You are on page 1of 50

172

FIZIKA
UVOD
Fizika se oslanja na iskustva covjeka i na jedan mali broj fundamentalnih
zakona (zakoni cuvanja energije, mase, elektricnog opterecenja,
kolicine kretanja i momenta kolicine kretanja), koji su dobijeni kao rezultat
uopštavanja jednog veoma velikog broja eksperimenata.
Nekada je fizika u sebi obuhvatala sve prirodne nauke kao: astronomiju,
hemiju, biologiju, geologiju, matematiku i druge nauke, stoga je
opravdano što se svaka nova nauka prirode izgraðuje na njenoj bazi i
upotrebljava metode i sredstva koje otkriva fizika. Slobodno se može reci
da fizika služi kao model egzaktnim naukama prirode i kao temelj na
kojem se izgraðuju sve ostale prirodne nauke. Takoðe fizika je naucna
osnova tehnike i savremene tehnologije.
Isto tako, fizika je eksperimentalna nauka, zato što se sve njene
teorije oslanjaju na eksperimente i zajedno sa iskustvom služe kao jedini
dokaz njihovog potvrðivanja.
Fizika je dinamicna i evaluativna nuka, stoga naša znanja o prirodi
stalno napreduju u kvalitetu, zbog cega se osjeca potreba neprekidnog
osvježavanja nastavnih planova i programa u našim školama. Na ovaj se
nacin ucenik bolje osposobljava da upoznaje, shvata i kasnije primjenjuje
nova znanja. Zadnjih godina, velike promjene su izvršene u metodologiji
nastave u premetu fizike. U procesu nastave, ucenik i nastavnik cine
jednu cjelinu. Od ucenika se zahtijeva da je aktivan, dok da nastavnik
bude spreman. Uz pomoc iskustva, eksperimenata i teorije omogucava se
formiranje fundamentalnih naucnih shvatanja, koja ce ucenik docnije
koristiti u rješavanju prakticnih i teoretskih problema.
OPŠTI CILJEVI NASTAVE FIZIKE
Ucenik treba:
- da upozna prirodne pojave i njihove zakonitosti koje proucava fizika;
- da se upozna sa naucnoistraživackim metodama rada u fizici;
173
- da dobije sposobnosti u zakljucivanju, uopštavanju (generalisanju)
za jasno izlaganje o fizickim pojavama;
- da se upozna sa najznacajnijim tehnološkim primjenama sa pozitivnim
i negativnim utjecajima znanja u životnoj sredini;
- da stvori aktivnu vezu prema prirodi i da formira svijest o povezanosti
individue sa društvom, sa svijetom u kojem živi i da formira
osjecanje odgovornosti prema ambijentu i egzistenciji života na
Zemlji;
- da se upozna sa historijskim i socijalnim utjecajima prirodnih nauka
uopšte, a posebno fizike;
- da stvori jaku osnovu za dalje školovanje;
- da razvija kriticko mišljenje, kao i da posjeduje pozitivan stav prema
životu i životnoj sredini.
POSEBNI OBJEKTIVI NASTAVE FIZIKE
Ucenik treba:
- da produbljuje stecena znanja fizike iz prethodnih godina;
- da na pravilan nacin shvati fizicke velicine, da ih predstavi matematickim
formulama i da se osposobi da zakonitosti predstavlja grafickim

putem;
- da se bolje upozna sa eksperimentom u fizici i njegovojh ulozi;
- da planira i realizira jednostavne eksperimente, da analizira rezultate
eksperimenata i da vrši njihovu sintezu;
- da razvija sposobnosti za posmatranja i tacna mjerenja;
- da se osposobi u korišcenju profesionalne literature, interneta i ostalih
izvora;
- da stekne navike individualnog rada i rada u grupama;
- da se upozna sa metodama i da razvija sposobnosti racionalnog korišcenja
i štednje energije;
- da izvede iz podataka eksperimenata zakljucke koji su mu potrebni.
KATEGORIJE FIZIKE
1. SILA I KRETANJE TIJELA
2. HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE
3. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
4. SVJETLOST I NJEGOVA POJAVA
5. SAVREMENA FIZIKA
6. ASTRONOMIJA
174
GIMNAZIJA: PRIRODNE NAUKE ( 3 casa sed., 111 cas. god.)
KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA
POTKATEGORIJA: FIZICKE VELICINE I NJIHOVE JEDINICE (2)
CILJEVI OBJEKTIVI
Definisanje osnovnih meðunarodnih velicina
SI i njihovih jedinica.
Mjerenje osnovnih fizickih velicina sa
standardnim instrumentima mjerenja.
Pridobijanje pomocnih jedinica kao produkta
i podjela osnovnih jedinica mjerenja.
Upotrebljavanje eksponencijalnalnog nacina
pisanja za veliki i za mali broj jedinica.
Racunanje srednje vrijednosti mjernih
velicina i vrednovanje devijacija iz ove
vrijednosti (na osnovu mnogih mjerenja).
Upoznavanje osnovne meðunarodne
velicine SI i njihove jedinice.
Analiziranje osnovne velicine fizike.
Primjenjivanje osnovnih standardnih
instrumenata.
Razvijanje eksponencijalnih nacina
pisanja za veliki i za mali broj jedinica.
PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI
Predmet i metode izucavanja u fizici.
- Lidh Povezanost fizike sa drugim naukama i
tehnikom.
- Ma Fizicke velicine.
Meðunarodni sistem jedinica.
Ucenici treba:
- da znaju osnovne velicine i jedinice
fizike;
- da steknu navike da jedinice malih i
velikih velicina izraze u formi potencija i
imenima osnovnih potencija (mili, mikro i
dr.);
- da razvijaju sposobnosti tacnog i
kritickog osmatranja, da razvijaju navike

tokom mjerenja;
- da sticu sposobnosti za izvlacenje
zakljucaka za uopštavanje kvantitativnih
argumenata.
METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA
Za ovu kategoriju se koriste pomocna
sredstva za mjerenje dužine, vremena itd.
Ucenik se ukljucuje u osnovne metode rada
u fizici, upoznaje sa fizickim velicinama i
njihovim mjerenjem.
Matematika
Eksponencijalne funkcije
Linearne funkcije
Meteorologija i dr.
LITERATURA:
Sistem SI jedinica
175
KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA
POTKATEGORIJA: PRAVOLINIJSKA KRETANJA (7)
CILJEVI OBJEKTIVI
Definišinisanje srednje brzine i
momentalne brzine.
Shvatanje definicije prenagljenosti
(brzine) i upoznavanje sa brzinom kretanja
i konstantnom prenagljenošcu.
Ucenici treba da znaju da pišu jednacine
puta, brzine i prenagljenosti u funkciji
vremena i da znaju da ih primijene u
brojcanim problemima (zadacima).
Sticanje sposobnosti za graficki prikaz
osnovnih velicina kinematike i poznavanje
šta na grafikonu predstavlja zavisnost.
Upoznavanje sa osnovnom jednacinom
opisivanja prvolinijskog kretanja.
Shvatanje grafickog prikaza kinematickih
velicina kao odnosa brzine i vremena, puta i
vremena itd.
Analiza matematickih formula kinematike i
osposobljavanje za rješavanje raznih
numerickih problema.
PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI
Materijalna tacka.
Pravolinijsko jednosmjerno kretanje.
Graficki prikaz.
Promjenljivo kretanje.
Definisanje prenagljenosti.
Pravolinijsko kretanje sa konstantnom
prenagljenošcu.
Put i brzina kretanja sa konstantnom
prenagljenošcu.
Brzina i naglost kao vektoralna velicina.
Ucenici treba:
- da umiju da odrede srednju brzinu i
momentalnu brzinu;
- da znaju da odrede prenagljenost, da pišu i
primjenjuju osnovne jednacine kretanja;
- da znaju kako se od date brzine predviða
pozicija tijela poslije jednog odreðenog
vremena;
- da shvate da ce opis kretanja biti onoliko

tacniji, za koliko ce interval vremena biti
kraci.
METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA
Na osnovu eksperimentalnih mjerenja,
ucenik dostiže do matematickog
opisivanja kretanja.
Treba da zna da je i slobodno padanje
naglo, dok da je vertikalno bacanje
usporenije.
Treba da zna da napravi razliku kretanja
prema putu, po brzini i prenagljenosti.
Matematika
Eksponencijalne funkcije
Linearne funkcije
Kvadratne funkcije
Vektori i dr.
LITERATURA:
Fizika za I razred gimnazije
176
KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA
POTKATEGORIJA: KRUŽNO KRETANJE (3 )
CILJEVI OBJEKTIVI
Shvatanje definicije ugaone brzine.
Shvatanje frekfencije kružnog
jednosmjernog kretanja, poznavanje veze
izmeðu ugaone brzine i vremena
potpunog okretanja.
Poznavanje povezanosti izmeðu linearne
brzine, zraka i ugaone brzine.
Shvatanje radijalne prenagljenosti
jednosmjernog kretanja po kružnoj liniji.
Odreðivanje frekvence, vremena punog
okretanja, puta (ugla), ugaone brzine i
zakonitosti kod jednosmjernog kretanja
po krugu.
Shvatanje i primjena pravila desnog
zavrtnja.
Poznavanje radijalne i tangentne
prenagljenosti.
Racunanje zadataka ovih velicina.
PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI
Jednosmjerno kretanje materijalne tacke
po kružnoj liniji i kroz kružnu liniju.
Prenagljeno kretanje materijalne tacke
po kružnoj liniji.
Veza izmeðu ugaone i linearne brzine.
Ucenici treba:
- da postignu sposobnost da na tacan
nacin
opišu kružno kretanje;
- posebno da znaju pojam radijalne i
tangentne
prenagljenosti;
- da steknu vještine za izracunavanje
radijalne i
tangentne prenagljenosti;
- da steknu sposobnost da bez poteškoca
rješavaju brojcane zadatke iz ove oblasti.
METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA
Brojeci primjere iz prirode, lakše se

razumije kružno kretanje, npr. kružno
kretanje oko Sunca.
Koristeci odgovarajuce didakticke
modele, stimulisati uspješnije i one
srednje ucenike preko meðusobne
nastave u okviru predmeta.
Koristeci raznorazne didakticke
materijale, realizovati opšte i specificne
ciljeve i objektive.
Matematika
Geografija (orijentacija u pomorstvu)
Filozofija (heliocentricki i geocentricki
sistem; mjesto Zemlje u vasioni i dr)
LITERATURA:
Fizika za I razred gimnazije
177
KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA
POTKATEGORIJA: RECIPROCNO DJELOVANJE TIJELA (12 )
CILJEVI OBJEKTIVI
Ucenici treba da znaju opis sile kao
vektoralne velicine i da shvate graficko
sabiranje sila kao vektoralnih velicina,
kao i njihovo razlaganje na komponente.
Poznavanje ravnoteže sila i razlikovanje
vrsta sila (unutrašnje i spoljašnje sile),
zakona djelovanja i protivdjelovanja.
Razumijevanje kako radi dinamometar.
Shvatanje mase, inercije, težine i
kolicine kretanja.
Ucenici treba da znaju o sistemima reference
i o principima relativiteta, kao i da
poznaju Njutnove zakone o mehanici.
Shvatanje definicije mehanickog rada,
snage kineticke energije i dviju vrsta
potencijalne energije (gravitacione i
elasticne).
Shvatanje definicije sile i veze sa
kretanjima koja poticu iz Njutnovog
zakona.
Razlikovanje izmeðu mase i težine.
Osposobljavanje za razliku mehanickog
rada od uobicajenih, kao i snage i
mehanicke energije.
Shvatanje zakona inercije i osnovnog
zakona dinamike.
Analiza sile teže, težine, specificne težine
i gustine.
Upoznavanje i shvatanje zakona
djelovanja i protivdjelovanja, rada, snage,
kineticke i potencijalne energije.
PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI
Inercija i masa.
Kolicina kretanja.
Sila.
Zakon inercije.
Osnovni zakon dinamike.
Sila teže.
Težina.
Gustina.
Specificna težina.

. silom trenja i dr. Definicija prve kosmicke brzine. . silom teže.. Ucenici treba: . zbir i njihovo razlaganje.da znaju za silu dodira i silu u daljini. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Ucenik treba da stvori predstavu o sili na osnovu eksperimenata i primjera iz svakodnevnog života. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Centripetalna i centrifugalna sila. Momenat sile. Shvatanje i primjena osnovnog zakona dinamike obrtanja. .da prave razliku izmeðu centripetalne i centrifugalne sile. Shvatanje centripetalne i centrifugalne sile. Osnovni zakon dinamike obrtanja.da prave razliku djelovanja sile u tijelu i sile tijela u svom okruženju. Rad. Momenat inercije. Snaga. Kineticka i potencijalna energija. . . Prva kosmicka brzina. Izracunavanje prve kosmicke brzine i trenutka sile. . Matematika Vektori i djelovanja sa njima Ekologija i ambijent kao rezultat korišcenja energije LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije 178 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: DINAMIKA OBRTAJNIH TIJELA (8) CILJEVI OBJEKTIVI Definicija centripetalne prenagljenosti kao i definicija centripetalne i centrifugalne sile. Davanje potrebnih objašnjenja za momenat sile i za polugu.da se upoznaju sa pojmom i osobinama centripetalne i centrifugalne sile. Razlikovanje izmeðu momenta inercije i momenta kolicine kretanja. Ucenici treba: .Zakon djelovanja i protivdjelovanja.da se upoznaju sa silama koje susrece u svakodnevnom životu. Slicnost meðu translatornim velicinama kretanja. Davanje potrebnih objašnjenja o momentu inercije i kolicini kretanja. Momenat kolicine kretanja. Poluga.da shvate definiciju rada i energije. Definicija za osnovni zakon dinamike obrtanja.da upoznaju pojam i osobine sila.

. Davanje definicije za trenje mirovanja i klizajuce trenje. kotrljanje). treba da istakne glavne koncepte. odnosa i odgovarajucih metoda za metodološko tretiranje predmeta.da prave razliku izmeðu spoljašnjeg i . . treba da formira jasne predstave o centripetalnoj i centrifugalnoj sili. Davanje definicije za kretanje po kosoj ravni. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Ucenik. . Kretanje po kosoj ravni. preko primjera i demonstriranja. Preko primjera i zadataka da razjasni programske sadržaje i da uvidi slicnost meðu velicinama translatornog i obrtajnog kretanja.da upoznaju osnovni zakon dinamike obrtanja i da shvate slicnost izmeðu velicina translatornih kretanja i kružnog kretanja. Didakticki model. Davanje neophodnih objašnjenja za trenje i za koturalno trenje. Shvatanje i analiza šta je mirno trenje. Razumijevanje pojmova o spoljnjem i unutrašnjem trenju. Ucenici treba: . podatke i neophodne cinjenice za poznavanje koncepata. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Unutrašnje i spoljašnje trenje.. klizajuce trenje i obrtajno trenje.da se upoznaju sa pojmom i osobinama unutrašnjeg i spoljašnjeg trenja. Matematika Geografija Astronomija Primjena centrifuge LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije 179 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: SILA TRENJA (5 ) CILJEVI OBJEKTIVI Davanje definicije unutrašnjeg i spoljašnjeg trenja.da prave razliku izmeðu momenta i kolicine kretanja i momenta inercije. koji treba upotrijebiti.da se upoznaju sa posebnostima i momentom sile i sa primjenom poluge u tri slucaja. Mirno trenje i klizajuce trenje. Osposobljavanje za razliku obrtajnog trenja od drugih tipova trenja. Primjena zakona kretanja po kosoj ravni. Trenje tokom rotacije (obrtanje.

.da se upoznaju sa posebnostima trenja u mirovanju i trenja u klizanju. . Shvatanje šta je sila pritiska i kako se širi pritisak tecnosti. Arhimedov zakon. Matematika Nauke tehnike i tehnologije LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije 180 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: ZAKONI MIROVANJA (4 ) CILJEVI OBJEKTIVI Davanje definicije hidraulicnog pritiska i definicija za Arhimedov i Paskalov zakon. kao i izmeðu trenja tokom okretanja i klizajuceg trenja. Osposobljavanje za razliku pojava na površinama tecnosti i u kapilarima. Ucenici treba: .da prave razliku izmeðu konkavnog meniska i onog konveksnog. Paskalov zakon. Shvatanje cime se bavi statika fluida.da se upoznaju sa pojmom pritiska u tecnostima. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Hidrostaticni pritisak.unutrašnjeg trenja.da se upoznaju sa zakonom rasprostranjenosti pritiska. treba da stvara jasne predstave o sili trenja. Shvatanje i primjena zakona spojenih sudova. Preko primjera i zadataka da se razjasne programski sadržaji i da se ukaže na slicnost izmeðu velicina spoljašnjeg i unutrašnjeg trenja.da shvate pojave površinskog pritiska i kapilarnih pojava. . Površinski pritisak. preko primjera i demonstriranja. . . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Ucenik. Davanje definicije za površinski pritisak. Kapilarne pojave. Davanje neophodnih objašnjenja o kapilarnim pojavama.da se upoznaju sa pojmom pritiska. .

METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Pomocu primjera i demonstriranja. slobodno padanje i stanje bez teže). .da se osposobe u racunanju o radu u polju graviteta.da se upoznaju sa pojmom polja graviteta. slobodno padanje i stanje bez teže). Shvatanje i primjena Njutnovog zakona graviteta. Definisanje polja graviteta. Osposobljavanje za razliku pojava kretanja na polju graviteta Zemlje. Kretanje u polju graviteta zemlje (vertikalno padanje. . Davanje potrebnih objašnjenja o kretanju u polju graviteta Zemlje. . Rad u polju graviteta. ucenik treba da stvara jasne predstave o hidrostaticnom pritisku. Izvoditi demonstriranja i koristiti druga sredstva za objašnjenja pojava površinskog pritiska i kapilarnih pojava. . PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Njutnov zakon graviteta. površinskom pritrisku i dr. Shvatanje šta je univerzalna privlacnost.da se upoznaju sa zakonom univerzalnog privlacenja tijela u prirodi. Definisanje rada na polju graviteta. Polje graviteta. Statika tecnosti i gasova 181 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: GRAVITET ( 9 ) CILJEVI OBJEKTIVI Davanje definicije Njutnovog zakona o gravitaciji. Shvatanje šta je sila graviteta. Objašnjenje stanja bez teže.da razvijaju racunanje za vertikalni pad i slobodno padanje tijela. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA . Shvatanje kretanja materijalne tacke u polju Zemljine teže (vertikalni pad. Kroz primjere i zadatke da se razjasne programski sadržaji o pritisku. Objašnjenje eksperimenta Kevendiša. Ucenici treba: . Matematika Nauke tehnike i tehnologije LITERATURA: Opšta fizika. Definisanje graviteta.da upoznaju i da shvate racunanje za slucaj kretanja u polju graviteta.

radu graviteta i o kretanju u polju graviteta. Razumijevanje Keplerovog zakona. Shvatanje šta je zatvoreni sistem o cuvanju impulsa. stvara jasne predstave o pojavama graviteta. Davanje definicije Keplerovog zakona. Shvatanje primjene zakona o cuvanju impulsa. Davanje definicije zakona o cuvanju mehanicke energije i zakona o cuvanju momenta impulsa. Ucenici treba: . Davanje primjera o primjeni zakona o cuvanju mehanicke energije i zakona o cuvanju momenta impulsa.Ucenik. kao i potrebna objašnjenja o primjeni zakona o cuvanju mehanicke energije i zakona o cuvanju momenta impulsa. Metodološka pitanja zadržavaju se na onome što je zajednicko za dobru nastavu i ucenje i što je specificno u okviru programskih sadržaja predmeta. polju graviteta. Davanje primjera o primjeni zakona o cuvanju impulsa. Zakon cuvanja impulsa. Primjer za primjenu zakona o cuvanja impulsa. Zakon cuvanja mehanicke energije. Matematika Tehnicke i tehnološke nauke Astronomija LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije 182 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: ZAKONI CUVANJA (10 ) CILJEVI OBJEKTIVI Davanje definicije za zatvorene sisteme i o zakonu za cuvanje impulsa. preko primjera i demonstriranja. Primjer za primjenu zakona o cuvanja momenta kolicine kretanja. Preko primjera i zadataka objašnjava programske sadržaje o sili graviteta. Zakon cuvanja momenta kolicine kretanja. Shvatanje zakona o cuvanju mehanicke energije i zakona o cuvanju momenta impulsa. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Zatvoreni sistem.

Davanje primjera o mjerenju i brzini molekula i o podjeli molekula prema brzini. Preko primjera i zadataka ucenik treba da objasni programske sadržaje o zakonu cuvanja momenta impulsa.da se upoznaju sa Keplerovim zakonom.da se upoznaju sa zatvorenim sistemom i sa zakonom cuvanja impulsa. Poznavanje i razumijevanje šta je velicina molekula. Definicija savršenih gasova. Definicija difuznog zakona. Definicija za jednacine stanja savršenog gasa. . Matematika Tehnicke i tehnološke nauke Astronomija LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije 183 KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE POTKATEGORIJA: MOLEKULARNA TEORIJA (KINETICKA) PREDMETA (22) CILJEVI OBJEKTIVI Definisanje velicine i mase molekula. za zakon Avogadra i za jednacinu realnog gasa.da se upoznaju sa primjerima primjene zakona o cuvanju impulsa.da se upoznaju i osposobe za racunanje iz zakona cuvanja mehanicke energije i iz zakona cuvanja momenta impulsa. Osposobljavanje za shvatanje primjene raspodjele molekula prema brzinama. Davanje primjera za srednju dužinu slobodnog puta molekula. Davanje potrebnih objašnjenja za pojmove apsolutne temperature i za temperature i njihove vrste.. . Objašnjenja o pojmu izoprocesa. stvara jasne predstave o zatvorenom sistemu i o zakonu o cuvanju impulsa. . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Ucenik. . Ucenik treba da se upozna sa Keplerovim zakonom i njegovim znacajem. preko primjera i demonstriranja.

. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Uvod. objasniti programske sadržaje za zakon raspodjele molekula prema brzini srednje dužine slobodnog puta molekula i za difuzioni zakon. . . . Zakon Šarlija. Shvatanje savršenih gasova. Termometri i njihove vrste. . stvaraju jasne predstave o kineticko-molekularnoj teoriji gasova.da shvate šta je apsolutna temperatura i šta su izoprocesi.da se upoznaju sa velicinom i masom molekula. 184 Zakon Gej-Lisaka.Shvatanje šta je srednja dužina slobodnog puta molekula i primjena na konkretnim zadacima. Shvatanje i primjena difuznog zakona. Preko primjera i zadataka. Jednacina Klauziusa.da se upoznaju sa primjerom za jednacinu stanja savršenog gasa i za jednacinu realnog gasa. Velicina i masa molekula. Pojam temperature. Mjerenje brzine molekula.da se upoznaju sa primjerima primjene zakona i raspodjelom molekula prema brzinama. Zakon Bojl–Mariota. Shvatanje temperature. Savršeni gasovi. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Ucenici. Ucenici treba: . Jednacina stanja savršenih gasova.da se upoznaju i osposobe za racunanje iz difuznog zakona i iz srednje dužine slobodnog puta. Oblikovanje primjera za jednacinu stanja savršenog gasa i za jednacinu realnog gasa. Apsolutna temperatura i izoprocesi. preko primjera i demonstriranja.

Objašnjenje kolicine toplote. Poznavanje termickih motora. termokapaciteta tijela i termokapaciteta gasova. Matematika Tehnicke i tehnološke nauke Hemija i biologija LITERATURA Fizika za II razred gimnazije Adresa interneta za traženje literature iz ove oblasti Termodinamika i gasovi: http://oldsci. Objašnjenje drugog principa termodinamike. Objašnjenje termickih motora.eiu. Objašnjenje prvog principa termodinamike i procesa adiabatike. Shvatanje šta je termokapacitet tijela i gasova. Poznavanje prvog principa termodinamike i njegove primjene. objasniti Zakon Bojl-Mariota.edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC.html http://www.edu. Objasniti apsolutnu temperaturu izoprocesa.au/rcfta/thermo. Shvatanje šta je rad tokom širenja gasova i šta je povratni i nepovratni proces. rendimenata termickih mašina i serija Karnosa. Shvatanje unutrašnje energije tijela i gasova. zakon Šarlija.Kroz primjere i zadatke. rendimenata tehnickih mašina i serija Karnosa.usyd. Zakon Gej- Lisaka.html 185 KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE POTKATEGORIJA: TERMODINAMIKA (22) CILJEVI OBJEKTIVI Definicija unutrašnje energije tijela i savršenih gasova. . Objašnjenje rada tokom širenja gasova i povratnih i bezpovratnih procesa. Izracunavanje promjena unutrašnje energije tijela i savršenih gasova. kao i aparata za hlaðenje.physics.

Da ucenik. Kolicina toplote. Primjena prvog principa termodinamike u savršenom gasu. Unutrašnja energija savršenih gasova. Efekat Džul- Tomsona. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Osnovne definicije. Unutrašnja energija tijela. termokapacitet tijela . upoznaju termicke motore. Procesi kvazistatike. Rendimenti termickih mašina. . . putem primjera i demonstriranja stvara jasne predstave o unutrašnjoj energiji savršenih gasova .Analiza aparate za hlaðenje. Serija Karnosa. prvi princip termodinamike. seriju Karnosa i aparate za hlaðenje. Prvi princip termodinamike.da sticu znanja o unutrašnjoj energiji tijela i savršenih gasova i o promjenama unutrašnje energije tijela. Rad tokom širenja gasova. termokapacitet gasova i prvi . . Termokapacitet tijela. Ucenici treba: . Procesi adiabatike. . kolicinu toplote. Termokapacitet gasova. kao i da 186 Drugi princip termodinamike. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA . termokapacitet tijela. termokapacitet gasova. Aparati za hlaðenje.da se upoznaju sa toplotom i da shvate kolicinu toplote.da se upoznaju i da shvate drugi princip termodinamike. Promjena unutrašnje energije tijela. efekat Džul- Tomsona i rad u toku širenja gasova.da shvate rendimente termickih mašina. Povratni i nepovratni procesi.da se upoznaju i da shvate procese adiabatike. Termicki motor.

physics. MJERENJE POVRŠINSKOG PRITISKA METODOM KAPILARNE CIJEVI 6. Princip nezavisnosti i djelovanja sila. Raspodjela molekula po brzinama. Red i haos. 74 casa godišnje) Opšta gimnazija KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA .au/rcfta/thermo. ODREÐIVANJE IZVJEŠTAJA CP/CV METODOM KLIMENTDESORMESA 7. VERIFIKACIJA ZAKONA O CUVANJU ENERGIJE POMOCU KOLICA 5.html http://www. RAZMATRANJE PRENAGLJENOG KRETANJA POMOCU ATVUDOVE MAŠINE 3.edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC. VERIFIKACIJA ARHIMEDOVOG ZAKONA 2. EKSPERIMENTALNA VERIFIKACIJA ZAKONA PUTA SLOBODNOG PADANJA 188 FIZIKA (2 casa sedmicno. Laboratorijske vježbe (7 casova) 1. . Difuzni zakon. Definicija entropija i njen statisticki karakter. Termodinamicka povjereljivost.html 187 IZBORNA NASTAVA (MZ) PROGRAMSKI SADRŽAJI CILJEVI Inercijalni i neinercijalni sistemi reference. Slobodni stupnji i unutrašnja energija gasova.Preko primjera i zadataka.da se objasne programski sadržaji o prinjeni prvog principa termodinamike u savršenim gasovima. Formirano translativno i rotaciono kretanje.eiu. ODREÐIVANJE KOEFICIJENTA TRENJA U KOSOJ RAVNI 4. Srednja dužina slobodnog puta molekula. Jednacina stanja realnog gasa.edu. Za ucenike koji žele da produbljuju znanja iz posebnih programskih cjelina.usyd. nastavnik ima na raspolaganju date lekcije kao MZ.princip termodinamike. Elasticni sudari. Matematika Tehnicke i tehnološke nauke Hemija Biologija LITERATURA: Fizika za II razred gimnazije Adresa interneta za literaturu iz oblasti Termodinamika i gasovi: http://oldsci.

da znaju glavne velicine u sistemu SI.da shvate dimenzije materijalne tacke i razloge upotrebe. Pomjeranje. Slobodno padanje tijela.da shvate šta su mehanicka kretanja i njihov relativitet. Shvatanje da se kretanja vrše u prostoru i vremenu. Srednja brzina. Shvatanje da tijela tokom slobodnog padanja nemaju težinu. Mjerenja nekolikih fizickih velicina. . jedinice i greške u mjerenju. analiticke izraze. Koncept o vektorima. Graficko predstavljanje raznih vrsta kretanja.da shvate nacine mjerenja. Shvatanje osnovnih pojmova pravolinijskog. Dimenzije velicina i sistem jedinica SI. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Predmet i metode proucavanja fizike.da znaju šta je fizika i cime se ona bavi. Upoznavanje sa karakteristikama i vrstama kretanja. . Graficko predstavljanje brzine jednosmjernog kretanja. njihove simbole. krivog i rotacionog kretanja tijela. Materijalna tacka i njen položaj u prostoru. Jednosmjerno i pravolinijsko kretanje. . . dimenzije i graficke prikaze. Ucenici treba: . Vertikalno padanje (bacanje). .POTKATEGORIJA: JEDNOSMJERNA I PRAVOLINIJSKA KRETANJA (12) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje sa jednacinama osnovnih mehanickih velicina. Sabiranje i oduzimanje vektora. Šta nazivamo mehanickim kretanjem. Shvatanje jedinice mjerenja i uloge fizickih mjerenja. Promjenljiva kretanja. . Prenagljenost.da shvate velicine fizike.

PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Treba obavljati prakticne radove sa ciljem organizovanja eksperimenata. Tehnika sa tehnologijom (fizika ove oblasti realizira se na konkretan i praktican nacin a tehnika pomaže fizici u pripremanju tehnicke osnove osiguravajuci joj instrumente za precizno mjerenje). nejednacine. Shvatanje kružnog kretanja kao posebnog slucaja savijenog kretanja. kao i osigurati ih tehnicki. Obezbijediti i kontrolisati aparate mjerenjai i druga pomagala. graficki prikazi funkcija i vektora). Literatura: Fizika za I razred gimnazije 190 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: KRIVA KRETANJA (SAVIJENA) (4 ) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje sa karakteristikama savijenog kretanja.. kao i periodicnog kretanja. Matematika (jednacine sa jednom i dvije nepoznate.). kao i opšteg kretanja u prirodi. Poznavanje osnovnih karakteristika kružnog. Biologija (rast biljaka kao kinematicki proces. putanju. brzinu itd. geometrijske figurure. koordinantni sistem. linearne kvadratne funkcije. raspodjela. . put. Analiza raznih vrsta savijenog kretanja. 189 . Ucenici treba da znaju da svako savijeno kretanje može da se predstavi sa jednim lancem kružnih kretanja. naglost. kretanje živih bica kao dinamicki proces). Primijeniti pravila njihove upotrebe.da tacno upotrebljavaju terminologiju fizike.da znaju da formulama izraze jednosmjerno i pravolinijsko kretanje i da ih graficki predstave.da znaju da primjene osnovne koncepte mehanike (pomjeranje.

Razlikovanje izmeðu mase. .da shvate kako se formiraju savijena kretanja . matematickih izraza za impuls i kolicinu kretanja ( F t mvv r . Rotaciono kretanje cvrstog tijela. Matematika (linearne i kvadratne jednacine. sile itd. na nivou primjene. sabiranje i oduzimanje vektora i proporcije). a posebno kružna kretanja. . Prenagljenost u savijenim kretanjima.da znaju da opišu savijena kretanja.da znaju matematicku brzinu za naglost u kružnom kretanju. .da se upoznaju sa time da svako savijeno kretanje može da se predstavi sa jednim od kružnih kretanja. kolicine kretanja.da znaju vezu brzine V i ugaone brzine w . inercije. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Kružno kretanje demonstrirati pomocu jedne kugle (ili jednog drugog cvrstog tijela) povezanog sa konopcem. Upoznavanje sa momentima u dinamici (silom. Shvatanje. Kružno kretanje može da se demonstrira i pomocu Fukovog njihala (klatna) na kraju rotacionog diska. inercije i težine tijela. Literatura: Fizika za I razred gimnazije 191 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: ZAJEDNICKO DJELOVANJE MEÐU TIJELIMA (15 ) CILJEVI OBJEKTIVI Poznavanje osnovnih dinamickih velicina (mase. Brzina savijenog kretanja. Upoznavanje sa ulogom i znacajem dinamike u rješavanju teoretskih i prakticnih zadataka. Jednosmjerno kružno kretanje.da znaju šta je period i frekfencija rotacije.).Kako se formiraju savijena kretanja. Ucenici treba: . .da znaju da je vektor brzine V isti za sve tacke cvrstog tijela. kao i njihovih jedinica mjerenja. kolicinom kretanja i inercijom). težine. . .

Zakon cuvanja mehanicke energije.da shvate da je zajednicko djelovanje tijela univerzalna osobina predmeta.da shvate da kada se istroši energijazavršava se rad. energija položaja. Skupljanje i razbijanje sila. Sile koje se pojavljuju u kružnom kretanju. Shvatanje sile. . Osnovni zakon dinamike.da ovladaju zakonima dinamike i da ih primjene u nekoliko mehanizama i na mehanicku opremu koja se upotrebljava u industriji. Momenat inercije. Zakon akcije i reakcije. Kolicina kretanja. Momenat jedne sile. Potencijalna i kineticka energija. Shvatanje da je promjena kineticke energije Ek jednaka sa radom A spoljašnjih sila. Trenje i sile trenja.da znaju da je potencijalna energija.da shvate da sile akcije i reakcije dolaze i nestaju u isto vrijeme i ako djeluju na razlicita tijela. Primjer za primjenu zakona cuvanja kolicine kretanja (reaktivna kretanja).da koriste izraz P=A/t. Svatanje simbolicnog izraza i da ovaj izraz vrijedi za sve vrste sila u prirodi. Pimjena sva tri Njutnova zakona na obicnim mašinama i racunanje sa njima. . ) kao velicine vektoralne prirode. poljoprivredi i izgradnji. Kineticka i potencijalna energija. Momenat kolicine kretanja i Ucenici treba: . kao i posljedica zajednickog djelovanja meðu njima (privlacenje. . Rad i snaga jedne sile. dok da je kineticka . 192 zakon cuvanja. Shvatanje da sila izaziva kretanje tijela. transportu. deformiranje i mijenjanje kolicine kretanja). Ek  A . . PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Masa i inercija tijela. Zakon cuvanja kolicine. Elasticitet i elasticne sile. . odbijanje. . Zakon inercije.

Hemija (energija hemijskih reakcija). Centrifugalnu silu demonstrirati sa jednom kuglom vezanom za konopac i sa jednim dinamometrom dok se ova kotrlja. ocigledno kao rezultat ove sile. . PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Njutnov zakon o opštem privlacenju. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Drugi Njutnov zakon ili zakon sile. . kao i reaktivno kretanje).da znaju da objasne fenomen sudara pomocu zakona cuvanja kolicine kretanja i kineticke energije. Literatura: Fizika za I razred gimnazije 193 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: GRAVITACIJA (8 ) CILJEVI OBJEKTIVI Poznavanje razloga slobodnog padanja tijela na površinu Zemlje. demonstrirati pomocu laboratorijskih kolica za razlicite mase i sile. Shvatanje da se i vještacki sateliti krecu u svojoj orbiti. Astronomija (kretanje planeta podvrgnuto zakonu cuvanja momenta kolicine kretanja). energija kretanja. Ovo se može izvesti i pomocu rotacionog diska.energija. Biologija (energija u živim organizmima i kretanje živih bica u vodi. Matematika ( kvadratne funkcije i vektori). Poznavanje sile gravitacionog privlacenja kao opšte sile koja djeluje meðu svim tijelima. Egzistenciju potencijalne energije demonstrirati pomocu šušte kada se ona pritiska i kada se povlaci. Shvatanje da se planete krecu oko Sunca kao rezultat gravitacione sile. Poznavanje sile graviteta kao privlacujuce. Zakone akcije i reakcije demonstrirati sa dva dinamometra privucena sa dvije sile na dva suprotna kraja. Sila teže.

Upoznavanje osnovnih zakona idealnih gasova. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Silu privlacenja Zemlje demonstrirati pomocu jednog tijela zakacenog za dinamometar. Kretanje prvih vještackih satelita.stalno i haoticno kretanje. . Kretanje planeta.da shvate Njutnov zakon o opštem privlacenju. Upoznavanje eksperimenta Kevendiša. Astronomija (kretanje planeta i satelita u Suncevom sistemu). Shvatanje razlike izmeðu Aristotelove fizike i Galilejeve fizike. Prva kosmicka brzina. mase. tecnog i gasovitog . Keplerov zakon.Težina tijela. Kretanje tijela u blizini površine Zemlje (horizontalno i koso bacanje). Shvatanje da je kretanje molekula cvrstog predmeta.da shvate tri Keplerova zakona i njihovu vezu za zakonom opšte privlacnosti.da se upoznaju sa konceptom polja. Ucenici treba: .da shvate koso i horizontalno bacanje kao sastavna kretanja. Razlikovanje matematicke forme raznih . a posebno sa konceptom polja graviteta. Literatura: Fizika za II razred gimnazije 194 KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE POTKATEGORIJA: OSNOVE MOLEKULARNO-KINETICKE TEORIJE PREDMETA (14) CILJEVI OBJEKTIVI Shvatanje cesticne prirode predmeta i osnovnih karakteristika molekula (dijametra. Slobodno padanje raznih tijela. obima i brzine). elipsasti oblik). hiperbolicni oblik. Geometrija (krug. . Shvatanje da su sve vrste supstanci sastavljene od molekula. . Shvatanje znacaja unutrašnje energije i nacina njene promjene.

METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Haoticno kretanje (poremeceno ) molekula i njihovu raspodjelu prema brzinama demonstrirati pomocu Haltonove kutije. Matematika (linearne jednacine). Literatura: Fizika za II razred gimnazije Adresa interneta za oblast Termodinamika i gasovi: http://oldsci. osmotski pritisak.da shvate površinski pritisak tecnosti i njegov znacaj. Stvaranje predstave o temperaturi i njenom mjerenju i razlicitosti stupnjeva na termometru. masa – 10-27 kg. Šarla i Gej-Lysaka ( uraditi na odgovarajucoj aparaturi kojom raspolaže školska laboratorija).da znaju da se zbog njihovog haoticnog kretanja molekuli sudaraju meðu sobom. Energija slobodne površine vode. Površinski pritisak. .da znaju da gasovi mogu da se šire i zbijaju. Braunovo kretanje. Velicine koje odreðuju stanje idealnog gasa.da se upoznaju sa fenomenom difuzije i njegovim znacajem u prirodi. Model idealnog gasa. Ucenici treba: . Opšta jednacina stanja idealnih gasova. . polenizacija cvijeca i dr. obim V –10-30 m3 i brzina (300-400) m/s. Unutrašnja energija molekula.idealnih gasova. Sile zajednickog djelovanja meðu molekulima.edu. . Velicina i masa molekula. Medicina (disanje živih bica).edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC.html 195 KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE POTKATEGORIJA: UVOD U TERMODINAMIKU (16 ) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje terminologije . .physics.html http://www. Apsolutna temperatura. Ekologija (zagaðenost od otrovnih gasova). Potencijalna energija molekula.au/rcfta/thermo.da znaju da se molekul karakteriše ovim velicinama (dat je samo red velicine): dijametar 10-10 m. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Molekularna gradnja predmeta.eiu. Realni gasovi.da shvate da je dužina slobodnog puta ona dužina koju molekul prelazi bez sudara sa drugim molekulima. Shvatanje da jednacina Klauzus-Klaperjona obuhvata sve zakone gasova. .da znaju da se ovi molekuli nalaze u stalnom haoticnom kretanju.usyd. Demonstriranje Zakona Bojl-Mariota. Biologija (kapilari i podizanje tecnosti u kapilarima. Jednacina Van der Valsa. .

da se upoznaju sa uravnoteženim procesima termodinamike. Shvataje principa termodinamike. . Upoznavanje povratnih i nepovratnih procesa u prirodi. Aparati za hlaðenje. Ucenici treba: .da shvate da je toplota forma energije. Prvi princip termodinamike i njegova primjena u idealnim gasovima. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Osnovna znanja o termodinamici. Rad tokom širenja gasova. . na nivou primjene. Upoznavanje cinjenice da se izucavanje pojava u prirodi vrši sa termodinamickim metodama (sa energetskog aspekta). Procesi adiabatike.da se upoznaju sa mogucnošcu prenošenja energije i da se to prenošenje može vršiti samo ako egzistira promjena temperature. kao i tendencije prelaska iz reda u haos. . Upoznavanje mogucnosti dobijanja korisnog rada od toplote (rendiment termickih mašina). Povratni i nepovratni procesi. . . Shvatanje da je razlog težine termickih mašina uvijek manji od 100%. Kolicina toplote i njeno mjerenje. . Shvatanje da energija može da se prenosi i pretvara u druge vrste energije. .da znaju da temperatura uvijek ide iz tijela sa najvecom temperaturom u ona sa najmanjom temperaturom. izobarik ili adiabatik. Drugi princip termodinamike. kada se od toplote dobija koristan rad. Red i haos. . Serija Karno. koja mi nazivamo principima. Termicki motori. .da shvate da se termodinamika oslanja na dva zakona . Analiza podataka zbog cega se u prirodi ne može dobiti koristan rad bez utroška neke vrste energije.termodinamike. velicine ili agregatnog stanja supstance. može biti samo jedan od ovih procesa: izotermik.da shvate pojam serija (ciklusa).da se upoznaju sa termickim motorima (samo sa glavnim). Termokapacitet tijela i gasova. Efekti Džul-Tomsona.da znaju da porast temperature izaziva promjenu boje. reda i haosa.da znaju da prelazak jednog termodinamickog sistema iz jednog stanja u drugo. Definicija termodinamickih serija. Promjena unutrašnje energije i toplota.

Dobijanje zakona jednakih površina (drugi Keplerov zakon) iz zakona cuvanja momenta kolicine kretanja. Astronautika (reaktivni motori raketa). 3. Sudaranje tijela. Izborne jedinice se nude ucenicima koji žele da produbljuju svoja znanja iz raznih oblasti fizike. 7. Sistem referisanja i relativiteta kretanja. 197 FIZIKA (2 casa sedmicno.usyd. Mjerenje dužina i masa nekih tijela.html http://www. 74 godišnje) Gimnazija društvenih nauka Gimnazija jezika KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: RAZVOJ NAUCNOG MIŠLJENJA ( 10 ) CILJEVI OBJEKTIVI .physics. Odreðivanje mase Mjeseca.edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC. Odreðivanje specificne toplote jednog cvrstog tijela sa kalometrom.edu. Dužina slobodnog puta molekula. Hemija (razne hemijske reakcije i procesi). 2. Srednje vrijednosti. 5.METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Kolicinu toplote mjeriti kalometrom. Greške u mjerenju.au/rcfta/thermo. koristeci centar mase sistema Zemlja – Mjesec. Odreðivanje koeficienta trenja jedne kose ravni. Definicija entropije.html IZBORNA NASTAVA (MZ) NASTAVNE JEDINICE CILJEVI 1. Odreðivanje koeficienta površinskog pritiska pomocu kapilarne cijevi. 4. Povratne i nepovratne procese Teknika (izrada termickih motora). Demonstrirati adiabaticke procese (ili kako se drugacije nazivaju . Odreðivanje sabijenosti jednog cvrstog tijela. Zakon difuzije.eiu.brzi procesi). 6. Termicke motore demonstrirati pomocu standardnih modela (koje bi trebalo da ima svaka škola). 3. Adresa interneta za oblast Termodinamika i gasovi: http://oldsci. Biologija (zagaðenost ambijenta od gasova koji se oslobaðaju gorenjem. LABORATORIJSKE VJEŽBE (5 ) 1. 4. 5. 196 demonstrirati pomocu jedne caše sa vodom u koju se sipa malo boje (farbe). živi biološki procesi kao nepovratni procesi koji su podvrgnuti drugom zakonu termodinamike). 2.

Shvatanje doprinosa Toho Braha u pracenju historijskog znacaja Keplera. Shvatanje Kopernikove promjene u sistemu Ptolomeja. snage i energije. . PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Nauka u Staroj Grckoj. Težina. da prednost pripada heliocentricnom sistemu. Geocentricni sistem Ptolomeja. Njutnov zakon o gravitetu.da se ubijede.da dostignu takav nivo shvatanja da su u situaciji da razlikuju prednosti heliocentricnog sistema prema geocentricnom.da razlikuju jedinice mjerenja odreðenih velicina i da znaju da to primjenjuju u . Razlikovanje mehanickog rada. Kopernikova reforma. Upoznavanje sa Galilejevim otkricima. Kineticka i potencijalna energija.. snagu. Primjena pojmova (rad. kolicinu kretanja. Galilejeva otkrica.da razlikuju pojmove mehanike: inerciju. Stvoranje predstave za heliocentricni i geocentricni sistem. Sila. potencijalnu energiju. Njutnovi zakoni mehanike. . Ucenici treba: . Nauka srednjeg stoljeca.Stvoranje ideja o položaju Sunca i planeta prije Kopernika i poslije njegove pojave i prednost njegovog rada prema geocentricnom. . Mehanicki rad i snaga. Inercija i masa. Izdvajanje doprinosa Njutna u objašnjavanju pojma Keplerovih zakona i za druge pojave mehanike od njegovog prethodnika. Posmatranja Tiho Braha. masu. Shvatanje doprinosa za pojam zajednickog djelovanja meðu tijelima. snaga i energija - u svakodnevnom životu). kineticku energiju itd. na primjerima iz svakodnevnog života. Analiza Njutnovih zakona mehanike. Keplerovi zakoni. Kolicina kretanja.

Nastaviti sa doprinosom arapske nauke u srednjem stoljecu: u astronomiji. Objasniti ucenicima šta je Kopernik promijenio u ondašnjem geocentricnom sistemu.edu/~arch543p/help/physics. može koristiti udžbenik astronomije koji sa korist u gimnaziji izbjegavajuci matematiku. Historija fizike (za biografske podatke Arhimeda. Aristotela. Historija starog vijeka (za objašnjenje mnogih detalja iz kulture Grka). Da doðe do nivoa ih primjenjuje u svakodnevnom kao u 198 METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Treba poceti od nauke starih Grka i njihovog doprinosaza poznavanje Suncevog sistema. ucenik.physlink. Astronomija (u okviru historijskog razvoja starih ideja). poslije promjene teleskopa.html http://www. a zatim nastaviti sa Galilejevim otkricem. a posebno nastavnik.htm 199 KATEGORIJA: SAVREMENA FIZIKA POTKATEGORIJA: OD NJUTNA DO AJNŠTAJNA ( 7 ) CILJEVI OBJEKTIVI Shvatanje ideje o egzistenciji kosmickog etera koja je nastala od zahtjeva pogrešne analogije izmeðu mehanickih .com/Education/History.co. Plotomea. kulture i astronomije). LITERATURA U nedostatku adekvatne knjige. Isticati da su se na tom nivou sve nauke izucavale zajedno. Definisati mehanicke velicine i logicni dolazak Njutnovih stavova o objašnjenju mnogih mehanickih pojava. elektricitetu. Elementarna matematika osnovne škole (linearne jednacine i operacije razlomaka). Galileja i Njutna). Može se koristiti i udžbenik historije starog vijeka ( oblasti nauke.demon. ali i sa korigovanjem koje je uradio Kepler. Kopernika. Keplera. kružnim orbitama Kopernika. optici – sve do pojave Kopernika.).svakodnevnom životu (citanje utroška elektricne energije i sl.uk/pg/hist1. Adresa interneta za traženje literature za oblast Historija fizicke astronomije http://pratt.cfm#general http://www.weburbia.

Relativni karakter mase. Relativni impuls. Upoznavanje sa objašnjenjem zašto se pojavila hipoteza egzistencije kosmickog etera. relativnim impulsom i uporeðivanje sa Njutnovim jednacinama. desno – lijevo . Shvatanje da je tretiranje relativnosti pojava najdublji prodor u tajne prirode i ljudskog znanja uopšte. Shvatanje da je brzina svijetla apsolutna velicina i zakon prirode. Ucenici treba: . Hipoteza egzistencije kosmickog etera. Uporeðivanje klasicnog sabiranja brzina sa relativnim. dok dužina skracuje.). da sami predstave neki primjer sa pojmovima relativnosti iz . Dilatacija vremena.pojava i elektromagnetskih pojava. relativnom energijom. Relativna energija. Konstantna vrijednost brzine svijetla i njen apsolutni karakter. Stvoranje predstave da se u razmatranju relativnosti vrijeme gubi. dolje – gore. Skracivanje dužina. Upoznavanje sa relativnom definicijom velicina: relativnom masom. i dr. Sabiranje brzina u klasicnoj i relativnoj fizici. Analiza posljedica koje proisticu iz pojma dilatacije vremena i skracivanja brzina u pravcu kretanja. impulsa i energije. Upoznavanje sa promjenama skupljanja brzina u Njutnovoj i Ajnštajnovoj fizici. Shvatanje osnovne razlike izmeðu mase. Shvatanje razlike izmeðu relativnosti i nerelativnosti jedne velicine ili pojave. Razjašnjenje u kojim slucajevima se jedna pojava razmatra kao relativna i nerelativna.da dostignu takve nivoe shvatanja. Stvaranje ubjeðenja da efekti relativnosti ne mogu da se realiziraju današnjim tehnickim brzinama. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Primjeri iz svakodnevnog života o relativnom karakteru velicina (npr.

Npr. dajuci neki primjer iz svakodnevnog života. da znaju da obrazlože da se brzina svjetlosti ne može nicime povecati. Tokom svega treba izbeci matematicki aparat. 200 METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Za opravdanje relativnih shvatanja u fizici.edu/~wright/relatvty. kao i srednjih škola.kao uporeðenje izmeðu klasicnih i relativnih pojmova. potrebno je poci od klasicnog relativnog koncepta svakodnevnog života. Matematika (sabiranje i oduzimanje velicina). Rasima Bejtulahu. sa nekoliko primjera. koju je razradio Ajnštajn.ucla. U dokazivanju ukljuciti i ucenike.htm 201 KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE . da svjetlost ne može da se povecava jer nepromjenljiva vrijednost predstavlja prirodni zakon.da ovladaju pojmovima relativiteta osnovnih fizickih velicina. ali na koje nikada niko nije bio usredsreðen. Za primjer se može uzeti paradoks blizanaca. dr.bazirajuci se na primjere sabiranja malih brzina sa brzinama svijetla. koji je napisan bez ijedne matematicke formule. blizu ili daleko i mnogo drugih primjera. za potrebe ucenika osnovnih škola. . LITERATURA Ucenici i nastavnici ce najbolje razumjeti teoriju relativiteta. Adresa interneta za oblast Ajnštajn i relativitet: http://www. . U ovom prirucniku. Uzeti mnogo primjera iz savremene fizike. gdje treba reci kakav prodor u produbljivanju znanja predstavljaju pojmovi dilatacije vremena i skracivanja dužine.da budu sposobni da razlikuju klasicne relativnosti i klasicnost pojava (dilataciju vremena i skracivanje dužina).astro. Historija fizike (biografske podaci Ajnštajna). vec samo sa slobodnim ilustracijama umjetnika. . uci ne samo biografija Ajnštajna vec i svi drugi problemimi koji se postavljaju u teoriji relativiteta. Obrazložiti. shvatanje lijevo ili desno . ako budu koristili prirucnik Specijalna i opšta teorija relativiteta. autora prof. dolje ili gore. ne koristeci matematiku uopšte.svakodnevnog života. Nastavlja se sa drugim obrazloženjima .

Šarlov zakon. Upoznavanje sa ulogom izucavanja gasova u savremenoj tehnologiji.da shvate graðu cvrstog predmeta. Jednacine stanja savršenih gasova . Shvatanje temperature i njeno mjerenje. Stvaranje predstave o velicini molekula. . Termometri. Zakon Avogadra. Osobine savršenih gasova. Apsolutna vrijednost i izoprocesi.za izraze djelova kilograma. Razvijanje samosvijesti o potrebama racionalnog korišcenja energije gasova za zaštitu životne sredine. Shvatanje da je predmet izgraðen od molekula. Ukljucivanje u elementarne metode istraživanja gasova. Osposobljavanje u donošenju opštih zakona za kvantitativno argumentovanje i postavljenje fukcionalnih veza osobina savršenih gasova. . Velicina molekula.da znaju da izraze masu molekula u kilogramima. tecnosti i savršenih gasova. Ucenici treba: .da dostignu dovoljan nivo za operiranje sa malim brojevima u eksponencijalnoj formi . . Pojam temperature. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Metode izucavanja toplotnih pojava. od molekula. Shvatanje osnovnih zakona koji vladaju savršenim gasovima. Poznavanje osobina koje karakterišu savršene gasove. Izoprocesi: Boil-Mariotov zakon. Izgradnja predmeta. Razlikovanje savršenih i realnih gasova. Gej–Lysakov zakon.POTKATEGORIJA: SAVRŠENI GASOVI (5 ) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje ucenika sa zakonima gasova i njhovim zakonitostima.

Ovo ce njemu biti potrebno u životu. da ucenik izrazi masu jednog ili više molekula pomocu kilograma. Nastavlja se sa definisanjem molekula. istovremeno 202 kineticka teorija molekula gasova. U ovom pravcu ce se postici. ..da sami utvrde tacnost zakona savršenih gasova aparatima kojima škola raspolaže. koje se zna kao termodinamika.usyd.au/rcfta/thermo. Ucenici koji prate ove lekcije nece imati potrebe za dublje matematicke analize. a poželjno je da tokom ponavljanja nastavnik igra sekundarnu ulogu.edu. koje se zna kao Elementarna matematika osnovne škole (eksponencijalne funkcije sa ciljem postizanja malih brojeva u eksponencijalnoj formi. zato što ce to služiti za izraze broja molekula u supstanci). Osobito treba posvetiti pažnju tome da ucenik shvati mogucnost izražavanja malih brojeva u eksponencijalnoj formi. Osobine savršenih gasova se mogu objasniti demonstriranjem uz malu upotrebu matematickih aparata.edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC. pod uslovom da se matematicki aparati smanje na minimum. Adresa interneta za oblast Termodinamika i gasovi: http://oldsci.html 203 . . prema izucavanju haoticnog kretanja cestica gasa.da shvate princip rada temperatura. se preporucuje da se uci i izraz velikih brojeva u eksponencijalnoj formi.eiu. Ekologija (koliko god imamo posla sa gasovima i sa korišcenjem njihove energije.da poznaju razne skale mjerenja temperature. LITERATURA Za sadržaje ove potkategorije dovoljna je Fizika za II razred gimnazije. kao i izucavanje sa energrtskog aspekta. Tokom demonstriranja obavezno ukljuciti ucenike.html http://www.physics. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA U izucavanju toplote treba poceti sa egzistencijom od dva hoda. treba podsjetiti i na cuvanje životne sredine).

Razvijanje svijesti o potrebama racionalnog korišcenja energije gasova i o cuvanju životne sredine. sa posebnim akcentom na rad termickih mašina. Razlikovanje povratnih i nepovratnih procesa. Shvatanje da drugi zakon termodinamike naznacava uslove koji dopunjuju energetski zakon. Cinjenicama iz svakodnevnog života. iz haosa u red. ucenici treba da znaju da nije moguc proces u kome se toplota pretvara u mehanicki rad bez drugih procesa. a ne obrnuto. Pružanje podataka i primjera iz svakodnevnog života o egzistenciji povratnih i nepovratnih procesa u prirodi. . Shvatanje šta je rendiment tehnickih mašina.KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE POTKATEGORIJA: TERMODINAMIKA (7 ) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje sa osnovnim pojmovima koji se koriste u termodinamici. Analiza zašto u prirodi procesi teku iz reda u haos. Pružanje argumenata da procesi u prirodi teku iz reda u haos. Analiza zašto priroda ne dozvoljava potpuno korišcenje energije gasova. Shvatanje cinjenice da covjek ne može koristiti svu energiju prirodnih gasova. Shvatanje šta je unutrašnja energija tijela. Unutrašnja energija tijela . Upoznavanje sa pojmom unutrašnje energije i mogucnostima njene promjene. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Osnovne definicije pojmova termodinamike. Upoznavanje sa sadržinom energetskog zakona termodinamike. Upoznavanje sa pojmom rendimenata termickih motora i cinjenicom da se samo jedan mali dio energije gasova koristi za ljudske potrebe. Analiza sadržaja energetskog zakona termodinamike.

ucenik treba da se upozna sa pojmovima koji se koriste u dinamici.da znaju da racunaju rediment tehnickih mašina. Drugi princip termodinamike. Redimenti termickih mašina. objašnjavamo red i haos. da covjek iz prirode koristi samo jedan mali dio energije. same po sebi poticu mogucnosti o tome kako se ova energija mijenja.da shvate rad termickih motora. Termicki motori. kao i aparati za hlaðenje. šta je haos i kako poticu (nastaju) procesi u prirodi. Ucenici treba: . Termicki motori su neodvojivi dio našeg života. . potvrðuje se. Povratni i nepovratni procesi. Odavde. Nastavlja se sa predavanjem o tome šta je unutrašnja energija tijela. Ovdje. 204 Karnosova serija. . Sa sposobnostima poznavanja rendimenta termickih mašina.da shvate energetski zakon termodinamike i njegove granice koje se izražavaju drugim zakonom. Aparati za hlaðenje. istovremeno. .da shvate kako rade aparati za hlaðenje.da shvate šta je red. kao i tok procesa u prirodi iz reda ka haosu. Elementarna matematika koja se uci u osnovnoj školi.da znaju za dva aspekta proucavanja gasova. Tehnika aparata i njihovi redimenti. Sa primjerima iz svakodnevnog života objašnjava se energetski zakon termodinamike i njegove granice opisane drugim zakonom. Red i haos. Termokapacitet tijela i gasova.Promjena unutrašnje temperature. Promjena termokapaciteta tijela i gasova. . . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA U prvom redu. . Energetski zakon termodinamike.

Shvatanje sadržaja Kulonovog zakona po kojem se gradi zajednicko djelovanje opterecenja u prirodi. Adresa interneta za literaturu oblasti Termodinamika: http://oldsci.physics.usyd. Shvatanje sadržaja Omovog zakona.eiu. Upoznavanje elektricnog polja. osobito kada se govori o oslobaðanju gasova iz termickih motora cije gorenje ne funkcioniše kako treba). Upoznavanje sa meðudjelovanjem opterecenja sa suprotnim imenom. Pružanje argumenata egzistencije ovih vrsta trljajuci prut ebonite i stakla.Ekologija (kao potreba cuvanja životnog ambijenta. Upoznavanje sa efektima elektricne struje. ali ih treba pojednostaviti i svesti na minimum upotreba matematickih aparata. Dobrodošla je i neka druga literature iz srednjotehnicke škole u kojoj se govori o termickim motorima.edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC.html 205 KATEGORIJA: ELEKTRICITET I MAGNETIZAM POTKATEGORIJA: ELEKTROSTATIKA I JEDNOSMJERNA ELEKTRICNA STRUJA (10) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje dviju vrsta elektriciteta u prirodi od strukture atoma. . Upoznavanje sa Omovim zakonom za djelove kola i zatvorenog elektricnog kola. Davanje cinjenice o kolicinskom sadržaju Kulonovog zakona. Ucenici treba da znaju da se mehanicki rad mjeri sa istim jedinicama kao i elektricni rad. Pružanje cinjenice da je elektricna struja tok opterecenja kroz provodnike. Primjena postignutih znanja i ukljucenje potrošaca u elektricno polje. Analiza zašto se elektricna rezistenca (otpor) izražava podizanjem temperature. Shvatanje da elektricna opterecenja zajedno djeluju sa istim i sa suprotim imenom.au/rcfta/thermo.html http://www. LITERATURA Sve ove lekcije mogu se naci u udžbeniku II razreda gimnazije .edu. u prvom redu sa njenim radom i njenom snagom.smjera prirodnih nauka.

potencijala i pritiska. . . Ucenik treba da zna kako se definišu: polje. Potencijal. Rad i snaga elektricne struje. potencijal i pritisak.da steknu znanja o elektricnoj struji. Rad u elektrostaticnom polju. objašnjavajuci da postoje negativna i pozitivna elementarna opterecenja. Ucenici treba: .Shvatanje kako se cita elektricni sat (strujomjer) u kuci. Takoðe treba da zna da se elektricna struja tretira kao kretanje opterecenja pod . Elektricna rezistenca. zato što jedna mala greška može biti fatalna (elektricna struja ne poštjeðuje). Pritisak. . . utroška elektricne energije i kako se racuna vrijednost isplate.da postignu dovoljan nivo sposobnosti da prate zajednicko djelovanje opterecenja sa elektroskopom i elektrometrom. na takvom nivou. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Dvije vrste elektriciteta.da znaju da prave razliku izmeðu elektricnog rada. Racuna se rad u tom polju i dolazi se do definicije potencijala. 206 METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Pocinje se od strukture predmeta.da znaju jedinice mjerenja rada.da znaju da u toku rada sa elektricnom strujom treba biti oprezan. da mogu sami da povežu osigurace u svojoj kuci. Intenzitet i jacina jednosmjerne elektricne struje. kazujuci da opterecenja stvaraju jedno polje kojim se komunicira sa sredinom. Elektrostaticno polje. kao i jedinice njihovog mjerenja. Kulonov zakon. Opravdava se cinjenica da ova opterecenja zajednicki djeluju po kolicinskom zakonu Kulona. Rezistori i njihove veze. Omov zakon za djelove kola i zatvoreno elektricno kolo. potencijala i pritiska.

Elementarna matematika nivoa osnovne škole. ali se moraju svesti na minimum upotrebe matematickih aparata. bazirajuci se na indukciju EM. Pružanje cinjenica i dokaza da je i Zemlja gigantski magnet sa dva magnetna pola. Uzeti primjere iz svakodnevnog života. ali i da prikažu veze u elektricnom kolu sa izvorom baterije ili akomulatora.edu/physics/bookddx. za vrijeme casa. Upoznavanje sa cinjenicama koje je otkrio Faradej i izražavanje u obliku zakona. Ucenici. da se oko pravolinijskog provodnika koji prolazi kroz cestice prašine stvaraju linije magnetnog polja. ali da se nikako ne pravi slicnost izmeðu poticaja vode i poticaja elektricne struje. Shvatanje egzistencije dviju vrsta magneta. na empirijski nacin. . da bi se lakše shvatila elektricna rezistenca. Teknologija sa TIK (za poznavanje materijala koji se upotrebljavaju u elektricnom kolu). Opravdanje podataka da se alternativna struja ocigledno generiše. Shvatanje djelovanja magnetnog polja na provodnik struje (na empirijski nacin). Upoznavanje sa nekoliko metoda indukcije EM.djelovanjem promjena pritiska.mip. mogu da kazuju kako se vezuju rezistori koji se nalaze u kabinetu škole. a dobrodošla je i neka druga literature iz srednjotehnicke škle.html 207 KATEGORIJA: ELEKTRICITET I MAGNETIZAM POTKATEGORIJA: MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA (EM) (5 ) CILJEVI OBJEKTIVI Upoznavanje oba magnetna polja: magnetno polje stalnih magneta i magnetno polje oko provodnika sa strujom. gdje se govori o elektrostatici i elektricnoj struji. LITERATURA Sve ove lekcije se mogu naci u Fizici za II razred gimnazije prirodnonaucnog smjera.berkeley. Uocavanje. Adresa interneta iz oblasti Elektricitet i magnetizam: http://www.

. da mogu sami da predlože neku ideju za indukciju EM. koji se generišu u generatoru.Shvatanje da se oko provodnika javlja magnetno polje. Primjena djelovanja magnetnog polja na provodnike sa strujom u gradnji elektromotora. .da znaju . realizuju u formi . . Magnetno polje Zemlje. Djelovanje magnetnog polja u provodnik sa strujom. da se oko provodnika sa strujom stvara magnetno polje. Poznavanje metoda sa kojima se osigurava indukovana elektropokretna sila. primjenjujuci pojave indukcije EM. Shvatanje da uporedo sa izvorima jednosmjerne struje.da shvate princip generisanja alternativne struje. Ucenici treba: . Otkrica Fradeja o indukciji EM. postoje i izvori alternativne struje. Zakon Faradeja o indukciji EM.da znaju da interpretiraju Faradejev zakon o indukciji EM. koja nije realizovana u lekcijama. 208 METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Predlaže se. Ucenici treba da znaju da sve metode stvaranja indukovane elektropokretne sile nijesu odgovarajuce za prakticne primjene. Magnetna indukcija u nepokretnom provodniku. Shvatanje indukovane elektropokretne sile. Magnetno polje permanentnih magneta. Analiza opravdanosti zašto se Zemlja tretira kao gigantni magnet. Amperov zakon. Samoindukcija. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Magnetno polje pravolinijskog provodnika. .da shvate princip za indukciju EM.da znaju za dva magnetna polja. . da se mnoge od ovih lekcija.da postignu takva znanja. Magnetna indukcija u nepokretnom provodniku.

Anatomija (pravilno korišcenje desne ruke .korišcenje pravila desne ruke). Shvatanje da je izvor svijetla u prolazu elektrona unutar atoma.mip.edu/physics/bookddx.berkeley. ali ih treba svesti do minimuma upotrebe matematickih aparata. Tehnologija sa TIK (poznavanje materijala koji se koriste u elektricnom kolu). Na slican nacin objasniti i indukciju EM – demonstrirajuci. Adresa interneta za oblast Elektricitet i magnetizam: http://www. džepna baterija ili akumulator. Shvatanje Plankove hipoteze o zracenju apsolutnog crnog tijela. potrebna su neka mala pomagala: tanka žica. Poznavanje postulata Bora. kalem. Elementarna matematika na nivou osnovnih operacija.html 209 KATEGORIA: SAVREMENA FIZIKA POTKATEGORIJA: STRUKTURA ATOMA ( 10) CILJEVI OBJEKTIVI Poznavanje historijskog razvoja prvih ideja o graði atoma. Matematicki aparat. U tom cilju. nemaju. karton. Tomsona i planetarnog modela E. bice veoma nizak. Geometrija (odreðivanje pravaca velicina). koja predstavlja otcepljenje od klasicne fizike.demonstriranja. LITERATURA Lekcije za magnetno polje se mogu naci u Fizici za II razred gimnazije za smjer prirodnih nauka. dok lekcije za indukciju EM mogu naci u udžbeniku za III razrede gimnazije društveno-jezickog smjera. Poznavanje prvih modela Dž. magnetska busola (kompas) i dr. Sa ovim ce uporediti polje upravne kolicine elektriciteta (linije polaze iz izvora) i shvatice da linije elektricnog polja imaju izvor. Raterforda. ali i ovdje treba izbjeci matematiku. bakarna prašina. Ucenik ce sam doci do zakljucka da su linije magnetnog polja elektricne struje zatvorene linije. gotovo nepotreban. koji ce se koristiti. dok magnetnog polja. stalni magnet u formi šipke. koliko god je moguce. Upoznavanje cinjenice da svijetlo može da se tretira i kao cestica i kao .

za cije objašnjenje treba uzeti valovni karakter svijetla. kao i drugih pojava. Radioaktivno zracenje. Ucenici treba: . Shvatanje da je atom u normalnom stanju elektroneutralan. Plankova hipoteza o zracenju.da sticu takav nivo znanja kako bi bli u stanju da prave razliku izmeðu modela Tomsona i Raterforda. Zakon radioaktivnog razlaganja. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Model Tomsona i Raterforda o atomu. Hipoteza de Brola i postulati Bora. Postulati Bora. Dualizam cestica – talas za ostale elementarne cestice. Shvatanje da Plankova hipoteza o zracenju predstavlja jednu od najvecih revolucija u fizici i otcepljenje od klasicnih koncepata. Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama jezgra atoma.talas u zavisnosti od prirode i problema koje razmatramo. Shvatanje razvoja ideja graðe atoma po Tomsonu i Raterfordu. Poznavanje pojave za cije objašnjenje treba pretpostaviti da svijetlo ima cesticni karakter. Masa i unutrašnje opterecenje atoma. Ucenik treba da shvati da dualizam val-cestica može da se prostire kao i sve druge elementarne cestice i da poznaje mogucnosti da se postulati Bora mogu opravdati hipotezom egzistencije valova materije. Formiranje pravilnog stava u zaštiti životnog ambijenta i zaštiti organizma od zracenja. . Zaštita od zracenja. Unutrašnje dimenzije. Dualizam foton . Shvatanje osnovne karakteristike jezgra atoma. Fotoni. Shvatanje potrebe za zaštitu od radioaktivnog zracenja.talas za svijetlo. Shvatanje da ovaj dualizam vrijedi i za sve ostale cestice.

Atomska fizika i atomsko zracenje nalaze se u Fizici za IV razred gimnazije. nastavlja se sa planetarnim modelom Raterforda. Radiometrija (potreba zaštite od zracenja). kožni tekstil i veterina). zato što je to potreba vremena.da znaju postulate Bora.cestica fundamentalna osobina cestica. . Bor sa svojim postulatima. ali njihovo tacno izlaganje zahtijeva dobro poznavanje matematike. Pocinje se od prvog nastojanja da se predstavi model atoma. de Brol o valovima materije.da znaju jedinice koje se koriste za zaštitu od zracenja. bez opterecenja sa matematikom. opšteg društveno-jezickog smjera. Zatim se javlja N.htm . Radioaktivno razlaganje objasniti. .cuny.edu/~acarpi/NSC/3-atoms.jjay. zato što ucenici ne posjeduju dovoljno znanja.da shvate da je dualizam val.sciencejoywagon.da shvate osnovne karakteristike jezgra atoma. Zaštita od atomskog zracenja je lekcija od prioriteta.. Energetski kvanti koji se stvaraju tokom prelaska elektrona iz jednog energetskog nivoa u drugi. Elementarna matematika (eksponencijalne funkcije i operacije sa razlomcima). nalaze se u Fizici za IV razred (smjerovi zravstvo. Nastavnik ce matematicke operacije svesti na minimum. koje primjenjuje u atomu hidrogena. . koji je potrdio da je cijela masa atoma koncentrirana u jezgru atoma.Anštajn naziva fotonima. Ovaj dualizam.com/physicszone/lesson/10modern. Fotoni imaju dvojaku prirodu zato što se manifestuju i kao cestice i kao valovi. LITERATURA Lekcije za zakone zracenja i Plankov zakon. 210 METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Sve navedene lekcije imaju teoretski karakter. kasnije je proširio L. .da znaju da primijene zakon radioaktivnog zracenja. Adresa interneta za oblast Struktura atomskog jezgra: http://web.htm http://www.

Upoznavanje ucenika sa vasionskim tijelima i zakonitostima meðu njima. Osposobljavanje u odreðivanju najsvjetlijih zvijezda u vasionskoj sferi. Upoznavanje sa unitetom vasionskih tijela i njihovim stvaranjem od istog materijala i raznih generacija. satelita . Razvijanje sposobnosti za tacno i kriticko posmatranje. meteora. temperature i drugih karakteristika nebeskih tijela. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Zvijezde i orijentacija na nebu. planeta. Razlikovanje zvijezda u nebeskoj sferi od oblika do vremena pojavljivanja u toku godine. Razlikovanje osobina: zvijezda. Shvatanje da je lansiranjem letecih teleskopa u orbitu Zemlje dat jedan izvanredan doprinos za masovno otkrivanje malih tijela koja su sa Zemlje nevidljiva. argumentovanje cinjenica i rješavanje funkcionalnih veza izmeðu pracenih pojava u vasionskoj sferi. Poznavanje fizickih osobina. Shvatanje položaja Zemlje u Suncevom sistemu. Tijela . Formiranje predstave za dva postojeca modela vasione. Osposobljavanje u donošenju zakljucaka za uopštavanja. položaj Sunca u Galaksiji i položaj Galaksije u odnosu sa drugim galaktikama u vasioni. Upoznavanje sa ulogom posmatranja u astronomiji.211 KATEGORIJA: ASTRONOMIJA POTKATEGORIJA: KOSMOLOGIJA ( 20 ) CILJEVI OBJEKTIVI Predmet treba da bude što interensantniji i atraktivniji. Stvaranje racionalne predstave o vasioni. Upoznavanje sa osnovnim karakteristikama vasionskih tijela i kosmologije uopšte. Razlikovanje vrste tijela u vasioni. Shvatanje egzistencije raznih vrsta nebeskih tijela koja su se stvorila od istog materijala raznih generacija. kometa i dr.

. Planete i Suncev sistem. treba da ima nebesku kartu i da uoci pozicije zvijezda na njoj. .da usvoje imena najsvjetlijih zvijezda na nebu i njihovu poziciju. Ucenici treba: . . . Tako jedan dio predmeta provjerava pracenjem. Metagalaktika i mikrovalno zracenje. Mala tijela u Suncevom sistemu. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Ove lekcije ce se realizirati u potpunom nedostatku matematike. Dvostruke zvijezde. Mjeseceve mijene. Samostalna kretanja zvijezda.da razlikuju zvijezde prema bojama. Širenje vasione.da se osposobe da u nebeskoj sferi razlikuju planete od zvijezda. znaju da naðu položaj radianata meðu zvijezdama za posmatranje meteorskih padalica.da znaju da se orijentišu u prostoru prema položaju zvijezda. . Promjenljive zvijezde. Veza i evolucija zvijezda. kosmicki zraci i radiozracenje. Porijeklo stvaranja Suncevog sistema. . Zatim. otvoreno nebo i bez prašine.posmatranjem mijena i vremena javljanja Mjeseca da izvuku tacan zakljucak o njegovoj cetvrtini. Preporucljivo je. hemijski sastav i tipovi spektra zvijezda.da se osposobe da meðu zvijezdama naðu položaj planeta. približno. Osnovni podaci o sastavu Galaksije. Galaksija i njeni zakoni. . Meðuzvjezdana materija.koja cine Suncev sistem. .da znaju da odrede tacke horizonta i drugih objekata u odnosu sa njim (poziciju škole. Magnetno polje. kuce ili objekata prema tackama horizonta orijentišuci se iz daljine Sunca nad horizontom).da usvoje kosmološku terminologiju. Fizicke karakteristike Mjeseca.da. da nastavnik prati lijepo vrijeme. . Zvijezde . Pulsiranje i crne šupljine. Reliktni fotoni. Fizicke osobine. 212 Zvjezdano okupljanje. U tom cilju. Opšti podaci i karakteristike Sunca. Hablijev zakon i njegovo shvatanje. Kvazari.Nova i Super Nova.

Adresa interneta za oblast Kosmologija: http://www. dimenzija. Osposobljavanje za tacno upotrebljavanje terminologije fizike. gdje su izabrane samo deskriptivne lekcije. sastojnih elemenata i dr. dr. položaj Mjeseca prema nekoj zvijezdi i imenovanje ovih objekata. Biologija (koja se u zadnjih cetiri decenija razvila kao egzobiologija vasione. a ne od obraðene materije. Može se iskoristiti i Fizika za IV razred gimnazije opšteg društveno-jezickog smjera od istog autora. Filozofija (koja dodiruje mnoge probleme astronomije).edu/~wright/cosmolog. U prvim posmatranjima odreðuje se položaj zvijezda i drugih objekata u nebeskoj sferi. Umjetnost vida (boje nebeskih tijela - kao jedna od njihovih karakteristicnih osobina). Shvatanje rotacije tijela. faze Venere. treba da iziðe na posmatranje.astro. Shvatanje da se ovo kretanje vrši u prostoru i vremenu. Orionita i dr. (poznavanje fizickohemijskih osobina nebeskih tijela. identifikacija živih bica i vanzemaljskih organizama). jedinica i grešaka mjerenja. Historija (poznavanja vremena pronalazaka ili promjena raznih kosmickih modela). LITERATURA Sve lekcije se nalaze u knjizi autora prof. Posmatranja ovise od pristupacnosti vremena.). krateri Mjeseca. analitickih izraza. Bejtullahu Astronomija za IV razred gimnazije. . maglovitost Andromeda. R. Shvatanje osnovnih pojmova pravolinijskih i savijenih kretanja. grafickih prikaza. školski teleskop (ako ga ova ne posjeduje) i posmatraju se sateliti Jupitera i velicanstveni prsten Saturna. Hemija. dok kasnije se može posuditi od neke druge škole.htm 213 FIZIKA (2 casa sedmicno. njihovih simbola.ucla. nacina mjerenja.zajedno sa ucenicima. 74 casova godišnje) Gimnazija matematike i informatike (TIK) KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: JEDNOSMJERNO PRAVOLINIJSKO KRETANJE (11) CILJEVI OBJEKTIVI Shvatanje fizickih velicina. u djelovima manje osvijetljenog grada.

PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Predmet i metode proucavanja fizike. . razne geometrijske figure. vektor promjene brzine.da definišu ubrzanje. jednacine sa jednom i sa dvije nepoznate. .da shvate fizicke velicine.da znaju šta su mehanicka kretanja i njihova relativnost. brzinu i momentalno ubrzanje. linearne i kvadratne funkcije. graficko predstavljanje. proporcije. a kretanje živih bica kao dinamicki proces. Pomjeranje. Jednosmjerna ubrzana kretanja. . instrumente i drugu opremu. kao i njihovo graficko predstavljanje. . uglovi. .da znaju glavne velicine u sistemu SI. analiticki izraz. Primjenjivati pravila njihove upotrebe kao i tehnicku sigurnost.Formiranje vještina za graficko predstavljanje raznih fizickih velicina. Mjeriti brzine i ubrzanja (naglosti) pomocu kolica.da jednosmjerno pravolinijsko kretanje izraze pomocu formule i da ga graficki prikažu. cilindra ili kugle u kosoj ravni..da shvate pojam materijalne tacke. Ucenici treba: . nastavnik može da koristi udžbenik Fizike za prvi razred gimnazije. njihove simbole. Srednja brzina. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Treba izvoditi prakticne radove sa ciljem organizovanja eksperimentalnih mjerenja i kontrolisati mjerne aparate. bacanje. prenagljenost. Šta nazivamo mehanickim kretanjem.da znaju da primijene osnovne mehanicke koncepte. Jednosmjerno pravolinijsko kretanje. Biologija (rast biljaka kao kinematicki proces. . . Slobodno padanje tijela. LITERATURA Za programske sadržaje ove potkategorije.da odrede srednje ubrzanje. dimenzije. Mjerenje nekoliko fizickih velicina. nejednakosti i sistem koordinata). Sabiranje i oduzimanje vektora. nacine mjerenja i pogreške u mjerenju. Promjenljivo kretanje. kao i za drugi razred gimnazije smjera prirodno-matematickih nauka.da znaju metode izucavanja fizike. Vertikalno padanje. Matematika (vektori. Demonstrirati jednosmjerno pravolinijsko kretanje pomocu kolica ili pomocu Atvudove mašine. . Meðunarodni sistem jedinica SI. 214 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: SAVIJENA KRETANJA (4) CILJEVI OBJEKTIVI . Koncept o vektoru. Materijalna tacka i njena pozicija u prostoru.

uocavanje glavnih kinematickih zakona translacije i rotacije (na kvantitativan nacin).da znaju da je vektor brzine V isti za sve tacke cvrstog tijela. poticu iz zakona cuvanja. Razvijanje svijesti za racionalno korišcenje . Na nivou primjene. Ucenici treba: . .Poznavanje povezanosti prostora. Veza momenta inercije i momenta impulsa pomocu Oberbekovog tocka. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI RULTATI Kako se formiraju savijena kretanja. Demonstriranje potencijalne energije pomocu pritiska i povlacenja spiralne šušte. . . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Demonstriranje II Njutnovog zakona primjenom kolica. Mjerenje specificne težine i odreðivanje intenziteta za razna tijela. Demonstriranje centripetalne sile pomocu dinamometra ili rotacionog diska. Poznavanje prenagljenosti kružnog kretanja. Prenagljenost kod savijenih kretanja. Brzina savijenog kretanja.da znaju da svako savijeno kretanje predstavlja jedan lanac kružnih kretanja.da znaju vezu brzine V i ugaone brzine. Shvatanje osnovnih pojmova rotacije tijela. Matematika (geometrija) LITERATURA Fizika za I razred gimnazije 215 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: ZAJEDNICKO DJELOVANJE MEÐU TIJELIMA ( 17 ) CILJEVI OBJEKTIVI Shvatanje da Njutnovi zakoni ne važe u svim sistemima referiranja vec samo u neracionalnom sistemu. kao i uocavanje glavnih velicina kinematike koje su povezane sa tim zakonima. Rotaciono kretanje cvrstog tijela. . za razne sile.da znaju šta su period i frekfencija rotacija.da opišu i da shvate kako se formiraju kružna kretanja. Shvatanje pojmova savijenog kretanja. Upoznavanje sa cinjenicom da mnogi zakoni fizike koji se primjenjuju u praksi i tehnici. vremena i kretanja. Saznanje o zajednickom djelovanju meðu tijelima. Galilejevi eksperimenti (kretanje sfere gore i dolje kroz lucni dio kose ravni).da znaju matematicke izraze za prenagljenost savijenog kretanja. . Kružno jednosmjerno kretanje.

da znaju da primijene princip inercije. Centrifugalnu i centripetalnu silu demonstrirati pomocu jedne lopte vezane konopcem za dinamometar. a ne kao kolicinu predmeta. . Trenje i sile trenja. demonstrirati sa dva dinamometra privucena sa dvije iste sile na dva suprotna kraja itd. Razlikovanje mase.da znaju da je potencijalna energija - energija položaja. . deformiranja ili promjene kolicine kretanja). . Momenat kolicine kretanja i zakon cuvanja. Kolicina kretanja. Zakon cuvanja kolicine kretanja.da znaju da formulama izraze snagu. Zakon inercije. dok je kineticka energija - energija kretanja. Momenat kolicine kretanja demonstrirati sa tockom bicikla ili diskom Oberbeka. Ucenicima treba da bude jasno da sila izaziva kretanje tijela. koji se okrece rukom. bilo ono u kretanju ili ne. Zakon akcije i reakcije. Egzistenciju potencijalne energije demonstrirati utiskanjem ili povlacenjem elasticne šušte. u ovom slucaju kao posljedica zajednickog djelovanja meðu njima (privlacnosti. Zakon cuvanja mehanicke energije. . energiju. Sile koje se javljaju u kružnom kretanju.da shvate da je zajednicko djelovanje meðu tijelima zajednicka osobina. Rad i snaga jedne sile. kako bi analizirali sile koje djeluju na tijelo. Kineticka i potencijalna energija. Pojam sile. Skupljanje i razbijanje sila. inercije i težine tijela. ali nije inercija. Primjena zakona cuvanja u onim slucajevima kad se ne znaju sile izmeðu tijela.da shvate da sile akcije i reakcije dolaze i nestaju u isto vrijeme. Zakon akcije i reakcije.da shvate da kada se utroši energija. . završava se rad. Osnovni zakon dinamike. .da shvate masu tijela kao dinamicnu velicinu.da vladaju zakonima dinamike i da ih primijene u nekoliko mehanizama mehanickim pomagalima koja se koriste u industriji. Momenat jedne sile. Ucenici treba: . kao i da znaju njihove jedinice i dimenzije. odbijanja. . . Elementarna matematika (linearne jednacine i operacije sa razlomcima).energije. Primjena tri Njutnova zakona u konkretnim slucajevima. . Elasticne osobine tijela i sile koje djeluju na njih. iako djeluju na razlicita tijela. Ovo se može uraditi i pomocu kružnog diska. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Demonstrirati drugi Njutnov zakon pomocu laboratorijskih kolica za razne mase i sile. poljoprivredi i izgradnji. Momenat inercije.da shvate da se masa tijela vezuje sa osobinama inercije. PROGRAMSKI SADRŽAJI STANDARDI POSTIGNUCA Masa i inercija tijela.

Astronomija (sa aspekta objašnjavanja Keplerovih zakona. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Njutnov zakon o opštem privlacenju. Sila teže. Težina tijela. . .da shvate koso i horizontalno bacanje. Shvatanje horizontalnog kretanja i kosog bacanja tijela. Shvatanje sile graviteta kao samoprivlacujuce. . Kretanje vještackih satelita . kao i prve kosmicke brzine). Centar mase i teže.da znaju da racunaju masu Mjeseca.da se upoznaju sa konceptom polja. narocito sa konceptom polja graviteta. Demonstrirati slobodno padanje metalne ploce i hartije sa istom površinom. Kretanje planeta. Matematika (sa aspekta objašnjavanja Njutnovog zakona i kretanja tijela u blizini površine Zemlje).da definišu Keplerove zakone i da znaju njihove veze sa zakonom privlacenja. Ucenici treba: . Shvatanje Keplerovih zakona. .prva kosmicka brzina. .da znaju o prvoj kosmickoj brzini. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Silu privlacenja Zemlje demonstrirati sa jednim tijelom okacenim za dinamometar. . Kretanje tijela u blizini površine Zemlje. Upoznavanje sa eksperimentom Kevendiša. Razlikovanje Njutnove sile inercije i neinercije.da shvate Njutnov zakon o opštem privlacenju. Horizontalno i koso bacanje. Keplerov zakon.LITERATURA:Fizika za I razred gimnazije 216 KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: GRAVITACIJA ( 8 ) CILJEVI OBJEKTIVI Shvatanje razlike izmeðu Aristotelove i Galilejeve fizike.

kvalitetnog argumentovanja i odreðivanja funkcionalnih veza osobina plemenitih gasova.da shvate da brzine molekula nijesu iste. Sile zajednickog djelovanja izmeðu molekula i njihova potencijalna energija. Ucenici treba: . Razvijanje svijesti o potrebama racionalnog korišcenja energije gasova i za zaštitu životne sredine. uopštavanja. Velicina i masa molekula. masa 10-27 kg. iz razloga njihovog haoticnog kretanja. . . Apsolutna temperatura. Shvatanje haoticnog kretanja molekula. Matematicko postavljanje jednacine stanja idealnog gasa i jednacine realnog gasa.da znaju da se ovi molekuli nalaze u stalnom haoticnom kretanju. . Haoticno kretanje molekula – Braunovo kretanje. Shvatanje znacaja unutrašnje energije i nacina njene graðe. obim v 10-30 m3 i brzina 300-400 m/s. Osnovni procesi idealnih gasova. . Model idealnog gasa – velicine koje odreðuju stanje idealnog gasa. Opšte jednacine stanja idealnih gasova. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Molekularna graða predmeta. Njihova unutrašnja energija.LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije 217 KATEGORIJA: HAOTICNO KRETANJE I TERMICKE POJAVE POTKATEGORIJA: OSNOVE MOLEKULARNE KINETICKE TEORIJE PREDMETA (14) CILJEVI OBJEKTIVI Osposobljavanje u donošenju zakljucaka. tecno ili gasovito) sadrži od jednog velikog broja molekula.da znaju da se molekul karakteriše sljedecim velicinama (dat je samo red velicina): dijametar 10-10 m. Upoznavanje sa cinjenicom da se sve vrste supstanci sadrže od molekula.da shvate da se svako tijelo (cvrsto.

Izborna nastava se omogucava ucenicima koji . Šarla i Gej-Lisaka vršiti sa odgovarajucom temperaturom kojom škola raspolaže.usyd. Adresa interneta za oblast Termodinamika i gasovi: http://oldsci. modela idealnog gasa. Hemija (sa aspekta objašnjenja graðe molekula predmeta. Sistem referiranja i relativiteta kretanja. 6. zajednickog djelovanja meðu molekulima. Zakon difuzije.da shvate da se stanje jednog idealnog gasa odreðuje sa tri parametra: pritiskom. Dužina slobodnog puta molekula.edu/physics/DDavis/1150/14Thermo/ToC.da znaju šta je idealan gas.html IZBORNA NASTAVA NASTAVNE JEDINICE CILJEVI 1.edu. Ekologija (koliko god imamo posla sa gasom i korišcenjem njihove energije toliko se treba podsjecati na cuvanje životnog ambijenta). jer ce to služiti za izraz broja molekula u supstanci). temperaturom i obimom. Definicija entropije. 7. istovremeno se preporucuje i izraz velikih brojeva u eksponencijalnoj formi.physics.eiu.). Haoticno kretanje molekula i njihovu raspodjelu prema brzini demonstrirati pomocu Haltonove kutije.html http://www. Centar mase sistema Zemlja – Mjesec. 5.. realnog gasa itd. Sudar tijela. 4. 3. Dobijanje zakona jednakih površina (drugi zakon Keplera) iz zakona cuvanja momenta kolicine kretanja. Elementarna matematika osnovne škole (eksponencijalne funkcije sa ciljem shvatanja izraza malih brojeva u eksponencijalnoj formi. 218 Demonstriranje Zakona Bojl- Mariota. . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Demonstriranje modela sa kuglama (loptama) da bi se pokazalo kretanje molekula. LITERATURA Za sve programske cjeline ove potkategorije dovoljna je upotreba Fizike za drugi razred gimnazije smjera prirodno-matematickih nauka. Odreðivanje mase Mjeseca. 2.au/rcfta/thermo.

nastavnik ce prema programu . shvatanje.žele da produbljuju svoja znanja iz raznih oblasti fizike. 3. Na ovaj nacin. gdje ce se dati zadaci i problemi koje ce ucenik pokušati da riješi. analiza i sinteza. 5. 5. da doðu do zakljucaka zajedno sa nastavnikom. Vrednovanje po izboru zadataka u razredu U toku izbora brojcanih zadataka predviðenih programom. koliko ce nastavnik više vremena posvetiti nacinu izrade testova. nastavnik treba da prihvati ucenika kao sagovornika. po taksionomiji Bluma. LABORATORIJSKE VJEŽBE (5) l. Odreðivanje specificne toplote jednog cvrstog tijela sa kalometrom. sa ciljem da nastavnik stvori jednu predstavu o usvojenim znanjima. Ova njihova aktivnost. ocigledno. nastavnik treba da ove ucenike ispituje na klasican nacin. Zato. Vrednovanje prema aktivnostima U prvom redu. a to su: nivo znanja (kognitivnog). od puta rješavanja ovih zadataka vrednuje se i nacin njihovog mišljenja. 4. Srednja vrijednost. Usmeno vrednovanje Ima takvih ucenika koji su dovoljno spremni. zato što. Pismeno ispitivanje Pri kraju svakog polugodišta predviða se po jedan pismeni zadatak. Odreðivanje koeficijenta trenja jedne kose ravni. ali i one koji nijesu riješeni. ili na nezavistan nacin. mogu da postignu razlicite zakljucke. Nasta220 vnik ce dati zadatke koji su riješeni na casovima vježbanja. treba se uzeti kao parametar u vrednovanju znanja. 2. za vrijeme casova vježbanja. stav je vrednovanja kreativnih sposobnosti ucenika. Odreðivanje koeficijenta površinskog pritiska pomocu kapilarne cijevi. kako bi utvrdio nivo njihovog postizanja. Mjerenje dužina i masa nekoliko tijela. za istu problematiku. Odreðivanje gustine jednog cvrstog tijela (sabijenosti). 2. Aktivinosti u školskoj laboratoriji U školama u kojima postoji kabinet fizike. istovremeno ce procijeniti koliko je u stanju da usvoji izvedenu nastavnu jedinicu. nastavniku pruža jedno ogledalo o nivou vladanja nastavnog predmeta. 4. probajuci da ucenika ukljuci u zajednicki razgovor tokom procesa nastave. VREDNOVANJE ZNANJA UCENIKA 1. Vrednovanje pomocu testova Nacin vrednovanja znanja ucenika cijelog razreda testovima pitanja. imajuci u vidu kriterije izrade testova. Na svakom od polugodišta izraðuje se po jedan test. ali su povuceni. 6. neki su ucenici stalno aktivni i ukljucuju se u rješavanje zadataka na tabli ili u sveskama. I ovaj se nacin provjeravanja realizira u formi zajednickog razgovora i tome se ne podvrgava cijeli razred. 219 3. Ova metoda ce biti onoliko tacna. Iz tog razloga. Greške u mjerenju. ucenik ce konstantno biti aktivan u izvlacenju zakljucaka zajedno sa nastavnikom. ne onoliko aktivni i ne sudjeluju u zajednickom razgovoru. Cilj postavljanja zadataka koje ranije nijesu mogli da riješe. Razliciti ucenici. primjena. Ovu aktivnost treba uzeti kao parametar u vrednovanju znanja.

Oni ce pomagati nastavniku u procesu demonstriranja. . neki ucenici iz znatiželje ce biti aktivniji od drugih. Ocigledno tokom ovog angažovanja nastavnika. kao npr. Ucenici ce od nastavnika dobiti konkretne zadatke koje ce realizirati na praktican nacin. tako da ce i ova aktivnost biti jedan od parametara u vrednovanju njihovih znanja. Opšte vrednovanje postignutog znanja ucenika bazirace se na sedam gore odreðenih i navedenih tacaka. ili mjerenja. ili ce to uraditi na nezavistan nacin. elektromotora. Nezavisan prakticni rad Vrednovanje znanja ucenika vrši se i pracenjem njihovih aktivnosti u individualnim i grupnim prakticnim radovima.demonstrirati. 7. periskopa i dr. neke velicine ili neke fizicke pojave. ili vršiti neko mjerenje. pravljenje jednog elektromagneta.