You are on page 1of 280

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004

Izdavač/Publisher:
Ministarstvo kulture
Uprava za zaštitu kulturne baštine
Ministry of Culture
Department for the Protection of the Heritage

Za izdavača/For the Publisher:
Božo Biškupić

Urednik/Editor:
Jasen Mesić

Tajnik i izvršni urednik/Managing Editor:
Zoran Wiewegh

Uredništvo/Editorial Board:
Martina Barada, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli
Tatjana Lolić, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu
Domagoj Perkić, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Odjel za inspekcijske poslove, Dubrovnik
Krešimir Raguž, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu
Zoran Wiewegh, Uprava za zaštitu kulturne baštine

Lektori/Language Editors:
Tomislav Salopek
Ksenija Husarek

Korektor/Proof reader:
Ivana Miletić

Prijevodi na engleski/English Translations:
Maja Jesih (str. 6-135)
Graham McMaster (str. 136-264)

Oblikovanje karata/Maps design:
Željko Veseli, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - Zavod za prostorno planiranje

Grafička priprema/Prepress:
Anita Štimac

Adresa uredništva/Editorial Address:
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Odjel za arheološku baštinu, Runjaninova 2, 10000 Zagreb

Naklada/ Print run:
1000

Tiskanje dovršeno/Printing completed:
prosinac, 2005.

Tisak/Print:
Kratis, Zagreb

UDK 902/904 (497.5)
ISSN 1845-8408

HRVATSKI
ARHEOLOŠKI
GODIŠNJAK
1/2004

REPUBLIKA HRVATSKA
PODRUČJA DJELATNOSTI
KONZERVATORSKIH ODJELA

Pred Vama je časopis „Hrvatski arheološki godišnjak“,
čija je namjera prikazati na jednom mjestu, u obliku
kratkih izvješća, osnovne podatke o svim arheološkim
istraživanjima na području Hrvatske tijekom jedne kalen-
darske godine. Prilozi nisu zamišljeni kao znanstveni ra-
dovi, za koje je potrebno duže razdoblje pripreme, već kao
osnovna informacija o istraženom, a da pritom ne bude
ugrožena znanstvena ambicija svakog od autora. Riječ je o
skraćenim verzijama izvješća koja se dostavljaju nadležnim
konzervatorskim odjelima, a njihovom objavom želi se dati
bolji uvid u istraživanja i aktivnosti, ali i načine postupanja
s lokalitetima nakon provedenih istraživanja. Sva ova na-
stojanja usmjerena su k boljoj i učinkovitijoj zaštiti vrijedne
arheološke baštine. Uvidom u dokumentaciju Ministarstva
kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, uočeno je da
takve informacije o mnogim lokalitetima nedostaju, manjka-
ve su ili nisu ujedinjene.

Teme „Hrvatskog arheološkog godišnjaka“ su:
– arheološka iskopavanja: sustavna, zaštitna, revizijska
i probna
– arheološki pregledi terena: reambulacija, rekognosci-
ranje
– nedestruktivne metode (aeroarheologija, geofizička
istraživanja, georadarska istraživanja)
– podvodna arheološka istraživanja
– kratki prilozi koji nisu izravno vezani uz glavnu temu,
ali se odnose na konzervatorsku struku
– razni propisi koji se odnose na arheološka istraži-
vanja.

Prvim brojem „Hrvatskog arheološkog godišnjaka“
nisu obuhvaćena sva istraživanja provedena tijekom
2004. g. (manjim dijelom zbog neodaziva pojedinih auto-
ra, a dijelom i zbog nepotpune evidencije istraživanja).
Godišnjak obuhvaća 129 radova, odnosno više od 90%
svih arheoloških istraživanja na području Hrvatske. U
poglavlju Varia objavljen je jedan prilog o prezentaciji
arheološke baštine, jedan o problematici bilježenja koordi-
nata podmorskih kulturnih dobara te prilog koji se odnosi
na zakonsku regulativu.
U idućem broju bit će obuhvaćena sva istraživanja
završena tijekom kalendarske 2005. g., na što obvezuje i
Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 30/05).
Vjerujem da će „Hrvatski arheološki godišnjak“,
zahvaljujući naporima stručnjaka koji su surađivali u
njegovu oblikovanju, biti ne samo vrijedan prinos i poticaj
arheološkoj struci, već i funkcionalan način upoznavanja
javnosti s arheološkim aktivnostima.

mr. sc. Božo Biškupić,
ministar kulture

5

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

.

Kratine 9 Popernjak 10 Sopot 11 Sv. Cripnjače. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Luka – Lučica 12 Vinkovci – Duga ulica 10 13 Vinkovci 14 Vučedol – vinograd Streim 18 . V U K O VA R S K O .S R I J E M S K A Ž U PA N I J A 6 Dvor knezova Iločkih 7 Istočna obilaznica Vinkovaca 8 Podlučje -Kološtar.

kada su pronađeni alati za razgradnju zidova. O tome iz 2003.) iznijela su na svijetlo dana arhitekturu presjekao i zapadni te sjeverni zid dvora Iločkih. Lokalitet: Ilok . (Tomičić 2004). A. i 19. Ispod kanaliza- U razdoblju od 31. Na prostoru istraživanja zamijećena su dva ukopa za vo- dovodne i električne instalacije najnovijeg datuma. i 19. iznosi 100 m² s relativnom dubinom od su rušenje minama dokazala i arheološka istraživanja iz 2. st. prema zapadu od zapadnog zida dvora knezova Iločkih. no uz vanjski zapadni zid Dvora knezova Iločkih koji Ispod slojeva urušenja bio je sloj bogat kasnosrednjo- je stradao u eksploziji pri razgradnji zidova potkraj 17. Dvorac Odescalchi i lokalitet na kojem se obavljaju renika kneza Livija Odescalchija. Kalafatić) 19 .. rujna 2004. Jama koja je služila kao odlagalište kućnog otpada bila vatorski odjel u Osijeku Uprave za zaštitu kulturne baštine je ukopana u zemljani sterilni sloj pomiješan s ulomcima Ministarstva kulture RH. odnose se ostaci slojeva žute gline povezane sa žbukom Marko Dizdar. Važno je napomenuti da U sam kraj 17. a dijelio je zapadno Vrste radova: zaštitno iskopavanje i konzervacija dvorište dvora.. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. prema kojem noga sjeverozapadnog dijela dvora Iločkih. ili 19. g. Sloj u kojem su između dvora Iločkih i zapadnog dijela obrambenih zidova. Južno od pregradnog zida zapadnoga dvorišta definiran Arheološka se istraživanja kontinuirano provode četvrtu je kanal koji je presjekao urušenje dvora iz 17. južna sonda uz zapadni vanjski zid dvora Iločkih pronađene su strukture koje se mogu dati. doživio nekoliko baroknih obnova (Horvat 17. Željko Tomičić. g. Južno od tih Grad/općina: Ilok struktura otkriven je zid mlađeg datuma koji je načinjen na Pravni status: R-648 ostacima gotičkoga zida koji povezuje zapadni zid dvora Razdoblje: P. dvorca Odescalchi koje se prema nalazima keramike. st. vjekovnim nalazima koji svjedoče o luksuznoj opremi st. kamo je možda vodio jedan od pomoćnih ulaza s dunavske strane na Gornji grad. radovi su financirani sredstvima Ministarstva i ulomcima opeka. povje- 2002). st. st. 2003. kada Ilokom gospodare knezovi Odescalchi. sc. a koji su povezani s recentim zidom koji se pruža Gornjem gradu kojeg su nositelji Hrvatska akademija zna. u četverogodišnjim iskopavanji. st. koja se nalazi 1702.o. st. Sjeverozapadno od otkrivenoga sjeverozapadnog ugla Ilok. SV. g. kolektora i popločenja od opeka povezanih bijelom projekta obnove povijesne jezgre grada Iloka na iločkom žbukom. sjeverno od culana. 85.č. nosti i umjetnosti. opeka kojima je niveliran prostor sjeverno od dvora Iločkih. stakla i kostiju može datirati najkasnije u prvu polo- današnjega dvorca Odescalchi (voditelj projekta: prof. Kanal je (2001. g. (Tomičić et al. Arheološka se istraživanja provode u sklopu kanala. nalazila uz pri čemu je ostao nedefiniran odnos prostorija sjevernoga zapadne obrambene zidine. antičke i srednjovjekovne strukture koje svjedoče o kon- tinuiranoj naseljenosti iločkoga Gornjeg grada. krila prema središnjem dvorištu. Ispod mlađih struktura otkrivene su goleme količine šute od urušenja za- padnoga monumentalog zida dvora Iločkih ispod kojih su se nalazili jedan kasnosrednjovjekovni te prapovijesni slo- jevi u kojima su dokumentirane ukopane protopovijesne. odnos- no iz razdoblja posljednje obnove dvorca iz 60-ih godina 20. Muzej grada Iloka i Institut za ar. svjedoči i plan Ratnog arhiva u Karlsruheu. nastavila se zapadno od iskopa za gradnju tvrđave u Petrovaradinu (Horvat 2002). te tragovi komunalnih intervencija u 20. koji su nastali 1698/9. 18. heologiju. čega je razrušen minama. Konzer. NV Iločkih i sjeverne obrambene zidine. Dakle. a ma. definirana su i mjesta eksplozija u zapadnom dijelu palače Istraživanjima u 2004. ali koji je dobrim dije- antičkoga groblja i naselja i srednjovjekovne tvrđave s rezi. O datiranju urušenja zida u kraj u 18. st. cijskih struktura otkriveno je odlagalište kućnog otpada iz na su arheološka istraživanja sjeverozapadnog di. zatim kanalizacijski sklop sastavljen od kulture RH). Južni dio dvora knezo.2003. . Dosad je ukupno. st. lom oštećen prigodom oslobađanja Iloka od Turaka. može se datirati urušenje zapadnoga je sjeveroistočni dio dvora uništen izgradnjom baroknoga zida dvora Iločkih koji se srušio zapadno od dvora. istražena površina od 690.Dvor knezova Iločkih Vjerojatno je riječ o recentnijim kanalizacijskim strukturama Naselje: Ilok koje su činile kratkotrajne pomoćne objekte. g. 2004).. a u kojima se opisuje vojvodski dvor koji je ukrašen u okviru zaštićenog i registiranog prapovijesnog naselja. a materijal je Dunavom odvožen Zona istraživanja 2004. sc. Osim očekivane arhitektonske veze kneževskoga i kraljevskoga dvora Iločkih. g. st. st. Redni broj: 6 rati u 19. st svjedoče zapisi opata Giovannija Bonina. na život u dvorcu Odescalchi u 18. „freskama i raskošnim prozorima“. dvora (foto: H. st. provede. dr.. zahvaćena je površina neposred. vjekovni sloj koji je nastao oko dvora nakon njegova po- va Iločkih uklopljen je u osnovu dvora Odescalchi koji je dizanja sredinom 15. zamjenik voditelja istraživanja: dr.. o čemu podruma koji je bio podignut u produžetku današnjega svjedoči sačuvano lice zida koje je palo na kasnosrednjo- istočnog krila dvorca Odescalchi.50 m. k. koja se. Ilok. Hrvatski restauratorski zavod. a vjero- sjevernoga dijela dvora knezova Iločkih u kojoj se mogu jatno je činio dio odvoda iz neke gospodarske prostorije iz prepoznati četiri prostorije od kojih su dvije veće dvorane. prema smjeru kanalizacije. te istraživanja nalazi se na k. pronađeni pećnjaci nastao je prije urušavanja same arhitek- na ovom su prostoru pronađeni ostaci pomoćnih prostorija koje su bile u upotrebi u doba knezova Odescalchi u 19. Istražena su točkano prikazani zidovi sjeverozapadne prostorije čije površina u 2004. kao i godinu zaredom od 2001. vicu 19.5 m². Dosadašnja istraživanja starije slojeve koji se nalaze oko dvora Iločkih. Dvor knezova Iločkih. čime je obuhvaćen prostor zapadno od otkrive. kolovoza do 24. por- jela nekadašnjeg Dvora knezova Iločkih. g. nakon dencijalnim sklopom.

životinjskim kostima. kada je na tom prostoru u ranoj antici bilo groblje (Dizdar et al. st. stakla. nalazima novca. meta. ispod kasnosrednjovjekovnoga likromnih pećnjaka s različitim figuralnim motivima koji su datirani u posljednju četvrtinu 15. što je sve Istraživanja su pokazala kako su zapadni kontrafori kraći bilo pomiješano sa zemljom i pepelom. njeg grada i u kasnoj fazi starijega željeznog doba. kontrafor zapadnog vanjskog zida dvo- ra u južnoj sondi (foto: H. bila lica kontrafora na zapadnoj strani dvora. što upućuje na uništavanje luksuznog inventara pros. pripada križno organiziranom potpornju sadržavala je ostatke razbijenih keramičkih posuda i servi- sjeverozapadnog ugla kasnosrednjovjekovnog dvora. Povezni zid nije U istraživanjima 2004. jovjekovni sloj koji obiluje ulomcima kasnosrednjovjekovne nisu poznati u svojoj čitavoj duljini. U dosadašnjim istraživanjima nisu zabilježeni ranosred- njovjekovni slojevi te oni iz razvijenoga srednjeg vijeka. otkriveno je izuzetno mnogo istražen do kraja jer je na njemu sagrađen zid iz 19. Za poznavanje procesa rane latenizacije južne Pa- sklopa obrambenih zidina koji je vjerojatno povezan sa nonije iznimno je važno otkriće poluzemunice. Time svjedočanstva. što se možda može objasniti pripravom okoliša za grad- nju raskošne kasnosrednjovjekovne palače Iločkih koja je trebala biti temeljena na čvrstoj i kompaktnoj zemljanoj podlozi. 2003). a nedaleko se nalaze i ostaci arhitekture iz se nadopunjuje mozaik u poznavanju naselja bosutske toga razdoblja. o čijoj prisutnosti u Iloku postoje brojna oblika i zaobljenih uglova. sloja. Osobito su atraktivni nalazi zelenoocakljenih i po- Zapadno od dvora Iločkih. ali su samo u dvjema zabilježeni nalazi prapovijesne. U antičkoj su jami pronađeni ulomci kasnoantičke keramike i novca. nalazi se ukop s brojnim zapunama koji je nastao pri gradnji temelja zapadnog zida dvora koji prati čitavom dužinom. Iz antičkoga vremena datira nalaz kasnoantičke jame koji se uklapa u već pretpostavljenu naseljenost iločkoga Gornjeg grada u doba antike. a vjerojatno čini ostatke ukopa za skele podignute pri podizanju gornjeg nadgrađa masiv- noga zapadnog zida dvora. Kalafatić) ima kasnoantičkog novca. g. st.arhitektura dvora knezova Iločkih koja može govoriti o kontinuiranoj naseljenosti iločkoga Gor- je neizbrisivo promijenila pejsaž iločkoga Gornjeg grada. pada kućnom otpadu iz dvorca Odescalchi. životinjske kosti te staklene posude. metalnih pred- podignut sjeverni zid dvora. Pri njegovu nastanku presječeni su preostali prapovijesni slojevi u kojima su ostale sačuvane ukopane mlađe antičke i protopovijesne strukture. se iščitava iz stratigrafije nalazišta. keramičkih čaša. prema novim rezultatima. sa za jelo. zatim ulomcima staklenih kontrafora mogla se i očekivati zbog padine na kojoj je posuda. iskopan je do čvrste lesne podloge. st. za- tim brončana ranolatenska fibula te staklena amforasta perla. Zapuna ukopa nim kontraforom. Ispod pomoćne prostorije iz 19. vjerojatno početkom 16. O razdoblju kasne antike svjedoče djelomično sačuvane jame s nalaz- Ilok. antičke i srednjovjekovne keramike. vjerojatno poluzemunica. odnosno sloju lesa. Veća dužina sjevernih keramike. otkriven je dio sjeverozapadnoga doba. zatim željeznih kovanih čavala. Ovo dojmljivo zdanje koje je Ilok. zbog nasi. vjerojatno iz ka- od velikih sjevernih kontrafora koji. sjeverna sonda uz zapadni vanjski zid nepovratno promijenilo sliku zapadnog dijela iločkog pla- dvora (foto: H. Unutar ukopa za temelj zida izdvojen je i jedan mlađi i manji ukop s rupama za stupove koji je djelomično presjekao stariji ukop. u doba prije ili najkasnije za turskog osvajanja. te ulomaka stak- la i životinjskih kostiju. Veći i dublji ukop. st. opeka i tegula (Jelinčić 2003). Dvor knezova Iločkih. Osobito bogat nalazima bio je kasnosredn- panih slojeva i statičkih problema pri njihovu istraživanju. nažalost. njovjekovnim ukopom za temelj zida. grupe koje je dosad bilo posvjedočeno nalazima koji se Prateći dalje tijek ljudske aktivnosti na ovom položaju koji mogu datirati u ranu fazu bosutske grupe (Ložnjak 2002. kao što je to bio slučaj i kod sjevernog zida palače. Jama je djelomično presječena kasnosred- ture. U ukopu načinjenom pri gradnji temelja zapadnog zida dvora izdvojen je veliki broj zapuna. g. Od pokretne arheološke građe kao što je to bio slučaj i kasnosrednjovjekovne arhitekture istražena su zapadna prijašnjih godina. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. a svojim je ukopom torija u sjevernom dijelu dvora. kao i ti- Od arhitektonskog kompleksa dvora knezova Iločkih u jekom svih faza razvoja latenske kulture mlađega željeznog istraživanjima 2004. dokumentiran je njezin Ložnjak Dizdar 2004). (Tomičić 2004). Kalafatić) toa prekretnica je i u značenju mjesta na kojem je ono 20 . mina u dvorcu. najizraženiji trag . Tako se. Dvor knezova Iločkih. zajedno s najsjevernijim zapad. oštetila starije prapovijesne slojeve. Zanimljivo Zapadno od kasnosrednjovjekovnog ukopa otkriven je po- je kako na prostoru dvora knezova Iločkih nedostaje sloj iz luukopani kasnohalštatski/ranolatenski objekt pravokutna turskoga vremena. keramike. dok je za sjeverni je jama u kojoj je otkrivena velika količina nalaza koja pri- kontrafor zaključeno da. Prapovijesni poluukopani objekt preliminarno datiraju nalazi ulomaka keramike. zapadnim zidom dvora knezova Iločkih.

2003 Marko Dizdar.35.78. Renata Šoštarić. g. preservation of the Castle of the Dukes of Ilok is yet to be Prilozi IAZ. of superstructure of the massive west wall of the castle. within this area were found even remains of acces- odnosno slojevi stopedesetogodišnje turske prisutnosti. vol. bio bogat. eval structures that are testifying about the continued set- tora zapadnog dijela platoa koji su knezovi Iločki izabrali za tlement of the Upper Town of Ilok since prehistoric times. Prilozi IAZ. Stoga je načinjen popis otprije poznatih lokaliteta koji bi mogli biti predmetom Archaeological investigations were carried out at the north. located tvare uvjeti za terenski pregled): 21 . od kada taj položaj u Iloku to the north of the Odescalchi castle. 20. Analiza srednjovjekovne faze the present-day. antique and medi- djelomice rasvijetljena. Obavijesti HAD. which is preliminar- Literatura ily dated due to pottery fragments found. Keramika i životinjske ments of the late Antique pottery and coins. Silos. Mnoga pitanja još Castle of the Dukes of Ilok and the west part of defense ostaju otvorena. and bronze La Téne period fibula and glass amphora-shaped bead. Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog Podunavlja Redni broj: 7 početkom starijega željeznog doba. very frequent construction activities on the site of western greb. were one late medieval and one prehistoric layer in which Dosadašnjim rezultatima istraživanja neka su pitanja tek there are recorded buried prehistoric. interventions made in the 20th century. Razdoblje: P.Kamenica.. podignuto sredinom 15. Dvor knezova Iločkih.Budim -Ilok. Trbušanci Tomičić 2003 Željko Tomičić.88.150. XXXVI/1. razvrs. probably a semi-pit dwelling. 2002: 63 .77. Prilozi IAZ. 20. Bartul je pregled arheoloških lokaliteta te su dane smjernice za Šiljeg. which is probably representing remains of the su pokrivene i površine istražene prethodnih godina. walls. Huge quantities of ma. 20. Ložnjak 2002 Daria Ložnjak. Rimska keramika iz Iloka. Naselje bosutske grupe na iločkom Gornjem gradu. postupanje (u obliku izvođenja arheoloških istraživanja tati istraživanja godine 2003. Zagreb. sc. part of Ilok’s Upper Town since the early Bronze Age until Horvat 2002 Zoran Horvat. Daria Ložnjak Dizdar. Ložnjak Dizdar 2004 Daria Ložnjak Dizdar. taken. gradnje dvorca Odescalchi. 2004 Željko Tomičić. vol. Za. Marko Dizdar. After the end of investigation and recording the area was 2002: 195 . Rezul. 2004: 143 . 2003: 79 .212. Željko Tomičić Uobičajenu metodu prethodnoga terenskog pregleda trase dr. 19. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 2003: 57 . Regensburg . Zahvati prigodom gradnje comprised the area that is situated directly to the west wall kasnosrednjovjekovnoga dvora negirali su stratigrafske of the Castle of the Dukes of Ilok which was demolished slojeve i strukture bogatoga prethodnog života na ovom in explosion during demolition of a wall at the end of 17th prostoru. Zagreb. Još nisu zabilježeni arheološki ostaci.vol. 2004: 19 . i u antičkom i prapovijesnom razdoblju. burial with numerous backfills. covered with protective shed and the decision on the future Jelinčić 2003 Kristina Jelinčić. Buduća istraživanja prikazat rubble were found after cave-in of the western monumen- će i naseljenost ovoga prostora prije gradnje palače. kao i središnjem dvorištu.176. i u tal wall of Castle of the Dukes of Ilok under which there srednjovjekovnom. To the west of kosti su oprani. 19. vol.145. Marko Dizdar buduće obilaznice nije bilo moguće izvesti zbog velike Summary onečišćenosti predmetne trase minama. st. Zagreb. Za potrebe izgradnje istočne obilaznice Vinkovaca načinjen Tomičić et al. s century. vrlo brojna. sc. R-243 Tomičić 2004 Željko Tomičić. Cerić. 2004: 134 . Zagreb. vol. Nakon istraživanja čitavoga pros. do dug-in area for the scaffolding which was used for erection konačnoga rješenja o budućoj konzervaciji kasnosredn. wall that had cut a pit in which backfills there were frag- tana je već na samom lokalitetu. Na tragu srednjovjekovnog Naselje: Vinkovci dvora knezova Iločkih (Újlaki). along the western wall. Zagreb. dr. Apart from expected architectural link between the počecima od ranoga brončanog doba. was Dizdar et al. sudeći prema ostacima. Grad/općina: Vinkovci 2003: 131 . was discovered under Zaštita lokaliteta late medieval layer. Inside of the burial for the foundations it was isolated one earlier and Nakon završetka istraživanja i dokumentiranja istražena smaller burial with stake holes which had partially cut the je površina pokrivena zaštitnom nadstrešnicom. Kristina found.. A Kasnosrednjovjekovni pećnjaci iz dvora knezova Iločkih Vrsta radova: zaštitno istraživanje dokaz sveza Iloka i Europe. sory rooms which were in use at the times of the Dukes of zatim izgled arhitektonskoga sklopa kasnosrednjovjeko. a metalni su nalazi i pećnjaci upućeni na medieval dug-in area a partially dug-in late Hallstatt /early konzervaciju. vol. vol. jovjekovne arhitekture dvora knezova Iločkih. Pokretna Medieval dug-in area was made during construction of a arheološka građa. Zagreb. koji je. Pravni status: R-623. kako older burial. 21. radova (detaljniji popis bit će moguće napraviti kada se os- west part of the former Castle of the Dukes of Ilok. A gradnju svojega dvora bit će razjašnjena cjelokupna slika. Prilozi IAZ. na lokalitetima obuhvaćenima radovima na izgradnji i Zagreb. koja je i 2004. Prilozi IAZ. arheološkog nadzora nad cijelom trasom obilaznice). La Téne period rectangular-shaped and round-cornered structure. The investigations ima rezidencijalno značenje. Lokaliteti: Istočna obilaznica Vinkovaca . All these finds testify about continuous settling and Jelinčić. Prilozi IAZ. Odescalchi in the 19th century and evidences of municipal vne palače i odnos prema istodobnim obrambenim zidina. Ranorimski grob iz Iloka. Prilozi IAZ. made during construction of the foundations of the western wall. 21.

303. i possible to carry out the usual method of the previous site pripada srijemskoj kulturi zapadnobalkanskoga kulturnog inspection of the route of the future bypass road because kompleksa. i pri istraživanju 1967. ovaca prelazi preko ovoga važnog lokaliteta te je nužno Iskra-Janošić 2001 I. Izdanja HAD. Ivana Iskra-Janošić litetu nađeni nalazi pretpovijesnog (kostolačka kultura.5. nalaza koju upućuju na postojanje arheoloških lokaliteta. st. 1967. Kamenica Literatura Kamenica je registrirani arheološki lokalitet pod evid. Urbanizacija Cibala obaviti zaštitna arheološka istraživanja. 1997. Evidence for Christianity in Ro- usred ratnih zbivanja te su mnogi dijelovi i danas minirani i man Southern Pannonia (Northern Croatia). Vinkovci. Bronze površini od 20 m² pri kojem su otkriveni nalazi sopotske and Iron Age (the Vatin culture. Lokalitet se nalazi unutar projekta „Proširenje eval period. sc. Zur Frage der genese željezničke pruge Vinkovci – Brčko. 1996. Kamenica se nastavlja na smjer protezanja istočne 263 . Ovaj izuzetan lokalitet našao se Migotti 1997 B. Vink- lionis“. Zbornik slavonskih muzeja I. 2001. pr. kao i u okolici nađeno je više slučajnih Tomičić 1996 Ž. 1. 1994. brončanog i željeznog doba (vatin- ska kultura. Sjeverna zona – Sopo- centar vjerojatno je nastao na mjestu ranije villae rusticae tska kultura. Zbornik Nuštar. st. 22 . ali i na cjelokupnom području kontinentalne Hrvatske. tu značajan ranokršćanski memorijalno-cementerijalni Dimitrijević 1979 S. Područje koje obuhvaća istočna obilaznica Vinko- vaca brežuljkasto je i pogodno za naseljavanje. U samom Ceriću. Udaljenost Kamenice od gradskog perim. VAMZ 3. It was not na ukopa koja se na osnovi priloga datira u 5. Kršćanski memorijalni Dimitrijević 1979a S. 1969. X-XI/1977-78. said route. 4. g. st. udaljenom od grada jednu milju. Arheološki pregled 9. Iskra–Janošić. Kr. Površina lokaliteta iznosi 700 m² Arhiv Arhiv Gradskog muzeja Vinkovci i nalazi se na području Mirkovaca. Trbušanci take place. Tomičić. Sve ovo govori da je na ovom području potreban strogi nadzor arheologa. Na tom su loka. .U: PJZ II (Neolitsko doba). Virc 1969 Z. i pretpovijesna keramika. oko 200 m istočno od Dimitrijević 1978 S. construction of the east bypass road of Vinkovci. Cerić menica – antičko naselje. Najvažniji je lokalitet Cerić – Plandište koji se nalazi južno od sela Cerića na povišenoj lesnoj gredi.97. Zagreb. Among the said sites Kamenica is not only the arheološke zone Vinkovaca“. . i razvoj keramičarskih središta. To je niska According to the existing data. Vinkovci. A catalogue nedostupni arheolozima. na ovom prostoru imamo nalaze od neolitika (starčevačka i sopotska kultura). Pri istraživanju otkrivena je i raskošna Migotti 1994 B. Eneolitic period (the Kostolac culture). eneolitika (kostolačka kultura). Dio trase istočne obilaznice Vink. of finds and sites. Therefore a list of the previously known sites. Od nepobjedivog sunca do sunca grobnica s dvjema nišama. st. most significant site on the route of the bypass road. br. the Srijem culture of the kulture. situated within the area in which the construction works will 4. . srijemska kultura zapadnobalkanskog kul- turnog kompleksa) do rimskog i srednjovjekovnog razdo- blja. Silos chaeological investigation on the sites comprised within Silos se nalazi na krajnjem jugoistočnom dijelu Erveni. from the Neolithic period (the Starčevo culture and the So- Tijekom 1957. prema kojemu je mučenik Polion spaljen na mjestu ovci. BAR. 1625 (Mirkovci / Pršinci). Na ovom je lokalitetu nađena pravde. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Sarajevo.s.5 km) odgovara podatku iz „Acta sancti Po. i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla. nađeni stromlade Donau – Drau – Sawe. Virc. Dimitrijević. Prema postojećim podacima. West Balkans cultural complex) until the Roman and medi- ske kuture. Zagreb. Pri kopanju sion on the entire route of the bypass road) for the needs of protupožarnog kanala 1972. Dimitrijević. in this area there are finds ovalna gradina promjera 80x80 m. Na području Kamenice und der Gliederung der Vučedoler kultur in dem Zwichen- su potkraj 19. Migotti. arhitektonski ostaci koji upućuju na to da je na ovom mjes. 1978: 1 . Ka- 2. Šaranović-Svetek 1967 Šaranović–Svetek. memoriae Iosepho Brunšmid dicata. Summary nije villa rustica). Overview of archaeological sites was done and Procedure Guidelines were given (of the methods of carrying out ar- 3. S ovog područja imamo i slučajne nalaze vatin. provedeno je pokusno istraživanje na pot culture). i 1968. nekropole Cibala. keltsko–latenska kultura) i rimskog razdoblja (najvjerojat. pronađena su dva kostur. has been made. Među nabrojenim lokalitetima Kamenica nije samo najvažniji lokalitet na trasi obilaznice nego je i najvažniji ranokršćanski lokalitetom na području Vinkovaca. Zagreb. dr.U: Corolla etra Cibala (1. Arheološka topografija sklop 4. Migotti. g. 1979: iz 3. but also the most important early Christian site within Vinkovac Povijesna i kulturološka obilježja prostora area and within the whole area of continental Croatia. Lokalitet se nalazi 1 km južno od Ervenice. the area in which the development and road construction ce (Ervenica je područje Vinkovaca koje se rasprostire works will be carried out as well as archaeological supervi- od utoka Ervenice u Bosut do Trbušanaca). Lokalitet se nalazi unutar projekta „Proširenje of presence of land mines and high pollution level of the arheološke zone Vinkovaca“. Dimitrijević. g. 1979.

zdjela. a to je upotreba specifične rimske opeke la. gdje su sječena čitava stabla već u pripremi tere- rupe od kolaca koji su držali krovište. gornjeg dijela (SJ 27. 968). (ulomci tanjura. cjediljki.). 14. čije su Kratine (Marikovo. do 16. te nekoliko fibula. Kratine Naselje: Lipovac Grad/općina: Nijemci Pravni status: R-751 Razdoblje: P. smještene na otočiću koji Uglavnom prevladavaju nijanse sive boje keramike.). st. Lučice. Duge njive). željezni plug i novac. (42x29 cm) ugrađene u temelje obližnje crkve sv. s početka 14. vrčeva.č. obilje rimske keramike iz 3. ladanjskog objekta (villa rustica) koji je bio smješten nešto 28). Ritam istraženih lokaliteta nije Kratine (Marikovo. zapečenog.č. dok je četvrta . U južnom dijelu iskopa otkrivene su tri dosta plitke jame (SJ 6 i 12) i jedna poluzemunica. st.o.č. Potrebno je iskopavanje provedeno na površini od 2325 m2. Na nekim se zemuni- kao otpadna jama s tri nivoa i Ń 3. st. U trima slučajevoma peći su fibula) i rimskog novca od kojeg se jedan mogao i pročitati imale podnicu od ispečene zemlje (SJ 36). zemunice i jame (foto: I.. Radioničko objekt nije pronađen. Janošić) Otežavajuća okolnost istraživanja bila je u činjenici da je je nešto slično ognjištu. nije se je postojeća cesta presjekla lokalitet. Uz pojedine su jame nađene Kološtra. koji su smješteni na di- jelu trase autoceste D-4. Također je nađena veća količina cjediljki. Pokraj svake takve jame pronađeno Janošić) 23 . Redni broj: 8 Lokalitet: Podlučje–Kološtar. Cripnjača i Kratine (Marikovo.). ali je na k. sačuvana samo u svojem donjem dijelu (SJ 10. najvjerojatnije je činila gusta šikara uz rub ceste. kantarosa s dvjema karakterističnim visokim drškama. Drugi je problem hovu veličinu i način učvršćivanja stijenki. a postojala je očekivalo otkriće radioničkoga keramičarskog središta. Duge njive).č. munice i dvaju stratigrafskih slojeva (SJ 1 i SJ 2) nađeno je a pokraj svake bila je locirana peć. 963 s nala- Ovaj je lokalitet dao iznenađujuće rezultate. Podlučje–Kološtar Kratine (Marikovo. 969 i 819 - posljednja nabrojena čestica zapravo je dio nekadašnje k. Budući da je zima litičkih odbojaka prošireno je i na sjeverni dio jer površinski materijal bio razvučen obradom zemljišta. radovi su financirani sredstvima Hrvat- skih autocesta d. dok je uz sjev- erni dio uz jame i zemunice bilo vrlo zanimljivih nalaza u obliku pravokutnih jama zaobljenih uglova (SJ 33).350. nego su se iskopavanja vodila prema mogućnostima radova zbog vlažnosti terena. Poznato je da mostan. 968. SV Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Od lipnja do rujna 2004. i 4. a posebno na području riječ o spremištima za hranu. a iskop se provodio putem geodetski iskolčenih kvadranata veličine 25 m². te (SJ 3) ukopana u zdravicu koja je sekundarno poslužila otpadne jame i četiri lončarske peći. što stvara pretpostavku da se kraj teren neposredno prije ulaska arheologa razminiran te je njih radio žar kojim su stijenke zapečene. A. Na samo jednoj peći i raznolika rimska keramika govori o postojanju rimskoga nađeni su ostaci rubnog. 12. sjevernije na blagom uzvišenju. što je utjecalo i na lociranje iskopa. pana je samo k. I. na površini od 5025 m2. sc. Nalazi keramike dati- na za probne rovove. uglavnom kružna oblika. Duge njive) Predviđeno istraživanje s južne strane k. 988. . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. trajala su zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetima Podlučje-Kološtar. nešto nakita (T-fibula i lučna Uz svaku je peć bilo i ognjište. Nažalost.20 m. dok oker čini rukavac Spačve. Ko- mogućnost otkrivanja templarskog samostana. Iskra- stijenke bile zapečene.pripadao je caru Konstansu (337. Cripnjača Pri kopanju probnih rovova otkrivene su jame koje su djelovale kao prapovijesni objekti. Luke. lončića i sl. Tijekom zaštitnih isko- pavanja ustanovljeno je da je riječ o srednjovjekovnom sezonskom staništu koje je također presječeno starom autocestom (radovi su izvođeni na k. Duge njive). raju ovo srednjovjekovno nalazište od 14.č. Iskra-Janošić iz Gradskog muzeja Vinkovci. a uz koju je postojao i franjevački sa- i ciglastocrvenih ulomaka ima znatno manje. Cripnjača. 31). Na prostoru ze- cama bočno vide tragovi kolaca koji su nosili krov zemunice. zemunice i jame (foto: I. površina od 1725 m². Županja – Lipovac (stručna voditeljica istraživanja: dr. Još jedan podatak govori Keramika je rađena u oblicima bikoničnih i S-profiliranih zdje- o postojanju vile. tzv. Iskra- praćen logičnim redoslijedom. S obzirom na nji- stoga kretanje bilo strogo kontrolirano. 944 otkrivena zemunica su središte činile tri zemunice rađene u nekoliko razina.o. su u mlađemu željeznom dobu na ove prostore došli Kelti koji Na području lokaliteta Podlučje-Kološtar istražena je su sa sobom donijeli lončarsko kolo. Vrlo kvalitetna (SJ 27) taracana ulomcima keramike.

Svi su istraženi lokali- teti temeljito dokumentirani. gdje se obavlja ili probnoj fazi. obzira na terenske danosti. 3414/1 i 3415/1-2. Županja – Lipovac were carried out be. lipnja do 28. do 8. in ja uzvišenja (grede) služila za život tijekom pretpovijesti.555 – 443. ra- Rescue archaeological excavations on the section of the dovi financirani sredstvima Hrvatskih autocesta d. The three archaeologi.o. Bošnjaci) nalazište Pop- A pit dwelling which had been in use as a waste pit with ernjak zahvaća prostor od 250x40 m. Immovable finds are represented by shallow pits. was postavljeni u smjeru sjever-jug (odnosno istok-zapad) bez found on the site Podlučje – Kološtar. according to movable finds. sc. kolovoza 2004. U II. which has not been dated. g. močvarnom terenu na cca 82. Županja .č. four potter stoves and waste pits. u I. istraživanja su provedena od 17. Lokacija ovako velikoga keramičarskog središta govori o Redni broj: 9 postojanju više naselja koja su morala biti smještena na Lokalitet: Popernjak susjednim blagim uzvišenjima. kvadranti su and some lithic material. where it was discov. a metodom tury. Na temelju nalaza naselja. g. ski-Gasparini 1973). poznato je otprije . dali su pregled života na tom istočnom dijelu Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Hrvatske od 1. st..Lipovac (od 443. položaj The site Crpinjača used to be seasonal medieval habitat tamošnjih katastarskih čestica ili sl. obrađuje se u Gradskom muzeju Vinkovci.m. fazi. U pojasu izvlaštenja uz južni trak autoceste na dionici tween June and September 2004. Nalazište je geo- plenty of movable material from 3rd and the 4th century detski premjereno u kvadratnu mrežu 5x5 m. motorway D-4.. k.805 km. this site is dated to early Iron Age. travnja 2004. pr. Kr. Tanocki) 24 . Sva površina nalazišta dated. st. to the 1st century B. Na jednoj (ili možda dvjema) takvoj. do 16. postojeću autocestu. other words. Naselje: Bošnjaci keramičarsko središte egzistiralo je tijekom 1. Ivana Iskra-Janošić kasnoga brončanog doba. C.. mikrolokacija Gačića stan. Boško Mari- jan iz Zavičajni muzeja Stjepana Grubera iz Županje. nastavljeno je detaljno istraživanje Summary nalazišta (stručni voditelj istraživanja: dr. u kojemu su man- tory of movable finds. na k. Kr. Županja Razdoblje: P – Lipovac. Riječ je o nalazištu u ravničarskome ings. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. položaju 1958. pit stratigrafskih jedinica istraženo je 8825 m². dwellings and fired rectangular-shaped pits – food storing Pretpovijesno arheološko nalazište Popernjak. provedena sondažna istraživanja (Vin- ered a pottery manufacturing center with three pit dwell. u pojasu izvlaštenja arheološki je obrađena. od 24.00 m n.o.o. sc. odnosno space. odnosno cal sites comprised the area of 9075 m². Općina: Bošnjaci Pravni status: P-55/1-1999 Rezultati istraživanja na dijelu trase autoceste D-4. a obilje pronađene keramike U sklopu zaštite arheološkoga nalazišta Popernjak. g. kada su otkriveni nedvojbeni ma- terijalni ostatci naseobinskoga karaktera te nekropole iz dr. According to inven.). pr. to the 14th – 16th cen. st. danas gotovo nepre- Lokalitet Popernjak kod Bošnjaka (foto: Z. ožujka i restauracija.na tom su The most interesting site is Kratine.

grobovi. Riječ je o grobovima spaljenih pokojnika. odnosno brončani i koštani predmeti. Batarilović) doba koja u širemu smislu pripada kompleksu kulture polja sa žarama. premda je u nekima bilo vrlo zanimljivih predmeta. 1. gore. U vrijeme korištenja nekropolom na Pop. za izradbu metala. nekropola. Budinščine. a vrlo je nekropole u II. Većina jamskih objekata služila je kao radioničko mjesto. ernoj Bosni (Čović 1988). Brodskoga Varoša. također s ukrasima urezanih geometrijskih mo- tiva na vratu. u grobu br. 4 komadić brončana predmeta. 15 fragment brončane igle. Vinski-Gasparini 1973. vrlo je bitno otkriće nekropole suvremene (Čović 1958. 20 fragmenti- rana brončana punolijevana narukvica. Pričca. odnosno kulturi kasnoga terijalu iz Gređana (Minichreiter 1984) te sjeverne Bosne brončanog doba rasprostranjenoj pretežito uz rijeku Savu. Prema tome. j-35 u kojemu su otkriveni: 4 brončane narukvice polukružna presjeka s ugraviranim ukrasima geometrijskih motiva na vanjskoj površini. te kao keramičke ili slične radionice. pripadaju jednomu predmetu (sviralo?). Vrlo je zanimljivo da je u ženskome grobu br. Već sada može se vrlo pouzdano reći da je na naseobinskome dijelu nalazišta Popernjak riječ o kulturi kasnoga brončanoga Lokalitet Popernjak. fazi još pokretnoga inventara ponajprije idu u prilog svrstavanju 31 grob. inventar iz groba br. Minichreiter 1984). 5 te u muškome grobu br. Tenje. kosti domaćih i divljih životinja te ugljenizirano drvo. nalazimo na više loka- ljenu mjestu (platforma. kućni maz. okvirno iz vremena oko 1300. 2 vrlo tanke ukrasne okrugle brončane pločice s ušicama. 24 iz kv. poznatljivoj „gredi“ bilo je i nalazište Popernjak. u grobu br. u grobu br. . vjerojatno da su pokojnici spaljivani na posebno priprem. premda je vjerojatno da su grobovi bili grupirani po kriteriju obiteljske povezanosti. a u II. Grobovi su bili dosta plitko ukopani pa su nerijetko Gornje Vrbe. Bizovca.1200. 14 frag- ment bronce i tri fragmenta koštanih predmeta. (Čović 1988). U 15 grobova pronađeni su spaljeni ostatci žena. ka.) te da su potom ostat. g. Jarka u gornjemu dijelu stradali od obrađivanja zemlje. pršljenovi i utezi. Kako je uobičajeno za to vrijeme na posavskome području Hrvatske te sjeverne Bosne. 9 je muških grobova. Tipološka svojstva grob otkriven tijekom probnih istraživanja. 5 dječjih te 3 groba bez ljudskih kostiju (Šlaus 2004). prije svega prostoručno rađena keramika. Jaruga. U zapad- nom dijelu nalazišta smjestilo se naselje. u grobu br. uglavnom su pronađeni u ženskim i dječjim grobovima. zasigurno. zatim mikrolitički materijal. Prvi je Gasparini 1983. ksa kulture polja sa žarama. brončani svijutak-prsten i jedna brončana topu- zasta igla. 3 otkriveni su fragmenti brončane igle i tri brončane alkice. fazu kulture polja sa žarama. lomača ili sl. Poljanaca. sude te položeni u grobnu jamu s dnom okrenutim prema Bošnjaka. pr. 25 glava brončane igle posve slična igli iz groba br. 17 pronađen po jedan fino obrađen i ukrašen fragment kosti koji. prije svega brončanim predmetima. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. a na istočnom dijelu nekropola. Pokretni arheološki inventar naseobinskoga dijela nalazišta čine predmeti od pečene zemlje. liteta kulture polja sa žarama. budući da je istražen tek jedan (manji?) dio nekropole. u grobu br. a analogije. nalazi brončanih predmeta. Lokalitet Popernjak. Možda se tek u dvama primjerima jamski objekti mogu označiti i kao alternativni stambeni prostori. pripadaju skupini Barice-Gređani iz komple- fazi kulture polja sa žarama (Vinski-Gasparini 1973). Otoka-Privlake. duboka i Bingula-Divoša (Vinski-Gasparini 1973) te nalaza u sjev- oranja i slično. Premda će predstojeće analize dati više spoznaja. 21 frag- mentirane brončane igle te u grobu br. Kr. Prilozi. kao i ernjaku grobovi su gotovo sigurno imali vanjska obilježja. Najbliže analogije keramičkomu materijalu nalazimo u II. Staroga Petrova Sela. zasada se ne može govoriti o njenim jasno utvrđenim kri- terijima organizacije. poput nalaza ili ostava iz Sis- ci neizgorenih kostiju s prilozima skupljeni u keramičke po. 1 pronađena fragmentirana brončana igla s kuglas- tom gore zarubljenom glavicom. ali. najvjer- ojatnije. Najviše je priloga bilo u dječjemu grobu br. Lovasa. dakle i na slavonskome i na bosanskome dijelu Posavine S druge strane. Tako je u grobu br. Vinski- spomenutomu naselju na istočnom dijelu nalazišta. Na naseobinskom dijelu otkriveni su jam- ski objekti s mnogo pokretnoga arheološkoga inventara. 24 25 . Čović 1988. u grobu br. u grobovima nije bilo mnogo priloga. u ma. Velikoga Nabrđa. čišćenje grobova (foto: Ž.

u blokovima 10 i 11 iskopan je sloj recent- ernjak kod Bošnjaka. nekropole s paljevinskim grobovima grupe Gređani u Sla. I i J 30 . Sarajevo. Monografije 1. 1988: 60 . primitively fashioned ceramics. rasprostire i The settled area as well as the necropolis in Popernjak is južnije od zone izvlaštenja i prostora koji je istražen.Glasnik Zemaljskoga sopotske kulture. I 26 . Barice – nekropola kasnog tavnoga arheološkog iskopavanja eponimnog lokaliteta bronzanog doba kod Gračanice. microlithic material and bronze artifacts (needles. na k. Treba. 10 i 11) pristupilo se skidanju izoranog hu- the east there is a necropolis. 10 i 11 sonde Sopot III. . in graves of women and children. va: mr. Brončanodobne g. 1984: 91 . Zagreb. odnosno III. cca 20 cm. dok je u G/H29 uočena nakupina gorenoga kućnog li- Summary jepa. koji su Zemaljski muzej. kako je navedeno.32. 13 i 14. bones of domestic and wild animals. approximately 82 m above sea Nakon poliranja i definiranja završne situacije od prošle se- level. Već na oko 0. 1958: 77 . were mainly found ven je u cijelosti – proteže se kroz G 28 . g.65 m pojavio se žuti naboj polja sa žarama sa svojim grupama. The necropolis belongs U zaključku se može istaknuti da je istraživanje nalazišta to Barice-Gređani culture group. Praistorija jugoslaven. Barice – Gređani – Kulturna Grada Vinkovaca i Ministarstva kulture RH). Kr. . Rezultati antropološke analize U traci F-O/28 ostavljen je kontrolni profil. a mjestimično je (pošto je obuhvaćen tory is composed of artifacts made of burnt soil. bracelet Tek kada je u svim blokovima skinut humus mogao se fragments and chisel). izoravanju uništavao sloj. SJ 183 (udaljenost od kuće je oko 2 m). ilovače koji je pripadao još jednoj kući koja je imenovana skih zemalja 4. sc. naselje. nakon skidanja humusa ustanovljen objekt (SJ 183). Kultura se došlo na SJ 4. Jedan (SJ 183) koji je. sc. a na SJ 4 pojavio se u đ G36 i H37 sloj pun gara u kojem su u golemim količinama Rescue archaeological investigation on the site Popern. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. je varirala do 40 cm. Uz kuću u I/J 34 ustanovljeni su proboji. otkrivena površina 10x10 m2. Dimitrijeviću) sopotske kulture. 5971/2 (stručna voditeljica rado- muzeja XIII. Urnfield culture. otkri- respectively bronze and bone artifacts. se i nekropola širi u istome smjeru. U bloku 11 ispod SJ 1. nazvan i definiran kao SJ 4 (boja po Mun- the culture of the late Bronze Age. Ima vrlo malo jezgri.Izdanja HAD. a obuhvatilo je i naseobin. naseobinski dio nalazišta. odlučeno je proširiti sondu i na blokove 12. H. kamenih i The artifacts found of the settled area of the site belong to koštanih nalaza. 2004. Zagreb. otvoreni godinu dana prije. Šlaus 2004 Mario Šlaus. g. što certainly spreading over to the south of the area which was je utvrđeno rekognosciranjem terena. On the settlement part there musa i u blokovima 12. spaljenog ljudskog osteološkog materijala s nalazišta Pop. U svakom slučaju. pronalaženi cijepani litički artefakti. Kuća se rasprostirala na području G. Boško Marijan (osim SJ 23). Sarajevo. C.33. jak. Debljina SJ 1 Vinski-Gasparini 1973 Ksenija Vinski-Gasparini. radovi financirani sredstvima Čović 1988 Borivoj Čović. smjera kao i sve otkrivene kuće na Sopotu SI-JZ dr. spindlewhorls and weights.61. – Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. stup- The necropolis is contemporary to the said settlement. što je odmah sugeriralo da je riječ o Županja – Lipovac. Tako je voniji. 9. tom 1. Popernjak lies on a plain.96.32. 32 nju (po S. H 28 . svakodnevnoga materijala iz naseo- binskoga dijela te nalaza funeralnih svojstava iz nekropole dat će nove važne spoznaje o kulturnopovijesnom razvoju na području županjske Posavine i istočne Hrvatske tijekom Redni broj: 10 brončanoga doba. Razdoblje: P Vrsta radova: sustavno iskopavanje Literatura Tijekom lipnja 2004. Konzervatorski Grad/općina: Vinkovci odjel u Osijeku izdao je Hrvatskim autocestama d. which chronologically cor- Popernjak bilo vrlo uspješno. while movable archaeological inven. definirati intaktni kulturni sloj prepun keramičkih. 1973. in other words to the sellu: 2. pripada vremenu oko 1250.o. Budući da je u sezoni 2003. zaključiti da SJ 4 pripada samom kraju. pr. ustanovljen već prošlogodišnje sezone iskopavanja.106. 1983: 547 . U sezoni 2003. sasvim sigurno. mnoštvo profanoga. g. naglasiti da se could be dated to 1250 B. while on zone (blokovi 9. međutim. Pravni status: R-458 greb dozvolu za gradnju autoceste. kao SJ 183. Nastavilo se grupa. – Izvješće. Zadar. Za.č. along the south motorway road strip on the section ali mnogo odbojaka. An area of 8825 m² proizvoda. koja obuhvaća F-O / 28-37. 13 i 14. above all središnji dio gradine po kojem je prolazila cesta) bio tanji. Taj „radionički centar“ može se vezati uz kuću was investigated. nog izoranog humusa imenovanog kao SJ 1.o. djelomično shallow grave pit with a bottom turned upside-down. Ispod izoranog humusa odmah Vinski-Gasparini 1983 Ksenija Vinski-Gasparini. dated roughly to the period around 1300 Preliminarnom analizom keramičke građe moguće je – 1200 B. Lokalitet: Sopot Nakon istraživanja i stručnoga dokumentiranja nalazišta Naselje: Vinkovci Popernjak kod Bošnjaka u zoni izvlaštenja. Kultura varirala je do debljine od 40 cm. Jacqueline Balen. Finds. koliko je plug pri dubokom polja sa žarama. Minichreiter 1984 Kornelija Minichreiter.C. There is a settlement to the west of the site.5 Y 5/4 light olive brown). ali je vjerojatno da investigated in 2004. Debljina sloja (SJ 1) i ovdje are pit-like structures. s iskopavanjem blokova 9. graves with remains of charred human burial remains with Djelomično ukopani u SJ 4 vidljivi su bili ostaci dvaju ob- grave material gathered into ceramic pot and placed in a jekta. Sarajevo. relates to the second phases of the Urnfield culture and it ski i nekropolski prostor. provedena je deveta sezona sus- Čović 1958 Borivoj Čović.646. was carried out from March until April mjestu gdje se obavljala finalna obrada cijepanih litičkih and from June until August of 2004.

Uz objekte je u N. S istočne strane ustanovljene su tri rupe od stupova koji su nosili zidnu kon- strukciju. a Nakon skidanja obaju objekata. Osim toga. ova je sezona iskopa. pa je iznad zapečenoga crvenog naboja poda us- tanovljena ruševina kućnoga lijepa (SJ 184). na 0. Kuća se rasprostirala u blokovima 12 i 13. K 30 . što je udaljenost među kućama manja. Neke jezgre nisu sasvim obrađene. se odmah došlo do novog žutog naboja (SJ 213 – 5Y 5/4 ljene i na sječivu i na odbojku).64 m pronađena je na- kupina od 15 jezgri i jedan primarni odbojak (prvi koji je Može se zaključiti da. sjeverozapad-jugoistok. 32 ustanovljeno vatrište (SJ 212) način koji je bliži lasinjskom načinu ukrašavanja. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. manjim jamama i rupama od stupova. karakteristična je upotreba SJ 4. u I 31. koji je istovremen s objek. kampanjama iskopavanja ovoga eponimnog nalazišta. Naravno. a također je uništen mlađim. faze. Objekt je iste orijentacije kao i prijašnji. što smo više na platou naseljenost je „skinut“ s jezgre). barem u jednoj fazi života. Riječ je o kanalima. Iako su rezultati prijašnjih sezona govorili da je udaljenost među kućama oko 2. već spomenutim. Slično se da su. Najvjerojatnije je riječ o mjestima uz Do sada je razdoblje ranog eneolitika dosta dobro pokriveno kuću s pojačanom koncentracijom ljudske djelatnosti. koji je očito pripadao zidnoj konsturkciji kuće. O 31. J 30 . iako je nešto stariji.32. moramo zaključiti da je uspinjanjem na plato i naseljenost bila gušća. uvijek iste zapune kao i sam kanal. Po svemu možemo zaključiti da je riječ o ogradama. u i obrađeno u susjednoj Mađarskoj. započelo se sa skidanjem očito je i na ostalim nalazištima. faza tima (SJ 4). g. Naime. Na uzdužnim je kra- jevima kanala ustanovljena po jedna rupa od stupa. Kanali su istoga smjera kao i oni stariji. najmlađe (IV. kao i jame i rupe od stupova (7. U sezoni 2004. kulture postoji devet stambenih horizonata. što je u sezoni 2004. Uočeno je nekoliko ukrašenih ulomaka na Sopot. kao i sve do sada otkrivene sopotske kuće. Objekt je gorio.33. smjera sjever-jug. stupanj. Ovaj nalaz pokazuje nam to je češća i obnova objekata u kraćem razdoblju.5YR 3/3 dark brown). rekonstrukcija sopotskih kuća (foto: I. sirovinu nosili do naselja može vidjeti i na Vučedolu. stupnju. 29 . Nalazi opsidijana proteže se kroz blokove 10 i 11. gdje u klasičnoj fazi vučedolske u sklopu kojeg su je dalje obrađivali. naime. u kojima se čuvala stoka. U istočnom dijelu objekta podnica je bila tanka cca 2 cm. ulazi u južni profil. Za sada ne postoje kanalima. rupa i stupova vidljivo je da je ona malo drukčija od standardne poznate sopot- ske produkcije. Iskra – Janošić) 27 . rožnjakom) Dakle. odbojaka i grebala (alatke naprav. Iskra-Janošić) manja je od jednog metra. je vidljivo da je riječ o oblutcima. orijentacije. pa gušća.32. i potvrđeno. Važno je još napomenuti da su proboji mlađi od objeka- ta koji su „datirani“ u III. možemo tvrditi tek nakon provedene Dakle. podnica SJ 184 (foto: I. riječ je o više stambenih horizonata u istoj fazi so- iz primarnih ležišta ili su sirovinu skupljali iz rijeka (oblutci). Od materijala je najzas. Za sopotsku kulturu.tri) pojedinačni lokaliteti. faze sopotske kulture. pavanjima. također pripada III.10 cm) jer i velika količina sječiva. Objekt nije u potpunosti vrlo su rijetki (u ovoj sezoni pronađena je samo jedna definiran. Sve zapune kanala imale su istu boju (5YR 4/6 yellowish red). naravno. te kao i jarak koji je okruživao najstarije naselje. Naboj podnice dosta pločica od opsidijana) i očito je riječ o rijetkoj vrsti materija. Moglo ga se vrlo malo skinuti (cca 5 . ustanovljene preslojke tamne zemlje s puno sopotske kulture koja pripada razdoblju ranoga bakrenog gara i jako velikom količinom cijepanih litičkih artefakata doba (eneolitika). Pregledom keramičke građe izvađene iz zapuna kanala. la koja se donosila iz udaljenih krajeva. a i fak- s mnogo nalaza izgorenih životinjskih kostiju i školjkica. je tanak. što je potvrđeno u svim samo neki (dva . pa sopotske kulture na ovome mjestu. dok se na području Slavonije u tu fazu datiraju artefakata. sve do. možda okućnicama. se sopotska populacija koristila kamenom (tj. u SZ Hrvatskoj. ponovno se potvrđuje da je gradina Sopot iznimno analize ugljena iz obaju objekata). Austriji ovom slučaju radilo se o finalnoj obradi cijepanih litičkih i Sloveniji. olive) objekta. jamama i rupama od stupova. i keramike (SJ 185). Drugi objekt imenovan je kao SJ 207. odnosno mlađim uko. Osim objekata prelimarno datiranih u III. potske kulture. dok je u južnom dijelu naboj bio debeo oko 10 cm. tura i presjek nešto su drukčiji od keramoplastike III.) Oba su objekta uništena kasnijim. analize kamena kojima se može odgovoriti na pitanja je li Taj objekt. Svi kanali i rupe poredani su u očitom nizu. a tupljeniji rožnjak crvenkastosmeđe boje. IV. podnica od žuto ili crvene (gorene) nabijene ilovače nije u svim kvadrantima jednako sačuvana. fazu sopotske kulture (to. Na nekoliko su mjesta u sloju. kakvi su inače nalaženi u starijim slojevima. udaljenost između ovogodišnjih dvaju iskopanih objekata Sopot. važno nalazište na kojemu se može u kontinuitetu pratiti vanja pokazala još jednu nepoznanicu o životu nosioca životni vijek pripadnika sopotske kulture od najstarije. Ovdje je najvjerojatnije ustanovljena posljednja. g.5 m.

Tijekom iskopavanja uzet je 21 uzorak za različite zine podova (osim postojećeg) i devet recentnijih grobova. the trench Sv. područje.60 m. Naselje: Lipovac ta!?). Iskra-Janošić) 28 . bones. pogled na crkvu sv. Luke dobila svoj prvobitni. radne i pomoćne ekipe ca te je provedena sanacija zidova franjevačkog samos- i dr. A trench of the dijelovi samostana: dugački hodnik. Nacrtani su svi tlocrti i profili blokova koji su do sada tana. Povijest istraživanja koštanih i glinenih predmeta (u ovoj sezoni uvedeno je 477 posebnih nalaza). Do sada je u popis posebnih nalaza uvedeno 4177 kamenih. depth of 0. Temelji i zidovi pri- Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. budući da se stanovništvo razbježalo. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. g. Tijekom rujna 2004. g. a inventar i oltar dobivaju barokna obilježja. Zagreb. i to također unutar SJ 4 (sloja III. zale pravi profilirani rub objekta zatrpan gotovo 1 m. 12. Samostan su Turci srušili. i 2002. radovi finan- popis crteža do sada je uvedeno 105 tlocrta. color i dia filmovima te digitalnim snim. strop postaje ravan i smanju- Krznarić Škrivanko 2003 Maja Krznarić Škrivanko. Za iduću je godinu predviđeno daljnje skidanje slojeva u Redni broj: 11 blokovima 9. završeni. and they are represented by pottery fragments. g. NV Vrsta radova: zaštitno iskopavanje i konzervacija Dokumentacija se kao i dosad vodi na različitim formu- larima. te dobila izravan pogodak u apsidu. koje su poka- od kuća. Two dwelling structures (SJ 193 and SJ 207) were inves- tigated while one new structure (SJ 213) was discovered and should be investigated in the following season. T. stupnja sopotske Grad/općina: Nijemci kulture). dr. vrste analiza – sedimenti. definirane Iskopavanje na području gotičke crkve sv. popisa istraživanja na području crkve sv. U (stručna voditeljica radova: I. Luke . 13.) arheološkim iskopavanjima unutar crkve. proveden je nastavak arheoloških nica. Luke i konzervirane temelje is protected with nylon and earth layer. 27.Lučice su 52 stratigrafske jedinice (slojevi. clay. Luke . sakristija i zidovi koji su area of 100 m² was investigated partially reaching the upućivali na nastavak samostanskih prostora prema jugu. g. 10. što znači da je tijekom devet sezona kojeg vodi Konzervatorski odjela Osijek. popisa stručne. With regard to the fact that it is planned to continue the investigation in 2005. padaju ostacima franjevačkog samostana koji su Franjevci a glineni utezi tema su diplomskog rada studentice Maje napustili poslije 1536. zapune i nega. nakon što su Turci osvojili ovo Bunčić. fotografirano c/b.. Smirivanjem situacije mr. Summary Zahvaljujući nalazima samostanske arhitekture nastavljena The ninth campaign of systematic investigation of hill-fort su istraživanja i tijekom 2001. Razdoblje: SV. There are plenty of movable finds. kada su otkriveni Sopot was carried out during June 2004. odnosno. 2003. Težak-Gregl i Marcelu Buriću s te temelje kasnije sazidane građevine. Po presjecima istraženih Lokalitet: Sv. Luka – Lučica. kraj Lipovca dio je programa sanacije sakralne građevine tivi različitih proboja. ili profila (u ovoj sezoni nacrtano je 18 novih crteža). and they are more recent of the residential buildings (preliminarily dated to the 4th level of the Sopot culture). i crkva je s vre- menom propadala i gorjela. zemlja pojedinih stratigrafskih od kojih su tri bila u zidanim grobnicama. koja već dvije sezone sudjeluje u iskopavanjima. objekti. The buildings were preliminarily dated to the 3rd level of Sopot culture. tj. Among immovable finds those worth of noting are the campfire site (SJ 212) and the layer (SJ 185) that according to finds could be classified to “manufactur- ing centers”. ali. g. kao i presjeci svih pratećih kanala i opkopa. počevši od onih najosnovnijih stratigrafskih jedi. popisa crteža. franjevačkog samostana (foto: I. grumenje boje (oker?) te goreni lijep otvorene sonde uz južni vanjski crkveni zid.Lučice kraj Lipov- posebnih nalaza. zatim ugljen. Luka – Lučica kanala uočeno je još žutih i zapečenih naboja (od objeka. Neki je visinu lađe. a crkvu su ostavili. na području apside. bone and stone objects. Iste su godine jedinica. što bi značilo da je graditeljska djelatnost bila vrlo Pravni status: Z-1153 jaka. sc. popisa stratigrafskih jedinica. kada su otkrivene dvije ra- kama. Temeljitiju obnovu doživljava Literatura za vrijeme biskupa Strossmayera. A series of canals and holes made for setting col- umns situated along the direction north – south were un- covered and investigated. i 2002. zatim Glačane kamene alatke sa Sopota dane su na znanstvenu paralelno postavljene kontrafore (kao i na sjevernom zidu) obradu i objavu prof. a kulture. g. izuzetno lijep izgled. 11. Istraživanja su iskopavanja definirano 235 stratigrafskih jedinica). “ za vrijeme Domovinskog rata našla se na crti bojišnice. Jacqueline Balen u Slavoniji obnovljeno je njezino dotrajalo krovište. clay paste. Istra-Janošić. OA. kada su zazidani vrlo dugački gotički prozori i vrata. presjeka cirani sredstvima Ministarstva kulture RH). Sve je počela (2000. naseobinski pokazatelji na eponimnom lokalitetu sopotske Nakon ove obnove crkva je samo povremeno krpana”. 14. Tijekom istraživanja 2004. ali su potrebni još mnogobrojni zahvati kako bi crkva sv.. koji su otkriveni pri iskopavanjima 2001.

Tijekom lipnja 2004. a možda i o pomoćnom objektu glavne zgrade koja je mora- Redni broj: 12 la imati privatnu malu kupaonicu i hipokaust. g nisu provedena iskopa- vanja pa je. Ostali dio površine. Uz spomenuti rimski zid pronađen je također dio blago The excavation opened and investigated a trench of the lučnoga rimskog temelja (v 1.00 m. Iskra-Janošić dio rimskog zida (v 2. Prema devastiranoj podnici moglo bi se zaključiti da je riječ o skromnijemu zdanju. gdje se prema sjeveru zdravica penjala na v 2. Na to nas Lokalitet: Vinkovci .90 m).43 m. 10 u Vinkovcima. odvod. otkriven Janošić) je zid L. g usmjere na sanaciju zidova i nastavak istraživanja. Duga ulica 10. istraživanja. a. 1. east wall of the mon. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. ran.0. brončanodobnog i halštatskog Vrsta radova: zaštitno iskopavanje materijala. Grad/općina: Vinkovci Budući da iskop nije obavljen do zdravice. Iskra- (SJ 11. Stari je objekt srušen prije isko- 0. ali se u izmiješanim slojevima mogla otkriti Razdoblje: A prisutnost starčevačkog. a pronađen je i jedan iskopavanje na lokaciji gradnje poslovno-stambenog objek. Nakon sanacije i konzervacije zidova otvorene su dvije sonde (XII i XIII) u nastavku postojeće arhitekture na istok. Veličina zgrade planirane za gradnju iznosi s ulične strane Istraženi dio franjevačkog samostana sada će biti vidljiv uz 20 m. a s istočne 27 m. a arhitektura se počela urušavati.00 m. neće se nastaviti daljnje istraživanje samostana. nastalog urušavanjem samostana. koje je na astery. Luke – Lučica near Lipovac (the walls što znači da teren nije iskopan do zdravice. te veliki bunar. te nalaz vodoot- Naselje: Vinkovci porne žbuke kao i manji komadi zidne bojene žbuke.12 do 0. a zdravica je ustanovljena na v 3.1. ber of 2004.93 m. ograda propala. dogovorno s Konzervatorskim odjelom u ima oblik slova L. unatoč povremenom čišćenju korova. vapnenice i sl.č. objekta pronađena je podnica od pečene ilovače s tragovi- ma gara i pepela na v 0. Prema prvobitnome projektu predviđen Osijeku. kuću s istočne strane zbog osiguranja. s ugaonim pojačanjima kao kontraforima raspona 10 m i širine 1 m. Dogovorno s Konzervatorskim odjelom u Osijeku zatrpani su iskopi i sanirani zidovi na istu visinsku razinu. gdje je pronađen dr.20 m.75 m) s kanalom za area of 50 m² in which it was discovered L-shaped wall.53 . k.40 . Dubina sačuvane površine zida varira od ulicu i most preko Bosuta). Nešto sjevernije od zida nađeno je šire popločenje which was representing the outer. stratigrafska sli- Pravni status: R-243 ka nije potpuna. Prostor starijeg objekta. obavljeno je zaštitno arheološko uglavnom svakodnevne keramike. Samostan podrum. Od rimskog materijala prevladavaju keramički ulomci. Temelji su kopani uz crkve. Unutar isko- were uncovered during excavation in 2000 and 2001) were pana 2 m debljina recentnog šuta iznosila je u prosjeku done at the end of September and the beginning of Octo. I. Ivana Iskra -Janošić). Područje istraživanja planiranog objekta nalazi Na temelju vrlo nezahvalnog zaštitnog iskopavanja moglo se u središtu Vinkovaca (prostor gleda na Genscherovu se konstatirati kontinuirano naseljavanje od mlađeg neoli- 29 .00 m. Površina je tako prilično svetu vodu. Drugi je temelj kopan uz kuću sa zapadne stra- Summary ne. 2620 (istraživanja željezna čavla. Dogovorno s ovlaštenom službom zaštite i taj stratigrafski devastirana što je otežavalo arheološka zid je nakon prikupljene dokumentacije saniran i konzervi. godine S obzirom na stanje otkopane arhitekture bili su potrebni znatniji zahvati na njezinoj sanaciji te se počelo postupno provoditi čišćenjem korova i djelomičnom obnovom zidova.85 m) od rimske opeke i crijepa. U debe- lome sloju recentnog šuta koji je različit po svojem sastavu Vinkovci. pavanja te se pokazalo da je na zapadnoj strani bio veliki tako da je na toj strani istraživanje završeno. jedan željezni čavao i dio kamene posude za strane jedna velika septička jama. su obavili arheolozi: Kristina Vodička i dr. (v 0. Tijekom 2003. Uz sjeverni rub kraće strane mostly medieval pottery fragments. To su upravo bili razlozi da se sredstva dobivena u 2004. sc. 12 i 25). ulomak svjetiljke te dva ta u Dugoj ulici br. a sa zapadne ulomaka. U produžetku građevine ustanovljeni su temelji se dalje proteže na jug i nešto malo na zapad. osim podruma. Riječ je o vanjskom zidu s istočne strane. koštana igla.) iskopan je na dubinu wall of former Franciscan monastery situated next to the od 2. te podnice srednjovjekovnih kuća. ispod kojega je slijedio rimski kulturni sloj. nečitljivi novac. Gothic church of St. tako da tlocrtno uređeni okoliš. ostaci rimskih temelja (foto: I.Duga ulica 10 upućuju nalazi opeke za suspenzure. na kojoj su potom rađene oplate za temelje. je iskop samo temelja i stopa. There were very few movable finds. septičkih jama i osta- Restoration and preservations works of the remains of the lih prodora (bunari. those were mnogim mjestima probijeno. ali je spomenuta situacija na jer je sredstva potrebno usmjeriti na sanaciju i obnovu terenu uvjetovala promjenu projekta. Uz istraživanja od 50 m2 dao je vrlo malo srednjovjekovnih istočni rub nove zgrade nađene su dvije. Rezultati istraživanja 2004. sa zapadne 35 m. g. sc.

na objekta (objekt 29 i 30). Grad/općina: Vukovar There were very few movable finds. komadića kućnog ljepa. Oba su gorjela – naime. vim u sjevernom rubu sonde ustanovljena su dva nadzem- rov brijeg. osim velike količine litičkog unutar zaštićene zone grada Vinkovaca (radove izveli: dr.pretežno se radi o već ture potvrđuju nalazi tipičnih badenskih šalica pronađenih devastiranim položajima. J. 28 with Roman earthen defense wall. materijala. Hrvatskih kraljeva 24. nastavljena su sustavna arheološka Redni broj: 13 iskopavanja eponimnog lokaliteta vučedolske kulture Lokalitet: Vinkovci . Nastavljeno Grad/općina: Vinkovci je istraživanje iskopnog bloka III. Gundulićeva 26. One of the significant finds is the one of Lokalitet: Vučedol – vinograd Streim the wealthy Roman house dated to second half of the 4th Naselje: Vukovar century. number of rescue archaeological excavations and supervi- sions during various construction works conducted within dr. iskope za kultura gradi čvrste nadzemne objekte. Di. Radićeva 2. a tragovi poda ustanovljeni su samo mjestimično. a poslije je izgradnjom srednjovje. Cultural and chronological sequence of layers was established. In the period between February and December of 2004 orija da je jedna od glavnih gradskih prometnica (kardo) the employees of the Vinkovci Town Museum carried out a mogla ići na današnji most. Sas- pa Šokčevića 14. tika do danas. iskope za infrastrukturu (struja. Objekti su. Ivana Iskra-Janosic kovnih objekata sve zajedno devastirano. Ti su nalazi napose važni u spozna- Izdvaja se istraživanje u Genscherovom prolazu s nalazi. tako da su i rezultati zanemarivi. Naime. imbreksi) očito je bilo sekundar- no upotrebljavano. U sezoni 2004. Ispod objekta 24 (koji je još u prethodnoj sezoni bio defini- skog muzeja Vinkovci obavili su niz zaštitnih arheoloških ran i dokumentiran kao kostolački) ustanovljena je jama istraživanja i nadzora pri raznim građevinskim radovima (jama 60) u čijem je sastavu. uništeni. Ivana Iskra-Janošić i Anita Rapan Papeša). Istarska 9. which was conditioned by the project. OŠ Josipa objekta 30 debljina kućnog ljepa. Pravni status: R-243 površine 400 m2. Glagoljaška 40 i Župna crkva sv. Nazora. Celtic defense walls. The no. Analizom keramike može se Jurja Dalmatinca 39. Majke Tereze. a razlog je najvjerojat- nije u skupljanju predmeta pri starijim iskopima temelja i Summary podruma. The results of these investigations are varied: as these Summary sites had mainly been devastated already. g. kod Reljkovićeva 2. Vrsta radova: zaštitna iskopavanja i arheološki nad. objekt 24 za sada temelje. sasvim Euzebija i Poliona. Reljkovićeva. Šetalište Dion. materijala (opeka . Aleksandar Durman. kanalizacija. Vladimira Nazora 4. kao i kostolački. Rescue archaeological excavation was carried out on the It is worth noting the investigation in Genscher prolaz with site of the future business-residential building develop. Iako je otprije i po rezulta- tima s drugih nalazišta kostolačke kulture poznato da ta Istraživanja su obuhvatila iskope za podrume. tipičnog za kostolačku kulturu. Bana Jelačića 28. Genscherova 2. g. Ispod kostolačkoga sloja (smeđi masni sloj s dosta izija Švagelja 1. U razdoblju od veljače do prosinca 2004. nastaju skromniji objekti. g. te su ponovno nastavljena 2001. 10 in Vinkovci during June 2004. Dirov brijeg s ostatcima keltskog bedema. djelatnici Grad. vanju života badenske populacije na ovom tellu. Dalmatinca. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Ivana Iskra-Janošić the Vinkovci town conservation area. Položajem rimske arhitekture svakako otpada jedna od te. Za tako elitno zdanje materijala je zapravo malo. debljine i do 15 cm. u ruševini objekta. Trg bana Josi. SV. dr. U rimskom je razdoblju na ovom prostoru ma rimskih peći. g. st. dvorište brodske imovne općine). sc. P. do 1990. Šetalište Dionozija Švagelja. g. plin i je prvi pouzdano determiniran nadzemni objekt nositelja dr. 30 . even the results are negligible.) na sljedećim lokacijama: kostolačke kulture na prostoru Hrvatske. radovi finan- Naselje: Vinkovci cirani sredstvima Ministarstva kulture RH). with the oldest layer dated to the early Neolithic and the most recent one to Redni broj: 14 the present-day. tj. 9 and Bana Jelačića An area of 650 m² (depth 3. A.20 m) was investigated. sc. and Istarska no. the finds of Roman stoves. nastavljeno je sa skidanjem kostolačkoga zor sloja s pripadajućim otpadnim jamama te se započelo s istraživanjem starijega badenskog sloja. keramike i litike u sastavu) usta- Miškine. ustanovljeno i mnogo keramičkog materijala sc. Josipa Kozarca 108. NV 1987. zaključiti da je riječ o badenskome kulturnom sloju. novljen je tamnosivi rahli sloj. Istraživanja u toj sondi vođena su od Razdoblje: P.zaštićena arheološka zona grada (stručni voditelj: dr. layer of black earth was not reached in all its parts. Obilje građevinskog demom. HEP (ulice: V. odnosno sonde V-87. sc. ruševine zida bila je Kozarca. Da je uistinu riječ o nadzemnim objektima badenske kul- Rezultati tih istraživanja su raznoliki .tegule. Razdoblje: P Vrsta radova: sustavno iskopavanje Tijekom rujna 2004. morala biti bogatija kuća nakon čije devastacije u drugoj te Istarsku 9 i Bana Jelačića 28 s rimskim zemljanim be- polovici 4. Dirov brijeg with the remains of ment in Duga ulica no. which was conditioned Pravni status: R-575 by centennial devastation of the studied area.

te kostiju pasa u Najvjerojatnije je riječ o ukopu. U tom je dijelu pronađena velika količina pana do kraja. Ipak je litičke građe mnogo objekata doseže broj 19 – no dio njih nije istražen u cijelosti više nego u vučedolskom sloju. tamnog sloja. također s nadzemnim objektima. što životinjskih kostiju i pepela što daje osnovu za pretpostavku je potvrđeno i iskopavanjima na drugim lokalitetima.96). iz kojeg je očito je pronađena velika količina keramike. naime. Još jedan razlog velike sliku: ustanovljeno je šest građevnih horizonata naselja uništenosti kostolačkih podnica jest to što su propadale u vučedolske kulture. posude u obliku ptičje glave. koji je. U istom tamnom. kao što je je poznato. U jednoj od najdubljih jama pronađeno je grlo kasnobadenskom jamom 63). U njemu se ocrtavalo desetak položaju Gradac. no. riječ je. te su sličnih dimenija (4x6 m). u koji je sklopu te kulture. One nisu pražnjene. v107. ali grublje izrade od one pronađene 1938. no dosta uništenima kas- Dosadašnja situacija u sondi V-87 pokazuje ovakvu nijim vučedolskim ukopavanjima. starije badenske jame. (uglavnom je riječ o govedu i pragovedu. i to samo je već ustanovljeno i tijekom prijašnjih sezona iskopavanja u predzdravičnome sloju. Uz kuće je ustanovljena i veća količina jama-spremišta nih objekata potvrđuju da je badenska kultura na Vučedolu koje su na kraju zasute otpadnim materijalom – u njima imala organizirano i dugotrajno naselje. da da je riječ o svojevrsnom kolektivnom otpadu. jer se podvlače pod profile. nažalost. Kuće su zaobljene. badenska populacija preferira zemunički (jamski) način U sjevernom dijelu sonde ustanovljen je i definiran rub stanovanja. sasvim tragovima). u južnom dijelu sonde došlo se izgleda. U sondi V-87 ustanovljen je i jak badenski kulturni sloj. Najmlađi je znatno oštećen oranjem. Burić) 31 . U Znatno je manji broj jama koje pripadaju kostolačkoj kulturi starijim su horizontima sačuvani podovi kuća. bilo postavljeno vertikalno kolje zidne konstrukcije. od onih vučedolskih. baden. a pose je potrebno istaknuti nalaze nadzemnih objekata u oko svake kuće bio je iskopan rov širine do 10 cm. osobito stoga što. jama. za pripadnike badenske kulture uobičajeno se smatra. Ukupan broj istraženih vučedolskih terijala (keramika i kost) manja. budući da sonda nije isko- na tom položaju. ribljih krljušti. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. sezonu iskopavanja. Nalazi nadzem. Svi objekti prstenasto slijede rub. nego su ostavljene za sljedeću Stariji od vučedolskog ustanovljen je kostolački sloj. Na- SI–JZ. skom sloju ustanovljena je i lubanja djeteta ( 36. pogled na Vinograd Streim i Gradac (foto: M. to se ne može pouzdano tvrditi. Sve su kuće iste orijentacije. o posudi slična Ispod tog. pa je tako i količina skupljenoga ma- navljani i nekoliko puta. na do predzdravičnoga sloja. Lokalitet Vučedol. komada lijepa i podnica kuća (od uništen dvjema mlađim jamama (vučedolskom jamom 29 i urušavanja). žive u jamskim objektima (zemunicama). pojedini ob. a vrlo je malo kostiju jelena. kozi. srna. vučedolskog naselja.g. divljoj svinji. što Starčevački nalazi u sondi do sada su sporadični. sačuvale su se pretežno jame te nizovi rupa od kolaca. životinjskih kostiju bilo kontrolirano šire područje. ovci.

Glasnik slavonskih muzeja XVII. Durman 1985 A. OA. Durman. PACT 29. Ukopi životinja na Vučedolu. – 36. Nastavak sustavnih istraživanja na lokalitetu ljen je kontrolni profil širine 2 m. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Zagreb. Novi elementi u stratigrafiji loka. s nje je skinut sloj humusa). Obavijesti HAD. Zagreb. 14. 1989: 33 – 35. Durman 1987 A. 1985: 32 – 33. Zagreb. Yugoslavia.treća sezona sus. Srdoč - Durman 1984 A. “ ijesti HAD. 3. Hoti. XXXV/1. 1995: 17 – 25. greb. 1989: 17 – 31. 46. Die Burg Vučedol. Vučedol – Vinograd Streim: magijski tavnih istraživanja na lokalitetu Vinograd Streim”. Zagreb. Hoti 1991 M. Hoti. Hutinec. Vučedol: graditeljstvo Literatura: i veličina vučedolske faze naselja. 1985: 33 – 35. Forenbaher 1995 S. greb. Sonda je istih dimenzija HAD. Balen. skih muzeja 50/51. Vučedol 1984. Hoti 1933 M. Hoffiller. 34 – 38. Durman 1987 A. 15. 3. 1989: 55 – 66. Hutinec 2003 A. Za- (tijekom 2004. Durman – S. Jurišić. Vučedol – Streimov V-87 te početak istraživanja na novootvorenoj sondi V-04 Vinograd: horizont kasnog brončanog doba. Za- kao i ova prethodna. 17. Durman. M.četvrta se. Benko . Hoti.L. Durman. Vučedolu. Schmidt. I. kao prethodna (400 m²). Obavijesti “ 04). Šesta sezona projekta Vučedol 1984-1990. OA. R. 1987: 34 14. 14. Vinograd Streim” . “ ijesti HAD. Vučedol 1984 – novi početak A. g. Zagreb. Schmidt 1945 R. 1990: 243 – 250. Corpus vasorum antiquorum. Radiocarbon and sustavnih istraživanja. 1987: 24 – 25. Durman. podijeljena je na 100 kvadranata. Zagreb. 2003: 46 – 50. sonde V-87 i V-04 (foto: M. 3. Durman.B. Durman. g. liteta Vučedol. Forenbaher. Zagreb. Durman. OA. Hoffiller 1933 V. Obavijesti HAD. 2 – 6. Zagreb. Obav. Glasnik slavon. Horvatinčić . 1991: 25 – 45.A. Forenbaher. “ zona na Vučedolu. Između sondi V-87 i V-04 ostav.D. otvorena je još jedna sonda (V. OA. Vučedol 85 . s posebnim obzirom na cjevaste vaze. Forenbaher 1989 A. Horvatinčić 1990 N. Zagreb. 1945. Za iduću sezonu su planirani završetak istraživanja u sondi Forenbaher 1989 S. 2. Durman1982 A. Obelić . 1982: fasc. 1989: 33 – 42.”. Obav. 3. Durman . OA. ritual i dvojni grob vučedolske kulture. OA.nastavak sus. Obavijesti HAD. Jurišić 1989 M. Hoti 1989 M. Durman. Forenbaher. Zagreb. Lokalitet Vučedol. Novi nalazi konsekrativnih roova na tavnih istraživanja na lokalitetu Vinograd Streim”. J. Zagreb. Tijekom sezone 2004. 1984: TL Dating of the Eneolithic Site Vučedol in East Croatia. Sliepčević. Jedna posuda vučedolske kulture Durman 1985 A. Sonda prati padinu platoa Vučedol – vinograd Streim. Vučedol 86 . Paris 1933. a svaki je veličine 2x2 m. 1993: 183 – 203. Durman. Balen. uz zapadni profil sonde V-87. Burić) 32 . 19.

Prilog poznavanju metalne produkcije badenske kulture.. sc. dr. These facts are quite interesting. trench V – 87. Vučedol 1988 Vučedol – treće tisućljeće p. 11-12. Jacqueline Balen Summary A continuation of systematic archaeological excavation of the eponymous Vučedol culture site was carried out during September 2004. Excavations continued at block number 3. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. The investigations of this trench had been carried out from 1987 to 1990 and they were con- tinued in 2001. 1988. 1985: 23 – 39. Arheološki pregled 26. of an area of 400 m². 10. 2000. Težak-Gregl 1987 T. Dva nova groba baden- ske kulture s Vučedola. 33 . katalog izložbe. Vučedol kod Vukovara – eneolitsko naselje. katalog izložbe.e. OA. Težak-Gregl 1985 T. OA. Težak-Gregl. 1987: 73 – 81. Težak-Gregl. Težak-Gregl. Zagreb. During this campaign work was resumed on removal of Kostolac layer with associated waste pits.n. Zagreb. Ljubljana. sc. Vučedolski Orion 2000 Vučedolski Orion i najstariji eu- ropski kalendar. Zagreb. Aleksandar Durman mr. It is worth noting that surface objects in a context of Kostolac culture and in particular of Baden culture were found. while investigation of the more ancient Baden layer was started. Zagreb. 1985: 57 – 59. Težak-Gregl 1985 T. as it is commonly known that the Baden population preferred pit dwelling type of housing.

P O S AV S K A Ž U PA N I J A 15 Galovo 16 Kruševica . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.Njivice 17 Slavča 34 . B R O D S K O .

g. 2003). Simetrični redovi stu- Tijekom 2004. Cjelokupna arheološka dnakim razmacima bez nekog reda. stratigrafskim jedini. SI i JI niz. g. Kornelija Minichreiter. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. tako da tlocrtno obliku- građa deponirana je u Muzeju Brodskog Posavlja. 2002.g. ravnog niza otkrivena je skupina od (glineni. 1999a. Lokalitet Galovo označuje stratigrafsku jedinicu objekta) otkriveni su nizovi nalazi se na zemljištu ciglarskih bara kojima se Ciglana rupa od drvenih stupova koji tlocrtno zatvaraju pravoku- – Brod dugi niz godina koristi za svoje potrebe. Sjeverozapadno od stambene zemunice 153 (broj iz Zagreba kroz studentsku praksu). Redni broj: 15 terenu je vođena detaljna tehnička dokumentacija (crtanje Lokalitet: Galovo otkrivenih objekata . ugljena (Zavod za Vrsta radova: sustavno iskopavanje eksperimentalnu fiziku Instituta „Ruđer Bošković“) i ze- mlje (arheobotaničke analize – Botanički zavod Biološkog Tijekom srpnja 2004.tlocrt i presjek) te fotodokumenta- Naselje: Slavonski Brod cija (snimanje objekata i pojedinačnih važnijih predmeta). Instituta za arheologiju. 2001. 54 rupe od stupova ukopanih jedan kraj drugoga u neje- na i zemlja . dok JZ dio zalazi u neistraženi Broda. radovi su provedeni financijskom potporom Ministarstva U dijelu naselja zapadno od obredno-ukopnoga prostora kulture RH. Muzeja Brodskog istražen je niz sondi od C/14 do J/14 i djelomično od H/15 Posavlja i Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta do J/15. Na ju pola kruga (valja pretpostaviti da se druga polovica kru- Galovo. a nalazi tnik (orijentacije SZ . pova jugozapadno od zemunice 155. snimka lokaliteta iz zraka (foto: M. Pokretna arheološka građa upi. Hucaljuk) 35 . do danas istražena površina iznosi ni objekt – nadstrešnica ispod koje su se mogli obavljati oko 2000 m² (Minichreiter 1997. a dubine nalaza obilježavane glinenih predmeta i tkanina) i zapadno od zemunice 205 su apsolutnim visinama. rani i dokumentirani po vrstama: keramika. Grad/općina: Slavonski Brod Nakon završetka radova na znanstvenu su analizu dani Pravni status: R-690 uzorci: životinjskih kostiju (Zavod za anatomiju. Ukupna. kvadrantima. Arheološki se radovi izvode svake godine u okviru dio terena. istražena površina od 200 m² nadovezana pova i njihovih potpornja ukopanih u pravilnim razmacima je na zapadnoj strani na dio lokaliteta na kojem se istražuje upućuju na to da je ovdje vjerojatno bio izgrađen otvore- od 1997. Dokumentacija arheoloških radova vođena je po Jugozapadno od radne zemunice 155 (radionica za izradu metodi stratigrafskih jedinica. Stupovi cama. Institut za arheologiju iz Zagreba i odsjeka PMF-a). Muzej Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda proveli su sustavna arheološka istraživanja prapovijesnog lokaliteta Objekti u naselju starčevačke kulture Galovo (stručna voditeljica: dr. nim međusobnim razmacima od oko 40 do 50 cm. srednji oko 30 cm. ostaci uglje. koštani predmeti i litika) i uzorci (kosti. dubinama.JI) čije su stranice dugačke oko 5 m. posebni nalazi Zapadno od ovog. 1999b. Objekt će se u radovima idućih godina otkriti u znanstvenoistraživačkog projekta „Prapovijesni identitet cijelosti. histologiju Razdoblje: P i embriologiju Veterinarskog fakulteta). određeni poslovi. a najmanji 10 cm.J) u pravil- sivana je po sondama. Arheološki su predmeti sorti. Stupovi su bili različitih promjera: najveći 44 cm. sjeverne Hrvatske“ pri Institutu za arheologiju iz Zagreba. sc. otkriven je niz rupa od 14 stupova (pravcem S . a kod posebnih predmeta upisivane su se na sjevernoj strani nastavljaju na jamu i rupe od stu- i koordinate mjesta nalaza.zapune objekata). se u sjeveroistočnoj rubnoj gradskoj zoni Slavonskog Istražen je SZ.

linear A stupnju chreiter. jem – štipani uzorci (motiv plastičnog klasa) i plastičnim Galovo. poluloptastog ili S profila. Zagreb. sustavna istraživanja naselja starčevačke kulture je ukrašavano različitim tehnikama: prevlačenjem snopa u godini 2001.69. Myths and cult im- ages. which according to the ground plan form the shape of a square. Zagreb. The stakes are of different diameters: of 44 to 10 cm. Galovo. Minichreiter 2002 Kornelija Minichreiter. N 155. An area of 200 m² was researched. grančica. Kornelija Minichreiter Među posebnim nalazima otkriveno je 14 glinenih predme- ta: dva mala idola. In the north. Zagreb and the Brodsko Posavlje i grebala. 2001: 63 . part of Slavonski Brod) under the supervision of Dr.loptastog. Posuđe Galovo. noge i ugaoni dijelovi žrtvenika-kadi. Minichreiter) To the west of this straight row a group of 54 stakes was 36 .52. ili plastičnih traka s otiscima prsta. se u idućim godinama ne istraži veća površina ovog dijela Minichreiter 1999a Kornelija Minichreiter. odbojci. sustavna istraživanja starčevačkog lokal- iteta u 1998. – 5300. Obavijesti HAD 1. To the south-west of the manufacturing-workshop pit- dwelling 155 (manufacture of clay objects and textiles goods) and to the west of the pit dwelling 205 a series of 14 stakes was discovered. Dio naselja istražen prijašnjih godina zaštićen je na isti način do trajne konzervacije koja se planira realizirati u sklopu arheološko- turističkog parka. . K Mini- no pripadaju ranoj fazi (pretklasičnoj) . 1999: 58 lonaca i zdjela . Analize ugljena iz zemunica otkrive.. Obavijesti HAD 3. pločice Institute of Archaeology. Obavijesti HAD 3. sustavna istraživanja naselja starčevačke kulture modeliranjem – apliciranjem naljepaka u obliku bradavica u godini 2002.304. pr. dr. 2002: 45 . Minichreiter) Minichreiter 1997 Kornelija Minichreiter. brusovi. malo povišena ili imaju nisku nogu. Brojni litički nalazi bili su: jezgre. The Goddesses and Gods of old Europe. motive simbolizirale su zmiju. 2003. Museum. were uncovered. Slavonski Brod. of which nih u proteklim godinama datirale su ovaj dio naselja oko 2000 m² was being investigated since 1997 (Minichreiter 5700. Obavijesti HAD 3. 2003). ovoga neobičnog objekta za sada je teško spoznati dok 1997: 40 . In the part of the settlement to the west of the ritual-burial area and to the north-west of the pit dwelling 153 (which designated stratigraphic unit of the structure). Zagreb. Symmetric lines of stakes and their supports refer that here there was probably an open structure. Kr. Dna su ravna. utiskivan.SE oriented). Slavonski Brod. urezivanjem tankih linija (motiv romba). a series of wooden stakes. Los Angeles. Zagreb. Namjenu i značenje lokaliteta u Slavonskom Brodu. Inventar u objektima – pokretni arheološki nalazi Minichreiter 1999b Kornelija Minichreiter. Galovo-ciglana. Summary: onica i nekoliko predmeta neodređene namjene. which on its starčevačke kulture. lonaca ukrašavani otiscima prsta. 1999: 25-29. 1982: 1 . izvučeno ili uvučeno. Često su i rubovi velikih Minichreiter 2003 Kornelija Minichreiter. Minichreiter 2001 Kornelija Minichreiter. Slavonski Brod.g. Slavonski Brod carried out systematic archaeo- Cjelokupna arheološka građa. Galovo. Zagreb. kao i nalazi otkriveni u logical investigation on the site of Galovo (north-eastern dosadašnjim istraživanjima po svojim osobinama okvir. g. with sides of 5 m (NW . Slavonski Brod. Zaštita lokaliteta Nakon završetka arheoloških istraživanja iskop je privre- meno zaštićen tako da su istražene sonde s objektima prekrivene folijom i tankim slojem zemlje. positioned from north to south at regular intervals of approximately 40-50 cm.62. sustavna istraživanja naselja starčevačke kulture ma prsta složene u raznovrsne pravolinijske ili krivolinijske u godini 2003. Zagreb.43. sc. while the holes of wooden stakes continue to the south-west of pit-dwelling Galovo. Galovo. nizovi rupa od stupova pravokutne nadstrešnice (foto: K. sječiva. sustavna istraživanja lokaliteta starčevačke kul- Među ulomcima glinenog posuđa otkriveni su dijelovi ture u godini 1999. skupine rupa od stupova (foto: K. Obavijesti HAD 3. 6500-3500 BC. 96). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Plastične trake s otisci. naselja. Literatura Gimbutas 1982 Marija Gimbutas. Rubovi posuđa oblikovani su ravno. čiji je kult bio poznat još od ranog neolitika (Gimbutas 1982. Zaštitna arhe- ološka istraživanja obredno-ukopnog prostora starčevačkog ga nastavlja u neiskopani dio terena). Slavonski Brod. Obavijesti HAD 3.. the series of stakes continue to a pit. western side adjoins to part of prehistoric site.

Naselje: Kruševica earthed part of the site). Numerous lithica finds were: cores.o. Prosječna relativna dubina iskopa iznosi oko 1 Starčevo culture – level Linear A (according dating of S. Plastic ribboning ca. Zbog krajnje nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša. blato. flakes. Dimitrijević). premještanja državne ceste D 7.C. their cross-section forming a semicircle (it is assumed Lokalitet: Kruševica . endscrapers. m. imprinting and plastic modeling – ap. tet se nalazi u sjeveroistočnom dijelu sela Kruševica (g. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. dio istraživanja lokaliteta planiran After the end of the works the site has been temporarily je za iduću godinu. istočni dio lokaliteta (foto: A. plates. Ugovorom predviđena površina za iskopavanje i tion. istraživanje je 4000 m². odnosno izgradnje zao- comprising two small idols. dated to 5700 – 5300 B. g.). semi-round or S-profiled ves. the feet and the corner parts of bilaznice prema graničnome prijelazu u Slavonskom censers and several clay artifacts of undetermined func. započeli su pripremni radovi. Razdoblje: P. The edges of roughly fashioned pottery 45004’34” N. Arelić) 37 . 1982. gerprint patterns. The surfaces of coarse pottery were additionally ornamented by pulling Potkraj srpnja 2004. which represented a motif of Snake.o.š. protected until the permanent solution within the frame of Na dijelu lokaliteta koji se nalazi na trasi buduće zao- planned archaeological-tourist park. prapovijesnog i srednjovjekovnog lokaliteta Njivice. SV sels were found. Slavonski Šamac of this unusual structure is yet rather difficult to define. Pravni status: P-182 Among clay pottery round. snijeg) tijekom 2004. fourteen clay objects were unearthed. 96) Zaštitno arheološko istraživanje provedeno je radi Among special finds.30 m) došlo do povećanja površine za arheološko material belongs to the early level of development of the istraživanje. bilaznice otkriveno je jednoslojno naselje iz ranijih faza Kruševica – Njivice.Njivice that there is another part of the semi-circle under the un. na povišenoj lesnoj gredi izduženoj u smjeru sjever- with fingerprint patterns were put in series of vertical and jug (stručna voditeljica istraživanja: Lidija Miklik-Lozuk. sunken close to each other at irregular inter. Šamcu.60 According to its characteristics the entire archaeological m do 29. cult was known since early Neolithic (Gimbutas. istraživanje biti veća jer je zbog šire izmjere ceste (od 25. blades. a tije- over sheaves of twigs.d. incising thin lines like a network kom kolovoza zaštitna arheološka iskopavanja i istraživanja (rhomboid motif). 18029’23” E) uz današnji vodotok Saoni- were decorated with fingerprint patterns. g. which arheološke radove financirale Hrvatske ceste d. slanting motifs. They were decorated with various motifs Vrsta radova: zaštitno iskopavanje of plastic ribboning with fingerprint patterns. The purpose and the significance Grad/općina: Kruševica. Lokali- plying bulge-shaped plasters or plastic ribboning with fin. g. Redni broj: 16 vals. premda će u konačnici površina za sharpening stones. discovered.

odnosno kostur tion of bypass road towards border crossing in Slavonski im je bio od drvenih stupova. Nakon privremenog prekida arheoloških istraživanja na tivne dubine od 2. a were found. zoomorphic velikih količina kamenih alatki. pronađeni su brojni ulomci grubih neukrašenih keramičkih Investigation was temporarily interrupted in mid Novem- posuda za svakidašnju uporabu. Sarajevo. ali i u kulturnome sloju.124. Otkrivena ried out during 2004. Directly to the western slope of the elevated Od pokretnih nalaza pronađene su velike količine litike plateau. several bell-shaped bowls. zemlje. a neposredno uz zapadnu padinu povišenog platoa otkriven je prapovijesni vodotok i istražen do rela. They are foreseen for the excavation and investi- blatom. bila organizirana naselja tijekom različitih prapovijesnih i Marković 2003 Zorko Marković. Specifična bilaznice pronađena je otpadna jama. odnosno dio nase.60 m. u neposrednoj blizini vodotoka. in Sopot cultures were manufacturing a large quantity of Izuzetno velike količine litičkih odbitaka uz udarače. a treći je smješten istočnije od prvih dvaju i udaljen stakes with mud coated brushwood. nadzemnog objekta pronađeno je dosta kućnog lijepa. Praistorija jugo- likom povišenom platou (nadmorske visine 86. što se i nazire u današnjoj Lidija Miklik-Lozuk konfi-guraciji terena. otpadne jame te ostaci stupova.60x5. datirala bi ovo naselje u ranije faze sopo- keramičkim ulomcima. which informs us that the people who lived pronađeno je u otpadnim jamama.. Split and polished lithic tools were found. The overground structures were constructed of wooden goga. and sno kamene oblutke istrošene s donje strane. Waste pits. Archaeological investigation is done su tri nadzemna objekta. 38 . oblikovana figurica te glineni utezi i pršljenci. pit was found. Dimitrijević 1979 Stojan Dimitrijević. Obrisi sopotskih objekata. pojavljuju se na relativnoj dubini od oko nekoliko zvonastih nogu zdjela na nozi. Zanimljivo je da je današnji vodotok licenskokeramičke kulture u sjevernoj Hrvatskoj.40 m.5y ture bypass road a medieval (13th – 14th century) waste 3/2 very dark grayish brown). Along the north border of the route of the fu- zemlja je bila iznimno tamna i masna (Munsell. keramike i litike. st. Istočnije od današnjeg vodo. Saonica. OA.90x6. fazi istraživanja. nekoliko jekata kako bi bez oštećenja prezimili (zaštita od kiše.60 zije 11.40 m. zidovi od šiblja oblijepljeni Šamac. on which there were organized settlements.60 m. ber 2004 because of extremely bad weather conditions. na relativnoj dubini oko 0. pojavljuje neposredno ispod humusnoga sloja./14. Naselje sopotske kulture Summary Dosadašnjim je istraživanjima otkriveno jednoslojno Rescue archaeological excavations and investigation of naselje iz ranijih faza sopotske kulture koje je na zapa. Neolitsko doba. Cijepano i polirano kameno oruđe stone tools.29 m. of very similar dimensions: the smjeru sjever-jug i vrlo sličnih dimenzija: prvi ima dimen. ulomci keramičkih po. ga te zaštita od smrzavanja) do nastavka istraživanja. maka keltske keramike uz mnogobrojne litičke artefakte. first building’s: 11. stone tools.50 m. remains of col- strane.273. a ni u jednom nije pronađena podnica od nabijene umns and three overground rectangle-shaped structures. O genezi i počecima povijesnih razdoblja. s nalazima suda ukrašeni bradavičastim ispupčenjima – buklima. U kulturnome sloju “iznad” drugoga shaped columns. vol. orijentirani u north – south oriented. u prapo. sopotske kulture. bar po dosadašnjim lja iz razdoblja srednjeg vijeka.10 m). odnosno istočnije nego danas. odnosno rijeke Save. U unutrašnjosti svih triju objekata pronađeni su gation was 4000 m². Na istočnoj obali prapovijesnog vodotoka pronađena je skupina grube keramike licenske kulturne grupe ukrašena Literatura nepravilnim metličastim urezivanjem. Sva su tri objekta pravokutna oblika. HUE 2. lokalitetu je provedena zaštita pronađenih arheoloških ob- toka pronađena je keramika sopotske kulture. Uz navedene nalaze litike figurine and clay weights. 2003: 123 . dok je treći objekt u m x 5. jedna zoomorfno 0.60 m. datira se u 13. tako i grupirane izvan pronađenih historic watercourse was uncovered and investigated until nadzemnih objekata. second building’s: 11. vijesno vrijeme tekao neposredno uz povišeni plato. Ulaz u sva tri objekta nalazio se s južne culture has been uncovered. Prva se dva objekta nalaze jedan kraj dru. Neposredno uz sjeverni rub trase buduće zao. Zaštita lokaliteta toka Saonica. ma je pronađen zamjetno velik broj litičkih odbitaka. drugi 11. snije- keramičkih ulomaka eneolitičke fakture te nekoliko ulo. Sudeći po pronađenim istraživanjima.90 m x 6. Sjeverna zona. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 1979: 270 . tipološka obilježja keramičke građe. prehistoric and medieval site Kruševica – Njivice were car- dnoj strani bilo zaštićeno drvenom ogradom. dakle. koji su služili numerous fragments of ceramic utensils mostly for eve- za izradu kamenih alatki. In the interior of all je od njih oko 10 m . while the third building is still to be studied.60 m. a slavenskih zemalja II. jedan od starih rukavaca rijeke Save.u tom međuprostoru nije bilo bitnijih three structures remains of regularly distributed round- arheoloških objekata. govore u prilog da su se žitelji ryday use. što Movable finds are numerous and they are mostly repre- se pokazalo i pri arheološkim istraživanima. ostaci pravilno raspoređenih kružnih stupova koji su nosili A one-layer settlement from the earlier phase of the Sopot konstrukciju krova. which supported the roof construction. Zagreb. Pronađeno je sented by lithic flakes remained after manufacturing stone osam većih grupa litike koje čine odbitci preostali nakon tools and breakers which served for the manufacturing izrade kamenih alatki. 27. fragments of ceramic utensils decorated with sopotske kulture na ovom lokalitetu bavili izrađivanjem papillary bulges. odno. Pri istraživanju navedenog vodo. Stoga se može pretpostaviti da su na prostorno ve. Još pri rekognosciranju na Njivica. relative depth of 2. due to relocating state road D7 in other words construc- Nadzemni su objekti bili građeni od drveta. a pre- kako u kulturnome sloju. a obris se tske kulture.

planiraju se istražiti tijekom 2005. g. površine 110 m2. provedena je osma etapa ispremiješanih slojeva (površinskog. g. možemo ih determinirati jnih sponzora. te nekoliko ulomaka žrvnjeva). Mravinac) 39 . a istražene su dvije čije Lokalitet: Slavča smo obrise uhvatili u cijelosti (006 i 169). g. Prva stati- grafska jedinica (radno označena 140) sastavljena je od Tijekom lipnja i srpnja 2004. veća količina mikrolita Grada Nove Gradiške. površine 20 m2) otvorena je da bi se u potpunosti istražila jama (006) koja je već tijekom više etapa iskopavanja bila presječena i nedefinirana. U sondi 3/04 u cijelosti su istražene jame (006. snimka iz zraka (foto: M. jamama (6 . Preostale jame. Naselje: Nova Gradiška dijelom otkrivene. Iskopavanja se kontinuirano Na temelju prikupljenog arheološkog materijala u tim provode financijskim sredstvima Ministarstva kulture RH. U toj sondi nije Vrsta radova: sustavno iskopavanje očuvan prirodan slijed stratigrafskih jedinica. Lokalitet Slavča. radnima. sustavnih arheoloških iskopavanja na nalazištu Slavča kulturnog sloja ) te žute prebačene zdravice i zapuna iz – Nova Gradiška (kontinuirano se provode od 1997. koje upućuju na prisutnost regionalnog facijesa sopotske heologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (u kulture. while the continuation has been planned for the following Objekti u prapovijesnom naselju season.) oštećen dio nalazišta. Treća sonda (3/04. (sonda 17/04 i 2/04) površine 90 m2. g. Conservation of the excavated archaeological ar- tifacts has been done on the site. humusnog i drugog. odnosno brezovljanskog tipa sopotske kulture. U cijelosti su istražene dvije sonde tion of the investigation. okviru studentske prakse). uništenih jama. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.7 kruškolikih utega. otvorene su tri sonde ukupne (protection of rain. što Razdoblje: P je utvrđeno i dosadašnjim istraživanjima. g. Brodsko-posavske županije i bro. Grad/općina: Nova Gradiška Sonda 3/04 nalazi se neposredno ispod radijskog repetito- Pravni status: P-178 ra čijom je izgradnjom (1989. Otvaranjem te sonde uočeno Redni broj: 17 je postojanje još nekoliko jama.). Stručni voditelj iskopavanja bila je Marija Mihaljević (Grad. 169) ski muzej Nova Gradiška) u suradnji s Odsjekom za ar. in order to preserve them U kampanji 2004. snow and freezing) until the continua.

Znatno su rjeđi ulomci keramike s motivima kružnica ili rozete koja se pojavljuje na najširem dijelu posude. Sopotska kultura. Mihaljević. vučedolskoj kulturi. M. s obzirom na činjenicu da se nisu mogli u cijelosti istražiti. On the southern slopes of the site there is trench 3/04. istražene sonde (1/04. Utensils is softly profiled. ni) te. uglavnom keramike (jama Mihaljević 2004 M. and ac- cording to the gathered archaeological material they be- long to the regional version of the Brezovljani type of the Sopot culture. Mihaljević. Keramika je mekše profilirana 1980: 118. Istraživanje nalazišta likacijama. Most of Lithic finds is waste material while there are also some cores. 1999: 34 . buta.-2003. Nalazi rane vučedolske kulture. koja upućuje na prisutnost populacije rane Dimitrijević 1979 S. planirano za iduću arheološku kampanju. Franjevci u Cerniku. sopotske. Praistorija jugoslavenskih U jamama 006 i 169 (sonde 3/04) pronađeni su u najvećoj zemalja. g. Dimitraijević. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Mihaljević) the most significant is the pit 163 in which most ceramic 40 . Zagreb. rombovima i ostalim. Od keramičkog posuđa najzastupljeniji su oblici Vrdoljak. pots and other. like the pits 006 and 169. područje nego i za prostor zapadne Slavonije i sjeverne kumentirani su na razini uočavanja (nacrtani i fotografira. Prikupljena je i znatna količina mikrolita: krhoti. Prapovijesno nalazište Slavča. U sondama 1/04 i 2/04 utvrđeni su uglavnom poluuko- pani zemunični objekti koji pripadaju bakrenom dobu. Zagreb.1998. st. 2/04) zatrpane su zemljom. kupa na nogama i ostalog. Mihaljević. obinski horizont otkriven tijekom dosadašnjih arheoloških Skelac 1997 G. Sl. raznovrsnih zdjela koje su. 2000: 63 . ukrašavane tehnikama običnog i brazdastog urezivanja. Zagreb. količini ulomci keramike: više vrsta zdjela. u toj su jami prikupljeni i pršljeni te nešto litičkog materijala i Summary: osteoloških nalaza životinjskog podrijetla. Dimitraijević. The most numerous finds are represented by pottery: miscellaneous bowls. Istraživanje nalazišta Slavča (Nova Gradiška. Obavijesti HAD. On the pla- teau of the site Slavča trenches 1/04 and 2/04 were in- vestigated where the first stratigraphic unit was preserved and in the others were noted series of holes of the wine- yard stakes which had been mentioned by the 18th cen- Lokalitet Slavča. Jančula.48.). Three probes were opened and a nalazištu Slavča – Nova Gradiška utvrđena je prisutnost total area of 110 m² was excavated. što je dokaz postojanja vinograda te je preko njih prebačena zemlja. što uz već utvrđene naseobinske horizonte. OA. Mihaljević 1999 S. ukrašavanja s keramikom kostolačke kulture. Sarajevo. Uz keramiku. Vučedolska kultura i vučedolski kulturni kompleks. 1979: 267 . Besides the layers significant damages were made to the trench pits. ulomak keramičke zdjele rane vučedolske kul. Skelac. Najvažnija u cijelosti istražena jama je 163. Hrvatske. Istraživanje nalazišta 163) pokazuje veliku sličnost u oblicima. iako je u drugoj utvrđen niz manjih pravilno dok su neistražene jame u sondi 3/04 prekrivene najlonom raspoređenih jama. na. Literatura tj. 1999. Obavijesti HAD. fired and decorated with different types of plastic applications.). Praistorija jugoslavenskih zemalja. Obavijesti HAD. sječiva i grebala. Sarajevo. XXXII. Ukrasi su izvedeni u obliku uske trake na gornjem seg- mentu keramičkog posuđa s raznovrsnim geometrijskim Marija Mihaljević motivima: trokutima.151. te mrljasto pečena i ukrašena raznovrsnim plastičnim ap. kao i ostali oblici posuđa. Zagreb. zaštićeni su najlonom i prekriveni zemljom. blades and so on. a njihovo je istraživanje na brdu Slavča koje navode pisani izvori još u 18. jezgri. Zagreb. Pokretna arheološka građa Dimitrijević1979 S. lasinjske i kostolačke kulture govori o izuzetnoj važnosti located under radio repeater which construction (in 1989) ovoga višeslojnog nalazišta ne samo za novogradiško had damaged the site and the first stratigraphic layer as well as the second stratigraphic – cultural layer were al- most completely destroyed. two of which were brezovljanskog tipa sopotske i rane vučedolske kulture.341. Slavča (Nova Gradiška. endscrapers.stupanj A).235. completely investigated (area of 90 m²). Among the studied pit structures ture (foto: M. Preostali dijelom otkriveni jamski objekti (sonde 3/04) do. Jančula1980 J. 21. XXXVI. 2004: 26 . g. Požega.32.71. čiji je nase. Mihaljević 2000 M. campaign of systematic archaeological investigations in cooperation of Department of Archaeology of the Fac- Sustavnim arheološkim istraživanjima 2004. lonaca. 1997: 217 . vučedolske kulture. Keramički nala- zi iz jame 163 pripadaju ranoj vučedolskoj kulturi (rana ili The City Museum Nova Gradiška carried out the eighth pretklasična faza . Vrdoljak.). Završetkom osme etape sustavnih arheoloških istraživanja Prva i druga stratigrafska jedinica u sondama 1/04 i 2/04 2004. očuvanije su. istraživanja na lokalitetu Slavča. XXX/1. na ulty of Arts. 1979: 263 - 303. fakturi i načinu Slavča-Nova Gradiška (2000. tury historical sources. Some of the pits are better preserved.

Kostolac and Vučedol cultures. Archaeological investigation of the prehistoric settlement on Slavča hill has again confirmed the significance of this site which has established settlement contexts of Stone Age and Copper Age cultures: the Sopot culture. The decorations are on the neck of the utensils. mostly with geometrical motifs: rhombs and tri- angles. the Br- ezovljani type Sopot culture and the Lasinja. 41 . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. utensils were gathered (which was mostly decorated by fluted engraving). Fragments of pottery with the motifs of circles and rosettes on the widest part of the utensils are considerably rare.

P O Ž E Š K O . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.S L AV O N S K A Ž U PA N I J A 18 Gradci 19 Stari grad Požega 20 Treštanovačka gradina 42 .

sc. Radi dobivanja okvirne kronološke slike obavljeno je i datiranje uzorka ugljena radioaktivnim ugljikom koje je potvrdilo razdoblje halštata odnosno 820. lokalitet Gradci. istražena su tri tumula na južnoj strani naestak do sada poznatih primjeraka tog tipa posuda na nekropole iz starijega željeznog doba na brdu Gradci pokraj tlu Europe. g. Potrebica) 43 . Spin Valisa d. Tumul 1 istraživan je u dvjema kampanjama 2001. stručna ekipa: Marijana Martinec. 5 i 6. g. Jedan od najmanje triju keramičkih posuda: dvaju lonaca i plitice. plitice. miješanom listo- padnom šumom. lonci. možda i Tragove gradinskog naselja i druge grupe tumula na brdu generaciju ranije. ali pot. Kr. Pronađena je iznimno dobro očuvana pravokutna suhozidna kamena konstrukcija prosječne vi- sine od oko 1. otkopana su tri tumula.410. Kr. Na nalazištu (izradili: Ž. g. Ustanovljeno je da lokalitet pokriva oko Istraživanja nekropole u sezoni 2004. razdoblje Ha C1.2003. Mirnik 1973. te Ministarstva kulture RH. g. 5 hektara i nalazi se pri vrhu jednog od južnih obronaka Papuka koji dominira dolinom na apsolutnoj nadmorskoj Tijekom arheološke kampanje u 2004. sc. Grada Požege. . Riječ je vjerojatno o muškom grobu s veoma Pravni status: P-529 zanimljivim keramičkim posudama među kojima se ističu Razdoblje: P najmanje dva lonca ukrašena nalijepljenim kositrenim Vrsta radova: zaštitno iskopavanje pločicama. Čini se da je i u na kulturološku. Dosadašnji rezultati istraživanja nekropole (istraživanja 2001. a u jednom kutu komore bila je velika nakupina pepela izmiješanog s kostima pokojnika prekrivena jednim velikim kamenom i ograđena s nekoliko većih kamenova između kojih su stajale tri plitke zdjele. djelomični prikaz položaja tumula na puno drukčije koncepcije od one pronađene u tumulu 1. izmiješane su Naselje: Kaptol s garom. voditelja te ekipe I. Uz spomenutu nakupinu nađena je željezna sjekira s ručicama. Tumul 2 također je sadržavao kamenu konstrukciju. istraživanja su financirana najistočniji nalaz ovog tipa u Europi! sredstvima Županije požeško-slavonske. a potpuno smrvljene kosti pokojnika Lokalitet: Gradci koji je. Arheobotanička analiza pokazala je da je riječ o vrstama koje i danas susrećemo na Papuku pa je radi detaljnije analize sjemenje poslano na AMS da- taciju i analizu u SAD. sc. U suprotnom kutu komore pronađena je samo jedna mala zdjelica is- punjena sjemenjem. . . Grobni se ritual razlikuje od većine ostalih ukopa (nema žare i prostorna podjela grobnoga prostora s ritualnom fragmentacijom posuda). odnosno 700. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. stilsku i kronološku srodnost ovih dviju ovom slučaju riječ o konstrukciji podignutoj nad spalištem nekropola te je pretpostavio da pripadaju istom naselju. koja se prema ma- a vrijednu pomoć pružila je i Javna ustanova Park prirode terijalu (metalnim nalazima i keramičkim oblicima) datira u Papuk te uz suradnju s Hrvatskom vojskom). Mirnik 1991). Hrvoje Potrebi. Ovi grobovi čine za sada najstariju skupinu do sada nađenu Općine Kaptol. Marko Dizdar liscima označenu numeričkim simbolom koja je za sada i mr. brončana fibula sa zadebljanjima na luku i brončanim prstenastim privjesci- ma. Prilozi su položeni neposredno na gar i pepeo Općina: Kaptol spališta. a dijelom je pod nižom.25 metara. 1975. je u razdoblju 1965.) Tijekom sezona 2001. na objema nekropolama oko Kaptola. koji su relativno rijetki nalazi. g. zdje- lice na nozi i svakako pseudokernos koji je jedan od dva- Tijekom 2004. ukazala kosti koje vjerojatno pripadaju pokojniku. Riječ je o šumskom području pod tumula na južnoj strani nekropole koja su u terenskoj doku- imenom Bistra i lokalitet se djelomično nalazi pod visokom mentaciji označena brojevima 4. pokojnika. Vejvoda. bio spaljen na mjestu ukopa. jednu željeznu perlu i željeznu bojnu sjekiru sa za- ca.d.. g. ekipa Arheološkog muzeja u Zagrebu koja je u Tumul 3 nije imao nikakvu kamenu konstrukciju nego. dok su dosadašnji nalazi pripadali razdo- Gradci pokraj Kaptola uočila je pregledima terena još bljima Ha C2 i Ha D1. Mirnik poduzeo je i manja sondažna Metalnih nalaza nije bilo. Kaptol. Jednim dijelom bila je ispunjena slojevima gara i namjerno lomljenih keramičkih posuda. g. Od metalnih nalaza treba izdvojiti dvije željezne Kaptola (stručni voditelj istraživanja: dr. Redni broj: 18 dnu je bilo spalište. . dva keramička pršljenka i željezni nožić. borovom šumom. pr.1971.650. Istraživanje koja se sada provode na nalazištu Gradci počela su 2001. dr. strelice. U garu i pepelu uočene su sitne istraživanja koja su. čini se. Čini se da je prostor nekropole zatvoren fortifikacijom. i 2002. istraživana su tri visini od oko 450 metara. unatoč tek nekolicini nalaza. Daria Ložnjak Dizdar. pr. g. istraživala nekropolu na Čemernici sredini bila pravokutna nakupina gara i pepela s ulomcima (Vejvoda. .2003. Sekulić i H. (Potrebica 2002).

a vidljivi promjer oko 13 m. dosta ko- stiju. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. ali i plastičnim buklima i rebrima na najširem dijelu trbuha. to je otežano i činjenicom da je prije tride- pojavljivati spaljeni ulomci keramike slični onima iz tumula setak godina tijekom vojnih vježbi na vrhu tog tumula bio 4.2 lurama i sačuvana u cijelosti.8 m. kao i još jedan 3 i tumula 5. a u grobu je pronađeno tek nešto malo gara. Neposredno ispod njih. grobna cjelina u tumulu 5 (foto: H. Ništa u nasipu tumula nije keramike i fibula grob bismo mogli okvirno datirati u Ha D1 upućivalo na naknadnu intervenciju pa je moguće da je ili najranije u kraj Ha C2. kao i činjenice da noževi nisu jasne mogućnost njegove interpretacije. zbog svih drugih nalaza. između kronološkom kontekstu tumula istraživanih prije tridese- tumula 3 i tumula 4. lokalitet Gradci. U u određenoj liniji. pronađena je glavna koncentracija grobnih nalaza koji su se sastojali od 11 keramičkih po- suda koje su od težine zemlje ispucale. Još nekoliko ulo- niz kako po tome što su smješteni na padini istog obronka maka bronce pronađeno je između keramičkih posuda. Za sada znamo da ovaj grob nije ukopan. Sačuvana visina iznosila je oko 1. Nakon završetka tih postupaka. a time i keramičkih posuda. na granici sjeveroistočnog i jugoistočnog kvadranta. zatečena je visina 105 cm. kao i analize samo dvije relativno male skupine spaljene keramike prikupljenih uzoraka moći ćemo donijeti konačnu prosudbu položene na nakupini ugljena i gara. U svakom Tumul 6 nalazi se zapadno od tumula 5. Posebna vrijednost groba u tu- za iz okolnih grobova. ukrašena kane- bili sličnih dimenzija. a svi nalazi upućeni su na konzervaciju preciznom iskopavanju u spomenutom su tumulu nađene i restauraciju. U ovom trenutku na osnovi tipologije ni kamene konstrukcije nije bilo. manja keramička posuda i željezni nož sa željezno- brončanom pojasnom garniturom. 44 . periferne grobne konstrukcije sa središnjim grobom. unatoč veoma sadržajem zemlje. mulu 5 jest to što prvi puta imamo prigodu suvremenim metodama sustavno istražiti grobnu cjelinu koja pripada Tumul 5 nalazio se na strmijem dijelu obronka. konstrukcija. veća lonca. a i graditelji su prije nasi- panja tumula izvršili određenu nivelaciju. Metalnih nalaza. a na jednoj od brončanih pločica vidljivi su i ostaci tkanine. U svakom slučaju sačuvana visina mm). Riječ je o pokojniku koji je spaljen na nekom drugom mjestu. pa mu je teško utvrditi točne dimenzije. nagiba terena humak erodirao. Već na početku istraživanja. pripisati ženskoj osobi. djelomično pod kontrolnim profilom. Na zapadnom rubu groba pronađene su četiri plitice položene jedna u drugu koje čine svojevrstan komplet posuđa. U gornjim slojevima nasipa tog tumula već su se počeli Osim erozije. što ga čini najvećim vidljivim tumulom na nekropoli Gradci. Baš kao i u slučaju tumula 4 teško tak godina i možda ponuditi kvalitetniju interpretaciju tih mu je odrediti točne dimenzije zbog činjenice da je zbog nalaza. a pronađen je i veoma sitan fragment bronce (oko 1 ukopan mitraljeski rov.5 cm s dvije rupice. pronađen je paljevinski grob manjih dimenzija (85 x 50 cm). Jedan od tih lonaca pronađen je poklopljen pliticom. a promjer oko 14 m. također na strmom slučaju. tako i zbog toga što njihova današnja donjem dijelu nakupine kostiju pronađena je mala plitka veličina navodi na zaključak da su i u vrijeme nastanka posudica promjera 6. Ni u ovom slučaju nije pronađena nikakva kamena mu je oko 2. Na dnu nasipa pojavio se kompaktan sloj gara u kojem su pronađene dvije spaljene brončane fibule veoma malih dimenzija i loše očuvane. Nažalost. nego je položen na površinu originalnog humka. Za interpretaciju ove grobne konstrukcije bit će presudni rezultati antropološke analize dosta dobro očuvanih paljevinskih osteoloških ostataka. Unatoč nalazu dvaju željeznih riječ o grobu s veoma malo priloga ili o nekakvoj žrtvenoj noževa. kao i odnos te. Riječ je o trima većim loncima od kojih dva pripadaju tipovima s izvijenim rubom. nalazi i kosti u perifernom grobu 1 tumula jedan nasip čiju je originalnu debljinu zbog erozije teško 6 (foto: H. U svakom slučaju. a iznad tumula 7. Zanimljiva pojasna gar- nitura za sada se na temelju istočnoalpskih paralela može datirati u Ha D1. i s njima čini svojevrstan za sada nedefinirani željezni predmet. funkcija tumula. vidjet će se tek u širem odrednice spola pokojnika. obronku brda. nije isključeno da je to bio slučaj i s druga dva. Potrebica) koje pretpostavljamo da pripadaju pokojniku ili pokojnici. Posude su uklonjene sa m. Potrebica) utvrditi. kao o ovoj grobnoj cjelini. a budući da su i u blizini drugih dvaju lonaca pronađene slične plitice. lokalitet Gradci. unutar toga sloja. relativno velikoga broja konstrukciji. ali su zadržale svoj originalni položaj i djelomično formu. a preko svega je nasut još Kaptol. a promjer oko 18 m. Na toj su nakupini pronađeni ostaci dvaju željeznih noževa Tumul 4 nalazi se na obronku brda zapadno ispod tumula u veoma lošem stanju (vjerojatno spaljena). U neposre- dnoj blizini dvaju velikih lonaca bila je nakupina kostiju za Kaptol. Ukrašeni su kanelurama. ova grobna cjelina može se kontekstu nekropole i slike koju će nam dati struktura nala.

istraživanja. Svjesna uporaba takvog kamena zamijećena je i u grobnoj konstru- kciji u tumulu 1. Posebno je zanimljiv rijedak nalaz fragmentiranog i Potrebica 2003 H. lokalitet Gradci. Istraživanje nekropole pod veza bila posebno naglašena jer su životinjske kosti činile tumulima iz starijega željeznog doba na nalazištu Gradci kod oko 30 % ukupne količine kostiju u posudi. kao jem recipijentu koji je pronađen u nakupini kostiju između i složena konstrukcija cijelog tumula. U grobu 2 tumula 6 vjerojatno je riječ o muškarcu u dobi između 30 i 40 godina. Takvi su predmeti do sada nezabilježeni da je riječ o važnom nalazu istaknutog pripadnika ondašnje na ovom prostoru. BAR 717. Oxford. ena dokumentacija. nisu obavljani nikakvi veći zahvati na prostoru naselja. Volume 1: Pre- dine. Some Remarks on the pada ženi koja je u vrijeme smrti doživjela dob od 25 do Contacts Between the Greek and the Hallstatt Culture Con- 35 godina. otporan na atmosferilije. Iako je riječ rađena je kontinuirano i uz uporabu totalne stanice kao os. Nastavkom planiranih sustavnih istraživanja pokušat će se odgovoriti na neka od postavljenih pitanja i dobiti bolji uvid Preliminarni rezultati antropološke analize u kompleksnu strukturu ovog nalazišta i zajednica starijeg željeznog doba na širemu prostoru. U središnjem dijelu humka pronađena je još jedna nakupi- na gara s nešto slabije očuvanim kostima iznad koje su nađeni ulomci jednoga kvalitetnog crnog grafitiranog lonca i plitice. Teren je nakon završetka istraživanja odnosno s glasinačkim kulturnim krugom u kojem su takve saniran i uređen po postojećim propisima i uz nadzor Par. Kaptol. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. dok nakupina Literatura kostiju iz tumula 5 koja se nalazila između lonaca 1 i 2 i u kojoj su pronađeni željezni noževi najvjerojatnije pri. Tosi. sc. čini se. 2002: 331 . Između ka. Antropološku analizu provodi dr. kad se prikupe odgovarajuća sredstva i slučaj na prostoru čitave Panonije i potpuno bi promijenio stručna ekipa za tako složeni zadatak. (ur. sig- urno. OA 26. Gradinsko naselje jalu zahtijevaju veliku pažnju i detaljan pristup pri samom vađenju. Mario Šlaus iz Odjela za arheologiju HAZU. Može se pretpostaviti da je i u ovom slučaju riječ o sekundarnoj grobnoj konstrukciji. brončana fibula pronađena na gradinskom menja se naziru duboke šupljine nastale ispiranjem vode naselju uz nekropolu (foto: H. Third Annual Meeting at Ravenna 1997. U tijeku su obrada. Osim Bez obzira na nalaze. Dosta vidljivog kamenja čini amfibolit. gdje su možda upravo zahvaljujući tomu biološki ostaci ostali relativno dobro očuvani. Potrebica. Obilaskom gradine. Pearce & M. na sredini tumula. U sezoni 2004. Primarni konzervacijski zahvati na takvom materi. pronađena je središnja kamena konstrukcija poligonalnog oblika. Potrebica. Svakako treba spomenuti da je riječ o nalazu s krajnjega stauracija svih nalaza. Ako se to potvrdi. na već spominjanom Svi su tumuli istraživani križnom metodom uz primjenu de. a određene paralele postoje na prostoru zajednice. Imajući takve mogućnosti van život koji je.340. u: M. o čemu je vođena primjer. još jednom dokumentira veze ovoga prostora s Balkanom. u Donjoj Dolini. kronološku i kulturološku sliku cijeloga tog prostora. kontinuirano trajao sve do ranog u vidu. 45 . bio to jedinstven sljedeću godinu. sela Kaptol (sezona 2001.249. ka prirode Papuk. količinu osjetljivih i/ili lako propadljivih nalaza unutar ovoga groba.). Sva terenska dokumentacija petljasta fibula s nogom u obliku beotskog štita. Potrebica. njegova je važnost golema jer novnoga mjernog instrumenta. za što je sredstva osigurao voditelj sjeverozapadnog ruba prostora distribucije takvih fibula. teži od 250 kg. Potrebica 1998 H. Goleme dimenzije ove poligonalne konstrukcije manji keramički poklopac po obliku i ukrasu sličan man- koje promjerom na pojedinim mjestima dosežu i 5 m. o nalazu izvan konteksta. g. a možda i šire. Zagreb. riječ je svakako o jednoj od toga. odlučeno je da se otvaranje komore odgodi za ili srednjeg latena. a potom ih je potrebno odmah uputiti u složene Sondirana je i gradina sjeverno od nekropole na kojoj je konzervacijske postupke koji iziskuju dobru organizaciju utvrđeno da je velika površina naselja bila uključena u akti- i golema financijska sredstva. Najzanimljiviji je uzorak bio svakako onaj koji je sidering the Area of the Northern Croatia in the Early Iron otkriven tijekom konzervacije lonca 3 iz tumula 5. od 4 %) bile prisutne i životinjske kosti u ovom slučaju ta je Potrebica 2002 H. koji se može naći na Papuku. Požeška kotlina i Donja ukrašenog koštanog predmeta koji je pronađen među ko. Dolina u komunikacijskoj mreži starijeg željeznog doba. Potrebica) koje možda sugeriraju da je kamenje nekada ležalo na lako propadljivoj konstrukciji od organskog materijala kao stima u loncu 3 tumula 5. Iako su u svim uzorcima u malim količinama (manje and Protohistory. fibule jedan od karakterističnih oblika (Potrebica 1998). prostoru potencijalnoga središta pronađena je lučna dvo- taljne stratigrafske razdiobe. Zbog tih elemenata treba biti spreman na veću sjeverne Bosne.). Sastoji od kamenja različitih veličina od kojih su neki komadi. konzervacija i re. u kojem je otkriven i još jedan što je drvo. kao i vjerojatno donji dio brončane višeglave igle i željezna perla. Riječ je o Age. Papers from the EAA spaljenim ostacima djeteta u dobi od pola do dvije i pol go. 1998: 241 . navode na zaključak lonaca u tumulu 5. ali ne na ovoj lokaciji. utvrđen je položaj u blizini kojega je vjerojatno bilo najvažnijih grobnih konstrukcija na nalazištu Gradci koja nekakvo vjersko ili društveno središte naselja (Potrebica će imati ključnu važnost za interpretaciju cijele nekropole. Ispod te konstrukcije. izuzetno kvalitetni kamen. 2003).

. the grave could be Omega Engineering. Dubrovnik. Mirnik 1991 V. and in the grave there was found some soot. and maybe even dr.40 – 150.610. uted to a female person. and above tumulus 7. došlo je do devastacije polukružne There was also hoard of bones which we believe that be. i u funkciji ogradnog zida crkvenog posjeda i privatnih ondary grave construction. sredstvima Ministarstva znanosti. and a team of experts for such a complex task.40 another spot. 1973: 592 . it may be possible that it is about a Grad/općina: Požega grave with a very little grave material or it is some kind of a Pravni status: R-491 sacrificial structure. within the same layer it was found the major concentration Pri iskopu za temelje športske dvorane Gimnazije Požega of grave finds which was composed of 11 ceramic vessels na parceli k.had been in- cluded into an active life that seemed to be lasted continu- Three tumuli on the southern side of the late Iron Age ously until the early or late La Téne period.č. Tumulus 6 is situated to the west Zona zahvata arheoloških istraživanja uz jugoistočnu kulu of tumulus 5. Opening of the chamber has been postponed for kneževski grobovi iz Kaptola kod Slavonske Požege. AV the following year in order to collect the necessary funds 24. parcela. jugoistočna kula i gradski opkop. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.242. Mirnik 1973 V. Kaptol. which is also incineration burial of smaller di. u njezinom JZ kutu. Prosječna rela- mensions. Srednjovjekovna iron-bronze belt set.o.).. U rovu. It is about Vejvoda. Gradci which is going to be of crucial importance for the 1991: 9 . Redni broj: 19 mulus 3 and tumulus 5.. was probed. Peković i N.o. 5 and 6. Požega (spomenički lokalitet Stari that had been fragmented under the weight of the soil but grad Požega. g. I. jugoistočna kula i bedem) strojem za iskop. a small ceramic vessel and iron knife with bedem. 2003: 217 . were investigated during archaeological campaign in 2004. Kaptol 1221. dok je sre- according to eastern Alps parallels. situacijski plan s prijedlogom prezentacije i djelomične rekonstrukcije zidova (izradili: Ž. Directly under the compact layer of Vrsta radova: zaštitno iskopavanje i konzervacija soot in which there were found two burnt bronze fibulae. (ur. On the same hoard were found istraživanjima koja su provedena tijekom lipnja i srpnja remains of two iron knives in a very bad condition (prob. obrazovanja i športa). I. Mirnik. The grave unit could be attrib. in the center of the tumulus. On the ga Engineering d. Hrvoje Potrebica broader area. sc. The belt set could be dated to Ha D1 kula se pojavila nakon otkopa humusnog sloja. Kovačević) 46 . base of typology of pottery and fibula. Tumulus 4 is located on the hill to the west under the tu. koji je položen okomito na srednjovjeko- Stari grad Požega. m n.o.-1991. 1448. Ome- ably burnt) and one so-far non-defined iron object. they had maintained their original position and partial form.o. k. Under the sec. Rezultat istraživanja je srednjovjekovni gradski plenty of bones. interpretation of the whole necropolis. Vejvoda. d.). on one of the bronze dnjovjekovni bedem bio vidljiv prije arheoloških istraživanja tablets even remains of textile are visible. Halštatski found. Tumulus 5 was located on a steeper Razdoblje: SV part of the hill-side. Zagreb. Ljubljana. a central stone polygonal-shaped construction has been Vejvoda.28. necropolis on Gradci hill near Kaptol.00 m (152. Vejvoda. Naselje: Požega side in a certain line. voditelj projekta: Željko Peković. Mirnik. Prethistorijski one of the most important grave construction on the site Kaptol. kule. and it is Lokalitet: Stari grad Požega – jugoistočna kula i be- making some kind of a row with the other tumulus because dem they are all situated on the sloping ground of the same hill. It is about the deceased that had been burnt on tivna dubina iskopa je bila oko 2.m. F. The remains of a castle situated to the north of the ne- cropolis. Radovi su obustavljeni te se pristupilo arheološkim longed to the deceased.o. u: Potrebica. i bedem obuhvatila je površinu od 250 m². OA 27. in which a wide area of a settlement – according Summary to what was established at the necropolis . (stručni voditelj istraživanja: Nela Kovačević. marked on the site documentation with numbers 4. 2004. radovi financirani dated to Ha D1 or to Ha C2.

pronađen je gradski opkop. Temeljen je na zdravici. Posebno rađenoj s primjesom kamenčića i kalcita i glazirani zelen. vjekovnih bedema grada Požege. Prisutni su ulomci grube keramike. Dalmatiae et Slavoniae III. koji je istražen u dužini od taka bedema i kule te djelomično dozidavanje zidova radi 6. a napra- u obilnom sloju vapnenog morta. Bedem je prezentiran na izvor- Pokretni nalazi pronađeni ovim istraživanjima vrlo su ri. kao i bedem. bez proširenja temeljne stope.20 m i širini 2. Lokalitet je novčić je konzerviran. Vanjsko lice zida ne. Codex dem. Sačuvana je u visini od oko 4. Srednjovjekovni je bedem s obiju strana devastiran na način da mu je oguljeno prednje kameno lice. konstruirati. dok Na temelju arheoloških istraživanja predložene su prelimi- je u donjem dijelu sačuvan u izvornoj debljini od 80-ak cm. Kovačević) 47 . kao organizirani daje mogućnost precizne datacije. strukturu i posljednjim strojnim iskopom za temelje športske Prvi spomen utvrđene Požege jest isprava iz 1277. odobrava nadbiskupu Ugrinu kupnju „cas- nasipni slojevi do zdravice na kojoj je temeljen gradski be. Jedna je zdjela rekonstruirana. Zgradu športske dvorane odmaknuti u JZ kutu parcele vjekovna je kula. ostaci manjeg otvora koji je naknadno zazidan. Restaurirati ostatke gradskih zidina te ih djelomično re- morta. vljen je i projekt prezentacije arheološkog lokaliteta. noj niveleti terena na zatravljenoj podlozi s odmaknutom jetki. 2. Naknadno je devastiran iskopima za infra. te stambenom arhitekturom. pnoga sloja od riječnog šljunka utvrđen je profil gradskog Projektom prezentacije predviđeno je restauriranje osta- opkopa iskopanog u zdravici. Vanjsko je lice žbukano. Raslojeni su svi papa Honorije III. str. rati u dvorište Gimnazije Požega.50 m i debljini od oko 80-tak cm. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. jugoistočna kula i gradski opkop bedem nije moguće precizno datirati. narne konzervatorske smjernice kako bi se mogle napraviti Rađen je od neobrađenoga lomljenog krednog vapnenca izmjene projekta gimnazijske športske dvorane. kojom dvorane nove zgrade Gimnazije Požega. Krpan je i Konzervatorske smjernice i projekt prezentacije lokaliteta popunjavan recentnom opekom i betonom. te uz prisutnost arheologa. a Željko Peković Nela Kovačević Stari grad Požega. Iskopati i ručnim iskopom istražiti ostatak poteza zidina pukotine. Peković i N. samostanima Franjevačkog i Dominikanskog reda. Pronađeni bedem s opkopom predstavlja utvrđivanje višekratno ispremještani tako da ni njihova stratigrafija ne podgrađa koja nastaje podno kaštela. Temeljena je na zdravici.50 m i debljini od oko 30-ak cm pri vrhu. vijesti i razvoju lokaliteta. rađena od neobrađenoga najmanje 10 m. te jedan austrijski bakrenjak s likom Marije Te. lomljenoga krednog vapnenca u obilnome sloju vapnenog 3. nastale vjerojatno kao posljedica potresa. grad sa središnjim trgom. trum de Posega cum pertinenciis suis“ (T. šetnicom koja prati pružanje gradskih bedema. i 16. Sačuvan je u visini od oko 3. stoljeću. presjek kroz kulu (istok-zapad) i pogled na zid (izradili: Ž. Na njegovu su pročelju vidljive dvije veće 1.40 m. Također su i pokretni nalazi 264). rezije i godinom 1763. debljih stijenki. Srednjo. Na temelju iščitavanja načina građenja ziđa bedem diplomaticus regni Croatiae. njihove lakše ”čitljivosti”. nije moguće precizno datirati. Gradski Srednjovjekovni bedem. vni bedem i kulu. Smičiklas. bez proširenja Konzervatorske smjernice: temeljne stope. ali vrlo vjerojatno pri- pada utvrđivanju Požege u 15. višestruko nasipavan pa su mu vertikalni stratigrafski slojevi Istraženi kompleks važan je prezentabilni ostatak srednjo- ispremještani. jedna keramička lula sivkastocrne boje grafičkom dokumentacijom i tekstualnim prilozima o po- sa žigom. je obrađena rasvjeta lokaliteta te je predviđen pano s kastom glazurom. Nakon uklanjanja nasi. Uz potez gradskih zidina urediti šetnicu te je ukomponi- 2. pravilno je žbukano.

a history of Old Town Požega. istraživanja: Dubravka Sokač-Štimac. of a promenade along the defense wall.istok The researched complex represented by the remains of (kosti glave su na zapadu). uz tijelo ili prekriženima na trbuhu. rimska nekropola. restoring. a uku- The project of presentation has foreseen restoring of the re. Lokalitet Tekić. the istraživanja na rimskoj nekropoli u Tekiću (stručni voditelj south-east defense tower and town fosse. 4. s rukama tion of defense walls because of their easier ‘legibility’. st. Neki su grobovi bili obloženi ciglom i kamenom. the south-east defense Grad/općina: Jakšić tower and defense walls. Razdoblje: A vation that was done for the foundations of a sports hall of Vrsta radova: sustavno iskopavanje a high school. g. conservation guidelines. The investigations were condi. orijentacije zapad . Mirković) 48 . Kasnorimska nekropola do sada je istražena na površini partial reconstruction of the defense walls and decoration od 1476 m². Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Summary Redni broj: 20 Lokalitet: Treštanovačka gradina Archaeological investigations were carried out on the mon. The investigation comprised the area of 250 m² with a relative depth of 2 m. Kosturni ostaci mains of the defense walls and tower and partial construc. sa 125 istraženih grobova. Tijekom 2004. kostur prekriven crijepom. Tijekom rujna i listopada 2004. (15 radnih dana) Gradski muzej u Požegi izvršio je devetu fazu sustavnih arheoloških The result of the investigation is a medieval town wall. Ostaci ugljena i željezni čavli medieval defense walls of the town Požega dated to the upućuju na to da su pokojnici bili ukopani u drvenim san- 15th and 16th centuries is significant for the study of the ducima. Pravni status: R-392 tioned by devastation of the defense wall by machine exca. voditelj projekta: Gradski muzej u Požegi. žena i djece ispruženi su na leđa. that comprise archaeological in- vestigation of the remains of the defense walls. pno je istraženo 11 kosturnih grobova. (foto: D. g. were proposed. radovi su financirani sredstvima On the base of archaeological investigation preliminary Ministarstva kulture RH i Grada Požege). muškaraca. u 6 sondi i 150 m² pronađene su 23 grobne rake. Naselje: Tekić umental site of Old Town Požega.

The Roman stone access road 17 m long and 0. 1984. Na jugoistočnom dijelu parcele (k.60 m. glass beads.istok. Plastic film and thick soil layer were used as winter protec- tion of the road and of the unexplored grave pits. nalazi iz groba djevojčice . Nastavljeno je istraživanje grobljanskog objekta (ceste) koji čini popločenje od manjih bijelih kamenih oblutaka i većega sivog kamenja. Mirković) 49 . was discovered and excavated. iron and bone bracelets. Lokalitet Tekić. Literatura Sokač-Štimac 1984 D. Nakon završetka istraživanja na lokalitetu je primijenjena zimska zaštita kamene ceste i neistraženih grobnih raka s pomoću folije i debeloga sloja zemlje. Važan je i pronalazak ulomaka panonske inkrustrirane i licenske keramike. Gradski muzej Požega. ulo- mke staklene čaše smeđe boje te jedna željezna lucerna (svjetiljka). Ukupna je dužina ceste 17 m. Sokač Štimac. k. stoljeća.60 m wide. women and children were investigated. Na popločenju je nađena manja željezna trobridna strjelica. Tekić – rimsko Mirković) groblje i naselje (katalog izložbe). Slavonska Požega. 2005. bronze. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Treštanovci) utvrđena je južna granica prostiranja nekropole i ostatak pristupne sporedne rimske ceste prema groblju. ostaci kamene grobljanske ceste (foto: D. leading up towards the site. A total of 234 grave pits were found. narukvice od bronce. širina je 0.č. Pokretna građa obuhvaća uglavnom ženski nakit: brončane naušnice.o. Požega. Kosturni ostaci iz istraženih grobova pohranjeni su u Gradski muzej u Požegi. a proteže su u smjeru zapad . while 11 skeleton graves of men. Sokač-Štimac. Sokač-Štimac 2005 D. željezno dugme i ulomci kasnorimske keramike. Požeški zbornik V. Grave ma- terial is represented by female jewellery (bronze earrings. Lokalitet Tekić. Grobovi i pokretna građa pripadaju drugoj polo- vici 4. južno od rimskih grobova. željeza i kosti. srebrni lunulasti privjesak. 34. veće i manje obojene staklene perlice. Rezultati arheoloških istraživanja na “Treštanovačkoj gradini” kod Tekića.G 115 (foto: D. glass frag- ments and iron lucerne). Summary Dubravka Sokač-Štimac The ninth campaign of the systematic archaeological exca- vations of the Roman necropolis from the 4th century was carried out during September and October 2004.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. V I R O V I T I Č K O .srednjovjekovna utvrda 23 Zvonimirovo .Veliko polje 50 . Lovre 22 Virovitica .crkva sv.P O D R AV S K A Ž U PA N I J A 21 Crkvari .

jedini oslonac za pretpostavku čini tek di- samostanu ili opatiji (Tomičić et al. rujna 2004. Redni broj: 21 Lokalitet: Crkvari . S unutarnje strane sjevernog zida nalazi se zidana struktura koja je jednim dijelom ugrađena u sjeverni zid. a dužina 3. Vanjsko i unutrašnje lice čini nešto veće nepravilno kamenje. pogled I–Z arhitekture. crkva sv. zamjenik stručnog voditelja: mr. na Crkvari. Željko Tomičić. srednjovjekovni zid smjera I-Z u dužini od 6 (foto: H. Ova se niveleta pre- nog dijela lađe. osobito u svojoj unutrašnjosti. srednjovjekovna se arhitektura proteže dalje prema za- padu od navedenog prekida zida smjera S-J (istraživanom površinom 2003. sc. Uz očuvane dijelove crkve. kako pokazuju dosadašnja istraživanja. a is- puna se sastoji od sitnog lomljenog kamenja. na jednome od krajnjih sjeveroistočnih izdanaka Papuka.5 m2 (Tomičić. Lovre na brdu iznad sela Jošave. Lovre. Lovre podignuta je na istaknutome brežuljku. a leži na proslojcima od žbuke. a uočljivo je da je širi od istočnoga (1. dimenzija 1. duž južnog dijela svetišta i sjever. kolovoza do 3. (Vukičević-Samaržija 1986). dok mu je južna strana oštećena dubokim ukopom ne- poznate namjene. započeto godinu dana prije (voditelj projekta i stručni voditelj istraživanja: prof. Dapače. Na osnovi dosadašnjih istraživanja zaključuje se da otkriveni dijelovi objekta sakralne namjene s očuvanom oltarnom menzom čine sakristiju. Tkalčec poznaje i u specifičnosti gradnje sjevernoga crkvenoga 2005). Na sjeverozapadnome je dijelu objekt u dužini od 2 m dijelom zatvoren zidom širine 1. građena je od ka- postoje zapisi komorskih popisivača o ruševnoj crkvi sv. Još iz 17. a u srednjem je vijeku taj prostor bio otvoren.06 m). stariju crkvu ili tek njezin dio. crkva je u novom vijeku tumačenja ostataka srednjovjekovne arhitekture velikim doživjela brojne preinake. Zid je građen od lomljenoga kamenja vezana žbukom. menja nepravilnih oblika. odnosno njezine gotičke faze i novootkrivenog ob- pregradnjama i intervencijama. g. otvarajući na taj način mogućnost st. g. Institut za arheologiju nastavio je sustavno istraživanje lokaliteta Crkvari – crkva sv. 2004). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 2004). nastavljena su na pro. g. Crkva sv. a dio otkrivene arhitekture možda pripada i samostanskom kompleksu. st. uz napomenu da na južnome dijelu ulazi ispod potpornjaka crkve.55 m.37 m. Lovre. crkva sv. čije je prvobitno značenje daleko U nekoj fazi srednjega vijeka brijeg na kojemu je crkva nadilazio važnost male gotičke crkve kakvom se danas podignuta prilagođen je obrambenim potrebama: iskopan naizgled čini crkva sv. dr. što Otkriveni su dijelovi tlocrta prostorija i objekata srednjovje. sc.70x1. Kalafatić) 51 . Tomičić et al. obuhvaćen je. dio novootkrivene arhitekture. radovi su financirani sredstvima Ministarstva kul- ture RH). Na ostalim dijelovima nisu uočeni tragovi podnice storu sjeverno od crkve. jelom očuvana niža razina neposredno istočno uz oltarnu Arheološka istraživanja 2004. sakralnim kompleksom. pogled SZ–JI (foto: H.84 m.26x0. između brojne barokne Crkvari. m. oštećena novovjekovnim crkve. menzu. Tatjana Tkalčec. Objekt sakralne namjene zatvoren je na istoku polukružnim zi- dom neuobičajeno blagoga. Od te točke južnije prema crkvi podignut je zid drukčije strukture i plitko temeljen koji potječe iz mlađe faze. zbog učestalih ukopavanja pokojnika. Lovre Naselje: Crkvari Grad/općina: Orahovica Pravni status: Z-368 Razdoblje: SV Vrsta radova: sustavno iskopavanje U vremenu od 23. oltarna menza i temelj sjevernog zida samome početku podravske nizine. no tek će nastavak istraživanja pružiti jasniju sliku. vjerojatno iz baroknog razdoblja.crkva sv. Kalafatić) izvornoga gotičkog tlorisa te pojedine elemente gotičke kamene plastike poput južnog portala datiranog u 15.94 m.18 m. građenoj od kamena i Što se tiče razine hodne površine u novootkrivenoj pro- okruženoj opkopom. je duboki opkop i podignut zemljani bedem. a nagađa se da je pripadala nekom storiji ili objektu. Lovre. Na sjevernom se di- jelu zid u jedinstvenoj strukturi zakreće prema zapadu u dužini od 8.57 m. Lovre. Oltarna menza. Širina je zida 0. broda (vodoravna dilatacija u današnjim temeljima). Dimenzije ovog zida (možda pilastra) iznose 1. dovodi do niza daljnjih pitanja u vezi s odnosom današnje kovnoga arhitektonskoga sklopa. na površini od 62. jedva zamjetljiva luka.

Uočljiva je Lokalitet: Virovitica . Vukičević-Samaržija. i povišenog platoa utvrde. Grobovi odraslih individua i djece unutar ob. i to uglavnom graves in timber coffins. a conclusion Ukupno je istraženo 49 grobnih cjelina koje označuju tek can be drawn that the discovered part of the structure with dio ukopa koji su obavljeni na ovome prostoru. Tom su prigodom style. u kojemu i nije bilo moguće razlučiti als that had been made in this area. st. Pravni status: Z-381 menom zaštitom. Tkalčec. Ispred zida od opeka mately 15th century. near Crkvari (Orahovica Municipality) is situated on pronađeni piloti drvenog mosta i ulaz u tunel koji vodi ispod an isolated hill which assures control of a wider area. some of which were da potječu iz vremena kada su zidovi bili vidljivi nad zem.162. Naselje: Virovitica Nakon istraživanja kompletna površina i sve istražene Grad/općina: Virovitica zidane strukture pokrivene su geotekstilom. kopčica. u liturgijske svrhe. The deceased were laid into jnici su polagani u rake u drvenim ljesovima. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 1. Novak 2004 Ž. Zamijećen je a sacral purpose with preserved altar mensa represents niz ostataka grobnih raka (mrlja samih dna njihovih zapuna sacristy. 2004: Ana Bobovec iz Muzeja Moslavine u Kutini. prepoznatljivom konfiguracijom tla. Arheološko-konzervator. 52 . no prisu. Osterman. st. 1986. jekta ili dijela objekta. resulted by discovery of a part of medieval and baroque ar- dnje. prsten. Unutar i okolo novootkrivenog objekta pronađeni su broj. Zagreb. restaurirana i privremeno postavljena u predvorju dvorca).). sa sačuvanom Vukičević-Samaržija 1986 D. T. chitecture to the north of the church as well as grave units. st. nalazi se u središtu Virovitice. tan je i položaj na zdjelici. dok su grobovi (djece) uz istočni zid izvan objekta Parts of the outline of the rooms and other structures of the orijentirani J-S ili rjeđe S-J. former church or a part of former church. radovi su fi- 156 . i 1999. brooches. which represent only a part of buri- starijih grobnih cjelina. odnosno iz vremena kada je objekt bio u funkciji. na temelju čega se zaključuje medieval complex were discovered. na zapadnoj kosini gradskog parka. redecorated in Baroque bazena izvan arheološke zone). (danas The Institute of Archaeology. ukope u grobne rake. 2005. u gradskom parku. nisko na prsima te kombinacije ispružene ruke i ruke položene na prsa. Željko Tomičić Pejačević je početkom 19. two medieval burial layers have been distinguished (ante- Razlikuju se dva srednjovjekovna horizonta ukopavanja rior and posterior to the construction of the medieval struc- (prije i nakon izgradnje srednjovjekovnog objekta sjeverno ture to the north of the church) and the Modern Age burial od crkve) te horizont ukopavanja u novome vijeku. g. kao privre. A high infant mortality rate is evident. It is platoa. M. 36/1. Na sjevernom dijelu prostranog platoa grof dr. Crkvari – Virovitice). do daljnjih arheoloških istraživanja i Razdoblje: SV planiranih konzervatorskih radova. Lovre 2004. Tatjana Tkalčec dvorac u kojemu je danas smješten Gradski muzej. proveden je nastavak istraživanja jedne od srednjovjekovnih kula virovitičke nizinske utvrde Tomičić. Tek će se daljnjim istraživanjima chaeological investigations and conservation works which ciljanih površina ustanoviti jasan stratigrafski slijed izgra. Katarina Gugo iz Kninskog muzeja i Orahovica (2003. sc. s dva herolda i grbom grofa Pejačevića iz 19. Vrsta radova: sustavno iskopavanje Literatura Tijekom rujna 2004. the north of the church. J. ljom. Annales Instituti Archaeologici. crkva Sv. ja i slično). jekta orijentirani su pravilno u smjeru zapad (glava) – istok (noge). Poko. i to na Summary južnome dijelu opkopa. damaged by later zeleno glaziranih vrčića koje možemo vezati uz upotrebu burials.. Zagreb. The investigations were continued in 2004 on the area to ni grobovi. On the base of the research conducted so far. was noted. Tkalčec 2004 Ž. financijskom potporom Mini- surrounded by deep entrenchment and earthen defense starstva kulture otkopan je ulaz u srednjovjekovnu tvrđavu wall. Lovre kraj sela Crkvara u općini muzeja Makarska. Obavijesti HAD. Otkloni grobova orijentiranih Z-I iznose od 50º prema jugu do 1º prema sjeveru. Tomičić. izgradio barokno-klasicistički mr. The Gothic phase of this church was dated to approxi. Godine 1998. odnosno zdjelicu. Položaj ruku uglavnom je ispružen.. još dobro vidljivog jarka na gotička arhitektura u Slavoniji. Sakral. Tomičić. S. Novak. without any enclosed objects like bez priloga nošnje i nakita (pojasnih kopči. odnosno od zapuna A total of 49 graves. attire or jewels (belt buckles. Despite of huge modern disturbances. na mjestu proširivanja gradskog bazena (projektom obnove parka planirano je premještanje The Gothic church of St Lawrence. Srednjovjekovna nizinska utvrda iz 15. rings and the like). smještene u gradskom parku (voditeljica istraživanja Sil- Krznar. vija Salajić. damaged by modern reconstructions and interventions.srednjovjekovna utvrda velika smrtnost djece. arheološka ekipa: Ana Kunac iz Gradskog ska istraživanja crkve Sv. Zagreb started systematic ar. while i ukopa) koje su bile uništene kasnijim ukopavanjem. a najučestalije se pojavljuju otkloni Redni broj: 22 u rasponu od 12 do 20 stupnjeva prema jugu. Krznar. nancirani sredstvima Ministarstava kulture RH i Grada Tomičić. Zbog some walls of newly discovered architectural structures učestalosti ukopavanja došlo je i do stvaranja specifičnoga may belong to the monastic complex. Zagreb. br. according the decorative plasterwork i zazidanog ulaza bila je postavljena kamena kompozicija of the entrance doorway. U tome sloju specifični su nalazi triju A series of remains of the grave pits. sc. sloja s mnogo nalaza dislociranih ljudskih kostiju koji se sastojao od zemlje i nešto sitne šute. layer could be distinguished. Prvo iskopavanje na utvrdi provedeno je 1991. were investigated. Osterman.

50 m. Iskopani dio srednjovjekovne arhitekture poduprt je gredicama i natkriven kako bi bio zaštićen preko zime. Zagreb. in other words the north and the west parts of the coating of the wall 15 m Virovitica. 2001. Daljnjim kopanjem. Obavijesti HAD. tica Hrvatska. sjeverni i zapadni dio oblog zida dužine 15 m.2. which nowadays hosts a Town Museum. četvrtasta i okrugla. Iduće. zid od kamena i opeke. do dubine od 2. sc. 2002. Virovitica. došavši u Sabolić 1991 Dubravka Sabolić. U gornjemu sloju humu- sa pronalaze se recentni nalazi (životinjske kosti i ulomci keramike novog vijeka).. nastavilo s otkrivanjem ostatka utvrde. located in the town park. is. st. The excavated part nadstrešnice (foto: S. Salajić) Virovitica. Na pravilnim raz- macima od oko 1 m udaljenosti pojavljuju se utori. Salajić) of the tower is its foundation. in the town park. 2001. Virovitička utvrda (kata- 17. Dvi. The excavation of the tower was continued in the year 2004 and three quadrants were excavated. Povijest grada Virovitice. Literatura Adamiček 1986 Josip Adamček. is situated in the centre of Virovitica. Pokretni je materijal vrlo oskudan. Tako se 2003. Virovitica. zaštita kule geotekstilom i izgradnja privremene long. za sada. usredotočujući se na horizon. Povodeći se ovim Salajić 2002 Silvija Salajić. with clearly visible moat and a heighten for- tification level. ispod platoa. Horvat 2001 Rudolf Horvat. Virovitički zbornik 1234-1984. Ma- Nastavljajući provedbu projekta obnove parka Grad Vi. Virovitica. 3. st. pronađen je u sjeveroistočnom dijelu platoa. Silvija Salajić Summary During September 2004 investigations of one of the me- dieval towers of Virovitica lowland fortification. odnosno. otkopani dio srednjovjekovne kule (foto: S. rovitica poticao je daljnje iskopavanje. reaching the depth of 2 . Pejačević u Virovitici (barun Marko Pejačević). u razini šetališta. Otkopani dio kule njezin je temelj. što je dr. je kule.00 do 2.5 m. In the upper layers of humus 53 . virovitičkog grada. g. On the north side of the spacious plateau the earl of Pejačević built a Baroque-Classicism style castle. povijesni nam izvori govore da je prvi 1992. 1986. Virovitica 1991. ovoga puta u arheološkoj zoni Virovitice. 1. dobro znan mještanima Virovitice. Zagreb. nastavljeno je iskopavanje kule te su otko- pana tri kvadranta. odnosno u središtu grada (za sada se provode samo arheološka istraživanja). log izložbe). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. The medieval lowland fortification from the 15th century with a recognizable soil configuration. Zid je pokazao iste značajke: solidno građen od bilogorskoga pješčenjaka i opeke. čime se nastoji spriječiti i moguće urušavanje zemlje te je na taj način teren pripremljen i za sljedeću arheološku kampanju. na platou. Otkopavanje zatrpanog starog zapisom. 2004. Jančevski 1992 Silvija Jančevski. zatekao ruševine „turske“ tvrđave. širine 25 – 30 cm. bile su u dobrome stanju tako da se jednom koristio (katalog izložbe). kao žitnicom. ili pak plići i širi. dok u dubljim slojevima (u tvrdoj ilovači) nalazi izostaju pa je stoga posebno dragocjen ulo- mak keramike koji ujedno i datira kulu. u vrijeme vladavine Turaka u Virovitici. u 16. Arheologija virovitičkog kraja m. talnu stratigrafiju. Zorislav Hor- vat povezao sa gradnjom kule. Zaštita lokaliteta Otkopavanjem kule otvoreno je pitanje konzervacije i prezentacije arheološkog nalazišta u parku. a drugom kao kapelicom. povezan žbukom. povezan žbukom. pod travanate površine. Virovitica i virovitička županija u srednjem vijeku. were carried out. odnosno izlaz u kulu. ustanovljen je njegov kružni oblik. Zaštitno iskopavanje g. Naime. Još je sačuvan ulaz. iz Našica. vanjskoga promjera oko 14 Salajić 2001 Silvija Salajić. Obavijesti HAD.

45 m. Jar- ak možda označuje grobne parcele obližnjega laten- skog groba. 2002.73x0. dr.č. do 120. Oso- ranosrednjovjekovna populacija koristile su za pokop istu bita je zanimljivost i vertikalni stratigrafski odnos dvaju izduženu prirodnu pješčanu i glinenu gredu.42) koji pripadaju bjelobrdskoj kulturi ra- noga srednjeg vijeka. 2003) te kosturno groblje bjelobrdske kulture (42 leđima pokojnik pokraj kojeg je pronađen dislocirani groba) datirano u 11. Željko Tomičić s Instituta za arheologiju. orijentacije sjever-jug. Takve su oznake otkrivene tijekom prijašnjih istraživanja i na sjevernom dijelu groblja. te istočni rub bjelobrdskog groblja.Veliko polje Naselje: Zvonimirovo Grad/općina: Suhopolje Pravni status: P-452 Razdoblje: P.18 m. kauri pužića. Naime. ispod groba 41 pronađena je se provode radi poljoprivredne ekspoatacije lokaliteta ko.) kao ukras u kosi. radovi su isprepletenim niskama bile nanizane perle i privjesci. U istraživanjima tijekom 2004. g. there are recent finds (animal bones and modern pottery fragments). to the 16th century. pr. od 1872 m2. i k. g. grob 42 54 .08x0. g. 1898. dok je okrugla manja jama možda ostatak kakve nadgrobne oznake.. Prapovijesna i brončani praporac. (Tomičić et al.č. orijenta- cije zapad-istok. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.79 m. g. U dosadašnjim perli od puhanog stakla. Time financirani sredstvima Ministarstva kulture RH i Općine je rasvijetljen način na koji se takav osebujni ures nosio. sc. Prosječna dubina iskopa iznosila je oko 1 m. a u trećem grobu pronađen je samo brončani praporac. grobna raka dimenzija 1.. Osim grobova otkriveno je i neko- liko ukopanih objekata od kojih jedan čini dio jarka veličine 0. Raka je bila dimenzija 1.63 m. g. istražena je površina bljenih latenskih perli od staklene paste. Otkrivena su 3 kosturna groba (grob 40 . SV Vrsta radova: zaštitno iskopavanje U vremenu od 10. k. brončanih puceta. Kr. therefore the pottery fragment as the only find is particularly valuable. Gaćište). s kraćim prekidom (1996.37 m. obuhvaćena brončanih privjesaka i jednoga izuzetnog koštanog privje- je površina od 92 m² s pomoću 8 sondi. dok je drugi manja okrugla jama zabilježena u zapadnom dijelu rake groba 41 promjera 0. sekundarno upotrije- istraživanjima.5 ha (k. zaključno s 2004.55 m. Zanimljivo je otkriće i uščuvani dio trake od tekstilnih niti na kojem su u dvama Zvonimirevo. Tomičić U grobu 41.24x0. i 1997. U Suhopolje). položen je na et al. because it dates the tower. Pokojnici su bili položeni u ispruženom položaju na leđima. istraživana sonda arheološka istraživanja zapadnoga i središnjega dijela lokaliteta Veliko polje u Zvonimirovu (voditelj projekta: prof. accord- ing to the present results. Istraživanja kosturnih grobova.1888. do 20. Redni broj: 23 Lokalitet: Zvonimirovo . U grobu je pronađena ogrlica načinjena od 1. (Tomičić 2000).45x0. Dužina je kostura bila 1. dimenzija rake 1. koji se nastavlja u pro- filu iskopa. Kod sva triju otkrivenih kosturnih grobova otkrivene su pra- vokutne grobne rake ukopane u eolski pijesak. while in deeper layers (in hard loam) there is lack of finds. a ko- do danas. U dvama grobovima (40 i 42) pronađene su izuzetno opremljene pokojnice.o. od oko 275. tom grobu oko glave pokojnice pronađeno je šest srebrnih Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Veliko polje naušnica volinijskog tipa koje su vjerojatno bile nošene provode se od 1993. st. Rezultati istraživanja tijekom 2004. U grobu 40 bila je pokopana mlađa osoba opremljena bogatom ogrlicom od perli od puhanog stakla upotpunjena srcolikim dvodijelnim privjescima te brončanim praporcima. Dužina kostura iz- jom se uništavaju grobovi. obavljena su Zvonimirevo.84 m. Površina lokaliteta iznosi oko nosi 0. Na Velikom polju pronađeno je paljevinsko stur je bio dug 1 m što dokazuje da je ondje bila pokopana groblje latenske kulture (63 groba) koje se može datirati mlada osoba. Pokusne sonde bile su raspoređene na istočnoj i zapadnoj padini radi utvrđivanja zapadnog i istočnog ruba središnjeg dijela latenskog groblja te istočnog ruba bjelobrdskoga groblja. the time of the Turkish domination in Virovitica. kolovoza 2004. jesu definirani za- padni i istočni rub središnjeg dijela latenskoga groblja.

rezultati istraživanja go- dine 2003. Zagreb. heart-shaped two-part pendants. The results of the 2004 investigations are defined west and Nalazi grobova bjelobrdske kulture zabilježeni u east boundary of the central part of the La Téne cemetery ovogodišnjim iskopavanjima potvrdili su sliku koja je and the east boundary of the Bijelo Brdo burial grounds. Rezultati istraživanja 2004. koje tvore redove svjedoče o organiziranom discovered. Daria Ložnjak. Tomičić 2000). dokumentirana tijekom prijašnjih istraživanja. situated grobu 41 nije bilo nikakvih drugih nalaza. of the deceased. do oko 1080. g. rezultati istraživanja groblja latenske i bjelobrdske kulture godine 2001.Veliko polje. do 2000. Kosturni Three skeleton graves (graves 40. to prije što u the area of 92 m² was covered and 8 trenches. The area of the site is da je pokojnica iz groba 42 ukopana malo prije ukopane approximately 1. 13-14 (1996-1997). long to Bijelo Brdo culture of the early Middle Ages. 2002: 67 – 75. 1999: 91 –120.Veliko polje. Nalazi iz grobova svjedoče o bogatoj in this year’s excavations confirmed the picture which was opremljenosti pokojnika koji su vrlo vjerojatno imali važan documented during earlier investigations. Marko Dizdar. Sumarni prikaz i osvrt na postignuća sustavnih zaštitnih arheoloških istraživanja u razdoblju od 1993. Obavijesti HAD. In the investigations carried jedinke iz gornjeg groba 41. g. nego tablishing of the west and east boundaries of the central samo geološki slojevi pijeska i gline u koje su latenski.. west – east oriented. and 1080 (Tomičić 1999. Prema oblicima volinjskih naušnica i in rectangle-shaped grave pits. Grave material testifies about wealthy equipment 1999. Skeleton graves društveni položaj. potvrdili su iznimnu važnost nalazišta Veliko polje kraj sela Zvonimirova. na groblju nisu otkriveni kulturni slojevi.. According to the shapes of the earrings and nja. g. were pad-istok.C. Tat- jana Tkalčec. along the eastern and western slope.. svakako. ska. Zvonimirovo . Tomičić 2000). Zagreb. 2000: 80 – 87.Veliko polje. because of the es- Ni 2004. Tomičić et al. Zvonimirovo . geodetskoga snimanja) istražene su sonde zatrpane. Tomičić 2000 Željko Tomičić. dr. cre- srcolikih dvodijelnih privjesaka istraženi grobovi mogu se ate series which testify about well-organized burial cus- datirati u razdoblje od oko 1000. 41 and 42). The investigations conducted in 2004 41 možda također pripada niski iz groba 42. 2003 Željko Tomičić. nastaviti s arheološkim istraživanjima. 3/XXXII. Zvonimirovo . prinos poznavanju bjelobrd- ske kulture u podravskom dijelu Slavonije.Veliko polje. Marko Dizdar. Ranosrednjovjekovno grob- lje Zvonimirovo . (Tomičić and others 2002. Zagreb. 2002 Željko Tomičić. 3/XXXV. Tomičić et al. In Veliko polje the La Téne culture incin- eration burial ground was found (63 graves) which could be dated to approximately 275 to 120 B.5 hectares. Tomičić and others 2003) and skeleton burial grounds of Bijelo Brdo culture (42 graves) dated to the 11th century (Tomičić 2000). Daria Ložnjak. Grave finds of the Bijelo Brdo culture recorded načinu pokopavanja. Zagreb. the investigated graves a pokretna arheološka i antropološka građa upućena je na could be dated to the period between approximately 1000 konzervaciju. sc. Željko Tomičić Summary Archaeological investigations of the western and central part of the site Veliko polje near village Zvonimirovo in Suhopolje Municipality were carried out from 10th to 20th August 2004. Literatura Tomičić 1999 Željko Tomičić. 3/XXXIV. To znači the graves were being damaged. crta. which most probably held an important Nakon iskopavanja i dokumentiranja (fotografiranja. which be- grobovi s pravokutnim grobnim rakama. pa part of the La Téne culture and east boundary of the Bijelo potom i bjelobrdski stanovnici obližnjih naselja otkrivenih Brdo culture burial grounds. Brončani praporac koji je out so far conclusively with the year 2004 the area investi- pronađen pokraj lijeve strane lubanje pokojnika iz groba gated was 1872 m². vol. mrtve. social position. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Zbog velike ugroženosti nalazišta stalnom obradom tla potrebno je. i 2002. Obavijesti HAD. orijentiranim za. (Tomičić toms. were excavated. 2003: 66 – 70. Obavijesti HAD. The average na položaju današnjeg sela Zvonimirova pokopavali svoje depth of the burial was approximately 1 m. Grob 42 nalazio se točno ispod groba 41. The investigations were undertak- en because of the agricultural use of the site due to which 55 . Prilozi IAZ.

Gradina 26 Orovački vinogradi 27 Šuma Jasenova 28 Tomaš .B I L O G O R S K A Ž U PA N I J A 24 Dabravine. B J E L O VA R S K O . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.crkva sv. Tome 56 . Pijesak 25 Gudovac .

and above it there is almost ideal communication in direction of Ancient Banova Jaruga Na temelju rekognosciranja 1981. sjevernoga rubnog dijela sela. Pravni status: postupak u tijeku Along the riverbed of Dabravinka stream a soil formation Razdoblje: A similar to a tumulus or cemetery was noted. Tatjana Tkalčec. a pogled na topogra- fsku kartu da je riječ o idealnoj te – s obzirom na konfigu- raciju terena – gotovo jedinoj mogućoj komunikaciji koja je iz Čazme vodila prema Garešnice. a na sjevernom je dijelu pronaći i komadići stare cigle. Bjelovar. Gorana Jakovljević). i mr. i 1982. a Ministarstva kulture RH). sc. pronađene Redni broj: 25 su antičke opeke. što bi promjera 50-ak metara. danas obraslo šikarom i mladom šumom. U močvarnome pejsažu menoloma u Vučanima te granit iz kamenoloma u Sa. koji su uočljivi u određenom pravilnom nizu.10 m. Goran Jakovljević Summary On the base of scarce information about field survey of the area Dabravine and Pijesak in Gornji Miklouš near Čazma from 1981 and 1982. Institut je površina koja je nekada pripadala PIK-u. koje je proveo (Meneianis). Mogu se okruživao središnje uzvišenje. Nedavno je zemljište orano. no. na njemu se još i danas mogu pronaći komadi tesanog Lokalitet je smješten u dolini rječice Plavnice. Nikole istraživanja zajednički provode mr. Vrsta radova: rekognosciranje The site is ideal for settlement. U široj okolici rito Dabravinke). Lokaliteti su determinirani kao Naselje: Gudovac antička villa rustica i magna via. a po svojem obliku podsjeća na tumul ili općenito grob. Pravni status: P-898 dnevno rekognosciranje tih lokacija (voditelj istraživanja: Razdoblje: SV mr. uočena je relativno neobična konfigu- racija terena stožasta oblika i s obiju strana okružena jar- cima koji se spuštaju prema potoku. City Museum Bjelovar carried out one- day field survey of the said sites in order to establish condition Gudovac – Gradina. while pottery fragments have not been noted. odnosno dalje prema antičkoj Banovoj Jaruzi (Meneianis). st. uz rub šume. na predjelu Pijesak. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. na predjelu Dabravine u Gornjem Mikloušu. Literatura Registar 1997 Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske. Tkalčec) 57 . nastavljena su sustavna arheološka koje sa sjeverne strane omeđuje duboku kotlinu potoka istraživanja lokaliteta Gudovac . pieces of fragmented Naselje: Gornji Miklouš stone and old bricks in a relatively regular row (remains Grad: Čazma of a wall). a danas je tu za arheologiju Zagreb. što je upućivalo na to da je možda riječ Lokalitet: Gudovac . u Mikloušu cca 400 m. Goran Jakovljević. značajkama lokalitet bi pripadao gradištima. Zračna je udaljenost od župne crkve sv. even nowadays it is pos- Lokalitet: Dabravine. 1997: 219. i 827. Iznad njega.Gradina (projekt i stručna Dabravinke.. po najvišim kotama terena vodi zemljani put. starija faza gradišta (15. kraj kolnog puta u šumu. deni u padinu središnjeg uzvišenja (foto: T. a iznad. Gradski muzej Bjelovar uvrstio je istraživanje ovog loka- liteta u srednjoročni plan rada svojeg arheološkog odjela. sc. Uz samo korito potoka Dabravinke. piloti koso ubo- of the site and to confirm its dating to the Roman period. g. mr.). sc. Vjekoslav Štrk iz Zavičajnog muzeja Čazma. Zemljopisna obilježja pokazuju da je mjesto idealno za naseljavanje. podno kamena i kamena lomljenca (pješčenjak iz obližnjeg ka. a keramika nije uočena. prepoznaje se kao zemljano uzvišenje kružnoga tlorisa marici). očuvan ostatak zemljanoga bedema. na izduženom visokom brdu Tijekom srpnja 2004. Redni broj: 24 The site is located on arable land. Gradski muzej Bjelovar proveo je jedno. radovi su financirani sredstvima nekoliko privatnih vlasnika. Nazire se široki opkop koji je pak upućivalo na to da je riječ o dijelovima zida. Svojim oblikovnim Ispod padine brijega nalaze se izvori pitke vode (tu je i ko. Brdašce je dugačko 8 . Vrsta radova: sustavno iskopavanje Lokalitet se nalazi cca 40 km južno od Bjelovara te cca 7 km jugoistočno od Čazme. Grad/općina: Bjelovar U rujnu 2004. utvrđeno je postojanje ostataka arhitekture i fragmenata keramike. 826. sc. Pijesak sible to find pieces of dressed stone. Cijela južna padina brijega obradiva Gradski muzej Bjelovar.Gradina o tragovima rimske ceste.

Ističe se nalaz vesla na dnu jarka. kada je odlučeno negirati unutarnji jarak je unutarnji jarak koji se u današnjoj konfiguraciji terena ne i proširiti površinu središnjeg uzvišenja. I samo središnje čitavih posuda. stoljeća. Zdravica je u jarku dosegnuta na dubini od 3. površini podignuta je novovjekovna utvrda čiji su tragovi ustanovljeni odmah ispod oranoga sloja zemlje. kao i apsolutnim da- tacijskim metodama (Jakovljević. Tkalčec 2005). Stručna Plavnicom na Česmu i dalje (Tkalčec 2005). a na prijelazu iz kasnoga u novi vijek drugu veliku preinaku. Preoblikovanje gradišta na izmaku kasnoga srednjeg vi- jeka možemo povezati s 1543. Otkriven snog u novi vijek. st. taka drveta – triješća. Osobito su važni nalazi graditeljskih elemenata iz srednjo- vjekovne faze gradišta iz 15. postavlja se teza o srednjovjekovnoj komunikaciji vodenim (Pribaković 1956. Tkalčec 2004. vidljivi su ostaci sustava zemljanih bedema i jaraka koji su Pronađeno je mnoštvo ulomaka keramike. Tkalčec 2004. Navedena je situacija zamijećena još u arheološkim radovima 2003.. Lovrenčević 1990). potom Nizinsko je gradište u starijoj literaturi poznato kao mjesto žir. tava. oruđe i oružje te mnogo osta- uništavanje strojnim snižavanjem radi olakšavanja poljod. životinjskih kostiju i dr. glavno uzvišenje od sjeverni- jega. ulomak pećnjaka (foto: T. Na rubu padine središnjeg uzvišenja pronađen je niz koso ubodenih greda čiji su dobro očuvani zašiljeni vrhovi pronađeni na većim dubinama. st. posuda iz nestručnih iskopavanja iz prve polovice 20. a 2004. g. zatim jezgre. Tkalčec 2005). Istraživanjem 2004. dijelovi uzvišenje gradišta posljednjih je desetljeća pretrpjelo veliko kalupa za pećnjake. staklo. kada se i prema povije- Gudovac – Gradina. kao i brojni nalazi karakteristični za prostorije kuhinjske namjene ili spremnice hrane poput kuhinjskoga keramičkog posuđa.. st. vene konstrukcije – urušene daske i grede te niz masivnih nosivih pilota in situ. g. Tkalčec) snim izvorima uviđa da je ono promijenilo funkciju posjeda 58 . a u kojem su u dubljim slojevima očuvani ostaci dr. 76). (Jakovljević. g. Pret- postavlja se da su im vrhovi također bili zašiljeni te su činili dodatnu obranu središnjeg uzvišenja.. pretpostav- lja se. a jarak je. st. Tkalčec) od 3. a ujedno su kon- strukcijski učvršćivale njegovu padinu (Tkalčec 2005). kutljača. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. metalnih noževa. kolja i oblica. Povijesni izvori ostavljaju otvorenu mogućnost da je gradište bilo podignuto već početkom 14. odnosno 2. Istražena je kompletna otvorena površina do zdrave zemlje te se dosegla maksimalna relativna dubina Gudovac – Gradina. rijekom pećnjaka i kalupa za pećnjake (Horvat 1975. nekoliko gotovo suvremenim intervencijama vrlo uništeni. odnosno dijelom su na njega i polagane. manjega. g. koštice voća – orah. Radiokarbonske analize uzoraka ugljena i drveta potvrđuju stratigrafsku sliku nalazišta. Jakovljević 2003). kao i tipološku dataciju nalaza te upućuju na mlađu (novovjekovnu) i stariju (kasnosre- dnjovjekovnu) fazu gradišta. (foto: T. arheološka istraživanja započela su 2003. zatim životinjske kosti. Na tako povećanoj nazire.80 m od današnje površine terena. obuhvaćeni su južni dio unutarnjeg jarka te rub sjeverne padine središnjeg uzvišenja prvobi- tnoga gradišta. a u kon- s kojeg potječu nalazi srednjovjekovnog oružja i keramičkih tekstu nalaza monoksila iz amaterskih iskopavanja 1939.40 m u južnom dijelu na padinama središnjeg uzvišenja. a uokolo njih bio je nasut naboj od sivkasto- plave gline. višnja/trešnja. Daljnjim je istraživanjima potrebno ustanoviti je li izvorno gradište oblikovano u 15. (Tkalčec. podijeljena na kvadrante veličine 2x2 m. g. ili je u tome razdoblju doživjelo prve preinake i pregra- dnje. kao i bogati nalazi putovima od samoga lokaliteta Gudovac . Zašiljene su grede bile ubodene u sloj ste- rilne plavičastosive zemlje (koso prema padini središnjeg uzvišenja). kesten. vezane na koordinatnu mrežu iz 2003. stoljeća. Istraživana je površina od 24 m². dijelio izvorno južno. Prema tome. oblikom bi lokalitet u svojoj prvobitnoj fazi pripadao tzv. nalaz koplja iz sloja 15. uz napomenu da se na tome položaju živjelo i u prapovijesti. tikva i slično.Gradina. g.10 m u sjevernom dijelu iskopa. Definiran je sloj zasipavanja spomenutoga unutarnjeg jar- novljeno postojanje intaktnih srednjovjekovnih slojeva iz ka koji je značio namjernu intervenciju na prijelazu iz ka- druge polovice 15. dvojnim gradištima. potvrđena istraživanjem. kada je usta. pećnjaci. plodovi i jelskih radova. breskva.

2005. According to stratigraphy. do 300. reshaped and reconstructed. finds and radiocarbon općenito prvi put susrećemo s takvim tipom pretpovijesne dates the hill-fort was built in 15th century. Tijekom listopada 2004. Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500 do Redni broj: 26 oko 1700. Beograd. Osim moats can be discerned. . Goran severozapadne Hrvatske. sc. a slope of the central elevation. at the same time Zamisao je Instituta za arheologiju i Gradskog muzeja reinforcing the slopes of the high ground in construction Bjelovar da se gudovačko nalazište prezentira in situ te terms. ali ground is fortified by a broad moat and a defensive wall će u razrješenju tih dvojbi svakako pomoći proučavanje which is best preserved on the northern side. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. takav tip objekata poznaje shape of a dual hill-fort (two elevations were separated i vučedolska te prije nje sopotska kultura. arheoloških beginning of the Modern Ages the dual hill-fort has been parkova i muzeja na otvorenome na području sjeverne Hr. 2003: 85 talna stratigrafija lokaliteta te planirali budući radovi. and in a međusobna odnosa stambenih objekata i prije registriranih broader surrounding area an entire system of walls and pališta i otpadnih jama s relevantnim materijalom. Pribaković. za sada malobrojnih. Literatura Horvat 1975 Anđela Horvat./3500. Naselje: Orovac Srednjovjekovno gradište Gudovac-Gradina kraj Bjelovara Općina: Severin u svjetlu prvih arheoloških istraživanja. Tatjana Tkalčec. novovjekovne faze stradala u požaru. a njihova su urušenja registrirana na podnicama. i građenih od podnice i zidova.166. očistiti 50 m² sjevernog dijela lokaliteta otvorenog pre- ljević.141. Vesnik Vojnog muzeja 3. Jakovljević. Zagreb. and new structures va konzervacija. g. gradnje. Prva sezona istraživanja srednjovjekovnog gradišta thodne godine kako bi se sagledala vertikalna i horizon- Gudovac-Gradina. ing the hill-fort at the beginning of the fourteenth century. 1975. The central high jprije keramika). ers. Obavijesti HAD Pravni status: P-34 36(2004)3. Podnice su u osnovi imale krečni kamen te su nivelirane slojem finoga pijeska debljine mr. Svrha je istraživanja bila detaljno Tkalčec. Na južnom dijelu očišćene površine registrirane Summary: su podnice u trima razinama. istraživanja se nastavljaju. sc. a sav koristan pokretni inventar Although the historical data point to the possibility of build. reshaping the two elevations Svi su nalazi s iskopavanja konzervirani ili je u tijeku njiho. 2005 Tatjana Tkalčec. Naime. into one larger central high ground. istraživanja su financirana sredstvima Grad- 1956: 107 . skog muzeja Bjelovar). Za sada u south-west of Bjelovar. tako da su uporabom dobile kompaktnu stru- mr. Zagreb. što govori o tome da su na istome mjestu tijekom jedne generacije građena tri objekta Gudovac – Gradina is a medieval lowland hill-fort located jedan iznad drugog ili je – ako je naselje višegeneracijsko in the northern part of the village of Gudovac. ca 50 m west of Plavnica Stream. On the very end of the Late Middle Ages and the da postane jednim od. about 7 km – gradnja obavljana tijekom različitih razdoblja. (od sopotske A semicircular row of wooden beams was unearthed on kulture do mlađega željeznog doba). ditional defensive element of the hill-fort. Jakovljević 2003 Tatjana Tkalčec. na objektima nisu regi- Institute of Archaeology from Zagreb and The Town Mu. Na očišćenoj je površini registrirano postojanje nadze- Tkalčec T. inner moat was covered up. Vrsta radova: sustavno iskopavanje dine u Bilogori. being a no. Izdanja HAD 14/1989. According to traces of burning in the upper lay- ni entuzijazma da se postigne konačni cilj. In lokaliteta – uključujući i prijašnje nalaze – moglo smjestiti 2004 the construction elements of a hill-fort were found. In that younger phase the vatske. It is presumed that their tiv Turaka. Kr. Vrijednost pronađenih stambenih objekata jest u tome što finds from excavations conducted so far point to later se na području Bjelovarsko-bilogorske županije i Bilogore times. realizirana je nova faza susta- 1990: 139 . koji bi mogli odgovoriti na to pitanje. Goran Jakov. a ne nedostaje were built. Između gotike i baroka. Zagreb. što bi trajanje with a deep inner moat discovered in excavation 2003). Arheološka istraživanja u Podravini i Kalničko-bilogorskoj regiji. što bi seum of Bjelovar conducted the excavations at the central moglo upućivati na zaključak da je naselje tijekom vremena elevation in the area towards the northern defensive wall. Zidovi su građeni od krečnog kamena (vjerojatno tehnikom suhozida). pr. Tkalčec 2004 Goran Jakovljević. Goran Jakovljević kturu. jednostavno napušteno. g.89. Lokalitet: Orovački vinogradi Jakovljević. vnoga arheološkog istraživanja pretpovijesnog lokaliteta Pribaković 1956 D. Neki podaci o gradištima Orovački vinogradi (voditelj istraživanja: mr. strirani ni tragovi požara ni neke druge kataklizme. mnih stambenih objekata orijentiranih u smjeru zapad-istok Annales Instituti Archaeologici I. the decline of a younger hill-fort is supposed to be caused by fire. Razdoblje: P Lovrenčević 1990 Z. Zagreb. u vrijeme od 4200. 2004: 148 . što bi eventualno moglo pomoći u preciznijoj da- blemen’s estate and fortified homestead and having a taciji cijelog naselja. Srednjovjekovne gra. The hill-fort was built in a swampy samim objektima nisu registrirani pokretni nalazi (pona- area. nedostatka pokretnog materijala. nižih plemića. Lovrenčević.150. Tatjana Tkalčec cca 10 cm. Gudovac-Gradina 2004. odnesen. Obavijesti HAD 35/2. 59 . sc. Zagreb. Prema nalazima paljevine pretpostavlja se da je tops were also sharpened and that they served as an ad- utvrda iz mlađe. postavši jednom od niza utvrda u obrani pro.

sc. Registar 1997 Registar arheoloških nalaza i nalazišta strirana je nova stratigrafska jedinica – 16 – koja je uočena sjeverozapadne Hrvatske. situacijski plan nalazišta (izradio: D. a u palištu su pronađeni sitni komadići ugljena te Cijela je istraživana površina konzervirana crnim najlonom nešto pretpovijesne neornamentirane keramike. Tijekom čišćenja južnog dijela istraživane površine regi. Otvaranjem nove površine željelo se što je and compact clay flooring. Rađeno je na pod. odnosno je li u nekoj lozi od krečnog kamena koji je gorenjem dobio poroznu korelaciji s istraživanim naseljem. Za pod. Orovački vinogradi. composed of collapsing walls of chalk stone iznosi 175 m². uz zapadni profil istraživane površine humusnoga sloja.. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 883. were recorded for the first time. strani te time odrediti i moguća granica naselja na toj po. Riječ je o palištu mr. with reference to multigenerational settlements 60 . moguće više približiti rubu naseljenog platoa na sjevernoj The walls were most probably made of drystone masonry. odmah ispod structures.. while vertical stratigraphy indicates multilayerness of the ziciji. Registrirana strati. strukturu. Goran Jakovljević koje površinom ulazi u istočni profil sonde. Na prostoru novootvorene površine. a njezin se pro- fil – koji je relativno plitak – ocrtava i u vertikalnom profilu najviše podnice stambenog objekta. tako da ukupno otvorena površina sonde architecture. Summary grafska jedinica bit će istraživana tijekom iduće arheološke kampanje. During systematic archaeological excavation of prehistoric U završnoj fazi istraživanja otvoreno je još 25 m² površine site Oriovački vinogradi near Bjelovar finds of residential u pravcu sjevera. Bjelovar 1997. je li prirodnog ili umjetnog porijekla. logu tog pališta nije moguće reći je li riječ o dijelu nekoga stambenog objekta jer njegov drugi dio ulazi u zapadni Literatura profil sonde. no. na dostignutoj dubini do sljedeće etape istraživanja. kao tamna mrlja masne crne zemlje s komadićima ugljena i pretpovijesne neornamentirane keramike. 230. Kovačević) Tijekom radova. registrirana je velika površina pješčanog očišćen je vidljivi dio stratigrafske jedinice 15 za koju je kamena (cca 2x3 m) za koju se trenutačno ne može reći definitivno utvrđeno da je riječ o palištu.

o. Goran Jakovljević Šuma Jasenova. 902. in which publike Hrvatske.). partially cleared. fakture koji upućuje na pretpovijesno porijeklo. Na položaju oko 200 m zapadno od sjeverozapadne Hrvatske. kat. znate provenijencije. stratigraph. no. odnosno Bjelovarsko- been abandoned. Zadnjeg dana iskopavanja u južnom profilu objekta pronađen je komadić keramike crvene boje i grube Na temelju dugogodišnjih spoznaja. were recorded. Jakšeković rekognosciranjem ovog područja uočio je 1960. nikada do sada nisu istraživane away. situacijski plan s položajem tumula (izradila: T. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. čestici br. ther. mr.C. burnt sites. g. Bjelovar. Gradski Zaključak ovoga kratkog istraživanja jest da se. odlučeno je da se ovom prigodom Vučedol culture. k. ti da nije riječ o sterilnoj zemlji. ske Kovačice (stručni voditelj istraživanja: mr. koji bi mogli biti nekropola pod tumulima. a u njoj nema drugih nalaza osim malih Pravni status: postupak u tijeku komadića ugljena. 1997: 234. sa širinom kraka od 40 cm. stare srednjovjekovne komunikacije Rača – Grđevac. Redni broj: 27 Profili pokazuju da je klasični sloj humusa relativno tanak. sc. nego možda o nasipu. anjem većih objekata u neposrednoj blizini. and before that even in the Sopot culture. Goran Istraživanja bi trebalo nastaviti i na tom mjestu. kao i otvar- Jakovljević. radovi financirani sredstvima Turističke zaje. Lokalitet: Šuma Jasenova odnosno njegova je visina otprilike jednaka sloju korijenja Naselje: Slovinska Kovačica drveća. kako bi ostala što manja neistražena površina. jivan je u halštatu i u antici). pokuša istražiti najmanji objekt kako bi se mogla odrediti which can date the site – taking into consideration even njihova datacija (naime. Mala Pisanica (u vlasništvu Re- ic units (15 and 16).o. koja zahvaljujemo ar. zbog pojave ugljena može pretpostavi- iskopavanja jednog od objekata u šumi Jasenova kraj Slovin. prehistoric non-ornamented pottery was found. which could suggest that the settlement had simply Budući da na području Bilogore. na pola puta između sela Nove Rače i Slovinske Kovačice. ntaciji. 548/6. sc. Movable finds were not recorded inside of the structures. probna posebnih nalaza. odnosno Hrvatskih šuma d. Tkalčec) 61 . on the same site or different phases of construction during devet brežuljaka različite visine i elipsasta promjera te nepo- one generation. Šuma se prostire na ravnom terenu Registar 1997 Registar arheoloških nalaza i nalazišta i srednje je gustoće. Ugljen je klasičan. iako nema muzej Bjelovar poduzeo je tijekom kolovoza 2004. Kao metoda iskopavanja upotrijebljen je sistem križnih profila u obliku izmaknutog slova „V“ s dodirnom točkom u zamišljenom centru humka.. and the useful movable inventory taken bilogorske županije. iako na njemu nikada nisu provedena istraživanja. heologu-amateru Đuri Jakšekoviću iz Drljanovca. dnice grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije). Đ. ovakav način pokapanja primjen- earlier finds – to the period from 4200/3500 to 300 B. Such a style of construction is known also in the nekropole pod tumulima. Lokalitet je kao relevantan zabilježen u muzejskoj dokume- No traces of fire or any other cataclysm were recorded ei. g. Šuma Jasenova nalazi se oko 23 km istočno od Bjelovara Literatura u smjeru Daruvara. odnosno nije nastao Razdoblje: P truljenjem korijenja ili kao rezultat paljenja površinske vatre Vrsta radova: probno iskopavanje na tom mjestu. Istraživanje je provedeno na During investigation two new.o. Ispod sloja korijenja izbačena zemlja žute je boje Općina: Nova Rača i kompaktna.

Tome u cm. koji u 19. and such stije te istraživanja provedenih tijekom prosinca 2000. huger zemlje. Ispod njega utvrđeno je postojanje The commenced investigation is necessary to continue on starijeg poda od cigle koji je bio položen na sloj čiste the same structure. čija je dužina 30. ali se on u potpunosti pretvorio u prašinu.5 cm. Pri skidanju slojeva na prostoru između sjevernog zida svetišta i oltara. Svrha je istraživanja bila definiranje srednjovjekovnog groblja ispod današnje crkve. Istraživanje je započelo određivanjem površine sonde except for the red pottery fragment and rough fracture that između sjevernog zida svetišta i oltara. Na temelju ugovora između Hrvatskoga restauratorskog Skidanjem prvoga zemljanoga sloja ispod najstarijeg poda zavoda iz Zagreba i Gradskog muzeja Bjelovar. koje su se protezale od sjevernog zida svetišta prema oltaru kao dio vjerojatne konstrukcije (između dasaka je preveliki razmak da bi bila riječ o podu). Jakovljević) gornji dio trupa i glava. koje nije na simetričnoj osi apside. Poliranjem zemljane površine uočeni su tragovi ones. koje je izmaknuto u odnosu prema oltarnoj osnovi i koje leži na kompaktnoj zemlji pomiješanoj s građevinskom šutom. which had not been able to be formed in a natural njem današnjeg poda od keramičkih pločica na predviđenoj way. Temeljenje nije ravno. denoga i početkom prosinca 2004. ernog zida. Tome čitljiva godina 1694. provedena su zaštitna središnjega stupića gotičkoga prozora. Naselje: Tomaš Budući da je bilo nužno utvrditi građevinsku situaciju ve- Grad: Bjelovar zanu uz današnju apsidu crkve. šprljka od cigle. Fragment je sa svih strana profi- Tomašu (stručni voditelj arheoloških istraživanja: mr. koja je ležala na mjestu trbuha. na a method of burial was anyway known in the Hallstat pe. regi- strirano je pravilno temeljenje od četiri reda cigle. sc. koji se proteže gotovo do zdravice. površina istraživanja Pravni status: R-0520 proširena je na prostor između zida apside i stražnje Razdoblje: SV strane oltara te na površinu između južnog zida apside i Vrsta radova: zaštitno iskopavanje i konzervacija oltara. nego je izmaknuto prema sjeveru. na sjevernoj strani oltarne menze. a promjer 11. liran i vjerojatno pripada prozoru koji je nedavno otvoren u središnjem zidu apside. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. poziciji spoja svetišta i crkvene lađe. Ukop (dubina 105 cm) Tomaš – Sv.5 arheološka iskopavanja u unutrašnjosti crkve sv. na lokaciji sakri- within the area of Bilogora were not investigated. as well as on the surrounding. uz unutarnji dio sjev- riod and Antiquity. s glavom na sjeverozapadu. Summary Goran Jakovljević). od kojih je na jednom bila Lokalitet: Tomaš . utvrđivanjem gran- indicate its prehistoric origin. A three-day trial excavation of the smallest structure gave. uz sjeverni zid svetišta te uklanja- ments. dviju dasaka ili greda. površini istraživanja. crkve iza oltara pronađen je fragment tzv. nego prekinuto ispunom punom građevinske šute u kojoj su pronađeni ostaci okomitoga drvenog stupa ili de- bele daske. S južne strane temeljenja registrirano je po- stojanje istoga takvog stupa. Ukop je izvršen u zemlju bez sanduka i uz njega nije bilo grobnih priloga. g. Svi su skinuti slojevi bili istog sastava i u njima su pronalaženi fragmenti ljudskih kostiju. Iskopavanje je bilo nastavak supposed necropolis under tumuli. since such kind of sites istraživanja provedenih u svibnju 1999.crkva sv. st više nije bio u funkciji. Sloj šute nalazi se i pod temeljem polustupova koji su nosili svod svetišta. utvrđivanje Discovery of nine elliptic-shaped hills on the plain terrain eventualne starije arhitekture na poziciji današnjega of the forest Jasenovo near Slovinska Kovačica in 1960 svetišta te utvrđivanje temeljenja današnje crkve i nosivih imposed a question of determination and dating of the polustupova svoda svetišta. Tomo. potkraj stu. Ukop XXX (brojevi ukopa nastavljaju se na već prije otkrivene ukope) ležao je uz sjeverni zid svetišta i bio orijentiran u smjeru sjeverozapad-jugoistok. U gabaritima istražene površine registrirana su tri ljudska ukopa. Na prostoru između južnog zida apside i oltara ustano- vljeno je da se ispod starog poda od cigle proteže debeli sloj građevinske šute i lomljene cigle. ice sonde iz 2000. even small charcoal frag. Skidanjem slojeva između apside i stražnje strane oltarne menze registrirano je temeljenje. U navedenom zemljanom sloju pronađena su dva komada Redni broj: 28 mađarskog ili austrijskog novca. 62 . tako da je preporučeno njihovo dodatno temeljenje. Građevinska situacija prvih slojeva poda istovjetna je situaciji na prije otvorenim površinama. Pretpostavka je da je riječ o nosivim stupovima prvobitnog oltara. apsida crkve s položajem grobova (izradio: je poremećen gradnjom crkve i od njega je sačuvan samo G.

Literatura Jakovljević 1999 Goran Jakovljević. the present-day church and load-bearing semi-columns of Ukop XXXII registriran je na prostoru između južnog zida the present-day sanctuary. Ukop XXXI ležao je između središnjeg zida apside i stražnje church of St. Koliko je velika bila depresija i u kojem se smjeru prostirala trenutačno nije moguće utvrditi zbog male istražene površine. which was filled-in with rubble. The results of the investigation show that under the present- jentiran u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Ukop se nalazio na granici između sloja the southern part of the church lays in a huge natural de- građevinske šute i zemlje. jelovi tog ukopa nedostatni za antropološku analizu. zapadne strane uočenoga starijeg temeljenja. svetišta i južne strane temelja starije gradnje te je bio ori. koja je ispunjena šutom te nive- lirana za potrebe današnje gradnje. of medieval cemetery under the present-day church. U nedostatku vremena za daljnja istraživanja i s obzirom na uočene karakteristike kulturnoga sloja. Nedoumicu izaziva samo činjenica da on nije bio u geometrijskome središtu svetišta. čija je dubina bila na 43 cm. s glavom na day church older architectural structures did not exist. Ukop je tablishing eventually older architecture on the location of a izvršen u zemlju bez sanduka i bez grobnih priloga. nego je bio nešto izmaknut prema sjeveru. sloj zdravice (ujedno i krajnja dubina zida apside) počinje na 134 cm. a donji present-day sanctuary and establishing foundation work of je dio tijela presječen gradnjom apside crkve. that sjeverozapadu. nije postoja- la nikakva posebna građevinska faza. Registrirano staro temeljenje čini ostatke nekadašnjeg oltara. koji je poka- zao da je riječ o kompaktnoj. Goran Jakovljević Summary In a context of preservation – restoring works on a renova- tion of the church. st. a dubina kontrolnog rova bila je 171 cm. with a goal of definition strane oltara. Iz gore navedenih rezultata zaštitnih arheoloških istraživanja moglo bi se zaključiti sljedeće: a) u središtu crkvenoga svetišta prije 17. a to je razlog i uočenih poremećaja na mnogim ukopima. Thomas in Tomaš. vjerojatno je ležala na pri- rodnoj depresiji terena. koji je bio nešto manjih dimenzija od današnjeg te je vjerojatno bio u fun- kciji od 17. Sačuvana je lijeva noga. na dubini 103 cm te je bio pravilno orijenti. s glavom na zapadu. tion around an ancient altar of the sanctuary. es- ran u smjeru zapad – istok. Varaždin 1999: 27 . b) čitava južna strana crkve. dio pression of the terrain. Budući da su pronađeni di. Ukop je također izvršen u zemlju bez is shown by three recorded devastated burials on the loca- sanduka i bez grobnih priloga. Zaštitna iskopavanja crkava u Đurđicu i Tomašu kraj Bjelovara. mr.29. sc. U konačnici istraživanja iskopan je kontrolni rov i s prednje. do 19. Gornji dio tijela ležao je ispod površine that the church lays on an older medieval cemetery. Očitane dubine na južnoj strani svetišta pokazuju da se sloj građevinske šute prostire do 81 cm. st. Muzejski vjesnik 21/22. the City Museum Bjelovar carried out rescue archaeological investigations in the interior of the 63 . ravnoj gradnji. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. kako pokazuje debeli sloj nađenoga građevinskog šuta. za C14 analizu uzet je lijevi femur (analiza: Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu) kako bi se odredila njegova kronološka starost te kronološka starost sloja u kojem je ležao. Ni ispod jednog zida svetišta današnje crkve nisu uočeni tragovi neke starije građevinske aktivnosti. c) odnos nađenih ukopa i arhitekture upućuje na to da je crkva podignuta na starijemu groblju. and desne te dio zdjelice. uz bočni južni zid apside svetišta iskopan je kontrolni rov širine 40 cm radi utvrđivanja dubine sterilne zemlje (zdravice). which koja nije otvarana.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.K R I Ž E VA Č K A Ž U PA N I J A 29 Blaževo pole 6 30 Brezovljani 31 Ledine 64 . K O P R I V N I Č K O .

Tatjana je i dio keramičke koljenaste ručkice. kolovoza 2004. Probna arheološka Ložnjak Dizdar). 41. Zakolčenom površinom planiralo se obuhvatiti Lokalitet: Blaževo pole 6 jamu koja je zamijećena u brazdi pri rekognosciranju 2002. Blaževo Pole 6. iraju postojanje nadzemnih objekata. koja se protezala smjer. pri poliranju iskopane šireg područja koje nosi toponim Blaževo pole. Osim ručkice pronađen je jedan ulomak iskopavanja na položaju Blaževo pole 6 u Torčecu financira. sc. vjerojatno iz kasnoga Tkalčec i Kristina Jelinčić s Instituta za arheologiju. dvama slojevima. vjero- arheologiju iz Zagreba obavio je pokusna arheološka isko. neke čine ostatke objekata s ranosrednjovjekovnim nalaz- privnice. a pronađen (u istraživanjima su sudjelovale arheologinje mr. pronađeno jedanaest rupa drvenih stupova. sc. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. od kojih se u središtu mjesta Torčec u općini Drnje sjeverno od Ko. znanstvene suradnice keramike. Ti nalazi suger- okružuje manji. jatno ostatka srednjovjekovnoga kulturnog sloja. U tim pavanja na lokalitetu Blaževo pole 6 u Torčecu. te nešto prapovijesne. Naselje: Torčec g. grafitne keramike tamnosive do crne boje s metličastim na su iz dijela sredstava znanstvenoistraživačkog projekta ukrasom karakterističnim za razdoblje latena. djelomično s humusom miješani. i iz koje je prikupljena ranije objavljena keramika (Sekelj Grad/općina: Drnje Ivančan et al 2003). pod vod. sc. Ispod njega zamijećen je tanki. Tajane Sekelj Ivančan. U vremenu od 28. oranome sloju. zatim novovjeko- Vrsta radova: probno iskopavanje vne. a ispod njega pojavljuje se sporadično. brončanodobne keramike. pomoć Ivana i Zlatka Zvjerca i desetorice vojnika iz vojarne kao i ostalih prapovijesnih komada napravila mr. te uz brončanog doba ili Ha A (preliminarnu analizu ulomaka. Darija „Ban Krsto Frankopan“ iz Koprivnice). iza kućnih brojeva oblika. ukop SJ 026 presječen ukopom SJ 028 (foto: T. osim mnoštva ranosrednjovjekovne stvom dr. okruglastog mosta koji vodi preko potoka Gliboki. Sam položaj Blaževo pole 6 nalazi se južno od ima keramike. Ukopi stupova Torčec. Redni broj: 29 om I-Z. Ostali su pod nazivom „Arheološka slika srednjovjekovnih naselja prapovijesni ulomci brončanodobni. Nalaza novovjekovne Podravine“. vjerojatno ostaci više rupa od drvenih stupova. Ukupno je na istraženoj površini 50 m² (kvadranti veličine 5x5 m). koji keramike tankih stijenki i glaziranih površina najviše ima u se provodi u Institutu za arheologiju u Zagrebu. dok su neke manjih dimenzija. isušeni meandar potoka Gliboki. Tajane Sekelj Ivančan. izrađenih djelomično Pokusnim iskopavanjima 2004. sc. Tkalčec) 65 . otvorena je površina od ili u potpunosti od drva. 47 i 49 u Podravskoj ulici. a prostire površine zamijećeno je mnoštvo tamnijih mrlja. voditeljice dr. Institut za sloj koji je zapravo gornji dio sloja žućkaste ilovače. g. srpnja do 5. Sa zapadne strane položaj također s ranosrednjovjekovnim nalazima. prikupljeno je dosta lijepa i zgure. Nalazište Blaževo pole 6 obuhvaća arheološku mikroregiju Odmah ispod oranoga sloja. Pravni status: postupak u tijeku U oranom humusnom sloju tamnosmeđe ilovače prikupljeno Razdoblje: SV je dosta ranosrednjovjekovne keramike.

Zagreb. Tatjana Tkalčec. te životinjski zubi i izlomljene kosti. Manja količina nalaza Razdoblje: P prapovijesne keramike vjerojatno je na ovaj položaj do. zgure. zemlje. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. while the third. gdje je kon- centracija prapovijesne. Literatura: jemu donjem dijelu. pri dnu blago zaobljeni u svo. but they could preliminarily be dated to the Bronze 6 ustanovljeno je postojanje srednjovjekovnih kulturnih slo. i mnoštva nalaza ranosred. bez izražena ruba i bez karakterističnih Lokalitet: Brezovljani ukrasa osim metličastog. U svim zapunama stupova u obama kvadrantima prikupljeno je nešto vrlo usitnjenih ulomaka Sekelj Ivančan. promjera su 30 do 50 cm. or the La Téne period. Ivan Žabno s ovih probnih iskopavanja moguće je preliminarno datirati Pravni status: Z-2218 u ranija razdoblja srednjeg vijeka. Radovi su trajali od 23. dok treću. odnosno u laten. sc. odmah ispod oranoga sloja i riod of the Middle Ages. Iz zapuna objekata tamnosmeđe boje prošarane north of Koprivnica. Šiljeg 2003 Tajana Sekelj ranosrednjovjekovne keramike. In order to be able to prisutnost ranosrednjovjekovne keramike i u površinskim date the excavated cultural layers more precisely. to the donji dio. pa i antičke keramike veća. where the concentration of nih objekata. u essary to make a typological-chronological analysis of the površinskim slojevima prikupljenih ulomaka čine nalazi pottery fragments gathered in the structures. Jedan objekt ovalna oblika presjekao je drugi surface layers. Tajana Sekelj Ivančan nekom drugom vremenskom razdoblju i da nisu istodobni s pronađenim ranosrednjovjekovnim objektima. tially or completely built in wood and plenty of medieval panoj površini moguće je zamijetiti s jedne strane najveću pottery finds from those structures. dijelova objekata bili su pravokutni sa zaobljenim uglovi. extending to the south of the izduženo o ognjište valna oblika. investigated burials and backfills were noted on a relatively pljena ranosrednjovjekovna keramika grublje fakture s small depth. Svi evidentirani i istraženi ukopi i zapune evidentirani cavations is possible to date preliminarily to the earlier pe- su na relativno maloj dubini.130. g. tial. Tkalčec. odnos nalaza ostataka rupa više različito raspoređenih dr. stupova i dosadašnje poznavanje oblika kuća u ranome Prilozi IAZ. southern part of Blaževo pole. The second. također manju skupinu ulomaka keramike čine prapovijesni komadi. stake-holes which suggest that the structures were par- njovjekovne keramike. it is nec- slojevima i u objektima. ali preliminarno bi se mogli dati. while the burials of smaller di- vima. Nakon završetka svih arheoloških radova historic fragments also gathered in surface layers. rujna 2004. Buduća bi istraživanja trebala rasvijetliti the prehistoric and antique pottery was higher. Rezultati analize keramike. 66 . also a smaller Na dnu svih ispražnjenih zapuna pojavio se sloj žutosmeđeg group of collected pottery fragments is composed of pre- sterilnog pijeska. potrebno je obaviti tipološko-kronološku Mihajlici. is composed of fragments of modern thin- ukop oblika izduženoga nepravilanog ovala u dva nivoa. Ukopi većih dimenzija vjerojatno toric pottery. nadzem. Drugu. južnijeg dijela Blaževa pola. jedan nedefiniran izduženi i plosnati opened an area of 50 m². probably represent bottom of the early medieval residen- doravnih linija koje se pojavljuju u više nizova ili u snopo. much smaller group of collected fragments in ma. žbuke. također prikupljeni u površinskim slojevima. srednjem vijeku. Osim ranosrednjovjekovne keramike. nekoliko prapovijesnih ulomaka (brončanodobni ulomci In finds collected from the excavated area. wares. All recorded and keramičkih nalaza u zapunama objekata pretežito je priku. pronađeno je mensions are probably remains of stake-holes. od kojeg je očuvan naj. Od prikupljenih nalaza na isko. Vrsta radova: sustavno iskopavanje spjela s obližnjeg. The burials of bigger dimensions rubova. Debljina zapuna objekata veoma The Blaževo pole 6 archaeological site represents a mi- je mala i varira između 12 i 16 cm. without marked margins or characteristic decora- Probnim iskopavanjima na položaju Torčec – Blaževo pole tions. Summary: Djelomično su istražena četiri objekta koji svi ulaze u pro- file neistražene površine. A small amount of finds of prehis- očuvani su veoma plitko. under the layer of arable land and only a shal- primjesama kamenčića i šljunka. Da bi Gradski muzej Križevci nastavio je sa sustavnim se dobila preciznija datacija pronađenih srednjovjekovnih istraživanjima neolitičkog nalazišta Brezovljani na položaju kulturnih slojeva. The investigations established željezni predmet. Complete finds of the trial ex- jeva. g. Zagreb. analizu prikupljenih ulomaka keramike iz objekata. centre of the village Torčec in Drvinje Municipality. S obzirom na masivnost ranosrednjovjekovnih nalaza i nalazišta u okolici Torčeca. walls of the prehistoric pottery fragments are straight and smooth. 2003: 113 . te jedan životinjski zub. The future excavations shall hopefully clarify the relation- venih stupova koji sugeriraju da su objekti djelomično ili u ship between the finds of the remains of differently set potpunosti bili građeni od drva. ovakva je situacija neobična pa postoji mogućnost da poneke (ili sve) rupe od stupova pripadaju dr. mostly green-glazed. Kompletne nalaze Grad/općina: Sv. s ukrasima jednostrukih i češljastih valovnica i vo. Jedan je objekt imao cro-region of a broader area. probably got to this location from the nearby. jednostavne profilacije low area was preserved. čine sama dna ranosrednjovjekovnih stambenih. 20. jedan ulomak prapovijesne Ivančan. ili ovalni. Age. koja provodi od 2002. kolovoza do 8. Oblici ukopa istraženih pottery in the surface layers as well as in the structures. pretežito zeleno glazirane. Naselje: Brezovljani rati u brončano doba. The trial excavations that were car- garom prikupljeni su uzorci ugljena. Bartul Šiljeg. novovjekovne keramike tankih stijenki. ried out in 2004 by the Institute of Archaeology. manja količina lijepa. it is possible te crni ulomak s metličastim ukrasom .laten) te nekoliko to note on one side the prevalence of the early medieval ulomaka novovjekovne keramike. Stijenke su prapovijesnih ulomaka Redni broj: 30 ravne i zaglačane. The iskopana je površina ponovno zatrpana. over-ground structures. Voditelj istraživanja bila je mr. Od the existence of medieval cultural layers. mnogo manju skupinu.

uz stručnu suradnju dr. na južnoj. Sjeverni dio objekta sastojao se od dubljega kružnog jamskog prostora promjera 2. g. Rožić) 67 . Njezine dimenzije iznose 1.50 m.12 m. koji čine dvije stepenice. (Okroša 2002. Brezovljani. Kao najčešći oblici grube jama SJ 121. Iskopavanjima 2004. Marković. a keramike izdvajaju se bikonični lonci i bute s kljunastim dubine 0.60 m. 20 ukrašavani su plastičnim aplikacijama te otiscima prsta ili m od razine uočavanja. Zanimljiv je i jamski objekt SJ 187 A. dimenzija 2. Njegovo se dno nalazi na dubini od 0. Južno uz jamu SJ 119 istražena je peć u zasebnome jamskom prostoru SJ 133. Dubina jame iznosi 0. Nije u cijelosti definirana jer sjeverno izlazi iz sonde.00 m. na istoj čestici na kojoj je prof. Tomašegovića (k.o.20 m od razine uočavanja.00x0. sc. Južno od peći SJ 133 otkrivene su dvije manje Brezovljani. Iskopava- nje je provedeno na oranici V. dr.20x2. peć u jamskom prostoru SJ 133 (foto: L. blagoj padini brežuljka podno ko- jega protječe potok Barna. Litički materijal na ovome dijelu naselja nije toliko jedna rupa od kolca.č.40. Istočno od jame SJ 119 istražena je nokta u jednom ili više redova. Kulturni sloj s jamama pojavio se na dubini od oko 30 cm od današnje razine tla. Lana Okroša Rožić iz Gradskog muzeja u Križevcima. Jama SJ 206 elipsoidnog je oblika. Južno od SJ 187 B istražen je jamski objekt SJ 205 koji je vjerojatno također bio peć u zasebnome jamskom prostoru. Na povišenom platou smještenom uz istočni rub jame uočeno je 8 rupa od kolaca. U sjevernom dijelu sonde otkrivena je jama SJ 122. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Nepravilna je oblika. a zastupljen je jezgrama. Istraživanja su financijski omogućili Ministarstvo kulture RH.20 m. Okroša Rožić 2004). smješten u samom naselju. Južno uz SJ 187 A otkrivena je manja elipsoidna plitka jama SJ 187 B. odnosno 0. bikonični lončići te kupe na nozi. g. a dubine 0. Od pokretne građe najzastupljeniji su ulomci keramike među kojima se posebno izdvajaju oni ukrašeni crvenim slikanjem koje se pojavljuje kao jedan od učestalijih načina ukrašava- nja keramičkog posuđa fine izrade.85 m. brojan.15 m. a dubina je 0. Sastoji se od manjega prilaznog dijela. dakle. g. Dimen. zaobljene i bikonične zdje.60 m. dimenzija 1. Ivan Žabno). Dno jame nalazi se na dubini od 0. promjera 0.00 m. Marković) jame SJ 206 i SJ 207. a njegova sopotske kulture iz razdoblja prijelaza srednjeg u kasni ne- dubina ne prelazi 0.15x1. dok su u južnom dijelu ove stratigrafske jedinice otkrivene dvije pliće razine s dnom na dubini od 0. SJ 207 označuje le. tlocrt istražene sonde (crtež: Z. novi podaci dviju razina međusobno povezanih kratkim žlijebom. Prve Brezovljane (Mihajlice). smještenog na sjevernoj strani objekta. a dubine 0. odbicima i oštricama. 2313. prikupljeni su. a dubina 1.80 m od razine uočavanja. Zorka Markovića. smješten nešto zapadnije od peći SJ 133.44x2.35 m. kojima je proširena slika izgleda naselja brezovljanskog tipa zije plićeg izduženog dijela iznose 2. dok glavni dio SJ 133 čini jama kruškolika oblika. U toj je jami otkrivena ručkama. dužine 8.00x1. k.70 m. a sastojao se od Iskopavanjima 2004.60x1.90 m. Oblici ove kategorije ke.80 m od razine uočavanja. sc. Okroša ramike jesu zdjele S-profilacije. Ulomci grube keramike manju jamu kružna tlocrta.80 m od razine uočavanja. dok je u najdubljem dijelu jame otkrivena rupa od trupca. g. prošireni dio čije dimen- zije iznose 2. Okroša Rožić 2003).10 m mjereno od razine uočavanja. i 2003.00 m.60 m mjereno od razine uočavanja. Dimenzije su istraženog dijela ovog jamskog objekta 2. Svojom arhitekturom posebno je zanimljiva uska jama SJ 119. S. U ovoj strati- grafskoj jedinici dominira središnji. dimenzija 1. Dublji dio ove stratigrafske jedinice čini kružni jamski prostor promjera 0.60 m mjereno od razine uočavanja. Ova je lokacija izabrana za istraživanje jer zbog potrebe održavanja plodoreda nije bilo moguće nastaviti s iskopavanjima na zemljištu istraživanom 2002. Koprivničko -križevačka županija te općina Sv. istražena je površina od 180 m² obuhvaćena trima son- dama (Marković. dubine 0. Okroša 2003.90 m.85x1. otkrio radionički centar za proizvodnju keramike (Dimitrijević 1978). Uz istočni rub središnjeg dijela objekta otkrivena je klupa koja oblikom prati istočni rub jame. Ivan Žabno. Sv. Dimitrijević 1973. istočno od ceste koja prolazi kroz tvz.

. which hadsome kind of a small bench along its east et al 2003). 1978: 81 . Zagreb. ispod oranoga sloja na relativnim dubinama od 0. Rough pottery fragments 0. side. olitik (4900. pr. g. slika srednjovjekovnih naselja Podravine“. Obavijesti HAD XXXVI/3.94. while forms are biconical pots i 24 cm). g. Križevci. istraživanja su facturing structures were completely or partially investigatd. Neolit u sjevero.). veća količina lijepa i šljunka. Položaj se nalazi na blago povišenoj 2004. Okroša Rožić 2004 Zorko Marković. g.62. for the production of ceramic vessels. Izdanja HAD 2. istočne i južne strane živanja prapovijesnog nalazišta u Brezovljanima. Sekelj Ivančan 2003a. dravskoj terasi smještenoj zapadno od poljskog puta koji Okroša 2002 Lana Okroša. as well as two stoves in a separate pit area. vijesti HAD XXXV/1. dublja. istraživanja pokazali izuzetno vrijednima. Istraživanja u Brezovljanima godine 2003. Nastavak istraživanja nalazišta Brezovljani. Nakon iskopavanja lokalitet je zatrpan. Nastavak arheološkog istra. round-shaped and biconical bowls. Lana Okroša Rožić sko opredjeljenje arheološkog lokaliteta Ledine ranosred- njovjekovnom razdoblju (Sekelj Ivančan 2001). Lana Okroša Tajane Sekelj Ivančan. dvije su bile relativno plitke (18 prints in one or more rows. g. The Križevci Town Museum continued with systematic inves. worth of noting. Zvjerac 1997). koja su se provodila tijekom unusual pit structure was discovered. g. voditeljice dr. Okroša 2003 Zorko Marković.). IV/1. Lana Arheološko nalazište Ledine smješteno je sjeveroistočno Okroša Rožić. Kr. tj.79. Tkalčec. godine. Istraživanjima u 2004. rasporedu objekata na prostoru omeđenu starim meandrom Movable archaeological material is represented mostly by rijeke Drave (Sekelj Ivančan 2004). kolovoza 2004. zatvorene cjeline. Tkalčec. Zapune ukopa objekata bile su tamnosmeđe boje are decorated with plastic applications and finger or nail. Sa sjeverne. mnoštvo životinjskih kostiju i Excavations carried out in 2004 gathered new data on the zubi. Budući da su se rezultati tigation of the Neolithic site Mihajlici. Tat- jane Tkalčec te Kristine Jelinčić s Instituta za arheologiju). Zagreb. pokušalo se dobiti odgovore na pitanja o of two different levels connected with a short groove. of the area where there was a manufac- turing centre. sc. kada je prigodom poljoprivrednih radova na oranici koju je živanja u Brezovljanima 2003. Sekelj Ivančan. sc. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. g. očuvana u debljini od 63 cm. križevačka županija preko Muzeja grada Koprivnice. vodi prema Šoderici. obavljen je nastavak terenskih sustavnih i znanstvenih arheoloških istraživanja na lokalitetu Ledine u Torčecu (istraživanja Torčec. The Lithic material is represented objektima je pronađeno dosta ulomaka keramičkih posuda.10. Marković. Nalazište Ledine evidentirano je slučajno 1997. kada su otkrivena još tri objekta among which there was a narrow pit with extended central (Sekelj Ivančan 2003. Tkalčec 2002. dok je treća. lokalitet Ledine. te aspect of the Brezoljani-type settlement of the Sopot culture of transition period from high to late Neolithic period (4900 – 4700/4600 B. After the excavation the sited was filled-in. Sekelj Ivančan. Oba./4600. na prostoru na kojemu su provedena u suradnji Instituta za arheologiju i Muzeja je izdvojen radionički segment za proizvodnju keramičkog grada Koprivnice. Svi objekti uočeni su odmah are S-profile bowls. Marković. sc. obrađivao Ivan Zvjerac zamijećena tamnija mrlja zemlje s 2003: 75 . znanstvenoistraživačkom projektu pod nazivom „Arheološka godine).. tri red painting. pottery fragments. 2003: 29 . te nekoliko željeznih predmeta (mali nožići) i zgure. 2002a. izoranim ulomcima ranosrednjovjekovne keramike (Sekelj Ivančan. with cores. 2004: 57 . i od mjesta Torčeca. and the most common forms of this category ranosrednjovjekovna objekta. stručni voditelj istraživanja dr. nastavljena i u 2003. bi. Okroša Rožić 2003 Lana Okroša Rožić. Sekelj Ivančan. uz sudjelovanje arheologinja mr. Eleven pit-like manu. Even an U nastavku istraživanja. provedeno je probno arheološko iskopavanje tijekom 2002. U and beaked handles. S obzirom na preliminarno vremen- mr. Sekelj Ivančan) 68 . Drave. Sekelj Ivančan part. Križevci. ukop SJ 023 (foto: T. srpnja do 5. prošarane ugljenom i garom. – 4700. g. Zagreb. Cris (časopis položaj Ledine okružen je dubokim starim meandrom rijeke povijesnog društva Križevci).32 m. which was composed ljeta 2004. 2002: 7 . 2003). Literatura: Sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja položaja Ledine u Torčecu većim su dijelom financirana iz sredsta- Dimitrijević 1978 Stojan Dimitrijević. kada Summary: je pronađeno pet ranosrednjovjekovnih objekata (Sekelj Ivančan.C. obrazovanja i športa dodijeljenih zapadnoj Hrvatskoj (pregled stanja istraživanja do 1975. flakes and cutting edges. Cris V/1. Fine pottery was mostly decorated with obuhvaćene su tri kulturne zapune. Tajana posuđa. va Ministarstva znanosti. Arheološka istra.36. Redni broj: 31 Lokalitet: Ledine Naselje: Torčec Grad/općina: Drnje Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: SV Vrsta radova: sustavno iskopavanje U vemenu od 10. sc. a dio novca osigurala je Koprivničko- 2003.23 do conical cups and drinking cups.

two pršljenova. Na istočnom i zapadnom rubu Sekelj Ivančan. harpun.Ledine. Izvješće o je očuvana u debljini od 65 cm. koji se protezao smjerom SZ-JI. Obavijesti HAD dio ukopa smjera S-J. Kontrole prostora između objekata koje su rađene tijekom In the period from 10th July to 5th August 2004 the Institute istraživanja 2002. U vrijeme kada je meandar bio ispunjen bones and teeth. vations at the Ledina site in Torčec. evidentiran je Prilozi IAZ. kolovoza 2004. razdoblju od 10. 20. Objekti su bili razmješteni u Summary: grupama po dva ili tri. st. npr. found.32 m. slag. gravel were unearthed. Ističe se jedan nalaz metalnoga predmeta – greb. Tkalčec 2002 Tajana Sekelj Ivančan. fishing. plenty of animal stvu imao ribolov. 2004. 2003. 1997: 65 . srpnja do 5.69. g. Zagreb. Tkalčec. kao i ukopi Sekelj Ivančan 2004a Tajan Sekelj Ivančan. nekoliko tipova malih keramičkih were dark brown color dappled with charcoal and soot. of the dimensions of 10 to 16 cm. Svi ukopi istraženi u kampanji 2004. while te metalnim većim i manjim udicama. Po sredini objekta protezao se najdublji njovjekovno naselje Torčec – Ledine 2003. a napose 2004. kanal. godine. 1997 Tajana Sekelj Ivančan. Town Museum. oblik kuća ranosrednjovjekovnog naselja na položaju Ledine u Torčecu. whereas a metal artifact – a har- Sekelj Ivančan 2001 Tajana Sekelj Ivančan. sjevernoj površini objekt plići. u razdoblju od 22. Zagreb. Sekelj Ivančan. Zagreb. godine. BAR. Nekoliko srednjovjekovnih položaja u okolici corded. extending in northwest-southeast direction. u sporadično su nađeni vrlo usitnjeni ulomci keramike i lom.132. stake-holes. arheološkom istraživanju nalazišta Torčec – Ledine. Early Medi. do 31. dr. godine. Zagreb. pedesetak metara južnije od najjužnijega istraženog ranosrednjovjekovnih nalaza i nalazišta u okolici Torčeca. it was an inexhaustible source of food to the ancient popula- Tatjana Tkalčec. Obavijesti HAD oranog sloja u sloju kompaktnog svjetlosmeđeg pijeska XXXVI/3. which were probably remains of the load-bearing wooden columns that Literatura: supported the construction which roofed over the structure. Ranosred- naglašenih uglova. u 69 . Tkalčec 2003 Tajana Sekelj Ivančan. Obavijesti HAD sporadic finds of rather fragmentized pottery and crushed XXIX/2. g. Tajana Sekelj Ivančan U dosadašnjim je istraživanjima ustanovljen osnovni.. end of the 11th century (According to C¹4 dating). a large amount of daub and gravel. Sekelj Ivančan 2003 Tajana Sekelj Ivančan. poglavito malim m to 0. koji se pronalazi duž čitave iskopane površine. 2003: 113 . The structures were noted direct- dosada istraženih objekata. 2003. Bartul Šiljeg. 2003: 105 . miješanog s ilovicom. vodom. 127 . kao ni drugih nepokretnih nalaza. g. ly under the layer of arable land at a relative depth of 0. a canal. Koprivnica. In the subsequently conducted supervisions of a larger area.. Zagreb. bio je nepresušni izvor hrane stanovnicima ovog six small ceramic whorls and a dressed bone artifact. Typological and chrono. može se zaključiti da the third one was deeper. continued systematic archaeological exca- gih nastambi. Tatja- ukopa evidentirane su po tri rupe dimenzija 10 do 16 cm na Tkalčec Ranosrednjovjekovno nalazište Torčec – Ledine koje su vjerojatno ostaci drvenih stupova nosive konstruk. According to movable material remains. je među stanovnicima ranosrednjovjekovnog naselja uz Inside the structures plenty of pottery fragments were dravski meandar na Ledinama veliku važnost u gospodar. Tatjana Tkalčec Probna arheološka istraživanja u okolici Torčeca. sc.. Sekelj Ivančan. 914. is worth of noting.136. i 2003. Tkalčec 2003). eval Pottery in Northern Croatia. Zagreb. several iron artifacts (small knives). vatrišta. in cooperation with the Koprivnica između pronađenih objekata nema očuvanih ostataka dru. Podravski zbornik 28. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Zagreb. a plavljenje rijeke vjerojatno je bilo i neposredni best preserved structure was the third square-shaped struc- uzrok napuštanju tog naselja na izmaku 11. 2001. Za- ljeni šljunak. At the time when the meander was filled with water Sekelj Ivančan. pojavljuju se odmah ispod jovjekovno naselje Torčec – Ledine 2004. 2002. Zapuna kanala bila Sekelj Ivančan 2004 Tajana Sekelj Ivančan. Izvješće o arheološkim istraživanjima tion of Torčec.130. Zagreb.. do 20. Tatjana Tkalčec. 2002. Flooding of the river was probably also the nalazišta Torčec . šest malih keramičkih pršljenova i jedan obrađeni koštani razdoblju od 6. The backfills of the burials of the structures noževima kratkog sječiva. 2003. was re- Ivan Zvjerac.. 2004: 130 . spomenutim je kontrolama The excavations carried out in 2004 unearthed three new ustanovljeno postojanje kanala smještena južnije od svih early medieval structures. Zvjerac. preserved to a depth of 63 cm. with three preserved datumima). a conclusion could logical pottery analyses as indicators of the settlement of the be drawn that the basic industry of the inhabitants of the territory between the rivers Drava and Sava from the 10th to settlement along the Drava river meander in Ledina was the 13th centuries AD. Oxford. kvadratični. Šiljeg 2003 Tajana Sekelj Naknadnom kontrolom oranice na kojoj su bile locirane Ivančan. Sekelj Ivančan. dok je na rubnim dijelovima i čitavoj XXXV/3. srpnja 2003. ognjišta. a u njenom gornjem dijelu. 2002a Tajana Sekelj Ivančan. Rezultati analize sonde. poon. The naselja. Ranosredn- s istraživanja 2002. objekta (Sekelj Ivančan.109. Tkalčec. pokazale su da of Archaeology. srpnja direct cause of the abandonment of the settlement at the 2002.. (prema C14 ture with apparently rounded corners. cije kojom je objekt bio natkriven (Sekelj Ivančan 2004a).23 Prema pokretnim materijalnim ostacima. Najočuvaniji je treći objekt kvadratična oblika i Sekelj Ivančan 2003a Tajana Sekelj Ivančan. Obavijesti HAD XXXV/1. ograda ili drugog. koštanim alatkama od kojih je zanimljiv harpun of them were relatively shallow (18 cm and 24 cm). 2002: 308 - 315. na udaljenostima od 30 do 40 m. Ipak. Izvješće o arheološkom istraživanju nalazišta Torčec – Ledine. predmet.. In the upper part of the 65 cm thick canal backfill Torčeca – Koprivničko-križevačka županija.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.Stari grad 33 Gornji Pustakovec 34 Stara Ves 35 Topolju 70 . M E Đ I M U R S K A Ž U PA N I J A 32 Čakovec .

155 m2 iskopano je ukupno 250 m3 slojeva različita ma- Palača je u vanjskim gabaritima 57. Unutar prostorija/sektora postavljene su arheološke ponajprije o prizemlju u kojem su provedena arheološka sonde u skladu s već navedenim uvjetima./17. g.. Projekt sanacija konstrukcije palače Zrinskih zahtijevao je Arheološkim su istraživanjem pronađeni ostaci drvene podatke o temeljenju objekta za potrebe novih spoznaja fortifikacije/palisade srednjovjekovne utvrde 14. Utvrda je peterokutne forme.5 m. – 20. Osnovno snom. koja je smještena u središnjem dijelu liko faza povijesnih podnih površina (iz kojih potječe i veća Starog grada. o statici palače. ali novi stilski elementi više nisu uočljivi. šećerana (govorimo 700 m²./15. Dokumentirane su je dvorište dimenzija 26. Unutrašnje terijala koji su ispunjavali prostorije. građena je od opeke i smatra se renesan. isko- ma i čini srednjovjekovni wasserburg koji je moderniziran i pane su veće arheološke sonde u prostorijama prizemlja preoblikovan u renesansi. palača Zrinskih. s datacijom gradnje u 16.palisada) te na strukturu od opeke (kasnija intervencija) (foto: M. Sljedeću vidljivu statičko ograničenje određivalo je da sonde moraju biti od- fazu u arhitektonskom razvoju čine barokne dogradnje iz maknute 1 m od zidova. Arheološka kampanja 2004. zapadnom i južnom razvoja palače. smije ogoliti površinu temelja šire od 1 m. zidovi od 0. nadzor radova: Konzervatorski odjel Zagreb) Čakovec – Stari grad (fototeka: Muzej Međimurja Čakovec) Stari grad Čakovec klasičan je wasserburg . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. bočni pogled na srednjo- istraživanja (izradio: G. kao i adekvatniji pristup njezinoj obnovi. nositelj programa: Muzej Međimurja Čakovec. Raduka) 71 . pa ih datiramo u 14. te da sondiranje uz temelje ne 18. s ugaonim bastioni.28 do 1. Tijekom 19. Arheološke skoga tipa izvorno okružena opkopima s vodenim pre. provedena su arheološka istraživanja u prizemlju palače Zrinski u Starom gradu u Čakovcu (voditelj arheoloških istraživanja: Goran Ske- lac. (kao moguće ostatke obnove i dogradnje drvene srednjo- vjekovne arhitekture). Istraživanje je provedeno u 8 pro. barokne i recentnih faza (16./15. Osim toga. st.).utvrda nizin. te ostaci podnice od opeke iz rene- sansne. st. Skelac) vjekovnu strukturu 14. st. i 20. radovi su izvedeni sredstvima Ministarstva kulture RH i Muzeja Međimurja Čakovec. sonde uz temelje palače dale su podatke o dubini i načinu prekama. palače te su dobiveni podaci o postojanju i stanju neko- Palača Zrinskih. tlocrt palače Zrinskih sa zonom arheoloških Čakovec – Stari grad. količina popratnih pokretnih arheoloških nalaza). st. a pregradni keramike i drugih pokretnih nalaza. palača proživljava niz funkcionalnih Ukupna je površina prostorija obuhvaćenih istraživanjem preinaka: vojna i civilna skladišta. koja je vidljivo narušena.3 m. st.5 m. Na površini od istraživanja). ostaci najranijih zidanih struktura koje ne korespondiraju s tlocrtom renesansne palače./15. stoljeća. (drveni stupovi . temeljenja. unutarnji 1 do 2 m. Redni broj: 32 Lokalitet: Čakovec – Stari grad Naselje: Čakovec Općina: Čakovec Pravni status: R-0573 Razdoblje: SV.1x23. st. g. krilu palače.3x45 m. Čakovec – Stari grad. Iz ovih je podataka moguće bolje razumijevanje povijesnog storija koje su smještene u istočnom. Vanjski su zidovi 433 stratigrafske jedinice te su pronađena ukupno 153 kg prosječno debljine 2. tamo gdje je statika dopuštala. najopsežnija su arheološka istraživanja provedena u palači Zrinski do sada. NV Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Od srpnja do rujna 2004.

The Zrinski Palace. (most of accompanying movable archaeological artifacts način temeljenja. Redni broj: 33 circled by entrenchments and water barriers. Već prvim pre- data on the foundation work of the structure for the pur. It is a classical example of wasserburg – a lowland type fortification originally en. investigation discovered finds of: remains of the wooden fortification/palisade of the medieval fortification from the Goran Skelac 14th/15th century. The next visible phase in its architectural development is represent. pro- archaeological trenches were excavated in the ground floor pisana je privremena obustava građevinskih radova te rooms of the building and data on the existence and the provedba zaštitnih arheoloških radova radi dokumentiranja condition of several phases of the historical flooring areas i spašavanja preostalih arheoloških nalaza i cjelina. Huge doba. gledom zaključeno je kako je riječ o nalazima iz bakrenog pose of gaining new insights into the palace statics. its Vrsta radova: zaštitno iskopavanje construction was dated to the 16th/17th century. Pravni status: postupak u tijeku situated in the central part of the Old Town. materijal i stanje temelja te geološki sloj were originated from there) were gathered. Gornji Pustakovec. The fortifi. Baroque and more recent Summary styles (16th-20th century) phases of the brick flooring. Prigodom arheološkog nadzora (proveo da je Odjel za ed by the Baroque extensions of the 18th century. lokalitet tijekom istraživanja 72 . Također su dobiveni podaci o temeljenju: dubina temelja. remains of the earliest walled structures which do not correspond to Renaissance outline of the pal- ace. therefore we date them to the 14th/15th century. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. During arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda) pri izgra- the 19th and 20th centuries there were several functional dnji južne obilaznice grada Čakovca. Archaeological investigations were carried out from July to September 2004 on the ground floor of the Zrinski Pal- ace in the Old Town in Čakovec. and the remains of the Renaissance. Slijedom toga. Lokalitet: Gornji Pustakovec cation is pentagonal-shaped. do 4+380 pronađena je veća količina sitnih arheoloških The project of the restoring of the Zrinski Palace required nalaza koje je na površinu izvadio bager. Archaeological na kojemu temelji leže. Razdoblje: P ture and it is considered to be a Renaissance building. is a brick struc. with corner bastions and it Naselje: Čakovec represents medieval wasserburg that was modernized and Grad: Čakovec remodeled in the Renaissance period. odnosno o lasinjskoj kulturi. na stacionaži 4+320 reconstructions of the palace.

Redni broj: 34 jeva Trnave). Jedna četvrtina kuće. do 30. Četiri južne sonde dale su uglavnom negativan rezultat. Propisana je privre- mena obustava građevinskih radova te provedba zaštitnih mr. te vjerojatno većih pašnjaka. Na toj strani ceste iskopana je jedna veća sonda koja je obuhvatila sve preostale nalaze. za što je područje južno od današnjeg sela Pustakovec nekada bilo vrlo pogodno (ravnica. isključujući spomenutu kasnonovovjekovnu of the River Trnava). developed due to clay-bed in the surrounds. The ostalih jama koje se očekuju u sjevernom produžetku latest investigation results point out at the existence of a ovog nalazišta. U jami 3 pronađeni su brojni ulomci keramičkih bypass road of the town Čakovec. i početku 20. bit će proveden u redovnoj arheološkoj smaller low land Copper Age settlement. A. riječ je o ostacima dviju plitkih zemunica. ili nešto manje. uništena je gradnjom ceste. pa se i spomenuta jama može pripi- sati tim djelatnostima. djelomično Vrsta radova: zaštitno iskopavanje uništen gradnjom obilaznice. Ovo je nalazište jedno od prvih istraživanih Lokalitet: Stara Ves nalazišta lasinjske kulture na području Međimurja te Naselje: Nedelišće se nalazi na širem području na kojem dosad nisu bila Grad: Čakovec zabilježena bilo kakva arheološka nalazišta. veća količina sitnih arheoloških nalaza. st. except for one waste pit. fragment posude iz jame 2 velika količina ulomaka keramičkih posuda te nešto riječnoga šljunka i gara. nije bilo mogućnosti kopati samu trasu. No. Jama 3. Svi prepoznati objekti dokumentirani su to. Gornji Pustakovec. a nadzor je trajao i dulje. a prijedlog za registraciju nalazišta dnji južne obilaznice grada Čakovca. Prema riječima mještana. koje se možda razvilo zbog ležišta gline u okolici.. which might had djelatnosti. a djelomično sačuvano pod obradivim Prigodom arheološkog nadzora (proveo ga je Odjel za površinama južno od kuća Gornjeg Pustakovca. ered during construction and rescue-archaeological works tati istraživanja upućuju na postojanje manjega nizinskog were recorded until the future investigations. naselja iz razdoblja bakrenog doba. Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: P. na prostorima predviđenima za odvodne kanale i ostalu infrastrukturu. te jedna cijela glačana sjekira manja od 3 cm. odnosno pronađena je samo jedna jama s materijalom koji pripada kraju 19. Several semi pit-dwelling se protezala izvan područja koje je otkupio investitor structures and waste pits and a funnel-shaped well were obilaznice (odnosno izvan opsega prostora predviđena excavated. vjerojatno također poluzemunička kuća. sa sjeverne su strane otkrivene djelomično oštećene prapovijesne jame. kružnog toka i kanala Trnave kod Nedelišća. marshland watered by a river-basin Svi nalazi. Iskopani arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda) pri izgra- je materijal konzerviran. tion works had been stopped and rescue archaeological Nije bilo moguće obaviti cjelokupni iskop te jame. SV. numerous archaeological artifacts U bunaru je također pronađeno nešto malo ulomaka were found. sc. U prvom redu. of Gornji Pustakovec. During archaeological supervision construc- keramičkih posuda kao i jedna cijela keramička žlica. djelomično je istražen ovim istraživanjima. na prostoru novoga kao kulturnog dobra upućen je nadležnom Konzervator. the south of the present-day village Pustakovec used to be very fertile (low land. pronađena je skom odjelu Varaždin. dok je u pre- ostalom dijelu nađena jedna puknuta glačana sjekira. od kojih je jedna imala i ukopan bunar te nekoliko manjih jama izvan i unutar zemuni- ca. kao i okolni hodni sloj. na tom je položaju vađena glina i pečene su opeke za iz- gradnju obližnjih kuća. nego su sonde raspoređene uz sjeverni i južni rub buduće ceste. Jama 2 poluzemunička je kuća oblog oblika s ma- njom jamom uz unutrašnji rub. Arheološka su istraživanja provedena od 7. Budući da je na spomenutom mjestu odmah nakon ko- panja bagerom navožena posteljica od šljunka visine do 50 cm. as the area to kao i različite analize uključeni u stručnu obradu. in the area to the south posuda. te relativno dubok bunar. and the ex- talnom geodetskom stanicom. The finds are almost exclusively dated to Cop- radovima na izgradnji). Lasinja Culture. All the artifacts and structures discov- jamu. mogu se pripisati lasinjskoj kulturi. kako je već razloženo. jer investigations were carried out. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 73 . Nastavak istraživanja te. lipnja 2004. močvarno područje sli. koji je ljev- kasto prodirao do geološkog sloja šljunka na dubini od During construction works on the development of the south oko 2 m. Dosadašnji rezul. NV Dio je nalazišta. te su prikupljeni podaci istence of a probably huger pastureland. Luka Bekić arheoloških radova ovog dotad nepoznatog nalazišta. Summary liko manjih jama. kao i per Age. u svojem je sastavu imala i neko.

Iskopani je materijal konzerviran. kasnu antiku. na prostoru već iskopanog kanala pronađeno voj naselja u doba različitih kultura.). različitih oblika (od kojih je neke moguće restaurirati u vanje i dovršetak građevinskih radova. During archaeological supervision con- 74 . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. pra- Nalazište je u mnogome oštećeno strojnim iskopom kana. ali treba na- ranoga novog vijeka. vrijeme s nekih drugih nalazišta otkrivenih pri gradnji au- ga koja svojim nalazima do 17. Također Ovaj je položaj vrlo zanimljivo po svojim nalazima te po je pronađena vrlo velika jama s keramičkim materijalom iz broju zastupljenih arheoloških razdoblja. Slavenima. zaštite sve češće pronalaziti i istraživati. novac itd. razvijeni i kasni srednji vi. kao i različite analize uključeni u stručnu obradu. strelica. što je dosad primjenjivano i u sličnim ovakvim čak i da su bila poznata prije početka građevinskih radova. na jama. g. cijelosti). Te su predispozicije bile povoljne za raz- pani u sondi. a prijedlog za registraci- ju nalazišta kao kulturnog dobra upućen je nadležnom Konzervatorskom odjelu Varaždin. loncu – žari s prilogom manje keramičke zdjelice. sjeverno od Nedelišća i bote itd. porci. nije bilo plavljeno (premda je kroz njega vijugavo tekla jeku. manji broj metalnih nalaza (nož. st. Osim ovih dvaju objekata i jama koji su isko. Svi prepoznati objekti doku. zahtjevna su i vremenski i novčano za pravo istraživanje. odnosno meandriranju rijeke raspoređene na prostoru do 1 km (!) pa između njih po- Trnave. od kojih dvije zemuničke kuće s materijalom koji pripa. Sve ove jame također su iskopane i dokumentirane stoji arheološki prazan prostor i do 100 m. situacijama na autocestama. Ujedno je i dokumentirana zatrpana paleostru. Luka Bekić Summary: During construction work on the development of a new circular route of the bypass road of the town Čakovec. iskop kanala Arheološka su istraživanja provedena tijekom kolovoza i Pronađena je veća količina ulomaka keramičkih posuda rujna 2004. mentirani su totalnom geodetskom stanicom. izravno iz jarka. one su široko samog područja Stara Ves.) te ulomak glačane kamene sjekire. lasinjskoj kulturi te ranomu srednjem vi. ali su dobiveni podaci dostatni jek.. lokalitet tijekom istraživanja Stara Ves. odnosno izvan je prostora predviđena radovima na izgradnji obilaznice pa stoga dodatna istraživanja nije bilo moguće provesti. Sjeverno su se nalazila močvarišta. te su prikupljeni No ipak. keramička žara field of Stara Ves. Ovakva naselja. daje dodatni podatak o tocesta. Otvorena je jedna sonda u kojoj je otkriveno više skom razdoblju. takva naselja će se zahvaljujući napretku službe podaci. Naime. usprkos većem broju jama. nakon čega je izvoditelju dopušteno zatrpa. Među ovim jamama izdvaja se i djelomično sačuvan žarni za pokretanje postupka registracije nalazišta te su dobra grob kasnobrončanog doba sa spaljenim kostima u velikom osnova za buduća arheološka istraživanja. sc. koji vjerojatno čini otpad keramičarske pomenuti da je „raštrkanog“ karaktera. području Globetka. napose u Sloveniji (Nova Tabla kod Murske So- nekadašnjem uređenju prostora. kasno objekata ne omogućuje donošenje neke šire slike o ovom brončano doba. Stara Ves. No upravo tijekom radova na rezultata ovih zaštitnih istraživanja razvidno je kako su kanalu arheološkim su nadzorom uočeni nalazi pa je tako dio se na blago povišenom prostoru Stare Vesi zadržavali neoštećenog nalazišta ipak iskopan klasičnom arheološkom i živjeli ljudi različitih kultura u relativno dugom vremen- metodom. rječica Trnava). poznatog u novije radionice. numerous archaeological artifacts were found within the Stara Ves. Preostali dio naselja nalazi se izvan granica ekspropri- jacije. rani. Mali broj pronađenih je i nekoliko drugih jama koje datiraju u bakreno doba. a naselje na Staroj Vesi vjerojatno da bakrenom dobu. Iz la širine i dubine cca 2x2 m. novootkrivenom nalazištu. mr.

Redni broj: 35 Lokalitet Topolju. Čakovec. finds discovered during this archaeological campaign. 800 m to the east of the village Sveti Križ. iskopavanja su obavljena sondažnim stratigrafskim istraživanjem. where in 1980 antičke žbuke. Literatura: Lokalitet Topolju nalazi se 800 m istočno od sela Sveti Križ. a još češće opeke i crjepova. With regard to the konture većega antičkog ruralnog kompleksa. najvjerojatnije Razdoblje: A antičkog porijekla.34 m u kojem su nađena Pravni status: P-911 tri manja osamljena fragmenta keramike.. Novak) Lokalitet: Topolju Naselje: Sveti Križ vrlo mali broj nalaza.15 m. dok je dubina iskopa iznosila 0. Branka Kovačić Arheološki položaj Ferenčica (Ciglišće. s obzi- odjela Muzeja Međimurja. 2634. ne isključuje posto- ijska sredstva osigurali su Međimurska županija te općina janje nekropole. Varošćina) smješten između Svetog Križa i Preloga čini značajan ruralni kompleks. najčešći su nalazi At the beginning of September 2004 archaeological inves- kojima obiluju navedene lokacije s indikativnim toponimi. The excava- te primjerci novca. Prateći iskop. Zadnji. mještanin Svetoga Križa. stoljeća. sonde su zatrpane.218. istražena sonda (foto: S. However. financ. Radovi su obuhvatili površinu od 54 m². of the Antique necropolis. Riječ je o fact that in a close proximity there was an Antique site kompleksu jedne ili više gospodarskih. while hvatu na lokalitetu Ferenčica 1979.36. utvrđene su četiri stratigrafske jedinice. Koprivnica. a small number of Navedeni nalaz poklopca sarkofaga (na kojem je uklesa. postojanja nekropole na Topolju. Međimurje 9. waste pits and one urn-grave were excavated. rujna 2004. kao jasan trag određene građevinske djelatnosti. Slijedi drugi do 0. yet na klasična rimska formula D·M) upućuje na mogućnost does not support that hypothesis.60 m. S terena su prikupljeni brojni ulomci posuda. Tim je važnim nalazom Sveti Križ dobio. there was a scattered settlement of different cultural periods. O 1985: 26 . izorao poklopac sarkofaga. takvom je nalazu obaviješten muzej.. To je ravni teren pod oranicama. Arheološka slika antike u stos (dr. koja se dovodi u vezu s jasnim pokazateljima o postojanju ruralne vile na lokalitetu Ferenčica. g. od 1972.90 m (istražen je dio k. Ulomci Summary: rimske keramike. Tomičić 1986 Željko Tomičić. Prvi humusni sloj praćen je do du- Općina: Mala Subotica bine od 0. prof. vjerojatno iz ranocarskog doba. nastalom tijekom 3. Zatim treći sloj dubine do 0. tigations were carried out at site Topolju. Muzejski vjesnik 8.č.o. ali 75 . razni metalni predmeti Antique sarcophagus lid had been found. which is located ma.90 m i u arheološkom je smislu Istraživanje je provedeno u vremenu od dva tjedna. odnosno ruralnih Ferenčica. 1. Nakon završetka arheoloških iskopavanja Mala Subotica). čiji je tadašnji ku. spomenik antike. sc. It has been established that on the mildly sloped area of Stara Ves. Željko Tomičić) vrednovao nalaz kao vrijedan Međimurju. Antique period. još jedan arheološki lokalitet. early. Several semi pit-dwellings structures. i to od sterilan. Na arheološku je kartu upisan 1980. (radove je vodio kustos arheološkog Rezultati istraživanja nisu dali željene rezultate što. stakla.60 m s dva Vrsta radova: pokusno iskopavanje mala fragmenta keramike prapovijesnog podrijetla. 1986: 183 . † Josip Vidović. high and late Middle Ages. do 14. rom na malu površinu istraživanja. All the artifacts and structures discovered during construction and rescue archaeologi- cal works were recorded until the future systematic in- vestigations. Pri velikom pokusnom arheološkom za. g. The finds belong to the different periods – from Copper Age and Late Copper Age. kada arheoloških istraživanja prostora Međimurja u razdoblju je pri uobičajenim poljskim radovima Vinko Martinac.. prateći uslojava- nje terena. četvrti sloj praćen je do 0. opeke od hipokausta. Sumarni osvrt na rezultate 152.90 m. k. godine. Cilj je arheološke kampanje bio rezultatima potvrditi postojanje nekropole. Slojevi na ovom lokalitetu pripadaju skupini je- dnostavno uslojenih nalazišta. tion work was done a trench which area was 54 m². uz Ferenčicu. struction work were stopped and rescue archaeological investigation were carried out. Mala Subotica). intersected by the course of rivulet Trnava. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. otkrivene su tlocrtne the depth of excavation was 0. Glede metodološkog postupka. do 1982. nadmorske visine Tomičić 1985 Željko Tomičić. g. there was an assumption about the existence vila.

VA R A Ž D I N S K A Ž U PA N I J A 36 Dvorište pavl.Stari grad 42 Utvrda Paka 76 . samostana 37 Gradišće 38 Gradišće kod Margečana 39 Gradski park 40 Iovia Botivo 41 Ivanec . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

donijela su. ni. pročeljem zapadnoga dijela južnoga samostanskog krila te radi njegove prenamjene u pastoralni centar. ostvarena m). Z. Uz stručnog suradnika te grupu rad. pitanja. ostali dio dvorišta. sonda B smanjena je samo na njezin južni dio (12x12. Daljnji problem proizlazi iz tadašnjih me- Lokalitet: dvorište pavlinskog samostana toda istraživanja zbog kojih su revizijom tlocrtnih podataka Naselje: Lepoglava ustanovljene brojne manjkavosti i nepravilnosti. radovi su financirani sredstvima Mini.5 nika koji su bili fizička ispomoć pri istraživanju. Istraživanja su započela u sklopu Sonda A je određena postojećom arhitekturom . (stručni voditelj (25. a unutar kojih zapadnim i sjevernim pročeljima baroknih samostanskih kri- je predviđeno i uređenje unutarnjega dvorišta.5 m) te sonda B koja je trebala obuhvatiti pre- istraživanja: Tajana Pleše. Baloga koji je proveo Pravni status: R-0568 sondažna istraživanja u razdoblju od 1991. i neka nova ranijih istraživanja. do 1993. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Dvorište je tijekom istraživanja bilo podijeljeno u dvije ve- like sonde određene radi lakše tlocrtne dokumentacije Arheološka istraživanja 2004. bilo je se nalaz zapadnoga krila gotičkoga samostanskog kom- potrebno arheološki istražiti prostor dvorišta kako bi se u pleksa. i taj je je suradnja s Kaznionicom u Lepoglavi koja je ustupila dio označen kao sonda C (jugoistočni kvadrant dvorišta).istočnim opsežnih radova na samostanskom kompleksu 2003. Podjednaki Grad/općina: Lepoglava je problem i dokumentacija mr. sonda A – ostaci gotičkog samostana (foto: V. Tim nalazom postaje vrlo ni u skladu s tadašnjim danostima sigurnosti postojećeg teško ustanoviti početni opseg samostana jer se nisu us- zatvora. g. no jprije na crkvi. g. istraživanja otprije i iz pisanih povijesnih dokumenata i iz dokumentacije u 2004. Temelji poligonalne apside istraženi su 2003. Njezina vrata (dobro sačuvani pragovi te dijelovi dovrat- konačnog rezultata. Iako su se njegov položaj i raspored prostorija cijelosti potvrdili i dokumentirali arheološki nalazi poznati mogli očekivati i po prije poznatim nacrtima. krilo BS-a nalazi se sjeverni dio prostorije koja se u nas- ga mogle biti otvorene samo manje sonde. Tako se pretpostavljalo da se zapadni pročelni zid cija SUPRPMO u vremenu od 1972. 11. U ovom dijelu dvorišta očekivao ti radovi uključuju izmjene cjelokupne infrastrukture. Barac) 77 . g.5x20. g. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. ali djelomično i na tada dostupnim dijelovima zbog položaja opečne podnice koja podlazi pod temelje samostana i dvorišta. Tim se prisilno tavku prema jugu može pratiti u hodniku južnoga krila BS- fragmentarnim istraživanjima nije mogla postići cjelovitost a. g. u sklopu gotičkog samostana (u daljnjem teksu: GS) nalazio pa- istraživanja te restauratorsko-konzervatorskih radova pona. što se posebno očitovalo u istraživanjima dvorišta pjela sa sigurnošću potvrditi ni druga krila. ralelno s dvorišnim pročeljem zapadnoga krila BS-a.sonda A iskopavanja i trajala su od 19. Radovi SUPRPMO-a bili su provede. Budući da la (u daljnjem tekstu: BS). BS-a to više nije moguće tvrditi. voditelj projekta: Hrvatski re. 7 do 19. Ta je istraživanja provela češka institu. osim nekih odgovora. do 1974. Budući da vremenski uvjeti zbog ka- stauratorski zavod. Redni broj: 36 više nije dostupan. Uz samo južno koje je tada bilo strogo čuvani zatvorski prostor gdje su sto. snog početka istraživanja pred kraj radova nisu bili povolj- starstva kulture RH). g nastavak su prošlogodišnjih postojećom arhitekturom samostanskoga krila . desetak zatvorenika. ugla- Razdoblje: SV vnom u prostoru južnoga krila baroknog samostana. Nažalost. veći dio tog elaborata danas nika) izlaze u hodnik popločen opečnom podnicom koji je Lepoglava.

Na istočnom zidu koji određuje klaustar nađeni zid koji ga u njegovoj zapadnoj strani određuje gotovo do su tragovi praga vrata kroz koja se ulazilo u ophodni hodnik polovice sonde. dok se sa zapadne strane spaja sa son- se dijelu nalazi dobro sačuvani klesanci praga koji vodi u dom A. a drugu fazu čini ko. Valja napomenuti da je samostanski zidni korpus istražen u sondi A najviše devastiran infrastrukturama. svođenim. Dva paralelna koja se pružaju osrednje kvalitete iz obližnjeg kamenoloma u Očuri. g. Unutar te kamene nađen u sondi A) koji je najvjerojatnije uništen zbog kasnijih podnice uočeno je nekoliko kasnijih intervencija mahom građevinskih radova. Cijeli taj prostor prema sjeveru (sjeve. ipak se vrlo jasno može vidjeti da pri. no taj podatak valja uzeti s oprezom jer SUPRPMO je zaštitio zidove terpapirom. željelo istražiti koliko god to postojeća arhitektura dopušta. prema is. Nažalost. Jedino je površina gotičkoga klaus- 78 . ciglenim kanalom koji dijeli dvorište po dijagonali u smjeru SZ-JI te koji je i danas u fun- kciji. vezivnom pavlinskog samostana. južnoj i istočnoj strani. Budući padaju različitim razdobljima.ili samo na osnovi sačuvanih temelja i podnica) ustanovilo bar njegovi temelji. Barac) arhitekturom. g. Uz sve tri strane sjevernog zida koji je dijelio samostan od hodnika koji je omeđene temeljima zidova klaustar i danas ima funkcional- sačuvan u vrlo lošemu stanju. plitko postavljena odvodna kanala (postavljeni. a odgovaraju u potpunosti i po dimenzijama. Neistražen je ostao sjeveroistočni materijalu te žbukama nego i po podnicama s kojima kore. Nakon istraživanja masivne strukture. Taj zid i zid prije smatran za. toku se na idućih 20-ak cm niže nalazi klaustar. ali. dok su velika oštećenja nanesena postavljanjem i beton- skih cijevi i dubokim. ciglenim kanalom. gdje kojem razdoblju pripada koja faza gradnje. To je vrlo kratak period da bi se sa sigurnošću na sjevernog zida (oba su djelomično istražena u sklopu osnovi stilskih analiza (što je gotovo nemoguće napraviti sonde C). noviti. probnih sonda (SUPRPMO 1972-1974). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. zasad nepoznatoj. srećom. Spomenuti hodnik (sačuvan ni sustav kanala za odvodnju oborinskih voda od krupnijeg u većoj mjeri) jasno se može pratiti prema sjeveru kao i lomljenca. Na taj se zid g. Može se pretpostaviti ili da su oni bili sastavni dio Stoga su nalazi ove godine prekriveni samo zemljom koja samostanskoga sjevernoga krila ili da su činili dio obram. kruna te je po širini presječen temeljima južnog krila BS-a) Jedini zid koji nije nađen jest onaj zapadni (trebao je biti i popločen je nepravilnim klesancima. Taj je prostor definiran kao hodnik koji ophodi klaustar te Drugi cilj istraživanja unutar te sonde bio je pokušaj locira- se može na samo nekoliko centimetara niže opet pratiti nja pročelnoga zida prošlogodišnjeg nalaza građevine koja u hodniku prizemlja južnog krila BS-a. Tridesetak na njega izravno nasjeda temelj sjevernog krila BS-a. Upravo je na se po svim pretpostavkama trebao nalaziti. Treba spomenuti i problem zaštite istraženog ziđa. U kojim su odnosima bili ti zidovi s ostatkom bljenog zaštitnog materijala doveli su do rasipanja znatnog samostanskoga zidnog korpusa nije za sada moguće usta. Ne samo da Arheološkim radovima 2004. U sjevernom dijelu sonde A da je gotički samostan bio sazidan mahom od vapnenca locirano je nekoliko zidova. izostao jer je upravo taj dio zida. u pravilu. daljnjeg propadanja. ključan je dokaz o spajanju . Istraživanja su bila otežana i velikim količinama grube šute koja čini veći dio ispune zapadnog dijela dvorišta te koja je nastala zbog velike eksplozije na kraju II. svjetskog rata. Na tom gotičkoga klaustra. sonda B – ostaci gotičkog samostana (foto: V. Sonda B također je bila određena i postojećom i istraženom Lepoglava. pod patronatom grofova Celjskih. Sonda je s južne i zapadne strane omeđena krilima BS-a. sakralne građevine s poligonalnom apsidom. je dovoljno porozna tako da neće dolaziti do zadržavanja benog ziđa koje se spominje u povijesnim izvorima ili pak viška oborinske vode koja bi mogla eventualno dovesti do da pripadaju nekoj drugoj. Klaustar je bio u cijelosti popločen vezanih za odvodnju oborinskih voda. koji je kao i onaj zapadni (sonda A) uredno popločen ope- rna polovica sonde A) u potpunosti je devastiran kasnijim kom. Prvi samostan podignut je oko 1400. položaju odgovara južnom temelju zida te građevine. Gotički je klaustar bio glavni cilj istraživanja te se 20-ak centimetara niži prostor. Već u vrlo tankome sloju na samom dnu temelja) uništena su spomenuta loša kvaliteta kamena te nerevezibilnost upora- instalacijama. također popločan opekom. Iako su te podnice sačuvane u poprilično frag. Petnaestak instalacija od kojih se gotovo sve isprepleću u sjevernom dijelu sonde dodatno su otežali istraživanja te sonde. je na istoku zaključena poligonalnom apsidom. uništen prije tom prostoru unutar kojeg su smještena tri zida može spomenutim dubokim. I na tim građevinskim intervencijama. okomito nastavlja jedan masivniji temelj koji po svojem rvinski samostan podignut nakon turskog paleža 1481. kvadrant dvorišta. Nažalost. do Hodnik je na istoku omeđen temeljem zida za koji se može sada je bilo poznato da su postojale dvije gotičke faze u pretpostaviti da tvori zapadni pročelni zid pretpostavljeno izgradnji samostana. dijela ziđa (uništeno je do 20-ak centimetara visine zida). g. mentarnom stanju. na gotičke podnice). jasno potvrditi da je tih pregradnji bilo više. oba spoja (osim metoda zaštite djeluje u praksi na samom materijalu. se vratima jasno vidi kako je samostan doživio još nekoliko padnim pročeljem GS-a omeđuju prostor unutar kojeg se pregradnji o kojima nemamo nikakvih pisanih podataka. svođenim. najjasnije može pratiti nekoliko faza pregradnji.portal . Nadalje. a sa sjeverne strane sjevernim zidom polignonalno zaključen na svojem istočnom kraju. Manju štetu nanijela su četiri zidana. Treći godina poslije dobili smo izuzetnu prigodu vidjeti kako ta istraženi zid spaja ta dva zida. kao Taj je samostan iznova uništen u ponovnom naletu Turaka što se i sjeverni zid klaustra poklapa s položajem njezina 1640. Gotički Gotički je klaustar u cijelosti istražen te su istraženi i temelji klaustar u svojem središtu ima zdenac (kojemu nedostaje zidova koji ga određuju na sjevernoj. istražen je veći dio dvorišta se zidovi razlikuju po svojoj strukturi gradnje. tako u smjeru istok-zapad od kojih je onaj sjeverniji izuzetno je taj kamen vrlo podložan propadanju. Lociran je i temelj u unutrašnjem dijelu sitnijim lomljencem. Taj je dio istražen samo s pomoću dviju spondiraju. građevini. Naime.

1995. Čanjevo. vnom grla boca i bočica te dna finijih šalica) te veća količinu pećnjaka bogato ukrašenih vegetabilnim ornamentima. Ba. Investigations of the Gothic monastery in Lepoglava were con- la sačuvana izvorna boja. Arheološka istraživanja u Lepoglavi Vrsta radova: zaštitno iskopavanje 1990/1991 (1993) Lepoglavski zbornik. The area of the pre- log) koji su također fotodokumentirani. g. To su fino klesani arhitektonski detalji. Z. znatno ubrzali ponovni elaborat. Djevice Marije u Lepoglavi. although it did not give the Osim ovog. Povijest pavlinskog samostana Arheološka istraživanja utvrde Čajevo (na brdu Gradišće u bl. The south wing of the Gothic monastery is kamenog materijala. do 19. Prevladava tamnocrvena koja ducted since July until November of the year 2004 and they je na gotovo svim komadima nekoliko puta prebojavana represented the continuation of the trial excavation that had bijelkastim i žućkastim slojevima boje. prezentacije tog dijela samostana. u slučaju SUPRPMO 1973 grupa autora. covered with building protection cover in order to facilitate future mike. Općina: Visoko mostana i crkve Svete Marije – reinterpretacija pavlinskih Pravni status: P-428 izvora Lepoglavski zbornik. 1953. Prag. The area of 680 m² was inves- nom većem profiliranom komadu (dovratnik ili doprozornik) tigated with a relative depth of 1. istražena kula (foto: L. been conducted the year before.40 m. Dočkal 1953 K. Redni broj: 37 Literatura Lokalitet: Gradišće Naselje: Čanjevo Balog 1992 Z. studenoga Zagrebu. Svi su kameni nalazi fotodoku. Summary menih nalaza. zaštitni Tajana Pleše je materijal vrlo lako ukloniti zbog njegove krutosti). The outline of the west and the east wing of the Gothic u sklopu dosadašnjih istraživanja (SUPRPMO. The remains of the complex of the Gothic Paulist monastery. excavations as well as a possible presentation of the site. (SUPRPMO) Arheologija I. Balog. rukopis u Arhivu HAZU u Čanjevu) provedena su u vremenu od 2. Razdoblje: SV Balog 1995 Z. 2004. were inves- mjesto dopremljeni i kameni nalazi (18 komada) pronađeni tigated. nađena je veća količina arheoloških partially visible even today on the ground floor of the south wing predmeta (nekoliko komada bakrenog i srebrnog novca te of the baroque monastery. dok je samo na jed. Nastavak je to aktivnosti započetih godinu dana Gradišće. 1973. tra zaštićena izolacijskim materijalom kako bi se. ma- hom dijelovi konzola i rebara. sumed north wing was investigated. U iskopu je pronađena i veća količina (32 komada) ka. mentirani i spremljeni u improvizirani lapidarij. 1992. Bekić) 79 . ostala sačuvana crna boja. monastery and the cloister were defined. XVI – 29. sign. velika količna kasnosrednjovjekovne grublje kera. Balog. Na isto su situated within the ex-baroque Paulist monastery. zamjetan broj većih fragmenata finijega stakla (ugla. A part of the excavated area was medalja. Na nekim je dijelovima osta. mr. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. izuzetno bitnog arhitektornskog kompleksa te expected results. Geneza izgradnje lepoglavskog sa. radovi na otrpavanju (ako do prezentacije ne dođe. Dočkal.

mnoštvo keramičkih ulomaka lonaca. po prvi Gradišće. Također je jasno kako utvrda ima tragove više faza pregradnje. Približavanjem otomanskih osvajača. Poznato je i kako je utvrda napuštena tijekom 17. U kampanji 2004. Od ostalih nalaza pronađeni su čavli i drugi građevinski elementi (panti i sl. Neki su od njih otvoreni u visini do 1. gdje se. Bekić) bedema saniran je tako da su profili zaravnani i učvršćeni drvenom ogradom. g. osnovne pret- koja ga je kanila pretvoriti u kamenolom te su tada relativno postavke o izgledu i rasporedu utvrde (Bekić. Svi prepoznati zidovi dokumentirani su prikupljeni prvi podaci o rasteru zidova i nešto pokretnih totalnom geodetskom stanicom. podarske zgrade. Njihova je zadaća bila zaštita civilnoga stanovništva i straža nad granicom na ovom dijelu planinskog masiva Kalnika. ciji. koje se događaju u relativno kratkom razdoblju. tanjura. te možda dio tankog mača. palas i ostale stambene i gos- građevinsku sanaciju iskopanih zidova i njihovu prezen. jer je zid vrlo oštećen i prijeti mu urušavanje.75 m od temeljne stope. Naime. Redovna branič-kula vjerojatno se nalazila arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Smanjena financijska sredstva uvjetovala su provedbu tek jednog dijela planiranih istraživanja za 2004. do 17. uključeni u stručnu obradu. a prikupljeni su podaci nalaza). kao i skladišta. 2001. Utvrda je posjedovala visoki i nove autoceste te je utvrda dalje oštećivana miniranjem. Sa sigurnoću se može pretpostaviti postojanje ostataka be- dema nad samim jarkom koji je ujedno i prilazna strana. g. manje jedna kružna kula. g.. Najveća nepoznanica i dalje ostaje ulazni prostor. te je dio radova odgođen za iduću kampanju. ali zasad nije pronađena. malo dvorište (možda i cisterna) nalazilo u istočnom dijelu utvrde. bili su grupirani u zapa- taciju u kulturno-turističke svrhe. Od sitnih arheoloških nalaza pronađen je klasičan reper- toar za utvrde koje datiraju od 15.stijeni koja je umjetno odvojena od osta- podnožju utvrde započeto je vađenje kamena za potrebe tka iskopom dubokog jarka. izvan utvrde. i 16. sagrađena je improvizirana pristupna sta- za pod bedemom kako bi se mogla postaviti skela. Ne treba isključiti i zamisao o još jednoj pretkuli s vratima izvan utvrde. masivni vanjski bedemski plašt u koji je bila ugrađena naj- Devastacija je zaustavljena intervencijom službe zaštite. Utvrda je bila sagrađena na kraju brd- bi se na vrhu izvodila geološka bušenja brda. vanjski bedemski plašt očišćen je od višega drveća kao i od onog koje raste iz zidova. u skoga grebena . st. a ujedno je na tom mjestu otkriveno materijala. te Kao što je i prije naslućeno. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Iskopan je jedan od četiriju predviđenih kvadranta na samom vrhu brda. za cilj cjelokupno arheološko-povijesno istraživanje. a građevinski materijal djelomično raznesen. Sekula 2004b). a pojedini se ulomci mogu odrediti kao kockasto ili okruglo prozorsko staklo. zimska zaštita (foto: L. Cijeli je prostor utvrde ponovno uređen od sitnog raslinja. brdo je bilo prodano građevinskoj tvrtki Nova istraživanja i dalje potvrđuju prvotne. čime se dobio pretprostor koji otvara pogled na Mali i Veliki Kalnik. te je uređen prostor pred jarkom. boca. dnom unutrašnjem dijelu utvrde. Prigodom radova na pripremi za građevinsku sanaciju vanjskoga be- demskog plašta. Lokalitet je prije toga bio izložen velikoj devasta. keramička lula je put nađeno i nekoliko ulomaka fino obrađenog kamena 80 . Čanjevo.) te jedan komad srebrnog novca. Sekula 2004a. u utvrdu je smještena posada haramija. otkriveno više zidova. st. vrčeva. koji ima na višem položaju unutar utvrde. Treba spomenuti nalaze jednostavnih i reljefnih pečnjaka (ca- kljenih i necakljenih). Oružju pripadaju nalazi triju stri- jela za samostrel i tri puščane kugle. lula itd. Među nalazima stakla izdvajaju se dijelovi čaša i bočica. po logici stvari. Za sada nema uvjerljivih potvrda za stariju dataciju ovog nalazišta.5 m i ne tvori glavnu branič-kulu utvrde. kako se i godinu dana pri- je moglo nazrijeti. Iz povijesnih je podataka poznato kako je Čanjevo bilo posjed obitelji Špirančić i Praškoci tijekom 15. Istodobno. visokom do 5 m i dugom do 30 m. Kula je “virila” iz bedema za oko Arheološka istraživanja utvrde Čanjevo zamišljena su 1 do 1. st. dok se. čime se spriječilo daljnje curenje ze- prije pri kojima je počelo raščišćavanje od građevinskog mlje izvan bedema. Proboj unutar Gradišće. nego jednu kao višegodišnji projekt u organizaciji Službe za zaštitnu od pomoćnih. porušenih stabala i guste šikare (kada su i ziđe kružne kule. žurni su. Radovi na bedemu. skromni preostaci zidova utvrde bili bagerom zaravnani da Bekić. Čanjevo. ali je nejasno je li i tu postojala kula s vratima.

Janja Sekula. With the ap. Križevci. ceived as a part of long-term project which goal is entire archaeological and historical investigation. 2004. Rezultati istraživanja objavljivani su u stručnoj torn into pieces. 9.dovratnika i pragova izrađenih od mekog. confirming this information while some earlier potential Brežuljak Gradišče. Lots of Nadmorska je visina lokaliteta od 328. nalazi se sjevero- phases have not been found. and so on. Sekula 2004b Luka Bekić. that Čanjevo was demesne of the families Špirančić and 10. sc. tlocrt utvrde (situacija) 81 . kao i godinu dana prije. Bekić. Prilog istraživanju posjeda i utvrde Čanjevo. while the building material was partially Cukovcu). asistent Instituta za arheologiju. situated to the west part of Kalnik Mountain. Gradišče kod Margečana. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Gradišče blizu Margečana (stručni voditelj: mr. These works are con- sitan arheološki materijal dan je na restauraciju i konzervaciju. finds there are parts of military armaments such as points Izdužen je u smjeru istok-zapad iznad toka rijeke Bednje. 2004. cal characteristics of this rocky peak. sc. bullets. of the arrow of the cross-bow. Juraj proximation of the Ottoman conquerors. where pripremljeni za sanaciju i restauraciju u idućoj kampanji. . It was already known from historical records Institut za arheologiju obavio je u vremenu od 21. Among other smaller-sized zapadno od sela Margečana i južno od sela Gačica. Sav the excavations are in course now. Ujedno je. Archaeological investigations are so-far literaturi (Belaj 2005). Sekula 2004a Luka Bekić. Their task was the protection of the stvima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preko civil society and patrol of the border of this side of Kalnik studentskog projekta Kristine Grubišić i Andreje Kudelić. the burg was host. and structural Literatura restoration of the excavated walls and their presentation in cultural and tourism purposes. which followed geologi- arheozoološku analizu. The fort had circular pronađen vrlo velik broj životinjskih kostiju koje su dane na defense wall. Varaždin. ali kvalitetnog fragments of ceramic vessels. It is known even that fort had been abandoned Rekognosciranje i dokumentiranje lokaliteta Gradišče na in the 17ht century. g. Bekić. SV Archaeological and historical investigation of the Čanjevo Vrsta radova: probno iskopavanje burg. Belaj. Cris 1. The remains of residential buildings and store- drvenim okvirima radi zaštite od urušenja i smrzavanja te houses were found on the highest point of this fort.81 m. Janja Sekula. Luka Bekić Naselje: Margečan Grad/općina: Ivanec Summary Pravni status: P-916 Razdoblje: P. There used to be at least one round tower which was forming a part of this Svi su iskopani zidovi prekriveni stiroporom i najlonom te complex. somewhat irregular. novi početak. Utvrda Čanjevo. started in the year 2003. Mountain. and animal bones were also found. pokusno arheološko istraživanje na lokalitetu Praškoci during the 15th and 16th centuries. odnosno Cukovec. radovi financirani ing garrisons of Croatian soldiers of the military frontier sredstvima Instituta za arheologiju te jednim dijelom sred- – so-called haramijas.72 m do 315. do 5. parts of different stove-tiles kamena pješčenjaka. Redni broj: 38 Lokalitet: Gradišče kod Margečana mr. 2004.

Čini se da je bila spojena sa zi. Ipak. U dvjema sondama (sonda 5 . što je jedna od njezinih specifičnosti. Svrha arheološkog istraživanja bila je pojedinim sonda- ma prikupiti informacije i pokretni materijal te steći uvid u stratigrafiju lokaliteta radi pokušaja datiranja nastanka i egzistenciju ove impozantne utvrde. kakav je do sada u literaturi nedostajao. doduše manjeg opsega. Ta su istraživanja pokazala da je prigodom gradnje utvrde rabljeno vezivo. a kreće se od oko 150 do 210 cm. ne spominje u povijesnim dokumentima. Na istočnome. a i čitava je kon- figuracija terena unutar zidova poprilično neravna. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. ni srednjovjekovni naziv utvrde nam nije poznat. Jedina arheološka istraživanja. Na prilazu se danas ne uočava nikakav eventualni no o otkrivenom segmentu zida (dno je temelja. naravno. Ustanovljena debljina varira. Više se autora u svojim radovima osvrnulo na utvrdu Gradišče i pokušalo odgonetnuti vrijeme njezinog na- stanka (među njima Kukuljević-Sakcinski 1886. Dužina utvrde je oko 152. nažalost nije vidljiv ni odnos zidova i branič-kule. dužini. Tako. ovis- strme.sjeverno i 9 - južno) otkrveni su prekidi zida. Dobronić 1984.70 m. Vanjske su dimen. Đurić 1981. Utvrda se. Zid se. pa vjerojatno i sa sjeverne strane. Čini se da zidovi utvrde na najvišem. nižem dijelu nalaze lice zida. u većem (za- padnijem) dijelu utvrde i dandanas može pratiti jer njegova sredina uglavnom viri iz zemlje. najvjerojatnije ivanovaca. Prevladava mišljenje da je riječ o davno napuštenome sjedištu vitezova redovnika. Ponegdje se na obrambenim obrambenih zidova utvrde mogu se pratiti u gotovo cijeloj zidovima i zidovima kule pojavljuje i bjelkasta žbuka. Stoga je na bolje vidljivim segmentima obram- Gradišče kod Margečana. Od je najvjerojatnije rađen upotrebom žutoga pijeska prisu- svih zidova najbolje su sačuvani upravo zidovi kule. U sjeverozapadnome dijelu utvrde. pronađeno je izuzetno uredno unutrašnje lice zida s fino izvedenim blagim zaobljenjem koje prati blago skretanje zida. Na pojedinim mjestima uočeni su neurednije slaganje zida (rabljen je lošiji materijal. dok su ostale tri strane relativno odnosno njegov temelj. ure- dno i zaobljeno skretanje zida prema kuli ustanovljeno u sondi južno od nje pokazuje da se zid ipak najvjerojatnije Gradišče kod Margečana. brežuljka s istočne strane. osim u istočnom i sjeveroistočnom dijelu. No. unutrašnje lice zida kule (foto: D. čime su odbačene pretpostavke o suhozi- dnoj gradnji bedema. Također se željelo izraditi što točniji tlocrt utvrde. no istraživanjima smo otkrili da se zid utvrde na jugozapadnoj strani lomi pod tupim kutom. zapadnom dijelu završavaju polukružno. Šimek 1997). spajao s kulom s južne. a prosječna širina oko 28 Problem pri ustanovljavanju širine zida osobito je vanjsko m (vanjske dimenzije). odnosno produbljene radi prikupljanja informacija o njemu sagrađena utvrda. U sondi 1 otkriveno je jedno suženje zida ili kamena polica dubine oko 40 cm. proveo je Gradski muzej Varaždin u rujnu 1986. vođena stratigrafskom metodom. Najlakši je prilaz vrhu U pet sondi pronađen je relativno dobro očuvani zid. u sondi 16. koliko nam je poznato. 82 . a i zidanje je slabije kvalitete) i drukčija vrsta morta. naime. tako da je moguće da se u izvorima spominje pod nekim dru- gim imenom. dok je u istočnome di- jelu u velikoj mjeri „odnesen“. benoga zida otvoreno više manjih sondi (pri čemu je često Kereša) bilo dovoljno samo razgrnuti sloj urušenja) da bi se odredili debljina i način gradnje zidova. Razlozi za to se vjerojatno nalaze u boljoj pristupačnosti istočnoga dijela utvrde. Pojedini dijelovi unutar perimetra bedema toliko su uleknuti da upućuju na urušavanje kakve podzemne prostorije. bilo prikladnije odnositi klesance iz tog lica. koje se nalazi na više-manje velikoj kosini te je se ostaci kule koja je kontrolirala prilaz. pjeskastog sastava koji dovima bedema. Ostaci tnog i na samom lokalitetu. Istraživana su točka jer omogućuje pregled nad suženom dolinom Bed. pod vodstvom arheologinje Marine Šimek (Šimek 1997). prokop radi dodatnog utvrđivanja. nje i komunikacijom koja je prati. Najvjerojatnije je riječ o krpanjima zida u žurbi. Ovaj je položaj dobra kontrolna kulturnoj i geološkoj stratigrafiji lokaliteta. Pojedine su sonde otvo- Konfiguraciju brežuljka svojim izduženim oblikom prati na rene. sonda 5 – struktura zida (foto: A. Kudelić) Zid je na zavoju u većoj mjeri ukošen. g. Pri gradnji ug- zije kule oko 11x11 m. lavnom je upotrebljavan žuti mort. šire od zida iznad).

sc. g. sc. Zagreb. Redni broj: 39 ta za arheologiju). koji se sastoji . be- jepa. Kr. Utvrda Gradišče kod Margečana arhitekture u raznim fazama od 1. U sondi 5 u produžetku zida nastavlja se jarak nastao Dobronić 1984 Lelja Dobronić.. Zagreb. Summary risnije kamenje. ali Pravni status: R-721 (povijesna cjelina) i „kopača“ ostao prekriven pretpovijesnim slojem. položaj jer se na njemu već u starijoj fazi kulture polja sa žarama (13. greater insight into the outline of the fortification and into U istraživanjima je pronađeno vrlo malo pokretnih nalaza . knjiga XIV. Utvrđena je debljina zidova i temelja zidova kule oko cause nothing was known from historical sources about 230/270 cm. Arheološko je istraživanje dio projekta sustavne zaštite i prezen- Belaj 2001 Juraj Belaj. Tijekom istraživanja ispražnjena je te je između ology conducted 10-day trial investigation of the fortifica- nje i sredine istočnoga zida kule otvorena uska sonda. vonskog gorja. . bazilikom. 334/1.) nalazilo visinsko naselje. knjiga XI. 1886. The purpose of archaeological excavation i stariji slojevi sa sitnim nalazima keramike i kućnoga li.10. Varaždin. Za- pak ispunjen humusom. tacije kompleksa rimske arhitekture u gradskom parku u dova na sjeverozapadnom prostoru središnje Hrvatske. Several trenches offered a zemljom. was built by Knights Hospitaller prevails in the literature. grudama žutoga morta. Sustavnim istraživanjima koja su započela 1953. Ipak je i u njima uglavnom potvrđena debljina zida kao i Kukuljević-Sakcinski 1886 Ivan Kukuljević-Sakcinski. Srednjovjekovni gradovi sla- U nekim je sondama pronađen zid u vrlo lošemu stanju. provedena su arheološka može pomoći samo nastavak sondažnih istraživanja. Zagreb. while very little stanicom te je izrađen višeslojni tlocrt u AutoCAD-u. 1984. Filozofski fakultet. pr. medieval ceramic material that was found is far too frag- kon istraživanja sve su sonde ponovo zasute iskopanom mented to be of greater help. Nikakvi pregradni historički i filosofičko-juridički. Nedostaju klesanci s uglova – vjerojatno najbolje i najko. st. that more than 150 m long fortification. katkad klesanaca. Šimek 1997 Marina Šimek. The opinion that it njeg lica zida kule. Juraj Belaj širenja temeljne stope u zadnjim dvama nizovima kamenja. After the excavation i mnogo prije srednjega vijeka prepoznato kao pogodan all the trenches were filled up with earth. Na kraju istraživanja čitava je utvrda (odnosno njezini Unfortunately the material found in rather small trenches otkopani. U tome Od rujna do studenoga 2004.. utvrdi i debljina njezinih zidova. Zbornik 600 godina Ivan- sa željom da se pronađu njezini uglovi te time ujedno ca. u parku mentiranje lokaliteta (elaborat). 1981. the method of construction of the walls. Rad JAZU. U sredini kule zatečena je višemetarska rupa koju su za sobom vjerojatno ostavili recentni „tragači During the autumn of the year 2004 the Institute of Archae- za zlatom“. ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj. je li djelovanjem erozije. Razredi filologičko- njeg. Ivanec. voditelji istraživanja: Dorica Nemeth-Ehrlich i Dora Kušan Špalj iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. which thickness uglavnom fragmenati prapovijesne i samo desetak ulomaka was approximately 2 m. Hrvatskoj. Razred za likovne umjetnosti. kamenjem srednje veličine te greb. ili uopće Razdoblje: A nije niti postojao kao znatniji sloj? Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Za sada još nije moguće decidirano odgovoriti na osnovno pitanje kada je utvrda nastala i tko ju je gradio. od foruma s trijemovima i kapitolija te kupališne zgrade s tuti Archaeologici I/2005. koji je knjiga 406. tion located on the hill Gradišče near Margečan in Ivanec Ispod relativno debeloga sloja urušenja pronađeni su Municipality.. k. Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci sv.č. Darija Ložnjak iz Institu. To govori da je Gradišće least some of the expected material. knjiga LXXXI. Tragovi najstarijeg naseljava- Plitko su očišćeni kutovi kule. Ustanovljena su dva lagana mr. Zdravica se podvlači i pod temelj zida i pod jarak. činjenica da su oba lica građena uglavnom od većeg ka. na čije se tragove nailazilo tijekom istraživanja (preliminarnu analizu keramike napravila mr. Sačuvana su gotovo dva metra visine unutar. 1997: 9 . rekognosciranje i doku.. nepravilnijeg i ubačenog kamenja. was to gather the material that would help dating it. do 4. Arheološko naslijeđe viteških re. Gradišče kraj Margečana. istraživanja i zaštitni radovi na prostoru zapadno od foruma Prikupljeni je materijal pohranjen u prostorijama IARH-a u i u južnom dijelu lokaliteta (jugoistočni ugao rimske bazi- Zagrebu radi daljnje znanstvene obrade. dok je jezgra građena od ma. parka. na površini od 6000 m²). Đurić 1981 Tomislav Đurić. Zagreb. zidovi ni ostaci građevina unutar utvrde nisu ustanovljeni. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. radovi su finan- Literatura cirani sredstvima Ministarstva kulture RH). S druge strane. jedno od ključnih pitanja Lokalitet: Gradski park (Varaždinske Toplice) koje je ovo istraživanje otvorilo proizlazi iz činjenice da je Naselje: Varaždinske Toplice pronađeno relativno vrlo malo srednjovjekovnog materijala: Grad: Varaždinske Toplice je li srednjovjekovni sloj ispran. Belaj 2004 Juraj Belaj. Ivana u menja. Dvije su sonde otvorene nja na području Ivanca i okolice.rezultati pokusnih arheoloških istraživanja. Kamenom opločeni forum formiran je oko ter- 83 . Varaždinskim Toplicama (lokalitet se nalazi u donjem dijelu Magistarski rad. It is believed that a continuation of srednjovjekovne keramike (odviše fragmentiranih da bi bili the archaeological investigation could however provide at od veće pomoći za dataciju utvrde).22. Probno sondažno arheološko istraživanje. Rad JAZU. plara. vidljivi ostaci) snimljena totalnom geodetskom belongs mostly to the prehistoric layers. Na. Posjedi i sjedišta tem- odnošenjem („krađom“) kamenja zida i njegova temelja. Nakon obrade bit like) u gradskom parku u Varaždinskim Toplicama (stručni će predan nadležnoj muzejskoj ustanovi. Annales Insti.60. g. Otkopan je jugoistočni i sjeveroistočni ugao kule. NIŠRO Varaždin. 2005: 56 . u Varaždinskim Toplicama otkriven je kompleks rimske Belaj 2005 Juraj Belaj. st.

g. U tu svrhu izrađene su računalne rekonstrukcije prozora.5x12. st. Arheološka istraživanja na prostoru zapadno od foruma. kao osnovni preduvjet za očuvanje. koja su još muzeološke prezentacije. pragovima i dovrat. uklopljen u priro. U iskopu za temelje naišlo se na dijelove rimskih zidova. obnovljeni su arheološki i konzervatorsko-restauratorski sačuvano kameno opločenje foruma.3D modeli pojedinih dijelova i cijele arhitektonske kom. Prema nalazima zidnih iznad zgrade kupališta. Uz potporni zid i kontrafore isko- Varaždinske Toplice.jugoistočni ugao rimske bazilike potječe iz 4. a u istočnom dijelu radovi radi prezentacije cijelokupnoga kompleksa rimske foruma otkrivena je konstrukcija od kamenih greda koja arhitekture. te raspored prozora i vrata. odnosno do skom parku (izradio: Studio Kušan) sloja gline s laporom. tlocrt kompleksa rimske arhitekture u grad. g. bazilika s polukružnom apsidom. Ovi objekti čine jedinstveni arhitekto.. otkriveni su donji dio potpornog zida i četvrti kontrafor. malnog izvora i okružen je trijemovima te monumental. prozračna nadstrešnica izvedena od kip Minerve i postament s natpisom iz prve polovice 2. tj.arheološko freske na zidovima. velika količina urušenih dijelova zidnih i krovnih opeka. baza i kapite- la. U iskopu je unutar bazilike obilazak s odgovarajućim objašnjenjima uz pojedine dosegnuta visina poda bazilike. pavalo se u sloju urušenja do dna temelja. Na više je mjesta g. Prva faza U južnom dijelu kompleksa nalazi se pravokutna kupališna radova na postavljanju nadstrešnice. Pri iskopavanju nađeno je nešto keramike. uz informativne panoe i logičan u rimsko doba bila zazidana. bazilike veličine 21. i dijelovi triju kontrafora kao pojačanja potpornom zidu. Najveći dio sačuvane arhitekture na ovom lokalitetu 1. te je omogućena njegova cjelovita prezentacija. se sastoji od hramova posvećenih Minervi. Jupiteru i Juno. U kampanji 2004. U južnom dijelu lokaliteta iznad kupališta i predstavlja dio izvorišnog bazena veličine 9x12m. i kamena lomljenjaka koji je pripadao zidovima. koja je obuhvaćala izradu nadstrešnice iznad bazilike. drvenih nosača i pokrivena pločama leksana. g. na kojoj su temeljeni svi zidovi. provođena su na površini od oko 50 m². izvedena je 2003. Tijekom 2004. dni ambijent. te nešto prozorskoga stakla. i 2. dna temelja zidova. nalazi se zgrada kupališta koja se sastoji se od više manjih asimetrično raspoređenih polukružnih bazena i pravoku. te na prostoru zapadno od foruma . smjera sjever-jug. je također istočni dio južnog zida bazilike na kojem su pozicije kasnocarskog razdoblja kako bi postale okosnica otkrivena bočna vrata s pragom i dovratnicima. te ulomci stupova. a način izrade temelja prilagođen je nalazima. st. U 84 . g. iskopavanje i konzervatorsko-restauratorski radovi. Ovim je iskopavanjima istražen cijelokupni prostor bazilike. Na više mjesta očuvane su nadstrešnice. vidljivi samo pojedini like obavljeno je radi prezentacije cjelokupnoga prostora dijelovi arhitekture. iteta: iskopavanje jugoistočnog ugla bazilike i postavljanje nicima te sustavom za grijanje. nim stubištem povezan s kapitolijem. izvedena je II. Na arheološkom lokalitetu u Varaždinskim Toplicama 1990. Južni dio lokaliteta . Iskopavanja su provedena nsko-urbanistički sklop simetrično komponiran s obzirom na površini od cca 150 m². Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Tijekom 2004. Arheološki i konzervatorsko-restauratorski radovi na prostoru zapadno od foruma. konzervaciju i muzeološku prezentaciju arhitekture i svih ni. 2. Tako je dobiven uvid u izgled i način gradnje. U Minervinu hramu nađen je gotovo potpuno sačuvan građevnih struktura. u sloju dubine 3 m. nosača ograde susjedne parcele koja ujedno služi kao nosač za 4 luka nadstrešnice. a također je nađeno nešto ulo- maka keramičkih posuda i zidne žbuke. na kojem arheološkog parka bez strogih granica prema današnjem su otkriveni prozori i djelomično sačuvani rasteretni lukovi naselju. Za vrijeme ovih radova orga- niziran je arheološki nadzor. te izradi 8 temelja za drvene nosače. Nakon završetka radova na iskopu za temelje nadstrešnice svi su nalazi zaštićeni. slikarija može se zaključiti da su zidovi i svod bili ukrašeni sustavom ornamentalnih uzoraka. a također u konstru- kciju zidova s kontraforima i način temeljenja zidova sus- tavom potpornih podzida. Kapitolij bazilike postavlja se. Na prostoru za- padno od foruma otkriven je prigodom ranijih iskopavanja gornji dio potpornog zida koji je služio za zaštitu od strme padine. te zidne slikarije u donjim dijelovima zida. Iskop se na uzdužnu os. nastajala na tom prostoru zbog prelijevanja termalne vode. dok su iz 1. a s vanjske strane dubina građevne strukture. radovi su izvedeni u južnom dijelu lokal- tnih prostorija sa sačuvanim podovima. iz vremena nakon obnove koju je proveo Arheološko iskopavanje jugoistočnog ugla rimske bazi- car Konstantin. Istražen .5 m. Nakon istraživanja pristupilo se izradi podzida i armirano- betonske konstrukcije. Nađen je također veći broj ulomaka zidnih slikarija ot- palih sa stropa i zidova. Sjeverno od bazilike Arheološki i zaštitni radovi tijekom 2004. ovaj kompleks idealna je prigoda za uređenje Iskopan je istočni zid bazilike visine više od 2 m. st. provodio u slojevima sedre koja je tijekom duljeg vremena Svojim smještajem u današnjem parku. g. faza radova na natkriva- nju. pritesanih kamenih blokova.

The south-east part of the Roman basilica Kušan-Špalj 1999 Dora Kušan-Špalj. 3. podovima. east side of basilica of the height of 2 m was discovered Nemeth-Ehrlich 2004 Dorica Nemeth-Ehrlich. Varaždinske Toplice. of wall paintings that fell-off the roofs and walls. 2004.101. All the works were part of the project Na svim nalazima na prostoru foruma i zapadno od fo. okupu neposredno uz potporni zid. te dijela rimskoga drenažnog kanala. During the excavation Nemeth-Ehrlich. Zagreb. and capitol with temples dedicated to zaštićeni privremenom nadsrešnicom postavljeni su drveni capitolian triad. and it was continued even the roofing over Zimska zaštita lokaliteta of the public baths part of the complex in the town park of Varaždinske Toplice. Dora Kušan-Špalj pornog zida. The wall with preserved window openings. 1961: 181 . Sanacija se sastojala od čišćenja i fugiranja na vanjskom i unutarnjem licu zidova te Summary od izrade završne kape na svim zidovima. a za završne di. VIIIe colloque In. and partially preserved paintings of the basilica in Aquae Iasae. with a doorstep and a doorpost. The stoljeća. Gorenc.223. 1980. were restarted in 1990 with the scope of the presentation of the entire complex in all stages from the 1st to 4th cen- tury. Varaždinske Toplice-Aquae Iasae u antičko je i nalaz 65 komada rimskog brončanog novca nađenih na doba. Pula. and some ksu u Varaždinskim Toplicama od 1999 do 2001. man bronze coins found are worth noting. Nemeth-Ehrlich) sloju urušenja nađeno je dosta ulomaka krovnih opeka. 65 pieces of the Ro- talog izložbe). Forum rimskog was investigated. Iva Kušan. VAMZ. During excavation in the area to the west HAD. while there were also fragments dovi i zaštitna arheološka istraživanja na antičkom komple. discharging window arch. Archaeological and preservation – restoration works and jelove vodootporno vapno. 2003. 2003: 91 . Dora Kušan-Špalj. In Ehrlich. bazilika (foto: D. Vizualizacuja rimske arhitekture (ka. cama od 1956. Archaeological research and preservation krovići ili ploče od stiropora kako bi se spriječilo smrza. st. dating from the 2nd to the 4th century. 1961 Branka Vikić-Belančić. Konzervatorsko-restauratorski ra. on the area occupying 6 000 m². do 4. investigated which resulted in a discovery of a side door Budapest-Veszprem. 1999: 109 . kontrafora i zapadnog zida foruma. Dora Kušan-Špalj. Nemeth-Ehrlich) Varaždinske Toplice. – restoration works on this site had started in 1953 and vanje i nalazi sačuvali do konzervacije. te dosta ulomaka keramike od 2. Marcel Preservation – restoration works consisted of restoration Gorenc.detalj rasteretnog luka prozora (foto: D. Zanimljiv Marcel Gorenc. Istraživanja antiknog kupališta u Varaždinskim Topli. a large amount of wall and roof ceramic and lich. Plafonds et voûtes à l` époque antique. Obavijesti window glazing. Upotrebljavana je produžena žbuka sa gašenim vapnom. Gorenc. 1980 Branka Vikić-Belančić. while retaining wall located on a sloping naselja Aquae Iasae . The east part of the south wall of basilica was Murale Antique.. Na posebno osjetljive dijelove koji nisu thermal water spring. Literatura Archaeological excavation was carried out in 2004 on the area of 250 m². – postavljena of Roman architecture which is composed of bathing-place je odgovarajuća zimska zaštita građevinskim zaštitnim building with basilica. zidova. Konzervatorsko-restauratorski radovi na prostoru zapadno Dorica Nemeth-Ehrlich od foruma sastojali su se od sanacije južnog dijela pot. Varaždinske Toplice. of systematic protection and presentation of the complex ruma – zidovima. Aquae Iasae. Zagreb. while the win- 85 . kanalima i sl. 35 (1).119.-1959. wall paintings in the lower parts ternational de l`Association internationale pour la Peniture of the wall. winter protection works were done from September to No- vember 2004. Histria Antiqa 5.njegov razvoj i značaj tijekom ground with flying buttresses to the west of the forum. Vikić-Belančić. Kušan 2003 Dorica Nemeth. the cave-in layer there were plenty of fragments of pottery Varaždinske Toplice. Zagreb. kamena lomljenjaka i velikih kamenih blokova od urušenih Vikić-Belančić. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. some pottery. Kušan-Špalj. II. stone tiled forum with porches and pokrivačem. stone material was found. of forum a part of retaining wall situated on the sloping Nemeth-Ehrlich. of the walls of the area to the west of forum. ground and parts of flying buttresses were discovered. istočni zid bazilike . Kušan-Špalj 2003 Dorica Nemeth-Ehr.

za polaganje kanalizacije u istočnom dijelu Ul. prostiralo sjeverni. Ludbreg. Sjeverno izvan grad- u Varaždinu. Kanalizacija je polagana u južnom dijelu gradske continued in the second phase. Iako arhitektons- antičko utvrđeno naselje pa je središnji dio grada zaštićen ka slika antičkoga grada nije cjelovita. made of timber girders with cover of lexan. opasan kamenim bedemima koji su do kraja 4. kolovoza te od 6. st. zapadni i istočni prilaz gradu. Podaci o tim. ter protection was carried out through the use of protection pokretnoga arheološkog materijala. st.The works on roofing over were izacija. rujna 2004. Stoga je Konzervatorski odjel u bila ograničena skučenim prostorima između stambenih Varaždinu uvjetovao provođenje arheološkog nadzora koji objekata. do 15. which comprises construc. na- Lokalitet: Ludbreg. Nakon terenskih ra- cover. g. oslikava antička Iovia sa svojim insulama. Redni broj: 40 upućivali na važan antički sloj Ludbrega. ipak se u današnjem rasteru grada tlocrtno je trajao od 3. jezgre.d. i Ulici Ljudevita tion of translucent porch above the basilica. (istraženo je 45 sondi) Grad/općina: Ludbreg proveli B. Vikić-Belančić i M. st. Varaždin te predstoje njezina stručna obrada i inventar- and tile lining of the forum. st. Kalničkoj ul. st. The porch is Gaja. istraživanje nim forumom i drugim prostorima javne namjene (Šiša nalaza u iskopima. i 1979. pretpostavlje- g. Razdoblje: A. floors.. obu. stavili su radove i izvijestili nadležni Konzervatorski odjel više puta obnavljani i dograđivani. Varaždin pri iskopu – Mursa) i niza sporednih prometnica. Poznato je da se na prostoru suvremene skog bedema bio je suburbij. Nadzor je obuhvaćao praćenje iskopa. jer su istraživanja kao spomenička baština. plan grada s označenom trasom kanalizacije gdje je proveden arheološki nadzor 86 . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Gorenc iz Arheološkog muze- Pravni status: P-945 ja u Zagrebu (Vikić–Belančić 1984. dokumentiranje nalaza i prikupljanje Wiewegh 2004). Vikić – Belančić 1998). stirofoam boards and by roofing of the walls. Iovia Botivo jranijim nalazima upotpunjeni su sustavnim istraživanjima Naselje: Ludbreg koja su između 1968. u Ulici bana Jelačića. Dosadašnja istraživanja Već su pojedinačni slučajni nalazi zabilježeni tijekom 19. bana Istraživanja su pokazala da je antički grad već potkraj Jelačića u Ludbregu naišli na masivni kameni zid. dova građa je očišćena i sortirana u Gradskom muzeju staircases and canals which had not been well preserved. SV Rezultati pokazuju da se antičko urbanizirano naselje ra- Vrsta radova: arheološki nadzor zvilo na povoljnome prirodnom položaju uz strateški važan prijelaz preko Bednje te unutar mreže glavne (Poetovio Nakon što su radnici Varkoma d. do u 5. a nekropole su locirane uz gradske jezgre Ludbrega od 1. do 21. 1.

. krupnijeg šljunka i grube žbuke. 1984: 119 – 167.s. and it is supposed that the west walls and the north ones were double walls. zabilježena je na dubini od 310 cm od asfalta. During archaeological supervision that inspected the ex- cavation work done prior to laying down sewerage system. Šimek) u unutarnjem bedemu. Šimek) ul. Na raskrižju Kalničke ul. koji je s vanjske strane učvršćivao zapadni gra- je od opeka vezanih žućkastom žbukom. Prema kara- otkrivena je antička kanalizacija. Marina Šimek Summary Numerous information have been gathered since 19th cen- tury until today about the antique settlement Iovia Botivo. The major contribu- tion to our familiarity with life and organization of urbanized antique settlement were provided by systematic investiga- tion carried out between the years 1968 and 1979. which had developed already in the first century A. 3. Ljudevita Gaja. ispred kuće br. pepelom i životinjskim kostima. U lomljenog kamena vezanog sivom žbukom. no svakako je bila više od 170 cm. and Ul. Građena 180 cm.. Kalnička B. i pozicije. Vikić-Belančić 1998 Branka Vikić-Belančić. 2004: 297 – 314. Gaja u iskopu se uočavao Ul. Donja je linija zida na na ovom potezu pa je nalaz nakon zaštite ponovno zatrpan. Budući da je paralelan s prethodnim. Radovi Zavod za znanstveni rad HAZU Varaždin. within the area of the present-day Ludbreg. god. Utvrđena je širina zida od 330 cm. Donja linija zida zapadnom dijelu ulice. masiv- nog zida koji se u iskopu protezao u dužini od gotovo 16 m (od kućnog br. Taj sloj dokumentira kasnosrednjovjekovno razdoblje Ludbre- ga na prostoru izvan nekadašnjeg antičkog bedema. 19 prema zapadu). Ugao gradskog bedema otkriven je sjevernije cm. Literatura Vikić-Belančić 1984 Branka Vikić-Belančić. Šiša Wiewegh 2004 Marija Šiša Wiewegh. Građen je od lomljenog va- U Kalničkoj ul. njegova zatečena visina nije se mogla odrediti zbog vrlo dubokog iskopa i skučenog prostora. čišćenje antičke kanalizacije u Ul. očišćeni dio antičke kanalizacije u Ul. Antičko nasljeđe Ludbrega. Sjeverno od ove ni antičkoga sitnog materijala. bana Jelačića zid.. Ludbreg. Sustavna istraživanja u Ludbregu od 1968 – 1979. Vrh ugla okrenut je upućuju dva pločasta kamena nađena na gornjem dijelu prema zapadu. a visina mu je vjerojatno bila također 50 cm. bana Jelačića (foto: works were being followed in Ul. Podravski zbornik 2004. dok je gornji dio građen od nepravilnoga lomljenog kamena vezanog čvrstom bjelkastom žbukom. 1 u Gajevoj ul. a istražena je u dužini od 8 m. 3. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. on the south side of the an- 87 . u blizini raskrižja s Kalničkom ul. 1998: 477 – 494. registrirane su i strukture koje su pripadale stambenim objektima. na skretanju u Ul. 15 otkriven je u dužini od 8 m još jedan Ludbreg. Koprivnica. Bana Jelačića. a pružanje zidova može se odrediti u smje- kanala. kanal je širine 50 dski bedem. Nakon istraživanja izmijenjen je projekt kanalizacije ru sjeveroistoka i prema jugozapadu. Novi se podatak odnosi na različitu gradnju donjeg i gornjeg dijela bedema: u donjem su dijelu registrirani lijepo klesani. na što u iskopu. dubini od 310 cm od asfalta. mogla bi biti riječ (foto: B. These investigations offered an insight into the defense system of the antique town that used to be encircled by stonewalls. 10 – 11. VAMZ. Arheološki nadzor U Ulici bana Jelačića otkriven je segment širokog. Zagreb. Osim bedemskih zidova. Lj. nisu evidentirani nikakvi ostaci arhitekture pnenca. 16-17. Smjer pružanja bio je sjeveroistok-jugozapad. Varaždin. bana Jelačića otkriven je masivan antički zid građen od izraziti tamni kulturni sloj debljine 100 – 130 cm sa srednjo- vjekovnom keramikom. pravilni kameni blokovi širine oko 50 cm. Ustanovljeno je da je riječ o južnome gradskom bedemu koji je u nekim manjim segmentima bio poznat iz prijašnjih sondiranja. Prvi su tragovi primijećeni kteristikama zida pretpostavlja se da je riječ o pilastru širine ispred kućnog br.D. Ispred kućnog br. Iovia Botivo.

Kapela je otkrivena u prethodnim kam- is supposed to be an inner town wall. svetište je četvrtasto. Pretpostavlja se da su utemeljitelji ka- that life in that period existed even outside of the earlier pele bili raniji feudalni gospodari ovoga terena – vitezovi antique town walls. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 2001. tique town. tu je bio could be connected with antique town wall. debljine oko 80 cm. Istočni zid sakristije. in particular srednjovjekovni kaštel – Stari grad. terior to the investigation and recording. filled-in. panjama unutar dvorišta istraživanoga Starog grada (na An important discovery is also the one of the antique poticaj Grada Ivanca. nešto uže od broda kapele. while the antique one was. Sjeverno je uz svetište bila prislonjena četvrtasta Grad/općina: Ivanec sakristija. Another wall was extending parallel to that kapele sv. Tijekom petnaesto- discovered. bana Jelačića a massive stonewall of the Instituta za arheologiju. asistent sloja koji se prostirao po gotovo čitavoj površini svetišta Ivanec – Stari grad. s koso postavljenim jakim potpornjacima na istočnim uglovima. preserved and Lokalitet Stari grad nalazi se u današnjem središtu Ivanca. Sve do sredine 20. pos. 2005). st. deblji zid s njegove unutrašnje strane. U vrijeme njezine izgradnje svetište kapele bilo Pravni status: postupak u tijeku je skraćeno.Stari grad bitno deblji (prosječno oko 160 cm) od zidova broda kapele Naselje: Ivanec (100 cm). Ivana Krstitelja i njezina neposredna okolica wall (the length of the discovered part was 8 m) for which it (približno 100 m2). Its width dnevne kampanje istraživano je svetište srednjovjekovne was 330 cm. Kapela je orijentirana u smjeru istok-zapad. ivanovci. Arheološkom kampanjom u 2004. Lj. U povijesnim izvorima with the western one: that is a pilaster which consolidated kaštel možemo pratiti do u 15. Ivana Krstitelja koju je kaštel s vremenom of it even the angle of the town wall. Uklanjanjem crnoga grad u Ivancu (stručni voditelj: mr. stoljeće. g.. Starija od njega the external part of the town wall and slightly to the north bila je kapela sv. Gaja it was okružio te su je njegovi vlasnici sredinom druge polovice recorded a well-defined late-medieval layer that confirms 17. 2002. tlocrt kapele 88 . which made the modern sewerage system scheme zultati prikazani u izvješćima te u stručnoj literaturi (Belaj changed by agreement. radovi su financirani sredstvima length of approximately 16 m – south part of town wall was Grada Ivanca i Varaždinske županije). g. koji je bio prislonjen Vrsta radova: sustavno iskopavanje na stariji. In Ul.). st. 1999. There are two other architectural structures that u parku kraj župne crkve. g. Institut za arheologiju nastavio je nižim slojevima već prije otkrivene površine. Institut za arheologiju istraživao je sewerage system (length: 8 m) built in brick bound with ovaj lokalitet 1998. NV stavlja se na mlađi istočni zid svetišta. Iako debljina Redni broj: 41 zidova i temelja varira. Juraj Belaj. 2004. istraživano je prema Tijekom srpnja 2004. na- Razdoblje: SV. i 2002. uočljivo je da su temelji svetišta Lokalitet: Ivanec . It was probably built in two phases. Najzanimljiviji arheološko-konzervatorska istraživanja na lokalitetu Stari slojevi i nalazi pronađeni su u svetištu. dali srušiti. Dosadašnje su re- render. In Ul. sc.

a u njemu je pronađen dobro očuvan kostur ka sedre i poneke opeke. Najprije je. vjerojatno. Uz kostur su pronađeni i zanimljivi nalazi: prekrasan srebrni i mjestimično pozlaćeni pektoral – relikvijar. sigurno. uloma- jencem. U pektoralu . Ipak. pomiješana tek u zdravici. Belaj) su pronađeni mali zamotuljci koji. jelu svetišta. uz jugozapadni ugao stambenoga svetišta kapele. očit je pad terena u smjeru pružanja sjeveroistočnog petljom. a sa stražnje (27 i 28) s kostima u vrlo lošem stanju i bez popratnih MRA. Osobito su se često pretapali u vrijeme baroka kanala. položen na prsima pokojnice preklo- pljen rukama te relativno dobro očuvane drvene perlice. Ive Lentića. 32 i 34). I njihov Spuštanjem u niže slojeve. Sonda V Istraživanjima su provedena i na području južno od otvorena je zapadno. Većina je slojeva i u tlocrtu i u profilima imala sa- očuvanom karičicom sa S-petljom) i 33. još 1998. prema mišljenju dr. po cijeloj površini sakristije. Ni u Riznici zagrebačke Radi boljeg uvida u stratigrafiju. Sastojao se od kameno- Najmlađi je ukop groba 26. sadrže reli- kvije. koji su obavili antropološku analizu svih Ivanec . a dali su dr. Grob 26 je presjekao ukop starijega groba 29. U njemu je pronađen relativno dobro očuvan kostur.) došlo se do nove. svim amorfne konture te ih je teško interpretirati. primjerice. djelomično je proširen i katedrale ne čuva se analogan primjerak. Među nalazima sakristije. Zbog ukapanja groba 23 u znatnoj je mjeri oštećen zapa- dni zid svetišta. ili početka 17. mogu se pretpostaviti grobni ukopi te vjerojatno i očuvani. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. potpornjaka.Stari grad. kosti s drugoga mjesta. U sredini je križa karičicom sa S-petljom pronađena su još dva dječja groba s prednje strane ugraviran monogram IHS. U grobu 22 otprilike ispod poko. Pektoral je. Istraživana je i jedna sonda podalje od kapele. ci kamenog potprozornika gotičkoga stila širine otvora oko Vjerojatnije je. g. ovome. U tamnome krila Staroga grada. započelo se s više grobova). na razini od prošle kampanje. vjerojatno šarenome sloju (oko 70 cm plićem od razine istraživanoga domaći rad s kraja 16. a u zapuni je uočeno više ulomaka prapovijesne pijeska te izmrvljene žbuke. ispod prije navedenoga crnoga sloja. sloj crne. pogled na svetište crkve tijekom istraživanja pronađenih kostura). najatraktivnijem prostoru. I zbog nalaza krunice nalaza. Grobovi 22 i 25 nađeni su paralelno jedan sa žbukom. koja se pojavljuje uz istočni zid svetišta jnikova desnog lakta pronađen je željezni nož. na najčešće izrađivani po narudžbi te se međusobno ugla. pronađene kraj prsa (podatak o spolu dali su Siniša Krznar i Marijo Novak. otkriveni vrhovi zidova. Dragocjenu pomoć pri analizi zemlje pune crvenih vrlo sitnih komadića lijepa te gara. otkriven grob 20. radi utvrđivanja stratigrafije. To je pronalaženi su. ali na različite veličine. u obilju bijelog i vrlo svjetložutog djeteta. za potrebe liturgije (Lentić 1988). Zdravica je pronađena na približno istoj razini kao i južno od svetišta te uz sjeveroistočni potpornjak. Pronađen je. pektorali su iskop južno od sjeveroistočnog potpornjaka. se do zdravice. st. Ispod urušenja. g. (a koji je u većoj mjeri istraživan već 2002. U ovoj kampanji nije istraženo do zdravice u sakristiji. pa se može pretpostaviti da mu je posvećena osobita pažnja. vicu. najdojmljivija a zbog izmiješanih nalaza (uglavnom kostiju i keramike) je količina pronađenih kostiju.relikvijaru pri čišćenju (foto: J. Tu su. riječ o kosturnici u koju su prebačene različitim visinama (urušenje je ponegdje jače utonulo). bitno višoj razini. kao na kojoj je u prošloj kampanji pronađen grob s očuvanom da upućuje na to da ga je naručila žena. uz srednjovjekovne. koja svjedoči o vrlo učestalom ukopavanju upravo na ali. Jedino su. Rijedak je nalaz. Promatrajući zdra- uz glavu kostura in situ su pronađene dvije karičice sa S. u svetištu) otkrivena su tri mlađa groba (30. U grobu 25 i početak sjeveroistočnog potpornjaka. Na nižim su razinama slojevi uglavnom tamni- ističe se i jedan srednjovjekovni ulomak prstena od tanke ji. sve više i ulomci vjerojatno posljedica brojnoga prokopavanja u području prapovijesne (osobito latenske) keramike. U kampanji 2004. Grob 29 presjekao je pak mnoge počeli su se pojavljivati šaroliki i vrlo izmiješani slojevi druge stratigrafske jedinice među kojima i grobove 31 (s zemlje. kojoj je pronađeno dosta keramike. Na dnu iskopa došlo do drugoga na istoj razini. ispremiješanih i izlomljenih. a djeluje poput podnice.. Svi jer su u nas zlatarski predmeti iz toga razdoblja vrlo rijetko su bili djelomično oštećeni prošlostoljetnim probijanjem sačuvani. Ivo Lentić te sestra Lina Plukavec iz Riznice u odnosu prema okolici siromašne kamenjem i šljunkom. limene trake koja se prema sredini širi. u zagrebačke katedrale. Među nalazima se ističu ulom- keramike. bitno poremećeni stariji slojevi. istraživanjem toga debelog sloja. slojevitost. g. Ovaj primjerak. relativno jasne situacije: pojavila se narančasta zdravica s mnogim tamnijim ukopima (uglavnom grobova). Najzamršenija je situacija pronađena u istočnome di. Zanimljivijom od grobova pokazala se stratigrafska u istome grobu čini se da je riječ o ukopu opatice (gla. bogato ukrašen ro. Iako 89 . vrlo masne varice ženskog samostana). Od uočenih ukopa kao mlađi s obzirom na ostale ukope izdvojeni su ukopi dječjih grobova 21 i 24 te ženski grob 23. zbog velike količine razbacanih kostiju 14 cm. monogram Žalosne Gospe. a k tomu je i njegova dubina ukopa veća od uobičajene za tu fazu ukapanja. a u unutrašnjosti pronađene razne stratigrafske jedinice (među kojima ima sakristije sloj urušenja. Bio je uokviren kamenim vi. va raznih veličina (uključujući i obrađene komade). u zapunama grobova sadržaj (nalazi) uglavnom je poprilično izmiješan. od kojih se neke međusobno presijecaju. Na razini približno onoj zetama na svim četirima krakovima s prednje strane. u kojemu je pronađena vnom vrlo razlikuju. Prostor sakristije do sada nije bio istraživan. Ležala je na sloju sre- Stariji su od navedenih ukopa (najvjerojatnije) ukopi uočeni dnje velikog kamenja koje se lagano lista i mrvi. i velika željezna pojasna kopča.

rahle zemlje. godini (elaborat). ulomci kostiju te skom kraju. Ta se mogućnost pokušala provjeriti ručnim in its sanctuary so far have been found numerous graves iskopom više od pola metra zdravice (za više od toga nije among which the most excellent ones are those with the bilo vremena). Tek nakon nastavka sustavnih istraživanja može se. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Brojni su nalazi keramike. a manji je dio pohranjen u prostorija- ma IARH-a u Zagrebu. restauracije te prezentacije pronađene arhitekture. Ivanec. 2005: 61 . sve veći broj fragmenata prapovijesne keramike. Nedostaje veći broj krupnijeg kamenja – građevinskog ma. kostiju (ljudskih. town central park. pektoral – relikvijar. Pogled u prošlost Ivanca. Arheološko naslijeđe viteških re- dova na sjeverozapadnom prostoru središnje Hrvatske. godini. ipak s njim nema nikakve veze. Arheološka istraživanja lokal- uz svetište kapele. Ivana Krstitelja datnu težinu pretpostavci o postojanju srednjovjekovnoga u Ivancu na lokalitetu Stari grad u 2004. finds of buckle parts with S-nod and a grave with pectoral Pronađeni pokretni nalazi potvrđuju slojevitost lokaliteta. ali i stakla. izdignutost ovoga dijela terena. Crna masna zemlja. sc. upravo suprotno. nađeni i u obližnjem izmiješanom sloju smeđe Šaban 1977 Ladislav Šaban. – reliquary. Već nakon sedamdesetak centimetara.66. vjerojatno raznesenog nakon rušenja. On Ivanečki kalendar 77. naizgled slična ranije otkrivenomu srednjovjekovnomu sloju Belaj 2005 Juraj Belaj. još nije moguće opširnije govoriti zbog njihove fragmentiranosti. Nakon ove kampanje lokalitet je zaštićen od nepoželjnih utjecaja. željeznih predmeta (većinom čavala od lje. Juraj Belaj terijala. ali chitectural form were discovered even some cultural layers i životinjskih). razmišljati o načinima konzervacije. Belaj 2002 Juraj Belaj. demolished by subsequent excavations. Ističu se primjerci area. ženski grob 23 s nalazom pektorala (foto: Dž.Klenovnik te potoka Bistrice daje do. poneki ulomak obrađenog kamena ili stakla. koji u sebi ima i dosta primjesa kamenja. došlo se do zdravice koja se Summary ovdje nalazi na znatno višoj razini nego u području svetišta (kako relativnom. O oblicima. stoljeća. Nar. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Čitavo iskopavano područje prekriveno je ge- otekstilom i potom zatrpano slojem finoga pijeska. U tom je sloju pronađeno mnoštvo novovjekovnih Lentić 1988 Ivo Lentić. (elaborat). In the surrounds of the chapel of a specific ar- Uglavnom su to fragmenti keramike. Izvješće o arheološkim Ivanec . up with layer of fine sand. Metalne nalaze konzervirao je Nikola Erlich. Crna je iteta “Stari grad” u Ivancu. 2002. u prošlosti najviši od svih conducted in July 2004 as a continuation of the investiga- dosada istraživanih. Prikupljeni materijal pohranjen je u prostorijama Grada uz sam lokalitet. in the doba dogradnje jugozapadnoga krila Staroga grada.158. John avno. noga prstena. Među the other periods were found and they altogether testimony „posebnim nalazima“ najviše je osobitih ulomaka ukrašene about the continuity of the settlements within the studied keramike i obrađenih kamenova. 90 . Posebnu pažnju privlače fragmenti keramike ukrašeni valovnicom. Other finds from sova). zaravnao teren za. 1977: 143 . Literatura Belaj 2001 Juraj Belaj. radi daljnje znanstvene obrade.96. katalog izložbe.. ona nije dokazana. bio snižen (zaravnan) najkasnije u tion of the site of Stari grad (Old Town) in Ivanec. Zagreb. ulomak metal. Zagreb. magistarski rad. Predmeti zlatarstva u Vinodol- nalaza: dvjestotinjak ulomaka keramike. The remains of the chapel of St. je vjerojatno nastao kao posljedica rušenja Staroga grada. 1988: 89 . istraživanjima srednjovjekovne kapele Sv. dovezena kako bi se. Ivana Krstitelja Los-Čandrlić) u Ivancu na lokalitetu Stari grad u 2002. željezne pojasne kopče i željezni nož te. odmah ispod slojeva nasta- lih rušenjem Staroga grada. Povijesni muzej Hrvatske. Zagreb. especially its square-shaped sanctuary. istraživanjima srednjovjekovne kapele Sv. uz srednjovjekovnu. Zagreb. koji svojom fakturom i ukrasom upućuju na to da je nastala prije 13. Annales Instituti Archaeologici boja (kao i mjestimično crvena) posljedica gorenja Staroga I/2005. Prošlost i baština Vinodola. 2004. Zagreb. mr.Stari grad. 2001. kao i neposredna blizina Belaj 2004 Juraj Belaj. grada. Izvješće o arheološkim prometnice Prigorec . rastaljenih metalnih predmeta. nažalost. tako i apsolutnom). The site was protected with geotextile and covered karičica sa S-petljom. Zbog toga se može Archaeological excavation and conservation work were zaključiti da je ovaj prostor. In the chapel and sipavanjem. još uvijek postoji mogućnost da je zdravica odnekud the Baptist were found in the yard of Stari grad (Old Town). kulturnoga sloja. konzultirajući se sa stručnjacima konzervatorske struke.

faza utvrde odabran je izvrstan strateški položaj poviše prohodne arheološkog istraživanja (tijekom rujna i listopada). stopi dvije četvrtaste rupe dimenzija 30x30 cm u koje su.o. Cukovec i dr. g. Paka bi postala prvi u nalazi se na sjeveru.d. Varaždinska (na to upućuje i sačuvana tradicija o „rimskoj cesti“) u ovom županija te sponzori (Ghetaldus d. vanjsku stranu zida ispred ulaza evidentirane su u temeljnoj vjekovne fortifikacijske arhitekture na ovome prostoru.d. a un- i prezentira srednjovjekovna fortifikacija. konzervacija 4 km jugoistočno od Novog Marofa jest Gradišče. kada je otkrivena bezimena i zaboravljena utvr.. prirodnih prolaza koji su ove predjele povezivali s kalničkim ski muzej Varaždin. voditelj istraživanja i konzervacije je Marina Šimek. izgrađena kula. Za podizanje konzervacije arhitekture (tijekom svibnja i lipnja) i 3. Varaždin. Cilj je projekta da se tije. Zanimljivo je da je skrivena prirodna komu- Varaždinu. Ulaz u objekt ca. Kamena utvrda iz koje se nadzirao prolaz dolinom. voditelj projekta je Gradski muzej Varaždin. uz nadzor Konzervatorskog odjela u krajem na istoku. Ona je očuvana samo sinskih utvrda Varaždinske županije (Grebengrad. Ovaj izdvojeni vrh spojen je sedlom sa znatno višim br- Tijekom 2004. njome danas d. no na osnovi dosadašnjih istraživanja poznat je izgled zapa- kom nekoliko sukcesivnih faza arheološki istraži. Potpuni tlocrt objekta još nije definiran.o. Novi Marof prolazi trasa nove autoceste Zagreb – Goričan. Ljubeščica. a ne spominju ga ni Lokalitet : utvrda Paka naši prvi istraživači.5 m n. Pusta Bela.m. podignu- Zaštitni i istraživački radovi dio su projekta Utvrda Paka koji ta je na samome vrhu. tlocrt zapadnog.d. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. istraženog dijela objekta (crtež: B. Uz potpunosti istražen. ra. Lipa d. na lokalitetu Paka provedena je 2. provodi Gradski muzej Varaždin. povjesničari ni konzervatori.o. a strme su padine Gradišča pružale od 2001. svojevrsnu zaštitu. g. . faza dom koje Gradišču i utvrdi pruža zaštitu s juga. da. jer o objektu za dio ulazne konstrukcije. Stručni doline potoka Pake na sjeveru i istoku te Mostišča na zapadu. utar obodnih zidova.. Varaždin. prvobitno bile uglavljene okomite Utvrda Paka. Šimek) 91 . Vinica. na mjestu gdje su padine najstrmije. kao renske radove prate i arhivska istraživanja. Kameni. Matica hrvatska Novi Marof i Trgonom d. U nizu poznatih vi.o. konzervira dnog dijela utvrde gdje je podizanjem pregradnog zida. Novi Marof ). nikacija kojom se prolazilo svakako još i prije srednjeg vijeka dove su financirali: Ministarstvo kulture RH. Kaming d. Grad.). 310. Redni broj: 42 sada nisu poznati nikakvi pisani podaci. Te. Infodesign stoljeću ponovno dobila svoju punu važnost. u prizemnom dijelu i u potpunosti je istražena. zaštićen i prezentiran spomenik srednjo. Naselje : Paka Grad/općina : Novi Marof Položaj i arhitektura Pravni status : Z-1094 Razdoblje : SV Jedan od vrhova u brdovitom i šumskom području Pake oko Vrsta radova : zaštitno iskopavanje.

lo. Paljevinski sloj na podu kule sadržavao je glavninu do sada stavnim i manjim utvrdama. Jedini brončani nalaz Okrugle rupe u zidovima. Ukrašena je fasetiranjem rubnog di- a zatečena je visina različita s obzirom na to da se pri po. gotovo je cijeli lokalitet bio prekriven urušenom kamenom Dok se kula nalazi u zapadnome dijelu kompleksa. U kuli je. koji su najizloženiji atmosferskim utjecajima. Dužina je konzerviranog Radovi 2004. 2347/153 i 2347/75. Tokom istraživanja prikupljena je velika količina za podizanje kamenih blokova na veću visinu govore kružna životinjskih kostiju – ostataka prehrane posade. čavli. širina 2 m. narebrenog tijela. konzervacije zid je očišćen od urušenja. Pojedini dijelovi kamene arhitek- tek predstojeće iskopavanje. osobito ono vanjsko. Tek nakon završetka konzervac- ije gornjih segmenata zida. pločastog kamena. Unutar obram. a na jednoj od ploha nalaze se u donjem dijelu dizanju objekta (uglavnom) poštovala konfiguracija terena. stiju provodi se u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvar- Dvije manje terase na nasuprotnim padinama (istok-zapad) tara HAZU pa će i dobiveni rezultati svakako upotpuniti sliku svakako su bile sastavni dio obrambenog sustava. željeznog napinjača za tetivu samostrela. vu će funkciju odrediti tek buduća istraživanja kojim će obu- hvatiti i pojedine pozicije na padinama izvan obodnog zida. pravilno raspoređene. Radovi su se provodili dijelova lica. Ukupno je istražena površina od cca 77 m². rabljeni su obrađeni pljena 62 kamena i metalna posebna nalaza. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Pri gradnji lica koliko malih zdjelica. jela otvora. Prije Tijekom 2004. a upravo ova i kameni brus itd. potječe i iz sloja urušenja. staja i sl. Tom žbukom dobrih svojstava. veći broj željeznih predmeta: žvale. u njezinu jugozapadnom kutu. Kao vezivo za jezgru zida koristila se vapnena žbuka s minimalnim dodatkom cemen- ta. umetanjem reda tanjeg. otvoreni su njegovi dublji dijelovi (sve do temeljne stope) koji su bili u vrlo dobrom stanju. Riječ je uglavnom o loncima. dnog dijela sjevernoga obrambenog zida – od spoja sa za- padnim zidom do ulaza u objekt. a mjestimice se za ispunu rabio i loš. Sjeverni zid koji ispiranje vodom pod pritiskom nakon demontaže (foto: B. s obzirom na nepristupačan teren i veliku strminu. Jezgra zida građena je od neobrađenog kamena većinom gruba. prije svega tipične kasnosrednjovjekovne keramike i prednost i za provođenje istraživanja i za konzervaciju i životinjskih kostiju. a riječ je o fragmentu bu- uporabu skele pri izgradnji. okovi. života u utvrdi. provedena je konzervacija zapa- koje bi mogle biti važne za funkcioniranje objekta. st. ulaz u objekt. lica. Rijedak i zanimljiv je nalaz vrsta kamena može se naći u neposrednoj blizini lokaliteta. dok je za oba lica te za tjeme zida upotrijebljeno speci- jalno hidraulično vapno – calx romana – koje se u mnogim europskim zemljama gotovo redovito upotrebljava pri obnovi povijesnih objekata. veličine cca 80x80 cm. Način je gradnje ujednačen: zidovi su solidno građeni od ključevi. nakon raščišćavanja urušenja (Šimek 2003). g. Paka svakako pripada tlocrtno jedno. a izbjegnuto je podizanje građevinske skele. je. nismo našli analogije. urezani znakovi koji još nisu dešifrirani. iako znatna količina oko 200 m². ali ima i nalaza s mnogo veziva. Istočni segment obrambenog ture također pokazuju znatne tragove gorenja pa je vjero- zida još nije istražen. olakšalo pripremne radove. radionica. što na k. godine zida oko 11 m. kopče. sjeverni obrambeni zid tijekom konzervacije . Do sada su priku- Za lice zidova. visina saniranog dijela različita – od 60 do 180 cm. Ovakvim je načinom dobiven uzorak za obnovu viših nog zida – do njegove temeljne stope. fine. 2347/77. ne- mljiv kamen koji tvori geološku osnovu brda. građom prekrivenom šumskim humusom i gustim raslinjem a vjerojatno i istočni dio čini dvorište u kojem su se možda pa je pregradni zid kule s ulazom u prostoriju otkriven tek nalazili pomoćni drveni objekti kao npr. U kuli je nađen prezen-taciju pa je i cilj projekta svakako ostvariv. ipak k. slikane gotičke keramike (pretežno su to vrčevi). Zid je konzerviran do njegove najviše očuvane visine. površina unutar zidova iznosi pronađenoga arheološkog materijala. Zanimljiv je nalaz kamene osmerokutne dova. Širina je posude koja je nađena na prostoru dvorišta i za koju za sada svih do sada istraženih segmenata obrambenog zida 2 m. Zahvaljujući nalazu kamenoga praga in situ može ali su dubine iskopa.o. (Šimek 2004). središnji. ovisno o oštećenjima. Upravo te njezine osobitosti znače i određenu nalaza. Šimek) je u prethodnoj istraživačkoj kampanji očišćen od zemlje i 92 . no to će pokazati markira požar u objektu. spremište. lokoti. a nađena je i cijela keramička čaša zida mjestimice je prakticirano horizontalno poravnanje re. Konačna je visina saniranoga sjevernog zida oko 250 cm. Keramika je blokovi. ali prema konfiguraciji se zaključuje jatno upravo veliki požar označio i kraj utvrde tijekom 15. šiljci strelica. otpor- nom na klimatske promjene. obnovljeni su prema preporuci Konzervatorskog odjela u Varaždinu oni dijelovi arhitekture Utvrda Paka. g. Pri radovima upotrebljavao se originalni građevinski kamen koji je od početka istražnih radova razvrstavan po veličini i deponiran na lokalitetu.č. noževi uz koje je ležao vapnenačkoga pješčenjaka vezanog žbukom. da je bio poligonalan. zemlje i raslinja te je istražen je dio dvorišta. Analiza ko- udubljenja na pojedinim građevinskim elementima. Nešto više o prilazu i cm urušenja uz južni obodni zid. a o uporabi tehničkog pomagala zdovana. dokazuju potječe također iz dvorišta utvrde. 2347/152. Čanjevo. Prije početka istraživanja načinu ulaženja u fortifikaciju zasad se ne može reći. otvoren je dio južnoga otvoren samo do prvih sačuvanih redova blokova vanjskog obodnog zida te je istražen prostor uz vanjsku stranu sjever. Zidar- ske je radove provela građevinska tvrtka „Gradnja Havojić“ iz Visokog. građom stropa prostorije i s nagorjelim zemljanim podom benog zida vjerojatno se nalazila i cisterna. dovršeno je istraživanje prostora kule. dok je. bilo ognjište Dobro izdvojeni sloj paljevine u kuli s urušenom drvenom zemljane supstrukcije. 2347/151. potkove. no njiho. a Tijekom proljeća 2004. grede. odnosno debljine istražnoga sloja se definirati i visina ulaza u utvrdu: ulaz je bio na 130 cm bile različite: od 30 cm sloja paljevine unutar kule do 160 od temeljne stope obrambenog zida.

knives. Summary The fort had probably been erected in the second half of the 13th century after the first invasion of the Mongols. 2004. preserved and represented defense struc- Sekelj Ivančan. of architectural conservation of this late medieval fortifica- Dakle. perhaps pentagonal fort built of nalazi također okvirno pripadaju razdoblju od 13.5 15. pottery. making the Paka fort to become the first investigated. length: 11 m and Šimek 2003 Marina Šimek. raslinja. floor of the defense tower as well as damages to the walls tial wall and recording of the condition in which the fort was caused due to exposure to the fire. fina slikana keramika m above the sea level. Veći grubi lonci Three research campaigns and two phases of intervention imaju profilaciju rubova uobičajenu za spomenuto razdoblje. up to its height – to the footing. The movable finds are represented by a large number of rough pottery pots. about 4 km to the southeast of Novi Marof. while it After the discovery of nameless fort in a hilly area around was demolished in the fire in the 15th century. a do njezine devastacije uzrokovane požarom došlo je tijekom 15. tijekom 13. Kasnosrednjovjekovna stolna keramika iz Paka is relatively small monument of a simple cross-section. Lipperta found were carried out. Šimek) je između 1220. bile su u upotrebi do u 14. a prethodno pripremljena foto- dokumentacija pomogla je u rješavanju ponekih nedoumica. a nakon toga zid je ispiran vodom pod pritiskom i tek je tada počela građevinska sanacija.4 % vjerojatnosti . Paka ili…kako zahvaljujući of the court-yard. 93 . g. Its height is about 250 cm. slične našem nalazu iz kule. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. tumn included the north part of the defense tower. st. a part Šimek 2004 Marina Šimek. Tkalčec 2002 Tajana Sekelj Ivančan. st. (Sekelj-Ivančan. prof. because Tanja Tkalčec. 2003: 156 – 162. iron nails. a srušena je u požaru sequently every investigated architectural compound was tijekom 15. U sljedećoj fazi konzervacije planirana je zaštita južnoga obrambenog zida istraženog u jesen 2004. Zagreb. st. preserved the following season. Varaždin. okolice Kutine i Garešnice.oznaka uzorka: VERA-2787).. plenty of ani- mal bones and fragments of a cross-bow. Zagreb. 2002: which occupies the area of approximately 200 m². i 15. This successive exchange of field survey and preservation works aims at. padlocks. year before. potkovi s Pake. while it had been researched the Paka – početak arheološkog istraživanja. The fort had been erected on poznate su s gradišta Sokolovac i Turski stol. horse-shoes. This goal is achievable. the west part of the south circumferential sponzorima spašavamo jednu utvrdu. st. st. ture within Varaždin area. Najveći je pro- blem nepristupačan teren i težak pristup do vrha Gradišča pa su i radovi donekle bili usporeni zbog mukotrpnoga transpor- ta građevinskog materijala i velikih količina potrebne vode. The first data suggested that it had provedena na Institutu za atomsku fiziku u Beču. buckles. do 15. Archaeological investigation carried out in au- XXXV/1. a datirane su u an exceptional strategic point. Srednjovjekovna utvrda width 2 m. In the spring of 2004 north defense wall. sudeći prema njezinim građevinskim osobitostima. Spasimo kulturnu wall. st. octagonal stone jar. Analiza je susretljivošću dr. beyond a passable stream valley tipična je za 14. already preserved wall was opened baštinu – prospekt izložbe uz Međunarodni dan muzeja 4. st. ali i demontiranoga kamena potrebnog za ponovnu ugradnju. was preserved. Pri konzervaciji je poštovan stari način gradnje. Tjeme zida izvedeno je s blagim nagibom prema vanjskoj strani radi lakšeg otjecanja oborinskih voda. Slijed istraživanja arhitekture (u jesen) i konzervacije istraženog (iduće proljeće) pokazao se do sada kao vrlo dobar način rada pa će se stoga poštovati do završetka projekta – vjero- jatno do kraja 2008. through sev- Literatura eral future campaigns. erected during the 13th century.. sada je demontiran do kompaktnih i stabilnih stru- ktura. several samples of fine painted Gothic Marina Šimek. (s 85. 165 – 194. fragment of a mace. arrows. g. while the northern. A. analogne that was one of the few natural passages towards the east. stone bound with render so the structure had probably been st. Pokretni probably been a smaller. the works tion is confirmed by a thick layer of burnt soil found on the of cleaning of the plant cover of the western circumferen. Datacija utvrde Utvrda Paka podignuta je. on an isolated peak at 310. Nakon demontaže slijedilo je suho čišćenje čvrstih di- jelova. Potkove valovitog ruba.. This assump- Paka. vjerojatno nakon prvih upada Mongola. Obavijesti HAD. prema dosadašnjim spoznajama utvrda je izgrađena tion were carried out by the end of the year 2004 and con- vjerojatno u drugoj polovici 13. 19. Vrijeme izgradnje objekta potvrđeno je i C14 analizom izgorjele grede nađene na Utvrda Paka. Visoke keramičke čaše. Prilozi IAZ. i 1310. g. sjeverni obrambeni zid nakon istraživanja i podu kule: drvo koje je upotrebljavano pri gradnji srušeno konzervacije (foto: B. Tkalčec 2002).

KRAPINSKO-ZAGORSKA Ž U PA N I J A 43 Brezno Gora 44 Lobor . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.MB Gorska 45 Plemićki grad Vrbovec 46 Špičak 94 .

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Redni broj: 43 kog pretpovijesnog objekta. Karakterizira ga način gradnje
Lokalitet: Brezno Gora tipičan za kasnobrončanodobna naselja kakva susrećemo
Naselje: Donje Brezno i na srodnim gradinskim položajima u ovome dijelu Hrvat-
Grad/općina: Hum na Sutli skog zagorja. Riječ je, naime, o naseobinskim slojevima
Pravni status: postupak u tijeku s nalazima kućnog lijepa, gara te popratnim materijalnim
Razdoblje: P, A ostacima u obliku ulomaka keramike i životinjskih kostiju.
Vrsta radova: probno iskopavanje Keramika je, dakako, najzastupljenija unutar iskopa u son-
dama A i B. Po svojim tipološkim obilježjima nosi osobito-
Tijekom rujna 2004. g. provedena su probna sondiranja sti kulturne skupine Velika Gorica, specifične za završno
na gradini Vrh na Brezno Gori kraj naselja Donje Brezno razdoblje kasnoga brončanog doba na prostorima sred-
(stručni voditelj: mr. sc. Ivančica Pavišić u suradnji s dr. njeg Podunavlja i jugozapadne Panonske nizine. Među
sc. Vlastom Begović i dr. sc. Marijom Buzov). Institut za ovim prapovijesnim nalazima u sondi C bilo je i keramičkih
arheologiju nositelj je projekta „Arheološka topografija ulomaka koji su izrađeni na lončarskom kolu, koje po fa-
kontinentalne Hrvatske“ u okviru kojeg se provodi njegov kturi keramike možemo opredijeliti u rimsko razdoblje.
dio, projekt „Arheološka topografija Krapinsko-zagorske Probna sondiranja provedena tijekom 2004. g. bila su vrlo
županije“. Radovi su financirani sredstvima Ministarstva skromna, pa bi stoga veća zaštitna istraživanja dala odgo-
kulture RH i Krapinsko-zagorske županije. vor na pitanje o naseljenosti ovoga istaknutog gradinskog
položaja na granici Hrvatske i Slovenije, kojima je rijeka
Dokazi o postojanju rimske utvrde na Brezno Gori s po- Sutla bila vjekovna prirodna granica. Sljedeća istraživanja
pratnim arheološkim nalazima (rimske fibule, strelice i zahtijevaju geodetska snimanja i geofizikalna istraživanja
novac) iskopao je irski barun Jakov Kavanagh prigodom cjelokupnog gradinskog položaja radi dobivanja preci-
svojih amaterskih iskopavanja još 1910. - 1911. g. Kava- znoga situacijskoga plana lokaliteta.
nagh je nalaze čuvao u svojem dvorcu u Malom Taboru, a Kroz sutlansku dolinu, tom tisućljetnom komunikacijom,
objavili su ih povjesničar Gjuro Szabo (Szabo 1912; 1939) prolazili su u prapovijesti brojni putovi s pravcima iz Posa-
te arheolozi Josip Klemenc i Balduin Saria (Klemenc, Saria vine preko predalpskog prostora na istočnoalpsko područje
1939), ali bez ikakva podatka o položaju samog objekta i i dalje na istočnojadranske obale. Spomenute su komu-
lokaliteta. Stoga su upravo pokretni nalazi iz Kavanaghovih nikacije bile posebno naglašene i isticane tijekom antičkog
amaterskih iskopavanja bili poticaj za probna sondiranja i srednjovjekovnog razdoblja. Preko njih su išle i seobe
na gradini Vrh. Naseobinski lokalitet Vrh nalazi se na po- pojedinih etničkih skupina iz srednjeg Podunavlja na jug
voljnom položaju uzvisine. Svojim obilježjima ubraja se u u savsko-dravsko međuriječje i dalje na istok. To potvrđuju
poseban tip lokaliteta koje nazivamo gradinama. Koristeći pojedinačni pokretni arheološki nalazi kamenih sjekira,
se konfiguracijom terena, naselje je podignuto na jugo- zatim kasnobrončanodobni i željeznodobni naseobinski
zapadnim terasastim položajima. Na toj je strani utvrda u lokaliteti Špičak u Bojačnom i gradina Kostelski bregi u Ko-
obliku zbjega (refugium) dobro branjena i zaštićena, dok stelu te istodobna ostava iz Brezove Ravni u Miljani, kao
je s istočne strane položaj gradine branjen prirodnom ka- i većina srednjovjekovnih gradova - burgova. Pojedinačni
menom liticom. Sam položaj odabran je zacijelo zbog nad- tragovi rimske ceste prate se uzduž stare ceste uz rijeku
zora sutlanske doline u dubokom usjeku podnožja kojim Sutlu od Rogateca spram Prišlina i od Donjega Breznog
danas prolazi magistralna cesta koja povezuje općine Za- do jezera Vonarje.
gorska sela i Hum na Sutli. Na suprotnom položaju od gradine Vrh, u susjednoj Slove-
Istraživanjem su obuhvaćene tri probne sonde: A, B i C, niji, uzdiže se crkvica sv. Vida, također s gradinskim
veličine 3x2 m, odabrane na pojedinim položajima zara- položajem s kojeg imamo podatke o postojanju naselja iz
vnjene terase na jugozapadnim dijelovima gradine Vrh. prapovijesnog i kasnoantičkog vremena. Svojim neposred-
Plitki kulturni slojevi sadržavali su materijalne ostatke ne- nim visinskim, kao i strateškim položajem na najužem

Brezno Gora, pogled s ceste na gradinu Vrh (u prvom planu, desno) i na gradinu Sv. Vid (foto: I. Pavišić)
95

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Summary

Trial trench probing were carried out during September
2004 on the hill-fort Vrh na Brezno Gora near settlement
Donje Brezno. The site Vrh is located on a favorable posi-
tion on a hill. Due to its characteristics it belongs to a spe-
cial type of a site that is called hill-fort. The investigation
comprised three trial trenches: A, B and C chosen on sin-
gle positions of leveled terrace on the southwestern part of
the site. Shallow cultural layers contained material remains
of some prehistoric structure. It is characterized by a style
of construction typical for the late Bronze Age settlements.
Among these prehistoric finds in the trench C there were
some pottery fragments that could be dated to the Roman
period according to ceramic fracture. A stone structure,
which was established earlier on the hill-fort Vrh with some
parts built in dressed stone bound with mortar, announced
a possibility of the erection of a Roman fortification.
On the opposite position of hill-fort Vrh, in neighboring Slov-
enia, a church of St Vid is erected with the same position
that provides us data about the existence of the prehistoric
and late Antique periods settlement. With its strategic point
on the narrowest position of the river course of the Sutla
River deeply truncated hinterland in the valley of the river
arm of Sutla River, both altitude points had significant role
in supervision of movements in the valley of the river.

Redni broj: 44
Brezno Gora, ulomci prapovijesne i rimske keramika s gradine Vrh
Lokalitet: Lobor - Majka Božja Gorska
(foto: I. Pavišić) Naselje: Lobor
Grad/općina: Lobor
položaju toka rijeke Sutle, s duboko usječenim zaleđem u Pravni status zaštite: R-0063
dolini rukavca Sutle, oba su visinska položaja imala ulogu Razdoblje: P, A, SV, NV
dvojnih gradina sa zadatkom uzajamnog komuniciranja, Vrsta radova: zaštitno iskopavanje, konzervacija
te nadziranja kretanja u dolini rijeke. Ranije utvrđena ka-
mena konstrukcija na gradini Vrh s dijelovima obrađivanog Zaštitna arheološka istraživanja na Loboru, Majka Božja
kamenja povezanog žbukom, nagoviještala je mogućnost Gorska provedena od kolovoza do prosinca 2004. g. na-
podizanja rimske utvrde. Stvaranje obrambenog sustava stavak su istraživanja koja se provode tijekom nekoliko
na ovom istaknutom gradinskom položaju, stiješnjenom godina. Početna su obavljena 1998. g., a u kontinuitetu
između dviju gorskih visoravni u najužemu klancu su- traju od 2002. g. (stručni voditelj kampanje 2004. g.: Marija
tlanske doline, svojim topografskim položajem pružalo je Šiša-Vivek, a voditelj ranijih istraživanja te cijelog proje-
mogućnost da se podigne takav kompleks. kta: dr. sc. Krešimir Filipec u suradnji s Konzervatorskim
odjelom u Zagrebu; istraživanja su financirana sredstvima
Literatura Ministarstva kulture RH, Krapinsko-zagorske županije,
Općine Lobor, te sredstvima Filozofskog fakulteta u Zagre-
Ciglenečki 1987 Slavko Ciglenečki, Höhenbefestigungen bu). Zaštitna arheološka istraživanja, kao i konzervacija i
aus der Zeit vom 3. bis 6. JH. im Ostalpenraum, Dela prezentacija pronađene arhitekture, dio su projekta sana-
SAZU, 31, Inštitut za arheologiju, Ljubljana, 1987: 15. cije zavjetne kapele Majke Božje Gorske u Loboru.
Klaić 1910 Vjekoslav Klaić, Sutla, Hrvatsko Kolo, Zagreb,
1910: 120. Prigodom istraživanja oko postojeće barokizirane gotičke
Szabo 1912 Gjuro Szabo, Izvještaj o radu zemaljskog crkve nađeni su zidovi triju starijih građevina. Nađeni su
povjerenstva za očuvanje spomenika u godini 1911. ostaci: starokršćanske bazilike s odvojenom zgradom
– Spomenici Kotara Klanjec i Pregrada, VHAD, sv. XII, Za- krstionice (4. - 6. st.), trobrodne predromaničke crkve (9.
greb, 1912: 207. - 10. st.), kasnoromaničke-ranogotičke (?) crkve (12. - 13.
Szabo 1939 Gjuro Szabo, Kroz Hrvatsko zagorje – Od st.), a južno od postojeće crkve otkriveni su ostaci i drvene
Velikog Tabora do Vina Gore, Zagreb, 1939: 34 – 39. crkve (poč. 9. st.).
Klemenc, Saria 1939 Josip Klemenc, Balduin Saria, Ar- U kampanji 2004. g. provedena su istraživanja na pre-
chaeologische karte von Jugoslavien - Blatt Rogatec, Za- ostalom dijelu s južne strane crkve, kao i konzervacija i
greb, 1939. prezentacija nađene arhitekture. Zaštitnim arheološkim
istraživanjima obuhvaćen je središnji dio uz južnu stranu
mr. sc. Ivančica Pavišić zavjetne kapele, tj. prostor od južnog baroknog trijema do

96

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

današnjega zvonika (sonda Jug 2). Zbog vidljivo lošega
stanja baroknog trijema taj dio nije bio istražen 2003. g.
Površina sonde bila je 40 m², a njezina prosječna relativna
dubina oko 1,5 m. Manja sonda, površine od oko 6 m²,
otkopana je u jugozapadnom kutu cinkture na trasi odvod-
nog kanala kroz južnu cinkturu.
Ispod poda baroknog trijema, koji je bio popločan pločicama
tvornice „Zagorka“ iz Bedekovčine (poč. 20. st.) nalazile su
se kamene ploče, ostatci starijega, kamenog popločenja.
Većinu ploča zapravo čine obrađeni kameni spoliji. Najveći
spolij jest antički kameni blok, postolje kipa. U kamenom se
bloku nalaze udubljenja za stopala i udubljenje podupirača
kipa odrasle osobe.
Vrlo plitko, na oko 40 centimetara ispod današnje hodne
površine, ustanovljeni su već prvi grobovi. Na istraženoj Lobor, dio istražene sonde (foto: K. Filipec)
su površini otkriveni grobovi koji se mogu datirati od 9. do
19. st. Najčešći nalaz u grobovima od 14. do 19. st. bile a široka vjerojatno oko 6 m. Malo podalje od crkvenog
su kopče, privjesci, medaljice, krunice i novac. Vrlo često pročelja istražen je grob ukopan u stijenu bez nalaza. Za
se na privjescima pojavljuje lik sv. Benedikta i Bogorodice potrebe drenaže i odvoda krovnih voda istražena je son-
s djetetom. Većina grobova ima orijentaciju zapad-istok, da u jugozapadnom kutu cinkture. U kanalu je pronađen
a pojedini grobovi koji se nalaze bliže južnim vratima barokni odvodni kanal za površinsku vodu koji se nalazi na
današnje crkve orijentirani su u smjeru jug-sjever. starijemu grobljanskom zidu.
Ispod sloja s kasnosrednjovjekovnim i novovjekovnim
grobovima ustanovljen je sloj šute i kamenja, sloj poravna- Usporedo sa zaštitnim arheološkim istraživanjima tekle
vanja terena nakon izgradnje kasnoromaničko-ranogotičke su konzervacija i priprema nađene arhitekture za prezent-
(?) ili postojeće gotičke crkve. Riječ je o ruševini u kojoj aciju. Iz temelja gotičke crkve izvađene su srednjovjeko-
se, među ostalim, nalazi i pleterna plastika, tako da je vrlo vni spoliji. Prigodom konzervatorskih radova konsolidirani
vjerojatno riječ o ruševini predromaničke crkve. U tome su stupovi baroknoga trijema i sanirani temelji postojeće
sloju nađena su dva kamena ulomka pleterne plastike. Na crkve. Temelji starokršćanske bazilike i predromaničke
većem ulomku ukrašenom kukama i pletenicom, koji je dio crkve konsolidirani su i podignuti do hodne površine. Po
grede oltarne pregrade, nalazi se natpis …CIASAMM…. cijeloj južnoj strani postavljena je drenažna cijev. Nakon
Drugi je ulomak kapitel ukrašen stiliziranim listovima. istraživanja cijela je istražena površina zatrpana. Svi ra-
Tijekom kampanje 2004. g. istražen je preostali dio južnog dovi na sanaciji južne strane crkve planiraju se završiti
zida predromaničke crkve sve do današnjega zvonika. sljedeće godine.
Otkrivena je lezena i do nje četiri stube koje vode do južnog
ulaza u predromaničku crkvu. Taj ulaz nije bio vidljiv u južnom Literatura:
zidu, nego su samo stube upućivale na njegovo postojanje.
Stube su napravljene od antičkih spolija. Na prvoj stubi nala- Filipec 1999 Krešimir Filipec, Zaštitno arheološko isko-
zi se sačuvani dio antičkog natpisa. U gornjem redu velikim pavanje kod svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, Oba-
slovima nalazi se uklesano LOSV(?)..., a u donjem redu L vijesti HAD, XXXI/1, Zagreb, 1999: 88 - 93.
- D…. Druga i četvrta stuba neukrašeni su spoliji, a treća je Filipec 2002 Krešimir Filipec, Zaštitno arheološko isko-
stuba načinjena od ukrasnoga antičkog polustupa. pavanje oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru 2002,
Temelj lezene također je napravljen od kamenih blokova, Obavijesti HAD, XXXIV/ 3, Zagreb, 2002: 119 - 129.
antičkih spolija. Nađen je spolij s prikazom pastoralne Filipec 2003 Krešimir Filipec, Istraživanje Arheološkog
scene – žena koja muze kozu. Spolij je okrenut naopa- zavoda u Loboru – Majka Božja Gorska, Hrvatsko zagorje
ko, a lice žene otučeno. Druga dva spolija dio su istoga IX /2, Krapina, 2003: 251 - 256.
kamenog bloka, a na njima se nalazio prikaz gole žene dr. sc.Krešimir Filipec
(?) koji je gotovo uništen. Malo su bolje prošli Geniji s Marija Šiša Vivek
viticama s lišćem. Evidentno je potpuno zanemarivanje
figuralnih prikaza, kao i uništavanje prikaza na njima. Svi
su ti komadi služili su samo kao građevni materijal. Ispod
predromaničkog zida ustanovljen je samo u tragu zid koji
pripada starokršćanskoj bazilici, a nešto zapadnije od
njega i antički pod.
U jugoistočnom dijelu sonde istražen je zapunjeni temeljni
kanal koji pripada drvenoj crkvi otkrivenoj 2003. g. Jedna
rupa od stupa ustanovljena je ispred temeljnog kanala.
Nedvojbeno je riječ o stupu trijema, jer je zapuna istovjetna
onoj u temelju drvene crkve. U temeljnom kanalu ustano-
vljene su rupe za drvene stupove u kojima je bilo vrlo
mnogo pougljenjena drveta. U unutrašnjosti crkve nađen
je veliki komad drvene oblice, a kod zapadnog temelja još
jedan, nešto manji. Prema svim sada dostupnim podatcima
izlazi da je crkva bila duga oko 11 m zajedno s trijemom, Lobor, pogled na lezenu i stubište predromaničke crkve (foto: K. Filipec)

97

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Summary:

Archaeological research, as a part of comprehensive resto-
ration of the foundations and drainage construction around
the church of Our Lady Gorska in Lobor, rescue archaeo-
logical investigations were continued along the south side
of the church. Archaeological investigation covered the
area between the Baroque porch and the bell-tower, i.e.
the part that had not been included in the investigations
carried out in 2003. The investigation lasted from August
till December 2004. During the previous excavation cam-
paign walls of three earlier buildings were found around
the existing Gothic church (later remodeled in Baroque
style): 1) Early Christian basilica with a separate baptis-
tery (4th to 6th century), 2) three-aisle pre-Romanesque
church (9th to 10th century), 3) late Romanesque – early
Gothic (?) church (12th to 13th century). To the south of Plemićki grad Vrbovec, dvorišni prostor burga s mogućim
the extent church remains of a timber church (beginning položajem vodospremnice (foto: H. Kalafatić)
of 9th century) had been discovered, which entrance with
porch was defined later. Antique spoliae were found in a Neposredno južno od Velikog Gradiša smješten je
pilaster-strip of the pre-Romanesque church, which were nešto niži brijeg Mali Gradiš ili Malo Gradišće na kojemu
a part of figuratively decorated tombstone. Antique spo- površinskim pregledom nisu uočeni arhitektonski ostaci, ali
liae with figurative representation were taken out from the postoje pretpostavke da je i taj položaj bio dio srednjovje-
foundation of pre-Romanesque church, as well as pre-Ro- kovnoga sklopa burga (Regan 2003).
manesque spoliae built-in in the existing Gothic church, Institut za arheologiju pod vodstvom prof. dr. sc. Željka
taken out during preservation works. Tens of graves dat- Tomičića još je 1987. i 1994. g. proveo prva, poku-
ing from the 9th to 19th century were discovered. During sna istraživanja (Tomičić 1987; Tomičić 1989; Tomičić
the investigation tens of different stone fragments of altar 1995), koja su 2001. g. prerasla u sustavna arheološka
partition, parts of a canopy, columns, and other parts were istraživanja. U razdoblju od 2001. do 2003. g. istražen je
found. During preservation works the columns of the Ba- sjeverni dio plemićkoga grada, odnosno otkriven je tlocrt
roque porch were reinforced while the foundations of the sjevernog, stambenog i dvoranskog dijela arhitektonskoga
existing church were repaired. The foundations of the early sklopa (Tomičić et al. 2001; Tomičić et al. 2003.; Tomičić
Christian basilica and the pre-Romanesque church were et al. 2003a). Istraženi su svi slojevi unutar otkrivenih tri-
reinforced and erected up to the walking area. A drainage ju prostorija čiji su zidovi građeni od kamena lomljenca,
pipe was set up along the entire southern side. The whole priklesanog na vanjskim površinama, vezanog žbukom
area has been covered up after the investigation. (Tomičić et al. 2003a). U sjeveroistočnoj, većoj prostoriji
pronađeni su ostaci urušene kaljeve peći in situ (Tomičić
et al. 2001). U svim trima prostorijama stratigrafska slika
pokazuje da se ispod slojeva recentnog humusa nalaze
Redni broj: 45 slojevi urušavanja arhitekture, a ispod njih je sloj izgorenih
Lokalitet: Plemićki grad Vrbovec stropnih greda prizemlja, odnosno urušenog kata burga.
Naselje: Klenovec Humski Taj sloj paljevine prekrio je tanak sloj bogat nalazima iz
Grad/općina: Hum na Sutli 15. st. koji označuje zadnju fazu života na gradu, a leži
Pravni status: P-1372 na sitnim kamenom nabijenoj podnici. Važno je istaknuti
Razdoblje: SV kako nam ovaj lokalitet pruža izvanredan uvid u repertoar
Vrsta radova: sustavno iskopavanje, konzervacija

U 2004. g. Institut za arheologiju nastavio je sustavno
istraživanje lokaliteta Plemićki grad Vrbovec u Klenovcu
Humskom i započeo s konzervatorskim radovima na
ostacima arhitekture burga (stručni voditelj istraživanja:
prof. dr. sc. Željko Tomičić, Institut za arheologiju - ra-
dovi financirani sredstvima znanstvenog projekta „Sred-
njovjekovno arheološko nasljeđe Hrvatske 5. - 16. st.“,
voditelja dr. sc. Ž. Tomičića; stručni voditelj konzervator-
skih zaštitnih radova: mr. sc. T. Tkalčec, Institut za ar-
heologiju; radovi su financirani sredstvima Ministarstva
kulture RH).
Rezultati arheoloških i konzervatorskih radova 2004. ob-
javljeni su u stručnoj literaturi (Tomičić, Tkalčec 2004;
Tomičić, Tkalčec 2005).
Burg je smješten na 50-ak metara visoku brijegu, zvanom
Veliki Gradiš ili Veliko Gradišće, s kojega je bila moguća Plemićki grad Vrbovec, dio konzerviranog zida – vanjsko lice (foto:
dobra kontrola sjeverno smještene doline rječice Sutle. T. Tkalčec)

98

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

predmeta upotrebljavanih na burgovima tijekom sredine i Tkalčec 2004 Tatjana Tkalčec, Konzervatorski zaštitni ra-
početka druge polovice 15. st. jer navedeni je sloj vrsta dovi na Plemićkom gradu Vrbovcu 2004., Hrvatsko zagorje
zatvorene cjeline, a tipološku dataciju nalaza potvrđuju i (u tisku).
srednjovjekovni izvori koji 1463. spominju abolitum cas- Tomičić 1987 Željko Tomičić, Novija ranosrednjovjekovna
trum Wrbowczet, a 1497. montem Werbowcz desertum, in istraživanja Odjela za arheologiju, Prilozi Instituta za pov-
quo castrum olim Werbowcz extasse dicitur (Tomičić et al. ijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu 3-4 (1986.-1987.),
2001; Tomičić et al. 2003a), kao i analize C14 provedene u Zagreb, 1987: 141 - 173.
Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Radiokarbonske anali- Tomičić 1989 Željko Tomičić, Klenovec, Veliko Gradišće,
ze uzoraka stropnih greda upućuju na podizanje grada u Arheološki pregled, Ljubljana, 1989: 168 - 169.
13. st., a od dosadašnjih pokretnih nalaza samo su u za- Tomičić 1995 Željko Tomičić,, U potrazi za srednjovjeko-
padnoj prostoriji u pukotini oštećene podnice zamijećeni vnim arheološkim nasljeđem Hrvatskog zagorja, Hrvatsko
nalazi keramičkih posuda koji bi odgovarali tomu vremenu zagorje, I/1, Krapina, 1995: 109 - 124.
(Tomičić, Tkalčec 2005). Tomičić, Tkalčec, Dizdar, Ložnjak, 2001 Željko Tomičić,
Arheološka istraživanja 2004. g. obavljena su od 19. Tatjana Tkalčec, Marko Dizdar, Darija Ložnjak, Veliki
travnja do 7. svibnja u zapadnome i središnjem dijelu Gradiš, Veliko Gradišće – plemićki grad Vrbovec kraj Huma
dvorišnoga prostora grada, a obavljeno je i uklanjanje na Sutli (Stanje istraživanja 2001. godine), Prilozi IAZ, vol.
debeloga sloja recentnog humusa na jugoistočnome dijelu 18., Zagreb, 2001: 253 - 274.
lokaliteta. Istraživanja su obavljena na površini od 110 Tomičić, Tkalčec, Dizdar, Ložnjak 2003 Željko Tomičić,
m2. Definirana je južna granica dvorišnoga prostora, pri Tatjana Tkalčec, Marko Dizdar, Darija Ložnjak, Plemićki
čemu se otkrilo sjeverno lice masivnoga zida branič-kule grad Vrbovec kraj Huma na Sutli (Istraživanje godine
građene od velikih kamenih blokova kvadratičnih kle- 2002.)., Obavijesti HAD, XXXV/1, Zagreb, 2003: 171 -
sanaca u duhu romanike. U samome zapadnome dijelu 174.
dvorišta pronađena je duboka jama, uklesana u živoj Tomičić, Dizdar, Ložnjak 2003a Željko Tomičić, Marko
stijeni, zapunjena slojevima zemlje bogatim kasnosre- Dizdar, Darija Ložnjak Plemićki grad Vrbovec kraj Huma
dnjovjekovnim nalazima: ulomcima keramičkih posuda na Sutli. Rezultati istraživanja godine 2003., Obavijesti
(lonaca, gotičkih čaša), životinjskih kostiju, metalnih HAD, XXXV/3, Zagreb, 2003: 134 - 139.
(ostruga, nož, kovani čavli, brončane aplike, brončane Tomičić, Tkalčec 2004 Željko Tomičić, Tatjana Tkalčec,
udice, olovna tanad) i staklenih nalaza. Istraživanje ove Plemićki grad Vrbovec kraj Huma na Sutli 2004., Obavijesti
strukture nije dovršeno, a moguće je pretpostaviti posto- HAD, XXXVI/3, Zagreb, 2004: 137 - 140.
janje srednjovjekovne vodospremnice. U središnjem di- Tomičić, Tkalčec 2005 Željko Tomičić, Tatjana Tkalčec,
jelu dvorišta istraženi su svi slojevi do izvorne srednjo- Plemićki grad Vrbovec kraj Klenovca Humskog –
vjekovne hodne površine. Stratigrafska slika na prostoru arheološko-konzervatorska istraživanja 2004, Annales In-
dvorišta potvrđuje situaciju u sjevernim prostorijama: stituti Archaeologici, br. 1, Zagreb, 2005.
ispod recentnog humusa nalazi se sloj šute od urušene
arhitekture te sloj napuštanja grada. Taj sloj s nalazima iz dr. sc. Željko Tomičić
15. st. leži na kamenom taracanoj podnici koja je u velikom mr. sc.Tatjana Tkalčec
središnjem dijelu dvorišta loše očuvana. Na oštećenim se
područjima može ustanoviti da je postojalo više faza nive-
liranja dvorišta i popravljanja hodne površine (Tomičić, Summary:
Tkalčec 2004).
U razdoblju od 6. do 21. kolovoza 2004. obavljeni su i Nobles’ castle of Vrbovec is situated on the extreme west
prvi konzervatorski zaštitni radovi na arhitekturi srednjo- of Hrvatsko Zagorje in Klenovac Humski on a steep hill
vjekovnoga grada (Tomičić, Tkalčec 2004; Tkalčec 2004). named Veliki Gradiš, Veliko Gradišće, which surmounts
Konzerviran je dio zapadnog masivnoga zida sjevernog, the valley of the river Sutla for 45 m, situated to its north.
stambenog dijela burga koji je bio u najlošijemu stanju. During the former investigations of the Institute of Archae-
Zid je raslojen i očišćen, a zidanjem su praćene struktura ology a comprehensive investigation of the northern part
i način građe izvornog, srednjovjekovnog zida. Za gradnju of the housing and residential part of the burg was carried
je korišten kamen sa samoga lokaliteta, vezan produženim out. The archaeological excavation carried out in 2004 in-
vapnenim mortom (1 : 3 : 6 – cement : vapno : sipina), pri cluded even the western and central area of the courtyard.
čemu je upotrijebljena sipina granulacije do 4 mm iz lokal- An attempt was made to define the southern border of the
nog kamenoloma. courtyard, on which occasion the northern façade of the
Nakon arheoloških istraživanja čitava površina, a osobito massive wall of the defense tower, made of huge blocks of
otkrivene zidane strukture privremeno su zaštićene ge- square cat stone according to the Romanesque tradition,
otekstilom. Svi su metalni nalazi predani na konzervaciju. was unearthed. In the western part of the courtyard a deep
Konzervirani zid pojačano je zaštićen i pokriven tako da pit was found, hewed in a rock, which was filled in with
je ispod pokrova omogućena cirkulacija zraka te je na taj layers of earth rich in late medieval finds. It is presumed
način pripremljen za zimu. that this was a cistern of the burg. In the central part of the
courtyard all the layers leading to original medieval walking
area were excavated.
Literatura: The part of the west massive wall of the north housing area
of the burg, which was in the worst condition, was rescued
Regan 2003 Krešimir Regan, Srednjovjekovni gradovi, and repaired. The wall was decomposed and cleaned,
utvrde i kašteli sjeverozapadnog Hrvatskog zagorja, Kaj while the building conformed to the structure and construc-
36(2003)3, Zagreb, 2003: 57 - 92. tion of the original medieval wall.

99

povoljnih za naseljavanje tijekom prapo. g. koje. kojim se pra- Razdoblje: P. usto. paljenje objekta. dimenzija 0. liranih terasa. materijalni ostaci. provedena su zaštitna Nakon skidanja humusnoga sloja SJ 01 (žutosmeđe boje). Ovakav način paljenja objekta zabilježen Institut za arheologiju u Zagrebu nositelj je projekta je i na ostalim objektima u naselju. zemlje. Krapin. među kojima su najčešće keramički ulomci. predodređena za različite Kasnobrončanodobni gradinski lokalitet Špičak smješten je namjene. životinjske kosti i topografija Krapinsko-zagorske županije“. Marijanom Petrešević jepa. I oni su također oblika. na uzvisini koju smještena je podno središnjeg sedlastog živca i manjih tvore četiri istaknuta gradinska platoa. Lokalitet Špičak jeva uz sedlasto oblikovanu gornju formu.i. Prostor unaokolo tih kamenih blokova u K- položaj Gradine II uvjetovan je položajem gotovo iznive. koji je obrađivan sa svih strana gotovo zaobljenih kra- strani i gore Koštrun na Hrvatskoj strani. Posljednji predzdravični „Arheološka topografija kontinentalne Hrvatske“. u klancu između gore Rudnice na Štajerskoj m. namijenjenu vje- zaposjeda sjeverozapadne i istočne padine Koštrunova rojatno centralnom sjedištu. Objekt B/1 usječen je Lokalitet: Špičak sa sjeverne strane u padinu akropole. kosti. Tijekom kolovoza i rujna 2004. ustanovljen je novi objekt C/1. brusovi i komadi željezne zgure. a isto tako i tijekom vremena kasne antike i sred. položaj iskopa u objektu B/1 na akropoli Gradine II (foto: I. projekt „Arheološka mlje). s obrađivani po svim površinama. vjerojatno u funkciji manjih menzi line u Harinoj žlaki i susjednom Kozjanskom. Općine Klanjec i Općine Zagor. u sloj. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.i. Lijevo i desno od tih kamenih blokova u K-A 4/5 i K-C/6 Na Gradini II. kamene gladilice. Središnji dio objekta B/1 vezan je uz ska sela. nica objekta B/1. a s južne ga strane Naselje: Bojačno prate obrisi potpornog zida od kamena živca i suhozida.55 rijeke Sutle. životinjske vijesti.a. nepravilna kružnog oblika. unaokolo tog stambenog objekta uvjetovano je padinom brijega. Redni broj: 46 se spušta na nižu terasu Gradine II. po kojoj su bili razasuti mnogobrojni sko-zagorske županije.39 m). prate Špičak. iznad lijeve obale ima oblik izdužene pravokutne forme. podignut je tragovi su ograđenih otvorenih ognjišta od kojih je svako stambeni objekt B/1 zaštićen kamenom hridi i poviše njega imalo svoju namjenu. Druga skupina kamena živca brda s položajima na Gradini I i Gradini II. s Vrsta radova: zaštitno iskopavanje njegove južne strane. Radovi su kamene artefakte. na jugozapadnoj padini akropole. prostoriju I. U samom podnožju objekta B/1. unutar koje su se u središtu vidno ocrtavali četiri obrađena kamena živca. Topografski u prostoriji. koji se pruža paralelno s objektom B/1. arheološka istraživanja na prapovijesnom gradinskom pojavio se vrlo plitak kulturni sloj SJ 02 tamnosmeđe boje lokalitetu Špičak u selu Bojačnom (stručni voditelj: mr. Gradina I imala je obrambeni karakter .57x0. sc. Podizanje od zapečene gline.refugium. koji je sadržavao fragmentarne nalaze kućnog li- Ivančica Pavišić u suradnji s d. Središnji blok živca najveći je unutar objekta i na najzapadnijoj točki Hrvatskog zagorja. Ognjište 2 u K-C/6 bilo je oblikovano šumarkom koji zatvara južni ogranak gradine. sadržavao je ulomke keramike. ploha plošno odsječena. s time da je njihova gornja čijeg se vrha nadziralo kretanje u podnožju sutlanske do. gotovo pravokutnih su dimenzija (0. Pavišić) 100 .97x0.43 i 0. koji su upućivali na Vojtić i d. njeg vijeka. gara i izgorjelih drvenih greda. A tio daljnji kulturni sloj.a. Grad/općina: Zagorska sela Uz raniji iskop već utvrđenog objekta B/1 proširen je iskop Pravni status: postupak u tijeku s njegove istočne i zapadne strane padine. Površina tog sloja služila je kao pod- financirani sredstvima Ministarstva kulture RH.68x0. SJ 03. 5 i K-A/7 ispunjen je raznolikim materijalnim ostacima. koja kojeg ima najviše keramičkih ulomaka. Kristinom Vujicom). debljine 15 – 17 cm (tamnosmeđe boje ze- okviru kojeg se provodi njegov dio.

1987: 5 . doba s nalazišta Špičak u Bojačnom.179. almost rectangular-shaped. The location of the earlier discovered building A/1 on the Prema dosad prikupljenim arheološkim nalazima i acropolis of Gradina [Hill-fort] II and its wealthy material postojećim građevinskim pokazateljima. Pavišić) Špičak – brončani nalazi iz objekta B/1 (foto: I. mr. vjerojatno je riječ o nadzem. animal bones. sc. Rezultati probnih iskopa. kariku. Špičak. Ukrašavanje naušnice i trake nošene kao hill-fort site Špičak in the village Bojačni were carried out ukras u kosi izvedeno je u „punkt-buckel maniri“. zvonoliki privjesak. vol. Wien. Pavišić) i raznobojni oblici rastresitog kamena i okera. des Internationalen und Interdisziplinären Symposiums zdjele S-profila. gladilice i valjak.und najvećim je dijelom zastupljena prijelazna naseobinska Raab – Region im 1. nastali prilikom taljenja sirovine. vom 26. Pavišić 2001 Ivančica Pavišić. bronze and stone artifacts. Ptujski arheološki zbornik ob 100 – letnici Muzeja C/9 otkriveni tragovi jama od stupova ograđeni kamenjem. iglu od fibule. koji su vjerojatno bili u funkciji podržavanja nadzemnog Pavišić 1997 Ivančica Pavišić. bradavičastim ukrasom. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. čiji materijalni ostaci nose osobitosti slope cut between two hill-fort terraces. B/1 was started in the late Iron Age (Ha B – Ha C level).1997: 23 – 32. jedini do sada poznati primjerak ukrašavanja brončanog The site Špičak is located at the extreme west point of lima ovom tehnikom na prostorima Hrvatskog zagorja. within which it could still be met late Bronze Age manu- Pavišić 1987 Ivančica Pavišić. doba. 1993: 171 – 188. Prilozi was applied to the site. mason’s float for vessels shaping) and metal objects man- Literatura ufacture (bronze and iron fragments). According to the so far gathered archaeological finds erection of the structure Klemenc. naušnicu i vjerojatno traku od dijademe i vrh sječiva Rescue archaeological excavations of the late Bronze Age željeznog noža. zdjele uvijenog oboda i šalice. nji broj ulomaka fine crno polirane keramike. facture. grupe. detalj iskopa objekta B71 s ognjištem (foto: I. Zagreb. To je during August and September 2004. above the left bank of the river Sutla.23. in Bad Radkersburg. It is a structure kasnobrončanodobne produkcije. Balduin Saria. Saria 1939 Josip Klemenc. kamene Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ognjište 2 u K-A 4/5 također je nepravilna 3/4. kružnog oblika. in Muzejskega društva.14. April 2000. while on its flooring diverse settlement archaeologi- zimska zaštita lokaliteta prekrivanjem iskopa zaštitnim cal material is found: pottery fragments. vol. Die spätbronzezeitliche sku produkciju unutar naselja. 1939: 63 . of the further investigation on the site opposite to the hill- nom objektu podignutom u starije željezno doba (Ha fort.64. Od brončanih nalaza valja spomenuti fragmente Summary brončanog lima. korištene za metal. 101 . Prilozi IAZ. Zagreb. Akten keramika među kojom prevladavaju različiti oblici lonaca. Blatt Rogatec. pri podizanju ob. što Hrvasko Zagorje. katkad s 2001: 165 . Nakit kasnog brončanog objekta. pottery manufacture (stone roller for clay manufacture. bound with home-made mud Nakon završetka arheoloških istraživanja primijenjena je paste. Špičak. djelomično ograđeno kamenjem i također Pavišić 1993 Ivančica Pavišić. međuriječjem u vrijeme kasnoga brončanog doba. bis 29. Sva su se ognjišta nalazila naselje Špičak u Bojačnom – Prilog poznavanju Ruške na predzdravičnome sloju unutar kojeg su u K-C 6/7 i K. iron građevinskim najlonom na koji je nanesena zemlja te je remains. infrastructure used to be the motive for the continuation jekta B/1 na akropoli Špičaka. čija se on the elevation which is made by four prominent hill-fort tradicija načina ukrašavanja zadržala i tijekom željeznog plateau. Die Drau-. A surface housing building B/1 was erected in a deep B – Ha C stupanj). Mur. Within the structure potom prekriven drvenim daskama kako bi se lokalitet there are structures that indicate manufacturing activity: zaštitilo do idućih istraživanja. After the end of the investigation winter protection vanja na prethistorijskoj gradini Špičak u Bojačnom. zastupljene su šalice te zdjele s horizontalnom plastičnom trakom na ramenu posude. Od keramičkih izrađevina Siedlung Špičak in Hrvatsko Zagorje. Ptuj. Ivančica Pavišić kao karakterističan način ukrašavanja keramografije na Špičaku. 13 Popratne arheološke nalaze čine ostaci željeza i bronce . Uz ma. Kasnobrončanodobno građeno od zapečene gline. Zagreb. upućuje na povezanost ovih krajeva sa savsko-dravskim on the sites of Gradina [Hill-fort] I and Gradina [Hill-fort] II. vorchristlichen Jahrtausend. constructed of timber planks.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

GRAD ZAGREB I
Z A G R E B A Č K A Ž U PA N I J A

47 Andautonija - Župna livada
48 Budinjak – nekropola
49 Drenje – Laduč
50 Kuzelin
51 Pokupsko, Kravarsko
52 Zagreb – Kaptol 29
53 Zagreb – Park Grič
54 Zagreb – Tkalčićeva ulica
55 Zagreb – Vranicanijeva poljana

102

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Redni broj: 47 neposredno uz gradsku ulicu, s njezine istočne strane
Lokalitet: Andautonija – Župna livada (Mušič 2000). Ta se ulica svojom orijentacijom uklapa u
Naselje: Ščitarjevo prostorni raster grada. Prema dosadašnjim spoznajama
Grad/općina: Velika Gorica i obrađenome materijalu, možemo izdvojiti dvije osnovne
Pravni status: postupak u tijeku građevne faze. U prvoj je fazi zgrada, veličine 17x10 m,
Razdoblje: A bila građena u kombinaciji kamenih i zemljanih zidova. Zi-
Vrsta radova: sustavno iskopavanje dovi od ilovače bili su ožbukani s obiju strana, a jedna je
prostorija bila u potpunosti oslikana (ostale su sačuvane
Arheološka istraživanja na položaju Župna livada provede- veće površine oslikanih zidova). Niveleta sačuvane pod-
na su u dva razdoblja 2004. g., u svibnju i lipnju, te u rujnu i nice nalazi se na 1 m relativne dubine (105,30 m n.m.).
listopadu. Stručni voditelj istraživanja je Tatjana Pintarić, uz Ova se izgradnja datira u prvu polovicu 2. st.
suradnika Ivana Knezovića. Radovi su financirani sredstvi- Poslije je zgrada pregrađena i proširena, do veličine 24x13
ma Grada Velike Gorice i Ministarstva kulture RH. Lokacija m. Kao građevni materijal rabljeni su kamen i opeka.
istraživanja (k.č. 100, k.o. Ščitarjevo) nalazi se sjevero- Od gotovo svih pregradnih zidova ostale su sačuvane
zapadno od župne crkve sv. Martina u Ščitarjevu, unutar samo temeljne podloge, za koje je djelomično iskorišten
uže urbane zone rimskoga grada. Arheološko istraživanje građevni materijal (opeke, krovna građa, lomljeni kamen)
Muzej Turopolja provodi u suradnji s Arheološkim muze- ranije faze. Od južnog zida objekta sačuvan je dio donjeg
jem u Zagrebu, u okviru Projekta „Arheološki park Andau- reda kamena, koji je ležao na šljunčanoj podlozi. Svojom
tonija – Ekomuzej Ščitarjevačke Posavine“ (Kušan Špalj, je užom (zapadnom) stranom zgrada bila otvorena prema
Nemeth-Ehrlich 2002). ulici pa su prostori s te strane vjerojatno služili kao trgovine
Istraživanje 2004. g. nastavak je istraživanja dijela andau- i/ili radionice. Niveleta sačuvane podnice nalazi se na 0,30
tonijske gradske četvrti koje je započelo 2000. g. na južnom m relativne dubine (106,00 m n.m.). Ovi zahvati dogradnje
rubu položaja Gradišće. Istražena je površina od 360 m², i pregradnje objekta datiraju iz 3. st. Osim ove dvije os-
s prosječnom relativnom dubinom od 1,50 m. Arheološka novne navedene faze, postoje još najmanje dvije podfaze,
su istraživanja započela na osnovi rezultata prethodno s manje opsežnim intervencijama u prostoru.
provedenoga geofizičkog istraživanja (Mušič 2000).
Istraživanje 2004. g.
Prethodne sezone istraživanja (2000. – 2003. g.)
Tijekom ljeta i jeseni 2004. g. nastavljeno je istraživanje na
Istražnom sondom obuhvaćena je cjelina jedne od zgrada navedenoj lokaciji. Najprije se pristupilo čišćenju i doku-
u ovome dijelu Andautonije. Ta je zgrada bila smještena mentiranju ranocarskih slojeva s paljevinom te međuslojeva

Andautonija, lokalitet Župna livada, geodetska snimka istražne sonde (snimio: ing. M. Kadi)
103

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

ovih su zidova sačuvani samo donji redovi kamena, a na
nekim mjestima samo vrh šljunčane podloge. Istočno je
proširenje iskopano do prosječnih 0,7 m relativne dubine.
Nakon sloja humusa i subhumusa iskop se obavljao kroz
sloj rimske šute (lomljeni kamen, ulomci opeka i krovne
građe), izmiješane s većom količinom keramičkih ulomaka
i životinjskih kostiju. U tom je sloju pronađen važan nalaz
glave rimske keramičke figure, izrađene od sive keramike,
preliminarno datirane u 2. – 3. st. Najvjerojatnije je riječ o
prikazu božice Minerve.
Cjelokupno iskopavanje i sva prateća dokumentacija
vođeni su po stratigrafskim jedinicama. Za izradu fotodo-
kumentacije rabljen je digitalni fotoaparat visoke rezolucije.
Nacrtana su ukupno 34 tehnička crteža.
Potkraj listopada, nakon završetka istraživanja, na sondi
Andautonija, lokalitet Župna livada tijekom istraživanja (fototeka: je postavljena zimska zaštita. Veći dio sonde i pronađenih
Muzej Turopolja)
rimskih građevnih struktura pokriven je građevinskim
zaštitnim pokrivačem (geotekstilom). Osjetljiviji dijelovi
pijeska i ilovače, ispod nivelete podnice objekta prve faze struktura (podnice od žbuke, zidovi) dodatno su zaštićeni
(ispod 105,30 m n.m.). Ti su slojevi dali važne nalaze iz pijeskom i stiroporom. Sjeverni je kameni zid još u 2002. g.
ranocarskog razdoblja, npr. ulomke zdjelica tankih stijenki, poduprt drvenim pojačanjem.
ulomke volutnih i firma lampica te ostale keramike 1. – 2.
st., kao i sitne brončane predmete (igle, fibule, brončana U idućoj sezoni planirano je provesti zaštitne konzerva-
ataša posude s palmetom, ručka brončane svjetiljke s torsko-restauratorske zahvate na sačuvanim struktu-
tragičnom maskom, trolisni poklopac i dr.). rama. Preduvjet za to jest izvedba drenažnog sustava,
Na ovoj razini, ispod podnice, uočen je veći broj manjih što uključuje izradu potrebnih kosina u nepropusnome
jama od ukopavanja drvenih stupića i greda te nekoliko glinenom sloju, postavljanje plastičnih perforiranih cijevi
većih jama (najniža točka dna ukopa 104,35 m n.m.), do razine podzemnih voda te stavljanje potrebne količine
koje datiraju iz vremena koje je prethodilo čvrstoj gradnji. batude (krupnoga šljunka), ovisno o projektu prezenta-
Zbog zimskog oštećenja ponovno su istesani i uređeni cije. Konačni projekt muzeološke prezentacije napravit će
profili, u dužini od 20 i 15 m (južni i zapadni), te su i se u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Zagrebu. Od
nacrtani i snimljeni. Radi definiranja istočnog dijela obje- Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu zatraženo je
kta proširen je iskop za 60 m² (12x5 m). Potvrđeno je pro- dopuštenje za prezentaciju rimske arhitekture na navede-
tezanje sjevernoga perimetralnog zida u ukupnoj dužini noj lokaciji, jer je riječ o zemljištu u vlasništvu Crkve.
od 24 m te istočnog zida dogradnje u dužini od 10 m. Od
Literatura

Kušan Špalj, Nemeth-Ehrlich 2002 Dora Kušan Špalj,
Dorica Nemeth-Ehrlich, Projekt „Arheološki park Andau-
tonija – Ekomuzej Ščitarjevačke Posavine“ (neobjavljeno)
Mušič 2000 Branko Mušič, Poročilo o geofizikalnih razi-
skavah na lokaciji Ščitarjevo (Andautonija), Ljubljana, 2000.
Pintarić 2003 Tatjana Pintarić, Arheološko istraživanje
u Ščitarjevu / Lokacija Župna livada 2000. – 2002., Oba-
vijesti HAD, 1, Zagreb, 2003: 107 – 113.

Tatjana Pintarić
Ivan Knezović

Summary

Archaeological investigations were carried out in Ščitarjevo
on the site of “Župna livada” during the summer and au-
tumn of 2004. The 2004 investigation was the continuation
of the investigation of a part of Andautonia’s district, which
had started in the year 2000 along the southern boundary
of Gradišće. An area of 360 m², with approximate relative
depth of 1.50 m, was researched. The trench comprised a
unit composed of one building for which, according to the
present discoveries and the material studied, two phases of
construction could be established. They could be chronologi-
cally determined as the first half of the 2nd and 3rd century.
Andautonija, lokalitet Župna livada, glava keramičke figure – Miner- Archaeological investigation carried out in 2004 comprised
va (fototeka: Muzej Turopolja) the context of the early imperial layers under the flooring

104

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

level of the earlier building. Movable finds represent quality
objects of a period between the 1st and 2nd century. The
excavation area was extended with a purpose of defini-
tion of the eastern part of the building, which established
extension of the perimetral wall in its total length of 24 m
and eastern wall of the extension of 10 m in length. In the
cave-in layer it was found a head of Roman ceramic figure
which was most probably goddess Minerva.
A winter protection has been put on the site. It is planned
that preservation – restoring works will take place in 2005
and, according to them a site presentation project/program
should be done.

Redni broj: 48
Lokalitet: Budinjak – nekropola
Naselje: Budinjak
Grad/općina: Samobor
Pravni status: Z-1584
Razdoblje: P
Vrsta radova: sustavno i zaštitno iskopavanje

Tijekom srpnja i kolovoza 2004. proveden je nastavak
arheoloških iskopavanja na pretpovijesnoj nekropoli Budi-
njak na Žumberku (stručni voditelj istraživanja bio je Želimir
Škoberne). Budinjak, geodetska snimka nekropole s označenim tumulima
Žumberak je pretežito ruralno područje smješteno većim istraženima 2004. g.
dijelom u jugozapadnome dijelu Zagrebačke županije.
Unatrag dvadesetak godina arheolozi su započeli sustavne grobne jame – kamena ploča većih dimenzija, duljine
obilaske tog terena. Rezultat takvog rada bilo je otkriće i širine cca 90x60 cm, debljine 5 – 12 cm. Ispod ploče
mnoštva vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih bila je grobna jama, okruglo poluloptasta oblika. Ona je
razdoblja. Među njima, sredinom osamdesetih godina sadržavala žaru koju je pokrivala zdjela s hranom, a pokraj
prošloga stoljeća otkriveno je važno stariježeljeznodobno žare s njezine južne strane pronađena je posuda za piće
arheološko nalazište. Nalazi se na nadmorskoj visini od s pripadajućom šalicom. Sadržaj žare pomno je pregledan
740 m, blizu najviše točke na cesti koja preko Žumberačke i u njemu su, osim spaljenih kostiju, pronađeni ostaci
gore povezuje Zagreb s gradovima Ozalj i Karlovac. Riječ brončane fibule. Taj je grob središnji i najdublji grob u tu-
je o nekropoli i gradini pokraj sela Budinjak u središnjem mulu oko kojega je bilo ukopano pet skeletnih grobova.
dijelu Žumberačke gore, pedesetak kilometara zapadno Grob 2 - Pronađen je sjeverno od središnjega žarnog groba
od Zagreba. 1, a grobna jama bila je orijentacije istok-zapad. Riječ je
Bogatstvo do sada pronađenih nalaza na nekropoli u Budi- o grobu muškarca u kojem su pronađena dva priloga;
njaku svjedoči o ekonomskoj snazi stariježeljeznodobne po- brončana igla na prsima, dok je iza pokojnikovih nogu bila
pulacije koja je živjela na budinjačkoj gradini. Ta je ekono- položena keramička posuda za piće.
mska snaga usporediva s onom najbogatijih željeznodobnih Grob 3 - Smješten je najzapadnije u tumulu orijentaci-
nalazišta s jugoistočnoalpskoga prostora. Nesumnjivo je da je sjever-jug. Najvjerojatnije je riječ o grobu žene. Na kra-
je na području Žumberka u vrijeme starijega željeznog doba jnjem južnom dijelu grobne jame pronađen je lonac za piće
Budinjak bio veliko regionalno središte, koje je odigralo
važnu, a vrlo vjerojatno i dominantnu ulogu u formiranju kul-
turnog identiteta cijeloga kraja.

Tijekom kampanje 2004. ukupna istražena površina imala
je neto-površinu 181 m². Istražena su dva tumula: tumul
7 i tumul 19. Pronađeno je ukupno 10 grobova (8 ženskih
i 2 muška), koji su sadržavali dijelove halštatske nošnje,
naoružanja i grobne poputbine (hrane i pića), koja je sta-
vljana u keramičke posude za jelo i piće. Izvan grobnih cjeli-
na u tumulu 7, pronađen je i jedan brončani vršak koplja.

Tumul 7 bio je pravilna oblika, promjera 8 m. U njemu je
pronađeno šest izuzetno vrijednih i nalazima važnih grobo-
va. Osim grobova, na relativnoj dubini od 35 cm, uz y-os
(istok–zapad) u kvadrantu D (jugozapadni kvadrant), 130 cm
od središta osi tumula pronađen je brončani vršak koplja.
Grob 1 - Na relativnoj dubini od 40 cm pronađen je pokrov Budinjak, istraženi tumul 7 (foto: M. Gregl)

105

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

sa šalicom. Nešto sjevernije, uz noge, smještena je zdjela s mljiva željezna ukrasna igla na pokojnikovim prsima. Riječ
hranom. Na mjestu za koje se pretpostavlja da je bila glava je o veoma zanimljivom i rijetkom nalazu muške ukrasne
pokojnice, pronađen je osjetljiv nalaz koji bi mogao odgova- nošnje, kakav dosad nije pronađen na nekropoli.
rati jednom tipu pokrivala za glavu (kape?), slično onomu Grob 4 - Smješten na sjeverozapadnom rubu tumula,
koji je pronađen prethodne godine u tumulu 13. Zbog ve- pravilne orijentacije istok-zapad, najsjeverniji je ukop u
like korozije i osjetljivosti, nalaz je podignut sa zemljom i tumulu. Sadržavao je keramičku posudu (situlu) i pršljen,
pripremljen za transport u laboratorijske radionice. položenih kraj pokojničinih nogu.
Grob 4 – Grob je bio položen neposredno uz žarni grob
1 s njegove južne strane. Pravilne orijentacije zapad- Pri iskopavanju budinjačkoga grobišta svake se godine
istok, svojim je najistočnijim dijelom ulazio u južni X-profil. saznaje nešto novo; pokadšto se to odnosi na načine
Sadržavao je više priloga: dva keramička (lonac za piće ukopa, katkad na grobnu arhitekturu, konstrukciju samih
i pršljen) te tri željezna (ogrlica i dvije narukvice). Zani- tumula, i na kraju, uvijek na neki novi nalaz ostataka
mljivost je da je posuda za piće bila položena uz glavu materijalne kulture kakav u prijašnjim istraživanjima nije
pokojnice, a ne, kao u većini slučajeva, kraj nogu. Pršljen pronađen. Stoga za zaključak ovogodišnjih istraživanja
je pronađen u sredini grobne jame. treba reći da su tijekom iskopavanja prvi put pronađeni
Grob 5 - Još jedan grob žene pravilne orijentacije istok- nalazi koji dosad nisu zabilježeni. Pritom se ponajpri-
zapad, smješten neposredno iza groba 4 južno od je misli na željezne fibule te igle (brončanu i željeznu).
središnjega žarnog groba (grob 1). To je najjužniji grob Željezne lučne fibule izraziti su predstavnik najranije
tumula. Sadržavao je tri keramička priloga – lonac sa halštatske kulture 8. st. pr. Kr., vremena kojemu pripadaju
šalicom, zdjelu te željeznu fibulu. gotovo svi iskopani grobovi arheološke kampanje 2004. g.
Grob 6 - Najbogatiji skeletni grob u tumulu pravilne ori- Od pronađenih igala željezna je vrlo zanimljiv tip, no prije
jentacije sjever-jug, ujedno i najistočniji grob tumula 7. restauracije nije ga moguće točno odrediti. Nedvojbeno da
Sadržavao je tri keramička nalaza – lonac sa šalicom iza je riječ o vrlo ranom i veoma rijetkom nalazu. Isto vrijedi i
nogu i pršljen iza glave pokojnice. U tom su grobu bila i za brončanu iglu. Ona nam je ponajprije važna jer izravno
četiri željezna nalaza – dvije narukvice, fibula i još jedan upućuje na veze s jugozapadnim, odnosno ličko-japod-
nalaz (najvjerojatnije druge fibule) koji nije bilo moguće skim prostorom.
spasiti zbog vrlo loše očuvanosti željeza u zemlji. Može se Keramički pak nalazi svojim oblicima i raznovrsnim načinima
pretpostaviti da je riječ o još jednoj fibuli (raskucana luka). ukrašavanja također upućuju na svu raskoš i vještinu u
Unutar tog, posve korodiranog željeza pronađene su sitne oblikovanju i ukrašavanju stariježeljezodobnih majstora
staklene perle koje su česti dodatni ukras fibulama. (plastično ukrašavanje, udubljivanje i urezivanje).
Nalazi ove kampanje dani su na restauraciju (keramičke po-
Tumul 19 bio je pravilno oblikovan, promjera 6 m. sude obrađuju se u restauratorskim radionicama u Zagrebu,
Sadržavao je dva paralelno položena ukopa orijentacije dok su metalni nalazi proslijeđeni u restauratorske radionice
sjever-jug u sredini tumula (grob 1 i 2) te po jedan ukop s Römisch - Germanisches Zentralmuseuma u Mainzu).
istočne (grob 3) i sjeverne strane tumula (grob 4).
Grob 1 - U središtu tumula pravilne orijentacije sjever-jug, Zahvaljujući nedavno uspostavljenom Parku prirode
neposredno kraj najveće grobne jame (groba 2). Grob nije Žumberak - Samoborsko gorje stvoreni su i preduvjeti
sadržavao metalne, nego samo keramičke priloge – po- za kvalitetniju prezentaciju prirodne i kulturne baštine
sudu za piće sa šalicom. tog područja. Otvoren je Eko-centar Budinjak i poučna
Grob 2 - Položajno je smješten u središtu tumula, pravilne staza pod nazivom „Staza kneževa“. U sklopu Eko-cen-
orijentacije sjever-jug i bogatije je opremljen. Sadržavao je tara nalaze se informativni centar i interpretacijski prostor.
tri keramička priloga (lonac sa šalicom i pršljen) te željezni Naglasak je stavljen na kulturnu, posebice na arheološku
ukrasni nakit (ogrlicu i dvije narukvice). baštinu. Bogato arheološko naslijeđe Žumberka i Samo-
Grob 3 - Drugi grob muškarca pronađen u iskopava- borskoga gorja slikovito je predstavljeno kopijama nalaza
njima 2004. g. Pravilne orijentacije sjever-jug, smješten i rekonstrukcijama iz karakterističnih prapovijesnih i po-
je na istočnom rubu tumula. Osim posude za piće koja vijesnih razdoblja ovoga područja. Poučna staza, kojom
je bila položena kraj nogu, u grobu je pronađena i zani- se vrednuje kulturna i prirodna baština okolice Budinjaka,
sastoji se od 10 točaka – tumuli, kneževski tumul, lokva,
špilja, gradina, bedemi, ponor, travnjaci, rimsko groblje i
vapnenac s rožnjakom. Za razgledavanje poučne staze
potrebno je 1,5 - 2 h, osnovne su informacije dostupne na
pločama postavljenima na samoj stazi, dok su dodatne in-
formacije ponuđene u tiskanom vodiču po stazi.

Literatura

Škoberne 1995 Želimir Škoberne, The early Iron age
cemetery at Budinjak in the Žumberak mountains (North-
western Croatia), Archäologisches Korrespondenzblatt
25/3, Verlag des Römisch-Germanischen Zentralmuse-
ums, Mainz, 1995: 291 – 299.
Škoberne 1997 Želimir Škoberne, Budinjak, gradišče in
grobišče iz starejše železne dobe, Gorjanci – Dolenjski
Budinjak, istraženi tumul 19 (foto: M. Gregl) zbornik 1997, Novo mesto, 1997: 92 – 98.

106

prof. Zagreb. Ein Grab exclusive representative of the earliest Hallstat culture of mit Schüsselhelm aus Budinjak in Kroatien. preconditions for the higher quality željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj“. of major importance because it directly implies to a link Škoberne 2003 Želimir Škoberne. Teil 2. Škoberne 2004 Želimir Škoberne. 27. Two tumuli were investigated: T. paign of 2004. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 1999: 435 – 472. Zagreb. according to the finds. type of iron one is a particularly interesting one. significant graves were found. mit einem Beitrag von Dietrich Anker. A total of 10 graves (8 female and 2 male) were found. Ecological centre Budinjak and educational Želimir Škoberne. provedena su arheološka two parallelly positioned burials north – south oriented in istraživanja na lokalitetu Drenje – Laduč. arheoloških istraživanja u Žumberku. During this investigation for the first time some finds. Skelac) 107 .Laduč and grave goods for the deceased (food and drinks). 19. tijekom kojih je the centre of tumulus (grave 1 and 2) and one burial to istražena površina od 150 m². Among the needles found on the site the Škoberne 2001 Želimir Škoberne. prehistoric necropolis Budinjak on the mount Žumberak was carried during the months of July and August 2004. Budinjak in Libna . but before čelade istega livarja. that Škoberne 1999 Markus Egg. kata. Zagreb. Nositelj je projekta Muzej the east (grave 3) and one to the north side of the tumulus Brdovec (stručni voditelj: Ivan Cvitković) u suradnji s Institu- Drenje – Laduč. In Vrsta radova: zaštitno iskopavanje that tumulus 6 exceptionally valuable and.. Želimir had not recorded yet. Verlag des Römisch-Germanischen Zentral. istražena površina (foto: G. katalog izložbe. 2001. which contained Redni broj: 49 fragments of the Hallstadt culture folk costume. Urlike Neuhäuser. were found. the period to which were dated the 45. area. Thanks to the recently established Nature park Žumberak log izložbe „Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada – Starije – Samoborsko gorje. katalog izložbe – The same applies for the bronze needle. presentation of the nature and cultural heritage of that area were created. 2003. Grad/općina: Brdovec Outside of the grave units in tumulus no. The last one is Žumberak od prapovijesti do kasne antike. The subject Škoberne 2002 Želimir Škoberne. Muzej grada Zagreba. with reference to the Lika-Japod višeglave igle s budinjačke nekropole. g. 7 and T. Nalaz neuobičajene with the south-east area. Škoberne 1999 Želimir Škoberne. trail called “The trail of the Princes” have been opened. which Naselje: Drenje had been put into ceramic containers for food and drinks. Tumulus 19 contained Tijekom rujna i listopadu 2004. Razdolje: A During investigation most finds were found in tumulus 7. 1999: 1 – 155. weapons Lokalitet: Drenje . Mainz. Budinjak – kneževski tumul (grave 4). RGZM the 8th century B. (monografija). Krško. Zagreb. restoring it is not possible to identify the type. Pregled pretpovijesnih under discussion is a very old and particularly rare find.C. Jahrb. Iron arched fibulas are Škoberne. Grupa Budinjak.7 a bronze spear Pravni status: P-603/1-1986 top was found. 2004. A rich archaeological heritage of Žumberak and Samobor- Summary sko gorje is represented by replicas of the finds and recon- structions of the characteristic features from prehistory and A continuation of the archaeological excavations on the different historical periods from that area. 2002. OA. most of the excavated graves of the archaeological cam- museums.

dobro povezan žbukom. među kojima se ističe najsolidniji zid orijentacije sjever-jug. istraživan tijekom 2004. debljine oko 50 cm. brava i ključevi te novac cara Trajana i Julijana Apostate. Lokalitet je od sela Drenja i nasut zemljom do nastavka istraživanja. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Ovaj je loka- litet sondiran 1986. Cvitković) fibule i keramičke lampice. Ni višestoljetna obrada zemlje (donedavno i najsuvremenija) nije do kraja razorila zidove. zatraženo izuzeće lokacije od daljnje obrade. dr. Ivan Cvitković čini izdvojenu cjelinu s obzirom na objekte istraživane u samom selu Drenje. This campaign investigated the area of je 1996. što je ceste koja vodi na granični prijelaz sa Slovenijom lokalitet rezultiralo publikacijom (Škoberne. During istraživanju te je ostatke rimske arhitekture moguće potpu. Budući da je današnje selo smješteno baš na istraživanja 1980. do 4. da bi ga se razlikovalo od lokaliteta istraživanog tni nalazi biti će obrađeni do početka sljedeće kampanje. Prije početka iskopavanja u 2004. were noted. Remza Koščević i dr. 50 cm thick pokazalo da je riječ o rimskom objektu. Otkopan je i zid apsidalnog oblika bez ikakva veziva. gnuta početkom 1. kakvi su nalaženi tijekom istraživanja u selu Drenju. . i trajala do kraja 4.. Zagreb. Premda je ranije sondiranje nedvojbeno bound with mortar. rezultati naseobine. Nađena je velika količina ulomaka krovne opeke (kanalice i crjepovi) i nešto opeke za lučnu konstrukciju. Bilo ih je moguće pratiti do dubine 150 cm. je keramički materijal očišćen te mu predstoji obrada. ali je najgušća naseljenost Škoberne. sačuvan u temeljima. 3024) i čini ot. Kraj- ksandar Durman (1980. g. Remza Koščević). sc. zatim dijelovi Drenje – Laduč. podizanje nadstrešnice za pohranu pronađenog kamena i Premda ovaj lokalitet spada u Drenje. promjera 80 cm. ulomak sigilatne posude (foto: I. Pokretni nalazi potvrđuju da je naseobina podi. st. bila u Drenju. S obzi- Škoberne u suradnji s Institutom za arheologiju iz Zagreba rom na blizinu glavne željezničke pruge prema Sloveniji i (dr. zadanoj površini. Koščević. Predviđeno je udaljen oko 1 km. 1987. Sitni pokre- – Laduč. ventivnu zaštitu.200 cm. Registar arheoloških nala- je otežano. g. u samom Drenju. Another feature worth je georadarsko snimanje terena (obavio ga je arheolog of noting is a wall. Ale. apse-shaped. Na taj je način određeno 600 m² koje će biti obuhvaćeno u idućim kampanjama. dio koštane ukosnice. koji je vrlo dobro and without any binding. do 1985. g provedeno of the walls from were discovered. Literatura: suseda. Vlasnik je zemljišta tvrtka Pliva. Od pokretnih nalaza ulomci keramičkih posuda standar- dnih su oblika i fakture. Another wall. soundly Goran Skelac). Škoberne. Projekt je financiran sredstvima Zagrebačke županije (Upravni odjel za prosvjetu. and dobiti ocjenu arheološkog i arhitektonskog potencijala na bricks which were used for arched constructions. Makjanić može biti važan dio turističke ponude. Drenje. 150 m². After the first phase of the excavation soundly built Na lokalitetu nema izgrađenih objekata koji bi smetali walls. (vjerojatno uz prekide i prenamjenu samih objekata). Na otkrivenom dijelu nalazišta zatečeni su temelji zidova iz više građevinskih faza. Iste je godine lokalitet stavljen pod pre. nazvan je Drenje opeke koji bi poslužili za buduću konzervaciju. a cjelokupni 1980. Rajka Makjanić). Bjelovar. te su otkrivena dva zida i sačuvani Archaeological investigations of the site Drenje – Laduč pod hipokausta. stam- projektu također sudjeluju arheolozi Morena Želle i Želimir beno-gospodarskom objektu u rasponu od 1.č. st. za i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske. debljine 70 . Novac je pročitan.. 108 . sc. g. sc.Laduč. g. which thickness was 70-80 cm. Tragovi rimskih objekata nalaženi su na više mjesta uz lijevu obalu Save. Do sada je istraženo tek tri posto ove rimske Remza Koščević. sc. Makjanić 1987 Želimir Škoberne. šport i Istraženi dio objekta pokriven je i zaštićen geotekstilom tehničku kulturu) i tvrtke Pliva. which thickness was 80 cm.80 cm. 1987) kojom je stručna javnost upoznata s bogatom antičkom baštinom na lijevoj obali Save od Sutle do Pod. koja je Georadar recording was carried out before the beginning to zemljište davala u najam za poljoprivrednu obradu te of the excavation. na cesti koja vodi iz Drenja u Laduč. g. excavation several construction phases of the foundations no istražiti. st. were carried out during September and October 2004. 1997. was found as well. Čvrsti arhitekton- ski elementi pojavljuju se na cca 50 cm ispod površine i moguće ih je slijediti do cca 150 . Nađen je ulomak sigilatne posude. već nakon prvoga štiha uočeni su čvrsto građeni zidovi. Koščević. Summary prilike kvadrat 150 i 200 m (oko 30000 m²). fragment ruba staklene posude. kulturu. željelo se geofizičkim istraživanjima A huge quantity of roof bricks (hollow tiles and roof tiles). Remza Koščević Lokalitet Drenje .1985. Smješten je na križanju željezničke pruge i ceste iz Laduča prema Drenju (k. i 1981. rimskim objektima. sc. Prva je istraživanja vodio dr. Na temelju rezultata prve kam- tom za arheologiju iz Zagreba (dr. was found.). zatim je nastavio Želimir nji cilj projekta jest realizacija arheološkog parka. Tijekom istraživanja. Na panje može se zaključiti da je riječ o ladanjskom. metalni su predmeti predani na čišćenje Antički lokalitet u današnjem selu Drenje istraživan je od i konzervaciju u Arheološki muzej u Zagrebu. Rajka Makjanić. daljnje istraživanje u samom selu vrlo Registar 1997 U: grupa autora.

kao i Vrsta radova: zaštitno iskopavanje nalaz većeg dijela brončane narukvice ukrašene motivom ponavljajućih metopa urezanih kosih i vodoravnih crtica. detalji eventualnih onodobnih zahvata u tlu. arheološki ra. veći ulomak kućnog ljepa mogućeg objekta. više nalaza avarskih ar. lishment of an archaeological park. kao i sam kastrum. Nalazi pokretne materijalne kulture bili su u dijelovima blokova. u poziciji vjerojatnog ulaza na kastrum. kasnoantičkom razdoblju nakon sredine 4./9. u tome smislu. A. sustavom kvadranata (10x10 m) s četiri bloka. te zanimljiva na područja nekadašnjih rimskih provincija Panonije i Dal. osobito kvalitetne grafitne i smeđe dovi dio su projekta Ministarstva kulture „Karolinški hori. as well as the coins of the em. zatim osnivanje najvećega marijanskog svetišta Najznačajniji arheološki sloj na Kuzelinu jest kasnoantički u Hrvatskoj u podnožju Medvednice. visine 8. Nekoliko metara which was composed of residential and farm buildings dalje. 4. The in. koje je već prije bilo zasvjedočeno tika. Dubina iskopa varirala je zbog kompaktne stijene kao zdravice prosječno oko 30 .) dio kruga brončanog „bradavičastog“ privjeska. st.40 cm. za vješanje („jaje života“?). na ovom nalazištu. relativno brojni. liko artefakata koje smo pripisali keltskoj duhovnosti: dva sudnom ulogom (teza) u padu avarskog kaganata. osobito uz bedem. pečene s kosim dvostrukim „češljastim“ ukrasom. nastav- were found. a with geotextile. Ističemo ovdje nalaz kompleta ne- Pravni status: postupak u tijeku pravilnoga kružnog žrvnja s „kuglom“ za valjanje žitarica. sc. jom su granice Zapada pomaknute do Dunava i Drine. Uobičajeni su na ovom lokalitetu nalazi (voditelj istraživanja: dr. g. Iz razdoblja kulture žarnih polja mlađih faza nađeni su brojni nalazi keramičkih ulomaka s profilom i bez njega. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. brojni tipološki razdoblju „rođenja Europe“ (R. prema that the structure under discussion is a rustic building. Ni krunjenje Karla Velikog. Najviše neposredna geografska blizina pravcem sjever-jug do otkrivenih nalaza iz ovog razdoblja pripada raznovrsnoj karolinškog lokaliteta Majka Božja Gorska u Loboru. te one zont na kasnoantičkim kastrumima – stvaranje Europe“. prijašnjih je godina istražen which were built between the 1st to 4th centuries. središnjeg dijela unutrašnjega povišenog platoa u obliku elipse. tj.4 cm. ili 800 m². unutarnje lice kasnoantičkog bedema. te njezinom pre. wer found. On the base of the odnosi toga dijela zida utvrđeni su njegovim presijecanjem results of the first campaign a conclusion could be drawn podnice starije antičke kuće od kvadratnih opeka. uključujući samo ime Kuzelin. studenoga i prosinca 2004. u nastavku bedema. already known from the earlier investigated ljeno je s otvaranjem obrambenog zida koji je podignut u sites in Drenje. Sokol) 109 . U velika riječna artificijelno obrađena ovalna oblutka s alkom ovom dijelu Europe stvara se nova politička situacija ko. ili macije. moguće nekima i Medvednici iznad Glavnice Donje. Muzej Prigorja proveo je Keltsko-latensko razdoblje bilo je zastupljeno nalazima nova zaštitna arheološka istraživanja lokaliteta Kuzelin na artefakata sitne materijalne kulture. Na JI dijelu (foto: V. završni dio zidanog dijela kasnoantičkoga obrambenog vestigated part of the structure was covered and protected sustava koji se tu pod pravim kutom lomi prema zapadu. ukrasom motiva štipane Naselje: Glavnica Donja bočne vrpce. keramici: zdjelama s debelom olovnom glazurom i zrnjem rili su mogućnost novim spoznajama o tom dramatičnom pijeska te oblikovanim mjestom za izljev. Lopez). g. Stratigrafija iskopa na ovom dijelu bitno je poremećena plitkim slojem zemlje prožetim gustim kori- jenjem šumskog pokrova. ne bi Apolona. Registriran je jedan nalaz ma- za kulturu Grada Zagreba. kao i prijašnjih godina. s kosom u obliku pletenice ovijene oko glave i bilo moguće bez aktivnog sudjelovanja Hrvata u dovršenju glatkog zatiljka. Stratigrafski perors Traian and Julian the Apostat. osobito dijelovi Redni broj: 50 posuda s turbanastim ili višestruko poligonalno obrađenim Lokalitet: Kuzelin završetkom usta. također kasnolatenske fibule sa zadebljanjima na luku i 8. te više primjeraka neukrašenih pršljenova od Grad/općina: Zagreb (Sesvete) vretena raznih oblika. a nakon ispiranja kamene podloge obilnim oborinama ni mogući Kuzelin. SV duže brončane ukrasne igle s kružnim završetkom. te „kapljastih“ rubova posuda. kojim se treba istražiti razdoblje nje. kao i relativno s pojedinačnim nalazima artefakata seobe naroda. Ukupno je istraženo. njolatenskom razdoblju. The final goal of this project is the estab. Razdoblje: P. istraživana je „akropola“ kastruma. brončana figura rustično oblikovanog nagog druida. tefakata. nešto više od 10 cm duljine. Na „akropolnom“ dijelu gradišta nisu otkriveni tragovi arhitekture (zidovi i podnice). ispod njega nalazi se gotovo okomita padina. st. st. koji je inače sa SI strane flankiran kasnoantičkim zidom u duljini oko 200 m. druga pol. Among movable finds fragments of pottery of usual shapes uzvisine. Rana starohrvatska poganska toponomas. nalazima antoninijana vjerojatno iz 3. kasnolatenske keramike. otvo. Tijekom mjeseca srpnja te u nastavku kampanje tijekom kompatibilna ranijem nalazu slične cjelovitije narukvice. st. debljim ručkama. u proteklom razdoblju nađene zaštitnih istraživanja u okviru programa Gradskog ureda u nešto skromnijem broju. Figura možda pripada sred- toga procesa. Tehnička izved- ba radova provedena je. sjeverno od Sesveta duhovne namjene. djelomično ili potpuno (ovisno o konfiguraciji kamenog pla- toa) 16 kvadranata s 32 bloka. Na sjever- Predmetno arheološko razdoblje obilježeno je dolaskom noj strani ovog središnjeg dijela zaravni otkriveno je neko- Karolinga i stvaranjem hrvatske države. Tijekom 2004. Vladimir Sokol.

te četverokraki šiljak za podmetanje pod Kuzelin bei Donja Glavnica. brončani i željezni stilusi. Teodozijeve i Magnusa srednjega vijeka na području Zagreba. danas sačuvan u visini oko 50 cm. – 2. dulji noževi. raspoređivanje niti na okomitom tkalačkom stanu. Northwestern Croatia in the Late Ro- man Period. Sesvete - Zagreb.210.. s primjesama sitno mljevene opeke zbog brzog vezivanja jelovi nošnje: srednjocarska fibula sa štitastim proširenjem. kao i cijela narukvica no pripremljen za konzervaciju i prezentaciju u okviru s proširenim krajevima kružnoga presjeka te veći dio arheološkog parka. st. tzv. st. Sokol 2003 V.. nakon bitke kod Siska. Brojni su i di. dlijeto.49. Das spätantike Kastrum auf dem iz kasnog 4. st. u nastavku već prije istraženih segmenata. 4. 1986: 55 . g.2 ha. Zagreb. Rimski metal s Kuzelina.59. the middle La Téne period are represented cm).01 m i objema stranama koja se pripisuje ribarima za krpanje pobočne padine uzvisine s pristupnim kolnim putem kao mreža. Ivan Zelina. Park će se rasprostirati na površini od druge masivne s protomom na kraju i nekoliko željeznih cca 1. Sokol 1998 V. no ovdje je najvjerojatnije bila u funkciji pribora za dijelovima kompleksa. Vladimir Sokol Summary The Museum of Prigorje carried out a new campaign of rescue archaeological excavations on the site of Kuzelin on the mountain Medvednica near Glavica Donja. Zagreb. Zanimljivi su i nalazi dvaju vrhova hunskih na. tari. Zbornik radova sa znanstvenog skupa – Sv. Oružje je bilo zastupljeno višestrukim nalazima deltoidnih punoko. 40 godina arheoloških istraživanja u sjeverozapadnoj u stijene). (dio je i „rabljen“ . st. Late Antiquity and Migration period. brončana narukvica. te manjom. strelica (do sada ukupno tri). Sokol. Sokol 1996 V. Koprivnica. sve Sokol 1994 V. 85. Starohrvatska Maksimusa u ljeto 388. Celtic-La Téne period. te manji broj Metalni su nalazi bili relativno brojni: fragmenti olovnih iz 2. Nakon završetka radova dio je blokova zatrpan. crni ulomci sa sitno je nađeno pedesetak komada rimskoga brončanog i manji mljevenim zrncima kvarca. a sačuvani nekoliko brončanih lukovičastih fibula i dijelova fibula iz dio zida prekriven je geotekstilom i također zatrpan.5 .3 incised lines. Ljubljana. Sokol. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. were discovered as well as a part of stone defense wall in vicinity of the gate of a construction site. siva i smeđa kućna keramika. Sokol. Sokol. Doba između antike i ranoga koba dijelova dvije rimske vojske. 1994: 199 . U iskopima spomenička baština – Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža. pr. 1997: 219 - 226. povezan obilnim vapnom nice. st. ili pak nečitljivog. 60 cm širine. November and December 2004 and rescue excavations carried out within the frame of program of the City Office for Culture of the City of Zagreb which should investigate the period of 8th and 9th century). Antiquity period. Kr./5. layers of Urnfield culture. Doračić) bronze Celtic figurine and late La Téne small cast fibula.. Od alatki je nađena metalna šipka s rašljama na kasnoantičke utvrde na nadmorskoj visini od 511. također punokovinske strijele za Hrvatskoj. Arheološki vestnik 45. sve važna svjedočanstva su. Dio zida istražen u duljini od pločica s drugim amorfnim primjercima (također jedan 4 m. Among the late Bronze Age finds an important find is a decora- tive needle and a fragment of a bracelet decorated with Kuzelin.. Literatura više malih noževa te veći „antropomorfni“ ključ. 1996: 43 . odnos- kasnog 4.205. godine (velika seoba naro- 4. Sokol. plosnatom hrptu (vjerojatno s ostacima emajla) iz 3. zatim uske. iz u razdoblju između 400. 112. st. Područje sjeverozapadne Hrvatske vinskih vrhova strijela u trima standardnim veličinama. dr. Sokol 1986 V. 2003: 199 . okrenut prema van. Arheološki lokaliteti na području Sesvetskog Prigorja. 1998. a obuhvatit će. Sokol 1997 V. to the north of Sesvete (site director: Dr Vladimir Sokol. zatim dobro očuvana alatka za rovašenje drveta.iskrivljenja su nastala udarcima da). dosta brojni različiti željezni klinovi i spoj. kratke sulice.. desetak centimetara proširenom temeljnom luksuzna brončana fibula bogato ukrašena na širokom stopom. i 800. Sokol. 3. (foto: D. željezne kasne kružne fibule (varijanta omega-fibule). sc. During excavation. broj srebrnog novca. Ljublja- konjska kopita. pokazao nalaz dviju spojenih uskih pločica za repariranje napuklih je istu strukturu: priklesan ili amorfan kamen ravnijim licem glinenih posuda). st. archae- ological works were part of the project of the Ministry of Culture “Carolingian context of the late Antiquity period’s castrum – creation of Europe” during July. i 3. 110 . probijanje žičanog oklopa. ulomci rubova i dijelova trbuha s dnom. Arheološki vestnik 48. 87. oko ¾ iz druge pol. šivaće igle. osim same prapovijesno- prstena. brončana figura Apolona ili keltskog druida (visina 8.

Današnje prometnice uglavnom slijede te pravce. Današnja naselja također se koriste i Opatija. opreme i relevantne lite. as well as two (of three) Hunnish arrows. Najveći dio tog materijala pripada kasnosrednjovjekovnom i novovjekovnom razdoblju. Na neko- prometnice Velika Gorica – Pokupsko. oko sela Donji nog sela i kod Šestak Brda te južne padine brežuljaka kod Hruševec. Općina Pokupsko. Južni dijelovi općine Pokupsko uz Kupu nisu obuhvaćeni terenskim pregledom zbog opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava zaosta- lih iz Domovinskog rata. Kravarsko Pravni status: . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.. Od ovoga prometnog pravca. proveden je nastavak susta. njega nalaze prapovijesna naselja (Klemenc 1938). U svrhu zatvaranja geografske cjeline sastavljene od di. Strezoj. iznad potoka Kravrašćica kod Kravarskog i Gladovca Kra- kvatne zaštite. moguće je slijediti poljske i šumske Gladovec Kravarski. U nastavku je planiran pregled terena na području ceste Andautonija – Siscija. while the most numerous finds. koja su pregledana godinu dana prije. jewels. širina) daju neke naznake da bi zaista mogli biti ostaci rim- dom 2004. ponovno su obuhvaćena i neka područja ske ceste. dated to 4th century are: coins. Prema tim podacima jedan Pokupsko. Ta lokalna obiju općina. Roženica Cerja Pokupskog. odvaja od današnje. Oranica na kojima je moguće uočiti materijalne ostatke vrlo je malo u odnosu prema ostalim površinama. za ra- Projekt zaštitnoga sustavnog terenskog pregleda na podru. Strezoj. Sam sustavni terenski pregled proveden je Pokupskog do Dužice. Radi provjere i potvrde podataka. A. južne padine iznad potoka Roženica kod istoime- g. Na pregledanom je području pronađena relativno mala količina arheološkog materijala: ulomci keramike. several types of fibula. ovih mogućih rimskih cesta idu najpovoljnijim terenom. prema Kupi. istočno od glavne zbog preklapanja vrlo teško uočiti stare trase. Šestak Brdo. Velike neobrađene poljoprivredne površine (livade. pašnjaci) i one zarasle u šikaru ili šumu. Zgurić Brdo i Cvetnić putove koji svojim smjerom i drugim osobinama (nagib. znatno otežavaju ili u potpunosti onemogućuju terenski pregled. altogether with accompany- ing ceramic finds. Tijekom 2004. kod priprema topografskih karata. g. varskog. pregleda i zatvori prostorna cjelina u općinama Kravarsko i Klemenc (Klemenc 1938). The excavated area after the conclusion of the works was partly covered with earth and partly with geotextile and later with earth. utvrđivanje plana terenskog pregleda i priprema koja ide trasom preko Gladovca Kravarskog i Palanjeka suradnika. gdje se prema Klemenčevoj karti rimska cesta gledan prostor oko sela Kravarsko. pravac rimske ceste odvaja se kod Buševca od glavne sko. (used) arrow tops and javelins from the warfare between Theodo- sius and Magnus Maximus in the year of 388. odvaja se druga rimska cesta. Gladovec Pokupski. cigle i ljepa te metalni nalazi. Provjera položaja na topografskoj karti tijekom terenskoga pre- Terenskim je pregledom uočeno da su najpovoljniji položaji gleda (fototeka: Muzej Turopolja) 111 . Novog Brda i Cerja Pokupskog. different tools. zapadno od glavne prometnice. liko mjesta. slijedeći ocjedite hrbate i uzvišenja Vukomeričkih gorica. gdje se spaja s glavnom rimskom tijekom studenoga 2004. Za taj prometni pravac Pintarić i Ivan Knezović u suradnji s arheolozima Nikolom smatra se da je u upotrebi još od prapovijesti i da se uz Vukosavljevićem. Kravarsko (općina) Naselje: - Grad/općina: Pokupsko. (voditelji projekta: Tatjana cestom Andautonija – Siscija. ovim pogodnostima povišenog terena i brežuljaka. vnoga terenskog pregleda s nakanom da se u potpunosti Posebna je pažnja posvećena podacima koje donosi J. Redni broj: 51 Lokalitet: Pokupsko (općina). terenskim pregle. Prvi je dio projekta izvršen u prosinu 2003. SV. NV naseljavanje (fototeka: Muzej Turopolja) Vrsta radova: rekognosciranje za naseljavanje ocjedite padine ili vrhovi brjegova. pogodan za Razdoblje: P. kada je pregledan dio ovog područja. brdo. g. Leom Čataj i Mladenom Vojkovićem. Hotnja. g. Posebno su pogodne južne padine i brežuljci striranja arheoloških lokaliteta tog područja i njihove ade. Gornji Hruševec. Samo nekoliko ulomaka keramike upućuje na prapovijest i antiku. U nastavku je pre- gledano područje zapadno od glavne ceste. uzvišenja Kravaršćica. Terenskim je pregledom tako obuhvaćen novi prostor oko Kravarskog. pa je jelova općina Kravarsko i Pokupsko. rimska cesta prolazi kroz Kravarsko i Gornji Hruševec i Prije terenskog pregleda obavljene su prethodne pripreme: ide dalje prema Kupi. sustavno je pre. povišen i ocjedit položaj. rature. zliku od izrazito močvarnih dolina brojnih potoka na ovom čju općina Pokupsko i Kravarsko pokrenut je radi regi. Trase projekt je financiran sredstvima Ministarstva kulture RH). istočno od glavne ceste Velika Gorica – Pokup. području.

as a continuation of a project started the Mašić). Cerje Pokupsko. (stručni voditelj istraživanja: Boris November 2004. Velika Gorica – Pokupsko was inspected. između Kravar. only some pottery fragments refer to Prehistory and the som Kravaršćica – Gladovec Kravarski – Palanjek – Dužica Antiquity period. pozicija sonde unutar dvorišta 112 . i 2004. između Zgurić brda i Cerja Pokup. Dimenzije In two years the whole area to the east of the main road sonde bile su 9x5 m te je bila podijeljena na dva kvadranta. g. g. tion took note of several sections where forest paths and raba ovoga prometnog pravca tijekom povijesti. roads around Kravarsko. započeli su. roads Buševec – Kravarsko – Kravarskog prema Palanjku Pokupskom. Kaptol 29 – dvorište. while skog. Pelikan. It covered even Arheološkim istražnim radovima u sondi otvorenoj uz sje- Zagreb. NV Vrsta radova: probno iskopavanje Summary U prosincu 2004. Slični šumski putovi odgovaraju ovoj rimskoj tra. Lokalitet: Zagreb . Archaeologische Karte Redni broj: 52 von Jugoslavien: Blatt Zagreb. Literatura Klemenc 1938 Josip Klemenc. na nekoliko mjesta pronađeni ulomci found a small amount of archaeological material: pottery keramike.A special attention was given to two pos- poklapa se dobar šumski put koji slijedi hrbat od Gladovca sible Roman traffic routes. Around the inspected area there was dom 2003. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. field paths coincide with these routes. fragments. The site inspec- njime žito u davnini prevozilo u mlinove što potvrđuje upo. te dalje južno od Cerja prema Lijevom Degoju. bricks and metal finds. istražni arheološki radovi na lokaciji Kaptol 29 a ties of Pokupsko and Kravarsko was carried out during – dvorište (k. Opatija and skog i Gornjeg Hruševca. Na pravcu Buševec – Kravarsko – Cerje Pokupsko – Kupa a part of the area to the west of main road. uz sjeverni bedem kate- Systematic site inspection of the parts of the municipali. Uz taj su potez terenskim pregle. 1745). Beograd: F. including the uočljiv je zarastao put kroz polje i šumu. Gornji Hruševac. Uz prethodne geodetske izmjere otvorena je sonda čiji je propriate conservation of archaeological sites of that area. The major part of the si južno od Šestak brda. year before. 1938. finds belong to late medieval and modern period. Lokalni naziv za Kupa and the road with a route to Kravaršćica – Gladovec ovaj pravac jest Melinski put. (kraći) južni rub činio gore spomenuti bedem.č. with a goal of systematic recording and ap.Kaptol 29 (dvorište) Naselje: - Ivan Knezović Grad/općina: Zagreb Tatjana Pintarić Pravni status: Z-1525 (povijesna urbana cjelina) Razdoblje: SV. S tra. Pučka predaja govori da se Kravarski – Palanjek Pokupski – Dužica. drale.

Zagreb. Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas. 1986. mom katedrale.70 m height above sea level. SJ 007 i SJ 008. Boris Mašić vanju navedenog ukopa. the trench was positioned close to sjevernom bedemu. koji se pro. istražnih radova. i početkom 16. Ta se šuta pojavila već na početku civitatis Zagrabiae. ISNZ. Zagreb. Moguće je pretpostaviti kako je tijekom gradnje danas vidljivih bedema došlo do devastacije prijašnjih stra- tuma. tankom. o čemu svjedoči i jednokratan sloj njegova zatrpavanja. Ispod njega ustanovljen je 1980. Literatura Dobronić 1986 Lelja Dobronić. sterilan sloj sitnozrnatog šljunka te je na toj razini i završeno Smičiklas 1904 Tadija Smičiklas. In the northwestern corner of trench was excavated most kopa. S obzirom na sve navedeno.70 m. na temelju povije. the projecting part of the defense wall. Zagreb u srednjem vijeku. Klaić 1980 Nada Klaić. nedoumica tijekom istraživanja jer se. Dalmatiae et Slavoniae. zajedno s which was spread around the whole area of the trench. pretpostavljalo postojanje part confirm the assumption that there was denivelation of dubokog i širokog jarka uz bedeme oko katedrale koji su the terrain of almost 150 cm. south- dužnome metru. Habunek–Moravac 1960 Štefica Habunek–Moravac. probably a part of an entrenchment or a moat which used Zamjetno je kako se otkriveni dio jarka nalazi neuobičajeno to be situated along the north defense wall of the cathe- udaljen od samoga bedema. tezao na cijeloj površini sonde. Školska knjiga. Kaptol 29 – dvorište. a riječ je o slojevima sterilne ili The dimensions of the trench were 9 m x 5 m. courtyard along the north defense wall of the cathedral in panom dijelu. VIII. što se zorno iščitava iz zapadnoga profila sonde. 1899. Zagreb. Zagreb.m. a nepostojanje nalaza iz kasnijih razdoblja treba tumačiti strmim pokosom uz bedem te permanentnim održavanjem jarka. ukop u taj sloj. nedvojbeno potkrepljuju tu pretpostavku. was divided into two quadrants. Tkalčić 1899 Ivan Krstitelj Tkalčić. Codex diplomaticus Regni istraživanje. ali ni tragovi ranijih fortifika- cija koji su se nedvojbeno nalazili na tome prostoru. Ta je činjenica pobuđivala niz dral. ispunjen grubom građevinskom šutom evi. Spomenuti ukop u sjeverozapadnom kutu sonde. odmah nakon uklanjanja recentnih slo- jeva i laganog betona. godinama 15. n.. part of that moat is extended diagonally in relation to one jatno rješenje treba tražiti u činjenici da je arheološka of the defense walls and it has not been investigated com- sonda bila pozicionirana nedaleko od kule smještene na pletely. st. Obje stratigrafske jedinice. otkrivenim ukopom. U sjeverozapadnom kutu sonde zamijećen je Croatiae. kompaktnom i sterilnom sloju ilovače. U prilog deviation of the direction of the entrenchment on the spot ovoj tvrdnji govori i otkriveni dio jarka čiji smjer pružanja where it goes around the defense tower with reference to sugerira upravo takvu mogućnost. a riječ je o denivelaciji od gotovo 150 cm na Zagreb started during December 2004. the trench gotovo sterilne ilovače pronađenima iznad sloja sitnozr. Archaeological investigation of the site of Kaptol 29a – Dubina iskopa te strmi pad terena na tako malom otko. Markedly small excavated višekratno prepravljani i obnavljani. slojevi su za koje foundation bed of the northern defense wall of the cathedral možemo pretpostaviti da su iskopani i namjerno nabijani on the 132. Riječ je o jednokratnom zatrpa. ali i o niveliranju cjelokupnoga terena.. and steep slope of the terrain on such a small excavated snih izvora i stručne literature. Zagreb. The depth of the excavated area. južni profil sonde s temeljem sjever. Za- greb. and filled with water. bedema katedrale na 132. Monumenta historica dentiranom kao SJ 001. was situated on a thin. Moguće i vrlo vjero. K tomu. verni bedem katedrale definirano je dno temelja sjevernog Laszowski 1940 Emil Laszowski. compact and sterile layer of loam. Naime. Latinović) proučavanju srednjovjekovnih kaptolskih utvrda. moguće je očekivati istu arheološku sliku na cijeloj površini dvorišnog dijela unutar parcele Kaptol 29 a. Prilog nog bedema katedrale (crtež: S. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. g. Tijekom istraživanja nisu pronađeni arheološki nalazi (ni pokretni ni nepokretni) koji bi svjedočili o razdoblje gradnje i funkcioniranju bedema izgrađenog u zadnjim 113 . a koji i danas okružuje zagrebačku prvostolnicu. The defense wall pri iskopu jarka i formiranja pokosa pod sjevernim bede. prema Summary svemu sudeći. The shorter. Bedem je temeljen na Revija društva Zagrepčana. 1960. The trench defined the natog šljunka definiranog kao zdravica. odnosno izbočenja na bedemu. ern side of the trench was made by the said defense wall. mora se pretpostaviti da je i the defense tower situated on the north defense wall so it opkop pratio dispoziciju zidnoga plašta utvrde što je imalo is presumed that even the entrenchment followed disposi- za posljedicu skretanje pravca opkopa na mjestu gdje on tion of the fortification curtain wall which consequence was zaobilazi kulu. dio je opkopa i jarka ispunjena vodom koji se nalazio uz sjeverni bedem katedrale. čine integralni dio nekadašnjeg op. O topografiji Kaptola 1642. 1904.. In other words. 1940. Zagreb.

Kr. s pokojnikom ukopavanim u grobne rake i zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.Park Grič koraciju Južne promenade”. a započela razlog tomu vrlo vjerojatno treba tražiti u činjenici da su se su raskolčavanjem dviju novih sondi (I. do sredine 19. Proširenja su o čemu svjedoče nalazi čavala te ostaci drvenog sanduka izvedena zbog otkrivenoga prapovijesnoga sloja koji se evidentirani u grobovima 12 i 34. stanak ukopavanja na groblju treba datirati u vrijeme na- kon što su kapucini preuzeli samostan na današnjoj Vrani- Sam prostor Parka Grič. 1818. st... Svi su grobovi Boris Mašić. za protezao pod profile sondi iz 2003. tako i intaktnim ostacima na- su istražnih radova iz 2003. dok su južni bedem i kula poznati zidanog objekta unutar Parka Grič.. sonda III s ostacima zida u kojem su vidljive Zagreb. III) i proširenjem istraženi grobovi nalazili u rubnome dijelu groblja. po. nakon čega počinje i U to ga je vrijeme s juga i zapada omeđivao srednjovjekov. a Istraživanja su provedena od rujna do prosinca. možemo ga datirati u kasno 15. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.. g. st. kada je i priveden današnjoj svrsi. najmlađi grob nalazi se u središnjem dijelu Parka i površina bila je 150 m². SV. a 14 samo djelomice. ali su u kampanji 2004. Ukupna raskolčena sada. Park Grič. današnjega Strossmayerova “ Naselje: . g. u Sondi III otkopan je dio zida građen od pritesa- četverokutna branič-kula. inicijator projekta bio je Gradski zavod za bili skeletni. st. Također je evidentirano 38 grobova provedena u okviru Projekta konstruktivne sanacije jugo. prema povijesnim izvorima i starim canijevoj poljani. Možemo dviju prošlogodišnjih: središnje (IV) te sonde koja je bila pretpostaviti kako je većina pokojnika bila u drvenom lijesu. pokapanje na njemu. Jurja 1622. kapele na groblju sv. iz razdoblja 16. od kojih su 22 groba zapadne kule i dijela bedema u Parku Grič (stručni voditelj: potpuno istražena. Pre- vljene tako da respektiraju korijenje raslinja u Parku. koje je arhitekt Bartol Felbinger izradio za potrebe Grad/općina: Zagreb uređenja grada prigodom boravka cara i kralja Franje II. ni gradski bedem na čijem se jugozapadnom uglu uzdizala Nadalje. je dvojna orijentacija grobova: sjever-jug i zapad-istok. a sonde su u najvećoj mjeri posta. NV Vrsta radova: sustavno i zaštitno iskopavanje Tijekom istraživanja definiran je sloj rane faze halštatske kulture starijega željeznog doba (8. i početka 17. Sondažna arheološka istraživanja u Parku Grič nastavak kako u keramičkim nalazima. Redni broj: 53 samo iz starih gradskih veduta i planova te nacrta za de- Lokalitet: Zagreb .) prepoznatljiv. Možda se prestanak ukopavanja treba vezati uz gradnju vijesni izvori ne bilježe postojanje građevina unutar njega. g. Riječ je o vrlo važnom nalazu koji sugerira postojanje strane Mesničke ulice. Zamjetna su financirana sredstvima Grada Zagreba). Mašić) grobne rake (foto: B. o kojem nema potvrde Zagreb. šetališta. Park Grič. a sve prostorom današnjeg Parka Grič koristiti kao svojim vrtom. Razdoblje: P. Prema svemu sudeći. odnosno najkasnije kada se oni počinju nacrtima. g. istraživanja položenim na leđa (s različitim položajem ruku). pr. smještena tik uz srednjovjekovni bedem (II). Pantlik) 114 . seobinskih objekata. služio je kao vrt kapucinskog samostana. Zidna struktura vanjskog plašta nog kamenja slaganog u redove i vezanog vapnenim mor- zapadnog bedema još je i danas vidljiva iznad istočne tom. ili u početak 16. g. sonda I (foto: B. u Pravni status: Z-1525 (povijesna urbana cjelina) Zagrebu. st.

Zid je otkopan u dužini od 10 m i defined as recognizable both in pottery finds and in intact proteže se kroz cijelu sondu. The exact period of the erection of the wall is not eal i utvrdilo vrijeme početka ukopavanja na njemu. Sveučilišna naklada Liber. Školska knjiga. Narodne starine. Latinović) During investigation the layer of the early phase of the Hallstat culture of the late Iron Age (8th century B. kao research. Boris Mašić Summary Archaeological excavations in the Park Grič in Gornji grad in Zagreb have carried out from September to December 2005. century. stoljeća.) was u povijesnim izvorima. o predmetima koji se okvirno mogu datirati u razdoblje In the trench III the excavated part of the wall was build of halštatske kulture starijega željeznog doba. of which 22 grave were complete- vici 16. II) and extending of the two last-year’s ones: Zagreb. All the graves were istraženosti. Nakladni zavod Matice hrvatske. prema sadašnjem stanju ly investigated. st. We could pre- njima zagrebačke historiografije. Dobronić 1992 Lelja Dobronić. Stoga bi trebalo istražiti sume that it had been demolished before the 16th century cjelokupan zidani objekt čiji je zapadni zid otkriven tijekom when the grave no. 21 was dug in into its structure. 1986. Buntak 1996 Franjo Buntak. S druge strane. the central (IV) and the trench which was situated next to ranog s pomoću novca kovanog u prvoj pol.C. Park Grič. the medieval town wall (II). that suggests the existence of the walled structure erected Prema svemu navedenom. rješavat će se u sklopu projekta kojem je svrha definirati izgled i smjer- nice za eventualnu prezentaciju. Riječ je the burial in the cemetery. Ljubljana. datiran s pomoću novca kovanog u prvoj polo. 1992. jugozapadnog dijela Gornjega grada. Poročilo o geofizikalni raziskavi na lokaciji Zagreb – Gornji grad. kada je u njegovu strukturu ukopan the period between the 16th and the beginning of the 17th grob 21. razvidno je da značaj ovoga within Park Grič that was not confirmed in the historical lokaliteta otvara nova pitanja o zagrebačkoj povijesti te sources. (crtež: S. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 16. 38 graves dated to srušen prije 16. Zidne strukture vidljive su i u rezultatima west – east. The period istraživanja GEO-ARH iz Ljubljane. Mušič 2004 Branko Mušič. 1996. while 14 only partially. ali i revitalizaciju ovoga. Zagreb. st. possible to establish according to the present-day stage of Brojna pitanja i problemi koji proizlaze iz takvog zahvata. Klaić 1982 Nada Klaić.. Zagreb. unutar kojega je po- vijesna slojevitost Zagreba pružena „kao na dlanu“. posterior to which is the beginning of na brojnim lokalitetima u povijesnoj jezgri grada. Školska knjiga. treba u potpunosti istražiti was dated by the coins. Zagreb. It is most likely that that earliest grave was georadarskih istraživanja koja je. The 10 m long section of wall. Stari zagrebački perivoji. Povijest Zagreba. Zagreb. of the interruption of the burial in the cemetery could be Pokretni nalazi pronađeni tijekom iskopavanja pružaju istu established as the period after the erection of the chapel kulturnu sliku gornjogradske povijesti kakva je definirana of St. g. was excavated. and they have been started with opening of two new trenches (I. nije moguće utvrditi. 1982. Schneider 1930 A. Možemo pretpostaviti da je remains of the settlement’s buildings. – 15. dati. James in 1622. st. A dou- taciju njegove gradnje nužno istražiti cijeli objekt kojemu ble orientation of the graves was noted: north – south and je zid pripadao. kako bi se definirao njegov ar. Schneider. – 17. Zagreb. vrtovi i šetališta. kao i 16. century. Vrijeme gradnje zida. with a deceased buried and laid down on zidna struktura djeluje kao srednjovjekovna pa je za da. Zagreb. 1989. were recorded. Dobronić 1986 Lelja Dobronić. u dijelu Parka. The subject under discussions is a very important find 18. which kampanje 2004. Žbuka kojom je vezana skeleton graves. preslojavanje zida A ukopom groba 21. zatim su tu dressed stone laid down in rows and bound with lime mor- predmeti iz 13. tijekom located in the central part of the park so we could date it to listopada provelo poduzeće za arheološka i geofizikalna the late 15th or the beginning of 16th century. 115 . Grič. which extends nameće nove zaključke o brojnim problematičnim pita. st.. Zagreb u srednjem vijeku. Zagrebački Gradec. Zagrebački Gornji grad nekad i danas. through the whole trench. te predmeti iz tar. minted in the first half of the 16th i navedeno gradsko groblje. i 19. Školska knjiga. st. što su očuvanje postojećeg raslinja u Parku Grič te prezen- tacija pronađenih nepokretnih i pokretnih nalaza. Slobodni i kraljevski grad Zagreb. 1930. 2004. Literatura Bedenko 1989 Vladimir Bedenko. their back (with different position of their hands).

jasno su se pronađeni su antički novčići kovani u 1. st. g.73 m n. To potvrđuju i keramički Zagreba odlučili nadsvoditi potok i preusmjeriti njegov tok nalazi pronađeni u njemu. Sonde su raspoređene kako Miklaušićeve) bi se utvrdili: arheološka slojevitost lokaliteta. Dakle. kako je u dva dijela.22 m n. Bio je ukopan u sloj riječnog taloženja te je.. Tkalčićeva ulica. i 4. počinju spominjati u povijesnim izvorima. Zadnja taloga. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. bila je toliko katastrofalna da su građani jemu horizontu Tkalčićeve ulice. U njemu je pronađen velik Današnja Tkalčićeva ulica zvala se Potok ili Na poto. pronađenoj 1898. koji te Najstariji evidentirani arheološki nalaz iz Tkalčićeve uli. otkopan u kvadrantu I sonde II. 3. NV 39 i 41. razine. bila skrenuta voda iz potoka Raspored arheoloških sondi (I – IV) bio je usklađen s kako bi se ojačala kaptolska fortifikacija. broj pokretnih arheoloških nalaza. moguće pretpostaviti da su stariji objekti u Tkalčićevoj 2004. Godinu dana poslije.5 metara od današnje hodne Mašić i Buga Pantlik). izvorni profil Naselje: . Vrsta radova: probno iskopavanje i arheološki nadzor usporedbom s ostalim objektima u Tkalčićevoj kod kojih je primjetna denivelacija pojedinih dijelova (ulaza. Treba pretpostaviti da njome tekao sve do 1898. U sondi II definirano je dno potoka Medvešćak na istraživanja i nadzor (stručni voditelji istraživanja: Boris 125. g. odnosno u 4... 59 te je. Riječ je o kamenom čekiću (sjekiri) s rupom za na. posuda s karakterističnim načinom ukrašavanja. što je cca 4..m..m. Vrlo je vjerojatno istočni zid kolektora bio i istočni obzid va koji su se na njemu nalazili. ali i mjesto njihova spajanja preko brojnih mosto. dvorišta Muzej grada Zagreba proveo je tijekom srpnja i kolovoza itd. sad. – 15. sondažna arheološka razine. Zagreba. Bio je razdjelnica između dvaju je kamena struktura kojom je nekada bilo obzidano ko- najvažnijih naselja u srednjovjekovnoj povijesti današnjeg rito potoka Medvešćak iskorištena za gradnju kolektora. odnosno u njezinim profilima. Prob i Krisp) pri uređenju korita potoka tat plavljenja potoka Medvešćak. odnosno u razdo- ce datiran je u bakreno doba. nazivan u srednjovjekovnim ispravama 13. i 14. njegova stratigrafija u odnosu Grad/općina: Zagreb prema Tkalčićevoj ulici. mlađi od njega. Kr. pripada najstari- poplava. prema povijesnim izvorima. predmete datiraju u vrijeme 13. Vespazijan. Dno jarka defini- izvođenjem građevinskih radova kako se ne bi remetio rano je na 127.). blje kada se Tkalčićeva ulica. Nalazi se na prostoru kojim je nekada tekao potok pan je zidani kanalizacijski kolektor koji je sondu dijelio Medvešćak ili Cirkvenik.. namjerno zatrpanoga jarka uz kaptolski bedem u koji je. Riječ je o keramičkim ulomcima u novo korito. U sondi III. st. nerijetko je plavio. sonda III. odnosno Medvednica. sloj riječnog podaci o njegovim poplavama. On je potpuno sigurno. presjek obrambenog jarka (crtež: B. Unutar sonde otkopan je intaktni sloj riječnog taloženja debljine cca 70 cm. g. rezul- manik.Tkalčićeva ulica (od Skalinske do podaci o samom lokalitetu. tisućljeće pr. g. g. profil potoka Medvešćak i njegovo Pravni status: Z-1525 (povijesna urbana cjelina) korito te eventualni položaj mosta između kućnih brojeva Razdoblje: SV. Zagreb. Redni broj: 54 tijek njihova izvođenja a da se ipak dobiju svi relevantni Lokalitet: Zagreb . Mašić) 116 . terena uz kaptolski bedem. st.30 m nižoj od današnje hodne ulice od Skalinske do Miklaušićeve. vrlo vjerojatno. u sklopu realizacije projekta uređenja Tkalčićeve ulici funkcionirali na razini 1. Brz i snažan. kako svjedoče potoka. 1895. 1899. (Ger. Na sredini sonde otko- ku. raspoznavali naplavni slojevi koji su. Ti se slojevi nalaze iznad Medvešćak. jer je ukopan u sterilni sloj. odnosno potok Medvešćak. U sondi I otvoren je temelj kućnog br.

a samo jedan ulomak bio je urešen slikanim motivom u obliku girlandi. oblo savijena. s ne- koliko zakovica u kutovima te se može pretpostaviti da je bila aplicirana na podlogu organskog porijekla. Prošlost grada Zagreba. Krčelić 1952 Baltazar Adam Krčelić. Stari i novi Zagreb. n. Laszowski 1925 Laszowski Emil. 1563. Povijestni spomenici slobodnog kraljevskog grada Zagreba I. Zagreb. pijeska i šute. Zagreb. The movable finds which should be not- ed are pottery fragments dated to the 13th – 15th century. Pantlik) Sonda IV otvorena je nasuprot današnjemu kućnom br. ubadanjem te plastičnim naljepcima. g. Medvešćak (foto: B. 1900. Sonda je bila ispražnjena do 129. a part of defense moat running along the Kaptol defense wall and the foundations of the one of the oldest houses in Tkalčićeva Street. (stručni voditelj: Boris Pojedini su ulomci bili urešeni urezivanjem. Školska knjiga. 1942. Stari novci iz potoka Medveščaka. 1925. Tkalčićeve i Med- vedgradske ulice. in relation to the period in which the said stream had first been mentioned in the historical sources as an important Zagreb. su tijekom rujna i listopada 2004. Habunek–Moravac 1960 Štefica Habunek–Moravac. a Lokalitet: Zagreb . 1996. Tkalčićeva ulica. dijelovi srpa. Centar) realizirana pripadaju najranijim keramičkim nalazima s ovoga lokaliteta. VHAD.. Dobronić 1986 Lelja Dobronić. sonda II. 69. 1960. 1889.č. Zagreb 1994 U: grupa autora.. pripadaju grubom kuhinjskom posuđu. Vranicanijeva poljana (foto: B. Four trenches that had been excavated helped to identity gravel bottom of the Medveščak stream.m. Buntak 1996 Buntak Franjo. potrebno je istaknuti dvije keramičke posude s Arheološka istraživanja na Vranicanijevoj poljani na Gor- izljevom koje zajedno s ručkama ukrašenima urezivanjem njem gradu u Zagrebu (k. Zagreb. Pravni status: Z-1525 (povijesna urbana cjelina) Keramički su nalazi fragmentirani. Premda Naselje: - je iskopana relativno velika površina. Tkalčić 1889 Ivan Krstitelj Tkalčić. a proizvedeni su u lokalnim keramičkim radioni- cama. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. na mjestu spajanja Miklaušićeve. Horvat 1942 Rudolf Horvat. 1994. na razini sterilnoga sloja sa šljunkom i oblutcima. bilo je izuzetno malo Grad/općina: Zagreb pokretnih arheoloških nalaza. Zagreb. Zagreb 1952. s mnogo primjesa sitnozrna- tog kalcita. Muzej grada Zagreba. do 18. Među ostalim. kao što su prije navedeni primjerci. ISNZ. IV. Prilog proučavanju srednjovjekovnih kaptolskih utvrda. 1986. st. Nešto bolje je očuvana metalna pločica trakastoga presjeka. Većina keramičkih ulomaka. as a part of imple- mentation of the Restoration Project of Tkalčićeva Street – from Skalinska Street to Miklaušićeva Street. Mašić) 117 . Zagreb prije Zagreba (kata- log izložbe). nožića i klamfi.Vranicanijeva poljana iskopan je recentni nasip šljunka. Zagreb. Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas. premda se iz nekoliko Razdoblje: NV primjeraka mogu raspoznati i rekonstruirati karakteristični Vrsta radova: sustavno i zaštitno iskopavanje oblici posuđa rabljeni u razdoblju od 13. archaeologi- cal investigations and supervision during July and August of 2004. Zagreb. Zagreb. Od prepoznatljivih primjeraka metala pronađeni su čavli.00 m Redni broj: 55 n. Zagreb. Anuae ili Historija 1748 – 1767. Zagreb. k. Literatura Brunšmid 1900 Josip Brunšmid.s. fragment vrča s dna potoka factor of life of that period’s Kaptol and Gradec. Boris Mašić Summary The Zagreb City Museum carried out.o. Povijest Zagreba.

. izrazito trošnog. blja ubrzane izgradnje na tadašnjem Gradecu.dobivši od isusovaca nalogu Bele IV. zgradom Državnoga hidrometeorološkog zavoda na već 1439. nastavak su radova započetih godi. pronađeni di- Istraživanja iz 2004. nekada Sjemenišnom ulicom. odnosno Prema do sada utvrđenim činjenicama s istraživanja 2004. ukopi za nosivu konstrukciju akumulacijom za vodu (foto: B.. istraživanja na toj lokaciji te su rezultati tih istraživanja bili Spomenutu kapelu Sancte Marie Virginis („od redovnica parametar za provođenje sadašnjih istražnih radova. je tog. g. st. st. tadašnji Regionalni zavod za zaštitu gradnji i dogradnji koje su navedeni objekti pretrpjeli od spomenika kulture. st. vidljiva je ka- za istraživanja osigurao je Grad Zagreb)... Iz 14. ska kurija koji su ispunjavali južni dio prostora današnje svojim rasterom i položajem u odnosu na bedem i kulu Vranicanijeve poljane srušeni su tijekom 1940. Zona zahvaćena veća količina nepravilno tesanog kamena i kamenih oblu- arheološkim istraživanjima pratila je smjer sačuvanog di. srednjovjekovnu fazu g. na spomenutom nacrtu zapadu.. postoje podaci o građevinskim aktivnostima na navedenoj No. kada su. širini deset metara sjeverno od bedema. stana. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. st. dati i zgradi ženskoga samostana za koji tragove nalazimo ta. tijekom kojih su bili otkriveni ostaci zidanih objeka. u zapadnom dijelu iskopa pronađen je popločani trijem 118 . Pantlik) daščanog poda (foto. kada je. dio odvodnog sustava sa zidanom Zagreb. isusovcima dok ne izgrade crkvu sv. osmanlijskih osvajanja te kada oživljava kulturno-gospo. davno napuštenu“) prepustio je gradski magistrat 1607. taj dio grada ubrzano naseljava. uspoređujući pozicije tih kuća na nacrtu iz 1566. ma povijesnim izvorima najstariju. g. Riječ je o pro. Marijina. g. Istražni obuhvatni treba datirati u razdoblje prije gradnje kapucinskog samo- dio koncentriran je na toj površini zbog eventualne sanaci. a već gradnje datiramo u drugu polovicu 13. Vranicanijeva poljana. proveo je sondažna arheološka svojeg nastanka do rušenja sredinom 20. iskopne površine otkriveni temelji tih građevina.. moguće je pretpostaviti da je riječ o zidnoj strukturi jela južnoga gradskog bedema te je raskolčena sonda u starijoj od ostalih pronađenih zidova te ih.. Vranicanijeva poljana. omeđenu kulom Lotrščak na is. na sjeveru. Navedeni krovovi mogli su pripa- nu prije. izgrađenog između 1618. st. g. a istočno od kapele. i 1620. Kapucinski samostanski kompleks i pavlin. Mašić) Mašić. u dokumentima 16. prema između 1618. g. g. U pisanim izvorima ona se spominje toku. utvrditi jesu li su ostaci tih kuća pronađeni u arheološkim istraživanjima 1969.. sukladno tomu. Izuzetna gustoća otkrivenih zidova rezultat je različitih pre- Tijekom 1969. st. novčana sredstva Na najstarijem nacrtu Gradeca iz 1566. gradskim srednjovjekovnim bedemom na jugu. g. Toj fazi pripada i kula Lotrščak. g. Zagreb. Riječ je o objektima nastalima u 17. Katarine. spomenika kulture i prirode u Zagrebu. dijela bedema. konzervatorski nadzor: Gradski zavod za zaštitu parceli. ne zidnim strukturama otkopanima tijekom ovih istraživanja. pela „Sancte Marie Virginis“ s ulazom na južnoj strani i storu na Gornjemu gradu. g. jelovi drvene arhitekture. Lotrščak te poglavito zidnom strukturom u kojoj je vidljiva zbog trošnosti i opasnosti od urušavanja. taka. Naime. i 1620. kapucini . svetištem na istočnoj. Pre. u vrijeme kada na ovim prostorima prestaje opasnost od g. Nemoguće je Vranicanijevom. dok se u 15. građen bedem koji je trebao osigurati grad dio zemljišta – započeli su gradnju nove crkve Uznesenja od nove provale Tatara. postoji vrlo velika mogućnost da su pri središnjem dijelu darski život. i 1941. u sondi 10. tijekom razdo. te moguće je identificirati krovove dviju kuća. Ostatke obiju crkava nije moguće prepoznati u građena istom tehnikom i od istog materijala.. B.

Jiroušek. peared and cultural and economic life was experiencing U središnjem dijelu iskopne površine definirane su dvije its revival. 1996. 1992. Školska knjiga. Capuchin monastic complex and Paulist manor samostanske prostorije u podrumskoj razini. na mjestu gdje je u Valvasorovu nacrtu rupted. jasno prepoznaje. covered with protection cover geotextile. jekt. odnosno po. in the middle of the 20th century. vrtovi i šetališta. in other words when pripadao kapucinskoj crkvi Uznesenja Marijina te. The archaeological investigation followed akumulacijom za vodu. g. that used to occupy the southern part of the present-day storije A-2004 poliranjem je ustanovljeno da je postojala Vranicanijeva poljana. and the most damaged architectural parts were praznina (između kurije i samostana) izgrađen je novi ob. Laszowski 1925 Emil Laszowski. za sada. Oni su. Dobronić 1992 Lelja Dobronić. 1930. g. 1941. treba očekivati i samu crkvu. 06. Literatura Buntak 1996 Franjo Buntak. 1689.) zgrada se until their demolition. g. uz pristanak gradske općine. Schneider. Zagreb. Taj je objekt dozidan na pavlinsku kuriju između 1689. iz. Konzervatorski odjel u Zagrebu. 14. 1925. Movable archaeological material has so far been very rare. Monumenta Monumenta Historica Civitatis Zagrabiae XIII Schneider 1930 A. Jiroušek 1941 Ž. Iskopavanja su privremeno obustavljena. i akvarelu Ljudevita Bužana iz 1792. Odjel za zaštitu kulturne baštine. Arhiv Ministarstva kulture RH. the direction of the preserved part of the south town wall. Nakladni zavod Matice hrvatske. Stari i novi Zagreb. Zagrebački Gornji grad nekad i danas. dok je unutar pro. 1941: str. Exceptional thickness of the unearthed walls was the re- gradili jednokatan objekt koji se jasno raspoznaje na nacrti. Gornji grad Gornji grad – parcela između geofizičkog zavoda i Lotrščaka. g. Povijest Zagreba. Školska knjiga. i 1729. te na litografiji iz 1729. The subjects under discussion are buildings constructed in the 17th century during accelerated de- 119 . Kapucinski samostan s crkvom sv. (kada je izrađena litografija). probijeni kroz južni It is represented by recent pottery and metal objects which gradski bedem 1641. Zagreb. Slobodni i kraljevski grad Zagreb. Pokretni arheološki materijal. Za- greb. Boris Mašić Summary Archaeological investigation was carried out in Vranicani- jeva Poljana in the Upper Town (Gornji grad) in Zagreb in September and October 2004. Marije na Griču. Zagreb. Unutar pro. were demolished during 1940 and nosiva konstrukcija daščanog poda. Narodne starine. Studija mogućnosti zahvata. jasno vidljiv na tlocrtu samostana iz 1776. 1941 due to the state of disrepair and the risk of cave-in storije B-2004 otkriven dio odvodnog sustava sa zidanom of the buildings. from their erection Die Ehre Herzogturms Kraine (Laybach. Zapadno od kule Lotrščak remetski su pavlini 1639. sjeverno the threat of Osmanlian invasions in that area had disap- od njega. tery in 1788. Dobronić 1986 Lelja Dobronić. Naime. Riječ je o recentnoj keramici i metalnim predmetima koji pripadaju slojevima nakon ukinuća samostana 1788. Zagreb.. Osim toga. Stari zagrebački perivoji. Valvasora iz sions that the said buildings suffered. s temeljem kolonada. izuzetno je rijedak. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 1986. za koji možemo pretpostaviti da je velopment of that period’s Gradec. sult of several reconstructions and constructions of exten- ma Gradeca iz 17. Hrvatski glas od 08. na nacrtu Joh. The investigation was the continuation of the works started the year earlier. Zagreb. g. g. g. dur- ing which there had been discovered remains of walled structures. Ostaci toga objekta pronađeni su u razini prizemlja i podruma. The excavation has been temporarily inter- druma. st. a vidljivi su i prozori u razini podruma. Perimetralni i neki pregradni zidovi belong to the layer originated after closure of the monas- ove građevine otkopani su u razini prizemlja. a najoštećeniji dijelovi arhitekture prekriveni su građevinskim zaštitnim pokrivačem.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Kvirin 120 . i A. Osekovo 57 Sisak – Povijesni arhiv 58 Sisak – Ul. Radića 2 59 Siscija – Sv. S I S A Č K O . S.M O S L AVA Č K A Ž U PA N I J A 56 Ciglenice.

dok u drugom ni ta pravilnost ne postoji. od nulte točke). počinje se ubrzano raspadati (stoga temelji iziskuju opsežne konzervatorske zahvate kako bi se zaštitili od daljnjeg propadanja).d. g. g.0 m.2x4. Prema načinu i kvaliteti izvedbe. U dijelu objekta gdje su temelji potpuno razoreni potrebno ih je nadozidati (rekonstruirati). Žbuka kojom je kamen u temeljima vezan vrlo je čvrsta.6. i izvan temelja prethodno istražen. ovisno o tome jesu li vanjski ili unutarnji. provede- ni su drenažni radovi unutar temelja objekta na rimskom kompleksu Ciglenice(a) u Osekovu.8 m.4 m (polumjer apsidalnog luka). tj.4 m. tj. P7 – 3. Iako je prostor unutar zaika – nađeni uglavnom izvan stratigrafskog konteksta.5x3. g. predloženo je njihovo razlaganje.7x3. s obzirom na stupanj devastacije.3. uređenja – građevinske i ukrasne opeke. drenažna razina podnice. U izvedbi nije izražena osobita pravilnost. g. P6 . nakon koje će na rimskome kompleksu Ciglenice u Osekovu. Nalazište se prostire na području veličine 31000 m2 (prema najnovijoj geodetskoj izmjeri. stambenog objekta.7x6. Širina je temelja između 40 i 60 cm. P5 .7x2. P11 – 10.3. izvedba drenaže na lokalitetu (foto: A.3.7x2. g.) otkriveni su čvrsti se sastoji od PVC cijevi i slivnika (promjera 125. P10 – 2.3 m.5 m.3x1. Kao početna faza u procesu konzervacije temelja objekta Bobovec) 121 . namjenu.3x2. širine 40 pokrova i kolonada. Adamovića iz Kutine iz svibnja 2004. Izvedeni su od nepravilna ka- mena lomljenca različite (uglavnom krupnije) granulacije. U projekt je mjeri ranijom poljoprivrednom obradom (do dubine sloja uključena i izrada pristupne makadamske ceste širine 3. da je nadograđivan. Njihovu keramike i slikane žbuke. s desne strane autoceste Zagreb – Lipovac (udaljenost je od same autoceste oko Ciglenice.8x1. sa svim elementima bolje uređenoga prema predloženom projektu inženjera Adamovića. izvršeni su drenažni radovi objekta – instaliran posebna katastarska čestica). ulomci slikane žbuke. no. P9 (apsida) – 2. 165. te kišnih rešetki (40x40 cm).8 m.8x1. Čitavo je nalazište devastirano u najvećoj mogućoj velo poduzeće Lonja – Strug d. istraženi je objekt imao ukupno nja količina pokretnoga arheološkog materijala – ulomaka 11 prostorija (uključujući i dva apsidalna prostora). P2 – 3. i 1997. ipak je pronađena ma- Sudeći prema temeljima. Još prigodom preliminarnih je sustav odvodnje površinskih i podzemnih voda koji arheoloških istraživanja (1996. ali se uočava tendencija uravnavanja u 5 redova u jednom dijelu ob- jekta. Ciglenice. P4 . Osekovo. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. nije moguće odrediti. u kampanji nalazište biti izdvojeno iz poljoprivrednog zemljišta kao 2004. Temelji su objekta ukopani do dubine 50 – 70 cm od gornje razine na kojoj su sačuvani (odnosno 90 – 110 cm od ra- zine tla. a oranja od 40 cm) te su elementi vanjskog i unutrašnjeg dužine 1700 metara. iz Kutine. Samo je u jednoj od prostorija tijekom istraživanja djelomično uhvaćena donja.3 m. P8 – 4. Unutrašnji gabariti prostorija (P) iznose: P1 (ap- sida) – 2. Arheološki lokalitet Ciglenice(a) nalazi se na širem području zvanom Domodarice.3x4. snimka lokaliteta iz zraka 500 m). – 2001. koji su istraženi i do- kumentirani tijekom sustavnih arheoloških istraživanja 1998.2 m. elementi krovnog Pri iskopu drenažnih kanala (dubine 70 – 100 cm. Redni broj: 56 Lokalitet: Ciglenice Naselje: Osekovo Općina: Popovača Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: A Vrsta radova: sustavno iskopavanje i konzervacija Potkraj studenoga i početkom prosinca 2004. te ponovno zidanje suvremenim vezivnim materijali- ma (produžena žbuka u omjeru 1 : 2 : 6). budući da je duže vrijeme izložena atmosferilija- ma. Osekovo. cm) provođen je arheološki nadzor. Prema projektu ovlaštenog inženjera građevinarstva V. Drenažu je. P3 . kockice mo. čišćenje i sortiranje ka- mena. gotovo se sa sigurnošću može pretpostaviti da je ovaj objekt bio građen u dvije faze.5 m (polumjer apsidalnog luka). temelji jednog (sudeći po rezultatima daljnjih istraživanja) 200 i 400 mm).3 m. iz- prostora.

Prva je etapa provedena od prosinca 2003. Osobito su brojni i raznoliki ulomci Izgradnji dviju novih zgrada Povijesnog arhiva u Sisku keramičkog posuđa – od običnog kuhinjskog. koje je naj. Neki su od pokojnika polagani uz gornji dio searched and recorded from 1998 and 2001. južno i jugoistočno od drugoga istražnog jewelry. Split. Površina sonde iznosila je 125 m². ukrasne opeke za podno opločenje. colonnade. Pravni status: R-397 cima. Lokalitet: Sisak . which was made by installation of PVC pipes with gully holes and rain screens (according to the project of civil engineer Mr. Zagreb. Burmaz) 122 . Movable archaeological material – the elements of in- ternal and external decoration (building and decorative bricks. Primjerci novca iz veljače 2004. Tragom arheoloških nala. Nova je sonda smještena jugozapadno nija Rimska. kao i elementi vanjskog i unutrašnjeg uređenja pro. čavli. Pano. As a further step in the preservation of the complex it is foreseen dismantling of the foundations. slikana žbuka. Ka- luksuzne terrae sigillatae. st. were preserved on the depth of 90 – 110 cm (from zero point). jasno se Bobovec 2002 Ana Bobovec. uočava da je riječ o jednom lokalitetu sa sličnim uzrokom zišta Moslavine. Veljko Adamović). The building had 11 rooms (including two apse-shaped areas). Skelca). to the right side of the highway grobnim rakama (u nekim slučajevima nije bilo moguće Zagreb – Lipovac. identitetom današnjice. 1. Istraživanjem na cijelom lokalitetu pronađen je materijal koji se po glavnim svojstvima može podijeliti na tri veća Ana Bobovec razdoblja. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. trajala je od svibnja do Kukuljević Sakcinski 1873 Ivan Kukuljević Sakcinski. otkriveno je 7 grobova sa slabo vidljivim er area called Domodarice. Their width was 40 to 60 cm. pruge u 19.. obložnica. do primjeraka etapama (stručni voditelj istraživanja: Josip Burmaz. Kutina – povijesno kulturni pregled s nastajanja kulturnih slojeva. (udaljenost između dvaju rubova iznosi 7 m). The foundations. Kutina. Histria Antiqua.). u dvama je navratima obavljeno geofizičko mjerenje devastation of the site. crijepa. a kulturni su se slojevi mogli pratiti do dubine od 4 m. 2001: od 4. u odnosu prema prvoj. do nekoliko vrlo vrijednih primjeraka nakita. faza istraživanja. klinovi. g. of this most probably of the residential building. architectural elements even the objects of everyday use heologa G. bilješka 2. U sklopu dosadašnjih arheoloških istraživanja na Cigleni. Razdoblje: P. 7. 1873: 126. uz zapadnu stranu postojećeg arhiva. okovi. Premda su te dvije sonde prostorno odijeljene 167 – 173. olova i u Sisku). because of a high level of cama. Pula. iz Zagreba pod vodstvom dipl. ostaci rimskog objekta i mosaics tiles. and most prob- ably it had been built in two phases. In addition to the fragments of (tvrtka Geoarheo d. Rad JAZU XXIII. kolovoza 2004. ar. na površini na kojoj je predviđena izgradnja doba vladavine različitih careva mogu pridonijeti točnijem nove zgrade uz sjevernu stranu postojeće zgrade arhiva. metal parts. sa segmentima čvrstih temelja i hipokausta u tragovima.o. A stora (opeke. U nasipu koji je nastao radi ravnanja terena pri izgradnji Roman complex Ciglenice in Osekovo is situated in a wid. m². glassware. vidljive su zone u kojima bi arheološke Redni broj: 57 sonde mogle potvrditi postojanje čvrstih struktura.o. while so razlučiti grobnu jamu od zemlje u koju je ukopana) i rijetkim far only slightly more than 1000 m² has been researched. Iako situacija na području istraženom georadarom nije u potpunosti jasna. roof tile fragments. of the stratigraphic context. Povijesni arhiv. zatim horizont iz vremena rimske Summary Siscije te period mlađeg željeznog doba. Moslavina u svjetlu najnovi. keys) were found mostly out horizont iz mlađeg željeznog doba (foto: J. sorting and clean- ing stone and raising a new wall with lime-cement mortar. i to novi vijek. Površina te sonde iznosila je 280 Bobovec 2001 Ana Bobovec.Povijesni arhiv Tijekom dosadašnjih arheoloških kampanja na rimskom Naselje: Sisak kompleksu Ciglenice pronađen je vrlo bogat i raznolik Grad/općina: Sisak pokretni arheološki materijal: elementi arhitekture u ulom.o. m2 prostora. U samo jednom grobu pronađene su naušnice at the beginning of December 2004. a kulturni su se slojevi mogli pratiti do relativne dubine jih nalaza iz rimskog doba. 2002: 63 – 85. Vjerojatno je da the beginning of the preservation works. istraživanja financirao: Povijesni arhiv i keramičarskih središta. Druga etapa arheoloških Literatura istraživanja koja je prethodila izgradnji druge zgrade. The first phase of su u vrijeme pokapanja rimske strukture dijelom bile vidljive the works. Sisak. which was očuvanih rimskih zidova prateći njihov smjer. prethodila su zaštitna arheološka istraživanja u dvjema vjerojatnije bilo produkt domaćih radionica.20 m. dijelovi kolonada. gdje su prethodno otkriveni ostaci drugoga objekta.. importirane iz većih trgovačkih ducej d. which commenced at the end of November and na površini. It covers the area of 31 000 m². ključevi. Mjerenjem je obuhvaćeno oko 1000 were found: pottery fragments. painted plasters. naznakama grobnih struktura u obliku kamenih ili opečnih The foundations (and other in situ structures) were re.. was a drainage. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje kockice mozaika.. containing all elements of a better-furnished area. Nađeno je i nešto stakla. coins … bloka. datiranju ovoga nalazišta.o. lead objects.

devasti- u sjeveroistočnom dijelu i ostaci zgrade pronađeni u jugo. kolaca. dim. te prstenje u obliku jednostavnih karičica od bakrenih legura te jedno dugme iz drugoga groba. nastala nakon formiranja nasipa. izuzetno je malo sitnih metalnih nalaza i novca. a okomito se na nju spajaju tri jasnije zidovi koji su odneseni i iskorišteni u gradnji novog Siska. Južni mu je rub vidljiv. Na ovaj. razloženi su zapadnoj sondi ikad funkcionirali kao sastavni dio jednoga većeg objekta.5 m i 4. zidove. dok u nižim slojevima prevladavaju linije položenih zaciju i vodu. Istočno od objekta pronađeno je uže popločenje iz kasnije rimske faze. u smjeru sjever. među kojim je važno spomenuti velik broj 1. Na sjeveroistočnom dijelu iskopa pronađena su dva bunara kružnoga tlocrta. ostaci drvenih greda iz mlađega željeznog doba koji je u ovom slučaju pronađen mlađega željeznog doba (foto: I. Svi su grobovi pronađeni u jugozapadnoj sondi. Budući da je zapuna unutar polukružnoga prostora vidljivo bila izložena vatri. obloženog ope- kom. dijelom pod zgradom povijesnog arhiva. koštanih i metalnih igala te brončanog tog doba postupno povećava prema zapadu. Potpun je nedostatak ruševinskih slojeva. ostaci rimskih zidanih polukružno zidana i naslanja se na oba zida jugozapadnog struktura te jame iz mlađega željeznog doba (foto: M. Kameni zid izgrađen je od lomljenog teta.75 m. Uočen je i niz jaraka bez vidljive namjene pa greda. vjerojatno je riječ o u 1. 25x25x8 cm) i kamena (lomljeni vapnenac različitih veličina. Rimska struktura iz sjeveroistočne sonde sasto- jala se od dvaju zidova spojena pod pravim kutom koji tvori jugozapadni rub prostorije. povezane s velikom količinom morta (vapno pomiješano s tucanom opekom i vapnencem). dvaju zidova rimske prostorije. sjeveroistočnom dijelu lokaliteta. 2. što je opet lako objašnjivo naknadnom upotrebom građevinskog materijala. bez ikakva natpisa. U više faza novca iz spomenutog razdoblja. ognjište te otpadne i druge jame. U ovom je horizontu pronađeno niz vatrišta. Unutar prostorije u samom kutu izgrađena je suhozidna konstrukcija sastavljena od opeke (cjelovite i fragmenti- rane. Povijesni arhiv. najveći 38x30x25 cm). Drnić) 123 . Srednjeg dijela zida Na sjeveroistočnom dijelu lokaliteta. do 4.. a u visinu su sačuvani do 1. Zidovi su otkriveni u dužini od 3. Također je u istom nasipu pronađen dio are – žrtvenika. Rub ovoga prapovijesnog kompleksa pronađen je na kućna keramika od 2. Skulptura je izrađena od mekog pješčenjaka. Rimska je arhitektura izgrađena na ranijem horizontu Sisak. st. pokriven tamponom od šljunka. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.60 m. st. a ostali su zidovi od opeke s plićim temelji. osim u nasipu iz 19. Najzastupljenija je rimska tre. Arbutina) ruba prostorije. odakle se širina slojeva iz fragmenata fibula. Budući da se kameni predmeti nalaze u nasipu u sekundarnom položaju. širine 0. ovoga perioda pronađeni su ostaci drvenih kuća. Nalaz je ovijen slojem 300 g geotekstila i zidovima sačuvanima samo u tragovima. faza istraživanja. Na samom rubu lokali- ma (pregradni zidovi). linije koje bi unutar velikog objekta označivale pregradne Najbolje je sačuvan jedini kameni zid sa najjačim i najdu.5 m. glavni nosivi zid naslanjaju se dva manja ranje zgrade povijesnog arhiva podizanjem razine stubišta slabo očuvana zida sagrađena od opeke u smjeru istoka i iznad rimske arhitekture te izuzimanjem predmetne zone zapada.5 m širokom horizontu s velikim nizom gustih tankih kućnom ognjištu. zbog pronalaska nema jer je uništen postavljanjem suvremene infrastruk. U usporedbi s ostalim lokalitetima u Sisku. U nasipu koji je prethodio popločenju pronađena je skulptura lava na manjem postolju koji u šapama drži sti- liziranu glavu bivola (ili neke druge životinje). Zidani su od fragmentirane opeke različite veličine. Povijesni arhiv. a utega za tkalački stan. sačuvana visina vnom keramički. 2. Najduža linija s ostacima greda proteže se preko je najrealnija pretpostavka da su na tim mjestima stajali cijele dužine terena. je i peć za keramiku. Na osnovi isko. ranih polaganjem suvremene infrastrukture. U prostoriji koja se samo manjim dijelom nalazila unutar iskopnog polja pronađeni su ostaci fresaka. Iz rimskog su razdoblja pronađeni ostaci zgrada s kraja 2. Najviše pokretnih arheoloških nalaza slojeva u kojima je pri uslojavanju bilo očito djelovanje va- pronađeno je unutar prostorije. Tvrda pod- nica nije pronađena. Pokretni je arheološki materijal ugla- jug (dimenzije: širina s temeljem 0. jedno bljim temeljima. iskopane dužine 15 m). provedeno je preprojekti- ture.80 m.5 m. nemoguće je zaključiti jesu li vezani uz ovaj rimski objekt. sjeverni izlazi izvan iskopnog okvira. faza istraživanja. panog nije moguće utvrditi jesu li rub prostorije pronađene Na jugozapadnom dijelu lokaliteta ostaci zidova. koji su opet povezani sa dvama drugim opečnim pri temeljenju. do 4. st. a bilo je i nalaza svjetiljki. Struktura je Sisak. U gor- U drugoj jugozapadnoj sondi pronađeni su ostaci sedam njim prapovijesnim slojevima zabilježeni su nizovi jama od zidova većim dijelom uništenih prokopima kanala za kanali. pronađena kamena povezanog s vapnenim mortom. Na lokalitetu nisu pronađeni ostaci tegula (krovne strehe).

Arbutina) 124 . Arbutina) rail-lines. Radića br. detalj rimskog poda (foto: M. among which a snijeg zida. Najveći broj keramičkih ulomaka pripada običnoj Od 19. ali različita smjera. Kvirina u Sisku. žbuka. Sačuvan je do visine Sisak. i A. while there were also other finds like građenog od kamena.6 m od južnoga profila prema sjeveru. do 30. jih zidova. izvor financiranja: Đuljana Paljuši iz Siska). a sačuvan je do visine od 99. a zatim ture was constructed on earlier layer of the early Iron Age naglo završavao. .4. a hearth and waste pits were found.80 m Naselje: Sisak n.m. a zatim. skretao On the boundary of the site. opeke i žbuke. vanjski suradnik: Ivana Miletić. In this layer a se. Zid se bronze coins from the said period. Drugi se zid nalazio istočno od ka- archaeological material is mostly pottery. stakla. a građen were found. Lokalitet: Sisak .76 m n. Zid je sačuvan do visine od 99.m.106 cm). travnja 2004.). Širok je 50 . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. i A. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje fresaka crvene i bijele boje. period.Ulica S.7 m) nedostajali jer je tu bio objekt uklonjen prije početka istraživanja. a ispod nje Grad/općina: Sisak podloga od kompaktne sterilne zemlje. bone and metal needles and 98 cm. arheološko istraživanje u Ul. In one of the graves buckle-shaped earrings and rings made of copper alloy and a button from another grave 99. istražena sonda (foto: M. the Roman Siscia period and early Iron Age layers. čineći ugao. sa zidom kasnijeg postanka. 2 (stručni stoljeće. Movable archaeological finds uništen kasnijim recentnim ukopima vapnene jame. Josip Burmaz Summary Two-phase rescue archaeological excavation preceded construction of the new building of the Historical Archive in Sisak. keramika. riod were found and dated to the period between the end of Nastavak zida u smjeru jugozapada nije vidljiv jer je zid the 2nd and the 4th century. širok oko 1 m (102 . Movable širok je 50 . imbreksa.14 m n. od opeke. partially under the building of pod njega. tegula. žbuke. Series of post-holes were recorded. a sačuvan je do visine od 99. Remains of wooden houses were found. U jugozapadnom Pravni status: R-397 dijelu sonde bio je sloj urušenja rimske građevine.m. te također skretao pod njega. lomljenoga poluobrađenog kamena i žbuke. a rezultat istraživanja dio je rimske arhitekture Siscije. paralelno ries of campfire sites. Istraživanju je prethodio arheološki nad- zor nad iskopom podruma budućeg stambeno-poslo- vnoga prostora u privatnome vlasništvu. Stratigrafski odnosi slojeva znatno su poremećeni i ostalim recentnim ukopima temelja građevina. Radićeva ulica.m. te novovjekovnim zidom smjera sjever-jug the 2nd to 4th century.54 cm.56 large number of loom weights are worth noting. između sloja miješanog re- Redni broj: 58 centnog i rimskog materijala i sloja antičkog urušenja. S. Gornji su slojevi (dubine 1. ot- are represented mostly by Roman domestic pottery from padne jame. životinjske kosti).03 m n. Sasto- Razdoblje: A jao se od ulomaka rimskih opeka. Gradski muzej Sisak.90 m n. obavljeno je zaštitno kuhinjskoj keramici koja se može približno datirati u 2. while in lower layers lines of Ispod opisane arhitekture otkriveni su temelji dvaju rani- deposited timber beams are dominating. Radića 2 bio je vidljiv dio poda od šesterokutnih opeka (99. a the Historical Archive. Veličina i položaj istraženog prostora bili su određeni položajem podruma. The remains of the buildings of the Roman pe. Istražena je površina od 30 m². staklo. sitni lomljeni kamen). cm. The investigation conducted on the entire site found the material that could be divided into three major histori- cal periods: modern period. U sjeveroistočnom dijelu sonde bio je rimski zid smjera SI-JZ. i deponirani na položaj budućega arheološkog parka sv. Taj je zid širok lamps. otpad- nih i vapnene jame. A total of seven graves with hardly visible grave pits have were discovered on the embank- ment that had been created during leveling while building Sisak.. keramike. životinjskih kostiju. a pottery stove was found. pružao 2. The Roman architec. g. Oba su zida bila iste strukture (žbuka. U dijelu zapadnoga profila. gdje će biti upotrijebljeni tijekom konzerva- torsko-restauratorskih radova na rimskoj arhitekturi. Jedan se zid pružao smjerom SI-JZ. Ispod opeka bila je vapnena podloga.. U profilima je vidljivo da su se sastojali od sloja novovjekovne šute.m. te sloja miješanoga novovjekovnog i rimskog materi- jala (opeka. voditelj istraživanja: Tea Tomaš. fragments of fibulae. Radićeva ulica.

o. Kvirin u Sisku tankih stijenki i italske terrae sigillatae. nja grobljanskog nasipa sve do temelja rimske arhitekture. mentuma. Vukovar. bijele i žute boje. dimensions: width 102 – 106 Sjeverni ulaz u Sisciju cm was discovered. su povezani trakastim temeljem.o. lots of Roman pottery (among other pleks na sjevernoj strani zatvara ostatak temelja ulaznog types of pottery fine wares and italic Terrae sigillatae. Zidovi su široki 1. Urušenje se nalazilo iznad poda sastavljena od šesterokutnih Redni broj: 59 opeka (99. određena je na temelju rezultata geofizičkih istraživanja 25. Park obuhvaća prostor omeđen ulicama A. Stratigraphic relations of the layers were disturbed be. provedena su arheološka grube kuhinjske keramike. Kvirna (Mušič 2003).50 m. a pogotovo njegovim preselje- 2004. g. međusobno walls had the same composition (plaster. željeznih čavala. V. Sloj se može datirati u 1. Vertikalni the research was a part of the Roman architecture of Sis. ali u ostale strukture nije centra grada Siska (CPA 2004). glassware. uz srušenu baroknu kapelu sv.2nd century. k. 601. 1. Opeke poda Naselje: Sisak složene su na vapnenu podlogu ispod koje se nalazila Grad/općina: Sisak podloga od kompaktne sterilne smeđe zemlje debljine ne. radovi su financirani sredstvima Ministarstva kul- sloju. OA. nastanka i funkcioniranja arhitektonske strukture. a većim je dijelom uništen urušenjem. An area of 30 m² was researched.). wall paintings. građenog od the Vespasian (69-79). U prostoru između dvaju sterile brown soil. kada je prihvaćen prije- se dalje interveniralo. and su na nekim dijelovima u većoj mjeri devastirani ukopa- A. and (trijumfalnog?) luka osnog raspona 8 m. Ispod sloja urušenja i podnice bio je Razdoblje: A sloj koji se sastojao od gara.05 m. voditelj projekta: Konzervatorski odjel u Za- QSS. p. Cuvaja. small cracked udaljena 9. 1. stratigrafski odnosi slojeva znatno su uništeni zbog seza- cia.. U tom je grebu. Površina budućega arheološkog parka iznosi cca vrste keramike iz Poetovija. Kvirin situ. fresaka crvene. izravno nakon odstranjivanja humusnoga sloja. Rezultat je istraživanja kompleks rimske arhitekture monu- mentalnog sjevernog ulaza u Sisciju.č.1 do 4 cm te pojedinačni fragments of wall paintings. and a result of njem na groblje u funkciji (60-ih godina 20. brick fragments. but different direction. Sveti Kvirin” koji je nastao u skladu s Urbanističkim planom timetara za temelje podruma. stoljeće.68x2. It was built of bricks.2. Rimska se arhitektura Summary pojavila visoko. . animal poklapa se sa smjerom ulice ni ulaznih zidina. nađeni su i ulomci keramike istraživanja sjevernog dijela lokaliteta Sv.78 m. Sisak Mikl Curk 1969 Iva Mikl Curk. Sonda je obuhvatila površinu Tea Tomaš od 380 m² s prosječnom relativnom dubinom 1. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Split. . ulomaka ope. uz temelj starijeg zida. Radića ulica 2 in Sisak was carried out during April vanjem recentnoga groblja. među ostalim i (stručni voditelj istraživanja: Josip Burmaz.20 m. vezane vapnenim mortom. stakla. Hexagonal floor bricks were put on vljaju se u smjeru SZ i SI dvije opečne zidane strukture.m.). In between the two flooring sections paralelnih zidova otkrivena je supstrukcija rimske ulice od there was the coving in of the Roman building with the riječnog pijeska granulacije od 0.5 ha. 79) brončani as. Jagića i biskupa Kvirina te sa sjeverne strane seže do Literatura ostataka rimskih gradskih zidina i vanjskog obrambe- nog opkopa (k. 1969. 600/1. Pravni status: R-397 koliko centimetara. a na mjestima je sačuvana u visini do 1. Ovaj kom- bones. In the northeastern part of the trench a Roman wall laid out in the direction NE-SW.23 m n. st. Under coving-in layer. Both snažnih paralelnih zidova smjera sjever-jug. Na zapadni zid (od dvaju 125 . životinjskih kostiju. vedeni daljnji građevinski radovi. animal bones and kameni komadi (s ostacima tragova kotača) dijelovi pavi- pottery that could be roughly dated to the 2nd – 4th cen. u širokom kutu (100°). Ispod razine ceste pronađen je dobro sačuvan tury. mnogo rimske keramike. Kaducej ulomak dna zdjelice terrae sigillatae s pečatom in pl. koji je manjim dijelom sačuvan in Lokalitet: Siscija – Sv. Dissertationes IX. Kvirina. Zidovi A rescue archaeological investigation of the site in S. koji 1st . Under this wall remains Otkriveni ostaci rimske arhitekture sastoje se od dvaju of two earlier walls (width: 50 cm) were discovered. gradskog groblja. 600/2. The layer could be dated to the dvaju četverokutnih postamenata dim. Wiewegh 2001 Zoran Wiewegh. mortar. there was a layer composed rimski kanal od opeke lučno svođen. Zagreb. cause of the foundations that were laid down and other što otežava precizno vremensko određenje pojedinih faza burials that were made recently. nađen i Vespazijanov (69..80 m.73 m. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje ka. Zona zahvata ovogodišnjih arheoloških istraživanja ka s lokaliteta «Kovnica». the lime base under which there was a base of compact širine 1. građeni od stone). Smjer kanala ne of soot. formira arheološki park. nešto žbuke. fragmented semi-dressed stone and mortar. Osim Tijekom rujna i listopada 2004. In the southwest part of opeke slagane u redovima.o. 2001. Arheološko istraživanje dio je projekta “Arheološki park Uz rubove sonde iskopani su rovovi širine tridesetak cen. nasta- tion were discovered. d. Rimska keramika iz Sis. ture RH). the trench two flooring sections of the same composi. slabo očuvane. Na sjeverni rub zidova. nego su prekrivene građevinskim dlog da se u sjevernom dijelu Siska na području bivšega zaštitnim pokrivačem i zaštitnim slojem nad kojim su iz. Istraživanja iz godine 1985. iron nails. 602/2.neposredno uz sjeverni i zapadni zid barokne kapele sv. Terra sigillata in sorodne Stari).

predviđen za konzervaciju slijedeće godine. vol. st. Kvirin (foto: M. F. koji upravo na ovom položaju ucrtava dva opeke i kamena otkrivenih tijekom istraživanja .cardo maxi. kadionica. ma građena je od rimske opeke i obrađenih. st. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.ma- paralelna zida koji flankiraju ulaz u grad (Brizzi 1982) terijala koji će poslužiti za buduću konzervaciju rimske Barokna kapela sv. pečatnih lampica te staklo iz 4. Zid je devastiran ukopima recen- tnih grobova.8 m u smjeru SI–JZ. patria per le province di Romagna. što je procijenjeno kao na. kasni oblici tarionika. uglavnom pripadaju 3. XXXI-XXXII na je zimska zaštita pokrivanjem nalaza građevinskim (1980-81). zaštitnim pokrivačem. jprihvatljivije rješenje s obzirom na to da je lokalitet mus. Atti e memorie della Deputazione di storia Nakon završetka istraživanja na lokalitetu primijenje. n. lokalitet Sv. Wiewegh) Kompleks čini arhitektonski naglašen glavni sjeverni ulaz u rimsku Sisciju na položaju gdje je iz grada izlazila glavna gradska prometnica. tarionik (crtež: Z. Marsiglija iz se zaštitna nadstrešnica s platformom za odlaganje početka 18. Opeka je slagana u rasponu od sjekomičnog načina do slaganja bez reda. Conspectus 1990 grupa autora: Conspectus formarum Sisak. vezivo je slabije kvalitete kao i ova zi- dana struktura uopće. Kvirin. tip Rheinzabern). Le antichità pannoniche di Zaštita lokaliteta Luigi Ferdinando Marsigli: Nouvi elementi per la topograa- fia di Siscia. Pokretni nalazi s lokaliteta izuzetno su rijetki. Sisak. 1982: 33 . Zidine su građene od opeke vezane vapnenim mortom. st. paralelnih) pod kutom od 110° nastavlja se potez sjeve- rnih gradskih zidina širine 1. okosnica urbanizma . Izradit će Ovaj nalaz potvrđuje povijesne nacrte L. U zoni ceste pronađeno je nekoliko većih kamenih blokova (s utorima) koji se ne nalaze na svom primarnom položaju.52. lokalitet Sv. Kvirina temeljena na ulaznim zidovi. Bologna.kvalitetom i načinom slaganja opeke te vezivom drukčijeg sastava. Način gradnje razlikuje se od prije navedenih zidova .s. Prisutni su kasniji oblici tere sigilate (Dragg. 37. Arbutina) 126 . – 4. arhitekture. Brizzi 1982 Giovanni Brizzi. tanjura. profiliranih kamenih blokova te se može pretpostaviti da je glavnina Literatura materijala upotrebljena u izgradnji s ovoga lokaliteta.

censers.o. terrae sigillatae Italo modo confectae. Josip Burmaz Tatjana Lolić Summary Archaeological investigation of the north part of the site of St. Appropriate winter protection – covering the find with build- ing protection cover has been applied on the site. Quirinus in Sisak was carried out during September and October 2004. CPA 2004 CPA d. lipanj. 2004. Ljubljana. later forms of mortaria. Bon.. Movable finds from the site are exceptionally rare. Mušič 2003 Branko Mušič. which has been evaluated as the most acceptable solution with regard to the fact that preservation of the site is scheduled for next year. 1990. Poročilo o geofizikalni raziskavi na lokaciji Sisak – Sveti Kvirin. they be- long mostly to the 3rd – 4th century. es- pecially after its relocation to the cemetery that is currently in use (in the 60s of the 20th century). plates. clay lamp with stamp and glassware of the 4th century.o. 2003. 127 . The trench embraced the area of 380 m² with a relative depth of 1. Quirinus (Mušič 2003). The complex represents architectonically emphasized main northern gate to Roman Siscia on the place where the main city route leaves town – the backbone of town planning – cardo maximus. 37. The area of intervention was defined on the base of results of the geophysical survey – directly to the north and west wall of the demolished Baroque chapel of St. Some of the parts of the walls were rather devastated by burials in a recent cemetery. Urbanistički plan grada Siska.50 m. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. type Rheinzabern). There are later forms of Terra sigillata (Dragg.

K A R L O VA Č K A Ž U PA N I J A 60 Belajske poljice 61 Stari grad Dubovac 62 Velika Baračeva špilja 63 Viničica 128 . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Na dnu pret- postavljenog podruma nađeni su ulomci gotičke čaše. NV material. jela Starog grada Dubovca. Stone blocks were most probably transported Vrsta radova: zaštitno iskopavanje from Topusko. In such a complex grave Pravni status: R-0169 chest a skeleton of the deceased was found without grave Razdovlje: P. Lokalitet: Stari grad Dubovac sion could be drawn that the stone blocks primarily had Naselje: Dubovac had some other purpose and that they were later reused Grad/općina: Karlovac for the construction of this grave. grobna konstrukcija od kamenih blokova (foto: director: Lazo Čučković. The grave construction was made of large dressed stone Redni broj: 61 blocks (sandstone). koji se nalazi na sjevero- zapadnom rubu grada Karlovca (stručni voditelj: Lazo Čučković. Utvrđeno je da je tu nekada (vjerojatno u srednjem vijeku) bila podrumska prostorija. nositelj projekta: Gradski muzej Karlovac. nositelj projekta: Gradski muzej Karlovac). rimski grob tijekom istraživanja (foto: L. The connection with relatively distanced antique centre in Topusko is interesting because it offers a Tijekom siječnja i veljače 2004. Grobna je konstrukcija načinjena od velikih tesanih kamenih blokova (kamen pješčenjak). dopremlje- ni iz Topuskog. project leader: Karlovac Town L. U branič-kuli je izvršen iskop do dubine od oko 2 m. U tako složenom grobnom sanduku pronađen je skelet pokojnika bez grobnih priloga. pristupilo se zaštitnim new insight into consideration of the problems of the Ro. Čučković) Museum). najvjerojatnije. a potom detaljnim arheološkim istraživanjima uz do- kumentiranje svakog otkopnog sloja. Najprije se pristupilo uklanjanju betonskih i kamenih podloga u prizemlju branič-kule i na ulaznome dijelu dvorišta. Kameni su blokovi. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. ali bez iscrpnije analize ostale građe nije moguće dono- Čučković) siti konačne zaključke o vremenu u kojemu je podrum 129 . Zbog nove namjene prostora realizirani su građevinski zahvati koji su izravno ugrozili arheološki sloj pa je stoga bilo nužno provesti istraživanja objekta. Belajske Poljice. Provedeno je zaštitno arheološko istraživanje (stručni voditelj: Lazo Čučković. arheološkim iskopavanjima branič-kule i ulaznog di- man road network. Pokretnih je nalaza bilo vrlo malo. According to some details a conclu. arheološki nadzor: Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela Karlovac). Prema nekim se detaljima može zaključiti da su blokovi primarno imali neku drugu namjenu te da su kod ovoga groba upotrijebljeni sekundarno. Redni broj: 60 Lokalitet: Belajske Poljice Naselje: Belajske Poljice Grad/općina: Barilović Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: A Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Pri oranju zemlje u Belajskim Poljicama u blizini rijeke Korane naišlo se na rimski grob. Arheološka istraživanja dio su projekta „Stari grad Dubovac. Later a rescue archaeological excavation was carried out (site Belajske Poljice. Svakako je zanimljiva veza s relativno udaljenim antičkim središtem u Topuskom jer otvara novi pogled na razmatranje problema mreže rimskih cesta. kulturno-turistički multimedijalni centar“. Lazo Čučković Summary A Roman grave was found during soil ploughing in Be- lajske Poljice in the vicinity of the river Korana.

130 . Taj nalaz otvara mogućnost smještanja tetno projektiranje i izvođenje radova na samom obje- stalne arheološke postave u podrum. zasigurno. Na dubini od oko 2 m slo. obustaviti jer nisu zadovoljeni statički uvjeti. at a depth of 1 m rather well preserved remains of an njem dijelu sonde nađeno je dosta keramičkih nalaza iz early Hallstat period house. a teren vraćen u established that once (most probably in the late Middle prvobitno stanje. a na dubini od oko jednog metra prilično su dobro očuvani ostaci kuća iz ranohalštatskog razdoblja. Preliminarno se može zaključiti da je tu bila problema i zbog nedostatka sredstava. sačuvao donji i gornji kamen. U dvorištu se. There were very few movable finds. istražena sonda (foto: L. kako je to pro. Summary jeva proširenje iskopa. a donji je ostavljen in situ jer je predviđen nastavak isko- U daljnjim su istraživanjima mogući i prapovijesni nalazi pavanja. naišlo na Lazo Čučković srednjovjekovne i antičke nalaze. at a depth of approximately 2 m. mately 2 m. It was i to tako da je zemlja čvrsto nabijena. U zemunici je nađen žrvanj od kojeg se was discovered. Stoga je Defense tower was excavated to a depth of approxi- arheološka sonda uz ulaz u dvorište ponovno zatrpana. Prema tower and entrance part of the Old Town Dubovac near mišljenju statičara. ostali nedirnuti. Potrebno je još produbiti iskop na istome mje. gramom i predviđeno. čemu će se pristupiti u sljedećoj istraživačkoj fazi. uncovered a part of cistern construction and a supposed jevi su. neposredno ispod površine. a trebalo bi ih podrumska prostorija s drvenim stropom (sačuvani su nastaviti kako bi se na osnovi nalaza moglo obaviti kvali- tragovi greda). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. kada se osiguraju dodatna sredstva Rescue archaeological excavations of the defense za statičku sanaciju samog iskopa i objekta. Stari grad Dubovac. Miletić) korišten. ulomci keramike. a razdoblja. Nije jasno je li riječ o buildings have not been finished yet because of struc- intaktnim slojevima ili su nalazi ovamo dospjeli pri kopanju tural problems. Along the western otkriven je detalj prapovijesne zemunice iz eneolitičkog edge of the trench. Istraživanje tih objekata zahti. The investigations of these vremena kasnoga brončanog doba. Gornji je kamen izvađen. Trial trench in the centre of the courtyard zemlje za izgradnju cisterne. Ages) there used to be a cellar. ktu. koji bi se tu mogli prezentirali in situ. U gor. In the courtyard under Probna sonda u sredini dvorišta otkrila je dio konstrukcije the surface medieval and antique finds were found and cisterne i pretpostavljene kružne romaničke kule. iskop je na tom dijelu bilo potrebno Karlovac were started in January and February 2004. Uz zapadni rub sonde round-shaped Romanesque tower. Iskop bi trebalo proširiti ako se želi utvrditi o detail of prehistoric pit dwelling from Eneolithic period čemu je riječ. Čučković) Stari grad Dubovac. stu radi istraživanja daljnjih kulturnih slojeva u podrumu. kasno brončano doba (crtež: I. Nije se došlo do zdravice jer su iskopavanja obustavljena zbog statičkih Radovi su obustavljeni zbog novootkrivenih statičkih problema.

U čitavome je bloku 1 izvršen pre- najveću koncentraciju radova u početnim dijelovima špilje gled površine terena radi prikupljanja površinskog ma- Velika Baraćeva špilja. Pred ulazom se pro- bujna izgleda – tzv. Sanjin Mihelić i mr. i 30. tzv. dio. koji u tim trima blokovima tvore 2004. Ostali blokovi (5 – 9) podijeljeni su na dva sakupljanje sa špiljske površine. g. nastao gomilanjem materijala zahvat uređenja špilje u turističke svrhe podrazumijevao iskopanog iz špilje. odnosno desni. svibnja jelom na kvadrante (1 m²). Dvorana guana). najvećim dijelom pretvoren u kaljužu. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. što se u prvome redu Rakovica). kojim ide staza. (radove je izvodio Arheološki muzej u Zagrebu: temeljnu jedinicu dokumentiranja. odnosno sjeverozapadu. Površina obuhvaćena radovima iznosila je cca odnosi na keramiku i kosti. U preostalim blokovima mr. Mihelić) 131 . Ivan Rad. ulazni dio te na prvu dvo- Razdoblje: P. Istraživanjem je obuhvaćen čitav prostor špilje od ulaza Blok 1 obuhvaća dio od ulaza do zavoja. blokovi mnogo uži od prvih četiriju. istraživanja su financirana sredstvima Općine arheološki relevantnog materijala. Budući da je predviđeni stire relativno širok plato. spomenuti dijelovi obuhvaćeni su blokovima 1 – 3. Prema tlocrtnoj razdiobi Vrsta radova: zaštitno iskopavanje špilje. „žrtvenik“. SV ranu špilje (tzv. Ulaz u špilju otvara se prema ja. te krak na čijem se kraju nalazi sigasta formacija ose. sjeveru. u smislu arheološke vidljivosti bio ja. Jacqueline Balen. Očigledno recentan materijal 280 m² (sondiranje i intenzivno površinsko sakupljanje). Ugovorom o istraživanju dijela (lijevi. desetak me- istraživanja su izuzete jame poznate kao Zmajevo ždrijelo tara od ulaza špilja oštro zavija prema zapadu. Osim toga. a njihov je središnji stora te ulaznog dijela špilje na nekoliko mikrolokaci. Naime. sc. imajući u vidu Lokalitet: Velika Baraćeva špilja njihovu potencijalnu važnost za privremeni ili dugotraj- Naselje: Nova Kršlja niji boravak (pret)povijesnog čovjeka. odlučeno je da se Grad/općina: Rakovica arheološki radovi usredotoče upravo na spomenute di- Pravni status: P-511 jelove: na predšpiljski prostor. rešetkastim vratima. (4 – 9) obavljen je samo površinski pregled i prikupljanje man-Livaja. a nakon te Dvorana izgubljenih duša. tlocrt. a to su ujedno i jedini blokovi u kojima su iskopane probne Zaštitno arheološko istraživanje Velike Baraćeve špilje u sonde. sc. predviđeno je i sustavno pregledavanje izrazito loš jer je dugotrajnim gaženjem uz djelovanje vode površine špilje te bilježenje prikupljenih nalaza. Za svaki je blok načinjena koordinatna mreža s pod- naselju Nova Kršlja obavljeno je između 17. dok je dio od do početka suženja poznatoga kao Kanal pustolova. nije uziman u obzir. Redni broj: 62 (predšpiljski prostor i ulazni dijelovi) te. od kojih se od ove potonje petnaestak metara nailazimo na kameni zid sa željeznim odvajaju dva zasebna kraka špilje. promatrano od ulaza). Iz zavoja do zida označen kao blok 2. Baraćeva aveni. podjela po blokovima (izradio: S. Ti su obuhvaćeni su radovi na istraživanju predšpiljskog pro. Blok 4 podijeljen je na manje blokove odnosno dodatnih cca 500 m² doda li se tomu ekstenzivno veličine 5x5 m.

g. pripada nešto recentnijem razdoblju. tisućljeća i tijekom prve Velika Baraćeva špilja.) te recentna keramika medi- jevalnog. koje čine različite dijelove jednog kontinuiranog svojim obilježjima ostavlja dojam svakodnevne. vrlo tvrd i nabijen sloj. pr. pri čemu se različitosti u sastavu vjerojatno mogu jeliti na pretpovijesnu. Površinski sloj na ulaznome dijelu špilje (SJ 1) izraziti je Blok 3 obuhvaća dio špilje poznat pod nazivom Dvorana primjer antropogenoga sloja sekundarnog karaktera. a kao i je po svoj prilici nastao pri čišćenje ulaza u špilju. ili 7. Preliminarna analiza pretpovijesne keramike također upućuje na blisko kronološko određenje u okviri- ma kasnog brončanog ili starijeg željeznog doba. Arheološki nalazi ograničen na dvadesetak centimetara površinskoga sloja. ovaj događaj pada na kraj 19. po svemu sudeći. Kr. koji obuhvaća početni dio špilje od prvog zavoja do zida sa željeznom rešetkom. vjero. prostirao se znatan. potrošne vremenskog slijeda u prirodnom formiranju sedimenta u robe. 5). i tu je obavljen površinski pregled radi prikuplja- je materijal izvađen iz špilje nabacan pred ulaz poslužio nja površinskog materijala. iskopana je jedna sonda. koji je sadržavao mnogo komada životinjskih i 2. Može se podi- špilji. st. nisu bili izrazito velikog opsega. no ne može se isključiti ni mogućnost širih vremenskih okvira. a otkrio je i to da stratogenetski procesi. vjerojatno iz 8. vjero- jatno medijevalnu. uz pokoji komad metala ili kamena. koja se danas čuva u karlovačkome muzeju. Prosječna debljina ovoga. nego ga upotpunjujući struganjem gornjih 1 nisu definirane. g. U bloku 2. takve analize u ovome trenutku nisu nužne. Sloj guana. 132 . iz vremena kasnoga brončanog. Arheološki je materijal i ovdje za formiranje predšpiljskog platoa. razumljivo s obzirom na konfiguraciju terena. Što se tiče vremenskog određenja slojeva. položaj lokaliteta (foto: J. odnosno starijega željeznog doba. ispod površinskoga sloja. irelevantan sa stajališta arheološke atribucije. sterilan u kulturnome smislu. Niži slojevi terijala te su iskopane tri sonde ukupne površine 10 m². formiranja platoa. ulaz (foto: J. U Osvrt na pokretnu građu Sondi 3. odnosno postmedijevalnog vremena. pokazao se najbogatijim u smislu arheoloških nalaza. Površinski sloj. U preosta. te na recentniju. Ovdje je otvorena jedna sonda (br. Balen) polovice 1. barem kada je o posljednjim trima tisućljećima riječ. u fun- dusu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se brončana narukvica iz Velike Baraćeve špilje. kada je osnovan Odbor za istraživanje smislu površinskoga pregleda. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Izdvojeno je nekoliko zase. To valja imati na umu pri usporedbi sa događaja. st. Keramika po bnih SJ.. Anton Culek. a dogodile su se nakon spomenutog . što je nalaza. debeo desetak centimetara. Balen) srednjemu vijeku. odnosno postmedijevalnu. odnosno starije željezno doba. spomenuta površinskog sloja iznosi oko 140 cm. Ovaj predmet svojim tipološkim obilježjima odgo- vara razdoblju starijega željeznog doba. tj. U metodološkome smislu i uređenje Baraćevih špilja. možda Velika Baraćeva špilja. valja pridodati otprije poznate nalaze s ovog lokaliteta. Kr. i zub špiljskog medvjeda).. g. koji je iste godine proveo donekle se odstupilo od načela primijenjenog u preostalim akciju uređenja špilje. poklonio dr. sa Pronađeni predmeti najvećim se dijelom sastoje od uloma- sporadičnim nalazima životinjskih kostiju (uključujući ka keramičkih posuda. U preostalom dijelu špilje izvršeno je samo površinsko lim dvama sondama ulaznoga dijela također su otkriveni sakupljanje nalaza. Površinski nalazi uključuju i ulomak željezne sulice. tisućljeća pr. Ovaj predmet. dakle. dobrim dijelom rađenu na lončarskom kolu. Naime. u ovom je sloju pronađena evidentno pretpovije- sna keramika (preliminarno kronološko određenje jest kraj kasnog brončanog doba. kada drugdje. Rezultatima do- bivenima zaštitnim iskopavanjem 2004. uglavnom grube ili nemarne izradbe. pripisati varijacijama u klimatskim prilikama. Vremenski. pronađeni u SJ 1 primarno su pripadali nižim slojevima dok je ispod toga sloj formiran prirodnim sedimentacijskim (SJ 4 i SJ 6). situacijom u drugim dijelovima špilje. Ova SJ zapravo obuhvaća i sve blokovima. no zbog odsutnosti primarno arheološkog materijala. karakterizirani su sterilnošću u smislu arheoloških nalaza. Naime. Primjerice. Blok 3 najtemeljitije je od svih blokova obrađen u jatno u 1892. tragovi sekundarne antropogene disturbacije. ne ograničavajući se na pomni vizualni pre- događaje i antropogene disturbacije terena koje pobliže gled površine. uz napomenu da je metoda umnogome pospješila otkrivanje arheoloških se progresivno povećava prema sjevernoj strani. razdoblje oko početka 1. ispod kojih leže slojevi nastali prirodnom akumulacijom sedimenta. postoje mogućnosti za približnu determinaciju (pronađene kosti omogućuju anali- zu metodom radioaktivnog ugljika).2 cm sedimenta. koju je Arheološkom odjelu Narodnog muzeja još 1912. a najvjerojatnije su potjecali iz Blokova 1 procesima. kostiju.

privremeno boravište tijekom posljednjih triju tisućljeća. Baraćeve špilje kod Rakovice. U Gornjoj Baraćevoj špilji obavljeni su radovi na unutarnjem uređenju postavljanjem geotekstila i nasi. Istraživanje lokaliteta u 2004. cavern in settlement Nova Kršlja was carried out between Sustavnih. Paleontološka istraživanja i spe. nom kompleksu Velike (kota 420) i Male Viničice (kota 350. Sondažna istraživanja nisu pokazala velike inter. A posjetitelje koje služe za osvjetljavanje unutrašnjosti špilje. Neven Šuica (student geologije 2003. Marina Trpčić (stu- Kovačević 2003 T. obrazovanja i športa. Malez 1960 M. pothesis that however that have been such traces. kao i uz pomoć pojedinaca i 1880: 1 – 214.7). Tijekom mr. which means that careful investigation could possibly špilje u kojima gosti za tridesetonominutnog posjeta mogu find traces of the human presence in the cave. rujna 2004. Šušnjevo Selo vanjska prilazna staza nasipavanjem kamenog agregata Grad/općina: Josipdol i postavljanjem drvenih stepenica. Slike iz geologije. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Karlovačke županije te uz pomoć Kišpatić 1880 M. dokumentiranih i objavljenih istraživanja loka- 17th and 30th May 2004. with a great potential for further investigations. but biti moguće pronaći tragove ljudskog boravka u špilji. budući da su sonde obuhvatile vrlo temporary dwelling place in the last three thousand years. prostorom Ogulinske udoline. te sredstvi- 1905. Baraćeve špilje. 1925. Jadran Lindić (student geologije i speleolog) Krajač 1925 I. provedena u okviru Literatura znanstvenoistraživačkog projekta „Naselja i komunikacije u kontekstu povezanosti jadranskog priobalja i unutrašnjosti“ Hirtz 1905 D. Prirodni zemljopis Hrvatske. Kosti iz Baraćeve špilje kod sc. dent geologije i speleolog). jamu iznad Zmajevog ždrijela. Kišpatić 1884 M. stalne stanovnike šišmiše i brojne druge zanimljivosti. Ljetopis JAZU 66. 1884: 33 – 37. Redni broj: 63 panjem staze kamenim agregatom. Riječ je zapravo o dvoj- Zagreb. ako ih lish whether it used to be in use as a temporary habitat or je bilo. Hirtz. Kišpatić. firmed that it could be considered an interesting archaeo- ti je li bila u upotrebi i kao stanište ili možda kao kultno logical site. Krajač. Stratigrafija špilje te dobra očuvanost kostiju pleisto. with a hy- vidjeti dvoranu slonovih nogu. Zagreb. i speleolog). Rescue excavation of the Velika Baraćeva cavern con- Jedan od zadataka budućih istraživanja bit će ustanovi. g. što znači da će pažljivim istraživanjima those done during works which were made recently). udruga iz Josipdola (voditelj arheoloških istraživanja: dr. Rescue archaeological excavation of the Velika Baraćeva 35. do sada nije bilo. arheološka ekipa: Jasmina Osterman Kršlja. Nabavljene su ekobaklje za Razdoblje: P. Ova je dvojna gradina bila kontinuirano i intenzivno Sanjin Mihelić naseljena tijekom brončanog i željeznog doba. dolinu izgubljenih duša. O tome svjedoče brojni slučajni nalazi. Boris Olujić. dakako. osvojio tadašnji rimski vojskovođa i trijumvir Oktavijan (kasniji August i Princeps). The area comprised by works was važnost ovog arheološkog nalazišta. Jacqueline Balen antičkog razdoblja u podnožju se nalazilo naselje munici- palnoga statusa. Zagreb. Većina se istraživača slaže da je upravo na ovom mjestu bila japodska prijestolnica Metulum. Igor Humjan. povijesno istraživanje ovoga važnog naseobinskog kom- Sanjin Mihelić and Ivan Radman-Livaja). Viestnik Hrvatskoga arheologičkoga družtva. Zagreb. leolog). pr. Skradnik. nažalost. The works were carried out by liteta. Vrsta radova: sustavno iskopavanje Uz arheološka. malen dio površine špilje. Sustavno arheološko i the Archaeological Museum Zagreb (Jacqueline Balen. Rakovica. 1960: 309 – 324. Već na temelju površinskoga ering). 21/7. (arheološka dokumentacija). Hrvoje Cvitanović (spe- Zagreb. ograđena je nakupina guana te je uređena Naselje: Čakovac. godini. no. sc. in case there has been Postupak nakon iskopavanja i planirana namjena lokali. Nebojša Džerić. ma Općine Josipdol. mjesto. i Denis Lončar). Trench investigations did not show censke faune iz dubljih slojeva upućuju na povoljne uvjete huge interventions into the cave sediment (if we exclude za prezervaciju. any. perhaps as a cult place. provedena su i biospeološka istraživanja. Krista. pod as the trenches covered only a small portion of the cave pretpostavkom. postavljene su drvene Lokalitet: Viničica ograde i mostići. koju Summary je nakon dugotrajne i teške opsade. VII/ 2. area it is supposed that the further investigations could possibly reveal such interventions. da je takvih tragova uopće bilo. g. Hr. Ministarstva znanosti. Munjava. Viničica je prostrana kamenita uzvisina koja dominira širim leološka rekognosciranja u 1959. Kišpatić. Turističke zajednice Ogulin. with reference to additional approximately 500 m² if pregleda špilje moguće je zaključiti da je služila barem kao extensive gathering of the cavern area is included. Zaštitna iskopavanja Velike Baraćeve špilje potvrdila su Rakovica Municipality. Špilja je za turiste otvorena 24. sponsored by pleksa poduzeto je prije svega radi zaštite ovoga vrijednog 133 . The cavern stratigraphy and a rather good state of teta preservation of the bones of the Pleistocen fauna from the deeper layers point at favorable conditions for preserva- Od ukupno 520 m za turističke posjete uređeno je 200 m tion. Already on the base of surface survey of the cavern it is vencije u špiljski sediment (izuzmemo li one pri uređivanju possible to draw a conclusion that it was used at least as a u novije vrijeme). g. te su izgrađeni drveni Pravni status: P-853 vidikovci i uređeno odmorište. Kovačević. s velikim potencija. vatski planinar. Malez. treba pretpostaviti da bi novim One of the tasks of the future investigation will be to estab- istraživanjima bilo moguće otkriti takve intervencije. approximately 280 m² (probing and intensive surface gath- lom za daljnja istraživanja.

obradu i konzervaciju. fragmentima kostiju. ugroženog nebrigom i stalnom devastacijom. iskopana i dokumentirana. keramike. Sonda 5 time je do kraja 420) na sjeveroistočnom dijelu platoa Velike Viničice ot. Nakon završetka kon završetka istraživanja pristupilo se obradi pokretne istraživanja.o. U sloju obradu u Muzej grada Karlovca. Paralelno se čistila i sonda 4. kreće se su stratigrafske jedinice 9 i 11. obavili su obradu ma 4 i 5. keramike i kućnog lijepa brojni su.. dijelova ovoga složenog i velikog naselja. Arheološki materijal iz ovih iskopava. g. Oštarije). Dio materijala dan je na sonde. očito prilagođavanom i i analizu životinjskoga koštanog materijala. a uzorci gara. histologiju i embriologiju Veteri. Sonda 6 također je iskopa- Tijekom lipnja 2004. Sonda je također dimenzija Tajana Trbojević-Vukičević iz Laboratorija za arheozoolo. Riječ je o kamenom živcu. za stariji okupacijski sloj u ovoj zoni. za mlađi okupacijski sloj. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Sonda nije bila završena. g. lokaliteta. Metalni su nalazi konzervirani toa. a otvorene utega i ostalih pokretnih nalaza. a dio na Filozofski fakultet šumskog humusa. Nastavljeno je istraživanje sonde 4. lokalitet je bio zaštićen geomembranom i ta. od 1. dimenzija 4x4 m (na istoj parceli). koja je očito služila kao oslonac nastambi. U toj je sondi pronađen stambeni ob. Fragmenti gara i zemlje dani su na laboratorijsku obradu. nadopunjava- vijesno japodsko naselje na uzvisini Velika Viničica (kota na naslaganim sitnim kamenjem. Keramički je materijal opran. brojnim tragovima gorenja. Također je. pr. U cilju daljeg definiranja samog sjeveroistočnog ruba pla- sortiran.. izradbom mode. te 6. sonde 5. 4x4 m. ili 5. (za sada bez sigurne datacije) i staklo. sjeverno od sonde 5 (nalazi se na i po potrebi restaurirani. nadograđivanom naslaganim sitnim kamenjem. tlocrt lokaliteta 134 . nedovršena te je pokrivena zaštitnim najlonom i prekrive- otvorena sonda 4. Sonda 4 proširena je otvaranjem nove pranje. Istraživanje je nasta. s vorene su dvije sonde (sonde 1 i 2). u obliku mreže Ta je stijena. Zbog opreza iskopano je još dvadesetak centime- Sustavno je istraživanje započeto 2002. u sondi 5. pr. kada je istraživano pretpo. možda i kao jedna od fortifikacijskih jedinica. U površinskom. na s tridesetak centimetara zemlje. st. Krešimir Babić i mr. nalaza). obrađen i nacrtan. arheološke građe. pripremljen za 3014. Kr. Ispod tanjega sloja šumskog humusa počela se po- giju. Prof. premda ne tako inten- zivno prisutni kao u sondi 4. Na sjeveroistočnom rubu sonde rne digitalizirane geodetske podloge te otvaranjem manjih 5 i dalje se proteže živa stijena. vljeno iduće. sortiran prema stratigrafskim jedinicama. 2003. U kvadrantima A i B došlo se do sloja masne ilovače (bez Kr. Na- definirane dvije faze okupacije objekta. zemlje i kostiju također njim slojem zemlje.. otvorena je sonda 6.. Ta je sonda ostala su sonde 3 i 3A.č. Viničica. dr. kada je završena sonda 2. U sondi 5 definirane Okvirna datacija materijala iskopanog 2004.. istoj parceli kao sonde 4 i 5). k. g. javljivati živa stijena u istome smjeru pružanja kao u sonda- narskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. dimenzija 4x4 m (k. uz sjeveroistočni rub platoa. a iskopani materijal. nastavljeno je sustavno arheološko na do kraja. su dani na laboratorijsku obradu. Uzorci drveta. Sve su sonde dokumentirane. koju smo pratili i u sondi 4. sc. st. koje se pojavljuju i u sondi 4. Završetak istraživanja jekt. a (4x4 m). živca. g. do samoga sloja sterilne ilovače ili kamenog istraživanje arheološkog lokaliteta Viničica kod Josipdola. nja u završnoj je fazi obrade. U kampanji 2002. pronađeni su rimski novac Sveučilišta u Zagrebu. Zavod za anatomiju. tara toga sloja (zdravica). a do kraja kampanje bile su sonde 4 predviđen je za iduću arheološku kampanju. g.

Ogulin. of the Ministry of Science. koji. Schriften platoa. 1907: 81 . and were continued in 2003 and povijesni razvoj naseljenosti ovog prostora. Ogulinski kraj u antici. Zagreb. Olujić 2003 B. Olujić. 2000: 23 – 61. s. te je napravlje. Apijanovi plemeniti barbari. 9. roughly dated to the 6th or 5th century nekropole s ogulinskog područja. Brunšmid 1907 J. detalj sonde 4 (foto: B. znatno usporava Systematic archaeological investigations of the site Viničica napredovanje istraživanja. Balen-Letunić et al. Numer- Literatura ous movable finds testify about two phases of occupation of this structure. za obradu zemlje i ispašu stoke. ali i vizualnu komunikaciju.184. Iulius Caesar detaljnijem istraživanju jedne naseobinske zone samog Octavianus in Illyrien in den Jahren 35 . 2000: 59 – 64. Usporedo s arheološkim istraživanjima. padina i prostora u podnožju.) te iz ranoga srednjeg vijeka. Brunšmid. 1999: 1 – 16. stoljeća prije Krista. Olujić 1999 B. potpuno jasno da je riječ o lokalitetu koji je bio središte čitavog prostora Ogulinsko-modruške udoline te se stoga provodi rekognosciranje i dokumentiranje i sus. Die Feldzuege des C. lokalitet tijekom istraživanja (foto: B. Zagreb. Ogulin : pov- otežava kretanje. Japodi. Povijest ovoga 2004. tion and Sport of the Republic of Croatia. 1882: 12 . The investigations are going to be continued.. lijeska). detaljnije su snim. subalpskog. Gusto raslinje Olujić 2002 B. smještenih na prostoru te udoline. Putopisne arkeologičke bilježke od blja (1. Balen-Letunić 2004 D. Ogulin: povijesna i kul- turna baština Ogulin. dovoljne količine polaznih informacija kako bi se pristupilo Veith 1914 G. obavlja se der Balkankomission VII. kompleksa i dalje je u tijeku. roughly dated to the 1st century Balen-Letunić 2000 D. Izrada pre. the later. Naravno. Zagreb. sa starijim nalazima. Historijski zbornik. Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada : starije željezno doba u konti- nentalnoj Hrvatskoj. Olujić 2004 B. Wien. Balen-Letunić 2002 D. Olujić) Viničica.33 v. Kameni spomenici hrvat- skoga narodnoga muzeja u Zagrebu (Nastavak). part of the settlement’s plateau is being defined. pomiješanih Ogulina do Prozora. IV. Currently there is an investigation of a residential structure (house). Ogulinski kraj u pretpovijesti i antici: pretpovijest. In this phase of the investigation the northeastern važnog lokaliteta bitno je obilježena njegovom promet. st. VAMZ. Boris Olujić istraživanja. and the earlier. Ljubić. VHAD. Stoga je ijesna i kulturna baština. Olujić) humusnom sloju ima sporadičnih nalaza iz antičkog razdo. 23-24. platoa. u vrlo gustu šikaru i grmlje (glog.23. čitava je zona zarasla OA. cizne i detaljne geodetske podloge čitavoga naseobinskog Otočac. ritoire des Iapodes. Zagreb. istraživanja definiranje stratigrafske situacije i osiguranje 2004: 215 – 221. Svrha je ove faze sur l’Illyrie méridionale et l’Epire dans l’Antiquité. Zagreb. i sustavno rekognosciranje čitave Viničice. Ljubić 1882 Š. naravno. Summary jednih lokaliteta. C. Olujić. Olujić. n. C. Japodi i Rim do sredine 1. 2002. XXXII-XXXIII. Chr. VHAD. Japodske B. može jasno kontekstualizirati had been started in 2002. B. 2004. Balen-Letunić. Budući da Viničica već više od pola stoljeća nije služila Olujić 2000 B. 1914. 135 . jadranskog i munication in a context of correlation between the Adriatic balkanskog prostora). čitavo istraživanje vrlo otežano i mukotrpno. Balen-Letunić. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Olujić. sc. 2002: 25 – 29. Tek se ovim totalnim pristupom. Već je iz analize rezultata dosadašnjih dr. This inves- nom i poveznom funkcijom. 7. Paris. LII. do 5. Olujić. Veith. Educa- japodskog naselja planiran je i za iduću godinu. Actes du IVeme Colloque International na priprema za otvaranje novih sondi. Nouvelles recherches sur le ter- ljeni dijelovi koji su trenutačno istraživani. Viničica. 2003: 27 – 47. na razmeđu i križanju velikih tigation is a part of research project “Settlements and com- prostornih cjelina (panonskog. Oktavijanov pohod protiv Japoda. Nastavak istraživanje ovog velikog coast and the mainland”.

I S TA R S K A Ž U PA N I J A 64 Boljun 65 Castrum novas - Sv. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Jelena 76 Sv. Pelagije 66 Crveni Vrh 67 Čepićko polje 68 Kupanja 69 Lorun 70 Markocija 71 Monkodonja 72 Novačka pećina 73 Pećina Jačmica 74 Pećina Laganiši 75 Sv. Marija Formoza 77 Uvala Runci 136 .

SV. istraživanje financirano sredstvima padno od crkve sv. za potrebe iz- kovne keramike te ulomak koštanog pršljena s urezanim gradnje muzejske zgrade novoga lapidarija (stručni voditelj punciranim kružićima. ožujka 2004. Mariji. jetki ulomci rimske (terra nigra). sv. ustanovljeno je kako je Pravni status: R-52 (povijesna urbana cjelina) starogradska jezgra Boljuna smještena na grebenu. Vrsta radova: zaštitno iskopavanje onicama iskopa. kamena ploča s latinskim natpisom nađena u suhozidu Područje iskopa kod crkve sv. slučajni nalaz Roman period until the present day. Kristina Mihovilić. from the Roman period was collected. visine 31 cm i dužine 36 cm. lipnja do 10. Pelagiju i sv. Debljine je 14 cm. Lokalitet: Castrum Novas – Sv. Ploči je otkrhnuta lijeva stra. često Razdoblje: SV prekrivenim samo tankim slojem asfalta. Komšo) 137 . voditelj projekta: Arheološki muzej Istre u Puli. srednjovjekovne i novovje. kanal je zatrpan pijeskom. prosinca 2003. do 5. turnih slojeva. radovi financirani sredstvima Redni broj: 65 investitora: Istarski vodovod d. kamenje i recentan g. Pelagija (crtež: Ž. posebice prema zapadnom dijelu naselja i uz njegov rub. Slova iz prva dva reda visoka su 4 cm. Arheološki muzej Istre je provodio zaštitno arheološko građevinski materijal. zane terase: zapadne (cca 13x8 m – apsolutna visina 5. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. kolovoza 2004. Ivo Juričić Izvan zone iskopa kanala. sc. Iskopima Grad: Novigrad (Istra) kroz sve ulice i prolaze u mjestu. Naselje: Novigrad tografski su dokumentirane pojedine faze radova. barem u nadziranom dijelu iskopa. i Jadranka Homoky. Jurja. Buzet). Maksimu u Novigradu. Sa- stoji se od natpisa u tri reda (?)CARISIVS/TERTIVS/(?)HS. Prikupljeni nalazi ukazuju na kontinuitet nastanjenosti mjesta od rimskog razdoblja do danas.o. sc. oba. g. kojeg čine sipka zemlja. Od pokretnih nalaza prikupljeni su ri. istraživanje sjeveroistočno do župne crkve posvećene sv. Darko Komšo dr. The finds gathered Razdoblje: A. sudjelovali: Lara Orlić. koja je odnesena na obradu i čuvanje u Radilište do crkve sv. u jednom suhozidu. pojavljuje se nasip bez arheoloških kul. vljen je zaštitni arheološki nadzor iskopa kanala za kanali- zaciju i vodovod u Boljunu (stručni voditelji istraživanja: Darko Komšo i dr. Na pojedinim di. sjeverno od zgrade pošte i za.28 na. Outside the zone of the trenching.. prikupljena Ministarstva kulture RH i Grada Novigrada). Pelagija sastojalo se od dvije pove- Arheološki muzej Istre u Puli. fo. NV show the continuity of the settlements in the place from the Vrsta radova: arheološki nadzor. potpuno izbrisalo arheološke ostatke prethodnih razdoblja. istraživanja: Željko Ujčić. Današnje mjesto je. g. je obrađena kamena ploča s latinskim natpisom iz rim- skog razdoblja. Nakon završetka iskopa kanala i postavljanja odgovarajuće infrastrukture. U razdoblju od 15. Ujčić) (foto: D. Redni broj: 64 Summary Lokalitet: Boljun Naselje: Boljun In the June – August period of 2004 protective archaeo- Grad/općina: Boljun logical control of the digging of a sewage and water sup- Pravni status: postupak u tijeku ply channel in Boljun was carried out. Pelagije Redovitim praćenjem iskopavanja kroz cijelo naselje. dok su slova iz trećeg reda visoka 3 cm. a dressed stone slab with a Latin inscription U razdoblju od 9. Kristina Mihovilić Boljun.o.

stoljeća. Od obrađenih grobnih cjelina četiri groba su ranije bila značajnije oštećena recentnim Summary kanalima. dok su pri burials were explored. 1997. Kasnoantički kaštel Novi- grad (Istra) u svjetlu arheološke građe.o. Zadar. while okružen manjim škriljama i kamenjem. Grobovi su bili uglavnom ukopani na apsolutnoj visini cca During 2004. There were no grave goods present. tj.5x10 m – apsolutna visina 4.46 1974. Ujčić) izvršili su rekognosciranje područja budućeg golf-igrališta 138 . 170º). Izdanja HAD. Cittanova d’Istria. Parentin 1974 L. alongside the head and sti prekriven škriljama. području istočnog sektora iskopavan je sloj crvenice mje.75 m (apsolutna visina 3. odnosno ranosrednjovjekovnom gro- blju. glava na zapadu of coarse facture crocks or ancient bricks were found spo- (najčešći azimuti u rasponu 96º – 134º) s pojedinačnim radically. the deceased had their arms stretched straight along their be fakture ili ulomci antičke opeke. the Archaeology Museum of Istria carried out 3. iz Zagreba. Redni broj: 66 Lokalitet: Crveni Vrh Naselje: Savudrija Grad/općina: Umag Pravni status: - Razdoblje: P. Zagreb. Jurković 1997). Diadora 11.o. 18. neki drugi dio tijela. in some of the burials. Novigrad istarski između 7. sporadično su prikupljeni manji ulomci posuđa gru. odnosno. djelatnici Arheološkog muzeja Istre Groblje kod crkve sv. Samo je jedan grob bio u potpuno. najdublji ukopani na relativnoj du. 1996.45 – 4. In the case of most of the graves. ti- jekom svibnja 2004. Literatura: Jurković 1997 Miljenko Jurković. and in total the exhumation of the nekim ukopima manje škrilje pokrivale glavu. small pieces of stone covered the nici imaju ruke ispružene uz tijelo. Na 1989. NV Vrsta radova: rekognosciranje Za potrebe tvrtke Hidroelektra-projekt d. Split. lie of the nearby church. plitko ukopa u crvenicu. Orijentacija grobova je bodies. ubicirana 43 kosturna groba. Muzej Hrvat- skih arheoloških spomenika. a u nekoliko slučajeva grob je bio next to the feet. Parentin.. m) i istočne (cca 16. grob br. In their orientation the graves largely followed the većim otklonima (83º. Pelagija (foto: E.21 m). Almost all priloga. new castle: Civitas Nova – Neapolis – Emonia. i ranosrednjovjekovnog groblja u Novigradu. arheološka Na području iskopa temelja budućeg objekta ukupno su istraživanja u Istri. dok su ostali bili gotovo u cijelosti dobro očuvani. Istria. a na području zapadnog sektora također sloj crvenice Ujčić 1997 Željko Ujčić. skeleton graves were investigated in the area of the exca- Kod najvećeg broja grobova naglašen je uzglavni i donožni vation. A. Small shards uglavnom pratila smjer obližnje crkve. stopala ili skeletal remains of 51 persons was carried out.50 ish Church of St Pelagius in Novigrad. Morović) Marušić 1989 Branko Marušić. i 12.24 m. Kulturno povijesni vodič 6. 91º. istočno i sjeverno od crkve. Pelagije. Gotovo svi pokoj. stimice do relativne dubine 0. Inside seven graves. The graves are part of a cemetery dio udaljenijih ili moguće kasnijih grobova smješten je u unit that belonged to the organised Early Christian church pojasevima (nepravilnim grobnim redovima) s otklonom od extra muros of the original castrum – Castelleum Novas. Unutar sedam grobova istraženi su dodatni regularni ili Željko Ujčić dislocirani ukopi.50 m. 10 (foto: Ž. U grobovima nije bilo head. Naime. g. or glavnog izvorišta – začelja crkve. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. addition regular or displaced neobrađeni kamen (najčešće okomite škrilje). In total. protective archaeological investigation alongside the Par- bini do 75 cm (istočni sektor) te na relativnoj dubini do 1. m). kako napose upućuju slični ili istovjetni arheološki nalazi posljednjih nekoliko desetljeća (Marušić 1989. Prilog poznavanju ranokršćanskog mjestimice do relativne dubine 1. Navedeni grobovi dio su velike grobljanske cjeline koja se u horizontalnoj startigrafiji postupno protezala južno. odnosno 150º. Ujčić 1997). te su ukupno ekshumirani kosturni osta- tci pedeset i jedne osobe. Groblje kod crkve sv. the feet or some other part of the body. an undressed stone was placed. čije je težište pripadajuća crkva extra muros prvobit- nog kastruma: Castellum Novas. Trieste. SV. odnosno ranosrednjovje- kovnog novoga grada: Civitas Nova – Neapolis – Emonia (Parentin 1972. Groblje svojim položajem i tipološkim karakteristikama pripada organiziranom ranokršćanskom cemeteriju sub divo. 43 m (zapadni sektor). sve do današnje gradske lučice – Mandrača.

voditelj Redni broj: 67 projekta: Arheološki muzej Istre u Puli. Komšo. st. između naselja Alberi i Crveni Vrh. Tatjana Bradara i Darko Komšo – Arheološki muzej Istre u Puli. U velikoj vrtači u blizini estavele.o. A. Nadalje. Kristina Mihovilić. Crveni Vrh. u prapovijesni objekt. A. Pićan Savudrija u smjeru istoka. rekognosciranje Lokalitet: Čepićko polje financirano sredstvima Golf Investa d. radovi taka i topografske karte. nastavljeno je geoarheološko rekogno- brežuljaka u vrtače. g. Sastoji se od velikih. – Water Resources in Karstic Regions since the LGM“. Razdoblje: P. nim kanalima u Plominski zaljev. kada je isušeno. gdje se nataložila u debelim nasla. smještenom na južnom rubu Čepićkog polja. plodnih vrtača i razmjerno Vrsta radova: rekognosciranje strmih brežuljaka obraslih makijom. ako izgradnje nove crkve. a na području vijeka povijesnim izvorima i mapama. mr.d. logy – University of Cambridge. Nedaleko od ovih spolija. Lovre. igrališta. u okolici Crvenog Vrha. sačuvani organski ostaci. Balbo i D.. (French 2004). promjera 10 m i visine 1. g. Taj nalaz potvrdio je poten- 139 . sciranje rubova Čepićkog polja (stručni voditelj: Darko gama. rodno je otjecalo na zapad i jug u rijeku Rašu te podzem- vjerojatno na području crkvice sv. ma nekadašnjeg jezera. Zasigurno je nasta. bio je izuzetno bogat prirodnim sred- Navedeni nalazi ukazuju kako se na tom mjestu vjerojatno stvima i privlačan za boravak ljudima iz razdoblja prapo- nalazilo gradinsko naselje. ulomak kamenog sarkofaga (foto: D. zabilježena je veća Tijekom preliminarnog rekognosciranja u ljeto 2003. prikupljeni su ostaci prapovijesne se pretpostavi njegovo postojanje tijekom kasnog glacijala keramike i zabilježeni mogući ostaci gradinskog bedema. Površinski sediment uglavnom čini crvenica. Ovakav okoliš. liteti: Velika Britanija te sredstvima Arheološkog muzeja Istre u Puli). voditelj projekta: Arheološki muzej Istre iz Pule. razvijena na vapnencima. ulomak kamenog sarkofaga iz rimskog razdoblja i ulomak i koji je dio projekta „Paleolitička i mezolitička nalazišta na kućnog praga. na privatnom posjedu. zabilježen je jeg je pokrenuo mr. during 2004. g. Lovre. nalazi se crkva sv. Pri- postojanje arheološkog lokaliteta u neposrednoj okolici. dokumentirani su sljedeći loka. of Za- greb. Arheološki muzej Istre iz Pule. Kristina Mihovilić Tatjana Bradara Summary At the request of the firm Hidroelectra-projekt d. sc. uključujući i ljudske promjene okoliša. Čepićko jezero potvrđeno je u razdoblju srednjeg Na koti 46. na vrhu su vijesti. u čijoj Težište istraživanja je današnje Čepićko polje. Darko Komšo dr. financirani sredstvima McDonald Instituta iz Cambridgea. iz Zagreba). sjeveroza. i ranog postglacijala. koje je bilo se blizini nalaze izvor i lokva. NV pnenaca. Andrea Balbo 2003. terenskih poda. Department of Archaeo- Na temelju dostavljene dokumentacije. Arheološkim terenskim pregledom područja veličine 1 km2. Several potentially interesting sites from the prehistoric Komšo) and ancient periods were recorded. Geoarheološko rekognosciranje obavlja se u sklopu Valfontana projekta „Palaeoenvironmental and Archaeological Record in Čepićko Jezero and its Hydrologial Basin (Istria. SV. Smješteno je na naslagama krednih va. koja je uglavnom erodirala s Tijekom 2004. staff of the Archaeological Museum of Istria carried out a reconnoitring survey of the site of the future golf course in the area of Crveni Vrh. Velika Britanija. Veličina jezera se mi- jenjala tijekom godišnjih doba. Croatia) U naselju Valfontana. Valfontana. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. lovorom i borovima. na nadmorskoj visini između Pravni status: - 20 i 50 metara. gromača. Naselje: - Pregledano područje udaljeno je 3 kilometra od mjesta Grad/općina: Kršan. radi velike zasićenosti sedimena- ta vlagom. sc. datirana u 12. Vidljivo je kako zemljani nasip cijepanog kamena na dotad nepoznatom nalazištu na ot- prekriva unutrašnje kamenje.5 m. uz samu zonu sjevernom Jadranu“ (Miracle 2004).o. vinogradu kod sela Kostadini. ko- padno od same zone budućeg golf-igrališta. 3 km east of Savudrija. ovisno o razini pritoka i Kota 46 padalina (po tim značajkama slično je ostalim kraškim poljima). Komšo zabilježili su veći broj izrađevina od la umjetnim djelovanjem. postoji izrazita mogućnost da su na obala- sačuvana i dva novovjeka bunkera. ustanovljeno je postojanje nekoliko do sada nepoznatih arheoloških nalazišta. Navedeni nalazi ukazuju na veliko slatkovodno jezero do 1932. približne veličine 1 km² (stručni voditelji rekognosciranja: dr. oko Crvenog Vrha. U jezerima su često Valkadin sačuvani veoma detaljni tragovi paleookoliša. g. hrastom. Osim navedenog.. Navedeno ukazuje na moguć vorenom.

M. odnosno erozije sedi. Laboratorijska analiza je- A. Miracle. Miracle. Cambridge. Također. genim promjenama. postojanju jezera samo od srednjeg vijeka. J. Hunters and Herders in Istria. was made in Čepićko polje. Andrea Balbo dr. McDonald Institute for Archaeo- logical Research . French 2004 Charles French. dok su do sada izvori davali podatke o ukazuje kako se veći dio nalazišta može datirati u razdo. kod obližnjeg sela Longovići. Preliminarna obrada cijepanih izrađevina cijala do danas. sačuvanih slojeva iz razdoblja nakon kasnog glacijala. dio u razdoblje neolitika. geo-archaeological survey work of the edges of Čepićko polje was continued. dok se dio ma. jezero postojalo većinu vremena od razdoblja kasnog gla- mak opsidijana. Cambridge. Ipak. Mesolithic and Neolithic. Rezultati ovog re- određenih zona tijekom prapovijesti.43 m – radovi izvedeni u suradnji: University of Tijekom proljeća i ljeta 2005. Balbo koristi za izradu sveobuhvatne mnoge na zaključke kako je ovo područje tijekom mezoliti- baze podataka i digitalnih mapa. dating from the Palaeolithic. 2002: 265 – 276. u Čepićkom polju načinjena je bušotina saznanjima o mezolitiku. što je novost za krašku sjevernojadransku regiju. Darko Komšo.. 140 . at which potsherds and chipped ar- tefacts of obsidian and horn were found. kao i klime jadranske zone. Mihovilović) i te otkrivanjem novih nalazišta. sedimentološki od kamena na otvorenom. Iz dva otvorena profila tla uzeti su uzorci slabo poznata duž obala istočnog Jadrana. u Rijeci (mr. Mezolitička nalazišta na otvorenom iznimno su rijetka i narno mapirani. Erodirane padine. nasta. GEO-5 Rovinj (M. Balbo). and the core was sent for fur- Balbo) ther analysis. terijala može datirati u gornji. Histria archaeo- logica. Miracle Summary During 2004. a možda i ranije. Charles McBurney Geoar- chaeology Laboratory. Ukupno je prikupljeno slojeva dobiven bušenjem polja ukazuje kako je plitko 350 izrađevina: uglavnom rožnjak. obavljeno je daljnje rekognosciranje (Balbo. McDon- ald Institute for Archaeological Research . njegovih rubova. Prikupljene područjima šire regije. Croatia): Report on the first field season. Miracle 2002 Andrea Balbo. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 2004: 48. g. Rubinić). Darko Komšo mr. Preston T. tijekom srpnja i kolovoza. nastavit će se rekogno- Cambridge (mr. usporedive s rezultatima iz susjednih vljeno je geoarheološko rekognosciranje kojeg je vodio mr. novih nalazišta cijepanih izrađevina od kamena duž južnog Prikupljeni podaci potvrđuju neke od pretpostavki. A. Zabilježeno je novo nalazište cijepanih izrađevina jezera tijekom prve četvrtine 20. cijal područja za daljnje rekognosciranje. jezgre će dati raznovrsne podatke o klimatskim i antropo- U razdoblju od tri tjedna. Literatura Balbo. pljeni nalazi ukazuju na naseljenost od gornjeg paleolitika. Eighteen sites in the open ground were found. 2004: 26 – 30. Preston T. st. Andrič). Planirano je istraživanje SAZU (dr. g. sc. kognosciranja počeli su popunjavati praznine u našim Tijekom kolovoza.Annual Report 2003-2004. Slijed i zapadnog ruba Čepićkog polja. Komšo. Miracle 2004 Preston T. Croatia: Study and Survey Season 2004. koje dijele cijelo područje ka bilo slabo naseljeno ili kako je većina nalazišta uništena na geomorfološke cjeline i kategorije mogućeg korištenja različitim procesima nakon taloženja. 33. A bore 17. sipari i sistemi paleoterasa su prelimi. keramika i jedan ulo. Balbo uz 3 – 4 studenta arheologije. Građevinski fakultet Sveučilišta sciranje radi prikupljanja nalaza sa zabilježenih nalazišta. Prikupljeni podaci iz jezgre pružit će manjih probnih sondi na dijelu nalazišta radi određivanja sačuvanosti kulturnih slojeva. a možda i srednji paleolitik. što je posljedica isušivanja zolitika. nalazi izrađevina od cijepanog kamena (foto: A. Zabilježeno je 16 zgre bit će provedena u Cambridgeu.43 m deep Čepićko polje. Geoarchaeological survey of Čepićko polje and part of its hydrological basin (Istria. Analize menata. duboka 17. krajeva i cijele jadranske zone. Tijekom ožujka informacije o promjenama polja i nekadašnjeg pripadajućeg 2004. Malobrojnost nalazišta navela je informacije mr. Miracle 2004). Pula. Komšo. m nema sačuvanog polena.Annual Report 2003-2004. Novoprikupljene cijepane izrađevine Preliminaran pregled jezgre ukazuje kako površinskih 5 kod sela Kostadini tipološki su smještene u razdoblje me. A. zbog mjestimičnog brzog taloženja. slijed dubljih slojeva je izniman zbog detaljnih i odlično Pokazalo se kako drugi rubovi polja imaju mali potencijal. priku- blje mezolitika. plitkog jezera. te u kraškim za mikromorfološke i granulometrijske analize.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Redni broj: 68
Lokalitet: Kupanja
Naselje: Vabriga, Tar
Grad/općina: Poreč
Pravni status: R-109
Razdoblje: A
Vrsta radova: podvodno istraživanje

U sklopu međunarodnog projekta pod nazivom „Istra i more“
(vidi ovdje: r.br. 69), tijekom srpnja i kolovoza 2004. g. odvi-
jala su se i podvodna arheološka istraživanja na antičkom
vivariju, neposredno uz poluotok Kupanju. Ekipa se sasto-
jala od osam autonomnih podvodnih ronilaca. Nosilac pro-
jekta je Zavičajni muzej Poreštine, Poreč (voditelj projekta i
podvodnog istraživanja: Vladimir Kovačić; stručni voditelji:
Avionski snimak poluotoka Kupanja (foto: V. Kovačić)
Marie-Brigitte Carre, Université de Marseille, Centre Cam-
mille Jullian d’Aixen-Provence – Francuska i Rita Auriema
sa Università di Lecce – Italija; istraživačkoj ekipi aktivno
se pridružila i Snježana Karinja iz piranskog Pomorskog
muzeja „Sergej Mašera“).

Avionskim snimkom, napravljenim radi potrebe geodetske
izmjere, otkriven je do sada nepoznat antički vivarij koji ima
skoro četvrtast oblik unutar kojega se nalaze četiri bazena,
od kojih tri imaju elipsoidan, a jedan trokutast oblik. Ovaj
vivarij jedan je od najvećih na Mediteranu i ukupna mu je
površina cca 2500 m². Veličina pojedinih bazena varira
između 600 i 700 m². Visina zidova od dna do vrha zida
na pojedinim mjestima iznosi 4 – 7 m, dok je visina od vrha
grebena i površine cca 2 – 2,50 m. Do ovih se podataka
došlo nakon što je obavljeno geodetsko snimanje terena.
Dubina pješčanog nanosa u bazenima je iznosila 2,20 m.

Cilj akcije bio je otkriti način gradnje vivarija te ustanoviti
može li se unutar urušenih zidova naći struktura zidanih
arhitektonskih građevinskih elemenata. Radi toga napra-
vljena je jedna sonda dužine 11 i širine 4 m u dijelu istočnog
zida. Radom mamut-sisaljkama odstranjen je dio kamenog
nasipa tehnikom stavljanja kamenja u PVC šuplje kutije, te
su iste podvodnim balonima transportirane na odlagalište.
Na taj način odstranjeno je cca 25 m³ materijala te se došlo
do dubine sonde 2,30 m. Ekipa se sastojala od četiri para
koji su se zamjenjivali, tako da je napravljeno 96 urona, što
iznosi 200 sati rada pod vodom.
Ustanovljeno je da je vivarij građen na način da se bro-
dovljem dovozio kamen lomljenac, nasipavan za potrebe Kupanja, iskopana sonda istočnog zida vivarija (foto: V. Kovačić)
temeljne stope na kojoj je kasnije dozidan kameni zid koji
je radi svoje visine i starosti, od skoro 2000 godina, pot- Literatura
puno urušen, pa radi toga bazeni imaju elipsoidan oblik.
Bazeni su u originalnoj izvedbi imali četvrtast oblik. Sličnu Conta 1972 G. Conta, Note sulla peschiere maruttime nel
gradnju opisuje Plinije kada govori o načinu gradnje jedne mondo romano, in: Schmiedt, 215-236, Firenze, 1972.
antičke brane. Od pokretnih nalaza nije pronađeno gotovo Gianfrotta 1999 A. P. Gianfrotta, Archeologia subacquea
ništa, osim nešto manjih ulomaka tegula, imbrexa i jednog e testiminianze di pesca, Melanges de l´Ecole Francaise
keramičkog pršljena. de Rome 111, Roma, 1999: 9 - 36.

Kupanja, presjek vivarija (izradio: V. Kovačić)

141

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Higginbotham 1997 J. Higginbotham, Piscinae. Artificial na k.č. 876/l, k.o. Vabriga, nasuprot Marine Červar – Porta.
Fishponds in Roman Italy, Chapell Hill, 1997. Zavičajni muzej Poreštine iz Poreča kao odgovorni nosilac
Rustico 1999 L. Rustico, Peschiere romane, Melanges međunarodnog arheološkog projekta pod nazivom „Istra i
de l´Ecole Francaise de Rome 111, Roma, 1999: 51 - 66. more“ (voditelj projekta: Vladimir Kovačić). Istraživanja se
Schmiedt 1972 G. Schmiedt i grupa autora, Il livello an- provode u suradnji s: Centre Pierre Paris de l’Universite
tico del Mar Tirreno, Firenze, 1972. de Bordeaux III – Francuska (stručni voditelj: Francis Tas-
saux) i Dipartimento di Scienze dell’Antichità della Facoltà
Vladimir Kovačić, prof. di Lettere e Filosofia dell’Università degli Studi di Padova
– Italija (stručni voditelj: Guido Rosada). Financijska sred-
Summary stva osigurao je Grad Poreč, Turistička zajednica Tar -
Vabriga i međunarodne institucije sudionice na projektu.
An aerial photograph indicated a new find of an ancient Postoji ideja de se nakon završetka arheoloških istraživanja
underwater vivarium, located alongside the Kupanja Pe- ondje formira arheološki park veličine cca 50 ha.
ninsula. The vivarium has a practically square shape, and
consists of four pools for fish rearing. During 2004, under- Nakon deset godina istraživanja i iskopavanja, kako ko-
water investigations were carried out, and a probe was pnene tako i podmorske arheologije (vidi ovdje: r.br. 68),
made into part of the one of the walls to find out how it was vođenja svekolike dokumentacije te postava prigodne
constructed. It was established that the wall was masonry- izložbe s pratećim katalogom u Zavičajnom muzeju
built upon a rubble fill foundation, but no traces were found Poreštine pod nazivom „Od masline do amfore“ (2000. g.)
of it, for it was destroyed during the past. te 2001. g. tiskane stručne publikacije „Loron (Croatiae)“,
The vivarium is one of the largest in the Mediterranean, and 2004. g. nastavljena su iskopavanja i istraživanja na lokal-
has an area greater than 2500 square metres, each pool itetu Lorun. U proljeće je počelo pripremanje terena: stroj-
accounting for some 600 – 700 square metres. The height nom muljačom usitnjena je sva narasla zelena vegetacija
of the walls from the bottom to the top of the wall reef comes na površini od 3000 m² te su mjestimice ostavljena krup-
to from 4 to 7 m, while there are about 2 m to the surface. nija stabla radi hladovine. Na očišćenom terenu obavljena
The investigation will be continued during 2005. su sva geofizička istraživanja (geofizička sondiranja, geo-
radar, magnetometrija … ).
Tijekom srpnja i kolovoza 2004. g. obavljena su arheološka
istraživanja na poluotoku Lorunu. Arheološka ekipa sasto-
Redni broj: 69 jala se od 28 članova koji su radili na sektorima C i D.
Lokalitet: Lorun Istraženo je i iskopano područje površine cca 306 m².
Naselje: Vabriga, Tar Nađena arhitektura nalazi se na terasastom terenu i
Grad/općina: Poreč doseže dubinu 1,90 m i sama naliježe na kamen živac.
Pravni status: P-252 Otkriveni zidovi građeni su od pravilno oblikovanih te-
Razdoblje: A sanih kamenih blokova (škriljac) vezanih u kameni mort.
Vrsta radova: sustavno iskopavanje Nađeni zidovi najvjerojatnije su dijelovi velikog horreuma
s kamenim bazama za stupove. Unutar tog velikog pro-
Tijekom srpnja i kolovoza 2004. g. obavljena su arheološka stora nalazi se jedna manja zidana prostorija: možda dio
istraživanja na poluotoku Lorunu, gdje se nalazi jedna od stambenog objekta iz 4. st. Nađena arhitektura i raznovrsni
najvećih figlina Istre vezana na villae rusticae. Istraživano je antički pokretni nalazi (pečatirane: amfore Sisenna i terra
sigillata Venus Sisennae) datira u vrijeme od 1. st. pr. Kr.
do 5. st.

Nedaleko od arheološkog terena prema sjeverozapadu
oko i unutar antičke cisterne uklonjena je narasla vegeta-
cija. Dimenzije cisterne su 12x12 m, zidovi dosižu visinu
2,20 m, a njihova debljina je 0,60 cm. Vidljivi su i tragovi
vanjskog kamenog opločenja. S unutrašnje strane uočljivi
su kutni utori s nosačima, a služili su kao oslonac za lučnu
krovnu konstrukciju.
Svi nađeni sitni pokretni nalazi nakon arheološke obrade
na terenu, pohranjeni su u Zavičajnom muzeju Poreštine u
Poreču. Nađena arhitektura konzervirana je in situ.

Literatura

Kovačić, Tassaux 2000 V. Kovačić, F. Tassaux, Od
masline do amfore/Dall´olivo all´anfora, Poreč, 2000.
Tassaux, Matijašić, Kovačić 2001 F. Tassaux, R.
Matijašić, V. Kovačić, Loron (Croatie), Un grand centre de
production d´amphores à huile istriennes (Ier-Ie S. P.C.),
Ausonius-Publications, Mémoires 6, Bordeaux, 2001.

Poluotok Lorun s položajem nalazišta (izradio: V. Kovačić) Vladimir Kovačić, prof.

142

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Lorun, arheološka istraživanja 2004. g. (izradio: V. Kovačić)

Summary 110 m. Smješteno je u krškom području, u naslagama va-
pnenaca donjokredne starosti. Čitav kraj je brežuljkast, pun
An international project is carrying out the archaeological većih i manjih vrtača. Površinski sediment uglavnom čini
investigation of the ancient site in the immediate vicinity of crvenica, razvijena na vapnencima, erodirana s brežuljaka
the city of Poreč, on the Lorun Peninsula. Here there is one u vrtače, gdje se nataložila u debelim naslagama.
of the largest figlina in the area of Istira, and it is related Na temelju dostavljene dokumentacije, terenskih podataka
to a villa rustica. The investigation has lasted for ten years i topografske karte, dokumentirani su sljedeći lokaliteti:
already.
In the 2004 campaign, about 306 square metres of land Jama kod Markocije
were investigated. As well as ancient architecture, which Sjeverno od stancije Markocija, na udaljenosti od 600 m,
has been conserved in the meantime, quite a lot of mov- nalazi se speleološki objekt s vertikalnim ulazom. Navede-
able finds have been excavated, coming from the 1st cen- ni objekt nije istražen i potrebno je obaviti speleološki
tury BC to the 5th century AD. pregled, dokumentiranje jame, te ustanoviti eventualno
korištenje jame u prošlosti.

Vrtača kod stancije Farnazine
Redni broj: 70 U vrtači smještenoj 400 m jugoistočno od stancije Far-
Lokalitet: Markocija
Naselje: Markocija
Grad/općina: Buje
Pravni status: -
Razdoblje: P, A, NV
Vrsta radova: rekognosciranje

Za potrebe Golf Investa d.d. iz Zagreba, tijekom travnja
2004. g. obavljena je rekognosciranje područja budućeg
golf-igrališta na Markociji, približne veličine 1 km² (stručni
voditelji rekognosciranja: dr. sc. Kristina Mihovilić, Tatjana
Bradara, Darko Komšo – Arheološki muzej Istre u Puli;
voditelj projekta: Arheološki muzej Istre u Puli; rekogno-
sciranje financirano sredstvima Golf Investa d.d. iz Zagre-
ba). Pregledano područje udaljeno je 5 kilometara od Buja
u smjeru sjeverozapada, na nadmorskoj visini između 90 i Markocija, pećina kod stancije Markocije (foto: D. Komšo)

143

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Prapovijesni nalazi u vrtači kod stancije Markocija
U vrtači smještenoj 150 m jugozapadno od stancije Marko-
cija, investitor je načinio tri pokusna iskopa za svoje
potrebe u kojima su nađeni materijalni ostaci iz prapo-
vijesnih razdoblja. U profilima pokusnih iskopa, na dubini
između 60 i 100 cm, kao i u izbačenoj zemlji, prikupljeni
su ulomci keramičkih posuda, okvirno datiranih u prapo-
vijesno razdoblje. To je prvo arheološko nalazište u Istri
nađeno u vrtači.

Dvije grupe gromača u blizini stancije Markocija
Kod stancije Markocija, u neposrednoj blizini vrtače s prapo-
vijesnom keramikom, nalaze se dvije grupe gromača.
Prva grupa je udaljena od stancije Markocija 350 metara
u smjeru jugozapada, te 150 m jugozapadno od središta
vrtače, a sastoji se od 5 vidljivih malih kamenih gromača
promjera 3 – 4 m, visine između 50 i 100 cm.
Druga grupa smještena je 250 m jugozapadno od stan-
cije, te 100 m južno od centra vrtače, a sastoji se od šest
vidljivih malih kamenih gromača promjera 3 – 4 m, visine
između 50 i 100 cm. Na njima nisu zamijećeni nalazi, te
nije jasno je li riječ o raščišćavanju terena ili o tumulima.

Markocija, fragment lule iz pećine kod stancije Markocije (crtež: Gromača i vapnenica kod stancije Markocija
I. Juričić) Jugozapadno od stancije Markocija, na udaljenosti od 200
m, nalazi se zidana, urušena vapnenica, plitak, površinski
nazine, na obrađenoj površini zamijećena je struktura od kamenolom rabljen za potrebe vapnenice i velika gromača
pečene zemlje nepoznate namjene. Izmjerene su koordi- koja sadrži otpadni materijal iz vapnenice.
nate i obavljena je fotodokumentacija tvorevine.
Arheološki nalazi u vrtači i zidana lokva u blizini stancije
Pećina kod stancije Markocija Markocija
Pećina je smještena 500 m zapadno od stancije Marko- U vrtači koja se nalazi 100 m južno od stancije Markocija
cija u maloj vrtači s okomitim zidovima visine do 4 m. Ima investitor je načinio tri pokusna iskopa za svoje potrebe.
jedan ulaz, a sastoji se od jedne prostorije dimenzija 15x12 U profilima, kao i u izbačenoj zemlji, prikupljeni su ulomci
m, iz koje vode dva kanala dužine 10 m. Površinski sedi- keramičkih posuda rađenih na kolu. U iskopu u sredini
ment sastoji se od humusa i urušenog kamenja. U pećini vrtače, zamijećena je tvorevina sastavljena od pečenog
se nalazi suhozidna konstrukcija u obliku otvorenog pra- sedimenta crne boje na dnu, iznad koje se nalazi sloj crven-
vokutnika s tri stranice. Prikupljena je recentna keramika, kastog sedimenta te lomljeni i paljeni vapnenac. Vjerojatno
ulomak lule te životinjske kosti. Ova pećina je dosad bila je riječ o ostatku vapnenice, za što postoje usporedbe u
nepoznata u arheološkoj i speleološkoj literaturi. Površinski Dalmaciji (Kostić 2003). Na rubu vrtače nalazi se zidana
nalazi upućuju na vjerojatno korištenje pećine potkraj 19. lokva s pristupnim stubama usječenim u matičnu stijenu.
st. i tijekom prve polovice 20. st.
Antičko nalazište kod stancije Markocija
Suhozidne konstrukcije u blizini pećine kod Markocije U neposrednoj blizini stancije Markocija, oko 100 m u
U neposrednoj blizini, 50 m istočno od pećine, nalaze smjeru istoka, nađeni su ostaci rasute antičke građevinske
se suhozidne konstrukcije pravokutnog i kružnog tlocrta, keramike (tegule, kanalice). Stancija Markocija značajna je
nepoznate namjene, vjerojatno korištene kao pastirska i kao etnološko područje sa sačuvanom kućom, gospodar-
skloništa. skim objektima i krušnom peći.

Suhozidni objekti i gromača kod vrtače
Uz cestu Ljubljanija – Skarlanija, oko 600 m istočno od
stancije Markocija, nalaze se ostaci razrušene suhozidne
konstrukcije, gromače i garme uzidane u suhozid koji
opasuje vrtaču.

Terenski pregled okolice sela Markocija dao je niz zani-
mljivih rezultata. Prije ovog rekognosciranja, nije bilo
poznato niti jedno arheološko nalazište, nisu zabilježeni
nikakvi etnografski objekti i nije se znalo za postojanje
pećine. Najvažniji su nalazi u tri vrtače, od kojih se u jed-
noj nalaze keramički ostaci iz prapovijesnih razdoblja, a
u druge dvije vrtače ostaci iz kasnijih razdoblja. Potrebno
je napomenuti kako su ti nalazi nađeni isključivo zato što
Markocija, vrtača u blizini stancije Markocije (foto: D. Komšo) su investitori obavili pokusne iskope za svoje potrebe.

144

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

Većina vrtača je neobrađena ili plitko orana, a kako su Summary
arheološki slojevi u vrtačama zatrpani debljim slojem
erodiranog/naplavljenog sedimenta, otežano je nalaženje During April 2004, staff of the Archaeology Museum of Is-
materijalnih ostataka iz prapovijesnih i kasnijih razdoblja. tria carried out a reconnoitring survey of the area of the
Uz već poznata nalazišta u Dalmaciji (Kostić 2003; Šuta, future golf course in Markocija, some 5 km from the town
Katavić 2003), ovo su prva nađena arheološka nalazišta u of Buje, in the NW direction.
vrtačama Istre. Rekognosciranje malog područja približne Thirteen sites were documented. Before this survey, not a
veličine 1 km2, uputilo je na postojanje čitavog niza dosad single archaeological site was known, nor were any ethno-
nepoznatih nalazišta. Novootkrivena arheološka i etno- graphic structures recorded, and the existence of the cave
grafska nalazišta, od iznimne su važnosti za to slabo was not even known. The find of archaeological remains
istraženo područje i svjedoče o kulturno-povijesnom bogat- in a sinkhole, the first of their kind on Istria, deserves par-
stvu sjeverozapadnog dijela istarskog poluotoka. ticular comment. The newly discovered sites are of ex-
ceptional importance for this poorly researched area, and
testify to the great cultural and historical riches of the NW
Literatura of the Istrian peninsula.

Kostić 2003 M. Kostić, Prapovijesno naselje u
vrtačama: Otišić, Vlake, Histria Antiqua, 11, Pula, 2003:
121 – 128. Redni broj: 71
Mihovilić, Bradara, Komšo 2004 Kristina Mihovilić, Tat- Lokalitet: Monkodonja (Moncodogno)
jana Bradara i Darko Komšo, Arheološka reambulacija Naselje: Kokaletovica
područja Markocije kod Buja. Obavijesti HAD, XXXVI /2, Grad/općina: Rovinj
Zagreb, 2004: 68 – 73. Pravni status: Z-94
Šuta, Katavić 2003 I. Šuta, V. Katavić, Arheološka zaštitna Razdoblje: P
istraživanja i rekognosciranja na području sela Vučevica u Vrsta radova: sustavno iskopavanje i konzervacija (re-
zaleđu Kaštela, (izvještaj). konstrukcija)

Darko Komšo U 2004. godini (od 30. kolovoza do 24. rujna) nastavljeno je
dr. sc. Kristina Mihovilić sustavno arheološko iskopavanje, istraživanje i djelomična
Tatjana Bradara rekonstrukcija na području gradinskog naselja Monkodonja

Monkodonja, zone radova 2004. g. (geodetski snimak: Th. Urban)

145

na području tzv. U dijelu sonde ispred bedema (Gornji grad) otkriven je niz velikih stojki uklesanih u zaravnatu pod- logu vapnenca. te zapadnom kutu akropole (sonda III). Rainer Pasternak – botaničar i fotograf.. Visina izvanjskog cija nalaza in situ. Pasternak) kao vodosprema. Iskopavanjima je istražena površina faza pregrađivane nastambe. slično kao i u dijelu sonde unutar akropole. Ustanovljena je središnja linija bedema. Sonda IX između Zapadnih i Sjevernih vrata Prethodne godine bio je istražen i dokumentiran dio terase uz unutrašnje lice glavnog bedema. ruševine bedema i pojasa Gornjeg grada uz izvanjsko lice bedema akropole. uporabom kamenog materijala dobivenog prethodnim iskopavanjima na istom prostoru. koji je mogao biti rabljen R. ni profil širine 1 m. otkriven je i dokumentiran niz manjih prostora – skladišta. Otkriveni su novi prostori prof. stao u srednjem brončanom dobu. sc. između Zapadnih i Sjevernih vrata. X. g. južno od Zapadnih vrata 2004. teri: devet članova Gruppo Archeologico – speleologico u smjeru istoka. mr. tako i s unutrašnje strane. djelomično je rekon- struirana. ma.50 m. Sybille Behrens. ma. U tom je dijelu izvršena djelomična re- konstrukcija zida koji je zatvarao prostor s nalazom dna – Moncodogno kod Rovinja (stručni voditelj projekta: dr.sonde III i VIII (foto: R. provedeni su na je oslobođena velika površina prirodno zaravnate podloge više lokacija unutar gradinskog naselja. Ljubljane. područje Zapadnih vrata . kao gosti Grada Rovinja. radovima su se priključili arheolozi ama. obavljena je djelomična rekonstrukcija i prezenta- cija te arhitekture. 2004. Berlin. rujna. Zagreba i Zadra. te XI/1 i 2. Oliver Thiel – fo. izgrađenih paralelno s unutrašnjim licem bedema. čime konstrukcije odvijaju se od 1997. prema jugu. B. U razdoblju od 6. na koju je oslonjeno više suhozidanih dogradnji kako s izvanjske. Tijekom radova 2003. do 12. 26 stu- denata arheologije iz Berlina. na koju su tijekom dugog razdoblja i više VI. g. učvršćen je i povezan metal- nim šipkama. U južnom zidu koridora jedan od „megalitskih“. IX (foto: i veći prostor usječen u živac. okomito postavljenih blokova. Tada su ustanovljeni prostori izgrađeni paralelno s licem bedema Monkodonja. u odnosu na velike građevine već pret- Camaiore. u smjeru sonde III. nog iskopavanjima prethodnih godina. 146 . XI. Freie Universität. Tessmann. Radove je najvećim hodno djelomično rekonstruirane i prezentirane. koja je istražena ranijih godina. Bernhard Hänsel i prof. Grobna škrinja je zapunjena zemljom i sitnijim kamenjem do visine gornjeg ruba. korištenjem kamena prikuplje- obliku kamene škrinje.. Martina Blečić. Usporedno s istraživanjima. sc. dr. zona sonde X južno od koridora vrata. dovršeno je istraživanje i dokumentacija nadovezuje sonda VIII čini bedem akropole. g. Sonda VIII u sjeverozapadnom dijelu akropole tri majstora za suhozid te pomoćni radnici). dovršena lica tog dijela bedema sada iznosi gotovo 4 m. a kamenom je rekonstruirano 72 m³ suhozida. čija je visina južnog kuta zapadnih vrata. odnosno od unutrašnjosti prema bedemu akropole. naselja. rekon- struiran je dio glavnog naseobinskog bedema. od 450 m². na području sondi sloja vapnenca. U produžetku. slično kao i veća okomita ploča u unutrašnjem Monkodonja. ali i brojne koštane i kamene alatke. Biba Teržan – Institut višekratno pregrađivani. Darko Komšo. a s južne strane su prislonjeni dijelovi velike poklopnice. vrlo bogati nalazima različitih obli- für Prähistorische Archäologie. Među pokretnim nalazima prevla- Pasternak) dava keramika. Sjeverozapadni rub sonde III na koju se Tijekom 2003. Cornelia Becker – arheozoolog. u kojem je otkrivena grobnica u podignuta otprilike 0. koji je bio postavljen u smjeru S-J. ističe se nalaz spiralnog tutulusa. suvoditelji: vanje prema Sjevernim vratima. Ponovo su podignuti zidovi izvanjskog lica bede- Sonda X – središnja zona zapadnog bedema akropole Prostor sonde X proširen je prema sjeveru. Radovi sustavnog arheološkog iskopavanja i djelomične re. a 2004. Skinut je kontrol- Arheološki muzej Istre i Ministarstvo kulture RH. u sjevero- dijelom financirao Deutsche Forschungsgemeinschaft. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. kao i djelomična rekonstrukcija. Damir Matošević.sonde IV – VI. g. VIII. mr. dr. Tijekom Područje sonde VI. te nastavljeno iskopa- Kristina Mihovilić iz Arheološkog muzeja Istre. tograf. ka keramičkog posuđa. koji datira sloj na- dr. dozidanom licu bedema. Donjeg grada. dolija i dio unutrašnjeg lica bedema. u fazi nakon osnivanja mr. dr.. g. uz koju je sačuvan kontrolni profil. na području iste sonde VI. Nastavljeno je istraživanje pojasa unutar akropole. Tada je ujedno započela konzerva. Među rijetkim brončanim nalazi- suradnici u projektu: prof. područje SZ kuta Akropole . koji su zbog opasnosti od urušavanja pri iskopavanju bili djelomično demontirani. Zaključeno je istraživanje sonde postavljene u nastavku.

pristupačniji tions and partial reconstruction of the area of the hill fort dio pećine. m n. Do velikih pećinskih off the area. Adritica praehistorica et antiqua. Sonda XI – središnja zona akropole the ruins of the ramparts and the zone of the upper burg alongside the outer face of the rampart of the acropolis was Na području središnje zone akropole postavljena je nova continued. Tijekom srpnja 2004. Monografije i katalozi. Rezultatima prethodnog georadarskog sni. na površini i tavanici još su uvijek vidljive tijekom ljetnih 147 . i o ologica. ceramics prevailed. graphic data continue to confirm the continuance of life in manja. radi čega se pećina još naziva i Poliprisedi (informa- In the southwards extension in the area of the same test cije dao gospodin Etore Poropat). 2001. Nakon potpunog skidanja ve. Teržan.. Rabljeni su za čuvanje stada i skupljanje gle of the west gate.m. Gnoj chest was discovered. Cambridge – Velika Britanija i vlastitim sredstvima Buršić–Matijašić 1998 K. ljetnih mjeseci. Research of the zone inside the acropolis. NV Turistička zajednica Grada Rovinja. izdali Vrsta radova: probno iskopavanje deplian (hrv. mokrim humusom i tijekom jutarnjih sati djelomično oba- very rich in finds of various different forms of ceramic pots. Pećina se prostire u smjeru sjever-jug. koji sasvim vjerno karakterizira pećinu. B. pojedine obitelji. a vjerojatno i ranije. Hänsel. During 2004. Površina tog dijela pećine stands out. u Mihovilić. Više dobro očuvanih suhozida dijeli ulazni dio settlement of Monkodonja (Moncodogna) by Rovinj were pećine na manje dijelove. prisedi (sad- the finds in situ and partial reconstructed were addressed. Matošević. nice). Naziv je dobila po napuštenom selu starijeg brončanog doba kod Rovinja u Istri. D. K. st. Mihovilić. this is dated to the middle of the Bronze Age. Kiel. g. (Bertarelli. Rovinj prije Rima. g. u području B. talijanskom speleološkom er. Arheološki muzej Novačka pećina je velika. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Novaki. označena brojem XI. Hänsel. Grad/općina: Lanišće dnostavno može organizirati kao budući arheološki park. Monkodonja. ulaza. posebno su izdvojene i istražene zone označene the hill fort settlement of Monkodonja in the 1800-1200 BC kao sonda XI/1 i XI/2. Kristina Mihovilić kon Drugog svjetskog rata spominje je akademik Mirko Malez u svojim opisima istarskih pećina (Malez 1955. Lokalitet: Novačka pećina Istraženi i djelomično rekonstruirani karakteristični dijelovi Naselje: Dane naselja prezentirani su u prostoru. lih. sonda.. g. Buršić–Matijašić. The height of the rampart of the acropolis was raised formacija od stanovnika sela Dane). at prekrivena je rasutim malim i velikim kamenjem palim s the phase after the founding of the settlement. 1999: 37 – 107. g. likih blokova leda koji su prodavani u Trstu (usmena in- ed. of Cambridge. kao i stratigrafski podaci. gdje su sađeni tzv. utvrđeno protourbano naselje zvanom Novaština. getacije. Velike formacije leda by about 0. Cijeli In the area of the central zone of the acropolis a new test je prostor vrlo erodiran i omeđen većim blokovima kamenja pit was set up. Histria archae. i dalje potvrđuju podatak o trajanju života na gradinskom naselju Redni broj: 72 Monkodonja u razdoblju od 1800. Površina tog dijela prekrivena je areas were found. posebno ulazni i sjeverni. na području kojih se zadržao nešto period. Matošević. 1972). Monkodonja. speleološki aktivan dio pećine. Teržan 1999 B. smještena duboko u planinama Ćićarije.. the partial reconstruction and presentation of taj dio pećine bio je komercijalno korišten za vađenje ve- architecture in the NW part of the acropolis were complet. koji su 2003. Početkom 20. pr. dug Among the rare bronze finds. Bačić. visok do 20 m. sjana suncem. do 1200. urušena kaverna koja leži na 620 Istre. A. but there were also numerous bone and stone tools.). Hänsel. Teržan. 9. stitute. sc. a oblikovana je u constructed. SV. 28. Mihovilić. obavljeno je pokusno sondažno Literatura istraživanje u Novačkoj pećini kod sela Dane na Ćićariji (stručni voditelj: Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre Bačić 1970 B. Becker 2001 Rašporskom Urbaru (Klen 1970. od kojih je svaki bio u vlasništvu continued. and then the ex. pećinske tavanice. koje se nalazilo između sela Dane i Jelovice. Na- dr. napravljena je nacrtna dokumentacija stanja. Numerous movable finds as well as strati- ostalih in situ. Kr. The works were carried out on the southern an. 1998. Južni. u Puli. Boegan 1926) pod imenom Grotta Inferno. Sjeverni dio pećine dug je oko 40 m i visok više cavation was continued towards the northern gate. g.. which had been built over several times. Brojni pokretni nalazi. Pravni status: postupak u tijeku Radove i planove s Monkodonjom prate Grad Rovinj i Razdoblje: P. kojem postoje zapisi iz 1358. At the same time. Teržan. svijetlo sivim dolomitskim vapnencima. radovi financirani sredstvima: McDonald In- 1970: 215 – 226. engl. Summary 1960). C. Mihovilić. systematic archaeological excavations. odmah is- Hänsel. (Klen 1960) i iz 1394. pit VI. University tifikacije u Istri. Pećina se prvi put K. izrazitiji kulturni sloj. Beck. Prilozi poznavanju prahistorijske for. conservation of se odnosio u obližnji dolac. Gradina Arheološkog muzeja Istre u Puli). Among the movable finds. Zagreb. Do Drugog svjetskog rata. Ulaz u pećinu dug We addressed partial reconstruction of the wall that closed je 45 i širok 28 m. part of the main ramparts of the settlement was re. pećinu su uglavnom ra- bili mještani sela Dane za čuvanje stada ovaca tijekom vre- In 2004. investiga. New od 10 m (natkriveni dio). katastru iz 1926. in which a tomb in the form of a stone životinjskog izmeta kojim se gnojila obradiva zemlja.. Pula.5 m. elipsastog oblika. Pula. tal. tako da se lokalitet je. B. with the finding of the bottom of a dolium and prostorija spušta se stubama smještenim na istočnoj strani part of the internal face of the rampart. g. spominje u „Duemilla Grotte“. the find of a spiral tutulus je više od 450 m. voditelj projekta: Arheološki muzej Istre. pod starog puta koji spaja sela Dane i Jelovice. njem.

s Iako još nemamo rezultate apsolutnog datiranja. taj ograđenih suhozidom. ustanovljena su četiri tanka sloja. Ispod tih slojeva nalazio se žut. Prikupljeno je Sloj 7 je pak sadržavao ostatke velikog vatrišta. profilu iskopa. dubini od 40 cm od površine. g. Iskopavanje je obavljano uz pomoć impresivna količina keramičkih i koštanih ostataka. srednjeg i novog vijeka). smještena je u blizini pećinskog kao sloj 8. od cijepanog kamena. velik broj spaljenih kostiju i nekoliko spaljenih izrađevina U sondi 1. T. 5 i 6. Ta neobična koncentracija mogla bi biti ostatak dijela pećine je minimalan. narne analize velike količine prikupljene keramike (pre- pavanje. ugla- špatule. a sav iskopan sediment suho je prosijan na vnom u slojevima 4. arheološki potencijal južnog gmazovi). Sonde 2 i 3 postavljene su na pećine. Osim nekoliko ulomaka iz moder. Sediment u tom nalazio se rastresit sloj vrlo finog praha nastalog razgra. nasuprot ulazu u pećinu. skog razdoblja. zajedno s velikom količinom uglje- Veliki kameni blok. te je na završetku projekta „Pupićina peć – paleolitička i mezolitička nalazišta iskopa bila veličine 2x2. Ispod tog sloja broj nalaza se zamjetno smanjivao.5 m.5 m. Ispod tog sloja bio s povećanjem dubine. rim- rijetki ulomci školjki. s dužom stranom orijentiranom u unutar sjevernog dijela pećine. Cijeli sloj bio je izmiješan. ulazni dio (foto: P. Sonda je izvorno mjesta sondi iz 2003. najdublji sloj bio je arheološki sterilan. sloju postajao je kompaktniji i vlažniji s povećanjem du- dnjom životinjskog izmeta. Zbog takvih uvjeta. veličine 1x1. što ukazuje na izmiješanost slojeva. što je otežalo isko. Samo vatrište. dok je sonda 1 smještena više bila veličine 1x1. uvid u starost istraženih slojeva. sonda je slijedila je pristup rabljen za sva nalazišta istražena unutar proširena za još 1 metar u smjeru istoka. U gornjim slojevima navedene sonde prikupljena je liminarna analiza keramike: dr. spriječio na. mjeseci. Odmah ispod površinske prašine. rubove. pokrivalo je malu depresiju/jamu označenu Sonda 3. koje se dobro vidi u za širenje sonde ili otvaranje još jedne u blizini. Zbog ogromnog broja nalaza. Razlog tomu Novačka pećina. je daljnje istraživanje na dubini od 45 cm. Matična stijena nije dosegnuta je nataložen debeli sloj bijelog i žućkastog pepela. lomljenog kamenja. iako su ulomci prapovijesne prehrane sova koje su se gnijezdile na visoko smještenim keramike nađeni na samom kraju pećine. prelimi- učestalosti malog. nađeno je i nekoliko ulomaka keramike okvirno stanovnika pećine. Učestalost velikih kamenih blokova također je rasla vjerojatno kretanjem brojnih životinja. Skromnost nalaza nije pružila razloga sedimenta i ugljena. nastao u razdoblju vrlo niskih temperatura. Sonda 2 postavljena je uz suhozid u sjevernom dijelu Istražene su tri sonde. pjeskast sedi- zida. Metodologija iskopavanja smjeru sjever-jug. Miracle) 148 . U toj sondi prikupljena je sjevernog Jadrana“. veličine 1x1 m. Stašo Forenbaher) dale su manja količina keramike. Na nigdje u sondi. koji je pao s pećinske tavanice. što je malo životinjskih kostiju te nekoliko ulomaka keramike iz vidljivo u velikim količinama ostataka spaljenog glinenog različitih razdoblja. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.. kao i u aktivnosti davnih nog doba. izbočinama pećinskog zida. Sloj 6 sadržavao je također samom nalazištu. ptice. Keramika prikupljena u površinskim slo- datirane u brončano doba.5 m. te ima istrošene osim velike količine kostiju mikrofaune (mali sisavci. Prikupljeni su i ulomci kostiju te jevima potječe iz različitih razdoblja (brončanog doba. bine. sediment se mijenja u žut pjeskast sloj. Osim nekoliko nalaza na kontaktu sa slojem 8. malo unutar natkrivenog dijela. u sredini jednog od prostora ment. Dublji slojevi bili su arheološki sterilni.

od prosinca do travnja sljedeće godine spuštaju u nizin- kom kasnijih razdoblja. tisuće godina kasnije. a iščezao je tek nakon Drugog svjetskog rata (Mileusnić ca. što uz nalaz kremenih strelica ukazuje na visok udio lova u prehrani kasnoneolitičkih/bakrenodobnih stanovnika Ćićarije. više od na u samoj pećini (bar ne u istraženom dijelu). dok se slojevi daju dobre naznake o načinu rabljenja pećine tije. Na brojnim ulomcima keramike prisutno je metličasto ukrašavanje. potpuno zatvoren spiljski objekt. Potpuni nedostatak arheoloških nalaza. te manja količina izradbenog ot. Osim svinje i divlje životinje. Pećina na Brehu) Ćićarije i sjeveroistočne Istre (Miracle. Na temelju prvih. Također je provedena analiza životinjskih ostataka arheoloških slojeva. Komšo 2003). Crismani 2002. zatim slijede goveda. kuna i zec. govedo i srna. Ostaci iz tog razdoblja poznati su na više nalazišta (Pupićina peć. Nađeno temelju saznanja dobivenih istraživanjima Novačke pećine je i više alatki od kremena. poput skladištenja. kremenim alatkama. a nešto rjeđe u središnju Istru. kuhanja. kostima domaćih i divljih životinja. pri čemu je vjerojatno došlo i do miješanja du- bljih slojeva. Kr. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. tip Nakovana. nije puno promijenila. sječivo (foto: P. (foto: P. isključivo jelena i srna. obavljane su različite aktivnosti – obrada kože. kako ta grana privrede seže duboko u prapovijest. rezanje (vjerojatno kože i mesa) te popravak lovnog pribora. Ostaci divljih životinja. Nugljanska peć. koji osiguravaju obilje svježe trave. konzumiranja tekućine. usprkos izobilju mesa osigu. kao i izgled sedi- menata iz najranijih istraženih slojeva ukazuju kako je tije- kom kraja pleistocena i početkom holocena Novačka pećina zapravo bila kaverna. Lov je izvjesno bio važna akti. kao i ostacima ognjišta. Na trpezi se najčešće po. Pećina se počela dugotrajnije rabiti tijekom kasnog neolitika ili početkom bakrenog doba. a rijetko i pas/vuk. lisi. U njima prevladavaju ovce/koze s ske predjele. osobito u južnu Istru oko Pule. Forenbaher 2000. rjeđe svinja/ privrede poznat je pod nazivom transhumantno stočarstvo. Oblici keramike i vrsta ukrašavanja u slojevima 4 i 5 uglavnom ukazuju na razdoblje ranog brončanog doba ili možda kasnog bakrenog doba. a dva ulomka ukrašena trokutastim geometrijskim motivima možda i na razdoblje srednjeg neolitika. Izmiješani površinski pašnjacima. 1996. što je posvjedočeno velikim količinama prikupljene keramike. Pellegatti) vljala i svinja s nešto manje od petine svih ostataka. pr. metličasti ukras na fragmentu keramičke posude taka faune. Koštani ostaci. prvenstveno treba tražiti u sakupljanju životinjskog izmeta nataloženog na površini pećine rabljenog. Nalazi različitih keramičkih oblika ukazuju kako su u pećini obavljane svako- jake aktivnosti. ostacima ljuštura morskih školjaka. što ukazuje kako izrada kamenih alatki nije obavlja. obale zapadne Istre. strelice i sječivo. duž čitave više od dvije trećine svih ostataka. ne možemo odrediti opseg sezonskih seoba. s više od trećine svih ostataka. Na trpezi se povremeno ja. tzv. slično kao i do prije nekoliko desetljeća. kao što su grebalo. doduše ispremiješanih nalaza. specifične izrađevine zabilježene u arheološkim slojevima. možemo pretpostaviti kako se pećinski ulaz otvorio u još neodređenom razdo- blju prije 5000. Iako na zuju i na kontakte s udaljenim morskim obalama. Takav način javljivao jelen. U kasnijim vremenima boravka čovjeka u pećini kom ljetnih mjeseci. stoke. sastav sedimenata te Novačka pećina. g. za gnojenje. vepar. Žmak 2002). ovca/koza. Potrebno je spomenuti i prikupljene navedenih kratkih seoba. specijalizirane za čuvanje velikih stada dolazi do ogromnih promjena. koje. tijekom toplih godišnjih doba čuvaju na visokim planinskim ranom uzgojem domaćih životinja. zabilježene su sezonske seobe ostatke ljuštura morskih školjaka. On podrazumijeva da se stada ovaca vnost stanovnika pećine. Novačka pećina. Slojevi 6. izrada mlijeka i mliječnih prerađevina. iznimno su ukazuju na privremen boravak dijela zajednice u pećini tije- rijetki. no nije moguće odrediti je li riječ o divljim ili pitomim životinjama. Zanimljivo je kako su u tom razdoblju najzastupljeniji ostaci divljači. činjenicu koja se ni danas. jasno je pada. kako je rečeno. Jačmica. a goveda četvrtinu. osim što svjedoče stočara i njihovih stada iz Transilvanije preko Tršćanskog o istančanim gurmanskim navikama naših predaka. Golupska jama. tako da ostaci koza/ovaca čine gotovo polovicu svih osta. Pellegatti) 149 . uka. 7 i 8 sadrže keramiku koja se okvirno može pripisati razdoblju bakrenog doba/ka- snog neolitika. Tijekom najranijih faza boravka u pećini prehrana ljudi temeljila se na domaćim životinjama. jazavac. Različitim alatima. krasa u Friulijsku ravnicu (Montagnari Kokelj 2003). a relativno je česta fina keramika s kaneliranim ukrasom. koji svjedoče o sporadičnom korištenju pećine.

2002: 217 – 238. Žmak 2002 Josip Žmak. I segreti della grotta di medieval and modern periods. E. Pula. Redni broj: 73 Klen 1960 Danilo Klen. Stašo Forenbaher. Montagnari Kokelj 2003 Emanuela Montagnari Kokelj. Ćićarija i njeni tisućnjaki. oba- 1972: 9 – 29. Grad/općina: Buzet Klen 1970 Danilo Klen. U razdoblju od 19. more or less frequently lived in during the Bronze. Croatia). Forenbaher 2005 Preston T. Galanidou. Boegan 1926 L. Arheološki muzej Istre iz Pule. Eu- ropean Journal of Archaeology 3. 1955. 2000: 293 – 329. Prvi Jugoslovanski Speleološki Kongres. Vjesnik Pravni status: P-486 historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu. ment of Archaeology – University of Cambridge. kolovoza 2004. Zagreb. Speleološka istraživanja Učke financirani sredstvima McDonald Instituta iz Cambridgea – i Ćićarije u Istri. Roman. Bertarelli. Moser. while a greater part of their economy was based on hunting and on contacts with the coastal area. Histria Archaeologica 29. Numerous kovnog razdoblja. Early Holocene foragers in the karst of northern Istria. le richerce di A. Milano. 2005. Prehistoric Herders in Istria (Croatia): The Ar- chaeology of Pupićina Cave. 4. test pits were opened in Novačka pećina on Ćićarija. Why Settling a Karstic Area? Considerations on the Trieste Karst (north-eastern Italy) in the Late Prehistory. Forenbaher 2000 Preston T. srpnja do 5. Stašo Forenbaher. Neolithic or at the beginning of the Copper Age. Naselje: Perci 1960: 155 – 182. 22. XXIV: 1997: 43 – 61. Miracle 1997 Preston T. Buzetski zbornik.). Histria Antiqua 11. Stašo Forenbaher. sv. Poročilo o raziskovanju pale- olita. Komšo) 150 . Crismani 2002 Anna Crismani. 2000. Darko Komšo Paolo Pellegatti dr. srednjovjekovnog i novovje. Prodaja Rašpora Veneciji (1402. Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu. The mingled surface layers indicate that the cave was Duemilla Grotte. Monograph Series. finds indicate the vigorous use of the cave by herdsmen that specialised in looking after very large herds during the Literatura: summer months. Rijeka.V. Acta Geologica II. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Histria Antiqua 11. neolita in eneolita v Sloveniji. more permanent habitation started only in the later tijekom brončanog. XV. Forenbaher 2000 Preston T. Pula. Velika Britanija i vlastitim sredstvima Arheološkog muzeja Ljubljana. Pećine Istre – mjesta življenja voditelj: Darko Komšo. Miracle. Nugla in Istria. Fragmenti rašporskog urbara iz Lokalitet: Pećina Jačmica prve polovine XV stoljeća. Jadranski zbornik. O tim sezonskim seobama svjedoče Although the earliest finds can be dated to the middle of i ostaci ljuštura morskih školjaka. od prapovijesti do srednjeg vijeka. vljeno je arheološko sondiranje u pećini Jačmica (stručni Komšo 2003 Darko Komšo. Bertarelli. Three probes were made. 1. Atti dei Civici Musei di Storia ed Arte di Trieste n°18 (2001). Rijeka. Miracle. 1996: 103 – 112. when the entrance to the cave was probably slojevi ukazuju na više ili manje učestali boravak u pećini opened. Miracle. sc. Nena Galanidou. 7. with a total area of Pećina Jačmica.5 square metres. 28. Archaeological Museum of Istria. up to some 50 years back. 1926. Puschi e K. Depart- 2003: 41 – 54. Pioneers in the hills: early Mesolithic foragers at Šebrn Abri (Istria. Buzet- ski zbornik.. vol. Miracle. Boegan. 2002. 1970: Razdoblje: P 9 – 37. tlocrt pećine s pozicijama sondi (izradio: D. sv. sv. XVII. Miracle. Istre u Puli). radovi Malez 1955 Mirko Malez. Mileusnić 1996 Zlatko Mileusnić. g. Preston T. Pula. Miracle. Rijeka. Trieste. Pupićina Cave Project: brief summary of the 1998 season. O transhumanciji u gos- podarskoj tradiciji Istre. Miracle Summary During July 2004.. do 50-ak godina unazad. Vrsta radova: probno istraživanje Klen 1972 Danilo Klen. Miracle. Izmiješani površinski the Neolithic. voditelj projekta: Arheološki muzej Istre iz Pule. Buzet. 2003: 75 – 93. Pećine Ćićarije i Učke u Istri. 7000 godina unatrag. Rašporski urbar iz 1395. rimskog. Buzet. Arheološko istraživanje dio je međunarodnog Malez 1960 Mirko Malez. 1960.

vepar kućice kopnenih vinogradarskih puževa (Helix) i ulomci i brojni ostaci malih sisavaca). strelicu. kremena i puževa (Helix). Ulaz je najveće širine 2. menta izmiješanog s dosta kamenja i s brojnim nalazima Puschi je u svom izvještaju planirao nastavak iskopavanja. Matična stijena nalazištima u regiji (Miracle. životinjske kosti. Sloj 3A sastoji se od crne ugljene nalaze iz prapovijesti. istražena do du. govedo. kostiju (koza/ovca. te na osnovi usporedbe s drugim okvirno datira te slojeve u kasni glacijal. istraživši manje sonde u objema prostorijama pećine (Komšo 2003. koja ulazi u profil. prikupljeni su brojni ulomci bakrenodobne keramike. Crismani 2004). Forenbaher 2000. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. pretpostavljeno je postojanje arheoloških slojeva iz razdo- blja mezolitika. tamno sivi pjeskasto-siltasti rastresiti sediment. svinja). zatim jelena i vepra) i kreme- pljene nalaze usporedio je s nalazima iz Nugljanske peći. a nalazi se na 380 m apsolutne visine. la je na veliku starost. vlažan i kompaktan siltasti 151 . Na površini se nalaze tanki izmiješani slo. započetog 1995. prašine s puno spaljenog kamenja i brojnih nalaza kostiju ulomke keramike. Druga. nalazi se sloj 3. u kojem sudjelu- ju: Arheološki muzej Istre iz Pule. nalaze se Na temelju prikupljenog materijala odlučeno je istražiti sloj 2. govedo. 4 – 8. Oba sloja okvirno dati- kojim bi istražio cjelokupnu drugu prostoriju. kao i zbog nedostat- 2004 – u tisku) kao i u cijelom Sredozemlju (Lubell 2004). Ova 1 smještena je u ulaznoj prostoriji. širine 4. površine 3 m2. istražiti arheološke slojeve te 120 cm. vjero- stojanja i prirode pretpostavljenih mezolitičkih slojeva te jatno je služila kao otpadna jama za čišćenje vatrišta i određivanja eventualnih ranijih i kasnijih faza boravka u sadrži brojne nalaze bakrenodobne keramike.5 m. probušene kosti i morske školjke. prikupiti nalaze i uzorke za analize. Ispod njih nataloženi su slojevi nikakvi izvori u kojima se spominju daljnja istraživanja. st. Ispod izmiješanih površinskih slojeva nataloženi Ispod sloja 3 nalazi se sloj 4. Pellegatti) sondi iz ulazne prostorije nije zabilježio nikakve arheološke tragove. Komšo. usporedna prostorija najveće je dužine 15 m. Prikupljeno jedan ulomak keramičkog cjedila. Ispunjen je sivosmeđim rastresitim sedi- ka. U ovom vatrištu. koje ulazi u profil. g. nataložen je sloj 3B. ispunjena sivim pepeljastim sedimentom. Iz pećine se pruža odličan pogled na cijelu buzetsku kotlinu. sitna storiji i trebala je dati informacije o očuvanosti arheoloških divljač i riba). istražena do najveće dubine 150 cm. iskopavanja su prekinuta Galanidou. Prisutnost ostataka alpskog kremena. Forenbaher 2000. školjaka. ugljena. fragment pintadere (foto: P. kozorog/divokoza. Zapisi o toj pećini se ja- vljaju u arheološkoj literaturi još potkraj 19. te u ulaznoj nisu zabilježeni kulturni ostaci. Miracle. Miracle. Forenbaher 2000. najveće visine 5. Preliminarna svinjskog zuba s rupom za vješanje. iznad sela Perci i Črnica. životinjskih tom dijelu pećine. Preliminarna istraživanja izvršio je Alberto Puschi (Museo Civico di An- tichita di Trieste) 1895.5 m.. brojni ostaci životinjskih kosti. srpa od rožnjaka. Dok u Pećina Jačmica. privjesak izrađen od je i nekoliko cijepanih izrađevina od rožnjaka. Boschian zbog opasnosti od urušavanja profila. dva obrađena jelenja analiza životinjskih ostataka iz navedenih slojeva ukazuje roga. jevi 1 i 2 s nalazima ulomaka keramike iz srednjeg vije. od kojih su mnogi oštećeni gorenjem. morskih školjki. a presječen tvorevinom 3. jednu bifacijalno obrađenu kremenu kako prevladavaju domaće životinje (koza/ovca. g. Pećina Jačmica smještena je 4750 m sjeverozapadno od grada Buzeta. kostiju. svisca. a sadrži brojne nalaze bakrenodobne keramike. (najučestaliji su ostaci srna. u sondi iz unutrašnje prostorije prikupio je brojne su slojevi 3A i 3B. Sonda 2 smještena je u unutrašnjoj pro. Sonda 2 dimenzija je 2x1 m. na. Ulazna prostorija najveće je dužine 10 m. Iako u ovim slojevima i životinjskih kostiju iz unutrašnje prostorije. Pećina se sastoji od dviju gotovo usporednih prostorija odijeljenih zidom. Ispod izmiješanog površinskog sloja 1. kremenu kompozitnu alatku na sječivu i ugljen. po jednu u svakoj prostoriji. bakrenoga doba i srednjeg neolitika (jedan ulomak mentom. sječivo Sonda 1 oblika je slova L. koji se sastoje od žutih siltastih pijesaka izmiješanih gledom pećine prikupljeni su prapovijesni ulomci keramike s lomljenim vapnencem i sigama.5 m i visine 4 m. keramike tipa „Danilo“ s plastičnom spiralom). jelen. među kojima i jednu bakrenu sjekiru. Sonda tvorevina 3 – jama duboka 60 cm. Sastoji se od sivog rastresitog sedi- Crismani 2002. Pre. arheološkog projekta „Paleolitička i mezolitička nalazišta sjevernog Jadrana“. Ispod sloja 2. Unutar sloja 2 zabilježeno je vatrište.. Pod tim slojem obližnjeg pećinskog nalazišta (Miracle. nije dosegnuta istraživanjem. Crismani 2004). Okrenut je prema sjeveroistoku. no ne postoje raju u razdoblje mezolitika. koji je izvrstan pokazatelj za razdoblje pleistocena. prikupljeno je nekoliko ulo- prostoriji na sedimentu izbačenom iz životinjske rupe maka kostiju (alpski svizac. tvorevina. svinja/vepar i rjeđe srne. nagnut 60° prema jugozapadu. i dvije manje sonde. radi određivanja po. budući da nije bilo poznato kojeg su obima bila dere. u gornjim stijenama istoimenog brda visokog 466 m. koje su spo- jene jednim manjim prozorom smještenim 3 m od površine pećine i jednim većim prozorom smještenim na visini od 1 m. ugljena i bine 120 cm. kremena te jedne pinta- slojeva. Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a iz Zagreba i Department of Archaeology – University of Cambridge iz Velike Britanije. Površinska istrošenost puževih kućica ukaziva. te u sloju 2. promjera oko Puschijeva iskopavanja. Priku. orijentacije 45°. ka kulturnih ostataka. širine 5 m i visine 6 m.

Nena Galanidou. Darko Komšo voljno otvoren i/ili su se uvjeti za boravak ljudi popravili dr. a uvjeti za boravak neprimjereni za ljude. između nalaza iz bakrenog doba ukazuje kako je pećinu rabila za- slojeva 5 i 6. Miracle. dok se u južnom dijelu sonde. Unutrašnja prostorija sporadično je rabljena tijekom skih školjaka i ugljena. tika prolazi između pećinskih prostorija su se otvorili. koristili alpski svisci i/ili mesožderi (vuk?. le richerce di A. Galanidou. Komšo 2003 Darko Komšo. Sav iskopani sediment suho je sijan (kroz sito od 3 Lubell 2004 David Lubell. Preston T. a uzorak iz svake stratigrafske jedinice je flotiran the Mesolithic-Neolithic transition? Documenta praehisto- (mokro sijanje). Prozori u unutrašnju prostoriju očito su bili premalih dimenzija da bi omogućili prolaz. Najraniji slojevi datiraju u the hills: early Mesolithic foragers at Šebrn Abri (Istria. glinama (sloj 8). and the entrance area of the cave was used for a short period of time by a small group of Mesolithic hunters. skom obalom. Pećine Istre – mjesta življenja vljih životinja (jelen. su skupljani i puževi. presječen tvore. s rijetkim nalazima iz razdoblja srednjeg neoli.. Obavljena je sva neophodna tehnička i rica XXXI. blji. mor. Trieste. Za neprisutnost ostataka boravka ljudi u ulaznoj prosto- vinom 3. sediment tamno sivosmeđe boje. vlažnog i riji trenutno nema jasnog objašnjenja. možda razlog treba kompaktnog siltastog sedimenta. dati. U njemu su prikupljeni tražiti u pojačanoj eroziji/uništenju sedimenata u toj pro- nalazi bakrenodobne keramike. and conditions were inappropriate for human habitation. Histria Antiqua 11. Forenbaher 2000 Preston T. 2003: 271 – 284. Two test pits were investigated. sc. rijetkim nalazima iz razdoblja srednjeg neolitika. Miracle. kada je ulaz vjerojatno bio pre. I segreti della grotta di menjem. te malobrojni ostaci faune. rani u razdoblje kasnog neolitika. a povremeno nom 3. tamno sivosmeđi. Pioneers in tijek nastanka i korištenja pećine. gotovo identične onoj iz bakrenodobnih slojeva. Naime. ris?) koji su lovili divokoze. vatrište s Civici Musei di Storia ed Arte di Trieste n°18 (2001). vlažan i lagano rastresit pjeskasto. slojeva te očuvanost slojeva u unutrašnjoj prostoriji pećine. Are land snails a signature for mm). Pula. Lošinju – sezona 2004. na lovu i bila u neposrednom ili posrednom kontaktu s mor- Iz tih slojeva prikupljeni su rijetki nalazi keramike. Croatia). Stašo Forenbaher. Giovanni Boschian. Goveda potpuno nedostaju iz skupa nalaza. storiji. odnosno arbitrarni slojevi T. 2000: malen. Puschi e K. Ostaci 2002. koji sadrže rijetke koštane ostatke di. Miracle. of the 1998 season. Summary jatno specijaliziranih za lov na srne. S iskopavanjem se stalo 2003: 41 – 54. and snails collected. potvrdilo se postojanje mezolitičkih 1998. životinjskih kosti. probably specialising in roe deer hunting. Tijekom ranog holocena. Naredni sloj 5. A proposito della Carta slojeve. vjero. za. 2004. Ljubljana. jedna bifacijalno obrađena kremena ljudi su težište boravka prebacili u unutrašnju prostoriju. Forenbaher 2000 Preston T. Crismani 2002 Anna Crismani. Atti dei Civici Musei di Storia ed Arte di Trieste n°19 jevi nataloženi su na žutosmeđim vlažnim pjeskastim (2002-2003). Miracle u dovoljnoj mjeri da omoguće uporabu pećine. jednica stočara. an archaeological test in- vestigation into the cave of Jačmica by Buzet was carried out. ulaz u pećinu bio je do. Ispod sloja 7 nalazi se tvorevina 5 (F5). nimne rezultate. conditions improved. when the entrance was probably too small. srna i mala divljač) i puževa (Helix). dok se u bakrenom dobu u njoj 6. razdoblje kasnog glacijala. (u tisku). Pellegatti) Between the Mesolithic and the middle of the Neolith- 152 . koje se nastavlja u profil. Bogat i raznovrstan skup glinasti sediment. Moser. koja je velik dio svoje ekonomije bazirala dužine 60 cm i širine 100 cm. Pupićina Cave Project: brief summary Iskopavanja u objema pećinskim prostorijama dala su iz. Istraživanje Vele spilje na najveće debljine do 10 cm. Boschian 2004 Darko Komšo. dimensions 3 m2 and 2m2. Pod tim slojem nataložen je sloj srednjeg i kasnog neolitika. presječen tvorevi. na crvenoj glini. European Journal of Archaeology 3. Stašo Forenbaher. Između mezolitika i srednjeg neoli- bne keramike. Pula. ako je prirodni sloj bio de. Pećinu su 293–329. Mala grupa mezolitičkih lovaca. a morskih školjaka. ostatak vatrišta. žućkastosmeđi. kratkotrajno je koristila During July and August 2004. were hunted. archaeologica dell’Istria: un’indagine nella grotta di Cerniz- a najučestaliji su ostaci koza/ovaca. Nugla in Istria. Histria Archaeologica 29. Osim srna. privjesak od svinjskog očnjaka (foto: P. a prikupljeni su i ostaci životinjskih kosti. pećinu. Prilikom istraživanja u objema sondama Komšo. od prapovijesti do srednjeg vijeka. while occasionally red deer and wild boar Pećina Jačmica. Izdanja HAD. Taj sloj iznimno je bogat nalazima bakrenodo. Svi navedeni slo. strelica i ulomci ugljena. Literatura Ispod sloja 6 uslojen je sloj 7. Mira- Iz dobivenih rezultata istraživanja pretpostavljamo sljedeći cle. lovljeni su jeleni i veprovi. fotodokumentacija. ali bez tragova prisustva ljudi. Miracle. Atti dei tika. Miracle. Trieste. faune ukazuju na izrazitu razliku u odnosu na prethodne Crismani 2003 Anna Crismani. located in the entrance area to and in the interior of the cave. The earliest layers date to the period of the later pleis- tocene. sastoji se od crvenkastosmeđeg. vlažan i kompaktan pjeskasto-siltast sediment izmiješan s ka. nalazi tvorevina 4 (F4). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. intenzivno i dugotrajno boravi. During the early Holocene. Preston praćeni su prirodni slojevi.

Kroz veći otvor se spušta 7 m vertikalno. prekriven humusom i Lokalitet: Pećina Laganiši sitnim kamenjem. The cave was sporadically used during the mid- dle and later Neolithic periods. the passages between the rooms of the cave were muzej Istre iz Pule. Komšo) 153 . širine Vrsta radova: probno iskopavanje 12 m i najveće visine 8 m. sada razdvojen na dva dijela zapunom that a community of herders lived here. istočni i južni dio vrtače. m. voditelj projekta: Arheološki jentacije jugoistok-sjeverozapad. visokog daljnjih 5 m. do 25. dok se brojne kamene gromade nalaze na površini centralnog. while in the entrance area finds are Puli). jedan dimenzija 1x1 m i jedan dimen- U razdoblju od 19. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. orijentacije sjever-jug. economy was based on hunting and contacts with the Vrtača u kojoj se nalazi pećina dužine je 29 m i širine 12 sea coast. Navedeno ukazuje kako je u prošlosti Naselje: Laganiši veći dio. radovi financirani sredstvima Općine opened up. pokusno sondažno istraživanje pećine Laganiši kod Oprtlja do sipara. koji je tijekom prapovijesti bio prohodan. obavljeno je zija 30x40 cm. istočni Razdoblje: P. Pećina s jamskim ulazom ima dva mala otvora. Dok se u Pravni status: P-798 južnom dijelu nalazi samo mali natkriveni prostor. Dužine je 25 m i širine Pećina Laganiši. Samo je sjeverni dio pećine. g. odvojen suhozi- Redni broj: 74 dom i 2 m niži od ostatka vrtače. Pećinski svod pokriva sjeverni. and the focus of human habitation shifted Oprtalj i vlastitim sredstvima Arheološkog muzeja Istre u to the interior area. koji se djelomično urušio. while the Copper Age. A obližnje pećine s jamskim ulazom. One tvore zajednički rich and varied collection of Copper Age finds indicates speleološki sustav. A i sjeverni dio dužine je 22 m na najdužem dijelu. while part of the jednog kanala. Pećina Laganiši sastoji se od pećine u maloj vrtači i it was inhabited very vigorously and for a long time.. sparser. travnja 2004. južnog i zapad- nog dijela. bio prekriven Grad/općina: Oprtalj pećinskim svodom. istočnog. a možda i cjelokupna vrtača. ic. tlocrt pećine (izradio: D. u pećinsku prostoriju ori- (stručni voditelj: Darko Komšo.

U jugoistočnom dijelu sonde. Na istoku prostorije nalazi se zatrpan prolaz. najveće dubine iskopa 180 cm. Na temelju prikupljenog materijala i na veća količina keramike iz srednjeg brončanog doba i poticaj općine Oprtalj. ulaz u pećinu (foto: D. obavljeno je pokusno istraživanje jedna kost. 10 – 25 cm i sačinjava ga žućkastosmeđi sediment sa širine 4 m i visine 4 m. malo kosti i ugljena te jedna karbonizirana sjemen- pećine u vrtači. a u njemu je priku- pljeno nekoliko fragmenata kosti. koji se strmo diže prema jugu. Pod tim slojem nalazi se sloj 11. ljepljive i vlažne. prikupljeni malobrojni ulomci kosti i ugljena. Tijekom istraživanja. širine 40 cm. najveće debljine 55 cm. U tim slojevima su prikupljeni malobrojni nalazi otvor. vlažne i jako ljepljive. vlažan i ljepljiv. st. sloj 2 – površinski pećinski sediment tamno smeđe boje. izmiješane m i širine 1 m. kao i brojni fragmenti ljudskih kostiju iz ljenog pješčenjaka. ispunjena 4 i vatrištem F4/5. nizak i zasigan kanal. Evi Margaritas). U profilima ka (žir) hrasta (analiza: dr. jedan riblji kralježak. vlažne i ljepljive gline. Prikupljena je istog razdoblja. Na recentno 154 . priku- pljeni su malobrojni nalazi kosti i keramike. dužine 1 m.35 cm. istočni profil sonde (foto: D. Prikupljena je iznimno velika količina keramike iz srednjeg brončanog doba. uslojen je horizont s nalazima iz rim- vlažnim glinastim sedimentom. U tom sloju. visine 4 m. pljena je velika količina keramike iz srednjeg brončanog likom čega je prekopano oko 12 m² sjevernog dijela doba. svega tri metra udaljen od zapadnog zida pećine u vrtači. a čine ih sloj 1 – izbačena zemlja iz navedene devastacije. s komadićima ugljena i 40% lomljenog vapnenca. sivim proslojcima. Ispod slojeva 5 i 6. malo ko- sti i ugljena te jedna karbonizirana sjemenka (žir) hrasta (analiza: dr. velikog bloka pješčenjaka iz jugozapadnog dijela sonde. zabilježeno je vatrište (F4/5). te s 20% lomljenog vapnenca i 1% lomljene sigovine. s 15% lomljenog vapnenca. pri čemu je istražena sonda dužine 2 stoji od crvenosmeđe. Sloj 7 debljine je površinske vode. više kosti malih si- Pećina Laganiši. Ispod površinskih slojeva zabilježen je horizont s nalazima iz kasnorimskog razdoblja. sastavljen od žutosmeđe gline sa sivim proslo- jcima. sačinjenih nalazi jedna velika prostorija. debljine 15 . Oko nje se nalazi nekoliko prostorija. odvojen niskim svodom. dužine 11 m. Ispod tog sloja nalazi se sloj 9. te malobrojni ulomci kosti. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. iz pećine s jam. masne i ljepljive gline. Prikupljeno je više ulomaka keramike. unutar sloja 4 zabilježeno je vatrište (4F1) koje se nastavlja u južni i istočni profil. najveće visine 7 m i ispunjena vlažnim glinastim između slojeva 4 i 5. debljine 20 otvor. mjestimično zabrečanih. debljine. skim ulazom prikupljena je veća količina velikih ulo. sc. Također. ulomak kremena. Od tog sloja sonda je smanjena na veličinu 1x1 m. izrazito glinast. Prikupljena je manja količina uloma- ka keramike iz razdoblja srednjeg brončanog doba. prostorije. te mnogo ugljena. Prema najveće debljine 3 cm. a u njemu su se nalazi jedna prostorija odvojena od ulazne niskim svo. pri. najveće de- bljine 15 cm. dužine Sastoji se od proslojaka pepeljastih sedimenata crne i 7 i širine 4 m. debljine 1 – 10 cm. te malobrojni ulomci kosti i ugljena. Evi Margaritas). s oko 20% lomljenog vapnenca i 10% lom- brončanog doba. Pod tim slojem nalazi se sloj 10. Na zapadu svijetlo sive boje. Prema sjeverozapadu se skog razdoblja. Komšo) skim ulazom te izveden tlocrt i presjek. najveće debljine 10 cm i sloj 3 – zasip od urušenja dijela tavanice. sedimentom. koji se sastoji od crvenosmeđe gline. koja prekriva gotovo cijelu površinu – malobrojni ulomci kosti te dva ulomka iste lampice. koje se nastavlja u sjeverni profil. mjestimično maka keramike datirane u razdoblje srednjeg i kasnog kalcificirane. do dubine otprilike 60 cm. koji se sastoji od sloja 4 – maslinastosmeđeg masnog i kompaktnog sedimenta s 5% kamenja. Priku- Nalazište je bilo izloženo višegodišnjoj devastaciji. debljine 5 cm. širine 16 m i od crvenosmeđeg vlažnog i kompaktnog glinastog 12 m visine. veličine 11x6 m i 4 m visine. djelomično oblikovan erozijom keramike iz brončanog doba. Luka Bekić) iz prve polovice 4. u kojoj se na tavanici nalazi navedeni manji sedimenta. jugu se otvara jedan manji. 10 m. Sloj 11 pri- rodno prelazi na novi sloj koji se sastoji od sive gline i nije dalje istraživan. U sredini se nalazi gomila kamenja nabacanog kroz – 40 cm. Prva tri sloja su recentno datirana. obavljen je pregled pećine s jam- Pećina Laganiši. koji se sastoji od slojeva 5 i 6. s oko 1 – 2% sitnog kamenja. Komšo) savaca te jedan kasnorimski novčić (analiza: mr. Sastoji se od proslojaka crne i svijetlo sive boje. U sjevernom dijelu sonde. Sastoji se od sive. koji se sa- pećine s vrtačom. sc. nalazi se više slojeva u kojima je prikupljen arheološki a iz jugoistočnog dijelu se otvara zasigan kanal s puno materijal iz srednjeg brončanog doba. koja je datirana u rimsko razdoblje. dužine 16 m. s 50% lomljenog vapnenca. Pod slojem dom i kamenjem. Pod tim iskopa i u izbačenoj zemlji prikupljeni su brojni ostaci slojem nalazi se sloj 8.

vremeno su sudjelovali dr. Lokalitet: Sv. this is a speleological system that consists of pruža zapadnim i djelomice južnim krilom.Buje investirala BINA – ISTRA d. g. 60 metara južno od Summary današnje ceste Buje – Umag. dimensions 2x1m. gdje se by Oprtalj. Human stopi 70 cm. Određeno je najmanje šest osoba. Osnovni zidovi objekta široki su u arhitektonskoj the Roman and Bronze Age periods were found. Alka skim ulazom. Morović) 155 . raskopanoj površini nalazi se dosta keramike iz razdoblja Redni broj: 75 brončanog doba. P. Darko Komšo Na prostoru zapadne padine uzvišenja. ponegdje s primjesom mljevene opeke. mr. Jelena lom zasiganih. uz voditelja Željka Ujčića. and layers and material remains of toku.o. čiji je sjeverni dio prekopan. razjasniti problem. Rajić). dvije starije odrasle zej Istre proveo je zaštitno arheološko istraživanje na loka- osobe i jedna mlađa odrasla osoba. Na temelju postojećih litetu Sv. pronađen je antički objekt iskopanih dimenzija 60x45 m. Zidovi Lokalitet Sv. Antički lokalitet istraživan je During April 2004. s vapnom. sc. Rimska vila izdužena je pothole entrance. pa je potrebno izvršiti daljnja istraživanja koja će na čvorištu Umag . Zoran Grbin. i očito se u cestovnoj petlji rasprostire dalje prema is- ed. u smjeru istok-zapad (azimut 100º) na prostoru 60x45 m A small test pit in the cave in the sinkhole was investigat. dr. planira se nastavak U arheološkom istraživanju. većim dje. Iskopa- podataka nije moguće razjasniti kako su i zašto dospjele vanje je u sklopu izgradnje trase istarske poluautoceste u pećinu. Razdoblje: A Obavljena je analiza svih prikupljenih ljudskih kostiju Vrsta radova: zaštitno iskopavanje (analiza: mr. Ljudske ko. U razdoblju od lipnja do listopada 2004. Kristina Mihovilić. sjeveroistočno od naselja Kršete. Jelena. Arheološki mu- i to troje djece mlađe od 10 godina. Starac. Jelena (foto: E. Tijekom 2005. unutar južnog dijela nove petlje poluautoceste.o. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Marino Baldini. dok su ostali pregradni zidovi široki 45 – 55 bones of a number of people and numerous ceramic finds cm. te istraživanje pećine s jam. te ljudskih i životinjskih kosti. te izvan cesto- a cave in a small sinkhole and a nearby cavern with a vne trase (dio sjevernog krila). na kojima nisu uočene nikakve patološke promjene. Mjestimice je očuvano 5 – 6 redova zidanog opusa from the Bronze Age were collected. Grad/općina: Buje sti najučestalije su u zapadnom dijelu objekta (zapadna Pravni status: postupak u tijeku prostorija i južni kanal) i također su djelomično zasigane. Najviše nalaza prikupljeno je u zapadnoj Naselje: Kršete maloj prostoriji. Darko Komšo. g. po- istraživanja pećine u vrtači. a test pit was started at Laganiši Cave na samoj središnjoj trasi (cca 10+675 – 10+750). Jadranka Homoky i Milan Stanić. sc.

Zapadno krilo sastoji se od dvostrukog niza pregrađenih Navedeni pronađeni objekt očito odgovara ostacima prostorija. istražen je dio južnog krila (dvadesetak od Savudrije do Mirne). g. Jelene oker žuto. Ostali grobovi i kosturnice su bili naslonjeni unutar i m) s ostacima dviju četvrtastih nakupina nabacanog izvan jugozapanog rubnog ulaznog zida kompleksa i to u neobrađenog kamenja. škrilja. CRISPINILAE. brojni ulomci antičkih narebrenih amfora.). kamenim materijalom. with a series of square and extended rooms to the north. Od šest ubiciranih kasnoantičkih grobova jedan je pokojnik nih i izduženih prostorija na sjeveru. perhaps a bracelet. 18. Od brončanih nalaza ističu se uz s manje klesanja. početak izgradnje objekta se može datirati nakon Cezarove nih i izduženih pravokutnih prostorija. te je zbog nestabilnosti s iskucanim prikazom antitetičkog para ljudskih likova u tla dio zidova otklonjen. Sastoji se od dvaju nizova manjih kvadrat. nalazila se izdužena zidana pronađen 1991. 14. vode (Benussi 1928). Ova antička vila kuglastih utega. The works were carried out prior to the start of further construction works on the Istrian semi-motorway. kod peć. Zidovi su loše temeljeni. što je urušavanjem izazavalo medaljonu. pr. organised rectangularly around a central courtyard. 33 m) i nizovima kvadrat. Appunti per la carta archeologica dell’Istria di A. Pro- visionally. Za temelje su korišteni i veći prirodni numizmatičke i nekoliko „aucissa“ fibula i igala. 1997: 105 – 107.9 krila. odnosno blizu navedenog izvora žbukom. 1928: 257 – 258. 1. s posebno kvalitetne dionice zidanja i klesanja pri pro. st. Q. te podnim crno-bijelim teserama. raznih rimskih posuda tankih stijenki. south and west of the complex. NE of the settlement of Kršeta.CLODI AMBROSI. Izdanja HAD. U dvorište se prilazilo kroz južni ulaz (širine 1. Trieste. Matijašić 1997 Robert Matijašić. arheološkog iskopavanja u području prostiranja cestovne Slojevito je prikupljeno više ulomaka tegula s tragovima trase. Zbog mjestimične smrti ili u sam početak carstva (druga pol.). Istočno od glavnog svakako siromašnija od brojnih srodnih obalnih nalazišta ulaznog puta u dvorište. the Archaeology Museum of Istria car- ried out protective archaeological investigation at the site of Sv. objekta u kasnoantičko doba (5. with an embossed picture of hu- trase ceste man figures and dice made out of ivory. st. U jednoj ma. ovaj sektor može se samo uvjetno sma. što naglašava gospodarsku fazu ovoga dijela s izvorišta postojećeg odvojka poluautoceste prema Bujama kanalima (zidano. Jelena. An ancient rectangular structure extending in the E-W di- rection was found.). tamnocrvenom i vjerojatno stropnom bijelom sjeveroistočno od Kršeta. Zagreb. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Rimska vila je po očuvanosti lokaliteta ulazom na jugozapadu kompleksa. ali na temelju nalaza kompleksa. zapadu i jugu kom. Arche- ografo Triestino. Arheološka istraživanja u Istri. Jelena. su izgrađeni od izduženih ili rjeđe kvadratnih lomljenaca s volutama ili sa žigom. tipično je planski pravokutno organizirana sa središnjim dvorištem (smjerom sjever-jug. The most interesting finds are a fragment of bronze metal Lokalitet Sv. stopa mljiviji nalazi su ostatak brončanog lima (možda narukvica) je položena na zemlju ilovaču. Dalle anotazioni di Alberto Puschi per la Carta archeologica dell’Istria. This was an ancient villa. storiji s polukružnim završetkom i pridruženog kanala od pa manje do legalizacije kršćanstva (4. manje kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih posuda grube Literatura fakture i svega nekoliko ulomaka koji pripadaju uljanicama Benussi 1928 Bernardo Benussi. lokalitet je preslojen prikladnim sitnijim drobljenim žigova od kojih se brojem ističu razne verzije PANSIANAE. i 6. tegula i lokalnog puta. Antička nekropola kod Brtonigle. The rooms in the western wing had been plas- tered and the floor areas had black and white mosaics. naglašenim intenzitetom života za ranog carstva (1. Nakon završetka trati termalnim. suhozid.. Najzani- lomljenci ili veći obluci. tegule) i većim pregrađenim (Matijašić 1997). st. Lokalitetu pripada i rimski žarni grob njoj prostoriji središta krila. igraća kockica od bjelokosti i nekoliko kamenih velike kosine nekoliko zidnih pravaca. koje su po tragovima bile ukrašene zidnom rimske vile spomenute zajedno s crkvom sv. Željko Ujčić Summary During summer 2004.) te zapuštanjem antičke opeke. nekoliko stotina metara južnije. što potvrđuje katastarsku tradiciju zidanim i suhozidnim konstrukcijama od kamenja. Kr. According to the 156 . istražena arhitektonska struktura i položaj sheet. položen izravno u zemlju usred velike prostorije zapadnog pleksa. st. Puschi. the area to the south is held to be a bath area.

unutrašnjost luka je klasično ispunjena zi.56 do 1. Privremeno je podni mozaik zidom smješten je organski povezan zidani postament prekriven „agrofolijom“ i tankim slojem zemlje. Na originalnom temelju izgrađen temeljnog spoja središnje apside i sjeverne pastoforije te je manji zid (širina 0. te od studenog do prosinca 2004. zidanim septičkim jamama. prekinut nestručan proces strapacije mozaičnog poprečni zid koji spaja dvije kapele.99 – 1. finds collected.02 m). svega do 50 cm r/d. Zbog oštećenosti ljana“. posuđa grube fakture. Ulomak podnog mozaika Iskopavanjem do apsolutne dubine 0. Marija Formoza Naselje: Pula Grad: Pula Pravni status: R-0014 Razdoblje: A (rano kršćanstvo) Vrsta radova: revizijsko iskopavanje Svetište bazilike sv.10 – 1. g. od 1. Redni broj: 76 Lokalitet: Sv. istražen je u duljini segmenta neprimjerenom betonskom oplatom (Morassi od cca 11 m (širina 0.96 m) zbog neadekvatne podloge. Istražen je veći dio temelja apside žbuke (30x100 cm). Istražen je dio temeljnog zida sjeverne kolonade s ostatkom temelja početnog pilastra i obrisom u žbuci temeljnog po. rubna pasica nije svugdje bila teretna konstrukcija (raspon cca 3 m) se sastoji od postavljena. izvornoj podnoj razini sjevernog broda crkve. a kod obje pastoforije 1924). It was abandoned during the 5th and 6th centu- ries. Očito je već otkriven neposredno nakon Prvog polukružnog svetišta.79 m pronađen je u sjevernoj pastoforiji iskopavanjem je zatečen u lošem rasteretni luk u temelju sjeveroistočnog dijela središnjeg stanju. je naknadno rabljen kao spojnica recentne kanalizacije. the construction of the structure started in the second half of the 1st century BC. Arheološki muzej Istre je obavljao podloge podnice broda sa krpicom mozaika (22x11 cm) na arheološko sondiranje na području središnjeg svetišta ba. Na donjem originalnom dijelu zida. a mjestimice je po površini također zaliven tanjim dublje istražiti zbog razine vode u sondi. dok je programski investitor Ministarstvo kulture RH. ponovo za- trpan zemljanim pokosom. zaika i postavljanje dijela rubne vapnene pasice gdje nije verno do devastiranog južnog spoja apside s poprečnim zatečena betonska oplata. skih temperatura odgođeno je injektiranje te je zaštićen drvenim sandukom.16). uništio je dio stamenta prvoga stupa. manja segmenta (a/v 1. u sklopu višegodišnjeg programa revizijskog istraživanja mjestimično je nađeno svega nekoliko razbacanih ulomaka radi prezentacije ranokršćanskog kompleksa (Marušić antičkih amfora. koji se sužava prema com u kojoj „S“ vitica tvori niz višebojnih nasuprotnih „lji- sljemenu (npr. Zbog zaštite je izvršeno prvo čišćenje podnog mo- presječen je recentnim. st. Voditelj istraživanja je Željko Ujčić. ranije prekopanim slojevima. Na ta dva segmenta Međuprostori između medaljona su ispunjeni grčkim uočeni su tragovi žbuke prijelaza u poligonalnost začelja. iz. ili iz 19. te malo razbacanih 1967. Istražena je cjelokupna površina sjeverne pastoforije.23). slojem cementa.5 m) samo u jednom redu opusa. Marije Formoze u Puli. kojeg je u Puli polovicom 6. Donji polukružni luk s pripadajućim svjetskog rata. Cijeli ulomak mozaične plohe je utonuo (AV niza ukošenih klesanaca zidana bez uobičanog lučnog 2. te je uzdužno korijena. stoga je sjeverni dio navedene Sjeverna kolonada sakristije potkraj etape iskopavanja 2004. 157 . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. prelomljen stvarajući dvije kosine. tesera mozaika.. Međutim. gradio nadbiskup Ravene – istranin Maksimijan.56 m. Proboj kružnog bunara s kraja 18. g. Sljedeći koncentričan niz pletenicom je tvorio osam jugoistočnog dijela apside istraženi su i temelji u dva kružnica (medaljona) ispunjenih višebojnim rozetama. Izvorni 20. but less so by the 4th century. Ujčić 1993). tj. izduženih i pravokutnih klesanaca i mjestimice ukošenih u dodiru sjeveroistočne apside i ostataka mozaičnog izduženih klesanaca povezanih vapnenom žbukom s poda očuvana je „krpica“ tankog sloja zidne vapnene primjesom šljunka.00 m).20x1. Gornja ras. Pronalaskom Središnja apsida manjeg dijela podnog mozaika u uskom pojasu istočnog dijela prostorije (nešto više od 1 m²) potvrđena je izvorna Originalni temeljni zid bazilike izgrađen je slojevito od razina poda bazilike. Marije Formoze (foto: Ž. st.92 – 1.44 m) uvučen za arhitektonsku stopu.72 – 1.25 m) nije bilo moguće mentom. a očuvan (1. g. Očito je početkom dom uokolo spomenutog manjeg lučnog otvora. Life was vigorous here during the early Empire period.90 – 1.54). jer je djelomice neadekvatno opšiven ce- tunelom (raspon 1.26). (istraženo a/v 1. U cjeloku- zilike sv. križićima proširenih krakova. Ujčić) Tijekom listopada do prosinca 2003. AV 1. Višebojni podni mozaik ukrašavao glavnog svetišta. a povremeno su sudjelovali Sjeverna sakristija Đeni Gobić i Andrea Sardoz. Zbog zim- (2. zatim vrp- polukružni dio (a/v 1. st. Uz ovaj Središnji brod u podnoj razini bazilike je uništen posta- originalni zid očuvana su dva manja segmenta vapnene vljanjem betonske ploče (do cca 50 cm relativne dubine). Sje. od kojih je očuvan uglavnom sjeverni je kružnu prostoriju rubnom bijelom vrpcom.. Iskopavanje je provođeno pnom iskopu u recentnim. ali zbog statičkih okolnosti.

of polychrome opposing “lilies”. NV Vrsta radova: rekognosciranje. and the northern pastophorium (sacristy). La chiesa di Santa Mar- ia Formosa di Canneto in Pola. razvidno je da su quence with a braid was crated by eight medallions filled najveća oštećenja nastala zbog recentnih gradnji septičkih with polychrome rosettes. The find of a small fragment of a floor mosaic (a little more than 1 square metre) in a narrow strip of the east- ern part of the northern sacristy has confirmed the origi- nal level of the floor of the basilica. Stucco dekoracija južne kapele bazilike Sv. Literatura Redni broj: 77 Lokalitet: uvala Runci. godine. došlo je do promjene planirane trase.). vjerojatno za austrijski hotel Central. INA gip d. then part of the foundation of the northern colonnade. koja skreće nešto sjevernije. Zadar. ligonalnosti apside. 1876: 171 – 177. 1924: 1 – 25. Usporedbom Aus.. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Investitor. MZK XXVIII. then a band in which an “S” tendril creates a number trijskog katastra (1820. Kasnoantička i bizantska Pula. Nakon obavljenih pregleda podmorja. Pula. a native of Istria. Sve navedeno razlog je očuvanosti dallions were filled in with Greek crosses with enlarged temelja bazilike tek ispod razine izvornog poda i razine po. Pula oder de Caneto in Pola. koji sadrži očitanja SSS-a (Side Scan (foto: Ž. arms. na sjevernom Jadranu. dostavio je elaborat Hidrograf- Sv. jer na obali ima niz registriranih antičkih objekata. Diadora 15. za cijeli dio 158 . Die Basilica St. Marija Formoza. detalj podnog mozaika u sjevernoj sakristiji skog instituta RH. a renewed in- vestigation was carried out in the area of the sanctuary of the basilica of St Mary Formosa in Pula. On the lower original part of the wall. prolazi između otočića Kotež i obale. Notizie storiche di Pola. Sub bottom profilera i magnetometra. U međuvremenu. Ujčić 1993 Željko Ujčić. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministar- stva kulture izdala je prethodnu suglasnost tražitelju za izvođenje radova na izlaznom dijelu trase cjevovoda Ivana „A“ – Pula.). The semicircular. vol. Ova trasa je s gledišta zaštite kulturne baštine daleko problematičnija. Željko Ujčić Summary At the end of 2003 and the end of 2004. Maria Formosa Naselje: Valbandon. Razdoblje: A. st. Štinjan Gnirs 1902 Anton Gnirs. The next concentric se- Gnirs 1902) i arhitektonskih nalaza. povijesnih tlocrta (Kandler 1876. sjeverna sakristija (foto: Ž. aktualna je od 1997. Ujčić) has been preserved. The Basilica was built in the mid-6th century by the Archbishop of Ravenna. probno sondiranje Problematika trase plinovoda koji povezuje plinsko polje Ivana. Bolletinod’arte IV. Morassi 1924 Antonio Morassi. Maximianus. na lokaciji uvala Proštinja – Štinjan i u akva- toriju ispred rta Peneda. pa su se mogli očekivati i nalazi u podmorju. 1902: 57 – 62. adjoining the NE apse and the remains of the mosaic floor. te izlazi sjeverno od Pule.o. Ujčić) Sonar).o. Polychrome floor mosaic once dec- orated the circular area with a white band at the edge. Marija Formoza. Pravni status: - Poreč. a patch of a narrow layer of wall plaster Sv. Marije Formoze u Puli. 1993: 237 – 258. founda- tion part of the central apse was explored. između uvale Runci i bivše hidroplanske baze. s istarskim poluotokom. 1967: 52 – 53. The spaces between the me- jama (početak 20. Grad/općina: Pula Kandler 1876 Pietro Kandler. Roma. I. Marušić 1967 Branko Marušić.

ali postupno prelazi u kamene zubove. Usporedo s iskopom Rekognosciranjem trase budućeg plinovoda. ekipa Hrvatskog restau. Zupčić) 159 . imale istovjetne slojeve u profilu i sve su bile sterilne. te foto i videosnimanja. tivnom bilo nužno dodatno dokumentiranje i istraživanje 200 cm. Ostaci gradnji bivše hidroplanske baze zanimljivosti se fotodokumentiraju. obavljena uz pomoć podvodnih trasa je pregledana u puno širem opsegu nego je to bilo sisaljki. trasa plinovoda (ljubičasta linija) i pregledanog područja (izradio: K. novoplanirane izlazne trase. a ronilac lebdi poviše dna i na taj način vizualno gdje se do današnje ceste ne uočavaju nikakvi nalazi uočava eventualna nalazišta. ronilački parovi pregledali su pojas širine odnosno dvjestotinjak metara prema Štinjanu. Nakon uočavanja. Kako je u tipa Lamboglia 2. Voditelj istraživanja u drugoj fazi je potrebno primijeniti metodu pretraživanja dna pomoću (tijekom kolovoza) bio je dr. dno čini tucanik nasute metara uz upotrebu bespilotne ronilice. otkriveno 400 metara. Pronađeno je nekoliko fragmenata antičke jekcijom. Sterilne su i zone oko nost naslaga nastalih cvjetanjem mora. zatim sloj masnijega smeđeg mulja sa žutim materijala. Na ruti nije uočeno nalaze se izvan planirane trase. travama do dubine 50 – 70 cm i na posljetku sivocrnkast. To odnosno njihovi uzorci. Mario Jurišić. je i korišten uređaj „Garmin“ Trex Vista s WGS 84 pro- raju u pijesak. obale. se prilikom izgradnje zadrži planirana trasa. Na većoj dubini od 5 do 8 metara dno je kamenito. Kod ovakvih vrsta podvodnih arheoloških rekogno- pločasto. Ronilac se spušta na dno. ništa. do udaljenosti cca 200 metara od obale u je manje. iskopane su nužno. tri sonde kako bi se ispod naslaga pijeska ustanovilo even- tualno postojanje kulturnog sloja. Pokretni nalazi. predloženom elaboratu korištena Bessel 1841 projekcija Podmorskim sondiranjem. Na temelju narudžbe INA gip-a. Jasen Mesić. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. u izlaznom sektoru trase (točka LP7). od kojih valja spomenuti oveći ulomak amfore ruta koja se mogla očitavati na ekranu plovila. trase. Gliser se malom brzinom kreće preko zadane trase (točka LP7) utvrđeno je da se radi o nasutoj obali. koje su pregledane do dubine od 39 tara. su sloj sivog pijeska s travama i školjkašima do dubine zvidno da na trasi nema većih objekata ni aglomeracija od 15 cm. devastirano nalazište s ostacima krhotina izlaznom sektoru trase (točka LP7). s ve. Stoga likom koncentracijom školjkaša. gdje je sonda A (duž. U prvih 30-ak me. pomoću kojeg je određena pozicija i ucrtana keramike. sc. jer bi u pro- Bez obzira na različite dimenzije. dub. su u prvoj fazi u mjesecu srpnju. dakle do dubine 3 – 4 metra. različitih amfora (kasna antika). Iskopi su obustavljani kada bi sonda doprla do kamena Plići dijelovi trase (od točke IP7 do točke IP4) pregledani živca. U dva dana. sondiranja odredili su pronađeni fragmenti keramike. Iz tog materijala bilo je ra. te jakih struja. koji se postupno pretva. te da se mogu očekivati samo manji predmeti. mastan i za kopanje težak mulj do dubine od 120 cm. glisera. uz otežavajuću okol. šir. bilo bio mr. osim stare aviobombe. pri budući da neće biti ugrožena kulturna dobra. sve su lokaliteta nedaleko od točke LP5. plovilo koji bi se mogli smatrati kulturnim dobrom (keramika se nakon dogovorenog signala zaustavlja. točaka IP4 i IP3. kada je voditelj projekta Zbog dužine trase od točke IP-4 do IP-6. Lokaciju je da nema nikakve zapreke za njegovo postavljanje. ratorskog zavoda pregledala je trasu budućeg plinovoda. privezan konopima Pregledom kopnenog obalnog ruba u izlaznom sektoru za gliser. zaključeno obavljena su mjerenja. Bitno je da čemu se pazilo da sonde budu na samoj trasi plinovoda. 160 cm. sciranja osobito je važno točno se pozicionirati. a pronađene ili arhitektura). izvađeni su i pohranjeni u Hr- Uvala Runci. Jugoistočno od točke IP-5. 130 cm) bila najveća.

Iako rekognosciranje planirane trase plinovoda nije establish the existence of any structures that might be rezultiralo značajnim ili novim spoznajama o postojanju considered part of the cultural heritage and in the event podvodnih kulturnih dobara. their protection. podmorske oznake potencijalnog nalazišta (foto: J. a test dig was carried out down to a depth of 130 cm. Along- mr. carried out. summer 2004 an underwater reconnoitring survey was In Phase 2 there was an additional review of the sections Uvala Runci. a devastated the Ivan gas field to Runci Bay at Šinjan. istraživanje nalazišta (foto: K. Mesić) 160 . tarsku obalu. In deeper parts motor- Summary boats and scooters were employed during the survey. with test digs. nalaz amfore (foto: J. A hundred or so metres from the planned line of the pipe- Because of the requirement to build a gas pipeline from line. The aim of the survey was to ciju. during amphora site was found. Uvala Runci. Mesić) Uvala Runci. in Runci Bay. at Point IP5. Zupčić) vatskom restauratorskom zavodu te dani na desaliniza. at a depth of 9 metres. Jasen Mesić side the coast itself. možemo reći da je značajno of any being found to carry out appropriate actions for upotpunilo opće znanje i o podvodnim lokalitetima uz is. by Pula. In Phase 1 (July) the last three sections of the planned pipeline (from IP4 to IP7) were inspected in detail. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.

a Garmin eTrex Vista (projection WGS 84) were used. a study of the Hydrographic Institute of the Republic of Croatia (Bessel 1841 Projection). Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. In order to speed up the work. and there is no obstacle to the con- struction. It is essential to keep to the planned route during the con- struction. an unmanned vehicle was used together with an underwa- ter scooter. For a proposal of the course of the pipeline. however. for otherwise it would be necessary to carry out additional documentation and investigation not very far from Point LP5. and for positioning. Along the planned course of the pipeline. 161 . at Points IP3 and IP4. no cultural fea- tures were found.

PRIMORSKO-GORANSKA Ž U PA N I J A 78 Cres .rt Sorinj 82 Prezid – Gredice 83 Rijeka . Marija 79 Crikvenica – Igralište 80 Crkva Blažene Djevice Marije.Sv. otok Košljun 81 otok Rab . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.Kapela Kristova Groba 84 Vela spilja 162 .

nog trga (investitor: Grad Cres. taj se zid dovodi u izravnu vezu poluobrađenih većih komada kamenja povezanih svije. koji se pružao cijelom dužinom od 0. pružao se u dužini od 0. Pružao se lova antičke i srednjovjekovne arhitekture. frastrukture.08 Rijeke proveo je zaštitna arheološka istraživanja (voditelji.m. i načinu gradnje bio mlađeg datuma od SJ 1. u južnom dijelu istražene komadima kamenja s obilnom količinom vezivne žbuke.5 m zapadnije od prethodnog. Vatrište s jamom SJ V1). okrenut pre- zani sa župnom crkvom sv. strane. Istražen je i dokumentiran antički zid SJ 1.30 m. Unutrašnjost zida bila je ispunjena manjim neobrađenim S izvanjske strane zida SJ 1. s arhitekturom ranije župne crkve istog titulara. na pružanju tzv.27 m. Taj kostiju i rogova. ulomaka tegula. od stude. bilo je nepravilnog elipsoidnog klesarska radionica Cavedoni iz Malog Lošinja).65 m n. Navedeni je zid zabilježen samo u temeljnim strukturama. Redni broj: 78 nak sloj svijetlosive vapnene žbuke koji je bio povezan s Lokalitet: Cres – Trg oko crkve sv. Cres). zazidanih imetra istraživanja. Prvi zid (SJ 2). materijale te ulomke antičkoga stakla i željeznih čavala. istočni perimetralni zid istog Istraživački radovi nastavljeni su potom u Sjevernoj uli- antičkog objekta. Lemessi 1979. imbrek- i dva zida. Marinelli 1986). do zdravice i matične stijene koja se nalazila na istoj dubini kao i u sondi A.. s istočne inventara.. do zdravice i matične stijene na dubini od 0. sa suhozidnom konstrukci- nog 2003. nisu dokumentirani nalazi temelja arhitekture Njegova je širina varirala od 0. stak- m n. ne. u oba smjera pružanja. i pregrađivana u više graditeljskih faza morskog šljunka. na kojima je ulici) do relativne dubine 0.80 m. i trgom ispred župne crkve. zid predstavljao je.č. a ponegdje i ulomcima antičkih opeka. Dubina ukopa iznosila je 1. zapravo. u obliku slova L u orijentaciji istok-zapad. (Cella 1951. S unutrašnje strane zida istražena je ci. Marije urušenim građevinskim elementima te zgrade. Konzervatorski odjel iz jom koja se pružala okomito po sredini objekta u širini 0. jer je na starijih objekata. tere sigilate. g.40 do 0.m. Borić ma sjeveru.5x1 m. amfora.50 do partera od 200 m. otpadne jame sadržavale su velike količine keramičkog k. na dubini Zabilježen je na dubini 1.. SV Između zidova SJ 1. g.m. st. što je nedvojbeno bila i njegova primarna namjena za neku pregradnu drvenu ili lakšu kon- strukciju. do mozaičkih kockica i keramike uporabnog zid SJ 1. a dubina ukopa iznosila je 1.11 m n. na dubini 1.70 m. nego samo temelji postojećih zgrada i in- istočnom dijelu bio više oštećen i preslojen modernom in. istražena je pravilno položena konstruk- površini od 190 m2 (100 m² u Južnoj i 90 m² u Sjevernoj cija od pet kamenih ploča. U SJ 03 zabilježen je na istočnom dijelu pružanja ta.28 do 0. Južne i Sjeverne ulice (k. sa zapadne.o. Marije (foto: D. U SJ V 3). do veljače 2004. S obzirom na se zid proteže dalje u smjeru istoka i zapada. 2030. Zabilježena su antičkog građevnog materijala.95 m n.60 m i dužine 0.22 m i širini od 0. zabilježena veća količina uporabnih predmeta kućanskog Tentora.m. raščlanjenost južnog bočnog zida župne crkve. poprečna u odnosu na pružanje crkve i opisani sa i opeka. Marije u gradu mena struktura od pravilno položenih komada kamena. poprečno prema perimetralnom zidu crkve. pogled na istraženu arhitekturu u Južnoj ulici uz crkvu sv. Uočeno je kako 0. a lenih posuda i sitnih metalnih predmeta te obilja životinjskih spajao zid SJ 1 s južnim perimetralnim zidom crkve. Unutar zidova istražena su i definirana četiri različita sloja: sloj (SJ 01) gradske šute i nanesenog građevinskog ma- terijala.41 kućanskog inventara.m. širine 1. dimenzija 1. Zid je bio dobro i pravilno uslojen od otvora vrata i prozora. sloj (SJ 04) kompaktne crvenosmeđe glinovite zemlje te sloj (SJ 05) crvenice do matične stije. a također se prema crkvi pružao u dužini od 0. Sa zapadne strane zida istražena je druga probna sonda B.42x0.40x0.39 do 0. izravno pove. U istom je Naselje: Cres sloju nađena veća količina mozaičkih kockica crne i bijele Grad/općina: Cres boje te sporadično crvene boje. u manja probna sonda A. koje su se nalazile duž Pravni status: Z-129 cijele istražene površine s unutrašnje strane zidova. 2002).75 m n. m. sloj (SJ 02) tamnosive do tamnosmeđe rastresite vlažne zemlje s većim komadima poluobrađenog kame- nja i s primjesama šljunka. a Cresu. a omeđena su Ulicom A.23 m n. dokumentiran na dubini od 1. frastrukturom. U oba je istražena vatrišta zabilježena ka- Na prostoru partera oko župne crkve sv. Cres.65 m.30 m. oblika dimenzija 0. koja je tlosivom rastresitom vapnenom žbukom s primjesama izgrađena u 15. izvan per. SJ 2 i SJ 3 dokumentirana su dva Vrsta radova: zaštitno iskopavanje vatrišta s otpadnim jamama SJ V 1)/2 i SJ V 3)/4 uko- pana u SJ 04. Istraživanja su realizirana na ukupnoj zija 0. posuda. na dubini 1. Razdoblje: A. Marije (Cella 1951.24 m i širini 0. površine. također dimenzija 1. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.35 m. Međutim. Krizmanić) 163 .28 m u južnom smjeru.30 m u zapadnom kraku te širine 0.m. orijentacije istok-zapad. nagorjeli sloj (SJ 03) urušenja zgrade s izrazitom zastupljenošću uporabne i građevinske keramike i kostiju.5x1 m. u kojoj se očekivao nastavak arhitekture. Drugi poprečni zid (SJ 3) istražen je 9.70 m. građen od nepravilnih dobro uslojenih i pravilno slaganih većih neobrađenih komada kamenja. a vjerojatno je predstavljao perimetralni južni Nalaza materijalne kulture bilo je iznimno mnogo: od zid nekog antičkog objekta većih dimenzija. Na zid SJ 1 bio je prislonjen zid SJ 4 koji je po strukturi Radovi su započeli u Južnoj ulici gdje su pronađeni dije. izvođač radova: Kameno. dimen- ca: Martina Blečić). na temelju izradbe novog popločenja navede.20 m i dužine od 1.

Il Duomo di Cherso. te artistiche. koja je posve sigu- rno devastirala veći dio prijašnje arhitekture. 1986. Note geografiche storiche starije crkve dužine 2. Kostrenčić“. do 1610. and two fireplaces. I. navedenoj ulici. The investigation works were carried on into Sjeverna ulica. 2002. Istraživanje mr. Nalazi materijalne kulture bili In the area of the parterre around the Church of St Mary su sporadični. 5. Marije. only the foun- DPU Grada Cresa. Arhitektura i urbanizam grada surface at the level of the parterre on the pavement. Trieste. Kako Cres. along the line of South Street inventara recentnijeg datuma i brojne životinjske kosti.20x0. in this street. te pod vodstvom dr. godine. however. g. Trieste. Institut za ar- heologiju iz Zagreba.30 do 0. a preko Ustanove u kulturi „Dr. 1979. Zagreb. the directions of the walls is presented in ground plan as part of the new pedestrian Borić 2002 Laris Borić. Because of the circumstances and importance Literatura of the architecture investigated. with waste gredica) u sklopu novog popločenja na razini partera u pits. Cresa od 1450. jedan poprečni zid vrlo loše strukture i slabog veziva. na površini od 90 m2. Lokalitet obuhvaća prostor neposrednog zaleđa samog grada Crikvenice. Pitanje sjevernog rastera. Lokalitet je evidentiran prilikom graditelj- skih radova 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Goranke Lipovac Vrkljan. prema kasnoantičkoj postaji Badanj i Vinodolskoj dolini. Pagine Is. strukturna mreža različitih instalacija. dation wall of St Mary’s was found.64 m. of very poor structure and feeble binding material. 164 . in which a large quantity of use objects were found. Martina Blečić je provedeno do dubine 0. nisu provedena temeljita arheološka ispitivanja tog prosto- Krizmanić) ra. sc. 2004. four je prezentirano (s postojećim starim kamenom od uličnih different layers were found. na poziv Grada Crikvenice. Cella 1951 Antonio Cella.87 m i širine od 0. of hodnoj površini. između kasnoantičke postaje Badanj i gradine Kotor.50 m. in which it was found that the continuation of the architec- triane n. na pro- storu pomoćnog nogometnog igrališta u vlasništvu Grada Crikvenice. sc. zabilježen je samo la u Rijeci Ministarstva kulture RH. Atti e memorie della societa istriana di Archeologia manja od Južne i duž cijele površine prostirala se infra. Redni broj: 79 Lokalitet: Crikvenica – Igralište Naselje: Crikvenica Grad/općina: Crikvenica Pravni status: P-896 Razdoblje: A Vrsta radova: probno i zaštitno iskopavanje U razdoblju od srpnja do kolovoza 2004. Marije (foto: D. obavio je probna arheološka zaštitna istraživanja na lokalitetu Crikvenica – Igralište (sredstva je osigurao Grad Crikvenica). zatim vjerojatno dio temelja Lemessi 1979 Nicolo Lemessi. probably the foundation of an earlier church. istraživanje Sjeverne ulice uz crkvu sv. ovaj smjer protezanja lokaliteta još ostaje nepoznato. ture would be found. e Storia patria 86. Ta je ulica znatno Cherso. na dubini 1. kitchen items and other finds of the movable archaeologi- cal material. nogometnog igrališta NK Crikvenice na jugu te Kotorske ulice na istoku. Nekoliko slučajnih nalaza s tog prostora upućuje na znatniju površinu. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Rijeka. u kojem su razlučena tri sloja različite građevinske šute s većim količinama mor.90 m.60 m. without there being any very important movable archaeological finds. di. 1951. arhitektura u Južnoj ulici zaštićena je geofolijom i zatrpana In Južna ulica the investigation resulted in the find of parts čistim građevinskim materijalom. istražena of 190 square metres. Marinelli 1986 Gianna Duda Marinelli. Lokalitet je na zapadu smješten između rječice Dubračine u Vinodolskoj ulici. Summary skog šljunka za niveliranje gradskog popločenja i glinovita crvenica do matične stijene. Il Quattrocento a menzija 1. a pružanje zidova tlocrtno of ancient and medieval architecture. a nađeni su ulomci amfora te kućanskog [sv Marija] in the city of Cres. and one transverse wall. znanstvene suradnice i voditeljice projekta „Liburnski limes – arheološka topografi- ja“. Roma. temeljni zid crkve sv. ostaje otvoreno. Inside the walls. Dokumentacija Konzervatorskog odje. and North Street [Južna and Sjeverna ulica]. protective ar- chaeological investigation was carried out over a total area Zbog okolnosti nalaženja i mogućnosti realizacije.

5x2 m. Naselje na ušću Dubračine manjih ulomaka keramike grublje strukture. nije zabilježen Literatura niti jedan arheološki nalaz. Tije- kom istraživanja 2004.247. Sveukupno je terijala. Vinodolski zbornik VI. Lipovac Vrkljan) 165 .30 m. Tijekom graditeljskih radova 50- ih i 80-ih godina 20. njegove konzervacije i rekonstrukcije te provedbe zabilježeno 13 stratigrafskih jedinica (SJ 001 – SJ 013) u multidisciplinarnih analiza drveta. Vjerojatno se radi o ostacima samog vatrišta upotrebljavanog za keramičarsku produkciju. sc. Crikvenica. Lipovac Vrkljan) Nakon geodetskog snimanja lokaliteta i postavljanja koor- sitnim drobljencem i zemljom. dr. te tako zaštićen. a na njoj su nalaženi i komadići drva. osobito uz južni profil sonde. Na relativnoj dubini od 0.30 m. jatno u vrijeme napuštanja lokaliteta Crikvenica – Igralište. Crikvenica. i 2. bilo da se radi o uporabnoj ili graditeljskoj keramici. Uočena je znatnija prisutnost amorfnih keramičkih ulomaka. Na podlozi geodetske mreže. Prostor koji je zahvaćen probnim i zaštitnim arheološkim istraživanjima. bila smanjena na mikrosondu 4. pronađeno je mnoštvo ostataka grumenja žbuke. određen je prema pisanim dokumentima (Starac 1991. životinjskih kostiju i jedan nalaz staklene paste. Ukupno je obuhvaćena površina od 10 m². SJ 010. ucrtavana keramičarska radionica za proizvodnju uporabne i gra- je situacija rastera i stratigrafskih jedinica unutar sonde diteljske keramike. □ 3 i □ 4.80 m. Cjelokupna keramičarska produkcija s lokaliteta Crikveni- ca – Igralište. lokalitet Igralište. može se pret- skinut je površinski sloj od 0. a na osnovi četiriju kvadra- cizniji rezultati bit će mogući nakon obrade cjelokupnog ma- nata veličine 2x2 m: □ 1. Prema tehnologiji pečenja. pogled na zonu zahvata (foto: G. da bi tijekom samih istraživanja. ilovače i same iskopu koji je načinjen do zdravice. Osim keramičkih nalaza.80 do 1. ugljena. uz nekoliko iznimaka pregorene keramike. debljine 40-ak cm. Cijeli sloj ovog nalaza keramičarske produkcije. nalaz keramičkog teraca unutar Lokalitet je nakon završetka istraživanja zatrpan pijeskom. Rezultat istraživanja je nalaz mnoštva ulomaka uporabne i graditeljske keramike te am. stakla.. Osim sloja graditeljske šute i sloja naplavinske gline. Ulomljenost keramičkih predmeta i opeke nastaje vjero- 1991: 221 – 235. u razdoblju od 1. mikrosonde B (foto: G. s prosječnom relativnom dubinom 1.50 m recentnog nasipa gra- postaviti da se na lokalitetu Crikvenica – Igralište nalazila diteljske šute. lokalitet Igralište. Probna arheološka istraživanja potvrdila su pretpostavke o postojanju antičkog rimskodobnog lokaliteta na položaju Igralište u Crikvenici. isključivo upo- od II do VI vijeka. što upućuje na blizinu arhitekture ziđa. pronađeni su ostaci masne kompak- tne zapečene tamno crvene ilovače. Crikvenica. trusne fakture stijenki. „Igralište“ u Crikvenici. grafske jedinice (SJ 004) upućuju da se radi o sloju antičke Starac 1991 Ranko Starac. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Goranka Lipovac Vrkljan Novi kulturni sloj (SJ 005) zabilježen je pod spomenutom antičkom šutom. uz sam sjeverni rub ogradnog zida nogometnog igrališta NK Crikvenice. Pre- A i kasnije mikrosonde B. Antička keramika sa lokaliteta rimskodobne šute razbacane bez određene pravilnosti. dvije stratigrafske jedinice bile potpuno sterilne.. troske i gara. na relativnoj visini 1. Prema prvim rezultatima istraživanja. st. pronađeno je nekoliko ulomaka metalnih predme- ta. cjelokupna je keramičarska produkcija pečena u istim uvjetima. 1991: rabnog i graditeljskog obilježja. SJ 12 i SJ 14. □ 2. položen je na antičku hodnu površinu (SJ 008). odlikuje se istim obilježjima s obzirom na boju i fakturu. Kako su financijska sredstva i vrijeme istraživanja bili ograničeni. na istom su lokalitetu zapaženi i zabilježeni ostaci arhitekture zidova (Dračić 1991). Svi nalazi unutar ove strati- 235 . Radi se o sloju s mnoštvom ulomaka graditeljske i uporabne keramike te amfora. st. probna je sonda zahvatila prostor 4. Na njenoj površini. Površina ove zapečene zemlje bila je prekrivena znatnijom količinom gara. Radi se o narančasto-crvenkastoj keramici. Crikvenica. koji su položeni kao teraco. javlja se sloj arheoloških nalaza i to uglavnom Dračić 1991 Andrija Dračić. Vinodolski zbornik VI. Pokusna je sonda smještena unutar planiranog parkirališta gradske športske dvorane. Dračić 1991) i usmenim podacima o slučajnim arheološkim nalazima tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. dinantne geodetske mreže s trima repernim točkama. fora iz vremena rimske antike. datiranih u 1. unutar sonde A i mikrosonde B.5x4 m. do početka 3. SJ 11. Utvrđeno je da su prve keramike. os- rednje kvalitete. g. st.

. Krizmanić) of lumps of mortar were found.53 m2.0. (11. cinders and soot were present in quite large amounts. jer se na sjevernom dijelu njegova konstrukcija Vrsta radova: zaštitno iskopavanje raspadala. test archaeological inves- tigation was carried out at the site of Crikvenica – Igralište [Playground]. koje je bini od 4. Nakon uklanjanja postojeće podnice od klinker-ploča i minimalne dobro nabijene razine podloge. To su redom temeljne strukture zi. Središnji zid (SJ Lokalitet: Crkva Blažene Djevice Marije 02). some 40 cm thick. Struktura zidova. relativne dubine do 1. (Ostojić 1964. at a relative height of 1. na du- navedene crkve sredstvima Ministarstva kulture RH. It covers an area just behind the very city of Crikvenica. at the area of the secondary football field in Crikvenica. as well as ampho- rae.90 m. istaknulo se pružanje zi. na površini 39. Jednako tako. g. It was observed that amorphous ceramic fragments. Zaštitni ra. grobnice (SJ 9)/10). is placed on an ancient walking surface. Crkva Blažene Djevice Marije franjevačkog samostana na Alongside the southern profile. The shovel test pit covered an area of 10 square metres. a međusobno su spo- jena kod 5. izvršena su zida istaknulo se nekoliko poluobrađenih većih komada tijekom studenog 2003. koji se u istočnom pružanju i na spoju sa provodio Konzervatorski odjel iz Rijeke (voditeljica Martina zidom SJ 02 postupno sužavao i erodirao pod pritiskom Blečić). kalcificiranom na dijelovima. indicating the proximity of some architecture. franjevačkog sa. the remains of greasy. NV do 1 m. were found. Under a layer of ancient spoil. The area of this baked earth was covered with rather a lot of soot. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Krizmanić) 166 . Navještenja Blažene Djevice Marije. placed as terrazzo.60 m.30 m. Istraživanja su očekivano rezultirala pronalaskom dijelova starije arhitekture i zidanih grobnica. čija se dva zida. Samo na površinskoj razini mostanskog kompleksa na otoku Košljunu. g.m.?) st. the location of this. These were probably remains of the actual hearth used for the making of the ceramics. between the later antiquity station of Badanj and the Kotor hill fort.80 m Razdoblje: A.40 . Istom je tehnikom i teksturom izgrađen poprečni dovi obavljeni su u skladu s projektom obnove i sanacije manji zid SJ 03. a layer with a multitude of frag- ments of structural and use ceramics. Summary In the July – August 2004 period. bio je masivnije građen Naselje: .77 m n. koja ih je svojom gradnjom i oštetila. compacted. is characterised by an identical set of features. The entire ceramic production of the site Crikvenica – Igralište. sastavljena od neobrađenih većih i manjih koma- Posljednja arheološka istraživanja u prezbiteriju crkve da kamena. baked dark red clay have been found. definirane su i temeljene strukture Redni broj: 80 vjerojatno baze oltarne menze (SJ 04). također Pravni status: R-211 zbog gradnje grobnica. whether this was use or structural ceramics. Širina zida varirala je od 0. a considerable quantity Košljunu (foto: D. dužine 3 m i širine 0. U ranijim istražnim radovima unutar glavnog broda sa- mostanske crkve definirana je provobitna trobrodna troap- sidalna beneditktinska bazilika sv.85 m. Giaconi 1992) pa su ovom prilikom radovi nastavljeni u zapadnom produžetku prez- biterija. Crkva Blažene Djevice Marije na Košljunu. (foto: D. iznimno nekompaktna i neho- mogena. kamena. građevinske šute i morskog šljunka (SJ 01). kojih je istraženo ukupno šest: četiri u istočnom potezu uz oltarnu pregradu i po jedna grobnica u sjeverozapadnom i jugoza- padnom kutu prezbiterija. ali je na tom dijelu prekinut. bila je povezana svijetlom vapnenom žbukom. The whole layer of this find of ceramic production. Marije iz 12. Velnić 1966. and little pieces of wood were on the surface of it. pružaju izvan istočnog i južnog lateralnog zida prezbiterija. Istraživanja su realizirana etapno zbog građevinske i konstruktivne sanacije cijele unutrašnjosti prezbiterija. i travnja 2004. središnji (SJ 02) i poprečni (SJ 03). with respect to colour and facture. istraživanje prezbiterija dova starije arhitekture. Subsequent investigations will address dova neke prvobitne građevine interijera. On the surface. i protezao se od južnog perimetralnog zida prema sjever- Grad/općina: Punat (otok Košljun) nom u dužini od 5 m. istražen na dubini 4.

v 4. Velnić 1966 Teofil Velnić. analogno nalazima u brodu crkve (Lipovac 1993).40 – 3.52 m). Širina gro. Košljun kod Punta na otoku vljena između zidova SJ 02 i SJ 03. The investigations were tlom rastresitom žbukom. pa je istovremenost njihove gradnje ne- dvojbena. Grobnice su također bile usklađene Giaconi 1992 Hrvoje Giaconi. Djevice Marije na Košljunu. što je poznato i kod grobova istraženih . ovisno o uporabi. Marije benediktinske poluobrađenog i pravilno uslojenog kamenja. Nakon tog sloja slijedila je matična stijena i vapnenačka Crkva Blažene Djevice Marije na Košljunu. Posebno izdanje zbornika brodu crkve. 1)/2. were investigated) were found. Na rubovi. 1993: 145 . pre.24 m. bez ikakvog tipa svođenja. The graves yielded pendants and glass beads.80 m. Zbog takvog tretiranja u grobni. SJ 7)/8) prislanjale su se i koristile II. nekoliko ulomaka re. mr. 1993: 131 se nisu sačuvale. Nalazi pokretne arheološke građe bili su iznimno rijetki: Parts of older architecture and walled tombs (six of them ulomci dna amfora. imale su pravokutan ob. na kojoj su temeljeni menze (foto: D. centne keramike. Krizmanić) svi dijelovi postojećih elemenata arhitekture. (Fučić 1960. Investigative works also recorded the basic structures of Iz grobova potječu privjesci i staklene perle. Rijeka.67x1. a grobnice očišćene i and parts of rosaries and clothing that confirm the dating ponovo dobro zatvorene kako bi se na cijeloj površini pre. Izvještaj o radovima u Jurandvoru. Vrkljan 1992). Literatura lik. as well vanja koja su se u prostoru crkve obavljala od 16. zdravica (SJ 06. SJ 3)/4. were carried out during dobro temeljena i nivelirana. osobito os. Sve su zidne strukture podi- gnute na nasipanom nepovezanom sloju šute od sitnijih plo- snatih.52 m).65 m). Dna grobnica bila su stery complex on Košljun Island. kulturno-povijesni prikaz. 167 . Umjetnost na istočnoj obali Jadrana novni istočni i zapadni zid istočnog reda grobnica prema u kontekstu europske tradicije. tnom vapnenom žbukom s primjesama sitnog šljunka i Lipovac 1992 Lipovac. Rijeka. what was probably the base of the altar mensa. pređice te di. Split. 1964.30 m. s okvirima za prihvat nadgrobnih ploča koje zbornika Pedagoškog fakulteta u Rijeci.90 do 1. građena grobnica. November 2003 and April 2004. ali s razmjerno većom zastupljenosti morskog šljunka. U tom su sloju zabilježeni ulomci kasnoantičkog građevnog materijala te dna i ulomci am- fora. neering repairs being done to the interior of the presbytery. Sve istražene grobnice (1 – 6). church from the 16th to the 19th century. Đakovo. Zagreb 1960. u središtu broda (Lipovac 1993). Prve četiri grobnice (SJ Ostojić 1964 Ivan Ostojić. oštrobridnih komada kamenja i smeđenarančaste. Sve su grobnice služile kao kosturnice. st. a posljednja. koja se rasprostirala na dubini od 4. samostankse franjevačke crkve Navještenja Blažene a na drugima gotovo nestale. od 0. pa su bez iznimka građene od srednjeg alne rekonstrukcije tlocrta crkve sv. Benediktinci u Hrvatskoj. gotovo podjednakih dimenzija i na približnim dubinama (v 4. bila je postavljena je u sjeverozapa- dnom kutu pezbiterija. suhe rastresite zemlje (SJ 05. s obilnom zastupljenosti morskih školjaka i kostiju premiješanih iz drugih slojeva ili ukopa. željezna šipka i obrađeni kameni stupići. najbolje Krku.69 m. sc. ručke vrčeva. of the interments that were carried out in the area of the zbiterija postavio nov pod. Zaštitna arheološka istraživanja zemlje. as the bottoms and fragments of amphorae.70 – 4. Posebno izdanje istim vezivom. na pojedinim su dijelovima bile vrlo dobro očuvane.90 m. temelj baze oltarne crvenica. Ovi nalazi potvrđuju dataciju ukopa. Na njezinoj su se površini istaknuli tragovi nosača dvaju stupova u središnjem. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. 1966.150. dimenzija 1. performed in stages because of the structural and engi- cama se nije mogao izdvojiti niti jedan pravilan ukop. opatije na Košljunu. Umjetnost na istočnoj obali ma stranica zidova bila su postavljena dva reda opeke s Jadrana u kontekstu europske tradicije. SJ 5)/6. knj. grobnice SJ 7). koji su mogli pripadati nosačima oltarne menze. Baza oltarne menze (SJ 04) izgrađena je potpuno istim načinom kao i opisani zidovi. bnica iznosila je 0. Summary kopavane i naknadno zatrpavane tamno smeđom sipkom crvenicom sa srednjim i manjim neobrađenim komadima The last archaeological investigations into the presbytery kamenja i morskim šljunkom. vapnenom žbukom dobro premazanom dijelu. više puta otvarane. novije gradnje i gradnje same podnice prezbiterija. a relativna dubina Ljetopis JAZU 64. of building material from later antiquity were found. Fragments jelovi krunica i nošnje. do 19. pri gradnji zid SJ 02. Pedagoškog fakulteta u Rijeci. Fučić 1960 Fučić. Prikaz prijedloga ide- tehnikom gradnje. te temeljito ožbukana svije. Martina Blečić rana su samo na južnom zidu 4. buckles Nakon istraživanja zidovi su fiksirani.35x0. dok je grobnica 5 (SJ 9)/10) bila ugla. v 3. dužina 1.144. pa otuda i velika količina of the Church of the Assumption of the Franciscan mona- morskih školjki u svim grobnicama. Ožbukane bijelom rastresitom i nekompak. Dva nosača za sanduke dokumenti.

Radić Rossi) 168 . razlikuju u pojedinostima oblika. (voditeljica istraživanja: mr. Mini- Rt Sorinj. Sastav morskoga dna ukazivao je na mogućnost Prilikom ispiranja sadržaja amfora. radovi financirani sredstvima Ministarstva kulture različitim majstorima koji su sudjelovali u procesu njihove RH. Supetarska Dra- ga. Deset izvađenih primjeraka se željeznog kaveza. Irena Radić stijenki. ka izvađenih iz donjeg sloja nalazišta pronađeni su dobro što je i potvrđeno probnim istraživanjem. Iskopavanjem je očuvani ostaci oraha. a druga kraćeg šiljka i izduženog trbuha zaobljenijih noga 2004. Stručnim uviđajem utvrđeno je da je riječ o ležištu potonulog antičkog broda s teretom amfora iz 2. Reprezentativan vina. voditelj radova: Marino Brzac). Zasad nije moguće utvrditi je li spomenuta ra- zlika također i posljedica različitih keramičarskih radionica Dokumentiranjem postojećega stanja u površinskom slo. Prema prvoj procjeni stručnjaka u površinskom je sloju bilo vidljivo nešto više od šezdeset cjelovitih ili dijelom oštećenih amfora. Ti. dokumentiranje nalazišta (foto: I. pr. ali se jasno razaznaju dvi- nja. skom potpalublju možemo pretpostaviti da ih se u dubljim slojevima nalazišta krije još najmanje nekoliko stotina. u jednom od primjera- postojanja još nalaza pod debelim naslagama pijeska. Do osiguranja odgovarajućih uvjeta za kvalitetno sustavno jekom iskopavanja pronađeni su i ulomci drveta te manji istraživanje nalazišta nad glavnom je koncentracijom nala- komadi olova. g. Uzorci su predani na analizu fora. na sjevernom kraju otoka Raba. Redni broj: 81 Lokalitet: otok Rab . g. izrade i postavljanja zaštitnoga je varijante – jedna kraćeg i zašiljenijeg trbuha te dugačkog kaveza provedena je tijekom mjeseca listopada i stude. na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. a većina amfora tek dije. Brojevima je označeno 89 dobro bro očuvano nalazište iz istog razdoblja nalazi se u pod- vidljivih amfora od kojih su mnoge vjerojatno očuvane u morju otoka Lastova (Radić Rossi 2001).rt Sorinj Naselje: Supetarska Draga Grad/općina: Rab (otok Rab) Pravni status: P-1122 Razdoblje: A Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Potkraj kolovoza 2004. Sve amfore pripadaju tzv. cijelosti. zaštitnoga kaveza: poduzeće Aquasport. st. sc. kasnom grčko-italskom tipu. Grada Raba i Turističke zajednice grada Raba). a jedino do- lom proviruje iz pijeska. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. se primjećuju međusobne razlike. ju nalazišta utvrđeno je da glavna koncentracija nalaza Amfore kasnog grčko-italskog tipa do sada su zabilježene pokriva površinu od 10. korištenom poglavito za prijevoz zamišljen kao čvrsta konstrukcija trapezoidnoga pre- Rt Sorinj. na desetak podmorskih arheoloških nalazišta. (voditelj uviđaja: Marijan Orlić. Ovaj oblik prethodi amforama tipa Lamboglia 2 koje izgled nalazišta i opasnost od devastacije uvjetovali su se najčešće pronalaze u našem podmorju i predstavljaju odluku o fizičkoj zaštiti nalazišta postavljanjem zaštitnoga tipične jadranske amfore. koji bi mogli pripadati ostacima brodske za postavljen zaštitni željezni kavez (izrada i postavljanje konstrukcije. varijante oblika izvađenih amfora starstvo kulture RH).. Akcija dokumentiranja postojećega sta. Među svim amforama pojedinih varijanti također Rossi. zaštitni željezni kavez tijekom postavljanja (foto: I. Zbog velika nagiba i skliskosti terena zaštitni je kavez datiranom u 2. pr. ili možda različite starosti pojedinih primjeraka. proizvodnje. Kr. a u drugoj i ostaci plodova koji obli- utvrđeno da pod pijeskom leži još najmanje jedan sloj am. kom podsjećaju na masline. st. Radić Rossi) Rt Sorinj. voditelj projekta: Hrvatski restauratorski zavod. ronilac Henrik Plješa iz Supe- tarske Drage upozorio je na postojanje neopljačkanog nalazišta amfora na sjeverozapadnoj strani rta Sorinja. pa je vjerojatno riječ o Zagreb. a uzimajući u obzir način njihovoga slaganja u brod. Kr.5x5 m. šiljka. probnog istraživanja.

Goranke neposredno uz sam zid zatvarač. za potrebu detaljne vrtec (904 n. Mnogobrojna poravnavanja terena negirala su samu Lokalitet: Prezid – Gredice arhitekturu koja je do prije dvadeset godina bila sačuvana Naselje: Prezid u visini od 40-ak centimetara. a test investigation and the placing of a protective cage over the site. A cam- paign was undertaken to document the state of affairs. pr. Iz udoline. na Vrsta radova: rekognosciranje i reambulacija sjevernom obronku prezidske udoline. Prema sačuvanom di- Lipovac Vrkljan. mr. na istom je The test investigation showed that under the sand there lokalitetu utvrđena i pretpovijesna faza naseljenosti (900. provjere. is still another large quantity of well preserved finds. tra Alpium Iuliarum). sc. Petru dokumentacije potrebno je očistiti i konsolidirati ovaj dio 169 . obrađenih blokova. Mlakara 80-ih godina 20. an intact unrobbed find of amphorae on the NW side of Cape Sorinj off Supetarska Draga at the northern end of Rab Island was found. zida sačuvana je u visini oko 40 cm. izrađena od pocinčanih željeznih cijevi. okrenutoj prema prezidskoj udolini. u dužini 2000 m. kao zaljubljenik u prošlost svog kraja. Sam položaj Vražji raslinje ušlo duboko u strukturu zida. Delci. Lipovac Vrk- century BC. Veći dio gornje struk- toimenom projektu „Liburnski limes – arheološka topografi. Njen graditeljski materijal nalazi se ja“. sc. di- menzija 1x1 m. sjeka. st. Na gornjoj stranici kaveza napravljen je otvor s vratima. Na temelju nalaza keramike. arheolog iz Pomorskog i povijesnog položen na veće neobrađeno kamenje uz zemljano zapu- muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci i arheologinja Đeni Los njenje. mainly used for the 1971) kao lokalitet na kome su potvrđeni ostaci suhozidne transportation of wine. ova. na kojoj se nalazi granični prijelaz pre- ma Sloveniji.) zabilježen je u literaturi (Šašel. arhitekture obrambenih zidova zatvarača Liburnskog lime- two variants can clearly be made out.. Pitanje temeljenja zida i nacrtne dokumentacije. Kako je gotovo cijela površina gornjeg storu Prezida. pružajući se u smjeru zapad-istok. Radić Rossi. pri Zidu („Konfin“) koji za- Razdoblje: A tvaraju obrambenu crtu na položaju Straža i Gredice. ljan) and belong to the late Greek-Italic type. zahvaćen je njegov sloja blokova obrasla gustom mahovinom. Izdanja HAD. voditeljice dr. suhozidna arhitektura plašta limesu (dijelu kasnoantičkog obrambenog sustava Claus. Instituta za arheologiju. Na jugozapadnim i zapa- Grad/općina: Čabar dnim obroncima uočen je nastavak strukture istog ziđa i Pravni status: P-1272 to na položajima Mlake. Nalazili smo i veći broj Rambulacijom i rekognosciranjem terena na širem pro. Navedeni prostor pregledan je radi zatvarača. danas više nije moguće uočiti nastavak tog Redni broj: 82 zida. These are excellently preserved remains of an ancient freighter with a cargo of amphorae from the end of the 2nd Prezid – Gredice. ture zida je obrušen. Time je potvrđeno istraživanje gospodina B. Smjer samog zida zatvarača. g. obavljena je reambulacija i je. Sam plašt zida izveden je od poluobrađenih blok- Čandrlić.m. dionica zida zatvarača (foto: G. namijenjen ulasku ronilaca radi proučavanja i kontrole nalazišta koje je ovom akcijom uključeno u kul- turno-turističku ponudu otoka. radi se o zidu debljine 150 cm. Kr. izradi fotografske jelu. uz voditeljicu projekta sudjelovali nije bilo moguće pobliže odrediti. 20. but within them. the sa unutar kasnoantičkog obrambenog sustava Claustra amphorae nevertheless differ in details. posebno lokalitet Gredice. Zagreb. koji Tijekom rujna 2004. ispravno zapazio arheološko rekognosciranje na prostoru mjesta Prezid i zapisao ovu dionicu kasnoantičkog obrambenog zida u Gorskom kotaru. Alpium Iuliarum. a za potrebu istraživanja i rada na is. g. prati konfiguraciju padine i to na njenoj otvorenoj strani. All the amphorae have the same basic shape. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. a u dužini 400 m. and – 500. tijekom rujna 2004. Literatura Radić Rossi 2001 I. Arheološka nalazišta antičkog doba u podmorju otoka Lastova. prikupljanja i izrade dokumentacije o Liburnskom Na samom položaju Gredice. a zakorijenjeno sjeverni i južni prostor. traces of ancient ship construction can also be discerned. osim da je njegov plašt su: Ranko Starac. Among the specimens brought up. Irena Radić Rossi Summary At the end of August 2004. 2001: 227 – 236. Čitava konstrukcija zaštićena je od propadanja posebnim bojama i cinkovom katodnom zaštitom. na koju su naknadno pričvršćene mreže izrađene varenjem nare- brenih željeznih šipki promjera 14 mm.). g. U terenskom obilasku. ponegdje pravilnije slaganih.

Vrlo brzo naznačila Prezid valley. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. stretching W-E. Nakon odstranjivanja prvih slojeva građevinske šute (SJ ern part. Claustra Alpium Iuliarum I. Below the northern part of the clos- ing wall. tlocrt istražene kapele Kristova groba (crtež: M. at the sites called Mlake. Stari grad). istražena kapela Kristova groba (foto: D. Istraživanja su provedena u sklopu izradbe infrastrukturnih radova provođenja su- During September 2004. Katalogi in Monografije 5.40 m. Redni broj: 83 Lokalitet: Rijeka – Kapela Kristova groba (Kalvarija) Naselje: Rijeka Grad/općina: Rijeka Pravni status: R-335 Razdoblje: NV Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Na položaju riječke Kalvarije iznad Uspona Buonarotti (k. prvi sloj šute same wall was discerned. 3808/13. on the northern slope of je na dubini 80. sc.o. čija se razina povećavala prema jugozapa- The line taken by the wall itself follows the configuration dnoj strani parkirališta. i zahvaćao je najviše pri Zidu (Konfin). We also found a large number of dressed stone blocks. the continuation of the pna razina slojeva iznosila je oko 0. tural survey of the site of Prezid. a renewed walkover and architec. Tijekom proljeća 2005. a drugi sloj dokumentiran positions of Straža and Gredice. was carried out. s lezenama na vanj- the face of the wall is preserved up to a height of 40 or so centimetres.o. municipality Energo d. Uku- valley. Rijeka. Petru 1971 Šašel. za sada samo pret- postavljamo. Accord- ing to the part extant. we noticed the track of the road cut into the southern slope.č.o. Gorski Kotar. Mikić d. uočena je trasa ceste usječene u južnu padinu. On the SW and W slopes. g. this was a wall some 150 cm thick. from Vražji vrtec to Gredice.o. This new walkover and reconnoitring of the land in položaju trebala nalaziti porušena kapela na Kalvariji. sometimes placed quite regularly on each other. g. U lokalnoj je tradiciji sačuvan njen spomen kao „rimska cesta“. Radi li se o pomoćnoj cesti koja je bila u službi samog Limesa i ovih položaja. predviđa se nastavak terenskih obilazaka i istraživanja prostora Liburn- skog limesa na širem prostoru čabarske općine.21 m n. (SJ 002). Ljubljana. Rijeka. SJ 002).46 m n. for a length of 400 m. tijekom svibnja 2004. Goranka Lipovac Vrkljan Summary jeke (voditeljica: Martina Blečić). istaknuli su se perimetralni zidovi of the slop. 1971. Fontes. stava plinofikacije na području Grada Rijeke (Grad Rijeka. Krizmanić) dr.m. Literatura Šašel. Novaka i stubišta Us- carried out to check out. The inspection of this area was površina parkirališta između Ulice V. Krk). iz Rijeke. 001.m. od Vražjeg vrteca do Gredica. Petru. the general area of Prezid took in the southern and north. except that it was placed on quite large undressed stone blocks with earth fill. Blečić) 170 . se monumentalna i kompleksna arhitektura izgrađena od At the site of Gredice itself. collect and make documentation pona Buonarotti od 50 m². nalazio se na dubini 80.o. Delci. Whether this was a feeder road that subserved the actual Limes can only be surmised for the moment. do prosječne relativne dubine about the Liburnian limes (part of the defensive system 1. some 2000 m long. The actual wall was made of half-dressed blocks. koja se penje sve do samog položaja Gredice. Obuhvaćena je of Čabar. k. Podno ovog sjevernog dijela zida zatvarača. provede- na su zaštitna istraživanja Konzervatorskog odjela iz Ri. rising right up to the site of Gredice itself. on the open side. zida na položaju Gredice. which close in the defensive line at the razine zidova objekta (SJ 001).80 m. The issue of how the wall was founded could not be de- termined in detail. called Claustra Alpium Iuliarum of the period of later an. turned towards the Prezid s vanjske i unutrašnje strane očekivanog objekta. Prema poznatoj arhivskoj dokumentaciji na tom se tiquity). the dry stone architecture of velikih kamenih profiliranih blokova.

povezana svijetlo do tamno sivom rastre- sitom žbukom koja je sadržavala primjese šljunka i sitnog pijeska. a osobito sjeverni i sjeverozapadni dio slaganih pločica u sivoj boji. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. U unutrašnjosti objekta izdvojena je veća količina svijetlosive. Treba istaknuti i unutrašnje pregradnje i slagane u više rombova. moderna keramika. osobito u gor- njim strukturama zidova.85 m n. zaglavni kamen s grbom bratovštine Agonija (foto: D. gdje su bili i najčvršći (debljine 0.65x0. na samoj podnici. bile su postavljene dvije pravokutne lezene. kumentiran je veći monolitni mramorni blok.m. a na zidovima su se mogli vedeno je na isti način. očuvani do visine 80. litografijama Rijeke. izgrađena kombiniranom tehnikom kamena i opeke. Istražena je unutrašnja pravokutna prostorija sakristije di- menzija 2x2. na dubini 79. a s istočne strane nalazilo se ka. izvan objekta su zabilježena i dva nosača s polukružnim nadvojima koji su činili nosivu konstrukciju manjeg zvonika na preslicu. i sl.) i donesenom nasipu. limovi. dok su s unutrašnje strane bili ispunjeni sitnijim i neobrađenim ili poluobrađenim ka- menom obilno povezanim sivom žbukom.. jer je kapela imala uskog mramora. devastiranog prilikom njegova rušenja.65 zid građen u suhozidu od poluobrađenih komada kamenja m.m. skoj strani pročelja te monolitnih ulomaka vijenca krovišta.10 m. Prema sakristiji njihov smjer građevinskoj šuti (čavli. zidovi su bili na gotovo svim stranama devastirani do du- tno podizao. koja je iznosila 79.m. Samo na kutovima zidovi su.80 m do najveće visine do 1. šesterostranih lezena. arhitektonski je bio znatno oštećeniji. 0. Manji. Apsida je bila upisanog tipa i djelomično oštećena. plastika pružanja nije bio pravocrtan. te se mogu povezati s poznatim ukrasima sličnih služila kao ukras pročelja i svakako podržavanje slijepih motiva iz katedrale sv. bila obrađena od pravilno slaganih pločica u obliku rombo. uglavnom voluta i vegetabilnih or- objekt.40 m n. Vida. Oba bočna pročelja elemenata dokumentirani su ostaci oltarne pregrade i ukra- imala su po dvije lezene. prema sjevernoj strani apside. Svi zidovi bili su izgrađeni od monolitnih pravilno klesanih blokova s vanjskih strana. i dimenzija 1x0.m. odnosno željeznim nosačima za pričvršćivanje vrata s druge strane.m. budući da su najvećim dijelom pripadali a širine od 0. Jednako tako. nala. do- arkada. pona Buonarotti. zatim pravac pružanja perimetralnih zidova i cijela apsida. Na dubini 80.16 m. Bordura uz zidove načinjena je od pravilno bine 80.45x0. i dimenzija 2x0.10 m n. Otvor apside. koji je imao lijepo obrađen željezni zasun. dimenzija zile su se također dvije jednake pravokutne lezene.27 m n. Potom je istražen ulaz u kapelu te razina praga s utorima i nosačima za vra- ta na dubini 79. Popločenje podnice sakristije iz. 171 . Ipak.80 m. dok su na središnjoj površini pročelja objekta. dok su se s vanjskih strana zidova istaknule ravnomjerno postavljene lezene promjera 0. crna mramorna ploča uređen okolni teren. pri ulazu u različitih boja i ukrasa. te odmah ispod njega razdvojena bordurom od crnog do visine 1.47 m.04 – 78. di.50 m. bio je iz- veden od pravilnih monolitnih klesanaca. što se može uočiti i na starim grafikama i nerazjašnjene namjene. te sjevero- zapadna prostorija sakristije. Na bočnim stranama. Kapela je u is- toj osi s ulazom apside u sakristiju imala i glavna ulazna vrata u objekt. a na zidovima ne- koliko višebojnih premaza. prema prostoriji u sakristiji. odnosno sam pristup sa stubišta Us- od dva dijela. sjeverozapadni dio vjerojatne sakristije. namenata.09 m n. sa svake strane ulaza. Pored navedenih arhitektonskih s poligonalnom vanjskom apsidom.70 m). kompaktne i grube žbuke.m. uočiti i tragovi gorenja. Naznačio se smjer pružanja kapele sjeverozapad-jugoistok i to nepravilno u odnosu na okolne objekte. Dobro uslojeno temeljenje objekta istraženo je do du- bine 78. značajni niti brojni.70 do 0. oslikavanje zidova u više faza. te također gotovo jednaka niveleti praga otvora apside.03 m n. Na glavnom pročelju.04 m na južnoj strani i 79. Krizmanić) va na dubini 79.m. Zidovi su bili Nalazi arhitekture interijera i pokretnih nalaza nisu bili sačuvani od relativne 0.50 m. nego zakrivljeno-izlomljen. Ta su dodatna vanjska pojačanja baroka. Potpuno sačuvana podnica završno je Rijeka.40 m. Dokumentiran je i okolni ogradni meno povišenje na dubini 79. osobito perimetralni zidovi koje je deva- stirala starija izgradnja infrastrukture u prošlom stoljeću. a podudarala se s podacima iz starijih katastarskih planova.32 m n.14 m n. Stilska obilježja tih nalaza ukazuju na razdoblje menzija 0.10 m (Ń 80. jer se teren prema sjeveru nezna.m.20 m. premazan slojem nekoliko naliča i s naznačenim utorima za vrata. Unutrašnjost objekta bila je ispunjena slojem rastresite zemlje i pijeska bez primjesa kamenja (SJ 003) te građevinskog materijala iz samog objekta. Površina kapele iznosila je 7x5 m.94). a uz apsidu je sačuvano pet sa unutrašnjih bočnih pročelja koji su izrađeni u mramoru.

The walls were built Jedino je kapela Kristova groba. the interior was found to have a completely well-preserved ruzalemsku. It extended in the NW-SE direction. at which a well-preserved Chapel Riječku su Kalvariju izgradili isusovci bratovštine Agonija. Barok u Hrvatskoj . Tijekom svibnja 2004. Rovigno. g. Sukladno tim arhivskim i povijesnim podacima te istražnim Redni broj: 84 radovima. 3. a koji se od. tlocrt spilje s položajem sondi (izradio: D. posvetio je 1677. as was pandan Trsatskim stubama i štovanju Gospe Trsatske. prezentacija kapele vrlo se dobro uklopila u revitalizaciju cijele površine na raskrižju putova stare Kalvarije. Kao takva. izgrađena u drugoj polovici 17. Literatura Knjiga Bratovštine smrtne muke raspetog Isusa Krista. Vanino 1987). građenu po uzoru na istu je. La Campagnia di Gesù a Fiume (1627-1773). Vida Rijeka. Kapelu Kristova groba. Katedrala Sv. Najvrjedniji Summary nalaz istraživanja svakako je bio nalaz zaglavnog kamena s grbom. Matejčić 1982. 1990. Anđela Horvat). relative depth of 1. u pružanju i širini perimetralnih Darko Komšo. kapela je nakon Vrsta radova: revizijsko iskopavanje završenih radova prekrivena geofolijom i građevinskim pokrivačem. an emphatic border.12 m i dimenzija 0. zabranjuju se find of a keystone with a coat of arms was found. relating to the Jesuit order of the Fra- upravo u blizini kapele Kristova groba. Fiume. Naselje: Nerezine st.Istra i Hrvatsko primorje. and had a total area of 7 x 5 m. to an average nosi na isusovački red. An area of 50 square metres was taken in. The whole area of talih. i širenja građanskog životnog prostora na okolne atraktivne položaje. the whole of Rijeka’s Calvary. thanks to the Rijeka Jesuits Dužinom uspona bilo je podignuto sveukupno 12 kapela. Komšo) 172 . pulski biskupa Bernardin pavement of regularly layered diamond-shaped tiles with Corniani u svečanoj procesiji (Kobler 1978. Kobler 1978 Giovanni Kobler. sc. mortar binder. Fiume Rivista. 1982. 1931: 192 - 230. ukidaju se bratovštine. jednostavnog pravokutnog that was enclosed. a u skladu s trenutnim Razdoblje: P. Martina Blečić Vela spilja. Zagreb. Grad/općina: Mali Lošinj Pravni status: postupak u tijeku Zbog istaknuta značaja. pa prvo groblje na riječkom području nastaje was well preserved.58 x 0. knj. a smjer plinovoda preusmjeren je oko kapele.18 At the site of the little Kalvarija. a small rear sacristy. obavljeno je pokusno sondažno u razmaku 1 m. bila monumentalnije gradnje. 1987. SV mogućnostima i kontekstom nalaženja. pokapanja unutar sakralnih objekata te u njihovom bližem the inscription EIVS GLORIOSV(M) ERIT SEPULCHRUM okruženju. st. dobro očuvan i bez većih oštećenja izrađen u sivom protective explorations were carried out during 2004 as vapnencu. with polygonal or rectangular lesenes. bratovštinu Agonija. and a courtyard barokizacije.46 x 0.80 m. Memorie per la storia del- la liburnica citta’ di Fiume. zaslugom riječkih isusovaca iz bratovštine Agonija. pa je zasigurno služio za prikupljanje milodara. voditelj pro- zidova od granitnih kocki. potkraj 18. g. Vanino 1987 Miroslav Vanino. EIVS GLORIOSV(M) ERIT SEPULCHRUM. which fitted with the data panonskim krovištima (Viezoli 1931. Centro di ricerche storiche di Rovigno. Rijeka. above Uspon Buonarotti. vijesnih događanja u 19. a kao the second half of the 17th century. The facades were decorated on all sides većih dimenzija i vrjednijih građevinskih ostvarenja od os. m. obtained from the old cadastre maps. dimenzija 10x10 cm. Kako čitati grad. Matejčić 1982 Radmila Matejčić (Kruno Prijatelj. Viezzoli 1931 Giuseppe Viezzoli. uslijed po. ternity of the Agony. je natpis: part of the laying of gas mains in the area of Rijeka city. Zagreb. kao posljednja u nizu gdje of monolithic regularly dressed blocks of stone with grey je i završavala procesija. Arheološki muzej Istre u Puli. The chapel had a nave with poklonaca. of the Fraternity of the Agony. 1978. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. kojima su popločeni okolni usponi Kalvarija i Buonarotti. During the investigation an important No. a groblje je preneseno na današnju Kozalu. izgrađenih po istom principu i stilu gradnje nove a polygonal apse. Matejčić 1990 Radmila Matejčić. Isusovci i hrvatski narod. of Christ’s Tomb was investigated. taj se nalaz arhitekture može definirati upravo Lokalitet: Vela spilja kao kapela Kristova groba. Ipak. manjih dimenzija. na dubini 80. this was constructed in obnavljajući kult „čudotvornog raspeća“ i pasije. st. 1990). porušena je kapela Kristova groba. tlocrta s polulučnim nadvojem nad vratima i trokutastim tim. It was put up. mr. Oko grba s reljefnim inicijalima IHS. Najprihvatljivije je bilo podno prezentiranje istraživanje Vele spilje na otoku Lošinju (stručni voditelj: u razini hodne površine. on it.

kosti.. Jedna od mogućih interpretacija je kako su horizonta i može se datirati u srednji paleolitik. Potpuni izostanak morskih ostataka ukazuje kako jugoistočnom profilu prijašnjeg iskopa. riba i srna. na otoku Lošinju. Nataloženi sedimenti djelomično su erodirani u prednjem dijelu spilje. dimenzija 1x1 m. Debljine je 30-ak cm i zabilježen jedino u sondi sivo-smeđe. regiji. iz koje se prema jugu nastavlja uzak i nizak kanal vidljive dužine 4 m. što je rijetko je vjerojatno korišteno za „transformacijske“ aktivnosti zabilježen obrazac duž istočne jadranske obale i mogao (obrada drva. istražena o razdoblju pleistocena. radovi financirani sredstvima: McDonald Institute. Sonda 1. a za Izgleda kako su hominidi tijekom pleistocena posve ri. Spilja je najšira i najviša na ulazu. Peti. oni se često javljaju u velikim količinama u drugim stranom izravnom obradom.). matična stijena nije zabilježena niti u jednoj sondi. Sljedeći. dužine 2 m. Komšo) Istražene su dvije sonde na otvorenim profilima. smještena 11 m od svoda ulaza. izrađena na kvalitetnom nalazištima u regiji (Miracle. te 50 cm u sondi školjaka i puževa. veličine 6x4 m. Cambridge – Velika Britanija i vlastitim sredstvima Arheološkog muzeja Istre u Puli). izvedeni bez danas standardnih tehnika. dužine 1 m. a kanal postupno postaje uži i niži prema unutrašnjosti. Iako se spilja nalazi samo nekoliko stotina metara daleko od obale. Dru. Zbog navedenih nedostata- ka. Department of Archaeology – University of Cambridge.. ulazi se u manju prostoriju. prikupiti nove nalaze radi tipološkog određivanja kulturnih razdoblja te uzorke za razne analize. Forenbaher 2000. nađena pri Galanidou. prikupljena pri dnu ovce.. tkim ulomcima sitna vapnenca. Prikupljeni su ulomci im- 173 . u srednjem pojasu stijena. jekta: Arheološki muzej Istre. Miracle. koze/ od finog sitnozrnatog vapnenca. dvije kamene izrađevine izrađene 3. crvenosmeđem rožnjaku stranog porijekla. potvrdu treba sačekati rezultate apsolutnog datiranja. horizontima. Ćus-Rukonić 1996). Također. strmina terena i gusta makija otežavaju pristup s mora. što se uklapa u naša saznanja ulaza i istražena u širinu od 50 cm. Debljine je 10 do 15 cm na ukazuje na različite lokalno dostupne okoliše: šume i zabilježen isključivo u sondi 1. Ulaz joj je izdužen i ovalan. Sonda 2. Kopnene puževe su najvjero- na 4 – 5 m dubine od površine spilje. zapadnim obroncima planinskog masiva Osorčice. u sondi 2 su 130 cm. kompaktne i vlažne gline s učestalom 1. Prikupljene su jatnije sakupljali i konzumirali ljudi tijekom razdoblja me- samo dvije kamene izrađevine. Prikupljeni su gotovo isključivo ostaci kopnenih puževa prisutnošću lomljenog vapnenca. Prva je gravetica s obo. visine 8 m i širine 7 m. Vladimir Mirosavljević istraživao je Velu spilju u dva na- vrata tijekom 50-tih godina 20. jetko boravili u spilji. Međutim. izrađena podjednako s ostacima sitne divljači. odlučeno je očistiti nekoliko profila radi razjašnjavanja stratigrafskih problema. Mirosavljević 1974. Strugalo koze/ovce uvrštene u širok spektar prehrane. (Lubell 2004). u svakom slučaju nisu ostavili puno Treći horizont čini crveno-smeđa kompaktna glina s rije- ostataka na mjestima naših istraživanja. Forenbaher 2000) i u cijelom Sredozemlju vrhu horizonta i može se datirati u gornji paleolitik. Prisutna je raznovrsna fauna. smještena je na za). st. Rezultati istraživanja. zastupljena ga je strugalo na odbojku s izravnom obradom. od lokalno dostupnog rožnjaka i jedan probušeni morski iako je u Mirosavljevićevim izvještajima zabilježena puž (Columbella rustica). Ovaj horizont se može datirati u razdoblje mezolitika. 21 m od svoda ulaza i istražena (jelen). Mirosavljević 1968. glina s malo sitna vapnenca. holocenskim sedimentima. je i sonda 3. zasada ne možemo odbaciti ni mogućnost Nekoliko ulomaka školjki prikupljeno je blizu kontakta s da ti ostaci pripadaju kasnijim. otvorene nizine (konj) i strmine (kozorog/divoko- u širinu od 75 cm. neolitičkim. Na kraju ulaznog kanala. četvrti horizont čini crveno-smeđa kompaktna Ovim istraživanjem razlučeno je 5 glavnih horizo. orijentacije prema zapadu. na nadmorskoj visini od 268 m. najdublji horizont čine debeli sloj naslaga ficirana. kože . malobrojni ostaci morskih debljine 65 cm. kojima vjerojatno i pripadaju. Vela Spilja smještena je na strmim. Vela spilja. 23 m od svoda nisu bili lokalno dostupni. kroz uzak i nizak prolaz u stijeni dužine 2. zolitika. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. smještena je na sjeverozapadnom profilu Mirosavljevićeve sonde. dok je gravetica vjerojatno bila bi imati važne posljedice na model proizvodnje hrane u dio lovačkog pribora.5 m. Većina prikupljenih nalaza su kosti. ispod najvišeg vrha Tele- vrina. nisu nikada u potpunosti objavljeni. U sondi 1 naslage su (vinogradarski puž – Helix). Ulazna prostorija sastoji se od jednog kanala ukupne dužine 26 m. vepra/svinje. mjestimično iznimno kalci- nata. kada je iskopao sondu veličine 22 m2 i zabilježio kulturne ostatke u razdoblju od musterijana do neolitika (Mirosavljević 1960. ulaz u spilju (foto: D. Prikupljena fau.

into the Mesolithic. Vladimir Mirosavljević. uka. Galanidou. cle. Documenta praehis- vjerojatno i pripadaju). sc. g. malobrojni ostaci morskih školjaka. Vela Spilja. 2000. Pupićina Cave Project: brief summary stanište. možda i iz kasnijih razdoblja. Above this is an early Neolithic level. Problem dati. as part of the Prvi. ern slopes of Mt Osoršćica. Stašo Forenbaher. te njihovo čuvanje u spilji. nekoliko ljudskih ostataka i ugljen. During May 2004. jame ukopane u pleistocenske slojeve) i 20-ak centime. ostaci životinjskih of the deposits. in order u tragovima. Pisa. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Pioneers in Debljine je 40 cm u sondi 1. 174 .” XIII International Congress of Prehistoric and Protohistoric Sciences. dok je u sondi 1 prisutan samo carried out. On these lies a layer with a great number Prvi rezultati istraživanja priopćeni su na Međunarodnom of vineyard snails (Helix pomatia). Ti slojevi. fragment impresso keramike (foto: P. sitne divljači i riba). Preston sječivu). g. Preliminarne analize prikupljenog from which finds of impresso ceramics were collected. (Komšo. s velikim dijelom ekonomije bazirane na lovu i ri. srna. Boschian 2004 Darko Komšo. g. materijala obavljene su tijekom kolovoza 2004. located on the island of Lošinj. Preston T. kojem the Mesolithic-Neolithic transition?. ka). Stašo višekratno korištena kao sezonsko kratkotrajno stočarsko Forenbaher. prašinasti sediment project “Palaeolithic and Mesolithic Sites in the North smeđe boje. Forenbaher 2000 Preston T. «Shepards and caves in the Karst of Istria (Croatia). vjerojatno su nastali spaljivanjem prethistorijsko nalazište na otoku Lošinju. 1996: 483 – 488. Vela spilja. školjaka i dio ljudske dječje kalote. Vela spilja je važno nalazište s odlično sačuvanim ostacima sedime- nata iz razdoblja pleistocena i ranog holocena. Komšo 2003). Miracle Mirosavljević 1968 Vladimir Mirosavljević. menih izrađevina (uključujući i svrdlo? na prizmatičnom Komšo. iznimno rijetki ostaci kopnenih puževa. Boschian 2004).” Second International Conference on Soils and Archaeology. generally classified arheološkom kongresu HAD-a u listopadu 2004. Prikupljeni su ostaci gradinski sistemi u prethistorijsko i protohistorijsko doba. Ćus-Rukonić 1996 Jasminka Ćus-Rukonić. Histria Archaeologica 29. Several Pleistocene layers were deter- kosti (uglavnom koza/ovaca) i morskih školjki te cijepane mined. na kojem se planiraju daljnja iskopavanja. Miracle. životinjske kosti (dvije trećine čine ostaci koza/ T. cal site. Pula. Arheološki radovi i rasprave 7. one that was investigated during the 1950s by ranja. Literatura Boschian. from which finds of fauna and stone artefacts izrađevine. Lošinju – sezona 2004. Forenbaher 2000 Preston T. površinski horizont čini suh. nekoliko ka. Spilja je vjerojatno Miracle. keramike iz razdoblja ranog neolitika (impresso kerami. Povećanje učestalosti ostataka Summary koza/ovaca i smanjenje broja u odnosu na divlje životinje prema trećem horizontu. Miracle 2003 Giovanni Boschian. slijede ostaci vepra/svinje. s brojnim ulomcima lomljenog vapnenca. Prikupljeni su izmiješani ostaci keramike iz to obtained detailed information about the stratigraphy razdoblja neolitika i srednjeg vijeka. životinja u spilji. Croatia). Ljubljana. Darko Komšo nog kamena (uglavnom obrađena prizmatična sječiva dr. ali i nekoliko ulomaka keramike iz srednjeg neolitika. Vela Spilja 2003. Pećine Istre – mjesta življenja od prapovijesti do srednjeg vijeka. Miracle izrađena od visokokvalitetnog rožnjaka). vrlo slični slojevima iz Pupićine – 329. is an important archaeologi- ranja tog horizonta razjasnit će rezultati apsolutnog dati. Forli- Italy. Miracle. Miracle. of the 1998 season.. Arheološki ra- nataloženog životinjskog izmeta te ukazuju na čuvanje dovi i rasprave 6. Taj horizont je učestalo poremećen Mirosavljević 1974 Vladimir Mirosavljević. 2004. relativno učestali ostaci morskih torica XXXI. te izrađevine od cijepa. Izdanja HAD (u tiku) rijetki ostaci kopnenih vinogradarskih puževa (prikupljeni Lubell 2004 David Lubell. Miracle. 2000: 293 tara u sondi 3. society and economy on the Island of Cres and Lošinj in Prehistory and Protohistory. Giovanni Boschian (uglavnom ostaci koza/ovaca). 2003: 17 – 19. Histria Antiqua 11. sc. Nena Galanidou. Mira- Drugi horizont čini nekoliko slojeva sivog i bijelog pepela. 2003: 41 – 54. and a small shovel test pit was dug. bolovu. 1968: 27 – 60. “A rewiew of Settlement. the cleaning of the profiles of old test digs was bljine je 25 cm u sondi 3. 1974: 259 – 297. European Journal of Archaeology 3. Are land snails a signature for uglavnom na kontaktu s mezolitičkim horizontom. Pellegatti) Komšo 2003 Darko Komšo. Pula: presso keramike iz razdoblja ranog neolitika. Miracle. peći i drugih istarskih nalazišta (Boschian. on the west- zuje na promjene u ekonomskoj strategiji. 60-ak cm u sondi 2 (ispuna the hills: early Mesolithic foragers at Šebrn Abri (Istria. De. Gradine i životinjskim kanalima i jamama. Adriatic”. Giovanni Boschian – Istraživanje Vele spilje na ovaca. Preston T. dok će preostale analize biti obavljene tijekom 2005. were taken. Miracle. životinjske kosti dr.

from which we col- lected finds of ceramics. Above them lie several prehistoric layers. samples were taken for radiocarbon and sedimentological analyses. From all the layers. with fauna. fauna and stone artefacts. 175 . and a few remains of stone artefacts. and threw light on certain issues related to the stratigraphic sequence of the sedi- ments. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. The excavations confirmed current information about the great potential of the cave for archaeological research.

Kristofor 92 Udbina – stolnica sv. Jakova 176 . uvala Dubac 88 otok Pag .uvala Vlaška mala 90 Smiljan . Crkvina pod Bogdanićem. Crkvi- na pod Vekavcem 91 Stara Novalja – Sv. LIČKO-SENJSKA Ž U PA N I J A 85 Caska – nekropola 86 Lipova glavica 87 otok Pag – uvala Jakišnica. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.Crikvine Čovini.uvala Triljara 89 otok Pag .

Ona je sa stražnje strane blago zakošena i s tragovima žbuke. g. a titulus mu podiže njegova majka Pia (Ursus / mortuus / annorum XVIII / mater Pia / fecit et / posuit be/nemere/nti filio). koji je također i znanstveni suradnik na spomenutom projektu).. Caska – nekropola. Komemorirana osoba je Ursus koji je umro u 18. Međutim. nastavljena su istraživanja položaja antičke nekropole. Možda je na toj konstrukciji bila smještena neka nadgrobna skulptura ili nadgrobni spomenik. u nastavku A. uzak otvor na zapadnoj strani. Voditelj istraživanja je prof. g. uz pomišljanje nastavilo iskapati uz poljski put u dnu uvale. nema dvojbe da je i ova nadgrobna pločica. Redni broj: 85 Lokalitet: Caska . a na nasuprotnom uglu U 2004. Slova su veo- ma nepravilna (najvjerojatnije su. na tom se mjestu pod utjecajem jake bure i valova rustično zidani ostaci zidova pripadaju donjem postroju obrušava zemljani profil. kao i brojne druge s područja Novalje. nastavljen je iskop u sondi 1. g. Redovi teksta označeni su urezanim brazdama. Dakle. za koju su postojale odavna indicije. Ova druga arheološka kampanja obav- ljena je od 20. dr. g. Izrađena je od siv- kastog pločastog kamena. bila ugrađena u zid gornjeg vidljivog dijela grobnice s osta- lim malim nadgrobnim pločama pokojnika iz obiteljskog kruga. Ive Fadića. rekognosciran prostor Caske s okoli- com i nakon što su započeta probna iskopavanja na pro- storu antičke nekropole u Caskoj kod Novalje na otoku Pagu. sazidano je široko postolje. Slobodana Čače. godini života. zbog tvrdoće kamena. voditelja znanstvenoistraživačkog projekta „Protopovijest i rana povijest sjeverne i srednje Dalmacije“ i doc. ustanovljeno je da Naime. Naime. gravirana). najvjerojatnije je da su na takvom masivnom četverokutnom proširenju bile aplicirane male. Sonda 2 prostire se prema 177 . a tekst je donesen u osam redova slova. pronađena nova posve očuvana ugradbena sepulkralna pločica. hist. donjem dijelu amfore (grob 2). S. Stoga se i u 2004. Čače. g. na spoju uvale Caska – nekropola. u kojoj je u pret. Kurilić) spomenute grobne arhitekture. Pačetvorinasta gradnja ima već devastiranih grobova. nalaze se ostaci antičke nekropole. 3. pa su u profilu često vidljivi ostaci zidanih kamenih grobnica. u 2004. Projekt je pokrenut na inicijativu Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru (od strane prof. dr. sc. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. do 25. grobna arhitektura u sondi 1 (foto: I. jugozapadno od samog naselja. uz samu grobnu konstrukciju.nekropola Naselje: Caska Grad/općina: Novalja Pravni status: R-250 Razdoblje: A Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Nakon što je 2003. 140). znanstvene sura- dnice na istome projektu). Anamarije Kurilić. tako i po nalazima epigra. kom drugom građevinskom objektu. kako bi se što da se možda radi o nekoj vrsti grobnih parcela ili ne- prije spriječila sustavna devastacija ostataka nekropole. Brojni ostaci arhitek- ture i ostaci grobova koji se sve češće vide u profilu plaže u uvali Caska (jugozapadno od samoga naselja) inicirali su pokretanje projekta sustavnih arheoloških istraživanja ovog inače veoma velikog i značajnog antičkog lokaliteta. za Casku i Novalju uobičajene nadgrobne ploče (minijatur- ni ugradbeni titulusi). Prva manja sondažna istraživanja tu su kraja neistraženih ostataka arhitekture uz grob 2 uspjela pretpostavku zasigurno i dokazala. kako po slučajnim hodnoj godini u južnom kutu sonde pronađen grob u „sitnim“ arheološkim nalazima. S obje strane gornjeg dijela uklesan je motiv grančica (palmete) koje imitiraju klasične akroterije. te Arheološkog muzeja u Zadru (od strane muzejskog savjetnika dr. Takva pretpostavka čini se sasvim prihvatljiva s obzirom da je u neposrednoj blizini. Dakle. dr. Narav tada nejasnih i do fskih spomenika. Fadić) Caska i poluotoka Zrće. Današnje se naselje Caska povezuje s antičkom Cissom koju spominje Plinije (Nat. g. rujna 2004. se definirati kampanjom 2004. položaj istraživanog dijela nekropole (izradila: S istraživanjima se nastavilo i u sljedećoj sondi.

Sabljar. Kolak) 178 . kasno- antičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja na otoku Pagu i zadarsko-šibenskom otočju. A1 je. sc. 7 . „Putna bilježnica Bag – Pag“. odnosno u dnu uvale Caska. Kurilić. Muzej Like Gospić. A1 Summary – A3. u rascjepu živca. definiranje tog dijela nekropole ostavljeno je za sljedeće kampanje. uz neznatnu količinu kućnog lijepa ili metalnih eral walled tombs. radovi financirani sred- Skriveno blago 2004 U: grupa autora.Zadar. te je istraživanje Sabljar M. na desnoj strani trasa Autoceste Kurilić 2004 A. most likely to the 3rd century. 2004. od kojih se sjeverni plato naziva Turski 68 – 79. a small funerary kta unutar raspuklina živca. st. kulture u Zadru.. sc. poput Lipova glavica. a nakon prekida od rujna do listopada 2004.) sjeveroistočno od istoimenog sela. The grave ar. Novalje. brončani lim s dvije zakovice) i Protection of the archaeological zone from being washed izostanak životinjskih kosti. After several daskama. (bilježnica vršeno na prostoru predviđenom za podizanje ograde 5. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. The miniature stela thus built in enabled the dat. Zbog kratkoće istraživačke kampanje. Lipova glavica je omanje uzvišenje (670 m n. dr. Zagreb. a brief investigation was carried out into the dubina iznosila je cca 40 cm (osim jamskih objekata). turni sloj kv. blagih padina. Kurilić. a ukupna istražena površina iznosi 175 m². 1994: 191 . posuda. svega šest radnih dana. to her son Ursus. svojedobno obložena drvenim the necropolis did continue in that direction. sajam ili Sajmište. u sjevernom dijelu nalazišta koji je već bio zahvaćen izgradnjom odašiljača za potrebe T-Mobilea. who died aged koncentracijom gara u sjeverozapadnom dijelu. 13) Tatjana Kolak. and ostavu robe namijenjene daljnjem trgovanju (keramička further investigation of the necropolis westwards. Podvodna baština 1. 2004: trolisne djeteline. Literatura Kurilić 1994 A. provedena su zaštitna arheološka istraživanja pretpovijesnog japodskog gradinskog lokaliteta na Lipovoj glavici. Pokretni nalazi na cijelom istraženom prostoru u najvećem broju odnose se na ulomke keramičkih posuda. the island of Pag. koje vari- raju od većih posuda grube fakture do vrlo fine keramike Redni broj: 86 Lokalitet: Lipova glavica Naselje: Lipova Glavica Grad/općina: Perušić Pravni status: P-814 Razdoblje: P Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Početkom kolovoza. koje je najvjerojatnije pripadalo zi- danim grobovima koji su se počeli naslućivati u sljedećem otkopnom sloju. Con. It was belim slojem dobro zaglađenog kućnog lijepa.. Kurilić. U ing of the walled tomb. Kul- necropolis in Caska Bay. Skriveno blago stvima investitora). Zadar.pokusno istraživanje antičke nekropole u Caskoj i reko- gnosciranje Caske s okolicom. A2 – A3 pokazao je ostatke četvrtastog obje- chitecture was defined and. uz ostatke eighteen. there are signs of sev. fotokopija . Karakter nalaza upućuje na away by the gusting north-easterly wind is anticipated. tanjeg suhozidnog mogućeg ogradnog „zida“ ognjišta. s iznimnom erected by a mother. Caska kod Novalje na otoku Pagu Zagreb – Split u izgradnji . produkcija je uglavnom kvalitetnije izrade). 2004: spomenici br. in addition. Novalja . Ivo Fadić Sonda 1 obuhvaćala je prostor u obliku slova L uz rub temeljne jame. koji je dodatno niveliran de- monument made of grey-green stone was found. sonda 1 (foto: T. Pia. Epigrafski spomenici na prostoru bedemom. u zdravicu ukopana jama pravil- tinuation of the research westwards (test pit 2) showed that nog kvadratičnog oblika. str. g. Obavijesti 1. Nakon skidanja trave i prvog humusnog sloja naišlo se na velike količine grubo priklesanog kamenja. osim na sjevernoj strani. u okviru 5 kvadranata veličine 5x5 m (kv. kv.15. Površina je već bila devastirana izvedenim radovima te je iskop iznimno plitak – relativna prosječna During 2004. B1 i C1).m.Državna uprava za zaštitu spomenika i elektropostrojenja (stručni voditelj istraživanja: mr. Otvorene su tri sonde. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 36. 19. zapadu. Zagreb. i u potpunosti je ograđena suhozidnim Kurilić 2004 A.246 (oso- bito 206 – 224). pogled s juga. Zapunjena je iznimnom količinom keramičkih layers of excavation in the test pit. Latinski natpisi antičkog. jame i pristupna cesta već bili izvedeni. Radovi su zaustavljeni kad su iskop temeljne Novalje. Gradina ima tri zaravnjena platoa. Lipova glavica. nalaza (grumen bronce.

I u ovom kvadrantu. odredište dubinskih ronilaca zbog niza atraktivnih olupina S obzirom da je istražen prostor do živca. Osobita je zanimljivost što je u kognosciranja i zaštitnih istraživanja na velikim dubinama jami pronađena i pravokutno oblikovana forma kućnog li. brončane alke). P-533 vljena je situacija s jamskim objektom. provedeno je jedno od prvih re- koplja. rekognosciranje a od pokretnih nalaza pronađena je svega jedna necjelo- vita posuda te nekoliko metalnih predmeta (dio željeznog Pred sam Božić 2004. a u manjoj je mjeri rezultat ispiranja tehničkog ronjenja. nosivosti ern plateau. čiji je oblik vjerojatno Grad/općina: Novalja (otok Pag) deformiran procesom pečenja. According to the ce- osobito drške koje nadvisuju obod. Bedem i na kojima su već zabilježene manje devastacije. strije. brončani srp i alke) te keramičkim oblicima. istraživanja bio je mr. rounded in their entirety by a dry stone rampart. pitanje funkcije ovog lokaliteta – ne samo kao gradinskog bez obzira što se nalaze na dubinama većim od 60 me- (u neposrednoj blizini je gradinski lokalitet Mali Čardak u tara. postala su dostupna. već i trgovačkog. svjetskom ratu. Vrsta radova: podvodno istraživanje. Finan- živcu. Society (nadzor je proveo Odjel za arheologiju Ministar- stva kulture RH). postavljena je na sjeveroistočnoj padini I. Po prvi put (zasad) na ramic and the metal finds (spears. also that unfired bricks were made. This Olupina parobroda „Albanien“ locirana je sjevernije od Iapodean hill fort is trefoil shape. poduzeće Redtech i građevni materijal). gdje je pronađeno ne. obogaćenih helijem (trimix) i ronilačkih odijela u koja se Prema metalnoj produkciji (nekoliko željeznih kopalja upuhuje argon. Kr. a jedan dio ulo- maka upućuje i na kopiranje ovih motiva u lokalnim radi- onicama. polukuglastih posuda na maloj fragments of ceramic vessels. zdjela dwelling and two pit features. which is called both Sajmište [Fairground] and 1122 BRT. st. na dubini od 72 metra. svjetskog polja. koristeći rascijepe i prirodne pukotine kao dodatno cijska sredstva osigurali su Ministarstvo kulture RH i Grad temeljenje. počela se upotrebljavati oprema i znanje iz područja laciju terena uopće. Izgrađen je 1910. Upotrebom udisajnih smjesa tla. Tehni- istraženi dio lokaliteta može se datirati u Ha C/D. te dug boravak u podmorju. Njegova pravil. omogućeno je funkcioniranje organizma i noževa. opremom i metodologijom istraživanja Summary ove vrste podvodne arheologije omogućilo je istraživanje olupina brodova „Albanien“ i „Euterpe“. te da je planirano postavljanje ograde. a možda i saborišnog koji omeđuju otoci Pag.. i 6. odnosno akvatorij Konjskom Brdu). To su olupine koje se najlakše pronalaze gradine. Pravni status: P-534. Očuvan je nisko. there was a local ceramic workshop at the site itself. odnosno s grupom Martijanec – Kaptol. rings) ličkom (japodskom) prostoru pojavljuje se slikana keramika the site may be dated to the Ha C/D level of the old Iron s motivima tekućeg uglatog meandra ili spirale. što indicira Age. running meander or spiral. Naselje: - koliko keramičkih posuda – zdjela. Krajem prošlog stoljeća u europskom civilnom ronjenju nost indicira postojanje prilazne „rampe“ na bedem ili nive. zdravice. uz unutrašnje lice suhozidnog bedema. rezultati otvaraju rata. Jasen Mesić. Već 2000.. with three plateaus sur. s parnim strojem snage 1350 KS i brzine 13 Turski sajam [Turkish Fair] was investigated over an area čvorova. g. Iako je istražena mala površina. Mogućnost da je jedna takva radionica postojala Redni broj: 87 na samom lokalitetu pokazala je sonda 2. Tatjana Kolak potonulih brodova na dubinama od 60 do 90 metara. a sickle. The investigation showed a square Do početka I. potkovaste ili s rogoliko izvučenim dodatkom. The north. uvale Jakišnice na otoku Pagu. Uz unutrašnje lice bedema. Riječ je o brodu dužine 65 i širine 8. do šalica kojima drška nadvisuje obod. pr. Oblici ukazuju na repertoar od pitosa. of 175 square metres. Ovla- davanje vještinama. pročelnik Službe za tnijim kamenom lomljencem te uglavnom leži izravno na arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. a time i uporabe nepečene opeke procjenama prioriteta zaštite. Voditelj je rađen od većeg neobrađenog kamena i zapunjen si. vrijedna podmorska nalazišta iz razdo- rijenjene tradicije kasnog brončanog doba i kulture žarnih blja antike pa sve do potonulih brodova iz II. odnosno ku su razvile vojne mornarice i inženjeri off shore indu- 7. i 2001. tankih stijenki. facetiranje. svjetskog rata bio je uključen u obalnu plovi- 179 . njegov veći dio obrušen je Novalja. uvala Dubac cca 15 m sjeveroistočno od S 1. Samim tim. Drške su horizontalno položene. Some of the finds suggest that kaneliranje. na velikim dubinama. protective archaeological investigation of the prehistoric site of Lipova glavica was carried out. Vir i Lošinj. and tunelaste. kv. odnosno bogatih vrijednim pokretnim nalazima. austrougarske parobrode „Albanien“ i „Euterpe“ stradale u Sonda 3. kv. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Prema o pokušajima izrade. Prostor Kvarnerića i Virskog mora. During 2004. ever in Iapodean areas painted ceramics with the motif of a Ukrasi su u najvećem postotku bradavičasta ispupčenja. akcija je bila usmjerena na (ćerpiča). sc. pozicionirano je sedam novovjekovnih mr. otvorena Lokalitet: otok Pag – uvala Jakišnica. Particularly numerous are široko razgrnutog oboda. u Hrvatskoj (prvo takvo istraživanje provedeno je u lipnju jepa. pono. teren je klub KPA Kraljevica. dodatne u suradnji s roniocima iz talijanske udruge Wreck Diving zaštite nije bilo. showing for the first time prstenastoj nozi. na trgovačke i kulturne veze sa susjednim područjima.5 metara. A1. postali su primamljivo mjesta. a time i predmet devastacije. zaglađena sa svih strana. premda ova jama Razdoblje: NV nije ni izbliza rađena s toliko pažnje i preciznosti kao prva. premda neki nalazi ukazuju na duboko uko. U provedbu projekta bili su uključeni suradnici iz na padini (i seljani kažu da su koristili kamen bedema kao Udruge tehničkih ronilaca Hrvatske. na otoku Visu – potonuli bombarder B17). knives. g. što navodi na zaključak 2003. A1. niveliran sitnim kamenom lomljencem te debelim nanosom keramičkih ulomaka i životinjskih kostiju. u Trstu za austrougarski Lloyd.

Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. a početkom rata unajmljen je za vojni transport. a izrađen je i okvirni nacrt razmještaja kabina za dokumentacija o brodovima. Nužna su i bac na otoku Pagu. kako bi s vre- da. Slaba vidljivost. a. u 6. desalinizirani i restaurirani u radionicama HRZ- od 28 mornara nije stradao. 180 . a loše vrijeme otežavalo je napuštanje broda. Posada i će se iskoristiti za promotivni CD i monografiju. i detaljnije istraživanje. koji je u ožujku 1918. ratne potrebe. izvori govore da je pri potonu stradalo od 450 do 560 ljudi. nedaleko od kopna. U 50-ak dubokih zarona snimljeno je više sati iznimno at- raktivne videodokumentacije ovog specifičnog istraživanja Parobrod „Euterpe“ lociran je 1 nm zapadno od uvale Du. kada je brod bio pokraj zapadne obale otoka Paga. Pogođen brod potonuo je za samo četiri minute. a potom vraćeni u Novalju te izloženi u lokalnoj zbirci. dnog slijepog putnika. Brodovi iz pratnje (SMS Magnet. 4. tako da je propeler jedva vidljiv. Krmeni dio jako je uništen i podosta neprepoznatljiv. kolovoza 1918. u 19. As part of the protective pro- gramme of the Croatian Conservation Institute and exter- nal consultants. do prostora strojarnice gdje su osobito dobro očuvani instru. one of the first archaeological campaigns using TRIMIX technology is being carried out. plovio je na relaciji Rijeka – Boka kotorska i prevozio austrougarske vojnike. ships that went down in World War I. snimljeni materijal moći od 2633 KS razvijao je brzinu veću od 13 nm. Nažalost. dbu. Jasen Mesić Summary At the end of the 20th century. Istražene su provene u podnožju jednog podvodnog grebena. potpunosti istražena. dok je britanska podmornica C 210 sljedećeg jutra spasila još sedmero ljudi. Glavna paluba je prostorije. Prova je do- Brod danas leži na pješčanom dnu u uspravnom položaju. Paluba torpedima talijanske podmornice „Atropo“. Mesić) sunken ships in the Kvarner Bay waters. Olupina parobroda „Euterpe“ leži na pjeskovito-muljevi- jekom plovidbe prema Zelenici (Boka kotorska). veličina olupine i velika dubina onemogućili su dugotrajnije menti. Dokumentirano je stanje u objema U prostorijama potpalublja nisu uočeni ostaci poginulih. Pramac parobroda „Albanien“ (foto: K. valuable underwater archaeological sites that had previously been protected thanks to their great depth. Torpiljarke 55 i 64) uspjeli su spasiti 450 brodolomaca. Riječ je o brodu austrougarskog Lloy. During the following seasons it is planned to detect and list further Unutrašnjost parobroda „Euterpe“ (foto: J. osobito sidreni vinčevi. Loše vrijeme i veliki valovi otežali su napuštanje broda. Kroz bočne otvore više se puta ulazilo u prostorije brodskog nadgrađa. daljnja istraživanja tih. nosivosti 2300 BRT. te nadgrađe na središnjem dijelu broda. putnici ovog broda. Izvađeni nalazi biti će prostorija za posadu. a zahvaljujući parnom stroju dodatne promocije i prezentacije. extensive survey and doc- umentation works were carried out on sites of two wrecks. Kroz prozore na palubi doprlo se i vjerojatno zbog velikih pješčanih naslaga. poviše na dubini od oko 60 metara i premda je potpuno obrasla strojarnice. unajmljen za mr.45. njihovom stanju. ali i ostalih olupina. također su doživjeli tragičnu sudbinu.5 i širine menom postale atraktivna mjesta za posjete turista. bro očuvana. izgrađenom 1886. te je u oplate kroz koje je prodiralo more nakon pogotka torpeda. torpedirala ga je talijanska podmornica F 7. lipnja tom dnu. jedan je eksplodirao u visini skladišta. dužine 96. Ti. consequent upon the de- velopment of diving equipment and methodology.45. rekonstruiran je i raspored postojanja pokretnog materijala. Zbog eks- plozije torpeda došlo je do urušavanja dijela konstrukcije jednog skladišta. etažama prednje stive. Krma broda je posve 1916. broda posve je propala jer je drvo istrunulo. pogođen je sa dvama razbijena i njeni ostaci leže razbacani oko olupine. vrijednih kulturnih dobara i „plavih grobnica“. Od 25. što je velikom broju vojnika onemogućilo izlazak na palubu. Posebno Utvrđene pozicije potonulih brodova „Albanien“ i „Euterpe“ je istražen prostor brodskog salona u provenom dijelu te predane su obalnoj straži i pomorskoj policiji te je izrađena kuhinja. ugroženim putnike. Prema službenim podacima niti jedan obrađeni. Od triju lansiranih torpeda. Prema snimcima i opažanjima ronilačkih parova dijelovima i mjestima koja je potrebno držati u tajnosti zbog pri ulaženju u krmene prostorije. u Sunderlandu. Zupčić) što se smatra najvećom poznatom pomorskom tragedijom u povijesti na hrvatskoj obali Jadrana. g. što je uzrokovalo jak prodor mora u brod. g. na dubini od 79 metara. Vidljivi su ostaci jarbola i dijelovi urušene morskom faunom i školjkama izgleda netaknuta. Radi 11 m. During some dozen days in December 2004. became accessible to the hand of devastation. srpnja 1918. These were the Aus- tro-Hungarian steamships Albanien and Euterpe. Predvečer 11. premda se spominje smrt je.

Za sada nije moguće preciznije obalu otoka Paga. četverokrako željezno sidro (foto: V. Redni broj: 88 Lokalitet: otok Pag . Uvala Triljara. nalazišta. leži u pijesku jedno željezno četverokrako sidro u vrijeme kad je eksperimentalno korištena bakrena brod- (kotva) dužine 60 cm. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. oko pola milje južnije od nalazišta am. in No- valja. Na osnovi nalaza bakrenoga lima potonuli bi se brod mogao Na dubini od 22. na dubini od ska oplata. Uklanjanjem površinskih nalaza ugroženost je nalazišta Drugo željezno četverokrako sidro nalazi se na dubini od svedena na najmanju moguću mjeru.. can easily be found. a ship known as the largest sea grave on the eastern coast of the Adriatic (550 men were lost). and several samples of ship’s inventory and vessels have been raised. In comparison with other wrecks from this sea area. and they could be used in the presentation of the finds in a local collection. ili početak 19. The wreck of the Euterpe has been inspected. Frka) ratorski zavod. (foto: V. which is planned after restoration. na kojoj se pojavljuju prvi nalazi. Pedesetak metara od obale. keramičko posuđe na površinskom sloju nalazišta sc. a detaljnija analiza uslijedit će fora u uvali Vlaškoj maloj. a na dubini od 16 m pojavljuju se ulomci glaziranih pripadao brodskoj konstrukciji. koju nalazimo kako u arheološkim slojevima. utvrđeno je da ukupna dužina nalazišta iznosi 108 m. a u njegovoj je blizini. st. nakon odsoljavanja nalaza. čija je uporaba u cijelosti potisnuta već nakon 22 m. Mjerenjem od gornje točke. stoljeća. Radi lake uočljivosti nalaza u površinskom sloju cjelovitiji su primjerci zdjelica izvađeni i ostavljeni na desalinizaciji u prostorijama ronilačkog kluba „Amfora“ u Staroj Novalji. ronilac Dražen Peranić iz Stare No- valje prijavio je pronalazak nalazišta potonuloga broda s teretom glaziranog keramičkog posuđa. however. dok ih je na padini između dvaju sidara pronađeno tek nekoliko primjeraka. 40x60 cm. a zabilježene su tri različite dimenzije. these ships are shallow. odrediti njezino podrijetlo. sjeverno od uvale zvane Triljara. Irrespective of the great depth. island of Pag. Stručni uviđaj obavljen je u prosincu iste godine (voditeljica uviđaja: mr. uviđaj financiran sredstvima Ministarstva kulture RH). na pješčanoj padini morskoga Uz gornju kotvu pronađen je komad drveta koji je vjerojatno dna. with a rich movable inventory. a analizom radioaktivnoga keramičkih zdjelica. but no human remains were found. Na padini nad gornjim sidrom nalazilo se nekoliko desetaka spomenutih keramičkih zdjelica. Na većini je nalaza s unutrašnje strane očuvana tamnosmeđa glazura karakteristična za tradicij- sku uporabnu keramiku korištenu tijekom posljednjih Uvala Triljara. ili lakše oštećene posude. Pokrenut je postu- 41 m. tj. important and extensive photographic and video materials were collected. a na većoj dubini pronalaze se čitave ugljika datiran je u kraj 18. oko 30 m od krajnje gornje točke s velikom vjerojatnošću datirati u drugu polovicu 18. Irena Radić Rossi. tako Novovjekovno podmorsko nalazište otkriveno je uz istočnu i u etnografskim zbirkama. Pod sidrom se u pijesku nalaze i ulomci bakre- noga lima koji bi mogao pripadati oplati broda. Frka) 181 .5 m.uvala Triljara Naselje: - Grad/općina: Novalja (otok Pag) Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: NV Vrsta radova: podvodno istraživanje i rekognoscira- nje U listopadu 2004. Bikonične zdjelice i zdjele pronađene na nalazištu mogu se oblikom podijeliti u dvije skupine. st. minor acts of devastation have been recorded. voditelj projekta: Hrvatski restau. It has been drawn in detail. i dobro vidljiv veći komad metalnoga lima dimenzija nekoliko desetljeća. The Albanien is sited at a depth of 72 metres. a predviđeno je njihovo izlaganje u prostorijama budućega Gradskog muzeja u Novalji. g. pa do donjega željeznoga sidra.

ship that carried ceramic everyday use vessels have been vjerojatno lokalne proizvodnje (Kirigin et al. uvjetovali su odluku o fizičkoj zaštiti nalazišta na morskom dnu postavljanjem zaštitnoga željeznog kaveza. voditelj projekta: Hrvatski restauratorski zavod. during the short period of time in which copper lining was experimentally used on hulls. i.. pješčanoj padini morskoga dna. glazirano keramičko posuđe (foto: I. Za- greb. cjelovitih ili dijelom oštećenih amfora čvrsto je međusobno sraslo u skupini promjera oko 8 m te najviše visine oko 2 m. pak za upis lokaliteta u Registar kulturnih dobara RH te se za skorije vrijeme planira probno sondiranje s ciljem Sve vidljive amfore (120 cjelovitih ili dijelom oštećenih utvrđivanja zanimljivosti i količine nalaza u njegovim du. početkom svibnja 2004. evidentirano je neopljačkano podmorsko arheološko nalazište uz istočnu obalu otoka Paga. Uvala Vlaška mala. su mogle biti sekundarno iskorištene i za prijevoz osta- On the interior of most of the vessels. Karlovac). Akcija istraživanja i zaštite obavljena je tijekom svibnja i prve polovice lipnja 2004. U neposre- dnoj blizini skupine amfora uočeno je i keramičko posuđe iz brodske kuhinje te dvije olovne prečke antičkih sidara. varijante oblika amfora tipa Lamboglia 2 182 . g. Summary primijećen je teško čitljiv žig TIMO otisnut u nepravilnom pravokutnom polju na koso izvučenom obodu amfore. na dubini od 24 do 30 m. čijim bi se uklanjanjem mogle oštetiti međusobno srasle amfore. nakon čega je uslijedilo dokumentiranje postojećega sta- nja. forama tipa Lamboglia 2. Više od stotinu dobro vidljivih. U donjim slojevima nalazišta vjerojatno se krije još cjelovitih primjeraka. Prije spomenute zaštite obavljeno je detaljno nacrtno i fotograf- Uvala Triljara. a ne tek o dijelu izbačenoga brodskog tereta. Radić Rossi) sko dokumentiranje te probno iskopavanje na njegovim rubnim dijelovima. the remains of a recent trading grada Farosa na Hvaru. koje se međusobno razlikuju mr. Grada Novalje i donatorskim sredstvima poduzeća Wie- nerberger. st.e. sc. North of Triljara Bay. godine. Nalazište je po hitnom postupku pravno zaštićeno. probno istraživanje manjega obima i fizička zaštita na morskom dnu (voditeljica istraživanja: mr. radovi financirani sredstvima Ministarstva kulture RH. Irena Radić Rossi u pojedinostima oblika oboda i trbuha. These vessels are biconical bowls of various dimen. traces of a dark lih gospodarskih proizvoda. pr. što nam pruža očigledan dokaz da je riječ o potopljenom brodu. Redni broj: 89 Lokalitet: otok Pag . 2002). Amfore found. Odgovarajući žig zabilježen je na području antičkoga at a depth of 16 to 41 m. Analysis of the wooden material and a fragment of copper sheeting suggest to us that the ship should be dated to the second half of the 18th century. Irena Radić Rossi. Na jednom grlu.. scattered all over a large area of the site. Kr. Jedna od sedam izvađenih brown glaze characteristic of traditional utilitarian ceramics used during the preceding centuries have been found. primjeraka) pripadaju rimskim kasnorepublikanskim am- bljim slojevima. sc. u uvali Vlaškoj maloj u Velebitskom kanalu. izvađenom za potrebe analize keramičkoga materijala. tipa Lamboglia 2 korištene su poglavito za prijevoz vina. koji leže dobro vidljivi na kamenito. Riječ je o ostacima potonuloga antičkog broda s teretom amfora iz 1. otisnut na keramičkom utegu. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. along the eastern coast of Pag island.uvala Vlaška mala Naselje: - Grad/općina: Novalja (otok Pag) Pravni status: P-806 Razdoblje: A Vrsta radova: podvodno istraživanje Na osnovi prijave ronioca Dražena Peranića iz Stare Novalje. Reprezentativan izgled nalazišta te morske prirasline. ali sions.

ven i olovni dubinomjer u obliku utega koničnoga oblika s polukuglastim udubljenjem na donjoj strani te olovni obruč mr. Koncani 2005 M. dimenzija 1x1 m. Na pokrovnoj stranici napravljen je otvor s vratima. of the 1st century BC. 2004. Mali Lošinj. Frka) premazan zaštitnim bojama i zaštićen cinkovom katodnom zaštitom. Zubčić. om podmorskom arheološkom nalazištu. dužine 12 te visine od 2 do 4 m. s posebnim naglaskom na novootkriven- iskorištene za prijevoz proizvoda morskoga gospodarstva. and a lead ring for a purpose as yet unknown. Hayes. Koncani. differing from each other in details of the shape of the belly and the rim. ena- Radić Rossi) bling it to be presented in situ under the sea. i zaštita antičkog brodoloma u uvali Vlaškoj maloj na pelike). a lead depth mark- er. 2005: 114 su keramički oblici naslijeđeni iz razdoblja helenizma. amfora bila je u cijelosti ispunjena ostacima rakova iz roda Fizičkom zaštitom na morskom dnu nalazište u uvali hlapića ili strigljača (Galathea strigosa). the documentation of the ex- isting state of affairs. Grčki utjecaj na istočnoj oba- koji također pripada uobičajenoj onovremenoj opremi li Jadrana. Radić Rossi et al. 2004 I. olovni dubinomjer i obruč. dio žrvnja i dvije olovne prečke osta- vljeni su na morskom dnu i zaštićeni postavljanjem poseb- no izrađenoga željeznog kaveza (izrada i postavljanje kaveza: poduzeće Submar. koji su analizom Vlaškoj maloj uključeno je u kulturno-turističku ponudu radioaktivnoga ugljika datirani približno u vrijeme brodolo. This is a find of a sunken ancient ship. I. Irena Radić Rossi širine 10 cm s ušicom za provlačenje konopa. lat. pottery Production at Pharos. Pažljivim pregledom nalazišta među amforama je uočen Kirigin et al. čiji položaj ukazuje na činjenicu da Summary sidra u trenutku brodoloma nisu bačena u more. a po mišljenju stručnjaka za biologiju mora ne pred. Kirigin. Zagreb. at a depth of 24 to 34 m. Obavijesti HAD. Leach. 2002 B. kavez je Uvala Vlaška mala. campaign. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Local donji dio dvodijelnog kamenog žrvnja za mljevenje žitarica. širokoga otvora s dvije ručke (grč. Four vessels from the ship’s gallery have been found at the site. lagoena) i vrču za vodu Čelhar. Radić Rossi. je interaktivni CDROM pod nazivom „Skriveno blago No- stavljaju uobičajen prirodni sediment. Zaštita nalazišta Keramičko posuđe. dokumentiranje nalazišta (foto: D. te je tiskana is- Četiri dobro očuvane keramičke posude pripadale su toimena publikacija (Radić Rossi et al. tavi za pečenje mornarskoga Literatura kruha (Pompeian Red Ware). Velika zdjela i dva spomenuta vrča karakteristični otoku Pagu. sc. 2002: 241 – 260. Split. na temu arheološke i tradicijske baštine na širem da su amfore s nalazišta u uvali Vlaškoj maloj bile dijelom području grada. Stoga je moguće valje“. Čelhar. Prije postavljanja na morsko dno. keramičko posuđe iz brodske kuhinje (foto: I. voditelj radova: Marino Brzac). Na nalazištu su uočene i dvije olovne prečke antičkih olovno-drvenih sidara. Some 120 whole or partially damaged Roman republic-period amphorae of the Lamboglia 2 type can be discerned. During May and June 2004. P. već su ostala privezana na samom brodu. – 122. trbušastom vrču za vino s jednom ručkom (grč. reading TIMO. Preostale amfore. the site was protected with an iron cage. M. Zagreb. On one damaged neck. Na inicijativu lokalne samouprave izrađen ma. izrađen je varenjem narebrenih željeznih šipki promjera 14 mm. namijenjen ulasku ronilaca radi proučavanja i kon- trole nalazišta. as well as the bottom part of a two-part stone quern. Grada Novalje. Skriveno blago Novalje. izvađeni su iz mora radi predstavljanja nalazišta u Gradskom muzeju u Novalji. 183 . Blečić. XXXVII/1. M. two lead fragments belonging to an anchor. the extraordinarily well- preserved remains of which are on a sandy and stony slop- ing sea bed. uobičajenoj opremi brodske kuhinje. lagynos. with a cargo of amphorae. Probnim istraživanjem u rubnom je dijelu nalazišta otkri. brodske kuhinje. Kavez širine 10. 2004). Brzac. Riječ je o velikoj keramičkoj zdjeli za kuhanje. šest cjelo- vitih i jedna slomljena amfora te tri grla. Istraživanje i ostale pitke tekućine. K. test investigation and physical pro- tection of the newly discovered submarine archaeological site in the Bay of Vlaška Mala on the island of Pag were carried out. J. After the ending of the documentation and exploration Uvala Vlaška mala. an only slight legible stamp can be made out on the rim of the amphora.

nepravilan oblik prilično tam- Tijekom kolovoza 2004.Crikvine Čovini. g. 890. potječu dva kamena ulomka predromaničkog pletera datiranog u 10. Nedaleko se također nalazi i položaj „Tursko groblje“ te su na ove dvije lokacije predviđena pokusna Smiljan . Crkvina pod Bogdanićem. 1575) je položaj na blagoj gredi (zasad) objekte hrvatskog ranog srednjovjekovlja. Tomljenović.č. XII. geofizičko istraživanje Selo Smiljan smješteno je u neposrednoj blizini Gospića i dosad je u arheološkom kontekstu poznato po nekoliko pretpovijesnih lokaliteta ili nalaza. Crkvini pod Vekavcem oslikalo pravilnije tvorevine (veličina sonde 35x20 m). viti kako bi se dobili što relevantniji podaci. Sonda veličine 20x18 m mjerena je paralelnim profilima s razma- kom 0. Također. na desnoj obali rijeke Otešice i izvora Mandinac. a crkva Devčić 1903 I. odlučeno je da se dodatno istraži indikativan dio (zbog vremenskih uvjeta prolongirano za 2005. st. Crkvini pod Bogdanićem. Nedjelje (Gospo. Tatjana Kolak zemlju ne koriste) te je za potrebe geofizičkih istraživanja vršena priprema i čišćenje terena. u funkciji južnog Smiljan . kako bi se povijesni spomen naciju.Crkvina pod Bogdanićem. Lapidarij. Skelca). Riječ je o Crikvinama u sloj željezne rudače. O dva ulomka ranoromaničkog vernom uglu. nerentabilne za eksploataciju. Devčić. Zagreb. 3496) također je položaj 04/11. S obzirom da jedan dio anomalija izlazi iz okvira zone zahvata. Vujnović 1983 A. Vujnović. Crkvina pod Bogdanićem (k. možda revidirati povijesne izvore). ridijani. a zatim u smjeru osi y. (danas u MLG. sudeći prema ljudskim osteološkim ostacima pletera iz Smiljana. zbog iznimno vlažnog tla. istraživanja: Tatjana Kolak. Zagreb. br. crkvi na Kolakovici.). u Čovinima. st. Prema istima (poč. ali i polukružne anoma- lije. i nadgrobnim pločama ispisanim glagoljicom i latinicom. Izvori spominju crkvu posvećenu sv. Rekognosciranje i potom geofizička istraživanja ukupne površine 1350 m² na tri lokacije (geofizička istraživanja: Treći položaj je Crkvina pod Vekavcem (k. tvrtka GeoArheo pod vodstvom G. 1983. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. a rezultati su preliminarno pokazali linearne. od kojih se u manjoj mjeri linearne anomalije pružaju pravcem istok-zapad. Muzej Like Gospić. god.č. VMK. orijentirana istok-zapad. Tomljenović 2003 A. 20. projekt financiran sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Planirana su arheološka istraživanja prva dva navedena Gospića). srušili Turci bila je duga 18 m. g.. 1903. a široka 10 m. pri čemu su pronalažene veće korištena kamena građa koja potječe s položaja Crikvine kamene neukrašene ploče. lokaliteta koja bi mogla rezultirati nalazom predromaničkih sakralnih objekata na prostoru Ličke župe. Geofizičko snimanje je u tom dijelu Čovinima.. Mariji Magdaleni i Literatura nedaleko od nje hospitium posvećen istoj svetici (u 12. Razgled po jednom dijelu „bužke“ se spominje u Bužanima pa će i arheološka istraživanja župe. geofizikalna istraživanja (foto: arheološka istraživanja u 2005. Na površini oranice uočava se.č.). nastavljena na kojem georadarsko snimanje (sonda veličine 30x10 m) su tijekom studenog i prosinca 2004. odnosno prve Crikvine u Čovinima (k. Kao i u Čovinima. što je nastalo prijašnjim iskopima (legende o zlatu). Kapela je građena na mjestu nekadašnje u polju. Površina je neravna. geofizikalna istraživanja (foto: T. g. no (Obljajcem). vršeno je rekognosciranje nije zemlje s primjesama žbuke.). i ovdje je prisutan površinski tanji šest toponima stvarno ubicirao. g. a hu- mus je izmiješan s manjom količinom žbuke. u odnosu na okolni prostor. crkvi Sv. Prosvjeta. Redni broj: 90 Lokalitet: Smiljan . T. s grobnicom u sje. Smiljan i okolica. inv. župne crkve Gospe od Karmela iz 1707. ličke pučke keramike i nešto željezne rudače prirodnog porijekla.Crikvine Čovini. (stručni voditelj nije indiciralo postojanje sakralnog objekta. Kolak) 184 . pojedinačnim antičkim nalazima te većem broju srednjovjekovnih utvrda podi- gnutih na uzvišenjima koja okružuju polje. crkva koju su 1535. 3. nedaleko od potoka Vaganca i rijeke Bogdanice. malo ljudskih kostiju i ne- na prostoru sela Smiljan (što je rađeno i ranijih godina koliko ulomaka keramičkih posuda nedovoljnih za determi- na pojedinim položajima). 2003: 106 – 111. Otešica je granica između Ličke i Buške župe. neznatnim ulomcima tzv. g. Danas je položaj obrastao u visoko raslinje i šikaru (vlasnici mr.3). i 04/12. sc. Crkvina pod Vekavcem Naselje: Smiljan Grad/općina: Gospić Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: SV Vrsta radova: rekognosciranje. Kolak) doprozornika. kao slučajan nalaz iz seoske grobne kapele..5 m u smjeru osi x. u polju. br. a za gradnju je te se agrarno iskorištava. postupak će se naknadno pono- jine) na Malom Vekavcu i crkvi na Krčmaru ili Selištu. g. 891/1. Me- st.

and later during geophysical investiga- tion of a total area of 1350 square metres. 177. The site of Crkvina at the foot of Vekavec has been archaeologically barren to date.55 m) koja iskopu u crkvi i izvan nje. Redni broj: 91 Lokalitet: Stara Novalja . U oblika s polukružnom apsidom (veličine 5. three sites were picked out. radovi financirani sredstvima Grada Novalje). Istražena je Stara Novalja – Sv.15x7.Sv. Čondić) U cijelosti je istražen unutrašnji dio crkve te vanjski dio uz Crkva je zidana tehnikom grubo obrađenih. Crkva se nalazi na k. Na svakom od bočnih Stara Novalja – Sv. (foto: I. pronađen je manji broj keramičkih je u gornjem dijelu presvođena sedrom (na polukružnom ulomaka s caklinom. koji pripadaju kasnom srednjem vijeku čeonom luku nedostaje ukrasni vijenac).o. Nedved) 185 . istraživanja u unutrašnjosti crkve površina od 51 m². a survey of medieval religious sites in the area of the village of Smiljan was carried out. uslojenih tesanika. Kristofor. provedena su zaštitna arheološka istraživanja crkve sv. additional clues have been found for the precise location of two struc- tures of the Croatian early Middle Ages in the area of the Lika. Summary During 2004. vratima nalazi se četvrtast prozorčić. Kristofora u Staroj No- valji (stručni voditelj: Radomir Jurić iz Arheološkog muzeja u Zadru.č. Na pročelju nad i renesansi. Kristofor (foto: F. bez nalaza. pretežito du- crkvu. k. Novalja. Kristofor Naselje: Stara Novalja (Trinćel) Grad/općina: Novalja (otok Pag) Pravni status: postupak u tijeku Razdoblje: SV Vrsta radova: zaštitno iskopavanje Tijekom prosinca 2004. širine oko 1 m. it was here that in 1980 fragments of pre-Romanesque interlacing sculpture dated to the 10th century were found being put to secondary usage. At the cites of Crik- vine Čovini and Crkvina at the foot of Bogdanić. During the survey. Nepravilnog je pravokutnog grob s kamenom grobnom arhitekturom. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. U crkvi je pronađen samo jedan dječji guljastih. g.

1999. 30649 (Horvat 2003. Pronađena je i veća količina dislociranih kostiju. prigradnji. Grad/općina: Udbina Pravni status: postupak u tijeku Istražen je i dokumentiran južni segmet pročelnog zida Razdoblje: SV. Jakova u Udbini (stručni voditelj: Ra- domir Jurić iz Arheološkog muzeja u Zadru. Od nalaza je zastupljen nakit (ponajviše brončano prste- The interior of the church has been investigated in its en.5 m. NV stolnice u dužini od 7. Tijekom listopada 2004. na k. protective archaeological inves. Literatura Hilje 1999 E. istraživanje u tijeku (foto: I. Međutim. zatim tirety.. Zadar. nica napuštena (1460. a najviše ih je iz After the archaeological investigation was carried out. (sv. Radilo se na četiri položaja: zapadno od crkve (u prostoru ispred i iza nekadašnjeg pročelnog zida stolnice). pronađeno osam prstenova i jedan naprst- church. Na trnu os- truge je dodatak u obliku zvijezde s više krakova. te sjeveroistočno od apside stolnice. i 15. Nakon završenih zaštitnih istraživanja prišlo se konzerva- torskom zahvatu na crkvi pod stručnim vodstvom djela- tnika Konzervatorskog odjela Zadar.stolnica sv. Spomenici srednjovjekovnoga gra- diteljstva na Pagu. small amounts of late medieval and Renaissance njak. ing investigated. a među njima nekoliko luksuznijih primjeraka. radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture RH). In the excavations inside and outside of the primjerice. te južni zid južnog aneksa crkve Vrsta radova: sustavno iskopavanje i konzervacija u dužini od 23 metra. stoljeća. ranog novog vijeka. Prag na vratima nalazi se na izvor- nom mjestu (Hilje 1999). Tijekom ove kampanje istražen je 81 grob (s prethodno During December 2004. U jednom grobu je width of 1 m. nje. u prostoru južne dogradnje. u nižem sloju grobova pronađen je par ostruga s opremom za zakopčavanje (veoma su dobro sačuvane).č. ceramics have been found. Od kolovoza do listopada 2004. completely preserved. što korespondira s vre- Naselje: Udbina menom kada je krbavska stolnica bila u funkciji.stolnica sv. s južne strane jedne od Udbina . Istraženo je cca 190 m2. Nedved) 186 . Kruhek 1997. Čondić) Osobita pozornost je posvećena istraživanju grobova u Summary prostoru južnog aneksa te ispred i iza pročelja stolnice. g. Jurić 2004). istraženim sada je to 118 grobova). g. st. Stolnica krbavskih biskupa nalazi se na položaju Karija ili Korija. Grobovi se javljaju u nekoliko slojeva. com. odnosno nakon vremena kada je stol- prehensive conservation operations were addressed. Ovo istraživanje je nastavak radova iz prethodnih godina. Jakova. zidova sačuvana su po dva pilastra s impostima na koje su se naslanjale pojasnice. Lokalitet: Udbina .) i razrušena. Riječ je uglavnom o tigation was undertaken in the Church of St Chistopher ukopima odraslih pokojnika i djece u obične zemljane rake. Krstofor) in Stara Novalja. This is a Late Romanesque Sav osteološki materijal iz navedenih grobova poslan je religious building (beginning of the 14th century) which is na analizu Odsjeku za arheologiju HAZU-a u Zagrebu. Prema stilskim značajkama crkvu valja datirati u početak 14. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. konzervirani dijelovi zidova (foto: F. Radomir Jurić Udbina . trajala su arheološka istraživanja stolnice sv. Primjerice. u istraživanjima sudjelovala i mr. g. Prema Redni broj: 92 usporedbama s ostrugama sa ostalih prostora Hrvatske. as has the outer part of alongside the church to a pojasne pređice i dijelovi dijadema). Jakova mogu se datirati u 14. sc. neki grobovi su ukopani u pročelni zid stolnice. Hilje. Jakova. Jurić 2001. A surface of 51 square metres is be. Istraženi dijelovi crkve ponovno su zatrpani. Tanja Kolak iz Muzeja Like Gospić.stolnica sv. radilo se na dokumentaciji i konzervaciji otkrivenih zidova katedrale. Također se radilo na iskopu perimetra zida koji se proteže u smjeru sjever-jug.

Jurić. naših razmišljanja koja još nisu konačna. ostaci stolnice mogli bi pripadati kraju 13. Jakova u Krbavi (Ud- bini). Katedrala Sv. ukazuju na kasno romaničko razdoblje. Pauše Vežića. Riječki teološki časopis. Prema rezultatima najnovijih istraživanja i mogućih analo- gija u Hrvatskoj. te na zrelo gotičko razdo- blje u kome je došlo do velikog zahvata na preuređenju i proširenju prezbiterija prethodne crkve. Obavijesti HAD. 2001. These finds can be dated to the period from the early 14th century to the early modern period. privremeno su zaštićeni. Kruhek. Sloveniji. Austriji i Mađarskoj (Horvat 2003). in the area of the southern annex. Ri- jeka. uslijedila je konzervacija zidova i to: velikog južnog zida južne dogradnje i dijela pročelnog zida stolnice. There were four sites: west of the façade of the church. u kome je mogla nastati jezgra stolnice. Tu se pokapalo od 14. Pronađeno je i nekoliko ulomaka arhitektonske plastike. kao i sačuvani ulomci arhitektonske plastike. Particular attention was devoted to the investigation of the graves. Jurić. Konzervaciju zidova izveo je graditeljski obrt „Zoran Šoša“ iz Zadra. Zaštita lokaliteta Nakon arheoloških istraživanja. Sitni nalazi konzervi- rani su u Arheološkom muzeju u Zadru. 3. 1997. NE of the apse of the ca- thedral. Jurić 2001 R. god. 12. Among the finds. kao i ostalih do- gradnji uz južni zid crkve (Jurić 2004). Literatura Horvat 2003 Z. and on the research into the parameters of the wall that stretched in a N-S direction from the southern side of one of the annexes. and the southern wall of the southern annex. Srednjovjekovne katedralne crkve krbavsko-modruške biskupije. stoljeća. An area of 190 square metres was investigated. Zagreb – Gospić. 23 m long. Jurić 2004 R. 1. Several fragments of architectural sculpting were found. 2004. Use items and jewels were found. Radomir Jurić Summary From August to October 2004 archaeological investigations into the Cathedral of St James in Udbina were carried out. koji nisu konzervirani. Za- greb. Horvat. Topografija krbavske spomeničke baštine. Arheološka istraživanja u Udbini (1996 – 2003). Kruhek 1997 M. pod stručnim vodstvom prof. Preostali dio zidova. These were a sequel to the investigations of the previous years. Krbavska bitka i njezine posljedice (Zbornik). i početku 14. stoljeća do ranog novog vijeka. Zagreb. dr. Also explored was part of the façade wall of the cathedral. 187 . br. 2003. Način zidanja crkve. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. and 81 graves in all were considered in detail. a pair of iron spurs with buckling devices (14th-15th centuries) stands out.

Z A D A R S K A Ž U PA N I J A 93 Asseria 94 luka Pakoštane 95 Nadin – humak 13 96 Nin . Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004.Velištak 188 . Petar 100 Starigrad Paklenica – Sv.Banovac 97 Pag – Stari grad 98 Pećina Vlakno 99 Petrina – Sv. Petar 101 Velim .

Jedan od njih je tipičan kasnoantički grob pod vrata na istočnom dijelu grada. od praga dru: akademik Nenad Cambi. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. sc. muzej u Zadru. Kornelija A. pr. obljenim malim ručkama. A masivnog praga gradskih vrata te njihova puna širina. masivnoj amfori s kratkim vratom i dvjema prstenasto za- rimsko naslijeđe. Druga dva ukopa pripadaju razdoblju kasne antike (4. je jedan cjelovit i dva ulomka liburnskih nadgrobnih gi nivo naboja ceste pred spomenutim gradskim ulazom. Nosilac projekta je Arheološki Otkopavanjem se još uvijek nije došlo do izvorne nivelete. Ni jedan od spomenutih ukopa Stariji horizont istovremen je s niveletom kasnorepublikan. Kr. a bio je pred sjevernog plašta ranocarskog bedema. Po slabo sačuvanom skeletu vidljivo je da se radi o vrlo mladoj oso-bi. su provedena sredstvima Ministarstva kulture RH. Ministarstvu znanosti RH). a voditelj istraživanja je dr. Naravno. U ovoj kampanji arheološki radovi bili su usmjereni na tri Pod sjevernim bedemom. nije imao grobne priloge. ili u 6. sc. gdje je već prethodne godi- položaja. Po svom horizon- su tri otkopna sloja. Taj dio bedema ima izgled istaknute zakošene kule na koju cijskom potporom Grada Benkovca i dijelom sredstvima su naslonjena spomenuta dvostruka vrata. slijedio je i u urbanom tkivu. odnosno u pravcu antičkoga foruma. Treći ukop pripada djetetu. sa svodom. Is- Vrsta radova: sustavno iskopavanje pod tog praga otkrivena je starija cesta s kamenim rub- njacima koja odgovara niveleti prvog ugaonog kamenog U jesen 2004. bnih parcela (?). Istraživanja provedeno i u pravcu južnog bedema od zapadnog ulaza. zone istraživanja (izradio: I. ili sam početak 1. Bedem je ovdje projekta akademika Nenada Cambija (u okviru projekta pri načinjen od izrazito velikih kamenih bunjastih blokova. Asseria. st. od druge kasnorepublikanske kule do tu i tehnici gradnje mogao bi biti datiran u kraj 5. koji je najvjerojatnije pred. trećeg kasnoantičkog kontrafora. U neposrednoj blizini pronađen skog bedema (kraj 1. sve zanimljivog liburnsko-rimskoga lokaliteta. na prednjem vanjskom dijelu propugnakula otkri- Grad/općina: Benkovac ven je rubni kameni blok s velikim kružnim utorom (rupom) Pravni status: Z-1310 za osovinu vrata. Redni broj: 93 ulaza u grad. To je grob u Na zapadnom ulazu u grad. dok je u unutrašnjem dijelu otkriven dio Razdoblje: P. od antičkog foruma Aserije. Naselje: Podgrađe Naime. Jedan grob je zidan učinjeni su od „Trajanovih vrata“ prema sjeveroistoku. odnosno tamo gdje se prijašnjih godina istraživalo ne u cijelosti otkrivena zidana kasnoantička grobnica i započelo s konzervatorsko-restauratorskim zahvatima. g. g. Mato Ilkić. Otkopavanje je istraživanja Aserije (7. Sva tri istraživana položaja tegulama na dvjema vodama. finan. odnosno suradnici u projektu su: mr. Giunio i Timka prema plodnom Benkovačkom polju koje je 94 metra niže Alihođić te kolege s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Za. položen na pravilno horizontalno poslaganim tegulama. Načinjena poklopljen debelim kamenim pločama. st. istraživačka kampanja). nastavilo se s otkrivanjem dijela suburbane Nastavljen je rad na prostoru zapadnog ulaza u Aseriju. ustanovljena su dva različita horizonta. oni ovdje nisu pripada ustanovljenom pragu naknadno izgrađenih vrata. dr. sc. Na zapadnom ulazu. Dru. Fadić) 189 . kako bi se taj dio pripremio za konzervatorsko- restauratorske radove. od brojnih antičkih spolija i priklesanog kamenja. sc. sc. Nastavak istraživanja st.).). Između tog zida i monumentalnog grad- lu. dr. nastavljena su sustavna arheološka bloka kasnorepublikanskog bedema. jer teren znatno ponire u pravcu jugozapada. st. vrata prema antičkom forumu. spomenika – liburnskih cipusa. is. arhitekture ranocarskog razdoblja ili dijelova zidova gro- od kasnoantičkog obrambenog zida prema propugnaku. Ivo Fadić. ni u kakvom kontekstu sa spomenutim kasnoantičkim odnosno najvjerojatnije kasnijem propugnakulu zapadnog grobovima. Pokojnik u je njemu bio pružila su nove vrijedne spoznaje u izučavanju ovog nada. kod novootkrivenih gradskih do 5. Daljnji zahvati skog bedema otkrivena su tri groba. čišćeni su i bočni nanosi Dražen Maršić i dr. Miro Glavičić. Arheološkom kampanjom 2004. humusa. potvrđena Lokalitet: Asseria su dosadašnja razmišljanja o niveleti ranoantičke ceste.

Jurić. 11. Fadić. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. Giunio 2003 K. Ranokršćanski nalazi iz Aserije.. 2004: 163 . 2004: 41 . 2003: 417 .71. ran je i djelomično restauriran zapadni ulaz s obje bočne Mesić 2003 M. Asserija. Asseria . gischen Institutes. s lijeve strane od novootkrivenih vrata (unutrašnje lice be- Liebl. kasnoantička kula i paign.299. Čače 2003 S. Dio ekipe radio je i na daljnjem iskopu i dokumentaciji ur- Asseria. Fadić. Fadić 2003b I. Izvještaj o zaštitnim radovima na strane zida koji prati rimsku cestu. constituting the 7th archaeological cam- Asseria. Asseria . na tom položaju se još uvijek nije došlo do Kurilić 2004 A. Asseria. prostorije ABD i prostora C. 1. te sačuvani cijama i ostalim javnim građevinama iz antičke Liburnije. ostataka fresaka i pojedinačnih ko- na Aseriji. Pavla. ranocarskog horizonta grada. 2003: 209 . Duha na Aseriji - ranokršćanski mauzolej i romanička crkva Sv. Arhitravi s foruma Aserije. Histria antiqua 6. Vanjsko lice bedema in Asseria. 2003: 133 . Fadić 1990 I. Zadar. Prapovijesni grobovi na Aseriji - novootkrivenih gradskih vrata. 2003. Fadić.207.). 1969: 45 . 1. Histria Antiqua. Asseria.115. Pula. 1. ckica mozaika.89. skom području. 2000: 69 . Zadar.69. Asseria 1. Glavičić. 2003.pet godina istraživanja (1998. Pula. Asseria. Fadić 2003c I. Stanovništvo Aserije. Zadar. 2004: 149 . Asseria. Miletić.147. Osvrt na nalaz groba s Faustininim medaljonom iz Podgrađa. konzervi- Radovi Filozofskog fakulteta. Fadić) tions.193. Diadora. Asseria – nova otkrića. 1. Zadar. Ausgrabungen dema). 2004: 61 . Konzervirana je i prezentirana čitava istočna zona Asseria. Kurilić. 2003: 185 . 2003: 195 . Epigrafski podaci o munificen- koje od novih vrata vodi k vrhu tog bedema. 11. 11.67. Ograda na aserijatskom forumu. 1908: 17 . Aserijatska skupina liburnskih nad- Sambunjak 2004 S. 2003: 7 . Fadić) Glavičić 2003 M. The investigation was directed towards three posi- kasnoantički zid (foto: I. Zadar. Fadić 2004 I. Monumentalni žrtvenik iz Aseri- je s prikazom Vučice i Romulom i Remom i scenama žrtvovanja. 2. Histria Anti- Asseria 1. 2001: 23 . Zadar. Cambi. Konzervatorski zahvati na Aseriji 2003. qua. 133 . Zadar.75. Aseria. odnosno prostora unutar Klarin 2001 N. Fadić 2003a I. Bedemi Asserije. 2004: 7 . godine. 1. 2004: dar. pogled na lokalitet iz Perušića. Work continued with the excavation of the area of the 190 . ali i izvan gradskog bedema. Miletić. Jurić 2004 R. 1. Zadar. Novi epigrafski spomenici iz Aserije i Lepura. Miletić 2003 Ž. Uz arheološke radove konzervirani su pojedini istraženi Maršić 2003 D. 2. Glagoljski natpisi iz grobnih spomenika. Crkva Sv. 20. W. sjeverozapadni plašt bedema. godine.21. Giunio. Fadić. Zagreb. Uz brojne nalaze ulomaka Kurilić 2003 A. Jahreshefte des Österreichischen Archäolo- je na tom mjestu otkriveno preko 2 m visine. Wilberg. Territorium Asseriae. 2003: 67 . Zadar. Maršić.416. Diadora 12. – unutrašnji plašt kasnorepublikanskog bedema. Fadić.Klarin.83. Iskopavanje je provedeno i 2. Vežić. Uglešić 2003 A. Kurilić. Zagreb. Aserija u antičkim pisanim izvorima- Miletić 2004 Ž. Asseria. Fadić. Obavijesti HAD. tzv. Medini. Usto. 1. Zadar. Zadar. Ulomak kasnoantičkog miljokaza antičke keramike.429. Zadar. Vežić 2004 P. Zadar. dijelovi. sc. Liedbl. Zadar. 2003: 45 . Literatura Mesić 2004 M. Šeparović. Fadić. sa zapada (foto: I. Histria Antiqua. Wien. Šeparović 2004 T. Cambi 2003 N. Pula. liburnskih cipusa. 2. Fadić. 2. -2002. Fadić 2000 I. Sambunjak. Fadić 2003 I.171. žrtveniku s reljefima iz Aserije. Pula.43. Zadar.161. Fra Lujo Marun u Podgrađu (Aseriji). 2003: 417 . 2. Zadar.istraživanja god. Zadar. 2004. Asseria. 2004: 117 . Zadar. 2003: 409 . Nastavilo se iskopavanjima istraživanja 1999. Mesić. O rimskim cestama na aserijat- tekstovi i komentari. Asseria. Uglešić. Asseria. 1. 11. Wilberg 1908 H. Čače. 2003: 97 .137. Mesić. Za- Aserije s obzirom na zapis iz Nina. Obavijesti HAD. 3. 2.71. 2003: 157 – 183. dijelovi urbane arhitekture antičke Aserije. Nove aserijatske portretne stele. Asseria.429. dr. banog tkiva istočnog dijela grada. stubište Medini 1969 J.74. 1990: 209 . As- seria. Uspon i pad Aserije.131. Novi liburnski cipusi iz Aserije. Zadar.211. Fadić 2004b I.155. 2004: 105 . Ivo Fadić Summary Systematic archaeological investigation into Asseria con- tinued in 2004.

The western entrance with Luka Pakoštane. ulomci lampica. školjke i dr.). tzv. Istraživanja je najvećim dijelom financirala općina Pakoštane. susreće brojna grublja i finija rimska keramika. sonda u antičkoj luci (crveno) i nalaz broda (plavo) road was also conserved and in part restored.5 do 2 m. brončani ostaci i moneta. Also con- served and presented is the whole of the eastern zone – the internal surface of the ramparts of the later Republican period. then of the position of Tra- jan’s Gate. govori o značajnom lučkom prostoru koji. in the immediate vicinity of the said interment. sastojao se duž svoje čitave dubine od raznovrsnog arheološkog materijala od kojeg su najbrojniji bili ulomci amfora i grubljeg posuđa. kada se javlja više pijeska i manje kamenje. and the preserved portions of the urban architecture of ancient Asseria. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. western entrance into Asseria. šljiva i dr. conservation of some of the parts investigated was carried out. dr. to the NE. three Liburnian funerary monuments were discovered. Brusić) kosti. između otočića Sv. zbog poznatog spuštanja istočne obale Jadrana. ali se u gornjim naslagama. kao i u onim dub- ljim. kojeg vodi prof. Justina i Velog Školja. (foto: Z. snimak iz zraka s označenim mjestima both lateral parts of the wall that accompany the Roman istraživanja. badema. Sloj započinje većim komadima lomljenog kamena i ulom- cima amfora. što se prema karakteristikama Razdoblje: A keramičkih ostataka i nalazu Trajanova novca može datirati Vrste radova: podvodna istraživanja u prva tri stoljeća poslije Krista. rekognosciranjem priobalja istočnog dijela luke Pakoštane Meštrova koji je u potrazi za školjkama naišao na drvene (Jamice) da bi se ograničio areal s obimnijim ostacima dijelove brodske konstrukcije. breskvi. Općina: Pakoštane Dubina sloja seže do 90 cm. All the positions investigated gave valuable results and new findings for scholarship. Već se sada. tako da su se po dvojica ronilaca izmjenjivala svaka 2. lučkog nasipa. Also revealed was a consid- erable amount of spolia in the newly-discovered later-an- tiquity walled tomb. ukazuje na postojanje značajnijeg su tijekom lipnja 2004.5 sata rada. sta- kleni ulomci. obavljeno je u istom Radovi u podmorju luke Pakoštane započeli su detaljnim razdoblju radi provjere podataka apsolventa arheologije M. Otvorena je uzdužna sonda antičke keramike razasutim po dnu uvale i pregledao dio u pijesku na prostoru gdje su utvrđeni ostaci drvene građe. a obim i raznovrsnost nađenog Pravni status: Z-35 arheološkog materijala. g. Lociran je i označen prostor za otvaranje sonde veličine 2x2 m kako bi se utvrdilo po- stojanje sloja i njegova debljina.). kao i niz velikih blokova postavljenih u an. U dubini čitavog sloja mogu se pratiti razni organski ostaci kao što su životinjske Luka Pakoštane. čepovi i dr. dijelovi drvenog posuđa. and two inhumations of later antiquity – one underneath tegulae and one in an amphora. koji se u sondi utvrdio do dubine od 90 cm. Naselje: Pakoštane dijelovi koloturnika.80 i 2 m ispod morske površine. Meštrov). Drugo istraživanje. and then in the urban tissue of the newly uncovered city gate in the eastern part of the city. Također su pronađeni ostaci raznih plo- dova (maslina. In ad- dition. što je uobičajeno uz ope- rativne obale antičkih pristaništa koja se danas nalaze između 1. the staircase that runs from the new gate to the top of these ramparts. na dubini od 1. Justine i Velog Školja obrađenog drva (palčevi za vesla. Sam sloj. Već na desetak centimetara ispod sloja finog pijeska po- tici zbog obrane od valova. u okviru znanstvenoistraživačkog pristanište na ovom prostoru tijekom antike. Ostaci drvene Redni broj: 94 građe i dijelova kože čine ovaj sloj posebno zanimljivim. Sondiranje je započeto s usisnim sistemom za čišćenje pijeska. Lokalitet: Luka Pakoštane – Jamica i položaj između jer se uz brojnu amorfnu drvenu građu pojavljuju i komadi otočića Sv. Brusić) 191 . Mato Ilkić te apsolventi arheologije Mate Parica i Marko numa na zapadu do Aserije na istoku. istraživanje u antičkoj luci (foto: Z. Zdenko Brusić s Odjela za arheologiju može se govoriti o postojanju velike strateške luke u kojoj Sveučilišta u Zadru (uz voditelja u istraživanju su sudjelovali: se prekrcavao teret za antička naselja u zaleđu – od Nedi- dr. In conjunction with the archaeological works. s obzirom na debljinu sloja te količinu i kval- Podmorska istraživanja u luci mjesta Pakoštane obavljena itetu arheoloških nalaza. mamut-sisaljkama. projekta Ministarstva znanosti i tehnologije „Podmorska s obzirom na veličinu i konfiguraciju antičke luke te na arheološka istraživanja antičkih luka hrvatskog priobalja“ položaj ovog prostora uz glavnu antičku plovidbenu rutu.

At the bottom of jelovi brodske konstrukcije. Literatura Brusić 1977 Z. iskapanja. This short exploration of the remains of the ancient ship Sondažna istraživanja u blizini spomenute lokacije gdje se has already shown that it is a unique find considering the pretpostavlja još jedna brodska konstrukcija planirana su state of preservation. veličinu broda i pojedine a probability of 68. as well as a number of large blocks positioned in the ancient period as a breakwater. sc. g. dr. Radovi Centra JAZU u Zadru. Postavljena je kvadratna mreža te su ucrtani di- ceramics. and fragments of an African pokrije geotekstilom i ponovno zatrpa pijeskom te da se sa amphora and a plate with a stamp in the layer with the sustavnim istraživanjima započne kada se steknu finan- wood confirm the results of the C14 dating. odnosno. nalazio prostor za popravak brodova. prof. što bi svakako osnažilo tezu da se u okviru construction and.5 to 2 m. koja je bila voditeljica Luka Pakoštane. a ulomci jedne The second investigation.56. and part of the Z. Uzevši u obzir sve in which the planks were joined corresponds to the tech- ove opservacije. Justin afričke amfore i plitice sa žigom u sloju s drvom potvrđuju and Veli Školj. Posebna pogodnost za istraživanje je had been cut between AD 340 and AD 550. most important of all. the details of the za 2005. 1977: 55 . dr. almonds. cijski i tehnički uvjeti. the size of the ship. and with many fragments of coarse and fine Roman Zupčić. g. shells and so on. Brusić.2%. Zdenko Brusić Summary Works under the sea in Pakoštane Harbour started with in- vestigations in the actual port of the village of Pakoštane. 24. Hrvatski arheološki godišnjak 1/2004. arheološki je istražen humak 13 podno nadinske Gradine.2% vjerojatnosti može ustvrditi da made this layer particularly interesting. was carried out to rezultate analize C14. Remains of wooden material and bits of leather utvrđeno je da se sa 68. fragments of lamps and glass. at a depth of 1. Redni broj: 95 Lokalitet: Nadin. Već ova kraća istraživanja ostatka check on information concerning parts of a ship. a uzorak drva koji je odvojen za radiokarbon- such as animal bones. također odgovara antičkoj brodogradnji. Also found are sku analizu (izvršena u Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagre- the remains of various fruits (olives. Zadar. Sveučilište u Zadru). Nakon the existence of a layer and the thickness of it. odnosno škver. which will facilitate further investigation. A javili su se dijelovi rebara i oplate nekog drvenog broda test dig 2 x 2 m square was started. Irena Radić-Rossi i Krunoslav rae. drvena konstrukcija antičkog broda (foto: Z..humak 13 Naselje: Nadin Grad/općina: Benkovac Pravni status: P-7/11-1993 Razdoblje: P Vrsta radova: sustavno iskopavanje Tijekom listopada 2004. in order to establish koji se protezao dublje prema debljem sloju pijeska. odlučeno je da se brodska konstrukcija niques of ancient shipbuilding. u sklopu znanstvenog projekta „Kult mrtvih na Jadranu u željezno doba“ (0070057) prof. i 550. The layer što smo otvorili dio brodske konstrukcije u istraživanje su starts with large fragments of broken stones and