijama, i (e) za pozicioniranje raznih alatki u bušotini
– alatki za ispitivanje i testiranje formacija, jezgrova-
nje i perforiranje zaštitne kolone. Sinonimi: gamma-
ray log, gamma-ray well logging, GR logging, natural
gamma-ray logging.
gamma ray radiation – gama-zračenje, gama-radijaci-
ja, v. gamma radiation.
gamma-ray well logging – gama-karotaža, v. gamma-
ray logging.
gamma spectrometry log – spektrometrijska gama-
karotaža. Karotaža zacijevljenih i nezacijevljenih
bušotina (bušotina sa zaštitnim kolonama i bez njih,
cased wells, open wells) u kojoj se primjenjuje sonda
impulsnih neutrona (pulsed-neutron sonde) i karo-
G and G costs
tažna jedinica (logging unit) za određivanje sadržaja
ugljika, kisika, silicija, kalcija, željeza, sumpora, klora
i vodika u formaciji iz emitiranog gama-zračenja.
Formacija se bombardira neutronima i mjeri se nee-
lastični i kaptirani spektar izazvanog gama-zračenja.
Spektrometrijska gama-karotaža se može rabiti za
određivanje zasićenja ugljikovodicima, litologije, po-
roznosti, sadržaja šejla i saliniteta fluida.
G and G costs – troškovi geoloških i geofizičkih istraživa-
nja, v. geological and geophysical costs.
G and G expenses – troškovi geoloških i geofizičkih istra-
živanja, v. geological and geophysical costs.
ganoids – ganoidi. Zastarjeli termin kojim se označa-
vaju ribe koštunjače (koštunjave ribe, osteichthyans,
bony fishes) s ganoidnim ljuskama (ganoid scales)
– ljuskama u obliku romboidnih pločica od ganoina
(ganoin) i s odebljanom vanjskom caklinom (ena-
mel). Većinom su to štitonoše (chondrosteans) i cje-
lokoste (holosteans), ali također uključuju akantode
(acanthodians) i neke resoperke (crossopterygians,
lobefin fishes).
gap – (1) stratigrafski prekid, v. break. (2) zijev. U geo-
logiji – horizontalna komponenta razdvajanja pri
rasjedanju (faulting) izmjerena paralelno pružanju
slojeva i bez rasjednutog sloja u mjerenom interva-
lu. Zastarjeli sinonim: stratigraphic heave. (3) klanac,
tjesnac. U geomorfologiji – duboko usječeni prolaz
kroz planinski hrbat ili između dva brijega ili dvije
planine, na primjer, klanac usječen djelovanjem toka
vode (water gap). (4) morsko ždrijelo. (a) Uski prolaz
ili kanal između otoka i obale. (b) Pukotina u obal-
nom nasipu kroz koju može protjecati vodotok, uski
plimni zaljev ili tjesnac (moreuz). (5) abisalni klanac,
v. abyssal gap.
Garbutt (garbutt) rod – Garbuttova šipka. U proizvod-
nji nafte – kratka šipka za izvlačenje sklopa usisnog
ventila (zaklopca) cijevne dubinske pumpe s klipnim
šipkama. Nalazi se na donjem kraju tlačnog (radnog)
ventila pumpe (traveling valve) i pričvršćena je za usi-
sni ventil (standing valve). Drugi oblici pisanja termi-
na: garbet rod, garbot rod.
garnet – (1) grupa (skupina) granata. Grupa silikatnih
minerala (garnet group) koja uključuje brojne mine-
rale različitog sastava – grosular (grossular), andradit
(andradite), uvarovit (uvarovite), pirop (pyrope), al-
mandin (almandine), spesartin (spessartine) i druge.
(2) granat. Svaki mineral iz grupe granata, na pri-
mjer krajnji članovi – almandin (željezni aluminijski
granat), andradit (kalcijski željezni granat), grosular
(kalcijski aluminijski granat), pirop (magnezijski alu-
minijski granat), spesartin (manganski aluminijski
granat), uvarovit (kalcijski kromov granat). Granat je
krti, prozirni do poluprozirni mineral staklastog sjaja
i praktično nema kalavosti. Različito je obojen (naj-
češće tamnocrven). Sreće se kao akcesorni mineral u
mnogim eruptivnim stijenama, ali se najčešće može
naći u metamorfnim stijenama (gnajsu, tinjčevom
škriljavcu, eklogitu).
gas – (1) plin. Fluid koji može beskonačno ekspandirati,
za razliku od tekućine ili čvrste tvari, i ispunjavati ci-
jelu posudu u kojoj se nalazi bez obzira na njegovu
količinu. (2) prirodni plin, v. natural gas. (3) benzin,
motorni benzin, v. gasoline.
gas absorption operation – apsorpcija plinova. Iz-
vlačenje topljivih plinova što se nalaze u plinskim
344 gas-cap drive
smjesama. Općenito se postiže kontaktom struje
plina s tekućinom koja selektivno otapa plin koji se
ekstrahira.
gas adsorption – adsorpcija plinova. Koncentriranje
plina na površini čvrste tvari silama privlačenja izme-
đu molekula plina i površine.
gas analysis – analiza plina. Analiza komponenata ili
svojstava plinova, čistih ili smjese. Analizira se sastav,
toplinska vrijednost, molarna masa, gustoća i visko-
znost.
gas anchor – plinsko sidro. Uređaj za dubinsku separa-
ciju (dubinski separator) nafte i plina i usmjeravanje
plina u prstenasti prostor bušotine s uložnom (usad-
nom) dubinskom pumpom (insert pump) – kratka
sekcija cijevi koja se proteže ispod pumpe i odvaja
plin iz nafte prije njena ulaza u pumpu radi sprječa-
vanja blokade plinom. Primjenjuje se pri uvjetima
kada se već na usisu dubinske pumpe izdvaja znat-
na količina plina iz nafte kako bi se što je moguće
više spriječilo ulaženje plina u pumpu i na taj način
povećala njena djelotvornost. Izdvojeni plin izlazi na
površinu kroz zaštitnu kolonu (casing); v. bottomhole
gas separator.
gas behind the pipe – neiskorištavane rezerve plina
otkrivene bušenjem. Prirodni plin u probušenim
neiskorištavanim formacijama (u potencijalno pro-
duktivnoj zoni u čijem je intervalu ugrađena kolona
zaštitnih cijevi). Takve formacije su obično niske per-
meabilnosti (tzv. guste formacije).
gas blanket – plinski sloj rezervoara. Određeni volumen
i tlak plina koji se nalazi neposredno iznad površine
tekućine u skladišnom rezervoaru (storage tank).
gas block – plinski čep; začepljenje plinom, v. gas lock, 1.
gas box – otplinjivač isplake. Separator plina iz bušaće
isplake (mud-gas separator) na bušaćem postrojenju
(drilling rig).
gas breakout – izbijanje plina. Oslobađanje plina iz
otopine (nastanak mjehurića od otopljenog plina)
usljed smanjenja tlaka i/ili porasta temperature (na
primjer, u rezervoaru – skupljanje nafte može biti po-
sljedica izbijanja plina otopljenog u njoj).
gas broker – plinski broker. Poduzeće ili osoba koji
uređuje prodaju prirodnog plina kao agent kupca ili
prodavatelja.
gas bubble – višak isporuke plina. Višak isporuke pri-
rodnog plina (natural gas supply) u usporedbi s po-
tražnjom za plinom (natural gas demand).
gas buster – separator za otplinjivanje isplake, v. mud-
gas separator.
gas cap – plinska kapa. Dio zasićenog naftnog ležišta
ispunjen slobodnim plinom. Plinsku kapu od naftne
zone ležišta dijeli plinsko-naftni kontakt (gas-oil con-
tact). Sinonim: free-gas cap.
gas-cap allowable – prenosivi dopušteni kapacitet
proizvodnje nafte. Dopuštena količina proizvodnje
(allowable) nafte, odobrena od državne regulativne
agencije, koja je dodijeljena operatoru da ne proizvo-
di plin iz plinske kape naftnog ležišta i koja se može
prenijeti na drugu bušotinu na istom polju koja ne
proizvodi plin iz kape, ali nakon zatvaranja bušotine s
kapom. Na taj se način čuva ležišni tlak.
gas-cap drive – režim plinske kape. Režim iskorištavanja
(mehanizam proizvodnje) naftnih ležišta djelova-
njem tlaka plina u plinskoj kapi, odnosno energije
ekspanzije slobodnog plina u kapi usljed pada tlaka u
gas-cap drive index (GDI)
naftnoj zoni tijekom proizvodnje. Mehanizam istiski-
vanja nafte je tipična kombinacija režima otopljenog
plina u naftnoj zoni i ekspanzije plina u kapi i njegova
prodora u naftnu zonu, pri čemu je početna plinska
kapa primarni izvor ležišne energije. Ekspanzija stije-
ne i vode u njoj neznatno doprinosi energiji ležišta.
Karakteristično je za režim plinske kape da pad ležiš-
nog tlaka i proizvodnje nije tako brz kao kod režima
otopljenog plina, a ponašanje proizvodnog plinskog
faktora (GOR) je povoljnije. Pad tlaka u ležištu je tije-
sno vezan s relativnom veličinom plinske kape – što
je kapa veća, to je pad tlaka postupniji. Porast plin-
skog faktora je spor, jer zbog većeg tlaka u ležištu
više plina ostaje otopljeno u nafti, ali je kasnije nje-
gov rast vrlo brz, kada ekspandirajuća plinska kapa
dopre do najviših proizvodnih bušotina na strukturi
i nastavlja se povećavati budući da se kontakt plin-
nafta spušta niz strukturu i raste proizvodnja plina iz
kape. Prema tome, ležišta s režimom plinske kape su
osjetljivija na tempo crpljenja od ležišta s režimom
otopljenog plina. Bušotine koje su smještene blizu
kape moraju proizvoditi malim kapacitetom kako bi
se spriječio nastanak plinskih jezika. Na iscrpak nafte
utječe također veličina kape – što je ona veća, to je
veći konačan iscrpak nafte. Proizvodnje vode nema ili
je neznatna. Režim plinske kape je relativno efikasan
– konačan iscrpak nafte se kreće od 20 do 40% od
početnih rezervi i zavisi od veličine početne plinske
kape (iscrpak raste s veličinom kape ako se proizvod-
nja plina iz nje može održavati na minimumu), zatim
od geometrije ležišta (povoljniji iscrpak se postiže u
ležištima sa strmim padom (nagibom) ili debelom
naftnom zonom, jer se proizvodne bušotine u tom
slučaju mogu perforirati što dalje od plinsko-naftnog
kontakta) i od tehnologije proizvodnje (zatvaranje
proizvodnih bušotina koje su počele proizvoditi ve-
like količine plina iz kape. Sinonimi: external gas drive,
free-gas cap drive, gas drive; v. natural drive, natural
drive mechanisms, combination drive, solution-gas dri-
ve, water drive.
gas-cap drive index (GDI) – indeks režima plinske kape.
Brojčani pokazatelj (izražen kao dio cijelog ili po-
stotak) djelovanja režima originalne plinske kape u
kombiniranom (mješovitom) režimu iskorištavanja
naftnih ležišta, odnosno dio ukupne proizvodnje
nafte ostvaren ekspanzijom originalne plinske kape
(originalnog slobodnog plina) naftnog ležišta. Mate-
matički, taj indeks izražava neto ekspanziju plinske
kape (s odbitkom proizvedenog plina iz kape). Ve-
ličina tog indeksa u velikoj mjeri ovisi o volumenu
originalne plinske kape i količini proizvodnje plina
iz kape. Ako je djelovanje vodotlačnog režima sla-
bo, treba nastojati povećati indeks režima plinske
kape tijekom proizvodnog vijeka ležišta. Vrijednost
indeksa je promjenljiva tijekom eksploatacije ležišta;
v. drive indexes.
gas-cap drive oil recovery – iscrpak nafte režimom
plinske kape, v. gas-cap drive.
gas-cap drive oil reservoir – naftno ležište s režimom
plinske kape. Naftno ležište s primarnom plinskom
kapom znatne veličine (u odnosu na naftnu zonu
ležišta) sa slabim utjecajem vodotlačnog režima ili
bez njega. Mehanizam istiskivanja nafte je ekspanzi-
ja kape. Karakteristike režima su sporiji pad ležišnog
tlaka nego u ležištu jednakog volumena s režimom
345 gas chromatograph
otopljenog plina, bezvodna proizvodnja nafte ali brz
rast proizvodnog plinskog faktora (GOR) u bušotina-
ma koje su smještene visoko na strukturi zbog pro-
dora plina iz kape u naftnu zonu. U gotovo svakom
ležištu s režimom plinske kape dolazi do stanovite
gravitacijske segregacije, koja potpomaže ekspan-
ziju kape i strujanje nafte prema dolje, što rezultira
većim konačnim iscrpkom nafte. Konačan iscrpak
nafte ovisi o veličini plinske kape, vertikalnoj perme-
abilnosti, viskoznosti slojne nafte (nepovoljan omjer
viskoznosti nafte i plina dovodi do stvaranja plinskih
jezika i, prema tome, do ranog prodora plina u proi-
zvodne bušotine) te stupnju očuvanja energije kape
(zatvaranjem bušotina s visokim plinskim faktorom).
Sinonimi: external gas drive oil reservoir, gas-cap drive
reservoir; v. gas-cap drive.
gas-cap drive recovery – iscrpak nafte režimom plinske
kape, v. gas-cap drive.
gas-cap drive reservoir – ležište s režimom plinske
kape, v. gas-cap drive oil reservoir.
gas-cap expansion – ekspanzija plinske kape. Proces
istiskivanja nafte iz ležišta s režimom plinske kape
njenim ekspandiranjem u naftnu zonu ležišta.
gas-cap field – polje s plinskom kapom, v. gas-cap drive
oil reservoir, gas-cap oil reservoir.
gas-cap gas – plin plinske kape. Slobodni prirodni plin
koji se nalazi u plinskoj kapi zasićenog naftnog leži-
šta ili potječe iz nje. Sinonim: cap gas.
gas-cap injection – injektiranje plina u plinsku kapu, v.
gas injection into gas cap.
gas-cap oil reservoir – naftno ležište s plinskom kapom,
dvofazno naftno ležište. Naftno ležište s primarnom
plinskom kapom i naftnom zonom ispod nje. Dis-
tribucija volumena između plinovite i naftne faze
može varirati u ekstremno širokom rasponu ovisno
o temperaturi i tlaku ležišta. Sinonimi: associated oil
reservoir, gas-cap reservoir, two-phase reservoir.
gas-cap reservoir – naftno ležište s plinskom kapom,
dvofazno naftno ležište, v. gas-cap oil reservoir.
gas cavern storage – skladištenje plina u kavernama;
plinsko skladište u kavernama, v. underground natural
gas storage in rock caverns, underground natural gas
storage in salt caverns.
gas chromatograph – plinski kromatograf. Analitički
uređaj (aparatura) za fizičko razdvajanje kompo-
nenata plina (plinske smjese) koje se pojedinačno
mjere. Također se rabi za određivanje nekih fizikalnih
svojstava, kao što su koeficijenti razdiobe i izoterme
adsorpcije, te kao pripremni postupak (metoda) za
izolaciju čistih komponenata ili određenih frakcija iz
kompleksnih smjesa. Aparatura se sastoji od tri glav-
na dijela – jedinice za uvođenje uzorka (injektora),
jedinice za razdvajanje (separaciju) komponenata
(jedne ili više kromatografskih kolona) i detektora.
Uzorak plina za kromatografsku analizu se uvodi u
kolonu (column), gdje je nošen plinom nosiocem
(inertni plin, obično dušik ili helij). Kolona je ispunje-
na čvrstim materijalom ili tekućinom, koji se naziva
nepokretna ili stacionarna faza (stationary phase) ili
punjenje kolone (packing) i u njoj se plin razdvaja
na pojedine komponente ovisno o njihovu afinitetu
prema stacionarnoj fazi – hlapljive, lakše i manje po-
larne komponente prolaze brže kroz kolonu. Pri de-
finiranim i kontroliranim uvjetima razdvojene kom-
ponente se mogu kvalitativno identificirati (prema
gas chromatographic method
njihovom položaju u razdvojenom redoslijedu), na
primjer plamenom ionizacijom (flame ionization) ili
detektorom toplinske (termičke) provodnosti (ther-
mal-conductivity detector), i kvantitativno mjeriti
(uspoređivanjem odziva na komponente s odzivom
za istu ili sličnu komponentu u kalibracijskoj smjesi
kromatografije) te registrirati na plinskom kromato-
gramu (gas chromatogram).
gas chromatographic method – metoda plinske kro-
matografije. Metoda analize plina upotrebom plin-
ske kromatografije kao postupka razdvajanja (sepa-
racije) komponenata plina ili plinske smjese; v. gas
chromatograph, gas chromatography.
gas chromatography (GC) – plinska kromatografija.
Metoda analize plina i plinskih smjesa postupkom
fizičkog razdvajanja (separacije) njihovih kompo-
nenata između pokretne (mobilne) plinske faze
(mobile gas phase) i nepokretne (stacionarne) te-
kuće faze (stationary liquid phase) u kromatograf-
skoj koloni. U plinsko-adsorpcijskoj kromatografiji
(v. gas-solid chromatography) kolona je ispunjena
čvrstom stacionarnom fazom, a u plinsko-tekućin-
skoj kromatografiji (v. gas-liquid chromatography)
tekućom stacionarnom fazom. Plinovi se višekratno
adsorbiraju i oslobađaju različitim brzinama te na
taj način dolazi do razdvajanja njihovih kompone-
nata. Kapilarna kromatografija (kromatografija u
kapilarnoj koloni, capillary-column chromatography)
upotrebljava se za razdvajanje komponenata sirove
nafte, a kromatografija u punjenoj koloni (packed-
column chromatography) primjenjuje se u plinskoj
karotaži (mud logging); v. gas chromatograph, liquid
chromatography.
gas chromatography-mass spectrometry – kombini-
rana plinska kromatografija i masena spektrometrija.
Analitički sustav koji primjenjuje kombinaciju plin-
skog kromatografa (za razdvajanje komponenata,
gas chromatograph) i masenog spektrometra (za
identifikaciju komponenata, mass spectrometer).
gas cleaning – čišćenje (pročišćavanje) plina. Uklanjanje
cjevovodnih otpadaka, grubih i finih čvrstih čestica i
aerosola iz prirodnog plina namijenjenog za upotre-
bu u industriji i domaćinstvima. Čišćenje plina se vrši
kako bi se maksimalno povećala radna efikasnost
plinovoda i spriječilo zagađivanje i razblaživanje ke-
mikalija za obradu plina. Za čišćenje se rabe separa-
tori, filtri, skruberi i električni precipitatori.
gas column – plinski stupac. U naftnoj geologiji – plino-
nosna visina ležišta, vertikalna visina ili debljina le-
žišta zasićena plinom, vertikalna udaljenost između
dviju točaka u plinskom ležištu – najviše i najniže du-
bine poznate plinonosnosti. Izražava se u metrima ili
stopama; v. oil column.
gas company – plinsko poduzeće. Poduzeće čija je dje-
latnost proizvodnja, transport ili prodaja prirodnog
ili sintetskog plina.
gas composition – sastav plina. Udjel ili postotak glav-
nih komponenata, pratećih komponenata, kompo-
nenata u tragovima i drugih komponenata (odre-
đenih analizom) u plinu. Prirodni plin se sastoji od
ugljikovodičnih komponenata (metan, etan...n-de-
kan) i brojnih neugljikovodičnih primjesa – sumpo-
rovodika, ugljik-dioksida, kisika, vodika, dušika, heli-
ja i vodene pare. Ako je sastav plina poznat, tada se
njegova svojstva (relativna gustoća, pseudokritična
346 gas-condensate reservoir
svojstva, toplinske vrijednosti) moraju odrediti pre-
ma sastavu, a ne iz empirijskih korelacija.
gas compressibility – kompresibilnost (stlačivost) pli-
na. Promjena volumena plina s promjenom tlaka pri
konstantnoj temperaturi. Opada gotovo hiperbolički
s porastom tlaka. Može se odrediti iz korelacija ako
su poznati ležišni, pseudoreducirani i pseudokritični
tlak i temperatura. Sinonimi: coefficient of isothermal
compressibility of gas, gas isothermal compressibility.
gas compressor – plinski kompresor. Stroj koji se rabi za
povećavanje tlaka plina.
gas condensate – plinski kondenzat, kondenzat, v. na-
tural gasoline.
gas-condensate liquid – plinsko-kondenzatna kapljevi-
na. Ugljikovodici, npr. propan, butan i pentan, dobi-
veni kao kondenzat kada se masni (mokri) prirodni
plin komprimira ili hladi.
gas-condensate pool – plinsko-kondenzatno ležište/
polje, v. gas-condensate reservoir.
gas-condensate reservoir – plinsko-kondenzatno le-
žište. Ležište ugljikovodika u kojem su fluidi samo
u plinovitom stanju pri početnom ležišnom tlaku
i temperaturi, a s padom ležišnog tlaka usljed pro-
izvodnje (uz relativno konstantnu ležišnu tempera-
turu) iz plina se počinju izdvajati tekući ugljikovodici
(kondenzat – v. condensate) u procesu koji se naziva
retrogradnom kondenzacijom (v. retrograde con-
densation). Ako se kondenzat separira iz prirodnog
plina u ležištu, on moči ležišnu stijenu i ne može
se proizvesti. Da bi se to spriječilo, iz proizvedenog
masnog ili mokrog plina (wet gas) ekstrahira se kon-
denzat, a suhi (odbenzinirani) plin (dry gas) injektira
se u ležište radi podržavanja ležišnog tlaka (cycling).
Plinsko-kondenzatna ležišta mogu zalijegati pri tla-
kovima nižim od 140 bar (2.000 psi) i temperaturama
manjim od 38 °C (100 °F). Većina poznatih ležišta ima
tlak u rasponu od 210 do 420 bar i temperaturu od
93 do 204 °C. Sastavi ležišnih fluida široko variraju.
Prema tipu, plinsko-kondenzatna ležišta mogu biti
ležišta masnog (mokrog) plina i retrogradna kon-
denzatna ležišta. U oba tipa ležišta fluid egzistira kao
jedna, plinovita, faza pri početnim ležišnim uvjetima
(razlika je u tome što se tekuća faza može formirati
samo u retrogradnom tipu ležišta). Kod ležišta mo-
krog plina (wet gas) do kondenzacije može doći tek
pri sniženju temperature u koloni uzlaznih cijevi (tu-
bing) ili površinskoj opremi. Gruba klasifikacija plin-
sko-kondenzatnih ležišta se može napraviti na bazi
karakteristika tih ležišta pri početnim uvjetima – kri-
teriji ovise o izvorima: (a) ako je početni proizvodni
plinski faktor (GOR) veći od 2.700 m3/m3 (15.000 scf/
stb), a tlak i temperatura nisu veći od 560 bar (8.000
psi), odnosno 107 °C (225 °F), tada je vjerojatno da
se u ležištu neće formirati tekuća faza; (b) ako je po-
četni proizvodni plinski faktor između 1.070 i 2.700
m3/m3 (6.000 i 15.000 scf/stb) – ležište može biti re-
trogradnog tipa; (c) ako je početni proizvodni plinski
faktor između 535 i 1.070 m3/m3 (3.000 i 6.000 scf/
stb) – ležište može sadržavati ili retrogradni plinski
kondenzat ili isparljivu (hlapljivu) naftu; (d) ako je
početni proizvodni plinski faktor između 535 i 1070
m3/m3 (3.000 i 6.000 scf/stb) – ležište može sadržava-
ti ili retrogradni plinski kondenzat ili isparljivu (hla-
pljivu) naftu, i (e) ako je ležišni plinski faktor između
900 i 1.800 m3/m3 (5.000 i 10.000 scf/stb). Sinonimi:
gas-condensate reservoir with black oil band
condensate gas reservoir, condensate reservoir, single-
phase reservoir; v. petroleum reservoir, gas reservoir, oil
reservoir.
gas-condensate reservoir with black oil band – plin-
sko-kondenzatno ležište s naftnom zonom. Klasifikaci-
ja ležišta na bazi sastava fluida. Ovisno o položaju na
strukturi, bušotine će proizvoditi u cijelosti konden-
zat, smjesu kondenzata i nafte ili samo naftu.
gas-condensate reservoir with no black oil band
– plinsko-kondenzatno ležište bez naftne zone. Kla-
sifikacija ležišta na bazi sastava fluida. Početni pro-
izvodni plinski faktor (GOR) uvijek je veći od 540 m3/
m3 i obično premašuje 1.100 m3/m3, ovisno o ležišnoj
temperaturi, tlaku i sastavu fluida.
gas-condensate well – plinsko-kondenzatna bušotina.
Bušotina koja proizvodi ugljikovodike iz plinsko-
kondenzatnog ležišta (gas-condensate reservoir).
gas conditioning – obrada (prerada) plina, v. gas pro-
cessing.
gas cone – plinski konus. Konus oko kanala bušotine
koji je nastao napredovanjem plinsko-naftnog ili
plinsko-vodenog kontakta prema dolje (inverzni
konus) usljed prekomjerne proizvodnje fluida; v. co-
ning, gas coning.
gas coning – nastanak (formiranje) plinskih konusa.
Tendencija plina u naftnom ležištu da istiskuje naftu
prema dolje u obliku inverznog konusa prema per-
foracijama kolone zaštitnih cijevi (casing). U ekstre-
mnim slučajevima nastanka plinskog konusa naftna
bušotina počinje proizvoditi plin; v. coning, water
coning.
gas constant – plinska konstanta. Konstanta proporci-
onalnosti u jednadžbi stanja idealnog plina. Jednaka
je umnošku tlaka plina i njegova molnog volumena
podijeljenom s temperaturom plina. Sinonimi: gas-
law constant, universal gas constant, universal molar
gas constant.
gas contract – ugovor o prodaji plina. Ugovor proizvo-
đača prirodnog plina za prodaju plina u transportni
plinovod ili korisniku.
gas-cut drilling mud – zaplinjena (plinizirana) buša-
ća isplaka. Povratni bušaći isplačni fluid (isplaka) s
dna bušotine koji sadrži mjehuriće slojnog plina (s
dispergiranim slojnim plinom). Karakteriziran je pa-
huljastom teksturom i smanjenom gustoćom zbog
velike količine mjehurića plina koji je u nju dospjeo iz
probušenih formacija (slojeva). Zaplinjena isplaka će
malo sniziti tlak na dnu bušotine i također će smanji-
ti efikasnost isplačne pumpe. Plin se iz isplake ukla-
nja otplinjivačem (degasser). Sinonim: air-cut drilling
mud, gassy drilling mud.
gas-cut mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut
drilling mud.
gas cycling – proces recirkulacije plina, v. cycling-proce-
ss, 2.
gas dehydration – dehidracija (dehidratacija, sušenje)
plina. Uklanjanje vode i/ili vodene pare iz prirodnog
plina u skladu sa specifikacijama za transport plino-
vodima i/ili kvalitete plina za prodaju. Glavni razlozi
za dehidraciju plina su: (a) sprječavanje nastanka
plinskih hidrata (koji mogu začepiti ili blokirati ven-
tile, fitinge i čak transportne plinovode); (b) sprje-
čavanje korozije (plin s vodom je korozivan, osobi-
to ako sadržava sumporovodik i/ili ugljik-dioksid);
(c) sprječavanje kondenzacije vode u plinovodima
347 gas-depletion drive oil reservoir
(kondenzacija može uzrokovati čepoliko strujanje u
plinovodu, a moguća je i erozija i korozija plinovo-
da); (d) sprječavanje povećavanja volumena plina i
smanjivanja njegove toplinske vrijednosti (kalorične
moći); (e) specifikacije u ugovorima o prodaji plina
i specifikacija za transport plina cjevovodima (ogra-
ničavaju maksimalni sadržaj vode u plinu za tran-
sport i prodaju na 112 g/1.000 m3 plina, odnosno
7 lb/MMscf, a u područjima s hladnom klimom i na
niže vrijednosti – od 50 do 80 g /1.000 m3 plina ili 3
do 5 lb/MMscf ); (f ) podešavanje točke rosišta vode
prema zahtjevu ugovora o prodaji plina (za najveće
snižavanje rosišta se primjenjuje postupak adsor-
pcije kojim se sadržaj vode može smanjiti ispod 8
g/1.000 m3 ili 0,5 lb/MMscf ), i (g) omogućavanje rada
kriogeničkih i apsorpcijskih postrojenja bez zamrza-
vanja zbog prisutnosti vode u plinu. Uobičajeno se
primjenjuju sljedeće metode dehidracije plina – (a)
tekućim sredstvima za dehidraciju (apsorpcijom te-
kućim sušilima ili desikantima, na primjer, otopina-
ma glikola); (b) čvrstim sredstvima za dehidraciju
(adsorpcijom na čvrstim sušilima ili desikantima, na
primjer oksidu aluminija, silikagelu, molekularnom
situ); (c) hlađenjem ekspanzijom (na postrojenju za
niskotemperaturnu ekspanziju), i (d) kalcij-kloridom.
Izbor metode dehidracije je obično između uporabe
glikola i čvrstih sušila, a najčešće primjenjivana me-
toda dehidracije rabi trietilenglikol u apsorpcijskoj
koloni (apsorberu). Sinonimi: dehydration of natural
gas, natural-gas dehydration.
gas dehydration by absorption – dehidracija plina
apsorpcijom. Proces uklanjanja vode (vodene pare)
iz plina organskim tekućim sušilom (desikantom).
Najviše se upotrebljavaju glikoli – ranije dietilengli-
kol (DEG), sada trietilenglikol (TEG). Dehidracija se
vrši u apsorpcijskoj koloni (apsorber). Vlažan plin
ulazi u kolonu na njenom dnu i struji preko pregrada
prema vrhu apsorbera, u smjeru suprotnom struja-
nju otopine glikola visoke koncentracije (koja ulazi
na vrhu kolone) i tako dolazi u kontakt sa sušilom.
Glikol uklanja od 75% do 95% vodene pare iz plina.
Suhi plin izlazi na vrhu apsorbera i struji u otpremni
plinovod, a razrijeđena otopina glikola izlazi na nje-
govu dnu, odlazi na regeneraciju i ponovno se vraća
u proces sušenja u kolonu.
gas dehydration by adsorption – dehidracija plina
adsorpcijom. Proces uklanjanja vode (vodene pare)
iz plina čvrstim sušilom (desikantom) kao adsorpcij-
skim sredstvom. Količina adsorbirane (uklonjene)
vode ovisi o vrsti upotrijebljenog sušila i o njegovoj
specifičnoj površini.
gas dehydrator – dehidrator (uređaj za dehidraciju)
plina. Uređaj na poljima za uklanjanje vode (vode-
ne pare) iz plina. Upotrebljavaju se razni tipovi de-
hidratora ovisno o metodi dehidracije – vertikalni i
horizontalni apsorberi (kada se rabi tekuće sušilo
– glikoli), adsorberi (kada se rabe čvrsta sušila – alu-
minij-oksid, silikagel, molekularna sita) i jedinice za
dehidraciju ekspanzijskim hlađenjem.
gas density – gustoća plina, v. density, relative density,
relative density of gases, specific gravity.
gas-depletion drive – režim otopljenog plina (ekspan-
zije otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solution-
gas drive.
gas-depletion drive oil reservoir – naftno ležište s re-
gas-depletion drive reservoir
žimom otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v.
solution-gas drive reservoir.
gas-depletion drive reservoir – naftno ležište s reži-
mom otopljenog plina (s volumetrijskim režimom), v.
solution-gas drive reservoir.
gas desulfurization – desulfurizacija (odsumporavanje)
plina, v. gas sweetening.
gas detector – detektor plina, plinski detektor. U pro-
cesu bušenja – elektrokemijski senzor na isplačnoj
cijevi isplačne glave (wash pipe) ili vodu za povrat-
nu isplaku (return flowline) kojim se utvrđuje plin u
povratnoj bušaćoj isplaci. Primjenjuje se u isplačnoj
karotaži (mud logging).
gas development well – plinska razradna (eksploatacij-
ska) bušotina, v. development well.
gas-deviation factor – faktor kompresibilnosti (stlači-
vosti), Z-faktor, v. compressibility factor.
gas-displacement method – metoda istiskivanja pli-
nom. Nestacionarna metoda mjerenja relativnih
permeabilnosti (mjerenje metodom nestacionar-
nog stanja ili nestacionarnog strujanja). Postupak
mjerenja se sastoji u potpunom zasićivanju uzorka
jezgre močećim fluidom (obično naftom) i injektira-
nju samo plina (umjesto simultanog injektiranja pli-
na i tekućine). Prema tome, budući da u jezgru ulazi
samo jedan fluid, a iz nje izlaze dva fluida, metoda se
smatra nestacionarnom. Pad tlaka u jezgri mora biti
dovoljno velik kako bi utjecaj rubnog efekta (end ef-
fect) bio zanemariv. Ispitivani uzorak jezgre je dovolj-
no malen, a trajanje ispitivanja kratko, pa se može
zanemariti i utjecaj gravitacijskih sila. Metodom se
određuje omjer relativnih permeabilnosti za plin i
naftu; v. unsteady-state relative-permeability method.
gas displacement of oil – istiskivanje nafte plinom, v.
gasflood.
gas distillate – prirodni benzin, plinski kondenzat, v.
condensate, 2.
gas drilling – bušenje s ispuhivanjem plinom. Proces bu-
šenja u kojem se kao cirkulacijski fluid rabi metan. Vrlo
je sličan bušenju s ispuhivanjem zrakom (air drilling).
Primjenjuju se konvencionalna žrvanjska bušaća dli-
jeta. Cirkulacija plina ide iz kompresora kroz cjevovod,
stojku (standpipe), bušaće crijevo (rotary hose) i radnu
šipki (kelly) te kroz izlazni plinski vod na spaljivanje.
Bušenje s ispuhivanjem plinom je brže od bušenja
s ispiranjem isplakom (mud drilling) zbog sniženog
hidrostatičkog tlaka i umanjenih problema s ošteće-
njem bušene formacije i gubitkom cirkulacije. Primje-
njuje se veće opterećenje na bušaće dlijeto i manja
brzina rotacije u usporedbi s bušenjem isplakom. Za
uklanjanje čestica probušenih stijena veličine prašine
mora se primijeniti velika brzina plinske struje.
gas drive – (l) istiskivanje nafte plinom, v. gasflood. (2)
plinotlačni režim. Metoda proizvodnje nafte istiski-
vanjem plinom koji se izravno nalazi u ležištu ili se
injektira u ležište radi povećanja iscrpka nafte. Pli-
notlačni režim je također uključen u proces podze-
mnog izgaranja nafte (termička EOR-metoda) u ko-
jem se nafta istiskuje plinovima izgaranja. (3) režim
plinske kape, v. gas-cap drive.
gas-drive displacement technique – metoda istiskiva-
nja plinom, v. gas-displacement method.
gas-drive index – indeks režima ekspanzije plina, v. gas-
expansion drive index.
gas-drive oil reservoir – naftno ležište s plinotlačnim
348 gasflood, gas flood, gasflooding, gas flooding
režimom (s režimom ekspanzije plina). Ležište iz ko-
jeg se nafta proizvodi: (a) režimom istiskivanja nafte
plinom koji se nalazi u ležištu – režimom ekspanzije
slobodnog plina u plinskoj kapi (gas-cap drive) ili ek-
spanzije plina otopljenog u nafti (solution-gas drive),
ili (b) istiskivanjem nafte injektiranjem plina. Sino-
nimi: gas-drive reservoir, gas-expansion oil reservoir,
gas-expansion reservoir.
gas-drive reservoir – naftno ležište s plinotlačnim re-
žimom (s režimom ekspanzije plina), v. gas-drive oil
reservoir.
gaseous – (1) plinovit. Koji je u obliku plina. (2) plinski.
Koji pripada plinovima.
gaseous fuel – plinovito gorivo. Gorivi plin koji može
izgarati u pećima ili u motorima. Ukapljeni ili kompri-
mirani ugljikovodični plin (metan, propan ili butan)
za pogon motornih vozila umjesto benzina ili dizel-
skog goriva.
gaseous petroleum – plinoviti ugljikovodici. Laki uglji-
kovodici koji uključuju suhe (metan, etan) i masne
prirodne plinove (propan, butan).
gas-expansion drive index – indeks režima ekspanzije
plina. Tip režima iskorištavanja plinskih ležišta – de-
finiran je kao omjer neto ekspanzije plina (od počet-
nog do tekućeg ležišnog tlaka) i ukupne proizvodnje
plina (izražene pri ležišnim uvjetima). Sinonim: gas-
drive index.
gas-expansion factor – faktor ekspanzije plina. Omjer
(kvocijent) volumena plina pri referentnim uvjetima
(reference conditons) i volumena plina pri uvjetima
proizvodnje (operating conditions). Recipročna je
vrijednost slojnog volumetrijskog faktora plina (gas
formation volume factor).
gas-expansion method – metoda ekspanzije plina.
Metoda mjerenja efektivne poroznosti uzorka jezgre
injektiranjem plina pod tlakom.
gas-expansion oil reservoir – naftno ležište s plinotlač-
nim režimom (s režimom ekspanzije plina), v. gas-drive
oil reservoir.
gas-expansion reservoir – naftno ležište s plinotlačnim
režimom (s režimom ekspanzije plina), v. gas-drive oil
reservoir.
gas exploder – plinski top, v. gas gun.
gas factor – plinski (plinsko-naftni) faktor, v. gas-oil ra-
tio.
gas field – plinsko polje. Područje s jednim ili s više ko-
mercijalnih plinskih ležišta. Sinonim: gas pool, natu-
ral-gas field; v. field, gas reservoir, reservoir.
gas-filled porosity – poroznost s plinskim zasićenjem.
Porni prostor ležišne stijene/ležišta ispunjen (zasi-
ćen) plinom umjesto tekućim ugljikovodicima.
gas filter – plinski filtar. Uređaj za uklanjanje stranih
primjesa iz proizvedenog plina – prašine, produka-
ta korozije cjevovoda i dr. Naziv se može odnositi na
uređaj za suho čišćenje (pročišćavanje) plina, osobito
ako se prije svega rabi za uklanjanje prašine iz plina.
gasflood, gas flood, gasflooding, gas flooding – isti-
skivanje nafte plinom. Proces miscibilnog i nemisci-
bilnog istiskivanja nafte injektiranjem plina u ležište.
Tip istiskivanja će ovisiti o tlaku i temperaturi ležišta
te o svojstvima slojne nafte i injektiranog plina. Si-
nonimi: gas displacement (of oil), gas drive (of oil), oil
displacement by gas, oil displacement by gas drive, oil
displacement by gas injection; v. gas injection, immis-
cible displacement, miscible flood.
gas formation volume factor
gas formation volume factor – slojni (ležišni) volu-
metrijski (volumenski, obujamski) faktor plina. Omjer
ležišnog volumena plina ili volumena plina pri ležiš-
nim uvjetima (ležišnom tlaku i temperaturi) i njego-
vog volumena pri standardnim uvjetima (standar-
dnom tlaku i temperaturi – standardni uvjeti u SAD
su 60 °F i atmosferski tlak koji je različit u pojedinim
saveznim državama i varira od 1,01 do 1,036 bar ili
14,65 psia do 15,025 psia; u Kanadi iznosi 1,0132 bar
ili 14,696 psia). Može se definirati i kao volumen pli-
na pri ležišnim uvjetima koji treba proizvesti da bi se
dobio jedinični volumen (1 kubni metar ili stopa) na
površini (pri površinskim uvjetima) ili volumen koji
jedan standardni kubni metar (ili stopa) na površini
zauzima kao slobodni plin u ležištu. Zavisi od sloj-
ne temperature i tlaka. Izražava se kao standardni
m3/ležišni m3, i obratno, odnosno kao standardna
kubična stopa/ležišna kubična stopa ili kao standar-
dna kubična stopa/ležišni barel, i obratno. Rabi se za
konverziju ležišnog volumena plina u standardni vo-
lumen. Sinonimi: formation volume factor of gas, gas
FVF; v. PVT analysis, PVT study.
gas-free oil otplinjena (isplinjena, mrtva) nafta, v. dead
oil, 1.
gas FVF – v. gas formation volume factor.
gas generator – plinski generator. Uređaj za pretvor-
bu čvrstog goriva u plinovito, na primjer, dobivanje
vodenog plina (water gas) iz ugljena. Sinonim: gas
producer.
gas gun – plinski top. U seizmičkoj prospekciji – uređaj
za uzbudu seizmičkih valova (odnosno izvor seizmič-
ke energije) eksplozijom smjese propana ili butana s
kisikom ili zrakom pod vodom. Prednost mu je niska
cijena, prenosivost helikopterom, mogućnost upora-
be višestrukih izvora i što nema potrebe za izradom
skupe minske bušotine, a nedostaci primjene su pro-
blemi statike (mogu ih uzrokovati plitki slojevi s ma-
lom brzinom širenja seizmičkih valova, weathering
layer), ograničeni prodor energije i veće potrebne
udaljenosti od točke paljenja do seizmičkih prijamni-
ka. Sinonim: gas exploder; v. seismic energy source.
gas holder – plinosprema. Rezervoar za skladištenje
plina s vertikalno slobodnom gornjom sekcijom
koja, pomičući se gore-dolje, regulira volumen plina
u rezervoaru.
gas holdup – sadržaj plina u bušotini. Volumenski udjel
slobodnog plina u bušotini u određenom danom
vremenu.
gas-hydrate deposit – ležište plinskih hidrata. Ležište
plina koji se nalazi u vezanom stanju s vodom u obli-
ku kristalnog hidrata. Obično zaliježe u zonama traj-
no smrznutog tla (permafrost).
gas hydrates – plinski hidrati. Nestabilni, kristalni čvrsti
spojevi prirodnog plina i vode nalik ledu ili snijegu
koji nastaju pri tlaku i temperaturama koje su znat-
no veće od ledišta vode. Uz slobodnu vodu hidrati
će se formirati kada je temperatura plina niža od tzv.
temperature hidrata. Hidrati prirodnog plina obič-
no sadrže etan ili izobutan ili, rjeđe, metan ili dušik.
Sadrže 10% plina i 90% vode. Plinski hidrati mogu
nastati u postrojenjima za sabiranje, komprimiranje
i transport plina ili u kanalu bušotina pri sniženoj
temperaturi i tlaku i mogu začepiti kolonu uzlaznih
cijevi (tubing), površinske cjevovode, opremu za is-
pitivanje bušotina, ventile na ušću bušotina i zagadi-
349 gas interference
ti izmjenjivače topline kada se plin hladi. U procesu
proizvodnje plina nužno je, prema tome, definirati
i, izbjeći uvjete koji pogoduju nastanku hidrata. Ta-
kvi su uvjeti postojanje tekuće vode u plinu (nastale
kondenzacijom vodene pare u plinu), temperatura
plina jednaka ili niža od točke rosišta njegove vode,
niske temperature i visoki tlakovi. Za sprječavanje
nastanka plinskih hidrata se primjenjuje dehidracija
plina, a za snižavanje ledišta vode u plinovodima se
rabe amonijak, slane otopine, glikol i metanol. Kat-
kada se nastali plinski hidrati u cijevima otapaju i
grijačima, parom ili vrućom vodom, a iz kolone uzla-
znih cijevi i ventila na ušću bušotine nastali hidrati se
uklanjaju zagrijavanjem kanala bušotine. Sinonimi:
clathrate, hydrate.
gasification – (1) rasplinjavanje, uplinjavanje. Kemij-
ski ili termički proces koji služi za pretvorbu krute
ili tekuće tvari u plin (plinovito gorivo), na primjer,
ugljena ili naftnih (uljnih) škriljavaca; (2) podzemno
rasplinjavanje ugljena, v. in-situ coal gasification.
gas initially in place (GIIP) – početne rezerve plina u
ležištu, v. original gas in place.
gas injection – injektiranje plina. Injektiranje plina (pri-
rodnog plina, ugljik-dioksida, dušika) u naftno leži-
šte radi podržavanja ili uspostavljanja ležišnog tlaka.
U zasićeno naftno ležište sa slobodnom plinskom ka-
pom plin se injektira u kapu, a kod nezasićenih naf-
tnih ležišta neposredno u naftnu zonu; v. gasflood,
gas injection into gas cap, gas injection into oil zone.
gas injection into gas cap – injektiranje plina u plinsku
kapu. Proces nemiscibilnog istiskivanja nafte iz le-
žišta (metoda podržavanja tlaka u naftnom ležištu)
injektiranjem plina (praktično uvijek ugljikovodič-
nog) u primarnu ili sekundarnu plinsku kapu. Injekti-
ranje plina pomaže podržavanje ležišnog tlaka. Pro-
ces je efikasniji od injektiranja plina u naftnu zonu
i analogan je injektiranju vode u vodonosni bazen
napajanja (akvifer) ležišta. Sinonimi: crestal gas injec-
tion, crestal injection, external gas injection, gas-cap
injection; v. gas injection into oil zone.
gas injection into oil zone – injektiranje plina u naftnu
zonu. Proces nemiscibilnog istiskivanja nafte iz leži-
šta injektiranjem plina (praktično uvijek ugljikovo-
dičnog) neposredno u naftnu zonu. Primjenjuje se
na ležištima s blagim nagibom. Proces je manje efi-
kasan od injektiranja plina u plinsku kapu. Sinonimi:
dispersed gas injection, internal gas injection, pattern
gas injection; v. gas injection into gas cap.
gas-injection pressure maintenance – podržavanje
ležišnog tlaka injektiranjem plina, v. pressure mainte-
nance by gas injection.
gas-injection well – plinska injekcijska bušotina, bušoti-
na za injektiranje plina. Bušotina koja se upotrebljava
za injektiranje plina u ležište radi održavanja ležiš-
nog tlaka ili povećanja iscrpka nafte EOR-metodama.
Sinonim: gas-input well.
gas in place (GIP) – volumen plina u ležištu. Ukupan vo-
lumen plina u ležištu, za razliku od pridobivih rezervi
plina.
gas-input well – plinska injekcijska bušotina, bušotina
za injektiranje plina, v. gas-injection well.
gas in solution – otopljeni plin, v. solution gas.
gas interference – interferencija plina i dubinske pum-
pe. Utjecaj plina u cilindru (barrel) naftne dubinske
pumpe s klipnim šipkama (downhole sucker-rod
gas isothermal compressibility
pump). Plin se komprimira pri hodu klipa prema
dolje (downstroke), ali se tlačni (radni) ventil pumpe
(traveling valve) otvara prije nego što klip dođe do
nivoa tekućine. Interferencija plina i pumpe ima za
posljedicu nisku efikasnost pumpe, ali utjecaj inter-
ferencije na klipne šipke nije toliko velik kao hidrau-
lički udar na klipne šipke (fluid pound).
gas isothermal compressibility – izotermička kompre-
sibilnost (stlačivost) plina, v. isothermal compressibility
of gas.
gas kick – pritjecanje (ulaženje) plina u bušotinu. Prodor
plina u bušotinu (kanal bušotine) kada je tlak stupca
isplake u bušotini niži od tlaka formacije (slojnog tla-
ka). Ako se prodor plina prema površini ne kontroli-
ra, može se pretvoriti u erupciju; v. kick, 5.
gas law – plinski zakon, zakon stanja plina. Svaki zakon
koji postavlja uzajamne odnose tlaka, volumena i
temperature plina.
gas-law constant – plinska konstanta, v. gas constant.
gas-law deviation factor – faktor odstupanja od za-
kona idealnog plina. Faktor odstupanja ponašanja
realnog plina od zakona idealnog plina. Definira se
kao omjer (kvocijent) faktora kompresibilnosti (stla-
čivosti) plina pri uvjetima strujanja (mjerenja) i fakto-
ra kompresibilnosti pri normalnim uvjetima (prema
definiciji Međunarodne plinske unije – IGU).
gas leg – plinska zona ležišta. Dio ležišta iz kojeg se
proizvodi prirodni plin, na primjer, plinska kapa (gas
cap).
gas lift – plinski lift, gaslift. U tehnologiji proizvodnje
nafte – metoda umjetnog podizanja (artificial lift)
nafte s dna bušotine na površinu komprimiranim
plinom ili zrakom kada ležišni tlak nije dovoljan za
eruptiranje bušotine (na početku njene proizvodnje
ili kasnije). Primjenjuje se ako je moguća opskrba
visokotlačnim plinom (ili ako postoji kompresorsko
postrojenje koje može osigurati visokotlačni plin)
u količinama potrebnim za efikasnu i ekonomičnu
proizvodnju nafte tom metodom. Plinski lift može
biti prirodni (natural gas lift) i umjetni (artificial gas
lift). Kod prirodnog lifta plinoviti ugljikovodici, koji
su normalno otopljeni u nafti pri tlaku i temperaturi
u bušotini, dovedeni su u stvarno plinovito stanje u
kanalu bušotine padom tlaka u njoj. Tako olakšavaju
stupac nafte koji se zatim može spontano izbacivati
na površinu. Umjetni plinski lift se sastoji u injekti-
ranju proizvedenog plina (ili zraka) pri relativno
visokom tlaku (većem od 17,5 bar ili 250 psi) u bu-
šotinu kroz ventil (zaklopac) lifta ili u prstenasti pro-
stor između kolona zaštitnih (casing) i uzlaznih cijevi
(tubing) ili u kolonu uzlaznih cijevi. Injektirani plin
aerizira fluid u koloni uzlaznih cijevi i time ga olakša,
odnosno smanji protutlak na produktivni sloj, i fluid
se podiže na površinu djelovanjem slojnog tlaka i ek-
spandiranjem plina. Stupanj smanjenja dinamičkog
tlaka na dnu bušotine će ovisiti o količini (volumenu)
injektiranog plina i dubini injektiranja (maksimalna
dubina injektiranja koja se može postići u sustavu
plinskog lifta zavisi od tlaka injektiranja na površini
i kapaciteta injektiranja pri konstantnim drugim va-
rijabilnim parametrima). Međutim, iako se s većim
injektiranim volumenom plina povećava proizvod-
nja nafte, postoji gornja granica volumena injekti-
ranog plina koja može biti granica ekonomičnosti
injektiranja (iznad koje prirast proizvodnje nafte ne
350 gas-lift installation
opravdava troškove injektiranja plina) ili fizičko ogra-
ničenje (na primjer, inverzija gradijenata tlaka u kolo-
ni uzlaznih cijevi uzrokovana nepovratnim gubicima
tlaka u koloni). Za proizvodnju primjenom plinskog
lifta pogodne su bušotine sljedećih karakteristika: (a)
s visokim indeksom produktivnosti (većim od 0,50) i
visokim ili niskim tlako na dnu; (b) s niskim indeksom
produktivnosti (manjim od 0,50) i visokim ili niskim
tlakom na dnu, i (c) s vrlo iskrivljenim kanalom, poja-
vom pijeska u proizvodnji i visokim plinsko-tekućin-
skim faktorom (GLR).
Prema načinu injektiranja plina, plinski lift može biti
kontinuirani ili neprekidni, kada se plin injektira kon-
tinuirano u bušotinu (u kolonu uzlaznih cijevi ili u
prstenasti prostor između kolona zaštitnih i uzlaznih
cijevi na određenoj dubini bušotine – v. continuous-
flow gas lift), i periodični ili povremeni kada se plin
injektira u bušotinu periodično, u pravilnim vremen-
skim razmacima ili ciklusima (v. intermittent gas lift).
Kod kontinuiranog plinskog lifta fluid neprekidno
struji iz bušotine na površinu, a kod periodičkog lifta
stupac fluida se izbacuje na površinu ciklički, t.j. iz-
među dva pravilna ciklusa injektiranja plina. Plinski
lift također može biti otvorenog tipa (v. open gas lift),
poluzatvorenog (v. semi-closed gas lift) ili zatvorenog
tipa (v. closed gas lift). Specijalni tip lifta je tzv. plun-
žerni plinski lift (v. plunger lift), a postoji također i ko-
morni plinski lift (v. chamber lift). Prednosti plinskog
lifta su u tome što njegova instalacija ima vrlo malo
pokretnih dijelova, zahtijeva minimum površinske
opreme, velikog je kapaciteta i može se primijeniti
u bušotinama s kosim i iskrivljenim kanalom (plinski
lift je uobičajeni tip proizvodnog opremanja pod-
morskih bušotina). Oprema za plinski lift uključuje
ventile (zaklopce) za lift, pribore koji se u bušotinu
spuštaju žičanim užetom, protupovratne ventile,
vretena za postavljanje zaklopaca, površinsku mjer-
no-regulacijsku opremu i kompresore. Izbor tipa
plinskog lifta (kontinuirani ili periodički) zavisi od ka-
paciteta proizvodnje bušotine (volumena fluida koji
treba podizati na površinu), količine i tlaka raspolo-
živog plina za injektiranje te stanja bušotine i ležišta
(na primjer, kod periodičkog plinskog lifta već krat-
kotrajan, ali velik, pad tlaka na dnu bušotine može
uzrokovati prodor pijeska u bušotinu ili nastanak
vodenih i/ili plinskih konusa). Plinski lift u mnogim
slučajevima ima ekonomsku i tehnološku prednost u
odnosu na druge metode umjetnog podizanja nafte
zbog svoje jednostavnosti i rada s relativno malo teš-
koća; v. artificial lift.
gas-lift gas – plin za plinski lift. Prirodni plin koji se rabi
u bušotinama s plinskim liftom (gas-lift well) za proi-
zvodnju nafte. Iz takvog plina se najprije ekstrahiraju
tekuće komponente. Budući da je taj plin radni, a
ne komercijalni, njegova cijena je znatno niža. Kako
se radni plin za lift i komercijalni plin u proizvodnji
nafte miješaju, samo se slojni plin pripisuje proizve-
denoj tekućoj fazi kada se iz kombiniranog plina ek-
strahiraju tekući ugljikovodici (radi naftne i plinske
rente). Sinonimi: lift gas, working gas; v. gas lift.
gas-lift installation – uređaj plinskog lifta (gaslifta). U
tehnologiji proizvodnje nafte – konstrukcija opreme
plinskog lifta u bušotini koja zavisi (između ostalog)
o primjenjenoj metodi umjetnog podizanja nafte
– kontinuirani (neprekidni) plinski lift (v. continuous-
gas-lift mandrel
flow gas lift) ili periodični (povremeni) plinski lift (v.
intermittent gas lift) i dijeli se na četiri glavna tipa: (a)
otvoreni plinski lift (v. open gas lift); (b) poluzatvoreni
plinski lift (v. semiclosed gas lift); (c) zatvoreni plinski
lift (v. closed gas lift), i (d) komorni plinski lift (v. cham-
ber gas lift).
gas-lift mandrel – vreteno za postavljanje ventila plin-
skog lifta. Uređaj, spušten u koloni uzlaznih cijevi
(tubing string), u koji se postavljaju ventili (zaklopci)
plinskog lifta (gas-lift valves). Najčešće se primje-
njuju dva tipa vretena – s bočnim vratima (ventil
se postavlja u vreteno nakon što je kolona uzlaznih
cijevi/tubing spuštena u bušotinu; za zamjenu ili po-
pravak uzlaznih kolona se mora vaditi iz bušotine – v.
side-door mandrel), i s bočnim džepom (zaklopac se
postavlja i mijenja žičanim užetom, vreteno ostaje u
bušotini pa ne treba vaditi kolonu uzlaznih cijevi – v.
side-pocket mandrel).
gas-lift valve – ventil (zaklopac) plinskog lifta. Regula-
tor tlaka postavljen na koloni ili u koloni uzlaznih ci-
jevi (tubing) bušotine koja proizvodi plinskim liftom
(gas-lift well) tako da se regulacijom tlaka injektiranja
plina u bušotinu i tlaka proizvodnje ventil otvara ili
zatvara kako bi osigurao komunikaciju plina između
kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi. Ventili plinskog lifta
automatski uspostavljaju injektiranje plina u bušoti-
nu na najdubljem mogućem nivou na bazi raspoloži-
vog tlaka injektiranja na površini (smanjit će tlak koji
je potreban za početno uspostavljanje točke injek-
tiranja i automatski će ponovno uspostaviti točku
injektiranja nakon zatvaranja), odnosno osiguravaju
fleksibilnost dopuštajući promjene dubine injektira-
nja plina kako bi se kompenzirale varijacije dinamič-
kog tlaka na dnu bušotine, udjela (sadržaja) vode u
proizvodnji te kapaciteta proizvodnje i dopuštene
proizvodnje bušotine.
Obično se primjenjuju dva tipa ventila: (a) automatski
(v. pressure-operated gas-lift valve), koji se dalje klasi-
ficira kao ventil direktnog djelovanja (casing-pressu-
re operated gas-lift valve) i ventil obratnog djelovanja
(tubing-pressure operated gas-lift valve), ovisno o tome
ima li na otvaranje ventila veći utjecaj tlak u zaštitnoj
koloni (casing pressure) ili tlak u koloni uzlaznih cijevi
(tubing pressure); automatski ventili se obično pri-
mjenjuju u uređajima kontinuiranog (neprekidnog)
plinskog lifta, i (b) diferencijalni (differential gas-lift
valve). Prema principu djelovanja, ventili plinskog lif-
ta se mogu svrstati u četiri tipa: (a) s reakcijom na tlak
u zaštitnoj koloni (tzv. ventil direktnog djelovanja), tj.
s otvaranjem i zatvaranjem, ovisno o tlaku u zaštitnoj
koloni; (b) diferencijalni ventili (otvaraju se ovisno o
tlaku u zaštitnoj koloni, a zatvaraju se reagirajući na
tlak u koloni uzlaznih cijevi); (c) s reakcijom na tlak
u koloni uzlaznih cijevi (tzv. ventil obratnog djelova-
nja) – sa zatvaranjem i otvaranjem ovisno o tlaku u
uzlaznoj koloni, i (d) kombinirani ventili (otvaraju se
ovisno o porastu tlaka fluida, a zatvaraju reagirajući
na tlak u koloni zaštitnih ili uzlaznih cijevi).
Uporaba ventila plinskog lifta ima niz prednosti – po-
stiže se veća dubina injektiranja plina (veća dubina
ugradnje kolone uzlaznih cijevi u bušotini) sa zada-
nim tlakom injektiranja (radnim tlakom) plina na ušću
bušotine, omogućuje se selektivno injektiranje plina
u kolonu uzlaznih cijevi kroz ventil postavljen na
različitim dubinama ovisno o promjenama produk-
351 gas lock
tivnosti bušotine; plin se može periodički injektirati
i time omogućiti povećanje stupca nafte u bušotini
između dva ciklusa injektiranja, što osigurava injek-
tiranje zadane količine plina. Ventili plinskog lifta se
primjenjuju u mnogim operacijama – za pokretanje
bušotina (u kontinuiranoj ili periodičkoj proizvodnji),
za uklanjanje (izbacivanje) vode i kondenzata iz plin-
skih bušotina, za proizvodnju vode vodoopskrbnim
bušotinama u sustavima zavodnjavanja ležišta te za
injektiranje kemijskih inhibitora korozije.
gas-lift well – bušotina s plinskim liftom, v. gas lift.
gas liquefaction – ukapljivanje (likvefakcija) plina.
Proces pretvorbe plina u tekućinu. Prirodni plin se
ne može ukapljiti samo povećanjem njegova tlaka,
nego se mora najprije ohladiti na temperaturu ispod
njegove kritične. Ukapljivanje se izvodi hlađenjem i
zatim komprimiranjem,
gas liquefaction process – proces ukapljivanja (likve-
fakcije) plina. Proces pretvorbe proizvedenih ugljiko-
vodika, koji su u plinovitom stanju pri normalnom
tlaku i temperaturi, u tekuće stanje.
gas-liquid chromatography (GLC) – plinsko-teku-
ćinska kromatografija. Tip kromatografije u kojoj je
mobilna (pokretna) faza (mobile phase) plin, a staci-
onarna (nepokretna) faza (stationary phase) tekućina
(nehlapljivo tekuće otapalo) koja prekriva površinu
poroznog inertnog čvrstog nosioca. Kao plin-nosi-
lac rabi se helij, argon, dušik ili vodik. Komponente
se separiraju (razdvajaju) zahvaljujući različitom
stupnju njihove topljivosti u adsorpcijskoj sredini.
Sinonim: gas-liquid partition chromatography; v. gas
chromatography, gas-solid chromatography.
gas-liquid (gas/liquid) column – kolona za plinsko-te-
kućinsku kromatografiju. Metalna ili staklena cijev is-
punjena česticama inertnog materijala preplavljenih
tekućinom. Uzorak plina za analizu se uvodi u kolo-
nu, otapa u tekućini gdje se razdvajaju komponente
plina. Sinonim: partition column.
gas-liquid partition chromatography – plinsko-teku-
ćinska kromatografija, v. gas-liquid chromatography.
gas-liquid (gas/liquid) ratio (GRL) – plinsko-tekućinski
faktor. Omjer volumena proizvedenog plina (u stan-
dardnim kubnim metrima ili stopama) i volumena
proizvedene tekuće faze (nafte i vode – u standar-
dnim kubnim metrima ili barelima). Rabi se umjesto
plinskog faktora (GOR) kada bušotina uz naftu proi-
zvodi i vodu.
gas liquids – kapljevine prirodnog plina. (1) Tekuće
komponente iscrpljene iz prirodnog plina – butan,
propan i pentan. (2) Plinoviti propan i (rjeđe) plino-
viti butan ili smjesa butana i propana koji su kom-
primirani u tekuće stanje. Rabe se u domaćinstvima
i industriji kao gorivo. Prema nakim definicijama, si-
nonim termina bottled gas (plin u bocama) i liquefied
petroleum gas (ukapljeni naftni plin).
gas-liquid (gas/liquid) separator – odjeljivač tekuće
faze. Uređaj u plinovodu za skupljanje tekuće faze
koja se izdvojila iz plina. Sinonim: drip pot.
gas-liquids extraction plant – postrojenje za obradu
(preradu) prirodnog plina, v. gas plant.
gas lock – plinski čep; začepljenje plinom. (1) Djelovanje
plina u cilindru (barrel) naftne dubinske pumpe s kli-
pnim šipkama (downhole sucker-rod pump). Slobodni
plin, slojni ili isplinjen iz nafte, na dnu bušotine ulazi
u usisni ventil i pumpu. Pri hodu pumpe prema do-
gas locking
lje plin se komprimira, ali ne podiže tlačni ventil sa
sjedišta, a pri hodu prema gore usisni ventil se neće
otvoriti. Zbog stvorenog plinskog čepa pumpa pre-
staje pumpati fluid. Sinonim: gas locking; (2) Plinski
čep u usisnoj komori stapne pumpe koji sprječava
strujanje nafte u komoru i mora se ispuhati; (3) Na-
kupljeni plin u povišenim dijelovima naftovoda koji,
zbog svoje kompresibilnosti, blokira gravitacijsko
strujanje nafte. Sinonim: gas block.
gas locking – plinski čep; začepljenje plinom, v. gas lock, 1.
gas meter – plinsko brojilo, plinomjer. Instrument za
mjerenje i registraciju volumenskog protoka plina
kroz cjevovode ili brzine strujanja plina. Tipovi plin-
skih brojila su instrumenti s prigušnicom, Venturije-
vo brojilo, volumensko, turbinsko, vrtložno, magnet-
sko i ultrazvučno brojilo te drugi tipovi.
gas miscible recovery methods – plinske miscibil-
ne metode proizvodnje nafte. Metode miscibilnog
istiskivanja nafte iz ležišta injektiranjem plina (na
primjer, ugljik-dioksida, dušika). U te se metode ta-
kođer ubraja i ciklička obrada (stimulacija) ležišta
ugljik-dioksidom; v. miscible flood, carbon-dioxide
flood, cyclic carbon-dioxide stimulation, enriched gas
miscible flood, high-pressure gas displacement, high-
pressure inert gas injection, high-pressure lean gas
miscible flood, high-pressure natural gas injection,
inert gas miscible flood, liquefied petroleum gas slug
drive, nitrogen flood.
gas mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut
drilling mud.
gas odorant – odorizator (odorans) plina, v. odorant.
gas odorization – odorizacija plina, v. odorization.
gas oil – plinsko ulje. Destilat sirove nafte. Obično obu-
hvaća kerozin (kerosine), dizelsko gorivo (diesel fuel),
ulja za zagrijavanje (heating oils) i laka loživa ulja
(light fuel oils). Područje destilacije je između 230 i
425 °C.
gas-oil (gas/oil) contact (GOC) – plinsko-naftni kon-
takt, kontakt plin-nafta. Granica (granična površina)
između naftne zone i plinske kape ležišta. Definira se
kao najmanja dubina ležišta na kojoj je zasićenje te-
kućom fazom (naftom, vodom) jednako 100%, ili kao
najveća dubina ležišta s koje se proizvodi samo slo-
bodni plin. Dubina početnog plinsko-naftnog kon-
takta se određuje interpretacijom karotaže, anali-
zom jezgara i kapilarnog tlaka te drugim metodama.
U mnogim ležištima početni kontakt može imati kosi
položaj (zbog lateralnih varijacija kapilarnog tlaka,
neravnoteže viskoznih sila u ležištu, strujanja vode
ispod stacionarnog plina – arteškog, ili usljed pada
tlaka u jednom od više ležišta koja imaju zajednič-
ki akvifer), a može se ukositi i tijekom proizvodnog
vijeka ležišta/polja. Sinonim: gas-oil horizon, gas-oil
interface, gas-oil level, gas-oil surface.
gas-oil contact line – linija plinsko-naftnog kontakta, v.
gas-oil contact.
gas-oil (gas/oil) horizon – plinsko-naftni kontakt, kon-
takt plin-nafta, v. gas-oil contact.
gas-oil (gas/oil) interface – plinsko-naftni kontakt,
kontakt plin-nafta, v. gas-oil contact.
gas-oil (gas/oil) level – plinsko-naftni kontakt, kontakt
plin-nafta, v. gas-oil contact.
gas-oil (gas/oil) ratio (GOR) – plinski (plinsko-naftni)
faktor. Omjer volumena proizvedenog plina (u stan-
dardnim kubičnim metrima ili stopama) i volumena
352 gas-oil (gas/oil) separator
proizvedene nafte (u standardnim kubičnim metri-
ma ili barelima), ili količina plina proizvedena s jed-
nim kubičnim metrom (ili barelom) nafte. Razlikuju
se specifični tipovi plinskog faktora – slojni plinski
faktor (v. formation gas-oil ratio), faktor otopljenog
plina (v. solution gas-oil ratio), proizvodni plinski
faktor (v. producing gas-oil ratio – neke definicije
smatraju taj pojam sinonimom termina gas-oil ratio),
separatorski plinski faktor (v. separator gas-oil ratio),
rezervoarski plinski faktor (v. stock-tank gas-oil ratio),
početni faktor otopljenog plina (v. initial solution
gas-oil ratio) i početni proizvodni plinski faktor (v.
initial producing gas-oil ratio). Porast plinskog faktora
tijekom iskorištavanja ležišta (proizvodnje nafte) nije
poželjan jer snižava djelotvornost režima iskorištava-
nja ležišta. Sinonimi: gas-factor, gas-to-oil ratio.
gas-oil (gas/oil) ratio test – ispitivanje plinskog (plin-
sko-naftnog) faktora. Periodičko ispitivanje bušoti-
na radi mjerenja proizvedene količine nafte i plina
koja zahtijevaju državni regulativni organi kako bi
se utvrdilo da bušotina ne proizvodi plin više od do-
puštene količine (ograničenja) i ocijenile proizvodne
karakteristike.
gas-oil relative permeability – relativna permeabil-
nost sustava fluida plin-nafta. Relativna permeabil-
nost ležišne stijene (ležišta) za naftnu fazu se sma-
njuje s povećanjem zasićenja slobodnim plinom.
Plinovita faza nije pokretljiva (relativna permeabil-
nost za plin je jednaka nuli) dok se u ležištu ne po-
stigne kritično zasićenje plinom (ali i nepokretni plin
usporava strujanje nafte i smanjuje njenu relativnu
permeabilnost). S porastom zasićenja plinom iznad
kritičnog raste relativna permeabilnost za plinovitu
fazu i teoretski postiže vrijednost jedinice (100%) pri
potpunom (100%-tnom) zasićenju ležišta plinom.
Relativne permeabilnosti za plin i naftu se obično
prikazuju u ovisnosti o ukupnom zasićenju tekućim
fazama (naftom i vodom); v. relative permeability,
water-oil relative permeability, three-phase relative
permeability.
gas-oil (gas/oil) separating plant – postrojenje za se-
paraciju nafte i plina. Postrojenje na morskim plat-
formama (offshore platform) za separaciju i kompri-
miranje plina (s dvofaznim separatorima i drugom
opremom za obradu plina).
gas-oil (gas/oil) separator – naftni (plinski, naftno-
plinski) separator. Uređaj (posuda) pod tlakom na
naftnim poljima (pojedinačan ili u nizu) za odvajanje
(separaciju) plina iz nafte kao zasebne faze. Izdvojeni
plin izlazi na vrhu separatora a nafta na njegovu dnu.
Volumen plina koji će separator ukloniti iz produkci-
je slojne nafte ovisi o fizikalnim i kemijskim karakte-
ristikama slojne nafte, radnom tlaku i radnoj tempe-
raturi u separatoru, kapacitetu i konstrukciji (tipu) se-
paratora te drugim faktorima. Separatori se općenito
dijele na dvofazne i trofazne, a oba tipa se konstruk-
cijski izvode kao horizontalni, vertikalni ili sferični.
Glavni dijelovi separatora su separacijska posuda,
regulator nivoa tekućine, ventil za ispuštanje nafte i
različiti drugi pribori (mjerne slavine, pokazna stakla,
manometri, sigurnosni ventil, protuhavarijski uređaj
– trofazni separatori se dodatno opremaju indikato-
rom nivoa površine razdjela nafta-voda i ventilom za
ispuštanje vode). Sinonimi: gas separator, gas trap,
oil-field separator, oil-gas separator, oil separator.
gas-oil (gas/oil) surface
gas-oil (gas/oil) surface – plinsko-naftni kontakt, kon-
takt plin-nafta, v. gas-oil contact.
gasoline – benzin, motorni benzin. Produkt prerade
sirove nafte (rafinirani naftni destilat) s intervalom
vrelišta od 30 do 220 °C koji se, dodavanjem određe-
nih aditiva, rabi kao gorivo za motore s unutarnjim
izgaranjem. Sastoji se uglavnom od hlapljivih zapa-
ljivih tekućih ugljikovodika (od heksana do dekana).
Sinonimi: gas, petrol.
gasoline plant – postrojenje za obradu (preradu) prirod-
nog plina, v. gas plant.
gasoline recovery plant – postrojenje za obradu (prera-
du) prirodnog plina, v. gas plant.
gasometer – plinomjer, plinsko brojilo. Dio opreme koji
drži i mjeri plin. Može se upotrebljavati u analitičkoj
kemiji za mjerenje količine plina koji se oslobodi (ra-
zvije) u reakcijama.
gas originally in place – ukupne rezerve plina u ležištu,
v. original gas in place.
gas pipeline – plinovod. Cjevovod za transport plina.
Dva su osnovna tipa plinovoda – plinovodi sabirnog
sustava, koji su namijenjeni za transport produkcije
plina od izvora (ušće plinske bušotine, izlaz separa-
tora) do postrojenja za obradu plina, i magistralni
plinovodi koji služe za transport prirodnog plina
(obično dehidriranog) do krajnjeg odredišta (potro-
šača ili postrojenja za obradu plina).
gas pipeline specifications – specifikacije za transport
plina cjevovodima, v. natural-gas pipeline specificati-
ons.
gas plant – postrojenje za obradu (preradu) prirodnog
plina. Kompresijsko, destilacijsko i apsorpcijsko
postrojenje za izdvajanje (ekstrakciju) prirodnog
benzina, butana, propana i katkada etana) iz proi-
zvedenog plina prije njegove isporuke u plinovod
ili injektiranja u ležište (radi podržavanja ležišnog
tlaka) i pridavanje plinu kvalitete za tržište. Također
postrojenje za izdvajanje metana, etana, propana
i butana iz plina dobivenog preradom nafte. Takva
postrojenja često imaju frakcionatore i stabilizatore
za separaciju tekućih ugljikovodika u čiste frakcije
(komponente) ili smjese. Sinonimi: casinghead gaso-
line plant, combination plant (v.), gas-liquids extracti-
on plant, gasoline plant, gasoline recovery plant, gas
processing plant, gas treating plant, gas treatment
plant, natural gasoline plant, natural gas plant, proce-
ssing plant.
gas plant products – produkti obrade (prerade) plina.
Kapljevine prirodnog plina (natural gas liquids, NGL)
izdvojene (ekstrahirane) iz masnog (mokrog) plina
(wet natural gas) na postrojenjima za obradu (prera-
du) plina na kopnu ili moru (v. gas plant). Uključuju
etan, propan, butane, smjese butana i propana, pri-
rodni benzin i kondenzat.
gas pocket – plinski džep. Šupljina u stijenama ispunje-
na plinom.
gas pool – (1) plinsko ležište, v. gas reservoir. (2) plinsko
polje, v. gas field.
gas-pressure governor – regulator tlaka plina, plinski
regulator, v. gas-pressure regulator.
gas-pressure maintenance – podržavanje ležišnog tla-
ka injektiranjem plina, v. pressure maintenance by gas
injection.
gas-pressure regulator – regulator tlaka plina, plinski
regulator. Uređaji za kontrolu tlaka plina koji struji
353 gas recovery
u cjevovodu. Sinonimi: gas-pressure governor, gas
regulator.
gas processing – obrada (prerada) plina. Proces ili
skup završnih procesa obrade plina prije njegova
transporta, distribucije ili primjene kojima se iz pro-
izvedenog prirodnog plina izdvajaju (ekstrahiraju)
određene komponente (sastojci) koje su same po
sebi vrijedne ili su primjese koje čine plin nepriklad-
nim za prodaju. Proizvedeni prirodni plin iz ležišta je
smjesa velikog broja različitih ugljkovodika (plinovi-
tih i često tekućih), vodene pare, slobodne vode, ki-
selih plinova (katkada) i krutih čestica. Proces obrade
obuhvaća ekstrakciju vrijednih kapljevina, uklanja-
nje kiselih plinova, dehidraciju, dodavanje poželjnih
sastojaka kako bi plin imao zadana svojstva (na pri-
mjer, odorizacija), ukapljivanje i druge operacije. Pri
izboru tehnologije procesa treba uzeti u obzir tržišne
specifikacije što su propisane u ugovorima o isporu-
ci (prodaji) plina potrošačima. Sinonimi: gas conditi-
oning, gas treating, gas treatment; v. absorption gas
processing, adsorption gas processing.
gas processing plant – postrojenje za obradu (preradu)
prirodnog plina, degazolinaža, v. gas plant.
gas producer – plinski generator, v. gas generator.
gas-producing well – plinska (proizvodna plinska) bu-
šotina, v. gas well.
gas production unit – plinska proizvodna jedinica
(uređaj). Zatvoreno postrojenje na polju koje se sa-
stoji od kombinacije grijača i separatora za obradu
produkcije visokotlačnih plinskih i kondenzatnih
bušotina. Cijeli uređaj (indirektni grijač i visokotlačni
trofazni separator za separaciju nafte, plina i vode)
montiran je na saonicama.
gas pump – dubinska pumpa pogonjena plinom. Volu-
metrijska dubinska pumpa (positive-displacement
pump) za podizanje nafte iz bušotine na površinu
pogonjena plinom. Pumpa istiskuje jedinični volu-
men (barel) nafte jednakim volumenom plina pri
tlaku na dubini ugradnje pumpe. Fluid iz kanala bu-
šotine ulazi u cilindar pumpe kroz donji protupovrat-
ni ventil, plunžer pumpe se diže i spušta u radnom
cilindru i istiskuje fluid kroz gornji ventil.
gas purification – čišćenje plina, v. gas processing, gas
sweetening.
gas recovery – iscrpak plina. Dio početnih rezervi plina
u ležištu (original gas in place) koji je ekonomično pri-
dobiv. Prije svega zavisi od tlaka napuštanja ležišta i
njegove permeabilnosti. Tlak napuštanja plinskih le-
žišta ovisi o brojnim faktorima – cijeni plina, indeksu
produktivnosti bušotina, veličini polja, lokaciji polja
u odnosu na tržište, tipu tržišta plina i radnom tlaku
magistralnog plinovoda (neka poduzeća za transport
plinovodima rabe tlak napuštanja plinskog ležišta/
polja jednak 22,5 bar/1.000 metara dubine ili 100
psi/1.000 stopa dubine). Na velikim plinskim poljima,
na kojima je trošak instaliranja kompresora ekonom-
ski prihvatljiv, tlak napuštanja se može sniziti i tako
povećati konačni iscrpak plina. U slučaju plinskih le-
žišta koja se eksploatiraju režimom ekspanzije plina
bez djelovanja vodotlačnog režima ne postoji nijedno
fizikalno opravdanje da se plin ne proizvodi dok ležiš-
ni tlak ne padne gotovo na razinu atmosferskog tla-
ka. Međutim, kapacitet proizvodnje plina opada tako
brzo s približavanjem ležišnog tlaka atmosferskom da
se postavlja određeni tlak napuštanja ležišta (aban-
gas regulator
donment pressure) radi ekonomičnosti proizvodnje.
Većina plinskih ležišta s volumetrijskim režimom isko-
rištavanja (i s prihvatljivom permeabilnošću) ostvarit
će konačan iscrpak plina od 70 do 90%, a katkada se
mogu postići i veći iscrpci ako su proizvodni troškovi
niski i cijena plina visoka. Konačan iscrpak plina može,
međutim, biti manji (za ležišta s parcijalnim vodotlač-
nim režimom iznosi 70 do 80%) i znatno manji, na
primjer, u ležištima s vodotlačnim i jakim vodotlač-
nim režimom iznosi 50 do 60% (ostatak plina ostaje
zarobljen u ležištu zbog visokog tlaka napuštanja koji
je posljedica prodora vode iz akvifera u ležišta i zbog
zaostajanja plina iza napredujućeg plinsko-vodenog
kontakta). Drugi uzroci manjeg iscrpka plina mogu
biti konfiguracija ležišta, položaj bušotina, gustoća
mreže bušotina, nastanak vodenih konusa, oštećenja
formacije, stratifikacija ležišta, gubitak permeabilno-
sti (niža permeabilnost često za posljedicu ima veći
tlak napuštanja ležišta, dok veća permeabilnost osi-
gurava veći iscrpak zbog većeg proizvodnog kapaci-
teta bušotina za dani pad ležišnog tlaka) i retrogradna
kondenzacija.
gas regulator – regulator tlaka plina, plinski regulator, v.
gas-pressure regulator.
gas reinjection – reinjektiranje plina. Injektiranje u le-
žište radi podržavanja ležišnog tlaka (pressure main-
tenance) kako bi se povećao konačan iscrpak nafte
(ultimate oil recovery). Obično se injektira proizve-
deni plin iz kojeg su uklonjeni tekući ugljikovodici
(suhi plin, dry gas); v. pressure maintenance by gas
injection.
gas relative density – relativna gustoća plina, v. relative
density of gases.
gas repressuring – podržavanje ležišnog tlaka injektira-
njem plina, v. pressure maintenance by gas injection.
gas reservoir – plinsko ležište, ležište plina. Podzemna
akumulacija samo prirodnog plina. Ležište koje pro-
izvodi samo plinovite ugljikovodike. Također ležište
koje sadrži komercijalne rezerve plina. Sinonimi: gas
pool, natural-gas pool, natural-gas reservoir; v. petro-
leum reservoir, gas-condensate reservoir, oil reservoir.
gas sales line – plinovod za transport komercijalnog pli-
na. Cjevovod za transport plina namijenjenog pro-
daji (plin iz kojeg su uklonjene tekuće ugljkovodične
komponente, voda i druge primjese) od polja ili mor-
ske platforme za obradu do plinovoda.
gas sand – plinski (plinonosni) pješčenjak. Pješčenjak
koji sadrži veliku količinu prirodnog plina (koji je za-
sićen plinom).
gas saturation – zasićenje plinom. Dio pornog prostora
(volumen pora) ležišne stijene, koji je zasićen plinom
(plinovitom fazom).
gas saturation pressure – tlak zasićenja, v. bubble-po-
int.
gas scrubber – uređaj za pranje (mokro čišćenje) plina,
perilica plina, skruber. Uređaj (posuda) sličan plin-
sko-naftnom separatoru (oil-gas separator) koji se
rabi za obradu plina s relativno malim sadržajem
tekuće faze. U pravilu se primjenjuju na sabirnim,
komercijalnim i distribucijskim plinovodima, gdje
se obrađuju manje količine nego u plinsko-naftnim
separatorima. Postoje dva tipa skrubera – suhi (v.
dry-type gas scrubber) i mokri (v. wet-type gas scru-
bber). Uređajem za pranje plina ili skruberom se
također može nazvati svaka posuda koja se rabi
354 gas-solubility factor
ispred bilo kojeg uređaja za obradu plina kako bi se
spriječio ulaz tekućih ugljkovodika i/ili vode u slje-
deću posudu.
gas scrubbing – mokro čišćenje (pranje) plina. Uklanja-
nje plinovitih i tekućih nečistoća (primjesa) iz plina
djelovanjem tekućine. Plin stupa u kontakt s tekući-
nom koja uklanja primjese otapanjem ili kemijskim
spajanjem.
gas sendout – predana količina plina. Ukupna količi-
na plina – proizvedenog, kupljenog ili iscrpljenog
iz podzemnog skladišta tijekom specificiranog vre-
menskog intervala.
gas separation – separacija plina. Proces izdvajanja
(uklanjanja) otopljenog plina iz sirove nafte (dissol-
ved gas) u separatoru. Može biti jednostupanjska
(flash separation) ili višestupanjska (stage separati-
on).
gas separator – (1) plinski separator dubinske pumpe.
Sekcija smještena između protektora i pumpe na
električnoj uronjenoj dubinskoj pumpi (electric sub-
mersible pump) za uklanjanje slobodnog plina prije
usisa pumpe kako bi se spriječio nastanak plinskih
čepova (začepljenja, gas locking) i osiguralo efika-
snije pumpanje bušotina s mnogo plina. Separator
skreće smjer strujanja fluida ili centrifugira fluid kako
bi uklonio plin. (2) naftni (plinski, naftno-plinski) sepa-
rator, v. gas-oil separator.
gasser – plinska (proizvodna plinska) bušotina, v. gas
well.
gas show (GS) – pojava plina. Pojavljivanje prirodnog
plina u povratnoj bušaćoj isplaci (returning drilling
fluid). Termin se rabi u plinskoj karotaži (mud log-
ging) za označavanje količine i sastava prirodnog
plina iznad nivoa fona plina (background gas level).
Sinonimi: gas showing, show of gas.
gas showing – pojava plina, v. gas show.
gas shrinkage – skupljanje plina. Plin koji se izgubi ili
apsorbira u procesu uklanjanja kapljevine iz prirod-
nog plina.
gas slippage – proklizavanje plina. Pojava mimoilaže-
nja tekuće faze plinom do koje dolazi kada je pro-
mjer pornih kanala blizak srednjem slobodnom putu
plina. Događa se ne samo u kapilarnoj cjevčici nego
i u naftnom ležištu.
gas sniffer – detektor plina. (1) Uređaj za detekciju
pojave probijanja ugljikovodika u oceanu. Tegli se
brodom. (2) Uređaj za detekciju postojanja ugljiko-
vodika u bušaćoj isplaci.
gas-solid chromatography (GSC) – plinsko-adsorpcij-
ska kromatografija. Tip kromatografije u kojoj je plin
mobilna (pokretna) faza (mobile phase), a porozni
sorpcijski čvrsti materijal (drveni ugljen, silikagel,
aluminij-oksid) jest stacionarna (nepokretna) faza
(stationary phase). Plin nosilac je helij, argon, dušik
ili vodik. Komponente plinske smjese se razdvajaju
prema različitom stupnju pokretljivosti; v. gas chro-
matography, gas-liquid chromatography.
gas-solid (gas/solid) column – kolona za plinsko-ad-
sorpcijsku kromatografiju, v. adsorption column.
gas solubility – topljivost plina. Opseg kojim se plin
otapa u nekoj tekućini za nastanak homogenog su-
stava. Sinonim: solubility of gas; v. gas solubility in oil,
gas solubility in water.
gas-solubility factor – faktor otopljenog plina. Vo-
lumen plina (u standardnim kubičnim metrima ili
gas solubility in oil
stopama), oslobođenog pri specificiranim uvjetima
u separatoru, koji je bio otopljen u jediničnom vo-
lumenu (jednom kubičnom metru ili barelu) povr-
šinske (rezervoarske) nafte pri ležišnoj temperaturi i
ležišnom tlaku; v. solution gas-oil ratio.
gas solubility in oil – topljivost plina u nafti. Topljivost
prirodnog plina u slojnoj nafti ovisi o tlaku, tempe-
raturi i sastavu plina i nafte – povećava se s pora-
stom tlaka (pri konstantnoj temperaturi), a smanjuje
s porastom temperature (pri konstantnom tlaku). Za
bilo koji tlak i temperaturu topljivost plina u nafti
raste što se sastavi nafte i plina približavaju jedan
drugom, tj. topljivost će biti veća ako je veća gusto-
ća plina a manja gustoća nafte. Sinonim: solubility
of gas in oil.
gas solubility in water – topljivost plina u vodi. Toplji-
vost prirodnog plina (plinovitih ugljikovodika) u sloj-
noj vodi je niska u usporedbi s topljivošću u nafti pri
jednakim ležišnim uvjetima. Ovisi o tlaku, temperatu-
ri i salinitetu slojne vode. Topljivost se s promjenom
temperature ne mijenja u velikoj mjeri – neznatno se
smanjuje s porastom temperature, postiže minimal-
nu vrijednost pri temperaturi oko 66 °C, nakon koje
se kontinuirano povećava s rastom temperature.
Porast tlaka znatno povećava topljivost plina, dok je
salinitet vode (količina otopljenih soli u vodi) sma-
njuje. Topljivost svakog pojedinog parafinskog uglji-
kovodika je višestruko veća od topljivosti sljedećeg
težeg ugljikovodika i izgleda da tlak više utječe na
topljivost lakših ugljikovodika. Sinonim: solubility of
gas in water.
gas specific gravity – relativna gustoća plina, v. den-
sity, relative density, relative density of gases, specific
gravity.
gas specific heat – specifični toplinski kapacitet plinova,
v. specific heat of gases.
gas stabilizer – stabilizator (kolona za stabilizaciju) kon-
denzata, v. condensate stabilization.
gas storage – skladištenje plina; skladište plina, plinsko
skladište, v. natural-gas storage, underground natural
gas storage.
gas storage cavern – kaverna za skladištenje plina; ka-
verna za plinsko skladište, v. salt cavern, rock cavern,
underground natural gas storage in salt caverns, un-
derground natural gas storage in rock caverns.
gas storage field – polje za podzemno skladištenje pli-
na; polje za podzemno plinsko skladište, v. undergro-
und natural gas storage, underground natural gas sto-
rage in depleted gas reservoirs, underground natural
gas storage in depleted oil resrevoirs.
gas storage in abandoned mines – skladištenje plina
u napuštenim rudnicima; plinsko skladište u napušte-
nim rudnicima, v. underground natural gas storage in
converted mines.
gas storage in aquifers – skladištenje plina u vodono-
snim slojevima; plinsko skladište u vodonosnim slojevi-
ma, v. underground natural gas storage in aquifers.
gas storage in converted mines – skladištenje plina u
rudnicima; plinsko skladište u rudnicima, v. undergro-
und natural gas storage in converted mines.
gas storage in depleted fields – skladištenje plina u
iscrpljenim poljima; plinsko skladište u iscrpljenim po-
ljima, v. underground natural gas storage in depleted
gas reservoirs, underground natural gas storage in de-
pleted oil reservoirs.
355 gas storage reservoir
gas storage in depleted gas fields – skladištenje plina
u iscrpljenim plinskim poljima; plinsko skladište u iscr-
pljenim plinskim poljima, v. underground natural gas
storage in depleted gas reservoirs.
gas storage in depleted gas reservoirs – skladištenje
plina u iscrpljenim plinskim ležištima; plinsko skladište
u iscrpljenim plinskim ležištima, v. underground natu-
ral gas storage in depleted gas reservoirs.
gas storage in depleted oil fields – skladištenje plina
u iscrpljenim naftnim poljima; plinsko skladište u iscr-
pljenim naftnim poljima, v. underground natural gas
storage in depleted oil reservoirs.
gas storage in depleted oil reservoirs – skladištenje
plina u iscrpljenim naftnim ležištima; plinsko skladište
u iscrpljenim naftnim ležištima, v. underground natu-
ral gas storage in depleted oil reservoirs.
gas storage in depleted reservoirs – skladištenje plina
u iscrpljenim ležištima; plinsko skladište u iscrpljenim
ležištima, v. underground natural gas storage in deple-
ted gas reservoirs, underground natural gas storage in
depleted oil reservoirs.
gas storage in gas reservoirs – skladištenje plina u
plinskim ležištima; plinsko skladište u plinskim leži-
štima, v. underground natural gas storage in deple-
ted gas reservoirs.
gas storage in man-made caverns – skladištenje plina
u umjetnim kavernama; plinsko skladište u umjetnim
kavernama, v. underground natural gas storage in
man-made caverns.
gas storage in mined rock caverns – skladištenje plina
u iskopanim stijenskim kavernama; plinsko skladište u
iskopanim stijenskim kavernama, v. underground na-
tural gas storage in rock caverns.
gas storage in oil reservoirs – skladištenje plina u naf-
tnim ležištima; plinsko skladište u naftnim ležištima, v.
underground natural gas storage in depleted oil reser-
voirs.
gas storage in pipelines – skladištenje plina u cjevovo-
dima, v. natural-gas storage in pipelines.
gas storage in rock caverns – skladištenje plina u sti-
jenskim kavernama; plinsko skladište u stijenskim ka-
vernama, v. underground natural gas storage in rock
caverns.
gas storage in salt – skladištenje plina u soli; plinsko
skladište u soli, v. underground natural gas storage in
salt caverns.
gas storage in salt beds – skladištenje plina u slojevima
soli; plinsko skladište u slojevima soli, v. underground
natural gas storage in salt caverns.
gas storage in salt caverns – skladištenje plina u solnim
kavernama; plinsko skladište u solnim kavernama, v.
underground natural gas storage in salt caverns.
gas storage in salt solution caverns – skladištenje pli-
na u izluženim solnim kavernama; plinsko skladište u
izluženim solnim kavernama, v. underground natural
gas storage in salt caverns.
gas storage in salt strata – skladištenje plina u slojevi-
ma soli; plinsko skladište u slojevima soli, v. undergro-
und natural gas storage in salt caverns.
gas storage in solution-mined caverns – skladištenje
plina u izluženim solnim kavernama; plinsko skladište
u izluženim solnim kavernama, v. underground natu-
ral gas storage in salt caverns.
gas storage reservoir – ležište za skladištenje plina; le-
žište za plinsko skladište, v. underground natural gas
gas sweetening
storage in depleted gas reservoirs, underground natu-
ral gas storage in depleted oil reservoirs.
gas sweetening – čišćenje plina od kiselih komponenata,
desulfurizacija (odsumporavanje) plina. Proces uklanja-
nja kiselih plinova (sumporovodika, ugljik-dioksida) iz
prirodnog plina prije njegove isporuke na tržište. Po-
stoji nekoliko desetaka tehnologija procesa čišćenja
koje se općenito mogu podijeliti na: (a) diskontinu-
irane (periodičke) procese (batch processes) – obra-
da plina tzv. »spužvastim željezom« (v. iron-sponge
sweetening), kaustičnom sodom i drugim procesima
pod komercijalnim nazivima (na primjer, Chemsweet,
Sulfa-Check); (b) obrade plina vodenim otopinama
amina – kemikalije koje se najčešće rabe za uklanja-
nje sumporovodika (i ugljik-dioksida) jesu monoeta-
nolamin (MEA), dietanolamin (DEA), sulfinol (smjesa
sulfolana, di-izopropanolamina i vode), diglikolamin,
metildietanolamin i neke komercijalne recepture (na
primjer, Amine Guard, Ucarsol, Flexsorb); (c) obrade pli-
na mješovitim otopinama –smjesama amina, fizičkih
otapala i vode (na primjer, komercijalnim recepturama
Sulfinol, Ucarsol, Flexsorb, Optisol); (d) obrade plina fi-
zičkim otapalima (na primjer, komercijalne recepture
Selexol, Rectisol, Purisol); (e) obrade plina vrućim otopi-
nama kalij-karbonata (na primjer, komercijalne recep-
ture Hot Pot, Catacarb, Benfield); (f) obrade plina direk-
tnom oksidacijom u sumpor (na primjer, komercijalne
recepture Stretford, Sulferox, Lo Cat); (g) obrade plina
adsorpcijom, i (h) obrade plina membranama. Preko
90% svih procesa čišćenja plina na kopnu otpada na
diskontinuirane procese i obrade aminima. Izbor me-
tode čišćenja plina od sumporovodika i ugljik-dioksi-
da ovisi o mnogim faktorima – sastavu plina, radnoj
temperaturi i tlaku, lokaciji bušotina, specifikacijama
ugovora o prodaji plina, propisima o zaštiti okoliša i
drugim faktorima. Katkada je potrebno iz plina ukloni-
ti samo sumporovodik, a katkada i ugljik-dioksid (ako
je njegov sadržaj veći od 2 do 3%).
gas sweetening by iron sponge process – čišćenje
plina od kiselih komponenata spužvastim željezom, v.
iron-sponge sweetening.
gas sweetening plant – postrojenje za čišćenje plina od
kiselih komponenata (za desulfurizaciju plina). Postro-
jenje za uklanjanje kiselih plinova (sumporovodika,
ugljik-dioksida) iz prirodnog plina. Tipičan proces
čišćenja plina ima sljedeći tijek: kiseli plin ulazi na
dnu kontaktne kolone i struji prema njenom vrhu
u smjeru suprotnom strujanju agensa za uklanjanje
sumporovodika (na primjer, vodene otopine mono-
etanolamina). Pročišćeni plin izlazi na vrhu kolone
a otopina agensa za pročišćavanje odlazi na rege-
neraciju i ponovno se vraća u proces. Za uklanjanje
sumporovodika također se rabe molekularna sita i
željezo-oksid (tzv. »spužvasto željezo«).
gassy drilling mud – zaplinjena (plinizirana) bušaća
isplaka, v. gas-cut drilling mud.
gassy mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut
drilling mud.
gassy well pump – dubinska pumpa za pliniziranu
naftu. Dubinska pumpa za pumpanje vrlo plinizi-
ranih fluida sprječavajući pojavu plinskih čepova
(začepljenja plinom, gas locking). Pumpa je uložnog
(usadnog) tipa (insert-type of pump) s tri komore i
modificiranim klipom i ventilom. Jedni tipovi pumpe
sprječavaju ulaz plinova u pumpu, dok se drugi služe
356 gas viscosity
visokotlačnim komprimiranjem kako bi plin ostao u
fluidu u otopljenom stanju.
gasteropods – gastropodi, puževi, v. gastropods.
gas thermal conductivity – toplinska provodnost (ko-
eficijent toplinske vodljivosti) plinova, v. thermal con-
ductivity of gases.
gas-to-oil ratio – plinski (plinsko-naftni) faktor, v. gas-
oil ratio.
gas trap – (1) plinska zamka, v. hydrocarbon trap. (2)
naftni (plinski, naftno-plinski) separator, v. gas-oil se-
parator. (3) separator za uzorkovanje plina iz isplake.
Pravokutna čelična kutija na kraju voda povratne
isplake iz bušotine za uzorkovanje plina otopljenog
u isplaci koja se vraća na površinu za plinsku karota-
žu (mud logging).
gas treating – (1) obrada (prerada) plina, v. gas pro-
cessing. (2) uklanjanje kiselih komponenata iz plina.
Čišćenje plina od kiselih komponenata – sumporo-
vodika i ugljik-dioksida (kao pojedinačna, specifična
operacija u okviru procesa obrade ili prerade plina,
gas processing).
gas treating plant – postrojenje za obradu (preradu) pri-
rodnog plina, v. gas plant.
gas treatment – obrada (prerada) plina, v. gas proce-
ssing.
gas treatment plant – postrojenje za obradu (preradu)
prirodnog plina, v. gas plant.
gastropod mollusks gastropodi, puževi, v. gastropods.
gastropods (Gastropoda) – gastropodi, puževi. Razred
moluska (mekušaca, mollusks). Karakterizirani su
izrazito izdiferenciranom glavom s očima i ticalima
(tentakulima, tentacles) i, u većini slučajeva, jednodi-
jelnom vapnenom kućicom (single calcareous shell)
koja je zatvorena na vršku (apeksu, apex), katkada
spiralno savijena, bez komorica i obično nesimetrič-
na. Dobri provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska
rasprostranjenost: gornji kambrij-danas. Sinonimi:
gasteropods, gastropod mollusks.
gas turbine meter – turbinsko plinsko mjerilo (brojilo).
Tip protočnog plinskog mjerila za mjerenje brzine
strujanja plina. Plin struji kroz zakrivljene lopatice ili
rotor na osovini uzrokujući okretanje osovine. Brzina
vrtnje osovine je kalibrirana u brzinu strujanja plina.
gas unit – plinska jedinica. U plinskoj karotaži – jedini-
ca za mjerenje plina fona (background gas) tijekom
karotaže. Nije standardna (normirana) i često je razli-
čito definirana, tako da 600 do 3.000 jedinica može
iznositi 100% (ovisno o opremi i kalibraciji).
gas viscosity – viskoznost plina. Svojstvo plina koje
određuje otpor strujanju. Pri atmosferskom tlaku
viskoznost plina raste s porastom temperature i sa
smanjenjem gustoće plina (s obzirom na zrak), od-
nosno njegove molarne mase. S porastom tlaka (pri
konstantnoj temperaturi) viskoznost plina se također
povećava. Viskoznost slojnog plina varira od 0,01 cp
pri niskim temperaturama i tlakovima do 0,06 cp za
plinove velike gustoće pri visokim temperaturama i
tlakovima (0,02 cp se može uzeti kao odgovarajuća
prosječna vrijednost). Teško ga je mjeriti eksperi-
mentalno, pa se za tehničke svrhe može odrediti iz
empirijskih korelacija s dovoljnom točnošću (ako je
poznata relativna gustoća ili molarna masa plina,
pseudoreducirani tlak i temperatura i ležišni tlak i
temperatura). Viskoznost smjese plinova i plinovi-
tih ugljikovodika pri atmosferskom tlaku se može
gas volume fraction (GVF)
odrediti računski ako je poznat komponentni sastav
smjese kao omjer (kvocijent) sume umnožaka mol-
nog udjela, molarne mase i viskoznosti komponena-
ta i sume umnožaka molnog udjela i molarne mase
komponenata, ali se za proračune obično rabi kore-
lacija iz literature za odgovarajuću molarnu masu i
temperaturu smjese s mogućnošću korekcije visko-
znosti zbog postojanja neugljikovodičnih kompone-
nata – sumporovodika, ugljik-dioksida i dušika (koji
povećavaju viskoznost plinske smjese). Viskoznost
plinskih smjesa pri tlakovima većim od atmosferskih
određuje se prema zakonu korespondentnih stanja i s
pomoću pseudokritičnog i reduciranog tlaka i tem-
perature; v. viscosity.
gas volume fraction (GVF) – volumenski (obujamski)
frakcijski protok plina. Volumenski protok plina u od-
nosu na višefazni volumenski protok, udjel protoka
plina u ukupnom protoku fluida pri tlaku i tempera-
turi koji vladaju u danom presjeku. Obično se izraža-
va u postotku.
gas-water (gas/water) contact (GWC) – plinsko-vode-
ni kontakt, kontakt plin-voda. Granica u ležištu (nivo
vode ili granična ploha) između plinonosnog i vodo-
nosnog dijela ležišta. Kontakt je obično horizonta-
lan, ali može biti i blago ukošen. Sinonim: gas-water
horizon, gas-water interface.
gas-water (gas/water) horizon – plinsko-vodeni kon-
takt, kontakt plin-voda, v. gas-water contact.
gas-water (gas/water) interface – plinsko-vodeni kon-
takt, kontakt plin-voda, v. gas-water contact.
gas well – plinska (proizvodna plinska) bušotina. Bušo-
tina koja je izbušena za proizvodnju prirodnog plina
ili koja proizvodi ili može proizvoditi komercijalne
količine prirodnog plina iz plinskih ležišta. Plinski
(plinsko-naftni) faktor (gas-oil ratio) plinske bušotine
je obično veći od 150.000. Sinonimi: blue whistler,
gas-producing well, gasser, natural-gas well.
gas-well backpressure (back-pressure) test – ispiti-
vanje plinskih bušotina metodom protutlaka, ispitiva-
nje proizvodnog kapaciteta plinskih bušotina, v. bac-
kpressure test.
gas-well deliverability – produktivnost (proizvodni ka-
pacitet) plinske bušotine, v. deliverability.
gas-well deliverability test (testing) – ispitivanje pro-
duktivnosti (prozvodnog kapaciteta) plinskih bušotina,
v. deliverability test, backpressure test.
gas-well gas – plin plinske bušotine. Slobodni plin plin-
skih i plinsko-kondenzatnih ležišta i plinskih kapa
naftnih ležišta za razliku od otopljenog plina. Sino-
nimima se mogu smatrati također termini free gas i
nonassociated gas.
gas well loadup – akumulacija kapljevine u plinskoj bu-
šotini. Tekuća faza (tekući ugljikovodici, voda) koja se
nakupi i postupno ispuni kanal plinske bušotine u
slučaju kada brzina strujanja u koloni uzlaznih cijevi
(tubing) nije dovoljno velika za kontinuirano izno-
šenje kapljevine iz bušotine. Nakupljena kapljevina
može ugušiti bušotinu i tako prekinuti njenu proi-
zvodnju, što je osobito izraženi proizvodni problem
niskotlačnih plinskih bušotina. Katkada je dovoljno
periodički ispuhati bušotinu (ako ona proizvodi u ni-
skotlačni sustav) za produljenje njenog proizvodnog
vijeka, a na nekim poljima se primjenjuju dubinske
pumpe s klipnim šipkama za periodično ili kontinui-
rano uklanjanje viška vode.
357 ga(u)ge
gas wetness – vlažnost plina. Sadržaj kapljevine u pli-
nu. Dio volumena (u %) uzorka plina što ga čine dru-
gi ugljikovodici osim metana. Vlažnost masnog plina
(wet gas) veća je od 5%, dok biogeni plin (biogenic
gas) ima ekstremno nisku vlažnost.
gasworks gas – plinarski plin, v. (1) manufactured gas,
(2) synthetic gas.
gas zone – plinska zona. Sloj koji sadrži plin pod tlakom
koji je dovoljno visok za proizvodnju plina nakon ra-
skrivanja sloja bušotinom.
gate – zasun, v. gate valve.
gate station – mjerno-redukcijska plinska stanica, v. ou-
tlet station.
gate valve – zasun. Zaporna komponenta cjevovoda
koja, za razliku od ventila, omogućuje strujanje flu-
ida bez promjene smjera strujanja. Predviđen je za
potpuno otvaranje ili potpuno zatvaranje prolaza
struje. Zaporni element se pomiče okomito (popreč-
no) na smjer strujanja. Dijeli se na pločasti, kuglasti,
klipni i dr. Sinonim: gate.
gathering center (centre) – sabirni centar. Mjesto gdje
se sastaju priključni cjevovodi podmorskih bušoti-
na ili proizvodnih platformi. Glavna svrha centra je
usmjeravanje nafte ili plina u centralni (glavni) mani-
fold za primarnu obradu i zatim utovar u tankere ili
puštanje u podmorski cjevovod. Proizvodna platfor-
ma ili bušotina može biti sabirni centar.
gathering facilities – sabirni uređaji (instalacije, sustav).
Cjevovodi i pumpne jedinice za transport nafte ili
plina s proizvodnih koncesija zasebnim cjevovodi-
ma do središnjeg punkta – rezervoarskog parka ili
glavnog cjevovoda.
gathering lines – sabirni (kolektorski) cjevovodi (mreža
cjevovoda). (1) Naftovodi koji vode od rezervoara na
polju (lease tanks) do centralnog sabirnog punkta
(central accumulation point); (2) Priključni naftovodi
od bušotina (oil flowlines) do centralnog postrojenja
na polju (central lease facility); (3) Priključni cjevovodi
(flowlines) koji spajaju podmorske bušotine (subsea
wells) s manifoldom (manifold center). Sinonim: field
gathering lines.
gathering station – sabirna stanica. Skup procesnih
uređaja, kao što su separatori, manifoldi i rezervoari,
i mjesto gdje se skupljaju proizvedena nafta ili plin
kako bi se obavili separacija nafte, plina i vode, obra-
da i mjerenje fluida prije transporta u rezervoare.
gathering system – sabirni sustav. Cjevovodi za tran-
sport plina od polja do magistralnog (glavnog) cje-
vovoda (main pipeline). Primjenjuju se četiri izvedbe
(tipa) sabirnog plinskog sustava: (a) jedan glavni cje-
vovod s bočnim cjevovodima; (b) sustav višestrukih
glavnih cjevovoda koji se granaju iz centralnog pun-
kta; (c) sustav petlje, i (d) kombinirani sustav. Sabirni
plinski sustavi se također mogu opisati kao radijalni
ili aksijalni.
gathering tank – skladišni naftni rezervoar. Rezervoar
za skladištenje sirove nafte nakon separacije plina.
gathering zone – zona prokapljivanja. Prostor između
površine zemlje i zrcala podzemnih voda (water ta-
ble).
ga(u)ge – (1) mjerilo, mjerni instrument. U tehnici – in-
strument za mjerenje, na primjer, dimenzija, tlaka,
volumena itd. (2) vodomjer. U hidraulici – uređaj za
mjerenje karakteristika vode poput nivoa (visine ni-
voa) vode (water-surface elevation), brzine strujanja
ga(u)ge bob
(protoka, velocity of flow), tlaka vode (water pressure)
i precipitacije (količine taloga, precipitation).
ga(u)ge bob – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight.
ga(u)ge hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
ga(u)ge height – (1) visina mjerenja nafte u rezervoaru.
Vertikalna udaljenost (razmak) između referentne
točke (reference point) na mjernom otvoru (gauge
hatch) ili mjernom podištu (gauge platform) naftnog
skladišnog rezervoara (crude oil storage tank) i mjer-
ne točke (gauge point) na njegovu dnu. Služi za odre-
đivanje visine nivoa i volumena nafte u rezervoaru.
(2) visina vode iznad ravnine očitanja, v. stage, 5.
ga(u)ge hole – (1) kanal bušotine nominalnog promje-
ra (s nominalnim promjerom), v. full-ga(u)ge hole. (2)
mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
ga(u)ge line – (1) mjerni manifold, v. meter manifold. (2)
mjerna vrpca, v. ga(u)ge tape.
ga(u)ge line paste – pasta za mjernu vrpcu. Materijal
sličan zubnoj pasti koji se stavlja na mjernu vrpcu i
mijenja boju u kontaktu s vodom. Rabi se za određi-
vanje nivoa vode ili mulja i vode na dnu rezervoara.
ga(u)ge loss – gubitak promjera, v. ga(u)ge wear.
ga(u)ge platform – mjerno podište rezervoara. Čelična
platforma duž vrha naftnog skladišnog rezervoara
(crude oil storage tank) s koje se spušta mjerna vrpca
(gauge tape) kroz mjerni otvor na rezervoaru (gauge
hatch) radi mjerenja visine nivoa i volumena nafte.
ga(u)ge point – nulta mjerna točka rezervoara, v.
ga(u)ging point.
ga(u)ge pressure – manometarski tlak. Tlak koji poka-
zuje (registrira) manometar, tj. veličina tlaka iznad
atmosferskog. Zbroj manometarskog i atmosferskog
tlaka daje vrijednost apsolutnog tlaka (absolute pre-
ssure); v. atmospheric pressure.
ga(u)ge rod – mjerna šipka. Šipka s oznakama (drvena
ili čelična) za mjerenje visine nivoa nafte u skladiš-
nom rezervoaru (crude oil storage tank). Spušta se u
rezervoar kroz mjerni otvor (gauge hatch) na njego-
vu vrhu. Sinonimi: dipping rod, dip stick.
ga(u)ge rolling-cutter teeth row – vanjski (periferni,
obodni) niz (vijenac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter
teeth row.
ga(u)ge table – računska tablica (tablica kapaciteta) re-
zervoara, v. tank table.
ga(u)ge tank – mjerni rezervoar, v. ga(u)ging tank.
ga(u)ge tape – mjerna vrpca. Namotana mjerna vrpca s
utegom na jednom kraju (gauge weight) za mjerenje
nivoa tekućine u rezervoaru. Spušta se u rezervoar
kroz mjerni otvor (gauge hatch) na njegovom vrhu.
Sinonimi: dip tape, ga(u)ge line.
ga(u)ge ticket – otpremnica nafte iz rezervoara. Zapi-
snik o količini nafte koja je otpremljena iz skladišnog
rezervoara (stock tank) u naftovod ili cisternu. Sadrži
podatke o specifičnoj težini nafte, temperaturi, koli-
čini taloga i vode u nafti, te vrijeme otpreme. Sino-
nim: run ticket.
ga(u)ge wear – gubitak promjera. U procesu bušenja
– gubitak promjera bušaćeg dlijeta zbog abraziv-
nog habanja. Mjeri se i izvještava u 1/32 inča. Sinonim:
ga(u)ge loss.
ga(u)ge weight – uteg mjerne vrpce. Uteg koji se nalazi
na kraju vrpce za mjerenje nivoa nafte u rezervoaru
(gauge tape). Uteg se spušta do dna rezervoara koji je
nulta točka u računskim tablicama rezervoara. Obič-
no se izrađuje od mjedi (kako bi se izbjeglo iskrenje)
358 gel
i može biti nazupčan duž ruba za kredu ili indikator-
sku pastu. Sinonimi: dip bob, dip weight, ga(u)ge bob,
ga(u)ging bob, ga(u)ging weight.
ga(u)ging – mjerenje nivoa u rezervoaru. Mjerenje
(određivanje) nivoa tekućine u rezervoaru mjernom
vrpcom ili užetom. Sinonim: dipping.
ga(u)ging a tank – mjerenje sadržaja rezervoara. Mje-
renje (određivanje) volumena nafte u skladišnom
rezervoaru (najčešće mjernom vrpcom s utegom).
Za rezervoar se napravi tablica volumena nafte u
ovisnosti o visini nivoa nafte u rezervoaru.
ga(u)ging a well – mjerenje potencijala bušotine. Po-
trebna mjerenja na bušotini radi određivanja njena
proizvodnog potencijala i dopuštene proizvodnje
koju odobrava nadležno državno regulativno tijelo.
ga(u)ging bob – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge weight.
ga(u)ging hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hat-
ch.
ga(u)ging hole – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
ga(u)ging lock – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
ga(u)ging nipple – mjerni otvor rezervoara, v. thief
hatch.
ga(u)ging point – nulta mjerna točka rezervoara. Točka
na dnu skladišnog naftnog rezrvoara (crude oil stora-
ge tank) do koje se spušta uteg mjerne vrpce (gauge
tape). Čini nultu točku u računskoj tablici rezervoara
(pri mjerenju njegova volumena). Sinonimi: dip po-
int, ga(u)ge point, point zero.
ga(u)ging reference point – referentna mjerna točka
rezervoara. Oznaka na mjernom otvoru skladišnog
naftnog rezervoara (crude oil storage tank) od koje
se spušta mjerna vrpca (kod mjerenja visine nivoa i
volumena nafte u rezervoaru). Sinonim: dipping re-
ference point.
ga(u)ging tank – mjerni rezervoar. Rezervoar za mjere-
nje proizvedene količine (proizvodnje) sirove nafte.
Sinonim: measuring tank.
ga(u)ging weight – uteg mjerne vrpce, v. ga(u)ge we-
ight.
gault – golt. Vrsta neelastične, tvrde, kompaktne (gu-
ste) gline ili teškog glinovitog tla velike debljine
(osobito glinena formacija Gault iz donje krede u
Velikoj Britaniji). Sinonim: galt.
Gauss’ error curve – Gaussova (normalna) razdioba
(distribucija), v. normal distribution.
Gaussian curve – Gaussova (normalna) krivulja, v. nor-
mal curve.
Gaussian distribution – Gaussova (normalna) razdioba
(distribucija), v. normal distribution.
geanticlinal – (1) geoantiklinala. Prvobitni, danas za-
starjeli, naziv za geoantiklinalu (v. geoanticline). (2)
geoantiklinalan. Koji se odnosi na geoantiklinalu.
geanticline – geoantiklinala, v. geoanticline.
gear pump – zupčasta pumpa. Tip rotacijske pumpe
s dva kompleta uzubljenih zupčanika. Usisavanje i
tlačenje fluida se vrši rotacijom vratila zupčanika.
Zupčaste pumpe su efikasne za pumpanje malih vo-
lumena fluida (često velike viskoznosti) pri visokim
tlakovima.
Gedinnian, Gedinnian stage – žedin, gedinn. Strati-
grafski kat donjeg devona (Lower Devonian) u Europi
– iznad silurskog ladlova (Ludlovian), a ispod zigena
(Siegenian).
gel – gel. Koagulirani oblik koloidnih supstancija redov-
no želatinozne konzistencije. Providna do prozirna,
gelation
polučvrsta i prividno homogena tvar (viskozna tvar
slična hladetini). Može izdržati ograničena smična
naprezanja. Primjenjuje se u ležištima sa zonama
visoke propusnosti ili s pukotinama za redukciju nji-
hove permeabilnosti. Formira se reakcijom polimera
(otopine polimera i umreživača). Primjenu ima tako-
đer u tehnologiji hidrauličkog frakturiranja slojeva; v.
gelation, gelation time, gel strength.
gelation – geliranje, formiranje gela. Proces stvaranja
gela iz sola koagulacijom ili precipitacijom s elektro-
litom.
gelation time – vrijeme geliranja (formiranja gela). Vri-
jeme stvaranja gela je važna varijabla projekta. Na
duljinu vremena formiranja gela utječu brojni faktori
Vrijeme se općenito skraćuje s porastom temperatu-
re, koncentracije i molarne mase polimera, stupnja
hidrolize i koncentracije umreživača. Na vrijeme
također utječu tip polimera, salinitet, pH i primjese
(sumporovodik, dvovalentni kationi – Ca i Mg – že-
ljezo, mikroorganizmi). Sinonim: gel time.
gel cement – gel-cement. Cement ili cementna kaša (ce-
ment slurry) kojima je dodan bentonit kao punilo i/ili
za smanjivanje težine kaše.
gel-cement slurry – kaša (otopina) gel-cementa, v. gel
cement.
gelled oilfrac – hidrauličko frakturiranje geliranim uljem,
v. hydraulic fracturing.
gelled polymer – umreženi polimer, v. crosslinked po-
lymer.
gelled waterfrac – hidrauličko frakturiranje geliranom
vodom, v. hydraulic fracturing.
gelling agent – agens za geliranje. U tehnologiji obrade
slojeva kiselinom – aditiv za povećavanje viskoznosti
kiseline (topljive smole, sintetski polimeri, fina sol,
fini pijesak), čime se usporava njena reakcija s forma-
cijom i smanjuju njeni gubici; v. acid additives.
gel mineral – mineraloid, v. mineraloid.
gel strength – čvrstoća gela. (1) Sposobnost ili mjera
sposobnosti koloida da formiraju gel; minimalno
smično naprezanje (shearing stress) koje će perma-
nentno deformirati gel (na primjer, bušaću isplaku).
Čvrstoća gela raste s povećanjem koncentracije po-
limera i umreživača. Na čvrstoću također utječu i tip
polimera, temperatura, salinitet, pH i primjese (sum-
porovodik, dvovalentni kationi – Ca i Mg – željezo,
mikroorganizmi). Čvrstoća gela definira sposobnost
bušaće isplake za držanje čvrstih čestica u suspenzi-
ji i daje indikaciju tiksotropnih svojstava isplake. (2)
Otpornost na smicanje (shear resistance) isplake u
mirovanju.
gel time – vrijeme geliranja (formiranja gela), v. gelation
time.
general age equation – opća jednadžba geološke sta-
rosti. Zavisnost između radioaktivnog raspada (radi-
oactive decay) i geološkog vremena (geological time)
koja uzima u obzir prvobitno postojeće atome po-
tomka (daughter atoms).
general base level – konačna baza erozije, v. ultimate
base level.
general material balance equation – opća jednadžba
materijalne bilance. Univerzalna jednadžba mate-
rijalne bilance čiji pojedini članovi izražavaju proi-
zvodnju nafte, plina i vode, injektiranje plina i vode
u ležište, pritok vode iz vodonosnog napajanja (akvi-
fera) ležišta i ekspanziju nafte, plina, vode i ležišne
359 geochemical analysis
stijene. Svi članovi opće jednadžbe materijalne bi-
lance nisu istovremeno bitni, pa se ona prilagođa-
va danom tipu ležišnog režima (režimu otopljenog
plina, plinske kape, vodotlačnom ili kombiniranom
s injektiranjem fluida u ležište ili bez injektitanja; v.
material balance equation.
general gas law – jednadžba stanja idealnog plina, v.
ideal gas law.
general-purpose map – pregledna geološka karta. Kar-
ta predviđena (konstruirana) za prikazivanje velike
količine geoloških podataka za mnoge svrhe – pla-
niranje uporabe zemljišta, naftnu geologiju, položaj
cestovnih magistrala i dr. Mjerilo tih karata u SAD je
obično 1:24.000 i ne manje od 1:6.2500; v. special-
purpose map.
generator gas – generatorski plin, v. producer gas, 1.
genetic increment of strata – genetski prirast slojeva.
Vertikalna sekvencija slojeva sedimentne stijene (se-
dimentary rock strata) sedimentirana tijekom jednog
sedimentacijskog ciklusa (depositional cycle). Genet-
ski prirast slojeva na dnu je ograničen neskladom
(unconformity), promjenom facijesa (facies change)
ili bazom transgresivnog pijeska (base of transgressi-
ve sand), a na vrhu vremenskim markerom (time mar-
ker). Genetski prirast slojeva se rabi u kronostratigraf-
skom kartiranju (time-rock stratigraphic mapping).
genetic sand unit – genetska pješčana jedinica. Forma-
cija koja se sastoji od pijesaka istog postanka (podri-
jetla).
gentle breeze – povjetarac. U meteorologiji – tip vjetra
na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra
(brojčanoj oznaci) 3 na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra između 7 i 10 čvorova, odnosno od 12
do 19 km/h ili 3,4 do 5,4 m/s – v. Beaufort wind sca-
le). Pri tom vjetru se lišće neprekidno njiše i šušti i
pokreću se lake zastave. Na moru povjetarac stvara
vrlo male valove (srednje visine od 0,3 do 0,6 m ili 1
do 2 stope) čije se krijeste počinju lomiti, pjena ima
staklasti izgled i katkada su raspršene bjeline (»bije-
li mačići«). U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar
naziva još slabi vjetar; v. light breeze, Beaufort scale
of waves.
gentle fold – položena bora. Bora s blagim nagibom
krila (limbs), s kutom između krila (interlimb angle)
od 120 do 180 stupnjeva.
geoanticline – geoantiklinala. (1) Pokretljivo uzdignu-
će (savijenost prema gore) Zemljine kore regional-
nog protezanja (suprotno od geosinklinale – v. geo-
syncline). (2) U užem smislu – antiklinala (antiklinalna
struktura, anticlinal structure) koja se formirala u ge-
osinklinalnim sedimentima (geosynclinal sediments)
usljed bočnog (postranog) stlačivanja (lateral com-
pression). Sinonimi: geanticlinal, geanticline.
geobarometer – geobarometar. Par minerala čiji je sa-
stav ovisan o tlaku.
geobarometry – geobarometrija. Svaka metoda, direk-
tna ili indirektna, određivanja tlakova pri kojima su
se formirali minerali ili stijene, na primjer, interpre-
tacija kemijskih ili mineralnih reakcija osjetljivih na
tlak (termin je analogan terminu geotermometrija
– v. geothermometry).
geobasin – geobazen. Struktura geosinklinalnog tipa
(structure of geosynclinal type) ali bez nabiranja (fol-
ding) sedimenata koji je ispunjavaju.
geochemical analysis – geokemijska analiza. Primje-
geochemical anomaly
na metoda kemijske analize za rješavanje geoloških
problema.
geochemical anomaly – geokemijska anomalija. Kon-
centracija jednog ili više elemenata u stijeni, tlu,
sedimentu, vegetaciji ili vodi koja je primjetno veća
od vrijednosti fona (background). Termin se također
može primijeniti u slučaju koncentracije ugljikovodi-
ka u tlu.
geochemical balance – geokemijska ravnoteža. Izu-
čavanje proporcionalne distribucije (preraspodjele)
i brzina migracije pojedinog elementa, minerala ili
spoja u procesima koji se zbivaju na cijeloj Zemlji, na
primjer, izučavanje distribucije kvarca u eruptivnim
(magmatskim) stijenama (igneous rocks), njegova
oslobađanja pri trošenju (raspadanju, weathering) i
preraspodjele u sedimentima i, u otopljenom stanju,
u terestričkim (kontinentalnim) vodama i oceanima.
geochemical cycle – geokemijski ciklus. Slijed stadija
migracije (izmjene) elemenata između velikih geo-
kemijskih ležišta pri promjeni geoloških okolnosti.
Razlikuje se glavni geokemijski ciklus (major geo-
chemical cycle) koji se odvija od magme i kroz erup-
tivne (magmatske) stijene u sediment i sedimentne
stijene i dalje u metamorfne stijene i, moguće, kroz
migmatite ponovno (natrag) u magmu i mali ili eg-
zogeni geokemijski ciklus (minor geochemical cycle,
exogenic geochemical cycle) koji teče od sedimenta
do sedimentnih stijena, zatim do raspadnutog ma-
terijala i ponovno (natrag) do sedimenta.
geochemical exploration – geokemijsko istraživanje
(prospekcija). Istraživanje ekonomskih rudnih ležišta
ili nafte i plina otkrivanjem (pronalaženjem) nenor-
malnih koncentracija elemenata ili ugljikovodika u
površinskim materijalima ili organizmima metoda-
ma koje se mogu primijeniti u terenskim radovima
– opažanjem s pomoću instrumenata ili ekspresnom
analizom. Sinonim: geochemical prospecting.
geochemical facies – geokemijski facijes. Svaka geološ-
ka tvorevina površinskog rasprostiranja koja se može
razlikovati na bazi izmjenljivosti elementarnog sasta-
va, radioaktivnosti ili drugih geokemijskih svojstava.
Litofacijes (lithofacies) se može odrediti kemijskim
metodama (kemijski definirati) ali se geokemijski fa-
cijes može karakterizirati obilježjima koja se praktič-
no ne odražavaju na litologiju kao, na primjer, sastav
elemenata primjesa ili radioaktivnost.
geochemical logging – geokemijska karotaža. Mjere-
nje sadržaja kemijskih elemenata u formacijama (sti-
jenama) – silicija, kalcija, aluminija, željeza, sumpora,
titana i gadolinija, a također je moguće indirektno
procijeniti sadržaj magnezija u formaciji. Geokemij-
ska karotaža je kompleksna kombinacija više karo-
tažnih metoda i pribora (spektrometrijska gama-ka-
rotaža, inducirana spektrometrijska gama-karotaža,
kompenzirana neutronska karotaža i aktivacijska
karotaža) koji konstrukcijski čine cjelinu. Također
se može mjeriti temperatura i električna otpornost
(specifični električni otpor) isplake. Primjenjuje se
za geološke korelacije formacija, procjenu minera-
loškog i litološkog sastava formacija, volumenskog
sadržaja šejla, tipa minerala gline, kapaciteta kation-
ske izmjene, poroznosti, permeabilnosti i zasićenja
vodom te identifikaciju matičnih stijena.
geochemical logging tool – geokemijska karotažna
sonda, sonda za geokemijsku karotažu. Sonda koja
360 geochronometric unit
rabi nuklearnu spektrometriju u kanalu bušotine
za mjerenje obilnosti elemenata (abundance of ele-
ments) u formacijama.
geochemical prospecting – geokemijska prospekcija,
v. geochemical exploration.
geochemical survey – geokemijsko snimanje. Kartira-
nje geokemijskih facijesa (v. geochemical facies).
geochemistry – geokemija. Znanost koja izučava ras-
podjelu (distribuciju)i količinu (sadržaj) kemijskih
elemenata u mineralima, stijenama, rudama, tlima,
vodama i atmosferi i također kružni tok (cirkulaciju)
elemenata u prirodi na bazi svojstava njihovih ato-
ma i iona. Geokemija se osim toga bavi izučavanjem
distribucije i obilnosti izotopa (uključujući probleme
učestalosti nalaženja jezgara i njihove stabilnosti u
svemiru). U općenitijem smislu, pod geokemijom se
razumijevaju sva geološka istraživanja koja zadiru u
kemijske promjene. Glavni zadatak geokemije je si-
noptička procjena obilnosti elemenata u Zemljinoj
kori i u glavnim klasama minerala i stijena.
geochron – geokron. Interval geološkog vremena koji
odgovara litostratigrafskoj jedinici (v. lithostratigrap-
hic unit). Može se mijenjati od mjesta do mjesta kao
i starost te jedinice.
geochronic – geokroni. Zastarjeli (iz uporabe izašao) si-
nonim termina geochronologic (geokronološki(crude
oil storage tank)).
geochronologic – geokronološki. Koji pripada ili se od-
nosi na geokronologiju (v. geochronology). Zastarjeli
sinonim: geochronic.
geochronologic interval – geokronološki interval. Vre-
menski raspon između dvaju geoloških zbivanja (ge-
ologic events). Sinonim: interval.
geochronologic unit – geokronološka jedinica, jedinica
geološkog vremena. Interval neprekinutog (kontinu-
iranog) vremena u geološkoj povijesti tijekom kojeg
su se formirale odgovarajuće kronostratigrafske je-
dinice (v. time-stratigraphic unit). Geokronološka je-
dinica nije materijalna jedinica ili slojno tijelo i zato
nije strogo stratigrafska jedinica, nego odgovara vre-
menskom rasponu uspostavljene kronostratigrafske
jedinice. Geokronološke jedinice su (redoslijedom
prema nižem rangu, odnosno prema smanjujućem
trajanju) eon (v. eon), era (v. era), period (v. period),
epoha (v. epoch) i doba (v. age). Nazivi perioda i je-
dinica nižeg ranga (epoha, doba) poklapaju se s
nazivima kronostratigrafskih jedinica, dok se nazivi
nekih eona i era formiraju nezavisno. Sinonim: geo-
logic-time unit, time unit.
geochronology – geokronologija, geološka kronologija.
Izučavanje vremena povezanog s poviješću Zemlje,
osobito putem sustava za određivanje apsolutne
starosti (v. absolute age determination) i relativne
starosti (v. relative dating) koji su u tu svrhu razvijeni.
Sinonimi: geochrony, geologic chronology.
geochronometer – geokronometar, geokronometrijski
sat. Fizičko svojstvo, materijal ili element čije se for-
miranje (pojavljivanje), alteracija (izmjena) ili razara-
nje mogu kalibrirati ili povezati s poznatim interva-
lom vremena; v. radioactive clock.
geochronometric unit – geokronometarska jedinica.
Jedinica uspostavljena neposrednom podjelom ge-
ološkog vremena (geologic time) izražena u godina-
ma, koja se ne bazira na vremenskom rasponu odre-
đene kronostratigrafske jedinice (chronostratigrap-
geochronometry
hic unit), nego jednostavno čini vremensku podjelu
prikladne veličine (kao u razvoju vremenske skale za
pretkambrij). Granice su proizvoljno odabrane ili su
usklađene prema starosti u godinama.
geochronometry – geokronometrija. Mjerenje geo-
loškog vremena (v. geologic time) geokronološkim
metodama, osobito radiometrijsko datiranje (radio-
metric dating).
geochrony – geokronologija. Zastarjeli (izašao iz upora-
be) sinonim termina geochronology (v.).
geocratic – geokratonski, epirokratonski, v. epeirocra-
tic, 2.
geocryology – geokriologija. Izučavanje snijega i leda
na Zemlji, osobito izučavanje permafrosta (trajno
zamrznutog tla).
geocyclic – geociklički. (1) Koji se odnosi na rotaciju
(okretanje) Zemlje. (2) Koji se odnosi na periodičko
zbivanje na Zemlji.
geocyclicity – geocikličnost. Kvaliteta ili stanje nekog
objekta koje je geociklično (v. geocyclic), na primjer,
u definiranju svih zbivanja cikličke prirode koja se
primjećuju pri izučavanju sedimentnih stijena i za
koja se ne može utvrditi specifični uzročni mehani-
zam.
geode – geoda. (1) Šuplje ili djelomično šuplje tijelo
kuglastog ili jajolikog oblika, promjera od 2,5 do 30
cm i više, koje se sreće u nekim slojevima vapnenca i
(rjeđe) šejla. Ispunjena je mineralima (kalcitom, kalce-
donom). Geode se, za razliku od druza (druse), mogu
pri trošenju (raspadanju) stijena (weathering) u koji-
ma se nalaze odvojiti od njih u obliku pojedinačnih
odvojenih nodula (nodule) ili konkrecija (concretion), a
mineralni sastav kristala koji ih ispunjavaju se razliku-
je od sastava stijena. (2) Šupljina u geodi prekrivena
(obložena) kristalima. (3) Šupljina u stijeni i kristali u
njoj koja se ne može odvojiti u obliku pojedinačne
nodule iz stijene u kojoj se nalazi.
geodepression – geodepresija. Duga i uska depresi-
ja (depression) s razmjerima geosinklinale koja nije
nužno ispunjena sedimentima.
geodetic sea level – srednji nivo (razina) mora, v. mean
sea level.
geodynamic – geodinamički, geodinamski. Termin za
označavanje fizičkih procesa koji se zbivaju unutar
Zemlje (u Zemljinoj unutrašnjosti) i djeluju na struk-
turu Zemljine kore.
geodynamic height – geodinamička (dinamička) visi-
na, v. dynamic height, 2.
geodynamics – geodinamika. Grana znanosti koja se
bavi izučavanjem sila koje djeluju i procesa koji se
zbivaju u unutrašnjim dijelovima Zemlje.
geodynamic pressure – geodinamički tlak. Tlak (ili na-
prezanje) na podzemne stijene i njihove fluide usljed
deformacijskih procesa, na primjer, izdizanja solne
dome ili tlačnog (kompresijskog) nabiranja.
geoecology – geoekologija, ekologija okoliša, v. envi-
ronmental geology.
geoelectricity – geoelektricitet, zemljin elektricitet.
Prirodne električne pojave i polja Zemlje. Zemljin
elektricitet je usko povezan sa zemljinim magnetiz-
mom (geomagnetizmom, geomagnetism); v. telluric
current.
geoelectric section – geoelektrični presjek (profil). Ver-
tikalna distribucija debljina slojeva s različitom elek-
tričnom vodljivošću, dielektričnom permeabilnošću
361 geological cross section
i magnetskom susceptibilnošću. Presjekse obično
sastavlja pomoću sondiranja ili karotaže.
geofluid – porni fluid. Svaki fluid, nafta, plin ili voda, koji
se nalazio ili se nalazi u porama stijena.
geographic cycle – ciklus erozije (denudacije), erozijski
(denudacijski) ciklus, v. cycle of erosion.
geohydrology – geohidrologija, hidrologija podzemnih
voda. Grana hidrologije koja se bavi izučavanjem
podzemnih voda. Termin se često izmjenljivo rabi
kao sinonim termina hydrogeology (hidrogeologija) i
primjenjuje se u odnosu na hidrološke karakteristike
ili karakteristike strujanja podzemnih voda i također
u odnossu na ukupnu hidrologiju Zemlje bez geološ-
kih ograničenja. Sinonim: ground-water hydrology.
geoisotherm – geizoterma, v. isogeotherm.
geolith – geolit, v. lithostratigraphic unit.
geologic – geološki, v. geological.
geologic age – (1) geološka starost. Starost fosilnih or-
ganizama (fosila), stijena, minerala, ruda, određenih
geoloških zbivanja ili struktura koja se odnosi na ska-
lu geološkog vremena i izražena je u jedinicama vre-
mena – godinama ili stoljećima (apsolutna starost – v.
absolute age) – ili kao vrijeme nekog zbivanja u povi-
jesti Zemlje u odnosu na vrijeme drugog geološkog
zbivanja (relativna starost – v. relative age). Termin
također označava starost koja je odrediva (mjerljiva)
geološkim metodama. (2) geološko vrijeme. Termin
koji se primjenjuje za označavanje davnih razdoblja
iz geološke povijesti kako bi se razlikovala od suvre-
menih (sadašnjih) ili povijesnih vremena.
geologic age determination – određivanje geološke
starosti. Određivanje apsolutne starosti (v. absolute
age) ili relativne starosti (v. relative age) geoloških
zbivanja ili struktura.
geological – geološki. Koji se odnosi na geologiju ili joj
pripada (povezan s njom). Sinonim termina geologic.
Međutim, Oxfordski rječnik engleskog jezika (Oxford
English Dictionary) pravi neznatnu razliku u značenji-
ma termina geologic i geological pri njihovoj uporabi
– prvi se termin pretežito primjenjuje samo kao pri-
djev stvari koje čine dio predmeta znanosti, na pri-
mjer, geologic epoch (geološka epoha), ali ne geologic
history (geološka povijest). Izbor između oblika geo-
logical i geologic je u literaturi i praksi prepušten na
volju korisniku. Terminu geological se općenito daje
prednost u nazivima geoloških ispitivanja i društava
te u engleskoj i kanadskoj uporabi.
geological and geophysical costs – troškovi geoloških
i geofizičkih istraživanja. Troškovi topografskih, geo-
grafskih, geoloških, geokemijskih i geofizičkih studi-
ja tijekom istraživanja danog područja. Ti troškovi ta-
kođer uključuju troškove prava pristupa na područje
za izvođenje istraživačkih studija i troškove za plaće.
Sinonim: G and G costs, G and G expenses.
geological correlation – geološka korelacija, v. corre-
lation, 2.
geological cross section – geološki poprečni presjek
(poprečni profil). Grafički prikaz vertikalnih segmena-
ta Zemlje koji se rabi za objašnjavanje ili interpreta-
ciju geoloških odnosa s pratećim geološkim kartama
ili bez njih. Za konstrukciju geološkog poprečnog
presjeka ležišta je nužno najprije odabrati referentni
horizont (nivo) od kojeg će se mjeriti nadmorske vi-
sine i dubine, orijentaciju presjeka, podatke koji će
biti prikazani (produktivni horizonti, debljine, pojave
geological engineering
ugljikovodika, geokemijski podaci) te vertikalno i ho-
rizontalno mjerilo. Postoje dva glavna tipa geoloških
poprečnih presjeka: (a) strukturni poprečni presjek
(v. structural cross section), (b) stratigrafski poprečni
presjek (v. stratigraphic cross section).
geological engineering – geološka razrada ležišta.
Proces određivanja prostiranja i kontinuiteta leži-
šta ugljikovodika uporabom podataka seizmičkih
istraživanja, analiza regionalne geologije i geologije
sredine sedimentacije te interpretacije karotažnih
mjerenja i analiza jezgara stijena za određivanje pe-
trofizikalnih parametara (poroznost, permeabilnost,
zasićenje). Zaključci geologa razrade ležišta se obič-
no ne mogu verificirati dok se ne izbuše dodatne
bušotine i ne napravi sinteza podataka geoloških i
petrofizikalnih analiza kako bi se utvrdio čvrsti dija-
gnostički koncept o veličini (volumenu) ležišta, dis-
tribuciji fluida u ležištu i karakteru prirodnih režima
proizvodnje. S razvojem spoznaja o ležištu, sukladno
s nastavljanjem bušenja i proizvodnje, geolog razra-
de zajedno s tehnologom razrade, odabire lokacije
dodatnih bušotina radi daljnje razrade ležišta/polja i
optimizacije proizvodnje nafte i plina.
geological exploratory drill hole – strukturna bušoti-
na, v. structure test.
geological oceanography – geološka oceanografi-
ja, marinska geologija. Smjer u izučavanju oceana,
uglavnom oceanskog dna i granica između oceana
i kontinenata, uključujući osobitosti podvodnog re-
ljefa, geokemiju i petrologiju sedimenata i temeljnih
stijena oceanskog dna te također utjecaj morske
vode i valova na dno oceana i materijale koji ga gra-
de. Sinonimi: marine geology, submarine geology.
geological periods – geološka razdoblja. Razdoblja
u geološkoj prošlosti Zemlje. Zemlja je poprimila
sadašnju veličinu više-manje prije 4 do 5 milijardi
godina dok je život na Zemlji nastao otprilike prije
2 milijarde godina, ali dobro očuvanih fosilnih osta-
taka nema iz razdoblja prije kambrija koji je započeo
prije otprilike 550 milijuna godina. Duga i nepozna-
ta geološka prošlost Zemlje prije kambrija pripada
razdoblju pretkambrija (Precambrian). Poznata ge-
ološka povijest Zemlje od kambrija (kambrijskog
perioda) podijeljena je na tri ere (od kojih svaka
uključuje brojne periode koji se dalje dijele na manja
razdoblja) – paleozojsku eru ili paleozoik (Paleozoic
Era), mezozojsku eru ili mezozoik (Mesozoic Era) i ke-
nozojsku eru ili kenozoik (Cenozoic Era).
geological reef reservoir model – geološki model gre-
benskog ležišta. Jedan od tipova modela karbonatnih
ležišta (v. carbonate reservoir models) koji je sastav-
ljen od modela ležišta s oplićivanjem prema gore (v.
upward-shoaling reservoir model), potplimno-natpli-
mnog (suptidalno-supratidalnog) modela (v. subti-
dal-supratidal reservoir model) i modela krškog leži-
šta s urušavanjem (v. karst-collapse reservoir model).
Razlika je u tome što su područja facijesa svedena
na karbonatni šelf ograničenog prostiranja s visokim
reljefom iznad morskog dna i sa strmo nagnutim
stranama. Facijes unutarnjeg šelfa ili lagune, lociran
prema kopnu od ruba šelfa, obično sadrži znatnu
količinu mulja. Grejnstoni, pekstoni i baundstoni,
vezani uz grebenski facijes, obično se sreću duž ruba
šelfa. Kompakcija (zbijanje) i cementacija tipično
razaraju permeabilnost lagunskih muljeva, a prete-
362 geologic hazard
žito zrnasti sedimenti i baundstoni ruba šelfa ostaju
kao ležišne stijene. Međutim, selektivno izluživanje,
dolomitizacija i okršavanje mogu znatno izmijeniti
svojstva permeabilnosti. Ležišne stijene mogu biti
vrlo kompleksne zbog brojnih mogućih kombinacija
sedimentacijskih i dijagenetskih pojava.
geological science – geološka znanost. Svaka grana
(disciplina) geologije, na primjer, geofizika, geo-
kemija, paleontologija, petrologija itd. Termin se
obično rabi u množini (geological sciences); v. Earth
science, geoscience.
geologic body – geološko tijelo. Termin slobodne upo-
rabe koji označava svaki volumen stijene odabran
za izučavanje ili opisivanje bez ograničenja njegove
veličine, na primjer, veliki granitski pluton Sierra-
Nevada u Kaliforniji, leća aktinolitskih škriljavaca sa
serpentinitom, agregat kvarcnih čestica vidljivih pod
mikroskopom u izbrusku pješčenjaka.
geologic chronology – geokronologija, v. geochrono-
logy.
geologic climate – geološka klima, paleoklima, v. pale-
oclimate.
geologic-climate unit – geološko-klimatska (klimat-
sko-stratigrafska) jedinica. Termin koji primjenjuje
Američka komisija za stratigrafsko nazivlje (Ameri-
can Commission on Stratigraphic Nomenclature) za
označavanje ustanovljene, široko rasprostranjene
klimatske epizode definirane na bazi izučavanja se-
dimenata (stijena) kvartara, na primjer, glacijal (gla-
ciation), interglacijal (interglaciation), stadijal (stade) i
interstadijal (interstade). Geološko-klimaska jedinica
ne odgovara strogo stratigrafskoj jedinici (stratigrap-
hic unit). Različite stratigrafske granice koje određu-
ju granice geološko-klimatske jedinice na različitim
geografskim širinama vjerojatno nisu izokrone. Sino-
nim: climate-stratigraphic unit.
geologic column – geološki (stratigrafski) stup (stupac).
(1) Sastavljeni dijagram koji u jednom stupcu prika-
zuje redoslijed zalijeganja sedimenata (sekvenciju
stratigrafskih jedinica) cjelokupnog geološkog vre-
mena ili njegova dijela na danom mjestu (lokalitetu)
ili području (pri čemu su najstariji sedimenti ili jedi-
nice smješteni na dnu, a najmlađi na vrhu stupca,
dok su nagibi svedeni na horizontalnu liniju). Geo-
loški stupci se sastavljaju tako da bi prikazali odnose
stratigrafskih jedinica prema jedinicama geološkog
vremena i njihove uzajamne položaje u presjeku.
Sinonim: column, stratigraphic column; v. columnar
section. (2) Vertikalni ili kronološki raspored ili redo-
slijed (sekvencija) stratigrafskih jedinica prikazani na
geološkom stupu. Sinonim: column, stratigraphic co-
lumn; v. geologic section.
geologic cycle – geološki ciklus, v. orogenic cycle.
geologic engineering – inženjerska geologija, v. engi-
neering geology.
geologic erosion – geološka (prirodna) erozija. Erozija
uzrokovana djelovanjem prirodnih geoloških proce-
sa, sinonim termina normal erosion (v. normal erosi-
on, 2).
geologic formation – geološka formacija, formacija, v.
formation,1.
geologic hazard – geološka opasnost. Uvjeti (stanja)
ili pojave (prirodni ili posljedica ljudske djelatnosti)
koji predstavljaju opasnost ili potencijalnu opasnost
za ljudske živote ili materijalna dobra, na primjer, kli-
geologic high
zanja tla, navodnjavanja, potresi, slijeganja zemljišta,
obalne i plažne erozije, rasjedanja, propuštanja ili
proboji nasipa i brana, havarije u rudnicima, zagađi-
vanja okoliša i odlaganja otpada te prodori morske
vode.
geologic high – (1) geološko uzdignuće. U naftnoj ge-
ologiji – termin koji označava strukturu u kojoj sti-
jene zaliježu na višem položaju u odnosu na okolno
područje; v. geologic low. (2) kasnija (mlađa) geološka
formacija. U naftnoj geologiji – termin koji se rabi za
označavanje relativno mlađe (kasnije) formacije (ter-
min nije ni u kakvoj vezi s visinom formacije iznad
nivoa mora – elevation); v. geologic low.
geologic history – geološka povijest, povijest Zemlje.
Povijest geološkog razvoja, povijest Zemlje i njenih
prebitavatelja tijekom geološkog vremena. Često
se razmatra za određena područja ili vremenske od-
sječke ili u nekim aspektima. Obuhvaća sve kemijske,
fizičke i biološke uvjete koji postoje na Zemlji ili u
njenoj unutrašnjosti, sve procese koji stvaraju i mije-
njaju te uvjete i sva zbivanja koja utječu na bilo koji
dio Zemlje (uključujući i njene prebitavatelje) u raz-
doblju od pojave planeta Zemlje do današnjih dana.
Sinonimi: Earth history, geohistory.
geologic horizon – geološki horizont, v. horizon.
geologic informatics – geološka informatika. Znanost i
metode dobivanja i obrade geoloških podataka i in-
formacija uključujući i njihovu automatsku obradu.
geologic log – geološki (litološki, stratigrafski) profil bu-
šotine, v. sample log.
geologic low – (1) geološko utonuće. U naftnoj geolo-
giji – termin koji označava strukturu u kojoj stijene
zaliježu na nižem položaju u odnosu na okružujuće
područje; v. geologic high. (2) ranija (starija) geološka
formacija. U naftnoj geologiji – termin koji se rabi za
označavanje relativno starije (ranije) formacije (ter-
min nije ni u kakvoj vezi s visinom formacije iznad
nivoa mora – elevation); v. geologic high.
geologic map – geološka karta. Karta na kojoj su prika-
zani geološki podaci (informacije), na primjer, distri-
bucija (rasprostranjenost), priroda i starosni odnosi
različitih stijena (površinski sedimenti se mogu, ali
ne moraju, prikazati na kartama odvojeno), pojave
(manifestacije) strukturnih elemenata (bore, rasje-
di, pukotine), rudna ležišta, lokaliteti fosila (mjesta
nalaza fosilne flore i faune). Karte mogu prikazivati
geološke strukture prema izdancima geoloških for-
macija, pomoću konvencionalnih simbola smjera i
kuta nagiba slojeva te ploha klivaža na određenim
mjestima ili s konturnim linijama (konturama struk-
ture).
geologic name – geološki naziv (ime). Naziv (ime) geo-
loške formacije ili druge litostratigrafske jedinice.
geologic province – geološka provincija. Široko po-
dručje (regija) čiji svi dijelovi imaju sličnu geološku
povijest ili slične strukturne, petrografske ili fizičko-
geografske osobitosti.
geologic range – stratigrafska rasprostranjenost, v. stra-
tigraphic range.
geologic record – geološki zapis. »Dokumenti« ili »ar-
hivi« (slikovito rečeno) povijesti Zemlje koji su pred-
stavljeni temeljnim stijenama (bedrock), površin-
skim rastresitim sedimentima (regolitom, regolith)
i morfologijom (reljefom površine) Zemlje (Earth’s
morphology); stijene i dostupni čvrsti (tvrdi) dio Ze-
363 geology
mlje. Također geološka povijest koja se osniva na za-
ključcima izvedenim iz izučavanja geološkog zapisa.
Sinonim: record; v. stratigraphic record.
geologic section – (1) geološki (stratigrafski) presjek
(profil). Sekvencija stijena (sequence of rock units) koje
se nalaze na danom području (regiji) na površini ili
ispod nje (raskrivene bušotinom ili rudarskim kopo-
vima). Lokalni geološki stup (v. geologic column). (2)
v. section, 1.
geologic thermometer – geološki termometar, geoter-
mometar, v. geothermometer.
geologic thermometry – geološka termometrija, geo-
termometrija, v. geothermometry.
geologic time – geološko vrijeme. Razdoblje kojim se
bavi historijska geologija (historical geology) ili vrije-
me od konca perioda formiranja Zemlje kao zaseb-
nog planetarnog tijela do početka povijesti čovje-
čanstva ili pisane povijesti. Dio povijesti Zemlje koji
je predstavljen slijedom stijena ili je u njima ostavio
tragove. Termin podrazumijeva ekstremno dugo tra-
janje ili udaljenost u prošlost, iako se ne mogu posta-
viti nikakve precizne granice; v. absolute time, fossil
time, relative time.
geologic time scale – skala geološkog vremena. Uvjet-
ni (arbitrarni) kronološki raspored ili redoslijed (se-
kvencija) geoloških zbivanja koji se rabe za mjere-
nja apsolutnog ili relativnog trajanja ili starosti bilo
kojeg dijela (odsječka) geološkog vremena i obično
se prikazuju u obliku tablica u kojima su navedeni
nazivi (imena) raznih litostratigrafskih i kronostrati-
grafskih jedinica ili jedinica geološkog vremena (ge-
okronoloških jedinica). Sinonim: time scale; v. atomic
time scale, biologic time scale, relative time scale, chro-
nostratigraphic unit, geochronologic unit, lithostrati-
graphic unit.
geologic time unit – jedinica geološkog vremena, geo-
kronološka jedinica, v. geochronologic unit.
geologist – geolog. Osoba koja je školovana i sudionik
je ili izvršitelj istraživanja u nekoj od grana geološke
znanosti. Specijalnosti su, na primjer, terenski geolog
(field geologist), specijalist za geologiju ledenjačkih
sedimenata i procesa povezanih s glacijacijom (gla-
cial geologist), specijalist za izučavanje kontinentskih
struktura i sedimenata (land geologist), specijalist
za marinsku geologiju, odnosno za izučavanje gra-
đe morskog dna (underwater geologist), rudnički ili
jamski geolog (mining geologist), naftni geolog (oil
geologist, petroleum geologist).
geology – geologija. Znanost koja se bavi izučavanjem
planeta Zemlje – materijala od kojih je građena,
procesa koji su djelovali ili djeluju na te materijale i
mijenjaju ih iz jednog oblika u drugi i nastalih pro-
dukata te povijesti Zemlje i oblika života na njoj od
njena postanka. Geologija također izučava fizičke
sile koje djeluju na Zemlju i koje su uzrokovale i uzro-
kuju promjene na njoj (deformacije vanjskih ljusaka
Zemlje, stvaranje oceanskih bazena i kontinenata,
modifikacija Zemljine površine), kemizam materija-
la koji grade Zemlju, biologiju njenih prebitavatelja
u prošlosti po fosilnim ostacima (fosilima) sačuva-
nim u slojevima Zemljine kore i interpretira reliktnu
morfologiju i okoliš (sredinu). U najširem smislu, ge-
ologija obuhvaća izučavanje kontinenata, oceana,
atmosfere i magnetska i radijacijska polja Zemlje i s
njom je povezan niz znanstvenih disciplina – kemija
geomagnetism
i fizika (u izučavanju minerala i stijena), geokemija
(u izučavanju kemijskih procesa u Zemlji), biologija
biljaka i životinja (u izučavanju fosila), mehanika (u
izučavanju deformacija stijena), hidrodinamika (u
izučavanju podzemnih voda i ležišta ugljikovodika)
i druge discipline. Uporišta za rješavanje problema
postanka Zemlje se pronalaze u izučavanju Mjeseca
i drugih izvanzemaljskih tijela i njihovih atmosfera
koji mogu odražavati najraniji stadij razvoja našeg
planeta. Sva dobivena znanja stavljaju se u službu
čovječanstva kao pomoć u otkrivanju ležišta vrijed-
nih ruda i fosilnih goriva u Zemljinoj kori, za prona-
laženje geološki stabilnih mjesta za izgradnju velikih
objekata i za omogućavanje predviđanja opasnosti
povezanih s mobilnim silama dinamičke Zemlje koje
mogu ugroziti blagostanje ili egzistenciju ljudi. Ge-
ologija se dijeli u niz grana – primijenjenu (applied
geology, practical geology), regionalnu (areal geology,
regional geology), dinamičku ili fizičku (dynamic ge-
ology, physical geology), ekonomsku (economic geo-
logy), inženjersku (engineering geology), istraživačku
(exploration geology), glacijalnu (glacial geology),
historijsku (historical geology), marinsku (marine geo-
logy), naftnu (oil geology, petroleum geology), oroge-
netsku (orogenic geology), planetarnu (planetary geo-
logy), stratigrafsku (stratigraphic geology), strukturnu
(structural geology), podzemnu (subsurface geology),
površinsku (surface geology), tektonsku (tectonic ge-
ology) itd.; v. Earth science, geological science.
geomagnetism – geomagnetizam, magnetizam Ze-
mlje, zemaljski (Zemljin, terestrički) magnetizam. Skup
magnetskih pojava (magnetic phenomena) koje su
karakteristične za Zemlju i njenu atmosferu. Također,
znanost (grana geofizike) koja izučava te pojave. Si-
nonimi: Earth’s magnetism, terrestrial magnetism.
geomechanics – geomehanika. Grana geologije koja
se bavi izučavanjem reakcije prirodnih materijala na
deformacije ili izučavanjem promjena uzrokovanim
naprezanjima i/ili deformacijama.
geometrical mean – geometrijska sredina, v. geometric
mean.
geometric average – geometrijska sredina, v. geometric
mean.
geometric average permeability – geometrijska sred-
nja permeabilnost, v. geometric mean.
geometric factor – geometrijski faktor. Faktor kojim se
množi omjer napona (voltage) i struje (current) kako
bi se dobila prividna električna otpornost (prividan
specifični električni otpor, apparent electrical resisti-
vity). Ovisi o rasporedu elektroda (electrode array) i
njihovom razmaku (electrode spacing).
geometric grade scale – geometrijska skala veličine
čestica. Skala veličine čestica (zrna – v. grade scale)
koja ima konstantan odnos (omjer) između razreda
(klasa) veličine (size class), na primjer Wentworthova
skala (Wentworth grade scale) u kojoj se svaki razred
veličine zrna razlikuje od prethodnog razreda za
konstantni omjer 1:2.
geometric mean – geometrijska sredina. Geometrij-
ska sredina n pozitivnih brojeva (podataka) jednaka
je n-tom korijenu umnožaka (produkata) n brojeva
(podataka). Sinonimi: geometrical mean, geometric
average; v. arithmetic mean, harmonic mean.
geometric mean diameter – srednji geometrijski pro-
mjer. Izraz za srednji promjer čestica sedimenta ili
364 geophone
stijene dobiven određivanjem antilogaritma sred-
njeg fi-promjera (phi mean diameter). Ekvivalentan
je aritmetičkoj sredini logaritamske frekvencije dis-
tribucije čestica.
geometric mean permeability – geometrijska srednja
permeabilnost, v. geometric mean.
geometry of a reservoir – geometrija ležišta, v. reser-
voir geometry.
geomonocline – geomonoklinala. Široko krilo geosin-
klinale (flank of geosyncline) čiji slojevi imaju unifor-
man nagib. Jednostrana rubna geosinklinala (unila-
teral marginal geosyncline).
geomorphic – geomorfan, geomorfološki. (1) Koji se
odnosi na oblik Zemlje ili na oblike njene površine,
na primjer, geomorfološka provincija (geomorphic
province). (2) Koji se odnosi na geomorfologiju (v.
geomorphology).
geomorphic cycle – ciklus erozije (denudacije), erozijski
(denudacijski) ciklus, v. cycle of erosion.
geomorphic geology – geomorfologija, v. geomorpho-
logy.
geomorphology – geomorfologija. (1) Znanost koja
se bavi izučavanjem opće konfiguracije površine
Zemlje, osobito izučavanjem klasifikacije, opisa,
prirode (karaktera), postanka i razvoja današnjih
(suvremenih) oblika reljefa i njihova uzajamnog od-
nosa sa, ispod zaliježućim, geološkim strukturama i
izučavanjem povijesti geoloških promjena koje se
odražavaju u tim osobitostima Zemljine površine.
Termin morfologija se osobito često primjenjuje u
genetskoj interpretaciji oblika reljefa, ali se također
ograničava na oblike koji su nastali samo erozijom
ili sedimentacijom. Termin se široko primjenjivao u
Europi prije nego što je ušao u uporabu u SAD, gdje
je istisnuo termin physiography (fiziografija) i gdje
se morfologija obično smatra granom geologije (u
V. Britaniji geomorfologija se obično smatra granom
geografije). Sinonimi: geomorphic geology, geomor-
phy, physiographic geology. (2) U strogom značenju
– svako istraživanje ili izučavanje koje se odnosi na
oblik Zemlje (uključujući geodeziju i strukturnu i
dinamičku geologiju). Takva uporaba termina geo-
morfologija je uobičajenija u Europi, gdje se široko
primjenjuje i gdje se pod njim razumijeva znanost
o Zemlji (science of the Earth). (3) Osobitosti reljefa
kojima se bavi geomorfologija, na primjer, geomor-
fologija Engleske.
geomorphy – geomorfologija, v. geomorphology.
geop – geopotencijalna ploha, ploha jednakih geopo-
tencijala. Ploha unutar gravitacijskog polja Zemlje
(gravity field of the Earth) čije sve točke imaju jednak i
konstantan geopotencijal (v. geopotential). Sinonim:
geopotential surface.
geophone – geofon, seizmički prijamnik. U seizmičkoj
prospekciji – seizmički detektor, kopneni mehanič-
ki uređaj (instrument) za transformaciju seizmičke
energije (seizmičkog gibanja) u električni napon
koji je proporcionalan brzini gibanja seizmičkog
vala. Većina terenskih geofona je elektrodinamičkog
tipa (s pomičnim svitkom ili zavojnicom, moving-coil
geophone). Svitak je obješen na oprugama u polju
magneta (magnet može činiti cjelinu s kućištem
geofona). Seizmički val pomiče kućište instrumenta
i magnet, dok svitak ostaje relativno nepomičan (u
relativnoj ravnoteži) zbog njegove inercije. Relativno
geophone string
pomicanje magnetskog polja u odnosu na svitak ge-
nerira na njegovim polovima napon koji je propor-
cionalan razlici brzina gibanja svitka s obzirom na
magnet. U području frekvencija viših od vlastite (pri-
rodne) frekvencije geofona njegov izlazni napon je
proporcionalan brzini gibanja seizmičkog vala i malo
zavisi od frekvencije, a u slučaju kada su frekvencije
niže od vlastite frekvencije geofona izlazni napon je
(pri stalnoj brzini gibanja magneta) proporcionalan
frekvenciji i, prema tome, akceleraciji kućišta uzro-
kovanoj seizmičkim valom. Sinonimi: bug, detector,
jug, pickup,receiver, seis, seismometer; v. hydrophone,
streamer.
geophone string – permanentno spojena grupa geofo-
na, v. string of geophones.
geophysical exploration – geofizičko istraživanje
(prospekcija). Uporaba (primjena) geofizičkih meto-
da (na primjer, električnih, gravimetrijskih, magnet-
skih, termičkih ili seizmičkih) i opreme, izvođenje i
interpretacija mjerenja fizičkih svojstava Zemlje radi
određivanja uvjeta u podzemlju, obično s određe-
nim ekonomskim ciljem – traganje za ekonomski vri-
jednim nalazištima ugljikovodika (nafte, plina) i ruda
te izvora za opskrbu vodom. Svojstva koja se mjere
uključuju vrijeme širenja (rasprostiranja) seizmičkih
valova (seismic traveltime) i promjene oblika valova
(wave-shape changes), razlike električnih potencijala
(electric potential differences), jakost magnetskog i
gravitacijskog polja (magnetic field strength, gravi-
tational field strength), temperaturu i druga svojstva.
Sinonimi: applied geophysics, geophysical prospec-
ting; v. geophysical survey.
geophysical log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine,
karotažni dijagram (krivulja) bušotine, v. well log.
geophysical prospecting – geofizička prospekcija
(istraživanje), v. geophysical exploration.
geophysical survey – geofizičko (geofizičko istraživačko,
geofizičko prospekcijsko) snimanje. Program geofizič-
kog istraživanja ili prospekcije (v. geophysical explo-
ration) – primjena jedne ili više geofizičkih metoda u
geofizičkom istraživanju ili prospekciji (v. geophysical
exploration), na primjer, izučavanje zemljinih struja,
infracrvenog (termičkog) zračenja, toplinskog toka,
radioaktivnosti, magnetizma te primjena električnih
i seizmičkih metoda, pa geofizičko prospekcijsko
snimanje može biti: (a) električno (električno pros-
pekcijsko – v. electrical survey); (b) geotermičko (v.
geothermal prospecting); (c) gravimetrijsko (v. gravity
survey); (d) magnetometrijsko (v. magnetic survey);
(e) refleksijsko ili metodom refleksije valova (v. re-
flection survey); (f ) refrakcijsko ili metodom refrakcije
valova (v. refraction survey); (g) daljinsko ili teleme-
trijsko (v. remote sensing), i (h) karotažom bušotina
(v. well logging). Katkada se u geofizička snimanja
mogu uključiti i geokemijske metode.
geophysicist – geofizičar. Stručnjak, specijalist za geo-
fiziku, koji izučava fizička svojstva Zemlje i različite
fizičke pojave karakteristične za Zemlju kao planet
ili primjenjuje fizička mjerenja radi rješavanja geo-
loških problema. Geofizičari također mogu izučavati
Mjesec i druge planete.
geophysics – geofizika. Znanost koja se bavi izučava-
njem Zemlje kao planete primjenjujući kvantita-
tivne fizičke metode, osobito seizmičke (refleksiju
i refrakciju valova), gravimetrijske, magnetometrij-
365 geoscience
ske, električne, elektromagnetske i radioaktivne.
Osnovna podjela geofizike obuhvaća: (a) izučavanje
(ili geofiziku) čvrste Zemlje (solid-earth geophysics);
(b) izučavanje (ili fiziku) atmosfere (physics of the
atmosphere) i hidrosfere (physics of the hydrosphe-
re) i, (c) solarno-terestričku fiziku (solar-terrestrial
physics). Postoje brojne specijalnosti (grane) unutar
geofizike, na primjer, seizmologija (potresi, elastični
valovi – seismology), geotermometrija (zagrijavanje
Zemlje, strujanje topline, vrući izvori, vulkanologija
– geothermometry), hidrologija (površinske i podze-
mne vode, katkada uključena i glaciologija – hydro-
logy), fizička oceanografija (physical oceanography),
meteorologija (meteorology), geodezija (geodesy),
atmosferski elektricitet (atmospheric electricity), te-
restrički magnetizam (terrestrial magnetism), tekto-
nofizika (geološki procesi u Zemlji – tectonophysics),
istraživačka i primijenjena geofizika (exploration ge-
ophysics, engineering geophysics). U grane geofizike
katkada se još ubrajaju geokronologija (određivanje
geološke starosti – geochronology) i geokozmogo-
nija (znanost o postanku Zemlje – geocosmogony).
Pod pojmom geofizika se također katkada razumije-
va i izučavanje Mjeseca i drugih planeta s pomoću
uređaja i instrumenata (iako u tom slučaju postoje
specijalni termini, na primjer, selenofizika).
geopotential – geopotencijal. Potencijalna energija
jedinice mase u odnosu na nivo mora numerički
jednaka radu koji bi bilo potrebno izvršiti za dizanje
jedinice mase od nivoa mora do visine na kojoj se ta
masa nalazi. Geopotencijal se obično izražava preko
dinamičke visine (v. dynamic height).
geopotential height – geopotencijalna (dinamička) vi-
sina, v. dynamic height, 1.
geopressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak, v.
overpressure.
geopressure aquifer – nenormalno (anomalno) visoko-
tlačno vodonosno ležište (akvifer). Vodonosno ležište
(akvifer) s anomalno visokim tlakom (sa slojnim tla-
kom većim od normalnog hidrostatičkog tlaka za tu
dubinu). Takva ležišta katkada sadrže veliku količinu
otopljenog metana. Drugi oblik pisanja termina: ge-
opressured aquifer.
geopressured – nenormalno (anomalno) visokotlačan,
v. overpressured.
geopressured aquifer – nenormalno (anomalno) vi-
sokotlačno vodonosno ležište (akvifer), v. geopressure
aquifer.
geopressured brine – slojna voda s nenormalno (ano-
malno) visokim tlakom. Slana voda u podzemnoj for-
maciji (sloju) čiji je tlak veći od normalnog hidrosta-
tičkog tlaka (normal hydrostatic pressure). Takve vode
su obično vruće i katkada sadrže otopljeni metan.
geopressured gas – plin s nenormalno (anomalno) vi-
sokim tlakom. Plin u zonama u kojima vlada geosta-
tički ili anomalno visoki tlak – tlak veći od normalnog
hidrostatičkog tlaka (normal hydrostatic pressure).
Obično se podrazumijeva plin koji je u tim zonama
otopljen u vodi.
geopressured shale – šejl s nenormalno (anomalno) vi-
sokim tlakom. Formacija šejla (shale formation) s ne-
normalno visokim tlakom (abnormal high pressure)
koji uzrokuje njegovo odlamanje u kanal bušotine.
Sinonim: popping shale.
geoscience – geoznanost. (1) Kratki oblik termina (koji
geosphere
se katkada rabi u množini – geosciences) za označa-
vanje skupnih disciplina geološke znanosti (v. geolo-
gical science). U tom smislu termin je sinonim za geo-
logy (geologija). (2) Sinonim termina znanost o Zemlji
(v. earth science).
geosphere – geosfera. (1) v. litosphere. (2) Skupni litos-
fera, hidrosfera i atmosfera. (3) Bilo koja od sfera ili
slojeva Zemlje.
geostatic – geostatički. Koji se odnosi na tlak izazvan
Zemljom ili koji ga je sposoban podržavati, na pri-
mjer, geostatičko opterećenje koje je jednako te-
žini iznad zaliježućih (pokrovnih) stijena (weight of
overlying rocks) na određenoj dubini ili geostatička
struktura koja je nastala kao rezultat gravitacijskih
pojava.
geostatic pressure – geostatički (litostatički, gorski)
tlak, tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure.
geostatistics – geostatistika. Statistika primijenjena u
geologiji, primjena statističkih metoda ili skupljanje
statističkih podataka za uporabu u geologiji. Geosta-
tistika je specifična statistička metoda koja primje-
njuje položaj i veličinu parametra (klasična statistika
općenito ne rabi položaj parametara).
geostratigraphic – geostratigrafski. Koji se odnosi na
stratigrafiju u okvirima cijele Zemljine kugle, na pri-
mjer, geostratigrafski etaloni ili standardi (geostrati-
graphic standards) ili geostratigrafski kat (geostrati-
graphic stage).
geostrophic current – geostrofična struja. Zračna ili
oceanska struja (wind current, ocean current) u koji-
ma je horizontalna komponenta tlaka (sile tlaka) toč-
no uravnotežena jednakom, ali suprotno usmjere-
nom, Coriolisovom silom. Geostrofična struja nema
ubrzanje i na nju ne utječe trenje. Teče na sjevernoj
hemisferi udesno od smjera gradijenta (sile gradijen-
ta) tlaka koji djeluje duž izobara; v. gradient current.
geosynclinal – (1) geosinklinala. Prvobitni, danas iz-
bačen iz uporabe, termin za geosyncline (prvi put
upotrebljen davne 1873. g.). (2) geosinklinalan. Koji se
odnosi na geosinklinalu.
geosynclinal couple – ortogeosinklinala, primarna ge-
osinklinala, v. orthogeosyncline.
geosynclinal cycle – geosinklinalni ciklus, v. tectonic
cycle.
geosynclinal facies – geosinklinalni facijes. Sedimenta-
cijski facijes (sedimentary facies) za koji su karakteri-
stični velika debljina, pretežito glinoviti sastav i mali
volumen karbonatnih stijena. Sastoji se od jedno-
ličnih, ritmičnih slojeva šejla ili siltnog (alevritskog)
šejla s gradacijskom slojevitošću koji su zakonito
proslojeni s grauvakama. Nastaje pri brzoj sedimen-
taciji u veoma utonuloj geosinklinali dubokovodne
marinske sredine.
geosynclinal trough – geosinklinalno korito, trog. Line-
arna depresija ili bazen koji tonu (čije se dno spušta)
kada se u njima akumulira klastični materijal. Nalaze
se nedaleko od izvora sedimentnog materijala.
geosyncline – geosinklinala. Labilna zona tonjenja Ze-
mljine kore, izduljenog oblika ili oblika nalik bazenu
(izometričkog oblika) i veličine koja se mjeri mnogim
kilometrima, u kojoj se sedimentne i vulkanske (vul-
kanogene) stijene akumuliraju do debljine od neko-
liko tisuća metara i čije se dno spušta (tone) s naku-
pljanjem sedimentnog materijala. Geosinklinala se
može formirati u onom dijelu tektonskog ciklusa
366 geothermal gradient
iza kojeg slijedi orogeneza. Različita mišljenja o po-
stanku, mehanici formiranja i razvoju geosinklinala
se odražavaju u raznim shemama koje su se rabile i
rabe za definiranje aspekata termina. Neke sheme se
baziraju na tektonskim uzajamnim odnosima eleme-
nata kore, druge ističu procese formiranja planina,
dok treće povezuju geosinklinalnu sedimentaciju s
tonjenjem (spuštanjem dna). Spoznavanje pločaste
strukture (plate structure) litosfere je dovelo do pro-
cjene da su gotovo sve geosinklinalne pojave pove-
zane s otvaranjem i zatvaranjem oceana.
geotechnics – geotehnika. Primjena znanstvenih meto-
da i inženjerskih principa za dobivanje, interpretaciju
i uporabu podataka o materijalima koji grade Zemlji-
nu koru radi rješavanja inženjerskih problema. Geo-
tehnika je primijenjena znanost za stvaranje udob-
nijeg prebivanja na Zemlji. Obuhvaća mehaniku tla
(soil mechanics) i stijena (rock mechanics) i mnoge
inženjerske aspekte geologije, geofizike, hidrologije
i njima srodnih znanosti. Sinonim: geotechnique.
geotechnique – geotehnika, v. geotechnics.
geotectocline – geotektoklinala, tektoklinala. Geosin-
klinalna akumulacija sedimenata formirana iznad
udubljenog dijela kore, bazen (zavala) između krila
takvog dijela. Sinonim: tectocline.
geotectogene – geotektogen, tektogen, v. tectogene, 1.
geotectonic – geotektonski, tektonski, v. tectonic.
geotectonic cycle – geotektonski ciklus. Niz smjena
geosinklinalnog, orogenetskog i kratonskog stadija
(geosynclinal stage, orogenic stage, cratonic stage).
Takvi ciklusi se mogu ponavljati.
geotectonics – geotektonika, tektonika, v. tectonics.
geotexture – geotekstura. Tekstura površine Zemlje
izražena najvećim osobitostima reljefa – poput kon-
tinentalnih masiva (continental massifs) i oceanskih
bazena (ocean basins) čije je formiranje povezano s
procesima zemaljskog opsega.
geotherm – geoterma, v. geoisotherm.
geothermal – geotermički, geotermijski, geotermalan.
Koji pripada ili se odnosi na prirodnu toplinu Zemlje
(na toplinu unutrašnjosti Zemlje). Sinonim: geother-
mic.
geothermal brine – geotermalna slana voda. Slana
voda koja je pregrijana u odnosu na danu dubinu
zbog njene prvobitne povezanosti s anomalnim
izvorom topline, na primjer, s toplinom koja se pre-
nosi po zoni loma.
geothermal energy – geotermalna energija. Korisna
energija koja se može pridobiti iz topline unutraš-
njosti Zemlje (Earth’s internal heat), energija veza-
na s vrućim stijenama i dubinskim izvorima vruće
vode i pregrijane pare. Izvori geotermalne energije
se obično nalaze u vulkanskim i mladim orogenet-
skim zonama Zemlje i na površini se manifestiraju u
obliku vrućih izvora, fumarola i gejzira. Sve te zone
pripadaju područjima kasne kenozojske vulkanske
aktivnosti.
geothermal field – geotermičko polje. Područje karak-
terizirano velikim toplinskim tokom (heat flow), v.
geothermal reservoir.
geothermal flux – geotermički tok (fluks). Geotermički
toplinski tok ili fluks (v. geothermal heat flow)u jedinici
vremena. Sinonim: heat flow; v. geothermal heat flow.
geothermal gradient – geotermički (geotermijski) gra-
dijent. Mjera (brzina) prirodnog porasta temperature
geothermal heat flow
s dubinom ispod površine Zemlje (temperature u
Zemljinoj kori), termički (toplinski) gradijent (ther-
mal gradient) Zemlje. Blizu površine Zemlje varira
za različita područja, ovisno o prosječnoj godišnjoj
temperaturi na površini, veličini toplinskog toka u
podzemlju i termičkoj (toplinskoj) provodnosti (spe-
cifičnoj termičkoj vodljivosti, thermal conductivity)
podzemnih formacija (stijena). Općenito se linearno
mijenja s dubinom i varira od 23,7 do 40 °C/1.000 m,
a u sedimentacijskim bazenima je prosječno jednak
od 25,5 do 29 °C/1.000 m. Srednji geotermički gra-
dijent za cijeli svijet se uzima 18,2 °C/1.000 m dubi-
ne (1,0 °F/100 ft), a prema nekim izvorima, oko 25
°C/1.000 m. S pomoću srednje vrijednosti tempera-
turnog gradijenta i prosječne godišnje temperatu-
re na površini danog područja može se procijeniti
temperatura formacije kao zbroj temperature na po-
vršini i umnoška geotermičkog gradijenta i dubine
formacije. Prema tome, ako se u bušotini utvrdi tem-
peratura (mjerenjem dubinskim termometrom, pre-
ma podacima karotaže ili po dinamičkoj temperaturi
na dnu bušotine), lokalni geotermički gradijent se
može odrediti iz spomenutog odnosa i zatim rabiti
za procjenu temperature formacija na bilo kojoj du-
bini. Sinonim: subsurface temperature gradient.
geothermal heat flow – geotermički toplinski tok (fluks).
Količina toplinske (termičke) energije koja se izluču-
je s jednog četvornog centimetra površine Zemlje u
jednoj sekundi. Srednja vrijednost toplinskog toka
za Zemlju jednaka je približno 1,5±0,15 mikrokalo-
rija na cm2 u sekundi ili oko 1,5 jedinice toplinskog
toka (heat-flow unit). Mjerenja toplinskog toka u po-
dručjima razvoja eruptivnih (magmatskih) stijena su
pokazala linearnu korelaciju između količine topline
koju izdvajaju stijene i veličine toplinskog toka na
površini. Izdvajanje topline je uvjetovano postoja-
njem urana, kalija i torija.
geothermal metamorphism – geotermalna metamor-
foza (metamorfizam). Tip dubinske statičke meta-
morfoze ili metamorfizma (deep-seated static meta-
morphism) pri kojem je stalni porast temperature s
dubinom (termički gradijent), koji se pripisuje dubo-
kom prekrivanju (pokapanju) naslagama pokrovnih
stijena, kontrolni faktor; v. load metamorphism, static
metamorphism, thermal metamorphism.
geothermal prospecting – geotermička prospekcija
(istraživanje). Geofizička metoda prospekcije (istra-
živanja) blizu površine Zemlje, koja se bazira na
mjerenjima promjena podzemnih temperatura (ili
gradijenata temperatura) Zemlje koje nisu povezane
s dnevnim varijacijama Sunčevog zagrijavanja, radi
istraživanja i pronalaženja izvora geotermalne ener-
gije (vode s visokom temperaturom i/ili vodene pare
– v. geothermal energy), koja se može profitabilno
iskorištavati direktno kao toplina i/ili za proizvodnju
električne energije, te lociranja geoloških struktura
koje utječu na toplinske tokove (solne dome, dajkovi,
rasjedi i slično) ili kolebanja nivoa podzemnih voda.
Budući da dnevne varijacije temperature prodiru do
dubine manje od jednog metra, a godišnje varijaci-
je temperature do 20 metara, mjerenja izvedena na
dubini 1,5 do 2 metra tijekom kratkog vremenskog
intervala odražavaju varijacije toplinskog toka. Ispiti-
vanja se mogu izvoditi i ispod dna jezera i močvara.
Sinonimi: geothermic surveying, thermal prospecting.
367 ghost
geothermal reservoir – geotermičko (geotermalno)
ležište. (1) Podzemni sloj stijene koji sadrži vodenu
paru ili vruću vodu u zamci izoliranoj pokrovom
nepropusnih stijena. Potencijalni izvor energije. (2)
Podzemni sloj stijene koja je vruća ali ne sadrži ili
sadrži malo vode.
geothermal resources – geotermalni resursi, resursi
geotermalne energije. Količina toplinske (termičke)
energije koja se može pridobiti uz konkurentne troš-
kove u odnosu na druge oblike (vrste) energije.
geothermic – geotermički, geotermalni, v. geothermal.
geothermic surveying – geotermička (termička) pros-
pekcija, v. geothermal prospecting.
geothermometer – geotermometar, geološki termome-
tar. Mineral ili asocijacija minerala (mineral assembla-
ge) čiji su sastav, struktura ili uklopci stabilni unutar
poznatih termičkih (temperaturnih) granica pri odre-
đenom tlaku i sastavu i njihovo postojanje, prema
tome, označava temperaturnu granicu ili raspon for-
miranja stijena u kojima se nalaze. Kao primjeri mo-
gućih geotermometara mogu poslužiti pretvorba
alfa-kvarca u beta-kvarc, pojava volastonita, sadržaj
selena u galenitu, homogenizacija tekućih uklopaka
i termičko gubljenje boje spora i peludi. Sinonim: ge-
ologic thermometer.
geothermometry – geotermometrija. (1) Izučavanje to-
pline Zemlje uključujući njenu temperaturu, utjecaj
temperature na fizikalne i kemijske procese, izvor
Zemljine topline i vulkanologiju (vulkansku aktiv-
nost). Sinonim: geologic thermometry. (2) Određiva-
nje temperature kemijske ravnoteže stijene, minera-
la ili fluida. (3) Određivanje temperature geotermič-
kog (geotermalnog) ležišta (v. geothermal reservoir)
iz relativnih koncentracija iona natrija, kalija, kalcija i
magnezija u prirodnim vodama.
germanotype tectonics – germanotipna tektonika,
paratektonika. Tektonika kratona (tectonics of cra-
tons) i stabiliziranih naboranih pojaseva (tectonics of
stabilized foldbelts) za koju su karakteristične struk-
ture analogne strukturama razvijenim na području
Njemačke sjeverno od Alpa. Umjerenije faze germa-
notipne tektonike su epirogenetske, ali one također
uključuju procese stvaranja širokih bora (položenih
bora velikog radijusa) koje su se formirale uglavnom
kao posljedica vertikalnog uzdizanja i strmih (strmo
padajućih) rasjeda, blokovski rasjednutih stijenskih
masiva i deformacije stijena sedimentacijskih baze-
na smještenih unutar planinskih masiva. Sinonim:
paratectonics; v. alpinotype tectonics.
geyserite – gejzirit. Sinonim termina siliceous sinter (si-
licijski sinter) koji se osobito rabi za označavanje gu-
stih (kompaktnih), rahlih, konkrecijskih, ljuskavih ili
nitastih inkrustacija opalnog silicij-dioksida (opaline
silica) koji se istaložio (precipitirao) iz voda gejzira.
ghost – (1) sekundarna refleksija. U seizmici – seizmič-
ka energija koja se rasprostire prema gore od točke
paljenja pri seizmičkom profiliranju i zatim se reflek-
tira prema dolje od osnovice raspadnutih stijena ili
od površine. Takva energija se obično ujedinjuje sa
serijom valova koji se šire prema dolje, iako se kat-
kada može razlikovati kao zasebni val. Sekundarne
refleksije također mogu biti ispod površine vode pri
seizmičkom profiliranju na moru. Sinonim: secon-
dary reflection. (2) reliktna kontura (obris). U petrolo-
giji – vidljiva kontura (obris) oblika ranije postojećeg
ghost member
kristala, fosila ili druge strukture u stijeni koji su dje-
lomice bili uništeni (na primjer, procesom dijagene-
ze ili istiskivanja). Kontura je ograničena uklopcima,
mjehurićima ili drugim stranim materijalom. Sino-
nim: phantom.
ghost member – nedostajući član. Bilo koji dio idealne
ili tipične cikloteme (sedimentnog ili taložnog ciklu-
sa, cyclothem) koji nedostaje u danoj ciklotemi.
ghost well – fiktivna simulirana bušotina. Zamišljena
(fiktivna) bušotina koja se upotrebljava kao granica u
modeliranju (simulaciji) ležišta. Sinonim: image well.
giant field – divovsko polje. Ovisno o klasifikacijama: (a)
naftno polje s pridobivim rezervama većim od 13,5
milijuna tona ili 67,5 milijuna tona ili 75 milijuna tona
(500 milijuna barela); (b) plinsko polje s pridobivim
rezervama prirodnog plina većim od 13,5 milijardi
kubnih metara ili 67,5 milijardi kubnih metara ili 75
milijardi kubnih metara. U SAD se divovskim naftnim
poljem smatra polje s pridobivim rezervama nafte
većim od 16 milijuna kubnih metara (100 milijuna
barela), a divovskim plinskim poljem s pridobivim
rezervama prirodnog plina većim od 28 milijardi
kubnih metara (bilijun kubnih stopa) ili, prema dru-
goj klasifikaciji, većim od 17 milijardi kubnih metara
(600 milijardi kubnih stopa).
giant gas field – divovsko plinsko polje, v. giant field.
giant granite – pegmatit, v. pegmatite.
giant oil field – divovsko naftno polje, v. giant field.
giant ripple – (1) orijaški ripl. Ripl (v. ripple) čija je du-
ljina veća od 30 metara. Obično pokazuje superpo-
nirane megariplove (v. megaripples). (2) orijaški ripl,
megaripl, v. megaripple.
gibbsite – gipsit, hidrargilit. Bijeli ili lako obojeni mo-
noklinski mineral, po kemijskom sastavu aluminij-
hidroksid. Nastaje trošenjem (raspadanjem) eruptiv-
nih (magmatskih) stijena (igneous rocks) i glavna je
komponenta (sastavni dio) boksita. Sreće se u obliku
kristala nalik tinjcu ili u stalaktitnim i sferoidnim for-
mama. Sinonim: hydrargillite.
Gibbs phase rule – Gibbsovo pravilo faza. U fizikalnoj
kemiji – relacija koja opisuje prirodu heterogenog
kemijskog sustava u ravnoteži, postavka da je za
svaki sustav koji se nalazi u ravnoteži broj stupnjeva
slobode za dva veći od razlike između broja kompo-
nenata i broja faza sustava. Simbolički se Gibbsovo
pravilo može napisati u obliku F=(C – P)+2 (gdje je
F – broj stupnjeva slobode, C – broj komponenata
sustava, P – broj faza sustava). Sinonimi: Gibbs rule,
phase rule.
Gibbs rule – Gibbsovo pravilo faza, v. Gibbs phase rule.
gilsonite – gilsonit, uintait. Mineral, prirodni sjajni as-
faltit crne boje s konkoidalnim (školjkastim) lomom-.
Topljiv je u ugljik-disulfidu i terpentinu. Zagrijava-
njem omekša. Gilsonit je 90% do 99%-tni bitumen
i zaliježe u žilama i pukotinama (ponajprije u žilama
bazena Uinta u Utahu, SAD). U zrnastom obliku se
primjenjuje kao aditiv cementima. Sinonimi: uinta-
hite, uintaite.
ginkgoes (Ginkgoales) – ginkoale. Podrazred gimnos-
permi (golosjemenjača, gymnosperms). Karakterizi-
rane su razgranjenim stablom, lepezastim listovima,
lepezastom nervaturom listova i dvodomnim cvjeto-
vima. Do danas se održala samo jedna reliktna vrsta.
Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas.
Girondian – žirond, girond. Stratigrafski kat donjeg mi-
368 glacial epoch
ocena (Lower Miocene) u Europi – iznad hata (Chatti-
an), a ispod langa (Langhian).
girt – vezna greda (pojas) nogu bušaćeg tornja. Hori-
zontalni čelični potporanj koji spaja i podupire noge
tornja (derrick legs) bušaćeg postrojenja (drilling rig).
Vertikalna udaljenost (razmak) između veznih gre-
da je oko 2 metra (7 stopa), a prva greda od radnog
podišta (platforme) tornja (drilling floor) nalazi se 3
metra (10 stopa) iznad njega (kod velikih bušaćih
postrojenja 4,2 metra ili 14 stopa).
Givetian – žive, givet. Stratigrafski kat srednjeg devona
(Middle Devonian) u Europi – iznad ajfela (Eifelian), a
ispod frana (Frasnian).
glacial – (1) glacijal. Glacijalno (ledeno) doba (v. gla-
cial age) ili glacijalni (ledeni) stadij (faza – v. glacial
stage) glacijalne epohe (v. glacial epoch), osobito u
pleistocenu ili pleistocenskoj epohi, na primjer, vi-
skonsinski glacijal (Wisconsin glacial). (2) glacijalan,
ledenjački. Koji je povezan s ledom ili se odnosi na
led i ledenjak te njihovu djelatnost, na primjer, gla-
cijalna ili ledenjačka erozija (glacial erosion). Koji se
odnosi na specifične (karakteristične) osobitosti i
materijale što su nastali djelatnošću ledenjaka (gla-
ciers) i ledenjačkih pokrova (ice sheets) ili su iz njih
postali, na primjer glacijalno ili ledenjačko jezero
(glacial lake). (3) glacijalan, leden. Koji se odnosi na
ledeno doba (ice age) ili područje glacijacije (oledbe,
region of glaciation).
glacial action – glacijalna (ledenjačka) djelatnost, dje-
latnost ledenjaka. Svi procesi koji su uvjetovani dje-
lovanjem ledenjaka (ledenjačkog leda, glacier ice),
kao što su erozija, transportiranje (prenošenje) i se-
dimentacija. Termin katkada uključuje i djelatnost
tokova voda nastalih otapanjem leda (ledenjaka,
meltwater streams); v. glacial erosion.
glacial advance – glacijalno nastupanje, v. advance, 2.
glacial age – glacijalno (ledeno) doba. Potpodjela glaci-
jalne (ledene) epohe (v. glacial epoch), osobito plei-
stocena (pleistocenske epohe). Sinonim: glacial.
glacial boulder – glacijalni (ledenjački) blok. Blok ili
veliki fragment stijene koji je prenesen (premješten)
ledenjakom na znatnu udaljenost od mjesta njegova
postanka. Modificiran je ponešto abrazijom ali nije
uvijek »zaobljen«. Sinonim: ice boulder.
glacial boundary – glacijalna granica, granica glacija-
cije (oledbe). Položaj koji je zauzimao vanjski ili donji
rub ledenog pokrova (štita, ice sheet) na datom po-
dručju ili u danom glacijalnom stadiju (stadiju oled-
be, glacial stage). Mogao se protezati izvan granica
završne morene (terminal moraine).
glacial debris – glacijalni debrit (detritus), v. glacial
drift.
glacial deposit – glacijalni nanos, v. glacial drift.
glacial drift – glacijalni (ledenjački) nanosi (detritus).
Opći termin kojim se označavaju nanosi (drift)
transportirani (prenošeni) ledenjacima (glaciers) i
ledenim bregovima (icebergs) i direktno istaloženi
na kopnu ili u moru. Sinonimi: glacial debris, glacial
deposit.
glacial epoch – glacijalna (ledena) epoha. Svaki odsje-
čak (dio) geološkog vremena, počevši od pretkam-
brija, tijekom kojeg je klima bila zamjetljivo hladnija
(i na sjevernoj i na južnoj hemisferi), a široko raspro-
stranjeni ledenjaci su se kretali prema ekvatoru i
pokrivali znatno veću ukupnu površinu nego danas
glacial erosion
– osobito zadnja od glacijalnih epoha poznata kao
pleistocenska epoha (pleistocen). Sinonimi: drift
epoch, glacial period, ice age.
glacial erosion – glacijalna (ledenjačka) erozija. Dro-
bljenje, mrvljenje, trljanje, otkidanje, dubljenje, braz-
danje, grebanje, struganje i glačanje pod utjecajem
kretanja ledenjačkog leda u kojem su zamrznuti fra-
gmenti stijena i erozijskom djelatnošću tokova vode
otapanja ledenjaka (meltwater streams) i leda. Sino-
nim: ice erosion.
glacial erratic – eratički (zalutali) blok, v. erratic, 1.
glacial flour – gorsko brašno, v. rock flour.
glacial geology – glacijalna geologija, glaciogeologija.
(1) Izučavanje geoloških osobitosti i utjecaja koji su
rezultat erozije i sedimentacije uzrokovanih lede-
njacima (glaciers) i ledenim pokrovima (ice sheets).
Sinonim: glaciogeology. (2) Karakteristike osobitosti
područja koje je bilo podvrgnuto glacijaciji (oledbi,
glaciation). Sinonim: glaciogeology.
glacial groove – glacijalni (ledenjački) žlijeb. Duboka,
široka, obično ravna brazda (furrow) usječena (ure-
zana) u temeljne stijene (bedrocks) abrazivnim dje-
lovanjem fragmenata stijena uklopljenih u podini
(dnu) pokretljivog ledenjaka. Glacijalni žljebovi su
veći i dublji od glacijalnih strija (v. glacial striation)
i po veličini variraju od duboke brazgotine (scratch)
do glacijalne (ledenjačke) doline (glacial valley).
glacial lake – glacijalno (ledenjačko) jezero. (1) Jezero
čije su vode velikim dijelom ili u cijelosti nastale ota-
panjem ledenjaka, na primjer, ako se napaja voda-
ma otapanja (meltwater) ili ako cijelo leži na glečer-
skom ledu (i pojavilo se zbog selektivnog otapanja
ledenjaka). (2) Jezero koje zauzima bazen reljefa, a
nastanak bazena je povezan s glacijalnom sedimen-
tacijom, na primjer, jezero zajaženo morenom. (3)
Jezero u depresiji koja je nastala u temeljnoj stijeni
(bedrock) glacijalnom erozijom, na primjer, karsko
jezero (cirque lake) ili fjordsko jezero (fjord lake). (4)
Jezero koje zauzima zavalu (bazen) nastalu urušava-
njem spiranog materijala koji je okruživao nepokret-
nu ledenu masu. (5) v. glacier lake.
glacial marine – glacijalno-marinski, ledenjačko-mor-
ski. Koji se odnosi na marinske (morske) sedimente
(marine sediments) koji sadrže ledenjački materijal.
Drugi oblik pisanja termina: glacio-marine.
glacial-marine sedimentation – glacijalno-marinska
(glaciomarinska, ledenjačko-morska) sedimentacija.
Akumulacija glacijalno (ledenjački) erodiranih tere-
stričkih sedimenata u marinskoj sredini. Sedimenti
mogu biti doneseni fluvijalnim (riječnim) transpor-
tiranjem, ledom ili eolskim prenošenjem i mogu se
podijeliti na niz glacijalno-marinskih facijesa.
glacial meal – gorsko brašno, v. rock flour.
glacial outwash – fluvioglacijalni (vodno-ledenjački)
sediment, v. outwash, 2.
glacial period – glacijalni (ledeni) period. (1) Sinonim
termina glacial epoch (glacijalna epoha), osobito gla-
cijalni period poznat kao pleistocenska epoha. Upo-
raba termina glacijalni period nije potpuno korektna
budući da glacijalni intervali (intervali oledbe, glacial
intervals) tijekom geološke povijesti Zemlje nemaju
rang perioda nego su po trajanju kraći. (2) Geološki
period (geologic period), na primjer kvartar, koji obu-
hvaća vremenski interval s jednim ili više nastupanja
ledenjaka (advance of ice).
369 glaciation
glacial recession – recesija (odstupanje) ledenjaka, v.
recession, 3.
glacial scour – ledenjačko deranje, egzaracija. Erozijsko
djelovanje ledenjaka koje uključuje uklanjanje po-
vršinskog materijala i abraziju, struganje (grebanje)
i glačanje površine temeljnih stijena fragmentima
stijena prenošenih (vučenih) ledenjakom. Sinonim:
scouring (v.).
glacial scratch – glacijalna (ledenjačka) strija, v. glacial
striation.
glacial stage – glacijalni stadij, stadij oledbe, glacijal.
Glavna potpodjela glacijalne (ledene) epohe (v. gla-
cial epoch), osobito jedan od ciklusa rasta i nestanka
pleistocenskih ledenih pokrova (na primjer, viskon-
sinski glacijalni stadij, Wisconsin Glacial Stage). Sino-
nim: glacial.
glacial stria – glacijalna (ledenjačka) strija, v. glacial
striation.
glacial striation – glacijalna (ledenjačka) strija (pruga,
brazda). Jedna od niza dugih, finih i obično ravnih i
paralelnih brazda ili linija (crta) na površini temelj-
nih stijena koje su nastale struganjem (grebanjem)
i trljanjem fragmenata stijena uklopljenih u podini
pokretljivog ledenjaka o površinu. Brazde su obično
orijentirane u smjeru kretanja leda. Ledenjačke strije
također nastaju na fragmentima stijena koji su tran-
sportirani ledom. Sinonimi: drift scratch, glacial scrat-
ch, glacial stria; v. glacial groove.
glacial terrace – glacijalna (ledenjačka) terasa. Terasa
formirana glacijalnim djelovanjem (djelovanjem
leda i ledenjaka) – preraspodjelom glacijalnog ma-
terijala (sedimenata), pri čemu su nastale terasaste
forme reljefa, ili usijecanjem (urezivanjem) u temelj-
ne stijene.
glacial till – glacijalni til, til, v. till.
glacial trough – glacijalna kotlina (trog). Duboka dolina
U-oblika (U-shaped valley) s ravnim dnom i strmim
stranama, koja se spušta od cirka i iskopana je lede-
njakom alpskog tipa koji je proširio, produbio i izrav-
nao otprije postojeću predglacijalnu riječnu dolinu.
glacial valley – glacijalna (ledenjačka) dolina. Dolina U-
oblika (U-shaped valley) i strmih strana sa znakovima
glacijalne (ledenjačke) erozije; dolina izrađena ili iz-
mijenjena (preoblikovana) ledenjakom.
glaciated – podvrgnut djelovanju ledenjaka. Termin
za označavanje površine Zemlje koja je ranije bila
prekrivena ledenjakom, osobito površina koja je iz-
mijenjena (preoblikovana) djelovanjem ledenjaka
(glacier) ili ledenog (ledenjačkog) pokrova (ice sheet);
v. unglaciated.
glaciation – glacijacija, oledba, proces glacijacije (oled-
be). (1) Formiranje, kretanje i odstupanje (povlačenje)
ledenjaka ili ledenih pokrova. (2) Prekrivanje velikih
površina kopna ledenjacima ili ledenim pokrovima.
Sinonim: glacierization. (3) Geografski raspored lede-
njaka i ledenih pokrova. (4) Skupni naziv geoloških
procesa koji su povezani s djelatnošću ledenjaka
(glacijalnom aktivnošću), uključujući eroziju i sedi-
mentaciju, i krajnjih rezultata te djelatnosti na povr-
šinu Zemlje. (5) Bilo koji od nekoliko kratkih odsječa-
ka geološkog vremena tijekom kojih su ledenjaci bili
znatniji nego danas, klimatska epizoda tijekom koje
su nastajali veliki ledenjaci, postigli maksimalnu ra-
sprostranjenost i odstupili; glacijalna epoha (glacial
epoch) ili glacijalni stadij (glacial stage).
glacier
glacier – ledenjak, glečer. (1) Velika masa leda koja se
barem djelomično formirala na kopnu kompakcijom
(zbijanjem) i prekristalizacijom snijega i koja se sporo
kreće puzanjem niz padinu ili na stranu u svim smje-
rovima djelovanjem vlastite težine. Ledenjak postoji
iz godine u godinu. Termin uključuje male planinske
ledenjake, ali i ledene pokrove kontinentalnih raz-
mjera te ledene šelfove koji plutaju po oceanu ali se
napajaju djelomice ledom formiranim na kopnu. (2)
Sinonim termina alpine glacier (alpski ledenjak) čija
se uporaba ne preporučuje.
glacier advance – glacijalno nastupanje, v. advance, 2.
glacier band – pojas ledenjaka, ledenjački pojas. Jedna
od niza zona, slojeva ili leća većeg ili manjeg prote-
zanja na površini ledenjaka ili unutar njega koji se
vidljivo razlikuju (na primjer po boji ili teksturi)od
okružujućeg materijala. Pojas ledenjaka se može sa-
stojati od leda, zrnastog leda (firna), snijega, stijene,
fragmenata (detritusa), nanosa, organske tvari (ma-
terijala) ili od bilo kakve smjese tih materijala i može
nastati zahvaljujući ispunjavanju pukotina, plastič-
nom tečenju ili odlamanju. Sinonim: band.
glacier cone – glacijalni (ledenjački) konus, v. debris
cone, 3.
glacier flow – tečenje ledenjaka. Sporo kretanje leda
niz padinu zbog djelovanja gravitacije (gravity flow).
Uključuje deformaciju unutar ledene naslage pove-
zanu s klizanjem između zrna, migracijom granica
zrna i prekristalizacijom, a u nekim slučajevima kliza-
nje ledenjaka. Tečenje ledenjaka se obično izražava u
metrima na dan ili godinu. Sinonimi: flow, ice flow.
glacierization – glacijalni stadij, stadij oledbe, glacijal.
Termin koji se rabi u V. Britaniji kao sinonim termina
glaciation (v.) u smislu postupnog prekrivanja po-
vršine kopna ledom u obliku ledenjaka (glaciers) ili
ledenih pokrova (ice sheets).
glacier lake – glečersko (ledenjačko) jezero. Jezero koje
je nastalo (formiralo se) zajaživanjem prirodnog vo-
dotoka izbočenim jezikom (rubom) ili čelnim dijelom
(frontom) ledenjaka (glacier) ili ledenjačkog pokrova
(ice sheet), na primjer, jezero zajaženo glečerskim le-
dom (glacier ice) koji se spustio po padini poprečno
na dolinu ili jezero koje se smjestilo na rubu (duž
ruba) kontinentalnog ledenjačkog pokrova (conti-
nental ice sheet). Sinonimi: glacial lake, ice-dammed
lake, marginal lake.
glacier meal – gorsko brašno, v. rock flour.
glacier recession – recesija (odstupanje) ledenjaka, v.
recession, 3.
glacier tongue – glacijalni (ledenjački) jezik, v. tongue, 4.
glacigene – glacigen, ledenjački. Koji je glacijalnog ili
ledenjačkog podrijetla (postanka), na primjer, glaci-
geni sedimenti. Sinonim: glacigenous.
glacigenous – glacigen, ledenjački, v. glacigene.
glacioaqueous – glacijalno-akvatički, akvatičko-gla-
cijalni, ledenjačko-vodeni, vodeno-ledenjački. Koji se
odnosi na kombinirano djelovanje leda i vode ili je
rezultat tog djelovanja. Termin se često primjenjuje
kao sinonim termina glaciofluvial (glacijalno-fluvijal-
ni ili ledenjačko-riječni). Sinonim: aqueoglacial.
glaciofluvial – glacijalno-fluvijalni, fluvijalno-glacijalni,
ledenjačko-vodeni, vodeno-ledenjački. Koji se odnosi
(formiran ili uvjetovan) na djelovanje tokova vode
topljenja ledenjaka (meltwater streams), osobito na
sedimente i forme reljefa koji su nastali takvim to-
370 glaucophane
kovima, na primjer, kamovske terase (kame terraces)
i sandrovske ravnice (outwash plains). Termin se ta-
kođer odnosi na kombinirano djelovanje ledenjaka i
vodotokova. Sinonimi: fluvioglacial, glacioaqueous
glaciogeology – glaciogeologija, v. glacial geology.
glaciolacustrine – glacijalno-lakustrički, ledenjačko-je-
zerski. Koji se odnosi na glacijalna (ledenjačka) jezera
(glacial lakes) ili je od njih nastao (formirao se) ili je u
njima sedimentiran. Termin se osobito odnosi na se-
dimente i forme reljefa građene od materijala done-
senog tokovima vode topljenja ledenjaka (meltwater
streams) u jezera na granici s ledenjacima, na primjer,
delte (deltas), kamovske delte (kame deltas) i varve
(varve sediments).
glaciology – (1) glaciologija, kriologija. Znanost koja se
bavi svestranim izučavanjem snijega i leda i kvanti-
tativnom obradom cijelog dijapazona procesa pove-
zanih sa svim oblicima vode koja egzistira u čvrstom
stanju. Sinonim: cryology. (2) glaciologija. Izučavanje
suvremenih ledenjaka (glaciers) i ledenjačkih pokro-
va (ice sheets) i njihovih fizikalnih svojstava. Ta defini-
cija, međutim, nije međunarodno prihvaćena.
glacio-marine – glacijalno-marinski, ledenjačko-mor-
ski, v. glacial marine.
glass – staklo. U petrologiji eruptivnih (magmatskih)
stijena – amorfni (nekristalizirani) produkt brzog
hlađenja magme. Od stakla se može sastojati čitava
stijena (na primjer, opsidijan) ili samo dio osnovne
mase stijene (groundmass): v. volcanic glass.
glass porphyry – staklasti porfir, vitrofir, v. vitrophyre.
glassy – (1) staklast, hijalinski. U petrologiji – termin za
označavanje teksture nekih ekstruzivnih (efuzivnih)
eruptivnih (magmatskih) stijena (extrusive igneous
rocks) koja nalikuje na građu razbijenog stakla ili
kvarca, a formirala se kao rezultat brzog hlađenja
lave bez izražene (jasne) kristalizacije. Termin se
također primjenjuje za sva druga svojstva (karak-
teristike) vulkanske stijene koja joj daju sličnost sa
staklom, poput tvrdoće, sjaja ili sastava. Sinonimi:
hyaline, vitreous. (2) staklen, staklast, v. vitreous, 2. (3)
zrcalan, zrcalno miran, v. calm, 2.
glassy luster – stakleni sjaj; staklasti sjaj, v. vitreous lu-
ster.
glassy sponges – staklače, spužve staklače, v. hyalos-
ponges.
glauconite – glaukonit. (1) Zemljasti ili zrnasti mineral
zagasito zelene boje iz grupe tinjaca (mica group).
Često se smatra kao željezom bogati analogom ili-
ta (illite). Sreće se u izobilju u tzv. zelenom pijesku
(greensand) i čini se da danas nastaje u marinskim sre-
dinama. Glaukonit je najrasprostranjeniji sedimentni
silikat željeza i postoji u marinskim sedimentnim
stijenama (marine sedimentary rocks) od kambrija do
danas. Indikator je spore sedimentacije u marinskim
sredinama. (2) Naziv za grupu zelenih minerala koji
se sastoje od hidrosilikata kalija i željeza.
glauconitic sand – glaukonitski pijesak, v. greensand.
glauconitic sandstone – glaukonitski pješčenjak. Pje-
ščenjak koji sadrži zrna minerala glaukonita (silikat
željeza iz skupine tinjaca) u količini dostatnoj za po-
primanje zelenkaste boje.
glaucophane – glaukofan. Monoklinski vlaknasti ili priz-
matični mineral grupe amfibola (amphibole group)
modre, modrikastocrne ili sivkastomodre boje. Sreće
se jedino u nekim kristalastim škriljavcima (crystalline
glaucophane schist
schists) koji su nastali regionalnom metamorfozom
(regional metamorphism) eruptivnih stijena (igneous
rocks) bogatih natrijem (na primjer, spiliti).
glaucophane schist – glaukofanski škriljavac. Tip am-
fibolskog škriljavca (v. amphibole schist) u kojem je
obilan mineral glaukofan (natrijski i željezni amfibol),
a ne rogovača (hornblenda). Često je prisutan epi-
dot, a sreću se i varijeteti s kvarcom i tinjcem.
G layer – sloj G. Seizmičko područje (sloj) Zemlje na du-
bini većoj od 5160 km ekvivalentno Zemljinoj unu-
tarnjoj jezgri (inner core). Sloj G, zajedno sa slojem F,
ekvivalent je Zemljine donje jezgre (lower core). Sloj
D je dio unutrašnjosti Zemlje u skladu s njenom kla-
sifikacijom na slojeve od A do G; v. A layer, B layer, C
layer, D layer, E layer, F layer.
glide breccia – breča klizanja. Breča formirana pod-
vodnim gravitacijskim kretanjima koja uzrokuju
deformiranje, rastreskavanje ili drobljenje novona-
stalih ili djelomično konsolidiranih (cementiranih)
sedimenata dna istaloženih pod nestabilnim uvjeti-
ma na višim nivoima. Podvodna kretanja mogu biti
izazvana preopterećenjem, potresima ili tektonskim
deformacijama.
glide fold – bora klizanja (otkidanja), v. shear fold.
gliding – gravitacijsko klizanje, v. gravitational sliding.
gliding surface – ploha klizanja, v. slip surface.
global tectonics – globalna tektonika. Tektonika glo-
balnih razmjera, na primjer, takvi tektonski procesi
koji su uvjetovani kretanjem materijala vrlo velikih
razmjera unutar Zemlje, osobito nova globalna tek-
tonika (v. new global tectonics).
globe valve – kuglasti ventil, ventil s kuglastim zaporni-
kom, v. ball valve.
globigerina ooze – globigerinski mulj. Dubokomorski
pelagički sediment (deep-sea pelagic sediment) koji
se sastoji od najmanje 30% ostataka ljuštura fora-
minifera (pretežito roda Globigerina). Globigerinski
mulj je karakteristični vapneni tip foraminiferskog
mulja (v. foraminiferal ooze).
globigerines – globigerine, v. globigerinids.
globigerinids (Globigerinacea) – globigerine. Natpo-
rodica planktonskih foraminifera (krednjaka, plan-
ktonic foraminiferans). Karakterizirane su perforira-
nom kućicom (perforate test) s dvoslojnim septama
(bilamellid septa) i stijenkom od radijalnih (zrakastih)
kristala kalcita. Stratigrafska rasprostranjenost: sred-
nja jura-danas. Sinonim: globigerines.
globular – globularan, sferolitni, sferulitni, v. spherulitic.
globular saturation – inzularno (globularno) zasićenje,
v. insular saturation.
glossopterids (Glossopteris) – glosopteris. Neformalni
naziv fosilnog roda gimnospermi (golosjemenjača,
gymnosperms) i njegovih srodnika. Listanje (foliage)
glosopterisa je bilo uobičajeno u permu.
glowing cloud – užareni oblak, nuée ardente, v. nuée
ardente.
glycol – glikol, etilenglikol, v. ethylene glycol.
glycol absorber tower – dehidrator (uređaj za dehidra-
ciju) plina glikolom, v. glycol dehydrator.
glycol-absorption gas dehydrator – uređaj za dehi-
draciju (dehidrator) plina apsorpcijom glikolom, v. gas
dehydration by absorption.
glycol-amine gas treating – obrada plina glikol-ami-
nom, v. glycol/amine process.
glycol/amine (glycol-amine) process – glikol-aminski
371 glycol dehydration unit
proces. U procesu obrade prirodnog plina – kom-
binirana obrada koja uključuje proces dehidracije
i proces uklanjanja vodene pare i kiselih plinova
(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog plina
uporabom vodenih otopina monoetanolamina i gli-
kola (sastava u masenim %: 10% do 30% monoeta-
nolamina, 45% do 85% glikola i 5% do 25% vode).
glycol dehydration of gas – dehidracija (dehidrataci-
ja, sušenje) plina glikolom. Metoda dehidracije plina
tekućim sušilom. Tijek procesa dehidracije plina
glikolom u tipičnom postrojenju je sljedeći: vlažni
plin (plin zasićen vodom) najprije prolazi kroz ulazni
separator ili skruber, gdje se uklanjaju sve tekuće i
čvrste primjese iz plina (čišćenje ulaznog plina je vrlo
važno jer je polovica svih problema u procesu dehi-
dracije uzrokovana upravo neodgovarajućim čišće-
njem plina – slobodna voda, slana voda, nafta, razni
aditivi i čvrste čestice u apsorpcijskoj koloni uzrokuju
smanjenje sposobnosti glikola za sušenje, koroziju i
eroziju dijelova opreme, pjenjenje i nastanak koksa).
Nakon čišćenja plin odlazi u apsorpcijsku kolonu
(apsorber) ili kontaktni toranj (kontaktor) gdje se vrši
njegova dehidracija protustrujom otopine glikola
i zatim preko izmjenjivača topline plin/glikol struji
u otpremni plinovod. Obogaćeni glikol odlazi na
regeneraciju preko akumulatora, izmjenjivača topli-
ne, kolone za stripiranje, rebojlera i zatim se pumpa
u apsorber. Prednosti uporabe glikola nad čvrstim
sušilima plina su: (a) niži troškovi (cijena) instaliranja
uređaja za dehidraciju; (b) manji pad tlaka; (c) nepre-
kidnost procesa dehidracije; (d) lagana priprema gli-
kola za proces dehidracije (ponovno punjenje kolone
čvrstim sušilom dugo traje i katkada zahtijeva prekid
isporuke plina za prodaju); (e) manji utrošak regene-
racijske topline po jedinici težine uklonjene vode (i
time manji troškovi); (f ) mogućnost dehidracije plina
i u slučaju kada su u njemu materijali koji su štetni
za čvrste desikante), i (g) mogućnost dehidracije pri-
rodnog plina kada sadržava vode do 80 g/1.000 Sm3
(5 lb/MMscf ). Nedostaci primjene glikola su njegova
podložnost zagađivanju i korozivnost zagađenog
(onečišćenog) glikola. Za dehidraciju plina se rabe
etilenglikol (ethylene glycol, EG), dietilenglikol (diet-
hylene glycol, DEA), trietilenglikol (triethylene glycol,
TEG) i tetraetilenglikol (tetraethylene glycol, TREG); v.
glycol dehydration plant, gas dehydration.
glycol dehydration of natural gas – dehidracija (dehi-
dratacija, sušenje) prirodnog plina glikolom, v. glycol
dehydration of gas.
glycol dehydration plant – postrojenje (uređaj) za dehi-
draciju (dehidrataciju, sušenje) plina glikolom. Tipično
postrojenje za dehidraciju plina glikolom se sastoji
od ovih glavnih komponenata: (a) ulaznog separato-
ra ili skrubera (za uklanjanje svih tekućih i čvrstih pri-
mjesa iz ulaznog sirovog plina); (b) apsorpcijske ko-
lone (apsorbera) ili kontaktne kolone (za dehidraciju
plina glikolom); (c) izmjenjivača topline plin/glikol, i
(d) sustava za regeneraciju obogaćenog glikola (sa-
stoji se od akumulatora, izmjenjivača topline, kolone
za stripiranje, rebojlera i pumpe za glikol). Sinonimi:
glycol dehydration unit, glycol plant, glycol unit; v. gl-
ycol dehydration of gas.
glycol dehydration unit – postrojenje (uređaj) za dehi-
draciju (dehidrataciju, sušenje) plina glikolom, v. glycol
dehydration plant.
glycol dehydrator
glycol dehydrator – dehidrator (uređaj za dehidraciju)
plina glikolom. Uređaj na polju za uklanjanje sitnih
čestica (raspršenih kapljica) vode iz prirodnog pli-
na (koje nisu uklonjene u separatoru) upotrebom
glikola – trietilenglikola (triethylene glycol, TEG) ili
dietilenglikola (diethylene glycol, DEA). Dehidrator je
konstrukcijski kolona (toranj) s tavanima. Plin ulazi
na dnu kolone i struji prema vrhu kolone, a otopina
glikola struji preko tavana prema dnu kolone (su-
protno smjeru strujanja plina). Sinonim: glycol absor-
ber tower; v. glycol dehydration plant.
glycol injection system – sustav za ubrizgavanje gli-
kola. Metoda uklanjanja vodene pare iz prirodnog
plina. Nakon što je iz plina uklonjena slobodna voda,
u struju plina se ubrizgava (raspršuje) glikol kako bi
apsorbirao vodenu paru. Nakon separacije iz plina i
regeneracije glikol se ponovno rabi u procesu.
glycol-natural gas dehydration – dehidracija (dehi-
dratacija, sušenje) prirodnog plina glikolom, v. glycol
dehydration of gas.
glycol plant – postrojenje (uređaj) za dehidraciju (dehi-
drataciju, sušenje) plina glikolom, v. glycol dehydration
plant.
glycols – glikoli. Organski spojevi iz skupine alifatskih
ugljikovodika. Upotrebljavaju se u obliku etilengli-
kola (ethylene glycol, EG), dietilenglikola (diethylene
glycol, DEA) i trietilenglikola (triethylene glycol, TEG)
za snižavanje točke rosišta u procesu dehidracije
plina.
glycol unit – postrojenje (uređaj) za dehidraciju (dehi-
drataciju, sušenje) plina glikolom, v. glycol dehydrati-
on plant.
gnathostomes (Gnathostomata) – gnatostomi, čelju-
stousti. Termin kojim se označavaju kralješnjaci (ver-
tebrates) s prednjim viscelarnim skeletom (anterior
viscelar skeleton) modificiranim u čeljusti (jaws). Gna-
tostomi su pripadnici svih razreda kralješnjaka osim
agnata (beščeljusnica, agnathans, jawless fishes).
gneiss – gnajs. Razlistana (raslojena) stijena (foliated
rock) formirana regionalnom metamorfozom (regi-
onal metamorphism) u kojoj se tanki slojevi (pruge)
i lećice zrnastih minerala izmjenjuju s tankim sloje-
vima i lećicama minerala s pretežito ljuskavim ili iz-
duljenim prizmatičnim habitusom. U pravilu manje
od 50% minerala pokazuje paralelnu orijentaciju.
Iako je gnajs obično bogat glinencem (feldšpatom)
i kvarcom, mineralni sastav nije bitan faktor pri nje-
govom određivanju. Varijeteti stijene se razlikuju
po teksturi, na primjer, okcasti gnajs (augen gneiss),
čvorasti gnajs (knotted gneiss), slojeviti gnajs (layered
gneiss), fluidalni gnajs (flow gneiss, fluidal gneiss), la-
minarni gnajs (laminated gneiss), po karakterističnim
mineralima, na primjer, rogovačin gnajs (hornblende
gneiss), biotitski gnajs (biotite gneiss) ili po općem
sastavu i/ili postanku, na primjer, granitski gnajs ili
granitognajs (granite gneiss).
go-devil – (1) naprava za aktiviranje dubinskih alatki u
bušotini. Naprava, kugla (setting ball) ili šipka (setting
plug), koja se baca u bušotinu i padom aktivira du-
binsku alatku u njenom kanalu (otvara ventil u hidra-
uličkom krugu za aktiviranje dubinske alatke). Tako-
đer se rabi i za aktiviranje eksploziva u kanalu bušo-
tine. (2) strugač (grebač, čistač) cjevovoda. Strugač sa
samopodesivim opružnim oštricama koji se ubacuje
u cjevovode za čišćenje stijenki i unutrašnjosti od na-
372 gradation
kupina parafina, pijeska, hrđe i vode. Strugač se kre-
će kroz cjevovod pod utjecajem tlaka struje fluida.
Prema nekim definicijama, to je naprava kojom se či-
sti i ispituje cjevovod (stanje njegove unutrašnjosti) i
razdvajaju obroci transportiranih fluida u cjevovodu
(tada je sinonim termina pig – v.).
going into the hole – spuštanje u bušotinu, v. running
in.
go into the hole – spustiti u bušotinu, v. run in.
golden-brown algae – zlatnozelene (žućkaste) alge, kri-
zofite, krizoficeje, v. yellow-green algae.
gone to gas – zaplinjen. Termin koji se rabi za opis naf-
tnih bušotina koje proizvode samo plin (uzrok može
biti, na primjer, ekspanzija plinske kape).
gone to water – zavodnjen, v. watered out.
goniatites (Goniatitida) – gonijatiti. Red izumrlih amo-
nita cefalopoda (ammonoid cephalopods). Obično su
karakterizirani kućicom (shell) koja ima suture (sutu-
res) uglastog izgleda s osam neraščlanjenih režanja
(lobova, undivided lobes). Stratigrafska rasprostranje-
nost: srednji devon-gornji perm.
good oil field (oilfield) practice – dobra pogonska
praksa. Praksa koja je općenito prihvaćena kao do-
bra, sigurna i djelotvorna za izvođenje operacija na
naftnim i plinskim poljima.
gooseneck, goose neck – (1) grlić isplačne glave, guskin
vrat. U tehnici bušenja – nazuvica U-oblika (U-shaped
nipple) na isplačnoj glavi (swivel) bušaćeg postroje-
nja (uređaja) koja služi za pričvršćivanje isplačnog
crijeva (mud hose, rotary hose). Grlići isplačnih glava
imaju spojnice promjera 6,35; 7,62 i 10,16 cm (2½,
3 ili 4 inča) za crijeva i prolazne kanale promjera od
5,715 do 7,62 cm (2¼ do 3 inča) da odgovaraju pro-
laznom kanalu isplačne cijevi (wash pipe) u isplačnoj
glavi. (2) guskin vrat. Zakrivljena naprava koja služi
za podizanje teške dubinske alatke iz horizontalnog
položaja u vertikalni.
Gothlandian, Gotlandian – gotland, gotlandij. Alter-
nativni naziv (sinonim) silura (v. Silurian), osobito ka-
snog silura (late Silurian), koji se primjenjuje u Europi
(termin silur ima prednost u uporabi).
go to water – zavodnjiti se, v. watered out.
go wild – podivljati. Termin koji se rabi za bušotinu čija
se erupcija ne može kontrolirati.
graben – tektonski rov (jarak, graba), graben. Geološka
struktura – izduljeni, relativno spušteni dio Zemljine
kore ili blok ograničen rasjedima (između dvaju ili
više rasjeda) duž njegovih dugih strana pri čemu je
središnji dio terena relativno spušten u odnosu na
rubne terene. Sinonim: trough.
grable oil-well pump – naftna pumpa s bubnjem i uže-
tom. Pumpni uređaj instaliran u komori ušća bušoti-
ne (wellhead cellar) koji diže i spušta pumpne šipke
namatanjem i odmatanjem užeta na bubnju. Sino-
nim: Grable pump.
Grable pump – naftna pumpa s bubnjem i užetom, v.
grable oil-well pump.
gradation – (1) gradacija. U geologiji – relativni sadr-
žaj (proporcija) čestica svake veličine ili frekvencija
distribucije (razdiobe) čestica različite veličine u se-
dimentu, sedimentnoj stijeni ili tlu. Granice svake
veličine se odabiru proizvoljno; v. grading, 1, sorting,
1. (2) ravnanje, izravnavanje. U geomorfologiji – rav-
nanje (niveliranje) površine Zemlje do jednoličnog
(uniformnog) ili gotovo jednoličnog blagog nagiba
grade
ili strmine djelovanjem procesa erozije, transportira-
nja (prenošenja) i sedimentacije, osobito pridavanje
takvog nagiba riječnom koritu pri kojem je njena
voda u stanju samo transportirati donošeni materi-
jal; (3) razgradnja, degradacija. Često primjenjivani
sinonim termina degradation (v.).
grade – (1) dimenzija, veličina. Određena veličina
(promjer), raspon veličina ili razred veličina (granu-
lometrijska) klasa čestica sedimenta, stijene ili tla.
Također jedinica skale veličina čestica (v. grade sca-
le), na primjer, veličina (promjer) čestica gline (clay
grade), čestica silta (silt grade), čestica pijeska (sand
grade) ili čestica šljunka (pebble grade). (2) stupanj
metamorfoze (metamorfizma), metamorfni stupanj,
v. metamorphic grade. (3) nagib. (a) Stupanj nagiba
ili izdizanja (uspona) ili spuštanja (pada) ceste, želje-
zničke pruge, nasipa, cjevovoda ili drugih tehničkih
objekata. Izražava se kao omjer (vertikalne kompo-
nente prema horizontalnoj), razlomak (npr. m/km ili
stopa/milja), postotak (horizontalne udaljenosti) ili
kut (u stupnjevima). U geomorfologiji se primjenjuje
sinonim gradient (v.). (b) Profilirani dio ceste, nasipa
ili drugog tehničkog objekta koji se uspinje, spušta ili
se nalazi na jednakom nivou. (4) kvaliteta čelika. Me-
hanička svojstva i svojstva čvrstoće čelika od kojeg
se izrađuju bušaće, teške i teške bušaće šipke, zaštit-
ne i uzlazne cijevi. Prema API-normama, na primjer,
oznaka kvalitete čelika N-80 označava čelik čvrstoće
80.000 psi do granice elastičnosti.
graded – sortiran. (1) Geološki termin za označavanje
nekonsolidiranog (necementiranog) sedimenta
(unconsolidated sediment) ili konsolidirane (cemen-
tirane) detritske (klastične) stijene (cemented detri-
tal rock) koja se sastoji od čestica pretežito jedne
veličine ili od čestica veličine unutar granica jednog
intervala. Termin se rijetko primjenjuje u geologiji
za označavanje sortiranosti sedimenata. Sinonim:
sorted. (2) Tehnički termin koji se odnosi na tlo ili na
nekonsolidirani (necementirani) sediment sastav-
ljen od čestica nekoliko ili mnogo veličina ili karak-
teriziran jednoličnom raspodjelom (distribucijom)
čestica od grubih (krupnih) do finih, na primjer,
sortirani pijesak (graded sand) koji sadrži grubozr-
naste (krupnozrnaste), srednjozrnaste i finozrnaste
čestice.
graded bed – gradacijski sloj. Sedimentni sloj, obično
male debljine, koji pokazuje gradacijsku slojevitost
(v. graded bedding), tj. postupno smanjivanje veličine
zrna odozdo prema gore (od podine prema krovini),
i općenito ima oštar kontakt s finim materijalom is-
pod zaliježućeg sloja, ali postupni (gradacijski) ili
nejasni kontakt u krovini, na primjer, pijesak ili grubi
(grubozrnasti) silt (alevrit) koji postupno prelaze pre-
ma gore u glinoviti materijal.
graded bedding – gradacijska (ritmička) slojevitost. Tip
slojevitosti u kojem je svaki sloj karakteriziran postu-
pnom i progresivnom promjenom veličine čestica,
obično od grubih u podini do finih u krovini sloja.
Gradacijska slojevitost se može formirati pod uvjeti-
ma kada se postupno smanjuje brzina prevladavaju-
ćeg strujanja, na primjer, pri sedimentaciji iz kratko-
trajne turbiditne (mutne) struje (short-lived turbidity
current); v. sorted bedding.
graded slug – obrok injektiranja fluida s postupnim pa-
dom koncentracije, v. tapered slug.
373 grain
graded string – kombinirana (mješovita) zaštitna kolo-
na (kolona zaštitnih cijevi), v. combination string, 2.
grade of metamorphism – stupanj metamorfoze (me-
tamorfizma), v. metamorphic grade.
grade scale – skala veličine zrna, skala sortiranosti. Si-
stematična, proizvoljna podjela u biti kontinuiranog
(neprekinutog) raspona veličina (dimenzija) čestica
(zrna) tla, sedimenta ili stijene na niz klasa (razreda,
class) ili jedinica skale (stupnjeva ili frakcija, scale
units, scale grades) radi standardizacije termina i sta-
tističku analizu. Skala veličine čestica je obično u lo-
garitamskom mjerilu. Primjeri skala su Wentwortho-
va (Wentworth grade scale), Atterbergova (Atterberg
grade scale), Allingova (Alling grade scale), Uddenova
(Udden grade scale) i druge.
gradient – gradijent. (1) U geofizici – prva derivacija
ili promjena vrijednosti jedne varijable u odnosu
na drugu, na primjer, gravitacije, temperature, elek-
tričnog potencijala ili magnetske susceptibilnosti u
odnosu na horizontalnu ili vertikalnu udaljenost. (2)
U geomorfologiji – (a) Stupanj nagiba (degree of in-
clination) ili uzdizanja (uspona, rate of ascent) ili spu-
štanja (pada, rate of descent) kosog dijela Zemljine
površine u odnosu na horizontalu, strmina nagiba
(steepness of slope). Izražava se kao omjer (vertikalne
komponente prema horizontalnoj), razlomak (npr.
m/km ili stopa/milja), postotak (horizontalne udalje-
nosti) ili kut (u stupnjevima). Sinonim: slope; (b) Dio
forme reljefa na površini koji ima nagib prema dolje
ili gore (pad ili uspon), nagib riječnog korita ili povr-
šine Zemlje (u tehničkoj terminologiji se primjenjuje
sinonim grade).
gradient array – gradijentni (AB fiksni pravokutni) ras-
pored elektroda, v. electrode array.
gradient current – gradijentna struja. Zračna ili oce-
anska struja u kojima je horizontalna komponenta
tlaka (sile tlaka) točno uravnotežena sumom Corio-
lisove sile i površinskih ili pridnenih sila trenja. Teče
na sjevernoj hemisferi udesno od smjera gradijenta
(sile gradijenta) tlaka, ali ne duž izobara; v. geostrop-
hic current.
grading – (1) sortiranje po krupnoći. U geologiji – po-
stupno smanjivanje gornje granice veličine čestica,
progresivno u smjeru prema gore, unutar jedne stra-
tigrafske jedinice koje je uvjetovano sedimentacijom
u pulzirajućoj turbulentnoj vodenoj sredini; v. grada-
tion, 1. (2) niveliranje, ravnanje. U geomorfologiji – re-
dukcija zemljišta do ravne površine ili ravnotežne
padine, na primjer, erozija rijekama do nivoa baze.
grading factor – faktor sortiranja. Razlika između je-
dinice i kvocijenta srednje devijacije i srednjeg ari-
tmetičkog promjera (ekvivalentnog veličini čestica)
– mjera koliko blisko se stupanj sortiranja čestica
(degree of sorting) približava svom savršenstvu.
gradiomanometer – gradiomanometar, diferencijalni
dubinski manometar. U karotaži proizvodnje – karo-
tažni pribor (production logging tool) koji mjeri kon-
tinuirani profil gradijenta tlaka u bušotini i registri-
ra relativnu gustoću fluida u zavisnosti od dubine.
Rabi gornji i donji tlačno osjetljivi naborani mijeh (s
međusobnim razmakom 0,6 m/2 ft) s mogućnošću
određivanja razlike gustoće do 0,01 g/cm3. Može se
spustiti u bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (tu-
bing).
grain – zrno. (1) Upetrologiji – (a) Čestica minerala ili
grain density
stijene po veličini manja od fragmenta ili odlomka
(v. fragment) i promjera manjeg od nekoliko milime-
tara, osobito mala, tvrda i više ili manje zaobljena
(okrugla) mineralna čestica, na primjer, pješčano
zrno (sand grain). (b) Opći termin za sedimentne
čestice svih veličina kada se primjenjuje u izrazima
tipa veličina zrna (grain size), finozrnast (fine-grained)
i grubozrnast (coarse-grained). (c) Faktor teksture
stijene koji zavisi od apsolutnih veličina čestica (fi-
noće ili krupnoće) koje grade stijenu. Također fak-
tor teksture stijene koji je uvjetovan rasporedom ili
općim smjerom (trendom) u rasporedu čestica (npr.
lineacijom, slojevitošću). (2) opći smjer (karakter). U
geomorfologiji – široka linearna orijentacija topo-
grafskih osobitosti (kao što su planinski lanci i doli-
ne) ili podzemnih geoloških struktura (poput bora i
uslojavanja) nekog lokaliteta ili područja, na primjer,
približna paralelnost hrptova i dolina što se često
može opaziti u područjima s kosim zalijeganjem slo-
jeva. Također, opći smjer ili pružanje takvih fizičkih ili
strukturnih osobitosti (na primjer, osnovne strukture
danog područja imaju smjer sjeverozapad – jugoi-
stok). (3) peludno (polensko) zrnce, v. pollen grain. (4)
gran. (a) Jedinica tvrdoće vode ekvivalentna sadržaju
kalcij-karbonata. Tvrdoća vode od jednog grana po
američkom galonu (1 grain/U.S. gal) jednaka je 17,1
ppm (masenih) kalcij-karbonata. (b) Jedinica težine
koja se obično rabi za vaganje bisera (katkada i dru-
gog dragog kamenja) – jednaka je četvrtini karata ili
0,05 grama.
grain density – (1) gustoća matriksa, v. matrix density.
(2) gustoća pakiranja, v. packing density.
grain-micrite ratio (GMR) – zrnsko-mikritni omjer.
Omjer koji izražava relativni sadržaj ili proporciju
krupnijih čestica u usporedbi sa sitnijim u karbonat-
noj sedimentnoj stijeni (carbonate sedimentary rock).
Definira se kao zbroj postotnog sadržaja zrna – kla-
stičnih zrna (detrital grains), skeletnih zrna (skeletal
grains), peleta (pellets), gruda (lumps), obavijenih
zrna (coated grains) i mineralnih zrna (mineral grains)
– podijeljen s postotnim sadržajem mikrita (vapne-
nog mulja ili njegovog konsolidiranog ekvivalenta).
Omjer ne uključuje dijagenetske ili postsedimenta-
cijske značajke kao što su cement (vezivo), šupljine,
pukotine, žilne ispune i prekristalizirana područja.
grain shape – oblik(forma) čestice, v. particle shape.
grain size – veličina (dimenzija) čestice, v. particle size.
grainstone – grejnston, zrnasti vapnenac. Krabonatna
sedimentna stijena sa zrnskom potporom (grain-su-
pported carbonate sedimentary rock) koja ne sadrži
čestice veličine mulja (ispod 1% materijala s promje-
rom čestica manjim od 20 mikrometara). Grejnston
se može istaložiti potocima, može se formirati mu-
ljem ispranim iz prethodno istaloženog sedimenta ili
može biti rezultat padanja krupnijih čestica iz mulja
nošenog strujom; v. mudstone, packstone.
grainstone shoal – grejnstonski hrbat (pličina). Hrbat
(ridge) od rastresitih zrna kalcij-karbonata veličine
čestica pijeska – oolita (oolites), skeletnih zrna (ske-
letal grains) ili peleta (pellets) – koji je oblikovan stru-
jama, na primjer, plimnim strujama (tidal currents) u
plitkim vodama. Orijentiran je paralelno sa smjerom
struje. Naziv dobiva po tipu čestice veličine pijeska,
na primjer, oolitski hrbat ili pličina (oolite shoal).
Grejnstonski hrptovi u drevnim sedimentnim stije-
374 granitization
nama mogu biti dobra ležišta ugljikovodika (petro-
leum reservoirs).
grain-supported – sa zrnskom potporom. Termin koji
se primjenjuje za opisivanje karbonatne sedimen-
tne stijene (carbonate sedimentary rock) s malom
količinom muljevitog matriksa (muddy matrix) ili bez
njega. Čestice veličine (promjera) čestica pijeska u
stijeni su toliko mnogobrojne da se potpuno uzaja-
mno dodiruju i sposobne su podržavati jedna drugu;
v. mud-supported.
grain volume – volumen zrna. Dio stijene sastavljen
samo od čvrstog materijala. Sinonim: solids volume.
granite – granit. (1) Prema IUGS klasifikaciji (v. IUGS
classification) eruptivnih (magmatskih) plutonskih
stijena – plutonska stijena (plutonic rock) s Q (kvarc)
između 20 i 60 i omjerom P/(A+P) između 10 i 65 (A
– alkalni glinenci, P – plagioklas više kalcijski od An5 i
skapolit). Sinonim: granitic rock. (2) Plutonska stijena
u kojoj kvarc čini 10% do 50% felzičkih kompone-
nata, a omjer alkalnog glinenca i ukupnog sadržaja
glinenaca je obično između 65% i 90%. Stijene s ta-
kvim sastavom se u prirodi sreću dosta rijetko, pa se
sve više razmišlja o proširivanju te definicije i uklju-
čivanje u nju stijena tipa adamelita (adamellite) ili
kvarcnog monconita (quartz monzonite) koje su širo-
ko rasprostranjene u SAD. Sinonim: granitic rock. (3)
U širokom smislu – naziv svake holokristalne pluton-
ske eruptivne stijene (holocrystalline plutonic rock)
koja sadrži kvarc. (4) U terminologiji bušenja – svaka
eruptivna ili metamorfna stijena koja zaliježe ispod
sedimentnog pokrova u danom području. (5) Naziv
svake stijene u ranim seizmološkim radovima u kojoj
je brzina širenja tlačnih (longitudinalnih) valova bila
jednaka 5,5 do 6,2 km/s.
granite gneiss, granite-gneiss – granito-gnajs. (1)
Gnajs koji je nastao od sedimentne ili eruptivne stijene
i ima mineralni sastav granita. (2) Metamorfozirani
granit.
granite wash – granitski (granitni) nanosi. Termin koji
rabe bušači za označavanje materijala erodiranog s
izdanaka granitskih stijena (outcrops of granitic rocks)
i pretaloženog u stijenu koja se sastoji približno od
istih glavnih mineralnih komponenata kao i original-
na stijena, na primjer, arkoza (arkose) koja se sastoji
od granitskog detritusa (granitic detritus). Drugi izvor
definira granitske nanose kao grubozrnasti nezre-
li pješčenjak (coarse-grained immature sandstone),
formiran od raspadnute granitske temeljne stijene
(granite bedrock), koji može biti dobra ležišta stijena
(reservoir rock).
granitic layer – granitski (granitni) sloj. Sinonim termi-
na sial (v. sial). Sloj je nazvan granitskim po njego-
vom pretpostavljenom petrološkom sastavu. Sloj
se također katkada naziva granitskim ako posjeduje
odgovarajuću seizmičku brzinu (oko 6,0 km/s), iako
njegov sastav može biti nepoznat; v. basaltic layer.
granitic rock – granitska (granitna) stijena. Termin slo-
bodne primjene za označavanje svake grubozrnaste
plutonske stijene svijetle boje (light-colored coarse-
grained plutonic rock) koja sadrži kvarc kao osnovnu
komponentu te glinenac (feldspar) i mafitske mine-
rale (mafic minerals). Sinonim: granite (v.).
granitification – granitizacija, v. granitization.
granitization – granitizacija. Čisti metamorfni proces
ili grupa procesa u kojima se čvrsta stijena transfor-
granoblastic
mira ili pretvara u granitsku stijenu (granitic rock)
unošenjem i iznošenjem materijala bez prolaza kroz
magmatski stadij (magmatic stage). Neki autori u
taj termin uključuju sve granitske stijene koje su se
formirale od sedimenata (sedimentnih stijena) dje-
lovanjem bilo kojeg procesa bez obzira na stupanj
taljenja ili dokaz prenošenja. Točan mehanizam,
učestalost i veličina procesa su još sporni. Sinonimi:
granitification, transformation.
granoblastic – granoblastičan. (1) Koji se odnosi na ho-
meoblastični (v. homeoblastic) tip teksture neškrilja-
ste metamorfne stijene (nonschistose metamorphic
rock) u kojoj su prekristalizacijom formirani više ili
manje izometrični (ekvidimenzijski) kristali (obično s
dobro sraštenim međusobnim granicama); v. granu-
loblastic. (2) Koji se odnosi na sekundarnu teksturu
formiranu usljed dijagenetske promjene pri krista-
lizaciji ili prekristalizaciji u čvrstom stanju. Stijene s
takvom teksturom su građene od zrna jednake ve-
ličine. Treba, međutim, napomenuti da je primjena
termina u takvoj interpretaciji nepoželjna budući da
dijageneza nije metamorfni proces.
granular – zrnast, granularan. (1) Termin koji označava
teksturu stijene (sedimentne, eruptivne, metamor-
fne) sastavljene od mineralnih zrna približno jed-
nake veličine. Može se primjenjivati na sedimentne
stijene, na primjer, pješčenjake (sandstones), ali se
osobito rabi za opisivanje holokristalnih eruptivnih
(magmatskih) stijena (holocrystalline igneous rocks).
Nepreporučljivi sinonim je granitic (granitski). Za
metamorfne stijene (metamorphic rocks) rabi se
sinonim granoblastic (granoblastičan). (2) Dio slo-
ženog pridjeva, osobito kada se rabi za razlikovanje
teksture, na primjer, ksenomorfno-granularna (xe-
nomorphic-granular), od odgovarajućeg kristalnog
oblika, na primjer, ksenomorfan (xenomorphic). Takva
uporaba je zastarjela.
granular cementation – granularna (međuzrnska) ce-
mentacija. Kemijsko taloženje materijala iz otopine
na slobodnoj površini između klastičnih zrna sedi-
menta, što rezultira rastom kristalnog materijala u
slobodni međuzrnski prostor, na primjer, rast kalcita
u porama nekonsolidiranog pijeska; v. rim cementa-
tion.
granular chert – zrnasti (kristalni) čert (rožnac, rožnjak).
Kompaktni (gusti), homogeni, tvrdi (čvrsti) do me-
kani čert (obično u netopljivim ostacima) koji se sa-
stoji od vidljivih zrna relativno jednolične veličine i
karakteriziran je neravnim ili školjkastim lomom te
mutnim do slabim sjajem. Može biti i saharoidan. Si-
nonim: crystalline chert; v. granulated chert.
granular disintegration – zrnasto raspadanje (eksfoli-
jacija) stijena. Tip mehaničkog raspadanja (trošenja)
stijena koje se sastoji od lomljenja stijenske mase,
sastavljene obično od krupnih kristala minerala,
na pojedinačna zrna koja su razdvojena jedna od
drugih duž njihovih prirodnih kontakata. Rezultat
zrnastog raspadanja stijena je grubi (krupni) mine-
ralni detritus – grubozrnasti pijesak ili šljunak – čije
svako zrno ima gotovo jednak oblik i veličinu kao
originalna stijena (stijena podvrgnuta raspadanju).
Zrnasto raspadanje je osobito karakteristično za
grubozrnaste stijene (poput granita, gnajsa, pješče-
njaka i konglomerata) koje se nalaze u područjima
s ekstremnim razlikama temperature (na primjer, u
375 granulitic
pustinjama). Sinonimi: granular exfoliation, mineral
disintegration.
granular exfoliation - zrnasta eksfolijacija stijena, v.
granular disintegration.
granularity – zrnatost. Zrnasta kvaliteta, stanje ili svoj-
stvo, osobito jedan od komponentnih faktora tekstu-
re ili teksturnih obilježja kristalne stijene (crystalline
rock) uključujući i veličinu čestica (grain size) i distri-
buciju veličine čestica (grain-size distribution).
granular texture – granularna (zrnasta) tekstura. Tek-
stura stijene koja se sastoji od mineralnih zrna pri-
bližno jednake veličine. Termin se može primijeniti i
na sedimentne i na metamorfne stijene, ali se osobi-
to često rabi za opisivanje jednakozrnaste (ekvigra-
nularne) holokristalne eruptivne (magmatske) stije-
ne s česticama promjera od 0,05 mm do 10 mm.
granulated chert – granulirani čert (rožnac, rožnjak).
Tip zrnastog čerta (v. granular chert) koji se sastoji od
hrapavih, nepravilnih zrna ili granula čerta čvrsto ili
slabo vezanih u male nepravilne mase (nakupine) ili
fragmente.
granule – (1) granula, vrlo sitna valutica. U sedimen-
tologiji – fragment stijene, veći od zrna vrlo gru-
bog (krupnog) pijeska (very coarse sand) i manji od
valutice (v. pebble), s promjerom od 2 mm do 4mm
(od 1/12 inča do 1/6 inča). Granule su obično ponešto
zaobljene ili na drugi način modificirane abrazijom
u procesu transportiranja (prenošenja). Termin very
fine pebble (vrlo sitna valutica) primjenjuje se kao si-
nonim. (2) granula. U sedimentologiji – malo zrno ili
mala čestica, na primjer, obično okrugla ili ovalna i
neklastična (precipitirana) zrna bez unutarnje struk-
ture glaukonita ili drugog silikata željeza u formaci-
jama željezne rude.
granulite – granulit. (1) Sedimentna stijena koja se
sastoji od agregata čestica veličine pijeska neklastič-
nog podrijetla s teksturom nalik teksturi klastičnog
arenita, na primjer, stijena formirana od lapila (lapilli)
ili oolitskih zrna (oolitic grains). Sinonim: granulyte.
(2) Vrsta eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rock), granit koji sadrži muskovit (termin je zastario
i njegova uporaba se ne preporučuje). (3) (a) Meta-
morfna stijena (metamorphic rock) koja se sastoji od
uzajamno gusto priliježućih zrna minerala jednake
veličine od kojih manje od 10% ima bilo kakvu pr-
venstvenu orijentaciju. (b) Relativno grubozrnasta
stijena koja se formirala pri visokim tlakovima i tem-
peraturama granulitskog facijesa (granulite facies
– tipičan facijes dubokog regionalnog dinamoter-
malnog metamorfizma pri temperaturama većim od
650 °C i tlakovima između 3.000 i 12.000 bar). Stijena
može imati grubu gnajsovu strukturu koja je uvjeto-
vana paralelnim razmještajem plosnatih leća kvarca
i/ili glinenaca (feldšpata), a tekstura je tipično granu-
loblastična.
granulitic – granulitski. (1) Za sedimentne stijene (se-
dimentary rocks) – termin za označavanje strukture
stijene koja je građena od spljoštenih ili zrnastih
fragmenata (odlomaka) nastalih drobljenjem. (2) Za
eruptivne stijene (igneous rocks) – koji se odnosi na
granulit (v. granulite, 2) ili je od njega sastavljen. Ter-
min također ima više značenja čija uporaba danas
nije preporučljiva: (a) kao sinonim termina granobla-
stic (granoblastičan); (b) kao sinonim termina granu-
loblastic (granuloblastičan); (c) kao opisni termin za
granuloblastic
označavanje finozrnaste teksture koja je nastala dro-
bljenjem i kataklazom; (d) kao sinonim termina xeno-
morphic (ksenomorfan); (e) kao termin za označava-
nje bazaltnih i doleritnih stijena (prednost u uporabi
se daje terminu intergranular – intergranularan), i (f )
kao sinonim termina microgranular (mikrogranula-
ran). (3) Za metamorfne stijene (metamorphic rocks)
– (a) Koji se odnosi na granoblastičnu (granoblastic)
teksturu s razvojem ksenoblastičnih kristala. (b) Koji
se odnosi na zrnastu strukturu formiranu zrnastim
fragmentima nastalim u stijeni pri njenom droblje-
nju. Pri uporabi termina u oba slučaja treba precizno
definirati njegovo značenje.
granuloblastic – granuloblastičan, homogranularan.
Termin za označavanje homogranularne teksture
metamorfne stijene u kojoj mineralna zrna većinom
nemaju racionalne plohe, nego ravne ili blago za-
krivljene granice zrna i približno poligonalne oblike.
Takva tekstura je tipično finozrnasta (promjer zrna je
2 mm ili manji). Granuloblastična tekstura i grublje
zrnasta granoblastična (v. granoblastic) tekstura su
uobičajene u stijenama granulitskog facijesa i mo-
nomineralnim stijenama. Nepreporučljivi sinonimi:
equigranular, granulitic. Sinonimi: even-grained, ho-
mogranular.
granulyte – granulit, v. granulite, 1.
grapestone – grejpston. Nakupina malih vapnenih pe-
leta (calcareous pellets) ili drugih zrna, obično veliči-
ne čestica pijeska, međusobno slijepljenih pri počet-
noj cementaciji ubrzo nakon sedimentacije. Nakupi-
na ima grumenastu vanjsku površinu koja nalikuje
grozdu. Grejpston je obično vapnenac (limestone) i
sreće se na područjima suvremene karbonatne se-
dimentacije, na primjer, na Bahamskoj velikoj pličini
(Bahama Banks).
graphic log – litološki (geološki, stratigrafski) profil bušo-
tine, v. sample log.
graphite – grafit. Heksagonski mineral, prirodna kristal-
na forma ugljika dimorfna s dijamantom. Neproziran
je (opak), sjajan, masna opipa, boje željeznocrne do
čeličnosive i vrlo mekan. Sreće se u obliku kristala ili
listića, ljusaka, tankih pločica (lamina) ili zrna u žila-
ma, zatim mjestimice stvara velike slojevite nakupi-
ne ili je raspršen u metamorfnim stijenama. Grafit je
dobar vodič električne struje i topline, otporan je na
većinu kiselina i ekstremno je vatrootporan. Sinoni-
mi: black lead, plumbago.
graptolites (Graptolithina) – graptoliti. Izumrli marin-
ski kolonijski organizmi (colonial marine organisms)
s različitom pripadnošću – razred celenterata (mje-
šinaca, coelenterates) ili hemihordata (polusvitkova-
ca, hemichordates). Karakterizirani su čaškastim ili
cjevastim vrlo otpornim egzoskeletom (cup-shaped
exoskeleton, tube-shaped exoskeleton) organskog
sastava, a pojedinačni organizmi su spojeni jedan
s drugim duž jedne ili više grana stvarajući nitastu
(razgranjenu) koloniju. Obično se sreću u crnim šej-
lovima (black shales). Stratigrafska rasprostranjenost:
srednji kambrij-karbon.
graptolitic facies – graptolitski facijes. Termin koji se
primjenjuje za označavanje geosinklinalnih facijesa
(v. geosynclinal facies) s velikim sadržajem graptolita
(v. graptolites).
graptoloids (Graptoloidea) – graptoloidi. Red grapto-
lita (v. graptolites). Izumrli organizmi karakterizirani
376 gravel pack completion
planktonskim ili epiplanktonskim načinom života i
kolonijom koja se sastoji od nekoliko grana sa samo
jednim tipom teke (theca) – autotekom (autotheca).
Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-donji
devon.
grauwacke – grauvaka, v. graywacke.
gravel – šljunak. (1) Nekonsolidirana (necementirana)
prirodna akumulacija okruglih (zaobljenih) fragme-
nata (odlomaka) stijena, nastala kao rezultat erozije,
koja se sastoji pretežito od čestica većih od pješča-
nih (promjera većeg od 2 mm ili 1/12 inča) – blokova
(v. boulder), oblutaka (v. cobble), valutica (v. pebble),
granula (v. granule) ili od bilo koje kombinacije tih
fragmenata. Čini necementirani (nekonsolidirani,
nevezani) ekvivalent konglomerata (u V. Britaniji
je dijapazon veličine fragmenata šljunka utvrđen
između 2 mm i 10 mm). (2) Široko rasprostranjeni
termin koji se primjenjuje za označavanje rastresite
akumulacije fragmenata stijena, na primjer, klastični
sedimenti povezani osobito s rijekama ili plažama i
sastavljeni uglavnom od više ili manje okruglih (za-
obljenih) valutica i malog kamenja pomiješanih s pi-
jeskom koji može iznositi 50% do 70% ukupne mase.
(3) U pedologiji – termin za označavanje čestica sti-
jene ili minerala koje imaju promjer između 2 mm i
20 mm (u takvoj primjeni on je ekvivalentan terminu
pebbles). Termin se također primjenjuje u V. Britaniji
za takve čestice s promjerom od 2 mm do 75 mm.
U SAD se termin rabi za označavanje zaobljenih sti-
jenskih i mineralnih čestica tla promjera od 2 mm do
75 mm (prvobitno se termin odnosio na fragmente
promjera između 1 mm i 2 mm). (4) U inženjerskoj
geologiji – termin za označavanje okruglih (zaoblje-
nih) fragmenata s promjerom od 4,76 mm do 76 mm
(3 inča). (5) Sloj šljunka. (6) Zastarjeli termin za sand
(pijesak).
gravel island – šljunčani bušaći otok. Umjetni buša-
ći otok (bušaća platforma) izgrađen nasipavanjem
šljunka (ili drugih većih fragmenata stijena) u plitkoj
vodi.
gravelly mud – šljunkoviti mulj. Nekonsolidirani (nece-
mentirani) sediment koji sadrži 5% do 30% šljunka, a
omjer pijeska i mulja (silt+glina) mu je manji od 1:1.
gravelly sand – šljunkoviti pijesak. (1) Nekonsolidira-
ni (necementirani) sediment koji sadrži 5% do 30%
šljunka, a omjer pijeska i mulja (silt+glina) mu je veći
od 9:1. (2) Nekonsolidirani (necementirani) sediment
koji sadrži više čestica veličine pijeska nego veličine
šljunka, više od 10% šljunka i manje od 10% finih če-
stica svih ostalih veličina.
gravel pack – šljunčani filtar (šljunčani zasip) bušotine.
(a) Šljunak ili grubi (krupnozrnasti) pijesak postav-
ljen u kanalu bušotine nasuprot produktivnom pje-
ščanom intervalu radi sprječavanja ili usporavanja
kretanja rastresitog pijeska zajedno s naftom u bu-
šotinu. (b) Punjenje od umjetno sortiranog (gradui-
ranog) grubog (krupnozrnastog) materijala oko per-
foriranog intervala zaštitne kolone u kanalu vodne
bušotine radi stvaranja propusnije zone oko zaštitne
kolone čime se poveća efektivni promjer bušotine; v.
gravel packing.
gravel pack completion – proizvodno oprema-
nje bušotine perched block – viseći blok stijene
(stijena)šljunčanim filtrom, v. perforated gravel-pac-
ked completion.
gravel packing
gravel packing – zasipanje (punjenje) šljunkom, postav-
ljanje šljunčanog filtra (zasipa). Metoda proizvodnog
opremanja bušotine – injektiranje pod tlakom rastre-
sitog (nevezanog) i dobro sortiranog šljunka (ili gru-
bog, krupnozrnastog pijeska) s fluidom nosiocem
(carrier fluid) u naftnu bušotinu radi učvršćivanja
produktivnog pješčanog sloja kako bi se spriječi-
lo ili usporilo kretanje rastresitog pijeska zajedno
s naftom iz sloja u bušotinu. Šljunčani filtar visoke
permeabilnosti se postavlja na dno proširenog ne-
zacijevljenog kanala bušotine (reamed open hole)
oko lajnera s otvorima (slotted liner, screened liner) ili
unutar dna kolone zaštitnih cijevi (casing).
gravel-packing fluid – fluid za postavljanje šljunčanog
filtra (zasipa). Čisti radni fluid na bazi vode koji je
kompatibilan s formacijom i rabi se kao fluid nosilac
šljunka u zasip bušotine (v. gravel pack). Fluid nosi-
lac može imati nisku, srednju ili visoku viskoznost, a
može se rabiti i pjena ili fluid niske gustoće.
gravel-pack log – karotaža šljunčanog filtra (zasipa).
Karotaža neutronskog tipa (neutron-type log) za
određivanje poroznosti i stanja šljunčanog filtra (za-
sipa, gravel pack) u bušotini.
gravel piedmont – šljunčano predgorje. Termin davne
primjene za označavanje forme reljefa koja je danas
poznata pod nazivom bajada (bahada ili predgorska
ravnica).
gravelstone – gravelit. (1) Zaobljeni (okrugli) fragment
stijene ili sastojak (sastavni dio) šljunka. (2) Konsoli-
dirani (cementirani) šljunak, konglomerat.
graveyard tour – noćna smjena radnika, v. tour, 2.
gravimeter – gravimetar. Instrument (pribor) za mjere-
nje varijacija gravitacijskog polja (relativno određi-
vanje sile teže i ubrzanja sile teže). Gravimetrima se
mjeri razlika između vrijednosti sile teže u početnoj
točki (za koju je vrijednost sile teže poznata ili pret-
postavljena) i drugim točkama za koje je potrebno
izračunati vrijednosti sile teže. Većina gravimetara je
nestabilnog tipa ili astatički (astazirani). Gravitacijska
sila (sila teže) na masu u gravimetru je uravnoteže-
na silom opruge instrumenta. Osim toga, sustavu se
dodaje treća sila koja djeluje kada sustav nije u rav-
noteži i pojačava utjecaj promjena gravitacije i pove-
ćava osjetljivost sustava. U jednom tipu gravimetra
se kao glavna opruga koja uravnotežava silu teže
primjenjuje opruga nulte duljine (zero-length spring)
– za takvu oprugu krivulja zavisnosti produljenja od
naprezanja pri ekstrapolaciji presijeca os u točki nul-
te duljine kada nema naprezanja (na primjer, pred-
napregnuta opruga na koju je potrebno primijeniti
početnu silu za početak njena rastezanja) – dok se u
drugom tipu gravimetra kao glavna opruga primje-
njuje horizontalna torzijska nit (torsion fiber) od finog
kvarca ili ovješenje (hinge). Sinonim: gravity meter.
gravimetric – gravimetrijski. (1) Koji se odnosi na mje-
renja težine ili je povezan s tim mjerenjima, na pri-
mjer, gravimetrijska analiza (gravimetric analysis). (2)
Koji se odnosi na mjerenja varijacija gravitacijskog
polja (variations of gravitational field).
gravimetric map – gravimetrijska karta, v. gravity map.
gravimetry – gravimetrija. Mjerenje Zemljinog gravi-
tacijskog polja (Earth’s gravitational field), sile teže
(gravity) ili ubrzanja sile teže (gravitacije, gravitatio-
nal acceleration). Osobito se primjenjuje u geofizici
i geodeziji.
377 gravity drive
gravitational forces – gravitacijske sile. Sile koje djelu-
ju u ležištu, a ovise o razlici gustoće nafte i injektira-
nog fluida, kutu nagiba ležišta i tempu injektiranja ili
proizvodnje; v. capillary forces, viscous forces, viscous/
gravity force ratio.
gravitational gliding – gravitacijsko klizanje, v. gravi-
tational sliding.
gravitational separation – gravitacijsko razdvajanje
(separacija). (1) Odjeljivanje (stratifikacija) plina, naf-
te i vode u ležišnoj stijeni u skladu s njihovim rela-
tivnim gustoćama. (2) Separacija proizvedene nafte
i vode, također težih ugljikovodika od lakših, prema
razlici njihovih relativnih gustoća u gravitacijskim se-
paratorima (gravity separators).
gravitational sliding – gravitacijsko klizanje. Kretanje
stijenskih masa ili nanosa niz padinu pod djelova-
njem sile teže, na primjer, duž plohe reverznog rasje-
da (thrust-fault plane). Sinonimi: écoulement, gliding,
gravitational gliding, gravity gliding, gravity sliding,
sliding.
gravitational water – gravitacijska (slobodna) voda, v.
free water, 3.
gravitometer – gustoćomjer. Uređaj za detekciju po-
vršine razdjela između obroka (šarži) različitih pro-
dukata koji se transportiraju cjevovodom. Mjeri se
relativna gustoća produkata, a podaci generiraju
električne signale za regulaciju ventila u transpor-
tnom sustavu.
gravity – (1) gravitacijska sila. Sila privlačenja između
tijela zbog njihovih masa. (2) relativna gustoća. U pro-
izvodnji nafte – opći naziv za gustoću sirove nafte u
stupnjevima API (v. API gravity) ili stupnjevima Ba-
uméa (Baumé gravity).
gravity-base offshore platform – gravitacijska platfor-
ma, v. gravity platform.
gravity-base platform – gravitacijska platforma, v. gra-
vity platform.
gravity-base structure – gravitacijska platforma, v.
gravity platform.
gravity drainage – gravitacijsko dreniranje. Strujanje
slojne nafte prema bušotinama usljed djelovanja
gravitacijskog (segregacijskog) ležišnog režima (re-
žima iskorištavanja naftnih ležišta – v. gravity drive).
Prema nekim definicijama, sinonim s pojmovima
gravity drive ili segregation drive.
gravity drainage drive – gravitacijski režim, v. gravity
drive.
gravity-drainage oil reservoir – v. gravity drainage
pool, gravity drive.
gravity-drainage pool – ležište/polje s gravitacijskim
(segregacijskim) režimom. Naftno ležište/polje koje
se iskorištava u prvom redu djelovanjem gravitacij-
skog režima; v. gravity drive.
gravity drive – gravitacijski (segregacijski) režim. Tip
prirodnog režima (režima iskorištavanja naftnih leži-
šta) koji se osniva na segregaciji plina, nafte i vode u
ležištu tijekom proizvodnje zbog razlike njihovih gu-
stoća. Djeluje u tankim ležištima sa strmim reljefom
(nagibom) i u debelim ležištima s visokom vertikal-
nom permeabilnošću kada su bušotine smještene
nisko na strukturi i njegova djelotvornost ponajprije
ovisi, osim o nagibu ležišta i njegovoj permeabil-
nosti u smjeru pada, o viskoznosti nafte i dinamici
(tempu) proizvodnje. Gravitacijski režim djeluje u
ranoj fazi iskorištavanja ležišta i može također biti
gravity-drive oil reservoir
efikasan i u kasnijoj fazi u nekim naftnim ležištima
s režimom otopljenog plina ili plinske kape. Gravita-
cijski režim nije nikada jedina sila istiskivanja nafte u
ležištu – prethodno se mora postići stanoviti pad tla-
ka u ležištu i proizvodnja režimom otopljenog plina.
Usljed gravitacijske segregacije ležišnih fluida nafta
migrira niz pad ležišta (i tako održava visoko zasiće-
nje naftom u donjem dijelu strukture), a oslobođeni
plin se akumulira u vršnom dijelu strukture (i formira
sekundarnu plinsku kapu), pri čemu, da bi taj tip reži-
ma bio maksimalno djelotvoran, volumen nafte koji
struji niz strukturu mora biti jednak volumenu plina
koji struji uz strukturu. Karakteristično za gravitacij-
ski režim je brz pad proizvodnje (nakon čega slijedi
stabilna proizvodnja), porast plinskog faktora na bu-
šotinama smještenim visoko na strukturi (posljedica
migracije plina prema vršnom dijelu strukture), ali
nizak plinski faktor bušotina koje se nalaze nisko na
strukturi, te nikakva ili mala proizvodnja vode. U slu-
čaju strogo gravitacijskog dreniranja, najveći iscrpak
nafte se ostvaruje nakon što je ležišni tlak potpuno
pao i gravitacija postala glavna dinamička sila koja
istiskuje naftu iz ležišta. Konačan iscrpak nafte je vrlo
šarolik i kreće se od 20% do 80% (dodatni iscrpak od
5% do 30%). Sinonim: gravity drainage, gravity drai-
nage drive, segregation drive.
gravity-drive oil reservoir – naftno ležište s gravitacij-
skim (segregacijskim) režimom, v. gravity drive.
gravity equipotential surface – ekvipotencijalna plo-
ha, v. equipotential surface.
gravity erosion – gravitacijska erozija, v. mass erosion.
gravity fault – gravitacijski (normalni) rasjed, v. normal
fault.
gravity finger – gravitacijski jezik, v. gravity tongue.
gravity fingering – nastanak (formiranje) gravitacijskih
jezika, v. gravity tonguing.
gravity-flow gathering system – gravitacijski sabirni
sustav. Sabirni sustav otpadnih voda iz procesa za-
vodnjavanja ležišta s gravitacijskim strujanjem (stru-
janje niz nagib) kroz cjevovode za transport i sabira-
nje na središnjoj lokaciji. Sinonim: gravity gathering
system.
gravity gathering system – (1) gravitacijski naftni sa-
birni sustav. Priključni naftovodi bušotina (oil flowli-
nes) s gravitacijskim strujanjem nafte; (2) gravitacijski
sabirni sustav, v. gravity-flow gathering system.
gravity gliding – gravitacijsko klizanje, v. gravitational
sliding.
gravity ground water – gravitacijska podzemna voda.
Podzemna voda koja bi mogla istjecati iz stijene ili
tla pod utjecajem sile teže kada bi se zona zasićenja
(zone of saturation) i kapilarnog obruba (capillary
fringe) u cijelosti nalazila ispod nje, a voda se gubila
ili primala samo djelovanjem sile teže; v. free water.
gravity-induced overriding – strujanje istiskivajućeg
fluida u krovini ležišta, v. overriding.
gravity-induced underriding – strujanje istiskivajućeg
fluida u podini ležišta, v. underriding.
gravity line – gravitacijski cjevovod. Cjevovod s prirod-
nim strujanjem fluida (sa strujanjem fluida uzroko-
vanim prirodnim nagibom zemljišta), na primjer, cje-
vovod koji transportira naftu bez upotrebe pumpe ili
neke druge mehaničke pomoći (samo silom gravita-
cije od više elevacije prema nižoj).
gravity map – gravimetrijska karta. Karta gravitacijskih
378 gravity segregation
varijacija danog područja s prikazom gravitacijskih
maksimuma i minimuma. Sinonim: gravimetric map.
gravity meter – gravimetar, v. gravimeter.
gravity-meter survey – gravimetrijsko snimanje (pros-
pekcijsko snimanje), v. gravity survey.
gravity offshore platform – gravitacijska platforma, v.
gravity platform.
gravity orogenesis – gravitacijska orogeneza. Oroge-
neza (nastanak gorja) koja je u cijelosti rezultat gra-
vitacijskih naprezanja (gravitational stresses). Drugi
autori, međutim, smatraju da se djelovanjem tih sila
može objasniti nabiranje (folding) i savijanje (buc-
kling) slojeva, ali ne i formiranje planina u cjelini; v.
sedimentary tectonics.
gravity override – strujanje istiskivajućeg fluida u krovi-
ni ležišta, v. overriding.
gravity overriding – strujanje istiskivajućeg fluida u kro-
vini ležišta, v. overriding.
gravity platform – gravitacijska platforma. Tip stalne
morske (odobalne) bušaće i proizvodne platforme
(offshore drilling platform, offshore production plat-
form) koja osigurava stabilnost svojom vlastitom
masom (težinom) od armiranog betona i/ili čelika,
za razliku od platformi na stupovima (v. piled steel
platform). Masivna baza platforme se često sastoji od
komora (cells) koje se mogu rabiti za plutanje kada
se platforma montira i pri plovidbi na lokaciju, a na
lokaciji se komore platforme mogu rabiti za skladi-
štenje sirove nafte i dizelskog ulja i za balastnu vodu.
Komore su okružene zaštitnim plaštem (protective
skirt) na dnu mora radi ublažavanja podlokavanja
strujama. Masivnu bazu (temelj) platforme s njenim
palubnim nadgrađem iznad nivoa mora često spaja-
ju četiri stupa. U jednom od tih stupova se mogu na-
laziti pumpe i cjevovodi do komora baze, a drugi stu-
povi mogu voditi bušotine s njihovim proizvodnim
kolonama uronjene stojke (production riser). Gravita-
cijske platforme se ponajprije primjenjuju u slučaju
kada je nužno skladištenje na moru i gdje je tvrdo
morsko dno i cjevovodi nisu praktični. Sinonimi: gra-
vity-base platform, gravity-base structure, gravity offs-
hore platform, gravity structure, pileless platform.
gravity prospecting – gravimetrijska prospekcija (istra-
živanje). Izučavanje anomalnog gravitacijskog polja
uvjetovanog geološkom građom i razlikama gusto-
će stijena Zemljine kore i unutarnjih zona Zemlje.
Određivanje razlika gustoća stijenskih masa karti-
ranjem sile teže istraživanog područja primjenom
gravimetara.
gravity segregation – gravitacijska segregacija. (1) Po-
java djelomičnog ili potpunog razdvajanja, odnosno
strujanja fluida u ležištu u vertikalnom smjeru (čak
kada je glavni smjer strujanja u horizontalnoj ravni-
ni) u procesu istiskivanja nafte kada su razlike gusto-
ća između istiskivajućeg (injektiranog) fluida i istiski-
vane slojne nafte velike. Ako je gustoća injektiranog
fluida manja od gustoće slojne nafte, on će strujati
iznad nafte, i suprotno, ako je njegova gustoća veća,
strujat će ispod nafte, odnosno bliže krovini ili bliže
podini ležišta. Posljedica pojave gravitacijske segre-
gacije fluida je prerani prodor injektiranog fluida u
proizvodne bušotine, mimoilaženje dijelova nafte
i, konačno, smanjenje volumetrijskog koeficijenta
obuhvata ležišta. Na pojavu gravitacijske segregacije
utječu direktno razmjerno horizontalna i vertikalna
gravity-stable displacement
permeabilnost, razlika gustoće i koeficijent pokret-
ljivosti fluida. Treba, međutim, napomenuti da ra-
zlika gustoća može u nekim slučajevima poboljšati
djelotvornost procesa istiskivanja nafte iz ležišta. Na
primjer, ako se nafta istiskuje iz kosog ležišta injek-
tiranjem otapala manje gustoće i pokretljivijeg od
slojne nafte u smjeru po usponu sloja (prema kro-
vini ležišta), gravitacija će težiti stabilizirati frontu
istiskivanja (spriječiti nastanak jezika) ako je brzina
istiskivanja dovoljno niska. Slično, u procesu konven-
cionalnog zavodnjavanja injektiranje vode u smjeru
niz pad sloja može također stabilizirati frontu isti-
skivanja; v. overriding, underriding; (2) Gravitacijska
separacija (odvajanje) vode i nafte ili težih i lakših
ugljikovodika u separatorima.
gravity-stable displacement – gravitacijski stabilno
istiskivanje nafte, v. gravity-stable flood.
gravity-stable flood (flooding) – gravitacijski stabilno
istiskivanje nafte. Proces istiskivanja nafte iz ležišta
injektiranjem fluida različite gustoće u kojem se ta
razlika rabi za sprječavanje gravitacijske segregacije
injektiranog fluida, tj. djelomičnog razdvajanja fluida
u ležištu usljed djelovanja gravitacijske sile. Sinonim:
gravity-stable displacement.
gravity-stable miscible displacement – gravitacijski
stabilno miscibilno istiskivanje nafte; v. gravity-stable
flood.
gravity structure – gravitacijska platforma, v. gravity
platform.
gravity survey – gravimetrijsko snimanje (prospekcijsko
snimanje). Mjerenja gravitacijskog polja (gravita-
tional field) na nizu različitih mjesta (točaka). Svrha
gravimetrijskih prospekcijskih snimanja je povezi-
vanje varijacija s razlikama u distribuciji gustoća i,
prema tome, tipova stijena. Katkada se mjeri cijelo
gravitacijsko polje (na primjer, njihalom, pendulum)
ili derivacije polja (na primjer, torzijskom vagom, tor-
sion balance), ali se obično mjeri razlika između gra-
vitacijskog polja na dvjema točkama (gravimetrom).
Podaci gravitacijskih snimanja (mjerenja) obično se
prikazuju kao karte Bouguerovih (gravimetrijskih
Bouguerovih) anomalija (Bouguer anomaly map) i
anomalija slobodnog zraka (free-air anomaly map).
Sinonim: gravity-meter survey.
gravity tectonics – gravitacijska tektonika. Tektonika
(tektonski procesi) u kojoj je dominantni djelujući
mehanizam klizanje niz padinu (down-slope gliding)
pod utjecajem gravitacijske sile. Međutim, stupanj
rasprostranjenosti struktura, koje su se formirale
uglavnom gravitacijskim djelovanjem, ostaje prije-
poran – sva gravitacijska gibanja su se vjerojatno od-
vijala uz uzajamno djelovanje dubinskih sila (deep-
seated crustal forces) i mnoge su strukture, formirane
dominantnim djelovanjem tih sila, vjerojatno bile
modificirane u određenom stupnju djelovanjem
gravitacijskih sila.
gravity tongue – gravitacijski jezik. Prodor (intruzija)
injektiranog otapala u naftnu zonu ležišta u procesu
miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta, kada otapalo
ima manju gustoću i viskoznost od slojne nafte. Si-
nonim: gravity finger; v. finger, fingering, gravity ton-
guing, viscous finger, viscous fingering.
gravity tonguing – nastanak (stvaranje, formiranje)
gravitacijskih jezika. Napredovanje injektiranog ota-
pala u procesu miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta
379 green oil
s prodorima (jezicima) otapala u naftnu zonu ležišta
usljed manje gustoće i viskoznosti otapala u odnosu
na slojnu naftu. Posljedica takvog nestabilnog isti-
skivanja nafte je nepotpuno djelotvorno istiskivanje.
Sinonimi: formation of gravity tongues, gravity finge-
ring; v. finger, fingering, gravity tongue, viscous finger,
viscous fingering, gravity-stable flood.
gravity underride – strujanje istiskivajućeg fluida u po-
dini ležišta, v. underriding.
gravity underriding – strujanje istiskivajućeg fluida u
podini ležišta, v. underriding.
gravity water – (1) gravitacijska (slobodna) voda, v. free
water, 3. (2) voda s prirodnim strujanjem. Voda koja se
gravitacijski (samotokom) doprema cjevovodima ili
kanalima umjesto pumpanjem (na primjer, za javnu
vodoopskrbu ili natapanje).
gravity wave – gravitacijski val. Val čija je brzina širenja
(rasprostiranja) kontrolirana uglavnom gravitacijom,
a njegova duljina je jednaka 1,7 cm ili više; v. capillary
wave.
grayhound – kratki pas bušaćih šipki. Pas bušaćih šip-
ki (stand of drillpipe) koji je kraći od drugih upotre-
bljenih pasova. Ima spojnice (tool joints) na svakom
kraju i može se sastojati od jedne ili dvije šipke ili
više njih.
gray mud – sivi mulj. U geologiji – tip morskog mulja
koji je po sastavu između globigerinskog mulja (v.
globigerine ooze) i crvene gline (v. red clay).
graywacke – grauvaka, sivac. Stari naziv stijene koji se
različito definirao, ali se sada općenito primjenjuje za
označavanje tamnosivog, vrlo čvrstog, tvrdog, gru-
bozrnastog pješčenjaka sastavljenog (građenog) od
loše sortiranih uglastih (angularnih) do poluuglastih
(subangularnih) zrna kvarca i feldšpata (glinenca) s
velikom količinom sitnih fragmenata (odlomaka)
različitih tamnih stijena i minerala uloženih u gusti
(kompaktni) glinoviti matriks koji ima opći sastav
slejta i sadrži veliku količinu finozrnastog ilita, serici-
ta i kloritskih minerala. Obilno je zastupljena u sedi-
mentnim naslagama (osobito drevnim) u obliku de-
belih tijela velikog prostiranja. Grauvake su nezrele
stijene i općenito nisu dobre ležišne stijene (reservoir
rocks). Sinonimi: apogrit, grauwacke, greywacke.
Great Ice Age – pleistocenska epoha, pleistocen, v. Ple-
istocene.
green algae (Chlorophyta, Chlophyceae) – zelene
alge, klorofite, kloroficeje. Odjel i razred algi (algae).
Svoju (poput trave) zelenu boju duguju prevlada-
vajućoj klorofilnoj pigmentaciji (smjesa njihova klo-
rofila je približno jednake prirode kao klorofil viših
biljaka). Obitavaju u slanim i slatkim vodama (rjeđe
na tlu ili predmetima izvan vode). Pojavljuju se u
brojnim različitim oblicima – jednostaničnim ili više-
staničnim, mikroskopskim ili makroskopskim (velike
kompleksne morske trave), u kolonijskim, nitastim ili
plosnatim formama.
green bit – djelomično istrošeno bušaće dlijeto. Bušaće
dlijeto koje nije potpuno istrošeno nakon izvlačenja
(vađenja) iz bušotine.
green mud – zeleni mulj. U geologiji – tip morskog mu-
lja čija zelenkasta boja potječe od minerala klorita ili
glaukonita.
green oil – »zelena nafta«. Sirova nafta s parafinskom
bazom. Neke sirove nafte visoke kvalitete imaju ze-
lenkasto prelijevanje boja, na primjer, nafta tipa Pe-
greensand, green sand
nnsylvania, pa naziv »zelena« podrazumijeva visoku
kvalitetu nafte (sirove nafte s asfaltnom bazom se
katkada nazivaju »crnim naftama« – black oil).
greensand, green sand – (1) zeleni (glaukonitski) pije-
sak. Pijesak zelenkaste boje, osobito nekonsolidirani
(necementirani) marinski sediment koji se znatnim
dijelom sastoji od tamnozelenkastih zrna minerala
glaukonita, često pomiješanih s glinom ili pijeskom
(u kojem može prevladavati kvarc). Sreće se u inter-
valu između linije oseke (low-water mark) i unutarnje
linije prostiranja mulja (inner mud line). Termin se
također slobodno primjenjuje za označavanje sva-
kog glaukonitskog sedimenta. Sinonim: glauconitic
sand. (2) zeleni (glaukonitski) pješčenjak. Pješčenjak
građen od zelenog pijeska (greensand), često slabo
cementiran (vezan) ili potpuno necementiran. Kada
je neraspadnut boje je zelenkaste, dok je boja ras-
padnutog narančasta ili žuta. Zeleni pješčenjaci su
široko zastupljeni u sedimentima krede i eocenskim
sedimentima. Sinonim: glauconitic sandstone.
greenschist – zeleni škriljavac, grinšist. Škriljasta meta-
morfna stijena (schistose metamorphic rock) zelene
boje zbog velikih količina klorita, epidota ili aktino-
lita u njoj.
greywacke – grauvaka, v. graywacke.
grid – transportni sustav (mreža), v. transmission sy-
stem.
griefstem – radna šipka, v. kelly.
Griesbachian – grizbah, griesbach. Stratigrafski kat naj-
donjeg dijela trijasa (lowermost Triassic) – iznad per-
ma (Permian), a ispod dinera (Dienerian).
grind out – centrifugirati uzorak nafte, v. shake out.
grit – gruboznasti pješčenjak, grit. (1) Grubozrnasti pje-
ščenjak (coarse-grained sandstone), osobito pješče-
njak sastavljen (građen) od uglastih čestica, na pri-
mjer, breča (breccia) koja se sastoji od čestica promje-
ra između 2 mm i 4 mm. (2) Pijesak ili pješčenjak koji
se sastoji od krupnih ili sitnih uglastih zrna. Termin
se primjenjuje na bilo koju sedimentnu stijenu koja
izgleda (ili je opipom) kao pješčenjak zbog uglatosti
zrna. (3) grubozrnasti kremeni pješčenjak, gritston, v.
gritstone. (4) Pješčenjak sastavljen od čestica upadlji-
vo nejednake (različite) veličine (uključujući male va-
lutice ili šljunak). (5) Pješčenjak s vapnenim vezivom
(cementom). Termin se pogrešno primjenjuje na sva-
ku stijenu bez kvarca koja nalikuje na grubozrnasti
pješčenjak (grit), na primjer, graškasti grit (pea grit)
ili vapnenački grit (calcareous grit). (6) Mala čestica
kamena ili stijene, osobito tvrda uglasta pješčana
granula. (7) Abrazivni materijal (abraziv) sastavljen
od tvrdih uglastih pješčanih granula. (8) Struktura ili
»zrno« kamena koja ga čini prikladnim za brušenje ili
oštrenje. Također veličina abrazivnih čestica izražena
obično u mešima (mesh). (9) Zastarjeli termin (naziv)
za sand (pijesak) ili gravel (šljunak) i za earth (zemlja)
ili soil (tlo).
gritrock – grubozrnasti kremeni pješčenjak, gritston, v.
gritstone.
gritstone – grubozrnasti kremeni pješčenjak, gritston.
Tvrdi (čvrsti) grubozrnasti (krupnozrnasti) kremeni
pješčenjak (siliceous sandstone), osobito pješčenjak
koji se rabi kao mlinski kamen (žrvanj, millstone) i
brusni kamen (brus, grindstone). Sinonimi: grit, gri-
trock.
GR logging – gama-karotaža, v. gamma-ray logging.
380 gross standard volume
gross calorific value (GCV) – gornja toplinska (kalorič-
ka) vrijednost, v. superior calorific value.
gross formation thickness – ukupna (bruto) debljina
formacije, v. gross thickness.
gross heating value (GHV) – gornja toplinska (kalorič-
ka) vrijednost, v. superior calorific value.
gross heat of combustion – gornja toplinska (kalorič-
ka) vrijednost, v. superior calorific value.
gross interval – bruto interval. Mjerena debljina ležišta
između dva karakteristična markera (characteristic
markers) na karotažnom dijagramu bušotine (well
log). Bruto interval može uključivati i određenu ne-
produktivnu debljinu (unproductive thickness) leži-
šta.
gross isopach map – karta izolinija ukupnih (izolinija
bruto) debljina. Vrsta karte izopaha (izolinija debljina,
jednakih debljina – v. isopach map) koja prikazuje
distribuciju ukupnih ili bruto debljina sloja/ležišta
(v. gross thickness). Sinonim: gross thickness isopach
map; v. net isopach map.
gross observed volume – ukupni izmjereni volumen.
Ukupan izmjereni volumen svih tekućih ugljiko-
vodika, zajedno sa sadržajem vode i taloga (basic
sediment and water), za razliku od neto izmjerenog
volumena (v. net observed volume).
gross oil isopach map – karta izolinija ukupnih (izolini-
ja bruto) naftonosnih debljina. Karta izopaha (izolinija
debljina – v. isopach map) naftnog sloja ili ležišta ili
naftne zone sloja/ležišta koje uključuju njihov uku-
pni interval između vrha i dna naftne (naftonosne)
zone sa svim neproduktivnim proslojcima (na pri-
mjer, šejla). Vrh naftne zone će biti na dubini krovine
sloja/ležišta ili na dubini plinsko-naftnog kontakta
(ako postoji plinska kapa), a dno zone na dubini
vodo-naftnog kontakta (slično vrijedi za plinsku zonu
ležišta bez obzira na to je li riječ o plinskom ležištu ili
plinskoj kapi naftnog ležišta – razlika je samo u tome
što će u tom slučaju plinsko-naftni kontakt, ako po-
stoji plinska kapa, biti donja granica plinonosne de-
bljine). Sinonim: gross oil thickness isopach map.
gross oil thickness isopach map – karta izolinija uku-
pnih (izolinija bruto) naftonosnih debljina, v. gross oil
isopach map.
gross pay – ukupna (bruto) produktivna debljina. Uku-
pna debljina sloja ili ležišta zasićena ugljikovodicima,
tj. ukupna debljina naftonosnog ili plinonosnog dije-
la sloja/ležišta. Debljina ne uključuje interval sloja/le-
žišta ispod kontakta fluida (na primjer, interval ispod
vodo-naftnog kontakta u naftnom ležištu), ali uklju-
čuje neproduktivne intervale (na primjer, proslojke
šejla); v. gross thickness, net pay, net thickness.
gross reservoir interval – bruto interval ležišta. Izmje-
rena debljina ležišta (ili produktivne zone ležišta) od
njegove krovine do podine prema karotažnom dija-
gramu.
gross reservoir thickness – ukupna (bruto) debljina le-
žišta, v. gross thickness.
gross sand – bruto pješčenjak. Ukupna izmjerena de-
bljina ležišta prema karotažnom dijagramu. Može
uključivati i neke guste pješčenjake (tight sands) koji
nemaju kvalitetu ležišta. Bruto pješčenjak je pojam
suprotan od neto pješčenjaka (net sand).
gross standard volume – ukupan standardni volumen.
Ukupan volumen nafte sveden na standardne uvjete
tlaka i temperature, za razliku od neto standardnog
gross thickness
volumena (net standard volume), koji se računa tako
da se od ukupnog standardnog volumena oduzme
volumen vode i taloga (sediment and water).
gross thickness – ukupna (bruto) debljina. (1) Debljina
sloja ili ležišta u koju su uključeni neproduktivni in-
tervali, na primjer, proslojci šejla. (2) Debljina sloja ili
ležišta u koju je uključen i njihov interval ispod kon-
takta fluida (na primjer, interval ispod vodo-naftnog
kontakta u naftnom ležištu); v. gross pay, net pay, net
thickness.
gross thickness isopach map – karta izolinija ukupnih
(izolinija bruto) debljina, v. gross isopach map.
gross ton – duga (engleska) tona, v. long ton.
gross volume – ukupan volumen. Volumen nafte izra-
čunan množenjem volumena protoka kroz mjerilo s
faktorom mjerila (meter factor). Ukupan volumen se
može reducirati na ukupan standardni volumen pri
uvjetima standardnog tlaka i temperature.
grothite – sfen, v. sphene.
ground current – zemna (telurska) struja, v. earth cu-
rrent.
ground moraine – podinska (temeljna, osnovna) more-
na. (1) Akumulacija fragmenata stijena ili tila (till) na-
kon njihove sedimentacije ili oslobađanja iz leda ti-
jekom ablacije ledenjaka koja je formirala prostrano
područje s niskim reljefom. Sinonim: bottom morai-
ne, subglacial moraine. (2) Stijenski detritus (debris)
koji je vučen unutar ledenjaka ili ledenog pokrova ili
u njihovoj osnovici. Taloženjem tog materijala formi-
ra se podinska morena (ground moraine).
ground pressure – litostatički (geostatički, gorski) tlak,
tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure.
ground storage – zemljano skladište ukapljenog plina.
Kanal (rov) iskopan u zemlji sa zamrznutim tlom oko
njega za skladištenje ukapljenog plina.
ground temperature – temperatura tla. Temperatura
tla na dubini na kojoj se ukapaju plinovodi na nekom
području. Utječe na hlađenje plinovoda i formiranje
hidrata u plinu koji struji kroz njih.
ground water, groundwater, ground-water – (1)
voda (podzemna voda) temeljnica, voda (podzemna
voda) slobodne površine (sa slobodnom površinom).
Dio podzemnih voda koji se nalazi u zoni zasićenja
ili koji formira zonu zasićenja (v. zone of saturation)
ispod prozračne zone ili zone aeracije (v. zone of ae-
ration), od koje je odjeljuje tzv. kapilarni obrub (v.
capillary fringe), uključujući i podzemne rijeke. Povr-
šina vode temeljnice se naziva vodnim licem ili vod-
nim zrcalom (v. water table). Sinonimi: plerotic water,
subterranean water, underground water; v. phreatic
water. (2) podzemna voda, voda podzemnica, podze-
mnica. Termin slobodne uporabe koji označava sve
podzemne vode (v. subsurface water) – isključujući
kemijski vezane vode – za razliku od površinskih
voda (v. surface water). Sinonimi: subterranean water,
underground water.
ground-water (groundwater) artery – arterija pod-
zemnih voda. Tijelo propusnog materijala, približno
cjevastog oblika, okruženo nepropusnim ili manje
propusnim materijalom i zasićeno vodom koja se
nalazi pod arteškim tlakom (termin se osobito često
primjenjuje za označavanje sedimenata šljunka duž
drevnih riječnih korita koji su bili pokopani ili prekri-
veni manje propusnim aluvijalnim materijalom pod
aluvijalnim lepezama).
381 ground-water (groundwater) movement
ground-water (groundwater) barrier – barijera stru-
janju voda temeljnica. Prirodna ili umjetna prepreka,
na primjer, dajk (dike) ili rasjedna glina (glina trenja,
fault gouge), na putanji lateralnog strujanja podze-
mnih voda temeljnica, ali ne u smislu vodonepropu-
snog sloja (confining bed). Karakteristična je primjet-
na razlika u nivoima voda temeljnica na objema stra-
nama takve prepreke. Sinonimi: ground-water dam,
hydrologic barrier.
ground-water (groundwater) basin – bazen voda te-
meljnica. (1) Potpovršinska struktura koja ima formu
bazena (basin) i koja je sposobna skupljati, zadrža-
vati i odavati vodu. (2) Vodonosni horizont (aquifer)
ili sustav vodonosnih horizonata (system of aquifers),
neovisno o stupnju izraženosti forme bazena, koji
imaju prihvatljivo dobro izražene granice (bounda-
ries) i više ili manje određena područja napajanja
(area of recharge) i pražnjenja (area of discharge); v.
artesian basin.
ground-water (groundwater) budget – bilanca pod-
zemnih voda. Numerički izračun napajanja, pražnje-
nja i promjena rezervi vode vodonosnog sloja (akvi-
fera), njegova dijela ili sustava vodonosnih slojeva
(akvifera). Sinonim: ground-water inventory.
ground-water (groundwater) cement – cement ispa-
ravanja podzemnih voda, cement vodnog lica (zrcala).
Cement koji je nastao isparavanjem (evaporacijom)
podzemnih voda, sekundarna koncentracija karbo-
nata ili sulfata kalcija (obično u pustinjskim područ-
jima) usljed isparavanja podzemnih voda s površine
ili iz plitke zone tla. Tip stijene koja se formirala blizu
vodnog lica (zrcala) podzemne vode (v. water-table
rock). Sinonim: water-table cement.
ground-water (groundwater) equation – jednadžba
bilance podzemnih voda. (1) Jednadžba za izračuna-
vanje bilance (bilanciranje) podzemnih voda (v. gro-
und-water budget). Uzima u obzir količinu oborina,
gubitke podzemne vode pri isparavanju (evaporaci-
ji) i transpiraciji, otjecanje vode s danog područja u
obliku vodotokova i napajanje (popunjavanje vode).
(2) Jednadžba koja izražava gubitke i popunjavanje
podzemnih voda u danom području.
ground-water (groundwater) flow – (1) strujanje pod-
zemne vode, v. ground-water movement. (2) oborinska
voda podzemnog strujanja, v. ground-water runoff.
ground-water (groundwater) geology – hidrogeolo-
gija. Znanost koja se bavi izučavanjem podzemnih
voda pridajući osobiti značaj izučavanju geoloških
aspekata.
ground-water (groundwater) hydrology – geohidro-
logija, v. geohydrology.
ground-water (groundwater) increment – napajanje
zone zasićenja podzemne vode, v. recharge.
ground-water (groundwater) inventory – bilanca
podzemnih voda, v. ground-water budget.
ground-water (groundwater) level – (1) vodno lice (zr-
calo), v. water table. (2) nivo (razina) podzemnih voda.
Visina dizanja vodnog lica (zrcala podzemne vode
– v. water table) ili druge potenciometrijske površine
na danom mjestu ili danom području koja se odre-
đuje prema nivou vode u bušotinama, zdencima
(bunarima) ili drugim prirodnim, odnosno, umjetnim
kanalima ili depresijama koji su povezani (komunici-
raju) sa zonom zasićenja (v. zone of saturation).
ground-water (groundwater) movement – strujanje
ground-water (groundwater) recharge
podzemne vode. Strujanje ili gibanje vode u zoni za-
sićenja (v. zone of saturation) izazvano prirodnim ili
umjetnim uzrocima. Sinonim: ground-water flow.
ground-water (groundwater) recharge – napajanje
zone zasićenja podzemne vode, v. recharge.
ground-water (groundwater) replenishment – na-
pajanje zone zasićenja podzemne vode, v. recharge.
ground-water (groundwater) reservoir – ležište
(zona) podzemnih voda. (1) v. aquifer. (2) Termin koji
se primjenjuje za označavanje svih stijena u zoni za-
sićenja (v. zone of saturation) uključujući i stijene koje
sadrže stalne ili privremene akumulacije podzemnih
voda. Sinonim: ground-water zone.
ground-water (groundwater) runoff – oborinska voda
podzemnog strujanja. Dio oborinske vode koji ponire
u zemlju, postaje vodom temeljnicom i zatim otječe
u rijeke. Sinonim: ground-water flow.
ground-water (groundwater) surface – vodno lice (zr-
calo), v. water table.
ground-water (groundwater) table – vodno lice (zrca-
lo), v. water table.
ground-water (groundwater) withdrawal – crpljenje
(dobivanje) podzemne vode. Proces izvlačenja podze-
mne vode iz izvora. Također, količina iscrpljene vode.
Sinonim: offtake, recovery.
ground-water (groundwater) zone – zona podzemnih
voda, v. ground-water reservoir.
ground wave – zemni seizmički val. Seizmički val čija
putanja širenja (rasprostiranja, path of propagation)
prolazi kako kroz materijal koji leži ispod oceanskog
dna, tako i kroz vodu.
group – grupa. U geologiji – (1) Litostratigrafska jedini-
ca (v. lithostratigraphic unit) veća po rangu od forma-
cije (v. formation). Sastoji se djelomično ili u cijelosti
od imenovanih formacija. Naziv grupe se kombinira
od geografskog imena i riječi »group« bez ikakve
litološke oznake (bez ukazivanja na litologiju). (2)
Stratigrafska sekvencija (stratigraphic sequence) koja
će se u budućnosti vjerojatno cijela ili djelomično
podijeliti u formacije (termin se rabi za neformalno
označavanje naslage slojeva koja je predebela da bi
se mogla svrstati u formaciju ili za označavanje strati-
grafske jedinice koja će se vjerojatno moći podijeliti
na formacije iako još nije podijeljena). (3) Opći termin
koji se rabi za označavanje genetske asocijacije ili se-
kvencije uzajamno povezanih slojeva stijena, kao što
su slojevi eruptivnih stijena (layers of igneous rocks)
ili sedimentni slojevi (sedimentary beds). (4) Termin
predložen na Drugom međunarodnom geološkom
kongresu (Bologna, 1881) kao kronostratigrafski
ekvivalent termina era (era) i potom vrlo široko pri-
mjenjivan za označavanje stijena koje su se formirale
tijekom ere. Sada je umjesto termina groupe službe-
no prihvaćen sinonimni termin erathem (eratem). (5)
Zastarjeli termin primjenjivan za označavanje krono-
stratigrafske jedinice (v. chronostratigraphic unit) kao
lokalne ili provincijske potpodjele sistema (jedinica
je obično manja od standardne serije ili je ekvivalent
kata u njegovom sadašnjem shvaćanju) i sastoji se
od dviju ili više formacija.
group velocity – grupna brzina. Brzina kojom se se-
izmička energija giba (širi) kroz sredinu (sredstvo).
Gdje brzina varira s frekvencijom, pojedinačne faze
će putovati različitim faznim brzinama (phase velo-
cities).
382 guard-electrode log
grout – (1) cementna kaša. (a) Cementna otopina s vi-
sokim sadržajem vode koja je dovoljno fluidna (žit-
ka) za ulijevanje ili injektiranje u šupljine, na primjer,
pukotine i kaverne u stijenama radi njihova ispunja-
vanja ili izolacije od okolnih (okružujućih) stijena. (b)
v. cement slurry. (2) odlomljeni kameni materijal. Ot-
padni kameni materijal svih veličina pri eksploataciji
površinskim kopovima.
grouting – cementacija, konsolidacija. Injektiranje flu-
idne (žitke) cementne kaše (mješavine) u raspucane
ili permeabilne stijene kako bi se smanjila njihova
propusnost ili povećala njihova čvrstoća. Sinonimi:
cementation, consolidation grouting.
growan – fini granitni šljunak, v. grus.
growth fault – sinsedimentacijski (konsedimentacijski)
rasjed. Veliki rasjed u sedimentnoj stijeni koji se for-
mira i kreće istodobno i kontinuirano sa sedimenta-
cijom tako da se skok rasjeda (pomicanje stijena u
vertikalnom smjeru) povećava s dubinom, a sedi-
menti (slojevi) spuštenog krila rasjeda su deblji od
korelativnih sedimenata (slojeva) izdignutog krila.
Orijentiran je približno paralelno s obalnom linijom
bazena (shoreline of basin) i uzrokovan je težinom
sedimenata istaloženih duž obalne linije. Jedinstve-
ne karakteristike takvih rasjeda uključuju zakrivljenu
ili listričku rasjednu plohu (listric fault plane) – strma
je blizu površine, a položenija s dubinom u smjeru
prema bazenu ili oceanu – deblje slojeve sedimenta
na bazenskoj strani, veći pomak slojeva s dubinom i
formiranje antiklinala s inverzijom nagiba slojeva (ro-
llover anticlines) na bazenskoj strani rasjeda koje čine
zamku za ugljikovodike (petroleum trap). Rasjedi tog
tipa se sreću na obalnom području Meksičkog zalje-
va. Sinonim: contemporaneous fault. Ostali (manje
prikladni) sinonimi: depositional fault, flexure fault,
Gulf Coast-type fault, progressive fault, sedimentary
fault, slump fault, synsedimentary fault.
growth-framework pore – skeletna pora, v. growth-fra-
mework porosity.
growth-framework porosity – skeletna poroznost. Pri-
marna poroznost (primary porosity) koja se formirala
u organskim i/ili anorganskim procesima za vrijeme
rasta skeleta karbonatne stijene (carbonate-rock
framework) na mjestu njena nastajanja. U skeletnu
poroznost ne ulazi unutarčestična (intračestična)
poroznost (intraparticle porosity) pojedinačnih or-
ganizama ili čestica koje su klastične komponente
stijene, pa termin, prema tome, ima restriktivnije
značenje od termina poroznost karbonatne rešetke
(v. constructional void porosity) koji uključuje spome-
nute pore.
grus, grush, gruss – fini granitni šljunak. Nakupina
uglastih fragmenata nastalih in-situ granularnim
razaranjem granita i granitskih stijena. Sinonim:
growan, slack; v. residual arkose.
guarded electrode – ekranirana (zaslonjena) mjerna
elektroda. U elektrokarotaži – središnja mjerna elek-
troda sonde s fokusiranom (usmjerenom) strujom
(guard tool). Okružena je znatno duljim fokusiraju-
ćim elektrodama (v. guard electrodes) sonde. Sino-
nimi: guarded current-measure electrode, shielded
electrode.
guard-electrode log – karotaža (elektrokarotaža) s fo-
kusiranjem struje (s fokusiranom strujom), v. focused-
current log.
guard electrodes
guard electrodes – zaslonjene (ekranirane, fokusiraju-
će) elektrode. U elektrokarotaži – elektrode karotaž-
ne sonde (wireline well-log sonde) koje fokusiraju
(usmjeravaju) struju iz mjernih elektroda (measuring
electrodes) u obliku horizontalnog sloja (ploče) koji se
proteže u formaciju oko kanala bušotine (wellbore).
Fokusirajuće elektrode su često duge 1,5m do 1,8 m
(5 do 6 stopa), dok je središnja mjerna (strujna) elek-
troda (v. guarded electrode) duga 7,6 cm do 15,2 cm
(3 do 6 inča). Sinonimi: bucking current electrodes.
guard log – karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem
struje (s fokusiranom strujom), v. focused-current log.
guest element – akcesorni element, element u tragovi-
ma, v. trace element, 1.
guide – (1) stabilizator pokretnog koloturnika. U pro-
cesu bušenja na moru (odobalnog bušenja) – dvije
vertikalne paralelne grede koje služe za stabilizaciju
pokretnog koloturnika (traveling block) pri valjanju
(ljuljanju, rolling) bušaćih brodova (drillship) i nekih
poluuronjivih bušaćih platformi (semisubmersible).
(2) vodilica. Naprava za vođenje (usmjeravanje) razli-
čitih alatki, cijevi i sl. Na primjer, peta-vodilica zaštit-
ne kolone (guide shoe).
guide base – temeljna ploča za vođenje. U procesu bu-
šenja na moru (odobalnog bušenja) – teški čelični
okvir koji se postavlja na ušću bušotine na dnu mora
i služi za sidrenje užadi od platforme za vođenje alat-
ki u kanal bušotine (guidelines) i također kao temelj
za drugu opremu, na primjer, glavu bušotine ili sklop
protuerupcijskog uređaja (preventerski sklop). Pri-
vremena temeljna ploča (temporary guide base) služi
kao podložna ploča za bušenje kanala bušotine za
vanjski konduktor (konduktorsku kolonu zaštitnih ci-
jevi, outer conductor). Vanjski konduktor sa stalnom
temeljnom pločom (permanent guide base) zatim
se spusti na privremenu ploču užadima za vođenje
i učvrsti. Na uglovima temeljne ploče su smještena
najmanje četiri vertikalna cijevna stupa za vođenje
(guide post) za spajanje i zaštitu užadi za vođenje.
guided wave – usmjereni seizmički val. Svaki seizmički
val (seismic wave) koji se širi (rasprostire) u jednom
sloju ili duž neke površine ili diskontinuiteta (pore-
mećaja), na primjer, površinski val (v. surface wave),
Stoneleyev val (v. Stoneley wave) ili kanalizirani val (v.
channel wave).
guide fossil – provodni fosil. (1) Svaki fosil koji ima stvar-
no, potencijalno ili pretpostavljeno značenje (vrijed-
nost) za određivanje starosti slojeva sedimenata u
kojima je nađen ili fosil koji upućuje na njegove ži-
votne uvjete u prošlosti, osobito fosil primjenljiv kao
ključ ili vodič pri lokalnoj korelaciji slojeva. (2) Fosil
koji je najkarakterističniji za biostratigrafsku jedinicu
cenozonu (zajednišnu zonu – v. assemblage zone), ali
nije obvezno ograničen samo na tu zonu ili fosil koji
se sreće u bilo kojem dijelu zone; v. index fossil.
guideline, guide line – uže za vođenje. U procesu buše-
nja na moru (odobalnog bušenja) – žičano uže koje
ide od bušaće platforme do cijevnog stupa za vo-
đenje (guide post) temeljne ploče za vođenje (guide
base) podmorske bušotine (bušotine na dnu mora,
subsea well). Užad za vođenje služi za spuštanje bu-
šaće opreme (alatki) na ušće bušotine i održavaju se
u zategnutom (nategnutom) stanju su uređajem za
zatezanje (nateznim uređajem, guideline tensioner)
smještenog ispod vrtaćeg stola (rotora). Dva užeta
383 gunbarrel (gun barrel) tank
za vođenje su namijenjena za pozicioniranje kolone
uronjene stojke (marine riser), a druga dva za protue-
rupcijski (preventerski) sklop (blowout preventer).
guideline (guide line) tensioner – uređaj za zatezanje
(natezanje) užadi za vođenje, natezni (zatezni) uređaj
užadi za vođenje, natezač (zatezač) užadi za vođenje.
U procesu bušenja na moru (odobalnog bušenja)
– hidrauličko-pneumatski uređaj smješten ispod vr-
taćeg stola (rotora, rotary table) na bušaćoj platformi
(drilling platform) koji služi za održavanje užadi za
vođenje (guidelines) od platforme do temeljne ploče
za vođenje (guide base) na dnu mora u zategnutom
(nategnutom) stanju.
guide post – cijevni stup za uže za vođenje. U procesu
bušenja na moru (odobalnog bušenja) – vertikal-
na cijev na temeljnoj ploči za vođenje (guide base)
podmorske bušotine (bušotine na dnu mora, subsea
well) koja služi za spajanje (pričvršćivanje) i zaštitu
užeta za vođenje (guideline). Na temeljnoj ploči se
nalazi najmanje četiri takva stupa.
guide shoe – (1) peta-vodilica zaštitne kolone. U pro-
cesu bušenja – naprava koja se postavlja na prvu
zaštitnu cijev (na najniže mjesto u koloni zaštitnih ci-
jevi) pri spuštanju (ugradnji) zaštitne kolone (casing)
u bušotinu i služi za olakšavanje prolaza kroz razna
izbočenja kanala bušotine. Peta-vodilica smanjuje
urušavanje stijenke kanala bušotine na minimum i
osigurava lakše prolaženje kolone kroz kose bušoti-
ne. Sinonim termina casing shoe (v.). (2) peta-vodilica.
Naprava slična peti-vodilici zaštitne kolone koja je
postavljena na kraju drugih cijevi.
guide structure – uređaj za vođenje i dosjedanje. U pro-
cesu bušenja na moru (odobalnog bušenja) – ure-
đaj smješten oko ušća (glave) podmorske bušotine
(bušotine na dnu mora, subsea wellhead) koji služi za
vođenje i dosjedanje opreme.
gully erosion – erozija vododerinama. Erozija vodom
tekućicom mekanog materijala stijena ili tla koja for-
mira jasne uske kanale (channels), veće i dublje od
žljebova (malih vododerina, rills), kojima teče voda
jedino za vrijeme jakih kiša ili odmah nakon njih ili
nakon topljenja leda ili snijega. Sinonimi: gullying,
ravinement; v. channel erosion, rill erosion, sheet ero-
sion.
gullying – erozija vododerinama, v. gully erosion.
gumbo – gumbo, plastična glina. (a) Opći termin za
označavanje šejla koji sadrži veliku količinu glina
koje reagiraju s vodom (reactive clays). Takav tip gli-
ne se katkada sreće u bušenju na nekim područjima
(osobito često u Meksičkom zaljevu i na Sjevernom
moru) i ima sklonost brtvljenja bušaće opreme. Ter-
min gumbo je također uobičajen za označavanje
svakog rastresitog (nevezanog), ljepljivog sedimen-
ta. (b) Termin lokalne primjene u SAD za označavanje
finozrnastog glinovitog tla (gline) koje pri močenju
vodom postaje ljepljivo, plastično i vodonepropu-
sno.
gunbarrel, gun barrel – (1) dekantacijski rezervoar. Re-
zervoar malog promjera i velike visine (vertikalni se-
parator) koji se rabi za gravitacijsku separaciju nesta-
bilne emulzije nafte u vodi. Voda se ispušta na dnu,
a bezvodna nafta gravitacijski struji u skladišni rezer-
voar. Prema nekim izvorima sinonimi su gunbarrel
tank i water knockout; (2) v. settling tank, 2.
gunbarrel (gun barrel) tank – separator naftne emul-
gun perforating
zije. Uska posuda koja se zagrijava sunčevom to-
plinom i ima dugo vrijeme retencije (zadržavanje)
emulzije. Služi za separaciju nafte i vode iz emulzija.
Prema nekim izvorima, sinonimi su gunbarrel i water
knockout.
gun perforating – perforiranje zaštitne kolone puškom,
v. bullet perforator.
gun perforation – perforiranje zaštitne kolone puškom,
v. bullet perforator.
gun perforator – puška za perforiranje zaštitne kolone,
v. bullet perforator.
Günz – (1) ginc, günz. Stratigrafski kat pleistocena (Ple-
istocene) u Europi – iznad šljunaka Donau (Donau
gravels), a ispod mindela (Mindel). (2) Günz. Stadij
glacijala (ledenog doba, glacial stage) pleistocenske
epohe (Pleistocene epoch) na području Alpa. Dugo se
smatralo da je Günz prvi stadij glacijala pleistocena
u Alpama, ali je danas poznato da je bilo glacijala i
ranije; v. Nebraskan.
Günz-Mindel – Günz-Mindel. Prvi klasični stadij inter-
glacijala (međuledenog doba, interglacial stage)
pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) na područ-
ju Alpa koji slijedi nakon stadija glacijala (ledenog
doba) Günz (Günz glacial stage), a prethodi stadiju
glacijala Mindel (Mindel glacial stage); v. Aftonian.
Günz-Mindel interglacial – Günz-mindelski interglaci-
jal (međuledeno doba), v. Günz-Mindel.
gusher – (1) eruptirajuća bušotina. Naftna bušotina
koja izbacuje naftu u atmosferu pod utjecajem njena
vlastitog tlaka. Erupcije se danas sprječavaju cirkula-
cijom isplake i protuerupcijskim uređajima (preven-
teri). Sinonim: gushing well. (2) eruptivna bušotina.
Naftna bušotina koja proizvodi periodičnim ili konti-
nuiranim eruptiranjem. Sinonim: gushing well.
gusher sand – eruptivni pješčenjak. Produktivni naftni
pješčenjak s dovoljno visokim tlakom za eruptiranje
nafte na površinu.
gushing spring – voklijski izvor, v. vauclusian spring.
gushing well – (1) eruptirajuća bušotina, v. gusher, 1. (2)
eruptivna bušotina, v. gusher, 2.
guyed tower – platforma s postoljem u obliku tornja
i zateznom užadi. Tip morske (odobalne) bušaće i
proizvodne platforme (offshore drilling platform, offs-
hore production platform) s dugim čeličnim tornjem
koji se proteže od platforme (smještene iznad nivoa
mora) do dna mora. Toranjsko postolje zategnuto
užetima pluta, što znači da je za njegovu izradu po-
trebno manje čelika, jer se ne oslanja o dno (nema
uporište) svojom vlastitom težinom. Toranjsko po-
stolje platforme je pričvršćeno za morsko dno s 16
do 24 zatezna (natezna) užeta (guylines, cables) koja
se radijalno protežu (slično žbicama kotača) od plat-
forme neposredno ispod morskog nivoa do sidara
na dnu mora. Platforma se blago naginje pri ekstre-
mnim uvjetima na moru. Bušenje se izvodi kroz bu-
šaću podložnu ploču na dnu mora (seafloor drilling
template).
guyline, guy line – zatezno (natezno) uže. U tehnici bu-
šenja – žičano uže koje se rabi za stabilizaciju tornja
(derrick) ili jarbola (mast) bušaćeg postrojenja (i tako-
đer postrojenja za remont bušotina). Užad za stabili-
zaciju i djelomičnu potporu se učvršćuje (osigurava)
sidrima ukopanim u tlo (guyline anchors), a unutarnja
užad je pričvršćena za bazu tornja (jarbola). Zatezna
užad bušaćih tornjeva je obično promjera manjeg
384 gypsum-base drilling mud
od 12,7 mm (½ inča). Postrojenja za remontne rado-
ve imaju četiri zatezna užeta za osiguravanje jarbola
od njihanja (ljuljanja) izazvanog vjetrom. Sinonim:
guy wire.
guy wire – zatezno (natezno) uže, v. guyline.
G wave – G val. Loveov val (v. Love wave) s dugim pe-
riodom (1 do 4 minute) u gornjem plaštu Zemlje.
Obično je ograničen na oceanska područja, dok su
odgovarajući valovi u kontinentalnim područjima
oslabljeni i nemaju impulsni karakter (naziv vala, slo-
vo G, dan je u čast seizmologa B. Gutenberga).
gymnosperm plants – gimnosperme, golosjemenjače,
v. gymnosperms.
gymnosperm pollen – pelud (polen) gimnospermi
(golosjemenjača). Reprodukcijske čestice peludi (po-
lena) veličine prašine koje ispuštaju gimnosperme
(golosjemenjače), na primjer, cikas (cycad), ginko
(ginkgo), bor (pine), jela (fir) i smreka (spruce). Pelud
gimnospermi egzistira od pensilvanija do danas i
rabi se kao mikrofosil za određivanje starosti i sre-
dine u kojoj su taložene sedimentne stijene; v. an-
giosperm pollen.
gymnosperms (Gymnospermae, Pinophyta) – gi-
mnosperme, golosjemenjače. Biljke čije je sjemenje
(seeds) obično u češerima (cones) i nije nikada za-
tvoreno u plodnici (ovary). Primjeri gimnospermi
su cikas (cycad), ginko (ginkgo), bor (pine), jela (fir)
i smreka (spruce). Stratigrafska rasprostranjenost:
kasni devon-danas Sinonim: gymnosperm plants; v.
angiosperms.
gyp – gips, sadra, v. gypsum.
gyps – gips, sadra, v. gypsum.
gypsite – (1) gipsit. Zemljasti varijetet gipsa koji sadrži
prašinu i pijesak. Sreće se jedino u aridnim područji-
ma u obliku izluženog sedimenta iznad izdanka gip-
sa ili gipsonosnog sloja. Sinonim: gypsum earth. (2)
gips, sadra, v. gypsum.
gyp mud – gipsna bušaća isplaka, v. gypsum-base dri-
lling mud.
gyprock – gipsna (gipsonosna) stijena, v. rock gypsum.
gypsum – gips, sadra. Široko rasprostranjeni mine-
ral, po kemijskom sastavu kalcij-sulfat s vodom.
Gips je najpoznatiji sulfatni mineral i često asocira
s halitom i anhidritom u evaporitima ili stvara de-
bele slojeve velikog protezanja koji su proslojeni
vapnencem, šejlom i glinom (osobito u stijenama
permske i trijaske starosti). Gips je vrlo mekan (tvr-
doća 2 po Mohsovoj skali), bijele boje ili bezbojan u
čistom stanju, ali je obično obojen nijansama sive,
crvene, žute, plave ili smeđe boje. Sreće se u ma-
sivnoj formi (alabaster), kao vlaknasti i listićavi va-
rijetet ili u obliku monoklinskih kristala (selenit). U
tehnologiji bušenja se rabi kao aditiv za regulaciju
alkaliniteta bušaće isplake i kao usporivač veziva-
nja cementne kaše (mješavine) za cementaciju za-
štitnih kolona (casing). Sinonimi: gyp, gyps, gypsite,
plaster stone.
gypsum-base drilling mud – gipsna bušaća isplaka.
Kalcijska bušaća isplaka na bazi vode kojoj je dodan
gips (koja je obrađena gipsom) do maksimalne kon-
centracije topljivog kalcija 1.200 ppm. Dodavanjem
gipsa kalcij će supstituirati natrij u glinama isplake
i natrijska glina (na primjer, komercijalni bentonit)
prijeći će u kalcijsku glinu. Slična je vapnenoj buša-
ćoj isplaci (v. lime drilling mud), osim što je kalcij-hi-
gypsum-base mud
droksid (vapno) zamijenjen gipsom. Gipsne isplake
se primjenjuju za bušenje debelih naslaga anhidrita i
gipsa. Sinonimi: gyp mud, gypsum-base mud, gypsum
drilling mud, gypsum mud, gypsum-treated drilling
mud, gypsum-treated mud.
gypsum-base mud – gipsna isplaka, v. gypsum-base
drilling mud.
gypsum cement – gipsni cement. U tehnologiji cemen-
tacije bušotina – tip cementa s brzim vezivanjem
(stvrdnjavanjem) i ranom čvrstoćom (early strength)
koji se rabi za korektivnu cementaciju (remedial ce-
menting). Gips je ili u poluhidratiranom obliku ili s
dodatkom praškaste smole. Topljiv je i može se rabiti
za privremeno čepljenje (temporary plugging) kada
385 gyro multishot directional survey
nema strujanja vode. Može se miješati s portland-
cementom.
gypsum drilling mud – gipsna bušaća isplaka, v. gyp-
sum-base drilling mud.
gypsum earth – gipsit, v. gypsite, 1.
gypsum mud – gipsna isplaka, v. gypsum-base drilling
mud.
gypsum-treated drilling mud – gipsna bušaća isplaka,
v. gypsum-base drilling mud.
gypsum-treated mud – gipsna bušaća isplaka, v. gyp-
sum-base drilling mud.
gyro multishot directional survey – giroskopsko više-
struko mjerenje devijacije bušotine, v. multishot direc-
tional survey.
habit
Hh
habit – oblik, forma, habitus, v. habitus.
habitat – stanište, v. environment, 2.
habitus – oblik, forma, habitus. (a) U geologiji – opći
termin koji se rabi za opisivanje vanjskog oblika mi-
nerala i stijena. (b) U kristalografiji – karakterističan
oblik (forma) ili kombinacija oblika uključujući karak-
teristične nepravilnosti. (c) U ekologiji – karakteristi-
čan vanjski oblik organizma, osobito oni aspekti koji
utječu na njegov način života.
hadal – (1) pučinski, hadalni, ultraabisalni. Koji se odno-
si na najdublju oceansku sredinu – na uvjete dubo-
komorskih jaraka (oceanic trench), tj. na dubine veće
od 6.000 (ili 6.500) metara. Sinonim: ultra-abyssal. (2)
hadal, ultraabisal, v. hadal zone.
hadal zone – pučinska (hadalna, ultraabisalna) zona,
hadal, ultraabisal. Dio (zona) oceana koji leži u du-
bokim oceanskim jarcima (oceanic trench) na dubini
većoj od 6.000 (ili 6.500) metara. Sinonimi: hadal, ul-
tra-abyssal zone.
hade – (1) kut nagiba. U strukturnoj geologiji – kut koji
je komplementaran kutu nagiba (dip), kut što ga
strukturna ploha (structural surface) čini s vertikalom
(s vertikalnom linijom) izmjeren okomito na pruža-
nje strukture (strike). Termin se rabi rijetko. Sinonimi:
rise, underlay. (2) kut otklona paraklaze od vertikale.
Kut između paraklaze rasjeda (rasjedne plohe, fault
surface) i vertikale. Jednak je 90° minus kut nagiba
rasjeda.
Hadean, Hadean eon – hadej. Najstariji eon u geo-
loškoj povijesti Zemlje, najranija potpodjela pret-
kambrija (Precambrian). Trajao je od postanka (for-
miranja) Zemlje prije otprilike 4,5 milijarde godina
do početka arhajske ere (Archean) prije 3,9 (ili 3,8)
milijardi godina. Hadej je geološko vrijeme kada se
stvrdnjavala Zemljina kontinentalna i oceanska kora.
Na Zemlji nisu poznate stijene te starosti (osim neko-
liko meteorita).
Hafford relative permeability method – Haffordova
metoda mjerenja relativnih permeabilnosti. Stacionar-
na metoda mjerenja relativnih permeabilnosti (mje-
renje metodom stacionarnog stanja ili stacionarnog
386 halmyrolysis
strujanja). Postupak mjerenja se sastoji u neposred-
nom injektiranju nemočećeg fluida (plina) u ispitiva-
ni uzorak jezgre i injektiranju močećeg fluida (nafte)
kroz disk koji je nepropustan za nemočeći fluid. Mje-
re se tlakovi u nemočećem i močećem fluidu (njiho-
va razlika je mjera kapilarnog tlaka na izlaznom kraju
jezgre). Utjecaj rubnog efekta (end effect) se smanji
na minimum primjenom velikih protoka u mjerenju;
v. steady-state relative-permeability measurement.
half-life – poluživot, vrijeme poluraspada, v. radioactive
half-life.
half-life period – poluživot, vrijeme poluraspada, v. ra-
dioactive half-life.
half section – polusekcija. Polovica normalne sekcije
(katastarske jedinice u SAD – v. section, 6). Čini ze-
mljišnu česticu (parcelu) površine 320 akra. Također
dvije četvrtine sekcije (v. quarter section) unutar sek-
cije koje imaju zajedničku granicu. Polusekcije se
obično identificiraju kao sjeverna, južna, istočna ili
zapadna polovica dane sekcije.
halite – halit, kamena (obična) sol. Mineral, prirodna
(samorodna) sol, po kemijskom sastavu natrij-klorid.
Halit je bezbojan ili je bijele boje kada je čist, nalazi
se u masivnim, zrnastim ili kompaktnim oblicima ili
u obliku kubičnih kristala. Sreće se kao slojevi koji
su nastali evaporacijom (isparavanjem). Pod visokim
tlakom halit može teći i tada nastaju solne dome
koje svojim oblikom nalikuju na magmatske intruzi-
je. Sinonimi: common salt, rock salt.
halmeic – (1) halmeički. Koji se odnosi na duboko-
morske sedimente nastale neposredno iz otopina
ili oko nekih organskih jezgara, na primjer, konkre-
cije (nodule) barita, fosforita i mangana. (2) halme-
ički, halogen, halmirogen. Minerali ili sedimenti koji
su neposredno proizašli iz morske vode. Sinonimi:
halmyrogenic, halogenic.
halmyrogenic – halmirogen, v. halmeic, 2.
halmyrolysis – halmiroliza, podmorsko (podvodno)
trošenje (raspadanje). Geokemijska reakcija morske
vode i sedimenata, kemijsko-mineraloška pretvorba
sedimenata na dnu vodenih bazena u područjima
halmyrosis
s malom sedimentacijom (s usporenim procesom
sedimentacije ili taloženja) ili bez sedimentacije, na
primjer, pretvorba minerala gline, formiranje glau-
konita iz glinenaca (feldšpata) i tinjaca (liskuna) te
nastanak filipsita i palagonita iz vulkanskog pepela.
Sinonimi: halmyrosis, submarine weathering.
halmyrosis – halmiroliza, v. halmyrolysis.
halokinesis – halokineza, solna tektonika, v. salt tecto-
nics.
hammer drilling – udarno (perkusijsko) bušenje, v. per-
cussion drilling.
hang a well off – zaustaviti pumpanje bušotine. Otpojiti
spojnu šipku (pull-rod) od pumpnog uređaja (njiha-
lice) bušotine (pumping unit) kod grupnog (central-
nog) pogona (central power unit).
hanger – (1) krovinsko krilo rasjeda; krovinsko krilo
rudnog tijela, v. hanging wall. (2) vješalica. Uređaj za
vješanje kolone cijevi, na primjer zaštitnih (casing)
ili uzlaznih cijevi (tubing) u drugoj koloni većeg pro-
mjera. Vješalice se klasificiraju kao mehaničke (me-
chanical hangers) ili hidrauličke (hydraulic hangers),
ovisno o načinu kako se uklinjuju čeljusti oko stijen-
ke cijevi. Vješalica zaštitne kolone (casing hanger)
smještena je u glavi zaštitne kolone (casinghead), a
kolone uzlaznih cijevi (tubing hanger) u glavi tubinga
(tubinghead).
hanging off – otpajanje kolone uronjene stojke. U pro-
cesu odobalnog bušenja plutajućim bušaćim po-
strojenjima – sigurnosna mjera, operacija posjeda-
nja bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring)
specijalnom alatkom i otpajanje donjeg modula ko-
lone uronjene stojke (v. lower marine riser package)
od sklopa protuerupcijskog uređaja (preventerskog
sklopa, BOP stack) tako da se bušaće postrojenje
(uređaj) može brzo pomaknuti s lokacije bušotine u
slučaju opasnosti; v. hang off.
hanging side – krovinsko krilo rasjeda; krovinsko krilo
rudnog tijela, v. hanging wall.
hanging wall – (1) krovinsko krilo rasjeda. Krilo rasjeda
koje je smješteno iznad kose paraklaze, stijene koje
leže iznad paraklaze rasjeda koji nije vertikalan. Sino-
nimi: hanger, hanging side; v. footwall. (2) krovinsko
krilo rudnog tijela. Gornje krilo (bok) rudnog tijela (ili
kose žile), masa stijena iznad iskorištavanog rudnog
ležišta. Sinonim: hanger, hanging side.
hang off – posjesti (odsjesti) bušaće alatke. U procesu
odobalnog bušenja plutajućim bušaćim postrojenji-
ma – zatvoriti čeljusni preventer (ram blowout pre-
venter) oko bušaćih šipki, uz prethodno već zatvoren
prstenasti preventer (annular preventer) kako bi se u
postupku kontrole tlaka u bušotini (well control) po-
niranje postrojenja (heave) učinilo neškodljivim.
haplozoans (Haplozoa) – haplozoi. Potkoljeno slobod-
nih ehinoderma (bodljikaša, free-living echinoderms).
Karakterizirani su debelim vapnenim skeletom (cal-
careous skeleton), koji se sastoji od nekoliko pločica
oko središnjeg, krateru nalik, udubljenja. Poznati su
samo iz srednjeg kambrija.
hard formations – tvrde formacije. U karotaži bušotina
– formacije koje se većinom sastoje od kompaktnih
(gustih) stijena (pretežito vapnenci i/ili dolomiti i
također konsolidirani pješčenjaci) s poroznim i pro-
pusnim zonama i proslojcima šejla. Poroznost je ma-
nja od 15%, dok porozne i propusne zone najčešće
sadržavaju pukotine i kaverne. Električna otpornost
387 hard-rock geology
(specifični električni otpor, electrical resistivity) takvih
formacija varira od 2 ili 3 ohm-m do nekoliko stotina
ohm-m, a potpuno guste formacije, na primjer, sol
i anhidrit, mogu imati praktično beskonačnu otpor-
nost; v. intermediate formations, soft formations.
hard magnetization – tvrda magnetizacija. Magne-
tizacija koja ne nestaje odmah nakon uklanjanja
vanjskog magnetskog polja, na primjer, remanentna
magnetizacija (remanent magnetization) s velikom
koercitivnošću (koercitivnom silom); v. soft magne-
tization.
hard mineral – tvrdi mineral. Mineral koji posjeduje tvr-
doću jednaku ili veću od tvrdoće kvarca, tj. tvrdoću
jednaku ili veću od sedmog stupnja Mohsove skale
tvrdoće minerala; v. hardness of minerals, Mohs scale,
soft mineral.
hardness – (1) tvrdoća materijala. Otpor metala ili dru-
gih materijala urezivanju (zarezivanju), grebanju,
struganju, abraziji ili rezanju. (2) tvrdoća (ukupna tvr-
doća) vode. Svojstvo vode koje uzrokuje formiranje
netopljivog taloga (ostatka) kada se voda rabi sa sa-
punom i formiranje kamenca na stijenkama posuda
u kojima dolazi do isparavanja vode (na primjer, u
parnim kotlovima). Glavni uzrok te pojave je posto-
janje iona kalcija i magnezija, ali također i iona dru-
gih metala (na primjer željeza), alkalnih metala i čak
vodika. Tvrdoća vode se obično izražava u ppm (di-
jelovi na milijun) kao kalcij-karbonat (40 ppm kalcija
proizvede tvrdoću od 100 ppm kao karbonat kalcija)
ili u mg/l (miligrami na litru) i kao kombinacija kar-
bonatne tvrdoće (carbonate hardness) i nekarbonat-
ne tvrdoće (noncarbonate hardness). Sinonim: total
hardness; v. soft water. (3) tvrdoća minerala. Svojstvo
minerala – njegova otpornost na mehaničko djelo-
vanje drugog tijela. Obično se određuje paranjem is-
pitivanog minerala etalonskim mineralima Mohsove
skale (budući da promjena površine minerala može
promijeniti njegovu tvrdoću, ispitivanje tvrdoće se
mora izvesti na mineralu sa svježom površinom).
Tvrdoća minerala se klasificira prema standardnoj
skali od 10 minerala poznatoj pod nazivom Mohsova
skala (po kojoj je najmekši mineral milovka, a najtvr-
đi je dijamant – v. Mohs scale) ili tehničkoj skali od
15 minerala (v. technical scale) ili bilo kojem drugom
standardu.
hardness of minerals – tvrdoća minerala, v. hardne-
ss, 3.
hardness of water – tvrdoća vode, v. hardness, 2.
hardness scale – skala tvrdoće, v. Mohs scale, technical
scale.
hard rock – tvrda stijena. (1) Termin slobodne uporabe
za označavanje eruptivnih (magmatskih) i metamor-
fnih stijena (igneous rocks, metamorphic rocks) za
razliku od sedimentnih stijena (sedimentary rocks); v.
soft rock. (2) Stijena koja je relativno otporna (stabil-
na) na eroziju; v. soft rock. (3) U tehnologiji bušenja
– termin slobodne uporabe kojim bušači nazivaju
sedimentne stijene starosti prije krede koje se buše
relativno sporo i daju uzorke za laku identifikaciju
intervala dubine (na primjer, vapnenci, dolomiti,
proslojci anhidrita, cementirani pješčenjaci, glinoviti
škriljavci); v. soft rock.
hard-rock geology – geologija tvrdih stijena. Kolokvi-
jalni termin za geologiju eruptivnih (magmatskih)
i metamorfnih stijena (igneous rocks, metamorphic
hard scale
rocks), za razliku od tzv. geologije mekanih stijena
(geologije sedimentnih stijena – v. soft-rock geolo-
gy).
hard scale – tvrdi kamenac. Kamenac nastao od barij-
skog, stroncijskog i/ili kalcijskog sulfata u uređajima
(posude, cijevi), za razliku od mekanog kamenca (v.
soft scale). Uzrok stvaranja tvrdog kamenca može biti
miješanje različitih slanih voda.
hard water – tvrda voda. Voda koja sadrži soli kalcija
ili magnezija što stvaraju netopljivi talog i koja for-
mira kamenac u parnim kotlovima (tzv. kotlovski ka-
menac ili kamen kotlovac). Definirana je kao voda s
više od 60 mg/l komponenata koje joj daju tvrdoću,
izraženih (preračunanih) kao ekvivalent kalcij-karbo-
nata; v. soft water, water hardness.
Harker diagram – Harkerov dijagram. U petrologiji
– varijacijski dijagram (v. variation diagram) na ko-
jem je sadržaj silicij-dioksida prikazan na apscisi, a
sadržaj drugih oksida na ordinati.
harmonic average – harmonijska (harmonička) sredi-
na, v. harmonic mean.
harmonic average permeability – harmonijska sred-
nja permeabilnost, v. harmonic mean.
harmonic decline – harmonijski pad proizvodnje, v.
harmonic production decline.
harmonic decline curve – krivulja harmonijskog pada
proizvodnje, v. harmonic production decline.
harmonic fold – harmonična (skladna) bora. Bora čiji
oblik ostaje postojan (nepromijenjen) u svim slojevi-
ma koji je formiraju. Suprotan termin – disharmonič-
na bora (v. disharmonic fold).
harmonic folding – harmonično (skladno) nabiranje
(boranje). Nabiranje pri kojem slojevi ostaju paralelni
ili koncentrični bez strukturnih diskordancija (struc-
tural discordances) među njima i bez oštrih promjena
oblika bora po dubini. Suprotan termin – disharmo-
nično nabiranje (v. disharmonic folding).
harmonic mean – harmonijska (harmonička) sredina.
Harmonijska sredina n pozitivnih brojeva (podataka)
jednaka je omjeru količine brojeva (broja podataka) i
sume recipročnih vrijednosti brojeva (podataka), od-
nosno ukupnom broju podataka podijeljenom su-
mom njihovih recipročnih vrijednosti. Sinonim: har-
monic average; v. arithmetic mean, geometric mean.
harmonic production decline – harmonijski pad pro-
izvodnje. Pad proizvodnje bušotine ili ležišta koji je
proporcionalan kapacitetu proizvodnje. Zavisnost
kapaciteta proizvodnje (na logaritamskoj skali) od
ukupne proizvodnje nafte (na linearnoj skali) katka-
da jest pravac. Harmonijski pad proizvodnje je speci-
fičan slučaj hiperboličnog pada u kojem je potencija
u jednadžbi pada proizvodnje jednaka jedinici. Har-
monijski pad proizvodnje ima vrlo strm početni pad i
najbolje aproksimira pad proizvodnje naftnih ležišta
s režimom otopljenog plina. Sinonim: harmonic dec-
line; v. production decline, production-decline curve,
exponential production decline, hyperbolic production
decline.
harmonic production decline curve – krivulja harmo-
nijskog pada (harmonijska krivulja pada) proizvodnje,
v. harmonic production decline.
Hassler chamber – Hasslerov držač jezgre, v. Hassler
holder.
Hassler holder – Hasslerov držač jezgre. Držač jezgre
(core holder) koji se primjenjuje s permeametrom
388 head erosion
za mjerenje permeabilnosti jezgara. Jezgre se stav-
ljaju u metalno sito (metal screen), zatim u gumeni
plašt (rubber jacket) i Hasslerov držač u kojem zatim
struji suhi zrak kroz jezgru. Permeabilnost jezgre se
izračuna prema Darcyjevu zakonu. Sinonimi: Hassler
chamber, Hassler-sleeve core holder.
Hassler relative permeability method – Hasslerova
metoda mjerenja relativnih permeabilnosti. Stacio-
narna metoda mjerenja relativnih permeabilnosti
(mjerenje metodom stacionarnog stanja ili staci-
onarnog strujanja). Specifičnost metode je posto-
janje polupropusnih membrana koje se nalaze na
svakom kraju ispitivane jezgre. Membrane odvajaju
fluide na ulazu u jezgru i na izlazu iz nje, ali omo-
gućuju simultano strujanje obaju fluida kroz jezgru.
Regulacijom protoka nemočeće faze izjednače se
gradijenti tlaka u oba fluida i kapilarni tlakovi na
ulazu u jezgru i izlazu iz jezgre. Rubni efekt (end ef-
fect) eliminira se održavanjem jednoličnog zasiće-
nja duž cijele jezgre. Hasslerova metoda se danas
rijetko primjenjuje; v. steady-state relative-permea-
biliry measurement.
Hassler-sleeve core holder – Hasslerov držač jezgre, v.
Hassler holder.
hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
Hauterivian, Hauterivian stage – otriv, hauteriv. Stra-
tigrafski kat donje krede (Lower Cretaceous) u Euro-
pi – iznad valendisa (Valanginian), a ispod barema
(Barremian). Obuhvaća vremenski raspon od prije
122 do 118 (ili 130 do 125) milijuna godina.
hay rack, hayrack – grablje za odlaganje cijevi, v. finger
board.
hay tank – filtarski rezervoar. Rezervoar s vlaknastim
materijalom za filtriranje ulja iz vode.
hazardous waste – opasni otpad. Otpad koji čini tre-
nutnu ili potencijalnu opasnost za ljudske ili druge
organizme zbog njegove toksičnosti, radioaktivnos-
zi, zapaljivosti, eksplozivnosti ili posjeduje neka dru-
ga svojstva koja uzrokuju rizik za život.
HCPV – v. hydrocarbon pore volume.
head – (1) visina tlaka. U mehanici fluida (hidraulici)
– (a) Razlika tlaka u fluidu koja uzrokuje strujanje. (b)
Tlak fluida u danoj točki izražen visinom stupca flui-
da iznad te točke. (c) Energija koju posjeduje jedinica
težine fluida (specifična energija fluida) u danoj točki
protoka. Jednaka je maksimalnoj visini na koju se
može podići fluid iznad referentne površine i izraža-
va se u metrima (ili stopama); v. elevation head, pre-
ssure head, total head, velocity head. (d) Visina na koju
se može podići voda djelovanjem tlaka u ležištu. (e)
Visina (nivo) dizanja vode u bušotini ili visina (nivo)
pri kojem prestaje samoizlijevanje vode eruptivne
arteške bušotine. (f ) Statička visina tlaka (static head
– ako nije drugačije specificirano). (2) periodična pro-
izvodnja. Volumen slojnih fluida proizveden na po-
vršini kao rezultat kratkotrajnog perioda injektiranja
plina, na primjer u periodičkim operacijama. (3) vrh,
greben. U strukturnoj geologiji – gornji zavoj (bend)
bore (fold) ili strukturne terase (structural terrace). Si-
nonim: upper break.
header – (1) manifold, razdjeljivač, razdjelnik, v. mani-
fold, 2. (2) razdjeljivač. Cijev velikog promjera s neko-
liko cijevi manjeg promjera koje izlaze pod pravim
kutom.
head erosion – regresivna erozija, v. headward erosion.
head flow
head flow – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušoti-
ne, v. heading flow.
heading – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine,
v. heading flow.
heading flow – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bu-
šotine. Prirodna proizvodnja naftne bušotine peri-
odičkim (isprekidanim, pulzirajućim) eruptiranjem.
Uzrok takva periodičkog strujanja nafte iz bušotine
je često nedovoljna količina plina za podržavanje
stabilnog strujanja. Kolona uzlaznih cijevi se puni
naftom i stupac nafte se izbacuje na površinu tek
kada se nakupi dovoljno plina. Pulzirajuće strujanje
je tip strujanja fluida u bušotini s dugim intervalima
izmjenjivanja stupaca (»čepova«) kapljevine i plina
(strujanje fluida s kratkim intervalima izmjenjivanja
čepova kapljevine i plina) i naziva se čepoliko stru-
janje (v. slugging flow). Sinonimi: flow by heading,
flow by heads, flowing by heads, head flow, heading,
surging.
heading side – podinsko krilo rasjeda, v. footwall.
heading surging – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje
bušotine, v. heading flow.
heading wall – podinsko krilo rasjeda, v. footwall.
head loss – gubitak tlaka trenjem, v. friction head.
head pressure – tlak stupca fluida. Tlak koji se javlja
(nastaje) usljed težine stupca tekućine. Obično se
mjeri u milimetrima (ili inčima) stupca vode ili žive.
head-type meter – protočno mjerilo na principu pro-
mjenljivog pada tlaka. Pribor za mjerenje brzine stru-
janja fluida. Mjeri se diferencijalni tlak između dviju
točaka u protoku, a protok je proporcionalan kva-
dratnom (drugom) korijenu iz diferencijalnog tlaka.
U taj tip protočnog mjerila spadaju mjerila s priguš-
nicom, Venturijeva i Pitotova cijev i mjerno koljeno.
headward erosion – regresivna erozija. Proširivanje i
urezivanje (usijecanje) mlade doline (young valley)
ili jaruge (gully) uzvodno (u smjeru izvora rijeke) kao
rezultat erozije gornjih dijelova doline. Taj proces je
praćen plošnim spiranjem (rainwash), stvaranjem
jaruga (gullying) i klizanjem materijala (slumping of
material) u gornje dijelove doline. Sinonimi: head
erosion, headwater erosion, retrogressive erosion.
headwater erosion – regresivna erozija, v. headward
erosion.
head wave – vodeći (vodeći refraktirani, vodeći prelo-
mljeni) seizmički val. U seizmičkoj prospekciji me-
todom refrakcije – seizmički val koji ulazi (upada) u
sredinu (sloj) s velikom brzinom širenja valova (high-
velocity medium) i iz nje izlazi pod kritičnim kutom.
Refraktirani valovi od dubljih horizonata i horizona-
ta-markera s visokom brzinom širenja valova se obič-
no registriraju u prvim nailascima pri velikim nailas-
cima. Termin se katkada ograničava na dio takvog
vala koji je prvi nailazak (v. first arrival) u refrakcijskoj
seizmičkoj metodi. Sinonimi: conical wave, refracted
wave.
head well – bušotina s periodičkom proizvodnjom. Bu-
šotina koja svoju najveću proizvodnju ostvaruje pe-
riodički – eruptivno (by intermittent flowage) ili du-
binskom pumpom (by intermittent pumping). Takva
bušotina obično nema dovoljno plina koji bi osigu-
rao kontinuirano strujanje nafte na površinu.
heal – krustificirati (zabrtviti) pukotinu. Zatvoriti puko-
tinu u stijeni precipitacijom minerala u pukotini; v.
healed fracture.
389 heat conduction
healed fracture – krustificirana (zabrtvljena) pukotina.
Prvobitno otvorena pukotina (na primjer pukotina ili
rasjed u stijeni) duž koje je fluid mogao strujati, koja
se kasnije ispunila mineralnim zrnima (poput kalcita
ili kvarca) i njihovim rastom postala nepropusna za
strujanje. Sinonim: sealed fracture.
heat capacity – (1) toplinski kapacitet. Količina topline
(promjena entalpije) koja je potrebna da se tempe-
ratura jedinične mase ili jediničnog volumena tvari
(materijala) podigne za 1 stupanj na specificirani na-
čin – obično pri konstantnom tlaku ili konstantnom
volumenu. Izražava se u J/K (u SI mjernom sustavu).
Toplinski kapacitet stijena (v. heat capacity of rocks)
je parametar projektiranja termičkih procesa pove-
ćanja iscrpka nafte (EOR-procesi). Sinonim: thermal
capacity. (2) toplinska (kalorička, termička, gorivna,
ogrjevna) vrijednost, v. calorific value.
heat capacity of base rocks – toplinski kapacitet ispod
zaliježućih stijena; v. heat capacity of rocks.
heat capacity of cap rocks – toplinski kapacitet iznad
zaliježućih (pokrovnih) stijena; v. heat capacity of
rocks.
heat capacity of dry reservoir rocks – toplinski kapa-
citet suhih (nezasićenih) ležišnih stijena, v. heat capa-
city of rocks.
heat capacity of fluid-saturated reservoir rocks
– toplinski kapacitet zasićenih ležišnih stijena, v. heat
capacity of rocks.
heat capacity of gases – toplinski kapacitet plinova.
Najveći toplinski kapacitet ima metan, zatim (redom)
etan, propan, butan. Sumporovodik, ugljik-dioksid i
kisik (navedenim redom) imaju niži toplinski kapaci-
tet od plinovitih ugljikovodika; v. heat capacity.
heat capacity of oils – toplinski kapacitet nafti. Raste s
porastom temperature. Nafta manje relativne gusto-
će ima veći toplinski kapacitet od teže nafte.
heat capacity of overburden (of overburden strata)
– toplinski kapacitet iznad zaliježućih (pokrovnih) slo-
jeva, v. heat capacity of rocks.
heat capacity of reservoir rocks – toplinski kapacitet
ležišnih stijena; v. heat capacity of rocks.
heat capacity of rocks – toplinski kapacitet stijena. Ko-
ličina topline koja je potrebna da bi se temperatura
stijena podigla za 1 stupanj. Toplinski kapacitet suhe
(nezasićene) stijene raste s porastom temperature.
Vapnenac ima veći kapacitet od pješčenjaka Toplin-
ski kapacitet stijena zasićenih fluidima (voda, nafta,
plin) ovisi o termičkim svojstvima skeleta stijene i
fluida, poroznosti i zasićenju fluidima (utjecaj zasiće-
nja plinom je zanemariv, dok zasićenje vodom utje-
če znatnije – ovisno o tlaku i temperaturi) i raste s
porastom tlaka (pri konstantnoj temperaturi); v. heat
capacity.
heat capacity of saturated reservoir rocks – toplinski
kapacitet zasićenih ležišnih stijena, v. heat capacity of
rocks.
heat capacity of underburden (of underburden
strata) – toplinski kapacitet ispod zaliježućih slojeva,
v. heat capacity of rocks.
heat conduction – vođenje (kondukcija) topline. Proces
prenošenja topline (heat transfer) kroz materijale koji
ne mogu strujati prelaženjem toplinske energije s
molekule na molekulu iz područja više temperature
u područje niže temperature. Prijenos topline vođe-
njem se odvija na površini u razvodnim parovodima
heat conductivity
(kroz vanjsku izolaciju parovoda do obloge izolacije)
i u kanalu bušotine (kroz kolonu uzlaznih cijevi, čelik
kolone zaštitnih cijevi i cementni kamen) u proce-
sima istiskivanja nafte vodenom parom (termička
metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda – v.
steamflood). Sinonimi: conduction heat transfer, con-
duction of heat, conductive heat transfer, heat transfer
by conduction; v. heat transfer, heat convection, heat
radiation.
heat conductivity – toplinska provodnost, koeficijent
toplinske vodljivosti, v. thermal conductivity.
heat convection – strujanje (konvekcija) topline. Proces
prenošenja topline (heat transfer) fluidom koji struji
(plinom, tekućinom) u smjeru od toplijeg područja
prema hladnijem. Prijenos topline strujanjem se od-
vija na površini od obloge vanjske izolacije razvod-
nih parovoda u okoliš i u prstenastom prostoru kana-
la bušotine između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi
u procesima istiskivanja nafte vodenom parom (ter-
mička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda
– v. steamflood). Sinonimi: convection heat transfer,
convection of heat, convective heat transfer, heat tran-
sfer by convection, thermal convection; v. heat transfer,
heat conduction, heat radiation.
heat energy content – toplinska (kalorička, termička,
gorivna, ogrjevna) vrijednost, v. calorific valve.
heater – grijač. Uređaj za indirektno ili direktno zagrija-
vanje priključnih plinovoda bušotina kako bi se spri-
ječio nastanak plinskih hidrata tijekom proizvodnje
plina. Grijači upotrebljavaju prirodni plin i primje-
njuju se kada dehidracija plina nije ekonomična. In-
direktni grijač (indirect heater) najviše se primjenjuje
i sastoji se od plašta (koji obično sadrži slatku vodu,
shell), plamene cijevi (fire tube), plamenika (burner)
i vodom zagrijavane spiralne (zmijolike) cijevi (coil)
kroz koju struji plin.
heater oil – ulje za grijanje, v. heating oil.
heater-treater, heater treater – uređaj za termičku
obradu (termičko razbijanje) emulzije, v. emulsion tre-
ater.
heat exchanger – izmjenjivač topline. Procesni uređaj
za prijenos topline (heat transfer) s jednog fluida na
drugi, uređaj u kojem se vrši izmjena topline (heat
exchange). Sinonim: exchanger.
heat flow (heatflow) unit (HFU) – jedinica geotermič-
kog toplinskog toka (fluksa). Mjerna jedinica kojom se
izražava toplinski tok (fluks) u Zemljinoj unutrašnjo-
sti (terestrički toplinski tok – v. geothermal heat flow)
ekvivalentna 0,01 cal/m2·s ili 0,42x10–5 W/m2. Srednji
toplinski tok Zemlje iznosi 1,2 do 1,5 HFU (varira od
oko 0,9 HFU u područjima drevnih štitova do preko
2 HFU u kenozojskim vulkanskim područjima; vrijed-
nosti za srednjooceanske hrptove dostižu 8 HFU).
heating capacity – toplinska (kalorička, termička, goriv-
na, ogrjevna) vrijednost, v. calorific value.
heating fuel – ulje za grijanje, v. heating oil.
heating oil – ulje za grijanje. Vrsta loživog ulja koja se
rabi u domaćinstvima za grijanje. Sinonimi: heater
oil, heating fuel.
heating power – toplinska (kalorička, termička, gorivna,
ogrjevna) vrijednost, v. calorific value.
heating value (HV) – toplinska (kalorička, termička, go-
rivna, ogrjevna) vrijednost, v. calorific value.
heat losses – gubici topline. Količina topline koja se
gubi u procesima istiskivanja nafte vodenom pa-
390 heat losses in steam-distribution lines
rom i vrućom vodom (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR-metoda – v. hot waterflood, ste-
amflood) duž putanje nosioca topline u procesu
(vodena para, vruća voda) od generatora pare do
naftnog ležišta. Prema mjestu pojavljivanja, gubici
topline se mogu podijeliti na gubitke u generatoru
vodene pare, u površinskim razvodnim parovodima
(od generatora pare do ušća injekcijskih bušotina), u
kanalu injekcijskih bušotina (iz kolone uzlaznih cijevi
okolne stijene kroz prstenasti prostor između kolona
uzlaznih i zaštitnih cijevi i cementni kamen) i u okol-
ne slojeve. Gubici topline su važan faktor u primjeni
termičke EOR-metode injektiranjem vodene pare
budući da djelotvornost procesa istiskivanja ovisi o
količini topline dovedene ležištu. Gubici topline se
mogu pojaviti pri vođenju ili kondukciji (v. heat losses
by conduction), strujanju ili konvekciji (v. heat losses
by convection) i zračenju ili radijaciji (v. heat losses by
radiation).
heat losses by conduction – gubici topline vođenjem
(kondukcijom). Dio ukupnih gubitaka topline koji se
ostvari mehanizmom vođenja ili kondukcije topline
u procesima istiskivanja nafte vodenom parom (v.
steamflood) i vrućom vodom (v. hot waterflood). Vo-
đenjem se toplina gubi na površini u razvodnim pa-
rovodima (kroz vanjsku izolaciju parovoda do obloge
izolacije) i u kanalu injekcijske bušotine (kroz kolonu
uzlaznih cijevi, čelik, kolone zaštitnih cijevi i cemen-
tni kamen u okolne slojeve). Sinonimi: conduction
heat losses, conductive heat losses; v. heat conduction,
heat losses, heat losses by convection, heat losses by
radiation.
heat losses by convection – gubici topline strujanjem
(konvekcijom). Dio ukupnih gubitaka topline koji se
ostvari mehanizmom strujanja ili konvekcije topli-
ne u procesima istiskivanja nafte vodenom parom
(v. steamflood) i vrućom vodom (v. hot waterflood).
Strujanjem se toplina gubi na površini u razvodnim
parovodima (od obloge vanjske izolacije parovoda
u okoliš) i u kanalu injekcijske bušotine (kroz prste-
nasti prostor između kolona uzlaznih i zaštitnih cije-
vi). Sinonimi: convection heat losses, convective heat
losses; v. heat convection, heat losses, heat losses by
conduction, heat losses by radiation.
heat losses by radiation – gubici topline zračenjem
(radijacijom). Dio ukupnih gubitaka topline koji se
ostvari mehanizmom zračenja ili radijacije topli-
ne u procesima istiskivanja nafte vodenom parom
(v. steamflood) i vrućom vodom (v. hot waterflood).
Zračenjem se toplina gubi na površini u razvodnim
parovodima (od obloge vanjske izolacije parovoda u
okoliš) i u kanalu injekcijske bušotine (kroz prstena-
sti prostor između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi).
Zračenje topline je važan mehanizam prenošenja
topline u grijačima s loženjem i parnim kotlovima,
dok u poroznoj sredini nije važno, jer stijene čine
neprozračni materijal kroz koji je zračenje slabo. Si-
nonimi: radiating-heat losses, radiation heat losses; v.
heat radiation, heat losses, heat losses by conduction,
heat losses by convection.
heat losses in flowlines – gubici topline u razvodnim
parovodima, v. heat losses in steam-distribution lines
heat losses in injection wells – gubici topline u kanalu
injekcijske bušotine, v. heat losses in wellbore
heat losses in steam-distribution lines – gubici topli-
heat losses in surface steam lines
ne u razvodnim parovodima. Dio ukupnih gubitaka
topline u procesima istiskivanja nafte vodenom pa-
rom koji nastaje u parovodima između postrojenja
za proizvodnju pare i injekcijskih bušotina. Gubici
topline nastaju vođenjem ili kondukcijom (kroz izo-
laciju parovoda do vanjske obloge izolacije i kroz
čelik cijevi) te strujanjem ili konvekcijom i zračenjem
ili radijacijom (od obloge vanjske izolacije parovoda
u okoliš). Gubici topline u razvodnim parovodima su
mali u odnosu na ukupnu injektiranu toplinu u leži-
šte, ali je općenito korisno primjenjivati izoliranje pa-
rovoda. Sinonimi: heat losses in flowlines, heat losses
in surface steam lines; v. heat losses.
heat losses in surface steam lines – gubici topline u
razvodnim parovodima, v. heat losses in steam-distri-
bution lines
heat losses in wellbore – gubici topline u kanalu
injekcijske bušotine. Dio ukupnih gubitaka topline
u procesima istiskivanja nafte vodenom parom (v.
steamflood) i vrućom vodom (v. hot waterflood) koji
nastaje u kanalu injekcijske bušotine u intervalu od
njena ušća do zone injektiranja. U kanalu bušotine
toplina se gubi mehanizmom vođenja ili kondukcije
(kroz kolonu uzlaznih cijevi, čelik zaštitne kolone i
cementni kamen), te strujanja ili konvekcije i zrače-
nja ili radijacije kroz prstenasti prostor između kolo-
na uzlaznih i zaštitnih cijevi. Gubici topline u bušotini
su važan parametar u projektiranju procesa istiskiva-
nja nafte vodenom parom i vrućom vodom i stimu-
lacije slojeva parom zbog veličine (10-15% ukupne
injektirane topline za paru, a do 30% za vruću vodu),
osobito u dubljim bušotinama, pri niskim kapaciteti-
ma injektiranja i većem tlaku injektiranja. Gubici se
mogu smanjiti uporabom izoliranih uzlaznih cijevi
ako je to ekonomski opravdano. Sinonimi: downhole
heat losses, heat losses in injection wells, wellbore heat
losses; v. heat losses.
heat losses to base rocks – gubici topline u potpodin-
ske slojeve, v. heat losses to underburden.
heat losses to cap rocks – gubici topline u pokrovne
slojeve, v. heat losses to overburden.
heat losses to overburden – gubici topline u pokrovne
slojeve. Dio ukupnih gubitaka topline u procesima
istiskivanja nafte vodenom parom (v. steamflood) i
vrućom vodom (v. hot waterflood) koji nastaje vođe-
njem ili kondukcijom topline u neproduktivne sloje-
ve (stijene) iznad naftnog ležišta. Ti gubici su direk-
tno proporcionalni vremenu injektiranja i obratno
proporcionalni debljini ležišta. Sinonimi: heat losses
to cap rocks, heat losses to overburden strata, heat lo-
sses to overlying strata; v. heat losses.
heat losses to overburden strata – gubici topline u po-
krovne slojeve, v. heat losses to overburden.
heat losses to overlying strata – gubici topline u po-
krovne slojeve, v. heat losses to overburden.
heat losses to underburden – gubici topline u potpo-
dinske slojeve. Dio ukupnih gubitaka topline u proce-
sima istiskivanja nafte vodenom parom (v. steamflo-
od) i vrućom vodom (v. hot waterflood) koji nastaju
vođenjem ili kondukcijom topline u neproduktivne
slojeve (stijene) ispod naftnog ležišta. Ti gubici su di-
rektno proporcionalni vremenu injektiranja i obrat-
no proporcionalni debljini ležišta. Sinonimi: heat
losses to base rocks, heat losses to underburden strata,
heat losses to underlying strata; v. heat losses.
391 heave compensating device
heat losses to underburden strata – gubici topline u
potpodinske slojeve, v. heat losses to underburden.
heat losses to underlying strata – gubici topline u pot-
podinske slojeve, v. heat losses to underburden.
heat of combustion – (1) toplina izgaranja. Toplina (ko-
ličina topline) koja se razvije procesom izgaranja go-
riva. Raste s porastom vodiko-ugljikova koeficijenta
(omjer broja vodikovih i ugljikovih atoma goriva – v.
atomic hydrogen/carbon ratio) i sa smanjenjem mol-
nog omjera CO/CO2 u proizvedenom plinu (plinoviti
produkti izgaranja goriva). Toplina izgaranja je jedan
od parametara projektiranja procesa podzemnog
izgaranja nafte (termičke metode povećanja iscrpka
nafte/EOR-metode – v. in-situ combustion). (2) toplin-
ska (kalorička) vrijednost, v. calorific value.
heat of combustion per unit volume – volumenska
(volumetrijska) toplinska (kalorička) vrijednost, v. ca-
lorific value.
heat of combustion per unit weight – masena toplin-
ska (kalorička) vrijednost, v. calorific value.
heat radiation – zračenje (radijacija) topline. Proces
prenošenja topline elektromagnetskim zračenjem
od izvora topline do tijela koje ju prima (bez prije-
nosnog medija ili njegova zagrijavanja). Prijenos to-
pline zračenjem se odvija na površini u razvodnim
parovodima (od obloge vanjske izolacije parovoda u
okoliš i u kanalu injekcijske bušotine (kroz prstena-
sti prostor između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi).
Zračenje topline nije važan mehanizam prijenosa
topline u poroznoj sredini, jer su stijene neprozračan
materijal, ali je važan mehanizam prijenosa u grija-
čima s loženjem i parnim kotlovima. Sinonim: ther-
mal radiation; v. heat transfer, heat conduction, heat
convection.
heat resistance – toplinski (termički) otpor, v. thermal
resistance.
heat transfer – prijenos (prenošenje) topline. Gibanje
topline od jednog tijela prema drugom – plinovitom,
tekućem ili čvrstom ili nekoj od njihovih kombinaci-
ja. Postoje tri mehanizma prijenosa topline – vođe-
njem ili kondukcijom (v. heat conduction), strujanjem
ili konvekcijom (v. heat convection) i zračenjem ili ra-
dijacijom (v. heat radiation). U procesima povećanja
iscrpka nafte injektiranjem vodene pare i vruće vode
(termičke EOR-metode) postoje sva tri mehanizma
prijenosa topline.
heat transfer by conduction – prijenos (prenošenje) to-
pline vođenjem (kondukcijom), v. heat conduction.
heat transfer by convection – prijenos (prenošenje) to-
pline strujanjem (konvekcijom), v. heat convection.
heat value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, ogr-
jevna) vrijednost, v. calorific value.
heave – (1) hod rasjeda. U strukturnoj geologiji – hori-
zontalna komponenta pomaka kod kretanja rasjeda,
veličina horizontalnog pomaka između dva krila ra-
sjeda (horizontal component of separation, horizontal
component of displacement). Neprecizan i zastarjeli
termin. Sinonim: horizontal throw; v. throw. (2) nadi-
manje tla. Kretanje površinskog dijela tla pretežno
prema gore koje je uzrokovano širenjem ili defor-
macijom, na primjer, bubrenjem glina, uklanjanjem
nanosa, djelovanjem vode pod tlakom ili mraza. Si-
nonim: heaving. (3) poniranje broda, v. heaving, 2.
heave compensating device – kompenzator poniranja,
v. heave compensator.
heave compensation
heave compensation – kompenzacija poniranja, v. he-
ave compensator.
heave compensator – kompenzator poniranja. U pro-
cesu bušenja na moru (odobalnog bušenja) – uređaj
(tip amortizera udaraca, shock absorber) na bušaćem
brodu (drillship) ili plutajućoj bušaćoj platformi (floa-
ting drilling platform) za održavanje konstantne teži-
ne (opterećenja) na bušaću kolonu (kolonu bušaćih
alatki, drillstring) kada brod ili platforma poniru (dižu
se i spuštaju) na valovima (bez kompenzatora bi se
bušaće dlijeto podizalo od dna bušotine pri svakom
dizanju broda ili platforme na valovima). Kompenza-
tor poniranja se nalazi između pokretnog koloturni-
ka (traveling block) i kuke (hook) ili pogonske isplač-
ne glave (power swivel). Hod na kompenzatoru iznosi
oko 5,5 metara (18 stopa). Neki kompenzatori su s
masivnim protuutezima, dok drugi za održavanje
konstantnog pravilnog opterećenja na dlijeto ima-
ju hidrauličke sustave. Sinonimi: crown block heave
compensator, heave compensating device, heave mo-
tion compensator, surface-motion compensator.
heave motion compensator – kompenzator poniranja,
v. heave compensator.
heaving – (1) nadimanje tla, v. heave, 2. (2) poniranje
broda. Linearno (paralelno) gibanje broda (translati-
onal motion of ship) na valovima u smjeru njegove
vertikalne osi. Sinonim: heave; v. pitching, rolling, sur-
ging, swaying, yawing.
heaving plug – čep protiv odronjavanja. Čep postavljen
na dnu bušotine (kanala bušotine) radi sprječavanja
odronjavanja (urušavanja) nekonsolidiranog (neve-
zanog) pijeska.
heaving sand – pokretljivi slojni pijesak. Bušaći termin
za označavanje pijeska koji je prodro na dno bušoti-
ne u proizvodnji.
heaving shale – bubreći i odronjavajući šejl, v. sloughing
shale.
heavy crude – teška sirova nafta, v. heavy crude oil.
heavy-crude emulsion – emulzija teške nafte, v. emulsi-
on, oil-in-water emulsion, water-in-oil emulsion.
heavy crude oil – teška sirova nafta. (1) Sirova nafta
velike gustoće (relativne gustoće) pri temperaturi od
15,6 °C i atmosferskom tlaku – ovisno o klasifikacija-
ma iz različitih izvora: većom od 887 kg/m3 (manjom
od 28 °API) ili između 935 kg/m3 (ili 900 ili 920 kg/m3)
i 1.000 kg/m3 (između 10 °API i 20 ili 22,3 ili 25 °API),
kao sekundarnim obilježjem, i viskoznošću kada je
otplinjena i pri ležišnoj temperaturi od 50 (ili 100) do
10.000 cp (kao primarnim obilježjem). Sadržaj oto-
pljenog plina je nizak (od 0 do 20 m3/m3). Molni udjel
heptana i težih ugljikovodika je 0,95 (uz normalnu
ležišnu temperaturu, ovaj parametar je bolja smjer-
nica za ocjenu tipa ležišne nafte od gustoće otplinje-
ne nafte, koja može često široko varirati). Općenito,
sadrži 3% ili više (masenih) sumpora te vanadija,
nikla i molibdena. Preradom teških sirovih nafti do-
biva se visok prinos težih, manjevrijednih produkata.
Rezerve teške nafte na svijetu su velike. Kako je ona
slabo pokretljiva u ležištu, njena proizvodnja zahtije-
va primjenu posebnih, skupljih metoda (tehnologi-
ja). Sinonimi: heavy crude, heavy oil; v. light crude oil,
extra-heavy crude oil, low-gravity crude oil, medium-
gravity crude oil, high-gravity crude oil. (2) Sirova nafta
viskoznosti manje od 10.000 cp i relativne gustoće
između 935 i 1.000 kg/m3 (10 i 20 °API) prema jednoj
392 heavy-oil process (HOP)
od klasifikacija koja naftu dijeli na tri tipa – konven-
cionalnu (v. conventional crude oil), tešku (heavy crude
oil) i ekstratešku (v. extra-heavy crude oil).
heavy cut – teška frakcija, v. heavy fraction.
heavy distillate – teški destilat. Destilat s vrelištem
pretežno iznad 350 °C pri normalnom atmosferskom
tlaku. Uključuje najteže frakcije atmosferske i vaku-
umske destilacije.
heavy drillpipe (drill pipe) – otežana bušaća šipka, v.
heavyweight drillpipe.
heavy ends – teške frakcije. Teške frakcije prerade nafte
koje preostaju nakon uklanjanja lakih frakcija desti-
lacijom. Frakcije s najvišim vrelištem – loživo ulje,
maziva, parafin i bitumen.
heavy fraction – teška frakcija. Zadnji produkti destila-
cije sirove nafte. Sinonimi: heavy cut, last cut.
heavy liquid – teška tekućina. Tekućina velike gustoće
(relativne gustoće) koja se s priličnom preciznošću
primjenjuje u analizama minerala – u njoj se mogu
ispitivati gustoće minerala (tj. odvojiti mineralna
zrna po njihovim relativnim gustoćama) ili izdvojiti
minerale (s većom ili manjom gustoćom od gusto-
će teške tekućine) iz mehaničke smjese minerala.
Nakon što se zrno minerala stavi u tekućinu, njena
relativna gustoća se regulira dodavanjem neke dru-
ge lakše ili teže tekućine (u rasponu od 1,4 do 4,0)
dok ne prestane tonjenje zrna ili njegovo dizanje na
površinu tekućine, što znači da su relativne gustoće
minerala i tekućine jednake. Kao teške tekućine se
primjenjuju organske tekućine ili otopine teških soli
– ugljik-tetraklorid, zasićena otopina kalcij-klorida,
metil-jodid, bromoform i Clericijeva otopina. Sino-
nim: specific-gravity liquid; v. heavy mineral.
heavy mineral – teški mineral. (1) U petrologiji – stjeno-
tvorni mineral (rock-forming mineral) čija je gustoća
(relativna gustoća) veća od 2,9 (od gustoće bromo-
forma – tekućine koja se rabi za odvajanje teških i
lakih minerala), na primjer, mafitski mineral (mafic
mineral). (2) U sedimentologiji – klastični mineral
(detrital mineral) sedimentnih stijena čija je gustoća
(relativna gustoća) veća od standardne (obično veća
od 2,85) i koji je u pravilu neznatna komponenta ili
akcesorni mineral (v. accessory mineral) – sadržaj u
većini pijesaka je manji od 1%. Primjeri teških mi-
nerala su magnetit (magnetite), ilmenit (ilmenite),
cirkon (zircon), rutil (rutile), kijanit (kyanite), granat
(garnet), turmalin (torumaline), sfen (sphene), apatit
(apatite), biotit (biotite). Pri sistematskom analizira-
nju sedimenata mala se količina akcesornih minerala
koju oni sadrže odvaja od dominantnog kvarca s po-
moću teške tekućine (bromoforma). Kako su kvarc i
glinenac (feldšpat) lakši od bromoforma, oni će plu-
tati na njegovoj površini, ali će akcesorni minerali (na
primjer, cirkon, rutil, anatas, brukit, kijanit i željezne
rude) potonuti na dno posude i tako se mogu separi-
rati za detaljna ispitivanja. Na taj način teški minerali
osiguravaju dragocjeni dokaz porijekla sedimenta; v.
heavy liquid, light mineral.
heavy oil – teška sirova nafta, v. heavy crude oil
heavy-oil process (HOP) – proces proizvodnje teške
nafte. Naziv za termičku metodu proizvodnje teš-
ke nafte iz plitkih pijesaka injektiranjem vodene
pare. Para se injektira kroz horizontalne cjevovode
u pijeske, za razliku od konvencionalnog istiskivanja
nafte injektiranjem pare kroz vertikalne bušotine.
heavy-oil steamflood (steamflooding)
U formaciji, koja je relativno plitka, izbuši se okno
promjera oko dva metra, izgradi betonska kaverna,
promjera 7,5 m i visine 6 m, iz koje se zatim izbuše
bočne bušotine od nekoliko desetaka metara u svim
smjerovima. U izbušene bočne kanale se ugrade
perforirane cijevi za paru. Injektirana para impregni-
ra formaciju i zagrijava naftu koja struji u središnju
kavernu.
heavy-oil steamflood (steamflooding) – istiskivanje
teške nafte vodenom parom, v. steamflood.
heavy slug – obrok otežane isplake. Određeni (progra-
mirani) volumen isplake koji se pumpa u bušotinu
pri izvlačenju bušaćih alatki radi održavanja hidro-
statskog tlaka stupca isplake u njenom kanalu.
heavy spar – težac, kamen težac, v. barite.
heavy storm – oluja, v. whole gale.
heavy-wall drillpipe – otežana bušaća šipka, v. he-
avyweight drillpipe.
heavyweight (heavy-weight) additives – aditivi za
otežavanje (povećavanje gustoće). U tehnologiji ce-
mentacije bušotina – materijali koji se dodaju ce-
mentnim kašama (mješavinama) za povećavanje
njihove gustoće (relativne gustoće) u slučajevima
kada se tijekom cementacije očekuju nenormalno
visoki tlakovi formacije. Relativna gustoća većine
oteživača je između 2,65 i 7. Za otežavanje se naj-
češće primjenjuju hematit, barit i pijesak te ilmenit
i dispergatori.
heavyweight (heavy-weight) drillpipe (HWDP) – ote-
žana bušaća šipka. Bušaća šipka s jednakim vanjskim
dimenzijama, ali s debljom stijenkom i teža nego
obična bušaća šipka (normal drillpipe, regular drill-
pipe). Otežana šipka ima jednak vanjski promjer, ali
smanjen unutarnji promjer i posebno dugačku spoj-
nicu. Težina joj je približno dvostruko veća od obične
bušaće šipke, ali iznosi trećinu do polovice težine
teške šipke (v. drill collar). Četiri uobičajena vanjska
promjera su između 8,9 cm i 12,7 cm (3½ i 5 inča), a
duljina oko 9 metara (30,5 stopa). U bušaćim kolo-
nama (kolonama bušaćih alatki, drillstring) često se
primjenjuje 10 do 20 pojedinačnih otežanih bušaćih
šipki između običnih i teških šipki kako bi se smanjio
broj većih i krutih teških šipki spriječio lom bušaćih
kolona. Jedna od prednosti primjene otežanih buša-
ćih šipki u usporedbi s teškim šipkama je mogućnost
rukovanja s elevatorima i klinovima koji se rabe za
obične šipke i slaganja u tornju kao običnih šipki.
Sinonimi: heavy drillpipe, heavy-wall drillpipe; v. dri-
llpipe.
heavyweight (heavy-weight) material – materijal za
otežavanje (povećavanje gustoće), v. weighting mate-
rial.
heel – (1) bočni (poprečni) nagib. Nagib broda ili plat-
forme na jednu stranu. Sinonim: heeling. (2) nafta na
dnu rezervoara. Nafta koja je preostala u skladišnom
rezervoaru (storage tank) nakon njegova pražnjenja.
heeling – bočni (poprečni) nagib, v. heel, 1.
heel rolling-cutter teeth row – vanjski (periferni, obod-
ni) niz (vijenac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth
row.
heel row of teeth – vanjski (periferni, obodni) niz (vije-
nac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
heel teeth row – vanjski (periferni, obodni) niz (vijenac)
zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
Heersian – hers, heers. Stratigrafski kat donjeg paleoce-
393 hemichordates (Hemichordata)
na (Lower Paleocene) u Europi – iznad dana (Danian),
a ispod landena (Landenian).
height of closure – visina zatvorenja, vertikalno zatvo-
renje, v. closure, 1.
Helderbergian – helderberg. Stratigrafski kat najdo-
njeg dijela devona (lowermost Devonian) u Sjevernoj
Americi – iznad gornjeg silura (Upper Silurian), a is-
pod alstera (Ulsterian). Obuhvaća vremenski raspon
otprije 405 do 400 milijuna godina.
helical-lobe compressor – rotorni vijčani kompresor, v.
rotary screw compressor.
helicoplacoids (Helicoplacoidea) – helikoplakoidi. Ra-
zred ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakterizira-
ni su vretenastim do kruškolikim pločastim (plakoid-
nim) tijelom (fusiform placoid body, pyriform placoid
body), sa spiralno naboranim i gipkim oklopom (test).
Helikoplakoidi su poznati samo iz donjeg kambrija.
heliolitids (Heliolitidae) – heliolitidi. Porodica izumrlih
koralja (corals). Karakterizirani su masivnim koralu-
mima (kolonijama, massive coralla) koji se sastoje od
uskih cjevastih koralita odijeljenih cenenhimom (co-
enenchyme) i obično imaju 12 jednakih sepata nalik
na trnove i potpune tabule (complete tabulae). Neki
istraživači svrstavaju heliolitide u tabulatne koralje
(tabulates). Stratigrafska rasprotranjenost: srednji
ordovicij-srednji devon.
heliox – helioks. Smjesa helija i nekoliko postotaka ki-
sika koju rabe ronioci za disanje pri dubokom ronje-
nju.
heliozoans (Heliozoa) – heliozoi, sunašca. Podrazred
protozoa (praživotinja, protozoans). Karakterizirani
su pseudopodijima (pseudopodia) koji nisu kruti i
ojačani su samo aksijalnim snopom fibrila.
helium age method – helijska metoda određivanja
apsolutne starosti, helijsko datiranje. Određivanje
apsolutne starosti minerala (u godinama) koje se
bazira na poznatim brzinama radioaktivnog raspada
(radioactive decay rates) izotopa urana i torija u helij.
Helijska metoda je najstarija radioaktivna metoda
određivanja (mjerenja) apsolutne starosti (radioac-
tive age measurement), ali danas nije u uobičajenoj
primjeni budući da i uran i helij, kao što je poznato,
lako migriraju iz geoloških materijala, što čini odre-
đivanje starosti nepouzdanim. Metoda je najviše pri-
mjenljiva pri određivanju starosti magnetita i pirita
i također ljuštura fosilnih organizama građenih od
primarnog aragonita koji sadrže izotope urana. Sino-
nim: helium dating.
helium dating – helijsko datiranje, v. helium age met-
hod.
Helvetian, Helvetian stage – helvet. Stratigrafski kat
miocena (Miocene) u Europi – iznad seravala (Sera-
vallian), a ispod tortona (Tortonian).
hematite – hematit, crvena željezna ruda. Vrlo rašireni
željezni mineral i najvažnija željezna ruda, po kemij-
skom sastavu oksid željeza. Pojavljuje se kao blistavi,,
metalno sjajni, čeličnosivi ili crni romboedarski kri-
stali, u obliku bubrežastih masa ili vlaknastih agre-
gata ili u jarkocrvenim ili smeđe-crvenim zemljastim
formama. Nalazi se u eruptivnim (magmatskim), me-
tamorfnim i sedimentnim stijenama kao primarna
komponenta ili produkt alteracije.
hemichordates (Hemichordata) – hemihordate, polu-
svitkovci. Potkoljeno hordata (svitkovaca, chordates)
ili koljeno beskralješnjaka koje uključuju životinje
hemicone
s preoralnom notohordom (pre-oral notochord) i
tri primarna segmenta celoma (primary coelom se-
gments) kod odraslih.
hemicone – aluvijalni konus, v. alluvial cone.
Hemingfordian – hemingford. Stratigrafski kontinen-
talni kat donjeg miocena (Lower Miocene) u Sjever-
noj Americi – iznad erikarija (Arikareean), a ispod
barstova (Barstovian).
hemipelagic deposit – hemipelagički sediment. Du-
bokomorski sediment (deep-sea sediment) u kojem
je preko 25% frakcija krupnijih od 5 mikrometara
terigenog, vulkanogenog i/ili neritičkog podrijetla.
Takvi sedimenti se obično akumuliraju blizu konti-
nentskog ruba (continental margin) i njemu susjedne
abisalne ravnice (abyssal plain) tako da je sediment
kontientalnog postanka obilnije zastupljen nego u
eupelagičkim sedimentima, a sediment je bio pod-
vrgnut lateralnom transportiranju; v. pelagic deposit,
terrigenous sediment.
hemipelagite – hemipelagit. Sediment formiran spo-
rom akumulacijom na dnu mora biogenih i finih te-
rigenih čestica koje su se istaložile na vrhu pelitnog
intervala (pelitic interval) turbidita. Fosilne vrste su
endemske.
Hemphillian – hemfil, hemphill. Stratigrafski kontinen-
talni kat gornjeg miocena-donjeg pliocena (Upper
Miocene-Lower Pliocene) u Sjevernoj Americi – iznad
klarendona (Clarendon), a ispod blanka (Blancan).
heptane – heptan. Ugljikovodik alkanskog (parafin-
skog) reda. Bezbojna, hlapljiva i zapaljiva tekućina.
Topljiv u alkoholu, kloroformu i eteru, netopljiv u
vodi. Sastojak je sirove nafte i benzina, a katkada po-
stoji u maloj količini i u prirodnom plinu.
Hercynian orogeny – hercinska (variscička) orogeneza.
Kasnopaleozojska orogenetska era (orogenic era) na
području Europe tijekom karbona i perma i stoga je
sinonim s terminom variscička orogeneza (v. Variscan
orogeny), tako da su u Europi u uporabi podjednako
oba naziva. Hercinskom orogenezom je formiran na-
brani pojas Hercinidi (v. Hercynides).
Hercynides – Hercinidi, Variscidi. Naborani pojas (fold
belt) formiran hercinskom (variscičkom) orogenezom
(v. Hercynian orogeny) koji se proteže od južne Irske
i Walesa kroz sjevernu Francusku i Belgiju u Njemač-
ku. Približni sinonim: Variscides.
hermatobiolith – hermatobiolit. Organska grebenska
(rifogena) stijena (v. reef rock).
hermatolith – grebenska (rifogena) stijena, v. reef rock.
herringbone cross-bedding – v. chevron cross-bed-
ding.
hesitation method – metoda cementacije pod tlakom
prekidanim pumpanjem cementne kaše, v. hesitation
squeeze.
hesitation squeeze – cementacija pod tlakom preki-
danim pumpanjem cementne kaše. Tip cementaci-
je bušotine pod tlakom u kojoj se cementna kaša
(cement slurry) injektira s prekidima pumpanja u
nekoliko navrata (tj. u kojoj se periodi pumpanja
kaše izmjenjuju s periodima obustavljanja pum-
panja) kako bi se potpomoglo stvaranje filtracijske
cementne kore (cement filter-cake). Tijekom perio-
da kada je pumpanje cementa obustavljeno voda
se filtrira iz cementne otopine u formaciju i dolazi
do stvrdnjavanja cementa iza perforacija. U perio-
du kada se pumpanje cementa nastavlja, strujanje
394 heterogranular
kaše će zbog nastale cementne kore (koja pruža
otpor strujanju) biti usmjereno u druge perforacije.
Metoda cementacije s isprekidanim pumpanjem se
primjenjuje za cementaciju pod tlakom formacija s
niskom permeabilnošću. Pumpanje relativno malih
volumena (obroka) cementne kaše s vremenom
njena stvrdnjavanja ima prednost u odnosu na
cementaciju svih pora, jer nema opasnosti od ošte-
ćenja bušotina s niskim tlakom na dnu i/ili produk-
tivne zone; v. bradenhead squeeze, bullhead squeeze,
running squeeze.
heteroblastic – heteroblastičan. Koji se odnosi na tip
kristaloblastične teksture (crystalloblastic texture)
metamorfnih stijena čije glavne mineralne kompo-
nente (glavni stjenotvorni minerali) imaju dvije (ili
više) vrlo različite veličine; v. homeoblastic.
heterochronous – heterokron. U stratigrafiji – termin
za označavanje sekvencije sedimenata (sequence of
sediments) koji pokazuju lateralni razvoj sličnih lito-
facijesa u sukcesivno mlađim horizontima.
heterochthonous – heterohton. (1) Termin koji označa-
va stijene ili sedimente transportirane (prenesene) ili
formirane izvan mjesta njihova sadašnjeg zalijeganja.
(2) Termin koji označava fosile uklonjene erozijom s
mjesta njihova prvobitnog taloženja i pretaložene; v.
allochthonous. (3) Termin koji označava faunu ili floru
koja nije autohtona.
heterodont – (1) heterodontan. (a) Termin za označa-
vanje sustava zuba (dentition) brave nekih moluska
školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) koji se sastoji
od malobrojnih, izrazito diferenciranih, kardinalnih
(glavnih) zuba (cardinal teeth) i lateralnih (postranih)
zuba (lateral teeth) koji upadaju u jamice (depressi-
ons) suprotne polovice ljušture. (b) Termin za ozna-
čavanje sustava brave ljuštura (hingement of valve)
ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes) koji se sastoji
od kombinacije dvaju tipova zatvaranja ljušturica
– tipa »zub-jamica« (tooth-and-socket type) i tipa »re-
bro-brazda« (ridge-and-groove type) i karakteriziran
je šiljastim ili slabo nazupčanim zubima na jednoj
ili na objema ljušturicama, koji su u vezi s rebrom
na jednoj polovici ljušturice i brazdom na drugoj
polovici. (c) Termin za označavanje vertebrata (kra-
lješnjaka, vertebrates) koji imaju izrazito nejednake
zube, osobito sisavaca (mammals). (2) heterodont,
raznozupka, nejednakozupka. Molusk školjkaš iz reda
Heterodonta koji ima malo zuba brave, ali obično i
kardinalne (glavne) i lateralne (postrane) zube i ne-
jednake aduktore (mišiće zatvarače ljušture, adduc-
tor muscles). Zubni sustav brave je heterodontan.
Sinonim: heterodont mollusks.
heterodont mollusk – heterodont, raznozupka, v. hete-
rodont, 2.
heterogranular – heterogranularan, nejednakozrnast.
Termin za označavanje teksture stijena koje imaju
kristale znatno raličitih veličina. U eruptivnim (ma-
gmatskim) stijenama (igneous rocks) krivulja distri-
bucije veličine zrna može biti relativno ravna ilustri-
rajući veliki raspon veličina koje su gotovo jednako
zastupljene. U metamorfnim stijenama (metamorp-
hic rocks) veličina zrna je karakterizirana s nekoliko
preklapajućih krivulja log-normalne distribucije
(razdiobe). Također se tim terminom označavaju sti-
jene s takvom teksturom. Sinonim: inequigranular; v.
homogranular.
heterolithic unconformity
heterolithic unconformity – nesklad, v. nonconformi-
ty, 1.
heteromorphic – heteromorfan. U petrologiji – termin
koji označava eruptivne (magmatske) stijene (igne-
ous rocks) sličnog kemijskog sastava, ali različitog
mineralnog sastava.
heteromyarian – (1) heteromijarni. Termin za ozna-
čavanje nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve
mollusks) ili njihovih ljuštura koji imaju nejednake
mišiće aduktore (mišiće zatvarače ljuštura, adductor
muscles) – prednji aduktor (anterior adductor muscle)
vidljivo je manji od stražnjeg aduktora (posterior ad-
ductor muscle). (2) heteromijarni molusk (mekušac), v.
heteromyarian, 1.
heteromyarian mollusk – heteromijarni molusk (meku-
šac), v. heteromyarian, 1.
heterostracan fishes – heterostraka, raznoštitnjače, v.
heterostracans.
heterostracans (Heterostraci) – heterostraka, raznoštit-
njače. Skupina izumrlih riba ostrakodermi (štitnjača,
ostracoderms). Karakterizirane su spljoštenim leđnim
i trbušnim pločama (štitovima) na glavoprsnom dije-
lu tijela (dorsal head-trunk plates, ventral head-trunk
plates), uzajamno zglobno spojenim uskim ploči-
cama koje pokrivaju otvore za škrge (gill apertures).
Uključuju najstarije poznate kralješnjake (vertebra-
tes). Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-
gornji devon. Sinonim: heterostracan fishes.
Hettangian, Hettangian stage – hetangij, hettang.
Stratigrafski kat najdonjeg dijela jure (lowermost Ju-
rassic) u Europi – iznad reta (Rhaetian) trijasa, a ispod
sinemurija (Sinemurian). Obuhvaća vremenski ras-
pon od prije 200 do 195 milijuna godina.
hexacorals – heksakoralji, skleraktinije, šestorolovkaši, v.
scleractinians.
hexactinellids – staklače, spužve staklače, v. hyalospon-
ges.
hexagonal crystal system – heksagonski kristalni su-
stav, v. hexagonal system.
hexagonal kelly – heksagonalna (šesterokutna) radna
šipka, radna šipka heksagonalnog (šesterokutnog)
presjeka, v. kelly.
hexagonal pattern – heksagonska (šesterokutna) mre-
ža (raspored) bušotina. Tip mreže (rasporeda) bušoti-
na za konvencionalno zavodnjavanje naftnih ležišta
(waterflood) u kojoj je jedna proizvodna bušotina
okružena sa šest vodnih injekcijskih bušotina raspo-
ređenih po šesterokutu. Heksagonska mreža bušoti-
na je zapravo mreža bušotina «7 točaka» (v. seven-
spot well pattern).
hexagonal system – (1) heksagonski sustav (kristalni
sustav). Jedan od šest kristalnih sustava (sustava si-
metrije kristala, crystal system) karakteriziran jednom
trigirom (osi simetrije trećeg reda, threefold axis of
symmetry) ili heksagirom (osi simetrije šestog reda,
sixfold axis of symmetry) koja je nejednaka po duljini
i okomita na tri druge jednake osi koje leže u hori-
zontalnoj ravnini i uzajamno se sijeku pod kutom
od 120°. Ta definicija uključuje i trigonski kristalni
sustav (v. trigonal system) sa simetrijom trećeg reda
(threefold symmetry) koji se, međutim, može smatrati
samostalnim, tj. dva sustava simetrije trećeg reda i
simetrije šestog reda (sixfold symmetry) mogu se de-
finirati odvojeno; v. isometric system, monoclinic sy-
stem, orthorhombic system, tetragonal system, triclinic
395 high-BTU (high-Btu) gas (HBG)
system. (2) heksagonska (šesterokutna) mreža (raspo-
red) bušotina, v. hexagonal pattern.
hexagon kelly – heksagonalna (šesterokutna) radna
šipka, radna šipka heksagonalnog (šesterokutnog)
presjeka, v. kelly.
hexane – heksan. Ugljikovodik alkanskog (parafinskog)
reda. Bezbojna, otrovna, hlapljiva i zapaljiva tekući-
na. Sastojak je sirovih nafti i benzina, a katkada po-
stoji u maloj količini i u prirodnom plinu.
hiatus – hijat, hiatus, stratigrafska praznina. (1) Prekid ili
poremećaj redoslijeda sedimentacije u geološkom
profilu (presjeku), na primjer, nepostojanje u strati-
grafskom profilu stijena koje bi u njemu normalno
trebale biti, bilo zbog toga što ih ondje nikada nije
bilo (nisu nikada bile sedimentirane), bilo zbog
erozije koja se odvijala prije početka sedimentacije
iznad zaliježućih slojeva (slojeva iznad praznine). (2)
Vremenski prekid, na primjer, vremenski interval ti-
jekom kojeg nije bilo sedimentacije ili tijekom kojeg
nije bilo zajedno ni sedimentacije ni erozije.
Hibernian orogeny – hibernijska orogeneza, v. Erian
orogeny.
hidden layer – slijepi sloj. U seizmičkoj prospekciji – (1)
Sloj koji ne daje primarnu refleksiju na seizmičkom
zapisu. Sinonim: blind layer; v. blind zone, 1. (2) Sloj
koji se ne može detektirati seizmičkim metodama
refrakcije zbog toga što je on sloj s malom brzinom
širenja seizmičkih valova (low-velocity layer) koji za-
liježe ispod sloja s velikom brzinom širenja valova
(high-velocity layer) ili zbog toga što je pretanak da
bi dao izraženi signal nailaska. Sinonim: blind layer;
v. blind zone, 1.
hidden reserves – skrivene rezerve. Rezerve nafte i pli-
na koje nisu uključene u obračunane rezerve.
high – (1)uizdignuće, strukturno uzdignuće. U struktur-
noj geologiji – opći termin koji se primjenjuje za
označavanje struktura, kao što su bilo brda (crest),
antiklinala (anticline) ili doma (dome). Sinonim: struc-
tural high. (2) uzvisina, uzvišica, v. topographic high.
high-alkalinity drilling mud – visokoalkalna bušaća
isplaka, bušaća isplaka s visokim pH, v. high-pH dri-
lling mud.
high-alumina cement – visokoaluminatni cement.
Cement pripravljen od boksita i vapnenca koji se
primjenjuje za cementaciju bušotina u procesu po-
većanja iscrpka nafte (EOR-procesu) metodom pod-
zemnog izgaranja nafte (in-situ combustion).
high-angle cross-bedding – kosa slojevitost strmog
nagiba. Kosa slojevitost u kojoj kosi slojevi imaju
srednji maksimalni nagib od 20° ili više; v. low-angle
cross-bedding.
high-angle fault – rasjed sa strmim nagibom. Normalni
ili reverzni rasjed s kutom nagiba rasjedne plohe ve-
ćim od 45°; v. fault.
high-angle hole – bušotina s velikom devijacijom. Bu-
šotina čija je devijacija (odstupanje smjera kanala od
okomice) veća od 50°.
high arctic climate – polarna klima, v. polar climate.
high bottom – debeli talog vode i mulja. Nakupina vode
i mulja na dnu naftnog rezervoara tolike debljine da
je nemoguće ispumpati naftu iz rezervoara u nafto-
vod bez usisavanja određene količine taloga pri pra-
žnjenju rezervoara. U takvim slučajevima rezervoari
se moraju očistiti prije pražnjenja.
high-BTU (high-Btu) gas (HBG) – (1) plin visoke toplin-
high-calcium limestone
ske vrijednosti, visokokalorični plin, v. high calorific
value gas. (2) supstitucijski (zamjenski) prirodni plin, v.
substitute natural gas.
high-calcium limestone – visokokalcijski vapnenac (va-
pnenjak). Vapnenac koji sadrži vrlo malo magnezija,
osobito vapnenac u kojem je uvjetni MgO ekviva-
lent manji od 1,1% ili u kojem je uvjetni ekvivalent
magnezij-karbonata manji od 2,3%. Dolomita nema
(magnezij-karbonat je samo u čvrstoj otopini u kalci-
tu). Sadržaj karbonata kalcija je veći od 95%; v. ma-
gnesian limestone.
high calorific value gas – plin visoke toplinske vrijed-
nosti, visokokalorični plin. Plinovito gorivo (prirodni
ili sintetski plin) s visokom toplinskom vrijednošću.
Sinonimi: high-BTU gas, high-CV gas, high heating
value gas; v. low calorific value gas, medium calorific
value gas.
high-concentration low-pore (small-pore) volu-
me surfactant flood (flooding) – istiskivanje nafte
injektiranjem malog obroka otopine površinski aktivne
tvari visoke koncentracije. Jedna od dviju bazičnih
varijanata kemijskih procesa povećanja iscrpka naf-
te (EOR-procesi) u kojoj se za istiskivanje nafte rabe
vodene ili naftne otopine s visokom koncentracijom
površinski aktivne tvari (surfaktant), ali su injektirani
obroci relativno mali (3% do 20% pornog volumena
ležišta). U usporedbi s drugom bazičnom varijantom
(otopina niske koncentracije – veliki obrok injektira-
nja) tom se metodom ostvaruje veći iscrpak nafte; v.
low-concentration high-pore volume surfactant flood,
micellar-polymer flood.
high-CV gas – plin visoke toplinske vrijednosti, visokoka-
lorični plin, v. high calorific value gas.
high dip – veliki nagib. Kut nagiba padine veći od 5°.
high-energy coast – visokoenergijska obala. Obala s
visokom djelatnošću valova, obala izložena djelova-
nju talasanja oceana i morskih oluja i karakterizirana
srednjom visinom loma valova većom od 50 cm; v.
low-energy coast, moderate energy coast.
high-energy environment – visokoenergijska sredina
sedimentacije. Vodena sredina sedimentacije ka-
rakterizirana visokim nivoom energije (energy level)
i intenzivnom turbulentnošću (turbulentnim dje-
lovanjem) izazvanom valovima, strujama i lomom
valova koji sprječavaju taloženje i akumuliranje fino-
zrnastog sedimenta, na primjer, žal (plaža) ili riječno
korito gdje se odlažu pješčani talozi; v. low-energy
environment.
high-enthalpy geothermal resources – visokotem-
peraturni geotermalni resursi. Resursi geotermalne
energije s visokim sadržajem topline, koji su pogod-
ni za proizvodnju električne energije. Resursi zasiće-
ne pare temperature iznad 150 °C.
higher calorific value – gornja toplinska (kalorična) vri-
jednost, v. superior calorific value.
higher heating value (HHV) – gornja toplinska (kalo-
rična) vrijednost, v. superior calorific value.
higher heat value (HHV) – gornja toplinska (kalorična)
vrijednost, v. superior calorific value.
high-GOR crude – slojna nafta s velikim skupljanjem
(kontrakcijom), v. high-shrinkage crude oil.
high-GOR crude oil – slojna nafta s velikim skupljanjem
(kontrakcijom), v. high-shrinkage crude oil.
high-GOR oil – nafta s velikim skupljanjem (kontrakci-
jom), v. high-shrinkage crude oil.
396 high-performance liquid chromatography (HPLC)
high-grade metamorphism – metamorfoza (metamor-
fizam) visokog stupnja, v. high-rank metamorphism.
high-gravity crude – laka sirova nafta, v. high-gravity
crude oil.
high-gravity crude oil – laka sirova nafta. Sirova nafta
male relativne gustoće (gustoće) – ovisno o definici-
jama: (a) između 0,825 i 0,875 (između 30 i 40 °API),
ili (b) manja od raspona gustoća od 0,800 do 0,825
(veća od raspona gustoća od 40 do 45 °API) – vrijed-
nost gustoće je visoka kada se izražava u stupnjevi-
ma API, a niska kada je izražena u jedinici metričkog
mjernog sustava). Sinonimi: high-gravity crude, high-
gravity oil; v. low-gravity crude oil, medium-gravity
crude oil, light crude oil, heavy crude oil, extra-heavy
crude oil, API gravity.
high-gravity oil – laka nafta, v. high-gravity crude oil.
high heating value – gornja toplinska (kalorična) vrijed-
nost, v. superior calorific value.
high heating value gas – plin visoke toplinske vrijedno-
sti, visokokalorični plin, v. high calorific value gas.
high-level ground water – gornja podzemna voda
(voda podzemnica). Podzemna voda koja zaliježe
iznad osnovnog vodonosnog horizonta i od njega
je odijeljena nepropusnim ili slabo propusnim ma-
terijalom (na primjer, slojevima pepela, intruzivnim
eruptivnim stijenama ili ledom). Takva podzemna
voda napravi vlastiti put kroz niskopropusne mate-
rijale, preko njih ili oko njih i stapa se s glavnom ma-
som podzemne vode.
high level test – ispitivanje granice rastezanja, v. yield
testing.
high lime content drilling mud – visokovapnena buša-
ća isplaka, v. lime-base drilling mud.
high lime drilling mud – visokovapnena bušaća ispla-
ka, v. lime-base drilling mud.
high-lime mud – visokovapnena isplaka, v. lime-base
drilling mud.
highly deviated well – bušotina s velikim otklonom.
Kosa bušotina (bušotina s kosim kanalom) čiji je kut
otklona od okomice jednak 30 do 80 stupnjeva.
highly undersaturated oil reservoir – vrlo nezasićeno
naftno ležište. Prema klasifikaciji naftnih ležišta na
bazi sastava fluida – ležište čiji je tlak zasićenja znat-
no niži od tlaka ležišta s odgovarajućim niskim fakto-
rom otopljenog plina. Takva ležišta su obično plitka,
s naftom velike gustoće. U ekstremnim slučajevima
tlak zasićenja ležišta može biti blizak atmosferskom,
s dubinom bušotina samo nekoliko desetaka metara
i gustoćom nafte od 1 do 1,015.
highmoor peat – močvarni (mahovinasti) treset. Tre-
set koji zaliježe na visinskim močvarama i sastoji se
pretežito od mahovine tresetara (sphagnum). Vlaga
u močvarnom tresetu potječe od oborinskih voda
umjesto od podzemnih i posjeduje visoku kiselost.
Sadržaj mineralne tvari (pepela) i dušika je nizak, a
sadržaj celuloze visok. Sinonimi: bog peat, moorland
peat, moor peat, moss peat, sphagnum peat.
high-performance chromatography – visokotlač-
na (visokodjelotvorna) tekućinska kromatografija, v.
high-performance liquid chromatography.
high-performance liquid chromatography (HPLC)
– visokotlačna (visokodjelotvorna) tekućinska kroma-
tografija. Kolonska tekućinska kromatografija (co-
lumn chromatography) pod visokim tlakom koja je
predviđena za djelotvornije razdvajanje. Sinonimi:
high-pH drilling mud
high-performance chromatography, high-pressure
chromatography.
high-pH drilling mud – bušaća isplaka s visokim pH (s
visokom vrijednošću pH), visokoalkalna bušaća ispla-
ka. Vrlo alkalna bušaća isplaka (s pH vrijednošću ve-
ćom od 10,5) s visokom koncentracijom karbonata
i sulfata. Kao aditiv isplakama za postizanje visoke
vrijednosti pH rabi se natrijev hidroksid. Sinonim:
high-alkalinity drilling mud.
high-pH mud – isplaka s visokim pH (s visokom vrijed-
nošću pH), visokoalkalna isplaka, v. high-pH drilling
mud.
high-pressure chromatography – visokotlačna (viso-
kodjelotvorna) tekućinska kromatografija, v. high-per-
formance liquid chromatography.
high-pressure gas displacement – istiskivanje nafte
visokotlačnim plinom (plinom pod visokim tlakom).
Proces povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) misci-
bilnim istiskivanjem injektiranim plinom (miscible
drive) s postotnim udjelom srednjih ugljikovodika
(hydrocarbons intermediates) nižim od njihova udje-
la u kritičnoj plinskoj smjesi (critical gas mixture) pri
visokom tlaku – općenito većem od 175 bar. Obično
se rabe dvije vrste plina – suhi prirodni plin (plin s
niskim sadržajem srednjih ugljkovodika – od etana
do heksana) i inertni plin. Proces se odvija vaporiza-
cijom – prelaženjem (masenom izmjenom) srednjih
komponenata iz slojne nafte u injektirani plin i nje-
govim obogaćivanjem tim komponentama. Prema
tome, da bi proces istiskivanja bio miscibilan, nafta
mora sadržati znatnu količinu komponenata od
etana do heksana. Sinonimi: high-pressure gas drive,
high-pressure gas injection; v. high-pressure inert gas
injection, high-pressure lean gas miscible flood.
high-pressure gas drive – istiskivanje nafte visokotlač-
nim plinom (plinom pod visokim tlakom), v. high-pre-
ssure gas displacement.
high-pressure gas injection – istiskivanje nafte visoko-
tlačnim plinom (plinom pod visokim tlakom), v. high-
pressure gas displacement.
high-pressure inert gas injection – istiskivanje nafte
visokotlačnim inertnim plinom (inertnim plinom pod
visokim tlakom). Varijanta procesa miscibilnog isti-
skivanja nafte visokotlačnim plinom kada se kao isti-
skivajući fluid rabi inertni plin (na primjer, plinoviti
produkti izgaranja – gorenjem separatorskog plina
dobije se smjesa ugljik-dioksida i dušika). Nakon što
se postigne miscibilnost, potrebno je samo injektira-
ti plin za potiskivanje miscibilne fronte istiskivanja.
Prema tome, moguće je u početku injektirati mali
obrok plinovitog ugljikovodika (oko 5% pornog vo-
lumena ležišta) da se postigne miscibilnost i zatim
nastaviti istiskivanje injektiranjem jeftinijeg inertnog
plina. Miscibilnost se može također postići injektira-
njem smjese plinovitog ugljikovodika i inertnog pli-
na ili samo inertnog plina od početka procesa ali uz
viši tlak injektiranja. Inertni plin se također injektira
radi potiskivanja obroka obogaćenog i ukapljenog
naftnog plina u miscibilnim procesima istiskivanja
nafte tim fluidima; v. inert gas miscible flood.
high-pressure lean gas miscible flood (flooding)
– miscibilno istiskivanje nafte visokotlačnim suhim
plinom (suhim plinom pod visokim tlakom). Proces
povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) kontinuira-
nim injektiranjem suhog plina pod visokim tlakom.
397 high-resolution dipmeter
Radi se o procesu istiskivanja nafte vaporizirajućim
plinom (prelaženjem srednjih komponenata – od
etana do heksana – iz slojne nafte u injektirani suhi
plin – v. vaporizing-gas drive miscible flood) koji se
odvija mehanizmom dinamičke miscibilnosti (meha-
nizmom miscibilnosti višestrukim kontaktima injek-
tiranog plina sa slojnom naftom – v. multiple-contact
miscibility). Prednosti tog tipa EOR-procesa su goto-
vo 100%-tna efikasnost istiskivanja, niži troškovi s
obzirom na obogaćeni i ukapljeni naftni (LPG) plin
(suhi plin je jeftiniji), sposobnost obnavljanja misci-
bilnosti u ležištu (ako dođe do njena gubitka tijekom
procesa istiskivanja nafte), mogućnost ponovnog
injektiranja plina i kontinuirano injektiranje, tako da
nema problema s dimenzioniranjem obroka injek-
tiranja. Nedostaci su ograničenost primjene (slojna
nafta mora biti bogata komponentama od etana do
heksana), visok tlak injektiranja i nizak koeficijent
obuhvata ležišta.
high-pressure natural gas – visokotlačni prirodni plin.
Prirodni plin čiji je tlak veći od 200 kPa (2 bar). Defini-
cija tlaka plina se znatno razlikuje među korisnicima.
high-pressure natural gas injection – istiskivanje naf-
te visokotlačnim prirodnim plinom (prirodnim plinom
pod visokim tlakom). Varijanta metode miscibilnog
istiskivanja nafte visokotlačnim plinom kada se kao
istiskivajući fluid rabi prirodni plin. Proces se pri-
mjenjuje na dubokim ležištima budući da minimal-
ni potrebni ležišni tlak iznosi 200 do 300 bar. Nafta
mora biti bogata srednjim ugljikovodicima (kompo-
nentama od etana do heksana); v. high-pressure gas
injection.
high-pressure separator – visokotlačni separator. Ho-
rizontalna posuda (separator) kroz koju prolazi struja
(produkcija) plina visokog tlaka i niske temperature
radi odvajanja (separacije) slobodne tekuće i plino-
vite faze.
high-pressure squeeze cementing – cementacija pod
tlakom većim od tlaka loma formacije. Operacija viso-
kotlačne cementacije bušotina u kojoj je završni (ko-
načni) tlak cementacije veći od tlaka loma formacije
(formation fracture pressure).
high-pressure valve – visokotlačni ventil. U tehnologiji
obrada slojeva – tip ventila koji se primjenjuje na vi-
sokotlačnim vodovima u obradama slojeva (bušoti-
na) hidrauličkim frakturiranjem i kiselinom.
high-pressure well – visokotlačna bušotina. Bušotina
sa statičkim tlakom na ušću (tlakom na ušću kada je
zatvorena) većim od 140 bar (2000 psi).
high-priced gas – plin s višom cijenom. Prirodni plin
koji zaliježe na dubinama većim od 4500 metara
(15000 stopa) i kojem je propisom odobrena poseb-
na stimulativna cijena (zbog velikih troškova bušenja
i proizvodnog opremanja tako dubokih bušotina), za
razliku od cijene plina iz plićih ležišta.
high-resolution dipmeter – visokorezolucijski panda-
žmetar, pandažmetar s visokom rezolucijom. Karo-
tažni pribor visoke rezolucije za mjerenje veličine
nagiba (kuta nagiba) geoloških formacija kojim se
registriraju četiri krivulje električne otpornosti mi-
krosondama (microresistivity curve) i dodatnu krivu-
lju na pomaknutoj dubini u odnosu na mikrosonde
dobivenu elektrodom na jednoj papuči. Dodatna
krivulja se rabi za korekciju zbog varijacije brzine di-
zanja karotažne sonde.
high-rank metamorphism
high-rank metamorphism – metamorfoza (metamor-
fizam) visokog stupnja. U geologiji – metamorfoza
(metamorfizam) koja se odvija pri visokim tlakovima
i temperaturama. Sinonim: high-grade metamorphi-
sm; v. low-rank metamorphism, metamorphic grade.
high-shrinkage crude – sirova nafta s velikim skuplja-
njem (kontrakcijom), v. high-shrinkage crude oil.
high-shrinkage crude oil – sirova nafta s velikim sku-
pljanjem (kontrakcijom). Proizvedena sirova nafta s
visokim faktorom skupljanja (kontrakcije). Nema pre-
cizne definicije takve nafte. Općenito se karakterizira
kao nafta relativne gustoće između 0,780 i 0,850 ili 35
i 50 °API (po drugim definicijama kao nafta relativne
gustoće manje od 0,825/veće od 40 °API ili manje od
0,875/veće od 30 °API), s velikim početnim faktorom
(količinom) otopljenog plina – od 90 do 140 m3/m3
(po drugim definicijama od 180 do 700 m3/m3 ili od
360 do 590 m3/m3) i s faktorom skupljanja (kontrak-
cije) manjim od 0,5. Veliko skupljanje nafte je obič-
no uzrokovano većom koncentracijom srednjih i
manjom koncentracijom težih ugljikovodika nego
normalna nafta. Prema nekim izvorima, taj termin je
sinonim za termin volatile crude oil (hlapljiva nafta).
Sinonimi: high-shrinkage crude, high-shrinkage oil,
high-GOR crude, high GOR-crude oil, high-GOR oil.
high-shrinkage oil –nafta s velikim skupljanjem (kon-
trakcijom), v. high-shrinkage crude oil.
high-speed layer – sloj s velikom brzinom širenja valova.
U seizmičkoj prospekciji – podzemni sloj (stijena) u
kojem je brzina širenja (rasprostiranja) seizmičkog
vala (seismic wave-propagation velocity) veća nego
u iznad zaliježućem sloju (stijeni) i koji, prema tome,
može biti nosilac, odnosno može prenositi energiju
vodećeg refraktiranog vala (head-wave energy). Sino-
nim: high-velocity layer.
high-sulfur crude (crude oil) – visokosumporna sirova
nafta. Sirova nafta koja sadrži više od 1,7% (masenih)
sumpora. Dio sumpora je i u obliku drugih spojeva
osim sumporovodika – u obliku merkaptana, disulfi-
da i/ili cikličkih aromatskih sulfida. Drugi oblik pisa-
nja termina: high-sulphur crude.
high-sulphur crude (crude oil) – visokosumporna siro-
va nafta, v. high-sulfur crude.
high-temperature oxidation – visokotemperaturna
oksidacija. Jedan od dvaju tipova režima podze-
mnog izgaranja nafte (uz niskotemperaturnu oksida-
ciju). Reakcija u procesu podzemnog izgaranja kada
je temperatura izgaranja veća od 340 °C. Produkti
izgaranja su ugljik-dioksid, ugljik-monoksid, dušik,
kisik i voda. Sadržaj goriva pri uvjetima visokotem-
peraturne oksidacije se obično određuje analizom
laboratorijskih pokusa izgaranja s ležišnom stijenom
i slojnom naftom; v. in-situ combustion, low-tempera-
ture oxidation.
high-temperature reservoir – geotermalno ležište s
visokom temperaturom. Geotermalno ležište s bazič-
nom temperaturom fluida većom od 150 °C.
high-velocity layer – sloj s velikom brzinom širenja valo-
va, v. high-speed layer.
high-water platform – platforma visoke vode. U geo-
logiji – abrazijska terasa (v. wave-cut bench) ili plat-
forma otapanja (solution platform) koja se formirala
(razvila) malo ispod nivoa visoke vode, obično na
površini stijena.
high-yield clay – glina s visokim prinosom isplake. U
398 historical geology
tehnologiji isplaka – komercijalna glina s natrijskim
monmorijonitom (sodium montmorillonite) koja daje
prinos isplake od 4,8 do 8 m3 po jednoj toni (30 do 50
bbl/t) za razliku od gline s niskim prinosom isplake
(v. low-yield clay).
hillwash – spiranje (otplavljivanje) kišnicom, v. ra-
inwash, 1.
hinge – (1) fleksura (pregib) bore. U geologiji – točka
maksimalne savijenosti bore. Sinonim: flexure. (2)
brava. U zoologiji i paleontologiji – skupni termin za
označavanje struktura dorzalnog (leđnog) područ-
ja koje funkcioniraju tijekom otvaranja i zatvaranja
ljuštura dvodijelnih školjaka (valves of bivalve shell),
osobito fleksibilni (gipki) ligamentni spoj (flexible li-
gamentous joint).
hinge fault – zglobni rasjed. Rasjed čije se jedno kri-
lo pri pomicanju (kretanju) zakreće oko osi koja je
okomita na rasjednu površinu (paraklazu, fault pla-
ne). Veličina pomaka raste razmjerno udaljenosti od
točke zakretanja krila (zgloba rasjeda, hinge). Termin
je prijeporan; v. pivotal fault, rotational fault, scissor
fault.
hinge line – (1) linija između stabilne i nestabilne regi-
je. U strukturnoj geologiji – linija ili granica između
stabilne regije i regije u kojoj se zbivaju pokreti pre-
ma gore ili dolje. U geologiji kvartara to je granica
između regije u kojoj se zbiva postglacijalno uzdiza-
nje (postglacial uplift) i regije bez uzdizanja. (2) linija
između sedimenata šelfa i dubokog bazena. Linija u
sedimentacijskom bazenu (sedimentary basin) koja
razdvaja relativno tanke sedimente šelfa istaložene
u plitkoj, stabilnoj sredini i debele sedimente du-
bokog bazena koji su se istaložili u brzo tonećem
bazenu. (3) zglobna linija rasjeda. Linija duž rasjedne
površine (paraklaze, fault surface) po kojoj se mijenja
smjer prividnog pomicanja (apparent displacement).
(4) linija fleksure (pregiba) bore. Linija koja spaja točke
fleksure ili pregiba bore (maksimalne savijenosti plo-
ha slojevitosti u bori).
hinge-line fault – rasjed po zglobnoj liniji. Rasjed koji se
pojavljuje kao posljedica rastućeg opterećenja sedi-
mentima (preopterećenja sedimentima, sedimentary
overload), osobito u područjima velikih zaljeva s ver-
tikalnim pomicanjima prema dolje i povećavanjem
debljine sedimenata u smjeru prema moru. Defini-
cija je alternativna interpretacija konsedimentacij-
skih rasjeda (v. growth fault) na američkom području
Meksičkog zaljeva (Gulf Coast).
histogram – histogram. Grafički prikaz distribucije (raz-
diobe) frekvencije (frequency distribution) danih veli-
čina vertikalnim stupcima čija je visina proporcional-
na frekvenciji pojavljivanja (frequency of occurence)
dane veličine unutar svakog intervala razreda. Zbog
podjele osi x na susjedne intervale razreda između
stupaca nema praznog prostora ako su svi razredi
predstavljeni u danom uzorku. Histogrami se obič-
no primjenjuju u litologiji za prikazivanje distribucije
veličine čestica u sedimentima (rezultata granulo-
metrijskih analiza).
historical geology – historijska geologija. Glavna grana
geologije koja se bavi izučavanjem povijesti razvoja
(evolucije) Zemlje i njenih oblika života od postan-
ka do današnjeg dana. Historijska geologija, prema
tome, obuhvaća istraživanja u području stratigrafije,
paleontologije i geokronologije i također izučavanje
history matching
paleosredina, glacijalnih perioda tektonike ploča.
Komplementarna je fizičkoj (općoj ili dinamičkoj)
geologiji (v. physical geology).
history matching – simulacijsko usuglašavanje histori-
jata proizvodnje. Ispitivanje (testiranje) modela leži-
šta radi određivanja može li model prikazati stvarno
ponašanje ležišta, tj. radi vrednovanja opisa ležišta.
Uspoređuje se stvarno ponašanje ležišta i pojedinač-
nih bušotina sa simuliranim (izračunanim) tlakovima
i proizvodnjom slojnih fluida. Ulazni parametri u
modelu se moraju podešavati sve dok se ne posti-
gne prihvatljiva usklađenost rezultata simulacije i
stvarnih pokazatelja ponašanja ležišta. Tipično se
podešavaju permeabilnost ležišta (za usklađivanje
gradijenata tlaka), permeabilnost i površinsko pro-
stiranje zona šejla ili zona niske permeabilnosti (za
usklađivanje vertikalnog strujanja fluida), relativne
permeabilnosti (za usklađivanje dinamičke distri-
bucije zasićenja ležišta fluidima i gradijenata tlaka)
te parametri vodonosnog bazena napajanja ležišta
(akvifera) – permeabilnost, poroznost i debljina (za
usklađivanje volumena pritoka vode i distribuciju
vode iz akvifera u ležište). Tek nakon prihvatljivo
usklađenog (usuglašenog) simuliranog i stvarnog
historijata proizvodnje može se pristupiti simulaciji
budućeg ponašanja ležišta – kapaciteta proizvodnje
plinskog faktora (GOR), vodo-naftnog faktora (WOR),
ležišnog tlaka, zasićenja fluidima i položaja fronti flu-
ida te konačnog iscrpka.
history of well – historijat bušotine. Pisani izvještaj s
podacima o bušenju (drilling data), završnom proi-
zvodnom opremanju (completion data) i proizvodnji
bušotine (production data) – takav izvještaj zahtije-
vaju neke američke savezne države.
hodochrone – hodokrona. U seizmologiji – rijetko upo-
trebljavani sinonim termina traveltime curve (dromo-
krona ili krivulja vrijeme-udaljenost).
hodograph – hodograf. U seizmologiji – rijetko upotre-
bljavani sinonim termina traveltime curve (dromokro-
na ili krivulja vrijeme-udaljenost).
hoist cable – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting ca-
ble.
hoist drum – bubanj za tegleće uže, v. hoisting drum.
hoisting block – pokretni (pomični) koloturnik, v. trave-
ling block.
hoisting cable – tegleće uže, uže za dizanje. Teško žiča-
no uže koje se na postrojenjima za rotacijsko bušenje
(rotary drilling rig) rabi za spuštanje opreme u bušo-
tinu i dizanje (izvlačenje). Užad za tegljenje je sple-
tena od čelične žice i identificira se brojem strukova
i brojem žica u svakom struku. Raspon promjera je
od 25,4 do 41,3 mm (1 do 15/8 inča). Termin hoisting
cable je ustvari sinonim za termin drilling cable (bu-
šaće uže). Sinonimi: hoist cable, hoisting line, hoisting
rope, hoist rope.
hoisting drum – bubanj za tegleće uže. Bubanj dizalice
bušaćeg postrojenja (drawworks) oko kojeg se na-
mata uže za spuštanje i dizanje opreme. Sinonimi:
hoist drum
hoisting line – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting
cable.
hoisting plug – čep (nazuvica) za dizanje, v. lifting ni-
pple.
hoisting rope – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting
cable.
399 hole instability
hoisting system – sustav za dizanje. Sustav uređaja
na bušaćem postrojenju (drilling rig) koji se rabe za
spuštanje opreme u bušotine i dizanje (izvlačenje) iz
njih. Sustav se sastoji od bušaće dizalice (drawwor-
ks), nepokretnog koloturnika (crown block), pokret-
nog koloturnika (traveling block), kuka (hooks), ele-
vatora (elevators), sidra bušaćeg užeta (deadline an-
chor), bušaćeg užeta (drilling cable) i bušaćeg tornja
(derrick) ili jarbola (mast).
hoist rope – tegleće uže, uže za dizanje, v. hoisting ca-
ble.
holddown, hold-down – zahvatni držač (sidreno upori-
šte, dosjedno sidro) dubinske pumpe. Sidreni uređaj za
držanje dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-
rod pump) u radnom položaju. Držač se može nalazi-
ti na vrhu ili dnu pumpe sa stacionarnim cilindrom i
samo na dnu pumpe s pomičnim cilindrom.
holdup, hold-up – kapacitet retencije fluida. Površina
poprečnog presjeka cjevovoda koja je lokalno zauze-
ta s jednom od faza u višefaznom strujanju u odnosu
na poprečni presjek cjevovoda na istom mjestu.
hole – (1) kanal bušotine. Kanal bušotine izbušen dlije-
tom. Sinonimi: bore, borehole, drill hole, wellbore. (2)
bušotina, v. well.
hole curvature – zakrivljenost kanala bušotine. Promje-
na otklona (kuta otklona) smjera kanala bušotine od
vertikale i azimuta kanala.
hole deviation – devijacija (otklon) bušotine (kanala bu-
šotine), v. deviation, 1, 2.
hole inclination log – mjerenje kuta nagiba kanala bu-
šotine. Mjerenje kuta otklona (odstupanja) smjera
kanala bušotine od vertikale (u stupnjevima) i azi-
muta na raznim dubinama bušotine radi određiva-
nja trajektorije i smjera kanala bušotine. Primjenjuje
se u slučajevima: (a) kada se bušotina mora izbušiti
orijentirano (koso usmjereno); (b) kada bušotina
mora doseći specifični cilj na određenoj dubini; (c)
kada se buši interventna bušotina za gušenje erup-
cije druge bušotine (bušenje kanala blizu ili u kanal
eruptirajuće bušotine), i (d) kada se buši više orijenti-
ranih (koso usmjerenih) bušotina s jedne lokacije na
površini.
hole instability – nestabilnost kanala (stijenke kanala)
bušotine. Karakteristika kanala bušotina koje su pro-
bušile formacije (slojeve) sklone tečenju, urušavanju
i bubrenju. Najnestabilnije formacije su šejl i solne
naslage. Uzroci nestabilnosti kanala mogu biti: (a)
tlak pokrovnih (iznad zaliježućih) stijena; (b) sile gi-
banja Zemlje: (c) porni tlak formacije; (d) apsorpcija
vode, bubrenje ili disperzija, i (e) strukturna napre-
zanja. Nestabilnost stijenke kanala će se pojaviti u
slučaju kada je rasterećenje od tlaka pokrovnih na-
slaga (relief of overburden pressure) veće od granice
elastičnosti bušene formacije što rezultira plastičnim
tečenjem stijena. Nenormalno visoki porni tlak može
uzrokovati erupciju ako postoji u formaciji visoke
permeabilnosti. Ako je razlika tlaka između stijenke
kanala bušotine i fluida u kanalu velika, formacija
se može urušiti. Problemi tijekom bušenja koji su
povezani s nestabilnošću kanala bušotine uključu-
ju: (a) nedjelotvorno čišćenje kanala bušotine; (b)
zaklinjenje (ukliještenje) bušaćih šipki; (c) stvaranje
prepreka u kanalu bušotine od urušenog stijenskog
materijala; (d) proširenje (povećanje promjera) ka-
nala bušotine; (e) povećanje volumena isplake; (f )
hole opener
nekvalitetnu cementaciju; (g) teškoće pri karotaži, i
(h) porast troškova. Nestabilnost kanala bušotine se
uobičajeno može kontrolirati uporabom odgovara-
jućih isplačnih fluida za bušenje.
hole opener – (1) proširivač kanala bušotine, v. underre-
amer. (2) dlijeto za početno bušenje. U procesu buše-
nja u podmorju – dlijeto velikog promjera za početak
bušenja morskog dna. Kod nekih tipova tog dlijeta
tlak cirkulirajućeg isplačnog fluida izbacuje van kra-
kove vrtljivih rezača i na taj način se poveća promjer
dlijeta na početku bušenja.
hole pump – isplačna (bušaća) pumpa, pumpa za cirku-
laciju isplake, v. mud pump.
hole temperature – temperatura bušotine (u bušotini).
Slojna temperatura izmjerena u kanalu bušotine na
danoj dubini. Raste s dubinom bušotine sukladno
prirodnom geotermičkom gradijentu. Porast tempe-
rature grubo iznosi 1 C svakih 33 do 55 metara dubi-
ne, ali gradijent temperature široko varira.
hollow rod – v. hollow sucker rod.
hollow sucker rod – šuplja klipna (pumpna) šipka. Kli-
pne (pumpne) šipke dubinske pumpe koje se rabe
u bušotinama malog promjera s dvostrukom namje-
nom – kao klipne šipke i kao kolona uzlaznih cijevi
(tubing). Sinonim: hollow rod.
Holocene – holocen, holocenska (postglacijalna) epoha.
Druga, suvremena epoha geološkog vremena ka-
snog kvartarnog perioda (Quaternary period) keno-
zojske ere (kenozoika) koja traje od kraja pleistocena
(Pleistocene) do današnjeg vremena. Obuhvaća, kako
se procjenjuje i prema raznim izvorima, približan
vremenski raspon od prije 10.000 (ili 8.000 ili 5.000)
godina do danas. Početak holocena se poklapa sa
završetkom zadnje kontinentalne oledbe u sjever-
noj Europi (Finskoj). Terminom holocen se također
označava odgovarajuća serija stijena (series of rocks)
i sedimenti (deposits). Kada se kvartar (Quaternary)
označava kao era, holocen se smatra periodom. Iz
holocena potječu najraniji pisani dokumenti (3.200
godina prije Krista). Akumulacije ugljikovodika su
rijetko nađene u holocenskim stijenama. Sinonimi:
Postglacial epoch, Recent.
Holocene epoch – holocenska epoha, holocen, v. Holo-
cene.
Holocenic system – holocenski sistem, v. Holocene.
holoclastic rock – holoklastična stijena. Obična sedi-
mentna klastična stijena (sedimentary clastic rock) za
razliku od piroklastične stijene (v. pyroclastic rock).
holocrystalline – holokristalan, pleokristalan. Termin
za označavanje teksture eruptivne (magmatske) sti-
jene (igneous rock) koja se u cijelosti sastoji samo od
kristala, tj. koja nema staklenih dijelova. Terminom
se također označava stijena s takvom teksturom. Si-
nonim: pleocrystalline.
holohyaline – holohijalinski. Termin za označavanje
eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock) koja je
u cijelosti sastavljena od stakla.
holostean fishes – holostei, cjelokoste, v. holosteans.
holosteans (Holostei) – holostei, cjelokoste. Infrarazred
aktinopterigija (riba zrakoperki, actinopterygians).
Karakterizirane su dobro razvijenim koštanim skele-
tom. Vjerojatno predstavljaju stupanj u evoluciji ko-
štunjača (osteichthyans). Uključuju živuće primjerke
i varijetete mezozojskih formi. Sinonim: holostean
fishes.
400 homologous
holothurians – holoturiji, trpovi, morski krastavci, v. ho-
lothuroids.
holothuroid echinoderms – holoturiji, trpovi, morski
krastavci, v. holothuroids.
holothuroids (Holothuroidea) – holoturiji, trpovi, mor-
ski krastavci. Razred ehinozoa (ježinaca, echinozo-
ans). Bentoske životinje sa cilindričnim (crvolikim)
tijelom (nalik krastavcu), bez krakova (arms). Hrane
se muljem. Karakterizirani su nepostojanjem članko-
vitog oklopa (articulated test) i redukcijom skeletnih
elemenata do mikroskopskih sklerita (vapnenih plo-
čica uloženih u mekano kožno tkivo, sclerites). Stra-
tigrafska rasprostranjenost: devon-danas. Sinonimi:
holothurians, holothuroid echinoderms, sea cucum-
bers.
Holsteinian – holštajn, holstein. Klimatsko-stratigrafski
kat (climatostratigraphic stage) i floristički kat (floral
stage) srednjeg pleistocena (Middle Pleistocene) u
sjevernoj Europi – iznad elstera (Elsterian), a ispod
sala (Saalian). Holštajn je vremenski ekvivalentan in-
terglacijalu (međuledenom dobu) Mindel/Riss (Min-
del/Riss interglacial).
homalozoans (Homalozoa) – homalozoi. Potkoljeno
ehinoderma (bodljikaša, echinoderms). Karakterizi-
rani su nepostojanjem radijalne (zrakaste) simetrije
(radial symmetry) i uglavnom imaju nesimetrično ti-
jelo (asymmetrical body).
home heating oil – loživo ulje za domaćinstva, ekstrala-
ko loživo ulje. Lako plinsko ulje slično dizelskom gori-
vu (po viskoznosti, gustoći i drugim svojstvima). Rabi
se za zagrijavanje u domaćinstvima.
homeoblastic – homeoblastičan. Koji se odnosi na tip
kristaloblastične teksture (crystalloblastic texture)
metamorfnih stijena (metamorphic rocks) u kojima
osnovni stjenotvorni minerali imaju približno jedna-
ku veličinu. Zavisno o habitusu minerala u stijena-
ma, ta se tekstura može također nazivati određenije
– granoblastičnom (granoblastic), lepidoblastičnom
(lepidoblastic), nematoblastičnom (nematoblastic) ili
fibroblastičnom (fibroblastic).
homeocrystalline – homeokristalan, v. homogranular.
homoclinal – homoklinalan, v. homocline.
homocline – homoklinala. Opći termin za označavanje
strukture u kojoj slojevi stijena imaju jednak kut na-
giba, na primjer, jedno krilo bore (limb of fold), kosi
rasjedni blok (tilted fault block) ili izoklinala (isocline).
Pridjevni oblik termina – homoklinalan (homoclinal);
v. monocline.
homogeneous multiphase flow – homogeno višefa-
zno (multifazno) strujanje. Višefazno strujanje fluida
u kojem su sve faze jednolično distribuirane u po-
prečnom presjeku zatvorenog cjevovoda, tj. sastav
je jednak u svim točkama.
homogranular – homogranularan, ekvigranularan, ho-
meokristalan, jednakozrnast. (1) Termin za označava-
nje teksture stijena koje imaju kristale jednake ili go-
tovo jednake veličine, kao i za označavanje stijena s
takvom teksturom. Sinonimi: equigranular, even-gra-
ined, homeocrystalline; v. heterogranular. (2) Termin
kojim se označavaju stijene s takvom teksturom.
homologous – homologan, podudaran. U geologiji
– (1) Termin za označavanje slojeva stijena koji zali-
ježu na odvojenim područjima (prostorno su odvo-
jeni), mogu se korelirati (jednake su starosti), imaju
jednaki opći litološki karakter (sastav) ili slične faci-
homomyarian
jese i/ili zauzimaju analogne strukturne položaje po
pružanju. (2) Termin kojim se označavaju rasjedi na
odvojenim područjima (prostorno odvojeni rasje-
di) s jednakim relativnim položajem ili s jednakom
strukturom.
homomyarian – homomijarni, izomijarni, v. isomyari-
an.
homomyarian mollusk – homomijarni (izomijarni) mo-
lusk (mekušac), v. isomyarian.
honeycomb weathering – alveolarno (saćasto) troše-
nje (raspadanje). U geologiji – tip kemijskog trošenja
ili raspadanja (v. chemical weathering) pri kojem se
na ogoljeloj površini stijene stvaraju mnogobrojna
mala udubljenja (pits) kao rezultat razaranja poje-
dinih zrna minerala. Porastom broja i veličine te se
udubine stapaju zajedno na površini stijene, dok u
njenoj dubini ostaju odvojene, tako da se formira
spužvasta površina nalik na veliko pčelinje saće. Al-
veolarno trošenje je karakteristično za finozrnaste
stijene, kao što su tufovi (pršinci) i pješčenjaci arid-
nih područja. Sinonimi: alveolar weathering, fretwork
weathering; v. cavernous weathering.
hook – kuka. U tehnici bušenja – naprava smještena
ispod pokretnog koloturnika (traveling block) i za
njega karikama pričvršćena. Kuka spaja pokretni ko-
loturnik s isplačnom glavom (swivel) ili s bilo kojom
drugom opremom koja treba visjeti na pokretnom
koloturniku. Nosivost bušaćih kuka je od 100 do 650
tona. Suvremene trokrake bušaće kuke (triplex ho-
oks) su kombinacija kuke i pokretnog koloturnika i
imaju jednu veliku sigurnosnu kuku (safety hook) za
ušicu (streme) isplačne glave (swivel bail) i dvije ma-
nje bočne kuke (ili ušice, ears) za stremene elevatora
(elevator bails).
hook block – pokretni (pomični) koloturnik, v. traveling
block.
hook load – opterećenje bušaće kuke. U procesu bu-
šenja – težina tereta koji visi u bušaćem tornju na
sustavu za dizanje bušaćeg postrojenja. Za vrijeme
bušenja opterećenje kuke je jednako zbroju težina
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, weight of dri-
llstring) u isplaci, isplačne glave (weight of swivel),
bušaće kuke (weight of hook), pokretnog koloturnika
(weight of traveling block) i bušaćeg užeta (weight of
drilling line). Opterećenje bušaće kuke se mjeri indi-
katorom težine (weight indicator) i može iznositi više
stotina tona.
hook-load capacity – nosivost bušaće kuke. U tehnici
bušenja – maksimalna težina za koju je projektiran
dani sustav bušaćeg postrojenja za dizanje (hoisting
system of drilling rig); v. hook load.
hook power – snaga bušaće kuke. U tehnici bušenja
– umnožak opterećenja pokretnog koloturnika (tra-
veling block load) i brzine gibanja pokretnog kolotur-
nika (velocity of traveling block).
hook up – (1) spojiti s cjevovodom. Napraviti spoj cje-
vovoda s rezervoarom, pumpom ili bušotinom. (2)
montaža spojnog cjevovoda. Montaža cijevi, nazuvi-
ca, prirubnica i ventila pri spajanju cjevovoda s rezer-
voarom, pumpom ili bušotinom.
hook-wall packer – objesiva (viseća) dubinska brtvenica
(paker). Dubinska brtvenica (paker) s tarnim blokovi-
ma ili oprugama i klinovima sa zupcima zašiljenim
prema dolje, koja se primjenjuje u zacijevljenim bu-
šotinama (bušotinama sa zaštitnom kolonom, cased
401 horizontal gas-oil separator
hole) i spušta se s bušaćom kolonom (kolonom buša-
ćih alatki, drillstring) ili s kolonom uzlaznih cijevi (tu-
bing string) tako da kuke drže njegove klinove u za-
tvorenom položaju. Postavlja se na zadanu dubinu u
kanalu bušotine zakretanjem kolone uzlaznih cijevi,
a tarne opruge sprječavaju rotiranje pakera. Objesivi
paker se nakon postavljanja u bušotini može oslobo-
diti promjenom smjera zakretanja i lako pomaknuti
na novi viši ili niži položaj bez izvlačenja iz bušotine
(jednostavno podizanjem ili spuštanjem tubinga i
aktiviranjem). Sinonim: wall-hook packer.
hook-wall packer test – ispitivanje primjenom objesive
(viseće) dubinske brtvenice (pakera). Proizvodno ispi-
tivanje zacijevljene bušotine (bušotine s kolonom
zaštitnih cijevi, cased hole) primjenom objesive (vi-
seće) dubinske brtvenice (pakera). Također se može
primijeniti za ispitivanje izolacije vode (water shut-
off) nakon cementacije. Sinonim: casing packer test.
horizon – (1) horizont, geološki horizont. U geologiji
– površina razdjela koja je indikativna za određeni
položaj u stratigrafskoj sekvenciji. U praksi je to izra-
ziti sloj vrlo male debljine. Sinonim: geologic horizon;
v. biohorizon, chronostratigraphic horizon, lithostra-
tigraphic horizon. (2) horizont. (a) Zona (dio) dane
formacije koja posjeduje dovoljno dobru poroznost
i permeabilnost za formiranje ležišta ugljikovodika.
(b) Površina razdjela u ležištu koja odjeljuje plinski
sloj od naftnog ili naftni sloj od vodenog.
horizontal dip slip – horizontalni rasjedni pomak (ra-
sjedni pomak po nagibu), v. horizontal slip.
horizontal displacement – (1) horizontalni rasjedni po-
mak po pružanju, v. strike slip. (2) horizontalni pomak
dna bušotine. Horizontalna udaljenost između loka-
cije bušotine na površini i cilja bušenja na njenom
dnu.
horizontal double-barrel separator – horizontalni
dvocijevni separator, v. double-tube horizontal sepa-
rator.
horizontal double-tube separator – horizontalni dvo-
cijevni separator, v. double-tube horizontal separator.
horizontal drainhole (drain hole) – horizontalna bu-
šotina, v. horizontal well.
horizontal drilling – horizontalno bušenje, izrada ho-
rizontalne bušotine. Tip orijentiranog (koso usmje-
renog) bušenja s kutom otklona kanala bušotine
od vertikale najmanje 80 stupnjeva i maksimalnom
duljinom kanala kojim je raskriveno ležište.
horizontal fault – horizontalni rasjed. Rasjed bez nagi-
ba (s kutom nagiba jednakim nuli); v. vertical fault.
horizontal flow – horizontalno strujanje. Strujanje flu-
ida kada je kut nagiba jednak nuli i nema utjecaja
gravitacije na strujanje.
horizontal fold – horizontalna (neutonula) bora, v.
nonplunging fold.
horizontal form index – horizontalni indeks ripla. Stu-
panj asimetrije strujnog ripla (v. current ripple) defi-
niran kao omjer (odnos) horizontalne duljine strme
padine (strane) krijeste ripla (strane krijeste okrenute
niz struju) i duljine položene padine (strane) krijeste
(strane krijeste okrenute uz struju). Druge definicije,
međutim, određuju ili suprotan odnos (omjer dulji-
ne uzvodne strane i duljine nizvodne strane) ili kao
odnos duljine krijeste i valne duljine ripla; v. ripple
symmetry index.
horizontal gas-oil separator – horizontalni naftno-
horizontal hole
plinski separator. Separator s horizontalnom posu-
dom s velikom i dugačkom sekcijom za separaciju
plina. Plin i tekućina struje horizontalno kroz hori-
zontalne pregrade postavljene duž posude. Na pre-
gradama (odbojnim pločama) formira se film kaplje-
vine koja se slijeva u sekciju separatora za tekućinu.
Horizontalni separatori se gotovo uvijek rabe kada
produkcija bušotine sadrži mnogo plina (visoki plin-
ski faktor) i kada je zapjenjena te za separaciju dviju
tekućina. Prednost horizontalnih separatora pred
vertikalnim je u nižoj cijeni (pri jednakom kapacite-
tu), lakšoj montaži, servisiranju i transportu. Nekoli-
ko horizontalnih separatora se može lako postaviti
kao sustav višestupanjske separacije uz minimalan
potrebni prostor. Postoje također izvedbe horizon-
talnih separatora s dvije posude, te kao dvofazni,
trofazni ili uređaj za obradu emulzija (heater-treater).
Sinonim: horizontal separator.
horizontal hole – horizontalna bušotina, v. horizontal
well.
horizontal inclined fold – horizontalna kosa bora. Bora
s horizontalnom osi i kosom osnom plohom.
horizontal intensity – horizontalni intenzitet magnet-
skog polja. Horizontalna komponenta vektora inten-
ziteta (jakosti) magnetskog polja (magnetic-field in-
tensity). Jedan od magnetskih elemenata (elemena-
ta magnetskog polja – v. magnetic elements); v. total
intensity, vertical intensity.
horizontal normal fold – horizontalna normalna bora.
Bora s horizontalnom osi i vertikalnom osnom plo-
hom.
horizontal permeability – horizontalna permeabil-
nost. Permeabilnost mjerena u horizontalnoj ravnini
ležišta.
horizontal section – horizontalni presjek. (1) Horizon-
talni isječak Zemljine kore, osobito isječak paralelan
s općim pružanjem strukture. (2)Rekonstrukcija ver-
tikalnog presjeka geološke strukture duž dane linije
napravljena ili na bazi informacija dobivenih s geo-
loške karte ili na bazi posebno izvedenog presjeka
poprečno na pružanje.
horizontal separation – prividno horizontalno rasjed-
no pomicanje; prividni horizontalni rasjedni pomak.
Pri rasjedanju – udaljenost između dvaju dijelova
rasjednute strukturne jedinice (na primjer, sloja, žile
ili dajka) mjerena u bilo kojem specificiranom hori-
zontalnom smjeru.
horizontal separator – horizontalni naftno-plinski se-
parator, v. horizontal gas-oil separator.
horizontal slip – horizontalni rasjedni pomak (rasjedni
pomak po nagibu). Horizontalna komponenta čistog
ili ukupnog pomaka (v. net slip) kod rasjeda. Sinonim:
horizontal dip slip; v. vertical slip.
horizontal sweep – horizontalni (površinski) obuhvat
ležišta, v. areal sweep.
horizontal sweep efficiency – površinski (horizontalni)
koeficijent obuhvata modela ležišta, v. areal sweep ef-
ficiency, pattern sweep efficiency.
horizontal throw – hod rasjeda, v. heave, 1.
horizontal three-phase oil-gas-water separator
– horizontalni trofazni separator. v. three-phase sepa-
rator.
horizontal two-phase gas-oil separator – horizontal-
ni dvofazni separator, v. two-phase gas-oil separator.
horizontal well – horizontalna bušotina. Specijalni tip
402 hornstone
koso usmjerene (orijentirane) bušotine. Na određenoj
dubini bušenja kanal bušotine se skreće (kick off ) s
povećavanjem kuta otklona kanala od okomice (nagi-
ba kanala) do 90 stupnjeva (os kanala je, prema tome,
gotovo horizontalna – pod kutom od 10° prema ho-
rizontali – ili valovita s kolebanjem kuta otklona od
vertikale iznad ili ispod 90°). Glavni razlozi izrade ho-
rizontalnih bušotina (horizontalnog bušenja) su: (a)
presijecanje mnogih vertikalnih pukotina jednim ka-
nalom bušotine; (b) povećanje kapaciteta proizvod-
nje ležišta s niskom permeabilnošću; (c) umanjivanje
opasnosti pojave vodenih i plinskih konusa; (d) po-
većanje konačnog iscrpka, i (e) brži povrat ulaganja.
Kut otklona kanala horizontalnih bušotina može biti
do 90 stupnjeva, radijusi zakrivljenosti mogu biti vrlo
kratki (od 0,3 do 0,6 m), kratki (od 10,5 do 12 m), sred-
nji (od 90 do 150 m) i konvencionalni (540 m i više).
Horizontalne bušotine se također opisuju kao bušoti-
ne s dugim radijusom zakrivljenosti (većim od 180 m)
i duljinom manjom od 1.200 m, sa srednjim radijusom
zakrivljenosti (od 90 do 150 m) i duljinom manjom
od 450 m, s kratkim radijusom zakrivljenosti (od 6 do
12 m) i duljinom manjom od 180 m i s ultrakratkim
radijusom zakrivljenosti (od 0,3 do 6 m) s duljinom
manjom od 60 m. Sinonimi: horizontal hole, horizontal
wellbore; v. short-radius horizontal well, medium-radius
horizontal well, long-radius horizontal well.
horizontal wellbore – horizontalna bušotina, v. hori-
zontal well.
hornblende – rogovača, hornblenda. (1) Najrašireniji
mineral iz skupine amfibola (amphibole group). Sa-
stav joj je vrlo promjenljiv i može sadržavati kalij i u
znatnim količinama fluor. Boja rogovače je obično
crna, tamnozelena ili smeđa. Sreće se u obliku jasnih
monoklinskih kristala ili stupičastih, vlaknastih ili
zrnastih agregata. Rogovača je glavna komponenta
mnogih kiselih i neutralnih eruptivnih (magmatskih)
stijena (granita, sijenita, diorita, andezita), rjeđe se
nalazi u bazičnim eruptivnim stijenama i rašireni je
metamorfni mineral u gnajsu i kristalastom škriljav-
cu. Zastarjeli sinonim: hornstone. (2) Termin koji se
katkada rabi za označavanje mineralne skupine am-
fibola (v. amphibole).
hornblende schist – rogovačin škriljavac. Škriljasta me-
tamorfna stijena (schistose metamorphic rock) koja se
sastoji uglavnom od rogovače (hornblende) s malim
sadržajem kvarca ili bez njega (ne mora sadržavati
plagioklas).
horned dinosaurs – ceratopsi, rogati dinosauri, v. cera-
topsians.
hornfels – hornfels. Finozrnasta stijena sastavljena
od mozaika zrna jednake veličine bez prioritetne
orijentacije koja se u pravilu formira kontaktnom
metamorfozom (contact metamorphism). U karakte-
ristično granoblastičnom matriksu se katkada sreću
porfiroblasti ili reliktni fenokristali. Sinonim za kon-
taktno-metamorfnu stijenu (v. contact metamorphic
rock).
hornstone – hornston. (1) U mineralogiji – (a) Gusti
(kompaktni), krti, kremenasti varijetet minerala kal-
cedona; kremenasta mineralna tvar koja se katkada
gotovo približava flintu ili običnom kvarcu. (b) Rani-
je primjenjivani i danas zastarjeli naziv za rogovaču
(hornblende). (2) U petrologiji – opći naziv guste
(kompaktne) kremene stijene s iverastim ili poluš-
horny corals
koljkastim lomom. Termin se rabi za opisivanje flinta
(flint) ili čerta (chert), kao i hornfelsa (hornfels), a če-
sto se brka s rogovačom (hornblende).
horny corals – rugozi, v. rugosans.
horsehead, horse head, horse’s head – glava njihala
(balansira). Čelična ploča pričvršćena na kraju njiha-
la (balansira) pumpnog uređaja (njihalice) bušotine
s dubinskom pumpom iznad njena ušća. Glava drži
kratku užetnu petlju, koja je pričvršćena za klipne
šipke, i osigurava vertikalno vučenje kolone klipnih
šipki. Sinonim: mule head.
horseshoe reef – potkovasti greben (rif). Greben (rif )
u obliku potkove koji se razvio iz šiljastog (reef
pinnacle) ili plosnatog grebena (table reef) paralelno
dominantnom djelovanju valova. Njegova vanjska
izbočina se nalazi u zavjetrini, a unutarnji dijelovi su
obično gusto pokriveni vegetacijom i formiraju mali
nizinski šumoviti otočić.
horsetails – preslice, v. sphenopsids.
horst – timor, horst. U geologiji – izdužena, relativno
izdignuta strukturna jedinica ili blok stijena koji su s
dvije duge strane ograničeni paralelnim normalnim
rasjedima. Formira se kada se središnji podinski blok
izdiže u odnosu na blokove krovinskih krila (bokove
strukture). Geomorfološki ta strukturna forma može
i ne mora biti izražena.
hot brine – vruća slana voda. Topla i vrlo slana voda s
temperaturom do 56 °C i salinitetom 256%.
hot carbonate process – vrući karbonatni proces. Ke-
mijski proces uklanjanja kiselih plinova (sumporo-
vodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog plina. Odvija se
strujanjem plina kroz vrlo vruću otopinu kalij-karbo-
nata i vode. Produkti reakcije su kalij-hidrogenkarbo-
nat i kalij-hidrogensulfid.
hot-fluid displacement – istiskivanje nafte vrućim
fluidom. Termička metoda povećanja iscrpka naf-
te (EOR-metoda) koja uključuje injektiranje vrućih
(prethodno zagrijanih) fluida u ležište radi smanjiva-
nja viskoznosti nafte i njena istiskivanja iz ležišta –
vruće vode (najjednostavniji termički proces – v. hot
waterflood), vodene pare (v. steamflood) i vrućeg pli-
na (metoda koja se gotovo nikada nije primjenjivala
– v. hot gas drive). Metoda injektiranja vrućih fluida
se ponajprije primjenjuje za proizvodnju teške nafte
(u procesima istiskivanja i stimulacija). Sinonim: hot-
fluid injection.
hot-fluid injection – injektiranje vrućeg fluida, v. hot-
fluid displacement.
hot footing, hot-footing – instaliranje grijača u bušoti-
ni. Postavljanje grijača na dno bušotine koja proizvo-
di tešku naftu kako bi se smanjila njena viskoznost i
povećala proizvodnja.
hot-gas drive – istiskivanje nafte vrućim plinom. Ter-
mička metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-meto-
da) injektiranjem vrućeg plina. Plinovi koji se rabe
mogu biti zrak, prirodni plin, ugljik-dioksid ili plino-
viti produkti izgaranja – ovisno o svojstvima ležišta,
raspoloživosti izvora plina i troškovima. Metoda ima
niz nedostataka – nizak kapacitet plina kao nosio-
ca topline, enormno komprimiranje plina nužno za
zagrijavanje ležišta (injektiranje velikog volumena
plina kako bi se u ležište unijela količina topline us-
porediva s npr. vodenom parom), vrlo nepovoljan
koeficijent pokretljivosti (zbog niske gustoće plina)
i veliki gubici topline. Praktično, gotovo nikada nije
403 hot waterflood (waterflooding)
primjenjivana. Sinonim: hot-gas injection; v. hot-fluid
displacement.
hot-gas injection – injektiranje vrućeg plina, v. hot-gas
drive.
hot lahar – vrući lahar (muljni tok). Tok vrućeg vulkan-
skog materijala niz padinu vulkana uzrokovan jakim
kišama nakon erupcije ili intruzijom lave u snijeg, led
ili tlo zasićeno vodom. Sinonim: hot mudflow; v. cold
lahar.
hot mudflow – vrući muljni tok (lahar), v. hot lahar.
hot oil – ilegalna (ilegalno proizvedena, «vruća») nafta.
(1) Nafta proizvedena u količini većoj od dopuštene
proizvodnje koju je odobrilo državno regulativno ti-
jelo u SAD. Takvom se proizvodnjom krše savezni za-
koni. Također se odnosi na naftu koja se transportira
između saveznih država. Sinonimi: excess oil, illegal
oil; (2) Nafta koju proizvodi nacionalna kompanija
države na polju koje je prethodno pripadalo stranoj
kompaniji – koncesionaru nakon što je ta država ek-
sproprirala imovinu strane kompanije prisilnom na-
cionalizacijom (konfiskacijom) bez naknade.
hot oiling – obrada vrućom naftom, v. hot-oil trea-
tment.
hot-oil line – grijani naftovod. Naftovod za transport
teške i vrlo viskozne sirove nafte ili loživog ulja, koji
se zagrijava kako bi se snizila njihova viskoznost.
Zagrijavanje može biti visokofrekventnom izmjenič-
nom strujom, što zahtijeva termičku izolaciju cjevo-
voda, a katkada je potrebno ponovno zagrijavanje
na nekim intervalima ako je cjevovod dugačak.
hot-oil treatment – obrada vrućom naftom. Pumpanje
vruće rezervoarske (otplinjene) nafte (hot stock-tank
oil) u bušotinu (u kolonu uzlaznih cijevi, zaštitnu
kolonu ili sloj) radi uklanjanja stvrdnutog nakuplje-
nog parafina taljenjem. Obrada vrućom naftom se
također može primijeniti za uklanjanje parafina iz
priključnih naftovoda (flowlines) i druge proizvodne
opreme, kao i za uklanjanje asfaltena. Temperatura
nafte je do 80 °C. Nafta se zagrijava u cisterni sa za-
grijačem. Sinonim: hot oiling.
hot rocks – vruće stijene. Stijene u dubini Zemlje zagri-
jane do visoke temperature koje su izvor jednog od
oblike geotermalne energije (tzv. geotermalne ener-
gije suhih stijena – v. dry rock geothermal energy).
hot shale – šejl s visokim gama-zračenjem. Šejl, obično
crne boje i bogat organskom tvari, koji emitira rela-
tivno veliku količinu gama-zračenja.
hot spring – vrući izvor. Termalni izvor (v. thermal
spring) čija je temperatura viša od temperature ljud-
skog tijela; v. warm spring.
hot-water displacement – istiskivanje nafte vrućom vo-
dom, vruće zavodnjavanje, v. hot waterflood.
hot-water drive (of oil) – istiskivanje nafte vrućom vo-
dom, vruće zavodnjavanje, v. hot waterflood.
hot waterflood (waterflooding) – vruće zavodnjava-
nje, istiskivanje nafte vrućom vodom. Termička metoda
povećanja iscrpka nafte (EOR-metoda) injektiranjem
vruće vode. Jedna od triju bazičnih varijanti istiskiva-
nja nafte vrućim fluidima (v. hot-fluid displacement).
Mehanizam istiskivanja nafte uključuje smanjenje vi-
skoznosti slojne nafte (i poboljšanje njene pokretlji-
vosti u odnosu na vodu), termičku ekspanziju nafte,
odnosno njeno bubrenje (čime se poboljšava koefi-
cijent pokretljivosti, a time i koeficijenti obuhvata le-
žišta i istiskivanja). Metoda se primjenjuje na plitkim
hot-waterflood zone
ležištima teške nafte koja ima relativno nisku visko-
znost (između 100 i 1.000 cp) i na ležištima s ležišnim
stijenama koje sadrže glinu, osjetljivu na slatku vodu
(injektiranje pare u takva ležišta uzrokuje ošteće-
nje formacije), na ležištima s visokim tlakom (tlak,
za razliku od pare, ne utječe na temperaturu vruće
vode) i na starim bušotinama (vruća voda oštećuje
opremu bušotine u manjoj mjeri od pare). Ulaganja
su približno jednaka kao u procesu istiskivanja naf-
te vodenom parom. Pogonska pokusna istiskivanja
vrućom vodom su, međutim, često bila neuspješna
zbog pojave viskoznih jezika i, kao posljedice, niskog
volumetrijskog koeficijenta obuhvata ležišta, odno-
sno niske efikasnosti istiskivanja, tako da ta metoda
nije našla širu primjenu. Zbog velikih gubitaka topli-
ne u tom procesu (na površini, u bušotini i stijena-
ma), te zbog većeg sadržaja topline vodene pare i
njene bolje injektivnosti, prednost se daje procesima
istiskivanja nafte parom. Sinonimi: hot-water displa-
cement, hot-water drive (of oil), hot-water injection, oil
displacement by hot water.
hot-waterflood zone – zona vrućeg zavodnjavanja, v.
condensing zone, 2.
hot-water front – fronta vruće vode. Područje ležišta
u procesu istiskivanja nafte vodenom parom (termič-
ka metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda
– v. steamflood) između zone kondenzacije i naftne
fronte.
hot-water injection – injektiranje vruće vode, v. hot wa-
terflood.
hot-water test – ispitivanje vrućom vodom. Metoda
analize sadržaja slojne nafte u krhotinama izbušenih
stijena (well cuttings). Krhotine se potope u vrućoj
vodi (temperature 75 °C ili veće), a nafta ispliva na
površinu vode gdje se osvijetli fluorescentnom svje-
tlošću.
hot-water transition zone – zona vrućeg zavodnjava-
nja, v. condensing zone, 2.
hot-water zone – zona vruće vode, v. condensing zone
1, 2.
hot well – vruća bušotina. Bušotina s temperaturom na
dnu između 180 °C i 260 °C (350 °F i 500 °F). Takve
temperature se obično sreću u bušotinama dubljim
od 6.300 metara (21.000 stopa).
household fuel gas – plin za domaćinstva, v. household
gas.
household gas – plin za domaćinstva. Plinovito gori-
vo (prirodni, sintetski i ukapljeni naftni plin) koje se
rabi u domaćinstvima i poslovnim prostorima (za
grijanje, pripremu tople vode i hrane i dr.). Sinonim:
household fuel gas.
Hudsonian orogeny – hudsonska orogeneza. Pretkam-
brijski period plutonizma, metamorfoze (metamor-
fizma) i tektonske deformacije na Kanadskom štitu
(Canadian Shield). Starost hudsonske orogeneze je
procijenjena (izotopnim datiranjem) između (prije)
1,64 i 1,82 milijarde godina.
huff and puff, huff-and-puff – ciklička obrada (stimula-
cija) bušotine, obrada (stimulacija) bušotine cikličkim
injektiranjem radnog fluida. Metoda stimulacije pro-
izvodnih bušotina koja se sastoji u cikličkom injekti-
ranju vodene pare (cyclic steam injection), vruće vode
(cyclic hot water injection) ili ugljik-dioksida (cyclic
carbon-dioxide injection). Nakon perioda (faze) injek-
tiranja radnog fluida (v. huff phase) bušotina se za-
404 hyaloclastite
tvara na određeno vrijeme (shut-in phase) kako bi se
sloj impregnirao injektiranim fluidom i nakon toga
ponovno pušta u proizvodnju (v. puff phase). Ciklusi
obrade se mogu ponoviti do granične profitabilnosti
operacije; v. cyclic carbon-dioxide stimulation, cyclic
steam stimulation.
huff-and-puff steam injection – cikličko injektiranje
vodene pare, v. cyclic steam stimulation.
huff-n-puff, huff ’n’puff – ciklička obrada (stimulacija)
bušotine, obrada (stimulacija) bušotine cikličkim injek-
tiranjem radnog fluida.
huff phase – faza injektiranja radnog fluida. Prva faza
procesa cikličke obrade (stimulacije) proizvodnih
bušotina u kojoj se injektira radni fluid (vodena para,
ugljik-dioksid). Obično traje od nekoliko dana do ne-
koliko tjedana; v. huff-and-puff.
huff stage – faza injektiranja radnog fluida, v. huff pha-
se.
H wave – H val, v. hydrodynamic wave.
humic decomposition – humusno razlaganje. Kemij-
sko razlaganje stijena i minerala djelovanjem biljnih
kiselina (vegetable acids).
hundred-year storm – stoljetna oluja. U tehnologiji
bušenja na moru (odobalnog bušenja) – oluja takve
jakosti koja se prosječno pojavi samo jednom svakih
sto godina na danom području. Stoljetna oluja ima
specifično stanje maksimalnih valova i vjetrova koji
će se statistički pojaviti prosječno jednom svakih sto
godina na određenom području oceana – mogu se
pojaviti valovi visine 30 metara (100 stopa) i vjetrovi
brzine 120 čvorova. Postrojenja za bušenje na moru
(odobalno bušenje, offshore rigs) projektirana su za
otpornost na valove i vjetrove stoljetne oluje.
Huronian – huron. Dio proterozoika (Proterozoic) Ka-
nadskog štita (Canadian Shield).
hurricane – orkan, uragan. U meteorologiji – tip vjetra
na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra
(brojčanoj oznaci) 12 na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra veća od 64 čvora, odnosno od 118 km/
h ili 32,7 m/s – v. Beaufort wind scale). Takav vjetar
opustoši čitavo jedno područje na kopnu. Na moru
stvara valove srednje visine preko 14 metara (preko
45 stopa), zrak je pun pjene i morske prašine, more je
potpuno bijelo od pjene nošene vjetrom, a vidljivost
vrlo ozbiljno smanjena; v. Beaufort scale of waves.
hurricane surge – orkanski (olujni) val, v. storm surge.
hurricane wave – orkanski (olujni) val, v. storm surge.
hyaline – hijalinski. (1) U mineralogiji – termin za ozna-
čavanje minerala koji je amorfan (amorphous mine-
ral). (2) U petrologiji eruptivnih (magmatskih) stije-
na – sinonim termina glassy (staklast – v. glassy, 1),
katkada se rabi kao prefiks (hyalo–) za označavanje
vulkanskih stijena sa staklastom teksturom, na pri-
mjer, hijalobazalt (hyalobasalt). (3) U paleontologiji
– termin kojim se označava staklasta prozirna fino-
teksturirana vanjska stijenka foraminifera.
hyalinocrystalline – hijalinokristalan, kristalohijalinski.
Termin (zastarjeli) za označavanje teksture porfirnih
eruptivnih (magmatskih) stijena (porphyritic igneous
rocks) u kojima su fenokristali uklopljeni u staklastu
osnovnu masu bez obzira na relativne udjele i za
označavanje stijena koje imaju takvu teksturu. Sino-
nim: crystallohyaline.
hyaloclastite – hijaloklastit, akvageni tuf. Sediment koji
je formiran tečenjem ili intruzijom lave ili magme u
hyalocrystalline
vodu, led ili sediment zasićen vodom i zatim puca-
njem i drobljenjem na male uglaste fragmente. Sino-
nim: aquagene tuff.
hyalocrystalline – hijalokristalan, polukristalan. Termin
za označavanje teksture porfirnih eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena (porphyritic igneous rocks) u kojoj
su volumenske proporcije kristala i staklaste osnov-
ne mase jednake ili gotovo jednake, a omjer kristala
i osnovne mase varira između 5:3 i 3:5. Sinonim: se-
micrystalline.
hyalopsite – hijalopsit, opsidfijan, v. obsidian.
hyalosponges (Hyalospongea) – staklače, spužve sta-
klače. Razred porifera (spužvi, sponges). Karakterizi-
rane su skeletom koji se sastoji od šestorozrakastih
(šestoroosnih) kremenih spikula (iglica, six-rayed
siliceous spicules) bez karbonata kalcija ili spongina
(spongin). Poznate su od kambrija, a najrazličitije i
najbrojnije su bile u kredi. Sinonimi: glassy sponges,
hexactinellids.
hybrid – hibridan. U petrologiji eruptivnih (magmat-
skih) stijena – (a) termin koji označava stijenu čiji je
kemijski sastav rezultat asimilacije (procesa uključi-
vanja čvrstog ili tekućeg stranog materijala u ma-
gmu – v. assimilation). Sinonim: contaminated. (b)
termin kojim se označava stijena čiji je kemijski sa-
stav rezultat asimilacije.
hybrid age – hibridna starost. Radiometrijska (radiološ-
ka) starost (radiometric age) utvrđena po izotopnom
sastavu sustava koji je izgubio radiogene izotope u
procesu termalne, magmatske ili tektonske aktivno-
sti tijekom nekog vremena nakon stvaranja danog
izotopnog sustava.
hybrid-base crude – miješana sirova nafta, sirova nafta
s miješanom bazom, v. mixed-base crude.
hybrid platform – hibridna (mješovita) platforma. Morska
(odobalna) gravitacijska platforma (offshore gravity
platform) koja je napravljena od čelika i betona. Toranj,
baza i moduli platforme se mogu izgraditi zasebno.
hybrid sand unit – hibridna pješčana jedinica. Formaci-
ja s pijescima različitog postanka (podrijetla).
hydatogenesis – hidatogeneza. Kristalizacija ili precipi-
tacija (istaloživanje) soli iz normalnih vodenih otopi-
na; formiranje evaporita.
hydatogenic – hidatogen, hidatomorfan. Termin koji
označava stijene (ili rudna ležišta) čiji je postanak
(podrijetlo) povezan s vodom, na primjer evaporit,
istaložen iz morske vode ili žilno rudno ležište hi-
drotermalnog podrijetla (žilno ležište nastalo iz ma-
gmatske otopine). Sinonim: hydatomorphic.
hydatomorphic – hidatomorfan, v. hydatogenic.
hydatopneumatogenic – hidatopneumatogen. Termin
kojim se označavaju stijene (ili rudna ležišta) formira-
ne pri sudjelovanju vode i plina.
Hydrafrac – v. hydraulic fracturing.
hydrargillite – hidrargilit. (1) v. gibbsite. (2) Naziv koji
se primjenjuje za označavanje različitih minerala koji
sadrže aluminij – među njima aluminit (aluminite),
vavelit (wavellite) i tirkiz (turquoise).
hydrate – (1) hidrat. (a) Oblik čvrstog spoja s vodom,
spoj kristalizirane soli s vodom u kojem su molekule
vode integralni dio kristala, na primjer, kada bakar-
sulfat kristalizira s pet molekula vode nastaje bakar-
pentahidrat (modra galica). U širem smislu, hidrat je
produkt hidratacije. (b) Mineralni spoj proizveden
hidratacijom ili mineralni spoj u kojem je voda dio
405 hydraulic cement mixer
kemijskog sastava, na primjer, gips. (2) plinski hidrat,
v. gas hydrates.
hydrated lime – gašeno vapno, kalcij-hidroksid, v. cal-
cium hydroxide.
hydrate formation – nastanak (formiranje) plinskih hi-
drata, v. gas hydrates.
hydrate inhibitor – inhibitor plinskih hidrata. Kemikali-
ja za sprječavanje stvaranja plinskih hidrata u plino-
vodima, na primjer, glikol (glycol), metanol (metha-
nol) i druge.
hydrate prevention – sprječavanje nastanka (formira-
nja) plinskih hidrata. U procesu proizvodnje i tran-
sporta plina – mjere i metode koje se primjenjuju
kako bi se spriječio nastanak plinskih hidrata: (a)
injektiranje kemikalija (na primjer, metanola, glikola);
(b) regulacija temperature; (c) postavljanje dubinske
sapnice, i (d) instaliranje odgovarajuće površinske
opreme. Injektiranje metanola se često primjenjuje
kao metoda sprječavanja nastanka plinskih hidrata.
Metanol snižava temperaturu formiranja hidrata slo-
bodne vode koja je u plinu, a injektira se kontinuira-
no ili periodično u sabirni plinovodni sustav na polju
ili u magistralne plinovode kada postoji hlađenje
plina pod utjecajem okoliša. Glavni nedostatak pri-
mjene metanola je njegovo skupo uklanjanje iz plina
i gubitak dijela kemikalije u struji plina. Injektiranjem
glikola (etilenglikola, dietilenglikola, trietilenglikola)
u struju plina se snižava ledište slobodne vode u pli-
nu. Uglavnom se primjenjuje kada je nužno kontinu-
irano inhibiranje. Prednost glikola su niži troškovi i
manji gubitak u struji plina; v. gas hydrates.
hydrate temperature – temperatura nastajanja plin-
skih hidrata, v. gas hydrates.
hydration reaction – reakcija hidratacije. U geologiji
– metamorfna reakcija koja rezultira prijelazom vode
iz faze fluida u strukturu minerala.
hydration rind dating – datiranje po hidrataciji opsidi-
jana, v. obsidian hydration dating.
hydration water – hidratacijska voda, v. water of hydra-
tion.
hydraulically expanding underreamer – hidraulučni
raširivi proširivač kanala bušotine (bušaći proširivač),
v. reamer.
hidraulically fractured formation – hidraulički frak-
turirana formacija, formacija obrađena hidrauličkim
frakturiranjem, v. hydraulic fracturing.
hydraulic anchor – hidrauličko sidro (držač), v. hydraulic
holddown.
hydraulic bottomhole (bottom-hole) pump – hidra-
ulička dubinska pumpa. Uronjena dubinska pumpa
pogonjena radnim fluidom. Kao medij za prijenos
snage se rabi slojna nafta iz koje su uklonjeni plin,
voda i pijesak. Glavna razlika između hidrauličkih du-
binskih pumpi i dubinskih pumpi s klipnim šipkama
(sucker-rod pumps) je u uporabi medija za prijenos
snage s površine na pumpu. Sinonimi: hydraulic oi-
lwell pump, hydraulic well pump; v. hydraulic pump,
hydraulic pumping.
hydraulic cement – hidraulički cement. Cement koji
stvrdnjava (veže) hidratacijom, a ne isušivanjem, na
primjer portland-cement. Može stvrdnjavati pod vo-
dom.
hydraulic cement mixer – hidraulička (mlazna) cemen-
tna miješalica (miješalica cementne kaše), v. cement jet
mixer.
hydraulic conductivity
hydraulic conductivity – hidraulička vodljivost, koefici-
jent permeabilnosti. Protok vode (u kubnim metrima
ili galonima na dan) kroz jediničnu površinu popreč-
nog presjeka stijene (1 kvadratni metar ili stopa)
pri jediničnom hidrauličkom gradijentu pri danoj ili
standardnoj temperaturi. Sinonimi: coefficient of per-
meability, permeability coefficient.
hydraulic diffusivity constant – konstanta hidrau-
ličke difuznosti. Kvocijent permeabilnosti ležišta i
umnoška grupe parametara – poroznosti ležišta, vi-
skoznosti i kompresibilnosti nafte ili plina. O veličini
konstante ovisi brzina uravnoteženja disturbancije
tlaka u ležištu – što je vrijednost konstante veća,
brže se postiže ravnoteža tlaka. Plinska ležišta imaju
nekoliko puta veću konstantu difuznosti od naftnh
ležišta zbog manje vrijednosti produkta viskoznosti
i kompresibilnosti (kompresibilnost plina je veća od
kompresibilnosti nafte, ali je njegova viskoznost ma-
nja od viskoznosti nafte).
hydraulic drive – v. water drive.
hydraulic fracture treatment – hidrauličko frakturira-
nje (lom) formacije, v. hydraulic fracturing.
hydraulic fracturing – hidrauličko frakturiranje (lom)
formacije. Metoda stimulacije bušotina u kojoj se
kroz zaštitnu kolonu (casing) ili privremenu kolonu
radnih cijevi injektiraju fluidi za frakturiranje pod vi-
sokim tlakom (do 1.400 bar ili 20.000 psi) i kapacite-
tom koji je veći od sposobnosti primanja obrađivane
formacije radi stvaranja umjetnih pukotina u ležišnoj
stijeni (horizontalne pukotine obično nastaju u plit-
kim formacijama dubine manje od 600 metara/2.000
stopa s gradijentom frakturiranja 1,0 ili većim, a ver-
tikalne pukotine nastaju u dubokim formacijama
– dubljim od 1.200 metara/4.000 stopa – s gradijen-
tom frakturiranja 0,7 ili manjim). Nastankom puko-
tina režim radijalnog strujanja fluida u sloju/ležištu
prema bušotini se mijenja u režim linearnog struja-
nja u nastalu pukotinu koja dalje vodi fluid prema
kanalu bušotine s minimalnim otporom strujanju.
Na taj način povećava se permeabilnost i produktiv-
nost bušotine. Uspješnost obrade ovisi o vodljivosti
pukotine i trajanju njene vodljivosti.
Operacija frakturiranja se može izvoditi u nekoliko
stupnjeva tijekom kojih se u bušotinu injektiraju ra-
zni radni fluidi – najprije se injektira obrok fluida za
frakturiranje bez podupirača (propanta) dok se ne
postigne lom formacije, odnosno ne stvori pukotina,
zatim se injektiranje fluida za frakturiranje nastavlja
dok se ne postignu željene dimenzije pukotine (du-
ljina, širina), nakon čega se fluidu za frakturiranje
dodaje materijal koji nastalu pukotinu treba držati
otvorenom – tzv. podupirač ili propant (proppant) – i
na kraju operacije se pumpa čisti fluid za čišćenje bu-
šotine od podupirača. Vrijeme čišćenja bušotine od
podupirača i fluida nakon što se pusti u proizvodnju
može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.
Radni fluid za frakturiranje je obično voda (moguće
ju je pomiješati s kiselinom) ili plinsko ulje, a za po-
većavanje viskoznosti radnih fluida mogu se primije-
niti zgušnjivači. Kao podupirač (za držanje pukotina
otvorenim nakon što završi pumpanje fluida za frak-
turiranje) rabe se sitne kuglice dobro sortiranog pije-
ska i pijeska presvučenog smolom, keramičke kugli-
ce, kuglice sinteriranog boksita itd. suspendirane u
radnom fluidu (koncentracija podupirača je obično
406 hydraulic holddown
od 60 do 480 kg/m3). Veličina operacije frakturiranja
se mjeri utroškom pijeska koji obično varira od 9 do
450 tona za masivno hidrauličko frakturiranje.
Varijante operacija hidrauličkog frakturiranja se na-
zivaju Hydrafrac (komercijalni naziv operacije – origi-
nalni postupak frakturiranja pješčenjaka u kojem se
primjenjuje zgusnuto ili gelirano ulje s pijeskom kao
podupiračem), Sandfrac (komercijalni naziv operaci-
je – frakturiranje pijeskom), waterfrac ili frakturiranje
vodom (uobičajena metoda hidrauličkog frakturira-
nja uporabom slatke ili slane vode kao fluida za frak-
turiranje s dodatkom agensa za geliranje i sprječava-
nje gubitaka), acidfrac (acid fracturing) ili kiselinsko
frakturiranje (metoda hidrauličkog frakturiranja s
otapanjem stijene karbonatnih ležišta – u bušotinu
se najprije injektira obrok inertne, gelirane vode da
se izazove lom formacije, zatim emulzija kiseline u
nafti, s podupiračem ili bez njega, za izjedanje stijen-
ke pukotine, a na kraju se može injektirati obična ki-
selina), Superfrac (frakturiranje s istovremenim injek-
tiranjem vode i ulja visoke viskoznosti koje ima veliki
kapacitet za podupirač), gelled oilfrac ili frakturiranje
geliranim uljem (pripremljenim od rafiniranog desti-
lata ili nafte s polja, gelirano ulje ima nižu viskoznost
od gelirane vode, a primjenjuje se za frakturiranje
formacija koje su osjetljive na utjecaj vode), gelled
waterfrac ili frakturiranje geliranom vodom (postu-
pak je sličan frakturiranju vodom, s tom razlikom što
se voda pažljivo obradi agensim za geliranje, kao što
su guar smola, hidroksil propil guar i hidroksil etil
guar, i kemijskim katalizatorima tako da se dobije
vrlo viskozni gel, koji je pumpabilan kao voda, ali
ima odlična svojstva nošenja podupirača), emulsion
frac ili frakturiranje emulzijom vode i nafte (emulzija
ima dobra svojstva nošenja podupirača i jeftinija je
od gelirane nafte ili vode visoke viskoznosti, ali može
formirati stabilnu emulziju sa slojnim fluidima) i va-
por frac ili frakturiranje plinovitim fluidom (metoda
frakturiranja plinskih ležišta – fluid za frakturiranje je
gelirani fluid pripremljen ili od ugljik-dioksida i uka-
pljenog naftnog plina ili od ugljik-dioksida i alkoho-
la, i na površini je u tekućem stanju, ali je pod ležiš-
nim uvjetima u plinovitom stanju. Sinonimi: forma-
tion fracturing, frac job, fracturing, hydraulic fracture
treatment, hydraulic fracturing treatment, hydrofrac,
hydrofracturing.
hydraulic fracturing treatment – hidrauličko frakturi-
ranje (lom) formacije, v. hydraulic fracture treatment.
hydraulic gradient – hidraulički gradijent (potencijal).
Promjena visine tlaka (pressure head) po jediničnoj
duljini strujanja fluida, kvocijent razlike tlaka izme-
đu dviju točaka duž linije (putanje) strujanja fluida i
udaljenosti između točaka mjerenja tlaka. Sinonimi:
hydraulic potential, pressure potential.
hydraulic head – hidraulička visina tlaka. (1) Tlak uzro-
kovan težinom stupca tekućine. Visina stupca fluida
(obično vode) koji podržava tlak na površini. Ta visina
tlaka se može izraziti kao tlak po jediničnoj površini
ili jednostavno kao visina stupca vode u centime-
trima ili metrima. (2) Visina površine tekućine iznad
dane točke u toj tekućini.
hydraulic holddown – hidraulički držač (sidro). Dubin-
ska hidraulička naprava koja se sastoji od niza klino-
va ili nazupčanih izbočina na vanjskoj strani cilindrič-
ne površine, a postavlja se ispod dubinske brtvenice
hydraulic hold-down anchor
(pakera) u kanalu bušotine radi sprječavanja njegova
pomicanja prema gore u zaštitnoj koloni (casing) koje
uzrokuje diferencijalni tlak u bušotini. Na hidraulički
držač pakera djeluje diferencijalni tlak u koloni uzla-
znih cijevi (tubing) i prstenastom prostoru bušotine
kao radna sila. S promjenom tlaka klinovi držača se
slobodno radijalno pomiču prema unutarnjoj stijen-
ki zaštitne kolone i od nje – što je tlak veći, klinovi se
tjesnije priljubljuju uz stijenku kolone i tako sprječa-
vaju pomicanje držača i pakera. Sinonimi: hydraulic
anchor, hydraulic hold-down anchor.
hydraulic hold-down anchor – hidraulički držač (si-
dro), v. hydraulic holddown.
hydraulic horsepower at drilling bit – hidraulička sna-
ga na bušaćem dlijetu, v. drilling bit hydraulic power.
hydraulic jar – hidrauličke škare (udarne škare). U ope-
raciji instrumentacije – dubinska naprava kojom se
izvodi jak udarac prema gore na alatku za instru-
mentaciju kako bi se oslobodila zaglavljena alatka
(oprema) u kanalu bušotine.
hydraulic jet pump – hidraulička mlazna pumpa. Tip
dubinske naftne pumpe koja radi na principu pada
tlaka na izlazu fluida iz mlaznice za miješanje radnog
(pogonskog) hidrauličkog fluida (najčešće nafta pro-
izvedena istom bušotinom) i proizvedenih slojnih
fluida. Mlazne pumpe ne zahtijevaju takvu čisto-
ću radnog hidrauličkog fluida kao klipne pumpe
i mogu pumpati veće volumene fluida od njih. Pri-
mjenjuju se ponajprije u dubokim bušotinama čiji su
kapaciteti proizvodnje preveliki za dubinske pumpe
s klipnim šipkama; v. hydraulic pump, hydraulic jet
pumping.
hydraulic jet pumping – hidrauličko mlazno pumpanje.
Metoda umjetnog podizanja (artificial lift method)
nafte iz bušotine na površinu. Pumpa na površini
injektira radni fluid pod visokim tlakom kroz mlazni-
cu i kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u ulaznu (usisnu)
proizvodnu komoru. Niskotlačni mlaz fluida iz mla-
znice uvlači proizvedene fluide iz usisnog ulaza, a
njihova mješavina struji kroz suženje u ekspanzijski
difuzor gdje se visina brzine pretvara u statičku vi-
sinu tlaka i pokreće smjesu kroz ulazne cijevi na po-
vršinu. Hidrauličko mlazno pumpanje se primjenjuje
u korozivnim sredinama i bušotinama s puno plina i
naftom loše kvalitete; v. hydraulic jet pump.
hydraulic limestone – hidraulički vapnenac (vapne-
njak). Nečisti (primjesama zagađeni) vapnenac
(impure limestone) koji sadrži silicij-dioksid i alumi-
nij-trioksid (obično u obliku gline) i nakon pečenja
daje vezivo koje se stvrdnjava pod vodom. Sinonimi:
water lime, waterlime.
hydraulic mean depth – hidraulički radijus (polumjer),
v. hydraulic radius.
hydraulic oilwell (oil-well) pump – v. hydraulic botto-
mhole pump.
hydraulic pad – hidraulička papuča sonde. U karotaži
bušotina – papuča mikrootporske sonde (microresi-
stivity sonde) koja je napunjena vodom radi boljeg
kontakta elektrode sa stijenkom kanala bušotine.
hydraulic permeability – hidraulička permeabilnost
(propusnost). Sposobnost stijene ili tla da propuštaju
vodu pod tlakom. Može se mijenjati u zavisnosti od
smjera.
hydraulic piston pump – hidraulička klipna pumpa. Tip
dubinske naftne pumpe, sklop hidraulički pogonje-
407 hydraulic pumping
nog motora na jednom kraju sklopa i klipne (plun-
žerne) pumpe za hidrauličko pumpanje na drugom
kraju sklopa. Uređaj je smješten ispod nivoa fluida
u bušotini i pogoni se visokotlačnim hidrauličkim
radnim (pogonskim) fluidom (najčešće nafta proi-
zvedena istom bušotinom) koji se pumpa u kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) i ulazi u hidraulički klipni
motor koji pokreće pumpu. Proizvedeni slojni fluidi
i odrađeni hidraulički radni fluid struje na površinu
kroz prstenasti prostor između zaštitne kolone i ko-
lone uzlaznih cijevi (tubing-casing annulus); v. hydra-
ulic pump.
hydraulic potential – hidraulički potencijal (gradijent),
v. hydraulic gradient.
hydraulic-powered sucker-rod pumping unit – hi-
draulički pumpni uređaj dubinske pumpe s klipnim
šipkama. Oprema za umjetno podizanje nafte na po-
vršinu koja se rabi na bušotinama s dubinskom pum-
pom s klipnim šipkama. Pumpa se pogoni motorom.
Za pumpanje uzima zrak iz spremnika i injektira ga
ispod klipa u cilindru za hod prema gore, a kod hoda
prema dolje pumpa uzima zrak ispod klipa i vraća
ga u spremnik. Brušena šipka je pričvršćena za klip
u cilindru.
hydraulic profile – hidraulički profil. Vertikalni presjek
potenciometrijske (piezometrijske) površine vodo-
nosnog sloja (akvifera).
hydraulic pump – hidraulička pumpa. Pumpa za pum-
panje tekućina. Može biti jednoradna (tekućina se
pumpa tijekom samo jednog hoda pumpe, single-
acting hydraulic pump) ili dvoradna (pumpanje tije-
kom oba hoda u ciklusu rada pumpe, double-acting
hydraulic pump). Princip rada u bušotinama je sličan
plinskom liftu s razlikom što je ovdje izvor energije
visokotlačni hidraulički fluid (najčešće nafta proizve-
dena iz iste bušotine) umjesto visokotlačnog plina.
Postoje dva tipa hidrauličkih pumpi – hidrauličke
klipne pumpe (v. hydraulic piston pump) i hidrauličke
mlazne pumpe (v. hydraulic jet pump). Hidrauličke
pumpe se prvenstveno primjenjuju u dubokim bu-
šotinama velikog kapaciteta proizvodnje (većeg od
mogućnosti dubinskih pumpi s klipnim šipkama); v.
artificial lift, hydraulic pumping, hydraulic bottomhole
pump.
hydraulic pumping – hidrauličko pumpanje. Metoda
umjetnog podizanja (artificial lift method) nafte iz
bušotine na površinu dubinskom hidrauličkom kli-
pnom pumpom (downhole hydraulic piston pump)
bez klipnih (pumpnih) šipki (sucker rods). Uređaj se
sastoji od površinske pumpe pogonjene motorom i
proizvodne pumpe u bušotini koja se pogoni vodom
ili čistom sirovom naftom pod tlakom. Kada je u bu-
šotini jedna kolona uzlaznih cijevi (tubing), pogon-
ska (radna) nafta (power oil) se pumpa u bušotinu do
dubinske pumpe kroz tu kolonu, a mješavina radnog
i proizvedenih slojnih fluida se podiže na površinu
kroz prstenasti prostor između kolona zaštitnih i
uzlaznih cijevi (tubing-casing annulus). Ako se rabe
dvije kolone uzlaznih cijevi, koncentrično ugrađenih,
pogonski fluid se pumpa u kolonu većeg promjera,
a smjesa se podiže na površinu kroz kolonu manjeg
promjera. Motor je hidraulički, a pumpa je klipna.
Sustav pogonskog (radnog) fluida može biti otvo-
reni (pogonski i proizvedeni fluidi se miješaju, open
power-fluid system) i zatvoreni (pogonski fluid ostaje
hydraulic radius
u zatvorenom krugu, closed power-fluid system); v.
artificial lift.
hydraulic radius – hidraulički radijus (polumjer). Odnos
(omjer) površine poprečnog presjeka cjevovoda (ili
cijevi, kanala, cross-sectional area of conduit) u kojem
struji fluid i unutarnjeg opsega cjevovoda (inner pe-
rimeter of conduit), odnosno opsega močenog tim
fluidom (wetted perimeter). Sinonim: hydraulic mean
depth.
hydraulic spear – hidraulički unutarnji hvatač cijevi
(spir), v. spear.
hydraulic squeeze test – hidrostatičko tlačno ispitiva-
nje. Detekcija propuštanja plinovoda.
hydraulic surface pump – površinska hidraulička pum-
pa. Površinska pumpa za pogon dubinske pumpe s
klipnim šipkama (downhole sucker-rod pump). Može
se upotrebljavati umjesto površinskog pumpnog
uređaja s balansirom (njihalice, surface beam pum-
ping unit) i može pogoniti istovremeno pumpe na
nekoliko bušotina.
hydraulic-torque tongs – hidraulička dinamometrička
kliješta (ključ), v. hydraulic-torque wrench.
hydraulic-torque wrench – hidraulički dinamometrički
ključ (kliješta). U procesu bušenja – ključ (kliješta) za
rukovanje cijevima na radnom podištu bušaćeg po-
strojenja (drilling-rig floor) koji se hidraulički aktivira
i može primijeniti točan zakretni moment (torque)
pri navrtanju ili odvrtanju cijevi. Zamjenjuje ručna
kliješta (manual tongs). Osim mogućnosti mjerenja
zakretnog momenta, ključ može automatski brojiti
pojedinačne cijevi (joints) spuštene u bušotinu. Sino-
nim (komercijalni naziv): iron roughneck.
hydraulic well pump – hidraulička dubinska pumpa, v.
hydraulic bottomhole pump.
hydril blowout preventer – prstenasti protuerupcijski
uređaj (preventer), v. annular blowout preventer.
hydrocarbon – ugljikovodik, v. hydrocarbons.
hydrocarbon-base drilling mud – isplaka (bušaća
isplaka) na bazi ugljikovodika, v. oil-base drilling mud.
hydrocarbon compounds – ugljikovodični spojevi, spo-
jevi ugljikovodika, v. hydrocarbons.
hydrocarbon deadline – maksimalna dubina komerci-
jalnih ugljikovodika. Maksimalna dubina zalijeganja
komercijalnih akumulacija nafte ili prirodnog plina
na nekom području.
hydrocarbon dew point (dew-point) – rosište uglji-
kvodika. Temperatura iznad koje tekući ugljikovodici
neće kondenzirati iz plina pri specificiranom tlaku.
Pri danoj temperaturi rosišta (dew-point temperatu-
re) postoji interval tlaka unutar kojeg može doći do
retrogradne kondenzacije. Maksimalna temperatura
pri kojoj se ta kondenzacija može odvijati se naziva
krikondentermom (cricondentherm).
hydrocarbon-external micellar solution – micelarna
otopina (mikroemulzija) s naftnom vanjskom (konti-
nualnom) fazom, v. oil-external micellar solution.
hydrocarbon-external microemulsion – mikroemul-
zija (micelarna otopina) s naftnom vanjskom (kontinu-
alnom) fazom, v. oil-external micellar solution.
hydrocarbon fuel – ugljikovodično gorivo. Naftni pro-
dukti i plinoviti ugljikovodici koji se rabe kao gorivo.
hydrocarbon liquids – tekući ugljikovodici, v. liquid hy-
drocarbons.
hydrocarbon log – dijagram plinske karotaže, v. mud
logging.
408 hydrocarbon resaturation
hydrocarbon logging – plinska karotaža, v. mud log-
ging.
hydrocarbon miscible flood (flooding) – miscibilno
istiskivanje nafte ugljikovodicima (ugljikovodičnim
otapalima). Procesi povećanja iscrpka nafte (EOR-
procesi) injektiranjem ugljikovodika pod uvjetima
miscibilnosti (uzajamnog miješanja slojne nafte i
injektiranih ugljikovodika – otapala). Razlikuju se
tri bazične varijante procesa: (a) injektiranje obroka
ukapljenog naftnog plina (LPG – direktno miscibil-
ni proces istiskivanja, v. liquefied petroleum gas slug
drive, first-contact hydrocarbon miscible flood, misci-
ble slug flood); (b) injektiranje obroka obogaćenog
prirodnog plina (dinamički miscibilni proces istiski-
vanja s kondenzacijom, v. enriched gas miscible flood,
condensing-gas drive miscible flood), i (c) injektiranje
visokotlačnog (visokotlačno injektiranje) suhog plina
(dinamički miscibilni proces istiskivanja s vaporizaci-
jom, v. high-pressure lean gas miscible flood). Sinoni-
mi: hydrocarbon-solvent flood, hydrocarbon-solvent
miscible flood, miscible hydrocarbon displacement.
hydrocarbon pore thickness (HPT) – debljina za-
sićenja ugljikovodicima. Efektivna debljina ležišta
(ležišne stijene) koja je zasićena naftom ili plinom.
Jednaka je umnošku efektivne debljine (net thickne-
ss), poroznosti (porosity) i zasićenja ugljikovodicima
(hydrocarbon saturation).
hydrocarbon pore volume (HCPV, HPV) – porni volu-
men zasićen ugljikovodicima. Porni volumen ležišta
(ležišne stijene) zasićen ugljikovodicima (naftom ili
plinom), odnosno volumen ugljikovodika u ležištu
pri njegovu tlaku i temperaturi. Računa se kao umno-
žak poroznosti i zasićenja ugljikovodicima (naftom ili
plinom) ili kao umnožak naftonosne ili plinonosne
debljine, poroznosti i zasićenja naftom ili plinom ili
kao umnožak ukupnog naftonosnog ili plinonosnog
volumena ležišta, srednje poroznosti i srednjeg zasi-
ćenja naftom ili plinom. Obično se izražava po jedi-
ničnoj površini i može se prikazati na konturnoj karti.
Programirani (dimenzionirani) volumeni injektiranja
fluida u procesima istiskivanja nafte iz ležišta obično
se izražavaju kao dio ili postotak HCPV (katkada i kao
dio ili postotak ukupnog pornog volumena ležišta
– PV).
hydrocarbon pore-volume map – karta pornih volu-
mena zasićenih ugljikovodicima. Karta izolinija koje
prikazuju vrijednosti umnožaka efektivnog pornog
volumena ležišta (ležišne stijene, net pore volume)
i srednjeg zasićenja ugljikovodicima (naftom ili pli-
nom, mean hydrocarbon saturation).
hydrocarbon porosity feet – debljina zasićena ugljiko-
vodicima, v. hydrocarbon pore thickness.
hydrocarbon recovery unit – postrojenje za ekstrak-
ciju tekućih ugljikovodika. Postrojenje na polju za
uklanjanje tekućih ugljikovodika iz prirodnog plina.
To je ponajprije uređaj za apsorpciju suhim sušilom
(desikantom, dry-dessicant absorption unit). Kada
masni (mokri) plin (wet gas) prolazi kroz apsorpcij-
sku jedinicu, voda se adsorbira na vrhu sloja sušila,
a ugljikovodici (redoslijedom od težih prema lakšim)
apsorbiraju se u donjem dijelu sloja sušila. U postro-
jenju s brzim ciklusima jedan ciklus apsorpcije traje
kratko (15 do 20 minuta).
hydrocarbon resaturation – resaturacija ugljikovo-
dicima. Metoda određivanja (mjerenja) poroznosti
hydrocarbon resources
uzorka stijene, na primjer, jezgre (core). Postupak se
sastoji od vaganja suhog uzorka, uzorka zasićenog
tekućom fazom poznate gustoće i zasićenog uzorka
uronjenog u tekućinu poznate gustoće.
hydrocarbon resources – resursi ugljikovodika. Prema
definiciji američkog Društva naftnih inženjera (SPE) i
Svjetskih kongresa za naftu (WPC) – volumeni uglji-
kovodika unutar poznatih (otkrivenih) akumulacija
koji se klasificiraju kao dokazane (proved), vjerojatne
(probable) ili moguće (possible) rezerve na tehničkoj,
financijskoj, ugovornoj ili zakonskoj bazi. Takva defi-
nicija resursa isključuje velike količine ugljikovodika
za klasifikaciju kao rezervi. Sve dok ne udovolje za-
htjevima, te količine su bez sumnje imovina podu-
zeća koja posjeduju koncesije ili zemalja i mogu se
jednog dana odrediti kao rezerve.
hydrocarbons – ugljikovodici. Najjednostavniji organ-
ski spojevi s molekulama u cijelosti građenim samo
od ugljikovih i vodikovih atoma u različitim kombi-
nacijama. Ugljikovodici se klasificiraju u homologne
redove ili nizove čiji pojedini članovi imaju različit
broj atoma ugljika, ali zajedničku opću formulu, jed-
naku osnovnu strukturu i slična kemijska svojstva.
Najuobičajenija podjela ugljikovodika je u tri grupe:
(a) alifatski ugljikovodici (v. aliphatic hydrocarbons),
(b) aliciklički ugljikovodici (v. alicyclic hydrocarbons),
i (c) aromatski ugljikovodici (v. aromatics). Prema
drugim klasifikacijama, dijele se na dvije skupine
– alifatske ugljikovodike (koji uključuju i cikloalkane
i cikloalkene u zajedničku podskupinu cikličkih ali-
fatskih ugljikovodika) i aromatske ugljikovodike. S
obzirom na stupanj zasićenosti veza između ugljiko-
vih atoma, dijele se na zasićene (v. saturated hydro-
carbons) i nezasićene ugljikovodike (v. unsaturated
hydrocarbons), a prema strukturi mogu biti lančasti
(međusobno vezani atomi tvore ravne ili normalne
i razgranate lance) i prstenasti ili ciklički (atomi su
povezani u prstenove). Ugljikovodici mogu biti pli-
noviti, tekući ili čvrsti – općenito pravilo je da broj
ugljikovih atoma u spojevima upućuje na njihovo
fizikalno stanje (ugljikovodici s brojem C-atoma do
uključivo četiri su plinovi, s 5-20 C-atoma su kapljevi-
ne i s više od 20 C-atoma su čvrste tvari. Prema težini
se dijele na lake (light hydrocarbons – metan, etan),
srednje (intermediate hydrocarbons – od propana
do uključivo heksana) i teške (heavy hydrocarbons
– heptan i viši ugljikovodici). Pojam hydrocarbons se
rabi i za sirovu naftu i prirodni plin (može uključivati i
druge spojeve sa sumporom, kisikom i dušikom), pa
se ugljikovodici također mogu klasificirati kao nafta
(black oil), hlapljiva nafta (volatile oil), retrogradni
plin (retrograde gas), masni (mokri) plin (wet gas) i
suhi plin (dry gas). Prosječan sadržaj ugljikovodika u
sirovim naftama iznosi oko 70%.
hydrocarbon saturation – zasićenje ugljikovodicima.
Dio pornog prostora (volumena, pore space) ležišta
ispunjen naftom i/ili plinom.
hydrocarbon series – red (niz) ugljikovodika. Grupe
ugljikovodika u kojima pojedini članovi imaju različit
broj ugljikovih atoma, ali zajedničku opću formulu,
jednaku osnovnu strukturu i slična kemijska svojstva
(ponašanje). Redovi ugljikovodika koji su najviše pri-
rodno zastupljeni u sirovoj nafti i prirodnom plinu su
alkani (parafini), izoparafini, cikloparafini i aromati; v.
hydrocarbons.
409 hydrochloric acid
hydrocarbons of alkene series – v. alkenes.
hydrocarbons of methane series – v. alkanes.
hydrocarbons of olefin series – v. alkenes.
hydrocarbons of paraffin series – v. alkanes.
hydrocarbon solvent – ugljikovodično otapalo. Uglji-
kovodici parafinskog, naftenskog i aromatskog reda
koji normalno ne reagiraju s tvarima s kojima dolaze
u kontakt, niti ih razgrađuju pri umjerenim tempe-
raturama ili u kontaktu s vodom. Nisu korozivni za
metale.
hydrocarbon-solvent flood (flooding) – v. hydrocar-
bon miscible flood.
hydrocarbon-solvent miscible flood (flooding) – v.
hydrocarbon miscible flood
hydrocarbon-solvent slug injection – injektiranje
obroka ugljikovodičnog otapala. Proces povećanja is-
crpka nafte (EOR-proces) u kojem se u naftno ležište
injektira obrok (specificirani volumen, slug) ugljiko-
vodičnog otapala (ugljikovodika koji je miscibilan sa
slojnom naftom – obično propana i/ili butana). Na-
kon injektiranog obroka otapala slijedi injektiranje
obroka jeftinijeg plina (ili plina i vode) za potiskiva-
nje (istiskivanje) otapala i nafte do kraja procesa.
hydrocarbon storage cavern – kaverna za skladištenje
ugljikovodika; kaverna za skladište ugljikovodika, v.
rock cavern, salt cavern, underground natural gas sto-
rage in rock caverns, underground natural gas storage
in salt caverns.
hydrocarbon trap – zamka za ugljikovodike. Podzemna
geološka struktura ležišne stijene s nepropusnom
pokrovnom stijenom (hermetičnim pokrovom) ili
pokrovnom stijenom vrlo niske permeabilnosti (koja
čini vertikalnu ili lateralnu barijeru migraciji ugljiko-
vodika i tako sprječava njihovo gubljenje iz zamke)
u čijem se pornom prostoru mogu koncentrirati
(akumulirati) i zadržati ugljikovodici (nafta, plina). Za
akumuliranje nafte i plina mora postojati tzv. zatvo-
renje zamke (closure – visina između najniže zatvo-
rene konture zamke i njena vrha) i nepropusni sloj.
Zamke se klasificiraju u tri osnovna tipa: (a) struktur-
ne (v. structural trap) – formirale su se djelovanjem
tektonskih procesa na sedimentne slojeve nakon
njihova taloženja (nabiranjem, rasjedanjem, intruzi-
jom solnih dijapira); (b) stratigrafske (v. stratigraphic
trap) – formirale su se usljed promjena facijesa oko
porozne, propusne formacije (isklinjenja, lećasta
pješčana tijela okružena nepropusnim šejlom), i (c)
kombinirane (v. combination trap) – formirale su se
usljed strukturnih i stratigrafskih promjena (druge
klasifikacije razlikuju strukturne, stratigrafske i rasjed-
ne zamke – v. fault trap). U zamkama može biti jedno
ili više ležišta. U suvremenoj praksi zamke su glavni
objekti geoloških istraživanja iako samo postojanje
zamke (utvrđeno geofizičkim i geološkim istraživa-
njem i bušenjem) ne znači da one istovremeno mo-
raju sadržavati i komercijalne akumulacije (količine)
nafte i plina. Sinonimi: petroleum trap, trap.
hydrocarbon-water contact – kontakt ugljikovodik-
voda, v. gas-water contact, water-oil contact.
hydrochloric acid – kloridna (klorovodična, solna) kise-
lina. Najčešće primjenjivana kiselina za obrade (sti-
mulacije) slojeva zbog svoje sposobnosti otapanja i
cijene. Uobičajeno se rabi kloridna kiselina 15%-tne
koncentracije (jakosti), ali i većih koncentracija. Sino-
nim: muriatic acid.
hydroclast
hydroclast – hidroklast. Fragment stijene koji je tran-
sportiran (prenesen) i sedimentiran u vodenoj sre-
dini.
hydroclastic rock – (1) hidroklastična stijena, hidrolit.
Klastična stijena (clastic rock) sedimentirana uz su-
djelovanje vode. Sinonim: hydrolith. (2) hidroklastič-
na stijena. Stijena razorena (izlomljena) djelovanjem
valova ili struja. (3) hidroklastična (hidroklastična vul-
kanska) stijena. Vulkanska stijena (volcanic rock) koja
je razorena ili izlomljena tijekom brzog hlađenja pod
vodom ili ledom. Sinonim: hydroclastic volcanic rock.
hydrocyclone – hidrociklon. U procesu bušenja – cen-
trifugalni uređaj koji se primjejuje za uklanjanje fini-
jih čestica probušenih stijena iz bušaće isplake (well
cuttings) nakon što su na vibracijskom situ (shale
shaker) uklonjene krupnije čestice stijena. Budući
da kapacitet hidrociklona nije velik, primjenjuje se
nekoliko. Hidrociklon ima konusni oblik, mali otvor
na dnu za pražnjenje (istjecanje mulja) i veliki otvor
na vrhu za odvod isplake. Dva tipa hidrociklona su
odvajač pijeska (desander) i odvajač mulja (desilter).
Sinonim: separator cone.
hydrodynamic flow – hidrodinamičko strujanje. Giba-
nje (strujanje) i djelovanje vode i drugih tekućina u
podzemlju.
hydrodynamic trap – hidrodinamička zamka. U geo-
logiji – naftno ili plinsko ležište formirano u zamci
okruženoj gibajućom vodom koja obično uzrokuje
kosi vodo-naftni kontakt. Voda koja struji niz nagib
uravnotežava i zaustavlja strujanje ugljikovodika
prema gore i tako formira zamku.
hydrodynamic wave – hidrodinamički val, H val. Zastar-
jeli termin za jedan od tipova površinskog vala (sur-
face wave) koji je sličan valu Rayleigha (v. Rayleigh
wave), ali za razliku od njega ima suprotno gibanje
čestica. Sinonim: H wave.
hydrofluoric acid – fluoridna (fluorovodična) kiselina.
Primjenjuje se u operacijama kiselinskih obrada
(stimulacija) slojeva zajedno sa kloridnom (solnom)
kiselinom za uklanjanje oštećenja pješčenjačkih
formacija česticama gline i povećanje otapanja do-
lomitskih formacija (primjena fluoridne kiseline za
obradu matriksa karbonatnih slojeva se strogo za-
branjuje zbog stvaranja netopljivog kalcij-fluorida).
hydrofrac – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic frac-
turing.
hydrofracturing – hidrauličko frakturiranje, v. hydraulic
fracturing.
hydrogas-lift system – kombinirani hidraulički sustav
plinskog lifta. Sustav za umjetno podizanje nafte
iz bušotine na površinu koji se služi i hidraulikom i
plinskim liftom (gaslift). Primjenjuje se u proizvod-
nji teške nafte iz dubokih bušotina. Teška nafta se
hidraulički evakuira iz komore između dviju dubin-
skih brtvenica (pakera, packer) i u proizvodnu kolonu
uzlaznih cijevi (production tubing), a plinskim liftom
se pogonska (radna) nafta (power oil) evakuira iz ko-
lone cijevi za pogonsku naftu (power oil string) kako
bi se snizio tlak na dnu bušotine.
hydrogen – vodik, hidrogen. Prvi (i najlakši) kemijski
element u periodnom sustavu elemenata. Pri obič-
nim uvjetima je plin bez boje, mirisa i okusa. Zapaljiv.
Široko je rasprostranjen u prirodi kao voda i nalazi se
u mnogim mineralima, živoj tvari, nafti i plinu. Od-
nos (omjer) izotopa običnog vodika (protija, com-
410 hydrolith
mon hydrogen, protium) i deuterija (deuterium) se
rabi za određivanje zrelosti i izvora metana (maturity
of methane, source of methane).
hydrogen/carbon atomic ratio – v. atomic hydrogen/
carbon ratio.
hydrogen embrittlement – vodikova (kisela) krtost,
vodikovo pucanje pod naprezanjem. Oblik (tip) ko-
rozije čelika u kojem se na vlažnoj površini metala
formiraju slobodni vodikovi ioni kao rezultat korozi-
je. Dio vodikovih iona ulazi u strukturu čelika i tako
smanjuje njegovu istezljivost (plastičnost) i uzrokuje
krti lom. Sinonimi: acid brittleness, hydrogen stress
cracking.
hydrogenic rock – hidrogena stijena. Sedimentna stije-
na koja se formirala uz sudjelovanje vode.
hydrogen index – vodikov indeks. Sadržaj vodika (broj
vodikovih iona) po jedinici volumena u odnosu na
njegov sadržaj u slatkoj vodi (pri 24 °C/75 °F). Neu-
tronska karotaža (v. neutron logging) osjetljiva je na
vodikov indeks.
hydrogen-index log – karotaža vodikovog indeksa, v.
neutron logging.
hydrogen-ion concentration – koncentracija vodiko-
vih iona, v. pH.
hydrogen stress cracking – vodikovo pucanje pod na-
prezanjem, vodikova (kisela) krtost, v. hydrogen embri-
ttlement.
hydrogen sulfide – sumporovodik. Upaljivi, korozivni i
otrovni plin karakteristična mirisa (trula jaja). Nalazi
se u nekim sirovim naftama, prirodnom plinu i sloj-
nim vodama. Inhaliranje do određene koncentracije
može naškoditi zdravlju i čak izazvati smrt (jedan
dio sumporovodika na 200 dijelova zraka je otrovna
koncentracija). Maksimalni sadržaj sumporovodika u
plinu je 4 ppm za većinu plinovoda. Otopljen u vodi
je vrlo korozivan za opremu. Uklanja se iz plina al-
kanolaminskim procesom ili spužvastim željezom i
zatim se spaljuje ili reducira u elementarni sumpor
za prodaju. Sinonimi: sulphurated hydrogen, sulphu-
retted hydrogen.
hydrogen sulfide mud – crni mulj, v. black mud.
hydrogen sulphide – sumporovodik, v. hydrogen sulfi-
de.
hydrogeochemistry – hidrogeokemija. Geokemija
podzemnih i površinskih voda, osobito izučavanje
zavisnosti kemijskih karakteristika i kvalitete vode
od lokalnih i regionalnih geoloških uvjeta.
hydrogeology – hidrogeologija. Znanost koja se bavi
izučavanjem podzemnih voda i s njima povezanih
geoloških karakteristika površinskih voda. Termin
se također primjenjuje u ograničenijem značenju
– samo kao znanost o podzemnim vodama (pod
nazivom geologija podzemnih voda – ground-water
geology). U novije vrijeme termin hidrogeologija se
rabi kao istoznačan pojmu geohydrology (geohidro-
logija).
hydroids (Hydroida) – hidroidi, vodenpolipi. Red celen-
terata (mješinaca, coelenterates) u razredu hidrozoa
(obrubnjaka, hydrozoans). Uključuje obično kolo-
nijske oblike s dobro razvijenim polipnim stadijem.
Skelet je obično izgrađen od rožnatog materijala.
hydrolith – hidrolit. (1) Hidrogena stijena (hydrogenic
rock), stijena koje se precipitirala (istaložila) iz oto-
pine u vodi (vodenoj sredini), na primjer, stijene
poput kamene soli ili gips. (2) Hidroklastična stijena
hydrologic barrier
(hydroclastic rock) koja se sastoji od karbonatnih fra-
gmenata.
hydrologic barrier – hidrološka barijera, v. ground-wa-
ter barrier.
hydrologic properties – hidrološka svojstva. Svojstva
stijena koja određuju prodiranje (ulaženje) vode i
njihova sposobnost (kapacitet) zadržavanja, propu-
štanja (prijenosa) i odavanja – poroznost, efektivna
poroznost, specifična retencija (zadržavanje vode),
permeabilnost za vodu i smjer maksimalne i mini-
malne permeabilnosti za vodu.
hydrology – hidrologija. (1) Znanost koja se bavi izu-
čavanjem globalne (kontinentalne) vode (u tekućem
i čvrstom stanju), njenih svojstava, cirkulacije i dis-
tribucije (rasprostranjenosti) na površini Zemlje ili
ispod nje i u atmosferi od trenutka padanja oborina
do vraćanja u atmosferu zbog ukupnog isparavanja
(transpiracije i evaporacije) ili otjecanja u ocean. U
novije vrijeme područje hidrologije je prošireno na
izučavanje ekoloških i ekonomskih problema (iako
je ranije u SAD bila tendencija ograničiti pojam hi-
drologije samo na izučavanje podzemnih voda). Si-
nonim: hydroscience. (2) Ukupnost faktora koje izu-
čava hidrologija. Hidrologija (hidrološke osobitosti)
nekog područja.
hydrolysates, hydrolyzates – hidrolizati. Sedimen-
ti karakterizirani postojanjem elemenata koji lako
hidroliziraju i koncentriraju se u finozrnastim pro-
duktima alteracije primarnih stijena pa se, prema
tome, nalaze u znatnoj količini u glinama, šejlovima
i boksitima. Hidrolizatni elementi su aluminij i asoci-
rani silicij, kalij i natrij. Hidrolizati su jedna od grupa
sedimenata (evaporati, hidrolizati, oksidati, reduzati,
rezistati) prema njihovoj klasifikaciji, odnosno grupi-
ranju po analogiji s označavanjem stadija diferenci-
jacije u kemijskoj analizi stijena; v. evaporates, oxida-
tes, reduzates, resistates.
hydrolyzed polyacrylamide – hidrolizirani poliakrila-
mid. Poliakrilamid (poliakrilamidni polimer) s 20 do
40%-tnim stupnjem hidrolize, molarnom masom
većom od 3 milijuna i linearnom strukturom lanca
molekula. Primjenjuje se u kemijskim metodama po-
većanja iscrpka nafte (EOR-metode).
hydrometamorphism – hidrometamorfoza, hidrome-
tamorfizam, hidrometasomatoza. U geologiji – alte-
racija stijene zbog unošenja (dodavanja), odnošenja
(uklanjanja) ili izmjene materijala (tvari) djelovanjem
vodenih otopina bez utjecaja visoke temperature i
tlaka. Sinonim: hydrometasomatism.
hydrometasomatism – hidrometasomatoza, v. hydro-
metamorphism
hydrometer – hidrometar, areometar. Stakleni instru-
ment cjevasta oblika s otežanim donjim krajem i
skalom na gornjem za mjerenje gustoće tekućina,
otopina i kaša. Konstruiran je tako da okomito pluta
u tekućini. Vertikalna duljina uronjenog dijela (dubi-
na uranjanja) hidrometra u tekućinu ovisi o njenoj
gustoći koja se očita na skali. Za mjerenje gustoće
sirove nafte u rasponu od 10° do 45° API se rabi jedan
tip hidrometra, a za raspon gustoće od 45° do 90° API
drugi tip. Sinonim: areometer.
hydrophile-lipophile balance (HLB) – hidrofilno-lipo-
filni faktor. Afinitet emulgirajućeg agensa (emulga-
tora, emulsifier) za obje faze emulzije, na primjer, za
naftu i vodu. Faktor je jedno od najvažnijih svojstava
411 hydrostatic level
emulgatora, izražava relativno privlačenje emulga-
tora za naftu (lipofilno svojstvo) i vodu (hidrofilno
svojstvo) i određuje tip emulzije koja teži nastajanju.
Reguliran je kemijskim sastavom emulgatora. Sino-
nim: hydrophilic-lipophilic balance.
hydrophilic-lipophilic balance – hidrofilno-lipofilni
faktor, v. hydrophile-lipophile balance.
hydrophilic reservoir – hidrofilno ležište, v. water-wet
reservoir.
hydrophobic reservoir – hidrofobno ležište, v. oil-wet
reservoir.
hydrophone – hidrofon. Tip seizmičkog prijamnika
– uređaj za primanje podvodnih zvučnih valova
(valova koji se šire kroz vodu) i njihovu konverziju u
električni napon koji je proporcionalan brzini seiz-
mičkog vala, tlačno osjetljivi detektor koji reagira na
zvuk prenošen kroz vodu. Hidrofon je detektor koji
je osjetljiv na promjene tlaka, za razliku od geofona
koji je osjetljiv na gibanje čestica. Primjenjuje se u
marinskim seizmičkim istraživanjima i močvarama ili
kao seizmometar u bušotinama (postavlja se nekoli-
ko stopa ispod površine vode); v. geophone.
hydrophone streamer – marinski seizmički kabel, v.
streamer.
hydropressure – normalni hidrostatički (normalni por-
ni) tlak ležišta. Normalni hidrostatički (porni) tlak u
ležištu, za razliku od njegova nenormalno visokog
ili nenormalno niskog tlaka. Raste ovisno o gustoći
podzemne vode – porast tlaka iznosi 1,02 bar/10m
(45 psi/100 ft) za vodu saliniteta 55,4‰ (dijelova na
tisuću) i 1,05 bar/10 m (46,5 psi/100 ft) za vodu salini-
teta 100‰. Sinonim: normal pore pressure.
hydroscience – hidrologija, v. hydrology.
hydrosialite – hidrosijalit, v. clay mineral.
hydrostatic bailer – hidrostatička žlica za grabljenje.
Žlica (cilindar) za čišćenje bušotine grabljenjem (v.
bailer) od pijeska i krhotina, koja se užetom spušta
na dno kanala bušotine s atmosferskim tlakom u ko-
mori. Na dnu bušotine se udarom slomi odrezni disk
(shear disk) na dnu žlice i kroz nastali otvor fluidi i
fragmenti stijene ulaze u žlicu. Istjecanje materijala
iz žlice sprječava protupovratni ventil (check).
hydrostatic column – hidrostatička (statička) visina
stupca fluida, statički tlak stupca fluida, v. hydrostatic
head.
hydrostatic gradient – gradijent hidrostatičkog tlaka,
hidrostatički gradijent, v. hydrostatic pressure gradi-
ent.
hydrostatic head – hidrostatička (statička) visina stup-
ca fluida, statički tlak stupca fluida. Visina stupca vode
(ili druge tekućine), tlak koji ispoljava vodeno tijelo
(masa) u mirovanju. U bušotini – tlak koji postoji u
nekoj točki u njenom kanalu usljed težine stupca flu-
ida iznad te točke, odnosno, tlak uvjetovan stupcem
fluida. Određuje se kao umnožak dane dubine i gu-
stoće fluida. Hidrostatička visina stupca naftne bu-
šotine je visina do koje se nafta digne u kanalu bušo-
tine pod utjecajem njena vlastitog tlaka, u bušotini
s dubinskom pumpom to je udaljenost od površine
do nivoa fluida u kanalu bušotine, a u bušotini koja
se izrađuje to je tlak koji postoji usljed težine stupca
bušaće isplake u kanalu bušotine. Sinonimi: hydro-
static column, static head, static lift.
hydrostatic level – hidrostatički nivo (razina). Visina u
ležištu do koje se podigne stupac slojne vode pod
hydrostatic pressure
djelovanjem hidrostatičkog tlaka vode u toj točki vo-
donosnog horizonta (akvifera).
hydrostatic pressure – hidrostatički tlak. Tlak koji uzro-
kuje masa fluida (vode) u mirovanju na određenoj
dubini u fluidu (vodi). Normalni hidrostatički tlak ra-
ste direktno proporcionalno s gustoćom i dubinom
fluida. Hidrostatički tlak slatke vode je jednak oko 0,1
bar/m (10 kPa/m ili 0,433 psi/ft) dubine. Kod ležišta
s vodotlačnim režimom termin hidrostatički tlak se
odnosi na tlak koji može biti izvor primarne ležišne
energije (energije iskorištavanja ležišta); v. hydrosta-
tic pressure gradient, hydropressure.
hydrostatic pressure gradient – gradijent hidro-
statičkog tlaka, hidrostatički gradijent. Porast tlaka
fluida s porastom dubine usljed povećanja težine
iznad ležećeg fluida. Hidrostatički gradijent vode
iznosi 0,1 bar/m (10 kPa/m ili 0,433 psi/ft) dubine,
dok je gradijent podzemnih voda veći, jer one sadr-
že otopljene soli koje im povećavaju gustoću – op-
ćenito, prosječno iznosi 0,105 bar/m ili 0,465 psi/ft
dubine (za salinitet 80. 000 ppm pri temperaturi 25
°C, što odgovara relativnoj gustoći vode od 1,074).
Normalnim se smatra gradijent hidrostatičkog tlaka
približno jednak 0,105 bar/m. Ležišni tlak, među-
tim, može biti nenormalno visok (0,215 bar/m, na
primjer, u zonama duž Meksičkog zaljeva i delte Ni-
gera i na Sjevernom moru) ili nenormalno nizak ako
se (prema raznim autorima) razlikuje ± 10 do 30%
od hidrostatičkog. Na veličinu hidrostatičkog tlaka
također utječu temperatura i, u nekim područjima,
otopljeni plin. Oba parametra smanjuju gradijent.
Sinonimi: hydrostatic gradient, subsurface pressure
gradient.
hydrostatic reservoir pressure – hidrostatički (normal-
ni) ležišni tlak, v. hydrostatic pressure gradient.
hydrostatic stress – hidrostatičko naprezanje. Stanje
naprezanja u kojem su tlakovi (djelujući po norma-
li na bilo koju ravninu) jednaki i u materijalu nema
smičnih naprezanja.
hydrostatic test (testing) – hidrostatičko ispitivanje.
Primjena hidrauličkog tlaka (obično punjenjem cije-
vi vodom pod tlakom) radi utvrđivanja eventualnog
propuštanja kolone uzlaznih cijevi, vodova, cjevovo-
da, posuda ili druge opreme ili određivanja vlačne
čvrstoće (loma) posuda ili cijevi. Sinonim: hydrotest.
hydrostratigraphic unit – hidrostratigrafska jedinica.
Stijensko tijelo znatnog lateralnog (horizontalnog)
protezanja koje čini geološki okvir za prihvatljivo ja-
san hidrološki sustav.
hydrosyalite – hidrosijalit, v. clay mineral.
hydrotest, hydro-test – hidrostatičko ispitivanje, v. hy-
drostatic test.
hydrothermal – hidrotermalan. Koji pripada ili se od-
nosi na vruću vodu (vruću vodenu otopinu), na nje-
no djelovanje ili na produkte tog djelovanja, na pri-
mjer, hidrotermalno rudno ležište nastalo (formira-
no) precipitacijom minerala iz vruće vodene otopine
u direktnoj vezi ili bez nje s intruzivnim procesima.
Hidrotermalnom se također naziva i sama otopina.
Termin hydrothermal se općenito rabi za označava-
nje bilo koje vruće vodene otopine, iako neki autori
katkada ograničavaju njegovu primjenu samo na
vruće vode magmatskog podrijetla.
hydrothermal alteration – hidrotermalna alteracija.
Alteracija stijena ili minerala kao rezultat reakcije hi-
412 hyperbolic decline
drotermalne vode (vruće vodene otopine, hydrother-
mal water) s postojećim čvrstim fazama.
hydrothermal metamorphism – hidrotermalna me-
tamorfoza (metamorfizam, metasomatoza). Lokalni
tip metamorfoze (metamorfizma) uzrokovan proka-
pljivanjem (perkolacijom) vrućih otopina ili plinova
kroz pukotine, što dovodi do mineraloških promjena
u susjednim stijenama. Sinonim: hydrothermal meta-
somatism.
hydrothermal metasomatism – hidrotermalna meta-
somatoza, v. hydrothermal metamorphism.
hydrothermal water – hidrotermalna voda. Podzemna
voda (subsurface water) čija je temperatura dovoljno
visoka tako da takva voda može znatno utjecati na
geološke ili hidrološke (hidrogeološke) procese ne-
zavisno od toga je li ta voda toplija od stijena u ko-
jima se nalazi. Hidrotermalne vode mogu uključivati
magmatsku i metamorfnu vodu (magmatic water,
metamorphic water), vodu zagrijanu radioaktivnim
raspadom ili energijom oslobođenom pri rasjeda-
nju (formiranju rasjednih poremećaja), meteorsku
(atmosfersku) vodu (meteoric water) koja se spušta
dovoljno sporo da se može zagrijati do temperature
stijena (u skladu s normalnim geotermičkim gradi-
jentom), ali se zatim iz raznih uzroka brže diže saču-
vavši izrazito veću temperaturu od normalne kada
dosegnu površinu, meteorsku (atmosfersku) vodu
koja proniče do intruzivnih stijena (tijela) i zagrijava
se na račun njihova hlađenja, vode koje se nalaze u
vodonosnim slojevima (akviferima) pod njihovim
tlakom i slane vode koja se nakuplja u područjima
ograničene cirkulacije na dnu mora.
hydrozoan coelenterates – hidrozoi, obrubnjaci, v. hy-
drozoans.
hydrozoans (Hydrozoa) – hidrozoi, obrubnjaci. Razred
celenterata (mješinaca, coelenterates). Karakterizirani
su formama (obično kolonijskim) koje su i polipoid-
ne (polypoid) ili meduzoidne (medusoid), tj. formama
koje imaju i polipoidni i meduzoidni stadij, ili samo
meduzoidne i nepostojanjem nematocista (žarnjač-
ke stanice, nematocysts) i stomodeuma (cjevasti
prolaz ili ždrijelo koji vodi iz usnog otvora polipa u
gastrovaskularnu šupljinu, stomodaeum). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: pretkambrij (ili donji kambrij)-
danas. Sinonim: hydrozoan coelenterates.
hyolitha – hioliti. Visokorazvijeni takson paleozojskih
beskralješnjaka (invertebrates) koji se danas obič-
no smatra izumrlim koljenom ili razredom moluska
(mekušaca, mollusks). Hioliti su marinske bilateralno
(dvostrano) simetrične solitarne metazoe (metazo-
ans), općenito s konusnom (obično aragonitnom)
kućicom (conical shell) s jednim otvorom (apertu-
rom, aperture). Meki dijelovi hiolita se sastoje od
brojnih mišića i dugog sinusoidnog crijeva (sinuous
gut). Stratigrafska rasprostranjenost: najraniji kam-
brij-kasni perm.
hypabyssal – hipabisalan, hipoabisalan, subvulkanski.
Koji se odnosi na magmatsku intruziju ili stijenu te
intruzije čija je dubina formiranja između dubine
abisalnih (plutonskih) i ekstruzivnih (efuzivnih, povr-
šinskih, izljevnih) stijena. Sinonim: subvolcanic.
hypabyssal rock – hipabisalna (hipoabisalna, subvul-
kanska) stijena (eruptivna stijena), v. hypabyssal.
hyperbolic decline – hiperbolički pad proizvodnje, v.
hyperbolic production decline.
hyperbolic decline curve
hyperbolic decline curve – krivulja hiperboličkog pada
proizvodnje, v. hyperbolic production decline.
hyperbolic production decline – hiperbolički pad
proizvodnje. Tip pada proizvodnje bušotine ili ležišta
kada je pad proizvodnje u jedinici vremena funkcija
kapaciteta proizvodnje koji je dignut na neku po-
tenciju između nule i jedinice. Omjer kapaciteta pro-
izvodnje nafte i pada kapaciteta u jedinici vremena
nije konstantan, nego je konstantna prva derivacija
tog omjera. Kada se kapacitet proizvodnje prikaže
u zavisnosti od ukupne proizvodnje (u dvostrukom
logaritamskom mjerilu), dobiva se približno pra-
vac. Može se također rabiti i log-log zavisnost ka-
paciteta proizvodnje o vremenu. Hiperbolički pad
proizvodnje uključuje i eksponencijalni pad (ako je
eksponent u jednadžbi pada proizvodnje, b, jednak
nuli) i harmonijski pad (ako je eksponent b jednak
jedinici), pa su, prema tome, granice konstante hi-
perboličkog pada između nule i jedinice. Sinonimi:
hyperbolic decline, log-log type of production decline;
v. production decline, production decline curve, ex-
ponential production decline, harmonic production
decline.
hyperbolic production decline curve – krivulja hiper-
boličkog pada (hiperbolička krivulja pada) proizvod-
nje, v. hyperbolic production decline.
hypergenesis – hipergeneza, regresivna (retrogradna)
dijageneza. U geologiji – površinsko trošenje (raspa-
danje, alteracija, surficial weathering, surficial altera-
tion) sedimentnih stijena (termin se primjenjuje u
ruskoj geološkoj literaturi). Sinonimi: regressive dia-
genesis, retrodiagenesis, retrograde diagenesis.
hypersaline – hiperslan. Koji ima salinitet (slanost)
znatno veći od saliniteta obične morske vode, oso-
bito koji ima salinitet iznad najnižeg saliniteta pri ko-
jem se može precipitirati halit. Sinonim: supersaline.
hypersorption – hipersorpcija. Proces izdvajanja eti-
lena iz metana i drugih plinova niske molarne mase
adsorpcijom na sloju aktivnog ugljena.
hypersthene – hipersten. Obični stjenotvorni mineral
(rock-forming mineral) grupe rompskih piroksena
(ortopiroksena, orthopyroxene group). Izomorfan je
s enstatitom (enstatite). Boje je sivkaste, zelenkaste,
crne ili tamnosmeđe, često s brončanim ili zelenka-
stosmeđim odsjajem na plohi kalavosti. Hipersten
je bitna komponenta mnogih eruptivnih stijena
(igneous rocks), na primjer, gabra, andezita, a može
se sresti i u nekim sedimentnim stijenama (sedimen-
tary rocks)
hypidioblast – hipidioblast, subidioblast. Novoformira-
413 hysteresis
ni kristal (zrno) minerala u metamorfnoj stijeni (novi
mineralni kristal formiran metamorfizmom) koji je
samo djelomično ograničen svojim karakterističnim
kristalnim plohama. Hipidioblast je tip kristaloblasta
(crystalloblast). Sinonim: subidioblast.
hypidiotopic – hipidiotopni. Koji je između idioto-
pnog (idiotopic) i ksenotopnog (xenotopic), osobito
sklop ili građa (fabric) kristalnih sedimentnih stije-
na (crystalline sedimentary rocks) u kojima je većina
kristala što ih grade subhedralna. Termin također
označava stijenu s takvim sklopom (poput evaporita,
kemijski istaloženog cementa ili prekristaliziranog
vapnenca ili dolomita).
hypocenter – hipocentar (fokus, žarište) potresa, v. fo-
cus.
hypocrystalline – hipokristalan, polukristalan. Termin
za označavanje teksture eruptivnih (magmatskih)
stijena (igneous rocks) koje imaju kristalne kompo-
nente (kristale) u staklastoj osnovnoj masi (glassy
groundmass) s omjerom kristala i stakla između 7:1
i 5:3. Sinonim: merocrystalline.
hypogeal – hipogen, v. hypogene.
hypogeic – hipogen, v. hypogene.
hypogene – hipogen. U geologiji – (a) Termin za ozna-
čavanje geoloških procesa koji se zbivaju unutar i is-
pod Zemljine kore i tvorevina tih procesa. Sinonimi.
hypogeal, hypogeic, hypogenic; v. epigene. (b) Rijetko
upotrebljavani sinonim termina plutonic (plutonski).
hypogenic – hipogen, v. hypogene.
hypohyaline – hipohijalinski. Termin za označavanje
teksture eruptivnih (magmatskih) stijena koje imaju
kristalne komponente (kristale) u staklastoj osnov-
noj masi (glassy groundmass) s omjerom kristala i
stakla između 3:5 i 1:7.
hypothetical reserves – pretpostavljene (hipotetične)
rezerve. Neotkrivene akumulacije ugljikovodika za
koje je prihvatljivo očekivanje da postoje na nekom
području, uz poznate geološke uvjete.
hysteresis – histereza. Nesposobnost materijala da se
potpuno vrati u svoje prvotno stanje, ili oblik nakon
što prestane djelovanje sile (opterećenja). Na pri-
mjer, nakon uklanjanja magnetizacije, materijal po-
kazuje remanentni magnetizam. Kod ležišnih stijena
histereza je razlika njihovih svojstava kada su one
zasićene s više fluida, tj. kada svojstva ovise ne samo
o drugim svojstvima stijena nego i o smjeru njihova
zasićivanja (povećavanje ili smanjivanje zasićenja
vodom tijekom procesa). Histerezu mogu očitovati
kapilarni tlak, relativna permeabilnost i električna
svojstva stijena.
ice age
Ii
ice age – ledeno doba, glacijal. Sinonim slobodne upo-
rabe za glacijalnu epohu (glacial epoch) ili vrijeme
(period) ekstenzivne glacijalne aktivnosti (formiranja
prostranih ledenih pokrova, odnosno kontinentalnih
ledenjaka, na mnogim dijelovima Zemlje) – osobito
najkasnija od glacijalnih epoha, također poznata kao
pleistocen ili pleistocenska epoha (Pleistocene, Plei-
stocene epoch).
Ice Ages – ledena doba, glacijali. Interval geološkog vre-
mena u tercijaru (Tertiary) koj obuhvaća vremenski
raspon od prije 2 milijuna do 10.000 godina, kada je
klima na svijetu bila hladnija nego danas i s više obo-
rina u obliku snijega. Ledenjaci su prekrivali gotovo
trećinu svjetskog kopna, a nivo mora je pao gotovo
90 metara ispod današnjeg nivoa. U geološkoj proš-
losti su se izmijenila četiri glavna ciklusa glacijacije,
između kojih su postojali topliji periodi, tzv. međule-
dena doba ili interglacijali (interglacials).
iceberg – ledeni brijeg. Velika kompaktna masa pluta-
jućeg (plivajućeg, plovećeg) leda ledenjaka (floating
glacier ice) ili na plićaku ležećeg glečerskog leda
(stranded glacier ice) bilo koje forme koja se otkinu-
la od čela ledenjaka u vodeno tijelo. Ledeni bregovi
se uzdižu više od 5 metara iznad nivoa mora, a veći
dio njihove mase (od 4/5 do 8/9) nalazi se pod vodom.
Mogu doseći duljinu preko 80 kilometara.
ice boulder – glacijalni blok, v. glacial boulder.
ice bridge – ledeni čep. U seizmičkom istraživanju – čep
koji nastaje na vrhu minskih bušotina (shotholes) u
područjima s hladnom klimom. Može spriječiti izla-
ženje plinova eksplozije i uzrokovati sekundarne
udare.
ice-bridge effect – efekt ledenog čepa, v. ice bridge.
ice-dammed lake – glečersko (ledenjačko) jezero, v. gla-
cier lake.
ice flow – tečenje ledenjaka, v. glacier flow.
ice-laid drift – glacijalni til, til, v. till.
Iceland agate – islandski ahat, v. obsidian.
ice platform – ledena platforma. Umjetni temelj po-
strojenja za bušenje na moru (odobalno bušenje,
offshore drilling) u arktičkim područjima izgrađen na
414 ichthyostegals
morskom ledu (pumpanjem vode na oceanski led
dok se njenim smrzavanjem ne postigne dovoljna
čvrstoća platforme za držanje bušaćeg postrojenja).
ichnite – ihnit, ihnolit, otisak traga. Fosilni otisak noge ili
trag neke životinje. Sinonim: ichnolite.
ichnofacies – ihnofacijes. Facijes sedimentnih stijena s
tragovima životne djelatnosti fosilnih organizama.
ichnofossil – ihnofosil, v. trace fossil.
ichnolite – (1) ihnolit, ihnit, otisak traga, v. ichnite. (2)
ihnolit. Stijena s otiscima tragova životinja.
ichor – ihor. U geologiji – granitna tekućina s magmat-
skim parama (emanacijama), fluid za koji se pretpo-
stavlja da doprinosi tijeku takvih procesa, kao što je
granitizacija. Prvobitno se termin primjenjivao tako-
đer za označavanje fluida koji se odvojio od magme.
Sinonim: residual liquid (v.).
ichthyopterygians (Ichthyopterygia) – ihtiopterigije,
ribogušteri, riboliki gušteri. Podrazred izumrlih mezo-
zojskih marinskih reptila (gmazova, marine reptiles).
Karakterizirani su jednom bočnom sljepoočnom
(temporalnom) šupljinom (temporal vacuity), riboli-
kim tijelom (fishlike body), glavom modificiranom u
izduljenu gubicu (elongated snout) i udovima u obli-
ku vesala (paddles).
ichthyosaurs (Ichthyosauria) – ihtiosauri, riboliki gma-
zovi. Jedini i izumrli red reptila (gmazova, reptiles) u
podrazredu ihtiopterigija (riboguštera, ichthyopteri-
gians) nepoznatih predaka. Karakterizirani su tijelom
čiji je oblik nalik dupinima (porpoiselike body form) ili
morskim psima (sharklike body form) kao prilagodba
životu u moru. Stratigrafska rasprostranjenost: sred-
nji trijas-gornja kreda.
ichthyostegalians (Ichthyostegalia) – ihtiostegali,
ihtiostegalije. Red izumrlih amfibija (vodozemaca)
labirintodonta (labyrinthodont amphibians). Karak-
terizirane su lubanjom čiji je oblik sličio ribljoj (fis-
hlike skull) i repnom perajom s koštanim žbicama.
Uključuju najstarije poznate tetrapode (tetrapods).
Stratigrafska rasprostranjenost: gornji devon-donji
mississippi. Sinonim: ichthyostegals.
ichthyostegals – ihtiostegali, v. ichthyostegalians.
ideal cyclothem
ideal cyclothem – idealna ciklotema. Teoretska ciklo-
tema (v. cyclotheme) koja predstavlja optimalnu
sukcesivnost (redoslijed) sedimenata tijekom potpu-
nog sedimentacijskog ciklusa (sedimentary cycle) u
danom području i u danom stratigrafskom intervalu.
Konstruira se na bazi teoretskih razmišljanja (razma-
tranja) i također na bazi raspoloživih (skupljenih)
podataka o suvremenim sredinama i na bazi ekspe-
rimentalnih rezultata. Na primjer, idealna ciklotema
zapadnog dijela američke savezne države Illinois od
deset članova sastoji se od sljedeće sekvencije: (j)
marinski šejl sa željezovitim konkrecijama; (i) čisti
marinski vapnenac; (h) crni laminirani (slojeviti) šejl
s konkrecijama ili slojevima (proslojcima) vapnenca;
(g) nečisti (zagađeni), lećasti, finozrnasti marinski
vapnenac; (f ) sivi marinski šejl s nodulama pirita;
(e) ugljen; (d) ispod zaliježuća glina; (c) slatkovodni
vapnenac, obično bez fosila (nefosiliferni vapnenac);
(b) pjeskoviti šejl; (a) finozrnasti tinjčasti pješčenjak
s lokalnim neskladnim zalijeganjem na slojevima is-
pood njega.
ideal gas – idealni plin. Plin čije su molekule beskonač-
no male i u kojem se ne očituju međumolekularne
privlačne sile. Može se definirati i kao plin čiji se tlak
poveća točno dvostruko ako mu se volumen smanji
za polovicu ili ako mu se dvostruko poveća apsolut-
na temperatura (uz konstantan tlak). Prirodni plinovi
odstupaju od takva ponašanja, oni su stlačiviji. Bu-
dući da će se njihov volumen smanjiti više od polovi-
ce ako se tlak dvostruko poveća, za njih se kaže da su
superkompresibilni ili superstlačivi. Broj koji je mjera
veličine odstupanja plina od ponašanja idealnog pli-
na se naziva faktorom kompresibilnosti (stlačivosti).
Sinonim: perfect gas.
ideal gas law – jednadžba stanja idealnog plina. Izraz
koji definira uzajamne odnose temperature, tlaka,
volumena i količine idealnog plina, tj. umnožak tlaka
i volumena jednak je umnošku broja molova plina,
plinske konstante i apsolutne temperature. Jednadž-
ba se može rabiti za realne plinove pri niskim tlakovi-
ma, ali se mora modificirati faktorom kompresibilno-
sti (stlačivosti) ili Z-faktorom kako bi se kompenzirali
molekularni volumen i elektrostatičko privlačenje pri
visokim tlakovima u realnim plinovima. Sinonimi: ge-
neral gas law, perfect gas law.
ideal productivity index – idealni indeks produktiv-
nosti. Indeks produktivnosti bušotine u kojoj je skin
jednak nuli (tj. bušotine bez oštećenja permeabilno-
sti formacije).
ideal section – idealni geološki presjek. Hipotetski geo-
loški poprečni presjek za čije sastavlanje su upotrije-
bljeni kako stvarni (opažani) podaci o stratigrafiji i/ili
strukturi, tako i rezultati interpretacije za horizonte
koji nedostaju u presjeku. Idealni presjek može biti
sumiranje ili prosjek od nekoliko sukcesivnih po-
prečnih presjeka.
identified reserves – utvrđene rezerve. Prema klasi-
fikaciji u SAD – rezerve jednake zbroju razrađenih
(developed), nerazrađenih (undeveloped), pokazanih
(indicated) i podrazumijevanih (inferred) rezervi. Pre-
ma sustavu klasifikacije rezervi u zemljama bivšeg
Sovjetskog saveza, utvrđene rezerve su jednake
zbroju rezervi kategorija A, B, C1 i C2.
idioblast – idioblast. Kristal minerala metamorfne
stijene (metamorphic rock) formiran prekristalizaci-
415 igneous rock
jom koji je zadržao vlastiti oblik. Tip kristaloblasta
(crystalloblast).
idioblastic – idioblastičan. Koji se odnosi na idioblast
(v. idioblast) metamorfne stijene – termin je analo-
gan terminu idiomorfan (idiomorphic) ili euhedralan
(euhedral) za eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rocks).
idiogeosyncline – idiogeosinklinala. Tip geosinklinale
kasnih stadija ciklusa koja se formirala između sta-
bilnih i mobilnih zona Zemljine kore i karakterizirana
je tek slabo naboranim sedimentima (slojevima); v.
parageosyncline, 2.
idiomorph – idiomorf, euhedralni kristal, v. euhedron.
idiotopic – idiotopni. Termin kojim se označava
sklop (građa, fabric) kristalnih sedimentnih stijena
(crystalline sedimentary rocks) u čijem je sastavu ve-
ćina kristala euhedralna. Termin također označava
stijene (poput evaporita, kemijski istaloženog ili ke-
mogenog cementa, prekristaliziranog vapnenca ili
dolomita) s takvim sklopom.
igneous – eruptivan, magmatski. U petrologiji i mine-
ralogiji – (a) termin za označavanje stijena i minerala
koji su se formirali iz rastaljenog ili djelomično rasta-
ljenog materijala, tj. magme; (b) termin za označa-
vanje procesa koji dovode do formiranja eruptivnih
ili magmatskih stijena, procesa koji su povezani s
takvim stijenama ili procesa koji rezultiraju iz njihova
formiranja (eruptivne stijene su jedna od triju glav-
nih klasa na koje se stijene dijele – uz sedimentne
ili taložne i metamorfne stijene). Zastarjeli sinonim:
pyrogenous. Nepreporučljivi sinonim: eruptive.
igneous breccia – magmatska breča. (1) Breča koja se
sastoji od fragmenata (odlomaka) eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena (igneous rocks). (2) Svaka breča
koja je formirana magmatskim procesima (igneous
processes), na primjer, vulkanska breča (volcanic bre-
ccia) ili intruzivna breča (intrusion breccia).
igneous complex – magmatski (intruzivni) kompleks.
Asocijacija (assemblage) tijesno povezanih i približ-
no jednako starih eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks) koje se razlikuju po obliku (uvjetima
zalijeganja) ili petrografskom tipu (sastavu). Može se
sastojati od vulkanskih stijena (volcanic rocks), plu-
tonskih stijena (plutonic rocks) ili obiju.
igneous facies – magmatski facijes. Dio ili varijetet jed-
nog magmatskog stijenskog tijela koji se po nekim
svojstvima (teksture, struktura, mineraloški ili kemij-
ski sastav) razlikuju od tipične (ili »normalne«) stije-
ne glavnog magmatskog tijela, na primjer, granitni
masiv može na svojim rubovima postupno prijeći u
porfirni magmatski facijes. Formiranje magmatskog
facijesa je povezano s diferencijacijom magme na
mjestu njena stvrdnjavanja.
igneous metamorphism – magmatska metamorfoza
(metamorfizam). Visokotemperaturni metamorfni
proces koji uključuje djelovanje magme na susjedne
stijene, kao i procesi uvjetovani injekcijskom pegma-
titizacijom (injection pegmatitization). Termin više
nije u širokoj uporabi.
igneous province – petrografska provincija, v. petro-
graphic province.
igneous quartz – magmatski kvarc. (1) v. quartzolite. (2)
v. silexite.
igneous rock – eruptivna (magmatska) stijena, eruptiv.
Stijena nastala kristalizacijom ili skrućivanjem (soli-
igneous-rock clan
difikacijom) magme. Najznačajniji minerali koji gra-
de eruptivne stijene su glinenci (feldšpati – kalijski,
kalcijski, natrijski), pirokseni, amfiboli, kremen, biotit
i drugi. Prema načinu i mjestu postanka, dijele se na:
(a) intruzivne (intrusive rocks, intrusive igneous rocks)
ili intruzive (intrusives), koje su nastale hlađenjem
magme ispod Zemljine površine (u dubokim dijelo-
vima litosfere); (b) ekstruzivne ili efuzivne (extrusive
rocks, extrusive igneous rocks, effusive rocks) ili efu-
zive, koje su nastale brzim hlađenjem magme na
Zemljinoj površini, i (c) žilne ili žične stijene. Prema
sadržaju primarnog kremena ili kiselosti (od najma-
njeg sadržaja kremena prema najvećem), dijele se na
ultrabazične (ultrabasic igneous rocks), bazične (basic
igneous rocks), neutralne (intermediate igneous rocks)
i kisele (acid igneous rocks). Podjela eruptivnih stijena
na alkalijske i kalcijsko-alkalijske osniva se na njihovu
mineralnom i kemijskom sastavu. Najčešće eruptiv-
ne stijene su granit (granite), riolit (rhyolite), diorit
(diorite), andezit (andesite), gabro (gabbro), bazalt
(basalt) i druge. Eruptivne stijene nisu matične stije-
ne za ugljikovodike, uobičajene su temeljne stijene i
za naftu i plin su općenito neproduktivne (u nekim
slučajevima mogu biti ležište ili dio ležišta kada su
vrlo raspucane ili su stekle poroznost površinskim
trošenjem prije pokapanja i formiranja u zamku tek-
tonskim djelovanjem. Sinonim: magmatic rock.
igneous-rock clan – grupa eruptivnih (magmatskih)
stijena, v. clan.
igneous-rock series – serija eruptivnih (magmatskih)
stijena, magmatska serija. Asocijacija srodnih erup-
tivnih (magmatskih) stijena jednake opće forme za-
lijeganja (plutonske, hipabisalne ili vulkanske) koje
su se rasprostranile na jednom području i formirale
se tijekom jednog perioda magmatske aktivnosti.
Takve stijene su karakterizirane posjedovanjem za-
jedničkih stanovitih kemijskih, mineraloških i tekstu-
ralnih osobitosti ili svojstava tako da sve zajedno po-
kazuju kontinuiranu varijaciju (čine neprekinuti niz)
od jednog krajnjeg člana serije do drugog. Sinonim:
rock series.
ignitible mixture – zapaljiva (upaljiva) smjesa, v. flam-
mable mixture.
ignition temperature – temperatura zapaljenja (upa-
ljenja). Minimalna temperatura koja je potrebna za
zapaljenje upaljive smjese, temperatura na koju se
neka tvar mora zagrijati prije nego što će početi iz-
garati na zraku.
illegal gas – ilegalni (ilegalno proizvedeni) plin. Plin koji
je proizveden u količini većoj od dopuštene od stra-
ne nadležnog državnog regulativnog tijela.
illegal oil – ilegalna (ilegalno proizvedena, »vruća«) naf-
ta, v. hot oil.
Illinoian, Illinoisan – Illinoi. Klasični treći stadij glaci-
jala (glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene
epoch) u Sjevernoj Americi između stadija intergla-
cijala (međuledenog doba) Yarmouth (Yarmouthian
interglacial stage) i Sangamona (Sangamonian inter-
glacial stage). Ekvivalentan je Risu u Europi; v. Riss.
illite – ilit. (1) Opći naziv skupine troslojnih minerala
gline (three-layer clay minerals) sličnih tinjcu koji su
široko rasprostranjeni u glinovitim sedimentima
(osobito u marinskim šejlovima i iz njih razvijenim
tlima). Po sastavu i strukturi ilit je srednji između mu-
skovita i monmorijonita. Termin ilit se općenito rabi
416 imbibition method of wettability determination
u skladu sa sljedećom definicijom: »tinjčasti minerali
gline kako dioktaedrijskog tako i trioktaedrijskog tipa
s muskovitskim i biotitskim načinom kristalizacije«. Ilit
sadrži manje kalija i više vode nego pravi tinjci, ali
više kalija u usporedbi s kaolinitom i monmorijoni-
tom, a po kapacitetu kationske izmjene, sposobnosti
apsorpcije i zadržavanja vode i fizičkim karakteristi-
kama (na primjer, indeks plastičnosti, plasticity index)
nalazi se između kaolinske i monmorijonitske gline.
Većina takozvanih ilita može biti mehanička smjesa
finozrnastog monmoriljonita i muskovita ili glina
koja se sastoji od od izmjenjujućih slojeva s monmo-
rionitskom i muskovitskom strukturom. (2) Mineral
iz skupine ilita (illite group), osobito mineral koji ima
kompleksan kemijski sastav muskovita ili hidratira-
nog muskovita. Sinonimi: glimmerton, hydromica,
illidromica.
illuminating gas – rasvjetni plin. Sintetski plin koji se
upotrebljavao uglavnom za rasvjetu. Zapaljiva smje-
sa vodika, metana, etana, ugljik-monoksida i dušika.
Sinonim: lighting gas.
ilmenite – ilmenit, titansko željezo. Romboedrijski mi-
neral željezno-crne boje, po kemijskom sastavu ok-
sid željeza i titana. Glavna ruda titana. Sreće se kao
rasprostranjeni akcesorni mineral u bazičnim erup-
tivnim (magmatskim) stijenama (osobito gabrima i
noritima). U tehnologiji bušaćih isplaka i cementnih
kaša se rabi kao oteživač (aditiv za povećavanje nji-
hove gustoće (relativna gustoća ilmenita je 4,67).
Sinonim: titanic iron ore.
image well – fiktivna simulirana bušotina, v. ghost well.
imbibition – upijanje. (1) Apsorpcija fluida, obično
vode, granularnom (zrnastom) stijenom (ili drugim
poroznim materijalom) pod utjecajem sile kapilar-
nog privlačenja (capillary attraction) i bez djelova-
nja vanjskog tlaka. Sinonim: capillary percolation.
(2) Proces smanjivanja zasićenja stijene nemočećim
fluidom (nonwetting fluid) i povećavanja zasićenja
močećim (wetting fluid), za razliku od dreniranja;
istiskivanje nemočećeg fluida iz stijene močećim flu-
idom; v. imbibition process, drainage. (3) U petrologiji
– formiranje feldšpatskih minerala (minerala gline-
naca) prodiranjem (penetracijom) alkalnih otopina
magmatskog podrijetla u metamorfne stijene boga-
te aluminijem.
imbibition method of wettability determination
– metoda određivanja močivosti upijanjem fluida. Me-
toda određivanja karaktera močivosti stijena upija-
njem fluida. Sastoji se u mjerenju protoka močećeg
fluida (wetting fluid) koji je spontano upijan jezgrom
zbog djelovanja kapilarnih sila i zamjenjuje nemo-
čeći fluid (nonwetting fluid). Može se izvoditi pri
standardnim i ležišnim uvjetima (tlak, temperatura).
Postupak određivanja pri standardnim uvjetima se
sastoji od pripreme cilindričnih uzoraka jezgre (plu-
gs) i uklanjanja plina i nafte vodom do rezidualnog
zasićenja uzorka. Uzorak se zatim stavlja u ispitnu će-
liju pod naftu, prati se upijanje nafte i mjeri volumen
drenirane vode (volumen drenirane vode jednak je
količini upijene nafte – vrijeme postizanja ravnoteže
može iznositi nekoliko dana), nakon čega se uzorak
zasićuje naftom da se sadržaj vode u njemu smanji
do nereducibilnog zasićenja. Uzorak se zatim ponov-
no stavlja u ispitnu ćeliju pod vodu i prati se upijanje
vode i volumen drenirane nafte. Fluid koji je upijen
imbibition process
uzorkom jezgre (nafta ili voda) jest močeći fluid. Me-
toda upijanja je kasnije razvijena za kvantitativno
određivanje močivosti preko tzv. indeksa močivosti
vodom (v. water wettability index) i indeksa močivosti
naftom (v. oil wettability index); v. Amott wettability
test, wettability measurement.
imbibition process – proces upijanja, upijanje. Smjer
promjene zasićenja stijene u kojoj se povećava zasi-
ćenje močećom fazom (wetting phase), proces istiski-
vanja nemočećeg fluida (nonwetting fluid) močećim
u stijeni. Primjeri procesa upijanja su zavodnjavanje
hidrofilnog ležišta (istiskivanje nafte vodom iz hidro-
filnog ležišta), jezgrovanje hidrofilne stijene primje-
nom bušaće isplake na bazi vode.
imbibition relative permeability – relativna permea-
bilnost pri upijanju. Relativna permeabilnost sustava
fluida u kojem se povećava zasićenje stijene moče-
ćom fazom (wetting phase), za razliku od relativne
permeabilnosti pri dreniranju, kada se povećava
zasićenje nemočećom fazom (nonwetting phase); v.
drainage relative permeability, relative permeability.
imbricated fault zone – zona ljuskavih rasjeda. U tek-
tonici – zona tijesno bliskih rasjeda koji formiraju
ljuskavu strukturu (v. imbricate structure, 2). Često je
razvijena iznad dekolmana (décollement), a u njenoj
osnovici je bazalni rasjed (rasjed otkidanja, sole fa-
ult).
imbricated texture – crjepolika tekstura. Tekstura ne-
kih minerala (na primjer, tridimita), vidljiva pod mi-
kroskopom, koja nalikuje na pločice preklopljene
jedna preko druge.
imbricate structure – (1) crjepolika struktura. U sedi-
mentologiji – struktura sedimentnih stijena (sedi-
mentary structure) karakterizirana crijepolikim ras-
poredom (v. imbrication, 1) valutica (raspored kosih
pločastih valutica koje prekrivaju jedna drugu poput
crijepova) koje su sve nagnute u istom smjeru i čije
pljosnate strane obično formiraju nagib uz struju
(uzvodni nagib). Sinonim: shingle structure. (2) ljuska-
va struktura. U tektonici – tektonska struktura (tec-
tonic structure) formirana nizom gotovo paralelnih
i preklapajućih jedne drugom malih navlaka (thrust
faults), strmih reverznih rasjeda (reverznih rasjeda
s velikim kutom nagiba, high-angle reverse faults) ili
površina klizanja (slides) i karakterizirana ukloplje-
nim tankim ljuskama, pločama, blokovima ili klino-
vima stijena koji su približno jednako udaljeni, imaju
jednak pomak i svi su strmo nagnuti u istom smjeru
(prema izvoru naprezanja). Sinonimi: schuppen struc-
ture, shingle-block structure.
imbrication – (1) crjepoliki sklop (građa). U sedimen-
tologiji – (a) Sedimentni sklop (sedimentary fabric)
karakteriziran pločastim ili izduljenim fragmentima,
raspoređenim tako da jedan drugog preklapaju, koji
su nagnuti u stanovitom smjeru pod nekim kutom na
slojevitost. Obično je formiran valuticama u riječnom
koritu (stream bed) gdje se pod djelovanjem vode
tekućice valutice naginju tako da njihove plosnate
površine imaju nagib uz struju (uzvodni nagib). Sino-
nim: shingling. (b) Formiranje crjepolike strukture (v.
imbricate structure, 1). Sinonim: shingling. (2) ljuska-
vost. U tektonici – (a) Raspored strmo nagnutih povr-
šina reverznih rasjeda koje jedna drugu prekrivaju u
ljuskavoj strukturi. (b) Formiranje ljuskave strukture
(v. imbricate structure, 2).
417 immiscible displacement
immature – nezreo. (1) U sedimentologiji – (a) Koji se
odnosi na prvi stadij teksturalne zrelosti (textural
maturity). Nezrelim se nazivaju klastični sedimenti
(clastic sediments) koji su diferencirani ili razvijeni od
njihovih matičnih stijena (parent rocks) procesima
što su djelovali tijekom kratkog vremena i/ili s ma-
lim intenzitetom i koji su karakterizirani prisutnošću
relativno nestabilnih minerala (na primjer, glinenca),
lako trošivog (raspadajućeg) materijala (na primjer,
gline) i također loše sortiranih i uglatih zrna, te obi-
ljem mobilnih oksida (na primjer, aluminijskog).
Primjer je nezreli pješčenjak (immature sandstone)
koji sadrži više od 5% gline i obično se sreće u dubo-
kovodnim marinskim, poplavnim i močvarnim sedi-
mentima te sedimentima blatnih potoka; v. mature,
submature, supermature. (b) Termin koji označava
glinoviti sedimentni materijal po svojstvima između
gline i šejla, na primjer, nezreli šejl (immature shale).
(2) U geomorfologiji – termin za označavanje po-
dručja ili topografije (reljefa) ili njegovih pojedinih
formi koji nisu postigli zrelost, osobito za označava-
nje doline ili drenažnog sustava koji se nalazi znatno
iznad baze erozije i čije se padine strmo spuštaju do
riječnih obala ili za označavanje drenažnog sustava
koji zahvaća nepotpuno dreniranu visoravan. (3) Ter-
min za označavanje stadija u sazrijevanju matične
stijene u kojem kerogen nije generirao znatne količi-
ne ugljikovodika (petroleum). (4) v. immature oil.
immature oil – nezrela nafta. Sirova nafta koja je gene-
rirana pri relativno niskim temperaturama u naftnom
oknu (oil window). Karakterizirana je velikom molar-
nom masom, visokim sadržajem asfalta i sumpora i
velikom relativnom gustoćom.
immaturity – nezrelost. Stadij ciklusa erozije ili sekven-
cijalnog razvoja formi koji su karakterizirani nezrelim
formama (immature features).
immersion liquid – imerzijska tekućina. Tekućina s po-
znatim indeksom refrakcije (loma, refractive index)
koja se rabi u postupku određivanja indeksa refrak-
cije (loma) minerala metodom imerzije (v. immersion
method), na primjer, aceton. Sinonim: index liquid.
immersion method – metoda imerzije, imerzijska meto-
da. Metoda određivanja relativnog indeksa refrakcije
(loma, relative refractive index) minerala za njegovu
dijagnostiku uranjanjem (potapanjem) uzorka u te-
kućinu s poznatim indeksom refrakcije (v. immersion
liquid).
immiscible – nemiscibilan, nemješljiv. Termin koji ozna-
čava svojstvo dvaju ili više fluida (faza) da se, pri rav-
notežnim uvjetima, ne mogu potpuno otopiti jedan
u drugom, na primjer, nafta i voda. Nemiscibilni flu-
idi koegzistiraju kao odvojene faze. Važno svojstvo
istiskivajućih fluida u procesima povećanja iscrpka
nafte (EOR-procesi); v. immiscible fluids, miscible, mis-
cible fluids, miscibility, miscible flood.
immiscible carbon-dioxide displacement – nemisci-
bilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-di-
oxide immiscible flood.
immiscible carbon-dioxide flood – nemiscibilno isti-
skivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide im-
miscible flood.
immiscible displacement – nemiscibilno istiskivanje
nafte, istiskivanje nafte nemiscibilnim fluidima. Proces
istiskivanja nafte iz ležišta fluidima (vodom, plinom)
pri uvjetima kada nema uzajamnog miješanja (tj.
immiscible fluids
kada nema potpune uzajamne topljivosti) između
istiskivajućeg fluida i slojne nafte. Fluidi (slojna nafta
i injektirana voda ili plin) koegzistiraju u ležištu kao
odvojene faze, odnosno između njih postoji površi-
na razdjela; v. miscible flood.
immiscible fluids – nemiscibilni fluidi. Fluidi koji se uza-
jamno ne miješaju, odnosno koji nisu topljivi jedan
u drugom, tako da koegzistiraju kao odvojene faze
s površinom razdjela između njih; v. miscible fluids,
miscible injection fluids.
immiscible gas displacement – nemiscibilno istiskiva-
nje nafte plinom, istiskivanje nafte nemiscibilnim pli-
nom, v. immiscible displacement, miscible flood.
immiscible gas flooding – nemiscibilno istiskivanje
nafte plinom, istiskivanje nafte nemiscibilnim plinom,
v. immiscible displacement.
immiscible gas injection – injektiranje nemiscibilnog
(nemješljivog) plina, v. immiscible displacement.
immiscible liquids – nemiscibilne (nemješljive) tekući-
ne. Tekućine koje se uzajamno ne miješaju, koje nisu
topljive jedna u drugoj i koegzistiraju kao odvojene
faze. Primjer nemiscibilnih tekućina su nafta i voda;
v. miscible fluids, miscible injection fluids.
immobile water saturation – zasićenje nepokretnom
vodom. Minimalno zasićenje ležišne stijene (ležišta)
vodom (minimum water saturation) pri kojem će
voda strujati.
impact cast – odljevak udarca, v. prod cast.
impact law – zakon sedimentacije. Fizikalni zakon koji
određuje taloženje grubih (velikih) čestica – u skladu
s tim zakonom, brzina taloženja (slijeganja) čestica
(settling velocity) je direktno proporcionalna kvadrat-
nom korijenu promjera čestice (za danu gustoću če-
stice i danu gustoću i viskoznost fluida).
impact mark – znak (trag) udarca, v. prod mark.
impact metamorphism – sudarna metamorfoza (me-
tamorfizam). U geologiji – tip udarne metamorfoze
(v. shock metamorphism) u kojoj su udarni valovi (v.
shock waves) i njima izazvane promjene u stijenama
i mineralima posljedica udarca nekod tijela ogro-
mnom brzinom, na primjer, meteorita.
impedance – (1) akustička impedancija, v. acoustic im-
pedance. (2) električna impedancija, v. electrical im-
pedance. (3) mehanička impedancija, v. mechanical
impedance.
impermeability – nepropusnost. Stanje stijene, sedi-
menta ili tla koje ih čini nesposobnim za propuštanje
vode ili drugih fluida pod tlakom. Sinonim: impervio-
usness; v. permeability.
impermeable rock – nepropusna stijena. Stijena kroz
koju fluid ne može strujati. Sinonim: impervious rock.
impervious rock – nepropusna stijena, v. impermeable
rock.
imperviousness – nepropusnost, v. impermeability.
impetus – impuls. Oštar početak ili nailazak seizmičke
faze na seizmogramu.
impingement attack – korozijska erozija. Korozija i
erozija uzrokovane istovremeno kombiniranim dje-
lovanjem kemijskog izjedanja i erozije. Korozijsko
djelovanje optočne tekućine na metal.
improved oil recovery (IOR) – usavršena (poboljšana)
proizvodnja (dobivanje) nafte. Ovisno o definicijama
– termin kojim se označava proizvodnja dodatnih
količina nafte metodama (procesima) koji ne uklju-
čuju iskorištavanje ležišta njegovom prirodnom
418 inarticulates (Inarticulata)
energijom: (a) sekundarnim metodama – injektira-
njem vode i/ili plina (v. secondary oil recovery) i ter-
cijarnim metodama (v. tertiary oil recovery), odnosno
poboljšanim ili usavršenim metodama ili tzv. me-
todama povećanja iscrpka nafte ili EOR-metodama
– miscibilnim plinskim, kemijskim i termičkim (v.
enhanced oil recovery), ili (b) metodama povećanja
iscrpka nafte (EOR-metodama) uključujući i druge
aktivnosti – karakterizaciju ležišta, usavršeno uprav-
ljanje ležištem i interpolacijsko bušenje (bušenje
dodatnih bušotina radi iskorištavanja ležišta gušćom
mrežom bušotina – v. infill drilling).
improved-recovery technique – tehnologija usavršene
(poboljšane) proizvodnje (dobivanja) nafte. Tehnološ-
ke metode koje se primjenjuju radi nadomještanja
prirodne energije naftnog ležišta i povećanja konač-
nog (ukupnog) iscrpka nafte. Obuhvaćaju metode
od tehnologija podržavanja ležišnog tlaka (pressure
maintenance) do EOR-tehnologija (tehnologija po-
većanja iscrpka nafte, enhanced oil recovery ).
impure arkose – nečista arkoza. Termin koji se obič-
no primjenjuje na pješčenjak (osobito grauvaku)
s visokim sadržajem glinenaca (feldšpata), ali nije
arkozni; naročito pješčenjak koji sadržava 25% do
90% glinenca (feldšpata) i fragmenata eruptivnih
(magmatskih) stijena, 10% do 50% tinjca (liskuna) i
fragmenata metamorfnih stijena i 0% do 65% kvarca
i čerta. Sinonim: dirty arkose.
inaccessible pore volume – nepristupačni porni volu-
men. Dio pornog volumena naftnog ležišta (ležišne
stijene) u procesu istiskivanja nafte otopinom poli-
mera (u procesu polimernog zavodnjavanja ležišta)
s kojim otopina polimera nije u kontaktu, odnosno u
kojem nema strujanja polimerne otopine zbog toga
što su molekule polimera veće od promjera dijela
pora i od molekula vode. Kako takve pore propuštaju
samo vodenu fazu (čije su molekule manje od mole-
kula polimera), injektirana otopina polimera napre-
duje i istiskuje naftu brže nego što je prognozirano,
odnosno nailazi ranije od očekivanja. Nepristupačni
porni volumen je opća karakteristika strujanja poli-
mera u poroznoj sredini – postoji u svim tipovima
poroznih sredina i za poliakrilamide i za biopolimere.
Može iznositi, ovisno o tipu porozne sredine i poli-
mera, od 1-2% do 25-30% ukupnog pornog volume-
na ležišne stijene; v. polymer flood.
inadunate crinoids – inadunati, v. inadunates.
inadunates (Inadunata) – inadunati. Podrazred izu-
mrlih krinoida (stapčara, crinoids). Karakterizirani su
čvrsto (nepomično) spojenim pločicama čaške (calyx
plates), usnim otvorom (mouth) skrivenim pokrovom
(tegmen) i krakovima (arms) koji su slobodni, a ne
ugrađeni u čašku. Stratigrafska rasprostranjenost:
ordovicij-trijas. Sinonim: inadunate crinoids.
inarticulate brachiopods – inartikulati, bezbravi, inar-
tikulatni brahiopodi, v. inarticulates.
inarticulates (Inarticulata) – inartikulati, bezbravi,
inartikulatni brahiopodi, brahiopodi bez brave. Ra-
zred brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods).
Karakterizirani su ljušturama (vapnenim ili hitinsko-
fosfatnim) koje nemaju bravu, nego su obično spo-
jene mišićima, a ne zubićima (hinge teeth) i zubnim
jamicama (dental sockets). Stratigrafska rasprostra-
njenost: kambrij-danas. Sinonim: inarticulate brac-
hiopods.
incident angle
incident angle – kut upada, upadni (Brewsterov) kut, v.
angle of incidence.
incipient peneplain – početni (embrionalni) peneplen,
v. strath, 2b.
inclination survey – mjerenje otklona (nagiba) bušoti-
ne, v. drift log.
inclined bedding – nagnuta slojevitost. (1) Skupni
termin za označavanje slojevitosti koja je nagnuta
prema glavnoj površini sedimentacije (principal sur-
face of deposition). Ne preporuča se rabiti taj termin
kao sinonim termina cross-bedding (kosa slojevitost)
budući da se on jednako može odnositi na svaki po-
četni (prvobitni) nagib (initial dip). Zastarjeli sinoni-
mi: diagonal bedding, oblique bedding. (2) Slojevitost
koja se poklapa s prvobitnim ili početnim nagibom.
inclined extinction – koso potamnjenje. U kristalo-
grafiji i mineralogiji – tip potamnjenja (v. extinction,
1) koje se opaža u presjecima dvolomnih kristala
(birefringent crystals) u kojima su smjerovi vibracije
kosi na os kristala (crystal axis) ili na smjer kalavosti
(direction of cleavage). Sinonim: oblique extinction; v.
parallel extinction, undulatory extinction.
inclined fold – kosa (nagnuta) bora. Bora čija se osna
ploha (axial surface) otklanja od vertikale i jedno nje-
no krilo (limb) može biti strmije od drugog. Katkada
se u taj termin uvodi ograničenje da strmije od dva
krila ne mora biti prebačeno (overturned).
inclinometer – inklinometar. (1) v. drift indicator. (2)
Instrument (pribor) za mjerenje magnetske inklina-
cije.
included gas – uklopljeni plin. Plin u izoliranim šupljina-
ma u zoni aeracije (prozračnoj zoni, zone of aeration)
i zoni zasićenja (zone of saturation). Termin se tako-
đer može primijeniti na mjehuriće zraka ili drugog
plina koji se ne nalaze u izoliranim šupljinama nego
su okruženi vodom u objema zonama i djeluju kao
prepreke strujanju vode sve dok plin ne nestane ota-
panjem u vodi.
incoherent – nekoherentan, nevezan. Termin za ozna-
čavanje stijene ili sedimenta koji su rahli (rastresiti)
ili nekonsolidirani (stijene ili sedimenta s česticama
koje nisu međusobno čvrsto povezane).
incompetent bed – nekompetentni sloj. U geologiji
– sloj čija se debljina mijenja od mjesta do mjesta
kada je boran.
incompetent rock – nekompetentna stijena. Stijena
koja u određenom periodu i pri određenim uvjetima
nije u stanju izdržati djelovanje tektonske sile (na-
prezanja, tectonic forces); v. competent rock.
incomplete ripple mark – nepotpuni ripl. Površina s ri-
plovima (ripple-marked surface) koja je karakterizira-
na izoliranim krijestama (grebenima) riplova (crests
of ripple marks), na primjer, površina formirana pri
nedostatnom donošenju pijeska. Sinonim: starved
ripple mark.
incompressibility modulus – volumenski modul ela-
stičnosti, v. bulk modulus.
incompressible flow – nekompresibilno (nestlačivo)
strujanje. Gibanje fluida bez ikakve promjene njego-
ve gustoće.
increased density – povećana gustoća mreže bušotina.
Povećanje broja izbušenih bušotina s obzirom na do-
pušteni broj od strane državnog regulativnog tijela.
increment – (1) napajanje zone zasićenja podzemne
vode, v. recharge. (2) inkrement. (a) Mala promjena
419 index of refraction
vrijednosti varijable. (b) U matematici – promjena
argumenta ili vrijednosti funkcije (mala pozitivna ili
negativna veličina).
incremental tertiary oil – tercijarni prirast proizvodnje
nafte. Količina (volumen) nafte koja se može proizve-
sti samo tzv. tercijarnim metodama proizvodnje; v.
tertiary oil recovery, enhanced oil recovery methods.
incremental ultimate recovery – prirast konačnog
(ukupnog) iscrpka. Razlika između količine (volume-
na) nafte koja se može ekonomično proizvesti me-
todama povećanja iscrpka (EOR-metode, enhanced
oil-recovery methods) i količine koja se može ekono-
mično proizvesti konvencionalnim procesima ek-
sploatacije (conventional recovery processes) naftnih
ležišta.
incrustation – inkrustacija, v. encrustation.
incumbent – iznad zaliježući. Termin kojim se u geolo-
giji označava pokrovni (iznad ležeći) ili superponira-
ni sloj (overlying stratum, superimposed stratum).
indented drill collar – nazupčana teška šipka. Teška
šipka sa zupčastim urezima na jednoj strani da se do-
bije ekscentrično teška šipka (eccentrically-weighed
drill collar). Sinonim: woodpecker drill collar.
index bed – marker; reper, v. key bed.
index fossil – provodni fosil. Fosil koji identificira i da-
tira (određuje starost) slojeve ili sukcesiju slojeva u
kojima je nađen, osobito neki fosilni takson (obično
rod, rjeđe vrsta) koji u sebi spaja (sjedinjuje) karak-
terističnu morfološku osobinu (morfološku svoj-
stvenost) s relativno čestom rasprostranjenošću ili
velikim obiljem i koji je karakteriziran širokom, čak
svjetskom, geografskom rasprostranjenošću i uskom
ili ograničenom stratigrafskom rasprostranjenošću.
Na primjer, trilobiti su bili uobičajeni u paleozoiku,
ali nisu nađeni prije kambrija, amoniti su bili uobi-
čajeni u mezozoiku, ali nisu nađeni nakon krede,
najstariji poznati ostrakodi su iz kambrija i široko su
se proširili u ordoviciju i tako ostali. Najbolji provod-
ni fosili su plivajući ili plutajući organizmi koji su se
brzo razvijali (živjeli kratkotrajno) i bili široko raspro-
stranjeni poput graptolita i amonita. Fosil ne mora
nužno biti ograničen na jedan sloj ili nađen u svim
dijelovima sloja za koji služi kao provodni. U hrvat-
skoj terminologiji sinonim za provodni fosil je termin
karakteristični fosil (characteristic fossil), ali se u ame-
ričkoj praksi smatra neodgovarajućim sinonimom.
Sinonimi: key fossil, type fossil; v. characteristic fossil,
guide fossil.
index horizon – reperni horizont. Strukturna površina
(ravnina, structural surface) koja se rabi kao referen-
cijska u analizi geološke građe nekog područja. Si-
nonim: index plane.
index liquid – imerzijska tekućina, v. immersion liquid.
index mineral – indeks-mineral. Mineral koji se razvio
(nastao) pri određenim uvjetima – tlaku i temperatu-
ri – i na taj način postao karakterističan za dani stu-
panj metamorfoze (metamorfizma). U slučaju pro-
gresivne metamorfoze (progressive metamorphism)
to je mineral čije prvo pojavljivanje (redoslijedom
od niskih do viših stupnjeva metamorfoze) označava
vanjsku granicu razmatrane zone.
index of refraction – indeks refrakcije (prelamanja,
loma). U kristalnoj optici – broj koji izražava omjer br-
zine svjetlosti u vakuumu i brzine svjetlosti u kristalu.
Zavisi od duljine vala, temperature i tlaka. Dvolomni
index plane
kristali imaju više od jednog indeksa refrakcije. In-
deks refrakcije sirovih nafti varira između 1,39 i 1,49 i
zavisi od gustoće nafte (teže nafte imaju više indek-
se). Indeks refrakcije malih uzoraka nafte iz krhotina
probušenih stijena ili jezgara se rabi za određivanje
karaktera nafte. Sinonimi: refractive index, refracture
index.
index plane – reperni horizont, v. index horizon.
index well – injekcijska bušotina, v. injection well.
index zone – reperna zona. Naslaga ili sloj koji posjedu-
ju takve paleontološke i litološke karakteristike da ih
je moguće lateralno (horizontalno) slijediti (pratiti) i
identificirati njihov relativni položaj u stratigrafskom
presjeku.
indicated additional reserves – potencijalne rezerve,
v. potential reserves.
indicated reserves – pokazane (indicirane) rezerve. Pre-
ma klasifikaciji Rudarske uprave SAD – rezerve (svih
vrsta mineralnih sirovina) koje su manje sigurne (po-
uzdane) od izmjerenih (v. measured reserves). Njihov
proračun se temelji na pojedinim direktno izmjere-
nim parametrima ležišta i djelomično na parametri-
ma određenim ekstrapolacijom. Prema klasifikaciji
Američkog naftnog instituta (API) i Američkog plin-
skog udruženja (AGA), u pokazane rezerve spadaju
rezerve poznatih ležišta/polja u utvrđenim produk-
tivnim horizontima, koje se mogu dodatno pridobiti
primjenom metoda povećanja iscrpka (sekundarnih,
EOR).
indicated volume – pokazani (očitani) volumen. Vo-
lumen fluida izmjeren danim protočnim mjerilom.
Mora se pomnožiti faktorom mjerila (meter factor) da
se dobije točna vrijednost volumena.
indicator horizon – indikatorski horizont, v. marker
band.
indirect-fired vessel – posuda s indirektnim zagrijava-
njem, v. indirect-heated vessel.
indirect-heated vessel – posuda s indirektnim zagri-
javanjem. Indirektno grijana posuda, za razliku od
direktno zagrijavane. Rabi se toplina vodene kupelji
(grijane plamenom cijevi) za zagrijavanje drugog flu-
ida prijenosom topline. Izvor topline je vanjski (obič-
no izgaranje proizvedenog plina). Zagrijač se može
upotrebljavati za zagrijavanje i razbijanje emulzije.
Sinonim: indirect-fired vessel.
indirect leaching – indirektno (inverzno) izluživanje, v.
reverse leaching.
indirect sampling – indirektno uzorkovanje. Uzorkova-
nje kada nema direktne veze između uzorkovanog
medija i analitičkog uređaja (off-line instrumenta, na
primjer, pri uzorkovanju plina to je instrument koji
nije direktno spojen s plinovodom). U slučaju indi-
rektnog uzorkovanja, ovisno o varijacijama sastava
i/ili svojstava uzorkovanog medija, mogu se primije-
niti dvije metode uzorkovanja: (a) periodičko uzor-
kovanje (povremeno uzimanje pojedinačnog uzorka
koji se šalje u instrument na analizu); (b) inkremen-
tno uzorkovanje (skupljanje pojedinačnih uzoraka u
jedan uzorak koji se šalje u instrument na analizu).
indirect stratification – sekundarna stratifikacija (sloje-
vitost), v. secondary stratification.
induced flow – izazvano (inducirano) strujanje. Struja-
nje nafte u bušotini izazvano tehničkim metodama,
na primjer, klipovanjem bušotine (swabbing) ili injek-
tiranjem plina (gas injection).
420 induction logging
induced infiltration – inducirana infiltracija (napa-
janje). Popunjavanje podzemne vode prirodnom
ili umjetnom infiltracijom iz površinskog vodenog
bazena. Rezultat je crpljenja podzemne vode i, time
izazvanog, sniženja njene visine tlaka ispod nivoa
površinske vode. Sinonim: induced recharge.
induced magnetization – inducirana magnetizacija.
Spontano inducirano magnetsko polje (spontaneou-
sly induced magnetic field) u stijeni jednolikim djelo-
vanjem primijenjenog (vanjskog) magnetskog polja.
Njegov smjer i veličina su paralelni i proporcionalni
primijenjenom magnetskom polju. U odsutnosti re-
manentne magnetizacije (v. remanent magnetizati-
on) inducirana magnetizacija je magnetski moment
(magnetic moment) po jedinici volumena.
induced polarization (IP) – inducirana polarizacija.
Formiranje dvostrukog nabijenog sloja na površini
kontakta zrna minerala ili izazivanje promjena gu-
stoće dvosloja uzrokovano primjenom električnog
polja (inducirana električna polarizacija, induced
electric polarization) ili magnetskog polja (inducirana
magnetska polarizacija, induced magnetic polarizati-
on), ali se gotovo jedino primjenjuje inducirana elek-
trična polarizacija – tamo gdje se ona manifestira ili
zbog promjene potencijala u Zemlji nakon prekida
uzbudnog zemnog impulsa struje ili zbog frekven-
cijske zavisnosti prividne otpornosti (prividnog spe-
cifičnog otpora) Zemlje.
induced porosity – sekundarna poroznost, v. secondary
porosity.
induced radioactivity – inducirana (umjetna) radioak-
tivnost. Radioaktivnost proizvedena umjetnom uz-
budom (aktivacijom). Sinonim: artificial radioactivity.
induced recharge – inducirano napajanje, v. induced
infiltration.
induced spectral gamma ray log (logging) – induci-
rana spektralna gama-karotaža. Aktivacijski tip karo-
taže (activation type of log) u kojoj se formacija bom-
bardira neutronima i registrira inducirano gama-zra-
čenje (induced gamma-ray), za razliku od spektralne
ili prirodne gama-karotaže (spectral gamma ray log,
natural gamma ray log). Rabi se za identifikaciju i
kvantitativnu procjenu minerala u matriksu stijene.
Izvor neutrona su radioaktivni elementi (na primjer,
plutonij, radij) ili generator neutrona.
induction-electrical log – indukcijska (induktivna) ka-
rotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction
logging
induction-electrical logging – indukcijska (induktivna)
karotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction
logging
induction-electric log – indukcijska (induktivna) ka-
rotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction
logging
induction log – (1) indukcijska (induktivna) karotaža,
karotaža električne provodnosti, v. induction logging.
(2) dijagram indukcijske (induktivne) karotaže (elektro-
karotaže), v. indutcion logging.
induction logging – indukcijska (induktivna) karotaža,
karotaža električne provodnosti. Tip (varijanta) elek-
trokarotaže (električne karotaže, electric log) – mje-
renje električne provodnosti (specifične električne
vodljivosti, conductivity) stijene iz koje se izračunava
električna otpornost (specifični električni otpor, re-
sistivity) stijene, a bazira se na principu elektroma-
induction-log measurement
gnetske indukcije, odnosno karotaža s pomoću in-
duciranih struja i bez primjene elektroda. Razvijena
je kako bi se prevladali određeni nedostaci otporske
elektrokarotaže (resistivity logging) i mogle mjeriti
električne otpornosti u bušotinama gdje se otporska
karotaža ne može primijeniti – u nezacijevljenim bu-
šotinama (bušotinama bez zaštitne kolone) koje su
ispunjene nevodljivim fluidima ili vodljivim fluidima
smanjene električne provodnosti (na primjer, slatko-
vodnom i naftnom isplakom, pjenom, zrakom). Mjeri
pravu (stvarnu) električnu otpornost (true resistivity)
neporemećene zone formacije. Indukcijska karotaža
se izvodi sondom s dva svitka (zavojnice) – odašiljač-
kim (uzbudnim) svitkom (transmitting coil) i prija-
mnim (mjernim) svitkom (receiver coil, receiving coil),
ali induktivne sonde također mogu imati nekoliko
odašiljačkih i prijamnih svitaka za jako fokusiranje
(usmjeravanje) struje. Odašiljački svitak se napaja iz-
mjeničnom strujom visoke frekvencije i konstantne
jakosti koja inducira koncentrične vrtložne (Foucaul-
tove) struje u formaciji oko kanala bušotine. Vrtložne
struje induciraju promjenljivo magnetsko polje koje
proizvodi struju u prijamnom svitku čija je jakost
približno proporcionalna električnoj provodnosti
formacije. Mjerenja se moraju korigirati za utjecaj
kanala bušotine, prodor isplačnog filtrata u sloj i de-
bljine formacije. Podaci indukcijske karotaže se rabe
za geološke korelacije formacija, procjenu zasićenja
vodom i drugih parametara formacije (uključujući
određivanje kontakta vboda-nafta). Konvencionalna
indukcijska karotaža se danas rijetko primjenjuje,
jer postoje suvremenije metode karotaže. Sinonimi:
conductivity log, induction electrical log, induction
electrical logging, induction electric log, induction log,
induction log measurement, induction well logging.
induction-log measurement – indukcijska (induktivna)
karotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction
logging
induction well logging – indukcijska (induktivna) ka-
rotaža, karotaža električne provodnosti, v. induction
logging.
inductive methods – induktivne metode. Metode elek-
tričnog istraživanja (electrical exploration) u kojima
se električna struja uvodi u zemlju (tlo) elektroma-
gnetskom indukcijom i određuje se toj struji prateće
magnetsko polje.
indurated – stvrdnut, otvrdnut. Termin koji označava
stijenu ili tlo koji su se stvrdnuli (otvrdnuli) ili konso-
lidirali djelovanjem tlaka, cementacije ili topline.
induration – stvrdnjavanje, otvrdnjavanje. (1) Stvrdnja-
vanje stijene ili stijenskog materijala djelovanjem
tlaka ili topline ili unošenjem stanovite količine ce-
mentirajućeg (vezivnog) materijala, osobito proces s
pomoću kojeg relativno konsolidirane stijene posta-
ju tvrđe ili kompaktnije; v. lithification. (2) Stvrdnja-
vanje horizonta tla djelovanjem kemijskih procesa (s
formiranjem relativno tvrdog, nepropusnog i često
glinovitog sloja tla koji zaliježe na površini ili nepo-
sredno ispod nje – tzv. hardpan).
industrial fuel gas (IFG) – industrijski ogrjevni plin. Pli-
novito gorivo (prirodni ili sintetski plin) koje se rabi u
industriji kao tehnološko gorivo za proizvodnju to-
plinske energije. Sinonimi: fuel gas, industrial gas.
industrial gas – v. (1) industrial natural gas. (2) manu-
factured gases. (3) industrial fuel gas.
421 inferior calorific value
industrial natural gas – industrijski prirodni plin. (1) Pli-
novito gorivo ili sirovina koji se rabe u industrijskim
poduzećima (uključujući kemijsku industriju); (2) U
SAD – prirodni plin koji kupuju plinska transportna
poduzeća u svrhu kasnije prodaje industrijskim po-
duzećima. Sinonim: industrial gas.
inequigranular – heterogranularan, nejednakozrnast.
Sinonim nepreporučljive primjene termina hete-
rogranular. Termin je prvobitno bio predložen za
eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks), ali se
također primjenjuje za sedimentne stijene (sedimen-
tary rocks), na primjer, prekristalizirane karbonatne
stijene (recrystallized carbonate rocks) čiji kristali ima-
ju različitu veličinu.
inert gas blanket – sloj inertnog plina. Sloj inertnog
ili nereaktivnog plina (n primjer, dušika) postavljen
iznad zapaljive tekućine u zatvorenoj posudi kako bi
se spriječilo stvaranje zapaljive i eksplozivne smjese.
Inertni plin istiskuje zrak bez kojeg se ne može stvo-
riti (akumulirati) eksplozivna smjesa.
inert gas drive (of oil) – istiskivanje nafte inertnim pli-
nom, v. inert gas-miscible flood.
inert gas injection – injektiranje inertnog plina, v. inert
gas-miscible flood.
inert gas-miscible flood (flooding) – miscibilno istiski-
vanje nafte inertnim plinom. Metoda povećanja iscrp-
ka nafte (EOR-metoda) injektiranjem inertnog plina,
na primjer, dušika ili smjese plinova s pretežitim sa-
držajem dušika. Inertni plin za injektiranje u naftna
ležišta se dobiva iz tri izvora – izgarni plin kotlovnica,
ispušni plin motora i dušik iz zraka. Lakši ugljikovo-
dici iz slojne nafte migriraju u injektirani plin i formi-
raju miscibilnu frontu s naftom. Broj naftnih ležišta
za primjenu tog procesa je ograničen budući da se
miscibilnost slojne nafte i inertnog plina može posti-
ći u vrlo uskom rasponu tlaka, temperature i sastava
fluida. Sinonimi: inert gas drive (of oil), inert gas injec-
tion; v. high-pressure inert gas injection.
inert solids – inertne čvrste čestice. U tehnologiji isplaka
– kemijski neaktivne čestice u bušaćoj isplaci (drilling
mud) za razliku od reaktivne frakcije isplake (čestice
minerala gline, na primjer, bentonita ili atapulgita).
Inertne čestice uključuju materijale (aditive) za ote-
žavanje isplake (weighting materials) i sprječavanje
gubljenja cirkulacije (lost circulation materials) te kr-
hotine i čestice probušenih stijena (well cutttings).
inferior calorific value – donja (efektivna) toplinska (ka-
lorična) vrijednost. Količina topline (toplinske energi-
je) koja nastaje ili se oslobađa pri potpunom izgara-
nju specificirane količine goriva (na primjer, plina)
na zraku tako da tlak, pri kojem se odvija reakcija,
ostaje konstantan, a svi produkti izgaranja se svode
na jednaku specificiranu temperaturu (temperaturu
reaktanata). Izračunava se pod pretpostavkom da su
svi produkti izgaranja u plinovitom stanju (voda, na-
stala izgaranjem goriva, ostaje također u parovitom
stanju), tj. bez obračuna topline (toplinske energije)
koja se oslobađa pri kondenzaciji vodene pare na-
stale izgaranjem goriva (donja toplinska vijednost
se, prema tome, razlikuje od gornje toplinske vrijed-
nosti po toplini kondenzacije vode). Donja toplinska
vrijednost može biti suha (dry) ili mokra (wet), ovi-
sno o sadržaju vodene pare prije izgaranja (utjecaj
vodene pare na toplinsku vrijednost se može direk-
tno mjeriti ili izračunati). Izražava se u MJ/m3, MJ/kg
inferred reserves
ili kJ/mol za plin (ako je količina plina specificirana
na volumenskoj, masenoj ili molnoj bazi), a u kJ/m3
ili MJ/m3 za tekuća goriva. Anglosaksonske jedinice
su Btu/ft3 (za plinovita goriva) ili Btu/gal (za tekuća
goriva). Sinonimi: lower calorific value, lower heating
value, low heating value, low heat value, net calorific
value, net heating value, net heat of combustion; v. ca-
lorific value, superior calorific value.
inferred reserves – podrazumijevane rezerve. Prema
nekim klasifikacijama rezervi u SAD – rezerve koje
su izračunane za slabo istražena područja, koja se
nalaze u susjedstvu s istraženim područjima s izmje-
renim rezervama (v. measured reserves) i pokazanim
rezervama (v. indicated reserves), postupkom analo-
gije s njima. Odgovaraju rezervama kategorije C2 u
klasifikacijskom sustavu bivšeg Sovjetskog Saveza.
infill (in fill) drilling – interpolacijsko bušenje. Izrada
dodatnih razradnih (eksploatacijskih) bušotina iz-
među postojećih proizvodnih bušotina u skladu s
planiranim rasporedom (mrežom) bušotina na polju
ili koncesiji kako bi se smanjio razmak (udaljenost)
između bušotina (povećala gustoća mreže bušotina)
i, na taj način, povećala proizvodnja i moguće konač-
ni iscrpak. Sinonim: infilling drilling.
infilling – ispunjavanje. U geologiji – proces sedimen-
tacije u kojem se talog odlaže ili spire u depresijama,
pukotinama ili udubljenjima, na primjer, ispunjava-
nje napuklina na površini kopnećeg ledenjaka.
infilling drilling – interpolacijsko bušenje, v. infill dri-
lling.
infilling well – interpolacijska bušotina, međubušotina,
v. infill well.
infill (in fill) well – interpolacijska bušotina, međubušo-
tina. Razradna (eksploatacijska) bušotina izbušena
između postojećih proizvodnih bušotina na polju
ili koncesiji kako bi se povećala proizvodnja i, po
mogućnosti, konačni iscrpak. Sinonimi: infilling well,
intermediate well; v. infill drilling.
infiltrated zone – zona infiltracije, v. invaded zone.
infiltrating water – infiltracijska (infiltrirajuća) voda.
Voda koja struji u naftno ležište kada se ležišni tlak
smanjuje usljed proizvodnje nafte i plina.
infiltration – infiltracija, probijanje. Prodiranje fluida u
čvrste materijale kroz pore ili male otvore, osobito
prodiranje vode u poroznu stijenu ili tlo.
infiltration front – fronta infiltracije, pelikularna fronta,
v. pellicular front.
infiltration water – infiltracijska voda. Sinonim nepre-
poručljive primjene termina free water (v.).
infinite-acting decline – pad proizvodnje pri beskonač-
nom radijusu dreniranja, prijelazni pad proizvodnje.
Prirodni pad proizvodnje (natural production decli-
ne) bušotine usljed ekspanzije plina, nafte i vode u
njenom drenažnom području (drainage region) koje
ima kontinuirano rastući radijus (za razliku od pada
proizvodnje pri konačnom radijusu dreniranja – v.
depletion decline). Sinonim: transient decline.
infinite-acting regime – režim pri beskonačnoj granici
ležišta. Režim (stadij) proizvodnje bušotine koji dje-
luje neposredno nakon njena puštanja u proizvod-
nju i kada se ne osjeća utjecaj fizičkih ili umjetnih
granica u ležištu na bušotinu. Sinonim: infinite-ac-
ting state.
infinite-acting state – režim pri beskonačnoj granici le-
žišta, v. infinite-acting regime.
422 inflow performance relationship (IPR)
infinite aquifer – beskonačni vodonosni bazen napaja-
nja (akvifer) ležišta, v. aquifer.
infinite-conductivity fracture – pukotina s beskonač-
nom vodljivošću. Pukotina u ležištu u kojoj je pad tla-
ka jednak nuli tijekom proizvodnje.
inflatable packer – napuhavajuća dubinska brtvenica
(paker). Tip dubinske brtvenice (pakera) za nezaci-
jevljene i zacijevljene bušotine (bušotine bez zaštit-
ne kolone i s njom) čiji se brtveni elementi šire djelo-
vanjem tlaka (za razliku od pakera koji se postavljaju
mehaničkim načinom gdje se brtveni elementi šire
djelovanjem težine na paker). Napuhavanje pakera
se izvodi lomljenjem diska na dnu kolone uzlaznih
cijevi (tubing) udaračem (udarnom šipkom). Nakon
što se brtveni element napuhavajućeg pakera raširi,
protupovratni ventil drži fluid u pakeru pod tlakom i
tako osigurava brtvljenje pakerom. Oslobađa se za-
kretanjem i podizanjem kolone uzlaznih cijevi.
inflatable packer flowmeter – protočno mjerilo s na-
puhavajućim pakerom (dubinskom brtvenicom). Pro-
točno mjerilo tipa spinera za registraciju brzine stru-
janja fluida u proizvodnim ili injekcijskim bušotina-
ma. Dubinska brtvenica (paker) napuše se na raznim
mjestima u kanalu bušotine i na taj način usmjerava
strujanje fluida u mjernu sekciju.
inflow – pritjecanje fluida u bušotinu. U tehnologiji pro-
izvodnje – strujanje ležišnih fluida iz sloja u kanal
bušotine izazvano razlikom između ležišnog tlaka
(reservoir pressure) i dinamičkog tlaka na dnu bušo-
tine (flowing bottomhole pressure).
inflow performance curve – krivulja karakteristika
produktivnosti ležišta. Krivulja pritoka fluida iz leži-
šta u bušotinu koja prikazuje zavisnost dinamičkog
tlaka na dnu bušotine (flowing bottomhole pressure
– ordinata) od kapaciteta proizvodnje bušotine (pro-
duction rate – apscisa) za ležište. Zavisnost je izrazita
funkcija karakteristika strujanja u ležištu (permea-
bilnost, oštećenje sloja). Bušotina može proizvoditi
kapacitetom koji je jedino određen presjecištem
krivulje karakteristika produktivnosti ležišta i krivu-
lje karakteristika produktivnosti bušotine (v. intake
curve). Kapacitet proizvodnje bušotine se može po-
većati modifikacijom jedne od tih krivulja. Određuje
se ispitivanjem bušotine. Sinonim: IPR curve; v. inflow
performance relationship.
inflow performance relationship (IPR) – karakteristi-
ke produktivnosti bušotine. Zavisnost između dina-
mičkog tlaka na dnu bušotine (flowing bottomhole
pressure) i njena ukupnog kapaciteta proizvodnje
kapljevine (gross liquid-production rate). Sposobnost
(kapacitet) proizvodnje dane bušotine (izražena u
grafičkom obliku ili u obliku formule) u ovisnosti o
različitim tlakovima na njenom dnu (o promjeni tzv.
tlaka na ulazu u bušotinu – well intake pressure). Za
specifičnu naftnu bušotinu, prema tome, to je zavi-
snost između dinamičkog tlaka na njenu dnu i kapa-
citeta njene proizvodnje pod površinskim uvjetima
(protoka iz ležišta u kanal bušotine, m3/d ili bbl/d) i
bazira se na sljedećim glavnim pretpostavkama: (a)
mehanizam dreniranja ležišta je režim otopljenog
plina; (b) ležišni tlak je jednak tlaku zasićenja nafte;
(c) ležište je kružnog oblika, homogeno, izotropno
i konačne duljine; (d) nema oštećenja formacije;
(e) nafta i plin su pri jednakom tlaku i konstantnih
svojstava (viskoznosti), i (f ) nema strujanja vode. Za-
inflow performance test
visnost je katkada pravčasta, ali kapacitet proizvod-
nje (protok) bušotina obično odstupa (osim kada
bušotine proizvode iz ležišta čiji je tlak veći od tlaka
zasićenja) znatno od pravca pri dvofaznom strujanju
kada je pad tlaka veći. IPR neke bušotine često opa-
da s ukupnom proizvodnjom iz ležišta i, na primjer,
za režim otopljenog plina taj pad može biti brz. Ošte-
ćenje formacije ili njena obrada (stimulacija) također
utječu na IPR. Karakteristike produktivnosti se najbo-
lje mogu odrediti ispitivanjima bušotina metodom
uzastopnih protoka (flow-after-flow test) ili izokronal-
nom metodom (isochronal test) ili prognozom pre-
ma podacima ležišta. Karakteristike produktivnosti
plinskih bušotina su zavisnosti dnevne proizvodnje
(protoka) plina i razlike kvadrata statičkog ležišnog
tlaka i dinamičkog tlaka u bušotini i određuju se ta-
kođer ispitivanjima bušotina metodom uzastopnih
protoka (ispitivanjima s četiri protoka – four-point
flow-after-flow test) i izokronalnom metodom; v. in-
flow performance curve.
inflow performance test – ispitivanje produktivnih
karakteristika ležišta. Registracija dinamičkog tlaka
na dnu bušotine (flowing bottom hole pressure) pri
stabiliziranom kapacitetu proizvodnje (stabilized
production rate). Dobivaju se isti podaci kao u ispi-
tivanju indeksa produktivnosti bušotine. Karakteri-
stika pritjecanja fluida iz ležišta u bušotinu (inflow
performance) je empirijska zavisnost koja se mijenja
tijekom proizvodnog vijeka bušotine; v. inflow per-
formance curve.
inflow test – ispitivanje hermetičnosti cementacije lajne-
ra. Metoda ispitivanja koja se primjenjuje u bušotini
radi provjere hermetičnosti cementiranog lajnera (li-
ner). Sastoji se od uklanjanja cementa iz lajnera dlije-
tom i strugačem (skreperom) zaštitne kolone nakon
operacije cementacije, spuštanja alatke za ispitiva-
nje (konstrukcijski slična alatki za testiranje bušotine
koja se spušta s kolonom bušaćih alatki) s bušaćom
kolonom do vrha lajnera i, nakon njena posjedanja,
otvaranja cirkulacijskog ventila na vrhu bušaće ko-
lone. Eventualni protok fluida u bušotini upućuje na
propuštanje lajnera.
influx – volumen (količina) utjecanja (pritjecanja). Volu-
men (količina) ugljikovodika, vode ili drugih fluida
koji su ušli u ležište ili dio ležišta kroz propusne gra-
nice formacije.
informal unit – neformalna jedinica. Stratigrafska je-
dinica (stratigraphic unit) koja se rabi u širokom ili
slobodnom značenju, litološko tijelo (lithologic body)
za koje je nedostatna potreba ili nedovoljna infor-
macija ili neodgovarajuća osnova da bi se označilo
kao formalna jedinica (v. formal unit). Neformalna
jedinica se može odnositi na litozonu (lithozone), na
primjer, »zona šejla« (shaly zone) ili »ugljenonosna
zona« (coal-bearing zone); na sloj (bed) ili član (mem-
ber), na primjer, »pješčani sloj« (sandy bed) ili »šejlov
član« (shaly member); može uključivati tzv. industrij-
ske litostratigrafske jedinice (litostratigrafska tijela
koja su prvenstveno cijenjena zbog industrijske
korisnosti, industrial lithostratigraphic units), na pri-
mjer, vodonosni horizonti, naftonosni pijesci, slojevi
ugljena, građevnog kamena ili ruda. Neformalnim
se smatraju i jedinice bez naziva tipa »formacija A«
(formation A) ili »kartirana jedinica 2« (map unit 2);
zone kao litostratigrafske jedinice – na primjer, »pro-
423 inhibited drilling mud
duktivna zona« (producing zone) ili »mineralizirana
zona« (mineralized zone); horizonti-markeri (marker
horizons) određeni elektrokarotažom i drugim tipo-
vima karotaže; nekoliko malih jedinica u jednoj ver-
tikalnoj sekvenciji koje imaju jednake geografske na-
zive; nekoliko jedinica koje čine ciklus sedimentacije
(taložni ciklus, cycle of sedimentation); opće litološko-
stratigrafske jedinice, na primjer, »donjokambrijski
slojevi« (Lower Cambrian strata) i detaljnija jedinica
unutar druge jedinice, na primjer, »pješčenjak XYZ«,
tj. pješčenjak »formacije XYZ«. Nazivi neformalnih je-
dinica su podvrgnuti istim pravilima pisanja velikih
i malih slova kao za imenice (ako u nazivu jedinice
nema velikog slova, to ne znači nužno da je ona ne-
formalna).
information test – informativno ispitivanje. Jednokrat-
no ispitivanje (one-point test) plinske bušotine koja
polako postiže stabilizaciju. Nakon otvaranja, bušoti-
na proizvodi pri konstantnom protutlaku (na primjer,
tlak u plinovodu). Mjere se dinamički tlakovi, tempe-
rature i protoci (proizvodnje) u danim vremenima.
Infracambrian – infrakambrij, eokambrij, v. Eocambri-
an.
infracrustal – infrakrustalni. U geologiji – koji je ispod
površine, tj. unutar kore, i obično ispod zone trošenja
(raspadanja) i dijageneze; v. supracrustal.
infraglacial – infraglacijalan, subglacijalan, podlede-
njački, v. subglacial, 1.
infrastructure – infrastruktura. U tektonici – struktura
formirana na dubokom nivou Zemljine kore, u plu-
tonskoj sredini (uvjetima, plutonic environment) ka-
rakteriziranoj povišenom temperaturom i tlakom. Za
infrastrukturu je karakteristočno plastično nabiranje
(plastic folding) te formiranje granita i drugih migma-
titskih i magmatskih (eruptivnih) stijena (migmatitic
rocks, magmatic rocks). Takva sredina (uvjeti) je svoj-
stvena unutarnjim dijelovima većine orogenetskih
pojaseva (orogenic belts), ali se dani termin osobito
rabi za dijelove gdje je infrastruktura u suprotnosti
s iznad zaliježućim, manje poremećenim slojem ili
superstrukturom (v. superstructure).
infusorial earth – infuzorijska zemlja. Zastarjeli sino-
nim termina diatomite (dijatomite).
inherited – naslijeđen. U geologiji – (a) Termin za ozna-
čavanje geološke strukture, forme reljefa ili krajolika
koji svoje karakteristične osobitosti duguju uvjetima
ili zbivanjima prethodnog perioda, osobito epige-
netska (superimposed – v.) rijeka, dolina ili drenažni
sustav. (b) Termin za označavanje svojstava sedimen-
ta (ili tla) koja su neposredno povezana prije s priro-
dom matičnog materijala (stijene) nego s procesom
njihova formiranja.
inhibited acid – inhibirana kiselina. U tehnologiji obra-
de slojeva – kiselina s dodatkom kemijskog aditiva
koji je namijenjen ili za usporavanje njena djelovanja
na čelik tijekom 10 do 12 sati ili je površinski aktiv-
na tvar (surfaktant) koji prekriva površinu i zaštićuje
opremu tijekom obrade kiselinom.
inhibited drilling fluid – inhibirana bušaći fluid, bušaći
fluid s inhibitorom, v. inhibited drilling mud.
inhibited drilling mud – inhibirana bušaća isplaka,
bušaća isplaka s inhibitorom. Bušaća isplaka čiji filtrat
kemijski ne reagira s formacijom ili s njom reagira na
način koji sprječava stvaranje problema s osjetljivim
formacijama. Sadrži veliku količinu otopljenih soli
inhibited mud
i ima nisku filtraciju, a primjenjuje se kako bi se hi-
dratacija gline (clay hydration) i urušavanje stijenke
kanala bušotine (hole sloughing) svelo na minimum.
Postoje četiri tipa inhibirane bušaće isplake: (a) kal-
cijska (calcium drilling mud) ili vapnena (v. lime-base
drilling mud); (b) gipsna (v. gypsum-base drilling
mud); (c) na bazi morske vode (v. seawater drilling
mud) i, (d) na bazi zasićene morske vode (saturated
seawater drilling mud) ili na bazi zasićene slane vode
(saturated saltwater drilling mud). Najčešće se primje-
njuju vapnene isplake (isplake obrađene vapnom, s
dodatkom kalcij-hidroksida). Inhibitori koji se doda-
ju isplaci su uglavnom krom-lignit (chrome lignite),
krom-lignosulfonati (chrome lignosulfonates), natrij-
klorid (sodium chloride), natrij-silikat (sodium silica-
te) i kalcij-sulfat (calcium sulfate). Inhibirane bušaće
isplake otežavaju elektrokarotažu i teško se dobiva
niska gustoća isplake. Sinonimi: inhibited drilling flu-
id, inhibited mud, inhibitor drilling mud.
inhibited mud – inhibirana isplaka, isplaka s inhibito-
rom, v. inhibited drilling mud.
inhibitive drilling mud – inhibirajuća bušaća isplaka, v.
inhibited drilling mud.
inhibitive mud – inhibirajuća isplaka, v. inhibited dri-
lling mud.
inhibitor – inhibitor. Kemikalija (kemijski aditiv) za us-
poravanje ili sprječavanje kemijskog djelovanja, na
primjer, korozije. U tehnologiji bušenja i porizvodnje
nafte i plina se inhibitori obično primjenjuju: (a) kao
aditivi bušaćim isplakama (drilling muds) za sprječa-
vanje korozije kiselim plinovima, kisikom ili solima,
na primjer, amini (amines), kromati (chromates), va-
pno (lime) i za sprječavanje hidratacije glina u for-
maciji, na primjer, kalcij-sulfat (calcium sulfate); (b) za
usporavanje vezivanja (stvrdnjavanja) cemena; (c) za
sprječavanje korozije dubinske opreme (opreme u
bušotini) djelovanjem jakih kiselina tijekom obrade
slojeva kiselinom, i (d) za inhibiranje plinskih hidrata,
na primjer, metanol (methanol).
inhibitor drilling mud – bušaća isplaka s inhibitorom,
inhibirana bušaća isplaka, v. inhibited drilling mud.
initial boiling point (IBP) – početno vrelište (točka klju-
čanja). Početna točka (temperatura) destilacije, tem-
peratura u trenutku kada se prva kap pare kondenzi-
ra tijekom destilacije pri normiranim uvjetima.
initial development period – početni period razrade.
Stadij u historijatu razrade polja nakon izrade bušo-
tine kojom je polje otkriveno (discovery well), a prije
stadija eruptivne proizvodnje (flush production). Peri-
od tijekom kojeg se izrađuju bušotine za definiranje
granica polja (step-out wells) i razradne (eksploatacij-
ske) bušotine (development wells), odnosno izbušila
mreža bušotina za proizvodnju nafte i plina.
initial dip – primarni nagib. (1) Sinonim termina primary
dip (v.). (2) Nagib koji poprimaju slojeviti sedimenti
(bedded deposits) zbog kompakcije nakon sedimen-
tacije, ali prije tektonske deformacije.
initial form – primarna forma reljefa (reljef), v. initial
form.
initial gas in place – početne rezerve plina u ležištu, v.
original gas in place.
initial gel strength – početna čvrstoća gela. U tehno-
logiji bušaćih isplaka – smično naprezanje (napre-
zanje smicanja, shear stress) koje je potrebno za
permanentnu deformaciju bušaće isplake (koloidne
424 initial volumes in place
suspenzije poput bušaće isplake) nakon njena miro-
vanja tijekom 10 sekundi. Mjeri se viskozimetrom s
direktnim očitanjem. Obično se također mjeri 10-mi-
nutna čvrstoća gela (10-minute gel strength).
initial landform – primarna forma reljefa (reljef). Fro-
ma reljefa (reljef ) koja je nastala pod utjecajem ne-
posredne epirogenetske, orogenetske ili vulkanske
aktivnosti i čije su prvobitne osobitosti tek neznat-
no izmijenjene djelovanjem erozije. Primarni reljef
prevladava u početnom stadiju i stadiju mladosti
erozijskog ciklusa. Sinonim: initial form; v. sequential
landform, ultimate landform.
initial oil in place – početne rezerve nafte u ležištu, v.
original oil in place.
initial potential – početni proizvodni potencijal (proi-
zvodnja), v. initial production, 2.
initial pressure – početni tlak. Tlak ležišta prije početka
bušenja. Sinonim: original pressure.
initial producing gas-oil (gas/oil) ratio – početni plin-
ski (proizvodni plinski) faktor. Proizvodni plinski fak-
tor (GOR, producing gas-oil ratio) u trenutku puštanja
bušotine u proizvodnju (kada se bušotina prvi put
pušta u proizvodnju).
initial production (IP) – (1) početna proizvodnja. Proi-
zvodnja naftne ili plinske bušotine tijekom prvih 24
sata. (2) početna proizvodnja (proizvodni potencijal).
Količina (volumen) koju je naftna ili plinska bušotina
sposobna proizvesti tijekom prvih 24 sata njene pro-
izvodnje (prvih 24 sata nakon njenog završnog opre-
manja za proizvodnju). Sinonim: initial potential.
initial reserves – početne rezerve. Ukupna količina (vo-
lumen) nafte i plina otkrivenih na poznatim ležišti-
ma/poljima. Mogu se definirati kao zbroj preostalih
ili tekućih rezervi (v. remaining reserves) i ukupne
proizvodnje u trenutku procjene. Termin se također
često rabi za rezerve prije odbitka proizvodnje.
initial reservoir pressure – početni ležišni tlak. Tlak le-
žišta prije početka proizvodnje, odnosno u trenutku
otkrića ležišta/polja. Obično je jednak hidrostatič-
kom tlaku Sinonimi: discovery pressure, original pre-
ssure, original reservoir pressure, virgin pressure, virgin
reservoir pressure.
initial saturation – početno zasićenje. Početni relativni
sadržaj nafte, plina ili vode u ležištu.
initial shoreline – prvobitna obalna linija. Obalna linija
koja se formirala pod utjecajem regionalne tekton-
ske aktivnosti – slijeganja (subsidence), uzdizanja
(uplift), rasjedanja (faulting), nabiranja (folding) – vul-
kanskim akumulacijama ili glacijalnom (ledenjač-
kom) djelatnošću. Može imati vrlo različiti nagib (od
gotovo vertikalnog do blizu horizontalnog), a tako-
đer može biti glatka ili neravna.
initial solution gas-oil (gas/oil) ratio – početni (uku-
pni) faktor otopljenog plina. Početna (ukupna) koli-
čina (volumen) plina otopljenog u jediničnom vo-
lumenu slojne nafte u ležištu (volumen plina sepa-
riranog iz jediničnog volumena proizvedene slojne
nafte na polju), tj. kada se bušotina prvi put pušta
u proizvodnju. Obično se izražava u standardnim
kubičnim metrima po kubičnom metru (ili u standar-
dnim kubičnim stopama po barelu) rezidualne nafte
(pri temperaturi 15,6 °C/60 °F). Sinonim: total gas-oil
ratio.
initial volumes in place – porni volumeni fluida u le-
žištu. Procijenjeni bruto volumeni sirove nafte, pri-
injected air flux
rodnog plina i pripadajućih tvari u ležištu u danom
vremenu prije početka proizvodnje i bez obzira na
veličinu njihova iscrpka.
injected air flux – tok injektiranog zraka, v. air flux.
injected gas – injektirani plin. (1) Plin koji se injektira
u naftno ležište kroz injekcijske bušotine radi podr-
žavanja ležišnog tlaka (na primjer, proizvedeni suhi
plin) ili radi povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi,
na primjer, ugljik-dioksid, dušik). Sinonim: input gas.
(2) Plin koji se rabi za umjetno podizanje nafte iz bu-
šotine na površinu metodom plinskog lifta (gaslift).
Sinonim: input gas.
injection – (1) intruzija, v. intrusion, 1. (2) injekcija, se-
dimentna injekcija. U sedimentologiji – (a) Prodira-
nje (utiskivanje) sedimentnog materijala pod ne-
normalnim tlakom (odozgo prema dolje, odozdo
prema gore ili u lateralnom smjeru) u već postojeće
sedimente ili stijenu duž oslabljenih ploha ili u na-
pukline i pukotine, na primjer, pretvaranje vodom
zasićenog (vlažnog) pijeska ili silta u fluidno (tekuće)
stanje i njihovo prodiranje u susjedne sedimente s
formiranjem takvih struktura kao što su pješčenjački
dajkovi ili žice (sandstone dikes) ili pješčani vulkani
(sand volcanoes). Sinonim: sedimentary injection; v.
intrusion, 2. (b) Sedimentna struktura ili stijena koje
su se formirale kao rezultat injekcije. Sinonim: sedi-
mentary injection. (3) injektiranje. (a) U tehnologiji
proizvodnje nafte – injektiranje fluida (vode, plina,
otopina kemikalija i drugih agensa) u ležište kroz
bušotine radi stimulacije (povećanja produktivno-
sti) bušotina i povećanja konačnog iscrpka nafte. (b)
Uvođenje pod tlakom tekućeg ili plastičnog materi-
jala u pukotine, šupljine ili pore stijena. (4) ubrizga-
vanje goriva. Raspršivanje goriva u cilindar motora
injekcijskom pumpom. Također, uvođenje goriva u
komoru izgaranja.
injection breccia – injekcijska breča. Tip klastične stije-
ne koja se formirala prodiranjem velikih fragmena-
ta ponajprije stranih stijena u žile (veins) i pukotine
(fractures) u stijeni nastanka breče. Neke od injekcij-
skih breča su vjerojatno (pretpostavljeno) povezane
sa strukturama udarnog meteoritskog podrijetla i
možda su formirane kao rezultat udarnog procesa
(primjer su breče Sudbury u Kanadi).
injection complex – injekcijski kompleks. U geologiji
– asocijacija stijena (association of rocks, assembla-
ge of rocks) sastavljenih od intruzija koje se nalaze
u složenim uzajamnim odnosima sa sedimentnim i
metamorfnim stijenama (na primjer, drevne stijene
koje zaliježu ispod najstarijih sedimentnih formacija
u istočnom dijelu SAD).
injection dike – injekcijski dajk (žica). Klastični sedimen-
tni dajk (žica, sedimentary dike) formiran prodorom
sedimentnog materijala odozdo, odozgo ili sa strane
(s boka) pod djelovanjen nenormalnog injekcijskog
tlaka (abnormal pressure of injection).
injection fluid – injektirani fluid. U tehnologiji proizvod-
nje nafte – voda, plin ili drugi fluid, ovisno o prirodi
(karakteristikama, svojstvima) ležišta i tipu i sadrža-
ju fluida u njemu, koji se injektiraju radi povećanja
proizvodnje (produktivnosti bušotina) i konačnog
iscrpka nafte.
injection-fluid channeling – kanalno strujanje injekti-
ranog fluida; v. channeling.
injection-fluid front – fronta injektiranog fluida. Po-
425 injection well
kretna površina razdjela (kontakta) između injektira-
nog fluida u naftno ležište (na primjer, vode ili plina) i
postojećeg fluida u ležištu u procesu istiskivanja naf-
te iz ležišta radi povećanja proizvodnje i konačnog
iscrpka nafte.
injection fold – injekcijska bora. Nekompetentna bora
(incompetent fold).
injection gas-fluid ratio – omjer injektiranog plina i
proizvedenog fluida. U tehnologiji proizvodnje nafte
plinskim liftom (gas lift) – omjer volumena (količine)
injektiranog plina i volumena (količine) proizvedene
nafte.
injection log – karotaža injekcijskih bušotina (injektiv-
nosti). Mjerenje količine (volumena) fluida koja se
može injektirati u ležište na različitim dubinama radi
određivanja (dobivanja) profila injektivnosti (injecti-
on profile) bušotine. Karotaža injektivnosti se tako-
đer primjenjuje za utvrđivanje mjesta propuštanja i
mjesta u prstenastom prostoru bušotine između za-
štitne kolone i stijenke bušotine gdje nema cementa
ili cementne veze s formacijom.
injection metamorphism – injekcijska metamorfoza
(metamorfizam). U geologiji – metamorfoza (meta-
morfizam) koja je praćena slojevitom injekcijom te-
kuće magme (magmatske taljevine – obično granit-
skog sastava). Karakteristična je za kontaktne zone
dubinskih intruziva (zone u blizini dubokih intruziv-
nih kontakata); v. plutonic metamorphism.
injection pattern – shema (sustav) injektiranja. Plošni
raspored (mreža) injekcijskih i proizvodnih bušotina
u procesu konvencionalnog (običnog) zavodnja-
vanja (waterflood) i iskorištavanja EOR-metodama
(enhanced oil recovery). Tipične sheme injektiranja su
»4 točke« (four-spot pattern), »5 točaka« (five-spot pa-
ttern), »7 točaka« (seven-spot pattern), direktni linijski
sustav (direct-line drive well pattern), šahovski linijski
sustav (staggered-line drive well pattern) i shema peri-
fernog injektiranja (peripheral well pattern).
injection pressure – tlak injektiranja. Tlak pod kojim
se injektira fluid u naftno ležište, na primjer, voda u
procesu zavodnjavanja ležišta ili plin u procesu po-
državanja ležišnog tlaka, radi povećanja proizvodnje
i konačnog iscrpka nafte.
injection pressure buildup – porast tlaka injekcijske
bušotine, v. injectivity test, 1.
injection-production well pattern – mreža (raspored)
injekcijskih i proizvodnih bušotina, v. well pattern.
injection profile – profil injektiranja. Vertikalna distri-
bucija (razdioba) protoka injektiranog fluida iz kana-
la bušotine u ležište. Sinonim: injectivity profile.
injection water treatment – obrada injektirane vode.
Proces pripreme vode za injektiranje u ležište u svr-
hu podržavanja tlaka i povećanja iscrpka nafte radi
sprječavanja rasta mikroorganizama, odlaganja ka-
menca, pojave korozije opreme i uklanjanja suspen-
diranih čvrstih čestica.
injection well – (1) injekcijska bušotina. Bušotina koja
se upotrebljava za injektiranje (pumpanje) raznih
fluida (zraka, vodene pare, vode, prirodnog plina,
ukapljenog plina, površinski aktivnih tvari, alkalija,
polimera i drugih) u podzemne slojeve (formacije)
radi: (a) povećanja iscrpka nafte (injektiranjem, na
primjer, vode ili plina); (b) primjene EOR-metoda (na
primjer injektiranjem otopina kemikalija ili vodene
pare); (c) odlaganja otpadnih fluida (na primjer pro-
injection-well plugging
izvedene slane slojne vode). Sinonimi: index well,
injector, input well, intake well, key well, pressure well.
(2) bušotina za napajanje vodonosnog horizonta, vod-
na injekcijska bušotina, v. recharge well.
injection-well plugging – zagađenje injekcijske bušo-
tine. Čepljenje pora formacije (sloja) u injekcijskim
bušotinama produktima korozije ili česticama mazi-
va koji se unose iz površinskih cjevovoda ili opreme
bušotina.
injection well test (testing) – ispitivanje injekcijske
bušotine. Ispitivanje vodnih (water-injection well)
i plinskih injekcijskih bušotina (gas-injection well)
radi određivanja karakteristika ležišta u njihovom
području – zona gutanja injektiranog fluida, skina,
injektivnosti i dr., v. injectivity test, pressure falloff
test.
injectivity – injektivnost. Relativna lakoća kojom se
fluid (na primjer voda ili plin) injektira u propusne
stijene, sposobnost injekcijske bušotine (vodne ili
plinske) za primanje injektiranog fluida. Na injektiv-
nost mogu negativno utjecati začepljenje pora sloja
(zagađenje formacije), nakupljanje kamenca u kana-
lu bušotine i drugi faktori.
injectivity index (I, II) – indeks injektivnosti. U procesu
istiskivanja nafte iz ležišta – omjer dnevnog kapaci-
teta injektiranja vode (u m3 ili bbl) i razlike između
tlaka injektiranja na dnu bušotine i srednjeg statič-
kog ležišnog tlaka (u bar ili psi). Indeks injektivnosti
je parametar koristan za određivanje stanja ležišta
(potrebe za stimulacijom ležišta) i maksimalne količi-
ne vode koja se može injektirati u ležište (na primjer,
s ograničenjem zbog frakturiranja ili loma formaci-
je).
injectivity profile – profil injektivnosti (injektiranja), v.
injection profile.
injectivity test (testing) – ispitivanje injektivnosti. (1)
Ispitivanje injekcijskih bušotina metodom mjerenja
porasta tlaka pri injektiranju fluida u ležište. Postu-
pak se sastoji od zatvaranja bušotine i mjerenja sta-
biliziranog početnog ležišnog tlaka i zatim od injek-
tiranja konstantnim kapacitetom i mjerenja porasta
ležišnog tlaka. (2) Mjerenje kapaciteta injektiranja
vode u bušotinu pri različitim tlakovima injektiranja
radi određivanja injekcijskih karakteristika bušotina.
injector – (1) injekcijska bušotina, v. injection well. (2)
injektor. Uređaj za guranje savitljive (kontinuirane)
kolone uzlaznih cijevi (v. coiled tubing) kroz brtveni
sklop (stripper) u kanal bušotine.
inland basin – unutarnji bazen, v. interior basin, 1.
inland sea – epikontinentalno more, v. epicontinental
sea.
inlet compressor – usisni kompresor. Kompresor za za-
počinjanje strujanja plina u cjevovodu za razliku od
kompresora na kompresorskoj međustanici plinovo-
da (intermediate compressor station).
inlet pump station – usisna pumpna stanica. Pumpno
postrojenje za započinjanje strujanja nafte u nafto-
vodu.
in-line offset – linijski (longitudinalni) međurazmak (of-
set). U seizmičkom istraživanju – raspored (razmje-
štaj) grupe geofona (spread) u odnosu na seizmički
izvor u kojem je izvor (točka paljenja) odmaknut na
znatnu udaljenost (nekoliko stotina stopa) od najbli-
žeg aktivnog seizmičkog prijamnika duž linije raspo-
reda; v. offset, 4.
426 insert bit
innage – (1) visina punjenja (ispunjeni prostor) rezervo-
ara. Izmjerena visina, odnosno dubina (ili volumen),
tekućine u rezervoaru, posudi ili cisterni (npr. sirove
nafte u skladišnom rezervoaru) kada se mjeri od dna
rezervoara do površine (nivoa) tekućine. (2) prirast
volumena tekućine u rezervoaru. Razlika između vo-
lumena koji zauzima tekućina u rezervoaru pri stan-
dardnoj temperaturi (15,6 °C ili 60 °F) i volumena koji
ta ista tekućina zauzima pri temperaturama većim
od standardne. Sinonim: overage.
innage bob – visak za mjerenje visine punjenja rezervo-
ara, v. innage, 1.
innage ga(u)ge – mjerenje visine punjenja (ispunjenog
prostora) rezervoara. Metoda određivanja količine
tekućine (na primjer, nafte) u rezervoaru mjerenjem
visine punjenja rezervoara. Visina tekućine se mjeri
od dna rezervoara do površine (nivoa) tekućine. Ta
metoda mjerenja se najčešće upotrebljava.
innage method – metoda mjerenja visine punjenja (is-
punjenog prostora) rezervoara. Metoda određivanja
količne tekućine u rezervoaru mjerenjem visine te-
kućine od dna rezervoara do njene površine (nivoa).
inner casing string – eksploatacijska zaštitna kolona, v.
production casing.
inner conductor – (1) eksploatacijska zaštitna kolona,
v. production casing. (2) unutarnji konduktor, v. con-
ductor casing.
inner mantle – unutarnji (donji) Zemljin plašt, v. lower
mantle.
inner phase – unutarnja (dispergirana, disperzna, dis-
kontinualna) faza, v. disperse phase.
inosilicate – inosilikat, lančasti silikat. Klasa ili struktur-
ni tip silikata (v. silicate) koji su karakterizirani SiO4-
tetraedrima povezanim u jednostruke ili dvostruke
linearne lance beskonačne duljine (beskonačne
ravne nizove) preko kisikovih atoma (s dijeljenjem
kisikovih atoma). U najjednostavnijem, jednostru-
kom, lancu (simple chain – na primjer, kod pirokse-
na) na svaki tetraedar dolaze dva kisikova atoma, a u
dvostrukom lancu (double chain) ili vrpci (band – na
primjer, kod amfibola) polovica SiO4-tetraedra dijeli
tri kisikova atoma (omjer Si:O je 1:3), a druga polo-
vica dijeli dva (Si:O omjer je 4:11). Kristali inosilikata
su zbog lančaste strukture prizmatičnog, igličastog
i katkada vlaknastog oblika (izduljeni su paralelno
lancima u strukturi. Primjeri inosilikata su minerali
skupine piroksena – enstatit (enstatite), diopsid (di-
opside), augit (augite), omfacit (omphacite), egirin
(aegirine), spodumen (spodumene) i drugi, skupine
amfibola – antofilit (anthophyllite), žedrit (gedrite),
tremolit (tremolite), aktinolit (actinolite), glaukofan
(glaucophane) i drugi i niz drugih silikatnih minera-
la. Sinonim: chain silicate; v. cyclosilicate, nesosilicate,
phyllosilicate, sorosilicate, tectosilicate.
in-place assemblage – zajednica fosila, v. fossil com-
munity.
in-place reserves – rezerve ležišta. Ukupna količina (vo-
lumen) nafte i plina u ležištu bez obzira na to jesu li
pridobive ili nisu.
input gas – injektirani plin, v. injected gas.
input safety valve – sigurnosni ventil injekcijske bušoti-
ne. Sigurnosni zaporni ventil na injekcijskim bušoti-
nama koji dopušta samo silazno strujanje fluida.
input well – injekcijska bušotina, v. injection well.
insert bit – (1) bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama)
insert drilling bit
volframovog karbida, v. button bit. (2) bušaće dlijeto
ojačano tvrdim metalom. Žrvanjsko bušaće dlije-
to (roller-cone bit) s reznim čepovima (zaticima) od
izvanredno tvrdog metala uloženim u žrvnjeve dli-
jeta. Rezni elementi dlijeta od tvrde legure su trajniji
od zubaca žrvanja.
insert drilling bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločica-
ma) volframovog karbida, v. button bit.
insert drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolo-
ne (kolone bušaćih alatki) s ulošcima od tvrde legure, v.
drillstring stabilizer.
insert oil-well sucker-rod pump – uložena dubinska
pumpa s klipnim šipkama, v. insert sucker-rod pump.
insert pump – uložena dubinska pumpa s klipnim šipka-
ma, v. insert sucker-rod pump.
insert sucker-rod pump – uložena dubinska pumpa
s klipnim (pumpnim) šipkama. Tip naftne dubinske
pumpe s klipnim (pumpnim) šipkama koja se spušta
u bušotinu i vadi na koloni klipnih šipki (rod string).
Postavljena je i usidrena u koloni uzlaznih cijevi (tu-
bing). Sastoji se od cilindra (barrel), klipa (plunger),
usisnog i tlačnog ventila (standing valve, traveling
valve) koji se spuštaju u bušotinu kao cjeloviti sklop
(za razliku od cijevne dubinske pumpe – v. tubing
pump). Uložena dubinska pumpa se najčešće rabi.
Postoje dva tipa – stacionarna pumpa (stationary
insert pump) s nepomičnim cilindrom i gibljivim kli-
pom (s donjim ili gornjim sidrom), i pomična pumpa
(traveling pump, inverted pump) s pomičnim cilin-
drom (s donjim sidrom). Sinonimi: insert oil-well suc-
ker-rod pump, insert pump, rod-insert pump.
inshore – priobalni, obalni. (1) Koji je okrenut prema
obali, smješten blizu obale ili upućuje na položaj u
smjeru prema obali. Terminom se osobito označava
zona različite širine koja se prostire od obalne linije
pri niskoj vodi (granice niske vode, low-water shoreli-
ne) i uključuje zonu zapljuskivanja valovima (breaker
zone); v. nearshore, offshore. (2) U užem smislu, prio-
balnom se naziva zona koja je ekvivalentna pojmu
shoreface (obalno lice).
inshore water – priobalna voda. (1) Voda koja graniči s
kopnom i njena fizička svojstva ovise u znatnoj mjeri
o uvjetima na kontinentu; v. offshore water. (2) Pojas
otvorene vode na strani kopna ili priobalnog leda
okrenutoj prema moru, koji se formirao topljenjem
leda duž obale.
inside blowout preventer – unutarnji protuerupcijski
preventer, v. internal blowout preventer.
inside cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal cutter.
inside pipe cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal
cutter.
in situ – na prvotnom (iskonskom, nepromijenjenom)
položaju, in situ. U geologiji – termin u značenjima:
(a) na mjestu formiranja; (b) na mjestu prirodnog
zalijeganja, i (c) na mjestu prvobitne sedimentacije.
Na primjer, stijena koja se nalazi na mjestu svog pri-
rodnog zalijeganja i nije podvrgnuta deformacijama
ili premještanjima. Poželjno je fizička svojstva mjeriti
upravo pri takvim uvjetima, a ne na uzorcima koji su
izvađeni na površinu, primjerice, izučavanje brzine
širenja seizmičkih valova treba izučavati u bušotini,
a ne na uzorcima stijena u laboratoriju.
in-situ burning – podzemno izgaranje nafte, izgaranje
nafte u ležištu, v. in-situ combustion.
in-situ coal gasification – podzemno rasplinjavanje
427 in-situ combustion
ugljena. Proces dobivanja gorivog plina iz ugljena, u
ležištu spaljivanjem ugljena. Sinonimi: gasification,
underground coal gasification, underground gasifica-
tion.
in-situ combustion – podzemno izgaranje nafte, izga-
ranje nafte u ležištu. Jedna od termičkih metoda po-
većanja iscrpka nafte (EOR-metoda) koja se sastoji
u injektiranju zraka ili kisikom obogaćena zraka u
naftno ležište pri uvjetima koji pogoduju izgaranju
dijela nafte u ležištu, napredovanju zone (fronte)
izgaranja i proizvodnji tako zagrijane nafte kroz
proizvodne bušotine. Proces katkada započinje upa-
ljivanjem nafte u injekcijskoj bušotini spuštanjem
grijača ili upaljača u bušotinu ili se upaljivanje izvrši
spontano reakcijom slojne nafte i injektiranog zraka.
Metoda se primjenjuje na ležišta teške i viskozne naf-
te čija proizvodnja konvencionalnim metodama nije
ekonomična. Mehanizam istiskivanja nafte uklju-
čuje smanjenje njene viskoznosti usljed djelovanja
topline (povećanje pokretljivosti nafte), otapanje
plinovitih produkata izgaranja u njoj, kondenzaciju
lakih komponenata vaporizirane nafte (nastaje mis-
cibilni fluid) i režime podržavanja ležišnog tlaka i/ili
istiskivanja plinom uslijed kontinuiranog injektiranja
zraka.
U procesu podzemnog izgaranja nafte u ležištu se
formira nekoliko karakterističnih zona sa specifičnim
mehanizmima istiskivanja nafte (u smjeru od injek-
cijske bušotine prema proizvodnoj): (a) zona izgor-
jele nafte (u okolišu injekcijske bušotine – v. burned
zone); (b) zona zraka i vaporizirane vode (nastala vo-
dena para struji u dio ležišta u kojem nema izgaranja
i pomaže ga zagrijavati – v. vaporization-condensa-
tion zone); (c) zona izgaranja (v. combustion zone) s
frontom izgaranja (combustion front) – zona visoke
temperature u kojoj napreduje fronta izgaranja; (d)
zona koksiranja (zona stvaranje koksa – goriva za
nadolazeću frontu izgaranja, v. coking zone); (e) zona
vodene pare i vaporizacije nafte (zona s produktima
izgaranja nafte, vaporiziranim lakim ugljikovodicima
i vodenom parom – vaporizing zone); (e) zona kon-
denzacije ugljikovodika i vruće vode (v. condensing
zone); (f ) naftna fronta (zona formiranja naftne fronte
– v. oil bank); (g) zona hladnih plinova izgaranja (cold
combustion gases) – zona strujanja naftne fronte pre-
ma proizvodnoj bušotini. Proces završava nakon što
izgori nafta u predviđenom području ležišta ili fronta
izgaranja dopre do proizvodnih bušotina. Izgaranje
se prekida prestankom injektiranja zraka.
Proces podzemnog izgaranja kao metoda pove-
ćanja iscrpka teške nafte ima stanovite prednosti
(primjenljivost na veliki broj ležišta - do minimalne
gustoće nafte 0,825, efikasnije generiranje topline
nego u procesu istiskivanja nafte vodenom parom,
visoki koeficijent istiskivanja, lako dostupan potre-
ban zrak), ali i nedostatke (problem regulacije fronte
izgaranja, mogućnost oštećenja opreme toplinom,
pojačana korozija, stvaranje emulzije i mogućih štet-
nih plinovitih produkata izgaranja, visoki troškovi
komprimiranja, pojava gravitacijske segregacije). U
praksi se primjenjuje nekoliko tipova procesa podze-
mnog izgaranja nafte: (a) progresivno ili istostrujno
izgaranje, ako se fronta izgaranja giba u istom smje-
ru kao injektirani zrak (v. in-situ forward combustion);
(b) reverzno ili protustrujno izgaranje, ako se fronta
in-situ combustion oil recovery
izgaranja giba u smjeru suprotnom smjeru injekti-
ranog zraka (v. in-situ reverse combustion); (c) suho
izgaranje, ako se injektira samo zrak (v. dry combusti-
on), i (d) vlažno izgaranje, ako se istovremeno ili naiz-
mjenično injektiraju zrak i voda (v. wet combustion).
Sinonimi: combustion drive, fireflood, in-situ burning,
underground combustion, underground combustion
drive.
in-situ combustion oil recovery – proizvodnja (dobi-
vanje) nafte procesom podzemnog izgaranja; v. in-situ
combustion.
in-situ forward combustion – progresivno (istostruj-
no) podzemno izgaranje nafte. Tip (varijanta) procesa
podzemnog izgaranja nafte (termička metoda pove-
ćanja iscrpka nafte/EOR-metoda) u kojem se fronta
izgaranja giba u ležištu u smjeru strujanja injektira-
nog zraka, odnosno, budući da se zrak kontinuirano
injektira u injekcijsku bušotinu, plamen (upaljen u
injekcijskoj bušotini) giba se u smjeru od nje prema
proizvodnoj bušotini. Sinonim: forward combustion;
v. in-situ combustion, in-situ reverse combustion.
in-situ permeability modification – promjena (modifi-
kacija) permeabilnosti u ležištu. Proces obrade ležišta
umreženim polimerima radi smanjenja efektivne
permeabilnosti zona visoke permeabilnosti i zona
pukotina u području koje je relativno blizu bušotine.
Tehnologija procesa se sastoji u pripremi (miješanju)
vodene otopine s reagirajućim kemikalijama i injekti-
ranju otopine u obrađivanu zonu. Reakcijom polime-
ra i umreživača u porama nastaje viskozni gel – fluid s
vrlo visokom prividnom viskoznošću. Formirani gel u
porama je praktično nepokretan i na taj način redu-
cira permeabilnost skeleta stijene ili pukotine. Oto-
pina za promjenu permeabilnosti može se pripremi-
ti (miješati) na više načina – na površini u mješalici
prije injektiranja (reakcija formiranja gela se odvija u
tom slučaju u ležištu) ili na površini u rezervoarima, s
početkom reakcije na površini, a svršetkom u ležištu
nakon injektiranja, ili se otopine različitih kemikalija
injektiraju u obrocima i miješaju u samom ležištu.
Modifikacija permeabilnosti se najčešće primjenjuje
na injekcijskim bušotinama, ali je također primjenlji-
va i na proizvodnim, i to radi smanjenja proizvodnje
vode ili zatvaranja prodora vode.
Promjena permeabilnosti u ležištu je tip tzv. zavodnja-
vanja poboljšanog injektiranjem polimera (v. polymer-
augmented waterflooding).
in-situ recovery – podzemno dobivanje (proizvodnja).
Pojam koji se rabi u eksploataciji naftnih pijesaka (v.
oil sands) za proces dobivanja (izvlačenja) sirovog bi-
tumena iz pijesaka, za razliku od površinskog kopa
(surface mining).
in-situ reverse combustion – reverzno (protustrujno,
cikličko) podzemno izgaranje nafte. Tip (varijanta)
procesa podzemnog izgaranja nafte (termička me-
toda povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) u kojem
se fronta izgaranja giba u ležištu u smjeru suprot-
nom smjeru strujanja injektiranog zraka (u smjeru
od proizvodne bušotine prema injekcijskoj). Nakon
upaljivanja nafte bušotina se pušta u proizvodnju, a
za injektiranje zraka se upotrebljava druga bušotina.
Sinonim: reverse combustion; v. in-situ combustion, in-
situ forward combustion.
insoluble residue – netopljivi ostatak. Materijal koji je
preostao nakon otapanja topljivijih dijelova (kom-
428 intake curve
ponenata) uzorka stijene u solnoj ili klorovodičnoj
kiselini. Uglavnom se sastoji od kremenastog mate-
rijala (čerta ili kvarca) i fragmenata raznih netopljivih
minerala (na primjer, anhidrita, glaukonita, pirita i
sfalerita).
instantaneous gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni
(trenutni, trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski
faktor, v. producing gas-oil ratio.
instantaneous producing gas-oil (gas/oil) ratio
– proizvodni (trenutni, trenutni proizvodni, trenutni
ukupni) plinski faktor, v. producing gas-oil ratio.
instantaneous total gas-oil (gas/oil) ratio – proizvod-
ni (trenutni, trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plin-
ski faktor, v. producing gas-oil ratio.
instant rock – stijena formirana udarnom litifikacijom.
Kolokvijalni (razgovorni) termin kojim se označava
lomljiva (krta) stijena (fragile rock) formirana od pr-
vobitno klastičnog materijala djelovanjem udarnih
valova (v. shock wave) generiranih eksplozijama ili
udarima meteorita, tj. udarnom litifikacijom (v. shock
lithification).
instrumental error – pogreška instrumenta, v. instru-
ment error.
instrument error – pogreška instrumenta. Sistematska
(sustavna) pogreška (v. systematic error) koja se po-
javljuje zbog nesavršenosti, nepravilnog podešava-
nja ili neispravnosti upotrebljavanog instrumenta ili
uređaja. Takva pogreška može po svojoj prirodi biti
slučajna (v. accidental error). Sinonim: instrumental
error.
instrument pig – kontrolni čistač cjevovoda. Uređaj koji
se uvodi u cjevovod i giba u njegovoj unutrašnjosti
(katkada s vlastitim pogonom) radi utvrđivanja i regi-
stracije bilo kakvih nepravilnosti, npr. prepreka, ulu-
bljenja i sl. Upotrebljava se za kontrolu novih cjevo-
voda i za kontrolu unutarnjih oštećenja starih. Može
mjeriti devijacije od nekoliko milimetara u cijevima
velikog promjera. U čistač je obično ugrađen i uređaj
kojim se može odrediti njegov položaj ako bi naišao
na kakvu prepreku i ostao zaglavljen u cjevovodu.
insular saturation – inzularno (globularno) zasiće-
nje. Tip zasićenja stijene kod kojeg nemočeća faza
(nonwetting phase) egzistira u obliku izoliranih glo-
bula u kontinuiranoj močećoj fazi (wetting phase), za
razliku od funikularnog zasićenja. Sinonim: globular
saturation; v. funicular saturation, pendular saturati-
on.
insular shelf – otočni šelf. Područje oceanskog dna
(area of ocean floor) analogno kontinentskom šelfu
(v. continental shelf) koje okružuje otok. Sinonim:
island shelf.
insular slope – otočna padina. Područje oceanskog
dna (area of ocean floor) analogno kontinentskoj
padini (v. continental slope) koje okružuje otok. Sino-
nim: island slope.
intake – (1) napajanje zone zasićenja podzemne vode, v.
recharge. (2) šupljine vodonosnog materijala. Šupljine
u vodonosnim materijalima kroz koje voda prolazi u
zdenac (bunar).
intake area – područje napajanja zone zasićenja podze-
mne vode, v. recharge area.
intake curve – krivulja karakteristika produktivnosti bu-
šotine. Dijagram ovisnosti tlaka bušotine (ordinata)
i njenog kapaciteta proizvodnje (apscisa) od dna
bušotine do površinskih uređaja za proizvodnju.
intake valve
Određuje se za različite dijelove proizvodnog susta-
va – kolonu uzlaznih cijevi (tubing), ventile, separa-
tore, cjevovode itd. Bušotina može proizvoditi kapa-
citetom koji je određen samo presjecištem krivulje
karakteristika produktivnosti ležišta (v. inflow perfor-
mance curve) s krivuljom karakteristika produktivno-
sti bušotine. Kapacitet proizvodnje se može povećati
modifikacijom jedne od tih krivulja.
intake valve – usisni ventil. Jedan od dvaju tipova ven-
tila stapne (klipne) pumpe (v. reciprocating pump),
na primjer, isplačne i trocilindarske, kroz koji se vrši
usisavanje tekućine u nju. Drugi tip ventila je tlačni
(discharge valve). Sinonim: suction valve.
intake well – injekcijska bušotina, v. injection well.
in-tank pump – pumpa za pražnjenje rezervoara s vrha.
Vertikalna uronjena pumpa za ispumpavanje nafte iz
skladišnog rezervoara s njegova vrha umjesto kroz
priključni cjevovod na njegovu boku (na visini 0,3 do
0,6 metara iznad dna rezervoara). Rabi se kada je du-
bina taloga na dnu rezervoara velika.
integrated demand – prosječna potražnja. Prosječna
potražnja za plinom (prosječna potrošnja plina) ti-
jekom specificiranog razdoblja koja se obično odre-
đuje integriranjem krivulje potrošnje plina ili inte-
grirajućim protočnim plinskim mjerilom (brojilom).
Jednaka je prosjeku trenutnih potrošnji (potražnji)
tijekom specificiranog perioda.
integrated geophysics – integrirana (kombinirana) ge-
ofizika. Kombiniranje (spajanje) podataka geofizičkih
istraživanja seizmičkim, gravimetrijskim, magnet-
skim, električnim, radioaktivnim i karotažnim me-
todama i/ili podataka dobivenih drugim geološkim
metodama kako bi se postigla točnija ili potpunija
interpretacija nego u slučaju uporabe podataka do-
bivenih samo jednom od tih metoda.
integrated oil company – integrirano naftno poduzeće.
Poduzeće koje obavlja sve djelatnosti naftne indu-
strije – geološko istraživanje (exploration), proizvod-
nju (production), transport (transportation), preradu
(refining) i marketing (marketing).
integrated orifice meter – integrirajuće protočno mjeri-
lo s prigušnicom. Tip protočnog mjerila koje kontinu-
irano registrira i zbraja kvadratni korijen iz diferen-
cijalnog tlaka i kvadratni korijen iz statičkog tlaka.
Vrijednosti se množe konstantom prigušnice da se
odredi protok.
integrated porosity lithology tool – integrirani pribor
za karotažu litologije i poroznosti. Kompleksni sustav
za karotažu koji se sastoji od kombinacije spektro-
metrijske gama-karotaže, karotaže litologije, karota-
že gustoće i dvojne impulsne neutronske karotaže.
Primjenljiv je u bušotinama s isplakom visokog sa-
liniteta i kanalom nepravilne geometrije. Rezultat je
slika litologije i poroznosti u tankoslojevitim forma-
cijama, formacijama šejla i kompleksnim karbonat-
nim formacijama.
integrated reservoir management – integrirano
upravljanje ležištem, v. reservoir management.
integrating orifice meter – integrirajuće protočno mje-
rilo s prigušnicom. Tip protočnog mjerila (flowmeter)
koje kontinuirano registrira i zbraja kvadratni ko-
rijen iz diferencijalnog tlaka (differential pressure) i
kvadratni korijen iz statičkog tlaka (static pressure).
Vrijednosti se množe konstantom prigušnice (orifice
flow constant) da se odredi protok.
429 intercrystalline pore
intelligent completion – pametno opremanje bušoti-
ne. Tehnološko opremanje bušotine u kojoj se rade
mjerenja svojstava formacije i opremanje se samo
dinamički prilagođava za maksimiranje proizvodnje
bušotine.
intelligent well – pametna bušotina, v. smart well.
intelligent well technology – pametna tehnologija
za bušotine. Tehnologija za bušotine koja kombinira
senzore i daljinsku kontrolu za detekciju proizvodnih
problema i njihovo rješavanje bez skupih intervenci-
ja na bušotinama.
intensity scale – skala intenziteta potresa. Standard
(etalon) za relativno mjerenje (ocjenu) intenziteta
potresa. Postoje tri tipa takvog sustava – Mercallijeva
skala (v. Mercalli scale), modificirana Mercallijeva ska-
la (v. modified Mercalli scale) i Rossi-Forelova skala (v.
Rossi-Forel scale). Po Richterovoj skali (v. Richter scale)
određuje se magnituda potresa, a ne intenzitet.
intensive physical properties – intenzivna fizikalna
svojstva. Fizikalna svojstva razmatrane tvari koja ne
zavise od njene količine ili oblika, na primjer, gusto-
ća, specifični volumen, koeficijent kompresibilnosti,
sastav, tlak, temperatura.
intensive variable – intenzivna varijabla. Termodina-
mička varijabla koja ne zavisi od ukupne količine
tvari u sustavu, na primjer, tlak, temperatura, molni
udjel; v. intensive physical properties.
interbed – proslojak. U geologiji – sloj jednog tipa sti-
jenskog materijala (stijene), obično tanak, koji zalije-
že između slojeva ili se izmjenjuje sa slojevima dru-
gog tipa stijene.
interbedded – interstratificiran, naizmjenično slojevit,
proslojen. U geologiji – termin za označavanje sloje-
va koji leže (zaliježu) između drugih slojeva drugači-
jih karakteristika (svojstava) ili se izmjenjuju s njima,
osobito za označavanje stijenskog materijala koji leži
u sekvenciji (presjeku) između slojeva građenih od
drugih stijena, na primjer, proslojci potoka lave u se-
dimentima. Sinonim: interstratified.
intercalated – uklopljen. U geologiji – termin za ozna-
čavanje slojevitog tijela koje zaliježe ili ulazi između
slojeva druge stijene, osobito za označavanje rela-
tivno tankih slojeva jedne stijene koji se izmjenjuju
s debljim slojevima druge stijene, na primjer slojevi
šejla ili slojne intruzije uklopljeni u veliko pješčenjač-
ko tijelo; v. interbedded.
intercalation – (1) interkalacija, uključenje, proslojava-
nje. Ulaženje sloja između drugih, ranije formiranih,
slojeva, na primjer, umetanje (prodiranje) stijene u
otprije postojeću seriju (naslagu) stratificiranih stije-
na pod utjecajem intruzivnog ili tektonskog djelova-
nja. (2) interkalacija, uklopak. (a) Postojanje jednog ili
više slojeva između drugih slojeva, na primjer, posto-
janje slojeva lave između sedimentnih slojeva (sloje-
va sedimentnih stijena) ili pojava osobitog horizonta
s fosilima među zonama (slojevima) s fosilima druge
vrste ili uklopak pločastih čestica jednog minerala u
drugom mineralu na takav način da su uklopci više
ili manje strogo orijentirani duž kristalografskih rav-
nina minerala u kojim su uklopljeni. (b) Uklopljeno
stijensko tijelo, na primjer, sloj u proslojenoj seriji ili
leća vulkanskog pepela u sedimentima.
intercrystalline pore – međukristalična (interkristalna)
pora. Pora u stijeni između kristala minerala (na pri-
mjer, u dolomitu), v. intercrystalline porosity.
intercrystalline porosity
intercrystalline porosity – međukristalična (interkri-
stalna) poroznost. Tip primarne poroznosti. Sustav
pora stijene koje se nalaze između ploha kalanja
kristala, između pojedinačnih kristala i u kristalnim
rešetkama. Mnoge takve pore su supkapilarne (tj.
promjera manjeg od 0,002 milimetara).
interdigitation – jezičasto isklinjavanje (isklinjenje), v.
intertonguing.
interface – površina (granica) razdjela. (1) U sedimento-
logiji – sedimentacijska granica (depositional boun-
dary) koja dva područja s različitim fizičko-kemijskim
svojstvima, osobito površina koja razdvaja krovinu
najgornjeg sloja sedimenta i sredinu sedimentacije
(obično vodenu). (2) v. discontinuity. (3) v. contact.
interfacial surface tension – međufazna napetost, v.
interfacial tension.
interfacial tension (IFT) – međufazna napetost. Sila (po
jedinici duljine) koja djeluje na granici razdjela dvaju
nemiscibilnih fluida i čije djelovanje ima smisao drža-
nja površine razdjela minimalnom. Pojam se obično
primjenjuje za napetost na površini razdjela između
dviju tekućina i tekućine i čvrstog tijela (za razliku
od pojma površinska napetost, koji se rabi za sustav
fluida tekućina-plin. Iscrpak nafte ovisi o međufaznoj
napetosti ležišnih fluida. Kada u poroznoj sredini le-
žišta struje nemiscibilni fluidi (što je slučaj gotovo u
svim procesima istiskivanja nafte), pojava međufa-
zne napetosti će utjecati na zasićenja, distribuciju i
istiskivanje faza. Na primjer, voda se nalazi zajedno
s naftom u ležištu čak kada se ono ne zavodnjava ili
ne iskorištava djelovanjem vodotlačnog režima. Iako
voda u takvim slučajevima može biti nepokretna,
međufazna napetost ipak može utjecati na karak-
teristike strujanja u ležištu. Ako se, međutim, ležište
zavodnjava ili ako djeluje vodotlačni režim, zasićenje
vodom će biti visoko i vodena faza u ležištu će biti
pokretljiva. Također, u većini procesa povećanja iscrp-
ka nafte (EOR-procesi) primjenjuju se fluidi koji nisu
potpuno miscibilni sa slojnom naftom i/ili s vodom.
Prema tome, u procesima istiskivanja nafte (vodom,
plinom) u ležištu ostaje znatan volumen nafte blokira-
ne u porama ležišne stijene kao diskontinuirana faza
usljed djelovanja međufazne napetosti (i kapilarnih
sila). Rezidualna nafta ostaje blokirana bez obzira na
to koliko se pornih volumena vode ili niskotlačnog
plina injektira u ležište. Laboratorijskim istraživanjima
je dokazano da se rezidualna nafta može proizvesti
tek nakon što se međufazna napetost nafte i vode
u ležištu snizi na vrijednost od 0,01 do 0,001 mN/m
(din/cm). Tipične vrijednosti međufazne napetosti (u
mN/m ili din/cm) u laboratoriju iznose za sustav fluida
zrak-voda 72, nafta-voda 48, zrak-živa 480, zrak-nafta
24, a u ležištu za sustav fluida voda-nafta 24, nafta-
plin 50 i voda-plin 72. Za mjerenje međufazne (i povr-
šinske) napetosti primjenjuje se nekoliko metoda: (a)
metoda tenziometrijskog prstena (v. ring tensiometer
method); (b) metoda rotirajuće kapi (spinning-drop
methoda; (c) metoda viseće kapi (pendant-drop met-
hod), i (d) metoda kapilarnog dizanja fluida (v. capi-
llary rise method). Metode rotirajuće i viseće kapi se
rabe za mjerenje ultraniskih vrijednosti međufaznih
napetosti koje su važne u procesima kemijskih meto-
da povećanja iscrpka nafte (kemijske EOR-metode).
Sinonim: interfacial surface tension; v. surface tension,
interfacial-tension measurement.
430 interfinger
interfacial-tension determination – određivanje
međufazne napetosti, v. interfacial-tension measure-
ment.
interfacial-tension measurement – mjerenje me-
đufazne napetosti. Primjenjuje se nekoliko metoda
mjerenja međufazne i površinske napetosti u labo-
ratoriju – (a) mjerenje tenziometrijskim prstenom
(v. ring tensiometer method) ili duNouy-evim tenzi-
ometrijskim prstenom (duNouy ring method) za mje-
renja pri umjerenim temperaturama i tlaku okoliša;
(b) metoda rotirajuće kapi (spinning-drop method);
(c) metoda viseće kapi (pendant-drop method) i, (d)
metoda kapilarnog dizanja fluida (v. capillary rise
method). Metoda rotirajuće kapi se rabi za mjere-
nje ultraniskih vrijednosti međufaznih napetosti
pri umjerenim temperaturama i tlakovima okoliša,
a metoda viseće kapi za mjerenje ultraniskih me-
đufaznih napetosti pri ležišnim temperaturama i
tlakovima. Obje metode mjerenja daju podatke
međufazne napetosti koji su nužni u procesima tzv.
kemijskih zavodnjavanja (kemijske EOR-metode)
– alkalnom i micelarnom zavodnjavanju i zavodnja-
vanju površinski aktivnim agensima. Uzorci slojne
nafte za mjerenja ne smiju biti zagađeni (na primjer,
deemulgatorom) niti sadržavati vodu; v. interfacial
tension, surface tension.
interference of wells – interferencija bušotina, v. inter-
ference test.
interference ripple mark – interferencijski (unakrsni)
ripl, v. cross ripple mark.
interference test (testing) – ispitivanje interferencije
bušotina. Ispitivanje radi utvrđivanja uzajamnog
utjecaja tlaka i protoka bušotina (njihove tlačne po-
vezanosti) kako bi se dobile informacije o svojstvima
ležišta koje se ne mogu dobiti običnim ispitivanjima
metodom porasta ili pada ležišnog tlaka – uzajamna
hidrodinamička (tlačna) povezanost pojedinih bušo-
tina, odnosno dijelova ležišta (tj. utvrđivanje da li se
područje ležišta oko opservacijske bušotine drenira
drugim bušotinama i kojim tempom), smjer struja-
nja fluida u ležištu (selektivnim otvaranjem aktivnih
bušotina koje okružuju opservacijsku bušotinu),
permeabilnost u okolišu ispitivane bušotine kada
postoji uzajamna komunikacija i orijentirana per-
meabilnost (može biti kritičan parametar u procesu
istiskivanja nafte iz ležišta) te kvantitativna procjena
uzajamno povezane poroznosti (srednje poroznosti
u ispitivanom području). Također se može odrediti
vertikalna tlačna povezanost dvaju ležišta. Ispitiva-
nje metodom interferencije uključuje više bušotina
(najmanje jednu aktivnu, proizvodnu ili injekcijsku, i
najmanje jednu opservacijsku za praćenje promjene
tlaka) i sastoji se u mjerenju promjene (pada) tlaka
u zatvorenoj, tzv. opservacijskoj bušotini (observati-
on well) tijekom određenog vremena pod utjecajem
proizvodnje (ili injektiranja) tzv. aktivne bušotine (ac-
tive well). Nedostaci ispitivanja bušotina metodom
interferencije su gubitak proizvodnje zbog zatvara-
nja bušotina i nesigurnost (sumnja) da je odziv tlaka
u opservacijskoj bušotini zaista uzrokovala aktivna
bušotina (što se u ispitivanju bušotina impulsnom
metodom može sa sigurnošću utvrditi – v. pulse test).
Sinonimi: multipoint test, multiwell test, well interfe-
rence test.
interfinger – jezičasto isklinjenje, v. intertonguing.
interfingering
interfingering – jezičasto isklinjavanje, v. intertongu-
ing.
interfolding – unakrsno nabiranje. U geologiji – isto-
vremeno formiranje samostalnih sustava bora (fold
systems) s različitim orijentacijama.
interformational – interformacijski, međuformacijski.
Koji je formiran ili se nalazi između dviju geoloških
formacija, na primjer, interformacijski (međuforma-
cijski) nesklad (interformational unconformity).
interformational conglomerate – interformacijski
(međuformacijski) konglomerat (valutičnjak). Konglo-
merat (valutičnjak) koji zaliježe u nekoj formaciji, ali
čije klastične komponente potječu iz izvora izvan te
formacije; v. intraformational conglomerate.
interglacial – (1) interglacijalan, međuleden. Koji se
odnosi na vremenski interval (period) između dviju
sukcesivnih glacijalnih epoha (glacial epochs) ili iz-
među dvaju glacijalnih stadija (glacial stages) ili se
formirao u tom periodu. Termin podrazumijeva kako
topljenje ledenih pokrova (štitova, ice sheets) gotovo
do današnjeg nivoa, tako i održavanje tople klime
tijekom dovoljno dugog vremena za pojavu određe-
nih promjena vegetacije. (2) interglacijal, interglaci-
jalni stadij, v. interglacial stage.
interglacial stage – interglacijalni (međuledeni) stadij,
interglacijal. Dio glacijalne epohe (glacial epoch) koji
razdvaja dvije glacijacije (oledbe, glaciation) kvar-
tarnog perioda i karakteriziran je relativno dugotraj-
nim periodom tople ili umjerene klime (tijekom ko-
jeg je temperatura porasla najmanje do današnje)
i oslobađanjem od ledenjačkih (ledenih) pokrova,
taloženjem sedimenata neglacijalnog podrijetla i
pojavom predstavnika faune i flore kojima pogodu-
je toplina. Termin osobito označava dio pleistocen-
ske epohe (Pleistocene Epoch). Sinonimi: interglacial,
thermal.
interglaciation – interglacijacija. Klimatska epizoda
tijekom koje klima nije bila kompatibilna sa širokim
rasprostiranjem ledenjaka karakterističnim za glaci-
jaciju.
intergranular – (1) međuzrnski, međučestični, intergra-
nularan. Pojam koji se odnosi na porni prostor ili dru-
ge karakteristike koje postoje između pojedinih zrna
ili čestica sedimentnih stijena (sedimentary rocks).
Sinonim: interparticle. (2) intergranularan. Termin za
označavanje ofitske teksture (ophitic texture) erup-
tivnih stijena (igneous rocks) u kojoj agregati zrna
augita (a ne veliki kristali augita) ispunjavaju pore
između letvica glinenca (feldšpata). Intersticijalni
augit čini relativno mali dio stijene. Intergranularna
tekstura se razlikuje od intersertalne teksture (in-
tersertal texture) po nepostojanju stakla u porama
(intersticijalnog stakla). Sinonim (nepreporučljivi):
granulitic.
intergranular-intercrystalline porosity – međuzrn-
sko-međukristalična (intergranularno-interkristalna)
poroznost. Tip poroznosti karbonatnih ležišnih sti-
jena (carbonate reservoir rocks). Stijene su obično
građene pretežito od oolita ili dobro zaobljenih i pri-
hvatljivo izometričkih intraklasta ili peleta ili drugih
sličnih transportiranih karbonatnih sastojaka. Dio ili
sva karbonatna zrna mogu biti fosili sortirani stru-
jom, lomljeni i abradirani kao posljedica transporti-
ranja. Međukristalična poroznost se formira kristali-
ma precipitiranim iz otopine.
431 intermediate belt
intergranular-moldic pore – međuzrnska (intergra-
nularna) pora otapanja. Pora u stijeni koja je nastala
otapanjem klastičnih zrna minerala.
intergranular pore – međuzrnska (intergranularna)
pora. Pora u stijeni smještena između klastičnih zrna
(na primjer, u pješčenjaku).
intergranular porosity – međuzrnska (intergranular-
na) poroznost. Tip primarne poroznosti stijena. Porni
prostor (pore) između mineralnih zrna (bioklastičnih
ili litoklastičnih) svih tipova stijena, koji je nastao
tijekom njihove sedimentacije. Prema veličini, pore
mogu biti od supkapilarnih (promjera manjeg od
0,002 mm) do superkapilarnih (promjera većeg od
0,5 mm). Sinonim: interparticle porosity (v.).
intergranular pressure – intergranularni (efektivni)
tlak, v. effective pressure.
intergranular volume – međuzrnski (intergranularni)
volumen. Suma volumena pornog prostora (pora) i
međuzrnskog (intergranularnog) cementa (veziva) u
sedimentnim stijenama.
interior basin – unutarnji bazen. (1) Depresija potpuno
okružena višim dijelovima kopna iz koje nema otje-
canja tokova prema oceanu. Sinonim: inland basin.
(2) intrakratonski bazen, v. intracratonic basin.
interlayer – proslojak. Sloj koji se nalazi između drugih,
od njega različitih, slojeva.
interlayered clay mineral – mješovito slojeviti (mje-
šovito stratificirani, interstratificirani) mineral gline, v.
mixed-layer clay mineral.
interlayering – proslojenost. Pravilan ili slučajan raspo-
red strukturnih jedinica minerala gline (izmjenjivanje
glinovitih minerala u glini) koje se razlikuju jedna od
druge (susjedne) ili po sastavu ili po kristalografskoj
orijentaciji.
interlocking texture – prepletena tekstura. Tekstura
stijena (rock texture) u kojoj se čestice s nepravilnim
granicama čvrsto prepliću uzajamnom penetracijom
kao, na primjer, u kristalnim vapnencima (crystalline
limestones).
intermediary water – međuslojna voda. Podzemna
voda u slojevima koji zaliježu između produktivnih
slojeva.
intermeadiate – neutralan. U petrologiji – termin ko-
jim se označavaju eruptivne (magmatske) stijene (v.
igneous rock) prijelaznog sastava između bazičnih i
kiselih (ili između mafitskih i felzičkih) koje sadrže
od 54% do 65% silicij-dioksida., na primjer sijenit i
diorit. Neutralne eruptivne stijene su jedna od sku-
pina eruptivnih stijena prema široko primjenjivanoj
njihovoj klasifikaciji baziranoj na sadržaju silicij-di-
oksida – ostali tipovi su kisele (v. acidic), bazične (v.
basic) i ultrabazične (v. ultrabasic) eruptivne stijene.
Sinonimi: mediosilicic, neutral.
intermediate-base crude – miješana sirova nafta, siro-
va nafta s miješanom bazom, v. mixed-base crude oil.
intermediate-base crude oil – miješana sirova nafta,
sirova nafta s miješanom bazom, v. mixed-base crude
oil.
intermediate-base oil – miješana sirova nafta, sirova
nafta s miješanom bazom, v. mixed-base crude oil.
intermediate belt – srednji pojas. Dio zone aeracije ili
prozračne zone (v. zone of aeration) koji leži između
kapilarnog obruba (capillary fringe) i pojasa (zone)
vode tla (belt of soil water). Sinonim: intermediate
zone.
intermediate-Btu gas
intermediate-Btu gas – plin srednje toplinske (kalorič-
ne) vrijednosti, v. intermediate calorific value gas.
intermediate calorific value gas – plin srednje toplin-
ske (kalorične) vrijednosti. Sintetsko plinovito gorivo
s gornjom toplinskom vrijednošću između 11.300 i
13.000 kJ/m3. Sinonimi: intermediate-Btu gas, inter-
mediate-CV gas, intermediate heating value gas.
intermediate casing – tehnička zaštitna kolona (ko-
lona zaštitnih cijevi, zaštitna međukolona). Kolona
zaštitnih cijevi (casing) koja je ugrađena u bušotinu
od njena ušća između uvodne (surface casing) i ek-
sploatacijske zaštitne kolone (production casing).
Promjer joj varira od 12,7 do 30 cm ili od 5 do 11 ¾
inča (tipično 24,5 cm ili 9 5/8 inča). Ugrađuje se radi
izolacije formacija koje bi mogle uzrokovati teškoće
u bušotini (na primjer, zone s anomalno visokim ili
anomalno niskim tlakom, slojevi soli), zaštite zona
s normalnim tlakom kada se buši dublje s teškom
isplakom i zaštite eksploatacijske zaštitne kolone od
korozije. U bušotini se može ugraditi samo jedna ili
više tehničkih kolona, tada se nazivaju prva tehnička
zaštitna kolona (first intermediate string, first string of
protective pipe) i druga tehnička zaštitna kolona (se-
cond intermediate string, second string of protective
pipe) – jedna kolona se spušta u umjereno duboke
bušotine, a dvije kolone u duboke bušotine, dok
plitke bušotine ne moraju imati tehničku zaštitnu
kolonu (kolona zaštitnih cijevi ispod uvodne zaštitne
kolone je istodobno eksploatacijska kolona). U ne-
kim slučajevima, na primjer, kada se u bušotini pri-
mjenjuje proizvodni lajner, ta kolona može biti dio
eksploatacijske (proizvodne) zaštitne kolone. Sino-
nimi: intermediate casing string, intermediate string,
protection casing, protection casing string, protective
casing, protective casing string, protective string, salt
string, string of intermediate casing, string of protecti-
ve casing; v. casing, casing program.
intermediate casing string – tehnička zaštitna kolona,
v. intermediate casing.
intermediate compressor station – kompresorska me-
đustanica. Kompresorsko postrojenje (compressor in-
stallation) na plinovodu (gas pipeline) koje je predvi-
đeno za povećavanje tlaka plina i održavanje struja-
nja plina kroz plinovod. Broj i kapacitet kompresora
na svakoj stanici se znatno razlikuju (kompresorske
stanice su smještene duž plinovoda na udaljenosti-
ma koje ovise o duljini i kapacitetu plinovoda).
intermediate crude – miješana sirova nafta. (1) prema
definiciji Međunarodne organizacije za normizaciju
(ISO) – sirova nafta čiji atmosferski destilati sadrže
količinu aromatskih spojeva veću od normalne. Si-
nonim: mixed crude. (2) v. mixed-base crude oil.
intermediate-CV gas – plin srednje toplinske vrijedno-
sti, v. intermediate calorific value gas.
intermediate earthquake – srednjofokalni potres, po-
tres sa srednjom dubinom hipocentra, v. intermediate-
focus earthquake.
intermediate-focus earthquake – srednjofokalni po-
tres, potres sa srednjom dubinom hipocentra. Potres
čiji se hipocentar (fokus, žarište) nalazi na dubini
između 60 i 300 kilometara. Sinonim: intermediate
focus; v. deep-focus earthquake, shallow-focus ear-
thquake.
intermediate formations – srednjetvrde formacije. U
karotaži bušotina – formacije s proslojcima šejla i
432 intermediate wettability
vrlo često s kompaktnim (gustim) stijenama (preteži-
to srednje konsolidirani pješčenjaci, često i vapnenci
i/ili dolomiti). Poroznost takvih formacija je općenito
intergranularnog (međuzrnskog) tipa i varira između
15% i 20%. Električna otpornost (specifični električni
otpor, electrical resistivity) u rasponu je između 50 i
100 ohm-m; v. hard formations, soft formations.
intermediate heating value gas – plin srednje toplin-
ske (kalorične) vrijednosti, v. intermediate calorific va-
lue gas.
intermediate hole – kanal bušotine za tehničku zaštitnu
kolonu, v. intermediate casing.
intermediate hole drilling – bušenje za tehničku zaštit-
nu kolonu (kanala bušotine za tehničku zaštitnu kolo-
nu), v. intermediate casing.
intermediate layer – sima, bazaltni (oceanski) sloj, v.
sima.
intermediate porosity – sekundarna (inducirana) po-
roznost, v. secondary porosity.
intermediate pump station – pumpna međustanica.
Pumpno postrojenje (pumping installation) na nafto-
vodu (oil pipeline) koje je predviđeno za održavanje
strujanja nafte kroz naftovod. Često su locirane duž
naftovoda na razmacima od 130 do 240 kilometara
(80 do 150 milja). Na pumpnim stanicama mogu biti
instalirani separatori, rezervoari, stanice za čistače
cjevovoda i kontrolna oprema.
intermediate rock wettability – neutralna (srednja)
močivost stijene, v. intermediate wettability.
intermediate rolling-cutter teeth row – središnji niz
(vijenac) zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
intermediate row of teeth – središnji niz (vijenac) zuba-
ca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
intermediate-scale map – karta srednjeg mjerila. Karta
u mjerilu (u američkoj Geološkoj upravi, U.S. Geolo-
gical Survey, mjerila 1:50.000, 1:62.500, 1:100.000 i
1:125.000) koja može na četverokutnom formatu
(list standardne karte – quadrangle format) ili forma-
tu okruga (county format) prikazati većinu detalja
cesta i kultura zajedno s topografijom; v. large-scale
map, small-scale map.
intermediate string – tehnička zaštitna kolona, v. inter-
mediate casing.
intermediate-sulfur crude (crude oil) – srednjosum-
porna sirova nafta. Sirova nafta koja sadži između 0,6
do 1,7% (masenih) sumpora.
intermediate teeth row – središnji niz (vijenac) zubaca
žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
intermediate-temperature reservoir – ležište srednje
temperature. Geotermalno ležište u kojem je tempe-
ratura fluida između 90 i 150 °C.
intermediate well – interpolacijska bušotina, međubu-
šotina, v. infill well.
intermediate wettability – neutralna (srednja) moči-
vost. Močivost stijena (rock wettabilitty) kod koje jed-
na faza tek neznatno više moči površinu stijene od
druge postojeće faze, ovisno o fizikalno-kemijskom
sastavu (građi) stijene i sastavu naftne faze. Smatra
se da je ležišna stijena neutralne močivosti ako je
kontaktni kut između 70 i 110 stupnjeva. Prema dru-
goj definiciji, neutralna močivost je stanje močivosti
kada i nafta i voda moče površinu ležišne stijene
i takva stijena će spontano upijati i naftu i vodu. U
spomenutoj definiciji se također pravi razlika izme-
đu srednje močivosti (intermediate wettability) i ne-
intermediate zone
utralne močivosti (neutral wettability), pri čemu se
neutralna močivost definira kao poseban tip srednje
močivosti kod kojeg nafta i voda pokazuju jednaku
tendenciju močenja površine stijene. Sinonim: inter-
mediate rock wettability; v. wettability, oil-wet reservo-
ir rock, water-wet reservoir rock.
intermediate zone – srednji pojas, v. intermediate belt.
intermittent flow – periodička proizvodnja bušotine.
Izmjenjivanje perioda proizvodnje nafte i/ili plina i
perioda kada bušotina nije u stanju proizvoditi. Pe-
riodička proizvodnja je posljedica niskog ležišnog
tlaka.
intermittent-flow gas lift – periodički (povremeni) plin-
ski lift (gaslift), v. intermittent gas lift.
intermittent gas lift – periodički (povremeni) plinski
lift (gaslift). Podizanje fluida iz bušotine na površinu
injektiranjem plina u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u
ciklusima (intervalima), za razliku od kontinuiranog
ili neprekidnog plinskog lifta (continuous gas lift).
Postoje dva tipa izvedbe – poluzatvoreni plinski lift
(s dubinskom brtvenicom ili pakerom i bez usisnog
zaklopca, proizvodnja fluida je u ciklusima – semic-
losed gas lift) i zatvoreni plinski lift (s dubinskom br-
tvenicom i usisnim zaklopcem, ležište je isključeno
tijekom injektiranja plina; primjenjuje se kada posto-
ji problem gubljenja injektiranog plina u formaciju
– closed gas lift). Periodički plinski lift zahtijeva veli-
ke trenutne volumene plina za iznošenje »čepova«
(obroka) kapljevine iz bušotine na površinu. Prikla-
dan je za bušotine s niskim indeksom produktivnosti
(manjim od 0,50) i visokim tlakom na dnu bušotine
u poluzatvorenoj izvedbi. Sinonimi: intermittent-flow
gas lift, slug lifting gas lift; v. gas lift, gas-lift installa-
tion.
intermitter – (1) ventil za cikličko injektiranje plina. Mo-
torni ventil (motor valve) s vremenskim uređajem za
regulaciju proizvodnje nafte iz bušotina s periodič-
kim (povremenim) plinskim liftom (intermittent gas
lift). Služi za cikličko injektiranje plina u prstenasti
prostor između kolona zaštitnih (casing) i uzlaznih
cijevi (tubing). Također se može rabiti i za izbacivanje
kapljevine iz plinske bušotine (otvaranjem i zatvara-
njem protoka plina). (2) bušotina s periodičnom proi-
zvodnjom. Naftna i/ili plinska bušotina koja proizvo-
di povremeno zbog niskog ležišnog tlaka.
internal blowout preventer – unutarnji protuerupcijski
preventer. U tehnici bušenja – ventil instaliran na dnu
radne šipke (kelly). Sličan je sigurnosnom zapornom
ventilu (safety shutoff valve) koji se nalazi iznad rad-
ne šipke, ali unutarnji preventer ima vanjski promjer
jednak ili približno jednak kao spojnica bušaće šipke
(tool joint). Sinonim: inside blowout preventer.
internal casing patch – unutarnja zakrpa zaštitne kolo-
ne, v. casing internal patch.
internal corrosion – unutarnja korozija. Korozija usljed
djelovanja ugljik-dioksida i organskih kiselina (tzv.
nesumporna korozija, sweet corrosion) ili sumpo-
rovodika (tzv. sumporna korozija, sour corrosion) ili
kombiniranog djelovanja spomenutih agensa. Zašti-
ta od unutarnje korozije uključuje injektiranje inhi-
bitora korozije, zaštitne prevlake i specijalne legure
za opremu.
internal cutter – unutarnji rezač cijevi. U operaciji in-
strumentacije – alatka za instrumentaciju (hvatanje i
izvlačenje stranih predmeta iz bušotine, fishing tool)
433 International Association of Drilling Contractors (IADC)
s mehaničkim noževima koja se spušta s kolonom za
instrumentaciju (fishing string) u zaglavljenu cijev u
bušotini i rotacijom vrši unutarnje rezanje cijevi (za
razliku od vanjskog rezača – v. external cutter). Sinoni-
mi: inside cutter, inside pipe cutter, internal pipe cutter.
internal erosion – unutarnja erozija. U geologiji – ero-
zija koja djeluje unutar kompaktnog (gustog) sedi-
menta gibanjem vode kroz veće pore.
internal friction – unutarnje trenje, viskoznost, v. visco-
sity.
internal-gas drive – režim otopljenog plina (ekspanzije
otopljenog plina), volumetrijski režim, v. solution-gas
drive.
internal-gas drive oil reservoir – naftno ležište/polje s
režimom otopljenog plina, v. solution-gas drive reser-
voir.
internal-gas drive pool – ležište/polje s režimom oto-
pljenog plina, v. solution-gas drive reservoir.
internal-gas drive reservoir – ležište/polje s režimom
otopljenog plina, v. solution-gas drive reservoir.
internal-gas expansion drive – režim otopljenog plina
(ekspanzije otopljenog plina), volumetrijski režim, v.
solution-gas drive.
internal gas injection – injektiranje plina u naftnu zonu,
v. gas injection into oil zone.
internal-gas pool – ležište/polje s režimom otopljenog
plina, v. solution-gas drive reservoir.
internal guylines (guy lines) – unutarnja zatezna (na-
tezna) užad. Žičana užad koja ide od vrha bušaćeg
tornja (drilling derrick) ili bušaćeg jarbola (drilling
mast) do njihove baze i služi za stabilizaciju.
internal phase – unutarnja (dispergirana, disperzna,
diskontinualna) faza, v. disperse phase.
internal pipe cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal
cutter.
internal structure – unutarnja struktura. U geologiji
– strukturne osobitosti unutar tijela stijene, poput
slojevitosti, riplova, tragova, otisaka i odljevaka; v.
external structure.
internal thread – unutarnji (ženski) navoj. Navoj na
unutarnjoj površini spojnice (coupling), poput kolča-
ka cijevi (box end of tubular). Sinonim: female thread.
internal upset – unutarnje zadebljanje (odebljanje). Dio
deblje stijenke cijevi, na primjer, bušaće šipke (drillpi-
pe), koji strši prema unutrašnjosti duž njena nareza-
nog kraja (kraja s navojem); v. external upset.
internal upset drillpipe (drill pipe) – bušaća šipka s
unutarnjim zadebljanjem (odebljanjem) krajeva, v. in-
ternal upset.
internal water – dubinska podzemna voda. Voda u unu-
trašnjosti Zemlje ispod zone zasićenja (zone of satu-
ration), gdje pore i šupljine ne mogu postojati zbog
tlaka iznad zaliježućih stijena (pokrovnih naslaga).
internal yield strength – unutarnja čvrstoća pri granici
tečenja. Čvrstoća na lom (rasprsnuće) – maksimalni
tlak u unutrašnjosti posude ili cijevi koji oni mogu
podnijeti prije njihova loma.
International Association of Drilling Contractors
(IADC) – Međunarodna udruga bušaćih poduzetnika.
Udruga, formirana prvobitno 1940. g. kao Američka
udruga bušaćih poduzetnika (American Association
of Oilwell Drilling Contractors, AAODC), koja okuplja
bušaće i servisne tvrtke. Osnovna svrha Udruge je
unaprjeđenje znanja o bušenju i servisiranju bušo-
tina, obučavanje osoblja u tim znanjima i poboljša-
International Gas Union (IGU)
nje bušaće tehnike. Sjedište Udruge je u Houstonu
(Teksas).
International Gas Union (IGU) – Međunarodna plinska
unija. Svjetska neprofitna organizacija registrirana u
Veveyu (Švicarska) s tajništvom u Hoersholmu (Dan-
ska). Utemeljena je 1931. g. i okuplja plinsku indu-
striju 67 zemalja. Cilj Unije je promicanje tehničkog
i ekonomskog napretka svjetske plinske industrije
(istraživanja, proizvodnje, skladištenja, transporta,
distribucije i iskorištavanja plina). Surađuje s mno-
gim globalnim energetskim organizacijama i održa-
va periodične stručne skupove.
internides – internidi. Unutarnji dio orogenetskog po-
jasa (orogenic belt), najudaljeniji od kratona (craton)
– obično eugeosinklinala (eugeosyncline) u ranijem
stadiju njena razvoja i kasnije podvrgnuta nabiranju
tečenja (plastic folding) i plutonizmu (plutonism). Si-
nonim: primary arc; v. externides.
interparticle – međučestični, međuzrnski, intergranula-
ran, v. intergranular, 1.
interparticle pore – međučestična pora. Pora u stijeni
smještena između čestica stijene. Slična je međuzrn-
skoj (intergranularnoj) pori (intergranular pore), ali
pojam interparticle ne upućuje ni na jednu veličinu
čestica; v. interparticle porosity.
interparticle porosity – međučestična poroznost. Poro-
znost između čestica stijene, na primjer, poroznost
između fragmenata breče (breccia porosity). Neki
autori daju prednost tom terminu u usporedbi s
terminom intergranular porosity (intergranularna ili
međuzrnska poroznost) koji pretpostavlja da su sve
čestice veličine zrna.
interpretative log – interpretacijski karotažni dijagram,
v. interpretive log.
interpretive log – interpretacijski karotažni dijagram.
Profil bušotine s podacima uzorkovanja (litološki
profil bušotine – v. sample log), baziran na podacima
izučavanja (analize) krhotina (fragmenata) probuše-
nih stijena pri rotacijskom bušenju (rotary well cuttin-
gs), koji prikazuje samo probušene stijene na svakoj
uzorkovanoj dubini ne uzimajući u obzir primiješani
materijal iz viših intervala. Sinonim: interpretative
log; v. percentage log.
interreef, inter-reef – međugrebenski. Koji je smješten
(nalazi se) između grebena (rifova), na primjer, me-
đugrebensko područje (interreef region), karakterizi-
rano stijenama koje gotovo ne sadržavaju fosile, ili
međugrebenski sedimenti (interreef sediments) koji
su se istaložili između grebena.
interruption – prekid. U geologiji – poremećaj, prekid
ili oštro skraćenje erozijskog ciklusa (cycle of erosi-
on) koji su karakterizirani promjenom položaja baze
erozije (base level) i dovode do započinjanja novog
ciklusa erozije. Prekid može biti dinamički (dynamic
interruption), kada je uzrokovan tektonskim pokreti-
ma Zemljine kore – deformacijama, dislokacijama ili
nagibanjem površine, ili statički (static interruption),
kada je uzrokovan promjenom klime ili kolebanjima
nivoa mora.
intersertal – intersertalni. Termin za označavanje tek-
sture porfirnih eruptivnih (magmatskih) stijena
(porphyritic igneous rocks) u kojima osnovna masa
(groundmass), sastavljena od staklastog ili djelomič-
no kristalnog materijala (ali ne od augita), zauzima
šupljine između neorijentiranih uskih pločica glinen-
434 intertongued lithofacies
ca (feldšpata), pri čemu osnovna masa čini relativno
mali volumen stijene.
interstade – interstadijal, međustadijal. U glacijalnoj
geologiji – podstadij (faza, substage) glacijalnog
stadija (glacial stage) koja je karakterizirana toplijom
klimom, zbog čega je dolazilo do privremenog od-
stupanja (povlačenja) leda; klimatska epizoda unu-
tar perioda glacijacije (oledbe, glaciation) tijekom
koje je došlo do sekundarnog odstupanja ili kratko-
trajnog zastoja napredovanja ledenjaka. Sinonimi:
interstadial, oscillation.
interstadial – (1) interstadijal, međustadijal, v. intersta-
de. (2) interstadijalan, međustadijalan. Koji se odnosi
na interstadijal (v. interstade) ili je formiran u inter-
stadijalu.
interstice – šupljina, pora. U petrologiji – prostor ili vo-
lumen između zrna, na primjer, šupljina u stijeni ili
tlu koja nije ispunjena tvrdom tvari (materijalom).
Prema načinu postanka, razlikuju se primarne (v.
original interstice) i sekundarne šupljine (v. secondary
interstice), a prema veličini se dijele na kapilarne (v.
capillary interstice), supkapilarne (v. subcapillary in-
terstice) i superkapilarne šupljine (v. supercapillary
interstice). Sinonimi: pore, void.
interstitial acidizing – obrada matriksa kiselinom, v.
matrix acidizing.
interstitial pressure – porni tlak formacije (sloja), v.
pore pressure, 1.
interstitial space – porni volumen (obujam, prostor), v.
pore volume.
interstitial water – intersticijalna (porna, unutarporna)
voda. Podzemna voda (subsurface water) u porama
stijene. Definicija nije jednoznačna – geolozi se tim
pojmom služe za vodu koja se nalazi u vodonosnim
pješčenjacima i šejlu, a specijalisti razrade i interpre-
tatori karotažnih snimanja uzimaju taj pojam kao
sinonim za termin connate water (pokopana voda).
Također je sinonim s pojmom pore water (porna
voda). Prema jednoj definiciji, intersticijalna voda se
dijeli na pornu (pore water), vezanu (bound water) i
minimalnu ili nereducibilnu (irreducible water).
interstratification – (1) interstratifikacija, naizmjenična
slojevitost, proslojenost. Stanje ili uvjeti kada se sloje-
vi jedne stijene izmjenjuju sa slojevima druge stijene
(ili kada zaliježu u njima) s različitim svojstvima. (2)
v. interlayering.
interstratified – interstratificiran, v. interbedded.
interstratified clay mineral – mješovito slojeviti (mje-
šovito stratificirani, interstratificirani) mineral gline, v.
mixed-layer clay mineral.
intertidal – intertidalni, plimni, v. littoral, 1.
intertidalite – intertidalit. Tidalit (v. tidalite) za koji se
zna da se istaložio plimnim procesima (tidal proce-
sses) u intertidalnoj (plimnoj) zoni (intertidal zone).
intertidal zone – intertidalna (plimna) zona. Dio litoral-
ne zone između niske i visoke vode. Sinonim: tidal
zone.
intertongue – jezičasto isklinjenje, v. intertonguing.
intertongued lithofacies – lećasto-isklinjavajući naiz-
mjenični litofacijes. Litofacijes (v. lithofacies) čije ne-
pravilne granice razdvajaju jezičasto isklinjavajuća
stratigrafska tijela s izrazito različitim svojstvima (ili,
drugim riječima: litofacijes koji predstavlja stratigraf-
ska tijela s izrazito različitim svojstvima koja su raz-
dvojena nepravilnim granicama u obliku jezičastih
intertonguing
isklinjenja), na primjer, šejl i pješčenjak. Takvi litofa-
cijesi nisu jedinice koje se mogu kartirati običnim
načinom.
intertonguing – jezičasto isklinjavanje (isklinjenje). Ne-
stajanje sedimentnih tijela (sedimentary bodies) u
lateralno susjednim stijenskim masama zbog razbi-
janja u mnoštvo tankih slojeva ili jezika (tongues) od
kojih svaki samostalno (neovisno) isklinjava; uzaja-
mni prijelaz između dviju primjetno različitih stijena
u vertikalnom nizu (presjeku) izmjenjujućih tankih
klinastih slojeva (wedge-shaped layers). Sinonimi: in-
terdigitation, interfingering.
interval – interval. (1) v. geochronologic interval. (2) v.
stratigraphic interval. (3) U glacijalnoj geologiji – ne-
formalni termin (termin slobodne uporabe) za ozna-
čavanje detaljnije podjele interstadijala (interstade).
(4) U naftnoj geologiji – dio zone ili ležišta u bušotini.
(5) v. contour interval.
interval change – promjena intervala. U sezmici – late-
ralno povećanje ili smanjenje vremenskog intervala
između dvaju seizmičkih refleksa (između dva naila-
ska reflektiranih seizmičkih valova, seismic reflection
events) koje označava povećanje ili smanjenje deblji-
ne odgovarajućeg dijela geološkog presjeka.
interval correlation – korelacija po intervalima. Strati-
grafska korelacija (stratigraphic correlation) koja se
bazira na izučavanju dobro definiranih stratigrafskih
intervala identificiranih prema njihovim položajima
između markera (horizonata-markera, marker hori-
zons).
interval density – intervalna gustoća. Gustoća inter-
vala u kanalu bušotine integrirana prema podaci-
ma gama-gama karotaže (gamma-gamma log) ili
određena dubinskim gravimetrom (borehole gravity
meter).
interval time – intervalno vrijeme, vremenski interval. U
seizmičkoj prospekciji – razlika vremena registracije
dvaju reflektiranih (odbijenih) valova (dvaju nailaza-
ka refleksa, reflection events) na seizmičkom zapisu.
Intervalno vrijeme može varirati zbog promjena br-
zine širenja seizmičkih valova iz jednog tipa stijene u
drugi ili ubog promjena debljine slojeva.
interval transit time – intervalno vrijeme prijeđenog
puta. Prolazno vrijeme zvučnog vala (vrijeme širenja
vala) kroz slojeve duž puta jedinične duljine. Obrat-
no je proporcionalno brzini vala (wave velocity). Mjeri
se u zvučnoj karotaži (sonic log), obično u mikrose-
kundama po metru (ili stopi).
interval velocity – intervalna brzina, interval brzine.
U seizmičkoj prospekciji – brzina širenja seizmičkih
valova (seismic wave velocity) izmjerena u granica-
ma nekog intervala dubine (udaljenost duž strati-
grafskog intervala podijeljena vremenom koje je
potrebno seizmičkom valu da je prijeđe), na primjer,
u akustičkoj (zvučnoj) karotaži (interval određivanja
brzine iznosi od 0,3 m do 1 metar, dok je kod seiz-
mičke karotaže 300 metara i više) ili u geofizičkom
ispitivanju bušotina. Termin se obično odnosi na
brzinu longitudinalnih valova izmjerenu okomito na
slojevitost.
interval zone – intervalna zona. Slojno tijelo (body of
strata) ili biozona (biozone) između dvaju specifici-
ranih, dokumentiranih najnižih i/ili najviših intervala
rasprostranjenosti jednog (pojedinačnog) taksona.
Postoje tri osnovna tipa intervalne zone – rasponska
435 intraformational conglomerate
zona taksona (v. taxon range zone), konkurentna ras-
ponska zona (v. concurrent range zone) i filozona (v.
lineage zone).
interzonal time – međuzonsko vrijeme. Geološko vrije-
me (geologic time) koje odgovara prekidu u procesu
sedimentacije (dijastemi, diastem) ili stratigrafskom
hijatu (stratigraphic hiatus).
intraclast – intraklast. Opći termin za označavanje
komponenata vapnenaca koje obuhvaćaju otrgnute
i prerađene fragmente gotovo istovremenog sedi-
menta (s različitim stupnjem litificiranosti, ali slabo
cementiranih) koji je erodiran unutar bazena sedi-
mentacije (kao što je priliježući dio morskog dna ili
ogoljeli dio karbonatne muljevite platforme) i zatim
ondje pretaložen s formiranjem novog sedimen-
ta; alokem (allocheme) pretaložen iz iste formacije
(bez fragmenata starijih vapnenaca). Veličina takvih
fragmenata (odlomaka) može varirati od dimenzija
finog pijeska do dimenzija šljunka (manja zrna se
nazivaju peletima, pellets). Fragmenti su obično za-
obljeni (okrugli), ali mogu biti izometrični do disko-
idni; v. extraclast.
intracrystal porosity – intrakristalna (unutarkristalna)
poroznost. Poroznost unutar pojedinačnih kristala,
pore u velikim kristalima ehinoderma (bodljikaša) i
tekući uklopci (fluid inclusions) unutar pojedinačnih
kristala.
intradeep – unutarnja depresija. Geosinklinalna depre-
sija (geosynclinal trough) unutar geosinklinalnog po-
jasa (geosynclinal belt) na kraju njegova uzdignuća ili
neposredno iza njega; tip sekundarne geosinklinale
(v. secondary geosyncline); v. backdeep, foredeep.
intradelta – deltna ravnica, v. delta plain.
intraformational – intraformacijski, unutarformacijski.
U geologiji – (a) Koji se formirao unutar geološke
formacije više ili manje istodobno s formacijom (se-
dimentima) u kojoj se nalazi. Termin se osobito pri-
mjenjuje u odnosu na sinsedimentacijsko nabiranje
(syndepositional folding) ili klizanje (slumping), na pri-
mjer intraformacijska deformacija (intraformational
deformation) ili intraformacijska breča (intraformati-
onal breccia). (b) Koji postoji unutar sedimentne for-
macije bez nužne konotacije vremena ili podrijetla
(postanka); v. intrastratal.
intraformational breccia – intraformacijska (unutarfor-
macijska) breča. Stijena koja se formirala brečiranjem
(brecciation) djelomično konsolidiranog materijala i
zatim gotovo istodobnom njegovom sedimentaci-
jom. Po prirodi i podrijetlu je vrlo slična intraforma-
cijskom konglomeratu (v. intraformational conglo-
merate), ali sadrži uglastije fragmente.
intraformational conglomerate – intraformacijski
(unutarformacijski) konglomerat (valutičnjak). (1)
Konglomerat u kojem su se klasti (fragmenti) formi-
rali uglavnom istodobno s matriksom u postanku.
Formirao se lomljenjem i valjanjem (zaobljavanjem)
fragmenata tek sedimentiranog ili djelomično kon-
solidiranog sedimenta (obično šejla ili vapnenca)
koji su se gotovo odmah uključili (uklopili) u nove
sedimente, na primjer, uglasti konglomerat (edgewi-
se conglomerate). Drobljenje je obično uzrokovano
oplićivanjem i privremenim nestajanjem vode, na-
kon čega je slijedilo isušivanje (desikacija) i pojav-
ljivanje pukotina isušivanja (mud cracking). Primjeri
intraformacijskih konglomerata u velikoj količini su
intrageosyncline
poznati u donjopaleozojskim vapnencima i dolo-
mitima na području Appalachian na istoku SAD; v.
interformational conglomerate. (2) Konglomerat koji
zaliježe u sredini geološke formacije, na primjer,
konglomerat koji se formirao za vrijeme kratkotraj-
nog prekida redovne sedimentacije. Može sadržavati
klaste koji ne pripadaju danoj formaciji.
intrageosyncline – intrageosinklinala, parageosinkli-
nala, v. parageosyncline, 1.
intraglacial – intraglacijalan, unutarledenjački, v. engla-
cial.
intragranular – unutarzrnski, unutarčestični, intragra-
nularan. Pojam koji se odnosi na porni prostor ili
druge karakteristike koje postoje unutar pojedinih
zrna, čestica ili drugih sastojaka sedimentnih stijena
(osobito karbonata). Sinonim: intraparticle.
intragranular porosity – intragranularna (unutar-
zrnska) poroznost. Poroznost (porni prostor, pore)
unutar pojedinačnih zrna ili čestica stijene, osobito
unutar skeletnog materijala karbonatne sedimentne
stijene (carbonate sedimentary rock); v. intraparticle
porosity.
intramicrite – intramikrit. Vapnenac (limestone) koji sa-
drži najmanje 25% intraklasta (intraclasts) i u kojem
karbonatno-muljeviti matriks (mikrit, carbonate-mud
matrix, micrite) prevladava nad sparitnim kalcitnim
cementom (vezivom, sparry-calcite cement).
intramorainal – intramorenski, unutarmorenski. Ter-
min koji označava sedimente i pojave što se nalaze
i zbivaju unutar režnjaste morene (lobate moraine).
Sinonim: intramorainic, v. extramorainal.
intramorainic – intramorenski, unutarmorenski, v. intra-
morainal.
intraparticle – unutarčestični, unutarzrnski, intragranu-
laran, v. intragranular.
intraparticle porosity – unutarčestična poroznost.
Poroznost unutar pojedinačnih čestica stijene. Neki
autori preporučuju uporabu tog termina radije nego
termina intragranular porosity (intragranularna po-
roznost) koji pretpostavlja da su sve čestice veličine
zrna.
intrasparite – intrasparit. Vapnenac (limestone) koji
sadrži najmanje 25% intraklasta (intraclasts) i u ko-
jem sparitni kalcitni cement (vezivo, sparry-calcite
cement) prevladava nad karbonatno-muljevitim ma-
triksom (mikritom, carbonate-mud matrix, micrite).
Intrasparit je uobičajen u sredinama s visokom fizič-
kom energijom gdje je sparitni kalcit obično cement
koji ispunjava pore.
intrastratal – unutarslojni. Koji se formirao ili zaliježe
unutar sloja ili slojeva, na primjer, formiranje autige-
ne gline bogate željezom (iron-rich authigenic clay)
»unutarslojnom alteracijom« rogovače (hornblen-
de); v. intraformational.
intrastratal flow structure – unutarslojna struktura te-
čenja. Varijetet tzv. vijugave slojevitosti (v. convolute
bedding) formirane tečenjem.
intrastratal solution – unutarslojno (diferencijalno)
otapanje. Uklanjanje kemijskim otapanjem poje-
dinih tipova minerala iz sloja sedimentne stijene
(sedimentary rock) nakon njena taloženja. Sinonim:
differential solution.
intrusion – (1) intruzija. U petrologiji – proces prodora
magme (emplacement of magma) u ranije formirane
stijene; magmatska aktivnost. Termin također ozna-
436 invasion
čava tako formiranu masu eruptivne (magmatske)
stijene (igneous rock mass) unutar okružujuće stijene.
Sinonimi: emplacement, injection, invasion, irruption.
(2) sedimentna intruzija. U sedimentologiji – (a) Injek-
cija sedimentnih stijena (sedimentary injection) rela-
tivno velikih razmjera, na primjer, potiskivanje pre-
ma gore gline, krede, soli, gipsa ili drugih plastičnih
sedimenata i njihovo prodiranje pod nenormalnim
tlakom u obliku dijapirske kupole (diapiric plug). Si-
nonim: sedimentary intrusion. (b) Sedimentna struk-
tura (sedimentary structure) ili stijena (sedimentary
rock) formirana intruzijom. Sinonim: sedimentary
intrusion. (3) prodor slane vode, v. salt-water encroa-
chment.
intrusion breccia – (1) kontaktna breča, v. contact bre-
ccia. (2) intruzivna breča, v. intrusive breccia.
intrusion displacement – intruzivno pomicanje. Formi-
ranje rasjeda (rasjedanje, faulting) usljed magmatske
intruzije (prodora eruptivnih stijena, igneous intrusi-
on).
intrusive – (1) intruzivan. Koji pripada intruziji (intrusi-
on) ili se odnosi na intruziju, na procese i tako formi-
ranu stijenu. Sinonim: irruptive. (2) intruziv, intruzivna
(intruzivna eruptivna) stijena, v. intrusive rock.
intrusive breccia – intruzivna breča. Heterogena mje-
šavina uglastih do zaobljenih fragmenata (krhoti-
na) u matriksu od klastičnog materijala koja je bila
pokrenuta i utisnuta u svoj sadašnji položaj duž već
postojećih struktura. Intruzivna breča je diferenci-
rana iz intruzijske breče (intrusion breccia) zbog ne-
postojanja magmatskog matriksa (igneous matrix)
i nepostojanja kontrole magmatskim intruzivnim
kontaktima. Obično je hidrotermalno izmijenjena
(alterirana).
intrusive igneous rock – intruzivna stijena, v. intrusive
rock.
intrusive rock – intruzivna stijena (eruptivna stijena, ma-
gmatska stijena), intruziv. Eruptivna (magmatska) sti-
jena nastala hlađenjem i očvršćivanjem (stvrdnjava-
njem) magme unutar Zemljine kore (stvarajući masu
stijena nazvanu intruzijom), za razliku od ekstruzivne
(efuzivne) eruptivne stijene (v. extrusive rock). U hr-
vatskoj terminologiji intruzivne eruptivne stijene se
također nazivaju abisalnim, plutonskim ili dubinskim,
dok u engleskoj terminologiji postoje za ove nazive
posebni termini (sinonimi) – abyssal i plutonic. Primje-
ri intruzivne eruptivne stijene su granit i granodiorit.
Sinonimi: intrusive, intrusive igneous rock, irruptive
rock, irruptive igneous rock; v. igneous rock.
invaded zone – zona infiltracije isplačnog filtrata. U
karotaži – dio probušenog sloja (stijene) koji okru-
žuje kanal bušotine (wellbore) i iz kojeg je istisnut
dio originalnih slojnih fluida dublje u formaciju fil-
tratom bušaće isplake (drilling-mud filtrate) tijekom
bušenja (do prodora isplake u sloj tijekom bušenja
zbog većeg tlaka isplake u bušotini od tlaka bušene
formacije). Čini prijelazno područje između isprane
zone (v. flushed zone) i neporemećene zone sloja (v.
uninvaded zone). Ovisno o permeabilnosti formacije
zona infiltracije se može protezati od 0 do 2,5 metra
(od 0 do 100 inča) od kanala bušotine. Sinonim: in-
filtrated zone.
invasion – (1) intruzija, v. intrusion, 1. (2) transgresija
mora, v. transgression, 1. (3) prodor (infiltracija) isplač-
nog filtrata. U procesu bušenja – ulaženje (prodira-
invasion diameter
nje) filtrata bušaće isplake (drilling-mud filtrate) u
bušenu poroznu i propusnu formaciju tijekom buše-
nja zbog pretička tlaka stupca isplake u bušotini nad
tlakom formacije. Filtrat isplake istiskuje originalne
porne fluide dublje u formaciju i tako mijenja njeno
početno zasićenje ugljikovodicima i slojnom vodom;
v. flushed zone, invaded zone.
invasion diameter – dubina prodora (infiltracije) isplač-
nog filtrata, v. invasion, 3.
invasion sweep efficiency – v. vertical sweep efficiency.
inverse dispersion – obratna (inverzna) disperzija. U se-
izmici – disperzija površinskih seizmičkih valova (sei-
smic surface waves) pri kojoj se perioda registriranog
vala (wave period) smanjuje s vremenom; v. normal
dispersion.
inverse modeling – inverzno modeliranje. Modeliranje
uporabom podataka o ležištu za izvođenje modela
koji će opisati podzemlje konzistentno s podacima.
inversion – (1) inverzija (transformacija) kristala. U
kristalografiji – transformacija kristala (v. transfor-
mation, 2) kroz centar simetrije. (2) inverzija reljefa.
U geomorfologiji – formiranje obratnog reljefa (in-
verted relief) kada se na mjestu antiklinala razvijaju
doline, a na mjestu sinklinala gore, na primjer, for-
miranje dubokog bazena na području koje je ranije
bilo veliki izvor sedimentnog materijala. (3) inverzija.
U meteorologiji – obratan redoslijed promjene me-
teoroloških elemenata s visinom, na primjer, porast
temperature, a ne njen pad s visinom.
inversion center – centar (središte) simetrije, v. center of
symmetry.
inversion point – točka (temperatura) inverzije, prije-
lazna točka (temperatura). (1) Točka (temperatura)
pri kojoj se jedna polimorfna forma (modifikacija)
tvari, koja se nalazi u ravnoteži s njegovom parom,
reverzibilno (povratno) mijenja (prelazi) u drugu pri
invarijantnim uvjetima. (2) Temperatura pri kojoj jed-
na polimorfna forma (modifikacija) tvari reverzibilno
(povratno) prelazi u drugu pri invarijantnim uvjeti-
ma i određenom tlaku. (3) U širem smislu – najniža
temperatura pri kojoj monotropna faza prelazi znat-
nom brzinom u stabilnu fazu ili najniža temperatu-
ra pri kojoj dana faza pod danim uvjetima disocira
znatnom brzinom. (4) Pojedinačna točka u kojoj je
moguće zajedničko ravnotežno postojanje različi-
tih faza. Sinonimi (za sve definicije): transition point,
transition temperature.
invertebrate paleontology – paleontologija (paleo-
zoologija) beskralješnjaka. Grana paleontologije (v.
paleontology) koja se bavi izučavanjem beskralješ-
njaka iz geološke prošlosti – foraminifera (krednjaka,
foraminiferans), porifera (spužava, sponges), celente-
rata (mješinaca, coelenterates), briozoa (mahovnja-
ka, bryozoans), brahiopoda (ramenonožaca, brachi-
opods), gastropoda (puževa, gastropods), bivalvija
(školjkaša, bivalves), cefalopoda (glavonožaca, cep-
halopods), trilobita (trilobites), rakova (crustaceans),
krinoida (stapčara, crinoids), asteroida (zvjezdača,
asteroids), ofijurida (zmijača, ophiuroids), ehinoida
(ježinaca, echinoids), graptolita (graptolites) i drugih
skupina – njihovih fosilnih ostataka, morfologije,
anatomije, embriologije, ekologije, sistematike, filo-
genije te vremena i mjesta njihova postojanja. Kako
su se beskralješnjaci pojavili rano u razvoju faune
geološke prošlosti (pretežito u marinskim oblicima
437 inverted seven-spot flood (flooding)
i povoljnim uvjetima za fosilizaciju), njihovi fosilni
ostaci su obilni i široko rasprostranjeni. Sinonim: in-
vertebrate paleozoology.
invertebrate paleozoology – paleozoologija (paleon-
tologija) beskralješnjaka, v. invertebrate paleontology.
invertebrates (Invertebrata) – invertebrati, beskra-
lješnjaci. Termin za označavanje svih životinja koje
nemaju spinalni stup (hrptenjaču, kralješnicu, spinal
column, backbone) i unutarnji kostur (skelet, internal
skeleton), na primjer, moluski (mekušci, mollusks),
artropodi (člankonošci, arthropods), celenterati (mje-
šinci, coelenterates), koralji (corals), spužve (sponges),
brahiopodi (ramenonošci, brachiopods), briozoi (ma-
hovnjaci, bryozoans), gastropodi (puževi, gastropods)
i drugi. Beskralješnjaci su najobilniji i najvažniji tipovi
fosila. Termin nema taksonomski status (tj. ne rabi se u
znanstvenoj klasifikaciji); v. invertebrate paleontology.
inverted – prebačen, prevrnut, v. overturned.
inverted bedding – prebačeno (prevrnuto) zalijeganje
slojeva, v. overturned bedding.
inverted emulsion – emulzija tipa »voda u nafti«, obič-
na emulzija, v. water-in-oil emulsion.
inverted emulsion drilling mud – inverzna emulzijska
bušaća isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling mud.
inverted emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka,
v. water-in-oil emulsion drilling mud.
inverted limb of fold – prebačeno (prevrnuto) krilo
bore, v. overturned limb of fold.
inverted nine-spot flood (flooding) – istiskivanje naf-
te po mreži bušotina obratnih (inverznih) »9 točaka«, v.
inverted nine-spot well pattern.
inverted nine-spot flooding (flood) pattern – shema
istiskivanja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina)
obratnih (inverznih) »9 točaka«, v. inverted nine-spot
well pattern.
inverted nine-spot injection pattern – shema injekti-
ranja (injektiranje) po mreži bušotina obratnih (inver-
znih) »9 točaka«, v. inverted nine-spot well pattern.
inverted nine-spot pattern – mreža (raspored) bušo-
tina obratnih (inverznih) »9 točaka«, v. inverted nine-
spot well pattern.
inverted nine-spot waterflood (waterflooding) – za-
vodnjavanje po mreži bušotina obratnih (inverznih) »9
točaka«, v. inverted nine-spot well pattern.
inverted nine-spot well pattern – mreža (raspored)
bušotina obratnih (inverznih) »9 točaka«. Tip mreže
(rasporeda) bušotina u procesu istiskivanja nafte
u kojoj je jedna injekcijska bušotina okružena s 8
proizvodnih bušotina u obliku kvadrata (oblik ele-
menta mreže) smještenih na kutovima i na sredini
svake stranice kvadrata). Omjer broja proizvodnih i
injekcijskih bušotina je 3. Sinonim. inverted nine-spot
pattern; v. nine-spot well pattern.
inverted oil drilling mud – inverzna emulzijska bušaća
isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling mud.
inverted oil-emulsion drilling mud – inverzna emul-
zijska bušaća isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling
mud.
inverted oil-emulsion mud – inverzna emulzijska ispla-
ka, v. water-in-oil emulsion drilling mud.
inverted oil mud – inverzna emulzijska isplaka, v. wa-
ter-in-oil emulsion drilling mud.
inverted seven-spot flood (flooding) – istiskivanje
nafte po mreži bušotina obratnih (inverznih) »7 toča-
ka«, v. inverted seven-spot well pattern.
inverted seven-spot flooding (flood) pattern
inverted seven-spot flooding (flood) pattern – she-
ma istiskivanja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušo-
tina) obratnih (inverznih) »7 točaka«, v. inverted seven-
spot well pattern.
inverted seven-spot injection pattern – shema injek-
tiranja (injektiranje) po mreži bušotina obratnih (inver-
znih) »7 točaka«, v. inverted seven-spot well pattern.
inverted seven-spot pattern – mreža (raspored) bušo-
tina obratnih (inverznih) »7 točaka«, v. inverted seven-
spot well pattern.
inverted seven-spot waterflood (waterflooding) –
zavodnjavanje po mreži bušotina obratnih (inverznih)
»7 točaka«, v. inverted seven-spot well pattern.
inverted seven-spot well pattern – mreža (raspored)
bušotina obratnih (inverznih) »7 točaka«. Tip mreže
(rasporeda) bušotina u procesu istiskivanja nafte u
kojoj su proizvodne bušotine smještene na vrhovi-
ma šesterokuta, a jedna injekcijska bušotina u nje-
govu središtu. Element mreže je istostranični trokut.
Omjer broja proizvodnih i injekcijskih bušotina je
1:2. Sinonim: inverted seven-spot pattern; v. seven-
spot well pattern.
inverted stream – opsekventna (antikonsekventna) rije-
ka, v. obsequent stream.
inverted unconformity – obratni nesklad. U geologiji –
nesklad pri kojem su mlađi slojevi oštro odrezani sta-
rijim stijenama, na primjer, nesklad koji je uzrokovan
intenzivnim nabiranjem kompleksnog područja.
inverted well arrangement – obratna (inverzna) mreža
(raspored) bušotina, v. inverted well pattern.
inverted well pattern – obratna (inverzna) mreža (ras-
pored) bušotina. Mreža (raspored) bušotina u kojoj je
samo jedna injekcijska bušotina u elementu mreže
(za razliku od normalne ili regularne mreže bušotina
– v. normal well pattern). Sinonim: inverted well arran-
gement.
invert emulsion drilling fluid – inverzni emulzijski
bušaći (isplačni) fluid, v. water-in-oil emulsion drilling
mud.
invert emulsion drilling mud – inverzna emulzijska
bušaća isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling mud.
invert emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka, v.
water-in-oil emulsion drilling mud.
invert mud – inverzna emulzijska isplaka, v. water-in-oil
emulsion drilling mud.
invert oil-emulsion drilling mud – inverzna emulzijska
bušaća isplaka, v. water-in-oil emulsion drilling mud.
invert oil-emulsion mud – inverzna emulzijska isplaka,
v. water-in-oil emulsion drilling mud.
ionium-deficiency method – uransko-ionijeva metoda
određivanja geološke starosti. Metoda određivanja
(izračunavanje) geološke starosti u godinama (ap-
solutne geološke starosti) fosilnih koralja ili ljuštura
(starosti od 10.000 do 250.000 godina) koja se bazira
na određivanju količine ionija (torija-230) u odnosu
na uran-238 i uran-234 koji su ušli u karbonat organ-
skih ostataka ubrzo nakon njihova nastanka i poka-
panja. Starost zavisi od promjene ravnotežnog omje-
ra koji neposredno zavisi od vremenskog trajanja; v.
thorium-230/protactinium-231 deficiency method,
uranium-series age method.
ionium-excess method – ionijeva metoda određivanja
geološke starosti. Metoda određivanja (izračunava-
nje) geološke starosti u godinama (apsolutne geo-
loške starosti) dubokovodnih marinskih sedimenata
438 iron-sponge sweetening
starijih od 300.000 godina koja se bazira na pretpo-
stavkama da je početni sadržaj ionija (sadržaj prvo-
bitnog ionija – torija-230) u akumuliranim sedimen-
tima ostao konstantan za ukupni izučavani presjek
sedimenata i da je taj početni sadržaj ionija «višak
ionija», tj. torij-230 koji nije nastao raspadom urana.
Starost zavisi od tog viška sadržaja ionija koji se sma-
njuje s vremenom; v. ionium-thorium age method,
uranium-series age method.
ionium-thorium age method – ionijevo-torijeva meto-
da određivanja geološke starosti. Metoda određivanja
(izračunavanje) geološke starosti u godinama (ap-
solutne geološke starosti) dubokovodnih marinskih
sedimenata formiranih tijekom zadnjih 300.000 go-
dina, koja se bazira na pretpostavci da je prvobitni
sadržaj torija-230 u akumuliranim sedimentima
ostao konstantan u ukupnom presjeku izučavanih
sedimenata. Starost zavisi od omjera (odnosa) tori-
ja-230 i torija-232 koji se postupno smanjuje tijekom
vremena. Sinonim: thorium-230/thorium-232 age
method; v. ionium-excess method, uranium-series age
method.
i-paraffins – izoparafini, v. branched-chain paraffins.
IPR curve – v. inflow performance curve.
iron bacteria – bakterije željeza, željezne bakterije. Ana-
erobne bakterije (anaerobic bacteria) koje precipiti-
raju oksid željeza iz otopina oksidacijom soli dvova-
lentnog željeza ili oslobađanjem oksidiranih metala
iz organskih spojeva; v. sulfur bacteria.
iron mica – željezni tinjac (liksun), lepidomelan, v. lepi-
domelane.
iron ore – željezna ruda. (1) U geologiji i rudarstvu – že-
ljezovita stijena (ferruginous rock) koja sadrži jedan
ili više prirodnih kemijskih spojeva iz kojih se odgo-
varajućom obradom može profitabilno dobiti me-
talno željezo. Glavne rude željeza su oksidi hematit
(hematite), getit (goethite) i magnetit (magnetite) te
karbonati siderit (siderite) i halibit (chalybite). (2) U
tehnologiji bušaćih isplaka – materijal koji se rabi za
otežavanje (povećavanje relativne gustoće) isplake
(češće u isplakama na bazi ulja nego na bazi vode).
Rabe se dva tipa željezne rude – ilomenit (illomenite)
i itabarit (itabarite) koji ima relativnu gustoću 5,1. Ne-
dostatak željezne rude kao aditiva je erozija isplačne
cirkulacijske opreme, što se, međutim, može umanji-
ti finijim mljevenjem rude. Postoje primjeri u praksi
da je isplakom otežanom željeznom rudom bila po-
stignuta veća brzina bušenja nego isplakom oteža-
nom baritom.
iron oxide method – čišćenje plina od kiselih kompone-
nata spužvastim željezom, v. iron-sponge sweetening.
iron pyrites – (1) pirit, željezna (sumporna) pakovina, v.
pyrite. (2) markazit, bijela željezna pakovina, v. marca-
site.
iron roughneck – hidraulički dinamometrički ključ (kli-
ješta), v. hydraulic-torque wrench.
iron spar – željezni špat, siderit, v. siderite.
iron-sponge sweetening – čišćenje plina od kiselih
komponenata spužvastim željezom. Najstariji pro-
ces uklanjanja sumporovodika iz kiselog prirodnog
plina. Struja plina prolazi kroz vertikalnu kontaktnu
ili adsorpcijsku kolonu ispunjenu tzv. spužvastim
željezom (drvene strugotine i triješće impregnirane
hidratiranim ferioksidom i natrij-karbonatom za kon-
trolu pH). Metoda se obično primjenjuje za relativno
irreducible gas saturation
male volumene plina s niskim sadržajem (koncentra-
cijom) sumporovodika. Sinonimi: drybox method, gas
sweetening by iron sponge process, iron oxide method;
v. gas processing, gas sweetening.
irreducible gas saturation – kritično zasićenje plinom,
v. critical gas saturation.
irreducible minimum saturation – nereducibilno zasi-
ćenje, v. irreducible saturation.
irreducible saturation – nereducibilno zasićenje. Mi-
nimalno zasićenje (minimum saturation) stijene
fluidom kada se fluid istiskuje iz porozne sredine
drugim nemiscibilnim fluidom. U naftnim i plinskim
ležištima to je minimalno zasićenje vezanom vodom
iznad vodo-naftne ili vodo-plinske prijelazne zone.
Sinonim: irreducible minimum saturation.
irreducible water – nereducibilna (rezidualna) voda.
Voda apsorbirana kao tanki sloj na površini mineral-
nih zrna stijene, diskontinuirana pendularna voda
(pendular water) koju kapilarna sila drži na kontakti-
ma zrna i krajevima većih pora, i voda koja ispunjava
vrlo male pore. Nereducibilna voda ne može strujati.
Sinonim: residual water.
irreducible water saturation – zasićenje nereducibil-
nom (rezidualnom) vodom. (1) Zasićenje ležišne sti-
jene vodom, pri kojem voda ne može strujati kroz
stijenu. Dio pornog volumena stijene zasićen vodom
kada je ležište maksimalno zasićeno ugljikovodici-
ma. Definira se i kao minimalno zasićenje vodom
koje se može postići pri visokom kapilarnom tlaku i
kao zasićenje vodom kod kojeg se vrijednost relativ-
ne permeabilnosti za vodu približava nuli. U praksi,
nereducibilno zasićenje vodom egzistira na velikoj
visini iznad vodo-naftnog kontakta. Uobičajena je
nekorektna sinonimna uporaba pojmova irreducible
water saturation i connate water saturation (zasićenje
vezanom ili konatnom vodom – v.). (2) Minimalno za-
sićenje vodom koje se može postići u ležištu pri nor-
malnim operacijama.
irregular echinoids (Irregularia) – nepravilni ježinci
(morski ježevi), nepravilnjaci. Ehinoidi (ježinci, echino-
ids) kod kojih anus (anus) i periprokt (periproct) leže
izvan apikalnog sustava (apical system), ambulakral-
ne pločice (ambulacral plates) ostaju jednostavne,
primarne radiole (bodlje, primary radioles) su šuplje,
a tvrdi oklop (rigid test) pokazuje određeni stupanj
bilateralne simetrije (bilateral symmetry). Sinonim:
irregular urchins; v. regular echinoids.
irregular urchins – nepravilni ježinci (morski ježevi), ne-
pravilnjaci, v. irregular echinoids.
irrotational strain – nerotacijska deformacija. U geolo-
giji – deformacija u točki u kojoj orijentacija glavnih
osi deformacije (principal axes of strain) ostaje nepro-
mijenjena. Sinonim: nonrotational strain.
irrotational wave – P-val, v. P wave.
irruption – intruzija, v. intrusion, 1.
irruptive – intruzivan, v. intrusive, 1.
irruptive igneous rock – intruzivna stijena (eruptivna
stijena, magmatska stijena), intruziv, v. intrusive rock.
irruptive rock – intruzivna stijena (eruptivna stijena,
magmatska stijena), intruziv, v. intrusive rock.
isanomalous line – izoanomala, v. isoanomaly.
isanomaly – izoanomala, v. isoanomaly.
isarithm – izaritma. Izopleta, osobito ona povučena
kroz točke na grafu u kojima dana veličina ima jed-
naku numeričku vrijednost; v. isopleth.
439 isochemical series
isentropic map – izentropna karta, v. entropy map.
island arc – otočni (vulkanski) luk, v. volcanic arc.
island shelf – otočni šelf, v. insular shelf.
isoanomalous line – izoanomala, v. isoanomaly.
isoanomaly – izoanomala. Linija koja spaja točke jed-
nakih vrijednosti geofizičke anomalije na karti (obič-
no gravitacijske ili magnetske anomalije). Sinonimi:
isanomalous line, isanomaly, isoanomalous line.
isoanomaly curve – krivulja izoanomalije. Krivulja koja
prikazuje jednake vrijednosti anomalije sile teže.
isobar – izobara. Linija koja spaja točke jednakog tlaka
duž dane referentne površine (srednji nivo mora).
isobar map – karta izobara, v. isobar.
isobase – izobaza. Strukturna linija koja spaja točke
Zemljine površine koje su pretrpjele jednako uzdi-
zanje ili slijeganje (uzvisine i udubine) u jednakom
vremenskom intervalu kao posljedicu tektonskih
pokreta. Osobito se primjenjuje u geologiji kvartara
(Quaternary geology) kao način prikazivanja pokreta
Zemljine kore (crustal movements) povezanih s po-
stglacijalnim uzdizanjem (postglacial uplift).
isobath – (1) izobata, batimetrijska izolinija, izolinija
dubine. U oceanografiji – linija na karti ili dijagramu
koja spaja točke jednake dubine vode (dubine oce-
anskog dna). Sinonimi: bathymetric contour, depth
contour, depth curve, fathom curve, isobathic curve,
submarine contour line. (2) izobata. U geologiji – linija
koja spaja točke jednake dubine pokapanja stijena
(depth of rock burial). (3) izobata, hidroizohipsa. U
hidrogeologiji – zamišljena linija na površini zemlje
čije se sve točke nalaze na jednakoj vertikalnoj uda-
ljenosti od gornje ili donje granice vodonosnog ho-
rizonta (aquifer) ili od vodnog lica (zrcala podzemne
vode, water table).
isobathic curve – izobata, batimetrijska izolinija, izolini-
ja dubine, v. isobath.
isobath map – karta izobata, karta kinija dubina, v. iso-
bath.
isobed map – izostratifikacijska karta, v. isostratification
map.
isobutane, isobutane – izobutan. Izomer (izomerna
forma) butana. Bezbojan, stabilan i za metale ne-
korozivan plin koji ne reagira s vodom . Nalazi se u
sirovoj nafti, prirodnom plinu (osim u biogenom) i
plinovima katalitičkog krekinga nafte. Primjenjuje se
kao kemijski intermedijer, rashladni agens i gorivo.
Omjer izobutana i normalnog butana (drugi izomer
butana) visok je u nezrelim sedimentima (immature
sediments) i smanjuje se u zrelim (mature sediments).
isocapacity map – karta jednakih kapaciteta strujanja.
Karta jednakih vrijednosti umnožaka permeabilnosti
(permeability) i efektivne debljine ležišta (net reservo-
ir thickness). Upotrebljava se za ocjenu proizvodnih
mogućnosti (sposobnosti, production capability) bu-
šotina i ležišta.
isochemical metamorphism – izokemijska metamor-
foza (metamorfizam), treptomorfoza, treptomorfizam.
U geologiji – metamorfoza (metamorfizam) koja se
odvija bez velike promjene ukupnog kemijskog sa-
stava (bulk chemical composition). Teoretski koncept
koji je približno ispunjen samo u prirodi. Sinonim:
treptomorphism.
isochemical series – izokemijska serija. Stijene (serija
stijena) koje su sačuvale jednak ukupni kemijski sa-
stav tijekom (bulk chemical composition) cijelog niza
isochore
mineraloških ili teksturalnih promjena kao, na pri-
mjer, u sekvenciji metamorfnih stijena (sequence of
metamorphic rocks) različitog stupnja metamorfoze.
isochore – izohora. (1) U kemiji – linija na faznom dija-
gramu koja spaja točke konstantnog volumena. (2)
U stratigrafiji – linija povučena na karti kroz točke
jednake izbušene debljine za određenu podzemnu
jedinicu. Vrijednosti debljine nisu korigirane za nagib
u vertikalnim bušotinama (bušotinama s vertikalnim
kanalom), a korigirane su za kut kanala bušotine, ali
ne i za nagib u orijentiranim bušotinama (bušotina-
ma s kosim kanalom). (3) U geologiji – linija jednakih
efektivnih (produktivnih) debljina (pay thickness) u
ležištu; v. isopach.
isochore map – (1) karta izohora (konvergencije). Karta
na kojoj je prikazana izbušena debljina dane stra-
tigrafske jedinice, na primjer, formacije, s pomoću
izohora (v. isdochore) ili debljina između dviju strati-
grafskih jedinica ili horizonata. Kada slojevi imaju na-
gib (padaju pod nekim kutom) izbušena debljina će
biti veća nego kada su slojevi horizontalni. Sinonim:
convergence map. (2) Karta koja izolinijama prikazuje
produktivni presjek naftnog ležišta između vodo-
naftnog kontakta i krovine ležišta. Primjenjuje se u
izračunavanju volumena ležišta; v. isopach map.
isochron – izokrona. (1) U geokronologiji – pravac na
koji padaju sve točke koje odgovaraju jednakom
vremenu ili starosti. Nagib izokrone se povećava sa
starošću izučavanog sustava; v. isochrone. (2) U seiz-
mologiji – linija na karti koja spaja točke s jednakom
vrijednošću karakterističnog vremena ili vremen-
skog intervala, na primjer, u seizmologiji – linija koja
prolazi kroz točke s jednakom razlikom između vre-
mena nailaska seizmičkih valova od dviju površina
refleksije. Sinonim: isotime, isotime line.
isochronal – izokron. (1) v. isochronic. (2) v. isochrono-
us.
isochronal test (testing) – izokrono ispitivanje plinskih
bušotina. Varijanta ispitivanja plinskih bušotina me-
todom protutlaka (v. backpressure test) radi određi-
vanja njihovih kapaciteta proizvodnje, metoda ispiti-
vanja bušotina u slučaju ležišta s niskom permeabil-
nošću (kada vrijeme stabilizacije protoka bušotine,
odnosno vrijeme postizanja uvjeta stabiliziranog
strujanja fluida, pri ispitivanju klasičnom metodom
protutlaka može biti vrlo dugo) ili kada se spaljivanje
plina na baklji mora svesti na minimum radi određi-
vanja njihova proizvodnog kapaciteta. U izokronom
ispitivanju se izvodi niz testova s jednim protokom
(čije je trajanje unaprijed određeno), a svako ispiti-
vanje počinje sa zatvaranjem bušotine (nakon što
je bušotina proizvodila specificiranim kapacitetom
s mjerenjem tlaka tijekom određenih vremenskih
intervala) i konstantnim (ili približno konstantnim)
tlakom zatvorene bušotine s vremenom.
Postupak izokronog ispitivanja se sastoji od sljede-
ćih faza (koraka): (a) zatvaranje bušotine dok se ne
postigne stabilizirani statički ležišni tlak (uvjeti prije
ispitivanja); (b) puštanje bušotine u proizvodnju sa
sapnicom određenog promjera za prvi protok (tije-
kom specificiranog vremenskog intervala) i mjerenje
kapaciteta proizvodnje i dinamičkog tlaka; (c) ponov-
no zatvaranje bušotine dok njen tlak ne poraste na
nivo ležišnog tlaka (kako bi se postiglo stanje bušoti-
ne prije ispitivanja); (d) ponovno puštanje bušotine u
440 isoclinic line
proizvodnju sa sapnicom promjera većeg nego u pr-
vom ispitivanju, pri čemu se također mjeri kapacitet
proizvodnje i dinamički tlak u jednakim vremenskim
intervalima, kao u prvom koraku ispitivanja, i bušoti-
na se ponovno zatvara do postizanja ležišnog tlaka.
Postupak ispitivanja se nastavlja na jednak način i
obično s četiri različite sapnice. U završnom koraku is-
pitivanja (proizvodnja bušotine zadnjom sapnicom)
bušotina proizvodi tako dugo dok se ne postigne sta-
bilizirano stanje (uvjeti) strujanja, što može trajati od
nekoliko sati do nekoliko dana (barem jedan protok
mora trajati dovoljno dugo kako bi se dobila makar
jedna stabilizirana točka mjerenja).
Podaci ispitivanja se prikazuju grafički na dijagra-
mu s dvostrukim logaritamskim mjerilom (log-log
dijagramu) u obliku zavisnosti dnevnog kapaciteta
proizvodnje plina pri standardnim uvjetima (apsci-
sa) i razlike kvadrata statičkog i dinamičkog tlaka
(ordinata) za svaki vremenski interval, pa se tako do-
bije po jedan pravac za svako vrijeme protoka. Pravci
su paralelni (s jednakim nagibom). Dijagramom se
može odrediti stabilizirani kapacitet proizvodnje i
apsolutni kapacitet proizvodnje bušotine. Izokrono
ispitivanje se također može izvoditi na naftnim bu-
šotinama. Sinonim: equal time test.
isochrone – izokrona. Linija na karti ili dijagramu koja
spaja sve točke u kojima se određeni događaj (event)
ili pojava (phenomenon) istodobno zbivaju ili sve
točke koje predstavljaju jednaki vremenski odsječak
(time value) ili vremensku razliku (time difference), na
primjer, linija duž koje je trajanje putovanja konstan-
tno; v. isochron.
isochronic – izokron. Koji ima izokrone (v. isochrone),
na primjer, karta izokrona (isochronic map). Sinonim:
isochronal.
isochronous – izokron, istodoban, istovremen. U geolo-
giji – (a) Koji je jednakog trajanja ili jednak po vreme-
nu, na primjer, izokroni interval (isochronous interval)
između dviju sinkronih površina ili izokrona jedinica
(isochronous unit of rock) stijena koja uključuje sve
stijene danog izokronog intervala. Sinonim: isochro-
nal. (b) Termin koji se često primjenjuje u značenju
synchronous (sinkron), na primjer, izokrona površina
(isochronous surface), koja svagdje ima jednaku sta-
rost ili vremensku vrijednost unutar slojnog tijela.
Sinonim: isochronal.
isoclinal – (1) izoklinalan. Pridjev od izoklinale (ili izokli-
nalne bore) – v. isocline. (2) izoklina, v. isoclinic line.
isoclinal bedding – izoklinalna slojevitost. Slojevitost
stijena na krilima izoklinala (izoklinalnih bora – v.
isocline) koja je karakterizirana približno jednakim
nagibom i višekratnim ponavljanjem istih slojeva.
isoclinal fold – izoklinalna bora, izoklinala, v. isocline, 1.
isoclinal line – izoklina, v. isoclinic line.
isocline – (1) izoklinala, izoklinalna bora. Bora s paralel-
nim krilima (bora čija su krila tako tijesno stlačena da
su oba poprimila jednak nagib) bez obzira na to je
li uspravna, prebačena ili polegla. Izoklinale su svoj-
stvene homogenim stijenama i pokazatelj su snaž-
nih deformacija. Sinonim: isoclinal fold. (2) izoklina, v.
isoclinic line.
isoclinic line – izoklina. Izomagnetička linija (v. iso-
magnetic line) koja spaja točke jednake magnetske
inklinacije (magnetic inclination). Sinonimi: isoclinal,
isoclinal line, isocline.
isocon
isocon – izokona. Linija koja spaja točke s jednakom
geokemijskom koncentracijom (geochemical con-
centration), na primjer, točke jednakog saliniteta (sa-
linity) ili klornosti (chlorinity).
isoconcentration – izolinija koncentracije. Linija jedna-
kog saliniteta voda naftnih i plinskih ležišta (oilfield
waters).
isocon map – karta izosaliniteta, v. isosalinity map.
isoconcentration map – karta izosaliniteta, v. isosalini-
ty map.
isodense – izolinija gustoće. Izolinija gustoće stijena na
karti.
isodietic – izodijetičan. Koji se odnosi na liniju ili površinu
duž kojih su postojali jednaki uvjeti sedimentacije.
isodimorphism – izodimorfija, izodimorfizam. Svojstvo
(karakteristika) dviju kristalnih supstancija da su i di-
morfne i izomorfne, na primjer, kalcit i aragonit.
isodimorphous – izodimorfan. Termin za označavanje
dviju kristalnih supstancija koje pokazuju izodimor-
fiju (izodimorfizam) – v. isodimorphism.
isodont – (1) izodontan. Termin za označavanje susta-
va zuba (dentition) brave nekih moluska školjkaša
(bivalves, bivalve mollusks) koji je karakteriziran ma-
lobrojnim simetrično raspoređenim zubima. (2) izo-
dont. Molusk školjkaš iz reda Isodonta s izodontnim
tipom brave, na primjer, dva velika i gotovo jednaka
zuba na jednoj polovici ljušture i njima odgovaraju-
će jamice na drugoj polovici.
isodynamic line – izodinama, izogama, v. isogam.
isofacial – izofacijesni. (1) U petrologiji – termin za
označavanje stijena koje pripadaju istom metamor-
fnom facijesu (metamorphic facies) i koje su dosegle
ravnotežu pri jednakim fizikalnim uvjetima. U pri-
mjeni na metamorfne facijese termin je sinonim poj-
ma isogradal (izogradni). (2) U stratigrafiji – termin
za označavanje stijena koje pripadaju istom facijesu,
na primjer, izofacijesna linija (isofacial line) na karti
duž koje je debljina sloja jednakog litološkog sastava
konstantna.
isofacies line – izolinija facijesa. Linija na karti koja
predstavlja facijes jednake debljine u sloju stijene ili
stratigrafskoj jedinici.
isofacies map – izofacijesna karta, karta izofacijesa.
Stratigrafska karta koja prikazuje lateralnu distri-
buciju jednog ili više facijesa u granicama (unutar)
konkretnog sloja stijene ili stratigrafske jedinice; v.
facies map.
isogal – izogala. U istraživanju gravimetrijskom meto-
dom – linija na karti koja predstavlja jednake vrijed-
nosti gravitacijskih anomalija (gravity anomalies).
isogam – izogama, izodinama. Izomagnetička linija (v.
isomagnetic line) koja spaja točke jednakog intenzite-
ta magnetskog polja (magnetic intensity). Primjenju-
je se za karte ukupnog, vertikalnog i horizontalnog
magnetskog intenziteta. Sinonim: isodynamic line.
isogeotherm – izogeoterma, geoterma, geoizoterma. Li-
nija ili ploha u Zemljinoj unutrašnjosti koja spaja toč-
ke jednake temperature ili geotermičkog gradijenta
nekog područja. Sinonimi: geoisotherm, geotherm,
isogeothermal contour.
isogeothermal contour – izogeoterma, geoterma, geo-
izoterma, v. isogeotherm.
isogon – izogona. (1) v. isogonic line. (2) Linija koja spaja
točke jednakog smjera vjetra.
isogonal line – izogona, v. isogonic line.
441 isoline
isogonic line – izogona. U geofizici – izomagnetička li-
nija (v. isomagnetic line) koja spaja točke jednake ma-
gnetske deklinacije (magnetic declination). Sinonimi:
isogon, isogonal line; v. agonic line.
isograd – izograda. Linija na karti koja spaja točke jed-
nakog stupnja metamorfoze (metamorfizma, meta-
morphism degree), točke u kojima se metamorfoza
odvijala pri sličnim veličinama tlaka i temperature
na što ukazuje rasprostranjenost stijena koje pri-
padaju istom metamorfnom facijesu (metamorphic
facies). Takva linija predstavlja presjecište nagnute
(kose) površine s površinom Zemlje i odgovara gra-
nici između dva dodirna (susjedna) facijesa ili zona s
različitim stupnjem metamorfoze – ta je granica defi-
nirana pojavom specifičnih indeks-minerala (indeks
minerals), na primjer, izograda granata, izograda sta-
urolita (garnet isograd, staurolite isograd).
isogradal – izogradni. Termin za označavanje stijena
koje su dosegle jednak stupanj metamorfoze (me-
tamorfizma) neovisno o njihovim početnim (prvo-
bitnim) sastavima. Sinonimi: isofacial, isograde; v.
isophysical series.
isograde – izogradni, v. isogradal.
isogradient contour – izolinija toplinskog gradijenta.
Linija koja spaja točke jednakog gradijenta topline
(heat gradient) na 100 stopa (30 metara) dubine ne-
kog područja.
isogram – izograma, izopleta. Opći termin kojim se
označava svaka linija na karti ili dijagramu koja spa-
ja točke s jednakom numeričkom vrijednošću neke
fizikalne veličine (na primjer, temperature ili tlaka);
v. isopleth.
isogranular – izogranularan. Zastarjeli sinonim termi-
na subautomorphic (subautomorfan) – ograničen je
na eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks) u
kojima zrna (kristali) piroksena, uklopljena u šuplji-
nama (porama) između kristala plagioklasa, imaju
jednaku veličinu kao plagioklas.
isohaline – (1) izohalin. Koji je jednakog ili konstantnog
saliniteta. (2) izohalina. Linija na karti ili dijagramu
koja spaja točke jednakog saliniteta.
isoheight – izohipsa, v. isohypse.
isohypse – izohipsa. Izopleta (v. isopleth) za visinu (hei-
ght) ili nadmorsku visinu (elevation); kontura (conto-
ur) na topografskoj karti. Sinonim: isoheight.
isolated porosity – izolirana (zatvorena) poroznost.
Svojstvo stijene (ili tla) da sadrži šupljine (pore) koje
uzajamno ne komuniciraju, na primjer, mjehurići pli-
na u lavi i tekući uklopci u zrnima minerala. Izolirana
poroznost se izražava kao postotak volumena takvih
šupljina u ukupnom volumenu stijene (ili tla) ili kao
razlika između ukupne (total porosity) i efektivne po-
roznosti (effective porosity).
isolating packers – izolacijske dubinske brtvenice (pake-
ri). Uređaji (naprave) koji se primjenjuju za izolaciju
intervala u bušotinama.
isolation of outcrops – kartiranje po izdancima. Meto-
da geološkog kartiranja crtanjem kontura svih po-
dručja izdanaka stijena kako bi se razlikovala od po-
dručja gdje su stijene pokopane ili skrivene na drugi
način. Sinonim: multiple-exposure method.
isoline – (1) izolinija. Linija jednakih vrijednosti neke
veličine (na primjer, temperature, tlaka itd.) na karti,
dijagramu ili vertikalnom presjeku. (2) izolinija, izo-
pleta, v. isopleth.
isolith
isolith – izolita. (1) Zamišljena linija koja spaja slične
litologije (tipove) stijena ili neko drugo karakteristič-
no (razlikovno) svojstvo stijene, na primjer, boju, tek-
sturu ili sastav. (2) Zamišljena linija jednake skupne
debljine danog litološkog facijesa ili jednake deblji-
ne određenog tipa stijene unutar formacije.
isolith map – karta izolita. Karta nacrtana u izolitama (v.
isolith), osobito facijesna karta koja prikazuje neto de-
bljinu stijene jednog tipa (na primjer, pješčenjaka) u
određenoj formaciji ili odabrane komponente stijene
(litološke komponente) u danoj stratigrafskoj jedinici.
isomagnetic line – izomagnetička linija. Linija koja spa-
ja točke jednakih vrijednosti nekih magnetskih ele-
menata (elemenata magnetskog polja – v. magnetic
elements), na primjer, izoklina (isoclinic line), izogona
(isogonic line), izodinama (isodynamic line).
isomegathy – izomegata. Linija na karti koja spaja toč-
ke jednake srednje veličine sedimentnih čestica.
isomers – izomeri. Organski kemijski spojevi koji imaju
iste kemijske formule (sastav) ali različite struktu-
re (strukturni raspored atoma u molekuli) i, prema
tome, nešto različita fizikalna i kemijska svojstva.
Primjer izomera su izobutan (isobutane) i normalni
butan (normal butane) koji imaju jednaku formu-
lu, ali različitu strukturu i različita kemijska i fizička
svojstva, na primjer, različite relativne gustoće. Broj
mogućih izomera nekog spoja raste eksponencijal-
no s brojem ugljikovih atoma u spoju – butan s 4 C-
atoma ima samo dva moguća izomera, dok dekan (s
10 C-atoma) ima 75, a ugljikovodik s 15 C-atoma ima
već preko 4000 izomera.
isomesic – izomezički. U sedimentologiji – termin za
označavanje sedimenata ili stijena koji su se formi-
rali u istoj sredini ili pri jednakim uvjetima, iako ne i
nužno u isto vrijeme, na primjer, sedimenti koji su se
akumulirali u istom moru, jezeru ili rijeci.
isometric crystal system – kubični (kubni, teseralni) kri-
stalni sustav, v. isometric system.
isometric line – izopleta. Linija na karti duž koje neki
parametar ima konstantnu vrijednost; v. isopleth.
isometric system – kubični (kubni, teseralni) sustav (kri-
stalni sustav). Jedan od šest kristalnih sustava (susta-
va simetrije kristala, crystal system) koji ima najviši
stupanj simetrije. Karakteriziran s četiri trigire (osi
simetrije 3. reda, threefold axis of symmetry) koje se
podudaraju s dijagonalama kubične elementarne
ćelije kristalne rešetke. Uključuje pet kristalnih kla-
sa ili razreda (crystal class) ili točkastih grupa (point
group). Forme kubičnog kristalnog sustava su, na
primjer, kocka i oktaedar. Sinonimi: cubic system,
tesseral system (v.); v. hexagonal system, monoclinic
system, orthorhombic system, tetragonal system, tric-
linic system.
isomorphic – izomorfan, v. isomorphous.
isomorphism – izomorfija, izomorfizam. U kristalografi-
ji – karakteristika dviju ili više kristalnih tvari da imaju
sličan kemijski sastav, osne omjere i kristalne forme i
da kristaliziraju u istoj kristalnoj klasi (razredu). Takve
tvari formiraju izomorfni niz (v. isomorphous series).
Sinonim: allomerism.
isomorphous – izomorfan. U kristalografiji – koji ima
jednaku ili sličnu formu. Pridjev od termina isomor-
phism (v.). Sinonimi: allomeric, isomorphic.
isomorphous mixture – izomorfna smjesa, v. isomorp-
hous series.
442 isopentane
isomorphous series – izomorfni niz, niz čvrstih otopina.
Dvije ili više kristalnih tvari koje pokazuju izomorfi-
ju (izomorfizam – v. isomorphism), njihova fizikalna
svojstva se mijenjaju po izglađenoj krivulji. Primjer je
olivin, koji se u prirodi obično sreće kao čvrsta otopi-
na silikata mangana (forsterita) i silikata željeza (faja-
lita), tj. u obliku izomorfnog niza između forsterita i
fajalita. Parametri kristalne rešetke i druga fizikalna
svojstva variraju s promjenom omjera Mg/Fe. Sino-
nim: solid-solution series.
isomyarian – (1) izomijarni, homomijarni. Termin za
označavanje nekih moluska školjkaša (bivalves, bival-
ve mollusks) ili njihovih ljuštura koji imaju dva mišića
aduktora (mišića zatvarača ljuštura, adductor musc-
les) jednake ili gotovo jednake veličine. Sinonim:
homomyarian. (2) izomijarni (homomijarni) molusk
(mekušac). Molusk (mekušac) iz reda Isomyaria (Ho-
momyaria), v. isomyarian, 1.
isomyarian mollusk – izomijarni (homomijarni) molusk
(mekušac), v. isomyarian.
isontic line – izopleta. Zastarjeli sinonim termina iso-
pleth (v.).
isopach – izopaha, izolinija debljine, linija jednake de-
bljine. Linija na karti povučena kroz točke jednake
stvarne debljine neke stratigrafske jedinice ili grupe
stratigrafskih jedinica, odnosno geoloških sedime-
nata bilo koje starosti ili sastava. Sinonimi: isopacho-
us line, isopachyte, thickness contour, thickness line; v.
isochore.
isopach map – karta izopaha (izolinija debljina, jednakih
debljina). Geološka karta koja prikazuje debljine i dis-
tribuciju debljina sloja, formacije, ležišta, sila (slojne
intruzije) ili drugog pločastog tijela u granicama ne-
kog geografskog područja s pomoću izopaha (izolini-
ja debljine) s pravilnim (konstantnim) vrijednostima
intervala i odražava promjenu stvarne debljine oda-
brane stratigrafske jedinice ili grupe stratigrafskih
jedinica. Izopahe se nanose okomito na slojevitost
ili plohu (površinu) kontakta. Obično se razlikuju dva
tipa karata izopaha – karta izolinija ukupnih (ili bruto)
debljina (v. gross isopach map) i karta izolinija efektiv-
nih (ili neto) debljina (v. net isopach map). Podaci de-
bljina za konstrukciju karata izopaha se mogu dobiti
neposredno iz karotažnih dijagrama. Karte izopaha
služe za izračunavanje rezervi ugljikovodika (nafte,
plina) u ležištu volumetrijskom metodom, pri čemu
se može rabiti ili karta ukupnih debljina (s primjenom
omjera neto i bruto debljine – net-to-gross ratio) ili
neposredno karta efektivnih debljina. Sinonimi: iso-
pachous map, thickness map; v. isochore map.
isopachous line – izopaha, izolinija debljine, linija jed-
nake debljine, v. isopach.
isopachous map – karta izopaha (izolinija debljina, jed-
nakih debljina), v. isopach map.
isopach strike – pružanje izopahe (izolinije debljine).
Smjer izopahe u danoj točki na karti; v. isopach.
isopachyte – izopaha, izolinija debljine, linija jednake
debljine, v. isopach.
isoparaffins, iso-paraffins – izoparafini, v. branched-
chain paraffins.
isopentane – izopentan. Ugljikovodik iz reda alkana,
jedan od izomera pentana. Zapaljiva, bezbojna te-
kućina topljiva u uljima, eteru i ugljikovodicima, a
netopljiva u vodi. Primjenjuje se kao kemijski inter-
medijer i otapalo.
isoperm
isoperm – izoperma, izolinija permeabilnosti. Linija jed-
nake (konstantne) permeabilnosti na karti ležišta.
isophysical series – izofizička serija stijena. Serija stijena
različitog kemijskog sastava koje su bile metamorfo-
zirane pri jednakim fizičkim uvjetima; v. isogradal.
isopic – izopni. Termin za označavanje sedimentnih
stijena (sedimentary rocks) jednakog facijesa ili faci-
jesa koji je karakteriziran identičnim ili vrlo bliskim
tipovima stijena. Takve stijene se mogu formirati u
različitim sredinama sedimentacije i/ili u različita
vremena, ali su njihove litologije jednake, na primjer,
facijes koji se višekratno ponavlja u vertikalnom pre-
sjeku. Izopnom se također naziva karta na kojoj su
prikazani izopni facijesi ili stijene.
isopiestic line – izopiestička (izopotencijalna, ekvipo-
tencijalna) linija, v. isopotential line, 1.
isopleth – (1) izopleta, izolinija. Opći termin za liniju na
karti ili dijagramu duž koje sve točke imaju konstan-
tnu ili jednaku numeričku vrijednost bilo koje dane
varijable, elementa ili veličine (poput obilnosti ili
magnitude) u odnosu na prostor ili vrijeme, osobito
kontura ili izolinija (contour). Sinonimi: isarithm (v.),
isogram (v.), isoline, isometric line (v.), isontic line (v.).
(2) izopleta, izaritma. Linija povučena kroz točke na
grafu u kojima dana veličina ima jednaku numeričku
vrijednost (ili se pojavljuje, sreće s jednakom učesta-
lošću) kao funkcija dviju koordinatnih varijabli. Često
se rabi za prikazivanje meteoroloških faktora koji se
mijenjaju mjesečno tijekom godine ili satno tijekom
dana. Sinonim: isarithm. (3) izopleta. U geokemiji
– (a) U strogom smislu – linija ili ploha na kojoj neka
matematička funkcija ima konstantnu vrijednost.
Katkada se razlikuje od konture (v. contour) time što
izopletu nije nužno sravnjivati s neposredno mjer-
ljivom kvantitativnom karakteristikom svake točke
na karti, na primjer, s maksimalnom temperaturom
dane točke. (b) U općenitijem smislu – sinonim ter-
mina isocompositional section.
isopleth map – karta izopleta (izolinija). Opći naziv
karte bilo kakve vrste koja prikazuje površinsku
distribuciju neke promjenljive veličine u obliku ili s
pomoću linija jednake ili konstantne vrijednosti, na
primjer, karta izopaha (isopach map).
isopod crustaceans – izopodi, jednakonošci, mokrice,
babure, v. isopods.
isopods (Isopoda) – izopodi, jednakonošci, mokrice,
babure. Red viših rakova (malakostraka, malacostra-
cans). Karakterizirani su općenito nepostojanjem
oklopa (samara, carapace), postojanjem nepomičnih
očiju (sessile eyes) i bočno stlačenim tijelom (compre-
ssed body). Stratigrafska rasprostranjenost: trijas-da-
nas. Sinonim: isopod crustaceans.
isopoll – izopol, izopolen, v. isopollen.
isopollen – izopolen, izopol. Linija na karti koja spaja
mjesta s uzorcima jednakog postotnog sadržaja ili
količine peludi (polena) danog tipa. Sinonim: isopoll.
isoporosity map – karta izoporoznosti (jednakih po-
roznosti). Geološka karta koja prikazuje distribuciju
(trend promjene) srednje poroznosti sloja ili ležišta.
Konstruira se tako da se svakoj bušotini na karti do-
djeljuje jedna (srednja) vrijednost poroznosti njenog
produktivnog intervala.
isopotential level – izopotencijalni nivo (razina), poten-
ciometrijska površina. Nivo (razina) do kojeg se može
podići arteška voda. Sinonim: potentiometric surface.
443 isostratification map
isopotential line – (1) izopotencijalna (ekvipotenci-
jalna, izopiestička) linija. (1) Konturna linija poten-
ciometrijske plohe, linija koja spaja točke jednakih
tlakova (visina tlaka) podzemne vode (groundwater
pressure head) u vodonosnom horizontu (akviferu).
Strujanje fluida je okomito na te linije u smjeru pada-
jućeg potencijala fluida. Sinonimi: equipotential line,
isopiestic line, piezometric contour; (2) izopotencijalna
linija. Linija konture izračunatih dnevnih kapaciteta
proizvodnje (daily rate of production) iz ležišta.
isopotential map – izopotencijalna karta. Karta proi-
zvodnih kapaciteta bušotina (output capacities of we-
lls) u jediničnom vremenu. Rabi se za uspoređivanje
proizvodnih karakteristika bušotina.
isosalinity map – karta izosaliniteta. Karta koja prika-
zuje salinitet (sadržaj soli) ili klornost (sadržaj klora)
slojnih voda – obično u dijelovima na milijun (parts
per million, ppm) ili dijelovima na tisuću (parts per
thousand, ppt). Sinonimi: isoconcentration map, iso-
con map.
isosaturation map – karta izozasićenja. Karta izolinija
koja prikazuje distribuciju zasićenja ugljikovodicima
u ležištu.
isoseism – izoseizma, v. isoseismal line.
isoseismal – izoseizma, v. isoseismal line.
isoseismal line – izoseizma. Linija na površini Zemlje
koja spaja točke (mjesta) jednakog intenziteta potre-
sa (earthquake intensity). Obično predstavlja zatvore-
nu krivulju oko epicentra potresa. Sinonimi: isoseism,
isoseismal, isoseismic line.
isoseismic line – izoseizma, v. isoseismal line.
isostasy – izostazija. Teorija o stanju približne ravnoteže
dijelova čvrste Zemljine kore iznad astenosfere po
kojoj je gravitacijski utjecaj masa što se uzdižu iznad
površine geoida u kontinentskim područjima približ-
no uravnotežen manjkom gustoće u materijalu (lak-
šim stijenama) ispod tih masa, dok je manjak gustoće
u oceanskim vodama uravnotežen viškom gustoće
materijala (težim stijenama) ispod oceana. Dva ra-
zličita koncepta (hipoteze) mehanizma izostazije su:
(a) Prattova hipoteza (Pratt hypothesis) konstantne
debljine (Prattova izostazija, Pratt isostasy) s postav-
kom ravnoteže blokova Zemljine kore s različitim
gustoćama (u skladu s tom hipotezom topografski
više planine bi imale manju gustoću od nižih oblika
reljefa, a debljina materijala kore je svugdje jednaka,
odnosno područja Zemljine kore s manjom gusto-
ćom se uzdižu iznad područja s gušćom korom), i (b)
Airyjeva hipoteza (Airy hypothesis) konstantne gusto-
će (Airyjeva izostazija, Airy isostasy) s postavkom rav-
noteže blokova Zemljine kore s jednakom gustoćom,
ali različitom debljinom (u skladu s tom hipotezom
topografski više planine bi imale jednaku gustoću
kao i drugi blokovi kore, ali veću masu i dublje kori-
jene, odnosno deblji dijelovi ili blokovi se uzdižu nad
tanjim pa su, prema tome, planinska područja kom-
penzirana dubljim korijenima koji se protežu 50 do
60 km u dubinu, a duboki oceanski bazeni su kom-
penzirani antikorijenima koji se protežu 6 do 8 km).
isostratification map – izostratifikacijska karta. Karta
koja prikazuje broj slojeva (number of beds) ili njiho-
vu debljinu (thickness of beds) u stratigrafskoj jedinici
s pomoću izolinija koje odgovaraju jednakim indek-
sima stratifikacije ili slojevitosti (stratification indices).
Sinonim: isobed map.
isotherm
isotherm – izoterma. Linija koja spaja točke jednake
ili konstantne temperature. Karte izotermi se često
primjenjuju za prikazivanje površinske temperature
vodenih tijela.
isothermal –izotermički, izotermalan. Koji se odnosi
na proces promjene termodinamičkog stanja tvari,
tj. njenog tlaka i volumena pri konstantnoj tempe-
raturi.
isothermal compressibility of gas – izotermička kom-
presibilnost (stlačivost) plina. Kompresibilnost nekog
plina s porastom tlaka (i raširivost s padom tlaka) pri
konstantnoj temperaturi. Sinonim: gas isothermal
compressibility; v. gas compressibility.
isothermal flow – izotermičko strujanje. Strujanje plina
u kojem se ne mijenja njegova temperatura.
isothermal remanent magnetization (IRM) – izoter-
malna remanentna (preostala) magnetizacija. Rema-
nentna (preostala) magnetizacija (v. remanent ma-
gnetization) koja je uvjetovana samo djelovanjem
(primjenom) magnetskog polja bez promjene tem-
perature (pri konstantnoj temperaturi).
isothermal retrograde condensation – izotermička
retrogradna kondenzacija. Retrogradna kondenza-
cija pri konstantnoj temperaturi. Pojava u plinsko-
kondenzatnim ležištima kada se iz plina kondenzira
kapljevina (tekuća faza) nakon pada ležišnog tlaka
pri konstantnoj temperaturi u ležištu.
isotime – izokrona, v. isochron, 2.
isotime line – izokrona, v. isochron, 2.
isotope – izotop. Jedan od nekoliko atoma istog ke-
mijskog elementa koji ima jednak broj protona,
ali ima različite atomske brojeve i broj neutrona u
jezgri. Izotopi imaju neznatno različita fizikalna i
kemijska svojstva. Primjer su izotopi ugljika C12, C13
i C14.
isotope geochemistry – izotopna (nuklearna) geoke-
mija, v. isotope geology.
isotope geology – izotopna (nuklearna) geologija, izo-
444 I wave
topna (nuklearna) geokemija, radiogeologija. Primje-
na izučavanja radioaktivnih i stabilnih izotopa, oso-
bito njihova obilja (sadržaja), u geologiji (geološkim
istraživanjima). Izotopna geologija obuhvaća izraču-
navanje geološke starosti (vremena) i određivanje
podrijetla geoloških tvorevina, mehanizama i uvjeta
geoloških procesa s pomoću izotopa. Sinonimi: iso-
tope geochemistry, nuclear geochemistry, nuclear ge-
ology, radiogeology.
isotopic age – izotopna starost, v. radiometric age.
isotopic age determination – određivanje izotopne
starosti, izotopno datiranje, v. radiometric dating.
isotopic dating – izotopno datiranje, v. radiometric da-
ting.
iso-water saturation map – karta jednakih zasićenja
vodom. Geološka karta koja prikazuje distribuciju
(trend promjene) srednjeg zasićenja vodom sloja ili
ležišta. Konstruira se tako da se svakoj bušotini na
karti dodjeljuje jedna (srednja) vrijednost zasićenja
vodom njenog produktivnog intervala.
IUGS classification – klasifikacija IUGS. Međunarodno
prihvaćena klasifikacija plutonskih stijena koja se
temelji na modalnim udjelima minerala u njima (nji-
hovom modalnom mineralnom sastavu) svrstanih u
pet skupina: Q – kvarc i drugi polimorfi silicij-diok-
sida; A – alkalni glinenci (feldšpati); P – plagioklas,
više kalcijski od An5, i skapolit; F – feldšpatoidi (foidi);
M – sve druge faze (mafiti). Ako je postotni sadržaj
mafita (M) manji od 90, stijena se klasificira u skladu
s njenim položajem na dvostrukom trokutu (oblika
deltoida) QAPF. Ultramafitske stijene (M je jednak
od 90 do 100) se klasificiraju u skladu s proporcija-
ma mafita. Klasifikaciju IUGS je razradio Pododbor za
sistematiku eruptivnih stijena Međunarodne unije
geoloških znanosti (International Union of Geological
Sciences), a predočena je 1973. g.
I wave – I-val. Longitudinalni ili P-val (P-wave) u unu-
tarnjoj Zemljinoj jezgri (Earth’s inner core); v. K wave.
jacket
Jj
jacket – (1) rešetkasto postolje platforme. Potporna sek-
cija stalne proizvodne morske (odobalne) platforme
(fixed production platform) – konstrukcija izrađena
od zavarenih čeličnih cijevi i pričvršćena (učvršćena)
za morsko dno koja služi kao potporanj platforme,
odnosno proizvodne opreme koja se nalazi na plat-
formi. Postolje se dotegli do mjesta postavljanja,
postavi horizontalno i zatim se kontroliranim pota-
panjem balastnih tankova u nogama postolja ispravi
u vertikalan položaj i posjedne na morsko dno, gdje
se osigura pričvršćivanjem za pilote. (2) zaštitni plašt
podmorskih cjevovoda. Plašt podmorskih naftovoda
ili plinovoda za zaštitu od korozije i slučajnih ošteće-
nja na morskom dnu. Sastoji se od slojeva različitog
materijala (kao što su stakleno vlakno, papir i smo-
la), prekrivenih slojem betona debljine oko 7,5 cm.
Beton, osim što štiti stijenku cjevovoda, osigurava i
protuuzgon. (3) plašt. U strojarstvu – vanjsko kućište
(obloga) oko cilindra ili cijevi koje je ispunjeno flui-
dom za hlađenje ili zagrijavanje sadržaja ili izolacij-
skim materijalom za održavanje konstantne tempe-
rature sadržaja.
jack-knife (jackknife) derrick – preklopni bušaći to-
ranj, v. cantilever derrick.
jack-knife (jackknife) derrick rig – bušaće postrojenje
s preklopnim tornjem, v. cantilever derrick rig.
jack-knife (jackknife) drilling mast – preklopni bušaći
jarbol, v. cantilever derrick.
jack-knife (jackknife) mast – preklopni bušaći jarbol, v.
cantilever derrick.
jack-knife (jackknife) mast rig – bušaće postrojenje s
preklopnim jarbolom, v. cantilever derrick rig.
jack line – vod za pogon dubinskih pumpi. Šipka ili uže
koji spajaju ekscentar na centralnom pogonskom
uređaju (central power unit) s pumpnim uređajem
(pumping unit) na bušotinama (za pokretanje dubin-
skih pumpi na nekoliko bušotina centralnim pogon-
skim uređajem). Sinonim: transmission line.
jack pump – pumpa za precrpljivanje nafte. Pumpa za
pumpanje nafte od sabirnih stanica do glavnog ot-
premnog rezervoara.
445 jack-up (jackup) drilling rig
jack-pumping system – centralni pumpni sustav bušo-
tina. Pumpni sustav za proizvodnju iz bliskih plitkih
bušotina s pogonom od jednog centralnog uređaja.
jack rabbit – kalibar za cijevi, v. rabbit, 1.
Jacksonian – džekson, jackson. Stratigrafski kat eocena
(Eocene) u Sjevernoj Americi (primorje Meksičkog
zaljeva – Gulf Coast) – iznad kleborna (Claibornian),
a ispod viksburga (Vicksburgian).
jack-up, jackup – samopodizna bušaća platforma, v.
jack-up drilling rig.
jack-up (jackup) barge – samopodizna bušaća platfor-
ma, v. jack-up drilling rig.
jack-up (jackup) barge workover rig – samopodizna
remontna platforma (ponton). Platforma za izvođenje
cementacije bušotina i radova sa žičanim užetom na
morskim (odobalnim) bušotinama.
jack-up (jackup) drilling offshore unit – samopodi-
zna bušaća platforma, v. jack-up drilling rig.
jack-up (jackup) drilling rig – samopodizna bušaća
platforma. Samopodizna (samodižuća) pokretna
(mobilna) platforma s osloncem o dno za bušenje
na moru (odobalno bušenje) koja zapravo predstav-
lja ponton na nogama (obično tri noge, cjevaste ili
rešetkaste, vertikalne ili blago kose). Platforma se
podiže gibanjem po nogama s pomoću sustava
zupčanika i elektromotora sa zupčanim prijenosnim
mehanizmom. Noge (stupovi) platforme se oslanjaju
na morsko dno tijekom bušenja kako bi se osigurala
stabilnost platforme (donji dio nogu je opremljen
papučama, sidrenim kesonima ili tankovima kada
je morsko dno čvrsto ili pločastim postoljem kada
je dno mekše). Trup pontona može biti pravokutan,
trokutan, nalik na brod ili nepravilan. Otvor za bu-
šenje može biti izrezan na pontonu ili bušaći toranj
može biti zbačen na stranu. Samopodizne bušaće
platforme su vrlo stabilne i relativno se lako kreću.
Mogu biti samohodne (s vlastitim pogonom), s pro-
pulzijom ili nesamohodne. Tijekom tegljenja noge
platforme su podignute visoko iznad pontona. Sino-
nimi: jack-up, jack-up barge, jack-up drilling offshore
unit, jack-up drilling unit, jack-up drill rig, jack-up rig,
jack-up (jackup) drilling unit
self-elevating drilling offshore unit, self-elevating dri-
lling unit, self-elevating offshore platform, self-eleva-
ting platform.
jack-up (jackup) drilling unit – samopodizna bušaća
platforma, v. jack-up drilling rig.
jack-up (jackup) drill rig – samopodizna bušaća plat-
forma, v. jack-up drilling rig.
jack-up (jackup) rig – samopodizna bušaća platforma,
v. jack-up drilling rig.
jack well – bušotina s dubinskom pumpom s njihalicom.
Bušotina koja proizvodi naftu dubinskom pumpom s
njihalicom (beam-pumping oil well) pogonjenom šip-
kom ili užetom koji su spojeni s centralnim pogon-
skim uređajem njihalica (pumpnih uređaja, central
power unit) bušotina.
Jamin effect – Jaminov efekt. Restriktivna sila koja
djeluje na struju fluida kroz uske cjevčice ili kanale
s mjehurićima zraka ili drugog plina kojima je fluid
zasićen. Povećanje otpora strujanju fluida kada u po-
rama stijene postoji jedna ili više površina razdjela
fluida. Dodatni otpor izmjeničnom strujanju teku-
ćine i mjehurića plina u kapilarnoj sredini ležišta (ili
kapilarnoj cjevčici) čak kada je razlika tlaka znatna.
Ako je uska cjevčica (kapilarna cjevčica) na nekoliko
mjesta proširena i ako svaki mjehurić sadrži zrak ili
plin, tada fluid može izdržati tlak od nekoliko bar pri-
je nego što počne strujati.
jar – (1) škare, škare-udarač, udarne bušaće škare. (a) U
procesu užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling)
– dubinska alatka, dio bušaće kolone (kolone buša-
ćih alatki, drillstring), koja služi za davanje naglih tr-
zaja bušaćem dlijetu kada se podiže uže i za njegovo
oslobađanje od zaglavljivanja. (b) U procesu bušenja
i instrumentacije – alatka u sastavu bušaće kolone
(kolone bušaćih alatki, drillstring) ili kolone za in-
strumentaciju (fishing string) koja služi za izazivanje
(proizvođenje) jakih udaraca u smjeru prema gore
ili dolje na alatku ispod nje. Kada se sklop dubinskih
alatki podiže, škare se rastegnu za određenu duljinu
(tzv. duljina hoda škara, stroke length), zaustave dok
pohranjuju energiju i sklop iznad škara se spusti i
izazove udarac. Postoje dva tipa škara – mehaničke
(mechanical jars) i hidrauličke (hydraulic jars, oil jars)
– i primjenjuju se i za bušenje (drilling jar) i za instru-
mentaciju (fishing jar). Škare za instrumentaciju pro-
izvode jači udarac od bušaćih škara i uključuju me-
haničke, hidrauličke, hidrauličke rotacijske (hydraulic
rotary jars), škare s dušikom (kao radnim fluidom,
nitrogen jars) i škare za pojačavanje udaraca (booster
jars). (2) izvoditi operaciju škarama (udarnim škarama,
škarama-udaračem), v. jar, 1.
jar accelerator – škare za pojačavanje udaraca, v. boo-
ster jar.
jar-bumper sub – prijelaznik škara-udarača (udarnih
škara). U procesu bušenja – alatka za pomoć pri
oslobađanju zaklinjenih (ukliještenih) cijevi u kana-
lu bušotina djelovanjem jakih udaraca prema gore
i dolje. Postavlja se u dubinski bušaći sklop (kolonu
bušaćih alatki) tako da se iznad nje nalazi tri do pet
teških bušaćih šipki koje osiguravaju potrebnu te-
žinu za udaranje. Prijelaznici škara-udarača su vrlo
djelotvorni za oslobađanje zaklinjenih alatki i mo-
raju se uključiti u većinu bušaćih kolona. služe kao
prijelaznici i za operacije hvatanja (instrumentacije)
i za bušenje.
446 jet cutoff
jar intensifier – škare za pojačavanje udaraca, v. booster
jar.
jawless fishes – agnate, beščeljusnice, v. agnathans.
jerk chain – lanac za rad s motovilom (mosurom). U pro-
cesu bušenja – kratki lanac koji se namata na moto-
vilo (mosur, cathead) na dizalici bušaćeg postrojenja
(drilling rig) i rabi kao uže za rad s motovilom (mosu-
rom, jerk line).
jerker line – trzajno uže. Uže koje zrakasto vodi od cen-
tralnog (glavnog) pogonskog uređaja (central power
unit) do pumpnih uređaja (njihalica, beam pumping
unit) na nekoliko bušotina.
jerker pump – dubinska pumpa s pogonom od cen-
tralnog uređaja. Naftna dubinska jednocilindarska
klipna pumpa (single-barrel downhole pump) pogo-
njena gibanjem naprijed-natrag zatezaljke koja spa-
ja centralni pogonski uređaj s njihalicom na bušotini
(shackle-rod line) i protuutega (counterweight). Pum-
pa je malog volumena (kapaciteta), ali može postići
visok tlak. Sinonim: rod-line pump.
jerk line – (1) uže za rad s motovilom (mosurom). U pro-
cesu rotacijskog bušenja – uže namotano oko mo-
tovila (mosura, cathead) na dizalici postrojenja za
rotacijsko bušenje (rotary drilling rig) koje služi za ru-
kovanje cijevima pri njihovu navrtanju ili odvrtanju
i također za konačno (završno) pritezanje ili labav-
ljenje vijčanih spojeva. Sinonimi: tong jerk line, tong
line. (2) trzajno bušaće uže. U procesu užnog udarnog
bušenja – uže koje se rabi na postrojenju za užno
udarno bušenje (cable-tool rig) za rukovanje bušaćim
alatkama. Spaja ručicu pogonske remenice njihala
(band wheel) s bušaćim užetom (drilling cable, dri-
lling line). Okretanje ručice uzrokuje trzanje bušaćeg
užeta (povlačenje i naglo otpuštanje) i time gibanje
gore-dolje bušaćih alatki. Sinonim: spudding line.
jet – (1) gagat, crni jantar. U petrologiji – tvrdi, sjajni
crni varijetet ugljena lignita sa školjkastim lomom.
Sreće se u obliku izoliranih masa (nakupina) u bitu-
minoznim škriljavcima (bituminous shale). Sinonim:
black amber, jet coal. (2) mlaz. Snažno protjecanje
fluida (tekućine, plina, pare i drugih) kroz suženi ili
ograničeni otvor u obliku mnoštva tankih mlazova
ili kontinuirane struje, na primjer, struja fluida velike
brzine iz mlaznice ili struja vode za ispiranje bušoti-
ne (uklanjanje čestica probušenih stijena). (3) bušiti
mlazom tekućine. Bušiti minsku bušotinu mlazom
vode ili isplake pumpanjem kroz bušaće cijevi. Kod
te metode bušenja mlaz tekućine je glavna sila raza-
ranja stijene, za razliku od bušaćeg dlijeta.
jet bit – (1) mlazno (mlazno žrvanjsko) bušaće dlijeto, v.
jet drilling bit. (2) mlazno dlijeto za orijentirano buše-
nje, v. jet deflection bit.
jet bit drilling – bušenje mlaznim dlijetom, mlazno bu-
šenje, v. jet drilling bit.
jet cement mixer – mlazna (hidraulička) cementna mije-
šalica (miješalica cementne kaše), v. cement jet mixer.
jet charge – kumulativni naboj eksploziva (eksplozivno
punjenje), v. shaped charge.
jet coal – gagat, crni jantar, v. jet, 1.
jet compressor – mlazni kompresor. Kompresor koji
rabi Venturijevu sapnicu (Venturi nozzle) za poveća-
vanje tlaka plina.
jet cutoff – mlazno rezanje. Primjena kumulativnih ek-
splozivnih punjenja (shaped-explosive charge) za re-
zanje zaglavljene cijevi (šipke) u bušotini; v. jet cutter.
jet cutter
jet cutter – mlazni rezač. Vrsta alatke za instrumenta-
ciju koja rabi kumulativni naboj eksploziva (shaped-
explosive charge) za poprečno rezanje zaklinjenih
(zaglavljenih) cijevi u bušotini (zaštitne kolone, kolo-
ne uzlaznih cijevi i bušaćih šipki).
jet deflection bit – mlazno dlijeto za orijentirano buše-
nje. Specijalno mlazno bušaće dlijeto s dvije manje
mlaznice (nozzle) i jednom većom promjera 19,05
mm do 22,22 mm (¾ do 7/8 inča) koje se primjenjuje
u orijentiranom (kontrolirano kosom) bušenju (devi-
ation drilling) za hidrauličko bušenje (pri maksimal-
nom kapacitetu cirkulacije) početnog kanala za skre-
tanje bušotine (pilot hole). Primjenjuje se za bušenje
relativno mekanih stijena. sinonimi: jet bit, jetting bit.
jet drilling – bušenje mlaznim dlijetom, mlazno bušenje,
v. jet drilling bit.
jet drilling bit – mlazno (mlazno žrvanjsko) bušaće dli-
jeto. U procesu bušenja – bušaće dlijeto s protjeca-
njem bušaćeg (isplačnog) fluida kroz tijelo i istjeca-
njem u obliku mlaza kroz mlaznice dlijeta (nozzles)
između žrvanja. Mlazno dlijeto tako povećava brzinu
strujanja cirkulirajućeg isplačnog fluida i pad tlaka u
usporedbi s običnim bušaćim dlijetom s otvorom u
središtu tijela. Dlijeto opremljeno mlaznicama razli-
čitog promjera, a konstrukcija mlaznog dlijeta s pro-
duljenim mlaznicama (extended-nozzle jet bit) ima
produžetak (duljine nekoliko inča) na mlaznicama
kako bi izlaz mlaza iz dlijeta bio bliže bušenoj stijeni).
Sinonimi: jet bit, jet-nozzled rock bit.
jet gun – mlazni perforator, v. jet perforating gun.
jet in – bušiti mlazom isplake (isplačnim mlazom). Izbu-
šiti bušotinu cirkulacijom isplake bez rotacije dlijeta
kako se ne bi oštetila zaštitna kolona (kolona zaštit-
nih cijevi, casing). Primjenjuje se u slučaju kada se
bušotina skreće iz njena postojećeg kanala.
jet lifting – čišćenje bušotine mlazom. Čišćenje kanala
bušotine (wellbore) tekućim dušikom koji se pumpa
kroz mlazno dlijeto (jet bit).
jet mixer – mlazna cementna miješalica, v. cement jet
mixer.
jet mixing hopper – mlazna (hidraulička) cementna
miješalica (miješalica cementne kaše), v. cement jet
mixer.
jet nozzle – mlaznica bušaćeg dlijeta. U tehnici buše-
nja – otvor (ojačan karbidom volframa) između dva
susjedna žrvnja (cone) na dnu žrvanjskog bušaćeg
dlijeta (roller-cone bit) kroz koji isplačni fluid struji
velikom brzinom u obliku mlaza za čišćenje kanala
bušotine i dlijeta (žrvanja i zubaca dlijeta) od čestica
probušene stijene i podmazivanje dlijeta. Promjer
mlaznica se može mijenjati. Trožrvanjsko bušaće
dlijeto (tricone bit) obično ima tri mlaznice i kroz sva-
ku prolazi jednak volumen bušaćeg fluida. Mlazno
dlijeto za orijentirano (koso usmjereno) bušenje (jet
deflection bit) ima jednu mlaznicu veću od drugih za
jače razaranje jedne strane bušotine pri skretanju
njena kanala. Sinonim: nozzle.
jet-nozzled rock bit – mlazno (mlazno žrvanjsko) buša-
će dlijeto, v. jet drilling bit.
jet out – čistiti mlazom tekućine. Čistiti rezervoare stru-
jom tekućine velike brzine. U procesu bušenja se taj
postupak primjenjuje za čišćenje isplačnih rezervoa-
ra (bazena, jetting out the pits).
jet perforating – mlazno perforiranje, perforiranje
mlaznim perforatorom. Perforiranje eksploatacijske
447 jet sub
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, casing) i ce-
mentne obloge u završnom opremanju bušotine za
proizvodnju probojnim mlazom plina velike brzine
primjenom perforatora koji rabe posebna, tzv. ku-
mulativna, eksplozivna punjenja (naboje, shaped-
explosive charges) umjesto metaka (kao kod perfo-
riranja zaštitnih kolona perforatorom-puškom, gun
perforating). Brzina plinova koji se pri tome razvijaju
iznosi oko 9.000 m/s (30.000 ft/s), a tlak udara na
zaštitnu kolonu oko 300.000 bar (4,4 milijuna psi).
Oblik eksplozivnih punjenja može biti promjenljiv
kako bi se mijenjali promjer i dubina perforacija.
Sinonimi: jet perforation, jet-type perforating, shaped-
charge perforating, shaped-charge perforation; v. jet
perforating gun.
jet perforating gun – mlazni perforator, puška za mla-
zno perforiranje. Tip perforatora (puške za perforira-
nje) koji rabi tzv. kumulativna eksplozivna punjenja
(shaped-explosive charges) za mlazno perforiranje
zaštitnih kolona (kolona zaštitnih cijevi – v. jet perfo-
rating). Postoje tri tipa mlaznih perforatora: (a) izvla-
čivi ili perforator s izvlačivim kućištem (retrievable jet
perforating gun, retrievable jet perforator, retrievable
jet gun, retrievable hollow carrier gun), koji se može
ukloniti iz bušotine zajedno s krhotinama i čestica-
ma eksplozije i ponovno upotrijebiti; (b) neizvlačivi
ili razorivi ili perforator s razorivim kućištem (nonre-
trievable gun, expendable jet gun, expendable jet per-
forator) koji se raspadne i ostavlja krhotine eksplozije
u bušotini i, (c) poluizvlačivi ili polurazorivi perfora-
tor (semiretrievable jet perforator, semiretrievable jet
gun, semiexpendable jet perforator, semiexpendable
jet gun). Kućište mlaznih perforatora je izrađeno od
lijevanog aluminija, željeza, stakla, keramike ili pla-
stike. Aktiviranje eksplozivnih punjenja može biti
električno ili detonirajućom kapslom kod perforato-
ra koji se spuštaju u bušotinu žičanim užetom (wire-
line-conveyed guns), a tlakom kod perforatora koji se
spuštaju s kolonom uzlaznih cijevi (tubing-conveyed
guns). Perforiranje se izvodi od dna prema gore. Si-
nonimi: jet gun, jet perforator, shaped-charge gun,
shaped charge perforator.
jet perforation – mlazno perforiranje, perforiranje mla-
znim perforatorom, v. jet perforating.
jet perforator – mlazni perforator, v. jet perforating
gun.
jet pump – mlazna pumpa. Tip hidrauličke dubinske
pumpe bez pokretnih dijelova koja je pogonjena
radnim fluidom (power fluid). Radni fluid se pumpa
u kolonu uzlaznih cijevi (tubing string) i kroz mla-
znicu (nozzle) da se stvori tlačna visina brzine, te u
proizvodnu usisnu komoru u koju uvlači slojni fluid.
Radni (pogonski) i slojni fluid ulaze u grlo pumpe
gdje se miješaju i struje na površinu kroz prstenasti
prostor između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi (tu-
bing-casing annulus). Mlazne pumpe se primjenjuju
u zaplinjenim i zagađenim bušotinama i za velike
volumene fluida.
jet sub – mlazni prijelaznik. (a) U procesu bušenja – alat-
ka za konstantno odvođenje dijela volumena isplač-
nog fluida tako da on ne prolazi kroz bušaći motor
ili turbinu (budući da čišćenje kanala bušotine može
zahtijevati veliki volumen isplake – veći nego što je
potrebno za bušaći motor ili turbinu). Postavlja se
iznad bušaćeg motora ili turbine i odvodi dio volu-
jetting
mena isplake direktno u prstenasti prostor bušotine,
čime se osigurava više isplake za čišćenje kanala
bušotine bez opasnosti oštećenja bušaćeg motora
ili turbine. Na primjer, ako je za čišćenje bušotine
potrebno 475 l/min, a bušaći motor treba 380 l/min,
mlazni prijelaznik će se dimenzionirati za odvođenje
95 l/min isplake (mlaznice bušaćeg dlijeta se tako-
đer dimenzioniraju za protok 95 l/min). (b) Kratki
komad cijevi između bušaćeg dlijeta (drilling bit) i
dlijeta-proširivača kanala bušotine (underreamer) za
usmjeravanje bušaćeg (isplačnog) fluida na žrvnjeve
proširivača.
jetting – (1) bušenje s ispiranjem mlazom fluida. Metoda
bušenja ili ispiranja krhotina stijena (ili rastresitog
materijala) iz kanala bušotine usmjerenom jakom
strujom (mlazom) bušaće isplake, vode ili zraka. (2)
mlazno čišćenje (mlazno pranje) isplačnih rezervoara.
Periodična uporaba mlaznice (jet nozzle) za uklanja-
nje dijela ili cjelokupne vode, mulja i čvrstih čestica iz
isplačnih rezervoara. (3) mlazno čišćenje (mlazno ispi-
ranje, mlazno pranje) vibracijskih isplačnih sita. Ispira-
nje (pranje) vibracijskih isplačnih sita visokotlačnim
mlazom vode radi odvajanja krhotina probušenih
stijena i bušaće isplake. (4) injektiranje plina u ležište.
Injektiranje plina u ležište radi podržavanja ležišnog
tlaka (reservoir-pressure maintenance).
jetting bit – mlazno dlijeto za orijentirano bušenje, v. jet
deflection bit.
jetting out the pits – mlazno čišćenje dna isplačnih re-
zervoara, v. jetting the pits.
jetting the pits – mlazno čišćenje dna isplačnih rezervo-
ara. Uklanjanje krhotina probušenih stijena (well cu-
ttings) s dna radnog (aktivnog) isplačnog rezervoara
(bazena) ispumpavanjem usisnim crijevom i njihovo
odlaganje u rezervne rezervoare. Usisno crijevo stva-
ra vlastiti vakuum s pomoću mlaznice – tip Venturi-
jeve sapnice kroz koju se pumpa čista bušaća isplaka
pri visokom tlaku i velikom brzinom. U suženju sa-
pnice brzina struje isplake još više poraste, a tlak se
na tom mjestu znatno smanji i tako se stvori vakuum
koji je dovoljan za uvlačenje krhotina u crijevo. Sino-
nim: jetting out the pits.
jet-type perforating – mlazno perforiranje, perforiranje
mlaznim perforatorom, v. jet perforating.
jet washing – pranje perforacija mlazom kiseline. Či-
šćenje perforacija (perforacijskih kanala, perforation
tunnels) u bušotini kiselinom. Kiselina se pumpa kroz
kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i alatku za ispiranje
(washing tool) i ulazi kao mlaz u perforacijske kanale
čisteći ih od čestica. Nakon pranja se kiselina uklanja
povratnim strujanjem u bušotinu.
joint – (1) pukotina lučenja stijene. U strukturnoj geologi-
ji – ploha ili površina realne ili potencijalne pukotine
u stijeni ili odvajanja stijene bez vidljiva pomicanja.
Obično je ravna i često s istim takvim pukotinama,
koje su s njom paralelne, čini dio grupe ili serije pu-
kotina (v. joint set). (2) pojedinačna (jednostruka) cijev,
cijev jednostruke duljine. Jedna bušaća šipka (drillpipe)
ili jedna teška šipka (drill collar) ili jedna zaštitna cijev
(casing) ili jedna uzlazna cijev (tubing), obično duljine
oko 9 metara (30 stopa), s navojima na oba kraja kako
bi se mogle spajati jedna s drugom (navrtati jedna na
drugu). (3) kratka bušaća šipka. Bušaća šipka duljine
manje od 6 metara (20 stopa). Sinonim: pup joint.
joint block – monolitni blok stijene. Blok stijene koji je
448 junk catcher
ograničen pukotinama lučenja (pukotinama bez po-
micanja, joints) ili stijena koja se nalazi između dvije
pukotine.
joint-block separation – trošenje (raspadanje) stijena
duž pukotina. Tip mehaničkog trošenja (raspadanja)
stijena (mechanical weathering) pri kojem se one
lome (razaraju) ili rascjepljuju duž dobro definiranih
ploha pukotina. Sinonim: block disintegration.
joint frequency – učestalost pukotina stijene, v. joint
spacing.
jointing – lučenje (raspucavanje, raspucanost) stijene.
Uvjeti pojave pukotina lučenja (joints) ili njihova po-
stojanja u tijelu stijene.
joint of casing – pojedinačna (jednostruka) zaštitna ci-
jev, zaštitna cijev jednostruke duljine, v. joint, 2.
joint of drillpipe (drill pipe) – pojedinačna (jednostru-
ka) bušaća šipka, bušaća šipka jednostruke duljine, v.
joint, 2.
joint plane – ploha lučenja (pukotine lučenja)stijene.
Ploha rascjepljivanja stijene ili potencijalna pukotina
lučenja stijene (surface of joint).
joint set – grupa (serija) pukotina stijene. Grupa (serija)
više ili manje paralelnih pukotina s regionalnim pro-
stiranjem. U sedimentnim stijenama jedna je grupa
pukotina u pravilu orijentirana po nagibu, a druga
po pružanju. U masivnim eruptivnim (magmatskim)
ili metamorfnim stijenama se može razviti treća seri-
ja pukotina; v. joint system.
joint spacing – razmak (učestalost) pukotina stijene.
Udaljenost između pukotina u danom sustavu pu-
kotina izmjerena po liniji koja je okomita na plohe
pukotina (joint planes). Sinonim: joint frequency.
joint system – sustav pukotina stijene. Dvije pukotine ili
više grupa (serija) pukotina (v. joint set) koje se uza-
jamno sijeku. Serije pukotina mogu biti jednake ili
različite starosti.
jug – geofon, v. geophone.
jump drilling – užno-udarno (pensilvanijsko) bušenje, v.
cable-tool drilling.
junior orifice fitting – jednokomorni fiting prigušnice
(dijafragme). Tip fitinga prigušnice (dijafragme) izra-
đen od jedne komore. Prigušnica se može ukloniti
zupčanicom (rack and pinion), ali se u fitingu mora
sniziti tlak da bi se uklonila, za razliku od dvokomor-
nog fitinga kod kojeg se prigušnica može ukloniti
bez prekidanja strujanja (v. senior orifice fitting).
junk – metalni otpaci u bušotini, v. fish, 1.
junk basket – pauk za hvatanje metalnih krhotina. U
procesu bušenja – alatka za izvlačenje (vađenje) sit-
nih stranih metalnih predmeta (krhotina) iz kanala
bušotine (fishing tool). Spušta se u bušotinu nepo-
sredno iznad bušaćeg dlijeta (drill bit) i hvata krhoti-
ne koje se turbulencijom dižu uvis. Pauk za hvatanje
je često dio kolone bušaćih alatki (bušaće kolone,
drillstring) i gotovo uvijek se spušta u bušotinu prije
aparata za jezgrovanje (jezgrene cijevi) ili dijaman-
tnog bušaćeg dlijeta kako bi se izbjegla oštećenja.
Sinonimi: basket, bit basket.
junk bit – dlijeto za bušenje metalnih otpadaka. Žrvanj-
sko bušaće dlijeto za tvrde formacije (hard formation
roller-cone bit) za bušenje čeličnih ili drugih stranih
predmeta u bušotini. Primjenjuje se za čišćenje bu-
šotine nakon frakturiranja eksplozivom.
junk catcher – hvatač otpadaka u bušotini. Tip alatke
za instrumentaciju (fishing tool) koja se primjenjuje
junk mill
za hvatanje relativno velikih predmeta (otpadaka)
suspendiranih u isplaci (na primjer, komada gume).
Hvatač se spušta u bušotinu žičanim užetom ili s ko-
lonom cijevi, ima košaru s prorezima ili perforacija-
ma koja je otvorena prema dolje i promjer tek nešto
manji od promjera zaštitne kolone. Košara hvata ot-
patke iz isplake koja cirkulira kroz nju.
junk mill – glodalo (glodač) metalnih otpadaka. Dlijeto s
reznim bridovima ojačanim dijamantima, volframo-
vim karbidom ili kaljenim čelikom koje se primjenju-
je za usitnjavanje zaglavljenih alatki, cijevi, šipki ili
metalnih predmeta koji su pali u bušotinu. Usitnjeni
komadići se hvataju i izvlače iz bušotine paukom
(junk basket).
junk shot – lomljenje metalnih otpadaka eksplozivom.
Lomljenje metalnih otpadaka (fish, junk) u komadiće
eksplozijom u kanalu bušotine koji se zatim mogu
izvaditi iz bušotine magnetom (fishing magnet) ili
paukom (junk basket).
junk sub – košara za hvatanje metalnih otpadaka. Krat-
ka sekcija cijevi smještena neposredno iznad buša-
ćeg dlijeta (drill bit) ili glodača (mill) u bušaćoj koloni
(koloni bušaćih alatki, drillstring) za hvatanje velikih
metalnih otpadaka u vanjski lijevak (vrtlozi u cirku-
lirajućoj bušaćoj isplaci uzrokuju padanje krhotina
u lijevak). Sinonimi: boot basket, skirted sub, trophy
sub.
Jura – jura, v. Jurassic.
Jurassic – jura, jurski period, jurski sistem. Drugi odozdo
(i srednji) period/sistem mezozojske ere ili mezozo-
ika (Mesozoic, Mesozoic era) koji slijedi nakon trijasa
(Triassic), a prije krede (Creatceous). Obuhvaća, kako
se procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski
raspon od prije 190 do 135 (ili 195 do 135 ili 200 do
140 ili 206 do 144 ili 208 do 146 ili 213 do 145 ili 210
do 131) milijuna godina. Dijeli se na donju (crnu)
juru ili lijas (Lower Jurassic, Black Jurassic, Lias), s ka-
tovima hetang (Hettangian), sinemur (Sinemurian),
plinzbah (Pliensbachian) i toark (Toarcian), srednju
(smeđu) juru ili doger (Middle Jurassic, Brown Jura-
ssic, Dogger), s katovima alen (Aalenian), bajocij (Ba-
jocian), baton (Bathonian) i kalovij (Callovian) te na
gornju (bijelu) juru ili malm (Upper Jurassic, White Ju-
rassic, Malm) s katovima oksford (Oxfordian), kime-
ridž (Kimmeridgian), portland (Portlandian) i purbek
(Purbeckian). Terminom jura se također označava
sistem stijena (system of rocks) formiranih u tom raz-
doblju. Tijekom jure su se pojačali tektonski pokreti
449 J wave
u usporedbi s trijasom (najintenzivnije po rubu Pa-
cifika). Formirale su se zavale Atlantskog i Indijskog
oceana i došlo je do razmicanja kontinenata (osobi-
to lomljenjem kopna Gondwana). Sa zonama rasje-
da povezane su znatne manifestacije nadzemnog
vulkanizma. Klima je početkom jure bila relativno
suha, u srednjoj juri je postala vlažna (i pogodovala
formiranju ugljena), a u kasnoj juri aridna (što je po-
godovalo akumuliranju evaporita). Organski svijet
jure je karakteriziran procvatom amonita, belemni-
ta, spužava i kolonijskih koralja, pojavom mnogih
morskih gmazova, letećih gmazova (pterosaura), ra-
nih velikih dinosaura i ptica (najranije poznate), dok
su sisavci malobrojni i primitivna razvoja. Za floru
su karakteristične paprati, preslice, ginko, četinjače
i drugo bilje. Od mineralnih sirovina u juri znatne
su rezerve nafte i ugljena, te ruda željeza, fosforita
i drugo. Ugljikovodici u jurskim stijenama su distri-
buirani širom svijeta (na primjer, akumulacije nafte
zaliježu na mnogim područjima Sjevernog mora).
Sinonimi: Age of Cycads, Jura.
Jurassic period – jurski period, jura, v. Jurassic.
Jurassic system – jurski sistem, jura,v. Jurassic.
Jura-Trias – jura-trijas, jursko-trijaski period. Ujedinjena
jura (Jura, Jurassic) i trijas (Triassic), odnosno jurski i
trijaski periodi (Jurassic period, Triassic period).
Jura-type fold – bora dekolmana, v. décollement fold.
just ton – v. short ton.
juvenile – (1) mlad, juvenilan, v. youthful. (2) juvenilan.
(a) Termin za označavanje vode i plinova za koje je
poznato da su proistekli neposredno iz magme i
smatra se da su se prvi put podigli iz dubine do po-
vršine Zemlje; v. juvenile water. (b) U klasifikaciji pi-
roklasta – ekvivalent termina essential (pravi pirokla-
stični); koji je formiran neposredno od magme koja
je doprla do površine.
juvenile water – juvenilna voda. Termalna voda ma-
gmatskog podrijetla (podrijetla neposredno iz ma-
gme) koja je iz velikih dubina došla prvi put na povr-
šinu Zemlje. Sinonim: magmatic water.
juxta-epigenesis – suprostavljena epigeneza. Postdi-
jagenetske promjene (post-diagenetic changes) koje
utječu na sedimente koji se nalaze blizu svoje sredi-
ne prvobitne sedimentacije ili ispod relativno tankog
pokrova ili su ogoljeli (izloženi) iznad nivoa mora.
J wave – J val. Poprečni val (transverse wave) ili S-val
(S wave) koji putuje kroz unutarnju Zemljinu jezgru
(Earth’s inner core).
kainotype
Kk
kainotype – kenotipni, v. cenotypal.
Kainozoic – kenozoik, kenozojska era, v. Cenozoic.
Kainozoic era – kenozojska era, kenozoik, v. Cenozoic.
kalium – kalij, v. potassium.
Kansan – Kansan, kanzaška glacijacija (oledba). Klasič-
ni drugi stadij glacijala (glacial stage) pleistocenske
epohe (Pleistocene epoch) u Sjevernoj Americi, koji
slijedi nakon stadija interglacijala (međuledenog
doba) Afton (Aftonian interglacial stage), a prethodi
stadiju interglacijala Yarmouth (Yarmouthian inter-
glacial stage). Započeo je prije otprilike 400.000 go-
dina. Sinonim: Kansan glaciation, Kansan Ice Age; v.
Mindel.
Kansan glaciation – kanzaška glacijacija (oledba), Kan-
san, v. Kansan.
Kansan Ice Age – kanzaška glacijacija (oledba), Kansan,
v. Kansan.
kaolin – (1) grupa (skupina) kaolina (kaolinita). U mine-
ralogiji – skupina minerala gline (group of clay mine-
rals) koji su karakterizirani dvoslojnom kristalnom
strukturom (rešetkom, two-layer crystal structure) u
kojoj se slojevi silicij-dioksida izmjenjuju sa slojevi-
ma hidroksila aluminija (tj. svaki sloj silicij-dioksida
je naizmjenično povezan s jednim slojem hidroksila
aluminija). Kaolinski minerali uključuju kaolinit (kao-
linite), nakrit (nacrite), dikit (dickite) i anoksit (anauxi-
te), a katkada se u njih ubrajaju i haloazit (halloysite),
endelit (endellite) i alofan (allophane), iako se razli-
kuju po strukturi i kemijskom sastavu. Minerali te
grupe obično nastaju alteracijom alkalnih glinenaca
(feldšpata, alkali feldspars) i tinjaca (liskuna, micas). U
usporedbi s monmorijonitom i ilitom, kaolinski mi-
nerali imaju niži kapacitet (sposobnost) za izmjenu
bazama, upijaju manje vode i, prema tome, imaju
niže indekse plastičnosti, nižu granicu zasićivanja
vodom i manje skupljanje nakon sušenja iz vlažnog
stanja (manju raspucanost nakon sušenja). Sinonim:
kaolinite (v.). (2) kaolinit. Mineral iz skupine kaoli-
na (kaolin group). Termin se prvobitno odnosio na
jedan tip minerala gline, ali se kasnije pokazalo da
uključuje barem četiri minerala kaolinske grupe. (3)
450 karst-collapse reservoir model
kaolin. U petrologiji – vrsta glinovite stijene, meka-
ne, fine (finozrnaste), zemljaste, neplastične, obično
bijele ili gotovo bijele boje, koja je pretežito sastav-
ljena od minerala gline iz grupe kaolina, uglavnom
od kaolinita, koji su se formirali razlaganjem in-situ
(ekstremnim raspadanjem ili pneumatolizom) ok-
sida aluminija (na primjer, glinenaca u granitnim
stijenama), i sadržava promjenljive količine drugih
komponenata (kvarc, ljuske tinjca) matičnih stijena.
Sinonimi: kaoline, white clay.
kaoline – kaolin, v. kaolin, 3.
kaolinisation – kaolinizacija, v. kaolinization.
kaolinite – kaolinit. (1) Rasprostranjeni mineral gline iz
grupe kaolina (kaolin group). Karakterističan je mine-
ral većine kaolina i polimorfan je s dikitom i nakri-
tom. Kaolinit malo povećava volumen (ekspandira)
pri porastu sadržaja vode i nije sposoban za ionsku
izmjenu željeza ili magnezija. Raniji naziv kaolinita je
bio kaolin. (2) Termin koji se katkada primjenjuje za
označavanje minerala gline iz grupe kaolina, a ranije
se primjenjivao za označavanje pojedinih minerala
te grupe (na primjer, nakit, dikit).
kaolinitic shale – kaolinitski (glinenčev, feldšpatski) šejl,
v. feldspathic shale.
kaolinization – kaolinizacija. Istiskivanje ili alteracija
minerala, osobito glinenaca (feldšpata) i tinjaca da bi
se formirao kaolin kao rezultat trošenja (raspadanja,
weathering) ili hidrotermalne alteracije (hydrother-
mal alteration). Drugi oblik pisanja termina: kaolini-
sation.
K-Ar age method – kalijsko-argonska metoda određiva-
nja starosti, v. potassium-argon dating.
Karnian, Karnian stage – karnik, v. Carnian.
karst – krš. Tip topografije (reljefa) koji je formiran u
vapnencu, dolomitu, gipsu i drugim stijenama pro-
cesima otapanja i izluživanja. Karakteriziran je zatvo-
renim depresijama (zavalama), vrtačama, spiljama i
podzemnim vodotocima.
karst-collapse reservoir model – model krškog ležišta
s urušavanjem. Jedan od modela karbonatnih ležišta
(v. carbonate reservoir models). Opisuje sustav po-
karstification
vezanih kavernoznih pora koji se formirao znatnim
otapanjem karbonata strujanjem podzemnih voda
meteorskog podrijetla i kasnijim urušavanjem i ispu-
njavanjem kaverni. Proces formiranja je neovisan o
prvobitnoj sredini sedimentacije. Geometrija kaver-
ni je također određena orijentacijom pukotina, što
često rezultira kavernama s linearnim trendom. Pri
opisu pornog sustava (geometrije) s povezanim ka-
vernama mogu se izdvojiti tri krška facijesa (karst fa-
cies): krovinski facijes (karakteriziran je pukotinama
formiranim urušavanjem kaverni i povećanim otapa-
njem), facijes kaverni (karakteriziran je sedimentima
koji ispunjevaju kaverne) i podinski facijes (karakte-
riziran je kolapsnom brečom od urušavanja krovine i
malim kavernama).
karstification – karstifikacija, okršavanje. Formiranje
krškog reljefa otapajućim, katkada i mehaničkim,
djelovanjem vode u području s vapnencem, dolomi-
tom, gipsom ili drugim temeljnim stijenama.
kataclastic – kataklastičan, v. cataclastic.
katamorphic zone – zona katamorfoze (katamorfizma).
Plitka (pripovršinska) zona Zemljine kore u kojoj se
odvija katamorfoza; v. katamorphism.
katamorphism – katamorfoza, katamorfizam. U geo-
logiji – destruktivna metamorfoza (metamorfizam,
destructive metamorphism) u zoni katamorfizma, na
površini Zemlje ili blizu nje, u kojoj se vrši lomlje-
nje (razaranje) i alteracija kompleksnih minerala
uglavnom oksidacijom, hidratacijom, otapanjem i
kombinacijom tih procesa, rezultat čega je stvaranje
minerala jednostavnijeg sastava i manje gustoće. Si-
nonim: catamorphism, v. anamorphism.
kataseism – kataseizam. Gibanje Zemljine kore u smje-
ru fokusa (žarišta) potresa (focus of earthquake). Si-
nonim: dilatation.
katazone – katazona. Najdublja dubinska zona (depth
zone) metamorfoze (metamorfizma) koja je karakte-
rizirana visokim temperaturama (500 °C do 700 °C),
pretežno visokim hidrostatičkim tlakom i slabim
smičnim naprezanjem ili bez njega. U granicama
katazone se odvija dugotrajan proces rekonstitucije
i prekristalizacije tvari (često bez deformacija), pri
čemu dubinska metamorfoza (deep-seated meta-
morphism) zajedno s magmatskom djelatnošću (ma-
gmatizmom, igneous action) stvara takve stijene kao
što su kristalasti škriljavci i gnajsi visokog stupnja
metamorfoze, granuliti, eklogiti i amfiboliti. Koncept
je kasnije modificiran uključivanjem utjecaja visoko-
temperaturne kontaktne metamorfoze (metamor-
fizma, high-temperature contact metamorphism) i
metasomatoze (metasomatizma, metasomatism). U
suvremenoj uporabi termina veće se značenje daje
uvjetima tlak-temperatura (najviši stupanj metamor-
foze) nego dubini zone. Sinonim: catazone, v. epizo-
ne, mesozone.
Kazanian, Kazanian stage – kazan. Stratigrafski kat
gornjeg perma (Upper Permian) u Europi – iznad
kungura (Kungurian), a ispod tatara (Tatarian).
K-bentonite – kalijski bentonit, v. potassium bentonite.
kelly – radna šipka. U procesu bušenja – duga čelična
cijev, obično šesterokutnog (heksagonalnog) ili kat-
kada četverokutnog (kvadratnog) poprečnog pre-
sjeka (profila) i duljine oko 12 m (40 ft), 13 m (43 ft),
14 m (46 ft) ili 16,5 m (54 ft), koja čini gornju sekciju
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) za
451 Kelvin temperature scale
rotacijsko bušenje i postavljena je na njenu vrhu iz-
među isplačne glave (swivel) i bušaće šipke (drillpipe)
s kojom je spojena. Prolazi kroz vrtaći stol (rotor, ro-
tary table) postrojenja za rotacijsko bušenje i uglav-
ljena (uklinjena) je u njemu pomoću uložaka kupole
(kelly bushing). U procesu bušenja vrtaći stol rotira
kupolu s radnom šipkom i na taj način prenosi ro-
tacijsko gibanje (moment rotacije, zakretni moment)
na bušaću kolonu. Može se gibati u vertikalnom
smjeru i tako omogućuje postupno spuštanje bu-
šaćeg dlijeta u procesu bušenja. Radna šipka je šu-
plja kako bi kroz nju mogao cirkulirati isplačni fluid.
Krajevi radne šipke imaju unutarnji (ženski) i vanjski
(muški) navoj. Sinonimi: grief stem, kelly bar, kelly grief
stem, kelly joint.
kelly bar – radna šipka, v. kelly.
kelly board – podište radne šipke. Podište na tornju bu-
šaćeg postrojenja na visini radne šipke.
kelly bushing (KB) – kupola radne šipke. U procesu bu-
šenja – kućište s ulošcima koje je uglavljeno u uložak
vrtaćeg stola (rotora, rotary table) preko kojeg kolo-
na bušaćih alatki (bušaća kolona, drillstring) dobiva
rotaciju. Nivo vrtaćeg stola se obično uzima kao re-
ferentna nulta dubina za karotažu bušotine i druga
dubinska mjerenja u kanalu bušotine. Sinonimi: dri-
ve bushing, kelly drive bushing, kelly rotary bushing.
kelly bushing rollers – valjci uloška kupole radne šipke.
Valjci montirani na ulošku kupole za radnu šipku koji
prianjaju uz šipku i omogućuju njeno gibanje gore-
dolje unutar klinova. Sinonim: drive rollers.
kelly cock – zasun (ventil) radne šipke. Zasun (kratki
prijelaznik koji djeluje kao protupovratni ventil)
postavljen u bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki,
drillstring) iznad radne šipke (kelly), odnosno izme-
đu isplačne glave (swivel) i radne šipke (gornji zasun
radne šipke, upper-kelly cock), koji služi za smanjiva-
nje tlaka fluida u isplačnoj glavi i isplačnom crijevu
(rotary hose) u slučaju potrebe (za zaštitu opreme
iznad radne šipke) i također (u nekim slučajevima)
ispod zaštitnog prijelaznika radne šipke (kelly-saver
sub) za sprječavanje strujanja fluida kroz radnu šipku
(drillstem safety valve, lower-kelly cock). Sinonim: kelly
valve.
kelly drive bushing – kupola radne šipke, v. kelly bus-
hing.
kelly grief stem – radna šipka, v. kelly.
kelly hole – rupa za radnu šipku. Rupa (tzv. »štakorova
rupa«, rathole) na radnom podištu bušaćeg postro-
jenja (drill floor) za radnu šipku .
kelly hose – isplačno (bušaće) crijevo, v. mud hose.
kelly joint – radna šipka, v. kelly.
kelly rotary bushing – kupola radne šipke, v. kelly bus-
hing.
kelly saver sub – zaštitni prijelaznik radne šipke. Kratka
sekcija cijevi koja se umeće u bušaću kolonu (kolonu
bušaćih alatki, drillstring) ispod radne šipke radi za-
štite navoja na dnu šipke.
kelly’s rat – rupa za radnu šipku, v. kelly hole.
kelly valve – zasun (ventil) radne šipke, v. kelly cock.
Kelvin temperature scale – Kelvinova skala tempera-
ture. Bazična skala temperature koja počinje na ap-
solutnoj nuli (u kojoj mjerenja počinju od apsolutne
nule, absolute zero). Temperatura trojne točke vode
(čvrsto, tekuće i parovito stanje vode) je definirana
kao 273,15 K (273,15 kelvina), odnosno ledište vode
kelyphytic border
(0 °C) jednako je 273,15 K. Intervali Kelvinove skale su
jednaki stupnjevima celzija. Za konverziju celzijevih
stupnjeva u kelvine treba dodati 273,15°. Do 1967.
g. temperatura po Kelvinovoj skali se označavala u
stupnjevima Kelvina (simbolom: °K), a sada se ozna-
čava samo simbolom K; v. Celsius temperature scale,
Fahrenheit temperature scale, Rankine temperature
scale, Reaumur temperature scale.
kelyphytic border – kelifitni obrub, v. kelyphytic rim.
kelyphytic rim – kelifitni obrub. (1) Periferna (rubna)
zona razvijena oko kristala olivina (u slučaju kada
olivin graniči, odnosno kada je u kontaktu s plagio-
klasom) ili oko kristala granata (u slučaju kada gra-
nat graniči, odnosno kada je u kontaktu s olivinom ili
drugim mineralima bogatim magnezijem) u nekim
eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous rocks).
Drugi oblik pisanja termina: celyphytic rim. Sinonim:
kelyphytic border; v. corona, reaction rim. (2) Sekun-
darni reakcijski obrub (v. reaction rim).
kerabitumen – kerabitumen. Sedimentirana organ-
ska tvar u naftnim škriljavcima, naftnim matičnim
stijenama i recentnim sedimentima. Sastavljen je
od ugljika, vodika, male količine dušika i, katkada,
sumpora. Netopljiv u običnim otapalima (ugljik-dis-
ulfidu, kloroformu). Prema nekim izvorima, sinonim
termina kerogen (kerogen).
kerf – prorez. Prostor između vanjskog promjera dlijeta
za bušenje jezgre i promjera jezgre.
kerogen – kerogen. Kompleksna, fosilizirana, čvrsta or-
ganska (bituminozna) tvar u sedimentnim stijenama
koja je nastala razlaganjem biljnog i životinjskog ma-
terijala. Netopljiv je u organskim i vodenim alkalnim
otapalima. Zagrijavanjem (destilacijom) razgrađuje
se na naftu i plin. Kerogen je glavna organska tvar
u uljnim škriljavcima (v. oil shale). Sinonimi: kerabitu-
men (v.), petrologen.
kerogenite – kerogenit, v. oil shale.
kerogen shale – kerogeni škriljavac, v. oil shale.
Keuper – kojper, keuper. Stratigrafski kat gornjeg trijasa
(Upper Triassic) u sjeverozapadnoj Europi (osobito u
Njemačkoj) – iznad ljušturnog vapnenca ili mušel-
kalka (Muschelkalk), a ispod jure (Jurassic). Sedimenti
kojpera (Keuper Series) sastoje se od pješčenjaka i la-
pora, istaloženih pri pustinjskim uvjetima u Njemač-
koj i Engleskoj, dok su na području Alpa predstavlje-
ni marinskim slojevima.
key bed – (1) sloj-marker, horizont-marker. Dobro de-
finirani sloj ili paket slojeva s dostatno određenim
karakteristikama (karakterističnim obilježjima – na
primjer, litologija ili sadržaj fosila) koji se mogu lako
identificirati (izdvojiti) u profilu (presjeku) i time
omogućuju lakšu korelaciju geoloških presjeka pri
kartiranju ili podzemnim radovima. Sinonimi: index
bed, key horizon, marker bed. (2) reperni sloj (horizont).
Sloj čija se krovina (top) ili podina (bottom) uzima
kao referentna (ishodišna) za izradu strukturnih ka-
rata u izolinijama (structure-contour maps). Sinonimi:
index bed, key horizon, marker bed.
key fossil – provodni fosil, v. index fossil.
key fractions for classifying crudes – ključne frakci-
je za klasifikaciju sirovih nafti. U skladu s metodom
Rudarske uprave SAD (US Bureau of Mines) – frakcija
No. 1 destilira između 250 °C i 275 °C pri atmosfer-
skom tlaku, a frakcija No. 2 destilira između 275 °C
i 300 °C.
452 kick
key hole – žlijeb stijenke bušotine (kanala bušotine), v.
keyseat.
key horizon – (1) horizont-marker. Krovina (top) ili po-
dina (bottom) lako prepoznatljivog (izdvojivog) i na
velikoj površini rasprostranjenog sloja ili formacije
koji su tako specifični u presjeku (na primjer, sloja
koji sadrži određene fosile) da mogu biti od velike
pomoći pri izučavanju stratigrafije i strukturne ge-
ologije danog područja, na primjer, reperni horizont
(datum horizon). (2) sloj-marker, v. key bed.
keyseat, key seat – ključanica, žlijeb stijenke bušotine
(kanala bušotine). U procesu bušenja – žlijeb (utor)
u stijenki kosog ili iskrivljenog kanala bušotine (pa-
ralelan s osi kanala) urezan kolonom bušaćih alatki
(drillstring). Nastaje zbog naglih (oštrih) promjena
smjera kanala bušotine (dogleg) i vučenjem bušaćih
šipki (dragging) kroz oštro zakrivljeni interval kanala
bušotine (najčešće u mekim formacijama). Nastanak
žljebova se može spriječiti izbjegavanjem naglih i oš-
trih promjena smjera kanala bušotine. Ključanice su
glavni uzrok mehaničkog zaglavljivanja (zaklinjenja)
cijevi u bušotini. Sinonim: key hole.
keyseating – zaklinjenje u ključanici (žlijebu stijenke bu-
šotine). Zaklinjenje dijela bušaće kolone (kolone bu-
šaćih alatki, drillstring) u žlijebu urezanom u stijenci
kanala bušotine (v. keyseat).
keyseat (key seat) wiper – prijelaznik za uklanjanje žlje-
bova stijenke bušotine. U procesu bušenja – prijela-
znik s proširivačem (reamer) ili spiralnim lopaticama
(spiral blades) u sastavu dubinskog bušaćeg sklopa
(kolone bušaćih alatki, drillstring) kojom se uklanja-
ju žljebovi u stijenci kanala bušotina (održava pro-
mjer kanala) tijekom bušenja i spuštanja i izvlačenja
bušaćih alatki. Najbolji tip je prijelaznik s konusnim
rebrima – promjer gornjeg rebra je jednak promjeru
spojnice bušaće šipke, a donjeg rebra promjeru naj-
veće teške bušaće šipke.
key well – injekcijska bušotina, v. injection well, 1.
K factor – K-konstanta, konstanta fazne ravnoteže, v.
equilibrium ratio.
K-feldspar – kalijski glinenac (feldšpat), v. potassium
feldspar.
kick – (1) nailazak seizmičkog vala, v. arrival. (2) pulzacija
cirkulacije u bušotini. Poremećaj normalne cirkulacije
fluida u naftnoj bušotini uzrokovan slojnim tlakom
u kanalu bušotine većim od tlaka bušaće isplake
koja se injektira u bušotinu. (3) trzaj bušaće kolone.
Brzi trzaj kolone bušaćih alatki (drill stem) uzrokovan
otkidanjem (lomom) jezgre zaklinjene u jezgarnoj
cijevi (cijevi za jezgrovanje). (4) bočni pomak kanala
bušotine. Mali bočni pomak kanala bušotine uzro-
kovan (izazvan) otklonom bušaćeg dlijeta kada ono
uđe pod oštrim kutom u sloj tvrde stijene koji zalije-
že ispod sloja mekše stijene. (5) pritok slojnog fluida
u bušotinu. U procesu bušenja – neočekivano pritje-
canje (ulaženje) fluida iz formacije u kanal bušotine
(taj fluid se naziva kick fluid) zbog sljedećih glavnih
uzroka: (a) neodržavanje bušotine napunjenom
isplakom za vrijeme izvlačenja bušaćih alatki; (b) gu-
bitak cirkulacije bušaće isplake; (c) smanjenje (pad)
hidrostatičkog tlaka za vrijeme klipovanja bušotine,
i (d) nedovoljna relativna gustoća isplake u slučaju
formacija s nenormalno visokim tlakom. Prodor flui-
da iz formacije tijekom bušenja se može utvrditi pre-
ma iskustvenim znacima (pokazateljima) – porastu
kicked well
volumena isplake u bazenu, povećanju povratnog
protoka isplake pri njenoj cirkulaciji konstantnim ka-
pacitetom, padu tlaka cirkulacije i/ili povećanju ka-
paciteta pumpe, tragovima vode u isplaci ili porastu
sadržaja klorida u njoj, eruptiranju bušotine i drugim.
Za likvidaciju prodora fluida se u procesu bušenja
obično primjenjuju dvije metode: (a) zatvaranje bu-
šotine nakon pojave prodora, određivanje karaktera
prodora te izračunavanje relativne gustoće isplake
za gušenje bušotine, njena priprema i cirkuliranje, i
(b) istiskivanje sadržaja iz prstenastog prostora bu-
šotine (pri konstantnom tlaku na njenom dnu koji se
održava podesivom sapnicom), čišćenje bušotine od
slojnih fluida i počinjanje cirkulacije otežane isplake
kroz kolonu bušaćih šipki i prstenasti prostor bušo-
tine. Prednost druge metode u odnosu na prvi po-
stupak je u tome što cirkulacija može odmah početi
ne čekajući pripremu otežane isplake i što se dobije
više vremena za pripremu otežane isplake, a nedo-
statak je veći maksimalni tlak na površini i tlak na
dubini pete zaštitne kolone (casing), pa je površinska
oprema podvrgnuta većem tlaku tijekom duljeg vre-
mena. Prodori fluida u bušotinu se mogu opisati pre-
ma tipu fluida koji pritječe (na primjer, prodor plina,
gas kick) ili volumenom pritjecanja fluida (na primjer,
prodor 30 barela plina, 30-bbl gas kick) ili potrebnim
povećanjem gustoće bušaće isplake za sprječavanje
prodora (na primjer, 0,5 ppg kick).
kicked well – (1) bušotina s prodorom slojnog fluida.
Bušotina u koju struji slojni fluida (na primjer, plin,
voda) tijekom njene izrade; v. kick, 5. (2) bušotina s
neplaniranim otklonom. Bušotina koja se izrađuje s
neplaniranim kutom otklona smjera kanala od ver-
tikale.
kick fluid – slojni fluid u kanalu bušotine, v. kick, 5.
kicking – pritjecanje (prodor) slojnog fluida u bušotinu.
Strujanje slojnih fluida (na primjer, plina, vode) u bu-
šotinu: v. kick, 5.
kickoff, kick off – (1) početi skretanje bušotine (kanala
bušotine). Početi s povećavanjem kuta otklona bušo-
tine (kanala bušotine) od vertikale. Sinonim: kick out.
(2) pustiti bušotinu u proizvodnju.
kickoff (kick-off ) depth – dubina (točka) skretanja bu-
šotine (kanala bušotine), v. kickoff point.
kickoff (kick-off ) point (KOP) – točka (dubina) skreta-
nja bušotine (kanala bušotine). Točka (dubina) u bu-
šotini gdje počinje skretanje (bušenje kosog kanala)
bušotine. Početna točka povećavanja kuta otklona
intervala bušotine od vertikale. Sinonim: kickoff dep-
th.
kickoff (kick-off ) pressure – tlak pokretanja plinskog
lifta (gaslifta). Tlak (mjeren na površini) koji je nužan
za počinjanje strujanja u bušotini s plinskim liftom
(gasliftom, gas-lift well).
kick out – početi skretanje bušotine (kanala bušotine), v.
kickoff, 1.
kickout – horizontalni otklon bušotine (kanala bušoti-
ne). Horizontalni otklon kanala orijentirane (koso
usmjerene) bušotine (v. directional well), izmjeren u
odnosu na njeno ušće, horizontalna udaljenost od
mjesta bušenja (lokacije bušotine) koju je dosegla
orijentirana bušotina.
kidney-shaped – bubrežast, v. reniform.
kill – gušiti (ugušiti) bušotinu. (1) Spriječiti prijeteću
erupciju bušotine tijekom bušenja zatvaranjem
453 kill line
protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout
preventer) i pumpanjem otežane bušaće isplake u
kanal bušotine. Uobičajene metode gušenja bu-
šotina su tzv. bušaća metoda (v. driller’s method of
well killing) i inženjerska metoda (v. wait-and-wei-
ght method of well killing). (2) Zaustaviti (prekinuti)
proizvodnju bušotine pumpanjem teških fluida za
gušenje bušotine (kill fluid) za razliku od obustav-
ljanja (prekida) proizvodnje zatvaranjem ventila na
njenom ušću.
kill a well – gušiti (ugušiti) bušotinu isplakom, v. kill, kill
drilling mud.
kill drilling mud – bušaća isplaka za gušenje bušotine.
Otežana ili teška bušaća isplaka (weighted drilling
mud, heavyweight drilling mud) koja se injektira
(pumpa) u bušotinu radi kontrole tlaka u njoj, od-
nosno zaustavljanja pritjecanja (prodora) fluida u
bušotinu (na primjer, u slučaju erupcije bušotine)
tijekom bušenja. Isplaka za gušenje se također rabi
u pripremi bušotine za remont (na primjer, kada se
iz proizvodne bušotine vadi kolona uzlaznih cijevi
– ta isplaka se naziva i load mud). Potrebna gusto-
ća isplake za gušenje se može odrediti (izračunati)
prema stabiliziranom statičkom tlaku u koloni bu-
šaćih šipki, odnosno prema pretičku tlaka formacije
(slojnog tlaka) u odnosu na hidrostatički tlak isplake
u kanalu bušotine. Statički tlak u bušaćim šipkama
se preračuna u ekvivalentnu težinu isplake i tako
se dobije razlika gustoće koju treba dodati isplaci
u bušotini za gušenje. Sinonimi: killing drilling mud,
killing mud, kill mud, well kill drilling mud, well killing
drilling mud.
killer well – interventna bušotina, bušotina za gušenje
erupcije, v. relief well, 1.
kill flow line – vod (cjevovod) za gušenje bušotine ispla-
kom, v. kill line.
kill fluid – fluid za gušenje bušotine. Svaka tekućina
koja se pumpa u bušotinu radi zaustavljanja prodora
slojnih fluida u bušotinu (kick). Kao fluid za gušenje
se obično primjenjuje isplaka (kill mud), ali se u opa-
snim situacijama rabi bilo koji raspoloživi fluid, na
primjer, morska voda, bez obzira na posljedice.
killing a well – gušenje bušotine isplakom. (1) Uspo-
stavljanje cirkulacije isplake (ili vode) u opremljenoj
bušotini prije početka izvođenja radova na njoj. (2)
Stavljanje bušotine pod kontrolu u slučaju pritjeca-
nja fluida iz formacije (zaustavljanje pritjecanja) ili
prijetnje erupcije (sprječavanje erupcije).
killing drilling mud – bušaća isplaka za gušenje bušoti-
ne, v. kill drilling mud.
killing mud – isplaka za gušenje bušotine, v. kill drilling
mud.
kill line – vod (cjevovod) za gušenje bušotine isplakom.
Visokotlačni vod (cjevovod), spojen s bušaćom pri-
rubnicom (drilling spool) protuerupcijskog uređaja
(preventerskog sklopa, blowout preventer assembly),
kroz koji se pumpa otežana isplaka u kanal (prste-
nasti prostor, annulus) bušotine radi njena gušenja
(svladavanja tlaka). Kod gušenja kopnenih bušotina
vod za gušenje je opremljen hidrauličkim i mehanič-
kim ventilom (ako nema hidrauličkog ventila, tada
vod može biti opremljen i protupovratnim ventilom,
check valve). Na poluuronjivim platformama i buša-
ćim brodovima cjevovod za gušenje ide pored kolo-
ne uronjene stojke i opremljen je sa zasunom (koji
kill manifold
se zatvara kada na njega prestane djelovanje tlaka) i
protupovratnim ventilom (nonreturn valve). Sinonim:
kill flow line.
kill manifold – manifold za gušenje bušotine isplakom.
Sklop koji spaja bušaće (isplačne) pumpe s izlazom
iz protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout
preventer). Uključuje protupovratni ventil kako bi se
spriječilo strujanje iz bušotine u bušaće pumpe (mo-
guće je strujanje fluida iz pumpi u bušotinu). U slu-
čaju kada se očekuju ekstremno visoki tlakovi u cje-
vovod se umeće trojnik s protupovratnim ventilom
radi omogućavanja priključivanja pokretne pumpe
ako bude potrebno.
kill mud – isplaka za gušenje bušotine, v. kill drilling
mud.
kill mud weight – gustoća isplake za gušenje bušotine,
v. kill drilling mud.
kill string – (1) kolona za gušenje bušotine. Kolona ci-
jevi u bušotini obješena o njeno ušće kroz koju se
pumpa (cirkulira) teška isplaka za gušenje bušotine.
(2) kolona za redukciju protoka. Kolona cijevi vrlo ma-
log promjera koja se spušta u eksploatacijsku kolonu
plinske bušotine radi redukcije protoka.
kill weight fluid – teški fluid za gušenje bušotine, v. kill
fluid, kill drilling mud.
Kimeridgian – kimeridž, kimmeridge, v. Kimmeridgian.
Kimmerian orogeny – kimerijska orogeneza, v. Cimme-
rian orogeny.
Kimmeridgian – kimeridž, kimmeridge. Stratigrafski kat
gornje jure (Upper Jurassic) u Europi – iznad oksforda
(Oxfordian), a ispod portlanda (Portlandian).
kindred – asocijacija eruptivnih (magmatskih) stijena, v.
rock association.
kinematic viscosity – kinematička (apsolutna) visko-
znost, kinematički koeficijent viskoznosti. Omjer di-
namičke viskoznosti i gustoće fluida pri temperaturi
mjerenja viskoznosti. Sustavna mjerna jedinica je
m2/s, a izvansustavna stokes ili centistokes. Često se
mjeri kao vrijeme protjecanja danog volumena flu-
ida kroz standardnu kapilarnu cjevčicu ili otvor, na
primjer, Marshov lijevak. Sinonimi: absolute viscosity,
coefficient of kinematic viscosity.
kinetic metamorphism – kinetička (mehanička) me-
tamorfoza (metamorfizam). U geologiji – tip meta-
morfoze (metamorfizma) koji dovodi do deforma-
cije stijena bez promjene njihova kemijskog sastava
(kemijske rekonstitucije) ili prekristalizacije (tj. bez
formiranja novih minerala). Sinonim: mechanical me-
tamorphism; v. cataclastic metamorphism.
Klinkenberg-corrected permeability – permeabilnost
s Klinkenbergovom korekcijom. Matematički korigi-
rana vrijednost permeabilnosti za zrak, izmjerene u
laboratoriju na uzorcima jezgara formacije, u vrijed-
nosti ekvivalentne permeabilnosti za tekućinu zbog
proklizavanja plina (gas slippage) u porama. Permea-
bilnost stijena se obično mjeri zrakom zbog njegove
raspoloživosti i relativne inertnosti prema materijalu
jezgara. Izmjerene vrijednosti permeabilnosti za zrak
su veće od apsolutne permeabilnosti jezgre i razli-
kuju se od permeabilnosti izmjerenih rabeći tekući-
ne koje ne reagiraju s jezgrom. Razlike se pripisuju
pojavi proklizavanja plina koja se javlja kada se pro-
mjer kapilarne cjevčice približava srednjoj slobod-
noj putanji plina (koja zavisi od promjera molekula
i kinetičke energije plina, pa je Klinkenbergov efekt
454 K-T extinction
funkcija tipa plina kojim je određena permeabilnost
porozne sredine). Korekcija izmjerene permeabil-
nosti za plin da se dobije permeabilnost za tekuću
fazu (tj. kompenzacija za uporabu niskotlačnog plina
umjesto tekućine u mjerenjima permeabilnosti) se
vrši tzv. Klinkenbergovim faktorom permeabilnosti
(Klinkenberg permeability factor).
klint – klint. Ogoljela fosilna bioherma (fossil bioherm)
ili koraljni greben (coral reef). Nakon erozije relativno
neotpornih okružujućih stijena jezgra grebena (sti-
jene grebena otpornije na trošenje) ostaje stršeći u
reljefu u obliku humka, hrpta ili brežuljka.
klippe – klipa. Izolirani blok stijena koji predstavlja ero-
zijski ostatak (erosional remnant) ili osamljeni otkinu-
ti (izolirani) dio tektonskog pokrova (outlier of a na-
ppe). Prvobitni smisao termina je bio jedino opisni, tj.
označavao je svaku izoliranu stijensku masu (poput
erozijskog ostatka).
knockout – separator vode. Tip rezervoara ili separatora
za odvajanje slobodne vode iz proizvedene nafte i
uklanjanje tekuće faze (kapljevine) iz produkcije pli-
na.
knockout drops – deemulgator uzorka emulzije, v. slu-
gging compound.
knockout (knock-out) drum – plinski separator. Sepa-
rator za gravitacijsko odvajanje (separaciju) nafte i
plina. Sinonimi: knockout pot, KO drum.
knock-out drum – (1) plinski separator, v. knockout
drum. (2) separator tekuće faze. Mala posuda za ukla-
njanje tekuće faze iz plina prije njegova ulaza u kom-
presor.
knockout pot – plinski separator, v. knockout drum.
knockout vessel – separator, v. separator.
knoll reef – grebenski brežuljak, v. reef knoll, 2.
Knoop hardness test – ispitivanje tvrdoće metodom
Knoopa. Metoda ispitivanja tvrdoće (otpornosti mi-
nerala ili metala na deformaciju) u kojoj se dijamant
oblika romba (dijamantni romb) utiskuje u izglađenu
površinu ispitivanog uzorka pod različitim statičkim
opterećenjima. Tvrdoća ovisi o duljini duge dijago-
nale nastalog otiska; v. Brinell hardness test, Vickers
hardness test.
knotted schist – šareni (pjegasti) škriljavac (slejt), v.
spotted slate.
knotted slate – šareni (pjegasti) slejt (škriljavac), v.
spotted slate.
knuckle joint – fleksibilna (elastična) spojnica, v. flexible
joint.
knockout – separator vode. Tip
Kobe porosimeter – porozimetar konstrukcije Kobe. Tip
pribora za mjerenje poroznosti na uzorcima stijene.
Sastoji se od živine pumpe, komore za jezgru s kom-
primiranim zrakom ili helijem, ventila i manometra.
kremastic water – vadozna voda, v. vadose water.
K-spar – kalijski feldšpat. (1) v. potassium feldspar. (2) v.
potash spar.
K-T boundary – granica kreda-tercijar. U geologiji – gra-
nica između krede i tercijara u geološkoj prošlosti
Zemlje (prije otprilike 65 milijuna godina). Vrijeme
masovnog izumiranja biljnih i životinjskih organiza-
ma (v. K-T extinction).
K-T extinction – izumiranje na granici kreda-tercijar. U
geologiji – masovno iznenadno umiranje biljih i ži-
votinjskih organizama na kraju krede, prije otprilike
65 milijuna godina. Uzrok izumiranja je bio, prema
 455
najšire prihvaćenoj od brojnih teorija, pad asteroida
(promjera 6 do 15 km) na Zemlju (poluotok Yucatan)
koji je uzrokovao izbacivanje krhotina i prašine Ze-
mljine kore u atmosferu, divovske valove (cunami),
jake oluje sa snažnim vjetrovima i vrlo kiselim kišama
te seizmičku (moguće i vulkansku) aktivnost. Kemij-
ske promjene u atmosferi (povećanje koncentracije
sumporne i dušične kiseline i fluoridnih spojeva) i
razvijena toplina su uništile sav život na svom putu.
Procjenjuje se da je tada bilo uništeno 80% do 90%
morskih vrsta, oko 50% morskih rodova i oko 15%
K wave
morskih porodica, a od kopnenih životinja oko 85%
vrsta, oko 56% rodova i oko 25% porodica.
Kungurian, Kungurian stage – kungur. Stratigrafski
kat donjeg perma (Lower Permian) ili, po nekim auto-
rima, srednjeg perma (Middle Permian) – iznad artin-
ska (Artinskian), a ispod kazana (Kazanian).
K value, K-value – (1) K-konstanta, konstanta fazne rav-
noteže, v. equilibrium ratio. (2) faktor odstupanja od
zakona idealnog plina, v. gas-law deviation factor.
K wave – K wave. Longitudinalni ili P-val (P-wave) u
vanjskoj jezgri Zemlje (Earth’s outer core); v. I wave.
labile
Ll
labile – labilan. (1) U geologiji – termin za označavanje
stijena i minerala koji su mehanički ili kemijski nesta-
bilni, na primjer, labilni pješčenjak (labile sandstone)
ili labilna grauvaka (labile graywacke), koji sadrže
veliku količinu nestabilnih fragmenata (odlomaka)
stijena i minerala i manje od 75% matriksa sastav-
ljenog od finog (finozrnastog) silta (alevrita) i gline.
Terminom se također označavaju labilne komponente
(labile constituents), poput fragmenata glinenca (fel-
dšpata) i stijene u pješčenjaku, koje se lako razaraju;
v. unstable. (2) Termin za označavanje protobitumena
koji predstavlja lako razgradljive biljne i životinjske
produkte (na primjer, mast, naftu ili protein) u tresetu
i sapropelu. (3) Koji se lako mijenja, na primjer pod
utjecajem topline, oksidacije ili drugih procesa.
laboratory capillary pressure curves – krivulje labo-
ratorijskog kapilarnog tlaka. Krivulje laboratorijskih
mjerenja kapilarnog tlaka na uzorcima jezgara sti-
jena radi određivanja ovisnosti početnog zasićenja
ležišta vodom o visini ležišta iznad kontakta uglji-
kvodik-voda. Podaci kapilarnog tlaka se, zajedno
s podacima o dubini, permeabilnosti i poroznosti,
rabe za računanje početnog zasićenja ležišta vodom
u procjenama rezervi nafte i plina; v. capillary-pressu-
re measurement.
laboratory combustion tube – cijev za izgaranje, v.
combustion tube.
laboratory core flooding – istiskivanje nafte iz jezgre,
v. coreflood.
laboratory measurements of capillary pressure
– laboratorijska mjerenja kapilarnog tlaka, v. capillary-
pressure measurement.
labyrinthodont – (1) labirintodontan. Termin za ozna-
čavanje konusnih zuba s duboko boranim vanjskim
slojem cakline (outer layer of enamel) što daje izgled
labirinta u poprečnom presjeku. Takve zube imaju
krosopterigije (ribe resoperke, crossopterygians) i
amfibije (vodozemci) labirintodonti (labyrintho-
donts). (2) labirintodont, v. labyrinthodonts.
labyrinthodont amphibians – labirintodonti, v. la-
byrinthodonts.
456 lacustrine
labyrinthodonts (Labyrinthodonta) – labirintodonti.
Podrazred izumrlih amfibija (vodozemaca, amphibi-
ans) koji potječu od krosopterigija (riba resoperki,
crossopterygians) i preci su reptila (gmazova, reptiles).
Karakterizirani su zubima sa složenom labirintnom
boranom caklinom (labyrinthine infolding of enamel)
i sastavljenim centrumima kralješnice (vertebral cen-
tra). Stratigrafska rasprostranjenost: donja kreda-
gornji trijas. Sinonim: labyrinthodont amphibians.
laccolite – lakolit, v. laccolith.
laccolith – lakolit. Konkordantna magmatska intruzija
(intruzivno tijelo, intruziv, concordant igneous intru-
sion) s poznatom ili pretpostavljenom ravnom osno-
vicom i postuliranim kanalom za napajanje nalik
dajku ispod (kako se obično misli) točke maksimalne
debljine. Lakoliti su obično plankonveksnog oblika,
a u tlocrtu su njihovi obrisi približno kružni. Pokrovni
slojevi sedimenata su usvođeni, a u nekim slučaje-
vima se formiraju planine. Promjer lakolita nije veći
od 8 kilometara (5 milja), a debljina im se mijenja od
nekoliko metara (stopa) do stotinjak metara (neko-
liko stotina stopa). Obično su finozrnasti, ali mogu
biti i srednjozrnasti i grubozrnasti (ovisno o njihovoj
veličini). Sinonim: laccolite.
LACT unit – sustav automatiziranog mjerenjea i otpreme
nafte, v. lease automatic-custody transfer unit.
lacullan – antrakonit, v. anthraconite.
lacuna – stratigrafska praznina (prekid). Kronostra-
tigrafska jedinica koja odgovara praznini (gap) u
stratigrafskom nizu, osobito nedostajući interval pri
neskladnom uslojavanju (unconformity) koji čini in-
terpretiranu prostorno-vremensku vrijednost, kako
hijata (perioda bez sedimentacije, hiatus), tako i de-
gradacijske praznine (perioda erozije, degradation
vacuity).
lacustral – lakustrički, jezerski, v. lacustrine.
lacustrian – lakustrički, jezerski, v. lacustrine.
lacustrine – lakustrički, jezerski. (1) Koji se odnosi na
jezero, nastao jezerskom djelatnošću ili se formirao
u jezeru, na primjer lakustrički (jezerski) pijesci (la-
custrine sands) istaloženi na dnu jezera ili lakustrička
lacustrine deposits
(jezerska) terasa (lacustrine terrace) formirana duž
granice jezera. (2) Koji raste u jezeru ili ga naseljava,
na primjer, lakustrička (jezerska) fauna (lacustrine
fauna). (3) Termin koji označava područje karakte-
rizirano jezerima, na primjer, lakustrička (jezerska)
pustinja (lacustrine desert) s ostacima brojnih plei-
stocenskih jezera koja su danas isušena. Sinonimi:
lacustral, lacustrian; v. limnic.
lacustrine deposits – lakustrički (jezerski) sedimenti.
Sedimenti nastali u lakustričkim (jezerskim) sredi-
nama sedimentacije. Jezera postoje u vrlo različitim
geološkim sredinama i često su vrlo važna u ranoj
fazi stvaranja riftova pri formiranju bazena na kon-
tinentalnoj kori. Veliki dio lakustričkih sedimenata
zasićenih ugljikovodicima je vezan s vrlo velikim
tercijarnim jezerima (na primjer, u zapadnom dijelu
SAD, Indoneziji, Kini). Te naslage su karakterizira-
ne siliciklastičnim i karbonantnim sedimentima i
sedimentima bogatim organskom tvari koji su se
općenito taložili pri uvjetima niske energije, često
suspenzijskim taloženjem. Drugi procesi uključuju
turbiditne tokove u unutrašnjosti jezera i preradu
taloga valovima i strujama duž rubova jezera. Laku-
stričke stijene su općenito prije matične stijene za
ugljikovodike pronađene u aluvijalnim lepezama te
fluvijalnim, eolskim i deltnim stijenama nego ležišta.
Međutim, pješčenjački prudovi, žalovi (plaže), turbi-
diti i lepezne delte vezani uz rubove jezera mogu biti
ležišta sa sedimentima otvorenog jezera.
Ladinian, Ladinian stage – ladinik. Stratigrafski kat
gornjeg dijela srednjeg trijasa (upper Middle Triassic)
u Europi – iznad anizika (Anisian), a ispod karnika
(Carnian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 240
do 230 milijuna godina.
lag – (1) rezidualni šljunak, v. lag gravel. (2) vrijeme izme-
đu rasdpadanja i sedimentacije, v. sedimentary lag.
lag fault – zaostajući rasjed, rasjed s diferencijalnim
kretanjem, tektonski prekid. Reverzni rasjed s blagim
nagibom (overthrust) u kojem se navučene stijene
(stijene u njegovom navučenom krilu, thrusted rocks)
diferencijalno kreću (pomiču) tako da gornji dio ge-
ološkog presjeka zaostaje u svom kretanju (ostaje
straga); zamjena gornjeg krila (upper limb) prebače-
ne antiklinale (overturned anticline) rasjedom bore
(fold fault). Sinonim: tectonic gap.
lag gravel – rezidualni šljunak. (1) Rezidualna akumula-
cija (nakupina) krupnih fragmenata (odlomaka) tvrde
stijene koji su ostali na površini nakon što su vjetrovi
otpuhali finiji materijal. Sinonimi: lag, lag deposit. (2)
Grubozrnasti materijal koji je bio valjan ili vučen po
dnu rijeke manjom brzinom nego finiji materijal ili
koji je zaostao iza finijeg materijala izlučenog i ot-
plavljenog strujama. Sinonimi: lag, lag deposit.
lagoon – laguna. (1) U geologiji – (a) Plitki prostor s
morskom vodom, kao što su tjesnac (sound), kanal
(channel), zaljev (bay) ili slano jezero (saltwater lake),
smješteni blizu mora ili s njim komuniciraju i od nje-
ga su djelomično ili potpuno odvojen niskim, uskim,
izduženim pojasom kopna, na primjer grebenom
(reef), barijernim otokom (barrier island), pješčanim
prudom (sandbank) ili naplavljenim jezikom (spit),
osobito prostor između koraljnog grebena i kopna.
Laguna se često prostire gotovo paralelno s obalom
i pod malim je utjecajem plima. (b) Plitki slatkovodni
bazen (shallow freshwater pond) ili jezero (lake) koji
457 lake basin
se nalaze blizu većeg jezera ili rijeke ili s njima komu-
niciraju; prostor sa slatkom vodom odsiječen od je-
zera barijerom, na primjer, u depresiji iza obalne dine
(shore dune); zajaženo jezero (barrier lake). (c) Plitko
vodeno tijelo koje je zatvoreno ili gotovo zatvoreno
atolom. (d) Termin široke primjene za označavanje
drugih obalnih formi, kao što su estuari, močvare
i također plitki bazen ili jezero koji komuniciraju s
morem. Sinonimi: laguna, lagune. (2) U geografiji
– zatvorena depresija na visokom travnatom platou
u planinskom području na zapadu SAD. (3) U hidro-
logiji – (a) bazen vrućeg izvora, također vodeni ba-
zen formiran vrućim izvorom u takvom bazenu. (b)
Nepresušivi vrlo slani vodeni bazen blizu granice s
jezerom s alkalnom vodom (na primjer, u blizini jeze-
ra Magadi na jugu Kenije). (4) Svaki plitki umjetni ba-
zen, i također drugo iskopano udubljenje ispunjeno
vodom, za pročišćavanje otpadnih voda djelovanjem
sunca, zraka i bakterija i odlaganje stajskog gnoja.
lagoonal – lagunski. Koji se odnosi na lagunu (v. lago-
on), osobito lagunska sedimentacija (lagoonal depo-
sition).
lagoon cycle – lagunski ciklus. Niz zbivanja i vremenski
interval koji su nužni za ispunjavanje lagune sedi-
mentima, nakon čega slijedi moguća erozija djelova-
njem valova i ponovno ispunjavanje sedimentima.
lagoon phase – lagunska faza. Slojevi (naslage) ili
stratigrafski facijesi formirani akumuliranjem sedi-
menata (sedimentacijom) u plitkom priobalnom
vodenom tijelu koje je odvojeno od mora barijernim
grebenom.
lagoon shelf – lagunski šelf. Dio grebena (rifa, reef) koji
obrubljuje lagunsku stranu grebenskog otoka (reef
island). Pješčani (pijeskom prekriveni) šelf, s nagibom
prema laguni, koji se obično formira na mjestima
gdje klastična sedimentacija primjetno prevladava
nad rastom grebena.
lag time, lagtime – vrijeme kašnjenja (vrijeme cirkulaci-
je) uzorka probušene stijene. U procesu bušenja – vri-
jeme koje je potrebno uzorku (krhotini) probušene
stijene da, nošen uzlaznom strujom isplake u kanalu
bušotine, stigne na površinu gdje se uzima za anali-
ze, odnosno razlika vremena kada je dlijeto izbušilo
stijenu i vremena kada je krhotina izbušene stijene
stigla na površinu. Vremenska razlika ovisi o volu-
menu kanala bušotine i kapacitetu isplačne pumpe i
može se izračunati prema tim parametrima. Također
se može odrediti dodavanjem kalcij-karbida isplaci
(reagira s vodom u isplaci i nastaje acetilen koji se
lako detektira kromatografom). Sinonimi: bottoms-
up circulation time, circulation time.
laguna, lagune – laguna, v. lagoon, 1.
lahar – lahar, blatni potok. U vulkanologiji – muljni tok
(v. mudflow, 1) na padini vulkana koji se sastoji uglav-
nom od klastičnog vulkanskog materijala (volcanic-
lastic material). Fragmenti koje prenose lahari su
piroklasti (piroklastični materijal, pyroclasts), blokovi
primarnih potoka lave (lava flow) i epiklastični mate-
rijal (epiclastic material). Sinonim: mudflow.
lake asphalt – jezerski (trinidadski jezerski) asfalt. Meka-
ni asfalt bogat bitumenom iz asfaltnog jezera (pitch
lake) na otoku Trinidad. Sinonim: lake pitch; v. land
asphalt.
lake basin – jezerski bazen. Depresija na površini Ze-
mlje koja je danas ispunjena ili je ranije bila ispunje-
lake delta
na jezerom i s obalnom linijom koja se konfiguraci-
jom podudara s obalnom linijom jezera.
lake delta – jezerska delta. Delta, obično oblika luka i
sa strmim čelom, koju formira rijeka u slatkovodnom
jezeru.
lake deposit – jezerski sediment. Sediment koji skladno
zaliježe na dnu jezera. Obično se sastoji od grubog
(grubozrnastog) materijala blizu obale i katkada
brzo prelazi u glinu i vapnenac u dubljoj vodi. Ve-
ćina jezerskih sedimenata je fluvijalnog (riječnog)
ili glacijalnog (ledenjačkog) podrijetla i pomiješana
sa slatkom vodom ili s terestričkom (nadzemnom)
organskom tvari (organskim ostacima). Mogu biti
karakterizirani jasno izraženom slojevitošću, kao u
vrpčastim (trakastim) glinama (varved clays).
lake peat – sedimentni treset, v. sedimentary peat.
lake pitch – jezerski asfalt, v. lake asphalt.
lake plain – jezerska ravnica. (1) Gotovo horizontalna
površina koja čini dno isušenog jezera i prekrivena je
dobro sortiranim sedimentima odloženim rijekama
koje utječu. (2) Ravna nizina ili dno nekadašnjeg je-
zera koji obrubljuju postojeće jezero; v. lake terrace.
lake terrace – jezerska terasa. Uski šelf, djelomično
urezan i djelomično naplavljen, koji se formirao duž
obale jezera ispred ureza ili linije niskih litica (klifova)
i kasnije ogolio nakon pada nivoa vode; v. lake plain.
lamellar flow – lamelarno strujanje. Strujanje tekućine
u kojem slojevi klize jedan preko drugog; v. laminar
flow.
lamellar pyrites – trakasta pakovina, markazit, v. mar-
casite.
lamellibranchs – školjkaši, lamelibranhije, pelecipodi, v.
pelecypods.
lamina – lamina, fini proslojak. U sedimentologiji – naj-
tanji prepoznatljivi sloj prvobitne sedimentacije
(original deposition) u sedimentu (sediment) ili sedi-
mentnoj stijeni (sedimentary rock) koji se od drugih
slojeva razlikuje po boji, sastavu i veličini čestica,
osobito tanki sedimentni sloj (sedimentary layer) čija
je debljina manja od 1 centimetra (obično od o,o5
do 1,oo milimetar). Lamina može biti paralelna s
glavnim smjerom stratifikacije (slojevitosti, general
stratification) ili pod kutom na njega. Nekoliko la-
mina može formirati sloj (v. bed, stratum). Sinonimi:
lamination, straticule.
laminar – laminiran, lisnat. Koji se sastoji od lamina (li-
stića, tankih pločica) ili je od njih građen ili na njih
nalikuje, na primjer, laminirana struktura (laminar
structure) formirana izmjenjivanjem tankih sedimen-
tnih slojeva (sedimentary layers) različitog sastava; v.
lamina.
laminar flow – laminarno (slojevito) strujanje. Strujanje
fluida u paralelnim slojevima. U tom tipu strujanja
nema miješanja unutar fluida, a smjer gibanja se ne
mijenja s vremenom ni u jednoj točki protjecanja,
tj. ostaje konstantan u svakoj točki protjecanja, za
razliku od turbulentnog strujanja, kod kojeg smjer
strujanja ovisi o vremenu. Strujanje fluida kroz pro-
pusne stijene, na primjer, strujanje podzemne vode,
jest laminarno. Sinonimi: sheet flow, streamline flow,
viscous flow.
laminate – laminiran. Koji se sastoji od lamina ili sadrži
lamine (laminae). Sinonim: laminated (v.).
laminated – laminiran, lisnat, listast. (1) U petrologiji
– (a) Termin za označavanje teksture lave koju uvje-
458 land drilling rig
tuje laminacija (razlijevanje komponenata lave pa-
ralelno s ispod zaliježućim stijenama, lamination) i
također za označavanje stijene s takvom teksturom.
(b) Termin za označavanje teksture metamorfne sti-
jene (metamorphic rock) koja je karakterizirana tan-
kim slojevima ili lećicama (obično debljine manje
od 2,5 mm) povezanim s modalnim varijacijama, na
primjer, olivin i ortopiroksen u peridotitu. Termin ta-
kođer označava stijenu s takvom teksturom. (2) Kod
sedimentnih struktura – (a) Termin za označavanje
stijene (na primjer, šejla) koja se sastoji od lamina
(tankih slojeva) ili se može cijepati u tanke slojeve.
Sinonim: laminate. (b) Termin za označavanje tvari
koje pokazuju laminaciju (lisnatost, lamination), na
primjer, laminirana glina (laminated clay) formirana
u jezeru. (c) Termin kojim se označava struktura svoj-
stvena laminiranoj (lisnatoj) stijeni (laminated rock).
lamination – (1) laminacija. U sedimentologiji – (a)
Formiranje lamine (finog proslojka) ili lamina (finih
proslojaka). (b) Laminirano (lisnato) stanje, osobito
najfinija stratifikacija ili slojevitost koja je tipično
izražena u šejlovima ili finozrnastim pješčenjacima.
(c) Laminirana (lisnata) struktura. (2) laminacija, ra-
slojavanje. Razlijevanje komponenata lave paralelno
s ispod zaliježućim stijenama. (3) lamina, v. lamina.
lamprophyre – lamprofir. Stijena iz grupe lamprofira (v.
lamprophyres), na primjer, mineta (minette), vogezit
(vogesite), kersantit (kersantite), spesartit (spessarti-
te), kamptonit (camptonite), alnoit (alnoite) i druge.
lamprophyres – lamprofiri. Grupa tamnoobojenih por-
firnih hipabisalnih eruptivnih (magmatskih) stijena
(porphyritic hypabyssal igneous rocks) koje su karak-
terizirane panidiomorfnom teksturom, visokim sadr-
žajem mafitskih minerala (osobito biotita, rogovače i
piroksena), koji formiraju fenokristale, i finozrnastom
osnovnom masom s istim mafitskim mineralima
pored glinenaca (feldšpata) i/ili feldšpatoida. Veći-
na lamprofira je podvrgnuta jakoj alteraciji i obično
asociraju s karbonatitima.
lamprophyric – lamprofirni. Termin koji se odnosi na
holokristalno-porfirnu teksturu (holocrystalline-por-
phyritic texture) svojstvenu lamprofirima (v. lamprop-
hyres) u kojima su fenokristali (phenocrysts) mafitskih
minerala uklopljeni u finozrnastu kristalnu osnovnu
masu (fine-grained crystalline groundmass).
lamp shells, lampshells – brahiopodi, ramenonošci, v.
brachiopods.
land asphalt – kopneni (trinidadski kopneni) asfalt. Tvr-
di trinidadski asfalt niske kvalitete koji sadrži manje
bitumena i više mineralnih primjesa nego trinidadski
jezerski asfalt (v. lake asphalt). Sreće se na područji-
ma izvan asfaltnog jezera (pitch lake) na otoku Trini-
dad i dijeli se na nekoliko varijeteta, ovisno o dubini
na kojoj se nalazi. Sinonim: land pitch.
land casing – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu
zaštitnih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing.
land drilling rig – kopneno bušaće postrojenje (garnitu-
ra). Postrojenje (garnitura) za bušenje na kopnu. Sa-
stoji se od sustava ili sklopova koji se mogu grupirati
u pet cjelina: (a) pogonski sustav (pogon dizelskim ili
dizelsko-električnim motorima; pogonski prijenosi
remenjem, lancima i vratilima na mehaničkim buša-
ćim postrojenjima ili istosmjernom strujom na elek-
tričnim postrojenjima) – služi za pokretanje vrtaćeg
stola (rotora) i isplačne pumpe za vrijeme bušenja i
Landenian
bušaće dizalice za vrijeme rukovanja cijevima (spu-
štanja u bušotinu i izvlačenja); (b) rotacijski sustav
(vrtaći stol ili rotor, sklop za bušenje – radna šipka,
bušaće šipke i dlijeto); (c) sustav za dizanje (bušaća
dizalica, nepokretni i pokretni koloturnik; (d) cirku-
lacijski isplačni sustav (isplačne pumpe i bazeni), i
(e) kontrolno-mjerni sustav (protuerupcijski uređaj
ili preventer, isplačni cjevovod za gušenje bušotine,
isplačni vod sapničkog manifolda, plinovod baklje).
Sinonim: land rig.
Landenian – landen. Stratigrafski kat gornjeg paleoce-
na (Upper Paleocene) u Europi – iznad monta (Monti-
an), a ispod ipra (Ypresian) eocena. Uključuje potka-
tove tanet (Thanetian) i sparnak (Sparnacian).
landfill gas – deponijski plin. Metan koji nastaje na od-
lagalištima otpada mikrobiološkim razlaganjem or-
ganskih komponenata kućnog i gradskog otpada i
smeća. Sinonim: methane waste gas.
landing casing – posjedanje zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi). Spuštanje zaštitne kolone u bušotinu
do dubine na kojoj je promjer njena kanala smanjen
i gdje se kolona oslanja na izbočinu stijene.
landing collar – postavni (dosjedni) kolčak. U operaciji
cementacije bušotina – kratka sekcija čelične cijevi
koja spaja dvije zaštitne cijevi. Obično se nalazi za
jednu zaštitnu cijev iznad kolčaka zaštitne cijevi s
protupovratnim ventilom (float collar) ili za dvije ili
više zaštitnih cijevi iznad pete zaštitne kolone s pro-
tupovratnim ventilom (float shoe, casing shoe), a služi
za hvatanje i posjedanje cementacijskog čepa (wiper
plug) i sprječavanje njegova gibanja prema gore u
slučaju otkazivanja ventila i također osigurava pro-
stor za cementnu kašu zagađenu isplakom.
landing depth – dubina spuštanja kolone cijevi. Izmjere-
na dubina bušotine do koje je spuštena (ugrađena)
kolona cijevi, na primjer, zaštitna kolona (casing).
landing depth of casing – dubina spuštanja (ugrad-
nje) zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijev), v. casing
point, 2.
landing joint – postavna zaštitna cijev. Kratka zaštitna
cijev koja se rabi za spuštanje (ugradnju) zaštitne ko-
lone (kolone zaštitnih cijevi, casing) i zadnja je cijev
zaštitne kolone (casing string). Nakon što se cement
stvrdnuo, postavna cijev se odvrne i na zaštitnu ko-
lonu se navrne glava (bradenhead).
landing nipple – postavna (dosjedna) nazuvica. (1) Na-
prava u eksploatacijskoj zaštitnoj koloni (production
casing string) koja služi za prihvat (sjedanje) čepova
(plugs) ili ventila (valves) (2) Kratka cijevna nazuvica
(tubular nipple) s navojem koja je dio kolone uzlaznih
cijevi (tubing string) i primjenjuje se za posjedanje
kolone na zadanoj dubini bušotine.
landman – zemljišni agent za koncesije. Osoba, za-
poslenik naftne kompanije, čiji je posao osigurati
koncesije svom poduzeću, čija je primarna dužnost
rukovoditi odnosima svoje naftne kompanije s njezi-
nim vlasnicima zemljišta što uključuju osiguravanje
naftnih i plinskih koncesija (pregovaranje s vlasnici-
ma zemljišta za dobivanje dozvola za istraživanje),
dopune koncesija i druge sporazume (ugovore). Si-
nonimi: lease hound, leaseman, petroleum agent.
land pitch – kopneni asfalt, v. land asphalt.
land rig – kopneno bušaće postrojenje (garnitura), v.
land drilling rig.
landslide – (1) klizanje zemlje (tla). Opći termin koji
459 Laramide orogeny
obuhvaća mnoge varijetete kretanja (gibanja) masa
formi reljefa i također procese koji uključuju premje-
štanje masa zemljanog i stijenskog materijala niz ko-
sinu (padinu) pod utjecajem gravitacije. Materijal se
obično (ali ne uvijek) kreće duž relativno ograničene
zone ili površine smicanja (posmične površine, sur-
face of shear). Velika raznovrsnost uvjeta zalijeganja
klizajućih masa, njihove strukture i svojstava odre-
đuje različiti otpor smicanju (resistance to shear) i ta-
kođer znatno utječe na morfologiju klizanja, brzine,
oblike i razmjere kretanja. Klizanju obično prethodi,
prati ga ili slijedi iza njega (završava ga) primjetno
puzanje (creep) duž površine klizanja i/ili unutar
klizajuće mase. Nazivi pojedinih tipova klizanja su
obično određeni formama reljefa i procesima koji su
izazvali klizanje, na primjer, kameni odron (usov) ili
sipar (rockfall), translatorno klizanje (translational sli-
de), klizanje blokova (block glide), lavina (avalanche),
blatni potoci (bujice, mudflow), klizanje tečenja (liqu-
efaction slide) i podmorsko klizanje (slamp, slump).
Sinonimi: landslide, landslip, slide. (2) urušavanje (uru-
šenje) stijenke bušotine. U procesu bušenja – iznenad-
no rušenje (collapse) rastresitog detritusa stijene sa
stijenke bušotine u njen kanal (wellbore). Najčešće se
pojavljuje kada nakon prekida cirkulacije isplake.
landslide (land-slide) breccia – breča klizanja, slam-
pna breča. Breča s krupnim fragmentima (krupnokla-
stična breča) koja je potpuno formirana djelovanjem
gravitacijskih sila, na primjer, kamenim odronima
(siparima, rockfall) ili klizanjem stijena (rockslide).
landslide shear surface – ploha klizanja, v. slip surface.
landsliding – klizanje zemlje (tla), v. landslide.
landslip – klizanje zemlje (tla), v. landslide.
land subsidence spuštanje (slijeganje, tonjenje) Zemlji-
ne kore, v. subsidence.
Langhian – lang, langh. Stratigrafski kat srednjeg mi-
ocena (Middle Miocene) u Europi – iznad burdigala
(Burdigalian), a ispod seravala (Serravallian). Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 17 do 15,4 milijuna
godina.
lapilli – lapili. Piroklastici (piroklastični fragmenti ili od-
lomci, pyroclastics) izbačeni vulkanom pri erupciji.
Veličina lapila je različito definirana u granicama od
2 mm do 64 mm. Fragmenti u trenutku padanja na
zemlju mogu biti stvrdnuti ili još uvijek viskozni (iako
neke klasifikacije lapila pod tim terminom razumije-
vaju samo stvrdnute) tako da lapili nemaju karakte-
rističan oblik.
lap-out map – karta prekrivanja. Geološka karta koja
prikazuje prostornu distribuciju formacija koje nepo-
sredno zaliježu iznad nesklada, odnosno prekrivaju
nesklad (unconformity). Sinonim: worm’s eye map (v.).
lap point – točka namotaja bušaćeg užeta, v. drilling
cable.
Laramian orogeny – laramijska orogeneza, v. Laramide
orogeny.
Laramic orogeny – laramijska orogeneza, v. Laramide
orogeny.
Laramide orogeny – laramijska orogeneza. Vrijeme de-
formacije koja je tipična za istočni dio Stjenjaka (Roc-
ky Mountains) u SAD. Zbivala se u nekoliko faza od
kasne krede do konca paleocena. Intruzivi i prateća
rudna ležišta, koja su nastala (formirala se) otprilike u
to vrijeme u planinskim područjima, obično se nazi-
vaju Laramidima (Laramide). Među geolozima nema
Laramide revolution
jedinstvenog mišljenja treba li laramijsku orogenezu
strogo ograničiti u vremenu i prostoru i razmatrati
je kao pojedinačni događaj blizu konca krede i kao
deformacije samo tipičnog područja ili primjenu
tog termina proširiti na sve orogeneze (orogenet-
ske pokrete) od rane krede do eocena ili kasnije i
na deformacije cijelog pojasa Kordiljera (Cordilleran
belt) zapadnog dijela Sjeverne Amerike. Najpravilni-
ja uporaba je vjerojatno kompromis između ta dva
ekstremna mišljenja. Sinonimi: Laramian orogeny,
Laramic orogeny, Laramide revolution, Laramidian
orogeny.
Laramide revolution – laramijska orogeneza, v. Lara-
mide orogeny.
Laramidian orogeny – laramijska orogeneza, v. Larami-
de orogeny.
lardite – masivni talk (milovka), steatit, v. steatite, 1.
lard stone – masivni talk (milovka), steatit, v. steatite, 1.
large boulder – veliki (krupni) blok. Blok (v. boulder)
promjera u rasponu od 1.024 mm do 2.048 mm (40
do 80 inča); v. medium boulder, small boulder, very
large boulder.
large cobble – veliki (krupni) oblutak (oblutica). Geološki
termin za oblutak (v. cobble) promjera u rasponu od
128 mm do 256 mm (5 do 10 inča); v. small cobble.
larger foraminifera – krupne foraminifere (krednjaci).
Neformalni naziv koji se općenito rabi za označava-
nje takvih foraminifera koje se izučavaju bez pomoći
mikroskopa; v. smaller foraminifera.
large-scale map – karta krupnog mjerila. Karta sastav-
ljena u takvom mjerilu (u SAD 1:25.000 i većem) da
se malo područje može prikazati u finim detaljima
i s velikom točnošću; karta čije mjerilo ima mali na-
zivnik (poput 1:10.000); v. intermediate-scale map,
small-scale map.
large wave – površinski val. U seizmologiji – zastarjeli
sinonim termina surface wave (v.).
last cut – teška frakcija, v. heavy fraction.
late – kasan. U geologiji – koji je blizu konca ili se zbi-
va blizu svršetka nekog vremenskog odsječka. Kao
pridjev termin se primjenjuje s nazivima geokro-
noloških jedinica (geologic-time units) – ere (era),
perioda (period), epohe (epoch) – za upućivanje na
relativnu vremensku pripadnost i odgovara terminu
gornji (v. upper) u tom značenju u kojem se on pri-
mjenjuje s nazivom ekvivalentne kronostratigrafske
jedinice (time-stratigraphic unit), na primjer, »stijene
batolita gornje jure (Upper Jurassic) bile su intrudira-
ne u kasnoj juri (Late Jurassic)«. U engleskom jeziku
(terminologiji) početno slovo termina se piše veli-
ko pri upućivanju na formalnu podjelu (na primjer,
Late Devonian), dok termin pisan malim početnim
slovom upućuje na neformalnu podjelu (na primjer,
late Miocene). Neformalni naziv se može rabiti za ere
i epohe te za periode kada nema formalne podjele;
v. early, middle.
Late Cambrian – kasni kambrij, v. Cambrian.
Late Cretaceous – kasna kreda, v. Cretaceous.
Late Devonian – kasni devon, v. Devonian.
late diagenesis – kasna dijageneza, epidijageneza, epi-
geneza. Dubinska dijageneza (deep-seated diagene-
sis), koja se zbivala dugo vremena nakon sedimen-
tacije, kada je sediment više ili manje zbijen u stanje
stijene, ali se ipak još nalazi pri tlaku i temperaturi
koji su bliski uvjetima sedimentacije. Predstavlja
460 lateral fault
prijelazni stadij između dijageneze i metamorfoze
(metamorfizma). Sinonimi: epidiagenesis, epigenesis,
metharmosis.
Late Eocene – kasni eocen, v. Eocene.
late-glacial – kasnoglacijalan, kasnoledenjački. Koji
se odnosi na vrijeme skraćivanja zadnje glacijacije
(oledbe), osobito kasnoglacijalni period (Late Glacial
period) pleistocenske epohe koji je neposredno pret-
hodio predborealnoj fazi (Preboreal phase).
Late Jurassic – kasna jura, v. Jurassic.
Late Miocene – kasni miocen, v. Miocene.
Late Oligocene – kasni oligocen, v. Oligocene.
Late Ordovician – kasni ordovicij, v. Ordovician.
Late Paleocene – kasni paleocen, v. Paleocene.
Late Permian – kasni perm, v. Permian.
Late Pliocene – kasni pliocen, v. Pliocene.
lateral – (1) lateralan, poprečan. U stratigrafiji – termin
koji označava smjer pružanja sloja izmjeren pod pra-
vim kutom na vertikalni smjer. (2) lateralna (lateralna
karotažna) sonda. U karotaži – tip (danas zastarjele)
sonde za otporsku karotažu (resistivity logging). Ti-
jekom mjerenja konstantna struja prolazi između
strujne elektrode u kanalu bušotine (elektroda A)
i udaljene elektrode, a razlika potencijala se mjeri
između mjernih elektroda (potential electrodes, me-
asuring electrodes) u sondi (elektrode M i N) koje se
obično nalaze ispod strujne elektrode (za razliku od
recipročne sonde – v. reciprocal sonde). Udaljenost
između elektroda M i N je mala u usporedbi s raz-
makom elektroda sonde (spacing) koji je jednak uda-
ljenosti između strujne elektrode A i središnje točke
između elektroda M i N i obično iznosi 4,8 do 6,6 me-
tara (16 do 22 stope). Mala (kratka) inverzna sonda
(short lateral) katkada ima razmak elektroda od 1,8
do 2,7 metara (6 do 9 stopa).
lateral accretion – lateralni (bočni) prirast sedimenta. U
geologiji – lateralna (bočna) sedimentacija (talože-
nje na stranu) ili horizontalna sedimentacija (talože-
nje po horizontali), na primjer, podlokavanje vanjske
obale riječnog meandra (stream meander) i prirašći-
vanje njegove unutarnje obale do nivoa vode sedi-
mentacijom materijala koji je ondje transportiran
valjanjem ili vučenjem po dnu; v. vertical accretion.
lateral bore – bočni kanal bušotine, v. lateral wellbore.
lateral consequent stream – sekundarna konsekven-
tna (supkonsekventna) rijeka, v. secondary consequent
stream, 2.
lateral coring – uzimanje bočne jezgre, bočno jezgrova-
nje, v. sidewall coring.
lateral corrasion – lateralna (bočna) korazija. Korazija
obala rijeke; v. vertical corrasion.
lateral erosion – lateralna (bočna) erozija. U geologiji
– erozija (spiranje) obala meandrirajućom rijekom
(meandering stream) rezultat čega je bočno izravna-
vanje (lateral planation).
lateral fault – lateralni rasjed, rasjed s pomakom po
pružanju. Rasjed duž kojeg dolazi samo do hori-
zontalnog (lateralnog) pomaka (pomicanja) stijena
(slojeva), odnosno do pomicanja po pružanju (streak
separation). Kretanje kod takvih rasjeda se opisuje
gledanjem direktno poprijeko rasjeda i otkrivanjem
kojim smjerom se pomicao blok stijena na suprotnoj
strani – ako se blok pomaknuo ulijevo, rasjed se na-
ziva lijevim (v. left-lateral fault), a ako je pomicanje
bloka stijena bilo udesno, rasjed se naziva desnim
lateral line
(v. right-lateral fault). Sinonimi: strike-separation fa-
ult, strike-shift fault, strike-slip fault; v. dip-separation
fault.
lateral line – bočni cjevovod. Cjevovod malog promjera
koji ulazi u glavni cjevovod (trunk line). Bočni cjevo-
vodi se polažu kao dio sabirnog ili distribucijskog
sustava. Na naftnim poljima bočni cjevovodi tran-
sportiraju naftu ili plin od polja/koncesije ili rezer-
voarskog parka do pomoćne pumpne (busterske)
stanice i glavnog cjevovoda.
lateral log – bočna karotaža, v. Laterolog.
lateral logging – bočna karotaža, v. Laterolog.
lateral migration – lateralna (bočna) migracija. Gibanje
nafte ili plina kroz propusne zone paralelno sa stra-
tifikacijom.
lateral moraine – bočna (postrana) morena. (1) Niska
morena u obliku hrpta (ridgelike moraine) koja se
istaložila na bočnom rubu planinskog ledenjaka
(mountain glacier) ili blizu njega. Građena je (sastav-
ljena) pretežito od fragmenata stijena koji su otkinu-
ti od zidova doline glacijalnom abrazijom i kidanjem
ili su pali na led s okružujućih padina. Sinonimi: side
moraine, valley-side moraine. (2) Čeona morena (end
moraine) istaložena (formirana) duž bočnog ruba
glacijalnog režnja (jezika, glacial lobe) koji zauzima
dolinu. Sinonimi: side moraine, valley-side moraine; v.
flanking moraine.
lateral piping – sabirni plinovodi. Sustav sabirnih cje-
vovoda (gathering pipeline system) malog promjera
za plinske bušotine (gas wells).
lateral planation – lateralna (bočna) planacija (izravna-
vanje, poravnavanje). Redukcija (snižavanje) kopna u
području između rijeka do ravnice ili gotovo ravne
(plosnate) površine djelovanjem bočne erozije (v. la-
teral erosion) meandrirajuće rijeke; stvaranje i razvoj
rijekom njene poplavne ravnice (flood plain).
lateral search – profiliranje, v. profiling.
lateral valley – longitudinalna dolina, v. longitudinal
valley, 2.
lateral variation – lateralna promjena. Facijesne pro-
mjene svojstava sedimenata (sedimentacijskih
karakteristika, sedimentary characteristics) unutar
formacije u horizontalnom smjeru. Lateralne vari-
jacije su osobito važne u naftnoj geologiji kada su
promjeni podvrgnuti poroznost i permeabilnost kao,
na primjer, pri facijesnoj promjeni (facies change) ili
prijelazu pješčenjaka (sandstone) u siltit (prahovnjak,
siltstone) ili šejl (shale – shale-out).
lateral wellbore – bočni kanal bušotine. Kosi ili horizon-
talni dio kanala horizontalne ili višekanalne bušotine
(horizontal well, multilateral well). Sinonim: lateral
bore; v. main bore.
later arrival – kasniji nailazak. U seizmici – nailazak vala
na seizmogramu koji slijedi iza prvog nailaska. To
može biti nailazak reflektiranog (odbijenog), refrak-
tiranog (prelomljenog) ili kombiniranog vala.
Laterolog, laterolog – (1) laterolog, bočna karotaža.
Bočna električna karotaža (elektrokarotaža) s foku-
siranjem struje. Izvodi se sondom s fokusirajućim
elektrodama koje osiguravaju tečenje struje u smje-
ru koji je blizak okomitom na os karotažne sonde.
Predviđena je za mjerenje prave električne otporno-
sti (specifičnog električnog otpora, true resistivity) u
bušotinama ispunjenim isplakom visoke vodljivosti
budući da taj tip karotaže zahtijeva direktan električ-
461 law of crosscutting relationships
ni kontakt s formacijom što se obično osigurava vod-
ljivom isplakom. Promjer kanala bušotine i debljina
formacije malo utječu na mjerenja laterologom, pa se
izmjerena otpornost može prihvatiti kao prava (me-
đutim, pri određenim uvjetima ti parametri mogu
utjecati). Relativno plitki prodor isplačnog filtrata u
formaciju neće utjecati na izmjerenu otpornost, ali
s povećanjem dubine prodora prividna otpornost
(apparent resistivity) mora se korigirati. Laterolog je
trgovački naziv za karotažu s fokusiranjem struje (fo-
cused-current log, focused log), a primjenjuje se još i
naziv karotaža s fokusirajućim elektrodama (guard
log, guarded electrode log). Sinonimi: lateral log, la-
teral logging, laterolog survey. (2) laterolog, dijagram
bočne karotaže, v. laterolog, 1. (3) instrument za bočnu
karotažu, laterolog, v. laterolog, 1.
laterolog survey – bočna karotaža, laterolog, v. latero-
log.
Late Silurian – kasni silur, v. Silurian.
Late Triassic – kasni trijas,v. Triassic.
lattice – kristalna rešetka, v. crystal lattice.
Lattorfian, Lattorfian stage – latorf, lattorf. Stratigraf-
ski kat donjeg oligocena (Lower Oligocene) u Europi
– iznad priabona (Priabonian), a ispod rupela (Rupe-
lian).
launching trap – zamka za puštanje čistača u cjevovod.
Petlja cjevovoda, koja može biti izolirana od glavnog
cjevovoda, za ubacivanje čistača u cjevovod bez
obustavljanja protjecanja fluida. Opremljena je ula-
znim i izlaznim zapornim ventilima koji omogućuju
ubacivanje čistača u cjevovod i njegov prihvat.
lava – lava. Opći termin za rastaljenu magmu koja se
izlila na površinu i također za stijenu koje je nastala
njenim skrućivanjem.
lava breccia – breča lave. (1) Autoklastična breča (au-
toclastic breccia) koja je nastala drobljenjem tijekom
kretanja gornje i donje kore potoka lave. (2) vulkan-
ska breča, v. volcanic breccia.
lava flow – tok lave. Rastaljena lava koja se izlila na po-
vršinu iz kratera (vent) ili pukotine (fissure). Također
stijensko tijelo formirano od stvrdnutog toka lave.
law of additive pressures – zakon o parcijalnim tlako-
vima, Daltonov zakon, v. law of partial pressures
law of correlation of facies – zakon korelacije facijesa.
Princip u stratigrafiji koji se sastoji u tome da unutar
danog sedimentacijskog ciklusa (sedimentary cycle)
jednak facijes koji postoji u horizontalnom nizu po-
stoji i u vertikalnom presjeku
law of corresponding states – zakon korespondentnih
stanja. U kemiji – zakon koji izražava da za dvije tva-
ri, kada su bilo koja dva odnosa tlaka, temperature i
volumena i njihovih kritičnih svojstava jednaka, treći
odnos mora biti jednak drugim dvama odnosima.
Svi čisti plinovi imaju jednak faktor kompresibilnosti
pri jednakim vrijednostima reduciranog (svedenog)
tlaka i temperature. Zakon se primjenjuje na mnoga
fizikalna svojstva plinova i tekućina (na primjer, za
izračunavanje gustoće plina) i proširen je na smjese
plinova koji su kemijski bliski.
law of crosscutting relationships – zakon presijecaju-
ćih uzajamnih odnosa. Stratigrafski princip na osnovi
kojeg se može utvrditi relativna starost stijena (rela-
tive age of rocks) – stijena (osobito eruptivna, igne-
ous rock) je mlađa od svake druge stijene koju ona
presijeca.
law of faunal assemblages
law of faunal assemblages – zakon faunističkih zajed-
nica. Opći zakon geologije prema kojem slične zajed-
nice fosilnih organizama (faune i flore) upućuju na
sličnu geološku starost stijena u kojima se nalaze.
law of faunal succession – zakon faunističke sukcesije.
Opći zakon geologije prema kojem fosilni organizmi
(fauna i flora) slijede jedan za drugim po određenom
i jasno izraženom redoslijedu – svaka geološka for-
macija razlikuje se po općem obliku života od onog
u formacijama koje leže iznad i ispod nje; relativna
starost stijena može se odrediti prema sadržaju fosila
u njima.
law of original continuity – zakon prvobitnog kontinu-
iteta. Opći zakon geologije prema kojem se sloj (stra-
tum), istaložen iz vode, u vrijeme svog formiranja
mora prostirati lateralno (horizontalno) u svim smje-
rovima dok se ne stanji do isklinjenja zbog prekida
sedimentacije ili dok ne dosegne rub prvobitnog
sedimentacijskog bazena.
law of original horizontality – zakon prvobitne ho-
rizontalnosti. Opći zakon geologije prema kojem
sedimenti, istaloženi iz vode, formiraju slojeve koji
su horizontalni ili gotovo horizontalni i paralelni ili
gotovo paralelni s površinom Zemlje.
law of partial pressures – zakon o parcijalnim tlako-
vima (parcijalnih tlakova), Daltonov zakon. Fizikalni
zakon koji kazuje da je tlak smjese plinova (ukupan
tlak koji je proizvela smjesa plinova) jednak zbroju
parcijalnih tlakova pojedinih plinova u smjesi (zbroju
tlakova koje je proizvela svaka komponenta plinske
smjese). Sinonimi: Dalton’s law, Dalton’s law of partial
pressures, law of additive pressures.
law of reflection – zakon refleksije. Fizikalni zakon u
skladu s kojim je kut između reflektirane (odbijene)
zrake (reflected ray) i okomice na površinu (ravninu)
refleksije jednak kutu između te okomice i upadne
zrake (incident ray) pod uvjetom da val putuje jedna-
kom brzinom kao upadni val (incident wave), odno-
sno kut refleksije zrake jednak je upadnom kutu za
jedan te isti tip vala u izotropnoj sredini, a reflektira-
na i upadna zraka leže u istoj ravnini koja je okomita
na ravninu refleksije. Sinonim: reflection law.
law of superposition – zakon superpozicije. U geologiji
– opći zakon, na kojem se bazira ukupna geokrono-
logija, prema kojem se u svakoj sekvenciji sedimen-
tnih stijena (ili ekstruzivnih eruptivnih stijena), koja
nije kasnije pretrpjela prevrtanje, najmlađi sloj nalazi
u krovini (tj. najmlađi sloj je najviši ili najplići), a naj-
stariji u podini te sekvencije (tj. najstariji sloj je naj-
niži ili najdublji), odnosno stariji slojevi su postupno
bili prekrivani mlađim slojevima – svaki sloj je mlađi
od pod njim zalegnutog sloja, a stariji od sloja što je
zalegnut iznad njega.
laws of refraction – zakoni (Snellovi zakoni, Snelliuso-
vi zakoni) refrakcije (loma). Fizikalni zakoni refrakcije
(loma, prelamanja) zraka (valova) koji glase: (1) Kada
svjetlost ili val putuje (prelazi) iz jednog sredstva
(medija) u drugo, upadna zraka (incident ray), refrak-
tirana (prelomljena, lomljena) zraka (refracted ray) i
okomica na granicu sredstava (površinu između dva
sredstva) u točki upada zrake leže u istoj ravnini. (2)
Kada svjetlost ili val putuje (prelazi) iz jednog sred-
stva (medija) u drugo, upadna i refraktirana zraka
čine kutove s okomicom na granicu sredstava (po-
vršinu između dva sredstva) čiji sinusi (sinus kuta
462 layer structure
upadne zrake i sinus kuta refrakcije) imaju konstan-
tni omjer ili je omjer sinusa kutova jednak omjeru
indeksa refrakcije (sredstva iz kojeg zraka dolazi i
sredstva u koje zraka ulazi). Sinonim: Snell laws of
refraction.
laydown drilling-and-spacing unit – maksimalna
površina dreniranja bušotinom s duljom horizontal-
nom stranicom. Maksimalna dopuštena površina
dreniranja jednom bušotinom na polju (v. proration
unit) koja je pravokutnog oblika s duljom stranicom
u smjeru istok-zapad, za razliku od pravokutne mak-
simalne površine dreniranja čija se dulja stranica
proteže u smjeru sjever-jug (standup drilling-and-
spacing unit).
lay down drillpipes – demontirati kolonu bušaćih šipki,
v. laying down drillpipes.
lay down pipes – demontirati kolonu cijevi, v. laying
down pipes.
layer – (1) sloj. U geologiji – opći naziv za svako plo-
často tijelo sedimentnih, eruptivnih ili metamorfnih
stijena (ili sedimenata, tla, leda) koje je više ili manje
jasno ograničeno odozgo i odozdo paralelnim ili
približno paralelnim plohama. Naziv layer se sino-
nimno rabi s nazivima bed (v.) i stratum (v.). (2) sloj.
U tehnici i tehnologiji – naziv sloj (layer) rabi se u
raznim tehničkim područjima, na primjer, apsorbi-
rani sloj (absorbed layer), adsorpcijski sloj (adsorpti-
on layer), granični sloj (boundary layer), vodljivi sloj
(conducting layer), izolacijski sloj (insulating layer),
površinski sloj (surface layer) itd. (3) seizmički sloj.
U seizmologiji – jedna od niza koncentričnih zona
(pojaseva) koje su ograničene seizmičkim diskonti-
nuitetima. Ulaze u klasifikaciju unutarnje Zemljine
građe i označavaju se slovima od A do G (A layer,
B layer itd.).
layer-cake – koncepcija sukcesivnog slaganja slojeva.
Termin koji označava geološki koncept o sukcesiv-
nom slaganju slojeva od kojih je svaki odvojen od
drugog sloja neskladom (unconformity) i potpuno
nezavisan ili strukturno različit od drugih, iznad ili
ispod zalegnutih slojeva.
layered intrusion – stratiformna (slojevita) intruzija.
Intruzivno tijelo (intrusive body) u kojem se nalaze
slojevi različitog mineraloškog (kemijskog) sastava
formirani nekim procesom raslojavanja. Sinonim:
stratiform intrusion.
layered permafrost – slojevito trajno zamrznuto tlo,
slojeviti permafrost. Tlo koje se sastoji od trajno za-
mrznutih slojeva koji se izmjenjuju s nezamrznutim
slojevima u područjima permafrosta (trajno zamr-
znutog tla).
layering – (1) uslojavanje, slojenje. Pločasta građa (niz)
ili slaganje u slojeve različitih komponenata (minera-
loških, teksturnih, strukturnih) eruptivnih (magmat-
skih), metamorfnih ili sedimentnih stijena i također
formiranje slojeva materijala jednog iznad drugog
u danoj stijeni. Terminu se danas daje prednost u
primjeni za metamorfne stijene (u trodimenzijskom
smislu). (2) slojevitost, v. bedding.
layer lattice silicate – slojeviti silikat, filosilikat, v. phyllo-
silicate.
layer silicate – slojeviti silikat, filosilikat, v. phyllosilicate.
layer structure – slojna (slojevita) struktura. Tip kristal-
ne strukture izgrađene izrazitim slojnim elementima
(layer units), na primjer, struktura tinjaca (liskuna),
laying down drillpipes
gline i grafita; v. three-layer structure, two-layer struc-
ture.
laying down drillpipes – demontaža kolone bušaćih
šipki. Operacija izvlačenja bušaćih šipki iz bušotine
i njihovo odlaganje (slaganje) na policu u bušaćem
tornju.
laying down pipes – demontaža kolone cijevi. Opera-
cija izvlačenja cijevi (bušaćih šipki ili uzlaznih cijevi)
iz bušotine i odlaganje (slaganje) na policu bušaćeg
tornja.
lay of the land – topografija, v. topography, 1.
leach hole – krška vrtača (ponikva, dolac), v. sinkhole.
leaching – izluživanje. U geologiji – (1) Separacija, selek-
tivno uklanjanje ili otapanje topljivih komponenata
iz stijena (ili rudnih tijela) prirodnim djelovanjem
poniruće (perkolacijske) vode. Sinonim: lixivation.
(2) Uklanjanje u obliku otopine hranjivih ili štetnih
komponenata (na primjer, mineralnih soli i organske
tvari) iz gornjeg horizonta tla u donji horizont dje-
lovanjem poniruće (perkolacijske) vode prirodnim
putem (kišnim oborinama) ili umjetnim načinom
(irigacijom). Sinonim: lixivation.
leaching well – bušotina za izluživanje. Injekcijska bu-
šotina za stvaranje kaverni (šupljina) u slojevima
soli ili solnim domama za podzemno skladištenje i
izgradnju podzemnih skladišta ugljikovodika (siro-
ve nafte, prirodnog plina, rafinerijskih produkata,
ukapljenog naftnog plina). Tipično se oprema s ne-
koliko zaštitnih kolona koje se cementiraju i dvje-
ma necementiranim kolonama zaštitnih cijevi koje
su koncentrično obješene (unutarnjom i vanjskom
kolonom). Na taj način osigurana su dva prstenasta
prostora i jedan kanal kolone za cirkulaciju vode za
izluživanje (injektiranje slatke vode za otapanje soli
i stvaranje kaverne i uklanjanje odrađene, solju za-
sićene, vode obavlja se istom bušotinom). Ovisno
o metodi injektiranja i uklanjanja vode, izluživanje
može biti direktno (v. direct leaching) i indirektno ili
inverzno (v. reverse leaching).
lead-alpha age method – alfa-olovna (Larsenova)
metoda određivanja starosti, alfa-olovno datiranje. U
geologiji – metoda izračunavanja apsolutne starosti
(starosti u godinama) putem spektrografskog odre-
đivanja ukupnog sadržaja olova i aktivnosti alfa-če-
stica u koncentratu cirkona, monacita ili ksenotima
(aktivnost alfa-čestica odgovara sadržaju urana i
torija). Točnost te metode određivanja starosti je
manja u usporedbi s kalijsko-argonskom ili rubidij-
sko-stroncijskom metodom datiranja (potassium-ar-
gon age method, rubidium-strontium age method), a
najbolje rezultate daje za ispitivanje stijena mlađih
od pretkambrijskih. Sinonimi: Larsen method, lead-
alpha dating.
lead-alpha dating – alfa-olovno datiranje, v. lead-alp-
ha age method.
lead-isotope age – olovno-olovna geološka starost, v.
lead-lead age.
lead-lead age – olovno-olovna geološka starost. U geo-
logiji – starost (u godinama) izračunata prema omje-
ru (odnosu) izotopa olova-207 i olova-206 (sporedni
rezultat uransko-torijsko-olovne metode određiva-
nja starosti – v. uranium-thorium-lead age method).
Sinonim: lead-isotope age.
lead line – priključni naftovod. (1) Priključni cjevovod
za transport nafte od ušća podvodne bušotine (su-
463 leak-off (leakoff ) test
bsea well head) do manifolda (manifold) i morske
platforme (offshore platform). (2) Priključni naftovod
bušotine do rezervoarskog parka na polju (lease tank
battery).
lead pipeline – priključni cjevovod. Cjevovod koji spaja
bušotinu sa skladišnim rezervoarom.
lead ratio – omjer (odnos) izotopa olova. Omjer (od-
nos) jednog izotopa olova prema drugom izotopu.
Omjeri koji se obično sreću su olovo-206/olovo-204,
olovo-207/olovo-204, olovo-208/olovo-204 i olovo-
207/olovo-206.
lead tongs – ključ (kliješta) za odvrtanje bušaćih šipki, v.
breakout tongs.
lead-tongs man – rukovalac ključem (kliještima) za od-
vrtanje. Član posade bušaćeg postrojenja (drilling
crew) koji rukuje kliještima (ključem) za odvrtanje
cijevi. Sinonim: pipe racker; v. breakout tongs.
lead-uranium age method – olovno-uranska (uransko-
olovna) metoda određivanja geološke starosti, v. ura-
nium-lead age method.
lead-uranium ratio – olovno-uranski omjer (odnos).
Omjer (odnos) olova-206 i urana-238 i/ili olova-207
i urana-235 koji se formirao kao rezultat radioaktiv-
nog raspada (radioactive decay) urana u mineralu. Ti
se odnosi često rabe kao dio uransko-torijsko-olov-
ne metode određivanja geološke starosti (v. urani-
um-thorium-lead age method).
leafy – lisnat. Termin za označavanje sedimentne struk-
ture (strukture sedimentnih stijena, sedimentary
structure) koja nalikuje na listove. Također termin
kojim se označava stijena s takvom strukturom, na
primjer, lisnati pješčenjak – tankolaminirani (tanko-
slojeviti) pješčenjak s proslojcima koji sadrže tinjac
(leafy post).
leak-off (leakoff ) pressure – tlak popuštanja formaci-
je. U procesu bušenja – minimalni tlak koji uzrokuje
istjecanje fluida iz kanala bušotine i strujanje u for-
maciju pri ispitivanju tlaka loma formacije (v. leak-off
test) povećavanjem tlaka sporim pumpanjem buša-
ćeg fluida u bušotinu sa zatvorenim prstenastim pro-
storom. Odgovara tlaku početka stvaranja pukotina
u formaciji.
leak-off (leakoff ) rate – brzina prodora radnog fluida u
formaciju. U operacijama hidrauličkog frakturiranja
slojeva – brzina kojom radni fluid za frakturiranje
(frac fluid) ulazi u formaciju.
leak-off (leakoff ) test – (1) ispitivanje tlaka gubljenja
isplake u formaciju. U procesu bušenja – određiva-
nje tlaka loma formacije (maksimalnog tlaka koji
formacija može izdržati prije njena loma). Tlak loma
formacije je važan parametar za izračunavanje rela-
tivne gustoće bušaće isplake (drilling mud) kako ne
bi došlo do gubitka njene cirkulacije tijekom buše-
nja. Postupak se sastoji od sporog pumpanja bušaće
isplake u zatvorenu bušotinu (kroz kolonu bušaćih
alatki, drillstring) i praćenja povećanja tlaka u ka-
nalu bušotine koji linearno raste dok ne postigne
konstantnu vrijednost koja pokazuje da je formacija
počela primati isplaku, tj. da je postignut tlak gu-
bljenja isplake (leak-off pressure), odnosno tlak loma
formacije (formation fracture pressure). Ta vrijednost
tlaka se rabi za procjenu tlaka loma formacije i doda-
je se tlaku stupca isplake u kanalu bušotine. Metoda
je dovoljno točna za brze pogonske proračune, ali
daje nešto veću vrijednost tlaka loma formacije bu-
leak-repair clamp
dući da ne uzima u obzir efektivnu kompresibilnost
isplačnog fluida i gubitak tlaka usljed trenja. Sino-
nimi: formation integrity test, pressure test. (2) ispiti-
vanje tlaka loma (frakturiranja) formacije. U procesu
bušenja – ispitivanje koje se vrši u bušotini nakon
cementacije zaštitne kolone (casing) radi utvrđivanja
mogu li kolona zaštitnih cijevi, cementna obloga i
formacija ispod pete zaštitne kolone izdržati tlak na
dnu bušotine koji je potreban za dublje bušenje. Is-
pitivanje tlaka loma formacije se izvodi zatvorenim
protuerupcijskim uređajem (preventerom, blowout
preventer) i pumpanjem isplake konstantnom brzi-
nom u bušotinu dok se ne postigne ispitni tlak (test
pressure) ili ne počne strujanje isplake u formaciju,
odnosno tlak njena loma.
leak-repair clamp – brtvena stezaljka cijevi, v. saddle
clamp.
lean amine – siromašni (regenerirani) amin. U procesu
obrade plina – otopina amina koja je regenerirana iz
bogate otopine (rich amine) ekstrakcijom kiselih pli-
nova i može se ponovno rabiti za obradu plina.
lean gas – (1) suhi (siromašni, mršavi) prirodni plin, v.
dry natural gas. (2) odbenzinirani plin. Rezidualni plin,
uglavnom metan i etan, dobiven nakon ekstrakcije
tekućih (kondenzabilnih) komponenata na ušću bu-
šotine ili na postrojenju za obradu (preradu) plina.
(3) siromašni prirodni plin. Prema definiciji Među-
narodne organizacije za normizaciju (International
Organization for Standardization, ISO) – prirodni plin
koji sadrži više od 0,13 molnih udjela dušika ili više
od 0,08 molnih udjela ugljik-dioksida.
lean gas drive – istiskivanje nafte suhim plinom, v. high-
pressure gas displacement, high-pressure lean gas mis-
cible flood.
lean glycol – siromašni (regenerirani) glikol. U procesu
obrade plina – glikol koji ne sadrži vodu i može se
opet rabiti za apsorpciju vode. Nakon obogaćivanja
apsorbiranom vodom glikol (rich glycol, wet glycol) se
može ponovno vrenjem koncentrirati u siromašni.
lean natural gas – suhi (siromašni, mršavi) prirodni plin,
v. dry natural gas.
lean oil – siromašno (regenerirano) apsorpcijsko ulje.
Apsorbent ili solvent (otapalo) za ekstrakciju teku-
ćih (kondenzabilnih) komponenata iz prirodnog
plina postupkom apsorpcije. Također, apsorpcijsko
ulje iz kojeg su uklonjeni apsorbirani plinovi (etan,
propan, butan) na postrojenju za obradu (preradu)
plina i koje se zatim može ponovno upotrebljavati u
procesu obrade.
lean solution – siromašna otopina. Vodena otopina
glikola s koncentracijom između 95 i 99% (masenih)
glikola, za razliku od obogaćene otopine (rich soluti-
on). Upotrebljava se za dehidraciju prirodnog plina.
lease – koncesija. (1) Zakonski dokument kojim se ope-
ratoru ustupa (daje) pravo na bušenje u potrazi za
naftom i plinom ili pravo na proizvodnju nafte i pli-
na na određenom području; (2) Područje (površina,
prostor) za koje je dobivena koncesija i na kojem su
locirane proizvodne bušotine i oprema.
lease automatic-custody transfer (LACT) – automa-
tizirano mjerenje i otprema nafte. Potpuno automa-
tizirani prihvat i mjerenje proizvedene sirove nafte
na polju/koncesiji i otprema (isporuka) iz rezervoara
proizvođača u naftovod kupca (bez predstavnika
obiju strana). Takvo automatizirano rukovanje proi-
464 left-handed separation
zvedenom naftom je obično ograničeno na polja sa
stabilnom proizvodnjom.
lease automatic-custody transfer unit – sustav au-
tomatiziranog mjerenja i otpreme nafte. Sustav na
naftnom polju za automatsko mjerenje, uzorkova-
nje i otpremu sirove nafte iz skladišnih rezervoara u
naftovod. Razlikuju se dva tipa sustava – u jednom
se nafta kontinuirano otprema u naftovod, dok dru-
gi sustav ima dva rezervoara koja se naizmjenično
pune i prazne u naftovod. Sinonim: LACT unit.
lease condensate – pogonski kondenzat. Tekući uglji-
kovodici proizvedeni s prirodnim plinom (slobodnim
ili naftnim) i separirani na bušotini ili postrojenju za
obradu plina (kondenzat, prirodni benzin). U izvje-
štajima se obično prikazuje zajedno sa sirovom naf-
tom. Prema nekim definicijama, pojam je sinonim s
natural gasoline (v.).
lease crude – rezervoarska (stabilizirana) nafta, v. stock-
tank oil.
lease-distribution system – elektrodistribucijski sustav
polja. Sustav za distribuciju električne energije na
naftnom polju (za napajanje motora, pumpi i dr.).
lease hound – zemljišni agent za koncesije, v. landman.
lease line – priključni naftovod. Cjevovod malog pro-
mjera (dva do četiri inča) koji spaja bušotinu sa skla-
dišnim rezervoarom (za transport proizvodnje bušo-
tine do centralnog rezervoarskog parka).
leaseman – zemljišni agent za koncesije, v. landman.
lease power – motor za pogon pumpnih uređaja. Mo-
tor koji okreće pogonsku remenicu (bandwheel) i
horizontalni rotirajući ekscentar (horizontal revolving
eccentric) s kojim su spojeni pumpni uređaji na bušo-
tinama (spojnim šipkama, rod lines).
lease separator – pogonski (proizvodni) separator.
Površinski uređaj na polju za separaciju kaptažnog
plina (plin naftnih bušotina) od proizvedene nafte i
vode i separaciju plina od dijela kaptažnog i slobod-
nog plina koji se ukapljuje pri tlaku i temperaturi u
separatoru.
lease tank – v. stock tank.
ledge – izbočenje kanala bušotine. Nepravilni kanal bu-
šotine uzrokovan bušenjem formacija u kojima se
izmjenjuju tvrde i mekane stijene. Podlokavanjem
mekih stijena u procesu bušenja mijenja se promjer
kanala bušotine. Na primjer, izbočenje kanala nasta-
je od relativno tvrdog sloja vapnenca ispod kojeg
zaliježe mekši sloj šejla koji se uruši u bušotinu.
Ledian – ledij, overs, auvers, v. Auversian.
lee shore – zavjetrinska obala. Obala po kojoj puše
vjetar s kopna i, prema tome, zaštićena je od jakog
djelovanja valova; v. weather shore.
leeward – (1) zavjetrinski. (a) Koji je zaklonjen (zaštićen)
od vjetra, odnosno smješten sa suprotne strane od
smjera vjetra (na primjer, strana ili padina brežulj-
ka). (b) Koji se odnosi na plimnu struju koja se giba
u istom smjeru kao vjetar. (2) zavjetrinska strana, za-
vjetrina. Strana zaklonjena (zaštićena) od vjetra (lee
side). (3) zavjetrinski smjer. Smjer u kojem puše vjetar,
koji se podudara sa smjerom vjetra (lee direction).
left-handed crystal – levorotatorni (levogirni) kristal.
Optički aktivni kristal koji zakreće ravninu polarizaci-
je svjetlosti ulijevo; v. right-handed crystal.
left-handed fault – lijevi rasjed, v. left-lateral fault.
left-handed separation – lijevo rasjedno pomicanje
(pomak), v. left-lateral separation.
left-hand spear
left-hand spear – lijevi unutarnji hvatač cijevi (spir), v.
spear.
left-lateral fault – lijevi rasjed. Tip lateralnog rasjeda
(rasjeda s pomakom po pružanju – v. lateral fault)
kod kojeg se suprotno krilo (blok stijena) pomaknulo
ulijevo (gledajući poprijeko rasjeda), odnosno rasjed
s lijevim pomicanjem (kretanjem), tj. s takvim po-
micanjem duž rasjeda (rasjedne plohe) da se strana
suprotna promatraču (gledajući odozgo) čini poma-
knutom ulijevo ili, drugim riječima, promatrač bi se
idući prema rasjedu duž referentne plohe (sloja, žile
ili dajka) okrenuo ulijevo da nađe drugi dio poma-
knute referentne plohe. Sinonimi: left-handed fault,
left-lateral slip fault, left-lateral strike-slip fault, left-slip
fault, sinistral fault.
left-lateral separation – lijevo rasjedno pomicanje (po-
mak). Pomicanje duž rasjeda kada se čini (gledajući
odozgo) da je promatraču suprotna strana poma-
knuta ulijevo. Sinonim: left-handed separation; v. left-
lateral fault, right-lateral separation.
left-lateral slip fault – lijevi rasjed, v. left-lateral fault.
left-lateral strike-slip fault – lijevi rasjed, v. left-lateral
fault.
left-slip fault – (1) lijevi rasjed s pomakom po pružanju.
Rasjed s pomakom paralelnim s pružanjem, kod ko-
jeg se promatraču suprotna strana čini pomaknuta
ulijevo (kada se gleda odozgo). (2) lijevi rasjed, v. left-
lateral fault.
legal gas – legalni (legalno proizvedeni) plin. Plin proi-
zveden iz bušotine u skladu s postojećim propisima
regulacije proizvodnje, tj. proizveden u količini koja
nije veća od dopuštene proizvodnje odobrene dr-
žavnim regulativnim tijelom.
legal oil – legalna (legalno proizvedena) nafta. Nafta
proizvedena iz bušotine u skladu s postojećim pro-
pisima regulacije proizvodnje, tj. proizvedena u ko-
ličini koja nije veća od dopuštene proizvodnje odo-
brene državnim regulativnim tijelom.
leg of bit – šapa bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body.
Lenan – lenan. Stratigrafski kat srednjeg kambrija
(Middle Cambrian) u Europi – iznad aldana (Aldani-
an), a ispod amga (Amgan).
lens – (1) leća. U geologiji – sediment (sedimentno tije-
lo) ograničen konvergirajućim plohama (od kojih je
barem jedna zakrivljena), u srednjem dijelu debeo
i stanjen prema rubovima tako da nalikuje na kon-
veksnu leću. Geološke leće mogu biti dvostruko kon-
veksne ili plankonveksne; v. lentil. (2) sedimentirati u
obliku leće. Lateralno isklinjavati u svim smjerovima.
lensing – lećasto zalijeganje. U geologiji – stanjivanje
(isklinjavanje, thinning-out) sloja u jednom ili više
smjerova.
lenticle – (1) lećasti sloj. Veliki ili mali sloj ili stijensko ti-
jelo lećastog oblika (oblika leće, lens-shaped stratum,
lens-shaped body of rock); v. lens. (2) lećasti fragment.
Fragment stijene bilo koje veličine koji ima lećast
oblik (oblik leće, lens-shaped fragment).
lenticular – lećast. (a) Koji oblikom u poprečnom pre-
sjeku nalikuje na leću (lens), osobito na dvostruko
konveksnu leću (double-convex lens). Termin se može
primijeniti, na primjer, na stijensko tijelo, sedimen-
tnu strukturu ili habitus minerala. Sinonim: lentiform.
(2) Koji se odnosi na stratigrafsku leću (stratigraphic
lens). Sinonim: lensiform.
lenticular bedding – lećasta slojevitost. Oblik proslo-
465 lepospondyls (Lepospondyli)
jenog mulja i pijeska s kosom laminacijom riplova u
kojem su riplovi ili leće diskontinuirani (nepovezani)
ne samo u vertikalnom nego također, više ili manje,
u horizontalnom (bočnom) smjeru.
lenticule – lećica. U geologiji – stijensko tijelo male ve-
ličine i oblika leće (lećastog oblika).
lentiform – lećast, v. lenticular.
lentil – leća. U geologiji – (1) Litostratigrafska jedinica
(rock-stratigraphic unit) nižeg reda s ograničenim ge-
ografskim protezanjem koja predstavlja potpodjelu
formacije, slična je po rangu članu (member) i iskli-
njava u svim smjerovima unutar formacije. (b) Tijelo
stijene lećastog oblika (stanjeno prema rubovima,
lens-shaped body of rock) koje je okruženo (zatvore-
no) slojevima različitog materijala; v. lenticle.
Leonardian – leonard. Stratigrafska serija donjeg per-
ma (Lower Permian) u Sjevernoj Americi – iznad volf-
kempa (Wolfcampian), a ispod gvadalupa (Guadalu-
pian).
leperditiids (Leperditicopida) – leperditidi. Red izumr-
lih ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes). Karakteri-
zirani su velikom i jako ovapnjelom (kalcificiranom)
debelostijenom ljušturom (thick-walled shell) koja je
obično glatka, ali je katkada fino ukrašena i s kvrži-
cama i jedinstvenim ožiljcima mišića (muscle scars).
Imaju dugu ravnu bravu (straight hinge) i sekundar-
ne slojeve ljušture (secondary shell layers). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: donji ordovicij (moguće gor-
nji kambrij)-gornji devon.
lepidoblastic – lepidoblastičan. Koji se odnosi na ho-
meoblastični (homeoblastic) tip teksture lisnatih
ili škriljastih stijena (foliated rocks, schistose rocks)
usljed paralelne orijentacije tijekom prekristalizacije
minerala s ljuskavim ili lisnatim habitusom (flaky ha-
bit, scaly habit), tip teksture karakterizirane razvojem
prekristaliziranih minerala ljuskave ili lisnate forme
(na primjer, tinjca, klorita).
lepidodendrid (Lepidodendraceae) – lepidodendron.
Porodica granatih likopsida (crvotočina, arborescent
lycopsids), dobro poznata iz sedimenata karbona.
lepidolite – lepidolit, litionit, litijski tinjac (liskun). Skupni
naziv za trioktaedrijske tinjce (liskune) bogate litijem.
Monoklinski mineral, hidrosilikat kalija, litija i alumi-
nija (često sadrži fluor). Obično se sreće u obliku ru-
žičastih ili blijedoljubičastih agregata koji se sastoje
od malih ljuskica (na primjer, u pegmatitima). Uklju-
čuje polilitionit (polylithionite), trilitionit (trilithionite),
teniolit (taeniolite) i cinvaldit (zinnwaldite). Sinonimi:
lithia mica, lithionite, lithium mica.
lepidomelane – lepidomelan, željezni tinjac. Mineral,
crni varijetet biotita (biotite), s visokim sadržajem
trovalentnog željeza (ferric iron). Sreće se obično u
eruptivnim (magmatskim) stijenama (igneous rocks).
Sinonim: iron mica.
lepidosaurian reptiles – lepidosauri, dvolučnici, v. lepi-
dosaurians.
lepidosaurians (Lepidosauria) – lepidosauri, dvolučni-
ci. Podred reptila (gmazova, reptiles). Karakterizirani
su građom lubanje koja ima dva sljepoočna otvora
(temporal openings) na svakoj strani i nema antorbi-
talni otvor (antorbital opening) ispred orbite (orbit).
Sinonim: lepidosaurian reptiles.
lepospondylous amphibians – lepospondili, v. lepos-
pondyls.
lepospondyls (Lepospondyli) – lepospondili. Podra-
leucocratic
zred izumrlih amfibija (vodozemaca, amphibians)
koji uključuje sve forme u kojima su centrumi
kralješnice (vertebral centra) formirani osifikaci-
jom (okoštavanjem) neposredno oko notohorde
(notochord). Stratigrafska rasprostranjenost: donja
kreda-donji perm. Sinonim: lepospondylous amp-
hibians.
leucocratic – leukokratni, svjetloobojen. Termin za
označavanje eruptivnih (magmatskih) stijena svije-
tle boje (light-colored igneous rocks) koje su relativno
siromašne mafitskim mineralima (tamnoobojenim
mineralima, mafic minerals). Minimalan postotni
sadržaj mafitskih minerala da bi se stijena klasifici-
rala kao leukokratna je različit među petrolozima, ali
obično nije veći od 30% do 37,5%. Sinonim: light-co-
lored; v. melanocratic, mesocratic.
levee – (1) podvodni naplavljeni nasip. U marinskoj
geologiji – nasip od naplavljenih sedimenata (em-
bankment of sediment) koji obrubljuje jednu ili obje
strane podmorskog kanjona (submarine canyon),
podvodne lepezaste doline (submarine fan valley) ili
dubokovodnog korita (deep-sea channel). Nalikuje
na naplavljeni nasip riječnog korita (river-channel
levee) u subaeralnim područjima. (2) prirodni naplav-
ljeni riječni nasip, v. natural levee.
level fold – neutonula (horizontalna) bora, v. nonplun-
ging fold.
level of compensation – dubina kompenzacije, v. depth
of compensation, 1.
level of saturation – vodno lice (zrcalo), v. water table.
level surface – ekvipotencijalna ploha, v. equipotential
surface.
Lg wave – Lg val. Površinski val (surface wave) s kratkom
periodom i grupnom brzinom oko 3,5 km/s koji se
širi na velike udaljenosti samo u kontinentalnoj kori
(indeks g se odnosi na granitski sloj – granitic layer);
v. Rg wave.
Lias – lijas, donja (crna) jura. Stratigrafska serija donje
jure u Srednjoj Europi – iznad trijasa (Triassic), a ispod
dogera ili smeđe jure (Dogger). Dijeli se na katove
hetang (Hettangian), sinemur (Sinemurian), plinzbah
(Pliensbachian) i toark (Toarcian). Sinonim: Liassic; v.
Jurassic.
Liassic – lijas, donja (crna) jura, v. Lias, Jurassic.
Liassic system – lijaski sistem, v. Lias.
lichens (Lichenes) – lišaji. Pododjel talofita (steljnjača,
thallophytes). Lišaji su organizmi koji se sastoje od
gljiva (fungi) i algi (algae) koje žive (zajedno rastu) u
simbiozi (simbiotskoj zajednici).
life assemblage – životna zajednica, biološka asocijaci-
ja, biocenoza, v. biocoenosis.
life index – odnos (omjer) rezervi i proizvodnje, v. reser-
ves-to-production ratio.
life of field – proizvodni vijek (proizvodni životni vijek,
period eksploatacije) polja, v. producing life of a field.
life of well – životni (proizvodni životni) vijek bušotine.
Vrijeme (u godinama) tijekom kojeg bušotina proi-
zvodi.
lifetime of field – proizvodni vijek (proizvodni životni
vijek, period eksploatacije) polja, v. producing life of
a field.
lift gas – plin za plinski lift, v. gas-lift gas.
lifting – podizanje nafte na površinu. Poces dizanja naf-
te u bušotini na površinu, proizvodnja naftne bušo-
tine mehaničkim načinom – dubinskom pumpom ili
466 light breeze
komprimiranim plinom ili zrakom (plinskim ili zrač-
nim liftom).
lifting capacity – (1) kapacitet dizanja. Maksimalna
težina za koju je projektiran dani sustav za dizanje
(hoisting system) – na bušaćem postrojenju se nazi-
va nosivost kuke (hook-load capacity). Sinonim: load
capacity. (2) kapacitet (dizanja) iznošenja isplakom. U
procesu bušenja – sposobnost bušaćeg (isplačnog)
fluida, na primjer, glinovite isplake, zraka ili plina,
za dizanje čvrstih čestica probušenih stijena (well
cuttings) u kanalu bušotine. Kapacitet dizanja ovisi
o gustoći i brzini strujanja isplačnog fluida i obično
se izražava kao promjer najveće čestice koju isplaka
može dizati (iznositi).
lifting costs – troškovi proizvodnje bušotine. Troškovi
proizvodnje nafte iz bušotina, operativni (pogon-
ski) troškovi bušotina (operating costs of wells) koji
uključuju sabiranje proizvodnje i separaciju, ali ne
uključuju troškove bušenja i završnog proizvodnog
opremanja bušotina ili transporta nafte. Termin se
katkada primjenjuje kao sinonim termina production
costs (v.). Sinonim: well operating costs.
lifting line – uže za dizanje. U tehnici bušenja – lako uže,
na primjer, uže za rad s motovilom (mosurom, catli-
ne), koje ide od motovila bušaće dizalice (drawwor-
ks cathead) i rabi se za dizanje lakših tereta, poput
spojnica bušaćih šipki (joints of drillpipe), prijelaznika
(subs) i kliješta (ključeva) za cijevi (tongs).
lifting nipple – nazuvica (čep) za dizanje. U tehnici bu-
šenja – kratka cijev s navojem na jednom kraju za
navrtanje na čep spojnice (pin) bušaće ili teške šip-
ke i glavom (latch head) ili ušicom za dizanje (lifting
bail) na drugom kraju, koja se rabi za pričvršćivanje
elevatora (elevator) na bušaću šipku malog promje-
ra (slim-hole drillpipe) i teške šipke (drill collars) kada
se izvlače ili se navrću. Sinonimi: hoisting plug, lifting
plug, lifting sub.
lifting plug – čep (nazuvica) za dizanje, v. lifting nipple.
lifting sub – (1) nazuvica (čep) za dizanje, v. lifting nipple.
(2) prijelaznik za dizanje. U tehnici bušenja – kratka ci-
jev za dizanje teških šipki (drill collars) iz vrtaćeg stola
(rotora, rotary table). Sinonim: lift sub.
lift sub – prijelaznik za dizanje, v. lifting sub, 2.
light air – lako gibanje zraka. U meteorologiji – tip vjetra
na kopnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra
(brojčanoj oznaci) 1 na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra između 1 i 3 čvora, odnosno od 1 do 5
km/h ili 0,3 do 1,5 m/s – v. Beaufort wind scale). Učinak
tog vjetra se na kopnu još ne osjeća, vjetrulja miruje,
a smjer vjetra se može utvrditi prema jednolikom di-
zanju dima. Na moru uzrokuje stvaranje nabora koji
nalikuju na riblje krljušti, ali bez pjene (pjenastih krije-
sta). U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar još nazi-
va lagani povjetarac i lahor; v. Beaufort scale of waves.
light breeze – lahor. U meteorologiji – tip vjetra na ko-
pnu i moru koji odgovara stupnju jakosti vjetra (broj-
čanoj oznaci) 2 na Beaufortovoj skali vjetrova (brzina
vjetra između 4 i 6 čvorova, odnosno od 6 do 11 km/
h ili 1,6 do 3,3 m/s – v. Beaufort wind scale). Učinak
tog vjetra na kopnu se primjećuje na lišću (trepere-
nje lišća) i vjetrulja se pokreće. Na moru stvara male,
kratke ali izrazitije valiće (srednje visine do 0,3 metra
ili 1 stope) čije krijeste imaju staklasti izgled, ali se
ne lome. U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar još
naziva povjetarac; v. Beaufort scale of waves.
light-colored
light-colored – (1) svjetloobojen. Termin za označava-
nje stjenotvornih minerala (rock-forming minerals)
koji su svijetle boje i obično male relativne gustoće;
v. dark-colored. (2) leukokratni, v. leucocratic.
light crude – laka sirova nafta, v. light crude oil.
light-crude emulsion – emulzija lake nafte, v. emulsion,
oil-in-water emulsion, water-in-oil emulsion.
light crude oil – laka sirova nafta. Sirova nafta niske gu-
stoće (relativne gustoće) – ovisno o klasifikacijama iz
različitih izvora: između 825 i 875 kg/m3 (između 40
i 30 °API) ili između 800 i 850 kg/m3 (između 45 i 35
°API) ili između 750 i 800 kg/m3 (između 55 i 45 °API)
ili manjom od 870 kg/m3 (većom od 31,1 °API) ili ma-
njom od 887 kg/m3 (većom od 28 °API). Lake sirove
nafte imaju velik sadržaj ugljikovodika male molarne
mase i preradom daju visok iscrpak lakših, vrjednijih
produkata. Svijetle su boje i fluoresciraju bijelo pod ul-
traljubičastim svjetlom. Sinonimi: light crude, light oil;
v. heavy crude oil, extra-heavy crude oil, low-gravity cru-
de oil, medium-gravity crude oil, high-gravity crude oil.
light distillate – laki destilat. Benzini s vrelištem ispod
230 °C pri normalnom atmosferskom tlaku i s toč-
kom (temperaturom) paljenja nižom od temperatu-
re okoliša.
light ends – lake frakcije. Komponente smjese ugljiko-
vodika s malom molarnom masom i nižim vrelištem,
tj. komponente koje lako isparavaju ili se lako desti-
liraju u usporedbi s ukupnom smjesom, na primjer,
propan i butan.
light fractions – lake frakcije destilacije. Prvi tekući pro-
dukti dobiveni destilacijom sirove nafte.
light hydrocarbon miscible flood (flooding) – misci-
bilno istiskivanje nafte lakim ugljikovodicima, v. hydro-
carbon miscible flood.
light hydrocarbons – laki ugljikovodici. Nafta i/ili plin s
molarnom masom manjom od heptana. Laki ugljiko-
vodici su plinoviti ili gotovo plinoviti pri površinskoj
temperaturi i tlaku.
lighting gas – rasvjetni plin, v. illuminating gas.
light mineral – (1) laki mineral. Stjenotvorni mineral
(rock-forming mineral) klastičnih sedimentnih stijena
(detrital sedimentary rocks) čija je relativna gustoća
manja od standardne (koja je obično jednaka 2,85),
na primjer, kvarc, glinenac (feldšpat), kalcit, dolomit,
muskovit, feldšpatoidi; v. heavy mineral. (2) svjetloo-
bojeni mineral, v. light-colored, 1.
light oil – (1) lako (niskoviskozno) ulje. Produkt prerade
sirove nafte do prvog destilata mazivog ulja (koje
nije uključeno), odnosno produkt prerade čija je hla-
pljivost manja od hlapljivosti prvog destilata nami-
jenjenog proizvodnji maziva. (2) laka sirova nafta, v.
light crude oil.
light-oil steamflood, light-oil steamflooding – isti-
skivanje lake nafte vodenom parom, v. steamflood.
lightweight (light-weight) additives – aditivi za sma-
njivanje gustoće, v. weight-reducing additives.
lightweight (light-weight) materials – materijali za
smanjivanje gustoće, v. weight-reducing additives.
lignite – lignit. Vrsta ugljena smeđasto-crne boje koji
je po stupnju karbonizacije (pougljenjivanja) izme-
đu treseta i kamenog ugljena. U tehnologiji buša-
ćih isplaka lignit se primjenjuje sam ili kombiniran
s natrijem ili kalij-hidroksidom i/ili kromatima kao
materijal za regulaciju gubljenja fluida, emulgator ili
aditiv za smanjivanje viskoznosti (razrjeđivač).
467 limb
lignite-lignosulfonate drilling mud – lignitno-ligno-
sulfonatna bušaća isplaka. Bušaća isplaka koja sadrži
lignit kao agens za sprječavanje gubljenja fluida i
lignosulfonat kao aditiv za smanjivanje viskoznosti.
Drugi oblik pisanja termina: lignite-lignosulphonate
drilling mud.
lignite-lignosulfonate mud – lignitno-lignosulfonatna
isplaka, v. lignite-lignosulfonate drilling mud.
lignite-lignosulphonate drilling mud – lignitno-li-
gnosulfonatna bušaća isplaka, v. lignite-lignosulfona-
te drilling mud.
lignite-lignosulphonate mud – lignitno-lignosulfonat-
na isplaka, v. lignite-lignosulfonate drilling mud.
lignosulfonate – lignosulfonat. U tehnologiji buša-
ćih isplaka – organski aditiv koji se dodaje bušaćim
isplakama (drilling mud additive) za kontrolu gublje-
nja fluida (fluid-loss control), smanjivanje viskoznosti
(thinner) i inhibiranje šejla (shale inhibition). Drugi
oblik pisanja termina: lignosulphonate.
lignosulfonate drilling mud – lignosulfonatna bušaća
isplaka, bušaća isplaka obrađena lignosulfonatom. Tip
dispergirane bušaće isplake na bazi slatke ili slane
vode pripremljene od bentonita (bentonitne gline),
kroma ili ferokrom-lignosulfonata, kaustične sode,
koloidnih polimera (na primjer, natrijske karbok-
simetilceluloze) ili stabiliziranog škroba, a također
može sadržavati lignit, ulja, maziva i površinski ak-
tivne agense. Takve isplake imaju bolju kontrolu vi-
skoznosti, veću toleranciju prema čvrstim česticama
i bolju kontrolu filtracije u usporedbi s nedispergira-
nim isplakama. Lignosulfonatne isplake se rabe kada
je potrebna velika gustoća isplake, kada je tempera-
tura u bušotini umjereno visoka, kada se traži visoka
tolerancija prema zagađivanju česticama probušenih
stijena, solju, anhidritom, gipsom i cementom i kada
je mali gubitak filtrata (niska filtracija). Nedostatak
primjene je bubrenje šejla i oštećivanje formacije
zbog disperzije gline u prisutnosti lignosulfonata.
Sinonim: lignosulfonate mud, lignosulfonate-treated
drilling mud, lignosulfonate-treated mud.
lignosulfonate mud – lignosulfonatna isplaka, isplaka
obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfonate drilling
mud.
lignosulfonate-treated drilling mud – lignosulfonat-
na bušaća isplaka, bušaća isplaka obrađena ligno-
sulfonatom, v. lignosulfonate drilling mud.
lignosulfonate-treated mud – lignosulfonatna ispla-
ka, isplaka obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfona-
te drilling mud.
lignosulphonate – lignosulfonat, v. lignosulfonate.
lignosulphonate drilling mud – lignosulfonatna buša-
ća isplaka, bušaća isplaka obrađena lignosulfonatom,
v. lignosulfonate drilling mud.
lignosulphonate mud – lignosulfonatna isplaka, ispla-
ka obrađena lignosulfonatom, v. lignosulfonate dri-
lling mud.
lignosulphonate-treated drilling mud – lignosulfo-
natna bušaća isplaka, bušaća isplaka obrađena ligno-
sulfonatom, v. lignosulfonate drilling mud.
lignosulphonate-treated mud – lignosulfonatna
isplaka, isplaka obrađena lignosulfonatom, v. ligno-
sulfonate drilling mud.
limb – krilo bore. U strukturnoj geologiji – jedan od
dvaju dijelova bore (antiklinale, sinklinale) sa svake
strane njene osi; područje bore između susjednih
limber-pendulum assembly
pregiba bora (fold hinges) ili bočni dio bore koji je za-
jednički za povezani par bora. Krilo bore obično ima
veći radijus zakrivljenosti od područja njena pregiba
i može biti ravno. Sinonim: flank.
limber-pendulum assembly – fleksibilni njihajni (flek-
sibilni klatni) dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alat-
ki). Dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki – v.
bottomhole assembly) koji se sastoji od fleksibilnog
sklopa teških šipki (flexible drill-collar assembly) sa
stabilizatorom postavljenim 0,9 do 1,8 metara (30 do
60 stopa) iznad bušaćeg dlijeta kako bi se postigao
efekt njihala (pendulum effect). Primjenjuje se za bu-
šenje kosih (koso usmjerenih) bušotina.
lime – (1) vapno. Tehnički oksid kalcija koji se dobiva
zagrijavanjem (pečenjem) vapnenca (prirodnog kar-
bonata kalcija), osobito negašeno (živo) i hidraulično
vapno. Termin se netočno rabi za označavanje kalcij-
hidroksida (na primjer, u nazivu »gašeno vapno«,
hydrated lime) i kalcij-karbonata (kao u izrazu »po-
ljoprivredno vapno«, agricultural lime). (2) vapnenac,
vapnenjak. Termin kojim katkada bušači nazivaju
vapnenac (limestone), također i bilo koju stijenu koja
se sastoji pretežito od karbonata kalcija. (3) kalcijski.
Termin koji se obično nepravilno rabi za kalcij u izra-
zima kao što su karbonat vapna (carbonate of lime) ili
vapneni glinenac (lime feldspar).
lime-based mud – vapnena isplaka, isplaka obrađena
vapnom (na bazi vapna, s vapnenom bazom), v. lime-
base drilling mud.
lime-base drilling mud – vapnena bušaća isplaka, buša-
ća isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s vapne-
nom bazom). Bentonitna bušaća isplaka na bazi vode
koja, osim bentonita, sadrži kaustičnu sodu, organske
razrjeđivače (aditive za smanjivanje viskoznosti), ga-
šeno vapno i organski agens za kontrolu filtracijskih
svojstava. Dodavanjem kalcija (do koncentracije 120
ppm topljivog kalcija) bentonit (tip natrijske gline)
prelazi u kalcijsku glinu i nastaje vapnena isplaka.
Mala dodana količina vapna povećava znatno visko-
znost isplake (tzv. niskovapnena bušaća isplaka, low
lime drilling mud, low lime content drilling mud, low
lime mud), sprječava bubrenje glina, otporna je na
visoke temperature i rabi se za bušenje slojeva gipsa i
anhidrita. Isplaka s velikom količinom vapna (visoko-
vapnena bušaća isplaka, high lime drilling mud, high
lime content drilling mud, high lime mud) ima manju
viskoznost, visoku pH vrijednost, otporna je na zaga-
đivanje, ali nije otporna na visoke temperature, pa
su u dubokim bušotinama sklone skrućivanju Taj tip
isplake se primjenjuje za bušenje debelih slojeva an-
hidrita. Sinonimi: lime-based mud, lime drilling mud,
lime mud, lime-treated drilling mud, lime-treated mud.
limeclast – vapneni klast. Litoklast (v. lithoclast) preta-
ložen pri eroziji starijih vapnenaca, također intraklast
(intraclast) odlomljen (otkinut) od djelomično kon-
solidiranog vapnenog mulja (calcareous mud) koji
leži na dnu mora ili jezera.
lime concretion – vapnena konkrecija. Konkrecija u
tlu koja ima različite oblike i veličinu i sastoji se od
agregata precipitiranog karbonata kalcija ili drugog
materijala cementiranog također precipitiranim kal-
cij-karbonatom.
limed drilling mud – vapnena bušaća isplaka, bušaća
isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s vapnenom
bazom), v. lime-base drilling mud.
468 limestone
lime drilling mud – vapnena bušaća isplaka, bušaća
isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s vapnenom
bazom), v. lime-base drilling mud.
lime feldspar – vapneni glinenac (feldšpat). Nepravilni
naziv za kalcijski glinenac (feldšpat – v. calcium fel-
dspar).
lime mud – (1) vapneni mulj. U geologiji – nekonsoli-
dirana mikritska komponenta vapnenca (2) vapnena
isplaka, isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s
vapnenom bazom), v. lime-base drilling mud.
lime mudstone – vapneni muljnjak (madston). Vrlo čisti
vapnenac (s 93% do 99% karbonata kalcija), uglav-
nom neporozan i nepropustan i teksturno jednoli-
čan, čija je glavna komponenta (75% do 85%) kalcit-
ni mulj (mikrit); v. micritic limestone.
lime-silicate rock – vapneno-silikatna (kalksilikatna)
stijena, v. calc-silicate rock.
lime-soda feldspar – vapneno-natrijski glinenac (fel-
dšpat). Nepravilan naziv za natrijsko-kalcijski gline-
nac (feldšpat – v. sodium-calcium feldspar.
lime-treated drilling mud – vapnena bušaća isplaka,
bušaća isplaka obrađena vapnom (na bazi vapna, s
vapnenom bazom), v. lime-base drilling mud.
lime-treated mud – vapnena isplaka, isplaka obrađena
vapnom (na bazi vapna, s vapnenom bazom), v. lime-
base drilling mud.
limestone – vapnenac, vapnenjak. (1) Tip karbonat-
ne sedimentne stijene (v. sedimentary rock) koja je
uglavnom sastavljena (građena) od kalcij-karbonata,
prvenstveno u obliku minerala kalcita (calcite) s kar-
bonatom magnezija ili bez njega. Definicije vapnen-
ca su različite: (a) stijena s udjelom kalcij-karbonata
(prvenstveno kalcita, s magnezij-karbonatom ili bez
njega) većim od 50% po težini ili po površini u iz-
brusku; (b) stijena s udjelom kalcita većim od 95%
i udjelom dolomita manjim od 5%; (c) stijena koja
sadrži kalcij-karbonat ili magnezij-karbonat u količi-
ni od 50%, i (d) svaka stijena koja sadrži 80% ili više
kalcij-karbonata ili magnezij-karbonata. Od primjesa
u vapnencima mogu biti glinenac (feldšpat), gline,
sporogelit, dijaspor, hidrargilit, pirit, limonit, hema-
tit, siderit, kremen i dr. Uobičajene velike transpor-
tirane čestice (alokemi, allochems) u vapnencima
su fosili, ooliti, peleti i intraklasti. Vapnenci nastaju
organskim i anorganskim procesima (taloženjem va-
pnenih ljuštura i skeleta izumrlih morskih životinja,
nakupljanjem klastičnog karbonatnog materijala,
konsolidacijom kemijski precipitiranog vapnenog
mulja) i mogu biti klastični (detrital limestones),
kemogeni (chemical limestones), oolitski (oolitic li-
mestones), zemljasti (earthy limestones), kristalni
(crystalline limestones), prekristalizirani (recrystallized
limestones), kompaktni (gusti, compact limestones),
kavernozni (cavernous limestones), školjkasti (ljuštur-
ni, shelly limestones), pjeskoviti (arenaceous limesto-
nes), kremeni (siliceous limestones), asfaltni (asphaltic
limestones), bituminozni (bituminous limestones) itd.
Finozrnasti vapnenac je mikrit (micrite), a vrlo fino-
zrnasti kreda (chalk). Uobičajeno vapnenačko vezivo
(cement) je sparitni kalcit (sparry calcite). Prema tek-
sturi vapnenci se klasificiraju terminima, na primjer,
madston (mudstone), vekston (wackestone), pekston
(packstone), grejnston (grainstone), baundston (bo-
undstone), intrasparit (intrasparite), intramikrit (in-
tramicrite), oosparit (oosparite), oomikrit (oomicrite),
limewater
biosparit (biosparite), biomikrit (biomicrite), pelsparit
(pelsparite), pelmikrit (pelmicrite), mikrit (micrite),
dismikrit (dismicrite) i biolitit (biolithite). Mnogi su
vrlo fosilonosni. Vapnenci su važne ležišne stijene
za ugljikovodike (klastični, kristalični, saharoidni,
oolitski, kavernozni, raspucani) i također su matične
stijene za naftu i plin. (2) Opći komercijalni naziv (pri-
mjenjivan u proizvodnji vapna) za klasu stijena koje
sadrže najmanje 80% karbonata kalcija ili magnezija
i nakon pečenja daju produkt koji se može gasiti do-
davanjem vode.
limewater – vapnena (tvrda) voda. Prirodna voda s
velikom količinom otopljenog kalcij-bikarbonata ili
kalcij-sulfata.
limited capacity well – bušotina ograničena kapaci-
teta. Bušotina koja ne može proizvesti svoju dopu-
štenu količnu odobrenu od državnog regulativnog
tijela (allowable).
limit gas – granični plin. Standardni plin čija usporediva
svojstva imaju vrijednosti bliske graničnim za plino-
ve koji su za distribuciju. Ispitivanja karakteristika
(kvalitete) izgaranja plina i stabilnosti plamena se
moraju izvoditi takvim standardnim plinovima.
limiting beds – granični slojevi. Najstariji slojevi nepo-
sredno iznad i najmlađi slojevi neposredno ispod
kutnog nesklada (angular unconformity). Rabe se za
datiranje nabiranja (boranja, folding) i erozije (ero-
sion).
limit mixture – granična plinska smjesa. Smjesa gorivog
i inertnog plina (pri razrjeđivanju gorivog plina iner-
tnim) koja sadrži upravo toliku količinu inertnog pli-
na koja uzrokuje poklapanje donje i gornje granice
eksplozivnosti tako da je smjesa zapaljiva samo pri
jednoj koncentraciji zraka. Granična smjesa je (kao i
granice eksplozivnosti) karakteristika gorivog plina.
limnal – limnički. Koji se odnosi na tijelo ili tijela slatke
vode, osobito na jezero ili jezera.
limnetic – slatkovodan, jezerski. (1) Koji se odnosi na pe-
lagički ili otvoreni dio tijela slatke vode ili slatkovod-
nog bazena. Sinonim: limnic, 1. (2) Termin koji ozna-
čava organizme i zajednice koji obitavaju u jezerima
i čija životna aktivnost nije neposredno vezana za
dno ili obalu. Sinonim: limnic, 1.
limnic – (1) jezerski. (a) Koji se odnosi na tijelo slatke
vode (na slatkovodni bazen); v. lacustrine. (b) slat-
kovodan, jezerski, v. limnetic. (2) limnički. (a) Termin
koji označava ležište ugljena formirano unutar slat-
kovodnih bazena, tresetišta ili močvara, za razliku od
paraličkih ležišta ugljena (paralic coal deposits). (b)
Termin kojim se označava treset formiran ispod tijela
stajaće vode (slatkovodnog bazena). Organska tvar
takvog treseta je uglavnom planktonska (plankton-
skog podrijetla).
limnogenic rock – limnogena stijena. Sedimentna sti-
jena koja se formirala precipitacijom iz slatke vode
(fresh water), osobito iz jezerske vode.
limonite – limonit, smeđa željezna ruda. Opći naziv gru-
pe prirodnih smeđih amorfnih hidroksida željeza čija
je stvarna identifikacija nepoznata. Danas je utvrđe-
no da limonit ima varijabilni sastav (i također varija-
bilna kemijska i fizikalna svojstva) i da se sastoji od
bilo kojeg od nekoliko željeznih hidroksida (obično
getita) ili od smjese više minerala (poput hematita,
getita i lepidokrokita) s adsorbiranom dodatnom vo-
dom ili bez nje. Limonit je obično sekundaran mine-
469 lineation
ral koji se formirao oksidacijom (trošenjem) željeza ili
minerala sa sadržajem željeza, a također može nasta-
ti kao anorganski ili biogeni precipitat u močvarama,
jezerima, izvorima ili marinskim sedimentima. Sino-
nimi: brown hematite, brown iron ore.
limy – vapnen. (1) Koji sadrži znatnu količinu vapna
(lime) ili vapnenca (limestone), na primjer, vapneno
tlo (limy soil). (2) Koji sadrži kalcit, na primjer, vapneni
dolomit (kalcitna dolomitna stijena, limy dolomite).
line – (1) linija. (a) U seizmici – linijski raspored (niz,
linear array) seizmičkih opservacijskih točaka. (b) U
kartografiji – oznaka na kartama koja pokazuje gra-
nicu, razdjel ili konturu (izoliniju). (2) vod. Cijev (pipe)
ili crijevo (hose) za prijenos fluida. (3) uže, v. drilling
cable, wire rope.
lineage zone – filozona, evolucijska (morfogenetska,
filogenetska) zona. (1) Tip rasponske zone (akrozone
– v. range zone) koja se sastoji od slojnog tijela (body
of strata) s uzorcima koji predstavljaju segment evo-
lucijske ili razvojne linije ili trenda. Sinonimi: evolu-
tionary zone, morphogenetic zone, phylogenetic zone,
phylozone. (2) zona nasljeđivanja. Intervalna zona (v.
interval zone) između sukcesivnih dokumentiranih
najnižih intervala rasprostranjenosti unutar evolucij-
ske linije (evolutionary lineage).
linear aquifer – linearni vodonosni bazen napajanja
(akvifer) ležišta, v. aquifer.
linear correlation – linearna korelacija. U statistici
– korelacija dviju ili više varijabli mjerena njihovom
linearnom (pravčastom) zavisnošću. Ako je koefici-
jent korelacije jednak jedinici ili negativnoj (minus)
jedinici, vrijednost jedne varijable je proporcionalna
vrijednosti druge varijable i korelacija je savršena, a
kada je koeficijent korelacije jednak nuli, tada kore-
lacija ne postoji i nemoguće je predvidjeti vrijednost
jedne varijable prema vrijednosti druge.
linear element – linearni element. Element sklopa (pe-
trostrukturni element, fabric element) čija je jedna
dimenzija znatno veća od drugih dviju. Uobičajeni
linearni elementi su lineacije (lineations); v. planar
element.
linear flow structure – linearna (plošna) struktura teče-
nja, v. platy flow structure.
linear parallel texture – linearno-paralelna tekstura.
Paralelna tekstura (parallel texture) stijene u kojoj su
njeni gradbeni elementi raspoređeni paralelno lini-
ji a ne plohi kao u plošno-paralelnoj teksturi (plane
parallel texture).
lineation – lineacija. (1) U strukturnoj geologiji – opći,
negenerički naziv bilo koje linearne strukture (line-
ar structure) u stijeni bez obzira na razmjere, na pri-
mjer, za strujnice (flow lines), plohe (zrcala) klizanja
(slickensides), linearni raspored (linear arrangement)
gradbenih komponenata u sedimentima ili osi bora
(axes of folds). Lineacija metamorfnih stijena uključu-
je pružanje i izduljivanje minerala (mineral streaking,
mineral stretching) u smjeru transportiranja (preno-
šenja), nabore (crinkles) i sitne bore paralelne s osima
glavnih bora i linije presjecišta između slojevitosti i
klivaža ili različito orijentirane klivaže. (2) U sedimen-
tologiji – svaka linearna struktura (makroskopska ili
mikroskopska) na površini sedimentne stijene (sedi-
mentary rock) ili unutar nje i osobito linearna struk-
tura koja karakterizira plohu slojevitosti (bedding
plane), na primjer, ripl (ripple mark), podinski otisak
line drive
(sole mark) ili linearna paralelnost (linear parallelism)
u sklopu (građi) uvjetovana (uzrokovana) osobito
linijskim rasporedom dugih osi klasta ili fosila u vrije-
me sedimentacije. Lineacija sedimentnih stijena je u
velikoj mjeri produkt djelovanja struja.
line drive – linijsko istiskivanje nafte zavodnjavanjem,
linijsko zavodnjavanje ležišta. Tip konvencionalnog
(običnog) zavodnjavanja naftnih ležišta (procesa
istiskivanja nafte injektiranjem vode, waterflood) u
kojem su proizvodne i vodne injekcijske bušotine
(producing wells, water injection wells) smještene u
linijama s izmjenjivanjem linija proizvodnih i linija
injekcijskih bušotina. Postoje dva tipa linijskog isti-
skivanja nafte (zavodnjavanja) – direktno linijsko (v.
direct-line drive) i šahovsko linijsko (v. staggered-line
drive). Zavodnjavanje se također može izvoditi sa
samo jednom linijom injekcijskih bušotina (tada su
injekcijske bušotine smještene nisko na strukturi).
U procesu linijskog zavodnjavanja nafta se istiskuje
kontinuiranom frontom injektirane vode kroz cijelo
ležište. Sinonimi: line-drive waterflood, line flood, line
waterflood.
line-drive waterflood (waterflooding) – linijsko za-
vodnjavanje ležišta, v. line drive.
line fill – volumen početnog punjenja cjevovoda. Količi-
na nafte, naftnog produkta ili plina koja je potrebna
za početno punjenje novog cjevovoda kako bi se
mogla izvršiti isporuka na kraju cjevovoda ili na toč-
kama njegova grananja.
line flood (flooding) – linijsko zavodnjavanje ležišta, v.
line drive.
line loss – transportni gubitak plina, v. transmission lo-
sses.
line of dip – linija nagiba. Smjer kuta nagiba izmjeren
u stupnjevima po kompasu. Obično se odnosi na
stvarni nagib (true dip), ali se može odnositi i na pri-
vidni nagib (apparent dip). Sinonim: direction of dip.
line of section – linija presjeka. U geologiji – linija na
karti koja prikazuje položaj geološkog presjeka.
line of strike – linija pružanja, pružanje, v. strike, 1.
line pack – stalni volumen fluida u cjevovodu. Volumen
nafte ili plina koji se neprekidno nalazi u glavnom
cjevovodu za održavanje tlaka i osiguravanje konti-
nuiranog strujanja nafte ili plina kroz cjevovod.
line-pack gas – stalni plin u plinovodu. Plin koji se ne-
prekidno nalazi u transportnom plinovodu za odr-
žavanje tlaka i osiguravanje kontinuiranog strujanja
plina potrošačima na punktovima preuzimanja.
line pattern of wells – linijska mreža (raspored) bušoti-
na, v. direct-line drive, line drive.
line pipe – cjevovodna cijev. Bešavna ili elektrozavare-
na cijev za izgradnju cjevovoda za transport nafte,
plina i vode. Izrađuju se sa standardnim promjerima
i duljinama, navojima i čvrstoćom u skladu s raznim
API-specifikacijama (standardima Američkog naf-
tnog instituta).
liner – (1) lajner, »izgubljena« zaštitna kolona. U proce-
su bušenja – kratka zaštitna kolona (kolona zaštitnih
cijevi, casing, casing string) u kanalu bušotine koja se
ugrađuje u bušotinu ispod već ugrađene (postojeće)
zaštitne kolone, ali nije ugrađena do površine (ušća
bušotine) – obično se preklapa sa zaštitnom kolo-
nom na intervalu od 60 do 120 metara (200 do 400
stopa). Glavna prednost ugradnje lajnera je ušteda
na troškovima za zaštitne cijevi, a osim toga njegova
470 lingulaceans (Lingulacea)
ugradnja je znatno brža od ugradnje kompletne za-
štitne kolone. Jedini problem je pouzdanost njegove
cementacije (postizanje dobre izolacije cementom).
Tipovi lajnera uključuju: (a) bušaće lajnere (drilling
liner); (b) zaštitne lajnere oštećenih kolona zaštitnih
cijevi, (stub liner, scab liner – kada se produlji do po-
vršine, naziva se tie-back liner) i, (c) eksploatacijske ili
proizvodne lajnere (production liner), a njihova na-
mjena je identična namjeni zaštitne kolone. Sinonim:
liner pipe; v. liner completion. (2) košuljica cilindra. Za-
mljenljivi cjevasti tuljac unutar cilindra stapne pum-
pe (reciprocating pump), na primjer, isplačne pumpe
(mud pump) i nekih motora s unutarnjim izgaranjem
(internal-combustion engine). Sinonim: sleeve. (3) ko-
nusno kućište kumulativnog eksplozivnog punjenja.
Konusno oblikovani (ljevkasti) metalni držač koji
usmjerava struju (mlaz) vrućih plinova kumulativnog
eksplozivnog punjenja (naboja) mlaznog perforato-
ra zaštitne kolone (jet perforating gun).
liner cementing – cementacija lajnera (»izgubljene« za-
štitne kolone), v. liner.
liner completion – proizvodno opremanje bušotine
lajnerom (»izgubljenom« zaštitnom kolonom). Tip za-
vršnog opremanja bušotine za proizvodnju koja je
opremljena lajnerom – zaštitnom kolonom s prorezi-
ma ili provrtima ugrađenom u zoni njena dna (ne do
površine). Obično se primjenjuju tri tipa opremanja
bušotina lajnerom: (a) opremanje lajnerom s prore-
zima (slotted liner completion) – slično je opremanju
bušotine bez zaštitne kolone koja se ugrađuje prije
bušenja produktivnog sloja, a lajner se vješa u ne-
zaštićenom intervalu kanala bušotine; (b) oprema-
nje lajnerom i filtrom (screen and liner completion)
– slično je opremanju lajnerom s prorezima; lajner i
filtar se ugrađuju u nezacijevljenom intervalu kana-
la bušotine (katkada se s filtrom postavlja šljunak);
metoda se u prvom redu primjenjuje u nekonsolidi-
ranim formacijama radi sprječavanja odronjavanja
(urušavanja) stijene u kanal bušotine koje smanjuje
kapacitet proizvodnje bušotine, i (c) opremanje ce-
mentiranim lajnerom (cemented liner completion)
– primjenjuje se kada je u bušotini ugrađena tehnič-
ka zaštitna kolona prije nego što je postignuta njena
konačna dubina (tehnička kolona zaštitnih cijevi se
ugrađuje radi izolacije zona s niskim tlakom koje bi
mogle uzrokovati gubitak cirkulacije bušaće isplake,
zona odronjavanja formacije ili slojeva soli); pred-
nost opremanja cementiranim lajnerom je u tome
što se određeni intervali mogu selektivno perforirati
i, na taj način, kontrolirati proizvodnja iz njih ili injek-
tiranje, a glavni nedostatak je što se teško može po-
stići kvalitetna primarna cementacija lajnera; v. well
completion.
liner hanger – vješalica lajnera. Komplet klinova (set of
slips) na kojima visi lajner (kolona lajnera – v. liner,
1) u zaštitnoj koloni. Može biti hidraulička (hydraulic
liner hanger) ili mehanička (mechanical liner hanger).
liner pipe – lajner, »izgubljena« zaštitna kolona, v. liner.
liner string – kolona lajnera, v. liner.
line scraper – strugač priključnog cjevovoda. Uređaj za
uklanjanje parafina i kamenca iz priključnih cjevovo-
da bušotina (flowline).
line waterflood (waterflooding) – v. line drive.
lingulaceans (Lingulacea) – linguloidi. Natporodi-
ca inartikulatnih brahiopoda (ramenonožaca bez
lingulids (Lingulidae)
brave, inarticulate brachiopods). Karakterizirani su
izduljenom bikonveksnom ljušturom (elongated
biconvex shell) od kalcijskog fosfata s podjednakim
polovicama (nešto većom ventralnom polovicom,
pedicle valve). Stratigrafska rasprostranjenost: donji
kambrij-danas. Sinonim: linguloids.
lingulids (Lingulidae) – lingulidi. Porodica inartiku-
latnih brahiopoda (ramenonožaca bez brave, inar-
ticulate brachiopods). Karakterizirani su uglavnom
izduljenim ovalnim do lopatičastim obrisima i bikon-
veksnom ljušturom (biconvex shell). Porodici linguli-
da pripada rod Lingula kojem se često pribrajaju sve
vrste porodice iz ordovicija. Stratigrafska rasprostra-
njenost: silur (moguće ordovicij)-danas.
linguloid ripple mark – linguoidni strujni ripl, v. lingu-
oid ripple mark.
linguloids – linguloidi, v. lingulaceans.
linguoid current ripple – linguoidni strujni ripl, v. lingu-
oid ripple mark.
linguoid ripple mark – linguoidni strujni ripl. Vodeni
strujni ripl (current ripple mark) s jezičastim obrisom
ili oblikom barhana čiji su rogovi (horns) usmjereni
niz strujanje. Najčešće se formiraju na dnu plitkih
rijeka s velikim različitostima formi. Sinonimi: cuspa-
te ripple mark, linguloid ripple mark, linguoid current
ripple.
link – stremen elevatora, v. bail, 2.
liparite – liparit, riolit. Sinonim nepreporučljive upora-
be termina rhyolite (riolit).
lipides – lipidi, lipoidi, v. lipids.
lipids – lipidi, lipoidi. Skupni naziv za sve prirodne or-
ganske spojeve koji su topljivi u organskim otapali-
ma, a netopljivi u vodi. Sadrže alifatske ugljikovodike
s dugim lancima i njihove derivate, na primjer, ma-
sne kiseline (fatty acids), alkohole (alcohols), amine
(amines), aldehide (aldehydes), a uključuju voskove
(waxes), masti (fats) i derivate. Glavna su komponen-
ta strukture živih stanica biljnih i životinjskih organi-
zama (zajedno s proteinima i ugljikohidratima). Dio
su kerogena koji može producirati naftu. Drugi oblik
pisanja termina: lipides. Sinonim: lipoids.
lipoids – lipoidi, lipidi, v. lipids.
liptobiolite – liptobiolit. (1) Otporni biljni materijal koji
je preostao nakon potpunog razlaganja manje ot-
pornih dijelova bilja i karakteriziran je relativno po-
stojanim sastavom, na primjer, smola (resin), guma
(gum), vosak (wax), jantar (amber), kopal (copal) i
pelud (pollen). (2) v. liptobiolith.
liptobiolith – liptobiolit. Goriva organska stijena (com-
bustible organic rock) formirana akumuliranjem lip-
tobiolita (biljnih ostataka nakon razlaganja – v. lipto-
biolite, 1), na primjer, treset s velikim sadržajem zrna
peludi (pollen peat). Sinonim: liptobiolite.
liptocoenosis – liptocenoza. U paleontologiji – skup
izumrlih organizama zajedno s tragovima i pro-
duktima njihove životne aktivnosti prije pokapanja
(prekrivanja). Sinonim necrocoenosis (nekrocenoza)
češće se primjenjuje u biologiji.
liquefaction – (1) ukapljivanje, likvifakcija. Fazna pro-
mjena tvari u tekuće stanje, obično promjena plino-
vitog stanja u tekuće (osobito tvari koja je plinovita
pri normalnom tlaku i temperaturi). (2) razrjeđivanje.
(a) U sedimentologiji – transformacija (pretvorba)
slabo zbijenog sedimenta u fluidnu (žitku) masu
(prije tečenja turbiditne struje) zbog podvodnog
471 liquefied petroleum gas (LPG)
klizanja ili odronjavanja. (b) Transformacija (pretva-
ranje) rahlog tla iz čvrstog stanja u tekuće (žitko) kao
posljedica porasta pornog tlaka (tlaka pornog fluida)
i smanjenja efektivnog naprezanja.
liquefaction train – tehnološka linija ukapljivanja. Lini-
ja obrade prirodnog plina koja uključuje uklanjanje
kiselih plinova (sumporovodika, ugljik-dioksida, na
primjer, monoetanolaminom), dehidraciju plina (gli-
kolom ili molekularnim sitima), hlađenje, ukapljiva-
nje (likvifakciju) i frakcioniranje.
liquefiable hydrocarbons – ukapljivi ugljikovodici.
Lake frakcije (ugljikovodici) koje su plinovite pri
atmosferskom tlaku, na primjer, propan, butan i
pentan. Dobivaju se u procesu prerade sirove nafte i
ekstrakcijom iz masnih prirodnih plinova Spomenu-
te plinovite frakcije hlađenjem ili komprimiranjem
kondenziraju u bistre tekućine koje se uskladištavaju
i transportiraju u posudama pod tlakom.
liquefied energy gas (LEG) – ukapljeni energetski plin.
Naziv za ukapljeni naftni plin (liquefied petroleum
gas, LPG) i ukapljeni prirodni plin (liquefied natural
gas, LNG).
liquefied gas – ukapljeni (tekući) plin. Plinovita kompo-
nenta ili smjesa plinova prevedenih u tekuće stanje
hlađenjem ili komprimiranjem radi udobnijeg skla-
dištenja ili transporta, na primjer, ukapljeni naftni
plin (LPG), ukapljeni prirodni plin (LNG) i drugi tekući
plinovi (kisik, amonijak).
liquefied natural gas (LNG) – ukapljeni (tekući) prirod-
ni plin. Produkt prirodnog plina koji se nakon obrade
ukapljuje komprimiranjem i dubokim hlađenjem (na
–170 °C/270 °F) radi lakšeg skladištenja (u visokotlač-
nim kriogenim rezervoarima) i transportiranja (po-
sebnim tankerima). Ukapljeni prirodni plin zauzima
635 puta manji volumen od plinovitog, a jedna tona
sadrži 1.500 m3 (53.000 scf ) plina. Sastoji se od lakih
ugljikovodika, najvećim dijelom od metana (tipično
91%), zatim etana (obično 7%) i male količine propa-
na, butana, pentana i viših alkana. Prije transporta i
distribucije potrošačima rasplinjava se snižavanjem
tlaka i zagrijavanjem i tako ulazi u transportne i dis-
tribucijske plinovode. Rabi se kao gorivo u domaćin-
stvu. Sinonim: liquid natural gas.
liquefied natural gas carrier (LNGC) – tanker za
prijevoz ukapljenog prirodnog plina. Brod specijal-
ne konstrukcije za prijevoz ukapljenog prirodnog
plina. Tankovi su od običnog aluminija, ali osobito
izolirani jer je plin ukapljen na vrlo niskoj tempe-
raturi (-160 °C). Sinonimi: liquid natural gas carrier,
LNG carrier.
liquefied petroleum gas (LPG) – ukapljeni (tekući)
naftni plin. Ukapljeni laki plinoviti ugljikovodici koji
su plinoviti pri normalnom tlaku i temperaturi,a oto-
pljeni u nafti pri ležišnim uvjetima (laki ugljikovodi-
ci dobiveni iz naftnog ili kaptažnog plina). Glavne
komponente ukapljenog naftnog plina su propan,
propen, butani i buteni. U tekući naftni plin, prema
nekim definicijama, ubrajaju se i ukapljeni propan i
butani dobiveni iz masnog i rafinerijskog plina. Uka-
pljivanje se vrši komprimiranjem, a tekući plin se drži
pod tlakom (često u čeličnim bocama) i ponovno
prelazi u plinovito stanje pri atmosferskom tlaku.
Rabi se kao gorivo (za kamione, traktore, autobuse),
u domaćinstvu i također u industriji. Sinonimi: liquid
petroleum gas, LP-Gas, LPG-Gas.
liquefied petroleum gas carrier
liquefied petroleum gas carrier – tanker za prijevoz
ukapljenog naftnog plina. Brod specijalne konstruk-
cije za prijevoz ukapljenog naftnog plina. Tankovi
imaju oblik cilindričnih posuda s kupolastim osnovi-
cama, jer je plin ukapljen komprimiranjem. Sinonimi:
liquid petroleum gas carrier, LPG carrier.
liquefied petroleum gases (LPGs) – ukapljeni (tekući)
naftni plinovi. Pojam koji se obično rabi za smjese
ugljikovodika s pretežitim sadržajem propana i bu-
tana.
liquefied petroleum gas flood – istiskivanje nafte
injektiranjem obroka ukapljenog naftnog plina, v. liqu-
efield petroleum gas slug drive.
liquefied petroleum gas slug – obrok injektiranja uka-
pljenog naftnog plina. Specificirani (dimenzionirani)
volumen injektiranja ukapljenog naftnog plina u
procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-proces). Vo-
lumen obroka se obično kreće od 2 do 10% pornog
volumena (PV) ležišta. Sinonim: LPG slug.
liquefied petroleum gas slug drive – istiskivanje nafte
injektiranjem obroka ukapljenog naftnog plina. Proces
povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) miscibilnim
istiskivanjem obrokom (specificiranim volumenom)
ukapljenog naftnog plina (LPG) – najčešće propana.
Volumen obroka obično iznosi 2 do 10% pornog
volumena (PV) ležišta. Kao potisni fluid injektira se
prirodni plin, inertni plin i/ili voda. Miscibilnost se
postiže jednostrukim kontaktom otapala (LPG) i
slojne nafte. Prednosti te EOR-metode su sljedeće:
istiskivanje nafte koja je u kontaktu s otapalom je
potpuno, za postizanje miscibilnosti potreban je
niski tlak i proces je primjenljiv za široki raspon naf-
tnih ležišta. Nedostaci su nizak koeficijent obuhvata
ležišta, disperzija injektiranog obroka otapala (teško
je održavati volumen obroka) i skupoća ukapljenog
naftnog plina. Sinonim: liquefield petroleum gas flo-
od, LP-Gas drive, LP-Gas slug drive, LPG drive, LPG flo-
od, LPG slug drive.
liquefied petroleum refinery gas (LPGr) – ukapljeni
(tekući) rafinerijski plin, v. liquefied refinery gas.
liquefied refinery gas (LRG) – ukapljeni (tekući) ra-
finerijski plin. Ukapljeni laki ugljikovodici (butani,
butilen, propan, propilen) dobiveni u rafinerijama
u proesima prerade sirove nafte. Sinonim: liquefied
petroleum refinery gas.
liquid blocking – blokada pora tekućom fazom. Bloki-
ranje ili zagađivanje pora ležišne stijene oko kanala
injekcijske bušotine (obično mazivim uljem iz kom-
presora).
liquid-boundary potential – potencijal spajanja teku-
ćina, tekućinski kontaktni potencijal, v. electrochemi-
cal self-potential.
liquid chromatography – tekućinska kromatografija.
Proces razdvajanja (separacije) komponenata teku-
ćine na bazi njihovih topljivosti (solubilities) i vreme-
na retencije (zadržavanja, retention times) u kroma-
tografu uz uporabu tekuće pokretne (mobilne) faze
(liquid mobile phase). Često primjenjivane tehnike te-
kućinske kromatografije su kolonska kromatografija
ili kromatografija u stupcu (column chromatograp-
hy), papirna kromatografija (paper chromatography) i
tankoslojna kromatografija ili kromatografija na tan-
kom sloju (thin-layer chromatography). Sirova nafta
se može tek tekućinskom kromatografijom razdvoji-
ti na zasićene, aromatske i polarne frakcije i spojeve
472 liquid immiscibility
koji sadrže dušik, kisik i sumpor; v. chromatography,
gas chromatography.
liquid content (of gas condesates) – sadržaj tekuće
faze (u plinskim kondenzatima). Omjer dobivenih (is-
crpljenih) volumena tekuće (tekućih ugljikovodika) i
plinovite faze iz plinsko-kondenzatne smjese pri po-
vršinskim uvjetima. Izražava se u standardnim kub-
nim metrima tekuće faze po standardnom kubnom
metru plina (ili u standardnim barelima na milijun
standardnih kubnih stopa plina). S obzirom na razli-
čite tipove separacije (jednostupanjska, višestupanj-
ska) može se mjeriti kao omjer iscrpaka tekuće i pli-
novite faze nakon prvog stupnja separacije ili nakon
svih stupnjeva. Prema sinonimima se također može
nazvati tekućinsko-plinski faktor (liquid-gas ratio) i
faktor otopljene nafte (solution oil-gas ratio).
liquid desiccant dehydration – dehidracija tekućim
sušilom. Proces uklanjanja vode iz plina postupkom
kontinuiranog kontakta plina s tekućim sušilom (de-
sikantom) – obično s vrlo koncentriranom otopinom
trietilen-glikola. Dehidracija se izvodi u apsorpcijskoj
koloni (apsorberu) s pliticama. Vlažni plin struji pre-
ma vrhu kolone a otopina glikola prema njenom dnu.
Otopina glikola obogaćena apsorbiranom vodom se
regenerira i vraća u proces. Količina uklonjene vode
(dubina dehidracije plina) i sniženje točke rosišta za-
vise od koncentracije regeneriranog glikola, protoka
glikola, broja kontaktnih plitica u apsorpcijskoj kolo-
ni i temperature ulaznog plina. Dehidratori s tekućim
sušilom se široko primjenjuju na postrojenjima za
preradu plina postupkom niskotemperaturne apsor-
pcije i na poljima.
liquid desiccant dehydration unit. – dehidracijski ure-
đaj (dehidrator) s tekućim sušilom, v. liquid desiccant
dehydration.
liquid desiccant dehydrator – dehidrator (dehidracijski
uređaj) s tekućim sušilom, v. liquid desiccant dehydra-
tion.
liquid-gas ratio – tekućinsko-plinski faktor, v. liquid con-
tent (of gas condensates).
liquid holdup – zastoj kapljevine. Pojava zaostajanja ka-
pljevine (tekuće faze) za plinom kod višefaznog stru-
janja kroz cjevovod. Koeficijent zastoja kapljevine se
definira kao odnos jediničnog volumena kapljevine
i jediničnog volumena unutrašnjosti cjevovoda.
Određuje se eksperimentalno za razne uvjete struja-
nja i jednak je od 0 do 1. U cjevovodima za transport
prirodnog plina se pojavljuje zastoj kondenzata koji
se izdvojio iz struje plina i nakupio na nižim mjesti-
ma, što uzrokuje blokadu strujanja.
liquid hydrocarbon recovery – izdvajanje (izvlačenje)
tekućih ugljikovodika. Proces izdvajanja etana i težih
ugljikovodika iz prirodnog plina (kaptažnog ili naf-
tnog i slobodnog). Produkti ekstrakcije tekuće faze iz
plina uključuju etan, propan, normalni butan, izobu-
tan i prirodni benzin. Metode izdvajanja su kompri-
miranje, duboko hlađenje, apsorpcija i adsorpcija.
liquid hydrocarbons – tekući ugljikovodici. (1) Uglji-
kovodici koji ostaju u tekućem stanju pri normalnoj
temperaturi i atmosferskom tlaku (nafta i konden-
zat); (2) Ugljikovodici koji su pretvoreni iz plinovitog
stanja u tekuće (metan, etan, propan, butani). Sino-
nim. hydrocarbon liquids.
liquid immiscibility – nemiscibilnost taljevina. U geolo-
giji – proces magmatske diferencijacije (v. magmatic
liquid-junction potential
differentiation) koji se sastoji u cijepanju magme (di-
vision of magma) na dvije ili više tekućih faza koje se
zatim mogu fizički odijeliti jedna od druge djelova-
njem gravitacije ili drugih procesa.
liquid-junction potential – potencijal spajanja tekući-
na, tekućinski kontaktni potencijal, v. electrochemical
self-potential.
liquid knockout – separator, v. separator.
liquid limit – donja granica fluidnosti. Granični sadržaj
vode (granica vlažnosti) sedimenta, na primjer, tla,
između njegova polutekućeg (polužitkog) i plastič-
nog stanja; v. plastic limit.
liquid loading (of a well) – statična kapljevina (stupac
kapljevine) u bušotini. Statični stupac kapljevine u ka-
nalu bušotine koji se formira kada plinovita faza ne
osigurava dovoljnu energiju za dizanje kapljevine na
površinu, pa protok bušotine (kapacitet kojim bušo-
tina proizvodi) nije dovoljno velik da osigura jedna-
ku brzinu strujanja plinovite i tekuće faze u bušotini
tako da se u njenom kanalu nakuplja tekućina. Na-
stali statični stupac stvara dodatni protutlak na sloj i
time smanjuje produktivnost (kapacitet proizvodnje)
bušotine i katkada dovodi do fluktuacije proizvodnje
(v. heading flow) ili je čak može potpuno ugušiti bu-
dući da fluid koji ulazi u kanal bušotine može strujati
na površinu jedino ako je razlika tlaka na dnu i na
vrhu bušotine veća od hidrostatičkog stupca fluida
i trenja strujanja. Ako to nije slučaj, fluid u kanalu
bušotine će mirovati (ostati statičan) i tada je nužno
ugraditi kolonu uzlaznih cijevi (tubing) manjeg pro-
mjera i/ili opremu za umjetno podizanje fluida.
liquid natural gas – ukapljeni (tekući) prirodni plin, v.
liquefied natural gas.
liquid natural gas carrier – tanker za prijevoz ukaplje-
nog prirodnog plina, v. liquefied natural gas carrier.
liquid petroleum gas – ukapljeni (tekući) naftni plin, v.
liquefied petroleum gas.
liquid petroleum gas carrier – tanker za prijevoz
ukapljenog naftnog plina, v. liquefied petroleum gas
carrier.
liquid saturation – zasićenje tekućom fazom. Dio vo-
lumena pornog prostora stijene zauzet tekućom fa-
zom (naftom i vodom).
liquid-solid chromatography – kolonska kromato-
grafija, kromatografija u stupcu, v. column chromato-
graphy.
liquid water content – sadržaj slobodne vode, v. free
water content.
liquid window – naftno okno, v. oil window.
lissamphibians (Lissamphibia) – lisamfibije. Podrazred
amfibija (vodozemaca, amphibians) koji uključuje
sve suvremene živuće amfibije. Karakterizirani su
gubitkom ili ekstremnom redukcijom kožnog oklo-
pa (dermal armor).
listric fault – listrički rasjed. Zakrivljeni rasjed, konkavan
prema gore, s izravnavanjem prema dolje. Može biti
s normalnim ili reverznim pomicanjem (normal sepa-
ration, reverse separation).
litharenite – litarenit. (1) Prema jednoj definiciji – skra-
ćeni oblik termina lithic arenite (litični arenit) i ozna-
čava pješčenjak (sandstone), neovisno o strukturi,
koji sadrži više od 25% fragmenata (odlomaka) fi-
nozrnastih stijena, manje od 10% zrna glinenca (fel-
dšpata) i manje od 75% zrna kvarca, kvarcita i čerta;
v. lithic arenite. (2) Opći termin za označavanje pje-
473 lithic subarkose
ščenjaka (sandstone) koji sadrži manje od 75% zrna
kvarca i metamorfoziranog kvarcita i više od 25%
fragmenata (odlomaka) finozrnastih vulkanskih,
metamorfnih i sedimentnih stijena (uključujući čert)
ili za označavanje pješčenjaka u kojem je sadražaj
fragmenata takvih stijena barem tri puta veći od sa-
držaja fragmenata glinenca (feldšpata) i plutonskih
stijena (neovisno o sadržaju gline ili strukturi).
lithia mica – litijski tinjac (liskun), litonit, lepidolit, v. le-
pidolite.
lithic – litični. (1) Termin koji označava srednjozrnaste
sedimentne stijene (medium-grained sedimentary
rocks) i piroklastične sedimente (pyroclastic deposits)
s obilnim sadržajem fragmenata (odlomaka) ranije
formiranih stijena. Također označava takve fragmen-
te. (2) Koji se odnosi na kamen (stone) ili je naprav-
ljen od kamena, na primjer, litični artefakti (lithic ar-
tifacts). (3) Sinonim termina lithologic (litološki) kao,
na primjer, u nazivu lithic unit (litološka jedinica).
lithic arenite – litični arenit. (1) Pješčenjak (sandstone) s
obilnim sadržajem zrna kvarca, čerta i kvarcita, s ma-
nje od 10% glinovitog matriksa i više od 10% glinen-
ca (feldšpata). Karakteriziran je obiljem nestabilnih
materijala (komponenata) u kojem fragmenti fino-
zrnastih stijena prevladavaju nad zrnima glinenca.
Litični arenit je bolje sortiran, porozniji je i propusniji
te sadržava bolje zaobljena (izvaljana) zrna nego li-
tična vaka (v. lithic wacke). (2) v. lithic sandstone.
lithic arkose – litična arkoza. (1) Arkoza (v. arkose) koja
sadržava znatnu količinu fragmenata (odlomaka) sti-
jena, osobito pješčenjak (sandstone) koji sadrži 10%
do 50% fragmenata finozrnastih stijena, 25% do 90%
zrna glinenca (feldšpata) i 0% do 65% kvarca, kvarci-
ta i čerta. (2) Pješčenjak (sandstone) koji ima manje
od 75% zrna kvarca i metamorfoziranog kvarcita i
koji je karakteriziran omjerom (odnosom) F/R od 1:1
do 3:1 (F – glinenci i fragmenti gnajsa i granita, R – svi
drugi fragmenti finozrnastih stijena).
lithic arkosic wacke – litična arkozna (glinenčeva, fel-
dšpatska) vaka. Grauvaka (sivac, graywacke) u kojoj
sadržaj glinenca (feldšpata) prevladava nad čestica-
ma stijena. Sinonim: feldspathic graywacke.
lithic-crystal tuff – litično-kristalni tuf (pršinac). Tuf (pr-
šinac, tuff) koji je po sastavu između kristalnog tufa
(v. crystal tuff) i litičnog tufa (v. lithic tuff), ali pretežito
litični (s litičnom komponentom); v. crystal-lithic tuff.
lithic graywacke – litična grauvaka (sivac). Grauvaka
(sivac, graywacke) karakterizirana obiljem nestabil-
nih materijala (komponenata), osobito pješčenjak
koji sadraži različitu količinu (ali obično manju od
75%) zrna kvarca i čerta i 15% do 75% detritskog
(klastičnog) glinovitog matriksa i u kojem sadržaj
fragmenata stijena (uglavnom sedimentnog podri-
jetla ili podrijetla niskog stupnja metamorfoze) znat-
no prevladava nad količinom zrna glinenaca (najviše
natrijskog plagioklasa koji upućuje na magmatsko
podrijetlo); v. feldspathic graywacke.
lithiclast – litoklast, v. lithoclast.
lithic sandstone – litični pješčenjak. Pješčenjak u kojem
sadržaj fragmenata (odlomaka) stijena prevladava nad
količinom zrna glinenca (feldšpata); v. lithic arenite.
lithic subarkose – litična subarkoza, feldšpatski subli-
tarenit. Pješčenjak (sandstone) koji je sastavljen od
približno jednakih količina zrna glinenca (feldšpata)
i fragmenata (odlomaka) stijena, osobito pješčenjak
lithic subarkosic wacke
koji sadrži 10% do 25% zrna glinenca, 10% do 25%
fragmenata stijena i 50% do 80% zrna kvarca, kvarci-
ta i čerta. Sinonim: feldspathic sublitharenite.
lithic subarkosic wacke – litična subarkozna vaka. Vaka
(wacke) s približno jednakim proporcijama zrna gli-
nenca (feldšpata) i fragmenata (odlomaka) stijena,
ali u količini manjoj od 25% svake komponente.
lithic tuff – litični tuf (pršinac). Stvrdnuti sediment vul-
kanskog pepela (deposit of volcanic ash) u kojem su
fragmenti sastavljeni od prethodno formiranih stije-
na; v. crystal-lithic tuff, crystal tuff, lithic-crystal tuff.
lithic wacke – litična vaka. (1) Pješčenjak (sandstone)
koji sadržava obilnu količinu zrna kvarca, čerta i
kvarcita, više od 10% glinovitog matriksa i više od
10% zrna glinenca (feldšpata) – osobito natrijskog
plagioklasa – i karakteriziran je obiljem nestabilnih
materijala (komponenata), među kojima fragmenti
finozrnastih stijena prevladavaju nad zrnima gli-
nenca. (2) Kvarcna vaka (quartz wacke) koja sadrži u
obilnoj količini (40% – 50%) fragmente finozrnastih
stijena (komadiće šejla, ugljena i drugih).
lithifaction – litifikacija, v. lithification.
lithification – litifikacija. U sedimentologiji – (1) Pretva-
ranje novoistaloženog, nekonsolidiranog (rahlog)
sedimenta (unconsolidated sediment) u koherentnu
(cementiranu) tvrdu stijenu (coherent solid rock) pod
utjecajem procesa poput cementacije (cementati-
on), kompakcije (zbijanja, compaction), desikacije
(isušivanja, desiccation), kristalizacije (crystallization),
prekristalizacije (recrystallization) i kompresije (stla-
čivanja, compression). Litifikacija se može odvijati
istodobno sa sedimentacijom (taloženjem sedime-
nata), ubrzo ili dugo nakon nje. Sinonim: lithifacti-
on, v. consolidation, induration. (2) Termin kojim se
katkada naziva solidifikacija ili stvrdnjavanje (solidi-
fication) rastaljene lave s formiranjem eruptivne (ma-
gmatske) stijene (igneous rock.
lithistids (Lithistida) – litistidi. Red fosilnih spužvi kre-
menorožnjača (demosponges). Karakterizirane su
tvrdim mrežastim skeletom (reticulate skeleton) koji
se sastoji od isprepletenih ili stopljenih kremenih
spikula (iglica, siliceous spicules).
lithium mica – litijski tinjac (liskun), litonit, lepidolit, v.
lepidolite.
lithionite – litionit, lepidolit, litijski tinjac (liskun), v. lepi-
dolite.
lithizone – litozona. Parakronolitološka jedinica (para-
time-rock unit) koja predstavlja zonu ili seriju slojeva
koji imaju zajedničke litološke karakteristike. Sino-
nim: lithozone; v. monothem.
lithocalcarenite – litokalkarenit. Kalkarenit (v. calcare-
nite) koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnen-
ca, limeclasts) u velikoj količini.
lithocalcilutite – litokalcilutit. Kalcilutit (v. calcilutite)
koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca, li-
meclasts) u velikoj količini.
lithocalcirudite – litokalcirudit. Kalcirudit (v. calcirudi-
te) koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca,
limeclasts) u velikoj količini.
lithocalcisiltite – litokalcisiltit. Kalcisiltit (v. calcisiltite)
koji sadrži vapnene klaste (fragmente vapnenca, li-
meclasts) u velikoj količini.
lithochronozone – litokronozona. Kronozona (v. chro-
nozone) koja se bazira na litostratigrafskoj jedinici
(lithostratigraphic unit).
474 lithogenesis
lithoclase – litoklaza. U geologiji – prirodno nastala pu-
kotina u stijeni.
lithoclast – litoklast. Mehanički formiran i pretaložen
fragment karbonatne stijene (carbonate rock), obič-
no promjera većeg od 2 mm, otrgnut od starijeg liti-
ficiranog vapnenca ili dolomita unutar, blizu ili izvan
mjesta sedimentacije. Sinonim: lithiclast.
lithocorrelation – litološka korelacija, v. lithologic corre-
lation.
lithodensity (litho-density) log – (1) karotaža litologi-
je i gustoće. Mjerenje prosječne gustoće (bulk density)
formacije i indeksa fotoelektrične apsorpcije (photo-
electric absorption cross section indeks) karotažnom
sondom koja je slična priboru za karotažu gusto-
će, a jedina razlika je u tome što primjenjuje izvor
gama-zračenja manje energije (bitno za praćenje
fotoelektričnog efekta) i registrira ukupan spektar
raspršenog gama-zračenja koji dolazi do detektora.
Na mjerenje gustoće utječe poroznost formacije, a
indeks fotoelektrične apsorpcije je u direktnoj vezi
s litologijom formacije. Podaci katotaže litologije i
gustoće se primjenjuju za elektrofacijesnu analizu,
određivanje litologije (litološkog sastava) formaci-
ja, procjenu poroznosti, detekciju zona s anomalno
visokim tlakom, lociranje pukotinskih (raspucanih)
zona i procjenu akustičke impedancije (u kombina-
ciji s akustičkom karotažom). (2) dijagram karotaže
litologije i gustoće.
lithodolarenite – litodolarenit. Dolarenit (dolarenite)
koji sadrži doloklaste (fragmente dolomita, dolocla-
sts) u velikoj količini.
lithodololutite – litodololutit. Dololutit (dololutite) koji
sadrži doloklaste (fragmente dolomita, doloclasts) u
velikoj količini.
lithodolorudite – litodolorudit. Dolorudit (dolorudite)
koji sadrži doloklaste (fragmente dolomita, dolocla-
sts) u velikoj količini.
lithodolosiltite – litodolosiltit. Dolosiltit (dolosiltite) koji
sadrži doloklaste (fragmente dolomita, doloclasts) u
velikoj količini.
lithofacies – litofacijes. Lateralna podjela (koja se može
kartirati) određene stratigrafske jedinice (stratigrap-
hic unit), primjetno različita od susjednih podjela na
bazi litologije (po litološkim obilježjima), uključuju-
ći sva mineraloška i petrografska svojstva i također
ona paleontološka svojstva koja utječu na vanjski
izgled, sastav ili teksturu stijene; stratigrafski facijes
koji je karakteriziran posebnim (osobitim) litološkim
crtama. Lateralno ekvivalentni litofacijesi mogu biti
odvojeni jedan od drugog vertikalnim proizvoljno
povučenim granicama ili lećastim isklinjavanjem
jednog u drugi ili postupnim promjenama (prijela-
zima).
lithofacies map – litofacijesna karta, karta litofacijesa.
Karta facijesa (v. facies map) koja se bazira na lito-
loškim svojstvima (atributima, lithologic attributes),
a prikazuje promjene po površini ukupnog litološ-
kog karaktera dane stratigrafske jedinice. Na karti se
mogu izdvojiti (istaknuti) dominantne, prosječne ili
specifične litološke osobitosti te jedinice i time do-
biti informaciju o promjeni njena sastava na cijeloj
površini njena prostiranja.
lithogenesis – litogeneza. (1) Podrijetlo i formiranje
stijena, osobito sedimentnih stijena (sedimentary
rocks). Također, znanost koja se bavi izučavanjem
lithogenetic
formiranja (postanka) stijena. Sinonim: lithogeny, v.
petrogenesis. (2) Prvi stadij formiranja planina tije-
kom kojeg se sediment akumulira u moru (osobito u
utonuloj geosinklinali, sinking geosyncline) i kasnije
(kompakcijom) zbijanjem stvara sedimentnu stije-
nu.
lithogenetic – litogenetski. Pridjev od termina litogene-
za (v. lithogenesis).
lithogenetic unit – litogenetska jedinica. Lokalni kom-
pleks slojeva stijena (local assemblage of rock strata)
koji se može kartirati, na primjer, formacija (formati-
on), član (member) ili sloj (bed) i koji se razmatra bez
uzimanja u obzir vremena; kartografska jedinica, je-
dinica koja se kartira (cartographic unit); v. rock-stra-
tigraphic unit.
lithogeny – litogeneza, v. lithogenesis, 1.
lithogeochemistry – litogeokemija. Kemija mineralnih
frakcija litosfere, na primjer, stijena, tla, riječnih i je-
zerskih sedimenata.
lithographic limestone – litografski vapnenac (kamen).
Kompaktni, gusti, homogeni i krajnje finozrnasti va-
pnenac (vapnenjak) žućkastobijele ili sivkaste boje s
ljušturastim ili poluljušturastim lomom; mikritski va-
pnenac (v. micritic limestone). Litografski vapnenac
se ranije široko primjenjivao u litografiji za graviranje
i reprodukciju gravura u boji. Sinonim: lithographic
stone.
lithographic stone – litografski kamen (vapnenac), v.
lithographic limestone.
lithographic texture – litografska tekstura. Tekstura
nekih karbonatnih sedimentnih stijena koja je ka-
rakterizirana jednoličnim (unifromnim) česticama
veličine čestica gline i izrazito glatkom površinom
nalik na površinu kamena što se rabi u litografiji.
lithoherm – litoherma. Dubokovodni vapnenački hu-
mak (brežuljak, deep-water mound), duljine do ne-
koliko stotina metara i visine 50 metara, formiran
podmorskom litifikacijom (submarine lithification)
karbonatnog mulja, pijeska i ostataka skeleta; v. bi-
oherm.
lithohorizon – litohorizont, litostratigrafski horizont.
Površina litostratigrafske promjene ili izrazitog (spe-
cifičnog) litostratigrafskog karaktera koja je osobito
dragocjena za korelaciju (ne nužno za vremensku
korelaciju). Obično je granica litostratigrafske jedini-
ce (lithostratigraphic unit), iako je također često lito-
loški izraziti horizont ili vrlo tanki sloj-marker unutar
litostratigrafske jedinice. Sinonim: lithostratigraphic
horizon; v. biohorizon, chronohorizon.
lithoid – litoidan. Koji se odnosi na stijenu ili kamen ili
nalikuje na njih, na primjer, litoidni vapnenački tuf
(lithoid tufa).
lithoidal – litoidan, litoidalan. Termin za označavanje
teksture nekih gustih, mikrokristalnih eruptivnih
(magmatskih) stijena (dense microcrystalline igneo-
us rocks) ili devitrificiranog stakla (devitrified glass) u
kojima su pojedine komponente tako male da se ne
mogu razlikovati golim okom.
lithologic – litološki. Pridjev od termina lithology (lito-
logija). Sinonim: lithic.
lithologic correlation – litološka korelacija. Tip strati-
grafske korelacije (v. stratigraphic correlation) koja se
bazira na podudarnosti (slaganju) litoloških karakte-
ra (osobitosti), kao što su veličina čestica, boja, mi-
neralni sastav, primarne teksture, debljina, karakte-
475 lithostratic unit
ristike trošenja (raspadanja) i druga fizička svojstva.
Sinonim: lithocorrelation; v. biocorrelation.
lithologic log – litološki (geološki, statigrafski) profil bu-
šotine, v. sample log.
lithologic map – litološka karta. Vrsta geološke karte
(geologic map) na kojoj su prikazani tipovi stijena
(varijacije sastava stijena) danog područja.
lithologic trap – litološka (primarna stratigrafska) za-
mka, v. primary stratigraphic trap.
lithologic unit – litološka jedinica, v. lithostratigraphic
unit.
lithology – litologija. (1) Opisivanje stijena, osobito
prema njihovim uzorcima i izdancima, na bazi takvih
karakteristika (svojstava) kao što su boja, mineralni
sastav i veličina zrna. U prvobitnoj primjeni litologija
je u biti bila sinonim za petrography (petrografija) u
njenoj suvremenoj definiciji. (2) Fizička svojstva (pri-
roda) stijena.
lithology log – dijagram karotaže litologije. Karotažni
dijagram koji prikazuje litologiju formacija (stijena)
u bušotini u zavisnosti od njene dubine i njihovu de-
bljinu. Rabi se za stratigrafsko izučavanje i korelaciju
(osobito za identifikaciju šejla) i utvrđivanje perspek-
tivnih zona.
lithology plot – dijagram litoporoznosti, v. lithoporosity
crossplot.
lithoporosity crossplot – dijagram litoporoznosti. U
karotaži bušotina – dijagram uzajamne zavisnosti
(crossplot) odnosa (omjera) poroznosti određene
prema podacima akustičke karotaže (sonic-log dana)
i poroznosti prema podacima karotaže gustoće (den-
sity-log data, simbol odnosa: M) i odnosa (omjera)
poroznosti određene prema podacima neutronske
karotaže (neutron-log dana) i poroznosti prema po-
dacima karotaže gustoće (density-log data, simbol
odnosa: N) koji se rabi za određivanje litologije sti-
jena. Uobičajeni minerali, poput kvarca (pješčenjak),
kalcita (vapnenac), dolomita, anhidrita, gipsa i soli će
imati drugačije vrijednosti parametara M i N i razli-
čita mjesta na dijagramu litoporoznosti. Sinonimi:
lithology plot, M-N crossplot.
lithosome – litosoma. (1) Masa stijena uglavnom homo-
genog ili jednoliko heterogenog litološkog karaktera
koja ima u svim smjerovima odnose jezičastih iskli-
njavanja i uklinjavanja slojeva (intertonguing relati-
onships) sa susjednim stijenskim masama s različitim
litološkim karakterom. (2) Litološka karakteristika
stijena koja odražava fizičko-kemijske uvjete sredine
njihova formiranja ili više ili manje homogeni litotop
(v. lithotope); sedimentno tijelo istaloženo pri više ili
manje homogenim fizičko-kemijskim uvjetima. (3)
Samostalno (nezavisno) tijelo genetski srodnih sedi-
menata bilo koje vrste ili, definirano na drugi način,
prostorno ograničeni dio svakog genetski srodnog
tijela sedimenta; v. lithostrome.
lithostatic gradient – gradijent litostatičkog (geostatič-
kog, gorskog) tlaka, litostatički (geostatički) gradijent,
v. overburden pressure gradient.
lithostatic pressure – litostatički (geostatički, gorski)
tlak, tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure.
lithostatic pressure gradient – gradijent litostatičkog
(geostatičkog, gorskog) tlaka, litostatički (geostatički)
gradijent, v. overburden pressure gradient.
lithostratic unit – litostratigrafska jedinica, v. lithostra-
tigraphic unit.
lithostratigraphic classification
lithostratigraphic classification – litostratigrafska kla-
sifikacija. Organizacija slojeva stijena u jedinice na
bazi njihovih litoloških svojstava. Osnovna jedinica
je formacija (v. formation).
lithostratigraphic horizon – litostratigrafski horizont,
v. lithohorizon.
lithostratigraphic unit – litostratigrafska jedinica.
Definirano tijelo sedimentnih, ekstruzivnih erup-
tivnih, metasedimentnih ili metavulkanskih sloje-
va koje je izdvojeno i omeđeno na bazi stanovitih
prevladavajućih litoloških svojstava (karakteristika,
značajki) i stratigrafskog položaja. Općenito je su-
kladno sa zakonom superpozicije (v. law of super-
position) i obično je stratificirano i pločastog oblika.
Granice litostratigrafskih jedinica se postavljaju na
mjestima litološke promjene ili na jasnim kontakti-
ma ili proizvoljno unutar zona gradacije. Osnovna
jedinica je formacija (v. formation). Naziv litostrati-
grafske jedinice se sastoji od dviju riječi – geograf-
skog imena (izvedenog od tipskog lokaliteta na ko-
jem se najizrazitije očituju glavne osobitosti dane
jedinice) i opisnog litološkog termina (koji obično
upućuje na dominantan tip stijene) ili samo naziva
odgovarajućeg litološkog tipa stijena; obje riječi se
pišu velikim početnim slovom. Sinonimi: geolith, li-
thologic unit, lithostratic unit, rock-stratigraphic unit,
rock unit.
lithostratigraphic zone – litostratigrafska zona, v. lit-
hozone.
lithostratigraphy – litostratigrafija, petrostratigrafija,
stratigrafija stijena. Dio stratigrafije koji se bavi izuča-
vanjem litologije slojeva (lithology of strata) i njihove
klasifikacije u jedinice na bazi litološkog karaktera.
Sinonimi: petrostratigraphy, rock stratigraphy.
lithostrome – litostroma. Sedimentna jedinica (sedi-
mentary unit) koja se sastoji od jednog ili više slojeva
s uglavnom homogenim ili jednoliko heterogenim
litološkim karakterom i predstavlja trodimenzijski
analog litotopa (v. lithotope), osobito pojedinačna
jezičasta izbočina litosome (v. lithosome). Termin se u
biti smatra sinonimom termina lithosome i lithotope
(kako ih definiraju neki geolozi).
lithotectonic unit – litotektonska jedinica. Asocijacija
stijena (assemblage of rocks) koja je izdvojena u jedi-
nicu na bazi strukturnih ili deformacijskih osobitosti,
uzajamnih odnosa, podrijetla (postanka) ili povijesne
evolucije. Litotektonska jedinica može biti eruptivna
(magmatska, igneous), sedimentna (sedimentary) ili
metamorfna (metamorphic).
lithotope – litotop. (1) Područje ili površina homoge-
nog (jednoličnog) sedimenta, sedimentacije ili sre-
dine s jednakim uvjetima sedimentacije, uključujući
organizme karakteristične za takve uvjete. (2) Pale-
oekološki termin, koji je prvobitno bio predložen
za karakteristike sedimentne stijene kao biotopa sa
sačuvanom zajednicom živih organizama ili bioce-
nozom, a kasnije je definiran kao karakteristika sti-
jene koja je pokazatelj uvjeta sredine sedimentacije
(uključujući njene i fizičke i biološke manifestacije).
Kasnije se termin primjenjivao za označavanje stra-
tigrafske jedinice, dijela stratigrafskog presjeka, po-
jedinih (specifičnih) tipova sedimenata ili stijena ili
tijela homogenih (jednoličnih) sedimenata koji su se
formirali pri postojanim uvjetima sedimentacije (u
postojanoj taložnoj sredini) i također u neopipljivom
476 Llandeilian, Llandeillian, Llandeillian stage
smislu za označavanje sredine sedimentnih stijena i
fizičke sredine; v. lithofacies, lithostrome.
lithozone – (1) litozona, litostratigrafska zona. Nefor-
malni termin za označavanje slojnog tijela (body of
strata) koje je na uobičajen način izdvojeno u jedini-
cu po litološkim obilježjima, ali za koje nema dovolj-
no potrebe ili dovoljno podataka koji bi opravdali
njegovo svrstavanje u formalnu jedinicu, na primjer,
zona šejla (shaly zone) u donjem dijelu formacije
Parker, produktivna naftna zona (oil-producing zone)
Burgan. Sinonim: lithostratigraphic zone. (2) litozona,
v. lithizone.
littoral – litoralni, obalni. (1) Koji se odnosi na bentosku
oceansku sredinu ili dubinsku oceansku zonu (zonu
između nivoa visoke i niske plime – v. depth zone).
Termin se također odnosi na organizme te sredine.
Sinonim: intertidal; v. supralittoral. (2) Termin koji se
odnosi na dubinsku oceansku zonu između obale i
dubine oko 200 metara, ali je zastario i nepreporuč-
ljiv za primjenu budući da u tom smislu (značenju)
uključuje neritsku zonu (neritic zone); v. sublittoral,
supralittoral.
littoral current – obalna struja. Oceanska struja koja je
izazvana (uzrokovana) nasrtanjem valova na obalu
pod nekim kutom i teče paralelno s obalom i u nje-
noj blizini. Sinonim: longshore current; v. littoral drift.
littoral drift – obalni nanos. Materijal (poput oblutaka,
šljunka, pijeska, fragmenata ljuštura) koji se obal-
nom strujom (v. littoral current) premješta duž obale.
Sinonimi: longshore drift, shore drift.
littoral shelf – obalni šelf (pličina). Plitki priobalni i na
terasu nalik dio uronjenog jezerskog dna koji je for-
miran kombiniranim djelovanjima (utjecajima) ero-
zije valovima (wave erosion) i sedimentacije strujama
(current deposition). Obalni šelf se često proteže na
znatnoj udaljenosti od obale u dubinu jezera.
live oil – (1) plinizirana (nestabilizirana) nafta. Sirova
nafta koja sadrži svoj originalni otopljeni plin (koja
nije stabilizirana), za razliku od otplinjene (stabilizi-
rane, »mrtve«) nafte. Sinonim: wild oil. (2) pokretljiva
nafta. Nafta koja može strujati kroz stijenu i može se
proizvoditi.
liverworts (Hepaticae) – jetrenjače, jetrenjarke, maho-
vine jetrenjarke. Razred briofita (mahovina, bryop-
hytes). Karakterizirane su puzećom steljkom (cree-
ping thallus) ili račvasto razgranatom (dichotomously
branched thallus) i nemaju ni korijenje (roots) niti
lišće (leaves), nego jednostanične rizoide (unicellular
rhizoids). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-da-
nas.
living quarter offshore platform – stambena (morska
stambena, odobalna stambena) platforma, v. quarters
platform.
living fossil – živi fosil. Organizam (životinja ili biljka)
koji je živio u geološkoj prošlosti, odnosno koji je po-
znat kao fosil iz ranijeg geološkog vremena (iz ranijih
geoloških sedimenata), i koji je pretrpio relativno
malu promjenu (modifikaciju) od tog ranijeg raz-
doblja i živi i danas. Primjeri živih fosila su celakanti
(coelacanths), ksifosuridi (horseshoe crabs), gingko
(ginkgoes), cikadi (cycads), preslice (horsetails), crvo-
točine (club mosses) i mnogi drugi.
lixivation – izluživanje, v. leaching.
Llandeilian, Llandeillian, Llandeillian stage – landilo,
llandeilo. Stratigrafski kat srednjeg ordovicija (Middle
Llandoverian, Llandoverian stage, Llandovery
Ordovician) u Europi – iznad lanvirna (Llanvirnian), a
ispod donjeg dijela karadoka (Caradocian).
Llandoverian, Llandoverian stage, Llandovery – lan-
doveri, llandovery, valent. Stratigrafski kat donjeg
silura (Lower Silurian) u Europi – iznad ašgila (Ashgi-
llian) ordovicija, a ispod venloka (Wenlockian). Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 425 do 420 milijuna
godina. Sinonim: Valentian.
Llandovery Series – serija landoveri (llandovery), v.
Llandoverian.
Llanvirnian, Llanvirnian stage – lanvirn, llanvirn. Stra-
tigrafski kat srednjeg ordovicija (Middle Ordovician)
u Europi – iznad areniga (Arenigian), a ispod landila
(Llandeilian). Katkada se unutar lanvirna povlači gra-
nica između donjeg i srednjeg ordovicija, pa se ne
smatra katom.
Llanvirn Series – serija lanvirn (llanvirn), v. Llanvirnian.
LNG carrier – v. liquefied natural gas carrier.
load – (1) transportirani sedimentni materijal. U geolo-
giji – čvrsti (tvrdi) materijal koji se premješta ili pre-
nosi prirodnim agensima transportiranja, na primjer,
vodotocima, ledenjacima, valovima, plimama, stru-
jama ili vjetrom, osobito riječni transportirani nanos
(stream load). Sinonim: sediment load (v.). (2) količina
(volumen) transportiranog sedimentnog materijala.
Količina (volumen) nanesenog sedimentnog mate-
rijala prirodnim agensima transportiranja tijekom
danog vremena. Sinonim: sediment load (v.). (3) teret,
opterećenje. U strukturnoj geologiji – vertikalni tlak
uvjetovan (izazvan) težinom iznad zalegnutih stijena
(naslaga) kao rezultat djelovanja samo gravitacije. (4)
opterećenje. U mehanici – težina ili sila koje djeluju na
neki objekt i izazivaju (uzrokuju) naprezanje.
load capacity – kapacitet dizanja, v. lifting capacity, 1.
load cast – otisak opterećenja. Otisak na podini sloja (v.
sole mark), obično veličine manje od jednog metra
u svim smjerovima, koji predstavlja nabubrelost u
obliku neznatnog ispupčenja, duboku ili plitku okru-
glu vreću, kvrgavu izraslinu, vrlo nepravilno izboče-
nje ili lukovičastu, bradavičastu ili kvržičastu izboči-
nu pijeska ili drugih grubih (grubozrnastih) klastika
(klastičnih stijena) koji su uvučeni u ispod zaliježući
finije zrnasti, mekši i prvobitno hidroplastični materi-
jal (poput vlažne gline, mulja ili treseta) s primarnim
udubljenjem. Otisci opterećenja nastaju širenjem
udubljenja zbog nejednakog slijeganja i kompak-
cije iznad zaliježućeg materijala i zbog djelomič-
nog tonjenja tog materijala u takvo udubljenje, na
primjer, za vrijeme početne sedimentacije turbidita
na nekonsolidiranom mulju. Sinonim: load casting,
teggoglyph.
load-casted ripple – otisak ripla (brazde) opterećenja.
Termin koji je prvobitno bio uveden za označavanje
strukture formirane tonjenjem riplova u ispod zalije-
žući mulj tijekom sedimentacije ripla. Sinonim termi-
na ripple load cast (v.).
load casting – otisak opterećenja, v. load cast.
load-cast lineation – lineacija otisaka opterećenja.
Mala, slabo izražena, nepravilna linearna struktura
koja nalikuje na otisak na podini sloja pješčenjaka.
Nastanak takvih lineacija se pripisuje djelovanju
guste spore turbidne struje koja teče iznad mekog
mulja.
load diversity – disperzija potrošnje plina. Razlika iz-
među zbroja dviju ili više pojedinačnih vršnih (mak-
477 loamy sand
simalnih) potrošnji (opterećenja) i ukupne vršne
(maksimalne) potrošnje (opterećenja).
loaded string – kolona cijevi ispunjena fluidom. Kolona
cijevi, na primjer, kolona bušaćih šipki ili uzlaznih ci-
jevi, koja je ispunjena fluidom – bušaćom isplakom,
slojnom naftom ili vodom.
load fluid – radni fluid. Svaki fluid koji se pumpa u bu-
šotinu radi njena gušenja (killing), remonta (worko-
ver) ili stimulacije (well stimulation).
load fold – bora opterećenja. Naboranost ispod zalije-
žućeg sloja koja se pojavljuje, kako se pretpostavlja,
zbog nejednakog tlaka i slijeganja iznad zaliježućeg
materijala.
loading table – tablica kapaciteta (računska tablica) re-
zervoara v. tank table.
load metamorphism – metamorfoza (metamorfizam)
opterećenjem. U geologiji – tip statičke metamorfoze
(v. static metamorphism) u kojoj tlak iznad zaliježu-
ćih stijena (zbog dubokog pokapanja) ima kontrolni
utjecaj zajedno s visokom temperaturom; v. geother-
mal metamorphism, thermal metamorphism.
load mud – isplaka za gušenje bušotine. Fluid za guše-
nje bušotine (kill fluid) u operacijama remonta.
load oil – radna nafta. Nafta bilo koje vrste (proizve-
dena nafta na polju, plinsko ulje) koja je vraćena
(injektirana) u bušotinu radi izvođenja bilo kakvih
operacija (hidrauličkog frakturiranja, torpediranja ili
klipovanja), za razliku od proizvedene nafte (produ-
ced oil).
load range – raspon opterećenja brušene šipke. Razlika
između maksimalnog opterećenja (peak load) bru-
šene (polirane) šipke (polished rod) naftne dubinske
pumpe pri hodu šipke prema gore i minimalnog
opterećenja (minimum load) pri hodu šipke prema
dolje.
load water – radna voda. Voda koja se injektira u bušo-
tinu tijekom operacije frakturiranja slojeva.
loam – ilovača. (1) Bogato, vodopropusno tlo sastavlje-
no od rahle (drobljive) smjese (mješavine) relativno
jednakih i ujednačenih količina čestica gline, silta i
pijeska koje obično sadrži organsku tvar (humus),
osobito tlo koje se sastoji od 7% do 27% gline, 28%
do 50% silta i 23% do 52% pijeska. Tlo je relativno
pjeskovitog opipa, ali je homogeno i malo plastično.
Ilovača može biti rezidualnog, fluvijalnog (riječnog)
ili eolskog postanka i uključuje mnoge prapore (les)
i aluvijalne sedimente vodoplavnih ravnica, aluvijal-
ne lepeze i sedimente delti. Obično je plodno tlo. (2)
Zastarjeli termin koji se ranije rabio u širokom smislu
za označavanje gline, nečiste gline, glinovitog tla i
mulja.
loamy – ilovast. (1) Termin kojim se označava prijelazno
tlo između pjeskovitog (gruboteksturnog) i glinovi-
tog (finoteksturnog); v. loamy soil. (2) Koji se odnosi
na ilovaču, sastoji se od ilovače ili je karakteriziran
postojanjem ilovače.
loamy sand – ilovasti pijesak. Tlo koje se sastoji od 70%
do 90% pijeska, od 0% do 30% silta i od 0% do 15%
gline ili tlo koje sadrži najviše 85% do 90% pijeska i
najmanje 15% ukupne količine silta i gline (određe-
ne kao udjel silta plus 1,5 puta postotni udjel gline)
ili tlo koje sadržava najmanje 70% do 85% pijeska i
najviše 30% ukupne količine silta i gline (određene
kao udjel silta plus dvostruki postotni udjel gline).
Terminom se osobito označava takvo tlo koje se
loamy soil
sastoji najmanje od 25% vrlo grubozrnastog, grubo-
zrnastog i srednjezrnastog pijeska i sadrži manje od
50% finozrnastog i vrlo finozrnastog pijeska. Ilovasti
pijesci se dijele na ilovasti grubozrnasti pijesak (lo-
amy coarse sand), ilovasti finozrnasti pijesak (loamy
fine sand) i ilovasti vrlo finozrnasti pijesak (loamy very
fine sand); v. sandy loam.
loamy soil – ilovasto tlo. Tlo, na primjer, poput glinovite
ilovače (clay loam), siltne ilovače (silt loam) ili pjesko-
vite ilovače (sand loam), čije su tekstura i svojstva pri-
jelazni između gruboteksturnog ili pjeskovitog tla i
finoteksturnog ili glinovitog tla.
lobate delta – lopatasta delta, v. arcuate delta.
lobefins – sarkopterigije, v. sarcopterygians.
local – lokalni, mjesni. U geologiji – opći termin za ozna-
čavanje geoloških svojstava ili procesa koji se mani-
festiraju u granicama relativno ograničenog područ-
ja, za razliku od regionalnih (v. regional).
local correlation – lokalna korelacija. U geologiji – ko-
relacija geoloških tijela na relativno malom područ-
ju, na primjer korelacija sloja koji je poremećen ra-
sjedom.
local distribution company – lokalno distributivno
poduzeće. Poduzeće koje se bavi transportom ili lo-
kalnom distribucijom prirodnog plina i njegovom
prodajom za krajnju potrošnju.
local distribution system (LDS) – lokalni distributivni
sustav. Glavni plinovodi i službe koji direktno opskr-
bljuju potrošače prirodnim plinom (direktno isporu-
čuju plin potrošačima).
local drainage – lokalno dreniranje. Strujanje nafte ili
plina u ležištu prema proizvodnoj bušotini.
local-gravity map – karta lokalnih gravitacijskih ano-
malija. Gravimetrijska karta (gravity map) relativno
malog područja na kojoj su eliminirane regionalne
promjene gravitacije.
local metamorphism – lokalna metamorfoza (meta-
morfizam). U geologiji – metamorfoza (metamorfi-
zam) izazvana (uzrokovana) lokalnim procesom, na
primjer, kontaktna metamorfoza (contact metamor-
phism) ili metasomatoza (metasomatism) blizu erup-
tivnog tijela (tijela eruptivne stijene, igneous body),
hidrotermalna metamorfoza (hydrothermal meta-
morphism) ili dislokacijska metamorfoza (dislocation
metamorphism) u rasjednoj zoni (zoni rasjednog po-
remećaja, fault zone); v. regional metamorphism.
local migration – lokalna migracija. Strujanje nafte i
plina u ležištu usljed razlike tlakova (strujanje prema
području sniženog tlaka – kanalu bušotine).
local range zone – lokalna (parcijalna) rasponska zona,
topozona. Rasponska zona (v. range zone) serije slo-
jeva određenog taksona ili grupe taksona u nekom
određenom (geografski ograničenom) presjeku ili
lokalnom (ograničenom) području. Zbroj svih lokal-
nih rasponskih zona čini pravu rasponsku zonu (true
range zone) taksona. Sinonimi: partial range zone,
topozone.
local unconformity – lokalni nesklad. Nesklad koji je
strogo ograničen u svom geografskom protezanju
i koji obično predstavlja relativno kratak period,
na primjer, lokalni nesklad oko rubova sedimen-
tacijskog bazena ili duž osi strukturnog periodički
rastućeg uzdignuća dok se u njegovu susjednom
području odvijala kontinuirana sedimentacija. Lo-
kalni nesklad može po karakteru manifestiranja
478 log data interpretation
sličiti stratigrafskom neskladu (disconformity), ali za
razliku od njega, nema regionalni značaj; v. regional
unconformity.
location of a well – položaj (lokacija) bušotine, v. we-
llsite.
locomorphic stage – lokomorfni stadij. Srednji geoke-
mijski stadij (middle geochemical stage) dijageneze
koji je karakteriziran znatnim istiskivanjem minerala
(mineral replacement) bez kemijskih reakcija. Loko-
morfni stadij je tipičan za litifikaciju klastičnih sedi-
menata. Slijedi nakon redoksomorfnog stadija (v. re-
doxomorphic stage), a prethodi filomorfnom stadiju
(v. phyllomorphic stage).
loess – les, prapor. Široko rasprostranjeni, homogeni,
obično nestratificirani (neuslojeni), porozni, meki,
nezbijeni ali malo cementirani, drobljivi, finozrnasti
i obično visokovapnenasti pokrovni sediment (opće-
nito debljine manje od 30 metara) koji se pretežito
sastoji od silta s manjinskom količinom zrna veličine
čestica gline do finog pijeska. Les često sadrži ljuštu-
re te kosti i zube sisavaca. Nerijetko je prožet mre-
žom brojnih malih uskih vertikalnih kanalića (cjevči-
ca) koji su često inkrustirani konkrecijama karbonata
kalcija. Danas se općenito vjeruje da je nastao od
prašine pleistocenske starosti koju je nanosio vjetar
(na primjer, iz pustinja, aluvijalnih dolina). Mineralna
zrna lesa, sastavljena većinom od kremena, neras-
padnuta su i uglasta te obično učvršćena zajedno
vapnenastim cementom.
Loewinson-Lessing classification – Loewinson-Lessin-
gova klasifikacija. Kemijska klasifikacija eruptivnih
(magmatskih) stijena (igneous rocks) na bazi sadržaja
silicij-dioksida (silica content). Prema toj klasifikaciji
izdvojena su četiri glavna tipa eruptivnih stijena: (a)
kisele (sadržaj silicij-dioksida veći od 66% ili 60% – v.
acidic); (b) neutralne (sadržaj silicij-dioksida od 54%
do 66% – v. intermediate); (c) bazične (sadržaj silicij-
dioksida od 44% do 51% ili od 45% do 52% – v. basic)
i, (d) ultrabazične (sadržaj silicij-dioksida manji od
44% – v. ultrabasic).
log – (1) karotažni dijagram, dijagram karotaže bušotine,
v. well log. (2) karotaža, karotaža bušotine, v. well log-
ging. (3) geološki presjek (profil) bušotine. Kontinuira-
ni zapis u zavisnosti od dubine (obično u grafičkom
obliku i na papirnoj vrpci) opažanja na stijenama (li-
tologija, debljina, dubina i elementi zalijeganja itd.) i
fluidima u geološkom presjeku probušenom bušoti-
nom, na primjer, dijagram karotaže bušotine (v. well
log), litološki profil uzoraka stijena (v. sample log),
geološki stupac (v. strip log), dijagram karotaže brzi-
ne bušenja (v. drilling-time log). (4) dnevnik (žurnal)
bušenja, v. driller’s log. (5) karotirati, izvoditi karotažu,
v. well logging. (6) zapisivati (registrirati) karotažni di-
jagram (krivulju), v. well log, well logging.
log analysis – analiza karotaže (podataka karotaže), v.
log interpretation.
log a well – karotirati, izvoditi karotažu, v. well logging.
logarithmic mean diameter – srednji logaritamski
promjer. Srednji promjer čestica (average particle
size) sedimenta ili stijene jednak aritmetičkoj sredini
(srednjoj aritmetičkoj vrijednosti, arithmetic mean)
logaritama veličina čestica danog razreda.
log data – podaci karotaže, v. well logging.
log data interpretation – interpretacija podataka karo-
taže, v. log interpretation.
logged depth
logged depth – izmjerena dubina bušotine. Stvarna
duljina kanala bušotine (actual wellbore length) od
kupole radne šipke (nivoa vrtaćeg stola, kelly bus-
hing, KB), radnog podišta (platforme) bušaćeg tornja
(derrick floor, DF), nivoa temelja (foundation level) ili
nivoa zemlje (ground level, GL) do neke točke u bušo-
tini ili do njena dna izmjerena karotažnim kabelom
(logging cable, survey cable). Izmjerena dubina bu-
šotine se navodi u zapisima bušenja i dijagramima
karotaže bušotine i veća je od stvarne vertikalne
dubine (true vertical depth) zbog devijacije bušotine
(kanala bušotine). Sinonimi (prema nekim izvorima):
measured depth (v.), total depth (v.).
logging – karotaža, karotaža bušotina, v. well logging.
logging cable – karotažni kabel, kabel za karotažu bu-
šotina. U operacijama karotaže – specijalni kabel za
spuštanje i izvlačenje karotažne sonde iz bušotine,
prijenos energije do dubinske opreme i izmjerenih
podataka na površinu, a istovremeno služi za mje-
renje dubine bušotine (radi povezivanja izmjerenih
podataka svojstava formacija s dubinom). Sinonim:
well-logging cable.
logging device – karotažna sonda, v. sonde.
logging motion arrestor – kompenzator poniranja za
operacije karotaže. Hidrauličko-pneumatski kompen-
zator poniranja (hydro-pneumatic heave compensa-
tor) plutajućeg bušaćeg postrojenja (floating drilling
rig) koji se rabi u operacijama karotaže.
logging off – nakupljanje kapljevine u plinskoj bušotini.
Nakupljanje tekuće faze u plinskoj bušotini (gas well)
koje sprječava strujanje plina na površinu.
logging run – spuštanje i izvlačenje karotažnog pribora.
Ciklus spuštanja karotažnog pribora (logging tool) u
bušotinu i izvlačenja (vađenja) iz bušotine; izvođenje
karotaže. Sinonim: logging trip.
logging sonde – karotažna sonda, v. sonde.
logging tool – (1) karotažni pribor, pribor za karotažu.
Pribor za izvođenje operacija karotaže u bušotinama.
Sastoji se od sonde (v. sonde) i elektroničkog sklopa
(v. cartridge). Sonda je dio pribora koji odaje i/ili pri-
ma energiju, a elektronički sklop služi za upravljanje
dubinskom opremom i prijenos podataka s površine
i na nju. Kombinirani pribori za karotažu imaju više
sondi, tako da se može izvesti i registrirati više mje-
renja tijekom jednog spuštanja pribora u bušotinu.
Karotažni pribori moraju biti propisno kalibrirani na
površini prije spuštanja u bušotinu (neki pribori su
također podvrgnuti dubinskim kalibracijskim pro-
vjerama). Kalibracije se izvode po posebnim pro-
cedurama (postupcima) koje su propisale servisne
kompanije. (2) karotažna sonda, sonda, v. sonde.
logging trip – spuštanje i izvlačenje karotažnog pribora,
v. logging run.
logging unit – karotažna jedinica (laboratorij). Uređaj za
karotažu bušotina s opremom koji služi za upravlja-
nje svim operacijama karotaže, elektroničkom opre-
mom za upravljanje mjerenjima u kanalu bušotine i
registracijom podataka tih mjerenja te dizalicom za
spuštanje karotažnog pribora u bušotinu i njegovo
izvlačenje na površinu. Karotažna jedinica dolazi na
lokacije kopnenih bušotina gdje postoje ceste mon-
tirana na kamionu (truck-mounted logging unit) ili
se doprema montirana na saonicama helikopterom
(skid-mounted logging unit), a na morskim bušaćim
platformama može biti stalno instalirana.
479 longitudinal resistivity
logging while drilling (LWD) – karotaža u procesu bu-
šenja. Mjerenje svojstava formacije tijekom bušenja ili
ubrzo nakon završetka bušenja primjenom karotažnih
alatki koje su integrirane u kolonu bušaćih alatki (drill
string), umjesto mjerenja karotažnim sondama koje
se u bušotinu spuštaju karotažnim kabelom. Metoda
takvog mjerenja, iako je katkada rizična i skupa, ima
prednost budući da se mjerenje svojstava formacije
izvodi prije dubokog prodora bušaće isplake u nju.
Osim toga, u mnogim bušotinama je teško ili čak ne-
moguće izvesti konvencionalnu karotažu (osobito u
bušotinama s velikim kutom otklona smjera kanala od
vertikale) tako da LWD tehnologija osigurava mjerenje
i u takvim slučajevima. Podaci mjerenja se registriraju
u bušotini (i dobiju nakon izvlačenja bušaće kolone) ili
se prenose na površinu s pomoću impulsa tlaka (vari-
jacije tlaka) u stupcu isplake u bušaćoj koloni.
log in casing – karotirati (izvoditi karotažu) u zaštitnoj
koloni, v. well logging.
log interpretation – interpretacija karotaže (podataka
karotaže). Interpretacija dijagrama (krivuja) karotaže
bušotina radi dobivanja podataka neophodnih za
konstrukciju strukturnih karata i karata izopaha (jed-
nakih debljina) formacija, određivanja parametara
neophodnih za izračunavanje rezervi nafte i plina
(debljine, poroznosti i zasićenja formacije), identi-
fikacije litologije i korelacije geoloških formacija iz-
među bušotina. Pri interpretaciji podataka karotaže
važno je razumijevanje ograničenja pojedinih meto-
da karotaže – što utječe na pojedinu karotažnu me-
todu i koje se korekcije karotažnih podataka moraju
izvršiti da bi se dobili kvalitetni podaci.
log-log type of production decline – v. hyperbolic
production decline.
lognormal (log-normal) distribution – log-normal-
na distribucija (razdioba). Distribucija (razdioba)
frekvencija čiji logaritam leži u području normalne
distribucije; statistička distribucija podataka koja,
kada se konstruira u polulogaritamskom mjerilu,
ima izgled krivulje normalne (Gaussove) distribucije.
log strip – karotažna vrpca. Dugački uski komad papira
na kojem se iscrtava karotažni dijagram.
long clay – masna glina, v. fat clay.
longitudinal conductance – uzdužna (longitudinal-
na) vodljivost. Produkt srednje električne vodljivosti
(average electrical conductivity) i debljine sloja stijena
(thickness of rock layer).
longitudinal dispersion – longitudinalna disperzija.
Raspršivanje fronte, otapala (solventa) u procesu
miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (metoda po-
većanja iscrpka nafte) uzrokovano postojanjem mi-
kroskopskih heterogenosti.
longitudinal fault – longitudinalni (uzdužni) rasjed.
Rasjed čije je pružanje (strike) paralelno osnovnom
(glavnom) pružanju geoloških struktura (general
structural trend) područja.
longitudinal fold – longitudinalna (uzdužna) bora. Bora
čija se os pruža sukladno osnovnom (glavnom) pru-
žanju (general strike) struktura područja. Sinonim:
strike fold; v. discordant fold.
longitudinal resistivity – longitudinalna (uzdužna) elek-
trična otpornost (specifični električni otpor). Električna
otpornost (specifični električni otpor, electrical resisti-
vity) stijene mjeren duž smjera slojevitosti(direction
of bedding); v. transverse resistivity.
longitudinal ripple mark
longitudinal ripple mark – longitudinalni (uzdužni)
ripl. Ripl (v. ripple mark) s relativno ravnom krijestom
(grebenom, crest) koji se formirao paralelno sa smje-
rom struje (direction of current), na primjer, uzdužni
ripl povezan s oscilatornim valnim djelovanjem. Pro-
fil ripla može biti simetričan ili nesimetričan.
longitudinal section – longitudinalni (uzdužni) pre-
sjek (profil). Grafički prikaz pojedinih dijelova nekog
objekta na vertikalnoj ili kosoj ravnini paralelno s
njegovom duljom osi, na primjer, geološki presjek
paralelan s pružanjem žile (strike of vein); v. cross sec-
tion.
longitudinal stream – longitudinalna (uzdužna) rijeka.
Subsekventna rijeka (v. subsequent stream) koja teče
u smjeru (slijedi smjer) pružanja ispod zaliježućih
slojeva (strike of underlying strata).
longitudinal valley – longitudinalna dolina. (1) Subse-
kventna dolina (subsequent valley) koja se proteže
u istom smjeru s općim (glavnim) pružanjem (ge-
neral strike) ispod zaliježućih slojeva (naslaga stije-
na); dolina pod pravim kutovima na konsekventnu
rijeku (suvremena primjena prvobitno predloženog
termina); v. transverse valley. (2) Prema prvobitnoj
definiciji – dugačka dolina razvijena paralelno s op-
ćim (glavnim) pružanjem hrpta ili lanca brežuljaka i
planina. U suvremenoj primjeni termin se korektno
rabi samo ondje gdje su lanci brežuljaka i planina
paralelni s pružanjem. Sinonim: lateral valley; v. tran-
sverse valley.
longitudinal wave – longitudinalni (uzdužni) val, P-val,
v. P wave.
long-radius horizontal well – horizontalna bušotina s
velikim radijusom zakrivljenosti. Horizontalna bušoti-
na s veličinom rasta kuta otklona kanala od okomice
(sa zakrivljenošću kanala) između 2 i 6 stupnjeva/30
metara (100 stopa) izbušenog kanala (za postizanje
konačnog kuta kanala od 90 stupnjeva). Nakon što
je postignut kut od 90 stupnjeva, može se izbušiti
više od 1.200 metara horizontalnog dijela kanala
bušotine. Horizontalne bušotine s velikim radijusom
zakrivljenosti ponajprije se izrađuju kada se s platfor-
mi moraju doseći udaljena ciljna ležišta i kada se želi
postići veliki horizontalni pomak kanala bušotine; v.
horizontal well, medium-radius horizontal hole, short-
radius horizontal well.
long-range fossil – fosil širokog dijapazona. Fosilni tak-
son (fossil taxon) sa širokim vertikalnim dijapazonom
rasprostranjenosti, čije se postojanje može očekivati
u naslagama stijena velike debljine.
long reach horizontal well – horizontalna bušotina s
dugačkim kanalom. Horizontalna bušotina s dulji-
nom kanala većom od 300 m (1.000 stopa) u produk-
tivnoj zoni.
longshore – obalni, litoralni. Koji se odnosi na žal (pla-
žu, beach) ili obalu (coast, shore) ili morsku luku (sea-
port) ili im pripada. Sinonim: alongshore.
longshore bar – odobalni prud (sprud). Niski, izduljeni
pješčani hrbat (sand ridge) koji je formiran uglavnom
djelatnošću valova i proteže se na nekoj udaljenosti
od obale i uglavnom paralelno s njom. Često je po-
topljen za vrijeme visokih plima i odvojen je od žala
koritom (trough). Sinonimi: ball (v.), barrier bar (v.),
offshore bar.
longshore current – obalna struja, v. littoral current.
longshore drift – obalni nanos, v. littoral drift.
480 loop line
long-spaced acoustic log – akustička (zvučna) karota-
ža dugom sondom, v. long-spaced sonic log.
long-spaced sonic log – akustička (zvučna) karotaža
dugom sondom. Akustička (zvučna) karotaža (v. sonic
log) koja se izvodi sondom s razmakom (udaljeno-
šću) između odašiljača i prijamnika (spacing) od 2,4
do 3,6 m (8 do 12 ft), za razliku od normalne akustič-
ke sonde (s razmakom od 0,9 do 1,5 m ili 3 do 5 ft).
Rabi se za mjerenje svojstava formacije izvan njena
dijela koji je možda promijenio svojstva zbog prodo-
ra isplake. Sinonim: long-spaced acoustic log.
long string – (1) najdublja zaštitna kolona (kolona zaštit-
nih cijevi). Najdulja i zadnja kolona zaštitnih cijevi (ca-
sing string) u bušotini. Termin je također sinonim za
eksploatacijsku zaštitnu kolonu (production casing).
(2) najdublja kolona uzlaznih cijevi. Kolona uzlaznih
cijevi (tubing string) do najdubljeg ležišta u dvozonski
opremljenoj proizvodnoj bušotini (dually completed
well). (3) eksploatacijska (proizvodna) zaštitna kolona
(kolona zaštitnih cijevi), v. production casing.
long-stroke hydraulic pumping unit – hidraulički
pumpni uređaj s dugim hodom. Pumpni uređaj bušo-
tine s njihalom (balansirom) i hidrauličkim pogonom
koji se sastoji od cilindra, klipa i izvora hidrauličke
snage. Klip je spojen s brušenom šipkom i giba se
gore-dolje pod djelovanjem hidrauličke pumpe (hi-
drauličkog tlaka) u dugačkom cilindru Iza cilindra su
smještena dva rezervoara za uravnotežavanje koja
su na vrhu uzajamno spojena. Jedan rezervoar je
ispunjen zrakom pod tlakom, a drugi zrakom i hi-
drauličkim uljem. Silu za uravnotežavanje pumpnog
uređaja stvara tlak zraka na hidrauličko ulje.
long-stroke unit – pumpni uređaj s dugim hodom, v.
long-stroke hydraulic pumping unit.
long ton – duga (engleska) tona. Anglosaksonska mjer-
na jedinica mase koja je u upotrebi u V. Britaniji. Jed-
naka je 1.016,05 kilograma ili 2.240 libri (funti). Sino-
nimi: english long ton, english ton, gross ton; v. metric
ton, short ton.
long-toothed roller-cutter drilling bit – žrvanjsko bu-
šaće dlijeto s dugim zupcima, v. rock drilling bit.
long-toothed rolling-cutter drilling bit – žrvanjsko
bušaće dlijeto s dugim zupcima, v. rock drilling bit.
long wave – površinski val. U seizmologiji – zastarjeli
sinonim termina surface wave (v.).
loop – petlja. U geofizici – shema terenskih opažanja
(mjerenja) koja započinju i završavaju u istoj točki
(opažanja po zatvorenoj konturi) s brojnim mjere-
njima između njih. Takva shema je korisna u gravi-
metrijskim opažanjima (za korekciju pomaka nule
gravimetra), magnetometrijskim snimanjima (korek-
cija za dnevne varijacije) i u seizmičkim radovima (za
detekciju rasjeda ili drugih uzroka nepodudaranja
početnog i konačnog opažanja u petlji).
loop bedding – petljasta slojevitost. Slojevitost ka-
rakterizirana malim grupama lamina koje se oštro
sužavaju ili mjestimično naglo završavaju, što daje
efekt dugih tankih petlji ili članaka lanca. Sreće se
u finozrnastim vapnenastim sedimentima i naftnim
škriljavcima (šejlu).
loop line – obilazni (paralelni) vod, mimovod. Odvojak
(grana) cjevovoda koji služi za obilaženje glavnog
cjevovoda kada se u njega puštaju čistači ili se pri-
hvaćaju ili kada se na glavnom cjevovodu izvode
radovi, održavanja.
loose emulsion
loose emulsion – slaba emulzija. Emulzija s velikim ka-
pljicama diskontinuirane faze, vrlo daleko jedne od
druge, koju je lako razbiti ili separirati (razložiti), za
razliku od čvrste emulzije (tight emulsion).
loose-valve tree – erupcijski uređaj s pojedinačnim ven-
tilima. Erupcijski uređaj (Christmas tree) na eruptiv-
noj bušotini (flowing well) s pojedinačnim ventilima
umjesto uređaja s ventilima izrađenim od punog če-
ličnog bloka (block tree).
lose a hole – izgubiti bušotinu. Biti prisiljen napustiti
bušotinu (lost well) zbog stanja njena kanala.
lose returns – izgubiti cirkulaciju isplake. U procesu bu-
šenja – naići na zonu gubljenja isplake (zonu gubitka
cirkulacije isplake, lost circulation zone)
losing returns – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circu-
lation.
loss of circulation – gubitak cirkulacije isplake, v. lost
circulation.
loss-of-circulation plug – cementni čep za izolaciju
zone gubitka cirkulacije isplake, v. lost-circulation
plug.
loss-of-circulation zone – zona gubitka cirkulacije
isplake, v. thief zone, 1.
loss of drilling mud – gubitak bušaće isplake, v. lost cir-
culation.
lost circulation – izgubljena cirkulacija (gubitak cirkula-
cije) isplake. U procesu rotacijskog bušenja – ukupna
količina (volumen) bušaće isplake (drilling mud) koja
se djelomično ili potpuno nepovratno izgubila u
bušenim formacijama (stijenama) s kavernama, pu-
kotinama i visokom permeabilnošću (kavernoznim,
raspucanim i grubozrnastim formacijama), što se
dešava kada je ukupan tlak na formaciju tijekom bu-
šenja veći od tlaka formacije. Do gubitka cirkulacije
isplake, prema tome, može doći pri bušenju: (a) ne-
konsolidiranih (nevezanih) formacija visoke propu-
snosti; (b) plitkih grubozrnastih propusnih naslaga
(na primjer rastresitog šljunka); (c) dobro konsolidi-
ranih formacija s kavernama (prirodnim ili nastalim
spiranjem formacije isplakom koja je prodrla u nju
– takva podzemna kaverna može uzrokovati stvara-
nje površinske kaverne i gubitak bušaćeg postroje-
nja) i pukotinama (prirodnim ili nastalim frakturira-
njem zbog djelovanja hidrostatičkog tlaka bušaće
isplake); (d) rasjednutih formacija; (e) formacija čiji je
tlak niži od hidrostatičkog, i (f ) iscrpljenih formacija.
Na gubljenje isplake tijekom procesa bušenja upu-
ćuje djelomičan ili potpun gubitak povratne struje
isplake (struje isplake na površinu), a mjesta gublje-
nja isplake se mogu odrediti, na primjer, mjerenjem
temperature, radioaktivnim trejserom i spinerom.
Zone (intervali) gubljenja isplake se moraju zabrtviti
prije nastavka bušenja. Gubici cirkulacije isplake su
jedan od najčešćih problema u operacijama bušenja.
Povećavaju troškove za isplaku, a mogu i uzrokovati
podzemne erupcije. Sprječavaju se primjenom od-
govarajućih isplačnih fluida i materijala (aditiva) za
zgušnjavanje (otežavanje) isplake (na primjer, flo-
kulatora, polimera) ili za sprječavanje gubljenja (na
primjer, drvna piljevina, lupine sjemenki pamuka – v.
lost-circulation additives, 1.
lost-circulation additives – aditivi za sprječavanje gu-
bitka cirkulacije. (a) U procesu bušenja i tehnologiji
bušaćih isplaka – finozrnasti materijali (vlaknasti, gra-
nularni ili pahuljasti) koji se dodaju bušaćim isplaka-
481 low
ma (isplačnim fluidima) kako bi se spriječilo njihovo
gubljenje u kavernoznim, raspucanim, rasjednutim
ili visokopropusnim formacijama u procesu njihova
bušenja. Djeluju čepljenjem i formiranjem isplačne
kore na velikim šupljinama formacije. U određenim
okolnostima se, međutim, mora primijeniti cemen-
tna kaša za sprječavanje gubljenja isplake kojoj su
dodani zrnasti (granularni) aditivi (orahove ljuske, lu-
pine pamučnih sjemenki, ekspandirani perlit, plasti-
ka, sumpor, vapnenac), vlaknasti aditivi (vlakna kore
drveta, drvne strugotine i piljevina, prerijsko sijeno)
ili listićasti aditivi (celofanske pahuljice, tinjac). (b)
U procesu bušenja i tehnologiji cementacije bušo-
tina – materijali koji se dodaju cementnim kašama
(cement slurry) za čepljenje pora formacija u kojima
postoji problem gubljenja isplake.
lost-circulation agents – agensi za sprječavanje gubit-
ka cirkulacije, v. lost-circulation additives.
lost-circulation control agents – agensi za sprječava-
nje gubitka cirkulacije, v. lost-circulation additives.
lost-circulation formation – formacija (sloj) gubitka
cirkulacije isplake, v. thief formation.
lost-circulation material (LCM) – materijal za sprječa-
vanje gubitka cirkulacije, v. lost-circulation additives.
lost-circulation plug – cementni čep za izolaciju zone
gubitka cirkulacije isplake. Cementni čep ili most (ce-
ment bridge) koji se postavlja u bušotini radi izolacije
zone gubitka cirkulacije isplačnog fluida (zone gu-
bljenja isplake, lost-circulation zone). Čep se kasnije
može izbušiti. Sinonim: loss-of-circulation plug.
lost-circulation zone – zona gubitka cirkulacije isplake,
v. thief zone, 1.
lost hole – izgubljena bušotina. Bušotina koja je napu-
štena zbog uvjeta bušenja u njenom kanalu.
lost of circulation – izgubljena cirkulacija (gubitak cir-
kulacije) isplake, v. lost circulation.
lost pipe – cijev izgubljena u bušotini. Svaka cijev, poput
bušaće šipke (drillpipe), zaštitne ili uzlazne cijevi (ca-
sing, tubing), koja se odlomila u bušotini ili je pala u
njen kanal i mora se ukloniti operacijom instrumen-
tacije (fishing).
lost returns – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circula-
tion.
lost section – izgubljeni presjek (profil) stijena. Interval
stijena koji nedostaje u očekivanom vertikalnom
presjeku jer je bušotina probušila normalni rasjed
(normal fault), za razliku od dvostrukog ili ponovlje-
nog presjeka stijena (v. double section) u slučaju kada
bušotina probuši reverzni rasjed (reverse fault).
Love wave – Loveov val, Q val. U geofizici – tip povr-
šinskog seizmičkog vala (v. surface wave) koji se širi
duž sloja i karakteriziran je kolebanjem (oscilacijom)
čestica u horizontalnoj ravnini (horizontalnim gi-
banjem) u smjeru okomitom ili transverzalnom na
smjer njegova širenja. Brzina Loveovih valova ovisi
samo o gustoći (density) i modulu krutosti (rigidity
modulus) sredine a ne o volumenskom modulu (mo-
dulu svestranog stlačivanja, bulk modulus). Disper-
zija Loveovih valova se može primijeniti za određi-
vanje debljine površinskog sloja. Loveovi valovi koji
nastaju pri potresima imaju brzinu 4,5 km/s (veću
od brzine Rayleighovih valova). Sinonim: Q wave: v.
G wave.
low – depresija, strukturna depresija. U strukturnoj geo-
logiji – opći naziv takvih strukturnih formi kao što su
low-alloy steel
strukturni bazen (structural basin), sinklinala (syncli-
ne), sedlo (saddle) ili uleknuće (sag). Sinonim: struc-
tural low; v. high.
low-alloy steel – niskolegirani čelik. Ugljični čelik koji
obično sadrži manje od 1% ugljika i jednu ili više
komponenata za legiranje – mangana (manje od
2%), nikla (manje od 4%), kroma (manje od 2%), mo-
libdena (manje od 0,6%) i vanadija (manje od 0,2%)
ili čelik s manje od 5% komponenata za legiranje ili
manje od 11% kroma.
low-angle cross-bedding – položena kosa slojevitost.
Tip kose slojevitosti u kojoj kosi slojevi imaju sred-
nji maksimalni nagib (average maximum inclination)
manji od 20 stupnjeva; v. high-angle cross-bedding.
low-angle fault – rasjed s blagim nagibom, položeni ra-
sjed. Normalni ili reverzni rasjed s kutom nagiba (dip)
rasjedne plohe (paraklaze, fault surface) od 45 stup-
njeva ili manje; v. fault, high-angle fault.
low-angle hole – bušotina s malom devijacijom. Bušoti-
na s devijacijom kanala (odstupanjem smjera kanala
od okomice) manjom od 20 stupnjeva.
low-angle thrust – položena navlaka, v. overthrust.
low-Btu gas (LBG) – plin niske toplinske vrijednosti, ni-
skokalorični plin, v. low calorific value gas.
low calorific value gas – plin niske toplinske vrijednosti,
niskokalorični plin. Sintetski plin (plinovito gorivo) s
gornjom toplinskom vrijednošću manjom od 13.000
kJ/m3 (u pravilu između 3.350 i 7.540 kJ/m3). Sinoni-
mi: low-CV gas, low-Btu gas; v. medium calorific value
gas, high calorific value gas.
low-concentration high-pore (large-pore) volume
surfactant flood (flooding) – istiskivanje nafte
injektiranjem velikog obroka otopine površinski ak-
tivne tvari niske koncentracije. Jedna od dviju bazič-
nih varijanti kemijskih procesa povećanja iscrpka
nafte (EOR-procesi) u kojoj se za istiskivanje nafte
rabe vodene ili naftne otopine s niskom koncen-
tracijom površinski aktivne tvari (surfaktant), ali su
injektirani obroci veliki (15 do 60% pornog volu-
mena i više). U usporedbi s drugom bazičnom vari-
jantom (otopina visoke koncentracije – mali obrok
injektiranja) tom se metodom ostvaruje niži iscrpak
nafte; v. high-concentration low-pore volume surfac-
tant flood.
low-concentration surfactant flood (flooding) – isti-
skivanje nafte injektiranjem otopine površinski aktivne
tvari niske koncentracije, v. low-tension flood.
low-CV gas – plin niske toplinske vrijednosti, niskokalo-
rični plin, v. low calorific value gas.
low-energy coast – niskoenergijska obala. Obala s ni-
skom aktivnošću valova, obala koja je zaštićena od
jakog djelovanja valova strmim rtovima, širokim
dnom s blagim nagibom, glavnim utjecajem vjetrova
s kopna ili drugim faktorima i koja je karakterizirana
prosječnim visinama razbijanja valova o obalu ma-
njim od 10 cm; v. high-energy coast, moderate-energy
coast, zero-energy coast.
low-energy environment – niskoenergijska sredina
sedimentacije. Vodena (subakvalna) sredina sedi-
mentacije (aqueous sedimentary environment) koja je
karakterizirana niskim nivoom energije (low energy
level) i vodom stajaćicom (standing water) ili nepo-
stojanjem djelovanja valova ili struja (wave action,
current action) što uzrokuje i omogućuje taloženje
i akumulaciju finozrnastih sedimenata, na primjer,
482 lower marine riser package (LMRP)
obalna laguna (coastal lagoon) ili aluvijalna močvara
(alluvial swamp); v. high-energy environment.
low-enthalpy geothermal resources – niskotempe-
raturni geotermalni resursi. Geotermalni resursi s ni-
skim sadržajem topline. Resursi vruće vode s tempe-
raturom manjom od 100 °C.
lower – donji. U stratigrafiji – termin koji se odnosi na
stijene ili slojeve koji normalno zaliježu ispod starijih
formacija (sedimenata) iste jedinice. Kao pridjev ter-
min donji se dodaje imenima kronostratigrafskih je-
dinica (chronostratigraphic units) – sistemu (system),
seriji (series), katu (stage) – za označavanje položaja
u geološkom presjeku (stupcu) i odgovara terminu
rani (v. early) koji se primjenjuje uz imena ekvivalen-
tnih geokronoloških jedinica (geologic-time units)
– perioda (period), epohe (epoch), doba (age) – na
primjer, stijene donjojurskog sistema (Lower Jurassic
System) bile su formirane tijekom ranojurskog peri-
oda (Early Jurassic Period). Početno slovo termina u
engleskoj terminologiji je veliko pri upućivanju na
formalnu podjelu (na primjer, Lower Devonian), a
malo je pri upućivanju na neformalnu podjelu (na
primjer, lower Miocene). Neformalni termin se može
rabiti u slučaju sistema ili serija kada nema formalnih
podjela; v. middle, upper.
lower break – podnožje, v. foot, 1.
lower calorific value – donja (efektivna) toplinska (kalo-
rična) vrijednost, v. inferior calorific value.
Lower Cambrian – donji kambrij. Najranija epoha kam-
brija (kambrijskog perioda – v. Cambrian) koja je za-
vršila prije otprilike 540 milijuna godina.
Lower Carboniferous – donji karbon. Približni ekviva-
lent termina misisipij (v. Mississippian) u europskoj
uporabi; v. Upper Carboniferous.
Lower Cretaceous – donja kreda. Najranija epoha kre-
de (krednog perioda – v. Cretaceous) koja je trajala
otprilike prije 140 do 120 milijuna godina.
Lower Devonian – donji devon. Najranija epoha devo-
na (devonskog perioda – v. Devonian) koja je trajala
otprilike prije 400 do 385 milijuna godina.
Lower Eocene – donji eocen, v. Eocene.
lower explosive limit (LEL) – donja granica eksploziv-
nosti. Najniža volumenska koncentracija plina (po-
stotni udjel gorivog plina) u smjesi plilna i zraka ili
pomiješanog s drugim plinovima, kod koje će doći
do eksplozije kada se smjesa zapali ili kod koje će se
smjesa zapaliti uz otvoreni plamen; v. upper explosive
limit.
lower heating value (LHV) – donja (efektivna) toplin-
ska (kalorična) vrijednost, v. inferior calorific value.
Lower Jurassic – donja (crna) jura, lijas, v. Lias, Jurassic.
lower kelly cock – donji zasun radne šipke, sigurnosni
ventil bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drill-
stem safety valve, kelly cock.
lower kelly valve – donji zasun radne šipke, sigurnosni
ventil bušaće kolone (kolone bušaćih alatki), v. drill-
stem safety valve, kelly cock.
lower mantle – donji (unutarnji) Zemljin plašt, mezosfe-
ra. Dio Zemljinog plašta (v. mantle, 1) koji leži ispod
dubine oko 1.000 kilometara i ima gustoću 4,7 g/
cm3. U donjem plaštu brzina seizmičkih valova (se-
ismic velocity) sporo raste s dubinom. Donji ili unu-
tarnji plašt Zemlje je ekvivalentan sloju D (D layer).
Sinonimi: inner mantle, mesosphere.
lower marine riser package (LMRP) – donji modul ko-
Lower Miocene
lone uronjene stojke. U procesu bušenja u podmorju –
sklop alatki koji se sastoji od fleksibilne spojnice (flex
joint) ili kugličnog zgloba (ball joint), prstenastog
protuerupcijskog uređaja (prstenastog preventera
– annular preventer), hidrauličkih akumulatora (hy-
draulic accumulators), sekcija kolone uronjene stojke
(sections of riser) i klizne spojnice uronjene stojke
(riser slip joint). Svi elementi sklopa se mogu odvojiti
od ostatka preventerskog sklopa u slučaju opasnosti
i tako omogućiti odlazak bušaće platforme s lokacije,
a napuštena bušotina ostaje sigurna.
Lower Miocene – donji miocen, v. Miocene.
Lower Mississippian – donji misisipij. Najranija epoha
misisipija (misisipijskog perioda – v. Mississippian)
koja je započela prije otprilike 350 milijuna godina.
Lower Oligocene – donji oligocen, v. Oligocene.
Lower Ordovician – donji ordovicij. Najranija epoha or-
dovicija (ordovicijskog perioda – v. Ordovician) koja
je trajala prije otprilike 490 do 460 milijuna godina.
Lower Paleocene – donji paleocen, v. Paleocene.
Lower Pennsylvanian – donji pensilvanij. Najranija
epoha pensilvanija (pensilvanijskog perioda – v.
Pennsylvanian) koja je započela prije otprilike 310
milijuna godina.
Lower Permian – donji perm. Najranija epoha perma
(permskog perioda – v. Permian) koja je trajala prije
otprilike 275 do 260 milijuna godina.
lower-phase microemulsion – mikroemulzija iz po-
dručja donje faze. Faza mikroemulzije s visokom kon-
centracijom vode koja se, kada se promatra u ispit-
noj cijevi, nalazi blizu dna s naftnom fazom na vrhu.
Čini stabilnu, fino dispergiranu smjesu nafte, vode i
kemikalija s visokom koncentracijom vode; v. midd-
le-phase microemulsion, upper-phase microemulsion,
micellar solution.
lower plate – spušteni blok rasjeda. Podinski bok rasje-
da (footwall of fault); v. upper plate.
Lower Pliocene – donji pliocen, v. Pliocene.
Lower Silurian – donji silur. (1) Najranija epoha silura
(silurskog perioda – v. Silurian) koja je započela prije
otprilike 420 milijuna godina. (2) Stari naziv (sino-
nim) ordovicija (v. Ordovician).
Lower Triassic – donji trijas. Najranija epoha trijasa (tri-
jaskog perioda – v. Triassic) koja je trajala prije otpri-
like 230 do 215 milijuna godina.
low-GOR crude – slojna nafta s malim skupljanjem
(kontrakcijom), v. low-shrinkage crude oil.
low-GOR crude oil – slojna nafta s malim skupljanjem
(kontrakcijom), v. low-shrinkage crude oil.
low-GOR oil – nafta s malim skupljanjem (kontrakcijom),
v. low-shrinkage crude oil.
low-grade metamorphism – metamorfoza (metamor-
fizam) niskog stupnja, v. low-rank metamorphism.
low-gravity crude – nafta velike relativne gustoće, v.
low-gravity crude oil.
low-gravity crude oil – nafta velike relativne gustoće.
Sirove nafta relativne gustoće između 0,875 i 0,905
(25 do 30 °API). Prema nekim definicijama, to je sirova
nafta relativne gustoće veće od 0,935 (manje od 20
°API), ali se takva nafta negdje naziva teškom naftom.
Sinonimi: low-gravity crude, low-gravity oil; v. medi-
um-graviti crude oil, high-gravity crude oil, light crude
oil, heavy crude oil, extra-heavy crude oil, API gravity.
low-gravity oil – nafta velike relativne gustoće, v. low-
gravity crude oil.
483 low-solids nondispersed drilling mud
low heating value (LHV) – donja (efektivna) toplinska
(kalorična) vrijednost, v. inferior calorific value.
low heat value (LHV) – donja (efektivna) toplinska (ka-
lorična) vrijednost, v. inferior calorific value.
lowland – nizina, nizozemlje. (1) Opći termin koji se
primjenjuje za označavanje niske (ravne) zemlje ili
prostranih područja (dijelova) niskog kopna, osobito
blizu obale, uključujući široke ravnice ili predjel koji
ne leži visoko iznad nivoa plime; v. upland. (2) Niski i
relativno ravni dio zemlje u usporedbi sa susjednim
višim predjelom, na primjer, dolina između dvije kue-
ste. (3) Niski ili ravni komad zemlje duž korita rijeke.
low lime content drilling mud – niskovapnena bušaća
isplaka, v. lime-base drilling mud.
low lime drilling mud – niskovapnena bušaća isplaka,
v. lime-base drilling mud.
low-lime mud – niskovapnena isplaka, v. lime-base dri-
lling mud.
lowmoor peat – nizinski treset. Treset koji zaliježe na
nizinskim močvarama i sadrži malo ili uopće ne sa-
drži tresetnu mahovinu (sphagnum). Vlaga u tresetu
potječe od površinskih voda stajačica (standing sur-
face water) niske kiselosti. Sadržaj mineralne tvari
(pepela) i dušika je visok, a celuloze nizak. Sinonim:
fen peat; v. highmoor peat.
low-pressure fluid flow – niskotlačno strujanje fluida.
Strujanje fluida (u cijevima, fitinzima i dr.) pri tlaku
ispod atmosferskog, osobito plinova i para koji se
ponašaju po zakonu idealnog plina.
low-pressure natural gas – niskotlačni prirodni plin.
Prirodni plin čiji je tlak od 0 do 200 kPa (2 bar). De-
finicije raspona tlaka se znatno razlikuju među kori-
snicima.
low-pressure well – niskotlačna bušotina. Naftna ili
plinska bušotina čiji je statički tlak na ušću (tlak na
ušću kada je bušotina zatvorena) manji od 140 bar
(2.000 psia).
low quartz – niskotemperaturni kvarc. Kvarc koji je kri-
stalizirao pri niskim temperaturama, osobito alfa-
kvarc (alpha quartz).
low-rank metamorphism – metamorfoza (metamorfi-
zam) niskog stupnja. U geologiji – metamorfoza (me-
tamorfizam) koja se odvijala pri uvjetima niskih do
umjerenih temperatura i tlakova. Sinonim: low-grade
metamorphism; v. high-rank metamorphism.
low-shrinkage crude – slojna nafta s malim skuplja-
njem (kontrakcijom), v. low-shrinkage crude oil.
low-shrinkage crude oil – slojna nafta s malim skuplja-
njem (kontrakcijom). Sirova nafta s malim faktorom
(volumenom) otopljenog plina (ovisno o definicija-
ma manjim od 90 m3/m3 ili od 360 m3/m3) koja daje
veliku količinu tekuće faze pod separatorskim uvje-
tima (nakon separacije plina). Relativna gustoća ta-
kvih nafti je veća od 0,875/manja od 30 °API (prema
drugoj definiciji, relativna gustoća je veća od 0,800/
manja od 45 °API), a faktor skupljanja (kontrakcije)
veći je od 0,5. Prema nekim izvorima, termin je si-
nonim termina black oil. Sinonimi: low-GOR crude,
low-GOR crude oil, low-GOR oil, low-shrinkage crude,
low-shrinkage oil, ordinary crude, ordinary crude oil,
ordinary oil.
low-shrinkage oil – nafta s malim skupljanjem (kon-
trakcijom), v. low-shrinkage crude oil.
low-solids nondispersed drilling mud – nedispergi-
rana bušaća isplaka s niskim sadržajem čvrste faze.
low-solids nondispersed mud
Bušaća isplaka pripremljena sa slatkom vodom, ben-
tonitom i polimerima. Ima manji sadržaj gline nego
obična bušaća isplaka, što povećava brzinu bušenja
uz održavanje kontrole bušotine, ali može tolerirati
samo minimalno zagađenje solju.
low-solids nondispersed mud – nedispergirana ispla-
ka s niskim sadržajem čvrste faze, v. low-solids nondis-
persed drilling mud.
low specific-gravity solids – lake čvrste čestice. U teh-
nologiji bušaćih isplaka – sve čvrste čestice u buša-
ćoj isplaci (osim materijala za otežavanje isplake, na
primjer, barita) koje uključuju čestice gline, probuše-
nih stijena, aditiva i soli.
low-sulfur crude (crude oil) – niskosumporna sirova
nafta. Sirova nafta koja sadrži manje od 0,6% (mase-
nih) sumpora. Drugi oblik pisanja termina: low-sulp-
hur crude.
low-sulphur crude (crude oil) – niskosumporna sirova
nafta, v. low-sulfur crude.
low-temperature oxidation – niskotemperaturna ok-
sidacija. Jedan od dvaju tipova režima podzemnog
izgaranja nafte (uz visokotemperaturnu oksidaciju).
Reakcija u procesu podzemnog izgaranja kada je
temperatura izgaranja manja od 340 0C. Produkti iz-
garanja su oksidirani ugljikovodici i voda. Područje
niskotemperaturne oksidacije u ležištu nastaje kada
su gubici topline veliki ili je tok zraka mali, zbog čega
znatno pada temperatura fronte izgaranja. Nisko-
temperaturna oksidacija doprinosi gašenju fronte
izgaranja; v. high-temperature oxidation.
low-temperature reservoir – niskotemperaturno leži-
šte. Geotermalno ležište s temperaturom manjom
od 90 0C.
low-temperature separation (LTS, LTX) – niskotem-
peraturna separacija. Proces uklanjanja (izvlačenja)
kapljevine (tekuće faze) iz visokotlačnog masnog
prirodnog plina pri temperaturi između –7 i –29 0C
namjernim formiranjem hidrata i njihovim kontro-
liranim otapanjem. Svrha separacije je odvajanje
vode i tekućih ugljikovodika od plina, dobivanje ve-
ćeg iscrpka tekuće faze iz plina (u odnosu na separa-
tore s normalnom temperaturom) i dehidracija plina
(obično do specifikacija za transport plinovodima).
Postupak se sastoji u ekspanzijskom hlađenju plina u
niskotemperaturnom separatoru, što uzrokuje kon-
denzaciju vode i tekućih ugljikovodika (kondenzati).
Suhi plin, kondenzat i slobodna voda se ispuštaju
iz separatora pod kontroliranim uvjetima. Posebne
mjere se moraju osigurati za sprječavanje nastanka
plinskih hidrata u separatoru (strujanje vruće pro-
dukcije bušotine u separatoru, grijanje vodova u se-
paratoru ili injektiranje inhibitora hidrata u separator
– na primjer, glikola).
low-temperature separation unit – uređaj za nisko-
temperaturnu separaciju, niskotemperaturni separa-
tor. Horizontalni separator za uklanjanje kapljevina iz
visokotlačnog prirodnog plina ekspanzijskim hlađe-
njem preko sapnice. Produkti su suhi plin, kondenzat
i slobodna voda, a hidrati, ako nastanu u separatoru,
tale se grijanjem; v. low-temperature separation. Si-
nonimi: low-temperature separator, LTS-unit, LTX-unit,
LXT Unit.
low-temperature separator – niskotemperaturni sepa-
rator, uređaj za niskotemperaturnu separaciju, v. low-
temperature separation unit.
484 low water-loss additives
low-tension flood (flooding) – istiskivanje nafte (za-
vodnjavanje) s redukcijom međufazne napetosti.
Istiskivanje nafe vodom (zavodnjavanje) s dodava-
njem vodi površinski aktivnih tvari (surfaktanata), i
pomoćnih površinski aktivnih tvari (kosurfaktanata)
radi snižavanja međufazne napetosti istiskivajuće
vode i istiskivane slojne nafte. Međufazna napetost
se u tim procesima reducira na vrijednost od 0,001
N/m, i manju. Glavna primjena tog tipa zavodnjava-
nja je na ležištima gdje je zasićenje naftom pri kon-
vencionalnom zavodnjavanju blisko rezidualnom.
Sinonimi: low-concentration surfactant flood, low-
tension surfactant flood, low-tension waterflood.
low-tension surfactant flood (flooding) – istiskivanje
nafte (zavodnjavanje) s redukcijom međufazne nape-
tosti, v. low-tension flood.
low-tension waterflood (waterflooding) – zavodnja-
vanje s redukcijom međufazne napetosti, v. low-tensi-
on flood.
low-tide platform – platforma otapanja, v. solution
platform.
low-velocity correction – korekcija za sloj s malom br-
zinom širenja seizmičkih valova, v. weathering correc-
tion.
low-velocity layer (LVL) –(1) sloj s malom brzinom ši-
renja seizmičkih valova. Zona materijala neposredno
ispod Zemljine površine u kojoj se seizmički valovi
šire malom brzinom. Iako se takav sloj katkada od-
nosi na raspadnuti sloj (weathered layer), on može, ali
ne mora, odgovarati geološkoj zoni trošenja (raspa-
danja, zone of weathering). (2) zona s malom brzinom
širenja seizmičkih valova, v. low-velocity zone.
low-velocity-layer correction – korekcija za sloj s ma-
lom brzinom širenja seizmičkih valova, v. weathering
correction.
low-velocity zone – zona s malom brzinom širenja se-
izmičkih valova. (1) Zona u gornjem plaštu Zemlje
(upper mantle), različito definirane dubine – od 60 do
250 kilometara, u kojoj su brzine širenja seizmičkih
valova oko 6% manje nego u najgornjem dijelu pla-
šta. Ponašanje te zone je vjerojatno uzrokovano time
što je temperatura materijala tu bliska točki taljenja
(melting point). Sinonimi: Guttenberg low-velocity
zone, B layer. (2) Područje unutar granica jezgre ispod
dubine od 2.900 kilometara koje uzrokuje seizmičku
zonu sjene (shadow zone) na površini Zemlje.
low water-loss additives – aditivi za smanjivanje
gubljenja vode (filtracije). U tehnologiji cementaci-
je bušotina – materijali koji se dodaju cementnim
kašama (cement slurry) radi smanjivanja njihove
filtracije (slično bušaćim isplakama). Djeluju tako
da umanjuju mogućnost blokade pora vodom i/ili
emulzijom i bubrenja bentonitne gline u formaci-
ji (zbog prodora filtrata cementne kaše) i također
pomažu zaštititi šejl, koji je osjetljiv na utjecaj vode,
smanjuju vjerojatnost prerane dehidratacije ce-
mentne kaše u formaciju pri cementaciji dugačkog
intervala kanala bušotine i održavaju nisku visko-
znost kaše (i, prema tome, umanjuju mogućnost
porasta tlaka cirkulacije). Kao aditivi za redukciju fil-
tracije se rabe polimeri, dispergatori, lateks, karbok-
simetilhidroksiletil celuloza i drugi aditivi (na tržištu
se javljaju pod komercijalnim nazivima). Cementne
kaše s aditivima za smanjivanje filtracije se primje-
njuju pri cementaciji pod visokim tlakom (squeeze
low water-loss cement
cementing) i cementaciji dugačkih intervala kanala
bušotine.
low water-loss cement – cement s aditivom za smanji-
vanje gubljenja vode (filtracije). U tehnologiji cemen-
tacije bušotina – tip cementa koji sadrži aditiv za
smanjivanje gubljenja vode (filtracije) kada cemen-
tna kaša struji u propusnu formaciju; v. low water-loss
additives.
low-yield clay – glina s niskim prinosom isplake. U teh-
nologiji isplaka – komercijalna glina (commercial
clay) s kalcijskim monmorijonitom (calcium mon-
tmorillonite) koja daje prinos isplake manji od 4,8 m3
po jednoj toni (manje od 30 bbl/t), za razliku od gline
s visokim prinosom isplake (v. high-yield clay).
loxoclase – loksoklas, natrijski ortoklas. Varijetet orto-
klasa (v. orthoclase) koji sadrži natrij u znatnoj količi-
ni. Sinonim: soda orthoclase.
LP-Gas – (1) ukapljeni (tekući) naftni plin, v. liquefied pe-
troleum gas. (2) plin u bocama, v. bottled gas.
LP-Gas drive – istiskivanje nafte injektiranjem obroka
ukapljenog naftnog plina, v. liquefied petroleum gas
slug drive.
LP-Gas slug drive – istiskivanje nafte injektiranjem
obroka ukapljenog naftnog plina, v. liquefied petrole-
um gas slug drive.
LPG carrier – tanker za prijevoz ukapljenog naftnog pli-
na, v. liquefied petroleum gas carrier.
LPG flood, LPG flooding – istiskivanje nafte injektira-
njem obroka ukapljenog naftnog plina, v. liquefied pe-
troleum gas slug drive.
LPG-Gas – ukapljeni (tekući) naftni plin, v. liquefied pe-
troleum gas.
LPG slug – obrok injektiranja ukapljenog naftnog plina,
v. liquefied petroleum gas slug.
LPG slug drive – istiskivanje nafte injektiranjem obroka
ukapljenog naftnog plina, v. liquefied petroleum gas
slug drive.
LTS-unit – uređaj za niskotemperaturnu separaciju, ni-
skotemperaturni separator, v. low-temperature sepa-
ration unit.
LTX-unit – uređaj za niskotemperaturnu separaciju, ni-
skotemperaturni separator, v. low-temperature sepa-
ration unit.
Ludian – ludij. Stratigrafski kat najgornjeg dijela eoce-
na (uppermost Eocene) u Europi – iznad bartona (Bar-
tonian), a ispod tongrija (Tongrian) oligocena.
Ludlovian, Ludlovian stage, Ludlow – ladlov, ludlov.
Stratigrafski kat gornjeg silura (Upper Silurian) u Eu-
ropi – iznad venloka (Wenlockian), a ispod žedina
(Gedinnian) devona.
lump – gruda. U geologiji – Opisni termin za označa-
vanje složenog agregata zrna u recentnim karbonat-
nim sedimentima koji je vjerojatno formiran gomi-
lanjem, flokulacijom ili spajanjem u grude dvaju ili
više peleta, oolita, skeleta itd. ili njihovih fragmenata
(odlomaka) ili raspadom novosedimentiranog ili dje-
lomično stvrdnutog karbonatnog mulja.
lumpal limestone – grudasti vapnenac, v. lump lime-
stone.
lumping – (1) grupiranje komponenata. Analizama
slojnih fluida (sirove nafte, plinsko-kondenzatnih
sustava) mogu se dobiti modeli fluida s velikim
brojem ugljikovodičnih komponenata (nekoliko
desetaka) za simulacije s modelima sastava ili više-
komponentnim modelima (v. compositional model) s
485 Lutetian, Lutetian stage
jednadžbama stanja (EOS). Kako, međutim, troškovi
višekomponentnih simulacija znatno rastu s brojem
komponenata koji opisuju ležišne i injektirane fluide
tako da se njihov broj mora smanjiti, ali se pri tome
mora postići sklad između broja komponenata i toč-
nosti simulacije ovisno o tipu simuliranog procesa
(ovisno o očekivanom utjecaju faznog ponašanja na
rezultate simulacije). Postoji više načina grupiranja
pojedinačnih komponenata fluida (u tzv. pseudo-
komponente, pseudocomponents) – na bazi molnih
ili masenih udjela komponenata u smjesi i podjelom
komponenata u intervale prema molarnoj masi ili
prema logaritmu vrijednosti konstanti fazne ravno-
teže (K konstanti) komponenata. Praktično za sve si-
mulacije s modelima sastava (uključujući simulacije
ležišta hlapljive nafte i plinsko-kondenzatnih ležišta,
injektiranja plina u plinsko-kondenzatna ležišta pri
tlaku većem ili manjem od točke rošenja, retrograd-
ne kondenzacije u okolišu proizvodnih bušotina te
miscibilnih i nemiscibilnih istiskivanja nafte plinom)
dovoljno je pet do osam komponenata (pseudo-
komponenata) za karakterizaciju fluida. Pojedinačne
komponente se za većinu procesa mogu grupirati
prema sljedećem praktičnom pravilu – metan s du-
šikom, etan s ugljik-dioksidom, izobutan s normal-
nim butanom i izopentan s normalnim pentanom.
Frakcija heptana i viših ugljikovodika se cijepa na
više pseudokomponenata. Sadržaj neugljikovodič-
nih komponenata u ležišnom fluidu i injektiranom
plinu mora biti manji od nekoliko postotaka da bi se
te komponente mogle grupirati s ugljikovodicima; v.
splitting of heavy fraction. (2) sjedinjavanje sistemat-
skih grupa. U taksonomiji – praksa ignoriranja malih
razlika pri prepoznavanju ili određivanju (definira-
nju) vrsta i rodova; v. splitting.
lump limestone – grudasti vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac koji sadrži brojne grude (poput agregata
peleta ili oolita) u mikritskom matriksu. Sinonim:
lumpal limestone.
lungfishes, lung-fishes (Dipnoi, Dipneusti) – plućaši-
ce, ribe plućašice, dvodihalice, dipnoi. Red krosopte-
rigija (riba resoperki, crossopterygians). Imaju pliva-
ći (zračni) mjehur (swim bladder, air bladder) koji je
homologni organ plućima (adaptiran je za funkciju
kao pluća) tako da plućašice uz disanje škrgama dišu
i plućima. Nemaju prave zube, nego im se zubalo sa-
stoji od pločica za drobljenje hrane (crushing plates).
Stratigrafska rasprostranjenost: donji devon-danas.
Lusitanian – luzitan, lusitan. Stratigrafski kat gornje
jure (Upper Jurassic) u Europi – iznad oksforda (Oxfor-
dian), a ispod kimeridža (Kimmeridgian).
luster – sjaj minerala, v. mineral luster.
lutaceous – lutitni. Termin za označavanje sedimentnih
stijena (sedimentary rocks) koje su se formirale iz mu-
lja (od čestica veličine čestica gline i/ili silta) ili koje
imaju finu neopipljivu teksturu praška ili gorskog
brašna; koji se odnosi na lutit. Terminom se također
označava tekstura takvih stijena; v. argillaceous, pe-
litic.
luteous – lutitni. Termin za označavanje vapnenca (li-
mestone) koji sadrži znatnu količinu muljevitog sedi-
menta prepoznatljivog po prisutnosti mnogobrojnih
čestica klastičnog kvarca veličine čestica silta.
Lutetian, Lutetian stage – lutet. Stratigrafski kat eoce-
na (Eocene) u Europi – iznad ipra (Ypresian), a ispod
lutetium-hafnium age method
priabona (Priabonian). Obuhvaća vremenski raspon
od prije 50 do 45 milijuna godina.
lutetium-hafnium age method – lutecijsko-hafnijska
metoda određivanja starosti. Metoda određivanja
geološke starosti u godinama koja se bazira na po-
znatoj brzini radioaktivnog raspada lutecija-176 (po-
luživot je približno jednak 2,2x1010 godina) do hafni-
ja-176. Metoda se može primjenjivati pri povoljnim
uvjetima za datiranje (određivanje starosti) minerala
koji sadrže elemente rijetkih zemalja.
lutite – lutit. Opći naziv za konsolidirane stijene (con-
solidated rocks) koje se sastoje od čestica silta i/ili
gline i od različitih pratećih materijala koji, kada se
pomiješaju s vodom, formiraju mulj, na primjer šejl,
muljnjak (madston) i kalcilutit. Termin lutit je ekvi-
valentan terminu pelit (pelite) izvedenom iz grčkog
486 lye
jezika. Drugi oblik pisanja termina: lutyte; v. arenite,
rudite.
lutyte – lutit, v. lutite.
L wave – L val, površinski val, v. surface wave.
LXT Unit – uređaj za niskotemperaturnu separaciju, ni-
skotemperaturni separator, v. low-temperature sepa-
ration unit.
lycopods (Lycopodineae, Lycopodiatae) – likopodiji,
crvotočine. Pteridofiti (papratnjače, pteridophytes)
karakterizirani gustim, jednostavnim, spiralno ras-
poređenim listovima (spirally arranged leaves) i
sporangijima (trusnicima, sporangia) smještenim
(razvijenim) u pazušcima listova (leaf axils). Strati-
grafska rasprostranjenost: devon-danas. Sinonim:
club mosses.
lye – kamena soda, kalij-hidroksid, v. caustic potash.
M 487
Mm
M – M. U klasifikaciji IUGS (v. IUGS classification) plu-
tonskih stijena – simbol za mafitske i srodne mine-
rale: tinjce (micas), amfibole (amphiboles), piroksene
(pyroxenes), olivine (olivines), opake minerale (opaque
minerals), epidot (epidote), granate (garnets), primar-
ne karbonate (primary carbonates) itd..
maar – maar. Niski, široki (bez konusa) vulkanski kra-
ter (volcanic crater) formiran višestrukim plitkim
eksplozijskim erupcijama (explosive eruptions). Okru-
žen (opkoljen) je kraterskim prstenom (crater ring) i
može biti ispunjen vodom.
Maastrichtian, Maastrichtian stage – mastriht, ma-
astricht, maestricht. Stratigrafski kat gornje krede u
Europi – iznad kampana (Campanian), a ispod dana
(Danian) tercijara. Obuhvaća vremenski raspon od
prije 72 do 67 (ili 66) milijuna godina. Drugi oblik pi-
sanja termina: Maestrichtian.
macaroni – »makaroni«. Termin kojim se označava
oprema za bušotine malog promjera (slim-hole wells,
narrow-diameter well).
macaroni rig – postrojenje za remont bušotina malog
promjera. Lako remontno postrojenje (light workover
rig) projektirano za rukovanje uzlaznim cijevima (ko-
lonom uzlaznih cijevi, tubing) promjera od 19,05 do
25,4 mm (¾ do 1 inč).
macaroni string – kolona cijevi malog promjera, »maka-
roni« kolona. (1) Kolona cijevi (string of pipe) ili uzla-
znih cijevi (string of tubing) promjera između 19,05
i 25,4 mm (¾ i 1 inča). (2) Kolona uzlaznih cijevi (tu-
bing string) unutar druge kolone uzlaznih cijevi.
macaroni tubing – kolona uzlaznih cijevi malog promje-
ra (uzlaznih cijevi »makaroni«). Kolona uzlaznih cijevi
malog vanjskog promjera (od 19,05 do 25,4 ili 31,75
mm/¾ do 1 ili 1¼ inča – small-diameter tubing) koja
se primjenjuje u bušotinama malog promjera (slim-
hole wells) ili kao radna kolona (work string) za neke
remontne operacije. Može biti opremljena bušaćim
dlijetom za bušenje pijeska, čepova ili predmeta koji
su pali u bušotinu.
maceration – maceracija. Proces razlaganja sedimen-
tnih stijena (sedimentary rocks), na primjer, ugljena,
macrolithology
šejla, različitim fizičkim i kemijskim metodama (po-
stupcima) radi ekstrakcije i koncentracije u kiselina-
ma netopljivih mikrofosila (fosilnih mikroorganiza-
ma), uključujući spore i pelud. Proces maceracije se
sastoji uglavnom od kemijske obrade oksidansima i
alkalijama i primjene drugih postupaka odjeljivanja
koji omogućuju uklanjanje stranih minerala i organ-
skih komponenata. Maceracija se široko primjenjuje
u palinologiji.
macroclastic rock – makroklastična stijena. Klastična
stijena (v. clastic rock) čije su komponente vidljive
golim okom (za razliku od kriptoklastične stijene – v.
cryptoclastic rock).
macrocrystalline – makrokristalan, megakristalan,
eukristalan. Termin za označavanje teksture stijene
(texture of rock) koja se potpuno ili djelomično sastoji
od kristala dovoljno velikih da ih se može razlikovati
(razlučiti) golim okom ili jednostavnim povećalom.
Terminom se također označava stijena s takvom tek-
sturom. Sinonimi: eucrystalline, macromeritic, mega-
crystalline.
macrofacies – makrofacijes, v. facies tract.
macrofossil – makrofosil, megafosil. Biljni ili životinjski
fosil koji je dovoljne veličine za izučavanje i identifi-
kaciju bez pomoći mikroskopa. Makrofosili su korisni
za određivanje starosti (age) i sredine sedimentaci-
je (environment of deposition) na površini dok se u
podzemlju razaraju bušaćim dlijetom pa se u tom
slučaju rabe mikrofosili. Makrofosili uključuju ostat-
ke i beskralješnjaka (invertebrates) i kralješnjaka
(vertebrates) i najčešće su to moluski (mekušci, mo-
llusks), gastropodi (puževi, gastropods), brahiopodi
(ramenonošci, brachiopods), cefalopodi (glavonošci,
cephalopods) i koralji (corals). Sinonim: megafossil; v.
microfossil.
macrograined – makrozrnast. Termin kojim se označa-
va tekstura karbonatne sedimentne stijene (carbo-
nate sedimentary rock) koja sadražava klastične česti-
ce (clastic particles) promjera većeg od 1 milimetra;
v. megagrained.
macrolithology – makrolitologija. (a) Izučavanje ve-
macromeritic
likih kompleksa stijena koje se smatraju dijelom
stratigrafskog stupa (profila, stratigraphic column)
na danom području. (b) Skupne karakteristike takvih
stijenskih kompleksa.
macromeritic – makromeritni. (1) v. macrocrystalline.
(2) v. phaneritic.
macroplankton – makroplankton. Plankton (v. plan-
kton) čija je veličina između 1 mm i 1 cm – veći je od
ultraplanktona (v. ultraplankton), nanoplanktona (v.
nannoplankton) i mikroplanktona (v. microplankton),
ali je manji od megaplanktona (v. megaloplankton).
macropore – makropora, megapora. Pora koja je preve-
lika da bi mogla zadržavati vodu djelovanjem pojave
kapilarnosti. Sinonim: megapore.
macroporosity – makroporoznost. Dio pornog volu-
mena stijene s porama radijusa većeg od 0,5 mikro-
metara, za razliku od mikroporoznosti (v. microporo-
sity).
macroscopic – makroskopski. (1) v. megascopic. (2) Ter-
min za označavanje tektonskih elemenata (tectonic
features) koji su preveliki da bi se mogli neposredno
opažati u svoj njihovoj cjelini; v. mesoscopic.
macroscopic capture cross-section – makroskopski
presjek zahvata (kaptiranja), sigma. Efektivna površina
poprečnog presjeka po jedinici volumena materijala
za zahvat (kaptiranje) neutrona (capture of neutrons).
Zavisi, prema tome, od broja prisutnih atoma te o
presjecima zahvata (kaptiranja) njihovim jezgrama
(v. atomic capture cross-section). Mjerna jedinica ma-
kroskopskog presjeka zahvata je cm2/cm3 – jednaka
je 103 jedinica zahvata ili cu (v. capture unit).
macroscopic displacement efficiency – koeficijent
makroskopskog istiskivanja nafte, volumetrijski koefi-
cijent obuhvata ležišta. Mjera efikasnosti istiskivanja
nafte injektiranim fluidom u volumenskom smislu
(po površini i debljini ležišta) i, prema tome, čini
umnožak koeficijenata obuhvata ležišta po površini
i debljini. Tipična vrijednost koeficijenta makroskop-
skog istiskivanja nafte u procesima zavodnjavanja
iznosi oko 0,7 za graničnu ekonomičnost procesa,
a ovisi o koeficijentu pokretljivosti između istiskiva-
ne nafte i istiskivajućeg fluida i pojavi gravitacijske
segregacije (ako je razlika gustoće fluida velika). Si-
nonim: volumetric displacement efficiency; v. micros-
copic displacement efficiency.
macroseism – potres, v. earthquake.
macrotectonics – makrotektonika, v. megatectonics.
macrotidal – makrotidalni. Termin kojim se označava
obala s amplitudom plime (tidal range) većom od 4
metra; v. mesotidal, microtidal.
Maestrichtian, Maestrichtian stage – mastriht, mae-
stricht, maastricht, v. Maastrichtian.
mafelsic – mafitsko-felzički. Termin kojim se označava
eruptivna (magmatska) stijena (igneous rock) s pri-
bližno jednakim količinama felzičkih i mafitskih mi-
nerala (felsic minerals, mafic minerals).
mafic – mafitni, mafitski. Termin za označavanje erup-
tivne (magmatske) stijene (igneous rock) koja se sa-
stoji uglavnom od jednog ili više feromagnezijskih
(tamnoobojenih) minerala (ferromagnesian dark-
colored minerals) u svom modalnom sastavu. Istim
terminom se također nazivaju ti minerali. Termin je
mnemotehnički i izveden je kombiniranjem dijelova
riječi ma(gnesium)+f(erric)+ic; v. basic, felsic, femic,
salic.
488 magnesian dolomite
magma – magma. Prirodni pokretljivi stijenski materi-
jal koji se generira u unutrašnjosti Zemlje i sposoban
je izlijevati se na Zemljinu površinu i prodirati u ka-
menu koru. Iz magme su se, kako se smatra, formi-
rale eruptivne (magmatske) stijene (v. igneous rocks)
solidifikacijom (skrućivanjem) i s njom povezanim
procesima. Magma može sadržavati, ali ne mora,
suspendirane čvrste (tvrde) čestice (na primjer kri-
stale i fragmente stijena) i/ili plinovite komponente.
Oblik pridjeva: magmatic.
magma province – petrografska provincija, v. petro-
graphic province.
magmatic – magmatski, ortotektički. Koji se odnosi na
magmu ili je postao od magme. Sinonim: orthotec-
tic.
magmatic arc – vulkanski (otočni) luk, v. volcanic arc.
magmatic differentiation – magmatska diferencijacija.
Proces razvoja više različitih tipova eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena (igneous rocks) in situ iz jedne (za-
jedničke) matične magme. Sinonim: differentiation.
magmatic rock – magmatska (eruptivna) stijena, v.
igneous rock.
magmatic segregation – magmatska segregacija. Kon-
centracija kristala određenog minerala (ili određenih
minerala) u nekim dijelovima magme tijekom njena
hlađenja i kristalizacije. Na taj način su formirana
neka ležišta ekonomski cijenjenih ruda. Sinonim:
segregation.
magmatic water – magmatska voda. Voda koja je sadr-
žana u magmi ili se iz magme izdvojila. Prema nekim
izvorima, sinonim je juvenile water (juvenilna voda).
magmatism – magmatizam. (1) Razvoj i gibanje ma-
gme i njena solidifikacija (skrućivanje) koja dovodi
do formiranja eruptivnih (magmatskih) stijena (igne-
ous rocks). (2) Teorija prema kojoj se većina granita
formirala kristalizacijom iz magme, a ne granitizaci-
jom (granitization).
magnafacies – magnafacijes. Veliki, kontinuirani i ho-
mogeni pojas sedimenata (belt of deposits) koji je
karakteriziran sličnim litološkim i paleontološkim
osobinama i čije granice presijecaju izokrone povr-
šine zahvaćajući nekoliko definiranih (samostalnih)
kronostratigrafskih jedinica (chronostratigraphic
units); potpuni »litočlan« (lithic member) ili litostra-
tigrafska jedinica (lithostratigraphic unit) savršeno
jednakog facijesa, ali formirana u različita vremena
(u europskoj primjeni se naziva isopic facies). Magna-
facijes predstavlja određenu sredinu sedimentacije
(odgovara određenim uvjetima taloženja) koja je
postojala dovoljno dugo vremena premještajući se
više ili manje u prostoru. Može se podijeliti u neko-
liko parvafacijesa (parvafacies) različitih vremena.
Termin je kao sinonim vrlo blizak terminu lithosom
(litosoma); v. megafacies.
magnesian calcite – magnezijski kalcit. Varijetet kalcita
s neuređenom supstitucijom kalcija magnezijem. Ni-
skomagnezijski kalcit (low-magnesian calcite) sadrži
manje od 4% karbonata magnezija (na bezvodni
ostatak) i čini zapravo običnu formu kalcita, dok vi-
sokomagnezijski kalcit (high-magnesian calcite) ima
4% do 19% magnezij-karbonata, metastabilan je i u
procesu formiranja vapnenca prelazi u niskomagne-
zijski kalcit ili dolomit. Sinonim: magnesium calcite.
magnesian dolomite – magnezijski dolomit. Dolomit
(dolomitna stijena, dolomite rock) s viškom magne-
magnesian limestone
zija, osobito dolomitna stijena u kojoj Ca/Mg omjer
(odnos) varira od 1,0 do 1,5 ili dolomitna stijena koja
sadrži 50% do 75% dolomita i 25% do 50% magne-
zita.
magnesian limestone – magnezijski vapnenac (vapne-
njak). (1) Ovisno o definicijama: (a) vapnenac koji sa-
drži znatnu količinu magnezija, osobito vapnenac s
najmanje 90% kalcita i manje od 10% dolomita (što
iznosi približno 1,1% do 2,1% ekvivalenta MgO ili
približno 2,3% do 4,4% ekvivalenta karbonata ma-
gnezija. (b) vapnenac u kojem omjer (odnos) Ca/Mg
varira od 60 do 105. (c) vapnenac koji sadrži 5% do
15% karbonata magnezija, ali u kojem ne može biti
određen dolomit. (2) Dolomitni vapnenac, osobito
Magnezijski vapnenac (Magnesian Limestone), faci-
jes perma sjevero-istočne Engleske. (3) Termin koji se
obično, ali netočno, rabi za označavanje dolomitne
stijene (dolomitic rock).
magnesian spar – dolomit, v. dolomite, 1.
magnesium calcite – magnezijski kalcit, v. magnesian
calcite.
magnetic anisotropy – magnetska anizotropija, ani-
zotropija magnetske susceptibilnosti, v. susceptibility
anisotropy.
magnetic basement – magnetski fundament. Gornja
površina ekstenzivnih kristalinskih stijena (crystalline
rocks) koje posjeduju visoku magnetsku suscepti-
bilnost (magnetic susceptibility) u odnosu na sedi-
mentne stijene (sedimentary rocks). Magnetski fun-
dament se često, ali ne nužno, poklapa s geološkim
fundamentom (geologic basement). U magnetske
fundamente općenito nisu uključene magnetske se-
dimentne stijene (sedimenti) i tanki proslojci vulkan-
skih sedimenata i drugih stijena s visokom magnet-
skom susceptibilnošću koji su prodrli u sedimentni
presjek. Međutim, vulkanske stijene (volcanic rocks)
velike debljine unutar sedimentnog presjeka će biti
klasificirane kao magnetski fundament u područji-
ma gdje se njihov efekt ne može razlučiti od utjecaja
dublje zalegnutih magnetskih tijela.
magnetic directional survey – magnetsko mjerenje na-
giba kanala bušotine. Mjerenje (određivanje) nagiba
(kuta nagiba) i azimuta kanala bušotine na zadanoj
dubini koje se izvodi jedino u nezacijevljenim bušo-
tinama (bušotinama bez zaštitne kolone, open hole) i
s nemagnetičnim teškim šipkama (nonmagnetic drill
collars). Mjerni pribor se spušta žičanim užetom kroz
bušaću kolonu. Mjerenje može biti jedinično (jedno-
kratno), tj. samo u jednoj točki (stajalištu) u kanalu
bušotine (magnetic single-shot directional survey) ili
na više mjesta (stajališta, magnetic multishot direc-
tional survey).
magnetic domain – magnetska domena, v. domain, 3.
magnetic elements – magnetski elementi, elementi
magnetskog polja. Karakteristike magnetskog polja
(magnetic field) koje se mogu numerički (brojča-
no) izraziti. Postoji sedam magnetskih elemenata
– magnetska deklinacija (declination, D), magnetska
inklinacija (inclination, I), totalni intenzitet (totalni
vektor jakosti) magnetskog polja (total intensity, F),
horizontalni intenzitet (horizontalna komponenta
jakosti) magnetskog polja (horizontal intensity, H),
vertikalni intenzitet (vertikalna komponenta jako-
sti) magnetskog polja (vertical intensity, Z), sjeverna
komponenta (north component, X) i istočna kompo-
489 magnetic survey
nenta (east component, Y). Za potpunu vektorsku
karakteristiku magnetskog polja dovoljno je znati
samo tri elementa.
magnetic field intensity – intenzitet (jakost) magnet-
skog polja. Sila kojom magnetsko polje djeluje na
magnetski materijal u točki u prostoru. Termin se
obično primjenjuje kao sinonim termina total inten-
sity (totalni intenzitet magnetskog polja). Sinonim:
magnetic field strength, magnetic force (v.).
magnetic-flux-leakage test – ispitivanje propuštanja
magnetskim tokom (fluksom). Metoda otkrivanja
napuklina (pukotina) u cijevima detekcijom pertur-
bacija magnetskog polja (perturbations of magnetic
field) uzrokovanih defektom cijevi.
magnetic force – intenzitet (jakost) magnetskog polja.
Nepreporučljivi sinonim termina magnetic field in-
tensity (v.).
magnetic iron ore – magnetska (oktaedarska) ruda,
magnetit, v. magnetite.
magnetic multishot directional survey – magnetsko
višestruko mjerenje devijacije bušotine, v. multishot
directional survey
magnetic-particle inspection – kontrola magnetskim
prahom, magnetoskopija. Metoda otkrivanja napukli-
na (pukotina) u cijevima, na primjer, bušaćim šipka-
ma. Postupak se sastoji u induciranju magnetizma u
cijevima s pomoću nekoliko svitaka spojenih s izvo-
rom izmjenične struje, prekrivanju površine cijevi
specijalnim uljem i posipanju tog mjesta željeznim
praškom. Čestice željeznog praha će se orijentirati
po pukotinama koje se zatim mogu detektirati ultra-
ljubičastom svjetlošću.
magnetic prospecting – magnetska prospekcija (istra-
živanje). U primijenjenoj geofizici – metoda istraži-
vanja mjerenjem lokalnih promjena ili anomalija in-
tenziteta (jakosti) geomagnetskog polja (Zemljinog
magnetskog polja) ili njegove vertikalne komponen-
te magnetometrom (ili drugim uređajem) na povr-
šini zemlje ili iz zraka. Pri interpretaciji tih mjerenja
određuju se dubina, veličina, oblik i magnetizacija
geoloških objekata (podzemnih stijena) koji izaziva-
ju utvrđenu anomaliju.
magnetic prospecting survey – magnetsko (magne-
tometrijsko) snimanje (prospekcijsko snimanje), v. ma-
gnetic survey.
magnetic relaxation method of wettability determi-
nation – metoda određivanja močivosti magnetskom
(nuklearnom magnetskom) relaksacijom, v. nuclear
magnetic relaxation method of wettability determina-
tion.
magnetic single-shot directional survey – jednokrat-
no (jedinično) magnetsko mjerenje nagiba kanala bu-
šotine, v. magnetic directional survey
magnetic stratigraphy – magnetska (paleomagnetska)
stratigrafija, v. paleomagnetic stratigraphy.
magnetic survey – (1) magnetsko (magnetometrijsko)
snimanje (prospekcijsko snimanje). Mjerenja magnet-
skog polja (varijacija ukupnog geomagnetskog polja
ili magnetskog polja Zemlje) ili njegovih kompone-
nata (na primjer, vertikalne komponente polja) na
više različitih mjesta na istraživanom području radi
lociranja koncentracija magnetskih minerala ili odre-
đivanja dubine do fundamenta (za izradu karata ili
elemenata magnetskog polja Zemlje ili lokalnih ano-
malija uvjetovanih promjenom magnetizacije stije-
magnetic-type catcher
ne). Odstupanja od normalnog polja se pripisuju dis-
tribuciji stijena s različitom magnetskom susceptibil-
nošću, a moguće i s remanentnom magnetizacijom.
Primjenjuje se u istraživanju ugljikovodika za određi-
vanje dubina temeljnih stijena i geoloških anomalija.
Sinonim: magnetic prospecting survey, magnetometer
survey. (2) magnetsko mjerenje nagiba kanala bušoti-
ne, v. magnetic directional survey.
magnetic-type catcher – magnetski unutarnji hvatač
cijevi (spir), v. spear.
magnetism – magnetizam. Skup pojava povezanih s
električnim strujam, uključujući mehaničko uzaja-
mno djelovanje (uzajamno djelovanje mehaničkih
sila) koje se pojavljuje između magneta i električnih
struja; pojave koje obuhvaćaju magnetska polja i nji-
hove utjecaje na materijale.
magnetite – magnetit, magnetska (oktaedarska) želje-
zna ruda. Mineral crne boje iz grupe spinela (spinel
group), po kemijskom sastavu oksid željeza. Sreće se
u obliku oktaedarskih kristala ili zrnastih agregata i
široko je rasprostranjen akcesorni mineral u stijena-
ma svih tipova. Vrlo je magnetičan i uzrok je većine
magnetskih svojstava stijena. Sinonimi: magnetic
iron ore, octahedral iron ore.
magnetization – magnetizacija. Vektorska fizikalna ve-
ličina koja karakterizira stanje tvari pri njenom ma-
gnetiziranju, definira se kao omjer (odnos) magnet-
skog momenta (magnetic moment) i jediničnog vo-
lumena tvari. Magnetizacija stijene je jednaka sumi
dvaju tipova magnetizacije – inducirane (v. induced
magnetization) i remanentne (v. remanent magneti-
zation). Sinonim: volume magnetization.
magnetometer – magnetometar. Instrument (pribor)
za mjerenje jakosti magnetskog polja (magnetic-field
strength) i njegovih promjena i također magnetskog
polja stijena (magnetic field of rocks). Za površinska
mjerenja se primjenjuju terenski magnetometri koji
katkada mjere vertikalnu komponentu magnetskog
polja, katkada horizontalnu komponentu, a katka-
da totalno magnetsko polje. U aeromagnetome-
triji (magnetskim mjerenjima iz zraka) najčešći su
magnetometri – protonski (proton magnetometer)
i s optičkim pumpanjem (optically pumped magne-
tometer).
magnetometer survey – magnetsko (magnetometrij-
sko) snimanje (prospekcijsko snimanje), v. magnetic
survey.
main bore – glavni kanal bušotine. Zajednički kanal
bušotine iz kojeg počinje bušenje bočnih kanala do
dubine raznih željenih ciljeva; v. lateral wellbore, mul-
tilateral well.
main deck – glavna paluba. Platforma (platform) mor-
skog (odobalnog) bušaćeg postrojenja (offshore dri-
lling rig) ili broda (drill ship) koja se proteže od pram-
ca (bow) do krme (stern).
main hatch – mjerni otvor rezervoara, v. thief hatch.
main line – glavni cjevovod. (1) Cjevovod velikog pro-
mjera koji povezuje naftno ili plinsko polje s tran-
sportnim terminalom (transportation terminal) ili ra-
finerijom nafte (refinery). Sinonimi: transmission line,
trunk line; (2) Cjevovod velikog promjera za sabiranje
fluida, s kojim su spojeni manji dovodni cjevovodi
(feeder lines).
main oil line – glavni podmorski naftovod. Podmorski
cjevovod (subsea pipeline) velikog promjera za tran-
490 makeup (make-up) torque
sport nafte od sabirnog centra (punkta, gathering
center) do oceanskog terminala ili obale.
main rotary bushing – kupola rotacijskog stola (vrta-
ćeg stola, rotora), v. rotary bushing.
main system – distribucijski sustav (mreža), v. distribu-
tion system.
maintenance of pressure – podržavanje ležišnog tlaka,
v. pressure maintenance.
maintenance of reservoir pressure – podržavanje le-
žišnog tlaka, v. pressure maintenance.
major diameter – glavni promjer spojnice. Promjer
spojnice (diameter of connection) izmjeren od vrha
(crest) vanjskog ili muškog navoja (external thread,
male thread) ili od korijena (root) unutarnjeg ili žen-
skog navoja (internal thread, female thread).
major fold – glavna bora. Bora velikih razmjera na ne-
kom području s kojom su obično povezane sekun-
darne bore (minor folds).
major intrusion – plutonska (abisalna) intruzija, v. plu-
tonic intrusion.
major joint – glavna pukotina, v. master joint.
make – volumen produkcije (davanje) bušotine. Kolokvi-
jalni termin za davanje ili količinu proizvodnje naftne
ili plinske bušotine tijekom određenog perioda.
make a connection – navrtati bušaće šipke (pasove bu-
šaćih šipki), produljiti bušaću kolonu, v. making up of
drillpipes.
make a round trip – izvući i spustiti bušaću kolonu (ko-
lonu bušaćih alatki), v. trip.
make a trip – izvući i spustiti bušaću kolonu (kolonu bu-
šaćih alatki), v. trip.
make the kelly down – bušiti (izbušiti) jednom šipkom.
Izbušiti interval kanala bušotine duljine oko 9 me-
tara (30 stopa), odnosno jednom bušaćom šipkom
(nakon čega se pripaja sljedeća šipka).
make up/break out – navrnuti/odvrnuti (privijčati/od-
vijčati) cijevi. Spajati navojem pojedinačne cijevi u
kolonu i otpajati.
makeup (make-up) cathead – motovilo (mosur) za
navrtanje cijevi. Naprava na bušaćem postrojenju
(pričvršćena za vratilo bušaće dizalice, drawworks)
koja služi kao vitlo za spajanje (navrtanje i priteza-
nje) bušaćih šipki (drillpipes) i uzlaznih cijevi (tubing).
Sinonim: spinning cathead.
makeup (make-up) gas – dopunski (dodatni, doknad-
ni) plin. (1) Plin uzet iz drugog ležišta za injektiranje u
procesima podržavanja ležišnog tlaka (pressure ma-
intenance); (2) Plin za nadoknađivanje manjka volu-
mena plina u postrojenju za obradu (preradu) plina
(gas processing plant) koji je nastao, na primjer, zbog
upotrebe dijela plina za gorivo.
makeup (make-up) tongs – ključ (kliješta) za navrtanje
i odvrtanje cijevi. Naprava koja se rabi na radnom po-
dištu (platformi) bušaćeg postrojenja (floor of drilling
rig) za navrtanje i odvrtanje sekcija cijevi. Kada se
cijev spušta u bušotinu kliješta služe za zakretanje
cijevi (torque tongs) i spojena su užetom ili lancem
s motovilom (mosurom, cathead) te zahvaćaju kraj
cijevi s vanjskim (muškim) navojem. Kada se cijev
izvlači (vadi) iz bušotine kliješta služe za držanje cije-
vi (backup tongs) i zahvaćaju kraj cijevi s unutarnjim
(ženskim) navojem.
makeup (make-up) torque – zakretni moment navr-
tanja cijevi. Moment sile koji je potreban za vijča-
no spajanje cijevi (uvrtanje jedne cijevi u drugu)
makeup (make-up) water
dovoljnom čvrstoćom vijčanog spoja pri radnim
uvjetima.
makeup (make-up) water – voda za pripremu otopina.
Voda za pripremanje (miješanje) otopine agensa za
istiskivanje nafte.
making a connection – navrtanje bušaćih šipki (pasova
bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolone, v. making
up of drillpipes.
making a drillpipe connection – navrtanje bušaćih
šipki (pasova bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolo-
ne, v. making up of drillpipes.
making a round trip – izvlačenje i spuštanje bušaće ko-
lone (kolone bušaćih alatki), v. trip, 1.
making a trip – izvlačenje i spuštanje bušaće kolone (ko-
lone bušaćih alatki), v. trip, 1.
making hole – bušenje, v. drilling.
making up a joint – navrtanje bušaćih šipki (pasova bu-
šaćih šipki), produljivanje bušaće kolone, v. making up
of drillpipes.
making up of drillpipes – navrtanje bušaćih šipki (pa-
sova bušaćih šipki), produljivanje bušaće kolone. U
procesu bušenja – pripajanje bušaćih šipki, dodava-
nje pasova bušaćih šipki dubinskom sklopu bušaćih
alatki (bušaćoj koloni, drillstring). Prije navrtanja sva-
kog novog pasa šipki mora se provjeriti prohodnost
njihova kanala (kako ne bi došlo do začepljivanja bu-
šaćeg dlijeta stranim predmetima) i izmjeriti duljina
pasa, a spojnice bušaćih šipki moraju biti čiste i pod-
mazane. Sinonimi: adding a length of drillpipe to the
drillstring, drillpipe connection, making a connection,
making a drillpipe connection, making up a joint.
malacostracan crustaceans – malakostraka, viši raci, v.
malacostracans.
malacostracans (Malacostraca) – malakostraka, viši
raci. Razred rakova (crustaceans). Karakterizirani su
postojanjem sastavljenih očiju (compound eyes),
oprsjem ili toraksom (thorax) koje se sastoji od osam
kolutića ili segmenata (somites), obično oklopom
(carapace) i zatkom (abdomen) sastavljenim od šest
ili (rijetko) sedam kolutića. Stratigrafska rasprostra-
njenost; donji kambrij-danas. sinonim: malacostra-
can crustaceans.
male connection – spojnica s vanjskim (muškim) navo-
jem. Spojnica cijevi (coupling) s navojima na vanjskoj
strani (površini), na kraju cijevi s čepom (pin end) na
koju dolazi spojnica s unutarnjim (ženskim) navojem
(female connection).
male thread – muški (vanjski) navoj, v. external thread.
Malm – malm, gornja (bijela) jura. Stratigrafska serija
gornje jure (Upper Jurassic) u Srednjoj Europi – iznad
dogera ili srednje (smeđe) jure (Dogger), a ispod kre-
de (Cretaceous). Dijeli se na katove oksford (Oxfordi-
an), kimeridž (Kimmeridgian), portland (Portlandian)
i purbek (Purbeckian). Sinonimi: White Jura, White
Jurassic; v. Jurassic.
malodorant – odorizator, odorans. Agens neugodna
mirisa koji se dodaje metanu ili prirodnom plinu, iz
kojeg su prethodno uklonjeni kiseli plinovi kako bi
se utvrdilo istjecanje plina. Odorizator je sastavljen
od dvaju ili više ugljikovodika, uz dodatak sumpora,
merkaptana, alkilsulfida ili cikličkih sulfida.
maltha – malta, maltit, zemna smola. Mekši i viskozni-
ji varijetet prirodnog asfalta. Sinonimi: earth pitch,
malthite, mineral tar.
malthite – maltit, v. maltha.
491 mantle
mammals (Mammalia) – mamalije, sisavci. Razred to-
plokrvnih vertebrata (kralješnjaka, warm-blooded
vertebrates). Karakterizirani su konstantnom tjele-
snom temperaturom. Tijelo je pokriveno dlakom,
četinama, bodljama, ljuskama ili oklopom. Koža je
bogata žlijezdama – mliječnom (mammary gland),
lojnom (lojnica, sebaceous gland) i znojnom (znojni-
ca, sweat gland). Dišu plućima (respiration by lungs).
Postoji mišićno-tetivna pregrada (dijafragma, ošit,
muscular diaphragm) koja odjeljuje grudnu šupljinu
(thoracic cavity) od trbušne (abdominal cavity). Imaju
vanjsko uho (external ear) i tri slušne košćice (audi-
tory ossicles) u srednjem uhu (middle ear). Zubalo je
heterodontno (heterodont dentition) i difiodontno
(diphyodont dentition). Cirkulacija je dvostruka. Legu
žive mlade i othranjuju ih mlijekom. Stratigrafska ra-
sprostranjenost: jura-danas.
mammillary structure – bradavičava (jastučasta) struk-
tura, v. pillow structure, 1.
mammoth – mamut. Veliki izumrli pleistocenski predak
slona iz Europe, Azije i S. Amerike. Karakteriziran je
dlakavom kožom i dugim, prema gore savijenim,
kljovama (upcurved tusks). Bili su rasprostranjeni
gotovo po cijelom svijetu i masovno su izumrli u ka-
snom pleistocenu.
manhead – ulazni otvor rezervoara, v. manhole.
manhole – ulazni otvor rezervoara. Ulazni otvor rezer-
voara na njegovu vrhu ili boku za pregled, popravak
ili čišćenje. Sinonimi: manhead, manway.
manifold – (1) manifold, razdjelna stanica (postroje-
nje). Mjesto gdje cjevovodi ulaze u pumpnu stanicu
(pumping station) i izlaze iz nje ili iz rezervoarskog
parka (tant battery) i gdje su smješteni regulacijski
ventili (control valves). (2) manifold, razdjeljivač, raz-
djelnik. Cijev s jednim ulazom i nekoliko izlaza ili s
nekoliko ulaza i jednim izlazom. Sinonim: header. (3)
manifold. Sklop cijevi, ventila i fitinga za selektivno
usmjeravanje fluida iz jednog ili više izvora u različite
procesne sustave.
manifold & header system – sustav manifolda i raz-
djeljivača. Sklop cijevi, ventila i fitinga za selektivno
usmjeravanje protoka fluida iz jednog ili više izvora
u jedan ili nekoliko izlaza. Općenito, priključni nafto-
vod od ušća bušotine je spojen na manifold, a svaki
izlaz manifolda je spojen na razdjeljivač koji usmjera-
va protok u jedan od proizvodnih sustava. Injekcijski
manifold dijeli zajednički izvor vode, plina ili drugog
fluida između nekoliko injekcijskih bušotina.
manifold center (centre) – centralni manifold. Mjesto
(sabirni punkt) u podmorskom proizvodnom susta-
vu gdje se spajaju priključni naftovodi (flowlines)
podmorskih bušotina (subsea wells) i iz kojeg se naf-
ta šalje na proizvodnu stanicu (production station),
koja može biti pod vodom, ali je općenito fiksna ili
plutajuća platforma.
manifold trailer – prikolica s manifoldom. U operacija-
ma hidrauličnog frakturiranja slojeva – prikolica sa
stalnim montiranim visokotlačnim manifoldom koja
služi za hidraulična frakturiranja (hydraulic frac jobs).
Pumpne jedinice šalju radni fluid za frakturiranje
(frac fluid) i podupirač (proppant) u manifold koji ih
usmjerava u bušotinu.
manometer – manometar, v. pressure ga(u)ge.
mantle – (1) Zemljin plašt. Dubinska zona (srednja lju-
ska ili lupina) Zemlje ispod kore i iznad jezgre (do du-
mantle rock, mantlerock
bine 3.480 kilometara). Dijeli se na gornji plašt (upper
mantle) i donji plašt (lower mantle) s prijelaznom
zonom (transition zone) među njima. (2) pokrov, po-
krovni sedimenti. Opći naziv za vanjski pokrov od ma-
terijala bilo koje vrste, kao što je regolit (v. regolith);
osobito kora trošenja (v. waste mantle).
mantle rock, mantlerock – regolit, v. regolith.
manufactured gas – sintetski plin, v. synthetic gas.
manufactured gases – sintetički (sintetski, umjetni,
industrijski proizvedeni) plinovi. Sintetički plinovi
(plinovita goriva) niske i srednje toplinske vrijed-
nosti, proizvedeni iz ugljena ili različitih naftnih
produkata. Mogu sadržavati znatne količine kemij-
skih spojeva koji nisu tipični za prirodne plinove, ili
uobičajene spojeve u netipičnim proporcijama, kao
u masnim plinovima (wet gas) ili kiselim plinovima
(sour gas). Sintetički plinovi spadaju u dvije speci-
fične kategorije: (a) plinovi koji su po namjeni sin-
tetički ili zamjenski (supstitucijski) prirodni plinovi
(synthetic natural gases, substitute natural gases) i
po svom sastavu i svojstvima su vrlo bliski pravim
prirodnim plinovima – takvi plinovi, čak ako sadrže
inertne komponente i niže ugljikovodike u propor-
cijama sličnim kao u pravim prirodnim plinovima,
češće neće pokazivati izrazite krajnje ugljikovodike
kao pravi plinovi i mogu dodatno sadržavati male,
ali bitne, količine nealkanskih ugljikovodika, i (b) pli-
novi koji, bez obzira na to jesu li ili nisu namijenjeni
kao zamjena ili poboljšanje iskorištavanja prirod-
nog plina, ne odgovaraju tijesno svojim sastavom
prirodnim plinovima – uključuju gradski plin (town
gas), nerazrijeđeni koksni (kokerijski) plin (undiluted
coke-oven gas) i smjesu ukapljenog naftnog plina
(LPG) i zraka (LPG/air mixture) – nijedan od tih pli-
nova nije sastavom sličan pravom prirodnom plinu
(iako se u uporabi prirodni plin i smjesa LPG i zraka
mogu izmjenjivati). Prema definiciji Međunarodne
organizacije za normizaciju (ISO), sinonim je termin
synthetic gases, a prema drugim izvorima, sinonimi
su termini artificial gases, gasworks gas, industrial
gases.
manway – ulazni otvor rezervoara, v. manhole.
map scale – mjerilo karte; v. scale, 2.
marble – mramor. (1) Metamorfna stijena (metamorp-
hic rock) koja se sastoji pretežito od finozrnastog do
grubozrnastog prekristaliziranog kalcita i/ili dolomi-
ta, obično s granoblastičnom, saharoidnom tekstu-
rom. (2) U trgovini i industriji – termin kojim se na-
ziva svaka kristalizirana karbonatna stijena (crystalli-
zed carbonate rock), uključujući pravi mramor i neke
tipove vapnenca, podatna za poliranje (brušenje) i
uporabljiva u arhitektonske ili dekorativne svrhe.
marcasite – markazit, bijela željezna (češljasta, koplja-
sta, trakasta) pakovina. Rasprostranjeni rompski
mineral, po kemijskom sastavu sulfid željeza. Boje
je svjetložute ili sivkaste. Dimorfan je s piritom (v.
pyrite) i izgledom nalikuje na njega, ali markazit ima
manju relativnu gustoću, manje je kemijski stabilan i
obično je svjetlije boje. Markazit se često sreće u se-
dimentnim stijenama (na primjer, u kredi) u obliku
nodula ili konkrecija s radijalno-vlaknastom struk-
turom. Sinonimi: cockscomb pyrites (v.), iron pyrites,
lamellar pyrites, spear pyrites (v.), white iron pyrites,
white pyrite, white pyrites.
Maremmian – marem, maremm. Stratigrafski kat sred-
492 marginal well
njeg Miocena (Middle Miocene) u Europi – iznad vin-
dobona (Vindobonian), a ispod valesa (Vallesian).
marginal – granično rentabilno polje, v. marginal field.
marginal allowable – dopuštena proizvodnja niskopro-
duktivne bušotine. Količina proizvodnje nafte ili plina
koju je državno regulativno tijelo odobrilo za nisko-
produktivnu bušotinu (marginal well, low-production
well). Namjera je spriječiti prijevremeno napuštanje
takvih bušotina; v. marginal well, stripper well.
marginal conglomerate – rubni konglomerat (valutič-
njak). Konglomerat (valutičnjak) koji se formira duž
obale (obalne linije) i duž, prema kopnu okrenutog,
ruba sedimenata drugog tipa u koje postupno prela-
zi. Zaliježe na različitim stratigrafskim nivoima u pre-
sjeku (što se može vidjeti pri izučavanju velikog po-
dručja) presijecajući na taj način izokrone intervale
(površine). Ako nivo mora raste, rubni konglomerat
postaje bazalni (v. basal conglomerate).
marginal fault – rubni rasjed, v. boundary fault.
marginal field – granično rentabilno polje. (1) polje
koje se iskorištava na granici rentabilnosti; (2) polje
čija eksploatacija može postati rentabilna u slučaju
povećanja cijene sirovine na tržištu ili stvaranja po-
voljne investicijske klime (smanjenje poreza, dava-
nje subvencija i dr.). Sinonimi: marginal, minimum
economic field.
marginal lagoon – rubna laguna. Laguna koja priliježe
uz obalu ili obalnu liniju.
marginal lake – glečersko (ledenjačko) jezero, v. glacier
lake.
marginal moraine – (1) završna morena, v. terminal
moraine. (2) čeona morena, v. end moraine.
marginal plain – rubna ravnica. Zastarjeli sinonim ter-
mina sandrovska ravnica (v. outwash plain) koja leži
uz vanjski kraj rubne morene (terminal moraine).
Također, neodređeni termin slobodne uporabe za
označavanje različitih morfoloških (topografskih)
elemenata oko rubova ledenjaka.
marginal producer – niskoproduktivna (niskoprofita-
bilna, granično ekonomična, marginalna) bušotina,
bušotina s granično ekonomičnom proizvodnjom, v.
stripper well.
marginal producer well – niskoproduktivna (niskopro-
fitabilna, granično ekonomična, marginalna) bušoti-
na, bušotina s granično ekonomičnom proizvodnjom,
v. stripper well.
marginal strike – granično produktivna bušotina – ot-
krivačica. Bušotina kojom je otkriveno ležište/polje
(discovery well) i čiji je kapacitet proizvodnje (pro-
duktivnost) između komercijalne i nekomercijalne
bušotine.
marginal trench – oceanski jarak (brazda), v. trench, 4.
marginal well – (1) granično rentabilna bušotina. Bušo-
tina koja je predviđena za proizvodnju samo one ko-
ličine nafte i/ili plina koja je dostatna za pokrivanje
njenih troškova proizvodnog osvajanja i završnog
opremanja (completion costs). Također, bušotina koja
proizvodi takvu količinu nafte i/ili plina od koje je
čisti prihod dostatan samo za pokrivanje njenih pro-
izvodnih troškova (production costs). Definirana je
propisom (u barelima nafte na dan, barrels of oil per
day) za različite intervale dubine bušotine. (2) nisko-
produktivna (niskoprofitabilna, granično ekonomična,
marginalna) bušotina, bušotina s granično ekonomič-
nom proizvodnjom, v. stripper well.
marine abrasion
marine abrasion – marinska (morska) abrazija, erozija
valovima. (1) Erozija oceanskog dna (erosion of ocean
floor) sedimentima koji se premještaju djelovanjem
energije valova. Sinonim: wave erosion. (2) Erozija
podmorskih kanjona (erosion of submarine canyons)
kretanjem sedimenata niz padinu pod utjecajem
gravitacije.
marine bank – podmorski (podvodni) bank (gredina), v.
submarine bank.
marine bench – marinska (morska) stepenica (izbočina),
v. marine-cut bench.
marine-built – izgrađen morem, morski. U geologiji
– koji je izgrađen (nastao) djelovanjem morskih va-
lova i struja.
marine-built platform – platforma izgrađena morem.
Sinonim termina marine-built terrace (v.). Termin je,
međutim, nekonzistentan (proturječan) budući da
se platforma obično smatra erozijskim elementom
(erosional feature).
marine-built terrace – terasa izgrađena morem. Terasa
izgrađena valovima (wave-built terrace), formirana
marinskim procesima; v. marine-built platform.
marine cliff – morska litica (hrid, klif), v. sea cliff.
marine conductor – kolona uronjene stojke, v. marine
riser.
marine-cut – izrezan (urezan) morem. U geologiji – koji
je izrezan ili odrezan djelovanjem morskih valova i
struja. Sinonim: sea-cut.
marine-cut bench – marinska (morska) stepenica (izbo-
čina). Stepenica (izbočina) izrezana morskim valovi-
ma. Sinonim: marine bench.
marine-cut platform – marinska (morska) platforma.
Platforma izrezana valovima (wave-cut platform),
formirana marinskim procesima. Sinonim: marine
platform; v. marine-cut terrace.
marine-cut terrace – terasa izrezana morem. Sinonim
termina marine-cut platform (v.). Termin je, međutim,
nekonzistentan (proturječan) budući da se terasa
obično smatra strukturnim elementom (constructi-
onal feature).
marine delta plain – marinska (morska) deltna ravnica.
Ravnica, gotovo plosnata, izgrađena u morskom za-
ljevu sedimentima rijeke (stream deposits) na mjestu
gdje se njeno tečenje usporava ulazeći u područje
mirnih voda. Izgrađena je malo iznad nivoa mora.
marine-deposition coast – akumulacijska morska oba-
la. Obala čija je konfiguracija uvjetovana uglavnom
marinskom sedimentacijom (akumuliranjem talo-
žina), na primjer, obala izravnana zbog formiranja
dugih pličina (spits) ili prudova (bars) ili obala pro-
gradirana sedimentima nastalim djelovanjem valova
i struja (wave deposits, current deposits).
marine drilling rig – postrojenje (uređaj) za bušenje na
moru, odobalno bušaće postrojenje (uređaj), v. offsho-
re drilling rig.
marine drilling unit – postrojenje (uređaj) za bušenje na
moru, odobalno bušaće postrojenje (uređaj), v. offsho-
re drilling rig.
marine-erosion coast – erozijska morska obala. Obala
čija je konfiguracija uvjetovana uglavnom marin-
skom (morskom) erozijom kao kod izravnavanja
morskih litica (klifova, sea cliffs) valovima.
marine erratic – marinski(morski) eratički materijal.
Sedimentne čestice (sedimentary particles) nenor-
malne veličine ili litološkog sastava koje su transpor-
493 marine riser
tirane i istaložene u marinskim sedimentima (marine
sediments) plutajućim ledom, biljkama i životinjama.
marine geology – marinska geologija, geološka ocea-
nografija, v. geological oceanography.
marine LNG system – morsko postrojenje za ukapljiva-
nje prirodnog plina. Samohodno plutajuće postroje-
nje za ukapljivanje prirodnog plina. Sastoji se od tri
uzajamno spojena čelična pontona za prihvat siro-
vog plina, ukapljivanje i skladištenje u rezervoarima.
marine offlap – regresija mora. Povlačenje mora s ko-
pna. Uzrok regresije može biti ili apsolutni pad ni-
voa mora (eustatičke promjene nivoa) ili uzdizanje
kopna. Rezultat regresije mora je taloženje sekven-
cije sedimenata s okrupnjavanjem zrna prema gore
coarsening upward sequence of sediments). Sinonim:
regression; v. marine onlap, onlap, offlap.
marine oil – nafta iz podmorja. Nafta otkrivena buše-
njem u podmorju (offshore) ili na kontinentskom
šelfu (continental shelf).
marine onlap – (1) marinsko transgresivno prekrivanje
sedimenata. Transgresivno prekrivanje sedimenata
(v. onlap) kada slojevi marinskih sedimenata (ma-
rinski slojevi), koji se nalaze iznad površine neskla-
da, progresivno isklinjavaju približavajući se kopnu
(primjer je zalijeganje kambrijskih stijena u Velikom
kanjonu, Colorado, SAD). (2) transgresija mora. Na-
predovanje mora na kopno. Uzrok transgresije može
biti ili apsolutni porast nivoa mora (eustatičke pro-
mjene nivoa) ili slijeganje kopna. Rezultat transgre-
sije mora je taloženje sekvencije sedimenata s usit-
njavanjem zrna prema gore (fining upward sequence
of sediments). Sinonim: transgression; v. marine offlap,
offlap, onlap.
marine peneplain – marinski (morski) peneplen. Abra-
zijska platforma (abrasion platform) velikog površin-
skog protezanja koja se izdignula iznad zone dje-
lovanja valova prije nego što ju je erozija valovima
(wave erosion) uspjela preobraziti u savršeno glatku
ravnicu; gotovo ravna površina nepotpune marinske
(morske) denudacije (marine denudation).
marine plain – marinska (morska) ravnica. (1) v. plain
of marine erosion. (2) Obalna ravnica (coastal plain)
građena od marinskih (morskih) sedimenata (marine
sediments).
marine plane – nivo marinske (morske) abrazije. Hi-
potetska površina marinske erozije (hypothetical
wave-cut surface) formirana tijekom njena konačnog
stadija; ravnica marinske erozije (v. plain of marine
erosion).
marine platform – marinska platforma, v. marine-cut
platform.
marine riser – kolona uronjene stojke, uronjena stojka.
(1) U procesu odobalnog bušenja (bušenja na moru)
– kolona cijevi velikog promjera (od 40,6 do 50,8
cm/16 do 20 inča ili većeg) koja spaja sklop protu-
erupcijskog uređaja (preventerski sklop, BOP stack)
podmorske bušotine (subsea well) s palubom ispod
vrtaćeg stola (donjom palubom) poluuronjive plat-
forme (cellar deck of semisubmersible) ili bušaćeg bro-
da (cellar deck of drill ship) i kroz koju prolazi bušaća
kolona (kolona bušaćih alatki, drillstring) do bušotine
i vraća se isplačni fluid iz bušotine do bušaćeg po-
strojenja. Sastavni dijelovi kolone uronjene stojke su
(od dna prema vrhu): (a) hidraulička spojnica (hydra-
ulic connector); (b) donja fleksibilna spojnica (lower
marine riser connection
flexible joint); (c) fleksibilna cijev za sapnicu (choke)
i vodove za gušenje bušotine (kill lines); (d) stojka i
spojnice (riser pipe, connectors); (e) sapnica (choke) i
vodovi za gušenje (kill lines) i spojnice (connections);
(f ) teleskopska spojnica (telescopic joint); (g) diverter
za skretanje strujanja fluida (diverter), i (h) uređaj za
natezanje stojke (riser-tensioning equipment). Sinoni-
mi: marine conductor, marine riser string, riser, subsea
riser, underwater riser. (2) U procesu proizvodnje
nafte i plina na moru – priključni cjevovod kojim se
nafta ili plin vode od baze proizvodne platforme do
postrojenja za obradu na palubi platforme.
marine riser connection – spojnica uronjene stojke
(kolone uronjene stojke). U tehnici odobalnog buše-
nja (bušenja na moru) – fiting koji spaja kolonu uro-
njene stojke s vrhom podmorskog protuerupcijskog
uređaja (preventera, subsea blowout preventer).
marine riser string – kolona uronjene stojke, v. marine
riser, 1.
marine sedimentary environment – marinska sredina
sedimentacije (taloženja), marinska sedimentacijska
(taložna) sredina. Jedan od triju glavnih tipova sre-
dina sedimentacije – uz kontinentalnu ili nemarinsku
sredinu (v. continental sedimentary environment) i
prijelaznu sredinu sedimentacije (v. transitional sedi-
mentary environment). U odnosu na druge sredine,
marinske sredine sedimentacije zauzimaju mnogo
veće prostore. Pri uvjetima relativno velikog prino-
sa sedimentnog materijala i uz malu energiju, sedi-
mentacija je vrlo intenzivna. Karbonatni i silikatni
sedimenti (karakteristični za priobalna područja)
udaljavanjem od obalne linije prelaze u sve sitnije
sedimente pijeska, šejla, mulja i dubokomorskih kar-
bonata. Dio sitnozrnastog pijeska i šejla gradi bari-
jerne prudove (barrier bars), a ostatak materijala se
prostire preko velikog područja po kontinentskom
šelfu. Dio pijeska i šejla se ponovno prerađuje i vraća
na obalu kao transgresivni pijesak prekrivajući sedi-
mente prijelazne sredine sedimentacije.
marine stack – morska stupasta litica, v. stack, 2.
marine terrace – marinska (morska) terasa. (1) Struk-
turna površina smještena u obliku uskog pojasa duž
obale mora, blago nagnuta prema moru i na površini
građena od marinskih (morskih) sedimenata (obično
silt, pijesak, sitni šljunak). (2) Uska obalna ravnica
(coastal plain) sa strmim krajevima (rubovima) formi-
ranim marinskom (morskom) erozijom (marine erosi-
on). (3) U širem shvaćanju, platforma izrezana valo-
vima (wave-cut platform) koja je ogoljena (izložena)
uzdizanjem duž morske obale ili spuštanjem nivoa
mora. Njena visina iznad srednjeg nivoa mora varira
od 3 metra do preko 40 metara. Izdignuta marinska
stepenica (marine-cut bench). (4) Terasa koja se for-
mirala duž obale mora stapanjem terase izgrađene
valovima (wave-built terrace) i platforme izrezane
valovima (wave-cut platform). Sinonimi (za sve defi-
nicije): sea terrace, shore terrace.
marine time – marinsko vrijeme. Starost po fosilima
(fosilnim ostacima), tj. fosilno vrijeme (v. fossil time),
kako pokazuju marinski organizmi (organizmi ma-
rinskog podrijetla); v. continental time.
marine transgression – transgresija mora, v. transgre-
ssion, 1.
mark – znak, trag, otisak. U geologiji – tip sedimentne
tvorevine na plohi slojevitosti (bedding plane). Ter-
494 marker horizon
min obično označava primarnu sedimentnu struk-
turu (prvobitne tragove ili udubljenja na površini
sedimenta – v. mold), na primjer, trag klizanja (slide
mark) ili trag urezivanja ili utiskivanja (tool mark), ali
se često primjenjuje i na odljevke (v. cast), odnosno
punila udubljenja, poput tragova na donjoj slojnoj
površini (sole mark) ili tragova vučenja (drag mark).
Sinonim: marking.
marker – (1) marker, reperni sloj (horizont). U stratigrafi-
ji – lako prepoznatljivi geološki i stratigrafski objekt
koji ima karakteristike (karakteristične osobitosti) do-
voljno izražene da može služiti kao orijentir ili reper
ili da se može slijediti (pratiti) na velikoj udaljenosti,
osobito u podzemlju (na primjer, u bušotinama). Pri-
mjeri markera su stratigrafska jedinica (stratigraphic
unit) koja se lako identificira prema karakteristikama
registriranim pri električnoj karotaži (elektrokarotaži,
electric log) ili bilo koja prepoznatljiva (karakteristič-
na) površina stijene u stratigrafskom presjeku, poput
površine nesklada (unconformity) ili površine korozi-
je (corrosion surface). Sinonim: marker bed, marker
horizon. (2) marker, seizmički horizont. U seizmici – (a)
Sloj kojemu odgovara karakteristični segment (od-
sječak) dromokrone (hodografa) refraktiranih (pre-
lomljenih) seizmičkih valova (seismic-refraction time-
distance curve) i koji se može slijediti na prihvatljivo
velikim površinama. (b) Sloj koji daje karakteristične
reflekse seizmičkih valova na više ili manje velikom
području.
marker band – reperni sloj, indikatorski horizont. U
geologiji – lako prepoznatljivi tanki sloj koji ima
(zauzima) jednak stratigrafski položaj (stratigraphic
position) na znatnom području (površini). Sinonim:
indicator horizon.
marker bed – reperni sloj, marker. (1) Geološka forma-
cija koja služi kao marker ili reper (marker); v. marker,
1. (2) v. key bed. (3) Sloj koji posjeduje karakteristična
magnetska ili električna svojstva.
marker crude – etalonska (bazna, referentna) sirova
nafta, v. marker crude oil.
marker crude oil – etalonska (bazna, referentna) sirova
nafta. Sirova nafta vrhunske kvalitete (najreprezen-
tativnija vrsta sirove nafte) s kojom se uspoređuje
kvaliteta svih ostalih sirovih nafti i koja se rabi za po-
stavljanje standarda cijene za njih u zemlji ili regiji.
Za zemlje članice OPEC-a etalonska nafta je arapska
lagana nafta (Arabian light crude), za SAD je zapadno-
teksaška srednja nafta (West Texas intermediate), a za
V. Britaniju nafta tipa Brent iz Sjevernog mora (North
Sea Brent). Sinonim: basic reference crude, basic refe-
rence crude oil, benchmark crude, benchmark crude
oil, marker crude, reference crude, reference crude oil.
marker crude oil price – cijena etalonske (referentne) si-
rove nafte. Službena prodajna ili informativna cijena
etalonske nafte koja je prihvaćena kao bazna cijena
za određivanje prodajnih cijena vlastite nafte (npr.
cijena arapske lake nafte prema kojoj zemlje članice
OPEC-a određuju cijenu svoje nafte). Sinonimi: mar-
ker crude price, benchmark price of crude oil.
marker crude price – cijena etalonske (referentne) siro-
ve nafte, v. marker crude oil price.
marker horizon – reperni horizont, marker. Marker (v.
marker) koji je predstavljen litološkom površinom
(površinom stijene, rock surface) ili stratigrafskim
nivoom (površinom, stratigraphic level), na primjer,
marker well
vertikalnom ili lateralnom granicom koja se utvrđuje
prema električnoj karotaži (elektrokarotaži, electric
log) ili drugim automatiziranim tipovima ispitivanja
bušotina i koja može poslužiti kao osnova za određi-
vanje kontura litološko-stratigrafskih (litostratigraf-
skih) jedinica (lithostratigraphic units).
marker well – reperna bušotina. Bušotina koja služi kao
referentna za druge bušotine , na primjer, kao refe-
rentna za klasifikaciju bušotina za regulaciju cijene
prirodnog plina prema u SAD (prema zakonu Natural
Gas Policy Act).
marketable gas – komercijalni (tržišni, prodajni) plin
(prirodni plin), plin (prirodni plin) za tržište (prodaju), v.
marketable natural gas.
marketable natural gas – komercijalni (tržišni, pro-
dajni) prirodni plin, prirodni plin za tržište (prodaju).
Prirodni plin koji udovoljava specifikacijama za tran-
sport, prodaju i krajnju uporabu (za direktnu potroš-
nju kao gorivo u domaćinstvima i industriji ili kao si-
rovina za industriju). Može biti prirodni plin iz ležišta
ili produkt obrade (prerade) sirovog prirodnog plina,
po sastavu je metan i etan s maksimalnim sadržajem
ugljik-dioksida 3% i očišćen od pratećih primjesa i
tekućih ugljikovodika. Toplinska vrijednost (kalorič-
na moć) komercijalnog plina može znatno varirati
ovisno o njegovu sastavu, pa se količine plina obič-
no ne izražavaju samo kao volumeni, nego također
i u jedinicama sadržaja energije. Iz plina za prodaju
su isključeni plin koji se rabi kao gorivo na poljima
ili postrojenjima i gubici plina. Sinonimi: marketable
gas, sales gas.
market-demand prorationing – raspodjela dopušte-
nih količina proizvodnje (određivanje kontingenta
proizvodnje) na bazi tržišne potražnje. Regulacija
proizvodnje nafte i plina od strane državnog regula-
tivnog tijela (government regulatory agency) na bazi
potražnje nafte i plina. Namjera je izbjeći stvaranje
viška nafte i plina na tržištu. Upotrebljava se također
za raspodjelu proizvodnje između svih bušotina na
ležištu i polju i u saveznoj državi (SAD); v. allowable.
marking – znak, trag, v. mark.
marl – lapor, laporac, glinac. (1) Termin s više specifič-
nih definicija: (a) Stari termin slobodne primjene za
označavanje raznih materijala, od kojih se većina
sreće u obliku rahlih (rastresitih, necementiranih) ze-
mljastih sedimenata koji se sastoje uglavnom od fine
smjese gline i karbonata kalcija (u različitim omjeri-
ma) formirane pod marinskim ili, osobito, slatkovod-
nim uvjetima; naročito zemljasti materijal koji sadrži
35% do 65% gline i 65% do 35% karbonata. Lapor
je obično sive boje, ali nisu rijetki i žuti, zeleni, plavi
i crni varijeteti. Osobito se rabi kao gnojivo za kisela,
slabovapnena tla. Sinonim: calcareous clay. (b) Ter-
min koji se na području primorske ravnice (Coastal
Plain) jugo-istočnog dijela SAD rabi za označavanje
slabo stvrdnutih sedimenata, poput vapnenastih
glina, siltova i pijesaka, osobito onih koji sadržava-
ju glaukonit (tzv. zeleni lapori, greensand marls) i za
označavanje mladih (novoformiranih) sedimenata
ljušturastog materijala pomiješanog s glinom. Si-
nonim: calcareous clay. (c) Termin kojim se označa-
va mekana drobljiva glina s vrlo malim sadržajem
karbonata kalcija i također vrlo fini, rahli (rastresiti),
gotovo čisti karbonat kalcija s malim sadržajem gli-
ne ili silta. Sinonim: calcareous clay. (2) Mekani, siv-
495 Marsh funnel
kasti do bijeli, zemljasti ili praškasti i obično nečisti
karbonat kalcija koji se precipitirao (istaložio) na
dnu današnjih slatkovodnih jezera i u vodenim ba-
zenima, uglavnom kemijskim djelovanjem vodenog
bilja ili je formirao sedimente ispod močvara koje za-
uzimaju mjesta prijašnjih (glacijalnih) jezera. Sadržaj
karbonata kalcija može varirati od 90% do manje od
30%. Sinonim: bog lime. (3) Termin koji se katkada
rabi za označavanje gustog (kompaktnog), nečistog
(s primjesama), glinovitog vapnenca. (4) Termin koji
se u širokom smislu primjenjuje za označavanje sva-
kog tla koje se lako rasipa pri izvlačenju na površinu
(izlaganjem zraku). (5) Termin iz literature za označa-
vanje gline ili zemljastog materijala.
marlaceous – laporovit. Koji nalikuje laporu ili sadrži
lapor u velikoj količini; v. marl.
marlite – marlit. (1) Tvrdi lapor (v. marl) koji je otporan
na djelovanje zraka (trošenje), lapornjak ili marlston
(v. marlstone). Sinonim: marlyte. (2) Polustvrdnuti sloj
ili kora koji su se formirali na dnu ili na obali jezera
proraštanjem ili cementacijom brojnih konkrecija
lapora. Sinonim: marlyte.
marl slate – laporoviti škriljavac. Engleski termin za za
cjepljivu vapnenastu stijenu (šejl).
marlstone – lapornjak, marlston, marlit, litificirani lapor.
(1) Stvrdnuta stijena približno jednakog sastava kao
lapor (v. marl) – pravilnije je nazvati je zemljastim ili
nečistim glinovitim vapnencem. Stijena ima slabo-
ljušturasti lom i manje je cjepljiva u usporedbi sa
šejlom. Sinonim: marlite. (2) Tvrda željezovita stijena
srednjeg lijasa u Engleskoj, koja se eksploatira kao
željezna ruda (osobito formacija Marlstone – karbo-
natno-sideritska oolitska naslaga koja se sastoji od
oolita, odlomaka ljuštura i ljusaka krinoida uloženih
u karbonatni cement. (3) Termin koji se prvobitno
primjenjivao za označavanje niskomagnezijskih kar-
bonatnih muljnjaka (madstona) ili muljevitih vapne-
naca formacije Green River (bazen Uinta, Utah), ali
se kasnije primjenjivao i za označavanje povezanih
stijena (uključujući obični šejl, dolomite i naftne škri-
ljavce) čiji litološki karakter nije lako odrediti.
marly – laporni; laporovit. Koji se odnosi na lapor, sadrži
ga ili na njega nalikuje, na primjer, laporoviti vapne-
nac (marly limestone), koji sadrži 5% do 15% gline i
85% do 95% karbonata, ili laporovito tlo (marly soil)
koje sadrži najmanje 15% karbonata kalcija i manje
od 75% gline (uz dodatak drugih komponenata).
marlyte – marlit. (1) v. marlite. (2) Zastarjeli termin ko-
jim se označava šejl s nesavršenom (slabom) lamina-
cijom i tako malo otvrdnut da je lako drobljiv.
Marsh funnel – Marshov lijevak. U isplačnoj tehnolo-
giji – prvi pribor koji se rabio za određivanje visko-
znosti bušaće isplake. Mjerenje se obavljalo uspo-
ređivanjem vremena istjecanja 1 kvarta (četvrtina
američkog galona – 1,136 litra) isplake iz lijevka s
vremenom istjecanja 1 kvarta vode. Vrijeme istjeca-
nja 1 kvarta vode iznosi oko 26,5 sekundi, a relativno
vrijeme istjecanja 1 kvarta isplake je indikacija njene
viskoznosti. Međutim nema kvantitativne osnove za
uporabu vrijednosti tih vremena, na primjer, izmje-
rena vrijednost viskoznosti isplake od 200 sekundi
nije čak ni dokaz da je ta isplaka viskoznija od isplake
s viskoznošću 100 sekundi (kada se obje isplake gi-
baju). Prema tome, jedini pokazatelj isplake koji se
dobije mjerenjem Marshovim lijevkom je promjena
Marsh funnel viscosity
njene viskoznosti, što može upućivati na moguće
probleme u kanalu bušotine.
Marsh funnel viscosity – viskoznost po Marshovom
lijevku. Vrijeme (u sekundama) koje je potrebno za
istjecanje 1 kvarta (1,136 litra) bušaće isplake kroz
standardni Marshov lijevak. Što je vrijeme istjecanja
isplake dulje, veća je viskoznost isplake. Sinonim:
funnel viscosity; v. Marsh funnel.
marsh gas – močvarni (barski, biogeni) plin. Metan pro-
izveden iz organske tvari djelovanjem bakterija bez
prisutnosti kisika (anaerobnim razlaganjem organ-
ske tvari – biljnih supstancija) u stajaćim vodama na
malim dubinama ispod površine (od jednog metra
do 350 metara). Močvarni plin je suhi plin (dry gas)
koji obično sadrži oko 99,9% metana i ima vrlo lagan
ugljikov izotop. Obično odlazi u atmosferu, ali se
nalazi također blokiran u velikim naslagama ispod
trajno smrznutog tla (permafrost) u Sibiru (najveće
plinsko polje Urengoj u Rusiji je primjer nalazišta
plina biogenog podrijetla). Sinonimi: biogenic gas,
swamp gas; v. methane.
marsh peat – močvarni treset. Treset koji je nastao od
biljnih ostataka i sapropelne tvari (materijala).
marshy tidal flat – močvarna plimna ravnica, v. tidal
marsh.
marsupial mammals – marsupialije, tobolčari, v. mar-
supials.
marsupials (Marsupialia) – marsupialije, tobolčari. Red
mamalija (sisavaca, mammals). Karakterizirani su ne-
manjem placente (plodve, placenta) i postojanjem
posebne kožne mješine u ženki, tzv. tobolca (marsu-
pium), u kojem se razvija mladunčad. Sinonim: mar-
supial mammals.
mass concentration – masena koncentracija. Masa
tvari (u gramima, kilogramima) otopljene u jedi-
ničnom volumenu otapala. Za plinsku smjesu ma-
sena koncentracija je omjer (kvocijent) mase svake
komponente i volumena smjese pri specificiranom
tlaku i temperaturi. Zavisi od tlaka i temperature
plinske smjese; v. mole concentration, volume con-
centration.
mass erosion – gravitacijska erozija. Termin koji obu-
hvaća (uključuje) sve procese kojima se materijal sti-
jena ili tlo uklanjaju i transportiraju (premještaju) niz
padinu, pretežito u velikoj množini (en masse), pod
direktnim djelovanjem gravitacijskih sila. Sinonim:
gravitational erosion.
mass flow – maseno strujanje. Masa fluida u gibanju
koja proteče po danoj površini u jedinici vremena.
mass-flow gas meter – maseno plinsko brojilo. Plinsko
brojilo koje registrira količinu plina u kilogramima (ili
funtama), koja se zatim pretvara u kubne metre (ili
stope). Masena brojila, koja su nešto točnija od broji-
la s prigušnicom, rabe se u rafinerijama gdje se troše
veliki volumeni plina.
mass flowmeter (flow meter) – maseno protočno mje-
rilo. Mjerilo protoka koje istovremeno mjeri volumen
i gustoću fluida; v. flowme
mass flow rate – maseni protok. Masa fluida koja struji
(protječe) kroz poprečni presjek cjevovoda u jedinič-
nom vremenu.
mass fraction – maseni udjel. Za plinsku smjesu – omjer
(kvocijent) mase svake komponente (pri specificira-
nom tlaku i temperaturi) i zbroja jednakih količina
svih komponenata smjese. Maseni udjeli ne ovise o
496 mass movement
tlaku i temperaturi plinske smjese; v. mole fraction,
volume fraction.
massive – masivan. (1) U sedimentologiji – (a) Termin
za označavanje stratificiranih stijena koje zaliježu u
obliku vrlo debelih, homogenih slojeva ili za ozna-
čavanje slojeva koji se odlikuju znatnom debljinom,
osobito slojeva debljine (ovisno o definicijama) veće
od 10 cm (4 inča) ili veće od 1,8 metara (6 stopa).
(b) Termin za označavanje slojeva ili stratificiranih
stijena koji su karakterizirani nejasnom slojevito-
šću ili koji su stvarno bez (ili se tako čini) unutarnje
strukture (na primjer, stijene bez sitnih pukotina,
cjepljivosti ili laminacije) bez obzira na debljinu.
Međutim, masivni karakter stijene može biti varljiv
budući da mnogi »masivni« slojevi (stijene) pokazu-
ju lamine i druge unutarnje strukture kod ispitiva-
nja X-zrakama (rendgenometrije); v. unstratified. (c)
Opisni termin za označavanje sedimentne stijene
koja se teško kala ili se kala na slojeve deblje od
120 cm (4 stope). (2) U petrologiji eruptivnih stijena
– (a) Termin za označavanje granita, diorita i drugih
eruptivnih (magmatskih) stijena koje imaju više ili
manje homogenu teksturu (sklop) na velikom po-
dručju i karakterizirane su nepostojanjem rasloje-
nosti, folijacije (listanja), klivaža ili sličnih osobitosti.
Terminom se također označava sklop (građa) takvih
stijena. (b) Termin za označavanje plutona (pluton)
koji nema pločasti (slojeviti) oblik. (3) U petrologiji
metamorfnih stijena – termin za označavanje meta-
morfnih stijena čije komponente nemaju paralelnu
orijentaciju (nisu orijentirane u paralelnom položa-
ju) i nisu raspoređene u slojeve, tj. za označavanje
metamorfne stijene koja je lišena škriljavosti, folija-
cije ili slične strukture. (4) U mineralogiji – (a) Termin
za označavanje minerala koji je fizički izotropan (tj.
u kojem nema razlika u unutarnjoj građi), na pri-
mjer, mineral koji nema pločastu, vlaknastu ili dru-
gu strukturu. (b) Termin za označavanje amorfnog
minerala ili minerala bez vidljive kristalne strukture
(takva primjena termina nije preporučljiva). (5) U
mehanici stijena – termin za označavanje postojane
stijene (poput granita, mramora, nekih sedimentnih
stijena) koja se smatra savršeno izotropnom i homo-
genom i nema pukotine, slojevitost, folijaciju (lista-
nje) i druge plošne diskontinuitete. Masivne stijene
posjeduju čvrstoću koja ne varira znatno od mjesta
do mjesta. (6) U ekonomskoj geologiji – termin za
označavanje rudnog ležišta (osobito sulfida) koje
je karakterizirano velikom koncentracijom rude na
jednom mjestu, za razliku od raspršenog ili žilnog
ležišta.
massive frac – masivno hidrauličko frakturiranje, v. ma-
ssive hydraulic fracturing.
massive hydraulic fracturing (MHF) – masivno hi-
drauličko frakturiranje. U tehnologiji obrade slojeva
– operacija hidrauličkog frakturiranja velikih raz-
mjera u kojoj se utroši znatna količina materijala za
frakturiranje (200 do 2.000 m3 ili 50.000 do 500.000
galona fluida za obradu i 45.000 do 450.000 kg ili
100.000 do milijun funta propanta), a primjenjuje se
za stvaranje pukotina ekstremne duljine (preko 300
metara ili 1.000 stopa od kanala bušotine). Sinonim:
massive frac.
mass movement – gibanje (kretanje) masa. U geologiji
– gibanje dijela površine zemlje, osobito gravitacij-
mass productivity index
sko premještanje masa (v. mass wasting) ili gravitacij-
ski prijenos materijala niz padinu; v. mass transport.
mass productivity index – maseni indeks produktivno-
sti. Masa fluida proizvedenog iz bušotine na dan za 1
bar (1 psi) diferencijalnog tlaka; v. productivity index.
mass properties – svojstva sedimenta kao agregata.
Svojstva sedimenta kada se razmatra kao agregat
– poroznost, boja, gustoća, elastičnost, plastičnost,
sposobnost kompakcije, higroskopnost, adsorpcij-
ska svojstva, vlažnost, skupljanje (stezanje), otpor-
nost na rastezanje i gnječenje (drobljenje), sposob-
nost sljepljivanja (aglomeracije), taljivost, električni
otpor, magnetska susceptibilnost, toplinska vodlji-
vost i radioaktivnost.
mass transport – transportiranje (prenošenje) masa. (1)
U sedimentologiji – prijenos materijala u sredinama
koje se gibaju: vodi, zraku ili ledu; v. mass movement.
(2) U oceanografiji – gibanje (kretanje) vode izazva-
no orbitalnim gibanjima valova.
mass wasting – gravitacijsko premještanje masa. U
geologiji – opći termin koji se rabi za označavanje
otkidanja i transportiranja (prenošenja) materijala
stijena i tla niz padinu pod direktnim djelovanjem
gravitacije. Za razliku od drugih procesa erozije,
fragmenti izneseni (uklonjeni) gravitacijskim pre-
mještanjem nisu nošeni unutar, iznad ili ispod neke
druge sredine (medija) sa suprotnim svojstvima.
Svojstva transportiranog materijala kao agregata
(mass properties) zavise od uzajamnog djelovanja
(interakcije) česticstijena i tla i od sadržaja vlage. Ter-
min gravitacijsko premještanje masa uključuje kako
spora premještanja (puzanje, soliflukciju), tako i brza
kretanja materijala (klizanja, odronjavanja, lavine, to-
kovi stijenskog kršja). Sinonim: mass movement (v.);
v. mass erosion.
mast – bušaći jarbol, v. drilling mast.
master borer – bušač, bušaći majstor, v. driller.
master bushing – kupola rotacijskog stola (vrtaćeg sto-
la, rotora), v. rotary bushing.
master choke line valve – glavni zasun sapničkog voda.
Zasun na sapničkom vodu (choke line) i priključnom
cjevovodu (flowline) koji je smješten najbliže pro-
tuerupcijskom (preventerskom) sklopu (preventer
assembly) i služi za obustavljanje (prekidanje) protje-
canja kroz sapnički i priključni vod u slučaju havarije
drugog ventila.
master control gate – glavni zasun erupcijskog uređaja,
v. master valve.
master curve – tipska krivulja. Jedna od skupa teoret-
skih krivulja, izračunanih modeliranjem, s kojom se
uspoređuje i usuglašava opažana krivulja kako bi se
pronašlo dovoljno tijesno slaganje tako da se para-
metri modela mogu smatrati primjenljivim na dani
stvarni slučaj. Sinonim: type curve.
master gate – glavni zasun erupcijskog uređaja, v. ma-
ster valve.
master gate valve – glavni zasun erupcijskog uređaja,
v. master valve.
master joint – glavna pukotina. Pukotina u stijeni po-
stojanog pružanja s protezanjem većim od srednjeg.
Dominantna raspucanost stijena na danom područ-
ju. Sinonimi: main joint, major joint.
masterlog – masterlog, operativni geološki dijagram.
Dijagram sinteze svih događaja i opservacija tije-
kom geološkog nadzora i praćenja procesa bušenja
497 material balance
(uključujući specijalne operacije u bušotini) koji sa-
drži numeričke, grafičke i opisne podatke bušenja i
geološke podatke (brzina bušenja, opterećenje na
bušaće dlijeto, gustoća bušaće isplake, pojave plina
u kanalu bušotine, analize krhotina probušenih sti-
jena i jezgara, litološki stup i dr.). U domaćoj praksi
se masterlog izrađuje u vertikalnom mjerilu 1:500, za
istraživačke bušotine od početka bušenja, a za proi-
zvodne (razradne) bušotine od zadane dubine. Ope-
rativni geološki dijagram je jedan od glavnih izvora
podataka o bušotini i veoma je koristan pri donoše-
nju odluke o statusu bušotine, korelaciji sa susjed-
nim bušotinama i drugim karotažnim dijagramima
te projektiranju novih bušotina na danoj strukturi.
master map – osnovna karta. Originalna karta, obično
u velikom mjerilu, koja sadrži sve podatke za izradu
specijalnih karata (karata sa specijaliziranim infor-
macijama); karta primarnog materijala. Sinonim:
base map.
master meter – opće kalibracijsko protočno mjerilo.
Protočno mjerilo (prover) za ispitivanje i kalibraciju
volumenskih i turbinskih protočnih mjerila za teku-
ćine (positive-displacement liquid meter, turbine liquid
meter). Spojeno je serijski s mjerilom na cjevovodu
(line meter) koje se kalibrira. Uspoređivanjem stvar-
nog volumena izmjerenog kalibracijskim mjerilom
i volumena izmjerenog pogonskim protočnim mje-
rilom se zatim odredi faktor mjerila. Protočno mje-
rilo za kalibraciju volumenskih i turbinskih plinskih
mjerila (positive-displacement gas meter, turbine gas
meter) rabi isti postupak.
master rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profil, v.
blind rams.
master rotary bushing – kupola rotacijskog stola (vrta-
ćeg stola, rotora), v. rotary bushing.
master valve – glavni zasun erupcijskog uređaja. Ventil
na erupcijskom uređaju bušotine (Christmas tree) za
zatvaranje i otvaranje bušotine. Smješten je iznad
glave zaštitne kolone (casinghead) i ispod T-komada
(tee) na erupcijskom uređaju (na najdonjem kraju
vertikalnog prolaza erupcijskog uređaja). Obično
se rabi samo u slučaju kada bušotinu treba hitno
zatvoriti (zatvaranje zasuna može biti ručno ili auto-
matsko). Sinonimi: master control gate, master gate,
master gate valve.
mastigophorans – mastigofori, flagelati, bičaši, v. fla-
gellates.
mastodons (Mastodontidae) – mastodonti. Porodica
izumrlih sisavaca sličnih slonovima. Karakteriziran je
ravnim kljovama. Široko su bili zastupljeni na sjever-
noj hemisferi u oligocenu i pleistocenu.
material balance – materijalna bilanca. U tehnologiji
razrade naftnih i plinskih ležišta – volumetrijska bi-
lanca ležišnih fluida (uobičajeno je izražavati bilancu
na volumenskoj bazi iako nije nužno) koja, u najjed-
nostavnijem obliku, određuje da je početni volumen
fluida u ležištu jednak zbroju volumena proizvede-
nog i volumena preostalog fluida u ležištu. Kako se
u ležištima ugljikovodika nalaze nafta, plin i voda,
materijalna bilanca se može izraziti za ukupne flui-
de ili za svaki posebno. Metoda materijalne bilance
se upotrebljava za proračun rezervi ugljikovodika u
ležištu i za procjenu režima njegova iskorištavanja.
Metoda ne zahtijeva geološki model ležišta, a je-
dini uvjet za njenu primjenu su dovoljna količina i
material balance equation
valjanost podataka o proizvodnji i tlaku (uključujući
poznavanje trenda pada srednjeg ležišnog tlaka) i
PVT-podaci, a poželjno je znati i tip ležišnog režima.
Metoda se obično primjenjuje za pravilne vremenske
intervale tijekom životnog vijeka ležišta (na primjer,
svakih šest mjeseci); v. material balance equation,
material balance method.
material balance equation – jednadžba materijalne
bilance. Jednadžba koja izražava uzajamnu zavi-
snost volumena nafte, plina i vode, ležišnih tlakova i
temperatura, kompresibilnosti slojnih fluida, slojnih
volumetrijskih faktora i drugih varijabli. U najjedno-
stavnijem obliku jednadžba izražava odnos da je:
početni volumen u ležištu = preostali volumen u ležištu
+ proizvedeni volumen, na primjer, za plin jednadžba
materijalne bilance će glasiti: početni volumen plina
u ležištu (otopljenog u nafti i u plinskoj kapi, ako se
nalazi u ležištu) = preostali volumen plina u ležištu +
proizvedeni volumen plina. Jednadžba materijalne bi-
lance zahtijeva odgovarajuće geološke podatke (za
procjenu relativne veličine plinske kape), podatke o
proizvodnji (ukupna proizvodnja nafte, plina i vode
tijekom odabranog vremenskog intervala, ležišni
tlakovi za isto vrijeme) i laboratorijske podatke (fizi-
kalna svojstva nafte, plina i vode – volumetrijski fak-
tori, kompresibilnosti fluida, topljivost plina u nafti).
Treba također napomenuti da jednadžba sadrži tri
parametra – početne rezerve nafte i plina u ležištu
te ukupan volumen pritoka vode iz akvifera u ležište
– od kojih treba definirati najmanje dva neovisno o
jednadžbi materijalne bilance. Jednadžba materijal-
ne bilance se rabi za proračun početnih rezervi uglji-
kovodika u ležištu i jedan je od najkorisnijih alata u
tehnologiji razrade ležišta; v. material balance, mate-
rial balance method.
material balance method – metoda materijalne bilan-
ce. Metoda proračuna (procjene) rezervi ugljikovodi-
ka u ležištu i proizvodnog ponašanja ležišta. Uspješ-
na primjena metode zahtijeva točne i pouzdane
podatke o proizvodnji nafte, plina i vode i PVT-po-
datke o ležišnim fluidima. Rezultati proračuna tom
metodom mogu biti vrlo pogrešni, osobito ako, uz
volumen nafte u ležištu, postoje i druge nepozna-
nice kao, na primjer, veličina plinske kape ili utjecaj
vodotlačnog režima iskorištavanja ležišta (vodono-
snog bazena napajanja ležišta ili akvifera; v. material
balance, material balance equation.
mathematical geology – matematička geologija. Pri-
mjena matematike u geologiji, disciplina koja se
bavi istraživanjem vjerojatnosne distribucije (razdio-
be, probability distribution) veličina slučajnih varijabli
(values of random variables) radi dobivanja informa-
cija o geološkim procesima. Ta se istraživanja bazi-
raju na metodama matematičke vjerojatnosti, teoriji
statistike i specijalnim računskim metodama.
matrix – matriks. (1) U sedimentologiji – kontinuirani
sitnozrnasti i finozrnasti materijal koji okružuje veća
zrna ili čestice sedimenta ili sedimentne stijene ili
ispunjava porne šupljine između njih; prirodni ma-
terijal u koji su uklopljena zrna (čestice) sedimenta
ili sedimentne stijene. Termin nije povezan s odre-
đenim veličinama čestica, nego se odnosi samo na
njihovu relativnu veličinu i raspored. U karbonatnim
sedimentnim stijenama matriks se obično sastoji od
minerala gline ili mikritskih komponenata koji okru-
498 matrix density
žuju grublji materijal. Iako termin matriks treba rabiti
u opisnom smislu koji ne odražava genezu i sastav,
on se primjenjuje kao sinonim termina micrite (mi-
krit), što nije potpuno korektno. (2) osnovna masa, v.
ground mass.
matrix acidization – obrada matriksa kiselinom, v. ma-
trix acidizing.
matrix acidizing – obrada matriksa kiselinom. U tehno-
logiji obrade slojeva – metoda obrade (stimulacije)
slojeva primjenom kiselina, obično klorovodične
(solne, hydrochloric acid), fluorovodične (hydrofluoric
acid), mješavine klorovodične i fluorovodične, octe-
ne (acetic acid) ili mravlje (formic acid), za otapanje
karbonatnih (ponajprije) i pješčenjačkih ležišnih
stijena, jednolično povećavanje njihove permeabil-
nosti u neposrednom okolišu kanala bušotine i proi-
zvodnje bušotine te također za uklanjanje oštećenja
formacije koja su nastala tijekom bušenja, završnog
proizvodnog ispitivanja i opremanja ili proizvodnje
bušotina (zbog prodora isplake i cementa u sloj,
promjene zasićenja u sloju ili migracije finih čestica).
Prema toj metodi, kiselina se injektira pri tlaku koji
je manji od tlaka frakturiranja (loma) formacije tako
da kiselina struji kroz prirodne putanje permeabil-
nosti u formaciji. Dubina obrade je svega nekoliko
stopa od kanala bušotine (veće prodiranje kiseline u
formaciju se može postići ili usporavanjem brzine re-
akcije kiseline sa slojem ili povećavanjem kapaciteta
injektiranja kiseline koji je, međutim, ograničen tla-
kom frakturiranja formacije). Kiselini se često dodaju
aditivi za stabilizaciju glina i razbijanje (razlaganje)
emulzija.
Obrada matriksa karbonata kiselinom se preporučlji-
vo izvodi viskoznom emulgiranom kiselinom ili sol-
nom kiselinom s aditivom za sprječavanje gubljenja
fluida u formaciju (za formacije s niskom permeabil-
nošću se obično preporuča solna kiselina 28%-tne
koncentracije). Tlak pri kojem se izvodi obrada treba
biti 10% niži od maksimalnog tlaka injektiranja na
površini (tlak pri kojem neće doći do frakturiranja
ili loma formacije). Nakon završetka obrade kanal
bušotine se očisti ispiranjem dizelskim uljem ili vo-
dom.
Najdjelotvornija obrada kiselinom matriksa pješče-
njaka se izvodi u tri faze: (a) prethodno ispiranje
bušotine (preflush) – najčešće solnom kiselinom
koncentracije od 5% do 15% s dodatkom inhibitora
korozije i drugih potrebnih aditiva; (b) injektiranje
kiseline – obično se rabi smjesa solne i fluorovodič-
ne kiseline (tipični omjer je 12% HCl i 3% HF), i (c)
ispiranje obrađene bušotine (afterflush) – naftne bu-
šotine se ispiru dizelskim uljem ili 15%-tnom solnom
kiselinom, plinske bušotine kiselinom, dušikom ili
prirodnim plinom, a vodne injekcijske bušotine sol-
nom kiselinom. Sinonimi: interstitial acidizing, matrix
acidization, matrix acidizing treatment, matrix acid
treatment; v. acidizing.
matrix acidizing treatment – obrada matriksa kiseli-
nom, v. matrix acidizing.
matrix acid treatment – obrada matriksa kiselinom, v.
matrix acidizing.
matrix density – gustoća matriksa (skeleta stijene). Gu-
stoća zrnja, koje čini sedimente ili sedimentne stije-
ne (skeleta stijene pod pretpostavkom da je stijena
neporozna), za razliku od kombinirane gustoće sti-
matrix limestone
jene koja uključuje gustoću skeleta i gustoću fluida
koji ispunjava njene pore (v. bulk density). Iznosi 2,65
g/cc za nekonsolidirane (nevezane) pijeske, 2,68 g/
cc za pješčenjake, 2,71 g/cc za vapnence i 2,87 g/cc
za dolomite. Rabi se u proračunima karotaže gustoće
(density log). Sinonim (katkada): grain density.
matrix limestone – mikritni vapnenac, v. micritic lime-
stone.
matrix permeability – primarna permeabilnost, v. pri-
mary permeability.
matrix porosity – (1) primarna poroznost, v. primary
porosity. (2) poroznost matriksa. Poroznost matriksa
(vezivne mase) ili finije zrnaste frakcije (finozrnastog
dijela) karbonatne stijene (carbonate rock), za razliku
od poroznosti grubljih komponenata.
matrix support – matriksna potpora. Sedimentna tek-
stura (sedimentary texture) u kojoj veće čestice nisu u
kontaktu nego su odvojene finijim česticama; v. clast
support.
mat-supported jackup drilling rig – samopodizna
bušaća platforma s pločastim postoljem. Morska
(odobalna) samopodizna bušaća platforma (offsho-
re jackup rig) koja rabi ploču (mat) ili veliku čeličnu
platformu (steel platform) kao postolje (potporanj) za
noge na relativno mekanom morskom dnu, za razli-
ku od samopodizne bušaće platforme čije se noge
oslanjaju o potporne kesone na morskom dnu (spud
cans). Sinonim: mat-supported jackup rig.
mat-supported jackup rig – samopodizna bušaća plat-
forma s pločastim postoljem, v. mat-supported jackup
drilling rig.
maturation – zrenje, sazrijevanje. U geologiji – proces
kemijske alteracije organske tvari u sedimentnim
stijenama s pokapanjem tijekom vremena pod utje-
cajem temperature. Rezultat zrenja može biti generi-
ranje nafte i prirodnog plina. Zrenje uključuje stadije
(maturation stages) – nezreli (immature), rani zreli
(početak generiranja nafte i plina – early mature),
maksimalno zreli (vrhunac generiranja nafte i plina
– peak mature), kasni zreli (konac generiranja nafte i
plina – late mature) i prezreli (postmature). Stadij zre-
nja se može utvrditi kemijskom analizom ili bojom i
reflektivnošću (sposobnost refleksije) organske tvari.
Za kvantifikaciju zrenja rabe se indeksi reflektancije
vitrinita (vitrinite reflectance index), termičke alteraci-
je (thermal alteration index) i boje spora (spore color
index); v. mature, maturity.
maturation hypothesis – hipoteza zrenja (sazrijeva-
nja). U geologiji – pretpostavka da su lake nafte (light
oils) starije i zrelije, a teške nafte (heavy oils) mlađe i
manje zrele.
mature – zreo. (1) U sedimentologiji – koji se odnosi na
treći stadij teksturne zrelosti (textural maturity). Zre-
lim se nazivaju klastični sedimenti (clastic sediments)
koji su bili diferencirani ili odvojeni od matičnih sti-
jena (parent rocks) djelovanjem dugotrajnih procesa
s visokim intenzitetom i koji su karakterizirani posto-
janjem stabilnih minerala (na primjer, kvarca), malim
sadržajem aktivnijih oksida (na primjer, oksida natri-
ja), nedostajanjem materijala neotpornog na troše-
nje (na primjer, gline) i također postojanjem dobro
sortiranih, ali poluuglastih do uglastih zrna. Primjer
je zreli pješčenjak (mature sandstone) bez gline na
plaži. (2) U geologiji – termin za označavanje ma-
tične stijene (source rock) koja je postigla potrebnu
499 maturity
temperaturu i vrijeme izlaganja zrenju (sazrijevanju)
za generiranje ugljikovodika. Zrele matične stijene
za naftu (mature oil source rocks) odgovaraju reflek-
tanciji vitrinita (vitrinite reflectance) od 0,5% do 1,3%,
indeksu termičke alteracije (thermal alteration index)
od 2,2% do 3,5% i indeksu boje spora (spore color
index) od 3,5 do 9,0, dok zrele matične stijene koje
generiraju pretežito plinovite ugljikovodike (mature
gas-prone source rocks) imaju reflektanciju vitrinita
od 0,7% do 1,3%; v. maturation, maturity. (3) U ge-
omorfologiji – koji se odnosi na stadij zrelosti (stage
of maturity) ciklusa erozije, osobito zrelim se naziva
reljef (topografija) ili područje i njegovi pojedini
oblici reljefa (poput ravnice ili platoa), koji su dosegli
maksimalni razvoj i izraženost forme ili rijeka (i njena
dolina) s potpuno razvijenim profilom ravnoteže te
također relativno stabilna obala.
mature oil – zrela nafta. U geologiji – sirova nafta koja
je generirana pri relativno visokim temperaturama
u »naftnom oknu« (v. oil window). Sadržava spoje-
ve manje molarne mase i manje asfaltnih spojeva
od nezrele nafte (koja je generirana pri nižim tem-
peraturama, immature oil) i relativna gustoća joj je
manja.
maturity – zrelost. (1) U sedimentologiji – stupanj ko-
jem se klastični sediment (clastic sediment) po tek-
sturi i sastavu približava konačnom produktu koji
se može formirati djelovanjem prirodnih procesa; v.
compositional maturity, mineralogic maturity, textural
maturity. (2) U geologiji – stupanj do kojeg se zbilo
generiranje ugljikovodika u matičnoj stijeni (source
rock). Zrelost se može podijeliti na tri stadija: (a) rani
zreli (early mature) – odgovara reflektanciji vitrinita
(vitrinite reflectance) od 0,5% do 0,65%, indeksu ter-
mičke alteracije (thermal alteration index) od 2,2%
do 2,3% i indeksu boje spora (spore color index) od
3,5 do 5,0; (b) maksimalni zreli (peak mature) – od-
govara reflektanciji vitrinita od 0,65% do 0,9%, in-
deksu termičke alteracije od 2,3% do 2,6% i indeksu
boje spora od 5,0 do 7,0, i (c) kasni zreli (late mature)
– odgovara reflektanciji vitrinita od 0,9% do 1,3%, in-
deksu termičke alteracije od 2,6% do 3,5% i indeksu
boje spora od 7,0 do 8,5; v. maturation, mature. (3) U
razvoju obala – stadij razvoja obalne linije (shoreli-
ne), obale ili priobalja (shore, coast) koji počinje kada
se postigne profil ravnoteže (profile of equilibrium).
Karakteriziran je smanjenjem energije valova; stvara-
njem žalova (plaža); iščezavanjem laguna i močvara;
izravnavanjem obalne linije zbog zatvaranja zaljeva
i rezanja rtova; formiranjem glatke, pravilne obalne
linije u obliku zavojite krivulje i (eventualno) odstu-
panjem obale od unutarnjih dijelova zaljeva. Taj se
proces ne odvija nužno svagdje jednakim intenzite-
tom zbog različite otpornosti stijena prema eroziji.
(4) U razvoju rijeka – stadij u razvoju rijeke kada ona
stječe maksimalnu energiju i snagu i postiže takav
profil ravnoteže (profile of equilibrium) i takvu brzinu
koji su neophodni i dovoljni za prenošenje sedimen-
ta donešenog njenim pritocima. Stadij zrelosti rijeke
je karakteriziran količinom donešenog tvrdog mate-
rijala koja je upravo približno jednaka sposobnosti
rijeke za njegovo prenošenje; dominacijom bočne
(lateralne) erozije nad erozijom dna; odsutnošću sla-
pova, brzica (bujica) i jezera; stabilnim, ali smirenim
tečenjem i muljevitom vodom; brojnim pritocima
maturity index
čiji gornji tokovi mogu biti još u stadiju mladosti;
razvojem poplavnih (vodoplavnih) ravnica, aluvijal-
nih lepeza, delti i meandara i izravnatim dnom. (5)
U geomorfologiji – drugi od tri glavna stadija ciklusa
erozije (stage of cycle of erosion) u razvoju reljefa (to-
pografskom razvoju) ili područja, srednji između sta-
dija mladosti (youth) i starosti (old age), s najvećom
raznolikošću formi ili maksimalnom diferencijacijom
reljefa. Stadij zrelosti je karakteriziran brojnim, blisko
smještenim rijekama u stadiju zrelosti; iščeznućem
primarnih izravnatih površina; razvojem velikih,
dobro definiranih drenažnih sustava s brojnim pri-
tocima i oštrim, uskim vododjelnicama; odsutnošću
jezera i močvara na izdignutim dijelovima; najvećim
mogućim stupnjem ispresijecanosti s novim erozij-
skim ravnicama i razvojem pedimenata (u aridnom
ciklusu). Sinonim: topographic maturity.
maturity index – indeks zrelosti. Stupanj kemijske ili mi-
neraloške stabilnosti (chemical stability, mineralogic
stability) klastičnog sedimenta ili mjera napredova-
nja klastičnog sedimenta prema kemijskoj ili mine-
raloškoj stabilnosti, na primjer, visoki omjer (odnos)
oksid aluminija/oksid natrija, kvarc/glinenac (fel-
dšpat) ili kvarc+čert/glinenac (feldšpat)+fragmenti
stijena ukazuje na visoki stupanj zrelosti sedimenta.
Maverick gas – plitki (plitko zaliježući) plin, v. shallow
gas.
maximum allowable operating pressure – maksimal-
ni dopušteni radni tlak. Najveći dopušteni radni tlak u
nekoj točki cjevovodnog sustava tijekom normalnih
uvjeta (režima) strujanja ili statičkih uvjeta.
maximum allowable pressure – maksimalni dopušteni
tlak. Najveći tlak koji se može primijeniti na opremu,
na primjer, cijevi, rezervoare, bez njene havarije.
maximum allowable working pressure (MAWP)
– maksimalni dopušteni radni tlak. Najveći dopušteni
radni tlak (manometarski) na vrhu posude u njenu
normalnom radnom položaju za projektiranu tem-
peraturu. Taj se tlak temelji na proračunima za svaki
element posude prema nominalnim debljinama (is-
ključujući odbitke na koroziju) i debljini koja je po-
trebna za opterećenja (osim tlaka), a služi kao baza
za postavljanje tlaka na uređajima za zaštitu posude
od previsokog tlaka.
maximum anticipated surface pressure – maksimalni
očekivani površinski tlak. Najveći tlak koji se predviđa
na ušću bušotine.
maximum capacity well – bušotina s maksimalnim
kapacitetom pumpanja. Naftna bušotina koja proi-
zvodi pri maksimalnom kapacitetu dubinske pumpe
(maximum pump capacity).
maximum economic recovery – maksimalna ekono-
mična proizvodnja. Najveći kapacitet proizvodnje
nafte i/ili plina na polju bez neprihvatljivog trošenja
ili rasipanja ležišne energije (reservoir energy). Pojam
je po značenju sličan pojmu maximum efficient rate
(maksimalno efikasni kapacitet proizvodnje).
maximum efficiency rate – maksimalno efikasni kapa-
citet (norma, tempo) proizvodnje, v. maximum effici-
ent rate.
maximum efficient rate (MER) – maksimalno efikasni
kapacitet (norma, tempo) proizvodnje. Maksimal-
ni kapacitet proizvodnje naftnog ili plinskog polja
(osjetljivog na tempo iscrpljivanja) koji ne umanju-
je konačan iscrpak (ultimate recovery) i u skladu je
500 meander
s tzv. dobrom proizvodnom praksom. Općenito se
kreće između 3% i 8% od konačnih pridobivih re-
zervi ležišta (ultimate recoverable reserves) godišnje.
Proizvodnja nafte prevelikim kapacitetom (prebrzim
tempom) može imati za posljedicu zaostale (mimo-
iđene) akumulacije nafte u ležištu ili neracionalno
trošenje ležišne energije (reservoir energy). Sinonimi:
maximum efficiency rate, maximum efficient rate of
production, maximum efficient recovery rate.
maximum efficient rate of production (MERP)
– maksimalno efikasni kapacitet (norma, tempo) pro-
izvodnje, v. maximum efficient rate.
maximum efficient recovery rate (MERR) – maksi-
malno efikasni kapacitet (norma, tempo) proizvodnje,
v. maximum efficient rate.
maximum permissible dogleg – maksimalna dopu-
štena oštra promjena zakrivljenosti (promjena smjera)
kanala bušotine. U procesu bušenja – najveći otklon
(odstupanje) smjera kanala bušotine od vertikale
(deviation, amount of deviation) ili njegov nagib (in-
clination) koji se može dopustiti u bušenju i koji neće
uzrokovati zaglavljivanje bušaćih alatki ili preko-
mjerno naprezanje (excessive stress) opreme i cijevi
u bušotini.
maximum permissible rate (MPR) – maksimalni do-
pušteni kapacitet proizvodnje. Kapacitet proizvodnje
nafte i/ili plina određen kombiniranjem maksimalno
efikasnog kapaciteta (norme) proizvodnje (v. maxi-
mum efficient rate) i potražnje nafte i/ili plina na tr-
žištu.
maximum production rate (MPR) – maksimalni kapa-
citet proizvodnje. Najveći dopušteni kapacitet proi-
zvodnje bušotine.
maximum pump pressure – maksimalni tlak pumpe.
Maksimalna dopuštena sila koju preporučuje proi-
zvođač na ležaj pumpe na njenu pogonskom kraju
(power-end bearing).
maximum service pressure (MSP) – maksimalni radni
tlak. Najveći tlak za koji su projektirani neki sustav
ili oprema, na primjer, glava bušotine (wellhead),
protuerupcijski uređaj (blowout preventer), da bi bili
sigurni u radu i pod garancijom. Sinonimi: rated wor-
king pressure, working pressure.
maximum working pressure – maksimalni radni tlak.
Najveći tlak za koji je predviđena uporaba neke
opreme.
Maysvillian – mejsvil, maysville. Stratigrafski kat gor-
njeg ordovicija (Upper Ordovician) u Sjevernoj Ame-
rici – iznad edena (Edenian), a ispod ričmonda (Ri-
chmondian).
MCF of gas equivalent – kubične stope ekvivalentnog
plina. Prikazivanje rezervi nafte i plina njihovom kon-
verzijom u plin kao zajedničku jedinicu (izraženo u
tisućama kubičnih stopa, MCF, mcf). Drugi način kon-
verzije rezervi je uporaba nafte kao zajedničke jedi-
nice (v. barrel of oil equivalent).
mealy – brašnast, v. farinaceous.
mean – sredina. Srednja vrijednost, broj izveden iz sku-
pa brojeva koji daje indikaciju njihova reda veličine
i povezan sa standardnom devijacijom, koja daje in-
dikaciju razlike između najvećih i najmanjih brojeva
skupa i pokazuje prihvatljivu sliku skupa brojeva.
Predstavlja najvjerojatniju vrijednost; v. arithmetic
mean, geometric mean, harmonic mean.
meander – meandar. (1) U geologiji – krivudav dio riječ-
meander bar
nog toka (nalik slovu S). Meandri nastaju u riječnim
dolinama malog nagiba kada je akumulacija (nano-
šenje) materijala veća od erozije, odnosno kada je
bočna erozija intenzivnija od dubinske. Promjenom
toka rijeke često nastaju u napuštenim meandrima
riječna jezera i mrtvaje. (2) U oceanografiji – devija-
cija putanje struje.
meander bar – meandarski prud (sprud), v. point bar.
meander lobe – meandarski jezik (režanj). Područje
(dio) kopna, više ili manje izdignuto i jezičasta obli-
ka, zatvoreno unutar riječnog meandra. Sinonim:
tongue.
mean permeability – srednja permeabilnost, v. average
permeability.
mean porosity – srednja poroznost, v. average porosity.
mean reservoir pressure – srednji ležišni tlak, v. avera-
ge reservoir pressure.
mean sea level (MSL) – srednji nivo mora. Srednji nivo
(visina) površine mora za sve stadije plime (cikluse
plime i oseke) tijekom 19-godišnjeg perioda, obično
određen prema jednosatnim opažanjima nivoa (visi-
ne) na otvorenoj obali mora ili na susjednim vodama
koje slobodno komuniciraju s morem; pretpostavlje-
ni ili stvarni nivo mora na srednjem položaju između
srednje visoke vode (mean high water) i srednje niske
vode (mean low water). Srednji nivo mora je prihva-
ćen kao reperni (referentni) nivo (datum plane) od
kojeg se mjere visine i dubine. Sinonimi: geodetic sea
level, sea level (v.).
mean stress – srednje naprezanje. Algebarska sredina
(srednja vrijednost) maksimalnih i minimalnih vri-
jednosti periodično promjenljivog naprezanja ili
algebarska sredina triju glavnih naprezanja; v. prin-
cipal stress.
mean velocity curve – krivulja srednje brzine strujanja
(vertikalne brzine strujanja), v. vertical-velocity curve.
measured depth – (1) izmjerena dubina bušotine, v. lo-
gged depth. (2) dubina bušotine, v. well depth.
measured pump intake setting depth – izmjerena
dubina ugradnje dubinske pumpe. Stvarna dubina
ugradnje dubinske pumpe u bušotini izmjerena duž
kanala. Teoretski, u vertikalnom (neiskrivljenom) ka-
nalu bušotine izmjerena dubina ugradnje pumpe je
jednaka vertikalnoj dubini ugradnje.
measured reserves – izmjerene rezerve. Prema klasi-
fikaciji Rudarske uprave SAD (US Bureau of Mines)
– kategorija pridobivih rezervi koje su izračunane
prema parametrima detaljnog ispitivanja bušotina (s
točnošću do 20%). Približno odgovaraju kategorija-
ma A i B u klasifikacijskom sustavu bivšeg Sovjetskog
Saveza.
measure electrode – mjerna elektroda. U elektrokaro-
taži bušotina – elektroda sonde za otporsku elek-
trokarotažu (resistivity log sonde) za mjerenje elek-
tričnog potencijala (electric potential) formacije (za
razliku od strujne elektrode, current electrode).
measure in – mjeriti dubinu bušotine prema spuštenim
cijevima. Registracija dubine bušotine brojenjem
pojedinačnih cijevi ili mjerenjem duljine čeličnom
vrpcom svake bušaće šipke ili cijevi spuštene u bu-
šotinu.
measurement of capillary pressure by mercury
injection – mjerenje kapilarnog tlaka injektiranjem
žive, v. capillary-pressure measurement by mercury-
injection method.
501 measurements-while-drilling, measurement while drilling
measurements-while-drilling, measurement while
drilling (MWD) – dubinska telemetrija (dubinska mje-
renja) u procesu bušenja. Mjerenja u kanalu bušotine
niza parametara stanja bušotine tijekom procesa
bušenja – tlaka, temperature, gama-zračenja forma-
cije, električne otpornosti (specifičnog električnog
otpora) formacije, devijacije i azimuta kanala bušo-
tine, brzine bušenja, opterećenja na bušaće dlijeto
i zakretnog momenta dlijeta. Dubinski telemetrijski
sklop (električni, elektromagnetski, nuklearni, aku-
stički i mehanički karotažni sustavi za MWD) sastoji
se od senzora ugrađenih u nemagnetičnoj teškoj
šipki (koja se nalazi blizu bušaćeg dlijeta). Sklopovi
mogu izdržati velika opterećenja, udarce i vibracije
te relativno visoke temperature. Električna energija
se dubinskom mjernom sustavu osigurava komple-
tom baterija (u tom slučaju se informacije zapisuju
i pohranjuju u mikroprocesoru u kanalu bušotine, a
podaci se vade kada se teška šipka izvuče na površi-
nu i prenose u računalo u karotažnoj jedinici na dalj-
nju obradu) ili pogonskom turbinom (kod tipičnog
MWD-sustava – podaci mjerenja se šalju direktno
na površinu impulsima koji se telemetrijski prenose
kroz stupac isplake u bušaćim šipkama i obrađuju u
zavisnosti od dubine ili vremena). Informacije dobi-
vene dubinskim mjerenjem se prikazuju i prate na
lokaciji bušotine preko video monitora smještenih
u karotažnoj jedinici (ili na drugom mjestu kod bu-
šaćeg postrojenja), a mogu se također prenositi do
udaljenih mjesta gdje stručnjaci mogu pratiti proces
bušenja i njime upravljati.
Tehnologija dubinskih mjerenja u procesu bušenja
je danas važna metoda za procjenu formacije budu-
ći da je klasična karotaža bušotine nakon završetka
bušenja često opterećena pogreškama zbog nepra-
vilne geometrije kanala bušotine, prodora filtrata
bušaće isplake u poroznu formaciju, promjene sta-
nja zone kanala bušotine i drugih faktora. Također,
karotaža nakon završetka bušenja produljuje i znat-
no poskupljuje izradu bušotina, a u kosim bušoti-
nama (s kutom otklona smjera kanala bušotine od
vertikale većim od 45°) i horizontalnim bušotinama
mjerenja su otežana i katkada neizvediva. Podaci
gama-zračenja, električne otpornosti i poroznosti
formacije dobiveni na taj način se uobičajeno rabe
kao dopuna ili zamjena za konvencionalnu karotažu
pri procjenama formacije i geološkim korelacijama
u operacijama s visokim rizicima i troškovima. Pro-
cjena formacije MWD-metodom, prema tome, ima
više prednosti u odnosu na konvencionalnu karo-
tažu – (a) pouzdanija procjena svojstava formacije
(budući da se MWD-metodom dobiju podaci ubr-
zo nakon što je dlijeto probušilo formaciju, utjecaji
prodora isplačnog fluida u formaciju su reducirani
i time podaci pouzdaniji); (b) mogućnost primje-
ne u orijentirano izbušenim bušotinama s velikom
devijacijom kanala (u kojima je često skupo i teško
izvesti konvencionalnu karotažu zbog velikog kuta
otklona kanala bušotine od okomice, katkada i do
80°, pa su u takvim okolnostima MWD-podaci jedini
permanentan zapis uvjeta u kanalu bušotine, što je
osobito važno u slučaju kada se bušotina mora na-
pustiti zbog mehaničkih razloga), i (c) veća gustoća
uzoraka (razmak elektroda i manja brzina bušenja
osiguravaju veliki broj uzoraka po metru bušenja, a
measurement while drilling data
povećana gustoća uzoraka često daje bolju rezoluci-
ju tankih slojeva).
Dijagrami dobiveni MWD-tehnologijom se mogu
uspješno rabiti za geološke korelacije sa susjednim
bušotinama u sljedećim slučajevima: (a) za određiva-
nje (izbor) intervala bušenja jezgre (smanjuje se rizik
propuštanja formacije ili jezgrovanja nevažnog inter-
vala); (b) za određivanje optimalne dubine ugradnje
zaštitne kolone (casing) i ukupne dubine bušotine
(točno i pravovremeno); (c) za određivanje dubine
(točke) bočnog skretanja (devijacije) postojećeg ka-
nala bušotine (odluka o skretanju kanala bušotine
na povoljnije mjesto se može donijeti odmah nakon
što MWD-podaci pokažu da je ciljna formacija slabo
razvijena, rasjednuta ili iscrpljena); (d) za određivanje
dubine (točke) skretanja kanala bušotine u horizon-
talnom smjeru (zahvaljujući kontinuiranom mjerenju
kuta otklona smjera kanala bušotine od vertikale i
azimuta te njihovoj kontroli i korekciji), i (e) za praće-
nje putanje kanala bušotine tijekom procesa bušenja
(osobito korisno pri bušenju s velikim devijacijama
kanala bušotina i horizontalnom bušenju). Drugi
oblik pisanja termina: measuring while drilling.
measurement while drilling data – podaci dubinske
telemetrije (dubinskih mjerenja) u procesu bušenja, v.
measurements-while-drilling.
measurement while drilling log – dijagram dubinske
telemetrije (dubinskih mjerenja) u procesu bušenja.
Grafički prikaz podataka dobivenih metodom (teh-
nologijom) dubinske termometrije (dubinskih mje-
renja) u procesu bušenja (v. measurements-while
drilling) koji uključuje sljedeće obrađene podatke
(u ovisnosti o dubini bušenja ili bušotine): gama-
zračenje formacije (u API jedinicama), električnu
otpornost ili specifični električni otpor (u ohm-m),
tip litologije formacije, temperaturu u kanalu bušoti-
ne, opterećenje bušaćeg dlijeta na površini i na dnu
bušotine (u tonama ili librama), zakretni moment
dlijeta (u metar-tonama ili stopa-librama), dubina
bušotine, kut otklona kanala bušotine od vertikale i
azimut. Sinonim: MWD log.
measurement while drilling technology – tehnologi-
ja dubinske telemetrije (dubinskih mjerenja) u procesu
bušenja, v. measurements-while drilling.
measure out – mjeriti dubinu bušotine prema izvučenim
cijevima. Registracija dubine bušotine brojenjem
pojedinačnih cijevi ili mjerenjem duljine čeličnom
vrpcom svake bušaće šipke ili cijevi izvučene iz bu-
šotine.
measures – serija slojeva. Serija (ili grupa) sedimentnih
stijena koje imaju neke zajedničke karakteristike (ta-
kve kao postojanje slojeva određenog mineralnog
sastava), osobito ugljonosni slojevi (coal measures).
Termin je očevidno povezan s praksom označavanja
različitih slojeva nalazišta ugljena u prošlosti prema
njihovoj veličini («mjeri» – measure) ili debljini.
measuring tank – mjerni rezervoar. (1) Kalibrirani naftni
rezervoar za automatsko mjerenje volumena (količi-
ne) sirove nafte. Kontinuirano se puni i prazni. Upo-
trebljava se u sustavima automatizirane proizvodnje,
mjerenja i otpreme nafte (tzv. LACT-sustavima – v. le-
ase automatic-custody transfer). Sinonim: dump tank,
metering tank; (2) v. ga(u)ging tank.
measuring while drilling (MWD) – mjerenje u procesu
bušenja, v. measurements-while drilling.
502 mechanical weathering
mechanical agitator – mehanička miješalica, miješalica
s lopaticama, v. paddle mixer.
mechanical analysis – mehanička analiza. Određivanje
distribucije (razdiobe) veličine čestica (particle-size
distribution) tla, sedimenta ili stijene sijanjem, reše-
tanjem ili drugim načinima (metodama) mehaničke
separacije (odjeljivanja); kvantitativni izraz distribu-
cije čestica po veličini (distribucije frekvencije veli-
čine čestica) u zrnastom, klastičnom ili praškastom
materijalu. Obično se izražava u masenom postotku
(i katkada brojem ili brojanjem) čestica određene ve-
ličine (unutar određenih granica veličine); v. particle-
size analysis.
mechanical clay – klastična glina. Glina formirana od
produkata abrazije (mehaničkog razaranja) stijena.
mechanical core orientation – mehaničko orijentiranje
jezgre, v. core orientation.
klivaž klizanja of polymers – mehanička (smična) raz-
gradnja polimera, razgradnja polimera mehaničkim
(smičnim) naprezanjem, v. shear degradation of pol-
ymers.
mechanical deposits – mehanički sedimenti. U geolo-
giji – sedimenti koji su se akumulirali djelovanjem
mehaničkih ili fizičkih procesa.
mechanical-drive rig – mehaničko bušaće postrojenje
(uređaj), bušaće postrojenje (uređaj) s mehaničkim
pogonom. Bušaće postrojenje (uređaj) s pogonom
od motora s unutarnjim izgaranjem (internal com-
bustion engines), obično dizelskim (diesel engines), i
s prijenosom snage mehaničkim uređajima (poput
lanaca, zupčanika i vratila), za razliku od bušaćeg po-
strojenja s električnim pogonom (v. electric-drive rig).
Sinonimi: mechanical rig, power rig.
mechanical erosion – mehanička erozija, v. corrasion.
mechanical impedance – mehanička impedancija.
Omjer (odnos) ukupne sile potrebne za pokretanje
tijela i brzine za određenu frekvenciju gibanja. Sasto-
ji se od realnog dijela ili mehaničkog otpora (mecha-
nical resistance), koji predstavlja prijenos mehaničke
snage, i imaginarnog dijela koji je reaktivan i pred-
stavlja elastičnu energiju. Pojednostavljeno – odnos
između sile koja izaziva vibracije i brzine.
mechanical metamorphism – mehanička metamorfo-
za (metamorfizam), v. kinetic metamorphism.
mechanical reamer – mehanički proširivač kanala bu-
šotine (bušaći proširivač), v. reamer.
mechanical refrigeration – mehaničko hlađenje. Meto-
da uklanjanja kondenzata iz prirodnog plina koji nije
pod tlakom dovoljno visokim za primjenu postupka
adijabatske ekspanzije. U većini slučajeva to je izla-
zni plin niskotlačnih separatora, uređaja za obradu
emulzija i dr. koji se skuplja i ponovno komprimira za
otpremu plinovodom potrošačima. Uređaj je vrlo sli-
čan niskotemperaturnom separatoru. Osnovna razli-
ka je u tome što je sapnica zamijenjena hladionikom.
Zbog niske temperature moraju se poduzeti mjere
sprječavanja stvaranja plinskih hidrata.
mechanical rig – mehaničko bušaće postrojenje (uređaj),
bušaće postrojenje (uređaj) s mehaničkim pogonom, v.
mechanical-drive rig.
mechanical sediment – mehanički sediment, v. clastic
sediment.
mechanical spear – mehanički unutarnji hvatač cijevi
(spir), v. spear.
mechanical weathering – mehaničko trošenje (raspa-
medial
danje). U geologiji – proces trošenja (raspadanja)
stijena u kojem fizičke sile (poput djelovanja mraza,
rasta kristala soli, apsorpcije vode, promjene tem-
perature i drugih fizičkih procesa) razaraju i drobe
(mrve) stijenu u sve sitnije fragmente i čestice bez
njene kemijske promjene. Sinonimi: disaggregation,
disintegration, physical weathering; v. chemical wea-
thering.
medial – srednji, v. middle, 1.
Medial Cambrian – srednji kambrij, v. Cambrian.
Medial Cretaceous – srednja kreda, v. Cretaceous.
Medial Devonian – srednji devon, v. Devonian.
Medial Eocene – srednji eocen, v. Eocene.
Medial Jurassic – srednja jura, v. Jurassic.
Medial Miocene – srednji miocen, v. Miocene.
medial moraine – središnja morena. (1) Izduljena mo-
rena koja je zatvorena unutar središnjeg dijela lede-
njaka ili na njegovoj površini i proteže se paralelno
s njegovim krajevima (stranama). Obično se formira
spajanjem (stapanjem) susjednih i unutarnjih boč-
nih morena (lateral moraine) ispod zone spajanja
dvaju stapajućih dolinskih ledenjaka (valley glaciers).
Sinonim: median moraine. (2) Morena koja se formi-
rala glacijalnom abrazijom izbočenja stijena (glacial
abrasion of rocky protuberance) u blizini središnjeg
dijela ledenjaka i čiji se detritus pojavljuje na povr-
šini ledenjaka u području ablacije. Sinonim: median
moraine. (3) Hrbat (ridge) nepravilna oblika koji je
ostavljen u središnjem dijelu glacijalne (ledenjačke)
doline (glacial valley) nakon nestanka ledenjaka na
kojem se formirao.
Medial Oligocene – srednji oligocen, v. Oligocene.
Medial Ordovician – srednji ordovicij, v. Ordovician.
Medial Permian – srednji perm, v. Permian.
Medial Triassic – srednji trijas, v. Triassic.
median – medijan. Srednja vrijednost ili aritmetička
sredina od najmanjih i najvećih vrijednosti opažanja,
vrijednost u nizu opažanih numeričkih vrijednosti od
koje postoji jednak broj većih i manjih opažanja od
nje, vrijednost srednjeg člana u skupu podataka koji
su uređeni na određeni način. Geometrijski, vrijed-
nost koja dijeli histogram ili distribuciju frekvencije
na dva dijela jednake površine; također, nivo 50%-
tne vjerojatnosti na krivulji zavisnosti kumulativne
distribucije.
median diameter – srednji promjer. Srednja veličina
čestice (average particle size) sedimenta ili stijene
određena grafički prema kumulativnoj krivulji spu-
štanjem okomice iz točke na njoj, koja ima ordina-
tu 50%, na os apscise na kojoj su nanesene veličine
čestica; srednji promjer čestica stijene ili sedimenta
koji je veći od 50% promjera u distribuciji i manji od
drugih 50% (tj. srednji promjer u odnosu na koji je
jedna polovica čestica veća, a druga manja).
median moraine – središnja morena, v. medial morai-
ne.
median valley – središnja riftna dolina, v. rift valley, 2.
mediglacial – međuglacijalni, unutarglacijalni. Koji je
formiran ili se nalazi unutar ledenjaka ili između njih
ili je smješten u središnjem dijelu ledenjaka.
mediosilicic – neutralan, v. intermediate.
mediterranean – mezogeosinklinala, v. mesogeosyncli-
ne.
medium-bedded – srednje debelo slojevit (uslojen). U
geologiji – termin za označavanje slojevitih sedi-
503 medium-gravity crude oil
mentnih stijena (sedimentnih slojeva, sedimentary
beds) čija je debljina između tankoslojnih (debljina
od 5 cm do 60 cm – v. thin-bedded) i debeloslojnih
(debljina od 60 cm do 120 cm – v. thick-bedded); v.
stratification index.
medium boulder – srednji blok, blok srednje veličine. U
geologiji – blok stijene koji ima promjer u rasponu
od 512 mm do 1.024 mm (od 20 do 40 inča); v. large
boulder, small boulder, very large boulder.
medium-Btu gas (MBG) – srednjokalorični plin, plin
srednje toplinske vrijednosti, v. medium calorific value
gas.
medium calorific value gas – srednjokalorični plin,
plin srednje toplinske vrijednosti. Sintetski plin (pli-
novito gorivo) čija gornja toplinska vrijednost iznosi
od 11.300 do 26.000 kJ/m3 (u pravilu od 13.000 do
22.200 kJ/m3). Sinonimi: medium-Btu gas, medium
CV-gas; v. high calorific value gas, low calorific value
gas.
medium clay – (1) čestica gline srednje veličine. Geološ-
ki termin za označavanje čestica gline (clay particles)
koje imaju promjer u rasponu od 1/1024 mm do 1/512
mm (između 1 i 2 mikrometra); v. coarse clay, fine
clay, very fine clay. (2) agregat gline s česticama sred-
nje veličine. Rahli (rastresiti) agregat gline (glinovita
masa) koja se sastoji od čestica srednje veličine (pro-
mjera od 1/1024 mm do 1/512 mm).
medium crude – srednja sirova nafta, v. medium-gra-
vity crude oil.
medium crude oil – srednja sirova nafta, v. medium-
gravity crude oil.
medium-crystalline – srednjokristalan. Opisni termin
koji se primjenjuje za označavanje isprepletene tek-
sture (interlocking texture) karbonatne sedimentne
stijene (carbonate sedimentary rock) s kristalima pro-
mjera (ovisno o klasifikacijama) od 0, 062 mm do 0,25
mm ili od 0,1 mm do 0,2 mm ili od 1 mm do 4 mm; v.
medium-grained, coarsely crystalline, finely crystalline,
very coarsely crystalline, very finely crystalline.
medium-CV gas – srednjokalorični plin, plin srednje to-
plinske vrijednosti, v. medium calorific value gas.
medium-grained – srednjozrnast. (1) Termin za ozna-
čavanje eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rock) i njene teksture u kojoj pojedinačni kristali ima-
ju srednji promjer u rasponu od 1 mm do 5 mm (0,04
do 0,2 inča). (2) Termin za označavanje sedimenta
(sediment) ili sedimentne stijene (sedimentary rock) i
njene teksture u kojima pojedine čestice imaju sred-
nji promjer u rasponu od 1/16 mm do 2 mm (veličina
čestica pijeska). Termin se rabi u relativnom smislu
za opisivanje stijena koje nisu ni grubozrnaste ili kru-
pnozrnaste (coarse-grained) ni finozrnaste (fine-grai-
ned); v. medium-crystalline.
medium-gravity crude – srednja sirova nafta, v. medi-
um-gravity crude oil.
medium-gravity crude oil – srednja sirova nafta. Siro-
va nafta srednje gustoće (relativne gustoće). Ovisno
o klasifikacijama iz različitih izvora – između 825 i
935 kg/m3 (između 20 i 40 °API) ili između 975 i 920
kg/m3 (između 22 i 30 °API) ili između 850 i 905 kg/
m3 (između 25 i 35 °API) ili između 805 i 875 kg/m3
(između 30 i 44 °API) ili između 870 i 920 kg/m3 (iz-
među 31,1 i 22,3 °API). Ostale značajke srednjih nafti
su viskoznost od 1 cp (ili manje) do 300 cp (ili više),
boja od svijetlojantarske do tamnozelene ili crne,
medium oil
faktor otopljenog plina od 18 do 550 m3/m3 i udjel
heptana i težih ugljikovodika od 20 do 95%. Sinoni-
mi: medium crude, medium crude oil, medium-gravity
crude, medium oil; v. high-gravity crude oil, low-gravi-
ty crude oil, extra-heavy crude oil, heavy crude oil, light
crude oil.
medium oil – srednja sirova nafta, v. medium-gravity
crude oil.
medium pebble – srednja valutica, valutica srednje
veličine. Geološki termin koji označava valutice (v.
pebble) promjera između 8 mm i 16 mm (u rasponu
od 0,3 do 0,6 inča); v. coarse pebble, fine pebble, very
coarse pebble.
medium-radius horizontal hole – horizontalna bušoti-
na sa srednjim radijusom, v. medium-radius horizontal
well.
medium-radius horizontal well – horizontalna bušo-
tina sa srednjim radijusom. Horizontalna bušotina s
prirastom kuta zakrivljenosti kanala između 8 i 20
stupnjeva na 30 metara (100 stopa) izbušene dubi-
ne. Najveći izbušeni horizontalni dio kanala bušotine
do sada je 1.300 metara; v. horizontal well, long radius
horizontal well, short radius horizontal well.
medium sand – (1) čestica pijeska srednje veličine. (a)
Geološki termin kojim se označavaju čestice pijeska
(sand particles) promjera od 0,25 mm do 0,5 mm
(između 250 i 500 mikrometara); v. coarse sand, fine
sand, very coarse sand, very fine sand. (b) U graditelj-
stvu – termin kojim se označavaju čestice pijeska
promjera od 0,42 mm do 2 mm. (c) U pedologiji
– termin za označavanje čestica pijeska koje ima-
ju promjer u rasponu od 0,25 mm do 0,5 mm (rabi
se u SAD). (2) srednjozrnasti pijesak. Rahli (rastresiti)
agregat pijeska (pješčana masa) s česticama srednje
veličine (između 0,25 mm i 0,5 mm).
medium silt – (1) čestica silta (alevrita) srednje veličine.
Geološki termin kojim se označavaju čestice silta (ale-
vrita, silt particles) promjera između 1/64 mm i 1/32 mm
(između 16 i 31 mikrometar). (2) srednjozrnasti silt
(alevrit). Rahli (rastresiti) agregat silta (alevrita) koji se
sastoji od čestica srednje veličine (promjera između
1
/64 mm i 1/32 mm); v. coarse silt, fine silt, very fine silt.
megabreccia – megabreča. (1) Stijena koja je formi-
rana brečiranjem (brecciation) vrlo velikih razmjera
i sadržava nesustavno orijentirane i pod kutovima
od 6° do 25° nagnute blokove. Horizontalna veli-
čina (veličina u horizontalnom smjeru) varira od 1
metra do 100 metara i više. (2) Gruba breča koja
se sastoji od pojedinačnih blokova duljine do 400
metara, formirala se u podnožju velikih navlaka
gravitacijskim klizanjem, djelomično je tektonskog
i djelomično sedimentnog podrijetla te sadržava
blokove koji su odvojeni, ali malo zaokrenuti; v.
mesobreccia.
megaclast – megaklast. (1) Veći fragment uklopljen
u heterogenom matriksu sedimentne stijene. (2)
Komponenta mikstita (dijamiktita – grubo miješane,
nesortirane ili slabo sortirane, klastične sedimentne
stijene bez obzira na njihov sastav ili podrijetlo).
megacrystalline – makrokristalan, v. macrocrystalline.
megafabric – megasklop, makrosklop. Sklop (građa)
stijene (fabric) koji je vidljiv u uzorku ili na izdanku
bez pomoći mikroskopa. Sinonim: macrofabric, v.
mocrofabric.
megafacies – megafacijes. (1) Veliko litološko tijelo
504 melanocratic
(naslaga) s izmjenjivanjem slojeva. (2) Termin koji
se pogrešno rabi kao sinonim termina magnafacies
(magnafacijes).
megafossil – megafosil, v. macrofossil.
megagrained – megazrnast. Termin kojim se označava
tekstura karbonatne sedimentne stijene (carbonate
sedimentary rock) čije klastične čestice (clastic partic-
les) imaju promjer veći od 1mm; v. macrograined.
megaloplankton – megaplankton. Najveći plankton,
veći od 1 centimetra; v. ultraplankton, nannoplan-
kton, microplankton, macroplankton.
megapore – megapora. (1) U petrologiji – izometrična
do izometrično-izduljena ili cilindrična (cjevasta) ili
plosnata pora sa srednjim promjerom ili debljinom
većom od 4 mm, za razliku od mikropore (v. micropo-
re) ili mezopore (v. mesopore). (2) v. macropore.
megaripple – megaripl, orijaški ripl. Veliki pješčani valo-
vi (sand waves) ili strukture nalik riplovima (ripplelike
features) s duljinom vala (wavelength) većom od jed-
nog metra ili s visinom (ripple height) većom od 10
cm. Građeni su od pijeska i nastali su u vrlo plitkim
riječnim, plimnim ili marinskim uvjetima. Sinonim:
giant ripple.
megascopic – megaskopski. Termin za označavanje
objekta ili pojave ili njihovih svojstava koji se mogu
opažati golim okom ili lupom. Sinonim: macrosco-
pic.
megatectonics – megatektonika, makrotektonika. Tek-
tonika vrlo velikih strukturnih elemenata Zemlje ili
cijele Zemlje kao planeta. Slični termini su geotekto-
nika (geotectonics) i globalna tektonika (global tecto-
nics), međutim, svi ti termini su opći i netočni i, čini
se, suvišni budući da se tektonika (tectonics) sama po
sebi, za razliku od strukturne geologije (structural ge-
ology), bavi samo vrlo velikim strukturnim elementi-
ma. Sinonim: macrotectonics; v. microtectonics.
mélange – melanž. U sedimentologiji – stijensko tijelo
karakterizirano nedostatkom unutarnjeg kontinuite-
ta kontakata ili slojeva i uklopcima fragmenata (od-
lomaka) i blokova svih veličina, egzotičnih ili od iste
stijene, koji su okruženi razdrobljenim matriksom od
finijeg zrnastog materijala. Kriteriji sastava matriksa
i sklopa (građe) nisu uključeni u definiciji, kao ni ge-
netski smisao. Postoji također i druga definicija po
kojoj je melanž raznovrsna smjesa materijala stijena
(osobito zona deformiranih stijena koja se kartira)
građena od razdrobljenog, finozrnastog i obično
glinovitog matriksa ispremiješanog s uglastim i sla-
bo sortiranim uklopcima istih stijena i egzotičnih
tektonskih fragmenata (odlomaka), blokova ili plo-
čica (različitog podrijetla i raznih geoloških starosti).
Može doseći duljinu od nekoliko kilometara. Primjeri
su tzv. ljuskave gline (argille scagliose) i vildfliš (wil-
dflysch).
melanic – melanokratski, v. melanocratic.
melanocratic – melanokratni, tamnoobojen. Termin
kojim se označavaju tamnoobojene eruptivne (ma-
gmatske) stijene (dark-colored igneous rocks) bogate
mafitskim (tamnoobojenim) mineralima (mafic mi-
nerals). Postotni sadržaj mafitskih minerala, koji je
nužan da bi se stijena klasificirala kao melanokratna,
varira među petrolozima – donja granica (najma-
nji sadržaj) je u rasponu od 60% do 67%. Sinonimi:
chromocratic, dark-colored, melanic; v. leucocratic,
mesocratic.
melt
melt – taljevina. U petrologiji – tekuća (žitka) rastaljena
stijena.
meltwater, melt water – voda otopljenog snijega. Voda
koja nastaje topljenjem snijega ili leda, osobito voda
potoka koja struji po otapajućem ledu ledenjaka, is-
pod njega ili na stranu od njega.
melting point line – linija tališta. Linija na faznom dija-
gramu (dijagramu tlak-temperatura, p-T dijagramu)
iznad trojne točke koja razdvaja područje u kojem
je tvar u čvrstom stanju od područja gdje je tvar u
tekućem stanju.
member – član. U stratigrafiji – litostratigrafska jedinica
(v. lithostratigraphic unit) nižeg reda koja čini neki po-
sebno razvijeni dio (dio koji posjeduje neke specifične
osobitosti) formacije (v. formation). Član se može for-
malno definirati i imenovati, neformalno imenovati, a
može biti i bez ikakva naziva. Ne mora se nužno kar-
tirati i čak imenovani član (član s vlastitim nazivom)
može se lateralno protezati (prelaziti) iz jedne formaci-
je u drugu. Lateralno ekvivalentni dijelovi jedne te iste
formacije koji su jasno prepoznatljivi mogu se smatrati
samostalnim članovima, na primjer, šljunčani član (gra-
vel member) i siltni član (silt member) dane formacije.
Naziv člana uključuje geografsko ime, nakon kojeg sli-
jedi riječ član (member) – ako je litološka odredba ko-
risna, treba je uključiti u naziv (na primjer, Wedington
Sandstone Member – pješčani član Wedington). Član je
jedinica višeg reda (ranga) od sloja (v. bed).
membrane technology – membranska tehnologija.
Separacija plina u komponente strujanjem kroz ra-
zličite membrane.
Menap – Menap. Stadij glacijala (ledenog doba, glaci-
al stage) pleistocenske epohe (Pleistocene epoch) u
sjevernoj Europi koji prethodi stadiju glacijala Elster
(Elster glacial stage). Ekvivalentan je stadiju glacijala
Günz na području Alpa. Termin Menap je zamijenio
termin Elbe u glacijalnoj kronologiji.
meniscus – meniskus. Zakrivljenost gornje površine te-
kućine usljed kapilarnosti. Površina tekućine će biti
konkavna ako je stijenka posude močiva tom tekući-
nom, a konveksna ako je stijenka nemočiva.
MEOR – v. microbial enhanced oil recovery.
MER allowable – dopušteni maksimalno efikasni kapa-
citet proizvodnje. Dopuštena količina proizvodnje
nafte i/ili plina, odobrena od državnog regulativnog
tijela (government regulatory agency), koja se bazira
na maksimalno efikasnom kapacitetu proizvodnje
bušotine ili ležišta (v. maximum efficient rate).
Meramecian – meramek, meramec. Stratigrafska serija
gornjeg misisipija (Upper Mississippian) u Sjevernoj
Americi – iznad osedža (Osagian), a ispod čestera
(Chesterian).
Mercalli scale – Mercallijeva skala intenziteta potresa.
Uvjetna skala intenziteta potresa (scale of earthqu-
ake intensity) u rasponu od I (potresi koji se mogu
detektirati samo instrumentima) do XII (potresi koji
uzrokuju gotovo potpuno razaranje). U Sjevernoj
Americi se primjenjuje adaptirana njenim uvjetima
i poznata je pod nazivom modificirana Mercallijeva
skala (modified Mercalli scale).
mercaptan – merkaptan. Prirodni sumporni spoj u
ugljikovodicima (jedan od oblika u kojima se sum-
por može nalaziti u ugljikovodicima). Uklanja se oto-
pinom kaustične sode (caustic soda) konverzijom u
disulfid. Također se dodaje u kontroliranim neznat-
505 mesocoquina
nim količinama (s drugim agensima) prirodnom i
ukapljenom naftnom plinu kako bi im dao izraziti
miris za lakšu detekciju propuštanja.
mercaptans – merkaptani, tioli. Organski spojevi koji
sadrže tiolnu ili sulfhidrilnu grupu i mogu se nalaziti
kao primjese u sirovoj nafti. Sinonim: thiols.
mercaptan sulfur – merkaptanski (tiolni) sumpor. Ko-
ličina sumpora u prirodnom plinu vezana kao mer-
kaptani (mercaptans) ili tioli (thiols). Može se odrediti
analitičkim metodama bez razlikovanja pojedinih
merkaptana (tiola), na primjer, potenciometrijom.
Sinonim: thiol sulfur.
merchantable crude oil – prodajna nafta (sirova nafta),
nafta (sirova nafta) za prodaju, v. merchantable oil.
merchantable oil – prodajna nafta (sirova nafta), nafta
(sirova nafta) za prodaju. Sirova nafta kvalitete pri-
hvatljive za transport naftovodom i prodaju kupci-
ma. Kvaliteta se definira ugovorima i obično se mjeri
sadržajem taloga i vode koji ne smije biti veći od 1%
(u područjima s hladnom klimom do 0,5%), dok je za
teške kalifornijske nafte oko 5%. Sinonimi: merchan-
table crude oil, saleable crude oil, saleable oil.
mercury injection capillary pressure measurement
– mjerenje kapilarnog tlaka injektiranjem žive, v. ca-
pillary-pressure measurement by mercury-injection.
method.
mercury-injection method of capillary pressure
measurement – metoda mjerenja kapilarnog tlaka
injektiranjem žive, v. capillary-pressure measurement
by mercury-injection method.
mercury-injection porosity – poroznost izmjerena me-
todom injektiranja žive. Poroznost stijene određena
metodom injektiranja žive u uzorak stijene. Poro-
znost se izračunava prema injektiranom volumenu
žive u uzorak poznatog volumena. Metoda je relativ-
no točna, osim što se jedan dio velikih pora ne može
mjeriti jer su zaklonjene manjim porama.
merocrystalline – hipokristalan, polukristalan, v. hypo-
crystalline.
meroplankton – meroplankton. Organizam koji je
samo privremeno plankton (v. plankton), na primjer,
jajašca (eggs) i ličinke (larvae) bentoskih i nektonskih
organizama. Sinonim: temporary plankton.
merostomes (Merostomata) – merostomati, praklije-
štari. Razred primitivnih artropoda (člankonožaca,
arthropods). Karakterizirani su vodenim načinom ži-
vota (morskim i slatkovodnim) i posjedovanjem jed-
nog para preoralnih nastavaka (preoral appendages)
s tri, moguće četiri, članka (joints).
merosyncline – merosinklinala. Dio geosinklinalnog
pojasa (geosyncline belt) s nezavisnom pokretljivošću
(dio koji se razvija nezavisno od susjednih dijelova).
mesh number – broj sita. Broj otvora sita ili rešeta (si-
eve opening, screen opening) ili veličina materijala
koji prolazi kroz dano sito ili rešeto izražena brojem
otvora (meš – otvor sita ili razmak između žica sita ili
rešeta) po duljinskom inču, na primjer, sito No. 20 (ili
20 meša) ima 20 otvora po jednom duljinskom inču
(promjer žičane osnove sita se ne uzima u obzir tako
da broj sita nema uvijek određeni odnos s veličinom
otvora).
mesocoquina – mezokokina. Klastični (detritični) va-
pnenac koji se sastoji od slabo cementiranih fragme-
nata (detritusa) ljuštura (shell detritus) veličine česti-
ca pijeska (promjer 2 mm) ili manje; v. microcoquina.
mesocratic
mesocratic – mezokratni, mezokratski, mezotipni. Koji
se sastoji od gotovo jednakih količina svijetlih i ta-
mnih komponenata. Termin se primjenjuje za ozna-
čavanje eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rock) čija je boja između leukokratne (v. leucocratic) i
melanokratne (v. melanocratic). Postotni sadržaj ma-
fitskih minerala (mafic minerals) koji je potreban da
bi se neka stijena klasificirala kao mezokratna varira
među petrolozima – donja granica je u rasponu od
30% do 37%, a gornja od 60% do 67%.
mesocrystalline – mezokristalan. Termin za označava-
nje teksture stijene koja se sastoji ili sadržava kristale
čiji je promjer (veličina) između kristala mikrokristal-
ne (v. microcrystalline) i makrokristalne (v. macro-
crystalline) stijene. Terminom se također označava
stijena s takvom teksturom.
mesogenetic – mezogenetski. U geologiji – termin ko-
jim se označava period između vremena kada na tek
pokopane (prekrivene) sedimente (buried sediments)
djeluju uglavnom površinski procesi i procesi blizu
površine (eogenetski stadij, eogenetic stage) i vreme-
na kada su davno pokopani sedimenti podvrgnuti
djelovanju procesa povezanih s erozijskom površi-
nom razdjela (telogenetski stadij, telogenetic stage).
Termin također označava poroznost koja se razvila
(formirala) tijekom mezogenetskog perioda (stadi-
ja); v. eogenetic, telogenetic.
mesogeosyncline – mezogeosinklinala. Geosinklinala
(v. geosyncline) koja je smještena između dva konti-
nenta i dobiva klastični materijal s oba kontinenta.
Sinonim: mediterranean.
mesograined – srednjozrnast. Termin za označavanje
teksture karbonatnih sedimentnih stijena (carbonate
sedimentary rocks) koje sadrže klastične čestice (cla-
stic particles) promjera (ovisno o klasifikacijama) od
0,05mm do 1 mm ili 0,1 mm do 1,0 mm.
mesopelagic – mezopelagički, mezopelagičan. Koji se
odnosi na pelagičku sredinu (uvjete, pelagic envi-
ronment) oceana na dubini između 200 i 1.000 meta-
ra (100 i 500 sežanja, fathoms); v. epipelagic.
Mesophyticum – mezofitik. Paleobotanička podjela
geološkog vremena koja približno odgovara i karak-
terizirana je životom bilja u mezozoiku; v. Cainophyti-
cum, Palaeophyticum.
mesopiestic water – mezopijestička voda. Vrsta pije-
stičke (ukliještene podzemne) vode (piestic water)
– arteška voda koja se diže do vodnog zrcala podze-
mne vode (water table), ali se ne izlijeva na površinu
zemlje.
mesosaurs (Mesosauria) – mezosauri. Red vjerojatno
reptila anapsida (anapsid reptiles). Slatkovodne živo-
tinje koje su se prehranjivale ribom. Karakterizirani
su dugom gubicom (long snout), mnogobrojnim tan-
kim i dugim zubima, uskom i dugom lubanjom, ma-
lim prednjim udovima (forelimbs) i većim stražnjim
udovima s plivaćim opnama (webbed hindfeet). Po-
znati su jedino iz sedimenata crnog šejla (black sha-
le) ranog perma u Južnoj Africi i Brazilu.
mesopore – mezopora. U petrologiji – izometrična do
izometrično-izduljena ili cilindrična (cjevasta) ili plo-
snata pora čiji je srednji promjer ili debljina između 4
mm i 1/16 mm; v. megapore, micropore.
mesoscopic – mezoskopski. Termin za označavanje tek-
tonskih elemenata (tectonic features) koji su dovoljno
veliki da se mogu opažati bez pomoći mikroskopa,
506 meta
ali ne toliko veliki da se mogu opažati golim okom u
svoj svojoj cjelini; v. macroscopic.
mesosphere – mezosfera, v. lower mantle.
mesotectonics – mezotektonika. Tektonika strukturnih
elemenata dimenzija 100 do 1.000 kilometara.
mesotidal – mezotidalni. Termin kojim se označava
obala s amplitudom plime (tidal range) od 2 do 4
metra; v. macrotidal, microtidal.
mesotrophic peat – mezotrofni treset. Treset koji sadrži
umjerenu količinu hranidbenih tvari biljnog podrije-
tla; v. eutrophic peat, oligotrophic peat.
Mesozoic – mezozoik, mezozojska era, doba reptila,
doba gimnospermi. Druga odozdo era/eratem ge-
ološkog vremena (geološke povijesti Zemlje) od
kraja paleozoika (Paleozoic) do početka kenozoika
(Cenozoik) koja, kako se procjenjuje i prema raznim
izvorima, obuhvaća vremenski raspon od prije 225
do 65 (ili 215 do 65 ili 225 do 66,5 ili 230 do 67 ili
245 do 60 ili 248 do 65 ili 250 do 67) milijuna go-
dina. Dijeli se na tri perioda/sistema – trijas (v. Tria-
ssic), juru (v. Jurassic) i kredu (v. Cretaceous). Tijekom
mezozoika se zbivalo intenzivno nabiranje na mno-
gim područjima (Mesozoic folding). Karakteriziran
je dominantnim postojanjem morskih i kopnenih
gmazova (dinosauri, ihtiosauri, pterosauri) i prvom
pojavom ptica i sisavaca. Među beskralješnjacima
najvažniji su amoniti, belemniti i neki pelecipodi.
Flora je početkom mezozoika pretežito zastupljena
papratima, cikadofitima, ginkom i četinjačama, a
koncem mezozoika su se pojavile kritosjemenjače.
Iz mezozojskih formacija se proizvode znatne koli-
čine nafte. Zastarjeli sinonim: Secondary. Sinonimi:
mesozoic era, Age of Gymnosperms, Age of Reptiles,
reptiles age.
Mesozoic era – mezozojska era, mezozoik, v. Mesozoic.
mesozone – mezozona. U skladu s prvobitnom klasi-
fikacijom metamorfnih stijena – srednja dubinska
zona (v. depth zone) metamorfoze (metamorfizma)
koja je karakterizirana temperaturama od 300 °C do
500 °C, umjerenim hoidrostatičkim tlakom i smičnim
naprezanjem. Dominantna je kemijska i regionalna
metamorfoza (chemical metamorphism, regional
metamorphism), karakteristična je asocijacija nekih
minerala epizone i katazone. Prema kasnijoj modi-
fikaciji, koncept mezozone je modificiran kako bi
uključio utjecaje procesa kontaktne metamorfoze
umjerene (srednje) temperature. U suvremenoj upo-
rabi termina naglašavaju se temperaturno-tlačni
uvjeti (metamorfoza srednjeg do visokog stupnja), a
ne dubina zone; v. epizone, katazone.
Messinian, Messinian stage – mesin, messin. Strati-
grafski kat najgornjeg dijela Miocena (uppermost Mi-
ocene) u Europi – iznad tortona (Tortonian), a ispod
zanklija (Zanclean). Obuhvaća vremenski raspon od
prije 6,7 do 5,3 milijuna godina.
meta– – meta. (1) U petrologiji – prefiks koji, kada se
rabi s nazivom sedimentne i eruptivne stijene (se-
dimentary rock, igneous rock), ukazuje da je stijena
bila metamorfozirana, odnosno da je pretrpjela
metamorfne promjene, na primjer, metabazalt (me-
tamorfozirani bazalt, metabasalt), metakvarcit (me-
tamorfozirani kvarcit, metaquartzite), metasediment
(metamorfozirani sediment, metasediment). (2) U
organskoj kemiji – prefiks za spojeve s benzenskim
(benzolovim) prstenom (benzene-ring compounds)
meta-argillite
kada su dva bočna lanca spojena na ugljikove atome
s nesupstituiranim atomom ugljika između njih.
meta-argillite – meta-argilit. Metamorfozirani argilit.
meta-arkose – meta-arkoza. Arkoza (arkozni pješče-
njak) koji je bio »stopljen« (»welded«) ili prekristali-
ziran (recrystallized) u procesu metamorfoze (meta-
morfizma) tako da nalikuje na granit ili granitizirani
sediment.
metabasite – metabazit. Opći termin za označavanje
metamorfoziranih mafitskih stijena (metamorphosed
mafic rocks) koje su zbog potpune prekristalizacije
izgubile sve tragove prvobitne (originalne) teksture i
mineralnog sastava.
metabentonite – metabentonit. (1) Metamorfozirani,
izmijenjeni ili do nekog stupnja stvrdnuti bentonit
koji je karakteriziran time da minerali gline (osobito
ilit) više ne posjeduju sposobnost (svojstvo) apsor-
pcije ili adsorpcije velikih količina vode; nebubreći
bentonit ili bentonit koji ne bubri više od običnih
glina. Sinonim: subbentonite. (2) Mineral iz skupine
monmorijonita (montmorillonite group) sa slojevima
SiO2 u monmorijonitskoj strukturi.
metabolism of rocks – metabolizam stijena. Proces
preraspodjele granitiziranog materijala unutar sedi-
menata putem mobilizacije, prijenosa i pretaloživa-
nja nasuprot metasomatozi (v. metasomatism), koji
uključuje dodavanje novih materijala.
metaclase – metaklaza. Stijena sa sekundarnim kli-
važom (v. secondary cleavage), odnosno klivažom
(v. cleavage) u njegovom današnjem, suvremenom
shvaćanju; v. protoclase.
metacryst, metacrystall – metakristal. Veliki kristal koji
se razvio u metamorfnoj stijeni prekristalizacijom,
na primjer, granat ili staurolit u tinjčevom škriljavcu
(mikašistu); sinonim termina porphyroblast (porfiro-
blast).
metadiagenesis – metadijageneza, v. epigenesis.
metagenic – metagenetski. Termin za označavanje se-
dimenata ili sedimentnih stijena koji su se formirali
dijagenetskom alteracijom drugih sedimenata.
metaharmosis – metaharmoza, metarmoza, v. methar-
mosis.
metakaolin – metakaolin, v. metakaolinite.
metakaolinite – metakaolin, metakaolinit. Međupro-
dukt dobiven zagrijavanjem kaolinita na temperatu-
ru između 500 °C i 850 °C; umjetno dehidrirani kaoli-
nit. Sinonim: metakaolin.
metal content of crude oils – sadržaj metala u sirovim
naftama. Metali u sirovim naftama. U pepelnom
ostatku izgaranja sirove nafte utvrđen je niz metala
(sadržaj varira od 0,01 do 0,05% masenih) – natrija,
magnezija, kalcija, stroncija, bakra, srebra, zlata, alu-
minija, kositra, olova, vanadija, kroma, mangana, že-
ljeza, kobalta, nikla, platine i urana. Utvrđeni su i bor,
silicij i fosfor. Metal u sirovoj nafti može nepovoljno
utjecati na proces prerade nafte (na primjer, trovanje
katalizatora, catalyst poisoning) i u nekim krajnjim
uporabama loživog ulja.
metal lignosulfonates (lignosulphonates) – metal-
ni lignosulfonati. U isplačnoj tehnologiji – aditivi za
kontrolu brzine filtracije isplake. Ponajprije su de-
flokulatori (agensi za deflokulaciju isplake) i također
povećavaju viskoznost isplačnog filtrata. Počinju se
razlagati pri temperaturi 150 °C (300 °F).
metamorphic – metamorfan. U geologiji – (1) Koji se
507 metamorphic grade
odnosi na proces metamorfoze (metamorfizma – v.
metamorphism) ili na njegove rezultate. (2) metamor-
fna stijena, v. metamorphic rock.
metamorphic assemblage – metamorfna asocijaci-
ja. (1) Metamorfna mineralna asocijacija (v. mineral
assemblage). (2) metamorfni kompleks, v. metamorp-
hic complex.
metamorphic aureole – metamorfna aureola, v. aure-
ole.
metamorphic complex – metamorfni kompleks. Meta-
morfne stijene (metamorphic rocks) koje su prostor-
no i/ili stratigrafski tijesno povezane, odnosno meta-
morfne stijene koje čine cjelokupnu grupu i tijesno
su povezane na regionalnoj i/ili stratigrafskoj bazi,
na primjer, dalredski metamorfni kompleks (Dalradi-
an metamorphic complex) u Škotskoj. Sinonim: meta-
morphic assemblage.
metamorphic correlation – metamorfna korelacija.
Određivanje ekvivalentnosti po stupnju metamorfo-
ze (metamorfizma) stijena različitog primarnog (ori-
ginalnog) sastava i također ekvivalentnosti između
metamorfne jedinice (naslage) i njenog nemetamor-
foziranog analoga.
metamorphic differentiation – metamorfna diferen-
cijacija. Opći termin kojim se označavaju različiti
procesi čijim se djelovanjem iz prvobitno homogene
matične stijene lokalno segregiraju (formiraju) mi-
nerali ili mineralne asocijacije tijekom metamorfoze
(metamorfizma), na primjer, porfiroblasti granata u
finozrnastom tinjčevom škriljavcu (mikašistu).
metamorphic facies – metamorfni facijes, facijes meta-
morfoze (metamorfizma). Skup metamorfnih mine-
ralnih asocijacija (metamorphic mineral assemblages)
s ponavljanjem povezanosti u prostoru i vremenu,
tako da postoji konstantan i, prema tome, predvi-
div odnos između mineralnog i kemijskog sastava.
Općenito je prihvaćeno da metamorfni facijes pred-
stavlja rezultate ravnotežne kristalizacije (equilibri-
um crystallization) stijena pri ograničenom dijapa-
zonu izvana nametnutih fizičkih uvjeta, na primjer,
temperature, litostatičkog tlaka, tlaka vode. Sinonim:
mineral facies; v. metamorphic facies series, metamor-
phic subfacies.
metamorphic grade – stupanj metamorfoze (meta-
morfizma), metamorfni stupanj. U geologiji – stu-
panj (grade, rank) ili intenzitet (intensity) metamor-
foze (metamorfizma) mjeren veličinom ili stupnjem
razlike između prvobitne (originalne) matične stije-
ne (original parent rock) i metamorfne stijene (me-
tamorphic rock). Može biti nizak (low grade), srednji
(medium grade) ili visok (high grade), pa se prema
njemu klasificiraju metamorfoze na one niskog,
srednjeg i visokog stupnja (low-grade metamorphi-
sm, medium-grade metamorphism, high-grade meta-
morphism). U općem slučaju stupanj metamorfoze
upućuje na P-T uvjete (sredinu, P-T environment) ili
facijes (facijesne uvjete, facies) pri kojima se odvijala
metamorfoza. Na primjer, pretvorba (prijelaz) šejla
(shale) u slejt (slate) ili filit (phyllite) zbiva se pod
uvjetima dinamotermalne metamorfoze niskog
stupnja (low-grade dynamothermal metamorphism)
– facijes zelenih škriljavaca (grinšista, greenschist
facies) – dok daljnji nastavak procesa metamorfoze
(alteracije) u granatsko-silimanitske škriljavce (gar-
net-sillimanite schists) odgovara metamorfozi viso-
metamorphic rank
kog stupnja (high-grade metamorphism) – alman-
dinsko-amfibolitski facijes (almandine-amphibolite
facies). Sinonim: grade of metamorphism, metamor-
phic rank, rank.
metamorphic rank – stupanj metamorfoze (metamor-
fizma), v. metamorphic grade.
metamorphic rock – metamorfna stijena, metamorfit.
Stijena koja je izmijenila svoj prvobitni oblik i/ili sa-
stav, a nastala je mineraloškom, kemijskom i/ili struk-
turnom preobrazbom (metamorfozom) eruptivnih,
sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena
pod mehaničkim, termičkim i kemijskim utjecajem
(znatne promjene temperature, tlaka i naprezanja,
djelovanje različitih plinova i otopina, kombinirano
djelovanje tih faktora). Genetski se klasificiraju u tri
grupe: (a) kontaktnometamorfne ili termometamor-
fne stijene ili kontaktolite (v. contact-metamorphic
rock); (b) regionalnometamorfne stijene (regional
metamorphic rocks), i (c) dinamometamorfne stije-
ne (v. dynamic metamorphic rock). Teksturna podjela
metamorfnih stijena razlikuje dvije skupine – (a) foli-
jativne (škriljaste) metamorfne stijene (v. foliated me-
tamorphic rock), i (b) nefolijativne (masivne, neškrilja-
ste) metamorfne stijene (v. non-foliated metamorphic
rock). Najčešće metamorfne stijene su škriljavac (sc-
hist), slejt (slate), filit (phyllite), amfibolit (amphibolite),
gnajs (gneiss), granulit (granulite), eklogit (eclogite) i
druge. Metamorfne stijene nisu matične stijene za
naftu i plin, uobičajeno formiraju temeljne stijene
i obično su bez ugljikovodika (u nekim slučajevima
mogu biti ležište ili dio ležišta kada su vrlo raspucane
ili su stekle poroznost površinskim trošenjem prije
pokapanja i formiranja u zamku tektonskim djelova-
njem). Sinonim: metamorphic, metamorphite.
metamorphic subfacies – metamorfni subfacijes. Pot-
podjela metamorfnog facijesa (v. metamorphic faci-
es) bazirana na malim ali značajnim razlikama u mi-
neralnim asocijacijama (mineral assemblages). Takvu
potpodjelu treba rabiti oprezno budući da subfacije-
si imaju uglavnom lokalan značaj. Suvremeni trend
je ne rabiti subfacijese.
metamorphic water – metamorfna voda. Oslobođena
voda (v. rejuvenated water) koja se izdvojila iz stije-
na pri metamorfozi (metamorfizmu) i koja obično
sudjeluje u procesu metamorfoze; v. water of com-
paction.
metamorphic zone – metamorfna aureola, v. aureole.
metamorphism – metamorfoza, metamorfizam. U ge-
ologiji – promjena mineralnog i kemijskog sastava i
strukture čvrstih stijena u skladu s fizičkim i kemij-
skim uvjetima koji vladaju na dubini ispod površin-
skih zona trošenja (raspadanja, surface zone of wea-
thering) i cementacije (surface zone of cementation).
Ti uvjeti se razlikuju od uvjeta pri kojima su dane
stijene nastale.
metamorphite – metamorfit, metamorfna stijena, v.
metamorphic rock.
metaquartzite – metakvarcit. Kvarcit koji je nastao (for-
mirao se) prekristalizacijom pri metamorfozi (meta-
morfizmu) za razliku od ortokvarcita (v. orthoquartzi-
te) koji je sedimentnog podrijetla.
metasediment – metasediment. (1) Sediment ili sedi-
mentna stijena koji pokazuju znakove djelovanja
metamorfoze (metamorfizma). (2) Metamorfna stije-
na koja se formirala (nastala) od sedimentne stijene.
508 meter calibration
metasilicate – metasilikat. U skladu s klasifikacijom sili-
kata kao soli silikatnih (silicijevih, kremenih, kremič-
nih) kiselina (koja je danas zastarjela), metasilikat je
sol hipotetske metasilikatne (metasilicijeve) kiseline
(metasilicic acid), H2SiO3. Sinonim: bisilicate; v. ortho-
silicate.
metasomatic – metasomatski. U geologiji – koji se od-
nosi na proces metasomatoze (v. metasomatism) ili
rezultate tog procesa.
metasomatic rock – metasomatska stijena, metaso-
matit. Stijena čiji se kemijski sastav bitno promijenio
metasomatskom alteracijom njenih prvobitnih (ori-
ginalnih) komponenata. Sinonim: metasomatite.
metasomatism – metasomatoza. U geologiji – proces
praktično istodobnog kapilarnog otapanja (capillary
solution) i taloženja (deposition) kojim novi mineral
djelomično ili potpuno različitog kemijskog sastava
može rasti u tijelu starog (ishodišnog) minerala ili
mineralnog agregata. U suvremenom shvaćanju po-
stojanje pornih, kemijski aktivnih tekućina ili plinova
u samoj stijeni ili uvedenih iz vanjskih izvora bitno je
za proces izmjene koji se često (iako ne nužno) odvi-
ja pri konstantnom volumenu s malim poremećajem
teksturnih i strukturnih osobitosti.
metasomatite – metasomatit, v. metasomatic rock.
metatexis – metateksa. Anateksa niskog stupnja (low-
grade anatexis), tj. parcijalno ili diferencijalno taljenje
(pretaljivanje, melting) komponenata stijene s niskim
talištima; v. anatexis, diatexis, palingenesis, syntexis.
metavolcanics – metavulkanske stijene. Neformalni
termin za označavanje vulkanskih stijena (volcanic
rocks) s dokazom utjecaja metamorfoze.
meteoric – (1) atmosferski. (a) Koji se odnosi na vodu
suvremenog atmosferskog podrijetla. (b) Koji se
odnosi na Zemljinu atmosferu, ovisi o njoj, proizlazi
iz nje ili joj pripada, na primjer, atmosferska erozija
(meteoric erosion) uzrokovana kišama, vjetrovima ili
drugim atmosferskim agensima. (2) meteorski. Koji se
odnosi na meteore i meteroide ili se od njih sastoji.
meteoric water – meteorska (atmosferska, oborinska)
voda. Podzemna voda (subsurface water) koja je
slatka jer je suvremenog atmosferskog (oborinskog)
podrijetla, odnosno podzemna voda koja nastaje u
atmosferi i dolazi u podzemlje u zonu zasićenja infil-
tracijom i perkolacijom.
meter – mjerilo, brojilo. Instrument za mjerenje i regi-
straciju volumena i/ili tlaka plinova i tekućina koji se
proizvode ili struje. Za mjerenje protoka sirove nafte
obično se rabe turbinska mjerila (turbine meters), a za
prirodni plin mjerila s prigušnicom (najčešće, orifice
meters), masena i turbinska protočna mjerila (mass-
flow meters, turbine meters) te mjerna koljena (elbow
meters).
meter accuracy factor – faktor točnosti mjerila. Omjer
volumena fluida registriranog protočnim mjerilom
i stvarnog volumena utvrđenog tijekom kalibraci-
je mjerila. Jednak je recipročnoj vrijednosti faktora
brojila (v. meter factor).
meter calibration – kalibracija (umjeravanje) mjerila.
(1) ispitivanje točnosti mjerenja protočnog mjeri-
la (accuracy of meter/flowmeter). Mjerilo se ispituje
kalibracijskim priborom (prover) koji mjeri stvarni
protok fluida kroz mjerilo. Uspoređivanjem protoka
kroz mjerilo i kroz kalibracijski pribor izračuna se fak-
tor mjerila (v. meter factor) za dano protočno mjerilo;
meter chart
(2) podešavanje očitaka protočnog mjerila s točnim
vrijednostima.
meter chart – dijagram protoka, v. flow-recorder chart.
meter factor – faktor mjerila. Brojčana vrijednost za
kalibraciju danog protočnog mjerila. Određuje se
ispitivanjem i kalibracijom (umjeravanjem) mjerila
(meter proving) i jednak je omjeru stvarnog volu-
mena fluida (volumena izmjerenog kalibracijskim
protočnim mjerilom) i volumena fluida registriranog
ispitivanim protočnim mjerilom. Faktor mjerila je
jednak recipročnoj vrijednosti faktora točnosti mje-
rila (v. meter accuracy factor).
metering pump – dozirna pumpa. Klipna pumpa (plun-
ger-type pump) za točnu regulaciju malih protoka.
Rabi se za injektiranje malih količina materijala u
kontinuirane struje tekućina. Sinonim: proportioning
pump.
metering separator – mjerni separator. Separator koji
istovremeno obavlja separaciju produkcije bušotine i
mjerenje volumena tekućine (tekuće faze). Mjerenje
se obično obavlja mjernom komorom (metering cham-
ber) separatora koja prazni izmjereni volumen tekući-
ne nakon svakog punjenja. Mjerni separatori mogu
biti dvofazni (za separaciju plinovite i tekuće faze te
mjerenje volumena nafte, odnosno tekućine, two-
phase metering separator, vertical two-phase metering
separator) i trofazni (za separaciju plina, nafte i vode
i mjerenje volumena nafte ili, odvojeno, nafte i vode,
three-phase metering separator, vertical three-phase
metering separator). Postoje također tipovi mjernih se-
paratora za zapjenjenu i tešku viskoznu naftu.
metering station – separatorsko-mjerna (mjerna) stani-
ca, v. flow station.
metering tank – mjerni rezervoar, v. measuring tank.
metering valve – dozirni (odmjerni) ventil. Ventil za
regulaciju protoka plina ili tekućine. Prigušivanje
protoka se postiže mijenjanjem prodora iglastog
ventila u prigušnici. Jedna od primjena je u plinskoj
kromatografiji gdje se protok može regulirati unutar
vrlo finih granica.
meter manifold – mjerni manifold. Cjevovodi i ventili
koji spajaju (povezuju) protočno mjerilo s prigušni-
com (orifice meter) i mjernu cijev (meter tube, meter
run). Sinonim: ga(u)ge line.
meter prover – kalibracijsko mjerilo. Pribor za ispitiva-
nje i kalibraciju (umjeravanje) protočnih mjerila. Rabi
se za izračunavanje faktora ispitivanog mjerila (meter
factor).
meter proving – kalibracija (umjeravanje) mjerila. Po-
stupak ispitivanja i kalibracije (umjeravanja) protoč-
nih mjerila. Obično se primjenjuje za volumenska i
turbinska mjerila (positive-displacement meters, tur-
bine meters) budući da se na njima mogu direktno
očitavati volumeni protoka. Usporedbom volumena
fluida registriranih mjerilima računa se faktor mjerila
(v. meter factor).
meter run – mjerna cijev, v. meter tube.
meter run point – mjerno mjesto. Položaj mjerila na po-
lju u sabirnom plinskom sustavu.
meter slippage – proklizavanje protočnog mjerila. Volu-
men tekućine pri stanovitom protoku koji protočno
mjerilo nije registriralo.
meter tube – mjerna cijev. Ravni dio cijevi ispred i iza
protočnog mjerila s prigušnicom. Sinonim: meter
run.
509 methylbenzene
methane – metan. (1) Ugljikovodik, prvi i najjedno-
stavniji član homolognog reda alkana (parafinskih
ugljikovodika). Plin bez boje, mirisa i okusa, neo-
trovan, lakši od zraka, zapaljiv. Metan je plinovit
pri atmosferskom tlaku, ali se može kondenzirati u
tekućinu hlađenjem na 0 °C i komprimiranjem na
140 bar. Nalazi se u velikim količinama u prirod-
nom plinu (glavna komponenta prirodnog plina), u
nekim izvorima gotovo čist, a u drugim pomiješan
uglavnom s etanom, propanom i butanom, katkada
s primjesama dušika, helija, ugljik-dioksida i sum-
porovodika. Osim što nastaje u prirodnom plinu,
nastaje i biološkim djelovanjem mikroorganizama
(na primjer, u močvarama, mulju otpadnih voda) i
anorganskim djelovanjem visoke temperature i ter-
mičkim razlaganjem (na primjer, pri suhoj destilaciji
ugljena). Metan se također nalazi u vulkanskim pli-
novima, parama sofiona i nekim rudnicima (osobito
ugljenim). Rabi se kao gorivo za proizvodnju toplin-
ske energije (posjeduje visoku toplinsku vrijednost)
i cijenjena je sirovina za dobivanje etilena, acetilena
i sintetskog plina. Sinonim: methane gas, methyl hy-
dride; v. alkanes. (2) Plinska smjesa koja se preteži-
to sastoji od metana, ali obično može sadržavati
određenu koločinu etana, dušika, ugljik-dioksida ili
helija.
methane gas – metan, v. methane.
methane hydrate– hidrat metana. Led s molekulama
metana uklopljenim u njegovoj kristalnoj rešetki. Sli-
či na mokri snijeg; v. gas hydrates.
methane number – metanski broj. Numerička vrijed-
nost koja karakterizira detonacijske karakteristike
gorivog plina. Izražava volumenski postotak metana
u smjesi metana i vodika koji (u ispitnom motoru
pri standardnim uvjetima) ima jednaku tendenciju
detoniranja kao ispitivani gorivi plin. Usporediv je s
oktanskim brojem (octane number) benzina.
methane series of hydrocarbons – ugljikovodici para-
finskog (metanskog) reda, alkani, v. alkanes.
methane waste gas – (1) metan organskog otpada.
Metan koji nastaje anaerobnim mikrobiološkim ra-
zlaganjem otpada bogatog ugljikom; (2) deponijski
plin, v. landfill gas.
methanoic acid – mravlja kiselina, v. formic acid.
methanol – metanol, metilalkohol, metilni (drvni) alko-
hol. Laki, hlapljivi, zapaljivi i otrovni tekući alkohol
bez boje i mirisa. Miješa se s vodom i rabi za sprje-
čavanje nastanka hidrata u mokrom plinu u visoko-
tlačnim plinovodima. Sinonimi: methyl alcohol, wood
alcohol.
metharmosis – metarmoza, metaharmoza. Promjene
koje se zbivaju u sedimentu nakon njegova poka-
panja ili prekrivanja (burial) i nakon uzdizanja (uplift)
ili konsolidacije (consolidation), ali prije negho što
je započelo trošenje (raspadanje, weathering) – u
tom smislu termin je ekvivalentan terminima kasna
dijageneza (v. late diagenesis) ili epigeneza (v. epige-
nesis). Termin je prvobitno bio predložen u manje
ograničenom smislu za označavanje svih promjena
koje sediment može pretrpjeti, uključujući dijagene-
zu u pravom smislu i metamorfozu. Sinonim: meta-
harmosis.
methyl alcohol – metilni (drvni) alkohol, metilalkohol,
metanol, v. methanol.
methylbenzene – metilbenzen, toluen, v. toluene.
methyl ethylene
methyl ethylene – metiletilen, propilen, propen, v. pro-
pylene.
methyl hydride – metan, v. methane.
metric ton – metrička tona. Izvansustavna mjerna jedi-
nica mase (čija je primjena dopuštena) koja se često
upotrebljava kao mjera količine nafte u proizvodnji i
preradi u Europi i na Srednjem istoku (umjesto barela
koji je u uporabi u SAD). Jednaka je masi od 1.000 kg
(ili 0,9842 duge tone ili 1,023 kratke tone ili 2.204,6
libri). Metrička tona sadrži od 6,5 do 8,5 barela sirove
nafte (ovisno o njenoj gustoći), a kao dobra aprok-
simacija se može uzeti 7,5 barela. Sinonimi: millier,
tonne, tonneau; v. long ton, short ton.
MEOR – v. microbial enhanced oil recovery.
mica – (1) grupa tinjaca (liskuna). Grupa minerala. Sa-
stoji se od kompleksnih filosilikata ili slojevitih sili-
kata (v. phyllosilicate) koji su sastavljeni od kalijskih
aluminijskih silikata i kristaliziraju u prividno orto-
rompskim (rompskim) ili heksagonalnim formama
(na primjer, u obliku pločastih šesterostranih prizmi),
ali stvarno su monoklinske. Karakterizirani su niskom
tvrdoćom i savršenom bazalnom kalavošću, lako se
cijepaju na vrlo tanke, tvrde, često elastične listiće
ili pločice s jarkim površinskim sedefastim sjajem,
a prema boji variraju od bezbojnih, srebrnobijelih,
blijedosmeđih ili žutih do zelenih ili crnih. Tinjci su
važni stjenotvorni minerali eruptivnih (magmatskih)
i metamorfnih stijena i obično se sreću u obliku li-
stića ili ljuskica. Također se nalaze u pješčenjacima.
U tehnologiji isplaka tinjci se rabe za sprječavanje
gubljenja cirkulacije. Sinonimi: isinglass, glimmer. (2)
tinjac, liskun. Mineral iz grupe tinjaca (mica group), na
primjer, muskovit (muscovite, white mica), biotit (bio-
tite, black mica), lepidolit (lepidolite), flogopit (phlo-
gopite), cinvaldit (zinnwaldite), roscelit (roscoelite),
paragonit (paragonite), sericit (sericite).
micaceous – tinjčev, tinjčast, liskunski. (1) Koji se sastoji
od tinjca (liskuna) ili ga sadrži ili se na njega odnosi,
na primjer, tinjčev sediment (micaceous sediment). (2)
Koji nalikuje na tinjac (liskun), na primjer, tinjčasti mi-
neral (micaceous mineral), sa svojstvom lakog kalanja
u tanke listiće, ili tinjčasti sjaj (micaceous luster).
micaceous arkose – tinjčeva arkoza (arkozni pješčenjak).
Pješčenjak (sandstone) koji sadrži 25% do 90% fra-
gmenata (odlomaka) glinenaca (feldšpata, feldspars)
i feldšpatskih kristalnih stijena (feldspathic crystalline
rocks), 10% do 50% fragmenata tinjaca (micas) i tinj-
čevih metamorfnih stijena (micaceous metamorphic
rocks) i 0% do 65% kvarca, čerta i metamorfnog kvar-
cita (metakvarcita, metaquartzite).
micaceous quartzite – tinjčev kvarcit. Pješčenjak (san-
dstone) koji sadrži 70% do 95% fragmenata (odloma-
ka) kvarca, čerta i metamorfnog kvarcita (metakvar-
cita, metaquartzite), 5% do 15% fragmenata tinjaca
(micas) i tinjčevih metamorfnih stijena (micaceous
metamorphic rocks) i 0% do 15% fragmenata gline-
naca (feldšpata, feldspars) i feldšpatskih kristalnih
stijena (feldspathic crystalline rocks).
micaceous sandstone – tinjčev pješčenjak. Pješčenjak
koji sadrži vidljive proslojke ili ljuskice tinjca (mica
layers, mica flakes), obično muskovita (muscovite).
micaceous shale – tinjčev šejl. Šejl sive ili smeđasto-sive
boje, obično dobro laminiran, koji sadržava po plo-
hama laminacije (lamination planes) veliku količinu
ljuskica muskovita i finoraspršeni sericit u svom gli-
510 micellar-polymer flood (flooding)
novitom matriksu. Obično asocira sa subgrauvakom
i predstavlja detritsku sedimentaciju (detrital deposi-
tion) pri umjereno nestabilnim uvjetima.
mica schist – tinjčev škriljavac, mikašist. Škriljavac čije
su glavne komponente tinjac i kvarc i čija je škrilja-
vost (schistosity) određena uglavnom paralelnim ras-
poredom ljuskica tinjca (mica flakes).
micellar flood (flooding) – micelarno-polimerno za-
vodnjavanje (istiskivanje nafte), v. micellar-polymer
flood.
micellar fluid – micelarni fluid. Vodena otopina (mješa-
vina) površinski aktivnih tvari (surfaktanata), pomoć-
nih površinski aktivnih tvari (kosurfaktanata), soli i
ugljikovodika, koja se rabi u tehnologiji metoda po-
većanja iscrpka nafte (EOR-metoda). Naziv micelaran
je izveden od riječi micela, koja označava submikro-
skopski agregat molekula površinski aktivnih tvari i
pridruženog fluida; v. micellar-polymer flood, micellar
solution, micelle.
micellar-polymer displacement – micelarno-polimer-
no istiskivanje nafte (zavodnjavanje), v. micellar-pol-
ymer flood.
micellar-polymer flood (flooding) – micelarno-po-
limerno (micelarno, mikroemulzijsko) istiskivanje
nafte (zavodnjavanje). Proces (metoda) povećanja
iscrpka nafte (EOR-proces/metoda) iz skupine tzv.
kemijskih EOR-metoda, u kojem se za istiskivanje
nafte primjenjuje injektiranje micelarne otopine ili
mikroemulzije (smjesa površinski aktivne tvari, alko-
hola, vode i nafte – v. micellar fluid, micellar solution).
Proces se općenito izvodi nakon zavodnjavanja (kao
tercijarni proces). Micelarna otopina ima vrlo nisku
međufaznu napetost sa slojnom naftom i relativno
nisku sa slojnom vodom tako da, osim što mobilizira
naftu koja je ostala blokirana u porama ležišne sti-
jene, istiskuje i vodenu fazu iz ležišta. Prema tome,
mehanizam istiskivanja nafte se bazira na smanjenju
međufazne napetosti s naftom. Micelarna otopina se
injektira obročno – volumen obroka tipično varira od
3 do 30% pornog volumena (PV) ležišta.
Tehnologija procesa micelarno-polimernog zavod-
njavanja se sastoji od nekoliko faza: (a) injektiranje
obroka vode niskog saliniteta radi predispiranja leži-
šta (predispiranje je uobičajeno ako je salinitet slojne
vode previsok kako bi se izbjegao direktan kontakt
micelarne otopine sa slojnom vodom i regulirali sali-
nitet i tvrdoća vode u ležištu); (b) injektiranje obroka
micelarne otopine (radi redukcije površinske nape-
tosti - volumen obroka ovisi o koncentraciji površin-
ski aktivne tvari u otopini i obično varira od 15 do
60% pornog volumena ležišta za otopine s niskom
koncentracijom, a 5 do 10% pornog volumena za
visoku koncentraciju); (c) injektiranje vodene oto-
pine polimera (radi regulacije pokretljivosti fluida,
potiskivanja obroka micelarne otopine i sprečavanja
prodora istiskivajuće vode u micelarnu otopinu u
završnoj fazi procesa); (d) injektiranje puferske slatke
vode (radi sprečavanja zagađenja otopina kemikalija
završnom istiskivajućom vodom); (5) injektiranje po-
tiskivajuće (istiskivajuće) vode do kraja procesa.
Prednosti micelarno-polimernog zavodnjavanja su
primjenljivost procesa na široki raspon naftnih le-
žišta, postizanje visokih koeficijenata površinskog
obuhvata ležišta i istiskivanja nafte, obično neva-
žan utjecaj gravitacijske segregacije fluida i velika
micellar slug
sličnost površinske opreme za pogonsku primje-
nu s opremom za konvencionalno zavodnjavanje
(potrebno je dodati samo opremu za miješanje i
filtriranje otopina kemikalija). Nedostaci su visoka
sofisticiranost procesa i veliki troškovi za kemikalije
(potrebne su velike količine vrlo skupih kemikalija).
Procesi micelarno-polimernog zavodnjavanja se
mogu u pogonskoj primjeni međusobno razlikovati
u nizu detalja i varijacija zbog različitih koncentracija
pojedinih sastojaka micelarne otopine, ali se razliku-
ju dva bazična procesa – s visokom i niskom koncen-
tracijom površinski aktivne tvari. Za specifično ležište
receptura otopina se određuje laboratorijskim poku-
sima. Varijacije micelarno-polimernog zavodnjava-
nja imaju različite nazive zbog spomenutih razlika u
kemijskom sastavu, pa se u literaturi može naći mno-
go termina koji imaju smisao sinonima: detergent
flood, emulsion flood, micellar flood, micellar-polymer
displacement, micellar-solution flood, micellar-surfac-
tant flood, microemulsion flood, petroleum-sulfonate
flood, soluble-oil flood, sulfonate flood, surfactant flo-
od, surfactant-polymer flood, water-miscible flood.
micellar slug – obrok injektiranja micelarne otopine (mi-
kroemulzije). Specificirani (dimenzionirani) volumen
injektiranja micelarne otopine (mikroemulzija, mi-
cellar solution, microemulsion) u procesu micelarno-
polimernog zavodnjavanja (kemijska metoda pove-
ćanja iscrpka nafte/EOR-metoda, micellar-polymer
flood) izražen kao dio ili postotak pornog volumena
ležišta. Volumen obroka tipično varira od 3 do 30%
pornog volumena, ali ovisi o koncepciji micelarno-
polimernog zavodnjavanja – ako se injektira micelar-
na otopina s niskom koncentracijom površinski ak-
tivne tvari, tada volumen obroka injektiranja varira
od 15 do 60% pornog volumena, i obratno, ako je
koncentracija visoka, volumen obroka je manji – od
5 do 10% pornog volumena. Sinonim: slug of micellar
solution, surfactant slug; v. micellar solution.
micellar solution – micelarna otopina, mikroemulzi-
ja. Fino dispergirana, homogena i termodinamički
stabilna smjesa nafte, vode i određenih kemikalija
koja je miscibilna sa slojnim fluidima (naftom i vo-
dom). Od vodo-naftnih emulzija micelarne otopine
se razlikuju po mikroskopskoj veličini čestica svoje
diskontinualne faze i po tome što su termodinamič-
ki stabilne. Sastav micelarnih otopina koje se rabe u
kemijskim procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-
procesi) općenito mora biti tako formuliran da otopi-
na bude otporna na utjecaj slojne vode i da između
injektiranog obroka otopine i istiskivane slojne nafte
bude povoljan koeficijent pokretljivosti (za tu svrhu
micelarnoj otopini se često dodaje polimer kako bi
se povećala njena prividna viskoznost). Micelarne
otopine koje se rabe u EOR-procesima su mikroe-
mulzije s vodenom vanjskom (kontinualnom) fazom
(v. water-external microemulsion) i naftnom vanjskom
fazom (v. oil-external microemulsion). Njihov tipičan
komponentni sastav jest: ugljikovodik (obično slojna
nafta iz ležišta) od 0 do 80% vol., voda od 10 do 95%
vol., površinski aktivna tvar (surfaktant) od 1 do 15%
vol., pomoćna površinski aktivna tvar (kosurfaktant
– obično alkohol, dodaje se za stabilnost otopine) od
0 do 10% vol., i elektrolit (anorganske soli topljive u
vodi, na primjer, natrij-klorid, amonij-sulfat – za regu-
laciju viskoznosti otopine i međufazne napetosti) od
511 microbial enhanced oil recovery (MEOR)
1 do 10% vol. Sastav micelarne otopine se određuje
za specifična ležišta. Budući da se micelarne otopi-
ne (mikroemulzije) za EOR-proces mogu formulirati
tako da imaju vrlo nisku međufaznu napetost (0,001
N/m), one su vrlo atraktivan fluid za istiskivanje naf-
te. Različiti tipovi micelarnih otopina se sinonimno
još nazivaju mikroemulzijom (microemulsion), finom
emulzijom (fine emulsion), mikroemulzijskom otopi-
nom (microemulsion solution), topljivom naftom (so-
luble oil) i nabubrenim micelama (swollen micelles).
micellar-solution flood (flooding) – micelarno-poli-
merno (micelarno) istiskivanje nafte (zavodnjavanje),
v. micellar-polymer flood
micelle – micela. Submikroskopski agregat organskih i
anorganskih molekula u koloidnoj otopini, agregat
molekula koloidne veličine, formiran površinski ak-
tivnom tvari (surfactant). Kada se površinski aktivna
tvar miješa s otapalom u niskoj koncentraciji, njezine
otopljene molekule su raspršene kao monomeri. S
povećanjem koncentracije surfaktanta njegove se
molekule nastoje spajati i, s postizanjem specifične
vrijednosti koncentracije, tzv. kritične koncentracije,
njegove molekule će se spojiti u agregate koji se na-
zivaju micele. Ako je otapalo voda, tada je ona kon-
tinualna faza, odnosno, ako je otapalo ugljikovodik
– tada je on kontinualna faza. Kada se sustavu »po-
vršinski aktivna tvar-voda« doda nafta, micele će je
otopiti (solubilizirati) privlačenjem u svoje središte,
pa se takve micele često nazivaju nabubrene micele
(v. swollen micelles), a otopine mikroemulzijama (mi-
croemulsions), v. micellar solution.
micrite – mikrit. (1) Opisni termin za označavanje polu-
prozirnog kristalnog matriksa (semiopaque crystalline
matrix) vapnenaca koji se sastoji od kemijski precipi-
tiranog (istaloženog) karbonatnog (kalcitnog) mulja
(carbonate mud) čiji kristali imaju promjer manji od 4
mikrometra. Termin se danas obično rabi u opisnom
smislu bez genetske implikacije. Drugi specijalisti
su kasnije proširili primjenu termina uključivši tu
nekonsolidirani (necementirani) materijal koji može
biti ili kemijskog ili mehaničkog podrijetla (a mogu-
će i biološkog, biokemijskog ili fizičko-kemijskog).
Po teksturi, mikrit je finiji od sparita (v. sparite). (2)
Vapnenac (limestone) koji sadrži manje od 1% aloke-
ma (alokemijskih sastojaka) i sastoji se pretežito od
mikritnog matriksa (micrite matrix), na primjer, lito-
grafski vapnenac (lithographic limestone); v. micritic
limestone.
micrite limestone – mikritni vapnenac, v. micritic lime-
stone.
micritic limestone – mikritni vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac koji se sastoji od 90% i više mikrita ili manje
od 10% alokema (alokemijskih sastojaka). Sinonimi:
matrix limestone, micrite limestone.
micritization – mikritizacija. Smanjivanje veličine sedi-
mentnih karbonatnih čestica (sedimentary carbonate
particles), vjerojatno djelovanjem algi koje buše. Si-
nonim: grain diminution.
microaphanitic – mikroafanitski, v. cryptocrystalline.
microballons – mikrokuglice. Šuplje plastične kuglice
napunjene plinom (najčešće dušikom) koje plutaju
na površini sirove nafte (ili naftnog produkta) u skla-
dišnim rezervoarima (storage tanks) kako bi se sprije-
čio ili smanjio njen gubitak zbog isparavanja.
microbial enhanced oil recovery (MEOR) – pove-
microbial EOR
ćanje iscrpka nafte mikroorganizmima, istiskivanje
nafte otopinom mikroorganizama (mikrobiološkom
otopinom). Metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-
metoda) i stimulacije proizvodnje nafte uporabom
mikroorganizama (microorganisms) i njihovih meta-
boličkih produkata u ležištu – plinova (vodika, ugljik-
dioksida, metana), kiselina, površinski aktivnih tvari
i polimera. Mehanizam istiskivanja nafte se bazira
na djelovanju metaboličkih produkata injektiranih
mikroorganizama: (a) nastale kiseline poboljšavaju
poroznost i permeabilnost; (b) nastali plinovi, ugljik-
dioksid, metan i vodik, podižu ležišni tlak i uzrokuju
bubrenje nafte, smanjenje njene viskoznosti i sniže-
nje pH vode; (c) otapala (ponajprije primarni alkoholi
– metanol, etanol, propanol, izobutanol, n-butanol
te formaldehid i aceton) smanjuju viskoznost nafte;
(d) biosurfaktanti snižavaju međufaznu napetost i
emulgiraju naftu; (e) biopolimeri reguliraju pokret-
ljivost ležišnih fluida. Djelovanje mikroorganizama
u ležištu može imati i nepovoljne efekte, kao što su
zagađivanje vode u procesu i naftnog ležišta sum-
porovodikom. Pogonska tehnologija se sastoji u
kondicioniranju ležišta predispiranjem, injektiranju
otopine mikroorganizama (mikrobiološka otopina)
i hranjive smjese (industrijske molase) u ležište i, u
završnoj fazi, injektiranju potisne vode. Metoda je u
praksi primjenjivana krajnje ograničeno. Sinonimi:
microbial EOR, microbial flood, microbial oil recovery
enhancement.
microbial EOR – povećanje iscrpka nafte mikroorganiz-
mima, v. microbial enhanced oil recovery.
microbial flood (flooding) – povećanje iscrpka nafte
mikroorganizmima, v. microbial enhanced oil reco-
very.
microbial oil recovery enhancement (MORE) – po-
većanje iscrpka nafte mikroorganizmima, v. microbial
enhanced oil recovery.
microbreccia – mikrobreča. (1) Slabo sortirani pješče-
njak (poorly sorted sandstone) koji sadrži relativno
velike i oštro uglaste čestice veličine čestica pijeska
uložene u vrlo fini siltni ili glinoviti matriks (silty ma-
trix, clay matrix), na primjer, grauvaka (v. graywacke).
Sadrži nešto manje tinjca od siltita (prahovnjaka,
siltstone). (2) Breča unutar fragmenata (koja čini fra-
gmente) grublje (krupnije) breče. (3) Dobro stvrdnu-
ta, masivna stijena koja je zdrobljena kataklastičnim
tečenjem (cataclastic flow) do veličine vrlo finih zrna
(obično u rasjedima otkidanja, detachment fault).
microchemical test – mikrokemijsko ispitivanje. Kemij-
sko ispitivanje koje se izvodi na vrlo sitnim zrnima ili
izbrušenim površinama pod mikroskopom. Ispitiva-
nje je često kompleksno – usporedo s određivanjem
tvarnog sastava vrše se opažanja forme, boje i optič-
kih svojstava.
microclastic rock – mikroklastična stijena. Klastična sti-
jena (clastic rock) građena od vrlo sitnih fragmenata
(komponenata); v. cryptoclastic rock.
microcline – mikroklin. Mineral iz grupe alkalijskih gli-
nenaca (feldšpata, alkali feldspar group), po kemij-
skom sastavu kalijski alumosilikat. Boje je svijetle,
bijele do sive, ciglasto crvene ili zelene. Mikroklin je
potpuno uređena triklinska modifikacija kalijskog
glinenca (feldšpata, potassium feldspar), dimorfan je
s ortoklasom (orthoclase), stabilan pri niskim tempe-
raturama i obično sadrži natrij u malim količinama.
512 microfossil
Rasprostranjeni je stjenotvorni mineral (rock-forming
mineral) granitskih stijena i pegmatita.
microconglomerate – mikrokonglomerat. Slabo sorti-
rani pješčenjak (poorly sorted sandstone) koji sadrža-
va relativno velike zaobljene (okrugle) čestice veliči-
ne čestica pijeska uložene u vrlo fini siltni ili glinoviti
matriks (silty matrix, clay matrix).
microcoquina – mikrokokina. (1) Detritski (klastič-
ni) vapnenac (detrital limestone) koji se potpuno ili
uglavnom sastoji od slabo cementiranih fragmenata
ljuštura (shell detritus) veličine čestica pijeska (pro-
mjera 2 mm) ili manje; v. coquina, mesocoquina. (2)
Varijetet krede (chalk).
microcoquinoid – mikrokokinoidni vapnenac, v. micro-
coquinoid limestone.
microcoquinoid limestone – mikrokokinoidni vapne-
nac. Ljušturasti vapnenac (kokinoid – v. coquinoid
limestone) koji se sastoji od malih ljuštura (shells).
Sinonim: microcoquinoid.
microcrystalline – mikrokristalan, mikrokristaličan.
Termin za označavanje teksture stijene (rock textu-
re) koja se sastoji od kristala koji su toliko mali da se
mogu vidjeti samo pod mikroskopom, i također za
označavanje stijena s takvom teksturom. Za karbo-
natne sedimentne stijene razni autori daju različite
raspone veličine mikrokristala – manji od 0,01 mm ili
od 0,01mm do 0,2 mm ili od 0,001 mm do 0,01 mm
ili od 0,004 mm do 0,062 mm. Sinonim: micromeritic.
microelectric log (MEL) – električna mikrokarotaža. Tip
električne karotaže (elektrokarotaže, electric log) u
kojoj se mjeri električna otpornost (specifični elek-
trični otpor, electrical resistivity) formacija (stijena) i
njihovih fluida u zoni uz kanal bušotine. Primjenjuje
se u bušotinama sa slatkovodnom bušaćom ispla-
kom (freshwater-base drilling mud), a podaci se rabe
za lociranje propusnih slojeva i definiranje njihovih
granica.
microelement – mikroelement, element u tragovima, v.
trace element, 2.
microemulsion – mikroemulzija, micelarna otopina, v.
micellar solution.
microemulsion flood (flooding) – mikroemulzijsko
(micelarno-polimerno) istiskivanje nafte (zavodnjava-
nje), v. micellar-polymer flood.
microemulsion solution – mikroemulzija, micelarna
otopina, v. micellar solution.
microfabric – mikrosklop, mikrograđa. Sklop (građa) sti-
jene (fabric of rock) koji je vidljiv pod mikroskopom.
microfacies – mikrofacijes. Karakteristične osobitosti,
sastav ili oblik sedimentne stijene (sedimentary rock)
koji su vidljivi i mogu se identificirati samo pod mi-
kroskopom.
microfelsitic – kriptokristalan, v. cryptocrystalline.
microforaminifera – mikroforaminifere. (1) Unutarnje
hitinske kućice (chitinou inners tests) nekih forami-
nifera (gotovo uvijek spiralnih foraminifera) koje se
često sreću u palinološkim preparatima marinskih
sedimenata i općenito su znatno manje veličine od
»normalnih« cijelih foraminifera, ali pokazuju prepo-
znatljive karakteristike »normalnih« vrsta. (2) Forami-
nifere koje su znatno manje veličine od onih koje se
općenito opažaju i izučavaju.
microfossil – mikrofosil. Očuvani ostaci mikroskopskih
biljnih i životinjskih organizama ili dijelovi većih or-
ganizama koji se zbog svoje male veličine mogu i
microfractures, micro-fractures
moraju izučavati i identificirati samo mikroskopom.
Najčešći mikrofosili su foraminifere (krednjaci, fora-
minifers), radiolarije (zrakaši, radiolarians), dijatome-
je (dijatomejske alge, diatoms), kokolitopore (cocco-
lithopores), ostrakodi (ostracodes), spore (spores) i
pelud (pollen). Mikrofosili su vrlo korisni u istraživa-
nju ugljikovodika jer se mogu neoštećeni izvaditi iz
krhotina probušenih stijena i rabiti za određivanje
starosti stijena i njihove sredine sedimentacije; v.
macrofosil, nannofossil.
microfractures, micro-fractures – mikropukotine. Pu-
kotine koje nisu lako vidljive golim okom, nego u
tankim izbruscima stijene. Obično napajaju makro-
pukotine.
microgeology – mikrogeologija. (1) Izučavanje geološ-
ke i geokemijske uloge mikroorganizama. (2) Izuča-
vanje mikroskopskih osobitosti stijena.
micrograined – mikrozrnast. (1) Termin za označavanje
teksture karbonatne sedimentne stijene (carbonate
sedimentary rock) čije klastične čestice (clastic partic-
les) imaju promjer (ovisno o klasifikacijama) u dija-
pazonu od 0,001 mm do 0,01 mm ili od 0,001 mm do
0, 004 mm, dok neki petrografi predlažu raspon od
0,004 mm do 0, 062 mm. (2) Termin kojim se označa-
va tekstura karbonatne sedimentne stijene čije česti-
ce većinom imaju promjer od 0,01 mm do 0,06 mm,
slabo su sortirane i izmiješane s vapnenim muljem s
česticama veličine gline (clay-sized calcareous mud).
Terminom se također označava sedimentna stijena
(sedimentary rock) s takvom teksturom; v. microgra-
nular.
microgranular – (1) mikrogranularan. U sedimento-
logiji – termin koji označava teksturu karbonatne
sedimentne stijene (carbonate sedimentary rock)
čije čestice imaju većinom promjer od 10 do 60 mi-
krometara, dobro su sortirane i bez matriksa s fini-
jim česticama veličine gline. Terminom se također
označava sedimentna stijena (sedimentary rock) s
takvom teksturom; v. micrograined. (2) mikrogranu-
laran, finogranularan. Termin koji označava teksturu
mikrokristalne (microcrystalline), ksenomorfne (xe-
nomorphic) eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rocks) i također stijenu s takvom teksturom. Sinonim:
fine-granular.
microgranulitic – mikrogranulitski. (1) Zastarjeli i za
uporabu nepreporučljivi sinonim termina microgra-
nular (mikrogranularan) i intergranular (intergranu-
laran). (2) Termin za označavanje teksture eruptivne
(magmatske) stijene (igneous rock) koja se može ra-
zlikovati (razlučiti) jedino pod mikroskopom, i tako-
đer za označavanje stijene s takvom teksturom.
microgroove cast – otisak mikrožlijeba (strije), v. stria-
tion cast.
microinverse – mikroinverzna sonda (karotažna sonda),
v. microlog, microsonde.
microlaterolog (MLL) – (1) bočna mikrokarotaža,
mikrolaterolog. Trgovački naziv za otporsku mikro-
karotažu (microresistivity log) tipa bočne karotaže
(laterolog) koja se izvodi sondom (mikrosondom) s
koncentričnim minijaturnim rasporedom fokusiraju-
će elektrode (bucking electrode) i dviju upravljačkih
elektroda (monitor electrode) na njenoj gumenoj
papuči (rubber pad), pritisnutoj uz stijenku bušo-
tine (borehole wall). Smanjeni razmak elektroda
omogućuje fokusiranje struje (usmjereno tečenje
513 microlog (ML)
snopa struje direktno u formaciju). Predviđena je za
plitko mjerenje (mjerenje u malom volumenu stije-
ne) električne otpornosti (specifičnog električnog
otpora, electrical resistivity) neposredno uz stijenku
kanala bušotine, tj. mjerenje otpornosti isprane zone
formacije (flushed zone). Primjenjuje se u bušotina-
ma ispunjenim isplakom niskog saliniteta i s tan-
kom isplačnom korom (mud cake) – velika debljina
isplačne obloge, kao i nepravilna geometrija kanala
bušotine nepovoljno utječu na mjerenja – i uspješ-
na je karotažna metoda za formacije s niskom poro-
znošću, a najbolje odgovara formacijama s visokim
omjerom (odnosom) električnih otpornosti isprane
zone i isplačne kore (gdje mikrolog ne daje pouzda-
ne rezultate). Podaci bočne mikrokarotaže se rabe za
raščlanjivanje tankih formacija, lociranje poroznih i
propusnih zona, procjenu zasićenja rezidualnim, od-
nosno pokretljivim ugljikovodicima (u kombinaciji
s otporskom karotažom velikog radijusa ispitivanja
i karotažom poroznosti) i mjerenje promjera kanala
bušotine. Sinonim: microlaterolog survey; v. microlog.
(2) dijagram bočne mikrokarotaže, mikrolaterolog, v.
microlaterolog, 1. (3) instrument za bočnu mikrokaro-
tažu, mikrolaterolog, v. microlaterolog, 1.
microlaterolog survey – bočna mikrokarotaža, mikro-
laterolog, v. microlaterolog.
microlithofacies – mikrolitofacijes. Litološke osobitosti
mikrofacijesa (v. microfacies).
microlithology – mikrolitologija. Izučavanje stijena
pod mikroskopom ili njihove karakteristike koje se
mogu vidjeti pod mikroskopom.
microlog (ML) – (1) mikrokarotaža, mikrolog. Trgovački
naziv za tip otporske mikrokarotaže (microresistivity
log) koja se izvodi sondom (mikrosondom) s trima
okruglim elektrodama (button electrode) raspoređe-
nim u liniji s međusobnim razmakom 2,5 cm (1 inč) na
papuči sonde (pad), pritisnute uz stijenku bušotine
(borehole wall) – donja elektroda je strujna. Potenci-
jal gornje elektrode u odnosu na referentnu elektro-
du na površini (reference electrode), odnosno razlika
potencijala između njih, odgovara zapisu mikronor-
malne sonde (sonde s većim radijusom ispitivanja, 5
cm ili 2 inča – v. micronormal), a razlika potencijala
između dviju gornjih elektroda odgovara zapisu mi-
kroinverzne sonde (sonde s plićim zahvatom, 3,8 cm
ili 1½ inča – v. microinverse) pa se, prema tome, sni-
maju dvije krivulje električne otpornosti (specifičnog
električnog otpora, electrical resistivity) – mikronor-
malna krivulja (micronormal curve – v. normal log) i
vrlo kratka lateralna krivulja (lateral curve – v. lateral
log). Odziv mikrokarotaže je pod dominantnim utje-
cajem isplačne obloge (kore, mud cake). Budući da je
otpornost isplačne obloge obično znatno manja od
otpornosti formacije (stijena), tada će mikroinverzna
sonda dati manje očitanje od mikronormalne sonde
kada postoji isplačna kora. Razlika tih očitanja, koja
se naziva separacija (v. separation), ukazuje na pro-
pusnu formaciju. Mikrokarotaža je korisna karotažna
metoda za raščlanjivanje tankih formacija, detekciju
poroznih i propusnih formacija, procjenu efektivne
debljine produktivne zone sloja, debljine isplačne
kore i električne otpornosti isprane zone formacije
(flushed zone) i registrira promjene promjera kanala
bušotine. Primjena mikrologa za kvantitativnu pro-
cjenu poroznosti je zastarjela, ali su ta mjerenja s
micromineral
pratećim krivuljama dijametriranja bušotine (kaver-
nogramima) ipak valjana za precizno lociranje po-
roznih ležišnih stijena; v. microlaterolog. (2) dijagram
mikrokarotaže, mikrolog, v. microlog, 1. (3) instrument
za mikrokarotažu, mikrolog, v. microlog, 1.
micromineral – mikromineral. Svaka kristalna tvar frak-
cije gline u sedimentima i tlima, uključujući okside
željeza i aluminija, alofan, finozrnaste karbonate itd.,
uz filosilikate ili slojevite silikate (na koje se obično
odnosi termin minerali gline – clay minerals).
micronormal – mikronormalna sonda (karotažna son-
da), v. microlog, microsonde.
micropaleontology – mikropaleontologija. Grana pa-
leontologije koja se bavi izučavanjem mikrofosila, tj.
fosila čija je veličina tako mala da se mogu opažati
jedino pod mikroskopom.
micropellet – mikropelet. Pelet ili fina do vrlo fina sedi-
mentna čestica (sedimentary particle) nalik na pelet
čiji je promjer možda manji od 0,01 mm. Pridjevni
oblik: micropelletoid (mikropeletoidni).
microphyric – mikrofirni, mikroporfirni. Termin za ozna-
čavanje porfirnih eruptivnih (magmatskih) stijena
(porphyritic igneous rocks) s fenokristalima (uklop-
cima, phenocrysts) mikroskopske veličine – njihova
najdulja dimenzija je manja od 0,2 mm. Terminom se
također označava stijena s takvom teksturom. Sino-
nim: microporphyritic.
microplankton – mikroplankton. Plankton čija je ve-
ličina između 60 mikrometara i 1 mm, na primjer
većina fitoplanktona. Mikroplankton je veći od ul-
traplanktona (v. ultraplankton) i nanoplanltona (v.
nannoplankton), a manji od makroplanktona (v. ma-
croplankton) i megaplanktona (v. megaloplankton).
Sinonim: net plankton.
micropore – mikropora. (1) Prema klasifikaciji pora
po veličini – izometrična, izometrično-izduljena, ci-
lindrična ili pločasta pora čiji su srednji promjer ili
debljina manji od 0,5 mikrometra (ili 1/16 mm prema
drugoj definiciji), za razliku od mezopore (v. meso-
pore) ili megapore (v. megapore). Mikropore su ka-
rakterizirane visokim sadržajem nereducibilne vode
(nereducibilnim zasićenjem vodom). (2) Pora čija je
mala veličina dovoljna za držanje vode unatoč sili
teže i time za sprječavanje strujanja vode.
microporosity – mikroporoznost. Dio pornog volume-
na stijene s porama čiji je srednji promjer manji od
0,5 mikrometara, za razliku od makroporoznosti (v.
macroporosity). Mikroporoznost je vidljiva samo pri
velikom povećanju i općenito nije efektivna.
microporphyritic – mikroporfirni, mikrofirni, v. microp-
hyric.
microquartz – mikrokvarc. Neklastični bezvodni kri-
stalni silicij-dioksid koji se nalazi u sedimentima i ima
promjer čestica obično manji od 20 mikrometara.
microresistivity log – (1) otporska mikrokarotaža. Mje-
renje električne otpornosti (specifičnog električnog
otpora, electrical resistivity) isprane zone formacije
(flushed zone) neposredno oko kanala bušotine (we-
llbore) koje se izvodi sondom s gumenom kontak-
tnom papučom (rubber pad), pritisnutom uz stijen-
ku bušotine, na kojoj se nalaze elektrode. Mjerenja
zahtijeva direktni električni kontakt sonde s forma-
cijom, a zbog male dubine ispitivanja isplačna oblo-
ga (kora, mud cake) može imati znatan utjecaj pa su
obično nužne korekcije (kao i za promjer kanala bu-
514 microspar
šotine). Sinonim: microresistivity survey; v. microlate-
rolog, microlog. (2) dijagram otporske mikrokarotaže.
Generički naziv za bilo koju krivulju otporske karota-
že (resistivity log) dobivenu mjerenjima elektrodama
čiji je međusobni razmak nekoliko inča i koje su u ne-
posrednom kontaktu sa stijenkom kanala bušotine.
Primjeri takvih krivulja su dijagrami bočne mikroka-
rotaže (mikrolaterologa, microlaterolog) i mikroka-
rotaže (mikrologa, microlog) koji se primjenjuju za
određivanje poroznosti potencijalnih ležišnih stijena
ispranih isplačnim filtratom.
microresistivity survey – otporska mikrokarotaž, v. mi-
croresistivity log.
microsaurs (Microsauria) – mikrosauri. Red izumrlih
reptila (gmazova) lepospondila (lepospondylous
amphibians). Karakterizirani su malom veličinom i
gušterolikim ili zmijolikim oblikom trupa. Starija li-
teratura je (pogrešno) uključivala rane i primitivne
kotilosaure (cotylosaurian reptiles) u skupinu mikro-
saura. Stratigrafska rasprostranjenost: donji mississi-
ppi-donji perm.
microscopic displacement efficiency – koeficijent
mikroskopskog istiskivanja nafte. Omjer volumena
ugljikovodika istisnutih iz pojedinačnih pora (ili ma-
lih skupina pora) i volumena ugljikovodika u istim
porama prije procesa istiskivanja. Pokazatelj je efika-
snosti istiskivanja na bazi individualnih pora u dijelu
ležišne stijene koji je pod utjecajem istiskivajućeg
fluida. Kako ovisi o rezidualnom zasićenju naftom
u tom dijelu, za tipičan proces zavodnjavanja taj
koeficijent je jednak razlici između početnog i rezi-
dualnog zasićenja naftom, podijeljenoj s veličinom
početnog zasićenja. Na efikasnost mikroskopskog
istiskivanja nafte, tj. istiskivanja iz individualnih pora,
utječe više fizikalno-kemijskih interakcija slojne nafte
i istiskivajućeg fluida – smanjenje viskoznosti nafte i
međufazne napetosti, ekspanzija nafte (parametri
miscibilnosti), te također održavanje povoljnog ko-
eficijenta pokretljivosti između istiskivanog (slojne
nafte) i istiskivajućeg fluida; v. macroscopic displace-
ment efficiency.
microscopic sweep efficiency – koeficijent mikroskop-
skog obuhvata ležišta. Mjera zamjene nafte istiskiva-
jućim (injektiranim) fluidom u porama ležišne stije-
ne; v. microscopic displacement efficiency.
microsonde – mikrosonda, karotažna mikrosonda. U ka-
rotaži – sonda za mjerenje električne otpornosti (spe-
cifičnog električnog otpora, electrical resistivity) u zoni
formacije neposredno u okolišu bušotine (wellbore).
Razmak elektroda na papučama mikrosondi (koje su
elastično pritisnute uz stijenku bušotine kako bi bile
u neposrednom kontaktu s formacijom zbog plitkog
zahvata mjerenjem) svega je 2,5 cm (1 inč), pa je du-
bina ispitivanja (istraživanja) formacije mala – ispituje
se volumen stijene od svega nekoliko kubičnih cen-
timetara, tako da se izmjerena električna otpornost
formacije odnosi uglavnom na njenu ispranu zonu
(flushed zone). Mikrosondama se također može utvr-
diti postojanje isplačne obloge (kore, mud cake) na
stijenci kanala bušotina koje upućuje na postojanje
porozne i propusne formacije ili zone formacije.
microspar – mikrošpat, mikrospat, mikrokalcit. Kalcitni
matriks (calcite matrix) u vapnencima građen obično
od saharoidnih kristala jednolične veličine (promjera
od 5 do preko 20 mikrometara). Razvija se prekri-
microsparite
stalizacijom (recrystallization) ili neomorfozom (ne-
omorphism) karbonatnog mulja (mikrita, micrite); v.
microsparite.
microsparite – mikrosparit. (1) Vapnenac (limestone) čiji
je karbonatni muljeviti matriks (carbonate-mud ma-
trix) prekristaliziran u mikrošpat (mikrokalcit); v. mi-
crospar. (2) Sparitni kristal (sparry crystal) kalcita čiji
promjer varira od 5 do 20 mikrometara; v. microspar.
microspherically focused log (MSFL) – (1) mikrokaro-
taža sa sferičnim fokusiranjem (usmjeravanjem) struje.
Karotaža s vrlo malom dubinom ispitivanja koja se
primjenjuje za mjerenje električne otpornosti (speci-
fičnog električnog otpora) isprane zone formacije (fl-
ushed zone). Namjena karotaže je identična primjeni
bočne karotaže (mikrolaterologa – v. microlaterolog),
ali karotažna sonda ima papuče posebno dizajnira-
nog oblika i raspored elektroda, čime se eliminiraju
nedostaci mikrolaterologa. Utjecaj debljine isplačne
obloge (kore) na mjerenja je minimalan. Podaci mje-
renja se rabe za lociranje poroznih i propusnih zona,
detekciju tankih formacija, procjenu profila prodora
isplačnog filtrata u formaciju, identifikaciju pokret-
ljivih ugljikovodika i utvrđivanje promjera kanala
bušotine. (2) dijagram mikrokarotaže sa sferičnim fo-
kusiranjem (usmjeravanjem) struje.
microtectonics – mikrotektonika. Sinonim termina
strukturna petrologija (v. structural petrology).
micstone – mikston. Vrlo finozrnasta sedimentna stije-
na koja sadrži više od 65% (volumenskih) materijala s
česticama promjera manjeg od 5 mikrometara i pre-
težito se sastoji od karbonatnih minerala; karbonatni
muljnjak (madston, carbonate mudstone). Termin je
složenica od dijelova naziva mic(rite) i (mud)stone.
mid boiling point – srednje vrelište (temperatura klju-
čanja). U procesu destilacije ugljikovodika – tem-
peratura pri kojoj se destilira 50% volumena ulazne
sirovine, a frakcija pokazuje simetričnu destilacijsku
krivulju; v. boiling point.
midcontinent (mid-continent) crude – srednjokonti-
nentska sirova nafta, sirova nafta tipa »mid-continent«.
Sirova nafta proizvedena u SAD na području između
Stjenjaka i rijeke Mississippi (u saveznim državama
Kansas, Oklahoma i sjevernom dijelu Teksasa).
mid distillate – srednji destilat, međufrakcija. Destilat
s vrelištem između 150 °C i 350 °C (400 °C) pri nor-
malnom atmosferskom tlaku (kerozin i plinska ulja).
Sinonim: intermediate fraction.
middle – srednji. (1) U geokronologiji – koji se odno-
si na srednji vremenski odsječak između kasnog (v.
late) i ranog (v. early) odsječka. Kao pridjev termin
se primjenjuje s nazivima geokronoloških jedini-
ca (geologic-time unit) – era (era), period (period),
epoha (epoch) – za označavanje njihove relativne
vremenske pripadnosti i odgovara terminu srednji
(middle) koji se odnosi na nazive (primjenjuje s na-
zivima) ekvivalentnih kronostratigrafskih jedinica
(time-stratigraphic unit), na primjer, stijene srednjo-
jurskog batolita (Middle Jurassic batholith) bile su
intrudirane u srednjojursko vrijeme (Middle Jurassic
time). Termin middle se u engleskom jeziku (termino-
logiji) piše velikim početnim slovom kada odgovara
formalnoj geokronološkoj podjeli (na primjer, Middle
Devonian), a malim početnim slovom u slučaju ne-
formalne geokronološke podjele (na primjer, middle
Miocene). U neformalnom značenju termin se može
515 middle rolling-cutter teeth row
rabiti za određivanje era, epoha i perioda koji nema-
ju detaljnije formalne podjele. Sinonim: medial. (2) U
stratigrafiji – koji se odnosi na stijene ili slojeve (na-
slage) koji zauzimaju srednji položaj između gornjeg
(v. upper) i donjeg (v. lower). Kao pridjev termin se
primjenjuje s nazivima kronostratigrafskih jedinica
(time-stratigraphic unit) – sistem (system), serija (se-
ries), kat (stage) – za pokazivanje njihova položaja
u geološkom stupu (presjeku) i odgovara terminu
srednji (middle) kada se odnosi na nazive (primjenju-
je s nazivima) ekvivalentnih geokronoloških jedinica
(geologic-time unit), na primjer, stijene srednjojurske
serije (Middle Jurassic Series) bile su formirane tije-
kom srednjojurske epohe (Middle Jurassic Epoch).
Termin middle se u engleskom jeziku (terminologiji)
piše velikim početnim slovom kada odgovara for-
malnoj kronostratigrafskoj podjeli (na primjer, Midd-
le Devonian), a malim početnim slovom u slučaju
neformalne kronostratigrafske podjele (na primjer,
middle Miocene). U neformalnom značenju termin se
može rabiti za određivanje sistema i serija koji nema-
ju detaljnije formalne podjele.
Middle Cambrian – srednji kambrij. Geološka epoha
kambrija (v. Cambrian) između gornjeg (Upper Cam-
brian) i donjeg kambrija (Lower Cambrian) koja je za-
počela prije otprilike 540 milijuna godina.
Middle Carboniferous – srednji karbon, v. Carbonife-
rous.
Middle Cretaceous – srednja kreda. Geološka epoha
krede (v. Cretaceous) između gornje (Upper Cretaceo-
us) i donje krede (Lower Cretaceous) koja je započela
prije otprilike 120 milijuna godina.
Middle Devonian – srednji devon. Geološka epoha de-
vona (v. Devonian) između gornjeg (Upper Devonian)
i donjeg devona (Lower Devonian) koja je započela
prije otprilike 385 milijuna godina.
middle diagenesis – srednja dijageneza, v. anadiage-
nesis.
Middle Eocene – srednji eocen, v. Eocene.
Middle Jurassic – srednja (smeđa) jura, doger, v. Dog-
ger, Jurassic.
Middle Miocene – srednji miocen, v. Miocene.
Middle Mississippian – srednji misisipij, v. Mississippi-
an.
Middle Ordovician – srednji ordovicij. Geološka epoha
ordovicija (v. Ordovician) između gornjeg (Upper Or-
dovician) i donjeg ordovicija (Lower Ordovician) koja
je započela prije otprilike 460 milijuna godina.
Middle Pennsylvanian – srednji pensilvanij, v. Pennsyl-
vanian.
Middle Permian – srednji perm. Geološka epoha per-
ma (v. Permian) između gornjeg (Upper Permian) i
donjeg perma (Lower Permian) koja je započela prije
otprilike 260 milijuna godina.
middle-phase microemulsion – mikroemulzija iz po-
dručja srednje faze. Faza mikroemulzije s visokom
koncentracijom i nafte i vode koja, kada se opaža
u ispitnoj cijevi, zauzima sredinu s naftnom fazom
iznad i vodenom fazom ispod nje. Čini stabilnu, fino
dispergiranu smjesu nafte, vode i kemikalija s viso-
kom koncentracijom i nafte i vode. Sinonim: midp-
hase microemulsion; v. lower-phase microemulsion,
upper-phase microemulsion, micellar solution.
middle rolling-cutter teeth row – središnji niz (vijenac)
zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
middle row of teeth
middle row of teeth – središnji niz (vijenac) zubaca žrv-
nja, v. rolling-cutter teeth row.
middle teeth row – središnji niz (vijenac) zubaca žrvnja,
v. rolling-cutter teeth row.
middle sample – uzorak iz sredine rezervoara. Uzorak
sirove nafte uzet na srednjoj dubini (ili blizu nje)
skladišnog rezervoara (storage tank); v. bottom sam-
ple, upper sample.
Middle Silurian – srednji silur, v. Silurian.
Middle Triassic – srednji trijas. Geološka epoha trijasa
(v. Triassic) između gornjeg (Upper Triassic) i donjeg
trijasa (Lower Triassic) koja je započela prije otprilike
215 milijuna godina.
mid-oceanic ridge – srednjooceanski hrbat. Kontinu-
irani, seizmični, središnji planinski lanac (mountain
range) koji se proteže kroz Sjeverni i Južni Atlantik
(Atlantski ocean), Indijski ocean i južni dio Pacifika
(Tihog oceana). Predstavlja široko rasjednuto (rasje-
dima izlomljeno) uzdignuće sa središnjom riftovom
dolinom (rift valley) i obično ekstremno raščlanjeni
reljef (topografiju). Visina srednjooceanskog hrpta
iznad nivoa dna iznosi 1 do 3 km, širina oko 1.500
km i ukupna duljina (protezanje) preko 84.000 km.
U skladu s hipotezom razmicanja oceanskog dna
(hypothesis of sea-floor spreading), srednjooceanski
hrbat je izvor materijala za novo formiranje Zemljine
kore. Sinonimi: mid-ocean ridge, mid-ocean rise, oce-
anic ridge; v. rift valley, sea-floor spreading.
mid-ocean ridge – srednjooceanski hrbat, v. mid-ocea-
nic ridge.
mid-ocean rift – srednjooceanski rift, v. rift valley, 2.
mid-ocean rise – srednjooceanski hrbat, v. mid-oceanic
ridge.
midphase microemulsion – v. middle-phase microe-
mulsion.
Midwayan – midvej, midway. Stratigrafski kat paleoce-
na (Paleocene) u Sjevernoj Americi (primorje Meksič-
kog zaljeva, Gulf Coast) – iznad navaroa (Navarroan)
krede, a ispod sabina (Sabinian). Obuhvaća vremen-
ski raspon od prije 67 do 55 milijuna godina.
migma – migma. Mobilna ili potencijalno mobilna
smjesa čvrstog stijenskog materijala i magme, pri
čemu magma može prodirati u čvrsti materijala ili ga
pretaliti.
migmatite – migmatit. Složena (mješovita) stijena s
kristalnom teksturom koja se sastoji od materijala
eruptivnih (magmatskih) stijena ili stijena nalik na
njih i/ili od metamorfnih materijala (produkata me-
tamorfoze), pri čemu se obje komponente obično
razlikuju golim okom (megaskopski). Formiranje mi-
gmatita (migmatizacija ili migmatitizacija, migmati-
zation, migmatitization) može biti rezultat procesa
anatekse (anatexis), lateralne sekrecije (lateral secre-
tion), metasomatizma (metasomatism) ili injektiranja
(injection).
migrating dip – migrirajući nagib. U seizmici – dubina,
zabilježena na seizmogranu reflektiranih (odbijenih)
valova (reflection seismogram), koja je kartirana po
njenom stvarnom položaju u prostoru. Sinonim: off-
setting dip, swinging dip.
migrating dune – lutajuća dina (sipina), v. wandering
dune.
migration – migracija. (1) U geologiji – prirodno ver-
tikalno i horizontalno gibanje (strujanje) tekućih i
plinovitih ugljikovodika (nafte i plina) u podzemlju
516 mill
kroz propusne formacije (slojeve) od izvora njihova
generiranja ili matičnih stijena (source rocks) u zamke
(ležišne stijene u zamkama, trap), često na znatnim
udaljenostima, ili u formacijama. Razlikuju se: (a) pri-
marna migracija (strujanje ugljikovodika iz matičnih
stijena, primary migration); (b) sekundarna migracija
(strujanje ugljikovodika kroz propusne slojeve od
matičnih stijena do ležišnih stijena u zamkama, se-
condary migration) i, (c) tercijarna migracija (strujanje
ugljikovodika iz jedne zamke u drugu ili gubljenje
ugljikovodika iz zamke, tertiary migration). Put kojim
nafta i plin struje u migraciji se naziva »putanjom
migracije« (migration pathway). (2) U geomorfolo-
giji – premještanje formi reljefa s jednog mjesta na
drugo djelovanjem prirodnih sila (procesa), osobito
kretanje dine (sipine, movement of dune), kao poslje-
dice kontinuiranog prenošenja pijeska s njene stra-
ne u privjetrini (windward side) na stranu u zavjetrini
(leeward side). (3) U seizmičkoj prospekciji – proces
kojim se dubine na seizmogramu reflektiranih (od-
bijenih) valova (reflection seismogram) kartiraju po
njihovu stvarnom položaju u prostoru. Metoda koja
se rabi za poboljšanje seizmičkih zapisa pomicanjem
registriranih nagnutih horizonata refleksije na njihov
stvarni položaj u podzemlju (čime se korigira izobli-
čenje na seizmičkom zapisu uzrokovano nagnutim
reflektorom). Zahtijeva poznavanje distribucije br-
zine (velocity distribution) duž putanje zrake; v. mi-
grating dip. (4) U hidrologiji – sporo kretanje sustava
meandara (system of meanders) niz tok rijeke koje je
praćeno povećanjem zakrivljenosti i proširenjem me-
andarskog pojasa. (5) U ekologiji – opći termin kojim
se označava seoba bilja i životinja s jednog mjesta na
drugo tijekom dugih vremenskih odsječaka.
migration of hydrocarbons – migracija ugljikovodika.
U geologiji – prirodno gibanje (strujanje) ugljikovo-
dika (nafte, plina) kroz propusne formacije iz matič-
nih stijena (source rocks) u ležišne stijene (reservoir
rocks). Može biti primarna (v. primary migration of
hydrocarbons) i sekundarna (v. secondary migration
of hydrocarbons). Većina naftnih i plinskih ležišta su
zamke (v. trap) migrirajućih ugljikovodika.
mile – milja. (1) v. nautical mile. (2) v. statute mile.
miliolids (Miliolidae) – miliolide. Porodica foraminifera
(krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane su kući-
com (test) koja obično ima porculansku i neporoznu
stijenku (porcelaneous imperforate wall) i dvije klijet-
ke (chamber) na jedan zavoj (whorl) koje su različito
raspoređene u odnosu na longitudinalnu os.
miliolite – miliolit. Finozrnasti vapnenac eolskog podri-
jetla (limestone of eolian origin) koji se sastoji uglav-
nom od kućica (tests) foraminifera iz roda Miliola i
drugih foraminifera.
mill – glodač, glodalo, alatka za glodanje. U procesu bu-
šenja – specijalna alatka s grubim, oštrim i vrlo tvr-
dim režućim elementima (dijamantskim ili od volfra-
movog karbida)) koja se primjenjuje za glodanje za-
glavljenih cijevi ili alatki u kanalu bušotine. Izrađuje
se u različitim oblicima i postavlja ili na kraju bušaće
kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) ili u bušaćoj
koloni poput proširivača ili se spušta s kolonom cije-
vi za instrumentaciju (fishing string). Glodači se tako-
đer mogu primjenjivati za ravnanje vrha zaglavljene
cijevi kako bi se mogla uhvatiti drugom alatkom za
instrumentaciju, proširivanje zgnječene zaštitne ko-
milled-tooth bit
lone (casing) i cijevi s kamencem, uklanjanje sekcije
zaštitne kolone za bušenje bočnog kanala ili skreta-
nje kanala bušotine i uklanjanje cementnih čepova.
Sinonim: milling tool.
milled-tooth bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim zupcima,
v. rock drilling bit.
milled-tooth rock bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim
zupcima, v. rock drilling bit.
milled-tooth roller bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim
zupcima, v. rock drilling bit.
milled-tooth type bit – žrvanjsko dlijeto s glodanim
zupcima, v. rock drilling bit.
millepores (Milleporina) – milepori. Red hidrozoa
(obrubnjaka, hydrozoans). Karakterizirani su vapne-
načkim skeletom (calcareous skeleton) i spolnim in-
dividuima koji slobodno plivaju. Sinonim: stinging
corals.
millier – metrička tona, v. metric ton.
milling – glodanje. U procesu bušenja – primjena glo-
dača (specijalne alatke za glodanje, mill, milling tool)
u kanalu bušotine za usitnjavanje metalnih krhoti-
na, uklanjanje dijela zaštitne kolone (casing) kada se
buši bočni kanal iz postojeće bušotine ili proširuju
uska mjesta u kanalu bušotine. Glodač se spušta u
bušotinu s kolonom cijevi za instrumentaciju (fishing
string), bušaćom kolonom (drillstring) ili kolonom
uzlaznih cijevi (tubing string).
milling shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary
shoe.
milling tool – alatka za glodanje, glodač, glodalo, v.
mill.
million British thermal units (MMBtu) – milijun Btu.
Mjera toplinskog ekvivalenta za prirodni plin i mjera
rezervi prirodnog plina (za razliku od kubičnih me-
tara ili stopa).
million cubic feet (MMCF, MMcf) – milijun kubičnih
stopa. Uobičajena izvansustavna standardna jedini-
ca za mjerenje velikih količina (volumena) prirodnog
plina.
million cubic feet of gas equivalent (MMcfe) – mili-
jun kubičnih stopa ekvivalentnog plina. Omjer 6.000
kubičnih stopa (oko 170 kubičnih metara) prirodnog
plina i 1 barela sirove nafte, kondenzata ili kapljevine
(tekuće faze) prirodnog plina.
million cubic feet of gas per day (MMcfgd) – milijun
kubičnih stopa plina na dan, v. million cubic feet.
million cubic feet of natural gas equivalent (MMcfe)
– milijun kubičnih stopa ekvivalentnog prirodnog pli-
na, v. million cubic feet of gas equivalent.
million cubic feet per day (MMcfd, MMcf/D, MMcf/d)
– milijun kubičnih stopa na dan, v. million cubic feet.
million standard cubic feet (MMSCF, MMscf) – mi-
lijun standardnih kubičnih stopa. Uobičajena izvan-
sustavna mjerna jedinica volumena (količine) plina
pri standardnom tlaku i temperaturi na području
mjerenja.
million standard cubic feet per day (MMSCF/D,
MMscf/D, MMscf/d) – milijun standardnih kubičnih
stopa na dan, v. million standard cubic feet.
minal – krajnji član, v. end member, 1.
Mindel – (1) mindel. Stratigrafski kat pleistocena (Ple-
istocene) – iznad ginca (Günz), a ispod risa (Riss). (2)
Mindel. Drugi klasični stadij glacijala (ledenog doba,
glacial stage) pleistocenske epohe (Pleistocene epo-
ch) na području Alpa koji slijedi nakon stadija inter-
517 mineral identification plot
glacijala (međuledenog doba) Günz-Mindel (Günz-
Mindel interglacial stage).
Mindel-Riss, Mindel-Riss Interglacial – Mindel-Riss.
Drugi klasični stadij interglacijala (međuledenog
doba, interglacial stage) pleistocenske epohe (Plei-
stocene epoch) na području Alpa koji slijedi nakon
stadija glacijala (ledenog doba) Mindel (Mindel glaci-
al stage), a prethodi stadiju glacijala Riss (Riss glacial
stage).
mined rock cavern – iskopana stijenska kaverna, v. rock
cavern.
mineral – mineral. Anorganski element ili spoj koji je
nastao pod prirodnim uvjetima, ima uređenu unu-
tarnju strukturu i specifičnu kristalnu formu, više-
manje definiran kemijski sastav (izražen kemijskom
formulom) i fizikalna svojstva. Mogu se sresti kao
pojedinačni kristali ili raspršeni u nekom drugom
mineralu ili stijeni. Prema kemijskom sastavu, mine-
rali se dijele u skupine – silikati (silicates), na primjer,
glinenci (feldšpati, feldspars), pirokseni (pyroxenes),
amfiboli (amphiboles), tinjci (liskuni, micas), kloriti
(chlorites) i dr.; oksidi (oxides), na primjer, kvarc (quar-
tz), magnetit (magnetite), hematit (hematite), limonit
(limonite) i dr.; hidroksidi (hydroxides), na primjer, be-
mit (boehmite), hidrargilit (hydrargillite) i dr.; karbo-
nati (carbonates), na primjer, kalcit (calcite), dolomit
(dolomite) itd. Minerali su osnovni sastojci stijena
koje izgrađuju Zemljinu litosferu.
mineral aggregate – agregat minerala, mineralni agre-
gat. Agregat ili skup više kristalnih zrna (od jedne
ili nekoliko vrsta minerala) koji sadrži više od jedne
kristalne rešetke (crystal lattice). Ako je veza između
zrna slaba, tada agregat minerala čini sediment (ta-
log), a ako je ta veza čvrsta – stijenu.
mineral assemblage – (1) skup minerala. Minerali (skup
minerala) koji sastavljaju stijenu, osobito eruptivnu
(magmatsku, igneous rock) ili metamorfnu stijenu
(metamorphic rock). Termin uključuje različite tipove
i relativnu obilnost (kvantitativne odnose) minerala,
ali ne uzima u obzir teksturu (texture) i sklop (građu,
fabric) stijene. (2) asocijacija minerala, v. mineral asso-
ciation.
mineral association – asocijacija minerala, mineralna
asocijacija. Grupa minerala koji se nalaze u jednoj
stijeni, osobito u sedimentnoj stijeni (sedimentary
rock). Sinonim: mineral assemblage.
mineral disintegration – zrnasto raspadanje (eksfolija-
cija) stijena, v. granular disintegration.
mineral facies – mineralni facijes. (1) Stijene bilo kojeg
podrijetla čije su se sastavne komponente formirale
u određenom intervalu veličina tlaka i temperature
karakteriziranim stabilnošću specifičnih indeks-mi-
nerala (indeks minerals). (2) Približni sinonim termina
metamorphic facies (metamorfni facijes).
mineral identification cross plot – dijagram identifika-
cije minerala, v. mineral identification plot.
mineral identification plot – dijagram identifikacije
minerala. Dijagram poroznosti (cross plot of porositi-
es) stijena prema karotaži gustoće (density log), neu-
tronskoj karotaži (neutron log) i akustičkoj (zvučnoj)
karotaži (sonic log). Vapnenci će imati jednaka mje-
renja poroznosti, vlažni pješčenjaci će imati nisku
poroznost po neutronskoj karotaži (neutron porosity)
i visoku poroznost po karotaži gustoće (density po-
rosity), dolomit i šejl će uzrokovati visoku poroznost
mineralization
po neutronskoj karotaži, a nisku po karotaži gustoće
dok se akustička karotaža rabi za diferencijaciju šejla
od dolomita. Drugi oblik termina: mineral identifica-
tion cross plot.
mineralization – mineralizacija. (1) U geologiji – proces
ili procesi kojima se određeni mineral ili minerali na-
kupljaju u stijeni i tako formiraju komercijalno ili po-
tencijalno komercijalno rudno ležište (ore deposit).
Mineralizacija je opći termin koji obuhvaća različite
tipove, na primjer, ispunjavanje pukotina (fissure fi-
lling), impregnaciju (impregnation), supstituciju (re-
placement). (2) U paleontologiji – proces fosilizacije
u kojem su organske komponente organizama za-
mijenjene anorganskim (»mineralnim«) materijalom
(anorganskom tvari).
mineralize – mineralizirati. Pretvarati u mineralnu tvar
(mineral substance); impregnirati mineralnim mate-
rijalom. Termin se primjenjuje na procese nastanka
ruda (ore formation) i procese fosilizacije (fossilizati-
on).
mineral luster – sjaj minerala. Odraz (refleksija) svjetlo-
sti od površine minerala koji se obično opisuje po nje-
govoj osobitosti i intenzitetu. Tako, na primjer, termini
metalni sjaj (metallic luster) ili smolasti sjaj (resinous lu-
ster) označavaju karakterističnu osobitost sjaja, a ter-
mini blistavi sjaj (bright luster) ili mutni sjaj (dull luster)
označavaju intenzitet sjaja. Sjaj minerala može tako-
đer biti dijamantni (adamantine luster), zemljasti (ear-
thy luster), staklasti (glassy luster), masni (greasy luster),
sedefasti (pearly luster), svilenasti (silky luster) itd.
mineralogic, mineralogical – mineraloški. Pridjev ter-
mina mineralogy (mineralogija).
mineralogic maturity – mineraloška zrelost. Tip sedi-
mentne zrelosti (sedimentary maturity) u kojoj se
klastični sediment (clastic sediment) približava po
mineralnom sastavu konačnom produktu (mineralo-
gic end product) koji se može formirati djelovanjem
prirodnih procesa. Mineralni konačni produkt za
pijesak je čisti kvarc, pa se mineraloška zrelost pje-
ščenjaka (mineralogic maturity of sandstones) obično
izražava u obliku omjera (odnosa) kvarc/glinenac
(feldšpat). Međutim, u slučaju pijesaka koji su se for-
mirali od stijena siromašnih glinencem takav omjer
nije prikladan i treba rabiti općenito primjenljiviji
omjer (kvarc+čert)/(glinenac+fragmenti stijene); v.
compositional maturity, textural maturity.
mineralogy – mineralogija. (1) Znanost koja se bavi izu-
čavanjem minerala – formiranja, rasprostranjenosti,
svojstava, sastava i klasifikacije (sistematike). Zastar-
jeli sinonimi: oryctognosy, oryctology. (2) U zastarjeloj
primjeni termin je imao značenje opće geologije (ge-
neral geology) područja.
mineraloid – mineraloid. Obično anorganska tvar koja
se sreće pod prirodnim uvjetima i ne smatra se mine-
ralom zbog svog amorfnog stanja, usljed čega nema
karakterističnu kristalnu formu, na primjer, opal. Si-
nonim: gel mineral.
mineral oil – mineralno ulje. Termin slobodne upotrebe
koji obuhvaća niz pojmova. U zavisnosti od kontek-
sta, može značiti naftu, tekuće gorivo i naftne pro-
dukte i mineralno (vazelinsko) ulje.
mineral oil-based drilling fluid – bušaći fluid na bazi
mineralnog ulja, v. oil-base drilling mud.
mineral oil-based drilling mud – bušaća isplaka na
bazi mineralnog ulja, v. oil-base drilling mud.
518 minimum air flux density
mineral oil-based mud – isplaka na bazi mineralnog
ulja, v. oil-base drilling mud.
mineral-oil drilling mud – bušaća isplaka na bazi mi-
neralnog ulja, v. oil-base drilling mud.
mineral-oil mud – isplaka na bazi mineralnog ulja, v.
oil-base drilling mud.
mineral pitch – asfalt. Zastarjeli sinonim termina asp-
halt (v.).
mineral resin – mineralna smola. Smolasti, obično fo-
silizirani, mineralni ugljikovodični sedimenti, na pri-
mjer, bitumen i asfalt.
mineral soap – bentonit, v. bentonite, 1.
mineral spring – mineralni izvor. Izvor čija voda sadrži
mineralne tvari u količini koja je dostatna za davanje
vodi određenog okusa, različitog od okusa obične
pitke vode (osobito ako izvorska voda ima neugodan
okus ili posjeduje ljekovita svojstva). Tipovi mineral-
nih izvora se često nazivaju prema glavnoj karakte-
rističnoj komponenti, na primjer, slani izvor (saline
spring, salt spring) ili sumporni izvor (sulfur spring).
mineral tar – zemna smola, malta, v. maltha.
mineral time – geološko vrijeme po mineralima. Geološ-
ko vrijeme (v. geologic time) procijenjeno (određeno)
na bazi radioaktivnih minerala.
mineral water – mineralna voda. Voda koja sadrži pri-
rodno ili umjetno unesene mineralne soli ili plinove
(na primjer, ugljik-dioksid).
mineral wax – zemni vosak, ozokerit, v. ozocerite.
mineral zone – mineraloška zona. Neformalni termin
(termin slobodne uporabe) za označavanje strati-
grafske jedinice (stratigraphic unit) koja je klasifici-
rana na bazi njenog sadržaja minerala (mineralnih
komponenata), obično klastičnih minerala (detrital
minerals) i u pravilu se naziva po karakterističnim
mineralima.
miniaturized completion – opremanje bušotine ek-
sploatacijskom kolonom malog promjera. Tip završ-
nog proizvodnog opremanja bušotine eksploatacij-
skom zaštitnom kolonom (casing), promjera manjeg
od 114,3 mm (4,5 inča); v. well completion.
minilog – mikrokarotaža. Trgovački naziv druge geofi-
zičke kompanije za tip karotaže microlog (v.).
minimum – minimum. U geofizici – anomalija na da-
nom području koja je karakterizirana vrijednostima
parametara manjim od vrijednosti na susjednim
područjima, na primjer, gravitacijski minimum (gra-
vity minimum) ili geotermički minimum (geothermal
minimum).
minimum air flux density – minimalna gustoća toka
injektiranog zraka. Gustoća toka injektiranog zraka
koja je neophodna za postizanje temperature samo-
podržavanja izgaranja slojne nafte u procesu podze-
mnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR-metoda). Svaki četvorni metar po-
rozne sredine ležišta zasićene naftom mora tijekom
jednog sata dobiti minimalnu količinu injektiranog
zraka. Vrijednost gustoće toka zraka se povećava
kada izgaranjem nafte nastaje veća količina koksa
koji se istaloži na površini ležišne stijene i utroši kao
gorivo u procesu izgaranja. Minimalna gustoća toka
injektiranog zraka je jednaka umnošku brzine na-
predovanja fronte izgaranja i potrebnog volumena
zraka (tj. volumena zraka koji se utroši za izgaranje
u jednom kubičnom metru ležišne stijene); v. air flux,
air-flux density, air requirement, in-situ combustion.
minimum allowable
minimum allowable – minimalni dopušteni kapacitet
proizvodnje. Najmanji proizvodni kapacitet bušotine
prema kojem se može utvrditi dopuštena količina
proizvodnje nafte i/ili plina za bušotinu od strane
državnog regulativnog tijela (government regulatory
agency); v. allowable.
minimum economic field – granično rentabilno polje,
v. marginal field.
minimum gas enrichment – minimalno obogaćenje
injektiranog plina. Minimalni sadržaj srednjih ugljiko-
vodika (etana i viših) u injektiranom (istiskivajućem)
plinu pri kojem se postiže miscibilno istiskivanje naf-
te za dani sastav slojne nafte, temperaturu ležišta i
zadani tlak istiskivanja. Određuje se laboratorijskim
ispitivanjem metodom istiskivanja nafte iz cijevi
malog promjera (v. slim-tube apparatus) plinom, pri
utvrđenom tlaku s različitom koncentracijom etana i
viših komponenata. Minimalno obogaćenje plina za
postizanje miscibilnosti je ona koncentracija srednjih
ugljikovodika iznad koje je prirast iscrpka nafte vrlo
nizak; v. enriched gas, enriched gas miscible flood.
minimum internal-yield pressure – minimalni tlak
loma (kidanja). Najmanji unutarnji tlak pri kojem će
doći do loma (kidanja) cijevi.
minimum irreducible saturation – minimalno neredu-
cibilno zasićenje. Rezidualno zasićenje pornog pro-
stora ležišta istiskivanim fluidom u procesu istiskiva-
nja pri uvjetima uzajamnog nemiješanja istiskivanog
i istiskivajućeg fluida, kada istiskivani fluid postane
diskontinuirana faza i prestane strujati.
minimum miscibility pressure (MMP) – minimalni tlak
miscibilnosti (mješljivosti). Minimalni tlak iznad kojeg
dva fluida postanu miscibilna (iznad kojeg se fluidi
potpuno uzajamno miješaju i između njih nema
površine razdjela) pri danoj temperaturi ili mogu po-
stati miscibilni dinamičkim procesom. Određuje se
laboratorijskim ispitivanjem metodom istiskivanja
nafte iz cijevi malog promjera (v. slim-tube appara-
tus) za različite tlakove istiskivanja nafte (injektiranja
plina) ili uređajem za mjerenje minimalnog tlaka
miscibilnosti na principu dizanja plinskog mjehurića
(v. rising-bubble apparatus). Minimalan tlak miscibil-
nosti je onaj tlak istiskivanja iznad kojeg je prirast
iscrpka nafte vrlo nizak. MMP se također može proci-
jeniti prema korelacijama iz literature; v. miscibility.
minimum polished rod load – minimalno opterećenje
brušene šipke. Razlika između statičke težine kolone
klipnih šipki naftne dubinske pumpe (static weight
of sucker rod string) i maksimalne sile inercije pri
hodu prema dolje (maximum downward inertial for-
ce) tijekom ciklusa pumpanja bušotine pumpnim
uređajem s balansirom (njihalicom, beam pumping
unit). Minimalno opterećenje se javlja blizu vrha gor-
njeg hoda s početkom donjeg hoda pumpe; v. peak
polished rod load.
minimum tender – minimalna količina nafte za otpre-
mu. Specificirana minimalna količina nafte koja se
zahtijeva prije njena prihvata u naftovod.
minor element – (1) mikroelement, element u tragovi-
ma, v. trace element, 2. minorni element, oligoelement.
Element koji obično čini između 1% i 5% stijene (ter-
min nije kvantitativno definiran).
minor fold – sekundarna bora. Bora male veličine koja
je povezana s glavnom borom (major fold) na danom
području.
519 miscibility
minor intrusion – mala intruzija. Magmatska intruzija
(igneous intrusion) relativno male veličine u uspored-
bi s plutonskom ili abisalnom intruzijom (v. plutonic
intrusion). Uključuje intruzije tipa dajka (dyke), sila
(sill), žile (vein) i malih lakolita (laccolith).
minus-cement porosity – poroznost bez veziva. Poro-
znost koju bi sedimentni materijal imao kada ne bi
sadržavao kemijsko vezivo (cement).
minute pressure – minutni tlak. Manometarski tlak
plinske bušotine koji se očitava svake minute nakon
brzog zatvaranja bušotine radi mjerenja njena ka-
paciteta. Tlak na kraju prve minute služi za procjenu
volumena plina i naziva se minutnim.
Miocene – miocen, miocenska epoha. Epoha gornjeg
tercijara (upper Tertiary) koja slijedi nakon oligoce-
na (Oligocene), a prije pliocena (Pliocene) – donji dio
neogena (Neogene). Obuhvaća, kako se procjenjuje
i prema raznim izvorima, vremenski raspon od prije
26 do 10 (ili 23,8 do 5,3 ili 24 do 5 ili 25,2 do 5,2) mili-
juna godina. Dijeli se na donji (Lower Miocene), sred-
nji (Middle Miocene) i gornji miocen (Upper Miocene).
Europski katovi miocena su akvitan (Aquitannian),
burdigal (Burdigalian), vindobon (Vindobonian) i
sarmat (Sarmatian), a u Sjevernoj Americi katovi su
hemingford (Hemingfordian), barstov (Barstovian),
klarendon (Clarendonian) i hemfil (prijelazni miocen-
sko-pliocenski kat – Hemphillian). Tijekom miocena
su se razvile suvremene ptice i mnogi sisavci (uklju-
čujući konje, pse, medvjede i neke majmune). Poja-
vio se ramapitek (primat koji je možda predak čovje-
ka). Klima u miocenu je bila relativno topla (u uspo-
redbi s ranijim oligocenom ili kasnijim pliocenom). U
S. Americi su se formirali planinski lanci (na primjer,
Sierra Nevada), u J. Americi su se uzdigle Ande, a u
Europi su se razdvojili Sredozemno more i Indijski
ocean. Termin miocen također označava seriju sti-
jena (series of rocks) širom svijeta. Miocen se smatra
periodom kada se tercijar označava kao era.
Miocene epoch – Miocenska epoha, miocen, v. Mioce-
ne.
miogeosyncline – miogeosinklinala, miomagmatska
zona. Geosinklinala u kojoj sedimentacija nije praće-
na vulkanizmom; nevulkanski dio ortogeosinklinale
(orthogeosyncline) smješten blizu kratona (craton).
Sinonim: miomagmatic zone; v. eugeosyncline.
miomagmatic zone – miomagmatska zona, miogeosin-
klinala, v. miogeosyncline.
mirror plane of symmetry – zrcalna ravnina simetrije,
v. plane of mirror symmetry.
mirror stone – muskovit, v. muscovite.
miscellaneous gas – distributivni gubici plina, neobra-
čunati plin, v. unaccounted-for gas.
miscellaneous sedimentary voids – mješovite se-
dimentacijske pore. Tip primarne poroznosti u koji
spadaju: (a) pore proizašle iz nakupljanja detritskih
fragmenata fosila; (b) pore proizašle iz slaganja (pa-
kiranja) oolita; (c) kaverne nepravilne i promjenljive
veličine nastale za vrijeme sedimentacije, i (d) pore
stvorene djelovanjem živih organizama u vrijeme
sedimentacije; v. porosity, primary porosity.
miscibility – miscibilnost, mješljivost. Sklonost ili spo-
sobnog potpunog uzajamnog miješanja (otapanja)
dvaju ili više fluida bez površine razdjela među nji-
ma, odnosno, s formiranjem jedne, homogene faze
(smjese). Prema stupnju uzajamnog miješanja, mis-
miscibility gap
cibilnost može biti potpuna ili totalna (total miscibili-
ty), djelomična ili parcijalna (partial miscibility) ili ne-
miscibilnost (nemješljivost, immiscibility). U naftnim
ležištima miscibilnost se odnosi na sposobnost uza-
jamnog miješanja slojne nafte i istiskivajućih fluida
– plinovitih i tekućih ugljikovodika, ugljik-dioksida
i drugih plinova, pa se razlikuju miscibilnost jedno-
strukim ili prvim kontaktom ili direktna miscibilnost
(kada se fluidi mogu potpuno miješati u svim pro-
porcijama – v. first-contact miscibility) i miscibilnost
višestrukim kontaktom ili dinamička miscibilnost
(kada se fluidi potpuno uzajamno miješaju jedino
opetovanim obogaćivanjem jednog fluida kompo-
nentama drugog fluida – v. multiple-contact miscibi-
lity); v. minimum miscibility pressure.
miscibility gap – prekid miscibilnoti (mješljivosti). Di-
japazon sastava, srednjeg između sastava različitih
faza, u kojem je asocijacija svih tih faza stabilnija u
odnosu na jednu fazu. Katkada se (netočno) naziva
prekidom nemiscibilnosti (immiscibility gap).
miscibility pressure – tlak miscibilnosti (mješljivosti), v.
minimum miscibility pressure, miscibility.
miscible – miscibilan, mješljiv. Termin kojim se označa-
va svojstvo (sposobnost) dvaju ili više fluida (faza) da
se uzajamno miješaju ili otapaju jedan u drugom bez
površine razdjela među njima, tj. formirajući jednu
fazu.; v. miscible fluids, immiscible, immiscible fluids,
miscibility, miscible flood.
miscible carbon-dioxide displacement – miscibilno
istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide
miscible flood.
miscible carbon-dioxide flood (flooding) – miscibil-
no istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxi-
de miscible flood
miscible displacement – miscibilno istiskivanje nafte, v.
miscible flood.
miscible displacement by carbon dioxide – miscibil-
no istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxi-
de miscible flood.
miscible displacement by gas-water injection – mis-
cibilno istiskivanje nafte izmjeničnim injektiranjem
vode i plina, v. water-alternating-gas flood.
miscible drive – miscibilno istiskivanje nafte, v. miscible
flood.
miscible enhanced oil recovery – povećanje iscrpka
nafte miscibilnim istiskivanjem, v. miscible flood.
miscible flood (flooding) – miscibilno istiskivanje naf-
te. Metoda (proces) povećanja iscrpka nafte (EOR-
metoda/ proces) injektiranjem u ležište fluida koji
su miscibilni ili mogu postati miscibilni sa slojnom
naftom (miscible fluids). Miscibilni fluidi su, na pri-
mjer, plinoviti i ukapljeni ugljikovodici (visokotlačni
metan, propan, ukapljeni naftni plin – LPG, oboga-
ćeni plin, ugljik-dioksid, dušik, plinoviti produkti
izgaranja), micelarne i alkalne otopine i alkohol.
Tehnologija procesa miscibilnog istiskivanja nafte je
sofisticirana i bazira se na mijenjanju jednog ili više
svojstava slojne nafte u ležištu pod utjecajem injek-
tiranih (istiskivajućih) fluida, na primjer, međufazne
napetosti do najniže moguće vrijednosti, odnosno
do postizanja miscibilnosti, kada se u ležištu formira
jedna, homogena faza bez površine razdjela i, prema
tome, bez postojanja međufazne napetosti. Injekti-
rani fluidi koji mogu postići miscibilnost sa slojnom
naftom u ležištu mogu biti direktno miscibilni (na
520 miscible slug flood (flooding)
primjer, ukapljeni naftni plin – v. first-contact mis-
cible fluids) ili dinamički miscibilni (kao visokotlačni
suhi prirodni plin, obogaćeni plin, ugljik-dioksid i dr.
– v. multiple-contact miscible fluids). U pogonskoj pri-
mjeni miscibilnog istiskivanja injektiranje istiskivaju-
ćeg fluida je obročno i već se s malim volumenom
obroka (nekoliko % pornog volumena ležišta) može
postići miscibilnost – ovisno o tlaku, temperaturi i sa-
stavu faza. Sinonimi: miscible displacement, miscible
drive, miscible fluid displacement, miscible oil displace-
ment, miscible-type displacement, oil displacement by
miscible phase; v. immiscible displacement, miscibility,
first-contact miscibility, multiple-contact miscibility,
miscible slug flood.
miscible flood by gaseous solvent – miscibilno istiski-
vanje nafte plinovitim otapalom, v. miscible flood.
miscible fluid displacement – miscibilno istiskivanje
nafte, v. miscible flood.
miscible fluids – miscibilni (mješljivi) fluidi. Fluidi koji
imaju svojstvo (sposobnost) potpunog uzajamnog
miješanja (koji su potpuno topljivi jedan u drugom),
tako da među njima ne postoji površina razdjela i
međufazna napetost je jednaka nuli.
Fluidi koji su miscibilni sa slojnim naftama u procesima
povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi) jesu neki pli-
noviti i tekući ugljikovodici i drugi plinovi, te mice-
larne otopine i alkoholi; v. first-contact miscible fluids,
multiple-contact miscible fluids, immiscible fluids.
miscible gas displacement – miscibilno istiskivanje
nafte plinom, v. miscible flood.
miscible gas drive – miscibilno istiskivanje nafte pli-
nom, v. miscible flood.
miscible gasflood (gasflooding) – miscibilno istiskiva-
nje nafte plinom, v. miscible flood.
miscible hydrocarbon displacement – miscibilno isti-
skivanje nafte ugljikovodicima, v. hydrocarbon misci-
ble flood.
miscible injection fluids – miscibilni fluid za injektiranje
(istiskivanje nafte), miscibilna otapala (solventi). Fluidi
za istiskivanje nafte u procesima povećanja iscrpka
nafte (EOR-procesima) koji su miscibilni (koji ima-
ju sposobnost miješanja) sa slojnom naftom – bilo
direktno (jednostrukim kontaktom), bilo dinamički
(višestrukim kontaktom). Sinonim: miscible solvents;
v. miscible fluids, first-contact miscible fluids, multiple-
contact miscible fluids, immiscible fluids.
miscible oil displacement – miscibilno istiskivanje naf-
te, v. miscible flood.
miscible slug displacement – istiskivanje nafte injek-
tiranjem obroka miscibilnog fluida, v. miscible slug
flood.
miscible slug flood (flooding) – istiskivanje nafte
injektiranjem obroka miscibilnog fluida, miscibilno
istiskivanje nafte injektiranjem obroka fluida. Tip pro-
cesa miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (metoda
povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) ugljikovo-
dicima u kojem se u ležište najprije injektira obrok
tekućih ugljikovodika (obično s propanom kao glav-
nim sastojkom) koji imaju sposobnost miješanja sa
slojnom naftom, a nakon toga potiskivajući fluid koji
nije miscibilan s naftom, ali je miscibilan s prethodno
injektiranim otapalom (prirodni plin ili plin i voda).
Najveća teškoća u projektiranju tog tipa procesa
istiskivanja je određivanje optimalnog volumena
obroka injektiranja otapala – ako je premalen, neće
miscible slug process
se postići miscibilnost, ako je prevelik, projekt neće
biti profitabilan. Volumen obroka injektiranja može
iznositi do 50% pornog volumena (PV) ležišta. Sino-
nimi: miscible slug displacement, miscible slug process,
v. miscible flood.
miscible slug process – istiskivanje nafte injektiranjem
obroka miscibilnog fluida, v. miscible slug flood.
miscible solvents – miscibilna (mješljiva) otapala, v.
miscible injection fluids.
miscible-type displacement – miscibilno istiskivanje
nafte, v. miscible flood.
miscible zone – zona miscibilnosti (mješljivosti). Po-
dručje (dio) naftnog ležišta u kojem je postignuta
miscibilnost, tj. uzajamno miješanje slojne nafte i
istiskivajućeg fluida u procesima istiskivanja nafte
(procesima povećanja iscrpka nafte/EOR-procesi); v.
miscibility, miscible flood.
Mississippian – misisipij, mississippi. Period/sistem pa-
leozojske ere (Paleozoic era) u Sjevernoj Americi koji
slijedi nakon devona (Devonian), a prije pensilvanija
(Pennsylvanian) i približan je ekvivalent donjeg kar-
bona (Lower Carboniferous) u Europi. Obuhvaća, kako
se procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski
raspon od prije 345 do 320 (ili 355 do 325 ili 360 do
325 ili 365 do 330 ili 345 do 325) milijuna godina.
Dijeli se na serije kinderhuk (Kinderhookian), osedž
(Osagian), meramek (Meramecan) i čester (Chesteri-
an). Termin misisipij također označava sistem stijena
(series of rocks) formiranih u tom razdoblju (Mississip-
pian System); v. Carboniferous.
Mississippian period – misisipijskij period, misisipij, v.
Mississippian.
Mississippian system – misisipijskij sistem, misisipij, v.
Mississippian.
Missourian – misurij, missouri. Stratigrafska serija do-
njeg dijela gornjeg pensilvanija (lower Upper Penn-
sylvanian) u Sjevernoj Americi – iznad demoina (De-
smoinesian), a prije virdžila (Virgilian).
mist drilling – bušenje s ispuhivanjem vlažnim zrakom
(pjenom). Tip bušenja s ispuhivanjem kanala bu-
šotine zrakom (air drilling) ili plinom (gas drilling) u
kojem se rabe agensi za pjenjenje (foaming agents)
injektirani pumpom za kemikalije (chemical pump)
u struju zraka ili plina. Primjenjuje se u područjima
gdje se sreću male količine vode u bušotini. Sitne
kapljice povećavaju viskoznost i sposobnost zraka
ili plina za iznošenje (uklanjanje) čestica i krhotina
probušenih stijena (well cuttings). Međutim, tijekom
bušenja je prisutna opasnost od eksplozije smjese
zraka i metana u bušotini.
mist extractor – uređaj za ekstrakciju raspršenih kaplji-
ca. Uređaj u plinskim separatorima (gas separators) i
skruberima (scrubbers) za uklanjanje raspršenih sit-
nih kapljica (magle) vode ili ugljikovodika iz struje
plina. Općenito se ugrađuju u standardne separato-
re i raznih su konstrukcija (tipova), ali svi se zasnivaju
na jednom ili na više sljedećih principa djelovanja:
(a) sudaranje struje plina s pregradama (v. vane-type
mist extractor); (b) promjena smjera strujanja plina (v.
vane-type mist extractor); (c) promjena brzine struja-
nja plina (v. vane-type mist extractor), i (d) djelovanje
centrifugalne sile (v. centrifugal-type mist extractor).
Također postoje izvedbe s koalescirajućim punilom
(v. coalescing-type mist extractor) i s poroznim filtri-
ma (v. filter-type mist extractor).
521 mixed-layer clay mineral
mist flow – magličasto strujanje. Tip režima vertikalnog
višefaznog strujanja fluida (vertical multiphase flow)
koje se javlja kada film tekuće faze (nafte) postaje u
protoku sve tanji zbog povećanja volumena plino-
vite faze u protoku. Plinovita faza je u magličastom
strujanju kontinuirana, a tekuća faza je raspršena u
obliku kapljica u struji plina i u obliku filma koji moči
stijenku cijevi. Pri režimu (uvjetima) magličastog
strujanja obično proizvode plinsko-kondenzatne
bušotine (gas-condensate wells); v. bubble flow, piston
flow, slug-mist transition flow.
mix-crystal – mješoviti kristal, čvrsta otopina, v. solid
solution.
mixed ages – mješovite geološke starosti. Nepodudarne
geološke starosti jednog te istog eruptivnog ili me-
tamorfnog tijela (igneous body, metamorphic body)
kada su određene različitim metodama datiranja, na
primjer, kalijsko-argonskom (potassium-argon da-
ting) ili rubidijsko-stroncijskom (rubidium-strontium
dating). Nepodudarnost starosti je rezultat (posljedi-
ca) termičkih i/ili dinamičkih promjena koje su utje-
cale na tijelo (stijene) nakon njegova formiranja.
mixed-base crude – miješana sirova nafta, sirova nafta
s miješanom bazom, v. mixed-base crude oil.
mixed-base crude oil – miješana sirova nafta, sirova
nafta s miješanom bazom. Sirova nafta s naftenskom
bazom koja sadrži znatnu količinu i parafina i asfalta
(sirova nafta između naftenske i parafinske, tj. nafta
koja sadrži parafinske i naftenske ugljikovodike u pri-
bližno jednakim količinama). Četvrti tip baze sirovih
nafti (uz aromatsku, naftensku i parafinsku) za klasifi-
kaciju nafti. Sinonimi: intermediate-base crude, inter-
mediate-base crude oil, intermediate-base oil, interme-
diate crude, mixed-base crude, mixed-base oil, mixed
crude, paraffin asphalt petroleum; v. oil base, aromatic
crude oil, asphalt-base crude oil, naphthenic crude, pa-
raffin-base crude oil, naphtheno-paraffinic crude oil.
mixed-base oil – miješana sirova nafta, sirova nafta s
miješanom bazom, v. mixed-base crude oil.
mixed butane – niješani butan, v. field-grade butane.
mixed crude – miješana sirova nafta. (1) v. mixed-base
crude oil. (2) v. intermediate crude,1.
mixed crystal – mješoviti kristal, čvrsta otopina, v. solid
solution.
mixed drive – mješoviti (kombinirani) režim, v. combi-
nation drive.
mixed flow – mješovito strujanje. (1) Strujanje mje-
šovitih faza, na primjer, plina, ugljikovodika i vode.
Sinonim: mixed-phase flow. (2) Strujanje (vode) koje
je djelomično turbulentno (turbulent flow), a djelo-
mično laminarno (laminar flow).
mixed gas – miješani plin. Smjesa dvaju ili više plinova
(proizvedenih različitim procesima) kako bi se dobilo
plinovito gorivo (gorivi plin) tražene (zadane) toplin-
ske vrijednosti (kalorične moći), na primjer, smjesa
rasvjetnog i vodenog plina ili rasvjetnog i genera-
torskog plina ili rasvjetnog, beskatranskog i dimnog
plina.
mixed-layer clay mineral – mješovito slojeviti (mješo-
vito stratificirani, interstratificirani) mineral gline. Tip
minerala gline u kojem su dva ili više tipova minerala
gline (na primjer, smektit, ilit i/ili klorit) vertikalno
složeni. Slojevi minerala se mogu pravilno ili nepra-
vilno miješati. Sinonimi: interlayered clay mineral, in-
terstratified clay mineral.
mixed-layer mineral
mixed-layer mineral – mješovito slojeviti (mješovito
stratificirani, interstratificirani) mineral. Mineral čija
se struktura sastoji od izmjeničnih slojeva minerala
gline (layers of clay minerals) i/ili tinjčevih minerala
(layers of mica minerals), na primjer, klorit (chlorite)
sastavljen od naizmjeničnih listova (sheets) biotita i
brucita.
mixed-phase flow – mješovito strujanje, v. mixed flow, 1.
mixed string – mješovita zaštitna kolona (kolona zaštit-
nih cijevi), v. combination string, 2.
mixed wettability – mješovita močivost. Tip močivosti
ležišne stijene kod kojeg nafta preferencijalno moči i
zauzima uzajamno spojene velike pore, dok voda za-
uzima manje pore i one su močive vodom. Budući da
nafta zauzima velike pore i kontinuirana je faza, nje-
no istiskivanje iz jezgre se odvija do vrlo niskog zasi-
ćenja njome, tj. rezidualno zasićenje naftom stijene s
mješovitom močivošću je neuobičajeno nisko.
mixing hopper – lijevak za miješanje isplake, v. mud
hopper.
mixing mud – miješanje isplake. Priprema isplačnih
fluida od vode i drugih fluida i jednog ili više raznih
suhih isplačnih materijala i aditiva, na primjer, gline,
kemikalija itd.
mix mud – miješati isplaku, v. mixing mud.
MMP – v. minimum miscibility pressure.
M-N crossplot – dijagram litoporoznosti, v. lithoporosity
crossplot.
moat – rov, jarak. (1) U marinskoj geologiji – prste-
nasta depresija (ringlike depression) oko osnovice
(baze) mnogih podmorskih gora (seamounts). Može
biti isprekidan. Sinonim: sea moat. (2) U glaciologiji
– ledenjački (glacijalni) kanal (glacial channel) nalik
na rov (jarak), na primjer, duboki žlijeb (trench) na
ledenjaku, formiran ablacijom, koji okružuje nuna-
tak (izolirani brežuljak, greben ili vršak od temeljnih
stijena koji primjetno strše iznad površine ledenjaka
i potpuno su okruženi ledenjačkim ledom, nunatak).
(3) U vulkanologiji – dolinasta depresija (valleylike
depression) oko unutarnje strane vulkanskog krate-
ra (crater) ili kaldere (caldera) između njihova ruba i
kupole lave.
mobile belt – mobilni pojas. U geologiji – dugo, rela-
tivno usko područje tektonski aktivne Zemljine kore
(crustal region of tectonic activity) koje se proteže
desetke kilometara. Za označavanje faze razvoja
mobilnog pojasa s kojom je povezana sedimentacija
(ispunjavanje taložinama) i slijeganje primjenjuje se
termin geosinklinala (v. geosyncline); v. orogenic belt,
orogenic cycle.
mobile component – mobilna komponenta. Kompo-
nenta čija se količina u sustavu mijenja tijekom da-
nog procesa; v. inert component.
mobile offshore drilling rig – pokretno morsko (odo-
balno) bušaće postrojenje. Plovno bušaće postrojenje
koje se na lokacije bušenja premješta tegljenjem ili
vlasitom propulzijom (pogonom). Najuobičajenija
pokretna postrojenja su samopodizne bušaće plat-
forme (v. jack-up drilling rig), poluuronjive bušaće
platforme (v. semisubmersible) i bušaći brodovi (v.
drillship). Sinonim: mobile offshore drilling unit.
mobile offshore drilling unit (MODU) – pokretno mor-
sko (odobalno) bušaće postrojenje, v. mobile offshore
drilling rig.
mobile offshore production unit (MOPU) – pokretna
522 mobility control
morska (odobalna) proizvodna platforma. Samopodi-
zna platforma (jack-up rig) pretvorena u proizvodnu
platformu (offshore production platform). Pokretna
je i može se ponovno rabiti. Primjenjuje se često
na polju s malom proizvodnjom koje je okruženo s
nekoliko malih satelitskih polja ili za proizvodna is-
pitivanja.
mobile rig – pokretno bušaće postrojenje (uređaj). Bu-
šaće postrojenje (drilling rig) montirano na vozilu.
Primjenjuje se za relativno plitko bušenje.
mobility – (1) mobilnost. U geologiji – termin primije-
njen u jednoj geološkoj koncepciji koja utvrđuje da
relativna brzina uzdizanja (rate of uplift) Zemljine
kore primarno određuje prirodu onih oblika reljefa
koji su stvoreni procesima erozije. (2) pokretljivost.
U procesima istiskivanja nafte iz ležišta – omjer (od-
nos) efektivne permeabilnosti (effective permeability)
ležišne stijene za dani fluid i viskoznosti (viscosity)
tog fluida. Parametar koji je mjera (indikacija lakoće)
strujanja fluida u ležištu; v. oil mobility, water mobility,
mobility control, mobility ratio.
mobility buffer – puferska (tamponska) otopina (pufer,
tampon) za regulaciju pokretljivosti. Vodena otopina
polimera (polymer-water solution) koja se primjenju-
je u kemijskim procesima povećanja iscrpka nafte
(EOR-procesi) za zaštitu injektiranog obroka kemika-
lija (chemical slug) od vode koja se injektira u završ-
noj fazi procesa budući da zbog nepovoljnog omje-
ra pokretljivosti između obroka kemikalija i završne
istiskivajuće vode dolazi do njena prodora u obrok
i njegova razrjeđivanja te gubitka efikasnosti istiski-
vanja. Otopina za regulaciju pokretljivosti je tako for-
mulirana da osigurava prijelaznu viskoznost između
injektiranih fluida. Čelni (prednji) rub otopine ima
pokretljivost jednaku ili manju od obroka kemikalije,
dok je pokretljivost repnog (stražnjeg) ruba bliska
pokretljivosti završne istiskivajuće vode. Otopina za
regulaciju pokretljivosti se u procesu micelarno-po-
limernog zavodnjavanja injektira nakon injektiranja
obroka micelarne otopine (mikroemulzije), a u pro-
cesu alkalnog zavodnjavanja nakon obroka alkalne
otopine; v. mobility control.
mobility buffer slug – obrok injektiranja puferske (tam-
ponske) otopine za regulaciju pokretljivosti, v. mobility
buffer
mobility control – regulacija pokretljivosti. Održavanje
pokretljivosti istiskivajućeg (injektiranog) fluida (mo-
bility of displacing fluid) ili istiskivajuće fronte (mobility
of displacing bank) jednakom ili manjom od pokretlji-
vosti istiskivane nafte (mobility of displaced oil) ili isti-
skivane naftne fronte (mobility of displaced oil bank)
radi povećanja volumetrijskog koeficijenta obuhva-
ta ležišta u procesima istiskivanja nafte (procesima
povećanja iscrpka nafte/EOR-procesi). Iz definicije
koeficijenta pokretljivosti (v. mobility ratio) proizlazi
da se on može mijenjati bilo kojom kombinacijom
promjena relativne permeabilnosti ležišne stijene za
istiskivajući (injektirani) i istiskivani fluid (slojna nafta)
i/ili promjena viskoznosti fluida. Metode regulacije
pokretljivosti fluida su, na primjer, zgušnjavanje vode
dodavanjem polimera, smanjivanje pokretljivosti pli-
novite faze pjenama, izmjenično injektiranje vode i
plina (water-alternating-gas injection, WAG-injection).
Povoljan koeficijent pokretljivosti između otopine
polimera i naftno-vodene fronte je rezultat veće pri-
mobility ratio
vidne viskoznosti otopine od viskoznosti vode i ad-
sorpcije molekula otopine na površini ležišne stijene
i/ili mehaničke blokade malih pora molekulama oto-
pine. Retencija polimera, prema tome, smanjuje efek-
tivnu permeabilnost ležišne stijene, ali istovremeno
smanjuje i koncentraciju polimera u otopini. Na taj
način, pokretljivost polimerne otopine je manja od
pokretljivosti istiskivane naftno-vodene fronte usljed
kombiniranog smanjivanja efektivne permeabilnosti
ležišne stijene i viskoznosti otopine. Biopolimeri, koji
su uobičajena alternativa za parcijalno hidrolizirani
poliakrilamid, također utječu na prividnu viskoznost,
ali zbog male retencije u poroznoj sredini ležišta, nji-
hov utjecaj na efektivnu permeabilnost ležišne stije-
ne je znatno manji.
Primjeri regulacije koeficijenta pokretljivosti u po-
gonskoj primjeni procesa povećanja iscrpka nafte
(EOR-proces) jesu: (a) pri micelarno-polimernom
zavodnjavanju (v. micellar-polymer flood) regulacija
pokretljivosti je neophodna u injektiranom obroku
micelarne otopine (mikroemulzija) kako bi se sprije-
čio nastanak jezika otopine u fronti istiskivane nafte,
zatim između obroka otopine polimera kojim se pro-
tiskuje obrok micelarne otopine kako bi se spriječilo
njeno raspršivanje u istiskivajućoj otopini polimera
i, konačno, između vode kojom se protiskuje obrok
polimerne otopine i same otopine polimera da bi
se spriječio prodor vode u obroke polimerne i mice-
larne otopine u obliku jezika; (b) u procesima mis-
cibilnog istiskivanja nafte plinom (miscible gasflood)
regulacija pokretljivosti se može izvršiti izmjeničnim
injektiranjem potisne vode i plina – izborom opti-
malnog omjera injektiranih volumena vode i plina
sprečava se nastanak viskoznih jezika i kanalno stru-
janje istiskivajućeg plina; (c) u procesima istiskivanja
nafte vodenom parom (v. steamflood) koeficijent po-
kretljivosti se može regulirati pjenom koja se stvara
u ležištu (pjena nastaje kada plinovita faza istiskuje
otopinu koja sadrži površinski aktivnu tvar u porama
ležišne stijene). Zajedno s parom injektira se inertni
plin (metan ili dušik). U području ležišta gdje dolazi
do pjenjenja (nastanka pjene) znatno će se reducira-
ti permeabilnost stijene za plin; v. in-situ permeability
modification, mobility buffer.
mobility ratio – koeficijent pokretljivosti. Omjer po-
kretljivosti istiskivajućeg fluida ili faze (pokretljivo-
sti injektiranog fluida iza fronte istiskivanja nafte,
mobility of displacing fluid, mobility of injected fluid) i
pokretljivosti istiskivanog fluida ili faze (pokretljivo-
sti slojne nafte ispred fronte istiskivanja, mobility of
displaced fluid) u procesima istiskivanja nafte iz leži-
šta injektiranjem fluida (procesima konvencionalnog
zavodnjavanja i procesima povećanja iscrpka nafte/
EOR-procesima). Na primjer, kada je koeficijent po-
kretljivosti u procesu istiskivanja nafte vodom (pro-
cesu zavodnjavanja) jednak jedinici, tada i nafta i
voda struje jednakom brzinom, ako je manji od jedi-
nice, voda struji sporije od nafte (što rezultira većom
efikasnošću istiskivanja nafte i većim zasićenjem le-
žišta vodom u trenutku prodora vode u proizvodne
bušotine, a ako je veći od jedinice, voda iza fronte
istiskivanja struji brže od nafte ispred fonte istiski-
vanja (što rezultira smanjenom efikasnošću istiski-
vanja nafte). Koeficijent pokretljivosti, prema tome,
upućuje na efikasnost procesa istiskivanja nafte
523 modeling
– povoljnim se smatra koeficijent manji od jedinice,
a nepovoljnim veći od jedinice. Kada on raste mora-
ju se injektirati veliki volumeni istiskivajuće vode, što
rezultira većim proizvodnim vodo-naftnim faktorom
(water-oil ratio, WOR) dok efikasnost stiskivanje osta-
je jednaka. Sinonim: ratio of mobility; v. mobility, oil
mobility, water mobility, water-oil mobility ratio.
mobilization – mobilizacija. U geologiji – (1) Svaki
proces pretvorbe tvrde (čvrste) stijene u dovoljno
mekanu i plastičnu koja je sposobna za tečenje ili
omogućuje geokemijsku migraciju mobilnih kom-
ponenata. (2) Svaki proces koji dovodi do ponovne
distribucije i koncentracije vrijednih komponenata
stijene u stvarno ili potencijalno rudno ležište.
mobilization efficiency – koeficijent mobilizacije nafte.
Dio nafte u ležištu na početku danog procesa istiski-
vanja koji se konačno može proizvesti tim procesom.
Može se shvatiti kao maksimalni iscrpak nafte za
danu tehnologiju pridobivanja (proizvodnje) i jed-
nak je razlici između zasićenja naftom na početku i
na kraju procesa istiskivanja, podijeljenoj zasićenjem
naftom na početku procesa. Prema tome, u procesu
konvencionalnog zavodnjavanja (waterflood) po-
četno zasićenje naftom će biti zasićenje na početku
injektiranja vode, a u procesu povećanja iscrpka naf-
te (EOR-proces), kada se primjenjuje nakon zavod-
njavanja, početno zasićenje će biti jednako zasićenju
rezidualnom naftom nakon zavodnjavanja. Glavni
faktori koji utječu na koeficijent mobilizacije nafte
su tip procesa istiskivanja, omjer kapilarnih i visko-
znih sila u ležištu (karakteriziran tzv. kapilarnim bro-
jem – v. capillary number), fazno stanje slojne nafte i
injektiranog fluida i karakteristika močivosti ležišne
stijene (v. wettability). Koeficijent ne ovisi o ukupno
injektiranom volumenu.
mock lead – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite.
mock ore – sfalerit, cinkov blistavac, v. sphalerite.
modal analysis – modalna analiza. U petrologiji – odre-
đivanje i izražavanje sastava stijene u obliku (pomo-
ću) relativnih količina postojećih minerala.
modal cycle – modalni ciklus. U geologiji – grupa slo-
jeva (group of beds) koji se najčešće sreću u presjeku
karakteriziranom cikličkom sedimentacijom (cyclic
sedimentation).
modal diameter – modalni promjer (dijametar) zrna.
Grafički izraz srednjeg promjera čestice (average par-
ticle size) sedimenta ili stijene koji odgovara najvišoj
točki na krivulji frekvencije (frequency curve) ili toč-
ki infleksije kumulativne krivulje (cumulative curve);
promjer koji je najčešći u distribuciji veličina čestica
(particle-size distribution).
mode – (1) mod. U statistici – vrijednost ili grupa vrijed-
nosti koje se najčešće pojavljuju u skupu podataka
(brojeva), vrijednost u nizu opažanih vrijednosti koja
se najčešće (najtipičnije) opaža. Kod statističke obra-
de podataka poroznosti ležišta (ležišne stijene) mod
je vrijednost poroznosti koja se najčešće pojavljuje
u skupu podataka poroznosti i može se procijeniti
prema maksimumu na histogramu frekvencija-poro-
znost. (2) mod, modalni sastav. U petrologiji – stvarni
mineralni sastav stijene, obično izražen kvantitativ-
no u masenim ili volumenskim postotcima; v. norm.
modeling – modeliranje. Uporaba matematičkog mo-
dela za kompjutorsku simulaciju nekog sustava ili
procesa.
moderate breeze
moderate breeze – umjereni vjetar. U meteorologiji
– tip vjetra na kopnu i moru koji odgovara stupnju ja-
kosti vjetra (brojčanoj oznaci) 4 na Beaufortovoj skali
vjetrova (brzina vjetra između 11 i 16 čvorova, odno-
sno od 20 do 28 km/h ili 5,5 do 7,9 m/s – v. Beaufort
wind scale). Na kopnu takav vjetar diže prašinu, suho
lišće i papire s tla, njiše manje grane stabala i drži
malu zastavu ispruženu. Na moru stvara male valove
(srednje visine 0,6 do 1,2 metra ili 2 do 4 stope) koji
postaju sve dulji i prilično često se pojavljuju bjeline
(»bijeli mačići«); v. Beaufort scale of waves.
moderate-energy coast – obala s umjerenom energi-
jom valova. Obala s umjerenom aktivnošću valova
koja je od jakog djelovanja valova zaštićena rtovima,
otocima, priobalnim grebenima, širokim dnom s bla-
gim nagibom, prevladavajućim vjetrovima s kopna
ili drugim faktorima i koja je karakterizirana prosječ-
nom visinom razbijanja valova manjom od 30 cm; v.
high-energy coast, low-energy coast.
moderate gale – umjereni olujni vjetar. U meteorologiji
– tip vjetra na kopnu i moru koji odgovara stupnju ja-
kosti vjetra (brojčanoj oznaci) 7 na Beaufortovoj skali
vjetrova (brzina vjetra između 28 i 33 čvora, odnosno
od 50 do 61 km/h ili 13,9 do 17,1 m/s – v. Beaufort
wind scale). Na kopnu takav vjetar neprekidno njiše
veće lisnato drveće, a hodanje protiv vjetra je oteža-
no. Pri tom vjetru more raste (prosječna visina valova
je 4 do 6 metara ili 13 do 20 stopa), bijela pjena na-
stala lomljenjem valova se pojavljuje u obliku dugih
pruga u smjeru niz vjetar, a vodena prašina postaje
vidljiva. U hrvatskoj terminologiji se takav vjetar na-
ziva još vrlo jaki vjetar. Sinonimi: near gale, stiff wind;
v. Beaufort scale of waves.
moderately rich gas – srednjobogati (srednjomasni)
prirodni plin. Prirodni plin koji sadrži između 340 i
675 cm3/m3 (između 2,5 i 5 galona/1.000 standar-
dnih kubičnih stopa) iscrpljivog etana i težih uglji-
kovodika pri temperaturi 15,6°C; v. lean gas, very rich
gas, wet natural gas.
moderately sorted – srednjosortiran. Termin za označa-
vanje sortiranog sedimenta (sorted sediment) koji po
stupnju sortiranosti zauzima srednji položaj između
dobro sortiranog sedimenta (well-sorted sediment) i
slabo sortiranog sedimenta (poorly sorted sediment) i
koji ima koeficijent sortiranosti (v. sorting coefficient)
u rasponu od 2,5 do 4,0.
moderately undersaturated oil reservoir with ini-
tial free gas cap – umjereno nezasićeno naftno le-
žište s originalnom plinskom kapom. Naftno ležište s
tlakom zasićenja manjim od ležišnog tlaka u kojem
egzistira originalna plinska kapa unatoč, paradok-
salno, nezasićenoj naftnoj zoni. Jedno od objašnje-
nja postojanja originalne kape jest da je cirkulira-
juća slojna voda uklonila dio plina iz nafte nakon
akumulacije zbog diferencijalne topljivosti različitih
ugljikovodika u vodi (topljivost lakših ugljikovodi-
ka u vodi je veća od topljivosti težih). Primjeri tog
tipa naftnog ležišta su neke vapnenačke formacije
u Iranu.
moderately undersaturated oil reservoir with no
free gas cap – umjereno nezasićeno naftno ležište bez
plinske kape. Naftno ležište s tlakom zasićenja nešto
nižim od ležišnog tlaka.
moderately volatile oil reservoir – ležište srednjohla-
pljive nafte. Ležište koje sadrži naftu s relativno veli-
524 modulus of rigidity
kim udjelom komponenata od etana do, uključivo,
dekana pri ležišnoj temperaturi; v. volatile crude oil,
volatile oil reservoir.
modified alkaline flood (flooding) – modificirano isti-
skivanje nafte alkalnom otopinom, modificirano alkal-
no zavodnjavanje. Varijanta procesa alkalnog zavod-
njavanja (v. alkaline flood) naftnog ležišta (metoda
povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda) s dodatkom
pomoćne površinski aktivne tvari (kosurfaktant) i/
ili polimera radi regulacije pokretljivosti primarnog
injektiranog obroka.
modified cement – modificirani cement. Cement ko-
jem su promijenjena kemijska i/ili fizikalna svojstva
dodavanjem aditiva, za razliku od čistog cementa (v.
neat cement).
modified drift – stratificirani (slojeviti) nanosi, v. strati-
fied drift.
modified in-situ shale oil recovery – modificirano
podzemno dobivanje nafte iz škriljavaca. Proces do-
bivanja nafte iz škriljavaca rudarskom metodom i
bušotinama. Stijena se djelomično vadi rudarskim
načinom i zatim destilacijom preostalog škriljavca u
stvorenoj podzemnoj retorti i vađenjem nafte (ulja)
bušotinama; v. shale oil.
modified Mercalli scale – modificirana Mercallijeva
skala. Skala intenziteta potresa podijeljena u 12 stup-
njeva (pri čemu stupanj I označava intenzitet potresa
koji ljudi ne osjećaju, a stupanj XII intenzitet gotovo
potpuno razornog potresa). Čini reviziju Mercallijeve
skale napravljenu od Wooda i Neumanna (1931. g.);
v. Rossi-Forel scale.
modular drilling rig – modulna morska (odobalna) bu-
šaća platforma. Morska (odobalna) bušaća platforma
(offshore drilling platform) čije su pojedine jedinice,
na primjer, isplačna jedinica (mud unit), bušaća diza-
lica (drawworks), cementacijska jedinica (cementing
unit), montirane na saonicama (skids) i mogu se in-
stalirati na raznim mjestima na platformi. Sinonimi:
modular platform, modular rig.
modular platform – modulna morska (odobalna) buša-
ća platforma, v. modular drilling rig.
modular rig – modulna morska (odobalna) bušaća plat-
forma, v. modular drilling rig.
modular-spaced workover rig – modulno remontno
postrojenje (uređaj). Tip remontnog postrojenja (wor-
kover rig) koje se može rastaviti i transportirati u mo-
dulima ili segmentima. Primjenjuje se na morskim
(odobalnim) bušotinama (offshore wells).
module of platform – modul platforme. Samostalna
jedinica (self-contained unit) sklopljena na kopnu,
prevezena šlepom na more i montirana na morskoj
(odobalnoj) platformi (offshore platform). Neki uo-
bičajeni moduli proizvodne platforme su glava bu-
šotine (wellhead), moduli za separaciju nafte i plina
(oil and gas separation module), komprimiranje plina
(gas compression module) i proizvodnju struje (power
generation module), isplačni modul (mud module) i
drugi. Težina modula može biti i do 2.000 tona.
modulus of elasticity in shear – modul elastičnosti pri
smicanju, modul smicanja (krutosti, torzije), v. shear
modulus.
modulus of incompressibility – volumenski modul ela-
stičnosti, v. bulk modulus.
modulus of rigidity – modul krutosti (smicanja, torzije),
v. shear modulus.
modulus of volume elasticity
modulus of volume elasticity – volumenski modul ela-
stičnosti, v. bulk modulus.
Mohawkian – mohok, mohawk. Stratigrafski kat sred-
njeg ordovicija (Middle Ordovician) u Sjevernoj Ame-
rici – iznad čezija (Chazyan), a ispod sinsinata (Cin-
cinnatian).
Mohnian – mon, mohn. Stratigrafski kat miocena (Mi-
ocene) u Sjevernoj Americi – iznad luizija (Luisian), a
ispod delmonta (Delmontian).
Mohs’ hardness scale – Mohsova skala tvrdoće, v. Mohs
scale.
Mohs (Mohs’) scale – Mohsova skala tvrdoće. Iskustve-
na skala tvrdoće minerala, standard od deset mine-
rala kojim se određuje tvrdoća ispitivanih minerala.
Skala uključuje brojčane oznake od 1 do 10 i nazive
minerala (redoslijedom od najmekšeg minerala tal-
ka ili milovke, označenog brojem 1, do najtvrđeg mi-
nerala dijamanta, označenog brojem 10): talk (talc),
gips (gypsum), kalcit (calcite), fluorit (fluorite), apatit
(apatite), ortoklas (orthoclase), kvarc (quartz), topaz
(topaz), korund (corundum) i dijamant (diamond).
Drugi oblik pisanja termina: Mohs’ hardness scale; v.
technical scale.
Mohs (Mohs’) scale of hardness – Mohsova skala tvr-
doće, v. Mohs scale.
moist steam – vlažna vodena para, v. wet steam.
molal average boiling point – srednje molarno vre-
lište. Pseudovrelište smjese izračunano kao suma
umnožaka molnih udjela pojedinih komponenata i
njihovih vrelišta (izražava se u stupnjevima Kelvina ili
Rankinea); v. boiling point.
molar concentration – v. mole concentration.
molar fraction – v. mole fraction.
molasse – molasa. U geologiji – (1) Paralički (djelo-
mično marinski, djelomično kontinentalni ili deltni)
sedimentni facijes (paralic sedimentary facies) koji
se sastoji od vrlo debele sekvencije mekanih, bez
gradacijske slojevitosti, kososlojevitih, fosilifernih
konglomerata (valutičnjaka), pješčenjaka, šejlova i
lapora karakteriziranih razvojem primarnih sedimen-
tnih struktura i katkada postojanjem ležišta ugljena
i slojeva karbonatnih sedimenata. Molasa je više kla-
stična po sastavu i manje ritmična nego sedimenti
prethodnog flišnog facijesa (flysch facies). (2) Široko
rasprostranjena, postorogenetska sedimentna for-
macija (postorogenic sedimentary formation) koja
čini ukupnost molasnih facijesa (molasse facies) for-
miranih odnošenjem razaranjem planinskih hrptova
tijekom i neposredno nakon glavne paroksizmičke
(dijastrofičke) faze orogeneze i sedimentiranih po-
najprije ispred prethodnog fliša (termin se osobito
odnosi na molasne naslage, uglavnom miocenske i
djelomično oligocenske starosti, sedimentirane na
području Švicarske ravnice i Alpskog predgorja u
procesu uzdizanja Alpa.
mold – (1) otisak, trag, znak. U sedimentologiji – prvo-
bitni (originalni) trag (znak) ili udubljenje na površini
sedimenta, na primjer, žljebovi (flutes), strije (stria-
tions) ili brazde (grooves). U strogom smislu, termin
mold treba primjenjivati za punila takvih udubljenja,
međutim, takva punila su poznata pod nazivom cast
(odljevak – v. cast, 1), pa neki autori terminom mold
označavaju tragove na podini sloja, a drugi termine
mold i cast smatraju sinonimima. Sinonim: mark. (2)
otisak. U paleontologiji – (a) Otisak vanjske ili unutar-
525 mole fraction
nje površine fosilne (fosilizirane) ljušture (fossil shell)
ili druge organske tvorevine (strukture) u okružuju-
ćem tlu ili stijeni. Potpuni otisak bi bio šuplji prostor
s graničnom površinom; v. cast, 2. (b) Odljevak unu-
tarnje površine fosilne (fosilizirane) ljušture ili druge
organske tvorevine (strukture). Sinonim: mould.
moldic pore – pora otapanja. Pora ili šupljina u stije-
ni formirana otapanjem fosila, oolita ili mineralnih
zrna.
moldic porosity – moldička (kalupna) poroznost. Se-
kundarna poroznost stijene nastala uklanjanjem
(obično otapanjem) pojedinih njenih komponenata,
na primjer, ljuštura ili skeleta; v. porosity, secondary
porosity.
MOLE (more oil, less energy) – metoda podizanja naf-
te MOLE. Metoda umjetnog podizanja (artificial lift)
nafte iz bušotine na površinu koja rabi toranj (tower)
s koloturnikom (pulley) na vrhu. Uže koloturnika je
jednim krajem pričvršćeno za kolonu klipnih šipki
(sucker-rod string) u bušotini, a drugim krajem za vje-
dro (bucket). Voda se pumpa u vjedro na vrhu tornja,
uzrokuje spuštanje vjedra i dizanje kolone klipnih
šipki. Na dnu tornja se vjedro prazni i spušta kolona
šipki.
mole concentration – molna koncentracija. Omjer
(kvocijent) broja molova svake komponente smjese
i njena volumena pri specificiranom tlaku i tempera-
turi. Molna koncentracija ovisi o tlaku i temperaturi
smjese. Sinonim: molar concentration; v. mass con-
centration, volume concentration.
molecular diffusion – molekularna difuzija. Prijenos
mase susjednih slojeva fluida u laminarnom struja-
nju. Ima veliku ulogu u mobilizaciji i istiskivanju rezi-
dualne nafte nakon konvencionalnog zavodnjavanja
ležišta (waterflood).
molecular paleontology – molekularna paleontologi-
ja. Izučavanje karakteristika fosila u molekularnim
razmjerima, na primjer, mineralogija skeleta (skeletal
mineralogy) i geokemij (geochemistry), ili kemijskih
tragova fosila (chemical traces of fossils) koji su bili
znatno razoreni dijagenezom; v. chemical fossil.
molecular percent – molarni omjer, v. molecular pro-
portion.
molecular proportion – molarni omjer. Omjer ma-
senog postotka (udjela) neke komponente stijene
(osobito oksida) i njegove molarne mase. Sinonim:
molecular percent.
molecular sieve – molekularno sito. Tvar koja posjedu-
je sposobnost filtriranja i sortiranja molekula na bazi
njihove veličine i/ili strukture. Za sita se često rabe
minerali zeoliti. Molekularna sita su suvremena me-
toda separacije ukapljivih ugljikovodika, sumporo-
vodika i ugljik-dioksida iz prirodnog plina.
mole fraction – molni udjel. Omjer (kvocijent) broja
molova neke komponente i zbroja jednakih količi-
na svih komponenata smjese (zbroj broja molova
svih komponenata smjese daje broj molova smjese).
Za idealni plin molni udjel je jednak volumenskom
udjelu, ali se taj odnos općenito ne može uzeti i pri-
mijeniti na realne plinove budući da za njih zbroj
volumena svih komponenata plinske smjese nije
jednak volumenu smjese, jer miješanje različitih
komponenata uzrokuje promjene međumolekular-
nih sila, koje pak uzrokuju povećanje ili smanjenje
ukupnog volumena smjese. Molni udjel ne zavisi od
molluscoids
tlaka i temperature smjese. Sinonim: molar fraction;
v. mass fraction, volume fraction.
molluscoids – moluskoidi. Prema nekim klasifikacijama
– naziv svakog beskralješnjaka koji ima lofofor (vije-
nac tentakula oko usnog otvora – organ za hranje-
nje, lophophore), tj. brahiopodi (ramenonošci, brac-
hiopods) ili briozoi (mahovnjaci, bryozoans).
molluscs – moluski, mekušci, v. mollusks.
mollusks (Mollusca) – moluski, mekušci. Koljeno be-
skralješnjaka (invertebrates). Solitarni organizmi ka-
rakterizirani bilateralno simetričnim nesegmentira-
nim tijelom (nonsegmented body), plaštom (mantle)
koji izlučuje kućicu ili ljušturu (shell) radijalne ili
biradijalne simetrije, a u ustima imaju nazubljenu
pločicu (radulu ili trenicu, radula) za struganje i dro-
bljenje hrane. Imaju dobro razvijen krvni i nervni
sustav (blood syystem, nervous system). Moluski su
provodni fosili (guide fossils). U moluske spadaju, na
primjer, gastropodi (puževi, gastropods), cefalopodi
(glavonošci, cephalopods), pelecipodi (školjkaši, pe-
lecypods), skafopodi (koponošci, scaphopods). Stra-
tigrafska rasprostranjenost: kambrij-danas. Drugi
oblik pisanja termina: molluscs.
moment – moment. U stratigrafiji – (1) Vremenski in-
terval tijekom kojeg su se formirali sedimenti bio-
stratigrafske zone (taložila biostratigrafska zona, bi-
ostratigraphic zone). Za sve praktične svrhe moment
je najkraći odredivi (opažljivi) vremenski interval na
koji se može podijeliti geološko vrijeme. Sinonimi:
phase, secule, zone time. (2) Geokronološki ekvivalent
kronostratigrafskog horizonta (kronohorizonta – v.
chronohorizon).
moment-of-time break – trenutak paljenja, v. shot
break.
monkey – tornjaš, v. derrickman.
monkey board, monkeyboard – platforma (podište)
tornjaša. Termin u žargonu kojim se označava plat-
forma (podište) blizu vrha tornja ili jarbola buša-
ćeg postrojenja (derrick, mast) na kojoj radi tornjaš
(derrickman, monkey) tijekom manevriranja buša-
ćom kolonom (kolonom bušaćih alatki), platforma
na kojoj tornjaš stoji i vodi (usmjerava) bušaće šipke
(ili pasove šipki) na policu tornja tijekom spuštanja
bušaćih alatki u bušotinu i izvlačenja (vađenja) iz
bušotine. Ovisno o duljini pasova bušaćih šipki plat-
forma tornjaša se naziva double board za dvocijevne
pasove, thribble board za trocijevne pasove i four-
ble board za četverocijevne pasove šipki. Sinonim:
derrick man’s working platform.
monocline – monoklinala. Naslaga slojeva koja je str-
mo nagnuta ili savijena samo u jednom smjeru u od-
nosu na horizontalnu ravninu, zona strmo nagnutih
sedimentnih stijena na području stijena s blagim na-
gibom ili horizontalnih stijena. Nije dio ni antiklinale
niti sinklinale. Sinonim (zastarjeli): unicline; v. flexure,
homocline.
monoclinic crystal system – monoklinski kristalni su-
stav, v. monoclinic system.
monoclinic system – monoklinski sustav (kristalni su-
stav). Jedan od šest kristalnih sustava (sustava sime-
trije kristala – crystal system) koji je karakteriziran ili
jednom digirom (os simetrije drugog reda, twofold
axis of symmetry) ili jednom ravninom simetrije (pla-
ne of symmetry) ili njihovom kombinacijom. Od triju
nejednakih kristalografskih osi jedna je okomita na
526 monograptids (Monograptidae)
ravninu koja je formirana drugim dvjema osima. Si-
nonim: oblique system; v. hexagonal system, isometric
system, orthorhombic system, tetragonal system, tric-
linic system.
monocots – jednosupnice, v. monocotyledons.
monocotyledonous flowering plants – jednosupnice,
v. monocotyledons.
monocotyledonous plants – jednosupnice, v. mono-
cotyledons.
monocotyledons (Monocotyledoneae, Liliatae)
– jednosupnice. Skupina biljaka angiospermi (krito-
sjemenjača, angiosperms) čiji zameci (embryo) imaju
jednu supku (cotyledon), odnosno čije sjemenje sa-
drži jedan zametni list (embryonic leaf) s paralelnom
nervaturom (parallel venation). Takve biljke imaju di-
jelove cvijeta u tri pršljena (threes) i pelud s jednom
(obično distalnom) brazdicom (monocolpate pollen).
Stratigrafska rasprostranjenost: kreda-danas. Sino-
nimi: monocots, monocotyledonous flowering plants,
monocotyledonous plants; v. dicotyledons.
monoethanolamine (MEA) – monoetanolamin, etano-
lamin. Organski spoj, bezbojna tekućina miscibilna s
vodom. Primjenjuje se za uklanjanje kiselih kompo-
nenata (sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirod-
nog plina u tehnologiji njegove obrade (čišćenja).
Monoetanolamin je bio prvi alkanolamin uporabljen
za obradu (čišćenje) prirodnog plina i danas se če-
sto primjenjuje kada je parcijalni tlak kiselih plinova
nizak(tj. za niske tlakove) i/ili kada je koncentracija
kiselih plinova niska. Monoetanolamin je vrlo hla-
pljiv, reaktivan i korozivan, pa je to razlog što se
rabi u relativno razblaženim otopinama. Osim toga,
monoetanol ima najveće vaporizacijske gubitke i za-
htijeva više topline za regeneraciju; v. alkanolamine
sweetening, gas sweetening.
monoethanolamine gas treating – čišćenje plina mo-
noetanolaminom, v. alkanolamine sweetening, gas
sweetening.
monogene – (1) monogenetski, v. monogenetic. (2) mo-
nogen. U petrologiji – termin za označavanje eruptiv-
nih (magmatskih) stijena (igneous rocks), na primjer,
dunita (dunite), koje se pretežito sastoje od jednog
minerala. Sinonim: monogenic; v. monomictic, mono-
mineralic, polygene.
monogenetic – (1) monogenetski. Koji je formiran kao
rezultat jednog procesa ili je nastao iz jednog izvo-
ra ili je podrijetlom (razvojem) s jednog mjesta ili iz
jednog vremena, na primjer, vulkan koji je formiran
jednom erupcijom. Sinonimi: monogene, monogenic;
v. polygenetic. (2) monogen. Koji se sastoji od jednog
elementa ili materijala jednog tipa ili ima homogen
sastav, na primjer, šljunak (gravel) koji se sastoji od
fragmenata jednog tipa stijene. Sinonimi: monoge-
ne, monogenic; v. polygenetic.
monogenic – (1) monogenetski, v. monogenetic. (2) mo-
nogen, v. monogene, 2.
monogeosyncline – monogeosinklinala. Jedinično
geosinklinalno korito (geosynclinal trough) duž kon-
tinentskog ruba (continental margin) u koje klastični
materijal dolazi iz borderlenda (borderland) smješte-
nog na njegovoj oceanskoj strani.
monograptids (Monograptidae) – monograptidi.
Porodica graptolita (graptolites). Karakterizirani su
skandentnim jednorednim rabdosomima (scandent
uniserial rhabdosomes) s tekama (thecae) različitih
monolith
oblika koje rastu prema gore (tzv. »monograptidni«
rast). Stratigrafska rasprostranjenost: silur-donji de-
von.
monolith – monolit. U geologiji – cjeloviti komad ne-
raspucane temeljne stijene (unfractured bedrock),
obično nekoliko metara i više u promjeru, na primjer,
masivni (neraspadnuti) blok stijene koji se odlomio
po pukotinama i pomaknut je ledenjakom.
monomict – monomiktni, v. monomictic, 1.
monomictic – monomiktni. (1) U sedimentologiji – ter-
min za označavanje klastičnih sedimentnih stijena
(clastic sedimentary rock) koje su sastavljene od fra-
gmenata samo jednog minerala. Sinonim: mono-
mict; v. monogene, oligomictic, polymictic. (2) Termin
koji označava jezero sa samo jednim periodom cir-
kulacije tijekom godine (yearly overturn), na primjer,
jezera u tropskim područjima s periodom cirkulacije
zimi, a jezera u polarnim područjima s periodom cir-
kulacije ljeti; v. oligomictic, polymictic.
monomineral – monomineralan, v. monomineralic.
monomineralic – monomineralan. Termin za označa-
vanje stijene koja je u cijelosti ili gotovo u cijelosti
sastavljena od jednog minerala, osobito se tim ter-
minom označavaju eruptivne (magmatske) stijene
(igneous rocks), poput anortozita (anorthosite) ili du-
nita (dunite), koje se sastoje od jednog dominantnog
minerala (dopuštene količine drugih minerala u mo-
nomineralnoj stijeni variraju od autora do autora).
Sinonim: monomineral; v. monogene, polymineralic.
monomyarian – (1) monomijarni. Termin za označa-
vanje nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve mo-
llusks) ili njihovih ljuštura koji imaju jedan (stražnji)
mišić aduktor (mišić zatvarač ljuštura, posterior ad-
ductor muscle). (2) monomijarni molusk (mekušac), v.
monomyarian, 1.
monomyarian mollusk – monomijarni molusk (meku-
šac), v. monomyarian, 1.
monophasic flow – jednofazno (monofazno) strujanje.
Strujanje jedne faze (fluida), za razliku od višefaznog
ili polifaznog strujanja (v. multiphase flow). U poro-
znoj sredini taj fluid je normalno voda ili plin ili nafta,
pri čemu može biti i drugi fluid koji je nepokretan,
na primjer, vezana (konatna) voda (connate water)
pri njenom minimalnom (ireducibilnom) zasićenju.
Jednofazno strujanje može biti, ovisno o veličini
Reynoldsova broja (Re), viskozno (viscous flow – ako
je Re manji od 2.000) ili turbulentno (turbulent flow
– ako je Re veći od 4.000). Za Reynoldsove brojeve iz-
među 2.000 i 4.000 strujanje je nestabilno. Sinonim:
single-phase flow; v. multiphase flow, two-phase flow,
three-phase flow.
monoplacophorans (Monoplacophora) – monopla-
kofori, jednoljušturaši. Razred moluska (mekušaca,
mollusks). Karakterizirani su gotovo bilateralnom
simetrijom (bilateral symmetry), s unutarnjom me-
tamerijom organa (internal metamerism), jednodi-
jelnom ljušturom (single shell) i dobro razvijenom
celomnom šupljinom (coelomic cavity). Ranije se
smatralo da su monoplakofori predstavljeni samo
paleozojskim formama, ali je danas poznato da po-
stoje u suvremenim marinskim sredinama.
monopod – monopod. Tip morske (odobalne) bušaće
ili proizvodne platforme (offshore drilling platform,
offshore production platform)koja se oslanja na samo
jednu nogu – čeličnu cijev velikog promjera. Primje-
527 moonpool, moon pool
njuje se i u arktičkim područjima gdje ima plutaju-
ćeg leda na površini mora.
monopyroxene – monopiroksen, v. clinopyroxene.
monothem – monotema. U skladu s prvobitno pred-
loženom definicijom – neciklična ili nejasno ciklična
kronostratigrafska jedinica (v. chronostratigraphic
unit) koja sjedinjuje genetski srodne slojeve (seriju
slojeva) i čini više običnu i možda više prirodnu glav-
nu potpodjelu kata. Prema kasnijoj definiciji drugog
autora , monotema je lokalni sediment koji u biti ima
jednoličan litološki karakter i odgovara formaciji (for-
mation) ili članu (member) litostratigrafske skale (kla-
sifikacije), dok treći autor smatra taj termin suvišnim
i nepotrebnim budući da ima jednako značenje kao
potkat (substage), v. lithizone.
monotremes (Monotremata) – monotremati, jednoo-
tvori, kljunaši. Jedini red sisavaca iz podrazreda Pro-
totheria. Karakterizirani su razmnožavanjem neše-
njem jaja (egg-laying reproduction), nepostojanjem
bradavica (nipples) na primitivnim sisama i gotovo
potpunim ili potpunim gubitkom zuba u odraslih.
Montian, Montian stage – mont. Stratigrafski kat pale-
ocena (Paleocene) u Europi – iznad dana (Danian), a
ispod taneta (Thanetian).
montmorillonite – monmorijonit. (1) Grupa minerala
gline (group of clay minerals), aluminij-hidrosilikati
promjenljivog kemijskog sastava. Minerali te grupe
su karakterizirani troslojnom kristalnom rešetkom
(three-layer crystal lattice – jedan sloj aluminija i hi-
droksila između dva sloja silicija i kisika) i posjeduju
sposobnost bubrenja pri močenju (i skupljanja pri
isušivanju). Monmorijonitski minerali se općenito
formiraju kao produkti alteracije feromagnezijskih
minerala, kalcijskih glinenaca (feldšpata) i vulkan-
skog stakla. Glavne su komponente bentonita i
Fullerove zemlje i široko su zastupljeni u tlima, sedi-
mentnim stijenama i nekim rudnim ležištima. Često
se rabi za pripravu bušaće isplake. Sinonim: smectite.
(2) Dioktaedrijski mineral gline iz monmorijonitske
grupe. Obično je bijele, sivkaste, blijedocrvene ili
plave boje. To je krajnji član niza s visokim sadržajem
aluminij-oksida. (3) Svaki mineral iz monmorijonitske
grupe: monmorijonit (montmorillonite), nontronit
(nontronite), saponit (saponite), hektorit (hectorite),
saukonit (sauconite), bajdelit (beidellite), volkonskoit
(volkonskoite) ili grifitit (griffithite).
monzonite – monconit, sijenodiorit. (1) Prema klasifika-
ciji IUGS (v. IUGS classification) – plutonska eruptivna
(magmatska) stijena (plutonic rock) s Q (kvarc i druge
polimorfne modifikacije silicij-dioksida) između 0 i 5,
a P/(A+P) između 35 i 65 (P – plagioklas, više kalcijski
od An5, i skapolit; A- alkalijski glinenci ili feldšpati). (2)
Grupa plutonskih eruptivnih (magmatskih) stijena,
po sastavu srednja između sijenita (v. syenite) i dio-
rita (v. diorite) koje sadrže približno jednake količine
alkalijskog glinenca (feldšpata) i plagioklasa, malo
kvarca (ili bez njega) i obično augit kao glavni ma-
fitni mineral. Terminom se također označava svaka
stijena te grupe. Sa smanjenjem sadržaja alkalijskih
glinenaca (feldšpata) monconit postupno prelazi,
ovisno o sastavu plagioklasa, u diorit (v. diorite) ili
gabro (v. gabbro), a s povećanjem sadržaja alkalijskih
glinenaca postupno prelazi u sijenit (v. syenite). Sino-
nim: syenodiorite.
moonpool, moon pool – središnji otvor (prosjek) za
moonwell
bušenje. Šuplji (otvoreni) prostor izrezan u palubi
poluuronjive bušaće platforme (semisubmersible) ili
u unutrašnjosti (trupu) bušaćeg broda (drillship) koji
je otvoren prema vodi i kroz koji se izvodi bušenje
i prolazi bušaća kolona (kolona bušaćih alatki, drill-
string) i kolona uronjene stojke (marine riser) u more.
Mali središnji otvor se također rabi za spuštanje ro-
nilačke opreme. Sinonimi: drillwell, moonwell, water
table.
moonwell – središnji otvor (prosjek) za bušenje, v. mo-
onpool.
mooring pattern – raspored sidrenja. Sustav za sidre-
no pozicioniranje – održavanje bušaćih brodova
i poluuronjenih platformi na položaju za bušenje
(na lokaciji bušotine) sidrenjem. Sustav sidrenja se
sastoji od sidrenih linija (čelična užad ili lanci), vita-
la i sidrenih vitala. Sidra su oko platforme ili broda
raspoređena simetrično i radijalno, ovisno o obliku
i veličini njihova trupa. Broj sidrenih linija i njihov
raspored će ovisiti o izloženosti platforme ili broda
glavnom smjeru djelovanja vjetrova, valova i struja,
maksimalno dopuštenom nategu sidrenih linija i do-
puštenim naprezanjima opreme, na primjer, vodilica
sidrenih linija, sidrenih vitala i dr. (broj linija može
biti 6, 8, 9, 10, ili 12). Kada je morsko dno pretvrdo za
uporabu klasičnih sidara, tada se u njemu izrađuju
sidreni piloti. Većina sustava za sidrenje je projektira-
na za ograničavanje horizontalnog gibanja broda do
oko 10% dubine vode u slučaju najtežih vremenskih
uvjeta, ali se horizontalno gibanje može ograničiti
do oko 3% dubine vode za vremenske uvjete koji
vladaju 95% vremena.
mooring plug – sidrena kula bušaćeg broda. Okretno
(vrtljivo) postolje (turret, turntable, rotating table) u
središtu palube nekih bušaćih brodova na kojem je
montiran toranj za bušenje. Brod se pozicionira na
lokaciji bušotine sidrenjem preko kule, što omogu-
ćuje njegovo okretanje oko nje, a orijentacija buša-
ćeg postrojenja ostaje relativno fiksna. Takva izvedba
je alternativa za sidrenje (pozicioniranje sidrenjem)
bušaćeg broda i bušenje kroz veliki otvor u središtu
broda (moonpool).
mooring system – sustav sidrenja, v. mooring pattern.
moorland peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. hi-
ghmoor peat.
moor peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. highmoor
peat.
morainal – morenski. Koji se odnosi na morenu, formira
je ili je njome formiran. Sinonim: morainic; v. mora-
ine.
morainal apron – morenski zastor, sandrovska avnica,
v. outwash plain.
morainal plain – morenska (sandrovska) ravnica, v. ou-
twash plain.
moraine – morena. (1) U glacijalnoj geologiji – humci,
brežuljci, hrptovi ili druge izrazite akumulacije nesor-
tiranih, neslojevitih glacijalnih nanosa (sedimenata,
glacial drift), pretežito tila (till), koji su se istaložili
uglavnom neposrednom djelatnošću ledenjačkog
leda u različitim morfološkim uvjetima nezavisno
od reljefa prvobitne površine. (2) U vulkanologiji
– stvrdnuti vulkanski fragmenti prenošeni na povr-
šini potoka lave.
morainic – morenski, v. morainal.
MORE – v. microbial enhanced oil recovery.
528 mortar texture
morning report – dnevni izvještaj bušenja, v. daily dri-
lling report.
morning tour – jutarnja (dnevna) smjena radnika, v.
tour, 1.
morphogenetic zone – morfogenetska zona, filozona,
v. lineage zone, 1.
morphologic series – morfološki red fosila. U paleon-
tologiji – red fosila (fosilnih organizama, series of
fossils) za koji su karakteristične postupne promjene
bilo individuuma kao cjeline, bilo nekih osobito va-
rijabilnih obilježja.
morphologic unit – (1) morfološka (morfostratigrafska)
jedinica, v. morphostratigraphic unit. (2) morfološ-
ki element. Površina, sedimentacijska (depositional
surface) ili erozijska (erosional surface), koja je prepo-
znatljiva po njenim topografskim osobitostima.
morphostratigraphic unit – morfostratigrafska (mor-
fološka) jedinica. Stratigrafska jedinica (stratigraphic
unit) definirana kao stijensko tijelo (body of rock)
koje se ponajprije identificira po obliku površine
koju ono formira u reljefu i koje se može razlikova-
ti (a može i ne razlikovati) po litološkom sastavu od
susjednih kompleksa stijena, jednako kao što može
imati jednak ili nejednak vremenski opseg na površi-
ni svog rasprostiranja. Termin se obično primjenjuje
u stratigrafskoj klasifikaciji površinskih sedimenata,
kao što su glacijalne (ledenjačke) morene (glacial
moraines), aluvijalne lepeze (alluvial fans), plažni
hrptovi (beach ridges) i drugi slični sedimenti gdje
forme reljefa služe za identifikaciju tijela klastičnih
sedimenata (naslaga sedimentnih stijena). Sinonim:
morphologic unit.
morphostructure – morfostruktura. Velika topografska
forma (forma reljefa, topographic feature) koja se ili
poklapa s geološkom strukturom (geologic structure)
ili je odraz geološke strukture, na primjer, duboko-
vodni rov (trench) ili hrbat (ridge) na dnu oceana, ili
forma koja je nastala neposredno kao rezultat tek-
tonskih pokreta, na primjer, bazen (basin) ili doma
(dome). Morfostrukture svoj postanak zahvaljuju
uzajamnom djelovanju (interakciji) endogenih i eg-
zogenih sila (endogenic forces, exogenic forces), pri
čemu su endogene sile dominantan faktor.
morphotectonics – morfotektonika. Tektonska inter-
pretacija morfoloških ili topografskih formi (mor-
phological features, topographic features) Zemljine
površine (postojećih formi reljefa Zemlje). Morfotek-
tonika se prvenstveno bavi izučavanjem tektonskih
ili strukturnih odnosa (uzajamnih veza) formi reljefa i
njihovog postanka, a ne njihovim postankom djelo-
vanjem površinskih procesa erozije i sedimentacije.
Morrowan, Morrowian – morou, morrow. Stratigrafska
serija najdonjeg dijela pensilvanija (lowermost Penn-
sylvanian) – iznad čestera (Chesterian), a ispod atoka
(Atokan).
mortar structure – kataklastična (porfiroklastična)
struktura. Struktura kristalnih stijena (crystalline
rocks) karakterizirana postojanjem agregata sitnih
(fino zdrobljenih) zrna kvarca i glinenca (feldšpata)
bez tinjca koji zauzimaju šupljine između rubova
znatno većih i zaobljenijih zrna istih minerala (otpor-
nijih na drobljenje) ili formiraju obrube oko tih rubo-
va. Sinonimi: cataclastic structure, murbruk structure,
porphyroclastic structure.
mortar texture – cementna tekstura. Tekstura kristalnih
mosaic
sedimentnih stijena (crystalline sedimentary rocks) u
kojoj su relativno velika kristalna zrna odijeljena mi-
krokristalnim mozaikom.
mosaic – mozaik. U petrologiji – teksturni podtip (textu-
ral subtype) u kojem su pojedinačna mineralna zrna
približno jednake veličine.
mosaic breccia – mozaička breča. Breča s fragmentima
koji su veoma (ali ne potpuno) zdrobljeni i poma-
knuti.
mosaic structure – mozaička struktura. Slaba nepravil-
nost (poremećaj) orijentacije malih (sitnih) uglastih i
granularnih fragmenata različite veličine u kristalima.
U polariziranom svjetlu (polarized light) ti fragmenti
nalikuju na dijelove mozaika.
mosaic texture – mozaička tekstura. (1) Tekstura kristal-
nih sedimentnih stijena (crystalline sedimentary rocks)
koja je karakterizirana postojanjem više ili manje
pravilnih granica kontakata između zrna, na primjer,
tekstura dolomita u kojoj mineral dolomit formira
rompske kristale jednake veličine, pa spojeni kristali
u presjeku formom nalikuju na lastin rep, ili tekstura
ortokvarcita u kojem je sekundarni kvarc istaložen u
optičkom kontinuitetu na klastičnim zrnima. (2) Gra-
noblastična tekstura (granoblastic texture) dinamički
metamorfoziranih stijena (stijena koje su pretrpjele
dinamometamorfozu, dynamically metamorphosed
rocks) koja je karakterizirana ravnim ili tek slabo za-
krivljenim granicama kontakata zrna, a ne zupčastim
ili suturnim. Sinonim: cyclopean texture.
Moscovian, Moscovian stage – moskovij. Stratigrafski
kat srednjeg dijela gornjeg karbona (middle Upper
Carboniferous) u Rusiji – iznad namira (Namurian),
a ispod gžela (Gzhelian). Odgovara gornjem dijelu
kata vestfal (Westphalian) u zapadnoj Europi.
moscovite – muskovit, v. muscovite.
mosquito bill – cijev plinskog sidra za usis nafte, v. dip
tube.
moss animals – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans.
moss corals – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans.
mosses (Musci) – lisnate (prave) mahovine. Razred bri-
ofita (mahovina, bryophytes). Karakterizirane su po-
stojanjem protoneme (prokličnice, protonema) koja
formira uspravni gametofit (gametophyte) koji nosi
sporofit (sporophyte) u haustoriju.
moss peat – mahovinasti (močvarni) treset, v. highmoor
peat.
moss polyps – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans.
mother geosyncline – matična geosinklinala. Geosin-
klinala koja se u svom razvoju pretvorila u nabrani
planinski sustav (folded mountain system); v. oroge-
osyncline.
Mother Hubbard, mother hubbard – isplačna kutija
za sprječavanje štrcanja isplake, v. mud saver.
mother pool – matično ležište. Najveće i često najdu-
blje od više srodnih naftnih ležišta (oil reservoirs).
mother rock – matična stijena. U geologiji – (1) Opći
termin za označavanje stijene u kojoj je nastalo se-
kundarno ili transportirano rudno ležište (secondary
ore deposit, transported ore deposit). (2) v. parent rock,
1. (3) v. source rock, 1.
mother rock of oil – matična stijena za naftu, naftna
(naftonosna) matična stijena, v. source rock, 1.
motion compensator – kompenzator gibanja. Pneu-
matski ili hidraulički uređaj na plutajućoj morskoj
(odobalnoj) bušaćoj platformi (floating offshore dri-
529 mountain chain
lling platform) koji uzima u obzir vertikalno dizanje
i spuštanje (poniranje, heave) platforme s valovima
i održava konstantno opterećenje bušaćeg dlije-
ta (weight on bit). Kompenzatori gibanja modu biti
dubinski prigušivači ili prijelaznici za prigušivanje
poniranja (downhole bumper sub) ili površinski kom-
penzatori gibanja bušaće kolone (surface drillstring
motion compensator) koji mogu biti kompenzatori
nepokretnog koloturnika (crown-block compensator)
ili kompenzatori pokretnog koloturnika (traveling-
block compensator).
motion of ship – gibanje broda, v. vessel motion.
motion of vessel – gibanje broda, v. vessel motion.
motorhand – motorist, v. motorman.
motorman, motor man – motorist. U procesu bušenja
– član bušaće ekipe (brigade, drilling crew) koji je
odgovoran za rad pogonskih motora (prime movers)
bušaćeg postrojenja (garniture), njihovo rutinsko
održavanje u pogonskom (radnom) stanju, redov-
nu zamjenu ulja i maziva i manje popravke. Također
obavlja druge poslove kada je to potrebno. Sinonim:
motorhand.
motor valve – ventil s motornim pogonom. Ventil za
regulaciju protoka kroz cijevi s električnim, hidraulič-
kim ili mehaničkim pogonom (za razliku od ventila s
ručnim upravljanjem).
mottle – pjega. (1) Mrlje ili pjege na površini sedimenta
ili tla koje se razlikuju po boji. (2) Mali uklopak ma-
terijala nepravilna oblika u matriksu sedimentne sti-
jene (sedimentary matrix) različite teksture (razlika u
boji u danom slučaju nije bitna).
mottled – (1) pjegav, mrljast. U sedimentologiji – ter-
min kojim se označavaju sedimenti ili sedimentne
stijene, na primjer, gline ili pješčenjaci, s mrljama ili
pjegama različite boje (obično se pojavljuju kao re-
zultat oksidacije spojeva željeza). (2) šaren, mrljast. U
pedologiji – termin za označavanje tla s nepravilno
rapoređenim mrljama ili pjegama različite boje koje
obično upućuju na nedostatnu aeraciju ili sezonsku
vlažnost.
mottled limestone – pjegavi (mrljasti) vapnenac (va-
pnenjak). Vapnenac s uskim, razgranatim i algama
nalik cilindričnim uklopcima (masama) dolomita,
često sa središnjom cijevi ili otvorom. Može biti or-
ganskog i anorganskog podrijetla.
mottled structure – pjegava (mrljasta) struktura. Ispre-
kidani (kratki) grudasti, cjevasti ili lećasti uklopci i
gnijezda sedimenta koji su kaotično raspoređeni u
matriksu potpuno drugačije teksture. Takva struk-
tura obično nastaje ispunjavanjem šupljina koje su
napravile životinje bušenjem i kopanjem. Sinonim:
mottling.
mottling – (1) pjegavost. Varijacija boje sedimenata i
tala uvjetovana postojanjem lokalnih pjega ili mrlja
druge boje ili nijanse boje. Termin također označava
nastanak pjega ili pojavu pjegavog oblika stijena. (2)
pjegava (mrljasta) struktura, v. mottled structure.
mould – otisak, v. mold, 2.
mountain apron – bahada, v. bajada.
mountain building – orogeneza, v. orogeny.
mountain chain – planinski (gorski) lanac. Komplek-
san, uzajamno povezan, niz nekoliko više ili manje
paralelnih planinskih (gorskih) hrptova (v. mounta-
in range) i planinskih (gorskih) sustava (v. mountain
system) koji su sjedinjeni na bazi zajedničkog općeg
mountain crystal
longitudinalnog prostiranja ili dobro definiranog
trenda, a ne po sličnosti njihove forme, strukture
(građe) i podrijetla, na primjer, Mediteranski planin-
ski (gorski) lanac (Mediterranean mountain chain) u
južnoj Europi. Prema nekim izvorina, termini moun-
tain chain i mountain range su sinonimi.
mountain crystal – gorski kristal, v. quartz crystal.
mountain glacier – planinski ledenjak. Alpski ledenjak
(alpine glacier) formiran na planinskoj padini (moun-
tain slope).
mountain mahogany – opsidijan, v. obsidian.
mountain pediment – planinski pediment. (1) Ravnica
izgrađena u podnožju pustinjskog planinskog lanca
(desert mountain range) kombiniranim djelovanjem
procesa erozije i transportiranja klastičnog materija-
la. Planinski pediment je po formi sličan aluvijalnoj
ravnici (alluvial plain), obično okružuje planinu blago
se dižući prema njenom podnožju i ravnica se izda-
leka čini kao široki trokutasti masiv iznad kojeg strši
planina. (2) Pediment koji se razvio unutar planin-
skog masiva (mountain mass) u obliku relativno vi-
soko uzdignute površine koja je odrezala planinsku
strukturu (mountain structure).
mountain range – planinski (gorski) hrbat. Pojedinač-
na velika masa koja se sastoji od niza planina (gora,
mountains) ili blisko smještenih planinskih (gorskih)
grebena (mountain ridges) s oštrim vrhovima (ili bez
njih) i tijesno povezanih po položaju u krajoliku, op-
ćem smjeru prostiranja, formiranju i starosti. Planin-
ski hrbat je sastavni dio planinskog (gorskog) lanca
(v. mountain chain) ili planinskog (gorskog) sustava
(v. mountain system). Prema nekim izvorina termini
mountain range i mountain chain su sinonimi.
mountain system – planinski (gorski) sustav. Grupa pla-
ninskih (gorskih) hrptova (v. mountain range) sjedi-
njenih po određenim općim crtama (osobitostima),
kao što su sličnost u formi, strukturi (građi) i prosti-
ranju te, vjerojatno, isti zajednički uzroci podrijetla.
Termin se osobito odnosi na niz hrptova koji pripa-
daju jednom orogenetskom pojasu (orogenic belt); v.
mountain chain.
mouse hole, mousehole – mišja rupa, kanal za bušaću
šipku. U procesu bušenja – vertikalni kanal (pomoć-
na bušotina), privremeno obložen cijevima, koji je
smješten na radnoj platformi (podištu) bušaćeg tor-
nja (drill floor) blizu rotacijskog stola (rotora, rotary
table) na strani vratiju (otvora) tornja (V-door) u koji
se odlaže bušaća šipka ili jedan pas bušaćih šipki dok
se čeka pripajanje bušaćoj koloni (drillstring). Sliči na
tzv. štakorovu rupu (v. rathole), ali je manji. Promjer
mišje rupe je obično od 17,8 cm do 25,4 cm (7 do
10 inča) i duljine oko 8,5 metara (28 stopa), a njen
vrh je oko 75 cm (2,5 stope) iznad podišta bušaćeg
postrojenja.
movable block – pokretni (pomični) koloturnik, v. trave-
ling block.
movable oil – pokretljiva nafta. Nafta koja može strujati
u ležištu i koja se može proizvesti.
movable-oil plot (MOP) – dijagram pokretljive nafte. U
karotaži bušotina – karotažni dijagram (izračunan iz
dijagrama drugih tipova karotaže) na kojem su na-
crtane tri krivulje poroznosti – (a) ukupne porozno-
sti (»total« porosity), analogna je krivulji poroznosti
izvedenoj, na primjer, iz akustičke karotaže (sonic
log); (b) prividne poroznosti pri zasićenju pora vo-
530 mud
dom (»apparent water-filled« porosity) izvedene iz
otporske karotaže sondom velike dubine ispitivanja
(otporske karotaže pri velikoj dubini prodora isplač-
nog filtrata u formaciju, deep-investigation resistivity
device), na primjer, iz laterologa (laterolog), i (c) pri-
vidne poroznosti pri zasićenju pora vodom u ispra-
noj zoni (»apparent water-filled porosity of flushed
zone«), izvedene iz otporske karotaže sondom male
dubine ispitivanja (otporske karotaže u bliskoj zoni
formacije, shallow-investigation resistivity device), na
primjer, iz mikrolaterologa (microlaterolog). Sepa-
racija između krivulje ukupne poroznosti i krivulje
prividne poroznosti pri zasićenju pora vodom odre-
đuje dio volumena pornog prostora koji je ispunjen
ugljikovodicima u neporemećenoj zoni formacije
(noninvaded zone), a separacija između krivulje
prividne poroznosti pri zasićenju pora vodom i kri-
vulje prividne poroznosti pri zasićenju pora vodom
u ispranoj zoni određuje dio pornog prostora ispu-
njenog pokretljivom naftom (movable oil). Ostatak
odgovara rezidualnim ugljikovodicima (residual hy-
drocarbons) koji su preostali u infiltriranoj zoni for-
macije (invaded zone).
move in – transport bušaćeg postrojenja na lokaciju, v.
moving in.
moveout – razlika vremena (vremenski pomak) nailaza-
ka seizmičkih valova. U istraživanju seizmičkim me-
todama – (1) Razlika u vremenima nailaska (arrival
times) reflektiranih (odbijenih) seizmičkih valova na
različite položaje geofona (seizmičkih prijamnika).
Vremena nailaska se razlikuju zbog različitih uda-
ljenosti između izvora (shotpoint) i geofona (normal
moveout), nagiba reflektora (horizonta refleksije, dip
moveout) i različitih visina reljefa površine zemlje i
heterogenosti zone s malom brzinom širenja valova
(statics). Sinonim: stepout. (2) Razlika u vremenima
nailaska uzrokovana samo nagibom reflektora (gra-
nice refleksije valova). Sinonim: stepout.
moving in – transport bušaćeg postrojenja na lokaciju.
Transport bušaćeg postrojenja (uređaja, drilling rig)
na lokaciju bušotine (well location) prije njegova po-
dizanja (montaže, rigging up). Sinonim: move in.
move out – transport bušaćeg postrojenja s lokacije.
Transport bušaćeg postrojenja (uređaja, drilling rig)
s lokacije bušotine (wellsite) nakon njegove demon-
taže (rigging down).
mud – (1) mulj. (a) U sedimentologiji – fina, ljepljiva ili
klizava smjesa vode i čestica tvrdog ili zemljastog
materijala veličine silta (alevrita) ili gline s promjenlji-
vom konzistencijom od polifluidne (polužitke) mase
do mekog i plastičnog sedimenta. Takav materijal se
odlaže turbidnim (mutnim) tokovima, erupcijama
izvora i vulkana i pri padanju kiša na površinu ze-
mlje. Također vlažno, mekano tlo ili zemljana masa
i glib. (b) U sedimentologiji – nekonsolidirani (nece-
mentirani) sediment koji se sastoji od gline i/ili silta
(alevrita) i također od materijala s česticama drugih
veličina (na primjer, pijeska) pomiješanih s vodom
neovisno o sastavu, na primjer, meka muljevita glina
na nedavno ogoljenom dnu jezera. (c) U sedimento-
logiji – smjesa silta (alevrita) i gline; siltno-glinoviti
dio sedimentne stijene, na primjer poput finozrna-
stog karbonatnog matriksa vapnenaca. (d) U marin-
skoj geologiji – viskozni, finozrnasti marinski detritič-
ni sediment (pelagički ili terigeni). Marinski muljevi
mud acid
se obično opisuju prema boji – plavi mulj (blue mud),
crni mulj (black mud), sivi mulj (gray mud), zeleni
mulj (green mud), crveni mulj (red mud). (e) U tehno-
logiji – tekuća kaša koja se sastoji od vrlo finih čvrstih
čestica i nalikuje na mulj ili sluz. (2) isplaka, v. drilling
mud. (3) bušaći mulj. Vodena suspenzija tvrdih (čvr-
stih) čestica koje nastaju razaranjem stijena dlijetom
u procesu bušenja.
mud acid – isplačna kiselina. Smjesa solne (klorovo-
dične) i fluorovodične kiseline (hydrochloric acid,
hydrofluoric acid) s inhibitorima (inhibitors), površin-
ski aktivnim agensima (surfaktantima, surfactants) i
deemulgatorima (demulsifiers) za uklanjanje isplač-
ne obloge (kore, mudcake, filter cake) otapanjem
glina koje su se nataložile na stijenki produktivne
formacije tijekom operacija završnog proizvodnog
opremanja (well completion) ili remonta bušotina
(well workover). Sinonim: mud-removal acid.
mud additives – isplačni aditivi, aditivi za isplake. U teh-
nologiji isplaka – tvari koje se dodaju isplakama radi
mijenjanja njihovih kemijskih i/ili fizikalnih svojstava.
Neki od tipova aditiva su za otežavanje (povećavanje
gustoće), smanjivanje viskoznosti, sprječavanje gu-
bljenja cirkulacije, smanjivanje filtracije, inhibiranje
šejla, emulgiranje, razbijanje pjene, regulaciju pH i
drugi.
mud aggregate – muljni agregat. Nakupina zrnaca mu-
lja, obično čestica veličine pijeska ili silta (alevrita),
koja nastaje uglavnom mehaničkom sedimentaci-
jom (mechanical deposition).
mud agitator – miješalica isplačnog rezervoara. Miješa-
lica s lopaticama i pogonom od elektromotora koja
se rabi za održavanje čestica oteživača u suspenziji
i na taj način jednolične relativne gustoće bušaće
isplake u cijelom isplačnom rezervoaru.
mud analysis – analiza isplake. Ispitivanje kemijskih
i fizikalnih svojstava isplaka. Najčešće se mjere gu-
stoća (relativna gustoća, mud density, mud weight) i
viskoznost (mud viscosity), koji se mogu odrediti na
lokaciji bušotine (drillsite) isplačnom vagom i Mar-
shovim lijevkom, a druga mjerenja svojstava uklju-
čuju filtraciju (filtration), analizu filtrata (filtrate anal-
ysis), formiranje isplačne obloge (kore, mudcake),
sadržaj pijeska (sand content), sadržaj tekuće i čvrste
faze (liquids content, solids content), pH (pH), kation-
sku izmjenu (cation exchange), električnu otpornost
(electrical resistivity) i električnu stabilnost (electrical
stability).
mud bailer – žlica za grabljenje bušaćeg mulja. U pro-
cesu užnog udarnog bušenja – žlica koja se spušta
u bušotinu užetom (sand line) i služi za uklanjanje
čestica i krhotina probušenih stijena iz bušotine tije-
kom bušenja užnom udarnom metodom (cable-tool
drilling). Sinonim: mud barrel.
mud balance – isplačna vaga. Polužna vaga (beam ba-
lance) sa zdjelicom specificiranog volumena koja se
rabi za određivanje relativne gustoće (gustoće) uzor-
ka bušaće isplake (drilling mud density, drilling mud
weight). Sinonim: mud scales, mud weight balance.
mud ball – glinena lopta. (1) U geologiji – kuglasta
masa mulja (mud) ili muljnjaka (madstona, mudsto-
ne) u sedimentnoj stijeni koja je nastala djelovanjem
procesa raspadanja (trošenja, weathering) i razara-
nja (breakup) glinovitih sedimenata. Glinene lopte
mogu biti promjera do 20 centimetara. (2) U procesu
531 mud cleaner
bušenja – velika nakupina bušaće isplake (drilling
mud) na dlijetu (bit).
mud barrel – žlica za grabljenje bušaćeg mulja, v. mud
bailer.
mud box – (1) isplačna kutija vibracijskog sita. U procesu
bušenja – sekcija vibracijskog sita za čišćenje isplake
(shale shaker) koja prihvaća struju isplake iz isplač-
nog voda (mudline flow) i usmjerava je na sita (shaker
screens) ili skreće u gravitacijski separator (odvajač)
fragmenata probušenih stijena (sand trap) ili bazen
za otpadnu isplaku (waste pit). Sinonimi: backtank,
possumbelly. (2) isplačna kutija za sprječavanje štrca-
nja isplake, v. mud saver.
mud breccia – muljna breča. Breča isušivanja ili desika-
cijska breča (v. desiccation breccia) koja sadrži ugla-
ste ili neznatno zaobljene fragmente finozrnastog
argilita (fine-grained argillite) uklopljenog u krupnije
(grublje) zrnasti i pjeskoviti materijal.
mud cake, mudcake – (1) glinovita pogačica. U sedi-
mentologiji – klast u intraformacijskoj (unutarforma-
cijskoj) breči (intraformational breccia) koji se formi-
rao pucanjem pri isušivanju (desikaciji). (2) isplačna
obloga (kora, kolač). U procesu bušenja – glinovita
obloga ili sloj istaloženih čvrstih čestica isplake koji
su se formirali na propusnoj stijenki bušotine (kana-
la bušotine) zbog gubljenja vode iz bušaće isplake
(filtrata isplake, mud filtrate) pri njenoj filtraciji u po-
roznu i propusnu formaciju (sloj) tijekom procesa
rotacijskog bušenja. Isplačna obloga ima vrlo nisku
permeabilnost i, prema tome, usporava daljnje od-
laženje isplake u sloj. Sinonimi: cake, filter cake, filter
cake of mud, wall cake.
mud-cake resistivity – električna otpornost (specifični
električni otpor) isplačne obloge (kore, kolača), v. elec-
trical resistivity.
mud circulating drilling – bušenje s ispiranjem glinovi-
tom isplakom, v. mud drilling.
mud circulating system – isplačni cirkulacijski sustav,
sustav za cirkulaciju isplake. U procesu bušenja i re-
monta bušotina – sustav na bušaćem ili remontnom
postrojenju (drilling rig, workover rig) koji služi za
pumpanje isplake u bušotinu. Bušaća isplaka se usi-
sava isplačnim pumpama (mud pumps) iz isplačnih
rezervoara (mud tanks) kroz usisni vod (suction line) i
pumpa kroz tlačni vod (discharge line), isplačno crije-
vo (rotary hose), isplačnu glavu (swivel), radnu šipku
(kelly), bušaće šipke (drillpipes), teške šipke (drill co-
llars) i mlaznice (nozzles) bušaćeg dlijeta (drilling bit)
na dno bušotine. Isplaka zatim struji kroz prstenasti
prostor bušotine između kolone bušaćih alatki i sti-
jenke bušotine i protuerupcijski uređaj (preventer,
blowout preventer) na površinu i, nakon pročišćava-
nja od čestica probušenih stijena na vibracijskim siti-
ma (shale shakers) i u odjeljivačima pijeska (desander)
i mulja (desilter) te uklanjanja plina u otplinjivačima
(degasser), natrag u isplačne rezervoare (mud tanks)
za ponovnu cirkulaciju.
mud cleaner – uređaj za čišćenje isplake. U procesu bu-
šenja – oprema u cirkulacijskom isplačnom sustavu
bušaćeg postrojenja (v. mud circulating system) koja
se primjenjuje za uklanjanje finih čestica probušenih
stijena (well cuttings) iz otežanih isplačnih (bušaćih)
fluida (weighed drilling fluids) bez prekomjernog gu-
bitka barita i fluida. Uređaj je kombinacija hidrociklo-
na za uklanjanje mulja (desilting hydrocyclones) i vrlo
mud-cleanout acid (MCA)
finih sita (very fine mesh screens) koja vibriraju. Fluid
koji istječe iz hidrociklona struji na sita).
mud-cleanout acid (MCA) – kiselina za uklanjanje ispla-
ke. Kiselina koja se rabi za dispergiranje i uklanjanje
isplačne obloge (kore,) sa stijenke kanala bušotine,
razbijanje emulzija i vodenih blokada u bušotini i či-
šćenje perforacija. U tehnologiji cementacije bušoti-
na se rabi prije injektiranja cementne kaše. Sinonim:
mud-cleanout agent.
mud-cleanout agent (MCA) – agens za uklanjanje
isplake, v. mud-cleanout acid.
mud column – stupac isplake, isplačni stupac. Visina
bušaće isplake u kanalu bušotine mjerena od njena
dna. Sinonim: column of mud.
mud conditioning – obrada (kondicioniranje) isplake. U
procesu bušenja – dodavanje aditiva i fluida bušaćoj
isplaci i uklanjanje čestica i krhotina probušenih sti-
jena i plina iz isplake radi održavanja potrebnih nje-
nih kemijskih i fizikalnih svojstava.
mud-cooling tower – kolona za hlađenje bušaće ispla-
ke. U procesu bušenja geotermalnih ležišta – hlađe-
nje pregrijane povratne bušaće isplake kako bi se
spriječilo isparavanje njene tekuće faze (vode, ulja)
na površini i smanjilo termičko naprezanje bušaće
kolone (kolone bušaćih alatki).
mud crack, mudcrack – pukotina isušivanja, desikacij-
ska pukotina. Pukotina nepravilna oblika u gruboj
poligonalnoj strukturi tla koja nastaje skupljanjem
gline, silta (alevrita) ili mulja, obično tijekom isušiva-
nja tla pod utjecajem atmosferskih površinskih uvje-
ta; v. desiccation crack, shrinkage crack.
mud decanter – taložna (dekantacijska) isplačna centri-
fuga, v. decanting centrifuge.
mud decontaminant – aditiv za sprječavanje zagađe-
nja cementa isplakom. Aditiv cementima koji se pri-
mjenjuje kako bi se utjecaj miješanja bušaće isplake
sa cementom doveo na minimum.
mud density – gustoća (relativna gustoća) isplake. Masa
isplačnog (bušaćeg) fluida (drilling fluid) po jedinici
volumena. U tehnologiji bušenja i isplačnoj tehnolo-
giji se obično izražava u kg/m3 ili u funtama po galo-
nu (lb/gal, ppg) ili u funtama po kubičnoj stopi (lb/cu
ft). Obična bušaća isplaka (normal drilling mud) ima
gustoću između 1,08 i 1,2 (između 9 i 10 lb/gal), a
otežana (heavy drilling mud) od 1,8 do 2,4 (od 15 do
20 lb/gal). Na lokaciji bušotine se mjeri isplačnom
vagom (v. mud balance). Sinonim: mud weight (v.).
mudding off – glinizacija stijenke bušotine. Blokiranje
strujanja slojnih fluida, na primjer, nafte u bušotinu,
zbog stvaranja isplačne obloge (kore – v. mudcake)
na stijenki kanala bušotine i/ili gubitka permeabil-
nosti zbog prodora isplake u sloj. Potrebno je izvršiti
obradu sloja kako bi se uspostavila proizvodnja.
mudding up – miješanje isplake, v. mud mixing.
mud discharge line – tlačni isplačni vod. Horizontalna
bešavna cijev koja spaja vibracijsko isplačno crijevo
(vibrator hose, shock hose) od izlaza isplačne pumpe
do isplačne stojke (standpipe) na bušaćem postro-
jenju. Vsnjski promjer cijevi je obično 11,43 cm (4½
inča), ali na manjim postrojenjima 8,9 cm (3½ inča).
mud discharge temperature – temperatura povratne
isplake. Srednja temperatura povratne isplake (mud
return temperature) izmjerena na površini u cirkula-
ciji.
mud drilling – bušenje s ispiranjem glinovitom ispla-
532 mudflow
kom. Operacija bušenja u kojoj se za ispiranje kana-
la bušotine, odnosno kao cirkulacijski bušaći fluid,
primjenjuje glinovita isplaka (isplaka pripremljena
od komercijalnih glina). Sinonimi: mud circulating
drilling, mud flush drilling.
muddy – (1) muljevit. U sedimentologiji – koji se od-
nosi na mulj ili je karakteriziran postojanjem mulja
(v. mud, 1), osobito se tim terminom označava voda
koja je zamućena sedimentom ili muljevitim sedi-
mentom. (2) muljni sedimentni reljef. U geomorfolo-
giji – topografska forma (forma raljefa) koja je građe-
na od vrlo finozrnastog riječnog sedimenta (fine-gra-
ined stream deposit) nakupljenog nakon zajaživanja
vode. Karakterizirana je gotovo horizontalnim (iako
više ili manje konkavnim) vrhom.
muddy gravel – muljeviti šljunak. Nekonsolidirani
(necementirani) sediment koji sadrži 30% do 80%
šljunka i ima omjer (odnos) pijeska i mulja (silta plus
gline) manji od 1:1.
muddy sand – muljeviti pijesak. Nekonsolidirani (nece-
mentirani) sediment koji sadrži 50% do 90% pijeska i
ima omjer (odnos) silta i gline između 1:2 i 2:1.
mud engineer – isplačni inženjer, isplačar. (1) Specijalist
koji se bavi izučavanjem tehnologije bušaćih ispla-
ka i propisuje materijale, kemikalije i odgovarajuće
aditive za njihovu pripremu (izradu) i održavanje nji-
hovih svojstava u tehnologiji rotornog bušenja. (2)
Zaposlenik servisne kompanije, bušaćeg poduzet-
nika ili operatora čija je dužnost pripremanje, ispiti-
vanje i reguliranje svojstava glinovite bušaće isplake
tijekom bušenja. Sinonim: mud man; v. drilling-fluid
engineer. (3) Član ekipe (posade) bušaćeg postro-
jenja čija je dužnost nadzirati pripremu (miješanje)
isplake, provjeravati i održavati njena tražena svoj-
stva, kontrolirati stanje kanala bušotine i promjene
svojstava isplake i osigurati dovoljne količine barita
i kemikalija na lokaciji bušotine za slučaj erupcije.
Sinonim: mud man.
mud filtrate – isplačni filtrat, filtrat isplake. Tekući dio
bušaće isplake koji je prodro u poroznu i propusnu
formaciju (u tzv. zonu infiltracije, invaded zone) ti-
jekom procesa bušenja. Posljedica filtracije isplake
je stvaranje (taloženje) isplačne obloge (kore, mud
cake) na stijenki kanala bušotine.
mudflow – (1) muljni tok. U geologiji – opći termin za
označavanje formi reljefa koje nastaju pri kretanju
masa materijala i procesa karakteriziranih tečenjem
masa pretežito finozrnastog zemljanog materijala
koji posjeduje visoki stupanj fluidnosti tijekom kre-
tanja. Stupanj fluidnosti se određuje prema opaža-
noj brzini kretanja ili prema distribuciji i morfologiji
formiranih sedimenata. Ako se više od polovice
čvrste (tvrde) frakcije takve tekuće mase sastoji od
materijala s česticama većim od čestica pijeska,
tada prednost u primjeni ima termin debritni tok (v.
debris flow). Muljni tokovi su srednji članovi grada-
cijskog niza procesa u kojima sudjeluju voda, glina
i stijensko kršje (fragmenti stijena) u različitim pro-
porcijama. Sadržaj vode u muljnim tokovima može
doseći 60%. Stupanj vezivanja vodom, određen sa-
držajem gline (čestica veličine gline) i mineralogijom
(mineralnim sastavom čestica), ima kritični utjecaj
na viskoznost matriksa (smjese) te na brzinu i mor-
fologiju tečenja. S povećanjem fluidnosti (stupnja
fluidnosti) muljni tokovi postupno prelaze najprije
mud-flow indicator
u tok s velikom količinom tvrdog materijala, a zatim
u čisti vodeni tok, dok se sa smanjivanjem fluidno-
sti postupno pretvaraju u klizanje tla (v. earthflow).
Termin se također može pisati u rastavljenom obliku
(mud flow). (2) trag muljnog toka. U sedimentologiji
– mala sedimentna struktura koje se sreće u finozr-
nastim stijenama i ukazuje na lokalno tečenje mate-
rijala dok je još bio mekan (nestvrdnut). Termin nije
u uobičajenoj uporabi. Sinonim: mud mark. (3) blatni
potok, lahar, v. lahar.
mud-flow indicator – indikator brzine struje povratne
isplake. Uređaj na vodu povratne isplake (povratnom
isplačnom vodu, mud return flowline) bušaćeg po-
strojenja. Spojen je s manometrom i registracijskim
priborom i može se oglasiti i zvučni alarm ako protok
isplake prebrzo poraste. Sinonim: mud-flow sensor.
mud-flow sensor – indikator brzine struje povratne
isplake, v. mud-flow indicator.
mud flush – cirkulacija isplake. Cirkulacija bušaće ispla-
ke na postrojenju za rotacijsko bušenje (rotary dri-
lling rig).
mud flush drilling – bušenje s ispiranjem glinovitom
isplakom, v. mud drilling.
mud-gas log – analiza ugljikovodika u bušaćem mulju.
Ispitivanje i analiza bušaćeg mulja (krhotina i čestica
probušenih stijena, well cuttings) i registracija poda-
taka. Dio bušaće isplake se usmjerava kroz uređaj za
detekciju plina i ispituje pod ultraljubičastim svje-
tlom radi utvrđivanja postojanja nafte ili plina. Često
se izvodi prijenosnim laboratorijskim kompletom
pribora na bušotini; v. mud log, mud logging.
mud-gas (mud/gas) separator – separator za otpli-
njivanje isplake, isplačni plinski separator. Posuda
postavljena na isplačnom vodu (cjevovodu, mud
flowline) blizu isplačnih rezervoara (mud tanks)
kada se buši kroz visokotlačnu plinsku zonu (high-
pressure gas zone). Leptirasti ventil (butterfly valve)
u isplačnom vodu može usmjeriti povratnu isplaku
(returning mud) u gornju sekciju separatora. Mje-
hurići plina se uklanjaju ili strujanjem isplake preko
pregrada ili strujanjem u tankom sloju preko široke
ploče. Na vrhu separatora je vod za odvođenje plina
(gas flowline) na baklju na spaljivanje, a vod na dnu
separatora vraća otplinjenu isplaku (degassed mud)
u isplačni cjevovod. Sinonimi: gas buster, poorboy de-
gasser; v. degasser.
mud gun – injektor za miješanje isplake. Centrifugalna
pumpa sa cijevnim nastavkom za ulijevanje mlazova
bušaće isplake u isplačne rezervoare radi miješanja
same isplake ili njeno miješanje s aditivima. Sinonim:
surface gun.
mud hog – isplačna pumpa. Žargonski izraz; v. mud
pump.
mud hole – isplačna jama (bazen). Iskopana jama (ba-
zen) blizu postrojenja za rotacijsko bušenje (rotary
drilling rig) koja služi za držanje bušaće isplake i hva-
tanje krhotina probušenih stijena. Sinonimi: mud
pond, slush pit, slush pond, sump hole.
mud hopper – lijevak za miješanje isplake. Uređaj ljev-
kastog oblika koji se rabi za miješanje komponenata
bušaće isplake, na primjer, bentonita. Suhe kompo-
nente se ejektorom uvlače u lijevak i miješaju s teku-
ćinom. Sinonimi: mixing hopper, mud mixing hopper;
v. mud mixer.
mud hose – isplačno (bušaće) crijevo. Gipko, armirano
533 mud log, mudlog
gumeno crijevo (flexible armored rubber hose) koje
služi za prijenos bušaće isplake od isplačne stojke
(stand pipe) do grlića isplačne glave (swivel goose-
neck) na postrojenju za rotacijsko bušenje (rotary
drilling rig). Duljina isplačnog crijeva varira od 10,5
do 22,5 metara (35 do 75 stopa), obično je dugo 15
do 18 metara (50 d0 60 stopa), vanjski promjer je 10
cm (4 inča), a unutarnji od 5 do 9 cm (2 do 3½ inča).
Neka isplačna crijeva su izrađena od čeličnih cijevi
s vrtljivim spojnicama (swivel joints). API razvrstava
isplačna crijeva prema duljini i nominalnom tlaku.
Sinonimi: drilling hose, flexible mud hose, kelly hose,
rotary hose.
mud house – nadstrešnica za isplačni materijal. Nad-
strešnica na bušaćem radilištu za skladištenje (drža-
nje) vreća suhe isplake i aditiva.
mud laboratory – laboratorij isplačara. Ured operatera
za isplaku (isplačnog inženjera) na bušaćem radilištu
u kojem obavlja ispitivanja bušaće isplake.
mud-level recorder – instrument za registraciju (zapisni
instrument) nivoa isplake. Instrument (pribor) koji re-
gistrira nivo isplake u isplačnim rezervoarima (mud
tanks) tijekom bušenja.
mud line – (1) linija mulja. Dno mora ili jezera; površina
između vodene mase i Zemlje. (2) isplačni vod. Flek-
sibilno crijevo (flexible hose) na bušaćem postrojenju
(drilling rig) kojim struji bušaća isplaka (drilling mud).
mud log, mudlog – (1) dijagram plinske karotaže (ka-
rotaže bušaće isplake). Grafički prikaz podataka
plinske karotaže koji se izrađuje u svakoj smjeni
standardnim postupkom prikazivanja i izvještavanja
i na standardnom obrascu. Standardna lista poda-
taka plinske karotaže sadrži sljedeće: ime operatora
(poduzeća), naziv bušotine i lokacije, tip bušaćeg
postrojenja (uređaja), datume i vrijeme, promjere i
dubine zaštitnih kolona (casing), tip i karakteristike
bušaće isplake i podatke o plinskoj kalibraciji. Stan-
dardni dijagram plinske karotaže obično sadrži (uz
gore navedeno) sljedeće podatke: brzinu bušenja (s
podacima o tipu i promjeru bušaćeg dlijeta, broju i
promjeru mlaznica dlijeta, vremenu rada dlijeta po
izbušenom metru/stopi, stupnju istrošenosti i ošte-
ćenosti dlijeta, opterećenju na dlijeto, brzini rotacije,
tlaku u isplačnoj stojci i protoku isplake), litologiju
krhotina probušenih stijena (podaci se obično prika-
zuju litološkim simbolima koji čine 10% ukupnog vo-
lumena uzorka, također se može dodati stupac s kva-
litativnom procjenom poroznosti), oznaku dubina u
standardiziranom mjerilu (stupac također sadrži du-
binu ili interval iz kojeg su dobivene konvencionalne
i bočne jezgre i koji su testirani), procjenu sadržaja
ugljikovodika (ukupnih gorivih ugljikovodika iz plin-
skog separatora, miješalice krhotina stijena i isplake;
plinovitih alkana od metana do pentana utvrđenih
kromatografom; nafte – mogu se uključiti i kvalita-
tivne analize fluorimetrije nafte, refraktometrijske i
geokemijske analize) i geološku i litološku procjenu
formacije (mineralogiju, geokemijske analize, opis
litologije i razne napomene, na primjer, o specijal-
nim analizama; izvješća o stanju kanala bušotine i
događajima u procesu bušenja koji utječu na cjelo-
kupnu interpretaciju karotaže, na primjer, gubitak
povratne struje isplake); v. mud logging. (2) dijagram
električne otpornosti (specifičnog električnog otpora)
bušaće isplake. Dijagram električne otpornosti buša-
mud logger, mudlogger
će isplake pri uvjetima u bušotini (kanalu bušotine)
izmjerene mikrokarotažnom sondom (v. microlog)
čija mjerna papuča nije pritisnuta uz stijenku kanala
bušotine.
mud logger, mudlogger – specijalist za plinsku karota-
žu, v. mud logging.
mud logging, mudlogging – plinska karotaža, karo-
taža bušaće isplake. Metoda karotaže bušotina koja
uključuje ispitivanje, registraciju i analizu (parameta-
ra bušaće isplake, krhotina probušenih stijena, reži-
ma bušenja) tijekom procesa bušenja radi dobivanja
kontinuiranog zapisa (dijagrama) procjene formacije
tijekom bušenja i podataka koji će pomoći da se pro-
ces bušenja odvija brže, sigurnije i ekonomičnije i da
se otkrije komercijalno produktivna formacija. Opre-
ma i operacije u plinskoj karotaži mogu varirati od
jednostavnog praćenja do integriranog modeliranja
računalom.
Standardne operacije u plinskoj karotaži su: (a) praće-
nje parametara režima bušenja i faktora koji utječu na
brzinu bušenja – opterećenja i broja okretaja (brzine
vrtnje) bušaćeg dlijeta, učinak bušenja (u minutama
po izbušenom metru ili stopi formacije ili u izbušenim
metrima ili stopama na sat), tlaka i kapaciteta isplač-
ne pumpe, protoka isplake, temperature u isplačnom
vodu i volumena punjenja kanala bušotine isplakom
pri izvlačenju (vađenju) bušaćih alatki; promjena br-
zine bušenja može upućivati na promjenu tipa buše-
ne formacije, jer brzina obično poraste kada se buši
porozna i propusna, tj. potencijalno produktivna,
formacija; (b) kontinuirano praćenje i analiza povrat-
ne bušaće isplake radi određivanja znakova pojave i
postojanja, tipa i količine ugljikovodika (nafte, plina
– od metana do heksana i viših komponenata) i pri-
mjesa (ugljik-dioksida, sumporovodika, vodika, heli-
ja) koji su dospjeli u isplaku iz probušenih formacija
– visoki sadržaj metana upućuje na plinonosnu buše-
nu formaciju, a visoki sadržaj heptana i viših ugljiko-
vodika na naftonosnu formaciju, dok porast sadržaja
natrij-klorida upućuje na slanu vodu; (c) kontinuirano
praćenje promjene svojstava bušaće isplake – visoki
sadržaj ugljik-dioksida i sumporovodika u isplaci
može nalagati dodavanje inhibitora kako bi se sprije-
čila korozija bušaćih alatki i zaštitne kolone, a porast
sadržaja plinovitih ugljikovodika obično znači da je
gustoća isplake preniska i da je treba povećati; tako-
đer se kontrolira salinitet i viskoznost bušaće isplake
radi utvrđivanja gubitka cirkulacije; (d) praćenje du-
bine naftonosnih ili plinonosnih formacija te praće-
nje sigurnosnih aspekata (na primjer, kontrola stru-
janja i nenadanog, naglog porasta plina), i (e) analiza
bušaćeg mulja (čestica i krhotina probušenih stijena)
na površini – oprane i osušene krhotine se ispituju
pod mikroskopom, analiziraju pod ultraljubičastim
svjetlom i mjeri se gustoća, sadržaj plina i električna
otpornost (specifični električni otpor).
Specijalističke operacije u plinskoj karotaži mogu
uključivati detekciju tlaka, geokemijske analize (na
primjer, analiza kapaciteta kationske izmjene, kal-
cimetrija, piroanaliza), petrofizikalne analize i du-
binska mjerenja u procesu bušenja (measurements-
while drilling). Dijagrami plinske karotaže (v. mud log)
obično se rade skupa s opisom jezgara i krivuljom
brzine bušenja. Plinska karotaža se ne primjenjuje
na svim bušotinama, nago samo na većini tragalač-
534 mud-motor drilling
kih i dubljih bušotina. Jedinica za plinsku karotažu se
može rabiti u cjelini ili samo njeni pojedini dijelovi.
Sinonimi: hydrocarbon logging, physical formation
logging; v. mud logging equipment.
mud logging (mudlogging) equipment – jedinica za
plinsku karotažu. Oprema za plinsku karotažu varira
od jednostavnog praćenja bušotine do mogućno-
sti modeliranja računalom. Minimalna standardna
oprema uključuje sljedeće komponente: automatski
plinski separator (nalazi se na povratnoj struji buša-
će isplake i služi za kontinuiranu ekstrakciju uzoraka
plina iz isplake), vakuumski sustav (sastoji se od va-
kuumske pumpe, regulatora tlaka, mjerila protoka,
filtara i sušionika i služi za održavanje jednoličnog
protoka i sastava uzoraka plina iz separatora i mije-
šalice), detektora ukupnog plina (plameno-ionizacij-
ski ili infracrveni, s vrućom žicom), automatski plinski
kromatograf (opremljen je s plameno-ionizacijskim
ili infracrvenim detektorom i služi za prihvat uzoraka
plina iz separatora ili miješalice), plinski kalibracijski
sustav (za plinski kromatograf i detektor ukupnog
plina u rasponu koncentracija za kalibraciju), mije-
šalicu (za miješanje i mrvljenje zasebnih uzoraka
isplake i krhotina izbušenih stijena i ekstrakciju oslo-
bođenog plina za mjerenja), senzor za praćenje du-
bine bušenja (bušotine) i brzine bušenja (nezavisan
je od sustava za bušenje i služi za detekciju promjena
dubine i kompenzaciju gibanja bušaćeg postrojenja
na moru), brojilo hodova isplačnih pumpi, uređaj
za kontinuirano praćenje nivoa u isplačnim rezrvo-
arima, pribor za kontinuirano analogno zapisivanje
podataka karotaže, komplet pribora za rutinske ana-
lize isplačnog fluida, opremu za obradu uzoraka pro-
bušenih stijena i ispitivanje litologije, mineralogije
i sadržaja nafte u izbušenim krhotinama, stereomi-
kroskop (za rad s običnim i ultraljubičastim svjetlom)
i pribor za izradu karotažnih dijagrama. Dodatna
oprema za plinsku karotažu služi u specijalističke svr-
he – detekciju tlaka, geokemijske analize (na primjer,
određivanje kapaciteta izmjene kationa, kalcimetrija,
piroanaliza), petrofizikalnu analizu, dubinska mjere-
nja u procesu bušenja (measurements-while drilling).
Sinonim: mud logging unit; v. mud logging.
mud logging (mudlogging) unit – jedinica za plinsku
karotažu, v. mud logging equipment.
mud lubricator – isplačni lubrikator. Privremeni sklop
cijevi i ventila na ušću bušotine koji se primjenjuje
kada se u bušotinu pumpa teža bušaća isplaka radi
kontrole nenormalno visokog tlaka u bušotini.
mud man – isplačar, isplačni inženjer, v. mud engineer.
mud mark – trag muljnog toka, v. mudflow, 2.
mud mixer – isplačna miješalica. Uređaj za pripremanje
isplake iz suhog isplačnog materijala (suhe isplake,
dry mud). Dva tipa isplačnih miješalica su mlazna
miješalica (jet-type mud mixer) i centrifugalna pumpa
(centrifugal pump); v. mud hopper.
mud mixing – miješanje isplake. Proces pripremanja
bušaće isplake. Sinonim: mudding up.
mud mixing hopper – lijevak za miješanje isplake, v.
mud hopper.
mud motor – dubinski isplačni motor, dubinski motor
pogonjen isplakom, v. downhole mud motor.
mud-motor drilling – bušenje dubinskim isplačnim mo-
torom, v. downhole mud motor, positive-displacement
mud motor, turbine mud motor.
mud of calcium-base type
mud of calcium-base type – kalcijska isplaka, v. calci-
um-base drilling mud.
mud off – glinizirati stijenku bušotine. Zabrtviti stijen-
ku bušotine (kanala bušotine) stvaranjem isplačne
(filtarske) obloge (kore, mudcake, filter cake) koja
sprječava pritjecanje slojnog fluida u bušotinu; v.
mudding off.
mud pellet – muljni pelet. Mala (promjera od 3 do 13
mm), spljoštena do zaobljena (okrugla), nepravilno
oblikovana masa mulja (mud) ili muljnjaka (madsto-
na, mudstone) u sedimentnoj stijeni (sedimentary
rock), na primjer, vapnencu (limestone) ili konglome-
ratu (conglomerate). Peleti su komadi kompaktnog
mulja koji su formirani lomljenjem, transportirani su
na kratke udaljenosti i zatim pretaloženi.
mud pipe – (1) muljna zaštitna kolona. Kolona zaštitnih
cijevi (casing string) koja je postavljena kroz slojeve
mulja i nekonsolidiranog sedimenta do čvrstog sloja
(i u njemu cementirana) na lokaciji morske (odobal-
ne) bušotine i služi kao potporanj i element za ukru-
ćenje uvodnoj zaštitnoj koloni (surface pipe) koja je
ugrađena unutar muljne kolone (muljna zaštitna
kolona zapravo je vanjska obloga uvodne zaštitne
kolone bušotine). (2) isplačna cijev. Cijev kojom stru-
ji bušaća isplaka (koja nosi bušaću isplaku, drilling
mud) na bušaćem postrojenju.
mud pit – (1) isplačni bazen (rezervoar), bazen (rezervo-
ar) za isplaku, v. drilling mud tank. (2) taložna jama,
v. slush pit.
mud-pit agitator – miješalica isplake u rezervoarima.
U procesu bušenja – uređaj za mehaničko miješa-
nje bušaće isplake u isplačnim rezervoarima (mud
tanks) i održavanje suspendiranog stanja čvrstih če-
stica isplake. Primjenjuje se jedna ili više miješalica
po rezervoaru. Uobičajeni tipovi miješalica isplake u
rezervoarima su miješalica s rotirajućim lopaticama i
električnim pogonom i centrifugalna pumpa s mla-
znim nastavkom (mud gun). Sinonim: drilling mud
tank agitator, mud-tank agitator, stirrer.
mud pit level indicator – indikator nivoa (volumena)
isplake u bazenu, v. pit-volume indicator.
mud pit volume indicator – indikator volumena (nivoa)
isplake u bazenu, v. pit-volume indicator.
mud pond – isplačna jama (bazen), v. mud hole.
mud pressure – tlak isplake. Tlak bušaće isplake regi-
striran na manometru isplačne pumpe (mud pump
pressure gauge). Obično iznosi od 35 do 245 bar (iz-
među 500 i 3500 psi) ovisno o veličini pumpi i dubini
bušotine.
mud program – program isplake, isplačni program. U
procesu bušenja – program u kojem se definiraju tip
i svojstva bušaće isplake za različite dubine bušenja.
Zavisi od karakteristika bušenih formacija, tempe-
rature i tlaka u bušotinama, kemizmu i programu
zaštitnih kolona (casing program). U isplačnim pro-
gramima su navedeni podaci o gustoći (relativnoj
gustoći, mud density), viskoznosti (mud viscosity),
početnoj čvrstoći gela (initial gel strength) i čvrstoći
gela nakon 10 minuta (10-minute gel strength), gibit-
ku fluida (fluid loss), sadržaju pijeska (sand content),
ukupnom sadržaju čvrstih čestica (total solids), sa-
držaju ulja (oil content) i klorida (chloride content), a
također je naveden dobavljač isplake (mud supplier) i
isplačni inženjer (mud engineer).
mud pump – isplačna (bušaća) pumpa, pumpa za cir-
535 mud rock, mudrock
kulaciju isplake. Stapna pumpa (reciprocating pump)
koja se primjenjuje za pumpanje bušaće isplake kroz
zatvoreni cirkulacijski sustav u procesu rotacijskog
bušenja (cirkulacijski sustav postrojenja za rotacijsko
bušenje). Klasificiraju se prema maksimalnoj hidrau-
ličnoj snazi (maximum hydraulic horsepower), tlaku i
broju hodova u minuti (strokes per minute). Često su
dvocilindarske (dupleks-pumpe, two-cylinder pump,
duplex pump) ili, češće, trocilindarske (tripleks-pum-
pe, triplex pump) sa zamjenljivim košuljicama cilinda-
ra. Dvocilindarska pumpa tlači isplaku u tlačni vod
(discharge line) pri hodu stapa u oba smjera i naziva
se dvoradnom (double-acting pump), dok je trocilin-
darska pumpa jednoradna (single-acting pump), jer
tlači isplaku u tlačni vod samo pri hodu stapa prema
naprijed. Isplačne tripleks-pumpe imaju veću radnu
brzinu od dupleks-pumpi pri jednakom kapacitetu.
Većina bušaćih postrojenja rabi dvije isplačne pum-
pe. Sinonimi: hole pump, mud hog, rig pump, slush
pump.
mud pump fluid efficiency – efikasnost isplačne (bu-
šaće) pumpe. Odnos (omjer) stvarnog i teoretskog
pumpanog volumena fluida (pomnožen sa 100 jer
se izražava u postocima).
mud pump pressure gauge – manometar isplačne
(bušaće) pumpe. Primarni kontrolni isplačni pribor
spojen s tlačnim vodom isplačne (bušaće) pumpe
(discharge line of mud pump). Pokazivanje manome-
tra se prenosi na radno podište (platformu) bušaćeg
postrojenja (drill floor) gdje ga bušač može očitavati.
mud record – isplačni izvješta, izvještaj o isplaci, v. daily
mud check report.
mud-removal acid – isplačna kiselina, v. mud acid.
mud report – isplačni izvješta, izvještaj o isplaci, v. daily
mud check report.
mud resistivity log – otporska karotaža isplake. Mikro-
log (microlog) ili mikrolaterolog (microlaterolog) bez
kontakta sa stijenkom bušotine, koji se primjenjuje
za mjerenje električne otpornosti (specifičnog elek-
tričnog otpora) isplake (mud resistivity) pri uvjetima
u bušotini.
mud return line – vod povratne isplake, povratni
isplačni vod. Cijev ili korito koje spaja ušće bušotine
s vibracijskim sitom za čišćenje isplake tijekom bu-
šenja. Bušaća isplaka struji iz bušotine na površinu
kroz sklop protuerupcijskog uređaja (preventerski
sklop, blowout-preventer stack) i povratni vod (mud
return line) te preko vibracijskog sita (shale shaker).
Sinonim: flowline.
mud ring – glineni prsten. (1) Prsten od čvrstog (tvrdog)
materijala na stijenci bušotine (kanala bušotine) koji
se formirao u procesu bušenja na mjestu gdje isplaka
filtracijom gubi vodu u poroznu i propusnu formaci-
ju. (2) Nakupina izbušenog šejla tipa gumbo (gumbo
shale) oko donjeg dijela bušaće kolone (kolone bu-
šaćih alatki, drillstring). Često prianja oko teških šipki
(drill collars) i stabilizatora (stabilizers) i može biti du-
ljine stotinu metara (nekoliko stotina stopa) i može
uzrokovati zaglavljivanje šipki u kanalu bušotine te
prekomjerne tlakove klipovanja (swabbing pressures)
pri izvlačenju alatki iz bušotine i veće tlakove pumpe
(pump pressures).
mud riser – izljevna cijev ušća bušotine, v. bell nipple.
mud rock, mudrock – muljnjak, madston, v. mudsto-
ne, 2.
mud-rock flood
mud-rock flood – sel. Siloviti i razorni potok vode na-
stao prolomom oblaka (snažnim pljuskom) koji nosi
stijene, mulj i detritus pokupljene na njegovom
putu.
mud saver – isplačna kutija za sprječavanje štrcanja
isplake. U procesu bušenja – rasklopivi metalni cilin-
dar koji se postavlja oko odvrnute (odvijčane) spoj-
nice bušaće šipke kada se izvlači iz bušotine radi spr-
ječavanja gubljenja isplake štrcanjem (brizganjem)
u okoliš. Sinonimi: Mother Hubbard, mud box, splash
box, wet box.
mud scales – isplačna vaga, v. mud balance.
mud screen – vibracijsko isplačno sito, v. shale shaker.
mud settling pit – isplačni taložnik (taložni bazen). Sek-
cija isplačnog rezervoara (mud tank) za prihvat bu-
šaće isplake s vibracijskog sita (shale shaker) u kojoj
se uklanjaju čvrste čestice. Može imati odbojne pre-
grade (baffles) za usporavanje strujanja isplake. Pe-
riodički se čisti otvaranjem donjeg ispusnog ventila
(lower drain valve).
mud shale – muljeviti (lisnati, laminirani) šejl. Konsolidi-
rani (cementirani) sediment koji se sastoji od najviše
10% pijeska i ima omjer (odnos) silta i gline između
1:2 i 2:1; lisnati (laminirani) muljnjak (madston, fissile
mudstone).
mudstone – muljnjak, madston. (1) Stvrdnuti mulj
(muljeviti sediment) koji ima teksturu i sastav šejla
(shale), ali je bez fine laminacije ili cjepljivosti; blo-
kovska ili masivna, finozrnasta sedimentna stijena
(sedimentary rock) koja sadrži približno jednake
količine gline i silta (čestica njihove veličine); necje-
pljivi muljeviti šejl (nonfissile mud shale); v. claystone,
siltstone. (2) Opći termin koji uključuje glinu (clay),
silt (silt), glinjak (klejston, claystone), prahovnjak (sil-
tit, siltstone), šejl (shale) i argilit (argillite) i koji treba
primjenjivati samo u slučaju kada količine gline i silta
(čestica njihove veličine) nisu poznate ili se ne mogu
točno utvrditi ili kada se sediment sastoji od neodre-
đene smjese čestica gline, silta i pijeska čiji se udjeli
(proporcije) mijenjaju od mjesta do mjesta (tako
da primjena točnijeg termina nije moguća) ili kada
je poželjno jednostavno označiti cijelu grupu finije
zrnastih sedimentnih stijena (da bi se razlikovale od
pješčenjaka, konglomerata i vapnenaca). Sinonim:
mud rock. (3) Karbonatna sedimentna stijena s mu-
ljevitom potporom (mud-supported carbonate sedi-
mentary rock) koja sadrži manje od 10% zrna (čestica
s promjerom većim od 20 mikrometara), na primjer,
kalcilutit (calcilutite) ili mikston (micstone). Termin u
takvom aspektu ne odražava mineralni sastav niti
svjedoči o klastičnom podrijetlu mulja; v. grainstone,
packstone, wackestone.
mudstone conglomerate – konglomerat (valutičnjak) s
muljevitim valuticama. (1) Konglomerat (valutičnjak)
koji sadržava klaste muljnjaka (madstona, mudstone
clasts), na primjer, konglomerat koji se formirao go-
tovo istodobnom kompakcijom (zbijanjem) i stvrd-
njavanjem muljeva; v. conglomeratic mudstone. (2)
konglomerat (valutičnjak) isušivanja, v. desiccation
conglomerate.
mud suction tank – usisni (aktivni, radni) isplačni rezer-
voar (bazen), v. active mud pit.
mud-supported – s muljevitom potporom. Termin za
označavanje (opisivanje) sedimentnih karbonatnih
stijena (carbonate sedimentary rocks) u kojima su
536 multicontact miscibility
čestice veličine čestica pijeska (koje čine najmanje
10% ukupnog volumena stijene što je, međutim,
nedovoljno za izgradnju skeleta stijene) uklopljene
u muljevitom matriksu (muddy matrix) ili »plutaju« u
njemu ili imaju njegovu potporu; v. grain-supported.
mud-supported fabric – sklop (građa) s muljevitom
potporom. Sklop sedimenata koji sadrže više mulja
nego čestica veličine zrna pijeska tako da one ne po-
dupiru jedna drugu (kaže se da čestice »plutaju«); v.
clay-supported fabric, particle-supported fabric.
mud sweep – čišćenje prstenastog prostora isplakom.
Čišćenje prstenastog prostora bušotine između sti-
jenke njena kanala i kolone bušaćih alatki od krho-
tina probušenih stijena (well cuttings) cirkulacijom
malog volumena bušaće isplake visoke viskoznosti
kroz njega.
mud tank – isplačni rezervoar (bazen), rezervoar (bazen)
za isplaku, v. drilling mud tank.
mud-tank agitator – miješalica isplake u rezervoarima,
v. mud-pit agitator.
mud testing – ispitivanje isplaka, v. drilling-fluid testing.
mud time lag – vrijeme cirkulacije povratne (povratne
cirkulacije) bušaće isplake. U procesu bušenja – vrije-
me koje je potrebno za cirkulaciju bušaće isplake od
dna bušotine (well bottom) do površine. Vrijeme po-
vratne cirkulacije isplake je obično kraće od vremena
transporta krhotina probušenih stijena (cuttings time
lag).
mud trough – isplačni mimovod. Isplačni vod za mimo-
ilaženje (drilling mud bypass) na isplačnim rezervoa-
rima (mud tanks). Sinonim: trough.
mud tuff – pepelni tuf (pršinac), v. dust tuff.
mud weight – težina isplake. Termin koji se naizmjenič-
no rabi kao sinonim za termin mud density (gustoća
isplake).
mud-weight balance – isplačna vaga, v. mud balance.
mud-weight recorder – instrument za određivanje gu-
stoće isplake. Instrument (pribor, uređaj) postavljen
u isplačnim rezervoarima (mud tanks) koji pokazuje
gustoću isplake na instrumentu na radnom podištu
bušaćeg postrojenja (drilling-rig floor).
mule head – glava njihala (balansira), v. horsehead.
mule shoe, muleshoe – prijelaznik za orijentiranje du-
binskog mjernog instrumenta, kozja noga. U procesu
bušenja – alatka za pozicioniranje dubinskih mjer-
nih instrumenata u dubinskom bušaćem sklopu.
Spojena je s dubinskim sklopom bušaćih šipki i ima
unutarnje izbočenje ili klin. Klin je tako pozicioniran
da se nalazi u fiksnom položaju u odnosu na oštricu
bušaćeg dlijeta, kada je prijelaznik za orijentiranje
spojen na bušaći sklop za skretanje kanala bušotine.
Nosač dubinskog mjernog instrumenta na dnu ima
žlijeb (kanal). Nosač se u bušotinu spušta žičanim
užetom i automatski se zakrene nakon posjedanja
u mjernom prijelazniku ispod nemagnetične teške
šipke. Čeljusti alatke za pozicioniranje postavljaju
nosaču fiksan položaj u odnosu na oštricu dlijeta.
multibuoy mooring – višestruko sidrenje plutačama.
Sustav za utovar tankera na moru (offshore tanker
loading) u kojem se primjenjuje njegovo sidrenje s
nekoliko plutača (pet do sedam), kada se puni ili pra-
zni crijevom s morskog dna.
multicompletion well – višezonska proizvodna bušoti-
na, v. multiple-completion well.
multicontact miscibility – miscibilnost (mješljivost) vi-
multifossil range-zone
šestrukim kontaktom, dinamička miscibilnost (mješlji-
vost), v. multiple-contact miscibility.
multifossil range-zone – višefosilna rasponska zona
(akrozona). Litostratigrafska jedinica (v. lithostrati-
graphic unit) karakterizirana koncentracijom raspon-
skih zona (akrozona – v. range zone) brojnih različitih
fosila; v. concurrent-range zone.
multilateral well – višekanalna bušotina. Bušotina s dva
ili više bočnih kanala (lateral wellbore, lateral bore)
koji su izbušeni na jednom ili na više ležišta. Bočni
kanali se spajaju u jedan zajednički, glavni kanal
(main bore) koji se proteže do površine. Višekanalne
bušotine se opremaju za istovremenu proizvodnju iz
nekoliko zona.
multipay well – višeslojna bušotina. Bušotina s više le-
žišta.
multiphase flow – višefazno (polifazno, multifazno)
strujanje. Simultano (istovremeno) strujanje dviju ili
više faza (fluida), na primjer, istovremeno strujanje
plina i nafte (plinovite i tekuće faze) ili plina, nafte
i vode u poroznoj sredini ili cjevovodu ili strujanje
smjese plina, nafte i sedimenta (plinovite, tekuće i
čvrste faze). Sinonimi: multiphasic flow, multiple-pha-
se flow, polyphasic flow; v. monophasic flow, two-pha-
se flow, three-phase flow.
multiphase flow metering – mjerenje višefaznog (poli-
faznog, multifaznog) protoka. Mjerenje pojedinačnih
protoka plina, nafte i vode kada se sve tri faze isto-
vremeno proizvode bušotinom i simultano struje u
cjevovodu. Mjerenja višefazne produkcije bušotina
su važna za operativne odluke (točnost mjerenja
protoka svake faze od ±5% je za tu svrhu zadovo-
ljavajuća) i za fiskalne obveze – rente, poreze (zahti-
jevana točnost mjerenja je ±5%). Tehnike mjerenja
višefaznog protoka uključuju metode kapacitancije,
prigušivanja neutrona i gama-zračenja.
multiphase flow rate – višefazni (polifazni, multifazni)
protok. Ukupna količina dviju ili triju faza (fluida)
kod višefaznog strujanja fluida koja protječe kroz
poprečni presjek cjevovoda u jediničnom vremenu.
Višefazni protok se mora specificirati kao višefazni
volumenski protok (multiphase volume flow rate) ili
višefazni maseni protok (multiphase mass flow rate).
multiphase flow rate meter – mjerilo višefaznog (poli-
faznog, multifaznog) protoka. Uređaj (pribor) za mje-
renje protoka kroz poprečni presjek cjevovoda kod
višefaznog strujanja fluida kroz cjevovod. Potrebno
je specificirati mjeri li se višefazni volumenski protok
(multiphase volume flow rate) ili maseni protok (mul-
tiphase mass flow rate).
multiphase flow velocity – brzina višefaznog (poli-
faznog, multifaznog) strujanja. Brzina strujanja pri
višefaznom protjecanju fluida kroz cjevovod. Može
se odrediti kao kvocijent višefaznog volumenskog
protoka i površine poprečnog presjeka cjevovoda
(cijevi).
multiphase fraction meter – mjerilo frakcijske površine
strujanja faze. Uređaj (pribor) za mjerenje dijela povr-
šine strujanja naftne, plinske ili vodene faze kroz po-
prečni presjek cjevovoda kod višefaznog strujanja.
multiphase mass flow rate – višefazni (polifazni, multi-
fazni) maseni protok, v. multiphase flow rate.
multiphase meter – višefazno (polifazno, multifazno)
protočno mjerilo, mjerilo višefaznog (multifaznog)
protoka. Uređaj (pribor) za mjerenje dijela površine
537 multiple-contact hydrocarbon miscible flood (flooding)
strujanja faze i protoka nafte, plina i vode kroz po-
prečni presjek cjevovoda kod višefaznog strujanja
fluida. Nužno je specificirati mjeri li uređaj volumen-
ski protok (volume flow rate) ili maseni protok (mass
flow rate).
multiphase volume flow rate – višefazni volumenski
protok, v. multiphase flow rate.
multiphasic flow – višefazno (polifazno, multifazno)
strujanje, v. multiphase flow.
multiple-bowl overshot – višestupanjski overšot (zvo-
no s klinovima za vanjsko hvatanje cijevi), v. overshot.
multiple completion – višezonsko proizvodno oprema-
nje bušotine. Završno opremanje bušotine za istovre-
menu odvojenu proizvodnju nafte ili plina iz dviju ili
više zona (slojeva) na različitim dubinama gdje svaka
zona (sloj) proizvodi kroz svoju kolonu uzlaznih cije-
vi (tubing string), a sve zone su međusobno izolira-
ne (razdvojene) dubinskim brtvenicama (pakerima,
packers). Višezonsko opremanje uključuje tri tipa
proizvodnog opremanja: (a) dvozonsko opremanje
(dual completion) s jednom kolonom uzlaznih cije-
vi; (b) dvozonsko opremanje s dvije kolone uzlaznih
cijevi, i (c) trozonsko opremanje (triple completion)
– opremanje s tri kolone uzlaznih cijevi. Proizvede-
na nafta iz svake zone se može skladištiti u zaseb-
nom rezervoaru. Kolone uzlaznih cijevi mogu biti
paralelne ili koncentrične. Sinonimi: multiple-zone
completion, multiple-zone well completion, multizone
completion; v. well completion, dual completion, triple
completion.
multiple-completion Christmas-tree assembly
– erupcijski uređaj višezonske proizvodne bušotine, v.
multiple completion.
multiple-completion packer – dubinska brtvenica (pa-
ker) za višezonske bušotine. Uređaj koji se primjenjuje
za brtvljenje (hermetizaciju) prostora između vanj-
skih stijenki dviju ili više kolona uzlaznih cijevi (tu-
bing) i unutarnje stijenke kolone zaštitnih cijevi (ca-
sing) u naftnoj bušotini koja istovremeno proizvodi
iz više od jednog sloja (zone); v. multiple completion.
multiple-completion well – višezonska proizvod-
na bušotina, bušotina s višezonskom proizvodnom
opremom. Naftna bušotina koja proizvodi iz više od
jednog produktivnog sloja (zone) s paralelnim kolo-
nama uzlaznih cijevi (tubing string) unutar eksploata-
cijske kolone zaštitnih cijevi (casing). Sinonim: multi-
completion well; v. multiple completion.
multiple-contact condensing gas drive – miscibilno
istiskivanje nafte kondenzirajućim plinom (kondenza-
cijom), v. condensing-gas drive miscible flood
multiple-contact hydrocarbon miscible flood (flo-
oding) – dinamički miscibilno istiskivanje nafte
ugljikovodicima, istiskivanje nafte ugljikovodicima
pri miscibilnosti višestrukim kontaktom. Tip procesa
povećanja iscrpka nafte (EOR-proces) istiskivanjem
ugljikovodicima (ugljikovodičnim otapalom, solven-
tom), u kojem se injektirani ugljikovodik i slojna nafta
uzajamno miješaju u ležištu višestrukim kontaktom.
Postoje dva mehanizma postizanja miscibilnosti u
ležištu višestrukim kontaktom (postizanja dinamičke
miscibilnosti) – procesom istiskivanja nafte konden-
zirajućim plinom (v. condensing-gas drive miscible
flood) i procesom istiskivanja vaporizirajućim plinom
(v. vaporizing-gas drive miscible flood). Primjeri dina-
mički miscibilnih istiskivajućih ugljikovodika su viso-
multiple-contact miscibility
kotlačni i obogaćeni plin (high-pressure gas, enriched
gas). Sinonim: multiple-contact miscible displacement
by hydrocarbon solvent.
multiple-contact miscibility – miscibilnost (mješljivost)
višestrukim kontaktom, dinamička miscibilnost (mješlji-
vost). Miscibilnost istiskivajućeg (injektiranog) fluida
i slojne nafte (njihovo potpuno uzajamno otapanje
bez površine razdjela) koja se postiže u ležištu jedino
višestrukim kontaktom, odnosno opetovanim obo-
gaćivanjem jednog fluida komponentama drugog
fluida s kojim dolazi u kontakt pri određenom tlaku
ležišta i sastavu istiskivajućeg fluida. Postoje dva me-
hanizma dinamičke miscibilnosti, odnosno dva tipa
procesa s koima se u naftnom ležištu postiže dina-
mički miscibilno istiskivanje: (a) miscibilno istiskiva-
nje nafte kondenzirajućim plinom – miscibilnost se
postiže masenim prijenosom srednjih komponenata
(od etana do heksana) iz istiskivajućeg plina (koji je
bogat tim komponentama) u slojnu naftu (koja je
siromašna tim komponentama) kondenzacijom (v.
condensing-gas drive miscible flood), i (b) miscibilno
istiskivanje nafte vaporizirajućim plinom – miscibil-
nost se postiže masenim prijenosom srednjih kom-
ponenata iz slojne nafte (koja je bogata tim kompo-
nentama) u istiskivajući plin (koji je siromašan tim
komponentama) vaporizacijom (v. vaporizing-gas
drive miscible flood). Sinonimi: dynamic miscibility,
multicontact miscibility; v. miscibility, multiple-contact
miscible fluids, first-contact miscibility.
multiple-contact miscible displacement – dinamički
miscibilno istiskivanje nafte, istiskivanje nafte pri mis-
cibilnosti višestrukim kontaktom, v. multiple-contact
miscible flood.
multiple-contact displacement by hydrocarbon
solvent – dinamički miscibilno istiskivanje nafte uglji-
kovodicima, istiskivanje nafte ugljikovodicima pri mis-
cibilnosti višestrukim kontaktom, v. multiple-contact
hydrocarbon miscible flood.
multiple-contact miscible flood (flooding) – dina-
mički miscibilno istiskivanje nafte, istiskivanje nafte
pri miscibilnosti višestrukim kontaktom. Varijanta
miscibilnog istiskivanja nafte injektiranjem fluida
koji nije miscibilan sa slojnom naftom jednostrukim
kontaktom, odnosno direktno miscibilan s njom (v.
first-contact miscible fluids), nego je miscibilan s naf-
tom višestrukim kontaktima ili dinamički miscibilan
(v. multiple-contact miscible fluids). Miscibilnost u
ležištu se postiže promjenom sastava injektirane ili
naftne faze i masenim prijenosom između njih pri
odgovarajućim uvjetima (tlak, temperatura i sastav
faza). Postoje dva tipa dinamički miscibilnog isti-
skivanja nafte: (a) kondenzirajućim plinom (primjer
istiskivajućeg fluida je obogaćeni plin – v. conden-
sing-gas drive miscible flood), i (b) vaporizirajućim
plinom (primjeri istiskivajućih fluida su visokotlačni
prirodni plin, ugljik-dioksid, dušik – v. vaporizing-gas
drive miscible flood). Sinonim: dynamic miscible dis-
placement, multiple-contact miscible displacement; v.
miscibility, miscible flood, multiple-contact miscibility,
first-contact miscible flood.
multiple-contact miscible fluids – dinamički misci-
bilni fluidi, fluidi miscibilni višestrukim kontaktom.
Fluidi za istiskivanje nafte koji su miscibilni s njom
tek nakon višestrukih kontakata tijekom strujanja u
ležištu. Miscibilnost se postiže masenim prijenosom
538 multiple orifice valve
komponenata između slojne nafte i injektiranog
fluida. Primjeri dinamički miscibilnog istiskivajućeg
fluida su obogaćeni plin (smjesa metana i srednjih
ugljikovodika – od etana do heksana) u procesu mis-
cibilnog istiskivanja nafte kondenzirajućim plinom
te visokotlačni prirodni plin, ugljik-dioksid, dušik,
plinoviti produkti izgaranja u procesu miscibilnog
istiskivanja nafte vaporizirajućim plinom. Sinonim:
multiple-contact miscible injection fluids; v. first-con-
tact miscible fluids, miscibility, miscible flood, multiple-
contact miscible flood, first-contact miscible flood.
multiple-contact miscible gas displacement – istiski-
vanje nafte dinamički miscibilnim plinom (plinom mis-
cibilnim višestrukim kontaktom) - v. multiple-contact
miscible flood.
multiple-contact miscible injection fluids – dinamič-
ki miscibilni injektirani fluidi, injektirani fluidi miscibilni
višestrukim kontaktom, v. multiple-contact miscible
fluids.
multiple-contact vaporization tests – ispitivanja va-
porizacije višestrukim kontaktom. Tip laboratorijskih
ispitivanja koja se izvode radi izučavanja ili određiva-
nja faznih dijagrama smjesa »nafta-injektirani plin«
pri danom tlaku i temperaturi (mogu se prikazati kao
ternarni dijagram na kojem se vide oblik dvofaznog
područja, spojne linije i kritična točka), miscibilnosti
nafte i injektiranog plina u ovisnosti o sastavu plina
i tlaku ispitivanja, faznih dijagrama »tlak zasićenja-
sastav« za smjese ispitivanog uzorka s plinom, npr.
ugljik-dioksidom i dr. Postupak ispitivanja se sastoji
u višekratnom dodavanju plina (injektiranju plina,
odnosno stvaranju višestrukih kontakata uzorka
ugljikovodika i plina) poznatog sastava uzorku uglji-
kovodika (zasićenom ili nezasićenom, jednofaznom
ili dvofaznom, i poznatog sastava) pri konstantnom
ili promjenljivom tlaku (ovisno o tipu ispitivanja) i
konstantnoj temperaturi i određivanju volumena,
sastava i PVT svojstava faza nakon svakog kontakta.
Ispitivanje se može izvoditi kao diferencijalni proces
(nakon svakog injektiranja plina, odnosno kontakta,
iz ćelije se uklanja plinska faza i volumeni tekuće faze
i ćelije su jednaki) ili uz konstantan volumen ćelije
jednak početnom volumenu uzorka nakon svakog
kontakta (konstantan volumen ćelije se održava
uklanjanjem odgovarajućeg volumena plina i, ako je
potrebno, dijela volumena tekuće faze).
multiple-contact vaporizing gas drive – miscibilno
istiskivanje nafte vaporizirajućim plinom, v. vapori-
zing-gas drive miscible flood.
multiple fault – višestruki (stepeničasti) rasjed, v. step
fault, 1.
multiple glaciation – višestruka glacijacija (oledba). Vi-
šestruko izmjenjivanje nastupanja i odstupanja lede-
njaka (advance of glacier, recession of glacier) tijekom
pleistocenske epohe.
multiple intrusion – višestruka (višefazna) intruzija. Ma-
gmatska intruzija (intruzivno tijelo, igneous intrusion)
bilo kojeg tipa formirano višestrukim prodorima ma-
gme (injekcijama, injections) koji su bili razdvojeni
periodima kristalizacije. Kemijski sastav raznih ma-
gmatskih injekcija je približno jednak.
multiple orifice valve – ventil s dvije prigušnice. Ventil
s dva plosnata diska, s dva provrta u svakom disku.
Kada se diskovi zakrenu, provrti se preklope i tako
reguliraju protok.
multiple-phase flow
multiple-phase flow – višefazno (polifazno, multifazno)
strujanje, v. multiphase flow.
multiple-rate drawdown test – ispitivanje bušotine
metodom više protoka, v. multiple-rate flow test.
multiple-rate flow test (testing) – ispitivanje bušotine
metodom više protoka (metodom varijabilnih protoka).
Metoda ispitivanja naftnih i plinskih bušotina pri pro-
mjenljivom kapacitetu njihove proizvodnje. Mjere se
proizvodnja i tlak, a iz podataka mjerenja se mogu
dobiti podaci permeabilnosti i produkta permeabil-
nosti i debljine ležišta te skin-faktor. Najpopularnije
je ispitivanje metodom dvaju protoka (two-rate flow
test). Sinonimi: multiple-rate drawdown test, multiple-
rate test, multi-rate flow test, variable-rate test.
multiple-rate test (testing) – ispitivanje bušotine me-
todom više protoka, v. multiple-rate flow test.
multiple reflection – višestruka (sekundarna) refleksi-
ja. U seizmičkoj prospekciji – seizmički val (seismic
wave) ili energija (seismic energy) koji su reflektirani
(odbijeni) nekoliko puta. U marinskoj seizmici više-
struka refleksija je signal na seizmičkom profilu koji
je uzrokovan odbijanjem seizmičke energije jednom
ili više puta od površine razdjela zrak-voda. Najjača
višestruka refleksija se na seizmičkom profilu nalazi
na dubini koja je gotovo točno jednaka dvostrukoj
dubini jednostruke refleksije (primary reflection).
Druge višestruke refleksije mogu biti na dubini jed-
nostruke refleksije pomnoženoj cijelim brojevima (2,
3 itd.). Sinonimi: repeated reflection, secondary reflec-
tion.
multiple service acid – višenamjenska kiselina za obra-
du slojeva. Organska kiselina (organic acid) koja se
rabi za stimulaciju bušotina svih tipova. Vrlo je niske
korozivnosti i primjenjuje se kao perforacijski fluid
(perforating fluid) i kao kiselina s usporenim djelova-
njem (retarded acid) u bušotinama s visokom tempe-
raturom.
multiple shotholes – grupa minskih bušotina. U istraži-
vanju seizmičkim metodama – istovremena primje-
na dviju ili više minskih bušotina (istovremeno pa-
ljenje na dvjema ili više točaka) koje su raspoređene
tako (odnosno njihov međusobni razmak je takav)
da interferencija valova blizu površine bude mini-
malna (da se smanji ometanje površinskim valovima
pri registraciji).
multiple-stage cementing – višestupanjska cementa-
cija bušotine, v. multistage cementing.
multiple-stage compressor – višestupanjski kompre-
sor. Kompresor za povećavanje tlaka plina u više
koraka (stupnjeva). Rabi se kada je omjer kompresije
veći od 10:1 do 12:1. Sinonimi: compound compre-
ssor, multistage compressor; v. two-stage compressor,
three-stage compressor.
multiple-stage separation – višestupanjska separa-
cija. Proces separacije nafte i plina primjenom niza
(serije) separatora s postupno nižim tlakovima radi
postizanja maksimalnog iscrpka tekućih ugljikovodi-
ka iz produkcije bušotine i maksimalne stabiliziacije
plinovite i tekuće faze. Primjenjuju se dva tipa sepa-
racije – kontaktna i diferencijalna. Procesom kontak-
tne separacije (v. flash separation) postiže se najve-
ći mogući iscrpak plina i najmanji mogući iscrpak
nafte, dok je u procesu diferencijalne separacije (v.
differential separation) učinak obratan. Sa stanovišta
maksimalnog iscrpka tekuće faze, idealni separator
539 multishot (multi-shot) directional survey
bi bio takav uređaj za separaciju koji bi tlak produk-
cije bušotine na ulazu (jednak tlaku fluida na ušću
bušotine) snizio na atmosferski tlak na izlazu ili blizu
tog tlaka. Plin se kontinuirano odvodi odmah nakon
izdvajanja (diferencijalna separacija). Takav sustav
separacije nije praktičan, ali se određeni učinak kao u
idealnom separatoru može postići višestupanjskom
separacijom. Broj stupnjeva za ekonomičnu separa-
ciju obično iznosi tri do četiri (katkada i pet do šest),
pri čemu se skladišni rezervoar također smatra stup-
njem separacije (zadnjim), jer i u njemu dolazi do
izdvajanja plina iz nafte. Sinonim: stage separation;
v. two-stage separation, three-stage separation, four-
stage separation.
multiple tubing string completion – višezonsko proi-
zvodno opremanje bušotine, v. multiple completion.
multiple well derrick – toranj za višestruko bušenje.
Toranj morske (odobalne) bušaće platforme (offsho-
re drilling platform) koji je montiran na saonicama i
može se lako pomicati radi bušenja mnogo bušotina
bez micanja platforme.
multiple-well pumping system – sustav za pumpa-
nje više bušotina. Sustav proizvodnje nafte u kojem
se nekoliko bušotina pumpa s pogonom od jednog
motora.
multiple-well test (testing) – kombinirano ispitivanje
bušotina metodom interferencije i impulsnom meto-
dom. Ispitivanje koje uključuje barem dvije bušotine
– aktivnu (proizvodnu ili injekcijsku), na kojoj se mi-
jenja kapacitet proizvodnje ili injektiranja, i zatvore-
nu opservacijsku bušotinu, na kojoj se mjeri tlak na
dnu. Prema rezultatima ispitivanja se može odrediti
odnos (kvocijent) produkta permeabilnosti i deblji-
ne i viskoznosti te produkt debljine, poroznosti i
kompresibilnosti, a u nekim slučajevima protezanje
ležišta ili anizotropna permeabilnost i orijentacija.
multiple-zone completion – višezonsko proizvodno
opremanje bušotine, v. multiple completion.
multiple-zone well completion – višezonsko proizvod-
no opremanje bušotine, v. multiple completion.
multipoint back-pressure test (testing) – višekratno
ispitivanje bušotina metodom protutlaka. Metoda
procjene kapaciteta proizvodnje plinske bušotine
slobodnim eruptiranjem s pomoću zavisnosti niza
protoka (kapaciteta proizvodnje) plina od odgovara-
jućih stabiliziranih tlakova na dnu bušotine.
multipoint test – (1) ispitivanje plinskih bušotina meto-
dom uzastopnih (višestrukih) protoka, konvencionalno
ispitivanje plinskih bušotina metodom protutlaka, v.
flow-after-flow test. (2) ispitivanje interferencije bušo-
tina, v. interference test.
multipoint well test (testing) – ispitivanje bušotina
metodom višekratnih protoka. Najuobičajenija me-
toda određivanja produktivnih mogućnosti plinskih
bušotina. Sastoji se od mjerenja proizvodnje bušo-
tine s različitim količinama (kapacitetima) – obično
četiri – i statičkih i dinamičkih tlakova u bušotini.
Postoje dva bazična tipa tih ispitivanja – metodom
uzastopnih ili višestrukih protoka (v. flow-after-flow
test) i izokrono ispitivanje (v. isochronal test).
multi-rate flow test – ispitivanje bušotine metodom
više protoka, v. multiple-rate flow test.
multishot (multi-shot) directional survey – višestruko
mjerenje devijacije bušotine (kanala bušotine). Niz du-
binskih mjerenja azimuta i nagiba bušotine (kanala
multistage cementing
bušotine) izvršenih jednim spuštanjem instrumenta
u bušotinu. Ako u bušotini nema kolone zaštitnih
cijevi (uncased well) i ako se rabe nemagnetične
teške šipke (nonmagnetic drill collars), tada se izvodi
magnetsko višestruko mjerenje devijacije (magnetic
multishot directional survey). Magnetski mjerni in-
strument rabi rozetu magnetskog kompasa, visak
i modificiranu kameru s vremenskim aktiviranjem.
Ako je u bušotini zaštitna kolona (cased well), tada
se izvodi giroskopsko višestruko mjerenje devijacije
(gyro multishot directional survey). Giroskopski mjer-
ni instrument rabi giroskop, rozetu kompasa, visak i
modificiranu kameru.
multistage cementing – višestupanjska cementacija
bušotine. U procesu bušenja – operacija cementacije
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, casing string)
koja se izvodi s nekoliko odvojenih obroka (batches)
cementne kaše i postavljanjem cementacijskih kol-
čaka (cementers) na odabranim intervalima u koloni.
Primjenjuje se za cementaciju dugih zaštitnih kolona
kako bi se smanjili tlakovi pumpi i tlak na formaciju.
Sinonimi: multiple stage cementing, stage cementing.
multistage (multi-stage) compressor – višestupanjski
kompresor, v. multiple-stage compressor.
multiwell test – ispitivanje interferencije bušotina, v. in-
terference test.
multizone completion – višezonsko proizvodno opre-
manje bušotine, v. multiple completion.
mundic – pirit, v. pyrite.
murbruk structure – kataklastična (porfiroklastična)
struktura, v. mortar structure.
muriatic acid – klorovodična (solna) kiselina, v. hydro-
chloric acid.
Muschelkalk – ljušturni vapnenac, mušelkalk. Strati-
grafski kat srednjeg trijasa (Middle Triassic) u Europi
(osobito u Njemačkoj) – iznad šarenog pješčenjaka
ili buntsandštajna (Bunter), a ispod kojpera (Keuper).
muscovite – muskovit. (1) Mineral iz grupe tinjaca (li-
skuna, mica group), po kemijskom sastavu kalij-alu-
mosilikat. Bezbojan je do žućkaste ili svijetle smeđe
boje. Kristali muskovita su često pseudoheksagonski
i pločasti. Sreće se u obliku listića i ljuskica, a često
u velikim listovima (kao u pegmatitima). Muskovit
je najrasprostranjeniji tinjac i uobičajen je (tipičan)
mineral metamorfnih stijena (metamorphic rocks),
na primjer, gnajseva (gneisses) i škriljavaca (schists),
većine kiselih eruptivnih (magmatskih) stijena (acid
igneous rocks), na primjer, granita (granites) i pegma-
tita (pegmatites) i mnogih sedimentnih stijena (se-
dimentary rocks), osobito pješčenjaka (sandstones).
Sinonimi: common mica, mirror stone, Muscovy glass.
(2) Termin koji se u mineralogiji glina primjenjuje za
označavanje ilita (illite).
Muscovy glass – muskovit, v. muscovite.
mushroom rock – gljivasta stijena. Pločasta stijenska
masa formirana abrazijom vjetrom (selektivnom
erozijom vjetrom) u aridnim područjima. Sastoji se
od gornjeg sloja otpornih stijena i donjeg mekšeg i
djelomično erodiranog sloja formirajući na taj način
stup koji podržava široki blok stijene. U cjelini, stije-
540 myrmekite
na oblikom nalikuje na gljivu. Sinonimi: fur-cap rock,
toadstool rock.
mutual-boundary stratotype – stratotip granice kato-
va. Stratotip granice jedinica (v. boundary stratotype)
koji služi kao krovina (top) jednog kata i kao podina
(bottom) sljedećeg mlađeg kata; v. stratotype.
MWD data – podaci dubinske telemetrije (dubinskih
mjerenja) u procesu bušenja, v. measurements-while
drilling.
MWD log – dijagram dubinske telemetrije (dubinskih
mjerenja) u procesu bušenja, v. measurement while
drilling log.
MWD technology – tehnologija dubinske telemetrije
(dubinskih mjerenja) u procesu bušenja, v. measure-
ments-while drilling.
mylonite – milonit. Kompaktna (gusta) stijena nalik
čertu. Bez klivaža je, ali s prugastom strukturom
(banded structure). Formira se ekstremno jakim dro-
bljenjem i odsijecanjem (otkidanjem) stijena koje su
bile pulverizirane i usitnjene trljanjem tijekom navla-
čenja (formiranja navlaka, overthrusting) ili intenziv-
nog djelovanja dinamičke metamorfoze (dynamic
metamorphism). Milonit se također može opisati kao
mikrobreča (microbreccia) s teksturom tečenja (flow
texture).
mylonitization – milonitizacija. Deformacija stijena
uslijed ekstremno intenzivnog mikrobrečiranja (mi-
crobrecciation) uzrokovanog mehaničkim silama
koje djeluju u određenom smjeru bez bitne kemij-
ske pretvorbe zdrobljenih minerala. Karakteristična
svojstva milonita formiranih na takav način su izgled
(forma) nalik na flint, trakasta ili prugasta struktura i
prisutnost nezdrobljenih okaca i lećica matične (is-
hodišne) stijene (parent rock) u zdrobljenom matrik-
su. Sinonim: mylonization.
mylonization – milonitizacija, v. mylonitization.
myodocopes (Myodocopida) – miodokopi. Red ostra-
koda (dvoljušturaca, ostracodes). Karakterizirani su
ljušturom (shell) s gotovo jednakim polovicama (lju-
skama, valves) koje mogu biti glatke ili sa skulpturom
i dobro razvijenim rostrumom (rostrum). Većina ma-
rinskih planktonskih ostrakoda pripada miodokopi-
ma. Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-danas.
myriapods (Myriapoda) – miriapodi, stonoge. Nadra-
zred kopnenih (nadzemnih) artropoda (člankonoža-
ca, terrestrial arthropods). Karakterizirani su tijelom
podijeljenim na glavu (koja nosi jedan par ticala i tri
para čeljusti) i trup i nerazgranatim nastavcima. Dišu
trahejama (uzdušnicama). Duž tijela imaju jednake
noge. Rijetko su se sačuvali kao fosili, ali su poznati
od gornjeg silura do danas.
myrmekite – mirmekit. Fino, vidljivo tek pod mikrosko-
pom, proraštanje (intergrowth) plagioklasa crvolikim
kvarcom. Pojavljuje se obično pri supstituciji kalij-
skog glinenca (feldšpata) plagioklasom tijekom ka-
snijih stadija konsolidacije (stvrdnjavanja) eruptivnih
(magmatskih) stijena ili tijekom narednog perioda
plutonske aktivnosti (u postmagmatskom stadiju).
Kvarc se unutar glinenca sreće u obliku kuglica ili ka-
pljica ili u crvolikom obliku.
naftalan
Nn
naftalan – naftalan, v. naphthalan.
Na-K-Ca geothermometer – natrijsko-kalijsko-kalcij-
ski geotermometar. Metoda proračuna temperature
geotermalnog ležišta prema relativnim koncentra-
cijama natrija, kalija i kalcija što se nalaze u uzorku
geotermalnog fluida. Osniva se na iskustvenim po-
dacima o ravnotežnim topljivostima u zavisnosti od
temperature.
n-alkanes – normalni alkani, v. normal alkanes.
Namurian, Namurian stage – namir, namur. Stratigraf-
ski kat donjeg karbona (Lower Carboniferous) i gornje
krede (Upper Carboniferous) – iznad vizea (Viséan), a
ispod vestfala (Westphalian). Dijeli se na donji namir
(donji karbon ili gornji misisipij) i gornji namir (gornji
karbon ili donji pensilvanij).
nannofossil – nanofosil. (1) Skupni termin za označa-
vanje fosilnih diskoastera (v. discoaster) i kokolita (v.
coccolith) koji su ponajprije vapneni mikrofosili (cal-
careous microfossils) čija veličina uglavnom odgova-
ra granici rezolucije (rezolucijske sposobnosti) optič-
kog mikroskopa, pa ih je zbog toga najbolje izučavati
elektronskim mikroskopom. (2) Termin koji se katka-
da primjenjuje u općenitijem smislu za označavanje
drugih ekstremno malih (mikroskopskih) marinskih
(obično algalnih) fosila koji su manji od mikrofosila
(v. microfossil). Nanofosili su obilno zastupljeni, širo-
ko distribuirani i vremenski specifični. Vrlo su korisni
kao provodni fosili.
nannoplankton – nanoplankton. Pasivno plutajući jed-
nostanični organizam promjera manjeg od 35 mikro-
metara. Veći su od ultraplanktona (v. ultraplankton),
ali manji od mikroplanktona (v. microplankton), ma-
kroplanktona (v. macroplankton) i megaplanktona (v.
megaloplankton). Uključuje alge, bakterije i protozoe
(praživotinje).
naphtha – (1) laka frakcija nafte. (a) Ugljikovodici s
najnižim vrelištem (ispod 250 °C) koji su tekući pri
standardnim uvjetima, ali lako vaporiziraju i postaju
upaljivi. rabe se kao otapala i čistila. (b) Laka frakcija
nafte s hlapljivošću između benzina (gasoline) i ke-
rozina (kerosene), primjenjuje se kao ingredijencija
541 naphthenic crude (crude oil)
benzina i otapalo za bojila, smole i čišćenje. (c) Aro-
matsko otapalo iz kamenougljenog katrana. (2) naf-
ta. Zastarjeli termin. (3) kondenzat. Zastarjeli termin
za condensate.
naphthalan – naftalan. Meki destilat armenske nafte
zelenkasto-crne boje. Topljiv je u eteru i ugljikovodi-
cima, a netopljiv u vodi. Rabi se u medicinske svrhe.
Sinonim: naftalan.
naphthalene – naftalin. Polinuklearni aromatski uglji-
kovodik. Bijela, hlapljiva kristalna tvar s karakteristič-
nim mirisom, netopljiva u vodi, a topljiva u organ-
skim otapalima. Nalazi se u nekim sirovim naftama, a
također se dobiva iz katrana kamenog ugljena. Rabi
se za fungicide, maziva i smole te kao otapalo. Sino-
nim: naphthalin.
naphthalin – naftalin, v. naphtalene.
naphthene-base crude – naftenska (asfaltna) sirova
nafta, sirova nafta s naftenskom (asfaltnom) bazom, v.
asphalt-base crude oil.
naphthene-base crude oil – naftenska (asfaltna) sirova
nafta, sirova nafta s naftenskom (asfaltnom) bazom, v.
asphalt-base crude oil.
naphthene hydrocarbons – nafteni, cikloparafinski
(naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici cikloparafin-
skog (naftenskog) reda, v. cycloalkanes.
naphthenes – nafteni, cikloparafinski (naftenski) uglji-
kovodici, ugljikovodici cikloparafinskog (naftenskog)
reda, v. cycloalkanes.
naphthene series of hydrocarbons – nafteni, ciklopa-
rafinski (naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici ciklopa-
rafinskog (naftenskog) reda, v. cycloalkanes.
naphthenic-base crude – (1) asfaltna (naftenska) sirova
nafta, sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v.
asphalt-base crude oil. (2) naphthenic crude.
naphthenic crude (crude oil) – (1) naftenska sirova
nafta, sirova nafta s naftenskom bazom. Prema defi-
niciji Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO)
– sirova nafta koja sadrži znatnu količinu naftena
(cikloalkana ili cikloparafina) u nekim ili svim frak-
cijama i ostacima destilacije. Približno sinonimnog
značenja kao asfaltna sirova nafta; v. oil base, aro-
naphthenic hydrocarbons
matic crude oil, mixed-base crude oil, paraffin-base
crude oil, naphtheno-paraffinic crude oil. (2) asfaltna
(naftenska) sirova nafta, sirova nafta s asfaltnom (naf-
tenskom) bazom, v. asphalt-base crude oil.
naphthenic hydrocarbons – nafteni, cikloparafinski
(naftenski) ugljikovodici, ugljikovodici cikloparafin-
skog (naftenskog) reda, v. cycloalkanes.
naphthenic oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta, siro-
va nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asphalt-
base crude oil.
naphthenoaromatic – naftensko-aromatski. Naziv za
ugljikovodik koji sadrži i aromatske (nezasićene) i
naftenske (zasićene) prstenove.
naphtheno-paraffinic crude oil – naftensko-parafin-
ska sirova nafta. Sirova nafta koja sadrži više od 50%
zasićenih i manje od 40% parafinskih ugljikovodika
(izoparafina i normalnih parafina) i naftenskih uglji-
kovodika. Siromašna je sumporom i moguć je sadržaj
smola i asfaltena od 5 do 15% i 25 do 40% aromata;
v. oil base, aromatic crude oil, asphalt-base crude oil,
mixed-base crude oil, naphthenic crude,paraffin-base
crude oil.
nappe – tektonski pokrov. U strukturnoj geologiji
– alohtono stijensko tijelo u obliku plašta bilo ka-
kve unutarnje strukture i bilo kojeg porijekla koje
se pomicalo po pretežito horizontalnoj površini.
Mehanizmom formiranja tektonskih pokrova može
biti proces navlačenja (thrust faulting), prebačenog
(poleglog) boranja (recumbent folding) ili oba pro-
cesa. Termin je prvobitno bio predložen kao naziv
za velike alohtone pokrove (allochthonous sheets) u
zapadnim Alpama; v. klippe.
nappe outlier – klipa, v. klippe.
Na-spar – natrijski glinenac (feldšpat). (1) v. sodium feld-
spar. (2) v. soda spar.
nassellarians – naselarije, v. nassellines.
nassellines (Nassellina) – naselarije. Podred radiolari-
ja (zrakaša, radiolarians). Karakterizirani su postoja-
njem centralne kapsule (central capsule) koja je per-
forirana samo na jednom polu i zatvorena je jednom
membranom (membrane). Sinonim: nassellarians.
nasturan – nasturan, uranski smolinac, v. pitchblende.
native asphalt – prirodni asfalt, v. natural asphalt, 1.
native drilling fluid – prirodni bušaći fluid (bušaća
isplaka), v. native drilling mud.
native drilling mud – prirodna bušaća isplaka. Bušaća
isplaka koja nastaje pumpanjem vode u bušotinu i
miješanjem s izbušenim glinenim česticama i krho-
tinama bez dodavanja bilo kakvih aditiva u procesu
bušenja. Takve isplake imaju visok sadržaj čvrstih
čestica i filtraciju. Sinonimi: native drilling fluid, native
mud, native-mud drilling fluid.
native gas – originalni plin. Prirodni plin koji se izvor-
no nalazi u ležištima ili plin iz ležišta, za razliku od
injektiranog (injected gas) ili obrađenog plina (trea-
ted gas).
native mud – prirodna isplaka, v. native drilling mud.
native-mud drilling fluid – prirodna isplaka, v. native
drilling mud.
native paraffin – ozokerit, v. ozocerite.
native-state core – prirodna jezgra. Jezgra čije je pri-
rodno stanje očuvano hermetizacijom neposredno
nakon njena izvlačenja iz bušotine, za razliku od oči-
šćene jezgre (v. cleaned core) i jezgre s restauriranim
stanjem (v. restored-state core). Buše se s ispiranjem
542 natural drive mechanisms
ležišnom naftom ili specijalnim isplačnim fluidima
na bazi nafte koji minimalno utječu na močivost
jezgre. Neke od metoda zaštite jezgara su: (a) pres-
vlačenje (oblaganje) jezgara plastikom, polietilenom
ili parafinom; (b) spremanje jezgara u posude (kutije,
cijevi) nepropusne za zrak; (c) hermetizacija jezgara
u plastičnim vrećama; (d) zamrzavanje jezgara) i, (e)
zamotavanje jezgara aluminijskom folijom i plastič-
nom vrpcom.
native water – (1) konatna voda, v. connate water. (2)
slojna (prirodna) voda, v. formation water, 2.
natron lake – natronsko jezero, v. soda lake.
natural asphalt – prirodni asfalt. (1) Tip ugljikovodika
koji se nalazi u prirodnim sedimentima u polučvr-
stom ili čvrstom stanju i koji se izlučio ili probio na
površinu i formirao potoke ili jezera. Obično sadrži
sumpor, metale i druge neugljikovodike. Viskoznost
prirodnog asfalta je veća od 10.000 cp pri originalnoj
slojnoj temperaturi i atmosferskom tlaku. Sinonim:
native asphalt; (2) Prema nekim definicijama, termini
natural asphalt i natural bitumen (prirodni bitumen)
su sinonimi.
natural bitumen – prirodni bitumen. Prirodna mineral-
na smola, katran ili asfalt. Prema nekim definicijama,
termini natural bitumen i natural asphalt (prirodni
asfalt) su sinonimi.
natural clay – prirodna glina. Glina (minerali gline) koja
se nalazi u bušenim formacijama, za razliku od ko-
mercijalnih glina (commercial clays).
natural completion – proizvodno opremanje bušoti-
ne bez stimulacije. Završno proizvodno opremanje
bušotine bez stimulacije (obrade), kao što je frak-
turiranje (fracing) ili obrada kiselinom (acidizing), za
razliku od opremanja sa stimulacijom (v. stimulated
completion).
natural deasphalting – prirodna deasfaltizacija, v. de-
asphalting, 1.
natural depletion – prirodno iskorištavanje ležišta. Po-
stupno iscrpljivanje nafte ili plina iz ležišta djelova-
njem njegove prirodne energije (potisne sile vode ili
plina) kao mehanizma (režima) proizvodnje.
natural depletion mechanisms – mehanizmi prirod-
nog režima ležišta, v. natural drive mechanisms.
natural drive – prirodni režim ležišta. Režim iskorišta-
vanja ležišta djelovanjem njegove prirodne energije,
tj. bez primjene umjetnih metoda eksploatacije. Si-
nonim: natural recovery drive; v. natural drive mecha-
nisms, combination drive, gas-cap drive, solution-gas
drive, water drive.
natural drive mechanisms – mehanizmi prirodnog
režima ležišta. Izvori prirodne energije ležišta koji se
rabe za usmjeravanje gibanja nafte i plina u ležištu
prema proizvodnim bušotinama, tipični prirodni
režimi proizvodnje ugljikovodika iz ležišta. Svaki
fluid u ležištu (plin, nafta, voda) jest izvor potenci-
jalne ležišne energije i sudjeluje različitim oblikom u
mehanizmu prirodnog režima iskorištavanja ležišta
(proizvodnje). Pad tlaka u ležištu uslijed crpljenja flu-
ida uzrokuje ekspanziju preostalog volumena fluida
u ležištu koja, zajedno s ekspanzijom ležišne stijene,
čini mehanizam prirodnog crpljenja (proizvodnje)
nafte, plina i vode. Nazivi različitih mehanizama
potječu od glavnog energijskog izvora u ležištu.
Glavni tipovi mehanizama prirodnog režima naftnih
ležišta su: (a) režim otopljenog plina (v. solution-gas
natural flow
drive); (b) režim plinske kape (v. gas-cap drive) i, (c)
vodotlačni režim (v. water drive). Kada u istom ležištu
postoje dva ili više spomenutih režima (uključujući
i gravitacijski režim – v. gravity drive), tada je riječ o
kombiniranom režimu (v. combination drive). Tipovi
režima se određuju analizom historijata proizvodnje,
ponajprije analizom podataka ležišnog tlaka i odno-
sima fluida u proizvodnji. Sinonimi: natural depletion
mechanisms, natural production mechanisms, natural
recovery mechanisms.
natural flow – prirodno (slobodno) strujanje. Strujanje
slojnih fluida iz bušotine na površinu eruptiranjem,
tj. bez primjene metoda umjetnog podizanja nafte
na površinu (v. artificial lift) – ležišni tlak je dovoljno
visok za dizanje fluida. Sinonim: natural flowing, na-
tural lift; v. flush production.
natural flowing – prirodno (slobodno) strujanje, v. na-
tural flow.
natural fractures – prirodne pukotine (frakture). Prirod-
no nastale pukotine u stijenama (dijastrofizmom,
dubokom erozijom pokrova, skupljanjem volume-
na), na primjer, u šejlu koji je izgubio vodu, ohlađe-
nim eruptivnim (magmatskim) stijenama ili isušenim
sedimentnim stijenama. Njihovo postojanje u stijeni
može promijeniti poroznost ili permeabilnost skele-
ta stijene ili oba parametra. Ako su pukotine ispunje-
ne sekundarnim mineralima, one mogu ograničiti
strujanje. Međutim, čak i u stijenama s malom poro-
znošću skeleta pukotine povećavaju porni volumen
(povećanjem poroznosti i povezivanjem izolirane
poroznosti skeleta stijene) tako da proizvodnja uglji-
kovodika može biti profitabilna. Za vrednovanje leži-
šta je bitna procjena gustoće pukotina i distribucije
poroznosti i permeabilnosti, jer utječe na broj i polo-
žaj eksploatacijskih bušotina.
natural gamma-ray log – dijagram gama-karotaže;
gama-karotaža, v. gamma-ray log.
natural gamma-ray logging – gama-karotaža, v. ga-
mma-ray logging.
natural gamma-ray spectroscopy log – spektro-
skopska gama-karotaža. Mjerenje ukupne prirodne
gama-radioaktivnosti formacija (total natural ra-
dioactivity of formations), analiza spektra prirodne
energije gama-zračenja od radioaktivnog raspada
prirodnih izotopa u formacijama (stijenama). Meto-
da omogućuje razdvajanje spektra zračenja na kom-
ponente uranskog, torijskog i kalij-40 niza. Pojava i
različiti odnosi pojedinih izotopa definiraju različita
svojstva formacija – uran se nalazi u većini litologija,
dok su torij i kalij uobičajeni u šejlu. Primjenjuje se u
zacijevljenim bušotinama (bušotinama sa zaštitnom
kolonom) i nezacijevljenim (bez zaštitne kolone). Po-
daci mjerenja se rabe za geološke korelacije forma-
cija, elektrofacijesne analize i analize sedimentacij-
skih sredina, mineralošku identifikaciju, određivanja
sadržaja šejla i tipa minerala gline i detekciju zona
pukotina.
natural gas – prirodni plin. Složena smjesa lakših uglji-
kovodika (obično s primjesama drugih plinovitih
komponenti – sumporovodika, ugljik-dioksida, duši-
ka, helija) koja u prirodi egzistira u plinovitom stanju
u plinskim ležištima ili vezana uz naftu (otopljena
u nafti ili u plinskoj kapi naftnih ležišta) i koja je u
plinovitom stanju pri atmosferskom tlaku i tempera-
turi, odnosno, ostaje u plinovitom stanju pri tlaku i
543 natural-gas dehydration by glycol
temperaturi koji obično postoje u proizvodnji i upo-
trebi. Prema načinu zalijeganja, prirodni plin se dijeli
na tzv. kaptažni plin (plin koji se nalazi u kontaktu sa
slojnom naftom u ležištu, otopljen u njoj ili slobodan
u plinskoj kapi naftnog ležišta – v. associated gas) i
slobodni plin (plin u plinskim ležištima – v. free gas,
nonassociated gas) ili, prema drugim definicijama,
na otopljeni plin (u nafti – v. solution gas), plin plin-
ske kape (naftnog ležišta – v. gas-cap gas) i slobodni
plin (u plinskim ležištima – v. free gas, nonassociated
gas). Postoji također podjela na tzv. konvencionalni
prirodni plin (plin koji se može proizvoditi tehnički
normalnom, uobičajenom praksom – v. conventional
natural gas) i nekonvencionalni prirodni plin (plin
u ležištima vrlo niske permeabilnosti, u ležištima
plinskih hidrata, plin otopljen u slojnoj vodi ili plin
dobiven podzemnim rasplinjavanjem ugljena – v.
nonconventional natural gas, synthetic natural gas,
manufactured gases).
Prirodni plin se pretežno sastoji od metana, ali tako-
đer sadrži etan, propan i teže (ukapljive) komponen-
te. Komponentni sastav vrlo široko varira, sadržaj (u
volumenskim %) metana može biti od 50% do 99%,
etana od 0,05% do 22%, propana od 0,01% do 12%,
butana do 5%, pentana i viših ugljikovodika od tra-
gova do 2%, dušika i ugljik-dioksida (glavne negori-
ve komponente) obično od 0,01% do 20%, sumporo-
vodika od tragova do 15% i helija do 1%. Gornja to-
plinska vrijednost (kalorična moć) prirodnog plina je
obično u rasponu između 30 MJ/m3 i 45 MJ/m3. Pre-
ma sadržaju težih (ukapljivih) ugljikovodika, opće-
nito se klasificira kao suhi (siromašni, mršavi – v. dry
natural gas) i masni (mokri, vlažni, bogati – v. wet na-
tural gas) prirodni plin. Suhi plin sadrži manje od 340
cm3/m3 etana i težih ugljikovodika, srednjomasni ili
srednjobogati plin (moderately rich gas) između 340
i 675 cm3/m3 i vrlo masni ili vrlo bogati plin (very rich
gas) preko 675 cm3/m3 etana i viših ugljikovodika.
Prema sadržaju sumpora, prirodni plinovi se dijele na
besumporne (niskosumporne, nekorozivne, »slatke«
– v. sweet natural gas) i sumporne (visokosumporne,
korozivne, »kisele« – v. sour natural gas). Maksimalni
dopušteni sadržaj sumpora (kao i ugljik-dioksida) u
prirodnom plinu za transport i potrošnju je definiran
propisima. Prirodni plin se rabi kao gorivo u industriji
i domaćinstvima i kao sirovina u kemijskoj industriji.
Katkada se prirodni plin može pomiješati s gradskim
plinom (town gas) ili koksnim (kokerijskim) plinom
(coke-oven gas) i sa smjesama ukapljenog naftnog
plina i zraka (LPG/air mixture). Prije upotrebe prirodni
plin se obrađuje (oplemenjuje) raznim tehnološkim
postupcima radi uklanjanja ili smanjivanja sadržaja
nepoželjnih primjesa (potencijalno korozivnih kom-
ponenata – sumporovodika, ugljik-dioksida, vode i
ukapljivih ugljikovodika). Sinonim: gas.
natural-gas condensate – kondenzat prirodnog plina.
Tekuće frakcije koje nastaju i proizvode se tijekom
operacija hlađenja i komprimiranja u proizvodnji
prirodnog plina za tržište; v. condensate, natural-gas
liquids.
natural-gas dehydration – dehidracija (sušenje) prirod-
nog plina, v. gas dehydration.
natural-gas dehydration by glycol – dehidracija (su-
šenje) prirodnog plina glikolom, v. glycol dehydration
of gas.
natural-gas desulfurization
natural-gas desulfurization – desulfurizacija (odsum-
poravanje) prirodnog plina, v. gas sweetening.
natural-gas field – plinsko polje, v. gas field.
natural-gas liquid products (NGLP) – tekući produkti
prirodnog plina. Kapljevine dobivene (izdvojene) iz
prirodnog plina (kapljevina prirodnog plina, natural
gas liquids) – kondenzat (condensate), etan (ethane),
propan (propane) i butan (butane); v. natural-gas
liquids.
natural-gas liquids (NGL, NGLs, NGL’s) – kapljevine
prirodnog plina. Opći termin za sve ugljikovodike koji
se mogu ekstrahirati (separirati) iz masnog prirod-
nog plina (wet natural gas) kao tekućine (kapljevine)
u separatorima, postrojenjima na polju ili postroje-
njima za obradu (preradu) plina. Uključuju etan (et-
hane), propan (propane), butane (butanes), pentane
(pentanes) i više ugljikovodike, kondenzat (conden-
sate) i prirodni benzin (natural gasoline) te ukapljeni
naftni plin (liquified petroleum gas, LPG – uglavnom
propan i butan) i male količine neugljikovodičnih
komponenata. Sinonim: associated liquids.
natural-gas odorant – odorizator (odorant) prirodnog
plina, v. odorant.
natural-gas odorization – odorizacija prirodnog plina,
v. odorization.
natural-gas oilfield processing – pogonska obrada
prirodnog plina, obrada prirodnog plina na polju, v.
oilfield processing of natural gas.
natural gasoline – prirodni benzin, plinski kondenzat, v.
condensate, 2.
natural gasoline plant – postrojenje za obradu (prera-
du) prirodnog plina, v. gas plant.
natural-gas pipeline specifications – specifikacije za
transport prirodnog plina cjevovodima. Propisane ka-
rakteristike prirodnog plina za njegov transport pli-
novodima koje obično uključuju sljedeće: (a) sadržaj
vode – najviše 64 do 112 g/1.000 Sm3 ili 4 do 7 lb/
MMscf; (b) sadržaj sumporovodika – najviše 5,7 mg/
m3 ili 0,25 grain/100 SCF (grain – angloamerička mjer-
na jedinica općeg sustava za masu jednaka približno
0,0648 g ili 64,8 mg) ili 4 ppm (volumnih); (c) sadržaj
merkaptana – najviše oko 4,6 mg/m3 ili 0,2 grain/100
SCF; (d) ukupni sadržaj sumpora – najviše od 23 do
115 mg/m3 ili 1 do 5 grain/100 SCF; (e) sadržaj ugljik-
dioksida – najviše 1 do 3% ili 100 ppm (volumnih);
(f ) sadržaj kisika – najviše do 0,4%; (g) gornja toplin-
ska vrijednost – najmanje 35,5 MJ/m3 ili 950 Btu/SCF
(obično se propisuje između 35,5 i 45 MJ/m3 ili 950 i
1.200 Btu/SCF; (h) temperatura isporuke – najviše 50
°C (120 °F), i (i) tlak isporuke – najmanje 50 bar/700
psig (transport plina cjevovodima se obično obavlja
pri visokim tlakovima – između 50 i 70 bar/700 i 1.000
psig). Sadržaj vode i sumporovodika u prirodnom pli-
nu i njegova minimalna gornja toplinska vrijednost
su najvažniji parametri u specifikacijama za transport.
Komercijalni plin također ne smije sadržavati pijesak,
prašinu, smole i slobodnu tekuću fazu. Specifikacije
za transport plina cjevovodima u SAD su propisali
Američko društvo za ispitivanje materijala (American
Society for Testing Materials, ASTM) i Udruga prerađi-
vača plina (Gas Processors Association, GPA).
natural-gas plant – postrojenje za obradu (preradu) pri-
rodnog plina, v. gas plant.
natural-gas pool – ležište/polje prirodnog plina, v. gas
reservoir.
544 natural-gas storage in depleted gas reservoirs
natural-gas purification – čišćenje prirodnog plina, v.
gas processing, gas sweetening.
natural-gas resevoir – plinsko ležište, ležište plina, v.
gas reservoir.
natural-gas storage – (1) skladištenje prirodnog pli-
na. Stvaranje zaliha prirodnog plina površinskim
ili podzemnim skladištenjem radi zadovoljavanja
vršne (maksimalne) potrošnje, odnosno sezonskih
fluktuacija ponude i potražnje tijekom ljetnih i zim-
skih mjeseci. Najčešće metode skladištenja prirod-
nog plina su skladištenje u cjevovodima (v. natural-
gas storage in pipelines), podzemno skladištenje u
iscrpljenim plinskim i naftnim ležištima ili poljima
(v. natural-gas storage in gas reservoirs, natural-gas
storage in oil reservoirs), vodonosnim slojevima
(akviferima – v. natural-gas storage in aquifers) te
prirodnim i umjetnim (izluženim solnim ili iskopa-
nim stijenskim) kavernama (v. natural-gas storage
in man-made caverns), u čeličnim rezervoarima pod
visokim tlakom i u ukapljenom stanju (LNG). Sino-
nim: natural-gas storing; v. underground natural gas
storage. (2) skladište prirodnog plina. Osnovni para-
metri podzemnog skladišta prirodnog plina su: (a)
plinski jastuk (v. cushion gas); (b) volumen radnog ili
aktivnog plina (korisni skladišni kapacitet – v. wor-
king gas capacity), ukupan kapacitet skladišta (v.
total capacity of gas storage reservoir), maksimalan
volumen plina koji se može uskladištiti i proizvesti
iz skladišta i tlak plina.
natural-gas storage cavern – kaverna za skladištenje
prirodnog plina; kaverna za skladište prirodnog plina,
v. salt cavern, rock cavern, underground natural gas
storage in salt caverns, underground natural gas sto-
rage in rock caverns.
natural-gas storage field – polje za podzemno skladi-
štenje prirodnog plina; polje za podzemno skladište
prirodnog plina, v. underground natural gas storage,
underground natural gas storage in depleted gas re-
servoirs, underground natural gas storage in depleted
oil resrevoirs.
natural-gas storage in abandoned mines – skladište-
nje prirodnog plina u napuštenim rudnicima; skladište
prirodnog plina u napuštenim rudnicima, v. undergro-
und natural gas storage in converted mines.
natural-gas storage in aquifers – skladištenje prirod-
nog plina u vodonosnim slojevima; skladište prirodnog
plina u vodonosnim slojevima, v. underground natural
gas storage in aquifers.
natural-gas storage in converted mines – skladište-
nje prirodnog plina u rudnicima; skladište prirodnog
plina u rudnicima, v. underground natural gas storage
in converted mines.
natural-gas storage in depleted fields – skladištenje
prirodnog plina u iscrpljenim poljima; skladište prirod-
nog plina u iscrpljenim poljima, v. underground natu-
ral gas storage in depleted gas reservoirs, underground
natural gas storage in depleted oil reservoirs.
natural-gas storage in depleted gas fields – skladi-
štenje prirodnog plina u iscrpljenim plinskim poljima;
skladište prirodnog plina u iscrpljenim plinskim polji-
ma, v. underground natural gas storage in depleted
gas reservoirs.
natural-gas storage in depleted gas reservoirs
– skladištenje prirodnog plina u iscrpljenim plinskim
ležištima; skladište prirodnog plina u iscrpljenim plin-
natural-gas storage in depleted oil fields
skim ležištima, v. underground natural gas storage in
depleted gas reservoirs.
natural-gas storage in depleted oil fields – skladi-
štenje prirodnog plina u iscrpljenim naftnim poljima;
skladište prirodnog plina u iscrpljenim naftnim polji-
ma, v. underground natural gas storage in depleted oil
reservoirs.
natural-gas storage in depleted oil reservoirs – skla-
dištenje prirodnog plina u iscrpljenim naftnim ležišti-
ma; skladište prirodnog plina u iscrpljenim naftnim
ležištima, v. underground natural gas storage in deple-
ted oil reservoirs.
natural-gas storage in depleted reservoirs – skladi-
štenje prirodnog plina u iscrpljenim ležištima; skladište
prirodnog plina u iscrpljenim ležištima, v. underground
natural gas storage in depleted gas reservoirs, under-
ground natural gas storage in depleted oil reservoirs.
natural-gas storage in gas reservoirs – skladištenje
prirodnog plina u plinskim ležištima; skladište prirod-
nog plina u plinskim ležištima, v. underground natural
gas storage in depleted gas reservoirs.
natural-gas storage in man-made caverns – skladi-
štenje prirodnog plina u umjetnim kavernama; skladi-
šte prirodnog plina u umjetnim kavernama, v. under-
ground natural gas storage in man-made caverns.
natural-gas storage in mined rock caverns – skladi-
štenje prirodnog plina u iskopanim stijenskim kaverna-
ma; skladište prirodnog plina u iskopanim stijenskim
kavernama, v. underground natural gas storage in
rock caverns.
natural-gas storage in oil reservoirs – skladištenje pri-
rodnog plina u naftnim ležištima; skladište prirodnog
plina u naftnim ležištima, v. underground natural gas
storage in depleted oil reservoirs.
natural-gas storage in pipelines – skladištenje prirod-
nog plina u cjevovodima. Sustavi (mreže) plinovoda
se često rabe za privremeno skladištenje prirodnog
plina pod visokim tlakom. Količine plina, za kojima u
određenom trenutku nema potražnje, pohranjuju se
u plinovodima podizanjem tlaka u njima kompresor-
skim međustanicama (s 20 na 70 bar, s odgovaraju-
ćim povećanjem volumena skladištenja plina). Kada
potražnja poraste, uskladišteni plin se može isporu-
čivati potrošačima snižavanjem tlaka u plinovodima
(obično sa 70 na 25 bar). Skladištenje u cjevovodi-
ma je vrlo korisno za kompenzaciju vršne potražnje
u trajanju od nekoliko sati. Sinonimi: gas storage in
pipelines, storage of gas in pipelines, storage of natural
gas in pipelines; v. natural-gas storage.
natural-gas storage in rock caverns – skladištenje
prirodnog plina u stijenskim kavernama; skladište pri-
rodnog plina u stijenskim kavernama, v. underground
natural gas storage in rock caverns.
natural-gas storage in salt – skladištenje prirodnog
plina u soli; skladište prirodnog plina u soli, v. under-
ground natural gas storage in salt caverns.
natural-gas storage in salt beds – skladištenje prirod-
nog plina u slojevima soli; skladište prirodnog plina u
slojevima soli, v. underground natural gas storage in
salt caverns.
natural-gas storage in salt caverns – skladištenje pri-
rodnog plina u solnim kavernama; skladište prirodnog
plina u solnim kavernama, v. underground natural gas
storage in salt caverns.
natural-gas storage in salt solution caverns – skladi-
545 naturally fractured formations
štenje prirodnog plina u izluženim solnim kavernama;
skladište prirodnog plina u izluženim solnim kaver-
nama, v. underground natural gas storage in salt ca-
verns.
natural-gas storage in salt strata – skladištenje prirod-
nog plina u slojevima soli; skladište prirodnog plina u
slojevima soli, v. underground natural gas storage in
salt caverns.
natural-gas storage in solution-mined caverns
– skladištenje prirodnog plina u izluženim solnim ka-
vernama; skladište prirodnog plina u izluženim solnim
kavernama, v. underground natural gas storage in salt
caverns.
natural-gas storage reservoir – ležište za skladištenje
prirodnog plina; ležište za skladište prirodnog plina, v.
underground natural gas storage in depleted gas reser-
voirs, underground natural gas storage in depleted oil
reservoirs.
natural-gas storing – skladištenje prirodnog plina, v.
natural-gas storage.
natural-gas sweetening – čišćenje prirodnog plina od
kiselih komponenata, desulfurizacija prirodnog plina,
v. gas sweetening.
natural-gas underground storage – podzemno skladi-
štenje prirodnog plina; podzemno skladište prirodnog
plina, v. underground natural gas storage.
natural-gas well – plinska bušotina, v. gas well.
natural glass – prirodno staklo. Staklasta, amorfna,
anorganska tvar koja se sreće u prirodi a nastala je
prebrzim skrućivanjem iz magme tako da nije bilo
kristalizacije. U granitsko ili kiselo prirodno staklo
(staklo granitskog ili kiselog sastava, granitic natural
glass, acid natural glass) spadaju plovućac (pumice)
i opsidijan (obsidian), a primjer bazaltskog prirod-
nog stakla (stakla bazaltnog sastava, basaltic natural
glass) jest tahilit (tachylite). U pješčanim pustinjama
prirodno staklo može nastati od kvarca.
natural hot water resources – prirodni resursi vruće
vode. Resursi toplinske energije vezane s geotermal-
nim vodama različite temperature.
natural levee – (1) prirodni naplavljeni riječni nasip. Pri-
rodni naplavljeni nasip riječnog korita – dugi široki
niski hrbat (ridge) ili nasip (embankment) od pijeska
i grubog (krupnog) silta koji je izgradila rijeka na
svojoj vodoplavnoj (poplavnoj) ravnici (flood plain) i
na objema obalama svoga korita, osobito za vrijeme
poplava kada je voda, prelijevajući se izvan obala
rijeke, prisiljena sedimentirati najkrupnije čestice
transportiranog materijala. Nagib nasipa od obale
rijeke prema vodoplavnoj ravnici je vrlo blag (oko
60 cm/km), a najviši dio nasipa (oko 4 metra iznad
vodoplavne ravnice) najbliži je obali rijeke za vrije-
me normalnog (ili približno normalnog) nivoa vode.
Sinonimi: levee, raised bank, spill bank. (2) prirodni hr-
bat (greben). Svaki prirodno formirani niski hrbat ili
greben koji nalikuje na prirodno naplavljeni riječni
nasip, na primjer, hrbat lave (lava levee) ili sedimen-
tni hrbat (sediment ridge) koji obrubljuje lepezastu
dolinu (fan valley).
natural lift – prirodno (slobodno) strujanje, v. natural
flow.
naturally deviated hole – prirodno iskrivljena bušotina,
v. crooked well.
naturally fractured formations – prirodno raspucani
slojevi, v. naturally fractured reservoirs.
naturally fractured reservoirs
naturally fractured reservoirs – prirodno raspucana
ležišta. Ležišta s prirodnim pukotinama. Takva leži-
šta mogu zalijegati u pješčenjacima, karbonatima
(vapnencima, dolomitima i prijelaznim stijenama
između njih) i temeljnim stijenama. Prirodno raspu-
cana ležišta se prema vrsti poroznosti mogu podi-
jeliti na tri glavna tipa: (a) ležišta s interkristalično-
intergranularnom (međukristalično-međuzrnskom)
poroznošću (akumulacija i migracija ugljikovodika je
slična kao u pješčenjačkim ležištima); (b) ležišta s pu-
kotinsko-skeletnom poroznošću (pore su slabo uza-
jamno povezane), i (c) ležišta s kavernoznom poro-
znošću i poroznošću otapanja (permeabilnost široko
varira od relativno jednolične do krajnje nepravilne).
Prema odnosu poroznosti i permeabilnosti skeleta
i pukotina, prirodno raspucana ležišta se mogu, po
drugoj klasifikaciji, podijeliti u četiri tipa: (a) ležišta u
kojima pukotine čine cjelokupni volumen ležišta za
ugljikovodike i njegovu permeabilnost; (b) ležišta u
kojima skelet sadrži veći dio (ako ne i cjelokupni vo-
lumen) ugljikovodika, permeabilnost skeleta je zane-
mariva, a propusnost pukotina je bitna za ležište; (c)
ležišta čiji skelet ima dobru primarnu permeabilnost
a pukotine je još povećavaju, kapacitet proizvodnje
iz takvih ležišta je znatan, i (d) ležišta u kojima su pu-
kotine ispunjene mineralima, dijele ležište na male
blokove i mogu biti barijere migraciji slojnih fluida;
formacije takvih ležišta su vrlo anizotropne i često
nerentabilne.
naturally fractured rocks – prirodno raspucane stijene,
v. naturally fractured reservoirs.
natural potential – prirodni (spontani, vlastiti) potenci-
jal, v. spontaneous potential.
natural production mechanisms – mehanizmi prirod-
nog režima ležišta, v. natural drive mechanisms.
natural radioactivity – prirodna radioaktivnost. Radio-
aktivnost koju ispoljavaju radionuklidi u prirodi. Ra-
dionuklidi u prirodi su zaostali od vremena stvaranja
elemenata ili su nastali njihovim raspadanjem ili ne-
prekidno nastaju (najviše kozmičkim zračenjem). U
prirodnoj radioaktivnosti su prisutna tri tipa zračenja
– alfa-, beta- i gama-zračenje.
natural recovery drive – prirodni režim ležišta, v. natu-
ral drive.
natural recovery mechanisms – mehanizmi prirodnog
režima ležišta, v. natural drive mechanisms.
natural remanence – prirodna remanentna (preostala)
magnetizacija, v. natural remanent magnetization.
natural remanent magnetism – prirodna remanentna
(preostala) magnetizacija, v. natural remanent ma-
gnetization.
natural remanent magnetization (NRM) – prirodna
remanentna (preostala) magnetizacija. Remanentna
(preostala) magnetizacija stijena in situ (na mjestu
njihova zalijeganja); magnetizacija stijena koja po-
stoji kada nema djelovanja magnetskog polja i ste-
čena je utjecajem Zemljinog magnetskog polja za
vrijeme njihova formiranja (nastajanja) ili, u nekim
slučajevima, kasnije. Ako nije posebno napomenuto,
termin remanentna magnetizacija se obično primje-
njuje upravo u tom smislu. Sinonimi: natural rema-
nence, natural remanent magnetism.
natural resin – prirodna smola. Nemodificirana smola
iz prirodnog izvora (na primjer, drveta), za razliku od
umjetne (sintetske) smole (synthetic resin), na pri-
546 near wellbore restrictions
mjer, kopal (fosilna smola od raznog tropskog drve-
ća, copal); v. resin.
natural resources – prirodni resursi. Prirodni proizvodi
koji se upotrebljavaju kao ulaz za ekonomske djelat-
nosti. Klasificiraju se kao obnovljivi (v. nonexhausti-
ble resources) i neobnovljivi (v. exhaustible resources),
premda se i obnovljivi resursi mogu praktično iscrpi-
ti ako se prekomjerno iskorištavaju. Nafta i prirodni
plin su neobnovljivi prirodni resursi.
natural steam resources – prirodni resursi vodene pare.
Resursi geotermalne energije koja se može dobiti
iskorištavanjem prirodne pregrijane vodene pare.
natural well – (1) eruptivna bušotina. Bušotina koja
eruptira (proizvodi eruptiranjem) bez stimulacije,
na primjer, bez obrade kiselinom (acidizing) ili frak-
turiranjem (fracing). (2) prirodni zdenac (bunar). Krška
vrtača (ponikva, sinkhole) ili drugi prirodni otvor
nalik na zdenac koji dopiru do vodnog lica (zrcala
podzemne vode, water table) i iz kojih se može crpiti
podzemna voda (ground water).
nautical mile – nautička (morska) milja. Izvansustavna
(anglo-američka) mjerna jedinica duljine (u pomor-
skom i zračnom prometu) jednaka 1.852, 2421 m (u
praktičnoj primjeni se uzima 1.852 metra) ili 6.076,91
stopa; v. statute mile.
nautiloid cephalopods – nautilidi, nautiloidi, v. nauti-
loids.
nautiloids – nautilidi, nautiloidi. Cefalopodi (glavonoš-
ci, cephalopods) koji pripadaju jednom od podrazre-
da Nautiloidea, Endoceratoidea ili Actinoceratoidea.
Karakterizirani su centralno smještenim sifonom
(sifom, siphuncle) i ravnom, savijenom ili spiralnom
vanjskom kućicom (external shell) koja je podijeljena
na komorice s manje izraženim suturnim fleksurama
(savijenim poprečnim septama, sutural flexures) nego
u amonita (ammonoids). Sve komorice (osim zadnje
koja je nastanjena) ispunjene su plinom, uglavnom
dušikom, što omogućuje plutanje kućice. Nautilidi
su procvat doživjeli u ordoviciju i siluru, a danas su
predstavljeni samo jednim rodom Nautilus (lađica
ili indijska lađica) Provodni fosili (guide fossil). Strati-
grafska rasprostranjenost: kambrij – danas. Sinonim:
nautiloid cephalopods.
Navarroan – navaro, navarro. Stratigrafski kat gornje
krede (Upper Cretaceous) u Sjevernoj Americi (pri-
morje Meksičkog zaljeva – Gulf Coast) – iznad tejlora
(Tayloran), a ispod midveja (Midwayan).
n-butane – n-butan, normalni butan, v. normal butane.
near gale – umjereni olujni vjetar, v. moderate gale.
near-miscible displacement – istiskivanje nafte pri
uvjetima bliskim miscibilnosti, djelomično (parcijalno)
miscibilno istiskivanje nafte, v. partially miscible drive.
nearshore – priobalni, obalni. Koji se proteže u akvato-
riju mora ili jezera na neodređenoj, ali obično kratkoj,
udaljenosti od obalne linije (shoreline). Terminom se
osobito označava zona neodređene širine koja se
proteže od obalne linije pri niskoj vodi (low-water
shoreline) daleko izvan zone zapljuskivanja valovima
(breaker zone), ograničava područje priobalnih struja
(area of nearshore currents) i uključuje obalnu zonu
(v. inshore) i dio odobalne zone (v. offshore). Dubine
su obično manje od 10 metara.
near wellbore restrictions – ograničenja proizvodnje
u okolišu kanala bušotine. Faktori koji utječu na sma-
njenje proizvodnje nafte ili plina. Posljedica su pro-
near wildcat
mjena svojstava formacije (ležišne stijene) ili fluida
oko kanala bušotine, kemijskih reakcija u formaciji ili
kanalu bušotine, mehaničkih problema ili neodgo-
varajuće metode završnog proizvodnog opremanja
bušotine i mogu djelovati u samom ležištu ili unu-
tar kanala bušotine. Uzroci smanjenja proizvodnje
naftne ili plinske bušotine mogu biti: (a) djelomično
raskrivanje produktivnog sloja bušenjem ili perfo-
riranjem (utjecaj je sličan skin-efektu, tj. smanjenoj
permeabilnosti u okolišu kanala bušotine – v. partial
penetration); (b) zagađenje (začepljenje) perforacija
kamencem ili drugim odloženim čvrstim česticama
(kalcijskim karbonatom i sulfatom, natrijskim klori-
dom, sumporom i drugim mineralima – začepljene
perforacije smanjuju protok nafte, v. scale deposit,
precipitate formation); (c) precipitacija parafina ili
asfaltena (najčešće se odlažu blizu površine, ali se
parafin često može nakupljati i u blizini perforacija
bušotine, pa odloženi talozi smanjuju protok nafte
– v. asphaltene precipitation, paraffin precipitation);
(d) smanjenje relativne permeabilnosti (u naftnim
ležištima se usljed pada tlaka oslobađa plin, a u plin-
skim ležištima može doći do formiranja kondenzat-
ne faze tako da povećanje zasićenja ležišta tim, se-
kundarnim, fazama smanjuje permeabilnost za fluid
koji se proizvodi – naftu ili plin); (e) blokade emulzi-
jom (nastaju u kanalu bušotine ili u njegovu okolišu
i mogu ne samo ograničiti nego i potpuno prekinuti
proizvodnju iz ležišta – v. emulsion block), i (f ) uruše-
nje formacije (javlja se kod slabo vezanih formacija
usljed velikog pada tlaka u okolišu kanala bušotine,
a posljedica je promjena strukture pora i smanjenja
permeabilnosti, te kod mekih formacija usljed pada
tlaka u ležištu i tlaka iznad zaliježućih naslaga – v. for-
mation collapse).
near wildcat – tragalačka bušotina na produktivnom
području. Istraživačka bušotina (exploratory well)
izbušena radi otkrivanja novog ležišta na području
gdje geološki podaci nemaju veliki značaj, ali postoji
proizvodnja nafte ili plina iz drugih ležišta. Takva se
bušotina obično locira na udaljenosti do 3.200 meta-
ra (2 milje) od najbliže proizvodne bušotine.
neat cement – čisti cement. Cement čija kemijska ili fizi-
kalna svojstva nisu promijenjena aditivima, za razli-
ku od modificiranog cementa (v. modified cement).
Nebraskan – Nebraska, nebraskanska glacijacija (oled-
ba). Prvi klasični stadij glacijala (ledenog doba, gla-
cial stage) pleistocenske epohe u Sjevernoj Americi,
nakon kojeg slijedi stadij interglacijala (međulede-
nog doba) Afton (Aftonian interglacial stage). Zapo-
čeo je prije otprilike milijun godina. Sinonim: Nebra-
skan glaciation, Nebraskan Ice Age; v. Günz.
Nebraskan glaciation – nebraskanska glacijacija (oled-
ba), Nebraskan, v. Nebraskan.
Nebraskan Ice Age – nebraskanska glacijacija (oledba),
Nebraskan, v. Nebraskan.
neck – (1) nek, dimnjak. U vulkanologiji – vertikalna in-
truzija cjevastog (cilindričnog) oblika (pipelike intru-
sion) koja je ispunila nekadašnji vulkanski kanal (vol-
canic vent). Termin se obično primjenjuje na formu
poput erozijskog ostatka (erosional remnant). (2) pre-
vlaka, istam. U geografiji – uski pojas zemlje koji po-
vezuje (spaja) poluotok s kopnom. (3) prijevoj, sedlo.
U geografiji – najniži prolaz između dvaju planinskih
grebena (hrptova). (4) uski kopneni pojas. U geografiji
547 negative separation
– termin kojim se označava svaki istureni uski pojas
kopna, poput rta, poluotoka, pruda ili prevlake.
needle – (1) šiljasta gora. U geologiji – stijenska masa
šiljastog oblika koja strši iznad okružujuće okoline,
formirana je djelovanjem erozije. (2) igličasti kristal. U
kristalografiji – kristal minerala oblika igle ili šiljastog
oblika (needle-shaped, acicular).
needle point valve – iglasti (igličasti) ventil, ventil s igla-
stim zapornikom, v. needle valve.
needle valve – iglasti (igličasti) ventil, ventil s iglastim
zapornikom. Tip regulacijskog ventila s igličastim
zapornikom i konusnim sjedištem. Služi za vrlo finu
regulaciju protoka tekućine ili plina i primjenjuje se
na visokotlačnim kolonama uzlaznih cijevi (tubing),
malim visokotlačnim cjevovodima (gdje je poželjna
točna regulacija protoka) i s manometrima. Rabi se i
kao sapnica za prigušivanje protoka. Sinonim: needle
point valve.
negative – negativan. U optici – (1) termin koji opisuje
anizotropne kristale (anisotropic crystals): (a) jedno-
osne kristale (uniaxial crystals) u kojima je indeks re-
frakcije (loma) ekstraordinarne zrake (extraordinary
index of refraction) veći od indeksa refrakcije ordi-
narne zrake (ordinary index of refraction); (b) dvoosne
kristale (biaxial crystals) u kojima je srednji indeks
refrakcije (intermediate index of refraction) beta (β)
bliži gami (γ) nego alfi (α); v. positive, 1. (2) Termin
za označavanje kristala koji sadrže šupljinu čiji se
oblik poklapa s jednim od mogućih kristalnih oblika
minerala.
negative area – negativni element, v. negative element.
negative confining bed – negativni vodonepropusni
sloj. Vodonepropusni sloj koji pokriva vodonosni ho-
rizont (aquifer) čiji se izvor nalazi ispod gornje povr-
šine zone zasićenja (zone of saturation), tj. ispod vod-
nog lica (nivoa podzemne vode, water table). Termin
se rijetko primjenjuje.
negative element – negativni element. U geologiji – ve-
liki strukturni element ili dio Zemljine kore koji je ti-
jekom dugog geološkog razdoblja bio karakteriziran
višekratnim (čestim) i primjetnim pokretima prema
dolje (spuštanja, tonjenja) ili ekstenzivnom erozijom
ili uzdizanjima, ali znatno manje brzim ili manje če-
stim nego u susjednim pozitivnim elementima (v.
positive element). Sinonim: negative area.
negative landform – negativna forma reljefa. Relativno
spuštena ili niska forma reljefa (topografska forma),
poput doline (valley), bazena (basin) ili ravnice (pla-
in), ili vulkanska forma formirana izbacivanjem mate-
rijala, poput kaldere (caldera); v. positive landform.
negative movement – negativno kretanje (pokreti). U
geologiji – (1) Kretanje (pokreti) Zemljine kore pre-
ma dolje (downward movement of the Earth’s crust)
u odnosu na susjedni dio kore, na primjer, slijega-
nje (subsidence). Negativni pokreti kopna mogu biti
rezultat pozitivnog gibanja (v. positive movement)
nivoa mora (dizanja morskog nivoa). (2) Spuštanje
nivoa mora u odnosu na kopno kao posljedica po-
zitivnog kretanja (pokreta) Zemljine kore (v. positive
movement) ili odstupanja mora (retreat of sea).
negative separation – negativna separacija. U karo-
taži – razlika između vrijednosti prividne električne
otpornosti (prividnog specifičnog električnog ot-
pora, apparent electrical resistivity) izmjerenih dvje-
ma karotažnim sondama (logging tools) koje imaju
negative shoreline
različite dubine ispitivanja (depths of investigation),
odnosno razlika između otpornosti isplačne obloge
(kore, mud-cake resistivity) i otpornosti isprane zone
formacije (flushed-zone resistivity) kada je otpornost
isplačne obloge veća od otpornosti isprane zone, što
upućuje na formaciju ili zonu šejla; v. positive separa-
tion, separation, 2.
negative shoreline – emergentna (uzdignuta, negativ-
na) obalna linija, v. shoreline of emergence.
nektic – nektonski, v. nektonic.
nektobenthos – nektobentos. Forme života u moru
koje prebivaju neposredno iznad oceanskog dna, a
katkada se spuštaju na dno.
nekton – nekton. Vodene životinje koje aktivno plivaju
neovisno o gibanju vode, na primjer, cefalopodi (gla-
vonošci), ribe; v. nektonic.
nektonic – nektonski. Termin kojim se označavaju tipo-
vi pelagičkih (pelagic) morskih organizama koji slo-
bodno plivaju. Sinonim: nektic.
nemafite – nemafit, nefelinit. Opći termin kojim se
označavaju eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rocks) sastavljene od nefelina (nepheline) i mafitskih
minerala (mafic minerals). Sinonim: nephelinite (v).
nematoblastic – nematoblastičan. Koji se odnosi na
homeoblastični (v. homeoblastic) tip teksture meta-
morfnih stijena (metamorphic rocks) zbog razvoja
paralelnih tankoprizmatičnih kristala tijekom proce-
sa prekristalizacije.
n-en log – karotaža epitermalnih (epitermičkih) neutro-
na, v. Epithermal Neutron Log.
neoblast – neoblast. Zrno (osobito u metamorfnim
stijenama) koje je nastalo (formiralo se) prije drugih
zrna istih ili drugačijih vrsta minerala u stijenama.
Neki neoblasti se sastoje u cijelosti ili djelomično od
uvedenog materijala, dok drugi čine prekristalizira-
ne prvobitne komponente stijene u kasnom stadiju
prekristalizacije; v. paleoblast.
Neocene – neocen. Zastarjeli sinonim termina Neogene
(neogen).
Neocomian, Neocomian stage – neokom, neocom.
Stratigrafski kat donje krede (Lower Cretaceous) u
Europi – iznad titon-gornje volge (Tithonian-Upper
Volgian) jure, a ispod apta (Aptian). Neokom uklju-
čuje berijas (Berriasian – najniži dio krede), valendis
(Valanginian), otriv (Hauterivian) i barem (Barremian).
Neki autori isključuju barem.
neocrystallization – novokristalizacija. Kristalizacija ili
prekristalizacija koja uključuje razvoj novih minerala
između elemenata sklopa (građe, fabric elements).
neoformation – neogeneza, v. neogenesis.
Neogene – neogen. Interval geološkog vremena koji
obuhvaća epohe/serije miocen (v. Miocene) i pliocen
(v. Pliocene) tercijarnog perioda (Tertiary period); ka-
sniji (gornji dio) tercijarnog sistema. Obuhvaća, kako
se procjenjuje, vremenski raspon od prije 26 do 1 (ili
23,7 do 1,6 ili 24 do 1,8 ili 25 do 1,5 ili 25,2 do 1,65)
milijuna godina. Kada se tercijar označava kao era,
tada se neogen i paleogen (Paleogene) mogu sma-
trati dvama periodima te ere. Tijekom neogena su,
kao rezultat alpinskog nabiranja, formirana gorja
Alpe, Kavkaz, Himalaja i druga. Životinjski i biljni svi-
jet je postao blizak suvremenom. Karakteristični su
veliki kopneni sisavci (mastodonti, dinoteriji, divov-
ski jelen), a pojavili su se prvi čovjekoliki majmuni.
Ugljikovodici se mogu naći u miocenskim stijenama,
548 nepheline
ali akumulacije nafte nisu posebno zapažene u neo-
genu. Zastarjeli sinonim: Neocene.
neogenesis – neogeneza. Stvaranje (formiranje) novih
minerala dijagenezom (diagenesis) ili metamorfo-
zom (metamorphism). Sinonim: neoformation.
neoichnology – neoihnologija. Izučavanje otisaka, tra-
gova puzanja i drugih fosilnih tragova životne aktiv-
nosti organizama u holocenskoj epohi (Holocene) za
razliku od paleoihnologije (v. palichnology).
neomagma – neomagma. Magma koja je nastala dje-
lomičnim ili potpunim taljenjem postojećih stijena
pod uvjetima dubinske metamorfoze (metamorfiz-
ma, plutonic metamorphism).
neomorphism – neomorfoza, neomorfizam. U geologiji
– skupni termin kojim se označavaju sve transforma-
cije minerala neovisno o tome hoće li se novi kristali
razlikovati od prvobitnih samo veličinom ili oblikom
ili će biti novi tip minerala. Neomorfoza uključuje
procese inverzije (inversion), prekristalizacije (re-
crystallization) i prekristalizacije pod djelovanjem
naprezanja (strain recrystallization), pri čemu se u
svim slučajevima ukupan sastav praktično ne mije-
nja. Termin se primjenjuje u slučajevima kada nije
moguće razlikovati prekristalizaciju od inverzije ili
kada mehanizam promjene (pretvorbe) nije poznat.
neospar – pseudosparit. Sparitni kalcit (sparry calcite)
formiran procesom neomorfoze (v. neomorphism)
ranijeg finije teksturiranog karbonata, na primjer,
mikrit (micrite). Sinonim: pseudosparite.
neotectonic map – neotektonska karta. Geološka karta
na kojoj su prikazane neotektonika (nova tektonika,
neotectonics) ili postmiocenske geološke strukture
(post-Miocene geologic structures), odnosno geološ-
ke strukture zadnje etape formiranja Zemljine kore.
Neotektonska karta je varijetet paleotektonske karte
(v. paleotectonic map). Budući da su neotektonski
pokreti bili uglavnom epirogenetski, na takvoj karti
se prije svega prikazuju velika uzdizanja i spuštanja
Zemljine kore; v. neotectonics.
neotectonics – neotektonika, nova tektonika. Znanost
koja se bavi izučavanjem geoloških struktura i povi-
jesti tektonskog razvoja Zemljine kore nakon mioce-
na (post-Miocene structures). Iako su se tijekom tog
perioda manifestirale jake deformacije i formirale
neke orogenetske strukture, većina neotektonskih
struktura je epirogenetska i bila je formirana verti-
kalnim uzdizanjima i spuštanjima. Karakteristična
obilježja neotektonike se prikazuju na neotekton-
skoj karti (v. neotectonic map).
neovolcanic – neovulkanski. Termin kojim se označa-
vaju ekstruzivne (efuzivne) eruptivne (magmatske)
stijene (extrusive rocks) tercijarne starosti ili mlađe; v.
paleovolcanic.
nepheline – nefelin, nefelit. Mineral tektosilikat iz grupe
feldšpatoida (feldspathoid group). Kristalizira u hek-
sagonskom sustavu. Sreće se u alkalijskim eruptiv-
nim (magmatskim) stijenama (alkalic igneous rocks)
u obliku staklastih kristala (kristala sa staklastim
sjajem), bezbojnih zrna, grubih kristala ili kristalnih
agregata od zelene do smeđe boje s masnim sjajem
i bez kalavosti. Glavna je komponenta (stjenotvorni
mineral) nekih stijena bogatih natrijem. Krupnozrna-
sti do masivni varijetet nefelina (s masnim sjajem i
zelene, smeđe ili crvenkaste boje) naziva se eleolit
(eleolite). Sinonim: nephelite.
nephelinite
nephelinite – nefelinit, nemafit. Finozrnasta ili porfirna
ekstruzivna ili hipabisalna eruptivna (magmatska)
stijena (extrusive rock, hypabyssal rock) bazaltnog
karaktera, ali uglavnom sastavljena od nefelina i kli-
nopiroksena (osobito titanaugita) i bez olivina i gli-
nenaca (feldšpata). Sinonim: nemafite.
nephelite – nefelit, nefelin, v. nepheline.
neptunic rock – neptunska stijena. (1) Stijena formirana
u moru. (2) Opći termin (svojedobno predložen) za
označavanje svih sedimentnih stijena (sedimentary
rocks); v. plutonic rock, volcanic rock.
nereite – nereit. Tragovi životne aktivnosti fosila iz
»roda« Nereites, koji se sastoje od meandrirajuće
hranidbene staze (meandering feeding trail), širine
1 do 2 cm, s uskom središnjom osi i ravnomjerno
raspoređenim bočnim listastim ili režnjastim izbo-
činama. Formirani su možda kretanjem crva ili ga-
stropoda.
neritic – neritski, neritički. Koji pripada ili se odnosi na
područje plitke vode – oceansku sredinu ili dubinsku
zonu (v. depth zone) između nivoa niske vode (low-
tide level, low-water level) i dubine oko 200 metara
(600 stopa) ili između nivoa niske vode i približno
ruba kontinentskog šelfa (continental shelf). Termi-
nom se također označavaju organizmi koji žive u toj
sredini. Neki autori neritsku zonu nazivaju sublitoral-
nom zonom (v. sublittoral zone), tj. smatraju je dije-
lom litoralne zone (v. littoral zone).
neritic zone – neritska zona. Dio oceanskog dna koji
leži između nivoa niske vode (low-tide level, low-wa-
ter level) i ruba kontinentskog šelfa (continental shelf)
na dubini oko 200 metara (600 stopa). Sedimenti
istaloženi u neritskoj zoni su karakterizirani brzim
izmjenjivanjima gline i pijeska (neritski facijes), a
riplovi (i druga obilježja) upućuju na akumulaciju u
plitkoj vodi; v. neritic.
nesosilicate – nezosilikat. Klasa ili strukturni tip silikata
(v. silicate) s najjednostavnijom silikatnom struktu-
rom. Karakteriziran je izoliranim (slobodnim, samo-
stalnim) SiO4-tetraedrima koji su povezani samo
ionskim vezama ne dijeleći zajedničke kisikove ato-
me. Primjeri nezosilikata su fenakit (phenakite), for-
sterit (forsterite), fajalit (fayalite), olivin (olivine), pirop
(pyrope), almandin (almandine), spesartin (spessarti-
ne), grosular (grossular), andradit (andradite), cirkon
(zircon), silimanit (sillimanite), andaluzit (andalusite),
titanit (titanite) i drugi; v. cyclosilicate, inosilicate,
phyllosilicate, sorosilicate, tectosilicate.
nest – gnijezdo. (1) U geologiji – lokalna koncentracija
nekih upadljivih geoloških elemenata, na primjer,
gnijezdo šljunka u pješčanom sloju ili pojedinačni
uklopci u eruptivnoj stijeni, osobito mali izolirani
»džep« rude ili minerala unutar druge formacije. (2)
U seizmici – grupa blisko raspoređenih seizmičkih
prijamnika (geofona).
net calorific value (NCV) – donja (efektivna) toplinska
(kalorična) vrijednost, v. inferior calorific value.
net gas production – neto (čista) proizvodnja plina. (1)
Razlika između ukupne proizvodnje plina i volume-
na plina injektiranog u ležište radi podržavanja tlaka
(pressure maintenance); (2) Plin očišćen od pratećih
komponenata (primjesa) i pogodan za transport,
prodaju i uporabu.
net heating value (NHV) – donja (efektivna) toplinska
(kalorična) vrijednost, v. inferior calorific value.
549 net production
net heat of combustion – donja (efektivna) toplinska
vrijednost, v. inferior calorific value.
net isopach map – karta izolinija efektivnih (izolinija
neto) debljina. Vrsta karte izopaha (izolinija debljina,
jednakih debljina – v. isopach map) koja prikazuje
distribuciju efektivnih ili neto debljina (debljina iz
kojih su isključeni neproduktivni intervali, odnosno
debljina iz koje se proizvodi nafta i plin – v. net thic-
kness) sloja ili ležišta. Sinonim: net thickness isopach
map; v. gross isopach map.
net load – efektivna potražnja. Stvarna potreba za pli-
nom tijekom danog razdoblja.
net observed volume – izmjereni volumen čiste nafte.
Ukupan izmjereni volumen svih tekućih ugljikovodi-
ka umanjen za sadržaj taloga i vode (basic sediment
and water), za razliku od ukupnog izmjerenog volu-
mena nafte (v. gross observed volume).
net-oil analyzer – analizator bezvodne nafte. Uređaj
(instrument) za automatsko određivanje i registraci-
ju udjela nafte i vode u proizvodnji svake pojedine
bušotine na polju. Podaci o sadržaju nafte i vode su
važni na poljima na kojima postoji više koncesija i
gdje se proizvodnja pojedinačnih bušotina miješa u
rezervoarima i sabirnim cjevovodima.
net oil isopach map – karta izolinija efektivnih (izolinija
neto) naftonosnih debljina. Karta debljina (v. isopach
map) naftnog ležišta ili naftne zone ležišta iz kojih su
isključene debljine neproduktivnih proslojaka (na
primjer, proslojaka šejla), odnosno karta debljina iz
kojih se proizvodi nafta. Vrh naftne zone će biti na
dubini krovine formacije ili na dubini plinsko-naf-
tnog kontakta (ako u ležištu postoji plinska kapa),
a njeno dno će biti na dubini vodo-naftnog kontak-
ta. Efektivne plinonosne debljine (plinskog ležišta
ili plinske zone naftnog ležišta ako postoji plinska
kapa) slično se definiraju, razlika je jedino u tome što
će plinsko naftni kontakt (ako postoji plinska kapa)
u tom slučaju biti donja granica plinononosnih de-
bljina. Sinonim: net oil thickness isopach map; v. gross
isopach map, net isopach map.
net oil thickness isopach map – karta izolinija efek-
tivnih (izolinija neto) naftonosnih debljina, v. net oil
isopach map.
net pay – (1) neto (čista) produktivna zona. Zona (uku-
pna debljina) produktivnog ležišta iz koje se efikasno
proizvode ugljikovodici (ne uključuje dio ležišta koji
nije produktivan, na primjer, guste ili kompaktne
(tight) intervale; (2) efektivna (neto) debljina, v. net
thickness.
net pay thickness – efektivna (neto) debljina, v. net thic-
kness.
net-pay to gross-pay ratio – omjer (odnos) efektivne
(neto) i ukupne (bruto) produktivne debljine, v. net-to-
gross pay ratio.
net plankton – mikroplankton, v. microplankton.
net positive-suction head (NPSH) – praktična usisna
visina pumpe. (1) Usisni tlak pumpanja (suction-pum-
ping pressure) umanjen za tlak pare (vapor pressure)
pumpane kapljevine. Izražava se u metrima (ili sto-
pama) visine stupca tekućine. (2) Minimalni usisni
uvjeti koji su nužni za sprječavanje pojave kavitacije
u pumpi.
net production – proizvodnja čiste nafte. Izmjerena ko-
ličina (volumen) čiste nafte proizvedena iz bušotine
ili ležišta/polja umanjena za sadržaj taloga i vode
net sand
(basic sediment and water), za razliku od ukupne ili
bruto proizvodnje (gross production).
net sand – ukupni pješčenjak. Ukupna debljina pješče-
njaka prema karotaži spontanog potencijala (spon-
taneous-potential log) ili gama-karotaži (gamma-ray
log). Ne uključuje gusti (kompaktni) pješčenjak (tight
sand), ali može uključivati dio ležišta koji nije zasićen
naftom ili plinom.
net sand map – karta ukupnog pješčenjaka. Karta uku-
pne debljine pješčenjaka (total thickness of sandsto-
ne) u stratigrafskom intervalu, na primjer, formaciji;
v. net sand.
net sandstone thickness – ukupna efektivna (ukupna
neto) debljina pješčenjaka. Akumulirana debljina pje-
ščenjaka u presjeku koji posjeduje minimalnu zahti-
jevanu poroznost ili sadržaj šejla.
net slip – čisti (ukupni) rasjedni pomak. Udaljenost (raz-
mak) između dviju prethodno susjednih točaka na
svakom krilu rasjeda (side of fault) mjerena po rasjed-
noj površini (plohi, fault surface) ili paralelno s njom.
Termin definira (uključuje) i smjer i relativnu veličinu
pomaka. Sinonim: total slip.
net standard volume – volumen čiste nafte pri stan-
dardnim uvjetima. Ukupni volumen nafte, izmjeren
protočnim brojilom i izražen pri standardnim uvjeti-
ma (standardnom tlaku i temperaturi, gross standard
volume), umanjen za sadržaj taloga i vode (basic se-
diment and water). Mjeri se u standardnim kubičnim
metrima (ili barelima).
net thickness – efektivna (neto) debljina. Dio ukupne
(bruto) produktivne debljine sloja ili ležišta (v. gross
pay) koji je zasićen pridobivom naftom ili plinom,
odnosno iz kojeg se proizvode ugljikovodici. Defi-
nirana je donjim granicama poroznosti i permea-
bilnosti i gornjim granicama zasićenja vodom slo-
ja/ležišta. Isključeni su neproduktivni proslojci (na
primjer, šejla – prema dijagramima gama-karotaže ili
karotaže spontanog potencijala). Tako je, na primjer,
u naftnom ležištu vodo-naftni kontakt često njegova
donja granica (kontakt voda-nafta se može definira-
ti kao dubina ležišta ispod koje se proizvodi samo
voda), dok gornja granica može biti plinsko-naftni
kontakt (kontakt plin-nafta se može definirati kao
dubina ležišta iznad koje se dobiva samo plin). Sino-
nimi: effective pay, net pay, net pay thickness.
net thickness isopach map – karta izolinija efektivnih
(izolinija neto) debljina, v. net isopach map.
net-to-gross pay ratio – omjer (odnos) efektivne (neto)
i ukupne (bruto) produktivne debljine. Dio ukupne
debljine sloja ili ležišta zasićene ugljikovodicima
(naftom, plinom) koji efektivno sudjeluje u njihovoj
proizvodnji. Ukupna (bruto) produktivna debljina
(gross pay) uključuje neproduktivne intervale (na
primjer, proslojke šejla i zone niske poroznosti i per-
meabilnosti te visokih zasićenja vodom – određuju
se prema karotažnim dijagramima), a efektivna de-
bljina, odnosno debljina koja efektivno sudjeluje u
proizvodnji nafte ili plina (net pay), jednaka je razlici
između ukupne produktivne debljine (također se
određuje prema karotažnim dijagramima) i zbroja
debljina tih neproduktivnih zona. Sinonim: net-pay
to gross-pay ratio.
net-to-gross pay ratio map – karta omjera (odnosa)
efektivne (neto) i ukupne (bruto) produktivne debljine,
v. net-to-gross pay ratio.
550 neutron-activation log
net-to-gross ratio – omjer (odnos) efektivnog i ukupnog
(neto i bruto) volumena. Omjer volumena ležišta koji
sadrži pridobivu naftu ili plin (koji efektivno sudje-
luje u proizvodnji nafte ili plina) i ukupnog (bruto)
volumena ležišta (sume volumena produktivnih i ne-
produktivnih intervala ili zona ležišta); v. net-to-gross
pay ratio.
net ton – kratka (američka kratka, mala) tona, v. short
ton.
network gas – plin za distributivnu mrežu, v. network
natural gas, 1.
network natural gas – plin za distributivnu mrežu. (1)
Prirodni plin, pod tlakom ispod 3 bar, koji dolazi u
distributivnu plinsku mrežu. Sinonim: network gas;
(2) v. consummer natural gas.
neutral igneous rock – neutralna eruptivna (magmat-
ska) stijena, v. intermediate.
neutral point – neutralna točka. Točka u koloni cijevi
iznad koje dolazi do izvijanja kolone. Točka (ili rav-
nina) u obješenoj koloni cijevi (na primjer, u koloni
uzlaznih cijevi, bušaćih šipki ili zaštitnoj koloni) gdje
je distribucija naprezanja izotropna, tj. mjesto gdje
su tri glavna naprezanja (aksijalno, radijalno i vlačno)
jednaka. U prisutnosti fluida (gdje su različiti vanjski
i unutarnji tlakovi) neutralna točka je točka u kojoj
je aksijalno naprezanje jednako srednjoj vrijednosti
radijalnog i tangencijalnog naprezanja. Prema dru-
goj definiciji neutralne točke (A. Lubinski), to je toč-
ka koja dijeli kolonu cijevi u bušotini na dva dijela
– težina gornjeg dijela kolone cijevi jednaka je težini
obješenoj o elevator, a težina donjeg dijela kolone je
jednaka sili koja djeluje na njen donji kraj. Da bi se
spriječilo savijanje ili uzdužno izvijanje bušaćih šip-
ki, neutralna točka savijanja mora biti unutar sekcije
teških bušaćih šipki, a vlačna neutralna točka (u svim
praktičnim kolonama bušaćih šipki i pri normalnim
uvjetima bušenja) nalazit će se u sekciji bušaćih šipki
(a ne teških šipki).
neutral pressure – neutralni tlak. (1) v. neutral stress.
(2) Bočni tlak tla (zemlje) kada se ono nalazi u stanju
mirovanja.
neutral rock – neutralna eruptivna (magmatska) stijena,
v. intermediate.
neutral shoreline – neutralna obalna linija. Obalna li-
nija čije osnovne (glavne) osobine ne zavise od toga
je li prijašnja površina kopna potonula pod vodu
ili se prijašnja površina pod vodom uzdigla iznad
vode; obalna linija koja se formirala bez promjene
relativnog nivoa kopna i vode. Neutralna obalna
linija uključuje obalne linije delti (delta shoreline),
aluvijalnih ravnica (alluvial plain) i proglacijalnih alu-
vijalnih ravnica (outwash plain), vulkana (volcanoes),
koraljnih grebena (coral reef) i obalne linije formirane
rasjedanjem.
neutral stress – neutralni (porni) tlak, tlak porne vode. U
hidrologiji – tlak prenošen pornim (intersticijalnim)
fluidom (kroz fluid koji ispunjava šupljine između
čestica tla ili stijene), tj. onaj dio ukupnog normal-
nog tlaka (total normal stress) u zasićenom tlu koji je
uzrokovan postojanjem porne (intersticijalne) vode
(vode u porama, interstitial water). Sinonim: neutral
pressure, pore pressure, pore-water pressure.
neutron absorption – apsorpcija (zahvat) neutrona, v.
neutron capture.
neutron-activation log – (1) karotaža neutronskom ak-
neutron-activation logging
tivacijom, v. neutron-activation logging. (2) dijagram
karotaže neutronskom aktivacijom, v. neutron-activa-
tion logging.
neutron-activation logging – karotaža neutronskom
aktivacijom. Radioaktivna karotaža (v. radioactive
log) tipa neutronske spektrometrijske gama-karo-
taže (obično izvođene u bušotinama s ugrađenom
kolonom zaštitnih cijevi, cased wells) u kojoj neutroni
s velikom energijom (oko 14 Mev, high-energy neu-
trons) bombardiraju stijene u kanalu bušotine i tran-
smutiraju (pretvaraju) prirodne elemente u izotope
karakterističnog identiteta koji emitiraju gama-zra-
čenje. Prema energiji gama-zračenja, može se razli-
kovati kalcij od silicija (što omogućuje interpretaciju
litologije), ugljika od kisika (omogućuje razlikovanje
nafte od vode). Katkada se ta karotaža naziva i kalcij-
sko-silicijska (calcium/silicon log) i ugljikovo-kisiko-
va (carbon/oxygen log). Sinonim: neutron-activation
log; v. spectral gamma-ray log.
neutron capture – zahvat (kaptiranje, apsorpcija) ne-
utrona. Proces u kojem sudar (sraz) neutrona s jez-
grom rezultira zahvatom (kaptiranjem, apsorpcijom)
neutrona jezgrom s emisijom gama-zraka (gama-
zračenja). Sinonimi: neutron absorption, neutron radi-
ative capture; v. atomic capture cross-section, macros-
copic capture cross-section.
neutron-capture cross section – efektivni presjek
zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona. Poprečni
presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona
jezgrama u materijalu. Mjera je vjerojatnosti da će
se ta reakcija odvijati; v. atomic capture cross-section,
macroscopic capture cross-section.
neutron-capture cross section of formation – efek-
tivni presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona
formacijom, v. atomic capture cross-section, macros-
copic capture cross-section.
neutron-capture cross section of formation water
– efektivni presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) ne-
utrona slojnom vodom, v. atomic capture cross-secti-
on, macroscopic capture cross-section.
neutron-capture cross section of fresh water – efek-
tivni presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona
slatkom vodom, v. atomic capture cross-section, ma-
croscopic capture cross-section.
neutron-capture cross section of salt water – efek-
tivni presjek zahvata (kaptiranja, apsorpcije) neutrona
slanom vodom, v. atomic capture cross-section, ma-
croscopic capture cross-section.
neutron capture of formation – zahvat (kaptiranje)
neutrona formacijom, v. neutron capture.
neutron capture of formation water – zahvat (kapti-
ranje) neutrona slojnom vodom, v. neutron capture.
neutron capture of fresh water – zahvat (kaptiranje)
neutrona slatkom vodom, v. neutron capture.
neutron capture of salt water – zahvat (kaptiranje) ne-
utrona slanom vodom, v. neutron capture.
neutron-epithermal-neutron log – karotaža epiter-
malnih (epitermičkih) neutrona, v. Epithermal Neutron
Log.
neutron-gamma log – (1) neutronska gama-karotaža,
v. neutron-gamma logging. (2) dijagram neutronske
gama-karotaže, v. neutron-gamma logging.
neutron-gamma logging – neutronska gama-karota-
ža. Varijanta neutronske karotaže (v. neutron logging)
bušotine u kojoj se registrira promjena intenziteta
551 neutron log
gama-zračenja kao posljedice umjetnog bombar-
diranja stijena blizu kanala bušotine konstantnim
tokom (fluksom) brzih neutrona (fast neutrons) iz
izvora neutrona koji se spusti u bušotinu. Inducirano
gama-zračenje je povezano sa sadržajem vodika (i,
prema tome, sa sadržajem fluida) u ispitivanim stije-
nama. Sinonim: n-g log, neutron-gamma ray logging,
neutron-gamma well logging; v. neutron-neutron log-
ging.
neutron-gamma ray logging – neutronska gama-ka-
rotaža, v. neutron-gamma logging.
neutron-gamma well logging – neutronska gama-ka-
rotaža, v. neutron-gamma logging.
neutron-lifetime log – (1) karotaža vremena poluraspa-
da neutrona, v. neutron-lifetime logging. (2) dijagram
karotaže vremena poluraspada neutrona, v. neutron-
lifetime logging.
neutron-lifetime logging (NLL) – karotaža vremena
poluraspada neutrona. Komercijalni naziv karotaže
– mjerenje efektivnog poprečnog presjeka zahvata
(kaptiranja, capture cross-section) termičkih neutro-
na (slično je impulsnoj neutronskoj karotaži po ter-
mičkim neutronima – thermal-decay-time logging,
komercijalni naziv kompanije Schlumberger). Ge-
nerator neutrona (neutron generator) u karotažnoj
sondi periodički ispušta impuls neutrona koji ulaze u
formaciju gdje sudaranjem s njenim jezgrama poči-
nju gubiti energiju. U karotaži vremena poluraspada
neutrona mjere se termički neutroni u dva diskretna
vremenska intervala nakon ozračivanja stijene ne-
utronima, a u karotaži vremena raspada termičkih
neutrona mjeri se gama-zračenje koje je rezultat
zahvata neutrona jezgrama atoma. Veličine koje se
prikazuju na karotažnom dijagramu su katkada: (a)
vrijeme raspada termičkih neutrona (thermal decay
time) – veličina recipročna raspadu neutrona u jedi-
nici vremena (u %); (b) vrijeme poluraspada (poluži-
vot) neutrona (neutron lifetime), i (c) makroskopski
poprečni presjek zahvata neutrona – može se dobiti
iz vremena raspada i poluraspada neutrona (ma-
croscopic capture cross-section). Termički neutroni su
uglavnom kaptirani jezgrama klora, pa je ta karota-
ža, prema tome, osjetljiva na sadržaj (količinu) soli
u slojnim vodama. Ugljikovodici su karakterizirani
duljim vremenom raspada nego slane vode. Podaci
mjerenja karotažnom sondom zavise od poroznosti i
osjetljivi su na sadržaj gline i promjene permeabilno-
sti formacije. Karotaža vremena poluraspada neutro-
na se primjenjuje i u zacijevljenim bušotinama (bu-
šotinama sa zaštitnom kolonom, cased wells) gdje
je nemoguća primjena otporskih elektrokarotaža
ili za upravljanje ležištem radi optimizacije njegove
eksploatacije. Karotažni dijagram je sličan dijagramu
električne otpornosti (specifičnog električnog otpo-
ra) nezacijevljene bušotine (bušotine bez zaštitne ko-
lone, uncased wells) s kojim se obično korelira. Podaci
se rabe za raščlanjivanje naftonosnih, plinonosnih i
vodonosnih formacija u zacijevljenim bušotinama,
izračunavanje zasićenja vodom, utvrđivanje konta-
kata fluida (plina, nafte, vode) u formaciji, detekciju
migracije ugljikovodika između zona, pronalaženje
novih ili verifikaciju (potvrdu) već utvrđenih rezervi
ugljikovodika.
neutron log – (1) neutronska karotaža, v. neutron log-
ging. (2) dijagram neutronske karotaže, v. neutron log-
neutron logging (NL)
ging. (3) uređaj za neutronsku karotažu. Radioaktivni
uređaj koji emitira neutrone visoke energije i registri-
ra krivulju koja odgovara ponajprije količini vodika u
formaciji, tako da u neglinovitim formacijama čije su
pore ispunjene vodom ili naftom, neutronski karo-
tažni uređaj mjeri veličinu poroznosti zasićene teku-
ćinom; v. neutron logging.
neutron logging (NL) – neutronska karotaža. Tip ra-
dioaktivne karotaže (v. radioactive log), bazična ka-
rotaža poroznosti (porosity log) za izučavanje sadr-
žaja fluida u formaciji u profilu bušotine, mjerenje
sadržaja vodika (koncentracije iona ugljikovodika) u
formacijama (sadržaj vodika ovisi o količini fluida u
stijeni). Sonda za neutronsku karotažu se sastoji od
izvora emitiranja brzih neutrona i jednog ili dva de-
tektora radioaktivnog zračenja (prijamnika za mje-
renje gama-zraka ili neutronskih zraka – brojanjem
impulsa ili zahvata). Primjenjuje se u zacijevljenim
bušotinama (bušotinama sa zaštitnom kolonom,
cased wells) i nezacijevljenim (bez zaštitne kolone,
uncased wells). Podaci se moraju korigirati za razli-
čite dubinske uvjete pa suvremeni pribori automat-
ski vrše te korekcije (tzv. kompenzirana neutronska
karotaža – v. compensated neutron log). Neutronska
karotaža se bazira na registraciji intenziteta induci-
ranog zračenja (neutrona ili gama-zraka), epitermič-
kih neutrona proizvedenog bombardiranjem stijena
blizu kanala bušotine konstantnim fluksom neutro-
na iz umjetnog izvora (sonde), odnosno gustoće
termičkih i/ili epitermičkih neutrona, što je osnova
kvantitativne procjene vodikova indeksa formacije
(njene poroznosti). Brzi neutroni, emitirani izvorom
u karotažnoj sondi, usporavaju se do brzine termič-
kih neutrona zbog sudaranja (uglavnom) s atomima
vodika. Termički neutroni su zatim zahvaćeni (kapti-
rani) jezgrama atoma okružujućih stijena (uglavnom
atomima klora), pri čemu se javlja karakteristično
gama-zračenje zahvata (kaptiranja). Detektor son-
de za neutronsku karotažu može registrirati gama-
zračenje zahvata, termičke neutrone ili epitermičke
neutrone (čija je brzina veća od brzine termičkih
neutrona). Nizak sadržaj vodika upućuje na malu
poroznost zasićenu tekućom fazom (vodom ili naf-
tom u formacijama bez šejla). Podaci neutronske
karotaže se rabe za identifikaciju litologije formacija
(u kombinaciji s karotažom gustoće – uključujući
procjenu sadržaja šejla u pijescima i pješčenjacima),
procjenu poroznosti (baziranu na izmjerenom sa-
držaju vodika), lociranje plinonosnih zona (u kom-
binaciji s karotažom gustoće) i određivanje dubine
kontakata fluida u formaciji (nafta-plin i voda-plin).
Neutronska karotaža upućuje na postojanje fluida u
formaciji (stijenama), ali ne omogućuje razlikovanje
nafte i vode. Primjenjuje se zajedno s gama-karota-
žom (v. gamma-ray log) za diferencijaciju poroznih i
neporoznih formacija. Sinonim: hydrogen-index log,
neutron log, neutron-porosity log, neutron well log-
ging; v. epithermal-neutron log, neutron-gamma log,
neutron-neutron log.
neutron-neutron log – (1) neutron-neutronska karota-
ža, v. neutron-neutron logging. (2) dijagram neutron-
neutronske karotaže, v. neutron-neutron logging.
neutron-neutron logging – neutron-neutronska ka-
rotaža. Varijanta neutronske karotaže (v. neutron
logging) u kojoj se formacija (stijena) bombardira
552 new global tectonics
konstantnim tokom (fluksom) neutrona (iz izvora
neutrona spuštenog u bušotinu) i registriraju ne-
utroni izbačeni pri bombardiranju stijene umjesto
gama-zračenja kao u neutronskoj gama-karotaži
– v. neutron-gamma logging). Neutroni dolaze do
detektora nakon raspršivanja i usporavanja (najefi-
kasnije jezgrama vodika). Ovisno o nivou selektiv-
nosti detektora za energiju neutrona, neutron-ne-
utronska karotaža se može podijeliti na karotažu
epitermičkih neutrona (epithermal-neutron log) i
karotažu termičkih neutrona (thermal-neutron log).
Sinonim: n-n log.
neutron porosity – poroznost po neutronskoj karotaži,
v. neutron logging.
neutron-porosity log – neutronska karotaža, v. neutron
logging.
neutron radiative capture – zahvat (kaptiranje, apsor-
pcija) neutrona, v. neutron capture.
neutron well logging – neutronska karotaža, v. neutron
logging.
Nevadan orogeny – nevadska orogeneza. Period de-
formacije (nabiranja), metamorfoze (metamorfizma)
i plutonizma tijekom jure i rane krede u zapadnom
dijelu Kordiljera Sjeverne Amerike, s tipičnim mani-
festacijama u Sierra Nevadi (Kalifornija). U tom po-
dručju se deformacija suprakrustalnih stijena (supra-
crustal rocks) može dovoljno točno datirati po odno-
sima fosilifernih slojeva (fossiliferoud strata) kao ko-
nac kasne jure, ali se u drugim područjima nevadska
orogeneza zbivala prije i kasnije. U samom području
Sierra Nevade prodori granitnih intruzija i druge
plutonske aktivnosti su se zbivali dulje od perioda
deformacije (u skladu s radiometrijskim datiranjem
trajali su između prije 180 i 80 milijuna godina, tj.
od rane jure do rane krede). Među geolozima nema
jedinstvenog mišljenja treba li nevadsku orogenezu
ograničiti strogo u vremenu i prostoru ili taj termin
primjenjivati u širokom smislu. Sinonimi: Nevadian
orogeny, Nevadic orogeny.
Nevadian orogeny, Nevadic orogeny – nevadska oro-
geneza, v. Nevadan orogeny.
new (»new«) crude oil – nova (»nova«) nafta, v. new
oil.
new-field (newfield) wildcat – tragalačka bušotina na
novom polju. Istraživačka bušotina (exploratory well)
izbušena na području koje je daleko od poznatog
polja i na kojem nikada nije bilo proizvodnje nafte ili
plina (ili proizvodnja nije bila u komercijalnim količi-
nama) radi otkrivanja rezervi izvan granica poznatog
produktivnog područja. Obično se buši najmanje
3200 metara (2 milje) od postojeće proizvodne bu-
šotine. Sinonimi: new-field wildcat well, rank wildcat.
new-field (newfield) wildcat well – tragalačka bušoti-
na na novom polju, v. new-field wildcat.
new (»new«) gas – novi (»novi«) plin. Kategorija prirod-
nog plina ležišta/polja otkrivenih nakon 8. studenog
1978 godine (SAD), za razliku od tzv. starog plina (old
gas).
new global tectonics – nova globalna tektonika. Opći
termin (uveden 1968) koji se odnosi na hipotezu
globalne tektonike (v. global tectonics) baziranu na
uzajamno povezanim koncepcijama horizontalnog
pomicanja kontinenata (continental drift), razmica-
nja morskog dna (sea-floor spreading), transformnih
rasjeda (transform faults) i podvlačenja litosfere (kore
new (»new«) oil
i gornjeg plašta, underthrusting of the litosphere)
pod otočne lukove (island arcs), odnosno opća te-
orija koja povezuje formiranje planinskih pojaseva,
otočnih lukova i oceanskih jaraka s relativnim giba-
njem regionalnih ploča litosfere koje su okonturene
glavnim seizmičkim pojasevima (major seismic belts)
Zemlje. Te koncepcije se u cjelokupnosti primjenjuju
pri integriranoj globalnoj analizi relativnih gibanja
segmenata (blokova) Zemljine kore okonturenih ve-
likim seizmičkim pojasevima. Danas u terminologiji
dominira skraćeni naziv tektonika ploča.
new (»new«) oil – nova (»nova«) nafta. Prema zako-
nu Emergency Petroleum Allocation Act (SAD, 1973)
– nafta proizvedena na koncesijama koje nisu bile
u proizvodnji 1972 godine ili su proizvodile više od
proizvodnje koncesija te godine. Cijena nove nafte
je viša od cijene stare nafte (ili uopće nije pod držav-
nom kontrolom) radi stimuliranja istraživačkih rado-
va. Sinonim: new crude oil; v. old oil.
new-pool test – istraživačka bušotina u granicama po-
lja. Bušotina izbušena unutar granica poznatog polja
radi otkrivanja novih rezervi u ležištima koja zaliježu
iznad ili ispod osnovnog ležišta. Sinonim: new-pool
test well.
new-pool test well – istraživačka bušotina u granicama
polja, v. new-pool test.
new-pool wildcat – tragalačka bušotina na novom le-
žištu. Bušotina izbušena na području na kojem već
postoji proizvodnja nafte ili plina, ali na ležištu (pli-
ćem ili dubljem od osnovnog) koje nije dotad bilo
iskorištavano. Sinonim: new-pool wildcat well.
new-pool wildcat well – tragalačka bušotina na novom
ležištu, v. new-pool wildcat.
Newtonian flow – strujanje newtonskog (viskoznog) flu-
ida, v. Newtonian fluid flow.
Newtonian (newtonian) fluid – newtonski (viskozni)
fluid. Bazični i najjednostavniji fluid sa stanovišta
viskoznosti – fluid u kojem je smično (tangencijal-
no) naprezanje (shear stress) direktno proporcional-
no brzini smične (kutne) deformacije (rate of shear
strain), tj. fluid koji slijedi linearni odnos smičnog
naprezanja i brzine smične deformacije. Faktor pro-
porcionalnosti je »koeficijent viskoznosti« (viscosity
coefficient). Viskoznost newtonskih fluida ne ovisi
o gradijentu brzine (o smičnoj deformaciji ili brzini
smicanja). Newtonski fluidi odmah počinju struja-
ti (gibati se) pod djelovanjem tlaka ili sile. Primjeri
newtonskih fluida su voda, ulja (na primjer, dizelsko
ulje), zrak i druge tekućine i plinovi koji se najčešće
sreću u tehnici te sirova nafta. Primjer nenewton-
skog fluida je bušaća isplaka (drilling mud). Sinonimi:
true fluid, viscous fluid.
Newtonian fluid flow – strujanje newtonskog (visko-
znog) fluida. Strujanje u kojem se fluid vlada (ponaša)
kao newtonski, tj. fluid u kojem je smično (tangen-
cijalno) naprezanje (shear stress) direktno propor-
cionalno brzini smične (kutne) deformacije (rate of
shear strain). Sinonimi: Newtonian flow, viscous flow;
v. Newtonian fluid.
n-g log – neutronska gama-karotaža, v. neutron-gam-
ma logging.
Niagaran – niagara. Stratigrafska serija srednjeg silura
(Middle Silurian) u Sjevernoj Americi – iznad aleksan-
drija (Alexandrian), a ispod kejuga (Cayugan).
niche – niša, udubina. U geologiji – plitka spilja ili udu-
553 nine-spot waterflood (waterflooding)
bljenje nastalo u bazi stijenke litice ili stijene ili ispod
slapa trošenjem (raspadanjem) ili erozijom.
nicol – nikol, Nicolova prizma, v. Nicol prism.
Nicol prism – Nicolova (polarizacijska) prizma, nikol.
Jedna od para (dviju) prizama u polarizacijskom mi-
kroskopu (polarizing microscope) koje linearno polari-
ziraju i analiziraju svjetlo kojim se osvjetljavaju izuča-
vani izbrusci. Donja prizma (donji nikol ili polarizator,
polarizer) jest ispod stolića (ispred objektiva) mikro-
skopa, sastoji se od romboedra optički čistog kalcita,
koji je tako razrezan i zalijepljen (kanadskim balza-
mom) da se ordinarna zraka svjetla, stvorena dvolo-
mom u kalcitu, totalno reflektira, a ekstraordinarna
zraka samo obično lomi i gotovo nesmetano prolazi
kroz prizmu. Gornja prizma (gornji nikol ili analizator,
analyzer) nalazi se iznad objektiva (između objektiva
i okulara) i prima polarizirano svjetlo nakon njegova
prolaza kroz izučavani predmet. Analizator je obično
postavljen tako da je smjer titranja svjetla koje on
propušta okomit na smjer titranja svjetla koje propu-
šta polarizator. Sinonimi: nicol, polarizing prism.
Niggli number – Nigglijev broj (vrijednost), v. Niggli va-
lue.
Niggli’s classification – Nigglijeva klasifikacija. Kemij-
ska klasifikacija eruptivnih (magmatskih) stijena
(igneous rocks) koja je u biti modificirana i pojed-
nostavljena kemijska klasifikacija eruptivnih stijena
Osanna (v. Osann’s classification).
Niggli value – Nigglijeva vrijednost (broj). U petrologiji
– parametar dobiven kemijskom analizom stijene i
izražen u obliku molekularnih proporcija (udjela).
Proporcije oksida, drugačijih od silicij-dioksida, se
zbroje i taj zbroj se podijeli u silicij-dioksid (dobije se
parametar si), u aluminij-oksid (dobije se parametar
al), u sumu oksida dvovalentnog i trovalentnog že-
ljeza i magnezij-oksida (dobije se parametar fm), u
kalcij-oksid (dobije se parametar c) i u sumu natrij-
oksida i kalij-oksida (dobije se parametar alk). Sino-
nim: Niggli number.
night shift – noćna smjena radnika, v. tour, 2.
night tour – noćna smjena radnika, v. tour, 2.
nine spot, nine-spot – mreža (raspored) bušotina »9
točaka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot flood (flooding) – istiskivanje nafte po mreži
bušotina »9 točaka« – v. nine-spot well pattern.
nine-spot flooding (flood) network – shema istiski-
vanja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »9
točaka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot f looding (flood) pattern – shema istiskiva-
nja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina «9 toča-
ka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot flooding (flood) system – shema istiskiva-
nja nafte (istiskivanje nafte) po mreži bušotina »9 to-
čaka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot injection network – shema injektiranja
(injektiranje) po mreži bušotina »9 točaka«, v. nine-
spot well pattern.
nine-spot injection pattern – shema injektiranja
(injektiranje) po mreži bušotina »9 točaka«, v. nine-
spot well pattern.
nine-spot pattern – mreža (raspored) bušotina »9 toča-
ka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot waterflood (waterflooding) – zavodnja-
vanje po mreži bušotina »9 točaka«, v. nine-spot well
pattern.
nine-spot well arrangement
nine-spot well arrangement – mreža (raspored) bušo-
tina »9 točaka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot well array – mreža (raspored) bušotina »9
točaka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot well network – mreža (raspored) bušotina »9
točaka«, v. nine-spot well pattern.
nine-spot well pattern – mreža (raspored) bušotina
»9 točaka«. Tip mreže bušotina kod zavodnjavanja
ležišta (tip sheme zavodnjavanja ležišta, waterflood
pattern) u kojoj je jedna proizvodna bušotina (pro-
ducing well) okružena s 8 injekcijskih bušotina (injec-
tor well) u obliku kvadrata (oblik elementa mreže) s
injekcijskim bušotinama smještenim na kutovima i
na sredini svake stranice kvadrata, a proizvodnom
bušotinom u njegovom središtu. Mreža »9 točaka«
je slična mreži bušotina »5 točaka«, ali s dodatnim
injekcijskim bušotinama na sredini svake stranice
kvadrata. Omjer broja injekcijskih i proizvodnih bu-
šotina je 3:1 (broj injekcijskih bušotina je trostruko
veći od broja proizvodnih). Taj tip mreže bušotina
se još naziva i mreža normalnih ili regularnih »9 to-
čaka«, za razliku od mreže inverznih ili obratnih »9
točaka« (v. inverted nine-spot well pattern), u kojoj je
jedna injekcijska bušotina okružena s 8 proizvodnih
(bušotine su smještene kao u mreži normalnih »9
točaka«). Sinonimi: nine-spot, nine-spot pattern, nine-
spot well arrangement, nine-spot well array, nine-spot
well network, normal nine-spot pattern, normal nine-
spot well pattern; v. well pattern.
nipple down – demontaža opreme za kontrolu tlaka, v.
nipple up.
nipple up – montaža opreme za kontrolu tlaka. Instalira-
nje opreme za kontrolu tlaka, na primjer glave bušo-
tine (wellhead), protuerupcijskog uređaja (prevente-
ra, blowout preventer), trojnika za bočno usmjerava-
nje strujanja (diverter), erupcijskog uređaja bušotine
(Christmas tree) itd. (uključujući priključne i kontrolne
vodove i priključke). Suprotna operacija (demontaža
opreme za kontrolu tlaka) naziva se nipple down.
niter – kalijska salitra, salitra. Bijeli rompski mineral, pri-
rodni nitrat kalija. Topljiva kristalna sol koja nastaje
kao produkt nitrifikacije u većini obradivih tala u vru-
ćim i suhim područjima i također se nalazi u rahloj
zemlji koja čini dno nekih prirodnih spilja. Sinonim:
nitre, saltpeter; v. soda niter.
nitratine – nitratin, natrijska salitra, v. soda niter.
nitre – kalijska salitra, salitra, v. niter.
nitrogen content of crude oils – sadržaj dušika u siro-
voj nafti. Sadržaj dušika u sirovim naftama varira od
0,05% (i manje) do oko 0,8%. Dušik se nalazi u obli-
ku spojeva koji su nastali od originalnog organskog
tkiva koje je produciralo ugljikovodike – baznih pi-
ridinskih i kinolinskih spojeva i nebaznih spojeva ili
kompleksa koji uključuju pirole, indole i karbazole.
Dušikovi spojevi se nalaze u svim frakcijama sirove
nafte, ali ih ima više u frakcijama s višim vrelištem.
nitrogen flood (flooding) – istiskivanje nafte dušikom.
Proces (metoda) povećanja iscrpka nafte (EOR-pro-
ces/metoda) miscibilnim istiskivanjem nafte plinovi-
tim dušikom. To je tip procesa u kojima se za istiski-
vanja rabe plinovi koji nisu ugljikovodici, odnosno, u
kojima se injektiraju tzv. inertni plinovi (inert gases).
Istiskivanje dušikom je miscibilno s mehanizmom
vaporizacije lakih komponenata iz nafte. Kako bi se
povećao koeficijent obuhvata ležišta, izmjenično se
554 node
injektiraju obroci dušika i vode. Metoda istiskivanja
nafte dušikom je primjenljiva na ležišta lake nafte
(gustoća manja od 0,850) koja je bogata komponen-
tama od etana do heksana, koja mora imati visok
slojni volumetrijski faktor ili sposobnost apsorpcije
dodatnog plina pri ležišnim uvjetima i koja mora biti
nezasićena ili slabo zasićena metanom. S obzirom na
to da je tlak miscibilnosti slojnih nafti s dušikom vrlo
visok (preko 350 bar), ležište mora biti duboko naj-
manje 1.500 m kako tlak injektiranja ne bi frakturirao
ležište. Plinoviti dušik je atraktivan fluid za povećanje
iscrpka nafte, jer se može proizvesti na samom polju
ekstrakcijom iz zraka postupkom kriogene separaci-
je i uz niže troškove u odnosu na druge istiskivajuće
fluide. Osim toga, dušik je potpuno inertan i nekoro-
zivan. Sinonim: nitrogen miscible flood.
nitrogen-foam injection – injektiranje dušika i pjene.
Tip procesa istiskivanja nafte injektiranjem dušika i
pjene radi regulacije pokretljivosti i sprječavanja ka-
nalnog strujanja dušika.
nitrogen miscible flood (flooding) – miscibilno istiski-
vanje nafte dušikom, v. nitrogen flood.
nitro shooting – torpediranje bušotine nitroglicerinom,
v. well shooting.
nival – nivalni, snježni. Koji je karakteriziran snijegom ili
živi u njemu ili ispod njega ili se odnosi na snježnu
sredinu (uvjete), na primjer, nivalna fauna (nival fau-
na) ili nivalna klima (nival climate).
nivation – nivacija, nivalna erozija. U geologiji – (1)
Proces ekskavacije plitke depresije (shallow depre-
ssion) ili nivacijskog cirka (snježne niše, nivation ho-
llow) na padini planine uklanjanjem finog materijala
ispod i oko ruba snježnog zapuha (smeta) ili mase
višegodišnjeg snijega i firna uzrokovanim uglavnom
plošnim spiranjem, tokovima potoka i otapanjem u
vodi od topljenja snijega (djelovanje smrzavanja i to-
pljenja je očevidno neznatno). Sinonim: snow-patch
erosion. (2) U širem smislu – rad snijega i leda izvan
granica djelatnosti ledenjaka.
niveau surface – ekvipotencijalna ploha, v. equipoten-
tial surface.
niveo-eolian – nivalno-eolski, v. niveolian.
niveoglacial – nivalno-glacijalan, snježno-ledenjački.
Koji se odnosi na zajedničku (kombiniranu) djelat-
nost snijega i leda.
niveolian – nivalno-eolski. Koji se odnosi na istodobnu
akumulaciju (nakupljanje) i uzajamno miješanje sni-
jega i eolskog pijeska na blagoj padini, na primjer,
na materijal nataložen snježnom mećavom pod pe-
riglacijalnim uvjetima. Sinonim: niveo-eolian.
NMO velocity – brzina zbrajanja, v. normal-moveout
velocity.
n-n log – neutron-neutronska karotaža, v. neutron-neu-
tron logging.
Nodal system analysis – Nodal analiza sustava proi-
zvodnje, v. production optimization.
node – (1) zglob (koljeno) rasjeda. Točka duž rasjeda
(rasjedne površine) u kojoj se mijenja smjer privid-
nog pomicanja (apparent displacement), na primjer,
u presjecištu lateralnog (poprečnog) rasjeda (late-
ral fault) s borom (fold). (2) čvor. (a) Točka u kojoj se
zajedno spajaju poprečni cijevni nosači na vertikal-
nom stupu odobalne platforme (offshore platform).
(b) U botanici – mjesto na stabljici biljke gdje izbi-
jaju listovi i pupoljci. (c) U paleontologiji – kvržica,
node of fault
izbočina, odebljani ili nabubreli dio tijela životinje.
(3) čvorna točka. Mjesto u bušotini koje se ispituje
sistemskom analizom radi optimiranja strujanja. Če-
sto se rabe dvije točke u bušotini – jedna na njenom
vrhu, druga na njenom dnu. Sinonim: solution point.
(4) čvor stojnog vala. Točka stojnog vala (standing
wave) u kojoj je vertikalno gibanje (kolebanje) mi-
nimalno, a horizontalna brzina maksimalna. Također
asocira sa sejšama (seiches – stojni valovi koji se jav-
ljaju na površini vode pod djelovanjem vanjskih sila,
uglavnom zbog lokalnih promjena atmosferskog
tlaka).
node of fault – zglob (koljeno) rasjeda, v. node, 1.
nodular – nodularan, čvorast, kvrgast. U geologiji – (1)
Koji se sastoji od nodula (kvrga, nodules) ili okru-
glih tijela, na primjer, nodularna slojevitost (nodular
bedding) formirana (sastavljena) od raspršenih ili
uzajamno slabo vezanih nodula koje su uklopljene
u matriks istog ili drugačijeg sastava. (2) Koji ima
oblik nodule (kvrge) ili se sreće u obliku nodula, na
primjer, nodularna ruda (nodular ore) – kolomorfni
mineralni agregat s mjehuričastom površinom. Sino-
nim: nodulated.
nodular chert – nodularni (kvrgasti) čert. Čert u obliku
nodula (kvrga, chert nodules).
nodulated – nodularan. Koji se sreće u obliku nodula
(kvrga). Sinonim: nodular.
nodule – (1) nodula, kvrga. U sedimentologiji – (a) Mala,
nepravilno zaobljena kvrga, masa ili gruda minerala
ili mineralnog agregata s bradavičastom ili čvora-
stom (kvrgastom) površinom i bez unutarnje struk-
ture. Nodule se obično znatno razlikuju po sastavu
i tvrdoći od sedimenta ili matriksa stijene u koje su
uklopljene, na primjer, nodule pirita (pyrite nodules)
u slojevima ugljena, nodule čerta (chert nodules) u
vapnencima ili nodule fosforita (phosphatic nodules)
u marinskim slojevima. Smatra se da je većina nodu-
la sekundarna tvorevina – u sedimentnim stijena-
ma one su ponajprije rezultat postsedimentacijske
supstitucije (postdepositional replacement) primarne
stijene (host rock) i obično su izduljene paralelno
slojevitosti. Nodule se mogu odijeliti od materijala
stijene u kojoj se nalaze. (b) Konkrecijska gruda (con-
cretionary lump) mangana, kobalta, željeza i nikla na
dnu svjetskih oceana. (2) plutonska nodula (kvrga).
Fragment grubozrnaste eruptivne (magmatske) sti-
jene (coarse-grained igneous rock), vjerojatno krista-
lizirane na dubini, koji se sreće u obliku uklopka (in-
kluzije) u ekstruzivnoj (efuzivnoj) eruptivnoj stijeni
(extrusive rock), na primjer, nodula peridotita (perido-
tite nodule) u olivinskom bazaltu. Sinonim: plutonic
nodule; v. xenolith.
noise log – dijagram karotaže šuma, v. noise logging.
noise logging – karotaža šuma. Mjerenje intenziteta
akustičkih šumova zvučnim detektorom (sound de-
tector) u bušotini. Detektor se rabi u karotažnoj son-
di (logging tool) za pojačavanje i registraciju šuma
koji proizvode nafta i plin strujanjem u bušotini na
raznim dubinama. Frekvencija zvuka (frequency of
sound) može biti indikativna za tip fluida koji struji
u kanalu bušotine. Karotaža šuma se primjenjuje za
provjeru djelotvornosti cementacija zaštitne kolone
(cementnog kamena iza kolone), procjenu pritjeca-
nja plina u bušotinu iz raznih zona i lociranje zona
gubljenja cirkulacije isplake, podzemnih erupcija,
555 nonassociated natural gas
strujanja iza zaštitne kolone i propuštanja kolona za-
štitnih i uzlaznih cijevi.
nominal decline – nominalni (kontinuirani) pad proi-
zvodnje, v. nominal production decline rate.
nominal decline rate – nominalni (kontinuirani) tempo
pada proizvodnje, v. nominal production decline rate.
nominal diameter – nominalni (ekvivalentni) promjer
(dijametar). U sedimentologiji – izračunani promjer
(dijametar) hipotetične sfere koja ima jednak volu-
men kao i dana sedimentna čestica (sedimentary
particle). Nominalni promjer je prava (stvarna) mjera
veličine čestice neovisno o obliku i gustoći čestice.
Sinonim: equivalent diameter; v. equivalent radius, se-
dimentation diameter.
nominal production decline – nominalni (kontinui-
rani) pad proizvodnje, v. nominal production decline
rate.
nominal production decline rate – nominalni (konti-
nuirani) tempo pada proizvodnje. Tip pada proizvod-
nje naftne bušotine. Definira se kao negativan nagib
krivulje ovisnosti prirodnog logaritma kapaciteta
proizvodnje o vremenu, odnosno, kao promjena
relativnog kapaciteta proizvodnje (dq/q) u jedinici
vremena. Jednak je umnošku recipročne vrijednosti
kapaciteta proizvodnje (1/q) i kapaciteta proizvod-
nje u danom vremenu (dq/dt). Sinonimi: continuous
production decline rate, nominal decline rate; v. pro-
duction decline, production-decline curve.
nonane – nonan. Ugljikovodik iz reda alkana (parafina).
Bezbojna, zapaljiva tekućina. Topljiv je u alkoholu, a
netopljiv u vodi. Sinonim: nonyl hydride.
nonangular unconformity – paralelni (erozijski) ne-
sklad, v. disconformity.
nonarborescent pollen (NAP) – nedrvna pelud. Pelud
trava i grmlja. Sinonim: nontree pollen.
nonartesian ground water – nearteška (neukliještena,
slobodna) podzemna voda, v. unconfined ground wa-
ter.
nonasphaltic pyrobitumen – neasfaltni pirobitumen.
Prirodna čvrsta ugljikovodična tvar, koja uključuje
treset, ugljen i neasfaltne pirobituminozne (gorive)
šejlove (škriljavce), obično tamne boje, relativno
tvrda, nehlapljiva i sastavljena od ugljikovodika i
komponenata koje sadrže kisik. Katkada asociraju
s mineralnom tvari, a nemineralne komponente su
netaljive i većinom netopljive u ugljik-disulfidu.
non-associated dry gas reservoir – ležište suhog slo-
bodnog (nekaptažnog) plina, v. dry gas reservoir.
nonassociated (non-associated) gas – slobodni (ne-
kaptažni) plin, plin plinskog ležišta, v. nonassociated
natural gas.
nonassociated gas-well allowable – dopuštena pro-
izvodnja plinske bušotine. Dopušteni kapacitet pro-
izvodnje bušotine koja proizvodi samo plin (dopu-
štena proizvodnja slobodnog plina odobrena od
državnog regulativnog tijela za određeni period).
Utvrđuje se u postotku od potencijalnog kapaciteta
proizvodnje ili slobodnog davanja bušotine (v. open-
flow potential) i čini dio ukupne dopuštene proizvod-
nje plinskog polja.
nonassociated natural gas – slobodni (nekaptažni)
prirodni plin, plin plinskog ležišta. Suhi prirodni plin
koji nije u kontaktu s naftom u ležištu, tj. plin koji se
pojavljuje sam u ležištu, a ne kao naftni (kaptažni)
plin (v. associated gas) ili otopljen u nafti (v. solution
non-associated oil reservoir
gas). Također, prirodni plin u ležištima koja ne sadr-
že znatne količine nafte ili iz takvih ležišta. Sinonimi:
gas-well gas, nonassociated natural gas, unassociated
gas; v. associated gas.
non-associated oil reservoir – naftno ležište bez plin-
ske kape. Naftno ležište bez primarne plinske kape.
noncapillary porosity – nekapilarna poroznost. Volu-
men velikih šupljina između zrna stijene ili tla u koji-
ma vodu ne zadržavaju kapilarne sile.
noncarbonate hardness – nekarbonatna (stalna)
tvrdoća vode. Tvrdoća vode, izražena količinom kal-
cijevog karbonata, koja je u suvišku (pretičku) nad
kalcij-karbonatnim ekvivalentom karbonatnog i bi-
karbonatnog alkaliniteta. Nekarbonatna tvrdoća se
ne može ukloniti vrenjem ,pa se zbog toga katakada
naziva stalnom tvrdoćom (permanent hardness), iako
se taj sinonim smatra zastarjelim; v. carbonate har-
dness, water hardness.
nonclastic – neklastičan. (1) Termin za označavanje
teksture sedimenata (sedimentary texture) koji se
nisu formirali od postojećih stijena ili se nisu istalo-
žili mehaničkim načinom. Sinonim: nonmechanical.
(2) Koji se odnosi na kemogene (kemijski formirane,
kemijskog podrijetla, chemically formed) ili organo-
gene (organski formirane, organskog podrijetla, or-
ganically formed) sedimente ili sedimentne stijene.
Sinonim: nonmechanical.
nonclastic (non-clastic) rock – neklastična stijena.
Stijena koja je nastala (formirala se) kemijskom i
biološkom precipitacijom te akumulacijom organ-
skog materijala. Obično su pomiješane međusobno
i s klastičnim stijenama (clastic rocks). Klasificiraju se
uglavnom prema sastavu. Najvažnije neklastične sti-
jene su vapnenac (v. limestone), dolomit (v. dolomite),
čert ili rožnac (v. chert), gips (v. gypsum), kamena sol
(v. rock salt), kreda (v. chalk), dijatomit (v. diatomite) i
ugljen (v. coal); v. clastic rock.
noncommercial field – neprofitabilno (neekonomično)
polje. Polje čija eksploatacija nije rentabilna pri po-
stojećim ekonomskim uvjetima.
noncommercial well – neprofitabilna (neekonomična)
bušotina. Bušotina čija proizvodnja nije tržišno pro-
fitabilna. Prema definicijama: (a) bušotina koja neće
proizvesti dovoljno nafte i/ili plina da bi isplatila
troškove bušenja (drilling costs), opremanja za pro-
izvodnju (completing costs) i proizvodnje (operating
costs of well), i (b) bušotina koja neće proizvesti do-
voljno nafte i/ili plina da bi isplatila samo troškove
proizvodnje; v. marginal well, stripper well.
nonconductive drilling mud – nevodljiva bušaća ispla-
ka. Bušaća isplaka na bazi ulja (uljnobazna bušaća
isplaka, oil-base drilling mud) ili bušaća isplaka na
bazi emulzije tipa »voda u ulju« (inverzna emulzijska
bušaća isplaka, invert-emulsion drilling mud) koja ne
vodi elektricitet i ima visoku električnu otpornost
(specifični električni otpor, electrical resistivity). U
bušotinama ispunjenim nevodljivom isplakom se
ne mogu izvoditi mjerenja spontanog potencijala i
električne otpornosti (može se primijeniti indukcij-
ska karotaža, induction log).
nonconductive mud – nevodljiva isplaka, v. noncon-
ductive drilling mud.
nonconformable – neskladan. Koji se odnosi na ne-
sklad (nonconformity) ili stratigrafske odnose (strati-
graphic relations) uvjetovane neskladom.
556 nondispersed drilling mud
nonconformity – nesklad. (1) Nesklad (unconformity)
na kontaktu sedimentnih stijena sa starijim stijena-
ma – plutonskim eruptivnim (plutonic igneous rocks)
ili masivnim metamorfnim stijenama (massive meta-
morphic rocks) – koje su do taloženja sedimenata nad
njima (do prekrivanja sedimentima) bile podvrgnute
eroziji. Sinonim: heterolithic unconformity. (2) Termin
koji se ranije široko primjenjivao, ali danas manje uo-
bičajeno, kao sinonim termina kutni nesklad (angular
unconformity) ili kao generički (općenitiji) termin koji
uključuje i pojam kutnog nesklada.
nonconventional crude oil – nekonvencionalna (netra-
dicionalna, nova) sirova nafta. Sirova nafta koja se ne
klasificira kao konvencionalna ili tradicionalna nafta
(v. conventional crude oil) – nafta iz dubokog pod-
morja i arktičkih zona, nafta proizvedena metodama
povećanja iscrpka (EOR-metode), ekstra teška nafta,
nafta dobivena iz bituminoznih (asfaltnih) pijesaka i
bituminoznih (naftnih) škriljavaca i sintetska nafta.
Sinonimi: nonconventional oil, unconventional crude
oil, unconventional oil.
nonconventional gas – nekonvencionalni (netradicio-
nalni, novi) plin, v. nonconventional natural gas.
nonconventional natural gas – nekonvencionalni (ne-
tradicionalni, novi) prirodni plin. Prirodni plin koji nije
klasificiran kao konvencionalni ili tradicionalni pri-
rodni plin (v. conventional natural gas). Prirodni plin
koji se nalazi pri neuobičajenim podzemnim uvje-
tima – u vrlo nepropusnim, gustim (kompaktnim)
formacijama (koje zahtijevaju masivne stimulacije za
proizvodnju) i podzemnim akumulacijama plinskih
hidrata, otopljen u slojnoj vodi ili dobiven podze-
mnim rasplinjavanjem ugljena. Takav plin je toliko
teško i skupo pronaći i proizvoditi da su troškovi
proizvodnje primjenom postojeće tehnologije veći
od tekuće cijene plina na tržištu, pa su njegovi izvori
zaobiđeni u korist lakše pridobivih akumulacija pli-
na. Sinonimi: nonconventional gas, unconventional
gas, unconventional natural gas.
nonconventional oil – nekonvencionalna (netradici-
onalna, nova) sirova nafta, v. nonconventional crude
oil.
noncorrosive (non-corrosive) crude (crude oil) – ni-
skosumporna (besumporna, nekorozivna) sirova nafta,
v. sweet crude oil.
nondepositional unconformity – nesedimentacijski
(stratigrafski) nesklad. Ploha nesedimentacije (surface
of nondeposition) u marinskim sedimentima, nesklad
u naslazi marinskih sedimenata uvjetovan prekidom
u procesu sedimentacije. Ekvivalent je termina para-
conformity (parakonformnost).
nondetrital – nedetritski, nedetritični. Koji se odnosi na
sedimentni materijal formiran iz otopine fizičkim,
kemijskim, fizičko-kemijskim, biokemijskim ili bi-
ološkim procesima, uključujući autigene minerale
formirane u sedimentu nakon njegova taloženja. U
sljedećem ciklusu erozije nedretitski materijal može
postati detritski (detrital).
nondispersed drilling mud – nedisperzna bušaća ispla-
ka. Tip bušaće isplake na bazi vode bez dispergatora
(za razliku od disperzne bušaće isplake – v. dispersed
drilling mud). Takve isplake ne zahtijevaju poviše-
nu pH vrijednost. Budući da ne sadrže dispergator,
manje su tolerantne prema čvrstim česticama i za-
gađivanju. Kontrola filtracijskih svojstava i regulacija
nondispersed mud
viskoznosti se održava polimerima koji su, međutim,
vrlo podložni zagađivanju kada se buše naftni i plin-
ski slojevi. Sinonim: nondispersed mud.
nondispersed mud – nedisperzna isplaka, v. nondisper-
sed drilling mud.
nonemulsifying acid – kiselina s deemulgatorom. Ki-
selina koja sadrži deemulgator (demulsifying agent),
površinski aktivni agens, koji sprječava reakciju kise-
line s naftom i time nastanak (formiranje) emulzije
dviju tekućina. Vrijeme čišćenja kiselinom (cleanup
time) s deemulgatorom je zbog sprječavanja stvara-
nja i razlaganja (razbijanja) emulzije kraće od vreme-
na čišćenja običnom kiselinom.
non-equilibrium gas displacement – neravnotežno
istiskivanje nafte plinom, v. partially miscible drive.
noneroding velocity – neerodirajuća brzina vode. Brzi-
na tečenja vode u riječnom koritu koja održava gi-
banje silta po dnu, ali ne uzrokuje deranje (spiranje)
korita strujom; v. transporting erosive velocity.
nonexhaustible resources – obnovljivi resursi (izvo-
ri). Resursi čije je osvajanje i trošenje neusporedivo
malo u usporedbi s razmjerima njihova pojavljivanja
ili prirodnog popunjavanja (nadoknađivanja). Resur-
si koji traju neprekidno, poput sunca, vjetra ili plime,
ili koji se sami reproduciraju (poput životinja i bilja-
ka). U obnovljive resurse spadaju sunčeva (solarna),
hidroelektrična i geotermalna energija, energija vje-
tra, valova i plime, kao i resursi biomase. Obnovljivi
resursi, međutim, mogu postati neobnovljivi (iscr-
pljivi) ako se prekomjerno troše. Sinonim: renewable
resources; v. exhaustible resources.
nonflowing artesian well – neeruptivna arteška bušo-
tina. Arteška bušotina čiji tlak nije dostatan za podi-
zanje vode iznad površine zemlje; v. flowing artesian
well.
nonflowing well – neeruptivna vodna bušotina. Bušoti-
na iz koje se voda podiže na površinu zemlje jedino
pumpom ili drugim uređajem za podizanje. To može
biti bušotina bez tlaka (water-table well) ili neeruptiv-
na arteška bušotina (nonflowing artesian well).
non-foliated (nonfoliated) metamorphic rock – nefo-
lijativna (neškriljasta) metamorfna stijena. Homogene
ili masivne metamorfne stijene među kojima se razli-
kuju dva tipa: (a) kontaktnometamorfne (kontaktoli-
ti, hornfelsi – v. contact metamorphic rock) – zaliježu
uglavnom u uskim pojasevima oko intruzivnih ma-
gmatskih stijena, mogu nastati (formirati se) od ma-
tične stijene bilo kojeg tipa, općenito su finozrnaste,
a mogu biti potpuno prekristalizirane (tako da nije
sačuvana nijedna njihova prvobitna značajka) do ne-
znatno modificirane (s većinom sačuvanih original-
nih značajki), i (b) stijene formirane od novonastalih
metamorfnih minerala jednake veličine koji, prema
tome, nisu rasli ni u jednom smjeru prioritetne ori-
jentacije – najbolji primjeri takvih metamorfnih sti-
jena su metamorfozirane monomineralne stijene
poput vapnenca, kvarca, pješčenjaka (metamorfo-
zom nastaju mramor, kvarcit, serpentinit); v. foliated
metamorphic rock, metamorphic rock.
nongraded – (1) loše sortiran. Rijetko primjenjivani ge-
ološki termin koji se odnosi na nekonsolidirani (ne-
cementirani) sediment (unconsolidated sediment) ili
cementiranu klastičnu sedimentnu stijenu (cemen-
ted detrital rock), koji se sastoje od čestica više od jed-
ne veličine ili od čestica veličina unutar granica više
557 nonpiercement dome
od jednog intervala, na primjer, ilovača (loam) ili til
(till). Sinonim: poorly sorted; v. graded. (2) negradiran,
jednake veličine. Inženjerski termin za označavanje
tla ili nekonsolidiranog (necementiranog) sedimen-
ta koji se sastoje od čestica pretežito jedne (jednake)
veličine; v. graded, poorly graded.
non-horizontal (nonhorizontal) flow – nehorizontal-
no strujanje. Kada strujanje fluida nije horizontalno
u obzir se mora uzeti gravitacijski gradijent (preko
gustoće fluida i promjene visine s udaljenošću duž
putanje strujanja). Kada je kut nagiba veći od pet
stupnjeva, doprinos gravitacije režimu strujanja je
obično znatan.
non-horizontal (nonhorizontal) oil-water contact
– kosi vodo-naftni kontakt, v. tilted oil-water contact.
non-hydrocarbon gas displacement – istiskivanje
nafte neugljikovodičnim plinom. Proces povećanja
iscrpka nafte (EOR-proces) injektiranjem plinova koji
nisu ugljikovodici – dušika, ugljik-dioksida i plinovi-
tih produkata izgaranja. Istiskivanje nafte može biti
miscibilnog i nemiscibilnog tipa.
nonionic surfactant – neionogena površinski aktivna
tvar. Površinski aktivna tvar (surfaktant) čije mole-
kule nemaju ionski naboj (ionic charge). Primjenjuje
se u kemijskim metodama povećanja iscrpka nafte
(EOR-metode).
nonmag collar – nemagnetična teška šipka, v. nonma-
gnetic drill collar.
nonmagnetic (non-magnetic) drill collar (NMDC)
– nemagnetična teška šipka. U tehnici bušenja – teš-
ka šipka (v. drill collar) velikog promjera i s debelom
stijenkom koja služi istoj svrsi kao obična teška šipka,
ali je izrađena od nemagnetičnog materijala kako bi
se u bušotini izbjegli štetni utjecaji na mjerenja (oso-
bito azimuta bušotine). Sinonimi: nonmag collar, top
collar.
nonmarine sedimentary environment – kontinental-
na (nemarinska) sredina sedimentacije, kontinentalna
(nemarinska) sedimentacijska sredina, v. continental
sedimentary environment.
nonmechanical – neklastičan, v. nonclastic.
non-Newtonian fluid – nenewtonski fluid. Fluid čije
karakteristike strujanja odstupaju od newtonskog
fluida (v. Newtonian fluid), fluid čija viskoznost nije
konstantna pri danim uvjetima, a naprezanje smica-
nja (shear stress) i brzina smične (kutne) deformaci-
je (rate of shear strain) nisu proporcionalni, tj. nema
linearne zavisnosti između naprezanja smicanja i
brzine smične deformacije, a viskoznost se mijenja
s brzinom strujanja. Primjer nenewtonskog fluida je
bušaća isplaka (nafta i voda su primjeri newtonskog
fluida).
non-Newtonian flow – strujanje nenewtonskog fluida,
v. non-Newtonian fluid.
non-Newtonian fluid flow – strujanje nenewtonskog
fluida, v. non-Newtonian fluid.
nonpenetrative – neprodoran. Termin za označavanje
teksture deformacije (texture of deformation) koja
utječe samo na dio stijene, na primjer, kinkband ili
pojas loma plošne strukture (tip pojasne deforma-
cije u kristalima i listićastim stijenama – kink band,
knick band).
nonpiercement dome – nedijapirska doma (kupola).
Geološka struktura formirana uzdizanjem (prodo-
rom) ispod zalegle formacije u formaciju iznad nje.
nonplunging fold
Rezultat je antiklinala s karakterističnom formom
nalik na kupolu (domu).
nonplunging fold – neutonula (horizontalna) bora.
Bora čija je linija zakrivljenosti (zgloba, hinge line)
horizontalna. Sinonimi: horizontal fold, level fold; v.
plunging fold.
nonprocessed (non-processed) gas – sirovi (neobra-
đeni, nepročišćeni, neoplemenjeni) prirodni plin, v. raw
natural gas.
non-producing reserves – dokazane neiskorištavane
razrađene rezerve, v. proved developed non-producing
reserves.
non-producing (nonproducing) well – neproduktivna
(suha) bušotina, v. dry well.
nonproductive (non-productive) well – neproduktiv-
na (suha) bušotina, v. dry well.
nonrecoverable reserves – nepridobive (neiscrpljive)
rezerve. Dio ukupnih rezervi nafte ili plina koji se ne
može pridobiti (iscrpiti) pri postojećim tehnološkim i
ekonomskim uvjetima.
nonreleasing spear – neoslobodivi unutarnji hvatač ci-
jevi (spir), v. spear.
nonrenewable (non-renewable) fuel – neobnovljivo
gorivo, v. fossil fuel.
nonrenewable (non-renewable) resources – neob-
novljivi resursi (izvori), v. exhaustible resources.
nonretrievable gun – neizvlačivi (razorivi) mlazni per-
forator, v. expendable gun.
nonretrievable perforating gun – neizvlačivi (razorivi)
mlazni perforator, v. expendable gun.
nonreturn (non-return) valve – protupovratni (nepo-
vratni) ventil, v. check valve.
nonrotating stabilizer – nerotirajući stabilizator buša-
će kolone. Stabilizator bušaće kolone (kolone bušaćih
alatki, drillstring) s lopaticama oko tijela koji miruje
dok bušaća kolona rotira. Stabilizator centralizira
bušaću kolonu u bušotini i smanjuje opasnost od za-
glavljivanja kolone, ali ne proširuje kanal bušotine.
nonrotational strain – nerotacijska deformacija, v. irro-
tational strain.
non-sequence – dijastema, v. diastem.
nonsilting velocity – brzina transportiranja (netalože-
nja) silta. Brzina tečenja vode u koritu pri kojoj se silt
održava u suspendiranom stanju. Sinonim: transpor-
tation velocity.
nonstationary flow – neustaljeno (nestacionarno, ne-
stabilizirano, prijelazno) strujanje, v. unsteady flow.
nonsteady flow – neustaljeno (nestacionarno) strujanje,
v. unsteady flow.
nonswelling – nebubreći. Termin za označavanje mine-
rala gline (clay minerals) koji ne reagiraju s destilira-
nom vodom tijekom ispitivanja močivosti (wettabi-
lity test).
nonsymmetrical aquifer – nesimetrični vodonosni ba-
zen napajanja (akvifer) ležišta, v. aquifer.
nonsystematic joints – nesustavne pukotine. Pukotine
koje nisu dio grupe pukotina, koje ne formiraju su-
stav pukotina. Takve pukotine ne presijecaju druge
pukotine, često završavaju u plohama slojevitosti
(bedding surfaces), plohe im mogu biti jako savijene
(zakrivljene) i strukture na njihovim plohama nisu
orijentirane; v. systematic joints.
nontectonite – netektonit. Stijena čiji sklop ili građa (fa-
bric) ne pokazuje utjecaj (tragove) kretanja susjednih
zrna, na primjer, stijena koja se formirala mehanič-
558 normal
kim taloženjem (mechanical settling). Neke su stijene
prijelazne između tektonita i netektonita.
nonthermal spring – netermalni izvor vode. Izvor vode
čija temperatura nije znatno veća od prosječne tem-
perature okružujuće atmosfere. U netermalne izvore
vode ubrajaju se izvori čija je temperatura bliska pro-
sječnoj godišnjoj temperaturi (mean annual tempe-
rature) ili hladni izvori (v. cold spring).
nontree pollen (NTP) – nedrvna pelud, v. nonarbors-
cent pollen.
nonwetting fluid – nemočeći fluid. Fluid koji ima naj-
manji afinitet prema površini čvrstog tijela kada se
na površini nalaze dva fluida. U ležištima ugljikovodi-
ka prirodni plin je uvijek nemočeći fluid, slojna nafta
je močeći fluid (wetting fluid) u odnosu na plin, a ne-
močeća u odnosu na slojnu vodu (brine) u ležištima
pješčenjačkog tipa (sandstone reservoir). Karbonatna
ležišta (carbonate reservoirs) imaju tendenciju neu-
tralne močivosti ili je slojna voda u njima nemočeći
fluid, a slojna nafta močeći. Kontaktni kut nemoče-
ćeg fluida na površini (rubni kut močenja površine,
contact angle) veći je od 90°; v. wettability, wetting
fluid.
nonwetting phase – nemočeća faza, v. nonwetting
fluid.
nonwetting sand – nemočivi pijesak. Pijesak koji spr-
ječava infiltraciju vode. Sastoji se od uglastih čestica
različitih veličina koje formiraju gustu (gusto pakira-
nu) masu i uglavnom je lećast.
nonyl hydride – nonan, v. nonane.
Norian, Norian stage – norik. Stratigrafski kat gornjeg
trijasa (Upper Triassic) u Europi – iznad karnika (Car-
nian), a ispod reta (Rhaetian). Obuhvaća vremenski
raspon od prije 220 do 215 milijuna godina.
norm – normativni mineralni sastav. U petrologiji – te-
oretski mineralni sastav stijene, izražen u sadržajima
molekula normativnih minerala (v. normative mine-
ral), koji se određuje na bazi specifičnih kemijskih
analiza radi klasifikacije i usporedbe (teoretski mine-
ralni sastav koji, kako se može očekivati, obuhvaća
sve kemijske komponente kristalizirane pri ravno-
težnim uvjetima u skladu s određenim pravilima); v.
CIPW classification, mode.
normal – (1) okomit, perpendikularan. Koji čini pravi
kut ili je smješten pod pravim kutom. (2) okomica,
normala, ortogonala. Pravac koji je okomit na drugu
plohu, ravninu ili pravac. (3) normalan. (a) U geologiji
– termin kojim se označava antiklinorij (anticlinori-
um) u kojem osne plohe (axial surfaces) sekundarnih
bora (subsidiary folds) konvergiraju prema dolje i sin-
klinorij (synclinorium) u kojem osne plohe sekundar-
nih bora konvergiraju prema gore. (b) U meteorolo-
giji – koji se približava normalnoj ili srednjoj statistič-
koj vrijednosti nekog meteorološkog parametra, na
primjer, normalna količina oborina (normal rainfall)
za dano područje i period. (c) U kemiji – koji sadrži
nerazgranati lanac (straight chain) ugljikovih atoma,
na primjer, normalni propilni alkohol (normal propyl
alcohol), dok izomerni izopropilni alkohol (isopropyl
alcohol) ima razgranati lanac (branched chain). Kra-
tica u nazivima spojeva je n–. (4) normalna sonda
(karotažna sonda), normala. U karotaži – sonda za
otporsku karotažu (resistivity logging). Tijekom mje-
renja struja prolazi između strujne (pojne) elektrode
(current electrode) na sondi (elektroda A) i udaljene
normal alkane hydrocarbons
elektrode na površini zemlje (elektroda B, surfa-
ce electrode), a razlika potencijala se mjeri između
druge elektrode na sondi (elektroda M) i referentne
(etalonske) elektrode (reference electrode) na površi-
ni (elektroda N). Razmak elektroda normalne sonde
(spacing) jest udaljenost između elektroda A i M i
iznosi oko 16 inča (40 cm) za malu ili kratku norma-
lu (short normal) i 64 inča (160 cm) za veliku ili dugu
normalu (long normal). Karotaža normalnim sonda-
ma je danas općenito zastarjela. (5) normalna vrijed-
nost. U meteorologiji – statistička srednja vrijednost
meteoroloških elemenata ili parametara (na primjer,
tlaka zraka, temperature, oborina, vlage zraka, traja-
nja insolacije) za neki broj godina (obično za razdo-
blje od 30 godina) koja je utvrđena kao normalna za
danu državu ili područje ili meteorološki parametar
(Međunarodna meteorološka organizacija je za odre-
đivanje normalnih vrijednosti klimatskih parametara
prihvatila internacionalni period od 1901 do 1930
godine, a SAD period od 1921 do 1950 godine).
normal alkane hydrocarbons – normalni alkani, v.
normal alkanes.
normal alkanes – normalni alkani. Tip ugljikovodika s
molekulama formiranim od jednostrukih zasićenih
lanaca (saturated single chains), ugljikovodici s rav-
nim, nerazgranatim lancima (straight chains). Mo-
lekule normalnih alkana mogu sadržavati od 1 do
61 ugljikova atoma. Uključuju metan, etan, propan,
butan, pentan i teže ugljikovodike. Gotovo trećina
sirovih nafti može biti sastavljena od normalnih alka-
na. Sinonimi: n-alkanes, normal alkane hydrocarbons;
v. hydrocarbons.
normal butane – normalni butan, n-butan. Ugljikovo-
dik alkanskog (parafinskog) reda, izomer butana. Uo-
bičajeno se nalazi u sirovoj nafti i prirodnom plinu
(osim u plinu biogenog podrijetla). Omjer izobutana
i normalnog butana je indikator zrelosti (maturity
indicator) sedimenata – visok omjer je indikativan
za nezrele sedimente (immature sediments), a nizak
omjer za zrele sedimente (mature sediments). Sino-
nim: n-butane.
normal conditions – normalni uvjeti, v. normal tempe-
rature and pressure.
normal consolidation – normalna konsolidacija sedi-
menata. U geologiji – konsolidacija sedimentnog
materijala pri uvjetima ravnoteže s tlakom iznad za-
legnutih (pokrovnih) naslaga stijena; v. overconsoli-
dation, underconsolidation.
normal cubic meter (metre) – normalni kubični (kub-
ni, prostorni) metar. Mjerna jedinica volumena pri
atmosferskom tlaku i temperaturi 15 °C (60 °F). Rabi
se u nekim zemljama za mjerenje količine (volume-
na) prirodnog plina.
normal curve – (1) normalna (Gaussova) krivulja. Krivu-
lja zvonastog oblika (zvonolika krivulja, bell-shaped
curve) koja grafički prikazuje normalnu (Gaussovu)
razdiobu (distribuciju), odnosno koja odgovara po-
pulaciji s normalnom razdiobom. Sinonim: Gaussian
curve; v. normal distribution. (2) krivulja normalne son-
de (normale). U elektrokarotaži – krivulja električne
otpornosti (specifičnog električnog otpora, electrical
resistivity curve) registrirana normalnom karotažnom
sondom (normalom). Konstantna struja prolazi izme-
đu strujne elektrode (current electrode) sonde (elek-
trode A) i površinske elektrode (elektrode B, surface
559 normal fault
electrode) i mjeri se razlika potencijala između druge
elektrode sonde (elektroda M) i referentne elektro-
de (elektrode N, reference electrode). Razmak između
elektroda M i N je 16 inča za krivulju kratke ili male
normale (short normal curve), a 64 inča za krivulju
duge ili velike normale (long normal curve).
normal cycle – normalni (fluvijalni) ciklus erozije. Ciklus
erozije (v. cycle of erosion) u kojem je potpuno sni-
žavanje područja do baze erozije (base level) posti-
gnuto uglavnom djelatnošću voda tekućica, osobito
djelatnošću rijeka kao dominantnog uzroka erozije.
Sinonim: fluvial cycle of erosion; v. arid cycle.
normal dip – normalni (ragionalni) nagib, v. regional
dip.
normal dispersion – normalna disperzija. U seizmici
– disperzija površinskih seizmičkih valova (seismic
surface waves) pri kojoj se registrirana perioda vala
(wave period) povećava s vremenom; v. inverse dis-
persion.
normal displacement – normalni rasjedni pomak, ra-
sjedni pomak po nagibu, v. dip slip.
normal distribution – normalna (Gaussova) razdioba
(distribucija). U statistici – razdioba (distribucija) fre-
kvencije (frequency dustribution) čiji grafički prikaz
predstavlja kontinuiranu, beskonačnu zvonoliku
krivulju (bell-shaped curve) koja je simetrična oko ari-
tmetičke sredine (arithmetic mean), medijana (medi-
an) i moda (mode), koji su u toj razdiobi numerički
ekvivalentni. Disperzija normalne razdiobe se mjeri
standardnom devijacijom (standard deviaton). Sino-
nimi: bell-shaped distribution, Gauss
error curve, Ga-
ussian distribution.
normal drag – normalno vučenje. U geologiji – nabi-
ranje (folding) blizu rasjeda (fault) koje je rezultat
otpora pomicanju duž rasjeda. Naborani slojevi su
konveksni u smjeru pomicanja na oba krila rasjeda;
v. drag fold, reverse drag.
normal emulsion – obična emulzija, emulzija tipa »voda
u nafti«, v. water-in-oil emulsion.
normal erosion – (1) normalna erozija. U geologiji
– erozija formi reljefa (topografskih formi, topograp-
hic features) koja se zbiva djelovanjem dominantnih
agensa i koja je u najvećoj mjeri formirala suvremeni
oblik naseljive površine kopna, osobito subaeralna
erozija (subaerial erosion) vodama tekućicama, ki-
šama i stanovitim procesima fizičkog i organskog
trošenja (raspadanja, weathering). Međutim, taj ter-
min, koji se prvobitno primjenjivao za označavanje
erozije rijekama u područjima s umjerenom klimom,
osporiv je, jer procesi erozije u umjerenim područ-
jima mogu ustvari biti »nenormalni« (osobito u od-
nosu na geološke uvjete u prošlosti) ili jer je jedan
oblik erozije u jednakoj mjeri »normalan« kao i drugi.
(2) geološka (prirodna) erozija. Erozija stijena i tla pod
prirodnim uvjetima sredine bez sudjelovanja ljudske
aktivnosti. Uključuje eroziju djelovanjem voda teku-
ćica, kiša, vjetra, leda, valova, gravitacijskih sila i dru-
gih geoloških agensa. Sinonim: geologic erosion.
normal fault – normalni (gravitacijski) rasjed. Rasjed,
obično sa strmim nagibom, čije se krovinsko krilo
(krovinski stijenski blok, hanging wall) pomaknulo
prema dolje (spustilo) u odnosu na podinsko krilo
(podinski stijenski blok, footwall). Kut nagiba nor-
malnog rasjeda je obično od 45 do 90 stupnjeva. Pri
normalnom rasjedanju pomicanje je duž nagiba (dip
normal five-spot pattern
separation), što ne mora uvijek biti, ali pomak uvijek
ima vertikalnu komponentu. Normalni rasjedi pro-
duljuju Zemljinu koru (prvobitni nerasjednuti blok
stijena) pa su, prema tome, tenzijske geološke tvore-
vine (općenito su povezani s rastezanjem, odnosno
djelovanjem tenzijskih sila koje su vukle Zemljinu
koru na stranu, koje prati vertikalne sile, odnosno
sile čije djelovanje teži ekspandirati koru potiskiva-
njem odozdo prema gore). Sinonimi: downfault, gra-
vity fault, ordinary fault, slump fault; v. reverse fault,
thrust fault.
normal five-spot pattern – mreža (raspored) bušotina
»5 točaka«, v. five-spot well pattern
normal five-spot well pattern – mreža (raspored) bu-
šotina »5 točaka«, v. five-spot well pattern.
normal fold – normalna (simetrična) bora, v. symmetri-
cal fold.
normal formation pressure – normalni tlak formacije
(slojni tlak), v. hydropressure.
normal gradient – normalni gradijent, normalna vrijed-
nost sile teže, v. normal gravity.
normal gravity – normalna sila teža, normalni gradi-
jent. Sila teže uvjetovana kombinacijom privlačenja
standardne sile Zemlje i centrifugalne sile koja se
javlja usljed Zemljine rotacije, vrijednost sile teže na
nivou mora izračunana po teoretskoj formuli pod
pretpostavkom da je Zemlja pravilan elipsoid rotaci-
je. Sinonim: normal gradient.
normal horizontal separation – horizontalni rasjedni
pomak, v. offset, 4.
normal hydrostatic pressure – normalni hidrostatički
tlak. Tlak u danoj točki poroznog sloja ili bušotine
koji je približno jednak težini stupca vode visine od
dane točke do površine.
normal log – krivulja normale. Krivulja otporske karo-
taže (resistivity log) dobivena jednostavnim raspore-
dom dviju elektroda (two-electrode array) – mjerne
i strujne – spuštenih u bušotinu s razmakom izme-
đu njih koji može biti od 2 inča kod mikronormale
(micronormal – v. Microlog) do 16 inča kod kratke ili
male normale (short normal) i 64 inča kod duge ili
velike normale (long normal) te do 300 metara (1.000
stopa) kod elektrokarotaže s ultradugom normalom
(ultra-long-spaced electric log).
normal magnetic field – normalno magnetsko (geo-
magnetsko) polje. Komponenta Zemljinog magnet-
skog polja (Earth’s magnetic field) bez anomalija koje
bi bile zanimljive za geološka istraživanja.
normal moveout (NMO) – normalni vremenski pomak
(vremenska razlika). U seizmici – porast (povećanje)
vremena nailaska seizmičkog refleksa (reflektiranih
valova, arrival time of seismic-reflection event, reflaction
arrival time) zbog povećanja udaljenosti od izvora (so-
urce) ili točke paljenja (shotpoint) do detektora (detec-
tor) ili zbog nagiba horizonta refleksije (reflektora, dip
of reflector). Normalni vremenski pomak, prema tome,
ovisi o brzini širenja valova i, u manjoj mjeri, o kutu
nagiba horizonta refleksije te o udaljenosti od točke
paljenja. Seizmički podaci se moraju korigirati za nor-
malnu vremensku razliku, većina metoda analiza brzi-
na (velocity analysis) se bazira na određivanju normal-
ne vremenske razlike duž dromokrone; v. moveout.
normal-moveout velocity – brzina zbrajanja. U seizmi-
ci – konstantna brzina za nadzalegnutu sredinu koja
najbliže daje opažani normalni vremenski pomak
560 normal well arrangement
(normal moveout) za horizontalni reflektor (horizont
refleksije, horizontal reflector). Određena je prema
vrijednostima normalnog vremenskog pomaka (nor-
mal moveout) u analizi brzina (v. velocity analysis). Si-
nonim: NMO velocity, stacking velocity.
normal nine-spot pattern – mreža (raspored) bušotina
»9 točaka«, v. nine-spot well pattern.
normal nine-spot well pattern – mreža (raspored) bu-
šotina »9 točaka«, v. nine-spot well pattern
normal paraffins – normalni parafini, n-parafini, v. stra-
ight-chain paraffins.
normal pore pressure – normalni porni (normalni hi-
drostatički) tlak ležišta, v. hydropressure.
normal pressure gradient – normalni gradijent tlaka.
Tlak u podzemlju proporcionalan dubini. Približno
odgovara hidrostatičkom tlaku stupca vode (0,105
bar/m ili 0,465 psi/ft dubine).
normal-pressure surface – normalna piezometrijska
ploha. Piezometrijska (potenciometrijska) ploha koja
se podudara s gornjom plohom zone zasićenja (zone
of saturation) – obično se poklapa s vodnim licem (zr-
calom podzemne vode, water table).
normal production test – redovno (rutinsko) ispitivanje
proizvodnje bušotine, v. routine production test.
normal reference conditions – normalni referentni
uvjeti. Prema definiciji Međunarodne organizacije za
normizaciju (ISO), referentni uvjeti tlaka, temperatu-
re i vlažnosti (stanja zasićenja) jednaki su 101325 Pa
i 273,15 K za realni suhi plin; v. normal temperature
and pressure, standard conditions.
normal reservoir pressure – normalni (hidrostatički)
ležišni tlak, v. hydrostatic pressure gradient.
normal sandstone – normalni pješčenjak. Pješčenjak
koji je sastavljen gotovo jedino od kvarca s neznat-
nim količinama drugih minerala.
normal separation – normalno prividno rasjedno pomi-
canje; normalni prividni rasjedni pomak. Prividno re-
lativno rasjedno pomicanje (pomak – v. separation)
mjereno paralelno s nagibom rasjeda (dip of fault)
kod kojeg se krovinsko krilo (hanging wall) prividno
spustilo u odnosu na podinsko krilo (footwall); v. re-
verse separation.
normal seven-spot pattern – mreža (raspored) bušoti-
na »7 točaka«, v. seven-spot well pattern.
normal seven-spot well pattern – mreža (raspored)
bušotina »7 točaka«, v. seven-spot well pattern.
normal shift – perpendikularni rasjedni pomak. Hori-
zontalna komponenta relativnog rasjednog pomaka
(v. shift) mjerena okomito na pružanje rasjeda (strike
of fault); v. dip shift, strike shift.
normal slip fault – normalni rasjed s pomakom po nagi-
bu. Rasjed s pomakom po nagibu (dip-slip fault) kod
kojeg se krovinsko krilo (hanging wall) pomaknulo
prema dolje (spustilo) u odnosu na podinsko krilo
(footwall); v. reverse slip fault.
normal temperature and pressure (ntp) – normalna
temperatura i tlak, normalni uvjeti. Temperatura jed-
naka 0 °C i tlak jednak 760 mm stupca žive. Ti se para-
metri često specificiraju kada se uspoređuju mjere-
nja ili volumeni u proizvodnji nafte i plina. Sinonim:
normal conditions; v. normal reference conditions.
normal test – redovno (rutinsko) ispitivanje bušotine, v.
routine test.
normal well arrangement – normalni (regularni) ras-
pored (mreža) bušotina, v. normal well pattern.
normal well pattern
normal well pattern – normalni (regularni) raspored
(mreža) bušotina. Raspored (mreža) bušotina u ko-
jem je samo jedna proizvodna bušotina u elementu
mreže, za razliku od inverznog rasporeda (mreže)
bušotina (v. inverted well pattern). Sinonimi: normal
well arrangement, regular well arrangement, regular
well pattern; v. well pattern., inverted well pattern, pa-
ttern flood.
normative mineral – normativni (standardni) mineral.
Mineral čije je postojanje u stijeni teoretski mogu-
će na bazi određenih kemijskih analiza. Normativni
minerali ne moraju nužno biti stvarno u stijeni. Sino-
nim: standard mineral; v. norm.
North Sea Brent – sirova nafta tipa Brent, v. Brent.
nose – (1) nos. U sedimentologiji – čelo (prednji dio)
turbidne (mutne)struje (turbidite current) koje ima
veću gustoću i nosi grublji (krupniji) materijal od
zadnjeg dijela struje. (2) strukturni (antiklinalni) nos.
U geologiji – kratka, utonula nezatvorena antiklinala
(antiklinala bez zatvorenja). Sinonimi: anticlinal nose,
structural nose.
nose rolling-cutter teeth row – unutarnji niz (vijenac)
zubaca žrvnja, v. rolling-cutter teeth row.
nose row of teeth – unutarnji niz (vijenac) zubaca žrv-
nja, v. rolling-cutter teeth row.
nose teeth row – unutarnji niz (vijenac) zubaca žrvnja, v.
rolling-cutter teeth row.
novaculite – novakulit, galaktit. Gusta, tvrda kripto-
kristalna kremenasta sedimentna stijena (siliceous
sedimentary rock) jednolične teksture i svijetle boje
koja je slična čertu, ali je, za razliku od njega, karak-
terizirana prevladavajućim mikrokristalnim kvarcom
nad kalcedonom i postojanjem glinenca (feldšpata)
i granata. Ranije se vjerovalo da je novakulit produkt
primarne sedimentacije silicij-dioksida, ali se danas
smatra da je termički metamorfozirani slojeviti čert.
Postanak novakulita se također pripisuje kristalizaciji
opalnog materijala skeleta tijekom dijageneze. Sino-
nimi: galactite, razor stone.
nozzle – mlaznica bušaćeg dlijeta, v. jet nozzle.
n-paraffins – n-parafini, normalni parafini, v. straight-
chain paraffins.
NSO compounds – NSO spojevi. Organski spojevi koji
sadrže dušik (nitrogen), sumpor (sulphur) i kisik (oxy-
gen). Nalaze se u organskim tvarima i sirovoj nafti.
Primjeri su asfalteni i porfirini.
n-tn log – neutronska karotaža po termičkim (toplin-
skim) neutronima, v. thermal-neutron log.
nuclear age determination – nuklearno (radiometrij-
sko, radioaktivno, izotopno) datiranje, v. radiometric
dating.
nuclear-cement log – nuklearna karotaža cementacije.
Tip karotaže bušotina (wireline well log) koja se pri-
mjenjuje za lociranje cementa i prostora između sti-
jenki zaštitne kolone i kanala bušotine bez cementa.
Slična je karotaži gustoće (density log) po tome što
ima izvor gama-zračenja (gamma ray source) i mjeri
obratno raspršeno gama-zračenje (backscattered ga-
mma rays), međutim izvor i detektor zračenja su kod
ovog tipa karotaže tako raspoređeni da su osjetljivi
na gustoću materijala u prstenastom prostoru bu-
šotine i mogu razlikovati cement i fluid iza zaštitne
kolone (casing).
nuclear clock – nuklearni (atomski, radioaktivni)sat, v.
radioactive clock.
561 nuclear-magnetism logging (NML)
nuclear fracturing – nuklearno frakturiranje. Frakturi-
ranje formacije nuklearnom eksplozijom u bušotini
(kanalu bušotine) kako bi se stvorila (formirala) pu-
kotina duljine stotine metara s brojnim radijalnim
pukotinama.
nuclear geochemistry – nuklearna (izotopna) geoke-
mija, v. isotope geology.
nuclear geology – nuklearna (izotopna) geologija, v.
isotope geology.
nuclear interface log – karotaža gustoće formacije, v.
density logging.
nuclear log – (1) nuklearna (radioaktivna) karotaža, v.
radioactivity logging. (2) dijagram nuklearne (radioak-
tivne) karotaže, v. radioactivity logging.
nuclear logging – nuklearna (radioaktivna) karotaža, v.
radioactivity logging.
nuclear-magnetic relaxation method of wettability
determination – metoda određivanja močivosti ma-
gnetskom (nuklearnom magnetskom) relaksacijom.
Metoda mjerenja (određivanja) močivosti stijene
(rock wettability) u kojoj se utvrđuju preferencijalno
hidrofilni ili preferencijalno hidrofobni dijelovi povr-
šine stijene. Postupak mjerenja se sastoji u izlaganju
uzorka stijene djelovanju jakog magnetskog polja i
zatim djelovanju znatno slabijeg polja, te mjerenju
brzine magnetske relaksacije (mjerenju brzine ko-
jom se gubi prvobitno nametnuti magnetizam). U
modelu jezgre, koji sadrži poznate smjese hidrofob-
nih i hidrofilnih zrna pijeska, odnos brzine magnet-
ske relaksacije i hidrofobnog dijela specifične povr-
šine je linearan. Metoda zahtijeva specijalnu opremu
pa stoga nije u rutinskoj primjeni. Sinonim: magnetic
relaxation method of wettability determination; v.
wettability measurement.
nuclear-magnetic resonance log – (1) karotaža nu-
klearnom magnetskom rezonancijom, nuklearno-ma-
gnetska karotaža, v. nuclear-magnetism logging. (2)
dijagram karotaže nuklearnom magnetskom rezonan-
cijom (nuklearno-magnetske karotaže), v. nuclear-ma-
gnetism logging.
nuclear-magnetism log – (1) nuklearno-magnetska
karotaža, karotaža nuklearnom magnetskom rezo-
nancijom, v. nuclear-magnetism logging. (2) dijagram
nuklearno-magnetske karotaže (karotaže nuklearnom
magnetskom rezonancijom), v. nuclear-magnetism
logging.
nuclear-magnetism logging (NML) – nuklearno-ma-
gnetska karotaža, karotaža nuklearnom magnetskom
rezonancijom, karotaža slobodnih fluida. Tip karota-
že bušotina (wireline well log) koja se primjenjuje
za određivanje slobodnih fluida (fluida koji nisu
vezani za površine, free fluids) u formaciji oko kana-
la bušotine mjerenjem giromagnetskih svojstava
jezgara vodika u stijenama. Bazira se na principu
nuklearne magnetske rezonancije. Rabi sposobnost
magnetskih momenata protona (jezgara vodika) da
se orijentiraju u smjeru nametnutog magnetskog
polja, a nakon prestanka djelovanja (uklanjanja)
polja protoni izvrše precesiju u magnetskom polju
Zemlje i postupno se vrate u svoje prvobitno stanje.
Precesija protona proizvede signal radiofrekvencije,
a amplituda signala se mjeri kao indeks slobodnog
fluida (free-fluid index, FFI) – taj tip karotaže se na-
ziva još i karotaža slobodnog fluida (free-fluid log).
Brzina prigušenja (opadanja amplitude) precesij-
nuclear well logging
skog signala (signala generiranog precesijom) zavisi
od uzajamnog djelovanja sa susjednim atomima i,
prema tome, od prirode molekula u kojima je pro-
ton njihov dio. Signal generiran precesijom protona
fluida u bušotini se prigušuje vrlo brzo zbog aditiva
i raspršenog željeza (od čelika habanih bušaćih šipki
i dlijeta) – kratkotrajnim kašnjenjem početka mje-
renja signal kanala bušotine se može minimizirati.
Fluidi vezani za površine (na primjer voda u šejlu)
nemaju znatni utjecaj na mjerenje. Prema tome,
indeks slobodnog fluida upućuje na postojanje
slobodnog fluida (vodik u slobodnim ugljikovodi-
cima i vodi). Plin daje niske očitke mjerenja zbog
njegove niske gustoće vodika. Katkada se mjeri
tzv. vrijeme termičke relaksacije (thermal relaxation
time) – brzina opadanja polarizacije u zavisnosti od
vremena polarizacije – radi razlikovanja nafte i vode.
Nuklearno-magnetska karotaža se primjenjuje u ne-
zacijevljenim bušotinama (bušotinama bez zaštit-
ne kolone), a podaci mjerenja se rabe za procjenu
poroznosti i permeabilnosti formacija, veličine zrna
i pora, zasićenja vezanom vodom, sadržaja vezanih
i pokretljivih fluida i sadržaja ugljikovodika. Ima
ograničenu komercijalnu primjenu za određivanje
permeabilnosti pješčenjaka i efektivne poroznosti
karbonata. Sinonimi: free-fluid index log, free-fluid
log, nuclear-magnetic resonance log.
nuclear well logging – nuklearna (radioaktivna) karo-
taža, v. radioactivity logging.
nudibranch mollusks – nudibranhije, gološkržnjaci, v.
nudibranchs.
nudibranch opisthobranchs – nudibranhije, gološkr-
žnjaci, v. nudibranchs.
nudibranchs (Nudibranchia) – nudibranhije, gološ-
562 nutating meter
kržnjaci. Red (ili podred) opistobranhija (stražnjoš-
kržnjaka, opisthobranchs). Uglavnom su karakteri-
zirani nemanjem kućice (shell) u odraslom stadiju i
nepostojanjem škrga (gills) ili njihovom zamjenom
sekundarnim škrgama (secondary gills). Sinonimi:
nudibranch mollusks, nudibranch opisthobranchs.
nuée ardente – užareni oblak, nuée ardente. U geologiji
– turbulentni, brzo strujeći i katkada užareni plinovi-
ti oblak (gaseous cloud) koji je erupcijom izbačen iz
vulkana. U donjem dijelu oblak sadrži pepeo i dru-
ge piroklastike (piroklastični materijal), pa je taj dio
usporediv s potokom pepela (ash flow) i ti termini se
katkada primjenjuju kao sinonimi. Sinonimi: fiery clo-
ud, glowing cloud.
nummulites (Nummulitidae) – numuliti. Porodica fora-
minifera (krednjaka, foraminiferans). Karakterizirani
su kućicom koja je obično plošnospiralna (planispiral
test). Stratigrafska rasprostranjenost: gornja kreda-
danas. Sinonim: nummulitids.
Nummulitic – numulitik. Sinonim termina paleogen (v.
Paleogene) koji se primjenjuje u Europi.
nummulitic limestone – numulitni vapnenac (vapne-
njak). Foraminiferni vapnenac (v. foraminiferal lime-
stone) koji se sastoji uglavnom od kućica (ljuštura,
shells) numulita, osobito formacija Nummulite (Num-
mulitic) Limestone – debeli sloj široko rasprostranje-
nog vapnenca eocenske starosti koji se proteže od
Alpa i sjeverne Afrike kroz Iran do Kine i istočne i juž-
ne Azije (građen uglavnom od ostataka ljuštura roda
Nummulites).
nummulitids – numuliti, v. nummulites.
nutating meter – vibracijsko protočno mjerilo. Tip pro-
točnog mjerila koje se služi oscilirajućim diskom ili
klipom za mjerenje protoka fluida.
obduction
Oo
obduction – obdukcija, navlačenje. U geologiji (tekto-
nici) – proces nalijeganja (navlačenja) oceanske kore
(overthrusting of oceanic crust, overriding of oceanic
crust) na rubove kontinentskih litosferskih ploča
(continental lithospheric plates) u skladu s pojmom
nove globalne tektonike (new global tectonics). Ob-
dukcija je praćena pojavljivanjem zona potresa s
plitkim žarištem. Primjer suvremenog procesa ob-
dukcije je navlačenje ploče Egejskog mora na dno
Sredozemnog mora; akrecija (prirašćivanje) ploča
(plate accretion).
objective depth – ciljna dubina bušotine. Dubina do
koje će se izbušiti bušotina prema ugovoru o buše-
nju. U ugovorima za bušenje se često utvrđuje da
će se bušotina izbušiti do specificirane dubine ili do
određene formacije, ovisno o tome što će biti prije.
objective horizon – ciljni sloj. Formacija do koje će se
bušotina izbušiti prema ugovoru o bušenju.
obligation well – obvezna (obligatna) bušotina, v. obli-
gatory well.
obligatory well – obvezna (obligatna) bušotina. Bušoti-
na koju obvezno treba izbušiti kao dio uvjeta za do-
bivanje dozvole za radove (dodjelu prava posjedo-
vanja na području na kojem će se bušiti). Sinonimi:
acquisition well, obligation well.
oblique bedding – dijagonalna slojevitost. Zastarjeli
sinonim termina inclined bedding, koji označava slo-
jevitost nagnutu prema glavnoj plohi sedimentacije
(principal surface of deposition), osobito kosu slojevi-
tost (cross-bedding).
oblique extinction – koso potamnjenje, v. inclined
extinction.
oblique fault – dijagonalni rasjed. Rasjed koji se pruža
po dijagonali, a ne paralelno s pružanjem (strike) ili
okomito na pružanje stijena ili glavne strukture koje
presijeca. Sinonim: diagonal fault; v. oblique-slip fa-
ult, dip fault, strike fault.
oblique joint – dijagonalna pukotina, v. diagonal joint.
oblique lamination – dijagonalna laminacija. (1) v. cro-
ss-lamination. (2) v. transverse lamination.
oblique slip – dijagonalno pomicanje; dijagonalni po-
563 obsequent fault-line scarp
mak. Pomicanje (kretanje) ili pomak kod rasjeda koji
su po smjeru (orijentaciji) između pomicanja (po-
maka) po nagibu (dip slip) i pomicanja (pomaka) po
pružanju (strike slip).
oblique-slip fault – rasjed s dijagonalnim pomicanjem
(dijagonalnim pomakom). Rasjed s kosim pomica-
njem (pomakom), rasjed kod kojeg je pomicanje
(pomak) po smjeru (orijentaciji) između pomicanja
po nagibu (dip slip) i pomicanja po pružanju (strike
slip), tj. nije ni paralelan s nagibom stijena ili glavne
strukture koje presijeca, niti okomit na nagib. Sino-
nim: diagonal-slip fault; v. oblique fault.
oblique system – monoklinski sustav (kristalni sustav),
v. monoclinic system.
obsequent – opsekventan. (1) U geomorfologiji – ter-
min za označavanje geološke strukture ili forme
reljefa (topografske forme) koji nisu nalik ili nisu u
skladu s konsekventnom (v. consequent) strukturom
iz koje su se formirali (razvili). Opsekventnim se oso-
bito nazivaju nagnuta gromadna gorja (tilt-block mo-
untain) ili riftna gromadna gorja (rift-block mountain)
koja su ranije bila dno prvobitne doline (ili grabena) i
na tom mjestu se pretvorila u pozitivne forme reljefa
djelovanjem selektivne (diferencijalne) erozije ili se
nazivaju nagnute blokovske doline (tilt-block valley)
ili riftne blokovske doline (rift-block valley) koje zau-
zimaju mjesto prijašnjih planina (ili horstova) čiji je
prvobitni reljef bio modificiran djelovanjem selek-
tivne (diferencijalne) erozije; v. resequent. (2) Termin
koji označava rijeku (v. obsequent stream), dolinu (v.
obsequent valley) ili riječni drenažni sustav (drainage
system) čije je tečenje (tok) ili smjer suprotan smje-
ru prvobitnog konsekventnog dreniranja; v. anacli-
nal, consequent. (3) opsekventna rijeka, v. obsequent
stream.
obsequent fault-line scarp – opsekventna prirasjedna
strmina. Prirasjedna strmina (v. fault-line scarp) koja
je okrenuta u smjeru suprotnom smjeru prvobitne
rasjedne strmine (fault scarp), tj. prema strani uz-
dignutog bloka (krila, upthrown block), ili u kojoj je
strukturno spušteni blok (krilo, downthrown block)
obsequent stream
topografski viši od uzdignutog bloka (krila); v. re-
sequent fault-line scarp.
obsequent stream – opsekventna (antikonsekventna)
rijeka. Rijeka koja teče u smjeru suprotnom smje-
ru tečenja prvobitne konsekventne rijeke (v. con-
sequent stream) i pritok je supsekventne rijeke (v.
subsequent stream) koja teče duž pružanja trošnih
(lako raspadajućih) stijena, na primjer, kratka rijeka
s tečenjem niz strmu padinu kueste ili rijeka s tokom
u smjeru suprotnom smjeru nagiba lokalnih slojeva
ili nagnutosti Zemljine površine. Sinonimi: anticon-
sequent stream, inverted stream, obsequent.
obsequent valley – opsekventna dolina. Dolina koja
je erodirana opsekventnom rijekom (v. obsequent
stream) ili je okružuje; dolina koja je nagnuta u smje-
ru suprotnom smjeru općeg nagiba slojeva.
observation well – opažačka (opservacijska) bušotina.
Specijalna bušotina koja je izbušena na odabranoj
(povoljnoj) lokaciji radi dobivanja podataka (opaža-
nja promjena parametara) o proizvodnim karakteri-
stikama ležišta (o uvjetima koji vladaju u ležištu) – o
ležišnom tlaku, nivou fluida, dubini (napredovanju)
kontakta fluida i/ili za uzorkovanje ležišnih fluida. Si-
nonim: checking well.
obsidian – opsidijan, hijalopsit. Vrsta prirodnog vul-
kanskog stakla (v. volcanic glass), crne ili tamne boje,
obično riolitskog sastava s ljušturastim (konkoidal-
nim) lomom i staklastim sjajem. Katkada je prugast
ili sadržava mikrolite. Nastaje brzim hlađenjem vi-
skozne lave (općenito formira gornje dijelove poto-
ka lave). Varijetet opsidijana kvalitete dragog kame-
na se naziva islandski ahat (Iceland agate). Sinonimi:
hyalopsite, mountain mahogany.
obsidian dating – datiranje po hidrataciji opsidijana, v.
obsidian hydration dating.
obsidian hydration dating – datiranje (određivanje
starosti) po hidrataciji opsidijana. Metoda datiranja
(izračunavanja starosti u godinama) artifakta od
opsidijana ili holocenskog vulkanskog stakla (vol-
canic glass) određivanjem debljine obruba hidra-
tacije (hydration rim) koji se formirao sporom difu-
zijom vodene pare na svježoj odlomljenoj površini
s nastajanjem sloja ili kožice hidratacije. Metoda je
primjenljiva za opsidijane čija je starost od 200 do
200 tisuća godina. Sinonimi: hydration ring dating,
obsidian dating.
obsidianite – opsidijanit. Termin koji je svojedobno bio
predložen, a danas je zastario, za označavanje malog
zaobljenog (okruglog) staklastog (i nalik na opsidi-
jan) objekta koji je sada poznat kao tektit (v. tektite).
obstruction moraine – pregrađena morena. Morena
koja se formirala na mjestu gdje je prepriječeno kre-
tanje leda (na primjer, hrptom temeljne stijene).
occult mineral – skriveni (potencijalni) mineral. Mineral
koji može biti u stijeni (što dokazuje kemijska anali-
za), ali koji se ne može identificirati čak ni mikrosko-
pom. Uobičajeni primjeri su kvarc i ortoklas u stakla-
stoj ili kriptokristalnoj osnovnoj masi nekih lava.
occupy – postaviti mjerni instrument. Postaviti instru-
ment ili mjerni pribor na točku radi izvođenja mje-
renja ili opažanja.
ocean basin – oceanski bazen. Velika depresija koju za-
uzima ocean na površini litosfere.
ocean-basin floor – dno oceanskog bazena. Područje
morskog dna između osnovice kontinentskog ruba
564 ocher
(continental margin), obično podine kontinentskog
podnožja (continental rise), i srednjooceanskog hrp-
ta (mid-ocean ridge).
ocean current – oceanska struja. (1) Permanentno (stal-
no) pretežito horizontalno gibanje površinskih voda
oceana (nevezano s plimama i osekama) koje čini sa-
stavni dio opće cirkulacije vode u oceanu. (2) U širem
smislu – svaka struja u oceanu (vezana ili nevezana
uz plime i oseke, permanentna ili sezonska, horizon-
talna ili vertikalna) koja je karakterizirana pravilnošću
(postojanošću) – ili kao kontinuirana struja koja teče
u određenom smjeru (duž određene putanje) ili, što
je rjeđe, kao ciklična struja. Takve struje mogu nasta-
ti djelovanjem vjetrova (struja vjetrova – v. drift cu-
rrent), gibanja valova (v. tidal current) ili zbog gradije-
nata gustoće usljed varijacija (razlika) temperature i
saliniteta (v. density current, geostrophic current).
ocean floor – dno oceana, oceansko dno. Površina, go-
tovo horizontalna, oceanskog bazena (ocean basin).
ocean-floor spreading – ekspanzija (spreding) ocean-
skog dna, v. sea-floor spreading.
oceanic – oceanski. (1) Koji se odnosi na područja oce-
ana dublja od neritske i litoralne zone (neritic zone,
littoral zone). (2) Koji se odnosi na ocean.
oceanic crust – oceanska kora. Tip Zemljine kore
(Earth’s crust) – masa eruptivne stijene koja leži ispod
dna oceanskih bazena. Ekvivalentna je simi (sima), tj.
karakterizirana je nepostojanjem sialskog sloja (sialic
layer). Debljina oceanske kore je 5 do 10 kilometara,
njena gustoća 3,0 g/cm3, a brzina širenja longitudi-
nalnih seizmičkih valova (compressional seismic wa-
ves) kroz nju je veća od 6,2 km/s.
oceanic formation – oceanska formacija. Termin koji je
predložen za formalnu ili neformalnu litostratigraf-
sku jedinicu oceanskog bazena (ocean-basin litho-
stratigraphic unit). Pridjev oceanic treba biti ispred
formalnog ili neformalnog imena.
oceanic ridge – srednjooceanski hrbat, v. mid-oceanic
ridge.
oceanic rise – oceansko uzdignuće. Dugo, široko uzdi-
gnuće oceanskog dna.
oceanic tholeiite – oceanski (abisalni) toleit. Glavna
eruptivna (magmatska) stijena (igneous rock) koja
formira koru dubljih dijelova oceanskih bazena (oce-
anic basins). Vjeruje se da je matična za alkalni bazalt
(alkaline basalt). Sinonim: abyssal tholeiite.
oceanic trench – oceanski jarak (brazda), v. trench, 4.
ocellar – ocelaran. U petrologiji – termin za označava-
nje teksture eruptivnih (magmatskih) stijena (igne-
ous rocks), osobito stijena koje sadržavaju nefelin, u
kojima se »fenokristali« sastoje od agregata manjih
kristala (na primjer, biotita ili akmita), raspoređenih
radijalno ili koncentrično oko većih euhedralnih
kristala (na primjer, leucita ili nefelina), ili formiraju
okrugle okaste granajuće forme. Terminom se tako-
đer označavaju stijene koje imaju takav tip teksture.
ocher – oker. (1) Zemljasti praškasti željezni oksid, cr-
vene, žute ili smeđe boje, koji se rabi kao pigmentna
boja, na primjer, žuti ili smeđi oker (limonit, yellow
ocher, brown ocher) i crveni oker (hematit, red ocher).
Također, razne gline koje su intenzivno obojene oksi-
dima željeza. (2) Zemljasti praškasti oksid metala koji
se rabi kao pigmentna boja, na primjer, antimonski
oker (stibikonit, servantit, antimony ocher), olovni
oker (masikot, olovna gleđ, lead ocher), volframski
odorizer
oker (tungstit, feritungstit, tungstic ocher). Drugi
oblik termina: ochre.
ochre – oker, v. ocher.
octahedral iron ore – oktaedarska (magnetska) želje-
zna ruda, magnetit, v. magnetite.
octane – oktan. Ugljikovodik alkanskog (parafinskog)
reda (hydrocarbon of paraffin series). Bezbojna, hla-
pljiva i zapaljiva tekućina. Nalazi se u sirovim nafta-
ma.
octocorals (Octocorallia) – oktokoralji, osmorolovkaši,
osmotrakači. Podrazred antozoa (koralja, anthozo-
ans, corals). Karakterizirani su samo polipoidnim
formama (polypoid forms) s perastim lovkama (ten-
takulima, pinnate tentacles) i kolonijskim rastom (co-
lonial growth). Stratigrafska rasprostranjenost: silur
(upitno)-danas; v. alcyonarians.
odorant – odorizator, odorans. Kemikalija ili smjesa
kemikalija koje se dodaju plinu (plinovitim gorivima
– na primjer, metanu, prirodnom plinu i njegovim
produktima) bez mirisa kako bi poprimio izrazito ne-
ugodan karakterističan miris i na taj se način omogu-
ćila detekcija istjecanja (propuštanja) plina osobama
s prosječno razvijenim osjetilom mirisa. Kao odoran-
si se obično rabe spojevi koji sadrže sumpor iz triju
glavnih skupina spojeva – merkaptana, alkilsulfida i
cikličkih sulfida, na primjer, tercijarni butilmerkaptan
(tertiary butyl mercaptan, TBM), izopropilmerkaptan
(isopropyl mercaptan, IPM), dimetilsulfid (dimethyl
sulfide, DMS), tetrahidrotiofen (tetrahydrotiophene,
THT), tiofan (tiophane). Sinonimi: gas odorant, ma-
lodorant, odorizer, stench, warning agent; v. odoriza-
tion.
odorization – odorizacija. Miješanje odorizatora (odo-
ransa) – kemikalija s jakim i karakteristočno neugod-
nim mirisom (v. odorant) s plinom (plinovitim gori-
vima – na primjer, s metanom, prirodnim plinom i
njegovim produktima) koji je obično bez mirisa kako
bi poprimio karakterističan miris za laku i sigurnu
detekciju njegova istjecanja (propuštanja) po mirisu
(od strane osobe s normalnim osjetilom mirisa) već
pri vrlo niskim koncentracijama odorizatora (1 ppb),
a prije nego što nastane opasna (eksplozivna) kon-
centracija plina u zraku (koncentracija plina između
donje granice zapaljivosti koja iznosi 5% molnih i
gornje granice zapaljivosti koja je jednaka 15% mo-
lnih – ugušenje nastupa kada je koncentracija plina
u zraku veća od 50%). Prema propisima, odorizaci-
ja prirodnog plina i njegovih produkata je nužna i
obično se vrši prije transporta i distribucije krajnjim
potrošačima. Propisi također nalažu da gorivi plin u
distribucijskim cjevovodima mora sadržavati odori-
zatora u količini da koncentracija plina u zraku bude
jednaka jednoj petini (u nekim saveznim državama
SAD čak jednoj desetini) donje eksplozivne granice.
Od odorizacije je izuzet plin koji se troši na polju (za
plinski lift, injektiranje u ležište, zagrijavanje i kao
gorivo za motore) i plin koji se direktno šalje cje-
vovodom u postrojenja za obradu plina i rafinerije.
Odorizator se dodaje u količini od 8 g/1.000 m3 do
12 g/1.000 m3 (0,50 do 0,75 lb/MMscf ). Postoje dva
osnovna načina dodavanja odorizatora – isparava-
njem tekućeg odorizatora i miješanjem njegove pare
s plinom i direktnim injektiranjem tekućeg odoriza-
tora u plinovod.
odorizer – odorizator, odorans, v. odorant.
565 offset drilling
offlap – (1) regresivno prekrivanje sedimenata. Progre-
sivna regresija sedimentnih jedinica (naslaga, sedi-
mentary units) unutar skladne sekvencije (slijeda)
stijena (sequence of rocks) pri kojoj svaka sukcesivno
mlađa jedinica (naslaga) ostavlja dio starije jedinice
(naslage), na kojoj neposredno leži (zaliježe), ogolje-
nim (nepokrivenim). Terminom se također označava
sukcesivno sužavanje lateralnog prostiranja slojeva
(lateral extent of strata), odnosno površine razvoja
sedimenata (prema gore u sekvenciji) koje je uvjeto-
vano njihovom sedimentacijom u povlačećem moru
ili na rubu izdižućeg kopnenog (kontinentalnog)
masiva. Suprotni pojam je transgresivno prekrivanje
sedimenata (v. onlap). Sinonim: regressive overlap. (2)
progresivna regresija mora. Progresivna regresija (po-
vlačenje) mora s kopna; v. regression.
off-lying – odobalni, v. offshore.
off production – izvan proizvodnje. Pojam koji se rabi
za bušotinu koja je zatvorena ili privremeno nespo-
sobna za proizvodnju, tj. za bušotinu koja privreme-
no ne proizvodi.
off-reef, offreef – okologrebenski. Koji se odnosi na
morsko dno udaljeno od ruba (granice) grebena
(rifa), odnosno na rub grebena okrenut prema moru,
na primjer, okologrebenski facijes (off-reef facies) ili
okologrebenski sedimenti (off-reef sediments) koji
neposredno okružuju greben.
offset – (1) planinski ogranak. U geomorfologiji – iz-
danak (spur) ili mali ogranak (branch) planinskog ili
brdskog hrpta. (2) terasa brežuljka. U geomorfologiji
– ravna terasa na padini brežuljka. (3) horizontalni
rasjedni pomak. U geologiji – horizontalna kompo-
nenta rasjednog pomaka (displacement) mjerena
okomito na rasjednuti horizont (paralelno pružanju
rasjeda). Sinonim: normal horizontal displacement.
(4) međurazmak, ofset. (a) U seizmičkoj prospekci-
ji – udaljenost od točke paljenja (izvora seizmičke
energije) do geofona (seizmičkog prijamnika) ili,
češće, do središta grupe geofona (ako nije specifi-
cirana određena grupa geofona, podrazumijeva se
udaljenost do središta najbliže grupe). Obično se
raščlanjuje na dvije komponente – bočni ili okomiti
međurazmak (udaljenost pod pravim kutom na liniju
profila, perpendicular offset) i linijski ili longitudinalni
međurazmak (udaljenost od projekcije točke palje-
nja na liniju profila, in-line offset). (b) U vertikalnom
seizmičkom profiliranju – horizontalna udaljenost iz-
među izvora (source) i prijamnika (receiver), odnosno
ušća bušotine, koja može biti različita ako bušotina
nije vertikalna. (5) horizontalni pomak refrakcije vala,
v. displacement, 3. (6) susjedna bušotina, v. offset well,
1. (7) zaštitna bušotina, v. offset well, 3. (8) bočna de-
vijacija kanala bušotine. U procesu bušenja – bočna
(lateralna) devijacija (otklon) smjera kanala bušotine
uzrokovana tendencijom bušaćeg dlijeta za bočno
zasijecanje (urezivanje) stijenke kanala bušotine u
mekim formacijama. (9) pomak osi žrvnjeva, v. cone
offset.
offset drainage – crpljenje na granici koncesije, crpljenje
graničnom bušotinom koncesije. Udaljenost od gra-
nice koncesije (lease boundary) na kojoj se mora iz-
bušiti susjedna bušotina na danoj koncesiji u slučaju
kada se bušotina izrađuje na susjednoj koncesiji.
offset drilling – izrada zaštitne bušotine. Izrada bušoti-
ne na vlastitoj koncesiji, iz koje se nafta ili plin crpe
offset line
(dreniraju) bušotinom koja je locirana na susjednoj
koncesiji kako bi se spriječio ili nadoknadio gubitak
nafte ili plina iz vlastite koncesije.
offset line – pomaknuta linija mjerenja. Dodatna linija
mjerenja (supplementary survey line) smještena blizu
glavne (osnovne) linije mjerenja (main survey line) i
gotovo paralelno s njom. Takve linije se primjenjuju
u slučaju kada je nužno zaobići prepreke koje oteža-
vaju izvođenje mjerenja duž glavne linije. Povezuju
se s glavnom linijom izmjerenim perpendikularnim
pomakom.
offset of cones – pomak osi žrvnjeva, v. cone offset.
offset oil well – susjedna naftna bušotina, v. offset
well, 1.
offset shotpoint – pomak točke paljenja. Udaljenost od
točke paljenja do linije detektora (geofona ili seiz-
mičkih pijamnika) pri izvođenju seizmičkih paljenja
(seismic shooting).
offset sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub.
offsetting dip – migrirajući nagib, v. migrating dip.
offsetting well – susjedna bušotina, v. offset well, 1.
offset well – (1) susjedna bušotina. Bušotina izbušena u
blizini druge bušotine (u susjedstvu s drugom bušo-
tinom). Udaljenost između nje i postojeće bušotine
ovisi o propisanoj gustoći mreže bušotina. Sinoni-
mi: offset, offset oil well, offsetting well. (2) granična
bušotina. Bušotina na granici koncesije. Izbušena je
nasuprot bušotini na susjednoj koncesiji na jednakoj
udaljenosti od granice koncesije (linije vlasništva),
kao i bušotina susjedne koncesije nasuprot kojoj je
locirana. (3) zaštitna bušotina. Bušotina izbušena bli-
zu granice vlastite koncesije i nasuprot proizvodnoj
bušotini (ili bušotini pripremljenoj za proizvodnju)
na susjednoj koncesiji radi sprječavanja crpljenja
(dreniranja) nafte ili plina iz vlastite koncesije (ili
kompenzacije dreniranja vlastite koncesije) bušoti-
nom ili bušotinama sa susjedne koncesije. Sinonimi:
offset, protection well.
offshore – odobalni. (1) Koji se nalazi (smješten je) da-
leko od obale ili na nekoj udaljenosti od nje. Termi-
nom se osobito označava relativno ravna i uvijek po-
topljena zona različite širine koja se proteže od zone
zapljuskivanja valovima (breaker zone) do ruba kon-
tinentskog šelfa (continental shelf) okrenutog prema
moru. Minimalna dubina iznosi 10 metara. Odobal-
na zona (offshore zone) smještena je u smjeru prema
moru dalje od obalne zone (v. inshore) ili priobalne
zone (v. nearshore) ili obalnog lica (v. shoreface). Neki
autori pod tim terminom podrazumijevaju zonu koja
se proteže prema moru od obalne linije niske vode
(low-water shoreline). Sinonim: off-lying; v. onshore.
(2) Koji se odnosi na smjer ili je usmjeren od obale
prema moru ili jezeru, na primjer, odobalni vjetar
(offshore wind) koji puše s kopna (obale) ili odobalna
struja (offshore current) koja teče od obale.
offshore bar – odobalni prud, v. longshore bar.
offshore barrier – obalni prud, v. barrier beach.
offshore beach – obalni prud, v. barrier beach.
offshore drilling rig – odobalno (morsko) bušaće po-
strojenje (uređaj), postrojenje (uređaj) za bušenje na
moru. Bušaće postrojenje i njegova potporna kon-
strukcija (supporting structure) za bušenje na moru
(u podmorju) u vodama različitih dubina. Slična su
postrojenjima za bušenje na kopnu (kopnenim bu-
šaćim postrojenjima), uz dodatak platforme za slije-
566 offtake
tanje helikoptera, nastambi za osoblje, dizalica i uro-
njenih stojki. Postoji više tipova odobalnih bušaćih
postrojenja: (a) bušaća splav (za bušenje u plitkim
vodama dubine do 6 metara ili 20 stopa); (b) uronji-
va bušaća splav (za bušenje do dubine vode manje
od 15 metara ili 50 stopa); (c) bušaća platforma; (d)
samopodizna bušaća platforma, i (e) plovna (pluta-
juća) bušaća platforma (poluuronjiva bušaća platfor-
ma, bušaći brod). Proizvodne bušotine se mogu izra-
đivati sa stalne (fiksne) platforme, platforme s toranj-
skim postoljem, platforme s nogama od nategnute
užadi i zglobne platforme. Sinonimi: marine drilling
rig, marine drilling unit, offshore drilling unit, offshore
rig; v. offshore platform.
offshore drilling unit – odobalno bušaće postrojenje
(uređaj), postrojenje (uređaj) za bušenje na moru, v.
offshore drilling rig.
offshore gas – plin odobalnih polja. Prirodni plin proi-
zveden iz podmorja
offshore oil – nafta odobalnih polja. Nafta proizvedena
iz podmorja.
offshore platform – morska (odobalna) platforma.
Ravna radna ploha iznad morske površine koja se
primjenjuje za bušenje i/ili proizvodnju (offshore
drilling, offshore production). Neki od tipova morskih
platformi su čelične platforme poduprte pilotima
(piled-steel platforms), platforme s rešetkastim posto-
ljem (steel-jacket platforms), gravitacijske platforme
(gravity platforms), zglobne platforme (articulated
platforms), platforme s nogama od nategnute uža-
di (tension-leg platforms) te umjetni otoci (artificial
islands), samopodizne bušaće platforme (jackup
rigs), poluuronjive platforme (semisubmersibles) i
bušaći brodovi (drillships). Morske platforme mora-
ju osigurati bazu za bušenje, obraditi proizvedenu
naftu i plin i otpremiti na kopno, očistiti proizvedenu
slojnu vodu i odložiti je te pripremiti vodu i/ili plin za
injektiranje u ležište radi podržavanja tlaka. Sinonim:
platform; v. offshore drilling rig.
offshore rig – odobalno bušaće postrojenje (uređaj),
postrojenje (uređaj) za bušenje na moru, v. offshore
drilling rig.
offshore storage tank – skladišni naftni rezervoar na
odobalnom polju. Rezervoar za skladištenje višed-
nevne proizvodnje nafte polja na moru tako da se
proizvodnja može odvijati ustaljenim kapacitetom i
u slučaju lošeg vremena kada se ne može obavlja-
ti utovar tankera. Skladišni naftni rezervoari su dio
kompleksa instalacija na morskim (odobalnim) naf-
tnim poljima koje su namijenjene za proizvodnju,
skladištenje i transport nafte s polja.
offshore terrace – odobalna terasa. Terasa u odobalnoj
zoni formirana djelovanjem valova (wave-built terra-
ce), koja je građena od šljunka (gravel) i krupnog
(grubozrnastog) pijeska (coarse sand); v. shoreface
terrace.
offshore water – odobalna voda. Voda koja leži od pri-
obalne vode (v. inshore water) prema moru i čija su
svojstva tek neznatno pod utjecajem uvjeta na kon-
tinentu.
off stream – izvan pogona. Pojam koji se odnosi na
opremu ili uređaje koji ne rade ili su prestali raditi.
off structure – niz strukturu, v. down structure.
offtake – crpljenje (dobivanje) podzemne vode, v. gro-
und-water withdrawal.
off-take
off-take – (1) distribuirana količina. Količina nafte ili pli-
na koja se usmjerava u neki distributivni cjevovod;
(2) punkt distribucije plina. Mjesto u distribucijskom
plinskom sustavu gdje se plin uzima u opskrbni cje-
vovod za glavnog potrošača.
ohm-meter – om-metar, ohm-metar. U elektrokarotaži
– jedinica električne otpornosti (specifičnog elek-
tričnog otpora, electrical resistivity) koja se često rabi
u elektrokarotaži (električnoj karotaži, electric log) i
indukcijskoj karotaži (induction log). Definira se kao
otpor (resistance) kocke (sa stranicama duljine 1 me-
tar) od jednog oma tečenju električne struje između
njenih dviju suprotnih stranica.
oil and gas – nafta i plin. U ugovorima o zajedničkim
radovima (joint operating agreement) nafta i plin se
definiraju kao: (1) nafta, plin, naftni (naftni kaptažni)
plin, plinski kondenzat ili plinoviti ugljikovodici i dru-
gi tržišni (komercijalni) produkti dobiveni iz bušoti-
ne, ili kao (2) nafta, plin, naftni (naftni kaptažni) plin,
plinski kondenzat i sve druge kapljevine ili plinoviti
ugljikovodici.
oil and gas column – stupac nafte i plina. Vertikalna
visina ležišne stijene (ležišta) zasićena naftom i pli-
nom.
oil and gas in place – ukupni volumen nafte i plina u
ležištu. Ukupna količina nafte i plina u ležištu. Veća je
od pridobivih rezervi ležišta (reserves) budući da se
ne može proizvesti cjelokupan volumen.
oil axis – naftna os. Zamišljena linija koja spaja dva
velika područja proizvodnje nafte na suprotnim stra-
nama Zemlje – Srednji istok (Middle East) i Meksički
zaljev (Gulf of Mexico). Sinonim: oil poles.
oil bank – naftna fronta. Akumulacija nafte koja se ko-
hezivno giba u ležištu u procesu istiskivanja nafte (u
procesima klasičnog ili konvencionalnog zavodnja-
vanja naftnih ležišta (v. waterflood) i procesima po-
većanja iscrpka nafte/EOR-procesima (v. enhanced
oil recovery). Na početku procesa istiskivanja nafte
iz ležišta njegovo zasićenje naftom može biti rela-
tivno visoko te blisko ili jednako rezidualnom. Za
efikasno istiskivanje nafte u ležištu se mora formira-
ti tzv. naftna fronta. Kada se iz ležišta istiskuje rezi-
dualna nafta, tj. kada je zasićenje ležišta na početku
procesa istiskivanja jednako rezidualnom, injektira-
ni (istiskivajući) fluid najprije mora mobilizirati blo-
kiranu (nepokretnu) naftu. Blokirane kapljice nafte
se nakon mobilizacije uzajamno spajaju i formiraju
stabiliziranu naftnu frontu s relativno konstantnim
zasićenjem ispred fronte istiskivajućeg (injektira-
nog) fluida. Kada je naftna fronta jednom formirana
u ležištu, ona postaje mobilizirajući fluid, odnosno
mobilizirat će i solubilizirati naftu na svom čelnom
(prednjem) rubu a injektirani fluid će istiskivati naf-
tnu fazu (koja je sada kontinuirana) i sprječavati
blokadu naftne faze u porama (treba napomenu-
ti da iz ležišta neće biti proizvodnje nafte sve dok
naftna fronta ne stigne do proizvodnih bušotina).
Formiranje i rast (volumen, odnosno duljina) naf-
tne fronte su uvjetovani koeficijentom istiskivanja
nafte (displacement efficiency), faznim ponašanjem
nafte i istiskivajućeg fluida, materijalnom bilancom
sustava te relativnim permeabilnostima i pokretlji-
vostima fluida.
oil base – baza (osnova) nafte. Jedan od kriterija za kla-
sifikaciju sirovih nafti. Prema bazi, one mogu biti: (a)
567 oil birth zone
s parafinskom bazom (v. paraffin-base crude oil); (b)
s asfaltnom bazom (v. asphalt-base crude oil), i (c) s
miješanom bazom (v. mixed-base crude oil); v. aroma-
tic crude oil, naphthenic crude, naphtheno-paraffinic
crude oil.
oil-based drilling fluid – bušaći (isplačni) fluid na bazi
ulja (na bazi nafte), uljnobazni bušaći (isplačni) fluid, v.
oil-base drilling mud.
oil-based drilling mud – bušaća isplaka na bazi ulja
(na bazi nafte), uljnobazna bušaća isplaka, v. oil-base
drilling mud.
oil-based mud – isplaka na bazi ulja (na bazi nafte), ulj-
nobazna isplaka, v. oil-base drilling mud.
oil-base drilling mud – bušaća isplaka na bazi ulja (na
bazi nafte, s uljnom bazom, s naftnom bazom), uljno-
bazna (naftnobazna, uljna, naftna) bušaća isplaka.
Bušaća isplaka pripremljena od triju faza: uljne, koja
je kontinuirana faza u kojoj su umiješani ostali sa-
stojci (može se rabiti isplinjena slojna nafta, plinsko
ili mineralno ulje), vodene faze (slana voda s visokom
koncentracijom otopljene soli, obično kalcij-klorida
– voda je dispergirana faza, njen sadržaj je obično
manji od 5% i emulgirana je s kaustičnom sodom ili
negašenim vapnom i nekom organskom kiselinom) i
čvrste (krute) faze (materijal za otežavanje, agensi za
regulaciju viskoznosti i smanjenje filtracije). Primje-
njuju se za bušenje produktivnih formacija i jezgara,
jer ih ne zagađuju infiltriranom vodom (tj. ne ošteću-
ju formaciju), za bušenje kroz stijene koje ne uzrokuju
proširenje kanala bušotine ili odronjavanje stijenke
kanala (šejl sklon bujanju), za sprječavanje diferenci-
jalnog zaklinjenja bušaćih šipki i za bušenje dubokih
formacija s visokim temperaturama (stabilne su na
temperaturi 300 °C) ili u vrućem podneblju. Također
su otporne na kemijsko zagađivanje – karbonatne,
evaporitne i solne formacije ne utječu nepovoljno na
njihova svojstva a ugljik-dioksid i sumporovodik se
mogu lako ukloniti dodavanjem vapna (kalcij-karbo-
nata). Nedostaci isplaka na bazi ulja su visoka cijena
(često je tri do pet puta skuplja od isplaka na bazi
vode) zbog troškova za ulje, emulgator i oteživače,
manja brzina bušenja (u usporedbi s isplakama na
bazi vode), problemi odlaganja zbog rigoroznih pro-
pisa o zaštiti okoliša, nemogućnost snimanja nekim
metodama karotaže, potreba uklanjanja filma ulja s
krhotina stijene prije njihova opisivanja, a također
postoji potencijalna opasnost od požara. Sinonimi:
hydrocarbon-base drilling mud, oil-based drilling fluid,
oil-based drilling mud, oil-based mud, oil-base mud, oil
mud.
oil-base mud – isplaka na bazi ulja, uljnoazna isplaka, v.
oil-base drilling mud.
oil basin – naftni (naftonosni) bazen. Geološka struktu-
ra koja sadrži naftu ili plin.
oil-bearing mother rock – naftonosna (naftna) matič-
na stijena, matična stijena za naftu, v. source rock, 1.
oil behind the pipe – neiskorištavane rezerve nafte ot-
krivene bušenjem. Nafta u formacijama koje su probu-
šene ali se nikada nisu eksploatirale. Takve formacije
su obično niske permeabilnosti (guste formacije), iz
kojih proizvodnja nafte nije ekonomična ili se bušilo
dublje u potrazi za produktivnijim slojevima.
oil birth zone – zona generiranja nafte. U geologiji
– naftno okno (v. oil window) gdje temperatura (oko
65 do 150 °C ili 150 do 300 °F) pogoduje prirodnom
oil breakthrough
generiranju nafte iz organske tvari u sedimentnim
stijenama.
oil breakthrough – prodor vodo-naftne fronte. U pro-
cesima istiskivanja nafte – vrijeme kada vodo-naftna
fronta (oil/water bank) dopre od injekcijske bušotine
(injection well) do proizvodne (producing well).
oil casing – eksploatacijska zaštitna kolona, v. produc-
tion casing.
oil casing string – eksploatacijska zaštitna kolona, v.
production casing.
oil column – naftni stupac. U naftnoj geologiji – naftono-
sna visina ležišta, vertikalna visina ležišta zasićena naf-
tom, visina (debljina) ležišta od vrha najviše produk-
tivne formacije (ili od vrha naftonosne strukture) do
vodo-naftnog kontakta, vertikalna udaljenost između
dviju točaka u naftnom ležištu – najviše i najniže dubi-
ne poznate naftonosnosti. Sinonim: column of oil.
oil compressibility – kompresibilnost (stlačivost) nafte,
koeficijent izotermičke kompresibilnosti (stlačivosti)
nafte. Promjena volumena sirove nafte po volumenu
s promjenom tlaka pri konstantnoj temperaturi za
nezasićene nafte pri tlaku većem od tlaka zasićenja.
Može se odrediti numerički prema jednadžbama iz
literature – za kompresibilnost nafte pri tlaku zasiće-
nja ili višem tlaku nužno je imati podatke za redu-
cirani tlak i temperaturu, faktor otopljenog plina i
gustoću nafte ili plina, a pri tlaku manjem od tlaka
zasićenja, uz te podatke, još i volumetrijske faktore
za naftu i plin. Tipične vrijednosti kompresibilno-
sti variraju od 0,000050 vol/vol/bar za teške nafte
do 0,00018 vol/vol/bar za lakše nafte, prihvatljiva
srednja vrijednost je 0,000070 vol/vol/bar. Sinonimi:
coefficient of isothermal compressibility of oil, oil isot-
hermal compressibility.
oil content – sadržaj ulja. U tehnologiji isplaka – volu-
mni postotak ulja u bušaćoj isplaci.
oil-continuous multiphase flow – višefazno strujanje
s kontinuiranom naftnom fazom. Višefazno strujanje
smjese nafte, plina i vode u kojem je voda distribu-
irana u obliku kapljica okruženih naftom. U električ-
nom smislu smjesa se ponaša kao izolator.
oil country tubular goods (OCTG) – cijevni proizvodi
za naftnu industriju, naftni cijevni materijal. Kategorija
cijevne robe (materijala, proizvoda) koja se primje-
njuje u naftnoj industriji – odnosi se na bušaće šip-
ke (drillpipes), zaštitne cijevi (casing) i uzlazne cijevi
(tubing).
oil cut – udjel nafte. Sadržaj sirove nafte u nekom flu-
idu.
oil-cut mud – isplaka zagađena naftom. Nenamjerna
mješavina bušaće isplake i nafte koja može nastati
ulaženjem nafte u nju tijekom procesa bušenja ili se
dobiti u ispitivanju (testiranju) naftnih bušotina tije-
kom bušenja metodom DST (drill-stem test).
oil death zone – zona krekiranja nafte. U geologiji – po-
dručje ispod naftnog okna (v. oil window) gdje zbog
visokih temperatura dolazi do krekiranja sirove nafte
u termogeni plin i grafit. Zona krekiranja nafte je u
području temperatura većih od oko 110 °C (325 °F).
oil dehydrating plant – uređaj za dehidraciju (dehidra-
tor) nafte. Uređaj za uklanjanje vode iz nafte ili naftne
emulzije zagrijavanjem, elektrolitičkim postupkom
ili kemijskom obradom.
oil dehydration – dehidracija (dehidratacija, odvodnja-
vanje) nafte, v. crude oil dehydration.
568 oil displacement by miscible gas
oil density – gustoća nafte, v. density, relative density,
specific gravity.
oil desalting – desalinizacija (odsoljavanje) nafte, v. cru-
de oil desalting.
oil development well – naftna razradna (eksploatacij-
ska) bušotina, v. development well.
oil displacement – istiskivanje nafte, v. flooding.
oil displacement by air – istiskivanje nafte zrakom, v.
air displacement of oil.
oil displacement by carbon dioxide – istiskivanje naf-
te ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide flood.
oil displacement by cold water – istiskivanje nafte
hladnom vodom, obično (klasično, konvencionalno)
zavodnjavanje, v. waterflood.
oil displacement by combustion process – istiskiva-
nje nafte procesom podzemnog izgaranja, v. in-situ
combustion.
oil displacement by continuous steam injection –
istiskivanje nafte kontinuiranim injektiranjem vodene
pare, kontinuirano istiskivanje nafte vodenom parom,
v. steamflood.
oil displacement by dry gas – istiskivanje nafte suhim
plinom, v. high-pressure gas displacement.
oil displacement by flooding – istiskivanje nafte za-
vodnjavanjem (injektiranjem vode), v. waterflood.
oil displacement by flue gas – istiskivanje nafte pli-
novitim produktima izgaranja (izgarnim plinovima),
v. high pressure inert gas injection, inert-gas miscible
flood.
oil displacement by gas – istiskivanje nafte plinom, v.
gasflood.
oil displacement by gas drive – istiskivanje nafte pli-
nom, v. gasflood.
oil displacement by gas injection – istiskivanje nafte
injektiranjem plina, v. gasflood.
oil displacement by gas-water injection – istiskivanje
nafte izmjeničnim injektiranjem plina i vode, v. water-
alternating-gas flood.
oil displacement by high-pressure gas – istiskivanje
nafte visokotlačnim plinom, v. high-pressure gas dis-
placement.
oil displacement by high-pressure gas injection
– istiskivanje nafte visokotlačnim injektiranjem plina
(injektiranjem plina pri visokom tlaku), v. high-pressure
gas displacement.
oil displacement by hot water – istiskivanje nafte vru-
ćom vodom, vruće zavodnjavanje, v. hot waterflood.
oil displacement by inert gas – istiskivanje nafte iner-
tnim plinom, v. high-pressure inert gas injection, inert
gas miscible flood.
oil displacement by in-situ combustion process
– istiskivanje nafte procesom podzemnog izgaranja, v.
in-situ combustion.
oil displacement by lean gas – istiskivanje nafte suhim
plinom, v. high pressure lean gas miscible flood.
oil displacement by lean natural gas – istiskivanje
nafte suhim prirodnim plinom, v. high pressure lean
gas miscible flood.
oil displacement by liquefied petroleum gas – isti-
skivanje nafte ukapljenim naftnim plinom, v. liquefied
petroleum gas slug drive.
oil displacement by liquid gas plug – istiskivanje nafte
obrokom (dimenzioniranim volumenom) ukapljenog
naftnog plina, v. liquefied petroleum gas slug drive.
oil displacement by miscible gas – istiskivanje nafte
oil displacement by miscible phase
miscibilnim plinom, v. miscible flood, miscible gasflo-
od.
oil displacement by miscible phase – istiskivanje naf-
te miscibilnom fazom (fluidom), v. miscible flood, mis-
cible gas- flood.
oil displacement by natural gas – istiskivanje nafte pri-
rodnim plinom, v. gasflood.
oil displacement by rich gas – istiskivanje nafte boga-
tim plinom, v. rich-gas flood.
oil displacement by rich gas slug – istiskivanje nafte
injektiranim obrokom bogatog plina, v. rich-gas flood.
oil displacement by rich gas solvent slug – istiskiva-
nje nafte obrokom (dimenzioniranim volumenom) bo-
gatog plina, v. rich-gas flood.
oil displacement by soluble oil slug – istiskivanje naf-
te obrokom (dimenzioniranim volumenom) topljive
nafte, v. miscible-polymer flood.
oil displacement by solvent – istiskivanje nafte otapa-
lom, v. solvent flood.
oil displacement by steam – istiskivanje nafte vode-
nom parom, v. steamflood.
oil displacement by water – istiskivanje nafte vodom,
obično (klasično, konvencionalno) zavodnjavanje, v.
waterflood.
oil-displacement rate – brzina istiskivanja nafte. Brzina
kojom injektirani (istiskivajući) fluid istiskuje naftu iz
ležišta. Izražava se u kubičnim metrima (ili barelima)
na dan. Sinonimi: displacement rate, flood rate, floo-
ding rate.
oil drum – bačva nafte. Volumen nafte koji sadrži 210 li-
tara (55,5 američkih galona ili 46 britanskih galona).
oil emulsion – naftna emulzija. Emulzija nafte u vodi
(tipa »nafta u vodi«), s naftom kao diskontinuiranom
(unutarnjom) fazom (discontinuous phase) emulzije;
v. oil-in-water emulsion, water-in-oil emulsion.
oil-emulsion drilling mud – emulzijska bušaća isplaka
tipa »ulje u vodi» (tipa «nafta u vodi«), v. oil-in-water
emulsion drilling mud.
oil-emulsion mud – emulzijska isplaka tipa »ulje u vodi«
(tipa »nafta u vodi«), v. oil-in-water emulsion drilling
mud.
oil equivalent (OE, oe) – naftni ekvivalent. Uvjetna vr-
sta goriva koja se rabi za uspoređivanje sa sadržajem
topline drugih goriva. Naftni ekvivalent je količina
topline koju sadrži 1 tona sirove nafte. Kako se sastav
sirovih nafti mijenja, ekvivalent je neprecizna mjera
i uvijek se moraju utvrditi stvarne brojčane vrijedno-
sti za konverziju. Može se uzeti da je 1 metrička tona
prosječne sirove nafte ekvivalentna 1,5 toni prosječ-
nog ugljena ili 1,13 tona ukapljenog naftnog plina
(LPG) ili 1111 kubičnih metara prosječnog prirodnog
plina. Jedan barel sirove nafte je toplinski ekvivalent
6040 standardnih kubičnih stopa prirodnog plina; v.
tons coal equivalent, tons oil equivalent.
oiler – naftna bušotina, v. oil well.
oil-external emulsion – emulzija tipa »voda u nafti«,
obična emulzija, v. water-in-oil emulsion.
oil-external micellar solution – micelarna otopina
(mikroemulzija) s naftnom vanjskom (kontinualnom)
fazom. Micelarna otopina (mikroemulzija) u kojoj
su se micele formirale u nafti (ugljikovodiku) kao
otapalu, a voda solubilizirala u unutrašnjosti (jez-
grama) micela. Takvu mikroemulziju čine micele
nabubrile solubilizacijom vode koje su dispergirane
u nafti (ugljikovodiku), pa ona ima visok sadržaj naf-
569 oilfield processing of crude oil
te, odnosno nizak sadržaj vode. Sinonimi: hydrocar-
bon-external micellar solution, hydrocarbon-external
microemulsion, oil-external microemulsion; v. water-
external micellar solution.
oil-external micellar solution flood (flooding) – isti-
skivanje nafte micelarnom otopinom (mikroemulzi-
jom) s naftnom vanjskom (kontinualnom) fazom, v.
micellar-polymer flood, oil-external micellar solution.
oil-external microemulsion – mikroemulzija) s naf-
tnom vanjskom (kontinualnom) fazom, v. oil-external
micellar solution.
oil field, oilfield – naftno polje. Termin slobodne upo-
rabe koji se odnosi na područje gdje je pronađena
nafta – na površinu (područje) ispod kojeg zaliježe
jedno ili više naftnih ležišta (oil reservoir) u zajed-
ničkoj geološkoj strukturi, na primjer, antiklinali.
Veličina nekog naftnog polja se procjenjuje prema
volumenu njegovih pridobivih rezervi, a klasifikacije
polja po veličini se razlikuju u pojedinim zemljama.
Sinonim: oil pool; v. fiield, oil reservoir, reservoir.
oilfield bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
oilfield (oil-field) brines – vode naftnih i plinskih polja,
v. oil-field waters.
oilfield chemicals – kemikalije za proizvodnju nafte. Ke-
mikalije koje se rabe za obradu proizvedenih fluida
i kontrolu korozije i taloženja u proizvodnim bušo-
tinama.
oilfield drill bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
oilfield (oil-field) emulsions – emulzije slojne nafte.
Rezultat miješanja slojne vode i nafte u proizvodnoj
bušotini. U procesu proizvodnje nafte nastaju dva
tipa naftnih emulzija – emulzija tipa »voda u nafti«
(water-in-oil emulsion) u kojoj dispergirana vodena
faza predstavlja mješavinu slane slojne vode i raznih
čvrstih čestica, a slojna nafta je kontinuirana faza i
emulzija tipa »nafta u vodi« (oil-in-water emulsion).
Treba, međutim, napomenuti da u proizvodnji nafte
mogu također nastati tzv. kompleksne ili višestru-
ke emulzije dvaju tipova – (a) »nafta u vodi/voda u
nafti« (oil-in-water-in-oil emulsion, o/w/o emulsion),
koja se sastoji od kapljica nafte dispergiranih u ka-
pljicama vode koje su dispergirane u kontinuiranoj
naftnoj fazi, i (b) »voda u nafti/nafta u vodi« (water-
in-oil-in water emuslion, w/o/w emulsion), koja se sa-
stoji od vodenih kapljica dispergiranih u većim ka-
pljicama nafte koje su dispergirane u kontinuiranoj
vodenoj fazi. U praksi proizvodnje nafte se obično
sreću emulzije tipa »voda u nafti«, dok se drugi tip
emulzije (»nafta u vodi«) općenito nalazi u vodi koja
je proizvedena zajedno s naftom.
oilfield (oil-field) equipment – oprema za naftna po-
lja. Oprema za bušenje i opremanje bušotina i pro-
izvodnju nafte.
oilfield processing – pogonska obrada, obrada na po-
lju. U proizvodnji nafte i plina – skup procesa obrade
proizvedene sirove nafte i/ili prirodnog plina prije
prodaje i transporta radi sigurnog i ekonomičnog
skladištenja i/ili transporta cjevovodima, cisternama
ili tankerima i obrada (pročišćavanje) slojne vode
radi ponovnog injektiranja (utiskivanja) u ležište ili
odlaganja. Sinonimi: field conditioning, field handling,
field processing; v. oilfield processing of crude oil, oilfi-
eld processing of natural gas.
oilfield processing of crude oil – pogonska obrada si-
rove nafte, obrada sirove nafte na polju. U proizvodnji
oilfield processing of natural gas
nafte – skup procesa obrade proizvedene slojne (si-
rove) nafte na polju. Obrada počinje na ušću bušoti-
ne i završava s transportnim cjevovodom, skladišnim
rezervoarom ili tankerom. Općenito se sastoji od dvi-
je skupine operacija – (a) separacije produkcije bušo-
tine na pojedinačne faze (plinovitu, naftnu, vodenu),
i (b) uklanjanja primjesa iz separiranih faza u skladu
sa specifikacijama za prodaju, transport i injektiranje
fluida u ležište i/ili s propisima o zaštiti okoliša. Opća
shema i redoslijed obrade je: separacija produkcije
bušotine (separation of production stream) – dehi-
dracija (odvodnjavanje) nafte (crude oil dehydration)
i desalinizacija (odsoljavanje) nafte (crude oil desal-
ting) – desulfurizacija (odsumporavanje) nafte (ukla-
njanje sumporovodika i drugih sumpornih spojeva,
crude oil sweetening) – stabilizacija nafte (crude oil
stabilization). Separirana plinska i vodena faza pro-
dukcije su nakon separacije podvrgnute svom speci-
fičnom ciklusu obrade. Izbor i rad opreme za obradu
slojne nafte ovisi o volumenu (količini) i karakteristi-
kama produkcije bušotina. Sinonim: crude-oil oilfield
processing; v. oilfield processing of natural gas.
oilfield processing of natural gas – pogonska obrada
prirodnog plina, obrada prirodnog plina na polju. Skup
procesa obrade prirodnog plina na samom polju i na
postrojenjima za obradu. Početna točka sustava za
obradu je ušće bušotine i njena proizvodnja, a završ-
na točka je otpremni plinovod ili plinovod za ponov-
no injektiranje (vraćanje) plina u ležište. Pogonska
obrada uključuje: (a) odvajanje plina iz slojne nafte i
kondenzata; (b) uklanjanje ukapljivih komponenata
iz plina; (c) uklanjanje vode i krutih čestica iz plina,
i (d) uklanjanje nepoželjnih primjesa (sumporovodi-
ka, ugljik-dioksida). Proces obrade može imati jednu
od triju bazičnih svrha – proizvodnju plina priklad-
nog za transport ili proizvodnju plina prikladnog za
prodaju potrošačima ili maksimalnu proizvodnju
kondenzata.
Pojedinačne operacije u procesu pogonske obrade
prirodnog plina obuhvaćaju sprječavanje nastanka
(formiranja) plinskih hidrata, uklanjanje sumporo-
vodika i ugljik-dioksida, dehidraciju (sušenje) plina,
izvlačenje (ekstrakciju) kondenzata i kontrolu točke
rosišta ugljikovodika, komprimiranje plina, mjerenje
protoka plina, zagrijavanje i hlađenje i transport pli-
na cjevovodom. Složenost procesa pogonske obrade
može varirati od separacije s dehidracijom do kraja
procesa obrade pa do skupa operacija koje uključuju
dehidraciju, ekstrakciju kapljivih (kondenzabilnih)
ugljikovodika, uklanjanje sumporovodika i ugljik-di-
oksida i komprimiranje plina. Ako je sadržaj konden-
zata i neugljikovodikovih primjesa u plinu visok, oni
se moraju ukloniti prije otpreme plina potrošačima.
Slijed operacija u procesu obrade prirodnog plina je
sljedeći: fazna separacija skupne produkcije sirovog
plina (s kondenzatom, tekućom vodom i čvrstim če-
sticama) – uklanjanje sumporovodika i ugljik-dioksi-
da iz separiranog plina – dehidracija (sušenje) plina
– komprimiranje plina za transport plinovodom (ako
je potrebno). Izdvojeni kondenzat se skuplja i stabi-
lizira (ako je nužno), sumporovodik se prerađuje u
elementarni sumpor (propisi o zaštiti okoliša obično
ograničavaju ispuštanje sumporovodika u atmosfe-
ru ili njegovo spaljivanje), a ugljik-dioksid se obično
ispušta u atmosferu ili katkada kaptira za EOR-proces
570 oilfield (oil-field) waters compressibility
(opseg čišćenja plina od sumporovodika i ugljik-di-
oksida ovisi o lokaciji polja, specifikacijama za pro-
daju plina, propisima o zaštiti okoliša i ekonomici).
Sinonim: field treatmant of natural gas.
oilfield (oil-field) separator – naftni (plinski, naftno-
plinski) separator, v. gas-oil separator.
oilfield (oil-field) waters – vode naftnih i plinskih polja.
Podzemne vode vezane uz naftna i plinska ležišta.
Geneza ugljikovodika je tijesno povezana s plitkom
marinskom sredinom, pa vode ležišta općenito sa-
drže otopljene soli (osobito kloride natrija i kalcija).
Matične stijene za naftu i plin, koje su prvotno nasta-
le u slatkovodnim sredinama i postale ležišta, mogle
su dobiti slanu vodu kasnijim izlaganjem morskim
vodama. Sedimentne formacije naftnih i plinskih po-
lja su u prošlosti bile podvrgnute raznim geološkim
procesima – slijeganju, uzdizanju, pokapanju (prekri-
vanju), eroziji itd. – tako da se kemizam originalnih
voda mogao promijeniti pod utjecajem meteorske
vode, infiltracijom morske vode i, kasnije, promjena-
ma tipova i koncentracija soli zbog otapanja minera-
la i precipitacije soli. Sastav slanih voda ležišta uglji-
kovodika se znatno razlikuje od prosječnog sastava
morske vode i može se znatno razlikovati od jednog
ležišta do drugog. Salinitet se obično povećava s du-
binom (postoje brojne iznimke), s karakterističnom
promjenom sadržaja aniona i kationa s porastom du-
bine – u vodama blizu površine glavni anion je sulfat,
u vodama ispod (oko) 500 metara to može biti bikar-
bonat, a u dubljim vodama klorid, omjer kationa Ca/
Na se povećava, dok se omjer Mg/Na smanjuje s du-
binom. Koncentracija soli se izražava u masenim %,
miligramima na litru ili dijelovima na milijun (ppm),
a sadržaj iona u miliekvivalentima na litru. Salinitet
voda naftnih i plinskih ležišta varira od gotovo slatke
vode do visoke zasićenosti solima (30% masenih ili
300.000 ppm), ali je obično između 2% i 15% mase-
nih (20.000 i 150.000 ppm) – za usporedbu, salinitet
morske vode iznosi od 3 do 4,3% masenih (30.000 do
43.000 ppm). Kemijski sastav voda se opisuje prema
pretežitom sadržaju iona minerala i prikazuje meto-
dama i dijagramima Palmera, Parkera, Tickella i Stiffa
(v. Parker diagram, Stiff diagram, Tickell diagram).
Podzemne vode naftnih i plinskih ležišta se klasifici-
raju prema raznim kriterijima. Po načinu zalijeganja
(položaju u ležištu), one su: (a) podinske (v. bottom
water); (b) rubne (v. edge water); (c) međuslojne (v.
intermediate water) i, (d) vršne (v. top water). Prema
postanku (podrijetlu) vode su: (a) meteorske (v. me-
teoric water); (b) vezane ili konatne (v. connate water)
i, (c) mješovite (v. mixed water). Vode polja također
se klasificiraju kao slobodne (v. free water) i porne
ili intersticijalne (v. interstitial water) – prema nekim
definicijama termini connate water i interstitial water
su sinonimi. Prema jednoj drugoj klasifikaciji, vode
ležišta ugljikovodika se dijele na dvije skupine – (a)
vezana ili konatna voda (originalna morska voda u
kojoj su taloženi marinski sedimenti i koja je vjero-
jatno prvotno ispunjavala sve pore), i (b) slobodna
voda (u vodonosnim slojevima ili akviferima ležišta).
Sinonimi: oilfield brines, petroleum-associated wa-
ters.
oilfield (oil-field) waters compressibility – kompresi-
bilnost (stlačivost) voda naftnih i plinskih polja, v. wa-
ter compressibility.
oil finder
oil finder – pronalazač nafte. Osoba, obično geolog,
koja je uspješna u pronalaženju (lociranju) nafte.
oil formation volume factor – slojni (ležišni) volume-
trijski (volumenski, obujamski) faktor nafte. Omjer vo-
lumena nafte s otopljenim plinom pri ležišnom tla-
ku i temperaturi i njena volumena pri standardnim
uvjetima (volumena kada je otplinjena). Može se
definirati i kao volumen nafte pri ležišnim uvjetima
(u m3 ili barelima) koji treba proizvesti da bi se dobio
jedinični volumen nafte (1 m3 ili barel) na površini.
Ako je, na primjer, volumetrijski faktor jednak 1,4, a
slojna nafta sadrži 100 standardnih m3 otopljenog
plina, tada se mora proizvesti 1,4 m3 slojne nafte s
otopljenim plinom da se na površini dobije 1 stan-
dardni m3 nafte i 100 standardnih m3 plina (separi-
ranog na površini). Slojni volumetrijski faktori nafte
zavise od sastava ležišnog fluida, faktora otopljenog
plina, tlaka, temperature i tipa separacije plinovite i
tekuće faze (diferencijalna ili kontaktna) i određuje
se u laboratoriju PVT-analizom uzoraka nafte ili se
procjenjuju prema faktoru otopljenog plina, speci-
fičnim težinama nafte i plina i ležišnoj temperaturi.
Općenito variraju od 1,1 do 1,6 (dublja ležišta obično
imaju veće faktore zbog većeg sadržaja otopljenog
plina). Sinonimi: formation volume factor of oil, oil
FVF; v. PVT analysis, PVT study, shrinkage factor.
oil FVF – v. oil formation volume factor.
oil gasification – rasplinjavanje nafte. Proces pretvorbe
nafte u plinovito gorivo i ulaznu sirovinu za dobiva-
nje drugih proizvoda.
oil-gas separator – naftni (plinski, naftno-plinski) sepa-
rator, v. gas-oil separator.
oil holdup – volumen nafte u bušotini. Volumenski udjel
nafte u bušotini u danom vremenu.
oil in place, oil-in-place (OIP) – nafta (volumen nafte) u
ležištu. Procijenjena ukupna količina nafte u ležištu/
polju bez obzira na to je li pridobiva ili nije (prido-
biva količina se može procijeniti prema koeficijentu
iscrpka). Ovisi o produktivnoj površini i debljini i vo-
lumenu ležišta zasićenog ugljikovodicima (zasićenju
ugljikovodicima).
oil-in-water emulsion (O/W, OIWE) – emulzija tipa
»nafta u vodi«. Emulzija s vodom kao vanjskom
(kontinualnom, neprekidnom) fazom i naftom kao
unutarnjom (disperznom, diskontinualnom) fazom,
odnosno suspenzija naftnih kapljica u vodi. Emulzi-
ja tipa »nafta u vodi« rjeđe nastaje u proizvodnji od
emulzije tipa »voda u nafti«. Sinonimi: reverse emulsi-
on, water-external emulsion; v. water-in-oil emulsion.
oil-in-water emulsion drilling mud – emulzijska buša-
ća isplaka tipa »ulje u vodi« (tipa »nafta u vodi«, na bazi
emulzije tipa »ulje u vodi«, na bazi emulzije tipa »nafta
u vodi«), uljna (naftna) emulzijska bušaća isplaka na
bazi vode. Bušaća isplaka na bazi vode pripremljena
s emulzijom tipa »ulje u vodi« (oil-in-water emulsi-
on) sa slatkom ili slanom vodom, sirovom naftom ili
(najčešće) rafiniranim plinskim uljem i emulgatorom
(sapuni, lignini, škrob, karboksimetilceluloza i dr.).
Prosječni sadržaj ulja je 10 do 15% (katkada i veći).
Široko se primjenjuje zbog niza prednosti – boljeg
podmazivanja dlijeta i bušaćih šipki, postizanja veće
mehaničke brzine bušenja, manje viskoznosti i filtra-
cije i smanjenog oštećenja formacije. Nedostatak im
je veća cijena i otežana analiza jezgara. Sinonimi: oil-
emulsion drilling mud, oil-emulsion mud, oil-in-water
571 oil-pipeline design
emulsion mud, water-base oil-emulsion drilling mud;
v. drilling mud.
oil-in-water emulsion mud – emulzijska isplaka tipa
»ulje u vodi« (tipa »nafta u vodi«), v. oil-in-water emul-
sion drilling mud.
oil-in-water-in-oil (o/w/o) emulsion – emulzija tipa
»nafta u vodi/voda u nafti«, v. oilfield emulsions.
oil isoperms – naftne izoperme. Linije jednake permea-
bilnosti ležišta za naftu.
oil isothermal compressibility – kompresibilnost (stla-
čivost) nafte, v. oil compressibility.
oil land – naftna (naftonosna) regija, v. oil region.
oil leg – naftna zona ležišta. Dio ležišta koji sadrži naftu i
smješten je niz nagib (down dip) u odnosu na plinsku
zonu ležišta (gas leg).
oil mining – dobivanje nafte rudarskim metodama. Do-
bivanje nafte ekstrakcijom na površini, na primjer, iz
bituminoznih (asfaltnih) pijesaka (tar sands) ili naf-
tnih (uljnih) škriljavaca ili šejlova (oil shales) ili tuneli-
ma u plitkim ležištima.
oil mobility – pokretljivost nafte. Omjer relativne per-
meabilnosti ležišne stijene za naftu (pri srednjem
zasićenju ležišta naftom u području ispred fronte
istiskivanja) i viskoznosti slojne nafte. Čini mjeru
sposobnosti strujanja nafte kroz ležišnu stijenu; v.
mobility, mobility ratio, water mobility, water-oil mo-
bility ratio.
oil mud – uljna (naftna, uljnobazna, naftnobazna) ispla-
ka, isplaka na bazi ulja (na bazi nafte), v. oil-base dri-
lling mud.
oil originally in place (OOIP) – početne rezerve nafte u
ležištu, v. original oil in place.
oil outlet – ispust za naftu. Ispust (drain) blizu dna skla-
dišnog rezervoara (stock tank) za istjecanje nafte. Si-
nonimi: oil sales outlet, sales outlet.
oil patch – (1) centar aktivne naftne industrije. (a) U ši-
rem smislu – grad ili područje koje je centar znatne
aktivnosti u naftnoj industriji – geoloških istraživa-
nja, bušenja i/ili proizvodnje nafte i plina. (2) naftno
polje. Kolokvijalni izraz za naftno polje.
oil-petroleum-gas – ugljikovodici. Fluidi sastavljeni od
ugljikovodika.
oil pipeline, oil pipe-line – naftovod. Cjevovod za
transport nafte. Cijevi za naftovode su od ugljičnog
čelika, bešavne ili uzdužno zavarene (elektrootpor-
ski ili elektrolučno). Naftovodi mogu biti izolirani
(na primjer, izolacijom od poliuretanske pjene) ili
neizolirani. Sirova nafta se može transportirati vruća
(prethodno zagrijana). Sila za pokretanje nafte pri
njenom transportu cjevovodom se gotovo uvijek
osigurava pumpanjem centrifugalnim pumpama; v.
oil-pipeline design.
oil-pipeline design – projektiranje naftovoda. Primjena
principa mehanike fluida na strujanje nafte kroz cije-
vi cilindričnog presjeka kako bi se odredio optimalni
promjer naftovoda u skladu s ekonomskom ravno-
težom između troškova ulaganja u cijevni materijal i
pogonskih troškova pumpanja nafte te izbor materi-
jala cijevi. Proračuni naftovoda su složeni zbog gradi-
jenata visine trase, ograničenja tlaka u naftovodu is-
pod njegova maksimalno dopuštenog radnog tlaka
i održavanja tlaka u naftovodu iznad tlaka zasićenja
transportirane sirove nafte kako ne bi došlo do njene
vaporizacije i dvofaznog strujanja. Promjer naftovo-
da mora biti usklađen s ekonomskom ravnotežom
oil play
između troškova cijevnog materijala (ulaganja u ci-
jevi) i pogonskih troškova pumpanja nafte – što je
promjer naftovoda manji, to su manji troškovi ulaga-
nja u cijevi, ali je veći pad tlaka i rezultirajući troškovi
pumpanja nafte (pri izboru promjera rabi se para-
metar »maksimalni očekivani protok« – maximum
expected flow rate – koji se u proračunima uzima 20%
do 50% veći od normalnog protoka). Cjevovodi za
transport nafte se dimenzioniraju prema prosječ-
noj brzini strujanja (omjer volumenskog protoka i
površine poprečnog presjeka cijevi) – preporučljive
dopuštene brzine strujanja su između 1 i 4,5 m/s (3
do 15 ft/s) koje su dostatne za održavanje cjevovoda
čistim od pijeska (tj. sprječavaju taloženje pijeska u
cjevovodu) i istovremeno daju ekonomičan promjer
cijevi. Kratki cjevovodi velikog promjera i niska visko-
znost nafte preferiraju veće brzine strujanja, a dugi
cjevovodi malog promjera i visoka viskoznost nafte
preferiraju male brzine. Minimalna brzina dvofaznog
strujanja je oko 3 m/s (10 ft/s) kako bi se izbjeglo
stvaranje «čepova» tekuće faze u naftovodu. Ako je
brzina strujanja prevelika, može doći do erozije cje-
vovoda; v. oil pipeline.
oil play – istraživačka naftna djelatnost. Aktivnosti koje
se odvijaju na nekom području radi dobivanja kon-
cesije i izvođenja geološkog i seizmičkog istraživanja
te bušenja.
oil poles – naftna os, v. oil axis.
oil pollution – zagađivanje naftom; zagađenje naftom.
Jedan od najopasnijih oblika zagađivanja okoliša
izazvan havarijskim erupcijama nafte ili izlijevanjem
nafte i naftnih produkata pri njihovu transportu, či-
šćenju tankera i sl.
oil pool – (1) naftno ležište. Pojedinačno naftno leži-
šte izolirano od drugih ležišta (bez komunikacije s
drugim ležištima) i s jedinstvenim, vlastitim tlačnim
sustavom tako da bušotine u bilo kojem dijelu leži-
šta utječu na tlak cijelog ležišta. Korektniji termin (i
ujedno sinonim) jest oil reservoir (v.). Više ležišta (ili
katkada samo jedno ako je jedino) čini naftno polje
(v. oil field). (2) naftno polje, v. oil field. (3) akumulaci-
ja nafte. Akumulacija nafte u podzemnim poroznim
stijenama u ekonomskim količinama. Za formiranje
akumulacija nafte moraju postojati određeni uvjeti
– postojanje matične stijene, migracija nafte u porni
prostor kako bi nastalo ležište i zamka koja sprječava
daljnju migraciju nafte.
oil processing – obrada nafte, v. oilfield processing of
crude oil.
oil production – proizvodnja nafte, v. oil recovery, 1.
oil PVT correlations – PVT korelacije (korelacije PVT
svojstava) nafte. Korelacije, ustanovljene na teme-
lju analiza nafti iz cijelog svijeta (među njima i nafti
Srednjeg Istoka i Sjevernog mora), s pomoću kojih
se mogu procijeniti viskoznost nafte, tlak zasićenja,
ležišni (slojni) volumetrijski faktor nafte, dvofazni
ležišni (slojni) volumetrijski faktor i faktor otoplje-
nog plina. Najčešće primjenjivane PVT korelacije su
možda korelacije M. B. Standinga starijeg datuma
koje su, međutim, ustanovljene za kalifornijske nafte
i ne uzimaju u obzir sadržaj neugljikovodičnih kom-
ponenata.
oil recovery – (1) proizvodnja (dobivanje, pridobivanje,
vađenje) nafte. Proces proizvodnje nafte iz ležišta.
Tradicionalno se dijeli na tri faze prema kronološkom
572 oil recovery by forward combustion
tehnološkom redoslijedu – primarnu, sekundarnu i
tercijarnu proizvodnju. U primarnoj proizvodnji naf-
te (prva ili početna faza proizvodnje) rabi se samo
prirodna energija ležišta (v. primary oil recovery). Se-
kundarna proizvodnja nafte (druga faza proizvodnje)
uobičajeno se primjenjivala nakon pada primarne
proizvodnje. Tradicionalne metode (procesi) sekun-
darne proizvodnje (v. secondary oil recovery) obično
su klasično ili konvencionalno zavodnjavanje (v. wa-
terflood) i podržavanje ležišnog tlaka injektiranjem
vode ili plina (v. pressure maintenance). Tercijarnom
proizvodnjom nafte (treća faza proizvodnje) smatra-
la se proizvodnja nakon zavodnjavanja (ili drugog,
sekundarnog, procesa proizvodnje) primjenom neke
od metoda povećanja iscrpka nafte (EOR-metoda – v.
enhanced oil recovery). Kronološka podjela proizvod-
nje nafte je danas odbačena kao neprikladna budući
da se često zavodnjavanje i EOR-metode primjenjuju
kao prve ili druge po redoslijedu (na primjer, termič-
ke EOR-metode na ležištima teške nafte). Kako bi se
izbjegao spomenuti pojmovni nesklad, umjesto izra-
za tercijarna proizvodnja nafte u suvremenu naftnu
terminologiju je uveden, i općeprihvaćen, pojam
»povećanje iscrpka nafte« (EOR), tako da se proizvod-
nja odnosno tehnologija i metode proizvodnje nafte
danas klasificiraju kao primarne, sekundarne i EOR.
Treba, međutim, napomenuti da je u uporabi i ter-
min »usavršena proizvodnja nafte« ili, kao engleska
kratica, IOR (v. improved oil recovery), koja se katkada
pojavljuje kao sinonim za EOR, ali, prema definiciji,
ona uključuje EOR i druge aktivnosti - karakterizaciju
ležišta, interpolacijsko bušenje (v. infill drilling), usa-
vršeno upravljanje ležištem i dr. Sinonimi: oil produc-
tion, production of oil, recovery of oil. (2) iscrpak nafte,
v. oil recovery efficiency.
oil recovery by alcohol-water flooding – proizvodnja
nafte zavodnjavanjem alkoholom, v. alcohol displace-
ment of oil, alcohol-slug drive.
oil recovery by carbon-dioxide displacement – pro-
izvodnja nafte istiskivanjem ugljik-dioksidom, v. car-
bon-dioxide flood.
oil recovery by carbon-dioxide flooding – proizvod-
nja nafte istiskivanjem ugljik-dioksidom, v. carbon-di-
oxide flood.
oil-recovery by carbon-dioxide miscible displace-
ment – proizvodnja nafte miscibilnim istiskivanjem
ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide miscible flood.
oil recovery by chemical flooding – proizvodnja nafte
kemijskim zavodnjavanjem (istiskivanjem otopinom
kemikalija), v. chemical flooding.
oil recovery by conventional fluid-injection met-
hods – proizvodnja nafte konvencionalnim metoda-
ma injektiranja fluida, v. gasflood, pressure mainte-
nance, waterflood.
oil recovery by conventional methods – proizvodnja
nafte konvencionalnim metodama, v. primary oil reco-
very, secondary oil recovery.
oil recovery by cyclic carbon dioxide injection – proi-
zvodnja nafte cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v.
cyclic carbon dioxide stimulation.
oil recovery by displacement – proizvodnja nafte pro-
cesima istiskivanja, v. flooding.
oil recovery by fireflood – proizvodnja nafte podze-
mnim izgaranjem, v. in-situ combustion.
oil recovery by forward combustion – proizvodnja
oil recovery by gas displacement
nafte progresivnim (istostrujnim) podzemnim izgara-
njem, v. in-situ forward combustion.
oil recovery by gas displacement – proizvodnja nafte
istiskivanjem plinom, v. gasflood.
oil recovery by gas drive – proizvodnja nafte istiskiva-
njem plinom, v. gasflood.
oil recovery by gas injection – proizvodnja nafte injek-
tiranjem plina, v. gasflood.
oil recovery by high-pressure gas injection – proi-
zvodnja nafte visokotlačnim injektiranjem plina (injek-
tiranjem plina pri visokom tlaku), v. high-pressure gas
displacement.
oil recovery by hot fluid injection – proizvodnja nafte
injektiranjem vrućih fluida, v. hot-fluid displacement.
oil recovery by hot-water flood – proizvodnja nafte
istiskivanjem vrućom vodom (vrućim zavodnjava-
njem), v. hot waterflood.
oil recovery by hot water injection – proizvodnja naf-
te injektiranjem vruće vode, v. hot waterflood.
oil recovery by in-situ combustion – proizvodnja naf-
te podzemnim izgaranjem, v. in-situ combustion.
oil recovery by in-situ forward combustion – proi-
zvodnja nafte progresivnim (istostrujnim) podzemnim
izgaranjem, v. in-situ forward combustion.
oil recovery by in-situ reverse combustion – proi-
zvodnja nafte reverznim (protustrujnim) podzemnim
izgaranjem, v. in-situ reverse combustion.
oil recovery by micellar flooding – proizvodnja nafte
micelarnim (micelarno-polimernim) zavodnjavanjem,
v. micellar-polymer flood.
oil recovery by micellar-polymer flooding – proi-
zvodnja nafte micelarno-polimernim (micelarnim) za-
vodnjavanjem, v. micellar-polymer flood.
oil recovery by micellar solution – proizvodnja nafte
micelarnim (micelarno-polimernim) zavodnjavanjem,
v. micellar-polymer flood.
oil recovery by miscible displacement – proizvodnja
nafte miscibilnim istiskivanjem (istiskivanjem miscibil-
nim fluidom), v. miscible flood.
oil recovery by nitrogen flooding – proizvodnja nafte
istiskivanjem dušikom, v. nitrogen flood.
oil recovery by primary methods – proizvodnja nafte
primarnim metodama, v. primary oil recovery.
oil recovery by reverse combustion – proizvodnja
nafte reverznim (protustrujnim) podzemnim izgara-
njem, v. in-situ reverse combustion.
oil recovery by secondary methods – proizvodnja
nafte sekundarnim metodama, v. secondary oil reco-
very.
oil recovery by solvent – proizvodnja nafte istiskiva-
njem otapalima (injektiranjem otapala), v. solvent
flood.
oil recovery by steamflooding – proizvodnja nafte isti-
skivanjem vodenom parom, v. steamflood.
oil recovery by steam injection – proizvodnja nafte
injektiranjem vodene pare, v. steamflood.
oil recovery by surfactant flooding – proizvodnja
nafte micelarnim (micelarno-polimernim zavodnjava-
njem), v. micellar-polymer flood.
oil recovery by thermal techniques – proizvodnja naf-
te termičkim metodama, v. thermal oil recovery.
oil recovery by undreground combustion – proi-
zvodnja nafte podzemnim izgaranjem, v. in-situ com-
bustion.
oil recovery by waterflooding – proizvodnja nafte za-
573 oil reservoir
vodnjavanjem (običnim, konvencionalnim, klasičnim
zavodnjavanjem), v. waterflood.
oil recovery by water injection – proizvodnja nafte
injektiranjem vode, v. waterflood.
oil recovery efficiency – iscrpak (koeficijent iscrpka)
nafte. Postotak nafte u ležištu koji će se konačno
proizvesti primarnom i/ili sekundarnom proizvod-
njom i metodama povećanja iscrpka (EOR-metode).
Izračunava se kao omjer ukupne proizvodnje nafte
iz ležišta/polja (pri površinskom tlaku i temperaturi)
i početnog volumena (rezervi) nafte (pri istim po-
vršinskim uvjetima). Iscrpak nafte ovisi o geologiji i
heterogenosti (permeabilnosti) ležišta/polja, visko-
znosti nafte, režimu iskorištavanja, primjeni metoda
povećanja iscrpka, tempu iskorištavanja i ekonomici.
U vrijednostima iscrpka nafte postoje velike razlike
između različitih ležišta/polja. Prosječni iscrpak da-
nas u svijetu je oko 30% za kombinirane primarne
i sekundarne metode proizvodnje, a za primarne
metode razrade (prirodne slojne režime) iznose 5 do
30% za režim otopljenog plina (v. solution-gas drive),
20 do 40% za režim plinske kape (v. gas-cap drive), 35
do 75% za vodotlačni (vodonaporni) režim (v. water
drive) i 10 do 15% za teške nafte (v. heavy crude oil).
Razlikuju se konačni iscrpak nafte na kraju iskorišta-
vanja polja i tekući iscrpak u danom trenutku. Veliči-
na iscrpka katkada se izražava i u drugim jedinicama
– tonama, kubičnim metrima ili barelima i, kao speci-
fična vrijednost, u kubičnim metrima na 1 ha-metar
(ili barelima na 1 akr-stopu) volumena ležišta. Sinoni-
mi: oil recovery, oil recovery factor.
oil recovery factor – iscrpak (koeficijent iscrpka) nafte,
v. oil recovery efficiency
oil recovery methods – metode proizvodnje (dobiva-
nja) nafte. Metode proizvodnje nafte se uobičajeno
dijele prema kriteriju tipa (izvora) ležišne energije na:
(a) primarne metode proizvodnje (prirodnim režimi-
ma iskorištavanja ležišta – v. primary oil recovery); (b)
sekundarne metode – obično (klasično ili konvenci-
onalno) zavodnjavanje (v. waterflood) i podržavanje
ležišnog tlaka injektiranjem vode ili plina (v. pressure
maintenance by gas injection, pressure maintenance
by water injection) i, (c) metode povećanja iscrpka
nafte ili EOR-metode (termičke, kemijske i istiskiva-
nje nafte plinom – v. enhanced oil recovery, enhanced
oil recovery methods), koje se u starijoj literaturi na-
zivaju (nekorektno) tercijarnim metodama. Katkada
se može sresti i podjela na primarne metode i meto-
de poboljšanja proizvodnje nafte ili IOR-metode (v.
improved oil recovery), koje se dijele na dvije skupine
– sekundarne metode (zavodnjavanje, podržavanje
ležišnog tlaka) i EOR-metode.
oil region – naftna (naftonosna) regija. Područje na ko-
jem se nalaze brojna naftna polja i naftni (naftono-
sni) bazeni u neposrednoj blizini. Sinonim: oil land.
oil reservoir – naftno ležište. Porozna i propusna podze-
mna stijenska formacija u kojoj je akumulirana nafta.
Ležište iz kojeg se dobiva stabilan tekući ugljikovo-
dik. Okruženo je slojevima niže propusnosti ili ne-
propusnom slojevima. U sedimentnim formacijama
su nađene gotovo sve svjetske rezerve nafte (i plina)
– oko 60% u pješčenjacima (sandstones), a blizu 40%
u vapnencima (limestones), dolomitima (dolomites) i
drugim stijenama. Sinonim: oil pool; v. petroleum re-
servoir, gas-condensate reservoir, gas reservoir.
oil-reservoir drive mechanisms
oil-reservoir drive mechanisms – mehanizmi režima
naftnog ležišta, v. natural drive mechanisms.
oil-reservoir water – slojna voda, v. formation water, 1.
oil ring – naftni prsten ležišta. U naftnoj geologiji – pr-
stenasta akumulacija nafte (naftna zona) u ležištu
iznad koje se nalazi velika plinska kapa (gas cap), naf-
tni stupac ležišta čija je visina (debljina) mala u uspo-
redbi s plinskim stupcem ležišta. Sinonim: oil rim.
oil rim – naftni prsten ležišta, v. oil ring.
oil rock – naftonosna stijena. Stijena ili formacija koja
sadrži naftu.
oil run – proizvodnja nafte u danom periodu. Proizvede-
na količina nafte tijekom specificiranog vremena.
oil sales line – cjevovod za transport tržišne nafte. Cje-
vovod kojim se transportira obrađena (tržišna) sirova
nafta (sirova nafta za prodaju) s polja/koncesije (le-
ase) ili morske (odobalne) platforme (offshore plat-
form) za obradu proizvedene nafte u naftovod. Kva-
liteta takve nafte odgovara normama za transport
cjevovodima (v. pipeline oil).
oil sales outlet – ispust za naftu, v. oil outlet.
oil sand – naftni (naftonosni) pješčenjak. Termin slobod-
ne primjene za označavanje svake porozne formacije
(sloja) koja sadrži naftu (koja je zasićena naftom) ili iz
koje se proizvodi nafta, osobito pješčenjaka (sandsto-
ne) i nekonsolidiranog (necementiranog) pijeska (un-
consolidated sand) iz kojih se nafta dobiva bušotina-
ma. Termin se također se primjenjuje za produktivni
vapnenac (productive limestone) i dolomit (productive
dolomite); v. gas sand, sand, tar sand, water sand.
oil sands – asfaltni pijesci. Pješčenjački ili pješčani se-
dimenti (ili druge sedimentne stijene) koje sadrže
bitumen iz kojeg se posebnim procesom prerade
(zagrijavanjem, flotacijom) dobiva nafta.
oil saturation – zasićenje naftom. Dio pornog prostora
(volumena pora) ležišne stijene koji je zasićen naf-
tom (naftnom fazom).
oilsaver, oil saver – brtvenica žičanog užeta. Uređaj na
vrhu kolone bušaćih šipki za brtvljenje žičanog užeta
i sprječavanje propuštanja iz bušaće kolone te brisa-
nje užeta pri njegovu izvlačenju iz bušotine. Brtveni-
ca omogućuje cirkulaciju fluida dok je uže u bušaćoj
koloni. Sinonim: wireline packoff.
oil scout – naftni izviđač (skaut), v. scout.
oil seep – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte. Pojava
(pojavljivanje) nafte na površini kao rezultat spore
migracije iz njena podzemnog izvora prema površi-
ni. Sinonimi: crude oil seepage, oil seepage, petroleum
seepage.
oil seepage – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte, v. oil
seep.
oil separator – naftni (plinski, naftno-plinski) separator,
v. gas-oil separator.
oil shale – naftni (naftonosni, uljni, gorivni, bitumino-
zni, kerogeni) škriljavac. Fino uslojena (laminirana),
tamno obojena (smeđa do crna) sedimentna stijena
(glinovita, karbonatna) koja sadrži kerogen kao glav-
nu organsku tvar (v. kerogen), iz kojeg se destilacijom
mogu dobiti tekući ili plinoviti ugljikovodici. Svjetske
rezerve nafte u škriljavcima su velike, ali su troškovi
proizvodnje nafte iz njih vrlo visoki. Također, ogro-
mne količine prerađenog škriljavca (nakon ekstrak-
cije nafte) čine veliki ekološki problem. Iscrpak nafte
znatno varira, ali u prosjeku iznosi 10%. Ekonomič-
nost eksploatacije naftnih škriljavaca se može prilič-
574 oil-water table
no lako procijeniti – ako je prosječna temperatura
pirolize škriljavaca 500 °C, potrebna energija njihova
zagrijavanja do te temperature iznosi oko 1.000 jou-
lea (250 kalorija) po jednom gramu stijene. Toplinska
vrijednost (kalorična moć) kerogena je 40 kilojoulea
(10.000 kalorija) po jednom gramu. Pri sadržaju ke-
rogena u škriljavcu od 2,5% dobivaju se tri američka
galona (oko 11,5 litara) nafte po kratkoj toni (907 kg).
Kao donja granica ekonomičnosti eksploatacije naf-
tnih škriljavaca uzima se 10 US galona (oko 40 litara)
nafte po jednoj kratkoj toni mase stijene. Sinonimi:
bituminous shale, kerogen shale.
oil show – pojava nafte, v. show.
oil showing – pojava nafte, v. show.
oil slick – plutajući sloj razlivene nafte. Sloj razlivene
nafte koji je zagadio vodu i pluta na njenoj površini
nakon nasukavanja ili potonuća tankera. Procjenjuje
se da godišnji gubitak nafte zbog havarije tankera
iznosi više od 300.000 m3 (2 milijuna barela).
oil source rock – matična stijena za naftu, naftna (naf-
tonosna) matična stijena, v. source rock, 1.
oil specific heat – specifični toplinski kapacitet nafti, v.
specific heat of oils.
oil specific gravity – relativna gustoća nafte, v. density,
relative density, specific gravity.
oil-steam ratio (OSR) – naftno-parni faktor. Omjer
nafte i pare u procesu stimulacije ležišta parom i
istiskivanja nafte kontinuiranim injektiranjem pare.
Ovisi o zasićenju ležišta naftom, debljini i omjeru
efektivne (neto) i ukupne (bruto) debljine ležišta.
Za danu kvalitetu pare, dnevnu količinu injektiranja
pare po jediničnom bruto volumenu ležišta i zada-
nu poroznost naftno-parni faktor je veći ako je veće
zasićenje ležišta pokretljivom naftom te poroznost,
debljina i omjer efektivne i bruto debljine ležišta; v.
cyclic steam stimulation, steamflood.
oil storage – naftni rezervoar (spremnik). Spremište za
držanje veće količine sirove nafte. Izrađuju se od
čeličnih limova spojenih svornjacima (vijcima), zako-
vicama ili zavarivanjem i zaštićeni su protiv korozije
galvanizacijom i bojom.
oil string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. producti-
on casing.
oil thermal conductivity – v. thermal conductivity of
oils.
oil thief – cilindar za uzorkovanje rezervoara, v. thief.
oil trap – naftna zamka, v. hydrocarbon trap.
oil viscosity – viskoznost nafte, v. crude oil viscosity, vis-
cosity.
oil-water (oil/water) contact (OWC) – vodo-naftni
kontakt, kontakt voda-nafta, v. water-oil contact.
oil-water emulsion – emulzija nafte i vode, v. oil-in-wa-
ter emulsion, water-in-oil emulsion.
oil-water horizon – vodo-naftni kontakt, kontakt voda-
nafta, v. water-oil contact.
oil-water interface – vodo-naftni kontakt, kontakt
voda-nafta, v. water-oil contact.
oil-water (oil/water) ratio – naftno-vodeni faktor. U
proizvodnji nafte – odnos (omjer) proizvedenog
volumena nafte i proizvedenog volumena vode bu-
šotinom.
oil-water surface – vodo-naftni kontakt, kontakt voda-
nafta, v. water-oil contact.
oil-water table – vodo-naftni kontakt, kontakt voda-
nafta, v. water-oil contact.
oil well
oil well – naftna bušotina. Bušotina koja je opremljena
za proizvodnju nafte (koja proizvodi naftu – prirod-
nim euptiranjem ili umjetnim podizanjem nafte na
površinu). Neki propisi definiraju termin na bazi razli-
čitih proizvodnih plinskih faktora (producing gas-oil
ratio), na primjer, naftna bušotina je bušotina koja
proizvodi naftu čiji je proizvodni plinski faktor manji
od 15.000 (točna vrijednost neznatno varira od jed-
ne do druge savezne države). Sinonim: oiler.
oilwell cement class – klasa cementa za bušotine, v. oi-
lwell cements.
oilwell cementing – cementacija bušotine, v. well ce-
menting.
oilwell cementing additives – aditivi za cementaciju
bušotina, v. cement additives.
oilwell cements – cementi za bušotine (cementaciju bu-
šotina). U procesu bušenja – cementi (tipovi cemen-
ta) koji se primjenjuju za cementaciju kolona zaštit-
nih cijevi (zaštitnih kolona, casing) u naftnim i plin-
skim bušotinama. Većina cemenata je specificirana
od Američkog naftnog instituta (American Petroleum
Institute, API), koji je definirao tri standardna tipa i
osam standardnih klasa. Standardni tipovi cemenata
za bušotine su: (a) obični cement (ordinary cement);
(b) cement umjereno otporan na sulfate (moderate
sulfate-resistant cement) i, (c) cement visokootporan
na sulfate (high sulfate-resistant cement). Standardne
klase portland-cementa (označene slovima A do H)
su: (a) klasa A – za primjenu u bušotinama dubine
do 1.800 metara (6.000 stopa) i statičke temperature
između 25 i 75 °C (80 do 170 °F); za cemente klase
A se ne zahtijevaju posebna svojstva i proizvodi se
samo obični tip; (b) klasa B – za primjenu u bušotina-
ma dubine do 1.800 metara (6.000 stopa) i statičke
temperature između 25 i 75 °C (80 do 170 °F) kada
uvjeti bušenja zahtijevaju srednju, umjerenu do vi-
soku otpornost na sulfate; (c) klasa C – za primjenu
u bušotinama dubine do 1.800 metara (6.000 stopa)
i statičke temperature između 25 i 75 °C (80 do 170
°F) kada uvjeti bušenja zahtijevaju postizanje visoke
rane čvrstoće cementa; umjerene je i visoke otporno-
sti na sulfate; (d) klasa D – za primjenu u bušotinama
dubine između 1.800 i 3.000 metara (6.000 do 10.000
stopa) i umjereno visoke temperature (75 do 110 °C
ili 170 do 230 °F) i tlakove; umjerene je i visoke ot-
pornosti na sulfate; (e) klasa E – za primjenu u bušo-
tinama dubine između 3.000 i 4.200 metara (10.000
do 14.000 stopa) i za visoke temperature (75 do 145
°C ili 170 do 290 °F) i tlakove; umjerene je otpornosti
i visokootporan na sulfate; (f ) klasa F – za primjenu
u bušotinama dubine između 3.000 i 4.800 metara
(10.000 do 16.000 stopa) i za ekstremno visoke tem-
perature (110 do 160 °C ili 230 do 320 °F) i tlakove;
umjerene je otpornosti i visokootporan na sulfate;
(g) klasa G – za primjenu kao bazični cement za ko-
lone zaštitnih cijevi (casing) u bušotinama dubine do
2.400 metara (8.000 stopa) ili za primjenu s ubrziva-
čima ili usporivačima vezivanja u bušotinama sa širo-
kim rasponom dubina i temperatura (od 25 do 95 °C
ili od 80 do 200 °F); umjerene je otpornosti i visoko-
otporan na sulfate, i (h) klasa H – posjeduje jednake
karakteristike kao i cement klase G, razlika je jedino
u potrebnoj količini vode za pripremu cementne
kaše (mješavine) i njenoj relativnoj gustoći; umjere-
no je otporan na sulfate. Dubina primjene pojedine
575 oil wettability index
klase cementa ovisi o temperaturi i tlaku tako da se
u područjima s temperaturom nižom od normalne
pojedine klase cementa mogu rabiti u bušotinama
s većom dubinom, a u područjima s nenormalno
visokim temperaturama dubina primjene određene
klase cementa može biti i manja od navedene.
oil-well gas – plin naftnih bušotina, naftni (kaptažni,
kaptažni naftni) plin, v. casinghead gas.
oilwell log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, karo-
tažni dijagram (krivulja) bušotine, v. well log.
oil-well production – proizvodnja naftne bušotine. Ko-
ličina (volumen) nafte koju može proizvesti bušotina
i, što je manje izričito, uz koje troškove proizvodnje.
Raspon proizvodnje naftnih bušotina može ekstre-
mno varirati – od 3 m3 dnevno i manje (20 barela)
za niskoproduktivne (iscrpljene) bušotine (v. stripper
well) do kapaciteta od 160 m3/d i više (10.000 barela
dnevno); v. commercial well, marginal well, noncom-
mercial well.
oil-well pump – dubinska pumpa (naftna pumpa), v.
bottomhole pump.
oil-well pumping jack – pumpni uređaj naftne bušotine
sa centralnim pogonom, v. pump jack, 1.
oil-well pumping unit – pumpni uređaj naftne bušotine
sa centralnim pogonom, v. pump jack, 1.
oil well shooting – torpediranje naftne bušotine, v. well
shooting.
oil-well (oilwell) testing – ispitivanje naftnih bušotina,
v. well test.
oil-wet reservoir – hidrofobno ležište. Ležište u ko-
jem je nafta močeći fluid (wetting fluid). Distribucija
fluida u poroznoj sredini ležišta u procesu zavod-
njavanja (waterflood) ovisi o zasićenju močećom i
nemočećom fazom i smjeru promjene zasićenja. U
hidrofobnom ležištu injektirana voda smanjuje zasi-
ćenje močećom fazom (naftom), a rezidualna nafta
je kontinuirana faza. Sinonimi: hydrophobic reservoir,
water-repellant reservoir; v. oil-wet reservoir rock, wa-
ter-wet reservoir, water-wet reservoir rock.
oil-wet reservoir rock – hidrofobna ležišna stijena. Le-
žišna stijena u kojoj je nafta močeća faza. Porozna
stijena koja sadrži naftu i vodu smatra se hidrofob-
nom ako je kontaktni kut vode veći od 110°, neutral-
ne je močivosti kada je kontaktni kut (contact angle)
između 70° i 110°, a hidrofilna (water wet) kada je
kontaktni kut manji od 70°. Pješčenjačke ležišne sti-
jene teže biti hidrofilne, dok karbonatne stijene, na-
suprot, teže biti hidrofobne (ili neutralne močivosti),
jer te stijene adsorbiraju površinski aktivne tvari iz
nafte na svojoj površini; v. oil-wet reservoir, water-wet
reservoir, water-wet reservoir rock.
oil-wet rock – hidrofobna stijena, v. oil-wet reservoir
rock.
oil wettability index – indeks močivosti naftom (hidro-
fobnosti). Broj (brojčana vrijednost) kojim se mjeri
močivost stijena naftom. Određuje se laboratorij-
skim ispitivanjima jezgara stijena koja se osnivaju
na opažanju da će jezgra upijati strogo močeći fluid
dok se ne postigne rezidualno zasićenje nemočećim
fluidom. Jezgra se priprema za ispitivanje ispiranjem
vodom kako bi se iz nje uklonili plin i rezidualna naf-
ta, a postupak određivanja indeksa močivosti se sa-
stoji od nekoliko faza: (a) postavljanje pripremljene
jezgre u cijev ispunjenu naftom i mjerenje volumena
vode istisnute iz jezgre upijajućom naftom; (b) ispi-
oil window
ranje jezgre naftom i mjerenje volumena istisnute
vode; (c) postavljanje jezgre u cijev ispunjenu vo-
dom i mjerenje volumena nafte istisnute iz jezgre
spontano upijajućom vodom; (d) ispiranje jezgre
vodom i mjerenje volumena istisnute nafte. Indeks
močivosti naftom se izračunava tako da se volumen
vode istisnute iz jezgre upijajućom naftom (mjere-
nje u prvom koraku ispitivanja ) podijeli zbrojem
tog volumena i volumena vode istisnute iz jezgre
naftom pri ispiranju naftom (mjerenje u drugom ko-
raku ispitivanja). Vrijednost indeksa jednaka jedinici
upućuje na izrazitu hidrofobnost (vrijednost indeksa
močivosti vodom – v. water wettability index – jed-
naka jedinici upućuje na izrazitu hidrofilnost, a vri-
jednosti oba indeksa močivosti između tih ekstrema
ili bliske nuli upućuju na srednju močivost). Prema
rezultatima mjerenja u trećem i četvrtom koraku
ispitivanja, određuje se indeks močivosti vodom; v.
Amott wettability test, imbibition method of wettabi-
lity determination.
oil window – naftno okno. U geologiji – interval dubine
u Zemljinoj kori gdje vladaju dovoljno visoke tem-
perature za prirodno generiranje nafte iz organske
materije, ali gdje nije prevruće da bi se nafta pretvo-
rila u termogeni plin (oko 65 do 150 °C ili 150 do 300
°F), odnosno vertikalna lokacija zone u kojoj je nafta
dosegla fazu zrelosti i koja odgovara stvaranju nafte
u matičnim stijenama. U sedimentnim bazenima taj
interval dubine je između 2.100 i 5.400 metara (7.000
i 18.000 stopa). Zona je to dublja i to većeg vertikal-
nog prostiranja što je geotermički gradijent niži. Na
temperature koje definiraju naftno okno utječu sta-
rost matičnih stijena (starije matične stijene imaju
niže temperature generiranja) i vrijeme izlaganja or-
ganske materije različitim temperaturama. Sinonim:
liquid window.
oil yield – prinos (iscrpak) nafte. Omjer mase tekućih
ugljikovodika dobivenih termičkim razlaganjem
naftnog (uljnog, gorivnog) škriljavca u laboratoriju i
ukupne mase obrađene stijene. Karakteristika je naf-
tnih škriljavaca.
oily water separator – separator zauljene vode. Uređaj
(dio postrojenja) za obradu sirove nafte. Rabi se za
ekstrakciju nafte iz zauljene otpadne vode. Separa-
tor preuzima mješavinu iz sustava cjevovoda, koja
zatim prolazi pod tlakom kroz koalescer u kojem
fine čestice prianjaju jedna uz drugu i povećavaju se
kako bi se lakše gravitacijski odvojile.
oil zone – naftna zona. Područje ležišta između plin-
sko-naftnog kontakta (gas/oil contact) i kontakta
nafta-voda (oil/water contact).
old age – (1) starost (stadij starosti) erozijskog ciklusa,
topografska starost (stadij topografske starosti) relje-
fa. Završni stadij ciklusa erozije u kojem je površina
zemlje reducirana gotovo do baze erozije, a reljef je
karakteriziran jednostavnošću i izravnavanjem for-
mi. Za taj stadij su karakteristični peneplenizacija i
nekoliko velikih meandrirajućih starih rijeka koje su
veoma razgranate na rukavce i teku sporo po širokim
vodoplavnim ravnicama odvojenim jednih od drugih
blagim uzvisinama. Sinonim: topographic old age. (2)
starost (stadij starosti) razvoja obale. Hipotetski stadij
u razvoju obala, obalnih linija i priobalja koji je ka-
rakteriziran formiranjem širokih, valovima usječenih,
platformi, slabo nagnutim morskim liticama (klifovi-
576 olefins
ma) odmaknutih daleko u dubinu kopna i peneple-
nizacijom reljefa obalnog područja. Stadij starosti ra-
zvoja obala je vjerojatno teoretski apstraktan budući
da se sumnja u održavanje stabilnosti nivoa mora
tijekom dovoljno dugog razdoblja tijekom kojeg bi
se površina zemlje snizila do baze erozije valovima
(ciklus razvoja obalne linije se obično prekida prije
stadija starosti). (3) starost (stadij starosti) razvoja rije-
ke. Stadij razvoja rijeka tijekom kojeg se smanjuje sila
i djelotvornost erozije, a dominantnim procesom po-
staje agradacija budući da se smanjuje nagib teče-
nja. Taj stadij razvoja rijeka je karakteriziran: (a) koli-
činom čvrstog (tvrdog) materijala u rijeci koja je veća
od njene soposobnosti transportiranja (pa se, prema
tome, prenošeni materijal lako taloži); (b) vrlo širo-
kom, plitkom, otvorenom dolinom s blago nagnu-
tim stranama i gotovo ravnim dnom (vodoplavnim
ravnicama); (c) brojnim mrtvim rukavcima (oxbows),
meandarskim brazdama (meander scars), prirodnim
naplavljenim riječnim nasipima (levees), močvarama
(swamps) i jezerima (lakes) na dnu dolina; (d) sporim
tečenjem; (e) malobrojnim pritocima čija su korita
postigla profil ravnoteže ili zreli stadij razvoja, i (f )
sporom erozijom (koja se pokazuje uglavnom kao
plošno spiranje padina doline).
old (»old«) crude oil – stara (»stara«) nafta, v. old oil.
old (»old«) gas – stari (»stari«) plin. Kategorija plina čija
je isporuka započela 1977 godine ili ranije (prema
zakonu Natural Gas Policy Act, SAD), za razliku od tzv.
novog plina (new gas).
old mountain – staro gorje. Gorje koje se formiralo prije
tercijara (Tertiary period), osobito nabrano gorje (fold
mountain) formirano prije alpske orogeneze (Alpine
orogeny); v. young mountain.
old (»old«) oil – stara (»stara«) nafta. (1) Prema zakonu
Emergency Petroleum Allocation Act (SAD, 1973) i radi
regulacije cijene – nafta proizvedena na koncesija-
ma koje su bile u proizvodnji 1972 godine – uklju-
čuje proizvodnju nafte do nivoa proizvodnje u 1972.
g. Proizvodnja veća od te količine je tzv. nova nafta
(v. new oil). Sinonim: old crude oil. (2) Sirova nafta za
koju je plaćeno skladištenje, ali nije plaćeno upravo
do trenutka predaje (transakcije).
Old Red Sandstone (ORS) – stari crveni pješčenjak.
Debela sekvencija (debljine možda 12.000 metara)
nemarinskih (kontinentalnih) i pretežito crvenih
sedimentnih stijena sastavljenih uglavnom od pje-
ščenjaka, konglomerata (valutičnjaka) i šejla koja
odgovara devonskom sistemu (Devonian System) i
rasprostire se na dijelovima Velike Britanije i drugdje
u sjeverozapadnoj Europi. Pojedini horizonti sekven-
cije sadrže ostatke drevnih riba, euripterida, biljaka i
rijetke fosile ljuštura.
old well drilled deeper – produbljena stara bušotina.
Postojeća bušotina koja je naknadno izbušena du-
blje (naknadno produbljena).
olefiant gas – etilen eten, v. ethylene.
olefines – olefini, alkeni, olefinski (etilenski) ugljikovodici,
v. alkenes.
olefin hydrocarbons – olefini, alkeni, olefinski (etilenski)
ugljikovodici, v. alkenes.
olefinic hydrocarbons – olefini, alkeni, olefinski (etilen-
ski) ugljikovodici, v. alkenes.
olefins – olefini, alkeni, olefinski (etilenski) ugljikovodici,
v. alkenes.
olenellids (Olenellidae)
olenellids (Olenellidae) – olenelidi. Porodica trilobita
(trilobites). Karakterizirani su obično poluovalnim do
izduljenim vanjskim skeletom (egzoskeletom, exo-
skeleton), nepostojanjem dorzalnih sutura (šavova,
dorsal sutures) na štitu glave (cefalonu, cephalon),
brojnim segmentima na toraksu (thorax) i dobro ra-
zvijenim pleuralnim bodljama (pleural spines) ili šilja-
sto završavajućim srpastim distalnim dijelovima ske-
leta. Stratigrafska rasprostranjenost: donji kambrij.
Oligocene – oligocen, oligocenska epoha. Treća epoha
ranog tercijara (early Tertiary) ili ranog tercijarnog
perioda (early Tertiary period) nakon eocena (v. Eoce-
ne), a prije miocena (v. Miocene). Obuhvaća, kako se
procjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski ras-
pon od prije 40 do 26 (38 do 25 ili 36,6 do 23,7 ili 36
do 25,2 ili 33,7 do 23,8) milijuna godina. U Europi se
dijeli na katove tongrij (Tongrian), stamp (Stampian) i
hat (Chattian), a u Sjevernoj Americi su katovi čedron
(Chadronian), orel (Orellan), vitni (Whitneyan) i erika-
rij (Arikareean). Termin oligocen također označava
seriju stijena (series of rocks) formiranih u tom razdo-
blju (Oligocene system) koja je široko rasprostranjena
po cijelom svijetu. Kada se tercijar označava kao era,
oligocen smatra periodom. Iako su u oligocenskim
stijenama nađene stanovite akumulacije nafte i pli-
na, u toj epohi nema velikih akumulacija ugljikovo-
dika (kao u starijem eocenu i paleocenu).
Oligocene epoch – oligocenska epoha, oligocen, v. Oli-
gocene.
Oligocene system – oligocenski sistem, v. Oligocene.
oligoclase – oligoklas. Mineral, tektosilikat iz grupe
plagioklasa (plagioclase feldspar group) promjen-
ljiva kemijskog sastava od Ab90An10 do Ab70An30 (tj.
izomorfna smjesa 10 do 30% anortita i 70 do 90%
albita). Karakteristični je sastavni mineral eruptivnih
(magmatskih) stijena (igneous rocks) sa srednjim do
visokim sadržajem silicij-dioksida i također meta-
morfnih stijena (metamorphic rocks).
oligomict – oligomiktni, v. oligomictic, 1.
oligomictic – oligomiktni. (1) U sedimentologiji – ter-
min kojim se označavaju klastične sedimentne stije-
ne (clastic sedimentary rocks) sastavljene (građene)
od fragmenata stijena samo jednog tipa, na primjer,
ortokvarcitni konglomerat (orthoquartzitic conglo-
merate). Terminom se također označavaju klasti (cla-
sts) takvih stijena. Oligomiktne stijene karakteriziraju
stabilne uvjete koji su svojstveni, na primjer, epi-
kontinentalnim morima. Sinonim: oligomict; v. mo-
nomictic, 1., polymictic, 1. (2) Termin za označavanje
jezera s vrlo rijetkim i nezakonitim intervalima cirku-
lacije u nenormalno hladnim periodima, na primjer,
jezero male ili srednje površine ili vrlo velike dubine
ili koje se nalazi u području s visokom vlažnošću i u
kojem su male razlike temperature na površini i na
dnu dostatne za podržavanje stabilne stratifikacije;
v. monomictic, 2, polymictic, 2.
oligomictic conglomerate – oligomiktni konglomerat
(valutičnjak). Konglomerat (valutičnjak) koji se sastoji
od valutica, oblutaka i/ili blokova samo jednog tipa
stijene (na primjer, čerta ili kvarcita), za razliku od po-
limiktnog konglomerata; v. conglomerate, polymictic
conglomerate.
oligotrophic peat – oligotrofni treset. Treset koji sadrži
malu količinu hranidbene tvari biljnog podrijetla; v.
eutrophic peat, mesotrophic peat.
577 one-dimensional reservoir model
olistolith – olistolit. Egzotični blok (exotic block) ili dru-
ga strana stijenska masa koja je transportirana (pre-
mještena) podvodnim gravitacijskim klizanjem (sub-
marine gravity sliding) ili odronjavanjem (slumping) i
uključena unutar vezivnog materijala olistostrome
(v. olistostrome).
olistostrome – olistostroma. Sedimentno tijelo sastav-
ljeno od kaotične mase tijesno izmiješanih hetero-
genih materijala (poput blokova stijena i glina) koji
su se akumulirali kao polufluidno tijelo podvodnim
gravitacijskim klizanjem (submarine gravity sliding) ili
odronjavanjem (slumping) nekonsolidiranih sedime-
nata. Olistostrome su stratigrafske jedinice lećastog
oblika (lens-like stratigraphic units) koje nemaju pra-
vu slojevitost, ali zaliježu između normalno stratifici-
ranih (slojevitih) sekvencija i mogu se kartirati.
olivine – (1) grupa olivina. Grupa minerala nezosilikata.
Uključuje forsterit (forsterite), fajalit (fayalite), tefroit
(tephroite) i hipotetski ortosilikat kalcija (calcium or-
thosilicate). Također svaki član tog izomorfnog niza.
Sinonim: olivinoid. (2) olivin. Rompski mineral masli-
nasto-zelene, sivkasto-zelene ili smeđe boje. Sastoji
se od izomorfnog niza čvrstih otopina (isomorphous
solid-solution series) između forsterita (forsterite) i
fajalita (fayalite). Olivin je tipičan stjenotvorni mi-
neral (rock-forming mineral) bazičnih i ultrabazičnih
eruptivnih stijena i eruptivnih stijena s malim sadr-
žajem silicij-dioksida (gabro, bazalt, peridotit, dunit).
Brzo (rano) se kristalizira iz magme, lako se troši (ras-
pada) na površini zemlje i pri metamorfozi pretvara
u serpentin. Sinonim: olivinoid.
olivinoid – (1) olivinoid. Supstancija slična olivinu koja
se sreće u meteoritima. (2) olivin, v. olivine.
omission – ispuštanje slojeva. U geologiji – nedostaja-
nje nekih stratigrafskih slojeva (stratigraphic beds)
na površini ili njihova eliminacija iz bilo kojeg danog
presjeka zbog njihova kidanja (disruption) i pomica-
nja rasjedanjem (displacement by faulting); v. repeti-
tion.
on-bottom drilling rate – brzina bušenja, v. rate of pe-
netration.
oncolite – onkolit. Mala, različito oblikovana (više-ma-
nje okrugla, često sferoidalna), koncentrično lami-
nirana (slojevita) karbonatna sedimentna tvorevina,
nalik na oolit (oolith), koja se formirala akrecijom
sukcesivnih slojevitih masa želatinoznih ovojnica
(gelatinous sheaths) modro-zelenih algi (blue-green
algae). Onkoliti su manji od stromatolita (v. stroma-
tolite) i promjer im nije veći od 10 cm. Drugi oblik
pisanja termina: onkolite.
one-arm caliper – jednopolužni kavernomjer (kaliper),
v. caliper, 1.
one-cylinder pump – jednocilindarska (stapna jednoci-
lindarska) pumpa, simpleks-pumpa, v. simplex pump.
one-dimensional model – jednodimenzijski model, v.
one-dimensional reservoir model.
one-dimensional reservoir model – jednodimenzijski
model ležišta. Model ležišta za simulaciju jednostav-
nog linearnog segmenta ležišta. Može se rotirati u
vertikalnom, horizontalnom ili radijalnom smjeru i
modificirati da uzme u obzir pad (nagib) ležišta (uko-
siti) ako u ležištu postoji gravitacijsko prestrujavanje
fluida ili ako se želi simulirati segment ležišta u pro-
cesu istiskivanja nafte injektiranjem plina uz nagib
ležišta ili rubnim injektiranjem vode. Jednodimenzij-
one-point test
ski modeli se rijetko mogu rabiti za simulaciju cijelog
ležišta ili polja budući da ne mogu modelirati areal-
ni i vertikalni obuhvat ležišta injektiranim fluidom.
Mogu se djelotvorno primjenjivati za simulacijsko
ispitivanje osjetljivosti ponašanja ležišta na promje-
ne ležišnih uvjeta i parametara (na primjer, osjetlji-
vosti iscrpka nafte na promjene volumena nafte koji
se može istisnuti iz pora, koeficijenta pokretljivosti
fluida, permeabilnosti i relativnih permeabilnosti).
Sinonim: one-dimensional model; v. reservoir simula-
tion, radial reservoir model, two-dimensional reservoir
model, three-dimensional reservoir model.
one-point test – jednokratno ispitivanje bušotine. Is-
pitivanje plinske bušotine metodom jednog proto-
ka. Bušotina, nakon što je bila zatvorena, proizvodi
određenim kapacitetom tijekom stanovitog perioda
(od jednog do tri dana). Ako je bušotina bila ispitiva-
na prethodno metodom interferencije, jednokratno
ispitivanje se može kasnije rabiti za određivanje po-
tencijalnog kapaciteta proizvodnje (v. open-flow po-
tential) pošto se statički tlak u bušotini smanjio s vre-
menom i proizvodnjom. Ispitivanje produktivnosti
bušotine (v. deliverability test) jest tip jednokratnog
ispitivanja pri specificiranim uvjetima; v. two-rate
flow test, multiple-rate flow test.
one-way valve – protupovratni (nepovratni) ventil, v.
check valve.
onkolite – onkolit, v. oncolite.
onlap – (1) transgresivno prekrivanje sedimenata. Prekri-
vanje (v. overlap) koje je karakterizirano pravilnim i
progresivnim isklinjavanjem (pinching out) sedimen-
tacijske jedinice (sedimentary unit) skladne (kontinu-
irane) sekvencije stijena prema rubovima ili obalama
sedimentacijskog (taložnog) bazena (depositional
basin) u kojem se granica svakog sloja transgresivno
prekriva sljedećom nalijegajućom sedimentacijskom
jedinicom (slojem) i svaka jedinica jedna za drugom
završava dalje od reperne točke. Također sukcesivno
povećavanje površine rasprostiranja gornjih slojeva
(proširivanje lateralnog protezanja slojeva), gledaju-
ći sekvenciju prema gore, usljed njihove sedimenta-
cije pri nastupanju mora ili na rubu utonule kopnene
mase (utonulog kontinenta). Termin je suprotan poj-
mu regresivno prekrivanje sedimenata (v. offlap). Sino-
nimi: coastal onlap, transgressive overlap; v. apparent
onlap, distal onlap, marine onlap, proximal onlap. (2)
transgresija. Progresivno (postupno) uranjanje ko-
pna (submergence of land) zbog nastupanja mora.
on-lease gas – plin za internu potrošnju. Plin proizve-
den i utrošen na istom polju.
online (on-line) plant – «online» postrojenje za obradu
plina. Postrojenje za obradu (preradu) plina (gas pro-
cessing plant) koje uzima plin iz glavnog plinovoda
(trunk pipeline) i nakon obrade (ekstrakcije tekućih
ugljikovodika, čišćenja od primjesa i dehidracije)
vraća ga u cjevovod. Smješteno je na transportnom
plinovodu ili kraj njega.
onshore – obalni. (1) Koji se odnosi na smjer (koji je
usmjeren) prema obali, na primjer, obalni vjetar (vje-
tar koji puše s mora ili jezera prema obali, odnosno
kopnu, onshore wind) ili obalna struja (struja koja
teče prema obali, onshore current). (2) Koji se nalazi
ili je smješten na obali ili blizu nje, na primjer, obalne
rezerve nafte (onshore oil reserves); v. offshore.
on structure – na strukturi. Pojam koji se odnosi na
578 oolith
lokaciju bušotine ili bušotinu koja se nalazi na vrhu
strukture (crest), na primjer, dome, antiklinale.
on-structure wildcat – tragalačka bušotina na struk-
turi. Istraživačka bušotina (exploratory well) koja je
izbušena na potencijalnoj strukturi (potential struc-
ture) definiranoj seizmičkom prospekcijom, ali bez
prethodnih znanja o potencijalnim produktivnim
zonama te strukture.
on suction – u pumpanju. Izraz za rezervoar koji se is-
pumpava.
on the beam – s njihalicom. Izraz za bušotinu koja
proizvodi dubinskom pumpom s njihalicom (beam
pumping unit).
on the line – (1) s proizvodnjom u cjevovod. Izraz za
pumpni uređaj (pumping unit) koji proizvodi i pum-
pa u cjevovod. (2) sa strujanjem u cjevovod. Izraz za
naftni rezervoar iz kojeg nafta struji u cjevovod.
on the pump – s dubinskom pumpom. Izraz za naftnu
bušotinu koja nije u stanju eruptirati i proizvodi du-
binskom pumpom.
oocast – oolitski otisak, v. oolicast.
ooid – ooid. (1) Pojedinačni sferit (spherite) oolitske sti-
jene (oolitic rock) – oolit (v. oolith). Uporaba termina
ooid ima prednost u odnosu na termin oolith kako bi
se izbjegla zabuna s terminom oolite. Sinonim: ooide.
(2) Opći, negenerički termin za označavanje čestice
koja po vanjskom izgledu i veličini nalikuje na oolit
(v. oolith); v. pseudo-oolith.
ooide – ooid, v. ooid, 1.
oolicast – oolitski otisak. Mala, subsferična šupljinica
u oolitskoj stijeni (oolitic rock) koja je formirana se-
lektivnim otapanjem oolita (v. oolith) bez razaranja
matriksa (mase koja je okružuje). Termin ne treba
primjenjivati ako je šupljinica ispunjena. Sinonim:
oocast; v. oomold.
oolicastic porosity – oolitska poroznost. Poroznost
koja je nastala u oolitskoj stijeni (oolitic rock) izluživa-
njem ooida (v. ooid) i formiranjem oolitskih otisaka
(v. oolicast).
oolite – oolit. (1) Sedimentna stijena, obično vapnenac,
koja se uglavnom sastoji od zajedno cementiranih
oolita (v. oolith). Prvobitni naziv takve stijene je bio
oolith. Sinonimi: eggstone, roestone. (2) Termin koji se
često primjenjuje za oolith (v.) ili jednu od ovoidnih
čestica oolita (v. oolite); v. pisolite.
oolith – oolit. Jedno od malih okruglih ili ovalnih
akrecijskih tjelešca, promjera od 0,25 mm do 2 mm
(obično od 0,5 mm do 1 mm) u sedimentnoj stije-
ni koja nalikuju na riblju ikru. Ooliti obično nastaju
od karbonata kalcija (kalcita), ali se mogu formirati
i od dolomita, silicij-dioksida, oksida željeza, pirita
ili drugih minerala, sukcesivnim koncentričnim ta-
loženjem (taloženjem u sukcesivnim koncentričnim
slojevima), obično oko jezgara, kao što su fragmen-
ti ljuštura, algalni peleti ili zrna kvarcnog pijeska, u
plitkim vodama podvrgnutim djelovanju valova.
Često su karakterizirani unutarnjom radijalno-zra-
kastom strukturom koja upućuje na njihov vanjski
rast na mjestu sedimentacije. Ooliti se često formi-
raju precipitacijom anorganske tvari iz vode, iako
mnogi nevapneni ooliti često nastaju supstitucijom
(u tom slučaju njihov je oblik manje pravilan i sferi-
čan, a koncentrična ili radijalna unutarnja struktura
je slabije razvijena nego u akrecijskim oolitima). Ter-
min oolith se prvobitno primjenjivao za označavanje
oolitic
oolita (v. oolite, 1), tj. stijene koja se sastoji od oolita
(oolith), a katkada se rabi i danas. Sinonimi: ooid, oo-
lite, ovulite; v. pisolithe.
oolitic – oolitski. Koji se odnosi na oolit (v. oolite) ili
stijene i minerale sastavljene od oolita, na primjer,
oolitska željezna ruda (oolitic ironstone) u kojoj je že-
ljezni oksid ili željezni karbonat istisnut karbonatom
kalcija oolitskog vapnenca.
oolitic chert – oolitski čert (rožnac). Čert (rožnac, ro-
žnjak) koji se sastoji uglavnom od oolita (v. oolith).
oolitic limestone – oolitski vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac homogene teksture koji je sastavljen gotovo
u cijelosti od relativno jednoličnih vapnenih oolita
(v. oolith) i praktično ne sadrži intersticijalni materi-
jal. Oolitski vapnenci mogu lokalno biti važna naftna
ležišta (poput formacije Smackover u Arkansasu) i
također se rabe kao građevni kamen.
oolitic texture – oolitska tekstura. Tekstura sedimen-
tnih stijena koje se u znatnoj mjeri sastoje od oolita
(v. oolith) s uzajamnim tangencijalnim kontaktom.
oolitization – oolitizacija. Proces formiranja ooida (v.
ooid) ili oolitske stijene (oolitic rock). Također, rezul-
tat takvog procesa.
oolitoid – oolitoid. Sedimentna čestica (sedimentary
particle) koja oblikom i veličinom nalikuje na oolit
(v. oolith), ali nema karakteristike njegove unutarnje
strukture.
ooloid – ooloid. Sitna kremenasta tvorevina eliptičnog
oblika i nalik na konkreciju koja se sastoji od tan-
kih koncentričnih slojeva oko središnje kremenaste
mase (jezgre). Ooloidi se mogu sresti pojedinačno
ili cementirani zajedno kao nepravilno oblikovani
grozdovi uklopljeni u okremenjenim skeletima bri-
ozoa (mahovnjaka), brahiopoda (ramenonožaca) i
drugih i čak mogu sastavljati cijelu pseudomorfnu
ljušturu.
oomicrite – oomikrit. Vapnenac koji sadrži najmanje
25% oolita (v. oolith) i ne više od 25% intraklasta i u
kojem karbonatno-glinoviti matriks (mikrit) prevla-
dava nad sparitnim kalcitnim cementom (vezivom).
Sastavni dijelovi oomikrita se obično formiraju u
dvjema različitim sredinama, kao što se to dešava
u slučaju iznošenja oolita iz plićaka u glinovitu la-
gunu.
oomicrudite – oomikrudit. Oomikrit (v. oomicrite) koji
sadrži oolite (v. oolith) čiji je promjer veći od 1 mili-
metra.
oomold – oolitski kalup. Sferoidna šupljina u sedimen-
tnoj stijeni ili netopljivom ostatku koja se formirala
otapanjem oolita (v. oolith); v. oolicast.
oopellet – oopelet. Sferično ili gotovo sferično zrno (če-
stica) s karakteristikama i oolita (v. oolith) i peleta (v.
pellet) – unutarnji dio je peletoidan i, prema tome,
može imati ovoidnu formu, ali je za ovojnicu (coa-
ting) karakteristična akrecijska građa i debljina svih
slojeva u njoj jednaka je ili neznatno veća od promje-
ra peleta.
oospararenite – oospararenit. Oosparit (v. oosparite)
koji sadrži oolite (v. oolith) veličine čestice pijeska;
oolitski pješčenjak (oolitic sandstone).
oosparite – oosparit. Vapnenac koji sadrži najmanje
25% oolita (v. oolith) i ne više od 25% intraklasta i u
kojem sparitni kalcitni cement (vezivo, sparry-calcite
cement) prevladava nad karbonatno-glinovitim ma-
triksom (mikritom). Uobičajen je u sredinama s viso-
579 opaque
kom energijom valova ili struja gdje je vapneni spat
obično cement koji ispunjava pore.
oosparrudite – oosparudit. Oosparit (v. oosparite) koji
sadrži oolite (v. oolith) čiji je promjer veći od 1 mili-
metra.
ooze – (1) mulj. U sedimentologiji – (a) Mekani fini
mulj (talog, mud, slime) koji obično pokriva dno ri-
jeke, estuara ili jezera. (b) Vlažni zemljasti materijal
koji sporo teče i lako se podvrgava tlaku. (2) dubo-
komorski (dubokovodni) mulj. U marinskoj geologiji
– pelagički sediment (pelagic sediment) koji se sastoji
od najmanje 30% ostataka karbonatnih (vapnenih)
ili kremenastih ostataka skeleta (calcareous skeletal
remains, siliceous skeletal remains) pelagičkih orga-
nizama i minerala gline (preostali dio). Veličina zrna
(čestica) je često bimodalna (djelomično je veličina
čestica gline, a djelomično čestica pijeska ili silta.
Muljevi se još razlikuju prema njihovim karakteristič-
nim organizmima: dijatomejski mulj (v. diatom ooze),
foraminiferni mulj (foraminiferal ooze), globigerinski
mulj (globigerinal ooze), pteropodni mulj (pteropod
ooze), radiolarijski mulj (v. radiolarian ooze); v. cal-
careous ooze, siliceous ooze. (3) močvarno mjesto. U
geomorfologiji – komad meke muljevite zemlje, po-
put muljevite pličine (mudbank); močvara, baruština
ili kaljuža nastala na mjestima gdje istječe izvor ili
potok.
oozy – muljevit, muljni. Koji se odnosi na mulj ili se sa-
stoji od mulja, na primjer, muljevita frakcija (oozy
fraction) tla u kojoj mineralna zrna (čestice) imaju
promjer manji od 1 mikrometra.
opal – opal. Mineral ili mineralni gel, amorfna (koloid-
na) prirodna hidratirana forma silicij-dioksida s ne-
stalnim sadržajem vode (do 20%). Sastoji se od paki-
ranih kuglica silicij-dioksida, sreće se gotovo u svim
bojama, proziran je do gotovo neproziran i obično
pokazuje jasnu duginu igru boja. Opal se razlikuje
od kvarca po tome što je izotropan, ima manji indeks
refrakcije (loma) i manju tvrdoću i gustoću. Obično
formira masivne oblike i često pseudomorfoze po
drugim mineralima. Taloži se pri niskim temperatu-
rama iz vode zasićene silicij-dioksidom. Sreće se u
pukotinama i šupljinama eruptivnih (magmatskih)
stijena (igneous rocks), u obliku nodula (konkrecija)
nalik flintu u vapnencima, u mineraliziranim žilama,
u sedimentima termalnih (toplih i vrućih) izvora, u
kremenastim skeletima raznih marinskih organiza-
ma (na primjer, dijatomeja i spužava), u serpentinizi-
ranim stijenama, u produktima trošenja (raspadanja)
i u većini kalcedona i flinta. Prozirni obojeni varijeteti
opala koji pokazuju opalescenciju su cijenjeni kao
drago kamenje. Sinonim: opaline.
opaline – (1) opalin. (a) Svaki od nekoliko minerala koji
su bliski opalu ili na njega nalikuju, na primjer, bli-
jedoplavi do plavkasto-bijeli opalescirajući ili vatreni
korund ili brečoidni nečisti (primjesama zagađeni)
opal koji formira pseudomorfozu po serpentinu. (b)
Zemljasta forma (varijetet) gipsa. (c) Stijena s osnov-
nom masom ili matriksom koja se sastoji od opala.
(2) opal, v. opal. (3) opalni. Koji nalikuje na opal, oso-
bito po svom vanjskom izgledu, na primjer opalni
glinenac ili feldšpat (labradorit, opaline feldspar) ili
opalni kvarc (tabašir, opaline silica).
opaque – (1) neproziran, neprozračan, opak. U minera-
logiji – termin kojim se označava mineral koji je ne-
opaque zone
propustan za vidljivu svjetlost, za razliku od prozirnog
(v. transparent, 1) minerala i providnog (v. translucent)
minerala. (2) neprozračan, nepropustan. U fizici – (a)
Koji ne propušta elektromagnetsko zračenje određe-
nog tipa, na primjer zračenja u infracrvenom, rend-
genskom, ultraljubičastom i mikrovalnom području.
(b) Koji sprječava prolaz čestica određenog tipa.
opaque zone – zona bez refleksa. U seizmici – zona sti-
jena u podzemlju iz koje ili ispod koje se ne dobivaju
seizmički refleksi (seismic reflections); v. transparent
zone.
open aquifer – otvoreni (nezacjevljeni) akvifer. Zona
vodonosnog bazena napajanja ležišta ili akvifera u
čijem intervalu nije ugrađena kolona zaštitnih cijevi
(casing).
open coast – otvorena obala. Obala koja je u punoj
mjeri izložena (podvrgnuta) djelovanju valova.
open combination-drive pool – otvoreno ležište/polje
s kombiniranim (mješovitim) režimom, v. open combi-
nation-drive reservoir.
open combination-drive reservoir – otvoreno ležište s
kombiniranim (mješovitim) režimom. Naftno ležište s
kombiniranim ležišnim režimom (režimom iskorišta-
vanja) i otvorenom komunikacijom s vodonosnim
bazenom napajanja (akviferom); v. combination dri-
ve.
open fault – otvoreni rasjed. Rasjed (ili dio rasjeda) čija
su se dva krila razišla na stranu od rasjedne površine
(paraklaze); v. closed fault.
open flow (OF) – slobodno eruptiranje bušotine. (1)
Maksimalni kapacitet proizvodnje plinske bušotine
na površini, s protutlakom na sloj od 1 bar (plus tre-
nje u koloni uzlaznih cijevi plus težina stupca plina
od površine do sloja). Razlikuje se od apsolutnog
kapaciteta proizvodnje (v. absolute open flow), koji je
izračunana vrijednost, uz pretpostavku da je protu-
tlak na produktivni sloj jednak nuli i da su trenje u
koloni uzlaznih cijevi i težina stupca plina u bušoti-
ni od površine do sloja zanemareni; (2) Proizvodnja
naftne ili plinske bušotine bez ikakva ograničenja
(na primjer, ventilima ili sapnicama). Dopuštena je
samo radi ispitivanja ili čišćenja bušotine (dobra pro-
izvodna praksa određuje da bušotina treba proizvo-
diti pri uvjetima maksimalno efikasnog kapaciteta
– v. maximum efficient rate.
open-flow capacity – kapacitet proizvodnje bušotina
slobodnim eruptiranjem. Maksimalna proizvodnja
nafte i/ili plina iz bušotine eruptiranjem (djelova-
njem prirodne ležišne energije) bez ikakvih ograni-
čenja (na primjer, sapnicom).
open-flow potential (OFP) – potencijalni kapacitet pro-
izvodnje bušotine. (1) Teoretski kapacitet proizvodnje
bušotine koji bi ona ostvarila kada bi se protutlak na
produktivni sloj (na perforacijama zaštitne kolone)
reducirao na atmosferski; (2) Kapacitet proizvodnje
plinske bušotine kada bi protutlak na produktivni
sloj bio jednak nuli. Obično se određuje ispitivanjem
bušotine metodom uzastopnih protoka (v. flow-af-
ter-flow test).
open-flow potential test – ispitivanje potencijalnog
kapaciteta proizvodnje bušotine. Ispitivanje bušotine
koje se sastoji od niza mjerenja (obično od jednog
do četiri) dinamičkih tlakova na dnu bušotine za ra-
zličite kapacitete proizvodnje (protoke). Uobičajeno
je da bušotina proizvodi određeno vrijeme (nekoli-
580 open-hole (openhole) completion
ko sati) zadanim kapacitetom i zatim se mjeri tlak.
U tom tipu ispitivanja metodom uzastopnih ili više-
strukih protoka (v. flow-after-flow test) tlakovi se mje-
re na kraju perioda strujanja pri zadanom kapacitetu,
nakon čega se kapacitet odmah mijenja na drugu
vrijednost bez zatvaranja bušotine. Rezultati ispiti-
vanja potencijalnog kapaciteta proizvodnje se često,
zajedno s drugim parametrima, rabe za određivanje
dopuštenog kapaciteta proizvodnje bušotine.
open-flow pressure – tlak slobodnog eruptiranja bušo-
tine. (1) Protutlak na produktivni sloj u kanalu bušoti-
ne kada bušotina proizvodi bez ikakvih ograničenja;
(2) Tlak ležišta kada bušotina proizvodi naftu ili plin
režimom slobodnog eruptiranja, tj. bez umjetnog
ograničavanja proizvodnje (ventilima ili sapnicama).
open-flow test – ispitivanje maksimalnog kapaciteta
proizvodnje bušotine. Ispitivanje plinske bušotine
radi određivanja njene maksimalne proizvodnje
slobodnim eruptiranjem (eruptiranjem bez ikakvih
organičenja) tijekom određenog vremena.
open fold – otvorena bora. (1) Bora čija su krila umjere-
no stisnuta. U otvorenoj antiklinali krila su nagnuta
na stranu od osne plohe, a u sinklinali prema osnoj
plohi. (2) Bora s kutom između krila (inter-limb angle)
od 70 do 120 stupnjeva; v. close fold, tight fold, 2.
open formation – formacija (sloj) dobre poroznosti i per-
meabilnosti. Formacija (sloj) s dobrom poroznošću
(good porosity) i permeabilnošću (good permeability)
koja je potencijalno ležište nafte i plina.
open gas lift – otvoreni plinski lift, otvoreni tip plinskog
lifta. U tehnologiji proizvodnje nafte – tip plinskog
lifta (v. gaslift) u kojem su ventili za regulaciju proto-
ka (flow valves) ugrađeni bez dubinske brtvenice (pa-
kera, packer) ili usisnih ventila (zaklopaca, standing
valves). Kolona uzlaznih cijevi (tubing) u bušotini je
slobodno obješena bez dubinske brtvenice. Plin se
injektira u prstenasti prostor između kolona zaštitnih
i uzlaznih cijevi (casing-tubing annulus), a proizvede-
ni fluidi struje kroz kolonu uzlaznih cijevi na površi-
nu. Otvoreni plinski lift se primjenjuje jedino u bušo-
tinama u kojima je dinamički tlak na dnu znatno veći
od tlaka injektiranja plina i jedan je od triju tipova
instalacije plinskog lifta – uz zatvoreni (v. closed gas
lift) i poluzatvoreni plinski lift (v. semiclosed gas lift).
Sinonim: open-installation gas lift.
open hole – (1) bušotina bez zaštitne kolone, nezacijev-
ljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom.
Bušotina u koju nije ugrađena (spuštena) kolona
zaštitnih cijevi (casing) ili koja nije zaštićena zaštit-
nom kolonom u intervalu produktivne formacije. Si-
nonimi: barefooted well, barefoot hole, barefoot well,
uncased hole, uncased well; v. cased hole. (2) interval
bušotine (kanala bušotine) bez zaštitne kolone, nezaci-
jevljeni interval kanala bušotine. Dio kanala bušotine
ispod ugrađene kolone zaštitnih cijevi (ispod pete
zadnje spuštene zaštitne kolone). (3) prohodna bušo-
tina, bušotina s prohodnim kanalom. Bušotina u čijem
kanalu nema nikakvih predmeta ili materijala koji bi
činili prepreku bušenju.
open hole caliper logging – kavernometrija (dijametri-
ranje) nezacijevljene bušotine, v. caliper logging, 1.
open-hole (openhole) completion – završno proizvod-
no opremanje bušotine bez zaštitne kolone (nezacijev-
ljene bušotine, bušotine s nezacijevljenim kanalom), v.
open-hole well completion.
open-hole log
open-hole log – dijagram karotaže u nezacijevljenoj bu-
šotini (kanalu bušotine). Karotažni dijagram snimljen
u bušotini bez zaštitne kolone (kolone zaštitnih ci-
jevi, casing), na primjer kavernogram; v. open-hole
logging.
open-hole logging – karotaža nezacijevljene bušoti-
ne. Karotaža (v. well logging) izvedena u bušotini u
kojoj nije ugrađena kolona zaštitnih cijevi (zaštitna
kolona, casing). Primjenjuje se za određivanje: (a)
geoloških parametara formacija (strukturnog ili
stratigrafskog nagiba, facijesnih karakteristika, he-
terogenosti formacija); (b) poroznosti formacija i nji-
hova zasićenja fluidima; (c) svojstava slojnih fluida
(gustoće/API relativne gustoće, saliniteta i električ-
ne otpornosti vode); (d) temperature i tlaka forma-
cija, i (e) volumena kanala bušotine, isplačne obloge
(kore) na stijenki bušotine i podlokavanja stijenke.
Glavni tipovi pribora (alatki) za karotažu nezacijev-
ljenih bušotina se mogu klasificirati u četiri skupine:
(a) pribori za identifikaciju litologije i korelaciju for-
macija između bušotina te izdvajanje potencijalnih
ležišnih stijena (razlikovanje od neležišnih stijena),
na primjer, pribori za mjerenje spontanog poten-
cijala (SP) i gama-zračenja; (b) pribori za mjerenje
električne otpornosti (specifičnog električnog otpo-
ra) formacija (stijena), na primjer, pribori za indukcij-
sku i bočnu karotažu i mikrokarotažu (prvenstveno
se primjenjuju za korelaciju formacija i određivanje
pornog volumena zasićenog vodom); (c) pribori za
procjenu poroznosti formacija kada su poznati nji-
hova litologija i svojstva fluida, na primjer, pribori za
karotažu gustoće, kompenziranu neutronsku i aku-
stičku (zvučnu) karotažu, i (d) pomoćni karotažni
pribori, na primjer, kavernomjer ili kaliper (za odre-
đivanje promjera kanala bušotine), pandažmetar
(za određivanje strukturnog i stratigrafskog nagiba
i geometrije kanala bušotine), dubinska televizijska
kamera (za određivanje nagiba formacija i promjera
kanala bušotina), pribori za ispitivanje (testiranje)
formacija (mjerenje ležišnog tlaka, uzorkovanje sloj-
nih fluida); v. cased-hole logging.
open-hole (openhole) well completion – završno pro-
izvodno opremanje bušotine bez zaštitne kolone (ne-
zacijevljene bušotine, bušotine s nezacijevljenim kana-
lom). Tip završnog proizvodnog opremanja bušotine
(koji nije uobičajen, ali se ipak primjenjuje u nekim
slučajevima) u kojoj je eksploatacijska zaštitna kolo-
na ugrađena i cementirana do krovine produktivnog
sloja tako da sam sloj ostaje nezaštićen. Primjenjuje
se ponajprije u tvrdim (čvrstim) formacijama (pješče-
njacima, vapnencima, dolomitima), koje nisu sklone
urušavanju ili odronjavanju, a u relativno nevezanim
(nekonsolidiranim) slojevima, gdje postoji problem
prodora pijeska iz sloja u bušotinu, često se primje-
njuju šljunčani zasipi. Prednost tog tipa proizvodnog
opremanja je: (a) ušteda na troškovima za zaštitne ci-
jevi i njihovo perforiranje; (b) oštećenje (zagađenje)
formacije i gubitak cirkulacije u produktivnu zonu su
minimalni; (c) odlična kontrola prodora pijeska u bu-
šotinu u kombinaciji sa zasipom: (d) nema opasnosti
od začepljenja perforacija (cjelokupni produktivni
interval je otvoren); (e) olakšana interpretacija karo-
taže zbog otvorenog kanala bušotine (i mogućnost
ponavljanja karotaže), i (f ) kanal bušotine se može
lako produbiti i proširiti. Nedostaci su: (a) potreba za
581 open system
ugradnjom eksploatacijske zaštitne kolone prije bu-
šenja i karotaže produktivnog ležišta (ako ležište nije
produktivno, tada je uzaludno potrošen novac na
zaštitnu kolonu jer se bušotina napušta), (b) nemo-
gućnost kontrole strujanja fluida (kontrole pritjeca-
nja fluida iz sloja u bušotinu, odnosno prekomjerne
proizvodnje plina ili vode iz proslojaka produktivne
zone, te profila injektiranja); (c) poteškoća izvođenja
selektivnih obrada (stimulacija) sloja hidrauličkim
frakturiranjem ili kiselinom; (d) opasnosti od uruša-
vanja stijene u kanal bušotine koje može umanjiti
protok fluida na površinu, i (e) često čišćenje kana-
la bušotine. Sinonimi: barefoot completion, barefoot
well completion, open-hole completion; v. well com-
pletion.
opening ratio – koeficijent otvaranja protuerupcijskog
uređaja (preventera). Omjer (odnos) tlaka koji je po-
treban za otvaranje preventera (blowout preventer)
i tlaka bušotine ispod čeljusti preventera (slojnog
tlaka).
open-installation gas lift – otvoreni plinski lift, otvoreni
tip plinskog lifta, v. open gas lift.
open joint – otvorena pukotina, v. fissure, 1.
open-packed structure – rijetko pakirana struktu-
ra, struktura rijetkog pakiranja. Kristalna struktura
(crystal structure) koja je karakterizirana slaganjem
jednakih kuglica (sfera) u ortogonalnom rasporedu
tako da je svaka kuglica u kontaktu sa šest drugih
kuglica; v. close-packed structure.
open packing – rijetko pakiranje. Način najrjeđeg mo-
gućeg rasporeda jednoličnih čvrstih kuglica (sfera)
koji daje maksimalnu poroznost, na primjer, kubično
pakiranje (cubic packing); v. close packing.
open-pit treating – obrada emulzije u otvorenom ba-
zenu. Metoda separacije emulzije nafte i vode koja
se primjenjivala prije uporabe uređaja za razbijanje
emulzija (treaters). Emulzija se razbijala u vrlo velikim
plitkim bazenima (zemljanim ili betonskim, oblože-
nim plastikom) djelovanjem sunčeve topline tijekom
dugog vremena.
open rock – porozna stijena. Stijena (sloj) čija je poro-
znost dovoljno velika za držanje ili propuštanje znat-
ne količine vode.
open sand (sands) – pješčenjak dobre poroznosti i per-
meabilnosti. Pješčenjak ili pijesak s dobrom poro-
znošću (good porosity) i permeabilnošću (good per-
meability), za razliku od gustog pješčenjaka (v. tight
sand).
open-space structure – struktura ispunjavanja šupljina.
Struktura karbonatne sedimentne stijene (carbonate
sedimentary rock) koja se formirala djelomičnim ili
potpunim ispunjavanjem šupljina sedimentima i/ili
cementom (vezivom).
open structure – otvorena struktura. U geologiji – geo-
loška struktura (geologic structure) koja, kada se pri-
kaže na strukturnoj karti, nije okružena zatvorenim
izolinijama (tj. prikazana je otvorenim konturama); v.
closed structure.
open system – otvoreni sustav. (1) U geologiji – sta-
nje zamrznutog tla pri kojem u njega ulazi dodatna
podzemna voda ili slobodnom perkolacijom (pro-
kapljivanjem) ili strujanjem po kapilarama; v. closed
system, 1. (2) U kemiji – kemijski sustav u kojem se,
tijekom razmatranog procesa, dodaje ili uklanja tvar
(materijal); v. closed system, 2. (3) U termodinamici
open-water treating system
– sustav kroz čije granice mogu prolaziti i tvar i ener-
gija; v. closed system, 3.
open-water treating system – otvoreni sustav za obra-
du vode. Sustav za obradu vode u kojem obrađivana
voda dolazi u kontakt sa zrakom.
open well – otvoreni (obični) zdenac (bunar). Zdenac
(bunar) koji je dovoljno velik (promjera 1 metar ili
više) da se čovjek može spustiti do nivoa vode.
operating pressure – (1) radni tlak, v. working pressure,
1. (2) radni tlak (tlak injektiranja) plina za plinski lift.
Tlak injektiranja plina u bušotinu s plinskim liftom
(gas lift well), kontinuiranim ili periodičkim, za odr-
žavanje njena kapaciteta proizvodnje na željenoj
razini; (3) dinamički tlak na ušću bušotine. Tlak na
ušću bušotine tijekom njene proizvodnje (wellhead
flowing pressure).
operational facies – radni facijes. Stratigrafski facijes
(stratigraphic facies) koji označava lateralne izmjene
bilo koje karakteristike unutar određene stratigraf-
ske jedinice (stratigraphic unit), ima nejasne (neo-
dređene) i proizvoljno odabrane granice te obično
obuhvaća jednu ili nekoliko litosoma (lithosome) i
biosoma (biosome) koje zaliježu u vertikalnom nizu
(jedna iznad druge) ili se međusobno prepliću.
operational unit – parastratigrafska (radna stratigraf-
ska) jedinica. Proizvoljna stratigrafska jedinica (arbi-
trary stratigraphic unit) koja je izdvojena po objek-
tivnim kriterijima za neke praktične svrhe, kao što
je regionalno kartiranje facijesa (regional facies ma-
pping) ili facijesna analiza (facies analysis), na primjer,
jedinica ograničena lako prepoznatljivim i sljedljivim
markerima (markirajućim horizontima) ili jedinica
definirana brzinom prolaženja seizmičke ili seizmič-
ko-akustičke energije (valova) kroz nju. Granice pa-
rastratigrafske jedinice ne moraju nužno odgovarati
granicama konvencionalne stratigrafske jedinice.
Sinonim: parastratigraphic unit.
operator – (1) operator. (a) Osoba, vlasnik ili zakupnik
ili tvrtka ili druga organizacija koju je vlasnik konce-
sije uposlio (ili imenovao) u procesu geoloških istra-
živanja, razrade ležišta ili proizvodnje nafte i plina
za izvođenje operacija i nadzor nad izgradnjom i/ili
radom postrojenja na koncesiji (bušenje, opremanje
bušotina i/ili održavanje proizvodnih bušotina). (b)
Općenito – naftna kompanija koja je angažirala bu-
šaćeg poduzetnika (drilling contractor). (2) operater.
Osoba koja je prisutna u procesu inspekcije, kontrole
ili ispitivanja, koja je odgovorna za uređaje (kontrolu
rada i detekciju kvarova).
ophicalcite – ofikalcit. Prekristalizirana metamorfna
stijena (recrystallized metamorphic rock) sastavljena
od kalcita i serpentina i obično formirana dedolomi-
tizacijom kremenastog dolomita (dedolomitization
of siliceous dolostone).
ophicarbonate – ofikarbonat. Metamorfna stijena (me-
tamorphic rock) sastavljena od serpentina i karbo-
natnog minerala (kalcita, dolomita ili magnezita).
ophiocistioids (Ophiocistioidea) – ofiocistioidi. Razred
izumrlih ehinozoa (ježinaca, echinozoans). Karakte-
rizirani su plosnatim kupolastim tijelom koje je pot-
puno ili na jednoj strani pokriveno samo pločicama.
Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-gor-
nji silur (moguće srednji devon).
ophiolite – ofiolit. Grupa bazičnih (mafitskih) i ultraba-
zičnih (ultramafitskih) eruptivnih (magmatskih) sti-
582 optical calcite
jena (mafic igneous rocks, ultramafic igneous rocks) u
rasponu od spilita (spilite) i bazalta (basalt) do gabra
(gabbro) i peridotita (peridotite) u koji su uključene
stijene bogate serpentinom, kloritom, epidotom i al-
bitom koje su se formirale od navedenih stijena nji-
hovom kasnijom metamorfozom. Postanak ofiolita
je povezan s ranom fazom razvoja geosinklinale.
ophiolitic suite – ofiolitski kompleks. Asocijacija ul-
tramafitskih eruptivnih (magmatskih) stijena (ul-
tramafic igneous rocks) s grubozrnastim gabrom,
grubozrnastim dijabazom, vulkanskim stijenama i
radiolarijskim čertom koja karakteristično zaliježe u
eugeosinklinalnim sekvencijama.
ophite – ofit. Opći termin za označavanje dijabaza (di-
abases) koji su sačuvali (zadržali) svoju ofitsku struk-
turu (ophitic structure) iako je došlo do alteracije pi-
roksena u uralit.
ophitic – ofitski, doleritski. Termin za označavanje holo-
kristalne, hipidiomorfno-granularne teksture erup-
tivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks), osobito
dijabaza, u kojima su štapićasti kristali plagioklasa
djelomično ili potpuno uključeni u kristale piroksena
(obično augita). Terminom se također označava stije-
na s ofitskom teksturom (ophitic texture), na primjer,
ofit (ophite) ili, rjeđe, stijena u kojoj se nalaze druga
dva minerala u analognim uzajamnim odnosima.
Sinonimi, čija uporaba nije preporučljiva, su: bazio-
fitski (basiophitic), granitotrahitski (granitotrachytic) i
gabroidni (gabbroid).
ophiurans – zmijače, zmijure, v. ophiuroids.
ophiurids – zmijače, zmijure, v. ophiuroids.
ophiuroids (Ophiuroidea) – zmijače, zmijure. Podra-
zred ehinodermata (bodljikaša, echinoderms). Ka-
rakterizirani su tankim dugim krakovima (arms) koji
su odvojeni od središnje ploče (disc) u gotovo svim
slučajevima. Sinonimi: ophiurans, ophiurids.
opisthobranch gastropods – opistobranhije, stražnjoš-
kržnjaci, v. opisthobranchs.
opisthobranchs (Opisthobranchia) – opistobranhije,
stražnjoškržnjaci. Podrazred marinskih gastropoda
(puževa, marine gastropods). Karakterizirani su re-
duciranom kućicom (shell) ili njenim nedostajanjem.
Imaju dva para tentakula (tentacles). Stratigrafska
rasprostranjenost: donji karbon-danas. Sinonim: opi-
sthobranch gastropods.
opoka – opoka. Porozna, kremenasta (flintna) i vapne-
na sedimentna stijena (sedimentary rock) s ljuštura-
stim (školjkastim) ili nepravilnim (neravnim) lomom
(conchoidal fracture, irregular fracture) koja se sastoji
od finozrnastog opalnog silicij-dioksida (do 90%)
očvršćenog (otvrdnutog) silicij-dioksidom organ-
skog podrijetla (silicificirani ostaci radiolarija, spikule
spužava i dijatomeje).
optalic metamorphism – kaustička metamorfoza (me-
tamorfizam), v. caustic metamorphism.
optical activity – optička aktivnost, rotacijska polari-
zacija. Svojstvo ili sposobnost minerala (na primjer,
kvarca) da zakreće ravninu polarizacije svjetla (plane
of polarization of light). Takav se mineral naziva op-
tički aktivnim (optically active). Sinonim: rotary pola-
rization.
optical calcite – optički kalcit. Kristalni kalcit koji je
prikladan za optičku uporabu, obično je to islandski
dvolomac (Iceland spar) od kojeg se rade Nicolove
prizme.
optically pumped magnetometer
optically pumped magnetometer – magnetometar s
optičkim pumpanjem. Tip magnetometra (geofizički
instrument za magnetometriju) koji se primjenjuje
za mjerenje ukupnog Zemljinog magnetskog polja
(Earth’s total magnetic field) u istraživanju ugljikovo-
dika. Dva tipa tih magnetometara su cezijski magne-
tometar ili magnetometar s optičkim pumpanjem
para cezija (cesium magnetometer, cesium-vapor
magnetometer) i rubidijski magnetometar ili magne-
tometar s optičkim pumpanjem para rubidija (rubi-
dium magnetometer, rubidium-vapor magnetometer).
Polarizirana monokromatska svjetlost (polarized mo-
nochromatic light) prolazi kroz komoru s parom cezi-
ja ili rubidija, koja sadrži atome s precesijskim giba-
njem oko Zemljinog magnetskog polja. Za mjerenje
magnetskog polja se rabe radiofrekvencije koje emi-
tiraju atomi zajedno sa svjetlošću koja nije apsorbi-
rana i propuštena kroz komoru s parom. Drugi oblik
pisanja termina: optical pumped magnetometer.
optical pumped magnetometer – magnetometar s
optičkim pumpanjem, v. optically pumped magneto-
meter.
optic angle – optički kut, kut optičkih osi. U kristalogra-
fiji – šiljasti kut između dviju optičkih osi (optic axes)
dvoosnog kristala (biaxial crystal). Sinonimi: axial an-
gle, optic-axial angle.
optic-axial angle – kut optičkih osi, optički kut, v. optic
angle.
optic axis – optička os. Smjer u anizotropnom krista-
lu (anisotropic crystal) duž kojeg nema dvostruke
refrakcije (dvoloma, double refraction). U kristalima
tetragonskog i heksagonskog sustava taj smjer je
paralelan s trigirom (os simetrije trećeg reda, three-
fold symmetry axis), tetragirom (os simetrije četvrtog
reda, fourfold symmetry axis) ili heksagirom (os sime-
trije šestog reda, sixfold symmetry axis), a u romp-
skim, monoklinskim i triklinskim kristalima postoje
dvije optičke osi koje su određene indeksima refrak-
cije (loma, indices of refraction); v. primary optic axis,
secondary optic axis.
optimum flow rate – optimalni kapacitet proizvodnje,
v. optimum rate of production.
optimum production rate – optimalni kapacitet proi-
zvodnje, v. optimum rate of production.
optimum rate of flow – optimalni kapacitet proizvod-
nje, v. optimum rate of production.
optimum rate of production – optimalni kapaci-
tet proizvodnje. Maksimalni kapacitet proizvodnje
(maximum rate of production) bušotine koji neće
uzrokovati prekomjeran gubitak ležišne energije
(reservoir energy loss) i umanjiti konačan iscrpak (ul-
timate recovery). Sinonimi: optimum flow rate, opti-
mum production rate, optimum rate of flow.
optimum separation point – optimalni uvjeti separaci-
je. Tlak i temperatura pri kojima se postiže maksimal-
na točka kondenzacije u separatorima na polju (za
izvlačenje prirodnog benzina iz plina).
optimum separator pressure – optimalni separatorski
tlak (tlak separatora). Tlak u separatoru koji ujedna-
čava količinu plina izdvojenog iz nafte u separatoru
i skladišnom rezervoaru (stock tank) i količinu otpli-
njene (rezervoarske) nafte kako bi se dobila maksi-
malna količina rezervoarske nafte i najmanje sma-
njenje njena volumena (najmanje skupljanje nafte,
shrinkage of oil). Optimalni tlak separatora osigurava
583 ordinary fault
minimalan ukupni plinski faktor (total gas/oil ratio) i
maksimalnu gustoću rezervoarske nafte (stock-tank
oil gravity). Za običnu naftu optimalni tlak je od 7 do
8,5 bar (100 do 120 psig).
optimum water – optimalna količina vode. U tehnolo-
giji cementacije bušotina – točna količina vode koja
je potrebna za određenu cementnu kašu ili otopinu
(cement slurry).
orbicular – orbikularan. (1) Termin za označavanje
strukture stijena (rock structure) koje sadrže brojne
orbikule (v. orbicule) i također za označavanje stijena
s takvom strukturom. (2) Koji ima oblik orbikule (v.
orbicule).
orbicule – orbikula. U petrologiji – tijelo, više ili manje
sferično, od mikroskopske veličine do promjera od
dva do nekoliko centimetara čije su komponente
raspoređene u koncentričnim slojevima.
orbitoids (Orbitoidacea) – orbitoide. Natporodica fora-
minifera (krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane
su velikim diskoidnim sedlastim ili zvjezdastim kući-
cama (discoidal saddle-shaped tests, stellate tests) sa
stijenkama građenim od radijalno raspoređenih kri-
stala kalcita i dvoslojnom septom (bilamellid septa).
Stratigrafska rasprostranjenost: kreda-danas.
orbitolinids (Orbitolinidae) – orbitolinide. Porodica
izumrlih foraminifera (krednjaka, foraminiferans).
Karakterizirane su relativno velikom konusnom ku-
ćicom (conical test) sa šiljastim visokim konusnim
vrhom i širokom osnovicom ili diskom (shield, disc).
Stratigrafska rasprostranjenost: donja kreda-eocen.
orbitolites (Orbitolites) – orbitolite. Rod izumrlih fora-
minifera (krednjaka, foraminiferans). Karakterizirane
su diskoidnom kućicom (discoidal test) koja sadrži
brojne sitne komorice (chambers) raspoređene u pr-
stenastim nizovima. Stratigrafska rasprostranjenost:
donji paleocen-eocen.
order – (1) red eruptivnih (magmatskih) stijena. U pe-
trologiji – u CIPW klasifikaciji (v. CIPW classification)
eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks)
– osnovna (bazična) jedinica (basic unit) razreda
eruptivnih stijena (v. class, 2a). (2) red. U taksonomiji
– kategorija u hijerarhiji klasifikacije biljaka i životi-
nja između klase ili razreda (v. class, 2b) i porodice ili
familije (v. family, 2) koja se sastoji od jedne ili više
srodnih porodica, potporodica ili podredova. U bo-
tanici naziv reda ima karakteristični završetak –ales
(na primjer, Filicales). (3) red reakcije. U kemiji – kla-
sifikacija kemijskih reakcija u kojoj se reakcija i red
reakcije opisuju kao reakcija prvog reda (monomo-
lekulska ili unimolekulska), drugog reda (bimolekul-
ska), trećeg reda (trimolekulska) ili višeg reda u skla-
du s brojem molekula (jedna, dvije, tri ili više) koje
stupaju u reakciju, na primjer, razlaganje vodikova
peroksida na vodu i kisik je reakcija prvog reda (first-
order reaction).
order of crystallization – redoslijed kristalizacije. Privi-
dan kronološki (vremenski) slijed kojim kristaliziraju
različiti minerali dane asocijacije. Osnovni kriterij za
izdvajanje slijeda su teksturna obilježja. Sinonim:
sequence of crystallization.
ordinary crude (crude oil) – (1) obična sirova nafta, v.
black oil, 1. (2) slojna nafta s malim skupljanjem (kon-
trakcijom), v. low-shrinkage crude oil.
ordinary fault – normalni (gravitacijsdki) rasjed, v. nor-
mal fault.
ordinary oil
ordinary oil – (1) obična sirova nafta, v. black oil, 1. (2)
slojna nafta s malim skupljanjem (kontrakcijom), v.
low-shrinkage crude oil.
Ordovician – ordovicij, ordovicijski period, ordovicij-
ski sistem. Drugi odozdo period/sistem paleozoika
(Paleozoic) ili paleozojske ere (Paleozoic era) nakom
kambrija (v. Cambrian), a prije silura (v. Silurian).
Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema raznim izvo-
rima, vremenski raspon od prije 500 do 440 (ili 505
do 440 ili 500 do 430 ili 500 do 425) milijuna godina.
Katovi ordovicija u Europi su tremadok (Tremadoci-
an), arenig (Arenigian), lanvirn (Llanvirnian), landilo
(Llandellian), karadok (Caradocian) i ašgil (Ashgi-
llian), a u Sjevernoj Americi je podijeljen na serije
kanadij (Canadian), šamplejn (Champlainian) i sin-
sinat (Cincinnatian). Terminom ordovicij se također
označava sistem stijena (system of rocks) formiranih
u tom razdoblju (Ordovician system). U starijoj lite-
raturi ordovicij se katkada smatra donjim silurom
(Lower Silurian). Sedimenti ordovicija se nalaze na
svim kontinentima (osim Antarktike), sudjeluju u
građi sedimentnog pokrova većine platformi i ši-
roko su rasprostranjeni u strukturama nabiranja. U
ordoviciju se na kopnu pojavljuju primitivne biljke,
zatim se javljaju prvi koralji, primitivne ribe, morska
trava i gljive. Također su prebivali raznovrsni beskra-
lješnjaci (radiolarije, foraminifere, graptoliti i drugi),
prevladavale su alge. Nivo mora je bio najprije visok,
zatim je nastupilo globalno zahlađenje i glacijacija
te ekstenzivni vulkanizam. Ordovicij je završio veli-
kim izumiranjem organizama zbog glacijacije. Od
mineralnih sirovina najvažniji su nafta, gorivni škri-
ljavci i fosforiti. Zastarjeli sinonim: Champlainian; v.
Age of Marine Invertebrates.
Ordovician period – ordovicijski period, ordovicij, v. Or-
dovician.
Ordovician system – ordovicijski sistem, ordovicij, v.
Ordovician.
ore – (1) ruda. Prirodni materijal iz kojeg se prihvatlji-
vo profitabilno može izdvojiti mineral (ili minerali)
ekonomske (industrijske) vrijednosti. Terminom se
označava i mineral (ili minerali) izdvojen iz prirodnog
materijala i također se obično (ali ne uvijek) rabi za
rude metala, često s nazivom vrijedne komponente,
na primjer, željezna ruda (iron ore). (2) rudni minera-
li. Termin (u obliku ores) koji se katkada primjenju-
je kao skupni za označavanje opakih (neprozirnih)
akcesornih minerala (opaque accessory minerals),
poput ilmenita i magnetita, u eruptivnim (magmat-
skim) stijenama (igneous rocks).
Orenburgian – orenburg. Stratigrafski kat najgornjeg
dijela gornjeg karbona (uppermost Upper Carbonife-
rous) u Rusiji – iznad gžela (Gzhelian), a ispod aselija
(Asselian) perma.
organic acid – organska kiselina. U tehnologiji obrade
slojeva – smjesa octene kiseline (acetic acid) ili mrav-
lje kiseline (formic acid) s fluorovodičnom kiselinom
(hydrofluoric acid) koja ima relativno malu brzinu
reakcije (reaction rate) i rabi se za kiselinsku obradu
(acidization) oštećenih (zagađenih) formacija u bu-
šotinama s relativno visokom temperaturom.
organic bank – vapnenac od skeleta organizama, v.
bank, 5.
organic geochemistry – organska geokemija. Grana
geokemije koja se bavi izučavanjem organskih tvari.
584 organic sulfur
Organska geokemija uključuje: (a) identifikaciju ma-
tičnih stijena (source rocks) i tipove organskih tvari u
matičnim stijenama; (b) termički historijat matičnih
stijena; (c) prognoziranje tipova ugljikovodika u le-
žištima; (d) identifikaciju putova migracije; (e) kore-
laciju matičnih stijena s naftom; (f ) korelaciju nafte s
naftom, i (g) identifikaciju površinskih izbijanja naf-
te; v. organic matter.
organic limestone – organogeni (organski) vapnenac
(vapnenjak). Vapnenac koji je nastao (formirao se)
ponajprije od skeleta životinja i bilja. U organske
vapnence spadaju koraljni vapnenac (coral limesto-
ne), algalni vapnenac (algal limestone), foraminiferni
vapnenac (foraminiferal limestone), kreda (chalk) sa-
stavljena od kokolita i ljušturni vapnenac ili kokina
(coquina) sastavljen od ljuštura moluska.
organic matter (OM) – organska tvar. U geologiji i
geokemiji – materijal izumrlih životinja i biljaka, fo-
silna materija. Organska tvar (materija) dijeli se na
tipove. Tip I su alge istaložene u lakustričkoj sredini
(lacustrine environment) – može formirati naftni šejl
(škriljavac, oil shale) i relativno je rijedak. Tip II je i
terestrička i akvatska organska materija istaložena u
rubnim marinskim sredinama (marginal marine envi-
ronment) – uobičajene su alge, pelud i spore; primar-
ni je izvor za sirovu naftu. Tip III je drvna organska
tvar koja je izvor za plin. Tip IV je oksidirana, recikli-
rana i izmijenjena (alterirana) organska tvar koja ne
može formirati ugljikovodike. Humusna organska
tvar je sastavljena od terestričkog biljnog materijala
i može formirati ugljen. Sapropelna organska tvar je
sastavljena od akvatskog bilja i zooplanktona i može
formirati sirovu naftu i prirodni plin.
organic mound – bioherma, v. bioherm.
organic reef – organogeni greben (rif). Bioherma (v. bio-
herm) dovoljne veličine za razvoj asociranog facijesa.
Organogeni grebeni su izgrađeni i sastavljeni prete-
žito od ostataka sedentarnih ili kolonijskih organi-
zama i organizama koji vežu sedimente, uglavnom
marinskih – većinom od koralja i alga, u manjoj mjeri
od krinoida (morskih ljiljana), briozoa (mahovnjaka),
spužava, moluska (mekušaca) i drugih organizama
koji prebivaju blizu površine vode, ali ispod nje (iako
mogu biti izvan pri niskoj plimi). Tvrdi dijelovi vanj-
skog skeleta tih organizama ostaju na istom mjestu
nakon njihova uginuća, a talog je dovoljno čvrst i
otporan na eroziju valovima. Organogeni grebeni
mogu također sadržavati još žive organizma; v. algal
reef, coral reef, reef.
organic rock – organogena (organska) stijena. Sedi-
mentna stijena (sedimentary rock) koja se sastoji
uglavnom od ostataka biljnih ili životinjskih organi-
zama, na primjer, materijal koji je prvobitno činio dio
skeleta ili tkiva životinja; v. biogenic rock.
organic sulfur – organski sumpor. Termin kojim se obič-
no označavaju svi sumporni spojevi u prirodnom
plinu osim sumporovodika i oksida sumpora. Ti sum-
porni spojevi se sastoje od ugljik-disulfida (carbon
disulfide), ugljik-oksisulfida (carbon oxysulfide), koji
se također naziva karbonilsulfid (carbonyl sulfide),
tiofena (tiophene) i njegovih homologa, alkanskih
tiola (alkane thiols) ili alkilnih merkaptana (alkyl mer-
captans), kao što su metanski tiol (methane thiol) ili
metilni merkaptan (methyl mercaptan) i etanski tiol
(ethane thiol) ili etilni merkaptan (ethyl mercaptan),
organic texture
te različiti drugi spojevi sumpora koji se nalaze u vrlo
malim tragovima, na primjer, tioeteri (thioethers) i al-
kilni disulfidi (alkyl disulfides).
organic texture – organogena tekstura. Sedimentna
tekstura (tekstura sedimenata, sedimentary texture)
koja je nastala djelatnošću organizama, na primjer,
sekrecija materijala skeleta.
organic theory – teorija organskog postanka (organ-
skog podrijetla). Široko prihvaćena teorija po kojoj su
sirova nafta i prirodni plin (osim dijela metana) nasta-
li (formirali se) od sazrijevanja (maturation) organske
tvari (materije) koja se očuvala u sedimentnim stije-
nama. Sazrijevanje ili termička alteracija (thermal al-
teration) jest promjena s temperaturom i vremenom
iz kerogena (koji je dio organske tvari) u ugljikovodik.
Temperatura (obično između 65° i 150 °C/150° i 300
°F za sirovu naftu i viša od 150 °C/300 °F za termogeni
plin) postignuta je pokapanjem (prekrivanjem) sedi-
menata (burial of sediments) u bazenima. Sedimentna
stijena koja je generirala ugljikovodik naziva se ma-
tična stijena (source rock) i iz nje on migrira u ležišnu
stijenu (reservoir rock) zamke. Vrlo česta matična stije-
na je, na primjer, crni šejl (black shale).
organic weathering – biološko trošenje (raspadanje). U
geologiji – biološki procesi i promjene koji doprino-
se razaranju stijena, na primjer, djelovanje sile prodi-
ranja i širenja korijenja, huminskih kiselina koje oslo-
bađaju mahovine i lišajevi na kontaktu sa stijenama
i raznih životinja (crva, krtica, kunića) koji uzrokuju
promjene površine tla. Sinonim: biologic weathering.
organogenic – organogen. Termin za označavanje sti-
jena ili sedimenata koje su građene (sastoje se) od
produkata organske aktivnosti (ostataka organiza-
ma), na primjer, organogeni konglomerat (organo-
genic conglomerate). Sinonim: organogenous.
organogenous – organogen, v. organogenic.
organolite – organolit. Svaka stijena koja se sastoji
uglavnom od organskog materijala, osobito stijena
nastala od bilja, na primjer, ugljen, smola i bitumen.
organosedimentary – organogeno-sedimentan, orga-
nogeno-taložni. Koji se odnosi na proces sedimenta-
cije pod utjecajem organizama, na primjer, na stro-
matolit, sedimentnu strukturu formiranu životnom
djelatnošću (procesima) cijanobakterija (modroze-
lenih algi).
oriented core – orijentirana jezgra. Jezgra orijentirana
u podzemnom prostoru, odnosno, jezgra koja se
na površini može postaviti u takav položaj kakav je
zauzimala u podzemlju prije izvlačenja. Uzima se s
posebnom oznakom tako da se može odrediti nje-
na originalna orijentacija. Analiziraju se radi određi-
vanja pružanja i nagiba ploha uslojavanja (strike of
bedding planes, dip of bedding planes), a u ležištima
s prirodnim pukotinama radi direktnog određivanja
orijentacije pukotina – smjera njihova pružanja i na-
giba (strike of fractures/joints, dip of fractures/joints).
Orijentirane jezgre se također analiziraju za određi-
vanje smjera maksimalne permeabilnosti (maximum
permeability direction); v. core.
oriented perforating – orijentirano perforiranje. Meto-
da perforiranja zaštitne kolone (kolone zaštitnih cije-
vi, casing) kod višezonskog proizvodnog opremanja
bušotine (multiple well completion). Alatka za perfori-
ranje (perforating tool) određuje smjer drugih kolona
uzlaznih cijevi (tubing string) i usmjerava pušku za
585 orifice well tester
perforiranje (perforating gun) dalje od njih.
orifice – prigušnica, dijafragma, v. orifice plate.
orifice coefficient – koeficijent prigušnice (dijafragme).
Brojčana vrijednost za dano protočno mjerilo koja
se rabi za izračunavanje volumenskog protoka flui-
da (registriranog na dijagramu) u jednadžbi protoka
plina kroz prigušnicu (orifice gas-flow equation). Ko-
eficijent prigušnice sadrži u sebi faktore za promjer
prigušnice i fizikalne karakteristike mjerenog plina
pri standardnim uvjetima.
orifice fitting – fiting prigušnice (dijafragme). Držač
prigušnice (dijafragme, orifice holder) instaliran u
plinovodu (gas line). Kod jednokomornog fitinga pri-
gušnica se može ukloniti ako se u fitingu snizi tlak
(v. junior orifice fitting), a kod dvokomornog fitinga se
prigušnica uklanja bez prekidanja strujanja (v. senior
orifice fitting).
orifice flowmeter – protočno mjerilo s prigušnicom (di-
jafragmom), v. orifice meter.
orifice gas-flow equation – jednadžba strujanja plina
kroz prigušnicu (dijafragma). Jednadžba koja definira
strujanje (protok) plina kroz prigušnicu (dijafragmu)
kao umnožak koeficijenta prigušnice (orifice coeffici-
ent) i ekstenzije tlaka (pressure extension). Ekstenzija
tlaka je jednaka kvadratnom korijenu iz umnoška
diferencijalnog tlaka (differential pressure), odnosno,
pada tlaka kroz prigušnicu (pressure drop across ori-
fice plate) i statičkog tlaka (static pressure) ili tlaka u
cjevovodu (line pressure).
orifice meter – protočno mjerilo s prigušnicom (dijafra-
gmom). Tip protočnog mjerila za mjerenje brzine
strujanja (protoka) fluida (velocity of fluid flow) na
principu registracije diferencijalnog tlaka plina (koji
struji kroz prigušnicu) duž suženja u smjeru struja-
nja. Tlak se zapisuje na kružnom dijagramu (circular
chart), a podaci tlaka se pretvaraju u standardne kub-
ne metre (ili stope) s pomoću faktora mjerila (meter
factor). Najjednostavniji tip tih mjerila je mjerno ko-
ljeno (elbow meter). Venturijeva cijev (Venturi meter)
također spada u tu vrstu protočnih mjerila. Sinonim:
orifice flowmeter.
orifice plate – prigušnica, dijafragma. Metalna ploča sa
središnjim prolaznim otvorom određenog promjera
koja se postavlja u cjevovod radi mjerenja volumen-
skog protoka (volume flow) i kalibracije protočnih
mjerila registracijom diferencijalnog tlaka fluida koji
struji kroz prigušnicu.
orifice plate holder – držač prigušnice (dijafragme). Na-
prava koja drži prigušnicu (dijafragmu) u cjevovodu.
Držač može biti ili par prirubnica prigušnice (orifice
flange) ili fiting prigušnice (orifice fitting).
orifice pressure drop – pad tlaka u prigušnici (dijafra-
gmi). Diferencijalni tlak (pad tlaka) između ulazne i
izlazne strane (ispred i iza) prigušnice (upstream side
of orifice, downstream side of orifice) uzrokovan pove-
ćanjem brzine strujanja plina kroz nju. Pad tlaka pri
strujanju kroz prigušnicu u protočnom mjerilu s pri-
gušnicom (orifice flowmeter) služi za mjerenje brzine
strujanja i volumena.
orifice well tester – protočno plinsko mjerilo s prigušni-
com za ispitivanje bušotina. Naprava za mjerenje pro-
izvodnje (protoka) plina (gas flow) pri ispitivanju bu-
šotina. Sastoji se od nazuvice (nipple), postavljene na
otvorenom kraju cjevovoda, na koju se pričvršćuju
prigušnice s oštrim rubom. Mjeri se statički tlak u na-
original dip
zuvici ispred prigušnice i diferencijalni tlak, a vrijed-
nosti protoka se izračunavaju prema razlici tlakova
ispred i iza prigušnice. Rabi se za ispitivanje bušotina
pri niskim tlakovima i male proizvodnje (plin se ispu-
šta u atmosferu). Točnost mjerenja je ograničena.
original dip – primarni nagib, v. primary dip.
original gas in place (OGIP) – početne rezerve plina u
ležištu. Procijenjeni ukupni volumen (rezerve) plina
u ležištu prije početka njegova iskorištavanja (prije
početka proizvodnje) ili u trenutku početka bušenja.
Mogu se odrediti volumetrijskom metodom, meto-
dom materijalne bilance i metodom analogije. Toč-
nost procjena ovisi o količini i kvaliteti raspoloživih
podataka (kao i u slučaju naftnih ležišta – v. original
oil in place). Sinonimi: gas initially in place, gas origi-
nally in place, initial gas in place.
original horizontality – prvobitni horizontalni (vodo-
ravni) položaj. Horizontalni položaj (ili blizak njemu)
slojeva u vrijeme njihove prvotne sedimentacije.
original interstice – primarna šupljina (pora). Šupljina
(v. interstice) koja se pojavljuje (nastaje) istodobno
s formiranjem stijene. Sinonim: primary interstice; v.
secondary interstice.
original oil in place (OOIP) – početne rezerve nafte u
ležištu. Procijenjeni ukupni volumen (rezerve) nafte
u ležištu prije početka njegova iskorištavanja (prije
početka proizvodnje) ili u trenutku početka bušenja.
Određuje se, ovisno o količini i kvaliteti raspoloživih
podataka, volumetrijskom metodom (procijenjene
rezerve tom metodom su često velike jer ona ne uzi-
ma u obzir heterogenost ležišta), metodom materi-
jalne bilance (točnost procjene tom metodom ovisi
o količini i kvaliteti raspoloživih podataka proizvod-
nje) i metodom analogije (procjena u znatnoj mjeri
zavisi od sličnosti karakteristika ležišta). Sinonimi:
initial oil in place, oil originally in place; v. reserve esti-
mate methods.
original porosity – primarna poroznost, v. primary po-
rosity.
original pressure – početni ležišni tlak, v. initial reservoir
pressure.
original reservoir pressure – početni ležišni tlak, v. ini-
tial reservoir pressure.
original stream – konsekventna rijeka, v. consequent
stream.
ornithischian dinosaurs – ornitishije, pticoliki dinosauri
(velegmazovi), pticokuki, v. ornithischians.
ornithischians (Ornithischia) – ornitishije, pticoliki di-
nosauri (velegmazovi), pticokuki. Jedan od dva reda
izumrlih kopnenih reptila biljoždera iz nadreda
dinosaura (dinosaurs, Dinosauria) u podrazredu ar-
hosaura (archosaurians, Archosauria) – drugi red su
saurishije ili gušteroliki gmazovi (v. saurischians). Ka-
rakterizirani su specifičnom građom kukovlja (zdje-
lice, karlice, pelvis) slično pticama, koje se sastoji od
račvaste preponične kosti (pubis) i bočne kosti (ilium)
koja stoji paralelno s produljenom kosti sjednjačom
(ischium). Prednji kraj čeljusti nema zube i razvijen je
kljun. Ornitishije su bile pretežito kopnene životinje
(osim ornitopoda) i četvoronošci. Stratigrafska ra-
sprostranjenost: gornji trijas-gornja kreda. Sinonimi:
bird-hipped dinosaurs, ornithischian dinosaurs.
ornithopods (Ornithopoda) – ornitopodi. Podred izu-
mrlih reptila ornitishija (pticolikih dinosaura, ornit-
hischians). Uključuje sve dvonožne forme ornitishija.
586 orogeny
orogen, orogene – orogen, v. orogenic belt.
orogenesis – orogeneza, v. orogeny.
orogenetic – orogenetski. Pridjev od termina orogene-
za (orogeny – v.).
orogenic – orogenetski. Pridjev od termina orogeneza
(orogeny – v.).
orogenic belt – orogen, orogenetski pojas. Linearno
ili poput luka savijeno područje koje je podvrgnu-
to nabiranju (folding) ili drugoj deformaciji tijekom
orogenetskog ciklusa (v. orogenic cycle). Orogenetski
pojasevi su tijekom svog stadija nastajanja (formira-
nja) mobilni pojasevi (v. mobile belt) i većina njih je
kasnije postala planinski pojas (mountain belt) po-
storogenetskim procesima. Sinonimi: foldbelt, oro-
gen, orogene.
orogenic cycle – orogenetski ciklus. Vremenski interval
tijekom kojeg se prvobitno mobilni pojas (v. mobile
belt) razvio u stabilizirani orogenetski pojas (v. oro-
genic belt) prolazeći kroz predorogenetsku fazu (v.
preorogenic phase), orogenetsku fazu (v. orogenic
phase) i postorogenetsku fazu (v. postorogenic pha-
se). Koncept je postao zastarjelim priznavanjem plo-
časte strukture Zemlje (plate structure of the Earth).
Sinonim: geologic cycle; v. geotectonic cycle, tectonic
cycle.
orogenic facies – orogenetski facijes. Termin koji se pri-
mjenjuje za označavanje geosinklinalnog facijesa (v.
geosynclinal facies) kada je nužno istaknuti njegovu
tektonsku sredinu (tektonske uvjete njegova formi-
ranja, tectonic environment).
orogenic phase – orogenetska faza. Srednji dio oro-
genetskog ciklusa (v. orogenic cycle) koji je karakte-
riziran vrhuncem mobilnosti kore (crustal mobility) i
orogenetske aktivnosti (orogenic activity). Orogenet-
ska faza je obično kraća od predorogenetske faze (v.
preorogenic phase) koja joj prethodi i postorogenet-
ske faze (v. postorogenic phase) koja slijedi nakon nje
i vremenski može biti kraća od geološkog perioda,
iako je ona obično produljena nizom pulzacija (v.
pulsation).
orogenic sediment – orogenetski sediment. Svaki se-
diment koji je nastao (formirao se) kao rezultat oro-
geneze (v. orogeny) ili koji je neposredno povezan s
orogenetskim područjem u koje su se kasnije uklju-
čili, na primjer, klastični sedimenti (clastic sediments)
poput fliša (flysch) ili molase (molasse).
orogenic unconformity – orogenetski nesklad. Lokalni
kutni nesklad (v. angular unconformity) u području
koje je bilo podvrgnuto utjecaju pokreta nastajanja
gorja (mountain-building movements).
orogeny – orogeneza. U doslovnom značenju – proces
nastajanja (formiranja) gorja. Termin je ušao u upora-
bu sredinom 19. stoljeća kada se smatralo da proces
obuhvaća (uključuje) i deformaciju stijena unutar pla-
ninskih sustava i stvaranje planinskog reljefa. Tek se
znatno kasnije spoznalo da ta dva procesa nisu tako
tijesno povezana ni genetski (postankom) niti po
vremenu zbivanja. U suvremenoj geološkoj primje-
ni termina, orogeneza se smatra procesom čijim su
se djelovanjem formirale strukture unutar područja
nabranog planinskog pojasa, uključujući navlačenje
(thrusting), nabiranje (folding) i rasjedanje (faulting) u
vanjskim i višim slojevima i plastično nabiranje (pla-
stic folding), metamorfozu (metamorphism) i pluto-
nizam (plutonism) u unutarnjim i dubljim slojevima.
orogeosyncline
Samo za najmlađe, kasnokenozojske, planine postoji
očevidni uzročni odnos između tektonskih struktu-
ra i reljefa površine, dok malo takvih dokaza postoji
za rani kenozoik, još manje za mezozoik i paleozoik
i, praktično, nikakvih za pretkambrij. Međutim, bez
obzira na to, sve su tektonske strukture vrlo slične
jedna drugoj neovisno o njihovoj starosti i s obzirom
na to se smatraju kao produkti orogeneze. Sinonimi:
mountain building, orogenesis, tectogenesis; v. dia-
strophism, epeirogeny, morphotectonics.
orogeosyncline – orogeosinklinala. Geosinklinala (v.
geosyncline) koja je kasnije postala područje oroge-
neze (area of orogeny); v. mother geosyncline.
orographic – orografski. (1) U tektonici – termin kojim
se označavaju osobitosti povezane s tektonskom
strukturom planina i topografijom (njihovim relje-
fom). Termin se malo primjenjuje jer se danas pred-
nost daje točnijim pridjevima, poput dijastrofički (v.
diastrophic), epirogenetski (v. epeirogenic) i orogenet-
ski (v. orogenic). (2) U geografiji – (a) Koji se odnosi na
planine (gorje), osobito na njihov položaj i distribu-
ciju. (b) Termin za označavanje kiše ili pljuska koji na-
staju kada se vlagom zasićeni zrak sretne s visokom
preprekom i prisiljen je podići se iznad nje, na pri-
mjer, kiša na padinama planinskog lanca okrenutim
vjetru i izloženim stalnom vjetru s toplog oceana.
orthides – ortidi, v. orthids.
orthids (Orthida) – ortidi. Red izumrlih artikulatnih
brahiopoda (ramenonožaca s bravom, articulate bra-
chiopods). Karakterizirani su uglavnom neporoznom
ljušturom (impunctate shell) ili ljušturom s endopo-
rama (shell with endopuncta) i otvorenim deltirijem
(open delthyrium) i brahioforama (brachiophores).
Uključuje najstarije predstavnike razreda. Stratigraf-
ska rasprostranjenost: donji kambrij-gornji perm.
Drugi oblik termina: orthides.
ortho– – orto–. (1) U petrologiji – prefiks koji, kada se rabi
s imenom metamorfne stijene (metamorphic rock),
pokazuje da se ona formirala od eruptivne (magmat-
ske) stijene (igneous rock), na primjer, ortognajs (or-
thogneiss), ortomafibolit (orthoamphibolite). Prefiks
orto može također upućivati na primarno podrijetlo
(postanak) kristalne sedimentne stijene (crystalline
sedimentary rock), na primjer, ortokvarcit (orthoquar-
tzite), za razliku od metakvarcita (metaquartzite). (2) U
organskoj kemiji – prefiks kojim se označava izomer
aromatskog spoja nastao supstitucijom dvaju susjed-
nih vodikovih atoma benzenske jezgre, koji sadrži
benzensku jezgru supstituiranu u 1,2 položaju. (3) U
anorganskoj kemiji – prefiks za označavanje kiseline
koja se izvodi od svog anhidrida spajanjem s najve-
ćim mogućim brojem molekula vode (maksimalnom
količinom vode), za razliku od meta-kiseline, koja sa-
drži manje vode, na primjer, ortofosforna kiselina (or-
thophosphoric acid) i manje hidratirana metafosforna
kiselina (metaphosphoric acid).
orthoamphibole – ortoamfibol, rompski amfibol. (1)
Skupni naziv za amfibole koji kristaliziraju u romp-
skom (ortorompskom) sustavu; v. clinoamphibole.
(2) Rompski (ortorompski) mineral iz grupe amfibola
(amphibole group), na primjer, antofilit (anthophylli-
te), žedrit (gedrite) i holmkvistit (holmquistite); v. cli-
noamphibole.
ortho-arenite – ortoarenit. Arenit (v. arenite) s detrit-
skim matriksom (detrital matrix) ispod 15%.
587 orthodolomite
orthoceratites (Orthoceras) – ortoceratiti. Rod nauti-
loida (nautiloids). Karakterizirani su postojanjem triju
longitudinalnih brazdi (longitudinal furrow) na ko-
morici kućice koju nastanjuju (body chamber).
orthochem – ortokem. Mineralna tvar koja se formirala
direktnom kemijskom precipitacijom u sedimen-
tacijskom (taložnom) bazenu (depositional basin)
ili u samom sedimentu i razlikuje se od materijala
transportiranog (prenesenog) u čvrstom (tvrdom)
stanju, na primjer, afanokristalni (afanitsko-kristalni)
vapneni mulj (mikrit), intergranularni (međuzrnski)
cement (vezivo), prekristalizirani sedimentni ma-
terijal i metasomatski minerali (poput dolomita); v.
allochem.
orthochemical rock – ortokemijska stijena. Stijena koja
je nastala (formirala se) kemijskom precipitacijom
(obaranjem), na primjer, soli, za razliku od alokemij-
ske stijene (allochemical rock) ili autohtone stijene
(autochthonous rock).
orthochronology – ortokronologija. Geokronologija
(v. geochronology) koja se bazira na standardnoj suk-
cesiji biostratigrafski značajnih fauna ili flora i, pre-
ma tome, na nepovratnim evolucijskim procesima.
Idealno, ortokronologija je kronologija bazirana na
stratigrafskoj sukcesiji (stratigraphic succession) vrsta
u kojoj je svaka sljedeća vrsta potomak vrste koja joj
neposredno stratigrafski prethodi; v. biochronology,
parachronology.
orthoclase – ortoklas. (1) Bezbojni, bijeli, žućkastobijeli,
crveni ili sivkasti mineral iz grupe alkalijskih gline-
naca (feldšpata, alkali feldspar group), po kemijskom
sastavu kalijski alumosilikat (klasa tektosilikata). Or-
toklas je djelomično uređena monoklinska modifi-
kacija kalijskog glinenca, dimorfan je s mikroklinom
i stabilan pri višim temperaturama. Obično sadrži
natrij u malim količinama. Obični ortoklas (common
orthoclase, ordinary orthoclase), najčešće pertitni,
je uobičajeni stjenotvorni mineral i sreće se najviše
u granitima, u drugim kiselim eruptivnim (magmat-
skim) stijenama (acid igneous rocks) i kristalastim škri-
ljavcima (crystalline schists). Sinonimi: common felds-
par, orthose, pegmatolite; v. anorthoclase, plagioclase.
(2) Opći termin kojim se označava svaki kalijski gline-
nac (feldšpat, potassium feldspar) koji je ili se čini da je
monoklinski, na primjer, sanidin (sanidine), submikro-
skopski srasli mikroklin (submicroscopically twinned
microcline), adular (adularia) i submikroskopski srasli
analbit (submicroscopically twinned analbite).
orthoconglomerate – ortokonglomerat. Konglomerat
sa cjelovitim šljunčanim skeletom (gravel framework)
učvršćenim mineralnim cementom (vezivom, mine-
ral cement). Takav konglomerat se formira sedimen-
tacijom iz vrlo turbulentnih vodenih struja (rijeke s
velikom brzinom strujanja ili zone udaranja valova
o obalu), na primjer, ortokvarcitni konglomerat (or-
thoquartzitic conglomerate) i arkozni konglomerat
(arkosic conglomerate). Ortokonglomerati imaju izra-
ženu kosu slojevitost strujanja i asociraju s grubozr-
nastim kososlojevitim pješčenjacima (coarse cross-
bedded sandstones); v. paraconglomerate.
orthodolomite – ortodolomit. (1) Primarni dolomit
(dolomitna stijena – v. primary dolomite) ili dolomit
formiran sedimentacijom. (2) Dolomit (dolomitna
stijena) koja je tako dobro cementirana da su njego-
ve čestice neodvojive.
orthofelsite
orthofelsite – ortofelzit, ortofir, v. orthophyre.
orthogeosyncline – ortogeosinklinala, primarna ge-
osinklinala. Geosinklinala (geosyncline) smještena
između kontinentalnih i oceanskih kratona (conti-
nental cratons, oceanic cratons) koja u sebi uključuje
vulkanski (eugeosinklinalni) pojas (volcanic belt, eu-
geosynclinal belt ) i nevulkanski (miogeosinklinalni)
pojas (nonvolcanic belt, miogeosynclinal belt). Sinoni-
mi: geosynclinal couple, primary geosyncline; v. euge-
osyncline, miogeosyncline.
orthogneiss – ortognajs. Gnajs (v. gneiss) koji se for-
mirao od eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous
rocks) njihovom metamorfozom
ortholimestone – ortovapnenac. Termin predložen za
primarni vapnenac ili vapnenac formiran sedimenta-
cijom (sedimentary limestone).
orthomagmatic stage – ortomagmatski (ortotektički)
stadij. Glavni stadij kristalizacije silikata iz tipične ma-
gme, stadij tijekom kojeg može kristalizirati do 90%
magme. Sinonim: orthotectic stage.
orthomatrix – ortomatriks. Prekristalizirana detritska
glina (recrystallized detrital clay) ili protomatriks (v.
protomatrix) u grauvakama (graywackes) i arkozama
(arkoses).
orthomic feldspar – ortomiktni glinenac (feldšpat), v.
orthomimic feldspar.
orthomicrite – ortomikrit. Genetski termin kojim se
označava neizmijenjeni ili primarni vapneni mikrit
(calcareous micrite). Uključuje alomikrit (allomicrite) i
automikrit (automicrite); v. pseudomicrite.
orthomicrosparite – ortomikrosparit. Genetski termin
za označavanje mikrosparita koji se formirao kemij-
skom precipitacijom u otvorenim šupljinama; v. pse-
udomicrosparite.
orthomimic feldspar – ortomiktni glinenac (feldšpat).
Grupa glinenaca (feldšpata) koji zbog polisintetskog
sraštanja simuliraju viši stupanj simetrije s pravokut-
nom kalavošću (s pravim kutovima između ploha
kalavosti, rectangular cleavages). Sinonim: orthomic
feldspar.
orthophyre – ortofir, ortofelzit. Zastarjeli termin za por-
firnu stijenu (porphyritic rock) koja sadrži fenokristale
ortoklasa (phenocrysts of ortoclase). Sinonim: ortho-
felsite.
orthophyric – ortofirni. Termin kojim se označava tek-
stura osnovne mase (texture of groundmass) nekih
holokristalnih porfirnih eruptivnih (magmatskih)
stijena (holocrystalline porphyritic igneous rocks) u
kojima kristali glinenca (feldšpata) imaju kvadratne
ili kratke, zdepaste pravokutne poprečne presjeke
za razliku od štapićastih (letvičastih) kristala karak-
terističnih za trahitsku teksturu (trachytic texture).
Termin također označava osnovnu masu s takvom
teksturom ili stijenu s ortofirnom osnovnom masom
(orthophyric groundmass).
orthopyroxene – ortopiroksen, rompski piroksen. (1)
Skupni naziv za piroksene koji kristaliziraju u romp-
skom (ortorompskom) sustavu i obično ne sadrže
kalcij i aluminij (ili malo aluminija); v. clinopyroxene.
(2) Rompski (ortorompski) mineral iz grupe pirokse-
na (pyroxene group), na primjer, enstatit (enstatite),
broncit (bronzite), hipersten (hypersthene) i ortofero-
silit (orthoferrosilite); v. clinopyroxene.
orthopyroxenite – ortopiroksenit. Prema klasifikaciji
IUGS (v. IUGS classification) – plutonska stijena (plu-
588 orthorhombic system
tonic rock) s M (mafitski i srodni minerali) jednakim ili
većim od 90 i opx/(ol+opx+cpx) većim od 90 (simbo-
li označavaju: opx–ortopirokseni i sekundarni mine-
rali; cpx–klinopirokseni; ol–olivin i serpentin).
orthoquartzite – ortokvarcit, sedimentni kvarcit, or-
tokvarcitni pješčenjak. Klastična sedimentna stijena
(clastic sedimentary rock) koja se sastoji (građena
je) gotovo jedino od kvarcnog pijeska (s čertom
ili bez njega, quartz sand) s relativno malo finozr-
nastog matriksa (fine-grained matrix) ili potpuno
bez njega, i formirana sekundarnom silifikacijom
(okremenjivanjem, secondary silicification); kvarcit
sedimentnog podrijetla ili »čisti kvarcni pješčenjak«
(pure quartz sandstone). Termin ortokvarcit općeni-
to označava pješčenjak sa sadržajem zrna kvarca i
detritskog (klastičnog) čerta većim od 90 d0 95%,
pri čemu je klastični materijal dobro sortiran, dobro
izvaljan (zaobljen) i cementiran ponajprije sekun-
darnim silicij-dioksidom (katkada karbonatom) koji
se nalazi u optičkom i kristalografskom kontinuite-
tu sa zrnima. Stijena je karakterizirana postojanjem
stabilnih teških minerala (cirkona, turmalina, ma-
gnetita), nedostajanjem fosila i postojanjem kose
slojevitosti i riplova. Ortokvarciti obično zaliježu u
obliku tankog pokrova (thin blanket deposit) velikog
prostiranja povezanog s krupnim neskladom (un-
conformity), na primjer, epikontinentalni sediment
(epicontinental deposit) formiran nastupanjem
mora, a njihova pojava odražava intenzivno ke-
mijsko trošenje (raspadanje, chemical weathering)
drugih primarnih minerala osim kvarca, znatno
transportiranje (prenošenje) i obradu vodom prije
konačne akumulacije (pijesak može biti više puta
sedimentiran, odnosno višestruko pretaložen) i
stabilne uvjete sedimentacije (kao u penepleniza-
cijskom stadiju dijastrofizma). Termin je u biti ekvi-
valentan terminima quartzarenite (kvarcarenit) i qu-
artzitic sandstone (kvarcitni pješčenjak). Sinonimi:
orthoquartzitic sandstone, sedimentary quartzite; v.
quartzose sandstone.
orthoquartzitic – ortokvarcitni, v. orthoquartzite.
orthoquartzitic conglomerate – ortokvarcitni kon-
glomerat (valutičnjak). Dobro sortirani, litološki
homogeni, svijetloobojeni ortokonglomerat (v. or-
thoconglomerate) sastavljen od zrelih ili prezrelih
fragmenata kvarca (uglavnom od fragmenata žilnog
kvarca, čerta i kvarcita veličine sitnih do srednjih va-
lutica) koji čine relativno stabilan materijal formiran
od erodiranih granitskih ili metamorfnih kompleksa
(pri čemu je raspadanjem ili dugim transportiranjem
bio uklonjen finiji i manje stabilan materijal). Takvi
konglomerati su obično proslojeni s čistim kvarcnim
pješčenjakom (pure quartz sandstone). Sinonim: qu-
artz-pebble conglomerate.
orthoquartzitic sandstone – ortokvarcitni pješčenjak,
ortokvarcit, v. orthoquartzite.
orthorhombic crystal system – rompski (ortorompski)
kristalni sustav, v. orthorhombic system.
orthorhombic system – rompski (ortorompski) sustav
(kristalni sustav). Jedan od šest kristalnih sustava
(sustava simetrije kristala, crystal system) koji je ka-
rakteriziran s tri, uzajamno okomite osi simetrije (axis
of symmetry) različite duljine. U rompskom sustavu
kristaliziraju, na primjer, olivin (olivine), topaz (topaz)
i barit (barite). Sinonimi: prismatic system (v.), rhombic
orthose
system; v. hexagonal system, isometric system, monoc-
linic system, tetragonal system, triclinic system.
orthose – ortoza. (1) Sinonim termina orthoclase (or-
toklas), osobito žuti ortoklas. (2) Zastarjeli termin za
označavanje grupe minerala glinenaca (feldšpata,
feldspar group of minerals).
orthosilicate – ortosilikat. U skladu s danas zastarjelom
klasifikacijom silikata kao soli silicijskih (kremenih,
kremičnih) kiselina – sol hipotetske ortosilikatne
(ortokremene, ortokremične) kiseline (hypothetical
orthosilicic acid); v. metasilicate.
orthosparite – ortosparit. Sparitni cement (sparite ce-
ment) koji je formiran fizičko-kemijskom precipitaci-
jom u otvorenim šupljinama; v. pseudosparite.
orthostratigraphy – ortostratigrafija. Standardna ili
«glavna» stratigrafija bazirana na provodnim (ru-
kovodećim) fosilima po kojima se utvrđuju biostra-
tigrafske zone (biostratigraphic zones), na primjer,
na trilobitima (trilobites) u kambriju ili graptolitima
(graptolites) u siluru; v. parastratigraphy.
orthotectic – ortotektički, magmatski, v. magmatic.
orthotectic stage – ortotektički (ortomagmatski) stadij,
v. orthomagmatic stage.
orthotectonics – ortotektonika, alpinotipna tektonika,
v. alpinotype tectonics.
Osagean, Osagian – osedž, osage. Stratigrafska serija
donjeg misisipija (Lower Mississippian) u Sjevernoj
Americi – iznad kinderhuka (Kinderhookian), a ispod
merameka (Meramecian).
Osann’s classification – klasifikacija Osanna. Klasifika-
cija eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks)
koja se bazira samo na kemijskom sastavu (jedino
kemijska klasifikacija). Sustav klasifikacije počiva na
nekim karakterističnim mineralnim kombinacijama
formiranim iz magme – na kombinaciji alkalija s
aluminij-oksidom u određenim proporcijama u gli-
nencima (feldšpatima) i feldšpatoidima i na grupira-
nju vapna s aluminij-oksidom u anortitnoj molekuli
plagioklasa i sa željezom i magnezijem u feromagne-
zijskim mineralima. Stijene se klasificiraju prema ko-
ličini tih kombinacija, postotnom sadržaju silicij-di-
oksida, koeficijentu silicij-dioksida te prema odnosu
natrija i sume alkalija; v. Niggli’s classification.
oscillating beam – bušaće njihalo (balansir), njihalo
(balansir) uređaja za užno udarno bušenje, v. walking
beam, 1.
oscillating motion of a ship – oscilatorno (rotacijsko)
gibanje broda, v. ship motion.
oscillating motion of a vessel – oscilatorno (rotacijsko)
gibanje broda, v. ship motion.
oscillating offshore platform – zglobna morska (odo-
balna) platforma, v. articulated platform.
oscillating platform – zglobna morska (odobalna) plat-
forma, v. articulated platform.
oscillation – (1) oscilacija, kolebanje. U stratigrafiji – po-
navljajuće transgresije i regresije mora (poplavljiva-
nja kopna morem i povlačenja mora, transgression of
seas, regression of seas) s konstantnim pomicanjem
obalne linije, što uvjetuje promjene u karakteru talo-
ženih sedimenata. (2) interstadijal, v. interstade.
oscillation cross ripple mark – valni unakrsni (valni
interferencijski) ripl. Unakrsni (interferencijski) ripl (v.
cross ripple mark) koji je formiran istodobnom ili suk-
cesivnom djelatnošću valova dvaju smjerova ili pre-
sjecanjem smjera valova s već postojećim strujnim
589 outage
riplom (current ripple), na primjer, pravokutni una-
krsni (interferencijski) ripl (rectangular cross ripple
mark) i heksagonski unakrsni ripl (hexagonal cross
ripple mark). Sinonimi: wave cross ripple mark, wave
interference ripple mark; v. composite ripple mark.
oscillation ripple – valni ripl, v. oscillation ripple mark.
oscillation ripple mark – valni ripl. Simetrični ripl (v.
symmetric ripple mark) na pješčanom dnu s oštrim,
uskim i relativno pravocrtnim grebenom (krijestom,
crest) između široko zaobljenih korita (žljebova, tro-
ughs) koji je formiran kružnim strujanjen ili horizon-
talnim kolebanjem vode uzburkane oscilatornim va-
lovima. Sinonimi: oscillation ripple, oscillatory ripple
mark, wave ripple mark; v. current ripple mark.
oscillatory extinction – oscilatorno potamnjenje, v. un-
dulatory extinction.
oscillatory motion of a ship – oscilatorno (rotacijsko)
gibanje broda, v. ship motion.
oscillatory motion of a vessel – oscilatorno (rotacijsko)
gibanje broda, v. ship motion.
oscillatory ripple mark – valni ripl, v. oscillation ripple
mark.
osseous breccia – koštana breča, v. bone breccia.
osteichthyans (Osteichthyes) – koštunjače, ribe koštu-
njače, koštunjave ribe. Razred vertebrata (kralješnja-
ka, vertebrates). Karakterizirani su koštanim skeletom
(bony skeleton), plivaćim mjehurom (swim bladder),
poklopcem škrga (gill cover) i mezodermalnim, ga-
noidnim, cikloidnim ili ktenoidnim ljuskama (me-
sodermal scales, ganoid scales, cycloid scales, ctenoid
scales). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-da-
nas. Sinonim: bony fishes.
osteostracans (Osteostraci) – osteostrake, koštanoštit-
njače. Red izumrlih agnata (beščeljustousnih, agnat-
hans). Karakterizirane su osobito proširenom glavom
(extended head) i spljoštenim tijelom (flattened body).
Glava i dio tijela su bili pokriveni okoštalim oklopom
(štitom), a stražnji dio tijela i rep debelim ljuskama.
Stratigrafska rasprostranjenost: gornji silur-gornji
devon.
ostracod crustaceans – ostrakodi, dvoljušturci, ljuskari,
v. ostracodes.
ostracoderms (Ostracoderma) – ostrakoderme, štitnja-
če. Skupina izumrlih agnata (beščeljustousnih, agna-
thans). Karakterizirane su vanjskim koštanim skele-
tom (bony external skeleton) koji pokriva prednji dio
tijela poput oklopa. Stratigrafska rasprostranjenost:
ordovicij-devon.
ostracodes (Ostracoda) – ostrakodi, dvoljušturci, lju-
skari. Podrazred morskih i slatkovodnih rakova (cru-
staceans). Karakterizirani su dvodijelnom ljušturicom
(bivalve carapace) koja je obično vapnena (ovapnjela)
i s bravom (hinge) duž dorzalnog ruba. Većina ostra-
koda je mikroskopske veličine (duljine 0,4 do 1,5
mm), ali su poznate slatkovodne forme duljine do 5
mm i morske frome duljine do 30 mm. Dobri mikro-
fosili. Stratigrafska rasprostranjenost: donji kambrij-
danas. Drugi oblik pisanja termina: ostracods.
ostracods – ostrakodi, dvoljušturci, ljuskari, v. ostraco-
des.
outage – (1) slobodni volumen rezervoara. Prazni (ne-
ispunjeni) prostor u rezervoaru, posudi, bačvi ili
cisterni, prostor između vrha rezervoara i nivoa te-
kućine u njemu (prostor iznad tekućine) ili volumen
rezervoara koji nije ispunjen tekućinom ili razlika
outage ga(u)ge
između punog (nominalnog) kapaciteta rezervoara
i njegova stvarnog sadržaja. Mjerenjem visine izme-
đu površine (nivoa) tekućine u rezervoaru i mjerne
točke na njegovu vrhu (slobodna visina u rezervoa-
ru) određuje se količina tekućine, na primjer, nafte,
u rezervoaru. Sinonimi: shell outage, tank outage,
ullage. (2) slobodni ekspanzijski volumen rezervoa-
ra. Rezervni slobodni prostor (volumen) rezervoara
predviđen za ekspanziju tekućine, na primjer, nafte,
kada se ona zagrijava sunčevim zrakama ili umjetno.
(3) razlika između volumena tekućine u rezervoaru
pri standardnoj temperaturi (15,6 °C ili 60 °F) i volu-
mena te iste tekućine pri nekoj nižoj temperaturi.
outage ga(u)ge – mjerenje slobodnog volumena re-
zervoara. Metoda određivanja količine tekućine (na
primjer, nafte) u rezervoaru mjerenjem praznog
prostora rezervoara, odnosno visine između povr-
šine (nivoa) tekućine i mjerne točke na vrhu rezer-
voara. Primjenjuje se kada se na dnu rezervoara
nalazi debeli talog. Za određivanje količine tekućine
u rezervoarima se više rabi metoda mjerenja visine
punjenja rezervoara, tj. visine od dna rezervoara do
površine tekućine – v. innage ga(u)ge.
outage method – metoda mjerenja slobodnog volume-
na rezervoara, v. outage ga(u)ge.
outcrop – (1) izdanak. U geologiji – dio geološke forma-
cije ili strukture koji se pojavljuje na površini zemlje.
Također temeljna stijena (bedrock) koja je pokrivena
samo površinskim sedimentima (surficial deposits),
takvim kao što je aluvija (naplavina). Sinonimi: crop,
cropping, outcropping. (2) pojaviti se na površini, ogo-
liti se. Biti izložen i vidljiv na površini Zemlje (geološ-
ka formacija, struktura, stijena). Prednost u primjeni
se daje sinonimu crop out, jer on isključuje zabunu
između imenice i glagola (koji imaju isti oblik u en-
gleskom jeziku).
outcrop area – površina prostiranja (protezanja). Povr-
šina na geološkoj karti unutar koje se prostire neki
kartirani kompleks stijena.
outcrop map – karta izdanaka. Tip geološke karte na
kojoj su prikazani prostiranje i oblik izdanaka, a ne-
ogoljela područja (područja bez izdanaka) ostavlje-
na su praznima. Na takvim kartama se često nanose
mjesta uzimanja uzoraka ili skupljanja fosila i tako-
đer mjerenja pružanja slojeva (strike of beds) i njiho-
va nagiba (dip of beds).
outcrop water – prokapna voda. Oborinska i površin-
ska voda (rain water, surface water) koje se probijaju
(prokapljuju) u podzemlje kroz izdanke poroznih i
raspucanih stijena, rasjedne plohe, stara rudarska
okna i površinske nanose.
outcropping – izdanak, v. outcrop.
outer conductor – vanjski konduktor, v. conductor ca-
sing.
outer mantle – vanjski (gornji) Zemljin plašt, v. upper
mantle.
outer phase – vanjska (kontinualna, neprekidna) faza, v.
continuous phase.
outlet station – mjerno-redukcijska plinska stanica.
Izlazna stanica za prirodni plin. Kompleks plinovoda,
mjernih i regulacijskih (tlaka) uređaja, te pomoćnih
uređaja za prihvat prirodnog plina u lokalni distribu-
cijski sustav. Sinonim: gate station.
outline map – konturna karta. Karta koja prikazuje mi-
nimum geografskih podataka – obično samo kontu-
590 outwash plain
re obalne linije, glavne rijeke, državne granice i velike
gradove ostavljajući tako maksimum slobodnog pro-
stora za nanošenje posebnih dopunskih poataka.
outpost extension well – (1) bušotina za omeđenje
polja, v. delineation well, 1. (2) ekstenzijska bušotina,
bušotina za proširenje polja, v. stepout well.
outpost well – (1) bušotina za omeđenje polja, v. deli-
neation well, 1. (2) ekstenzijska bušotina, bušotina za
proširenje polja, v. stepout well.
output well – proizvodna bušotina, v. producing well.
outside pipe cutter – vanjski rezač cijevi, v. external
cutter.
outstep – ekstenzijska bušotina, bušotina za proširenje
polja, v. stepout well.
outstepping – dopunsko perforiranje. Perforiranje ko-
lone zaštitnih cijevi (casing) radi procjene ili uklju-
čivanja u proizvodnju dodatne produktivne zone
ležišta.
outstep (out-step) well – ekstenzijska bušotina, bušoti-
na za proširenje polja, v. stepout well.
outwash – (1) nanos spiranja (otplavljivanja). U sedi-
mentologiji – materijal tla koji je oborinskim voda-
ma (kišnim potocima, rainwaters) ispran (otplavljen)
s padina i sedimentiran na položenijim mjestima
(mjestima s blažim nagibom). (2) fluvioglacijalni
(vodno-ledenjački) sediment (nanos). U glacijalnoj
geologiji – stratificirani detritus (klastični materijal,
stratified detritus), uglavnom pijesak i šljunak, koji je
otplavljen (»ispran«) s ledenjaka, i transportiran po-
tocima vode nastale njegovim topljenjem (meltwater
streams) i zatim sedimentiran ispred ili pokraj rubne
morene (end moraine) ili na rubu aktivnog ledenjaka.
Grublje zrnasti (krupniji) materijal se taloži bliže ledu.
Sinonimi: glacial outwash, outwash drift; v. overwash,
sandur. (3) voda topljenja ledenjaka.
outwash apron – sandrovska (proglacijalna aluvijalna)
ravnica, v. outwasdh plain.
outwash cone – sandrovski konus, konusni glacijalni
sediment. Konusna akumulacija glacijalnog (san-
drovskog) sedimenta (glacijalni sediment konusnog
oblika, cone-shaped accumulation of outwash), koji
se sastoji uglavnom od pijeska i šljunka, istaložena
potocima vode od topljenja ledenjaka (meltwater
streams) na rubu odstupajućih ledenjaka i ledenih
pokrova. Sinonim: wash cone; v. outwash, 2.
outwash drift – fluvioglacijalni (vodeno-ledenjački) se-
diment (nanos), v. outwash, 2.
outwash fan – sandrovska lepeza, lepezasti glacijalni se-
diment. Lepezasta akumulacija glacijalnog (sandrov-
skog) sedimenta (glacijalni sediment lepezastog
oblika, fan-shaped accumulation of outwash) koja se
sastoji od pijeska i šljunka i istaložena je potocima
vode od topljenja ledenjaka (meltwater streams) ili
ledenog pokrova ispred rubne morene (end morai-
ne) ledenjaka. Takve lepeze međusobno spojene for-
miraju sandrovsku (proglacijalnu aluvijalnu) ravnicu
(v. outwash plain); v. outwash, 2.
outwash plain – sandrovska (proglacijalna aluvijalna,
morenska) ravnica, ravnica spiranja (otplavljivanja).
Široki ravni ili blago nagnuti pokrov formiran od
glacijalnog (sandrovskog) sedimenta (v. outwash, 2)
istaloženog potocima vode od topljenja ledenjaka
(meltwater streams) ispred ili pokraj rubne morene
(terminal moraine) ledenjaka. Takve ravnice nastaju
međusobnim spajanjem lepezastih glacijalnih se-
outwash terrace
dimenata (v. outwash fan). Sinonimi: frontal plain,
marginal plain (v.), morainal apron, morainal plain,
outwash apron, overwash plain, sandr (v.), sandur,
wash plain.
outwash terrace – sandrovska terasa, glacijalna sedi-
mentna terasa. Raščlanjeni glacijalni sedimenti do-
lina (valley train) ili sedimenti stepenice (benchlike
deposit) koji se protežu niz dolinu od sandrovske
(proglacijalne aluvijalne) ravnice (v. outwash plain) ili
rubne morene (terminal moraine); rub sandrovskog
(glacijalnog)sedimenta (v. outwash) s ravnim vrhom
i strmom vanjskom padinom. Sinonimi: frontal terra-
ce, overwash terrace.
outwash train – glacijalni (ledenjački) sediment doline,
v. valley train.
overage – (1) proizvodnja iznad dopuštene. Proizvodnja
bušotine koja je veća od dopuštene (odobrene od
državnog regulativnog tijela). (2) prirast volumena
tekućine u rezervoaru, v. innage, 2.
overall recovery efficiency – ukupni koeficijent obu-
hvata ležišta. Umnožak pojedinih koeficijenata u
procesu istiskivanja nafte – površinskog ili horizon-
talnog (v. areal sweep efficiency) i vertikalnog koefi-
cijenta obuhvata ležišta (v. vertical sweep efficiency)
i koeficijenata istiskivanja i mobilizacije nafte (v. dis-
placement efficiency, mobilization efficiency). Budući
da neki od tih koeficijenata ovise o pornom volume-
nu injektiranog fluida, svaki od njih se mora procije-
niti u istom vremenu. Treba također napomenuti da
se u definiciji američkog Društva naftnih inženjera
(Society of Petroleum Engineers, SPE) pod tim termi-
nom razumijeva pojam overall sweep efficiency (v.).
Drugi oblik pisanja termina: overall reservoir recovery
efficiency.
overall reservoir recovery efficiency – ukupni koefici-
jent obuhvata ležišta, v. overall recovery efficiency.
overall sweep efficiency – ukupni koeficijent obuhvata
ležišta. Prema definiciji američkog Društva naftnih in-
ženjera (Society of Petroleum Engineers, SPE) – omjer
volumena proizvedene nafte u procesu istiskivanja
i volumena nafte u ležištu na početku procesa. Jed-
nak je umnošku koeficijenata površinskog i vertikal-
nog obuhvata ležišta (v. areal sweep efficiency, vertical
sweep efficiency) i koeficijenta mikroskopskog istiski-
vanja nafte (v. microscopic displacement efficiency); v.
overall recovery efficiency.
over and short – višak i manjak proizvedene nafte. Ra-
zlika između izračunane količine proizvedene nafte
i količine nafte u skladišnim rezervoarima. Nastaje
usljed gubitaka nafte čiji uzroci mogu biti curenje,
isparavanje i netočna mjerenja.
overbalance – pretičak tlaka stupca isplake u procesu
bušenja. Uvjeti bušenja kada se primjenjuje isplaka
takve relativne gustoće da je visina hidrostatičkog
tlaka njena stupca u bušotini (kanalu bušotine) veća
od slojnog tlaka (pornog tlaka bušene formacije).
Pretičak tlaka (nadtlak) isplake sprječava pritjecanje
slojnih fluida u bušotinu i potiskuje bušaću isplaku u
formaciju; v. underbalance.
overbalanced drilling – bušenje pri uvjetima pretička
tlaka stupca isplake. U procesu bušenja – metoda
(režim) bušenja bez hidrostatičke ravnoteže tlaka
formacije i stupca isplake u bušotini – pri uvjetima
kada je visina hidrostatičkog tlaka stupca isplake
u bušotini (kanalu bušotine) veća od pornog tlaka
591 overconsolidation
bušene formacije (slojnog tlaka); v. balanced drilling,
underbalanced drilling.
overbank deposit – poplavni sediment, sediment po-
plavne vode. Finozrnasti sediment (silt i glina) istalo-
žen na vodoplavnoj (poplavnoj) ravnici (flood plain)
poplavnim vodama (floodwaters) koje nose suspen-
dirani materijal; v. flood-plain deposit.
overburden – (1) pokrovne stijene. U sedimentologiji
– gornji dio sedimenata (sedimentnih naslaga) koji
stlačuje (komprimira) i konsolidira stijenski materijal
ispod sebe. (2) nanosi. Rahlo (rastresito) tlo, silt, pi-
jesak, šljunak ili drugi materijal (transportiran ili for-
miran na mjestu zalijeganja) koji leži iznad temeljnih
stijena (bedrocks); regolit (v. regolith). (3) pokrov ja-
lovine (jalovih stijena). Jalovi stijenski materijal, rahli
(necementirani) ili konsolidirani, koji zaliježe iznad
rudnog ležišta i mora se ukloniti prije kopanja rude.
Sinonimi: baring, capping, cap rock, top. (4) gornji slo-
jevi seizmičkog presjeka. Dio seizmičkog presjeka koji
se nalazi iznad horizonta refrakcije (prelamanja, re-
fractor) ili refleksije valova (reflector).
overburden gradient – gradijent geostatičkog napre-
zanja, v. overburden stress gradient.
overburden load – litostatički (geostatički, gorski) tlak,
tlak pokrovnih stijena, v. overburden pressure.
overburden pressure – litostatički (geostatički, gor-
ski) tlak, tlak pokrovnih stijena. Vertikalni tlak u pod-
zemlju (u danoj točki Zemljine kore) koji je jednak
tlaku uzrokovanom težinom (opterećenjem) stupca
pokrovnih stijena (iznad zaliježućih) stijena (weight
of overlying rocks), za razliku od tlaka na fluid u pora-
ma stijene koji se naziva ležišnim (reservoir pressure)
ili slojnim (formation pressure) ili tlakom fluida (fluid
pressure). Litostatički tlak se povećava oko 0,226 bar/
m dubine. Sinonimi: earth pressure, geostatic pressu-
re, ground pressure, lithostatic pressure, overburden
load, overburden rock pressure, rock pressure, rock we-
ight pressure.
overburden pressure gradient – gradijent litostatič-
kog (geostatičkog, gorskog) tlaka, litostatički (geosta-
tički) gradijent. Zbroj litostatičkog tlaka i tlaka fluida
u porama. Prosječni gradijent iznosi 0,226 bar/m (1
psi/ft) dubine, što odgovara ukupnoj relativnoj gu-
stoći stijene s pornim fluidima od 2,31. Sinonimi: lit-
hostatic gradient, lithostatic pressure gradient.
overburden rock pressure – tlak pokrovnih stijena, li-
tostatički (geostatički, gorski) tlak, v. overburden pre-
ssure.
overburden stress – geostatičko naprezanje (tlak), v.
overburden pressure, overburden stress gradient.
overburden stress gradient – gradijent geostatič-
kog naprezanja. Tlak pokrovnih stijena (naslaga)
na formaciju podijeljen dubinom zalijeganja, teži-
na pokrovnih stijena (weight of overlying rocks) po
jedinici dubine zalijeganja (unit depth). U praksi se
često uzima da je jednak oko 0,226 bar/m (1 psi/ft)
dubine, ali njegova stvarna vrijednost u mnogim
slučajevima varira s dubinom. Sinonim: overburden
gradient.
overconsolidation – prevelika konsolidacija sedimena-
ta. U geologiji – konsolidacija sedimentnog materi-
jala koja je veća od normalne (očekivane pri postoje-
ćem opterećenju pokrovnim naslagama), na primjer,
konsolidacija zbog desikacije (isušivanja, desiccati-
on) ili tlaka pokrovnih stijena (pressure of overburden)
overdraft
koje su zatim bile uklonjene erozijom; v. normal con-
solidation, underconsolidation.
overdraft – prekomjerno crpljenje. Crpljenje podzemne
vode (withdrawal of ground water) kapacitetom koji
je veći od volumena popunjavanja (replenishment).
overfault – reverzni rasjed, v. reverse fault.
overflow – tok (struja) s vrha hidrociklona. U procesu
bušenja – tok (struja) fluida s vrha ili širokog kraja hi-
drociklona za čišćenje isplake, na primjer, separatora
pijeska (desander) ili separatora silta (desilter), u ko-
jem je više tekućine i manje čvrstih čestica u odnosu
na tok fluida s dna hidrociklona (v. underflow, 4).
overfold – prevrnuta bora. Bora koja je nagnuta u od-
nosu na vertikalu, bora čija oba krila imaju nagib u
istom smjeru iako ne nužno pod jednakim kutom.
Sekvencija slojeva se, prema tome, čini prevrnutom.
Sinonim: overturned fold.
overgage (overgauge) hole – kanal bušotine promjera
većeg (s promjerom većim) od nominalnog, prošireni
(podlokani) kanal bušotine. Kanal bušotine čiji je pro-
mjer veći od promjera (koji je širi od) dlijeta kojim je
izbušen, za razliku od kanala bušotine nominalnog
promjera (v. full-gage hole) ili promjera manjeg od
nominalnog (v. undergage hole). Sinonim: oversize
(oversized) hole.
overhead – (1) vršni destilat, v. overhead product. (2)
opći (režijski) troškovi. Troškovi poduzeća umanjeni za
operativne troškove (troškove poslovanja, operating
costs). Sinonimi: overhead costs, overhead expenses,
overheads.
overhead costs – opći (režijski) troškovi, v. overhead, 2.
overhead expenses – opći (režijski) troškovi, v. overhe-
ad, 2.
overhead product – vršni destilat. Najhlapljivija frakcija
ulazne sirovine koja izlazi na vrhu destilacijske kolo-
ne. Sinonim: overhead.
overheads – opći (režijski) troškovi, v. overhead, 2.
overheated steam – pregrijana vodena para, v. super-
heated steam.
overland flow – površinsko padinsko tečenje. Dio volu-
mena površinske vode (surface runoff) koji teče preko
površine zemlje prema koritima rijeka, osobito povr-
šinsko strujno padinsko tečenje (v. sheet flow, 1). Na-
kon utjecanja te vode u rijeke, ona postaje dio uku-
pne površinske vode. Sinonim: unconcentrated flow.
overlap – prekrivanje. (1) U stratigrafiji – opći termin ko-
jim se označava rasprostiranje marinskih, lakustričkih
ili terestričkih (kontinentalnih) sedimenata (naslaga,
slojeva) izvan granica starijih ispod zaliježućih stije-
na (underlying rocks) čiji su rubovi (granice) s tim u
vezi skrivene ili »prekrivene« (»overlapped«). Termin
također označava nesklad (unconformity) koji obično
prati prekrivanje, osobito takav odnos između sklad-
nih slojeva (conformable strata) da se svaki sukcesiv-
no mlađi sloj prostire izvan granica sloja koji zaliježe
neposredno ispod njega. Termin se često primjenjuje
u smislu termina onlap (transgresivno prekrivanje se-
dimenata) i katkada u smislu termina overstep (tran-
gresivno odsijecanje), pa su neki autori zbog tog pro-
tuslovlja preporučili napuštanje termina. (2) U geo-
logiji – horizontalna komponenta rasjednog pomaka
(pomicanja) izmjerena paralelno pružanju. Sinonimi
(zastarjeli): stratigraphic heave (v.), stratigraphic over-
lap (v.).
overlap fault – (1) reverzni rasjed s blagim nagibom, v.
592 overprint
thrust fault. (2) navlačni rasjed, navlaka. Rasjednuta
struktura (fault structure) u kojoj je jedan sloj navu-
čen na drugi, rasjed u kojem su se pomaknuti slojevi
udvostručili u vertikalnom presjeku. Sinonim: thrust
slip fault.
overlie – zalijegati iznad, prekrivati. U geologiji – ležati
ili se nalaziti iznad nečeg ili na nečem ili zauzimati
viši položaj u odnosu na nešto. Termin se obično pri-
mjenjuje na neke stijene (obično sedimentne ili vul-
kanske) koje zaliježu iznad ili prekrivaju neke starije
stijene; v. underlie.
overload – višak transportiranog sedimenta. U geologiji
– količina sedimenta (taloga, klastičnog materijala)
koja premašuje sposobnost rijeke za njegovo tran-
sportiranje (prenošenje), zbog čega dolazi do talože-
nja dijela materijala.
overloaded stream – potok prezasićen sedimentom. Po-
tok koji je toliko prezasićen sedimentom (klastičnim
materijalom) da se brzina njegova tečenja smanjuje i
dolazi do taloženja dijela transportiranog materijala;
v. underloaded stream.
overpressure – nenormalno (anomalno) visoki tlak. Tlak
u sloju ili ležištu (formation pressure) koji je veći od
normalnog pornog tlaka (pore pressure) ili hidrosta-
tičkog tlaka (hydrostatic pressure). Nadtlak se javlja
u izoliranim ležištima (ležištima koja nisu u vezi s
drugim ležištima). Terminom se također naziva tlak
koji je veći od litostatičkog tlaka (lithostatic pressure)
zbog, na primjer, tektonskog naprezanja (tectonic
stress). Sinonim: geopressure; v. abnormal high pre-
ssure, abnormal low pressure, overpressured reservoir,
underpressured reservoir.
overpressured – nenormalno (anomalno) visokotlačan.
Koji ima nenormalno (anomalno) visok tlak. Pojam se
odnosi na sloj ili ležište čiji je tlak veći od normalnog
hidrostatičkog tlaka. Sinonim: geopressured; v. abnor-
mal high pressure, underpressured reservoir.
overpressured (over-pressured) reservoir – ležište s
nenormalno (anomalno) visokim tlakom. Ležište čiji je
tlak veći od hidrostatičkog (normalnog) tlaka (za 10
do 30%, prema raznim autorima – v. hydrostatic pre-
ssure gradient). Brojni su geološki uzroci anomalno vi-
sokog ležišnog tlaka – zaustavljena kompakcija šejla
(najopćenitije prihvaćeni uzrok, ležišta s anomalnim
visokim tlakom se obično nalaze u sredinama talo-
ženja gdje su debeli sedimenti šejla), temperatura
(porastom temperature povećava se volumen vode
u porama i time tlak ako je ležište izolirano nepro-
pusnim slojevima), tektonske pojave (horizontalno
tlačno naprezanje u stijenama, navlačenje), termički
kreking organske tvari (posljedica je povećanje volu-
mena fluida u porama i time tlaka), gubitak vode u
nekim glinama pri njihovoj promjeni, osmotski tlak
(usljed varijacija saliniteta vode), cementacija i drugi.
Ležišta s anomalno visokim tlakom mogu izazvati ve-
like probleme pri njihovu bušenju – nekontrolirane
erupcije, urušavanje stijena u kanal bušotine, zakli-
njenje (zaglava) bušaćih šipki i gubitke isplake usljed
loma formacije teškom isplakom. Sinonim: abnor-
mally pressured reservoir; v. abnormal high pressure,
abnormal low pressure, underpressured reservoir.
overprint – disturbancija izoliranog radioaktivnog su-
stava. U geokronologiji – potpuni ili djelomični po-
remećaj nekog izoliranog radioaktivnog (izotopnog)
sustava termičkim (termalnim), magmatskim ili
overproduced well
tektonskim aktivnostima, čija je posljedica gubitak
(smanjenje sadržaja) ili dobitak (povećanje sadržaja)
radioaktivnih ili radiogenih izotopa i, prema tome,
promjena vrijednosti radiometrijske (radiološke) sta-
rosti (radiometric age) izmjerene po tom poremeće-
nom sustavu.
overproduced well – bušotina s prekomjernom pro-
izvodnjom. Bušotina koja je proizvela više od njene
dopuštene (odobrene) proizvodnje (allowable).
overproduction – prekomjerna proizvodnja. Proizvod-
nja nafte i/ili plina koja je veća od dopuštene (odo-
brene – allowable) ili od potražnje (demand); v. under-
production.
overpull – nateg, sila natezanja. Veličina sile izvlačenja
kolone cijevi (sile primijenjene na kolonu cijevi koja
djeluje prema gore), na primjer, bušaće kolone (ko-
lone bušaćih alatki, drillstring), koja je veća od težine
kolone u fluidu (na primjer, u zraku ili bušaćoj isplaci).
Zaglavljena kolona cijevi u bušotini može zahtijevati
primjenu takve sile pri izvlačenju kolone. Djelovanje
natega uzrokuje rastezanje (tension) kolone.
override – strujanje istiskivajućeg fluida u krovini ležišta,
v. overriding.
overriding – strujanje istiskivajućeg fluida u krovini leži-
šta. Pojava gravitacijske segregacije fluida u proce-
sima istiskivanja nafte usljed velike razlike gustoće
između istiskivajućeg (injektiranog) fluida i slojne
nafte koja se manifestira kao strujanje lakšeg injek-
tiranog fluida u ležištu iznad teže slojne nafte, tj. kao
strujanje lakšeg fluida bliže krovini ležišta. Opaža se u
procesima istiskivanja nafte parom, ugljik-dioksidom
i miscibilnim otapalima (plinom), te u procesima pod-
zemnog izgaranja nafte. Posljedica je mimoilaženje
nafte s istiskivajućim fluidom (istiskivanjem) u podini
ležišta. Sinonimi: gravity-induced overriding, gravity
override, gravity overriding, override; v. underriding.
oversaturated – prezasićen, kiseo. U petrologiji – termin
za označavanje eruptivne (magmatske) stijene (igne-
ous rock) ili magme koji sadrži višak silicij-dioksida (ili
katkada aluminij-oksida) u odnosu na količinu po-
trebnu za formiranje zasićenih (v. saturated, 1b) mine-
rala (tj. minerala koji sadržavaju maksimalnu količinu
vezanog silicij-dioksida) iz postojećih baza. Sinonim:
silicic (v.); v. undersaturated, unsaturated.
overshot – vanjski hvatač cijevi, zvono s čeljustima (s kli-
novima) za vanjsko hvatanje cijevi, overšot. U procesu
instrumentacije – najčešće primjenjivana alatka za
instrumentaciju (fishing tool) koja je namijenjena za
vanjsko hvatanje i vađenje ostavljenih cijevi (buša-
ćih šipki i njihovih spojnica) u kanalu buštine. Sastoji
se od pete vodilice (guide shoe), donjeg prijelaznika
(lower sub) sa spiralnim ili cilindričnim čeljustima
(slips, grapples), kojima hvata i drži odlomljenu cijev
ili njene spojnice kod vađenja, tijela (body) i gornjeg
prijelaznika (upper sub). Overšot omogućuje cirkula-
ciju fluida kroz cijev koja se hvata. Neki imaju glodalo
(overshot mill) za obradu promjera vrha hvatane cije-
vi. U operaciji instrumentacije se može spustiti jedan
overšot ili dva za hvatanje cijevi različita promjera.
Postoji više konstrukcija overšota – jednostupanjski
(single-bowl overshot), višestupanjski (multiple-bowl
overshot), s cirkulacijom (circulating overshot, washo-
ver circulating overshot), s čeljustima (dog-type over-
shot), oslobodivi (releasing overshot, releasing bowl
overshot), oslobodivi s cirkulacijom (releasing and
593 overturned limb of fold
circulating overshot), za hvatanje kratkih cijevi (short-
catch overshot) i dugih cijevi (long-catch overshot); v.
fishing, fishing tools.
overshot guide – vodilica vanjskog hvatača cijevi (over-
šota). U procesu instrumentacije – fiting na dnu
vanjskog hvatača cijevi (v. overshot) za usmjeravanje
(vođenje) alatke na vrh cijevi ostavljene u kanalu
bušotine pri njenom hvatanju. Promjer vodilice over-
šota neznatno je manji od promjera kanala bušotine
(hole size).
overshot mill – vanjski hvatač cijevi (overšot) s glodalom.
U procesu instrumentacije – glodalo koje se spušta
u bušotinu na dnu vanjskog hvatača cijevi (v. overs-
hot) ostavljene u kanalu bušotine radi obrade njena
promjera do veličine koja je nužna za hvatanje cijevi.
Sinonim: overshot milling tool.
overshot milling tool – vanjski hvatač cijevi (overšot) s
glodalom, v. overshot mill.
oversize (oversized) hole – kanal bušotine promjera
većeg (s promjerom većim) od nominalnog, prošireni
(podlokani) kanal bušotine, v. overgage hole.
overstep – transgresivno odsijecanje. Prekrivanje (v.
overlap) koje je karakterizirano pravilnim odsijeca-
njem (truncation) starijih naslaga potpune sedimen-
tacijske sekvencije (presjeka) s jednom ili više kasnijih
(mlađih) naslaga. Termin se češće primjenjuje u V. Bri-
taniji nego u SAD označavajući progresivno prekriva-
nje (pokapanje, progressive burial) odrezanih rubova
ispod zaliježućih slojeva pod površinom nesklada
(unconformity), osobito kada nesklad nije očevidan,
ali postaje jasan pri detaljnom kartiranju.
overthrust – položena navlaka. U geologiji – reverzni
rasjed s malim kutom nagiba rasjedne plohe (low-
angle thrust fault), obično od 10° do 15° ili manjim.
Velikih je razmjera i s pomakom (pomicanjem) koji se
obično mjeri kilometrima. Sinonimi: low-angle thrust,
overthrust fault; v. underthrust fault.
overthrust block – tektonski pokrov, v. overthrust na-
ppe.
overthrust fault – položena navlaka, v. overthrust.
overthrust nappe – tektonski pokrov. Stijensko tijelo
koje formira krovinski dio (hanging wall) položene
navlake (overthrust) velikih razmjera. Sinonimi: over-
thrust block, overthrust sheet, overthrust slice.
overthrust sheet – tektonski pokrov, v. overthrust na-
ppe.
overthrust slice – tektonski pokrov, v. overthrust nappe.
overtravel of pump plunger – inercijsko povećanje
duljine hoda plunžera pumpe, v. pump plunger over-
travel.
overtreatment – prekomjerna obrada. Dodavanje
emulziji prevelike količine kemikalija za razbijanje
emulzije (deemulgatora).
overturned – prebačen, prevrnut. U geologiji – termin
za označavanje bore ili krila bore koji su nagnuti u od-
nosu na vertikalu tako da sekvencija slojeva izgleda
prevrnutom. Sinonimi: inverted, reversed.
overturned bedding – prevrnuto (prebačeno) zalijega-
nje slojeva. Zalijeganje slojeva pri kojem stariji slojevi
leže na mlađim i njihova podina je okrenuta prema
gore, a krovina prema dolje, na primjer, u donjem kri-
lu polegle antiklinalne bore. Sinonimi: inverted bed-
ding, reversed bedding.
overturned fold – prevrnuta bora, v. overfold.
overturned limb of fold – prebačeno (prevrnuto) krilo
overwash plain
bore. Krilo prebačene (prevrnute) ili polegle bore u
kojoj se primjećuje obratni stratigrafski slijed slojeva.
Sinonim: inverted limb of fold.
overwash plain – sandrovska ravnica, v. outwash plain.
overwash terrace – sandrovska terasa, v. outwash
terrace.
ovoid – ovoid. Šupljina u središtu nepotpuno supstitui-
ranog oolita (v. oolith).
ovulite – oolit, v. oolith.
o/w/o emulsion – emulzija tipa »nafta u vodi/voda u
nafti«, v. oilfield emulsions.
Oxfordian, Oxfordian stage – oksford, oxford. Stra-
tigrafski kat gornje jure (Upper Jurassic) u Europi
– iznad kalovija (Callovian), a ispod kimeridža (Kim-
meridgian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 160
do 155 milijuna godina. Sinonim: Corallian.
oxidates – oksidati. Sedimenti sastavljeni od oksida i
hidroksida željeza i mangana koji su kristalizirali iz
vodenih otopina. Oksidati su jedna od grupa sedime-
nata (evaporati, hidrolizati, oksidati, reduzati, rezista-
ti) prema njihovoj klasifikaciji, odnosno grupiranju
po analogiji s označavanjem stadija diferencijacije u
kemijskoj analizi stijena; v. evaporates, hydrolysates,
reduzates, resistates.
oxidation cell – oksidacijska ćelija. Uređaj za izvođenje
laboratorijskih ispitivanja procesa podzemnog iz-
garanja nafte na jezgrama radi dobivanja podataka
o reaktivnosti različitih nafti i mehanizmu reakcija
oksidacije u poroznoj sredini ležišta. Nafte su op-
ćenito podvrgnute dvjema uzastopnim reakcijama
oksidacije u ležištu: (1) reakciji niskotemperaturne
oksidacije (do temperature 340 °C) koja djeluje na
lakše komponente slojne nafte (u ležištu se stvaraju
male količine ugljik-dioksida i ugljik-monoksida iako
je potrošnja kisika velika); (2) reakciji visokotempera-
turne oksidacije koja se odvija u uskoj zoni ležišta, uz
samu frontu izgaranja, i utječe na teže komponen-
te slojne nafte (u ležištu dolazi do krekiranja slojne
nafte s hlapljivim i plinovitim frakcijama i koksom
odloženim na površini stijene kao produktima). Ispi-
tivanja se vrše s jezgrama zasićenim naftom u ćeliji
koja se zagrijava do 500 °C. U ćeliju se kontinuirano
injektira zrak, registrira se temperatura i mjere i ana-
liziraju plinoviti produkti. Pokusi u oksidacijskoj ćeliji
su pokazali, na primjer, da slojne nafte s asfaltnom
i naftenskom bazom stvaraju veliku količinu koksa
i zbog toga su dobri kandidati za primjenu procesa
podzemnog izgaranja nafte, za razliku od parafin-
skih nafti i nafti niske gustoće; v. high-temperature
oxidation, low-temperature oxidation.
oxidative degradation of polymers – oksidacijska (ok-
sidativna) razgradnja polimera. Gubitak svojstava (vi-
skoznosti) otopine polimera (poliakrilamidi, biopo-
limeri) djelovanjem kisika otopljenog u injektiranoj
vodi. Brzina razgradnje raste s porastom temperatu-
re, a otopljeni ioni metala (na primjer, trovalentnog
željeza) djeluju kao katalizatori. Oksidacijska razgrad-
nja polimera se može spriječiti ili smanjiti na mini-
mum uklanjanjem kisika iz injektirane ili slojne vode
(na vrijednost ispod nekoliko dijelova na milijardu)
deaeracijom ili primjenom agensa za uklanjanje ki-
sika (dezoksidatora); v. polymer degradation, oxygen
scavenger, polymer biodegradation, shear degradation
of polymers, thermal degradation of polymers.
594 ozokerite
oxidizing environment – oksidacijska (oksidativna)
sredina. Sredina sa slobodnim kisikom, na primjer,
aerobna voda, sedimenti.
oxidizing flame – oksidacijski plamen. Vanjski, gotovo
nevidljivi i manje intenzivni dio plamena puhaljke
(koja se primjenjuje za dijagnostiku minerala) iz ko-
jeg se može dodavati kisik ispitivanom spoju (mine-
ralu); v. reducing flame.
oxygen content of crude oils – sadržaj kisika u sirovim
naftama. Ukupan sadržaj kisika (u obliku spojeva koji
sadrže kisik) općenito je nizak, ali može iznositi do
2%. Spojevi koji u sebi imaju kisik su uglavnom kar-
boksilne kiseline i fenoli.
oxygen corrosion – korozija kisikom. Tip vanjske korozi-
je uzrokovane oksidacijom ili hrđanjem čelika usljed
izloženosti uređaja i opreme utjecaju atmosferskog
kisika ili korozivne atmosfere. Intenzitet korozije kisi-
kom ovisi o temperaturi, eroziji površine metala, svoj-
stvu produkta korozije, površinskom filmu te o posto-
janju i tipu elektrolita. Postojanje slane vode uzrokuje
vrlo veliko povećanje brzine korozije. Postrojenja na
moru su, na primjer, izložena koroziji u podvodnoj
zoni, zoni zapljuskivanja i močenja vodenom praši-
nom. Za zaštitu opreme od korozije kisikom rabe se
specijalne legure za njenu izradu, vanjske zaštitne
prevlake od metalnih i nemetalnih materijala i katod-
na zaštita.
oxygen demand – kemijska potrošnja kisika, v. chemical
oxygen demand.
oxygen-enriched in-situ combustion – podzemno
izgaranje nafte s injektiranjem zraka obogaćenog kisi-
kom, v. in-situ combustion.
oxygen ratio – kisikov koeficijent, koeficijent aciditeta.
Omjer (odnos) broja (količine) atoma kisika u bazič-
nim oksidima minerala ili stijena i broja atoma kisika
u silicij-dioksidu. Sinonimi: acidity coefficient, acidity
quotient, coefficient of acidity.
oxygen scavenger – dezoksidans, dezoksidator, agens
za uklanjanje kisika. Kemikalija, na primjer, natrij-sul-
fit, koja reagira s kisikom u injektiranoj vodi i na taj
način ga uklanja. Primjenjuje se za sprječavanje koro-
zije u procesima zavodnjavanja ležišta i sprječavanje
oksidacijske razgradnje polimera u procesima kemij-
skog zavodnjavanja ležišta (EOR-procesima).
oxyhornblende – oksirogovača, bazaltna rogovača, v.
basaltic hornblende.
oysters (Ostreidae) – oštrige, kamenice. Porodica školj-
kaša (bivalve mollusks). Karakterizirani su nepravil-
nom ljušturom (irregular shell) s nejednakim ljuskama
(većom ljuskom ljušture pričvršćeni su za plitko mor-
sko dno), koja se zatvara jednim mišićem zatvaračem
(adductor muscle), malim stopalom (foot) ili bez njega
i nepostojanjem sifona (siphon). Važni su provodni
fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost:
trijas-danas.
ozocerite – ozokerit, zemni vosak. Prirodni parafinski vo-
sak (natural paraffin wax) što se nalazi u nepravilnim
žilama (veins) u sedimentnim stijenama (sedimentary
rocks). Sastoji se uglavnom od ugljikovodika (u ras-
ponu od C22 do C50). Strukture je mikrokristalne, boje
tamno žute, smeđe ili crne. Topljiv je u benzenu i
terpentinu. Sinonimi: ader wax, earth wax, fossil wax,
native paraffin, ozokerite.
ozokerite – ozokerit, zemni vosak, v. ozocerite.
pachyodont
Pp
pachyodont – (1) pahiodontan. Termin za označavanje
sustava zuba (dentition) brave (hinge) nekih moluska
školjkaša (bivalves, bivalve mollusks) koji se sastoji
od velikih, debelih, teških, tupih i bezobličnih zuba.
(2) pahiodont. Molusk školjkaš iz reda Pachyodonta
s pahiodontnim tipom brave. Sinonim: pachyodont
mollusk.
pachyodont mollusk – pahiodont, v. pachyodont, 2.
Pacific suite – Pacifička serija eruptivnih stijena. Jedna
od dviju velikih grupa eruptivnih (magmatskih) sti-
jena (igneous rocks) koja je karakterizirana stijenama
kalcitičnog (calcic rocks) i kalcitično-alkalnog sastava
(calc-alkalic rocks). Sve tercijarne i holocenske erup-
tivne stijene svijeta su prema jednoj podjeli svrstane
u dvije glavne grupe – atlantsku seriju i pacifičku seri-
ju. Pacifička serija je tako nazvana zbog prevladava-
nja kalcitičnih i kalcitično-alkalnih stijena u području
cirkumpacifičkog orogenetskog pojasa (circum-Paci-
fic orogenic belt). Međutim, zbog velike raznovrsno-
sti tektonskih uvjeta (i pridruženih tipova stijena) u
područjima pacifičke (i atlantske) serije taj se termin
danas rijetko rabi za označavanje srodnih tipova sti-
jena; v. Atlantic suite, Mediterranean suite.
packed assembly – kruti dubinski bušaći sklop (sklop
bušaćih alatki), v. packed bottomhole assembly.
packed biomicrite – zbijeni biomikrit. Biomikrit (v. bi-
omicrite) u kojem zrna (fragmenti) skeleta (skeletal
grains) organizama čine više od 50% stijene; v. sparse
biomicrite.
packed bottomhole assembly – kruti dubinski bušaći
sklop (sklop bušaćih alatki). Dubinski bušaći sklop
(sklop bušaćih alatki – v. bottomhole assembly) koji je
krut i stabiliziran kako bi se postigao nominalni pro-
mjer bušotine (kanala bušotine). Sastoji se od buša-
ćih šipki (drillpipes), dlijeta-proširivača (reamer), sta-
bilizatora (stabilizers) i kvadratnih teških šipki (square
drill collars). Rabi se jedan do osam (uobičajeno tri ili
četiri) stabilizatora koji se postavljaju neposredno
iznad bušaćeg dlijeta. Kruti bušaći sklop se primje-
njuje za stabilizaciju dlijeta i održavanje vertikalnog
smjera bušenja (često se primjenjuje za bušenje for-
595 packed tower
macija koje su sklone iskrivljavanju kanala bušotine)
i za održavanje kuta nagiba kose bušotine. Sinonimi:
packed assembly, packed-hole assembly, packed-hole
bottomhole assembly, stiff bottomhole assembly.
packed column – punjena kolona. Apsorpcijska, frak-
cionacijska ili destilacijska kolona ispunjena sitnim
česticama različitog materijala, za razliku od kolona
u kojima se čestice nalaze na horizontalnim sitima
(horizontal screens) ili kolona s tavanima punjenim
tekućinom (liquid filled bubble trays). Plinovita faza
(u koloni struji prema gore) i tekuća faza (struji pre-
ma dolje) u tijesnom su kontaktu u cijeloj koloni i
odvajaju se neposredno prije napuštanja kolone; v.
packed tower.
packed-hole assembly – kruti dubinski bušaći sklop
(sklop bušaćih alatki), v. packed bottomhole assembly.
packed-hole bottomhole assembly – kruti dubinski
bušaći sklop (sklop bušaćih alatki), v. packed bottom-
hole assembly.
packed off – (1) hermetiziran (zabrtvljen) preventerom.
Termin za označavanje prstenastog prostora bušoti-
ne (annulus) koji je hermetiziran (zabrtvljen) prste-
nastim protuerupcijskim uređajem (preventerom,
annular blowout preventer). (2) izoliran dubinskim br-
tvenicama (pakerima). Termin za označavanje dijela
(intervala) bušotine (kanala bušotine) koji je izoliran
dubinskim brtvenicama (pakerima, packers).
packed-pendulum assembly – kruti njihajni (kruti
klatni) dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki).
Dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki, botto-
mhole assembly) koji se primjenjuje za izradu kosih
(koso usmjerenih) bušotina (deviated wells). Sličan
je fleksibilnom njihajnom bušaćem sklopu (v. lim-
ber-pendulum assembly), osim što ima jedan ili više
stabilizatora postavljenih iznad klatnog stabilizatora
(pendulum stabilizer) koji se nalazi 0,9 do 1,8 metara
(30 do 60 stopa) iznad bušaćeg dlijeta (drill bit).
packed tower – punjeni toranj. Apsorpcijski toranj
(absorber) ili toranj za stripovanje (stripper) u kojem
se vrši uklanjanje komponenata iz struje tekućine i
kapljevine iz plina. Tekućina ulazi na vrhu, a izlazi na
packer
dnu tornja, dok plin ulazi na dnu, a izlazi na vrhu tor-
nja; v. packed column.
packer – dubinska brtvenica, paker. U naftnoj indu-
striji – cjevasti dubinski uređaj (naprava) višestruke
brtvene namjene koji se spušta u kanal bušotine
sa zaštitnom kolonom (cased hole, cased well), bez
zaštitne kolone (open hole, open well) ili s lajnerom
(liner) ili u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i širenjem
elastičnih prstenova na svom obodu izolira (brtvi)
prstenasti prostor bušotine ili dio kanala bušotine,
na primjer, radi izolacije kolone uzlaznih cijevi od
zaštitne kolone (casing), višezonskog proizvodnog
opremanja bušotina, izolacije zona (intervala) za te-
stiranje, ispitivanje ili uzorkovanje ili iz proizvodnih
razloga. Dijele se na dva osnovna tipa: (a) proizvod-
ni pakeri (production packers) – dio su proizvodne
opreme bušotine, i (b) pakeri za ispitivanja (testing
packers) i obrade bušotina (treat packers, treating
packers) – rabe se privremeno u operacijama ispiti-
vanja, proizvodnog opremanja i remonta bušotina.
Postoje brojne izvedbe (konstrukcije) pakera za ra-
zličite primjene, na primjer, permanentni ili neizvla-
čivi (permanent packer), izvlačivi (retrievable packer,
removable packer), hidraulički (hydraulic packer, hy-
draulically actuated packer), mehanički (mechanical
packer, mechanically actuated packer), bušivi (drilla-
ble packer, millable packer), napuhavajući (inflatable
packer, inflation packer), za završno višezonsko pro-
izvodno opremanje bušotine (multiple completion
packer, multiple string packer), za višestupanjsku
cementaciju (multistage cementing packer), za bušo-
tine sa zaštitnom kolonom (hook-wall packer, tubing
packer) i bez zaštitne kolone (open-hole packer, for-
mation packer) i druge konstrukcije. Tipičan paker
se sastoji od brtvenih elemenata (komponenata,
seal elements), mehanizama za postavljanje i oslo-
bađanje i sidrenih čeljusti. Tijelo pakera obično ima
prolazni kanal za cirkulaciju isplačnog fluida ili za
spuštanje alatki žičanim užetom u bušotinu, a može
imati vanjske i unutarnje navoje za spajanje s drugim
alatkama. Katkada se u bušotinu ugrađuju dva pake-
ra (tandem packers) ili više.
packer flowmeter – protočno mjerilo s dubinskom br-
tvenicom (pakerom). Mjerilo brzine strujanja fluida
tipa spinera (spinner-type of velocity meter) s dubin-
skom brtvenicom (pakerom, packer) za brtvljenje
prstenastog prostora između mjerila i kolone za-
štitnih cijevi (casing) i usmjeravanje strujanja fluida
kroz protočno mjerilo. Izmjerena brzina strujanja se
preračunava u volumenski protok. Taj tip mjerila se
može rabiti za mjerenje protoka pri relativno malim
brzinama strujanja fluida.
packer fluid – pakerski fluid. Fluid koji se postavlja u
prstenasti prostor bušotine između kolone uzlaznih
cijevi (tubing) i eksploatacijske kolone zaštitnih cijevi
(production casing) iznad dubinske brtvenice (pake-
ra) kolone uzlaznih cijevi (tubing packer). Pakerski
fluid u bušotini potpomaže kontrolu tlaka u njoj, sni-
žava diferencijalni tlak na paker i usporava koroziju
opreme. Pakerski fluid je obično gel na bazi ulja (oil-
base gel) i slane vode (brine-base gel) ili atapulgitni
gel (attapulgite gel), a fluid s malim sadržajem čvrstih
čestica (low-solids packer fluid) sadržava polimerni
aditiv za povećavanje njegove viskoznosti (polymer
viscosifier), inhibitor korozije (corrosion inhibitor) i
596 packing gland
topljive soli. Radni fluid za završno proizvodno opre-
manje bušotine (v. completion fluid) se također često
primjenjuje kao pakerski fluid.
packer method – pakerska metoda obrade kiselinom.
Regulirana (kontrolirana) obrada kiselinom u kojoj
se pakerom (dubinskom brtvenicom) sprječava stru-
janje kiseline u prstenastom prostoru bušotine dalje
nego što je potrebno.
packer mill – glodalo (glodač) dubinske brtvenice (pake-
ra). Alatka za instrumentaciju (fishing tool) kojom se
glodaju čeljusti dubinske brtvenice (pakera, packer
slips) radi njegova izvlačenja iz bušotine.
packer seat – sjedište dubinske brtvenice (pakera). Mje-
sto na stijenki kanala bušotine na kojem je postavlje-
na dubinska brtvenica (paker).
packer squeeze – cementacija pod visokim tlakom s pri-
mjenom dubinske brtvenice (pakera). Tip cementacije
pod visokim tlakom (squeeze cement job) u kojoj se
cementna kaša (cement slurry) pumpa u bušotinu
kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) i u formaciju s
postavljanjem izvlačive dubinske brtvenice (retri-
evable packer) spuštene s kolonom bušaćih alatki
(drillstring) ili zaustavnog cementacijskog pakera (re-
tainer packer) spuštenog užetom iznad cementirane
formacije.
packer test – tlačno ispitivanje dubinske brtvenice (pa-
kera). Hidrauličko tlačno ispitivanje (hydraulic pressu-
re test) dubinske brtvenice (pakera) radi određivanja
je li paker u funkciji ili nije.
pack ice – pločni led. (1) Termin koji ima široki smisao
(i tako se primjenjuje) i označava svako područje
pokriveno morskim ledom (osim priobalnog leda –
leda formiranog duž obale i pričvršćenog uz nju, fast
ice) neovisno o obliku ili položaju tog područja. Ploč-
ni led je heterogena smjesa fragmenata leda različi-
te veličine i starosti i nastaje (formira se) gnječenjem
leda ili uzajamnim drobljenjem komada plivajućeg
leda. Nastala ledena masa može biti slabo ili tijesno
zbijena, ali u svakom slučaju ona pokriva potpuno ili
gotovo potpuno površinu mora. Sinonimi: ice cano-
py, ice pack, pack. (2) Ledeni materijal (led) u područ-
ju s razvojem pločnog leda ili koji formira pločni led
(pokrov od pločnog leda).
packing – (1) pakiranje. (a) U geologiji – način distribu-
cije ili prostornog rasporeda čvrstih čestica u sedi-
mentima ili sedimentnim stijenama, osobito raspo-
red klastičnih zrna potpuno nezavisno od autigenog
cementa koji može kristalizirati među njima. (b) U
kristalografiji – način rasporeda atoma ili iona u kri-
stalnoj rešetki. (2) pješčani zasip. U proizvodnji nafte i
plina – ispuna od šljunka ili grubog pijeska u kanalu
bušotine na nivou produktivne formacije za sprječa-
vanje prodora pijeska ili urušavanja u kanal bušotine
i povećavanje pritoka slojnih fluida u bušotinu. (3)
brtvilo. Materijal, na primjer, guma ili vlakno, koji se
rabi za brtvljenje kako bi se spriječilo istjecanje te-
kućina ili plinova.
packing density – gustoća pakiranja, zbijenost, kom-
paktnost. U geologiji – mjera (stupanj) ispunjavanja
(zauzimanja) ukupnog volumena sedimentne stije-
ne (sedimentary rocks) zrnima minerala u odnosu na
slobodne prostore između njih. Jednaka je ukupnoj
duljini zrna izmjerenoj duž određenog smjera u iz-
brusku. Sinonim: grain density.
packing gland – brtvenica, v. stuffing box.
packing proximity
packing proximity – tjesnoća pakiranja. U geologiji –
broj zrna u sedimentnoj stijeni (sedimentary rock)
koja se dodiruju (koja su u kontaktu) s okolnim zr-
nima. Jednaka je ukupnom broju kontakata zrna
(izraženom u postotku) izmjerenom duž određenog
smjera u izbrusku.
packoff – (1) brtvenica prstenastog prostora bušotine.
Uređaj za brtvljenje prstenastog prostora bušotine
(obično na površini). Omogućuje relativno gibanje
cijevi, šipki ili žičanog užeta. (2) alatka za zatvaranje
rupa u koloni uzlaznih cijevi. Alatka koja se sastoji
od gornjeg i donjeg brtvenog elementa odvojenih
odstojnom cijevi i služi za zatvaranje rupa u koloni
uzlaznih cijevi (tubing string). Spušta se u bušotinu
žičanim užetom.
pack off – brtviti prstenasti prostor bušotine. Brtviti
(zabrtviti) prstenasti prostor između kolona cijevi
bušotini ili između bušaće kolone i stijenke kanala
bušotine.
packsand – rahli pješčenjak. Vrlo finozrnasti pješčenjak
koji je toliko slabo konsolidiran (cementiran) da se
lako reže lopatom.
packstone – pekston. Sedimentna karbonatna stijena
(sedimentary carbonate rock) u kojoj zrna formiraju
samostalni skelet, ali koja također sadržava stanoviti
matriks od karbonatnog mulja (matrix of calcareous
mud); v. grainstone, micstone, mudstone, wackestone.
pad – (1) papuča za orijentaciju karotažne sonde. U ka-
rotaži – gumena površina bez elektroda na kraku
(poluzi) karotažne sonde koja se pritisne uz stijenku
kanala bušotine za održavanje točne orijentacije
sonde. Sinonim: backup pad. (2) bočna papuča karo-
tažne sonde, v. sidewall pad. (3) obrok fluida nosioca
bez podupirača. U operacijama hidrauličkog fraktu-
riranja slojeva – obrok (specificirani volumen, slug)
fluida nosioca bez podupirača (propanta, proppant)
koji se pumpa u formaciju prije fluida nosioca s pro-
pantom tijekom hidrauličkog frakturiranja sloja (hy-
draulic fracturing job). Obrok katkada sadrži kiselinu.
Sinonim: spearhead.
paddle mixer – miješalica s lopaticama, mehanička mi-
ješalica. U procesu bušenja – miješalica s rotirajućim
lopaticama na vratilu za miješanje bušaće isplake
(drilling mud) u isplačnim rezervoarima (mud tanks).
Sinonim: mechanical agitator.
palaeo– – paleo–, v. paleo–.
Palaeocene – paleocen, paleocenska epoha, v. Paleoce-
ne.
Palaeocene epoch – paleocenska epoha, paleocen, v.
Paleocene.
palaeocopes (Palaeocopida) – paleokopi. Red izumrlih
ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes). Karakterizirani
su ljušturicom (shell) s dugim ravnim dorzalnim ru-
bom (dorsal margin), obično s režnjevima (lobovima,
lobes), brazdama (sulci) i ventralnim strukturama.
Stratigrafska rasprostranjenost: donji ordovicij-sred-
nji perm (s nekim, upitno identificiranim, formama u
današnjim vodama).
Palaeogene – paleogen, v. Paleogene.
palaeontology – paleontologija, v. paleontology.
Palaeophyticum – paleofitik. Paleobotanička podjela
geološkog vremena koja približno odgovara i karak-
terizirana je životom bilja u paleozoiku; v. Cainop-
hyticum, Mesophyticum.
Palaeozoic – paleozoik, v. Paleozoic.
597 paleoclimate
Palatinian orogeny – palatinska (falačka) orogeneza, v.
Pfalzian orogeny.
paleo– – paleo–. (1) Dio složene riječi koji označava
veliku (drevnu) starost ili vremensku udaljenost (na
primjer, geološko razdoblje paleocen, Paleocene),
drevne uvjete (na primjer, paleoklima, paleoclimate),
nasljedne veze u podrijetlu ili pripadnost fosilnim
formama organizama (na primjer, paleoantropni,
paleoanthropic). Drugi oblik pisanja termina: palaeo.
(2) Prefiks koji, kada se doda nazivu stijene, označava
da je ta stijena nastala prije tercijara i da je obično
pretrpjela alteraciju. Neki autori, međutim, još više
ograničavaju značenje tog prefiksa uz nazive stijena
– na starost prije karbona.
paleobiochemical – paleobiokemijski. Termin za ozna-
čavanje drevnih biokemijskih produkata (poput ami-
nokiselina, masnih kiselina i šećera) izoliranih iz geo-
loških uzoraka koji su pretrpjeli neznatne promjene
tijekom vremena od njihova stvaranja.
paleoblast – paleoblast. Kristal ili ostatak kristala, oso-
bito u metamorfnim stijenama (metamorphic rocks),
koji je stariji od drugih zrna od istog ili drugog tipa
minerala; v. neoblast.
paleobotany – paleobotanika, fitopaleontologija, pa-
leofitologija. Znanost, grana paleontologije, koja se
bavi izučavanjem života drevnog bilja i fosilnih bi-
ljaka i vegetacije (talofita ili steljnjača, pteridofita ili
papratnjača, gimnospermi ili golosjemenjača, angi-
ospermi ili kritosjemenjača) te njihovih ostataka (sje-
menja, listova, drveća, spora, peludi i, rjeđe, cvijeća i
plodova), uključujući izučavanje morfologije, anato-
mije, filogenije i sistematike. Sinonimi: paleophytolo-
gy, phytopaleontology.
paleoceanography – paleooceanografija. Znanost koja
se bavi izučavanjem fizičkih, kemijskih, bioloških i
geoloških aspekata prošlih oceana. Sinonim: paleo-
oceanography.
Paleocene – paleocen, paleocenska epoha. Epoha ra-
nog tercijara (early Tertiary) ili ranog tercijarnog pe-
rioda (early Tertiary period) iza galfa (Gulfian) krede
(krednog perioda - Cretaceous), a prije eocena (Eo-
cene). Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema raznim
izvorima, vremenski raspon od prije 65 do 60 (ili 60
do 57,8 ili 65 do 55,5 ili 66,5 do 54 ili 67 do 55) mili-
juna godina. U Europi se dijeli na katove dan (Dani-
an), mont (Montian) i tanet (Thanetian), a u Sjever-
noj Americi na katove vasač (Wasatchian), klarkfork
(Clarkforkian), tifan (Tiffanian), torehon (Torrejonian),
dregon (Dragonian) i puerk (Puercan). Terminom pa-
leocen se također označava odgovarajuća serija stije-
na (series of rocks) koja je široko rasprostranjena po
cijelom svijetu. U paleocenskim stijenama često su
nađeni nafta i plin.
Paleocene epoch – paleocenska epoha, paleocen, v.
Paleocene.
paleochannel – paleokorito. Ostatak riječnog korita
(stream channel) urezanog u starije stijene i ispunje-
nog mlađim iznad zalegnutim sedimentima – po-
kopano (prekriveno) riječno korito (buried stream
channel).
paleoclimate – paleoklima, geološka klima. Klima da-
nog vremenskog intervala u geološkoj prošlosti.
Istraživanjem i rekonstruiranjem klimatskih prilika u
Zemljinoj prošlosti bavi se znanost paleoklimatolo-
gija (v. paleoclimatology). Sinonim: geologic climate.
paleoclimatic sequence
paleoclimatic sequence – paleoklimatska sekvencija.
Niz klimatskih promjena tijekom geološkog vreme-
na. Prikazuje slijed oscilacija između toplih perioda i
ledenih doba (i brojne kraće oscilacije).
paleoclimatologic map – paleoklimatska karta. Karta
koja prikazuje paleoklimatske podatke (podatke o
klimi u geološkoj prošlosti Zemlje) za dani vremen-
ski interval.
paleoclimatology – paleoklimatologija. Znanost koja
se bavi izučavanjem paleoklima (klima prošlih ge-
oloških epoha – v. paleoclimate), uzrocima njihovih
promjena (među njima i promjene temperature
koje variraju od dijela stupnja tijekom desetgodiš-
njeg perioda do 8 do 12 stupnjeva tijekom geološ-
kog vremena) i rekonstruiranjem klimatskih prilika
na danom mjestu ili na cijeloj Zemlji. Klimatologija
uključuje interpretaciju glacijalnih (ledenjačkih) se-
dimenata, fosila te sedimentoloških, paleogeograf-
skih i drugih vrsta podataka.
paleocurrent – paleostruja. Drevna struja fluida (obič-
no vodena) koja je postojala u geološkoj prošlosti i
čiji se smjer (orijentacija) može pretpostaviti prema
primarnim sedimentnim strukturama i teksturama
(strukturama i teksturama sedimentnih stijena na-
stalih u to vrijeme).
paleocurrent structure – paleostrujna (orijentirana)
struktura, v. directional structure.
paleodepth – paleodubina. Dubina na kojoj su prebi-
vali drevni organizmi ili grupe organizama.
paleoenvironment – paleosredina. Sredina prebivanja
i drugi uvjeti okoliša u geološkoj prošlosti.
Paleogene – paleogen, eogen, numulitik. Interval geo-
loškog vremena koji uključuje epohe/serije paleocen
(v. Paleocene), eocen (v. Eocene) i oligocen (v. Oligoce-
ne) tercijara (tercijarnog perioda kenozoika, Tertiary);
raniji tercijar (earlier Tertiary). Obuhvaća, kako se pro-
cjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski raspon
od prije 65 do 26 (ili 60 do 23,7 ili 66,5 do 25,2 ili 67
do 25) milijuna godina. Kada se tercijar označava kao
era, tada se paleogen zajedno s neogenom (Neoge-
ne) mogu smatrati kao dva perioda tercijara. Tijekom
paleogena su se zbivali jaki tektonski pokreti s formi-
ranjem gorja Kordiljera, Anda i drugog. Maksimalne
transgresije su bile koncem eocena. Na početku pa-
leogena su široko rasprostranjeni bili sisavci i pojavili
su se insektivori, glodavci, primati. Veliko stratigraf-
sko značenje imaju pelagične foraminifere (među
njima numuliti), nanoplanktoni, radiolarije, dijato-
meje. U biljnom svijetu paleogena prevladavaju
kritosjemenjače i golosjemenjače. Sinonimi: Eogene,
Nummulitic (v).
paleogeographic map – paleogeografska karta. Kar-
ta koja prikazuje rekonstruiranu fizičku geografiju
(fizičko-geografski oblik) Zemlje u danom vremenu
geološke prošlosti. Uključuje podatke poput razmje-
štaja (nekadašnjih obrisa) kopna i mora, geomorfolo-
gije kopna, dubine mora, smjerova vodenih i zračnih
struja, distribucije sedimenata dna i klimatskih zona
(pojaseva); v. paleotectonic map.
paleogeography – paleogeografija, paleofiziografija.
Znanost koja se bavi izučavanjem i opisom fizičke
geografije Zemlje u prošlim geološkim razdobljima,
osobito povijesnom rekonstrukcijom fizičko-geo-
grafskog oblika čitave Zemljine površine ili danog
područja u konkretnom vremenu geološke prošlosti
598 paleomagnetism
ili izučavanjem sukcesivnih promjena reljefa povr-
šine tijekom geološkog vremena. Sinonim: paleop-
hysiography.
paleogeologic map – paleogeološka karta. Karta koja
prikazuje geologiju (geološku građu) drevne povr-
šine danog područja u nekom vremenu geološke
prošlosti, osobito karta površine koja se nalazi ne-
posredno ispod pokopanog (prekrivenog) nesklada
– takva karta prikazuje geologiju (geološku građu)
područja kako je ono postojalo u vrijeme kada se
površina nesklada (surface of unconformity) već
formirala, ali prije nego što su se nataložili slojevi
koji su je prekrili (overlapping strata). Sinonim: peel
map (v.).
paleogeomorphology – paleogeomorfologija, paleo-
fiziografija. Grana geomorfologije koja se bavi izu-
čavanjem drevnih površina erozije i drevnog reljefa
(topografije) i njegovih oblika koji su sada skriveni
ispod površine zemlje ili su bili uklonjeni (razoreni)
erozijom. Sinonim: paleophysiography.
paleogeophysics – paleogeofizika. Geofizika prošlih
geoloških epoha, na primjer, istraživanja paleoma-
gnetizma, paleogeodinamike itd.
paleohydrology – paleohidrologija. (1) Izučavanje
najranijih načina iskorištavanja voda. (2) Izučavanje
drevnih hidroloških osobitosti koje su se očuvale u
stijenama.
paleoichnology – paleoihnologija, v. palichnology.
paleoisotherm – paleoizoterma. Linija koja spaja toč-
ke jednake temperature u isto vrijeme u geološkoj
prošlosti.
paleokarst – paleokrš, fosilni krš. Drevni krš u vapnen-
cima – stijena ili područje koji su bili karstificirani i
zatim pokopani (prekriveni) mlađim sedimentima.
Sinonimi: buried karst, fossil karst.
paleolithologic map – paleolitološka karta. Paleo-
geološka karta (paleogeologic map) koja prikazuje
litološke promjene u nekom pokopanom (prekrive-
nom) horizontu ili u nekoj ograničenoj zoni tijekom
određenog vremena geološke prošlosti.
paleomagnetic core orientation – paleomagnetsko
orijentiranje jezgre, v. core orientation.
paleomagnetics – paleomagnetizam, v. paleomagne-
tism.
paleomagnetic stratigraphy – paleomagnetska (ma-
gnetska) stratigrafija. Primjena prirodne remanen-
tne magnetizacije (natural remanent magnetization)
stijena za identifikaciju stratigrafskih jedinica (stra-
tigraphic unit). Remanentna magnetizacija stijena
zavisi od promjena okružujućeg magnetskog polja
u vremenu koje su povezane sa sekularnom varija-
cijom Zemljinog magnetskog polja (geomagnet-
skom sekularnom varijacijom, geomagnetic secular
variation) i njegovim inverzijama. Sinonim: magnetic
stratigraphy.
paleomagnetism – paleomagnetizam. Remanentni
magnetizam (remanent magnetism) u stijenama for-
miran orijentacijom feromagnetskih minerala (uglav-
nom magnetita) prema Zemljinom magnetskom
polju (earth’s magnetic field). Feromagnetski minerali
se sami orijentiraju: (a) u eruptivnim (magmatskim)
stijenama (igneous rocks) kada su se kristali formirali
u taljevini koja se hladila (termoremanentni magne-
tizam, thermoremanent magnetism); (b) u sedimen-
tnim stijenama (sedimentary rocks) s taloženjem zrna
paleomorphology
iz vode (detritski remanentni magnetizam, detrital
remanent magnetism), ili (c) rastom magnetskih
kristala u magnetskom polju (kemijski remanentni
magnetizam, chemical remanent magnetism). Pri-
rodna remanentna magnetizacija stijena se izučava
radi određivanja intenziteta i smjera Zemljinog ma-
gnetskog polja tijekom geološke prošlosti. Sinonim:
paleomagnetics.
paleomorphology – paleomorfologija. Morfologija ili
izučavanje forme i građe (strukture) fosilnih osta-
taka (tvrdih dijelova) radi određivanja prvobitne
anatomije (mekih dijelova) organizama, na primjer,
izučavanje ožiljaka mišića (muscle scars) brahiopoda
(ramenonožaca) čija dubina može upućivati na sna-
gu mišića.
paleontologic facies – paleontološki facijes. Termin
preporučen za uporabu umjesto (u stratigrafiji pri-
mjenjivanog) termina biofacies (biofacijes) za ozna-
čavanje paleontoloških karakteristika sedimentnih
stijena (sedimentary rocks).
paleontologic log – paleontološki profil (presjek) bušo-
tine. Zapis karakteristika slojeva stijena u bušotini s
težištem na stratigrafiji i sadržaju fosila u stijenama.
Sinonim: paleontology log.
paleontologic record – paleontološki zapis, zapis fosila,
v. fossil record.
paleontologic species – paleontološka vrsta. Morfo-
loška vrsta (morphologic species) koja se bazira na
uzorcima fosila (o kojoj se predodžba osniva na izu-
čavanju uzoraka fosila).
paleontology – paleontologija. Znanost koja se bavi
izučavanjem organskog svijeta u geološkoj prošlosti
(pretpovijesnog životinjskog i biljnog života) i zako-
nitosti razvoja njegova života u tijesnoj vezi s izuča-
vanjem povijesti Zemlje na bazi analiza fosilnih osta-
taka biljaka i životinja (uključujući filogeniju), fosilnih
tragova njihove životne aktivnosti, usporedbe fosila
s postojećim formama biljaka, životinja i sredina i
kronologije povijesti Zemlje radi praćenja povijesti
evolucije izumrlih i živih organizama i usko je pove-
zana s nizom bioloških znanosti široko primjenjujući
njihove metode izučavanja i također s nizom geološ-
kih znanosti (biostratigrafijom, historijskom geolo-
gijom, litologijom). Primjenjujući detaljne podatke
o distribuciji fosila u slojevima stijena paleontolozi
pomažu u izradi točnih geoloških karata koje su bit-
ne za istraživanje ugljikovodika (nafte, plina), voda i
ruda. Paleontologija se sastoji od dviju grana – pale-
ozoologije (v. paleozoology) i paleobotanike (v. pale-
obotany). Drugi oblik pisanja termina: palaeontology;
v. invertebrate paleontology, vertebrate paleontology.
paleontology log – paleontološki profil (presjek) bušoti-
ne, v. paleontologic log.
paleo-oceanography – paleooceanografija, v. paleoce-
anography.
paleopalynology – paleopalinologija. Grana palinolo-
gije (v. palynology) koja se bavi izučavanjem fosilnih
spora (fossil spores) i fosilne peludi (fossil pollen). Da-
nas su granice područja paleopalinologije proširene,
pa je u nju uključeno izučavanje (osim spora i peludi)
vrlo raznovrsnih fosilnih mikroskopskih tijela – osta-
taka životinja poput hitinozoa, kao i spora gljiva, di-
noflagelata, akritarha i drugih organizama otpornih
na kiseline (netopljivih u kiselinama) koji se sreću u
sedimentnim stijenama svih starosti (katkada im se
599 paleotypal
dodaju nanofosili i dijatomeje ili dijatomejske alge).
Uobičajeni kriteriji za uključivanje nekog objekta u
paleopalinologiju su da izučavana tijela budu mi-
kroskopske veličine i sastavljena od otporne organ-
ske supstancije (obično od sporopolenina, hitina ili
pseudohitina), što omogućuje njihovo očuvanje u
sedimentnim stijenama i separaciju maceracijom iz
takvih stijena.
paleophysiography – (1) paleofiziografija, paleogeo-
grafija, v. paleogeography. (2) paleofiziografija, pale-
ogeomorfologija, v. paleogeomorphology.
paleophytology – paleofitologija, fitopaleontologija,
paleobotanika, v. paleobotany.
paleosalinity – paleosalinitet. Salinitet (slanoća) nekog
vodenog tijela u geološkoj prošlosti procijenjen na
bazi kemijskih analiza sedimenta ili slojne vode.
paleostructure – paleostruktura. Geološka struktura
područja ili sekvencija stijena (slojeva stijena) u ne-
kom vremenu geološke prošlosti; paleogeološka
struktura ili struktura paleogeološkog područja.
paleostructure map – paleostrukturna karta. Karta
koja izolinijama debljine prikazuje geološku struktu-
ru koja je postojala u vrijeme kada je površina ne-
sklada (surface of unconformity) bila završena i prije
nego što su pokrovni slojevi (overlapping strata) bili
istaloženi.
paleotectonic map – paleotektonska karta. Regionalna
karta koja odražava geološke i tektonske strukture
(geologic features, tectonic features) kakve su postoja-
le u nekom vremenu geološke prošlosti i nije rezultat
svih neistovremenih tektonskih procesa na danom
području koje prikazuje obična tektonska karta (v.
tectonic map). Paleotektonska karta je slična paleo-
geografskoj karti (v. paleogeographic map), ali veću
pažnju poklanja tektonici (tektonskim procesima)
nego razmještaju kopna i mora; v. neotectonic map.
paleotemperature – paleotemperatura. (1) Srednja kli-
matska temperatura u danom vremenu ili na danom
mjestu u geološkoj prošlosti, na primjer, paleokli-
matska temperatura mora. (2) Temperatura pri kojoj
se odvijao geološki proces u prošlosti, na primjer,
temperatura pri kojoj se određeni mineral formirao
tijekom regionalne metamorfoze (metamorfizma).
paleothermal – paleotermički, paleotermalni. Koji se
odnosi na tople klime ili je za njih karakterističan u
geološkoj prošlosti, na primjer, paleotermalna fauna
(paleothermal fauna). Sinonim: paleothermic.
paleothermic – paleotermički, paleotermalni, v. paleot-
hermal.
paleothermometry – paleotermometrija. Mjerenje ili
procjena paleotemperatura (v. paleotemperature),
osobito određivanje temperature plitkog mora u
geološkoj prošlosti bazirano na maseno-spektro-
metrijskom mjerenju sadržaja izotopa kisika u kar-
bonatima fosilnih ljuštura marinskih organizama; v.
geothermometry.
paleotypal – paleotipni. Termin za označavanje fino-
zrnastih porfirnih eruptivnih (magmatskih) stijena
(fine-grained porphyritic rocks) koje imaju karakteri-
stike alteriranih ekstruzivnih (efuzivnih) ili hipabisal-
nih stijena (extrusive rocks, hypabyssal rocks), takvih
kao stijene starosti prije tercijara. Termin paleotipni,
kao i termin kenotipni (v. cenotypal), bili su uvedeni
kako bi se razgraničile finozrnaste eruptivne stijene
tercijara (neovulkanske, neovolcanic) i takve stijene
paleovolcanic
prije tercijara (paleovulkanske, paleovolcanic), ali se
oba termina malo primjenjuju.
paleovolcanic – paleovulkanski. Termin kojim se ozna-
čavaju ekstruzivne (efuzivne) eruptivne (magmat-
ske) stijene (extrusive rocks) starosti prije tercijara; v.
neovolcanic.
Paleozoic – paleozoik, paleozojska era. Era/eratem ge-
ološkog vremena (geološke povijesti Zemlje), najra-
nija era fanerozoika (fanerozojskog eona, Phanero-
zoic) koja obuhvaća interval od kraja pretkambrija (v.
Precambrian) do početka mezozoika (v. Mesozoic) ili
mezozojske ere (Mesozoic era), odnosno vremenski
raspon, kako se procjenjuje i prema raznim izvorima,
od prije 570 do 225 (ili 540 do 248 ili 540 do 250 ili
544 do 248 ili 570 do250 ili 570 do 220 ili 570 do 230
ili 570 do 245 ili 600 do 225) milijuna godina. Uklju-
čuje šest perioda/sistema – kambrij (v. Cambrian),
ordovicij (v. Ordovician), silur (v. Silurian), devon (v.
Devonian), karbon (v. Carboniferous) i perm (v. Permi-
an). Neki geolozi perm smatraju epohom mezozoika.
S početkom paleozoika su povezane zadnje manife-
stacije bajkalskog nabiranja, a sredinom i koncem
paleozoika su zbivanja bila uvjetovana kaledonskim
i hercinskim nabiranjem. Tijekom paleozoika se bilj-
ni i životinjski svijet uvelike mijenjao – od morskog
raslinja do šuma, od protohordata do sinapsida na-
lik sisavcima. Donji paleozoik je karakteriziran ma-
sovnom pojavom životinjskih organizama s čvrstim
skeletom (gotovo samo pojavom beskralješnjaka), u
srednjem paleozoiku su se pojavile oklopljene ribe,
insekti i prve kopnene biljke a u gornjem paleozoi-
ku su se pojavili kralješnjaci (ribe, kasnije amfibije i
niži reptili) i dalje razvijali beskralješnjaci. Floru do-
njeg paleozoika su činile alge, a u gornjem paleozo-
iku se razvila nadzemna vegetacija – psilofiti, alge i
drugo. Formirao se superkontinent Pangea. U ranom
paleozoiku kontinenti su se grupirali oko ekvatora s
kopnom Gondvana (Gondwana), Sibirija (Siberia), La-
urencija (Laurentia) i Baltika (Baltica), a između Lau-
rencije i istočnog dijela Gondvane se protezao veliki
ocean. Paleozoik je završio najvećim masovnim izu-
miranjem organizama u geološkoj povijesti Zemlje.
Kambrijske stijene predstavljaju početak formiranja
stijena koje su zanimljive naftnim geolozima. Zastar-
jeli sinonim: Primary.
Paleozoic era – paleozojska era, paleozoik, v. Paleozoic.
paleozoology – paleozoologija. Grana paleontologije
(v. paleontology) koja se bavi izučavanjem subfosila
i fosila životinja – kralješnjaka (vertebrates) i beskra-
lješnjaka (invertebrates).
palichnology – paleoihnologija. Izučavanje tragova
životne aktivnosti fosilnih organizama (ihnofosila,
trace fossils), za razliku od neoihnologije (v. neoich-
nology).
palimpsest – palimpsest. (1) U marinskoj geologi-
ji – termin kojim se označavaju reliktni sedimenti
(relict sediments) koninentskog šelfa (continental
shelf) prerađeni fizičkim ili biološkim procesima. (2)
U petrologiji – termin za označavanje strukture ili
teksture metamorfnih stijena (metamorphic rocks)
u kojima su sačuvani ostaci prijašnje strukture ili
teksture (možda čak originalne), katkada vidljivi i
golim okom; v. relict, 2. (3) U hidrologiji – termin za
označavanje tipa riječne mreže (drainage pattern) u
kojem je slika suvremene riječne mreže položena na
600 Pannonian, Pannonian stage
sliku starije mreže, ali se s njom ne poklapa, što jasno
upućuje na različite topografske i možda strukturne
uvjete (tj. svjedoči o promjenama u reljefu i možda
strukturi predjela) u vrijeme razvoja takve mreže.
palingenesis – palingeneza. (1) U petrologiji – formi-
ranje nove magme taljenjem (pretaljivanjem) in
situ već postojećih eruptivnih (magmatskih) stijena.
Neki autori smatraju termin palingeneza sinonimom
termina anatexis (anateksa), što nije korektno; v. dia-
texis, metatexis, syntexis. (2) U paleontologiji – reka-
pitulacija, bez promjena, u ranim stadijima razvoja
organizama, karakteristika njihovih predaka.
paludification – potresećivanje, v. peat formation.
palygorskite – paligorskit, atapulgit, v. attapulgite.
palyniferous – peludonosan. Koji sadrži pelud (polen,
pollen). Termin koji se primjenjuje u palinologiji obič-
no za označavanje uzoraka stijena i sedimenata koji
sadrže pelud, spore ili druge palinomorfe (v. palyno-
morph) dobivene pri maceraciji.
palynofacies – palinofacijes. U paleopalinologiji – ter-
min koji se primjenjuje za označavanje asocijacije
palinomorfa (assemblage of palynomorphs) u dijelu
sedimenta koji karakterizira lokalne uvjete sredine i
netipične za regionalnu palinofloru; v. palynomorph
palynology – palinologija. Grana botanike i paleobota-
nike koja se bavi izučavanjem peludi (polena, pollen)
sjemenjača (seed plants) i spora (spores) drugih em-
briofitnih biljaka (embryophytic plants), suvremenih
ili fosilnih, uključujući njihovu rasprostranjenost i
primjene u stratigrafiji i paleoekologiji (pomoć pri
rekonstrukciji paleoklimatskih i paleoekoloških uvje-
ta i pri korelaciji slojeva); v. paleopalynology, pollen
analysis.
palynomorph – palinomorf. Mikroskopsko organ-
sko tijelo s otpornom stijenkom (ovojnicom) koje
se može naći u palinološkim preparatima dobive-
nim maceracijom (u palinološkim maceracijskim
ostacima) i predmet je palinološkog izučavanja.
Palinomorfi uključuju pelud (polen), spore (truske)
mnogih vrsta, akritarhe, hitinozoe, teke i ciste di-
noflagelata, neke kolonijske alge i druge, u kiselini
netopljive,mikrofosile; v. sporomorph.
palynostratigraphy – palinostratigrafija. Primjena pali-
noloških metoda u stratigrafiji.
pancake – tiganjac, v. pancake ice.
pancake ice – tiganjac. Novostvoreni morski led koji se
sastoji od malih i pretežito okruglih komada različi-
tog promjera (od 30 cm do 3 metra) i s nešto uzdi-
gnutim rubovima, što je uzrokovano okretanjem tih
komada i navlačenjem jednih na druge. Led tiganjac
se često formira u ranu jesen u polarnim područjima.
Sinonim: pancake.
p and a – v. plugged and abandoned.
p and s – v. plugged and suspended.
panfan – panfen. Poravnana površina temeljnih stijena
(bedrocks) koja se sastoji od niza spojenih pedime-
nata (v. pediment) i čini zadnji stadij aridnog ciklusa
erozije. Prednost se, međutim, daje sinonimnom ter-
minu pediplain (pediplen) budući da takva površina
ne uključuje aluvijalne lepeze (alluvial fans), iako je
termin panfan prvobitno bio predložen od svog au-
tora za označavanje prostrane aluvijalne lepeze koja
predstavlja krajnji (konačni) stadij procesa geomor-
fološkog razvoja u pustinjskim područjima.
Pannonian, Pannonian stage – panon, pannon. Strati-
panplain
grafski kat gornjeg miocena (Upper Miocene) u istoč-
noj Europi – iznad sarmata (Sarmatian), a ispod pon-
ta (Pontian). Termin se u ranijoj uporabi primjenjivao
kao ekvivalent donjeg dijela ponta (lower Pontian),
a neki ga autori smatraju donjim dijelom pliocena
(lower Pliocene). Ekvivalentan katu meot (Meotian)
gornjeg miocena na području Crnog mora.
panplain – panplen. (1) Vrlo široka ravnica (plain) koja
je formirana spajanjem nekoliko susjednih poplav-
nih (vodoplavnih) ravnica (flood plains) od kojih se
svaka formirala dugotrajnom lateralnom (bočnom)
erozijom meandrirajućim rijekama (lateral erosion by
meandering streams). Formiranje panplena je krajnji
stadij erozijskog ciklusa. Sinonim: panplane. (2) Vrlo
ravna ravnica s općim nagibom prema moru.
panplanation – panplanacija. Djelatnost ili proces for-
miranja i razvoja panplena (v. panplain).
panplane – panplen, v. panplain, 1.
paper chromatography – papirna kromatografija,
kromatografija na papiru. Kromatografska metoda
razdjeljivanja komponenata uzorka prema njihovoj
pokretljivosti u smjesi otopina pod utjecajem (dje-
lovanjem) gravitacije i kapilarnosti pri nanošenju
smjese otopina na kromatografski papir. Razdjelji-
vanje smjese (uzorka) na komponente se postiže
zbog različitih pokretljivosti pojedinih komponena-
ta. Metoda papirne kromatografije obično uključuje
razdjelne postupke (partition procedures); v. chroma-
tography.
paper shale – lisnati šejl. Šejl koji se pri trošenju (raspa-
danju) lako razdvaja na vrlo tanke, tvrde, homogene
i više ili manje elastične slojeve ili lamine slične listo-
vima papira. Lisnati šejl često sadrži mnogo organ-
ske tvari.
para– – para–. (1) U petrologiji – (a) Prefiks koji, kada se
rabi s nazivima metamorfnih stijena (metamorphic
rocks), pokazuje da su se te stijene formirale meta-
morfozom (metamorfizmom) sedimenata (sedimen-
tnih stijena), na primjer, paragnajs (paragneiss). (b)
Prefiks koji, kada se rabi s nazivima klastičnih sedi-
mentnih stijena (clastic sedimentary rocks), označava
da su te stijene bogate matriksom. (2) U kemiji – pre-
fiks koji ukazuje položaj 1,4 u benzenskim i naften-
skim derivatima.
parachronology – parakronologija. (1) Praktično dati-
ranje (određivanje geološke starosti, practical dating)
i korelacija stratigrafskih jedinica (correlation of stra-
tigraphic units). (2) Geokronologija (geochronology)
bazirana na izučavanju fosila (fosilnih organizama)
koji nisu biostratigrafski značajni (provodnih ili ruko-
vodnih fosila), nego samo daju dopunska ili indirek-
tna upućivanja na starost; v. orthochronology.
paraclase – (1) paraklaza. Zastarjeli sinonim termina
fault (rasjed). (2) rasjedna pukotina, paraklaza, v. fault
fissure.
paraconformity – parakonformnost, nesedimentacijski
(stratigrafski) nesklad. U geologiji – skriveni ili nesi-
gurni nesklad (v. unconformity) u kojem se površina
erozije (erosion surface) ne može razlikovati ili u ko-
jem kontakt dvaju slojeva predstavlja jednostavnu
(običnu) plohu slojevitosti (bedding plane) i u kojem
su slojevi, istaloženi prije i nakon prekida sedimenta-
cije, paralelni jedan drugom. Sinonim: nondepositio-
nal unconformity (v.).
paraconglomerate – parakonglomerat, konglomeratni
601 paraffin-base crude oil
muljnjak (madston). Konglomerat (valutičnjak, con-
glomerate) koji nije produkt djelatnosti normalnog
vodenog potoka (toka), nego je sedimentiran takvim
načinima djelatnosti agensa transportiranja (preno-
šenja) masa, kao što su podvodni turbiditni potoci i
klizanja i glečerski (ledenjački) led. Takvi konglome-
rati su karakterizirani razdvojenim šljunčanim skele-
tom (valutice se obično međusobno ne dotiču), često
su nestratificirani (neuslojeni) i odlikuju se visokim
sadržajem matriksa, većim od količine fragmenata
veličine šljunka (valutice mogu činiti manje od 10%
ukupne mase stijene). Primjeri parakonglomerata
su tiliti (tillites), pseudotiliti (pseudotillites), valutični
muljnjaci (pebbly mudstones) i tijela gline i šejla re-
lativno bez strukture u kojima su nejednolično ras-
poređene valutice i obluci. Sinonimi: conglomeratic
mudstone, paraglomerate; v. orthoconglomerate.
paradelta – paradelta. Gornji dio delte ili dio delte blizu
kopna ili dio delte koji je podvrgnut degradaciji (koji
je u stadiju degradacije).
paradiagenetic – paradijagenetski. Termin koji ozna-
čava tijesnu vezu (povezanost) s dijagenezom sedi-
menata (sedimentary diagenesis), na primjer, para-
dijagenetski pokreti (paradiagenetic movement) ili
paradijagenetska deformacija (paradiagenetic de-
formation) koji su dokristalizacijski (precrystalline) u
odnosu na špatizaciju (spathization).
para-ecology – paraekologija, tafonomija, v. taphono-
my.
paraffin – (1) parafin, alkan, ugljikovodik parafinskog
reda, v. alkanes; (2) parafin. Čvrsta, kristalna smjesa
ugljikovodika nalik vosku. Izdvaja se iz parafinske
sirove nafte (paraffin-base crude oil) nakon njena hla-
đenja i često se nakuplja (odlaže) na unutarnjim sti-
jenkama kolone uzlaznih cijevi (tubing) i priključnih
naftovoda (flowlines) te u drugoj proizvodnoj opremi
i tako smanjuje ili potpuno prekida protok nafte na
površinu, pa se mora ukloniti. Parafini su ponajprije
alifatski ugljikovodici (s ravnim i razgranatim lanci-
ma) koji prelaze iz tekućeg u čvrsto stanje tijekom
konvencionalne proizvodnje nafte i operacija nje-
ne obrade, ali izdvojen i odložen parafin na poljima
obično sadrži i aromate, naftene, asfaltene i smole s
točkom taljenja između 45° i 70 °C (neke molekule i s
višom točkom taljenja) i ta se masa naziva wax ili pa-
raffin wax. Prema tome, parafin se odlaže kada sred-
nja temperatura sirove nafte padne otprilike ispod
50 °C (ispod tzv. temperature pojave parafina – wax
appearance temperature); v. paraffin precipitation, pa-
raffin removal.
paraffin asphalt petroleum – v. mixed-base crude oil.
paraffin–base crude – sirova nafta s parafinskom ba-
zom, parafinska sirova nafta, v. paraffin-base crude
oil.
paraffin-base crude oil – sirova nafta s parafinskom
bazom, parafinska sirova nafta. Sirova nafta s visokim
sadržajem alkana (parafinskih ugljikovodika), s malo
asfalta ili bez njega i s parafinskim ostatkom nakon
destilacije. Udjel zasićenih ugljikovodika je najmanje
50%, a parafinskih (izoparafina i n-parafina) veći od
40%. Obično ima manji sadržaj neugljikovodičnih
komponenata od sirove nafte s asfaltnom bazom.
Pri temperaturi okoliša taj tip sirove nafte može sa-
državati veliku količinu čvrstog parafina. Prema re-
lativnoj gustoći, parafinske nafte su lagane, njihova
paraffin-base oil
viskoznost katkada može biti visoka, stinište također.
Boje su zelene. Oko 2% svjetskih resursa nafte su pa-
rafinskog tipa. Rafinerijskom preradom nafti s para-
finskom bazom se dobiva visoki prinos niskooktan-
skog benzina i kvalitetnog motornog mazivog ulja.
Također su izvor za dobivanje parafina. Sinonimi:
paraffin-base crude, paraffin-base oil, paraffinic crude,
paraffinic crude oil, paraffinic oil; v. oil base, aromatic
crude oil, asphalt-base crude oil, mixed-base crude oil,
naphthenic crude, naphtheno-paraffinic crude oil.
paraffin-base oil – nafta s parafinskom bazom, parafin-
ska nafta, v. paraffin-base crude oil.
paraffin deposition – odlaganje parafina, v. paraffin
precipitation.
paraffin deposition preventer – sredstvo za sprječava-
nje odlaganja parafina, v. paraffin dispersant, paraffin
inhibitor.
paraffin deposit – parafinski talog, v. paraffin precipi-
tation.
paraffin deposit prevention – sprječavanje nastanka
parafinskog taloga, v. paraffin dispersant, paraffin in-
hibitor.
paraffin deposit removal – uklanjanje parafinskog ta-
loga, v. paraffin removal, paraffin remover.
paraffin dispersant – dispergator (sredstvo za dispergi-
ranje) parafina. Kemikalija, obično smjesa površinski
aktivnih tvari (hidrofilnih za formaciju i kompatibilnih
s deemulgatorima), za sprječavanje odlaganja (pre-
cipitacije) parafina na stijenkama opreme. Posjeduje
svojstva dispergiranja i močenja, adsorpcijom stvara
molekularni film na kristalima parafina i površini sti-
jenki opreme. Budući da je formirani film hidrofilan,
na njemu se adsorbira voda (ako je ima u proizvod-
nji) i tako znatno smanji privlačne sile između čestica
parafina i površine metala te izrazito uspori taloženje
(precipitaciju) parafina. Močeća svojstva dispergato-
ra omogućuju uklanjanje taloga parafina s površine
stijenki opreme; v. paraffin precipitation, paraffin re-
moval, paraffin inhibitor.
paraffin hydrocarbons – parafinski ugljikovodici, alka-
ni, v. alkanes.
paraffinic crude – parafinska sirova nafta, sirova nafta s
parafinskom bazom, v. paraffin-base crude oil.
paraffinic crude oil – parafinska sirova nafta, sirova
nafta s parafinskom bazom, v. parafin-base crude oil.
paraffinic hydrocarbons – parafinski ugljikovodici, al-
kani, v. alkanes.
paraffinic oil – parafinska nafta, nafta s parafinskom
bazom, v. paraffin-base crude oil.
paraffin inhibitor – inhibitor parafina. Kemikalija koja
se injektira u kanal bušotine radi sprječavanja ili us-
poravanja (smanjivanja) odlaganja parafina na mi-
nimum. Inhibitor se adsorbira na površini kristalića
parafina i time smanjuje djelovanje kohezijskih sila
između kristala (sprječava rast kristala, kristalići para-
fina se modificiraju u male, vrlo razgranate strukture
i lakše dispergiraju u nafti), te između kristala i po-
vršine stijenki opreme. Kao inhibitori se mogu rabiti
homopolimeri, kopolimeri, na primjer, etilen vinila-
cetat, alkil akrilat/anhidrid maleinske kiseline, esteri
olefina/anhidrida maleinske kiseline, alkil akrilat/
vinil piridin; v. paraffin precipitation, paraffin removal,
paraffin inhibitor.
paraffin knife – nož za struganje parafina. Naprava s
prstenom koja se užetom spušta u kolonu uzlaznih
602 paraffin solvent
cijevi (tubing) bušotine radi struganja parafina s nje-
ne stijenke.
paraffin precipitation – precipitacija (istaloživanje)
parafina. Pojava odlaganja parafina u porama sloja u
okolišu kanala bušotine i blizu perforacija, u kanalu
bušotine na dubinskoj opremi (koloni uzlaznih cije-
vi, klipnim šipkama dubinskih pumpi) i u površinskoj
opremi (priključnim i sabirnim cjevovodima, skladiš-
nim rezervoarima). Parafin se odlaže u eruptivnim
bušotinama, kao i u bušotinama s plinskim liftom i
dubinskom pumpama usljed smanjenja tlaka i tem-
perature u procesu proizvodnje nafte, a najčešće
se dešava blizu površine gdje je temperatura najni-
ža. Debljina sloja odloženog parafina ovisi o brzini
strujanja nafte, razlici temperatura između vanjske i
unutarnje stijenke i hrapavosti površine (što je po-
vršina hrapavija, veća je količina odloženog parafina
i tvrdoća njegova taloga). Ako emulzija tipa voda u
nafti sadrži parafin, tada je obično teško razgradlji-
va (parafin formira oblogu oko čestica emulzije koja
sprječava kontakt deemulgatora s emulzijom). Iz
nafte izdvojena parafinska masa se sastoji od krista-
lića parafina, smole i asfaltena, a može sadržavati i
čestice gline, pijeska i vode. Uklanja se mehaničkim,
kemijskim i termičkim metodama (obradom bušoti-
ne zagrijanom, vrućom naftom, otapalima, inhibito-
rima parafina, struganjem); v. near wellbore restricti-
ons, paraffin removal.
paraffin preventer – sredstvo za sprječavanje odlaganja
parafina. Inhibitori i dispergatori parafina (v. paraffin
inhibitor, paraffin dispersant).
paraffin removal – uklanjanje parafina. Postupak ukla-
njanja odloženog čvrstog parafina mehaničkim me-
todama (noževima, strugačima, četkama), kemijskim
metodama (otapalima, dispergatorima, površinski
aktivnim agensima, inhibitorima) ili termičkim meto-
dama (zagrijavanjem dubinskim grijačima, obradom
vrućom naftom); v. paraffin remover, paraffin inhibi-
tor, paraffin dispersant.
paraffin remover – sredstvo za uklanjanje parafina. Ke-
mikalija, mješavina površinski aktivne tvari i otapala,
koja se periodički injektira u kolonu uzlaznih cijevi
(tubing) radi uklanjanja odloženog parafina (a ne i za
sprječavanje i usporavanje odlaganje parafina). Neki
komercijalni produkti djeluju i kao destabilizatori
emulzija i kao oduljivači, pa se mogu primjenjivati i
za uklanjanje parafinskog taloga iz sloja.
paraffins – parafini, alkani, v. alkanes.
paraffin scale – (1) parafinske ljuske. Kristalni parafin
iz sirove nafte koji se odložio na stijenkama cijevi ili
posuda; (2) sirovi parafin. Djelomično (nepotpuno)
oduljeni parafin dobiven iz gača (sirovi parafin koji
se dobije deparafinizacijom destilata i sadrži znatnu
količinu tekućih ugljikovodika).
paraffin scraper – strugač (strugalo) parafina. Naprava
s noževima za uklanjanje parafina iz kolone uzlaznih
cijevi (tubing) u naftnim bušotinama. Spušta se u bu-
šotinu žičanim užetom. Sinonim: parafin scratcher.
paraffin scratcher – strugač (strugalo) parafina, v. pa-
raffin scraper.
paraffin series of hydrocarbons – parafinski niz uglji-
kovodika, v. alkanes.
paraffin solvent – otapalo parafina. Kemikalija za
otapanje, umekšavanje i razbijanje taloga parafina
na fine čestice u koloni uzlaznih cijevi (tubing), na
paraffin wax
klipnim šipkama dubinskih pumpi ili u površinskim
cjevovodima. Struja nafte može lako iznositi obrađe-
ni parafinski talog. Veći učinak se postiže kombinira-
nom primjenom otapala i termičkih metoda.
paraffin wax – (1) kruti parafin. Kruta (čvrsta), kristalič-
na smjesa alkana (parafinski ugljikovodici) dobivena
iz parafinskog destilata sirove nafte. Nalik je vosku,
bijele je boje i bez mirisa, kemijski inertan. Sinonimi:
ceresin wax, paraffin, wax. (2) parafin, v. paraffin, 2.
paragenesis – parageneza. (1) Asocijacija i redoslijed
kristalizacije minerala u stijeni ili žili. (2) Ujecaj jed-
nog minerala na razvoj drugoga.
paragenetic – paragenetski. (1) Koji se odnosi na ge-
netski bliske sedimente koji pripadaju u lateralnom
smjeru kontinuiranim i ekvivalentnim facijesima. (2)
Koji se odnosi na paragenezu (v. paragenesis).
parageosyncline – (1) parageosinklinala, intrageosin-
klinala. Geosinklinala (geosyncline) koja se nalazi
unutar kratona (craton) ili stabilnog područja (stable
area), odgovara epirogenetskom bazenu (epeiroge-
nic basin), a ne orogenetskom pojasu (orogenic belt).
Sinonim: intrageosyncline. (2) Suvremena oceanska
depresija (oceanic depression) smještena u rubu kra-
tona; v. idiogeosyncline.
paraglacial – paraglacijalan, periglacijalan, v. perigla-
cial, 2.
paraglomerate – parakonglomerat, v. paraconglome-
rate.
paragneiss – paragnajs. Gnajs (v. gneiss) koji se formi-
rao od klastičnih sedimentnih stijena (clastic sedi-
mentary rocks) njihovom metamorfozom (metamor-
fizmom); v. orthogneiss.
paragon acid dispersion – kiselina s dispergiranim aro-
matskim otapalom. U operacijama obrade formacija
kiselinom – kiselina koja otapa i organske i anorgan-
ske taloge i primjenjuje se za obradu vodnih injek-
cijskih bušotina ili pretvaranje proizvodnih bušotina
u injekcijske.
paragonite – paragonit, natrijski tinjac (liskun). Mineral
iz grupe tinjaca (liskuna, mica group), po kemijskom
sastavu hidrosilikat natrija i aluminija. Odgovara mu-
skovitu u kojem je kalij gotovo potpuno zamijenjen
natrijem. Kristalizira monoklinski. Boje je žućkaste ili
zelenkaste. Javlja se u obliku listićastih (ljuskastih) i
gustih agregata i nalazi se obično u metamorfnim
stijenama (metamorfitima, metamorphic rocks). Si-
nonim: soda mica.
paraliageosyncline – paraliageosinklinala. Geosinkli-
nala (geosyncline) koja se razvila duž suvremenog
kontinentskog ruba (continental margin), na primjer,
geosinklinala obale Meksičkog zaljeva (Gulf Coast
geosyncline).
paralic – paralički. U sedimentologiji – koji je smješten
kraj mora, ali nije morski (marinski). Termin se osobi-
to odnosi na izmjenjujuće marinske i kontinentalne
sedimente (marine deposits, continental deposits) ista-
ložene na strani obale blizu kopna (okrenute prema
kopnu) ili u plitkovodnoj zoni zalijevanoj (preplavlji-
vanoj) morem i također na sredine rubnih dijelova
mora (u lagunama ili na litoralima). Paraličkim se ta-
kođer nazivaju bazeni (basins), platforme (platforms),
močvare (marshes, swamps) i druge priobalne forme
koje su karakterizirane debelim terigenim sedimen-
tima (terrigenous deposits) u tijesnoj asocijaciji s estu-
arskim i kontinentalnim sedimentima (estuarine de-
603 parallel texture
posits, continental deposits), na primjer, delte koje su
se formirale na kontinentskim šelfovima (continental
shelves) gdje dolazi velika količina aluvije.
parallel bedding – paralelna (konkordantna) slojevi-
tost, v. concordant bedding.
parallel cleavage – paralelni klivaž. Zastarjeli sinonim
termina klivaž plohe slojevitosti (v. bedding-plane cle-
avage).
parallel-displacement fault – rasjed s paralelnim po-
micanjem (s paralelnim pomakom). Rijetko upotre-
bljavani termin za označavanje rasjeda kod kojeg
su sve linearne strukture, što su bile paralelne prije
pomicanja, ostale paralelne i nakon toga.
parallel extinction – paralelno potamnjenje. U kristalo-
grafiji i mineralogiji – tip potamnjenja (v. extinction,
1) u anizotropnim kristalima (anisotropic crystals)
koje je paralelno s obrisima kristala (crystal outlines)
ili s tragovima ploha kalavosti (traces of cleavage pla-
nes); v. inclined extinction, undulatory extinction.
parallel fold – paralelna (koncentrična) bora. Bora u
kojoj je ortogonalna debljina slojeva konstantna (u
kojoj se primarna debljina slojeva ne mijenja tijekom
deformacije). Sinonim: concentric fold.
parallel folding – paralelno nabiranje (boranje). Formi-
ranje antiklinalnih bora (antiklinala) ili doma (kupola)
u kojem su sedimentni slojevi (slojevi sedimentnih
stijena) paralelni i nema ni odebljavanja niti stanji-
vanje slojeva.
parallel-free pump – dubinska pumpa bušotine s dvije
kolone uzlaznih cijevi. Tip hidrauličke dubinske pum-
pe (hydraulic pump) koja se primjenjuje u naftnim
bušotinama opremljenim s dvije kolone uzlaznih
cijevi (tubing string). Radni fluid pumpe (power fluid)
struji u bušotinu kroz jednu kolonu i podiže se na po-
vršinu kroz drugu kolonu uzlaznih cijevi.
parallel growth – paralelni rast, v. parallel intergrowth.
parallel intergrowth – paralelno proraštanje (rast).
Uzajamno proraštanje (rast, intergrowth) dvaju ili
više kristala pri kojem je os (ili više osi) jednog kri-
stala gotovo paralelna osi (ili osima) drugog kristala.
Sinonim: parallel growth.
parallel ripple mark – paralelni ripl. Ripl (v. ripple mark)
s relativno ravnom krijestom (grebenom, crest) i ne-
simetričnim profilom, osobito strujni ripl (v. current
ripple mark).
parallel shot – paralelno seizmičko paljenje. U seiz-
mičkoj prospekciji – pokusno (ispitno) paljenje (test
shot) izvedeno svim pojačalima (amplifiers) koja su
paralelno spojena i priključena na jedan seizmički
prijamnik (geofon, geophone). Paralelno paljenje
se izvodi radi unošenja korekcije u krug (sklop) po-
jačalo-oscilograf (amplifier-to-oscillograph circuits)
za različitu duljinu vodiča, pomak faza, polarnost i
faznost. Sinonim: bridle.
parallel-stream pump – dubinska pumpa s paralelnim
strujanjem fluida. Tip hidrauličke dubinske pumpe
(hydraulic pump) za naftne bušotine u koje su ugra-
đene dvije kolone uzlaznih cijevi (tubing). Radni flu-
id pumpe (power fluid) struji u bušotinu kroz jednu
kolonu, a proizvedeni fluid struji na površinu kroz
drugu kolonu uzlaznih cijevi.
parallel texture – paralelna tekstura. U petrologiji –
opći termin koji uključuje pločastu teksturu (tabular
texture) i prizmatičnu teksturu (prismatic texture) sti-
jena.
parallel tubing-string completion
parallel tubing-string completion – proizvodno opre-
manje bušotine dvjema kolonama uzlaznih cijevi.
Uobičajeni tip dvozonskog završnog proizvodnog
opremanja bušotina (dual completion) ugradnjom
dviju kolona uzlaznih cijevi (tubing string) i dviju du-
binskih brtvenica (pakera, packers) tako da je proi-
zvodnja iz svake produktivne zone razdvojena i fluidi
struje na površinu kroz svoju uzlaznu kolonu.
parallel unconformity – paralelni nesklad, v. disconfor-
mity.
paramarginal geothermal resources – paramarginal-
ni geotermalni resursi. Geotermalni resursi koji su pri-
dobivi uz troškove između jednostruke i dvostruke
tekuće cijene konkurentne energije.
paramarginal reserves – paramarginalne rezerve. Re-
zerve nafte i plina čija razrada i/ili proizvodnja nije
profitabilna uz tekuće cijene, ali se podrazumijeva
da će povećanjem cijena njihovo iskorištavanje biti
rentabilno.
paramorph – paramorfni mineral. Mineral čija se unu-
tarnja (molekularna) struktura promijenila, ali su ke-
mijski sastav ili vanjska forma ostali nepromijenjeni,
mineral koji pokazuje svojstvo paramorfoze (v. para-
morphism), na primjer, kalcit i aragonit.
paramorphism – paramorfoza, alomorfoza. U minera-
logiji – svojstvo minerala da mijenja svoju unutarnju
strukturu bez promjene kemijskog sastava ili vanjske
forme. Takav mineral se naziva paramorfnim. Sino-
nim: allomorphism; v. paramorph.
paraquartzite – parakvarcit. Kvarcit koji se formirao
uglavnom u procesu kontaktne metamorfoze (me-
tamorfizma). Parakvarcit je, prema tome, jedan od
varijeteta metakvarcita.
pararenite – pararenit. Arenit s detritskim matriksom
(detrital matrix) između 15% i 70%.
pararipple, para-ripple – pararipl. Veliki, simetrični ili
gotovo simetrični ripl s položenim padinama, koji ne
pokazuje sortiranost zrna.
parasitic fold – parazitska bora, bora drugog reda. Bora
na krilu (limb) ili zglobu (hinge) veće bore s kojom je
kongruentna – mala bora je parazitska na većoj bori.
Sinonim: subsidiary fold.
parastratigraphic unit – parastratigrafska (radna stra-
tigrafska) jedinica, v. operational unit.
parastratigraphy – parastratigrafija. (1) Dopunska ili
pomoćna stratigrafija (supplemental stratigraphy) ba-
zirana na izučavanju fosila (fosilnih organizama) koji
nisu provodni (rukovodeći) i ne određuju ortostrati-
grafiju (v. orthostratigraphy). (2) Stratigrafija koja se
bazira na radnim stratigrafskim (parastratigrafskim)
jedinicama (v. operational unit).
paratectonic – paratektonski. Koji se odnosi na oroge-
netske pojaseve (orogenic belts) koji su karakterizira-
ni strmim klivažem (steep cleavage) u metamorfnim
stijenama niskog stupnja metamorfoze (low-grade
metamorphic rocks).
paratectonics – paratektonika, germanotipna tektoni-
ka, v. germanotype tectonics.
para-time-rock unit – parakronolitološka jedinica.
Radna kronostratigrafska jedinica (working time-
stratigraphic unit) koja je po svom karakteru biostra-
tigrafska i litostratigrafska (izdvaja se na bazi sadr-
žaja organskih ostataka i litoloških obilježja) i zbog
toga po svojoj biti narušava vremenske granice, na
primjer, zona (lithizone, radiozone), stadij (stage), izo-
604 partially miscible drive
biolit (isobiolith) i izogeolit (isogeolith). Takva jedinica
odražava »približnu sinkronost (istodobnost)«, dok
prava kronostratigrafska jedinica, poput sistema (sy-
stem) i serije (series), odražava »apsolutnu sinkronost
(istodobnost)«.
paraunconformity – paralelni nesklad, v. disconfor-
mity.
parautochthon – parautohton. Tektonska jedinica (tec-
tonic unit) koja je neznatno pomaknuta u odnosu
na autohton i leži između autohtona (autochthon) i
alohtona (allochthon).
parautochthonous – parautohton. Termin kojim se
označavaju mase stijena po svojim tektonskim oso-
bitostima između autohtonih (v. autochthonous) i
alohtonih (v. allochthonous).
parental magma – matična magma. Magma iz koje se
skrućivanjem formirala dana eruptivna (magmatska)
stijena (igneous rock) ili od koje se odijelila druga
magma. Termin se katkada primjenjuje kao sinonim
termina primary magma (primarna magma).
parent rock – matična stijena. (1) U sedimentologiji –
stijena od čijih su se fragmenata i drugih odvojenih
dijelova formirali drugi sedimenti ili stijene. Sinoni-
mi: mother rock, source rock. (2) Masa stijena iz koje
se formirao matični materijal (parent material) tla
(nekonsolidirani mineralni ili organski materijal od
kojeg se formira pravo tlo).
Parker diagram – Parkerov dijagram. Grafička metoda
prikazivanja kemijskog sastava (koncentracije) slanih
voda naftnih i plinskih polja (oilfield brines). Rabi se
vertikalni stupac na kojem se prikazuju koncentraci-
je (u ppm) grupe Ca, Mg i SO4 i grupe Na, Cl2, HCO3 i
CO2; v. Stiff diagram, Tickell diagram.
parogenetic – parogenetski. Koji je formiran prije okru-
žujuće stijene, osobito konkrecija formirana u razli-
čitoj (drugoj) starijoj stijeni iz mlađe stijene koja je
sada okružuje.
partially-hydrolyzed polyacrylamide (PHPA) – par-
cijalno hidrolizirani poliakrilamid, akrilamidno-akri-
latni polimer. Linearni kopolimer monomera akrila-
ta i monomera akrilamida. Proizvodi se hidrolizom
(reakcijom poliakrilamida s bazom, na primjer,
natrij-hidroksidom, kalij-hidroksidom ili natrij-kar-
bonatom) – procesom pretvorbe amidnih grupa u
karboksilne. Stupanj hidrolize (dio amidnih grupa
pretvorenih u karboksilne) u komercijalnim poliakri-
lamidima iznosi 15 do 35%. Parcijalno hidrolizirani
poliakrilamid se znatno manje adsorbira na površini
ležišne stijene. U tehnologiji isplaka se primjenjuje
kao aditiv za povećavanje njihove viskoznosti (suho
umiješan u glinu ili dodan na bušotini u niskobento-
nitsku isplaku), a može se rabiti i za flokulaciju kolo-
idnih čvrstih čestica pri bušenju s ispiranjem čistom
vodom. Također se primjenjuje za pročišćavanje ot-
padnih voda. Sinonim: acrylamide-acrylate polymer;
v. polyacrylamides.
partially miscible drive – djelomično (parcijalno) mis-
cibilno istiskivanje nafte, istiskivanje nafte pri uvjetima
bliskim miscibilnosti. Proces istiskivanja nafte iz ležišta
plinom u kojem se ne postiže potpuna miscibilnost
slojne nafte i injektiranog plina. Takvi procesi istiski-
vanja mogu biti i kondenzacijski (ako, na primjer, plin
nije dovoljno bogat) i vaporizacijski (ako, na primjer,
tlak istiskivanja nafte nije dovoljno visok). Budući
da se u takvim procesima sastav injektiranog plina
partially quenched combustion
razlikuje od sastava plina koji se oslobađa u ležištu,
taj tip procesa se naziva i neravnotežno istiskivanje
nafte plinom. U procesu, uz djelomično miscibilno
istiskivanje nafte, postoji u stanovitoj mjeri i utjecaj
prijenosa masa između faza (injektiranog plina i sloj-
ne nafte) i smanjenja međufazne napetosti. Iscrpak
nafte je niži nego u slučaju potpune miscibilnosti, ali
je relativno visok. Sinonimi: near-miscible displace-
ment, non-equilibrium gas displacement.
partially quenched combustion – djelomično ugaše-
no (supervlažno) podzemno izgaranje nafte. Varijanta
procesa vlažnog progresivnog (istostrujnog) podze-
mnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR-metoda – v. wet combustion) u
kojem se tijekom izgaranja injektira voda kako bi
se iskoristila toplina iz zone izgorjele nafte (zaosta-
le iza fronte izgaranja) i susjednih slojeva. Ako se u
procesu izgaranja u ležište istovremeno sa zrakom
injektira određeni volumen vode, ona će se pretvori-
ti u superpregrijanu paru. Isparavanje vode se zbiva
prije nego što ona stigne do fronte izgaranja, tako
da fronta vaporizacije napreduje u ležištu sporije od
fronte izgaranja. Ako se, međutim, u ležište injekti-
ra toliko veliki volumen vode da fronta vaporizacije
vode pretekne frontu izgaranja, izgaranje nafte u
tom području ležišta će se ugasiti i dio neizgorje-
log goriva će ostati iza fronte. Vodena para koja je
prošla kroz frontu izgaranja istiskuje naftu frontom
kondenzacije koja napreduje kroz ležište trostruko
brže nego fronta izgaranja. Kako fronta izgaranja u
tom slučaju prevaljuje samo dio udaljenosti kojom
je prošla fronta kondenzacije istiskujući naftu, u
procesu će se utrošiti manje zraka. Regulacija brzine
napredovanja fronte izgaranja, veličine zone pare i
distribucije temperature u ležištu se u tom tipu pro-
cesa podzemnog izgaranja vrši odnosom injektirane
vode i zraka. Sinonimi: partially quenched wet com-
bustion, superquenched wet combustion, superwet
combustion.
partially quenched wet combustion – djelomično
ugašeno (supervlažno) podzemno izgaranje nafte, v.
partially quenched combustion.
partial penetration – djelomično raskrivanje ležišta.
Djelomično probušeni ili perforirani produktivni
interval ležišta za proizvodnju. Karakterizirano je
omjerom duljine kanala bušotine koja sudjeluje u
proizvodnji i ukupne duljine kanala. Nafta i plin, koji
struje iz ležišta u kanal bušotine kroz tu ograničenu
površinu, uzrokuju velike gradijente tlaka u okolišu
kanala, a dodatni pad tlaka može izazvati također
strujanje fluida u porama ako postane turbulentno
što dovodi do smanjenja produktivnosti bušotine.
Izučavanja parcijalnog raskrivanja su pokazala da
je utjecaj sličan skin-efektu (smanjenju originalne
permeabilnosti ležišta). Problem djelomičnog raskri-
vanja se može eliminirati bušenjem ukupnog pro-
duktivnog intervala ležišta ili gušćim perforiranjem
probušenog intervala; v. near wellbore restrictions.
partial pressure – parcijalni tlak. Tlak jedne od kompo-
nenata plinske smjese. Jednak je tlaku koji bi ta kom-
ponenta očitovala kada bi bila sama u jednakom vo-
lumenu kao smjesa i pri jednakoj temperaturi.
partial pressure maintenance – parcijalno podržava-
nje ležišnog tlaka. Injektiranje plina u naftno ležište
radi djelomičnog nadomještanja proizvedenog pli-
605 parting
na iz ležišta i djelominčnog podržavanja početnog
ležišnog tlaka.
partial range zone – parcijalna (lokalna) rasponska
zona, v. local range zone.
particle – čestica. (1) U fizici – (a) Vrlo mali dio tvari, po-
put molekule, atoma ili elektrona. (b) Relativno mali
dio tvari s promjerom od nekoliko angstrema (poput
molekula plina) do nekoliko milimetara (poput veli-
kih kišnih kapi). (2) U geologiji i petrologiji – opći ter-
min koji se rabi bez ograničenja u odnosu na oblik,
sastav ili unutarnju građu za označavanje jasno ogra-
ničenih ili razdjeljivih elemenata (jedinica) u stijeni,
na primjer, sedimentna čestica (sedimentary particle),
takva kao što su fragment (fragment) ili zrno (grain)
koji se obično sastoje od nekog minerala.
particle diameter – promjer (dijametar) čestice. Duljina
pravca kroz središte sedimentne čestice (sedimen-
tary particle) koja se u tom slučaju smatra kuglom.
Uobičajeni način izražavanja termina particle size
(veličina čestice).
particle shape – oblik (forma) čestice. Prostorni ili geo-
metrijski oblik (forma) čestica u sedimentu ili stijeni.
Oblik čestice je jedno od osnovnih svojstava (karak-
teristika) čestice koje određuje odnos između njene
mase i specifične površine i zavisi od stupnja njene
sferičnosti (v. sphericity) i zaobljenosti (v. roundness),
iako se taj termin često primjenjuje za označavanje
samo sferičnosti čestica razlikujući je od zaobljeno-
sti. Sinonim: grain shape.
particle size – veličina (dimenzija) čestice. Opće dimen-
zije (poput srednjeg promjera ili volumena) čestica
u sedimentu ili stijeni ili zrna pojedinih minerala
koji grade sediment ili stijenu pod pretpostavkom
da čestice imaju oblik kugle ili da se dana mjerenja
mogu izraziti kao promjer ekvivalentne kugle. Veli-
čina čestica se obično mjeri metodama prosijavanja,
izračunavanja brzine taloženja (slijeganja) čestica ili
određivanja površina njihova presjeka pod mikro-
skopom. Sinonim: grain size; v. particle diameter.
particle-size analysis – granulometrijska analiza. Ana-
liza čestica po veličini, određivanje statističkih pro-
porcija (proporcionalnog sadržaja) čestica ili distri-
bucije (razdiobe) čestica definiranih frakcija (razreda
ili klasa veličina) u tlima, sedimentima ili stijenama,
osobito mehanička analiza (v. mechanical analysis).
Sinonimi: size analysis, size-frequency analysis.
particle-size distribution – distribucija čestica po ve-
ličini, granulometrijski sastav. Postotni sadržaj (odre-
đen obično po težini, ali katkada i kvantitativnim ra-
čunanjem) čestica u svakoj frakciji prašastog uzorka
tla, sedimenta ili stijene, na primjer, postotni sadržaj
pijeska koji je ostao na svakom situ koje odgovara
danom intervalu veličina. Sinonimi: size distribution,
size-frequency distribution.
particle-supported fabric – sklop (građa) s čestičnom
potporom. Sklop (građa) sedimenata (sedimentnih
stijena) koji sadržavaju znatnu količinu čestica veli-
čine čestica pijeska (sand particle) tako da podupiru
jedna drugu. Prostor između čestica može ostati
otvoren ili se može ispuniti glinom ili muljem (v. clay-
supported fabric, mud-supported fabric).
particle velocity – brzina čestice. Brzina kojom se po-
jedinačna čestica nekog medija (sredine) premješta
(giba) pod djelovanjem valova.
parting – (1) pukotina lučenja. U strukturnoj geologiji
parting lineation
– pukotina ili napuklina (joint, fissure) u stijenama,
osobito ravnina ili površina (ploha) duž koje se čvr-
sta stijena (jednake ili različite litologije) lako cijepa
ili prirodno dijeli na pojedinačne slojeve, na primjer,
lučenje po slojevitosti (bedding-plane parting); v. spli-
tting. (2) tanki proslojak. U stratigrafiji – lamina ili vrlo
tanki sedimentni sloj (sloj sedimentne stijene) koji
zaliježe duž površine razdjela između debljih slojeva
s drugačijom litologijom, na primjer, proslojak šejla
(shale break) u pješčenjaku ili tanki sloj šejla ili slejta
u sloju ugljena. (3) lučenje. U kristalografiji i minera-
logiji – svojstvo (sposobnost) kristala i minerala da
se odvajaju ili cijepaju duž oslabljenih ravnina (pla-
nes of weakness) koje su uzrokovane deformacijom
ili sraštanjem (formiranjem sraslaca blizanaca); v.
cleavage. (4) proslojak jalovine. Sloj jalovine (jalove
stijene) između rudnih žila ili slojeva. (5) razdvaja-
nje kolone cijevi u bušotini. Razdvajanje dijela kolone
bušaćih šipki i zaštitnih ili uzlaznih cijevi pod djelo-
vanjem uzdužne sile u kanalu bušotine, na primjer,
zbog nedovoljnog pritezanja navojnog spoja (tzv.
»izuvanje« cijevi u navoju).
parting lineation – strujna lineacija na plohama lami-
nacije. Termin kojim se označavaju slabo primjetljive
nepravilnosti ili pruge na plohama laminacije (lami-
nation planes) paralelne sa smjerom tečenja struje,
teško odrediva, ali ipak dovoljno izrazita primarna
struktura sedimentnih stijena (sedimentary rocks)
koja se sastoji od niza paralelnih hrbata (grebena,
ridges) i žljebova (brazda, grooves) širine nekoliko
milimetara i duljine više centimetara raspoređenih
paralelno strujanju. Osobito se nalaze na plohama
laminacije horizontalno ili tanko uslojenih pješčenja-
ka (thin-bedded sandstones). Sinonimi (prema raznim
autorima): current lineation, streaming lineation; v.
parting-plane lineation.
parting-plane lineation – strujna lineacija na plohama
lučenja. Strujna lineacija na plohama laminacije (v.
parting lineation) koja se sastoji od gotovo paralel-
nih linearnih plitkih žljebova (brazda, grooves) i ni-
skih hrbata (grebena, ridges), visine obično manje od
1 milimetra.
parting-step lineation – stepeničasta strujna lineacija.
Strujna lineacija na plohama laminacije (v. parting
lineation) koja je karakterizirana razvojem gotovo
paralelnih stepeničastih hrbata (grebena, step-like
ridges) na onim mjestima gdje pukotina (ploha) lu-
čenja (parting surface) poprečno presijeca nekoliko
susjednih lamina.
partition coefficient – konstanta fazne ravnoteže, v.
equilibrium ratio.
partition column – kolona za plinsko-tekućinsku kro-
matografiju, v. gas-liquid column.
parts per million (ppm) – dijelova na milijun. Jedinica
težine otopljene tvari na milijun jediničnih težina
otopine (otopljene tvari i otapala). Za slojnu vodu,
na primjer, to je mjera (način izražavanja) koncen-
tracije krutih čestica – broj grama krutih čestica na
jedan milijun grama slojne vode. Kod drugih načina
izražavanja koncentracije otopljenih soli u slojnoj
vodi odnosi su sljedeći: 1 g/l NaCl = 1.000 ppm, 1%
= 10.000 ppm.
Pasadenan orogeny – pasadenska orogeneza. Naj-
mlađa od 30 ili više kratkotrajnih orogeneza tije-
kom fanerozoika (prema H. Stilleu, zbivala se sre-
606 pattern
dinom pleistocena, a definirana je na bazi nesklad-
nog prekrivanja pliocenskih i donjopleistocenskih
slojeva u južnoj Kaliforniji). Sinonim: Coast Range
orogeny.
passage bed – prijelazni sloj. U geologiji – sloj koji je
prijelazan po svojim litološkim ili paleontološkim ka-
rakteristikama između stijena iznad i ispod zalegnu-
tih ili između stijena dvaju geoloških sistema, na pri-
mjer, sediment koji se formirao tijekom perioda pri-
jelaza iz jednih geografskih uvjeta u druge, kao što je
sediment ili sloj kata ret (Rhaetian Stage) – prijelazan
po svom karakteru između kontinentalnih sedime-
nata (continental deposits) gornjeg trijasa i marinskih
glina (marine clays) donje jure ili sediment (sloj) kata
daunton (Downtonian Stage) koji je prijelazan iz-
među marinskih silurskih stijena ispod zalegnutih i
iznad zalegnutog devonskog kontinentalnog Starog
crvenog pješčenjaka (Old Red Sandstone); v. transiti-
onal series.
passive clay – pasivna glina. Glina koja ne reagira s
bušaćim isplačnim fluidima (drilling fluids) i radnim
fluidima za završno proizvodno opremanje bušotina
(completion fluids), za razliku od aktivne gline (active
clay).
passive earth pressure – pasivni tlak tla. Maksimal-
na vrijednost bočnog (lateralnog) tlaka tla (v. earth
pressure) koji se odražava na objekt ili konstrukciju,
a pojavljuje u slučaju kada je tlo toliko bočno stlače-
no da dolazi do potpune mobilizacije njegova unu-
tarnjeg otpora smiku (internal shearing resistance)
duž potencijalne plohe poremećaja (failure surface);
maksimalan otpor koji pruža vertikalna stijenka tla
deformaciji pod utjecajem horizontalno usmjerene
sile; v. active earth pressure.
passive fault block – pasivni blok rasjeda. Krilo rasjeda
koje se nije pomicalo, autohtoni blok.
passive fold – pasivna bora. Model bore u kojem su se
borane stijene ponašale potpuno pasivno tijekom
nabiranja.
passive permafrost – pasivno (fosilno) trajno zamrznu-
to tlo (permafrost), v. fossil permafrost.
patch reef – krpasti (izolirani) greben (rif). (1) Organoge-
ni greben (rif, organic reef) nalik na humak ili s ravnim
vrhom, obično promjera manjeg od jednog kilome-
tra i protezanja manjeg od platformskog grebena (v.
platform reef) koji često čini dio velikog grebenskog
kompleksa (reef complex). (2) Mala, debela i obično
neuslojena leća vapnenca ili dolomita (limestone
lens, dolomite lens) koja je više ili manje izolirana i
okružena stijenama drugačijeg facijesa.
pattern – raspored, shema rasporeda. (1) U seizmičkom
istraživanju – geometrijski raspored (geometric array)
minskih bušotina (shotholes) ili seizmičkih prijamni-
ka (geofona, geophones) u procesu geofizičkih istra-
živanja seizmičkim metodama. (2) U procesu razrade
ležišta – plošni (površinski) raspored (razmještaj, ae-
rial distribution) proizvodnih i injekcijskih bušotina
(producing wells, injection wells) koji se primjenjuje
u procesima običnog (konvencionalnog) zavodnja-
vanja naftnih ležišta (waterflood) i procesima pove-
ćanja iscrpka nafte (EOR-procesima, enhanced oil
recovery). Bazični tipovi plošnog rasporeda bušotina
su direktni linijski (direct line drive), šahovski linijski
(staggered line drive), pet točaka (five spot) i sedam
točaka (seven spot).
pattern displacement efficiency
pattern displacement efficiency – površinski koefici-
jent istiskivanja nafte, v. pattern sweep efficiency.
patterned sedimentation – sistematična sedimentaci-
ja. U geologiji – sedimentacija koja je karakterizira-
na sustavnom (pravilnom) sekvencijom slojeva, na
primjer, ponovljena sedimentacija – proslojavanje
(interbedding), jezičasto isklinjavanje slojeva (inter-
digitation) itd.) – ponavljanje slojeva (repetition of
beds) u presjeku ili ritmična ili ciklična sedimentacija
(rhythmic sedimentation, cyclic sedimentation).
pattern flood (flooding) – plošno zavodnjavanje.
Proces običnog (klasičnog, konvencionalnog) za-
vodnjavanja naftnih ležišta (v. waterflood) u kojem
se primjenjuje geometrijski raspored (mreža) pro-
izvodnih i injekcijskih bušotina (geometrical well
pattern) – dvije točke (v. two-spot well pattern), tri
točke (v. three-spot well pattern), regularne i ukošene
četiri točke (v. four-spot well pattern), pet točaka (v.
five-spot well pattern), normalnih i inverznih sedam
točaka (v. seven-spot well pattern), normalnih i inver-
znih devet točaka (v. nine-spot well pattern) te linijski
raspored bušotina (direktni i šahovski – v. direct-line
drive well pattern, staggered well pattern).
pattern gas injection – plošno injektiranje plina, v. gas
injection into oil zone.
pattern life – životni vijek (trajanje) plošnog rasporeda
bušotina. Vrijeme tijekom kojeg dani plošni raspored
bušotina (proizvodnih i injekcijskih) sudjeluje u pro-
izvodnji nafte primjenom metode povećanja iscrpka
nafte (EOR-metode, enhanced oil recovery pattern of
wells).
pattern of anchor lines – raspored sidrenih linija, v. mo-
oring pattern.
pattern of spacing – plošni razmak (gustoća mreže) bu-
šotina, v. well spacing.
pattern of wells – plošni raspored bušotina, v. well pa-
ttern.
pattern of well spacing – plošni raspored bušotina, v.
well pattern.
pattern shooting – grupno paljenje. U seizmičkoj pros-
pekciji – paljenje eksplozivnih punjenja raspoređe-
nih po konačnoj geometrijskoj shemi.
pattern sweep efficiency – površinski koeficijent obu-
hvata ležišta, koeficijent obuhvata ležišta po površini.
Omjer naftonosne površine ležišta (ili elementa mre-
že bušotina, na primjer, mreže 5 točaka) obuhvaćene
procesom istiskivanja (površine iza fronte injektira-
nog fluida) i ukupne naftonosne površine ležišta (ili
elementa mreže bušotina). Dio površine naftnog leži-
šta (ili elementa mreže bušotina) koji je pod efikasnim
utjecajem istiskivajućeg (injektiranog) fluida. Ovisi o
geometriji mreže bušotina (rasporedu proizvodnih i
injekcijskih bušotina), heterogenosti permeabilnosti
ležišta, koeficijentu pokretljivosti fluida te viskoznim
i kapilarnim silama. Engleski termin pattern sweep
efficiency rabi se za realno ležište (ležište s promjen-
ljivom poroznošću, debljinom i zasićenjem ugljikovo-
dicima), a u slučaju modela ležišta (idealizirano ležište
s homogenom poroznošću, debljinom i zasićenjem
ugljikovodicima) upotrebljava se termin areal sweep
efficiency (v.). Sinonim: horizontal sweep efficiency.
pattern well spacing – plošni raspored bušotina, v. well
pattern.
paurocrystalline – sitnokristalan. Termin za označa-
vanje (opisivanje) prepletene teksture (interlocking
607 peastone
texture) karbonatne sedimentne stijene (carbonate
sedimentary rock) koja se sastoji od kristala promjera
između 0,01 mm i 0,1 mm.
paurograined – sitnozrnast. Termin za označavanje
teksture (texture) karbonatne sedimentne stijene
(carbonate sedimentary rock) koja se sastoji od kla-
stičnih čestica (clastic particles) promjera, ovisno o
klasifikacijama, između 0,01 mm i 0,1 mm ili od 0,004
mm do 0,1 mm.
pay – (1) produktivna zona, v. pay zone. (2) produktivni
sloj. Produktivni sloj ili sloj koji je objekt (cilj) bušenja.
(3) produktivni pješčenjak, v. pay sand. (4) produktivna
debljina. Debljina (thickness) produktivnog intervala
ili zone u bušotini. Može biti ukupna ili bruto (gross
pay) i efektivna ili neto (net pay).
pay formation – produktivna formacija (sloj). Formacija
u bušotini koja sadrži naftu i/ili plin u komercijalnim
količinama, odnosno iz koje se proizvode (dobivaju)
komercijalne količine nafte i/ili plina. Prema nekim
definicijama, pojam je sinonim termina pay zone
(produktivna zona).
pay horizon – (1) produktivni horizont, v. productive ho-
rizon. (2) produktivna zona, v. pay zone.
paying quantities – isplative (komercijalne) količine
proizvodnje. Proizvodnja bušotine koja ekonomski
opravdava njen nastavak. Sinonim: commercial qu-
antities.
paying well – komercijalna bušotina, v. commercial
well.
payoff – isplativost proizvodnje. Vrijeme (trenutak) kada
je proizvodnja bušotine počela stvarati dobit.
payout – isplativost. Vrijeme (trenutak) koje je potreb-
no da proizvodnja nafte i/ili plina kompenzira (izjed-
nači) troškove bušenja (costs of drilling), troškove
završnog proizvodnog opremanja bušotina (costs of
completion) i operativne troškove bušotina (costs of
operating the wells) do tog vremena. Isplativost nije
diskontirana za vremensku vrijednost novca (time
value of money).
pay sand – produktivni pješčenjak. Produktivna pješče-
njačka formacija (sloj) ili formacija koja je objekt (cilj)
bušenja ili pješčenjak iz kojeg se proizvode nafta i/ili
plin. Prema nekim definicijama, pojam je sinonim s
terminom pay (v.).
pay string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. produc-
tion casing.
pay zone – produktivna zona. Dio formacije (sloja) koji
je dovoljne debljine i zasićenja ugljikovodicima tako
da je proizvodnja nafte i/ili plina iz njega komercijal-
na. Produktivne zone ležišta/polja se mogu nazvati
imenom same formacije ili prema dubini i debljini.
Sinonimi: pay, pay horizon, producing horizon, pro-
ducing zone, production horizon, production pay, pro-
duction zone, productive horizon, productive pay.
PDC bit – polikristalno dijamantsko bušaće dlijeto, PDC-
bušaće dlijeto, v. polycrystalline diamond compact bit.
PDC drill bit – polikristalno dijamantsko bušaće dlijeto,
PDC-bušaće dlijeto, v. polycrystalline diamond com-
pact bit.
PD meter – volumetrijsko (volumensko) protočno mjerilo
(brojilo), v. positive-displacement flowmeter.
pea grit – graškov kamen. Vapnenac koji sadrži vapne-
ne pizolite (v. pisolith); pizolit; v. pisolite, 2.
peastone – graškov kamen. Stijena čija tekstura naliku-
je na agregat zrna graška; pizolit (v. pisolite, 2).
peak polished rod load
peak polished rod load – maksimalno opterećenje
brušene šipke. Zbroj statičke težine kolone klipnih
(pumpnih) šipki (static weight of sucker-rod string)
dubinske naftne pumpe i maksimalne sile inercije
usmjerene prema gore (upward inertial force) tije-
kom ciklusa pumpanja. Maksimalno opterećenje
se pojavljuje blizu donjeg hoda s početkom hoda
prema gore i suprotno je od minimalnog opterećenja
brušene šipke (v. minimum polished rod load).
peak zone – vršna zona, epibola, v. acme zone.
pearlite – perlit, v. perlite.
pearl sinter – silicijski sinter, v. siliceous sinter.
pearlstone – perlit, v. perlite.
peat – treset. Nekonsolidirani, tamnosmeđi ili crni se-
diment polukarboniziranih biljnih ostataka, produkt
parcijalnog razlaganja i raspadanja bilja koje raste u
močvarama ili na drugim vlažnim mjestima. Sadrži
konstantno veliku količinu vlage (najmanje 75%).
Treset je produkt ranog stadija formiranja (razvoja)
ugljena; sadržaj ugljika iznosi oko 60% i kisika oko
30% (bez vlage). U tresetu su vidljive strukture biljne
tvari. Osušeni treset dobro gori, pa se na nekim po-
dručjima široko rabi kao gorivo.
peat bed – tresetište, tresetina, v. peat bog.
peat bog – tresetište, tresetina. Močvara u kojoj se, pri
uvjetima kiselosti, od karakterističnih biljnih vrsta
(vegetacije) formira treset, osobito od sfagnuma
(maha tresetara ili močvarne mahovine iz roda Sp-
hagnum). Sinonimi: peat bed, peat moor, peat moss
moor.
peat breccia – tresetna breča. Treset koji je razdrobljen i
zatim pretaložen vodom. Sinonim: peat slime.
peat formation – formiranje treseta, potresećivanje.
Djelomično razlaganje biljne tvari pri uvjetima veli-
ke vlažnosti (u stajaćim vodama) i nedostatka kisika
– između uvjeta razlaganja (moldering) i gnjiljenja
(putrefaction). Sinonimi: peatification, paludification,
ulmification.
peatification – potresećivanje, v. peat formation.
peat moor – tresetište, tresetina, v. peat bog.
peat moss – tresetna mahovina. Mahovina od koje
nastaje treset, obično sfagnum (mah tresetar, tre-
setnica, močvarna mahovina) iz roda Sphagnum (v.
sphagnum moss).
peat moss moor – tresetište, tresetina, v. peat bog.
peat-sapropel – sapropelni treset. Produkt razlaganja or-
ganske tvari koji je prijelazni između treseta (v. peat) i
sapropela (v. sapropel). Sinonim: sapropel-peat.
peat slime – tresetna breča, v. peat breccia.
pebble – valutica. U petrologiji – (1) Opći termin kojim
se označava malo okruglo kamenje, osobito kame-
nje zaobljeno (izvaljano) vodom. Termin se naročito
odnosi na fragment stijene (u stanovitoj mjeri zao-
bljen ili kako bilo obrađen abrazijom pri transporti-
ranju) veći od granule (v. granule), a manji od oblutka
ili oblutice (v. cobble) koji ima promjer između 4 mm
i 64 mm (1/6 do 2,5 inča). U V. Britaniji promjer valu-
tice je određen između 10 mm i 50 mm. Termin se
ranije rabio uključujući fragmente veličine oblutka.
Često se primjenuje u množini (pebbles) kao sinonim
termina gravel (šljunak). Sinonim: pebblestone; v. co-
arse pebble, fine pebble, medium pebble, very coarse
pebble. (2) Fragment stijene ili minerala u tlu koji ima
promjer između 2 mm i 20 mm (u SAD između 2 mm
i 64 mm).
608 pedimentation
pebble bed – sloj šljunčanog konglomerata. Svaki sloj
šljunčanog konglomerata (pebble conglomerate),
osobito konglomerata u kojem su valutice primjet-
no raspadnute i rastresito (rahlo) pakirane. Sinonim:
popple rock.
pebble conglomerate – šljunčani konglomerat (valutič-
njak). Konglomerat (valutičnjak) koji se sastoji uglav-
nom od valutica.
pebble gravel – valutični šljunak. Nekonsolidirani (ne-
cementirani) sediment koji se sastoji uglavnom od
valutica.
pebble size – veličina valutice. Termin koji se primjenju-
je u sedimentologiji za označavanje volumena većeg
od volumena kugle s promjerom od 4 mm (1/6 inča) i
manjeg od volumena kugle s promjerom od 64 mm
(2,5 inča).
pebblestone – valutica, v. pebble, 1.
pebbly mudstone – šljunčani muljnjak (madstone). Fi-
nolaminirani (finoslojeviti) konglomeratni muljnjak
ili madston (v. conglomeratic mudstone) u kojem su
fino raspršene valutice uklopljene između ploha slo-
jevitosti (bedding planes) i pomalo remete njihovu
cjelovitost.
pebbly sand – šljunčani pijesak. Nekonsolidirani (ne-
cementirani) sediment (unconsolidated sediment)
koji sadrži najmanje 75% pijeska i znatnu količinu
valutica, ali ne veću od 25% od ukupnog volumena
stijene
pebbly sandstone – šljunčani pješčenjak. (1) Konsolidi-
rani (cementirani) šljunčani pijesak (consolidated pe-
bbly sand). (2) Pješčenjak koji sadržava 10% do 20%
valutica.
pectinaceans (Pectinacea) – češljače. Natporodica
školjkaša (bivalves). Karakterizirane su okruglom
ljušturom (shell) s gotovo podjednakim polovicama
(ljuskama), jednim mišićem (monomyarian shell) i kri-
lastim izbočinama na kraju brave (hinge). Primjer je
jakovska kapica (scallop).
pediment – pediment. U geologiji – široka, blago na-
gnuta površina erozije (erosion surface) sa stjenovi-
tom osnovicom ili slabo raščlanjena ravnica (plain of
low relief) koje su obično razvijene djelovanjem su-
baeralnih agensa erozije (uključujući vode tekućice,
running waters) u područjima (zonama) s aridnom ili
poluaridnom klimom u osnovici strmo uzdignutog
planinskog lanca ili strme padine platoa (plateau
escarpment). U bazi pedimenta zaliježu temeljne sti-
jene (bedrocks) – katkada stariji aluvijalni sedimenti
(alluvial deposits) – koje mogu izlaziti na površinu, ali
su češće djelomično prekrivene tankim diskontinui-
ranim pokrovom aluvijalnih sedimenata formiranih
erozijom stijena koje se nalaze na višim dijelovima
i transportiranjem (prenošenjem) produkata erozije
vodenim potocima preko te površine. Longitudinal-
ni (uzdužni) profil pedimenta je obično malo konka-
van prema gore, a njegova vanjska forma može sličiti
bahadi (bajada); v. conoplain, rock pediment.
pedimentation – pedimentacija. Djelatnost ili proces
formiranja i razvoja pedimenta ili pedimenata (v. pe-
diment). Najaktivnijim i najvažnijim u formiranju pedi-
menta se smatraju dva procesa – (a) lateralna (bočna)
planacija (spiranje, lateral planation) potocima s veli-
kim gradijentom i, (b) odstupajuća erozija (backwea-
ring) s uklanjanjem odlomaka po vododerinama i ne-
stalnim potocima (taj proces se čini raširenijim).
pediplain
pediplain – pediplen. Široka, valovita erozijska površina
(erosion surface) pokrivena tankim slojem aluvijalnih
sedimenata koja se formirala i razvila na temeljnim
stijenama u pustinjskim područjima spajanjem dva-
ju ili više susjednih pedimenata (v. pediment) i rijet-
kih pustinjskih doma (kupola). Pediplen je krajnji re-
zultat (»peneplen«, peneplain) zrelog stadija aridnog
ciklusa erozije. Sinonimi: desert peneplain (v.), desert
plain (v.), panfan (v.), pediplane (v.).
pediplanation – pediplanacija. (1) Opći termin za ozna-
čavanje svih procesa kojima se formiraju pedipleni
(v. pediplane). (2) Djelatnost ili proces formiranja i
razvoja pediplena (v. pediplaine); proces pedimenta-
cije (formiranja pedimenta – v. pedimentation) koji se
zbiva u regionalnom razmjeru i praćen je odstupa-
njem padine (slope retreat). Također rezultat takvog
procesa.
pediplane – (1) površina plošne erozije. Opći termin za
označavanje svake plošne površine erozije (plana-
te erosion surface), kao što su pediment (pediment)
ili peripediment (peripediment), formirane u zoni
predgorja (planinskog podnožja – v. piedmont) u
područjima s aridnom i poluaridnom klimom. Takva
površina može biti ogoljela ili prekrivena pokrovom
aluvijalnih sedimenata (veneer of alluvium) čija de-
bljina nije veća od dubine efektivnog spiranja (de-
bljine sloja koji se može ukloniti tijekom poplava).
(2) pediplen. Termin koji se katkada rabi kao sinonim
termina pediplain (v.).
pedology – pedologija, v. soil science.
peel map – paleogeološka karta bez pokrova. Paleoge-
ološka karta (v. paleogeologic map) koja prikazuje
rasprostiranje formacija koje zaliježu ispod površine
nesklada (unconformity). Engleski naziv karta je do-
bila po tome što su formacije koje prekrivaju površi-
nu nesklada »oguljene« ili »oljuštene« (»peeled off«)
prije kartiranja, tako da se ne prikazuju na karti.
peel-off time – statička vremenska korekcija. U seizmič-
koj prospekciji – vremenska korekcija (time correcti-
on) koju treba primjenjivati na podatke dobivene u
hodu opažanja radi njihova usklađivanja sa svede-
nim etalonskim podacima.
peel thrust – navlaka otkidanja. Sedimentni pokrov
(sedimentary sheet) koji je otkinut (»oguljen«, peeled
off ) od sedimentne sekvencije, uglavnom duž plohe
slojevitosti (bedding plane). Niz navlaka otkidanja se
može naslagati jedna preko druge (u obliku ljusaka)
iznad dekolmana (décollement).
pegmatite – pegmatit. Izvanredno grubozrnasta erup-
tivna (magmatska) stijena (promjer većine zrna je
veći od 1 cm) građena od kristala koji se tijesno uza-
jamno dotiču. Zaliježe (sreće se) obično u obliku ne-
pravilnih dajkova (žica, dike), leća (lens) ili žila (vein),
osobito na rubovima batolita (batholith). Pegmatiti
sastavom obično odgovaraju granitima, iako ima
pegmatita čiji je sastav sličan stijenama drugih tipo-
va. Njihov sastav može biti jednostavan ili složen i
može uključivati rijetke minerale bogate elementi-
ma poput litija, bora, fluora, niobija, tantala, urana
i rijetkih zemalja. Pegmatiti kristaliziraju iz zadnjih i
vodom najbogatijih dijelova magme i, prema tome,
sadrže veliku količinu minerala koji se u granitskim
stijenama (granitima) sreću u tragovima. Sinonim:
giant granite.
pegmatolite – pegmatolit, ortoklas, v. orthoclase, 1.
609 pelite
pelagial – pelagijal, pelagička zona. Vodena masa oce-
ana, mora i jezera kao životna sredina pelagičnih
organizama (nektona, planktona). U horizontalnom
smislu graniči s litoralom, a u vertikalnom smislu s
bentalom; v. pelagic.
pelagic – (1) pelagičan, pelagički, eupelagičan, eupe-
lagički, pučinski. U geologiji – koji se odnosi na du-
blje dijelove jezera (na dubine od 10 do 20 metara
ili više) koji su karakterizirani sedimentima mulja
(deposits of mud, deposits of ooze) i nepostajanjem
vodene vegetacije. Sinonim: eupelagic. (2) U oce-
anografiji – (a) Koji se odnosi na vode otvorenog
dijela oceana kao sredine – iznad abisalne zone i
izvan vanjskih granica litoralne zone; v. epipelagic,
mesopelagic. (b) Termin za označavanje marinskih
organizama koji prebivaju u otvorenom oceanu, a
ne u njegovim pridnenim ili priobalnim dijelovima
(pelagični organizmi mogu biti ili nektonski ili plan-
ktonski); v. nektonic, planktonic.
pelagic deposit – pelagični (abisalni) sediment. Dubo-
kovodni marinski (morski) sediment u kojem frakcija
podrijetlom s kontinenata upućuje na sedimentaciju
iz razrijeđene mineralne suspenzije koja je raspodije-
ljena po dubokoj vodi oceana. U pelagične sedimen-
te spadaju organogeni muljevi (globigerinski, koko-
litni, dijatomejski, radiolarijski i drugi) i anorganske
oceanske gline. Sinonim: abyssal deposit; v. deep-sea
deposit, hemipelagic deposit, terrigenous deposit.
pelagic limestone – pelagični vapnenac (vapnenjak).
Vapnenac fine teksture (fine-textured limestone) koji
je formiran u relativno dubokoj vodi uglavnom aku-
mulacijom (nakupljanjem, koncentracijom) vapne-
nih kućica (calcareous tests) plivajućih organizama
(osobito postjurskih pelagičnih foraminifera). Karak-
terističan je za geosinklinalne pojaseve (geosynclinal
belts), ali se također može sresti kao sediment šelfa
(shelf sediment).
pelagic organism – pelagični organizam. Životinjski
ili biljni organizam koji obitava u pelagijalu ili pela-
gičnoj zoni (v. pelagial). Pelagijalna fauna obuhvaća
nekton (životinje koje slobodno plivaju u vodi na ra-
zličitim dubinama) i plankton (organizmi koji lebde
u vodi).
pelagic region – pelagična zona, pelagijal, v. pelagial.
pelecypods (Pelecypoda, Bivalvia, Lamellibranchi-
ata) – školjkaši, pelecipodi, lamelibranhije. Razred
moluska (mekušaca, mollusks). Karakterizirani su bi-
lateralno simetričnom dvodijelnom ljušturom (bila-
terally symmetrical bivalve shell), stopalom (nogom)
sjekirastog oblika (hatchet-shaped foot) i pločastim
(lameloznim) škrgama (sheetlike gills). Važni provod-
ni fosili (guide fossils). Stratigrafska rasprostranje-
nost: kambrij (ili ordovicij)-danas. Sinonimi: bivalves,
lamellibranchs.
pelite – pelit. (1) Sediment (sediment) ili sedimentna
stijena (sedimentary rock) koji se sastoje od najfinijeg
detritusa (čestica veličine gline ili mulja), na primjer,
muljnjak ili madston (v. mudstone) ili karbonatni
sediment (calcareous sediment) sastavljen od gline
i sitnih čestica kvarca. Termin pelite je ekvivalentan
terminu s latinskim korijenom lutite (lutit). Drugi
oblik pisanja termina: pelyte; v. psammite, psephite.
(2) Finozrnasta sedimentna stijena (fine-grained sedi-
mentary rock) koja se sastoji od više ili manje hidra-
tiranih silikata aluminija u smjesi s malim česticama
pelitic
različitih drugih minerala. (3) Prema jednoj definiciji
– metamorfni derivat lutita, takav kao produkt me-
tamorfoze prahovnjaka (siltita, siltstone) ili muljnjaka
(madstona, mudstone).
pelitic – pelitni, pelitski. (1) Koji se odnosi na pelit (v.
pelite) ili ga karakterizira. Termin osobito označava
sedimentne stijene (sedimentary rocks) sastavljene
od gline, na primjer, pelitni tuf (pelitic tuff) – konso-
lidirani vulkanski pepeo (consolidated volcanic ash)
koji se sastoji od čestica veličine gline. (2) Termin ko-
jim se označavaju metamorfne stijene (metamorphic
rocks) formirane od pelita, na primjer, pelitni hornfels
(pelitic hornfels) ili pelitni škriljavac (pelitic schist); v.
argillaceous, lutaceous.
pelitomorphic – pelitomorfan. Termin kojim se označa-
vaju karbonatne čestice (carbonate particles) veličine
čestica gline u vapnencima (limestones) ili dolomit-
nim stijenama (dolomite rocks). Pelitomorfnim se
također nazivaju vapnenci ili dolomiti koji se sastoje
od agregata pelitomorfnih čestica ili imaju matriks
sastavljen od takvih čestica.
pellet – pelet. (1) Mali, obično okrugli (zaobljeni) akre-
cijski agregat (agregat od akrecijskog materijala),
takav poput fekalnih peleta (peleti nastali djelova-
njem organizama koji se hrane muljem, probavljaju
organsku tvar iz njega, a neprobavljeni dio mulja
izlučuju u obliku fekalnih peleta, fecal pellets), oso-
bito sferični do eliptični homogeni klast koji je izgra-
đen gotovo isključivo od karbonatnog (mikritskog)
materijala veličine čestica gline, lišen je unutarnje
strukture i nalazi se u dobro sortiranim karbonat-
nim stijenama (well-sorted carbonate rocks). Peleti su
vjerojatno uglavnom fekalije moluska (mekušaca) i
crva, drugi tipovi peleta uključuju pseudo-oolite i
agregate čestica formirane izdvajanjem mjehurića
plina, pojavom »pupanja« alga ili drugim procesima
intraformacijske prerade litificiranog ili polulitificira-
nog karbonatnog mulja. (2) Mali okrugli (zaobljeni)
agregat (promjera od 0,1 mm do 0,3 mm) minerala
gline i finog kvarca koji se sreće u nekim šejlovima
i glinama i odijeljen je od matriksa (izgrađenog od
istog materijala) ovojnicom iz organske tvari. Nasta-
nak se pripisuje djelovanju vodenih struja.
pelletal – peletni, v. pelletoid.
pelleted – peletni, v. pelletoid.
pelleted limestone – peletni vapnenac (vapnenjak).
Vapnenac koji sadrži veliku količinu peleta (v. pellet),
na primjer, neki donjopaleozojski vapnenci čije su
glavne komponente (sastavni dijelovi) fekalni peleti
(fecal pellets) ili karbonatni muljevi (carbonate muds)
koji sadrže okrugle (zaobljene) ili elipsoidne agrega-
te »zrna matriksa« (»grain of matrix«).
pellet impact bit – dlijeto za impulsno bušenje sačmom.
Bušaće dlijeto (drilling bit) koje rabi mlaz bušaće
isplake velike brzine iz primarne mlaznice (primary
nozzle) za uvlačenje isplake i sačme (pellets) u sekun-
darnu mlaznicu (secondary nozzle) i njeno izbaciva-
nje u stijenu. Sačma se uklanja isplakom i reciklira.
pelletoid, pelletoidal – peletni, peletoidni. Koji sadrži
obilnu količinu peleta (pellets), na primjer, peletoidni
vapnenac (pelletoid limestone).
pellicular front – pelikularna fronta, fronta infiltracije.
Jednolična fronta prokapljivanja (pronicanja) vode
koja se razvije jedino u propusnim zrnastim mate-
rijalima u kojima se nedostatak pelikularne vode (v.
610 pendant-drop method
pellicular water), nastao isparavanjem, transpiracijom
ili kemijskim reakcijama, nadoknađuje zahvaljujući
prokapljivanju vode odozgo. Sinonimi: infiltration
front, wetting front.
pellicular water – pelikularna (adhezivna, sorpcijska)
voda. Voda koja formira prianjajući sloj (debljine više
od jedne ili dvije molekule) uz površinu čestica tla ili
stijene u zoni aeracije ili prozračnoj zoni (v. zone of ae-
ration). Slojevi debljine više od nekoliko mikrometara
su nestabilni budući da sustav, koji se nalazi u uvjeti-
ma ravnotežne vlažnosti, mora imati minimalnu slo-
bodnu energiju i minimalnu površinu kapilara. Sino-
nimi: adhesive water, film water, sorption water; v. atta-
ched ground water, funicular water, pendular water.
pelloid – peloid, v. peloid.
pelmatozoan echinoderms – pelmatozoi, stapkobod-
ljikaši, v. pelmatozoans.
pelmatozoans (Pelmatozoa) – pelmatozoi, stapkobod-
ljikaši. Potkoljeno ehinodermata (bodljikaša, echino-
derms). Termin označava sve bodljikaše sa stapkom
(drškom, stem) ili bez nje, koji žive pričvršćeni (prira-
sli) za supstrat. Sinonim: pelmatozoan echinoderms.
pelmicrite – pelmikrit. Vapnenac (vapnenjak) koji se
sastoji od različitih količina (udjela) peleta (pellets) i
karbonatnog mulja (mikrita, carbonate mud, micrite),
osobito vapnenac koji sadrži manje od 25% intra-
klasta i manje od 25% oolita i ima omjer volumena
peleta i volumena fosila i fosilnih fragmenata veći od
3:1, a karbonatno-muljeviti matriks (carbonate-mud
matrix) prevladava nad cementom od sparitnog kal-
cita (sparita, sparry-calcite cement).
peloid – peloid. Alokem sastavljen od mikrita bez ob-
zira na veličinu i podrijetlo. Uključuje i pelete i in-
traklaste. Koristan je gdje je točno mjesto postanka
(podrijetla) nepoznato. Drugi oblik pisanja termina:
pelloid.
pelsparite – pelsparit. Vapnenac (vapnenjak) koji se
sastoji od različitih količina (udjela) peleta (pellets)
i čistog kalcita (spata, spar), osobito vapnenac koji
sadrži manje od 25% intraklasta i manje od 25% oo-
lita i ima omjer volumena peleta i volumena fosila i
fragmenata fosila veći od 3:1, a cement od sparitnog
kalcita (sparita, sparry-calcite cement) prevladava
nad karbonatno-muljevitim matriksom (mikritom,
carbonate-mud matrix, micrite).
pelycosaurians – pelikosauri, kacigolubanjci, v. pelyco-
saurs.
pelycosaurs (Pelycosauria) – pelikosauri, kacigolubanj-
ci. Red izumrlih reptila (gmazova) sinapsida (synap-
sids, synapsid reptiles). Karakterizirani su donjim
sljepoočnim otvorom (temporal fossa) na lubanji.
Stratigrafska rasprostranjenost: donji pensilvanij-
gornji perm (?). Drugi oblik pisanja termina: pelyco-
saurians.
pelyte – pelit, v. pelite.
penalized allowable – kaznena dopuštena količina
proizvodnje. Dopuštena količina proizvodnje nafte
(allowable) za bušotinu, koncesiju ili polje tijekom
određenog perioda, odobrena od državnog regula-
tivnog tijela, koja je manja od količine prema stan-
dardnom kriteriju dubine zbog visokog plinskog
faktora ili ograničenog kapaciteta bušotine.
pendant-drop method – metoda viseće kapi. Metoda
mjerenja površinske napetosti (surface tension) teku-
ćina prema izduljenju viseće kapi tekućine.
pendular region
pendular region – područje (zona) pendularnog zasiće-
nja. Zona ležišta ugljikovodika u kojoj močeća faza
(wetting phase) egzistira ponajprije u obliku pen-
dularnih prstenova (v. pendular ring) na mjestima
kontakata mineralnih zona, za razliku od zone s fu-
nikularnim zasićenjem; v. funicular saturation, insular
saturation, pendular saturation.
pendular ring – pendularni prsten fluida. Distribucija
(raspodjela) dviju nemiscibilnih tekućina u poro-
znom sustavu. Stanje zasićenja ležišta u kojem mo-
čeća faza (wetting phase) nije kontinuirana, nego
prianja uz površinu stijene na mjestima kontakata
mineralnih zrna u obliku tankih prstenova, a nemo-
čeća faza (nonwetting phase) u kontaktu je s dijelom
čvrste površine.
pendular saturation – pendularno zasićenje. Distri-
bucija zasićenja stijene močećom fazom (wetting
phase), na primjer, vodom, u kojoj ona formira tanke
prstenove oko kontakata mineralnih zrna (za razliku
od funikularnog i inzularnog zasićenja); v. funicular
saturation, insular saturation.
pendular water – pendularna voda. Kapilarna voda (ca-
pillary water) koja okružuje (obrubljuje) točke uzaja-
mnih kontakata čestica stijene ili tla u zoni aeracije
ili prozračnoj zoni (v. zone of aeration); v. funicular
water, pendular region, pendular saturation, pendular
water.
pendulum assembly – njihajni (klatni) dubinski bušaći
sklop (sklop bušaćih alatki), v. pendulum bottomhole
assembly.
pendulum bottomhole assembly – njihajni (klatni)
dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). Dubinski
bušaći sklop (sklop bušaćih alatki – v. bottomhole
assembly) koji se sastoji od bušaćeg dlijeta (drilling
bit), teških šipki (drill collars), jednog ili više stabiliza-
tora (stabilizers) i bušaće šipke s debelom stijenkom
(heavy-walled drillpipe) i primjenjuje se za smanjiva-
nje devijacije (otklona od vertikale) bušotine (kanala
bušotine) i bušenje mekih, nekonsolidiranih forma-
cija. Bušenje klatnim bušaćim sklopom se osniva na
principu njihala koje teži zauzeti vertikalan položaj
(pružati otpor otklonu od vertikale), pa se kanal bu-
šotine buši s manjom devijacijom. Sinonimi: pendu-
lum assembly, pendulum drill assembly.
pendulum drill assembly – njihajni (klatni) dubinski
bušaći sklop (sklop bušaćih alatki), v. pendulum botto-
mhole assembly.
pendulum effect – efekt njihala (klatna). U procesu
bušenja – tendencija kose (nagnute) bušaće kolone
(kolone bušaćih alatki, inclined drillstring) da se ovjesi
u vertikalan položaj u bušotini. Efekt njihala se pri-
mjenjuje za smanjivanje kuta devijacije (otklona od
okomice) kanala iskrivljenih (crooked) ili kosih (devi-
ated) bušotina.
penecontemporaneous – gotovo istodoban (istovre-
men). Koji je formiran ili postoji gotovo u isto vrije-
me. Termin označava, na primjer, geološku strukturu
ili mineral koji su se formirali odmah nakon sedimen-
tacije, ali prije konsolidacije sedimenta u stijenu; v.
contemporaneous.
penecontemporaneous deformation – konsedimen-
tacijska deformacija, v. contemporaneous deformati-
on.
penecontemporaneous faulting – postsedimentacij-
sko rasjedanje. Deformacija koja se zbila u mekoj sti-
611 penetration
jeni ubrzo nakon sedimentacije sloja podvrgnutog
njenom djelovanju, a uzrokovana je gravitacijskim
klizanjem (gravitational sliding) ili odronjavanjem
(slump).
penecontemporaneous fold – postsedimentacijska
bora. Bora koja se formirala (razvila) u sedimentima
ubrzo nakon sedimentacije.
penecontemporaneous folding – konsedimentacijsko
(sinsedimentacijsko) nabiranje (boranje). Proces na-
biranja stijena koji se zbiva istodobno sa sedimen-
tacijom. Pri takvom nabiranju debljina i facijesne
karakteristike sedimenata su zakonito povezane s
njihovim položajem u razvijenoj strukturi. Sinonim:
synsedimentary folding.
peneplain – peneplen. Niska, gotovo neraščlanjena
i blago valovita ili gotovo ravna, površina kopna
znatnog prostiranja (ploštine) koja je, kako se pret-
postavlja, bila formirana dugotrajnim procesima su-
baeralne erozije (ponajprije dezintegracijom stijena
i plošnim spiranjem na vododjelnicama u području
razvoja zrelog krajolika i također erozijskom djelat-
nošću rijeka) i snižena gotovo do nivoa baze erozije
na koncu humidnog, fluvijalnog geomorfološkog
ciklusa (geomorfološkog ciklusa pod uvjetima hu-
midne klime). Peneplenom se također naziva takva
površina koja se uzdigla i preobrazila u plato i bila
podvrgnuta raščlanjivanju u sadašnje vrijeme. U
geomorfološkoj literaturi termin peneplain se danas
primjenjuje u širem smislu i uključuje sve izravnane
površine koje su se formirale marinskom, eolskom,
pa čak i glacijalnom (ledenjačkom) erozijom, tako da
mnoge topografske površine, koje se interpretiraju
kao penepleni, predstavljaju ustvari pediplene (v.
pediplain), panplene (v. panplain) ili marinske erozij-
ske ravnice (v. plain of marine erosion). Za peneplene
su karakteristična izravnavana i široko konveksna
međurječja (interfluves) koje se položeno spuštaju
prema dnu širokih ravnica, neskladno odsijecanje
erozijom (truncation) slojeva stijena s različitom ot-
pornošću i tektonskom strukturom, podudaranje ra-
zličitih visinskih nivoa jednih s drugima i postojanje
izoliranih erozijskih ostataka (monadnocks) koji se
uzdižu iznad peneplena. Sinonimi: base-level pene-
plain, peneplane (v.).
peneplanation – peneplenizacija. Djelatnost ili proces
formiranja i razvoja peneplena (v. peneplain), osobi-
to izravnavanje padina brežuljaka tijekom njihova
povlačenja te prateća erozija vododjelnica i rezidu-
alnih brežuljaka.
peneplane – peneplen. Termin koji je predložen kao za-
mjena za ranije uvedeni termin peneplain (v.) budući
da termin peneplain, kada je prvi put uveden u upo-
rabu, nije bio namijenjen za označavanje područja
s gotovo horizontalnom strukturom (tj. za označa-
vanje »gotovo ravnice« – »almost a plain«), nego za
označavanje područja s gotovo ravnom (almost flat)
površinom. Ta sugestija je, međutim, dobila slabu
podršku. (kao glagol termin peneplane znači erodi-
rati površinu s formiranjem peneplena). Sinonim:
peneplain.
penetration – dubina ispitivanja. (1) U seizmičkoj pros-
pekciji – najveća dubina na kojoj se još mogu registri-
rati refleksi (seismic reflections) na seizmičkom zapisu
(seismic record) s prihvatljivom pouzdanošću. Ovisi o
energiji reflektiranog vala, postojanju smetnje te o
penetration rate
obradi podataka i registracijskom sustavu. (2) Najve-
ća dubina na kojoj su fizička svojstva sredine takva
da otežavaju provođenje mjerenja, odnosno, na ko-
joj svojstva materijala znatno utječu na mjerenja.
penetration rate – brzina bušenja (napretka bušenjem),
v. rate of penetration.
pennate diatoms (Pennales) – penatne dijatomeje.
Red dijatomeja (dijatomejskih algi, algi kremenjaši-
ca, diatoms). Karakterizirane su izduljenom formom
(elongate form) i bilateralnom simetrijom (bilateral
symmetry); v. centric diatoms.
Penn-State method – metoda Penn-State. Stacionarna
metoda mjerenja relativnih permeabilnosti (mjere-
nje metodom stacionarnog stanja ili stacionarnog
strujanja). Postupak se sastoji u zasićivanju uzorka
jezgre jednim fluidom, na primjer vodom, i regulaciji
protoka tog fluida kroz jezgru dok se ne uspostavi
prethodno utvrđeni gradijent tlaka, nakon čega se u
jezgru injektira drugi fluid (na primjer plin) s malim
protokom, a protok prve faze se blago smanjuje tako
da gradijent tlaka u jezgri ostaje konstantan. Nakon
postizanja ravnotežnih uvjeta registriraju se protoci
obaju fluida i određuju se zasićenja jezgre svakim
fluidom. Potpuna krivulja relativnih permeabilnosti
se dobije ponavljanjem opisanog postupka mjerenja
uz promjenu zasićenja jezgre močećim fluidom (za-
sićenje se može mijenjati u rastućem ili padajućem
smjeru – smjer promjene mora odgovarati uvjetima
koji vladaju u ležištu). Tijekom mjerenja ispitivana
jezgra se postavlja između dviju jezgara bliskih svoj-
stava kako bi se izbjegao utjecaj tzv. rubnog efekta
(end effect). Metodom Penn-State se mogu mjeriti
relativne permeabilnosti sustava tekućina-tekućina
i plin-tekućina; v. steady-state relative-permeability
measurement.
Pennsylvania-base crude – pensilvanijska sirova nafta,
v. Pennsylvanian-grade crude oil.
Pennsylvania crude – pensilvanijska sirova nafta, v. Pe-
nnsylvanian-grade crude oil.
Pennsylvania-grade crude oil – pensilvanijska sirova
nafta, v. Pennsylvanian-grade crude oil.
Pennsylvanian – pensilvanij, pennsylvan. Period pale-
ozoika (Paleozoic) ili paleozojske ere (Paleozoic era)
nakon misisipija (Mississippian), a prije perma (Per-
mian) u Sjevernoj Americi. Uključuje serije morou
(Morrowian), atok (Atokan), demoin (Desmoinesian),
misurij (Missourian) i virdžil (Virgilian). Neki autori
smatraju pensilvanij epohom karbona. Obuhvaća,
kako se procjenjuje i prema raznim izvorima, vre-
menski raspon od prije 320 do 280 (330 do 290 ili
325 do 215 ili 325 do 280 ili 325 do 286) milijuna go-
dina. Termin također označava sistem stijena (system
of rocks) formiranih u tom razdoblju (Pennsylvanian
system). U europskoj uporabi je približni ekvivalent
gornjeg karbona (Upper Carboniferous). Sinonimi:
Age of Ferns, Carbonic; v. Carboniferous.
Pennsylvanian (pennsylvanian) drilling – pensilva-
nijsko (užno-udarno) bušenje, v. cable-tool drilling.
Pennsylvanian-grade crude oil – pensilvanijska sirova
nafta. Tip sirove nafte s povećanim sadržajem para-
finske baze iz koje se rafinerijskom preradom dobiva
mazivo ulje vrhunske kvalitete. Naziv je dobila zbog
karakteristika sličnih sirovoj nafti koja se proizvodi u
Pensilvaniji, ali i u drugim američkim saveznim drža-
vama (New York, Ohio, Zapadna Virginia). Sinonimi:
612 perched aquifer
Pennsylvania-base crude, Pennsylvania crude, Penn-
sylvania-grade crude oil.
Pennsylvanian period – pensilvanijski period, pensilva-
nij, v. Pennsylvanian.
Pennsylvanian system – pensilvanijski sistem, pensilva-
nij, v. Pennsylvanian.
Penokean orogeny – penokejska orogeneza. Period
deformacije i prodora granita tijekom pretkambrija
u Minnesoti i Michiganu prije 1,7 milijardi godina
(prema radiometrijskom datiranju). Smatra se da je
možda ekvivalent hudsonske orogeneze (v. Hudsoni-
an orogeny) Kanadskog štita (Canadian Shield).
pentameraceans (Pentameracea) – pentameridi. Nat-
porodica izumrlih artikulatnih brahiopoda (rameno-
nožaca s bravom, articulate brachiopods). Karakteri-
zirani su velikom, izrazito bikonveksnom ljušturom
(biconvex shell) s glatkom ili rebrastom površinom
i spondilijem (spondylium) smještenim u trbušnoj
polovici ljušture (pedicle valve). Stratigrafska raspro-
stranjenost: gornji (moguće srednji) ordovicij-gornji
devon. Sinonim: pentamerids.
pentamerids – pentameridi, v. pentameraceans.
pentane – pentan. Tekući ugljikovodik alkanskog (pa-
rafinskog) reda (v. alkanes). Nalazi se u sirovoj nafti
i naftnim (kaptažnim) plinovima. Dva izomera pen-
tana su normalni pentan (normal pentane) i izopen-
tan (isopentane). Bezbojna, vrlo hlapljiva i zapaljiva
tekućina.
pentane-plus fraction – v. pentanes plus.
pentanes plus – pentani i viši ugljikovodici. Smjesa
uglavnom pentana i viših (težih) ugljikovodika (hek-
sana, heptana – do, uključivo, dekana) koja obično
može sadržati stanovitu količinu butana (normalnog
i izobutana). Dio je masnog (mokrog) prirodnog pli-
na pri standardnom tlaku i temperaturi, a nalazi se i u
sirovoj nafti. Dobiva se obradom sirovog prirodnog
plina i preradom sirove nafte. Sinonim: pentane-plus
fraction.
percentage log – postotni karotažni dijagram. Profil
bušotine s podacima uzorkovanja (litološki profil bu-
šotine – v. sample log) i izučavanja (analize) krhotina
(fragmenata) probušenih stijena (well cuttings), na
kojem je nanesen postotni sadržaj pojedinog tipa
stijena (osim u zonama zarušavanja kanala bušotine)
što se nalaze u svakom uzorku izbušenih krhotina; v.
interpretive log.
percentage map – karta relativnih debljina. Tip karte
facijesa (v. facies map) na kojoj su prikazani postotni
udjeli pojedinih tipova stijena (na primjer, pješčenja-
ka) u danoj stratigrafskoj jedinici (na primjer, forma-
ciji).
percentage of intercommunicating pore spaces – v.
effective porosity.
percentage of interconnected pore spaces – v. effec-
tive porosity.
percent solids – postotni sadržaj čvrstih čestica. Načini
prikazivanja koncentracije čvrstih (krutih) čestica u
slojnoj vodi – 1% čestica je jednak 10.000 ppm (di-
jelova na milijun).
percent submergence – postotna dubina uranjanja
dubinske pumpe. Omjer (kvocijent) dubine pumpe
ispod nivoa kapljevine u kanalu bušotine i ukupne
visine dizanja kapljevine ili dubine ugradnje pumpe.
perched aquifer – viseći vodonosni horizont (akvifer).
Vodonosni horizont (akvifer, aquifer) s visećom pod-
perched block
zemnom vodom temeljnicom (v. perched ground
water).
perched block – viseći blok stijene (stijena). Veliki fra-
gment stijene, otrgnut od glavne stijenske mase i
obično veličine bloka (boulder size), koji je vjerojatno
bio transportiran (prenesen) i odložen ledenjakom
i leži izolirano u relativno nestabilnom položaju na
padini brežuljka. Sinonimi: perched boulder, perched
rock.
perched boulder – viseći blok stijene (stijena), v. per-
ched block.
perched ground water – viseća podzemna voda te-
meljnica. Neukliještena (nearteška) podzemna voda
temeljnica (v. unconfined ground water) koja je odije-
ljena je od, ispod zalegnutog, glavnog vodonosnog
horizonta (glavnog tijela podzemne vode temeljni-
ce, main body of ground water) nezasićenom zonom
(zonom stijena koje nisu zasićene vodom). Sinonim:
perched water; v. perched aquifer, perching bed.
perched rock – viseća stijena (blok stijene), v. perched
block.
perched water – viseća podzemna voda temeljnica, v.
perched ground water.
perched water table – vodno lice viseće vode temeljni-
ce, prividno vodno lice. Vodno lice (zrcalo, water table)
tijela viseće podzemne vode temeljnice (v. perched
ground water). Sinonim: apparent water table.
perching bed – viseći vodonepropusni sloj. Sloj stijena
koji podržava tijelo viseće podzemne vode temeljni-
ce (v. perched ground water). Permeabilnost tog sloja
za vodu je dovoljno niska tako da voda, koja proka-
pljuje kroz njega, nije sposobna stvoriti tlak veći od
atmosferskog u ispod zalegnutoj vodom nezasićenoj
zoni. Na danom mjestu mogu biti dva (ili više) takva
vodonepropusna sloja i tijela viseće vode temeljnice
(bodies of perched ground water) odvojena između
sebe i od glavne zone zasićenja (main zone of satura-
tion) zonama koje nisu zasićene vodom.
percolating water – perkolacijska (prokapljujuća) voda.
(1) Općeprihvaćeni termin za označavanje vode koja
sporo prokapljuje (proniče) kroz tlo ili se kroz njega
filtrira po nepoznatim tokovima ili tokovima koji se
ne mogu otkriti, a ne po nekim određenim kanalima.
(2) Voda koja je uključena u proces perkolacije (pro-
kapljivanja – v. percolation).
percolation – (1) perkolacija (prokapljivanje, pronica-
nje) vode. Sporo laminarno tečenje vode kroz male
šupljine u poroznom materijalu, obično usmjereno
prema dolje i uvjetovano je gravitacijom ili hidrosta-
tičkim tlakom. Ne uključuje tečenje vode kroz velike
šupljine. Termin perkolacija se često rabi kao sinonim
termina infiltration (infiltracija). (2) probijanje plina.
Prodiranje plina prema ušću zatvorene bušotine
kroz stupac isplačnog fluida zbog razlike među nji-
hovim gustoćama.
percolation rate – brzina perkolacije (prokapljivanja)
vode. Brzina, izražena u jedinicama brzine ili volume-
na, kojom voda prokapljuje (proniče) kroz poroznu
sredinu.
percussion bit – udarno (perkusijsko) bušaće dlijeto,
dlijeto za udarno (perkusijsko) bušenje, v. percussion
drilling bit.
percussion boring – udarno (perkusijsko) bušenje, v.
percussion drilling.
percussion drill bit – udarno (perkusijsko) bušaće dlije-
613 perforated casing completion
to, dlijeto za udarno (perkusijsko) bušenje, v. percussi-
on drilling bit.
percussion drilling – udarno (perkusijsko) bušenje. Me-
toda bušenja u kojem dlijeto (bit) buši i rotacijom i
udaranjem o dno. Primjenjuje se za bušenje tvrdih
formacija (hard formations). Rabe se žrvanjska bu-
šaća dlijeta s ulošcima volframovog karbida (button
bit). Sinonimi: boring by percussion, hammer drilling,
percussion boring.
percussion drilling bit – udarno (perkusijsko) bušaće
dlijeto, dlijeto za udarno (perkusijsko) bušenje. U pro-
cesu bušenja – teško šiljasto ili oblika klina bušaće
dlijeto koje se primjenjuje s alatkama za udarno (per-
kusijsko) bušenje. Razara stijenu na dnu bušotine u
čestice dizanjem i spuštanjem (udaranjem). Slično je
običnom žrvanjskom bušaćem dlijetu, ali je njegovo
tijelo teže konstrukcije kako bi izdržalo udarce. Sino-
nimi: percussion bit, percussion drill bit.
percussion-rod drilling – udarno bušenje šipkama, ka-
nadsko bušenje, v. Canadian drilling.
percussion sidewall coring – udarno (perkusijsko)
uzimanje bočne jezgre (bočno jezgrovanje). Metoda
uzimanja bočnih jezgara (uzoraka stijene iz bočne
stijenke kanala bušotine) izvlačivim šupljim cilindri-
ma (čahurama) promjera 2,5 cm (1 inč) i duljine 4,45
cm (1,75 inča), koji su smješteni na alatki (ili pušci)
za jezgrovanje (gun sidewall sampler, percussion
sidewall coring tool, percussion sidewall sampler, si-
dewall coring gun) i s njome povezani žicom. Alatka
se spušta na željenu dubinu bušotine, a čahure se
aktiviraju električnim paljenjem s površine. Pomi-
canjem alatke čahure se izvlače iz stijenke bušotine.
Postoje izvedbe čahura za uzimanje bočnih jezgara
iz mekanih, nekonsolidiranih te srednjotvrdih i tvr-
dih formacija. Prednosti udarnog bočnog jezgrova-
nja su brzina i niska cijena operacije te mogućnost
preciznog uzorkovanja intervala nakon što je bušoti-
na bila karotirana, a nedostaci su što pri uzorkovanju
obično dolazi do promjene formacije usljed rastre-
sanja tvrdih stijena ili komprimiranja mekših tako da
su kvantitativne vrijednosti podataka analize takvih
jezgara umanjene. Također, dobitak jezgre je obično
nizak u vrlo tvrdim ili raspucanim stijenama; v. rotary
sidewall coring, Sidetrak Coring System.
percussive rope drilling – užno-udarno (pensilvanij-
sko) bušenje, v. cable-tool drilling.
perennially frozen ground – trajno zaleđeno tlo, per-
mafrost, v. permafrost.
perfect gas – v. ideal gas.
perfect gas law – v. ideal gas law.
perfemic – perfemni, perfemski. Jedan od pet razreda
u kemijsko-mineraloškoj klasifikaciji CIPW (v. CIPW
classification) eruptivnih (magmatskih) stijena (igne-
ous rocks) u kojem je omjer salskih (saličnih) minerala
(salic minerals) i femnih (femskih) minerala (femic mi-
nerals) manji od 1:7; v. dofemic.
perforate – perforirati (propucati) zaštitnu kolonu (kolo-
nu zaštitnih cijevi). Izrađivati perforacije ili otvore u za-
štitnoj koloni (koloni zaštitnih cijevi, casing), cemen-
tnoj oblozi i produktivnoj formaciji (naftonosnom ili
plinonosnom intervalu) perforatorom (perforating
gun) koji se spušta u bušotinu i aktivira električnim
načinom na površini kako bi fluidi mogli strujati iz
sloja u bušotinu (kanal bušotine), i obratno.
perforated casing completion – proizvodno oprema-
perforated casing well completion
nje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone, v. perfo-
rated well completion.
perforated casing well completion – proizvodno
opremanje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone, v.
perforated well completion.
perforated completion – proizvodno opremanje bušo-
tine s perforiranjem zaštitne kolone, v. perforated well
completion.
perforated gravel-packed completion – proizvodno
opremanje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone i
šljunčanim filtrom. Tip završnog proizvodnog opre-
manja bušotina na slabo vezanim ili nevezanim (ne-
konsolidiranim) stijenama, gdje tijekom proizvod-
nje dolazi do prodora pijeska iz sloja u bušotinu. U
takvom tipu opremanja bušotine za proizvodnju
ugrađuje se perforirani lajner ili lajner s prorezima
unutar zaštitne kolone, a prstenasti prostor između
lajnera i kolone zaštitnih cijevi se ispunjava pijeskom
ili šljunkom veličine koja ovisi o karakteristikama pi-
jeska ležišne stijene i tipu primijenjenog šljunčanog
filtra. Pijesak u filtru je rastresito složen, tako da on
posjeduje visoku permeabilnost, ali zbog turbulen-
tnog strujanja slojnih fluida kroz perforacijske kanale
(koji su također ispunjeni pijeskom filtra) može doći
do znatnog pada tlaka duž filtra, što smanjuje pritok
fluida u bušotinu, a također može razoriti zasip pije-
skom. Sinonim: gravel pack completion.
perforated well completion – proizvodno oprema-
nje bušotine s perforiranjem zaštitne kolone. Završno
opremanje bušotine za proizvodnju kada je u nju
ugrađena (i cementirana) kolona zaštitnih cijevi (ca-
sing) duž cijele produktivne formacije (cijelog pro-
fila ležišta). Zaštitna kolona se mora u tom slučaju
perforirati kako bi se uspostavila komunikacija bu-
šotine s formacijom. Efikasnost opremanja u velikoj
mjeri ovisi o gustoći perforacija (broju perforacij-
skih otvora po metru kolone), rasporedu perforacija
i dubini perforacijskih kanala u sloju. Proizvodno
opremanje bušotine s perforiranjem zaštitne kolo-
ne je danas najčešće primjenjivani tip opremanja.
Glavne prednosti tog tipa opremanja su: (a) što se
bušotina može izraditi i karotirati do njene ukupne
dubine prije ugradnje i cementacije zaštitne kolone;
(b) što se cementacija zaštitne kolone može izvesti
kvalitetnije od cementacije lajnera, pa je bušotinu
lako kasnije preopremiti za višezonsku proizvodnju i
pojedinačnu (zasebnu) proizvodnju redoslijedom od
najdubljeg ležišta prema najplićem; (c) u mogućnosti
izbora intervala ležišta za perforiranje (osobito kod
raspucanih ležišta ako se mogu točno utvrditi inter-
vali s pukotinama); (d) u lakšoj kontroli proizvodnje
plina ili vode, i (e) u mogućnosti selektivne obrade
(stimulacije) sloja. Nedostaci su: (a) troškovi perfori-
ranja koji mogu biti znatni ako je produktivna zona
debela; (b) zbijanje (kompakcija) formacije neposred-
no oko perforacija i začepljenje perforacija koji mogu
umanjiti protok, i (c) nekvalitetna cementacija kolone
zaštitnih cijevi (casing) koja eliminira svaku prednost
te metode opremanja bušotine. Sinonimi: perforated
casing completion, perforated casing well completion,
perforated completion; v. open-hole well completion.
perforating – perforiranje, propucavanje. U operacija-
ma pripreme bušotina za proizvodnju ili injektiranje
– izrada (probijanje) rupa u bušotini (tzv. perforaci-
ja, perforations) kroz stijenku kolone zaštitnih cijevi
614 perforation friction
(casing) ili lajner (liner) i cementnu oblogu i u pro-
duktivnoj formaciji (sloju) na željenoj dubini kako bi
se omogućilo strujanje nafte ili plina iz formacije u
bušotinu u svrhu proizvodnje ili injektiranje radnih
fluida za istiskivanje nafte iz ležišta u procesu zavod-
njavanja ili procesu povećanja iscrpka nafte (EOR).
Uobičajena metoda perforiranja je ispaljivanje čelič-
nih metaka (bullets) ili kumulativnih naboja (shaped
charges) posebnim dubinskim napravama – puškom
za perforiranje (v. bullet perforator), mlaznim perfora-
torom (v. jet perforating) ili perforatorom za kemijsku
metodu perforiranja (v. chemical perforating).
perforating-depth-control log – registracija dubine
kolčaka zaštitnih cijevi. Tip radioaktivne karotaže
(radioactive log) koja se primjenjuje za točno određi-
vanje dubine svakog kolčaka kolone zaštitnih cijevi
(casing collar depth). Dubina kolčaka se zatim kore-
lira s dubinom produktivne zone kako bi se odredila
točna dubina spuštanja perforatora (perforating gun)
u bušotinu.
perforating gun – perforator. U operacijama završnog
proizvodnog opremanja bušotina – dubinska alatka
za izradu otvora (perforacija) u zaštitnoj koloni (koloni
zaštitnih cijevi, casing-u) ili lajneru, cementnoj oblozi
i produktivnoj formaciji kroz koje slojni fluidi mogu
pritjecati u bušotinu tijekom proizvodnje (i obratno).
Za perforiranje se primjenjuju meci (bullets) ili (če-
šće) tzv. kumulativna eksplozivna punjenja (shaped
explosive charges) koja stvaraju perforirajuću struju
plina velike brzine (9.000 m/s ili 30.000 ft/s). Per-
foratori se spuštaju u bušotinu užetom, s kolonom
uzlaznih cijevi (tubing) ili s kolonom bušaćih alatki
(drillstring). Postoji više tipova perforatora – puška za
perforiranje koja ispaljuje metke (v. bullet perforator)
i mlazni perforator za perforiranje kumulativnim ek-
splozivnim nabojima (v. jet perforating gun).
perforating plugging material – materijal za brtvljenje
(čepljenje) perforacija. Materijal koji se primjenjuje za
zatvaranje (čepljenje) perforacija u zaštitnoj koloni ili
lajneru u bušotini – cementna filtarska kora (cement
filter cake) koja se stvara injektiranjem cementne kaše
pod visokim tlakom (cement squeeze job) ili brtvene
kuglice (perforation ball sealers) od tvrde plastike ili
aluminija presvučene gumom i neznatno veće od
perforacija koje se pumpaju u bušotinu.
perforation balls – brtvene kuglice perforacija, kuglice
za brtvljenje (čepljenje) perforacija, v. perforation ball
sealers.
perforation ball sealers – brtvene kuglice perforacija,
kuglice za brtvljenje (čepljenje) perforacija. Tvrde pla-
stične, najlonske ili aluminijske kuglice presvučene
gumom koje se s fluidom za obradu pumpaju u
bušotinu radi privremenog zatvaranja (čepljenja)
perforacija zaštitne kolone ili lajnera. Sinonim: per-
foration balls.
perforation circulation washer – alatka za ispiranje
krhotina eksplozije iz perforacija. Alatka koja rabi du-
binsku brtvenicu (paker) za izolaciju perforiranog
intervala zaštitne kolone ili lajnera i služi za ispiranje
(uklanjanje) krhotina od perforacija iz perforacijskih
kanala.
perforation friction – trenje u perforacijama. Pad tlaka
pri protjecanje fluida kroz perforacijske kanale u za-
štitnoj koloni (casing) ili lajneru (liner). Uzrokuje sma-
njenje proizvodnje.
perforation log
perforation log – određivanje intervala perforiranja.
Precizno određivanje dubine intervala u zacijevlje-
nim bušotinama koji će se perforirati za proizvodnju.
Najčešće se primjenjuje gama-karotaža (gamma-ray
logging) i lokalizator kolčaka kolone zaštitnih cijevi
(casing-collar locator) za određivanje fiksnih polo-
žaja kolčaka i označivanje položaja na dijagramu
karotaže. Intervali ležišta za perforiranje se odrede
s pomoću dijagrama bazične karotaže i zatim uspo-
rede s dijagramima gama-karotaže u nezacijevljenoj
bušotini (bušotini bez zaštitne kolone, open hole) i
zacijevljenoj (bušotini sa zaštitnom kolonom, cased
hole) i dubinama kolčaka zaštitne kolone. Određiva-
nje intervala perforiranja se često izvodi istodobno s
karotažom cementacije zaštitne kolone (cement log).
perforation plugging – brtvljenje (čepljenje) perforaci-
ja. Zatvaranje perforacija u zaštitnoj koloni bušotine
– obično cementacijom pod tlakom (cement squeeze
job) ili brtvenim kuglicama (perforation ball sealers).
perforations – perforacije, perforacijski kanali. Otvori
(holes) ili kanali (tunnels) izrađeni perforatorom (v.
perforating gun) u zaštitnoj koloni (casing) ili lajneru
(liner), cementnoj oblozi i formaciji kako bi slojni flu-
idi mogli strujati u bušotinu (i obratno). Perforacije
se obično opisuju gustoćom (brojem perforacija po
metru ili stopi), smjerom (svaki projektil može biti is-
paljen u istom smjeru ili u naizmjenično suprotnim
smjerovima) te njihovim promjerom i duljinom. Si-
nonim: perforation tunnels.
perforation tunnels – perforacijski kanali, perforacije, v.
perforations.
perforation washer – alatka za ispiranje pijeska iz per-
foracija. Uređaj koji se spušta u bušotinu s kolonom
uzlaznih cijevi (tubing) radi ispiranja vodom pijeska
iz perforacija.
perforation washing – pranje perforacija. Čišćenje per-
foracija, uklanjanje materijala koji je zabrtvio (zače-
pio) perforacije u bušotini. Obično se rabi slana voda
(otežana zbog kontrole tlaka i filtrirana) i izvodi se
alatkom za ispiranje perforacija (perforation washer).
performance characteristics – karakteristike radnog
režima. Karakteristike dijela opreme određene tije-
kom njegova ispitivanja ili rada.
performance coefficient – koeficijent ponašanja bu-
šotine. Koeficijent u jednadžbi protoka plina pri
ispitivanju plinskih bušotina metodom protutlaka
(backpressure test) ili izokronom metodom (isochro-
nal test). Zavisi od efektivne permeabilnosti, debljine
i temperature formacije, viskoznosti, relativne gu-
stoće i kompresibilnosti plina te radijusa bušotine i
drenažnog radijusa.
performance curve – (1) krivulja ponašanja bušoti-
ne. Dijagrami ovisnosti dnevne proizvodnje nafte i
vode, te plinskog i vodo-naftnog faktora (GOR, WOR)
o vremenu za naftne bušotine i ovisnosti dnevne
proizvodnje plina, kondenzata i vode i dinamičkog
tlaka u koloni uzlaznih cijevi (tubing) o vremenu za
plinske bušotine. Služe za kontrolu proizvodnje i tla-
ka bušotine tijekom vremena. (2) krivulja radnog re-
žima. U strojarstvu – grafički prikaz sposobnosti rada
rotacijskih strojeva pri različitim radnim uvjetima. Na
primjer, krivulja režima rada kompresora će uključi-
vati brzinu rotora za različite usisne i izlazne tlakove
u ovisnosti o protoku plina (uzimajući u obzir tempe-
raturu, gustoću, viskoznost i druge faktore).
615 periodic current
pergelisol – trajno zaleđeno tlo, permafrost, v. perma-
frost.
periclinal – periklinalni. U geologiji – termin za ozna-
čavanje slojeva i struktura koji radijalno padaju od
centra ili prema centru i pri tome formiraju domu
(kupolu, dome) ili bazen (zavalu, basin); v. centrocli-
nal, quaquaversal.
pericline – (1) periklin. Mineral, varijetet albita izdulje-
nog u smjeru osi b i često sraslog po toj osi (sraslačka
os, twinning axis). Sreće se u žilama u obliku velikih
mliječnobijelih neprozirnih kristala. Periklin je vjero-
jatno albitizirani oligoklas. (2) periklinala, periklinal-
na bora. Opći termin za označavanje bore (fold) u
kojoj nagib slojeva ima centralnu orijentaciju (pad
od jednog centra ili prema jednom centru). Slojevi s
nagibom od centra formiraju domu (kupolu, dome),
a s nagibom prema centru formiraju bazen (zavalu,
basin); v. centrocline, quaquaversal.
pericline ripple mark – periklinalni ripl. Ripl koji je pa-
ralelan sa smjerom struje ili poprečan na njen smjer
i ima duljinu do 80 cm, a visinu (amplitudu) do 30
cm.
perideltaic – perideltni. Koji priliježe uz deltu ili je okru-
žuje.
peridotite – peridotit. U klasifikaciji IUGS (v. IUGS classi-
fication) – plutonska eruptivna (magmatska) stijena
(plutonic rock) s M (mafitski i srodni minerali) jedna-
kim ili većim od 90 i ol/(ol+opx+cpx) većim od 40 (ol
– olivin i serpentin; opx – ortopirokseni i sekundarni
minerali; cpx – klinopirokseni). (2) Opći termin kojim
se označavaju grubozrnaste plutonske eruptivne
(magmatske) stijene (coarse-grained plutonic rocks)
sastavljene uglavnom od olivina s ili bez drugih ma-
fitskih minerala (kao što su pirokseni, amfiboli ili tinj-
ci) i koje ne sadrže ili sadrže malu količinu glinenaca
(feldšpata, feldspar).
peridotite shell – peridotitna lupina (ljuska). Sinonim
termina upper mantle (gornji ili vanjski Zemljin plašt),
nazvan tako jer se smatra da je njegov sastav peri-
dotitan.
periglacial – (1) periglacijalan. Termin kojim se ozna-
čavaju procesi, uvjeti, područja, klime i forme reljefa
(topografske forme) neposredno uz rubove drevnih
i danas postojećih ledenjaka (glaciers) i ledenih po-
krova (ice sheets) i pod utjecajem niske temperatu-
re leda. (2) periglacijalan, paraglacijalan, krionivalni,
subnivalni. Termin koji u širem smislu označava sre-
dinu (uvjete) u kojoj je djelovanje mraza važan fak-
tor ili označava pojavu uvjetovanu periglacijalnom
klimom izvan granica ledenjaka. Sinonimi: cryonival,
paraglacial, subnival.
period – period. (1) U geokronologiji – geokronološka
jedinica (v. geochronologic unit), po rangu niža od
ere (v. era) i viša od epohe (v. epoch). Tijekom perio-
da su se formirale stijene odgovarajućeg sistema (v.
system). Period je fundamentalna jedinica svjetske
geokronološke skale. (2) U geologiji – termin nefor-
malne (slobodne) uporabe kojim se označava odre-
đeno trajanje geološkog vremena, na primjer, glaci-
jalni ili ledenjački period (glacial period). (3) U fizici
– vremenski interval koji je neophodan za dovršenje
cikličnog gibanja ili ponavljajućeg događaja, na pri-
mjer, vrijeme između dviju sukcesivnih jednakih faza
plime ili struje.
periodic current – plimna struja, v. tidal current.
periodic flowing
periodic flowing – čišćenje bušotine periodičnim erupti-
ranjem, v. bleeding a well.
periodic production tests – periodička ispitivanja proi-
zvodnje, v. periodic well test.
periodic well test (testing) – periodičko ispitivanje
bušotina. Rutinsko ispitivanje naftnih i plinskih bu-
šotina radi određivanja njihovih proizvodnih karak-
teristika i utvrđivanja eventualnih problema. Sastoji
se od fizičkih mjerenja nafte, plina i vode proizvede-
nih bušotinom pri njenim normalnim proizvodnim
uvjetima (normalnom kapacitetu proizvodnje). Na
naftnim bušotinama se tijekom takvih ispitivanja
obično mjeri dnevna proizvodnja nafte, plina i vode,
proizvodni (tekući) plinski i vodo-naftni faktori (GOR,
WOR), a pri svakom mjerenju se moraju zapisati
podaci o promjeru sapnice i tlakovima u zaštitnoj
koloni (casing) i koloni uzlaznih cijevi (tubing) te
detalji rada sustava za umjetno podizanje nafte na
površinu. Rutinska ispitivanja proizvodnje plinskih
bušotina su rjeđa budući da se proizvodnja pojedi-
načnih bušotina često mjeri kontinuirano. Mjeri se
istovremeno dnevna proizvodnja plina, kondenzata
(tekućih ugljikovodika) i vode, plinski faktor i dina-
mički tlak u koloni uzlaznih cijevi. Mjerenja se mo-
raju izvoditi pri stabiliziranim uvjetima strujanja. Po-
daci periodičkih ispitivanja proizvodnje bušotina se
mogu rabiti za raspodjelu ukupne proizvodnje polja
ili koncesije na pojedine bušotine i također služe za
udovoljavanje raznim propisima i zakonima, a sa sta-
novišta rada bušotina i eksploatacije ležišta ti podaci
upućuju na njihovo stanje (na primjer, neočekivana
promjena proizvodnje plina i vode ili nenormalan
pad proizvodnje); v. production test.
peripheral depression – prstenasta depresija (sinklina-
la), v. ring depression.
peripheral fault – periferni rasjed. Lučni rasjed (rasjed
oblika luka, arcuate fault) koji okružuje uzdignuće ili
depresiju, na primjer, dijapir (diapir). Termin je djelo-
mični sinonim termina border fault (rubni rsasjed).
peripheral moraine – recesijska morena. Zastarjeli si-
nonim termina recessional moraine (v.).
peripheral pattern – rubni (periferni) raspored bušoti-
na, v. peripheral well pattern.
peripheral sink – rubna (periferna) sinklinala, v. rim
syncline.
peripheral well pattern – rubni (periferni) raspored
bušotina. Tip rasporeda (mreže) proizvodnih i injek-
cijskih bušotina za zavodnjavanje naftnih ležišta
(waterflood pattern) u kojem su injekcijske bušotine
(injection wells) smještene duž ruba ležišta/polja, a
proizvodne bušotine (producing wells) blizu njegova
središta. Injektirana voda istiskuje naftu od ruba pre-
ma središtu ležišta. Sinonim: peripheral pattern.
peritidal – periplimni, peritidalni. Koji se odnosi na sredi-
ne sedimentacije (depositional environments) u zoni
od malo iznad najviših olujnih plima (storm tides) ili
sizigijskih plima (spring tides) do malo ispod najnižih
voda (lowest tides). Peritidal je širi termin od termina
intertidal (plimni ili intertidalni – v. littoral, 1).
peritidal complex – periplimni (peritidalni) kompleks.
Zajednički termin za označavanje svih sredina sedi-
mentacije (depositional environments) i sedimente
(deposits) koji su pod utjecajem kratkotrajnih pro-
mjena nivoa mora uzrokovanih plimama (u najvećoj
mjeri plimama, ali također mogu djelovati i drugi
616 permanent completion of a well
faktori, osobito oluje). Periplimni kompleksi su važni
tamo gdje obalna linija graniči s položenim kopnom
i gdje nema barijernih otoka i laguna. Mnogi sedi-
menti koji su nastali (formirali se) u drevnim peri-
plimnim kompleksima su naftonosna i plinonosna
ležišta.
peritidal depositional environment – periplimna (pe-
ritidalna) sredina sedimentacije (taloženja), periplimna
(peritidalna) sedimentacijska (taložna) sredina. Jedna
od pet bazičnih sredina sedimentacije karbonata (v.
carbonate depositional environment) koja uključuje:
(a) plimne ili intertidalne sedimente (talože se iz-
među srednje visoke i srednje niske plime, intertidal
sediments); (b) natplimne ili supratidalne sedimente
(talože se iznad srednje visoke plime, supratidal sedi-
ments), i (c) potplimne ili suptidalne sedimente (talo-
že se ispod srednje niske plime, subtidal sediments).
U područjima s aridnom i poluaridnom klimom na-
laze se sabhe (sabkha) iz kojih se taloži gips i halit.
Na natplimnoj površini se mogu formirati eolske
pješčane dine (sipine) sastavljene od karbonatnih ili
siliciklastičnih zrna.
perlite – perlit. (1) U petrologiji – kisela i staklasta erup-
tivna (magmatska) stijena (igneous rock), vulkansko
staklo (volcanic glass) koje po sastavu odgovara ri-
olitu (v. rhyolite), ima perlitnu teksturu i obično sa-
drži više vode od opsidijana (v. obsidian). Sinonimi:
pearlite, pearlstone. (2) U tehnologiji cementnih kaša
– mljeveni i grijani riolit koji se rabi kao aditiv za sma-
njivanje težine kaše (zajedno s 2% do 6% bentonita
radi sprječavanja izdvajanja perlita iz kaše); v. expan-
ded perlite.
perlitic – perlitni, perlitski. (1) Termin za označavanje
teksture staklaste eruptivne (magmatske) stijene
(glassy igneous rock) koja je popucala zbog stezanja
(kontrakcije) tijekom hlađenja i ukojoj su se formirala
mala sferoidalna tijela. (2) Koji se odnosi na perlit ili
na njegove karakteristike (v. perlite).
perm – perm. Mjerna jedinica za propusnost ležišta.
Jednaka je 1,127 darcyja. Rabi se za računanje brzine
strujanja fluida kroz poroznu sredinu u m3/dan/m2
(bbl/dan/ft2).
permafrost – trajno zaleđeno (trajno smrznuto) tlo, per-
mafrost. Svako tlo (soil) ili drugi površinski sediment
(surface deposit) ili čak temeljna stijena (bedrock), koji
zaliježu u arktičkim, subarktičkim i alpskim područ-
jima na raznim dubinama ispod površine Zemlje, u
kojima kontinuirano vlada (očuvana je) temperatu-
ra niža od temperature smrzavanja tijekom dugog
perioda (od dvije godine do desetke tisuća godina).
Takva definicija permafrosta se bazira jedino na
temperaturi, bez uzimanja u obzir teksture, stupnja
kompakcije (zbijanja), sadržaja vode i litološkog sa-
stava materijala permafrosta. Debljina trajno zale-
đenog tla može iznositi od 1.000 metara na sjeveru
do 30 cm na jugu i ono zaliježe gotovo ispod jedne
petine kopnene površine Zemlje. U nekim područ-
jima površinski dio permafrosta se otapa stvarajući
močvare. U sibirskom dijelu Rusije trajno zaleđeno
tlo je pokrovna stijena na nekoliko plitkih divovskih
plinskih polja. Ako permafrost sadrži malo leda ili ga
uopće ne sadrži, naziva se suhim. Sinonimi: perenni-
ally frozen ground, pergelisol, permanently frozen gro-
und, perpetually frozen ground.
permanent completion of a well – permanentno (stal-
permanent-completion packer
no) proizvodno opremanje bušotine, v. permanent
well completion.
permanent-completion packer – permanentna (stal-
na) proizvodna dubinska brtvenica (paker). U proi-
zvodnji nafte – tip proizvodne dubinske brtvenice
(pakera) koja je namijenjena za postavljanje u bu-
šotini tijekom dugog perioda pri njenom završnom
opremanju za proizvodnju. Neki permanentni pake-
ri se mogu izvaditi iz bušotine, dok su drugi tipovi
napravljeni od materijala koji se u slučaju potrebe
može lako izbušiti u kanalu bušotine.
permanent flow – ustaljeno (stacionarno, stabilizirano)
strujanje, v. steady flow.
permanent gas – permanentni plin. Plin pri tlaku i tem-
peraturi koji su daleko od njegova tekućeg stanja
(stanja ukapljivanja).
permanent guide base – stalna temeljna ploča za vo-
đenje. U procesu bušenja na moru (odobalnog bu-
šenja) – teški čelični okvir koji je posjednut na pri-
vremenu temeljnu ploču za vođenje (v. temporary
guide base) i za nju pričvršćen na dnu mora. Služi kao
dosjed za posjedanje (landing seat) glave bušotine
(wellhead), kao vodilica (guide) bušaćih alatki (drilling
tools) i kao potporanj za protuerupcijski (preventer-
ski) sklop (blowout-preventer stack) i erupcijski uređaj
(completion tree). Temeljna ploča ima četverokutan
oblik i teži oko tri tone. Na uglovima ploče su četiri
stupa za vođenje (guide post) kroz koje prolazi užad
za vođenje (guide lines).
permanent hardness – stalna (nekarbonatna) tvrdoća
vode, v. noncarbonate hardness.
permanently frozen ground – trajno zaleđeno (trajno
smrznuto) tlo, permafrost, v. permafrost.
permanent-type well completion – permanentno
(stalno) proizvodno opremanje bušotine, v. permanent
well completion.
permanent well completion – permanentno (stalno)
proizvodno opremanje bušotine. Tip završnog proi-
zvodnog opremanja bušotine na način da se u ugra-
đenu kolonu zaštitnih cijevi (casing) spusti kolona
uzlaznih cijevi (tubing) i montira glava na njenom
ušću (wellhead) samo jednom i konačno. Sve opera-
cije opremanja i remonata bušotine se izvode kroz
kolonu uzlaznih cijevi. Sinonimi: permanent comple-
tion of a well, permanent-type well completion.
permanent winterization – priprema bušaćeg postroje-
nja za stalni rad u zimskim uvjetima, v. winterized rig.
permeability – permeabilnost, propusnost. Svojstvo po-
rozne sredine (stijene) koje određuje njenu sposob-
nost i kapacitet za prijenos ili vođenje fluida kroz mre-
žu uzajamno povezanih (spojenih) pora. U proizvod-
nji nafte i plina veličina permeabilnosti, prema tome,
određuje kapacitet proizvodnje. Stijene s velikom
permeabilnošću obično posjeduju veliku poroznost,
ali između tih parametara ne mora postojati zavisnost
– stijena može imati veliku poroznost i biti nepropu-
sna ako u njoj ne postoji komunikacija (povezanost)
između pora. Permeabilnost stijena je apsolutna, fi-
zička ili relativna kada je ona potpuno (100%) zasiće-
na jednim fluidom (v. absolute permeability), efektivna
ili fazna (kada je stijena zasićena s dva ili više fluida
– v. effective permeability), a također postoji i mjera
permeabilnosti nazvana relativnom permeabilnošću
(kvocijent efektivne permeabilnosti za dani fluid i ap-
solutne permeabilnosti – v. relative permeability).
617 permeability cutoff
Permeabilnost ovisi o strukturnim svojstvima stijena.
Faktori koji utječu na nju su oblik i promjer zrna sti-
jene, distribucija veličine zrna (sortiranost), pakiranje
zrna, stupanj konsolidacije i cementacije stijene i tip
postojećih minerala gline (neke gline, osobito ben-
toniti i montmorilloniti, bubre u slatkoj vodi i time
mogu potpuno blokirati pore stijene). Ako je stijena
građena od velikih i plosnatih zrna, jednolično ras-
poređenih, njena horizontalna permeabilnost će
biti vrlo velika, a vertikalna srednja do velika. Ako
se stijena sastoji većinom od jednolično zaobljenih
velikih zrna, njena permeabilnost će biti vrlo velika
i jednaka u oba smjera. Permeabilnost stijena je op-
ćenito manja (osobito vertikalna) ako su zrna mala i
nepravilna oblika – većina naftnih i plinskih ležišta
spada u tu kategoriju. Općenito, finozrnasti pješče-
njaci i interkristalični vapnenci imaju male pore i
nisku permeabilnost, dok grubozrnasti pješčenjaci
te oolitski i pukotinski vapnenci imaju velike porne
kanale i visoku permeabilnost. Postojanje pločastih
minerala (na primjer, muskovita) i laminacije šejla
u stijeni djeluju kao barijere vertikalnoj permeabil-
nosti. U tom slučaju omjer horizontalne i vertikalne
permeabilnosti općenito iznosi od 1,5 do 3 (u nekim
ležišnim stijenama može biti veći od 10). Katkada je
vertikalna permeabilnost veća od horizontalne ako u
ležištu postoje vertikalne pukotine i vertikalni kanali
otapanja.
Ležišne stijene ugljikovodika općenito imaju per-
meabilnost od 5 do 1.000 milidarcyja, iako se plin
proizvodi iz nekih ležišta s permeabilnošću od 0,1
md. Permeabilnost ležišnih stijena se može ocijeniti:
(a) slabom (poor permeability) do prihvatljivom (fair
permeability) ako je između 1 i 15 md; (b) osrednjom
(moderate permeability) – između 15 i 50 md; (c) do-
brom (good permeability) – između 50 i 250 md; (d)
vrlo dobrom (very good permeability) – između 250 i
1000 md i, (e) odličnom (excellent permeability) ako je
veća od 1000 md. Prema drugoj klasifikaciji, ocjenju-
je se kvaliteta ležišta prema kriteriju permeabilnosti
kao: (a) slaba – za permeabilnost manju od 1 md; (b)
prihvatljiva – za raspon od 1 do 10 md; (c) srednja
– za raspon od 10 do 50 md; (d) dobra – za raspon
od 50 do 250 md i, (e) vrlo dobra – za permeabilnost
veću od 250 milidarcyja. Permeabilnost može, kao
i poroznost, biti primarna (v. primary permeability)
i sekundarna (usljed postojanja pukotina ili kaverni
otapanja – v. secondary permeability). Mjeri se direk-
tno na uzorcima jezgre priborom koja se naziva per-
meametar (v. permeameter). Sinonim: perviousness;
v. darcy, absolute permeability, effective permeability.
permeability capacity – kapacitet premeabilnosti.
Umnožak permeabilnosti (apsolutne ili efektivne) i
efektivne debljine ležišta (kxh ležišta). Izražava se u
md-m ili md-ft. Kapacitet permeabilnosti je indika-
tivniji parametar proizvodnih mogućnosti bušotine
od samo permeabilnosti, na primjer, sloj debljine 30
metara s permeabilnošću od 10 md će imati veću
produktivnost (proizvodit će više) nego sloj debljine
3 metra s permeabilnošću od 100 md (pri jednakim
drugim uvjetima). Sinonim: capacity.
permeability coefficient – koeficijent permeabilnosti,
hidraulička vodljivost, v. hydraulic conductivity.
permeability cutoff – minimalna permeabilnost. Mi-
nimalna vrijednost permeabilnosti ležišta za proi-
permeability damage
zvodnju – za definiranje donje granice ekonomične
produktivnosti ležišta, odnosno za određivanje efek-
tivne debljine ležišta. Prema apsolutnoj vrijednosti
minimalne permeabilnosti se određuje ekvivalentna
minimalna poroznost (v. porosity cutoff) s pomo-
ću korelacije permeabilnosti i poroznosti jezgara.
Aproksimativne vrijednosti minimalne poroznosti za
komercijalnu proizvodnju nafte i plina iz normalnih
ležišta mogu se odrediti primjenom minimalnih vri-
jednosti apsolutne permeabilnosti od 1 md za ležišta
srednje i lake nafte, 0,5 md za ležišta masnog plina i
0,1 md za ležišta suhog plina; v. cutoff, porosity cu-
toff.
permeability damage – pogoršanje (smanjenje) per-
meabilnosti. Oštećenje ležišne stijene u zoni kanala
bušotine usljed djelovanja raznih faktora – prodora
bušaće isplake u sloj, blokade pora vodom koja se iz-
dvojila iz isplake ili vodom iz drugih izvora, bubrenja
gline, odlaganja (taloženja) soli ili parafina u porama,
začepljenja perforacija ili filtara u kanalu bušotine.
Stupanj pogoršanja permeabilnosti se izražava tzv.
koeficijentom produktivnosti (v. productivity ratio),
koji je u slučaju oštećenja sloja manji od jedinice.
permeability determination – određivanje permeabil-
nosti, v. permeability measurement.
permeability improvement – poboljšanje (povećanje)
permeabilnosti. Porast permeabilnosti ležišne stijene
(reservoir rock) u zoni kanala bušotine nakon obra-
de sloja kiselinom, hidrauličkim frakturiranjem ili
torpediranjem. Stupanj poboljšanja permeabilnosti
se izražava tzv. koeficijentom produktivnosti (v. pro-
ductivity ratio), koji je u takvim slučajevima veći od
jedinice.
permeability measurement – mjerenje permeabilno-
sti. Metode mjerenja permeabilnosti u laboratoriju
se osnivaju na mjerenju i interpretaciji strujanja flu-
ida poznate viskoznosti kroz ekstrahirani uzorak sti-
jene (jezgra) poznate duljine i površine poprečnog
presjeka i pada tlaka u njemu primjenom Darcyjeva
zakona. Metode mjerenja permeabilnosti se općeni-
to mogu klasificirati prema: (a) tehnici mjerenja (pri
ustaljenim ili neustaljenim uvjetima strujanja – ste-
ady-state conditions, unsteady-state conditions); (b)
tipu uzorka stijene (cilindrični uzorci jezgre ili jezgre
punog presjeka – plugs, full-diameter cores, whole
cores) i, (c) tipu upotrebljenog fluida (plin ili tekući-
na koji ne reagiraju sa stijenom). Tip uzorka stijene
određuje količinu i kvalitetu podataka permeabil-
nosti, jer se na cilindričnim uzorcima jezgara može
izmjeriti permeabilnost samo u jednom smjeru, a na
jezgrama punog presjeka u horizontalnom i verti-
kalnom smjeru. Pri mjerenju permeabilnosti plinom
nema pojave bubrenja gline i migracije finih čestica
u uzorku stijene, kao što je slučaj kada se mjerenje
izvodi vodom ili naftom. Permeabilnost stijena se
također može odrediti hidrodinamičkim metodama
ispitivanja bušotina.
permeability measurement by perm-plug method
– mjerenje permeabilnosti na cilindričnim uzorcima
jezgara. Metoda mjerenja permeabilnosti stijena
uporabom ekstrahiranih cilindričnih (valjkastih) uzo-
raka jezgara (plugs) duljine 2,5 cm (1 inč) i promjera
1,9 cm (¾ inča), za razliku od mjerenja na jezgrama
punog presjeka (full-diameter cores, whole cores). U
mjerenjima se obično rabi zrak, ali se također mogu
618 permeameter
rabiti i drugi fluidi koji ne reagiraju sa stijenom; v.
permeability measurement.
permeability method of wettability determinati-
on – određivanje močivosti omjerom permeabilnosti
za vodu i naftu. Metoda mjerenja (određivanja) mo-
čivosti stijene u kojoj se uspoređuje odnos (omjer)
vrijednosti permeabilnosti za vodu pri rezidualnom
zasićenju naftom i permeabilnosti za naftu pri zasi-
ćenju vezanom (konatnom) vodom – omjer blizak je-
dinici upućuje na hidrofobnost, a omjer manji od 0,3
na hidrofilnost stijene; v. wettability measurement.
permeability-porosity relationship – zavisnost per-
meabilnost-poroznost, odnos permeabilnosti i poro-
znosti. Uzajamna zavisnost između permeabilnosti i
poroznosti je kvalitativna i ni na koji način nije kvan-
titativna. Stijena može imati vrlo veliku poroznost
bez ikakve permeabilnosti (na primjer, plovučac, šejl,
gline), i obratno (na primjer, karbonati s mikropuko-
tinama). Unatoč tome, često se mogu utvrditi vrlo
korisne korelacije tih parametara unutar iste forma-
cije. Da bi se dobila točna korelacija, u nju se mora-
ju uključiti brojni fizikalni faktori koji karakteriziraju
poroznu sredinu – nereducibilno zasićenje, speci-
fična površina, distribucija zrna po veličini, oblik i
pakiranje zrna, uslojenost, stupanj i tip cementacije
stijene, litologija i mineralogija i dr. Za pješčenjake
se određuje uzajamna korelacija permeabilnosti,
poroznosti, promjera pora, specifične površine i
nereducibilnog zasićenja vodom, a za karbonate se
korelacija određuje s obzirom na promjer zrna ske-
leta stijene, promjer intergranularnih (međuzrnskih)
pora, količinu nepovezanih šupljina (pukotina, ka-
verni otapanja) i postojanje ili nepostojanje spojenih
(povezanih) šupljina.
permeability ratio – omjer (odnos) permeabilnosti.
Omjer (odnos) vertikalne permeabilnosti stijene (v.
vertical permeability) i njene horizontalne permeabil-
nosti (v. horizontal permeability).
permeability trap – zamka formirana promjenom per-
meabilnosti. Stratigrafska naftna ili plinska zamka
(stratigraphic permeabilizy trap) koja se formirala
usljed lateralne promjene permeabilnosti unutar le-
žišne stijene (ležišta). Ugljikovodici su se akumulirali
i ostali u propusnijem dijelu; v. trap.
permeameter – permeametar, uređaj (pribor) za mjere-
nje permeabilnosti. Uređaj za određivanje permeabil-
nosti stijena mjerenjem protoka fluida kroz uzorak
stijene pri zadanoj i konstantnoj razlici tlaka između
ulazne i izlazne strane uzorka ili mjerenjem pada tla-
ka pri zadanom protoku. Sastoji se od izvora suhog
plina, regulatora tlaka, ulaznog i izlaznog manome-
tra, držača jezgre i protočnog mjerila. Za mjerenje se
uzimaju cilindrični uzorci jezgara (plugs) standardnih
promjera 1 i 1½ inča koji se prethodno ekstrahiraju
otapalom (acetonom, benzenom, kloroformom,
ugljik-tetrakloridom). Kao radni fluidi se često upo-
trebljavaju zrak ili inertni plin (dušik ili helij) kako bi
se izbjeglo uzajamno djelovanje stijene i plina. Per-
meabilnost se izračunava prema volumenu plina koji
prolazi kroz uzorke jezgre pod specificiranim diferen-
cijalnim tlakom i zatim preračunava u permeabilnost
za tekuću fazu Klinkenbergovim faktorom (faktor za
kompenzaciju uporabe niskotlačnog plina umjesto
tekućine u mjerenjima permeabilnosti, Klinkenberg
permeability factor). Permeabilnost pukotinskih i ka-
permeation
vernoznih stijena se mora mjeriti na jezgrama punog
presjeka (full cores).
permeation – (1) probijanje, pronicanje. U hidrologiji –
probijanje vode kroz šupljine između zrna stijene ili
tla bez izazivanja fizičkih promjena. (2) prožimanje,
impregniranje. U petrologiji – duboko prodiranje
agensa metamorfoze (metamorfizma), na primjer,
granitizacijskih otopina (granitizing solutions), u
okružujuće stijene, osobito u već metamorfozirane
stijene tako da dolazi do njihove više ili manje pot-
pune prekristalizacije.
Permian – perm, permski period, permski sistem. Šesti (i
zadnji) period paleozoika (Paleozoic) ili paleozojske
ere (Paleozoic era) – nakon pensilvanija (Pennsylva-
nian). Obuhvaća, kako se procjenjuje i prema raznim
izvorima, vremenski raspon od prije 280 do 225 (290
do 250 ili 286 do 248 ili 280 do 248) milijuna godi-
na. Europski katovi perma su sakmar (Sakmarian),
artinsk (Artinskian), kungur (Kungurian), kazan (Ka-
zanian) i tatar (Tartarian), a u Sjevernoj Americi je
perm podijeljen na serije vulfkemp (Wolfcampian),
leonard (Leonardian), gvadalup (Guadalupian) i očo-
an (Ochoan). Termin također označava sistem stijena
(system of rocks) formiranih u tom razdoblju (Permian
system). U permu se formiralo kopno Pangea, a Ze-
mljina atmosfera se obogatila kisikom do današnjeg
nivoa. Fauna perma je karakterizirana pojavom ranih
reptila i sisavaca i najranijih oblika kornjača (u ra-
nom permu dominacijom labirintodonta na kopnu).
Permski period je završio najvećim masovnim izu-
miranjem organizama u geološkoj povijesti Zemlje.
Perm se katkada smatra dijelom karbona (Carboni-
ferous) ili je podijeljen između karbona i trijasa (Tria-
ssic). Sinonim: Dyassic; v. Age of Amphibians.
Permian extinction – permsko-trijasko izumiranje, v.
Permo-Triassic extinction.
Permian period – permski period, perm, v. Permian.
Permian system – permski sistem, perm, v. Permian.
permissible dogleg – dopustiva oštra zakrivljenost
(oštra promjena smjera) bušotine (kanala bušotine).
U procesu bušenja – devijacija azimuta (azimuth of
well) i/ili nagiba bušotine (kanala bušotine, inclinati-
on of well) koji nisu tako oštri (nagli) da bi uzrokovali
zaklinjenje bušaćih alatki ili prekomjerno naprezanje
opreme ili cijevi u bušotini.
permitted amount of production – dopušteni kapaci-
tet proizvodnje, v. allowable.
permitted depth – dopuštena dubina bušotine. Maksi-
malna dubina bušotine (stvarna vertikalna dubina,
true vertical depth) odobrena od državnog regulativ-
nog tijela (government regulatory agency).
permitted production – dopušteni kapacitet proizvod-
nje, v. allowable.
Permo-Carboniferous – permo-karbon, permokarbon.
(1) Perm (permski period, Permian) i karbon (karbon-
ski period, Carboniferous) smatrani kao jedna cjelina.
(2) Zajedno razmatrani permski period (Permian peri-
od) i pensilvanijski period (Pennsylvanian period). (3)
Doba (age) ili njemu odgovarajuća litostratigrafska
jedinica (rock unit) koje je prijelazno između najgor-
njeg dijela pensilvanija (uppermost Pennsylvanian) i
najdonjeg dijela perma (lowermost Permian).
Permo-Triassic extinction – permsko-trijasko izumira-
nje. Najveće masovno izumiranje organizama koje
se ikada dogodilo u povijesti Zemlje koncem perma
619 perviousness
prije (oko) 248 milijuna godina. Uzrok je mogao biti
vulkanizam. Izumrlo je 50% svih životinjskih vrsta,
95% svih morskih vrsta i mnogo drveća. Skupine or-
ganizama koje su izumrle uključuju trilobite, fuzuli-
nide, foraminifere, rugoze i tabulatne koralje, blastoi-
de, akantode, plakoderme i pelikosaure, a skupina na
koje je ta pojava znatno utjecala obuhvaća briozoe,
brahiopode, amonite, morske pse, ribe koštunjače,
krinoide, euripteride, ostrakode i ehinoderme. Sino-
nimi: Permian extinction, P-T extinction.
perm-plug method of permeability measurement –
metoda mjerenja permeabilnosti na cilindričnim uzor-
cima jezgara, v. permeability measurement by perm-
plug method.
perpendicular offset – bočni (okomiti) međurazmak
(ofset). U seizmičkom istraživanju – komponenta po-
maka točke paljenja (offset shotpoint) koja odgovara
udaljenosti do linije rasporeda seizmičkih prijamni-
ka (linear geophone array) izmjerenoj pod pravim
kutom na nju; v. offset, 4.
perpendicular separation – okomiti (perpendikularni)
prividni rasjedni pomak. Prividni rasjedni pomak (se-
paration of fault) mjeren pod pravim kutovima na
rasjednu plohu (paraklazu, fault plane).
perpendicular slip – okomiti (perpendikularni) rasjed-
ni (stvarni rasjedni) pomak. Komponenta rasjednog
(stvarnog ili ukupnog rasjednog) pomaka (slip of
fault) mjerena okomito (pod pravim kutom) na trag
rasjeda (fault trace) na bilo kojoj presjecajućoj povr-
šini.
perpendicular throw – okomita (perpndikularna) am-
plituda rasjeda. U rasjednutim slojevima, žilama ili
drugim površinama – udaljenost između dviju po-
maknutih, a prije susjednih točaka, mjerena okomito
(perpendikularno) na površinu (slojeve).
perpetually frozen ground – trajno zaleđeno (trajno
smrznuto) tlo, permafrost, v. permafrost.
persalic – persalski, persalični. Jedan od pet razreda
(class) kemijsko-mineraloške klasifikacije eruptivnih
(magmatskih) stijena CIPW (v. CIPW classfication) –
stijene u kojima je omjer salskih (saličnih) minerala
(salic minerals) i femnih (femskih) minerala (femic mi-
nerals) veći od 7:1; v. dosalic.
persilicic – kiseo, v. silicic.
perthite – pertit. Mineral, varijetet alkalnog glinenca
(feldšpata, alkali feldspar) s paralelnim ili sub-pa-
ralelnim proraštanjima u kojima je kalijem bogata
faza (obično mikroklin) vjerojatno glavna faza iz
koje se raspadom primarnog glinenca izdvojila faza
bogata natrijem (obično albit). Dijelovi raspada su
vidljivi golim okom i obično se pojavljuju u obliku
pruga, lamela (pločica), mjehurića, opni ili nepravil-
nih žilica.
perthitic – pertitini, pertitski. (1) Termin za označavanje
teksture koja je formirana paralelnim ili sub-para-
lelnim proraštanjem glinenca (feldšpata) bogatog
natrijem (obično albita) u glinencu bogatom kalijem
(obično mikroklinu) u obliku malih pruga ili nepravil-
nih žilica. (2) Koji se odnosi na pertit ili ga karakteri-
zira (v. perthite).
Peru saltpeter, Peruvian saltpeter – peruanska salitra.
Prirodni nitrat natrija, natrijska salitra (v. soda niter)
iz Perua.
perviousness – permeabilnost, propusnost, v. permea-
bility.
petal basket
petal basket – latičasta cementacijska košara (štit). U
operaciji višestupanjske cementacije bušotina (stage
cementing) – mehanička naprava koja je pričvršće-
na na vanjskoj strani kolone zaštitnih cijevi (casing)
ispod kolčaka za višestupanjsku cementaciju (port
collar; stage collar) i kroz koju je moguće strujanje
fluida prema gore, ali je spriječeno strujanje prema
dolje. Primjenjuje se za sprječavanje strujanja gornje
cementne kaše u bušaću isplaku ispod košare pri vi-
šestupanjskoj cementaciji bušotina.
petal fracture – latičasta pukotina. Umjetna pukotina u
jezgri uzrokovana naprezanjem koje je izazvala bu-
šaća kruna (core bit). Pukotina ima plohu nalik na lati-
cu cvijeta i konkavna je prema dolje i prema gore.
petcock – zaporna slavina, v. stop cock.
petrifaction – petrifikacija, okamenjivanje. Proces fo-
silizacije (v. fossilization) pri kojem se organska tvar
životinjskih i biljnih ostataka pretvara u kamenu
supstanciju infiltracijom vode, koja sadrži otopljene
anorganske tvari (na primjer, karbonat kalcija, silicij-
dioksid), koje zamjenjuju prvobitne organske mate-
rijale, pri čemu se katkada očuva primarna struktura
organizama. Sinonim: petrification.
petrification – petrifikacija, okamenjivanje, v. petrifac-
tion.
petrochemicals – petrokemikalije, petrokemijski proi-
zvodi (produkti). Kemikalije dobivene iz nafte ili pri-
rodnog plina (metana, etilena, propilena, butilena
i naftena). Najpoznatiji petrokemijski proizvodi su
umjetna gnojiva, plastične mase, eksplozivi, bojila,
plietilen, polistiren, umjetna guma i drugi. Sinonim:
petroleum chemicals.
petrochemistry – petrokemija. (1) Znanost koja se bavi
izučavanjem kemijskog sastava stijena, dio geoke-
mije. (2) Izučavanje kemije ugljikovodika i njihovih
produkata, dio kemijske tehnologije koji se bavi in-
dustrijskom proizvodnjom kemikalija iz nafte i pri-
rodnog plina.
petroclastic rock – detritska stijena, v. detrital rock.
petrofabric analysis – petrostrukturna analiza, v. struc-
tural petrology.
petrofabric diagram – petrostrukturni dijagram, v. fa-
bric diagram.
petrofabrics – petrostrukturna analiza, v. structural pe-
trology.
petrofacies – petrofacijes, petrografski facijes, v. petro-
graphic facies.
petrogenesis – petrogeneza. Grana petrologije (v. pe-
trology) koja se bavi izučavanjem podrijetla i formira-
nja (nastanka) stijena, osobito eruptivnih (magmat-
skih) stijena (igneous rocks). Sinonim: petrogeny; v.
lithogenesis.
petrogenetic grid – petrogenetski dijagram. Dijagram
čije su koordinate parametri koji karakteriziraju sre-
dinu (uvjete) formiranja stijena (rock-forming envi-
ronment), na primjer, tlak, temperatura, i na kojem se
mogu nacrtati krivulje ravnoteže koje ograničavaju
polja stabilnosti (stability fields) pojedinih minerala i
asocijacija minerala.
petrogenic element – petrogeni element. Element koji
se sreće uglavnom kao oksid, silikat, fluorid ili klorid
i, prema tome, nalazi se u običnim stijenama.
petrogeny – petrogeneza, v. petrogenesis.
petrogeometry – petrogeometrija, geometrija stijena, v.
structural petrology.
620 petroleum acids
petrographer – petrograf. Specijalist u petrografskoj
znanosti (petrografiji); v. petrography.
petrographic – petrografski. Pridjev od termina petro-
grafija (v. petrography).
petrographic facies – petrografski facijes, petrofacijes.
Facijes (v. facies) izdvojen ponajprije na bazi vanj-
skog izgleda stijena ili njihova sastava bez obzira na
njihov oblik, granice ili uzajamne odnose. Petrograf-
ski facijesi se sastoje ili od relativno velikih stijenskih
tijela koja zaliježu na određenim područjima i u
više ili manje ograničenim dijelovima stratigrafskog
presjeka – na primjer, crveni facijes (red-bed facies),
paralički facijes (paralic facies), geosinklinalni facijes
(geosynclinal facies), evaporitski facijes (evaporite
facies) – ili se mogu sastojati od svih stijena jednog
tipa – na primjer, facijes crnog šejla (black-shale fa-
cies), facijes grauvake (graywacke facies). Sinonim:
petrofacies; v. stratigraphic facies.
petrographic microscope – petrografski (polarizacijski)
mikroskop, v. polarizing microscope.
petrographic period – petrografski period. Vrijeme po-
stojanja (vremenski opseg) dane asocijacije stijena
(rock association); v. petrographic province.
petrographic province – petrografska provincija. Ši-
roko područje na kojem su se slične eruptivne (ma-
gmatske) stijene (igneous rocks) formirale tijekom
istog perioda magmatske aktivnosti (period of igne-
ous activity). Sinonimi: comagmatic region, igneous
province, magma province; v. petrographic period.
petrography – petrografija. Grana geologije koja se
bavi opisivanjem i sistematskom klasifikacijom sti-
jena, osobito eruptivnim (magmatskim) i metamor-
fnim stijenama (igneous rocks, metamorphic rocks), i
osobito mikroskopskim ispitivanjem izbrusaka (mi-
croscopic examination of thin sections). Petrografija
obuhvaća ograničeniji (uži) krug problema od pe-
trologije (v. petrology) koja je koncentrirana na izu-
čavanje podrijetla, uvjeta pojavljivanja na površini,
strukture i daljnje evolucije stijena.
petrol – v. gasoline.
petrolatum – vazelin. Polučvrsti (polutvrdi) proizvod
koji se uglavnom sastoji od mikrokristaličnog parafi-
na i sadrži znatnu količinu mineralnih ulja.
petroleum – (1) petroleum. Zajednički termin za sve
ugljikovodike koji prirodno zaliježu i u čijem sasta-
vu prevladavaju ugljikovodici, ali koji također mogu
sadržati neugljikovodične spojeve u kojima su sum-
por, kisik i/ili dušik vezani s ugljikom ili vodikom (na
primjer, ugljik-dioksid, sumporovodik). Postoji u pli-
novitom stanju (prirodni plin), tekućem (sirova naf-
ta) i polučvrstom ili čvrstom stanju (asfalt, bitumen).
Pojam petroleum se slobodno rabi – u popularnoj
uporabi znači sirovu naftu (crude oil), pod njim se
mogu razumijevati sirova nafta (crude oil) i prirodni
plin (natural gas) te svaki ugljikovodik koji se nalazi u
prirodi – prirodni plin, sirova nafta, asfalt i bitumen.
(2) nafta, sirova nafta. Prirodno zaliježući kompleksni
tekući ugljikovodik (s primjesama organskih kisiko-
vih, sumpornih i dušikovih spojeva) iz kojeg se na-
kon destilacije i uklanjanja primjesa dobiva cijeli niz
goriva, petrokemikalija i maziva. Sinonimi: crude oil,
crude petroleum, oil.
petroleum acids – naftne kiseline. Prirodne kisele or-
ganske komponente što se nalaze u nekim slojnim
naftama koje, reagirajući s injektiranom otopinom
petroleum agent
alkalija, stvaraju površinski aktivne soli. Te se soli
koncentriraju na površini razdjela nafta-voda i sma-
njuju međufaznu napetost. To su ponajprije karbon-
ske (karboksilne) kiseline i, u manjoj mjeri, karboksi-
fenoli, porfirini i asfaltenske frakcije. U procesu alkal-
nog zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijska metoda
povećanja iscrpka nafte/EOR-metoda – v. alkaline
flood) injektiraju se otopine alkalija (kaustika) s vi-
sokim pH i do njihove reakcije sa slojnom naftom u
ležištu i stvaranja površinski aktivnih spojeva u leži-
štu će doći ako nafta sadrži dovoljnu količinu naftnih
kiselina. Mjera potencijala slojne nafte za stvaranje
površinski aktivnih tvari je dana njenim kiselinskim
brojem (v. acid number).
petroleum agent – zemljišni agent za koncesije, v. lan-
dman.
petroleum-associated waters – vode naftnih i plinskih
polja, v. oil-field waters.
petroleum-bearing – naftonosno-plinonosan, v. pero-
liferous.
petroleum chemicals – petrokemikalije, v. petrochemi-
cals.
petroleum engineer – naftni inženjer. Školovani struč-
njak za tehniku i tehnologiju bušenja (drilling engi-
neer), proizvodnog opremanja bušotina (completion
engineer), razrade naftnih i plinskih ležišta (reservoir
engineer) i proizvodnje nafte i plina (production en-
gineer). Mogući su i drugi tipovi naftnih inženjera
ovisno o užoj specijalnosti, na primjer isplačni inže-
njer (mud engineer, drilling mud engineer), inženjer za
cementaciju bušotina (cementing engineer), inženjer
za tehniku sigurnosti (safety engineer), pogonski in-
ženjer (field engineer).
petroleum engineering – naftno inženjerstvo. Primje-
na gotovo svih vrsta inženjerstva i tehnologija u bu-
šenju i proizvodnji nafte i plina.
petroleum fractions – frakcije sirove nafte. Dijelovi si-
rove nafte koji se obično baziraju na rasponu vrelišta
koji proizlazi iz procesa destilacije.
petroleum gas – naftni (kaptažni) plin, v. associated
gas.
petroleum geologist – naftni geolog. Geolog koji se
bavi radovima na istraživanju i pridobivanju nafte i
plina primjenjujući podatke geokemije, geofizike,
paleontologije, stratigrafije i strukturne geologije; v.
petroleum geology.
petroleum geology – naftna geologija, geologija nafte
i plina. Grana ekonomske geologije (economic geo-
logy) koja se bavi izučavanjem postanka (podrijetla),
zalijeganja (rasprostranjenosti), migracije, akumulira-
nja i, također, istraživanja ležišta ugljikovodika (nafte
i plina). U naftnoj geologiji su za rješavanje problema
istraživanja ležišta ugljikovodika zastupljene i druge
discipline – geokemija, geofizika, paleontologija,
stratigrafija i strukturna geologija.
petroleum pool – ležište ugljikovodika, v. petroleum
reservoir.
petroleum province – naftonosno-plinonosna provin-
cija. Područje (regija) sa sličnim stratigrafskim i struk-
turno-geološkim karakteristikama na kojem zaliježu
brojna naftna i plinska polja, na primjer, Mid-Conti-
nent ili Rocky Mountains (Stjenjak) u SAD.
petroleum reserves – rezerve ugljikovodika (nafte i pli-
na), v. reserves.
petroleum reservoir – ležište ugljikovodika. Porozna i
621 petrologic province
propusna podzemna formacija (sloj) koja sadržava
prirodnu akumulaciju sirove nafte ili prirodnog plina
(i pripadajućih supstancija) ili oba fluida i ograničena
je nepropusnom stijenom ili vodenim barijerama.
Zaliježe pojedinačno i odvojeno od drugih ležišta.
Prirodne akumulacije ugljikovodika zaliježu u karak-
terističnim podzemnim strukturnim i stratigrafskim
formama, tzv. zamkama (traps), koje su uglavnom
građene od pijesaka, pješčenjaka, vapnenaca i do-
lomita s intergranularnom (međuzrnskom) poro-
znošću, šupljinama nastalim otapanjem stijena i
pukotinama. Mnoga ležišta ugljikovodika su hidrau-
lički povezana s vodonosnim slojevima (vodonosnim
bazenima napajanja ležišta ili akviferima), a katkada
više ležišta u velikim sedimentnim bazenima može
dijeliti zajednički akvifer. Ugljikovodici u ležištima
mogu pri njegovu početnom tlaku i temperaturi biti
u jednofaznom stanju kao tekuća naftna faza (u kojoj
je sav postojeći plin otopljen u njoj) i kao plinovita
faza (prirodni plin). Ako se u plinovitoj fazi nalaze
ugljikovodici koji se pri površinskim uvjetima mogu
ekstrahirati kao kapljevina, tada je ležište plinsko-
kondenzatno. Ako su ugljikovodici u ležištu u dvofa-
znom stanju, tada je takvo ležište naftno s plinskom
kapom. Sinonim: petroleum pool; v. oil reservoir, gas
reservoir, gas-condensate reservoir.
petroleum rock – stijena zasićena ugljikovodicima
(naftom i plinom). Svaka porozna stijena, na primjer,
pješčenjak, vapnenac, dolomit, raspucani šejl i dr., u
kojoj se nalazi akumulacija ugljikovodika (nafte i pli-
na); v. reservoir rock.
petroleum secondary engineering – tehnologija se-
kundarne proizvodnje nafte. Metode proizvodnje
nafte primjenom dopunske ležišne energije nakon
iscrpljenja prirodne energije naftnog ležišta; v. se-
condary oil recovery.
petroleum seep – površinsko izbijanje (izlaženje) nafte,
v. oil seep.
petroleum seepage – površinsko izbijanje (izlaženje)
nafte, v. oil seep.
petroleum series – naftni red. Red složenih ugljikovo-
dika koji se sreću u tekućem, plinovitom ili čvrstom
obliku (u tim slučajevima kada se metan sreće u obli-
ku močvarnog plina, obično se ne ubraja u ugljiko-
vodike naftnog reda).
petroleum sulfonates – naftni sulfonati. Površinski
aktivne tvari (surfaktanti, surfactants) proizvedene
od ugljikovodika (u rasponu od ukapljenog naftnog
plina, LPG, do sirove nafte) sulfoniranjem. Široko se
rabe u procesima kemijskog zavodnjavanja (na pri-
mjer, micelarno-polimernom) naftnih ležišta, jer dje-
lotvorno snižavaju međufaznu napetost, kemijski su
stabilni i relativno jeftini. Topljivi su i u nafti i u vodi.
petroleum tar sands – asfaltni pijesci, asfaltni pješče-
njaci, v. tar sands.
petroleum trap – zamka za ugljikovodike, v. hydrocar-
bon trap.
petroliferous – naftonosno-plinonosan. Pojam koji se
odnosi na sloj (formaciju), geološku strukturu, leži-
šte, polje, područje, provinciju ili bazen koji sadrže
akumulacije ugljikovodika (nafte i plina) ili iz kojih se
proizvodi nafta ili plin. Sinonim: petroleum-bearing.
petrologic – petrološki. Pridjev od termina petrologija
(v. petrology).
petrologic province – petrografska (sedimentna pe-
petrologist
trografska) provincija, v. sedimentary petrologic pro-
vince.
petrologist – petrolog. Specijalist za izučavanje petro-
logije (v. petrology).
petrology – petrologija. Grana geologije koja se bavi
izučavanjem postanka (podrijetla), uvjeta zalijega-
nja, strukture kemijskog i mineralnog sastava i dalj-
nje evolucije (alteracije, raspadanja) stijena, osobito
eruptivnih (magmatskih) i metamorfnih stijena (igne-
ous rocks, metamorphic rocks). Petrologija obuhvaća
širi krug problema od petrografije (v. petrography); v.
sedimentary petrology.
petromict, petromictic – petromiktni. Termin kojim
se označavaju sedimenti (deposits) karakterizirani
prisutnošću fragmenata (odlomaka) metastabilnih
stijena (metastable rocks), na primjer, petromiktni
konglomerat (petromictic conglomerate) koji sadrži
smjesu valutica i oblutaka intruzivnih, vulkanskih,
sedimentnih i/ili metamorfnih stijena.
petromorphology – petromorfologija, morfologija sti-
jena, v. structural petrology.
petrophysics – petrofizika. Izučavanje fizičkih svojsta-
va stijena i njihova uzajamnog djelovanja s fluidima
(plinovima, tekućim ugljikovodicima i vodenim oto-
pinama). Temeljna fizička svojstva ležišnih stijena su
poroznost (v. porosity) i permeabilnost (v. permea-
bility), jer one određuju volumen ležišta i strujanje
fluida u njemu. Petrofizika je prirodno povezana s
mineralogijom i geologijom. Petrofizikalna svojstva
stijena u velikoj mjeri ovise o uvjetima sredine sedi-
mentacije koji su utjecali na mineralni sastav, veličinu
i pakiranje zrna, cementaciju i kompakciju stijena.
petrosilex – petrosileks. (1) U petrologiji – (a) Stari naziv
za ekstremno finokristalni porfir (porphyry) ili kvarcni
porfir (quartz porphyry) i za osnovnu masu takvih
porfira (porfirnih stijena). (b) Stari naziv za finokri-
stalni agregat koji, kako je danas znano, čini devitrifi-
cirano staklo (devitrified glass). (c) Termin kojim su se
davno označavale eruptivne stijene (igneous rocks).
(d) Zastarjeli termin koji se ranije primjenjivao za
označavanje fonolita (clinkstone), gorivog hornsto-
na (fusible hornstone), felzita (felsite) i kompaktnog
(gustog) glinenca (feldšpata). (2) U sedimentologiji
– (a) Zastarjeli termin kojim se označavao flint (flint)
u obliku stijenske mase ili kao dio stijene, za razliku
od pojedinih nodula flinta u slojevima krede (chalk
beds). Također stijena koja se djelomično pretvo-
rila u flint. (b) Francuski termin za stijenu hornston
(hornstone). (c) Sinonim za amauzit (amausite) – fi-
nokristalna stijena, na primjer, devitrificirano staklo
(devitrified glass).
petrostratigraphy – petrostratigrafija, litostratigrafija,
v. lithostratigraphy.
petrotectonics – petrotektonika, tektonska analiza.
Strukturna petrologija (v. structural petrology) uklju-
čujući analizu tektonskih pokreta koji uvjetuju građu
stijena. Sinonim: tectonic analysis.
Pfalzian orogeny – falačka (palatinska) orogeneza.
Jedna od 30 ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom
fanerozoika (prema H. Stilleu koncem perma). Sino-
nim: Palatinian orogeny.
pH – pH. Termin kojim se opisuje aktivitet vodikovog
iona danog sustava, jednak je negativnom logaritmu
koncentracije vodikovih iona. Simbol je za alkalinitet
(lužnatost) i aciditet (kiselost) i izražava se brojča-
622 phantom horizon
nom skalom od 0 do 14 – što je brojčana vrijednost
manja, tekućina je kiselija (pH-vrijednosti između 0 i
7), veća vrijednost označava rastući alkalinitet teku-
ćine (pH-vrijednost između 7 i 14), a pH-vrijednost
7 – neutralnu tekućinu.
phacoidal structure – fakoidna (flazerska) struktura, v.
flaser structure, 2.
phaneric – fanerni. Termin kojim se označava tekstu-
ra karbonatnih sedimentnih stijena (carbonate se-
dimentary rocks), osobito vapnenaca (limestones),
karakterizirana postojanjem pojedinačnih kristala ili
klastičnih zrna čiji su promjeri veći od 0,01 mm (pre-
ma prvobitnoj definiciji autora – s graničnim promje-
rom zrna jednakim 0,004 mm).
phanerite – fanerit. Eruptivna (magmatska) stijena
(igneous rock) sa zrnima njenih bitnih minerala do-
voljno velikim da su vidljiva makroskopski (golim
okom), eruptivna stijena s faneritnom teksturom (v.
phaneritic). Sinonim (zastarjeli): phaneromere.
phaneritic – faneritni, faneritski, fanerokristalan, feno-
kristalan. Termin za označavanje teksture eruptivne
(magmatske) stijene (igneous rocks) u kojoj se sve
pojedinačne komponente (zrna) mogu razlikovati
golim okom i za označavanje stijene s takvom tek-
sturom. Sinonimi: macromeritic, phanerocrystalline,
phenocrystalline.
phanerocryst – fenokristal, v. phenocryst.
phanerocrystalline – fanerokristalan, v. phaneritic.
phaneromere – v. phanerite.
Phanerozoic – fanerozoik. Suvremeni eon geološkog
vremena, najveće razdoblje geološke povijesti Ze-
mlje predstavljeno stijenama u kojima postoje broj-
ni dokazi raznovrsnog života (osobito viših oblika).
Uključuje kambrij (Cambrian) i vrijeme nakon njega,
tj. vrijeme nakon pretkambrija (post-Precambrian) –
paleozoik ili paleozojsku eru (v. Paleozoic), mezozoik
ili mezozojsku eru (v. Mesozoic) i kenozoik ili kenozoj-
sku eru (v. Cenozoic). Obuhvaća, kako se procjenjuje
i prema raznim izvorima, vremenski raspon od prije
570 (ili 560 ili 544 ili 540) milijuna godina do danas.
Termin se bazira na podjeli cjelokupne geološke po-
vijesti Zemlje na dva eona koju je napravio američki
geolog G.H. Chadwick – fanerozoik i kriptozoik (v.
Cryptozoic).
phanoclastic rock – fanoklastična stijena. Jednolično
zrnasta klastična stijena ili klastična stijena sa zrnima
jednolične veličine (even-grained clastic rock, unifor-
mly sized clastic rock).
phantom – (1) fantomski sloj (član). U geologiji – sloj
(bed) ili član (member) koji nedostaje u danom strati-
grafskom presjeku (stratigraphic section), ali je obič-
no na drugim mjestima prisutan i zauzima karakte-
ristični položaj u sekvenciji (stratigrafskom stupcu)
slične geološke starosti; v. ghost member. (2) reliktna
kontura (obris), v. ghost, 2. (3) fantomski horizont, v.
phantom horizon.
phantom horizon – fantomski horizont. U seizmičkoj
prospekciji metodom refleksije – linija povučena na
seizmičkim profilima (seismic sections) tako da je pa-
ralelna s najbližim segmentom stvarnog nagiba (dip)
na svim točkama duž profila. Fantomski horizonti
se povlače tamo, gdje na seizmičkim profilima nije
moguće sigurno pratiti horizont refleksije koji je ne-
ophodan za konstrukciju strukturne karte. Sinonim:
phantom.
phase
phase – faza. (1) U sedimentologiji – (a) Produkt se-
dimentacije tijekom jedne fluktuacije (kolebanja)
transportirajućeg agensa. Takva podjedinica je u da-
nom slučaju vjerojatno lamina (lamina). (b) Prijela-
zna ili s malom amplitudom fluktuacija (kolebanje)
brzine taložeće struje koja rezultira formiranjem la-
mine (lamina). (2) U stratigrafiji – (a) Litološki facijes
(lithologic facies), osobito u malom razmjeru, poput
minornog varijeteta stijena unutar dominantnog ili
normalnog facijesa ili facijesa kratkog trajanja (po-
stojanja) ili lokalne rasprostranjenosti. Autor je pri-
mijenio termin za označavanje lateralnih potpodjela
(ili izdvojenih facijesa) unutar formacije. (b) Lokalni ili
regionalni aspekt ili uvjet svojstveni sloju (stratum) ili
grupi slojeva (group of strata) i određeni kako prvo-
bitnom prirodom, tako i sekundarnom promjenom
(koja je određujuća), na primjer, promjena povezana
s rasjedanjem (faulting), nabiranjem (folding), sekun-
darnom dolomitizacijom (secondary dolomitization)
ili erozijom (erosion). (c) Karakteristični slojevi koji se
ponavljaju na različitim položajima u stratigrafskom
presjeku (u različitim dijelovima presjeka) i svjedoče
o ponavljanju određenih uvjeta (danog tipa sredi-
ne). (d) Formalna, hijerarhijska dijakrona jedinica
(diachronic unit – jedinica koja obuhvaća nejednake
vremenske odsječke predstavljene specifičnom lito-
stratigrafskom, alostratigrafskom, biostratigrafskom
ili pedostratigrafskom jedinicom ili skupom takvih
jedinica) koja je po rangu sljedeća niža od epizode
(episode) i viša od vremenskog odsječka (span). (3) U
glaciologiji – neformalna, detaljnija potpodjela gla-
cijalnog stadija (stage). (4) U tektonici – period razvo-
ja tektonskih sustava karakteriziran procesima koji
dovode do formiranja geoloških struktura – u nazivu
faze se obično odražava geološka starost tih proce-
sa, na primjer, »rana pensilvanijska faza sustava...«.
(5) U geologiji – interval geološkog vremena u ra-
zvoju danog procesa, osobito dovoljno veliki period
u povijesti magmatske aktivnosti (igneous activity)
na području, na primjer, »vulkanska faza« (volcanic
phase) i glavna i sporedna »intruzivna faza« (intru-
sive phase). (6) U geokronologiji – (a) Termin koji je
svojedobno bio predložen kao jedinica geološkog
vremena (geologic-time unit), po veličini sljedeća
manja od doba (age), tijekom koje su se formirale
stijene jednog podstadija (substage – u to vrijeme
zone), ali se u takvom značenju rijetko primjenjivao
i danas je zastario. Sinonimi: episode, time. (b) v. mo-
ment, 1. (7) U seizmici – pojava pomaka ili kolebanja
na seizmogramu koja upućuje na nailazak drugog
tipa seizmičkog vala ili valova koji prolaze drugim
putom. (8) Odvojeni fluid koji koegzistira s drugim
fluidima, dio fizičkog sustava fluida koji je homogen
(ima jednaka svojstva), oštre granice između drugih
postojećih faza i može se fizički odvojiti od njih. U
procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi)
faza je zaseban, stabilan fluid (kao na primjer, nafta,
plin, voda, mikroemulzija), koji koegzistira s drugim
fluidima. (9) U fizici – stadij u periodičkom gibanju
(rotaciji, oscilaciji i drugim gibanjima) mjeren u
odnosu na danu početnu točku i izražen u kutnoj
mjeri.
phase area fraction – udjel površine strujanja faze. Po-
vršina poprečnog presjeka cjevovoda koju na nekom
mjestu zauzima (kojom struji) jedna od faza u višefa-
623 phenoclast
znom strujanju fluida u odnosu na ukupnu površinu
poprečnog presjeka cjevovoda na istom mjestu.
phase behavior – fazno ponašanje. Tendencija sustava
fluida da formira faze kao rezultat promjene tempe-
rature, tlaka ili ukupnog sastava fluida ili faza poje-
dinih fluida.
phase boundary – fazna granica, v. boundary line.
phase diagram – fazni dijagram, dijagram stanja. (1) U
kemiji – grafički prikaz ravnotežnih zavisnosti (odno-
sa) između faza (na primjer, sustava para-tekućina ili
tekućina-čvrsta tvar) kemijskog spoja, smjese spoje-
va ili otopine; dijagram ponašanja faza koji s dvjema
ili s više varijabli (temperatura, tlak, koncentracija)
kao osima za prikazivanje (faznim anvelopama) sta-
bilnosti područja plinovite, tekuće i čvrste faze neke
tvari. U procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-
procesi) injektiranjem, na primjer, ugljik-dioksida,
fazni dijagram prikazuje uvjete formiranja tekuće i
plinovite faze, pri kemijskim zavodnjavanjima naf-
tnih ležišta to je dijagram koji prikazuje relativan
volumen nafte, vode i katkada jednu ili više faza mi-
kroemulzije; v. ternary diagram. (2) U termodinamici
– (a) Grafički prikaz tlakova pri kojima se zbivaju fazni
prijelazi između različitih stanja čistog spoja u ovi-
snosti o temperaturi. (b) Grafički prikaz temperatura
pri kojima se zbivaju prijelazi različitih faza binarnog
(dvojnog) sustava u ovisnosti o relativnim koncen-
tracijama komponenata.
phase equilibria – fazne ravnoteže. Ravnotežni odnosi
između faza (na primjer, plinovite, tekuće ili čvrste)
kemijskog spoja ili smjese pri različitim uvjetima
temperature, tlaka i sastava.
phase flow rate – fazni protok, protok faze. Količina jed-
ne faze koja struji (protječe) u višefaznom strujanju
fluida kroz površinu poprečnog presjeka cjevovoda
u jediničnom vremenu. Protok faze se može specifi-
rati kao volumenski (phase volume flow rate) ili mase-
ni (phase mass flow rate).
phase mass flow rate – maseni fazni protok (protok
faze), v. phase flow rate.
phase mass fraction – udjel masenog faznog protoka
(protoka faze). Maseni protok (mass flow rate) jedne
od faza u odnosu na ukupan maseni protok u višefa-
znom strujanju fluida.
phase rule – Gibbsovo pravilo faza, v. Gibbs phase rule.
phase velocity – (1) brzina strujanja faze. Brzina struja-
nja jedne faze u višefaznom strujanju fluida kroz po-
prečni presjek cjevovoda. Također se može definirati
zavisnošću u obliku umnoška površinske fazne brzi-
ne (superficial phase velocity) i udjela površine struja-
nja faze (phase area fraction). (2) fazna brzina. Brzina
kojom se pojedinačni val ili greben (krijesta) vala šire
kroz sredinu; brzina gibanja točke konstantne faze.
Jednaka je produktu duljine vala i frekvencije.
phase volume flow rate – volumenski fazni protok (pro-
tok faze), v. phase flow rate.
phase volume fraction – udjel volumenskog faznog
protoka (protoka faze). Volumenski protok (volume
flow rate) jedne od faza u odnosu na ukupan volu-
menski protok u višefaznom strujanju fluida.
phenoclast – fenoklast. Jedan od većih i vidljivijih fra-
gmenata u sedimentu (sediment) ili sedimentnoj
stijeni (sedimentary rock) koji su sastavljeni od mate-
rijala različite veličine, takvog kao obluci (cobbles) ili
valutice (pebbles) uloženi u fino teksturirani (finozr-
phenoclastic rock
nasti) matriks (fine-textured matrix) konglomerata ili
fragmenti breče.
phenoclastic rock – fenoklastična stijena. Klastična sti-
jena s fragmentima nejednake veličine koja sadrži
fenoklaste (v. phenoclast).
phenocryst – fenokristal, utrusak. Relativno veliki, vid-
ljivi kristal u porfirnim stijenama (porphyritic rocks).
Termin se široko primjenjuje, a kao sinonim se suge-
rira termin inset. Sinonim: phanerocryst.
phenocrystalline – fenokristalan, v. phaneritic.
phi – fi-jedinica, phi-jedinica. Logaritamska transforma-
cija omjera (odnosa) promjera zrna (grain diameter)
u milimetrima i standardnog promjera zrna (stan-
dard grain diameter) od 1 milimetra. Promjer čestice
izražen kao negativni logaritam s bazom 2 veličine
čestica u milimetrima. Svaki cijeli broj po fi-skali (v.
phi grade scale) označava granicu razreda (klase) po
Wentworthovoj skali veličine čestica (v. Wentwor-
th grade scale). Negativne vrijednosti fi odgovaraju
veličinama čestica iznad 1 milimetra, a razmjerno
porastu vrijednosti fi, veličina čestica se smanjuje; v.
phi unit.
phi deviation measure – mjera devijacije (odstupanja)
fi-jedinice. Grafička mjera disperzije veličina čestica
prikazana na dijagramu konstruiranom u fi-jedinica-
ma; v. phi standard deviation.
phi grade scale – fi-skala veličine čestica. Logaritam-
ska transformacija (pretvorba) Wentworthove skale
veličine čestica (v. Wentworth grade scale) u kojoj se,
umjesto vrijednosti promjera čestica, rabi negativ-
ni logaritam na bazi 2 veličine promjera čestica (u
milimetrima). Granice razreda, definirane po takvoj
klasifikaciji, izražavaju se cijelim brojevima koji rastu
od –5 za čestice promjera 32 mm do +10 za čestice
promjera 1/1024 mm. Skala je razrađena osobito kao
statistički način koji omogućuje neposrednu primje-
nu običnih statističkih metoda obrade na sedimen-
tološke podatke. Sinonim: phi scale.
phi mean diameter – srednji fi-promjer. Logaritamski
srednji promjer čestica (v. logarithmic mean diame-
ter) dobiven primjenom negativnog logaritma na
bazi 2 srednje veličine čestica svakog razreda; v. geo-
metric mean diameter.
phi scale – fi-skala veličine čestica, v. phi grade scale.
phi standard deviation – standardna devijacija (odstu-
panje) fi-jedinice. Standardna devijacija (v. standard
deviation) distribucije veličine čestica (grain-size dis-
tribution) izražene u fi-jedinicama (phi units). Može
se odrediti računski ili grafički. Sinonim: phi deviation
measure (v.).
phi unit – fi-jedinica. Promjer čestica (zrna) izražen kao
negativni logaritam s bazom 2 veličine čestica u mi-
limetrima. Svaki cijeli broj na fi-skali veličine zrna (v.
phi grade scale) označava granicu razreda po Wen-
tworthovoj skali veličine zrna (v. Wentworth grade
scale). Negativne vrijednosti fi-jedinice odgovaraju
veličinama čestica preko 1,0 milimetar i razmjerno
porastu fi-jedinice, veličina čestica se smanjuje. Si-
nonim: phi.
pH meter – mjerilo pH. Instrument za određivanje pH
(aciditeta/alkaliniteta) otopina mjerenjem električ-
nog potencijala između staklene i referentne elek-
trode koje su uronjene u otopinu. Električni poten-
cijal će varirati s vrijednošću pH.
pH of drilling mud – pH bušaće isplake. U procesu bu-
624 phosphatic
šenja – jedno od svojstava bušaće isplake. Katkada se
pH bušaće isplake na bazi vode može povećati iznad
neutralne vrijednosti zbog: (a) smanjenja korozije –
u područjima bušenja gdje se nalazi sumporovodik
isplaka s pH većim od 10 će ograničiti koroziju. Ako
se, međutim, nalazi ugljik-dioksid, tada se visoki pH
isplake teško održava zbog uzajamne reakcije ugljik-
dioksida i hidroksilnog iona (nastaje karbonska kise-
lina koja brzo snižava pH); (b) aktiviranja organskih
razrjeđivača – u slučaju primjene organskih razrje-
đivača isplake, njen pH mora općenito biti veći od
9 (ako se rabe taninski produkti, tada pH vrijednost
isplake mora biti veća od 11); (c) stabilizacije isplake
na višoj temperaturi – isplake na bazi vode će biti
stabilnije pri visokim temperaturama ako je njihov
pH visok (veći od 11); (d) podizanja nivoa (stupnja)
tolerancije visokog sadržaja čvrstih čestica – nivo je
veći ako je pH isplake veći, i (e) smanjenja kontami-
nacije (zagađivanja). Nedostaci povećavanja pH vri-
jednosti bušaćih isplaka su sljedeći: (a) za održavanje
pH iznad 11 potrebne su velike količine kaustika,
što povećava troškove isplake; (b) otrovnost alkal-
ne isplake budući da je natrij-hidroksid otrovan; (c)
održavanje visokog pH isplaka na bazi slane vode je
gotovo nemoguće, jer sol djeluje kao pufer (puferni
agens), i (d) vapnene isplake s visokim pH se stvrd-
njavaju pri visokim temperaturama i nastaje tvar
slična cementu.
phonolite – fonolit. (1) U najstrožem smislu riječi – gru-
pa finozrnastih ekstruzivnih (efuzivnih) eruptivnih
(magmatskih) stijena (fine-grained extrusive rocks)
koje se ponajprije sastoje od alkalnih glinenaca
(feldšpata, alkali feldspars), osobito anortoklasa i sa-
nidina, i nefelina kao glavnog feldšpatoida. Također
svaka stijena iz te grupe; ekstruzivni (efuzivni) ekvi-
valent nefelinskog sijenita (nepheline syenite). (2) U
najširem smislu – svaka ekstruzivna (efuzivna) stije-
na sastavljena od alkalnog glinenca, mafitskih mi-
nerala i bilo kojeg feldšpatoida (na primjer, nefelina,
leucita ili sodalita). Sinonimi (zastarjeli): clinkstone,
echodolite.
phosphate rock – (1) fosfatna stijena. Svaka stijena
koja sadrži jedan ili više minerala iz grupe fosfata
(fosfatnih minerala, phosphatic minerals) u dovolj-
noj količini i dovoljne čistoće da bude komercijalno
iskorištavani izvor za fosfatne spojeve ili elemen-
tarni fosfor (oko 90% svjetske proizvodnje otpada
na sedimentnu fosfatnu stijenu fosforit, a ostatak
je eruptivna stijena bogata apatitom). (2) fosforit, v.
phosphorite.
phosphate-treated mud – isplaka obrađena fosfatom.
Bentonitski bušaći (isplačni) fluid (bentonite drilling
fluid) s fosfatima koji djeluju kao anorganski razr-
jeđivači (inorganic thinners). Rabi se kada je bušaći
fluid zagađen česticama probušenih stijena (drilled
solids) ili cementom. Fosfati nisu stabilni na visokim
temperaturama pa se u tom slučaju mora rabiti drugi
razrjeđivač.
phosphatic – fosfatni. Koji sadržava fosfate (phospha-
tes) ili fosfatnu (fosfornu) kiselinu (phosphoric acid)
ili se na njih odnosi, osobito sedimentne stijene (se-
dimentary rocks) koje sadržavaju fosfatne minerale,
na primjer, fosfatni vapnenac (phosphatic limestone),
koji se formirao sekundarnim obogaćivanjem fosfat-
nim materijalom, ili fosfatni šejl (phosphatic shale)
phosphatic nodule
koji je smjesa primarnog ili sekundarnog fosfata i
minerala gline.
phosphatic nodule – fosfatna konkrecija (nodula).
Zemljasta masa okruglog ili nepravilnog oblika ili
»valutica« različitog promjera (od nekoliko milimeta-
ra do preko 30 cm), crne, sive ili smeđe boje i tvrde
sjajne površine koja se sastoji od koprolita, koralja,
ljuštura, kostiju, zrnaca pijeska, ljuskica tinjca ili spi-
kula spužava, više ili manje pokrivenih koricom fos-
fata kalcija. Sreću se u marinskim slojevima i danas
se formiraju na dnu mora.
phosphorite – fosforit. Sedimentna stijena (sedimen-
tary rock) s dovoljno visokim sadržajem fosfatnih
minerala (phosphate minerals) da bude ekonomski
zanimljiva. Najčešće je slojevita primarna ili prera-
đena sekundarna marinska stijena sastavljena od
mikrokristalnog karbonata fluorapatita u obliku la-
mina, peleta, oolita, konkrecija (nodula) i fragmenata
skeleta, ljuštura i kostiju. Fosfatni minerali aluminija
i željeza su obično sekundarnog podrijetla. Sinonimi
(prema nekim izvorima): phosphate rock, rock phosp-
hate.
photoelectric absorption log – karotaža fotoelektrič-
ne apsorpcije. Mjerenje induciranog gama-zračenja
(gama-gama-zračenja, induced gamma radiation,
induced gamma-gamma radiation) koje omogućuje
razlikovanje zračenja koje je rezultat Comptonovog
raspršivanja od zračenja usljed fotoelektrične apsor-
pcije. Fotoelektrični efekt strogo zavisi od atomskog
broja i, prema tome, od litologije formacije. Vrlo
lake komponente (porni fluidi) zanemarivo utječu
na mjerenje tako da je taj tip karotaže prikladan
za određivanje litologije. Međutim, teški elementi
imaju vrlo velik utjecaj – već nekoliko postotaka že-
ljeza u stijeni i barita u otežanoj isplaci. Izvodi se s
kompenziranom karotažom gustoće (compensated
density log) da se dobije dijagram karotaže litologije
i gustoće (litho-density log).
photoelectric efect – fotoelektrični efekt. U karotaži
– mjera sposobnosti formacije za apsorpciju gama-
zračenja (apsorpcijska sposobnost formacija varira
s njihovom litologijom). Fotoelektrična apsorpcija
je dopunsko mjerenje karotaži gustoće (density log-
ging); v. photoelectric absorption log.
photogeologic map – fotogeološka (aerofotogeološka)
karta. Geološka karta koja se bazira na podacima
dobivenim interpretacijom zračnih snimaka danog
teritorija, uključujući opis karakteristika geološke
građe područja.
photogeology – fotogeologija, aerogeologija. Identifi-
kacija, zapis i izučavanje osobitosti geološke građe
i tektonskih struktura fotografskim sredstvima, oso-
bito geološka interpretacija zračnih snimaka i prikaz
tako dobivenih podataka.
photon log – karotaža fotona. Varijanta radioaktivne
karotaže (radioactivity logging) – gama-gama karota-
ža. Izvodi se s izvorom emitiranja gama-zračenja (fo-
tona) spuštenim u bušotinu i detekcijom raspršenih
gama-zraka. Razlikuje se od karotaže gustoće (densi-
ty logging) time što karotažna sonda nije pritisnuta
uz stijenku bušotine pa je, prema tome, mjerenje
osjetljivo na promjene promjera bušotine i gustoću
fluida u njenom kanalu (najveću promjenu gustoće
uzrokuju dodatne kolone zaštitnih cijevi i nivo fluida
u bušotini) tako da je krivulja karotaže fotona ponaj-
625 phyllofacies
prije reakcija na tehničke karakteristike bušotine (za-
štitne kolone, lajneri, promjena promjera bušotine,
nivo fluida u kanalu bušotine), a odziv karakteristika
formacije je sekundaran.
phreatic cycle – freatski ciklus. Vremensko razdoblje
tijekom kojeg se nivo podzemnih voda temeljnica
(vodno lice, water table) diže i zatim ponovno spušta.
Freatski ciklus može biti dnevni, godišnji ili drugači-
jeg trajanja. Sinonim: cycle of fluctuation.
phreatic gas – freatski plin. Plin koji se formirao kon-
taktom atmosferske ili površinske vode s dižućom
magmom.
phreatic ground water – freatska podzemna voda, v.
phreatic water.
phreatic line – freatska linija, linija prokapljivanja, v.
seepage line.
phreatic solution – freatsko otapanje. Otapajuća aktiv-
nost podzemne vode temeljnice (ground water) u
zoni ispod vodnog lica (zrcala, water table); v. vadose
solution.
phreatic surface – vodno lice (zrcalo), v. water table.
phreatic water – freatska podzemna voda. Prema pr-
vobitnoj definiciji – podzemna voda gornjeg dijela
zone zasićenja (v. zone of saturation) ispod vodnog
lica (zrcala vode temeljnice, water table) i u takvom
značenju je sinonim termina unconfined ground wa-
ter (neukliještena, nearteška ili slobodna podzemna
voda) ili well water (bunarska voda), ali se kasnije po-
čeo primjenjivati za označavanje svih voda u zoni za-
sićenja i tako postao točan sinonim termina ground
water (podzemna voda temeljnica). Kasnije je termin
freatska voda bio uporabljen u značenju neukliješte-
ne podzemne vode kao jedna od klasa plerotičke vode
(v. plerotic water). Sinonim: phreatic ground water.
phreatic zone – freatska (zasićena) zona, zona zasiće-
nja, v. zone of saturation.
phyllarenite – filarenit. Litarenit (v. litharenite) koji se
sastoji uglavnom od raslojenih (folijativnih) i filo-
silikatima bogatih fragmenata (odlomaka) meta-
morfnih stijena, poput slejta (slate), filita (phyllite) i
kristalastog škriljavca (schist). Može sadržavati česti-
ce bilo koje veličine (od silta do šljunka) i bilo koju
količinu gline s različitom sortiranošću materijala i
različitom njegovom zaobljenošću (stupnjem izva-
ljanosti).
phyllite – filit. (1) U mineralogiji – (a) Opći termin za
označavanje ljuskastih minerala (scally minerals), kao
što su tinjci (liskuni, micas), kloriti (chlorites), gline
(clays) i vermikuliti (vermiculites). (b) Opći termin ko-
jim se označavaju minerali sa slojevitom kristalnom
strukturom (layered crystal structure). (2) U petrologiji
– metamorfozirana stijena (metamorphosed rock), po
stupnju metamorfoze srednja stijena između slejta
(slate) i tinjčevog škriljavca (mikašista, mica schist).
Sitni kristali sericita i klorita daju plohama klivaža
(surface of cleavages) ili škriljavosti (surfaces of schi-
stosity) svilenkasti sjaj. Filiti obično pokazuju nabo-
rane plohe klivaža.
phyllocarids (Phyllocarida) – filokaridi. Podrazred ma-
lakostraka (viših rakova, malacostracans). Karakteri-
zirani su relativno velikim dvodijelnim oklopom (bi-
valve carapace) koji je katkada savijen duž dorzalnog
ruba (dorsal margin). Stratigrafska rasprostranjenost:
donji kambrij-danas.
phyllofacies – filofacijes. Facijes koji je diferenciran na
phyllomorphic stage
bazi karakteristika stratifikacije (slojevitosti), osobito
po indeksu stratifikacije (v. stratification index).
phyllomorphic stage – filomorfni stadij. Najkasniji i
najnapredniji geokemijski stadij (latest geochemical
stage) dijageneze koji je karakteriziran autigenim ra-
zvojem (formiranjem) tinjaca (liskuna, micas), gline-
naca (feldšpata, feldspars) i klorita (chlorites) na uštrb
minerala gline (clay minerals), tj. jednosmjernim re-
akcijama. Filomorfni stadij slijedi nakon lokomorfnog
stadija; v. locomorphic stage, redoxomorphic stage.
phyllopods (Phyllopoda) – filopodi, listonošci. Red ra-
kova (crustaceans). Tijelo je djelomično obavijeno
ljušturom, tzv. glavopršnjakom (cephalothorax) ili je
potpuno zaštićena dvjema ljuskama (ljušturicama).
Ekstremiteti listasto prošireni. Uglavnom obitavaju u
slatkim vodama.
phyllosilicate – filosilikat, slojeviti silikat. Klasa ili struk-
turni tip silikata (v. silicate) karakteriziran s SiO4-tetra-
edrima koji su u ravnini povezani u sloj (layer) ili list
(sheet) što se proteže po cijelom kristalu, tj. u kojem
su ravni slojevi formirani diobom triju od četiri kisi-
kova atoma koji ulaze u sastav svakog SiO4-tetraedra
sa susjednim tetraedrima (tri od četiri atoma kisika
pripadaju istodobno dvama susjednim tetraedrima).
Omjer Si:O jednak je 2:5. Kristali filosilikata su zbog
takve strukture listićastog oblika i imaju savršenu
kalavost po bazi. Sinonimi: layer lattice silicate, layer
silicate, physil (v.), sheet mineral, sheet silicate. Primjer
filosilikata su tinjci (micas – na primjer, muskovit/
muscovite, paragonit/paragonite, biotit/biotite, gla-
ukonit/glauconite, ilit/illite), lepidolit/lepidolite),
vermikuliti (vermiculites), smektiti (smectites – na
primjer, monmorijonit/montmorillonite, bajdelit/
beidellite, nontronit/nontronite, saponit/saponite),
kloriti (chlorites – na primjer, klinoklor/clinochlore,
penantit/pennantite), kaolinski minerali (na primjer,
kaolinit/kaolinite, nakrit/nacrite), serpentinski mine-
rali (na primjer, antigorit/antigorite, krizotil/chrysoti-
le); v. cyclosilicate, inosilicate, nesosilicate, sorosilicate,
tectosilicate.
phylogenetic zone – filogenetska zona, filozona, v. line-
age zone, 1.
phylozone – filozona, v. lineage zone, 1.
physical exfoliation – fizička eksfolijacija (listanje). Tip
eksfolijacije (v. exfoliation) izazvane djelovanjem fi-
zičkih sila, kao što su smrzavanje vode u finim pu-
kotinama stijena ili uklanjanje pokrova sedimenata
(overburden) koji su prekrivali duboko prekrivene
(pokopane) stijene.
physical formation logging – plinska karotaža, v. mud
logging.
physical geology – fizička (dinamička) geologija. Grana
geologije koja se bavi samo izučavanjem procesa i
sila uključenih u neorgansku evoluciju Zemlje, njene
morfologije i fizičkih promjena na bazi izučavanja
njenih sastavnih minerala, stijena, sedimenata, ma-
gmi i materijala jezgre, njihovih struktura i formira-
nja te procesa postanka i alteracije. Sinonim: dyna-
mic geology (v.).
physical oceanography – fizička oceanografija. Izuča-
vanje fizičkih aspekata (svojstava) oceana, kao što
su njihova optička i akustička svojstva, temperatura,
gustoća te također struje, valovi i plime.
physical residue – mehanički rezidualni sediment. U
geologiji – rezidualni sediment (v. residue) formiran
626 piedmont
mehaničkim trošenjem (raspadanjem, mechanical
weathering) na mjestu (in situ), na primjer, sediment
šljunka (deposit of gravel) koji je nastao zbog uklanja-
nja finijih čestica djelovanjem vode ili vjetra (kao na
dnu pustinjskih dolina).
physical stratigraphy – fizička stratigrafija. Stratigrafija
koja se bazira na izučavanju fizičkih aspekata (svoj-
stava) stijena, osobito sedimentoloških aspekata, na
primjer, litostratigrafija (v. lithostratigraphy).
physical weathering – mehaničko trošenje (raspada-
nje), v. mechanical weathering.
physil – filosilikat. Skraćeni oblik termina phyllosilicate
(v.) koji je bio predložen za označavanje svih sloje-
vitih silikatnih minerala (sheet silicate minerals) bez
obzira na veličinu zrna.
physiographic cycle – erozijski ciklus, v. cycle of erosi-
on.
phytoclast – fitoklast. Organska čestica, slična čestici
raspršenog ugljena, koja je približno jednake veli-
čine kao mineralni klast (mineral clast) u stijeni. Fi-
toklasti čine 0,1% do 0,5% volumena većine šejlova
(shales) i manje su zastupljeni u pješčenjacima (san-
dstones). Često se sreću u metasedimentima (meta-
sediments).
phytogenic rock – fitogena stijena. Biogena stijena (v.
biogenic rock) koja je stvorena biljkama ili čije je po-
drijetlo (postanak) neposredno povezano s postoja-
njem ili životnom aktivnošću biljaka, na primjer, al-
galni sedimenti (algal deposits), treset (peat), ugljen
(coal), neki vapnenci (limestones) i litificirani mulj (lit-
hified ooze) koji sadrži dijatomeje (diatoms). Sinonim:
phytogenous rock; v. phytolith.
phytogenous rock – fitogena stijena, v. phytogenic
rock.
phytolith – fitolit. (1) U sedimentologiji – biolit (v. bioli-
th) koji je formiran aktivnošću biljaka ili se sastoji od
biljnih ostataka, osobito fitogena stijena (v. phytoge-
nic rock). (2) U paleontologiji – okamenjena ili mine-
ralna struktura, obično mikroskopska, izlučena živim
biljkama. Često se sastoji od oksalata kalcija ili opal-
nog silicij-dioksida.
phytopaleontology – fitopaleontologija, paleofitologi-
ja, paleobotanika, v. paleobotany.
phytoplankton – fitoplankton, biljni plankton. Biljni
oblik planktona, na primjer, dijatomeje (dijatomej-
ske alge, diatoms); v. zooplankton.
phytozoans – fitozoe, zoofiti, v. zoophytes.
Piacenzian, Piacenzian stage – plezancij, v. Plaisanci-
an.
pickup – seizmički prijamnik, geofon, v. geophone.
pickup (pick-up) oil – rekuperirana nafta. Nafta koje je
pokupljena nakon istjecanja iz bušotine ili skladiš-
nog rezervoara.
pickup point – točka vješanja bušaćeg užeta, v. drilling
line.
piedmont – (1) predgorje, planinsko podnožje. Područje
(area), ravnica (plain), padina (slope), ledenjak (gla-
cier) ili druga karakteristična tvorevina smještena u
podnožju planine (u SAD Piedmont je plato koji se
proteže od savezne države New Jersey do savezne
države Alabama i leži istočno od gorja Appalachi-
an). (2) predgorski. Koji leži ili je formiran u podnožju
planine ili planinskog lanca, na primjer, predgorska
terasa (piedmont terrace) ili predgorski pediment (pi-
edmont pediment).
piedmont alluvial plain
piedmont alluvial plain – predgorska ravnica, bahada,
v. bajada.
piedmont bench – predgorska stepenica, v. piedmont
step.
piedmont benchland – predgorske terase (stepenice).
Niz ili sustav predgorskih stepenica (v. piedmont
step). Sinonimi: piedmont stairway, piedmont treppe.
piedmont deposits – predgorski sedimenti, sedimenti
planinskog podnožja. Široko rasprostranjeni sedi-
menti visokogorskih i međugorskih dolina koji su
karakterizirani velikom debljinom, gotovo potpunim
nedostajanjem organskih ostataka, distribucijom
veličine zrna s positnjavanjem zrna od planine pre-
ma dolini, raznolikom slojevitošću i prevladavanjem
konglomerata i pješčenjaka.
piedmont flat – predgorska stepenica, v. piedmont step.
piedmont gravel – predgorski šljunak. Akumulacija
grube breče, krupnog (grubog) šljunka i valutica
koji su otplavljeni s planine periodičnim potocima i
nataložili se na relativno ravnom tlu gdje se smanjila
brzina tečenja vode.
piedmont plain – predgorska ravnica, bahada, v. baja-
da.
piedmont slope – (1) predgorska ravnica, bahada, v.
bajada. (2) predgorska padina. Blaga (položena) padi-
na (gentle slope) u podnožju planine u poluaridnom
(polupustinjskom) ili aridnom (pustinjskom) područ-
ju (zoni) sastavljena (formirana) od pedimenta (gor-
nje površine erodiranih temeljnih stijena, pediment)
i bahade (donje površine agradacijskog postanka,
bajada).
piedmont stairway – predgorske stepenice (terase), v.
piedmont benchland.
piedmont step – predgorska stepenica. Prostrana ili re-
gionalno izduljena forma reljefa nalik na terasu ili iz-
bočinu okrenuta strmom padinom prema strani do-
line. Predgorske stepenice su se razvile u svezi s kon-
tinuirano ubrzanim uzdizanjem teritorija ili širenjem
dome. Sinonimi: piedmont bench, piedmont flat.
piedmont treppe – predgorske stepenice (terase), v. pi-
edmont benchland.
piercement dome – dijapirska bora, dijapir, v. diapir.
piercement folding – dijapirsko nabiranje, v. diapir.
piercing fold – dijapirska bora, dijapir, v. diapir.
piestic water – pijestička podzemna voda. Termin pred-
ložen kao sinonim termina confined ground water
(arteška ili ukliještena podzemna voda temeljnica).
Pijestička voda jedna je od dviju klasa plerotičkih
voda (v. plerotic water).
piezoelectric crystal – piezoelektrični kristal. Kristal koji
pokazuje piezoelektrični efekt ili svojstva (v. piezo-
electric effect). Piezoelektrično svojstvo može imati
svaki električki nevodljivi anizotropni kristal (kristal
bez centra simetrije). Primjeri piezoelektričnih krista-
la su kvarc, turmalin, barij-titanat, Rochelleova sol; v.
piezoelectric effect.
piezoelectric effect – piezoelektrični efekt, piezoelektri-
citet. Električna polarizacija ili pojava električnog po-
tencijala u nekim anizotropnim kristalima (kristalima
bez centra simetrije) po određenim kristalografskim
smjerovima kada su izvrgnuti mehaničkom napre-
zanju (stlačivanju ili rastezanju), ili obratno – pojava
mehaničkog naprezanja (stezanja, rastezanja) kada
se na njih primijeni električni potencijal (električno
polje). Primjeri prirodnih piezoelektričnih kristala su
627 piled-steel platform
kvarc i turmalin. Sinonim: piezoelectricity; v. piezoe-
lectric crystal.
piezoelectricity – piezoelektricitet, piezoelektrični efekt,
v. piezoelectric effect.
piezogene – piezogen. Koji se odnosi na proces for-
miranja minerala ponajprije pod utjecajem tlaka; v.
thermogene.
piezometric contour – izopotencijalna (ekvipotencijal-
na) linija, v. isopotential line, 1.
piezometric level – piezometrijski nivo (razina). Gornji
nivo statičkog stupca tekućine koji izjednačava hi-
drostatički tlak u danoj točki.
piezometric surface – piezometrijska (potenciometrij-
ska, tlačna) ploha (površina). Imaginarna ploha (povr-
šina) koja predstavlja ukupnu visinu tlaka podzemne
vode i definirana je nivoom (visinom) do kojeg će se
podići voda iz vodonosnog sloja (akvifera) u bušotini
ili zdencu. Gornja površina podzemne vode u bušoti-
ni. Vodno lice ili zrcalo podzemne vode (water table)
specijalni je slučaj piezometrijske plohe. Sinonimi:
potentiometric surface, pressure surface.
piezo remanent magnetization – piezo (tlačna) rema-
nentna magnetizacija, v. pressure remanent magneti-
zation.
pig – (1) čistač (strugač) cjevovoda, jež. Naprava koja se
ubacuje u cjevovod radi njegova čišćenja (od vode,
hrđe, kamenca, parafina i drugih stranih primjesa),
uklanjanja kondenzata (nakupljenog u nižim dijelo-
vima cjevovoda), pregleda (kontrole) stanja unutraš-
njosti cjevovoda, signaliziranja prolaza fluida kroz
cjevovod i razdvajanja pumpanih obroka različitih
fluida kroz cjevovod. Ovisno o namjeni, izrađuju se
od raznih materijala (metala, tvrde gume, plastike)
i raznih su izvedbi – kao kugle ili valjci (duljine oko
1 do 2 metra, sastavljeni od niza tvrdih, gipkih dis-
kova), s oštricama (za struganje nečistoća sa stijenki
cijevi) ili bez njih i mogu biti opremljeni senzorskom
i zapisnom opremom (tzv. mjerni čistači). Ubacuju se
u cjevovod na njegovu ulazu u stanici za ubacivanje
(lansiranje) čistača (pig launcher), a izlaze na kraju
cjevovoda (tjerani tlakom struje fluida) u prijamnu
stanicu za čistače (pig receiver). Sinonimi: go-devil,
pipeline pig, pipeline slug, rabbit. (2) ubaciti čistač (jež)
u cjevovod, v. pig, 1.
pig launcher – stanica za ubacivanje čistača. Cilindar
na cjevovodu za ubacivanje (lansiranje) čistača (stru-
gača) u cjevovod. Cilindar je izoliran od cjevovoda
zasunima. Nakon ubacivanja čistača u cilindar, kroz
njega se pušta nafta pod tlakom iz cjevovoda koja
protiskuje čistač (brzinom oko 5 do 6,5 km/h) do ure-
đaja za prihvat (prijam) čistača (pig receiver) na kraju
cjevovoda.
pigpen – ograda gornje (vršne) platforme bušaćeg tor-
nja, v. crow’s nest.
pig receiver – stanica za prihvat (prijam) čistača. Cilin-
dar na kraju cjevovoda za prihvat čistača (strugala) i
hvatanje produkata čišćenja cjevovoda.
pig trap – stanica za čistače (strugače), v. scraper trap.
piled-steel platform – čelična platforma na stupovi-
ma (na pilotima). Uobičajeni tip morske (odobalne)
platforme (offshore platform) s nogama usidrenim na
dnu mora pilotima koji podupiru bušaću i proizvod-
nu platformu (drilling platform, production platform)
iznad površine mora, za razliku od platformi bez
nogu (pileless platform) ili gravitacijskih platformi
pileless platform
(v. gravity platform). Dvije noge su često opremlje-
ne plovnim komorama (flotation chambers) tako da
se platforma može horizontalno tegliti do lokacije.
Platforma se zatim potapa vodom kako bi nasjela na
morsko dno, nakon čega se na nju instalira oprema
(moduli). Sinonimi: steel-jacket platform, steel-tem-
plate jacket platform.
pileless platform – gravitacijska platforma, v. gravity
platform.
pillar – stup. (1) U strukturnoj geologiji – blok koji se
formirao stupastim lučenjem (columnar jointing). (2)
U geomorfologiji – prirodna tvorevina koja oblikom
nalikuje na stup, osobito zemljani stup (earth pillar)
ili kameni stup (rock pillar).
pillow breccia – jastučasta breča. Sediment koji se sa-
stoji od jastučića i fragmenata lave uloženih u ma-
triks tufa.
pillow structure – (1) jastučasta (bradavičasta) struk-
tura. U petrologiji – primarna sedimentna struktura
(struktura sedimentnih stijena, primary sedimentary
structure) karakterizirana tvorevinama po veličini i
obliku nalik jastuku. Takva struktura je najkarakteri-
stičnija za bazalne dijelove pješčenjaka koji prekri-
vaju šejl. Sinonim: mammillary structure; v. ball-and-
pillov structure. (2) jastučasta struktura. U petrologiji
– struktura nekih ekstruzivnih (efuzivnih) eruptivnih
(magmatskih) stijena (extrusive igneous rocks) ka-
rakterizirana razvojem diskontinuiranih masa jastu-
častog oblika veličine od nekoliko centimetara do
jednog metra ili više (obično od 30 cm do 60 cm).
Pojedini jastuci tijesno priliježu jedan uz drugi (po
udubljenjima i izbočenjima), a mali prostor između
njih je ispunjen ili materijalom jednakog sastava kao
i jastuci (i s klastičnim sedimentima) ili šljakastim
materijalom. Veličina zrna minerala unutar jastuka
se obično smanjuje u smjeru prema rubovima jastu-
ka. Pretpostavlja se da je jastučasta struktura rezul-
tat podvodnih ekstruzija (izlijevanja) lave (subaqu-
eous extrusion) o čemu svjedoči njihova asocijacija
s klastičnim sedimentima obično dubokovodnog
podrijetla.
pilot – vodilica dubinske alatke. Naprava na dnu dubin-
ske alatke (downhole tool) koja se rabi za vođenje
alatke u kanalu bušotine, na primjer, vodilica gloda-
ča (mill) uvodi glodač u cjevasti predmet kojeg treba
izvući iz bušotine (tubular fish), a vodilica proširivača
(reamer) održava njegovu koncentričnost u kanalu
bušotine. Sinonim: stinger.
pilot bit – dlijeto vodilica. U procesu bušenja – bušaće
dlijeto (drillin bit) promjera manjeg od kanala bušo-
tine (wellbore) koje se rabi s alatkom za skretanje bu-
šotine (kanala bušotine, deflecting tool) za početno
bušenje kosog kanala (kick off a devitated well) ili s
proširivačem kanala bušotine (reamer, hole opener).
pilot flood – pokusno zavodnjavanje ležišta. Projekt
pokusnog istiskivanja nafte injektiranjem vode (po-
kusnog zavodnjavanja, pilot-scale waterflooding)
ili pokusne primjene metode povećanja iscrpka
nafte (pilot-scale enhanced oil-recovery project) koji
se izvodi na malom dijelu polja radi prognoziranja
karakteristika zavodnjavanja i procjene mogućnosti
primjene procesa zavodnjavanja u industrijskim raz-
mjerima (razmjerima cijelog ležišta ili polja).
pilot hole – početni (uvodni) kanal kose bušotine. Kanal
bušotine izbušen dlijetom malog promjera na alat-
628 pinchout, pinch-out
ki za skretanje kanala bušotine (deflecting tool) koji
je uvodni kanal za bušenje kose bušotine (deviated
well). Za nastavak bušenja se mjeri i proširuje.
pilot reamer bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v.
reamer, underreamer.
pilot reaming bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v.
reamer, underreamer.
pilot-scale – u pokusnim razmjerima, pokusni. Pojam
kojim se označava projekt u malim razmjerima koji
obično obuhvaća razradu relativno malog dijela po-
lja, za razliku od velikih ili industrijskih razmjera (v. fi-
eld-scale) radi ispitivanja, ocjene i razvijanja koncep-
ta, materijala, opreme ili metoda za kasniju primjenu
u potpunoj razradi istog ili drugih polja.
pilot test – pokusno ispitivanje. Eksperimentalno ispiti-
vanje nekog procesa, na primjer, povećanja iscrpka
nafte (EOR) na malom dijelu polja; v. pilot-scale.
pin – čep spojnice. U tehnici bušenja – kraj spojnice bu-
šaće šipke s vanjskim (muškim) navojem (male thre-
ad); v. box.
pin and pin, pin-and-pin – s vanjskim i vanjskim
(muškim i muškim, dvostrukim vanjskim, dvostrukim
muškim) navojem. Termin za označavanje tipa spoj-
nice (coupling) koja se rabi za spajanje dviju klipnih
(pumpnih) šipki (sucker rod) koje imaju vanjski (muš-
ki) navoj na oba kraja (male thread). Za spajanje šip-
ki se primjejuje kolčak (box) – cilindar s unutarnjim
(ženskim) navojima. Taj tip spojnice je suprotan tipu
spojnice s unutarnjim i vanjskim navojem (box-and-
pin coupling).
pin-and-pin coupling – spojnica s dvostrukim vanjskim
(dvostrukim muškim) navojem, v. pin and pin.
pin-and-pin sucker rod – klipna (pumpna) šipka s obo-
stranim navojnim čepom (s obostranim dvostrukim
vanjskim navojem), v. pin and pin, sucker rod.
pinch – (1) isklinjenje. U geologiji – oštro izraženo sta-
njenje ili suženje sloja stijena; v. pinch-out, pinch out.
(2) smanjenje promjera kanala bušotine. U procesu
bušenja – smanjivanje promjera kanala bušotine
usljed približavanja stijenki kanala prije spuštanja
(ugradnje) kolone zaštitnih cijevi (zaštitne kolone,
casing) koje je uzrokovano zarušavanjem stijena
kada se buše formacije s malom kompresijskom čvr-
stoćom.
pinch-and-swell structure – kruničasta struktura. Oso-
bitost strukture koja se obično sreće u kvarcnim žila-
ma (quartz veins) i pegmatitima (pegmatites) u me-
tamorfoziranim stijenama (metamorphosed rocks)
i karakterizirana je brojnim izmjenjivanjem suženja
(isklinjavanjem i stanjivanjem) i proširenja žile.
pinch a valve – prigušiti ventil, v. pinching a valve.
pinching a valve – prigušenje ventila. Djelomično za-
tvaranje ventila kako bi se smanjio protok tekućine
ili plina kroz cjevovod.
pinchout, pinch-out – isklinjenje. U geologiji – kraj ili
završetak sloja (stratum), žile (vein) ili drugog stijen-
skog tijela koji se progresivno (postupno) sužavaju ili
stanjuju u danom horizontalnom smjeru do potpu-
na iščeznuća tako da stijene koje se ranije bile odije-
ljene tim tijelima ponovno dolaze u kontakt jedna s
drugom, osobito stratigrafska zamka (v. stratigraphic
trap) formirana stanjivanjem poroznog i propusnog
pješčenjaka između dvaju slojeva nepropusnog šej-
la. Litološke karakteristike stijene ili sloja su obično
očuvane na cijelom njihovom protezanju.
pinch out
pinch out – (1) iskliniti (isklinjavati) se, v. thin out. (2)
isklinjenje, v. pinchout.
pin connector – spojnica s vanjskim (muškim) navojem.
Naprava za spajanje kolone uronjene stojke (marine
riser) s ušćem (glavom) bušotine (wellhead) kada se
buši kroz konduktor (conductor casing) velikog pro-
mjera.
pinnacle – (1) šiljasti stup stijene. U geomorfologiji – vi-
soki, vrlo tanki stup stijene koji se sužava prema vrhu
i stoji ili sam (izolirano) ili se nalazi na vrhu planine
ili brežuljka. (2) šiljasti stup greb šiljasti stup grebena
(rifa)ena (rifa). Mali, izolirani stup ili konusna izbo-
čina s oštrim vrhom koji su građeni od stijene (va-
pnenca) ili koralja i plitko potopljeni (malo pokriveni
vodom) ili neznatno iznad površine vode, osobito
mali izolirani greben (reef patch), izgrađen od kora-
lja koji rastu strmo prema gore (s nagibima od 45°
do gotovo vertikalno), koji se nalazi obično unutar
atolske lagune (atoll lagoon) i često se uzdiže gotovo
do površine vode. Sinonimi: coral pinnacle, pinnacle
reef, reef pinnacle.
pinnacle reef – (1) šiljasti stup grebena (rifa), v. pinnac-
le, 2. (2) podzemni grebenski humak. Termin kojim se
u području Michiganskog bazena (Michigan Basin)
označava izolirani podzemni stromatoporoidno-al-
galni grebenski humak (reef mound), sada dolomi-
tiziran, u stijenama srednjeg silura bazena. Površina
takvih grebena je do 200 hektara (500 akra), visina
150 metara (500 stopa), a nagib padina je rijetko
veći od 15 stupnjeva. Mnogi su produktivna naftna
ležišta.
pin of bit – osovina žrvnja bušaćeg dlijeta, v. drilling bit
body.
pinpoint (pin-point) pore – točkasta (fina) pora. Mala,
izolirana pora u stijeni. Takve pore ne čine (nisu dio)
efektivnu poroznost (effective porosity) stijene. Naj-
češće se nalaze u vapnencima (limestones).
piotine – saponit, v. saponite.
pipe – (1) sedimentna cijev. Cjevasta šupljina dubine
od nekoliko centimetara do nekoliko metara koja se
osobito formira u karbonatnim stijenama (calcare-
ous rocks) i često je ispunjena pijeskom i šljunkom,
na primjer, vertikalna pukotina lučenja ili šupljina u
krednoj stijeni proširena otapanjem karbonatnog
materijala i ispunjena klastičnim materijalom; v. sand
pipe. (2) klastična cijev, v. clastic pipe. (3) intruzivna ci-
jev. Diskordantno (sjekuće) intruzivno tijelo (pluton)
cjevastog oblika. (4) vulkanska (brečna) cijev. Vertikal-
ni kanal kroz Zemljinu koru ispod vulkana kroz koji
prolazi magmatski materijal na površinu. Obično
je ispunjen vulkanskom brečom (volcanic breccia) i
fragmentima starijih stijena. Sinonim: breccia pipe.
(5) cijev. Šuplji strojarski (i građevinski) element ra-
zličitog presjeka (kružnog, eliptičkog, poligonalnog i
drugih oblika), izrađen od metala (crnih i obojenih),
betona, gline, keramike, gume, plastike, drva itd.
i služi za transport tekućina, plinova, pare, zraka te
sipkih i rastresitih materijala, a primjenjuje se i kao
građevni element za konstrukcije, skele i drugo. Vr-
sta i izbor materijala cijevi ovisi o njihovu promjeru,
unutarnjem i vanjskom tlaku i namjeni. Promjer, de-
bljina stijenke i kvaliteta materijala je za većinu cijevi
standardizirana. Cijevi u naftnoj industriji uključuju
bušaće šipke (drillpipes), zaštitne cijevi (casing), cijevi
lajnera (liner), uzlazne cijevi (tubing) i cijevi za cjevo-
629 pipeline capacity
vode (pipeline). Mogu biti bešavne (seamless pipe) ili
električno zavarene (electric welded pipe) i klasificira-
ju se prema unutarnjem i vanjskom promjeru, težini,
nominalnom tlaku, čvrstoći i drugim posebnim oso-
binama.
Pipe Analysis Log, pipe-analysis log (PAL) – kontro-
la zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Trgovački
naziv karotaže koja je kombinacija mjerenja gubitka
magnetskog toka (magnetic-flux leakage measure-
ment) i vrtložnih struja (eddy-current measurement)
radi lociranja napuklina (flaws) na unutarnjoj i vanj-
skoj stijenci zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi,
casing) u bušotini.
pipe capacity – kapacitet cijevi. Volumen fluida koji
može sadržavati unutrašnjost cijevi. Obično se izra-
žava u kubičnim metrima po metru duljine cijevi (ili
u barelima po duljinskoj stopi cijevi).
pipe cutter – rezač cijevi. Alatka za rezanje zaštitnih ci-
jevi (casing), bušaćih šipki (drillpipes) i uzlaznih cijevi
(tubing). Može imati unutarnje ili vanjske noževe (in-
side pipe cutter, outside pipe cutter) i mogu biti meha-
nički (mechanical pipe cutter) ili hidraulički (hydraulic
pipe cutter). Rezač se nakon spuštanja u bušotinu i
zahvaćanja cijevi aktivira udarcem škara prema gore.
Za rezanje cijevi malog promjera rabe se kemijski re-
zači (chemical cutters). Sinonim: tube cutter; v. casing
cutter, drillpipe cutter.
pipe holder – cijevna plinosprema. Cijevni plinski spre-
mnik (plinotijesna konstrukcija koja se sastoji od če-
ličnih cijevi) ili grupa uzajamno povezanih cijevnih
spremnika koji su postavljeni na jednom mjestu i
služe jedino za spremanje plina pod visokim tlakom.
Sinonimi: pipe storage, pipe-type holder, storage pipe
array.
pipe joint – spojnica bušaće šipke, v. tool joint, 2.
pipelinable gas – plin (prirodni plin) kvalitete za tran-
sport, v. pipeline-quality natural gas, 2.
pipelinable substitute natural gas – (1) transportabil-
ni sintetski plin, v. synthetic pipeline gas, 1. (2) sintetički
prirodni plin, v. synthetic natural gas.
pipelinable synthetic natural gas – (1) transportabilni
sintetski plin, v. synthetic pipeline gas, 1. (2) sintetički
prirodni plin, v. synthetic natural gas.
pipeline – cjevovod. Sustav cijevi, obično čeličnih, koje
su spojene zavarivanjem i služe za transport nafte,
plina i drugih fluida. Cjevovodi mogu biti položeni
iznad tla, obješeni iznad tla, ukopani u zemlji, polo-
ženi na morskom dnu ili ukopani ispod njega. Cjevo-
vodi su obično konstruirani za transport ili nafte ili
plina, ali neki cjevovodi od morskih (odobalnih) pro-
izvodnih platformi su predviđeni za transport obaju
fluida kako bi se izbjeglo polaganje dvaju cjevovoda.
Ovisno o namjeni, nazivaju se različitim imenima, na
primjer, priključni (flow pipelines), sabirni (kolektor-
ski, gathering pipelines), za napajanje (feeder pipeli-
nes), magistralni (trunk lines) itd. Prije polaganja se
zaštićuju protiv korozije (morski cjevovodi imaju izo-
laciju koja ih otežava). Strujanje plina u cjevovodima
se osigurava kompresorskim stanicama (smještenim
na određenim dionicama, ccompressor stations), a
strujanje nafte pumpnim stanicama (pump stations).
pipeline capacity – kapacitet cjevovoda. Količina (vo-
lumen) nafte ili plina koja je potrebna da bi se cjevo-
vod napunio ili koja može protjecati kroz cjevovod u
danom vremenu. Protočni kapacitet cjevovoda ovisi
pipeline connection
o mnogim faktorima – početnom tlaku, karakteristi-
kama strujanja fluida, reljefu, gustoći, tlaku isporuke
i broju kompresorskih ili pumpnih stanica duž trase
cjevovoda. Tipičan glavni naftovod promjera 80 cm
(32 inča) može transportirati 30 milijuna tona nafte
godišnje, a sličan plinovod oko 14 milijardi kubnih
metara plina u istom razdoblju.
pipeline connection – priključak za cjevovod. Izljevno
mjesto na rezervoaru (ili posudi) kroz koje se nafta
ispušta u cjevovod.
pipeline crude – sirova nafta za transport, čista sirova
nafta. Sirova nafta čija kvaliteta zadovoljava norme
(standarde) za transport naftovodom, nafta iz koje
su uklonjeni voda i druge nepoželjne primjese. Takva
nafta obično ne smije sadržavati više od 1% vode i
taloga. Sinonim: pipeline oil.
pipeline gas – (1) plin za transport. Plin koji je pod tla-
kom dostatnim za ulaz u visokotlačni plinovod kup-
ca; (2) plin kvalitete za transport, v. pipeline-quality
natural gas, 2.
pipeline grid – mreža cjevovoda, cjevovodna mreža.
Sustav uzajamno povezanih cjevovoda, nacionalnih
i međunarodnih, koji služi za transport (prijenos) pri-
rodnog plina do lokalnih distribucijskih sustava.
pipeline oil – sirova nafta za transport, čista sirova naf-
ta, v. pipeline crude.
pipeline pig – čistač cjevovoda, jež, v. pig.
pipeline pressure – tlak u cjevovodu. Minimalni tlak
plina pri kojem se obavlja njegov transport nekim
plinovodom (najniži tlak pri kojem plinovod preuzi-
ma plin za transport). Tlak u plinovodima je obično
između 50 i 70 bar (700 i 1.000 psig) radi smanjivanja
potrebnog promjera cjevovoda i održavanja plina
kao kompaktne faze kako bi se spriječila kondenza-
cija i dvofazno strujanje u plinovodu.
pipeline prorationing – ograničenje proizvodnje nafte
od strane kupca, v. purchaser prorationing.
pipeline-quality gas – plin kvalitete za transport, v. pi-
peline-quality natural gas, 2.
pipeline-quality natural gas – (1) prirodni plin kvalite-
te za prodaju, komercijalni prirodni plin. Oplemenjeni
(obrađeni) prirodni plin za direktnu potrošnju u in-
dustriji i domaćinstvima ili za uporabu kao sirovina
za kemijsku industriju. Svrha oplemenjivanja plina
je uklanjanje sumporovodika i ugljik-dioksida (kako
bi se smanjio njihov korozivni utjecaj) te vode (dehi-
dracijom) i ukapljivih ugljikovodika (da se izbjegne
njihova kondenzacija u transportu i distribuciji pli-
na). Sinonimi: salable gas, sales gas, sales-quality gas.
(2) prirodni plin kvalitete za transport. Plin koji zado-
voljava norme za transport plinovodom, odnosno
specifikacije ugovora o isporuci plina plinovodima
(v. natural-gas pipeline specifications). Uvjeti su da je
plin dovoljno suh (odbenziniran) kako se ukapljivi
ugljikovodici (prirodni benzin, butan i dr.) koji se na-
laze u prirodnom plinu ne bi kondenzirali ili taložili u
transportnom plinovodu, da plin ne sadrži korozivne
komponente (sumporovodik, ugljik-dioksid), previše
vode (vlage) kako se ne bi stvarali plinski hidrati u
plinovodu, i krute čestice, te da je tlak na bušotini
jednak tlaku u plinovodu (koji je obično između 50
i 70 bar). Tipičan ugovor, prema tome, može speci-
ficirati maksimalni (dopušteni) sadržaj vode, sum-
porovodika, merkaptana, ukupnog sumpora i kisi-
ka, temperaturu rosišta, maksimalnu temperaturu i
630 pisolite
minimalni tlak isporuke te minimalnu toplinsku vri-
jednost plina. Sinonimi: pipelinable gas, pipeline gas,
pipeline-quality gas.
pipeline scraper – strugač (grebač) cjevovoda. Cilin-
drična naprava opremljena noževima za struganje,
žičanim četkama ili nazupčanim kolutima za čišće-
nje cjevovoda od nakupina parafina, hrđe i drugog
stranog materijala. Strugači se ubacuju u cjevovod
na stanici za strugače, a kroz cjevovod ih protiskuje
struja nafte svojim tlakom.
pipeline slug – čistač cjevovoda, jež, v. pig.
pipeline system – cjevovodni (transportni) sustav (mre-
ža), v. transmission system.
pipeline trash – smeće u cjevovodu. Pijesak, mulj i ka-
menac koji struje u cjevovodima (plinovodima).
pipelining of crude oil – transport sirove nafte cjevo-
vodom. Transport sirove nafte na poljima u procesu
njena sabiranja i transport od skladišnih rezervoara
na poljima do krajnjeg odredišta otpreme. Transport
u sustavu za sabiranje sirove nafte se razlikuje od su-
stava transporta do odredišta po tome što su sabirni
naftovodi općenito manje duljine i transportirana
nafta može sadržavati vodu, pijesak i/ili oslobođeni
plin, ali su osnove projektiranja i eksploatacije obaju
cjevovodnih sustava slične.
pipe rack – polica za cijevi. (1) Polica za horizontalno
slaganje cijevi u skladištima, na palubama platformi
ili pri transportiranju morem. (2) U procesu bušenja
– mjesto na bušaćem tornju za vertikalno slaganje
(odlaganje) pasova bušaćih šipki koje su u uporabi.
pipe racker – rukovalac kliještima (ključem) za odvrta-
nje, v. lead-tongs man.
pipe rams – čeljusti (ulošci) za cijevi. Čeljusti (ulošci) s
brtvilom za brtvljenje oko bušaćih šipki (drillpipe),
teških šipki (drill collar) ili zaštitnih cijevi (casing).
Obične čeljusti za cijevi moraju imati dimenzije za
svaki određeni promjer cijevi.
pipe scraper – strugač (grebač) cijevi. Naprava za čišće-
nje cjevovoda; v. pipeline scraper.
pipe spear – unutarnji hvatač (hvataljka) cijevi, alatka za
unutarnje hvatanje cijevi, spir, v. spear.
pipe sticking – zaglavljivanje bušaće šipke, v. drillpipe
sticking.
pipe storage – cijevna plinosprema, v. pipe holder.
pipe-thread protector – zaštitna kapa (štitnik) navoja
cijevi, v. thread protector.
pipe-type holder – cijevna plinosprema, v. pipe holder.
piping (1) tunelska erozija. U hidrologiji – erozija ze-
mljišta (tla) perkolacijskom vodom koja dovodi do
nastanka šupljina, uskih kanala, tunela ili »cjevčica«
kroz koje se iznosi (uklanja) topljivi ili granularni ma-
terijal tla, osobito iznošenje materijala iz vodopropu-
snih temelja nasipa potocima vode koja prolazi duž
podzemnih pukotina. (2) cjevovod. Sustav cijevi za
transportiranje fluida.
pisiform – graškolik, piziformni. Koji veličinom i oblikom
nalikuje na zrno graška (pea), na primjer, graškolika
(piziformna) konkrecija (pisiform concretion).
pisolite – pizolit. (1) Mineral, varijetet kalcita ili aragoni-
ta. (2) Sedimentna stijena (sedimentary rock), obično
vapnenac, koja se sastoji uglavnom od uzajamno ce-
mentiranih pizolita (malih okruglih akrecijskih tijela
nalik zrnu graška – v. pisolith); grubozrnasti (krupno-
zrnasti) oolit. Sinonimi: pea grit (v.), peastone (v.). (3)
Termin koji se često rabi za pisolith (pizolit – sferična
pisolith
čestica koja gradi stijenu pizolit. (4) Pojedinačna jedi-
nica u masi akrecijskih lapila (accretionary lapilli).
pisolith – pizolit. Malo, okruglo (sferično) ili elipsoidno
akrecijsko tijelo u sedimentnoj stijeni koje veličinom
i oblikom nalikuje na zrno graška i čini jedno od zrna
koja grade stijenu pizolit (v. pisolite, 2). Često se sa-
stoje od karbonata kalcija i, kako se pretpostavlja, u
nekim slučajevima se formiraju biokemijskim proce-
som inkrustacije alga. Pizolit je veći (promjer mu je
od 2 do 10 mm) i manje pravilnog oblika od oolita
(v. oolith), iako ima jednaku koncentričnu i radijalnu
unutarnju strukturu. Termin se katkada primjenjuje
za označavanje stijene pisolite (pizolita – stijene gra-
đene od takvih zrna). Sinonim: pisolite.
pisolitic – pizolitni, pizolitski. (1) Koji se odnosi na sti-
jenu pizolit (stijenu koja je građena od malih okru-
glih akrecijskih tijela nalik na zrno graška – v. pisolite,
pisolith) ili na teksturu stijene građene od pizolita,
na primjer, pizolitni boksit (pisolitic bauxite) ili pizo-
litni vapnenac (pisolitic limestone). (2) Termin kojim
se označava tuf (tuff) sastavljen od akrecijskih lapila
(accretionary lapilli).
pisosparite – pizosparit. Vapnenac (limestone) koji sa-
država najmanje 25% pizolita (zrna nalik grašku – v.
pisolith), ali ne više od 25% intraklasta. U pizospari-
tima sparitni kalcitni cement (vezivo, sparry-calcite
cement) prevladava nad karbonatno-muljevitim ma-
triksom (mikritom, carbonate mud matrix, micrite); v.
oosparite.
piston effect – (1) efekt klipa. Pojava promjene dulji-
ne kolone uzlaznih cijevi (tubing) u bušotini zbog
promjene sila koje na nju djeluju. Kada je kolona
uzlaznih cijevi slobodno obješena u bušotini sa za-
štitnom kolonom i bez fluida, tada je njen donji dio
podvrgnut djelovanju vlačne sile (koje uzrokuje pro-
duljenje kolone) i tlačne sile (uzrokuje skraćivanje
kolone i njeno uzdužno izvijanje). (2) efekt klipova-
nja, v. swabbing, 3.
piston flow – čepoliko strujanje. (1) Nejednolično dvo-
fazno strujanje u plinovodu u kojem dolazi do znat-
ne kondenzacije i taloženja vode i tekućih ugljikovo-
dika (prirodnog benzina, butana i dr.). Tekuća faza se
nakuplja na niskim mjestima u cjevovodu i blokira ili
prekida strujanje plina dok tlak ne poraste dovoljno
za ispuhivanje »čepa« tekućine iz cjevovoda. Tako-
đer, dvofazno strujanje plina i tekućine u kojem plin
struji u obliku velikih čepova. Sinonim: slug flow. (2)
Tip režima vertikalnog višefaznog strujanja (vertical
multiphase flow) u kojem obje faze, naftna i plinska,
znatno doprinose gradijentu tlaka. S nastavljanjem
gibanja fluida kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) na
površinu mjehurići plina postaju veći i struje ispred
većom brzinom ostavljajući za sobom manje mjehu-
riće pa nastupa period strujanja u kojem takvi veliki
plinski mjehurići zauzmu gotovo čitav poprečni pre-
sjek kolone uzlaznih cijevi i pojavljuje se režim stru-
janja u kojem su »čepovi« nafte (koja sadrži manje
mjehuriće plina) međusobno odvojeni »džepovima«
plina koji su zauzeli cjelokupan poprečni presjek ci-
jevi osim tankog filma tekuće faze koji se relativno
sporo giba duž stijenke cijevi. Uvlačenje tekućine u
plinovitu fazu se dešava pri velikim brzinama struja-
nja, a manji mjehurići plina se nalaze u »čepu« teku-
ćine. Budući da se mjehurići plina gibaju većom brzi-
nom od čepova tekućine, dolazi do pojave zaostaja-
631 Pitot (pitot) tube
nja tekuće faze u cijevima – tzv. zastoja kapljevine (v.
liquid holdup) – koja utječe na gustoću protjecanja i
gubitke tlaka u bušotini usljed trenja. Veliki dio bu-
šotina koje proizvode dvofazni fluid je karakteriziran
režimom čepolikog strujanja. Sinonim: slug flow; v.
bubble flow, mist flow, slug-mist transition flow.
piston pump – stapna (klipna) pumpa, v. reciprocating
pump.
pit – jamica, rupica. U geologiji – mala jamica ili udu-
bljenje na površini stijena ili čestica (osobito klastič-
nih čestica) koji se formiraju kao posljedica nekih
procesa erozije i korozije, na primjer, izjedanja, selek-
tivnog otapanja ili udaraca.
pit-and-mound structure – jamičasto-humčasta struk-
tura. Sedimentna struktura sastavljena od malih
mjehurastih humaka (blister-like mounds), visine 1
mm i promjera 3 do 12 mm, koji okružuju ili na svom
vrhu sadrže sitne okrugle ljevkaste (poput kratera)
udubine promjera do 1 mm, nalik na tragove kišnih
kapi. Takva struktura se formira pri brzom izlaženju
mjehurića plina (gas bubbles) ili vodenih struja (water
currents) na površinu tijekom brzog taloženja mulja
niske viskoznosti (low-viscosity mud).
pitch – (1) smola. Tamna, vrlo viskozna tekuća ili čvrsta
tvar dobivena kao ostatak nakon destilacije katrana i
nafte. Prirodno zaliježe kao asfalt (v. asphalt). (2) po-
srtanje broda, v. pitching. (3) posrtati, v. pitching.
pitchblende – uranski smolinac, nasturan. Masivni (gu-
sti), smeđi do crni varijetet uranovog minerala ura-
ninita. Finozrnast je (koloforman), amorfan ili mikro-
kristalan i ima izraženi smolast do zagasiti sjaj. Sreće
se u hidrotermalnim sulfidnim žilama. Sadrži malu
količinu radija. Sinonimi: nasturan, pitch ore.
pitching – posrtanje broda. Rotacijsko (oscilatorno)
gibanje broda (rotational motion of ship, oscillating
motion of ship) na valovima oko njegove poprečne
horizontalne osi (osi koja se pruža od lijevog do de-
snog boka broda). Sinonim: pitch; v. heaving, rolling,
surging, swaying, yawing.
pitching fold – utonula bora, v. plunging fold.
pitch ore – uranski smolinac, v. pitchblende.
pit crater – vulkanska provalija, v. sink, 1.
pit-level indicator – indikator nivoa (volumena) isplake
u bazenu, v. pit-volume indicator.
pit-level recorder – zapisni indikator nivoa (volumena)
isplake u bazenu, v. pit-volume indicator.
pitman – ojnica njihala dubinske pumpe. Čelična greda
koja spaja rotacijski protuuteg (rotary counterbalan-
ce) s njihalom (balansirom, walking beam) njihalice
naftne dubinske pumpe (pumpnog uređaja s nji-
halom, beam pumping unit). Nalazi se na suprotnoj
strani njihala u odnosu na ušće bušotine i prenosi
gibanje od pogonskog motora na njihalo.
pitometer – v. Pitot tube.
pitot – v. Pitot tube.
Pitot (pitot) tube – Pitotova cijev. Tip vrlo jednostav-
nog i točnog uređaja (instrumenta) za mjerenje br-
zine strujanja (protoka) plina i tekućina. Sastoji se od
uske cijevi oblika slova L čija su oba kraja otvorena.
Cijev se postavi u struju fluida u cjevovodu tako da
je uronjeni krak paralelan sa smjerom strujanja (s
uzdužnom osi cjevovoda), dok je otvor drugog (ver-
tikalnog) kraka cijevi izložen djelovanju vanjskog
atmosferskog tlaka. Protok se određuje na principu
mjerenja statičkog tlaka strujanja i istovremenog
Pitot-tube meter
zbrajanja statičkog i dinamičkog tlaka. Razlika izme-
đu zbroja tlakova i statičkog tlaka odražava pad brzi-
ne strujanja (smanjenje tlaka) koji je rezultat konver-
zije kinetičke energije struje fluida u tlak prema kojoj
se određuje protok. Pitotova cijev se naveliko rabi za
privremena mjerenja protoka jer je lagana za ruko-
vanje. Kako se njome mjeri brzina strujanja u samo
jednoj točki poprečnog presjeka cjevovoda, a brzina
strujanja je promjenljiva, važno je postaviti cijev na
pravo mjesto. Sinonimi: pitometer, pitot.
Pitot-tube meter – protočno mjerilo s Pitotovom cijevi.
Tip protočnog mjerila koje rabi Pitotovu cijev za mje-
renje razlike između dinamičkog i statičkog tlaka na
tekućinu radi određivanja brzine strujanja i protoka;
v. Pitot tube.
PI (productivity index) test – ispitivanje indeksa pro-
duktivnosti, v. productivity index.
pit-volume indicator – indikator volumena (nivoa)
isplake u bazenu. U procesu bušenja – uređaj postav-
ljen na isplačnom bazenu (mud pit) za kontinuiranu
registraciju volumena isplake u njemu. Sinonimi:
mud pit level indicator, mud pit volume indicator, pit-
level indicator, pit-level recorder.
pit-volume totalizer – totalizator volumena isplake u
bazenu. Uređaj koji zbraja volumene isplake u svim
pojedinačnim isplačnim bazenima (mud pit) i regi-
strira ukupan volumen isplačnog fluida. Može imati
daljinski zapisni uređaj na podištu bušaćeg postro-
jenja ili u jedinici za plinsku karotažu ili u bušaćem
uredu.
pivotal fault – osni rasjed. Djelomični sinonim termina
hinge fault (zglobni rasjed); v. scissor faulr, trochoidal
fault.
placental mammals – euterije, plodvaši, v. eutherians.
placentals – euterije, plodvaši, v. eutherians.
placoderm fishes – oklopnjače, ribe oklopnjače, v. pla-
coderms.
placoderms (Placodermi) – plakoderme, oklopnjače,
ribe oklopnjače. Razred izumrlih riba gnatostomata
(čeljustoustih, gnathostomes). Karakterizirane su
kompleksnim koštanim oklopom (oklop od košta-
nih ploča, bony armo, dermal armorr) koji je pokri-
vao glavu i prednji dio tijela i slabim okoštavanjem
unutarnjeg skeleta (ossification of internal skeleton).
Uključuju najranije kralješnjake s čeljustima (jawed
vertebrates). Stratigrafska rasprostranjenost: devon.
Sinonim: placoderm fishes.
placodonts (Placodontia) – plakodonti. Red izumrlih
marinskih reptila euriapsida (euryapsids). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: trijas.
plagioclase – plagioklas, natrijsko-kalcijski glinenac
(feldšpat). (1) Grupa minerala tektosilikata, triklinskih
glinenaca (feldšpata, triclinic feldspars). Pri visokim
temperaturama formiraju seriju čvrstih otopina od
dva krajnja člana – albita (Ab, albite) i anortita (An,
anorthite). Plagioklasova serija (niz, plagioclase series)
se proizvoljno dijeli na minerale članove u skladu s
povećanjem molnog (molekularnog) udjela anortit-
ne (An) komponente koji su dobili svoje posebne na-
zive – albit (molni udjel An od 0% do 10%), oligoklas
(oligoclase, molni udjel An od 10% do 30%), andezin
(andesine, molni udjel An od 30% do 50%), labrador
(labradorite, molni udjel An od 50% do 70%), bitovnit
(bytownite, molni udjel An od 70% do 90%) i anortit
(molni udjel An od 90% do 100%). Omjer Al/Si raste
632 plains-type fold
razmjerno povećavanju sadržaja anortitne kompo-
nente od 1:3 do 1:1. Plagioklasi spadaju među najče-
šće stjenotvorne minerale (glavni su minerali većine
eruptivnih stijena i mnogih metamorfnih, a nalaze
se također u gotovo svim sedimentnim stijenama),
imaju karakteristično sraštanje i obično pokazuju
zonalnost. Sinonim: sodium-calcium feldspar; v. alkali
feldspar, orthoclase. (2) Mineral iz grupe plagioklasa.
plagioclase arenite – plagioklasov arenit. Ovisno o
definicijama – (a) arkoza (v. arkose) koja sadrži više
od 25% plagioklasa, i (b) arkoza u kojoj je plagioklas
glavni glinenac (feldšpat, feldspar).
plagioclase arkose – plagioklasova arkoza. Arkoza
(v. arkose) u kojoj je plagioklas glavni glinenac (fel-
dšpat, feldspar).
plagioclase rock – plagioklazit, anortozit, v. anortho-
site.
plagioclasite – plagioklazit, anortozit, v. anorthosite.
plain – ravnica. U geografiji i geologiji – (1) Svaka ravna
površina, velika ili mala, s niskom elevacijom; osobi-
to široko područje s relativno glatkom i ravnom ili
blago valovitom površinom na kojoj nema ili gotovo
nema reljefnih neravnina (brežuljaka, dolina) što str-
še, ali koja može katkada imati znatan nagib i obično
se nalazi niže od okolnih područja. Ravnice mogu
biti šumovite ili bez šuma i mogu se formirati sedi-
mentacijom (taloženjem) ili erozijom. (2) Široki ko-
mad ravnog ili brežuljkastog zemljišta velikog pro-
tezanja, gotovo bez šume i obrastao grmljem; prerija
(prairie). Termin se obično primjenjuje u množini. (3)
Područje ispod kojeg zaliježu horizontalni slojevi sti-
jena ili koje je karakterizirano horizontalnom struk-
turom i može biti raščlanjeno na brežuljke i doline
erozijskim djelovanjem rijeka.
plain of denudation – denudacijska ravnica, površina
denudacije. Površina koja je reducirana do nivoa ili
gotovo do nivoa mora djelovanjem agensa erozije
(obično subaeralnih). Relativno je ravna, ali se na
njoj mjestimično mogu zadržati rezidualni brežuljci
građeni od stijena otpornih na eroziju koji se uzdižu
iznad općeg nivoa; v. plain of marine denudation.
plain of marine denudation – ravnica marinske de-
nudacije, abrazijska ravnica. Ravna ili gotovo ravna
površina formirana postupnim podlokavanjem (spi-
ranjem) kopna oceanskim valovima ili imaginarna
ravnina koja čini takvu površinu nakon uzdizanja i
djelomične subaeralne erozije. Sinonim: plain of sub-
marine denudation.
plain of marine erosion – ravnica marinske erozije, ma-
rinska erozijska ravnica. Velika apstraktna (teoretska)
platforma, koja predstavlja ravnu površinu neogra-
ničene širine, formirana ispod nivoa mora potpunim
spiranjem kopna djelovanjem procesa koji se zbi-
vaju u moru tijekom vrlo dugog perioda stabilnog
položaja nivoa mora; konačna abrazijska platforma.
Sinonimi: marine plain, marine plane (v.), sea plain,
submarine plain (v.); v. marine peneplain, plain of ma-
rine denudation.
plain of submarine denudation – ravnica marinske
denudacije, abrazijska ravnica, v. plain of marine de-
nudation.
plains-type fold – platformska bora. Antiklinalna ili ku-
polasta struktura (anticlinal structure, domelike struc-
ture) kontinentske platforme (continental platform)
koja nema tipične obrise i koju ne prati odgovarajuća
Plaisancian, Plaisancian stage, Plaisanzian
sinklinalna struktura (synclinal structure). Povezana
je s vertikalnim uzdizanjem tijekom formiranja nor-
malnih rasjeda (normal faulting). U ruskoj literaturi
se primjenjuje odgovarajući termin plakantiklinala
(placanticline).
Plaisancian, Plaisancian stage, Plaisanzian – plezan-
cij. Stratigrafski kat donjeg pliocena (Lower Pliocene)
u Europi – iznad zanklija (Zanclean), a ispod astija
(Astian). Sinonim: Piacenzian.
plait point – kritična točka. Temperatura i tlak u kojima
se spajaju krivulje ključanja (vrelišta) i rošenja (rosi-
šta) na ternarnom (trojnom) dijagramu faznog stanja
i dijagramu (p-T dijagramu). Svojstva tekućine i njene
pare su u kritičnoj točki identična. U okolišu kritične
točke međufazna napetost se približava nuli. Sino-
nim: critical point, v. ternary diagram.
planar cross-bedding – planarna kosa slojevitost. (1)
Kosa slojevitost (v. cross-bedding) u kojoj donje gra-
nične površine odgovaraju ravnim površinama ero-
zije (planar surfaces of erosion). Formira se spiranjem
sedimenata i zatim sedimentacijom. (2) Kosa slojevi-
tost koja je karakterizirana razvojem prednjih slojeva
ili foreseta (foreset beds).
planar element – plošni element. Element sklopa (fa-
bric element) ili petrostrukturni element čije su dvije
dimenzije znatno veće od treće. Primjeri su slojevi-
tost (bedding), kalavost (cleavage) i škriljavost (schi-
stosity); v. linear element.
planar features – udarne lamele. Tijesno priljubljene
paralelne mikroskopske ravnine koje se razlikuju od
ploha kalavosti (cleavage plane) i opažaju se u mine-
ralima koji su pretrpjeli udarnu metamorfozu (shock
metamorphism), osobito u kvarcu i glinencu (feldšpa-
tu), i smatraju se jedinim i važnim indikatorom (do-
kazom) udarne metamorfoze. Za takve strukture je
karakteristična višestrukost (često više od pet setova
po jednom zrnu) i orijentacija paralelna specifičnim
plohama minerala. Sinonim: shock lamellae.
planar flow structure – plošna (linarna) struktura teče-
nja, v. platy flow structure.
planation – planacija, izravnavanje, poravnavanje. U
geologiji – (1) Proces ili procesi erozije zahvaljujući
kojima se površina Zemlje ili neki njen dio reducira
do ravne ili izravnane površine, osobito lateralna
(bočna) planacija (v. lateral planation) meandrira-
jućim rijekama. Termin također uključuje procese
erozije izazvane djelatnošću valova i struja i abraziju
ledenjacima i vjetrom. Prema prvobitnoj definiciji,
dijelom procesa planacije se smatrala akumulacija
aluvijalnih sedimenata, ali taj uvjet nije nužan. (2) U
širokom smislu termin planacija se rabi za označava-
nje općeg snižavanja površine kopna, na primjer, al-
tiplanacija (v. altiplanation), krioplanacija (v. cryopla-
nation), panplanacija (v. panplanation), pediplanacija
(v. pediplanation), peneplanacija (v. peneplanation).
planation surface – površina planacije, erozijska površi-
na, v. erosion surface.
plane – ravnina. (1) U geologiji – opći termin kojim
se označavaju dvodimenzijske geološke forme bez
zakrivljenosti; idealno – to je savršeno plosnata ili
ravna površina (ploha slojevitosti, rasjedna ploha,
erozijska površina) koja se pojavljuje na konačnom
stadiju geomorfološkog ciklusa. U nizu slučajeva ter-
min se može rabiti za označavanje savijenih ploha,
kao što je zakrivljena ploha slojevitosti.
633 plastic flow
plane bed – ravni sloj. U geologiji – sedimentni sloj (se-
dimentary bed) bez izbočina ili udubina koje su veće
od maksimalne veličine čestica materijala sloja.
plane fault – pravocrtni rasjed. Rasjed čija je ploha rav-
na, a ne zakrivljena.
plane of mirror symmetry – ravnina (zrcalna ravnina)
simetrije. U kristalografiji – ravnina koja dijeli kristal
na dva jednaka dijela (dvije polovice), od kojih je je-
dan dio zrcalna slika drugog dijela. Element simetrije
kristala (v. symmetry elements). Sinonimi: mirror pla-
ne of symmetry, plane of reflection, plane of symmetry,
reflection plane, symmetry plane.
plane of reflection – ravnina (zrcalna ravnina) simetrije,
v. plane of mirror symmetry.
plane of saturation – vodno lice (zrcalo), v. water table.
plane of stratification – ploha stratfikacije (slojevitosti),
v. bedding plane.
plane of symmetry – ravnina simetrije. (1) v. plane of
mirror symmetry. (2) U paleontologiji – ravnina koja
dijeli ljušturu (shell) na dva simetrična dijela.
planktic – planktonski, v. planktonic.
plankton – plankton. Vodeni biljni ili životinjski orga-
nizam (morski, jezerski, riječni) koji pasivno pluta
(lebdi) u vodi ili na njenoj površini ili se kreće slabim
plivanjem, za razliku od organizama koji su pričvr-
šćeni za dno ili se polako gibaju iznad dna. Prema
veličini se razlikuju: ultraplankton (v. ultraplankton),
nanoplankton (v. nannoplankton), mikroplankton (v.
microplankton), makroplankton (v. macroplankton)
i megaplankton (v. megaloplankton), a po sastavu
su: zooplanktoni (v. zooplankton) i fitoplanktoni (v.
phytoplankton). Planktone čine mnoge alge, proto-
zoe (praživotinje), spužve, mekušci, neki raci i drugi
organizmi.
plankton equivalent – planktonski ekvivalent. Kvanti-
tativni kemijski odnos za prevođenje jednog načina
izražavanja količine planktona u drugi, na primjer, za
fitoplankton 1 mg ugljika = 2,3 mg suhe organske
tvari.
planktonic – planktonski. Termin kojim se označavaju
pelagični organizmi (pelagic organisms) koji plutaju
(slobodno lebde). Pridjev termina plankton (v. plan-
kton). Sinonim: planktic.
plant – (1) postavljanje (način postavljanja) geofona. U
seizmici – način na koji je geofon postavljen (smje-
šten) na zemlji ili u njoj. Sinonim: seismometer plant.
(2) postaviti geofon. Postaviti (smjestiti) geofon na
njegovo pravo mjesto na tlu.
plant condensate – kondenzat postrojenja za obradu
(preradu) plina. Kapljevine prirodnog plina ekstrahi-
rane iz njega na postrojenjima za obradu (preradu)
plina; v. natural-gas liquids, natural gasoline.
plant liquids – kapljevine postrojenja za obradu (prera-
du) plina. Tekući propan, butan, pentan i teži ugljiko-
vodici ekstrahirani iz prirodnog plina u procesu nje-
gove obrade (prerade); v. natural-gas liquids, natural
gasoline.
plaster stone – v. gypsum.
plastic flow – plastično strujanje. Tip strujanja tekući-
ne kroz cjevovod, pri kojem se tekućina giba kao
stupac. Središte struje se giba većom brzinom od
rubova struje, gdje je strujanje usporeno zbog tre-
nja tekućine o stijenku cijevi. Može se definirati i
kao reološka pojava u kojoj se karakteristike stru-
janja fluida manifestiraju nakon što primijenjeno
plastic fluid
naprezanje postigne kritičnu vrijednost; v. plastic
fluid.
plastic fluid – plastični fluid. Nenewtonski fluid u kojem
brzina smične deformacije (shear rate) nije proporci-
onalna smičnoj sili (shear force). Za počinjanje i odr-
žavanje strujanja plastičnog fluida nužan je određeni
tlak. Granica tečenja (yield point) je veća od nule. Ve-
ćina bušaćih isplaka se ponaša kao plastični fluid.
plasticity index – indeks (koeficijent) plastičnosti. Sadr-
žaj vode u tlu pri kojem je ono plastično, brojčano je
jednak razlici između donje granice tečenja (v. liquid
limit) i donje granice plastičnosti (v. plastic limit).
plasticlast – plastiklast. Intraklast (v. intraclast) koji se
sastoji od vapnenog mulja (calcareous mud) i bio je
otrgnut od sedimenta prije njegova stvrdnjavanja.
plastic limit – donja granica plastičnosti. Granični sadr-
žaj vode (granica vlažnosti) sedimenta (water-con-
tent boundary of sediment), na primjer, tla, između
njegova plastična i polučvrstog (polutvrdog) stanja
(plastic state, semisolid state); v. liquid limit.
plastic squeezing – vezivanje pijeska visokotlačnim
injektiranjem smole. Metoda kontrole prodora pije-
ska iz produktivne formacije u bušotinu (method of
sand control) u kojoj se u nekonsolidirani (nevezani)
pijesak produktivne formacije injektira smola koja
stvrdnjava s pomoću kemikalija i veže zajedno zrna
pijeska zadržavajući permeabilnost formacije.
plate – (1) litosferska ploča, ploča. U geologiji – torzijski
kruti tanki segment (blok) Zemljine litosfere za koji
se može pretpostaviti da se kreće horizontalno u od-
nosu na susjedne ploče u skladu s tektonikom ploča
(v. plate tectonics) i koji graniči s drugim pločama duž
zona seizmičke aktivnosti (zones of seismic activity).
Debljina litosferskih ploča varira od 50 do 250 kilo-
metara. Uključuje koru i dio gornjeg plašta Zemlje, a
može obuhvaćati osim dijelova kontinenata i dijelo-
ve oceanskih bazena. Granice ploča su zone seizmič-
ke aktivnosti. Termin je danas povezan ponajprije s
koncepcijom tektonike ploča, pa treba izbjegavati
njegovu primjenu u nekom drugom tektonskom
smislu. (2) pločica. Tanki, plosnati, glatki fragment
pločaste stijene (flagstone).
plateau – (1) visoravan, plato. U geomorfologiji – sva-
ko relativno ravno područje velikog prostiranja i
nadmorske visine, osobito prostrani dio kopna koji
se znatno uzdiže (više od 150 do 300 metara) iznad
okolnog područja ili nivoa mora, obično je barem s
jedne strane ograničen strmom padinom, ima rav-
nu ili gotovo ravnu površinu, katkada je ispresijecan
dubokim dolinama i nadvišen visokim brežuljcima
ili planinama, a nivo velikog dijela njegove ukupne
površine je na nivou vrha ili blizu njega. Visoravan je
obično viša i ima oštrije raščlanjen reljef u usporedbi
s ravnicom (v. plain) – često čini uzdignutu ravnicu.
Može biti tektonskog, rezidualnog ili vulkanskog
podrijetla. (2) podvodni plato. U marinskoj geologiji –
široko uzdignuće morskog dna, više ili manje ravnog
vrha i nejasno izraženo. Visina podmorskih platoa
je obično veća od 200 metara. Sinonim: submarine
plateau.
plateau level – nivo maksimalne proizvodnje. Nivo naj-
veće proizvodnje naftnog ili plinskog polja. Kako
proizvodnja s vremenom pada, o primjeni metoda
povećanja iscrpka (sekundarnih, EOR) ovisit će koliko
će se proizvodnja održavati na maksimalnom nivou.
634 platy
plate boundary – granica ploča. U geologiji – zona se-
izmičke i tektonske aktivnosti duž rubova litosferskih
ploča. Smatra se da su te aktivnosti povezane s kre-
tanjem ploča u odnosu jedne prema drugoj. Postoje
tri poznata tipa granica ploča: (a) akrecijska, diver-
gentna ili konstruktivna (v. accreting boundary plate);
(b) konvergentna, destruktivna ili konzumacijska (v.
convergent boundary plate), i (c) transformna ili kon-
zervativna (v. transform boundary plate). Sinonimi:
plate juncture, plate margin (v.).
plate coalescer – pločasti koalescer. Uređaj koji se rabi u
obradi proizvedene slojne vode za uklanjanje kaplji-
ca nafte. Naftne kapi koalesciraju na površini ploča.
plate juncture – granica ploča, v. plate boundary.
plate margin – granica ploča. Sinonim termina plate
boundary (v.). Međutim, prema definiciji Međuna-
rodnog tektonskog leksikona (International tectonic
lexicon), termin plate margin označava rub ploče (kraj
jedne ploče), dok se termin plate boundary odnosi
na kontakt dviju ploča.
plate tectonics – tektonika ploča. Teorija globalne tek-
tonike (v. global tectonics) prema kojoj je Zemljina li-
tosfera podijeljena na (sastavljena od) oko 28 velikih,
širokih i debelih ploča (blokovi koji uključuju dijelo-
ve kontinentalne i oceanske kore i gornji dio plašta
Zemlje) s horizontalnim kretanjem kao torzijski kruta
tijela i koje uzajamno djeluju jedna na drugu na nji-
hovim granicama uzrokujući seizmičku i tektonsku
aktivnost duž tih granica. Sinonim: new global tecto-
nics (v.); v. global tectonics.
platform – platforma. (1) U geomorfologiji – (a) Opći
termin za ravnu ili gotovo ravnu površinu, na primjer,
terasu (terrace) ili stepenicu (bench) ili malu platformu
na strmoj litici ili ravni uzdignuti dio kopna, poput vi-
soravni (plateau, tableland), peneplena (peneplain) ili
bilo koje poravnate površine. (b) Mala visoravan (pla-
to). (2) U tektonici – dio kontinenta koji je pokriven
horizontalnim ili slabo nagnutim slojevima (uglav-
nom sedimentnim) ispod kojih na raznim dubinama
zaliježe fundament od stijena (basement of rocks)
konsolidiranih tijekom ranijih deformacija. Platforma
je dio kratona (v. craton). (3) U marinskoj geologiji –
ravna ili blago nagnuta podvodna erozijska površina
(underwater erosion surface) koja se proteže od obale
prema otvorenom moru ili jezeru, osobito platforma
marinske erozije (wave-cut platform) ili abrazijska
platforma (abrasion platform). (4) U naftno industriji
– termin koji se katkada rabi za označavanje mobilne
(pokretljive) platforme (mobile drilling unit) na kojoj je
postavljeno bušaće postrojenje (drilling rig). Također
se obično primjenjuje za označavanje autonomne
stalne (stacionarne) proizvodne platforme (self-con-
tained fixed production platform).
platform facies – šelfni facijes, v. shelf facies.
platform reef – platformski greben (rif). Organogeni
greben (v. organic reef) s ravnim vrhom i protezanja
većeg od krpastog ili izoliranog grebena (v. patch
reef, 1), tj. promjera nekoliko kilometara. Katkada
formira otok.
platy – pločast. (1) Termin kojim se označava sedimen-
tna čestica (sedimentary particle) čija je duljina više
od tri puta veća od debljine. (2) Termin za označa-
vanje pješčenjaka (sandstones) ili vapnenaca (lime-
stones) koji se cijepaju u lamine debljine od 2 do 10
milimetara.
platy flow structure
platy flow structure – plošna (linearna) struktura teče-
nja. Struktura eruptivnih (magmatskih) stijena (igne-
ous rocks) karakterizirana pločastim listovima koja
nalikuje na stratifikaciju (slojevitost, stratification).
Formira se kontrakcijom (stezanjem) tijekom proce-
sa hlađenja. Struktura je paralelna površini hlađenja
(surface of cooling) i postaje jasnijom (očitijom) pri
trošenju (raspadanju, weathering). Sinonimi: linear
flow structure, planar flow structure, platy structure.
platy structure – plošna (linearna) struktura tečenja, v.
platy flow structure.
play – (1) cilj (zadatak) istraživanja. Aktivna djelatnost
istraživanja nafte ili prirodnog plina. (2) zakup po-
dručja. Zakup potencijalnog područja za naftu ili
prirodni plin. (3) potencijalno područje. Potencijalno
područje za istraživanje nafte ili prirodnog plina. (4)
zakupljeno područje. Zakupljeno potencijalno po-
dručje za naftu ili prirodni plin.
playa – plaja. (1) U geomorfologiji – (a) Suho (bezvod-
no), nisko, ravno i bez vegetacije područje najnižeg
dijela pustinjskog bazena (zavale) bez vodotoka (un-
drained desert basin) ispod kojeg zaliježe stratificira-
na glina, silt ili pijesak i obično topljiva sol. Termin se
primjenjuje u jugozapadnom dijelu SAD. Sinonim:
dry lake. (b) Termin koji se često rabi za označavanje
plaja jezera (playa lake – plitko periodično jezero u
aridnom ili poluaridnom području koje nastaje tije-
kom vlažne sezone, ali presušuje ljeti). (2) U geologiji
– (a) Malo, obično pješčano područje kopna na ušću
rijeke ili duž obale zaljeva. (b) Ravno aluvijalno obal-
no kopno, za razliku od plaže (v. beach).
Pleistocene – pleistocen, pleistocenska epoha. Najdulja
epoha kvartara (Quaternary) ili kvartarnog perioda
(Quaternary period) koja slijedi nakon pliocena (Pli-
ocene) tercijara i prije holocena (Holocene) kvartara.
Započeo je, kako se procjenjuje i prema raznim izvo-
rima, prije dva do tri milijuna godina (ili prije 1,8 ili
1,65 ili 1,6 milijuna godina) i trajao do prije 10.000
(ili 8.000 ili 5.000) godina (tj. do početka holocena).
Karakteriziran je općim zahlađenjem na Zemlji i pe-
riodičnom pojavom prostranih ledenih pokrova na
područjima srednjih širina – tijekom pleistocena je
veći dio sjeverne Europe i Sjeverne Amerike bio pre-
kriven ledom. Poznati stadiji glacijala (glacial stage)
u sjevernoj Europi su Menap, Elster, Saale i Weichsel,
na području Alpa su Günz, Mindel, Riss i Würm, a u
Sjevernoj Americi – Nebraskan, Kansan, Illinoian i
Wisconsinan. U pleistocenu se javljaju različiti obli-
ci prvih ljudi (razvio se prvi čovjek – Homo sapiens)
i velike životinje ledenog doba (tzv. »pleistocenska
megafauna«). Prije otprilike 10.000 godina je došlo
do masovnog izumiranja velikih sisavaca i mnogih
ptica (uzrok su vjerojatno bila ledena doba). Pleisto-
cen također označava serija stijena (series of rocks) ši-
roko rasprostranjena po cijelom svijetu. Akumulacije
ugljikovodika su rijetko nađene u pleistocenskim
stijenama. Sinonimi: Great Ice Age, Diluvium; v. glacial
epoch, Ice Age.
Pleistocene epoch – pleistocenska epoha, pleistocen, v.
Pleistocene.
pleochroic – pleokroitski, v. pleochroism.
pleochroism – pleokroizam, polikroizam. U mineralo-
giji – sposobnost ili svojstvo anizotropnih prozirnih
kristala da različito apsorbiraju prolaznu svjetlost ra-
znih valnih duljina u raznim kristalografskim smjero-
635 plug
vima i, prema tome, pokazuju različitu boju u raznim
smjerovima. Ta se pojava lakše opaža pod polarizira-
nim svjetlom, nego golim okom. Mineral koji poka-
zuje pleokroizam se naziva pleokroitskim (pleochro-
ic). Sinonim: polychroism; v. dichroism, trichroism.
pleomorphous – polimorfan, v. polymorphic.
plerotic water – plerotička voda. Sinonim termina voda
temeljnica ground water (podzemna voda temeljni-
ca). Uključuje piestičke (arteške) vode (v. piestic wa-
ter) i freatske vode (v. phreatic water).
pleosponges – arheocijati, v. archaeocyathids.
plication – mikronabiranje, mikroboranje. U struktur-
noj geologiji – intenzivno nabiranje malih razmjera
(small-scale folding). Opaža se u područjima intenziv-
nog nabiranja ili u plastičnim stijenama.
Pliensbachian, Pliensbachian stage – plinsbah, plien-
sbach. Stratigrafski kat donje jure (Lower Jurassic) u
Europi – iznad sinemura (Sinemurian), a ispod toar-
cija (Toarcian). Obuhvaća vremenski raspon od prije
190 do 185 milijuna godina.
Pliocene – pliocen, pliocenska epoha. Epoha tercijara
(Tertiary) ili tercijarnog perioda (Tertiary period) koja
slijedi nakon miocena (v. Miocene), a prije pleistoce-
na (v. Pleistocene). Obuhvaća, kako se procjenjuje i
prema raznim izvorima, vremenski raspon otprije
10 do 1 (ili 5,3 do 2 ili 5,3 do 1,8 ili 5,3 do 1,6 ili 5,2
do 1,65 ili 5 do 1,8) milijuna godina. Katovi pliocena
u Europi su panon (Pannonian), plezancij (Plaisan-
cian) i astij (Astian), a u Sjevernoj Americi kat blank
(Blancan) i miocensko-pliocenski kat hemfil (Hemp-
hillian). U pliocenu su se pojavili prvi hominidi (au-
stralopitek) i suvremeni oblici kitova. Termin također
označava seriju stijena (series of rocks) koja je široko
rasprostranjena po svijetu. Kada se tercijar označava
kao era, tada se pliocen smatra periodom. Akumula-
cije ugljikovodika obično nisu vezane uz pliocenske
stijene.
Pliocene epoch – pliocenska epoha, pliocen, v. Plioce-
ne.
pliomagmatic zone – v. eugeosyncline.
plug – (1) sedimentni čep riječnog korita. U sedimento-
logiji – masa sedimenta koji ispunjava dio riječnog
korita koji je nakon odsijecanja ostao napušten, na
primjer, glinoviti čep korita (clay plug) ili pješčani čep
korita (sand plug). (2) čep kanala vulkana. U vulkano-
logiji – vertikalno magmatsko tijelo cjevolikog (pri-
bližno cilindričnog) oblika koje ispunjava kanal uga-
slog vulkana. (3) vulkanski čep. U vulkanologiji – vul-
kanski krater ispunjen skrućenom lavom. Materijal
koji ga okružuje je uklonjen erozijom. (4) cilindrični
uzorak (valjčić) jezgre. Jezgra cilindričnog (valjkastog)
oblika, malog promjera (tipično od 2,5 do 3,8 cm ili
od 1 do 11/2 inča) i duljine od 2,5 do 7,5 cm (od 1 do
3 inča), za razliku od jezgre punog promjera (presje-
ka, whole core). Dobivaju se horizontalnim i verti-
kalnim bušenjem jezgre punog promjera, a služe za
mjerenje (određivanje) poroznosti i permeabilnosti
te izvođenje većine ostalih rutinskih i specijalnih
laboratorijskih mjerenja. Sinonim: core plug; v. core,
full-diameter core, sidewall core. (5) obrok injektiranja,
v. slug. (6) čep za izolaciju kanala bušotine. Naprava
od cementa, gume ili nekog drugog nepropusnog
materijala za vodu i plin koja se postavlja u kanal bu-
šotine sa zaštitnom kolonom (casing) radi izolacije
određenih intervala u slučajevima kada se bušotina
plug analysis
napušta zbog neproduktivnosti ili iscrpljenosti sloja
(plug), kada se iz kanala postojeće bušotine buši novi,
orijentirani kanal (tj. kada se postojeći kanal bušoti-
ne skreće, directional plug), kada se želi izolirati donji
interval kanala (dublji iscrpljeni sloj) radi nastavljanja
proizvodnje iz plićeg sloja (plug-back plug) i kada se
u procesu bušenja pristupa izolaciji zone gubljenja
isplake (zone gubitka cirkulacije isplačnog fluida,
lost-circulation plug). Neki čepovi se mogu izbušiti, a
drugi izvući iz bušotine kada više nisu potrebni. (7)
postaviti čep u kanalu bošotine. Ispuniti kanal bušoti-
ne cementom (ili drugim nepropusnim materijalom)
radi izolacije kada se bušotina napušta usljed nepro-
duktivnosti ili iscrpljenosti, kada se iz kanala postoje-
će bušotine buši novi, orijentirani kanal, kada se želi
izolirati iscrpljeni dublji sloj zbog nastavka proizvod-
nje iz pliće formacije i kada se pristupa izolaciji zone
gubitka isplake tijekom bušenja. (8) postaviti čep u
cjevovod. Uvijčati metalni čep u cjevovod radi obu-
stavljanja protjecanja ili usmjeravanja struje nafte u
priključni cjevovod. (9) prekinuti strujanje. Obustaviti
(zaustaviti) strujanje nafte ili plina.
plug analysis – analiza cilindričnih uzoraka jezgre, v.
conventional core analysis.
plug and abandon – postaviti cementni čep i napustiti
bušotinu. Postaviti cementni čep (ili čepove) u kanalu
neproduktivne (»suhe«), iscrpljene ili neprofitabilne
proizvodne bušotine (dry well, depleted well) i zatim
je napustiti. Cementni čepovi (cement plugs) se po-
stavljaju na određenim dubinama kanala bušotine
kako bi se spriječila nepoželjna vertikalna migracija
fluida u napuštenoj bušotini i zagađivanje ležišta
slatke vode (obično se cementira gornjih 30 metara
kanala bušotine), a zaštitna kolona (casing) se odreže
cca 2 metra ispod površine tla. Na vrh zaštitne kolo-
ne se zavari čelična ploča, a kanal bušotine se ispuni
isplakom.
plug a well – postaviti čep u bušotini, tamponirati bušo-
tinu, v. plug back, plug back cementing.
plug back, plugback – postavljanje čepa u bušotini.
Operacija napuštanja i izolacije dubljeg iscrpljenog
ležišta ili intervala postavljanjem čepa (mosta) u bu-
šotini (kanalu bušotine) radi proizvodnje iz plićeg le-
žišta ili intervala ili radi odvajanja iscrpljenog ležišta
(intervala) od proizvodnog; v. plug back cementing.
plug back a well – postaviti čep u bušotini, tamponirati
bušotinu, v. plug back, plug back cementing.
plug back (plugback) cementing – postavljanje ce-
mentnog čepa u bušotini. Operacija cementacije u
bušotini radi: (a) sprječavanja proizvodnje vode s
dna bušotine; (b) trajnog napuštanja dublje zone i
nastavljanja proizvodnje iz pliće zone; (c) postavlja-
nja cementnog čepa u kanalu bušotine kako bi se
osiguralo uporište alatkama za orijentirano (koso
usmjereno) bušenje (skretanje kanala bušotine bu-
šaćim klinom), odnosno za bušenje novog, bočnog
kanala bušotine iz postojećeg; (d) postavljanja ce-
mentnog čepa u nenamjerno iskrivljenom kanalu
bušotine kako bi se ponovljenim bušenjem izbušio
vertikalni kanal, i (e) postavljanja cementnog čepa
u intervalu kanala bušotine u kojem je nastao žli-
jeb.
plug effect – efekt »čepa«. Pojava pri strujanju plastič-
nog fluida kroz cjevovod – gibanje središnjeg dijela
struje (u kojoj je smicanje jednako nuli) u blokovima
636 plug valve
i na taj način se taj dio giba kao čvrsta tvar s maksi-
malnom brzinom u cjevovodu.
plug flow – strujanje s efektom »čepa«. Tip laminarnog
strujanja fluida u kojem nema smicanja u središnjem
dijelu struje, strujanje na način koji uzrokuje pojavu
efekta »čepa«; v. plug effect.
plugged and abandoned (P&A) – cementiran i napu-
šten. Izraz koji označava status bušotine u čijem je
kanalu postavljen cementni čep (ili čepovi), ušće po-
kriveno zavarenom čeličnom pločom i bušotina za-
tim napuštena. Budući da se radi o neproduktivnim
(»suhim«), iscrpljenim i neprofitabilnim proizvodnim
bušotinama, malo je vjerojatno da će se one ponov-
no otvarati. Sinonim: p and a; v. abandon a well, close
a well, plugged and suspended, shut-in well, shutting-
in the hole, temporarily abandoned.
plugged and suspended – cementiran i privremeno
napušten. Izraz koji označava status bušotine u čijem
je kanalu postavljen provizorni cementni čep (bridge
plug) radi brtvljenja, pa se ona privremeno napušta,
jer se očekuje da će se na njoj kasnije obaviti određe-
ni radovi te da će se ponovno otvoriti (iako u vrijeme
napuštanja nije bila u stanju proizvoditi). Sinonim:
p and s; v. abandon a well, close a well, plugged and
abandoned, shut-in well, shutting-in the hole, tempo-
rarily abandoned.
plugged bit – začepljeno bušaće dlijeto. U procesu
bušenja – bušaće dlijeto sa začepljenim isplačnim
kanalima ili mlaznicama. Očituje se porastom tlaka
isplačne pumpe.
plugging – (1) postavljanje cementnog čepa, tampo-
niranje. Ispunjavanje bušotine cementom radi: (a)
zaustavljanja strujanja vode, nafte ili plina između
slojeva u kanalu bušotine ili strujanja na površinu;
(b) napuštanje bušotine nakon što je proizvodnja iz
nje obustavljena; (c) napuštanja neproduktivne bu-
šotine; v. abandon a well. (2) začepljenje vibracijskog
isplačnog sita. Začepljenje vibracijskog sita za čišće-
nje isplake (plugging of shale shaker screens) čvrstim
česticama (česticama probušenih stijena well cuttin-
gs). Uzrokuje smanjenje efikasnosti čišćenja isplake.
plugging back – tamponiranje donjeg horizonta. Ope-
racija cementacije donje sekcije kanala bušotine ili
sprječavanja dizanja fluida (nafte, vode) po zaštitnoj
koloni.
plugging material – materijal za čepljenje. Materijal koji
se pumpa u bušotinu (kanal bušotine) radi privreme-
nog ili stalnog brtvljenja (izolacije) zone ili zona za
vrijeme dok se na drugom dijelu kanala izvodi druga
operacija.
plug landing nipple – sjedište čepa. Prijelaznik za po-
stavljanje i fiksiranje čepa ispred iscrpljene zone.
plug-type valve – (1) ventil s čepom, v. plug valve. (2)
ventil s konusnim (čunjastim) zapornikom, v. plug val-
ve.
plug valve – (1) ventil s čepom. Tip ventila koji se uo-
bičajeno rabi za regulaciju protoka u niskotlačnom
priključnom naftovodu (low-pressure oil flowline) s
čeličnim čepom (zapornikom, steel plug) cilindrič-
nog, sferičnog ili konusnog oblika. Ventil se otvara ili
zatvara okretanjem zapornika za 90 stupnjeva. Sino-
nim: plug-type valve. (2) ventil s konusnim (čunjastim)
zapornikom. Tip ventila s čeličnim čepom (zaporni-
kom) za regulaciju protoka u priključnom naftovodu
u obliku konusnog (čunjastog) klina. Omogućuje
plume structure
finu regulaciju volumenskog protoka i potpuno obu-
stavljanje strujanja. Sinonim: plug-type valve.
plume structure – perasta struktura. Mreža sitnih gre-
bena nalik na pero na površini glavne pukotine luče-
nja (master joint) koji su obično orijentirani paralelno
gornjoj i donjoj plohi sloja. Sinonimi: feather structu-
re, plumose structure.
plumose structure – perasta struktura, v. plume struc-
ture.
plunge – utonuće. U strukturnoj geologiji – nagib (na-
gnutost, inclination) osi bore ili druge linearne struk-
ture mjeren u vertikalnoj ravnini. Određuje se uglav-
nom pri izučavanju geometrije bora.
plunger lift – plunžerni plinski lift. Metoda umjetnog
podizanja nafte iz bušotine na površinu (artificial lift)
primjenom plunžera (klip koji se slobodno giba) koji
se kreće gore-dolje u koloni uzlaznih cijevi (tubing) i
tako podiže stupac nafte na površinu. Plunžer se po-
kreće komprimiranim plinom u prstenastom prosto-
ru između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi (najčešće
se rabi proizvedeni plin). Ventil na dnu plunžera se
zatvori kada plunžer udari o amortizer na dnu bu-
šotine, povećani tlak na dnu bušotine zatim aktivira
regulator priključnog naftovoda na površini i plun-
žer se diže u koloni uzlaznih cijevi i podiže naftu. Na
vrhu bušotine plunžer udara o amortizer, time se
otvori ventil i oslobodi (ispusti) plin ispod plunžera
u priključni naftovod i plunžer pada na dno bušoti-
ne. Plunžerni plinski lift se primjenjuje u eruptivnim
bušotinama niske produktivnosti i bušotinama s vi-
sokim plinskim faktorom (prekomjernom količinom
plina). Sinonim: free piston lift; v. gas lift, chamber lift.
plunger overtravel – inercijsko povećanje duljine hoda
plunžera pumpe, v. pump-plunger overtravel.
plunger pump – plunžer-pumpa, plunžerna pumpa. Tip
stapne pumpe u kojoj se plunžeri (dugi klipovi) gi-
baju naprijed-natrag ili gore-dolje u cilindrima i tako
usisavaju tekućinu, a kada se ventil zatvori tlače fluid
u izljevni vod. Plunžer-pumpa stvara veći tlak na fluid
od stapne pumpe (piston pump).
plunging fold – utonula bora. Bora čija je zglobna linija
(hinge line) nagnuta u odnosu na horizontalu.
plunging inclined fold – utonula kosa bora. Bora s uto-
nulom osi (plunging axis) i nagnutom osnom plohom
(inclined axial plane).
plunging normal fold – utonula normalna bora. Bora
s nagnutom osi(inclined axis) i vertikalnom osnom
plohom (vertical aial plane).
pluton – pluton. (1) Eruptivna intruzija (intruzija erup-
tivnih ili magmatskih stijena, igneous intrusion). (2) Ti-
jelo stijena formirano metasomatskim istiskivanjem
(metasomatic replacement). Termin se prvobitno pri-
mjenjivao samo za označavanje duboko zaliježućih
(deep-seated) ili plutonskih (plutonic) granitoidnih
tijela; v. plutonism.
plutonian – plutonski, v. plutonic.
plutonic – plutonski, abisalan, dubinski. (1) Koji se od-
nosi na eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rocks) formirane na velikoj dubini. Sinonimi: abyssal
(v.), deep-seated (v.), hypogene (v.), plutonian; v. hy-
pabyssal, plutonic rock. (2) Koji se odnosi na stijene
formirane djelovanjem bilo kojeg procesa na velikoj
dubini.
plutonic igneous rock – plutonska eruptivna (magmat-
ska) stijena, v. plutonic rock.
637 pneumatic drilling
plutonic intrusion – plutonska (abisalna) intruzija. Ve-
lika intruzija koja se ohladila na velikoj dubini ispod
površine Zemlje. Sinonimi: abyssal intrusion, major
intrusion.
plutonic metamorphism – dubinska (plutonska) me-
tamorfoza (metamorfizam). U geologiji – regionalna
metamorfoza (metamorfizam) koja se odvija na veli-
kim dubinama (deep-seated regional metamorphism)
pri visokim tlakovima i temperaturama, često praće-
na snažnim deformacijama. Za dubinsku metamor-
fozu su karakteristične batolitne intruzije (prodori
batolita, batholithic intrusions) s pratećim pojavama
metasomatoze, infiltracija i injekcija magme (ili, na-
protiv, diferencijalno taljenje ili anateksa); v. injection
metamorphism.
plutonic nodule – plutonska nodula, v. nodule, 2.
plutonic rock – plutonska (abisalna, dubinska) stije-
na (eruptivna stijena, magmatska stijena), plutonit.
Stijena koja se formirala (nastala) na velikoj dubini
kristalizacijom magme (crystallization of magma) i/
ili kemijskom alteracijom (chemical alteration). Ka-
rakterizirana je srednjozrnastom do grubozrnastom
(krupnozrnastom) granitoidnom teksturom. Sinoni-
mi: abyssal rock, plutonite.
plutonic water – plutonska voda. Juvenilna voda (v.
juvenile water) u magmi ili izdvojena iz magme na
znatnoj dubini (vjerojatno na dubini od nekoliko ki-
lometara); v. magmatic water, volcanic water.
plutonism – plutonizam. (1) Opći termin kojim se opi-
suju pojave povezane s formiranjem plutona (v. plu-
ton). (2) Hipoteza J. Huttona (18. stoljeće) prema ko-
joj se Zemlja formirala skrućivanjem (solidifkacijom)
rastaljene mase.
plutonite – plutonit, plutonska (abisalna) stijena, v. plu-
tonic rock.
pluvial – pluvijalan, kišan, kišovit. (1) U geomorfologiji –
termin za označavanje geoloških epizoda, promjena,
procesa, sedimenata ili formi reljefa koji su rezultat
djelatnosti ili utjecaja kiša, na primjer, pluvijalna de-
nudacija (pluvial denudation), odronjavanja (landsli-
des), erozijsko formiranje vododerina (gully erosion)
i zatim odnošenje erodiranog materijala. Termin kat-
kada uključuje (podrazumijeva) fluvijalnu djelatnost
oborinskih voda (djelatnost njihovih potoka), oso-
bito u kanalu periodičnih potoka. (2) U klimatologi-
ji – termin kojim se označava klima karakterizirana
relativno obilnim oborinama ili vremenski interval
tijekom kojeg je takva klima prevladavala. Termin je
ranije bio izjednačen s glacijalnim stadijem (glacial
stage) kvartarne glacijalne/interglacijalne sekvencije
(Quaternary glacial/interglacial sequence), ali se da-
nas pluvijalni intervali više smatraju prijelaznim ili, u
područjima niskih geografskih širina, kao tipični za
interglacijale.
pluviofluvial – pluviofluvijalan. Koji se odnosi na za-
jedničko (kombinirano) djelovanje kišnice i rijeka,
na primjer, pluviofluvijalna denudacija (pluviofluvial
denudation).
PNA analysis – analiza parafina, naftena i aromata.
Analiza sadržaja triju glavnih tipova ugljikovodika
u sirovoj nafti radi određivanja tipa dominantnog
ugljikovodika u sastavu nafte.
pneumatic drilling – pneumatsko bušenje, bušenje s
ispuhivanjem. Bušenje s primjenom zraka ili prirod-
nog plina ili smjese zraka i vode kao cirukulacijskih
pneumatic sucker-rod pump
bušaćih fluida. Slično je bušenju s ispiranjem ispla-
kom (mud drilling), osim što se rabe kompresori. Pri-
mjenjuju se konvencionalna žrvanjska bušaća dlijeta
(conventional roller-cone bits) s povećanim optere-
ćenjem i smanjenim brojem okretaja (brzinom vrt-
nje) u usporedbi s bušenjem s ispiranjem isplakom.
Pneumatsko bušenje se često primjenjuje za izradu
plitkih bušotina i za bušenje kroz formacije koje su
osjetljive na oštećenje. Proces pneumatskog bušenja
je često brži i jeftiniji od rotacijskog bušenja (rotary
drilling), ali se tijekom bušenja ne mogu kontrolirati
anomalno visoki tlakovi i spriječiti urušavanje stijen-
ke bušotine.
pneumatic sucker-rod pump – pneumatska dubinska
naftna pumpa s klipnim šipkama. Dubinska naftna
pumpa s klipnim (pumpnim) šipkama pogonjena
vertikalnim pneumatskim cilindrom (pneumatic
cylinder) što je montiran na ušću bušotine (wellhead).
Kolona klipnih šipki (sucker-rod string) se pokreće
tlakom plina na klip u cilindru. Neki pumpni uređa-
ji imaju dva cilindra (postavljena jedan na drugog)
sa zajedničkom brušenom šipkom (polished rod) i
klipom (piston) u svakom cilindru. Donji cilindar je
pogonski (drive cylinder), a gornji služi za uravno-
težavanje (counter balance cylinder). Plin je obično
komprimirani prirodni plin. Sinonim: pneumatic sur-
face unit; v. sucker-rod pump.
pneumatogenic – pneumatogen. Termin kojim se ozna-
čavaju stijene (ili rudna ležišta) formirane plinovitim
agensima; v. hydatogenic, hydatopneumatogenic.
pneumatolysis – pneumatoliza. U petrologiji – altera-
cija stijena ili kristalizacija minerala pod djelovanjem
plinskih emanacija (gaseous emanations) izdvojenih
iz skrućivane magme; v. pneumatolytic.
pneumatolytic – pneumatolitski. U petrologiji – (a)
Koji se formirao pneumatolizom (v. pneumatolysis).
(b) Termin kojim se označavaju površinski produkti
plinskih emanacija (gaseous emanations) u blizini
vulkana. (c) Koji se odnosi na stadij magmatske di-
ferencijacije (magmatic differentiation), srednji izme-
đu pegmatitnog i hidrotermalnog stadija. (d) Koji se
odnosi na utjecaje kontaktne metamorfoze (contact
metamorphism) izazvane dubinskim intruzijama
(deep-seated intrusions).
pneumatolytic metamorphism – pneumatolitska me-
tamorfoza (metamorfizam). U geologiji – kontaktna
metamorfoza (v. contact metamorphism) koja je pra-
ćena jakom metasomatozom (metasomatism) i javlja
se zbog kemijskog djelovanja magmatskih plinova
(magmatic gases) kako na bočne (okružujuće) stijene
(country rocks), tako i na intruziju (intruzivno tijelo,
intrusion).
podocopes (Podocopida) – podokopi. Red slatkovod-
nih ostrakoda (dvoljušturaca, ostracodes). Karakte-
rizirani su vapnenom ljušturicom (calcified shell) sa
zakrivljenim ili ravnim dorzalnim rubom (dorsal mar-
gin) kraćim od ukupne duljine ljušturice i ožiljkom
mišića (muscle scar) koji se obično sastoji od nekoliko
sekundarnih ožiljaka (secondary scars). Stratigrafska
rasprostranjenost: donji ordovicij-danas.
poecilitic – pojkilitski, v. poikilitic.
poeciloblast – pojkiloblast, v. poikiloblast.
poeciloblastic – pojkiloblastičan, v. poikiloblastic.
poikilitic – pojkilitski. Termin za označavanje teksture
eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks) u
638 point-bar deposit
kojima su sitna zrna (kristali) jednog minerala (na
primjer, plagioklasa) nejednolično i nepravilno ras-
pršeni u tipično anhedralnom većem kristalu dru-
gog minerala (na primjer, piroksena). Pojkilitskim se
također naziva kristal u koji su uključeni sitniji krista-
li. Sinonim poecilitic je zastario u američkoj uporabi,
ali je još najprihvaćeniji u Europi, a uporaba drugog
sinonima semipegmatitic nije preporučljiva.
poikiloblast – pojkiloblast. Veliki kristal koji se formirao
prekristalizacijom tijekom metamorfoze (metamor-
fizma) i sadrži brojne uklopke (inkluzije) malih zrna.
Sinonim: poeciloblast; v. poikiloblastic.
poikiloblastic – pojkiloblastičan. (a) Koji se odnosi na
poikiloblast (v. poikiloblast). (b) Termin za označava-
nje teksture metamorfnih stijena (metamorfne tek-
sture, metamorphic texture) u kojoj mala zrna jedne
komponente leže u većim metakristalima (suvreme-
na uporaba daje prednost toj definiciji). (c) Termin
kojim se označava metamorfna tekstura (tekstura
metamorfnih stijena) formirana razvojem (tijekom
prekristalizacije) novog minerala oko brojnih relika-
ta prvobitno postojećih minerala što daje sličnost
pojkilitskoj teksturi eruptivnih (magmatskih) stijena
(poikilitic texture of igneous rocks). Sinonim: poecilo-
blastic.
poikilocrystallic – pojkilokristalni, pojkilotopni, v. poi-
kilotopic.
poikilotope – pojkilotop. Veliki kristal jednog minerala
u kojem su uklopljeni manji kristali drugog minera-
la u sedimentnoj stijeni (sedimentary rock) koja ima
pojkilotopni sklop (građu, poikilotopic fabric), na pri-
mjer, veliki kristal kalcita u koji su uklopljeni manji
relikti nepotpuno istisnutih kristala dolomita u de-
dolomitiziranoj stijeni ili veliki kristal gipsa koji uklju-
čuje brojna zrna kvarca i/ili glinenca (feldšpata).
poikilotopic – pojkilotopni, pojkilokristalni. Termin za
označavanje sklopa (građe, fabric) prekristalizirane
karbonatne stijene (recrystallized carbonate rock)
ili kemijski precipitiranog (kemogenog) sedimenta
(chemically precipitated sediment) u kojem se kristali
koji ga čine razlikuju jedni od drugih po veličini i u
kojem veći kristali jednog minerala uključuju manje
kristale drugog minerala. Sinonim: poikilocrystallic.
point bar – meandarski prud (sprud). Prud riječnog me-
andra, kontinentalni fluvijalni sediment u meandru
rijeke – niski savijeni pješčani ili šljunčani hrbat (sand
ridge, gravel ridge) formiran na unutarnjoj strani ra-
stućeg meandra sporim dodavanjem (nakupljanjem)
akrecijskog materijala pri migraciji (pomicanju) kori-
ta prema vanjskoj obali. Meandrirajuće rijeke imaju
vrlo izvijeno korito s izrazitim oblicima akumulacije
materijala i erozije (prudovi u meandrima su najveće
akumulacije sedimenata i najznačajniji među njima).
Osnovna karakteristika sedimenata je dobra sortira-
nost materijala s tendencijom usitnjavanja (smanji-
vanja veličine) zrna prema gore. Kako je riječni tok u
meandru spiralnog oblika, u području najvećih brzi-
na strujanja dolazi do erozije vanjskog luka meandra
i klizanja materijala u riječno korito. Sedimenti se tu
ispiru, finije čestice prelaze u suspenziju a grubozr-
nasti (krupnozrnasti) isprani sedimenti zaostaju. Na
unutarnjoj strani luka meandra brzina tečenja je naj-
manja i dolazi do sedimentacije prudova. Sinonim:
meander bar; v. fluvial sedimentary environment.
point-bar deposit – sediment meandarskog pruda
point group
(spruda). Sediment koji se sastoji od niza izmjenju-
jućih meandarskih prudova (v. point bar) i žljebova
(brazda, troughs) koji ih odjeljuju.
point group – klasa simetrije, v. class, 1.
point diagram – točkasti dijagram, dijagram raspršenja.
U strukturnoj petrologiji – petrostrukturni dijagram
(v. fabric diagram) na kojem se svaki izmjereni pa-
rametar (na primjer, prioritetna orijentacija petro-
strukturnih elemenata) prikazuje točkom. Sinonim:
scatter diagram.
point zero – v. ga(u)ging point.
Poiseuille’s law – Poiseuilleov zakon. U mehanici fluida
– fizikalni zakon koji definira da se obujamni (vo-
lumenski) protok tekućine (volumen tekućine koji
protječe u sekundi, brzina strujanja tekućine) kroz
kapilarnu cjevčicu (kapilaru, capillary tube) mijenja
direktno proporcionalno s tlakom (s razlikom tlakova
između krajeva kapilare) i četvrtom potencijom radi-
jusa kapilare, a inverzno proporcionalno s duljinom
kapilare i koeficijentom viskoznosti (dinamičkom vi-
skoznošću) tekućine.
Poisson distribution – Poissonova razdioba (distribuci-
ja). U statistici – diskretna razdioba (distribucija) fre-
kvencija (v. frequency distribution) slična binomnoj
razdiobi (binomial distribution), ali se bazira na pret-
postavkama da se događaji zbivaju nezavisno, da je
vjerojatnost da će se događaj zbiti proporcionalna
duljini vremena koje prethodi događaju i da je vje-
rojatnost da će se dva događaja zbiti u isto vrijeme
iščezavajuće mala.
Poisson’s number – Poissonov broj. Veličina recipročna
Poissonovom koeficijentu (v. Poisson’s ratio).
Poisson’s ratio – Poissonov koeficijent. Omjer lateralne
kontrakcije (poprečne kontrakcijske deformacije)
presjeka po jedinici širine (lateral unit strain) i dilata-
cije ili istezanja (longitudinalne deformacije) po jedi-
nici duljine (longitudinal unit strain) kada je materijal
podvrgnut rastezanju djelovanjem sila okomito na
poprečni presjek. Poissonov koeficijent je jedna od
konstanti elastičnosti (v. elastic constants), odnosno
karakteristika je elastičnih svojstava materijala, i za
većinu materijala jednak je između 0,2 i 0,4.
polar – polarni. U geografiji – koji se odnosi na područ-
je jednog ili oba pola Zemlje ili im pripada.
polar climate – polarna klima. Tip klime polarnih širina
(iznad 66° 33 ) koja je karakterizirana srednjim tem-
peraturama od 10 °C i nižim. Zime su hladne i duge, a
ljeta prohladna i kratka (temperature su rijetko veće
od 0 °C). Sinonim: high arctic climate.
polar ice – polarni (arktički) led. Svaki morski led stariji
od jedne godine i debeo više od tri metra. Jako je
brežuljast (prekriven ledenim sprudovima) i obično
je najdeblja forma morskog leda. Sinonim: arctic
pack.
polarized light – polarizirana svjetlost. Svjetlost (zraka
svjetlosti) koja se prolaženjem kroz prizmu (prism) ili
drugi polarizator (polarizer) mijenja tako da se nje-
na titranja vrše samo u jednoj ravnini ili na kružni ili
eliptički način. U općem smislu, pod terminom pola-
riziran razumijeva se ravninski polarizirana svjetlost
(plane-polarized light). Primjenjuje se u polarizacij-
skom mikroskopu (v. polarizing microscope) za optič-
ke analize (ispitivanja) izbrusaka minerala ili stijena.
polarizing microscope – polarizacijski (petrografski)
mikroskop. Tip mikroskopa u kojem se primjenjuje
639 pollen
polarizirana svjetlost (v. polarized light) i rotirajući
stolić (revolving stage) za analizu (ispitivanje) petro-
grafskih izbrusaka (izbrusaka minerala i stijena, pe-
trographic thin sections). Dvije prizme, jedna iznad, a
druga ispod stolića, polariziraju i analiziraju svjetlost,
a stolić se okreće oko osi koja se poklapa s optičkom
osi. Sinonim: petrographic microscope.
polarizing prism – polarizacijska (Nicolova) prizma, v.
Nicol prism.
polar symmetry – polarna simetrija. Tip simetrije kri-
stala (crystal symmetry) u kojoj dva suprotna kraja
duž glavne kristalografske osi (central crystallograp-
hic axis) nisu identična. Za takav kristal se kaže da
pokazuje hemimorfizam (hemimorphism) – karakte-
ristični primjer je hemimorfit (hemimorphite).
pole-dipole array – polno-dipolni raspored elektroda, v.
electrode array.
pole-pole array – polno-polni (dvotočkasti) raspored
elektroda, v. electrode array.
polished rod – brušena (polirana) šipka. Čelična (ili me-
singana) šipka s brušenom (glatkom) površinom koja
prolazi kroz brtvenicu (stuffing box, packing gland)
dubinske naftne pumpe s klipnim (pumpnim) šip-
kama (sucker-rod pump). Pričvršćena je na vrhu ko-
lone klipnih šipki (sucker-rod string – najgornji je dio
kolone) i spojena je užetom (bridle) s glavom njihala
(balansira, horsehead) njihalice (pumpnog uređaja s
njihalom, beam pumping unit). Promjer brušenih šip-
ki varira od 25,4 do 38,1 mm (1 do 1½ inča), a duljina
od 2,4 do 6,6 m (8 do 22 stope). Sinonim: polish rod.
polished-rod clamp – stezaljka brušene (polirane) šip-
ke. Naprava za držanje brušene šipke na spojnom
užetu glave balansira (njihala, horsehead) njihalice
(pumpnog uređaja s njihalom, beam pumping unit)
dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama (sucker-
rod pump).
polished-rod liner – obloga brušene (polirane) šipke.
Antimagnetični cilindar, otporan na udarce, habanje
i koroziju, za zaštitu brušene šipke dubinske naftne
pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pump).
polished-rod packing gland – brtvenica brušene (poli-
rane) šipke, v. polished-rod stuffing box.
polished-rod stuffing box – brtvenica brušene (polira-
ne) šipke. Cilindar oko brušene šipke dubinske naftne
pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pump) za sprje-
čavanje propuštanja oko šipke tijekom njena dizanja
i spuštanja (gibanja gore-dolje) brtvljenjem između
kolone uzlaznih cijevi (tubing) i atmosfere. Ležajevi-
vodilice iznad i ispod brtvenice sprječavaju ukošenje
brušene šipke. Sinonim: polished-rod packing gland.
polished surface – ploha (zrcalo) klizanja, harniš, v. slic-
kenside.
polish rod – brušena (polirana) šipka, v. polished rod.
pollen – pelud, polen. Višestanični mikrogametofit sje-
menjača koji je potpuno obavijen debelom i čvrstom
opnom – eksinom (exine). Fosilna pelud (zrnce pelu-
di) u cijelosti se sastoji od eksine iz koje je mikroga-
metofit bio uklonjen tijekom ili prije litifikacije. Pelud
se prenosi vjetrom na vrlo velike udaljenosti i odli-
čan je mikrofosil u sedimentnim stijenama za odre-
đivanje njihove starosti i klime tijekom sedimenta-
cije. Pelud gimnospermi (golosjemenjača) egzistira
od gornjeg karbona (pensilvanija) do danas, a pelud
angiospermi (kritosjemenjača) od krede do danas; v.
pollen analysis, pollen diagram, pollen grain.
pollen analysis
pollen analysis – analiza peludi (polena), peludna (po-
lenska) analiza. (1) Grana palinologije (v. palynology)
koja se bavi izučavanjem kvartarnih sedimenata
(osobito kasnog pleistocena i postglacijalnih) pri-
mjenom peludnih (polenskih) dijagrama (v. pollen di-
agram) i izopeludnih (izopolenskih) karata (isopollen
map) za prikazivanje relativne obilnosti (sadržaja)
raličitih tipova peludi u prostoru i vremenu, na pri-
mjer, identifikacija i određivanje postotnog sadržaja
(učestalosti) zrnaca peludi šumskog drveća u trese-
tištima i u jezerskim sedimentima kao metode dati-
ranja (utvrđivanja starosti) fosilnih ostataka. Analiza
peludi se rabi kao geokronološka i paleoekološka
metoda, često u vezi s arheologijom. Sinonim: pollen
statistics. (2) Termin koji se do prije mnogo desetljeća
rabio kao sinonim termina palinologija u suvreme-
nom shvaćanju; v. palynology.
pollen diagram – peludni (polenski) dijagram. Svaki
dijagram na kojem je prikazana promjena obilnosti
(količine) peludi (polena, pollen abundance) s pro-
mjenom stratigrafskog presjeka; u strogom smislu –
grafički prikaz relativne obilnosti (količine) različitih
rodova peludi i spora na sukcesivnim nivoima jezga-
ra kvartarnih sedimenata koji se izučavaju u analizi
peludi (v. pollen analysis). Sinonim: pollen profile (v.).
pollen grain – peludno (polensko) zrnce, zrnce peludi
(polena). Jedna od prašinastih čestica od kojih je sa-
stavljena pelud (polen), najsitnija pojedinačna kom-
ponenta (jedinica) peludi. Sinonim: grain.
pollen profile – peludni (polenski) profil. Vertikalni
presjek (profil) organogenih sedimenata (organic
deposits), na primjer, tresetišta (peat bog) koji prika-
zuje sekvenciju pokopane ili fosilne peludi (polena);
peludni (polenski) dijagram (v. pollen diagram). Sino-
nim: profile.
pollen rain – peludna (polenska) kiša. Ukupni talog pe-
ludi (polena) i spora na danom području i u danom
periodu (ukupna količina peludi i spora koja je pala
na dano područje u danom vremenu) procijenjen
izučavanjem uzoraka sedimenata.
pollen spectrum – peludni (polenski) spektar. Jedna od
horizontalnih linija na peludnom (polenskom) dija-
gramu (v. pollen diagram) koja prikazuje relativnu
obilnost (količinu, sadržaj u %) različitih tipova pe-
ludi i spora u jednom analiziranom uzorku uzetom
s danog nivoa.
pollen statistics – analiza peludi (polena), v. pollen
analysis.
pollen sum – ukupna količina (suma) peludi (polena). U
peludnoj (polenskoj) analizi (v. pollen analysis) – uku-
pna izračunana količina peludi (polena) iz koje su
isključeni neki tipovi peludi po definiciji. Iz ukupne
količine peludi najčešće je isključena sva pelud trava
i grmlja (nonarborsecent pollen) i također neki tipovi
peludi drveća (arborescent pollen). Kada se rabi uku-
pna količina peludi, tada se količine (sadržaji) peludi
izračunavaju kao omjeri (odnosi) danih tipova peludi
i ukupne količine (sume) peludi, a ne ukupne količi-
ne peludnih zrnaca.
polyacrylamide polymers – poliakrilamidni polimeri,
poliakrilamidi, v. polyacrylamides
polyacrylamides – poliakrilamidi, poliakrilamidni poli-
meri. Materijal visoke molarne mase (u rasponu od
500 tisuća do 30 milijuna) koji se dobiva polime-
rizacijom akrilamid monomera. Primjenjuje se za
640 polycrystalline diamond compact bit
polimerno zavodnjavanje naftnih ležišta (polymer
flooding – kemijska metoda povećanja iscrpka naf-
te/EOR-metoda). Smanjuje pokretljivost injektirane
vode redukcijom permeabilnosti ležišne stijene (za
razliku od polisaharida koji pokretljivost injektirane
vode reduciraju povećanjem njene viskoznosti, ali
vrlo malim smanjenjem permeabilnosti). Poliakrila-
midi koji se primjenjuju u EOR-metodama obično
imaju molarnu masu od 1 milijun do 10 milijuna,
isporučuju se kao suha tvar i u stanju emulzije (s
naftom ili vodom kao vanjskom fazom) ili gela. Op-
ćenito se rabe u koncentracijama od 50 do 1.000
ppm. Prednost poliakriamida pred polisaharidima
je veći rezidualni otpor strujanju injektirane vode
(zbog čega se više rabi kao agens za regulaciju po-
kretljivosti vode) i niža cijena. Nedostatak poliakri-
lamida je vrlo visoka osjetljivost njihove otopine na
smicanje (kidanje lanaca molekula kada injektirana
otopina prolazi kroz perforacije bušotine i struji kroz
pore sloja u blizini kanala bušotine) i na salinitet
slojne vode. Postoji također i opasnost od kemijske
i termičke razgradnje i potencijalna opasnost od raz-
gradnje djelovanjem mikroorganizama. Adsorpcija
poliakrilamida na površini ležišne stijene je vrlo ve-
lika, pa se u praksi najčešće primjenjuje djelomično
hidrolizirani poliakrilamid čija je adsorpcija (i gubitak
polimera) manja. Sinonim: polyacrylamide polymers;
v. partially hydrolyzed polyacrylamide, polymer flood.
polyacrylate – poliakrilat, akrilat polimer, v. acrylate
polymer.
polychroism – polikroizam, pleokroizam, v. pleochroi-
sm.
polyclinal fold – poliklinalna bora. Jedna od grupa su-
sjednih bora čije osne plohe (axial surfaces) imaju
različite orijentacije.
polycrystal – polikristal. Agregat kristalnih zrna (krista-
la) minerala nespecificiranog broja, oblika, veličine,
orijentacije ili veze koji zajedno formiraju čvrsto ti-
jelo.
polycrystalline diamond compact bit – polikristalno
dijamantsko bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s polikristal-
nim dijamantskim oštricama rezača, PDC-bušaće dlije-
to. Režući tip dijamantskog bušaćeg dlijeta koje se
primjenjuje za bušenje debelih homogenih formaci-
ja. Rezanje se vrši s valjkastim ili okruglim rezačima
na čiju je reznu površinu nanesen procesom sinte-
riranja vrlo tanki sloj (debljine 1/64 inča) polikristal-
nih sintetskih dijamanata (polycrystalline synthetic
diamonds), čime je znatno povećana otpornost na
habanje. Tijelo dlijeta (bit body) je izrađeno od ter-
mički obrađenog legiranog čelika (heat-treated alloy
steel) ili od matrice volframovog karbida (tungsten
carbide matrix) s najmanje tri mlaznice (jet nozzles).
Prednost polikristalnih dijamantskih dlijeta je u
tome što nemaju pomičnih dijelova, buše rezanjem,
zahtijevaju manje opterećenje i osobito su prikladna
za turbinsko bušenje. Skuplja su od konvencional-
nih bušaćih dlijeta, ali je njihov vijek trajanja dulji u
tvrdim stijenama. U usporedbi s konvencionalnim
bušaćim dlijetima (conventional drill bits) ta dlijeta
buše slojeve šejla većom brzinom, osiguravaju bolju
kontrolu smjera kanala bušotine, buše meke forma-
cije brže od dlijeta s glodanim zubima i imaju dulji
životni vijek. Takva dlijeta treba održavati hladnim
i ne bušiti njima zone za koje je poznato da sadrže
polycrystalline diamond compact drill bit
nodule čerta. Trgovački naziv dlijeta je Stratapax bit.
Sinonimi: diamond shear bit, PDC bit, PDC drill bit, po-
lycrystalline diamond compact drill bit, polycrystalline
diamond composite bit, polycrystalline diamond com-
posite drill bit, Stratapax bit, synthetic polycrystalline
diamond bit.
polycrystalline diamond compact drill bit – polikri-
stalno dijamantsko bušaće dlijeto, PDC bušaće dlijeto,
v. polycrystalline diamond compact bit.
polycrystalline diamond composite bit – polikristal-
no dijamantsko bušaće dlijeto, PDC bušaće dlijeto, v.
polycrystalline diamond compact bit.
polycrystalline diamond composite drill bit – polikri-
stalno dijamantsko bušaće dlijeto, PDC bušaće dlijeto,
v. polycrystalline diamond compact bit.
polycrystalline diamond cutter bit – polikristalno di-
jamantsko režuće bušaće dlijeto, v. polycrystalline dia-
mond compact bit, drag drilling bit.
polycyclic hydrocarbons – policiklički (višeprstenasti)
ugljikovodici. Ugljikovodici u kojima su ugljikovi ato-
mi raspoređeni u dva ili više prstenova, odnosno, čija
molekula sadrži uzajamno povezana dva benzenova
prstena (benzene ring), za razliku od acikličkih i ali-
cikličkih ugljikovodika. Primjeri su naftalin i difenil.
Sinonim: polynuclear hydrocarbons; v. hydrocarbons.
polygene – (1) poligenetski, v. polygenetic. (2) poligen,
polimeran. U petrologiji – termin kojim se označa-
vaju eruptivne (magmatske) stijene (igneous rocks)
sastavljene od dvaju ili više minerala. Sinonimi: po-
lygenic, polymere.
polygenetic – poligenetski. (1) Koji je formiran kao re-
zultat djelovanja više od jednog procesa, koji ima
podrijetlo iz više od jednog izvora ili koji je nastao ili
se razvio na različitim mjestima i u različita vremena,
na primjer, poligenetskim se naziva planinski lanac
(mountain range) koji se formirao tijekom nekoliko
orogenetskih epizoda. Sinonimi: polygene, polygenic;
v. monogenetic. (2) Koji se sastoji od nekoliko tipova
tvari (materijala) ili ima heterogeni sastav, na primjer,
konglomerat (valutičnjak, conglomerate) sastavljen
od komponenata različitog podrijetla (od materijala
iz nekoliko različitih izvora). Sinonimi: polygene, poly-
genic; v. monogenetic.
polygenic – (1) poligenetski, v. polygenetic. (2) poligen,
v. polygene, 2.
polygeosyncline – poligeosinklinala. Geosinklinalno-
geoantiklinalni pojas (geosynclinal-geoanticlinal belt
– pojas koji se sastoji od niza geosinklinala i geoanti-
klinala duž kontinentskog ruba (continental margin)
i građen je od sedimenata iz granične zone s ocean-
ske strane pojasa.
polylitharenite – polilitarenit. Litarenit (lithic arenite) s
česticama veličine pijeska različitih stijena – vulkan-
skih, sedimentnih i metamorfnih.
polymer – polimer, v. polymers.
polymer adsorption – adsorpcija polimera. Jedan od
oblika (uz mehaničku blokadu u porama) retencije
(zadržavanja) polimera. Polimeri se adsorbiraju na
površini većine ležišnih stijena s različitim afinitetom
minerala stijena prema njima (na primjer, kalcit ima
veći afinitet od kvarca). Sloj adsorbiranog polimera
čini istovremeno dodatni otpor strujanju i gubitak
polimera, što znači da će otopina polimera nakon
strujanja kroz poroznu sredinu usljed adsorpcije
imati manju koncentraciju (smanjenje koncentracije
641 polymer entrapment
je mjera adsorpcije). Adsorpcija polimera na površi-
ni ležišne stijene je to veća što je veća koncentracija
otopine polimera na početku injektiranja u ležište; v.
polymer entrapment, polymer retention.
polymer-augmented waterflood (waterflooding)
– zavodnjavanje poboljšano injektiranjem polimera,
kontinuirano polimerno zavodnjavanje. Proces za-
vodnjavanja naftnih ležišta poboljšan kontinuira-
nim injektiranjem niza obroka otopine polimera ili
modifikacijom permeabilnosti (propusnosti) ležišta
polimernim gelom. Primjenjuje se, ako je to ekono-
mično, na ležištima koja u procesu konvencionalnog
zavodnjavanja (waterflood) pokazuju nizak volume-
trijski koeficijent obuhvata ležišta, nizak iscrpak naf-
te (u usporedbi sa sličnim ležištima), visok vodo-naf-
tni faktor (WOR) tijekom zavodnjavanja i brz prodor
injektirane vode. Postoje dvije tehnološke varijante
procesa. Pri kontinuiranom injektiranju polimera,
tijekom ograničenog perioda se injektira otopina s
većom početnom koncentracijom polimera, zatim
otopina s postupno manjom koncentracijom, a pro-
ces završava injektiranjem potiskivajuće vode bez
polimera. U drugom tipu procesa, koji se primjenju-
je na ležištima s pukotinama i velikom vertikalnom
heterogenošću, otopina polimera se injektira radi
modifikacije permeabilnosti u ležištu stvaranjem po-
limernog gela (v. in-situ permeability modification). U
prvom slučaju povećava se mikroskopski koeficijent
istiskivanja nafte za dani volumetrijski koeficijent
obuhvata ležišta i vodo-naftni faktor, a u drugom
se intenzificira istiskivanje nafte iz zone ležišta s ni-
skom permeabilnošću smanjenjem permeabilnosti
visokopropusnih zona i pukotina za vodu. Sinonim:
continuous polymer flood.
polymer biodegradation – biološka (bakterijska) raz-
gradnja polimera. Razgradnja polimera djelovanjem
bioloških faktora (bakterija, mikroorganizama) u po-
roznoj sredini. Otopini polimera se zbog toga obično
dodaje baktericid (na primjer, formaldehid). Polia-
krilamidi su manje osjetljivi na djelovanje bakterija
nego biopolimeri. Sinonimi: bacterial degradation
of polymers, biodegradation; v. polymer degradation,
oxidative degradation of polymers, shear degradation
of polymers, thermal degradation of polymers.
polymer degradation – razgradnja polimera. Proces
kojim se umanjuju uporabna svojstva polimera. U
kemijskim procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-
metoda) razgradnja otopine polimera može biti
uzrokovana utjecajem topline, mehaničkih napreza-
nja, kisika, agresivnih kemikalija i bioloških faktora; v.
oxidative degradation of polymers, polymer biodegra-
dation, shear degradation of polymers, thermal degra-
dation of polymers.
polymer drilling mud – polimerna bušaća isplaka. Bu-
šaća isplaka s dodatkom polimera radi povećanja
njene viskoznosti.
polymere – polimeran, poligen, v. polygene, 2.
polymer entrapment – blokada polimera u porama.
Pojava u poroznoj sredini ležišne stijene pri strujanju
otopine polimera kada dugački lanac molekule poli-
mera uđe u pore velikog promjera, ali ostane u njima
mehanički blokiran ako drugi kraj pore ima otvor
manjeg promjera. Do blokade polimera u porama
također dolazi ako je strujanje otopine ograničeno
ili obustavljeno – tada molekule polimera gube svoj
polymer flood (flooding)
izduljeni oblik i uvijaju se. Drugi oblik, uz adsorpci-
ju, retencije polimera v. polymer adsorption, polymer
retention.
polymer flood (flooding) – istiskivanje nafte polime-
rom (otopinom polimera), polimerno zavodnjavanje.
Metoda povećanja iscrpka nafte tzv. kemijskim za-
vodnjavanjem (kemijska EOR-metoda) dodavanjem
polimera vodi za injektiranje. U procesima polimer-
nog zavodnjavanja se rabe dva tipa polimera – poli-
akrilamidi (polyacrylamides) i polisaharidi (polysacc-
harides). U naftnim ležištima katkada postoje uvjeti
koji umanjuju efikasnost običnog (konvencional-
nog) zavodnjavanja (waterflood) – područja ležišta
s pukotinama ili visokom permeabilnošću u kojima
dolazi do kanalnog strujanja injektirane vode i mi-
moilaženja nafte. U ležištima s težom ili viskoznijom
naftom injektirana voda je pokretljivija zbog otpora
nafte strujanju. Radi sprječavanja mimoilaženja naf-
te, injektiranoj vodi se poveća viskoznost dodava-
njem polimera, čime se poboljša koeficijent pokret-
ljivosti fluida (omjer pokretljivosti istiskivajuće oto-
pine polimera i istiskivane slojne nafe) i na taj način
reducira strujanje otopine polimera kroz propusnije
dijelove ležišta i omogući njeno strujanje kroz veći
dio ležišta i istiskivanje većeg volumena nafte. Poli-
mernim zavodnjavanjem se praktično ne smanjuje
zasićenje ležišta rezidualnom naftom, jer taj proces
ne djeluje na postojeće kapilarne sile i međufazne
napetosti u ležištu (ne utječe na koeficijent istiski-
vanja nafte). Veći iscrpak nafte polimernim zavod-
njavanjem u odnosu na obično zavodnjavanje se
ostvaruje zahvaljujući povećanju površinskog i verti-
kalnog koeficijenta obuhvata ležišta, smanjenju (po-
boljšanju) koeficijenta pokretljivosti sustava fluida
(injektirana voda s otopljenim polimerom – slojna
nafta), usmjeravanju injektirane vode u veći (manje
propusni) dio ležišta redukcijom strujanja u propu-
snijem dijelu.
Tehnologija polimernog zavodnjavanja se obično sa-
stoji od nekoliko faza: (a) kondicioniranje ležišta nje-
govim predispiranjem obrokom slatke vode (vode
niskog saliniteta) kako bi se spriječio neposredni
kontakt otopine polimera sa slanom slojnom vodom
(salinitet smanjuje viskoznost otopine); (b) injektira-
nje obroka otopine polimera (koncentracije od 300
do 2.000 ppm); (c) injektiranje puferskog obroka slat-
ke vode (vode niskog saliniteta) za zaštitu otopine
polimera od zagađivanja završnom potiskivajućom
vodom; (d) kontinuirano injektiranje potiskivajuće
vode do kraja procesa. Prednost metode polimernog
zavodnjavanja su sposobnost polimera da poveća
viskoznost vode s relativno niskom koncentracijom
(od 250 do 1.500 ppm), snizi proizvodni vodo-naftni
faktor i da ne zahtijeva velika ulaganja u dopunsku
površinsku opremu (s obzirom na postojeću opremu
za konvencionalno zavodnjavanje na polju, treba
dodati samo uređaje za miješanje i filtriranje otopi-
ne polimera). Osim toga, polimeri nisu korozivni niti
otrovni. Nedostatak metode je razgradljivost poli-
mera (mehanička, kemijska, bakterijska), a otopini
polisaharida treba dodati još i baktericide. Sinonim:
polymer waterflood, v. polymers.
polymer gelation – formiranje polimernog gela. Vezi-
vanje molekula polimera u strukturu gela dodava-
njem kemijskih agensa za umrežavanje (na primjer,
642 polymers
trovalentnih kationa kroma ili aluminija ili organskih
umreživača). Na stvaranju polimernog gela se ba-
ziraju procesi modifikacije permeabilnosti ležišne
stijene. Struktura polimernog gela u tim procesima
se može formirati na površini ili u samom ležištu; v.
in-situ permeability modification.
polymer mobility buffer – otopina polimera za regu-
laciju pokretljivosti. Vodena otopina polimera koja se
injektira u naftno ležište za potiskivanje micelarne
otopine umjesto vode (budući da između micelarne
otopine i istiskivajuće vode koeficijent pokretljivo-
sti nije povoljan) u procesu micelarno-polimernog
zavodnjavanja (kemijska metoda povećanja iscrpka
nafte/EOR-metoda). Rabe se poliakrilamidi i polisa-
haridi. Koncentracija polimera je obično od 250 do
2500 ppm, ali se često radi uštede stupnjevito sma-
njuje od početne koncentracije do čiste vode na kra-
ju injektiranja. Volumen obroka otopine za regulaciju
pokretljivosti može doseći i 100% pornog volumena
(PV) ležišta; v. micellar-polymer flood.
polymer mud – polimerna isplaka, v. polymer drilling
mud.
polymer retention – retencija polimera. Gubitak poli-
mera u procesima kemijskih zavodnjavanja naftnih
ležišta (metode povećanja iscrpka nafte/EOR-meto-
de) usljed adsorpcije na površini porozne ležišne sti-
jene i mehaničke blokade molekula polimera u pora-
ma. Retencija polimera u EOR-procesima je trenutna
i praktično nepovratna (samo mala količina polimera
se može ukloniti s površine stijene daljnjim injekti-
ranjem vode). Kvantitativno određivanje retencije
se mora napraviti eksperimentalnim mjerenjima; v.
polymer adsorption, polymer entrapment.
polymers – polimeri. Materijali građeni od niza poje-
dinačnih molekula – monomera. U procesima po-
većanja iscrpka nafte (EOR-procesi) polimer je svaki
materijal velike molarne mase (od nekoliko tisuća do
nekoliko milijuna) koji se dodaje vodi radi povećanja
njene viskoznosti. Polimeri su, prema tome, agensi
za regulaciju koeficijenta pokretljivosti sustava injek-
tirana voda – slojna nafta (na jediničnu vrijednost ili
manju), odnosno za poboljšavanje volumetrijskog
koeficijenta obuhvata ležišta (čime se postiže veći
iscrpak nafte) i agensi za redukciju permeabilnosti
ležišne stijene za vodu. Svojstvo koje čini polimere
korisnim za primjenu u EOR-procesima omogućilo je
spoznaju da već mala koncentracija polimera u vo-
denoj otopini (od nekoliko stotina do nekoliko tisu-
ća ppm) znatno povećava njenu viskoznost. Polimeri
također moraju ostati stabilni pri uvjetima danog
ležišta tijekom očekivanog boravljenja u njemu. U
pogonskoj primjeni EOR-metoda najviše se rabe dva
tipa polimera – poliakrilamidi i polisaharidi; v. polya-
crylamides, polysaccharides. U tehnologiji bušenja i
bušaćih isplaka polimeri se primjenjuju kao aditivi
za povećavanje viskoznosti isplake uz istovremeno
zadržavanje njene relativne gustoće i ukupnog sa-
držaja čvrstih čestica na niskom nivou. Postoje tri
skupine polimera za regulaciju viskoznosti isplake
– (a) polimeri koji zgušnjavaju isplaku djelovanjem
na čestice gline (skupljaju čestice gline, također i ne-
poželjne čestice, koje se zatim mogu lakše ukloniti
iz isplake; (b) polimeri koji su po svojoj prirodi ko-
loidni i u biti su nadomjestak za bentonit (natrijska
karboksimetil celuloza, škrob, smole), i (c) polimeri
polymer slug
koji zgušnjavaju tekuću fazu isplake i ne reagiraju s
bentonitom. Visoka temperatura (općenito 150 °C ili
300 °F) ograničenje je za primjenu većine polimera.
Također, neki su polimeri nekompatibilni s određe-
nim aditivima za isplake, a drugi zahtijevaju određe-
nu pH vrijednost isplake. Cijena polimerne isplake je
također važan faktor (promatra se kao dio ukupnih
troškova bušenja).
polymer slug – obrok injektiranja polimera (otopine
polimera). Specificirani (programirani) volumen
injektiranja vodene otopine polimera u procesima
kemijskog zavodnjavanja naftnih ležišta (kemijske
metode povećanja iscrpka nafte/EOR-metode). U
procesima alkalnog i micelarno-polimernog zavod-
njavnja (istiskivanja nafte) obrok polimera se injekti-
ra nakon injektiranja obroka radne otopine (alkalne,
micelarne), a prije injektiranja završne potiskivajuće
vode radi regulacije pokretljivosti fluida i zaštite
cjelovitosti radne otopine (sprječavanja prodora za-
vršne potiskivajuće vode u radnu otopinu i kvarenja
njenih svojstava). U procesu polimernog zavodnja-
vanja (istiskivanja nafte) obrok polimera se injektira
kao istiskivajuća otopina između dvaju obroka injek-
tirane slatke vode (vode niskog saliniteta). U procesu
zavodnjavanja poboljšanog primjenom polimera
injektira se niz obroka otopine polimera promjen-
ljive koncentracije (od početne najveće postupno
do najmanje) i veličine (od početnog najvećeg vo-
lumena s najvećom koncentracijom postupno do
najmanjeg volumena s najmanjom koncentracijom).
Sinonim: slug of polymer solution; v. alkaline flood, mi-
cellar-polymer flood, polymer-augmented waterflood,
polymer flood.
polymer stability – stabilnost (postojanost) polimera
(otopine polimera). Otpornost polimera (otopine
polimera) na razgradnju, odnosno sposobnost poli-
mera da zadrži svoja projektirana početna svojstva
pri uvjetima danog ležišta i tijekom očekivanog vre-
mena boravljenja u ležištu u procesima povećanja
iscrpka nafte (EOR-procesi). Od polimera, odnosno
njihovih otopina, zahtijeva se stabilnost na djelo-
vanje visoke temperature, mehaničkih naprezanja,
kisika i bakterija; v. polymer degradation.
polymer waterflood (waterflooding) – polimerno za-
vodnjavanje, v. polymer flood.
polymetamorphism – polimetamorfoza, polimetamor-
fizam, superponirana metamorfoza (metamorfizam).
U geologiji – višefazna ili višeetapna metamorfoza
(metamorfizam, polyphase metamorphism, multiple
metamorphism) u kojoj su dva (ili više) sukcesivna
procesa metamorfoze ostavila svoj trag na istim stije-
nama. Superponirana metamorfoza može biti višeg
ili nižeg stupnja (grade) u odnosu na raniji tip me-
tamorfoze. Sinonim: superimposed metamorphism; v.
prograde metamorphism, retrograde metamorphism.
polymict – polimiktni, v. polymictic, 1.
polymictic – polimiktni. (1) U sedimentologiji – (a) Ter-
min kojim se označava klastična sedimentna stijena
(clastic sedimentary rock) sastavljena (građena) od
fragmenata stijena različitog tipa, na primjer, arko-
za (arkose) ili grauvaka (graywacke) ili konglomerat
(conglomerate) koji sadrže više od jednog tipa fra-
gmenata. Terminom se također označavaju klasti ta-
kvih stijena. Polimiktne stijene su karakteristične za
mobilne (nestabilne) uvjete sedimentacije kakvi vla-
643 polysaccharides
daju u orogenetskim pojasevima. Sinonim: polymict;
v. oligomictic, 1. (b) Termin kojim se označava klastič-
na sedimentna stijena sastavljena od minerala više
vrsta. Sinonim: polymict; v. monomictic, polygene, 2.
(2) Termin za označavanje jezera koje se kontinuira-
no miješa i nema izrazitu toplinsku (temperaturnu)
stratifikaciju (thermal stratification), na primjer, jeze-
ro velike površine i umjerene ili male dubine koje se
nalazi u području s niskom vlažnošću ili na znatnoj
visini; v. oligomictic, 2.
polymictic conglomerate – polimiktni konglomerat
(valutičnjak). Konglomerat koji sadrži valutice (pe-
bbles), oblutke (cobbles) i/ili blokove (boulders) više
različitih tipova stijena za razliku od oligomiktnog
konglomerata; v. conglomerate, oligomictic conglo-
merate.
polymineral – polimineralan, v. polymineralic.
polymineralic – polimineralan. Termin kojim se ozna-
čavaju stijene sastavljene (građene) od dvaju ili više
minerala, osobito eruptivne (magmatske) stijene
(igneous rocks) koje se sastoje iz više od jednog glav-
nog (stjenotvornog) minerala. Sinonimi: polygene,
polymere, polymineral; v. monomineralic.
polymodal distribution – polimodalna distribucija
(razdioba). Distribucija (razdioba) frekvencija (frequ-
ency distribution) karakterizirana s dva ili više loka-
lizirana moda (područja, modes) od kojih svaki ima
višu frekvenciju događaja u usporedbi sa susjednim
jedinkama ili razredima; v. bimodal distribution.
polymodal sediment – polimodalni sediment. Sedi-
ment čija krivulja distribucije veličine čestica (par-
ticle-size distribution) ima jedan ili više sekundarnih
maksimuma.
polymorph – polimorf, polimorfna modifikacija. U kri-
stalografiji – kristalna forma polimorfnog materijala,
tvari koje pokazuju polimorfizam (v. polymorphism).
Sinonimi: allomorph, polymorphic modification.
polymorphic – polimorfan, alomorfan. Termin za ozna-
čavanje kemijskih tvari koje pokazuju polimorfizam
(v. polymorphism) i također različitih kristalnih obli-
ka koji se pri tome formiraju. Sinonimi: allomorphic,
allomorphous, pleomorphous, polymorphous.
polymorphic modification – polimorfna modifikacija,
polimorf, v. polimorph.
polymorphism – polimorfizam, polimorfija. U kristalo-
grafiji – svojstvo (sposobnost) nekih kemijskih tva-
ri (spojeva) da kristaliziraju u dva ili više oblika koji
imaju različite strukture, na primjer, rompski i mono-
klinski sumpor (rhombic sulfur, monoclinic sulfur) ili
dijamant (diamond) i grafit (graphite) ili titan-dioksid
koji se javlja kao minerali anatas, brukit i rutil. Takve
forme se nazivaju polimorfi (polymorphs).
polymorphous – polimorfan, v. polymorphic.
polynuclear hydrocarbons – policiklički ugljikovodici,
v. polycyclic hydrocarbons.
polyphasic flow – višefazno (polifazno, multifazno)
strujanje, v. multiphasic flow.
polyplacophorans – poliplakofori, hitoni, abuške, v.
chitons.
polysaccharide biopolymers – polisaharidni biopoli-
meri, v. polysaccharides
polysaccharides – polisaharidi. Skupina složenih uglji-
kohidrata (carbohydrates), na primjer, škrob, celuloza.
Uz poliakrilamide (v. polyacrylamides) drugi najvaž-
niji i najviše primjenjivani tip polimera u kemijskim
polyzoans
procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi). U
odnosu na svojstva poliakrilamida, polisaharid sma-
njuje pokretljivost injektirane vode povećavanjem
njene viskoznosti, dok permeabilnost ležišne stijene
smanjuje vrlo malo. Polisaharidi su otporniji na me-
hanička naprezanja (smicanje). Najviše se od biopoli-
mera rabi ksantanska smola (v. xanthan gum).
polyzoans – briozoi, mahovnjaci, v. bryozoans.
Pontian – pont. Stratigrafski kat najgornjeg dijela mio-
cena (uppermost miocene) u istočnoj Europi – iznad
panona (Pannonian), a ispod kimerija (Kimmerian).
pontic – pontički. Koji se odnosi na sedimente ili facijese
istaložene u relativno dubokoj i mirnoj vodi, na pri-
mjer, asocijacija crnih šejlova (black shales) i tamnih
vapnenaca (dark limestones) istaloženih u bazenima
s ustajalom vodom (stagnant basins).
pontoon – ponton. (1) Kružna uzgonska komora (bu-
oyancy chamber) u osnovici (bazi) stabilizacijskog
stupa (stabilizing column) na poluuronjivoj platformi
(semisubmrsible). (2) Paluba (nadgrađe, deck) samo-
podizne morske (odobalne) platforme (jackup rig).
pony collar – kratka teška šipka, v. pony drill collar.
pony drill collar – kratka teška šipka. U tehnici bušenja
– teška šipka (v. drill collar) koja je kraća od standar-
dne (duljine 3 do 4,5 metra/10 do 15 stopa). Izrađuje
se od običnog ili nemagnetičnog čelika. Omogućuje
pravilan razmak između drugih alatki u sklopu bu-
šaćih alatki (bušaćoj koloni, drillstring) u bušotini.
Sinonim: pony collar.
pony packer – minijaturna dubinska brtvenica (paker).
U proizvodnji nafte – tip dubinske brtvenice (pakera)
koji se postavlja u koloni uzlaznih cijevi (tubing).
pony rod – kratka klipna (pumpna) šipka, prijelaznik
klipne (pumpne) šipke. Klipna šipka dubinske naftne
pumpe promjera jednakog kao standardna klipna
šipka, ali manje duljine (od 0,45 do 3,6 metara ili
od 1½ do 12 stopa). Rabi se za konstrukciju kolone
klipnih šipki (sucker-rod string) duljine koja će točno
odgovarati spoju s brušenom (poliranom) šipkom
(polished rod) njihalice (pumpnog uređaja s njiha-
lom, beam pumping unit) na bušotini. Navrće se od-
mah ispod brušene šipke. Sinonim: rod sub.
pool – ležište; polje. U naftnoj geologiji – pojedinačna
komercijalna akumulacija nafte ili plina koja tvori
zasebno ležište s vlastitim tlačnim sustavom (leži-
šte koje ne komunicira s drugim ležištima). Izraz je
zastario i danas je zamijenjen nazivom reservoir, a u
stručnoj literaturi se rabio u smislu i ležišta i polja. Si-
nonimi: accumulation, reservoir (v.).
pooling – grupiranje zemljišnih čestica. Grupiranje
(spajanje) malih susjednih čestica zemljišta kako bi
se dobila površina terena koja je dovoljno velika za
dobivanje dozvole za bušotinu u okviru primjenljivih
propisa o udaljenosti između bušotina. Može biti do-
brovoljno (voluntary pooling) ili po nalogu državnog
regulativnog tijela (forced pooling). Pojam unitization
(v.), koji znači ujedinjavanje ili koncentraciju eksplo-
atacijskih koncesija radi koordinacije izvođenja za-
jedničkih operacija na cijelom polju ili na njegovom
najvećem dijelu za povećanje iscrpka (procesi podr-
žavanja ležišnog tlaka, klasičnog zavodnjavanja ili
EOR-procesi), često se rabi u smislu pojma pooling.
pool opener – (1) prva proizvodna bušotina. Prva proi-
zvodna bušotina na nekom polju. (2) bušotina-otkri-
vačica. Bušotina kojom je otkriveno ležište ili polje.
644 pore
poop shot – paljenje u zoni s malom brzinom širenja se-
izmičkih valova, v. weathering shot.
poor boy (poorboy) degasser – separator za otplinji-
vanje isplake, v. mud-gas separator.
poor-boy junk basket – pauk s petom za bušenje. Tip
jednostavne, radionički izrađene, naprave za hvata-
nje i vađenje sitnih metalnih predmeta (krhotina)
iz bušotine. Sastoji se od kratkog komada (sekcije)
zaštitne cijevi s izrezanim stožastim hvatalima (»pr-
stima«) na njenom kraju. Pauk se spušta u bušotinu
s bušaćom kolonom, izbuši mali stupac stijene (»jez-
gru«) i zatim se povećanim opterećenjem hvatala
(prsti) saviju prema unutrašnjosti pauka i tako obu-
hvate izbušeni stupac stijene i zajedno s krhotinama
izvuku ga na površinu.
poorboy swivel – cirkulacijska (ispirna) glava, v. circu-
lating head.
poor gas – siromašni (suhi) plin, v. lean gas.
poorly graded – (1) loše sortiran. Geološki termin, si-
nonim termina poorly sorted (v.). (2) loše klasiran.
Inženjerski termin koji se odnosi na nekonsolidirani
(rahli) sediment (unconsolidated sediment) ili nekla-
sirano tlo (ungraded soil) u kojima sve čestice imaju
približno jednaku veličinu ili u kojima nema kontinu-
irane distribucije čestica po veličini od najgrubljih do
najfinijih; v. well-graded.
poorly sorted – loše sortiran. Termin za označavanje
klastičnih sedimenata (clastic sediments) ili cemen-
tiranih klastičnih sedimentnih stijena (cemented
detrital rocks) koje nisu sortirane (čiji materijal nije
sortiran – v. sorted) ili koje se sastoje od međusobno
nesistematično izmješanih čestica toliko različitih ve-
ličina da ne prevladava nijedan razred (klasa) veliči-
ne. Koeficijent sortiranosti (sorting coefficient) takvih
stijena je u rasponu od 3,5 do 4,5 i više. Sinonimi:
assorted, nongraded (v.), poorly graded, unsorted.
pop-off valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni rasteret-
ni, odušni, sigurnosni) ventil, v. pressure-release valve.
popping, popping of gas – (1) spaljivanje plina. Spalji-
vanje plina (flaring of gas) koji nije iskorišten na po-
lju. (2) ispuštanje plina u atmosferu. Ispuštanje plina
(blowing of gas) iz bušotine u atmosferu.
popping shale – šejl s nenormalno (anomalno) visokim
tlakom, v. geopressured shale.
popple rock – sloj šljunčanog konglomerata, v. pebble
bed.
population – populacija. (1) U ekologiji – (a) Svi orga-
nizmi iste vrste (species) ili grupe blisko povezanih
vrsta. (b) U prijašnjoj primjeni termin je označavao
sve organizme koji su živjeli na određenom području
ili sredini. (2) U statistici – teoretska grupa predmeta
ili uzoraka koji se mogu izmjeriti (procijeniti) stati-
stički po jednom ili više parametara; sve moguće
vrijednosti varijable, konačne ili beskonačne, konti-
nuirane ili diskretne.
porcelaneous chert – porculanasti čert. Tvrdi, nepro-
zirni do poluprovidni glatki čert koji ima glatku po-
vršinu loma i karakterističan porculanasti oblik nalik
glaziranom porculanu.
pore – pora. Sićušna ili mikroskopska šupljina (slo-
bodni prostor) između čvrstih čestica stijene. Pore
u sedimentnim stijenama su često ispunjene nekim
fluidom – vodom, naftom i/ili plinom. Pore mogu na-
stati u stijenama tijekom procesa njihove sedimen-
tacije (primarne pore, primary pores) ili nakon toga
pore compaction
(sekundarne pore, secondary pores). Njihov oblik
i veličina mogu znatno varirati – ako su veće od 5
mikrometara nazivaju se makropore (macropores),
manje su mikropore (micropores). Prema položaju
u stijeni, mogu biti intergranularne (međuzrnske,
intergranular pores) ili interkristalne (međukristalne,
intercrystalline pores), nastati mogu usljed otapanja,
pucanja (loma) ili organskog djelovanja na stijenu.
Volumen pornog prostora u stijeni se naziva poro-
znost (v. porosity); v. interstice.
pore compaction – kompakcija pora. Smanjenje por-
nog volumena ležišta uzrokovano kompakcijom
(zbijanjem) čestica stijena (smanjivanjem šupljina)
usljed proizvodnje fluida i pada ležišnog tlaka. Pro-
mjenom volumena, iz ležišta se istisne određen vo-
lumen fluida; v. compaction drive.
pore compressibility – kompresibilnost (stlačivost)
pora. Promjena volumena pora stijene s jediničnom
promjenom tlaka na nju. Kompresibilnost pora je je-
dan od tri tipa kompresibilnosti stijene – uz ukupnu
kompresibilnost stijene (v. rock-bulk compressibility) i
kompresibilnost skeleta stijene (v. rock-matrix com-
pressibility). Sinonimi: pore-volume compressibility,
rock-pore compressibility.
pore diameter – promjer (dijametar) pore. Promjer (di-
jametar) pore u stijeni koji odgovara promjeru najve-
će sfere koja se može smjestiti u poru.
pore pressure – (1) porni tlak formacije (sloja). Tlak što
ga slojni fluid čini na stijenke pora sloja. Normalni
porni tlak je hidrostatički, a nenormalni (nenormal-
no visok) veći je od hidrostatičkog (hidrostatički tlak
iznosi oko 0,1 bar/m dubine). Porni tlak je pojmovno
jednak slojnom ili ležišnom tlaku (formation pressure,
reservoir pressure). Sinonimi: formation pore pressure,
interstitial pressure. (2) porni (neutralni) tlak, tlak por-
ne vode, v. neutral stress.
pore-size distribution – distribucija (razdioba) pora po
veličini. Promjene veličina pora stijene. Svaki tip stije-
ne ima svoju vlastitu, tipičnu distribuciju i odnosnu
permeabilnost.
pore space – porni prostor (volumen, obujam), v. pore
volume.
pore system – sustav pora, porni sustav. Sve pore u sti-
jeni ili sedimentu razmatrane kao jedinstven sustav.
pore throat – ulaz (grlo) pore. Uski kanal koji spaja (po-
vezuje) dvije pore. Permeabilnost stijene ovisi o pro-
mjeru pornih kanala.
pore volume – porni volumen (obujam, prostor). Ukupni
volumen svih pora (sveukupne pore) u stijeni. Pro-
dukt porozne debljine i poroznosti. Sinonimi: inter-
stitial space, pore space, void space, volume of pores;
v. porosity.
pore-volume compressibility – kompresibilnost (stla-
čivost) pora, v. pore compressibility.
pore-volume contraction index – indeks kontrakcije
pornog volumena. Jedan od indeksa režima iskorišta-
vanja ležišta – dio ukupne proizvodnje ugljikovodika
koji se ostvaruje pod utjecajem promjene pornog
volumena ležišta. Udjel tog indeksa je obično nezna-
tan kada je ležišni tlak manji od tlaka zasićenja, ali je
vrlo znatan kada je tlak ležišta veći od tlaka zasićenja.
Budući da se indeksi režima uobičajeno računaju za
ležišta s tlakom manjim od tlaka zasićenja, taj se in-
deks obično ne rabi; v. drive indexes.
pore water – porna voda. Slobodna voda u ležišnoj
645 porosity
stijeni koja može strujati, za razliku od vezane vode
(v. bound water) i nereducibilne vode (v. irreducible
water). Prema nekim definicijama, pojam je sinonim
termina interstitial water (intersticijalna voda).
pore-water pressure – tlak porne vode, porni (neutral-
ni) tlak, v. neutral stress.
poriferans – porifere, spužve, v. sponges.
porosimeter – porozimetar, pribor za mjerenje poro-
znosti. Instrument (uređaj) za mjerenje (određiva-
nje) poroznosti stijene na cilindričnim uzorcima
jezgre metodom injektiranja žive ili zraka. Sastoji se
od volumetrijske pumpe za živu (volumetric mercu-
ry pump) ili zrak (air pump), piknometarske posude
(pycnometer vessel), manometara (pressure gauges)
i komore za uzorke stijene (sample chamber). Uzorci
stijena za mjerenje poroznosti su valjčići (plug), obič-
no promjera 38 mm (1½ inča) duljine 31,75 mm (1¼
inča).
porosimetry – porozimetrija. Mjerenje (određivanje)
poroznosti ležišnih stijena; v. porosimeter.
porosity – poroznost. Volumen povezanih pora u sti-
jeni koji je raspoloživ za držanje fluida (nafte, plina
i/ili vode), omjer volumena šupljina stijene i njena
ukupna volumena, dio ukupnog volumena stijene
koji nije zauzet čvrstim skeletom. Izražava se kao dio
cijelog ili u postotku od ukupnog volumena stijene.
Poroznost je važno svojstvo ležišnih stijena. Ako je
vrijednost poroznosti visoka, tada je stijena sposob-
na sadržavati velike količine ugljikovodika, ako isto-
vremeno i permeabilnost stijene ima visoku vrijed-
nost, ležište odnosno bušotine će biti produktivne.
Nužno je razlikovati dva tipa poroznosti – ukupna
ili apsolutna (v. absolute porosity), koja obuhvaća
sve pore u stijeni bez obzira na to jesu li uzajamno
spojene ili su izolirane, i efektivna (v. effective poro-
sity), koja obuhvaća samo uzajamno spojene pore.
Za proizvodnju ugljikovodika zanimljiva je efektivna
poroznost, međutim, praktično iskustvo je pokazalo
da su razlike među njima obično od malog značenja.
Prema načinu nastanka poroznosti, mogu postojati
također dva tipa poroznosti – primarna (v. primary
porosity), nastala za vrijeme taloženja stijena, i se-
kundarna (v. secondary porosity), formirana kasnijim
procesima (npr. dolomitizacijom, otapanjem stijena).
Primarna poroznost je dominantna u klastičnim sedi-
mentnim stijenama, dok je sekundarna mnogo važ-
nija u karbonatnim stijenama. Međutim, često u istoj
ležišnoj stijeni mogu postojati oba tipa poroznosti.
Stijene s primarnom poroznošću su homogenije po
svojim karakteristikama od stijena sa sekundarnom
poroznošću.
Glavni tipovi poroznosti pješčenjaka su: (a) inter-
granularna (međuzrnska) poroznost (porni prostor
između zrna skeleta stijene, intergranular porosity);
(b) poroznost otapanja ili kavernozna poroznost
(formirana djelomičnim ili potpunim otapanjem
zrna skeleta ili cementa stijene, solution porosity); (c)
pukotinska poroznost (formirana lomljenjem stijene
usljed naprezanja u Zemljinoj kori, fracture porosity),
i (d) mikroporoznost (sitne pore uglavnom između
detritičnih ili autigenih glina, ali također mogu po-
stojati unutar zrna, na primjer, u mikroporoznom
čertu, microporosity). Glavni tipovi poroznosti vapne-
naca su: (a) međučestična poroznost (porni prostor
između čestica ili zrna stijene, interparticle porosity);
porosity capacity
(b) unutarčestična poroznost (pore unutar pojedi-
načnih čestica ili zrna stijene, intraparticle porosity);
(c) međukristalična ili interkristalna poroznost (porni
prostor između kristala stijene, intercrystalline poro-
sity); (d) moldička ili kalupna poroznost (poroznost
formirana otapanjem pojedinih zrna ili kristala stije-
ne, moldic porosity); (e) fenestralna poroznost (pri-
marne pore koje su veće od šupljina sa zrnskom pot-
porom, fenestral porosity); (f ) pukotinska poroznost
(poroznost formirana plošnim lomovima u stijeni,
fracture porosity), i (g) kavernozna poroznost (velike
pore formirane različitim otapanjem cemenata i zrna
u stijeni, vug porosity, vuggy porosity).
Na veličinu poroznosti utječe niz faktora: (a) jedno-
ličnost veličine (sortiranost) zrna (ovisi o dijapazo-
nu promjera zrna materijala stijene, tipu i trajanju
sedimentacije. Ako su, na primjer, s velikim zrnima
pijeska u stijeni izmiješane sitne čestice silta ili gline,
odnosno, ako je stijena zaglinjena, efektivna poro-
znost će biti znatno smanjena); (b) stupanj cemen-
tacije (konsolidacije) stijene (proces ispunjavanja
pora mineralnim materijalom, npr. karbonatima, že-
ljeznim sulfidima, limonitom, hematitom, kalcijskim
sulfatom i dr. – izrazito konsolidirani pješčenjaci ima-
ju nisku poroznost, a meke, nekonsolidirane stijene
visoku); (c) kompakcija (zbijanje) stijene tijekom i
nakon sedimentacije (kompakcijom se pore zatva-
raju, iz njih se istiskuje fluid, čime čestice postaju
bliže jedna drugoj). Kompakcija ima znatan utjecaj
na poroznost finozrnastih stijena, ali je zanemariva
u gustim pješčenjacima i konglomeratima. Opće-
nito, starije, dublje stijene imaju manju poroznost,
iako postoje iznimke; (d) način pakiranja (slaganja)
zrna (teoretska poroznost za kubično pakiranje zrna
jednaka je 47,6%, a za romboedarsko pakiranje je
znatno manja – 26%, stvarna poroznost je, naravno,
manja od teoretske zbog nepravilnosti veličine zrna,
zaglinjenosti i cementacije ili konsolidacije stijene).
Poroznost stijene se može direktno kvantitativno
mjeriti na cilindričnim uzorcima jezgara. Za njeno
određivanje potrebno je izmjeriti dva od tri para-
metra stijene – (a) volumen pora, (b) volumen zrna
skeleta stijene, i (c) ukupan volumen stijene. Poro-
znost se zatim definira kao omjer volumena pora i
ukupnog volumena stijene, kao razlika ukupnog
volumena i volumena zrna podijeljena ukupnim
volumenom i kao volumen pora podijeljen zbrojem
volumena pora i volumena zrna skeleta stijene.
Poroznost većine sedimentnih stijena je općenito
manja od 50%. Pješčenjaci i karbonati su uobičajene
ležišne stijene s visokom poroznošću – u pješčenjaci-
ma ona često varira od 8 do 40% (sa srednjom vrijed-
nošću u svijetu blizu 18% – ležišta s poroznošću ma-
njom od 8% obično imaju vrlo nisku permeabilnost
i njihova razrada i eksploatacija uglavnom nije eko-
nomična), a u karbonatima (vapnencima i dolomiti-
ma) od 5 do 25% (obično od 3 do 15% sa srednjom
vrijednošću 8%). Poroznost šejla je vrlo visoka (oko
40%), ali ta poroznost nije efektivna (nekoliko ležišta
ugljikovodika u šejlu koja se iskorištavaju proizvode
iz sustava pukotina s poroznošću oko 1 do 4%). Po-
roznost naftnih ležišta je najčešće između 10 i 25% i
općenito se klasificira kao: (a) neznatna, ako je manja
od 5% (negligible porosity); (b) slaba, ako je između
5 i 10% (poor porosity); (c) prihvatljiva, ako je između
646 porosity measurement
10 i 15% (fair porosity); (d) dobra, ako je između 15 i
20% (good porosity), i (e) vrlo dobra, ako je između 20
i 25% (very good porosity).
porosity capacity – kapacitet poroznosti, volumenski
kapacitet. Zbroj umnožaka poroznosti (izražene u di-
jelovima jedinice) i efektivne debljine ležišta (u me-
trima ili stopama). Sinonim: volume capacity.
porosity cutoff – minimalna poroznost. Minimalna vri-
jednost poroznosti ležišta koja se rabi za definiranje
donje granice ekonomične produktivnosti ležišta
(poroznost ispod koje nema proizvodnje iz ležišta)
i efektivne debljine ležišta. Za pješčenjake se često
uzima 6 do 8% kao minimalna vrijednost porozno-
sti, a za karbonate 4 do 5%. Određuje se iz korelacije
permeabilnosti i poroznosti jezgara prema vrijed-
nostima minimalne apsolutne permeabilnosti (a ne
obratno!). Sinonim: cutoff porosity; v. cutoff, permea-
bility cutoff.
porosity determination – određivanje poroznosti, v.
porosity measurement.
porosity exponent – eksponent poroznosti, faktor ce-
mentacije, v. cementation factor.
porosity feet – kapacitet poroznosti. Umnožak poro-
znosti (izražene u dijelovima jedinice) i efektivne
debljine (u stopama, odnosno metrima) ležišta zasi-
ćenog ugljikovodicima.
porosity log – (1) karotaža poroznosti, v. porosity log-
ging. (2) dijagram karotaže poroznosti. Generički ter-
min za krivulje karotaže bušotina (well log) koje se
lako mogu postaviti u odnos s poroznošću formaci-
je – krivulje zvučne ili akustičke karotaže (sonic log),
karotaže gustoće (density log), neutronske karotaže
(neutron log), i neutronske karotaže po epitermičkim
neutronima (epithermal-neutron log). Sinonim: poro-
sity-type log; v. porosity logging.
porosity logging – karotaža poroznosti. Tip karotaže
bušotina s kojim se može procijeniti poroznost for-
macije kada je poznata njena litologija i svojstva sloj-
nih fluida (ako su nepoznati i litologija i poroznost,
tada se mogu primijeniti kombinacije od dviju ili više
metoda karotaže). Poroznost se često može očitati
neposredno na dijagramu karotaže poroznosti (na-
kon što se izvrše odgovarajuće korekcije). Postoje
tri osnovna tipa karotaže poroznosti: (1) akustička
(zvučna) karotaža (v. sonic logging); (2) karotaža gu-
stoće (v. density logging), i (3) neutronska karotaža (v.
neutron logging), odnosno kompenzirana neutron-
ska karotaža (v. compensated neutron log).
porosity measurement – mjerenje poroznosti. Poro-
znost stijena se mjeri u laboratorijima posebnim
uređajima (porozimetrima) na očišćenim (ekstrahira-
nim) uzorcima jezgara – cilindričnim uzorcima ma-
lih dimenzija (plugs) ako su stijene konsolidirane i s
međuzrnskom (intergranularnom) poroznošću ili ve-
likim uzorcima ako su stijene karbonatne s kaverna-
ma, šupljinama otapanja ili pukotinama (poroznost
skeleta takvih stijena se mjeri na malim uzorcima).
U laboratorijskim mjerenjima se općenito i nužno
određuju sljedeći osnovni parametri uzoraka stije-
na – ukupan volumen (bulk volume), porni volumen
(pore volume) i volumen zrna (grain volume), te uku-
pna gustoća stijene i fluida (bulk density), gustoća
zrna (grain density) i masa suhog (očišćenog) uzorka
(dry mass). Tipičan postupak mjerenja poroznosti
se sastoji od: (a) uklanjanja tekućih faza iz uzoraka
porosity pod
jezgara; (b) mjerenja mase suhih (očišćenih) uzora-
ka; (c) određivanja ukupnog volumena uzoraka; (d)
mjerenja volumena pora ili zrna uzoraka i (e) izraču-
navanja ostalih svojstava prema izmjerenim vrijed-
nostima mase suhih uzoraka i dvaju od tri izmjerena
volumena (ukupnog, pornog ili zrna). Od analitičkih
metoda mjerenja poroznosti preporučuju se meto-
da ekspanzije plina, također poznata pod nazivima
helijska porozimetrija (helium porosimetry) i metoda
na principu Boyleova zakona (Boyle’s law method, v.
Boyle’s law porosimeter), živina metoda (mercury Ar-
chimedes method), metoda kalipera (caliper method)
i metoda zbrajanja volumena fluida (v. summation-
of-fluids method). Poroznost stijena se također može
odrediti analizom karotažnih mjerenja – akustičke
karotaže (sonic logging), karotaže gustoće (density
logging) i neutronske karotaže (density logging).
porosity pod – područje formacije povećane poroznosti.
Potencijalno ležište nafte i plina na području mono-
klinalnog nagiba (area of monoclinal dip) zbog lokal-
nih sedimentacijskih varijacija u lećastom pješče-
njaku (lenticular sandstone); lokalno, relativno malo
područje formacije (leće) pješčenjaka (sandstone
lens), dovoljno veliko za izradu 3 do 4 bušotine, čija
je poroznost (i permeabilnost) veća od prosječne vri-
jednosti za ostatak formacije, što može značiti i po-
većano zasićenje tog dijela naftom ili plinom.
porosity trap – (1) stratigrafska zamka, v. stratigraphic
trap. (2) sekundarna stratigrafska zamka, v. secondary
stratigraphic trap.
porosity type – tip poroznosti, v. porosity.
porosity-type log – dijagram karotaže poroznosti, v.
porosity log, porosity logging.
porous – porozan. Koji ima brojne, uzajamno spojene
ili izolirane, šupljinice (interstices), koji je ispunjen
brojnim porama (pores); v. porosity.
porous-diaphragm method of capillary pressure
measurement – metoda mjerenja kapilarnog tlaka
poroznom dijafragmom (poroznom membranom), v.
capillary-pressure measurement by porous-diaphra-
gm method.
porous structure – porozna struktura. Struktura svoj-
stvena stijeni sa šupljinama koje nisu ispunjene
sekundarnim mineralima, na primjer, vulkanski tuf
(volcanic tuff).
porphrite – porfir, v. porphyry.
porphyrite – porfirit. (1) Zastarjeli termin, sinonim za
porfir (v. porphyry). Prvobitno se primjenjivao za
označavanje porfira koji sadrže fenokristale (utru-
ske) plagioklasa (plagioclase phenocrysts), za razliku
od porfira koji sadrže fenokristale alkalnog glinenca
(feldšpata, alkali feldspar phenocrysts). (2) Nezado-
voljavajući termin (koji se ipak široko primjenjuje)
za mikrodiorit, srednjezrnastu neutralnu eruptivnu
(magmatsku) stijenu (intermediate igneous rock) ili
porfirni mikrodiorit.
porphyritic – porfirni. (1) Termin za označavanje tek-
sture eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks)
u kojima su veći kristali (fenokristali, utrusci, pheno-
crysts) uloženi u finije zrnastu osnovnu masu (osno-
vu, groundmass) koja može biti kristalna ili staklasta
ili oboje. Terminom se također označavaju stijene s
takvom teksturom ili minerali koji formiraju fenokri-
stale. Primjena termina se katkada ograničava na slu-
čajeve kada su se fenokristali i osnovna masa formi-
647 porphyry
rali u raznim stadijima kristalizacije. (2) Koji se odnosi
na porfir ili na njega nalikuje (v. porphyry).
porphyro-aphanitic – porfirno-afanitski. Termin za
označavanje teksture porfirnih eruptivnih (magmat-
skih) stijena (porphyritic igneous rocks), osobito ek-
struzivnih (efuzivnih, extrusive rocks), koje se sastoje
od fenokristala uloženih u afanitsku osnovnu masu
(osnovu, aphanitic groundmass). Terminom se tako-
đer označavaju stijene s takvom teksturom.
porphyroblast – porfiroblast. Pseudoporfirni kristal
(pseudoporphyritic crystal) u stijeni koji se formirao
metamorfnom prekristalizacijom (metamorphic re-
crystallization), relativno veliki kristal koji se formira
u metamorfnoj stijeni (metamorphic rock). Sinonimi:
metacryst (v.), pseudophenocryst.
porphyroblastic – porfiroblastičan. Termin za označa-
vanje teksture prekristalizirane metamorfne stijene
(recrystallized metamorphic rock) koja sadrži velike
idioblaste minerala (idioblasts of minerals) s visokom
energijom formiranja (form energy), na primjer, gra-
nata, andaluzita, u finije zrnastom kristaloblastičnom
matriksu (crystalloblastic matrix).
porphyroclast – porfiroklast. Paleoblast (paleoblast)
unutar finije zrnastog prekristaliziranog i/ili pulve-
riziranog matriksa (recrystallized matrix, pulverized
matrix); v. porphyroclastic.
porphyroclastic – porfiroklastičan. Termin kojim se
označava heterogranularna metamorfna tekstura
karakterizirana volumetrijski znatnim količinama i
porfiroklasta (v. porphyroclast) i neoblasta (v. neo-
blast). Terminom se također označavaju stijene s ta-
kvom teksturom. Sinonim: blastogranular (v.).
porphyroclastic structure – porfiroklastična (katakla-
stična) struktura, v. mortar structure.
porphyrocrystallic – porfirokristalan, v. porphyrotopic.
porphyroid – porfiroid. Blastoporfirna (v. blastoporp-
hyritic) ili katkada porfiroblastična (v. porphyrobla-
stic) metamorfna stijena eruptivnog (magmatskog)
podrijetla ili glinenčeva (feldšpatna) metasedimen-
tna stijena koja je vanjskim izgledom slična porfiru
(v. porphyry). Formira se na niskim stupnjevima regio-
nalne metamorfoze (metamorfizma). (2) porfiroidan.
Koji se odnosi na stijenu porfiroid ili mu pripada.
porphyrotope – porfirotop. Veliki kristal uklopljen u fi-
nije zrnasti matriks sedimentne stijene koja pokazu-
je porfirotopni sklop (građu, fabric), na primjer, veliki
kristal dolomita u finije zrnastom kalcitnom matrik-
su; v. porphyrotopic.
porphyrotopic – porfirotopni, porfirokristalan. Termin
kojim se označava sklop (građa, fabric) prekristalizira-
ne karbonatne stijene (recrystallized carbonate rock)
ili kemijski precipitiranog sedimenta (chemically pre-
cipitated sediment – kemogene sedimentne stijene)
koji su građeni od kristala više od jedne veličine i u
kojima su veći kristali okruženi finije zrnastim matrik-
som. Sinonim: porphyrocrystallic; v. porphyrotope.
porphyry – porfir. Eruptivna (magmatska) stijena (igne-
ous rock) bilo kojeg sastava koja sadržava dobro vid-
ljive fenokristale (utruske, phenocrysts) u finozrnastoj
osnovnoj masi (osnovi) – porfirna eruptivna stijena
(porphyritic igneous rock). Termin se prvo primjenji-
vao na stijenu purpurno crvene boje koja se kopa-
la u Egiptu i koja je karakterizirana fenokristalima
alkalnog glinenca (feldšpata). Ispred termina porfir
se obično stavlja naziv stijene koji označava sastav
port
osnovne mase, na primjer, dioritni porfir (diorite por-
phyry). Zastarjeli sinonim je porphyrite (v.), a drugi
sinonim je porphrite.
port – (1) lijeva strana (bok) broda. Lijeva strana ili bok
broda kada se gleda u smjeru od krme prema pram-
cu – suprotna strana (bok) je desna (starboard). Si-
nonim: port side. (2) otvor. Otvor kroz koji fluid ulazi
ili izlazi iz cilindra motora, pumpe itd. Termin koji
osobito označava svaki otvor uređaja za ispuh plina
ili pare. (3) luka. Mjesto s izgrađenim objektima (in-
stalacijama) na kopnu i moru za pristajanje brodova
radi ukrcavanja ili iskrcavanja tereta i sklanjanja od
oluje i nevremena. Sinonim: harbor.
portable well tester – prijenosni uređaj za ispitivanje
bušotina. Uređaj, obično montiran na vozilu ili te-
gljaču, s kompletnom potrebnom opremom za se-
paraciju nafte i plina i instrumentima za mjerenje
proizvodnje fluida iz bušotine. Spaja se na bušotinu i
nakon završetka mjerenja seli na novu bušotinu.
portland cement – portland-cement. Vrsta građevnog
veziva koje se dobiva pečenjem smjese vapnenca
i šejla (ili ekvivalentne sirovine) i finim mljevenjem
tako dobivenog produkta (klinkera) i ne sadrži adi-
tive.
Portlandian – portland. Stratigrafski kat najgornjeg
dijela jure (uppermost Jurassic) u Europi – iznad ki-
meridža (Kimmeridgian), a ispod purbek-titona (Pur-
beckian-Tithonian).
port side – lijeva strana (bok) broda. v. port, 1.
position head – potencijalna visina, visina dizanja flui-
da, v. elevation head.
positive – pozitivan. (1) U optici – termin koji opisuje
anizotropne kristale: (a) jednoosne kristale (uniaxial
crystals) u kojima je indeks refrakcije (loma)ordinarne
zrake (ordinary index of refraction) veći od indeksa re-
frakcije ekstraordinarne zrake (extraordinary index of
refraction); (b) dvoosne kristale (biaxial crystals) u ko-
jima je srednji indeks refrakcije ili loma (intermediate
index of refraction) beta (β) blizak po veličini alfi (α),
a os Z je oštra bisektrisa; v. negative. (2) U tektonici –
dio kratona (craton) koje teži uzdići se iznad okolnog
područja; pozitivni element (positive element – v.).
positive area – pozitivni element, v. positive element.
positive choke – nepodesiva erupcijska sapnica. Sapni-
ca, postavljena iza bočnog (manifoldnog) zasuna na
erupcijskom uređaju bušotine, koja ima samo jedan,
fiksni (nepodesivi), prolazni otvor (tj. sapnica koja se
ne može regulirati), za razliku od podesive erupcijske
sapnice (v. adjustable choke). Služi za ograničavanje
i regulaciju protoka (kapaciteta proizvodnje) bušoti-
ne, a sastoji se od kućišta u koje se ručno postavljaju
prigušnice (dijafragme) većeg ili manjeg promje-
ra svaki put kada se želi mijenjati protok bušotine.
Sinonim: fixed choke; v. bottomhole choke, wellhead
choke.
positive confining bed – pozitivni vodonepropusni sloj.
Gornji nepropusni (ograničavajući) sloj vodonosnog
horizonta (akvifera, upper confining bed) čija se gor-
nja površina nalazi iznad gornje granice zone zasiće-
nja (zone of saturation), tj. iznad vodnog lica ili zrcala
(water table).
positive-displacement flowmeter – volumetrijsko
(volumensko) protočno mjerilo (brojilo). Mehanički
uređaj (pribor) za mjerenje volumenskog protoka
fluida (volume of fluid flow) punjenjem i pražnjenjem
648 positive separation
komore specificiranog (poznatog) volumena. Ure-
đaj mjeri volumen fluida koji protječe cjevovodom
tijekom intervala jednog okretaja mjernog elementa
(mehanizma) mjerila – lopatica, zupčanika, klipova,
diskova i rotora. Dijele se na protočna mjerila: (a) s
rotirajućim krilcima (rotating vane meter); (b) s osci-
lirajućim klipom (oscillating piston meter); (c) s oval-
nim zupčanicima (oval gear meter) i, (d) s rotirajućim
lopaticama (rotating paddle meter). Sinonimi: PD me-
ter, positive-displacement meter, positive meter, volu-
me meter, volumeter, volumetric flowmeter, volumetric
meter.
positive-displacement meter – volumetrijsko (volu-
mensko) protočno mjerilo (brojilo), v. positive-displa-
cement flowmeter.
positive-displacement mud motor – dubinski volu-
metrijski isplačni motor, dubinski volumetrijski motor
pogonjen splakom. U procesu rotacijskog bušenja –
tip dubinskog isplačnog motora (v. downhole mud
motor) koji rabi tlak i volumen cirkulirajuće isplake
kroz bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring)
za rotaciju bušaćeg dlijeta (drilling bit). Može biti
brzohodan motor s malim zakretnim momentom
(high-speed low-torque motor) ili sporohodan s veli-
kim zakretnim momentom (low-speed high-torque
motor – najčešće primjenjivan). Sastoji se od dugog
ekscentričnog rotora (čelično puno spiralno vratilo)
i statora jednake duljine. Pričvršćen je za donji kraj
kolone bušaćih alatki neposredno iznad bušaćeg dli-
jeta. Motor predaje rotaciju samo bušaćem dlijetu,
dok kolona bušaćih alatki ne rotira i služi jedino kao
potpora motora i dlijeta i kao cjevovod za cirkulaciju
bušaće isplake; v. turbine mud motor.
positive-displacement pump – volumetrijska (volu-
menska) pumpa. Tip pumpe koja usisava i istiskuje
(tlači) konstantnu specificiranu količinu (volumen)
tekućine sa svakim korakom stapa (po svakom ciklu-
su) unutar granica tlaka i kapaciteta pumpe. Varijan-
te volumenskih pumpi su pumpe s povratno-nastu-
pnim stapom (klipom), s rotirajućim krilima, zupča-
ste i vijčane. Sinonim: displacement pump.
positive element – pozitivni element. Veliki strukturni
element ili područje koji su tijekom dugog odsječka
geološkog vremena karakterizirani očigledno vidlji-
vim pokretima (kretanjem) prema gore (uzdizanje),
relativnom stabilnošću ili sporijim i manje čestim
slijeganjem (spuštanjem) u usporedbi sa susjednim
(priliježućim) negativnim elementima. Sinonimi: po-
sitive, positive area.
positive meter – volumetrijsko (volumensko) protočno
mjerilo (brojilo), v. positive-displacement flowmeter.
positive movement – pozitivno kretanje (pokreti). (1)
Kretanje (pokreti) Zemljine površine (kore) prema
gore u odnosu na njene susjedne dijelove, na pri-
mjer, kretanje proizvedeno uzdizanjem. Pozitivna
kretanja kopna mogu rezultirati negativnim gibanji-
ma nivoa mora; v. negative movement. (2) Relativno
dizanje nivoa mora u odnosu na kopno kao rezultat,
na primjer, negativnog kretanja (pokreta) Zemljine
kore ili nastupanja mora.
positive separation – pozitivna separacija. U karotaži
– razlika između vrijednosti prividne električne ot-
pornosti (prividnog specifičnog električnog otpora,
electrical resistivity) izmjerenih dvjema karotažnim
sondama koje imaju različite dubine ispitivanja (v.
positive shoreline
separation, 2), odnosno razlika između otpornosti
isplačne obloge (kore, mud-cake resistivity) i otpor-
nosti isprane zone formacije (flushed-zone resistivity)
kada je otpornost isplačne obloge manja od otpor-
nosti isprane zone formacije što ukazuje na propu-
snu formaciju. Međutim, kada je otpornost formacija
20 puta veća od otpornosti bušaće isplake (mud re-
sistivity), tada su formacije (bez obzira na pozitivnu
separaciju otpornosti) obično previše guste za proi-
zvodnju ugljikovodika; v. negative separation.
positive shoreline – submergentna (potopljena, pozi-
tivna) obalna linija, v. shoreline of submergence.
possible recoverable gas reserves – moguće pridobi-
ve rezerve plina, v. possible reserves.
possible recoverable oil reserves – moguće pridobive
rezerve nafte, v. possible reserves.
possible reserves – moguće rezerve. Prema zajedničkoj
klasifikaciji rezervi nafte i plina američkog Društva
naftnih inženjera (Society of Petroleum Engineers,
SPE) i Svjetskih kongresa za naftu (World Petroleum
Congresses, WPC) – klasa (kategorija) nedokazanih
rezervi (v. unproved reserves), zajedno s vjerojatnim
rezervama (v. probable reserves), čije je postojanje
manje sigurno od vjerojatnih rezervi, odnosno one
nedokazane razerve za koje analiza njihovih geološ-
kih i tehnoloških podataka pokazuje da su pridobive
s manjom vjerojatnošću (sigurnošću) od vjerojatnih
rezervi, tj. rezerve koje se mogu procijeniti s niskim
stupnjem sigurnosti koji je nedostatan da bi poka-
zao da su vjerojatnije pridobive nego što su neprido-
bive. Kada se za procjenu rezervi rabe probabilističke
metode, mora postojati najmanje 10%-tna vjerojat-
nost da će stvarno proizvedene količine biti jednake
ili veće od sume procijenjenih dokazanih, vjerojatnih
i mogućih rezervi.
Općenito, moguće rezerve ugljikovodika mogu
uključiti: (a) rezerve za koje geološka (strukturna i/
ili stratigrafska) i/ili geofizička interpretacija i ekstra-
polacija izvan područja koja su klasificirana kao vje-
rojatna pokazuje da bi mogle postojati (potencijalno
egzistirati); (b) rezerve u formacijama koje su, teme-
ljem analize karotažnih mjerenja i jezgara, čini se
zasićene ugljikovodicima, ali koje ne mogu biti pro-
duktivne uz komercijalne kapacitete proizvodnje; (c)
dodatne rezerve koje se mogu pripisati interpolacij-
skom bušenju i podložne su tehničkoj nesigurnosti;
(d) rezerve koje se mogu pripisati primjeni metode
povećanja iscrpka (poboljšanoj metodi proizvodnje)
u slučajevima: (aa) kada je projekt ili pokusni projekt
povećanja iscrpka planiran ali još nije u izvedbi, i (bb)
kada su karakteristike stijene, fluida i ležišta takve da
postoji opravdana sumnja da će projekt biti komer-
cijalan; (e) rezerve u području formacije koja je doka-
zano produktivna na drugim dijelovima polja, ali je
razmatrano područje, čini se, odvojeno od dokaza-
nog područja rasjedanjem, a geološka interpretacija
pokazuje da razmatrano područje zaliježe dublje (da
je strukturno niže) od dokazanog.
Moguće rezerve odgovaraju rezervama kategorije C3
u klasifikacijskom sustavu rezervi bivšeg Sovjetskog
Saveza i približno manjem dijelu potencijalnih rezer-
vi kategorije C2 i rezervama kategorije D1 prema kla-
sifikacijskom sustavu koji se primjenjuje u Hrvatskoj.
possum belly, possumbelly – (1) erodirana sekcija bu-
šotine. Erodirani dio bušotine (kanala bušotine), od-
649 potable water
nosno sekcija bušotine s manjim promjerom (out-of-
gauge section of well). (2) isplačna kutija vibracijskog
sita, v. mud box, 1. (3) isplačni rezervoar za operaciju
izvlačenja (izvlačenje) bušaćih alatki, v. trip tank.
possum-belly tank – isplačni rezervoar za operaciju iz-
vlačenja (izvlačenje) bušaćih alatki, v. trip tank.
postglacial – postglacijalan. Koji se odnosi na vremen-
ski interval nakon potpunog nestanka kontinen-
talnih (kopnenih) ledenjaka (continental glaciers) u
umjerenim geografskim širinama ili, osobito, na da-
nom području.
postglacial epoch – postglacijalna (holocenska) epoha,
holocen, v. Holocene.
post hole – strukturna bušotina, v. structure test.
posthumous structure – posthumna struktura. U ge-
ologiji – bora (fold), rasjed (fault) i drugi strukturni
elementi prekrivajućih slojeva koji su naslijedili ili su
oponašali strukturu starijih ispod zaliježućih slojeva,
obično intenzivno deformiranih, na primjer, struk-
ture paleozojskih platformskih sedimenata koje su
naslijedile strukturu ili tendenciju pretkambrijskog
fundamenta.
postkinematic – posttektonski, v. posttectonic.
postmagmatic – postmagmatski. Neodređeni termin
koji se primjenjuje za označavanje reakcija ili doga-
đaja koji su se zbivali nakon kristalizacije osnovnog
dijela magme. Postmagmatski obično uključuje i hi-
drotermalni stadij.
postorogenic – postorogenetski. Termin kojim se ozna-
čava geološki proces ili događaj koji se zbio nakon
perioda orogeneze i također stijena i struktura for-
mirana u to vrijeme; v. posttectonic.
postorogenic phase – postorogenetska faza. Završna
faza orogenetskog ciklusa koja slijedi nakon kulmi-
nacije orogeneze. U nekim su pojasevima postoro-
genetske stijene i strukture razvijene u neznatnom
stupnju i ne skrivaju starije nabrane strukture, dok ih
u drugim pojasevima one gotovo potpuno prekriva-
ju. U svim pojasevima postorogenetska zbivanja su
formirala suvremene planinske krajolike. Postoroge-
netske strukture su germanotipne i epirogenetske.
Postorogenetski sedimenti su raznovrsni, ali su u
Europi poznati pod skupnim nazivom molasa (mo-
lasse). Postorogenetska intruzivna tijela su obično
predstavljena diskordantnim granitskim masivima
i različitim hipabisalnim tijelima. U mnogim oroge-
netskim pojasevima su široko rasprostranjene konti-
nentalne vulkanske stijene koje prekrivaju komplek-
se stijena deformiranih tijekom postorogenetskih
faza; v. orogenic phase, preorogenic phase.
posttectonic – posttektonski. Termin kojim se označa-
va geološki proces ili zbivanje koji su protekli nakon
svršetka bilo kakve tektonske aktivnosti i također
stijena ili struktura formiranih u to vrijeme. Sinonim:
postkinematic; v. postorogenic.
pot – (1) seizmički prijamnik. U seizmici – kolokvijalni
(razgovorni) izraz, sinonim termina »seizmički prija-
mnik« (v. seismic detector). (2) komora pumpe s venti-
lima, v. valve pot.
potable water – pitka voda, voda za piće. Voda koja ima
kvalitetu za piće, koja je sigurna i ukusna za ljudsku
uporabu. Slatka voda (fresh water) u kojoj je sadržaj
(koncentracija) patogenih organizama (pathogenic
organisms) i otopljenih toksičnih sastojaka (toxic
constituents) sveden na bezopasnu razinu i koja je
potamic
obrađena ili se obrađuje tako da su njen okus, miris,
boja, mutnoća i temperatura prikladni za neposred-
nu uporabu. Sinonimi: drinking water, drink water.
potamic – potamički, riječni. Koji se odnosi na rijeke ili
plovidbu po rijekama, na primjer, riječni transport
(potamic transport) ili transportiranje (prenošenje)
sedimenata riječnim strujama (transportation of sedi-
ments by river currents).
potamoclastic rock – potamoklastična (fluvioklastična,
fluvijalno-klastična) stijena, v. fluvioclastic rock.
pot aquifer – ograničeni vodonosni bazen napajanja
(akvifer). Akvifer malog volumena sa zatvorenim
vanjskim granicama koji minimalno utječe na tlak
ležišta.
potash – potaša. (1) Karbonat kalija (potassium carbo-
nate). (2) Termin koji se slobodno rabi za označa-
vanje kalijevog oksida (potassium oxide), kalijevog
hidroksida (potassium hydroxide) ili čak samog kalija
kao, na primjer, u neformalnom izrazu potash spar
(kalijski glinenac ili feldšpat).
potash bentonite – kalijski bentonit, v. potassium ben-
tonite.
potash feldspar – kalijski glinenac (feldšpat). Pogrešan
naziv za kalijski glinenac ili feldšpat (potassium feld-
spar).
potash lake – kalijsko jezero. Alkalno jezero (v. alkali
lake) čija je voda bogata otopljenim solima kalija, v.
soda lake.
potash mica – kalijski tinjac (liskun). Pogrešan naziv za
tinjac (liskun) bogat kalijem, osobito muskovit.
potash spar – kalijski feldšpat, K-feldšpat. Neformalni
termin za kalijski feldšpat (potassium feldspar), tj.
ortoklas (orthoclase) ili mikroklin (microcline), ili za
smjesu feldšpata s najmanje 10% kalij-oksida. Sino-
nim: K-spar; v. soda spar.
potassic – kalijski. Termin za označavanje stijena ili mi-
nerala koji sadržavaju znatnu količinu kalija.
potassium – kalij. Kemijski element iz skupine alkalnih
metala. U prirodi je vrlo raširen u spojevima s drugim
elementima (npr. u glinencu, karnalitu, silvinu, kaini-
tu). Pokazuje slabu prirodnu radioaktivnost jer sadrži
malu količinu radioaktivnog izotopa 40K. Spojevi kali-
ja se u tehnologiji bušaćih (isplačnih) fluida, najčešće
kalij-hidroksid, radi pridavanja posebnih svojstava
isplakama (obično inhibirajuća). Sinonim: kalium.
potassium-argon age dating – kalijsko-argonsko dati-
ranje, v. potassium-argon dating.
potassium-argon age method – kalijsko-argonska me-
toda određivanja starosti; v. potassium-argon dating.
potassium-argon dating – kalijsko-argonsko datiranje.
Određivanje starosti minerala ili stijena u godinama
na bazi mjerenja omjera (odnosa) radiogenog ar-
gona-40 i kalija-40 i poznate brzine radioaktivnog
raspada (radioactive decay rate) kalija-40 u argon-
40. Sinonimi: K/Ar age dating, potassium-argon age
dating.
potassium bentonite – kalijski bentonit. Glina iz grupe
ilita (illite group) koja sadrži kalij i formirala se altera-
cijom vulkanskog pepela (alteration of volcanic ash);
metabentonit (metabentonite) koji se sastoji od slu-
čajno raspoređenih proslojaka ilita i monmorijonita
s omjerom 4:1. Sinonimi: K-bentonite, potash bento-
nite.
potassium-calcium age method – kalijsko-kalcijska
metoda određivanja starosti. Određivanje starosti mi-
650 potentiometric surface
nerala ili stijena u godinama na bazi mjerenja omjera
(odnosa) radiogenog kalcija-40 i kalija-40 i poznate
brzine radioaktivnog raspada (radioactive decay rate)
kalija-40 u kalcij-40. Metoda se rijetko primjenjuje
budući da nije isključen visoki prvobitni (početni)
sadržaj kalcija-40.
potassium hydrate – kalij-hidroksid, kalijev hidroksid,
kamena soda, v. caustic potash.
potassium hydroxide – kalij-hidroksid, kalijev hidrok-
sid, kamena soda, v. caustic potash.
pot belly – proširena sekcija bušotine. Prošireni dio
(sekcija) bušotine (kanala bušotine, wellbore) zbog
osipanja meke formacija (soft formation), na primjer,
šejla.
potential – potencijalna proizvodnja (kapacitet proi-
zvodnje). U tehnologiji proizvodnje nafte i plina –
dnevna količina nafte i/ili plina koju bušotina može
proizvesti prema rezultatima ispitivanja njenog po-
tencijalnog kapaciteta proizvodnje (potential test).
Utvrđuje se nakon završnog proizvodnog oprema-
nja službenim ispitivanjem, kojim se također odre-
đuje dopuštena proizvodnja bušotine. Kapacitet
proizvodnje, prognoziran tim ispitivanjem, naziva
se potencijal bušotine (well’s potential). Sinonimi: po-
tential capacity, potential production; v. potential test.
potential capacity – potencijalni kapacitet proizvodnje,
v. potential.
potential electrode – mjerna elektroda. U prospekciji
električnim metodama – jedna od dviju elektroda
sonde između kojih se mjeri razlika potencijala.
potential head – potencijalna visina, visina dizanja flui-
da, v. elevation head.
potential hydrocarbon liquid content – potencijalni
sadržaj tekućih ugljikovodika. Količina kapljevine koja
se potencijalno može kondenzirati po jedinici volu-
mena plina pri danom tlaku i temperaturi.
potential production – potencijalni kapacitet proizvod-
nje, v. potential.
potential reserves – potencijalne rezerve. Buduća pro-
izvodnja nafte i plina iz poznatih ležišta koja će se
ostvariti budućim metodama povećanja iscrpka.
Čine dodatne rezerve u odnosu na one za koje se
očekuje da će se proizvesti postojećom tehnologi-
jom. Sinonim: indicated additional reserves.
potential test – ispitivanje potencijalnog kapaciteta
proizvodnje. Ispitivanje protoka radi određivanja po-
tencijalne i maksimalne proizvodnje naftne i plinske
bušotine (količina nafte ili plina koju bušotina može
proizvesti pri specificiranim uvjetima tijekom da-
nog perioda, na primjer, tijekom 24 sata). Ispitivanje
može također zahtijevati državno regulativno tijelo
kako bi odredilo dopušteni kapacitet proizvodnje
(production allowable). Ispitivanje potencijalnog ka-
paciteta se obično izvodi na svakoj novoj bušotini i
periodički se ponavlja tijekom njena proizvodnog vi-
jeka. Proizvedena nafta se mjeri protočnim mjerilom
ili mjernim rezervoarom, a plin protočnim mjerilom
s prigušnicom.
potentiometric map – potenciometrijska (piezometrij-
ska) karta. Karta koja izolinijama ili drugim simboli-
ma prikazuje reljef potenciometrijske (piezometrij-
ske) površine (potentiometric surface) vodonosnog
sloja (akvifera). Sinonim: pressure-surface map.
potentiometric surface – potenciometrijska (piezome-
trijska, tlačna) ploha, v. piezometric surface.
pour point
pour point – temperatura (točka) stinjavanja, stinište,
granica tečenja. Najniža temperatura pri kojoj će naf-
ta ili naftni produkti još slobodno strujati, odnosno
temperatura pri kojoj prestaju strujati i počinju se
stinjavati (skrućivati). Stinište sirove nafte, jedna od
njenih karakteristika koja se navodi u izvještajima
o analizama nafte, indikacija je sadržaja parafina u
nafti – što je temperatura stiništa viša, nafta sadrži
više parafina. Pri niskim temperaturama parafin se
u sirovoj nafti počinje skrućivati tako da pumpanje
i transport nafte cjevovodima mogu postati nemo-
gući. Zbog toga je potrebno znati točnu tempera-
turu stinjavanja svake nafte. Stinište se može sniziti
zagrijavanjem nafte, a nafte s vrlo visokim stiništem
se moraju skladištiti u grijanim rezervoarima i tan-
kerima da bi ostale u tekućem stanju u područjima
s nižom temperaturom. Temperature stinjavanja si-
rovih nafti se kreću od –60 °C do +40 °C. Sinonim:
pour-point temperature.
pour-point additive – aditiv za snižavanje stiništa (tem-
perature stinjavanja), v. pour-point depressant.
pour-point depressant – aditiv za snižavanje stiništa
(temperature stinjavanja). Aditiv (kemijski agens)
koji se dodaje sirovoj nafti kako bi se snizilo njeno
stinište (temperatura pri kojoj dolazi do skrućivanja
parafina u parafinskim ili parafinom bogatim sirovim
naftama) da bi nafta mogla strujati pri niskim tempe-
raturama. Primjenjuje se za povećavanje proizvodnje
bušotina i strujanja u cjevovodima. Sinonim: pour-
point additive; v. flow improver.
pour-point temperature – temperatura (točka) stinja-
vanja, stinište, granica tečenja, v. pour point.
power oil – pogonska nafta. Pročišćena i stlačena siro-
va nafta koja se rabi za pogon hidrauličke dubinske
pumpe.
power rig – mehaničko bušaće postrojenje (uređaj), bu-
šaće postrojenje (uređaj) s mehaničkim pogonom, v.
mechanical-drive rig.
power rod tongs – automatski ključ (kliješta) za klipne
(pumpne) šipke. Pneumatski ili hidraulički ključ (kli-
ješta) za klipne (pumpne) šipke dubinske naftne
pumpe.
power slips – automatski klinovi za držanje bušaće kolo-
ne, v. automatic slips.
power swivel – pogonska rotacijska glava. U tehnici bu-
šenja – tip pogonske rotacijske glave kod bušaćeg
postrojenja s vršnim pogonom (top- drive swivel)
koja je obješena o pokretni koloturnik, kuku i eleva-
tor (stremene elevatora) i u sebi ima električni, pne-
umatski ili hidraulički motor za pokretanje (rotaciju)
kolone bušaćih alatki ispod sebe. Eliminira klasični
vrtaći stol (rotor, rotary table) i radnu šipku (kelly) i
omogućuje bušenje duljom kolonom šipki prije pro-
duljivanja kolone. Kolona bušaćih alatki se produljuje
na način da se nova bušaća šipka uvrne u glavu, dok
se bušaća se kolona drži klinovima. Primjenjuje se kada
je vrijeme rada bušaćeg postrojenja vrlo skupo i rabi se
za rotaciju bušaće kolone tijekom remontnih operacija
i za bušenje cementa, kanala bušotina malog promjera
i jezgara te za glodanje i rezanje cijevi.
power tongs – automatski ključ (kliješta) za cijevi. U
procesu bušenja – mehanička pneumatska ili hi-
draulička kliješta (air powered tongs, hydraulic powe-
red tongs) koja su obješena o žičano uže na radnoj
platformi (podištu) bušaćeg postrojenja (drill floor) i
651 Precambrian W
služe za zahvaćanje i spajanje ili otpajanje bušaćih
šipki (drillpipes), zaštitnih cijevi (casing) i uzlaznih ci-
jevi (tubing). Većina automatskih ključeva zahtijeva
držanje cijevi pri navrtanju i odvrtanju, neki mogu
biti kombinirani i za držanje i za zakretanje cijevi, a
neki imaju automatsko podešavanje specificiranog
zakretnog momenta (automatic torque adjustment)
pri navrtanju; v. tongs.
pozzolan, pozzolana, pozzuolana – pucolan. Kreme-
nasti materijal, poput dijatomejske zemlje (diato-
maceous earth), opalnog čerta (opaline chert) i nekih
tufova (tuffs), koji se može fino mljeti i miješati s por-
tland-cementom. Dobiveni pucolanski portland-ce-
menti (portland-pozzolan cements) su visoko otporni
na prodiranje i koroziju betona slanom vodom. Ter-
min se također piše u oblicima: puzzolan, puzzolano,
puzzuolana, puzzuolane.
prealpine facies – predalpski (predalpinski) facijes. Geo-
sinklinalni facijesi (geosynclinal facies), karakterizirani
neritičkim uvjetima s debelim sedimentima vapnen-
ca (limestone deposits) i grubog terigenog materijala
(coarse terrigenous material), koji sliče epikontinen-
talnim platformskim sedimentima (epicontinental
platform sediments). Obično su pokriveni flišem (kao
u alpskom području).
Precambrian, Pre-Cambrian – pretkambrij, prekam-
brij. Era geološkog vremena od početka Zemlje do
početka paleozoika, ukupno geološko vrijeme i nje-
mu odgovarajuće stijene prije početka paleozoika ili
paleozojske ere (v. Paleozoic), odnosno fanerozoika
ili fanerozojskog eona (v. Phanerozoic). Pretkambrij
je vrijeme formiranja Zemlje kao planetarnog tijela
(transformacije Zemlje iz mrtve planete u živu), uklju-
čujući litosferu, hidrosferu i atmosferu i pojavu bios-
fere. Obuhvaća oko 90% ukupnog geološkog vreme-
na i vremenski raspon (kako se procjenjuje i prema
raznim izvorima) od prije 3.800 do 570 (ili 4.600 do
560 ili 4.600 do 570 ili 4.500 do 570 ili 4.500 do 544)
milijuna godina i najstariji je dosad definirani interval
geološke povijesti Zemlje. Postoji nekoliko različitih
sustava (shema) podjele pretkambrija, pri čemu se u
svim podjelama kao kriterij primjenjuje postojanje ili
nepostojanje dokaza postojanju života: (a) na arhaik
(Archean) i proterozoik (Proterozoic); (b) na protero-
zoik, arheozoik (Archeozoic) i azoic (Azoic) – danas
su termini arheozoik i azoik zamijenjeni terminom
arhaik i hadej (Hadean), a u najnovije vrijeme se rabi
termin priskoan (Priscoan) za označavanje razdoblja
u kojem se još formirala Zemljina geosfera i nije po-
stojao život. Te tri ere (priskoan, arhaik, proterozoik)
danas su nazvane eonima (i time je napušten stari
termin pretkambrij) iako Američko geološko druš-
tvo (Geological Society of America) i Međunarodna
komisija za stratigrafiju (International Commission on
Stratigraphy) ignoriraju termin priskoan; (c) na arha-
ik, proterozoik i priskoan (Priscoan); (d) na pretkam-
brij W, X, Y i Z – podjela Geološke službe SAD (U.S.
Geological Survey), ili (e) na 8 era – Sinian (kasni pro-
terozoik), Riphean (srednji proterozoik), Animikean,
Huronian, Randian, Swazian, Izuan i Hadean.
Precambrian W – pretkambrij (prekambrij) W. Prema
četverodijelnoj, čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli
pretkambrija (v. Precambrian) Geološke službe SAD
(U.S. Geological Survey) – vremenski interval pret-
kambrija koji je trajao od njegova početka do prije
Precambrian X
2.600 milijuna godina; v. Precambrian X, Precambrian
Y, Precambrian Z.
Precambrian X – pretkambrij (prekambrij) X. Prema če-
tverodijelnoj, čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli
pretkambrija (v. Precambrian) Geološke službe SAD
(U.S. Geological Survey) – vremenski interval pret-
kambrija koji je trajao od prije 2.600 milijuna godina
do prije 1.700 milijuna godina; v. Precambrian W, Pre-
cambrian Y, Precambrian Z.
Precambrian Y – pretkambrij (prekambrij) Y. Prema če-
tverodijelnoj, čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli
pretkambrija (v. Precambrian) Geološke službe SAD
(U.S. Geological Survey) – vremensk interval pretkam-
brija koji je trajao od prije 1.700 milijuna godina do
prije 800 milijuna godina; v. Precambrian W, Precam-
brian X, Precambrian Z.
Precambrian Z – pretkambrij (prekambrij) Z. Prema če-
tverodijelnoj, čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli
pretkambrija (v. Precambrian) Geološke službe SAD
(U.S. Geological Survey) – vremenski interval pret-
kambrija koji je trajao od prije 800 milijuna godina
do prije 570 milijuna godina; v. Precambrian W, Pre-
cambrian X, Precambrian Y.
precipitate formation – nastanak (stvaranje) precipi-
tata. Pojava istaloživanja čvrstih čestica iz ležišnih
fluida u procesu proizvodnje usljed promjene ravno-
težnih uvjeta tlaka i temperature. Dio čvrstog preci-
pitata može nastati kada nekompatibilni radni fluidi
(u remontnim operacijama ili pri završnom proizvod-
nom opremanju bušotina) dođu u kontakt s ležišnim
fluidima i također nakon obrada kiselinom. Čvrsti
precipitat može začepiti perforacije i tako smanjiti
produktivnost bušotine; v. near wellbore restrictions.
precipitation facies – facijes uvjeta sedimentacije. Faci-
jesne karakteristike koje upućuju na uvjete sedimen-
tacije i odredive su uglavnom po sedimentnim struk-
turama, kao što su kosa slojevitost (cross-bedding) i
riplovi (ripple marks), i po primarnim komponentama
(osobito fosilima); v. alimentation facies.
precipitator – taložnik, precipitator. Posuda koja se rabi
u obradi proizvedene slojne vode. Sadrži sloj drvenih
strugotina ili sličnog materijala za koalescenciju glo-
bula nafte kada obrađivana voda struji kroz posudu.
precision – preciznost. (1) Stupanj slaganja (degree of
agreement) između mjerenja neke veličine, stupanj
finoće (degree of refinement) u izvođenju neke opera-
cije ili u iskazu rezultata. Preciznost se odnosi na kva-
litetu operacije kojom je dobiven rezultat, za razliku
od točnosti (v. accuracy) i ne smije se rabiti za taj ter-
min. (2) Odstupanje skupa procjena ili opažanja (step
of estimates, step of observations) od njihove srednje
vrijednosti (mean). (3) Stupanj savršenstva (degree of
perfection) metoda i instrumenata koji se rabe kada
se izvode mjerenja i dobiju rezultati visokog stupnja
točnosti.
preconsolidation pressure – prekonsolidacijski tlak. (1)
Maksimalni efektivni tlak (effective pressure) kojem je
podvrgnuto tlo ili sediment. (2) Tlak koji se očituje na
nekonsolidirani sediment od prijašnjeg ili sadašnjeg
nadzalegnutog materijala ili od desikacije (isušiva-
nja) silta ili gline, što rezultira kompakcijom (zbija-
njem) sedimenta. Sinonim: prestress.
prediagenesis – preddijageneza. Dio (etapa) singeneze
(v. sygenesis) koji je odgovoran za one dijelove (ele-
mente) koji su se pojavili nakon sinsedimentacije (v.
652 preorogenic phase
syndeposition), ali prije nego što su započeli glavni
procesi dijageneze, na primjer, procesi unutarnje se-
dimentacije klastičnog materijala (internal sedimen-
tation of clastic material).
preflood – fluid za predispiranje ležišta; obrok injektira-
nja fluida za predispiranje ležišta, v. preflush, 1.
preflush – fluid za predispiranje ležišta; obrok injektira-
nja fluida za predispiranje ležišta. (1) Fluid, odnosno
obrok fluida, koji se katkada injektira u naftno ležište
radi njegova kondicioniranja (regulacije saliniteta
ili pH slojne vode), kao prva faza kemijskih procesa
povećanja iscrpka nafte (polimernog, micelarno-po-
limernog i alkalnog zavodnjavanja) i kod primjene
mikroorganizama (MEOR). Otopina fluida za predis-
piranje može sadržati tzv. žrtveni adsorbent, relativ-
no jeftinu kemikaliju koja se adsorbira na površini le-
žišne stijene i time smanjuje adsorpciju i gubitak ak-
tivne kemikalije (na primjer, površinski aktivne tvari
iz micelarne otopine). Sinonim: preflood; v. alkaline
flood, micellar-polymer flood, polymer flood, microbial
enhanced oil recovery. (2) fluid za kondicioniranje bu-
šotine. U operacijama cementacije bušotina – fluid
koji se injektira u bušotinu radi razrjeđivanja buša-
će isplake i kao tampon (spacer) prije injektiranja
cementne kaše (cement slurry) tijekom cementacije
bušotine.
preflush injection – injektiranje fluida (obroka fluida) za
predispiranje ležišta, v. preflush, 1.
preflush solution – otopina za predispiranje ležišta, v.
preflush.
pregeologic – predgeološki. Termin za označavanje
vremena koje je prethodilo onom vremenu kada
je površina Zemlje postala u općim crtama slična
suvremenoj, na primjer, predgeološko vrijeme (pre-
geologic time) ili dio geološke povijesti koji prethodi
formiranju najstarijih stijena (prije približno 3 do 3,5
milijarde godina).
preglacial – predglacijalan. (1) Koji se odnosi na vrijeme
koje je prethodilo periodu glacijacije (oledbe, period
of glaciation), osobito na vrijeme neposredno prije
pleistocenske epohe. (2) Termin za označavanje ma-
terijala koji zaliježe ispod glacijalnih (ledenjačkih) se-
dimenata (glacial deposits), na primjer, rahli (rastresi-
ti) pijesak i šljunak koji zaliježu ispod tila (morenskih
glina, till) na Islandu (gdje se za njihovo označavanje
nepravilno primjenjuje termin predglacijalni nanos,
preglacial drift).
preload – pre(d)opterećenje, v. preloading.
preloading, pre-loading – pre(d)opterećivanje. Postu-
pak dodatnog opterećivanja nogu (papuča) samo-
podizne bušaće platforme (jackup rig) dodavanjem
vodenog balasta u spremnike uz noge platforme
kako bi se tijekom njena rada izbjeglo propadanje
nogu zbog djelovanja sile vjetra, valova i morskih
struja u procesu bušenja.
premature breakthrough – prerani prodor. Nailazak
fronte injektiranog fluida u proizvodnu bušotinu
brže nego što se prognoziralo (u procesu istiskivanja
nafte iz ležišta).
preorogenic phase – predorogenetska faza. Početna
faza orogenetskog ciklusa (v. orogenic cycle) koja
prethodi glavnim fazama orogeneze (climatic oroge-
ny). Predorogenetska faza odgovara vremenu formi-
ranja geosinklinala (formation of geosynclines) od ko-
jih je većina jasno djeljiva na eugeosinklinalni (unu-
pressolution
tarnji, eugeosynclinal, internal) i miogeosinklinalni
(vanjski, miogeosynclinal, external) dio – za prvi dio
je karakterističan intenzivni podvodni (podmorski)
vulkanizam (submarine volcanism), a za drugi slabi
magmatizam i karbonatno-kvarcitna sedimentaci-
ja. Predorogenetske plutonske stijene (preorogenic
plutonic rocks) su obično zastupljene ultramafitskim
tijelima i rijetko masivima ranih granita; v. orogenic
cycle, orogenic phase, postorogenic phase.
pressolution – tlačno otapanje, otapanje pod tlakom, v.
pressure solution.
pressolved – otopljen pod tlakom. U geologiji – termin
za označavanje sedimentnog sloja ili stijene u kojima
su zrna pretrpjela otapanje pod tlakom, na primjer,
tlačno otopljeni kvarcit (pressolved quartzite) – kvar-
cit čija su tvrdoća i homogenost uvjetovani gustom
teksturom formiranom uzajamnim proraštanjem
zrna kvarca podvrgnutih otapanjem pod tlakom.
pressure – tlak. Kontinuirana sila koja djeluje na jedini-
cu površine ili sila podijeljena jediničnom površinom
(omjer sile i ukupne površine). Mjerna jedinica tlaka
u SI sustavu je paskal (Pa), ali se često rabe i dopušte-
na izvansustavna mjerna jedinica bar te angloame-
rička mjerna jedinica psi.
pressure base – bazični tlak. Atmosferski tlak na koji se
izračunavaju volumeni plina. Definiran je propisima
i ugovorima. U SAD se razlikuje od jedne savezne
države do druge – često je jednak 1,016 bar (14,73
psia), u Teksasu iznosi 1,011 bar (14,65 psia), a u Lou-
isiani, na primjer, 1,037 bar (15,025 psia).
pressure bomb – tlačna bomba, zapisni (registracijski)
dubinski manometar. Instrument za mjerenje tlaka
u bušotini, nazvan »bombom« zbog oblika i ugra-
đenog satnog mehanizma. U instrumentu se nalazi
Bourdonova cijev za mjerenje tlaka, koja je poveza-
na s pisaćim perom i dijagramom. Sat u instrumentu
kontinuirano pokreće dijagram, a pero zapisuje tlak
u ovisnosti o vremenu (tijekom nekoliko dana). Tlač-
na bomba se spušta u bušotinu žičanim užetom.
pressure breccia – tektonska breča, v. tectonic breccia.
pressure buildup (build-up) – porast (povećanje) tla-
ka. Brzina kojom se slojni tlak povećava u bušotini
zatvorenoj nakon proizvodnje.
pressure-buildup (pressure build-up) curve – kri-
vulja porasta tlaka. Dijagram ovisnosti tlaka na dnu
bušotine (bottomhole pressure) o bezdimenzijskom
vremenu (dimensionless time) u polulogaritamskom
mjerilu. Sinonim: pressure-buildup plot.
pressure-buildup (pressure build-up) method – me-
toda porasta tlaka, v. pressure-buildup test.
pressure-buildup plot – krivulja porasta tlaka, v. pre-
ssure-buildup curve.
pressure-buildup test (testing) – ispitivanje metodom
porasta tlaka. Najuobičajenija, najjednostavnija i naj-
češće primjenjivana metoda ispitivanja bušotina pri
prijelaznim (transient) uvjetima strujanja. Ispitivanje
se sastoji od faze proizvodnje bušotine konstantnim
kapacitetom pri stabiliziranim uvjetima strujanja ti-
jekom određenog vremena, nakon čega se bušotina
zatvara (obustavlja proizvodnja) i mjeri porast njena
tlaka u ovisnosti o vremenu (također se izmjeri tlak
neposredno prije zatvaranja bušotine). Rezultati (po-
daci) ispitivanja služe za određivanje ležišnog tlaka,
efektivne permeabilnosti, stupnja oštećenja forma-
cije (skin-faktora), pada tlaka zbog skina, utjecaja
653 pressure drag
nepotpunog perforiranja zaštitne kolone (casing),
efektivnog radijusa dreniranja, udaljenosti do barije-
re strujanja i veličine ležišta. Nedostatak te metode
je gubitak proizvodnje zbog zatvaranja bušotine (što
može potrajati dulje vrijeme), ali se metoda smatra
najpouzdanijom s obzirom na dobivene podatke za
cijenu ispitivanja. Sinonimi: buildup test, bottomhole
pressure-buildup test; v. pressure-drawdown test, well
test.
pressure-charged valve – pneumatski zaklopac plin-
skog lifta. Zaklopac (ventil) plinskog lifta (gas lift val-
ve) u čijem se odzivnom elementu (obično mijehu,
bellows) primjenjuje tlak plina (najčešće dušika) za
zatvaranje.
pressure cone – konus drobljenja, v. shatter cone.
pressure-control equipment – uređaj za kontrolu
tlaka. Oprema što se instalira na vrhu erupcijskog
uređaja bušotine kada u kanalu bušotine koji je pod
tlakom treba izvoditi operacije, na primjer, perfori-
ranje novih intervala ležišta, privremene ili konačne
izolacije produktivnih zona ili spuštanje sonde za
karotažu proizvodnje. Uređaj se sastoji od stojke,
protuerupcijskog preventera (koji je već po svojoj
namjeni uređaj za kontrolu tlaka) i lubrikatora.
pressure-controlled gas lift valve – automatski zaklo-
pac (ventil) plinskog lifta, v. pressure-operated gas lift
valve.
pressure core – jezgra izbušena tlačnom jezgrenom cije-
vi, v. pressure coring.
pressure coring – bušenje jezgre (jezgrovanje) tlačnom
jezgrenom cijevi. Metoda specijalnog bušenja jezgre
(v. special coring) koja omogućuje bušenje i izvlače-
nje jezgre na površinu uz održavanje ležišnog tlaka
dušikom u sofisticiranoj tlačnoj jezgrenoj cijevi (pre-
ssure core barrel) kako bi se spriječili prodor isplake
(isplačnog filtrata) u jezgru i gubljenje nafte i plina
iz nje. Takva jezgra sadrži, osim ležišne nafte, i ležišni
plin. Metoda je prihvaćena kao najbolja za dobivanje
jezgara za određivanje zasićenja ležišta naftom na
bazi analize jezgre (vrlo važan podatak za donoše-
nje odluke o primjeni sekundarnih ili EOR-metoda).
Rukovanje takvim jezgrama uključuje istiskivanje
bušaće isplake iz unutarnje jezgrene cijevi gelom
koji se ne smrzava i zatim zamrzavanje cijelog sklopa
unutarnje cijevi u suhom ledu. Mogu se bušiti jezgre
promjera 6,35 cm (2,5 inča) i duljine 6 metara (20 sto-
pa) za tlakove do 700 bar.
pressure decay – opadanje tlaka. Smanjivanje tlaka,
obično postupno, od privremene, nenormalno viso-
ke vrijednosti do vrijednosti koja je bliža ravnotežnoj
u odnosu na stalne ili stacionarne uvjete sredine (ste-
ady-state environmental conditions.
pressure decline – pad (smanjenje) tlaka. Pad (gubitak)
ležišnog tlaka usljed proizvodnje nafte ili plina. Si-
nonimi: decline in pressure, drop in pressure, pressure
depletion, pressure drop, pressure loss.
pressure depletion – pad (smanjenje) tlaka, v. pressure
decline.
pressure-depletion drive – režim iscrpljivanja ležišnog
tlaka (ekspanzije plina), v. expansion gas drive.
pressure distribution – distribucija tlaka. Relativni tla-
kovi (gradijenti tlaka) u različitim dijelovima produk-
tivnog ležišta. Najniži tlakovi su u najbližem okolišu
proizvodnih bušotina.
pressure drag – otpor tlaku, v. pressure resistance.
pressure drawdown
pressure drawdown – pad (opadanje) tlaka. Pad (sma-
njivanje) ležišnog tlaka usljed proizvodnje. U leži-
štima s niskom permeabilnošću tlakovi u okolišu
proizvodnih bušotina mogu biti znatno niži nego u
glavnom dijelu ležišta.
pressure-drawdown test (testing) – ispitivanje bu-
šotine metodom pada tlaka, ispitivanje bušotine pri
konstantnoj proizvodnji. Ispitivanje bušotina radi
određivanja njihova proizvodnog kapaciteta nepre-
kidnim mjerenjem promjena dinamičkog tlaka na
dnu pri konstantnoj proizvodnji (pri jednom ili više
uzastopnih protoka bušotine). Budući da se u tom
tipu ispitivanja ležišni fluidi proizvode konstantnim
kapacitetom, ležišni tlak će padati na način koji ovisi
o svojstvima i uvjetima što vladaju u okolišu bušoti-
ne. Ispitivanje obično počinje zatvaranjem bušotine
tijekom vremena koje je dovoljno za izjednačavanje
tlaka u cijelom ležištu, tj. za postizanje statičkog
ležišnog tlaka (u starim ležištima to često neće biti
potrebno), nakon čega se bušotina pusti u proizvod-
nju i održava konstantni (ili promjenljivi) kapacitet
(protok) tijekom mjerenja uz neprekidno mjerenje
dinamičkog tlaka na dnu bušotine. Glavna pred-
nost te metode ispitivanja u odnosu na ispitivanje
metodom porasta tlaka (v. pressure-buildup test) je u
tome što se ne mora prekinuti proizvodnja (bušotina
proizvodi tijekom ispitivanja), a glavni nedostatak
je zahtjev da kapacitet proizvodnje (protok) bude
konstantan tijekom ispitivanja, što se rijetko može
osigurati. Rezultati ispitivanja (prikazuju se grafički
u obliku ovisnosti pada tlaka o logaritmu vremena
ispitivanja) služe za određivanje permeabilnosti
formacije, skin-faktora, produkta permeabilnosti i
debljine (kxh), volumena ležišta koji komunicira s
bušotinom (u nekim slučajevima) i koeficijenta tur-
bulencije (za plinske bušotine). Ispitivanje bušotina
metodom pada tlaka (pri konstantnoj proizvodnji)
preporučuje se na ležištima s uniformnim tlakom –
na novim bušotinama ili na bušotinama koje su bile
izvan proizvodnje neko vrijeme iz raznih razloga.
Poželjno je da kapacitet proizvodnje bušotine bude
dovoljno visok kako bi promjene tlaka bile lako vid-
ljive tijekom ispitivanja, također je poželjno osigurati
opremu za mjerenje proizvodnje nafte, plina i vode
u ovisnosti o vremenu tijekom ispitivanja te dubinski
manometar za dovoljno dugo mjerenje tlaka (kako
se ne bi morao izvlačiti i ponovno spuštati tijekom
testa); v. well test.
pressure drop – pad tlaka. (1) v. pressure decline; (2)
razlika tlaka između dviju točaka u sustavu struja-
nja fluida. Obično je uzrokovana otporom strujanju
usljed trenja.
pressure-drop loss – gubitak tlaka. Gubitak tlaka uzro-
kovan strujanjem fluida kroz cijevi, cjevovode ili pr-
stenasti prostor bušotine. Ovisi o brzini strujanja i o
svojstvima fluida te hrapavosti (stanju) stijenke cijevi
i njenoj konfiguraciji.
pressure-falloff (pressure fall-off ) test (testing) –
ispitivanje injekcijskih bušotina metodom pada tlaka.
Tip ispitivanja vodnih i plinskih injekcijskih bušotina
sličan (analogan) ispitivanju proizvodnih bušotina
metodom porasta tlaka (v. pressure-buildup test).
Sastoji se od injektiranja fluida konstantnim ka-
pacitetom do zatvaranja bušotine i mjerenja tlaka
(neposredno prije zatvaranja bušotine i nakon što
654 pressure interface
je zatvorena). Vrlo je važno odrediti karakteristike
formacije/ležišta u području injekcijskih bušotina
– ako se već u ranoj fazi injektiranja fluida u ležište
može procijeniti da postoji znatan skin-efekt, tada
se mjere za njegovo uklanjanje mogu poduzeti pri-
je nego što počne zavodnjavanje cijelog ležišta ili
polja i slično; ako se pokaže da skin-efekt postupno
raste s vremenom, mogu se poduzeti mjere da se to
spriječi uklanjanjem iz vode materijala koji začeplju-
je (blokira) pore. Također, određivanjem statičkog
tlaka u vodnoj injekcijskoj bušotini može se utvrditi
da injektirana voda ulazi u tzv. zonu gutanja (thi-
ef zone), a ne u željene intervale ležišta i, konačno,
određivanjem permeabilnosti sloja u zoni injekcijske
bušotine omogućuje se procjena buduće zavisnosti
između tlaka injektiranja i kapaciteta. Sinonim: falloff
test; v. well test.
pressure fracture gradient – gradijent loma (tlaka
loma) formacije, v. fracture gradient.
pressure ga(u)ge – manometar, tlakomjer. Instrument
za mjerenje tlaka fluida. Obično mjeri razliku između
atmosferskog i apsolutnog tlaka.
pressure gradient – gradijent tlaka. (1) Jednolična
promjena ili razlika tlaka između dviju točaka, brzina
promjene (smanjenja) tlaka u danom smjeru za odre-
đeni vremenski interval. U sloju ili ležištu gradijent
tlaka je promjena tlaka s dubinom (izražena u bar/m
ili psi/ft dubine). U stupcu vode gradijent tlaka iznosi
oko 0,1 bar/m. (2) Veličina gradijenta tlaka.
pressure head – visina tlaka. U mehanici fluida (hidrau-
lici) – visina stupca tekućine (height of column of liqu-
id) koju podržava ili je sposoban podržavati tlak p u
danoj točki tekućine; visina stupca fluida koja je po-
trebna za stvaranje određenog tlaka ili hidrostatički
tlak izražen kao visina stupca vode koji može podr-
žavati tlak na danom nivou (na primjer, tlak vode u
danoj točki u cijevi u kojoj se podigla djelovanjem
tlaka); energija koju posjeduje jedinica težine fluida
usljed njegova tlaka – ako je u danoj točki tlak p, vi-
sina tlaka u toj točki je p/w (w – težina po jednom
kubičnom metru ili kubičnoj stopi fluida); v. head,
elevation head, static head, total head, velocity head.
pressure integrity test – ispitivanje hermetičnosti. U
procesu bušenja – ispitivanje hermetičnosti ugrađe-
ne zaštitne kolone i cementne obloge, prirubnica u
glavi bušotine, protuerupcijskih uređaja (prevente-
ra), protupovratnih ventila i zasuna, sapnice, vodova
i armature na vodovima na nominalni tlak opreme
ili očekivani maksimalni tlak u bušotini. Izvodi se na-
kon svake ugrađene kolone zaštitnih cijevi, ali API-
norma također propisuje da se mora izvoditi svaki 21
dan bez obzira na trajanje bušenja. Tlačno ispitivanje
hermetičnosti se obavlja u nekoliko koraka (faza), pri
čemu se u svakom koraku može ispitati više dijelova
(komponenata) opreme. Prema API-normi, ispitiva-
nje traje 15 do 30 minuta (ovisno o komponenti koja
se ispituje), pad tlaka ne smije biti veći od 10% i tlak
se mora ustaliti već na početku ispitivanja.
pressure interface – uzajamni utjecaj tlakova. Uzaja-
mni odnos tlakova nekoliko pojedinačnih ležišta
čiju proizvodnju podržava djelovanje zajedničkog
vodonosnog bazena napajanja ili akvifera (pritjeca-
nje vode iz zajedničkog akvifera u ležišta). Pad tlaka
u jednom ležištu usljed proizvodnje će utjecati na
zajednički akvifer i, prema tome, na tlak i položaje
pressure loss
plinsko-naftnog i vodo-naftnog kontakta u drugim
ležištima.
pressure loss – pad (smanjenje) tlaka, v. pressure dec-
line.
pressure maintenance – podržavanje ležišnog tlaka.
Injektiranje fluida u naftno ležište (vode ili plina) tije-
kom njegove eksploatacije radi podržavanja ležišnog
tlaka na razini početnog ili nešto ispod početnog i
povećanja konačnog iscrpka nafte. Proces se pri-
mjenjuje u ranom životnom vijeku ležišta kako bi se
osigurala kontinuirana proizvodnja nafte na željenoj
razini. Često se primjenjuje i kada režim plinske kape
i vodotlačni režim (ekspanzija plinske kape i akvifera)
nisu dovoljno efikasni. Podržavanje ležišnog tlaka na
visokom nivou ima nekoliko prednosti – smanjuje
viskoznost nafte (zbog veće količine plina koji ostaje
otopljen u nafti), povećava efektivnu permeabilnost
za naftu (zbog smanjenog oslobađanja plina iz naf-
te) i produljuje eruptivni vijek ležišta (čime se sma-
njuju troškovi umjetnog podizanja nafte). Sinonimi:
maintenance of pressure, maintenance of reservoir
pressure, pressure maintenance of a field, reservoir pre-
ssure maintenance, reservoir repressuring; v. pressure
maintenance by gas injection, pressure maintenance
by water injection, gasflood, waterflood.
pressure maintenance by gas injection – podržavanje
ležišnog tlaka injektiranjem plina. Proces u kojem se u
naftno ležište injektira plin (obično suhi proizvedeni,
tj. nakon izvlačenja tekućih frakcija) radi podržavanja
ležišnog tlaka na odabranoj razini i nadomještanja
prirodne energije iskorištavanja ležišta. Na efikasnost
procesa utječu zasićenje ležišta naftom i plinom na
početku procesa, omjer viskoznosti fluida, relativne
permeabilnosti, brzina istiskivanja nafte, kut nagiba
ležišta i tlak podržavanja. Razlikuju se dva osnovna
tipa procesa – injektiranje plina u plinsku kapu (v.
gas injection into gas cap) i u naftnu zonu ležišta (v.
gas injection into oil zone). Plin se vrlo često upotre-
bljavao za podržavanje ležišnog tlaka iz nekoliko
razloga – laka dostupnost na mnogim poljima (pro-
izveden ili iz drugih izvora) i čuvanje proizvedenog
plina za buduće tržište vraćanjem u ležište. Problem
je rani prodor plina u proizvodne bušotine kroz zone
ležišta visoke permeabilnosti. Sinonimi: gas-injection
pressure maintenance, gas-pressure maintenance, gas
reinjection, gas repressuring, reservoir repressuring by
gas injection; v. pressure maintenance, pressure main-
tenance by water injection.
pressure maintenance by water injection – podr-
žavanje ležišnog tlaka injektiranjem vode. Proces u
kojem se u naftno ležište injektira voda radi podr-
žavanja ležišnog tlaka na odabranoj razini, nado-
mještanja prirodne energije iskorištavanja ležišta i
poboljšanja proizvodnih karakteristika. Tehnološki
je praktično identičan procesu običnog (konvencio-
nalnog) zavodnjavanja – jedina razlika među njima
je što se podržavanje tlaka primjenjuje prije nego
što je proizvodnja ležišta primarnim metodama
dosegla granicu ekonomičnosti. Voda je efikasniji
agens za istiskivanje nafte od plina zbog povoljni-
jeg koeficijenta pokretljivosti vode i nafte (homo-
genijeg napredovanja vode u ležištu). Problem je u
koroziji podzemne i nadzemne opreme i reakciji s
ležišnom stijenom. Sinonimi: water-injection pressure
maintenance, water-pressure maintenance; v. pressure
655 pressure relief
maintenance, pressure maintenance by gas injection,
waterflood.
pressure maintenance of a field – podržavanje ležiš-
nog tlaka, v. pressure maintenance.
pressure measurement – mjerenje tlaka. Mjerenje
tlaka u rezervoarima, cjevovodima ili procesnim po-
sudama u kojima se nalaze tekućine ili plinovi pod
tlakom. Također, mjerenje slojnih (ležišnih) tlakova
u bušotinama. Mjere se statički ili dinamički tlakovi
te apsolutni ili manometarski (apsolutni tlak minus
atmosferski).
pressure-operated gas lift valve – automatski za-
klopac (ventil) plinskog lifta. Zaklopac plinskog lifta
(gaslift) koji rabi tlak injektiranja radnog plina kao
primarni radni medij. Sinonimi: pressure-controlled
gas lift valve, pressure-operated valve.
pressure-operated valve – automatski zaklopac (ven-
til) plinskog lifta, v. pressure-operated gas lift valve.
pressure potential – hidraulički gradijent, v. hydraulic
gradient.
pressure probe – tlačna sonda, sonda za mjerenje tlaka.
Dubinski instrument za mjerenje tlaka u bušotinama
s plinskim liftom (gas-lift well) radi utvrđivanja pro-
puštanja plina.
pressure-pulse test – impulsno tlačno ispitivanje bušo-
tine. Metoda ispitivanja bušotina izazivanjem oštrog
impulsa tlaka u jednoj bušotini i detekcijom impulsa
tlaka u drugoj bušotini. Rabi se za određivanje karak-
teristika ležišta u području između bušotina.
pressure radius – polumjer (radijus) tlaka. Efektivni
polumjer povećanog ležišnog tlaka oko bušotine za
injektiranje vode.
pressure recorder – zapisni (registracijski) manometar
(tlakomjer). Instrument koji može zapisivati (registri-
rati) tlak na dijagramu (ugrađenom u njemu) ili može
imati elektronički uređaj za prijenos očitanja tlaka na
površinu. Rabi se za mjerenje statičkog i dinamičkog
tlaka u naftnim i plinskim bušotinama (na primjer,
tlačna bomba – v. pressure bomb).
pressure-regulating valve – tlačni regulacijski ventil,
ventil za regulaciju tlaka. Ventil koji zatvaranjem ili
otvaranjem smanjuje ili održava tlak u procesnom
sustavu.
pressure regulator – tlačni regulator, regulator tlaka.
Uređaj na ispuhu zatvorenog plinskog sustava pod
tlakom za održavanje tlaka u njemu unutar specifi-
ciranih uvjeta.
pressure release – rasterećenje tlaka. U geologi-
ji – usmjereni tlak koji se oslobađa unutar naslage
stijena pri njihovu rasterećenju zahvaljujući eroziji
nadzalegnutih naslaga ili uklanjanju ledenjačkog
pokrova, pri čemu dolazi do otkidanja vanjskih slo-
jeva stijenskih masa. Ta pojava se osobito opaža u
masivnim intruzivnim stijenama koje se cijepaju na
velike ljuske ili fragmente.
pressure-release valve – granični tlačni (rasteretni,
tlačni rasteretni, odušni, sigurnosni) ventil. Ventil za
sprječavanje porasta tlaka, odnosno za rasterećenje,
u sustavu (tlačnim posudama, cjevovodima). Pode-
šen je za otvaranje kada se tlak u sustavu vrati na
prethodno postavljenu vrijednost. Sinonimi: failsafe
valve, pop-off valve, pressure-relief valve, relief pressu-
re control valve, relief valve, safety valve.
pressure relief – uređaj za redukciju tlaka. Ventil ili dru-
gi mehanički uređaj (na primjer, lomljivi disk) za spr-
pressure-relief valve
ječavanje porasta tlaka u sustavu, i to tako da omo-
gućuje kontrolirano ili sigurnosno izlaženje tekućina
ili plinova iz sustava pod tlakom.
pressure-relief valve – granični tlačni (rasteretni, tlačni
rasteretni, odušni, sigurnosni) ventil, v. pressure-relea-
se valve.
pressure remanent magnetization (PRM) – tlačna
(piezo) remanentna (preostala) magnetizacija. Re-
manentna (preostala) magnetizacija (v. remanent
magnetization) koja je povezana s tlakom stijena. Ta
je pojava izraženija kada deformacija prelazi iz ela-
stične u plastičnu. Sinonim: piezo remanent magne-
tization.
pressure resistance – otpor tlaku. U dinamici fluida
– normalno naprezanje izazvano (uzrokovano) ubr-
zanjem strujanja, što rezultira smanjenjem tlaka na
stijenki od uzvodne do nizvodne strane objekta.
pressure restoration – obnavljanje (uspostavljanje) tla-
ka, v. repressuring.
pressure-sensing instrument – tlačno osjetilni (sen-
zorski) instrument. Instrument što je pričvršćen na
motoru električne uronjene pumpe (electric submer-
sible pump) za mjerenje tlaka i temperature. Izmjere-
ni podaci se prenose na površinu i ondje očitavaju.
pressure side – ulazna strana ventila. Visokotlačna
strana ventila (high-pressure side of valve) ili strana
ventila okrenuta prema struji fluida (upstream side of
valve) na kojoj fluid ulazi u njega.
pressure solution – otapanje pod tlakom, tlačno ota-
panje. Otapanje (u sedimentnim stijenama) koje se
pretežito zbiva na površinama kontakta zrna (kri-
stala) gdje je vanjski tlak veći od hidrauličkog tlaka
intersticijalnog (pornog, međuzrnskog) fluida. Re-
zultat tlačnog otapanja je širenje (povećavanje) po-
vršina kontakta i time smanjivanje pornog prostora,
što dovodi do kompakcije (zbijanja) stijene. Sinonim:
pressolution.
pressure storage – skladištenje pod tlakom. Skladište-
nje hlapljive tekućine ili ukapljenog plina pod tla-
kom kako bi se spriječilo njihovo isparavanje.
pressure surface – tlačna (piezometrijska, potenciome-
trijska) ploha, v. piezometric surface.
pressure-surface map – potenciometrijska (piezome-
trijska) karta, v. potentiometric map.
pressure surge – tlačni udar. Kratki, iznenadni impuls
povećanog tlaka.
pressure survey – mjerenje slojnog (ležišnog) tlaka.
Mjerenje tlaka, dinamičkog (flowing pressure) ili sta-
tičkog (shut-in pressure), na različitim dubinama u
bušotini. Izvodi se dubinskim manometrom (tzv.
tlačnom bombom) koji se spušta u bušotinu žičanim
užetom (wireline pressure bomb). Tlak se registrira u
manometru ili na površini.
pressure test – (1) ispitivanje tlaka. Mjerenje statičkog
i dinamičkog tlaka (flowing pressure, shut-in pressure)
u bušotinama radi određivanja srednjeg statičkog
ležišnog tlaka, proizvodnih karakteristika bušotine i
položaja nivoa fluida u kanalu bušotine (za projekti-
ranje opreme). (2) ispitivanje tlaka gubljenja isplake u
formaciju, v. leak-off test.
pressure texture – kataklastična tekstura, v. cataclastic
texture.
pressure-transient analysis – analiza neustaljenog
tlaka (neustaljene distribucije tlaka) – v. pressure-tran-
sient test.
656 preventer
pressure-transient test (testing) – ispitivanje bušotina
metodom neustaljenog tlaka (neustaljene distribucije
tlaka), ispitivanje tlaka pod prijelaznim uvjetima. Tip
(metoda) ispitivanja naftnih i plinskih bušotina koje
uključuje generiranje (stvaranje) i mjerenje promjena
tlaka u bušotini s vremenskom regulacijom protoka ti-
jekom njene proizvodnje i injektiranja ili nakon zatva-
ranja radi mjerenja (određivanja) utjecaja kapaciteta
proizvodnje i injektiranja fluida na tlak i, nakon toga,
procjene svojstava ležišta i karakteristika bušotine.
Praktični podaci koji se mogu dobiti tim ispitivanjima
su ležišni (slojni) tlak, poroznost, permeabilnost, skin-
efekt (oštećenje sloja ili poboljšanje njegove kvalite-
te), diskontinuiranost ležišta (granice), rezerve i drugi.
Ispitivanje tlaka pri prijelaznim uvjetima uključuje
ispitivanja proizvodnih bušotina metodama porasta
tlaka (v. pressure-buildup test), pada tlaka (v. pressure-
drawdown test) i višestrukih protoka (v. multiple-rate
flow test), ispitivanje injekcijskih bušotina metodom
pada tlaka (v. pressure-falloff test), ispitivanje bušotina
metodom interferencije (v. interference test) i ispiti-
vanje bušotina alatkom za testiranje koja se spušta s
kolonom bušaćih šipki (ispitivanje metodom DST – v.
drillstem test). Sinonim: transient pressure test.
pressure-type mechanical filter – mehanički filtar pod
tlakom. Tip filtra za pročišćavanje slane vode filtrira-
njem (cijeđenjem). Kao filtarsko sredstvo rabe se sor-
tirani pijesak i šljunak, granulirani antracit, grafitna
ruda ili sloj propusnih ploča od aluminij-oksida na
koji je nasut fini filtarski materijal jedne gradacije.
pressure-volume-temperature fluid properties
– PVT-svojstva fluida. Svojstva ležišnih fluida koja
zavise od tlaka i temperature (često samo od tlaka
budući da se pretpostavlja da je ležišna temperatura
konstantna). Bazični PVT-parametri svojstava ležišnih
(slojnih) fluida su ležišni volumetrijski faktori i faktor
otopljenog plina, a druga svojstva su tlak zasićenja
nafte, gustoća, viskoznost, konstante fazne ravnote-
že (K-konstante), pseudokritična svojstva, faktor stla-
čivosti plina (Z-faktor), izotermička kompresibilnost,
međufazna napetost i koeficijenti difuzije. Zavise
samo o tlaku, jer se pretpostavlja da je slojna tem-
peratura konstantna. Sinonim: PVT fluid properties; v.
PVT analysis.
pressure wave – P-val, v. P wave.
pressure well – injekcijska bušotina, v. injection well.
prestress – prekonsolidacijski tlak, v. preconsolidation
pressure.
pretension – prenateg. Nateg (tension) koji se primje-
njuje na nategnutu (zategnutu) nogu odobalne
paltforme (tension leg of offshore platform) u njezinu
položaju statičke ravnoteže s nultim pomakom (ze-
ro-offset equilibrium position). Kod poluuronjive plat-
forme (semisubmersible) i bušaćih brodova (drillship)
dodatni nateg sidrene linije (mooring system line) u
svrhu kompenzacije sila koje djeluju u nepovoljnim
uvjetima; v. pretensioning.
pretensioning – prenatezanje. Podešavanje vlačnog
opterećenja (pull load) svakog užeta sustava za si-
drenje (sidrene linije, mooring system line) na pluta-
jućem plovilu (floater), na primjer, na poluuronjivoj
platformi (semisubmersible), kako bi se kompenzirale
sile čije se djelovanje na užad očekuje; v. pretension.
preventer – preventer, protuerupcijski uređaj (preven-
ter), v. blowout preventer.
Priabonian
Priabonian – priabon. Stratigrafski kat gornjeg eocena
(Upper Eocene) u Europi – iznad luteta (Lutetian), a is-
pod rupela (Rupelian). Smatra se da uključuje katove
overs (Auversian) i barton (Bartonian). Obuhvaća vre-
menski raspon od prije 41 do 38 milijuna godina.
Primary – primarna era. Termin koji se početkom 19.
stoljeća primjenjivao kao ekvivalent termina Pri-
mitive (primitivna era) za označavanje vremenskog
razdoblja i njemu odgovarajućih stijena koji se da-
nas pripisuju pretkambriju (v. Precambrian). Termin
primarna era je kasnije bio proširen uključivanjem
donjeg paleozoika (lower Paleozoic), a još kasnije je
ipak bio ograničen na cjelokupnu paleozojsku eru.
Koncem 19. stoljeća termin je napušten u korist da-
našnjeg termina Paleozoic (paleozoik); v. Secondary.
primary – primaran. U geologiji – (1) Termin kojim se
označava mlada obala ili obalna linija formirani dje-
lovanjem uglavnom nemarinskih agensa i gdje va-
lovi nisu imali vremena proizvesti zamjetne efekte,
odnosno gdje se abrazijski procesi još nisu aktivno
manifestirali, na primjer, obale oblikovane dijastro-
fizmom (tektonskim procesima), vulkanizmom (vul-
kanskim procesima), subaeralnom sedimentacijom
ili erozijom kopna; v. secondary, 1. (2) Termin za ozna-
čavanje rudnih ležišta koja nisu bila podvrgnuta hi-
pergenom (supergenom) obogaćivanju.
primary arc – primarni luk. (1) U geologiji – zastarjeli
termin za vulkanski luk (v. volcanic arc) koji je izbo-
čen prema van od kontinenta i pokriva duboke tek-
tonske strukture. (2) v. internides.
primary casing cement job – primarna cementacija
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi), v. primary ce-
menting.
primary cementing – primarna cementacija. U procesu
bušenja – prva cementacija zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi, casing) koja se izvodi neposredno
nakon spuštanja zaštitnih cijevi u bušotinu (kanal
bušotine). Svrha primarne cementacije je: (a) posti-
zanje efikasne separacije zona formacije; (b) izolacija
formacija zasićenih ugljikovodicima od formacija
zasićenih vodom i jedne formacije zasićene ugljiko-
vodicima od druge takve formacije (na primjer naf-
tonosne formacije od plinonosne); (c) zaštita i osigu-
ranje zaštitne kolone u bušotini (kanalu bušotine) i
povezivanje zaštitne kolone s formacijom; (d) zaštita
produktivnih slojeva; (e) sprječavanje urušavanja
(zarušavanja) formacije; (f ) smanjivanje na minimum
opasnosti od erupcija iz zona s visokim tlakom; (g)
hermetička izolacija zone gubljenja cirkulacije ispla-
ke ili drugih formacija koje mogu uzrokovati proble-
me u procesu bušenja prije njegova nastavljanja; (h)
osiguranje pouzdane hermetičnosti bušotine i čvr-
stog uporišta za opremu ušća bušotine, i (i) zaštita
kolone zaštitnih cijevi od korozije slojnim vodama
bogatim sulfatima (ako je neposredno izložena vo-
dama ili je s njima u kontaktu). Sinonimi: first cemen-
ting, primary cementing job.
primary cementing job – primarna cementacija, v. pri-
mary cementing.
primary clay – primarna glina. Glina koja se nalazi na
mjestu svog formiranja, rezidualna glina; v. residual
clay, secondary clay.
primary creep – primarno (prijelazno) puzanje. Elastič-
na deformacija (elastic deformation) koja je vremen-
ski ovisna (ovisna o trajanju djelovanja sile) i rezultat
657 primary migration of hydrocarbons
je djelovanja konstantnog diferencijalnog napreza-
nja (jednosmjernog naprezanja) tijekom dugog vre-
mena. Sinonim: transient creep; v. secondary creep.
primary crude oil – nafta proizvedena primarnim me-
todama, v. primary oil.
primary dip – primarni nagib. Blagi nagib slojevitog
sedimenta (plohe slojevitosti) koji je vjerojatno po-
stojao u trenutku njegova taloženja. Sinonimi: depo-
sitional dip, original dip, initial dip (v.).
primary dolomite – primarni dolomit (dolomitna sti-
jena), ortodolomit. Sedimentna stijena – gusti, fino
teksturirani dolomit (dolomitna stijena), izgrađen
od zrna promjera manjeg od 0,01 mm, formiran na
mjestu neposrednom kemijskom ili biokemijskom
precipitacijom iz morskih ili jezerskih voda. Primar-
ni dolomit je karakteristično dobro stratificiran (fino
uslojen), bez fosila i proslojen anhidritom, glinom i
mikritnim vapnencem. Primarni dolomit je također
slično teksturirana dolomitna stijena izgrađena od
klastičnih čestica formiranih direktnom akumulaci-
jom sedimenta. Neki autori te stijene smatraju sindi-
jagenetskim. Sinonim: orthodolomite (v.).
primary drive – primarni ležišni režim (režim iskorišta-
vanja ležišta). U procesu razrade ležišta – prvobitna
sila (ili sile) koja uzrokuje strujanje nafte i/ili plina u
bušotinu. Najčešći primarni režimi naftnih ležišta su
režim otopljenog plina (solution-gas drive), plinske
kape (gas-cap drive), vodotlačni (water drive) i gravi-
tacijski režim (gravity drive), a plinskih ležišta režim
ekspanzije plina (expansion gas drive) i vodotlačni
režim (water drive). U svakom ležištu djeluje jedan,
a katkada dva ili više primarnih režima. Relativni
utjecaj pojedinih režima se može mijenjati tijekom
proizvodnje.
primary exploitation – primarna eksploatacija, eksplo-
atacija primarnim metodama, v. primary oil recovery,
1.
primary fabric – primarni sklop (građa) stijene, v. appo-
sition fabric.
primary geosyncline – primarna geosinklinala, ortoge-
osinklinala, v. orthogeosyncline.
primary gneiss – primarni gnajs. Stijena s planarnom ili
linearnom strukturom (planar structure, linear struc-
ture) koja je karakteristična za metamorfne stijene
(metamorphic rocks), ali bez primjetne granulacije
(zrnatosti) i prekristalizacije pa se, prema tome, sma-
tra da je eruptivnog (magmatskog) podrijetla (igne-
ous origin).
primary interstice – primarna šupljina (pora), v. original
interstice.
primary magma – primarna magma. Magma koja je
nastala ispod Zemljine kore. Termin se katkada pri-
mjenjuje kao sinonim termina parental magma (ma-
tična magma).
primary migration of hydrocarbons – primarna mi-
gracija ugljikovodika. U geologiji – oslobađanje spo-
jeva ugljikovodika iz kerogena u matičnim slojevima
ili stijenama (source beds, source rocks) i njihovo giba-
nje unutar pora finozrnastog matičnog sloja u stije-
ne nosioce nafte i/ili plina, odnosno migracija nafte
i plina iz matičnih slojeva (stijena). Procesi primarne
migracije nafte i plina su još slabo izučeni, jer su ri-
jetki podaci o geometriji pora i ovisnosti poroznosti i
permeabilnosti i distribuciji vode u matičnim stijena-
ma; v. secondary migration of hydrocarbons.
primary mineral
primary mineral – primarni mineral. Mineral koji se
formirao istovremeno sa stijenom u kojoj se nalazi
magmatskim, hidrotermalnim ili pneumatolitskim
procesima i sačuvao svoj prvobitni sastav i oblik; v.
secondary mineral.
primary oil – nafta proizvedena primarnim metodama.
Nafta koja se proizvodi prirodnim režimima iskori-
štavanja ležišta (djelovanjem prirodne ležišne ener-
gije, natural reservoir energy), za razliku od nafte koja
se proizvodi metodama povećanja iscrpka (zavod-
njavanjem, EOR-metodama); v. secondary crude oil,
tertiary crude oil.
primary oil production – primarna proizvodnja (dobi-
vanje) nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte primarnim
metodama, v. primary oil recovery, 1.
primary oil recovery – (1) primarna proizvodnja (dobi-
vanje) nafte, proizvodnja (dobivanje) nafte primarnim
metodama. Proizvodnja (proces proizvodnje) nafte
samo iskorištavanjem prirodne energije ležišta (na-
tural reservoir energy), koja se manifestira kao režim
istiskivanja nafte plinom (oslobađanjem i ekspanzi-
jom plina otopljenog u nafti, ekspanzijom plinske
kape) ili vodom (vodonosnog bazena napajanja
ležišta akvifera), kao ekspanzija fluida i ležišne sti-
jene, i gravitacijsko dreniranje, te kao kombinacija
djelovanja više tipova spomenutih režima. Sinonimi:
primary oil production, primary production, primary
recovery; v. gas-cap drive, solution-gas drive, water dri-
ve, secondary oil recovery, tertiary oil recovery, enhan-
ced oil recovery, pressure maintenance; waterflood. (2)
primarni iscrpak nafte, iscrpak nafte primarnim meto-
dama proizvodnje. Nafta proizvedena iz ležišta dje-
lovanjem njegova prirodnog režima (natural reser-
voir drive), odnosno iskorištavanjem (iscrpljivanjem)
samo njegove prirodne energije. Ovisi o tipu prirod-
nog režima iskorištavanja ležišta, karakteristikama
ležišne stijene (permeabilnost, heterogenost) i svoj-
stvima slojne nafte (ponajprije o viskoznosti) i varira
u širokim granicama. Najefikasniji prirodni režim je
vodotlačni (primarni iscrpak od 35 do 75% početnih
rezervi nafte u ležištu – v. water drive), zatim režim
plinske kape (iscrpak od 20 do 40% – v. gas-cap drive)
i otopljenog plina (iscrpak od 5 do 30% – v. solution-
gas drive). Primarni iscrpak teških nafti je znatno niži
(od 10 do 15% – v. heavy crude oil).
primary optic axis – primarna optička os. Jedna od dvi-
ju optičkih osi (v. optic axis) u kristalu koje su okomite
na kružne presjeke indikatrise i duž kojih sve zrake
svjetlosti (light rays) putuju jednakom brzinom (duž
kojih je brzina svih svjetlosnih zraka jednaka); v. se-
condary optic axis.
primary orogeny – primarna orogeneza. Orogeneza
koja je karakteristična za internide (v. internides) i
obuhvaća deformaciju (deformation), regionalnu
metamorfozu (regional metamorphism) i granitizaci-
ju (granitization); v. secondary orogeny.
primary permeability – primarna permeabilnost. Per-
meabilnost stijena nastala u vrijeme sedimentacije
(deposition) i litifikacije (otvrdnjavanja, lithification)
sedimentnih stijena (sedimentary rocks). Sinonim:
matrix permeability; v. permeability, secondary per-
meability.
primary phase – primarna kristalna faza. Jedina kristal-
na faza koja se može nalaziti u ravnoteži s danom
tekućinom. Takva faza se prva pojavljuje iz tekućeg
658 primary sedimentary structure
stanja pri hlađenju taljevine i iščezava zadnja pri za-
grijavanju sustava do temperature taljenja (tališta,
melting point).
primary porosity – primarna poroznost. Poroznost se-
dimentnih stijena (sedimentary rocks) koja je nasta-
la (formirala se) tijekom sedimentacije (deposition)
materijala i kasnije kompakcije (zbijanja, compac-
tion) i cementacije (cementation) sedimenata te je,
prema tome, svojstvena prvobitna karakteristika
stijena. Ovisi o mnogim faktorima – veličini i distri-
buciji zrna, stupnju cementacije stijene, uzajamnoj
povezanosti pora, pa treba razlikovati ukupnu (v. to-
tal primary porosity) i efektivnu primarnu poroznost
(effective primary porosity). Primarna poroznost se
može klasificirati prema vremenu i načinu formiranja
u stijeni i distribuciji pora na interkristalnu ili međukri-
staličnu (v. intercrystalline porosity), intergranularnu ili
međuzrnsku (v. intergranular porosity), međuslojnu i
mješovitu. Dominantna je u klastičnim (detritičnim)
sedimentnim stijenama, na primjer, pješčenjacima
(sandstones), konglomeratima (conglomerates), va-
pnencima (limestones). Sinonimi: matrix porosity, ori-
ginal porosity; v. porosity, secondary porosity.
primary precipitate – primarni precipitat. U geologiji
– precipitat koji je formiran neposrednim istaloži-
vanjem (precipitacijom), na primjer, evaporit nastao
isparivanjem (evaporacijom) slane otopine ili sedi-
ment formiran kao rezultat reakcije između otoplje-
nog materijala i suspendirane gline (glinovite sus-
penzije) ili kao rezultat promjene aciditeta (kiselosti)
ili pomaka oksidativno-reduktivnog potencijala.
primary production – primarna proizvodnja (dobiva-
nje), proizvodnja (dobivanje) primarnim metodama, v.
primary oil recovery, 1.
primary recovery – primarna proizvodnja (dobivanje),
proizvodnja (dobivanje) primarnim metodama, v. pri-
mary oil recovery, 1.
primary reserves – primarne pridobive rezerve. Re-
zerve nafte i plina koje su komercijalno pridobive
primarnim metodama iskorištavanja (djelovanjem
prirodnih ležišnih režima (natural reservoir drive) pri
tekućim ekonomskim uvjetima (za razliku od rezervi
nafte pridobivih metodama povećanja iscrpka – za-
vodnjavanjem i EOR-metodama); v. secondary reser-
ves, tertiary reserves.
primary rocks – (1) primarne stijene. Stijene čije su sve
komponente novoformirane čestice koje nikada nisu
bile komponente prije formiranih stijena i koje nisu
produkti alteracije (products of alteration) ili istiski-
vanja (products of replacement), osobito eruptivne
(magmatske) stijene (igneous rocks) formirane nepo-
sredno iz magme njenim skrućivanjem (kristalizaci-
jom) ili, na primjer, vapnenci nastali precipitacijom iz
otopine; v. secondary rocks. (2) primarne (primitivne)
stijene, v. primitive rocks.
primary sedimentary structure – primarna sedimen-
tna struktura. Singenetska sedimentna struktura
(syngenetic sedimentary structure) predodređena
uvjetima sedimentacije (sredine taloženja), uglav-
nom brzinom strujanja i intenzitetom (brzinom) ta-
loženja, i formirana prije litifikacije (konačne konso-
lidacije) stijena. Takva struktura uključuje slojevitost
u širokom smislu (osobito vanjsku formu slojeva i
njihov kontinuitet i jednoličnost debljine), znakove
na plohi slojevitosti (riplove i znakove u podini) i
primary stratification
deformacijske strukture koje su formirane prekon-
solidacijskim pokretima izazvanim nejednakim op-
terećenjem ili klizanjem i odronjavanjem. Sinonim:
primary structure.
primary stratification – primarna stratifikacija. Stratifi-
kacija koja se razvila u procesu sedimentacije. Sino-
nim: direct stratification.
primary stratigraphic trap – primarna stratigrafska (li-
tološka) zamka. Tip stratigrafske zamke za ugljikovo-
dike (v. stratigraphic trap) koja je formirana sedimen-
tacijom klastičnog materijala ili kemijskom sedimen-
tacijom ili dijagenezom ležišne stijene, za razliku od
sekundarne stratigrafske zamke (v. secondary strati-
graphic trap). Nastaju od pješčenjaka riječnih korita,
pješčanih uklopaka, pješčanih ispuna protoka, faci-
jesnih promjena, priobalnih sedimenata, ljušturastih
vapnenaca i raspadnutog (rastrošenog) magmat-
skog (eruptivnog) materijala. U primarne stratigraf-
ske zamke spadaju leće, pješčenjaci riječnih korita,
odobalni (priobalni) pješčani sprudovi, vapnenački
grebeni (rifovi) i ležišta u detritičnim vapnencima i
dolomitima. Sinonim: lithologic trap; v. combination
trap, structural trap.
primary structure – (1) primarna struktura stijene. U
geologiji – Struktura eruptivnih (magmatskih) sti-
jena (igneous rocks) koja je nastala istovremeno s
njihovim prodiranjem ili izlijevanjem, ali prije konač-
nog skrućivanja (stvrdnjavanja) magme, na primjer,
»jastučasta struktura« (pillow structure) formirana u
procesu erupcije lave ili raslojenost (layering) razvije-
na za vrijeme skrućivanja magme. (2) primarna sedi-
mentna struktura, v. primary sedimentary structure. (3)
primarna struktura (konstrukcija) platforme. Postolje
(jacket) i stupovi (piloti, piles, piling) morske (odobal-
ne) platforme (offshore platform), za razliku od palu-
be (deck) i modula (modules) platforme koji su njena
sekundarna struktura (secondary structure).
primary tracer – primarni trejser. Kemikalija koja formi-
ra kemijski spoj u ležišnim fluidima kada se injektira
u ispitivanu bušotinu i može se pratiti u ležištu; v.
secondary tracer.
primary water – primarna voda. Voda proizvedena iz
naftne zone ležišta.
primary wave – primarni val, P-val, v. P wave.
prime mover – pogonski motor. U procesu bušenja i
proizvodnje – motor (dizelski, električni ili plinski)
koji osigurava pogon na bušaćim postrojenjima
(drilling rigs) ili uređajima za pumpanje bušotina
(pumping units). Na bušaćim postrojenjima pogon-
ski motori su dizelski ili, rjeđe, plinski (rabe se dva
do četiri motora koji razvijaju snagu od 375 do 2.240
kW/500 do 3.000 KS – broj i veličina motora zavise
od veličine i kapaciteta bušaćeg postrojenja). Bušaća
postrojenja s električnim pogonom (electrical drilling
rigs) imaju dizelske motore koji pogone električne
generatore. Uređaji za pumpanje bušotina imaju ve-
ćinom trofazne izmjenične elektromotore (s brojem
okretaja 1.200 i snagom do 110 kW/150 KS).
primitive rocks – primitivne (primarne) stijene. Kristalne
stijene (crystalline rocks) u kojima nema ni fosila ni
fragmenata stijena i koje su, kako se tada vjerovalo
(termin je prvi put primijenjen 1756. g.), kemijskog
postanka (podrijetla) i formirane prije pojave života.
Osim toga, taj termin se primjenjivao za označavanje
stijena za koje se vjerovalo da su se formirale prve
659 prismatic
sudeći po njihovoj nepravilnoj kristalizaciji i nepo-
stojanju cementa. U primitivne stijene su bili uklju-
čeni gnajs (gneiss), kristalinični škriljavac (schist),
primarni vapnenac (primary limestone) i plutonske
stijene (plutoniti, plutonic rocks) poput granita. Ter-
min je danas zastario budući da se mnoge od tih sti-
jena sreću u svim geološkim dobima i formacijama.
Sinonim: primary rocks; v. secondary rocks.
primitive water – prvobitna voda. Voda koja je zatvore-
na u unutarnjim dijelovima Zemlje (u molekularnom
ili disociranom obliku) još od vremena formiranja
Zemlje; v. juvenile.
Primordial – primordijal. Zastarjeli sinonim termina
kambrij (v. Cambrian).
principal axis – glavna os. (1) U eksperimentalnoj struk-
turnoj geologiji – glavna os naprezanja (v. principal
axis of stress) ili glavna os deformacije (v. principal
axis of strain). (2) U kristalografiji – glavna kristalo-
grafska os (crystallographic axis) u kristalu. U tetra-
gonskom i heksagonskom kristalnom sustavu to je
vertikalna os ili os c, a u rompskom, monoklinskom i
triklinskom kristalnom sustavu je obično također os
c (iako u monoklinskim mineralima, na primjer epi-
dotu, glavna os može biti os b).
principal axis of strain – glavna os deformacije. Jedna
od triju uzajamno okomitih osi koje odgovaraju tri-
ma osima tijela koje su također bile uzajamno oko-
mite prije deformacije – nazivaju ih i osima elipsoida
deformacije (axes of strain ellipsoid). Najdulja (ili naj-
veća) jest os rastezanja (axis of elongation), a najkraća
(ili najmanja) je os skraćenja (axis of shortening).
principal axis of stress – glavna os naprezanja. Jedna
od triju uzajamno okomitih osi koje su okomite na
glavne ravnine naprezanja (v. principal plane of stre-
ss); v. principal axis, stress axis.
principal plane of stress – glavna ravnina naprezanja.
Jedna od triju uzajamno okomitih ravnina od kojih
je na svaku rezultantno naprezanje (resultant stress)
okomito, tj. ravnine duž kojih je smično (posmično)
naprezanje (shear stress) jednako nuli; v. principal
axis of stress.
principal stress – glavno naprezanje. Naprezanje koje
je okomito na jednu od triju uzajamno okomitih
ravnina koje se sijeku u točki tijela u kojoj je smično
(posmično) naprezanje (shear stress) jednako nuli;
naprezanje koje je okomito na glavnu ravninu na-
prezanja (v. principal plane of stress). Postoje tri glav-
na naprezanja – najmanje ili minimalno (least stress,
minimum stress), srednje (intermediate stress) i najve-
će ili maksimalno (greatest stress, maximum stress).
prism – (1) prizma, klin. U sedimentologiji – dugo usko
klinasto sedimentno tijelo (wedge-shaped sedimen-
tary body) čiji je odnos (omjer) širine i debljine veći
od 5:1, ali manji od 50:1, na primjer, aluvijalna lepe-
za (alluvial fan) koja graniči sa strminom ili jedna od
velikih nakupina konglomerata geološke prošlosti.
Takve prizme su tipične za orogene sedimente (oro-
genic sediments) formirane (nastale) tijekom perioda
intenzivnih deformacija kore, na primjer, za arkoze
koje se sreću u rasjednim rovovima (fault trough).
Sinonim: wedge. (2) prizma. U kristalografiji – oblik
kristala s 3, 4, 6, 8 ili 12 ploha s paralelnim bridovima
koji je otvoren samo s dviju strana na mjestima izlaza
osi paralelne s bridovima.
prismatic – prizmatičan, prizmatski. (1) Termin kojim se
prismatic cleavage
označava sedimentna čestica (sedimentary particle)
čija je duljina 1,5 do 3 puta veća od njene širine; v.
tabular. (2) Koji se odnosi na sedimentnu prizmu (se-
dimentary prism) – dugačko usko sedimentno tijelo
klinastog oblika (prism, wedge). (3) Koji se odnosi na
kristalografsku prizmu (forma kristala, crystallograp-
hic prism). (4) Termin kojim se označava kristal čija
je jedna dimenzija znatno dulja od druge dvije. (5)
Termin za označavanje metamorfne teksture (meta-
morphic texture) u kojoj je veliki dio zrna prizmatičan
i ima približno paralelnu orijentaciju.
prismatic cleavage – prizmatska kalavost. Tip kalavosti
(kalanja) minerala koja je paralelna s plohama priz-
me, na primjer, kalavost amfibola po plohi (110).
prismatic jointing – prizmatsko (stupasto) lučenje, v.
columnar jointing.
prismatic structure – prizmatska struktura, v. prismatic
jointing.
prismatic system – rompski (ortorompski) sustav (kri-
stalni sustav). Zastarjeli sinonim termina orthorhom-
bic system (v.).
probabilistic method of reserve estimation – pro-
babilistička (stohastička) metoda procjene rezervi.
Metoda procjene rezervi kada se poznati geološki,
tehnološki i ekonomski podaci rabe za davanje ras-
pona procjena s njihovim pripadajućim stupnjevi-
ma vjerojatnosti. Sinonim: stochastic method of re-
serve estimation; v. reserve estimate, reserve estimate
methods, deterministic method of reserve estimation.
probable additional reserves – vjerojatne dodatne
rezerve. Prema klasifikacijskom sustavu rezervi u
Kanadi (National Policy 2B-Canadian Provincial Se-
curities) – rezerve za koje analiza podataka bušenja
te geoloških, geofizičkih i tehnoloških podataka ne
omogućuje klasifikaciju u dokazane rezerve pri teku-
ćoj tehnologiji i postojećim ekonomskim uvjetima,
ali za koje takva analiza upućuje na vjerojatnost nji-
hova postojanja i budućeg iskorištavanja (proizvod-
nje). Vjerojatne dodatne rezerve koje će se pridobiti
EOR-metodama bit će dodatni iscrpak (iznad iscrpka
procijenjenog u kategoriji dokazanih rezervi) koji se
može realistički procijeniti za ležište na bazi EOR-
procesa, za koje je opravdano pretpostaviti da će se
primijeniti u budućnosti.
probable recoverable gas reserves – vjerojatne prido-
bive rezerve plina, v. probable reserves.
probable recoverable oil reserves – vjerojatne prido-
bive rezerve nafte, v. probable reserves.
probable recoverable reserves – vjerojatne pridobive
rezerve, v. probable reserves.
probable reserves – vjerojatne rezerve. Prema zajednič-
koj klasifikaciji rezervi nafte i plina američkog Druš-
tva naftnih inženjera (Society of Petroleum Engineers,
SPE) i Svjetskih kongresa za naftu (World Petroleum
Congresses, WPC) – klasa (kategorija) nedokazanih
rezervi (v. unproved reserves), zajedno s mogućim re-
zervama (v. possible reserves) čije postojanje nije do-
kazano geološkim i tehnološkim podacima o njima,
ali analiza tih podataka sugerira da je vjerojatnije da
su te rezerve pridobive nego da nisu pridobive. U
tom kontekstu, kada se rabe probabilističke metode
procjene rezervi, mora postojati najmanje 50%-tna
vjerojatnost da će stvarno proizvedene rezerve biti
jednake ili veće od sume procijenjenih dokazanih i
vjerojatnih rezervi.
660 prodelta
Općenito, vjerojatne rezerve ugljikovodika mogu
uključiti: (a) rezerve za koje se očekuje (predviđa) da
će biti dokazane uobičajenim bušenjem radi proši-
rivanja granica ležišta gdje je podzemna kontrola
nedostatna da se te rezerve klasificiraju kao doka-
zane (proved); (b) rezerve u formacijama za koje se
čini da bi mogle biti produktivne prema karotažnim
karakteristikama bušotina (ali nedostaju podaci
analiza jezgara i konačnih ispitivanja), a koje nisu
analogne produktivnim ili dokazanim ležištima u
području; (c) dodatne rezerve koje se mogu pripi-
sati interpolacijskom bušenju (izrada gušće mreže
bušotina) i koje se mogu klasificirati kao dokazane
(proved) ako je gušća, zakonom propisana, mreža
bušotina odobrena u trenutku procjene rezervi; (d)
rezerve koje se mogu pripisati metodama poveća-
nja iscrpka (poboljšanim metodama proizvodnje,
IOR) koje su uvedene ponovljenim, komercijalno
uspješnim primjenama – (aa) kada su projekt ili po-
kusna primjena planirani ali nisu u izvedbi), i (bb)
kada karakteristike ležišne stijene fluida i ležišta
izgledaju povoljne za komercijalnu primjenu; (e)
rezerve u području (dijelu) formacije koje se čini
odvojenim od dokazanog područja rasjedanjem,
a geološka interpretacija pokazuje da je odvojeno
područje strukturno više od dokazanog područja;
(f ) rezerve koje se mogu pripisati budućim operaci-
jama – uspješnim remontima bušotina, obradama
i ponovljenim obradama slojeva, zamjeni opreme
ili drugim mehaničkim postupcima gdje se takvi
postupci nisu dokazali kao uspješni u bušotinama
sa sličnim karakteristikama (ponašanjem) na analo-
gnim ležištima; (g) dokazane (proved) rezerve u do-
kazanim ležištima u proizvodnji gdje alternativna
interpretacija karakteristika ležišta i volumetrijskih
podataka upućuje na veće rezerve od rezervi klasi-
ficiranih kao dokazane.
Vjerojatne rezerve odgovaraju rezervama kategorije
C2 u klasifikacijskom sustavu rezervi bivšeg Sovjet-
skog Saveza i približno većem dijelu potencijalnih
rezervi kategorije C2 u klasifikacijskom sustavu koji
se primjenjuje u Hrvatskoj.
problematic fossil – problematični fosil, kvazifosil. Pri-
rodni objekt, struktura ili znak u stijenama koji su
slični fosilu, ali čija je organska priroda ili podrijetlo
vrlo sumnjivo. Sinonim: dubiofossil; v. pseudofossil.
processed gas – obrađeni (prerađeni) plin. Prirodni plin
iz kojeg su uklonjeni tekući ugljikovodici na postro-
jenju za obradu (preradu) plina (v. gas plant).
process gas – tehnološki plin. Plinovita sirovina predvi-
đena za daljnju obradu ili preradu radi obogaćivanja
ili dobivanja kemijskih proizvoda.
processing plant – postrojenje za obradu (preradu) pri-
rodnog plina, v. gas plant.
prod cast – odljevak udarca. U sedimentologiji – odlje-
vak znaka (traga) udarca (v. prod mark) tvrdim pred-
metom koji se sastoji od kratkog hrpta (grebena)
uzdignutog niz tečenje i strmog završetka. Sinonim:
impact cast.
prodelta – prodelta. Dio delte koji se nalazi ispod dubi-
ne (zone) efektivne erozije valovima (effective depth
of wave erosion), leži izvan granica fronte delte (del-
ta front) i blago je nagnut prema dnu bazena u koji
delta napreduje. U toj zoni klastični riječni sedimenti
(clastic river sediments) već prestaju biti glavni dio se-
prodelta clay
dimenata dna bazena (basin-floor deposits). Prodelta
se potpuno nalazi ispod nivoa vode.
prodelta clay – prodeltna glina. Finozrnasti materijal
riječnog podrijetla (vrlo fini pijesak, silt i glina) koji
se sedimentirao u obliku široke lepeze na dnu mora
ili jezera izvan (dalje od) glavnog dijela delte; mate-
rijal pridnenih sedimenata delte (donjeg dijela delte
– bottomset beds).
prod mark – znak (trag) udarca. Kratki znak (trag) tvr-
dog predmeta (v. tool mark), orijentiran paralelno sa
strujanjem, koji je formiran (nastao) udubljivanjem
predmeta u dno i zatim njegovim podizanjem iznad
dna. Znak udarca se postupno produbljuje niz stru-
janje i zatim strmo završava. Njegov longitudinalni
(uzdužni) profil je asimetričan. Sinonim: impact
mark.
produced gas – proizvedeni plin. Prirodni plin proizve-
den bušotinom. Može biti naftni ili kaptažni (v. asso-
ciated gas) ili slobodni plin (v. nonassociated gas).
Proizvedenim plinom se također naziva plin koji
struji u bušotinu u procesu bušenja tijekom plinske
karotaže.
produced gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni (trenutni,
trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski faktor, v.
producing gas-oil ratio.
produced water – proizvedena voda. Slana voda pro-
izvedena bušotinom zajedno s naftom ili plinom.
Udjel takve vode u ukupno proizvedenom slojnom
fluidu može biti znatan tako da se na polju moraju
instalirati uređaji za njenu separaciju i obradu za
odlaganje u posebne bušotine ili za zavodnjavanje
ležišta.
producer – proizvodna bušotina, v. producing well.
producer gas – (1) generatorski plin. Niskokalorični
plin (plinovito gorivo, fuel gas) s visokim sadržajem
ugljik-monoksida i vodika dobiven propuhivanjem
sloja užarenog goriva (koksa, ugljena) ili ugljikom
bogatih organskih otpadaka strujom zraka ili smjese
vodene pare i zraka. Također, plin dobiven podze-
mnim rasplinjavanjem ugljena. Sinonimi: generator
gas, product gas. (2) miješani generatorski plin, v. se-
mi-water gas.
producible well – profitabilna bušotina. Bušotina koja
je sposobna proizvoditi ugljikovodike u isplativim
količinama. Ne mora nužno biti u proizvodnji u raz-
matranom trenutku (na primjer, zbog nepostojanja
stalnih proizvodnih ili transportnih instalacija na
polju).
producing gas-oil (gas/oil) ratio – proizvodni (trenut-
ni, trenutni proizvodni, trenutni ukupni) plinski faktor.
Omjer volumena plina (u standardnim kubnim me-
trima ili stopama) proizvedenog na površini iz bu-
šotine i jediničnog volumena nafte (u standardnim
kubnim metrima ili barelima) u danom vremenu.
Plin uključuje i naftni (otopljeni, solution gas) i slo-
bodni (free gas). Prema nekim definicijama, sinonim
je gas-oil ratio. Sinonimi: instantaneous gas-oil ratio,
instantaneous producing gas-oil ratio, instantaneous
total gas-oil ratio, produced gas-oil ratio.
producing horizon – (1) produktivni horizont, v. pro-
ductive horizon. (2) produktivna zona, v. pay zone.
producing life of a field – proizvodni vijek (proizvodni
životni vijek, period eksploatacije) polja. Trajanje ek-
sploatacije (iskorištavanja) naftnog ili plinskog polja
od početka proizvodnje do granice njene rentabil-
661 production casing string
nosti. Sinonimi: depletion period, life of a field, lifetime
of a field, production life of a field.
producing mechanism – mehanizam proizvodnje
(iskorištavanja ležišta), v. drive mechanism.
producing platform – proizvodna platforma, v. produc-
tion platform.
producing reserves – iskorištavane rezerve, v. proved
developed producing reserves.
producing string – kolona uzlaznih cijevi, tubing, v. tu-
bing.
producing well – proizvodna bušotina. (1) Bušotina
koja proizvodi komercijalne količine nafte i/ili plina.
Sinonimi: output well, producer, production well. (2)
Bušotina za proizvodnju nafte i/ili plina na polju za
razliku od injekcijske bušotine (injection well), ser-
visne bušotine (service well) ili napuštene bušotine
(abandoned well).
producing zone – produktivna zona, v. pay zone.
product gas – (1) generatorski plin, v. producer gas. (2)
sintetski plin. Plin dobiven posebnim postupkom
proizvodnje. Sinonim: end product gas.
production – (1) proizvodnja. Faza eksploatacije (isko-
rištavanja) naftnih i plinskih polja, skup operacija
na naftnim i plinskim poljima koje uključuju proi-
zvodnju fluida bušotinama, separaciju proizvedenih
fluida (produkcije) na površini i skladištenje, mjere-
nje proizvedenih količina i druge obrade fluida za
transport cjevovodima. Slijedi nakon faze geoloških
istraživanja i utvrđivanja ekonomične proizvodnje
ispitivanjima. Proces proizvodnje uključuje vađenje
sirove nafte ili prirodnog plina iz podzemlja, separa-
ciju nafte, plina, vode i pijeska i odlaganje svih ne-
poželjnih produkata. U najužem smislu, proizvodnja
se može odnositi samo na proces dobivanja nafte ili
plina iz podzemlja. (2) proizvodnja, produkcija. Proi-
zvedena količina (volumen) nafte ili plina tijekom
određenog vremenskog intervala.
production and reserves forecast – prognoziranje
dinamike proizvodnje i rezervi. Vrijednosno procje-
njivanje proizvodnih karakteristika ležišta i njego-
vih rezervi u prošlosti i sadašnjosti i prognoziranje
(predviđanje) njegova budućeg ponašanja primje-
nom standardnih metoda (volumetrijska metoda,
metoda materijalne bilance, analiza krivulja pada
proizvodnje) i suvremene tehnologije – numeričkih
simulacija (black oil simulacije, višekomponentne si-
mulacije, simulacije EOR-procesa).
production casing – eksploatacijska (proizvodna) za-
štitna kolona (kolona zaštitnih cijevi). Zadnja, najdulja
i najdublje ugrađena (spuštena) zaštitna kolona (ko-
lona zaštitnih cijevi, casing) u bušotini. Često se ugra-
đuje duž cjelokupnog produktivnog intervala (zone)
ležišta i zatim perforira kada se bušotine opremaju za
proizvodnju. Promjeri eksploatacijskih zaštitnih kolo-
na su najmanji i variraju od 6 do 24,5 cm (23/8 do 95/8
inča), a tipični promjeri su 14 ili 19,4 cm (51/2 ili 75/8
inča). Namjena eksploatacijske kolone je zaštita ka-
nala bušotine i dubinske opreme, izolacija slojnih flu-
ida i sprječavanje njihove migracije. Sinonimi: capital
string, final casing, final casing string, flow string, inner
casing string, inner conductor, long string, oil casing, oil
casing string, oil string, pay string, production casing
string, production string, string of production casing.
production casing string – eksploatacijska (proizvod-
na) zaštitna kolona, v. production casing.
production ceiling 662 production-decline curve

production ceiling – maksimum proizvodnje. Maksi- ciju glatkog opadanja s najvećom proizvodnjom na
malna proizvodnja na nekom polju (području ili re- početku iskorištavanja, a s najmanjom proizvod-
giji). Ta se gornja granica proizvodnje može postaviti njom na kraju, kada su bušotine, ležište i polje blizu
ograničenjima koja su nametnule tehničke mjere, iscrpljenosti. Ekstrapolacijom krivulje