You are on page 1of 11

Taj je negativni sud o Meštroviču još pogoršan ěinjenicom, što su istovremeno u Ř ČÚSLÁV K M K Ú — 5ÚQJg'fp~ gp+Ú g ~ ~ g ~

sporednim dvjema dvoranama izloženiradovi trečerazrednog sli kara Gottharda
Graubnera (rodjen 1930.), koji prema prikazu u NZZ nije stvorio ništa origi-
ÚRGÁMXÁ ČIJÁ ř P š Á VNÚ PRISKTž UMÚRSTVÚM
nalno nego je oponašao djela renomiranih slikara kao Beuys-a, Tobey-a i I ťiRÚVÚM „H R V Á TSKU RK VÚI.UČUU "
Rothko-a. Taj članak završava ovim poraznim utiskom: „Tako su skulptura
Meštroviča i slikanje Graubnera poučni primjeri promatraču usporedjivanja-a u atskoí e'mgracíji jug» i » e nskí su agenti-provokatorí od
izvjesnom smislu i radovi praznine." početka aktivní: No dok je dugo vrcmcna njihov rad bio umgercn u prvom rcdu
Meštrovič je do sada na zapadno-evropskom kontinentu bio praktično nepoznat na prípremanjc i provodjenje tcroristíěkih akcija pod vlastitim voóstvom ili na
u umjetniěkom svijetu i u povijesti umjetnosti. Propagiranjem Meštroviča u uěcstvovanje u 'takv1m akČžíanla pod vodstvom hfvatskíh cnugranata íz zapadáh
Zurichu kao predstavnika jugoslavenske nacionalne umjetnosti on je vrlo vjero- zcmaíja u Jugoísíavijí ili u zapadám zemljama u svrhu, kompromitiranja Hrvata
jatno defmitivno isključen iz tih sfera. Kako je ista izložba najbrije bila u Berlinu, pred stranotn i domaéom javnošéu. dobio jc taj rad poslijc 1960. godínc izrazlto
a poslije Ziirich-a je otišla u Beč, ostat če njezini kosovski tragovi neizbrisivi. političko obilježjc medjunarodnih dimcnzija. jcr su nove tcrorisu ěkc
K tome su hrvatske izjave i protesti našli odjeka u vodečem švicarskom tisku, a povczane s ncbuíoznim prograxnom izdvajanja Hrvatske iz Jugosíavíjc akciepod
hile
politička mucanja i t r ikovi predstavnika jugoslavenskih vlasti na otvorenju Sovjctskom okupacijom i p r otektoratom. Veé su čisto tcrorístíěkc aí cije iz
izložbe su stupili u p ozadinu. Spomenuti porazni prikaz umjetničke strane zapaÉih zcmalja u Jugosíaviji ili u zapadmm zcmljarna Hrvatc poíitički jako
Meštrovičeve izložbe u Neue Ziircher Zeitung nije, naime, propustio istači optcrcčivaíc pred svjctskorn javnošču. Aíi, otvorcni pozivi Sovjetima iz kruga
nekoliko puta Meštrovičevu nacionalnu pripadnost. Taj prikaz počinje slijedečim naoko čistíh hrvaú ň grupa i organizacija na okupaciju Hrvatske, stvarali su na
uvodom: Zapadu u javností i u p o l it iú n k r u g o ú u a i z razito neraspoíoženje prcma
„Kunsthaus Zurich predstavlja dva umjetnika, koji su jedan drugom potpuno Hrvatíma i istovrcmcno sřmpatije prcma Jugoslaviji kao i jačanje volje za pomoč
strani: hrvatskog kipara Ivana Meštroviča (1883 — 1962) u velikoj izložbenoj toj drzavi. Uěinak je za. Hrvate u svakom pop~Cdu bio ncpovoíjan, Izravne su.
dvorani (režija Guido Magnaguagno) i G o ttharda Graubnera u Grafičkom posljedicc osobito neugodnc za Hrvate u nekán prekomorskim zcmljama kao u
kabinetu (režija Ursula Perucchi). A i p ak su Hrvat, koji u k amenu napinje SAD, Kanadí i Á u straííji, gdjc sc smjcstío najvcéi dio novije poslijeratne
mišiče, i Nijemac, koji boju tjera do taštog lijepog bojanja, medjusobno pove- hrvatskc cmígracije.
zani: Meštrovič je odraz povijesti umjetnosti kiparstva prije Drugog svjetskog Kako su organťzatori tih akcija redovito agenti jugosíavenskc Službe državne
rata, Graubner reflektira slikarstvo poslije Drugog svjetskog rata." sigrrrnost SDS (prijc Udba) i soljctskog KGB. oni istovremcno s provodjenjcm
číanak u NZZ „ukrašen" je fotografijom poznate ratniěke namrgodjene glave akcija obavješéuju jugoslavcnska dípíomatska i konzuíarna prcdstavništva i
Marka Kraljeviča. U istom duhu bojovnog jugoslavenstva odigrali su se na dfugc ustanove kao 1 zapadne drzavnc vlasti o toj aktivnoŘ 1 prokazuju zavcdc
politiěkoj pozornici neposredno prije otvorenja izložbe ovi dogadjaji: Branko ate, dok pravi organizatori. njihovi i sovjetski agenti provokatori ostaju u
Mikulič, predsjednik beogradske vlade izjavio je u njemačkom tjedniku „Der pozadini zaštíéení. U isto vrijcrne jugoslavenski propagandistíěki aparat pu~tem
Spiegel" da če jugoslavenska vojska hraniti ustavni poredak protiv unutrašnjih svojih i straníh tnasovnih meéja obavještava javnost o otkrívcám tcrorístí
čkím
neprijatelja, nova zatvaranja Albanaca na Kosovu izazvala su odjek na Zapadu, akcíjama, koje su skoro redovito hile namjcštcnc i, osobito u Jugoslaviji, ucpce
a ilegalna subverzivna aktivnost jugoslavenske ambasade u Bernu i presuda nisu izvcdcnc ili su ostale bez ljudskih žrtava i vcéc matcrijalnc štcte. Žrtve tih
jednog jugoslavenskog agenta na 18 mjeseci zatvora u Lausanne-i s time u vezi atentata su veéínom bň Hrvatí. S vrcmcnom su vlasti zapadníh država ustanovile
izazvala je ponovo uznemirenje u švircarskoj javnosti. K tome dolazi trajna 'a su, u ogromnoj vcéiní tíh slučajeva., pravi organizatori tih akČija jugosíavenski
podzemna aktivnost jugoslavenskog državnog teroristiěkog aparata, koja ugro- i sovjetski agenti. koji uz pomo č zavcderuh i naivnih Hrvata osnívaju vtastite
žava i život nekih Hrvata u švicarskoj, što več duže vremena zaokuplja švicarske organízacíjc i provode tcrorístí čkc akcijc.
i druge strane vlasti kao i jedan dio javnosti. Sve to upotpunjuje izložbu radova S lužbeni posjet V. Čebrikova, vrhovnog scfa KGB-a pro&cn 1986 "u J osla " '

"

o íc potvráo vcé dugo poznatu prijatcíjsku suradnju poííájskotcroristí čkogI i
• •

„jugoslavenskog nacionalnog kipara kao simbola nacionalne nezavisnosti" u
duhu Marka Kraljeviča u Zurichu. obavještajnog aparata s ssR i J ugoslavijc T a j c d emonstracija príjateljstva
potkopala uzdrrnane temelje nesvrstanosti Jugoslavijc i potvrdíla da su senzacio-
naíne vijcÉ o opasnosti infornl birovaca davno još za vrijemc Tita. bíle na uhane
i ncosnovane Posjet Čcbríkova á I'cnuo jc pozornost mcdjunarodne javnosti na
pravo vrelo najveécg dijcla .,hrva tskog tcrorizma . naime na zajedniéki rad Udbe
(danas SDS) i KGB.
Sporaznm izmcdju Renoviceí Gorba čova. sklopljen u Moskvi ukratko poslijc
boravka Čebríkova u Jugoslaviji. o dcfmitívnom ulasku Jugoslavije u. SEV
(Comecon), što u stvari zna čí potpunu integraciju Jugoúvije u sovjctski blok.

222
d~ o c ?j nštžrjod nžst ednžsez oujaaeu ažuoxj aupQJBG aqsže~ í Ró Ryj[
+ Ujeuožaeu a?jste AJI[ ež[tupohpařd žzojn n ordnlseu 3~ W oun ó s a
-paťez nfueřehžs o r 3?Ísřešng noourod ařjsžehřg nCuaťpoqojso o Bmehe[zr užrCohs ořjst I ěaťjořd šo>f
ICÚ?j řjžjah P@ní? JIL~ ntv~ vu ogrqoso v ~~ n í v o algn at hoqrCG 8 'Bužeuz emeC a[apl orfohstřd af g~ - j g g e a msořd j nhafpřofpeře~ n Band UÚ?ÍBG joř
-rhař r Bmrhožstj urtžtožjzex n ehouejo IjžhošaCG aC BCupeřns 'emeCtaezruešřo mrřj ťeu as Iťoq
Bpa'pg~
šořfsžBÁJLÍ 3Ítaeřštma
taeátma lxž moípeřauaš mohou n[pam Óžřpořd 3[tžd
-sžehžq mrlžžrarjzeJCRU n apnťj aCohs eužt Jař?jod ruřohžohezřp r?jsžehJ~ ruehzořfeg n RG+nnfjřfn aí' afm
I&ó/Úd IIIJÚAIQAP lý I?/Stva+ UIOUautt j?ÚónftaezrttešJÓ Ilhou n RG
„~g~ třts as pau eyeC 8?Íau" etrešo[s Jožne af ř[aqs .3CGCjhefod -se+ »
'Óugjjs 'I .,ažjsžehřjj efržJRI[ eřfatžsrunUžog" .,R?[ster J [j ež[e/t sžjeítaog" ÚR?j
aCjep t as eožmog ~ e řfrupařn šaCuseCIJd aužj 8?[ruoasaťm šo1 nmnssařduu r '(ží í;jíC-I B[p J
emžuarxu Lžžuqrjzeř pod R[ednžseu >o B>qnmogzaq edná a[RťepořósBJ thojožsnd
n aCn[jhefod ožrhopař uešojs oc?j Rjehqod as BCQ?j '„rřodseCžp [ořjsžehřq n emhou Á r[j 'busol[j n „~ uežsťj" r ' [ ly@(g R[rhař .~ ' n q sže~ n
ejem Bíjoq[eu" oc?j ožuaCtoo Borpeg g o jtsejš ať og d ~ oj t s ejš ouaqznjsau nhod ahsod al[ruse?j 8 BAQpař I[r[upařó zž afudfeu ouónžsoó
, ) .I,IPjlž
I?[sžehxťj "l :IPI,íž)
ošnřp n eš orpeřšzj I „<nd q sgvhřyf'otžstj tř[sžaťhoso Jd žjřmez othrgo nžuo Jog n 3[ d " š f e š ns ep 'uež[rttřžjsex orq žžaťm [o~og n Qžoqstl af ažjnmQg
řfaqeg Což[gema[~ n Qrheřoq eureutpoš Bšož aCIJd aC rCořj8 'žsouhr pje nhžz RCIAZBJ 'ÚI1$run I QRJI1TmořdmÚ?lrřjgžžrjod Barja ť' ať I[oží 'Ršnxřj Soho 3 U ll 83jjn
ožmaodo rpeuey r nžuo Jog n rťořj 'yaqvg Avfžt Jap eJší nšn J?jmož n nšojn nuze~ nfeaa[žn oešajpoó qnfjopoř 0[sžehxqtřjtjah t npeř možjyrxrlod n mo gst0[sžužtřjtjah
*
313U ťh ~ 'ytjag oqueřg ať ožík .ahezxp a~ehžžj Tl[ap> I amož Rmaxd I 'rfth
-orřem efjhetsod nťružj ntupaxd n r ťo?j 'vzžřvhžrívg ~ užohžspoh pod lořjaemaf~ ťtqpo 31 on
-B[sošní n epořeu Rfua[pařpoomes auafmtžó n[apt aje
~g n tzejeu ohžsmpam as OřfsdoJhg ž[r[e Jžsn~ n tzejzr r[oř[ 'g~ ejrsejš šouhejš -a[rjsoó n[uezřpo eu ajeřustzm Óžg-žžtlježg ežžjtfluo?j atpafjsod Rluehegtžs uořjerž
„v?Ížtípaíř 80?Ísžvhř j f ? Íltípařrž $1pěQ I??CTITELIsa[ nšnř?j III01 rr Žjafhoa lrezeh f ' 8 Is qržjautjod Lfmpedeg 1fgapoh Ialžžjod I Uestdtřd 'Bqařž tjtí ž t m a
roaxg ohžsmazour n afuehožnd nur a[nfueřqez I ežuaše šoř[sža[hos šousedo oc?j e~ 3 1jau Rjrqoptxó edná ehaarjnužo + af BQ Bjahez I ej?[tžÁtxó eftaejndrnem
'
rpoh nstdod uxohs n eš B[o?j 'alrarjod ařjsuežIJQ mdřozpeu mžšořžs pod 'Bmžžsaťžh 3 ua .

s 8 m e á o řó liež af
II R[IQRUIJopBzap Bfžaeřjgtžstm lep013GJ,Aaatjnmog 3$IÁ sof
urtřfsmhou eužařd 'aC a[pš '[01jsžo?Íg n thtz aťtjeřžsny zt eřfsejop uořjeu jnpažg R. ..ój as ojserž 'npRJ T UUžeáořd mořjsJÓJř[ÚÁQJd mQUJIZÚJdgožeuž j
.ařjsže~ n [taednř[0 Bu nzaheg mořjsžaťhog ehrzod Bmtamsróžod mršnřp s ggí?j;
ažuoxí aupořeu ařjsže~ a u m?jsqo ařjau ržsžj Bu ouaCjheCqo amt a[ a[ro 'gnpažg Uteáořó ouažuařhoxsrQIQal ÓJ "xžsoržžejafp 3?lsžUaše aha3jjnmoj' Ižsožjnxžsohp
vfo?ÍI~ ahoz Bqoso 81 as Bp r amr ohtřřf o1 aí ep ojthežsodsr as a[ruse~ .?Í?uřež ph~ zt I 0?[81 emeáořó šomes zt Q?ježí Ójtzejztořóaf og ahe~ 3 ? jsžeAJLj etuaxegso
Avpzxuog Třjau 3[ uaťjhežsod g~ šou e houso nřjřog ~ n e řjrupaCspaxd aZ I Bpoxeu šořfsíehřžj n)1aeužxťíe nUpořeuxž[pauž nuhtžtzod ~ ? j o j t q ejRAIDn[jžjsj
moutžshaotsnq oehzeu uo al og .Borsng aunřg Buatm ezr as tanťehtřřjs pať denn af Rp Břjsžrjažes r eqsdox třafux lož[r[ož n Bjžq „ahezxp aqsžehžží" ousÓupo
„nqnp mořjspunj" n Bzaž aexohž af up o tžsndseř možařřjap Uuuqasod afruseřj ..ažjsžehrfj aupoqÚjs 8Í-radaauoq af g a ř [sže~ a f t aednqo ažjsža[AQs Ihouso
af r[oří 'n?jsžehJ~ nupoqojs Bz Joqpo rřjshopžz he?[eřfau t oeřj n?[Jo~ jq n tax?jod [U ťo sžaíhos 'BLž ~momeáořó užt?IaejtPQQÚ[so **Lutujeuožaeu GIÚ[sžehxtf
mxohžohezřp rřjsžehř~ rpnCj urodná mojem s oehouso af up d ~ n eqos o š, gaše s uah , ošnf
mtÁQU s orórtžseu af ržsouhe[ n r aqpg t @ gy žtža 8 ťž 1
eťruhrpp[eu af zžřehžqog theřeu oStup tžrq n feřout „aeřeuotanjohař rř[sžehxq" I ~sžafhos Quamaxhožsr otq af ytjnmqj ' I ÁQUSÚ [oř[?Iufepzt ožtzeřzr fožžahrřřfs
oeřj pex AošaCu Bz thržo~ .npeřšoag n rurpařs Co?Ísóřs n ať oežsexpo r B[řjaCrxod ťořafh ojřh soxeíl,
ř * ! Q p šlžuaše ťž mače Ójsuahejsošnf Qmes Qžq OG1e
šořjshopžz 'amreu 'af zžřehžtíag žehři IUUžaxžsřja tř[au08?f aU 01IQoso 8 že~ [ Úhasořeír u so ť IžehojaíP oayod fožjsřearhq n Glaser Tž 1 P
OR?j Bdn1seu ep a[raehtžom eužau nCošpo I njřjaCIJod užohs od t[oř[ 'zgJVAIqvg d LUÚj.ažžtj oó
om?j af t[og '~íýrtíívg g af o rq t[peárma [ořjsžežxtj n moureáoř
uapvf~ 1sať (g~ ) ežařřjod šouxohžohezřp šořjsžBAJ~ šouehzoř[81 eqoso euhejg ržžthou s BJofeř[QAÚJó-81euaše a[raexauaš 3ÁÚU Jmožó QÁBJóez I 'ř[ruhežspařg
.BureCjmaz mrupedez n ežmrg nCraepth?jtj Bz adr?jaažržsejh I Run dg~ ep BCrarpur 'etužužeáÚJó ILIB[gl1tjÓóžutřežs Bu mof laeá tua UIQ~~eíťJtjs
Bmt amož ~ emefjmaz užrupedez n ete~ e h ežsloqn níua[pohz I Bmemařdrřd l žržžožsr t[ružj euJQJ~ÚAQJd»Snaše UBDTdu Otqal SoxeížL IXžaOIAÚUBKBJQ
nqsžehřtj" Bz ejařhrjr?j ug
n (eqp~) g~ g e s afnCpems ořjsn g~ Bp n [ u ze?jod raeuz jšoum 'a[jepe~ 'gQJd S Qehž p
a e hžfpems oqsn 3[ Janeg „ tťpnjohař
t
pší?j nqaáeg I nurpzexe~ 'n?[aťrsp n Bfuafpns e[eze?jod ať af š 'fo nema[
I Rxsa[IU I[0jgžžtfod Ljtu ťeaaftn Qp 81RJÁnsořeílL ÓBJRÁXÚJane@ 3
ouqasQó amaírJA afthotž[eu 0 ns og ařohžez aupeóez ašnxp t ažjyeurafu n I třafm s moftrpeřns t mohžs[[318TIJd mrť~tpošošnp uu Úhs T Útpožjíeu
Íoťttem n 8 ař[suahefsošnť n apohpo ažeÁJ~ a[og '„e[žan[ohaJ ~e h ž tf" mouauu žřa[IUÍořjtjah n Burtžehřjj af $0JR@ 'nšo[n nuježeg oeážpo ma3IAQURSRJQ
poó aírařfe aqatžstxořaž auažgaCmeu (Bqpg) ggg moqsuahejsošnť s žťupeřnsCořjsn f r ž Ú Qso I 1lžaše rř[suahejsožťlf oc?j 1souhg?[e nueřjťs3hs ÚIAZRJnrxrrg
n 'ťoqyemať~ gg n Qžrqoso 8 'eme[[maz urrupedez n Bmařdtřd oržheřzj g~ žx r žuatxBÉJR Ižžreouur gúžeun 'Užo afósn
Run'Užorl
n Bea[U Ažžořó BUIBQznždo mtuhe[ U~
eftaezžuešJÚ eřjsžueárma eupalru aurou TJafm Co1 n qtfořj 'Bmžhžspařs mtrž lxržžjtjaA s ať Iíožj 'Iííogořvp 'ťílf s 'Bmtzažoó Lžžlqžlá n ' R hesřhez Rze/ RAJó
-eohou užrřjrjah s azejodseř ednžš euíořq ojřh 81 npcJ mouzasdo r moue Jžsošouru 'nfrxiíó tžuqasod aťnplljsez epeř šož žježthzeř tfllxsežj I 37pěvhí+
užourzafu od kapny ržsouheC n ermdnžseu mruhtsaáe s žsouhrt?je nřjsfraezruešřo Ižííavdv?Íí? ňf?Iza>tpg IÓP?ÍxjlaťAí?g Iííčhlzí?dx „Iríťťíěípotíí?ÍsrY' 0 Ií!QfíípJší?Jd Iíí??íp2I
t nřjaržsražjqnd nřjtjah ať Rjthze~ .ař[ste~ a [ raedn?[0 ařjsžaťhos mome řšořd mžžsr ťpažíí $ „žíívzíágřařI?Íxžvářrí" RG I [IMáruřa [ořjstBÁJQn ežeuaše
-I Qd žótržíýQJPžížl
s Bytjnmog šnřřf oSou rhouso [exžs ošouru eu peř ejrhzeř efraezruešřo aC chop suahejsošnf 8ťlař[R tjtřptžsjřořaž I L[0jsřožeř[ohoxó QžsLgpo zej
aťtaeátma aťraeřauaš 'a[Ga+Uz Úhon Bžeuaše tfpjsžafhos'I žfížjsuahejsQšnť „aftu?ÍB auxeuorattjohax
altžežs eu uařrsořd uroqaťdsn s pex ťež ať užouaurařh g 'nhezřp nžrxsejh Bz aqřoq ťlaenxtsTLAÚUali ÚTJÓÁ1s
35[sžehžž[" I Tžťehtqop amžg epeó~ ž afžhejsošnf nfpartžzt n
Udbu i odobrava ubojstvo Niňča kao potrebnu žrtvu „osloboditeljske borbe".
Hrvatski rjednik, je o bjavio prijeP>ju umorsrvom na mojuadresu. Takva je Šarič piše:
prijetnja jedinstvena i ů svakako rijedak slučaj u hrvatskoj emigraciji. U slijede- „Tako politika prcko svojih nosioca, Ijudi kojima ljubav hoée da bude iznad
čem je prikazu opisana ta prijemja i njezino značenje u okviru programa HDP za osječaja straha, bola i smrti, nastoji u svako doba stvoriti stalni' ii organ
organtzlrani
„oslobodjenje" Hrvatske. ssku,
up, pokret ili stranku osloboditeljskog djelovanja, i to uvijek u svjetlu i kroz
Prijetnja umorstvam putem člana katoličkag dominikanskog reda svjetlo narodnlh strateŘŠ d atosti. Upravo te strateške sposobnosti i datosti
sqesno iů nesvjesno niječe Petričcvič, te na taj na čin pripisuje Beogradu
U Hrvatskom tjcdná~. glasilu Hrvatskog državotvornog pokreta, br. 451 od sposobnosti vječne politi čke Iogike i beskonačne oraanizatorske sposobnost
7. X, 1986., (P, O. Box 293, St. Albans, Vic.. 3021. Australia) objavljena je u
ubi'janja hrvatskib ljuái Senilni izljevl i nepoznavanje situacije mogu se tádjeti iz
prijetnja umorstvom u članku pod naslovom.,/ure Perriče~ič-se>rilrri starae na ovog citata:,Polomčni su uspjeh agenti Uábc odnoso Službe državne sigumosti
rubu pameti". Članak je potpisao i lé. Mirko Saric, koji živi u dominikanskom bili postigli s nesretnirn Stankom Niii čem kojega su upleli u svoje mreže i
samostanu u Augsburgu, SR Njemaěka, i koji usko suraájuje s M. Schwartzom. zajedno s njirn pripremali , r evoluciju'. te su Nižléa likviáirali a p lanovi o
Tim člankom Selnvart=. Šarié i Bedfé izlaze pred javnost kao drusrvo -a ubijanj e .revoiucíji' su propali".
j ludi. Scbwartz je vrlo vjerojatno kao pročelnik Odjela za politička pitanja HDP i Za potvrdu svoje osude mog navaáa o Nižiču Šarič se obrača na Luku Kraljeviča,
kao šef evropskog uredništva Hrvatskog tjednika u Njema čkoj začetnika možda koji je usko suradjivao s Nižičem i na kojeg je izvršen atentat. ati je Kralje~~č
i pisac članka s potpisom,.vlč. Ivlirko Šarič". Članak zaprema više od tri četvrtine ostao na životu kao teŘ i n v alid Šarič piše da je Kraljevi
jedne stranice Hrvatskog tjednika i sadrži fotokopiju prve stranice korica tada č potvrdlio njeaovo
mišljenje i rekao; ,.To nema nikakve veze s pohtl čkom djelatnosti hrvatsko
upravo izlšle knjige „Na prekretnici" uz sliku „vtč." Mirka Šariéa.
orca Stanka Nižica — — Njegovo ájelo nastavljamo mi i nc samo to nego se na
Članak se nebulozno bavi knjigom,,Na prekretnici-. koja je najveéim dijelom to obavezujemo".
posvečena krizi u Jugoslaviji. ali j e u č)anku bitna prijetnja urnorstvom u Medjutim, tu Saričevu dezinformaciju opavrgavaju i=jare Óiearskih istraznih
posIjednjem odloml'u, koji glasi: < lesti u Z(irichu i Saveznog tu=:ilašrva u Bernu, da u slučuju umorstva 5. Xiziča u
..Nama je poznato da je Jure Petri čevič subjektivni i objektivni nihilist patološkib Ziiriehu 24. kolovoza JNl. postoje na temeljujasnih indicija opra~dane sumnje
tenáencija, ali molim. nije pošteno svoje bolesne vizije pripisivati drugima, svoje
daj»tugasla> enska rajna služba Udba urnorila /Vi iéa. (Neue Ziircber Zeitung. 3,
prlj ave trgovačke sporazume bacati i blatiti drugog, a na drugoj strani nalaziti 9. SI,: Badener Tagblatt. Baden. 9. 9. 81.). K tome su prijatelji i znanci Niži ča
zaklon u mistifikaciji jugoslavenskih tirana i ubojica. Ak® je ono istina što ťvráih áa su ubojíce-41žiéa njegovi intimni suradnici iz Njemačke, Taj je Nižičev
čavanje misii i
predpostavljamo i ušro nema surnnje, ondu bi vaše svjesno izobli krug, prema tim informacijama, bio u vezi i pod kontrolom Sariča i Schwartza.
vierehrvatskag naroda u konačnu pabjedu, mog ťo uroditi negativnim posljedi-
Naďalje su iz iste sreáine áolazi ů signali, prema kojima je aparat Šariča i
cama, jer se nikada nijeopraštalo onome koji je ubijao vjeru u pravednu borbu Schwarzta organizirao iii dapaée izravno izvršio atentat na Luku Kraljevi ča. Iz te
naroda." (potcrtao J. P,). Čitav je članak napisan nesigurno i u žurbi. Osim toga iste sredinc su dolazile u.j avnost vijesti da je aparat Schwartza i Sariéa likvidirao
je nelogiěan zbog oznake moje navodne senilnosti. jer je i širem krugu poznato S. Djurekos~éa. poznatog hrvatskog emigranta u Njemačl'oj i bivšeg menedžera
da radim punom snagom i da se u rnom životu u tom pogledu. nije ništa INÉ. koji je u svojim brojnirn publikacijama raskrinkavao korupciju i nesposob-
prornijenilo. a osim toga sc senilnom starcu osobito u ovakvom radu ne prijeti nost komunističkih vodja u privredi u Hrvatskoj i Jagosiaviji te je na tera I'
uho jstvom. okumentacije diskreditirao i sam sistem. Schwartz i Šarič se dovode u vezu i s
Žurba i nesigurnost Schwartza i Šari ča odaje njibov i njihovih gospodara več drugim atentatima na Hrvate.
dugo pripremani plan. koji je u vrijeme objavljivanja tog članka ve č trebao biti Usporede li se laň Šariča u vezi s Nižičem i njcgova obrana Udbe u tom zločinu s
izveáen Ali taj zlo činački plan jugoslavenskc Službe državne sigurnosti odnosno rezultatima istrage švicarskib vlasti, onáa je moguénost i vjerojatnost veůka da su
Udbe nije uspio, ni u Š vicarskoj ni za vrijeme Sajma knjiga u F r ~ tu u urnorstvu Nižiča i Djurekoviča kao i u atentatu na. Kraljevica Schwartz i Šari č
početkom listopaáa 1986. Taj je plan u Švicarskoj privukao je pozornost i imali svoje prste. Tako se i o~ím putem dolazi do zaključka da su Scbwartz i Šarié
civilnog stanovništva U Njema čkoj je taj plan takodjer zapoáo razliřite kru- identični s Udbom. što je uostalom ..velečasni" Šaiič u svojoj obrani Udbe u
gove Ďpča aktivnost jugoslavenskih agenata u Švicarskoj izazivlje u toj zemlji slučaju uboj stva Niňča u Zuricbu jasno potvrdio.
veůko negodovanje, Vijesti o ubičenju agcnata jugoslavenske Službe dňavne
sigurnostl i sudjenju tim subverzivnim elemcntima pojavljuju se sve češče n Palitički program» aslabaditelja": Jugaslavensko-sovj etksi agenti nude
švicarskom tisku. Savjetima Hrvatsku kao akupacinopadru čje
Upravo jako sumnjb u nesigurnost odaje reakcija „> íé". Mirka Šariča na krafki
osvrt na umarsrvo Stanka Xizica u knjizi,.Na prekretnici". U tom se osvrtu uop
če
Pojavom Tomuliča. školovanog jugoslavensko-sovjetskog agenta provokatora u
ne spominju ni Sarié ni Schwartz ni HDP ncgo agenti Udbe, koji su u Švicarskoj hrvatskoj emigraciji poáignut je prijašnji jednostrani teroristi čki rad Udbe na
ubili Nlžléa. A Šarié na taj prikaz reayra kao da je on apostrofiran i okrivljen za višu političku razinu. Doduše, terorizam s ubojstvima, pravim i namještenim
ubojstvo Nižiča te hrani Udbu. Upravo je nevjerojaťno kako on javno odterečuje
227
atentatima. . . hrvatskom revolucijom". dezinformacijom i i n f i ltracijom svih na značenjeHrvatske normalno. zapomena J. P.). t! tome smisiu ja
ču i prcko
kanta koji mi stoje na raspolaganju uputiti sovjetskoj Vladi pismo sa zahtjevom
dostupnih grupa. organizacija, noéma, časopisa i najraznovrsnijih drugih usta-
nova i društava, á l j uěiv vjerske, svečeničke i laiěke krugove-izgradjen je, za širim angažiranjem Rusa kod nas. Jedan prednacrttakvog pisma v č '
ve je
pojaěan i dotiran sa stru čn!m kadrovima i modernom tehnikom. Ali je k tome, p niran u Sovjetskom Íninistarstvu vanjskih poslova. U njemu se istiěe želja da
kao novost. pored negativnog politi čkog programa u smish! izravtrog diskriminir- Sovjeti izvrše pritisak na vladu u Beogradu kako bi otvorili jedan generalni
anja Hrvata pred javnošču, uveden jedan posve odredjeni .,pozitivni- program. konzulat u Zagrebu (de facto u rangu ambasade za sve hrvatske zemlje) a uz to i
Taj se,,pozitivni" ele!nent sastoji u sovjetskom,.oslobodjenju" Hrvatske. jer da ruskt kulturn! centar.
Hrvati jedino na taj način mogu doči do svoje države. Uz jedan uvjet: Hrvati Demonstracijom ovakve politi čko-kulturne sovjetske prezencije bila bi stvorena
moraju pozvati Sovjetá~ Savez da ..oslobodi"' Htvatsku, i za uzvrat Sovjetirna jedna od osnova za sondiranje hrvatskog pitanja na medjunarodnom planu kao i
obečati pravo na trajnu prezenciju. garancija da če i Sovjeti biti prisiljeni podržavati realiziranje (bilo koje forme!)
lako je taj provokatorski program tako proziran i na hrvatskoj strani baziran na hrvatske državnosti jer če inače osjetiti direktnu ugroženost svojih vitalnih
ropskoj. satelitskoj osnovi. da objektivno kompromitira i onemogučuje bilo interesa. što se tiče nekih,ideoloških rizika' prilikom takvog aranžm
vog aranzmana, oni nisu
kakav uspjeh. naš!o se ipak pojedmaca i grupa. koje su taj program, makar i s jače političke težine i moramo ih uzeti u , K auf' da bismo pravilno sondirali
rezervom, primale. Prilično velik uspjeh postigli su nosioci tog programa. školo- poziciju hrvatskog pitanja na medjunarodnom planu. .. Konačno smatram da
vani agenti provokatoti i dezinformatori. koji su ušli u postoječe organizacijske bismo več uskoro trebali razmiš!jati o redakciji jedaog metnoranduma koji bi u
emigrantske strukture á koji su osnovali vlastite organizacije novine i časopise zrelom momentu (njega nam vec uskoro može donijeti vanjska situacija) bio
te na taj načm širili program sovj etskeHrvatske. '4aravno je da je taj program za
.
diplomatskim kanalima dostavljen d ! gema velikitn silama kao i veéini eivopskih
jedan dio komunisti čkog vodstva Jugoslavije tj. za najveťi dio generala. Udbu- sila. U tom smislu ja Vas molhn da kontaktirate sa Vašim suradnicima. možda i
kasnijuSE)S-te =a velikosrpske snage u Savezu komunistaiu ártavnom aparatu šire gledano emigracijom, da se razmisli o stvaranju jednog opunomo
bio prihvatljtv, jer je tako opstanak Jugoslavije i njezina izgradnja u unitari- reprezentativnog redakcijskog kolegija memoranduma. Naravno to bi bičenog i
stičku, centraliÉčku držam. barem teeretski. bio zajam čen. Tako je unitari- sedan za niveliranje i osta!ib politi čkih akcija koje če nam se nametnuti —--
stičko-centralistički i velikosrpski prernoéni dio u partijskom i državnorn vodstvu čekujem dačete mi u odgovoru mo či predložiti moguči termin sastank a o v j e u
d
putern HDP dobio u ruke kontrolu nad jednim dijelom hrvatske emigracije
Kako je ta politika, koja objektivno uzevši po čiva na vrlo slabim temeljima, Tada sam na to pismo napisao ovaj komentar.
jedino uz sovjetsku pomo č moguča. prihvatilo je velikosrpsko vodstvo sovjetsku „Taj mi je plan bio jasan. Sovjeti žele prodrijeti na Jadran, da i s te strane udju u
pomoč i savez, ali uz vrlo visoku cijenu: sloboáan prúa S ovjetskom Save u Sredozemlje i zaoštravaju sukob s Amerikom i ostalim zapadnim zemljama. Ali,
kopnenim puternna Jadran jt.na Sreáozemno more i stalna sovjetska uporista na ako oni ne žele ulaziti u izravni rat s Amerikom kršeči sporazum Jalť,
a i n a r oái Jugoslavije pozovu na tihu okupaciju.Sa Srbima Sovjeti u tom l,
jaáranskoi obali, kao protuteža 5jeveroatlantskon! paktu lvato poá vodstvom
~Amerike t' Francuskoj, koja nije članica tog saveza ali s njim suradjuje. pravcu več duže vremena suradjuju. A b u garski zahtjevi na Makedoniju i
To e k/ juťna točka u s!im programima jugoslavensko-sovjetskih agenata, od makedonsko pitanje opéenito služe im pri tome kao prikladno sredstvo ucjenjiv-
poj ava prosovj etskog programa pt!tem Tomuli ťa i967.pa prcko 5edle,Štedula anja u naga janju sa Srbirna. Sada bi i Hrvati. koji medju informbirovcima igraju
(alias Tornislav Kvaternik), Sc ťtvvartza, DeáiYa, Fabeka i drugih. Navodimo. sasvim podredjenu ulogu, trebali biti uključeni u te sovjetske planove, da na
pomoču citata bitnih dijelova, izvatke iz tih programa, kojima je pr!z cilj uz temelju obeéanja,hrvatske države' Sovjeti budu pozvani u Hrvatsku, a da s
po!noé velikosrpskih krugova u Jugoslaviji i hrvatskih provokatora u entigraciji uge strane mogu i s argumentom,hrvatskog otcjepljenja' ucjenjivati Srbe.
So~jetima osigurati na Jadranu jaku strateško-političku poziciju nasuprot Zapad- Hrvati bi, kako pišu Tomuličevi gospodari iz Beograda i Moskve, morali preuzeti
noj Evropi i Átnerici. Drugi je va=an cilj rirn programima stvoriti neraspoloíenje i ,samo' neke,ideološke rizike', koji da nisu,jače političke teňne' i da ih moramo
neprijateljstvo prema Hrvatima na Zapaáu, što bi bitno olakšato ostvarenje prihvatiti kao nužno zlo. Uz to dolazi potreba,sovjetske prezencije u hxvatskim
strateškog plana Sovjetskog Saveza i njegovi í! saveznika u Beogradu, zemljama.' Da se ta sovjetska politka ostvari, hrvatska emigracija bi morala
Prvi takav plan-pre!na mom znanju-ubačen je pismeno formuliran prcko jugosla- osnovati posebne organizacije, pokrete i, dapače, nacionalna predstavništva te
vensko-sovjetskog aget! ta V. Tomuliéa u njegovom pismu J. Petričeviču od 6 XI. pisati memorandume s pozivom Sovjetskom Savezu na,prezenciju u hrvatskim
1967. Giavni su dijelovi tog pisma ájedeéi: zem jama' i to dati na znanje stranim vladama, diplomatskim predstavništvima i
..... I nače, šire gledano., za očekivati je sukob širih razmjera u oblasti Sredo- drugim utjecajnim faktorima. . . "

zemlja gdje Asnerikanci prerna najnovijim informacijama pod svaku cijenu žele Kako je poznato, ti su planovi objavljeni i razradjeni u novinama Branka Jeliéa
otvoriti ako ne momentalni sukob ono sťeru permanentekrize. .. Kao jedna od „Hrvatska država" 1970. što je u javnosti izazvalo žestoke polemike. U vezi s tim
osnovmh kotnponenti pripremanja za nova rješenja jest inzistiranjc na sovjetskoj sovjetskim planom Hrvati su u zapadnom tisku prikazivani kao sovjetski simpati-
prezenciji u hrvatsÉn zemljarna, posebno u Zagrebu. (Sto se tiěe Zagreba, tu se zeri i sateliti, koji Sovjete pozivaju na Jadran i t ime ugrožavaju sigurnost
rad! o otvaranju sovjetskog konzulata. koje je kasnije uslijedilo, što je s obzirorn Zapada. (Vidi Hrvatska revija, 3/1970: „Hrvatska u žarištu sukoba velikih sila"
7

228 229
posebno str. 430. „,Neutralna' Hrvatska u sovjetskom imperiju" i str. 431 — 442 Prva le tocka Izlave V sabora dala upravo onu potporu vodlama HDP a t
„Hrvatski pustolovi rasprodaju Hrvatsku". ). „hrvatskog borbenog zajedništva", koja im je bila potrebna za podizanje „revo-
Dalji sličan poziv Sovjetima na okupaciju Hrvatske ubacila je u javnost takoz- lucije".
vana Hrvatska naroána fronta. Taj je proglas objavio i napao Ivan Jelič u Ta točka glasi: .~rvatski narod, kao i svi drugi narodi, ima pravo da u svojoj
„Hrvatskoj državi", br. 243, kolovoz 1975. (Vidi: „Na prekretnici", Knjižnica domovini revolucijom i o r užanom borborn ostvari svoju narodnu slobodu i
sloboda svezak 7, str. 214). Glavni dijelovi tog programa glase: državnu samos
ta/nost "
„Socijalistička republika Hrvatska otcijepit če se od nametnute imperijalisti čke Uskoro posíije te izjave objavio je l. / t ů n u 5 . b r oju Nove Hrvatske1984.
tvorevine Jugoslavije i ostvariti istinsku socijalističku vlast u svojoj zemlji. Ona senzacionalan čřanak pod naslovom ...Na putu prerna revoluciji kao jedinom
če se kao samostalna država uključiti u veliku obitelj evropskih socijalističkih t7e&nju" kao zaavšetak serije čianaka o krizi u Jugoslaviji. Dakle. iscrpljena su
zemalja, na čelu s močnim prijateljskim Sovjetskim Savezom. — Shodno tomu, sva srcóstva osim revÚ1ucijč!
Socijalistička Republika Hrvatska službeno če pristupiti snagama Varšavskog Tako sujugoslavensko-sov/etski agenti na čelu Hrvatskog državoťvornog pokreta
pakta kao i drugim ekonomsko-političkim savezima tih zemalja pod vodstvom dobili politiěku /egitimacij u u ime/ednog áij ela hrvatske emigracij e (HNV i „Nova
Sovjetskog Saveza. — U svrhu uspostavljanja svoje slobodne, narodne i socijali- HrvÉ k a") za pro vod/en/e „revoluci)e".
stičke republike, hrvatski politički legitimiteti okupljeni oko Hrvatske narodne Prvi vrlo važan korak u tom pravcu bio jej avnt sastanak,
fronte, apeliraju i mole sve socijalističke snage u Evropi posebice zemlje-članice knjiga u Frankfurtu na Majru' u listopadu l984, sazvaliko/i su za
Binko vry
ierneurednlk
Bedió, Sa/ma
Varšavskog pakta i bratski Sovjetski Savez, da neposredno pomognu u spriječav- ,~rvatskog tjednika", glavnog g/asi/a HBP., i Mladen St:hwartz. pročelnik Od/ela
anju antisocijalističke revolucije u Jugoslaviji te uspostavi samostalne hrvatske za poliÉcka piťanja HDP i pom ali Hrvate u otvorenu borbu.
države, koja če biti puna garancija mira i sigurnosti u tom dijelu svijeta." Posijedica te „revolucije" su bila 1985, poznata sudjenja Hrvatirna u Osijeku,
Tu su „revolucionarnu proklamaciju hrvatskog oslobodjenja" potpisali „za sre- Varaždinu i Zagrebu, kojejeHBP pozi rom u „oslobodidel
dišnji odbor Hrvatske narodne fronte": Torno Sedlo, Nikola Matošič, Bagarič,
jsku borbu" organizi-
rao iizravno poslao ujugoslavenske zatvore.
Zoran Budrovič, Nikola štedul (kasniji „Tomislav Kvaternik" kao predsjednik Hrabri i čestiti Fáp B ay é raskrinkao je na sudjenju u Zagrebu vodstvo te
HDP, napomena J.P.), Josip Senc, Ivan Jakič. ,,revoilucijc" u Njerna čkoj. a njegovog je gíavnog predhtavnika u ozganizacij
Bitan je doprinos programu sovjetske okupacije Hrvatske nadalje dao M . provokatorskih akcija u Hrvatskoj, S. De J~ina. nazvao agentom provokatorom. ť i
Schvvartz u s eriji r a zgovora sa Z. M a r k usom u vi še brojeva franjevačke poiicijskim agentom, U sličnom je svjetíu Deglina prikazao i lvo Tubanovié u
„Danice", Chicago. U izdanju tog tjednika od 14. X. 1977. izišao je Schwartzov iskazima pred sudom u Osijeku i Varždinu (Úpúrni prikaz te afere vidi u: /gra
program sovjetskeokupacije Hrvatske s opčim pohvalnim komentarom Markusa hrvatskbn živolima za tudje rÉ<ne u knjizi „Na prekrctnici". Knjižnica sloboda
u uvodu seriji tih članaka. („Političko ustrojstvo Hrvatske"). Tu Schwartz kaže 7, Verlag Adria).
da bi samo komunisti u Hrvatskoj mogli uvesti red i da bi Sovjetski Savez, ako bi Ti su procesi bili potrebru kako Sovjetixna tako i komunisti
išao na razbijanje Jugoslavije, mogao „Hrvatskoj kao nagradu za pripajanje vije. S jedne je strane Sovjetíma potrebna grupa &mata. čkom vodstvu
koja Jugosla-
Sovjetsl oru
boljševičkom bloku ispuniti nacionalne zahtjeve.. . Ja Vam moram reči, da se s Savezu nudi Hrvatí Ř kao okupaciono područje. S druge je strane komunisti
ovakvim stajalištem grosso modo slažem, pogotovo što jedan sovjetski komuni- vodstvó Jugoslavije s pretežno velikosrpskim snagama na čko
zam u Hrvatskoj ne bi mogao biti brutalniji, nego je ovaj sadašnji, i uz nešto čelu upučeno na
sovjetsku pomoč u provodjenju svoje politike jugoáavenske inteyacije. ali koje
sreče zamijenio bi srpsku dominaciju ruskom, dakle otklonio onoga največeg, Sovjetskom Savezu. kao protuuslugu mora ustupiti stalna strateška uporista na
biološkoga i nacionalnoga hrvatskoga neprijatelja. A n i t i sovjetski imperij, jadranskoj obali. Ali. da se čitái pJan ostvari. rnoraju Sovjeti za taj veliki
kakav je danas, ne može biti vječan." dobitak unaprijed onemoguéiti svoje hrvatske satelite odnosno obi
A B. F abek, dalji važan čovjek u krugu Hrvatskog državotvornog pokreta, prepustitl ih totalnÚDI UQLštenjn í poniŽenju. čne slugc i
razradio je koncepciju Hrvatske kao satelita u sovjetskoj interesnoj sferi i s Ta je pohtika veí rano poslije rata započeta a postala je u javnosti o
komunističkim reňmom. Tu bi politiku trebalo ostvariti HNV pod vodstvom programa Tomuli čita pojavom
ča 1967. godine.
Mate Meštroviča. (Hrvatska revija", 4/1984; „Hrvatski list", 11/1981; usporedi: Taj je rad nastalo H D P „ što je njegovo vodstvo zadnjih godina u zapadnim
„Na prekretnici", Verlag Adria). zemřjama čcsto pokazalo. Sudjenja u H r vatskoj 1985. su to pred širokom
Nakon tih i sličnih programa o sovjetskoj okupaciji Hrvatske trebalo je preči na javnošču takodjer potvrdila.
dizanj e „revolucij e" u Hrvatskoj. U tu je svrhu vodstvo Hrvatskog državotvornog A usku suradnju na šikem plana komunističkog vodstva Jugoslavije sa Sovjetskim
pokreta HDP osnovalo „hrvatsko borbeno za/ednětvo." Savezom javno je potvrdio službeni posjet vrhovnog šefa KGB. V. Čebrikova u
Širuhrvatsku platformu za „revoluci
ju"daoje V.,chabor" HNV-a u siječn/u 1984. Jugoslaviji u prosiucu 1986., čiji su agenti u HDP do sada sa surnnjivim uspjeham
u l.ondonu pod vodstvom ponovo izabranog Mate Mestroviča, koji je na bazi obavá svoj posao.
svoje poznate politike „oslobodjenja" Hrvatske pomoču Bugarske uspostavio Taj je posjet otvorio nove perspektive politi čkog razvitka u Jugoslaviji.
usku suradnju s M. Schwartzom i pozitivno ocijenio ciljeve i nastojanje HDP-a.
Jure Petričevic
230
231
A zar ne bi bilo važnije raspravljati zašto se upravo u Tivatskoj opúni učinjelo IGRA HRVATSKIM ŽIVOTIMA ZA TUDJE RAČUNE
tako malo, ili skoro ništa do sada na sanaciji sakralnih kuiturnoistorijskih
spomenika? Jer sigurno je da mi sa svojim snagama to ne možemo sami obaviti.
Jugoslavenska tepno pohcga mscemra „hrvatsku revolucgu"
Mjesto ružnih insinuacija glede karaktera naših gosti koji ljeti pohode naše
Sudjenje „tcrorlstlma" u Hrvatskoj
samostane i župne crkve, bilo bi važnije možda skrenuti pozornost na sve
učeslalije provokacije, uvrede i ometanje mirnog ňvota na Otoku Gospe od Od ožujka do svibnja 1985. održana su tri sudska procesa u Osijeku, Varaždinu i
Milosti. Zar nije od važnosti i činjenica da se po našim crkvama pljačkalo, vršila Zagrebu protiv navodnih ustaških terorista, koji da su prema uputama vodja
svetogrdja, a čak se nedavno i legitimno dobijeno nasljedstvo za uzdržavanje emigrantskih organizacija u SR Njemačkoj počinili više krivičnih djela protiv
crkve u Krašiču htjelo na nedopustiv i pravno krivični način oteti zakonitom Jugoslavije.
nasljedniku.
Naša skoro četrdesetogodišnja nastojanja da se dobije dozvola za gradnju Ž rtvesudjenja:22 Hrvata — 106 godina zatvora.Jedno „samouboj stvo" za vrijem e
prikladnog crkvenog objekta, koji Tivat nema, uprkos bezbrojnim molbama i istrage
obečanjima, ostala su bez odjeka, pa tako danas naši vjernici moraju da se Ukupno su bila optužena 23 Hrvata. Prema službenom saopčenju jedan od njih
koriste crkvom koja se nalazi u brdu udaljena od grada i koja je teško stradala u je za vrijeme istrage počinio „samoubojstvo".
zemljotresu. Na sudjenju su izrečene ove presude:
Mi srno mišljenja da je sve ovo itekako istinita i pažnje vrijedna problematika, za
čije riješavanje bi mogao da nam pomogne i OK SK Tivta, kao i druga društveno- Osijek: Ivo Tubanovič, 14 godina zatvora. Njegov suradnik Ante Davidovič
politička tij ela. počinio je za vrijeme istrage „samoubojstvo .
To bi zaista bilo u skladu i sa djelovanjem vjerskin zajednica i društvenih organa
u ovim našim prostorima. Samo riješavanjem postoječih, a ne stvaranjem lažnih Varaždin: 11 optuženih
problema napredovat černo u stvaranju mirnog i konstruktivnog suňvota svih Presude: Stjepan Deglin. 20 godina zatvora i
ljudi u našem društvu. konfiskacija imovine
BISKUP SKI Danijel Matijašec.. . . . 7 godina zatvora
ORDINARIJAT KOTOR" Gabrijel Bunta . . . . . . 5 godina zatvora
Stjepan Rep. . . . . . . . 5 godina zatvora
Boňdar Deglin.. . . . . 4 godine zatvora
Ivan Tukša 3 godine zatvora
Stjepan Deglin (stariji) . 2 godine zatvora
V erica Fičkolec. . . . . . 3/4 godine zatvora
L judevit Tukša... . . . . 3/4 godine zatvora
Marija Razum. . . . . . . 3/4 godine zatvora
Darko Razum. . . . . , . Oslobodjen optužbe

Zagreb: 11 optuženih
Presude:
Filip Bagič 15 godina zatvora
Z dravko Kasala.. . . 8 godina zatvora
Željko Pelivan.. . . . 6 godina zatvora
Torno Buči 5 godina zatvora
Ivan Beljan. 2Yz godine zatvora
M ato Orlovič.. . . . . 2 godine zatvora
L uka Koldžič.... . . 1 godina zatvora
T omislav Kasalo... . 1 godina zatvora
Petar Hrga 1 godina zatvora
Nediljko Serdarušič . 1 godina zatvora
Gvido Piassevoli 7 mjeseci zatvora

98
Ukupan broj presuda na sudjenju u Osijeku, Varaždinu i Zagrebu: 23. Od toga Dakle, prema izvjeátajirna, stranih naar a , u k u pno su navodnoeksplodirale tri
22 osobe osudjene na ukupno 106 godina zatvora. Jedna je osoba oslobodjena bombe, koje je podmežnuo Tubanovi č, i dvije bombe podmetnute po grupi
optužbe. Deglin, ali pri tome nije bio nitko ozlijedjen. a. javnost je ěulaza te atentate istom
Pri tome treba uzeti u obzir da se medju osudjenicima nalazi barem jedan poslije objavljivanja optužžžice na spomenutižn procesima.
policijski agent. Osuda te ůi tih osoba je normalnp formalne naravi. (Vrelo:
„Vjesnik", Zagreb, 6. 4. 85., 27. 4. 85., 11. 5. 85.).
Filip Bagié: „Ovojesudjenjeizmišljeno zbog javnosti — sveje to namjestio Stjepan
Deglin, policijski agent".
„Neue Zurcher Zeitung": „Drhéuéi vrhovni tužilac nij e se ni usudio akrediÉranim
inozemnim novinarima usmeno saopéiti imena optuienih i pravnu kvalifikaciju". Upravo je senzacionalna izjava Filipa Bagiča u njegovom završnom govoru na
— „Do sada nije ništa obj avljeno o terorističkim napadaj ima". sudjenju u O kružnom sudu u Zagrebu 6. svibnja 1985., koji j e D eglina i
jugoslavenske vlasti prežna zagrebačkom„Vjesniku" od 7. svibnja 1985. ovako
Iz toka sudjenja i iz izvještaja stranih novinara proizlazi da optuženi Hrvati u raskrinkao:
stvari nisu izvršili teroristička djela, kojima íh tereti optžžžžuca Javnost je prvi ..U svoru zamšnom govoru Bagič je nekoliko puta izrekao uvredljive primjedbe
put za ta djela saznala iz sudnica u Osíjeku, Varaždinu i Zagrebu, na temelju na račžm milicije. tužioca. na sredtva javnog informiranja i govorio o svojim
sudjenja i optužnica, koje su punc protuslovlja, nelogičžžoÉ i pomanjkanja vldjcnjima ekonomske, kátuáne 1 potltičke sžtuacžle u zexžliji. Tvrdl kako je
dokaza. sudjenje izmišljeno zbog javnosži i da on ne žna úak~e veze s eksplozivom, Sve
Na tako zvanom javnom sudjenju u Varaždinu „nije bilo moguče vidjeti običnu xnu je to. kako tvrdi. namjestio Stjepan Degližž (osudjen u Varaždinu ua 20
publiku u slabo zaposj ednutim klupama, a očito jedva ikoga od rodbine optuže- godina zažvora) koji je .polici jski agenť. Bagič jedino priznaje da je ěitao novine
nih. Doslovno drhčuči državni tužilac nije se ni usudio akreditiranim inozemnim i knjige ekstremne emigracije.. . " .

novinarima usmeno saopčiti imena optuženih i pravnu kvalifikaciju iz več proči- Bagié je 10. 5, 1985. osudjen na 15 godina zatvora.
tane optužnice od 55 stranica". jivo je da sam u krugu zapadnih noúa r a . koji su u Zagrebu pratili
Tako doslovce javlja iz Varaždina Christine von Kohl, dopisnica poznatog sudjenje Bagiéevoj grupi, čuo mišljenje da je žaj proces posvoj prilici bio
švicarskog dnevnika „Neue Ziircher Zeitung". (NZZ, 10. travnja 1985. :„Terori- namješten i da ih se duboko doj žniila Bagičeva izjava. na račun Deglina, koja da
stžčki procesi u Hrvatskoj ".) jako teretž jugoslavenskc vlasti.
Ta ista novinarka nakon izrečene presude Okružnog suda u Osijeku 5. travnja S hčna se nžislježžja ěuju i u zapadnim yolitičkim i vladinžm ~ oá za . N a ša
1985. od 14 godina zatvora Ivi Tubanoviču, javila je ziiriškom dnevniku, da su sve dosadašnja analiza pisanja zapadnih novižža več je jasno pokazala proziróost i
izvedene osobe pred sud u Osijeku, Varaždinu i Zagrebu optužene, da su „po neosnovanost sudjenja u O~>jeku. Varaždinu i Zagrebu. U svrhu šžoboljeg urdda
nalogu ekstremističkih ustaških organizacija u svojoj domovini izvršůe odnosno u žu policijsko-sudsku žžžontažu jugoslavenskih vlasti i u pravosudje Jugoslavije
pripremale atentate bombama te da su širile neprijateljsku propagandu. Optuženi yrenosimo sumaxxži žekst optužnice sa suájenja prece žri okržžžžža suda. koji je
da su stupili u vezu s dotičnim organizacijama za vrijeme svog boravka u tekst objavljen putem agežžcije Tanjug pod nasllovom .,Optužežži ustaški žerori-
zapadnim zemljama, gdje ňve radnici na privremenom radu. .. Pojedinosti su É", prijepočetka procesa u zagrebaěkom „Vjesniku" od. 6.ožujka $85. Ve č
do sada objavljene jedino u vezi s procesom u Osijeku, o kojemu su jugosla- sama činjenica da je opmžuica isžovjetna za sva žrž procesa ž áa se uz žxžale
venske novine opširno pisale. Ivo Tubanovič, je, prema optužnici, 1983. izvršio tn varijacije sžereotipno ponavljala kod svakog optuzeú a . govori o sredů j e nž
napadaja bombama, koje su prouzročile materijalnu štetu. Pri tome nitko nije piažžu akcije i njezine izveábe u smislu Bayéeve izjave,
ozlijedjen. Jugoslavenska je javnost bila iznenadjena lakonskom najavom dola- Taj TažžjžžgOV tekst giasi:
zečih procesa, jer do sada nije ništa objavljeno o terorističkim napadajima, koje ,.U Okružžžožžž sudu u Varaždinu, Zagrebu i Osijeku završena je istraga i
se toj grupi pripisuju". (NZZ, 9. travnja1985.: „Serija poliík žh procesa u podignuta optužnica protiv gnqe osoba zbog toga što su u činile više krivičnih
Jugoslaviji "). djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uredjenja i sigurn-
A na žemclju presude Úkržžžnog suda u Varaždmu 26. travnja 1985. grupi osti SFRJ.
Stjepana Deglina, koježžm je izrečena kama od 20 godma zatvora i kožžfiskacija U toku istrage utvrdjena je povezanost tih osoba s usžaškim teroristžma na
ižžžorižže. ta je grupa prema vijeÉ franežžske noúske agencije AFP žža temelju području SR Njemačke, koja se manifestirala kroz dogovore i akcije oko
optuňžice ..navodno pržpaála jednoj hrvažskoj terorističkoj organizaciji. koja je množenja i raspačavanja neprijateljskog propagandnog i teroriÉ čkog materžjala
u SR Njemačkoj priprežnaía atenžate bonžbama i druge akcije u Jugoslaviji. Kod te kroz izvršenja terorističkih akcija..
ukupno šest napadaja, eksplodirale su. samo dvije home- a da žžÉko žžije bio Úd 1981. do 1984, godine pojedme oá tih osoba priprežnáe su i izmšile više
ranjcn. Prema uvjerenju suda, svrha je ovih akeija ~ o otc j epljenje Hrvatske subvežzivno-propagažždnih i žerorističkih akcija na području SR Hrvatske ugro-
oó reIžublike Jugoslavijc". (Neue Zárcher Zeitžtng, AFP, ll. 12. svibsjta lNú.). zivši živote gradjana i držžšžvenžž imovinu'. („Vjesnik", Zagreb. 6. ožujka 1985.)

100 101
Zag ebe daíB je zanimljiv *
rikaz+:w suálenje <hristine vcn Kohl u Ušoga ernigraclše: ššš3P, H%V i „Hova HrvÉka"
.d N t r amp] a 1 98Ó
,.+e«e Zu cil r ůirlm a ng Ó •

' u číú,u po š it,.
proce~a «ššrvatrkoj ", Th Jc pózed- 8 ' oštticka áinžennja
u i
predsťavnici zauzlma .
. " razgovorima
+p Ú ako prikezažla: . Shlžbcni Na suájenju grupama. Úsijeku, Varaždinu i Zagrebu kššučnu je uiogu igrao
'Ju sa straním Stšepan Deglin, kóji jc, prcána Úptuznici, , veé 1971 godine u Stuttgartu Lt SR
áe jc sigur uosž t stabiln

.

. s ístoke i Zepeda
P~ e rima ícáoqltostajeíištc
Jugosíavije „
8 8 Ugrozcna Zbo(y togada Njcmaékoj postao člen Hrvažskog oslobodilačkogpokreta, 8 1981. godine i
se mola I untttarnji neprijar l.
c í promatrati oá ovim ÚIn- TB] Jc Brglžlncnt Hrvatskog narodnog vijcča, te Hrvatskog áržavotvornog pókreta. áa bi zajednc s
góážrtežna Imeo uspjeha. pe . pc
pe i u ÚJ viru
• pregovóía
p sa zapadnim vjerovtliclma. ustaškim emigrantima i funkcionarima. Ivicom Sumaherom i Milanom Buškai-
uorn, takódícr 1981. goállc osnoYBÚ Hrvatskó božbeno zeícánlštvo. .. G SR
O dgovor na zapadnu krit
iku jc Úbučió Ivu Ttžbanoviéa i Filipa Sam če.. . k ako se rukuje eksplozivnim
napravama koje je izradjivao. To jc p ókazao i D anijeíu Matošecu u šumi
Uěestelim poíitičkim pritiscima u Jugósíaviji, u ko'ima se o nedaleko Visokog. Vjerojatóo da bi sam pokazao koliko je spretan i,hrabar'
Iža visóke kazne zbóg ž'erbaínih deílírs Deglin je 9. Siječžlja 1982. godíne postevio minu ne odjela namjcštaja u,Nami-
ate' ta e držav~e svc.>iš nój' robnoj kuči u Zagrebu (u ííici}, koje medjutim nije ekspíodiraía, jer su je
našli radnici,NBme'. 1J kolovozu 1982 gó ňine s Gabrijcíom Bunte jednog dana
* Jare jí, ac opozicija póistovjcéžr*c s korž oko 2Ú, 3Ú seti posta~do je ekspíozivtlu napravu izmedju Úpéinske zgrade u
takIB nllsílenJB
postelu te
*
mc I jcnl su
dskih roccsa. n Biograáu na moru i jednog zíáiéau blizini mora, 1-oju su pronešli uíiérži éistaéi i
8. rema zepadnoj terminologiji u Jugoslaviji se ekíerenmo obavijestá S JS u Biogradu na moru Samo noé kasnije. Óko 21. 39 sali Deghn i
a prala, i postupe se suprotno duhu Helsink"
Bunte postavili su cksplózžv u Sibcniku. lsprcd DónžžL JNA. Bh nž ta mina tuje
ako je na to eícr gična
" síuzbeížareakcija. nedavno e, Ila.
.

ekspíoáirala več ju je našla čistaěica Doma J lžíA." (.,Vjesnik", Zagreb, 8. 4.
en u i z v' j eštaju
š ' j jug osíevensko
1985.).
"a. -Qji potjeéc iz Bosne. o temikóg ministravanjskih poslova
vanjske
olitike. 0 Na procesu u Varaždinu prvooptuženi Stjepan Deglin dao je o emigranrskim
pojacane zapadne píitiskc na uružrarn" ' čki kurs
li čki kurs vije, koji
sudé o~ cij am a , u. kÓje sečíanio,
u Qvu izjevu. „Posto se Hrvatsko narodno vijeée
Ó Hovnu uvíetlme otpíetc áugova. Mcájuťim Ónáó
prž i Hrvatski áriavóťvorni pokret u straížim zemlj Brna nc srnij e baviti áiverzi jame i u
se ra ' o pitaujlíóa lju
čskih prava u Jugósleviji,
'e Črorislic - p r o cesima. kóji se upravo sad odvijaju u Hrvetskoj- svoj program rada stavíjah Upotrebu áIČ protiv Jugosíavijc, Qsnovanó jie tajno
terorističko uáružcn je koje uosi ime Hrvatskó borbeno zajeáništvo, kojeg sam ja
funkcija. da dokažu ÓÓpasžlosr ctrl 'igrantálh Óí' ížóstao člen takoájcr 19gl."
r ' Bcl
Bct a.
B. Činjenica je áa je Hrvažsíd áržavotvorlži pé c t ( H DP) zadujih nckoliko godina
u svojim yublikacijama uporno naglašavao Hívatsko borbeno zajeáništvo. Na
kaÓ raámci nayrivrcrnenom rade u SR ~
F'cma š, '

' s ' '

čelu tog pokreta a prema tome i zajcdništva su N. Steáuí (škotska), M. Schvrertz
Prerna Óvom kao I emét áíLl (SR Njernečka) i D Dedič (ureántk Hrvaťskog tjeánika, á@ú H D P, koje izlazi
ovi yrocesi namješteni u prozirnc u Austraíiji). M iíežl BLlškain i Jvica štžmeížcr su sporednc ňguíe, koje jc
rnc poíitl
po 'tičke
e svrhe,
svrhe, Zape

č žže prihvaéa
r' beogradske optuzruca u prócesima u Zagrebu. Varazdinu i Qsijcku pr lkazaía kao važrtc
ličnósti, dok se preve vodje HDP i Hívatskog boíbenog zajeáništva uopéc ne
á l ás k l h kr
postavíja uvjete u pregóvorima o Ótplati Jueosíavi spomiuju. Buškam se naíaziu njemaékóm zarvoru.
Stjepan BC~JJnu svojim izjavama često spominje HrvÉk o n arodno vijeéc te
gospo Brsskoí pomočí Qpécuito. ,+ovu Hrvatsku" i rlíezinog gavnog urednika J. Klžšana, s kojim se navodno
N
Narnještcni proce~~ u Úsijeku.. Varažáinrri
Bž in u i Za
a g r ebu
ebu promašili
r su svoj cilj,jer ih Degíin sastajao u vezi s priprcruaujem,„diverzija" u Hrvatskoj, što Kušen niječe.
Áň ri procesi, kao i' pr i j úú j"i p r o cesi u Hrvatskoj, imaju 'oš i Prema Deglinu .,Nova H í vatska" z astupe platformu I ě V - 8 („ V j csžžik-',
Zagreb, 10. travnja 19R5.)
8 I strenoj javtlósti, da Jugósle- íz Degíinoviíž izjeva.takodjer proizilazi, da je u radu Hrvatskog narodnog vijeéa
8 SIOnl žrlože Spržje čiti QStVžrenje hrvatskóg neeióneínog u razdoblju Úá 1981. — 1984, nastala prekretnica u pogledu píimjene metoda rada.
U tara se razdoblju Hrvarsko žlarodno Yijeéc, prema Degíinu„odíu čiíó na
8 e Ó' -

' p'j
namjcsterliíl procese, nije ni za primjenu sile u svrhu osíoboájcnja Hrvaťske.
Kako je Filip Bagič na suájcnju u Zagrebu za vrijeme presíušavenja u svom
završnorn govoíu Dcgíina nazvao „BgentoÍn provokatoróm kojemu je bilo u
intercsu da što više ljudi uvu če u ovaj proces"'(..Vjcsnlk"., 16. 4. 1985.) te áa je
Deglin policijski agent, a kako je i ívo Tubanoviéna sudjenju u Úsijeku i kód
suočenja na. sudjenju u Varaždinu prú ao D c g íina kao svog naredb da
o jer u Bepovoljmom sž1jetílž. Be žnogu se svc izjavc Degíina ni s obzirom rla vratiti svi zajedno i trijumfaíno, več pojedinačno' pa 'černo svi u svojim grani-
njegove veze i snradriju u emigraciji smatrÉ pouzdanim. Ali taj dio njegovih cama mogučnosti učiniti ono što škodi sadašnjem režimu, a pomaže Hrvatskoj i
izjava sc može barem ájeíomično provjeriti usporedbom s radožn ežnigrantskih njezinu otporu nametnutoj vlasti. . . Jugosíaúju treba mijenjati iznutra — kád je
orgaaizaája i izjavom Bjihovih prcdstavmka. veé Bije moguče odjednom srušiti izvana.. . Z i vot u Hrvatskoj teče manje-više
Što se tiče Hrvatskog državotvornog pokrcta, tu je situacija jasna, jer je ta onim smjerom koji srno previdjeli. On samo teče presporo, i režimu je još uvijek
Grgamízacíja godínaxŘR — IIRjpriíc putcnž „Hfvatskog hsta po á urcáníštvoťíl ostavljen preširok prostor za manevriranje. Zašto? Dijelom i.zato što je režimu
Zhtka Markusa (.,politika brvatskog vuka') i u číkaškaj,,Daniel' a. kasnije u spjelo da još uvijek drži odvojeno domovinsku od vanjske opozicije. . . 'ali',
putem „.Hrvažskog tjednika" s gíavmim uredníkom Qinkom Deáiéem propagirala nastavlja Kušan 'zahvaljujuči i mnogima u emigraciji, koji često i sasvim dobro-
ž danas pžopagžfa,.fevoíucžju, pri éežlM je upaáno áa sc sve tc akcíjc Qrgamizi- amjerno vjeruju da mi moramo ostati dvije različitc opozicije, od kojih če ona
raju u zapaánim zcmíjama, koje onda Hrvate zbog kršemja zakona i poretka u domovinska imati neku 'minimalističku', a ova vanjska 'maksimalističku' taktiku.
tžm zemljama nazivaju teroristima. i osuájuju ih Pokazalo se da je takvo shvačanje potpuno pogrešno, da je išlo u prilog reňmu,
Jakša Kušan, ureáník „Nove Hrvatskc" formžžíirao je u svojim da je.stvorilo jaz osobito izmedju hrvatske emigracije i hrvatske domovinske
číancima pro- opozicije i da je dio hrvatske emigracije áovelo u potpunu rezignaciju'. Kušan
grame za Hrvatáo Baroámo vije če. Úm víše Bije izabram žž peti „sabor", aíi je
njcgov Bťjecaj U toj Grganízacíjlí 1 áaíje vcíík. Kušažž Je svÚJ progrKxl xa HNV 1 sažimlje ta svoja razmatranja u jasnom zahtjevu: 'Hrvatska opozicija jugosla-
cmigraciju uviše Bavrata Gbjavio kao uvoánike u,.Novoj Hrvatskoj' u roku oá venskom reňmu mora biti jedna i jedinstvena' i zaključuje: 'godina 1983. mora
žžcšto više Óá godiue áažža. Baimc B brojevima B83/1 i biti godina borbe za jedinstvo i legalizaciju hrvatske opozicije.'
ňW1 i 5. Tí číanci Unatoč opširnom zamagljavanju osnovna linija Kušanovog programa za hrvatsku
preástavíjaju zaokruženu cjeíimr.
U travnju 1984. upozorio sam u pismu Ba vcči krugosoba Ba Gpasmost Kušanovog emigraciju je jasna: hrv atska politička emigracij R mora samu sebe likvidirati, ona
pisanja G révoluciji i Ba štetnost zakíjžžčaka,.sabora" HNV-a o potrebi revolu- mora počiniti samoubojstvo, politički i fizički. Jer i površnom poznavaocu průika
cije. Gamu áama kasmije pokazali su evo t erorístički" proeesi u 6 " k u Hrvatskoj i Jugoslaviji je situacija jasna: povratak bilo pojedinaca ili grupa iz
araz inu. i ~ grebu, áa su jugoslavenske vlasti Ba temelju ťog,.revoíucionar- emigracije mora završiti u zatvoru, a otuda eventualno spašavanje moglo bi
nog" rada Kušana i HNV-a pomočn svojih agcnata žnontíraíe te procese i ushjediti preuzimanjem Rgentske uloge, uloge provokatora i ubojica svojih
p kušaícuprvomrcáustranu]avnostuvíeržtžu. Qpasnost te re > l sunarodnjaka, dok unutarnja opozicija završava več i zbog pokušaja izražavanja
SR svojih misii u zatvoru na dugogodišnjoj robiji. To je Úpčenito iskustvo osobito
jemačkc. Kako srno viájeli, taj je manevar strana javnost prozrcla i Jugoslavija
je još više izložena pritisku Zapada zbog JQšcžžja íjuáskih prava. ÁIi su. Gsudjcna zadnjih godina.
rvata Ba zatvor í áo =0 godina (mcáju ÉB Gsuájcnicíma Qdrlosžžo mleáíu Ali Kušan uporno razradjuje taj program dalje. On je u tom pravcu velik korak
optuženuna rlaíazi se doáuše najmažlje jedan poíicijski agcntí) Ba ukupnÓ í06 načinio u uvodnom članku,Poruka sabornicima HNV-a' prigodom zasjedanja V.
gOáina. Jeáažl je Hrvat B tOku íStrage iZgubiO-žiVÓt. 8 ObZirOm na te Velike žrtVei ,sabora' HNV-a u Londonu u siječnju 1984. (Nova Hrvatska, 1984/1).
Tža Gpéc poíítičke posíjcáice na štetu amata, žzožíet ču sada maknaáno javžlo Kušan u tom svom uvodniku osporava Šuvarov statistički podatak o navodnom
dijeíove mog spomenutogO' pisma. Pri tom su Gvdje Beki dijeloví to~ pisma gospodarskom porastu u Jugoslaviji u godini 1983. i daje recept za,rješenje'
- g privredne krize u H rvatskoj:,Bez obzira na vjerodostojnost njegovih statistika,
,,Kusan je svoj program za HNV i Cmigraciju u više navrata Úbjavio kao Bvodnik Hrvatska tom 'porastu' Bije doprinijela. Proizvodnja u Hrvatskoj pada- i uz našu
u Novoj Hrvažskoj u roku od nešto úe odgodinc áažža, Baime u bžojevima B83/ poj ačanu propagandu mogla bi još više pasti, što bi zadalo smrtan udarac reňmu i
1 i 1984/1 i 5. Ti řlanci preástavíjaju zatměnu cjcíinu, Qní izazivaju B svim Šuvarima dokazaío da za sobom nemaju ne samo inteligenciju nego ni
žeáju
Hrvatima sve veče Begoáovaajeinepožjcre žžje prema Kušanu Novoj Hrvatskoj radničku klasu... Mi, prema tome, moramo odlučiti kakve černo mjere podu-
i HNV. Evo gíavnih cita Kušanovog poíitiěkog programa za ížrvatsku cmigraciju i zeti, s kojim ciljem i u k o jcm trenutku . . . T o j e p olitika i takvu političku
hrvažsíó marod prcko HNV. raspravu očekujehrvatska javnost od ovog Sabora...'.
U í. broju Nove Hrvatsl-e 1983 u opširnom je ěíamku s potpisožn uredništva
Kušan Ba ávije stranice razradio svoju vcé prijc Babačemu ideju Ó samoíikvidacijí Pred tim jasnim pozivom na sabotažu i razaranje ostataka hrvatske privrede
hrvatske ernigracije, o žžjezimom ícgalnorm povratku u Jugosíaviju. i o Bastavku poslije masovnog iseljavanja Hrvata iz svoje domovine od 1945. do danas, čovjek
opozicíonog rada áoljc u. okviru 'jeáížlstvcmé brvatske opozicije'. Njcgov se pita: da li je to ludost ili provokacija? Politički protivnici današnjeg komuni-
číažžak
BÚsí í Baslov B tožn sžlusíu ZR jeálstvo ížrvatske opozicíje, Úžl áoálžše píse lQ stičkog i velikosrpskog reňma u Hrvatskoj nastoje politički oslabiti taj reňm, a
potrebí rada u straním krugovima, aíí da tc ňšte djcíatností treba prebaciti u ne hrvatski narod razaranjem i onako slabe privrede kao jednog od osnovnih
Hrvatsku, Kako. prema Kušanu, 'Jugoslavija Bcéc nestari prekoxo uvjeta opstanka. A Kušan traň upravo to tj. privrednu sabotažu i uništenje
či.. .', štó da hrvatske privrede.
kRÚ reaínu pretpostavku. treba prihvatiti, kao i činjcuicu 'áa čc se Hrvatska
osloboditi i Úsamostaíjavali postupno', tada se, veli Kušan, 'u domovinu neéemo Kušan ne ostaje kod razaranja hrvatske privrede. To bi valjda trebao biti samo
početak „revolucije", kojoj on dva mjeseca kasnije u 5. broju „Nove Hrvatske"
104
105
1984. posveéuje uvodnik pod usslovom „Na prnu prssrs rssŽiacjii ksc jcigimm Taj veé toliko pota izrečerú i ponovljem zahtjev rema u ekvúru rada HNV-a
rjsňnju.". Dále, iscryljena su sva srdstvs osim revolucije! uáakvog mačenja, ako tom zakljnčku ne slijede odgovaraj učepraktične mjem.
Kušen pri kraja tog členka govori o današnjoj seradnji izmedju opiníóje ramih Ali ako se ta izjsvs dovede u vezu s Kušsnovim programom o,narodnom
pi republika, koje da je bolja nega mmedju njihovgt komunističkib funkciouatu te ustauku', onde te pmole mogu moditi zlim i opasrúm pcnljedicama, jer nefko
dolszi da oveg zevoíucúnsmog' zakíjučkm dcugí na temelju Kú novog programe i ízjave Vijeés može podiéi,narudni
9
8 , To još ne mači ds je opozicija jaks i dobm orsaúraua, ánjisún utjscsj ceste, ustsruáčTajneiko drugim ože po azoru napehod Xavraaove grepe uH rvatáu,
sť pri je svega na intelcktualni dio éžanstva partije, i áo veé nija prekasno za bgo na,bugojsnsku akcijuh hrvstskc,gerila' u zspsdnoeuropáim zemljama pozvaá
8 kakvo,saočenje', možda u obá maže daří javni dijalog izmedju partijsláh Hrvate na mtanak' u smisla Ktáanovog programe i zaiájučska HNV-a u
preátaváka i pr sístavtáa opoócije. Ako ní ta ne bude slučaj, sko dále do Londonu o dizanju,revolucijeh"
kraja ostanu mčepljeni svi demokmtsíá ventiTi u jugoslavenáom sustsvcn onde To so izvadci iz meg pisma u trsvnju 1984.
se neminovno mora dogoditi ono čega setogko boje zapschá diplomm.. . onde Nažalost, uprsvo se to yredvidjanje ostvsn1o. Objavljivsnje optumice i sudjeaje
namd imapravanauÉnak, nanpÉebu grabe sile.dabisviem áinuo one koji u Osijeku, Varsždíuu i Zagrebu poěetkom godine 1983. pok@zuto je. da je
1 su zapreka pohcbnim promjeuama i nspretkuz phaaje „Nove Hrvatske" m zsključcima,.ssbora" HNV-a o,.revoluciji" Énilo
r V tom su progrmnu bitne dvije stvarii isko je Žyezfcija Hsbc i accirgsnizirsna, bcogradáim raňme velilm uslugu u sustavnoj kampanji diskrecgúrmjs Hrmua
oua bi morula diéi usůinak pmáv vegkcrrpsže vojska i službe úižsvac sigurnosiv pred smuám svijetom.
úolorái i neorgacú hstú narod, u prvora radu Hravá i Albanci, morali bi Ovdje se postavlja pitanjei Ds li su Kušen i odgovorui éimbenici u HNV-n bili
t
1 takvom rcvolucijom doživjeti stražen poraz! Nachůje, tom bi Kušanovom,nsrod- svjesni posljedica pissnja i zakóučska o „revoluciji" bez izgledana uspjeh?
i nom ustauku' motala prstbŽdic rabotsžs i rezarsnjs brvaokc privrcde. Tune bi Na to pitmje bi mjbolji odmvor mogg i trebali deti pisci i začetnici 'áh napisa i
yoziója Hrvatske bila jcd više osíabíjem i poraz Hrvata olakšani Ina kraju jedna izjava.
1 vsžua tučka u provodjenju tog pmgrsma. Kušen je počctkom 1983. u svom Za sada je jedno sigumo: jugoslaveaske su vlasti upotrebom tih izj sva dale jas aa
prvom di jelo serijskog programe pod naslovom .Za jedÉtvo lnvstske opmóje' odgovor.
imičito napisaot,K toma je zata još jedaa raziog više ds težište naše djelainosti V toka procese u Osijeku, Vsrsždinu i Zagrebu, glavni aktm Stlspaa Dcgiin i
prebammo u Hrvatsku... Pri)e sve a neba taárstiti s krnúm poííářkím pret- ujegovo pozivanje as pisanje,.Nove HrvÉke" kao platforma HNV-s mtim
pomavksrm koje su kod mnogíh veé postele dio potsvijesti i polszište vaňůh njegovpáksz rada HNV-s, Hrvatskog državotvomcg pokrets i HrvÉkog
zakijuřáa. Jedna takva mširens pretpostavka vidi svršetá Jugoslavije, do borbenog zajednišcvs i njegova suradnja s tim organizaci jsme, tvoriTi su okosnicu
kojega ée doči odjednom, praho noéi... Ns to se nadevezuje i drugs pretpest- sudienja u skladu s bptňicčm, koje je u sva tri sluřija izgradjma uprave na tim
avka. uváježena u emigraciji: da s raspadom Jngoslsvije sutoÉtsid dolaó do točkmns. Jícz obrira na stvwne veze Xušana i predstamáa HNV-a s jugoslá-
stvaranja íuvatske državo (na cijelom povijesaom i emičkom yodručja) i da ée vensldm agenámn i s poštenhn ljudima, koje suti agenti ucíi u svoju .Ževoíu-
povrstak u tu državu biti svačen, pobjedonossn i opůč óju", Kušanovo pisaaje i zsključó „sabora*' HNV-a početkom 1984. poslužiTi su
Danas tj. u. proljeée 1984., godinu dana yeáje objsvljivanja toga programe, kao bitna pedloga za ymcese u lňvatskoj godinu dana lnnuije. Medjutim osobito
Kušen taj programŽdvije tečka mij suj a iz temelja: prvo, mti Kušen niti njegovi yrems řóavsma Deglma, eňte je da je ta skcija s konacuim cujem ímceubmja
nuadnió rúsu,prebacilí teňštc avuje ú jeísmosá u IhvÉkuk Drago, Kušen više procese u svrhu kompromitiranja Hrvstske nrcíonsíne borbe zs slobodu dugo i
ne vidi árugi i evolutivm raspad Jugoslsvije, nego na jednom, u ustsnku naro da. yíauski izvodjena. Deglin je godinsms boravio n Njemsčkoj i usku sursdjivao s
Treba, unatoč zevoíucícnsrnoj' pmmjeui, Kušen ostaje kod svoje pmgramatáe predstavnicima HD1' a prema njegovůn izjsvams i s predstavnióms HNV i
točke da s raspadom Jugoslavije ns dolszi sutomatski do hrvatske država, što je Kušanom, koji je navodno Degána dvs puta posjetio u Njemačkoj u ujegovom
po njemu i íoíúčno, jer bi golorái narod (Hrvate i Albsuce) poram1s veli- stanu. („Vjesuá", Zagmh, 11, travuja íygš. ; .,Sudjenje grupi terorista u Varaž-
kosrpska Jugcnísvmska namdna amůjai Sada je muúmljivo vidj eti, da li je i što dinu".)
je V.,sabor' HNV-a ns svom zssjedauju u Londonu od 12. do 14. sijeimja ?984. S obzimmna kljuěau ulogu Deglina u toj policijski montirsnoj,.revoluóji" i u
zakljnóo u poglsdu .usniáa' odnosno,revolucije' uz istovremeno objavljem namjeňeoim sndjenjima. Žjegov je,.rad" od 1971. do sudjenja 1983. Ža temelju
Kušsnov program. Opéerúto, svi su najaoviji 'ssbomiá' záíjučó u Londonu eptú ica i izjava pred sudem bio oúíučm za uspjeh zasnovanog plasa i protahán
ponavljsnje nekíh prijaiiujih pomatih progrsmaiskih izjava bez ikakvih koakret- je ovako:
cih mjera i prátičuog zada. Prema Žptamici na sadjen ju n Varaždinu, Stjepan Daglin. páučscúzubotehmčm
Ali ipak je prve točka,saborskíh'záíjučaka posveceua tami .revolucije', koju je iz Visokog, opčina Novi Marof, zapoťeo je još 1971. svoj „revolucionsrm rad" u
Kušen u svom m odniku u Novoj Hrvatskej (1984lš) postavio i obrsáo. vŽabor' Stuttgartu postavši čianom lňvatskeg ccúobodilsškog pokreta (HOP), a 1981.
je. Žáme, izjavio:,žživcinšf narod, kao i sri dragi usrcdi, ima prava ds Ž svcjoj ge Ane i Hrvatskog narodnog vijeéa (HNV) te Hrvatáog državotvomog pokrets
doinovini rsvcfiióítcm i Žrszanom herbem mcrmí svoju narodus slobodu i (HDP) da bi zajedno s njegovim fuácionarima osncvao Hrvstsko borbeno
.držsvaic arzsvéiacsc'. zajedništvo, koje je osobito HDP zsdajih godina isůcao kao prvog noáoca
106
Ud hrvatske nacionalne borbe za oslobodjenje. Deglm je taj svoj .,revolucionarni „atentat" odnosno „revolucija" u H r v atskoj; tada juoslavenski agenti pod
„Nt. rad" prenio u Hrvatsku i u njega unáao veliki broj naivnog i zavedenog svijeta vodstvom UDB-e odnosno SDS-e iz Beograda prokažu naivne i zavedene
pa i svoju najužu rodbinu. da ta čitava prozirna ., revol ucija" planski završi 1985. Hrvate, medju kojima je redovito baret ů jedan policijski agent, a onda se
Př&
pred okružnim sudom u Osijeku. Uaraždinu i Zagrebu s katastrofalnim posl jeá- pokrene iz Beograda službeni propagandni aparat i o bjavljuju izvještaji o
prei
cama za najveéi dio njezinih učesnika. „hrvatskim teroristima", koji da ugrožavaju Jugoslaviju i politi čki poredak u
daj Na temelju optužnice na sva tri sudjenja i toka sudjenja, a naročito na temelju zapadnim zemljama.
ser
izjava Bag!ča i Tubanoviéa. očito je da je taj čitav plan od početka imala u Medjutim, tu su igru prozrele vlade u veéini zapadnih zemalja pa su „diverzije" i
god
rukama jugoslavenska Služba državne sim+nosti. a uz to je i hrvatskoj javnosti u „revolucije" onemoguéile na vrelu donosno otežale su i zabran ůe aktivnost
inozemsow poznato. da je HDP godine 1983. i 1984. razvio vrlo živu aktivnost jugoslavenskih agenata.
mobiliziranja hrvatskih radnika na privremenom radu u inozemstvu i emigranata Kako najviše Hrvata u Evropi izvan svoje domovine živi u SR Njema čkoj,
Od
za .,revolurionarnu borbu" u Hrvatskoj. trebalo bi očekivati da su i njemačke vlasti upoznale prave začetnike atentata,
Uč nav®dnih diverzija revolucija, pa da stanu na kraj subverzivnom i teroristi čkom
radu agenata jugoslavenske Službe državne sigurnosti.
na
Dinko Dedič: „Borba se nastavj la" Nažalost, politika vlade SR Njemačke predstavlja u tom pogledu iznimku. Ona,
kri
nasuprot, tolerira odnosno ne vidi taj ilegalni irazorni rad, koji škodi ne samo
ka
tal Nema sumnje: strani novinari su procese u Hrvatskoj u proljeée 1985. označili Hrvatima nego i ugledu njemačke demokracije.
za' namještenim. To je isto izjavio prvooptuženi Fůip Bagié na sudjenju u Zagrebu. Nedavna sudjenja navodnim teroristima u Hrvatskoj bacaju nepovoljno svijetlo
Promatrači u Hrvatskoj su uvjereni da je te procese mont!ra!a jugoslavenska na njemačke vlasti, jer su u SR Njemačkoj jako sumnjivi elementi pripremili
kr
Služba državne sigurnosti. Naša je analiza dala iste rezultate, namještene atentate u Hrvatskoj. Kako po iskazu samih optuženika tako i po
K'
sa Pa ipak. Dinko Dedié uz Nikolu Štedula i lů d ena Schwartza, vodeéa osoba u sudu stranih promatrača, ti su atentati i procesi bili namješteni u svrhu stvaranja
Hrvatskorn državotvornom pokretu (HDP ) l glavni urednik .,Hrvatskog tjed- dojma u javnosti da je Jugoslavija ugrožena sa Zapada. Za te namještene
R
nika" u Australiji. smatra teške presude na sudjenju u Osijeku. Varaždinu i diverzije kao i za osude 22 Hrvata na ukupno 106 godina zatvora u Osijeku,
p( Varaždinu i Zagrebu kao i za „samoubojstvo" 'Ante Davidoviéa za vrijeme
Zagrebu hrvatskim uspjehom i poz!va Hrvate na nastavak ove,,borbe":
..Po emimaciji se čuju lešinarski jauci — Tko ih je poslao u zatvor. tko je kriv- istrage u Osijeku snosi veliki dio odgovornosti vlada Savezne Republike Nje-
tc
kao što su se čuli svaki puta kada su jedan Hrvat ili skupina žrtvovali sebe za mačke, jer je tolerirala i dalje tolerira razorni rad agenata jugoslavenske tajne
b
hrvatsku slobodu Udba u svom najnovijem letku isto tako medju emigrantima policije na svom području.
0
ubacuje pitanje — tko puni kazamate hrvatskim malaááma? Ovaj puta su Osude „hrvatskih terorista" u izjavama predstavnika njemačke vlade i u zajed-
preduhitreni. jer zna i hrvatska g!upost biti brža od udbine parneti. Koliko god ničkim službenim njemačko-jugoslavenskim izjavama samo pogoduju ilegalnom
ke
2
hř Jugoslavija nastoja!a svirati svoj finale Hrvatskoj proglasavajuéi ovo sudjenje radu jugoslavenski Službe državne sigurnosti u SR Njemačkoj i utiru put novim
završnim činom hrvatskih državotvorruh nastojanja. naš komentar mora biti zlodjelima te organizacije.
jezgrov~t i jasan. i njima u Jugoslaviji leáti ňle. Bořbase nastavlja!' (HT, 21. S. Jure Petričevic
C 198Š.)
Ova Dediéeva poruka u stvaxi znači: Hrvati. organizirajte pod vodstvom jugosla-
venske S!užbe držadle sigurnosti u SR Njemačl oj i drugim zapadnim zemljama
..diverzije" i . . revolucije" pa éete sigurno završiti u zatvoru. djelomično u
1l1 zapadnim zemljama a najveéim ájelom sigurno u Jugoslaviji. a pri tome ée neki
izgubiti i glavu. Tako éetc postiéi hrvatsku državu! Tako govore i pišu provoka-
tori!

Suodgovornost njernačkih vlasti

Ciodinama organizira u zapadnim zemljama jugoslavenska tajna policija UDB-a,
današja Služba držadle sigmnosti (SDS) putem svojih agenata. zlouyotrebljava-
juéi naivnost nekiih Hrvata. . . divetzije" i „ r e volucionarne akcije". koje se
provode djelomično u tim zemljama ali pretežno u HrvÉk oj. Šablona je uvijek
ista. organizira se pr@ú atentat ili druga ilegalna akcija u zapadmm zemljama,

108 109