StJ'Ula 1144· - Broj 31

SLu2BEm LlST SFRJ Petalr, I. lipnja lllL

all.

Ha temelju &na oI{).Zakona 0 mjerntm jedinieama i mjerilima (:oSluibeui Iist SFlUc, br. 13/76 I 74/_ direktor Saveznog zavoda za mjere i dragoejene kovine propisuje

PRA VILNIK

o IZMJENI PRAVU.JfIKA 0 IIETKOLOSKIM UV~ JETIMA Z& INDUKCIISK.A BKOIILA ZA ELEK~ TRICNU ENERGUV. JtA~EDA TOCNOSTI 2,5

Clan 1.

U Pravilniku 0 metrolosklm uvjetima za indukcijaka brojila za elektricnu energiju, razreda toenostt 2,5 (»Sluzbeni Hst SFRJ«, br. 29/77 i 52/78), u clanu 10. odredba Pod 1) mijenja se i glasi:

101) brojila za prikljucak preko mjernih .transformatora _ do 31. prosinca 1982 ;".

Clan 2-

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Sluzbenom listu 8FRJ«.

Br. 0214-4284/1 Beograd, 22. svibnja 1981.

Direktor Saveznog zavoda za mjere i dragocjene kovine

Mllisav Vojicic, v. r.

_S14.

Na -temelju clana "30. st. 1. [ 3. Zakona 0 standari1i.zaciji (,.Sluzbeni list SFRJ .. , br, 38/77 1 11/80), u I!UgIa:snc.ti sa savez.nim sekretarom Ell narodnu obranu . I predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku t Sndustrlju, direktor Saveznog zavcda za standardizaeiju propisuje

PRAVILNIK

o TEHNICInM NORMATlVlMA ZA IZGRADNJU OBJ£l[ATA VISOKOGRADNJE U SEIZMICKIM PODRUCJlMA

1. orcs ODREDBE Clan 1.

Ovim !Ie pravilnikom propisuju tehnlekl normativl za izgradnlu objekata visokogradnje ru nastavku teksta »objekata«) u selzmlckim podrucilma VII, VIII I IX stupnja vseizmlcnostl po ljestviei MCS (Mercalll, Cancani, Sieberg), Uvjeti za lzgradnju obiekata visokogradnje u selzrniekim podruciima ~ stupnja utvrrtuju se na osnovi posebnih istraZivanja, kao sto se to zahtijeva za lokacije objekata izvan kategorije.

Clan 2.

U skladu S odredbama ovog pravilnika objekti !Ie vlsokngradnje u seizmickim pcdrudiima (u nastavku teksta .. objekti visokogradnje-) projektiraju tako da potrest najiaceg Intenziteta mogu uzrokovati ostecenja nosivih konstrukctja, all ne smije doci do rusenla tib objekata.

~n •• "

SimboH upotrijebljenl U ovome pravllnlku fmaju ova znacenja:

It.

fm .. (m)

H (m)

G (10 KN) S (HI KN)

K

K. K.

T (sec)

SI (10 KN)

G, (10 KN) H, (m)

Q. (10 KN)

MI, I (10 KNr-'1 el (m)

K.

6. (H) KN) " ~/o'

Ii' (Ofo)

a. (10! Kpa)

~B (10 Kpa) ~t (10 Kpa) hi (em)

y

d (em)

ami •• (10 Kpa) CJ. (10 Kpa)

'1'. (10 Kpa)

0"",. (10 Kpa)

P (10 KN)

F (eml)

- koeficijent kategorije objekta,

- maksimalnl horizontaln1 progib

objekta,

- visina objekta od terena,

- ukupna teiina objekta,

- ukupna horizontalna odnosno

vertikalna seizrnicka sila odnos .. no. sila na elementu konstrukcije,

- ukupnl seizrnicki koeficijent za horizontalni smjer,

_ koeficijent kategorije objekta, _ koeficijent seizrnickog intenzi .. teta,

- koeficijent dlnamlcnostt,

- koeficijent duktiliteta i prigU.;

§enja.

- perioda oseilaeije prvog oblika osctlacija objekta,

_. seizmicka horizontalna sila u I-tom katu,

_ tezina l-tog kata,

- visina i-tog kata ad gornjeg ruba temelja,

- ukupnl seizmickl koefieijent za vertikalni smjer,

- poprecna seizmicka sila u I-tem katu,

- torzijskl moment u l-tom katu,

- razrnak izmedu centra krutosti I

centra masa u I-tom katu,

- koeficijent za proradun seizmll! ... kih utjecaja na .elemente kenstrukeije,

_ tezina elemenata konstrukcije, - postotak vlal!ne armature,

_ postotak tla~ne armature,

- prosje~ni napon u elementu konstrukcije od vertikalnog opterei:enja,

~ I!vrstoi:a prlzme betona, - cvrsto~a koeke betona, _ visina I-tog kata,

- laktor sigurnosti,

- debljina -zldova,

. _ dopustenl glavni vIaeni naponi, ~ glavni vIaenl naponl u zidnim elementima,

;;.. prosjecn! napon smicanja u zldnom elementu od leizmll!kih sila,

~ glavnl vlal!ni napon u zidu prt ruAenju,

_ koeficijent povecanla ween .. tri~nosti,

- uzduzna sUa zbog veI1ikalnott opterecenja u stupu,

-- povrsina presjeka.

. .......... I~-~.- .. -------"----------"" .... ,.--~ .. -,--'""'+.-, ........ ' .. '-' .... "~-""-.---.

.-..,....-------- ...... - i

Petak. S. lipnj. 198t_

'BroJ 11 - Stnaa. N

II. ItATEGORIZAClJA OBJEKATA vtSOKOGRADNJE Clan 4.

Objektise ~sokogradnje, prema ovorn pravilniku, svrstavalu u ave kategorijel

Kategorija objekta

Koetlcijent kategorlJe ob)elda It.

Vrsta objekta

Izvan kategorije

Objekti visokogradnje u sklopu tehnoloAkih rjcienia nuklearnih elektrana; objekti sa transport i skladiStenje :mpaljivih tekutina i plincva: skladis.ta tokslenih materijala; energetski objekti installrane snage vise ad 10 MW; Industrijski dimnjaci; vazniji objekti veza 1 telekomunikacija, zgrade vise ad 25 kat ova te drugl objekti visokogradnje 0 cijoj ispravnosti ovist iunkcioniranje drugih tehnicko-tehnoloskih sistema, potemecaji kojih mogu izazvatl katastrofalne posliedice odnosno nanljetl velike materijalne stete lIirot

drustveno.l zajednici .

1. kategorija

1,5

Zgrade s prostorllama za vete skupove ljud! (kinematografske dvorane, kazalista, tiskultnrne, Izlofuene i sliene dvorane): fakulteti; §k?le; zdravstveni obj-ekti; zgrade vatrogasne sluzbe ; Gbjekti veea kOji ntsu uvriteni u prethodnu kategoriju (PTT, RTV i drugi); industrijske zgrade sa skupocjenom opremom; svl energetski objektl Instalirane snage do II} MW; zgrade koje saddle predmete posebne kulturne I umjetntcke vrfjednostl t druge zzrade u kojima se obavljaiu aktivnostl posebno vazne za drustveno-poltttcke 7.3- [ednice

II. kategorija

1,0

Stambene zgrade; hotell: restorani; ',I4vne zgrade koje nisu svrstane u prvu kateguriju ; indus.trijsk.e zgrade koje nlsu svrstane u prvu kategoriju

III. kategori,!l

IV. kategorija

Pomoeno-prclzvndne zgrade; agrotehnickt objektl

Privremenl objekti tije rusenie ne moze ugrozltl ljudski zivot

9,'

Clan 5.

Objekti se visokogradnle I kategorlie koH su lzvan seizmi~klh podru~ja analiziraju prl proiektiran}u 'na optere~enle lntenzlteta vn stupnja, s koeflCi.ientom It. - t,O.

Objektl visokogradnje IV kategorije ne proracunavaiu sena djelovanje sei2IDi~b sila,

III. SEIZMICNOST I SEIZMICKI PARAMETRI Clan 6.

Seizmicka se opasnost pojedinih seizmickih podrucja pri projektiranju obiekata visokogradnja ocjentuie prema privremenoj seizmicko] karti teritorija Socijahsttcke Federativne Republike Jugoslavlje, sa-, stavl ieno] na osnovl podataka 0 potresima §to su se dogodili.

Seillni~ka opasoost i potrebnl parametri za poiedina sei7.ITIicka podrucja utvrduju se na osnovl detaljne serzrnidke rajonizacije i seizmleke mlkrorajonlzacije,

Clan 7.

lzmickog intenztteta K, I koeficijent dinamil!nostl It .. posebnim istraflvanjlma gradevlnskih povrsina od ... nosno kartom seizrnlcke mikrorajonizacije opcine,

Clan 8.

Za projektiranje obiekata vlsokogradnje izvan kategorije lz clana 4. ovog prnviln.ika potrebno Ie nai-' prije potanko proucitl seizmtenost Iokacija namijenj~ nib _ izgradnju objekata, 1 odredlti projektni i maksimalni potres na osnovi istralivania seizmickog rizika,

IV. LOKALNI UVJETI TLA Clan 9.

Utjeeaj se _ lokalnih uvjeta tla uzima U obzlr prl odredivanju seimrlCkih utjecaja na konstrukciie ohjekata vise*ogradnje n i nt kategorije pomoeu koefi .. cijenta dinamicnostl. k clana 25. ovag pravilnika;. ovisno 0 kategoriji tla na kojem objekt treba gradiW Kategorija se tla odreduje prema kategorlzacijl u tab .. liel I, na OMovi a:eotehru~kih is.pltivanja lokacii~

'Za projektiranje se ooiekllta svrslanth u ! _ ka~ fnreniersko-geoloSkih t hidrogeolo§kihpodataka, geoli'"

loriju (tlan 4) mora najprije definiratl koefici,jent se- zikalnlh i drugih istrazivanja tIL

8trana 846 - Bro] 31

SLu2BENT LIST SFR.T

Petak, II. lJpnj. 1981.

Tablica L

Kate~ Ilorije tJa

------------------------------

Karakteristi~ni profll tla

-.

L

8tjenovito t polustjenovito tIo (krtstalaste &tijene, skriljavct, karbonatne stijene. vapnenac, lapor, dobro cementirani k(inglomera~i I &:Ii~no). Dobro zbijeno i tvrdo tlo debljma manje od 60 m, od stabilnih naslaga ~ljunka, pijeska i tvrde gline povrh ~vrste geoloske formacije.

II.

Zbijeno f polutvrdo tlo i dobro zbijeno i tvrdo tlo debljine ve~e od tiO m, od stabilnih naslaga 51junka, pijeska i tvrde gline povrh ~vl"ste geoloske formacije.

111.

I

Malo zbijeno j meko tlo debljine veteod 10 m od rastresitog sljunka. srerlnje zbijenog pijeska i tesko gnieeive gline. -sa slojevima ili bez slojeva pijeska ilj drusoga ne!. koherentnog materijala tla.

~----------~-------

Lokacije objekata visokogradnje I i lJ kateaortje na kojima uvjeti tla nisu dovolino poznati mogu se svrstan u II kategoriju tla,

Clan 10.

Ako Ie rijef 0 tlu kod kojeg se za potresa javlja c'linamicka nestabilnost kao posljedica pojave likvefakcije rastresitoga pjeskovitog I drugog materijala zasi~enoga vodom, intenzivnih slijeganja, potave kllzma, obrusavanja, rasi iedanja i sli~nog, posebnim se terenskfrn i labnraterijskirn ispitivanjima utvrduiu moguenosti i trvjetl izgradnje objekata.

Ako to nije posebno uvjetovano namtcnorn objekta, objekti se vtsokozradnje ne ,izvode na dina.m.itld nestabilnom tlu Izivj pijesak, muljevito flo. klizista, rasjedi, nestabilne padine, tlo podlozno likvr takci]! i intenzivnom slijeg'lnju).

Clan 11.

Za tlo za koie se standardnim geotehnickim Ispitlvanjima utvrdi 'mogucnost pojave dinamii'ke nestabilnosti, posebn-m se terenskim j. Iaboratorijsklm ispitivantem utvrrluju mozucnosu i uvieu projektiranja i izgradnje objekta visokogradnje.

V. PRORACUNSKE METODE, DOPUSTENI NAPONI I POMACI

Clan 12.

Nosive Sf' kon~t.rul~cije objekata anallzlraju 'po teorf 'granicnih stania iii PO teOriji elastfenosti,

Clan 13.

Ako se proracunava no teQriji els5til!nl'»lti, d()puAteni se nannnl moau povecati za 50R/o, pr:l I!emu se ne flmije prem!1<'i Ii enmica razvlaeen ia. Kod kOvina bea hrazltp {'rn",;"e razvlacenja donustenl napon ne smlje premasitt IlO~16 CVfEtoce materijala.

Clan 14.

nopu*1eno optereeenje. 1;111 flc, za l1ajnepovo]JnJju kr.mbinAcUu ~ehmjckjh i nstatth utjecs}a, odreduje se tflko da !{oeficijent sigurl1QSti na po!avu 810ma u tlu IznOei 1,5.

Clan 1!1.

Ako se noslva konstrukcija proraeunava metod om Il'snifnib stanja, primjenjuju sa ovt koeflcijenti sigurnosti:

- za armirsnl i prednapregnuti beton

- za celicne kcnstrukcije

- za zidane konslrukcije

1,30 1,I! 1,50

Clan 16.

Maksimalni horizontalni progib objekta za propllana seizmieka opterecenja odreden po teoriji elasticnosti Iznosi ;

H

600

gdje je H visina objekta, ne uzirnajue! u obzir utjecaJ tIa.

Pri odre<'livanju najveeih progiba utjcca] se tJa posebno odreduje, ako je to nuino.

VI. PRORACUN SEIZM1CKIH SIL"."

1. OSDove proracuna

Clan 17.

Konstrukeiie se objekata visokogradnje promi'll. navaju na dielovanje horizonlalnih seizmlekih sila, najmanje u dvije medusobnn ortogonalne ravnine,

Clan 18.

Na dielovanjs vertikalnih seizmiC'kih slla posebne Be prnra~unavaju konzolne konstruxclfe i druse konatrukci,ie kod kojih utiecaj vertikalnih seizmick ih sila mole biti mierodavan.

Clan 19.

Ukupna se tezina objekta G odreduje kao zbro] stalnog opterecenia. vjerojatnoga korisnog opterecenia i opterecenja snijegom.

Vjerojatno se knrisno opteredenls uzima u vi~in' od 500/. opterecenja odredanoga propistrna za opter e~enja Ako je kortsno opterecenfe veliko (skladlsta, silosi, knjiznice, arhivi I dr.), seizmlcke se sile odre~uiu za na inepovoljni ii sluilaj maksimalnoga orlnosno minimalnona stvarnoz opterecenia.

Opterecenje od vjetra I korisno onterecenie kra~ nova ne uzima se u obzir kod seizmickog proracuna,

Teiina stalne oprema uzima se u punom Iznosu,

Clan 20.

St>izmicki se proracun konstrukclia Izvodi metooom ekvivalentnoga statickog eptereeenja iIi metodom

dlnamlcke analize.

. t. Metoda ekvivalentnoga staUeko( optere~enja Clan 21.

Ukupna hortzcntalna seizmlcka slla S odred~je se prema izrazu:

IdJe je:

K - ulrnJ)nf !e'lzmil!kf koeficijent ea honzonfal~t IInjel'

,-.----------------------------------------------------_.~

._. __ ,,1

Petak, I. Upnja 11)11.

8LU2BENl LIST SFRJ

Broj 31 - Strana 847

C - ukupna tdinaobjekla i opreme prema tlanu 19 .. ovog pravilnika.

. Clan 22.

Tezina se objekta odreduje kao tei-ina )z.nad gernjeg ruba temelja odnosno, ako ie rijec 0 podrurnsko] kruloj konstrukciji, iznad gornjeg ruba tih konstrukeija.

Slupanj MeS VB.

V 111.

IX.

K. 0,025 0,050 0,100

Clan 23.

Ukupni seizmickl koelicijent K proracunava Be prema izrazu i

Clan 25,

Koeficijent dinarnienosti K4 odreduje se prema tabBei 2. ili prema dijagramu M, ovisno 0 kategorijl tla:

I.

'l'abHtla L
Oranltne
Koeficijent vrijednGBti
koeficljenta K.
0,50
It.- 1,0 > Itt < 1,33
T
e,70
IL- 1,0 > Itt < 0,47
T K = K. . K •. Kd . K.

gdje je:

J(ategcl'ija tla

K. - koeficljent kalegorije ohjekta,

K. - koeficijent seizmitkog lntenziteta, K4 - koeficijent dinamtenostl,

K. - koeficijent duktiliteta i prigusenja,

Minimalna vrijednost ukupnoga seiz.mit'kog koe:Ucijenta K ne smije bit! manja od 0,02-

Clan 24.

Velicina koelicijenta seizrniekog intenziteta K. l&oos:i:

n.

0,00

1,0 > It. <: o,eo

m.

T

"

D1JAGRAM M

I<d,t-----------------------...., 1.00-f-------------..

I l<ATEGORIJA

0.47 0.33

I I

-------...,.T'~-- ......... ...,.--t-.:.. ,

If. '1 '

-------~--'~--r--------

I I I

: I

In KATEGORIJA

• I

. I

-- ..... ~ ........... ,.. ... -

0.60

n KATEGORIJA

Clan 28. 2) 2.8. konstrukcije od armiranih zidova i ~eli~nili

Periode se slobodnih oscilacija konstrukcija pro- konstrukcija s dijagonalama. 1 Iznosi 1,3;

raeunavaju metodama dJnamlke gradevinskih kon- 3) UI zidane konstrukcije pojacane vertikalnim

strukcf ja ill prema pribllznim Izrazima osnovanim na serklai.ima od armiranog betona te vrlo visoke i vitke

dinamici konstrukcija. konstrukcije s malim prtguseniem. kao 5to su vi-

. Za .krute se.arrntranobetonske i zidane objekte do sokl lndustrtjskl dimnjaci, antene, vodot.ornjevi t

pet katova, ako se ne proraeunava perioda slobodnih druge konstrukcije s osnovnom periodom oseilacija

oscilacija, uzima maksimaloa vrijednost koeticijenta T 2: 2,6 sec, i iznosl 1,6;

h~ prema tablici 2. za odgovaraJuce uvjete tla, 4) za konslrukcije s fleksibiJnim prizemljem iii ka-

tom odnosno naglorn promjenom krutosti te konstruk-

Clan 27. cije od oblcnih zidova, i il.nmi 2,0.

Koefieijent Be duktiliteta I priguienja K.. ovisno Clan 28.

e lipu' konstrukcije, odreduJe: ,. -

1) za BVe suvremene konstrukcije od ,armiranog Umjesto proraeunom prema izrazu n i!lana23.

IJetonl!, sve _l!e1i~e _ kqnatrukclje,osim za konstrultcije ' . ()vog pravllnika, koostrukcije 8 fleksibilnim prtzem· bavedene u totki 2. OVOI tlana. I sve suvremene drvne. Ij&m t1l "atom mogu se prerai'unavati metod()III' dina-

konstrukcl;e. '-oslm za konstrukcije Dabrojene \I toCk! mM!ke anaU'tA! na dtelovsnie p1'ojektnoga 1 maksimalnQ

I. OWl Han .. I tzn08l 1,'; '. - ~ekivanOil potresa.

______________ .~ . .._..'~...,~ ~ -~- ,_ '_ _, .. /. , '_~·~, .. · .. ~._. __ ._,_u._ ".· · .. 0 ••• u·~"'" , .. " .. ,~, .

Strana 841 - Broj 31

SLU7RF.NT LIST SFR.)

PetalC, I. DpnI. Ion.

Clan 29.

Ukupna se setzmieka sila po visinl konstrukcije raspodjeljuje:

1) metodom dinamike,gradevinskih konstrukclla, 21 pribliztlim izrazlma prema I!lanu 30. ovog praVilnikB.

Clan 30.

Za objekte do pet katova selzmicke se slle raspe,:eduju prema pribliinom lzrazu :

Gj·Hj Sj=5·-0---

!G,.H1 i-1

gdje je:

s. - seizmicka horizontalna sila u I-tem katu, G, - telina i-tog kata,

R, - visina i-tog kata od gornjeg ruba temelja.

Clan 31.

Za os tale objekte, osim za obiekte za koje je obavezan proracun metod om dtnamlcke analize, ukupna Ie IeizrniC!ka sila po visinl konstrukcija raspodjeljule tako lito se 85'/0 S raspodijeli prems izrazu Iz l!lana 36. bvog pravilntka, a ostatak od 15'/t S stav! kao kontentrirana sila na vrhu objekta.

Clan 32.

T Ukupna se verUkalna selzmieka sila S odreduja

poema izrazu:

gdje je:

K, - ukupnl seizmlckl koeficijent za vertikalnl smjer.

(J - ukupna teZina objekta (clan 19).

C1~n 33.

Ukupni se seizmil!ki koeficijent za vertikalni smjer proracunava prema Izrazu:

K. - 0,7 • K - 0,7 • K •• K •. Kd . K.

gdje je:

K - ukupnl seizmitki koeficijent za hcrizontalnl srnjer,

Koeficijent K odreduje se prema Izrazu ~z clan.

23. ovog- pravllnika, uzima.ju~i l'lII periodu oseilacija periodu oscilacija za vertikalnl smjer promatrane konatrukcije iIi elementa konstrukcije.

Clan 34.

Ve1icina torzlisklh momenata u tloertu objekta Izraeunava se za svaki kat konstrukcije prerna Izrazuj

M", - Q, . e. ' K.

gdle je:

Q. -v~a vrljednost horiznntalne poorecne selzmh"ke sile od dva lzabrana srniera-u i-tom katu,

eo. - l"Ilzmak Izmec!u centra krutosti 1 centra mas.

U t-tom katu,

K. - koeficijent povanja ekscentricnostl zbolJ apreg:nutostl horizontalnih t torzijsldh vtbracija I zbog nejednakog pomaka stopa temelja. Ako se De proracunava koefleijent K .. prihva~a se da je K. - 1,5.

U proracunu se uzimaju u obzir sve mase §to s. nalaze Iznad tata za kojl se lzral!unava velil!ina toetijskih momenata.

elan 3S.

Utjecaj se selzmiilkih sila na elemente konstrukelle Izracunava prema Izrazu:

S = K. . K.. O.

gdje je:

K, - koeficijent seizmickog tntenziteta prema ~anu 24. OVog pravilnika,

K. - koeficijent prema flanu 36. ovog pravilnika, G. - tefina elementa kcmstrukcije za kojl se lzrailunava selzmiilka sila.

Clan 36.

Ve1icina koeficljenta K. odredena [e u tabllci 3.

Tabllea t.

Elementl konstrukclje K.

Smjer djelovanja

- zidovi lspune;
nenoslel 'udovl 2,S ok om Ito na povrlinll
- balkoni 6,0 okomlto na povrsinu
- dtmnjaet I spremnlcl
na objektu 6,0 bile II kojem smjel'1l
- zidani parapetl,
ograde 10,0 okomlto na povrsi nu
- ornament! 10,0 bilo u kojem sm jeru Clan 37_

Sidrenje se opreme u objektima zgrada ciji nomac! ill prevrtanja mogu ugrozlt! ltudske fivote Hi uzrokovati §tetu proracunava prema lzrazu tz I'lana 35. ovog pravilnlka. s K. ~ to.O radi oslgurania te opreme od pornaka i prevrtanja,

Clan 38

Proraeun se sidrenja skupocjene opreme tija ia funkcija nuzna u objektima Izvodl metodom dinamleke analtze objekta - opreme.

3. Metoda l1inamil.\ke anallze

Clan 39.

Dinarnieka se analiza provodl da bise utvrdtlo ponabnje konstrukdje oblekata u elastienome I neelasti~nom podrul'iu rada ~ vremensld ,tok ubrzania ' tla oceki vanih potresa na lok.aciji obJekta. Tom ..

L_,~_·_·" "_" _'.

Ii _oj ',1.1£ .• t9!8:d:lb ' L

bUS lIill til • It ~. -

Jteta~, I. llpnja 1981.

SLu7.BEm LIST !IlFRJ

lJroj 31 - Strana IMt

.nali70M utvrc!uje stan,. napona I deformacija konstrukcije za kriterlje projektnoga I maksimalno ocekivanog potresa I utvrduje prihvatljivi stupanj ostefenja lito moze nastati na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima objekta, pri maksimalno o~ekivanom potresu,

Seizmicki je proraeun metodom dlnamicke analize obavezan za ove obiekte visokogradnje:

I} za sve objekte l£van kategorije,

2} za prototipove industrijskl proizvedenih objekata u vecim serijama (osim za drvene objekte).

CIan 40.

SeizmiC'ki se parametri djelovanja potresa za objekte iz C'lana 39. ovog pravilnika utvrduju prerna

uvjetima lokacije objekta, .

Parametri iz stava rl. ovog ('lana odreduju se na ollnov:l ui!estalosti potresa na Iokaeiji, eksploataeijskog razdoblja I namjene objekta, fime Be Odreduje razina prfbvatljiva seizmickog rizika.

Selzmick! parametri odreduju se za projektnl 1 makstrnalno oceklvanl potres na lokaciji objekta,

Seizmi(!ki se pararnetri odreduiu na osnovl postojeeih teorijskih, eksperlrnentalnfh ill posebno provedenih Is1ra!ivanja.

Clan 41.

Ako parametrl konstrukcije za objekte iz (!lana 39. ovog pravilnika nlsu za linearno f nellnearno ponaianje odredeni posebno provedenim teorijskim i eksperimentalnim igtra!ivanjem, u proraeunu se uzlrna:

1) da maksimalnl relativni pomak katova za Hnearno ponasanje konstrukcije ne smije biU ve6i od

hi

-.

350

2) da maksimalni relatlvnl pomak katova za pro'ektnu razinu potresa odnosno 7.9 umjerenl Iznos nelinearnih derormaclja u konstrukcijl ne smije biti ve61

h.

cd ---. 150

gdje le:

hi - visina I-tog kata u em.

Clan 42.

Ukupna horiznntal na seizmil\ka sila S dobivena ovom analizom ne smUe biti mania ad 75~/G iznosa siTe ~to se dobiva proraeunom, prema metod! ekvlvalentnoga statickog opterecenja, nl manja od 0,02 G.

VII. ISPITIVANJE KONSl'RUKCIJE

Clan 43.

Dinamlcke karakteristike kenstrukeije objekata vIIOkogradnje ito Ie grade u sonama seiunit'kog InteRzit.eta VIU j IX stupnja, kao ito su eb iektl visoko- 8radnje lzvan kategorije 1 prototipovi lndustriJsld pro-

Izvedenih objekata visokogradnje, obavemo se kon .. troliraju eksperlmentalno, IIi me se kontrolira i kvall .. teta gradcvinskih radova.

Eksperimentalno odredivanje dinamieklh karakte-l ristika izvodi se na gotovoj konstrukcijl prisilnirq vibracijama kaje neee uzrokovatl ostecenja,

Clan 44.

Ponasanje se konstruktivnih elemenata objekaUl vis.okogradnje za koje se zahtijeva selzmi~ki proracun rnetodom dinarnidke analize I koji se grade u zonama seizmii'kog intenziteta VIII i IX stupnja kontrollra eksperimentalno.

VIII. KONSTRUIRANJE SEIZMiCKI OTPORNIH KONSTRUKCIJA

Clan 45.

Bez posebnih razloga za lokacl iu objekata visok~ gradnjs ne valja izabrati nehomogeno, nasuto i uo~. nestabiIno tl0.

Clan 46.

Dtspozlcija konstrukcije objekata visokogradnJ' treba biti pravilna i [ednostavna u tlocrtu, s jednoU ... kim rasporedom masa,

Ako je rijef 0 objektirna visokogradnje s vefim opterecenjem, mora se postiei da poloiaj mass bud4

!Ito niii. •

:It

Clan 47.

Aseizmicke se dilatacije proiektiraiu:

1) za izlomljene- nepravilne tIocrte objekata vi41 sokogradnje.

2) za objekte s neujednaeenlm visinama.

Sirina diJatacija fznosf najmanje 3 em. Za svak1l 3 m povecanja visine objekta preko 5 m §irina se d1-. latacija poveeava Za po 1 em.

Za objekte visokogradnje visine vise od IS m I za ni~e f1eksibilne konstrukclje, kao sto su okviri bel ukrucenja, lirina se dilatacije odreduje proracunom tako da ne bulle ma .. ja ad dvostruke vrijednosti mak .. simalnih pomaka susjednih objekata ni manja ad vrijednosti i2 stava 1. ovog clana,

Clan 48.

Medukatne se konstrukcije projektiraju tako da budu kruta horizontalna di iafraama, ko ia monolitno povezana prenosl optpTeeenja tlaka i vlaka na verti .. kalni ko nstruk tivnl sislern. Medukatne se konstrulcclje koie ne ispuniava iu ovaj uvjet moraju u proracunu tretirati kao deformabi lni eJementi.

Clan 49.

Konstrukciia se objekata visokogradnje bira prerna ovim krtter ijirna:

1) Konstr1}ktivni seeJementf osnovnog sisterna iz" raduju od cvrstoga duktilnog materl iala: za nekon .. struktivne se elemente upotrebliava laksi materrlal.

2) Konstruktivnl sistem I element! konstrukcije moraiu imati dovoljnu fvrsto~u. sposobnost za velike deformacije, akumulaclju i rasipanje energije.

StraM 850 - Broj 3t

SLUZBENf LIST SFRJ

Pe!alC, 5. ItpnJIl tgat

3) U pravilu nlje dopultena nag)a prornlena kru-

. tosti i ~vr8to~e, po vislnl objekta vtsokogradnje. Aka Be projektlra slstem konstrukelje s flekslbllntm katom (katovimal, objekt visokogradnje treba analizirati prerna Nanu 27. ovog pravllnlka,

') Krutost I derormabilnost konstruktlvnog sistema valja odabrati tako da tie moze doel do vecth ostecenla u nekonstruktivnim elementima objekta zboz ootresa.

5. Element! kod kojih manja o.§tecenja prj lzvodenju iii manja oiHecenja uopee mogu dovesti do nestabUnostl sistema 1lI do progresivnog rusenla, ne smiju se prtmjenjivatl za lzgradnju objekata vtsokogradnje.

Clan 50.

Elementl konstrukcija pti jal!em potresu rade u helinearnom podrueju, zbog I!ega' SA:! mora udovoljitf ovtm zahtjevlrna:

1) moraju se u objektu vlsokogradnje odabratl fl:onslruktivn! elementi ..:... presjecl I zone - kod koiih mote doti do pojave neUnearnih deformacija I plastitnih zglobova,

21 moraju se poduzetl konstruktlvne miere kako bl Ie doblo visok kapacltet plasticnlh deformac!ja u zona'; Ina plasti~nih zglobova. ~ime se povedava duktilnost I • posobnost raslparrla seizmlcke energije,

3) ~voro.vJ fie, usldrenla I Iefajevf elemenata 11 ttonstrukcfll objekata morafu projektlratl tako da prehose gran1(!ne statil!ke velH!lne bez o§te~enja.

Clan 51.

. Teme1jl se kcnstrukclje objekta projektiraJu fako (!a se za ~lelovanje osnovnog opter~enja lzbjegnlf neujednai!ena slijeganja.

.Temeljl u pravilu moralu bitt na IstoJ dubint. PoJedln1 teme1jl objekta vlsokogl'adnJe, kao Ito su .amcf I trakastl temelji, medusnbne se povezuJQ veznlm gr~ (lama dll hi Be posUgla dovoljna krutost temelJne konstrukelje,

) Clan 52.

i I Temeljenje objekata .visokogradnje na tIu l"8zlll!llIh karakterlstika valja IzbJegavatI. Ako to nije mogu~e, oblekt visokogradnje treba razdvoliti nil pojedlnacne konstruktivne c'eline prema uvjetirrra tis.

etan 53.

If U nepovolinlrn uvietlma tla treba trafiti najbol,l fuoguCl na~n temelj~nja, ocjenjuju~l osoblto utjecaJ podzemnlh voda na dlnamll!ke selzrnll!ke sile (nellnearne deformaclje u tlu m Ukvetakclja).

Prl projektlranju objekata visokogradnje. ovisno (I Vrstl .tla I konstrukciji teme!ja, kontrolira se detormaeija konstrukclje temetja I nlezln utjecaj na I!itavu konstrukciju tih obJekata.

IX. ARMfRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE Ctan 54.

( Prema osnovnome konstruktlvnom sistemu u vi .. ioko~radnii postoie ovl ststeml konslrukcijat

n okvirnf sisternl,

2)' slsteml od noslvih zidova - dijafragml,

3) okvirni sistemf u komb!naeiji sa zidovima (dija~ fragmama) iii [ezgrama .

Clan 55.

Konstrukdja se objektavisokogradnje bira prerna funkcijj I namjeni objekta, rje~enju u tlocrtu, vlslnl, uvjetima temeljenja te maksimalnome katnom I ukupnom pomaku navedena objekta za vrijeme potresa,

X. OKVlRNE KONSTRUKCIJE Clan 58.

Okvirni se sisteml projektlraju kao osnovni sis"; tern! konstrukclje u oba srniera objekta vlsokogradnje, U pravilu le krutost greda mania od krutosti stupova, I!ime se stvaraju uvjetI za pojavu nelinearnlh defOl.'· macija na krajevima greda,

etan 51.

Okvlml se slsteml projektfraJu taka da su elemen .. tt konstrukcije sposobnJ raslpatl se!zmil!ku energljli lavijanjem I pojavom nelinearnih detormacifa (pIastil!nJ zglobpvll na krajevlma greda, Nelinearne se deformaciJe U stupovlma (zbjegavaju.

Clan 58.

.cvorovf Be projektiraju tako da ostanu u Unear .. nom podru~ju I prl pojavt nelinearnlh deformacija 11 elernenttma ito lh i!vor spala.

elan 59.

~rede na le!a}ima armtralu se dvostrukom arm a .. turom, tako da Je ,,':;: 0,5 Ii. -Povo'linlm odnosom vlal!ne armature (Jl) I tlacne armature (IL') povecava Je duktilnost poteneiJalnih plastil!nlh zglobova u sis .. temu.

Clan 60.

Razmak poprel!ne armature - vilica u grednim nosa~ma ne smile bit! v~l od 20 em, a u bltzlnl SE! i!vorova, na duljinl od 0,2 od raspona, razmak vilica dvostruko smanfuje, Vilice se zatvaraiu preklopom po ~itavoJ duljinl kraee strane.

Clan 61.

Stupovl se projektiraju tako da [e odnos uvijeltl

cr. P

- :s: 0,35, gdje je 11. - -, da je P uzdufnasUa

II B . F

od gravitacljskog opterecenla, F povrslna presjeka stu .. pa, a II B - 0,7 P. gdje je ~k cvrsto~a kocke.

Clan 62.

Razmak ,poprei!ne annature ;... villca u stupovima ne smije bitl veCi od 15 em, a u btizinl se I!vorova, nl duljlnl od 1,0 m, razmak vilica dvostruko smaniule, VWee u stupovlma zatvaraju se preklcporn po !!itavoJ duljin1 kra~e strane.

Clan 63.

Ako le rije!! 0 objektima vtsokogradnle kod kojlh se sistem konstrukcije anall:dra metodom dinarnll!k:. anallze, granil!na se popreena sila u plastll!nim zgIob~ vlma pokriva samo popre~nom armaturOlD.

"""'" .. _- ..... _---------------------------_._------------ __ '

'~"'_-_"""'-""-'-'""'-'--'-"~-------""--"'''''---

Petak. S. lipnja llIfI1.

, SLU2BEN'1 UST SFR.J

&oj 31 - Strana151

Cl~ tl4-

Popl'eCna tile a.rmatura stupova po6tavlja l kroz horne veze,

Clan 65.

, Armatura senastavlja Izvan pO<irucja plastienfh zglobovai namje!;thna 113jmanjib vlacnih napona. Ako se armatura nastavJja na -preklop, to se izvodi bez

kuka. '

Armature veeeg promjera od :10 mm u stupovima nastavljaju se svartvaniern. prj vecem brojuprofila, armatura se stupova, ako se ne svaruie, vodi kroz dva kala, cime se nastavlja 5(J-8/o armature na preklop u svakom katu.

Ctan 65_

Ispuna okvirnlh sistema lzvodlse kao lagana. Ako konstruktivnlm mjerama I proraeunlma nlje dokazano da Ispuns ne sprBcava deforrnaciju osnovnog sistema konstrukclje, potrebno je sidriti ispunu za osnovni sistern (arrniranobetonskim vezama in s!i~nim mjerama). Stdrenje ispune ne smile povecati krutost 1 t~inu .osnovnoaa konstrukt ivnog sistema.

Aka :Ie konstruktivn! sistem fleksfbtlan, ednosno ako pri potresu mo?e I.rpjeti relativne delormacije ka-

h,

tova vel:e od -- (11; - visina i-tog kata u em), rno-

3DO '

rau se dokazivati stabil nost Ispune i stupan] Djezina o~terenia.. upotreborrt ekspertmentalnih podataka. Stabllnost se Ispune mora kontroJirati j u smteru okomltom na ravninu zida, prema c},1nu 35. ovog pravilnika.

XL KONSTRUKC'UE 00 ARMTRANOBETONSKIH . ZmOVA IDIJAFRAGMI)

C'1an 67.

Konstruk+lvn! se sisteml s c'lljatrar;mama projektlraju kao osnovnl si~t~mi Imnstru1l.cije u oba smiera,

Povrjilna poocel'no\l presleka zldova za svaki ortogonalni smjer ne sm'ije'biti mania od 1.5'!0, brutto povr§in~ objekta visokogradnie u tlocrtu,

~

CIao 68.

I

Od005 vlslne prema !Hrinf svake diiafragme po-

sebno ne sml re biti -nan ii od 2. Debf jina zidova ne smije biti mania od 15 ern.

Svald w otvor CJ dljafragmllma bira tako da §to manje srnanjuje nosivost pri potresu.

Cian 69.

Elementl se IC)'1Mru kc:i ie dl ia tracme I vezne zrede iznad otvora p ro iek l i ra iu tako da Sl1 sposohni rasinat! i sei7.fi1ii'ku enerai iu savi inn iem i pojavom nelinearnih dc!ormacija (PJ.ru;!icni zalobovi).

Clan 70.

Dltafragma se v ... rtikalno armira arrnaturom iIi u kombi nacttt svarenih mrei.a I meke armature.

Na krajevlma se dilafraeme armatura grupira na _.dll Ijill I od lItO presjeka, Pres lek te armature na svakom krajudiiafragme ne ~mlje biti rnanjl od u "'!' O.l5~'. ukuPfIe povrjine z.ida. $rednj!' dio zida mole se armi-

." ......... ,---------------'_,..'.-'''.

rat:! $Varenim mrefama 1J pR!Sjekom' II = e,l:r/. aIru~ ne povrsme zlda,

Ukupna vertlkalna armatura ne smlje biti manja od 0;45"/& povrsine hor izontalnog presjeka ztda,

Clan 71.

Horizontalno se arrniranje dijafragmi odreihlja proracunom. tako . da se ra~unska. seizl"llilkapopcetna .lila za cazmatranu razinu, odredena na nactn propisan ovlm pravllnlkom, pokriva samo herizontalnom' anna ... tu rom , koristeei se naponima sto 1h ovaj pravilnlk do'; pusta, Presjek horlzontalne armature ne smije biti rnaoji od jJ = O,2()Oj~ povrsine vcrtikalnog presjeka zida,

Clan 72.

Aka je rije~ 0 vlsokirn objektima visokogradnje U( koje se slstem konstrukclje analizira metodorn dinamj~ke analize u skladu s ovim pravllnlkorn, gramcna Sit popreena sita u plastirnim zglobovima pokrlva same popre~r1om armaturom,

Clan 13.

a

Dijafragme se projektiraju tako da jeodnos -~ 0,20, ~11

P

gdje je 0'. = --, da je P uzdufna slla zbog vertikal-' F

nog opter~enia U stupu, F povrslna presjeka dijafrag· me. a BB=O,7 ~k'

pJanl4.

Vertlkalna se armatura u srednjem dljclu presreka diiafragme nastavlja na preklop, a na krajevima svarlvanjem. III se vodi kroz dva kata, eime se nastavlja 50'/. armature. na preklop u svakorn katu .

Clan 75.

Prl projektll'anju se konstrukelja od dijafragml mora kontrollratl gJobalna stabilnost konstrukcije na prevrtanje Poiava dijafragmi zategnutlh po eljelorn presjeku otklanja se preraspod ielom zidovau tlocrtu,

Clan 76.

Temeli se .pl'oratunava za ~ranlcna naponska ste.nIa u sls+ernu diiafrllgml. za razinu Iznad temeljnih stopa U tom se sl11caju za orlrcdivan ie naponskog stanja u tlu uzima faktor sigurnostf y ... 1.1.

XTl OKVlRNE KONgTmm:CTJE U KOM~T-:\7ACI.n S ARMIRANOBETONSKTM ZTDOVIMA (DIJAFRAGMAMA) TLl JEZGRAMA

Clan 77.

Sei7ml~ke 51' pr(lrl1~lln~l(e "lie okvlrnth <:i.tpma U lmmhina'."l ii ~1l :r.lI't'wiml'l (eli iafr;:;e:m~ml\' ·OOn')<;no iez-

~

I!r::lm:! PT'Ol"lll'lI"l!Va;u pr~ma t1pfnrmaeli"kim Immkte-

ri<:ti\(l'lma svakog elementa ~novnol!;a siste-ma konstruk('iie,

Okvlrl se m()ra1u prnrR~lInan 7.1'1 MtlmClniu vrl1l'dno~t od 25~!" ll!rupne ponrel'ne sei7.Tl1il'ke stle, Di iaIrasrne - if'7!1.re pl'orarunava'lu se ~ vriipr1n()~t popretnil:J ~ila kaie ~(' anllllz0m dobivaju u sktadu sa stavom 1. iz ovo~ tlana,

Strana 852 - Broj '31

SLU~BENr LIST SFRJ

Petak. II. lipnja 198L

XIII. KONSTRVKC[JE OD PREDNAPREGNUTO(' BETONA

Clan 78.

Pod konstrukciiom se od prednapregnutog betona, U skJadu S ovim pravilnikom, razumijeva betonska konstrukelja kod koje se primanje selzrnlckth utlecafa t glavno raslpanje selzrnicke energije obavlja preko prednapre~nufih elemenata Ako konstrukl.lvnl element! osim ile1ika za prednaprezanje sadrfe I uzdutnu armaturu od mekog eellka od najmanje 0,45%. ta I!e se konstrukclja smatrati konstrukcljom od armiranog betona

Stabilnost se sistema I elemenata konstrukcije dokazuje analHicki I eksperlmentalno.

Clan 79,

Element! konstrukclje od prednaprcgnutog betona proteI; tiraiu se tako da su sposobni raslpatl selzmlcku enet'~j iu savijanjem I polavom nelinearnih deformaclja.

Clan BO.

Kon~trukdle od prednapregtiutog betona. oslm eellClnih kabela za prednaprezanie, moraiu u presieku imatl 0.201ft meke armature radi oslguranja raslpanja aelzmic!<e energ!je.

U kritienlm se presjeclma, gdje se o~ekuju nell.nearne deformacije, mora posebno osigurati gusta popretcna armatura, koja prima ukupnu grani(!nu poprec~ anu sllu, kota se doblva za ,granienl moment u presteku paveea., za 1.10 puta

Clan 81.

Cvorne S~ veze elemenata projektiraju:

1) da granlcna noslvost sredista (!vorne veze bude vise ill rnanje jednal(a granicnoj C!vrsto~l elemenata koji se II n101 spatalu,

2) da budu duktilne. eime se oslguravs njihova deforma hi! nost,

3) da se armirajupoprel'nom armaturom koja [edino pokrtva granlcnu poprecnu silu

Clan 82.

Pre-lnanregnuta se armatura sldrl lzvan o<!eklvanih zona plastlenih zg!obova.

Clan B3.

Defo~m'ld.ie konstrukclta ogranli:!avaju se ovtsno 0 w tun!i:ciji objekta vlsokoaradnje ! utiecaju deCormacije na nekonstruktivne elemenle u tom objektu,

, XfV, CEUCNE KONSTRUKCIJE Clan 84.

Ce!ir:'ne se konstrukcije projekt!raju tako da budu elementi konstrukcl ie sposobnl rasipati seizmii!ku e'herglju savhan 'em I prrlavorn nelinearnlh deformacija. Ako ie ri.iec ookvirnim sisternima, nelinearne se deformacite rlopustaiu na krajevima greda Iii u dljagonalnim spregovlrna.

Clan 85.

, Plaslixn'i! se lokalna Izvltanja nedopu~faju U zobam a p13sti~nih zglobcva. Cvor Ie dlmenzlonira tako

da bude sposoban oslguratf prijenos granU!nlb mome-" nata savsjanja I odgovarajueih popreenih sila I Jedno, elementa na drugi bez pojave veeih nelinearnih defor .. macija u zonl cvora.

xv. PREFABRICfRANE KONSTRUKClJE

Clan 86.

Stabilnost sistema konstrukclje I slstern veza kod prefabriciranih armtranobetonsklh, prednapregnutlh I drugih pref'abr iclranlh konstrukcija dokazuje se ekspe .. rlmentalnom i analttlckom studlfom,

Clan 87.

Sistem konstrukclje l slstem veza mora bitt jed .. nostavan I [asan, Sistem veza montamth elemenata mora oslguratt monolltnost sistema.

Arrnatura kola prima vJatne napone od savljan la nastavlja se tako da se oslgura prijenos sila u armatud do gr anlce teCIenja.

Clan 88.

Me~ukatne se konstrukctje konstrulraju take da budu kruta ploca U svoiot ravnini.

Horlzontalnl spojevl lto povezuiu medukatne konstrukclje i vertlkulnt noslvl element! morajuse Izvoditl tako da oslguraju monolifnost veza i stabilnost cftava sistema konstr ukcije.

xvr. ZrbANE KONSTRUKCIJE

Clan 89.

Osnovnt slstern lIdanlb konatrukcija jesu nosivi zldov! u oba ortogonalna smjera objekta, povezani u Vlsln! krutlh medukatnih konstrukcija horizontalnim

serkla:!ima. '

Pod zldanlm se konstrukcijarna u ovom pravllniku

razumljevaju:

1) obicne zidane konstrukel le,

2) zidane. konstrukcile s vertikalnim serklaiima.

3) armirane zldane' konstrukcije (armatura u horlzontalnlm spojnleama. armalura u sredin! zlda I arrnatura na vanjskim stranama tidal.

Clan 90,

Pod oblcnlm se zldanlrn konstrukcljama, U skladu II ovirn nravtlnikom, razumtievaju zidovl od opeke iii glinenih blokova I druaih materijala povezanlh medu sobom produinim mortem Clvrstoee najmanje M 25.

Clan 91.

Pod zidanlm se konstrukcliama s vertikalnim serklazirna, u skladu s ovim pravllntkorn, razurniievaiu zidovi kojl su pojaeani vertilcalnim serklazlma prerna odredbama <:l. 98, 100. i 101. ovog pravilnika.

Clan 92.

Pod armlran!m 51! zldanim konstrukcijama, u skladu S ovim pravlinlknm. razumijevaju eldovt u pro-' dufnorn mortu cvrsto~e M 50. pojacani armaturom • horlzcntalnsme IIi vertikalnom. Imjeru.

'-------------------,-,. ..• _,--------

<Petak,"il Uf,lnja 1iI81.

Broj 31 - Strana.53

Clan 93.

l " .' 2.ro6ne se konstrukcije u spojnteama armiraju horfzontalnom arrnaturom, 'pri ~emu' kolinna armature mora tznositi nafmanje 20 6, mm na svakih 20 em visine zida.

Zidane se konstrukciie u sredinl ill na vanjskim stranama ,l'lda s vertrkalnom 1 horizontal nom arrnatuIIHll armiraju take da se srednji dio armira vertikalnom armaturorn pres [eka IJ ~ O,l'l.ukupne horizontalne povrsine zida, a krajnii dljelovl zida, u duljini od 1/10 ukupne dulji'le horizontalnog presjeka zida, gruplranom vertikalnom armaturom presjeka j.I 2: 0,1'1. ukupne horizontalne povrslne zlda. Ukupni presjek vertikalne armature ne smije bitl manji ad 0,38/0 ukupne horizontalne povrstne zida. Horizonlalna .armatura ne -smi ie biti manja od 0,1'/. ukupne horizontalne povrstne zida,

Clan 94.

Zidane se konstrukcl je projektiraju !I jednostavnim pravilnim tlocrtnlm rjelienjem. Nosivi I vezn! zidovi . rasporedulu se sto ujednarenije u oba srnjera objekta.

Pod noslvim se I veznim zidovlma razumijevaju zioovi debljine d ~ 19 em.

Nije dopustena kombinaeija betonskth ve-rlikalnih ncslvlh etemenata i zidova na pojedinim katev-ima zgrade.

Nije dppuStena primjena mjeiovitih sistema odnosno da donji di", obiekta visokogradnje bude od arrmranobetonskog okvira, agornji od nosivih zldcva.

Clan 95.

Medukatne konstrukctje moraju bltl krute u svojo' ravnini. One se iz.vode kao monolitne armiranobetcnIke p1o~ iU kao 'mOnta~nistropovi s pritisnutom plo-lorn debljine nafmanje 4 em. armiranom najmanje s po !2J 6 mm/25 em u dva ortogonalna smjera.

Medukalne-lwpstrukcije moraju bitl povezane sa svlm nosivim t veznim zidovlma.

Clan 96.

Koil odredenib deblrlna zidova jedno~ smiera naiveti· razmak zidova drugog srniera smije iznostti :

1) 5.()I} m kod zidova debljine 19 em,

,2) 5,00 m kod zidova debljine 24 em,

kod zldova debljine 29 em, kod- zidova debljine 38 em.

Clan 97.

Vertikalnl se ~rklazi obavezno lzvode posJije zldanja vezom na zub. Presfek vertikalnih serklafa mora bit! jednak debJjinJ zrda, all ne manji od'19/19 em.

3) 6,50 m

4) 1,50 m

V~rtjkatnj SE'rkl;lli obavezno se postavliaju na svim uglovima objekta, na mjestima sueel tavania noslvih zidova I na slobodnim krajevima zidova debljine d' :?!·19 em.

Kad zldova ve~e dultlne maksimalnl razrnak izmedu verlikalnib serklafa De smije bili ve~1 od !! m.

Clan 90.

Horizontalrn serklafl obavezno se izvode na svini zidnvima debljine d2: 19 em,

Strlna horizontalnog serklaza mora biU jednaka debl jini zidova (izntmno mogu biti uzl .28 5 em roog toplinske Izolacije) Visina serklaza mora biti barem 2Q em, ali ne manja od visine medukatne konstrukcije.

Clan 99.

Vertikalni se serklazi armiraju najmanje s 4 0 14 mm, a hortzontalni najmanje s4 0 12 mm.

Clan 100;

Armatura u serklazlma odreduje se proracunom, Dopusta se proracun zamjenorn zidanog' panelaekvivaIentnorn dijagonalom.

Clan 101.

Sirltla meduprczorskih stupova ne smije biti. mania od 2/3 sirine otvora za IX i VlIr stupan] seizmicnosti i ne smije hiti rnanja od 1/3 sirine otvora za V11 stupan] seizmienosti,

Clan' 102 •

Najveea sirina otvora moze iznositi 2,50 m za IX i VIII stupanj selzrnienostt, a 3,50 m za VII, stupan' seizmicnostr, Ona se moze povecati za najvii;e 36'1., ako Sf: otvor uokvirl armiranobetonskim elementima, (!vrsto povezanim horizontalnim serklazima u visini medukat-

nih konstrukcija. '

Clan 103.

Pregradni zldovt i zidovi iznad 'stropa vj~i od ' 50 em moraju bitl povezanl vertikalnlm i horizontalnim serklazima sidrenim u nosive konstrukcije.

Clan 104.

Slobodno stojeei dimnjaci Izvode se kao primarne zidane konstrukcije •.

Dimnjaci lito prolaze kroz kroviste odvajaju Be dilataeijom od krovne konstrukcije.

Clan 105.

Konzolna st~billta uklljestena u zldove nisu dopl:fHena.

Clan 106.

Konzolne konstrukctie ukli iestene u zidove nisu do.pustene. osim kad se za njib rnoze eslgurati kontinuitet sa stcopovirr a.

Clan 107.

Otpornost se zidanih zgrada provjerava metodom dopustenih napona iii metodom granicnlh stanja. Proracun [e otpornosti zidova na smicanje obavezan. Ako je rije('. 0 zgradama odnosa vislne ; §irine vece od 1,5. zidovi se provieravaju i na saviianje, pri remu se dopusteni naponi za vertlkalno opterecente zidova prerna tehnickim normativima za zidove zgrada povecavaju

za 50s/,. {

Clan 103.

Ako se otpornost-provierava metodom dopuMenill napona, kontroUrajuse glavni vlacni naponl u poledinim elementima (_zido'!ima), a nilhove vrilednosti, za poiedtne vrste zidova, ne smiju premaslti vrijednosti

dane u tablici ". . .

. Strana 854

Broj 31

SLUZRENI LIST SFRJ

Petak, S. llpnta 198t.

Tablica 4.

an dop

Kp/cm! (Kpa)

- Puna opeka (6.5 X 12 X 25 em) MO DO. MM 25

- Sup1ta opeka (6 .. ~ X 12 X 25 em) MO 150, MM 25

- Mn.Iularni blok (29 X 19 X 19 em) MO 150. MM25

0,9 (9)

1,1 (11)

0,6 (6)

;._ Modular ni blok (29 X 19 X 19 emt 0,9

MOIH.MM50 m

- Keramizitni blok (39 X 19 X 19 em) l,3

MO 75. MM 50 (13)

gdje je:

0. d •• - dopustenl glavnl vlacnt napon.

Glavnl se vtaenl napon u pojedinim elernentlma (zidovima) Izraeunava prema izrazu:

gdje je:

'to - prosiecn! napon smlcanta u zidnom elementu ad potresa !ito ga prima element,

0. - pro.,jel!ni napon u zldnom elementu od ver~ tikalnog optereeenja,

,

Clan 109.

Ako se otpornost provjerava metodom granitnlh stanja, usporedule se otpornost objekta s ukupnom horizontalnom seizrnickom sllom prema <!lanu 21. ovog pravilnika, pri reO"u faktor sIgurnosU y Iznosl najmanje 1,5.

Olpornost se pojedinoga zidnog elementa proracunava prerna Izrazu:

gdie Ie ;

a. rus- ~lavni vla(!ni napon u zidu prj ru~enju, (!ije su vrfiednostl za pojedine vrste zidova dane u tablici 5.

Tabllea 5.

a.ruA

Tip zidova

Kp/eml (Kpa.)

..:.. Puna opeka (6,5 X 12 X 25 em) MO lOO. MM.2S

- Suplja oneka (6,5 X 12 X 25 em) .

MO 150. MM 25

1,8 (18)

2,2 (22)

1,2 (12)

1.8 (18)

2,7 (27)

;._ Modularni blok (29 X 19 X 19 em)
MO 150, !VIM 25
;._ Modularni blok (29 X 19 X 19 em)
MO 150, MM 50
;._ Keramizltni blok (39 .X 19 X 19 em)
. MO 75. MM 50 Clan lID.

Ako se upctrebljavaju zidovi ad rnaterljala (blokovl, mort) za koje vrljednosti dopustenlh I grani<!nih vlacnih glavnih napona nlsu dane u tablicarna 4. i 5, ti se na poni utvrduju na osnovi rezultata elcsperirnentalnih Ispltivanja,

Clan 111.

Dopusteni brei katova za pojedine sisteme zldanih konstrukcija dan je u tabllcl 6.

Tablica 6.

Seizmieki stupanj .....
IX. VII.I. VII.
Vrsta zldanih stupan] stupanJ stupan]
konstrukcl ia
Oblcne P + t .p + 2
S vertlkaln'm
serklazlma P + 2 P + 3 P + 4
Arrnirane P + 7 P + 1 P + 7 Clan 112.

Ako se zidane zgrade ne proraeunavalu na potres, konstruiraju se prema ovom pravilniku. Dopusten! se broj katova, nezavlsno 0 sistemu konstrukcije. ngr anll!ava:

- na P + 1 za VIII stupan] selzmlcnostl,

- P + 2 za VII stupan] seizrnlcnostl,

Clan 113.

Za zldanje u selzmlcklm podrutljima dopustena je upotreba samo produznoga cementnog morta.

U podrucjlma VII i VIII stupnja tntenzlteta nelzmicnost! upotrebljava se mort CV1'sroce najrnanie M 25.

U podruejlma IX stupnja intenzlteta seizmil!nostl, upotrebljava se mort i::vrstoce M 50.

Za lzvodenje armlranlh zidanih konstrukcija u podl'ucjirna svih stupnjeva Intenziteta seizmicnoStt upotrebljava Se mort cvrstoce M 50.

Nije dopustena upotreba Nstoga eementnog morta.

Clan 114.

Mort se priprema prema unaprtjed utvrdenlrn omjerlma. Komponente se morta doziraju tezinski, a on

se· priprema strojno. -

Clan 115.

Kvaliteta se materljala utvrduje statlstlektm metodarna prema proplslrna 0 tehntcktrn mierama i uvjetlrna za beton I armiranl beton,

xvn .. ZA VRSNE ODREDBE Clan 116.

Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vai!itf odredbe Pravilnika 0 privremenim tchnickil1l propisima za gradenje useizmtekim podrucjtrna ( .. SIu~beni list SFRJ .. , hr. 39/64), koje se odnose na objekte visokogradnje,

"

~-- ~.I,

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful