Cilj i zadaci ATOMSKA I MOLEKULARNA FIZIKA

Cilj nastave Atomske i molekularne fizike u gimnaziji jeste da učenici steknu
osnovna znanja iz atomske i molekularne fizike (pojave, pojmovi, zakoni, teorijski modeli) i
osposobe se za njihovu primenu, kao i da steknu osnovu za nastavljanje obrazovanja na višim
školama i fakultetima, na kojima je atomska i molekularna fizika jedna od fundamentalnih
disciplina.
Zadaci nastave Atomske i molekularne fizike su da učenici:
- upoznaju najbitnije pojmove i zakone atomske i molekularne fizike kao i najvažnije
teorijske modele;
- upoznaju metode istraživanja u atomskoj i molekularnoj fizici;
- razumeju atomske i molekularne pojave u prirodi i svakodnevnoj praksi;
- razvijaju naučni način mišljenja, logičko zaključivanje i kritički prilaz rešavanju
problema;
- osposobe se za primenu fizičkih metoda merenja u oblastima atomske i
molekularne fizike;
- osposobe se da rešavaju zadatke i probleme iz oblasti atomske i molekularne fizike;
- shvate značaj atomske i molekularne fizike za ostale prirodne nauke i za tehniku;
- upoznaju stav čoveka prema prirodi i razvijaju pravilan odnos prema zaštiti
čovekove sredine;
- šire svoju radoznalost i interesovanjanje za prirodne fenomene;
- osposobe se za samostalno korišćenje literature i drugih izvora informacija;
- steknu radne navike.
Cilj i zadaci FIZIKA MIKROSVETA
Cilj nastave Fizike mikrosveta u gimnaziji je da se učenici upoznaju sa osnovnim
saznanjima u oblasti fizike nuklearnog jezgra i elementarnih čestica (pojave, pojmovi, zakoni,
teorijski modeli), i mogućnostima korišćenja nuklearne energije tj. prednostima i
nedostacima, kao i izazovima nuklearnog naoružanja. Posebno je značajno njihovo
upoznavanje sa programima zaštite od nuklearnog zračenja i nalaženja i korišćenja starih i
nalaženja novih izvora energije.
Zadaci nastave Fizike mikrosveta jesu da učenici:
- upoznaju najbitnije pojmove i zakone nuklearne i fizike elementarnih čestica kao i
najvažnije teorijske modele;
- upoznaju metode istraživanja nuklearne i fizike elementarnih čestica;
- razumeju fizičke pojave u prirodi i svakodnevnoj praksi;
- razviju osećaj za apstraktniji način razmišljanja, u znatnoj meri različit od našeg
svakodnevnog iskustva, vezan za mehaničke, električne i optičke fenomene koje opisuje
klasična fizika;
- osposobe se da rešavaju elementarne zadatke i probleme iz oblasti nuklearne i fizike
elementarnih čestica;
- shvate značaj savremene fizike mikrosveta za ostale prirodne nauke i za tehniku;
- upoznaju stav čoveka prema prirodi i razvijaju pravilan odnos prema zaštiti
čovekove sredine;
- shvate značaj za racionalno korišćenje svih vidova energije;
- šire svoju radoznalost i interesovanjanje za prirodne fenomene;
- osposobe se za samostalno korišćenje literature i drugih izvora informacija;
- steknu radne navike.
Srednje stručne škole
OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA
U nastavi fizike učenik/ca treba da:
− sistematski sazna glavne fizičke koncepte i teorije koje uobličavaju naše poglede o prirodi;
− sistematski sazna značaj eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizičkih zakonitosti;
− spozna egzaktnost i primjenjivost fizičkih znanja pri ovladavanju prirodom i funkcionisanju
cjelokupne ljudske aktivnosti, kao i njihovu fundamentalnu ulogu u različitim strukama;

− sazna prirodu fizičkog mišljenja i njegov uticaj na razvitak opšte kulture;
− utvrdi pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode, kao i odgovornost za opstanak
života na Zemlji;
− se tokom ukupnog rada u grupama uči povjerenju u rad drugoga, podjeli zaduženja, uči se
zdravom takmičarskom duhu, poređenju zajedničkih rezultata sa rezultatima drugih grupa i
pravilnom sagledavanju greški, kao i odgovornosti za rad sa drugim učenicima/ama.
Srednje stručne škole(SSŠ)

Tema 1. FIZIKA I NJENE METODE 3časa
Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije

Učenik treba da: Učenici/e: Fizika; fizička Matematika: predmet i
- zna da je fizika - na različitim primjerima veličina; fizički zakon; metode proučavanja;
fundamentalna prirodna ukazuju na veze fizike i skalarna i vektorska vektori.
nauka; ostalih nauka; fizička veličina; Hemija: predmet i
- razumije da se pomoću - utvrđuju pojam jedinica fizičke metode proučavanja.
fizičkih veličina i fizičkih materije, supstancije i veličine. Biologija: predmet i
zakona opisuju i fizičkog polja; metode proučavanja.
objašjavaju pojave u - na konkretnim
prirodi; primjerima pokazuju
- razumije šta je materija osnovne i izvedene
(supstancija i fizičko fizičke veličine i njihive
polje); jedinice
- razlikuje osnovne i
izvedene fizičke veličine;
- razlikuje skalarne i
vektorske veličine;
- zna da je vrijednost
fizičke veličine odeđena
brojnom vrijednošću i
jedinicom;
- zna koje su osnovne
jedinice SI sistema.

GIMNAZIJA(GIM): PRIRODNE NAUKE ( 3 casa sed., 111 cas. god.)
KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA
POTKATEGORIJA: FIZICKE VELICINE I NJIHOVE JEDINICE (2)

CILJEVI OBJEKTIVI
Definisanje osnovnih meðunarodnih velicina Upoznavanje osnovne meðunarodne
SI i njihovih jedinica. velicine SI i njihove jedinice.
Mjerenje osnovnih fizickih velicina sa Analiziranje osnovne velicine fizike.
standardnim instrumentima mjerenja. Primjenjivanje osnovnih standardnih
Pridobijanje pomocnih jedinica kao produkta instrumenata.
i podjela osnovnih jedinica mjerenja. Razvijanje eksponencijalnih nacina
Upotrebljavanje eksponencijalnalnog nacina pisanja za veliki i za mali broj jedinica.
pisanja za veliki i za mali broj jedinica.
Racunanje srednje vrijednosti mjernih
velicina i vrednovanje devijacija iz ove
vrijednosti (na osnovu mnogih mjerenja).

PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI
Predmet i metode izucavanja u fizici. Ucenici treba:
- Lidh Povezanost fizike sa drugim naukama i - da znaju osnovne velicine i jedinice
tehnikom. fizike;
- Ma Fizicke velicine. - da steknu navike da jedinice malih i
Meðunarodni sistem jedinica. velikih velicina izraze u formi potencija i
imenima osnovnih potencija (mili, mikro i

zna fizičke veličine ravnomjerno promjenljivog kojima se opisuje pravolinijskog kretanja.zna osnovne operacije . Eksponencijalne funkcije Ucenik se ukljucuje u osnovne metode rada Linearne funkcije u fizici. . računske zadatke iz . translatorno i rotaciono .nalaze primjere vektorskih i oduzimanje vektora.rade jednostavnije kretanje. kretanje. . operacije sa vektorima na projekcija vektora.određuju pravac. . upoznaje sa fizickim velicinama i Meteorologija i dr. ravnomjerno promjenljivo . vremena itd.određuju pravac. .uvježbavaju osnovne razlaganje vektora. . pravolinijsko kretanje.da sticu sposobnosti za izvlacenje zakljucaka za uopštavanje kvantitativnih argumenata. kretanje lopte. period i frekvencija. VRIJEME I KRETANJE 12 čas Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije Učenik/ca treba da: Učenici/e: Vektorska veličina.da razvijaju sposobnosti tacnog i kritickog osmatranja. ravnomjerno pomjeraja.opisuje ravnomjerno kružno .). ugaona . množenje vektora brojem. . krivolinijsko kretanje. da razvijaju navike tokom mjerenja.usvajaju pojam vektor vektor pomjeraja. koplja. vektor položaja i . frekvencija i normalno ubrzanje). kretanje. smjer i .uz pomoć nastavnika/ce ubrzanja.razumije pojam . dr. . sistem.opisuje ravnomjerno ubrzano pravolinijsko . sa vektorima.razumije pojam mehaničko pravolnijsko kretanje. .razlikuje translatorno i intenzitet vektora brzine.zna pojam vektor položaja. PROSTOR. brzine.opisuje pravolinijsko i intenzitet vektora ubrzanja. pravolinijsko kretanje. referentni diska.. kretanje. vektorska veličina. zadatke iz ravnomjerno pravolinijskog kretanja. tijelo i referentni sistem. smjer i ravnomjerno kružno . položaja. različitim primjerima. kugle..usvajaju pojam vektora . . izvode formule za . vektora. METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Za ovu kategoriju se koriste pomocna Matematika sredstva za mjerenje dužine. Fizičko vaspitanje: . ugaona brzina i ugaono ubrzanje). sabiranje Matematika: algebra .rade jednostavnije računske kretanje.definiše pojam vektor . Gimnazija KATEGORIJA: SILA I KRETANJE TIJELA POTKATEGORIJA: PRAVOLINIJSKA KRETANJA (7) . rotaciono kretanje. kretanje. veličina.definiše pojam vektor ravnomjerno pravolinijsko brzina i ugaono ubrzanje. .zna pojam vektor pomjeraja. njihovim mjerenjem. . LITERATURA: Sistem SI jedinica SSŠTema 2. .zna pojmove: referentno .uz pomoć nastavnika/ce centripetalno ubrzanje.usvajaju veličine koje opisuju ravnomjerno kružno kretanje (period.rade računske zadatke iz ravnomjernog kružnog kretanja.opisuje ravnomjerno ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje. rotaciono kretanje. izvode formule za ugaoni pomjeraj.usvajaju veličine koje opisuju rotaciono kretanje (ugaoni pomjeraj.

energija.analiziraju II Njutnov . . . potencijalna različitim sportovima. Linearne funkcije Treba da zna da je i slobodno padanje Kvadratne funkcije naglo. sila. Ucenici treba da znaju da pišu jednacine Analiza matematickih formula kinematike i puta.zna pojam impuls.da umiju da odrede srednju brzinu i Graficki prikaz. momentalnu brzinu. da pišu i Definisanje prenagljenosti. Treba da zna da napravi razliku kretanja prema putu. kinetička promjene kretanja u kretanja ili deformacija energija.zna III Njutnov zakon. vremena itd. . . . tijela. . Matematika ucenik dostiže do matematickog Eksponencijalne funkcije opisivanja kretanja.analiziraju I Njutnov kao mjere inertnosti zakon. primjenjuju osnovne jednacine kretanja.rade računske zadatke u . translatornog kretanja. brzine i prenagljenosti u funkciji osposobljavanje za rješavanje raznih vremena i da znaju da ih primijene u numerickih problema.da znaju kako se od date brzine predviða prenagljenošcu. rad.da znaju da odrede prenagljenost. zakon. tijela. . dok da je vertikalno bacanje Vektori i dr.razlikuje inerciju i inertnost masu kao mjeru inertnosti tijela.razumije uzajamno . METODOLOŠKA UPUTSTVA MEÐUPREDMETNA VEZA Na osnovu eksperimentalnih mjerenja. brojcanim problemima (zadacima). ukupna djelovanja sile. Matematika: skalarni . puta i i konstantnom prenagljenošcu.usvajaju pojam impuls. djelovanje tijela i silu kao pokazuju da je posljedica dinamike translatornog Fizičko vaspitanje: mjeru tog djelovanja. Shvatanje definicije prenagljenosti Shvatanje grafickog prikaza kinematickih (brzine) i upoznavanje sa brzinom kretanja velicina kao odnosa brzine i vremena. usporenije. Tema 3. Pravolinijsko kretanje sa konstantnom . za koliko ce interval vremena biti kraci. . Sticanje sposobnosti za graficki prikaz osnovnih velicina kinematike i poznavanje šta na grafikonu predstavlja zavisnost. Promjenljivo kretanje. SILA I ENERGIJA 9 čas Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadržaji Korelacije Učenik treba da: Učenici/e: Masa.da shvate da ce opis kretanja biti onoliko Brzina i naglost kao vektoralna velicina tacniji.CILJEVI OBJEKTIVI Definišinisanje srednje brzine i Upoznavanje sa osnovnom jednacinom momentalne brzine.razumije pojam mase . .usvajaju pojam inertnost i mehanička energija.razumije posljedice tijela (istegnuta opruga). po brzini i prenagljenosti LITERATURA: Fizika za I razred gimnazije Stručna šk. PROGRAMSKI SADRŽAJI OCEKIVANI REZULTATI Materijalna tacka. .razumije osnovni zakon kojima se primjenjuje dinamike translatornog osnovni zakon dinamike kretanja. . pozicija tijela poslije jednog odreðenog Put i brzina kretanja sa konstantnom vremena. impuls.zna I Njutnov zakon. . . opisivanja prvolinijskog kretanja. prenagljenošcu. djelovanja sile promjena kretanja.na različitim primjerima osnovni zakoni proizvod dva vektora. Ucenici treba: Pravolinijsko jednosmjerno kretanje.

analiziraju primjere i rade računske zadatke u kojima se rad određuje kao promjena energije. . .usvajaju III Njutnov zakon. kinetičku energiju.razumije pojam mehanički . .zna kada tijelo ima rad pozitivan.usvajaju pojmove: . Tema 4.usvajaju pojam .zna šta je ukupna nuli.uočavaju zavisnost vrijednosti potencijalne energije od izbora referentnog nivoa. . negativan a kad je jednak .. energije. rad. SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE 5čas .nalaze primjere kad je .razumije da je rad jednak kinetička energija i promjeni mehaničke potencijelna energija. . mehanička energija. kad je potencijalnu energiju.zna kad tijelo ima mehanički rad.

potencijal .usvajaju pojam . : osobine struktura polje. ZAKONI ODRŽANJA 7 čas Učenik/ca treba da: Učenici/e: Fizički sistem.razumije pojam polja.razumije Zemlje. gravitaciono funkcija atoma. Tema 5.usvajaju pojam (gravitacionog i potencijal elektrostatičkog) (gravitacionog i polja elektrostatičkog) polja. elektrostatičkog) .usvaja sredine u kojoj se elektrostatičkog Kulonov zakon.usvaja . zakona održanja.razumije osobine jačina elektrostatičke (gravitacionog i sile.usvajaju pojam fizički zakona održanja. elektrostatička .zna zakon održanja . sistem. zavisnist od elektrostatičkog postojanje rastojanja polja. .usvajaju silu.razumije šta je fizički . zakon sistema jednačina. jačina . potencijal .razumije pojam fizičko . . sistema. primjere koji gravitaciona f(x)=-a/x2 elektrotehnike gravitacionog potvrđuju sila. potencijal elektrostatičkog (između gravitacionog polja.zna zakon održanja rješavajući jednostavnije ukupne mehaničke računske zadatke. jačina . .razumije opšti oblik .nalaze primjere održanja mehaničke . naelektrisanja) i polja. sisitem. održanja impulsa. f(x)=a/x2 Osnovi postojanje polje.analiziraju (gravitacionog i izraze za jačinu elektrostatičkog) (gravitacionog i polja. nalaze postojanje elektrostatičko polje. g polja silu. zakon .pronalaze polje.zna pojam fizičko Učenici/e: za gravitacionu Fizičko polje. polja. potvrđuju polja. njenu polja.Učenik/ca treba da: . .razumije pojam polja. nalaze. Njutnov zakon primjere koji elektrostatičkog polje.analiziraju izraz sila. elektrostatičkog) . impulsa i primjenjuje ga .razumije postojanje .usvajaju opšti oblik zakona održanja. jačina osobine gravitaciono za elektrostatičku gravitacionog gravitacione sile. opšti oblik Matematika: rješavanje . . energije. .tumače zakon održanja ukupne mehaničke energije i primjenjuje ga rješavajući jednostavnije računske zadatke . : elektrostatičko polja.tumače zakon održanja impulsa.razumije pojam izolovani izolovanog fizičkog energije fizički sistem.analiziraju izraz Matematika Hemija: . . gravitacije.

obnavljaju znanja o postulati. indukcije. sistema jednačina.razumije proces informacije o vrstama i nastajanja i prostiranja svojstvima talasa. . jezgro. . . se opisuje oscilatorno .razumije postojanje . elektromagnetno polje. foton.razlikuje longitudinalne i transverzalne talase. ultrazvuk i infrazvuk. Hemija: elementi.razumije pojavu elektromagnetne elektromagnetne indukcije. Elektrotehnika: . ATOMSKA FIZIKA 4 čas Učenik/ca treba da: Učenici/e: Atom. fluks magnetnog polja. OSCILACIJE I TALASI 7 čas Učenik/ca treba da: Učenici/e: Opružno klatno. . magnetna indukcija i elektromagnetno polje. Tema 7.zna pojam i karakteristike elektromagnetnih talasa. frekvencija) na primjeru . elektromagnetnih talasa. . Borovi Matematika: rješavanje . . fluks magnetnog polja). predstavlja magnetno Lorencova sila. indukcija. period. magnetno polje. Biologija: djelovanje polje. elektromagnetna .tumače pojam sila. Matematika: . trigonometrijske funkcije. Tema 6. Amperove sile.razumije postojanje . . . magnetnog polja na živa .zna kako se grafički prikazivanje polja. frekvencija i faza Biologija: uho. . talas.navodi primjere primjene ultrazvuka i infrazvuka. spektralne serije.razumiju postojanje .razumije pojam elektromagnetnog polja.razumije pojam Lorencova .razumije Radefordov atomu. fluks magnetnog polja. Tema 8. zvučni talas. period oscilovanja period.uče veličine kojim se Amperova sila. .uče pojavu . infrazvuk.usvajaju pojam zvuka. . elongacija. .razumije da je zvuk mehanički talas. indukcija. literaturu pronalaze . oscilatornog kretanja. . sila. magnetno polje i grafičko magnetna indukcija. oscilovanja. ultrazvuk.zna karakteristike talasa.usvajaju pojam magnetna sila. spektar atoma.zna šta je magnetna opisuje magnetno polje elektromagnetna bića. magnetna indukcija i (magnetna sila. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA 5 čas Učenik/ca treba da: Učenici/e: Magnetno polje.tumače Amperovu silu.zna šta je atom.zna šta su ultrazvuk i infrazvuk. .usvajaju pojam front. Lorencova sila. .razumije veličine kojim opružnog klatna.tumače formulu za amplituda.usvajaju pojam energija magnetnog i . magnetnog polja.koristeći dostupnu elektromagnetni talas opružnog klatna. talasni kretanje (amplituda. talasna dužina. . elongacija.

.razumije defekt mase i prirodna radioaktivnost dozimetrija. β-čestice.usvajaju pojam reakcije.razlikuje vrste zračenja (α. energija veze.usvajaju Borove atomu. . zrak . fisija i fuzija. . .zna osnovne . Tema 9. β-čestice i γ- radioaktivnost. dimenzije). . postulate. Biologija: uticaj . karakteristike jezgra protona.tumače izraz za Plankov struktura atoma.usvajaju pojam β i γ) i njihove osnovne nuklearna reakcija.određuju koliko ima maseni broj. NUKLEARNA FIZIKA 5 čas Učenik/ca treba da: Učenici/e: Nukleoni.razumije pojam foton. atomska zračenja na živa bića. . nuklearne jedinicu mase.razumije pojam literaturu pišu referate na nuklearna reakcija.zna šta je prirodna čestice.analizira spektar atoma vodonika na osnovu Borovih postulata. .zna Borove postulate.zna osnovne pojmove dozimetrije. poluprovodnici. energiju veze u α-čestice. . naelektrisanje i različitim jezgrima. u spektru atoma vodonika.zna da definiše atomsku jednostavnim primjerima. γ . .računaju defekt mase i prirodna radioaktivnost. zračenje. . mase.šematski prikazuje serije . .zna Plankov zakon zračenja.razumije fisiju i fuziju.usvajaju pojmove: α- . teme iz zaštite od jonizujućeg zračenja . redni broj. . . karakteristike. KATALOG ZNANJA ZA PREDMET FIZIKA – ZA NIŽE STRUČNO OBRAZOVANJE U DVOGODIŠNJEM TRAJANJU I SREDNJE STRUČNO OBRAZOVANANJE U TROGODIŠNJEM TRAJANJU Opšti ciljevi nastave . defekt Elektronika: (masa. energiju veze.koristeći dostupnu .zna koja i kakva zakon zračenja. neutrona u jedinica mase. model atoma. naelektrisanja se nalaze u .

Informativni ciljevi i Formativni ciljevi Socijalizacijski Specifični oblici sadržaji ciljevi izvođenja Uvod u Fiziku: • Uočava povezanost o Razvija Demonstracioni • Upoznaje se sa fizike sa saznanje o ogledi: pojmom fizike i drugim naukama. i poznavanje pojma brzine. zadatke. odnosu izmedju . . Zakon ubrzanog • Upoznaje pojam • Razlikuje ravnomjerno upoznavanja i kretanja (pomoću brzine.Sticanje osnovnih znanja o elektricitetu i magnetizmu. razlikovanje pojma vektora. uočavanje povezanosti fizike sa drugim naukama. . . . .Kružno kretanje. .Vektore i osnovne operacije sa vektorima. prostora. promjenljivo • Opisuje i nabraja kretanje. ravnomjerno • Uočava analogiju promjenljivo između kretanje. . • Objašnjava i • Uočava pojam ugaonog definiše brzinu i pomjeraja.Predmet i metode ubrzanja (kolica).Operacije sa njenom primjenom u • Uočava odnos teorije i prirode i tehnike.Poznavanje nastanka i vrsta mehaničkih talasa. sile. eksperimenta.uočavanje pojma mase. . brzine i • Razmatra ugaonog ubrzanja. i Njutnovih zakona. pravolinijskog i kružnog • Opisuje kružno kretanja. snage i energije. Atvudove mašine). .Mjerenje brzine i . . opažanja.Uočavanje dejstva molekularnih sila. i razlikovanja. koordinatnog sistema.. kretanje. i pređenog ravnomjerno puta. ugaone ubrzanje. ubrzanja.Povezanost fizike sa drugim naukama. dinamometar. . kretanja • Radi jednostavne tijela. • Objašnjava: • Sabira i razlaže vektore . .Usvajanje pojma rada.Razlikovanje ravnomjernog i ravnomjerno promjenljivog kretanja. Kretanje: • Određuje položaj tijela Razvija Laboratorijska • Objašnjava pomoću Dekartovog sposobnost vježba: referentni sistem. i odnosa teorije i eksperimenta.Poznavanje pojma gravitacionog polja.Poznavanje pojma fizike i njene primjene u nauci i tehnici. vremena i kretanja. jačine i potencijala polja. vektorima – nauci i tehnici. fizike. momenta sile.Poznavanje pojma i vrsta oscilacija. ugaone brzine i ugaonog ubrzanja.

• Navodi i definiše primjenu. i energije. snage. Sila. impulsa tijela. opruge). . topa sa oprugom). gravitacionog • Ep (pomoću • Definiše silu teže i potencijala. i opruge). rotirajućeg diska). gravitaciono polje i jačine • Energija i rad navodi gravitacionog polja. razlikuje oblike prostih obješeno o principe mašina. momenta sile. • Uočava pojam impulsa o Razvija Demonstracioni • Objašnjava impuls i i sposobnost ogledi: definiše II izražava II Njutnov opažanja. energije i zna jedinice • Definiše zakon mjere. gravitacije. Energija. povezuje sa svim (istezanje spiralne mehaničke oblicima opruge pri vješanju energije. ravnotežu tijela. statike i nabraja • Formuliše Njutnov • Proučavanje oblike prostih zakon kružnog mašina. održanja energije i zna jednostavan primjer prelaza Ek u Ep . jedinice mjera. • Energija i rad Njutnov zakon preko zakon upoznavanja i (pomoću promjene preko promjene impulsa razlikovanja. kantaru i na • Objašnjava predstavlja uslov terazijama). istegnute težinu • Zna definisati silu teže ili savijene spiralne tijela. i topa sa oprugom). problema. problema. mehanike i njihovu preciznost i tegova).Impuls. odgovornost u • Ravnoteža poluge Njutnove • Uočava pojam radu (na zakone mehanike. tegova). dinamometar). o Razvija • Potencijalna • Navodi i objašnjava • Izvodi zakon održanja i upornost pri energija zakon prikazuje na primjeru rješavanju (pomoću istegnute održanja impulsa. ravnoteže i • Težina tijela (tijelo definiše moment sile. Gravitaciono • Uočava pojmove mase o Razvija Demonstracioni polje: i sile i upornost pri ogledi: • Definiše i uspostavlja vezu između rješavanju • II Njutnov zakon objašnjava pojam njih. • Radi jednostavne zadatke. • Usvaja pojam rada i Hukov zakon mehaničkog rada. neelastičnog sudara. (pomoću Njutnov zakon potencijalne energije. • Razlikuje osnovne • Navodi oblike oblike energije. tijela. • Definiše pojam sile. njihove • Usvaja pojam snage. (pomoću kolica za sile i navodi vrste • Zna Njutnove zakone o Razvija različite sile i mase sile. gravitacije. održanja • Formuliše zakon energije. uočava kretanja (pomoću • Objašnjava i pojam dinamometra ili definiše gravitacionog polja.

• Zna da akustika • Objašnjava proučava nastanak i nastajanje. i . osnovne talas. • Razlikuje pojam ultrazvuka i infrazvuka. i upornost pri ogledi: oscilatornog elongacije. magnetno javlja u provodniku polje struje. rad u dejstvo magnetnog polja elektrostatičkom magnetne sile i zna šta je (pomoću magneta i polju i potencijal magnetno polje. • Usvaja pojam perioda.• težinu tijela.Linije sila zakon.Linije sila polja. talasa. deformacije i tečnosti i razumije navodi Hukov zakon. • Radi jednostavne zadatke Oscilacije i talasi. pojavu površinski napon. željeznih opiljaka). polja. amplitude. o Razvija Demonstracioni • Objašnjava pojavu frekvencije. pšeničnog griza na polje i definiše postojanja upoznavanja i grafoskopu). rad i potencijal o Razvija elektrostatičkog • Objašnjava elektrostatičkog polja. . • Zna da se indukovana električna struja struja. prijem zvuka. • Upoznaje vrste deformacije i formuliše Hukov zakon. pojmove jačina električne struje.Oscilovanje tega veličine. Molekulske sile: • Uočava dejstvo o Razvija • Objašnjava privlačnih preciznost i molekulske sile. viljuške. usled magnetna indukcija i promjene magnetnog magnetni polja i fluks. sposobnost ogledi: • Navodi Kulonov • Uočava pojmove jačina uporedjivanja. . razlikuje transverzalne • Objašnjava od nastanak i vrste longitudinalnih talasa. magnetna sila. sposobnost polja (pomoću elektrostatičko • Analizira uslove opažanja.Oscilovanje zvučne kretanja i nabraja • Zna kako se prostire problema. u drugim slučajevima . zna razlikovanja. rješavanju . elektrostatičkog • Usvaja pojmove polja. Električno i • Formuliše Kulonov o Razvija tačnost i Demonstracioni magnetno polje: zakon. prostiranje i prenošene zvuka. sila molekula u odgovornost u • Nabraja oblike unutrašnjosti radu. magnetna • Definiše i indukcija i magnetni objašnjava pojmove fluks.

Hemijski i biološki procesi Gravitaciona sila Geografija Magnetno polje Geografija Magnetna igla (kompas) KATALOG ZNANJA ZA PREDMET FIZIKA – ZA STRUČNE ŠKOLE KOD KOJIH SE FIZIKA IZUČAVA SA SA 2 ČASA SEDMIČNO. . red i urednost fizika definicije fizike . v i a. Transformacije Fizičko vaspitanje. ODNOSNO GODIŠNJIM FONDOM OD 72 ČASA Opšti ciljevi nastave: .Poznavanje zakona održanja impulsa i energije. . . . Fizički zakoni/Teorija i Eksperiment Matematika. . .Uočava vezu . Kretanje . relizuje se u kabinetu i povezanost fizike sa .Sagledavanje pojava vezanih za magnetno polje. Atletika. v i t.Razvija osjećaj koji je opremljen sa: drugim naukama. .Sticanje potrebnih znanja o radu. Hemija.Radi jednostavnije . ravnomjerno kretanja.Poznavanje analogije između sile teže i težine tijela.Navodi vrste koristeći izraze za v i preciznosti pri radu grafoskopom. . energiji i snazi.Sticanje osnovnih znanja o elektromagnetnim talasima.Poznavanje osobina svjetlosti.• Objašnjava • Formuliše Faradeje elektromagnetnu zakon i zna šta je indukciju. kretanja.Sticanje potrebnih znanja za primjenu u praksi. s dijaprojektorom sa . Zakoni održanja Hemija.Biologija. . Faradejev • Radi jednostavne zakon i definiše zadatke. Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski Specifičnosti u i sadržaji ciljevi izvođenju Uvod. .Razumije i ubrzanog i usporenog odgovarajućim objašnjava pravolinijskog slajdovima. radnog prostora. Biologija.Objašnjava između s.Poznavanje definicije fizike i povezanosti fizike sa drugim naukama. zadatke važnosti i potrebe A/V sredstvima. .Poznavanje pojma električnog i magnetnog polja i njihovih osobina.Poznavanje pojma i vrsta oscilacija.Razvija osjećaj za Nastava Predmetna . .Poznavanje vrsta kretanja. . Predstavljanje u matematičkom obliku/Sličnosti i razlike u istraživačkim metodama Vektorske veličine Matematika Vektori Kretanje tijela Matematika.Poznavanje nastanka i vrsta mehaničkih talasa.Sticanje osnovnih znanja iz Njutnovih zakona. navodi samoindukcija.Računa s. računarom sa pravolinijsko odgovarajućim . samoindukciju.

Razumije i zadatke objašnjava zakon primjenjujući zakon o o održanju energije. . izbaždarenom . preciznosti pri radu.Definiše silu i reakcije. impulsa. Atvudovom mašinom.Uočava odnos vrijeme. . Sila. između F. zadatke mišljenje.Uočava odnos Razvija osjećaj magnetno polje. . . Gravitaciono .Definiše principe između sile teže statike. .Računa rad.Razvija analitičko .Navodi III Njutnov rastojanja. m. .Radi jednostavnije objašnjava zadatke koristeći Njutnov zakon izraze za Fg i Q. i a. između sile . kretanje. održanju energije. hronometrom. stativom . . mase tijela i njihovog . gravitacije. zakon. .Uočava odnos .Uočava odnos Vježbe: polje. energiju i energiju i snagu. . . q1 q2 i važnosti i potrebe .Razumije i .Predstavlja zakon. i težine tijela.Razumije i primjenjujući zakon o objašnjava zakon održanju o održanju impulsa.Mjeri pređeni put i .Uočava razliku . sa .Definiše silu teže i težinu tijela.Definiše impuls. pravolinijsko metalnom kuglicom kretanje.Navodi I Njutnov akcije i sile reakcije.5 m. . snagu.Objašnjava kružno kukicom za vješanje. i lenjirom sa nanijusom. .Radi jednostavnije . Energija. .Razumije i drvenom objašnjava letvom. zakon.kretanje.Definiše rad. . masu.Računa ubrzanje.Navodi II Njutnov između sile. tankim ravnomjerno neistegljivim koncem promjenljivo dužine od 1 do 1.Objašnjava princip .Računa silu akcije i zavisnost na . inercije.Navodi Kulonov r. Električno i . Impuls.Radi jednostavnije . između F. softverom. grafiku S = f (t).Definiše brzinu i sa ubrzanje.

Računa magnetnu magnetne silu.Razumije i . talasa.zakon. . L i . .Navodi Amperov . . . zakon. . difrakciju.Mjeri l i T. .Definiše i objašnjava elektromagnetne talase. oscilacija.Definiše pojam . λ i t. Oscilacije i talasi. .Uočava odnos indukciju i između ε. sila.Uočava odnos zakon.Definiše i silu. .Računa T.Uočava odnos između y.Računa g. između E i F. između F. polarizaciju i disperziju svjetlosti.Navodi Faradejev B.Radi jednostavnije zadatke koristeći izraze za γ i λ. magnetne magnetnu indukciju i indukcije i magnetni magnetnog fluksa. . Vježbe: .Računa Amperovu .Računa elektromotornu silu. vrste .Objašnjava interferenciju.Uočava odnos između c. .Predstavlja grafički objašnjava zavisnost T2 (l). I.Računa Kulonovu .Uočava odnos električno polje. yo i ϕ. nastanak i vrste . . . . fluks. ΔΦ i samoindukciju Δt.Objašnjava silu. objašnjava .Broji oscilacije.Objašnjava pojam i . uzajamnu ..

Uspostavljanje veza između mase.Upoznavanje procesa vezanih za jezgro atoma. vježbe 􀁹 Upoznaje pojam drugim naukama.Analiziranje zakona održanja i poznavanje njihove primjene.Poznavanje metoda i oblika rada u fizici. . normalnog napona i površinskog napona.Sticanje potrebnih znanja koja će omogućiti bolje i lakše savladavanje stručnih predmeta u okviru struke Informativni ciljevi Formativni ciljevi Socijalizacijski Posebnosti u i sadržaji ciljevi izvođenju Fizika i njene .Upoznavanje sa oscilacijama i vrstama oscilacija.Upoznavanje sa osobinama svjetlosti. između prirode i zavrtanj. srednje i konačne brzine. . .Uočava odnos razlikovanja. elektrostatičke sile.Uočava povezanost o Razvija sposobnost Laboratorijske metode fizike sa opažanja.Uočavanje zavisnosti fizičkih svojstava tijela od njihove strukture i uzajamnog djelovanja molekula.Sagledavanje pojava vezanih za magnetno polje.Poznavanje principa zračenja atoma i zaštite od zračenja. . .Sticanje potrebnih znanja za korišćenje u tehničkoj praksi. vremena i kretanja. . . upoznavanja. mehaničke energije. analiziranje formula i poznavanje jedinica mjere za date fizičke veličine. . eksperimenta.Usvajanje pojma mehaničkog rada. . . .Poznavanje pojma početne. snage i njihovih jedinica mjere. .Analiziranje dobijenih znanja u odabranim računskim zadacima s ciljem da se potpunije razumiju fizički sadržaji. . .Razlikovanje i usvajanje pojma fizičkog polja.Razlikovanje vektorskih i skalarnih veličina. električnog napona.Upoznavanje sa pojmom magnetnog polja i njegovim osobinama. . .Prepoznavanje osnovnih fizičkih veličina. sile i ubrzanja.nonijus. . . Usvajanje pojma deformacija tijela.Poznavanje pojava vezanih za kretanje elektrona u atomu.Razlikovanje pojma prostora. . . i • Mjerenje dužine fizike i njene .mikrometarski tenici.Uočavanje analogije između mehaničkih i električnih oscilacija. primjene u nauci i teorije i o Razvija odnos . količine naelektrisanja. . .Poznavanje pojma fizike i njene primjene u nauci i tehnici.Povezanost sa drugim predmetima Vrste kretanja Matematika Rješavanje jednačine sa jednom nepoznatom Njutnovi zakoni Matematika Rješavanje dvije jednačine sa dvije nepoznate Zakoni održanja Hemija Hemijske reakcije Kulonov zakon Amperov zakon Faradejev zakon Osnovi elektrotehnike Električno polje Magnetno polje Elektromagnetni talasi Osnovi elektrotehnike Elektromagnetne oscilacije KATALOG ZNANJA ZA PREDMET FIZIKA – ZA SREDNJE STRUČNO OBRAZOVANJE U ČETVOROGODIŠNJEM TRAJANJU Opšti ciljevi nastave . . .Sticanje osnovnih znanja o elektromagnetnim talasima.

• Objašnjava pojam mjerenja. izražavaju.Prepoznaje osnovne tehnike. .Određuje položaj vektorima (pomoću . Učionica je kretanja materije.• Definiše fiziku.Uočava razliku o Razvija Zakon ubrzanog vektorske između samostalnost kretanja pomoću: a) veličine. .hronometar materije i kretanja. sekundomjera. vektore. radu.. • Navodi jedinice fizičkih veličina. sabira i o Razvija sposobnost Demonstracioni skalarnih i vektorskih oduzima za prostorno ogledi: veličina. • Navodi metode fizike u proučavanju prirodnih pojava. b) • Objašnjava razliku veličina. . • Objašnjava povezanost fizike sa drugim naukama. zavisnost fizičkih (štoperice).Predstavlja sadržaj opremljena • Objašnjava proces fizičkih sa A/V sredstvima. teorije. predstavljanje • Operacije sa • Objašnjava .. • Objašnjava . • Mjerenje mase • Upoznaje se sa fizičke . • Navodi primjere fizičkih otkrića koja su dovela do novih tehničkih ostvarenja.Sabira i razlaže o Izgrađuje osjećaj za Laboratorijska kretanje vektore. između .vaga. jasnost i preciznost. metodama i veličine i jedinice • Mjerenje oblicima rada u kojima se temperature fizici. vježba • Navodi skalarne i . • Navodi oblike veličina. Prostor.Izražava uzajamnu • Mjerenje vremena zavisnost između vezu i . • Navodi fizičke zakone i principe. vrijeme. skalarnih i vektorskih i snalažljivost u Atvudove mašine. • Nabraja osnovne fizičke veličine. .živin termometar. prelaska zakona u jednog oblika matematičkom kretanja u drugi. • Objašnjava kako se postavljaju teorije. eksperimenta. obliku..Razlaže.

šemama i trenutnu brzinu i srednju i grafikonima.Analizira kretanje .Izvodi klasični pri kome zakon se ne mijenja sabiranja brzina. putanje i intenzitetu grafoskopom. epidijaskopom. trenutnu brzinu. relativnosti. • Učionica je • Opisuje i nabraja . ubrzanje. . ali se znanja u mijenja njegov odabranim računskim pravac. • Razmatra . brzine od puta. • Objašnjava . grafoskopom. valjka).Opisuje i definiše skicama. Sila i energija .Zna u čemu se za brzinu i put sa sastoji stalnim Galilejev princip ubrzanjem. upoznavanja i sredstvima. opremljena sa A/V objašnjava masu. i predstavlja klasičan . vrstu (tip) II o Razvija tačnost i Demonstracioni sile. tijela. referentni sistem između Nastavna sredstva i i opisuje vektor pomjeranja i pomagala: položaja. sposobnost ogledi: . • Objašnjava i brzine. ubrzanjem. definiše . sile i ubrzanja.Uspostavlja vezu o Razvija sposobnost • Učionica je • Definiše i između opažanja. izraze . početne i srednje .Dijeli kretanje opremljena sa A/V kretanja prema obliku sredstvima. intenzitet .Izražava i kontroliše razlikovanja. vektora kada pravouglog • Mjerenje brzine i se ugao između njih koordinatnog ubrzanja (pomoću povećava.Analizira dobijena vektora brzine.Grafički prikazuje i objašnjava objašnjava zavisnost Galilejev princip brzine relativnosti od vremena.Određuje pravac i brzine. • Definiše i . pređenog puta. zadacima.Upoznaje pojam zakon konačne.Izvodi odgovarajuće vektora ubzanja ac. Njutnov zakon. sistema. objašnjava kružno zavisnost kretanje.Uočava razliku • Kružno kretanje.Određuje zavisnost pravolinijsko brzine kretanje sa stalnim od vremena.promjenu tijela dinamometra na rezultante dva pomoću Dekartovog magnetnoj tabli). smjer . mase. sabiranja brzina. pojam sile i navodi . kolica. zavisnost puta • Razmatra i od vremena.

silom). spiralnom oprugom). kosmičku kružnog • Objašnjava i brzinu. .Izračunava potencijalnu i kinetičku energiju tijela.Analizira dobijena znanja u odabranim računskim zadacima. inercije i moment karakterišu • Energija i rad impulsa. . .Razumije rješavanju problema (pomoću kolica sa • Definiše II Njutnov inercijalne i tegovima različite zakon neinercijalne sisteme mase i različitom preko promjene referencije.Upoređuje veličine dinamometra ili moment sile. energije. oprugom).Zapaža da je zbir Ek i Ep uvijek isti. pri Njutnovog zakona mehanike. oblike energije. opažanja. njihove .Izračunava upoznavanja i sa A/V sredstvima. • Opisuje rotaciono . mehaničke . translatorno i (pomoću topa sa • Oblašnjava rotaciono kretanje. dinamiku kružnog .• Navodi i definiše . • Eksperimentalno osnovne Njutnov o Razvija upornost zasnivanje II zakone klasične zakon.Razlikuje osnovne jedinice mjerenja. . Sila i bezvrtložno .Usvaja pojam energije.Analizira fizička Razvija sposobnost • Učionica je fizičko polja. opruge). .Izračunava prvu • Proučavanje kretanje. opremljena polje . . .Pretvara i zna jedinice mjere. .Zna da se energija pretvara iz jednog oblika u drugi. momenta povezana neinercijalne sisteme inercije i dinamometrom ili referencije. snage i snage.Usvaja pojam rada i • Ep (pomoću kretanja. oblicima ili savijene spiralne mehaničkog rada. momenta impulsa. moment koje rotirajućeg diska). kretanja (pomoću definiše: . povezuje sa svim istegnute • Definiše pojam sile.Primjenjuje III upoređivanja. impulsa.Uočava pojam • Zakon akcije i • Definiše inercijalne momenta reakcije (kolica i sile.

grafoskopom s objašnjava fizička između tijela. mjere.Prikazuje grafički polja pomoću tankih • Definiše i fizička papirnih traka na objašnjava pojam: polja pomoću linija metalnoj kugli. • Zakon održanja zakona održanja. dijaprojektorom s fizičkih polja). . održanja impulsa.Dolazi do zakona tehnike. upoređivanja. o Razvija tačnost i polarizovanim polja (vrste. vidove i Njutnov upoređivanja. polja. podjele i . • Zakon održanja • Navodi primjere za održanja energije (pomoću primjenu impulsa iz osnovnih tega na opruzi i zakona održanja u zakona odskoka . • Navodi Kulonov između Demonstracioni zakon.Razumije pojam o Razvija tačnost i Demonstracioni • Objašnjava opšti izolovanog sposobnost ogledi: karakter sistema. .Određuje fluks (dijaprojektor. električnog polja kroz • Potencijal • Objašnjava pojam neku elektrostat.Prikazuje ekvipotencijalne površine i linije sila za polje jednog naelektrisanja. . . . energije površinu.Analizira dobijena znanja u odabranim računskim zadacima. linije sile. zakon gravitacije i o Razvija upornost odgovarajućim • Navodi Njutnov uočava pri slajdovima. polja naelektrisanog elektrostatičkog .Pretvara jedinice snopova svjetlosti fluksa polja. i potencijala homogenog i grafoskop). . Zakoni održanja . rješavanju problema šemama i gravitacije.Uočava razliku provodnika (pomoću polja.Uočava i razliku o Razvija impulsa • Navodi i izražava između samostalnost i (pomoću kolica sa zakone zakona održanja i preciznost u radu. energije. zakon analogiju.Upoređuje Kulonov sposobnost folijama. drugih o Razvija se odnos • Neelastični sudar momenta fizičkih zakona.• Definiše i gravitacione sile razlikovanja. . elektrostatičko polje. pravougaonih kartona potencijalne . električne sile i ogledi: • Objašnjava gravitacione • Linije sila gravitaciono i sile. između elektromotora) i potencijala i ekvipotencijalne potencijalne linije energije. skicama. oprugom). elektrostat. između prirode i kuglica od plastelina.Uočava razliku grafikonima. impulsa i energije. jačine polja. • Fluks polja pomoću sile.

otkidanja prstena. elastična sa A/V sredstvima.Objašnjava važnost deformisanosti Hukovog (relativno istezanje). normalnog napona. napon.Zna na koji način se može izmijeniti unutrašnja energija. djelovanja i karaktera zavisnosti o Razvija preciznost i Provjera Hukovog kretanja čestica. kojima se odbijanja dva .dinamometar.Analizira dobijena znanja u odabranim računskim zadacima. Fizika velikog broja .pantljika. koeficijenta svojstava tijela od molekula koje o Razvija tačnost i površinskog njihove sadrži tijelo. • Hukov zakon energije. opisuju stanja tijela i molekula od .Objašnjava .Formuliše zakone (istezanje • Opisuje kretanja održanja. .Crta grafik .Upoznaje metode za o Razvija sposobnost Laboratorijske molekula određivanje veličine opažanja. održanja.Razlikuje plastična i opremljena deformacije.Definiše normalni tijela. uzajamnog . .Izračunava broj razlikovanja. .Izračunava drugu vješanju tegova). .Uočava pojam sapunice). . loptice za stoni tenis). centara. mogu da se mjere.Opisuje pojam uzajamno površinskog djelovanje molekula napona.makro i mikro dinamike. tečnosti. kosmičku • Površinski napon brzinu. sposobnost napona metodom strukture. svijetu.Razlikuje elastični i neelastični sudar. koje rastojanja njihovih .Opisuje stepen epidijaskopom. .Zna da primijeni Demonstracioni • Objašnjava pojam zakone ogledi: unutrašnje održanja.teg mase 2 . upoznavanja i • Određivanje zavisnost fizičkih . vježbe: • Objašnjava molekula.Prikazuje grafik upoređivanja. . .žica od 3 do 4m. rezultante sila odgovornost pri radu zakona • Navodi veličine privlačenja i .Definiše i zavisnosti relativnog objašnjava istezanja od površinski napon.3kg.Zna definisati . . . grafoskopom. mehaničke i unutrašnje energije. . spiralne opruge pri zakona .Nabraja vrste . (lamele sa opnom od . • Učionica je . zakona.

ωm i Wm. stativom magnetne indukcije i između sa magnetnog fluksa.Uočava odnos Razvija analitičko Vježbe . RAZRED DRUGI .Mjeri dužinu klatna.Objašnjava . fluksa. elemenata F.Razvija osjećaj koji je opremljen sa: objašnjava pojam . odgovarajućim magnetnog .m. .Uočava zavisnost He- . homogenom . mjere u B računarom sa .Razvija analitičko dijaprojektorom sa indukcije i ø.Uočava zavisnost . . . metarskom naelektrisane čestice Amperov trakom. kreću.5 m. mišljenje.Radi jednostavnije drvenom djelovanje zadatke letvom. školskim zakon. . magnetne koristeći izraze za B i . . zadatke preciznosti pri radu. energije zadatke spektralnim cijevima magnetnog polja. B i L. . radnog prostora. grafoskopom.Razvija osjećaj za Nastava predmeta između red i urednost fizika Magnetno polje elemenata B.Radi jednostavnije nonijusom.Objašnjava kretanje koristeći izraze za sa naelektrisanih čestica Faradejev kukicom za vješanje.Analizira dobijena znanja u odabranim računskim zadacima. magnetne sile.Radi jednostavnije važnosti i potrebe A/V sredstvima.Objašnjava pojam . neistegljivim koncem uzajamnu indukciju i . F.Navodi jedinice za i ø.Navodi Faradejev ωm i Wm.Objašnjava pojam između T. filterom. zadatke koristeći izraze za ε i εs. periodičnog kretanja i q i B. .Pretvara jedinice slajdovima.Predstavlja šematski hronometriju. .Pravi razliku hronometrom. Oscilacije . relizuje se u kabinetu . skale. u zakon. svjetlosnim zakon. odgovarajućim mjerenje .Navodi Amperov između Wm i I. samoindukciju. magnetnom između ε i εs. Ne laserom. I.Definiše i ø i B. koristeći izraze za i . .Radi jednostavnije dužine od 1 do 1.Razumije i između ε. q i v. difrakcionom magnetnog polja na koristeći izraze za rešetkom. tankim objašnjava Δø i Δt. izbaždarenom . osloncem. induktorom. mišljenje. zadatke metalnom kuglicom . nosačem koje se zakon. i lenjirom sa polju.Očitava vrijeme za harmonijskog .Radi jednostavnije spektroskopom.Uočava odnos fluorescentnom . koeficijent površinskog napona.Uočava odnos softverom. sijalicom.

frekvenciju. . oscilacija. analizira primjere . ω . .Objašnjava nastanak talasa.Predstavlja šematski o Razvija sposobnost Vježbe: .Očitava položaj nastanak poprečne i upoznavanja i linija mehaničkih talasa. L i C.Definiše period. .Navodi jednačinu .f. kružnu frekvenciju . koristeći izraze za T.Radi jednostavnije .Predstavlja grafički period. . opažanja.Radi jednostavnije matematičkog klatna.Uočava odnos položaj.f elektromagnetnih iω oscilacija.kretanja. . . .Predstavlja grafički harmonijskih zadatke zavisnost T = f(l). analizira primjere klatna frekvenciju i periodičnog kretanja.Uočava odnos između q.Računa elongaciju.Definiše i .Računa elastičnu matematičkog klatna.f . kvazielastičnu silu.Predstavlja grafički elektromagnetnih i oscilacija. .Računa elongaciju naelektrisanja.Navodi jednačinu .Grafički predstavlja . i x. .Uočava odnos T.Definiše period.Računa period električnih oscilacija. matematičkog klatna.Navodi jedinice za . sposobnost . oscilacija. harmonijskih između T. uzdužne talase.Uočava odnos μ . oscilacija.Računa period oscilacija. .Objašnjava pojam koristeći izraze za T.Definiše i iω objašnjava harmonijskih elastičnu silu. ω frekvenciju i i l.Uočava odnos . i . razlikovanja. u spektru i redni broj .Navodi Tomsonovu elektromagnetnih formulu. klatna. amplitudu i . Talasi .Objašnjava pojam . i m. .Računa objašnjava kvazielastičnu silu. kroz ravnotežni kružnu frekvenciju . qo i φ.Broji prolazak .Razumije i . silu.Uočava zavisnost F elongaciju. . zadatke . λ o Razvija tačnost i na skali. između T.f. objašnjava i T. zavisnost x(φ).

λ i polja.Definiše i objašnjava brzinu elektomagnetnih talasa.Računa Ef . .Navodi Ajnštajnovu .Računa elongaciju talasa. Računa talasnu objašnjava . dužinu.Uočava odnos c. elektromagnetnog . Računa konstantu zakon. .Računa rad kočećeg laserskog snopa. talase.Razvija preciznost Vježbe: .Uočava odnos E i f. yo rješavanju problema objašnjava talasnu i φ. odnosno na foton.Objašnjava pojam αp .Definiše i zračenje atoma.Razlikuje i objašnjava nastanak elektromagnetnog talasa.poprečne i uzdužne . analizira .Navodi jednačinu . . jednačinu fotoefekta. zadatkekoristeći Objašnjava Ajnštajnovu Radefordov pojmovnu jednačinu .Predstavlja grafički mehaničkih i talasa. objašnjava De – . f . Očitava rastojanje L zračenja . Crta grafik r = f(l) efekat. kvant energije zadatke letvi i rastojanje x na i koristeći izraz za nosaču.Objašnjava interferenciju.Radi jednostavnije broljijevu relaciju. dužinu. . difrakciju. Mjeri prečnik snopa fotona.Uočava odnos η i . dužinu i brzinu . . mf i ρf .Predstavlja šematski rešetke.Računa E jednog Vježbe: impuls kvanta. talasa. mf i f.Uočava odnos y.Navodi Plankov zakon.Objašnjava elektromagnetne nastanak talase. polja i .Definiše i . Računa divergenciju . polarizaciju i disperziju svjetlosti. Brusterov njegovoj skali.Definiše i kočeći napon.Objašnjava mf . Fizika mikrosvijeta . energiju. Razvija upornost pri . .Radi jednostavnije na atoma. .Uočava odnos Ef i (2 * . . r) na mat površini. fotoelektrični ρf i f. masu i . zavisnost λ=f(m). .Računa talasnu uporedjivanja.

pobuđivanja i . .Predstavlja šematski rendgenskog i zračenja. električna sila Matematika Vektori Kretanje tijela Matematika.Tok rijeka.Atletika.Objašnjava zaštitu od zračenja. fotoefekta. .Fizičko vaspitanje. Hemijski i biološki procesi .Razumije i objašnjava fisiju i fuziju jezgra.Objašnjava između N. lasera.Radi jednostavnije . .Definiše i zadatke objašnjava defekt koristeći izraze za N i mase i stabilnost A.Razumije i .Biologija. . . .Objašnjava pojam . vremena Matematika Određivanje srednje i tačne vrijednosti Vektorske veličine. No i strukturu T1/2. talasnu dužinu. Sličnost i razlika u istraživačkim metodama Mjerenje: dužina. Ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje Matematika Transformacija Zakoni održanja energije Hemija. jezgra.Predstavlja šematski .Geografija.Opisuje princip rada prelaze.eksperiment.Linearna funkcija. raspada. Povezanost sa drugim predmetima Fizički zakoni Matematika Predstavljanje u matematičkom obliku Teorija.Uočava odnos λ i ρ. analizira kvantne .Uočava vezu .Navodi zakon fisiju i radioaktivnog fuziju jezgra.Astronomija.Računa De– zračenja broljijevu atoma.. atomskog jezgra. slaganje i razlaganje sila. eksperiment Biologija. objašnjava pojam λ i ν. ..Hemija.