You are on page 1of 22

Kalendar radova u povrtnjaku

 Kalendar radova u vinogradu
 Kalendar radova u voćnjaku
 Kalendar radova u cvjetnjaku
 Kalendar radova u polju

Briga o povrtnjaku zimi
Siječanj:

Ukoliko niste razbacali organsko gnojivo i unijeli ga u tlo i sada to možete učiniti. Na 10 m2
treba unijeti 30 kg stajnjaka ili 1 kg stalatika. Donosi se plan uzgoja povrća u obiteljskom
povrtnjaku. Popravlja se i kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i
pesticidi. U zaštićenom prostoru sije se sjeme cvjetače, kelja, kupusa, brokule i salate. Na
otvorenom prostoru, ukoliko to teren dopušta, sije se grah, grašak i bob-mahunar, a sade
glavice češnjaka i luka. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i na tavanu. Za zaštitu usjeva
od hladnoće poželjno je pokriti tlo agrilnom folijom koja štiti od smrzavanja.

Veljača:

Ukoliko uvjeti to dozvoljavaju, počinju se postavljati plastenici kako bi se osigurali topliji
uvjeti za rast biljaka. Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom
zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu i pikiranje biljčica. Provodi se pikiranje povrća
sijanog u siječnju ako ima 2 prava lista. U zaštićenom prostoru sije se celer, peršin, rajčica,
paprika, patlidžan, korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, mrkva, grašak,luk,
peršin, rotkvica, blitva, rukola,špinat, radić. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, rani
kupus, krumpir, kelj, salata, artičoka. Pred sadnju krumpira obavezno pognojiti NPK 7-14-21.
ili NPK 5-20-30 S.

Ožujak:

U zaštićenim prostorima vrijeme je sadnje prijesadnica rajčice, patlidžana, paprike i
krastavaca. Za bolji i kvalitetniji prinos postavlja se mulch folija. Prijesadnice se njeguju
pravilnim zalijevanjem, prozračivanjem i ishranom. Tlo se predsjetveno priprema za sjetvu i
sadnju povrća. Provodi se zaštita povrća od bolesti i štetnika. Na otvorenom prostoru siju se
bob-mahunar, cikla, grašak, pastrnjak, mrkva, peršin, šparoga, crni korijen, blitva, rotkva,
rotkvica, špinat. Na otvorenom polju sade se kupus, kelj i salata.

Radovi u povrtnjaku tokom proljeća
Travanj:

Provodi se priprema presadnica za izlazak na polje što znači
često provjetravanje i snižavanje temperature u plastenicima.
Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg
razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće
postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti
zaštitu od bolesti poput plamenjače i pepelnice. Prihranjuje se
ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se cikla,
mahuna, krastavci, lubenice, dinja, mrkva, peršin, rajčica,
paprika, patlidžan, tikvice, brokula, podzemna koraba, rotkva,
rotkvica, špinat, crni korijen, kupus, kelj, korabica, šparoga,
poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se paprika,
rajčica, salata, patlidžan, brokula, cvjetača, korabica, krumpir,
kelj, šparoga, hren. Kako biste osigurali dovoljno vlage u
ljetnim mjesecima, sada je optimalno vrijeme za postavljanje
sustava za navodnjavanje kap po kap što će vam olakšati proces proizvodnje i osigurati veće
prinose.

Svibanj:

Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka i rajčice.
Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća.
Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće i to nakon sjetve i sadnje, u jutarnjim satima.
Siju se cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba,
rotkva, tikvice, korabica, poriluk, crni korijen, krastavac, salata i kukuruz. Sade se rajčica,
patlidžan, celer, krastavci tikvice , salata. Kako bi biljke penjačice (krastavci i tikvice) lakše
rasli postavite Marnet mrežicu za biljke penjačice koja kasnije uvelike olakšava berbu
plodova.

Lipanj:

Provodi se priprema za sjetvu kupusnjača. Sjetvu obavljamo u kontejnerima. Njega biljaka je
intenzivna na polju. Provodi se zaštita rajčica, krumpira, luka, češnjaka,mahune protiv
nametnika i bolesti. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Ukoliko još niste,
poželjno je postaviti sustav navodnjavanja "kap po kap". Prekopava se tlo nakon berbe. Sije
se cikla, grah mahunar, mrkva, salata, radič, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, raštika,
brokula, rotkva, korabica, peršin, podzemna koraba, poriluk, endivija. Zasjenjuju se rasadnici
mrežama za zasjenu. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira folijarnim
gnojivima za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potporu ishranjenosti povrća
namijenjena su specijalna gnojiva sa dodatkom kemijskih elemenata.

Briga o povrtnjaku tokom ljeta i berba
Srpanj:

Povrće treba redovito zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća, povrće se zaštićuje
prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se,
plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se cikla, grah-
mahunar, mrkva,peršin, kupus, kelj, cvjetača, radič, salata, endivija, rotkva, poriluk,
podzemna koraba, korabica u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja. Sadi se kelj,

cvjetača. poriluk. Pobrani kukuruz sprema se u vreće i kukuruzišta. Skidaju se ostaci biljne mase ljetnih povrtlarskih kultura te se prekopava tlo za sadnju novih kultura. matovilac. indivija. Sije se: bob mahunar. salata. Sjetva rajčice u plastenik. cvjetača. mrkva. kupus. Sadi se češnjak. radič. Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Studeni: Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK gnojivima. Rujan: Površine se pripremaju za jesensku sadnju. kelj pupčar. peršina i špinata. korabica. kupus. krastavaca. luk. grašak. Sije se mrkva. nakon čega se duboko kopa i ore. brokula. rane brokule. radič. Pravilna ishrana osigurava lakše podnošenje ljetnih žega. što bi bilo dobro. peršin. Traje berba tipično ljetnih plodova: paprike. peršin. endivija. Berba i radovi u povrtnjaku tokom jeseni Listopad: Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Vrijeme je intenzivne suše pa se povrće treba redovito zalijevati. Povrće na otvorenom dobro je prekriti agrilom- folijom koja štiti od smrzavanja. Vrijeme je tradicionalnog kiseljenja kupusa i repe. poriluk. Za berbu je spreman špinat. Raskužuju se kliješta. salata koju imamo cijelu godinu. artičoka. matovilac. Povrtnjake i dalje prihranjujemo kako bi dobro plodonosili. a sadie češnjak i luk. poriluk. Sije se blitva. Sadi se cvjetača. brokula. salata. kineski kupus. radič. Kolovoz: Počinje vrijeme berbe i spremanja zimnice. salata. . luk srebrenac. mrkva. salata. salata. radič. Preporučujemo vrlo praktične organske brikete jednostavne primjene. crveni radić. korabica. klijališni okviri i klijališni prozori. endivija. Treba pustiti otvorenu brazdu da se zemlja smrzne ako naravno bude niskih temperatura. kelj pupčar. špinat. naša humusom siromašna tla obogatite stajnjakom ili nekim drugim organskim gnojivom. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. blitva. poriluk.matovilac. luk srebrenac. salata. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Počinje sjetva boba- mahunara. a ako je ikako moguće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog razdoblja.kelj. Zalijeva se prema potrebi i provodi zaštita povrća od nametnika. endivija. artičoka. Idealno je vrijeme za sadnju jagoda. patliđana.luk srebrenac. radič. Prije sadnje nemojte zaboraviti obaviti osnovnu gnojidbu NPK gnojivom . peršin. a nastavlja sjetva mrkve. rajčice. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijali. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do upotrebe. Sadi se češnjak. Priprema se zimnica. Prosinac: Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima.

izvodi se pretakanje. Kod bijelih vina potrebno je provesti test na stabilnost bjelančevina te vina bistriti pentagelom da bi se osigurala njihova stabilnost u toplom dijelu godine. kao što su bakterije koje treba ukloniti što prije. Ona vina koja su još mutna treba pregledati kako bi se ustanovilo što nije u redu. Ako već nije učinjeno. Sije se rani kupus i rani kelj u zaštićenom prostoru te salata.Vrijeme je za pretakanje reskih vina. Veljača: Podrum . Nije korisno čekati da se vina sama razbistre jer dovodimo u pitanje njihovu postojanost. U vinogradu nastaviti s opisanim radovima iz prethodnog mjeseca te započeti s rezidbom. popravkom kolaca. . Postupak bistrenja pentagelom traje u prosjeku 7 dana ovisno o vrsti i temperaturi vina.Omogućiti ulazak hladnog zraka u podrum radi boljeg izdvajanja vinskog kamena. Održavati higijenu podruma i redovito kontrolirati vina. a sva redovito provjeravati. Sije se bob mahunar i grašak. među kojima i kvasca. U vinogradu nastaviti s osnovnom gnojidbom. prethodno namočen u vodi 6 do 12 sati i dobro promiješan. To je trenutak u kojem vina poprimaju miris taloga koji se odlikuje po neprijatnom mirisu sumporvodika. armature i drugo. Kalendar radova u vinogradu  Kalendar radova u povrtnjaku  Kalendar radova u voćnjaku  Kalendar radova u cvjetnjaku  Kalendar radova u polju Briga o podrumu i vinogradu tokom zime Siječanj: Podrum . Vina bi trebala sadržavati veću stalnu kiselost u odnosu na mošt. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ili sitni inventar. Za radove izbjegavati kišne dane koji štete vinu. proizvod postane laki plijen onih štetnih.Izbistrena bijela vina prije punjenja u boce filtrirati. Provodi se i prvo prskanje u sezoni. dubokom zimskom obradom. Ukoliko prestane djelovanje plementitih mikroorganizama. vezanjem i sadnjom. Prije pretakanja vina treba provjeriti sumpore u vinu. Vino koje nije bistro može se razbistriti dodavanjem sredstava za bistrenje. Pentagel. provjeriti sumpore i hlapivu kiselinu. Prije dodatka pentagela vino treba analitički i degustativno analizirati. Vrši se pikiranje rajčice u plasteniku. stupova. Ožujak: Podrum . Crna vina u drvenim bačvama nadolijevati.

U vinogradu nastaviti s zelenom rezidbom: mladice koje će služiti za rod u idućoj godini ne kratiti. nastaviti s rezidbom i privezivanjem čokota i lucnjeva vezicama i bužirima.Čuvanje vina od zraka dolijevanjem ili pretakanjem u manje bačve. sive plijesni.U vinogradu saditi mlade loze. Radovi u podrumu i vinogradu dolaskom proljeća Travanj: Podrum . Veća temperatura podruma i vina pogoduje bržem razvoju bolesti vina i većim gubicima. Filtrirati crna vina uz provjeru sumpora i hlapive kiseline te ih po potrebi flaširati. Započeti s pripremama za novu berbu. grožđanog moljca i cigaraša.Flaširana vina skladištiti na hladnom i mračnom mjestu. grinja šiškarica. Istovremeno vršiti folijarnu prihranu s dodatkom bora. Vina redovito kontrolirati. vršiti zaštitu mješavinom bakrenih preparata s dodatkom močivog ili sumpora. Briga o podrumu i vinogradu tokom ljeta i početak berbe Srpanj: Podrum . Svibanj: Podrum .Lozu okopati i preorati. Pratiti pojavu vinogradarskih pipa. kada bobica mijenja boju pokožice. . Vinograd . U vinogradu održavati tlo rahlim bez korova kako bi se vlaga zadržala što više i duže u tlu.Preporučljivo je započeti sa postavom sustava za zaštitu vinograda od tuče koja u ljetnim razdobljima osiguravaju vinograde i sav uložen trud. Jajašca crvenog pauka i štitastih uši suzbijamo mineralnim uljima. a vina u bačvama redovito kontrolirati. Obaviti prvo pljevljenje nerodnih mladica te obavljati zaštitu protiv peronospore. Pravo je vrijeme za suzbijanje grinja. Obaviti zelenu rezidbu. U crnim vinima. Magdalene. Nastaviti sa zaštitom protiv crne pjegavosti do kraja fenofaze vunastog pupa.Rezidbu i vezivanje loze privesti kraju. Vinograd . Redovito kontrolirati kakvoću vina te održavati higijenu podruma. Lipanj: U podrumu održavati temperaturu ambijenta i vina u bačvama. pepelnice. koji se na rozgvi primjećuju u obliku crnih točkica i pjega odnosno narančastih mrlja. Po mogućnosti osigurati u podrumu temperaturu od oko16oC. Nastaviti sa zaštitom protiv peronospore i pepelnice u razmacima od 12 do 15 dana u kombinaciji s folijarnom prihranom. Potražiti savjet enologa. U slučaju napada crne pjegavosti i pepelnice. a posebno na teranu provesti malolaktičnu fermentaciju. već pažljivo povezati uz kolac i armaturu.Ulazi se u topliji dio godine. započeti s proljetnom prihranom dušičnim gnojivima. Nastaviti sa zaštitom do Sv. odnosno fenofaze šare.

Grožđe muljati uz dodatak 5 g/hl K- metabisulfita (Vinobran.Završavamo s berbom kasnih sorata grožđa prije hladnog i kišnog vremenskog razdoblja. izvršiti dezinfekciju opreme i podruma vrelom vodom. pepelnice i sive plijesni. sistem za hlađenje).U slučaju potrebe potražiti savjet enologa. uz dodatak hrane za kvasce i kvasce . taložiti 24 . preše. Do sredine mjeseca obaviti zadnje prskanje protiv peronospore. vinogradar mora proizvesti zdravo grožđe i pravovremeno ga obrati. 50 ml/hl sumporaste kiseline). Pyrovin) vino dosumporiti sa 5 g/hl K.Napraviti procjenu količine grožđa te nabaviti potrebna enološka sredstva (Vinobran. te ih za oko 10 - 15 dana pretočiti s taloga uz prozračivanje. Svakodnevno pratiti tijek fermentacije.metabisulfita (Vinobran. 100 ml/hl sumporaste kiseline). Radi određivanja optimalnog roka berbe.Za dobivanje kvalitetnog vina. Pyrovit100 ml/hl sumporaste kiseline).Bijela vina završavaju fermentaciju.staviti na fermentaciju na temperaturi od 17o C.Izvršiti prvi pretok svih vina uz prethodnu provjeru stanja sumpora i hlapive kiseline u vinu.36 sati. Sumpovin i sumporne trake). Rujan: Podrum . merlotom. Pregledati svu podrumsku opremu (bačve. Pyrovin. K- metabisulfitom (Vinobranom) i Kristalnom sodom. Po završenoj maceraciji crno grožđe otočiti ili prešati te ostaviti da fermentacija završi. izmjeriti šećer i kiseline te bistri mošt. Kako biste osigurali vinograd od najezde ptica najbolji način je postavljanje mreža za zaštitu od ptica. Pyrovin. Vina ostavljena na dozrijevanju u drvenim bačvama .Bijelo grožđe čim prije dopremiti do podruma. pumpe. pratimo postotke šećera i kiselina u grožđu. Potražiti savjet enologa. te otvoreno pretočiti. Započeti s berbom crnih sorata: borgonjom. Vinograd .metabisulfita (Vinobran . Sredinom mjeseca započeti s praćenjem dozrijevanja ranih sorata vinove loze (chardonnay i sauvignon bijeli) te s mjerenjem količine šećera i kiselina radi utvrđivanja optimalnog roka berbe. Izmjeriti šećer i kiseline te staviti na fermentaciju/maceraciju uz dodatak hrane za kvasce i kvasaca uz redovito potapanje klobuka (3-5 puta dnevno) u trajanju od 5 do 7 dana (ovisno o zdravstvenom stanju). Vinograd . Studeni: Podrum . U vinogradu održavati tlo bez korova. Berba i radovi u podrumu i vinogradu na jesen Listopad: Podrum . Po završetku fermentacije bijela vina sumporiti s 10 g/hl K. cjevovode. muljače.metabisulfita (Vinobran. cabernet sauvignonom i teranom. Pyrovin. Kolovoz: Podrum . muljati-runjiti te odmah prešati uz dodatak 10 g/hl K. Berbu vršimo u sanduke i grožđe u što kraćem roku transportiramo do podruma.

borovnica. šljive i ogrozda. razmnožavaju malina i kupina. Za zaštitu jabuke i kruške dobro je izvesti radnje preventivnog karaktera protiv crvenih pauka i štitastih uši. unaprijed se pripremaju rupe za presađivanje loze. Po potrebi izvršiti pretok uz prethodnu provjeru sumpora i hlapive kiseline u vinu. Kada su voćke na kraju vegetacijskog mirovanja i kada počnu izbijati pupoljci (ne za vrijeme cvatnje) pravi je trenutak za izvođenje prvih preventivnih mjera protiv bolesti i štetnika. Orezuju se: malina. Pripremaju se tereni za proljetnu sadnju te sređuje i čisti cijeli voćnjak. koristeći mladice. mandarine. kruške. dunje. Veljača: Trenutak je za orezivanje voćnjaka. U slučaju bolesti ili mane vina potražiti savjet enologa. Oko mladih cijepova vinove loze postavljaju se zaštitni tuljci koji služe kao zaštita od glodavaca. Ožujak: Cijepe se jabuka. jabuka. borovnice. ribizl i ogrozd. Presađuju se drveće i grmovi za nove sadnje te se . maline. Nadohranjuje se i raspoređuje gnoj. redovito nadolijevati. Tako se otkivaju brojni paraziti (odrasli ili u jajašcima) koji zimuju u pukotinama kore. Svake 2. voćki i drveća. breskve.Nastaviti s radovima opisanim u prethodnom mjesecu. Kalendar radova u voćnjaku  Kalendar radova u povrtnjaku  Kalendar radova u vinogradu  Kalendar radova u cvjetnjaku  Kalendar radova u polju Briga o voćnjaku zimi Siječanj: Ako vrijeme to dozvoljava i zemlja nije zaleđena. kruška. Jedanput tjedno kušati sva vina i zapisivati dojmove. badem i sve koštunice. Preporuča se korištenje proizvoda na bazi bakra koji su vrlo efikasni i nisu toliko štetni. kruška. Na breskvi i marelici se mora intervenirati u prevenciji gljivičnih oboljenja.Nastaviti s praćenjem i kušanjem te nadolijevanjem vina. ribizla. U vinogradu započeti sa zimskim dubokim oranjem i osnovnom gnojidbom mineralnim i organskim gnojima. čisti teren i ponovno se obnavlja sloj od uvelog lišća ispod krošnji. Prosinac: Podrum . Vinograd . . Orezuju se voćke marelice.3 godine potrebno je proprijediti trešnje i lješnjak. murve. Provodi se čišćenje debla. jabuke.

u alkoholu ili za spravljanje marmelade. ovisno o toku godišnjeg doba.) kako bi ih pripremili za novu sadnju. jabuke. peteljka se može umočiti u vosak. jabuka. Radovi u voćnjaku tokom proljeća Travanj: Režu se mladice malina. lješnjaka i kestena. U pravilu se uklanjaju mladice koje rastu na deblu stabla. nektarine. orah itd. smanjili isparavanje vode i obuzdali rast korova. Kolovoz: Nastavlja se s radnjama kontrole hvatanja insekata posljednje generacije u zamkama s feromonima. lješnjaka. Lipanj: Posvetiti pažnju voćkama koje u fazi sazrijevanja često postaju ukusni cilj za ptice. Rujan: Bere se voće za konzerviranje: šljiva. ribizla. Budući da kruške i jabuke dugo zadržavaju svoj miris i ne smežuraju se brzo. Izvodi se zeleno orezivanje kako bi se uklonili izdanci koji suviše brzo rastu i koji su se razvili na deblima i glavnim granama jabuke i kruške. Gnoje se i obrađuju tereni (izravnjavanje. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti. Siju se u zemlji ili ispod . kupine i drugih voćnih grmova. kruška. Završava se cijepljenje dunje. dobro je osigurati oslonce za podupiranje grana kako bi se spriječio mogući lom grana zbog prevelikog tereta. Uklanjaju se zamke s feromonima. kruška i koštunice. breskve. trešnje. prekopavanje itd. breskve i šljive). Svibanj: Na tlo se postavlja folija za jagode sa rupama. maline. može još uvijek uzrokovati nepopravljive štete upravo pred berbu. jabuka. Izvodi se zeleno obrezivanje i prorijeđuju se voćke koštunica. kruške. Izvodi se ljetno orezivanje marelice. i koštunica (marelice. Teren se površinski obrađuje kako bi ga održali mekim. Jabučni savijač koji uzrokuje crvljivost plodova. trešnje. Briga o voćnjaku tokom ljeta i početak berbe Srpanj: Bere se voće mjeseca kojeg spremamo u zamrzivač. Kada su voćnjaci puni voća. želatina. dunja. lješnjak. Uz postavljanje mreže protiv tuće dobro je zaštititi voćnjak i mrežama za zaštitu od ptica. badem. Cijepe se: dunja. Berba i radovi u voćnjaku tokom jeseni Listopad: Završava se berba voća za konzerviranje.

01. Obrezuje se iznad mladice koja će osigurati nastavak grane i njezin budući razvoj. zbog čega je potrebno sjeme pripremiti za sjetvu i dezinficirati ga. pristupa se prvoj zimskoj zaštiti na bazi proizvoda od bakra. Uklanjanje grana je neophodno za zdravlje drveta jer dozvoljava pomlađivanje krošnje te bolje cvjetanje i stvaranje plodova.pijeska plodovi koštunica kako bi dobili nove biljke. Većina bolesti koje se javljaju na povrću i cvijeću prenose se sjemenom. Prosinac: Nakon snijega mora se kontrolirati da nema preteških slojeva snijega na grani koja bi mogla puknuti. Prorjeđuju se krošnje bujnog drveća. kako bi ponovno uspostavili ravnotežu krošnje. jer se plijesan širi na ostatak. Studeni: Obrađuje se tlo. što će ubrzati klijanje i povećati otpornost mladih biljaka. Kontrolira se uskladišteno voće. Prema kraju mjeseca sade se novi drvoredi malih voćki koristeći zakorijenjene mladice razvijene na starim biljkama. Kada lišće voćki opadne za dvije trećine. gnoji se. sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva. 17:20 Kategorija: Povrćarstvo Sjeme je prije sjetve potrebno dezinficirati i namočiti. Ono koje je loše se uklanja. Sve grane koje se moraju ukloniti režu se što je moguće bliže izbijanju iz ogranaka ili glavne grane. Oko stabala voćaka postavljaju se zaštitne mreže i rukavci koje služe kao zaštita od glodavaca. kako bi se dobio tanji oblik. Priprema sjemena ima niz dobrih .2016. Sjetva sjemena Pripremom sjemena do dobrih presadnica Datum: 18.

Namakanje u toploj vodi Najlakši način dezinfekcije sjemena je namakanje u toploj vodi. luka. kupusa. Koristi se za sjeme patlidžana. crni luk. maslačak. valerijana. kukuruza . stolisnik. Poslije namakanja sjeme se ispire u hladnoj vodi. neke kupke oblažu sjeme hranjivim i mineralnim tvarimai slično. Nakon dezinfekcije dobro isprati sjeme. povećati otpornost biljka na bolesti. Dužina potapanja u vodi sobne temperature je različita za različite kulture. rajčice. kadulja.držati u 1%-tnoj otopini 45minuta. Pri ovom tretmanu sjeme:  Celera. povećava se otpornost mlade biljke. povećavaju otpornost biljaka na bolesti. rotkvice.karakteristika: potiče klijanje. Ukoliko se koristi sok aloe vere treba znati da on nije pogodan za neke kulture: bundeva. mlijeka. Kopriva i maslačak imaju efekat jačanja mladih biljaka i oblažu sjeme hranjivim tvarima. paprike. sjeme je dezinficirano. kupke od miješanog bilja. Kupke se pripremaju kao i svi odvari od bilja. Sjeme se potapa u otopinu sobne temperature. paprika. Njime se omekšava membrana i ubrzava klijanje. ako je temperatura ispod 20ºC efikasnost djelovanja se smanjuje. Posebno odgovara sjemenu . celer. Priprema biljnih kupki Biljne kupke koristimo ako želimo potaknuti sjeme na brže klijanje. zelene salate. Potapanje sjemena u otopine biološki aktivnih tvari Ove supstance ubrzavaju proces klijanja. mrkve. Kora hrasta i stolisnik su se odlično pokazali kao sredstvo za dezinfekciju koje inhibira rast bakterija i gljivica. sjeme se može namakati u različitim kupkama od kalij permanganata. Osim u toloj vodi. djeluje na poboljšanje otpornosti i brzinu rasta. potiče klijanje. Namakanje se vrši u tankom sloju vode na plitkom tanjuriću gdje je voda zasićena zrakom. dezinficirati površinu sjemena. aloe vere. bundeve . pepela. Odlično se pokazala za sjeme paprike. Za pripremu biljnih kupki koriste se različite biljne vrste: kamilica. Kupka od kamilice je odlično sredstvo za dezinfekciju sjemena. kopriva. graška. Ovako pripremljeno sjeme se može odmah posijati ili možemo sjeme podvrgnuti procesu naklijavanja.držati 20minuta u 2%-tnoj otopini. kora hrasta. graha. Ovaj postupak koristan je za sjeme svih vrsta. zelene salate. raznog bilja.  Patlidžana. biološki aktivnih tvari. smanjuju osjetljivost na nepovoljne uslove uzsoja. Tretman sjemena kalij permanganatom Za ovaj tretman priprema se 1%-tna otopina (1g kalijpermanganata i 100g vode) ili jedna žličica kalij permanganata i 3 žlice vode.

Temperatura zagrijavanja u Vrijeme zagrijavanja u Vrsta kulture ºC minutama Cikla 48-50 <25 Patlidžan 50-52 <20 Kupusnjače 52-54 <20 Rajčica 50 <30 Krastavci. ovisno o veličini sjemena. Ova metoda je pogodna za tretiranje sjemena povrća. a sjeme se potapa u tu vodu u platnenim vrećicama ili gazama. jer i naglo zagrijavanje može dovesti do smanjanja klijavosti. repe. dinje i druge 55-60 ili na 40 120. dobro promiješati i ostaviti nekoliko sati uz povremeno miješanje. plavog patlidžana.10 h tikvenjače . peršuna. na ploči peći. Zagrijavanje sjemena Zagrijavanje sjemena je proces koji štiti od mnogih bolesti. kupus. veći je broj ženskih cvjetova (krastavac). krastavac i rajčica do 50ºC i zato treba paziti na dužinu zagrijavanja. Zagrijavanje se preporučuje za sjeme kupusa. Nakon zagrijavanja sjeme se odmah potopi u hladnu vodu u trajanju od 3 do 4 minute. Do željene temperature treba se postupno povećavati. Namakanje u pepelu 2 kašike pepela otopiti u 1l vode. a sjeme potopiti tijekom noći u ovako dobivenu otopinu. Zagrijavanje sjemena skoro u ptpunosti oslobađa sjeme od patogena. luk mogu izgubiti klijavost na temperaturama iznad 40ºC. Sjeme se može zagrijati u tankom sloju u pećnici. Sjeme mrkve. Kod kuće je termičku obradu sjemena najlakše odraditi u termos bocama u koje se ulije topla voda. povećava snagu klijanja. Zagrijavanje sjemena se može obavljati i na nižoj temperaturi od 25 do 28ºC tijekom mjesec dana.rajčice koje se u otopini sa sokom aloe vere može potopiti na 24h (ne više) i odmah nakon toga sijati. repe niče tek nakon dva tjedna i duže vremena ako je suho. ako je na 40 ºC . Najbolje je otopinu napraviti tijekom jutra i ostaviti do večeri. rajčice. Važno je voditi računa da se sjeme ne pregrije i ne uništi visokom temperaturom. u toploj vodi. Mrkva. zbog toga ga je poželjno namakati prije sjetve.

Klijavo sjeme će potonuti na dno. najbolje je to utvrditi testom dva do pet tjedana prije sjetve.Hlađenje Sjeme se može izložiti niskim pozitivnim temperaturama od 1 do 6ºC tijekom jednog mjeseca ili i do godinu dana. a sjeme paprike. Skarifikacija Skarifikacija je postupak oštećenja vanjske ovojnice sjemena pomoći oštrog pijeska. Ovo je brzi test koji se često koristi u sjetvi krastavca i kojim se uklanjaju manjkave sjemenke krastavca. Pod klijavim sjemenom podrazumijevamo broj sjemenki koje su proklijale. Brzi test . Bliži se proljeće. a ono koje nije će isplivati na površinu. a izražava se u postotku (%) u odnosu na ukupan broj posijanih sjemenki. Sjeme se tijekom noći stavi u zamrzivač. šmirgl papira. oštrim predmetom. kupusa se potapa u otopinu 50g soli i 1l vode. Potrebno se pobrinuti da se sjetva obavlja sjemenom koje može klijati i razvijati nove biljke. patlidžana. Mjesto oštećenja omogućuje sjemenu da upije vodu u procesu namakanja. Da bi bili sigurni kakve je klijavosti sjeme. Ukoliko nećemo pristupiti sjetvi. što je obavezno nakon skarifikacije tako da se pokrene proces klijanja. Za takve testove uzima se manja količina sjemena (minimalno 10 sjemenki). Sjeme krastavca se potapa u otopinu 30g soli i 1l vode. i potrebno je pregledati sjeme. naizmjeničnim izlaganjem sjemena niskim i visokim temperaturama. Nagle promjene temperature mogu potaknuti klijanje starog sjemena. . Tijekom svake sezone ostane nam izvjesna količina sjemena koju nismo posijali ili kojoj je istekao deklaracijski rok sjetve i za koju je najbolje unaprijed utvrditi stupanj klijavosti i tako olakšati rad tijekom sjetve.sjeme potopiti u otopinu soli Najlakši i najbrži način utvrđivanja klijavosti sjemena je da se uzorak sjemena potopi u slabu otopinu kalij-permanganata. vrijeme za sjetvu. a tijekom dana se iznosi na sobnu temperaturu pet do sedam puta. Isti učinak će imati i potapanje sjemena u slabu otopinu soli. Najčešće se primjenjuje na velikim i tvrdim sjemenkama drveća i ukrasnog bilja. Prvo se napravi slaba otopina soli od 3% do 5% i sjemenke se spuste u otopinu koja se lagano promiješa i ostavi 10 do 15 minuta. Loša nefunkcionalna zrna će isplivati na površinu. Zamrzavanje Ova metoda je posebno pogodna za sjeme jaglaca. sjemenke je potrebno osušiti. rajčice. Ovako obrađeno sjeme nije potrebno podvrgavati skarifikaciji. Nakon ovog testa potrebno je sjemenke krastavca dobro isprati vodom i što prije posijati.

sjemenke će proklijati nakon nekoliko dana. lubenica.sjeme odlične kvalitete. paprika trebaju i više od dva tjedna kako bi proklijali.sjeme dobrih klijavih karakteristika. u mrtva zrna. repice.  50% . tikvice. Ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta. tikve. U ovisnosti o vrsti i sorti. Vaše je da izbrojite broj klijavih zrna. Za ispitivanje sjemena tikvice. zelene salate. mrtvo sjeme.sjeme srednje moći klijavosti. Ovako pripremljeno klijalište se stavi u tanjur i prekrije tankom najlonskom folijom ili se stavi u zip vrećice (bolje čuvaju vlagu). luk iz sjemena. razni drugi deformiteti koji će dovesti do uvenuća klijanca).  80% . patlidžana. Sjeme repe. Čuva se na sobnoj temperaturi (najbolje na temperaturi od 18 do 20ºC) i pazi da je gaza uvijek dovoljno vlažna.  20% .sjeme sa vrlo malom klijavošću. Ovakva zrna treba ubrojiti u zrna koja ne razvijaju biljke tj. rajčica. Plastična boca se protrlja i kada nastane statički naboj.ali uz povećanje sjetvene norme za 50%. Prazne sjemenke će se zalijepiti za bocu. Ispitivanje klijavosti sjemena povrća . graška klija nakon pet do sedam dana. opravdana sjetva samo ako se radi o vrsti i sorti čije se sjeme teško nabavlja i koju želimo očuvati. pastrnjak. salvetu ili papirnati ubrus i odozgo pokrije sa drugim navlaženim komadom.Pripremiti klijalište 10 ili više sjemenki se uzme od ukupne količine i položi na ovlaženu gazu. Nakon pojave klijanaca utvrđuje se koliki je postotak sjemena sa klicama:  0% . Sjemenu šparoge je potrebno i preko tri tjedna da proklija i nikne. Nakon 10 dana pojavljuju se mlade biljke nekih sorti graha. Celer. peršin. kopar. Suho sjeme se položi u tankom sloju. kupusa.  95% . ovo sjeme se može posijati u vrt . dinje. ali koja pokazuju različite abnormalne pojave (pojava samo korijena ili samo nadzemnog dijela. Prilikom brojanja treba obratiti pažnju i na zrna koja su klijala. krastavca. može se koristiti trik sa elektrostatičkim nabojem plastične boce. cikle. kukuruza. najbolje je ovakvo sjeme posijati u zatvorenom prostoru gdje možemo nadzirati većinu uslova nicanja. pasulja. Broj dana za klijanje Različitim kulturama je potreban i različit broj dana da bi klijale i niknule.sjeme nije pogodno za sjetvu. prijeđe se iznad sjemenki na visini od 1 do 2cm. mrkva.

To ne bi trebao biti problem ako se sjeme čuva u za to odgovarajućim uvjetima. 4. Ako je sjeme posijano preduboko. a potom ga pravilno osušiti i čuvati u za to odgovarajućim uvjetima. Sjeme gubi na kvaliteti i klijavosti čuvanjem u nepovoljnim uvjetima ili starenjem.Vrijeme je pripreme za sjetvu sjemena za vanjsku proizvodnju povrća. Svako sjeme je mlada biljka u privremenom stanju mirovanja. iz presadnica. Taj podatak pomaže u određivanju sjetvene norme. Starost sjemena. a isti prekriti prozirnom folijom. u protivnom vrijeme klijanja sjemena je veoma dugo što uzrokuje pojavu bolesti te mali postotak nicanja sjemena. dolazi do propadanja klice jer sjeme nema dovoljnu energiju klijanja. prekida se faza mirovanja i pokreće se proces klijanja. sijati se može i početkom travnja. Sijanjem sjemena u zaštićenom prostoru. uz optimalnu vlažnost i temperaturu tla. Prikupljanjem sjemena prije tehnološke zrelosti plodova sjeme gubi na kvaliteti i klijavosti. Vrijeme prikupljanja sjemena. 3. papirnati ubrus ili filtar papir koji dobro upija i drži vlagu). kvalitetnih.  nakon toga sjeme postaviti na vlažnu papirnatu podlogu. 2. Postupak ispitivanja klijavosti sjemena direktnom metodom:  potapanje sjemena (100 sjemenki) u toplu vodu u trajanju od 2-4 sata. Sjeme se sije kada je temperatura tla veća od 15 °C. Proizvodnja povrća zahtjeva puno znanja i velika ulaganja te je prije sjetve poželjno provjeriti klijavost sjemena. U posljednje vrijeme. a u slučaju da su vremenski uvjeti nepovoljni. događa se da sjeme niče loše ili neujednačeno. zdravih i tehnološki zrelih plodova. u supstrat ili direktno u tlo. Dubina sjetve. Razlozi takvog nicanja mogu biti sljedeći: 1. Optimalni rok za sjetvu sjemena povrća je do kraja ožujka. Temperatura tla u vrijeme sjetve. Folija ima ulogu u očuvanju vlažnosti . Sjeme treba vaditi iz prvih. Navlaženu papirnatu podlogu s sjemenom treba postaviti u tanjur.

Sjeme rajčice . Slika 2. Slika 1. Pri tome možemo vidjeti bubrenje sjemena (slike 2. krastavca). a po potrebi istu navlažiti toplom vodom (slika 1. Sjeme paprike Slika 3. vidljivo je sjeme koje neće proklijati. i 3. rajčice. Na slici 4.).) i čuvati na temperaturi od 25-30 °C. neophodne za klijanje sjemena. Vlažnost podloge potrebno je redovito provjeravati. Ispitivanje klijavosti Nakon 24 sata kontrolira se sjeme (paprike.

Probijanje klice paprike Slika 6.). Nepravilno sjeme Sjeme paprike probija klicu četvrtog dana nakon postupka potapanja (slika 5. a sjeme rajčice nakon trećeg dana (slika 6. Sjeme krastavca dva dana nakon postupka potapanja napuklo je.). Sjeme rajčice . Slika 5.Slika 4. a pri tome je vidljivo probijanje klice kroz sjemenu ljusku(slika 7.).

a kod krastavca za 5 do 8 dana. To znači da nedostatak supstrata i hraniva utječe na propadanje klicinog korijenka. dubina sjetve itd. postotak klijavosti sjemena je 93 %.) izgubi svoju energiju klijanja. . za 8 do10 dana kod rajčice.. Sjeme paprike i rajčice može zadržati klijavosti od 3 do 5 godina. Proklijala sjemena povrća Sjetva sjemena povrća direktno u supstrat: Sjeme povrća posijano u supstrat niče: kod paprike za 10 do 15 dana. 9. Postupak sjetve takvog sjemena treba provoditi pažljivo da ne bi došlo do oštećenja klice. 10. Za sjetvu na manjim površinama može se sijati i naklijalo sjeme povrća. Rast klice na vlažnoj papirnatoj podlozi. Problem pri sjetvi starijeg sjemena je taj što sjeme pri nepovoljnim uvjetima (temperatura. vlažnost tla. do određene razvojne faze. Važno je znati da je starijem sjemenu potrebno dulje vrijeme za klijanje i nicanje. Primjerice. Biljke u tom slučaju brže niknu.Slika 7. a sjeme krastavca i do 8 godina. Pri sjetvi takvog sjemena količinu sjemena za sjetvu treba povećati za 7 %. Nakon probijanja klice sjeme ne smijemo još dugo držati na vlažnoj podlozi. Slike 8. uz optimalne uvjete temperature i vlažnosti. Sjeme krastavca Ispitivanjem klijavosti može se izračunati postotak klijavosti sjemena. jest brži. te može doći do neujednačenog nicanja ili pak njegova izostanka. Samo nekoliko dana nakon pojave klice iste otpadaju pri blagom dodiru ruke. ako od ukupno 100 sjemenki nije proklijalo 7.

i što zapravo označavaju termini slabija i bolja klijavost? Ako se. čije metode su provjerene i dokazano učinkovite. Prirodne zakonitosti su uredile da sjeme prolazi kroz proces sušenja.Ne postoji potpuno točan odgovor i nema pravila: sjeme je živi organizam. kesten. sjemenke netolerantne na sušenje padaju na tlo i brzo niču. ukrasnog grmlja i mnogih vrsta manjeg drveća. s time da treba paziti na temperaturu. U stabilnom stanju. Bitno je pravilo da se sjeme suši na idealnu vlagu (po težini tvari). Važne fiziološke promjene se događaju tijekom pretvaranja pričuva hranjivih tvari od osjetljivijih jednostavnijih šećera do puno stabilnijih masti i škroba. a njegova svojstva su često ovisna i o genetskim osobinama. rijetko ćemo naići na sjeme kod kojega će izniknuti 100% biljaka. Kako očuvati sjeme Treba napomenuti da je ovdje riječ o sjemenu koje je tolerantno na sušenje: sjeme cvijeća. U kućanstvima su zadovoljavajuće lokacije za čuvanje i one koje su daleko od izvora topline kao što su peći. uz precizno definirane vrijednosti temperature i vlage na kojima se sjeme čuva. stručnjaci koji vrše istraživanja u ovom području preporučuju kratkotrajno čuvanje na temperaturama malo iznad točke smrzavanja pa do oko 5-10 °C. vodene biljke. kućni hladnjak dobro mjesto za čuvanje sjemena? Ako imamo dovoljno prostora. povrća. na primjer. i prelazi iz faze aktivnog rasta u potpuno mirovanje (dormanciju). zasije 100 sjemenki neke vrste. neke krupnosjemene vrste. uobičajeno se sade svježe i nisu prikladne za skladištenje. posebno ako je riječ o zamrzavanju. i ako nikne samo 20 biljaka. primjerice. ako nemamo strogo kontrolirane skladišne uvjete kakve mogu osigurati sjemenske kompanije. pod uvjetom da se održavaju optimalni skladišni uvjeti. Postoji li granica klijavosti. Na sušenje netolerantne vrste. Uvjeti čuvanja Temperatura se mora održavati u relativno uskom rasponu. ljekovitog i aromatičnog bilja. Priroda. U svakom slučaju. ginkgo i divlji kesten. višeslojnim vrećama. Kao dobro rješenje nameće se prostor u negrijanom podrumu. koje skladište sjeme u hermetički zatvorenim kontejnerima. itd. cjevovodi sa zagrijanim zrakom. i mnoge vrste drveća kao što su: hrast. U njihovom prirodnom okružju. u kutu daleko od izvora topline ili trap u kojem se čuva . Iako znamo da se mnoge vrste sjemena skladište gotovo neodređeno dugo u uvjetima dubokog smrzavanja. razne vrste sjemena mogu se čuvati nekada i godinama. postupno utječe na zriobu i sušenje sjemena na biljci. svakako je dobro rješenje. teško možemo biti zadovoljni takvim sjemenom. Da li je.. podložno je utjecaju okoline i načinu skladištenja. staklenkama itd. zdravstvenom stanju. grijači vode. Međutim. cilj je da nikne što je moguće više biljaka.

koje se . najčešće plijesni. Hladni i suhi zrak i mrak. ili koristiti mamce u obliku jagoda ili zrna. može postati idealna lokacija za miševe i druge male štetočine. ostalo visoko vijabilno. samo je važno dobro prekriti sve sjeme prije konačnog zatvaranja i skladištenja. Svjetlost je također jako važan uvjet za ispravno čuvanje. ako nisu poduzete mjere predostrožnosti. moljcima i ostalim kukcima koji se nastanjuju u uskladištenom sjemenu. temperatura i svjetlost . koja je sigurna. Nije potrebna velika količina pri primjeni. Pri zaštiti od skladišnih štetnika.povrće i voće. ili dulje razdoblje normalno čuvano bez gubitka potencijala za klijavost (vijabilno) ili s nešto manjim gubitkom. Stoga bi hladni kutak podruma ili trapa u kojem smo naumili čuvati sjeme. Treba ciljati na sadržaj vlage oko 8%. Glodavci Spremljeno sjeme. Ovo treba shvatiti ozbiljno jer vlažno sjeme će početi trunuti i propasti vrlo brzo! Insekti Ako uočimo rupice.posebno kad su u kombinaciji) stimuliraju i podržavaju proces klijanja-proklijavanja. isto tako klijavost sjemena ovisi o izlaganju osvjetljenju tijekom skladištenja. Može se napraviti jednostavan test: Nakon “sušenja” i ostavljanja na mjesto čuvanja u zatvorenim staklenim posudama ili plastičnim vrećicama. trulež izazivaju razne vrste gljivica. posebno pri višim vrijednostima. preporučljivo je sjeme čuvati u etiketiranim sjemenim kontejnerima. može biti od pomoći korištenje desikanta. pojava kondenzacije na unutarnjoj strani posude unutar nekoliko sati ukazuje na to da je potrebno još sušiti. najgori su neprijatelji za sjeme. Kao praktična mjera smanjenju vlage na tu razinu. riječ je vjerojatno o žišcima. Pojedini sjemenski laboratoriji su ustanovili da je sjeme uskladišteno 40-ak godina u sličnim uvjetima. dobro se čuva i neotrovna je. Moguće štete Plijesni Sjeme koje nije osušeno na idealnu vlagu prije pakiranja. ili nekim prikladnim posudama koje ne mogu progristi i u koje ne mogu ući glodavci. metalnim ili plastičnim. Kolebanje temperature i vlažnosti. može polagano početi trunuti. lijekovi i kemikalije brzo propadaju kad su izloženi svjetlosti. nabrekline. svakako treba izbjegavati ako je ikako moguće. Kako hrana. Diatomejsku zemlju može se potražiti u većim vrtnim centrima ili kod nekih ovlaštenih distributera ili proizvođača. uvjeti su potrebni za ispravno skladištenje sjemena. Problem se može pokušati riješiti s nekoliko prstohvata diatomejske zemlje. Sjeme tako osušeno može biti sigurno zamrznuto. promjene obojenja sjemena i slično. materijala koji upijaju vlagu. trebao također biti i vrlo taman. Treba imati na umu da određeni uvjeti (vlaga. Da biste izbjegli eventualnu štetu. korištenje jakih komercijalnih insekticida.

zajedno sa sjemenom zapakira ili zatvori bez prisustva zraka (hermetički) u neku staklenku. To su otporne leguminoze grašak i bob. Vlagu je najlakše postići pažljivim zalijevanjem mlakom vodom. U kontinentalnim klimatskim uvjetima izravna sjetva povrća koje podnosi mraz počinje sredinom ožujka. Sjetva u zaštićeni prostor Bilo koji priručni prostor za raniju sjetvu mora osigurati osnovne uvjete za rast – svjetlost. Ako se sjeme želi skladištiti za jednu ili dvije sezone. a optimalna temperatura tla i zraka za nicanje i vegetativni rast je 16 oC. 18 veljača 2013 Rana sjetva povrća Stranice u tiskanom izdanju: 32 Proizvodnja treba pratiti višegodišnje klimatske pokazatelje određenog područja. U mediteranskom području rokovi sjetve su raniji za otprilike mjesec dana. Temperatura u zaštićenom prostoru će se podići grijanjem sunca koje prodire kroz PE foliju u niskom tunelu ili klijalištu kroz drvene ostakljene okvire. blitva. Većina sjemena povrća prirodno “izdrži” oko 3-5 godina pod ovim uvjetima. Kupusnjače i plodovito povrće siju se u ožujku za presadnice u neki tip zaštićenog prostora ukoliko se dalje uzgajaju na otvorenom. ali neosvjetljeno mjesto za uzgoj presadnica npr. mlade biljke podnose do – 8 oC. matovilac. Svjetlo zna biti teškoća ukoliko se ne izgradi poseban zaštićeni prostor već koristi toplo. ali su oba čimbenika bitna. a od korjenastog povrća sije se mrkva i peršin. špinat. dok će za veće sjeme trebati nekoliko dana. Zagrijanost tla osnovni je uvjet izravne sjetve povrtnih kultura. Sitnije sjeme će se isušiti na 8-10% vlage preko noći. . Grašak niče na 4 oC. ali pri tome se mora paziti da se time znatnije ne izgubi na urodu i kakvoći biljaka. povoljnu temperaturu i vlagu. Sjeme se može zasijati iduće godine i umnožiti radi dobivanja svježeg sjemena. pokraj prozora u kući. lisnato povrće – proljetne salate. više nego temperatura. treba potražiti najhladniji i najsušniji dio doma. jer neke vrste nisu prikladne na takav način razmnožavanja. Vlažnost je općenito najveći neprijatelj vijabilnosti.

Od hladnijih kultura koje se uzgajaju iz presadnica najbrže niču kupusnjače i salata (7-10 dana). Ukoliko se proizvode presadnice na mješavini komposta. Glavna prednost suvremenih specijaliziranih supstrata za uzgoj presadnica je da su sterilni – ne sadrže uzročnike bolesti. Sadrže promjenjivi odnos crnog i bijelog treseta s dodatkom drugih organskih tvari za poboljšanje vodozračnih svojstava. Izvor za zagrijavanje može biti nerazgrađeni gnoj. a najsporije paprika (14-20 dana). Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače.Za odgovarajuću i stalnu temperaturu treba tlo za uzgoj „utopliti“. Bolje je posijati malo kasnije nego prerano. Sporije niče rajčica i patlidžan. a kao rezultat ce se razviti toplina. Supstrat za sjetvu presadnica mora biti rastresit. Za kratkotrajnu kemijsku sterilizaciju tla (fumigaciju) treba toplo tlo. a najsporije luk i celer (20 dana). mora lagano propuštati i otpuštati vlagu. Obogaćeni su i hranjivima. Vrste s najdužim vremenom nicanja . Debljina sloja svježeg bioenergetskog materijala je oko 30 cm za temperaturu tla oko 20 ºC u rano proljeće. Starost presadnica povrtnih kultura Poznavanje dužine uzgoja presadnica pojedinih povrtnih vrsta važno je za planiranje dospijevanja povrća za berbu. štetnika i korova. listinac i sav onaj organski otpad koji ce se fermentirati odnosno kompostirati.ne smije se brzo isušiti ni stvoriti pokoricu. vrtnog tla i pijeska za siguran uzgoj potrebna je sterilizacija tla. Za netretirano tlo treba truda oko pljevljenja i neophodno je prskanje biljaka protiv polijeganja uzrokovanog gljivama iz tla. Ukoliko tlo nije dovoljno ugrijano sjeme često propada prije nego isklija pogotovo ako se upotrebljava netretirano sjeme. Nicanje povrtnih kultura Najpovoljnija temperatura do nicanja većine povrtnih kultura je oko 25 OC. sve u cilju dobivanja što kvalitetnije presadnice i daljnji uspješniji rast biljaka nakon sadnje.

Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju. Krajem ožujka do početka travnja siju se krastavci. tikvice. Sredinom ožujka se siju kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice i paprike i patlidžana.se najduže i uzgajaju za presadnice. Starije presadnice iste vrste (razvijenije biljke pikirane na veće razmake) brže dospijevaju za berbu što je važno za komercijalne povrćare koji ih prodaju ranije kada nema velike ponude. dinje i lubenice. a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci. Orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica Krajem siječnja i početkom veljače u kontinentalnom dijelu se siju pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agryla) i paprika za negrijane zaštićene prostore. . Nekada se tako izbjegne razdoblje hladnoća i sadi bez rizika od šteta.