2.

TEORIJSKA OSNOVA PROMETA
1. DEFINIRAJTE POJMOVE PROMET, TRANSPORT, PRIJEVOZ promet= aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke. transport/ prijevoz= aktivnost premještanja ljudi, robe, dobara i energije od početne do završne točke. to je specijalizirana djelatnost koja uz pomoć supra- i infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. koristi se organizacijom i tehničkim sredstvima prenoseći ljude, dobra i energiju s jednog mjesta na drugo. transport+ komunikacija= promet prijevoz u užem smislu: premještanje ljudi ili stvari od početne do završne točke. prijevoz u širem smislu: obuhvaća i sve prekrcajne aktivnosti. komunikacija se odnosi na pisani tekst, sliku, grafički prikaz, fotografiju u svladavanju prostornih udaljenosti promet se koristi sa tri čimbenika: čovjek, prijevozno sredstvo i prometna infrastruktura. 2. ŠTO JE OPĆA TEORIJA SUSTAVA I KOJE SU NJENE TEMELJNE PRETPOSTAVKE! opća teorija sustava omogućava definiranje funkcije i cilja postojanja pojave. ona je osnova za daljnja istraživanja. interdisciplinarni pristup i multudisciplinarnost upućuju na obavezan timski rad u izučavanje pojave primjenom opće teorije sustava (rješavanje kompleksnih problema). interdisciplinarnost: odnosi se na nekoliko različitih znan. disciplina multudisciplinarnost: odnosi se na mnogo različitih znan. disciplina temeljne pretpostavke opće teorije sustava: 1. sustav je dio veće cjeline 2. izučavaju se i definiraju veze s okruženjem 3. definira se funkcija sustava u cjelini 4. elementi sustava se izučavaju u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini 5. uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava 6. ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme 3. KAKVU ULOGU IMA OPĆA TEORIJA SUSTAVA U IZUČAVANJU PROMETA? Opća teorija sustava dakle definira: cilj, ulazi, izlazi, granice, elementi, okruženje, veze između elemenata i ograničenja. Sustav je skup povezanih elemenata radi ostvarenja cilja. Promet je aktivnost prijevoza i komunikacije (ljudi, dobara, energije i vijesti) od početne do završne točke. Dakle promet se može obuhvatiti pojmom sustav. Sustav je napravljen od manjih cjelina pa prometni sustav je sastavljen od prometnih grana koje predstavljaju podsustave: podsustav želj. Prometa, podsustav cest. Prometa, zračnog, pomorskog i riječnog. 4. ŠTO JE PROMETNI SUSTAV? prometni sustav= skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, energije i vijesti i reguliranje njihovog toka na određenom području. 5. OBRAZLOŽITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA! struktura je složena jer su veze među elementima uvijek različite i neki elementi su više a neki manje složeni. struktura prometnog sustava iskazuje se vertikalno i horizontalno. vertikalna struktura: elementi tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi. dakle bazni elementi temelj za ostvarenje viših elemenata. baza je tehnička razina, najviša je pak pravna. pravna je važna zbog međunarodnog značenja prometa. to je postojanje zakona i konvcencija. 1

horizontalna: jednakovrijedni elementi. to su prometne grane (kopnene, vodne, zračni, cjevovodni, promet prijenosnim trakama, promet poštanskih pošiljki, telekomunikacijski, prijenos električne energije). nezavisni jedan od drugoga i ravnopravni. 6. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE PROMETNOG SUSTAVA! značajke prometnog sustava: 1. velik broj različitih elemenata (od tehničkih do pravnih) 2. velik broj elemenata koji i sami imaju značajke sustava (prometne grane) 3. međunarodni karakter prometa (promet ne prestaje na državnoj granici, postoje zajedničke politike za provedbu zajedničkog prometa) 4. organiziranje prometnih lanaca (radi potrebe tržišta. to je povezivanje prometnih poduzeća. prometni lanac= neprekidni tok ljudi, dobara, enrgije i vijesti od početne do završne točke) 5. velik broj glavnih prometnih, ali i sporednih prometnih prometnih procesa (glavni procesi svladavanje udaljenosti u vremenu. sporedni- u funkciji glavnih) 6. interesno povezivanje prometnih organizacija (u posljednje vrijeme među prometnim granama vlada komplementarnost a ne konkurencija, radi ostvarenja veće brzine, smanjenja troškova, ekoloških zahtjeva. 7. ŠTO JE PROMETNO SREDSTVO I KOJA JE NJEGOVA FUNKCIJA! prometno sredstvo= tehnički uređaj za prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti od početne do završne točke. 8. OBRAZLOŽITE ZNAČAJKE PROMETNIH SREDSTAVA! 1. često mijenjaju tehničkotehnološke značajke, a promjene označavaju optimalizaciju koju nameću tržišni uvjeti i bolju profitabilnost poduzeća 2. ekonomičnost prom.sred. – godinama je težnja bila povećanje brzine i kapaciteta prom.sred. od naftnih kriza radi se na poboljšanju ekonomičnosti- ograničena brzina, porast kapaciteta 3. povećanje broja elemenata standardne opreme radi povećavanja sigurnosti osoba i smanjenja rizika. 4. prom.sred. je tehnički element prom. grane, dakle baza je prom. grane. po tome se i razlikuju prom. grane. (1. tijekom procesa mijenjaju mjesto, 2. podložni su tehničkotehnološkom procesu, 3. visoka nabavna cijena, 4. elastičnost u zadovoljavanju procesa) 9. OBJASNITE ŠTO JE PREDMET PRIJEVOZA I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U PROMETU! predmet prijevoza su putnici. predmet prijevoza koji ima turističku svrhu jesu turisti (putnički promet). predmet prijevoza su dobra. to je u praksi teret (teretni promet). to je prijevoz materijala, poluproizvoda i roba. predmet prijevoza je energija i vijesti. dakle predmet prometa: ljudi, dobra, energija i vijesti. 10. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE PROMETNOG PROCESA? prom. proces= proces proizvodnje prom. usluge. on se ostvaruje povezivanjem prom. sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. prom. proces obuhvaća 3 faze: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. završna faza te faze su povezane pa se prom. proces može označiti pojmom prom. lanac (neprekinuti tok ljudi, dobara, energije i vijesti) u putničkom prom.: urkcaj putnika, prijevoz, iskrcaj putnika. u teretnom: ukrcaj tereta, prijevoz, iskrcaj tereta. 2

11. ŠTO JE PROMETNI PUT I KAKO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PROMETNIH GRANA? prometna sredstva koriste prom. put za svoje kretanje. prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta te prijenosa energije i vijesti od polazišne do odredišne točke. voda najrasprostranjeniji medij (70, 8% površine). omogućuje prijenos velikih količina na ekonomičan način. trenje i ostali otpori su mali zbog velike površine prometnog sredstva i male brzine. prom. učinak 27 puta veći nego u cestovnom i 8 puta veći nego u želj. prom). zrak medij na kojem se temelji zračni prom. omogućuje povezivanje dvije točke najkraćim mogućim putem. optrebna je velika pogonska snaga zbog velike sile koja djeluje na prom. sredstvo. manje je ekonomičan jer je mali kapacitet a velika potrošnja. najmanje je ekonomična prom. grana. prometni put je besplatan i dostupan svima, a izgrađuju se početne i završne točke. luke, pristaništa, aerodromi te uređaji za sigurnost plovidbe i leta. pomorski i zračni prometni putovi besplatni. 12. OBJASNITE POJAM PROMETNE INFRASTRUKTURE I NJENU ULOGU U PROM. SUSTAVU! prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti. u pravilu se ne može graditi po fazama. ona mora biti izgrađena odjednom jer inače ne predstavlja cjelinu i ne može rezultirati kvalitetnom prijevoznom uslugom. magistralne ceste se npr. mogu graditi po fazama, jer predstavljaju zasebu funkcionalnu cjelinu. investitor je uglavnom država odnosno organi lokalne samouprave. održavanje se može prepustiti ptivatnom poduzeu. koncesije (pravo eksploatacije). 13. KOJE SU ZNAČAJKE PROM. INFRASTRUKTURE? 1. objekti prom. inf. zahtjevaju velike investicije (država, organi lokalne samouprave) i ne mogu se aktivirati po fazama jer se gubi cjelovitost. izuzetak su magistralne ceste koje se mogu graditi po fazama. cestarine i ugostiteljski i prateći objekti uz cestu omogućuju povrat kapitala. 2. statičnost i dugi vijek trajanja. početna i završna točka su mjesta gdje se oblikuje veća prometna potražnja. 14. OBJASNITE ULOGU PROM. INF. U OSTVARENJU CILJEVA PROM. POLITIKE! teško je odrediti veličinu prom. inf. budući da se ne može precizno odrediti budući promet. onaj dio prometa koji će s ostalih prom. grana prijeći na novoizgrađeni objekt inf. ne može se predvidjeti. potrebno je osigurati da kapacitet bude veći od aktualnog prometa i dovoljne rezerve. treba voditi računa da se ta prom. inf. u budućnosti može i proširiti; dakle treba imati raspoloživu površinu. pojedini objekti inf. grade se po fazama što je dobro, jer se tako može pratiti povećanje prometa. 15. DEFINIRAJTE POJAM I ZNAČAJKE PROMETNE POTRAŽNJE! prometna potražnja= potreba za prijevozom u određeno vrijeme na određenoj relaciji. negativnost: 1. prom. potražnja može se ostvariti jedino u točno određeno vrijeme na točno određenoj relacijineelastičnost. 2. ona se istovremeno (prom. usluga) proizvodi i koristi, dakle ne može se skladištiti (nesrazmjer proizvodnje i potrošnje) veličinu prom. potražnje utvrđuje stanovništvo. ovisi o broju stan. i živitnom standardu, životnim navikama stan., značajkama nacionalnog gospodarstva. 3

16. PROTUMAČITE MEĐUOVISNOST PROMETNE I TURISTIČKE POTRAŽNJE TE UTJECAJ NA DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA! prom. potražnja kojom se zadovoljavaju tur. potrebe ovisi prvenstveno o životnom standardu, ali i o sklonosti potrošnji, cijeni, kvaliteti prometne usluge, cijeni supstitutivne usluge (ako postoji) te komplementarnim uslugama (dopunske usluge). prom. potražnja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna područja, prom. modalitete i vrijeme realizacije. prom. potražnja u turizmu nije troma i ovisna o lokaciji izvora potražnje i potrošnje, kao npr. ekonomske aktivnosti (ekonomska je troma, turisička nije) zato prom. poduzeća mogu računati u kratkom vremenu na skokove prometa, dakle porast ili pak smanjenje odnosno nestanak potražnje. 17. OBRAZLOŽITE KAPACITET PROMETNOG SREDSTVA, VRSTE I ZNAČENJE! kapacitet prom. sredstva= sposobnost prihvata putnika ili tereta. statički kapacitet: sposobnost jednokratnog prihvata ljudi ili tereta i ovisi o konstrukcijskim osobinama proizvođača. on je nepromjenjiv. dinamički kapacitet: ukupan broj putnika ili tereta prevezenih u jednom određenom razdoblju. on se može odrediti za grupu prom. sred. (linija) ili za cijeli prom. park. ovisi o: 1. broju dana korištenja prom. sred. u razdoblju 2. broju sati koristenja prom. sred. u danu 3. veličini statičkog kapaciteta 4. vremenu trajanja obrta (vrijeme od jednog do drugog korištenja kapaciteta). i prazne vožnje su obrt (negativan efekt). dinamički kapacitet može biti teoretski ( u idealnim uvjetima), 365 dana, 100% popunjenosti) i stvarni (stvarni broj dana i stvarni broj putnika). 18. OBJASNITE SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU PROPUSNE MOĆI, PRIHVATNOG KAPACITETA I PROMETNOG KAPACITETA INFRASTRUKTURE! propusna moć= kapacitet prometnice. izražava broj prometnih sredstava, broj putnika ili broj tereta u određenom periodu (protok). ovisi o značajkama prometnice i mogućnosti supstitucije sa drugom prom. granom i prom. sredstvima. prihvatni kapacitet= kapacitet terminala- veličina koja spaja prihvat prom. sred., broj putnika ili količinu tereta. ovisi o broju lokacija (peroni npr. ) te o veličini objekata za putnike, odnosno skladišnog prostora za teret. prometni kapacitet= propusna moć kod prometnice. on ovisi i o količini tereta ili broja putnika koji se prekrca na lokaciji u određenom razdoblju. optimalni kapacitet= veličina kapaciteta za planirani broj prom. sred., putnika ili količinu tereta, a da pritome ostane određena rezerva za slučaj neravnomjernosti. (to je onaj gdje su troškovi najmanji). 19. KAKO SE DEFINIRA PROMETNI UČINAK I KOJA JE SVRHA NJEGOVOG ISKAZIVANJA? prometni učinak= mjerna jedinica za svladavanje udaljenosti i prijevoza ljudi, odnosno tereta. prometnim aktivnostima, dakle ostvaruju se dva učinka: 1. prevaljuje se udaljenost 2. prenose se ljudi, teret, vijesti, energija to su: 1. putnički kilometar (pkm) 2. putnička milja (pm) 3. tonski kilometar (tkm) 4. tonska milja (tm) 5. brutotonski kilometar (btkm) 1m= 1800 metara svrha njegovog iskazivanja jest što se omogućuje njegovih veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati. 4

djelatnost i treba funkcionirati prema ekonomskim načelima 2. regulacija radi zaštite interesa putnika. političku. oblikuje se posebno znanstveno područje tehnologija prometa i transport. tehnološki napredak neprestane promjene u razvoju zahtjevaju prilagođavanje. ostvarivi. nadzor ulaganja 4. 7.gospodarski sustavi i uvjeti poslovanja pozitivno ili negativno djeluju 6. društveno. mogučnosti države da zadovolje prometne potrebe sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervnih kapaciteta ako postoje. 23. politike. o kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda. nego i tehničkim i tehnološkim. bitan je i pravni aspekt. uspješna je ona koja nastoji ostvariti sklad ponude i potražnje (nemoguće) 4. KADA I IZ KOJIH RAZLOGA PROMET POSTAJE PREDMETOM ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA? s razvojem organizacije rada i činjenica da se znanstveno izučavanje ne može prepustiti samo ekonomskim i organizacijskim disciplinama. socijalnu. povijest. inter. sredstava 5. usluga povećava vrijednost svakog proizvoda na tržištu. potražnje utječe na prom. prometna potražnja veći obujam potražnje zahtjeva veće prom. NABROJITE I OBRAZLOŽITE ODREDNICE PROMETNE POLITIKE! to su: 1. usluge cijena proizvoda na tržištu. promet je gospodarska grana koja znači i društveni razvoj.prometni položaj države određuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost korištenja i razvijenost prom. ZBOG ČEGA SE PROMET SMATRA GOSPODARSTVENOM AKTIVNOŠĆU? promet ostvaruje društvenu. a o cijeni prom.i multudisciplinarnost. sigurnosni zahtjevi 22. u posljednjem stoljeću se to zbiva. ljudi i zaposlenici. tu sudjeluju prom. ali i medicina. oporezivanje pojedinih prom. kapacitet. logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti promet je uslužna djelatnost a prom. pomorske ili pak univerzalne dostupnosti. pribavljanje materijala i radne snage). zemljopisno. politici: 1. opći i dugoročni te posebni i detaljni. grana 2. to je odnos državnih tijela prema prometu (mogu i tijela lokalne uprave). neekonomski uvjeti i ograničenja najznačajniji su ekološki zahtjevi. uloga prom. administrativna regulacija pojedinih prom. ovisi o obujmu i strukturi. 5 . ciljevi razvoja prom. sociologija. grana 3. najdulju tradiciju zapravo ima ekonomika prometa (robna razmjena. odnos države prema prom. prema tome države su planinske. u gospodarskim procesima je nezamjenjiva 3. promet je gospod. mjere vlade u unapređenju prom. 3. vlasnika tereta… 21. sustava oni trebaju biti realni. 5. ta ekonomska uloga je najznačajnija i ogleda se u tri razine: 1. psihologija. vojnu te ekonomsku ulogu.20. prometna ponuda rezultat dosadašnjeg djelovanja prom. a najbitnije razumljivi svima. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETNE POLITIKE KAO SASTAVNICE GOSPODARSTVENE POLITIKE! prometna politika= ukupnost gospodarskih i političkih akcija radi razvoja prometa kao djelatnosti. sredstva. kapacitete. struktura prom. obrazovanje 8. 2. grana.

grade se kamene ceste. razvoj željeznice krajem 19. razvijaju se kola sa usavršenom konstrukcijom kotača (1. najprije su nosile teret. kriterij je ona lokacija sa min. sred. putnički (svjetski) promet. nepotrebno fizičko svladavanje udaljenosti i veliki troškovi 3. u ovo doba razvija se turizam. MEĐUOVISNOST PROMETA I TURIZMA 1. a povijest gospodarskog razvoja je povijest razvoja prometa. doba kad se čovjek bavio lovom da bi prehranio sebe i svoju zajednicu. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U NACIONALNOM I SVJETSKOM GOSPODARSTVENOM RAZVOJU! povijest razvoja ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvoja. st. telegraf. on je označio individualnost putovanja (daimler-benz).24. izum parnog stroja (2. a kasnije vukle drvene konstrukcije za sobom (od grana). 6 . pomoračkim vještinama. kompas. u 20. a kasnije skupina odnosno splav. 2. turizam) •internet. 3. zračni promet (3. nautičke karte. i povećanja njihove efikasnosti. razvijaju se i sprecifični oblici samo za turiste (čarter letovi. razvoj u rimsko doba. te naposlijetku bežični prijenos vijesti unaprijedio je gospodarske aktivnosti (19. u 19. žičare. epohalno otkriće). najprije se koristilo deblo. feničani su bili poznati po pomorskom prometu i trgovini. st. industrijska revolucija u 18. TERETA I VIJESTI? razvoj u antičko doba. jer su ljudi gradili svoja naselja uz vodu. a kasnije uz pomoć aviona turizam poprima globalni karakter. epohalno otkriće). uz kopneni promet javlja se i vodni promet. OPIŠITE PRVE OBLIKE PROMETA I NJIHOVU ULOGU U ČOVJEKOVOM ŽIVOTU I GOSPODARSTVENIM AKTIVNOSTIMA promet se javlja u pretpovijesno doba. st. 20. nakon što su se formirale prom grane dolazi do usavršavanja prom. st. brodovi za kružna putovanja u pomorskom i riječnom prometu). kad je pripitomio životinje one su mu postale prometno sredstvo. konstruira se automobil. •visok tehnički razvoj sa svim najrazličitijim mogućnostima prevoženja proizvoda •promet je veliki potrošač energije (30%) •bitan za globalizaciju (ekonomija. čvršća konstrukcija plovila. pismo. uspinjače. NA TEMELJU NOVIH PRONALAZAKA OBLIKUJU PROMETNE GRANE KOJE I DANAS DOMINIRAJU U PRIJENOSU LJUDI. bili su vješti u gradnji plovila. troškovima. epohalno otkriće). st. KADA SE. oplovljavanje svijeta. teretni promet… 25.) koji je najviše u početku služio u ratne svrhe. OPIŠITE NA KOJI NAČIN JE PROMET UVJETOVAO POJAVU I OMOGUĆIO RAZVOJ TURIZMA! kopneni promet se razvio željezničkim i cestovnim granama. srednji vijek je presudan. međutim pojavljuje se i zračni promet. raste trgovina.globalizacija. on omogućuje dislokaciju mjesta proizvodnje i potrošnje te izvora nabave. st). OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U DRUŠTVENOM RAZVOJU I ODREDITE U ČEMU SE ONA OGLEDA! •promet je zahvaljujući razvoju u organizaciji omogućio «just in time» snabdijevanje proizvodnih i potrošačkih mjesta bez potrebe skladišta i zaliha. konstruiranje aviona (1903.

posredovanja i ostalih usluga. organizacijske i pravne prirode kojem je svrha pružanje usluga smještaja. 8. potreba za velikim površinama za mirovanje prom. prom. KAKO PROMET OGRANIČAVAJUĆE DJELUJE NA TURIZAM ograničavajuće djeluje promet. npr. sredstva. vertikalno: • tehnički elementi • tehnološki • organizacijski • ekonomski • pravni 7 . ugostiteljstva. i prom. inf. turizam se pojavio u trenutku kad su se razvila prijevozna sredstva i kad je prijevoz postao jeftiniji i kvalitetan. KAKO JE MOGUĆE TURIZAM DEFINIRATI KAO SUSTAV I ZBOG ČEGA JE TO ZNAČAJNO? turizam kao sustav je skup elemenata tehničke. KAKO TURIZAM OGRANIČAVAJUĆE DJELUJE NA PROMET? razvijanje prom. 3. prometa. proizvode i emitiraju štetne plinove te zagađuju zrak što ograničavajuće djeluje na promet. zajedničko ulaganje u promet i turizam daje veće efekte nego zasebno ulaganje u pojedinu djelatnost. modernizacija prom. štetne plinove i tvari. putovanja povezivanje prometa i turizma uz pomoć putničkih agencija i predstavništava. svrhe željeznički promet utjecao je na masovnost cestovni promet utjecao je na elastičnost i dostupnost brojnih destinacija te individualnost zračni promet utjecao je na brzinu i porast udaljenosti tur. 4. sinergija= suradnja 7. 2. infrastruktura vizualno degradira prostor. on je horizontalan (jednakonvrijedni elementi) te vertikalan (hijerarhijska razina). tehnološke. sred. 1. ekonomske. narušavajući ljepotu prirode. viših elemenata. inf. te velike izgrađene površine za vozila u mirovanju 9. u europi dominira cestovni promet. novi oblici organizacije prometa porast prometa. 4. udio prometnih grana u opsluživanju svj. inf. prom. 3. ŠTO JE SINERGIJSKI UČINAK PROMETA I TURIZMA? postoji uzajamni odnos između prometa i turizma. 5. objasnite pozitivan utjecaj turizma na promet! intenziviranje izgradnje i modernizacija prom.4. sred. organizacija radaje tehnička razina i ona je temelj zza izgradnju ostalih. (prometnica i raznih građevinskih objekata) degradiraju (vizualno) prostor i okoliš a istovremeno se time olakšava promet (jači prom. također buka. tokova: zračni promet 44% cestovni promet 41% pomorski promet 8% željeznički promet 7% 6. također prom. 2. te zahtijevaju velik prostor za kretanje. sred. tokovi). 1. sredstva stvaraju buku. tereta i putnika objasnite pozitivan utjecaj prometa na turizam promet omogućuje putovanje odnosno svladavanje udaljenosti u tur.

kafići 5. ključne komponente sustava turizma su ulazne i izlazne veličine i vanjski čimbenici. ugostiteljske usluge • pružaju hoteli. moteli. investiranja • na pravnoj razini: usklađenost zakona i propisa. također ekonomski aspekt se razlikuje o prethodnim elementima i svodi se na sve na postizanje veće profitabilnosti. OBJASNITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA S OBZIROM NA PREDMET PRIJEVOZA! predmet prijevoza su: putnici. JE LI PROMET PODSUSTAV SUSTAVA TURIZMA? je. djelatnost smještaja i ostale djelatnosti 1. rekreacijske. agencije 2. destinacije • organizatori su prom.horizontalno: • djelatnost posredovanja • prom. konvencija i sl. sportske. ostale djelatnosti • kulturne. hotelskih i ug. ili unajmljenim • prom. djelatnost • djelatnost smještaja • djelatnost ugostiteljstva • ostale djelatnosti 10. prometna djelatnost • prijevoz turista od mjest boravka do tur. ljudi putuju iz turističkih razloga ali iz iz drugih razloga. 11. prometna. 8 . za prijenos informacija. prometnih sred. djelatnost smještaja • hoteli. ugostiteljska. pansioni i ostali objekti 4. djelatnost posredovanja • informiranje tržišta o ponudi destinacija • prodaja aranžmana • nositelji su turoperatori i tur. agencije sa svojim prom. povijesne da bi turizam kao sustav bio optimalan bitna je usklađenost elemenata horizontalne i vertikalne strukture • na tehničkoj razini: usklađenost komunikacijskih sred. vagoni za automobile…) 12. poduzeća ili tur. teret i ostalo. specifična prijevozna sredstva utječu na razlike u organizaciji i organizacijskim rješenjima. OBRAZLOŽITE STRUKTURU SUSTAVA TURIZMA djelatnost posredovanja. pravnih subjekata koji vode pojedine djelatnosti • na ekonomskoj razini: usklađenost utvrđivanja troškova. proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim 3. promet turista je sastavnica prometa putnika. zabavne. zdravstvene. mnoga sredstva za prijevoz putnika sadrže sposobnost prihvata automobila (trajekt. internet…) gotovo polovina tur. smještajnih suluga i ostalih koje su vezane uz dolazak turista • na organizacijskoj razini: usklađenost organizacije. sred. moteli • također restorani. terminala za teret i putnike • na tehnološkoj razini: usklađenost prijenosa informacija. jer prom. umjetničke. ali mogući su i drugi pristupi ovisno o ciljevima poduzeća.. posebice automobilom. tokova ostvaruje se cestovnim prometom. i sred. grane omogućuju prijevoz turista od emitivnog do receptivnog područja te ostale funkcije u vezi s turizmom (telekomunikacije. objekata. prodajne cijene.

destinaciji • promet u logistici tur.u prometu je uvijek bitna pravna regulativa.odvijanje prometa na međunarodnoj razini. ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA STRUKTURU PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA S OBZIROM NA UDALJENOST I SPECIFIČNU FUNKCIJU U TURIZMU? to je: • promet između receptivnog i emitivnog tržišta • promet u tur. telekomunikacijski. proces se segmentira u tri faze • početna faza • faza prijevoza • završna faza početna faza: ulazak i smještaj putnika u prom. turisti često traže za unajmiti osobni automobil. granama. ŠTO ZNAČI UPRAVLJATI SUSTAVOM. uspinjače i sl. struktura radnog vremena zaposlenika. ELABORIRAJTE KARAKTERISTIKE STRUKTURE PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA S OBZIROM NA PROMETNE GRANE! kriteriji za definiranje strukture i ovom smislu je prom. poštanski) promet na električni pogon su žičare . planiranim). tako da kamioni ne ulaze u sam centar. destinaciji. željeznički. točno određenim akcijama (smišljenim. ne degradira ga. pa mnoga sredstva posjeduju sposobnost prihvata automobila (trajekti. jer je tu bitan i promet u svrhu snabdijevanja. promet u tur. 9 . vijesti. slika… 13. sred. za sada to čini samo nekoliko ljudi. vagoni za automobile…). sred. grafičkih prikaza. destinacije koji bi se trebao formirati na periferiji naselja. 14. početna i završna faza vezane su uz terminale. prom. promet lebdjelicama. zračni. svemirski. s obzirom na udobnost. telekomunikacijski i poštanski promet je promet informacijama. gotovo polovina prometa u turizmu se ostvaruje cestovnim prometom. sred. služe lebdjelice koje lebde iznad tla ili vode (zahvaljujući «zračnom jastuku»). promet u logistici tur. ponegdje kao prom. jedino je važan onaj koji je vezan uz snabdijevanje. ne zagađuje okoliš. ili ukrcaj vozila te prtljage faza prijevoza je sam proces prijevoza i svladavanje udaljenosti. glavnina teretnog prometa nije vezana uz turizam. u posljednje vrijeme su atrakcija svemirska putovanja. ZBOG ČEGA JE ZNAČAJNO STRUKTURU PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA ISKAZATI S OBZIROM NA STRUKTURU PROMETNOG PROCESA? prom.U OVOM SLUČAJU SUSTAVIMA PROMETA I TURIZMA? upravljanje sustavom je planirano usmjeravanje pojave prema određenom cilju. sredstva koja služe za prevaljivanje kratke visinske udaljenosti. grane: pomorski. cestovni. 15. sigurnosni aspekt. riječni. destinaciji je promet na malim udaljenostima. također se to odnosi na promet informacija. vrlo pogodan. destinacije promet između emitivnog i receptivnog ptržišta odvija se tradicionalnim prom. a planira se razvoj svemirskog turizma. za turizam je posebno važan prijevoz putnika. ekološki aspekt. cijenu. to je kretanje u samoj tur. završna faza je izlazak putnika te automobila te iskrcaj prtljage. brzinu. ostali (promet žičarama i uspinjačama. 16.

destinacije do mjesta boravka turista • prijevoz tereta za snabdijevanje • posredovanje radi informacija o ponudi • posredovanje u korištenju tur. a zanemarivanje sporednih (razvoj zdravstvenog turizma npr.ukrcaj . cilj je razvoj. prijevoz je složen od više procesa.) 2.nastavljanje prijevoza do tur. destinacije .prijava putnika i predaja prtljage u zračnoj luci . s obzirom na ciljeve postoje dva pristupa: 1. tur. onda je potreban detaljan pristup glavnim i sporednim procesima 18. zahtijevaju posebnu organizaciju. 19.iskrcaj . npr.parkiranje radi korištenja tur.prijevoz po tur. u europi je dosta razvijen željeznički promet (od cestovnog) jer se ističe kvalitetom i udobnošću. destinaciji ovi procesi su vrlo složeni. ŠTO JE GLOBALIZACIJA I KAKVA JE ULOGA PROMETA I TURIZMA U NJOJ? globalizacija je povezivanje svijeta na kulturnoj razini.ukrcaj putnika i prtljage u osobni automobil . zimski turizam+ cestovni promet. suradnja.prijevoz .17.prijevoz do hotela ili drugog smještajnog objekta • prijevoz uz sudjelovanje cestovnog prometa .nastavljanje vožnje do motela radi noćenja . 10 ..prijevoz turista od mjesta boravka do zračne luke (taksi ili autobus) . obrazovnoj…. destinacije • prijevoz u tur. na državi je sad da odabere najefikasnije mjere za utjecaj na obje djelatnosti. ponude • priprema i pružanje usluga smještaja • priprema i pružanje usluga prehrane • priprema i pružanje ostalih usluga (zabavnih. pomorski turizam+ zračni promet. kulturnih. sportskih…) svaki od ovih procesa sastavljen je od brojnih procesa koji su povezani. ekonomije. ekonomskoj. socijalnoj. napredak znanosti. usluga .preuzimanje prtljage . ovisno o vrsti prijevoznog sredstva: • prijevoz uz sudjelovanje cestovnog i zračnog prometa .prijevoz . ako je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa. raspoloživost kadrova. svaka država raspolaže drugačijim mogućnostima i ima drugačije vrijednosti. ako se razvija jedan segment unutar sustava. što je prijevoz organizacijski složeniji turist će ga teže sam organizirati.mirovanje automobila . dakle zajedničko ulaganje. npr. OBJASNITI MEĐUOVISNOST PROMETNE POLITIKE I POLITIKE RAZVOJA TURIZMA! svrha povezivanja prometne politike i politike razvoja turizma daje sinergijski učinak. OBJASNITE RAZLIKU IZMEĐU GLAVNIH I SPOREDNIH PROCESA U SUSTAVIMA PROMETA I TURIZMA I ZBOG ČEGA JE ONA ZNAČAJNA! glavni procesi: • prijevoz turista od mjesta boravka do tur. destinaciji • prijevoz od tur. potrebna je daljnja selekcija glavnih procesa.

udobnost. poduzeća. on karakterizira individualnost. većeg kapaciteta. masovnost prometa je posljedicauporabe vlastitih automobila. kad je cijena nafte porasla dominantna je uloga ekonomičnosti to se nastojalo postići aerodinamičnom linijom karoserije. hrane u smještajne objekte. kontakti. OBRAZLOŽITE ULOGU MENADŽERA U USKLAĐIVANJU PROMETA I TURIZMA NA MIKRORAZINI! promet i turizam bitno pridonose globalizaciji. vozni red je javnog karaktera. sigurnosni pojasevi.veliki prostori za kretanje i mirovanje . specifična konstrukcija prednjeg i stražnjeg dijela. u razvijenim državama prosječan broj auta po obitelji veći je od jedan. 2. OBRAZLOŽITE RAZLIKE! organizacijski oblici: 1. linijski prijevoz (javni) 3. 11 . upotrebom laganih materijala i motorima s manjom potrošnjom goriva.20. razmjena cijesti i informacija. karoserija. vlastiti prijevoz 2. motori oprema. NABROJITE I OBRAZLOŽITE OSNOVNE PREDNOSTI I NEDOSTATKE CESTOVNOG PROMETA! prednosti: . upoznavanje s najudaljenijim dijelovima svijeta. sred.elastičnost. prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. POJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE AUTOMOBILA I NJEGOVU ULOGU U TURISTIČKIM PUTOVANJIMA! automobil je najbrojnije cestovno vozilo.čvršća konstrukcija putničke kabine («sigurnosni kavez»). PROMET U POVEZIVANJU EMITIVNOG I RECEPTIVNOG PODRUČJA 1. poduzeća.veika potrošnja naftnih derivata .u pogledu slobodnog izbora vremena početka i kraja putovanja te mjesta (od vrata do vrata) . nositelj je individualnog prometa. zračni jastuci. prijevoz posebne namjene: organiziraju pravne osobe. pasivna sigurnost. u odnosu na druga prom. npr. mali je i relativno jeftin. nasloni za glavu. 3. upoznavanja. objavljuju vozni red (počeci i krajevi putovanja. a ne moraju biti prom. danas se sve više koriste i unajmljeni automobili («rent-a-car») dijelovi: šasija. poslovno. 4. prije naftne krize težilo se brzini i udobnosti. turistički. dostava rublja. linijski (javni) prijevoz: specijalizirana prom. U KOJIM SE ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA POJAVLJUJE CESTOVNI PROMET. šasija= podloga automobila na koju se postavlja karoserija i motor.zagađenje okoliša danas ima velik broj automobila. cijene). prijevoz posebne namjene vlastiti prijevoz: poduzimaju fizičke osobe i nikada u komercijalne svrhe.dostupnost –utječe na mobilnost ljudi nedostaci: .

kamperi. pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju tur. su svi građevinski objekti koji sudjeluju u prom. podvožnjaci i nadvožnjaci 5. čvršća konstrukcija.završne točke. kamp. ŠTO SU TURISTIČKI AUTOBUSI I KAKVA JE NJIHOVA VAŽNOST U TURIZMU? turistički autobusi imaju ulogu masovnog nositelja prometa turista. prom. suvremene prometnice pridonose udnobnosti. KOJE ELEMENTE PREDSTAVLJAJU POSLJEDNJE DOSTIGNUĆE U POVEĆANJU RAZINE SIGURNOSTI AUTOMOBILA? aktivna sigurnost. video uređaj.prikolice su vozila bez vlastitog pogona. veze među njima. brzini. OBRAZLOŽITE OSNOVNE ZNAČAJKE BICIKLA U EKOLOŠKOM KONCEPTU. za tur. visokopodni autobusi (48-55 sjedećih mjesta) 2. kabine i prostora za višednevni boravak. sve se više širi biciklistički turizam. upravljački sustavi) veća gustoćaprom. 6.se sastoje od pogonskog dijela. za dulje etape ili lokalnu upotrebu u tur. prometnice 2. za to su potrebne biciklističke staze i signalizacija te prostori za mirovanje u centru grada. sredstvo. prostori za mirovanje vozila (garaže. funkcionalno vezana za automobil. 8. u mnogim europskim zemljama gdje je ravan teren (skandinavski poluotok) bicikl je isto prometno sredstvo kao i automobil. autobusa: klima uređaj. objekti u gradovima i naseljima za odvijanje cestovnog prometa) to su: 1. on je «ekološko» prom. tuneli 4. prijevoze na kraće udaljenosti i za manje grupe turista koriste se manji autobusi (10-40 sjedećih mjesta) karakteristike: aerodinamična linija. KAKVU ULOGU IMAJU KAMP. autobusi na kat (do 80 sjedećih mjesta) visokopodni autobusi čine glavninu voznog parka tur. namijenjena za višednevni boravak. uređaji za signalizacijui upravljanje prometom (semafori. više je dostupna većem broju turista i putnika i omogućava disperziju velikog prometa u više pravaca. dvije osnovne kategorije autobusa: 1. 5. destinaciji. its. mostovi 3. veću protočnost prometa. specifičnost tur. konstrukcije se sve više nastoje izgraditi tako da se mogu reciklirati. agencija. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU CESTOVNOH PROMETA I NA KOJI NAČIN SU DOSTUPNI KORISNICIMA? cestovna inf. tokovima (početno. povoljno utječe na zdravlje. 12 . znakovi.PRIKOLICE I KAPMERI U TURIZMU? oni su isključivo vezani za turizam. 7.upravljački sustavi: omogućavaju bolje iskorištavanje propusne moću. ne zagađuje i omogućuje uštedu prostora. katalizatori za smanjenje štetne emisije plinova. priručna kuhinja.4. inf. parkirališta) 7. ali sudjeluju i u linijskom te zračnom prometu. za svakodnevne aktivnosti. putovanja. sanitarni čvor ili kod autobusa na kat čak i ležajevi. elementi pasivne i aktivne sigurnosti. terminali za putnike i teret 6.abs koji «dozira» intenzitet kočenja kod brze reakcije vozača i nepovoljnih uvjeta na cesti.

poželjno je da je u blizini putničkog terminala ostalih prom. svrha je efikasna informativna služba i pravodobna informiranost putnika. elementi: 1. telefonske govornice. 3. država bira pravce koji ulaze u mrežu europskih prom. 13. 6. usluge smještaja i sl. kolodvori nemogućnost prijevoza «od vrata do vrata» mala brzina 13 . njihova prisutnost značajna u kvaliteti cestovnog prometa. grana (nakon izgradnje uvijek slijedi odljev potražnje s ostalih prom. koridora te da se zadovolji potreba bolje prom. 11. autobusni terminali nisu isto što i autobusni kolodvori. državama. oni nude karakterisične tur. prom. destinacija. država može raspisati natječaj za dodjelu koncesije.. na drugo. + služba prodaje karata treba biti odvojen autobusni od pješačkog prometa. informativna služba 7. 2. 4. sadržaji. 4. NABROJITE I OBRAZLOŽITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE ŽELJEZNIČKOG PROMETA! prednosti: masovnost (veliki kapacitet) niski troškovi eksploatacije ne zagađuje okolinu i ne degradira prostor u onoj mjeri kao cestovni promet nedostaci: neelastičnost (linijski prijevoz isključivo) početno. ŠTO SU PUTNIČKI TERMINALI I KAKVA JE NJIHOVA FUNKCIJA U TURIZMU? putnički terminali su početno. taksi i sl. grana ) 8. prostori za prihvat gradskih a. grana tako da se omogući presjedanje s jednog prom. 12. površina za prihvat a. prostori za pranje i čišćenje a. usluge popravaka vozila. manje čekaonice za putnike 5. benzinske crpke. magistralnu cestu planira nadležno ministarstvo ili lokalni organi vlasti.završne točke su isključivo ž.9. sadržaje i igraju ulogu usputnih tur. inf. koncesionari mogu biti privatna ili poludržavna poduzeća. oni su izgrađeni na određenim udaljenostima. KAKVA JE ULOGA PRATEĆIH CESTOVNIH OBJEKATA U ODVIJANJU PROMETA I TURISTIČKOM PROIZVODU? prateći objekti su: informatička služba. 2. gdje će povjeriti izgradnju i gospodarenje specijaliziranom poduzeću te od koncesionara naplaćivati godišnju naknadu. služba prodaje karata 8. i trgovinske usluge 6. 7. drugih prom. 3.završne točke autobusnog linijskog prometa. trgovine. ug. ug. jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove 10. autobusni kolodvor= površine za prihvat a. sred. NA KOJI NAČIN SE FINANCIRA A KAKO EKSPLOATIRA CESTOVNA INFRASTRUKTURA? financiranje cestovne inf. 1. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE CESTOVNE INFRASTRUKTURE? velike investicije dugi vijek trajanja gradnja traje godinama (ovisi o tehničkim mogućnostima i mogućnostima financiranja) potreba za što točnijim dimenzioniranjem kapaciteta (propusna moć) predviđanje rezerve kapaciteta dostupnost (cestovna inf. 5. povezanosti s ostalim eur. u domeni je države. radionice za manje popravke a. je dostupna svima pod istim uvjetima) potražnja za inf. se financira i iz naknada za korištenje.

opremi. kvalitetu usluge i točnost. 17. međutim ovi suvremeni vlakovi su u fazi razvoja i porasta. njemačkoj. OPIŠITE ORGANIZACIJU PROMETA NA ŽELJEZNICI TE KAKO ONA UTJEČE NA PRIJEVOZ U TURISTIČKE SVRHE! organizacija prijevoza: • izrada voznih redova • nabava i planiranje prometnih sredstava • ranžiranje vlakova • praćenje međunarodnih prijevoza • istraživanje tržišta radi konkuriranja cestovnom prometu • prodaja karata • uvođenje izvanrednih vlakova ako je veća potražnja • uvođenje novih oblika prijevoza i sl. u posljednje vrijeme preuzimaju privatna poduzeća dijelove želj. manja brzina. sezone organiziraju se tzv. sustava. danas prevladavaju dva razreda. španjolskoj.nekvalitetna prometna usluga je rezultat. sliče na gradske i prigradske autobuse. zato zajednička politika eu želi stimulirati ovu prometnu granu. ali hrvatska još nema takve suvremene vlakove.mala brzina je glavni nedostatak. veliki broj sjedećih mjesta. nadgrađe je od laganih materijala i plastike te pruža sigurnost kod velikih brzina. pruge su prilagođene takvim brzinama te organizacija prometa. prema namjeni: • lokalni (do 50 km) • magistralni • međunarodni lokalni do 50 km. vlakovi» koji su prilagođeni tur. prugu pa o tome ovisi brzina vagona i prolaz kroz zavoje i nagibe. karakter vlasništva nad poduzećem utječe na manje zahtjeve potražnje i djelovanje konkurencije.konstrukcija za prihvat putnika ili tereta konstrukcija postolja prenosi masu vagona na želj.veće udobnosti i bogatija oprema. prometu. italiji.tzv. tokovima). što potiče na kvalitetniju uslugu i konkurenciju. međunarodni. PROTUMAČITE OSNOVNE ZNAČAJKE ŽELJEZNIČKIH PROMETNIH SREDSTAVAPUTNIČKIH VAGONA! dijelovi vagona: 1. jer je to vrlo kompleksno složena organizacija. želj.velika udobnost i oprema te dodatne usluge. (u vrijeme tur. nadgrađe. 14 . 14. broj korisnika je relativno mali s obzirom na sveukupan broj putnika u želj. prema kriteriju udobnosti. magistralni. 15. 16. velika prednost je što se ne zagađuje okoliš u onoj mjeri kao cestovni promet. danas u svijetu postoje vrlo brzi vlakovi. postolje sa uređajima za kretanje i kočenje 2. usluga je visokokvalitetna i usporediva s onom u zračnom prometu. KAKO ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA UTJEČE NA KVALITETU PROMETNE USLUGE? poslovi željezničkog prometa su povjereni jednom poduzeću koje zapošljava velik broj ljudi. u francuskoj. «tur. «miran hod» vagona. ŠTO SU «VLAKOVI VELIKIH BRZINA» I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TURIZMU? «vlakovi velikih brzina» su vlakovi čija je brzina od 200-300 km/h. putnici očekuju pravovremenu i točnu informaciju. manja udobnost.

19. 22. putnički terminali 9. koje su povezane zamišljenim koridorima. važna je i usklađenost u tehničkom. tuneli. pristupne prometnice i parkirališta te autobusne postaje 20. KAKVU ULOGU IMAJU «TURISTIČKI VLAKOVI» U OPSLUŽIVANJU TUR. prateći objekti 3. informacijski sustav. njima se često priključuju vagoni za automobile. široki trup radi većeg kapaciteta (do 600) i racionalna koncepcija korištenja unutarnjeg dijela prostora te manja udobnost. kolodvori. vijadukti 5. donji i gornji ustroj pruge 4. magistralne ceste. TOKOVA? povezuju mjesta velikih udaljenosti s konstantnim tur. a prema planu koje utvrđuje nadležno ministarstvo. KOJE SU ODREDNICE AKTUALNOG TRENUTKA ZRAČNOG PROMETA? aktualni trenutak obilježavaju ograničene brzine (do 900 km/h). uslugu karakterizira brzina prijevoza te prevaljivanje velikih udaljenosti za kratko vrijeme te udobnost. grana za dolazak do aerodroma • mali kapacitet • udaljenost luke od grada • visoka nabavna cijena i troškovi eksploatacije (avion od aluminija i njegovih legura te plastike) prednosti: • brzina (do 950 km/h) • prevaljivanje velikih udaljenosti 23.završne točke. postaje i ostali objekti na kolodvorima 7. ima samo početno. KOJE SU OSNOVNE PREDNOSTI I NEDOSTACI ZRAČNOG PROMETA? najmlađa i u nekim segmentima dominantna prom. 15 .luke/ aerodrome. (ne iziskuje izgradnju inf. plan određuje nadležno ministarstvo i treba biti povezan s međunarodnim koridorima. tur. organizacijskom smislu. zgrade. PROMETA I KOJE SU NJENE ZNAČAJKE? inf. nedostaci: • neelastičnost (ovisnost o početno. obuhvaća: 1. ŠTO SAČINJAVA INFRASTRUKTURU ŽELJ. vagon.restorani. 24. ranžirani kolodvori s pratećim objektima 8.sigurnosni uređaji. uređaji za jednostavnu razmjenu podataka 6. telekomunikacijske veze. 21. 18. ŠTO KARAKTERIZIRA PROMETNU USLUGU ZRAČNOG PROMETA I U KOJOJ MJERI ONA UDOVOLJAVA POTREBAMA TURISTA? prom. signalno. pruge 2. tokovima u vrijeme sezone. konkurencija na tržištu. grana. investitor je u pravilu država iz sredstava proračuna. vlakovima se smanjuje obujam cestovnog prometa. OBJASNITE ZBOG ČEGA SE SVE VEĆI ZNAČAJ PRIDAJE PRIVATIZACIJI ŽELJEZNICE? veća kvaliteta usluge.završnim točkama) • neophodna upotreba drugih prom. KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA? željezničke pruge nije moguće graditi po fazama kao npr.magistralnim i međunarodnim se mogu priključiti kola za spavanje. kombinirani vagoni i sl. na prijevoznim pravcima). mostovi. tehnološkom. peroni.

manevarske površine 3. manje zabave 3. udaljenost i nekoliko desetaka km od grada. foker f-27 sa 50 putničkih mjesta.25. velika mobilnost i elastičnost (početak i završetak putovanja.omogućuje uzastopni prijevoz putnika.400-490 putnika. niža cijena 5. poduzeća (za poslovne svrhe) ili osobno vlasništvo (putovanja osobnim potrebama). veći je kapacitet popunjenosti. 2300 km/h. DEFINIRATJE ULOGU PRIVATNIH ZRAKOPLOVA U TURIZMU! prijevoz manjim zrakoplovima. oko 10% zračnog prometa. 28. povezanost s ostalim prom. KAKVE SVE VRSTE UGOVORA O «CHARTER» PRIJEVOZU ZRAKOM POSTOJE I ŠTO UTJEČE NA ODABIR POJEDINE VRSTE? vrste ugovora o «charter» prijevozu: 1. najbrži. ugovorom je obuhvaćen dio kapaciteta. zračnog prometa: 1. 27.-tih godina kad naglo rastu tur. agencije (part ili split charter) 3. zračni prijevoznici objavljuju vozni red. ugovorom je obuhvaćeno korištenje zrakoplova za čitavu sezonu (time charter) ovisno o broju turista. koji su vlasništvo prom. KOJIM SE ZNAČAJKAMA ODLIKUJE LINIJSKI ZRAČNI PROMET I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U TUR. inf. velike prekomorske i međukontinentalne udaljenosti.325 putnika. PRIJEVOZIMA? identičan je kao kod drugih prom. poletno. concorde. nude se zrakoplovi za kratke. ugovorom je obuhvaćen samo jedan prijevoz (ad hoc charter) 4. nepovoljniji odnos broja posade i broja putnika 6. a ostatak druge tur. linijski prijevoznici velike su organizacije sa velikom financijskom snagom. ali manja kvaliteta usluge: 1.sletne staze 2. srednje (3000-5000 km) i velike (11000-12000 km) udaljenosti. organizacijski najracionalniji i najekonomičniji. za srednje udaljenosti boeing 747. a da zrakoplov nikad ne leti prazan. agenciju. ŠTO ČINI INFRASTRUKTURU ZRAČNOG PROMETA I KOJE SU NJENE ZNAČAJKE? početno. grana. površine za mirovanje zrakoplova 16 . putnika. problem ekonomičnosti airbus. nepovoljnije vrijeme polaska 7. struktura letačkog parka prilagođava se duljini linija i ravnomjernosti parka putničkih tokova. ugovorom je obuhvaćen cjelokupni kapacitet zrakoplova (whole charter) 2. nositelji «charter» prometa su specijalizirane zrakoplovn ekompanije. manja udobnost 2. 950 km/h 26.završne točke. nepovoljniji aerodrom ključna uloga u turizmu. skromnija ponuda jela i pića 4. destinacije…) 29.144 putnika. 900 km/h. tokovi. ŠTO DETERMINIRA KVALITETU PROMETNE USLUGE U «CHARTER» ZRAČNOM PROMETU? pojava charter prometa javlja se 50. granama. srednje uglavnom unutar država. ugovorom je obuhvaćeno više uzastopnih prijevoza (series charter) 5. ugovor o charteru je obaveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevozničku funkciju za tur.

60 auta. srednje i velike udaljenosti. to su veliki putnički prekooceanski brodovi. NABROJITE I OBRAZLOŽITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE POMORSKOG PROMETA! prednosti: • velik kapacitet • niski prijevozni troškovi • elastičnost u odabiru prom. ti poslovi se prepuštaju državi. granama. to su najčešće trajekti za kratke. prom. ali su neekonomični jer je problem u vremenu boravka u luci. TOKOVIMA? brodovi velikih brzina su suvremeni brodovi koji svojom kvalitetom i unutrašnjošću podsjećaju na zrakoplove. lokalnim organima vlasti. niski troškovi prijevoza. oni sve više podsjećaju na brodove za kružna putovanja. prometu sporija su od onih u ostalim prom. 35. 7. sa kabinama. francuska i velika britanija) 31. lokalni organi vlasti.cca. do 400 putnika. trajekti za kraće relacije nemaju kabine i imaju manju brzinu. gdje postoji potreba za kontinuiranim prijevozom putnika. 17 . sredstva aerodroma. 6. u putničke svrhe. 9. sportskim. objekti sigurnosti leta servisni objekti objekti za prihvat putnika objekti za prihvat tereta površine za prihvat sredstava ostalih prom. srednjim i velikim udaljenostima. PO ČEMU SE USLUGA POMORSKOG PROMETA RAZLIKUJE OD ONE U OSTALIM PROMETNIM GRANAMA TE KAKO UTJEČE NA ULOGU U TURIZMU? prom. također i trajekti za prijevoz putnika i automobila. grana pristupne prometnice 30. izvori financiranja mogu biti banke. put je besplatan. 60 čvorova brzina. OPIŠITE ZNAČAJKE LINIJSKOG POMORSKOG PUTNIČKOG PRIJEVOZA! linijski pom. zabavnim. pravaca • najsigurnije prom. putnički promet se organizira na ograničenim regionalnim tržištima. trajekti za najveće udaljenosti su 3000 putnika i 1300 automobila.katamaran. zrakoplovne kompanije. OBJASNITE KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA INFRASTRUKTURA ZRAČNOG PROMETA! vrlo velike investicije za izgradnju i održavanje. građeni su od laganih materijala. najveća je ekonomičnost i elastičnost. nadležno ministarstvo. sredstvo nedostaci: • mala brzina 32. trgovinskim i ostalim sadržajima. 34. namijenjeni su kratkim. hidrogliseri 33. (lebdjelice: 400 putnika. 8. sredstva u pom. 5. najekonomičniji su brodovi manjih kapaciteta koji učestalo prevaljuju određenu rutu. 40 čvorova.4. ŠTO SU TRAJEKTI I KAKVO JE NJIHOVO ZNAČENJE U POVEZIVANJU OBALNIH TURISTIČKIH DESTINACIJA? trajekti su brodovi za prijevoz putnika i automobila. ŠTO SU «BRODOVI VELIKIH BRZINA» I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TUR.

primorske destinacije. 900 putnika i 50 vagona. sportski. nekoliko zaposlenih. 15 čvorova. a djelatnost prekrcaja putnika ( i vozila) može se prepustiti državnom poduzeću ili specijaliziranom privatnom poduzeću. proizvod sastoji se od tur. ona se organiziraju u suradnji sa tur. kabine. ima 800-1000 članova posade (1/3 ukupnih putnika). zabavni. KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA POMORSKA INFRASTRUKTURA? država financira izgradnju pomorske inf.«ferry» brodovi. 37. kako bi se brodom premostila udaljenost koja bi spriječila kontinuitet želj. . cca. pruge. prometuju do destinacija koje su teško pristupačne morem. granama najbolje je da su oni u centru grada. ponude. kružna putovanja su vrlo popularna na mediteranu.turističke ponude na brodu za vrijeme plovidbe…ugovorom između brodarskog poduzeća i tur. jer je turistima na raspolaganju razgledavanje različitih sadržaja. osim izleta mogu biti razgledavanje podmorja. udobnost za vrijeme boravka na terminalu te prihvat broda) 2. prijevoz za ronioce. NA KOJEM TRŽIŠNOM SEGMENTU DJELUJU IZLETNIČKI BRODOVI I KOJU POTRAŽNJU ZADOVOLJAVAJU? izletnički brodovi su važan dio tur. gotovo najskuplje plovne jedinice na svijetu. imaju najrazličitije sadržaje: ugostiteljski. agencije. npr. 10-15 paluba.36. agencijama. baltičko more. putnička luka (za kvalitetan ptihvat putnika. vodi se računa o uređenju interijera. motivi. u zemljama sa razvijenom željezničkom mrežom. isplati se jedino ako je česta korištenost tih brodova. (potražnja veće platežne moći usmjerava prema manjim plovnim jedinicama (50-100 putnika). 18 . oko 100 putnika. kontakti sa drugim prom. 38. 30 čvorova). pristupne prometnice i rampe 5. NA KOJI NAČIN BRODOVI ZA MEĐUNARODNA KRUŽNA PUTOVANJA OBJEDINJUJU PROMETNU I TURISTIČKU USLUGU? tur. 40. PO ČEMU SE «FERRY» BRODOVI RAZLIKUJU OD TRAJEKATA I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TURIZMU? na području nekih zatvorenih mora koriste se brodovi za prijevoz vlakova. površine za mirovanje cestovnih vozila 4. terminali za međunarodni promet su vrlo složeniji nego terminali za domaći promet. cijena 10 puta veća nego kod velikih brodova!) 41. terminali za linijski putnički promet 3. velika je nabavna cijena i visoki troškovi eksploatacije. NABROJITE ELEMENTE INFRASTRUKTURE POMORSKOG PROMETA I OBJASNITE NJENE ZNAČAJKE! to su: 1. ponude u lukama i blizini luka te prometno. DEFINIRAJTE ULOGU PROMETA U KRUŽNIM PUTOVANJIMA MOREM I UKUPNIM SVJETSKIM TURISTIČKIM KRETANJIMA! brodovi za kružna putovanja velikog su kapaciteta (do 3000 putnika. bazeni. 39.

manja potražnja! 45. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU R-K-J PROMETA I KAKO ONA UTJEČE NA ODVIJANJE PROMETA? to su: 1. do 400 putnika. statistika ne prati udio riječnog prometa u tur.42. razvijaju se oblici kao kružna putovanja i izleti (a ne linijski promet). kraće riječni prom.. manji je kapacitet za turiste. 4-5 pa do 8 km/h uzvodno 43. 44. PONUDI RIJEČNOG PROMETA? plovni put ne dozvoljava da je brod velikog kapaciteta. što znači da je uloga ove grane u turizmu neznatna. TE KAKO ONI DETERMINIRAJU POZICIJU OVE PROMETNE GRANE U TURISTIČKOM PROIZVODU? unutarnji vodni promet. nije toliko luksuzni interijer. usluga bila kvalitetna mora se odlikovati brzinom. tur. da bi prom.JEZERSKO. samohodna: • teretni i putnički brodovi • tegljači • potiskivači • tehnička sredstva za održavanje riječnog toka 2. nedostaci: • neelastičnost u odabiru rute • mala brzina • mali udio ljudskog rada • ovisnost o vremenskim prilikama prednosti: • veliki kapacitet • niski prijevozni troškovi brzina 12-15 km/h nizvodno. sredstva: 1.KANALSKOG PROMETA. putnici mogu uživati u plovidbi i okolišu. neki brodovi podsjećaju na nekadašnja luskuzna riječna plovila ( u sjevernoj americi). naglasak se daje na razgledavanje i uživanje u plovidbi. a brza vozila uvijek su konkurentna. zimovnici (to su objekti koji služe za boravak brodova tijekom zimskih mjeseci) 2. KAKVU ULOGU IMAJU IZLETI U TUR. tokovima. a to nije slučaj kod riječnog prom. 46.putnički terminali i nude razne usluge) 19 . pristaništa (to su objekti na obali za prihvat brodova i prekrcaj tereta i putnika. nesamohodna: • teglenice • potisnice brodovi za prijevoz putnika su samohodni i podsjećaju na morske brodove. koji može imati karakteristike domaćeg i međunarodnog prometa. što je tur. OBJSNITE SLIČNOSTI I RAZLIKE KRUŽNIH PUTOVANJA U RIJEČNOM I POMORSKOM PROMETU! kružna putovanja u riječnom prometu traju kraće. NAVEDITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE RIJEČNO. ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA RIJEČNE PUTNIČKE BRODOVE? prom. doživljaj.

OPIŠITE AKTUALNI TRENUTAK TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA! aktualni trenutak karakterizira rascjepkanost tel. goriva… • praćenje finan. tokova u hotelu 51. ona omogućuje organiziranje putovanja. ) informacije: slika. tendencija je uspostavljanje jednog. 48. u zračnom prom. i poštanski prom. prometa. željezničkom. grafika. ima ulogu globalnog krvotoka. pića. pošte. pomorski prom. danas postoji vrlo sofisticirana oprema. agencijama i individualcima • praćenje bookinga • izrada planova popunjenja kapaciteta • praćenje zaliha hrane. sustavi. novca i pisama. kad se pojavio telefon. sustava. prvi su zračni i pomorski tel. grana. 50. svaka prometna grana ima zasebni tel. globalnog. pomorske komunikacije. st. tel sustav u cestovnom prometu npvija je pojava i još uvijek ne funkcionira kao sustav. promet su se odvojili. 20 . telekomunikacije se dijele: 1. agencija i turoperatora nemoguće je bez tel. optička vlakna i sl. rezervacije i sl. intenzivnim razvojem tel. vojne komunikacije i dr. a r-k-j unutar kontinenta. telefaks. ŠTO JE POŠTANSKI PROMET? najstariji način prijenosa pisanih poruka (osim prijenosa vijesti). informiranje. ) 2. poslovanje tur. tekst…. ODREDITE SLIČNOSTI I RAZLIKE INFRASTRUKTURE R-K-J PROMETA U ODNOSU NA INFRASTRUKTURU POMORSKOG PROMETA! broj terminala r-k-j prometa znatno je manji nego u pomorskom prom. u cestovnom. tel.47. sustava. je vrlo bitna u turizmu. mogućnosti razvoja r-k-j prometa presudno ovise o prirodno zemljopisnim uvjetima. sustava. govorna poruka. organizacijske jedinice poštanskog prometa: 1. sustav. jedinice za pružanje usluga korisnicima a. u posljednje vrijeme turisti sve više koriste internet za prikupljanje informacija. ODREDITE ULOGU TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA U TURIZMU! prisutnost tel. zajedničko jest što su to velike investicije i država financira. ali je postao temelj za današnji sustav poštanskog prometa. 49. ŠTO JE TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET? telekomunikacijski promet= promet vijesti i energije. koristi sredstva svih prom. visokoobrazovani kadrovi i vrlo razvijeni tel. bežične (javna mobilna telefonija.. poštanski promet= prijenos robe u malim (paketnim) pošiljkama. spor i nepouzdan u početku. u agencijskom poslovanju: • istraživanje tržišta • prikupljanje podataka o ponudi • promocija na tržištu • prijenos informacija od centrale do poslovnica te među agencijama • u poslovnoj korespondenciji u hotelskom poslovanju: • komuniciranje s tur. ljudi. kablovkse (metalni vodiči. već postoji niz podsustava. tel. tel sustav u zračnom prometu regulira promet. nekada su tel. datira iz 19. bili jedinstveni. komunikacija s rodbinom i prijateljima. teleprinter. sustavi. poštanski i tel.

organiziraju se kad postoji potražnja. radi masovnosti. korisnici saznaju putem javnog informiranja ili putem tur. kazališnim predstavama. 53. sustav bili jedinstveni. 3. potvrda rezervacije…) • prijenos pisanih informacija od korisnika do organizatora tur. NA KOJI SE NAČIN KOD AUTOBUSNIH IZLETA OBJEDINJUJE PROMETNA I TURISTIČKA USLUGA? izleti namijenjeni tur. usluge tur. kupovine karata u tur. agencije. izleti za zatvorene grupe korisnika: najviše prijevoznička funkcija. prehrana. crkva. poštanski centripokretni poštanski centri b.. organizator je osoba koja okuplja korisnike. kratko trajanje. 52. inf. aranžmana (upit. sad. imsju popularnu nisku cijenu. diijele se na: • izleti namijenjeni tur. vodiča. sadržajima. ŠTO SU AUTOBUSNI IZLETI I KAKVE VRSTE POSTOJE? autobusni izleti= povremeni prijevozi dostupni svim korisnicima. ODREDITE ULOGU POŠTANSKOG PROMETA U TURIZMU! to se odnosi na: • prijenos pisanih informacija od organizatora tur. izmjenične pošte 3. noćenje. jedinice za otpremu. 21 . tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija.. PROMET KAO SAMOSTALNI I DOMINANTNI DIO TURISTIČKOG PROIZVODA 1. pokretne pošte. potvrda o rezervaciji…) • osobna komunikacija članova obitelji i prijatelja za vrijeme putovanja 5. koristili su se istima sredstvima. jedinice za organizaciju i obračunavanje novčanog prometa a. cijena je vrlo popularna. temelji se na jednom državnom poduzeću. odlikuju se elastičnošću. sa razgranatom mrežom organizacijskih jedinica u čitavoj državi. sportskim manifestacijama. prijevoz i prispjeće poštanskih pošiljki a. poduzeće… 2. ljudima i jednostavnijom organizacijom radnih procesa. šalterske pošte 2. tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija.škola.b. ulaznice za razgledavanje kulturnih i povijesnih sadržaja. DEFINIRAJTE MEĐUSOBNI ODNOS IZMEĐU TELEKOMUNIKACIJSKOG I POŠTANSKOG PROMETA! nekada su poštanski i tel. centri za novčarsko poslovanje organizacija poš. aranžmana do korisnika (katalozi. koncertima. datiraju iz 1928. ŠTO SU VIŠEDNEVNA PUTOVANJA AUTOBUSIMA I KOJEM DIJELU TURISTIČKOG TRŽIŠTA SU NAMIJENJENA? višednevna putovanja autobusima također su vrlo popularna jer se odlikuju različitim tur. posjeti sajmovima. tržištu • namijenjeni zatvorenim grupama korisnika izleti namijenjeni tur. šoping. c. agenciji (individualno) ili putem podagenta. prom.

hoteli i sl. autobus i vlak… 7. avion i autobus. nacionalni park. on ne prodaje aranžmane. agencije.4. džipovi. 5. aranžmana.visina naknade . OBJASNITE ULOGU AUTOBUSA U POVEZIVANJU EMTIVNOG I RECEPTIVNOG TRŽIŠTA TE U KOMBINIRANOM PROMETU! prijevoz autobusom od mjesta boravišta turista do destinacije te smještaj u destinaciji predstavljaju jedinstveni turistički proizvod. najrašireniji oblici su: 1. PROIZVODA? uz tradicionalno iznajmljivanje osobnih automobila. u zimi ski-bus (hotel.tunis) organizatori prijevoza su poduzeća koja se bave održavanjem i organizacijom posjeta prirodnim znamenitostima i kulturnim. zračna luka i sl. DESTINACIJI PRIDONOSI ATRAKTIVNOSTI TUR. organizatori su tur. u primorskim destinacijama plažni autobusi (hotel-plaža) ovi se autobusi u pravilu ne razlikuju mnogo od gradskih. mogućnosti iznajmljivanja osobnih automobila (rent-a-car) omogućuje turistima da se kreću i po tur.ostalo organizatori su ili specijalizirano poduzeće ili tur. skromne su udosbnosti i velikog kapaciteta.vrsta vozila . koja tu djelatnost može obavljati samostalno ili uz pomoć velikih poduzeća za iznajmljivanje automobila (avis. agencija. kombinirani promet podrazumjeva prijevoz sredstvima barem dvije prometne grane: autobus i brod. ugovorom o najmu automobila utvrđuje se: . 8. NA KOJI NAČIN IZNAJMLJIVANJE CESTOVNIH VOZILA U TUR. KAKVU ULOGU IMAJU PANORAMSKE VOŽNJE AUTOBUSIMA I SPECIJALNIM CESTOVNIM VOZILIMA U TURISTIČKOM PROIZVODU? panoramske vožnje imaju ulogu kružnih vožnji. OBRAZLOŽITE VAŽNOST ULOGE TURISTIČKIH LOKALNIH LINIJA U TURISTIČKOM PROIZVODU! turističke lokalne linije povezuju dva elementa turističke ponude. brodom ili vlakom. (autobusi ili npr.trajanje najma . da se za vrijeme prijevoza razgledava okolina: grad. 6. za recimo izbjegavanje upotrebe vlastitog automobila. bicikl ima dvojaku ulogu: prevaljivanje udaljenosti i rekreacija. usluga i usluga noćenja • razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti • usluge stručnog vodiča prijevoznička funkcija: • vlastiti ili unajmljeni autobus (tur. agencija ili turoperator) turoperator organizira.skijalište) 2. cijena prijevoza uključena je u cijenu ski pasa ili u cijenu tur. KOJI ELEMENTI ČINE PROMETNU FUNKCIJU A KOJI TURISTIČKU FUNKCIJU KOD VIŠEDNEVNIH PUTOVANJA AUTOBUSIMA? turistička funkcija: • organiziranje ug. sve je veći trend iznajmljivanje malih motocikala (skuter i bicikala). destinaciji ukoliko su u destinaciju doputovali avionom. hertz…) 22 .

a staklene površine omogućuju i panoramsko razgledavanje. ali i u tur. KOJI SU TRENDOVI RAZVITKA SUVREMENIH ŽIČARA? na razvijenim skijalištima početne i završne postaje poprimaju oblik terminala gdje se korisnicima nude i dodatne usluge: ugostiteljske usluge. sanitarni čvorovi. i ostalu ponudu. želj. 13. jer su puno udobnije i raspolažu većeim kapacitetom. ŠTO JE BITNO ZA PANORAMSKE VOŽNJE ŽELJEZNICOM I KAKAV JE NJIHOV ZNAČAJ U UKUPNOJ TURISTIČKOJ PONUDI DESTINACIJE? panoramske vožnje željeznicom u svrhu razgledavanja. međutim. OPIŠITE ULOGU ŽELJEZNICE U TURISTIČKIM PRIJEVOZIMA NA VELIKIM UDALJENOSTIMA! ova prometna grana ne pogoduje atraktivnosti tur. ne zagađuju prirodu i minimalno degradiraju prostor. želj. to su zatvoreni sustavi tračnica. KAKVE SE SVE VRSTE ŽIČARA NUDE NA TRŽIŠTU I KAKO TO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PRIJEVOZNE USLUGE? vučnice žičare sa sjedištima žičare s kabinama «žračni tramvaj» 1. udaljenost je veća od 1000 km. 12. one su ili fiksirane za kabel ili se u početnoj ili završnoj postaji odvajaju od kabela 14. DEFINIRAJTE SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU ŽIČARA I USPINJAČA žičare = prijevozna sredstva za kraće udaljenosti na strmim reljefnim konfiguracijama. 10. atrakcija. vlakovi su udobni. 11. žičare s kabinama koriste se za veće udaljenosti. više su prilagođeni tur. najviše se koriste uskotračne pruge. zabavni parkovi. mala brzina. uspinjače mse kreću po podlozi. špilje. kraće etape. 3. jer su se uglavnom koristili dok žičare još nisu bile razvijene dovoljno. luskuzni. putnici putuju radi posla. strojnice sa vitlima. imaju bogatu ug. imaju linijski karakter prijevoza. ne moderniziraju se. 2. sjedišta za dvije do šest osoba sa dodatnim staklenim poklopcima. vučnice se sve više napuštaju i zamjenjuju žičarama sa sjedištima. kablova i sredstava za prihvat putnika.nacionalni parkovi. također obnavljaju se stari oblici želj. ODREDITE ULOGU SKIJAŠKIH VLAKOVA U PLANINSKIM DESTINACIJAMA! zatvoreni želj. grana. udobnosti. potražnji izgledom. metalnom kolosjeku ili ležištima. koristi se kod gradskih jezgri. svrhe. tokova. prometa što je isto samo po sebi tur. poduzeća nastoje podizati kvalitetu usluge. te dodatnim sadržajima tijekom putovanja. 4. sustavi koji se koriste za prijevoz turista. rijeđe se koristi. 23 . uspinjače su prijevozna sredstva za svladavanje kratkih i strmih relacija. je prema vrsti pogona ekološki prihvatljiva prom. najčešće se koriste na skijalištima sastoji se od nosivih stupova. a povezuju područje skijališta sa skijaškim terenima. a žičare su obješene za kabel. informativni objekti.9. safari parkovi. imaju veliki kapacitet.

italija. aljaska. velika britanija. KAKVU ULOGU IMAJU PANORAMSKI LETOVI U OBLIKOVANJU TURISTIČKOG PROIZVODA? to su turistički letovi radi razgledavanja kraja iz zraka. francuska. a koriste se i za gradski prijevoz. organizator je turistička agencija. u razini zemlje ili na određenoj razini iznad tla. osim aviona negdje se koriste i helikopteri sa boljim manevarskim sposobnostima. KAKO ZRAČNI PROMET MOŽE UDOVOLJITI POTREBAMA TURISTA S POSEBNIM ZAHTJEVIMA? to su: • fotografiranje • snimanje • istraživanje prirode • padobranski skokovi i dr. može biti ispod zemlje. kabine su uvijek u vodoravnom položaju radi udobnosti 16. osim prijevoza brodom turistička agencija organizira i prijevoz do luke i od luke. luksuzni ). poletno. najnovije dostignuće je nekoliko « vlakova « fiksiranih za pogonski kabel. RASPORED EMITIVNOG I RECEPTIVNOG TRŽIŠTA I KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE! radi se o velikim udaljenostima. mogu biti sastavljene od jedne ili nekoliko kabina povezanih u kompoziciju. mediteran. veliki brodovi ( veliki kapacitet. ŠTO SU « PANORAMSKE ŽELJEZNICE « . najznačajnija emitivna područja: sad. jednostavne konstrukcije pogodna je za gradove a omogućuje se i razgledavanje područja kao turističke destinacije. 18. unutar teritorijalnih voda 20. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE MEĐUNARODNIH KRUŽNIH PUTOVANJA MOREM S OBZIROM NA ORGANIZACIJU. organizator je turistička agencija (komercijalni i marketinški dio ). na strmim relacijama. međunarodna 2. kapaciteti zrakoplova su od nekoliko putnika do nekoliko desetaka putnika. KOJE SU NJIHOVE PREDNOSTI I MOGUĆNOSTI UPORABE. 19. organizatori leta su lokalni avio-prijevoznici ili sportski avio-klubovi. KOJE VRSTE KRUŽNIH PUTOVANJA POSTOJE U POMORSKOM PROMETU I KOJE SU NJIHOVE KARAKTERISTIKE? to su: 1. ova putovanja traju od 3 do 15 dana.15. njemačka. 24 .sletnom stazom i organizacijski jednostvavijom strukturom. 17. a u početnoj i završnoj točki vlak se može odvojiti od kabela i tako se postigne nezavisnos od ostalog dijela sustava. prednosti: zbog velikog kapaciteta. vrlo su atraktivne i bitno utječu na privlačnost turističke destinacije. najznačajnija receptivna područja: karibi. OBRAZLOŽITE VAŽNOST USPINJAČA U TURISTIČKOJ PONUDI! uspinjače se koriste u gradskim jezgrama. oni se sastoje iz malih zrakoplova sa malim zuračnim lukama u kojima se turisti ne zadržavaju dugo. POSEBICE U TURISTIČKIM DESTINACIJAMA? panoramske željeznice su najsuvremeniji oblici prometnog sustava na električni pogon. daleki istok.

KOJI TRENDOVI OBILJEŽAVAJU RAZVITAK TRŽIŠTA MEĐUNARODNIH KRUŽNIH PUTOVANJA I ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI U BUDUĆNOSTI? u posljednje vrijeme postoji tendencija pada kružnih putovanja. 22. 23. te uživanje u gastronomskim specijalitetima. cijena je niska. važan objekt infrastrukture su marine. u porastu je broj mlađih ljudi. DEFINIRAJTE POJAM NAUTIČKOG TURIZMA TE ODREDITE ŠTO ČINI NJEGOVU PROMETNU KOMPONENTU! nautički turizam temelji se na plovidbi i boravku u specijalnim plovilima. posjet znamenitostima. ŠTO JE MARINA I KOJE FUNKCIJE OBJEDINJAVA? marine su objekti nautičke infrastrukture. putovanje traje od 7 do 14 dana . obitelji sa djecom. 24. NABROJITE VAŽNIJE VRSTE MARINA I OBRAZLOŽITE NJIHOVU ULOGU U TURISTIČKOJ PONUDI! s obzirom na konstrukciju: • američki tip • europski tip • mediteranski tip 25 .od nekoliko sati do najduže nekoliko dana. panoramske prijevoze organiziraju mala brodarska poduzeća radi razgledavanja mora. manji kapacitet.21. OBJASNITE VAŽNOST I ULOGU IZLETA BRODOVIMA I PANORAMSKIH VOŽNJI U UPOTPUNJAVANJU TURISTIČKE PONUDE OBALNE DESTINACIJE! izleti brodovima su kraća putovanja. gradova i luka. ponuda je jednostavna: uživanje u moru i suncu. a tur. prodaja se obavlja preko turističkih agencija. organizatori su mala brodarska poduzeća koja raspolažu najčešće jednim brodom. one su namijenjene za: • prihvat i čuvanje plovila • pružanje ugostiteljskih usluga • trgovinske usluge • sportsko-rekreacijske usluge • usluge opskrbe i sl. ŠTO JE SPECIFIČNO ZA KRUŽNA PUTOVANJA UNUTAR DRŽAVNIH TERITORIJALNIH VODA I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TUR. osim prijevoza organizira se jednostavna ugostiteljska ponuda. zato se ponuda obogaćuje različitim vrstama putovanja namijenjenih različitim tržišnim skupinama. 25. organizatori su mala brodarska poduzeća koja najčešće raspolažu samo jednim brodom.brodicama ili jahtama koje mogu biti u vlasništvu korisnika ili iznajmljene. arheoloških nalazista. kraća putovanja i putovanja izuzetno imućnih. funkcije: • prihvat i čuvanje plovila • pružanje ugostiteljskih usluga • trgovinske usluge • sportsko-rekreacijske usluge • usluge opskrbe i sl. nacionalnih parkova. PONUDI? one države čija je obala razvedena i atraktivna obiluju tim vrstama kružnih putovanja. • najam plovila 26.

materijala. prerade do konačnog potrošača. . vel. 28. PROMET U SNABDIJEVANJU TURISTIČE DESTINACIJE.javne i zatvorene • sportske s obzirom na način korištenja: • stacionarne • tranzitne • kombinirane 27. misisipi te jezera u kanadi i rusiji. od nabave sirovina. 2. DEFINIRAJTE LOGISTIKU KAO ZNANOST. optimalizacije tokova roba. temelj je za uspostavljanje logistike kao aktivnosti. organizator je brodarsko poduzeće. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE KRUŽNIH RIJEČNO. parkova prirode. informacija i energije s ciljem da se ostvari veći ekonomski efekt. kretanjem materijala i finalnih proizvoda. KAKO BI TREBALO SHVAĆATI LOGISTIKU U TURIZMU? logistika u turizmu je planiranje i organiziranje tokova robe. materijala . organizatori su brodarska poduzeća. emitivna područja: sad. 6. a prodaje tur. radi se o turistima više platežne moći. EMITIVNO I RECEPTIVNO TRŽIŠTE I KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE! djelatnost ima manje razmjere od pomorskog prometa.s obzirom na namjenu: • komercijalne. agencija ili se ona vrši samostalno. NABROJITE ELEMENTE LOGISTIČKIH FUNKCIJA I DEFINIRAJTE NJIHOVU VAŽNOST! elementi: vanjski prijevoz (promet) • unutarnji prijevoz • rukovanje materijalom i robom 26 3.LOGISTIKA U TURIZMU 1. agencija. informacija i energije u poduzeću sa svrhom ostvarenja najveće profitabilnosti. logistika kao aktivnost je skup planiranih i organiziranih aktivnosti za svladavanje vremena i prostora u brze i racionalne procese i tokove do primatelja s ciljem da se minimalno uloži a maksimalno zadovolje potrebe tržišta. vijesti i ljudi radi ostvarenje profitabilnosti i uživanja korisnika u kvalitetnoj turističkoj usluzi u destinaciji. ruske rijeke. energije. a prodaju vrši tur. DOKAŽITE VAŽNOST I ULOGU IZLETA U PANORAMSKOJ VOŽNJI U UNUTARNJEM VODNOM PROMETU U PONUDI TURISTIČKE DESTINACIJE! izleti u r-k-j prometu vrlo su atraktivni i jednostavni veliki kapacitet. specijalizirano. POSLOVNU FUNKCIJU I AKTIVNOST! logistika kao znanost je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda. britanija.KANALSKOJEZERSKIH PUTOVANJA S OBZIROM NA ORGANIZACIJU. logistika kao poslovna funkcija bavi se upravljanjem robom. plovnih tokova….radi razgledavanja obale i ugostiteljskih usluga. cilj je optimalizacija tokova roba. mala udobnost. najatraktivnija su kružna putovanja velikim svjetslim rijekama: nil. to je multidisciplinarno i inerdisciplinarno područje. izleti se mogu kombinirati s panoramskim vožnjama za razgledavanje obale. njemačka. rajna. materijala.

robe. zdravstvenih stanica • dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana OBRAZLOŽITE KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE PROMJENE U POTROŠNJI DOBARA U TUR. otpremnička i prekrcajna poduzeća) nazivaju se logistička poduzeća. . tu se angažiraju prometna i logistička poduzeća. robe od skladišta dobavljača do skladišta nabave radi optimalizacije nabave. obućom. energije od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda radi optimalizacije proizvodnje. 5. ŠTO SU LOGISTIČKE FUNKCIJE I PO ČEMU SE RAZLIKUJU OD NELOGISTIČKIH FUNKCIJA? logističke funkcije: • funkcija nabave (logistika nabave) • funkcija proizvodnje ( logistika proizvodnje ) • funkcija prodaje ( logistika prodaje ) logistika nabave bavi se optimalizacijom tokova materijala. informacija. robe. ljudi u poduzeću ( turistička poduzeća i objekti ).• upravljanje zalihama ona poduzeća kojima je osnovni cilj logistička funkcija (prijevoznička. DESTINACIJI U DOBA TUR. znamenitosti…. energije. smještajnim. suveniri. kao: predmeti umjetničke vrijednosti. logistika proizvodnje bavi se optimalizacijom tokova materijala. ugostiteljskih kapaciteta i trgovina • fizičku dostupnost kulturno povijesnih i sportskih objekata • fizičku dostupnost turističkih agencija.potražnja za pojedinim proizvodima. funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude moguće je samo logističkim pristupom. trgovine. ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata • snabdijevanje trgovina • fizičku dostupnost hotela. logistika je svladavanje vremena i prostora uz minimalne troškove. informacija. ponude moguće je jedino logističkim pristupom. 4. trgovačka poduzeća ( tokovi materijala ). hotel ( nabava materijala ). 27 7. robe. informacija. odjećom. monografije. hoteli i objekti za smještaj. 6. SEZONE! u tur. turistička agencija ( tokovi informacija i ljudi ). povezivanje svih subjekata tur. makrologistika je optimalizacija tokova materijala. robe. energije i ljudi na širem zemljopisnom području ( logistika pojedine turističke destinacije ). informacija. energije. potrebno je osigurati: • snabdijevanje hotela. informacija. A POSEBICE U TURIZMU? mikrologistika je optimalizacija tokova materijala. logistika prodaje bavi se optimalizacijom tokova materijala. ŠTO JE MAKROLOGISTIKA I MIKROLOGISTIKA OPĆENITO. postoji veća potreba za prehranom. sezoni povećava se broj stanovnika u odnosu na domicilno stanovništvo. sportskim. prijevoznim.. kozmetikom. a također i uslugama: ugostiteljksim. ugostiteljski objekti. KOJE SU TEMELJNE PRETPOSTAVKE LOGISTIČKOG KONCEPTA TURISTIČKE DESTINACIJE? za vrijeme sezone potrebna je jača aktivnost logistike. kvalitativno povećanje potražnje. posljedica povećane prometne potražnje je i viša razina korištenja propusne moći prometne infrastrukture. energije od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca radi optimalizacije uvjeta prodaje. pošta. komunikacijskim – kvantitativno povećanje potražnje. naftnim derivatima….

granice zemljopisnog područja mogu obuhvatiti: područje od emitivnog tržišta do destinacije i samu destinaciju ili samo tur.distribucijski centar na periferiji grada ili naselja. 10. svladavanje vremena. U NASTOJANJU DA UDOVOLJE KVANTITATIVNIM PROMJENAMA ROBNIH TOKOVA U VRIJEME TUR.distribucijskog centra na periferiji tur. ŠTO ČINI MAKROLOGISTIČKI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE? makrologistički koncept tur. dostupnost tur. destinacije. prilagoditi radno vrijeme potrebama korisnika. ljudi. ug. objekata organizira se obično u noćnim satima. troškove. destinacije. zatvaranje najuže gradske jezgre. rekreativne prostore. destinaciji. povećani broj prom. zdravstvene stanice…fizičku povezanost svih tih elemenata čini promet. prekrcaja i čuvanja zaliha. sportske.smanjenje vremena dovodi do smanjenja troškova. ljudi. sredstava opterećuje prom. grana. infrastrukturu. sezone. trgovina. poduzeća i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana za turizam u tur. dakle rezultat je dobra prom. mali prostor za skladištenje. važna je izgradnja skladišno. kulturne znamenitosti. svladavanje prostora 2. . KOJI LOGISTIČKI CILJEVI MORAJU BITI OSTVARENI ORGANIZACIJOM PROMETA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI? temeljni ciljevi logistike: 1. robe. jer porast troškova goriva znači povećanje brzine. ono donosi korist do određene granice. ta poduzeća mogu ponuditi visokokvalitetnu uslugu uz min. velika većina tur. što znaći povećanu potražnju za prijevoz tereta te putnika.zalihe mogu biti manje što dovodi do manjih troškova. posebna regulacija prometa tijekom tur. energije. prosječnog opterećenja (prosječne potražnje) 3. informacija. svladavanje vremena svladavanje prostora ovisi o rasporedu elemenata u logističkom sustavu i o mogućnostima prijevoza. destinacije= optimalizacija tokova materijala. 11. 28 9. trgovine. poduzeća koja dimenzioniraju kapacitete prema vršnoj i prosječnoj potražnji moraju: povećati vozni park. informacija i energije na određenom zemljopisnom području i u tur. vršnog opterećenja ( najveće potražnje ) 2. destinaciju. tako da je pri njenoj izgradnji uvijek dobro napraviti višak kapaciteta (rezerve). SEZONE. najvećeg profita 4. najvažnije su: logistika nabave i logistika prodaje u turizmu. destinacije dobro je izgraditi skladišno. stalnog popunjenja kapaciteta prom. broj zaposlenih. 8. snabdijevanje hotela. ug. destinacije= logistički organizirana tur. NA KOJI NAČIN PROMETNA PODUZEĆA MOGU PRISTUPITI DIMENZIONIRANJU KAPACITETA? prometna poduzeća mogu pristupiti dimenzioniranju kapaciteta prema principima: 1. potrebno je povezati u funkcionalnu cjelinu: smještajne objekte. destinaciji. destinaciji na kvalitetan način mogli konzumirati usluge. jer omogućava poduzeću veću sigurnost i efikasnost u poslovanju. osiguranje dostatnih parkirališnih kapaciteta. ŠTO JE MIKROLOGISTIČKI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE? mikrologistički koncept tur. za hotel je najvažnija nabava materijala te usklađivanje tokova turista pri dolasku i odlasku. skladištenja. za snabdijevanje tur. objekte.kvalitativne i kvantitativne promjene utječu na porast obujma poslovanja. destinacija dostupna je posredstvom više prom. da bi turisti u tur. potreban je logistički pristup koji će uskladiti tokove tereta.

jer sepotrođnja formira na višoj razini. objekta. potražnji. svrha zatvorenih i otvorenih prostora jest smještaj robe i zaliha a da e ne promijene svojstva te robe i da se ne ugrozi kvaliteta te robe. za pojedine namirnice zasebni uvjeti.nabave sirovina) 15. robom i uslugama u pravo vrijeme na pravom mjestu i na najpovoljniji način. ali oscilacije u tur. skladištenje predmeta nabave u skladištu na primjeren način 3. ovisno o tur. zahtjev sigurnosti kontinuirano snabdijevanje proizvodnje tur. 13. ekonomske posljedice poslovanja ovise o raskoraku između visine potražnje u tur. to su skladišta za prehrambene proizvode pa tu vladaju mikroklimatski uvjeti. 12. agenciju najvažniji su tokovi materijala te tokovi ljudi kojima se treba pružiti informacije i prodati tur. svrhe moraju biti blizu ug. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA I SKLADIŠNOG POSLOVANJA U ZADOVOLJENJU TUR. potražnji mnogo su veće nego kod ovih skladišta. a ona mora voditi računa o: • pravilnom skladištenju materijala i tereta • dobroj organizaciji rada • suvremenoj tehnologiji • planiranim ekonomskim efektima. skladištenje zaliha.za tur. KOJIM ZAHTJEVIMA TREBAJU UDOVOLJITI ZALIHE U SNABDIJEVANJA TURISTIČKE DESTINACIJE? zahtjevi: 1. poslovanje se vrši uz oscilacije. skladištem upravlja skladišna služba. pouzdanost dobavljaća 2. 16. 14. pa skladišta nisu prisutna u cijelom procesu proizvodnje nego samo u fazi pripreme. utvrđivanje optimalnih zaliha određeno je vijekom trajanja proizvoda i uvjetima skladištenja. kriteriji su dakle: 1. (turizam je djelatnost proizvodnje usluge. potražnja je vrlo neelastična pa u skladištu uvijek morapostojati min. sezone. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA U UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE? skladišta za ug. POTRAŽNJE? skladišta su građevinski objekti ili pripremljeni prostori za smještaj i čuvanje materijala i robe od trenutka preuzimanja do otpreme. S OBZIROM NA KOJE KRITERIJE SE OBAVLJA OPTIMALIZACIJA NABAVE U TURISTIČKOJ DESTINACIJI? zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA U TRGOVINSKOJ DJELATNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE? u blizini naselja veletrgovine imaju svoja skladišta za prehrambene i druge proizvode. ovi su objekti skuplji od ostalih vrsta skladišta. zaliha proizvoda. sezoni i visine potražnje izvan tur. osigurati da predmet nabave bude na raspolaganju u točno određeno vrijeme 2. najčešće je skladištenje nije dugotrajno već kratkotrajno. također postoje oscilacije u poslovanju ovisno o potražnji. opskrba prehrambenim i drugim proizvodima. aranžman. zahtjev ekonomičnosti minimaliziranje ukupnih troškova KONTEKSTU 29 . za trgovačka poduzeća najvažniji su tokovi materijala. usluge. ugovorom se postiže da predmet nabave bude određene kvalitete po cijeni unutar prihvatljivog okvira.

. kvaliteta prom. vrsta prom. obujam prometa čimbenici koji proizlaze iz troška tijekom prijevoza: udaljenost od početne do završne točke. ŠTO ČINI KVALITETU PROMETNE USLUGE S ASPEKTA TURISTA? kvalitetu prom. sredstva 2.zalihe ne smiju biti prenešene u drugu tur. udobnost je bitna kod velikih udaljenosti. usluge. željeznički. dodatne usluge te mogućnost prijevoza «od vrata do vrata».) 30 . točnost. ŠTO JE OPTIMALNA ZALIHA I KAKO SE UTVRĐUJE S OBZIROM NA SPECIFIČNE POTREBE SNABDIJEVANJA TURISTIČKE DESTINACIJE? optimalna zaliha je ona koja omogućava sigurnost tijekom proizvodnje uz min. pa r-k-j. u putničkom prometu prednost se daje bržim prom. usluge čine: udobnost. da bi se utvrdila optimalna zaliha potrebno je neprestano praćenje zaliha i korištenje infirmacijskog računalnog sustava. EKONOMIKA EKSPLOATACIJE PROMETNIH SREDSTAVA I PROMETNE INFRASTRUKTURE 1. (min. brzina. organizacija rada. cestovni i zračni promet. usluge sastoji se od: 1. cijena. prom. usluge bitno utječe na kvalitetu tur. udaljenost prijevoza 4. inf. oscilacije u prom. uvjeti prijevoza (kvaliteta prometnice) čimbenici koji proizlaze iz cijene prom. KOJI ČIMBENICI UTJEČU NA VRIJEDNOST PROMETNE USLUGE? čimbenici su: 1. obujam prometa 3. sigurnost. najekonomičniji je vodni. 2. sredstvima. stupanj iskorištenja prom. gdje je proizvodnja ekonomična) 7. troškove. odnos bruto i neto rada prom. sezonu. sredstva 2. u putničkom prometu vrednuju se drugi elementi. infrastruktura 6. vrijednost utrošenog rada u njenu proizvodnju 3. prenesenog dijela vrijednosti prom. OBRAZLOŽITE VAŽNIJE ODREDNICE VRIJEDNOSTI PROMETNE USLUGE! vrijednost prom. kratak vijek trajanja) 17. zaliha. vrijenodst koja se stvara posredstvom tržišnog mehanzima 3. potražnji 7. jer osjećaj ugode za vrijeme putovanja pridonosi osjećaju zadovoljstva. sredstva 9. a i kraće vrijeme provedeno na putovanju. sred. kapaciteta 5. organizacija rada 8. prom.(dimenzioniranje zaliha. turisti smatraju da na kvalitetu usluge najviše utječe brzina i udobnost. oscilacije u potražnji. sredstva: bruto i neto rad prom.najmanja moguća količina robe i materijala da bi se ostvarila proizvodnja max. redovitost. zaliha.najveća količina robe i materijala. pomorski.

sred. signalno. broj zaposlenih po prom. usluge) troškovi prema mjestu nastanka. jer prijevoznik doda još i visinu profitne stope..radi učinkovitosti poslovanja 31 .. gornju granicu troškova odredit će tržišnja kretanja ovisno o tome koliko je korisnik spreman platiti uslugu. sred 12. inf. granama. održavanja. zajednički. neposredni.oni vezani uz proces prijevoza ili režijski troškovi (priprema.fiksni i varijabilni odnos planiranih i stvarnih troškova. troškovi se mogu promatrati s aspekta: • prometnog poduzeća • korisnika prom.troškovi materijala. 8. stupanj ekonomskog iskorištenja pogonske energije RAZINA EKONOMIČNOSTI 5. sredstva 10. S KOJIH ASPEKATA JE MOGUĆE UTVRDITI TROŠKOVE U PROMETU? 1. fizički vijek trajanja prom.opći (režijski. procesu. PREMA KOJIM SE KRITERIJIMA DIJELE TROŠKOVI U PROMETU? 2. usluge • društva odnosno gospodarstva troškovi korisnika prom. 6.4. opći troškovi raspoređuju se na sve sudionike u prometu troškovi prema stupnju iskorištenja kapaciteta. usluge u pravilu su viši od troškova prom. prosječni broj sati rada dnevno 9. organizacija i prodaja prom. snaga po pkm ili tkm 3. poduzeća. direktni…). puta 11. vrsta pogona prom. potrošnja goriva po satu 5. indirektni…. 6. masa koja pokreće kw snage 2. sa stajališta društva troškovi su vrlo bitni (terete uglavnom državni proračun): sprečavanje iseljavanja otoka. plaća troškovi prema sudjelovanju u prom.troškovi u početno. sred. usluga.završnoj fazi ili troškovi u fazi prijevoza troškovi prema onome koga opterećuju. žnabavna cijena prom. brzina prom. poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u brdskim područjima i sl. troškovi se mogu promatrati i sa aspekta: • prometnih grana • izvora nastanka • sudjelovanja u prom. amortizacije.troškovi prom. 7. vlastita masa prometnog sredstva po putničkom mjestu 4. sred.) ili pojedinačni (posebni. vrsta prom.sigurnosnih uređaja troškovi prema izvoru nastanka. sred. IZ KOJIH SE POKAZATELJA MOŽE UOČITI PROMETNOG SREDSTVA? to su: 1. procesu • mjestu nastanka • onome koga opterećuju • stupnju iskorištenja kapaciteta • odnosu planiranih i stvarnih troškova troškovi prema prom.

rasvjete • plaće zaposlenika (koji održavaju sredstva za rad…) 8. događa se da prilikom smanjenja prometa troškovi padaju sporije nego što je padao promet. ovisno o veličini prometa. iskazuju se prema putničkom mjestu i jednom pkm te prema prevezenom putniku. usluge) 10. proporcionalni vt 2.porast obujma prometa smanjuje rast vt progresivni vt. zbog uloženog kapitala ft se pojavljuju u većoj masi. 9.porast obujma prometa povećava rast vt regresivni vt. 32 . jer su posljedica postojanja prom. najamnine.rastu kako raste i promet degresivni vt. to su: troškovi kapitala. progresivni vt 4. KAKVE VRSTE ZNAČAJKE! FIKSNIH TROŠKOVA POSTOJE.u osnovi svako povećanje prometa prati povećanje ft i vt. ŠTO SU VARIJABILNI TROŠKOVI I KOJE SU NJIHOVE ZNAČAJKE? varijabilni troškovi su troškovi koji se mijenjaju. nazivaju se još i «troškovi kapaciteta».povećanjem obujma prometa smanjuju se i opći i pojedinačni troškovi remanentnost (zaostajanje) troškova.maziva. OBRAZLOŽITE NJIHOVE 1. osiguranje sredstava za rad… Relativno fiksni troškovi prate aktiviranje novih kapaciteta u prometu. OBRAZLOŽITE KARAKTERISTIČNO KRETANJE VT S OBZIROM NA PORAST PROMETA! to su: 1. potrošnje materijala i plaće zaposlenika (koji su vezani za proces proizvodnje prom. amortizacija. degresivni vt 3. kapaciteta. ŠTO SU FIKSNI TROŠKOVI I KOJE SU NJIHOVE ZNAČAJKE? fiksni troškovi su troškovi koji su uvijek isti i ne mijenjaju se i kada se promet ne ostvaruje. čak i kada promet ne postoji. zakupnine. 2. troškovi su manji što je promet veći i obrnuto.7. to su: • troškovi amortizacije sredstava za rad • premije osiguranja • najamnine i zakupnine • troškovi grijanja. to su: • ukupni fiksni troškovi • prosječni fiksni troškovi ukupni fiksni troškovi su nezavisni od veličine prometa prosječni fiksni troškovi su obrnuto proporcionalni veličini prometa. neelastični su i njihov je udio u ukupnim troškovima znatno veći nego varijabilni troškovi. to su: • apsolutno fiksni troškovi • relativno fiksni troškovi apsolutno fiksni troškovi ne mijenjaju se. regresivni vt proporcionalni vt. to su: troškovi goriva. a svako smanjenje prometa prati smanjenje ft i vt.

ostali cestovni prijevoznici određuju vozarine prema tarifi ili slobodnom pogodbom. usluge koju plaća korisnik te usluge.formiranje vozarine temeljem ugovora između korisnika i prijevoznika po posebnim ili povremenim potrebama (ne linijski prijevoz). «charter» letovi. principi utvrđivanja vozarina: • ukupni troškovi organizacije i izvršenja prom. KAKVA MEĐUOVISNOST POSTOJI IZMEĐU VOZARINA I PROMETNE POTRAŽNJE? 14. one većinom ovise o duljini te mogu biti: proporcionalne. osim gradskog i prigradskog prometa kojima upravljaju komunalna poduzeća. 2. nacionalnom zračnom. gradskom. ft i vt. posredstvom nadležnog ministarstva. razvoj turizma na otocima. oni cijenu rade s obzirom na troškove i profitnu stopu. primjenjuju privatna poduzeća.. osnovni principi utvrđivanja vozarina: • slobodno • administrativno • od strane pojedinih udruženja • samostalno slobodno utvrđivanje vozarina . pa se može jednostavnije pratiti porast prometa. prom. dominiraju vt (troškovi pogonskog goriva). samostalno - od strane prijevoznika. se može graditi po fazama. vrijednost. ovisno o tržišnim kretanjima. pomorskom. u cestovnom i zračnom prometu. 12. progresivne. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE PRINCIPE UTVRĐIVANJA VOZARINA! 1. izleti za zatvorene grupe korisnika. cestovni linijski i putnički promet i međunarodni pomorski linijski promet.11. usluge • prosječna profitna stopa • položaj poduzeća na tržištu • udaljenost 13.utvrđivanje tarifa ( u želj. od strane pojedinih udruženja . 15. ali samo ako je riječ o magistralnim cestama. brine država.kada se želi spriječiti konkurencija na dijelu tržišta. administrativno utvrđivanje vozarina . tržište. država utvrđuje. OBRAZLOŽITE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU! 33 . ŠTO SU VOZARINE? Bitno pitanje treba produljiti vozarina= cijena prom. država to prepušta državnom poduzeću ili izdaje natječaj za koncesiju nekom specijaliziranom poduzeću koje će državi plaćati godišnju naknadu (gradnja i održavanje cesta). u pomorskom linijskom je važno. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U CESTOVNOM PROMETU! vozarine u cestovnom prometu ne ovise o državi. inf. prigradskom). degresivne i preferencijalne. 16. linijskom. POJASNITE VAŽNIJE ZNAČAJKE TROŠKOVA U CESTOVNOM PROMETU! o modernizaciji i izgradnji cestovne inf. ovu razinu cijena utvrđuje iata (međunarodno udruženje zračnih prijevoznika). jer se utječe na povezivanje kopna i osiguravaju uvjeti za život na otocima.

signalno. troškovi goriva. inf. ne bave isti poslovni subjekti. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U ZRAČNOM PROMETU! tu se nabavom prom. progresivno i degresivno. 17.sletne staze c. jer bi organizatori smanjivali cijene radi konkurenata . 18. održavanje inf..kluba ili specijaliziranog poduzeća. i sigunalno.slobodna pogodba između prijevoznika i nručitelja u «charter» letovima 34 . slobodnom pogodbom između prijevoznika i naručitelja . plaće osoblja dio ft. lokalnih tijela vlasti. troškovi prema onome koga terete. sred.država utvrđuje vozarine u nacionalnom prometu. veličina investicije ovisi o namjeni zračne luke. od strane iata 3. udio putničkih vozarina. pojedinačni troškovi su vrlo rijetki pa prevladavaju opći troškovi. najveće su investicije u međunarodnu luku i kombinirano putničko. neatraktivnost ove prom. plaće osoblja e. veliko poduzeće. u ukupnim vozarinama puno je manji od udjela teretnih.nemoguće je prezicno razgraničenje. sportskog avio.) nemoguće je točno odrediti troškove za pojedini prijevoz. je vezan uz jedno. dio vt. grane jer je vrlo skupa i sve je više u padu. inf. održavanje aviona c. jer su vezani uz organizaciju rada na željeznici. održavanje poletno. radi velike konkurencije. uz pomoć državnog poduzeća. troškovi na zemlji a. vozarine određuje država. važni su operativni troškovi: • troškovi prodajne funkcije • troškovi gornjeg i donjeg ustroja • troškovi voznog parka • troškovi prijevoza • režijski troškovi većina ovih troškova su ft. prom. d. relativno niske.teretnu luku. maziva d. posebni dodaci na cijenu usluge ovise o udobnosti i brzini. dvije vrste troškova: 1. amortizacija b. i signalno. OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU! želj.sigurnosni uređaji su u domeni države. troškovi u zraku a. 19. amortizacija b. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U ZRAČNOM PROMETU! vozarine se obračunavaju na način: 1. cijene su povoljne. velike investicije. dominiraju ft (vozni park. troškovi promocije i prodaje većinom ft.u većini europskih zemalja želj. s udaljenošću vozarine mogu rasti proporcionalno. inf. polazište je: udaljenost i dva razreda. koje se brine za nabavu i održavanje voznog parka. radi kvalitetnije povezanosti unutar države . od strane države 2.sigurnosnim uređajima te održavanjem inf. 2.iata određuje vozarine u međunarodnom zračnom prometu.sigurnosnih uređaja.

vozarine utvrđuje država.) bavi se država. dio troškova osoblja (dodatni broj bijelog osoblja) 21. na vozarine mogu imati utjecaj linijske konferencije. vozarinu. grana.udruženja brodarskih poduzeća. pilotaža.postoji konkurencija drugih brodara i alternativnih prom. a nabava i održavanje prom. U UVJETIMA TRŽIŠNIH PROMJENA SUSREĆU USLUŽNE PROIZVODNE DJELATNOSTI poteškoće: 1. potražnji. troškovi . a negativnu razliku između troškova i vozarine dotirati će država. kod međunarodnih putovanja vozarina je sastavni dio tur. koji je prihvatljiv iznos manjka i viška kapaciteta podkapacitiranost i prekapacitiranost 35 . 3. odvez…) . sredstava u rukama je poduzeća koje može biti specijalizirano ili državno. uvjetno fiksni 3. plaće posade. privez. 2. varijabilni . na linijama s konkurencijom. održavanje može prepustiti svom poduzeću ili putem koncesije specijalnim poduzećima.veliki raskorak ft i vt. provizije putnim uredima i agencijama. visok udio vt radi troškova goriva. kako osigurati dovoljnu proizvodnju. koji utvrđuju min. 4. lučki troškovi (tegljenje. (luke i složeni objekti inf. troškovi hrane i pića. troškovi održavanja (trup broda) .apsolutno ft.20.uvjetno ft. aranžmana pa mora biti primjerena tur. a prom. nije toliko velik zbog manjeg kapaciteta broda. 23. na linijama gdje postoji državni protekcionizam. apsolutno fiksni 2. dominiraju ft. pošto se usluga ne može skladištiti. na linijama bez konkurencije. kada je velika potražnja. OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U POMORSKOM PROMETU! izgradnjom i održavanjem inf. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE UTVRĐIVANJA VOZARINA U POMORSKOM PROMETU! osnovno načelo je: pokriti troškove i primjerena dobit čimbenici: 1. OBRAZLOŽITE SPECIFIČNOSTI ODREĐIVANJA TROŠKOVA I VOZARINA U R-K-J PROMETU! za izgradnju i održavanje infrastrukture brine država. to su: troškovi goriva. dio troškova održavanja (pogonskog stroja).amortizacija. troškovi su: 1. troškovi kapitala (brod kupljen na kredit). 3.lučke pristojbe po putniku i vozilu. pitanje optimalnog kapaciteta ( potražnja ).vt. premije osiguranja. maziva. da se onemoguće da cijene konkurenata padnu ispod razine pokrivanja troškova i profita.cijena se formira ovisno o trzištu. međutim njihov udio u ut. 2. sred.vt koji poprimaju karakter ft. vozarina se korigira. 22. S KOJIM SE POTEŠKOĆAMA. brodarska poduzeća. što učiniti s viškom kapaciteta kad je manja potražnja 4.

25. škola) • tjedne (vikend putovanja) • sezonske (turizam) • povremene (blagdan) • cikličke (pomorsko tržište poznavanje oscilacija u prometu neophodno je za pravilno dimenzioniranje kapaciteta.veći kapacitet u odnosu na potražnju 24. ŠTO JE OSCILACIJA PROMETNE POTRAŽNJE I KAKVE SU POSLJEDICE PO KORIŠTENJE KAPACITETA PROM.podkapacitiranost – manji kapacitet u odnosu na potražnju prekapacitiranost . škola) • tjedne (vikend putovanja) • sezonske (turizam) • povremene (blagdan) • cikličke (pomorsko tržište) 26. on umanjuje profit. suradnja s tur. komercijalna politika u pronalaženju novih poslova u razdoblju smanjene potražnje (zračni linijski. uslugom u promatranom razdoblju. vjerske zajednice) u razdobljima smanjene potražnje 27. agencijama. koji se samo ponekad koristi u cijelosti.za prom.sezonske raspreme) ili iznajmljivanje voznog parka u razdobljima smanjene potražnje c. POTRAŽNJE KOJA PROIZLAZI IZ TUR. 28. rasprema (cikličke raspreme. vrste: • dnevne (posao. potražnju (kretanje).kad je postojeći kapacitet manji od potražnje. suradnja s drugim organizatorima putovanja (škole. unajmljivanje prom. KAPACITETIMA. mjere koje prijevozna poduzeća poduzimaju u suradnji s ostalim gospodarstvenim subjektima: a. tarifna politika. potrebama. KOJE SU KARAKTERISTIKE OSCILACIJA PROM. POTRAŽNJE? karakteristike: • dnevne (posao. SREDSTVA I INFRASTRUKTURE? oscilacija je razlika između najveće i najmanje potražnje za prom. sredstvima i inf. zato je potrebno pratiti rezervu kapaciteta i prom. planiranje povećanja kapaciteta može izbjeći njegovu pojavu. sred. radi velikog ulaganja u kapacitet. DEFINIRAJTE POJAM VRŠNOG OPTEREĆENJA! vršno opterećenje= dimenzioniranje kapaciteta prema prom. na tur. ŠTO JE «USKO GRLO» U PROM. u razdobljima velike potražnje d. aranžmane u vremenu smanjene potražnje b. 36 .charter) 2. JE LI OSCILACIJE PROMETNE POTRAŽNJE MOGUĆE IZBJEĆI I KOJE SU MJERE ZA UBLAŽAVANJE? ne postoje metode za potpuno rješavanje negativnih posljedica. već samo za ublažavanje: 1. to dovodi do zastoja. KOJE SU POSLJEDICE I KAKO IZBJEĆI NJEGOVU POJAVU? «usko grlo».niže cijene prijevoznih usluga u razdobljima smanjene potražnje. a više cijene u razdobljima velike potražnje b. mjere koje prijevozna poduzeća poduzimaju samostalno: a.

makar se rijetko koristi puni kapaitet. politika trebaju poticati transportna poduzeća na dimenzioniranje kapaciteta prema najvećoj potražnji (subvencioniranje). procesa 2. zastoji u prometu).ostvarivanju profita. 31. prekrcaj (pretovar) 2. za mirovanje prom. taj je sustav karakterističan za privatna poduzeća među kojima vlada konkurencija. to se vrši uz pomoć varijabli. 30. trgovina. sred. ovakvo dimenzioniranje kapaciteta smanjuje profitnu stopu. tu se ne izvodi posebna kalkulacija već se dimanzioniranje kapaciteta vrši iskustveno. SREDSTAVA TE RAZLOGE MIROVANJA! oscilacije u potražnji za prijevoznom uslugom i razni nepredvidivi čimbenici dovode do potrebe mirovanja prom. da se nadomjesti manjak kapaciteta. sred. kapaciteti se dimenzioniraju prema najmanjoj potražnji. jer se puno ulaže u kapacitete (rezerve). OBRAZLOŽITE DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA PO PRINCIPU STALNOG POPUNJENJA KAPACITETA! ovom principu pribjegavaju manja prijvozna poduzeća. veći troškovi. koje su vrlo skupe. to su hotelijerstvo. te se tako dolazi do veličine kapaciteta.potreba za drugim poduzećima koja se sezonski uključuju u sezoni velike potražnje na zadovoljenju prom. i inf. OBJASNITE DIMENZIONIRANJE KAPACITETA PREMA PROSJEČNOJ POTRAŽNJI! koriste manja poduzeća posebno tamo gdje nema velikih oscilacija (npr. ukrcaj (utovar). A DA SE ISTODOBNO OSTVARI NAJVEĆI PROFIT I POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM! neka poduzeća dimenzioniraju kapacitete sukladno jednom cilju. na ovu vrstu mirovanja uglavnom se ne može utjecati. to čini nepovoljne efekte na eksploataciju prom. radi turizma. s aspekta turizma to je nepovoljna situacija. DEFINIRAJTE POJAM INDIREKTNE PROFITABILNOSTI PROMETNIH DJELATNOSTI U TURIZMU! indirektna profitabilnost= djelatnosti koje ostvaruju veću profitnu stopu. znakovi. odnosno dimenzioniranje kapaciteta prema prometnim potrebama (za prom. jer se moraju graditi dodatni prostori inf. manji prihodi. organizacija samog prom. zato prom. 32. napetost sudionika i veće zagađenje. . organizacija prom. procesa (dostavna vozila) mirovanje radi organizacije prom. poduzeća u privatnom vlasništvu. potražnje. sredstava. 37 . zastoji u prometu uzrokuju: smanjenje sigurnosti zbog većeg napora sudionika. prom. OBRAZLOŽITE DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA PREMA NAVJEĆOJ POTRAŽNJI I UTJECAJ NA TURIZAM! to je dimenzioniranje kapaciteta prema vršnom opterećenju. autobusi za shopping izlete). tokova 3. sa skromnim financijskim sredstvima koja teže velikoj sigurnosti ulaganja. razlozi mirovanja: 1. ) da ne dođe do zastoja. tokova postoji radi poštivanja pravila prometa (semafori. sred. izvan prom. matematičkih metoda i metoda simuliranja i modeliranja. iskrcaj (istovar). tijekom prom. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROMETNIH SREDSTAVA TIJEKOM PROMETNOG PROCESA! razlozi: 1. 33. uslužne i proizvodne djelatnosti.29. NA KOJI SE NAČIN DIMENZIONIRA PROMETNI KAPACITET. DEFINIRAJTE POJAM MIROVANJA PROM. procesa 35. tj radi većeg turističkog prometa. ugostiteljstvo. 34. i tur.

i ekološku inf. trolejbus. uz sportske objekte. 37. velike brzine. smanjuje brzina kretanja 3. za vlastite potrebe c. sredstava 4. 40. podzemna željeznica i drugi prom. smanjuje propusna moć prometnica 2. vlasništvu a. tokova u gradovima su zaustavljanje ili parkiranje vozila na kolniku zbog čega se: 1. neodgovarajuće rješavanje prom. potrebno je uskladiti planiranje grada i planiranje prometa. sredstava. čekanje na početak prom. raste broj prom. javna b. granama. naplatno b. uz prometnice. ŠTO SU PARKIRALIŠTA A ŠTO GARAŽE? 42. uz bolnice 2. velikog su kapaciteta.ovisno o konfiguraciji prostora u velikim gradovima primjenjuje se zakonska konfiguracija parkirališta. procesa ono je prisutno u svim prom. sustavi svi ovi sustavi osim autobusa imaju različitu prom. gradska b. parkirališta su uređene površine namijenjene mirovanju cestovnih vozila. raste zagađenje 38. povećavaju troškovi korištenja prom. dijele se prema: 1. te tur. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA? potrebno je na određenim lokacijama osigurati prostore za mirovanje u boliku parkirališta ili garaža. uz stambene prostore. nezgoda 5. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA! mirovanje je pod kontrolom prom. načinu naplate a. sred. sigurniji i ekološki prihvatljiviji. 38 . KOJE SU POSLJEDICE MIROVANJA PROMETNIH SREDSTAVA? da bi se osigurao dostatan prostor za mirovanje prom. KAKO SE RJEŠAVA PROBLEM MIROVANJA PROM.autobus.uz trgovinske centre. zbog velikog broja prom. KAKO TREBA PRISTUPITI ORGANIZACIJI MIROVANJA TIJEKOM PROMETNOG PROCESA? rasterećenje prometnica može dati dobro organiziran javni prijevoz. a to je prom. pripremni radovi za ukrcaj (čišćenje i drugo) 4. za posebne korisnike 3. punjenje gorivom 3. ostalih subjekata d. poduzeća. tramvaj. poduzeću i u interesu. a najviše u cestovnom prometu. sredstava 2. razlozi su: 1. lokaciji. radovi na održavanju prom. atraktivniji. gradski promet temeljen na ovakvoj koncepciji može bitno utjecati na smanjenje korištenja automobila.36. trgovinska c. fakulteta 4. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROM. 39.. besplatno 5. načinu parkiranja. namjeni a. uz industrijske pogone.

lift 3. prizemlja i katova. namjena kapaciteta 4. javne b. ELABORIRATI NAČINE INVESTIRANJA U PROSTORE ZA MIROVANJE PROMETNIH SREDSTAVA! oni se financiraju na različite načine. problem parkiranja prije svega mora rješavati grad ili drugo tijelo lokalne uprave u suradnji sa turističkim subjektima. oni koji se planiraju eksploatirati na komercijalnim principima. eventualno se. sezone. sezone i neiskorištenom kapacitetu izvan tur. najčešće se grade posredstvom koncesije. te manje osjetljiva na stupanj popunjenosti kapaciteta. visina investicije i mogućnost financiranja 3. u primorskim krajevima rješenje mogu biti plutajuće garaže ili parkirališta s ugrađivanjem visokog i niskog zelenila radi zaštite prometnih sredstava od sunca. metodi parkiranja a. ovisno o konfiguraciji može dati prednost parkiralištima koja su jeftinija. za posebne korisnike 4. način naplate ili nepostojanje naplate 5. garaža je građevinski objekt iznad ili ispod zemlje namijenjen parkiranju sastoji se još od rampi (betonske). za vlastite potrebe c. 45. obrt parkiranja 43. 41. namjeni a. tj gdje će se parkiranje naplačivati. vrsti a. iznad razine zemlje (najekonomičnije) c. ekonomija prostora i turističke atraktivnosti. ali imaju puno veći kapacitet. samostalno b. 39 . ispod b. raspoloživa površina za izgradnju 2. pomoću osoblja 5. 44. načinu povezivanja katova a. specijalizirano poduzeće investira u gradnju. a po isteku tog vremena objekt ostaje lokalnim tijelima uprave. može biti i dio stambene ili poslovne zgrade 2. rampa b. dijele se prema: 1. pod uvjetom da odredjeni broj godina naplaćuje naknadu za parkiranje. naplatno b. ELABORIRAJTE ULOGU PROSTORA ZA MIROVANJE U LOGISTIČKOM KONCEPTU TURISTIČKE DESTINACIJE! postoji veliki raskorak: potreba za parkirnim mjestima u vrijeme tur.koriste se automati. nastoji se uvažiti ekološke principe. posebno podzemne garaže. besplatno mnogo su skuplja od parkirališta. NA TEMELJU KOJIH KRITERIJA SE DONOSI ODLUKA O GRADNJI PARKIRALIŠTA ILI GARAŽE na donošenje odluke da li graditi parkiralište ili garažu utječe: 1. načinu naplate a.

prometno sredstvo 2. psihologija. KOJI SU NAJČESĆI UZROCI PROMETNIH NEZGODA? prevelika brzina nepoštivanje razmaka između vozila pogrešna procjena kod pretjecanja vožnja pod utjecajem alkohola 8. sti:elementi aktivne sigurno • kočnice • upravljački mehanizam • gume 40 . OBRAZLOŽITE NA KOJI NAČIN PROMETNO SREDSTVO UTJEČE NA SIGURNOST! na sigurnost utječe elementima aktivne i pasivne sigurnosti. 2. nezgoda. ostali nepredvidivi čimbenici na sigurnost se djeluje aktivnostima. DEFINIRAJTE POZICIJU POJEDINIH PROMETNIH GRANA I USPOREDITE S ULOGOM U TURISTIČKIM TOKOVIMA! najmanja sigurnost u cestovnom prometu. one se ostvaruju uz pravne i poslovne subjekte izvan prometa (medicina. željeznički. DEFINIRAJTE POJAM SIGURNOSTI U PROMETU! sigurnost u prometu iskazuje se brojem prometnih nezgoda. zračni. sa definiranim ciljevima koje treba ostvariti. 4. ali nezgode se događaju i u drugim prom. te počinjenoj materijalnoj šteti. vodni) 3. ipak se posvećuje najviše pažnje cestovnom prometu pošto on broji najviše prom.8. brojem poginulih i ozlijeđenih osoba. prometna infrastruktura 3. 6. 3. vodni. KOJE SU POSLJEDICE NESIGURNOSTI U PROMETU I KAKAV JE AKTUALNI TREND? posljedice nedovoljne sigurnosti u prometu su veliki broj prometnih nezgoda i zakrčenost prometnica. strategija sigurnosti sastavnica je prom. koja su sve brža. to su: 1. čovjek 4. proizvodnja cestovnih vozila…) 7. pošto je broj prometnih nezgoda sve veći. iz strategije proizlazi politika sigurnosti u prometu. željeznički. koje proizlaze iz strategije sigurnosti u prometu. 4. KOJI ELEMENTI DETERMINIRAJU SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU? na sigurnost u cestovnom prometu utječu: 1. 2. SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA – ODREDNICE RAZVITKA PROMETA U TURIZMU 1. trend je tehnički i tehnološki razvitak prometala. sociologija. cestovni promet je najmanje siguran. strategije. granama (cestovni pa zračni. u posljednje vrijeme ipak se počelo voditi računa. 5. a politika sigurnosti sastavnica prom. ŠTO JE STRATEGIJA SIGURNOSTI U PROMETIU? strategija sigurnosti u prometu = vizija razvijanja sigurnosti u duljem periodu. politike.

upravljački sustavi za grupe korisnika: vođeni sustavi za parkiranje u gradovima. rezervnog kotača i baterije • odbojnici • zračni jastuci • upravljački sustav u vozilu 9. spremnika za gorivo. održavanje kolnika 4. informacije o stanju na cestama putem radio prijenosnika. NA KOJI SE NAČIN UPRAVLJAČKI SUSTAVI UTJEČU NA SIGURNOST PROMETA? upravljački sustavi namijenjeni su individualnim korisnicima ili grupama korisnika. upravljački sustavi namijenjeni individualnim korisnicima ugrađeni su u osobno vozilo. odabir optimalnog rješenja ostalih informacijskih objekata. terminala i križanja sa željezničkom prugom 3. oni omogućuju odabir optimalne trase od zadane točke do odredišta ( na temelju informacija dobivenih od satelita ). znakova. odabir optimalnog tipa prometnice 2. održavanje ostalih elemenata prometnice 5. nepovoljne klimatske prilike i brže i sigurnije doći do odredišta. nastaviti se kroz školovanje i nakon polaganja vozačkog ispita. priprema treba početi još u predškolskoj dobi. odgovornost). ŠTO ODREĐUJE PONAŠANJE ČOVJEKA U PROMETU? utjecaj čovjeka u prometu je najveći. pješačkog prometa od cestovnog 12. 10. poštovanje prom.raskrsnica. održavanje signalnih uređaja 6. zdravstveno stanje.• • • • • • • svjetlosni i signalni uređaji uređaji za povećanje vidnog polja vozača konstrukcija sjedala usmjerivači zraka uređaji za grijanje. odvajanje biciklističkog. jedino obrazovan vozač svjestan rizika i može svojim ponašanjem utjecati na smanjenje nezgoda. to su neovisni informacijski sustavi zasnovani na računalu. tako vozač može izbječi zastoje. 11. KAKO PROMETNA INFRASTRUKTURA UTJEČE NA SIGURNOST? u cestovnom prometu najsigurnije su autoceste zbog brojnih tehničkih i sigurnosnih elemenata…. najučestaliji uzročnici nezgoda su nepriladođena brzina i alkohol. primjena upravljačkih sustava 7. KOJIM SE MJERAMA MOŽE POVEĆATI RAZINA SIGURNOSTI PROMETNE INFRASTRUKTURE? mjere: 1. obrazovanje i kultura. provjetravanje i hlađenje unutrašnjosti vozila vibracije vozila buka elementi pasivne sigurnosti: • konstrukcija karoserije • konstrukcija vrata • sigurnosni pojasevi • nasloni za glavu • vjetrobranska stakla i zrcala • položaj motora. čovjekovo ponašanje u prometu određuju: karakter (tolerancija. 41 . jer je on uzročnik najvećeg broja nezgoda.

cestovni promet – 84. prometnica sa 3 trake (37 m) više degradira prostor nego dvokolosječna pruga. 19. buka. OBJASNITE MEĐUOVISNOST EKOLOGIJE I PROMETA! promet degradira i devastira okoliš. iako cestovni promet ne daje toliku sigurnost. dim. 18. tokovi kod najrazvijenijih europskih zemalja variraju između 50% i 90%. turisti se svejedno odlučuju za cestovna vozila.1 % željeznički promet – 2. tu su još i prostori za mirovanje. ali promet je temelj gospodarskog razvoja i prilikom nekog investicijskog zahvata potrebna je detaljna analiza pozitivnih i negativnih posljedica na okoliš. avioni pri polijetanju i slijetanju stvaraju buku. degradacija prostora…. GRANE KOD TURISTIČKIH PUTOVANJA! tur. umanjene radne sposobnosti. dušični oksidi. za popravke. ona je najveća kod cestovnog prometa. zračnog. osobni automobili. štetni plinovi su: ugljični monoksid. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM VIZUELNA DEGRADACIJA PROSTORA. 14. TE KAKVI SU RAZMJERI PREMA POJEDINIM PROMETNIM GRANAMA? prom. međutim teretna vozila u prometu se ne mogu izbjeći. signalno – sigurnosni uređaji… 42 .4 % zračni promet 11. promet troši ukupno 30 % energije.5 % vodni promet 2% velika potrošnja pogonskog goriva – autobusi. infrastruktura i prom. čađa. objekata. priroda je neobnovljiva i potrebno je poduzimanje određenih aktivnosti radi očuvanja prirode. 16. ŠTO JE EMISIJA ŠTETNIH PLINOVA I TVARI TE KOJI SU RAZMJERI ZAGAĐENJA POJEDINIH PROMETNIH GRANA? emisija štetnih plinova i tvari proporcionalna je potrošnji energije. sredstva vizualno degradiraju prostor. statistika pokazuje da je najveći broj nezgoda u ljetnim mjesecima. jer su važna kod snabdijevanja tur.13. željezničkog i vodnog. NABROJITE NAČINE KAKO PROMETNE GRANE UTJEČU NA PRIRODU? 17. ta je buka povremena i kratka. za čišćenje. pa ne smeta toliko. pri buci od 90 db – zamor. olovo. u gradu potrošnja dvostruko veća nego na autocesti. 15. pri trajnom izlaganju buci dolazi do trajnih oštećenja sluha i umanjenja radne sposobnosti. slaba koncentracija. azbest. mada je ekološki prihvatljiv. sumporni dioksid. avion). OBRAZLOŽITE SUPROTNOST CILJEVA TURIZMA I PROMETA S OBZIROM NA EKOLOGIJU! emisija štetnih tvari. u državama sa visokim životnim standardom preferiraju se druge prometne grane (suvremena željeznica. uloga prometa je toliko važna da se nje čovjek ne može odreći. teretna vozila najviše bučna. ŠTO JE EMISIJA BUKE I KOJI SU RAZMJERI EMISIJE POJEDINIH PROMETNIH GRANA? promet je izvor buke. ugljikovodici. OBRAZLOŽITE KAKO RAZINA SIGURNOSTI UTJEČE NA ODABIR PROM. to onemogućava i ometa čovjekovo djelovanje. ali svejedno mora biti svjestan posljedica njegove ekspanzije. vlak isto proizvodi buku. teretna vozila. terminali.

KOJE JE OSNOVNO NAČELO KOJE SE NASTOJI PRIMIJENITI U ADRESIRANJU TROŠKOVA ZAGAĐENJA? troškove zagađenja treba snositi onaj tko je uzrokovao zagađenje.sagledavaju se utjecaji prometa na okolinu. PREMA AKTUALNIM SPOZNAJAMA KAKVA TROŠKOVA PO PROMETNIM GRANAMA? struktura eksternih troškova: • cestovni p. nužna je intervencija nekog izvan tržišta. KAKVE SU POSLJEDICE ZAGAĐENJA I DEVASTACIJE PRIRODE? najveći su zagađivači industrijski najrazvijenije zemlje svijeta. 92.npr katalizator – emisija štetnih plinova smanjena je oko 90 % . 23. mjere prostornog rasporeda prometa na širem području 6. 6. KOJE SU PARCIJALNE MJERE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM? parcijalne mjere zaštite okoliša obuhvaćaju brojne aktivnosti kojima se povećava razina zaštite pojedinih dijelova eko sustava. mjere su: 1. mjere zaštite od emisije buke 3. kao buka. 21. ali tamo je najranije sazrijela svijest o potrebi zaštite prirode pa su se počele poduzimati konkretne aktivnosti.24 % JE STRUKTURA EKSTERNIH troškovi zagađenja okoliša prilikom zastoja u prometu također su važni. mjere zaštite od emisije štetnih plinova i tvari 2. štetni plinovi. štetne tvari i nastoje se ublažiti određenim mjerama.ugrađivanjem dijelova koji manje zagađuju mogu se ostvariti veliki pozitivni učinci . 0.ugradnjom katalizatora koristi se bezolovni benzin -mjere zaštite od emisije buke 43 .sagledavaju se i ostali utjecaji prometa na čovjekovu okolinu i oblikuje cjelovitija politika zaštita prirode («new environmental policy»). one su najvećim dijelom usmjerene na ublažavanje ili rješavanje pojava velikog zagađenja i devastacije prirode.05 % • željeznički p. ZAŠTO JE USLIJEDILA DRUGA FAZA OBLIKOVANJA POLITIKE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM I KOJI SU NJENI CILJEVI? druga faza . a to je u pravilu država kao nositelj ekonomske i prometne politike. 1. 25. 22.1 % bdp.cestovni promet u najvećoj mjeri degradira prostor.usmjerene su prema proizvođačima i korisnicima cestovnih vozila . korištenje sredstava gradskog prometa koja vrlo malo zagađuju okoliš 4. organizacija gradskog prometa radi disperzije prometa na različite vidove i šire područje 5.70 % • zračni p. alternativni vidovi prometa -mjere zaštite od emisija štetnih plinova i tvari .01 % • unutarnji vodni promet 0. 24.5. međutim. ŠTO JE OBUHVAĆALA PRVA FAZA POLITIKE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM? prva faza . 20.

povezivanje rubnih dijelova grada 2. • s izvedba – zasebna prom. infrastruktura koja omogućuje križanje prometnice u više nivoa tramvaji: • potrebna je pruga • potrebne postaje i ranžirani prostor • veći kapacitet od trolejbusa • relativno velika brzina • proizvodi znatnu buku podzemna željeznica: • u velikim gradovima • velike brzine ( 80 km/h ) • veliki kapacitet • potrebna velika investicija • cjelokupna prom. raslinja – kopneni i zračni promet u cestovnom prometu – pokrovni sloj kolnika i utori na površini guma. infrastrukturi -alternativne vrste pogona to su: • električni pogon • alkohol ( metanol i etanol ) • tekući plin • zemni plin 44 - . osim prilaza sa oznakom stanice nadzemna željeznica: 1.u prom. infrastruktura ispod zemlje. ograničene brzine. infrastrukturu stavljaju sebarijere od betona.električni pogon i motor sa unutarnjim sagorijevanjem. dopuna drugim oblicima gradskog prometa. sredstva. mjere organizacije: • kombinirano korištenje sredstava javnog prijevoza • odvajanje pojedinih vidova prometa • destimuliranje dugotrajnog mirovanja i parkiranja automobila. plastike. koje vrlo malo zagađuju okoliš to su: • trolejbusi • tramvaji • podzemna i nadzemna željeznica trolejbusi: prom. stalno su vezani uz električno napajanje. sredstva na električni pogon. -mjere korištenja sredstava gradskog prometa. sredstvu i izvan njega dijelovi prometnih sredstava oblažu se oplatama koje umanjuju prodiranje buke uz prom. posebice u centru grada -mjere u području prostornog rasporeda prometa cilj je definirati prostore koji će biti namijenjeni prom. relativno brza -mjere organizacije prometa promet se dijeli na veće područje i različita prom. • s alternativnim pogonom .

marketing . OBRAZLOŽITE KONCEPT GRADSKOG PROMETA. 29.• vodik • bio gorivo 26. dozvoljene emisije škodljivih tvari. budući da su teretna cestovna vozila uzročnici najveće emisije štetnih plinova. kako bi se smanjili zastoji u prometu i povećala brzina odvijanja prometa.uključivanje ekonomista u ekološka rješenja.porezi za olovni benzin. a češće punjenje baterije kompeziralo bi se većom udobnošću. POSEBICE ROBNOGA. cjevovodi i pokretne trake. -ekonomske mjere . najrašireniji oblici su: metro.kazne za emisiju štetnih tvari i buke te prom.zagađivaći plaćaju.oblikovanje koncepta održivog razvoja zaštite okoliša iz regije . kazne. zaštitu vode. odnose se na standarde u konstrukciji prom. KOJIM GRUPAMA MJERA SE « CJELOVITA POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA « PLANIRA OSTVARITI? mjere: • administrativne • ekonomske • tehnološke • mjere gospodarenja prostorom -administrativne mjere . preseljenjem tog prometa pod zemlju..provođenje « ekoloških « prometnih rješenja na širem zemljopisnom području ona ima globalni karakter. automobil na el. 27. . organizacija prometa ispod zemlje. sredstava. 45 . plinova i buke.ostale naknade za smanjenje zagađenja 28. također je bitna i izgradnja informacijskog sustava. infrastrukture . 30. naknade. OBRAZLOŽITE KONCEPT PROMETA ZASNOVAN NA EKOLOŠKOM VIDU PROMETA! organizacija prometa na električni pogon ili hibridni pogon ( el.tehnološke mjere « ekološka « tehnička rješenja onemogućuju zagađenje konstrukcijskim rješenjima koja ne zagađuju ili malo zagađuju okolinu. pogon. granama. subvencije. ekspanzija «just in time» logističkog sustava snabdijevanja veliki infrastrukturni zahvati i na tržištu nema financijski dovoljno snažnih poduzeća zainteresiranih za investiranje u tavke projekte.naknade za korištenje prom. KOJE SU ODREDNICE « CJELOVITE POLITIKE ZAŠTITE OKOLIŠA « ? uzima u obzir i: korištenje prostora. željeznički i srodni sustavi prometa. ISPOD ZEMLJE! javlja se u posljednjih stotinjak godina. temeljio bi se na tunelima manjih dimenzija za vozila s automatskim daljinskim upravljanjem. nezgode . gradski promet temeljen na električnim automobilima. zaštitu prirodnih staništa životinja i sl. to su porezi. sredstava . odrednice: . omogućuje se nesmetani tijek teretnih tokova. po brzini je sličan tradicionalnom. pogon i motor s unutarnjim sagorijevanjem ). kod kupovine prom.zaštita okoliša u svim prom. manjom bukom i većom brzinom zbog organizacije gradskog prometa.

33. koji će omogućiti prijelaz s cestovnog na druge prom. održivi razvitak prometa i turizma znači usklađeno djelovanje obje djelatnosti do razine koja ne ugrožava prirodne resurse. sred. razvoj prometa je održiv ako udovoljava zahtjevima optimalnosti i ek. tako da se broj cestovnih teretnih vozila svede na najmanju moguću mjeru. mreža cesta postaje sve gušća. temelji se na organizaciji snabdijevanja na širem području. potražnje • najmanji prom. njegovo djelovanje ne smije ugrožavati prirodne resurse. učinak sredstvima javnog prometa • prom. učinak (pkm) radi zadovoljenja prom. OBJASNITE ŠTO ZNAČI ODRŽIVI RAZVITAK PROMETA I TURIZMA! u tur. održivi razvitak je takav razvoj u kojem su veličina i dinamika čovjekovih aktivnosti usklađene s dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. na el.ekoturizam. ŠTO JE EKONOMIJA PROSTORA I KAKAV JE NJEZIN ODNOS PREMA EKOLOGIJI PROMETA? gradski teretni promet ispod zemlje čini veliku ekonomičnost korištenja prostira. putovanjima sve je više prisutno uživanje u netaknutoj prirodi. efikasnosti u korištenju raspoloživih resursa i ako pridonosi poboljšanju uvjeta života. U OVKIRU ODRŽIVOG RAZVITKA PROMETA I TURIZMA? održivi koncept razvitka prometa omogućava: • najmanji prom. pogon i hibridna prom. KOJI SE KONCEPTI PROMETNOG RAZVITKA REALNO MOGU OČEKIVATI.31. učinak osobnim automobilom • najveći prom. ŠTO JE «ZELENA LOGISTIKA»? pridonosi smanjenju zagađenja i ekonomiji prostora. površine za parkiranja i mirovanje sve veće. za to je bitno skladišno poslovanje i mreža kopnenih terminala. u pravilu se koncept veže uz uže područje. Sredstva 46 .regiju. sustave. 32. 34.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful