You are on page 1of 7

Opći i gospodarski podaci

Službeni naziv Republika Turska


Glavni grad Ankara
Površina 780 580 km2
Broj stanovnika 78 741 053 (2015., TurkStat)
Službeni jezik turski
Državno uređenje unitarna republika s jednodomnim parlamentom
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan
Predsjednik Vlade Binali Yildirim
Vremenska zona GMT +2
Valuta (tečaj) turska lira TRY (EUR: TRY = 1:3,8 siječanj 2017.)

Kreditni rejting: Ba1 Moody's, BB+ Standard & Poor's, BBB- Fitch
Članstvo u međunarodnim gospodarskim organizacijama:
IMF, OECD, WTO, ECO, BSEC, UzM

Makroekonomski pokazatelji
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

BDP, tekuće cijene


774 789 820 800 720 856
(milijarde USD)
BDP po stanovniku
10 460 10 560 10 782 10 404 9 261 10 807
(USD)
Realni rast BDP-a (%) 8,8 2,1 4,2 3,0 4,0 2,9
Izvoz robe (milijarde
135 153 152 158 144 136
USD)
Uvoz robe (milijarde
241 237 252 242 207 189
USD)
Inflacija (%) 6,5 8,9 7,4 8,8 8,8 9,2
Nezaposlenost (%) 9,8 9,2 9,7 9,9 10,3 11,2
Izravna strana
ulaganja (milijarde 16,0 12,6 9,8 12,4 16,5 12,1
USD)
Izvor: Turski statistički institut, Eurostat
Struktura BDP-a: usluge 65%, industrija 24%, poljoprivreda 10%.

Najvažnije industrije: tekstilna industrija, prehrambena industrija, automobilska industrija,


rudarstvo (ugljen, krom, bakar), naftna industrija, građevinarstvo, drvna i papirna industrija,
uzgoj duhana i pamuka. Turizam.

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1


Porezi

Vrsta poreza Stopa poreza

Porez na dobit 24%

Porez na dobit po odbitku 20%

10%, 18%,
Porez na dohodak od kapitala
28%

20%, 40%,
Porez na dohodak
45%

Porez na dodanu vrijednost PDV 18%, 8%, 1%

Porez na promet nekretnina 5%, 7%, 15%

Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga iznosi 18%, s iznimkom od 8% za
hranu, tekstil i obrazovne usluge, te 1% za neke vrste poljoprivrednih proizvoda.
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odražava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podatci navedeni u ovom dokumentu
su informativne i općenite prirode, budući da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifičnosti
(primjenjive olakšice, oslobođenja, i slično) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja


Temeljni zakon u ovom području je Zakon za poticanje ulaganja u zapošljavanja br. 5084 i
Zakon o izravnim stranim ulaganjima br 4875. U ovom području važan je i niz međunarodnih
ugovora, zakona i propisa o investicijama u određene sektore. Više na:
http://www.invest.gov.tr/en-
US/investmentguide/investorsguide/Pages/BusinessLegislation.aspx

Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama USD
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

IZVOZ 134,9 152,5 151,9 157,6 143,9 136


UVOZ 240,9 236,6 251,7 242,2 207,2 189
RAZLIKA -106,7 -84,1 -99,8 -84,6 -63,3 -53
Izvor: Turski statistički institut

Najznačajnije zemlje izvoza u 2016. godini: 1. Njemačka 9,8%, 2. Velika Britanija 8,2%, 3. Irak
5,4%, 4. Italija 5,3%, 5. SAD 4,6%…
Najznačajnije zemlje uvoza u 2016. godini: 1. Kina 12,8%, 2. Njemačka 10,8%, 3. Rusija 7,6%, 4.
SAD 5,5%, 5. Italija 5,1%…
Najznačajniji izvozni proizvodi u 2016. godini (milijarde USD-a): motorna vozila i dijelovi
(17,5), bojleri i dijelovi (12,3), plemeniti metali i drago kamenje, uključujući zlato (11,3),

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 2


pletena i kukičana roba (8.9), električni strojevi i oprema, uključujući TV (8.3), čelik i željezo
(6.6).
Najznačajniji uvozni proizvodi u 2016. godini (milijarde USD-a): mineralna ulja i goriva
(37,8), bojleri i dijelovi (25,6), električni strojevi i oprema (17,6), motorna vozila i dijelovi
(17,5), čelik i željezo (14,8), plastika i plastični artikli (12,3).

Aktualno stanje u gospodarstvu


Bez obzira na nastavak složenih okolnosti u funkcioniranju na unutarnjem planu, i tijekom
2017.g., u uvjetima produljenog izvanrednog stanja (šesto produljenje) kada se dijelovima
gospodarskog sustava upravlja na temelju uredbi, uz dodatne aspekte nesigurnosti i
nepredvidljivosti uz podjednako kompleksnu situaciju vezano za nestabilno regionalno
okruženje što, uz sigurnosne prijetnje, Turskoj donosi i povećane državne troškove za
obranu i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica, tursko gospodarstvo je, kako svojim recentnim
performansama tako i rezultatima za tri tromjesečja 2017.g., iznova iznenadilo analitičare i
stručnjake, potvrdivši visoki stupanj otpornosti te zavidnu dinamičnost i propulzivnost.

Tako je, prema recentno objavljenim podacima TurkStat-a, turski BDP je u trećem kvartalu
2017.g.rastao po stopi od 11,1%, što Tursku postavlja u poziciju najbrže rastuće zemlju u
svijetu u promatranom razdoblju u odnosu na isti period prošle godine, premda treba uzeti u
obzir relativno nisku polaznu osnovu (pad od -0,8% BDP u Q3 2017 kao posljedica pokušaja
državnog udara). Tursko je gospodarstvo ponovilo vrlo uspješne rezultate iz prvoga
tromjesečja kada je rast iznosio 5,4%, i drugog s 5,3% rasta (podaci su revidirani na blago
višu razinu u odnosu na ranijih 5% u Q1 i 5,1% u Q2 u 2017.g.) a gospodarski rast bio je
pogonjen uglavnom snažnom domaćom potražnjom, ulaganjima i izvozom u trećem
tromjesečju 2017. godine. Snažnom gospodarskom rastu u trećem kvartalu sektorski su
doprinijeli poljoprivreda s 2,8%, industrija s 14,8%, građevinarstvo s 18,7% te usluge s
20,7% dodane vrijednosti. U istom razdoblju izvoz je povećan 17,2%, a uvoz je rastao
14,5%. Primjerice, recentne statistike vanjske trgovine pokazuju da je izvoz u 2017. godini
iznosio 157 milijardi USD (134 milijardi eura), s porastom od 10,2%, a uvoz je dostigao 233
milijarde USD (198 milijardi eura), što je za 17,7% više u odnosu na 2016. godinu. Deficit
vanjske trgovine iznosio je 77 milijardi dolara (65 milijardi eura), s porastom od 36,8% u
2017. godini u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz u EU-28 porastao je za 15,6% u prosincu
2017. u odnosu na prosinac 2016., s 5,7 milijardi USD (4,8 milijardi eura) na 6,5 milijardi
USD (5,5 milijardi eura). Udio zemalja EU u izvozu Turske iznosio je 47,1% u prosincu 2017.,
dok je u prosincu 2016. iznosio 44,3%. Glavna zemlja partnerica za izvoz bila je Njemačka s
1,3 milijarde USD (1,1 milijardi eura), a slijedile su Velika Britanija (827 milijuna USD), Italija i
Irak (771 milijun USD). Turska je uvozila najviše iz Njemačke (2,2 milijarde USD (1,9 milijardi
eura), slijede Kina (2,1 milijardi USD), Rusija (1,9 milijardi USD) i SAD (1,2 milijarde USD).

Relativno povoljnoj gospodarskoj slici valja dodati i podatke o rastu turističkih prihoda koji su
ostvareni u ukupnom iznosu od 26,3 milijarde USD (22,2 milijarde EUR) u 2017, što
predstavlja porast od 18,9% u odnosu na prethodnu godinu (77,4% prihoda od turizma dolazi
od inozemnih posjetitelja), a poboljšanje prihoda ponajviše je determinirano značajnim
povećanjem broja dolazaka turista u Turskoj (u 2017. broj posjetitelja je porastao za 23,1% u
odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 38,6 milijuna gostiju).

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 3


Nadalje, povećana politička nestabilnost i daljnja nesigurnost na svjetskim tržištima gurali su
tursku valutu do povijesno niskih razine vrijednosti u odnosu na dolar i euro. Volatilnost i
daljnja deprecijacija tečaja lire nastavljena je uslijed povećanja domaćih političkih rizika,
geostrateških nesigurnosti, uz vanjske čimbenike te nastavka odljeva kapitala iz zemlje uz
rastuće nepovjerenje institucionalnih investitora u turske obveznice (tečaj lire je od početka
siječnja do kraja prosinca 2017.g. nastavio slabiti „skliznuvši“ u promatranom intervalu 3,53
na 3,76 u odnosu na USD i 3,76 na 4,51 u odnosu na euro). Pokušaji intervencija Središnje
banke sa smanjivanjem koeficijenata pričuve i podizanjem kamatnih stopa kako bi se
osigurala dodatna likvidnost nisu bili pretjerano učinkoviti te su fluktuacije nastavljene.

Uvažavajući složen i osjetljiv kako interni tako i međunarodni kontekst, nesumnjivo će tursko
gospodarstvo i u 2018.g. biti izloženo velikim izazovima i pritiscima koje će iznova testirati
njegovu otpornost. Nastavak vojnih aktivnosti, migrantska kriza i povećani troškovi
zbrinjavanja velikog broja izbjeglica (oko 3,5 milijuna osoba), početak izborne (pret)kampanje
te diplomatski rapprochement sa susjedima, kao i složene relacije prema EU su varijable
koje će se bitno odraziti na gospodarska kretanja. U takvim okolnostima, slično kao i
prethodne godine, održavanje relativno visokih stopa rasta BDP-a, uz poticanje glavnih
poluga rasta (domaća potražnja, rast izvoza-gdje su pokazatelji vrlo pozitivni, povećanje
povjerenja inozemnih ulagača) uz održavanje prihvatljive stope inflacije (podaci za kraj
2017.g.pokazuju i nadalje trend rast te ona iznosi 11,92%) i bez daljnjeg rasta
nezaposlenosti (osobito među mlađom populacijom), uz relativno nisku razinu zaduženosti i
zavidnu fiskalnu disciplinu (kao rezultat i posljedica reformi poduzetih prije nekoliko
desetljeća), čine se prilično ambicioznim, ali i ostvarljivim ciljevima.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Robna razmjena

U milijunima EUR
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
IZVOZ 120,0 130 83 94 108,5 152,1
UVOZ 212,0 229 190 220 239,6 281,7
RAZLIKA -92 -99 -107 -126 -131,1 -129,6

Izvor: DZS RH

Struktura izvoza iz RH

Turska Izvoz Republike Hrvatske u eurima


OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1-9, 2016. 1-9, 2017. % Indeks
1. 776 Termoionske, katodne i sl. cijevi; poluvodički elementi i sl. 534 515 35 585 351 31,52 6 657,5

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 4


2. 282 Otpaci od željeza i čelika; otpadni ingoti željeza i čelika 8 384 079 17 861 300 15,82 213,0
3. 562 Gnojiva (osim sirovih) 18 622 906 13 838 606 12,26 74,3
4. 721 Poljoprivredni strojevi (osim traktora) 3 296 573 4 784 936 4,24 145,1
5. 533 Pigmenti, lakovi i slični proizvodi 4 193 758 4 609 265 4,08 109,9
6. 342 Propan i butan, tekući 455 575 4 039 698 3,58 886,7
7. 782 Motorna vozila za prijevoz robe 12 652 971 3 518 848 3,12 27,8
8. 248 Drvo jednostavno obrađeno 2 560 655 2 116 421 1,87 82,7
9. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 2 428 211 2 090 652 1,85 86,1
10. 222 Uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja 2 275 743 2 077 546 1,84 91,3
11. 699 Proizvodi od običnih kovina, nesp. 2 020 601 1 659 459 1,47 82,1
12. 542 Lijekovi 936 424 1 376 647 1,22 147,0
13. 048 Proizvodi od žitarica i brašna, škrob od voća ili povrća 87 1 182 031 1,05 ...
14. 749 Neelektrični dijelovi i pribor za strojeve, nesp. 1 268 406 1 164 453 1,03 91,8
15. 574 Poliacetali i ostali polieteri; poliesteri, u primarnim oblicima 14 040 1 063 218 0,94 7 572,8
Ostalo 24 691 320 15 916 151 14,10 64,5
U K U P N O: 84 335 864 112 884 582 100,00 133,9

Izvor: DZS RH

Struktura uvoza u RH

Turska Uvoz Republike Hrvatske u eurima


OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1-9, 2016. 1-9, 2017. % Indeks
1. 842 Ženski kaputi, ogrtači, suknje, hlače, rublje i sl., tkani 21 310 482 22 192 433 10,70 104,1
2. 775 Električna i neelektrična oprema za kućanstvo 16 636 210 18 366 026 8,86 110,4
3. 783 Cestovna motorna vozila, nesp. 10 881 440 12 688 536 6,12 116,6
4. 781 Putnički automobili 5 168 667 10 011 770 4,83 193,7
5. 761 Televizijski prijamnici, video monitori i projektori 11 380 278 8 876 979 4,28 78,0
6. 691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od željeza, čelika ili aluminija 1 046 878 6 536 184 3,15 624,4
7. 658 Gotovi proizvodi od tekstilnih materijala, nesp. 5 052 492 5 753 049 2,77 113,9
8. 845 Odjeća od tekstilnih tkanina, nesp. 4 721 707 5 190 248 2,50 109,9
9. 718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi 5 079 5 076 523 2,45 ...
10. 676 Šipke, profili, fazonski čelik 2 202 125 4 308 816 2,08 195,7
11. 741 Oprema za zagrijavanje i hlađenje 2 763 578 4 185 613 2,02 151,5
12. 773 Oprema za distribuciju električne energije, nesp. 3 515 837 3 760 142 1,81 106,9
13. 841 Muški kaputi, jakne, odijela, hlače, košulje, rublje i sl., tkani 3 352 917 3 484 516 1,68 103,9
14. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 2 932 499 3 341 944 1,61 114,0
15. 812 Sanitarni uređaji i pribor, nesp. 2 762 423 3 303 292 1,59 119,6
Ostalo 86 615 162 90 265 767 43,53 104,2
U K U P N O: 180 347 774 207 341 838 100,00 115,0

Izvor: DZS RH

Međunarodni ugovori iz područja gospodarstva

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o gospodarskoj


suradnji (datum potpisivanja: 18.2.2009.; objava u NN-MU: 5/2009.; stupanje na snagu:
14.8.2009.; objava stupanja na snagu: 2/2010;)

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 5


Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Turske o poticanju i uzajamnoj zaštiti
ulaganja (datum potpisivanja: 12.2.1996.; objava u NN-MU: 16/97; stupanje na snagu:
21.4.1998.; objava stupanja na snagu: 07/98)

Dodatni protokol između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o


izmjenama i dopunama Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Turske o
poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja (datum potpisivanja: 18.2.2009.; objava u NN-MU:
2/2009; stupanje na snagu: 17.7.2013.; objava stupanja na snagu: 5/2013)

Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Turske o izbjegavanju dvostrukog


oporezivanja porezom na dohodak s Protokolom (datum potpisivanja: 22.9.1997.; objava
u NN-MU: 05/99; stupanje na snagu: 18.5.2000.; objava stupanja na snagu: 08/00)

Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o izmjenama i


dopunama Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o
suradnji i međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima (18.7.2013.)

Protokol o tehničkoj, znanstvenoj i gospodarskoj suradnji na području poljoprivrede


između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i Ministarstva
poljoprivrede i ruralnih djelatnosti Republike Turske (datum potpisivanja: 23.9.1997.;
stupanje na snagu: 23.9.1997.)

Važnije institucije iz područja gospodarstva

Ministarstvo gospodarstva - www.economy.gov.tr

Independent Industrialists’ and Businessmen’s Association (MÜSİAD)-www.musiadfair.com

Turkish Industry and Business Association (TÜSİAD) - www.tusiad.org

Foreign Economic Relations Board (DEIK) - Odbor za gospodarske odnose s inozemstvom -


www.deik.org.tr

Istanbul Chamber of Commerce - http://english.ito.org.tr/wps/portal

Turska konfederacija poslovnih ljudi i industrijalaca(TUSKON)- http://www.tuskon.org

Turkey Contact Point - http://blog.tcp.gov.tr/index.php/

Udruženje turskih komora i burzi (TOBB) - www.tobb.org.tr

Istambulska industrijska komora (ISO) - www.iso.org.tr

Konfederacija turskog poduzetništva i biznisa (TÜRKONFED) - www.turkonfed.org

Udruženje turskih investitora u turizam (TTYD) - www.ttyd.org.tr

Udruženje turskih putničkih agencija (TÜRSAB) - www.tursab.org.tr

Federacija turskih lanaca na veliko (TPF) - www.tbf.org.tr

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 6


Bilateralna gospodarska udruženja

Mješoviti hrvatsko-turski gospodarski odbor – posljednja, peta po redu sjednica


Mješovitog hrvatsko-turskog odbora za gospodarsku suradnju održana je 14. prosinca 2010.
u Turskoj.

Hrvatsko-tursko poslovno vijeće osnovano je temeljem Sporazuma o suradnji HGK i


turskog Odbora za promicanje vanjske trgovine (DEIK). Posljednja sjednica Vijeća održana je
29. svibnja 2014. u Istanbulu.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Turskog odbora za promicanje vanjske


trgovine (DEiK) u hotelu Westin održan je 27. travnja 2016. Hrvatsko-turski gospodarski
forum na kojem su sudjelovali visoki dužnici i predstavnici tvrtki dvije zemlje.

Važniji sajmovi
Popis važnijih sajmova na: http://www.tradefairdates.com/Fairs-Turkey-Z220-S1.html

Javni natječaji i ostale poslovne prilike

Najava događanja

Posebne napomene

Preporučujemo hrvatskim tvrtkama koje sudjeluju na javnim natječajima u Republici Turskoj


da uz natječajnu dokumentaciju obvezatno prilože i tzv. potpisni karton s podatcima o tvrtci,
odnosno o jednom ili više ovlaštenih potpisnika, koji bi trebao biti preveden na turski jezik i
ovjeren od hrvatskog javnog bilježnika (u tri primjerka).
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kategorizirala je države prema riziku u sedam
kategorija rizika (1-7), ovisno o procjeni rizičnosti pojedine države. Kategorija 1 predstavlja
najniži rizik, a kategorija 7 najviši rizik države.
Republika Turska je svrstana u 4 kategoriju.

Ažurirano: Zagreb, 15.3.2018. GOSPODARSKA INFORMACIJA 7