You are on page 1of 7

VIII Skup privrednika i naučnika

OPERACIONI MENADŽMENT U POSLOVNOJ IGRI


TOPSIM – GENERAL MANAGEMENT II

OPERATIONAL MANAGEMENT IN BUSINESS GAME


TOPSIM – GENERAL MANAGEMET II
Branko Matić1
1
Visoka poslovna škola strukovnih studija Valjevo

Apstrakt: U ovom radu je opisana primena poslovne igre TOPSIM za obuku


operacionih menadžera. Dati su mehanizmi igre i detaljno opisani svi elementi
operacionog menadžmenta koji su u njoj prisutni. Za svaki element opisan je način
delovanja u poslovnoj igri. U tabelama su prikazani parametri pojedinih elemenata. Dat
je i izgled prozora za unos podataka. Objašnjena je uloga operacionog menadžera u
TOPSIM-u.
Ključne reči: TOPSIM, poslovna igra, obuka, operacioni menadžment.

Abstract: This paper presents the application of thr business game TOPSIM that is
aimed at the training of operational managers. The game mechanisms are given and all
present elements of operational management are described in detal. There is also
description of the each element action in the business game. In the charts are given the
parameters of each single element. There is the form of the windows for data input. The
role of operational manager in the TOPSIM is explained.
Key words: TOPSIM, business game, education, operational management.

1. UVOD
Poslovna igra TOPSIM – General Management II koristi se u obrazovanju studenta
poslovnih studija i treningu menadžera od 1982. godine kada je igru proizvela kompanija
TATA iz Nemačke.[1] Slogan ove igre je „učenje poslova radom na poslovima“
(Learning business by duing business), koji najbolje govori da je cilj igre da se uz njenu
pomoć simulira poslovanje jednog preduzeća u kome će učesnici raditi i tako učiti.

Osnovu igre čini složeni model poslovanja jednog proizvodnog preduzeća kojim
upravljaju učesnici igre. Oni su u ulozi top menadžmenta i vode preduzeće tokom više
godina tako što donose odluke o mnogim elementima poslovanja za svaku godinu.
TOPSIM zatim, po ugrađenim modelima, vrši obračun poslovnih rezultata za tu godinu,
na osnivu donetih odluka, a uzimajući u obzir prethodne (polazne) podatke. Završni
podaci iz tekuće godine (perioda) su polazni podaci sledeću godinu.

Da bi donosili pravilne odluke učesnici igre moraju imati široko predznanje iz oblasti:
finansija i računovodstva, nabavke, IR-a, proizvodnje, prodaje i ljudskih resursa.
U nastavi na VIPOS-u se od 2005. godine koristi TOPSIM verzija 10,0 koja pored

183
Operacioni menadžment u funkciji održivog ekonomskog rasta i razvoja Srbije 2011-2020.

ostalih poslovnih funkcija omogućava uvežbavanje – sticanje iskustva i iz operacionog


menadžmenta (OM). Razni elementi OM su prisutni u većini poslovnih funkcija:
skladištenje materijala u okviru nabavke, skladištenje gotovih proizvoda u okviru prodaje
a najviše aktivnosti nalazi se u funkciji Proizvodnja (Production). Iako je broj odluka o
proizvodnji koje učesnici donose naizgled mali, njihov uticaj na poslovanje je presudan.
Zbog toga, da bi preduzeće poslovalo sa profitom, što je osnovni zadatak učesnika u igri,
oni moraju u velikoj meri imati znanja iz operacionog menadžmenta, a igrom stiču
iskustvo u njihovoj primeni u praksi.

2. MEHANIZMI TOPSIMA-a
Osnovni mehanizmi delovanja pojedinih poslovnih činilaca i njihovih parametara u
poslovnoj igri TOPSIM II su poznati i dati su u priručnicima igre i Help meniju. Ipak
iako je data šema međusobnog delovanja u simulaciji, obračun rezultata je „stvar
programa“ i nije dostupan ni učesnicima igre ni instruktoru. Time se postiže efekat
neizvesnosti i učesnici uče delovanju faktora rizika.

Slika 1. Mehanizmi delovanja pojedinih poslovnih činilaca i njihovih parametara


Donete odluke moguće je proveriti kroz tri planska modula (elementi operacionog
menadžmenta su sadržani u Planskom modulu 1), ali će njihovo korišćenje izazvati
povećanje troškova, jer se njihovo pokretanje u programu kalkuliše kao spoljne
konsultanske usluge. Zbog toga planske module treba obazrivo koristiti, a za proveru
ispravnosti odluka treba koristiti podatke iz opsežne analize koja je na raspolaganju
učesnicima posle završetka prethodnog perioda. Najbolje se uči upravo tako, jer se može
videti kako je svaka doneta odluka uticala na poslovne rezultate.

184
VIII Skup privrednika i naučnika

3. ELEMENTI OPERACIONOG MENADŽMENTA U TOPSIM-u


Virtuelna proizvodna kompanija (preduzeće – akcionarsko društvo) Copyfix izrađuje
jedan proizvod, crno beli kopir aparat – Proizvod 1. U sledećim godinama moguće je kao
rezultat istraživanja i razvoja u proizvodnju uvesti novi, poboljšani crno beli kopir aparat
– Proizvod 2, a još kasnije i kolor kopir aparat – Proizvod 3. Uticaj Proivoda 1 na
tehnologiju i zaštitu životne sredine se ispituje od strane nezavisnog potrošačkog
magazina i u početnom periodu njegovi Tehnološki i Ekološki indeksi su 100,00. Sa
njihovim povećanjem povećava se prihvatljivost proizvoda na tržištu a samim tim i
tražnja. Zbog toga je potrebno stalno ulagati novac za povećanje ova dva indeksa. U
TOPSIM-u se to ostvaruje u okviru funkcije Istraživanja i razvoja što izlazi iz oblati
OM-a i dalje se neće razmatrati.
Za svaki proizvod je moguće sprovesti Analizu vrednosti, za koju je potrebno izdvojiti
željenu količinu novca. Ulaganje u analizu vrednosti utiče na indeks analize vrednosti
koji je u početnom periodu 100,00, a sa ulaganjima se povećava. Povećani indeks ana-
lize vrednosti omogućava trošenje manje od jednog kompleta materijala za izradu je-
dnog proizvoda. U proizvodnji postoje zalihe (skladištenje) materijala potrebnih za
izradu gotovih proizvoda, čije držanje stvara troškove od 50 € po jedinici materijala.
Materijal za izradu jednog komada proizvoda se definiše kao „komplet“ i može se
normalnim putem nabaviti po ceni od 650 € za količinu od 1 do 30000. Nabavna cena
zavisi od naručene količine i opada sa povećanjem narudžbine, pa za nabavku od 30 do
50 hiljada iznosi 550 € itd. Materijal za izradu mora u potrebnoj količini biti na
zalihama materijala. Ukoliko se želi izrada veće količine proizvoda nego što su zalihe
materijala TOPSIM hitnim nabavkama obezbeđuje nedostajuću količinu materijala ali je
on tada za 20% skuplji. Pored „kompleta“ koristi se i određena količina pomoćnih -
pogonskih materijala koji se troše za izradu jednog komada proizvoda, a kao celina
imaju cenu koštanja 50 € sa kojom utiču na troškove proizvodnje. Oni se automatski
nabavljaju i uvek su raspoloživi u potrebnoj količini.
Proizvodna oprema Copyfix-a su 4 proizvodne linije čije karakteristike su date u tabeli 1.
Tabela 1. Karakteristike proizvodne opreme Copyfix-a
Production Normal Procure- Acquisit Remain. Deprec. Net-book Other Environm.
line capacity ment . value term (mEUR/ val. fix. costs index
Tip No. (Units) period (mEUR) (Periods) period) (mEUR) (mEUR)
A 1 8000 -8 12.50 1 1.25 1.25 1.50 83.0
A 2 9000 -7 15.00 2 1.50 3.00 1.00 90.0
A 3 11500 -6 20.00 3 2.00 6.00 0.50 95.0
A 4 13500 -5 20.00 4 2.00 8.00 0.25 98.0
Ukupno 42000 67.50 6.75 18.25 3.25 91.5

Kao što se vidi iz tabele 1 proizvodnu opremu preduzeća Copyfix čine četiri proizvodne
linije tipa A, ali različite starosti, zbog čega im se razlikuje normalni (raspoloživi)
kapacitet i indeksi uticaja na okruženje. Podrazumeva se da je jedna jedinica kapaciteta
dovoljna za izradu jednog proizvoda. Međutim raspoloživi kapacitet nije nepromenljiv

185
Operacioni menadžment u funkciji održivog ekonomskog rasta i razvoja Srbije 2011-2020.

već zavisi odviše faktora: 1) Investiranja u novu opremu, 2) Rashodovanja postojećih


linija, 3) Održavanja, 4) Racionalizacije i 5) Prekovremenog rada proizvodnih linija.

1) Investiranja u novu opremu, je moguće izvršiti nabavkom novih proizvodnih linija


koje mogu biti tipa: A, B ili C, čije nabavne cene i karakteristike su date u Tabeli 2.
Tabela 2. Nabavne cene i karakteristike nove opreme
Type of Purchase Term Normal Other fixed Environm. Rem. revenue Rationa-
line price (Periods) capacity costs index (% of the net lisation
(mEUR) (Units/ (mEUR/ book value) factor
period) period)
A 20.00 10 14000 0.30 100.0 20 1.00
B 25.00 10 18000 2.00 105.0 25 1.00
C 30.00 15 22000 2.50 110.0 30 1.00

Mogu se nabaviti tri tipa proizvodnih linija koje se razlikuju po ceni, kapacitetu, fiksnim
troškovima i indeksu okruženja. Sve su vrlo skupe i prilikom njihove nabavke mora se
uzeti kredit od banke. Zbog svega toga prilikom odlučivanja o nabavci nove ili
zadržavanje stare opreme treba uzeti u obzir niz mogućih posledica.
2) Rashodovanja postojećih linija, je način da se smanje troškovi, ali s obzirom na
potreban kapacitet treba ga vršiti samo kada se nabavlja nova oprema. Program dozvo-
ljava da se oprema koristi i kad je linija knjigovodstveno otpisana, ali to zahteva pove-
ćano ulaganje u održavanje. Ako se pak donese odluka o prodaji otpisane linije, time će
se ostvariti prihod od: 20% nabavne vrednosti za tip A, 25% za tip B i 30% za tip C.

3) Održavanjem se utiče na kapacitet proizvodnih linija i ako je ono nedovoljno on će


se smanjivati. Održavanje se ostvaruje ulaganjem novca za te namene, pri čemu je mi-
nimalan iznos 0,1 m€ i ako igrači ništa ne ulože program će sam uložiti toliko. Raspo-
loživi kapacitet se izračunava kao proizvod normalnog kapaciteta i faktora održavanja.
Tabela 3. Iznosi ulaganja u održavanje i uticaj na kapacitet
Maintenance costs per period Maintenance factor in %
and production line in mEUR (Degree of availability
Type A Type B Type C of the normal capacity)
0.10 0.10 0.10 50
0.50 0.40 0.40 70
0.70 0.60 0.60 80
1.00 0.90 0.80 95
2.50 2.20 2.00 97
3.00 2.70 2.40 99
4.00 3.60 3.20 100

4) Racionalizacijom se takođe utiče na kapacitet proizvodnih linija i ona se ostvaruje


ulaganjem određene količine novca u nju.
5) Prekovremenim radom proizvodnih linija može se ostvariti povećanje raspo-
loživog kapaciteta ali samo za 10%. Kada nema dovoljno kapaciteta za planirani obim

186
VIII Skup privrednika i naučnika

proizvodnje program automatski aktivira ovu stavku, ali to izaziva povećanje fiksnih
troškova za 2,5 m€ za godinu dana.
Zalihe gotovih proizvoda takođe utiču na poslovanje preduzeća i konačan poslovni
rezulat. U ovoj verziji programa nema elemenata logističkog pristupa datog u literaturi
[4] ali postoje određeni aspekti upravljanja zalihama gotovih proizvoda o kojima se mora
voditi računa. Najpre je važno da se zna da se gotovi proizvodi isporučuju kupcu sa
zaliha na kraju godine (obračunskog perioda) i da se njihova količina izračunava kao zbir
zaliha na kraju prethodnog perioda i proizvedene količine u tekućem periodu. Takođe je
važno da se uzme u obzir da obim moguće prodaje (koji se postiže raznim marketinškim
aktivnostima) mora da bude podržan odgovarajućom količinom gotovih proizvoda na
zalihama. Ukoliko obezbedimo prodaju, a nemamo dovoljno proizvoda na zalihama,
program će 80% nedostajućih prodatih proizvoda rasporediti konkurentskim
preduzećima. To zahteva od učesnika igre da stalno uzimaju u obzir početne zalihe i
moguću proizvodnju. Ako se pak ostvare veće zalihe nego što je moguća prodaja, to
izaziva troškove min. 100 €/kom gotovog proizvoda (0,1 m€ za svaku započetu 1000
kom.), što je vrlo mnogo, pa vrlo ozbiljno treba pristupiti planiranju potrebne količine
gotovih proizvoda.
Sve odluke u vezi sa navedenim elementima unose se interaktivno u program u prozoru
čiji je izgled dat na slici 2. Važno je da se podaci koji se unose pravilno formatiraju.

Slika 2. Izgled prozora za unošenje podataka o parametrima

Pakovanje i transport gotovih proizvoda takođe utiču na poslovni rezultat jer za svaki
prodat kopir aparat iznose 25 €. Na ovaj iznos igrači ne mogue da se utiči ali ga treba
imati u vidu jer on utiče na rezultate poslovanja.

187
Operacioni menadžment u funkciji održivog ekonomskog rasta i razvoja Srbije 2011-2020.

Iako je za elemente koji se odnose na radnu snagu zadužen menadžer za ljudske resu-rse,
menadžer proizvodnje mora da ih zna i uzima u obzir, jer je mogućnost korišćenja
proizvodnih kapaciteta zavisna od postojanja potrebnog broja zaposlenih u proizvodnji.
U programu je ta zavisnost ostvarena na više načina o čemu treba voditi računa. Prvi
parametar je početna produktivnost jednog proizvodnog radnika koja iznosi 50 komada
kopir aparata za period (godinu), a drugi je početni broj zaposlenih u proizvodnji koji
iznosi 868. Prilikom donošenja odluka moraju se uzeti u obzir faktori (njihovo dejstvo)
koji utiču na ova dva parametra: a) prekovremeni rad zaposlenih (povećava kapacitet),
produktivnost (povećava ili smanjuje), obuka (povećava), iskustvo (povećava sa svakom
godinom rada) i odsustvo sa posla (smanjuje kapacitet).

Odluke o svim elementima OM-a moraju biti zasnovane na objektivnim procenama


budućih dešavanja na tržištu i poznavanju karakteristika svoje proizvodne opreme i
zaposlenih i njihovih mogućnosti. Pored pojedinačnog uticaja mora se uzeti u obzir
uzajamno dejstvo, naročito na troškove proizvodnje.

4. ULOGA OPERACIONOG MENADŽERA U TOPSIM-u


Jedan od članova tima top menadžera je i Operacioni menadžer koji u timu mora da da
odgovore na sledeća pitanja:
 Koliko proizvodne linije mogu da proizvedu?
 Koliko mora/treba da bude proizvedeno?
 Koliko postižu projekti lean managementa?
 Kolika treba da bude produktivnost?
 Šta utiče na troškove proizvodnje?

Tek kada zna odgovore na ova pitanja operacioni menadžer može upravljati elementima
navedenim u tački 3. i pravilnim izborom veličine faktora i parametara postići da
prozvodni proces funkcioniše kako je potrebno i pozitivno utiče na poslovanje
preduzeća. Pa i tada su moguće greške jer je ukupno poslovanje preduzeća zavisno i od
odluka donetih u drugim funkcijama, prvenstveno prodaji i finansijama. Zbog toga,
operacioni menadžer, prilikom donošenja odluka, mora da se konsultuje sa menadžerima
ovih funkcija.

Kako se poslovanje kompanije Copyfix odvija u uslovima konkurencije od min još 4


preduzeća, sve donete odluke zavise i od ponašanja konkurenata. Ono može dovesti do
drugačijih rezultata poslovanja Copyfix-a od očekivanih iako su naizgled odluke bile
dobro donete. Naročito zbog toga što se odluke u proizvodnji nadovezuju na odluke u
prodaji i nabavci o količinama i cenama. Zbog toga je vrlo važno da se sprovede detaljna
analiza posledica donetih odluka posle svakog perioda i ako je moguće uoče greške i
utvrde njihovi uzroci. Za to treba koristiti razne izveštaje i analize koje TOPSIM nudi
posle svakog obračunskog perioda. Izveštaj broj 2: PRODUCTION PLANTS –
ENVIRONMENTAL TECHNOLOGY, daje detaljne podatke o donetim odlukama

188
VIII Skup privrednika i naučnika

operacionog menadžera i njihovim posledicama. Pored brojnih podataka, program na


dnu tabelanog – brojčanog dela izveštaja daje i kratak tekstualni komentar rezultata.

Svi izveštaju mogu da se odštampaju i da se analiziraju nezavisno od računara.

Sve ranije rečeno ponavlja se min 5 puta (5 obračunskih perioda – godina) što pruža
priliku da se greške popravljaju ali sa svakim novim periodom i posložnjava poslovanje i
otežava donošenje odluka. Pri tome značajnu pomoć može doneti mogućnost programa
da se posle svakog perioda pogledaju rezultati (i donete odluke) konkurentskih
preduzeća.

5. ZAKLJUČAK
Program za simulaciju poslovanja (poslovnu igru) TOPSIM II na vrlo savremen i
interesantan način omogućava studentima i menadžerima da svoja znanja upotrebe i
isprobaju u praksi. Iako se radi o simulaciji, zbog kvaliteta programa stiče se utisak kao
da radite u pravom preduzeću. Time se stiče “praktično iskustvo” još za vreme
školovanja i navikava na poslovanje u uslovima promena na tržištu koje se dešavaju
svake godine.
Deo programa koji je opisan je vrlo zgodan alat za sticanje iskustva operacionih
menadžera jer kroz niz faktora i parametara iz proizvodnje i njihov međusobni odnos
stvara osećaj kao da se radi o pravoj proizvodnji i omogućava učesnicima igre da steknu
iskustvo u vezi sa odlukama koje će donositi u realnim situacijama. Posebno je važno to
što se igra odvija kroz više godina tako da je analizom izveštaja omogućeno učenje na
greškama. Time je takođe pružena prilika da se u narednim godima greške otklone, što
će, ako se u tome uspe, biti vrlo korisno iskustvo.

Ovaj program omogućava sticanje iskustva i u vezi zajedničkog rada operacionog i


drugih menadžera što je takođe vrlo važno u praksi.

LITERATURA
 http://www.tatainteractive.com/topsim.html (pristupljeno sep. 2011)
 Knežević, B., Višnjić, Č., Priručnik sa instrukcijama za učesnike poslovne igre
TOPSIM General Management II, Beogradska poslovna škola, Beograd, 2006.
 TOPSIM General Management II – Participant’s Manual, UNICON – Management
Game, 10,0 edition, Mearsburg
 Vasiljević, D., Jovanović B., Menadžment logistike i lanaca snabdevanja, FON,
Beograd, 2008.

189

You might also like