You are on page 1of 15

Geotermalna energija

29 April 2016 09:22

Polagano prirodno raspadanje radioaktivnih elemenata koji se nalaze u stijenama proizvodi ogromnu
termičku energiju.
Budući da ovih elemenata(urana, torija i kalija) ima najviše u zemljinim stijenama, toplina se našto
više razvija u zemljinoj kori, nego pod morem i u stijenama mlađih geoloških formacija.
Difuzija unutrašnje topline je vrlo polagana i izaziva srednji temperaturni gradijent od 10 oC/kN i to u
prvih 100 kilometara od površine. Taj gradijent postepeno raste prema središtu Zemlje. U nekim
područjima temperaturni gradijent je znatno veći od srednjeg gradijenta, zbog vulkanskog djelovanja
ili je magma bliža površini.

Kada voda u unutrašnjosti zemlje dođe u dodir sa vrućim stijenama ona se brzo ugrije do nekoliko
stotina oC.
Ako je stijenje propusno ugrijana voda će se na površini pojaviti kao vruća ili ključala voda ili kao
para.
U nepropusnim stijenama zagrijana voda ostaje zatvorena i ona će se pojaviti na površini samo kroz
umjetno stvorenu bušotinu.
Svi izvori hidrogeotermalne energije su u tektonski aktivnim područijima u kojima postoje uvjeti za
pojavu i izvora vodene pare. Pošto je dubina bušenja uz današnju tehonologiju ograničena na
desetak kilometara ispod površine tla, samo geotermalna energija u stijenama do te dubine dolazi u
obzir za iskorištavanje.
Geotermalna energija se može upotrijebiti preko toplotnih pumpi, u postrojenjima za proizvodnju
električne energije i direktno za grijanje.

Prednosti geotermalne energije su:
• Upotrebom geotermalne energije smanjuje se potreba za potrošnjom fosilnih goriva.
• Geotermalni izvori su uvijek raspoloživi i praktično neiscrpni.
• Geotermalne elektrane se mogu graditi u širokom opsegu snaga od 200 kW do 1200 MW.
• Geotermalna energija se može koristiti kombinovano za dobivanje električne energije i za
direktno grijanje.
• Potrebna površina za smještanje geotermalnog postrojenja po jedinici instalisane snage je
nekoliko puta manja od površine potrebne u postrojenjima drugih tehnologija.
Nedostaci geotermalne energije su:
• Nema mnogo lokacija koje su pogodne za direktnu upotrebu geotermalne energije ili za
izgradnju geotermalnih elektrana.
• Geotermalnu energiju je nemoguće transportovati i zbog toga se može koristit samo za
snabdijevanje toplotom obližnjih mjesta, ili za proizvodnju električne energije.
• Problem korištenja je ispuštanje materijala i gasova iz dubine zemlji, koji mogu biti štetni kada
izađu na površinu.
• Statistika pokazuje povećan broj potresa u regionima gdje se iskorištava geotermalna energija.

Primjena geotermalne energije
Geotermalne elektrane

Geotermalni resursi se mogu predstaviti kao hidrotermalni, suhi geotermalni (vrele stijene), ili izvori
vode(pare) pod pritiskom.
Karakteristike hidrotermalnog resursa određuju koji termički ciklus će biti upotrebljen u
geotermalnoj elektrani.
Ako se raspolaže izvorom suhe pare, temperature približno 235 oC onda se ona koristi direktno za
pokretanje turbine(geotermalne elektrane na suhu paru).
U geotermalnim elektranama gdje je temperatura vrele vode iznad 165 oC primjenjuje se sistem
separacije pare (flash steam ciklus).
Ako je temperatura vode ispod 165 oC koristi se binarni ciklus.
Direktno korištenje suhe pare iz izvora eliminiše potrebu za grijačima, međupregrijačima, kao i

UES Page 1

Binarni ciklus je zatvoreni sistem u kojem se vrela voda koja je niža od 165 oC korisit za grijanje sekundarnog fluida koji je na nižem pritisku i ima nižu temperaturu ključanja od 100 oC (izopentan). Temperatura zemlje ljeti je manja od temperature vazduha. Geotermalne pumpe su uređaji za grijanje i hlađenje bilo kog zatvorenog prostora. Pumpanjem vode iz izvora snižava se pritisak pa se vrela voda pretvara u paru. Njihov rad je baziran na činjenici da je temperatura zemlje na oko 5 metara dubine konstanta. U ciklusu sa separacijom pare voda iz geotermalnih izvora je pod visokim pritiskom i na temperaturi od 180 oC. kao i klasičnim termoelektranam. Toplotna pumpa je uređaj pomoću kojeg se toplotna energija iz jedne sredine prenosi u drugu. bez obzira na godišnje doba. voda je hladnija u odnosu na na ostale principe proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora. Za utrošeni 1kWh električne energije ukupna dobivena toplotna energija je reda 3 do 4 kWh. Za taj proces se troši određena energija koja je nekoliko puta manja od prenesene.Direktno korištenje suhe pare iz izvora eliminiše potrebu za grijačima. U binarnom ciklusu. Ta tečnost isparava i pokreće turbinu. već se para direktno dovodi do turbine. UES Page 2 . pa geotermalne pumpe mogu da prenesu toplotnu energiju geotermalnog izvora u zgradu ili iz zgrade u gotermalni izvor. međupregrijačima. a zimi veća. koja služi za pokretanje turbine.

da se ne može koristiti posvuda . ili pad vode. Ako se na padu dH koristi protok Q. dobija se snaga : Mogućnost pretvorbe energije položaja u električnu energiju zavisi od poznavanja količine vode u vodotoku i vremenu. Za svaku tačku vodotoka na osnovu topografije zemljišta moguće je odrediti površinu zemljišta s kojeg se vrši otjecanje u vodotok. odnosn ona određenom profilu. On se kreće od zanemarive vrijednosti pa do 0. Raspored protoka za jedan vodotok u nekoj godini je varijabilnog karaktera. visina iznad mora) i određeni srednji višegodišnji protok Q. Drugi problem je vezan za eventualne potrese. pa sa većim ili manjim zakašnjenjem se ponovo javlja na površini u nekom vodotoku. Ovisnost količine vode u vodotocima ovisi o : • Količini oborina • Sastavu i topografiji tla • Vremenskom rasporedu oborina Osnovno mjerenje razine vode u vodotoku. u kojem su hronološki poredani UES Page 3 . a zatim putem generatora u električnu energiju. a ostalo preuzimaju biljke. njeno korištenje podrazumijeva obilje tekuće vode koja se može uskladištiti u akumulaciona jezera. H= f(Q) . Međutim. a to su. H postaje manja. Krivulja je zavisna od oblika korita na mjestu vodokaza. Omjer količine vode koja se tokom godine javlja u vodotoku i količine padavina na oborinskom području nazivamo faktor otjecanja. odnosno.potencijalna i energija kretanja vode .kinetička) su posljedice dopiranja Sunceve energije do Zemljine površine što izaziva isparavanje vode.Hidroenergija 06 May 2016 09:44 Hidroenergija je jedan od najznačajnijih obnovljivih izvora energije koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.95. tla i bilja. energiju kretanja vode. Protok Q se mjeri za određeno mjesto i za sve očekivane vodostaje H. odnosno vodostaj.konsumpciona kriva podrazumijeva istovremeno mjerenje protoka na određenom mjestu vodotoka. odnosno. razina vode. ili neposredno isparava. samo dio vode stiže u vodotok. Na osnovu srednjih dnevnih protoka crta se godišnji dijagram protoka. a što sve uzrokuje podizanje razine vode. Od oborina. Istodobno. vrši se pomoću vodokaza. tako da se akumulaciona jezera moraju praviti vodeći računa o opterećenjima takvog tipa. Na taj način se poništava uticaj oscilacija vodostaja. Svakom profilu vodotoka odgovara određena kota H (u metrima. Energija vodotokova (energija položaja vode . pa se svaki vodotok može prikazati Q-H dijagramom vodotoka H Hizvor dH Q Hušće Q Qizvor Qušće Idući od izvora ka ušću prosječni višegodišnji protok sve više raste jer sve više raste i oborinsko područje pa u i količine oborina koje gravitiraju vodotokom veće. Oblici energije položaja vode su: • Vodotoci • Plima i oseka • Morski valovi Osnovni način upotrebe je pretvorba energije položaja vode i kinetičke energije kretanja vode u mehaničku energiju protjecanjem kroz hidroturbine. a veliki dio odlazi u unutrašnjost tla. korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja.

i konačno. što je predstavljeno na sljedećoj slici: Q (m3/s) QT . u kojem su hronološki poredani protoci.vjerovatnost pojave protoka u nekom trenutku t A. nego su poredani od maksimalnog protoka do minimalnog protoka. središnji godišnji protok. Q t Krivulja trajanja protoka se dobija iz podataka krivulje protoka u vremenu. samo što podaci nisu hronološki poredani. tj. Na osnovu srednjih dnevnih protoka crta se godišnji dijagram protoka. p(QtA) = TA/T . srednji mjesečni protoci.krivulja trajanja protoka UES Page 4 . Pomoću podataka o dnevnim protocima mogu se odrediti srednji desetodnevni protoci (dekadni protoci) . QtA je jednaka odnosu vremena tA i ukupnog vremena promatranja. H HB = f(Q) HA = f(Q) Q(m3/s) Krivulja trajanja protoka je vjerovatnosna kriva .

pretvorbu energije položaja vode u mehaničku. odnosno hidroelektrane mogu biti različitih snaga.proizvode električnu energiju kada postoji potražnja. Hidroturbine koje se koriste su : • Francisova • Kaplanova • Propelerna • Peltonova Hidrostistemi. te gubitaka protoka što se definiše kao neto pad (neto pad je jednak bruto padu . u periodima slabo opterećenog sistema. Kod pribranskih strojarnica se nalazi ispod same brane.gubici) .rasploživi neto pad vode u metrima • Qsi . pražnjenje u sušnom periodu) U posebne vrste hidroelektrana spadaju pumpno akumulacione hidroelektrane (mogu raditi u turbinskom režimu . Srednja iskoristiva snaga koju hidroelektrana daje na priključcima generatora određuje se iz jednačine: • Hn . Hidroelektrane Hidroelektrane su postrojenja u kojima se energija pložaja vode pretvara u električnu energiju. te trasnformaciju i razvoj električne energije. a kod derivacijskih je smještane puno niže od brane i cjevovodima je spojena na akumulaciju. i mogu raditi u pumpnom režimu .pumpa prebacuje vodu iz donjeg u gornje akumulaciono jezero.Maksimalni protok Q koji može HE propustiti kroz pretvorbeni sistem : Iskoristivi volumen vode Vi odgovara veličini izgradnje. pražnjenje po danu) • Sezonska akumulacija(punjenje u kišnom.od 25 do 200 metara • Visokotlačne .>200 metara Prema načinu korištenja vode: • Protočne(voda se koristi kako dotječe) • Akumulacijske(dio akumulirane vode koristi se prema potrebi) • Dnevna akumulacija(punjenje po noći.vodostan • Tlačni cjevovod • Strojarnica (hidroturbine i generatori) • Odvod vode Hidroelektrane se dijele prema padu na : • Niskotlačne . Karakteristični dijelovi hidroelektrane su: • Brana • Zahvat • Dovod vode • Vodna komora . Tehnički iskoristiva energija vodotoka je smanjena zbog trenja u dovodima vode ( tunel. tlačni cjevovod). Sastoje se od objekata i dijelova koji služe za skupljanje i odvođenje vode.srednji iskoristivi protok. Hidroelektrane se mogu podijeliti i prema smještaju strojarnice na pribranske i derivacijske. pa se u skladu s tim ovi sistemi UES Page 5 . odnosno električnu energiju.do 25 metara • Srednjetlačne . t(mjeseci) Ukupna količina vode koja proteče kroz promatrani profil vodotoka: Srednji godišnji protok vode : Veličina izgradnje .

Najjednostavnije iskorištavanja je kada se ugradi turbina koja radi samo u jednom smjeru strujanja vode. Za energetsko iskorištavanje plime i oseke potrebno je odabrati pogodno mjesto na obali na kojoj je velika amplituda plime uz mogućnost izgradnje pregrade. odnosno hidroelektrane mogu biti različitih snaga. Kod konvencionalnih se obično ugrađuju dvosmjerne turbine. mijenja se tokom vremena i ima slučajan karakter. Ove elektrane koje se koriste na plimu i oseku mogu biti konvencionalne i nekonvencionalne. Za ekonomičnu proizvodnju potrebna je minimalna visina vode od 7 metara. Elektrane na valove koriste energiju koja je uzrokovana najvećim dijelom djelovanjem vjetra o površinu okean. koje utiču na razinu vode u moru. UES Page 6 . Mjeseca i Zemlje.Hidrostistemi. odnosno brane. Nekonvencionalne elektrane rade slično kao vjetroelektrane. pa se u skladu s tim ovi sistemi klasificiraju kao: • Veliki • Mali • Mikrosistemi U energiju vodotokova spada i energija plime i oseke. samo što umjesto zraka za pogon koriste snagu vode. Ova energija je obnovljiv izvor. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju. koja je posljedica gravitacijskih sila između Sunca.

Solarna energija 13 May 2016 08:39 Solarna energija je energija sunčevog zračenja koju primjećujemo u vidu svjetlosti i toplote. Poređenjem masa čestica prije i poslije reakcije zaključuje se da se ukupna masa smanjuje i da se manifestuje kao energija. gust beton ili cigla). Problemi pri iskorištavanju sunčevog zračenja su vezani za: • Mala gustoća energetskog toka • Oscilacija intenziteta (jakosti) zračenja tijekom dana. ali i zbog stanja atmosfere na posmatranom području. za zagrijavanje bazena. Na prosječnoj udaljenost Zemlje od Sunca u zavisnosti od Sunčevih aktivnosti normalno na površinu Zemlje u svakoj sekundi pada zračenje od oko 1370 W/m2.Photovoltaic Cells) Na današnjem nivou razvoja solarna energija se koristi za klimatizaciju prostora. Pri prolasku kroz atmosferu dio energije se troši u složenim procesima a dio se reflektuje i reemituje u Svemir. Time se sprema toplinska energija za dana i zadržava preko noći i izbjegava se i ljetno pregrijavanje ○ Dobra izolacija na vanjskim strukturama za održavanje topline ○ Izbjegavanje zasjenjavanja objekta Pri tome se koriste mehanizmi prenosa topline: Vođenje(kondukcija) UES Page 7 . Ova vrijednost naziva se solarna konstanta. u procesima destilacije i za proizvodnju električne energije • Pasivno solarno grijanje je direktno grijanje zgrade kao kolektora. proces u kome se vodonik pretvara u helijum. Sunce se sastoji od oko 80% vodonika. • Ovisnost zračenja o klimatskim uvjetima • Intenzitet zračenja ne poklapa se s intenzitetom potrošnje • Problem skladištenja • Isplativost . Intenzitet ovog zračenja opada sa kvadratom udaljenosti od Sunca. Razlika između vremena izlaska i vremena zalaska Sunca. i predstavlja prosječnu gustinu snage zračenja Sunca pri ulasku u Zemljinu atmosferu. Stvarno trajanje a time i energija je znatno kraće zbog pojave oblaka i magle.cijena (osobito za fotonaponske ili sunčeve ćelije -PV) u usporedbi s ostalim izvorima energije. Osnovni zahtjevi koji trebaju biti ispunjeni su : ○ Velika južna površina za prihvat sunčeva zračenja ○ Konstrukcija s velikom termalnom masom (npr. odnosno od vremena tokom kojeg se Sunce nalazi iznad horizonta. U jezgru Sunca se odvija nuklearna fuzija.9% ostalih elemenata. Trajanje insolacije zavisi od geografske širine i od godišnjeg doba. za dobijanje tople vode i pare. za industrijske procese. 20 % helijuma i 0. Energija zračenja koja dopire do površine Zemlje zavisi od trajanja insolacije. daje vrijeme trajanja insolacije kojoj je izložena horizontalna i nezaštićena površina. Procjenjuje se da se svake sekunde oko 3 tone mase pretvara u energiju zračenja. Energija Sunca se može upotrijebiti za: • Proizvodnju toplinske energije ○ Pasivno solarno grijanje (izravno grijanje zgrade kao kolektora) ○ Aktivno solarno grijanje (zagrijavanje vode pomoću solarnih kolektora) ○ Solarne toplinske elektrane • Proizvodnju električne energije ○ Fotonaponske ili sunčeve ćelije (PV .

konvekcijom. ○ Vođenje(kondukcija)  Toplina absorbirana u materijalu se dalje prenosi vođenjem među molekulama ○ Konvekcija (izmjenjivanje medija)  Toplina se može prenijeti preko fluida. namjena im je ista (konverzija solarnog zračenja u toplotu.površina kolektora (m2) τ-vodljivost pokrova α-apsorptivnost apsorbera F-faktor prenosa topline Qk-korisna toplinska energija Tu-ulazna temperatura (K) Tz . Korektna procjena količine energije koja se može dobiti na kolektoru je povezana sa osobinama materijala od kojega je kolektor napravljen. radi dobijanja željenog vida energije). Poklopac se obično pravi od stakla. Solarni kolektori su uređaji koji prikupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u toplotnu. Dobro projektovan kolektor sastoji se od: • Poklopca koji propušta upadno sunčevo zračenje • Prijemnika koji dobro apsorbuje toplotu Pločasti kolektori Kod pločastih kolektora ploče su izgrađene od metala visoke termičke provodnosti i premazuju se specijalno napravljenom bojom koja apsorbuje i provodi toplotu bolje od obične crne boje.ovdje se vrši zagrijavanje vode pomoću solarnih kolektora gdje se ista može koristiti u domaćinstvima za zagrijavanje bazena. Mada između njih postoje značajne geometrijske razlike. • Aktivno solarno grijanje . ○ Radijacija  Toplinska energija se može prenosti zračenjem (elektromagnetski) kao i svjetlosna energija Sunca. Energija dobijena posredstvom solarnih kolektora može se koristiti direktno ili akumulirati. čime se obezbjeđuje visoka propustljivost i smanjuju toplotni gubici. kolektore u obliku vakuumiarane cijeve i koncentrirajuće kolektore. naročito u pogledu mogućnosti apsorbovanja. solarni kolektor predstavlja i izmjenjivač toplote. Efikasnost kolektora je data sa: Efikasnost = Korisna toplina/Solarno zračenje Korisna toplina = primljena energija .gubici Slijedi: G-globalno (izravno i difuzno) zračenje (W/m2) A . bilo plina ili tekućine. Optičke karakteristike prijemnika toplote moraju što više odgovarati osobinama crnog tijela. Energija je prenesena na molekule fluida koje se dalje fizički gibaju i prenose energiju. Dijele se prema visini temperature radnog fluida.Tehnološka rješenja za aktivno solarno grijanje su solarni toplinski kolektori. prolazi kroz proziran poklopac i dolazi do termičkog prijemnika. Sunčevo zračenje.vanjska temperatura (K) UES Page 8 . pripreme procesne vode i slično. Pošto se toplota prenosi sa jednog medijuma na drugi. najčešće u opsegu kratkotalasnog zračenja. Količina zračenja i valna duljina ovise od temperaturi površine. Takođe se dijele na kolektore u obliku ravne ploče. Stakleno kućište smanjuje konvekcione i gubitke uslijed zračenja u okolini.

koriste se za klimatizaciju prostora. Solarni koncentratori se klasificiraju na osnovu stepena koncentracije : • Pločasti kolektori sa stepenom koncentracije 1 • Koncentrirajući kolektori sa stepenom koncentracije većim od 1 Solarni termički sistemi Mogu biti pasivni ili aktivni. Solarna energija se može koristiti za za zagrijavanje vode u domaćinstvima u kojima je radni fluid najčešće voda kojoj se može dodati i glikol ukoliko nije predviđeno isupuštanje vode iz sistema tokom zimskog perioda. u industriji i kao alternativa pločastim kolektorima u oblastima s visokim stepenom oblačnosti. i to : • Paraboličnim tanjirastim koncentratorima • Paraboličnim koritastim koncentratorima • Heliostatima UES Page 9 . Perforirane ploče za predgrijavanje zraka • Srednjetemperaturni kolektori Izolirani kolektori s pokrovom • Visokotemperaturni kolektori Vakumirane cijevi.preuzimaju energiju svjetlosnog zračenja i griju vodu Solarni toplinski kolektori se mogu kategorizirati prema temperaturi na kojoj efikasno griju vodu: • Niskotemperaturni kolektori Bez pokrova za grijanje vode.Tz . grade se solarne elektrane. prvenstveno sa tri tipa solarnih koncentratora. grijanje.vanjska temperatura (K) k-koeficijent ukupnih toplinskih gubitaka Solarni kolektori . Jedna od jednostavnih verzija za zagrijavanje voda prikazana je na sljedećoj slici : Za dobijanje električne energije korištenjem sunčevog zračenja.hlađenje. Koncentrirajući kolektori Vakuumski kolektori .

Elektroni i šupljine su različitog naboja. Fotonaponska pretvorba Direktna pretvorba sunčevog svjetla u električnu struju preko fotonaponske ćelije koja je poluvodički element koji se pravi od legure silicija ili nekog drugog poluvodiča.As) pa se tretiraju kao specijalni otpad kod odstranjivanja. Neravnoteža naboja sa prednje i stražnje površine poluvodiča (ćelije) predstavlja naponski potencijal koji omogućava da poteče struja ukoliko se priključi opterećenje. Ga. Prednosti upotrebe fotonaponskih sistema su : • Fotonaponska pretvorba je direktna (nisu potrebni veliki mehanički sistemi kao kod drugih tehnologija) • Modularna karakteristika (moguće postepeno povećanje snage) • Korištenje i održavanje je jednostavno (nemaju pokretnih dijelova. Samo apsorbovani fotoni daju energiju za proizvodnju električne struje. proći direktno ili biti apsorbovani. Mreža tada može da primi višak proizvedene energije i/ili da služi kao rezervno napajanje kada fotonaponski sistem ne može da pokrije zahtjeve potrošača UES Page 10 . nije potreba koncentracija zracenja Neki od nedostataka su: • Poluvodiči od kojih su izrađene sadrže teške metale (npr. Kada fotoni pogode fotonaponsku ćeliju oni se mogu reflektirati od nje. • Heliostatima Fotonaponski sistemi Fotonaponski sistemi služe za konverziju sunčeve svjetlosti u električnu energiju. Da bi se dobila uportebljiva vrijednost snage i napona ćelije se spajaju u redno-paralelne konfiguracije. Tipična fotonaponska ćelija proizvodi snagu od oko 3 W i jednosmjerni napon od oko 0. Fotonaponski sistemi se u osnovi sastoje od fotonaponskih ćelija koje se izrađuju od poluvodičkih materijala. • Pri izradi dijelova koriste se za okolinu vrlo neugodne kiseline • Tijekom korištenja sunčanih ćelija je dolazilo do požara koji su prouzrokovali širenje toksičnih sastojaka Upotreba fotonaponskih sistema Fotonaponski sistem može da napaja potrošače pojedinačno ili da bude priključen na distributivnu mrežu. Sunčevo svjetlo se sastoji od fotona koji sadržavaju različite količine energije koje odgovaraju različitim talasnim dužinama solarnog spektra.5 V. Kada poluvodič apsorbuje dovoljno sunčevog svjetla (energije) iz atoma materijala istiskuju se elektroni koji napuštaju svoju poziciju te se time oblikuju šupljine.

UES Page 11 . Turbine sa promjenivom brzinom obrtanja zahtjevaju upotrebu uređaja energetske elektronike radi prilagođavanja frekvencije napona generatora vrijednostima u mreži. Vrste korištenih generatora u vjetroelektranama su: • Asinhroni generatori: ○ Asinhroni sa kaveznim rotorom ○ Asinhroni sa namotanim rotorom ○ Asinhroni sa namotanim rotorom i promjenjivim otporom rotora ○ Dvostrano napajani asinhroni generatori • Sinhroni generatori ○ Sa namotanim rotorom ○ Sa stalnim magnetima Tipično svaki generator ima svoj transformator za priključenje na mrežu. došlo je do pada cijene proizvedenog kWh. razvijeni su napredni prognostički modeli vjetra s visokom tačnošću od nekoliko dana unaprijed. Istovremeno sa razvojem dimenzija razvile su se i nove tehnologije koje omogućavaju uvid u učinke vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu. Tu spada kontrola aerodinamičkih sila koje djeluju na rotor turbine da bi se ograničila snaga pri ekstremno velikim brzinama vjetra radi izbjegavanja oštećenja turbine. pojedinačno ili kao farme • Vjetroelektrane priključene na distributivnu mrežu omogućavaju autonomnost • Veća sigurnost snabdijevanja potrošača i smanjuju se ukupni gubici aktivne snage i rasterećuje prenos na mreži Nedostaci su : • Cijena proizvedene električne energije još uvijek nije konkurentna konvencionalnim izvorima • Vjetar je intermitentna pojava i ne puše uvijek kad je potrebna električna energija • Lokacije sa dobrom vjetrovitošću najčešće su udaljene od potrošačkih centara što zahtijeva izgradnju dugih vodova • Velike varijacije u generisanju snage mogu stvoriti niz tehničkih problema u pogledu planiranja proizvodnje. Vjetroturbine mogu da rade sa stalnom i promjenjivom brzinom. Danas su dominantne turbine sa horizontalnom osovinom jer su tiše tokom rada. Turbine sa horizontalnom osovinom mogu imati različit broj lopatica. Visine stuba i dimenzije propelera zavise od snage turbine . Zbog bučnijeg rada pogodne su za ugradnju u priobalnom području . stabilnosti rada kako vjetrogeneratora. Prednosti su: • To je čist izvor energije • Rasploživa je svuda za razliku od nafte i plina • Najjeftiniji način za dobivanje električne energije • Mogu se priključiti na mrežu bilo kog naponskog nivoa. Turbine sa dvije lopatice zahtijevaju stubove manjih dimenzija i mase. vjetroagregati pružaju potporu mreži i imaju pozitivan uticaj na stabilnost sistema. Upotreba vjetroelektrana ima svoje prednosti i nedostatke. Lokalni efekti vjetra Kod izbora turbine treba uzeti u obzir smanjenu vjetrovitost na mjestu postavljanja elektrane. Sve vrste turbina su opremljene uređajima za kontrolu snage. tako i cjelokupnog sistema i varijacija napona u mreži • Problemi stabilnosti naponskih prilika se moraju analizirati pri projektovanju vjetroelektrane • Posebno se analizira potreba ojačavanja mreže • Potrebno predvidjeti i kompenzaciona postrojenja koja pomažu u generisanju reaktivne energije Vjetroelektrane se mogu graditi na kopnu i u priobalnom pojasu. Vjetroturbine mogu biti sa horizontalnom ili vertikalnom osovinom.Energija vjetra 20 May 2016 10:03 Energija vjetra u energetici Vjetroelektrane imaju sve veći doprinos u proizvodnji električne energije u elektroenergetskom sistemu.

a javljaju se u oblastima sa neujednačenom konfiguracijom površine terena. dolazi do kompresije vazduha na vjetrovitoj strani zgrade ili planine tako da je brzina vjetra veća. Slabljenje vjetra i efekat parka Efekat slabljenja vjetra iza turbine se ogleda u većem stepenu turbulentnosti u odnosu na vjetar ispred turbine. Pri projektovanju i izboru vjetroturbine hrapavost terena se obuhvata preko klase hrapavosti ili dužine hrapavosti. Prepreke na putanju vjetra ispred elektrane Prepreke gledano u smjeru duvanja vjetra. odnosno električnu energiju. Osnove konverzije energije vjetra Energija vjetra je kinetička energija velike mase zraka koja se kreće iznad površine zemlje. Lopatice propelera turbine primaju ovu kinetičku energiju koja se transformiše u mehaničku. Promjenjivost brzine vjetra Kako se brzina vjetra mijenja mijenja se i energetski sadržaj. a time i energija koju može da proizvede vjetroelektrana. a koje se nalaze ispred turbine treba izbjeći. koji se kreće brzinom iznosi: UES Page 12 . Turbulencije Turbulentna kretanja smanjuju mogućnost korištenja vjetra u vjetroelektranama. U industriji vjetroturbina poznavanje hrapavosti terena. a uzrokuje ga razlika pritisaka koja je posljedica razlike temperatura uslijed nejednakog zagrijavanja zemlje Energija i snaga vjetra Kinetička energija zraka mase m. Što je hrapavost terena izraženija brzina vjetra će biti niža. uticaja prepreka i konfiguracije terena se označava terminom orografija. iza prepreka gdje dolazi do pojave vrtložnih strujanja. Da bi se spriječile prevelike turbulencije vjetroturbina u parkovima moraju se ispoštovati rastojanja između njih. odnosno od količnika otvorene površine prepreke i ukupne površine prepreke. Vjetar je masa zraka u pokretu. Vjetroturbine se postavljaju na mjestima na kojima je izražen efekat povećavanja brzine vjetra. Brzina vjetra iza prepreke je manja u odnosu na brzinu ispred. Potrebno je ispoštovati minimalno rastojanje između dva reda i između dvije vjetroelektrane u jednom redu. Glavni efekti koje treba uzeti u obzir su: • Hrapavost terena • Promjenjivost brzine vjetra • Turbulencije • Prepreke ispred elektrane • Efekat slabljenja vjetra • Efekat parka • Efekat tunela • Efekat brda Hrapavost terena u blizini vjetorelektrane. Efekat tunela i efekat brda Prilikom prolaska vjetra između zgrada ili kroz uske planinske prolaze uočava se veća brzina vjetra. gledano iz pravca najčešćeg duvanja vjetra i to u funkciji prečnika propelera. Smanjenje brzine zavisi od poroznosti prepreke.Kod izbora turbine treba uzeti u obzir smanjenu vjetrovitost na mjestu postavljanja elektrane. Taj efekat je poznat kao efekat tunela. zavisno od namjere. Zbog toga je uobičajena praksa da se vjetroturbine postavljaju na uzvišenjima ili brdima na kojima je dobra vidljivost.

gravitaciono ubrzanje z(m) .Kinetička energija zraka mase m.nadmorska visina Snaga vjetra se konvertuje u mehaničku energiju u turbini. R= 287 kj/kgK g . Teorijski optimalnu snagu koja se može iskoristiti iz vjetra smanjenjem njegove brzine ustanovio je Betz. što dovodi do smanjenja brzine vjetra nakon prolaska kroz lopatice. Snaga vjetra se ne može u potpunosti prevesti u mehaničku.atmosferski pritisak na nivou mora R . Zapremina vazdušnog valjka osnovice A iznosi: Masa vazduha u zapremini valjka je: Odakle je kinetička energija: Snaga zračne mase je: Gustina zraka je funkcija pritiska. Teorijski maksimum se izračunava iz izraza: Ovo je snaga koja se može dobiti iz vjetra pod pretpostavkom da se konverzija obavlja bez ikakvih gubitaka UES Page 13 . što je nemoguće. a oba parametra su funkcije nadmorske visine z: p0 . a t označeno vrijeme. temperature zraka. jer bi to značilo da se vjetar pri prolasku kroz površinu zahvaćenu lopaticama zaustavlja.specifičn gasna konstanta za vazduh. koji se kreće brzinom iznosi: Neka je A površina koju opisuju lopatice propelera turbine. što bi značilo da na lopaticama dolazi do "nagomilavanja" vjetra.

UES Page 14 . Svrha prenosnika snage je prilagođenje sporookretne osovine vjetroturbine sa brzookretnom osovinom generatora. Prema načinu upravljanja snagom vjetroturbine mogu biti sa aerodinamičkim prigušenjem. Osnovni tipovi vjetroturbina(vjetroelektrana) u odnosu na snagu su: • Male snage .Komponente vjetroelektrana su: • Turbina • Reduktor • Generator • Uređaj energetske elektronike • Stub • Ostali elementi Pri velikim naletima vjetra dolazi do dinamičkog opterećenja turbine. Takođe se rade sa stalnom i promjenjivom brzinom obrtanja. Stub može biti izveden kao cjevasti.30 do 1500 kW • Velike snage . Prednosti su : • Viši stepen iskorištenja • Bolji kvalitet proizvedene energije • Manja naprezanja Nedostaci su : • Gubici u energetskoj elektronici • Korištenje većeg broja uređaja koji poskupljuju cjenu izvedbe Načini izvedbe vjetroagregata Najčešće primjenjene konfiguracije vjetroagregata se klasificiraju prema njihovoj sposobnosti regulacije brzine i sposobnosti kontrole snage . robusne i pouzdane Nedostaci : • Troše reaktivnu snagu • Velika mehanička naprezanja • Ograničen kvalitet proizvedene energije Turbine sa promjenjivom brzinom rade sa maksimalnom efikasnošću u širokom opsegu brzina. konusni. rešetkasti. Kod vjetroturbina sa stalnom brzinom. Prednosti su : • Jednostavne.>1500kW Klasifikacija vjetroturbina: • Sa vertikalnom osom • Sa horizontalnom osom • Jednim. dva ili tri kraka Turbine sa horizonalnom osovinom mogu biti turbine koje se okreću uz vjetar i niz vjetar. sa zakretom lopatica i sa aktivnim aerodinamičkim prigušenjem. Svaka turbina (sklop) ima kočni sistem koji održava brzinu vrtnje konstantnom. brzina je konstantna bez obzira na brzinu vjetra. teleskopski.1 do 30 kW • Srednje snage .

UES Page 15 .