Professional Documents
Culture Documents
žargonizmi u području
mehaničke obrade drva
Prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Žargon je jezična varijanta u kojoj se uz
korištenje standardnog jezika (ili lokalnog
dijalekta) koristi i terminologija specifična za
neku struku ili dobnu skupinu. Takvi leksemi
koji se koriste u žargonu nazivaju se
žargonizmima (Wikipedia).
Žargon je govor užeg profesionalnog kruga,
uvriježeni jezik određene struke koji se spontano
razvio neovisno o službenom nazivlju, osobit po
tome što je riječima preuzetim iz govornoga
jezika pridodao nova značenja koja često nisu
razumljiva onima izvan struke
(www.jezikoslovac.com)
U području mehaničke obrade drva češće je
korištenje žargonizama nego u drugim
područjima drvne tehnologije
Struka uvažava korištenje žargonizama u praksi i
razgovornom jeziku, u stručnoj i znanstvenoj
komunikaciji treba upotrebljavati stručno
nazivlje
Žargonizmi se u velikoj mjeri koriste na web
stranicama povezanim s oglašavanjem prodaje
strojeva i alata što upućuje na značajnu uporabu
u komunikaciji
Zbog toga je vrlo važna izrada strukovnog
nazivlja te povezivanje strukovnog nazivlja
sa žargonizmima. Tu nam je potrebna pomoć
stručnjaka iz prakse kako bi uvrstili sve
žargonizme koji se koriste i ispravno ih
povezali sa stručnim nazivima
Važno je napomenuti da se baza STRUNA može
pretraživati i prema žargonizmima i na taj način
se može doći do stručnog naziva i definicije
pojma
Najčešće su žargonizmi u području obrade
drva izvedeni iz odgovarajućeg naziva u
njemačkom jeziku
Na primjer:
Neki se strojevi u žargonu nazivaju prema
poznatom proizvođaču strojeva
U struci često ima prevedenih termina koji su
praktično neprevodljivi pa često dolazi do
neshvaćanja o čemu se točno govori.
Također, događa se da pojam koji se u struci
koristi, u hrvatskom jeziku u uobičajenoj uporabi
ima potpuno drugo značenje pa se ne preporuča
koristiti takve pojmove
PRIMJER 1.
POJAM – debljanje drva
ZNAČENJE – obrada drva na debljači
s ciljem postizanja određene dimenzije drvnog
elementa (dimenzije debljine ili širine)
Staničić, Nikola: DRVODJELJSKA
TEHNOLOGIJA OBRADE 2 - STROJNA
OBRADA DRVA, Školska knjiga, Zagreb,
1979.
PRIMJER 3.
blanjanje i glodanje
Blanjanje (www.enciklopedija.hr)
blanjanje, postupak oblikovanja materijala odvajanjem čestica (skidanjem
strugotine) ravnocrtnim gibanjem alata ili obrađivanog predmeta (obratka).
Za blanjanje drva služi ručna → blanja, a za blanjanje kovina rabi se alatni stroj,
blanjalica. Ona se sastoji od postolja, stola na koji se pričvršćuje obradak, stalka s
držačem noža i od mehanizma koji pretvara rotacijsko gibanje motora u ravnocrtno
gibanje stola ili stalka s držačem noža. Blanjalica za kovine, kratkohodna (giba se
alat) i dugohodna (giba se obradak), služi za obradbu ravnih ploha, a s pomoću
dodatnih naprava može obrađivati i plohe zakrivljene u smjeru okomitom na glavno
ravnocrtno gibanje, zatim za izradbu utora i proreza različita oblika. Kratkohodna
blanjalica ima horizontalni rezni hod alata, a kratkohodna vertikalna blanjalica
uobičajeno se naziva dubilica i služi za izradbu utora i sličnih oblika te zupčanika i
zubnih motki. Tehnološke karakteristike blanjalice određene su najvećom duljinom
ravnocrtnog gibanja, brzinom glavnog gibanja i veličinom radnog prostora.
Blanjalica za obradbu drva danas više nije u upotrebi, već se rabi ravnalica za
obradbu užih drvenih površina (daske), debljača za finu i točnu obradbu paralelnih
površina dasaka na određenu debljinu i kombinirana ravnalica-debljača. Međutim,
ni u jednom od navedenih strojeva za obradbu drva glavno gibanje alata
nije ravnocrtno već rotacijsko, pa to zapravo nisu blanjalice nego glodalice.
Lexikon der Holztechnik
Spanendess Bearbeitungsverfahren mit
gerader Schnittbewegung zum Herstellen von
glatten, ebenen, geschweiften und profilierten
Flächen sowie Werkstücken bestimmter Dicke
mit Handwerkzeugen und Maschinen
https://hr.wikipedia.org/wiki/Blanjanje
Blanjanje je postupak obrade metala (ili drugih
materijala) koji radi na istom principu kao i
tokarenje, dakle odvajanjem strugotina
pomakom noža u odnosu na obrađivani
predmet.
Irena Dević: Alati i strojevi u obradi drva,
Mikema d.o.o., I. izdanje, 1997.
Blanjalica je radni stroj za ravnanje stranica
drvenih obradaka, koji su prethodno piljenjem
grubo prizmirani, radi dobivanja detalja zadanog
poprečnog presjeka. Blanjalice ravnaju drvo
blanjanjem. Načelo je blanjanja da osovina s
noževima rotira na kružnici radijusa r, a noževi
zasjecaju drvo koje se giba prema noževima u
smjeru svoje uzdužne osi. Zbog dvosmjernog
gibanja drva i noževa obrađena površina nije
ravna nego valovita.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Stro
jna_obrada
Glodanje je postupak obrade skidanjem
čestica kod kojeg alat obavlja glavno
gibanje. Posmično gibanje je uvijek pod
nekim kutom u odnosu na os rotacije
alata i obavlja ga ili obradak ili alat.
Obavlja se alatima s više jednakih
oštrica ili sa sastavljenim alatima. Sve
oštrice toga alata nisu istodobno u
zahvatu.
Glodalo služi za raznoliku upotrebu
obrade materijala odvajanjem čestica,
npr. za poravnavanje, izradu
prizmatičnih rubova, izradu čepova,
izrezivanje, urezivanje, prerezivanje,
izradu različitih utora, izradu zubaca, za
rezanje navoja itd. Zbog toga je i oblik
glodala raznolik.
Fräsen ist ein Fertigungsverfahren der
Hauptgruppe Trennen, bei dem mit einer kreis-
bzw. bogenförmigen Schnittbewegung glatte,
ebene, parallele, geschweifte und profilierte
Flächen sowie Nuten, Schlitze, Federn, Zapfen,
Langlöcher u. a. hergestellt werden
(Taschenbuch der Holztechnik).
Glodanje je obrada drva uz odvajanje strugotine i
kružno ili lučno glavno gibanje alata pri čemu se
postižu glatke, ravne, paralelne, zakrivljene ili
oblikovane površine kao i izrađuju žljebovi,
prorezi, pera, klinovi, utori.
istovrijednica - engleski: wood milling; wood
shaping
istovrijednica - njemački: Holz fräsen
blanjanje drva
status naziva: naziv || obrađivač: Ružica Beljo Lučić || faza obradbe: obrađivač radi || autorski: ne
definicija: obrada drva pravocrtnim gibanjem alata ili obratka uz odvajanje strugotine pomoću ručnih alata ili
strojeva s ciljem postizanja glatke ravne, zakrivljene ili oblikovane površine ili određene debljine obratka
status naziva: naziv || obrađivač: Ružica Beljo Lučić || faza obradbe: urednik pregledao || autorski: ne
definicija: oblikovanje profila, elemenata spojeva ili zakrivljenih kontura obradaka rezanjem drva pri čemu se