You are on page 1of 63

Doc.

dr Mehmed Hadžić,

Zaštita prava iz radnih odnosa

Sarajevo, 26. 12. 2018. godine


Zaštita prava radnika
 Oblici zaštite (interna/eksterna;
unutarnja/vanjska)
 Organi(poslodavac, sud alternativni organi,
upravni organi)
 Dvostepenost,
 Pravni lijekovi(redovni/vanredni)
 Pravila postupka (radnopravni, upravni,
parnični, alternativni)
Interna zaštita prava iz radnog
odnosa

 Zaštita prava iz radnog odnosa u postupku pred


poslodavcem= radna sredina u kojoj zaposlenik
radi- čl. 112. ZOR-a FBiH
 Prvostepeni postupak:
 Pokretanje postupka
 zahtjevom (izmjene, odustanak, sporazum)
 Poslodavac donosi odluku nakon:
 skraćenog- sumarnog ispitnog postupka
 Posebnog ispitnog postupka
Drugostepeni postupak kod
poslodavca
 Pokreće se zahtjevom za zaštitu prava (prigovor,
žalba)
 Čl. 114. ZOR-a FBiH
 Pravo zaposlenika da može protiv donesene
odluke poslodavca u prvom stepenu u roku od
30 dana, nakon dostavljanja odluke/saznanja za
činjenice, zahtijevati da se donesena odluka
preispita
 Pravo na zahtjev za zaštitu prava- žalbu imaju
radnici
Eksterna zaštita prava iz radnog odnosa

 Zaposlenik može tražiti zaštitu povrijeđenih prava pred


nadležnim sudom
 Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja
zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o
mirnom rješavanju spora ne udovolji tom zahtjevu, radnik
može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred
nadležnim sudom.
 Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne
može zahtjevati radnik koji prethodno nije podnio
poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju
zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano
potraživanje iz radnog odnosa
Eksterna zaštita prava iz radnog
odnosa
 Mogućnost mirnog rješavanja spora.
 Ukoliko se postupak mirenja ne okonča u roku
od 60 dana ili se okonča neuspješno, radnik ima
rok od 90 dana od dana okončanja postupka
mirenja za podnošenje tužbe
 Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa
zastarjevaju u roku od tri godine od dana
nastanka obaveze
Zaštita u slučajevima diskriminacije- ZOR
FBiH

 U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba Zakona,


radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od
poslodavca zahtjevati zaštitu u roku od 15 dana od
dana saznanja za diskriminaciju
 Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana
podnošenja zahtjeva, ne udovolji tom zahtjevu, radnik
može u dalje roku od 30 dana podnijeti tužbu
nadležnom sudu
 Teret dokazivanja je na poslodavcu ako se iznesu
činjenice koje opravdavaju sumnju
 Sud je dužan uspostaviti i osigurati prava, te nadoknaditi
štetu
Teret dokazivanja (čl. 102. ZOR-a FBiH)

 U slučaju spora zbog redovnog ili vanrednog


otkaza ugovora o radu od strane poslodavca
(čl. 96. stav. Tač. a. I b. I čl. 97. stav 1. i 2.
ZOR-a FBiH) teret dokazivanja
opravdanog razloga za otkaz je na
poslodavcu
Pojam radnog spora:
Personalno-kauzalni kriterij
/marijalna i formalna obilježja/

Individualni radni spor/koletivni radni spor

• Strane
• Predmet
• Nadležnost
Sudsko rješavanje radnih sporova

Uređeno sa dva zakona:

Zakonima o parničnom postupku FBiH, RS,


BDBIH i BiH

i Zakonima o radu FBIH, RS, BD BIH i


Zakonom o radu u institucijama BIH
Bosna i Hercegovina
 Ne postoje specijalizirani sudovi (radni sudovi) za sporove povodom
ostvarivanja i zaštite prava iz radnog odnosa

 Sudska zaštita se ostvaruje pred redovnim sudovima u parničnom


postupku

 U FBiH shodno Zakonu o sudovima FBiH, redovni sudovi (općinski,


kantonalni i Vrhovni ud FBiH) vrše sudsku vlast i štite prava i
slobode zagarantovane ustavima BiH i zakonom, te osiguravaju
ustavnost i zakonitost.
 Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i
efikasno.
 Sud u toku cijelog postupka, po službenoj dužnosti pazi da li
rješavanje spora spada u sudsku nadležnost
Nadležnost

 Stvarna nadležnost- interna jurisdikcija utvrđena


Zakonom o sudovima

 Općinski sudovi su u prvom stepenu nadležni u svim


građanskim sporovima gdje spadaju i radni sporovi

 Kantonalni sudovi su nadležni da odlučuju o žalbama


protiv odluka općinskih sudova

 Vrhovni sud FBiH je nadležan da odlučuje o redovnim


pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako
je to zakonom određeno
Mjesna nadležnost
A) Opća mjesna nadležnost
Za suđenje je nadležan sud koji je opće nadležan za
tuženost ako zakonom nije određena isključiva mjesna
nadležnost drugog suda (mjesto gdje tuženi ima
prebivalište, boravište)
B) Izberiva mjesna nadležnost
Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlanik, za
suđenje je nadležan pored suda koji je opće mjesno
nadležan za tuženog i:
(1) Sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao,
osnosno
(2) Sud načijem bi se području rad morao obavljati, te
(3) Sud na čijem je području zasnovan radni odnos
Odlučivanje suda (čl. 2. ZPP)

 U parničnom postupku sud odlučuje u granicama


zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

 Sud ne može odbiti da odlučuje u zahtjevu za koji je


nadležan

 Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj


ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu
materijalnog prava
Pokretanje postupka

 Postupak se pokreće tužbom u dovoljnom broju


primjeraka za sud i protivnu stranku
 Sud odbacuje tužbu zbog proceduralnih razloga ( ne
spada u sudsku nadležnost, tužba podnesena
neblagovremeno, o istom zahtjevu već teće parnica,
stvar pravomoćno presuđena, o predmetu spora
sklopljena sudska nagodba, tužilac se pred sudom
odrekao tužbenog zahtjeva…)
 Sud odbacuje tužbu zbog nedostataka u tužbi (tužitelj
ima 8 dana za ispravku i ponovnu predaju/ako nema
ispravke tužba se smatra povučenom)
 Parnica počinje teći dostavom uredne tužbe tuženom
Tužba
 Procesnopravna forma kojom se u sudskom postupku
ostvaruje ustavom zagarantovano pravo na sudsku
zaštitu
 Nemo iudex sine actore/bez tužbe nema ni postupka
 U radnim sporovima načelo dispozitivnosti se
manifestuje dvojako:
 1. U podizanju tužbe (rok od 90 dana/3 godine)
 2. U određivanju njenog sadržaja ( u parničnom
postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su
stavljeni u postupku)
Sadržaj tužbe
 A) Elementi koji su neophodni da bi se u vezi s njima
moglo postupati:
 oznaka suda,
 oznaka stranaka (ime prezime odnosno naziv pravne
osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište
stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika)
 oznaka predmeta spora,
 naznaka vrijednosti spora,
 potpis podnositelja
Sadržaj tužbe
 B) Elementi koji tužbu oblikuju kao procesnopravnu
ustanovu:
 tužbeni osnov (činjenice na kojima tužilac zasniva
tužbeni zahtjev, pravni osnov tužbenog zahtjeva-
činjenični osnov obavezan, pravni fakultativan)
 dokaze kojima se utvrđuju te činjenice
 tužbeni zahtjev-petitium (određen zahtjev u pogledu
glavne stvari i sporednih potraživanja/ zahtjev da sud
izrekne određenu pravnu posljedicu u formi sudske
odluke-presude)
Tužba i njen sadržaj –član 53. Zakona o parničnom postupku FBIH
_________________________________________________________
Naziv mjesno i stvarno nadležnog suda pred kojim se pokreće
radni spor- sada fakultativno
Tužilac/Tužitelj:__________
Zastupan po punomoćniku (advokatu) iz................
Punomoć u prilogu
Tuženi:_________
Tužba
Radi:_______ Vrijednost spora:___ KM
1..............sud u ........ je mjesno nadležan da rješava u ovoj pravnoj stvari na
osnovu člana (28 ili 37 ili 40) Zakona o parničnom postupku.
2..........................................................................................................................
...............................................................................................................
Dokaz:
Iz navedenih razloga je vidljivo da je......................... nepravilna i nezakonita pa je tužilac ostvarujući
svoje zagarantovano pravo na pravnu zaštitu podnio ovu tužbu kod ovog mjesno i stvarno nadležnog
suda, te predlaže da sud poslije provedenog zakonom utvrđenog postupka donese slijedeću :

Presudu
.............................................................................................................................
..............................................................................................................................
U ____________ 2006.godine Tužitelj
Radnje koje preduzima sudija od dobijanja
predmeta u rad

• Prethodno ispitivanja tužbe


• Odgovor na tužbu
• Pripremno ročište
• Glavna rasprava
• Izricanja i donošenje presude
Konvencija za zaštitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda
Član 6.
Pravo na pošteno suđenje:
Pravo na sud osnovan zakonom
Pravo na nezavisan sud
Pravo na nepristrasno suđenje
Pravo na pravično suđenje
Načelo javnosti
Pravo na suđenje u razumnom roku
Postupanje po tužbi
 Odbacuje tužbu
 Utvrđuje urednost tužbe
 Ne spada u sudsku nadležnost
 Neblagovremenost tužbe
 Postojanje parnice koja teče
 Sklopljena sudska nagodba
 Odricanje o tužbenog zahtjeva
 Nedostatak pravnog interesa
 Nisu otklonjeni nedostaci iz čl.66.
 Dostavlja tužbu na odgovor
Pripremanje glavne rasprave

 Predhodno ispitivanje tužbe (čl.66.-69.)


 Dostava tužbe tuženom na odgovor (čl.70.-
73.)
 Postupak po protivtužbi (član 74.)
 Pripremno ročište (čl.75.-85.)
 Zakazivanje glavne rasprave (čl.94.-96.)
Sud je dužan:
 Savjesno i nepristrasno voditi postupak
 Pridržavati se zakona i tumačiti ih u skladu sa
principima Ustava i međunarodnih akata
 Postupak provesti bez odugovlačenja (čl.10)
 Dok se ne rješi sukob nadležnosti,
poduzimati radnje za koje postoji opasnost od
odgode
 Paziti da se ne zaključi sudska nagodba za
nedopuštena raspolaganja (čl.89. st.2)
Sud po službenoj dužnosti
pazi:
 Na apsolutnu nadležnost (čl.16.)
 Na stvarnu i mjesnu nadležnost (čl.17.)
 Da li teče ista parnica (litis pendencija –čl.60.)
 Na blagovremenost tužbe (čl.67. i 79.)
 Na pravomoćno presuđenu stvar (res iudicata)
 Na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (čl.93.)
 Na odricanje od tužbenog zahtjeva
 Na pravni interes kod tužbe za utvrđenje
 Na to da li su otklonjeni nedostatci podneska
 Da li je punomoćnik ovlašten za zastupanje (čl.309)
Sud poučava stranke samo
 O pravu tuženog na odgovor na tužbu i
posljedice ne postupanja
 O pravu stranaka da najkasnije na
pripremnom ročištu iznesu činjenice i
predlože dokaze
 O nedostacima podneska prije odbačaja
 O obavezi prijavljivanja primjene adrese
Stranke su dužne
 Da govore istinu i savjesno koriste pravo (čl.9.)
 Da obavijeste sud ako već teče parnica između istih
stranaka (čl. 60.st.4)
 Najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice i
predložiti dokaze (čl.77.)
 Da obavijeste sud o promjeni adrese (čl.352.st.1)
 Tužilac dužan –navesti vrijednost spora (čl. 316.)
 Tuženi dužan u roku od 30dana dostaviti pismeni
odgovor na tužbu
 Zakonski zastupnik -da dokaže svoj status (čl.294.st.2)
 Punomoćnik da pri prvoj radnji priloži punomoć (čl.309.
st.1)
Pripremno ročište (čl. 75. ZPP)

 Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na


protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.
 Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u
tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja,
sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za
podnošenje odgovora na tužbu.
 Čl. 81. Sud će prema rezultatima raspravljanja na
pripremnom ročištu odlučiti o čemu će se raspravljati i
koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
Glavna rasprava

 Tužilac i tuženi ukratko izlažu pitanja iz tužbe


 Saslužšanje stranaka : prvo tužilac pa tuženi

 Saslušanje svjedoka: prvo tužioca pa onda tuženog

 Izvode se ostali dokazi uključujući i vještačenje

 Završna izlaganja tužioca i tuženog


Sudsko rješavanje kolektivnih radnih
sporova

 Član 149. ZOR-a FBiH

 Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji


ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora
mogu pred nadležnim sudom zahtjevati
zaštitu prava iz kolektivnog ugovora
Kolektivni radni sporovi

 Spor ozmeđu poslodavca (organizacije poslodavaca) i


sindikata u vezi s uređenjem kolektivnih radnih odnosa
odnosno kolektivnih prava i interesa
 ZOR FBiH u članu 150. st. 1. Pod kolektivnim radnim
sporom podrazumjeva spor o zaključivanju, primjeni,
izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog
ugovora ili drugi slični spor vezan za kolektivni ugovor
 Važno Pojmovno određenje kolektivnih radnih sporova
vezuje se prije svega za definiciju kolektivnih radnih
sporova u vezi s kojima je nužno provesti postupak
mirenja iz čl. 150-153 ZOR-a FBiH
Sudsko rješavanje

 Vezano isključivo za one kolektivne radne


sporove koji su pravni po svojoj prirodi
 Radi se o sporovima koji nastaju u vezi s
pravima i obavezama sudionika u kolektivnim
radnim odnosima ili u vezi s tumačenjem i
primjenom pravnih akata koji uređuju te odnose
 Sud ima aktivnu ulogu i u pogledu ineteresnih
kolektivnih radnih sporova, ali je ta uloga
ograničena na djelovanje u pogledu zabrane
nezakonitog štrajka i isključenja s rada (lock-out)
Podjela kolektivnih radnih sporova

 Pravni/ prava i obaveze sudionika u kolektivnim radnim


odnosima (spor o tumačenju ili primjeni zakona, drugog
propisa ili kolektivnog ugovora)

 Interesni/sporovi u postupku kolektivnog


pregovaranja/stvaranja prava (spor o sklapanju, izmjeni
ili obnovi kolektivnog ugovora)
Kolektivna prava

 Pojam kolektivnih prava određuje se obzirom na dva


osnovna kriterijuma- način ostvarivanja prava i interes
koji se štiti.

 Individualna prava koja se kolektivno ostvaruju


Kolektivna prava

 U kategoriju kolektivnih prava zaposlenih spadaju: pravo


na sindikalno organizovanje, pravo na kolektivno
pregovaranje, pravo na participaciju i pravo na štrajk

 Zbog normativnog dijela kolektivnog ugovora, kolektivni


radni spor se može javiti i i u vezi sa uređivanjem
individualnih prava (npr. zarada) ili u vezi sa tumačenjem
i primjenom kolektivnog ugovora u pogledu njegovih
odredbi o individualnim pravima (uslovima rada-npr.
pravom na zaradu svih radnika prema kolektivnom
ugovoru koji poslodavac ne poštuje)
Kolektivni interesi

 Kolektivni interesi zaposlenih su zajednički profesionalni,


ekonomsko-socijalni i kulturni interesi koji mogu biti
predmet kolektivnog pregovaranja ili drugih posebnih
oblika u kojima se ispoljavaju industrijski (kolektivni
odnosi)
 Kolektivni interesi u užem smislu
 u vezi sa zaključivanjem klauzula obligacionog dijela kolektivnog
ugovora
 u vezi sa uređivanjem uslova rada u normativnom dijelu kolektivnog
ugovora
 Kolektivni interesi u širem smislu- kad se radi o potrebi
da se zaštite širi profesionalni i ekonomsko-socijalni
interesi od onih koji su predmet kolektivnog pregovaranja
Sudska praksa

 Da bi se neki spor smatrao radnim sporom,


bitno je da je to spor koji postoji u odnosu
radnika odnosno strane koja zastupa interese
radnika i poslodavca
Žalbeni postupak u radnim sporovima
Žalba –opća pitanja
 Redovni pravni lijek –predstavlja dispozitivnu stranačku
parničnu radnju u kojoj se pobija prvostepena presuda i
od II suda traži ukidanje ili preinačenje prvostepene
presude
 Osnovna svojstva blagovremene (žalba izjavljena u
zakonom propisanom roku), dopuštene (izjavljena od
ovlaštenog lica) i potpune (ispunjava sve uvjete
sadržaja žalbe) žalbe:
 Suspenzivnost (odlažne se pravosnažnost presude)
 Devolutivnost (o žalbi odlučuje II sud/ instacioni sud) i
 Dvostranost (obavezno se dostavlja protivnoj strani na
odgovor)
Redovni pravni lijekovi u parničnom
postupku –postupku rješavanja radnih
sporova

 Žalba protiv presude


 Žalba protiv rješenja
Žalba protiv presude najznačajniji
materijalnopravni aspekti

 Pravo na žalbu
 Sadržina žalbe
 Razlozi žalbe
Pravo na žalbu
 Pravo stranke da može protiv presude donesene
u prvom stepenu u roku od 30 dana/pravilo –u
radnim sporovima 15 dana/ od dana donošenja
presude, odnosno nakon dostavljanja prepisa
presude, zahtjevati da se donesena odluka
preispita /ukine ili preinači/
 Pravo na žalbu protiv presude/rješenja
donesenog u prvom stepenu imaju stranke (pod
uvjetima propisanim zakonom pravo na žalbu
pored stranke ima i umješač/ obični: položaj
jedinstvenog suparničara/
Rok za žalbu
 Prekluzivne prirode –protekom roka stranaka
više ne može koristiti pravo na žalbu
 30 dana /15 dana
 Računanje rokova: ako je stranka obavještena o
datumu donošenja presude rok se računa od
dana donošenja presude, a ako je presuda
dostavljena prema pravilima o dostavljanju
rokod dana dostavljanja presude se računa
Odricanje od prava na žalbu i
odustanak od žalbe
 Odricanje: od trenutka prijema presude do
momenta dok nije izjavljena žalba
 Odustajanje: nakon izjavljene žalbe sve do
odluke drugostepenog suda
 Izjava od odricanju i o odustanku od prava na
žalbu u cilju spečavanja zloupotrebe prava,
ne može se opozvati
Sadržaj žalbe
Elementi:
1) Označenje presude protiv koje se izjavljuje žalba
2) Izjava da se presuda pobija u cjelini ili u određenom dijelu
3) Razlozi žalbe
4) Potpis podnosioca žalbe

Žalba koja ne sadrži elemente koji čine njenu sadržinu ima se uzeti kao
nepotpuna žalba.
U žalbi, u pravilu, ne mogu se iznositi nove činjenice i predlagati novi
dokazi, izuzetak
Žalitelj bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predložiti činjenice
i dokaze do zaključenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.
Razlozi zbog kojih se presuda
može pobijati

 Povrede odredaba parničnog postupka


 Pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog
stanja
 Pogrešne primjene materijalnog prava
Povrede odredaba parničnog
postupka

Povreda bilo koje odredbe parničnog


postupka pod uslovom da je uticala na
donošenje zakonite i pravilne presude/novo
rješenje parničnog procesnog prava u BiH
Pogrešno ili nepotpuno
utvrđeno činjenično stanje
Sud neku odlučujuću činjenicu pogrešno
utvrdio (sud izveo pogrešan zaključak o postojanju ili
nepostojanju neke odlučujuće činjenice iako je temeljom
pravilne ocjene izvedenih dokaza i ostale procesne građe
trebao suprotno zaključiti),
Odnosno kada je nije utvrdio
(sud ne zauzme stav u pogledu neke odlučne činjenice,
nije uzeo u obzir sve dokaze/propustio da utvrdi odlučne
činjenice)
Pogrešna primjena materijalnog
prava
 Sud nije primjenio odredbu materijalnog
prava koju je trebao da primjeni ili kada
relevantnu odredbu nije pravilno primjenio
 Obzirom na veliki broj propisa u radnom
zakonodavstvu bez sumnje na sudu je
velika obaveza da činjenično stanje
podvede pod pravu normu ili pravno
pravilo što je najbitniji element pravilne i
zakonite odluke
Postupak po žalbi
 Traje od ponošenja žalbe prvostepenom
sudu do donošenja odluke drugostepenog
suda
 Postupak po žalbi se dijeli na:

 Postupak po žalbi pred prvostepenim sudom i

 Postupak po žalbi pred drugostepenim


sudom
Postupanje prvostepenog
suda po žalbi
 Ako je I sud procjeni da je žalba
neblagovremena, nedozvoljena ili nepotpuna
-sud odbacuje žalbu rješenjem (protiv
ovakvog rješenja je dozvoljena žalba)
 Akoje I sud procjeni da je žalba
blagovremena, dozvoljena, potpuna -
žalbu dostavlja na odgovor protivnoj
strani (8 dana /nije obavezna to pravo
iskoristiti)
Postupak po žalbi pred
drugostepenim sudom
 Dostavljanjem spisa prvostepenog suda sa žalbom protiv
prvotepene presude II sudu, započinje postupak po žalbi
pred drugostepenim sudom
 II sud sudi u zbornom sastavu –odmah se određuje
sudija izvjestilac –sudija koji se zadužuje sa spisom u
smislu njegovor pripremanja i postupanja po njemu, kako
bi se omogućilo vijeću II suda da donese odluku po žalbi
 II sud odluke donosi u:
1) Sjednici vijeća ili nakon
2) Održane rasprave pred II sudom nakon vijećanja i
glasanja
Sudija izvjestilac

 Proučava detaljno predmet i u sjednici vijeća


iznosi njegovu sadržinu ostalim članovima
vijeća, koje, pored sudije izvjestioca
sačinjavaju predsjednik vijeća i član vijeća.
 Ovlasti
Granice ispitivanja
prvostepene presude

 U granicama razloga navedenih u žalbi, a po


službenoj dužnosti pazi na pravilnu primjenu
materijalnog prava i povrede odredaba
parničnog postupka koje se tiču stranačke
sposobnosti i zastupanja
Odluke II-stepenog suda
1) Drugostepeni sud također po službenoj dužnosti pazi na
blagovremenost, potpunost i dozvoljenost žalbe
/rješenjem odbacuje žalbu koja nije formalnopravno
ispravna/
2) Presudom potvrditi prvostepnu presudu/odbiti žalbu kao
neosnovanu kada nađe da ne postoje razlozi zbog kojih
se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj
dužnosti
3) Presudom preinačiti prvostepenu presudu
4) Rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti
na ponovni postupak, samo jednom, osim u slučaju
presude na osnovu priznanja, odricanja ili propuštanja
5) Rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu
Važno
 Zabrana reformatio in peius
(presuda se ne može preinačiti na štetu stranke koja se
žalila, ako je samo ona podnijela žalbu, ova zabrana ne
postoji ako su se žalile obje stranke)
 Rasprava pred drugostepenim sudom u novom
parničnom procesnom zakonodavstvu ima punu
afirmaciju (kada II sud ocjeni da je zbog povrede
odredaba parničnog postupka u prvostepenom postupku
potrebno održati raspravu)
 Svoju odluku II-stepeni sud je obavezan dostaviti
strankama i svim zainteresiranim licima, kao i sudu
prvog stepena
Arbitraža
 Terminološki arbitraža može značiti:
1) način rješavanja sporova,
2. organ koji rješava spor,
Obzirom na dvostruko značenje arbitraža se može
definisati kao:
a) rješavanje spora od strane lica koje ugovorne strane
odrede na osnovu ugovora o arbitraži i
b) organ (tijelo) nedržavnog karaktera koji rješava spor koji
su mu ugovorne strane sporazumno (ugovorom o
arbitraži) povjerile.
Arbitraža

 Arbitraža (lat. arbitrum) je pravosudno


nedržavno tijelo koje su stranke saglasno i
voljno izabrale i povjerile mu presuđivanje u
njihovom određenom imovinsko-pravnom
konfliktu, u kome one mogu slobodno da
disponiraju svojim pravima.
Bitni elementi arbitraže

a) arbitraža je nedržavni sud koji spor među


strankama razrješava presudom
b) osnov za derogiranje redovne sudske
nadležnosti i povjeravanje spora na suđenje
arbitražnom sudu leži u autonomiji volje
stranaka, u predmetima u kojima one mogu
slobodno da raspolažu svojim pravima
c) pravni osnov za sporazumno rješavanje sporova
je sporazum stranaka koji su one dobrovoljno i
saglasno perfektuirale,
Bitni elementi arbitraže
d) postupak pred arbitražom predstavlja suđenje in
concreto tek nakon što mu stranke sporazumno
daju osnov za suđenje i traje do okončanja
povjerenog mu zadatka,

e) zakonodavac meritornu arbitražnu presudu u


sporu izjednačava sa pravosnažnom odlukom
redovnog suda
Zakonodavni okvir u Federaciji BiH

 Zakon o radu FBiH čl. 154 i 155

 Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog


radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

 Imenovanje arbitara i arbitražnog vijeća i druga


pitanja u vezi sa arbitražnim postupkom uređuju
se kolektivnim ugovorom ili sporazumom
stranaka.
Zakonodavni okvir u Federaciji BiH

 Arbitraža temelji svoju odluku na zakonu, drugom


propisu, kolektivnom ugovoru i na pravičnosti

 Arbitražna odluka mora biti obrazložena, osim ako strane


u sporu ne odluče drugačije,

 Protiv arbitražne odluke žalba nije dopuštena

 Arbitražna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog


ugovora
Hvala na pažnji!