You are on page 1of 8

Zvonimir Lušić

*
Serđo Kos** MORSKO BRODARSTVO

ISSN 0469-6255
(198-205)

GLAVNI PLOVIDBENI PUTOVI NA
JADRANU
The Main Sailing Routes in the Adriatic
UDK 656.61(497.13)
Pregledni članak
Review

Sažetak 1. Uvod
Ovaj članak obrađuje glavne plovidbene putove na Introduction
Jadranu, njihove karakteristike i njihov izbor od posada
U početcima pomorske plovidbe pomorci su do svojih
trgovačkih brodova. Luke s najvećim prometom robe i
odredišta odabirali rute koje su pratile obalnu liniju i na
brodova nalaze se na krajnjemu sjeverozapadnom dijelu
kojima su istaknuti obalni objekti uvijek bili vidljivi. U takvu
Jadrana; sukladno tomu posebna pozornost će se
načinu plovidbe pomorci su imali sigurne orijentire za
posvetiti glavnom uzdužnom plovidbenom smjeru, to jest
vođenje broda, a i sigurna zakloništa u vremenskim
uzdužnim plovidbenim putovima od krajnjih
neprilikama. Da se plovidbeni putovi udalje od obale, na
sjeverozapadnih jadranskih luka do Otrantskih vrata.
otvoreno more, trebalo je razviti posebna sredstva za
Poprečni plovidbeni putovi manjega su značenja s
orijentaciju (kompas prije svega), a potom i sagraditi
obzirom na to da je promet na njima višestruko manji od
brodove da izdrže opasnosti otvorena mora. Prvi
onoga uzdužnih plovidbenih putova, i njihovo je
plovidbeni putovi na Jadranu (prije uporabe kompasa) bili
formiranje jednostavnije. Budući da na uzdužnom
su samo uz obalu, u njezinu vidokrugu [2]. S razvojem
plovidbenom smjeru postoji više mogućnosti u izboru
tehnologije gradnje brodova (od drvenih prema
plovidbenih putova, dat će se i određene preporuke za
željeznima) i načina propulzije (od jedara do motornoga
njihov izbor.
pogona) brodovi postaju sve sigurniji i manje podložni
Ključne riječi: Jadransko more, plovidbeni put, uzdužni vremenskim uvjetima, a njihovi se plovidbeni putovi
plovidbeni smjer, glavne jadranske luke. postupno udaljuju od obale prema otvorenomu moru.
Danas, plovidbene putove na Jadranu uvjetuje položaj
luka, ali i navigacijska i hidrometeorološka obilježja
Summary Jadrana kao plovnog puta, s tim da veličina broda i
regulacija plovidbe koju provode obalne zemlje sve više
This paper deals with the main sailing routes in the
postaju ograničavajući čimbenik u njihovu izboru. Luke s
Adriatic Sea, their characteristics as well as their
najvećim prometom robe smještene su na krajnjemu
selection by crews of the merchant ships. As the main
sjeverozapadnom dijelu Jadrana, a kako te luke najveći
ports in the Adriatic Sea are placed on it northwestern
dio prometa ostvaruju s lukama izvan Jadrana, to će i
part special attention will be given to the main
glavni plovidbeni putovi na Jadranu biti upravo između tih
longitudinal traffic direction, i.e. longitudinal sailing routes
i izvanjadranskih luka, to jest uzduž glavne uzdužne osi
between the main northwestern Adriatic ports and the
Jadranskog mora. Također, od uzdužnih plovidbenih
Strait of Otranto. Transversal sailing routes are less
putova posebno se izdvaja središnji plovidbeni put
significant due to less traffic, also their formation is
otvorenim morem Jadrana, koji je najkraća veza luka
simple. Due to the possibility of formation of different
sjeverozapadnoga jadranskog dijela s Otrantskim vratima
sailing routes on the main longitudinal direction some
i na kojem je uspostavljen sustav usmjerivanja plovidbe -
recommendations in the selection of these routes will be
na njegovim sjevernim i srednjim dijelovima.
offered.
Key words: Adriatic Sea, sailing route, longitudinal
sailing direction, main Adriatic ports.

* mr. sc. Zvonimir Lušić, dipl. ing., Pomorski fakultet u Splitu
** dr. sc. Serđo Kos, Pomorski fakultet, Sveučilište u Rijeci

198 "Naše more" 53(5-6)/2006.

3 km kopnene i 4. Šibenik.737 km. tona) [9]. 1 Hrid . tona uvoza). uvijek iznad morske razine. Ta je luka ostvarila u 2004.ukupni Promet brodova Kabotažni promet (000 t) (dolazak) robe (000 t) Trieste 41. "Naše more" 53(5-6)/2006. Chiogga.839 4.220 4. Molfeta. Bari i Brindisi. Promet većih jadranskih luka (talijanske luke. dok je slovenska luka Koper u 2004.282 469 Bari 2. S. Ostale manje luke na zapadnoj obali Jadrana su: Pesaro. Od važnijih hrvatskih luka mogu se Leuca . Lušić.4 mil. Najveća hrvatska luka. a broj brodova u dolasku iznosio je ih je u hrvatskom dijelu Jadrana (1. dok je otočna 4.595 km².883) [13]. (luka Bar) *Podatci se odnose na 2003. otočića. a brodova u dolasku bilo je 4.493 682 34 Ancona 4.800 1. 1 2 prometa slijedi Venecija (u 2004. godinu.185).8 mil. S koeficijentom 3 4. Po količini robnog pripada 1. tona robe.174 km [4.328 486 997 Barletta 1. www. Jadransko more kao plovni put Ravenna (na sjevernom dijelu zapadne obale) i Rijeka (na sjevernom dijelu istočne obale).172) [12]. osim za luku Bar. promet robe iznosio je 3.stjenoviti ostatak abrazijom razorena otočića ili stijenskog bloka.000 / / Izvor: www. port of Bar) Luka Promet robe . god.534 Ortona 1. Fairplay Ports Guide. B3]).049 Brindisi 10. Na crnogorskoj obali veće su luke Bar ušća rijeke Butrintit do Porto di Lido (Venecija) iznosi 475 i Kotor.814 / Bar 2. godini prekrcano je oko razvedenosti od 11.414 Ravenna 24. Barletta. od toga Republici Hrvatskoj broj brodova u dolasku bio 2. 3 Koeficijent razvedenosti .500 / / Durres 2. tona [10].539 333 1. port of Koper. god. Vasto. Manfredonia.stvarna dužina obale podijeljena zračnom dužinom otoka.istat.777. Jadransko je more dio Sredozemnoga mora.058 km otočne obale [6. tona robe. Pescara.908 Venezia 28.911 km (kopnena obala 3. 2 Greben .393 [15]. a poprečna os oko 100 NM. 199 .790 541 136 Porto Nogaro 1. U to područje mogu se pribrojiti sljedeće veće 10. osim Rijeke izdvojiti: Pula. Split. www. Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) 2. (uključujući Bakar i Omišalj) ima promet robe od oko 12 Venezia.176 780 43 Monfalcone 3. robni promet iznosio je dijelu [9]. godini robni promet Jadranskog mora 7. smješteno između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. grebena i hridi najviše 30 mil.ušće rijeke Butrintit.566 2. a od oko 47 mil.295 Chiogga 2.8 mil. te luke Koper i Bar) Table 1. 2001.987 1. hrvatska jadranska obala je među 25 mil. Porto Nogaro. te slovenska luka Koper.522 435 770 Koper 11. tona [6].al (luka Durres).Z. Raša. B3].763 2. te Ravenna (u 2004. u razini. Monfalcone. Na granici mil. Njegova južna granica ide spojnicom rt Santa Maria di Monopoli i Otranto. sjeverozapadnog dijela Jadrana nalaze se i luke imala promet robe od 12.143 5.751 7.1.it (talijanske luke) .si (luka Koper).sjeverna obala otoka Krfa . luke smještene na njegovu krajnjem sjeverozapadnom tona) [14] i Brindisi (u 2003.stjenoviti ostatak abrazijom razorena otočića ili stijenskog bloka. Ukupna je duljina obale je Trst. Zadar.luka-kp.036 1.4. Rijeka talijanske luke: Trieste. najrazvedenijima u svijetu [4. Tablica 1. Na zapadnoj obali Adriatic Sea as a Waterway Jadranskog mora veće su luke: Ancona. nautičkih milja (NM). godini prekrcano je oko 43]. Od luka srednjeg i južnog dijela zapadne obale Jadrana Najveći promet robe i brodova na Jadranu ostvaruju ističu se Bari (u 2004. a na albanskoj Durres. god. Shengjin i Vlore.250 otoka. tona (od toga 42 mil.gov. Traffic of the main Adriatic ports (Italian ports.mtt.790 2.826 449 Falconara Marittima 4. Ortona. Od oko 1. ispod ili iznad (za oseke) morske razine.865 3. CD-Version 8. Ukupna Najveća luka na Jadranu po količini robnoga prometa površina obuhvaća 138. Uzdužna os (smjer sjevozapad-jugoistok) mjerena od Ploče i Dubrovnik.

* www. i u zatvorenim morima moguća 3. obalni i oceanski plovidbeni putovi u odnosu prema obali mogu biti: . kad su obalni objekti predaleko za opažanje i kad uvjeti plovni put predstavlja morski pojas dubine i širine plovidbe odgovaraju po opasnostima plovidbi koja je bliža dostatne za sigurnu plovidbu brodova. . S. navigacijska pomagala na moru i obali (svjetionici. SENJ 27. akvatorij na kojemu je moguća plovidba za brod 336]: određene veličine i tipa. Promet glavnih luka Republike Hrvatske Table 2.061 968 / 335 / / Ploče 1. godinu. Plovidbeni putovi na Jadranu navigacijsko uređenje.902 892 / 312 286 1.195 11 / 1 L.Z.939 / 197* / Preko 5.PLOČE 2. Karakteristike Jadranskog . različitih plovidbenih putova.716 1. Međutim.K. mora. Pojam i podjela plovidbenog puta je plovidba na udaljenosti većoj od 50 NM od obale.674 L. Da bi Definition and Types of Sailing Route se izdvojile takve situacije.jadroagent.037 Izvor: Pomorski promet . 29]. kada se povezuje luke. dakle to je kompromisno rješenje najkraćega i podrazumijeva oceansku plovidbu. . radiofarovi. Plovidbeni put obilježava i tzv.304 / 2.376 / / Rijeka 2. 2004. RIJEKA 44. koji definira širi morski Plovidbeni putovi dijele se na sljedeći način [1. to jest moru ili obali [1. PULA 15.K. ZADAR 24. prolaze.784 / 2 163 Omišalj 247 6.237 / 975 889 7. podatci se odnose na 2003. 334].Statistička izvješća 1230/2004. Dakle. Traffic of the main Croatin ports UKUPNO PROMET IZ INOZEMSTVA Prispjeli ROBA (000 t) Prispjeli LUKA BT(000) brodovi (iskrcano/ukrcano) brodovi L.861 415 / 64 / / Zadar 10. Za razliku od plovidbenoga puta.215 / / Pula 1.K. itd. između tih luka.105 Bakar 1. obalne plovidbene putove.K. posebno na glavnomu Oceanski plovidbeni putovi obuhvaćaju one uzdužnom plovidbenom smjeru.767 397 / 233 / / Šibenik 3.154 / 632 / / Split 12. tj. oceanske plovidbene putove.117 / 3. Sailing Routes in the Adriatic S obzirom na područje plovidbe.).437 0. Lušić.339 93 / 650 335* / Raša 331 61 / 442 218* / L. 200 "Naše more" 53(5-6)/2006.840 1. mora kao plovnog puta omogućuju formiranje više .095 / 618 1.K.hr (prispjeli brodovi). lučke plovidbene putove. to jest izvan vanjskoga ruba plićina i opasnosti ili kontinentalnog shelfa do 200 m dubine [3.173 8.K. Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) Tablica 2. DUBROVNIK 28.053 40 / 49 / / Dubrovnik 5.255 1. ili djelomično zatvorenim morima.K.307 1. SPLIT 35. uvest će se pojam plovidbe Plovidbeni se put može definirati kao pojas mora u otvorenim morem i sukladno formiranje plovidbenih kojemu se normalno odvija pomorski promet između putova na njima. koji može i ne mora biti plovan za brodove određenih dimenzija. je put uži pojam od plovnoga puta. plovidbene putove koji se formiraju na udaljenosti od 50 NM i više od najbližeg kopna. rtove i druge točke na plovidbeni putovi formiraju izvan vidokruga obale. uzdužni (kad slijede opći smjer protezanja obale).049 / 225 103* / L.203 1.K. Zagreb.1 / 19 / / L. Pojam plovidbe otvorenim morem ovdje luka. ali i plovidbu najsigurnijig puta u jednom plovidbenom smjeru koji zatvorenim. 335. plovidbeni se putovi Plovidbeni putovi na Jadranu izravno su u vezi s općenito mogu podijeliti na: položajem luka.1.809 L.356 9. plovidbeni oceanskoj nego obalnoj.990 388 / 233 84 420 L..772 / 422 9. ali i obilježjima morskoga akvatorija . navigacijske oznake. Državni zavod za statistiku. 3. ŠIBENIK 13.

da je plovidbeni smjer koji povezuje te luke s Otrantskim Plovidbeni putovi mogu se definirati sukladno veličini vratima glavni uzdužni plovidbeni smjer na Jadranu. poprečni (kad se protežu poprečno na . propisane plovidbene putove. to je i veći izbor ne manjega od 10 m). Jadrana ili oni bliže obali). 201 . tj. Glavni uzdužni plovidbeni putovi na Jadranu Plovidbeni putovi s obzirom na obvezu korištenja. plovidbenih putova uzduž nje. plovidbene putove trećeg reda (za brodove gaza glavni smjer protezanja obale). uobičajene plovidbene putove. unutarnji (kad prolaze između otoka i . ako ima obilježje prolaska brodova. 3.2. obale prema otvorenomu moru). Glavni uzdužni plovidbeni putovi na Jadranu Figure 1. unutarnjim rubom vanjskog luci. . Slika 1. plovidbene putove četvrtog reda (za brodove gaza obalni plovidbeni putovi mogu biti: manjega od 5 m). S obzirom na to da je istočna . Lučki plovidbeni putovi obuhvaćaju vanjske prilazne plovidbene putove lukama. tranzitni. vanjski (kad se protežu uz vanjski rub Plovidbeni putovi prema tijeku plovidbe mogu biti [3. . . 30]: . Lušić. terminalni. npr. Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) . Kako najveći robni promet ostvaruju sjevernojadranske luke s lukama izvan Jadranskog mora. obzirom na položaj u odnosu prema obali i otočju. plovidbene putove prvog reda (za brodove svih plovidbenih putova (oni koji se protežu središnjim dijelom veličina). može se zaključiti . od 5 do 10 m). . na: tom povidbenom smjeru može se formirati više uzdužnih . The Main Longitudinal Sailing Routes in the dijele se na: Adriatic . niza otoka). uključujući pripadajuće kanale i plovne rijeke. The Main longitudinal sailing routes in the Adriatic "Naše more" 53(5-6)/2006. S. Na brodova. ako plovidbeni put završava u nekoj kopna. plovidbene putove drugog reda (za brodove gaza jadranska obala razvedenija od zapadne.Z. te unutarnje plovidbene putove unutar lučkog područja.

Brindisi). plovidbeni putovi uzduž istočne obale i izvan Coastal Sailing Routes vanjskog niza otoka (vanjskim rubom). to jest jadranske obale (obala Albanije. tj. otoci i otočna 3. proteže se sredinom Jadrana u načelu se formiraju po kriteriju najkraće udaljenosti. oni mogu imati i The Main Transversal Sailing Routes in the Adriatic obilježja prekomorskoga plovidbenog puta. obali Jadrana. protezati unutarnjim rubom izvanjskoga otočnog niza. Oni povezuju nautičke centre s najatraktivnijim turističkim odredištima na Jadranu (gradovi uz obalu. S. npr. to jest uzdužnim prometom. Ancona. Oni su u unutarnjim rubom vanjskog niza otoka. Durres) i luka na Tad se oni preklapaju s glavnim uzdužnim. plovidbeni putovi uzduž zapadne obale. ako smjeru sjeverozapad .3. plovidbe između većih luka Jadrana otvorenim morem. Uzduž istočne i zapadne obale Jadranskoga mora . Crne Gore i dijela liniju vanjskih otoka sjevernoga i srednjeg dijela istočne Hrvatske do dubrovačkog područja) formirani su slično obale Jadrana. Promet brodova između luka istočne i plovidbenim put u svojemu središnjem dijelu prolazi zapadne obale mnogostruko je manji u usporedbi s između otoka Palagruže i otoka Pianosa. Poprečni plovidbeni putovi na Jadranu u najkraće udaljenosti. prelazak Glavni poprečni plovidbeni putovi na Jadranu nalaze s istočne na zapadnu obalu Jadrana. prateći odijeljenog prometa. Venecije prestaje generalni smjer protezanja obale Plovidbeni putovi neposredno uz zapadnu obalu imaju sjeverozapad . itd. plovidbeni putovi uzduž istočne obale i formirani su uzdužobalni plovidbeni putovi. sjeveroistok do obala Istarskoga poluotoka. Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) Glavni uzdužni plovidbeni put. Pescara. Taj 20 NM od obale. izdvojiti kao posebna podskupina plovidbeni putovi nautičkoga turizma. tako da se ne udaljava više od sustavima odijeljenog prometa u sjevernom Jadranu. neposrednoj blizini obale i prate liniju njezina protezanja. Bar.4. Biševo.). Uzdužobalni plovidbeni putovi . od Otrantskih vrata do luka u južnom Jadranu (područje U okviru uzdužobalnih plovidbenih putova mogu se istočno od Dubrovnika). i obratno. ali i s zapadnoj obali Jadrana (Ravenna. Kao izdvojeni uzdužni plovidbeni putovi otvorenim Područje uz zapadnu obalu Istre nema otoka i morem Jadrana mogu se promatrati oni koji se protežu uzdužobalni plovidbeni putovi prate kopnenu crtu. Sušac. Ti se plovidbeni putovi ne udaljavaju više od 50 uspostavljen sustav usmjerivanja plovidbe sa sustavima NM od obale. Iako su plovidbeni putovi nautičkoga turizma Jadranu većinom u blizini obale i između otoka. Uz glavni središnji plovidbeni put otvorenim morem Jadrana postoje i ovi uzdužni plovidbeni putovi: . Plovidbeni putovi bliže jadranskim zapadnim obalama Obalni plovidbeni putovi uzduž zapadne obale mogu ići linijom koja spaja izbočene dijelove zapadne Jadranskog mora prate obalnu crtu i relativno su obale prema moru (Otrantska vrata . protežu se u neposrednoj blizini uzdužobalnih plovidbenih putova južnoga Jadrana. Plovidbeni putovi uzduž istočne obale i izvan vanjskog Uzdužobalni plovidbeni putovi na dijelu istočne niza otoka slijede liniju protezanja istočne obale. a u središnjem dijelu Jadrana. definiran kriterijem Bari. itd. S obzirom na to da je na hidrometeorološki uvjeti to dopuštaju (prije svega vjetar i sjevernom Jadranu (od spojnice Ancona .sustav jednostavni zbog slabo razvedene obale.rt Gargano . U području luke odijeljenog prometa Ancone) ili neposredno uz obalu.Z. ili se između većih luka na istočnoj obali (Rijeka.otok Susak) valovi). Ti plovidbeni putovi mogu biti nastavak kao i na zapadnoj. Lušić. Sušac i putničke linije između većih luka na zapadnoj i istočnoj Pianosa te rt Gargano (s otokom Palagružom u sredini).). Ploče.jugoistok i prelazi u smjer jugozapad - karakteristike uzdužobalnih plovidbenih putova. Najveći dio tog prometa čine područjem četverokuta koji čine otoci Jabuka. nacionalni parkovi. moguća je plovidba sa zapadne na plovidbeni put onaj koji spaja Otrantska vrata sa istočnu obalu. Šibenik. i obratno. 202 "Naše more" 53(5-6)/2006. Zadar. može se reći da je glavni uzdužni protezanje otoka. Od dubrovačkog područja prema nastavak plovidbenih putova otvorenim morema od sjeveru uzdužobalni plovidbeni putovi formirani su Otrantskih vrata do najizbačenijih otoka u srednjem pretežno uz otočnu obalu i većim se dijelom mogu Jadranu (Vis. 3.jugoistok. . ali i obale (pretežno kopna). Dubrovnik. Split. poprečnim jadranskim plovidbenim putovima. Glavni poprečni plovidbeni putovi na mjesta.

Lušić. koji se može zaobići s južne ili sjeverne strane. najkraći put između Otrantskih vrata i luka na Sustavi odijeljenoga prometa u sjevernom Jadranu krajnjemu sjeverozapadnom dijelu Jadrana. Analizom čimbenika koji utječu Glavni uzdužni plovidbeni put preporučuje se svim na izbor plovidbenog puta nastoji se doći do rezultata brodovima koji plove na glavnomu uzdužnom plovidbenom koji će zadovoljiti osnovne ciljeve navigacije. maksimalna izloženost utjecaju vjetra i valova.1. Izbor plovidbenih putova između pojedinih luka ticanja . Izbor plovidbenih putova na Jadranu . dok je opasnost od nasukanja i onečišćenja okoliša s brodova na ovom plovidbenom putu minimalna. Prolazak s južne strane povoljniji je zbog toga što je plovidbeni put: "Naše more" 53(5-6)/2006. Jadrana utjecaj hidrometeoroloških čimbenika na velike brodove nije toliko izražen. S. vanjskih čimbenika na planirano putovanje broda . rezultat je procjene utjecaja hidrometeoroloških i ostalih posebno juga. međutim. glavni uzdužni The Main Longitudinal Sailing Route plovidbeni put preporučuje se i njima zbog uspostavljenog Glavni uzdužni plovidbeni put otvorenim morem sustava odijeljenog prometa u sjevernomu Jadranu. a to je da se smjeru. najsigurnijim i najpovoljnijim putem stigne do teretima. Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) Slika 2. Glavni poprečni plovidbeni putovi na Jadranu Figure 2. najveća udaljenost od obala s dubinama Jadrana. . Glavni uzdužni plovidbeni put manje brodove nije povoljan. plovidbenog puta otvorenim morem Jadrana nalazi se otok Palagruža. usmjeruju brodove na plovidbu središnjim dijelom . Na središnjem dijelu glavnoga uzdužnog dostatnim za brodove najvećega gaza. Utjecaj hidrometeoroloških čimbenika na 4. ali i Jadrana ima ove karakteristike: manje vjerojatnosti za nezgode i pripadajuće posljedice. postojanje sustava odijeljenog prometa na Selection of the Sailing Routes in the Adriatic njegovu sjevernom i središnjem dijelu. Na glavnomu uzdužnom plovidbenom putu odredišta. minimalna zastupljenost navigacijskih opasnosti.Z. određenih karakteristika. 203 . a posebno onima većim ili onima s opasnim najkraćim. The Main transversal sailing routes in the Adriatic 4.

. zbog razvedenosti. (posebno valova zbog juga). putova unutarnjim rubom vanjskog niza otoka. Glavni središnji plovidbeni put otvorenim dijelom Jadrana najkraći je put Jadransku obalu između Otrantskih vrata i krajnjih sjeverozapadnih luka. dobra navigacijska pokrivenost. . S obzirom na smještaj glavnih luka na krajnjemu sjeverozapadnom dijelu. opći smjer struje (NW) prati smjer pružanja smjera. izrazito su opasni zbog brojnih . ali i onima s opasnim teretima bez obzira na blizini. Uzdužobalni plovidbeni putovi. njihovu veličinu. uz obalu površinske struje sjeveroistočnoga . . dobra zaštićenost od bure. Gargano (otok Palagruža u sredini). . Uzdužobalni plovidbeni putovi uz 4. a potom uz vanjski . ali i zbog toga 204 "Naše more" 53(5-6)/2006.Z. mogućnost formiranja različitih plovidbenih putova. bez istaknutijih plićina. obale. preporučuju se za one brodove što plove 5. ne zahtijeva dodatne izmjene kursa.4. lučicama. to jest uz zapadnu Jadransku obalu: četverokut koji čine otoci Jabuka. navigacijskih opasnosti i zato se ne preporučuju većim grebena. obale Jadrana. . posebno na mogućnost izbora između plovidbenih putova uzduž sjevernom dijelu zapadne obale Jadrana. grebena.sjeverozapad. manjeg prometa u usporedbi s uzdužnima. . bez istaknutijih plićina. Longitudinal Sailing Routes along the West maksimalno je udaljen od obale i u njegovoj blizini nema Adriatic Coast većih navigacijskih opasnosti. . pruža . pojačana gospodarska aktivnost. 4. dostatne dubine.3. hridi i sličnih opasnosti. koristi se sustavom odijeljenoga prometa Plovidbeni putovi uz zapadnu jadransku obalu pogodni uspostavljenim u teritorijalnim vodama R. su prije svega brodovima što plove od sjeverozapadnih Hrvatske. srednjodalmatinskih otoka. zaostale mine ispred albanske obale. za brodove koji plove prema lukama sjevernog Jadrana razlika u udaljenosti ovoga plovidbenog . plovidba u blizini zakloništa (mogućnost skretanja u područje između otoka i obale). posebno oni što se protežu otočnim područjem sjevernoga dijela istočne . velika izloženost djelovanju otvorenoga mora . ali i mjera obalnih zemalja. Središnje mjesto na tom Osnovne karakteristike uzdužnih plovidbenih putova plovidbenom putu zauzima otok Palagruža. Poprečni plovidbeni putovi manje su bitni zbog znatno . Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) . Uzdužni plovidbeni putovi uz vanjski rub istočnu jadransku obalu otoka istočne jadranske obale Coastal Sailing Routes along the East Adriatic Coast Longitudinal Sailing Routes along the Outer Edge of the East Adriatic Islands Karakteristike uzdužobalnih plovidbenih putova uz istočnu jadransku obalu: Osnovne karakteristike uzdužnih plovidbenih putova vanjskim rubom otoka istočnoga Jadrana: . ali i brodovima koji plove u jugoistočnim kursovima. vanjskog niza otoka (vanjskim rubom) i plovidbenih . uspostavljena područja zabranjene plovidbe za određenim kursovima čak i kraća. npr. hridi i sličnih opasnosti u neposrednoj brodovima. dobra zaštita od utjecaja otvorena mora. put određene brodove. posebno u puta (od Otrantskih vrata otvorenim morem do sjevernom dijelu. međutim. udaljava brodove od skupine srednjodalmatinskih otoka.2. središnjim dijelom Jadrana je minimalna (u . Ostali uzdužni plovidbeni putovi formirani su bliže istočnoj ili zapadnoj . . uskih rub) u usporedbi s uzdužnim plovidbenim putem prolaza. obali. dostatne dubine. prevladava izlazna struja smjera SE. . slaba razvedenost obale i zaštita od vjetrova. dobra navigacijska pokrivenost. velik broj navigacijskih opasnosti. Sušac i Pianosa te rt . Istočna obala. izduženim oblikom u smjeru jugoistok . . Lušić. Plovidbeni putovi uzduž izvanjskoga ruba otoka u istočnom Jadranu zbog struja su općenito pogodni brodovima koji plove prema sjevernom Jadranu. Zaključak između luka na istočnoj obali Jadrana. ali i za one kojima Conclusion sustavi odijeljenoga prometa u sjevernom Jadranu ne Jadransko more relativno je malo more. glavni plovidbeni putovi 4. sa specifičnim leže u smjeru kretanja. dijelova Jadrana prema Otrantskim vratima. S. blizina obale i mogućnost zaklona u lukama i . kraći. Uzdužni plovidbeni putovi uz zapadnu formirani su usporedno s uzdužnom osi. . a slaba razvedenost njezina južnog dijela. Rijeke). izrazita razvedenost sjevernog dijela istočne obale Jadrana. . ograničenja plovidbe zbog malih dubina. česta pojava jake i olujne bure.

Međutim. Osim velikih brodova treba siječanj 2006. Pomorski fakultet u Splitu. 2005. Kos: Glavni plovidbeni putovi… (198-205) što se pretežno formiraju po kriteriju najkraće udaljenosti Literatura otvorenim morem Jadrana. dijelovima zapadne obale i kada se ne koriste sustavima odijeljenoga prometa u sjevernom Jadranu.istat.al (luka Albanija.) [15] www. siječanj 2006. 333-353.trieste.ravenna. Pomorski zbornik. obali Jadrana. se općenito brodovima što plove između luka na istočnoj Dubrovnik.porto. "Naše more" 53(5-6)/2006. prosinac 2005. CD-Version 8.si (luka Koper.bari. Državni zavod za statistiku. jadranskim obalama povoljni su brodovima koji plove str. Plovidbeni putovi uz zapadnu jadransku obalu [4] Peljar I.venice. sjevernom Jadranu ne leže u smjeru njihova kretanja. 47 (3-4).. Plovidbeni putovi bliže zapadanim obalama preporučuju [6] Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2004.it (luka Trieste.) meteoroloških uvjeta na otvorenomu moru (uz obvezno [9] www.porto. 79-92. sjevernoga i sjeverozapadnog dijela Jadrana prema [5] Pomorski promet . prosinac 2005..) [13] www. Lušić.) [12] www.it (luka Bari. [1] S.Statistička izvješća Otrantskim vratima. 1999. siječanj 2006.gov. [11] www. ti plovidbeni putovi pružaju 1230/2004. 2006. Zagreb. str. prosinac 2005. [7] Fairplay Ports Guide.mtt. prema sjeveru Jadrana zbog struja. „O načinu plovidbe u antici“. Split. 1985. 23.) udaljiti od obale i brodove s opasnim teretom bez obzira [10] www. Lakoš.) na njihovu veličinu. siječanj prilaze lukama ticanja ili za vrijeme nepovoljnih hidro. Serđo. 2001. „Sadašnji i budući plovidbeni putovi Plovidbeni putovi koji prolaze bliže istočnim na Jadranu“. Naše rub izvanjskog niza otoka istočnog Jadrana preporučuje more. S.4. peljarenje i stalni nadzor).luka-kp. Uzdužobalni plovidbeni putovi trebali bi biti namijenjeni samo za manje i male brodove. 205 .it (statistički godišnjak Italije. Ničetić. 11.hr (prispjeli brodovi.. se brodovima koji plove između luka na zapadnoj obali. ako to hidrometeorološki References uvjeti dopuštaju.it (luka Ravenna.Z. ali i mogućnosti zaklona pred velikim valovima.1. ali i onima koji plove prema sjevernim [3] K.jadroagent. Državni zavod za statistiku Republike ali i brodovima što plove iz sjevernih prema južnim Hrvatske.it (luka Venezia. Split.) [14] www. slabu ili nikakvu zaštitu od utjecaja otvorenoga mora. te za veće brodove kad [8] www.port. Istočna obala Jadranskog mora. Zagreb.) Rukopis primljen: 9. Plovidbeni put uz vanjski [2] A. 2004. Radni materijal iz kolegija Nadzor i dijelovima Jadrana kad sustavi odijeljenoga prometa u manadžment sigurnosti u pomorstvu. 2004. 2006. povoljani su zbog struja brodovima što plove iz Hrvatski hidrografski Institut.. Veleučilište u Dubrovniku.port. 2000. prosinac 2005.