You are on page 1of 35

20 MILJA POD MOREM

Jules Verne (Nantes, 8. veljače 1828. - Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je pisac romana
za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike.

U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu
zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi.
Znanstveno-fantastičnim romanom "Pet tjedana u balonu" stvorio je novu vrstu proze i
osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman "Pustolovine kapetana Hatersa",
čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom "Putovanje u središte Zemlje".
Preveden je na sve europske jezike. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove
pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je
u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio
uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti.

Njegovi likovi - kapetan Nemo i Phileas Fogg poznati su djeci širom svijeta, i danas se
pojavljuju u djelima drugih autora, npr. filmu League of Extraordinary Gentlemen (2003).

Djetinjstvo

Žil Gabrijel Vern je rođen 8. februara 1828. godine na ostrvu Fedo u Nantu, kao sin Pjera
Verna i Sofi Alot de la Fije. Otac Pjer je bio advokat, a majka Sofi porijeklom iz
brodograditeljske i brodovlasničke porodice. Majčina porodica ima dijelom škotsko porijeklo,
nakon što se jedan predak 1462. godine priključio gardi Luja XI, te dobio plemićku titulu za
vjernu službu kralju. S druge strane, očeva porodica je keltskog porijekla, koja je dugo živjela
u Francuskoj.

Osim Žila, porodica Vern je imala još četvero djece — sina Pola, te kćerke Anu, Matildu i
Mari. Sa 8 godina, Žil Vern je počeo da pohađa „Sen Stanislas”, katoličku školu koja je
odgovarala religijskim uvjerenjima njegovog oca. Nakon osnovnog obrazovanja, završio je
srednju školu u Nantu, gdje je dobio klasično obrazovanje, koje uključuje poznavanje grčkog i
latinskog jezika, te retorike, pevanja i geografije. Žil i njegova porodica dosta vremena su
provodili na obalama rijeke Loare, na kojoj su posedovali vikendicu, u koju su njegov brat i
on često dolazili. Na taj način, Žil je razvio interesovanje za putovanja i avanture.

Godine 1839, pretpostavlja se da se Žil ukrcao na jedrenjak „Korali”, koji je putovao za
Indiju. Nakon što je njegov otac to otkrio, spriječio je Žila, te ga nagovorio da mu obeća da će
1

da putuje „samo u svojoj mašti”. Sada je poznato da je to vjerovatno izmišljena priča Žilove
nećake Margerit Alot de la Fije, njegovog prvog biografa, mada je moguće da je priča
inspirisana stvarnim incidentom.

Obrazovanje

Nakon što je završio osnovno i srednje obrazovanje, Žil je, na nagovor oca, prosperitetnog
advokata, otišao u Pariz kako bi završio pravo. Vern je stigao u Pariz 1848. godine, u vrijeme
političkih nemira, kada se desila Francuska revolucija. Žil je došao u grad neposredno prije
izbora Napoleona III Bonaparte za prvog predsjednika Republike. U to vrijeme, Vern je
napisao brojne sonete, te čak i par poetskih tragedija za pozorište lutaka.

Godine 1848, stric Fransisk de Šatobur ga je uveo u književne krugove, gdje je upoznao Dime
— oca i sina; stariji Dima je poslije imao veliki uticaj na Vernovo privatno i književno
usmjerenje.

Kada je otac shvatio da se Žil ne trudi oko studiranja prava, te da mu je pisanje draže, prestao
je da mu šalje novac u Pariz. Nakon što je je potrošio svu ušteđevinu na knjige, nije imao više
ni za hranu, što je izazvalo brojne tegobe — izazivajući mu stomačne poremećaje i fekalne
inkontinencije, te nervne poremećaje, koji su kulminirali paralizom facijalisa.

Pored svih zdravstvenih i ličnih problema, Žil je u januaru 1851. godine uspio da završi
fakultet, te stekne zvanje advokata. Iako sa zvanjem advokata, Žil je odlučio da se ne vrati ocu
i radi u njegovoj kancelariji, već je ostao u Parizu. Počeo je da radi kao notar, a zatim kao
sekretar u pozorištu „Lirik”.

Porodični život

U maju 1856. godine, Vern je otputovao u Amjen, kako bi bio kum na vjenčanju jednog
prijatelja, Ogista Lelarža. Vjerna je mladina porodica pozvala da ostane par dana kod njih, što
je on prihvatio. Sprijateljio se sa svima, a najviše sa mladinom sestrom, Onorin de Vijan
Morel, dvadesetšestogodišnjom udovicom koja je imala dvoje djece. Nadajući se da će
pronaći siguran izvor prihoda, kako bi mogao da se oženi sa Onorin pred sudom, Žil je
prihvatio ponudu svog brata, te započeo posao posrednika. Nakon što mu se finansijska
situacija poboljšala, Vern je dobio naklonost Onorin i njene porodice, te su se vjenčali 10.
januara 1857. godine. Žil je u julu 1858. godine dobio ponudu — da bez ikakve naknade
putuje brodom od Bordoa do Liverpula i Škotske. Putovanje, Vernovo prvo izvan Francuske,
2

duboko ga je oduševilo, a on je na istom pisao romane. Kasnije je išao u Stokholm, odakle je
putovao u Kristijaniju i kroz Telemark. Međutim, na putu kroz Dansku, u žurbi se vratio u
Pariz, ali je ipak propustio rođenje Mišela, svog jedinog biološkog sina.

Posljednje godine

Vern u samrtnoj postelji

Iako je odrastao kao katolik, Vern je postao deist u poznim godinama. Neki naučnici veruju
da se njegova deistička filozofija ogleda u njegovim romanima, jer oni često uključuju pojam
Boga ili božanskog proviđenja, ali retko se pominje koncept Hrista.

Dana 9. marta 1886. godine, kada se Vern vraćao kući, njegov dvadesetpetogodišnji nećak,
Gaston, dva puta je pucao u njega iz pištolja. Prvi metak ga je promašio, ali ga je drugi
pogodio u nogu; Žil je preživio, ali je zbog hica u nogu do kraja života šebao. Ovaj incident se
nije pročuo u medijima, ali Gaston je proveo ostatak života u jednoj ustanovi za mentalno
oboljele osobe.

Poslije smrti svoje majke i prijatelja Ecela, Vern je objavljivao radove sa mračnijom
tematikom. Godine 1888, Vern je ušao u politiku i bio je izabran za odbornika u grad Amjenu,
gdje je učestvovao u organizaciji koje su poboljšale život u gradu, te je na toj funkciji proveo
oko petnaest godina.

Godine 1905, bolovao je od dijabetesa, koji mu je u potpunosti oduzeo vid, a preminuo je 24.
marta u svom domu u Amjenu.

Godine 1863, Vern je napisao roman pod nazivom Pariz u 20. vijeku — o mladom čovjeku
koji živi u svijetu staklenih nebodera, brzih vozova, automobila sa pogonom na gas, računara i
globalnih komunikacionih mreža, ali i sa životom bez sreće. Roman ima tragičan kraj, a Ecel
je mislio da će pesimizam romana uništi Vernov sjajan uspjeh, te su odlučili da objavljivanje
romana odgode na dvadeset godina. Vern je stavio rukopis u sef, u kom ga je 1989. godine
pronašao njegov praunuk, koji ga je objavio 1994. godine.

3

poeme. godine.)  "Tajanstveni otok" (1874. takođe.) i kada kapetan Nemo umire pred završetak romana godina je 1866.)  "Arhipelag u plamenu" (1884.)  "Carev glasnik" (1876.)  "Djeca kapetana Granta" (1866-68)  "20.)  "Put na Mjesec" (1870. U djelima Julesa Vernea ima i nekih vremenskih nedosljednosti. i 1994.)  "Put oko svijeta u 80 dana" (1872. Vern je. tri godine nakon završetka Američkog građanskog rata i tom prilikom se čitatelji prvi put susreću sa kapetanom Nemom. Slijedeće pojavljivanje kapetana Nema se zbiva u romanu "Tajanstveni otok" na čijem početku američki građanski rat još traje (1864. Na završetku romana odmetnik Ayerton biva ostavljen na pustom otočiću Tabor u Tihom oceanu.)  "Petnaestogodišnji kapetan" (1878. osim dva — Pariz u 20. koja obuhvata sve njegove romane.000 milja pod morem" zbiva se 1868.)  "Putovanje na kometu" 4 . operska libreta i pripovijetke. Neki od njegovih romana su ostala nezavršena zbog njegove smrti. a mnoge od njih je posthumno prilagodio i prepisao njegov sin Mišel. Ayerton se slijedeći put ponovno pojavljuje u romanu "Tajanstveni otok" pred kraj američkog građanskog rata kada ga pronalaze glavni likovi romana. Isto tako. vijeku i Povratak u Britaniju. radnja romana "Djeca kapetana Granta" zbiva se nakon američkog građanskog rata što se izričito naglašava kada se u jednoj rećenici spominje američkog predsjednika Abrahama Lincolna "koji je ubijen u atentatu jednog luđaka". Naslovi  "Pet sedmica u balonu" (1863)  "Put u središte Zemlje" (1864. koja su objavljena posthumno 1989. kao i razne eseje. Radnja romana "20.)  "Crna Indija" (1877.)  "Škola za Robinsone" (1882. tekstove pjesama. napisao mnoge drame.Bibliografija Najveći broj Vernovih djela spada u seriju romana pod nazivom Neobična putovanja..000 milja pod morem" (1869.

Srdačnost. pisac nam daje do znanja da će roman obilovati avanturama. Iako napisan davne 1869. I se sami pitamo što se krije u tim tamnim i nedokučivim dubinama. čak i realnih odgovora. Već na samom početku romana. iako su samo plod mašte jednog velikog pisca i vizionara. Ta avantura prisilno počinje kada posada podmornice doista naleti na tu neman. 20. Zanimljiva je činjenica da je morsko dno i danas poprilična nepoznanica. U vremenu kada je autor pisao o podmornici. kapetana Nema. u kojoj mi danas živimo. U tome im služe razni instrumenti i neobični izumi koji u doba stvaranja romana nisu ni postojali. Tada je to bila čista znanstvena fantastika. neotkrivene tajne koje golicaju maštu. Ti izumi još godinama nakon izdavanja romana nisu bili na raspolaganju čovječanstvu. daleko od manira pričanja bajki. ali i životinje tako su vjerno opisani da ih bez teškoća možemo sebi predočiti. Surovost. kao i ostali romani Julesa Verna. plemenitost. opisana bez imalo uljepšavanja. Možda je čak ovaj roman doprinio da se ta otkrića stvore na sliku fiktivnih otkrića ovog romana. Svi ostali likovi samo su suputnici koje je život nanio na njegov put. a pogotovo ne u tako precizni kao što su opisani. no on ih nije 5 . potvrđujući da samo snaga maštovitog uma može dočarati postojanje onoga što sutra donosi. Oni su vrlo blizu istini. pogotovo među djecom i mladima. Pokretač radnje romana je zapravo mržnja i osveta jednog čovjeka. pa ponekad okrutna. uz njemu se još i danas kriju velike. godine. ona je bila samo vizija jedne budućnosti. popularizirao ovaj žanr. sve su to osobine koje krase ovog velikog čovjeka. Takve iznenadne nevolje prisiljavaju nape junake da smišljaju načine na koje bi se mogli izvući iz pogibeljnih situacija i spasiti živu glavu. Nepostojeći izumi. razrađivao njene detalje i instrumente. U ovoj uzbudljivoj priči srećemo mnogo elemenata znanstvene fantastike. okrutnost i borba za život stvarnosti su koje se isprepliću u ovim morskim pustolovinama. razumijevanje. odlikuje se brojnim vizionarskim idejama koje su tek u bliskoj prošlosti postale stvarnost. koja je kao žanr u vrijeme nastajanja romana bila poprilično nepoznata i zanemarena tematska forma. Upravo ovaj roman. velikodušnost. Svaka dočarana pustolovina veoma je vjerna. naslućivanje borbe protiv neke nepoznate nemani. U ovom romanu nailazimo na mnogo mogućih.000 MILJA POD MOREM Roman “20 000 milja pod morem” zauzima visoko mjesto u popularnoj literaturi za mladež.

Današnjem čitaocu. uzbudljivi svijet o kojem niste ni sanjali i sve ostalo će vas oduševiti u ovom najboljem romanu velikog sanjara i genijalnog vizionara Julesa Vernea. zahvalan je kapetanu na divnih sedam mjeseci istraživačkih avantura. Profesor Aronnax kreće u potragu za neprijateljem brodovlja i mornara.Tiki Tavija i tako najbolje i najkraće opisao privlačnost te neobične knjige. Okrutni tirani i tlačitelji slabijih nisu dobrodošli i bit će kažnjen na najokrutniji način ako dođu u Nemovu blizinu. Profesor je savjesna osoba u kojoj prevladava glas razuma te se pokorava volji svojih prijatelja s kojima odluči pobjeći s podmornice i živjeti životom svakodnevnog čovjeka. Suosjeća duboko s njegovom Nemovom boli i gubitkom. postaje svjestan činjenice da se izgubio u vlastitim snovima. Susret dva učena čovjeka. Zajednička im je želja istraživanje nečeg novog i nepoznatog. Ali zato mora imati u vidu da su događaji ovde 6 . on će učiniti sve samo da bi je razumio. a drugu polovicu na francuskome.fantastike. Nakon spasa. Smatra se dostojnim da sam uzima pravdu u svoje ruke. Tek kad mu njegovi prijatelji skrenu pažnju na opasnosti koje donosi život u podmornici. nada se da će ga napustiti mržnja koja ga izjeda te da će svoj mir i zadovoljstvo naći u istraživačkom radu koji će oplemeniti čovječanstvo. One pripadaju ljudima slabijeg imovinskog stanja i potlačenima. ne mareći za posljedice. ne mari puno za svijet izvan znanosti. kapetana podmornice i profesora. čijim djelom ne želi postati. može biti čudno zašto je ovaj roman svrstan u žanr naučne . Dajte malom englezu polovicu knjige 20 000 milja pod morem na materinskom jeziku. Čudovište je od čelika i plovi ispod mora. Profesor. Morem plovi čudovište koje uništava brodove. stvara prijateljstvo koje se temelji na divljenju koje osjećaju jedan prema drugome. tj.. Svjestan je da samo ogromna mržnja. ne mareći za druge. između života u svijetu snova. budući da uništavaju živote nedužnih ljudi na ratnim brodovima. ali osuđuje njegove odluke kojima šteti drugim ljudima. ali isto tako. Sretan je što se može zanimati i proučavati ono što mu je bilo nedostupno. okruženom najnovijim tehničkim aparatima. kojem se ostvaruju istraživački snovi. tjera kapetana na ovakve morbidne i žestoke odluke. Iza ovakvih odluka stoji teška sudbina koja mu je uzela sve za što je živio. izjavio je jednom poznati dječji pisac Rudyard Kipling. U njemu se budi sudac koji ne odobrava kapetanove odluke... Tada postane rastrgan između stvarnog života i neminovnog bijega iz podmornice.kadar podijeliti sa svima. u kojem je sreća imala presudnu ulogu. koji je direktno vezan uz kapetana i načina kojim živi. otac Moglija i Riki . neobične pustolovine ispod površine morskog plavetnila. Tko je tajanstveni kapetan Nemo..

godine kada je krenula potraga za "čudnom nemani" dana 7. Tako.og stoleća i da je. Književni rod . Ideje ovog romana su ujedno bile i glavne poretačke ideje cijelog 19. Radnja romana odvija se uglavnom u podmorju Indijskog. admiral Berd. jedan od prvih konstruktora dirižabla Di Mon.opisani pred kraj 19 . koji je prvi preleteo oba pola i zimovao na Južnom polu i. koji se prvi spustio u morske dubine više od jednog kilometra. godine. Ciolkovski . stoljeća koje jos nije saznalo da znanost i napredak tehnologije mogu imati i svoje ružno lice. Naime. studenog iste godine dospjeli su putnici s fregate "Abraham Lincon" na "Nautilus" i na njemu proveli gotovo deset mjeseci.epika Književna vrsta . najzad otac astronautike Konstantin E. 7 . To je vremenski okvir ove neobične iuzbudljive pustolovne priče. priznavali da je on probudio njihovo interesovanje i usmerio njihov životni put. Viljem Bib. prostor i radnja romana . recimo. Započinje 1867.Tema ovog romana svjetske omladinske književnosti opis je putovanja profesora Aronaksa i dvojice njegovih pratilaca svjetskim morima u neobičnoj podmornici tajanstvenog kapetana Nema. Vernovi "pronalasci" stvoreni maštom inspirisali su naučnike i konstruktore za stvaranje novih tehničkih pronalazaka. U liku kapetana Nema prikazano je kako se čovjek može izolirati od svijeta i sami završiti u zločinu zbog postavljanja granice između dobra i zla. Tihog i Atlantskog oceana te crvenog mora i Sredozemlja. Gotovo svi njegovi u mašti stvoreni aparati oživeli su tek desetak. koji je prvi pokušao da se podmornicom probije do Severnog pola.naučno . na primer. pa i više godina kasnije. konstruktor podmornice Sajmon Lek. Suprotnost profesoru bio je kapetan Nemo koji od ostatka svijeta ljubomorno skriva svoja otkrića. prva savremena podmornica Holland američke mornarice konstruisana tek 1900. Zato su mu mnogi konstruktori i pronalazači odali zahvalnost jer ih je njegovo delo nadahnulo.fantastičan roman Mjesto i vrijeme radnje . Opisivale su profesora Aronaksa zbog njegove strastvene predanosti znanosti.Mora i okeani diljem planete u drugoj polovini 19-og stoljeća Tema. admiral HubertVilkins.svi su ti znameniti ljudi nazivali Žil Verna svojim učiteljem.

te postupno karakteriziranje likova. a brod telo. a pet sedmica kasnije i brod "Skotiju". spremiše jednu ekspediciju da goni tog narvala. Komandant broda bio je Faragat. Nekim je ličilo na ploveći greben ili ostrvo. Fabula . Ali brod je. Trećeg dana pri isteku vremena za povratak Ned Land ugleda "čudovište". On i brod su bili jedno biće. po pozivu ministra mornarice. a sloboda i vjera u život nemaju alternativu. Slijedi opis borbe u kojoj se neman poigrava sa posadom Abraham 8 . godine u moru sretali ogromno "čudovište" vretenastog oblika koje s vremena na vreme širi svetlost. brod bi se odmah vratio. Sjedinjena Američke Države.Roman počinje pričom moreplovaca koji su 1866.Osvetoljubivost i mržnja mogu pomuti i najgenijalnije umove. strašnim "Mobi Dikom" iz Ledenog mora. Zaplet nastaje kad "čudovište" 5. Trebalo je naći i uništiti neman. Svi se obeshrabriše i samo da kapetan Faragat nije bio tako tvrdoglav. Drugi su ga upoređivali sa čuvenim belim kitom. licu. Prilikom pripovijedanja pisac miješa književno . Puna tri mjeseca Abraham Linkoln je obilazio sjeverni dio Tihog okeana i ništa. Fregata "Abraham Linkoln" ubrzo je naoružana za borbu. licu.Ideja . pored najboljeg lovačkog pribora. a time opisi putovanja i znanstvenih otkrića čitatelju postaju privlačniji i uvjerljiviji. Na ovaj brod. Pisac se u ovom romanu pokazao kao izvrstan pripovjedač. Čitajući djelo trebamo obratiti pažnju na: zanimljivu i uzbudljivu fabulu. ukrcava se i gospodin Pjer Aronaks.umjetnički stil sa znanstvenim. već samo o nekim stilskim posebnostima. Bio je to poziv na uzbunu. On je bio duša. kralja okeanskih lovaca. godine udari i ošteti brod "Moravijan". posebnosti pripovijedanja u 1.Izvorni oblik romana je na francuskom jeziku stoga ne možemo govoriti puno o jeziku pisanja. te nam svoje likove iz poglavlja u poglavlje vodi kao iz epizode u epizodu. profesor prirodnih nauka iz Pariza. marta 1866. imao nešto još dragocjenije: Neda Landa. Dugo se plovilo bez ikakvih događaja. Za pripovjedača romana pisac odabire profesora Aronaksa koji pripovijeda u 1. Jezik i stil pisanja . pod pritiskom javnog mnijenja.

Kad je sljedećeg juta sluga sa podmornice donio hranu. a mastilo od tečnosti koju izbacuju sipe.Vi ste u svojoj knjizi doprli do najdalje tačke koju vam je dozvolila zemaljska nauka.. gdje su bili smješteni. kao i to da su ona specijalna odela napravljena od konaca morskog bilja. Ned ga zgrabi za gušu. Nautilus . Stalno će te biti iznenađeni i očarani. dušek je od najmekše morske trave. a vi profesore. Obraćajući se profesoru kapetan Nemo otkriva da profesora poznaje i sugeriše mu da se on neće žaliti na udes jer u svojoj biblioteci na podmornici ima sve njegove knjige o morskim dubinama. vi ne znate sve. . Zamislio je da pobije sve na podmornici i onda da njome zagospodari. Uskoro su dobili neka odijela načinjena od nepoznate tkanine. potom i ribu za jelo.. životinjskom i biljnom carstvu. Nemo vodi profesora u obilazak podmornice.. koji radi nauke prihvata da se odrekne slobode. ali se spasiše tako što isplivaše na ploveće ostrvo. Pridošlice odoše bez odgovora. Ned je bio ljut jer je bio gladan kao pas. a onda se polako počela kretati dok su se brodolomnici za nju čvrsto držali. Ubrzo zatim pojaviše se neki ljudi i odvukoše nas unutra.Električna svjetlost se odjednom ugasi i dva ogromna mlaza vode se sručiše na palubu obarajući ljude i lomeći sve. Putovaćete kroz začarane predele. njegov sluga Konsej i Ned Land nađoše se u moru. Ali. vi niste sve videli. Kapetan Nemo dalje govori o morskom carstvu koje se ispoljava u mineralnom. U jednu od kabina.Linkolna: . cigarete su od posebne vrste algi bogate nikotinom. U tom trenutku ču se na francuskom: .Smirite se. Ned engleski. ali rezultata nije bilo. Posebno naglašava da je prava sloboda u morskim dubinama jer na nju nema uticaja kopnenih despota (vladara). Na podmornici "Nautilus" profesor Aronaks saznaje da su sva jela plod mora. Profesor Pjer Aronaks. profesor i Konsej pritčaše da to spriječe. a najviše Ned Land. Tome se protive svi.. Jedan poklopac se diže i neki čovjek se pojavi. U svanuće Nedu dosadi i on poče da lupa u čelični oklop koji je odzvanjao. Slijedi detaljan opis prostorija sa 9 .Začu se škripa brave. Profesor pokuša da stupi u razgovor na francuskom. . Trebalo je što pre stupiti u vezu sa bićima u toj spravi jer je bilo opasno ako bi ona zaronila u more. pa na latinskom. Podmornica je izvjesno vrijeme mirovala.Kapetan je pogodio slabu tačku profesora. uđoše dva čovjeka i razgovarahu na nekom nepoznatom jeziku. uzviknu i nestade ga. Lande. U nadmudrivanju ko je koga uznemirio i napao kapetan Nemo nudi im slobodu na podmornici uz uslov da se odreknu civilizacije. slušajte! Bio je to glas komandanta podmornice. Bilo im je jasno da se nalaze na "čudovištu" i spoznaše da je ono delo ljudskih ruku. pero za pisanje od zuba kita. Ned je počeo da planira kako da pobjegne u slobodu. Nakon toga. sluga Konsej je govorio njemački.

kao i bogatih zbirki biljaka. Nakon dva mjeseca. kroz prozore salona profesor Aronaks. oklopljena je spolja i iznutra pregradama. Konsej uhvati rijedak primjerak rajske ptice koja se opila od čudnih oraha.namještajem. te se jedva spase bjegstvom na podmornicu i tek tad bi im jasno kao ih je kapetan lako pustio da odu na kopno. koji je stalno kovao planove za bjegstvo. No.Kormanoš se nalazi u jednom staklenom kavezu na leđima "Nautilusa". a ne životne uslove. i s vjerom da mogu pobeći.Šuma se sastojala od ogromnog razgranatog bilja. Šuma na ostrvu Krespo . Poslije toga posada podmornice odlazi u lov na školjke. koje su spojene gvozdenim polugama u obliku slova T. bilje je od tla tražilo samo privremen oslonac. olupine potopljenih brodova. Konsej i Ned Land posmatraju neobičan svijet morskih dubina. lovca na bisere. Drugi put Ned se istakao kad je iz velike daljine harpunom. poslije uzbudljive borbe. Opis Nautilusa . ali i nepoznatih aparata i instrumenata. Slijedi niz dogodovština od kojih valja pomenuti onu kad posada podmornice sa potopljenih brodova u blizini Španije iznosi silne kovčege zlatnih i srebrnih 10 . Narednog dana divljaci navale na palubu Nautilusa. Međutim. dugačka je 70 metara. a sljedećeg dana Ned ubije neku šumsku svinju. . Iz zemlje je štrčalo oštro stenje. koja je u jednom trenutku u zubima nosila njihov čamac. i poklanja mu punu kesu bisera. ubio ogromnu morsku kravu.Podmornica je u obliku cigarete. Bez korijenja. ali ih jaka struja odbaci s podmornice. tome se mnogo obradovao Ned Land. Tom prilikom kapetan Nemo spasava od napada ajkule siromašnog Indijanca. Tajne morskih dubina . Pjer je bio iznenađen.Kad je poslije nekoliko dana profesor dobio poziv za lov na ostrvu Krespo. Morska trava i drugo bilje raslo je u oštroj pravoj liniji.mušice su letjele s grane na granu kao jato kolibrića. Nalaze mnogo povrća. veselju ubrzo dođe kraj pošto ih napadnu urođenici strelama i praćkama. Za šetnju van podmornice obukli su specijalna odijela . profesor i Konsej odlaze na kopno u potrazi za hranom.skafandere do tad neviđene. podmornica se nasukala kod obala Papuazije. Oklopi su napravljeni od najtvrđeg debelog čelika. banana i hljebno drvo. ali. Površina "Nautilusa" ličila je na krljušti morskih životinja. U borbi sa ajkulom kao hrabar i spretan borac pokazao se i Ned Land. a iza tog kaveza je jedan snažan reflektor čiji zraci osvjetljavaju more na pola milje svuda okolo. Ned. a Ned razočaran kad saznadoše da je ostrvo u morskim dubinama. umjetničkim eksponatima. Dok Nautilus plovi. koji je pomogao kapetanu da savladaju neman. Ribe .

Tu nam profesor skreće pažnju na legendu u vezi sa ovim kontinentom koja sad postaje" istina". stubovima poleglim po zemlji. Kapetan Nemo je van sebe u nekoj vrsti transa. masakrira kitove . a ona nije mogla da izađe na površinu i uzme svjež vazduh. koji su bili napali obične kitove i tom prilikom. Nakon toga. koji zuri u sliku žene i dva djeteta. Njegove posljednje riječi bile su: . Profesor se osvijestio u jednoj ribarskoj kolibi lofotskog ribara i vidio da su tu i njegovi prijatelji. Bože! Dosta! Dosta! Bjegunci su prošli pored njega i izašli na palubu gdje su se ukrcali u jedan čamac. koristeći se silnom tehnikom. Profesor Aronaks. Priča se završava na suprotnom dijelu planete u Sjevernom moru. ali situacija je skoro beznadežna. djecu. posada Nautilusa se bori sa nevjerovatno velikim polipima (oktopodima). On na kraju kaže da ne zna šta je bilo sa Nautilusom i kapetanom da li ih je okean progutao ili i dalje krstare njegovim dubinama. 11 .Zbog tebe (misli na jedan brod) izgubio sam sve što sam volio i obožavao: otadžbinu. Bila je okovana debelim slojem leda. kad profesor i kapetan Nemo u dugotrajnoj šetnji van podmornice nailaze na potopljeni kontinent Atlantidu. Prolazili su dani.ubice. Tu pred mojim očima. dugačkim preko osam metara. i slušaju ga dok kroz jecaje kaže: . Ned Land i sluga Konsej odluče da pobjegnu. Podmornica se našla u skoro bezizlaznom položaju u ledenim vodama Južnog pola. s razbijenim krovovima.Svemogući. kad plove kroz vrelu vodu podvodnih vulkana kod ostrva Santorina. pojavljivao se srušen. ili namjerno podmornica se našla u silnom vrtlogu. razoren. pa su ljudi gubili dah. u stvari. U daljem krstarenju kroz razna mora i okeane posada Nautilusa se susreće sa ogromnim brojem kitova ubica. potopljen grad. porušenim hramovima. U tom trenutku uslijedio je silan udarac i čamac je odbačen kao iz katapulta. Spas je došao kad je kapetan Nemo svu raspoloživu električnu energiju usmjerio u zagrijavanje vode. profesor se onesvijestio. Tom prilikom prolaze kroz sobu kapetana. roditelje. Sve što mrzim tu je. Da li slučajno. razvaljenim svodovima. ženu.poluga.

borca i čoveka. Međutim.niko). kad pomaže pobunjenike sa ostrva Krit. mnogih jezika i umjetnosti. Kao razuman i osjećajan čovjek donekle ima razumijevanja za veličinu i tragiku Nemove osobe i motive koji ga potiču. To je osoba snažnog duha. čak i sopstvenog imena (lat. otmjenog držanja. poznatog sultana Tipu . njegove crne oči gledale su sa nekakvom hladnom sigurnošću i prodirale su čak u dušu. Iz mora uzima sve što mu je potrebno od energije do hrane i sirovine za odjeću. već o njenom kapetanu. nemo . Iz njegovog pogleda zračio je vrlo energičan i hrabar čovjek. Tada i profesor Aronnax uviđa silinu kapetanove želje za osvetom. Kapetan Nemo je potomak stvarne istorijske ličnosti. osvetniku. kada nesretnim slučajem s dvojicom prijatelja postaje zarobljenik na podmornici Nautilus. Nemo je moćan i bogat čovjek koji se odrekao ljudi. godine. Izgledao je gord.Glavni likovi Kapetan Nemo . Divi se kapetanu Nemu i njegovim tehničkim dostignućima i sluti da je taj neobičan čovjek u srcu nesretan i očajan. Želi sve vidjeti. za njihov je odnos presudan bio okrutan i nemilosrdan Nemov napad na ratni brod. No. Na kraju ga zatičemo u trenucima slabosti i pokajanja pošto je moć koju je imao u rukama i koja mu je omogućila da sudi ljudima. U njemu je Jules Verne ostvario svoj ideal naučnika. profesora kao znanstvenika zanosi mogućnost otkrivanja novih svjetova u morskim dubinama. ali vidimo i njegovu mračnu stranu kad nemilosrdno uništava ratni brod. Tek pri kraju svog boravka u podmornici profesor Aronaks doznaje da je Nemo izgubio ženu i djecu i da zbog toga pati. 12 .20000 milja pod morem nije roman o podmornici. sve zabilježiti i zbog oduševljenja mnoštvom novih otkrića ne osjeća nostalgiju niti želju da pobjegne.sahiba. Bio je visok. postala njegovo prokletstvo. čelo mu je odavalo visoke misli i veliku otvorenost. Profesor Pjer Aronaks francuski je prirodoslovac i svjetski poznat stručnjak čije je znanstveno mišljenje bilo presudno za pokretanje ekspedicije. Nema spoznajemo u različitim situacijama: kad spasava siromašnog lovca na bisere. koji je poginuo u ratu s Englezima 1799. buntovniku. Vrstan je poznavalac tehnike. vladara posljednje slobodne države na jugu Indije. sanjalici. Nisam mogao da ocijenim da li je imao 30 ili 50 godina. kopna. fizike i drugih nauka. kad tuguje za poginulim članovima posade.

smiren i praktičan. Imala je velike sličnosti sa verneovom podmornicom u romanu. Radi sve za dobrobit svoga gospodara. Kako je moderna znanost i tehnologija jako nadmašila Verneova predviđanja ta nam tvrdnja može biti malo neuvjerljiva. Događaje u romanu pisac je poredao kronološki. čovjek koji voli slobodu. Za razliku od mnogih prijašnjih autora on je u svojim romanima težio tome da se sve zasniva na znanstvenoj podlozi i da je sve to moguće u bližoj budućnosti. prostranstva. Flamanac Conseil profesorov sluga. Moramo napomenuti kako je u Francuskoj sagrađena prva prava podmornica 1899.savjet. Nagao je. U školskom lektirom izdanju roman je skraćen kako bi bio pristupačniji mlađem čitatelju jer originalan tekst sadrži mnoge pojmove iz zemljopisa. Tako je u romanu predvidio izgradnju podmornice. no strast za znanstvenim spoznajama ne želi pretpostaviti čovječnosti. Zanimljivo je to što nam sam 13 . (fran. pa na koncu odluči pobjeći sa svojim prijateljima.fantastične književnosti. reklo bi se daje hladan i bezosjećajan. Čezne za rodnim krajem. savjetnik). kemije i fizike. Ned Land prostodušni je Kanađanin. Kompozicija i vrsta djela . svoje zapise s putovanja iznijet će javnosti jer smatra da znanstvene spoznaje nisu vlasništvo jednog čovjeka već općeljudsko dobro. mogući način njenog pogona i mogućnost iskorištavanja podvodnog svijeta. a prijao bi mu i obrok sa životinjskim mesom. ali ne . odan je. Naravno. Boravak likovana podmornici pisac nam prikazuje kao epizode putovanja oko svijeta. u vremenskom slijedu od saznanja o pojavljivanju nemani.on je svoj skromni život podredio služenju jednom velikom čovjeku.Profesorov je glavni pokretač znanstvena znatiželja. lov i guši se uzatvorenoj podmornici. godine. ne nose ga znanstveni motivi već želja za slobodom te uporno planira bijeg. On je oličenje životne vitalnosti.20 000 milja pod morem je znanstveno fantastični roman. Osim toga nagomilani su i opisi i nabrajanja o životinjskim i biljnim vrstama koji odvraćaju pozornost čitatelja. dolaska likova na podmornicu pa sve do njihovog bijega. a svako poglavlje nosi naslov u kojem je sažeta glavna tema poglavlja. Ali činjenica je da mnogi danas upravo Julesa Vernea smatraju začetnikom znanstveno . conseil .

a "gutali" su ga i stariji. među njima znanstvenici i istraživači isticali kasnije da su za svoja djela i pothvate nalazili poticaje u knjigama nadahnutoga Izmišljatora. Mnogi su veliki ljudi. koji se igraju naračunalima. 14 . Napokon.završetak romana ne daje pravi odgovor o sudbini Nautilusa nego ostavlja mogućnost nastavka priče o kapetanu Nemu.od raskošnih reprint izdanja (ponovljeno tiskanje prvotnog ili starijeg izdanja istog naslova) do jeftine džepne knjige ili školske lektire. onima koji ga ispraćaju i oduševljeno mu mašu. Zaključak .To me Jules Verne vodi. admiral se obraća riječima . To nisu bile samo njegove zablude. Spomenimo da su neki njegovi romani tiskani najprije u nastavcima u podliscima dnevnih novina kako bi bili dostupni širem čitateljstvu. možemo se zapitati kako i koliko današnji tinejdžeri. Godine 1929. u trenutku kad polijeće zrakoplovom na Južni pol. već i zablude njegova vremena. međutim time njegova zasluga promicatelja znanosti nije umanjena. Među njima je i slavni američki avijatičar i istraživač admiral Richard Byrd.osamdeset godina nakon piščeve smrti njegova djela se tiskaju posvuda i u najrazličitijoj opremi . doživljavaju već pomalo naivan i zastarjeli svijet Vernovih junaka? Odgovor je: . Vernea su odmah sa oduševljenjem prihvatili mladi čitatelji.U njegovim romanima naći ćemo pogrešnih mišljenja i netočnih podataka.

Imao je osjećaj da je njegov životni poziv uhvatiti tu neman. Conseil je bio spretan i hladnokrvan. trgovce. profesor nikako nije mogao odbiti ovu ponudu. Kako gospodin zapovijeda Iako se tek vratio s napornog puta. Nakon nekog vremena plovidbe i neuspjelom potragom. što je dovelo do velikih oštećenja broda. dok su drugi bili uvjereni da je to neka golema neman. a ponekad je i svjetlucalo. dogodila se nesreća parobroda “Scotie”. pripovjedač ove priče. drugi da je riječ o podmorskom brodu koji se mogao brzo i lako kretati. Bilo je veće i brže od kita. Naime. Situacija je eskalirala kada se jedan prekooceanski parobrod. Pierre Aronnax odlučio je dati izjavu za New York Herald kao profesor Pariškog muzeja i autor knjige “Tajne velikih morskih dubina”. nije postojao nitko tko bi mogao posjedovati takav brod. ali i vlade država. Pretpostavke su se svele na dvije ideje. profesor Aronnax. Budući da je zbog neobjašnjivih nesreća stradavao prekooceanski promet. Za i protiv Za to vrijeme. Bio je jako vrstan u svrstavanju u prirodopisu. ratnom brodu kojega su nazvali “Abraham Lincoln”. Tamo ga je poslala francuska vlada jer on je bio profesor prirodopisa u Prirodoslovnom muzeju u Parizu. “Scotia”. spreman za svaku službu. 15 . Druga mogućnost nije bila baš uvjerljiva jer prema istraživanjima. njegov vjerni sluga koji je uz njega bio već deset godina. Bilo je teško odrediti o čemu je riječ. Poslali su zapovjednika Farragutu na veoma brzoj fregati.Kratak sadržaj Lutajući greben Još uvijek se dobro pamti neobična pojavu iz 1866. Nekima se činilo da je možda u pitanju lutajući greben. Jedni su vjerovali da je riječ o nemani. Upravo kad se pripremao na povratak u Pariz. profesor je dobio poziv da se pridruži ekspediciji. upravo se vraćao s istraživanja koji su se održavalo u Nebraski. dugog. Na njegovim istraživanjima uvijek ga je pratio Conseil. mornare. godine koja je uznemirila sve kapetane. sudario s tim nepoznatim predmetom. Profesor je vjerovao da je riječ o golemom kitu jednorogu. brzo se formirala ekspedicija koja je trebala ići u potragu za tom nemani. vretenastog oblika. Zaključak je bio da je ovdje riječ o morskoj životinji neobične snage. nekoliko je brodova na moru susrelo nekakav neobičan predmet ili biće.

imali su na brodu i Neda Lamberta. profesor je primijetio da Ned na vjeruje da je ovdje riječ o kitu. Svjetlost je imala jedno žarište. tri tjedna nakon isplovljavanja. jedino je Conseil ostao ravnodušan. Pierre ga je ovaj put ipak pitao želi li ići s njim jer se radilo o opasnoj ekspediciji. Tijekom jednog razgovora. pa je ponudio dvije tisuće dolara onome tko prvi ugleda životinju. a po rubovima je postupno opadala. Zanos je uhvatio i profesora. iako je Ned znao ponekad biti naprasit i mučaljiv. Pokušao je uvjeriti profesora u svoju teoriju. Profesor je primijetio da je fregata postala lovina. ali neman je bila brza i bez poteškoća ih je sustizala.Profesor ga je pozvao da spakira stvari potrebne za put. Ned Land Kapetan Farragut bio je jako dobar pomorac. Iako se gotovo uvijek podrazumijevalo da Conseil ide s profesorom. Životinja je krenula prema fregati pa je kapetan izdao naredbe da se brod pokrene. Tada su začuli povik Neda Lamberta koji je ugledao dugo traženu neman. s koje se možda neće vratiti. Stvari su ubrzo bile spremne za put. Bilo je mračno i profesoru je bilo čudno da je Ned uspio išta ugledati. Zaustavili su strojeve i pustili da brod plovi snagom zaleta. umjesto lovac na neman. Punom parom Odmah su svi poskočili. Profesor i Ned postali su jako dobri prijatelji tijekom putovanja. u njihovom malom stanu i u muzeju. Kapetan Farragut obećao im je da će krenuti kući ako ne ugledaju ništa u sljedeća tri dana. ali neuspješno. Brod je bio vrhunski opremljen spravama koje će im biti potrebne za hvatanje nemani. Također je bio uvjeren da se ovdje radi o nemani. Uz sve to oružje. Imao je oko četrdeset godina i bio uočljive visine i izgleda. bilo im je dosta potrage. Posada je jedva čekala isplovljavanje fregate kako bi uhvatili tog jednoroga i raskomadali ga na palubi. što joj je i bila 16 . No kasnije se i sam uvjerio – nedaleko od broda izgledalo je kao da je more odozdo osvijetljeno. Posada je već postala nervozna i nestrpljiva. Kanađanina koji je bio kralj svih harpuna. Profesor i Conseil su stajali na palubi i razgovarali o tome da su već mogli biti u Francuskoj. Na sreću Prošla su tri mjeseca otkako se fregata Abraham Lincoln otisnula u potragu za nemani. Conseil je upravo govorio kako će im se sigurno smijati jer se Pierre kao znanstvenik nije trebao izlagati ovoj potrazi. Conseil je poručio da ide ondje gdje i gospodin. Uvijek mu se obraćao u trećem licu jer je uvijek pazio na formu.

da bi se ujutro. Išli su toliko brzo da je postojala opasnost od eksplozije. ali životinja se i dalje držala. pokušao je locirati fregatu. Conseil je zadnjim snagama pokušao dozvati pomoć i tad im je neki glas odgovorio. ali svjetlost se ponovo pojavila. Ned Lambert uzeo je harpun i naciljao. Mobilis in mobili (pokretno u pokretnom) Odvukli su ih u nekakvu tamnu prostoriju i zaključali. a pred jutro se podigla jedna ploča. Neman koja ih je proganjala bio je nekakav podmorski brod. Profesor ga je smirivao kako ih Ned ne bi dodatno izložio opasnosti zbog svoje naprasitosti. ali su se mogli nadati da će poslati čamce. Profesor je već bio na izmaku snaga pa ga je Conseil gurao prema nečemu što je izgledalo kao da je nakratko izronilo iz vode. Proveli su cijelu noć na stroju. Stigla je noć. što znači da ne mogu više upravljati brodom. čuo se udarac kao da je pogodilo nekakav tvrd predmet. kako se čini. Stigli su do Neda koji je također bio izbačen s fregate. ponovo pojavila. nije znao o kakvoj je životinji riječ i ako je električna.namjena. Ugasili su strojeve i tiho joj se približili. Kapetan je izdao naredbu da krenu prema nemani. ali ona bi se uvijek izmaknula taman toliko da im bude izvan dohvata.m Profesor nije stigao pronaći oslonac pa je završio u moru. Dočekao ih je na nemani koja je bila sačinjena od čeličnih limova. a zatim su nastavili plutati. ali onda je nestala. Conseil je poručio da na nju nikako ne mogu računati jer je prije skoka čuo kako viču da su vijak i kormilo razbijeni. Kada je pogodio cilj. ali ona se odmicala od njega. Izašlo je pet ljudi s maskama na licu koji su ih odvukli u unutrašnjost stroja. U jednom trenutku upalila se 17 . Potjera je trajala gotovo cijeli dan i kod posade se javio osjećaj gnjeva. a fregatu su pogodila dva velika stupa vode. Životinja ih je neko vrijeme pratila. predstavlja jako veliku opasnost. Pomogli su jedan drugome skinuti odijela koja su ih vukla prema dolje. nakon što je svanulo. pa je profesor pomislio da je ekspedicija gotova. Dohvatio ga je Conseil koji je skočio u vodu kada je vidio da je profesor upao. Nakon toga svjetlo se ugasilo. Ned je bio strašno ljut i već je pripremio nož kako bi napao prvu osobu koja uđe kroz vrata. Kit nepoznate vrste Iznenadni pad uplašio je profesora. Kad je došao k sebi. Povikao je “u pomoć”nekoliko puta. No. Iako se fregata odmicala. Na straži su ostali sve do jutra. kapetan je bio oprezan. ali odijelo mu se sljepilo uz tijelo i počelo ga vući u dubinu. ali brzo se snašao jer je bio dobar u plivanju. u slučaju da primijete da ih nema na brodu. Nisu mogli računati na fregatu jer je ona sad ovisila o vjetru.

Profesor im se obratio na francuskom. Ubrzo je osjetio svježi morski zrak kako ulazi u prostoriju. Smatrao je dostatnim da se prema njima postavi djelomično kao prema neprijateljima. Dvojica muškaraca su izmijenila nekoliko riječi i napustila prostoriju. Dugo se dvoumio oko toga što će s njima. svladao ih je umor te odluče spavati. njemački i latinski. Gnjev Neda Landa Profesor se prvi probudio. a profesor zatim na latinskom. Dok su Ned i Conseil spavali. Morski čovjek Bio je to zapovjednik broda. Rekao im je kako savršeno razumije francuski. Osjetio je da teško diše. ali ni to nije rezultiralo uspjehom. Nakon što su se najeli. ali nije im ništa odgovorio tijekom prvog susreta jer je morao razmisliti što će učiniti. Profesor se pozvao na društvene zakone. Poznat mu je rad 18 . Ponudio im je slobodu kretanja broda i proučavanja što se na njemu događa. Razmišljao je o mogućnosti da ostanu tako neko duže vrijeme i to mu se nije nimalo sviđalo. ispričao im je što im se dogodilo. Zapovjednik planira još jedan put oko svijeta pod vodom. Ipak. ali neće ga moći napustiti. potrošili su veći dio kisika tijekom noći. Osjetio je da se brod lagano ljulja pa je pretpostavio da su izronili na površinu. No obećao im je kako će vidjeti ono što nisu mogli ni zamisliti. Pogledao je stjuarda i time mu dao znak da može napustiti prostoriju. osjetilo se da je zapovjednik uzrujan jer su ga toliko proganjali. engleski. a na nogama su imali mornarske cipele načinjene od tuljanove kože. Obojica su zračila sigurnošću i samopouzdanjem. ali zapovjednik mu je poručio kako je on prekinuo svaku vezu s ljudskim društvom. no zaustavile su ga riječi na francuskom koje su ga pozvale da se smiri. Ned se bacio na njega i počeo ga gušiti. ali izgledalo je da ga nisu razumjeli. Na glavama su nosili kapu od krzna morske vidre. Ned i Conseil su se uskoro probudili.svjetlost i uskoro su se pojavila dva čovjeka. Ned Lambert je ponovio cijelu pripovijest na engleskom. Unatoč tim riječima. onoliko koliko se sjećao iz škole. Profesor je s nestrpljenjem iščekivao sljedeće riječi. kad je stjuard ušao u sobu. Aronnax je razgledao prostoriju u koju su ih zatvorili. Povjerovao je u njihovu ispovijest i siguran je da su nehotice završili na njegovu brodu. ali i dalje ništa. Ned je bio gladan i spreman na borbu kako bi preuzeli brod. Nakon toga stigao je stjuard koji im je donio odijela i postavio stol za tri osobe. Sporazumijevali su se nekim nepoznatim jezikom. Conseile je pokušao na njemačkom. Već su mislili da će ih ostaviti ondje da umru od gladi.

Zatim je kapetan pozvao profesora na obilazak broda. Poručio mu je kako će skupa istraživati vodeno prostranstvo. koja Nautilusu daje toplinu. umivaonik i ostalo pokućstvo. Knjižnica je bila veća od njegove u muzeju.profesora i djelo o velikim morskim dubinama. sekstant za mjerenje visine sunca i dalekozori za dan i noć. Elektricitet omogućuje da na okrugloj ploči vidi brzina podmornice. Sve elektricitetom U dvorani i kapetanovoj sobi nalazile su se mnogobrojne sprave koje su mu omogućavale upravljanje podmornicom. U tom muzeju nalazili su se i mali kipovi kopije. ono što je taj brod pokretao jedna je posebna sila – elektricitet. Morska dobra i životinje također koriste i za izradu odjeće te svega ostaloga. kapetan mu je pričao kako svu hranu nabavljaju iz mora. Bio je tu toplomjer koji je pokazivao unutrašnju temperaturu. Knjižnica je profesoru bila slobodna za korištenje kad god to poželi. higrometar za stupanj vlažnosti atmosfere. Taj njegov elektricitet nije doduše onakav kakav svatko poznaje. Nautilus Kapetan je odveo profesora do privatne knjižnice koja je bila poprilično impresivne veličine. Objasnio je kako sve dobiva iz oceana pa tako i električnu energiju. 19 . zatim barometar za tlak zraka. Profesor je pretpostavio da se tu nalazi šest do sedam tisuća svezaka knjiga. sobu za posadu i na kraju stigli do strojarnice. porijeklom iz mora. Zatim su se smjestili u kapetanovu sobu. Dok je profesor objedovao. koja je bila odmah pokraj. No. svjetlost i pogon. Svaka prostorija imala je nepropusnu pregradu. a profesor je otišao s kapetanom Nemom. Kapetan je odveo profesora do njegove sobe koja je izgledala raskošno. Imala je krevet. između kojih je stajalo staro oružje. U ostalim dijelovima dvorane nalazili su se jedni od najdragocjenijih proizvoda. koje su bile umanjena verzija velikih mramornih i brončanih skulptura. U sredini prostorije nalazio se vodoskok. Prošli su kroz kuhinju. a vrata su bila postavljena gumenim brtvama koja su se nepropusno zatvarala. Kapetan ga je ispravio i naveo da posjeduje dvanaest tisuća svezaka. Zatim ga je kapetan odveo do velike dvorane u kojoj je bilo obješeno oko trideset vrhunskih slika. kompas za kurs. Stjuard je pozvao Conseila i Neda do njihove kabine gdje je spreman obrok.

Misli mu je prekinuo pogled na geografsku kartu svijeta. Zatim začuju neobično šuštanje i ugledaju ploče koje su se micale sa strane podmornice i tako otkrivale staklene ploče kroz koje se moglo vidjeti morsko prostranstvo. Profesor je bio zaokupljen mislima o neobičnom kapetanu. Profesor se nadao da će ga kapetan posjetiti. Pismeni poziv Sljedeći dan probudili su se nakon dvanaest sati spavanja. Svaki dio imao je drugačije porijeklo i naizgled drugačiju primjenu. a brod je izgradio u potpunoj tajnosti. No. ali nije se pojavljivao.Nekoliko brojeva Profesor se divio tom čudesnom brodu. barem ne o pitanjima koja su ih najviše zanimala. napustio je profesora koji se sada mogao početi baviti svojim istraživanjem. Promatrao je kartu i razmišljao o pet glavnih struja koje prolaze kroz oceane. koja ga je navela da se posve odrekne ljudi i civilizacije. Na preporuku profesora. Profesoru su se u dvorani pridružili Conseil i Ned Land. Kapetan je učio u Parizu. što je značilo da je kapetan bio izrazito bogat. Ned je pokušao izvući nešto iz profesora. Čitava izgradnja broda koštala je oko četiri do pet milijuna funti. uz sve te lijepe prizore i redovitu hranu. Nisu se mogli prestati diviti tim prekrasnim prizorima i ribama. U jednom trenutku svjetla se naglo ugase i obavije ih tama. Tom strujom plovio je Nautilus. Zanimalo ga je koje je narodnosti i što je potaklo tu njegovu mržnju prema čovječanstvu. Nakon što je kapetan odradio sve potrebno. Jedna od njih zove se Kuro Šivo ili Crna rijeka koja teče duž obale Azije. ali ni on sam nije znao puno. on i njegovi radnici spalili su svaki mogući trag izrade. 20 . tako da ništa nije bilo sumnjivo dok ga je gradio. Profesor je primijetio da kapetan osjeća veliku ljubav prema tom svom izumu. U kapetanu se mogao vidjeti ponos dok je pripovijedao o sigurnosti podmornice. složili su se da se nisu mogli potužiti na ovakav život. Gradilište je smjestio na nekom pustom otoku koji se nalazio usred oceana. Crna rijeka Izronili su na površinu kako bi procijenili točan položaj i tako odredili smjer putovanja. Conseil se odmah primio posla i počeo razvrstavati životinje koje su se tamo nalazile i to u velikom broju. Nakon što je brod bio gotov. Londonu i New Yorku. Tog dana profesor je počeo pisati dnevnik kako bi vjerno zabilježio sve što se događa.

Putnici su vrijeme najradije provodili promatrajući predivne prizore mora kroz staklene ploče. Profesor je već pomislio da više neće ni vidjeti kapetana. Odlučili su odnijeti još plodova na brod kad se budu vraćali. s pretpostavkom da će dobiti 21 . časnik bi izašao. Nekoliko dana na kopnu Stupili su na kopno nakon gotovo dva mjeseca plovidbe.Rano ujutro 11. ali 16. zbog čega profesor na kraju odbije poziv. Profesor se pitao hoće li ta godina biti vrijeme kada će se osloboditi iz ovog zatvora ili će nastaviti ovo iznimno čudno putovanje. Ned je odmah srušio nekoliko plodova s kokosova stabla. Zbog toga su morali obući ronilačka odijela. Ned Land nije bio toliko prilagodljiv cijeloj situaciji. Nedostajali su mu meso i vino i često je razmišljao o bijegu. jer je bio siguran da će je pronaći na otoku. nasukali su se ne jedan od koraljnih grebena. Za pet dana Mjesec će biti pun i plima će im tad pomoći da se brod oslobodi kako bi mogli nastaviti putovanje. Nedugo nakon što su ušli u prolaz. Kapetan Nemo pozvao je profesora i njegove prijatelje na lov u šumama otoka Crespa. studenog ga je dočekalo pismo u sobi. Nautilus je i dalje nastavio svoje putovanje. blizu Australije. Conseil i Ned zamolili su kapetana za dopuštenje da posjete otok koji se nalazio u njihovoj blizini. Profesor se popeo na palubu kako bi uživao u suncu i svježem zraku. nekoliko je trenutaka dalekozorom promatrao obzor i zatim se vratio u podmornicu. izašli su na površinu oceana kako bi zamijenili kisik. Ned je svom snagom veslao do otoka kako bi došao do mesa divljači. Torresov prolaz Prošla su već dva mjeseca otkako su se upustili u podmorsko putovanje. kako bi se napili kokosova mlijeka. Ned se odmah obradovao šumama i mesu divljači. no ispostavilo se da je tu riječ o morskim šumama. Conseil nije bio siguran što bi radije htio. Podmornica je ušla u vode Melanezije u zapadnom dijelu Tihog oceana. Profesor. Taj prolaz glasio je kao izrazito opasan jer je bio pun grebena. ali i zbog divljih stanovnika koji dolaze na obale. studenog. Kapetan nije bio nimalo zabrinut oko razvoja događaja. Došla je i Nova godina. Tako je prošlo pet dana. Nadao se da će tamo zateći kapetana. izvršio istu radnju i vratio se u unutrašnjost. Dani su prolazili i na brodu je bilo sasvim ugodno provoditi vrijeme. Sve je bilo okruženo zelenilom. U dva dana su preplovili Koraljno more i zatim su stigli na obalu Nove Gvineje. Na palubu je izašao kapetanov časnik. ali je znao da im se više nikada neće pružiti ovakva prilika. Kapetan je planirao ući u Indijski ocean kroz Torresov prolaz. Profesor bi se svaki put popeo na palubu.

Nije mogla letjeti. pa je profesor provukao mrežu potegaču kroz vodu. Uostalom. Profesor je obavijestio kapetana Nema o razvoju događaja. prema njima doleti kamen. rukama uspio uhvatiti jednu rajsku pticu jer se bila opila od soka oraščića koje je pokljukala. meso je bilo ukusno. Kapetan Nemo nije bio nimalo zabrinut. Odmah ju je očistio i pripremio rebarca za večeru. Iako su ih gađali kamenjem i strijelama. Puna dva sata hodali su šumom u potrazi za divljači i povrćem. Na kraju je Conseil uspio pogoditi goluba i jednog grivnjaša. Nastavili su dalje s potragom.dopuštenje kapetana za to. Sva trojica su odmah poskočila i krenula prema čamcu. Oko pet sati navečer vratili su se u brod i tamo ih je dočekala večera. Pronašli su krušno drvo koje je raslo u dijelovima gdje ne uspijevaju žitarice i davalo je plod osam mjeseci u godini. a uz malo muškatnog oraha. Ned nikako nije htio ostaviti hranu pa je trčao sa svinjom i klokanima u rukama. S obzirom na to da se nisu susretali s ovakvom vrstom broda. Ned se oduševio nakon što je ugledao stablo. nisu ni primijetili da se Nautilusu približilo dvadesetak piroga. Conseil je. Tamo ih nitko nije dočekao. što se njega ticalo. ne bi joj ništa mogli učiniti. na veliku Nedovu žalost. Sljedeći dan su se vratili na otok jer još uvijek nisu pronašli nikakvu divljač. Uspjeli su skupiti veliku količinu banana. Sljedeće jutro. Više se nisu vraćali na otok. ovi divljaci nisu se puno razlikovali od ostatka ljudi. 22 . Zatvorili su okna i otišli na počinak. Ned ja naposljetku uspio pronaći i usmrtiti divlju svinju. Ned je pripremio hljebovca. Nekolicina njih iskoristila je nizak vodostaj pa su se preko grebena približili podmornici. Papuanci su bili oprezni. na veliku profesorovu radost. Dok su bili zaokupljeni lovom. ali on nije bio zabrinut. a skoro ni hodati pa su je pustili da se malo odmori. Kraj obale su naišli na sago-palme koje su bile vrijedne kao hljebovac. ali primijetili su da je brod nepomičan. da bi ga mogli ponijeti sa sobom na brod i skuhati po potrebi. profesor je izašao na površinu i na obali ugledao oko pet stotina domorodaca. sve i da dođu do podmornice. Bilo je kasno pa su se zaputili prema čamcu. Ubrali su hrpu plodova kako bi Ned umijesio tijesto od njihove jezgre. što ih je ohrabrivalo. Odmah je ubrao nekoliko plodova i pripremio ih na žaru. Munja kapetana Nema Ned je pripremio vrhunsku večeru i upravo kad su počeli s objedom. Nabrali su također mango i ananas. Stigli su na brzinu se ukrcati na čamac i otploviti do broda. Primijetili su ih domoroci. što im je donijelo pravog mesa. Okusom je podsjećalo na artičoku. Profesor je brzo otrčao do kapetana koji je svirao orgulje.

Nakon obroka. Nakon nekog vremena. kako bi i sam provjerio o čemu je riječ. Nažalost. ali ovaj put rekao je nešto drugo i na palubi se odmah pojavio kapetan. Nautilus je bez poteškoća isplovio. Uzeo bi koju knjigu. zaspali su i probudili se u svojim krevetima. Ni oni se ničega nisu sjećali. Izgledao je umorno i zabrinuto. Profesor je objasnio kako je neko vrijeme radio u bolnici prije nego što je završio u muzeju. Profesor je izašao na palubu gdje su ga dočekali Conseil i Ned. Zanimalo ga je da li je profesor i liječnik. Ned je odmah zaspao. Na stolu ih je dočekala večera. Inače bi uvijek izgovorio istu rečenicu i spustio se u podmornicu. Profesoru je bilo neobično da su tako brzo zaspali. Sve se odvijalo kao i inače. ali bi je odmah vratio nazad. Carstvo koralja Sljedeće jutro probudili su se svatko u svojim kabinama. ali je tada i on sam osjetio snažan i nepodnošljiv umor. Aegri Somnia (bolestan. Zatvorili su ih u prostoriju u kojoj su bili prvi dan nakon što su otkrili Nautilus. težak san) Vrlo brzo su se putnici vratili uobičajenim aktivnostima i životu na brodu. a pritom se prepirao s kapetanom.Sljedeće jutro otvorili su okna. Poslijepodne se profesor bavio svojim bilješkama. pacijentu nije bilo pomoći. siječnja profesor je izašao na palubu. Kapetan Nemo ga je upitao bi li htio pomoći jednom od njegovih ljudi. pa su se uputili prema kabini. a nekoliko domorodaca je pokušalo ući. Na krevetu je ležao čovjek od četrdesetak godina. Prvi časnik pogledavao je prema obzorju i hodao gore dolje. kad mu je u sobu ušao kapetan. Nakon što su Papuanci u strahu pobjegli. Sljedeći dan na palubi je profesora dočekao kapetan i upitao ga je li za još jednu 23 . Zaustavio ih je elektricitetom nabijen metalni kabel. Profesor se nije pokušao prepirati već je otišao u kabinu Conseila i Neda kako bi im prenio vijest. Imao je veliku ranu na glavi i lubanja mu je bila razbijena. Nervozno je hodao po sobi. a kapetan se uspio suzdržati. Profesor je primijetio da je prvi časnik uzrujan. Profesor je otišao po svoj dalekozor. nestalo je svjetla. upravo kada je prvi časnik mjerio satni kut. obratio se profesoru. ali kapetan ga je u tome spriječio i pomalo oštro mu objasnio da će morati zatvoriti njega i njegove prijatelje na neko vrijeme. 18. a ubrzo i Conseil. Obavijestio je kapetana da će za neka dva sata umrijeti. Sad je bio siguran da su im u hranu stavili nekakvo sredstvo za uspavljivanje.

28. Profesoru je vrijeme brzo prolazilo. ali Manarski zaljev kod Ceylona bio je najbolji. Kapetan je poručio profesoru da će sutra ići u lov na morske pse. Neko vrijeme pratili su ih morski psi. Kapetan je obećao pokazati profesoru Aronnaxu nalazišta bisera po kojima je otok bio poznat. a tamo su ih već čekala 24 . bio je siguran da bi i on htio pobjeći u jednom trenutku. Način na koji je to kapetan tako olako izjavio bio je neobičan profesoru jer ipak su to morski psi u njihovoj prirodnoj okolini. tako da neće sresti druge brodove na tom mjestu. Dane je provodio na palubi. u promatranju prizora mora kroz okna dvorane i čitajući razne knjige koje su se nalazile u kapetanovoj knjižnici. Biser od deset milijuna Sljedeće jutro. Još jedan prijedlog kapetana Nema U podne. Ispostavilo se da je Ned oduševljen idejom. Profesor se ponadao da će Conseil odbiti takvu ponudi pa niti on neće morati ići na taj suludi pothvat. Oni su zapravo bili zarobljenici. a ni Conseilu to nije predstavljalo nikakav problem. Dio puta prijeći će čamcem jer je tako jednostavnije. uživajući u svježem oceanskom zraku. Također je razmišljao o njihovom trenutnom statusu. profesora je probudio stjuard koji ga je uputio kapetanu Nemu. veljače. Kapetan ih je odveo u carstvo koralja. podmornica je izronila pored otoka Ceylona. Indijski ocean Profesor je razmišljao o kapetanu i njegovim neobičnim postupcima. na donjem kraju Indijskog poluotoka. Doduše.podmorsku šetnju. Nije mogao odlučiti što bi mislio o njemu i njegovim pothvatima. Biseri se skupljaju na još nekoliko mjesta. a nažalost nisu bili ni dobro plaćeni. Biseri se inače skupljaju tek u ožujku. Sve je bilo spremno. Iako je bio oduševljen čudesima koja su dosad vidjeli. na Nedovu razboritost i nije baš sa sigurnošću mogao računati. ali podmornica bi tada ubrzala i vrlo brzo i lako ih se riješila. Stigli su u mliječno more gdje se ocean doimao kao da je od mlijeka. Nije mu bilo svejedno i nikako nije mogao izbaciti njihovu golemu čeljust iz svojih misli. tako da profesor na kraju nije imao izbora. Mnogi skupljači bisera ne dožive duboku starost zbog zahtjevnog posla. Ondje su pokopali mornara koji je sinoć preminuo. ali ih svi iz pristojnosti zovu gostima. Profesor je objasnio Conseilu da je tu riječ o bjelini koja potiče od praživotinja koje su svjetlucave i međusobno se slijepe u prostoru od nekoliko milja.

Kapetan Nemo najavio je da će prekosutra biti u Sredozemnom moru. Podmornica je uplovila u Crveno more. Ići će ondje gdje kapetan odluči i oni nisu mogli poduzeti puno u vezi toga.ronilačka odijela. Ipak je Nautilus stoljećima ispred svog vremena. gdje je kapetan isti tren počeo oživljavati nesretnog ronioca. vratili su se u Nautilus. Unutar špilje ugledali su ogromnu školjkaču. Nakon što su se spustili u dubine. ali baš kad ga se spremao ugristi kapetan Nemo krene na njega i njihova borba započne. No. Na kratak izlet u morske dubine išli su kapetan Nemo. Obje školjke mekušca bile su malo odškrinute pa je kapetan stavio bodež među njih kako se ne bi zatvorile. Ned je napomenuo kako su na Nautilusu već tri mjeseca. ali profesor je znao jednako koliko i Ned. ali tada uskoči Ned Land i harpunom pogodi psinu u glavu. U jednom trenutku. ostali su u čamcu. Odmah su obukli ronilačka odijela kako bi zaronili. Crveno more Nautilus se sutradan uputio prema Omanskom moru. ronilac se zaustavio i krenuo hitro prema površini. svi su ga spremno pratili. Kapetan je pružio profesoru nož u slučaju susreta s morskom psom. Nakon što se ronilac oporavio. Ostatak Nautilusove posade koja ih je pratila. potrajat će još prije nego nastane replika ove podmornice. Napao je ronioca. ali profesor je odgovorio kako je njemu lijepo na ovom putovanju i kako bi mu bilo žao kad bi se sada završilo. Nažalost. Neda je zanimalo kamo se kapetan uputio i što je naumio za njihovo putovanje. Imaju još toliko toga za vidjeti. Kapetan je komentirao da su povjesničari smatrali kako je Crveno more strašno opasno. Unutar njih nalazio se biser veličine oraha. za to nije bilo mnogo vremena jer se kapetan Nemo uputio prema špilji. ukrcali su se na ribarev čamac. Conseil i Ned. Kapetan Nemo brzo otpliva do ronioca koji se nije mogao dići do površine jer je bio zapetljan u uže. što profesora i nije posebno utješilo. Kapetan Nemo izašao je na palubu te profesor iskoristi situaciju kako bi izvukao bar nekakvu informaciju o kapetanovim namjerama. Kapetan Nemo počeo je gubiti. Do zatvorenog zaljeva stigli su oko 6 ujutro i odmah bacili sidro. a s obzirom na to da je on jedini znao put. iako nisu znali što točno smjera. profesor. ali oni naravno nisu znali za Nautilus i njegove sposobnosti. Profesor je odmah shvatio o čemu je riječ. ugledali su raskošnu gomilu bisernica koje je Ned odmah počeo skupljati u mrežu. Jedino je kapetan znao za to mjesto i biser koji se tamo nalazio te svake godine sve više i više rastao. Svi su isplivali na površinu. Uskoro su napustili špilju i neko vrijeme promatrali ronioca koji je pokušavao skupiti školjkaše. Sve je bilo pusto jer se biserari na tom području okupljaju tek za mjesec dana. Pojavio se ogroman morski pas. što je profesora poprilično 25 .

Povukla ih je bujica i u Sredozemnom moru su se našli za svega dvadeset minuta. U tom trenutku izašao je kapetan Nemo. 26 . Životinju ozljeda nije usporila. Kapetan je rekao da je meso moronja jako ukusno i cijenjeno te se u Indoneziji poslužuje samo prinčevima. koji su čitavu stvar mirno prespavali. To je životinja koju nikada do sada nije ulovio. Počinje ispod Sueza. On ponekad zna krenuti na napadače i prevrnuti im čamac. Naime. Ned. Primijetio je kako Ned promatra životinju. naglasio je kako taj pokušaj bijega mora biti uspješan. To je životinja koja spada u red sirena. Nije mu bilo jasno kako će u tako kratkom vremenu stići oploviti Afriku i obići Rt dobre nade. Ned je tad iskoristio priliku i pogodi životinju u srce. Lovili su je oko sat vremena. kao da je spavala na površini. Kad su na palubu stigli Ned i Conseil. Arapski prolaz Dok je Nautilus plovio. Ned je odmah pozvao svoje prijatelje u stranu kako bi se dogovorili oko plana za bijeg. Uspio ju je pogoditi. ali harpun nije ostao u tijelu. U jednom trenutku im se učinilo da su ugledali kita. Nakon što je prihvatio činjenicu da se nalaze u Europi. siguran je kako više neće imati drugu priliku. profesor je nadodao kako se ipak nada da se takva prilika neće dogoditi. Ned zabaci harpun. a onda su ih bajke pretvorili u sirene – pola žene pola ribe. ali kapetan mu je objasnio kako će proći ispod. Profesor nije htio dvojici prijatelja uskraćivati mogućnost za slobodom. jer ako im ne uspije. Zabio se u bok čamca i uhvatio za njega zubima. što je znatno olakšavalo Nedu. nisu mogli vjerovati da plove Sredozemnim morem. Ned se odmah ozario. što uznemiri životinju. postoji podzemni prolaz koji je kapetan prozvao Arapski prolaz. a završava u zaljevu Peluzija. ali se začuje nekakvo šuštanje. ali nakon što završe putovanje i vide sve što se može vidjeti u oceanima. ali mu je bolje da ne promaši jer je opasno napasti moronja. dok su prolazili tunelom iz jednog mora u drugo.iznenadilo. ali on sam nije htio napustiti brod. Ovo mu je bila jedinstvena prilika za istraživanje oceana. Životinja se nije micala. Profesor je ipak bio svjestan da bi bilo razborito iskoristiti priliku za bijeg. Rekao mu je da je može pokušati uloviti. ali profesor je objasnio da je riječ o crvenomorskom moronju. Grčki arhipelag Profesor je stajao uz kapetana Nema u kormilarskoj kućici. Profesor je bio siguran da će moći pobjeći. Conseil i profesor su se naslonili na čamac i razgovarali. Iako se složio s Nedom da će iskoristiti situaciju ako im se pruži prilika za bijeg. No. a onda je moronj odlučio krenuti na napadače.

noć je i vjetar puše s pučine. morat će napustiti svoj Atlantik. Profesoru je teško sjela vijest o bijegu. Iako je znao da ništa ne duguje kapetanu Nemo. Profesor će ih pričekati u knjižnici i krenuti na njegov znak. Kapetan će tad vjerojatno i spavati. puni zlata za španjolsku vladu. Kroz sredozemno more za četrdeset i osam sati Ovo poglavlje u kratkim crtama objašnjava što se događa na brodu. Kapetan Nemo ne voli Sredozemno more jer je prenapučeno pa nije toliko slobodan u njemu. Već je pripremio čamac. Zaljev Vigo Ned Land bio je strašno razočaran što su tako brzo plovili kroz Sredozemno more. kako ga je ponekad volio nazivati. Jednog dana ugleda čovjeka kako roni točno ispred Nautilusa. Profesor je nakratko posjetio dvoranu kako bi je posljednji put vidio.Profesor je vrijeme provodio proučavajući ribe koje su se nalazile u tom području. a kapetanovi mornari su tovarili blago koje su na sebi nosili potopljeni galijuni. Nestrpljivo je očekivao znak Neda. Ispričao je profesoru o bitci između englesko-nizozemskih brodova i španjolskih galijuna koja se odvila početkom 18. kad u dvoranu uđe kapetan Nemo. Profesor Aronnax i Conseil vrijeme su provodili u dvorani pred otvorenim oknima. Profesor je sutradan ispričao Nedu i Conseilu o Nikoli i milijunima koje mu je kapetan Nemo predao. čak je uspio nabaviti malo hrane. Odmah je dozvao kapetana Nema. osjećao se kao da će ga razočarati. ali on je mirno odgovorio kako je to Nikola s rta Matapana. Smatrao je kako je ovo povoljna prilika jer plove uz španjolsku obalu. Profesor je osjetio kako se Nautilus spustio na dno oceana. stoljeća u zaljevu Vigo. pa će se naći na središnjim stubama i krenuti. Zatim se okrene i izvadi kovčeg zlata koji je bio namijenjen roniocu. Profesor ga je pokušao utješiti. a Ned zatim objavi kako večeras planira pobjeći. To je poprilično unesrećilo Neda jer mu je umanjivalo šanse za bijeg. Profesor od šoka nije progovorio ni riječi pa Ned nastavi kako je već obavijestio Conseila i kako kreću u devet sati navečer. kako bi proučavali podzemni svijet. Napustit će Nautilus prije nego što je do kraja proveo svoje istraživanje. Upravo sada nalazili su se u tom zaljevu. Razmišljao je što će kapetan misliti o njihovu bijegu. nego na kopnu. 27 . a zatim se vratio u kabinu i obukao toplu odjeću. Jednog dana posjetio je profesora u njegovoj kabini. vrlo odvažan ronilac koji više vremena provodi u vodi.

a kapetan mu je objasnio da se nalaze unutar ugašenog vulkana. ali nije bilo niti jedne zvijezde i noć nikada nije tako mračna. Kasnije je profesor saznao točan položaj broda i saznao da je najbliže kopno udaljeno četiristo dvadeset i četiri milje. Podmorski ugljen Sljedeći dan profesor se probudio u jedanaest sati. Nautilus je još uvijek plovio na deset metara od Atlantide. Kapetan je zaustavio brod baš u trenutku kad su planirali pobjeći. Ronili su već sat vremena. Odveo ga je do ostataka Atlantide. Upalili su se reflektori i profesor je shvatio da se nalaze u špilji. Nakon nekog vremena.Propali kontinent Sljedeće jutro profesora je posjetio razočarani Ned. Tamo su proveli jedan dan kako bi kapetan opskrbio brod. ako obećaju da će sve što su doživjeli zadržati za sebe. Profesor je pretpostavljao da je kapetan Nemo odlučio oploviti rt Horn i vratiti se do južnog Pacifika. možda uspiju uvjeriti kapetana Nema da ih pusti na slobodu. Bili su okruženi morem i nisu mogli ni pomišljati na bijeg. Profesor se nadao da će nagovaranje pomoći. Upravo tu njegovi ljudi rade kao rudari i opskrbljuju brod stvarima koje su potrebne za pogon broda. Profesor je nastavio promatrati prizore morskih dubina i dijelove Atlantide tijekom noći. a kopna nije bilo nigdje na vidiku. Začuo se glas kapetana Nema koji je objavio profesoru da plove pod zemljom. Stigli su do dubine od šesnaest 28 . Kasnije se sreo s Conseilom te mu žustro ispričao sve o sinoćnjem izletu. no Ned je bio bijesan. Okruživalo ih je more. no kad je stigao na palubu dočekao ga je mrkli mrak. Ned je bio ljut zbog razvoja događaja. Kad završe s putovanjem. a zatim su krenuli dalje. Kapetan je odlučio zaroniti u najveću dubinu kako bi mogao provjeriti razlike izmjerenih dubina. u čiju je unutrašnjost prodrlo more. Pomislio je da je krivo procijenio vrijeme i da je još uvijek noć. profesor je otišao na počinak. Profesoru je godio razvoj situacije. To je značilo da više ne mogu razmišljati o bijegu. Sargaško more Nautilus se ostatak putovanja držao sredine Atlantskog oceana. ali Conseil ga je napustio i otišao u svoju kabinu. Čuo je korake na palubi pa je pretpostavio da je Nautilus isplovio na površinu. Profesor mu je ispričao noćašnje događaje. prešli su trinaest kilometara i dno oceana nije bilo na vidiku. U podne su izašli na palubu kako bi provjerili gdje se nalaze. tako da je i Conseil mogao vidjeti dio potonule Atlantide. Ujutro u osam otišao je u dvoranu. Profesora je kasno navečer posjetio kapetan Nemo kako bi mu pokazao morske dubine tijekom noći.

to nikako nije potrebno jer je malo ljudi dovoljno da bi se upravljalo podmornicom. Otrčao je do kapetana Nema kako bi mu dao dopuštenje za lov. Profesor je bio uvjeren da ih nema više od deset. Oko njih su letjele ptice koje su nastanjivale polarne krajeve. Profesor se pitao gdje su to krenuli i kad će se kapetan zaustaviti. Poručio mu je kako neće dopustiti ubijanje radi ubijanja. Profesor je isprva bio sumnjičav. Ledena barijera Nautilus je plovio prema jugu i profesor se pitao koji je kapetanov krajnji cilj. Iako bi prema profesorovoj računici Nautilus mogao primiti više od šest stotina ljudi. Oko sebe su mogli vidjeti plovni led koji je bio dugačak od šest do osam metara. što je Neda približilo njegovu starom načinu života. Profesora je na palubi posjetio kapetan Nemo kako bi mu rekao da planira ići sve do Pola. Ned je bio siguran kako dalje ne mogu. Ned je već plovio po arktičkim morima pa mu ovi prizori nisu bili novina. Uzeli su nekoliko fotografija dna i zatim se munjevitom brzinom vratili na površinu. Smatrao je kako ne može protiv sile prirode. baš toga dana se dogodilo da su zašli među kitove. iako je kapetan sposoban. Jednog poslijepodneva on i Conseil posjetili su profesora u njegovoj kabini. Obojica su bili sigurni da će uspjeti u naumu. Kapetan Nemo se uspješno provlačio kroz male puteljke koji su im omogućavali da putuju naprijed kroz led. ali kasnije je postao uzbuđen jednako kao i kapetan. Ned se pitao koliko ljudi ima na podmornici. Ulješure i kitovi Neda je već ozbiljno počela tištiti stalna zatvorenost u podmornici. ali sada nema opravdani razlog. ali mu nimalo nije smetalo biti dio pustolovine. Život koji su vodili na brodu za njega je bio previše jednoličan. tako da se Nautilus morao zaustaviti usred polja leda. a Conseil je ostao kako bi objasnio profesoru da Ned nije učenjak i on jednostavno ne može provoditi vrijeme proučavajući morske dubine. Ranije mu je dopustio da ubije moranja jer je posadi trebalo svježeg mesa. ali zato su Conseil i profesor uživali u divnim prizorima. 29 . Osamnaestog ožujka ipak su naišli na barijeru. No. Izašli su na palubu jer je podmornica plovila po površini. Ti mali otoci leda postajali su sve češći prizor što su se više kretali prema jugu. Profesor je primijetio da je Nedovo raspoloženje prema kapetanu od tog dana postalo još lošije pa je odlučio pripaziti na njegovo ponašanje. Ned je napustio kabinu. ali kapetan ga je odbio.kilometara. Nalikovali su na grebene.

Profesor je bio uvjeren da neće imati poteškoća pri izvlačenju. Nautilus se zabio u gromadu leda i sada su bili zarobljeni sa svih strana. Može ih zdrobiti led ili će umrijeti kad ostanu bez kisika. Nautilus je bio na dubini od tri stotine i šezdeset metara. U zalihama imaju dovoljno za još četrdeset i osam sati. ali taman dovoljno kako bi se uvjerili da se doista nalaze na Južnom polu. Izašli su na rt i čekali podne. 22. Nautilus se nasukao.Južni pol Nakon nekoliko pokušaja. Profesor je bio silno uzbuđen zbog novog dostignuća. Profesor je provjerio manometar kako bi ustvrdili dubinu na kojoj se nalaze. Bilo je očigledno da je kapetan bio razočaran razvojem situacije. Stigli su do malog otočića. Nisu bili sigurno jesu li stvarno stigli na Pol i morali su pričekati podne kako bi kapetan izmjerio njihov točan položaj. baš kad je započela snježna mećava. Nezgoda ili nesreća Sljedeći dan. Kapetan Nemo i profesor dočekali su podne sljedećeg danu na malom brdu. ali i svega ostalog što je vidio i doživio na ovom putovanju u zadnjih pet i pol mjeseci. jer je bio izrazito 30 . no kapetan je prvo poslao čamac jer se bojao da bi se Nautilus mogao nasukati. Do čekalo ih je široko more i raznolik životinjski svijet u zraku i vodi. Usred noći začuo se snažan udarac i profesor je znao da je Nautilus udario u nešto. Vratili su se na Nautilus. pronašli su led koji je bio dovoljno tanak da se Nautilus kroz njega probije na površinu. počeli su s pripremama za povratak. Možda im se sutra ukaže prilika. Jedan od bregova se prevrtao i u tom trenutku pogodio Nautilus. Nakon nekog vremena pojavio se kapetan Nemo. Otišli su do kapetana koji je rado prihvatio pomoć Neda. ali Suncu nije bilo ni traga. Ned ja zaboravio na sve prigovore i bio je spreman pomoći kako bi se svi skupa izvukli iz ove jako neugodne situacije. ožujka. Bit će dovoljno da se Sunce samo na kratko pojavi kroz maglu. Odlučili su pričekati. Vidjelo se da je uznemiren. Izašao je na hodnik gdje je sreo Conseila i Neda koji su bili jednako zbunjeni. Kapetanovi mornari će u ronilačkim odijelima napustiti Nautilus i pokušati probiti led do površine. Bez zraka Kapetan Nemo objasnio je da postoje dvije opasnosti. ali kapetan ih je uvjerio da im ne prijeti nikakva opasnost. Sunce se pojavilo na kratko. Kapetan Nemo postavio je zastavu koja je označavala njegovo posjedovanje tog dijela zemaljske kugle. ali bilo je teško manevrirati kroz uske prolaze leda.

Odlučili su izbacivati vrelu vodu iz broda kako bi se ugrijala morska voda koja je okruživala podmornicu. rijetko su ga viđali i više nije provodio toliko vremena s profesorom. Danima su profesor. U zadnji tren uspjeli su razbiti led i doći do površine. Izgleda da nitko od posade nije izašao van kako bi uživali u svježem zraku. Profesor je htio još malo razmisliti o svemu tome. Dva dana proveli su na površini kako bi obavili ulov ribe i obnovili zalihe hrane. već su se zadovoljili s kisikom koji im je stizao u podmornicu. Na profesorovo iznenađenje. Slatko su uzdisali svježi zrak. Ned je napomenuo profesoru kako će ga odvući sa sobom ako im se pruži kakva prilika za bijeg. Ako to ne spriječe. vratili su se u podmornicu i sada su mogli osjetiti koliko je ondje težak zrak. ali nažalost. što je bilo dovoljno. Kasnije su saznali da plove na sjever. čiji su dio bili profesor i Conseil. otočja na jugu Južne Amerike. Ned je predložio da pita kapetana misli li on doista njih držati zarobljene do kraja života. Hobotnice Nautilus se počeo udaljavati od američke obale. pogotovo ako se usporedi s čistim zrakom iz sprave za disanje. ostat će zarobljeni. Bilo im je bitno hoće li krenuti u pusta ili prometna mora. Uspjeli su dići temperaturu te vode na jedan stupanj ispod nule. uživajući u senzaciji.vješt s harpunom i trnokopom. To im je onemogućilo bilo kakve mogućnosti za bijeg. bila je to riba iz roda drhtulja. Jedna riba skočila je na palubu i Conseil se zatrčao kako bi je uhvatio. pa ga je dobro stresla. Iako im ništa nije nedostajalo u podmornici. Nakon što su i oni odradili svoj dio. Iako su svi žurno radili na razbijanju leda i dalje im je prijetila nova opasnost – smrzavanje vode oko Nautilusa. Profesor je pretpostavio da kapetan nije htio ući u Meksički zaljev. Prošlo je već šest mjeseci otkako su krenuli na ovo putovanje. Počela ih je hvatati vrtoglavica od manjka kisika. prepričavajući mu čudesa mora. Od rta Horna do Amazonke Ned i Conseil su iznijeli profesora na palubu. Ned se nakon dva sata rada vratio u Nautilus. Ostala su još dva metra leda za razbiti. Navečer ju je iz osvete pojeo. Ned i Conseil razgovarali o njihovim mogućnostima. Sljedeće pitanje bilo je gdje će sada kapetan usmjeriti brod. ali stanje u Nautilusu je bilo iznimno loše. ni u Antilsko more koji su bili ispunjeni otočićima i parobrodima koji njima krstare. i sam profesor je 31 . Sada je izašla nova ekipa. iako nije bila izrazito fina. U zadnje vrijeme kapetan je postao mračnije raspoložen. Prvoga travnja izronili su kod Ognjene zemlje.

Profesor je to i učinio. Postavili su ga 1857. kako se približava Nautilusu. kabel se pokvario. U visini sjeverne Karoline nalazili su se osmog svibnja. Posebno nakon što se kapetanovo ponašanje i raspoloženje toliko promijenilo. Ned se povukao baš kao i kapetan Nemo. Oni nisu raskrstili s ostatkom svijeta. ali razgovor nije dobro prošao. Profesor je još uvijek mogao čuti krik nesretnika koji je zazivao u pomoć. Ovaj put je bio izoliran u omotaču gume gutaperke. ali na kraju su ipak uspjeli poraziti hobotnice. Jedna od hobotnica je zaplela rožnate čeljusti o krila vijka. Kapetan im je poručio da ih nikada ne namjerava pustiti i više o tome nije htio čuti ni riječ. Nautilus se naglo zaustavio.htio u jednom trenutku napustiti brod. 32 . što je značilo mnogo prilika za bijeg. Kapetan je plakao za svojim prijateljem koji je doživio tako strašnu smrt. ali ni to nije uspjelo. ali nakon što su poslali oko četiri stotine brzojava kroz njega. Prošlo je sedam mjeseci otkako su bili u kontaktu s kopnom i profesoru je također postalo teško boraviti na brodu. Pokretač pothvata Cyrus Fields nije odustajao. profesor je htio iskoristiti svoje bilješke i napisati knjigu o moru. Skupio je priloge i izgrađen je novi kabel. što je uništilo svaku nadu u bijeg na obale New Yorka. Na 47⁰ 24’ širine i 17⁰ 28’ dužine Oluja ih je odnijela prema istoku. Kapetana su rijetko viđali nakon toga. i 1858. Kapetan Nemo objavio je kako će sada izaći van i pobiti sve hobotnice. Ned nije mogao podnijeti to da će uskoro proći pokraj njegova rodnoga grada Quebeca. Ned je nagovorio profesora da ode razgovarati s kapetanom o njihovoj slobodi. Uskoro su ugledali još sedam takvih nemani. Profesor mu je ispričao povijest kabla. kao što je to učinio kapetan. Profesor. Profesor je brzo uzeo olovku i krenuo ih crtati. a profesor i Conseil su vrijeme provodili skupa. Uostalom. a nakon toga još i čelični oklop. Morem su kružili parobrodi. dugu oko osam metara. ali Nedove planove je pomrsilo loše vrijeme. Ned i Conseil sastali su se na palubi kad su ugledali ogromnu hobotnicu. pokušali su s novim kabelom. a da se on možda neće moći iskrcati.. preko nje je išao omotač od tekstilnih tvari. Godine 1863. Sukob je bio težak i jedan od mornara je ubijen. Nautilus je nastavljao dalje prema istoku prateći kabel koji je Conseil opazio i isprva pomislio da je riječ o golemoj morskoj zmiji. Golfska struja Prizori koje su doživjeli u sukobu s hobotnicama bili su više nego jezivi.

Prilika im se nije pružila jer se Nautilus spustio dublje u more. Profesor je uskoro saznao kako je kapetan tražio brod Le Marseillais koji je porinut 1762. Ned se povukao u sebe. Jednog jutra profesora probudi Ned i objavi mu kako večeras bježe. Putovali su tako oko dvadeset dana. 33 . a Ned je pretpostavio da je riječ o ratnom brodu. ali nije mogao spavati. Nitko više nije unosio njihov položaj u kartu. Jednog dana čitavo je vrijeme kružio kao da pokušava pronaći određeno mjesto. Tamo ih je dočekala pucnjava. Neda i Conseila u njihove kabine. Još uvijek su ga pratile scene ljudi koji su umirali na onom brodu. Dočekali su deset navečer. tako da nisu znali gdje se nalaze. Profesor se vratio u kabinu i poručio prijateljima da je vrijeme da pobjegnu. Poručio im je da će uništiti brod koji ga je napao te poslao profesora. Profesor je pokušao još jednom uvjeriti kapetana da to ne čini. pa je Conseil na njega pomno motrio. Pogledao je kartu i saznao da su krenuli prema sjeveru. Vratio se u svoju sobu. samo da bi napustili taj brod. Ned je izjavio kako će skočiti u more ako im se brod dovoljno približi i to isto je predložio profesoru. Conseil i Ned već su bili na palubi kad je stigao profesor. Posljednje riječi kapetana Nema Profesor je bio razočaran što je morao prisustvovati toj kapetanovoj strašnoj osveti. već su krenuli na površinu. kao ni njegova prvog časnika. Profesor se provukao kroz knjižnicu i našao prijatelje koji su već bili spremni u čamcu. Ned je upravo htio dati nekakav znak ljudima na brodu da nisu neprijatelji. Kapetana Nema se nigdje nije moglo vidjeti. Vikali su “Maelstrom”. Opalio je top. a izgleda da na brodu nitko ne drži stražu. Upravo kad su se spremili krenuti. Brod se približavao Nautilusu. Ned je već dio hrane prebacio u čamac i bili su spremni riskirati život.Nautilus je i dalje nastavio ploviti prema jugu. Hekatomba Nisu se dugo zadržavali pored potopljenog broda. već o veoma moćnoj podmornici i sada je love po morima. kad je stigao kapetan Nemo i pun bijesa ga spriječio u tom činu. Nekakvo kopno udaljeno je od njih oko dvadeset milja. ali sigurni su da je riječ o ratnom brodu. Pretpostavio je da su ljudi shvatili da nije riječ o nekoj morskoj nemani. Nisu mogli razabrati kojoj narodnosti pripada brod jer nisu podigli zastavu. Bio je dovoljan jedan udarac Nautilusa da uništi ratni brod i ubije velik broj ljudi. ali kapetan Nemo je rekao da je zbog tog broda izgubio sve što je cijenio i volio te sada mora dobiti osvetu. Brod je na profesorovo iznenađenje počeo pucati na njih. začuli su uzvike posade.

Nisu se odmah mogli vratiti u Francusku. pogotovo sada. Vrstan je poznavatelj rodova životinja. Analiza likova Profesor Aronnax – učenjak koji odlazi na razne znanstvene ekspedicije. Bili su u jako velikoj opasnosti. Bio je vrstan lovac na kitove. morali su pričekati parobrod koji je vozio svaka dva mjeseca. za koju je cijeli svijet bio uvjeren da je riječ o životinji. za kojega bi dao i život. samo su se sljedeće jutro probudili u ribarskoj kolibi na Lofotima. ali zasun je popustio i čamac je poletio. Conseil – sluga profesora Aronnaxa. na njegovu veliku radost. barem za profesora Aronnaxa. Profesor je smiren i razuman čovjek. kad su se nalazili u čamcu. ali jednako tako je i lojalan svojim prijateljima. Nakon povratka s jednog dužeg putovanja. koja je odmah očarala profesora. Spreman je suočiti se s bilo kojim razvojem situacije i žrtvovati se za svoga gospodara. Odlučili su ostaviti čamac privezan za Nautilus. Svakodnevno je vodio bilješke o dogodovštinama na Nautilusu. Nisu se sjećali ničega od te noći. Profesor je. Profesor je bio izrazito radoznao i obožavao je pustolovine. Uživa u dugim razgovorima s kapetanom jer mu one potiču razmišljanje. Ned Land – podrijetlom je iz Kanade. Obožavao je loviti i ubijati životinje te mu je posebno nedostajalo meso u prehrani za vrijeme boravka na 34 . u pratnji svog vjernog sluge Conseila. Profesor se nadao da su preživjeli i da dalje plove morima te da se kapetanova želja za osvetom ugasila. Dosta vremena provodi s Nedom te se između njih razvije čvrsto prijateljstvo. Potraga za morskom nemani ga je dovela do kapetana Nema koji je sagradio jedinstvenu podmornicu. Zaključak Pomorsko putovanje je završilo. Svakog dana otkrivao je nove zanimljivosti i čudesa koje more skriva. Conseil posebno vodi brigu o Nedu. Nitko nije znao što se dogodilo s Nautilusom i kapetanom Nemom. Podmornica je bila izuzetna stvar. Hladan je i trezven. pogotovo jer Kanađanin teško podnosi život na podmornici. On je Flamanac izrazito vjeran svom gospodaru. ali ih teško prepoznaje. Conseilu i Nedu. odlučio se pridružiti timu koji je išao u potragu za strašnom morskom nemani koja je tada harala morima. Toliko je distanciran o sebe i svojih potreba da je spreman profesora pratiti bilo gdje te o sebi govori u trećem licu. Neda i Conseila. bio primoran pratiti kapetana Nema i otići na dugo putovanje morskim dubinama. svaku situaciju prima bez panike i emocija.što je značilo opasan morski vir koji se javljao kraj norveške obale.

Postaje jako dobar prijatelj s Conseilom i profesorom Aronnaxom. razuman je i izrazito sposoban. Nedu posebno teško pada život na podmornici i zarobljenost na jednom mjestu. Vrlo često je silovit i nagao u svojim odlukama i prve reakcije na nove situaciju su mu često nasilne. ali unatoč tome. Jednako tako mu je potreban kontakt s prirodom i životinjama. Ned je osoba žive prirode kojoj je potrebno uzbuđenje i akcija. Ned nije učenjak pa mu nije toliko zanimljivo putovanje morima i proučavanje njegovog prostranstva.podmornici. 35 . Često je bio u sukobu s kapetanom Nemom jer mu oduzima ono što mu je najvrjednije – slobodu i život na kopnu.