You are on page 1of 13

Sadržaj

I. Sažetak..............................................................................................................................2

II. Uvod................................................................................................................................3

III. Situacija u Kraljevini nakon atentata u Marseillu..........................................................4

IV. Od izbora 1935. do izbora 1938. Godine.......................................................................4

V. Sporazum Cvetković - Maček.........................................................................................8

VI. Stranke u opoziciji prema sporazumu Cvetković-Maček............................................10

VII. Zaključak....................................................................................................................12

VIII. Literatura...................................................................................................................13

26. 2 . Pregovori o “hrvatskom pitanju” započeli su 1937. Konačno. Glavni predstavnik hrvatskog naroda na političkoj sceni u državi je Hrvatska seljačka stranka (HSS) koja zagovara ideju složene države. hrvatsko pitanje. ali dovodi i do dodatnog ujedinjenja hrvatskog naroda oko HSS-a i njihovih partnera. Tako je i hrvatsko i slovensko političko vodstvo prihvatilo ulazak u zajedničku državu s Kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom.I. Glavni cilj politike HSS-a je ujedinjenje hrvatskih zemalja i autonomija unutar Kraljevine Jugoslavije. naglašen proces nacionalnog osvješćivanja. Šestojanuarska diktatura 1929. tj. unutarnja i vanjskopolitička situacija. Kraljevina Srbija. godine dodatno onemogućava demokratizaciju političkog života i federalističke težnje. No osim pritisaka iznutra sve je teža i vanjskopolitička situacija za Kraljevinu i to ubrzava dogovor između vladajućih i predstavnika hrvatskog naroda. kao pobjednik u Prvom svjetskom ratu mogla je pomoći u očuvanju hrvatskih i slovenskih teritorija. iako bez potpuno definisanog ustroja te zajednice. sam dogovor vladajućih s hrvatskim predstavnicima te njen ustroj. a nastavljeni 1939. Sažetak Devetnaesto i dvadeseto stoljeće vrijeme je širom Europe. To je intenziviralo tzv. ali prije svega usmjereno opasnošću koja je dolazila od Italije i Mađarske kao predendenata na neke hrvatske i slovenske teritorije. avgusta 1939. potpisan je sporazum. između Mačeka i Stojadinovića. Bilo je vođeno idejom jugoslavenstva. U ovom seminarskom radu bit će prikazani događaji koji su prethodili dogovoru.god. federalizma. između Mačeka i Dragiše Cvetkovića.

a to su: Atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseillu. Uvod Poznato je da je uoči samog potpisivanja sporazuma Cvetković-Maček vladala turbulentna situacija u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. tako i sa hrvatske strane. kako sa srpske. pad Stojadinovićeve vlade i nova vlada Dragiše Cvetkovića spremna na sporazum. a hrvatsko pitanje je postalo već uveliko akutno. U radu će također biti prikazane reakcije koje su uslijedile na sporazum. te sve veći pritisci evropskih sila koje su se nalazile pred novim ratom. 3 . Pitanje je da li bi takav sporazum bio donesen da je vanjskopolitička situacija bila drugačija i da li bi bio potvrđen da je Narodna skupština bila sastavljena s obzirom na velik broj protivnika sporazuma i nezadovoljstvo drugih naroda u Kraljevini njime.II. Samom događaju su prethodila tri ključna faktora koja će biti razrađena u ovom seminarskom radu. Te prilike će rezultirati djelimičnim rješenjem hrvatskog pitanja kroz potpisivanje ovog sporazuma.

godine donijeli su javno glasanje. god. 2008.. Ivo Perović.-2008. Vladko Maček pušten iz zatvora. te ban Savske banovine dr. Ubrzo je napustio otvorenu diktaturu te je i predsjednik HSS-a dr. Hrvatska 1918.. On je u načelu bio blizak idejama zapadne demokratije. Seljačko demokratska koalicija pak na izbore izlazi zajedno s Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom. Atentat je obilježio dubok raskol između Srba i Hrvata. Situacija u Kraljevini SHS nakon atentata u Marseillu Pripadnici ustaške organizacije i makedonskog VMRO-a izvršili su atentat na kralja Aleksandra 9. dijelom 1 Ivo Goldstein. “režimsku”) predvodi Bogoljub Jevtić. Od izbora 1935.-155. ali zadržao je politiku centralizma i unitarizma. do izbora 1938.1 IV. Smjenio je vladu Nikole Unuzovića i raspisao izbore 1935.III. godine prilikom njege službene posjete Francuskoj. od kojih je i najstariji Petar bio još uvijek maloljetan. ali i izborne malverzacije i pritisak od strane državnog aparata na oporbu i glasače. Stvarnu vlast imao je samo knez Pavle. Zagreb. oktobra 1934. Listu Jugoslavenske nacionalne stranke (JNS. ali je težio očuvanju unitarizma. Kralj Aleksandar je imao tri sina. senator i ministar prosvjete Radenko Stanković. Stoga su do njegove punoljetnosti kraljevsku vlast preuzeli namjesnici – knez Pavle Karađorđević. Kraljeva smrt izazvala je duboki potres u Kraljevini Jugoslaviji i dodatno opteretila politički život. 152. Stranke su u Kraljevini formalno još zabranjene ali su mogle sudjelovati na izborima. godine Izbori 1935. 4 .

Konačno.. Po izbornom zakonu pobjednička lista automatski dobiva 60% svih mandata.-2008. JRZ se još očiglednije suprostavlja preustroju države. 5 . Slovenske ljudske stranke i JMO-a od kojih je nastala Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) te potisnula JNS s političke scene. Stoga je na čelo vlade umjesto Jevtića nedugo nakon izbora postavio dotadašnjeg ministra financija Milana Stojadinovića.6 % glasova. 155. Stojadinović sam nije bio sklon popuštanju Hrvatima a između njega i Mačeka s kojim je vodio nekoliko razgovora o tom pitanju vladala je netrpeljivost i ti sastanci su uglavnom 2 I. Sam knez Pavle bio je svjestan hrvatskog pitanja i međunacionalnih i društvenih napetosti. a Udružena opozicija 37. izgledi za to nisu bili realni. što su podržali ministri.4 % (HSS je u Hrvatskoj dobio oko 75% glasova). 2 Pobjeda liste JNS-a na izborima bila je pirova – uprkos svim javnosti očiglednim malverzacijama i pritiscima nisu ostvarili uvjerljiviju pobjedu. a ostali su se djelili proporcionalno broju glasova. a snaga i jedinstvo oporbe bili su sve veći. a opozicijski skupovi su zabranjivani. Tokom 1935. Nije bio zadovoljan Jevtićem i time što ovaj nije spreman naći kompromis s hrvatskom opozicijom. Hrvatska 1918. na izborima je Jevtićeva lista dobila 60. Iako je Stojadinović doveden na vlast da riješi hrvatsko pitanje. On je sastavio “vladavinsku kombinaciju” od jedne struje radikala. intervencije policije protiv oporbe za vrijeme kampanje bile su česte. Goldstein. posebno Hrvati. Izborni zakon za opoziciju bio je krajnje nepovoljan. Maček.-157. Time je Jevtićeva lista dobila 303 zastupnika u Narodnoj skupštini.Demokratske stranke i Savezom zemljoradnika. Može se reći da je time i formalno propala Šestojanuarska diktatura jer se postupno napušta ideja integralnog jugoslavenstva kao jedina nametnuta. pa i narednih godina odvija se postupna i ograničena demokratizacija. Nasilje i pritisak na oporbu i nezadovoljnike nastavljeno je i nakon izbora. a nositelj te liste je bio V. a Mačekova samo 67. Ipak.

Istorija Balkana.-175.. došao u Beograd. 4 Stevan K. kao predstavnik većine hrvatskog naroda. 4 Dragiša Cvetković sastavio je 5. koja je bila formirana 6. a gotovo 45% njihovih glasova dobila je Mačekova opoziciona lista. Ta vlada je 16. knj.5 Cvetkovićevoj vladi. Vodstvo HSS-a.. knez Pavle je dao zadatak: ostvariti sporazum sa Mačekom i HSS-om. februara 1939. Maček nije želio pregovarati s njim. HSS postaje ne samo predstavnik seljaka već cijelog hrvatskog naroda. 2001. Farkašičkim sporazumom 1937. koji je insistirao da se sporazum završi što brže. U takvoj situaciji došlo je do dogovora i sporazuma nekoliko oporbenih stranaka za zajedničko djelovanje i izlazak na izbore. godine vladu pretežno od pristalica JRZ i nekoliko nominalno nestranačkih pojedinaca. dogovorena koalicija između Seljačko demokratske koalicije i srpske Udružene opozicije pod imenom Blok narodne demokratije..god. 2. je novu vladu dočekalo sa zadovoljstvom. međutim. 1974. Beograd . februara u Skupštini objavila svoju deklaraciju u kojoj je međuostalim istaknuto da joj je posebna zadaća da se postigne rješenje hrvatskog pitanja. Sve veće nezadovoljstvo Stojadinovićem vidi se i u Srbiji zbog njegovog diktatorskog ponašanja i približavanja režimima u Njemačkoj i Italiji. veljače 1939.3 Srpsko- hrvatsko prijateljstvo na nivou naroda nikada nije izgledalo tako blizu kao kada je nepregledno mnoštvo pozdravilo Mačeka kada je u avgustu 1938.411-412 5 Ljubo Boban.. 171.. Kao neposrednog izvršitelja tog zadatka knez je odredio predsjednika vlade Cvetkovića.-1941. Zagreb. nego sa 3 Ibid. Skupština je raspuštena.god. Pavlović. a izbori zakazani za novembar. U to vrijeme HSS širi stranačke aktivnosti (međuostalim nastaju i Hrvatska seljačka zaštita i Hrvatska građanska zaštita). Skoro 75% birača izašlo je na birališta. Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928. 9-11 6 .održavani bez prave želje za dogovorom. Vidljiva je bila odlučnost da se do tog rješenja stvarno i dođe.

Prvi susret Cvetkovića i Mačeka održan je u Zagrebu 2. kojeg srbijanske stranke ne priznaju predstavnikom Srba. Kad se sporazum zaključi. želeći da održi sve mogućnosti otvorene.7 6 S. Rajh je zadobio za Jugoslaviju najznačajniji izvor naoružanja. Povijest Jugoslavije. želeći tako angažovati i samog šefa države. i hrvatske opozicije. proširujući ih do Mačeka. pošto se opasnost nalazila na pragu. okrenuo se ponovo svojim vezama sa Hrvatima.god. da se utvrdi najprije teritorijalni opseg Hrvatske. Zagreb. Osvajanjem Češke. a zatim njen poseban položaj i ovlasti. Pavlović. s jedne strane. aprila 1939. Istorija Balkana. 202 7 . Maček je rekao svojim srpskim opozicionim kolegama kako treba da vjeruju njemu i Kruni u vezi sa potpisivanjem sporazuma. i tada odlučuje da preuzme ulogu posmatrača. koji ih je upotrijebio kako bi prisilio Beograd na popuštanje. 1998. tj. 412 7 Hrvoje Matković. Musolini. s druge.. U vrijeme nastupa Cvetkovićeve vlade u Europi su se zbivali događaji koji su otežavali međunarodni položaj Jugoslavije. U razgovorima Cvetković je prihvatio Mačekovu načelnu osnovu sporazuma.6 U tim okolnostima knez Pavle i dio srpskog vrha u Beigradu. formiraće se vlada koja će ga sprovesti u djelo. Srbijanska udružena opozicija prigovarala je Mačeku što je uopšte pristao na razgovore sa Cvetkovićem. nastojali su se što prije sporazumjeti. Hrvatski pogled. čekajući razvoj događaja.opunomoćenikom kneza.

ali je insistirao na uključivanje u hrvatsku jedinicu i drugih krajeva naseljenim s pretežno hrvatskim stanovništvom. Banovinu Hrvatsku odbijali su i mnogi drugi srbijanski političari. Maček je preuzeo mjesto potpredsjednika. već se utvrđuju granice nove jedinice . nego i neki u JRZ. Najviše je spora bilo oko Bosanske krajine i dijelova Srijema. kojoj je i dalje predsjednik Dragiša Cvetković. Matković. ipak se odlučio za odgodu. Nakon ovoga. U Cvetković-Mačekovu vladu ušlo je šest predstavnika Seljačko- 8 H.8 Ponovni susret Mačeka i Cvetkovića održan je u avgustu i tada je Cvetković zatražio da se iz Banovine Hrvatske izuzme Mostar kada dolazi do zastoja u dogovoru. a zatim nastavljeni 15. U novoj vladi. knez Pavle odbio je da ga prihvati. Sporazum Cvetković . Maček i Cvetković su ga smatrali konačnim. Iako je knez Pavle sporazumom i rješenjem hrvatskog pitanja želio konsolidirati državu. Spor je prevladan postizanjem saglasnosti o održavanju plebiscita u spornim područjima. Cvetković je predložio spajanje Savske i Primorske banovine te grada Dubrovnika.Maček Nakon početnih susreta Mačeka i Cvetkovića. i to ne samo oni u opoziciji. razgovori su bili prekinuti. 203-204 8 . Međutim.Banovine Hrvatske. s manjim naknadnim promjenama prilikom cjelovitog uređenja zemlje. Pošto su zajednički poslovi i prijenos nadležnosti sa središnjih na autonomne hrvatske organe bili utvrđeni. ali sada posve konkretno o teritoriju budućeg hrvatskog entiteta . . Povijest Balkana. međutim. Maček je na to pristao. kada je od svog zahtjeva odustao . u kojima su utvrđena temeljna pitanja. sastavljen je konačan tekst sporazuma .Banovine Hrvatske što je završilo potpisom kneza Pavla. utvrđen je i tekst sporazuma.V. pregovori su prekinuti. ali su Cvetković i Maček i dalje bili u kontaktu. u kojem se više ne traži plebiscit. aprila.

zajedno sa trećinom njenog stanovništva (4.demokratske koalicije. 207 10 S. nadležnoosti i organizacija. Gradačac.. ali je nastojao da utančenjem o položaju Hrvatske u jugoslovenskoj državi ostvari što više svojih zahtjeva. Fojnica. Nadležnosti Banovine Hrvatske utvrđene su izričitim nabrajanjem onoga što se na nju prenosi.000 muslimana). Slavonije i Dalmacije. Budući da je knez Pavle bio protiv promjene ustava. Na njenom teritoriju vrijedili su zakoni koje donosi Skupština u beogradu. uključujući 866. Upravna vlast 9 Ibid. promet. Uredbom o Banovini Hrvatskoj utvrđeni su njen teritorij. Kako je ovaj sporazum bio samo politički dogovor bez državnopravne snage istog dana je objavljena i Uredba o Banovini Hrvatskoj.10 Nastala je od sljedećih dijelova: Savske i Primorske banovine i kotareva u kojima je bilo više od polovice hrvatskog stanovništva. do punoljetnosti kralja. derventa. Ivanom Šubašićem. mada je ona i dalje ostala integralni dio Jugoslavije.000 Srba i 164. a to su: vanjski poslovi. Maček je prihvatio ovakvo rješenje. pet predstavnika HSS-a i jedan SDS-a. Zakonodavnu vlast iz banovinske nadležnosti obavljali su kralj i Hrvatski sabor. a vrhovno upravno nadleštvo bila je banska vlast na čelu sa banom dr. kralj ima pravo da u izuzetnom slučaju može preuzeti izvanredne mjere nezavisno od ustavnih ili zakonskih propisa. Prema Uredbi. Šid i Ilok. 413 9 . upravnu i sudsku autonomiju.4 miliona. obuhvatajući dijelove Bosne i Hercegovine. Brčko. Istorija Balkana. Banovina Hrvatskaimala je zakonodavnu. bana imenuje kralj.9 Banovina Hrvatska trebalo je da se proširi i preko Hrvatske. a ostali poslovi ostaju u nadležnosti središnje vlasti. u slučaju ugrožavanja javnih interesa. Pavlović. u kojoj je pravno razrađeno ono što je utvrđeno političkim sporazumom. a to su Dubrovnik. obrana. pošta i zajedničke finansije. Travnik. uspostava Banovine Hrvatske izvršena je na osnovu Oktroiranog ustava prema čijem članu 116.

Demokratska stranka je prije usvaala koncepciju složene države. smatrajući da je hrvatsko pitanje prioritetno. Autonomija Banovine Hrvatske narušila je načelo centralizma na kojem je do tada počivala državna zgrada. koji istupa iz JRZ i osniva Srpsku radikalnu stranku čija je ocjena bila da se 11 H. jer su Hrvati dobili teritorijalne ustupke i time je potaknut hrvatski nacionalizam.god..11 VI. Stranke u opoziciji prema sporazumu Cvetković-Maček Sporazum Cvetković-Maček izazvao je brine reakcije vodstava srbijanskih političkih stranaka. jer se nije htjela zamjeriti knezu Pavlu. Radikalna stranka je u početku bila suzdržana. Matković. 207-208 10 . jer je jedna manja skupina podržala sporazum. Protiv sporazuma je istupio i Milan Stojadinović. Oni su u svojoj brošuri oštro napadali ovaj sporazum tvrdeći da je njime Srbija ostala bez statusa. Demokratsko vodstvo ipak nije bilo jedinstveno. a ve to skupa ide na šteti jugoslovenske državne ideje. Ona je negirala i načelo državnog i nacionalnog unutarizma Oktroiranog ustava.Banovine Hrvatske bila je potpuno nezavisna od središnje vlasti u poslovima svoje nadležnosti. Povijest Balkana. Glavni odbor počinje sa naglašenijim istupima protiv sporazuma. Za sporazum se tvrdi da je ugrozio interese cijele zemlje. ali potkraj 1939. Ona je u odnosu na ostale stvarno bila federalna jedinica unutar centralistički uređene monarhije. Demokrati su kritikovali i činjenicu da je sporazum izdvojio hrvatsko pitanje iz općeg preuređenja države. a sada se usprotivila uspostavi Banovine Hrvatske. jer je bila formirana u historijskim i etničkim granicama hrvatskog naroda. što na drugoj strani potiče srpski.

Tu je skupinu predvodio Mile Budak. koji su zamjerili Mačeku što je Hrvatsku ostavio u okviru Jugoslavije umjesto da je ostvario neovisnu hrvatsku državu. Zamjerila je sporazumu da je ograničen samo na hrvatsko pitanje. Kritici ovog sporazuma oridružila se i ilegalna Komunistička parija Jugoslavije koja ga je ocijenila kao negativan politički potez.sporazum protivi ustavima iz 1921. Drugu skupinu su činili pripadnici domovinske ustaške skupine (frankovci)..12 12 Ibid. Protivnika sporazumu Cvetković-Maček bilo je i na hrvatskoj strani. Jednu su skupinu činili pripadnici same Hrvatske seljačke stranke koji su smatrali da je Hrvatska ovim sporazumom dobila premalo. 209-214 11 . a i ono nije u svoj biti riješeno jer je pitanje demokratije i dalje ostalo otvoreno. te da je uspostavom Banovine Hrvatske stvorena država u državi. i 1931.

VII. Zaključak Borba hrvatskog političkog vodstva za bolji položaj Hrvatske nastavila i u novoj državi. a potom Vladkom Mačekom. ponajveću zaslugu za riješenje tog problema možemo dati teškoj vanjskopolitičkoj situaciji za Kraljevinu Jugoslaviju i njeno političko vodstvo.-ih oni su uspjeli ujediniti veliku većinu hrvatskog naroda i vršili su veliki pritisak na vladajuće da se hrvatsko pitanje što prije riješi. Ona je također formirana na račun BiH s obzirom da se u njenom sastavu našlo 13 prostranih kotara iz BiH. Banovina Hrvatska je negirala načelo državnog i nacionalnog unutarizma Oktroiranog ustava. Do druge polovice 1930. obje su strane to rješenje smatrale privremenim. 12 . No. Takav sporazum je za Hrvatsku generalno bio dobar. kako na vanjskopolitičku tako i na unutarnjepolitičku. a primat u toj borbi preuzela je postupno Hrvatska seljačka stranka predvođena isprva Stjepanom Radićem. Ipak. Time je izvršena njena dalja podjela i i potpuno cijepanje njenog historijskog tkiva. a s njom se napušta i šestojanuarski koncept narodnog i državnog jedinstva te vještačka ideja "jugoslovesnkog naroda". Sam Sporazum i uredbe istovremeno donesene nikad nisu službeno potvrđene zbog nepostojanja Narodne skupštine. no on zapravo nikad nije ni imao veću šansu da dugotrajno opstane s obzirom na cjelokupnu situaciju. jer je bila formirana u historijskim i etničkim granicama hrvatskog naroda.

13 . Zagreb. Hrvatska 1918. 2001. Zagreb. Beograd.VIII. . Istorija Balkana. 1998. Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928. . 1974.Stevan K.. knj.-2008. 2. . Hrvatski pogled. Pavlović.Ivo Goldstein.Hrvoje Matković. Povijest Jugoslavije.-1941. 2008.. Literatura ..Ljubo Boban. Zagreb.