You are on page 1of 175

NASTAVNI SUSTAVI

SADRŽAJ

ŠKOLSKA INTERPRETACIJA

(INTERPRETACIJSKO-ANALITIČKI NASTAVNI SUSTAV)

Nastavne faze

Povijest

Karakteristike školske interpretacije kao nastavnog sustava

Karakteristike pojedinih faza školske interpretacije

Lirska pjesma u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu (Silvije Strahimir

Kranjčević, Gospodskom Kastoru)

Pripovijetka u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu (Josip Kozarac,Tena)

Roman u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu (Albert Camus, Stranac)

Zbirka priča u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu (Raymond Carver,

Kratki rezovi)
Radiofonska realizacija književnoga teksta u interpretacijsko-analitičkom

nastavnom sustavu (Ivan Kušan, Koko u Parizu)

KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI NASTAVNI SUSTAV

Nastavne faze

Mogućnosti povezivanja umjetnosti u nastavi

Tipovi korelacija

Lirska pjesma u korelacijsko-integracijskom nastavnom sustavu (Dobriša Cesarić,

Balada iz predgrađa)
Epsko djelo u korelacijsko-integracijskom nastavnom sustavu (Publije Ovidije

Nazon, Piram i Tizba)

1
Drama u korelacijsko-integracijskom nastavnom sustavu (Eugéne Ionesco, Stolice)

PROJEKTNI NASTAVNI SUSTAV

Nastavne faze

Karakteristike projektne nastave

Karakteristike faza rada

Književnost i nastavni projekti, multimedijski pristup obradi lektire

Suradnička nastava novogradiške i bjelovarske gimnazije: „Psihopatologija u

književnosti“ (radionica za učenike 4. razreda gimnazije)

MEDITACIJSKO-STVARALAČKI NASTAVNI SUSTAV

Nastavne faze

Karakteristike meditacijsko-stvaralačkog nastavnog sustava

Pjesma u prozi u meditacijsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Ivo Andrić, Ex

Ponto)
Lirska pjesma u meditacijsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Josip Pupačić,

Zaljubljen u ljubav)
Lirska pjesma u meditacijsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Antun Gustav

Matoš, Utjeha kose)

INTERTEKSTUALNI NASTAVNI SUSTAV

Nastavne faze

Karakteristike intertekstualnog nastavnog sustava

Roman u intertekstualnom nastavnom sustavu (Miro Gavran, Judita)

PROBLEMSKA NASTAVA (PROBLEMSKO-STVARALAČKI NASTAVNI SUSTAV)

Nastavne faze

Karakteristike problemsko-stvaralačkog nastavnog sustava

2
Drama u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Miroslav Krleža, U agoniji)

Narodna bajka u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Bajka o paklenoj

košulji)
Basne u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Ezopove basne)

Esej u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Michel de Montaigne, O

odgoju djece)

KNJIŽEVNO RAZDOBLJE U NASTAVI (Rimska i grčka književnost)

STVARALAČKI PORTRET PISCA (Biografsko i stvaralačko portretiranje Ivana

Mažuranića)

ŠKOLSKA INTERPRETACIJA (INTERPRETACIJSKO-ANALITIČKI NASTAVNI

SUSTAV)

NASTAVNE FAZE

1. (DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA) MOTIVACIJA

2. NAJAVA TEKSTA

3. INTERPRETACIJSKO ČITANJE

4. (EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA) STANKA

5. OBJAVLJIVANJE (IZRAŽAVANJE) DOŽIVLJAJA

6. INTERPRETACIJA

7. USUSTAVLJIVANJE (SINTEZA)

8. ZALIHA

(Faze treba shvatiti kao okvirne putokaze, a ne kao kalup kojeg se treba

slijepo držati. Dakako, elementi drugih nastavnih sustava mogu se kombinirati s

prevladavajućim nastavnim sustavom.)

3
POVIJEST

- naziv se prvi put pojavljuje 1962. u priručniku Pristup književnom djelu (Frangeš –

Šicel – Rosandić), a javlja se i naziv Zagrebačka metodička škola/Rosandićeva škola

- tradicionalna nastava – verbalistička i formalna (prepričavanje sadržaja i traženje

stilskih ukrasa)

- u modernoj nastavi → školska interpretacija (ne može se razmatrati odvojeno od

znanstvene interpretacije)

- nakon II. svj. rata prevladava vulgaran sociološki pristup knj. djelu

- nova metodologija knj. studija 1955. pojavom almanaha Pogledi 1955 → književno

djelo u središtu

- časopis Umjetnost riječi → procvat knj. analize od tada nazivane interpretacija

Interpretacija – uvijek se odnosi na djelo kao na cjelinu izgrađenu od dijelova.

Analiza (tumačenje) – dijelom jezični komentar, dijelom određuje stil. osobine,

dijelom vrjednuje djelo.

KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE INTERPRETACIJE KAO NASTAVNOG SUSTAVA

- knj. djelo je središte i ishodište

- promatra se kao umjetnički i knj.pov. fenomen

- kompleksnost djela – izraz je individualne stvaralačke osobnosti, ali je i dio

tradicije i pov. konteksta

-književno djelo je temeljni sadržaj, a interpretacija najvažniji oblik rada

-doživljaj (estetsko uživanje) i spoznaja djela

-učenik – estetski subjekt (senzibilnost, kritičnost) dvosmjerna komunikacija


-učitelj – organizator (učenik ↔ učitelj)

-svestrano poznavanje djela i metoda interpretacije

-suživljenost sa svijetom djela

-jasan plan – određenje ključnih problema

4
-metodička i komunikacijska invencija

-čvrst sustav koji uklanja proizvoljnost, površnost, improvizaciju

-emoc.-intelek. reakcije

1. Neposredna percepcija (čitanje, slušanja, gledanje)

2. Afektivno reagiranje (emocije, asocijacije, vizije)

3. Racionalno reagiranje (interpretacija)

KARAKTERISTIKE POJEDINIH FAZA ŠKOLSKE INTERPRETACIJE

1. DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA

-priprema je za slušanje teksta

-budi zanimanje, oslobađa od zakočenosti

2. NAJAVA TEKSTA

-književni tekst koji će se obrađivati trebao bi se najaviti po prvi put (o autoru nije

nužno ovdje nešto reći, ali se može i to ukratko)

3. INTERPRETACIJSKO ČITANJE

-dok se tekst čita, učenici mogu čitanje pratiti gledanjem u tekst

-ako učitelj odluči, čitanke tijekom čitanja mogu biti zatvorene

-čitanje je kontinuirano

-sve obavijesti koje učitelj smatra važnima trebaju se dati prije, a ne tijekom

čitanja

-pred auditorijem treba stajati (ne šetati) kako bi se uspostavio psihički kontakt

-valja paziti na mimiku i geste

-za interpretacijsko (estetsko, ekspresivno) čitanje trebalo bi se pripremiti

unaprijed

-osobito kod čitanja lirske pjesme potrebno je paziti na govorne vrednote (jačinu

tona, kretanje tona ili intonaciju, trajanje tona ili tempo, boju tona te na stanke)

-čitati može učitelj ili se može poslušati zvučni zapis

5
4. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA

-najkraća vremenska jedinica u strukturi sata

-kratka stanka u kojoj se sabiru dojmovi o pročitanom

-ako je riječ o humorističnom tekstu koji je izazvao reakcije, odmah se prelazi na

objavu doživljaja

-neprimjereno čitanje izaziva reakcije učenika koje nisu očekivane

5. OBJAVLJIVANJE (IZRAŽAVANJE) DOŽIVLJAJA

-učenici izražavaju svoje misli i osjećaje, povezuju tekst sa svojim životnim

iskustvom

6. INTERPRETACIJA

-moguće ju je ostvariti na različite načine (dijalog, rješavanje zadataka na

nastavnom listiću itd.); smjer joj ovisi o ciljevima nastavne jedinice

7. USUSTAVLJIVANJE (SINTEZA)

-ponavljanje i utvrđivanje naučenog

8. ZALIHA

-zadatak koji se rješava ako ostane vremena, a ako ne ostane, može biti za domaću

zadaću

-katkad je potrebno smisliti i više takvih zadataka ako učenici ranije prijeđu sve

prethodne faze sata

6
Lirska pjesma u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu

(Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru)

Učiteljica (studentica): Nikolina Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


Novokmet studij Hrvatskog jezika Osijek
i književnosti i
engleskog jezika i
književnosti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije
književnosti
Metodička jedinica
Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru
Metodički sustav: interpretacijsko-analitički sustav Nadnevak: 26. 01. 2012.

TIP SATA: interpretacija OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


RADA: METODE: POMAGALA: živa riječ
čelni rad, usmeno nastavnika i učenika, ploča,
samostalan izlaganje, kreda, anketni i nastavni
rad, čitanje pjesme, listići, slikokaz, kartice u
rad u pisanje, boji
skupinama heuristički
razgovor,
suradničko –
interpretacijsko
komentiranje,
rad na tekstu
Odgojni:
Nastavni ciljevi i

- potaknuti kod učenika kritički stav prema negativnim


pojavama u društvu, a razvijati pozitivan stav prema
zadaće

životu
- motivirati učenike za aktualiziranje tema
- isticanje ljudskoga dostojanstva kao temeljne
vrijednosti svakoga pojedinca

7
- razvijati spoznaju da je život borba u koju treba uložiti
duhovnu snagu kako bi se svladale prepreke
- razvijanje ljubavi i interesa prema poeziji.
Obrazovni:
- upoznavanje književnoga stvaralaštva S. S. Kranjčevića
- uočavanja obilježja lirskoga stvaralaštva u razdoblju
realizma
- uočavanje stilskih izražajnih sredstava alegorije,
ironije, sarkazma, kontrasta.
Funkcionalni:
- razvijanje recepcijske i spoznajne sposobnosti učenika:
zapažanja, pamćenja, uspoređivanja, zaključivanja
- razvijanje sposobnosti usmenoga i pismenog
izražavanja
- razvijanje sposobnosti logičkoga i kritičkoga mišljenja.

Tijek sata

1.DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (6 min.)


Studentima dijelim anketne listiće s pitanjima na koja trebaju individualno odgovoriti. Za
rješavanje ankete imaju 4 minute. Nakon provedene ankete prozivam nekoliko studenata da
pročitaju svoje odgovore. Usmjeravam im pozornost na vrstu pjesme (s obzirom na temu)
koja će se obrađivati na satu. Razgovaram sa studentima o aktualnosti teme.
2. NAJAVA TEKSTA I LOKALIZACIJA (3 min.)
Najavljujem studentima da ćemo obrađivati pjesmu Silvija Strahimira Kranjčevića
„Gospodskom Kastoru“ te ime autora i naslov pjesme zapisujem na ploču. Potom slijedi
usmeno upoznavanje studenata s pjesnikom (život i djelo) i razdobljem. Slijedi dijeljenje
primjeraka teksta pjesme uz upozorenje da studenti pjesmu prvi put pročitaju u sebi tek nakon
slušanja interpretacijskog čitanja. Prije interpretacijskoga čitanja studentima objašnjavam
manje poznate riječi (pokazujem prvi prikaz slikokaza).
3. INTERPRETACIJSKO ČITANJE (1 min. i 30 s)
Čitam pjesmu uvažavajući sve govorne vrednote. Studenti pritom ne gledaju u prethodno
dobiveni predložak.
4. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA (30 s)

8
5. OBJAVA DOŽIVLJAJA (3 min.)
Govorim studentima da samostalno, u sebi, pročitaju pjesmu i pritom obrate pozornost na
zadatak (zadatak je u obliku nedovršenih rečenica kojima studenti izražavaju svoje dojmove
nakon čitanja pjesme) koji se nalazi na listiću ispod predloška. Prozivam studente da usmeno
dovrše rečenice koje su zadane na nastavnom listiću. Zajedno komentiramo odgovore.
6. INTERPRETACIJA (15 min.)
Prvo dijelim studentima kartice u boji na kojima su napisane sljedeće razine: a) tematska
razina, b) motivska razina, c) razina lirskog subjekta, d) razina pjesničkog jezika, e) razina
stilskih figura. Govorim studentima da ću ih podijeliti u 5 skupina u kojima će suradnički
interpretirati pjesmu na određenoj razini (svaka skupina obrađuje pjesmu na jednoj razini).
Dajem im upute za rad (pomoću drugog prikaza na slikokazu objašnjavam način rada te
naglašavam vrijeme potrebno za rješavanje zadataka). Studenti se potom dijele u skupine s
obzirom na boju kartice. Svakoj skupini dijelim prikaz 1 konkretnog primjera iz nastavne
prakse suradničkog interpretiranja Mihalićeve pjesme na zadanoj razini lirskoga subjekta.
Nakon 8 minuta slijedi izlaganje svake skupine te razgovor i rasprava o rješenjima.
7. USUSTAVLJIVANJE (SINTEZA) (4 min.)
Na sredinu ploče pišem naslov pjesme te pitam studente što su zapamtili i što smatraju
važnim znati o pjesmi (oluja ideja). Njihove odgovore bilježim na ploču.
8. ZALIHA (5 min.)
Studenti trebaju osmisliti drugi naslov pjesme Gospodskom Kastoru ili, ako ostane vremena,
osmisliti naslove svake pojedine kitice uz argumentaciju. Na taj se način postiže uvid u
različite i slične doživljaje pjesme.

1
Preuzeto iz: Jakov Sabljić, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i
književnost, Podgorica, 2011., str. 250.

9
Plan ploče

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

ulizivanje sarkazam ironija

GOSPODSKOM KASTORU

psić javno mišljenje

Anketni listić

1. Koje ciljeve želite postići u sljedećih 10 godina?


a) završiti fakultet e) izgraditi karijeru i postati imućan
b) osnovati obitelj, imati djecu f) raditi posao koji najbolje znam i volim
c) postati slavan i popularan g) snaći se, dobro zarađivati, lagodno živjeti
d) bogato se udati/oženiti h) učiti, putovati, upoznavati nove ljude i
kulture, zabavljati se
i) (Sami upišite neki cilj ako vam ne odgovaraju ponuđeni odgovori.) .......................................

2. Na koji način mislite doći do cilja?


a) preko noći – novcem se sve može kupiti
b) poštenim radom, jakom voljom i upornošću
c) političkim vezama
d) svojim kvalitetama, znanjem, talentom
e) ulizivanjem i dodvoravanjem
f) uvijek ću imati nekog „sponzora“

3. Postoje li određene prepreke u društvu koje bi vam mogle otežati ostvarenje Vašeg cilja?
Što mislite o svojoj društvenoj stvarnosti?

4. Navedite jednu osobu koja je Vama uzor u životu i navedite vrline i osobine zbog kojih
upravo ta osoba predstavlja vaš uzor.

10
Nastavni listići

ZADATAK
Razmislite i odgovorite!
Smatram da se u pjesmi radi o____________________________________________.
Pjesma mi se svidjela/nije svidjela zato što__________________________________.
Pjesma me potaknula na razmišljanje o _____________________________________.

Kartice u boji

PLAVE KARTICE – tematska razina


ŽUTE KARTICE – motivska razina
NARANČASTE KARTICE – razina lirskog subjekta
ZELENE KARTICE – razina pjesničkog jezika
RUŽIČASTE KARTICE – razina stilskih figura

Slikokaz
Prikaz 1
Manje poznate riječi2:
Kastor – ime grčkog junaka, Dioskura, Poluksova brata blizanca. U 19. stoljeću zavladao je u
građanskom društvu običaj držanja kućnih ljubimaca, kao i moda da im se daju imena iz
grčke mitologije i povijesti (Hektor, Platon, Herkul, Kastor i sl.).
Leta – rijeka zaborava u staroj Grčkoj preko koje se dolazi u Had (Letin žal – metonimija za
Had, carstvo mrtvih).
Gaea (Gea) – Zemlja
Apolo (Apolon) – bog ljepote i umjetnosti
trica – bezvrijedna stvar, nešto beznačajno, tričarija
mnijenje – mišljenje
Tempora! Mores! – (lat.) Vremena! Običaji! – slavna Ciceronova rečenica prevodi se

2
Preuzeto iz: Skupina autora, Čitanka 3 – udžbenik za 3. razred, Školska knjiga, Zagreb, 2007., str. 146., 148.

11
izrazom „Čudnih li vremena, čudnih li običaja!“. Ta se sentencija danas rabi kao usklik u
kritiziranju (u šali ili uz ironiju) trenutačnih stavova i trendova, ističe različitost običaja u
različitim vremenima.
uditi – štetiti
Prikaz 2
UPUTE3 za rad u skupinama:
1. Svi pišu vlastite komentare i označavaju tekst.
2. Svi svoje listiće s pjesmom i komentarom predaju ostalim članovima.
3. Ostali dopunjuju tuđe komentare. SVI iz skupine trebaju nešto napisati na listiće SVIH
članova skupine.
4. Rasprava
5. Odabir predstavnika skupine.
6. Iznošenje zaključaka skupine.

3
Preuzeto iz: Jakov Sabljić, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i
književnost, Podgorica, 2011., str. 251.

12
Prikaz konkretnog primjera iz nastavne prakse suradničkog interpretiranja Mihalićeve pjesme na
zadanoj razini lirskog subjekta.4

INTERPRETIRANI TEKST
Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru
Prostite, sjeni, lutajuć tihe na Letinu žalu,
Što ću pozajmit klasičnu strofu!
Majčica Gaea nešto je drukča neg'li je bila,
Drukčiji danas treba Apolo.

Prostite i vi, Kastore dragi, gospodski psiću!


Drijemajte samo mekom na sagu.
Vani je zima (ne znam vam toga reći na pasju,

4
Preuzeto iz: Jakov Sabljić, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i
književnost, Podgorica, 2011., str. 250.

13
Al' vi ste uvijek istoga mnijenja!)

Sipa po vrašku! Kako li samo žmirkate važno!


Očito da se čudite nešto,
Kud' li se trgom vucare trome, prostačke psine
Podvita repa, kičme ko britva.

Skitnice jedne! gotove uvijek željno zavirit


Poganom njuškom u svaku tricu!
Peče vas, reko bih, ta zaboravnost, ali izvin'te,
Kastore dragi. Tempora! Mores!

Glete, na primjer, toga se nađe baš i u ljudi;


Što su to ljudi – sigurno znate;
Vidi se, vidi; uopće psić ste moderan posve,
Sve vam je jasno, način korektan.

Bah – il' je čudo: s vremena duhom pođoste naprijed


Sve je uzalud: odlična kuća,
Gdje vas je časna predala nekad na svijet majka,
Ne da se tako lako zatajit.

I kad su ljuske pale sa vašeg slijepoga vida,


Željeli nijeste pogledat u zrak;
Prvi vam korak bješe da svojoj gospođi bajnoj
Laznete skromno gospodsku petu.

Zlatna metoda! Cjelovom tijem shvatiste život!


Meka vas ruka uze u krilo;
Cijela obitelj, odlična kuća i ekcelenca
U vas je slavne vidjela dare.

Kad vas je koji majčin miljenik razmićen nešto


Obijesnim prstom ščepo za uho,

14
Vi ste mu odmah, psiću vanredni, gotovo, nježno,
Pružili drugo, repić podvinuv!

Zato ste tako legnuli meko, zato vam danas


Prolazi starost kao u loju,
U kut iz kuta, kako vam reknu, ali se zato
Ne pruža vaša šapa badava!

Eto, što znači biti psetancem odlična gazde!


Najlakše k cilju podvita repa!
Pitoma njuško, cjeluješ petu, al' se i za te
Mirisno peče masna kobasa!

I ja sam, evo, kreposti vašoj savio pjesmu,


Polažem lovor predà vās;
Slab je to darak, jestive više volite stvari,
Odlike više praktične vrsti!

Ipak vam – ne hteć uditi daljem napretku vašem –


U uho nešto šapnuti moram:
Sve mi se čini, da ste – uglavnom – svojom metodom,
Kastore, malko slijedili – ljude!5

LITERATURA
1. Kranjčević, Silvije Strahimir, Svijet i pjesma, Riječ, Vinkovci, 2005.

2. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

3. Sabljić, Jakov, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski

jezik i književnost, Podgorica, 2011.

4. Skupina autora, Čitanka 3 – udžbenik za 3. razred, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

5. Solar, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

5
Silvije Strahimir Kranjčević, Svijet i pjesma, Riječ, Vinkovci, 2005., str. 85., 86.

15
Pripovijetka u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu

(Josip Kozarac, Tena)

Učitelj (student): Skupina: Ustanova:


Jelena Čapo jednopredmetni studij Filozofski fakultet Osijek
Hrvatskoga jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije


književnosti
Metodička jedinica
Josip Kozarac, Tena
Metodički sustav: Nadnevak:
interpretacijsko-analitički 18. siječnja 2011.
TIP SATA: sat OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I
interpretacije RADA: METODE: POMAGALA:
čelni, Monološka i ploča, kreda, radni listići,
individualni, dijaloška književni predložak
rad u paru, govorna
skupinski rad metoda, rad na
tekstu, slušanje,
zaključivanje,
metoda „mreža
diskusije“
Odgojni
Nastavni ciljevi i zadaće

Prepoznavanje simbolike koju nosi određeno književno djelo.


Uočavanje moralnih vrijednosti i pozitivnih ljudskih osobina i
vrlina. Promicanje ideje ljubavi i rada kao temeljnih vrijednosti
odlučujućih za sreću i napredak.
Obrazovni
Tema djela. Likovi. Narativne tehnike u ulozi oblikovanja lika.
Funkcionalni
Razvijanje sposobnosti kritičkoga mišljenja i zaključivanja.

16
Poticanje izražavanja vlastitih stavova i osjećaja prilikom
interpretacije književnog teksta. Razvijanje sposobnosti
usmenoga izražavanja i iznošenja argumenata potrebnih za
potkrepljivanje stavova.

17
Tijek sata

1. DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (5 min.)


Pozdravljam učenike i odmah na početku sata primjenjujem nastavnu metodu grozda. Na
ploču pišem ishodišni pojam: Josip Kozarac. Grozd izrađujem zajedno sa studentima –
njihove asocijacije bilježim u oblačiće koje sam na ploči prethodno skicirala, a studenti u
svoje bilježnice.
2. NAJAVA TEKSTA I LOKALIZACIJA (7 min.)
Nakon izrađivanja grozda studentima najavljujem temu današnjega sata, interpretaciju
odabranih ulomaka iz Kozarčeve pripovijetke „Tena“. Naslov pregledno zapisujem na ploču,
iznad grozda. Kako bi se studenti prisjetili pojedinosti o pripovijetci, postavljam im pitanja o
likovima, zatim pitanja koja služe za određivanje vremena i mjesta radnje pripovijetke te teme
djela. Sa studentima vodim heuristički razgovor.
Postavljam studentima sljedeća pitanja:
1. Navedite nekoliko likova koji se spominju u Teni. (Očekivani odgovor: Tena,
Beranek, Leon, Đorđe, Jozo, Maruška…)
1. U koje se vrijeme odvija radnja pripovijetke? (očekivani odgovor: druga polovica 19.
stoljeća)
2. Na kojem se prostoru odvija radnja? (očekivani odgovor: slavonsko selo u Posavini, uz
granicu s Bosnom)
3. Pokušajte odrediti temu djela. (Očekivani je odgovor poput: "Moralna propast slavonskoga
sela". )
Zatim studentima dijelim tekstualni predložak s uputom da ga čitaju samostalno u sebi.
3. ČITANJE TEKSTA (5 min.)
Studenti samostalno u sebi čitaju tekstualni predložak.
4. OBJAVA DOŽIVLJAJA I AKTUALIZACIJA (5 min.)
Studente pozivam na izražavanje svojih misli i osjećaja vezanih uz pročitane ulomke.
INTERPRETACIJA PREDLOŠKA (15 min.)
Studente upućujem na interpretaciju predloška uz objašnjavanje nastavne metode „mreža
diskusije“. Pravila organiziranja i provođenja metode „mreža diskusije“ prethodno su ispisana
na nastavni listić koji dijelim studentima kako bi stalno mogli vidjeti pravila i znali što trebaju
činiti. Studentima također dijelim nastavni listić s pripremljenom mrežom diskusije koju
trebaju popuniti. Raspravu potičem pitanjima vezanim uz sljedeće pojmove: ljepota,

18
prokletstvo, ružnoća, boginje, sreća, ljubav, ljubomora, oholost, raskalašenost, bogatstvo,
siromaštvo, zavist, lijenost, Slavonija, seljačka zadruga, kazna. Postavljam pitanja. Primjerice:
je li Tena žrtva prokletstva ljepote? Je li Tena fatalna žena? Je li Tenin (ne)moral uvjetovan
kućnim odgojem ili društvenim okružjem? Objasnite. Usporedite Tenin moralni profil s onim
Đuke Begovića. Je li Tena simbol moralnoga pada Slavonije? Studenti su u parovima navodili
svoje razloge za NE i DA. Nakon toga, parovi su se međusobno družili i uspoređivali razloge.
Zatim su, nakon diskusije, dodavali razloge na svoje popise. Nakon što su, svatko za sebe,
odlučili što misle o tom pitanju, svi studenti koji su se odlučili za niječan odgovor otišli na
jednu stranu učionice, a oni koji su odgovorili potvrdno na drugu. Svaka je strana u sedam
minuta odredila najjače argumente. Po jedna je osoba sa svake strane u tri munute iznijela
razloge za potvrdan, odnosno niječan odgovor. Nakon toga, svi su se uključili pobijajući
argumente i iznoseći nove. Na kraju, svaki je učenik sam za sebe napisao svoje zaključke u
svoju mrežu diskusije.
5. USUSTAVLJIVANJE (5 min.)
Studentima govorim neka odaberu jedan citat s tekstualnoga predloška te neka malo o njemu
razmisle. Nakon isteka zadanoga vremena, prozivam nekoliko studenata da iznesu svoje
mišljenje o odabranom citatu.
6. ZALIHA (5 min.)
Ako ostane vremena, zadajem studentima kreativan zadatak. Govorim neka u nekoliko
rečenica u svoje bilježnice zapišu koje su im moralne vrijednosti bitne u životu.

Plan ploče

Josip Kozarac, Tena

19
Nastavni listić

Nastavni listić br. 1.


Pravila organiziranja i provođenja nastavne metode „mreža diskusije“.

1. Studenti u parovima navode sve svoje razloge za NE i DA.


2. Svaki par pridružuje se drugom paru pa uspoređuju razloge. Nakon diskusije studenti
dodaju razloge na svoje popise.
3. Studenti, svaki za sebe, odlučuju što misle o tom pitanju.
4. Svi koji su se odlučili za niječan odgovor odlaze na jednu stranu učionice, a oni koji su
odgovorili potvrdno na drugu.
5. Svaka strana u sedam do deset minuta određuje najjače argumente.
6. Po jedna osoba sa svake strane u tri minute iznosi razloge za potvrdan, odnosno niječan
odgovor.
7. Nakon što se iznesu uvodne tvrdnje, svi se mogu uključiti pobijajući argumente, iznoseći
dodatne argumente i tražeći pojašnjenje. Te bi se primjedbe trebale ograničiti na po jednu
minutu.
8. Svaki student kojeg je druga strana uspjela uvjeriti svojom argumentacijom, može prijeći
na drugu stranu učionice i priključiti se drugoj grupi.
9. Nakon toga studenti svaki za sebe pišu svoje zaključke u svoju mrežu diskusije.

20
Nastavni listić

Nastavni listić br. 2.


Mreža diskusije

NE DA
RAZLOZI RAZLOZI
Je li Tena
moralno
pozitivna
osoba?

ZAKLJUČAK

TEKSTUALNI PREDLOŽAK
„Mati joj bila boležljiva pa je jedva čekala da digne svoju Tenu (Tereziju) do osamnaeste godine,
da je uda, makar ona drugi dan poslije svadbe umrla. A imala je mati i rašta da se žuri s Teninom
udajom jer ostane li iza nje neudana, sam bog znade što će od nje biti kraj onakova oca kakav je
Tenin bio. Jerko Pavletić bio je lijenčina, nemarišav čovjek, koji je i sebe i sve okolo sebe
prepuštao milosti božjoj, a k tomu još i onaj kukavni dobričina koji će društvu za volju i kapu
svoju zapiti.“6
„Majka je malo zatim umrla. Tena nije puno plakala za njom, jedno već zato jer nije bila
plačljive naravi, a drugo jer joj je sada bilo u srcu kao čilom konju koji se oteo i odletio na
prostrane njive i poljane u zlatnu slobodu.(.....) A sada najednom puče joj nedogledan vidik pred

6
Josip Kozarac, Pripovijetke, Mladost, Zagreb, 1991., str. 66., 67.

21
očima, a ta neizvjesnost salijevala se u jedan jedini pojam: ja sam ja, sve što je na meni, moje
je!“7
„I cio dan joj je prigovarao što ne ide k Leonu, i cio dan joj je govorio kako će joj dobro biti,
kako se neće morati brinuti ni za marame ni za cipele, samo ako ode tamo k njemu. I ona je
otišla. On, otac, sam ju je odveo tamo. Kad je stupila pred Leona, zasramila se da nije znala ni
usta otvoriti, tek pod silu je nastojala da se nasmiješi; no kada je pregledala sav onaj neviđeni
sjaj Jungmanovih soba, kada je čula kako joj udvara, kako je nježno nutka ovim i onim, ona se
brzo razabrala i osokolila. Ženska narav ubrzo nadjačala prvu sramežljivost, te ona u koji čas bila
kao u svome.“8
„Prvih dana iza odlaska Leonova zabavila se Tena razgledavanjem oprava i inoga odijela što ga
je za ovu godinu dana dobila; ona dosada nije pravo ni znala što sve ima. Kada je sve pregledala
i novac pobrojila, odlanulo joj jer je svega bilo za godinu dana dosta.To joj je bila prva utjeha,
prva naknada za Leonovim gubitkom.“9
„Njoj je bilo dosadno, strašno dosadno.(...) Onda kad si je živo predstavila vodnika i njegovu
ljubav, prostrujala joj srcem blaga milina te joj se oko orosilo i duši joj odlanulo; a sada kada se
sjeti časova u Leonovim sobama, stegne je nekakva muka koja se sve pomalo pretvara u srdžbu,
pakost, te njoj umjesto da suze kanu, bukne u srcu da bi sve oko sebe rastrgala.(...) ,Kad sam
mogla uz Leona zaboraviti na vodnika, zaboravit ću na Leona uz koga drugoga...ʻ (...) Nato uze
prebirati sve oženjene ljude – na momke se nije ni obazirala jer oni još nijesu gospodari u kući –
pa kad ih je sve prebrojila, pronađe da bi Joza Matijevićbio najzgodniji. Kuća mu je dosta
imućna, a žena Ivka prilično ružna, jer se je usprkos oženio samo da pokaže Teni da može i bez
nje djevojku dobiti. (...) Ciganin je, ali ima novaca... A ti će novci odsada biti moji, a Maruška,
mala Ciganka, neka puca od jada! „Jest, tako će to biti – Joza i Đorđe! Joza će me hraniti, a
Đorđe će mi novaca davati!“10
„Takove misli rojle su se jadnoj Teni po srcu i glavi, i kao svatko u škripcu, tako je i ona držala
da su njene misli prave, da drugačije ne može biti, da joj je samo u njima spas. Bez vjere, bez
odgoja, pokvarena Tena, tako je grozno i ludo umovala.“11
„Dosada rastala se je s majkom na grobu, rastala se sa dragim kada je polazio u boj, a sada se
rastajala sa samom sobom. Poslije desetak dana kada ozdravi, ona će doduše biti živa, ali to neće
više biti ona divna, nego nekakova posve druga, njoj sada još nepoznata Tena. Ona će samoj sebi

7
Isto, str. 68.
8
Isto, str.73., 74.
9
Isto, str. 83.
10
Isto, str. 85.
11
Isto, str. 87.

22
biti tuđa, ona će istom morati upoznati se sa svojim novim licem, morat će pomiriti se sama sa
sobom, obiknuti na samu sebe.“12

LITERATURA

Kozarac, Josip, Pripovijetke, Mladost, Zagreb, 1991.

Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

12
Isto, str. 95.

23
Roman u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu

(Albert Camus, Stranac)

Učiteljica (studentica): Skupina: Ustanova:


Nina Kamenić dvopredmetni studij Filozofski fakultet Osijek
Hrvatskoga jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I.


– teorija školske recepcije književnosti

Metodička jedinica
Albert Camus, Stranac
Metodički sustav: Nadnevak:
interpretacijsko-analitički 12. siječnja 2012.
TIP SATA: OBLICI RADA: NASTAVNE NASTAVNA
interpretacijski (sat samostalan rad, METODE: SREDSTVA I
lektire) čelni rad izlaganje, heuristički POMAGALA:
razgovor, rad na ploča, kreda, nastavni
tekstu, literarni kviz listići
asocijacija,
interpretacijska
tablica, govorna
metoda

NASTAVNI CILJEVI I ZADAĆE


Odgojni
- pobuđivanje svijesti učenika o važnosti svjetske književnosti
- poticanje samostalnog razmišljanja o položaju i ulozi pojedinca u društvu te o društvenim
problemima
- poticanje promišljanja o egzistencijalnim pitanjima

24
Obrazovni
- smještanje autora i djela u književnopovijesni kontekst
- shvaćanje pojmova alijenacije i apsurda u književnom djelu
- pružanje boljeg razumijevanja književnoga djela na temelju analize likova, teme, motiva,
jezika i stila te poruke djela
Funkcionalni
- razvijanje sposobnosti primjene stečenog znanja (povezivanje poznatih činjenica o razdoblju
s književnim djelom)
- razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja
- podizanje stupnja samopouzdanja, samostalnosti i inicijative kroz samostalan rad

TIJEK SATA

1. DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA
Dijeljenje nastavnih listića s metodičkim bonusom (literarni kviz asocijacija). Studenti se
javljaju i otvaraju polja, nastavnik govori pojam za svako pojedino polje. Svaki student
otkrivene pojmove upisuje na vlastiti nastavni listić. Traži se prvo rješenja stupaca, a zatim i
konačno rješenje. Ako je netko ranije otkrio konačno rješenje (Stranac), pokušavaju se
odgonetnuti i ostala rješenja.
Za rješavanje kviza potrebno je oko 5 minuta.
2. NAJAVA TEKSTA I LOKALIZACIJA
Najava interpretacije romana Stranac Alberta Camusa. Zapisivanje naslova u lijevi gornji
kut ploče. Vrlo se kratko iznose najvažnije činjenice o autoru i djelu.
Najava čitanja kratkog predgovora američkom izdanju Stranca koji je napisao sam Albert
Camus.
Za tu fazu potrebno je od 5 minuta budući da će biti rečeno samo nekoliko osnovnih
podataka.
3. INTERPRETACIJSKO ČITANJE
Nastavnik naglas čita Camusov predgovor američkom izdanju Stranca. Za to je potrebno
tri minute.
4. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA (10 sekundi)
5. OBJAVLJIVANJE DOŽIVLJAJA
Nastavnik na ploču zapisuje Camusovu rečenicu iz pročitanoga predgovora: „U našem
društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnosti da bude

25
osuđen na smrt.“ Nastavnik zamoli studente da objasne kako su doživjeli tu rečenicu te da je
pokušaju povezati s romanom Stranac koji su trebali pročitati za lektiru. Za tu je fazu
predviđeno 5 minuta.
6. INTERPRETACIJA
Studenti samostalno rješavaju nastavne listiće koje im prethodno dijeli nastavnik.
Pripremljene su dvije skupine listića; skupina A s pitanjima vezanim uz književno djelo te
skupina B s citatima odabranim iz književnog djela (interpretacijska tablica). Studenti imaju
na raspolaganju oko pet minuta da zadatke pročitaju i o njima razmisle te vrlo kratko zapišu
svoje odgovore i razmišljanja. Zatim se prelazi na raspravu koju vodi nastavnik, a ona se
temelji na pitanjima i citatima koji su navedeni na listićima. Prvo se raspravlja o pitanjima s
listića A skupine, zatim o citatima s listića B skupine. Studenti iz B skupine mogu se
nadovezati ili povezivati citate sa svojih listića s odgovorima studenata koji su rješavali listić
A (i obrnuto). Za to će biti potrebno deset do petnaest minuta, ovisno o aktivnosti studenata i
složenosti njihovih odgovora.
7. USUSTAVLJIVANJE
Svaki student treba smisliti i zapisati jedno pitanje u vezi s romanom Stranac (jedna
minuta). Nastavnik proziva nekoliko studenata (ovisno o tome koliko vremena preostane) koji
čitaju svoja pitanja, a ostali pokušavaju na ta pitanja odgovoriti. Pri postavljanju pitanja u
petominutnom razgovoru treba izbjegavati ona koja su već postavljena. Predviđeno je za tu
fazu 5 minuta.
8.ZALIHA
Slušanje skladbe Stranac Natali Dizdar i razgovor o skladbi u trajanju od sedam minuta.

PLAN PLOČE

Albert Camus, Stranac

„U našem društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke


izvrgava se opasnosti da bude osuđen na smrt.“

26
NASTAVNI LISTIĆI

Literarni kviz asocijacija

A B C
1 besmisao života Francuska književni lik

2 apsurd Mit o Sizifu alijenacija (otuđenje)

3 književni pravac Nobelova nagrada za moderni Sizif


književnost
egzistencijalizam Albert Camus Mersault

STRANAC

Skupina A

Razmislite o sljedećim pitanjima vezanima uz roman Stranac Alberta Camusa. Ako želite,
možete vrlo kratkim natuknicama zabilježiti svoje odgovore.

1. Slažete li se s tvrdnjom da je roman Stranac moralistička osuda pravosuđa? Objasnite svoje


mišljenje.
2. Navedite nekoliko primjera apsurda u romanu (događaji, ponašanje likova, odnosi među
likovima, itd.).
3. Je li glavni lik romana Mersault uistinu stranac i zašto? Potkrijepite svoje tvrdnje dokazima
(primjerima) iz djela. Možete li razumjeti i objasniti Mersaultovo ponašanje?
4. Kakva je simbolika Marsaultovog lika?
5. Ima li taj roman poruku? Ako je ima, kakva je ona?

Skupina B

Razmislite o navedenim citatima iz romana Stranac Alberta Camusa. U desni stupac tablice
možete vrlo kratkim natuknicama zabilježiti svoja razmišljanja. Ispod citata objašnjen je
kontekst iz kojega su oni izvučeni.

INTERPRETACIJSKA TABLICA

CITAT RAZMIŠLJANJA, OSJEĆAJI


„Tada zapazih da su svi posjedali sučelice Mersaultova razmišljanja daju naslutiti kako nije
meni, oko vratara, tresući glavama. Načas me svjestan situacije u kojoj se nalazi, niti to želi

27
obuze smiješan dojam da su došli da mi biti, kao da se ne radi o njemu nego o nekome
sude.“13 drugome, kao da njegov život nije njegov.
(Mersault nakon smrti svoje majke dolazi na
bdijenje i promatra starce koji su mu se
pridružili u mrtvačnici ubožnice.)

„Svakako sam mnogo volio majku, ali to ništa Mersault izražava ravnodušnost prema majci,
ne znači. Sva su zdrava bića manje-više koji izazivajući time zgražanje i osudu okoline.
put poželjela da umru oni koje vole.“14
(Mersaultova izjava tijekom razgovora sa
svojim braniteljem.)

„(. . .) čovjek koji je moralno ubio majku Mersault sam sebe smatra strancem, ali pritom
izopćio se sam iz ljudskoga društva, isto kao i nema nikakvih emocija.
onaj koji je podigao ubilačku ruku na začetnika
svoga života. )“15
(Dio tužiteljeva govora na suđenju
Mersaultu.)

„Zaželio sam da ga uvjerim da sam kao i drugi Mersault je stranac, ali je i svaki drugi čovjek
ljudi, baš kao i drugi ljudi.“16 također stranac; stranci smo samima sebi i jedni
(Mersault razmišlja o svojemu branitelju drugima.
nakon razgovora s njim.)

„Objasnih mu, međutim, da sam po naravi (Napomena: Pokušajte se prisjetiti još nekih situacija
takav da mi često tjelesne potrebe potiskuju u kojima tjelesne potrebe potiskuju Mersaultove
osjećaje. Onoga dana kad smo pokopali mamu, osjećaje.)
bio sam vrlo umoran i pospan, pa nisam vodio Mersault otkriva besmisao, apsurd svoga postojanja.
računa o onome što se događalo.“17
(Mersault se prisjeća dana kada je pokopao
majku i pokušava objasniti svoju narav
branitelju.)

Camusov predgovor američkom izdanju Stranca18

Prije mnogo vremena, rezimirao sam Stranca rečenicom za koju znam da je paradoksalna: „U
našem društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnosti da bude
osuđen na smrt.“ Htio sam samo reći da je junak te knjige osuđen zato što ne pristaje sudjelovati u igri.
U tom je smislu on stranac u društvu u kojem živi, on lunja po strani, po periferiji svog privatnog
života, osamljeničkog i senzualnog. I zato su čitatelji u napasti da ga smatraju izgubljenim bijednikom.
Međutim, predodžba o tom liku bila bi točnija, odnosno bila bi bliža onome što je autor želio, kad bi se
čitatelj upitao u kakvoj to igri Mersault ne želi sudjelovati. Odgovor je jednostavan: on neće da laže.

13
Albert Camus, Stranac, Konzor, Zagreb, 1996., str. 16.
14
Isto kao 13, str. 54.
15
Isto kao 13, str. 84.
16
Isto kao 13, str. 55.
17
Isto kao 13, str. 54.
18
Isto kao 13, str. 5–6.

28
Lagati ne znači samo reći nešto što nije. To znači još više, reći više nego što jest i, bar što se ljudskog
srca tiče, reći više nego što se osjeća. A to svi mi činimo, svakog dana, da pojednostavnimo sebi život.
Nasuprot onome što se čini na prvi pogled, Mersault ne želi pojednostavniti sebi život. On govori ono
što jest, on odbija prikrivati svoje osjećaje, a društvo se zbog toga odmah osjeća ugroženo. Traže, na
primjer, od njega da kaže kako žali zbog počinjenog zločina, prema već posvećenoj formuli. On im
odgovara da, što se toga tiče, osjeća više nezadovoljstvo nego pravo žaljenje. I ta ga nijansa stoji
glave.
Stoga, Mersault nije za mene izgubljeni bijednik nego čovjek jadan i gol, zaljubljen u sunce koje ne
ostavlja sjene. Daleko od toga da je bez trunka osjećajnosti, on osjeća strast, duboku strast zato što je
žilava, strast za apsolutnim i za istinom. Riječ je o istini koja je još negativna, istini da se bude i
osjeća, ali istini bez koje čovjek nikad neće moći nadvladati sama sebe i svijet.
Stoga ne bi bilo odviše pogrešno odčitati u Strancu priču o čovjeku koji, bez ikakve junačke poze,
prihvaća da umre za istinu. Isto sam tako u više navrata rekao, uvijek na isti paradoksalni način, da
sam pokušao u tom svom liku prikazati jedinoga Krista kojeg smo zaslužili. Čitatelj će shvatiti, nakon
ovih mojih objašnjenja, da sam to rekao bez ikakve namjere da bogohulim, tek obuzet pomalo
ironičnom naklonošću koju umjetnik ima pravo osjećati prema likovima koje je stvorio.

LITERATURA

1. Camus, Albert, Stranac, Konzor, Zagreb, 1996.

2. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.

3. Uskoković, Davor; Merkler, Dunja, Vodič kroz lektiru za srednje škole, SysPrint, Zagreb,
1997.

29
Zbirka priča u interpretacijsko-analitičkom nastavnom sustavu

(Raymond Carver, Kratki rezovi)

Učiteljica (studentica): Matea Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


Srčnik studij Hrvatskoga Osijek
jezika i književnosti i
engleskoga jezika i
književnosti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije
književnosti
Metodička jedinica
Raymond Carver, Kratki rezovi
Metodički sustav: interpretacijsko-analitički Nadnevak: 15. prosinca 2011.

TIP SATA: sat o piscu i OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


djelu (interpretacija) RADA: rad u METODE: POMAGALA: kreda i
paru, usmeno ploča, knjiga, nastavni
frontalni, izlaganje, listići, bilježnica, slikokaz
individualni heuristički
razgovor,
metoda
slušanja,
metoda
pokazivanja,
metoda pisanja,
metoda čitanja,
metoda
razmišljanja,
metoda rada s
vizualnim
sredstvom
slagalice

30
Odgojni: Kritički promatrati društvo u kojem se nalazimo.
Primjećivanje problema otuđenosti i nemorala ljudi u svijetu
oko nas. Otkrivanje kako vrijednost književnosti ne leži samo
u umjetnički dotjeranima, perfekcionističkim ostvarajima, već i
u svakodnevnim ljudskim tragedijama dosljedno i bez
uljepšavanja prenesenima na papir. Shvaćanje da su
književnost i život nerazdvojivi pojmovi.
Nastavni ciljevi i zadaće

Obrazovni: Smjestiti autora i djelo u povijesni kontekst.


Uočiti obilježja pripovijetke. Uočavati odnose među likovima
u pripovijetci. Na temelju zbirke pripovijedaka iznositi
zaključke o ukupnosti ljudskih problema, sudbina i mana.

Funkcionalni: Razvijati sposobnost reagiranja na poziv


književnoga teksta. Samostalno interpretirati tražene elemente.
Razvijati sposobnost izražavanja dojmova. Razvijati literarne i
likovne asocijacije. Razvijati sposobnost kritičkoga
promatranja, dokazivanja i zaključivanja. Izgrađivati svestranu
stvaralačku osobu razvijenih sposobnosti izražavanja,
komuniciranja, doživljavanja, spoznavanja i vrednovanja
umjetničkoga djela. Analiza ljudskih slabosti i mana te
uzročno-posljedičnih veza nesretnih ljudskih sudbina.

31
Tijek sata

1. Doživljajno-spoznajna motivacija (4 min.)


- podijeliti studentima podijeljenima u parove prethodno izrezane papiriće u obliku filmske
vrpce koji su zamišljeni kao slagalica s imenima pripovjedaka iz zbirke pripovjedaka Kratki
rezovi Raymonda Carvera
- objasniti studentima da u paru slagalicu trebaju složiti tako da poredaju nazive pripovjedaka
onim redom kojim su predstavljene u zbirci te da će na taj način na poleđini papirića otkriti
naziv zbirke koju obrađujemo na tom satu, uz napomenu da se smiju služiti svojim
anotacijama (na poleđini će nakon uspješnog slaganja pisati Kratki rezovi)
- studenti usmeno izlažu rješenja slagalice
2. Najava teksta i lokalizacija (5 min.)
- najaviti interpretaciju zbirke pripovijedaka Kratki rezovi Raymonda Carvera
- zapisati ime i prezima autora te naslov djela u gornjem lijevom kutu ploče
- usmeno upoznati studente s autorovim životom i djelom te objasniti pojam pripovijetke
(frontalni rad u trajanju od 3 do 4 minute)
- podijeliti studentima prethodno pripremljene nastavne listiće za individualni rad s ulomcima
iz dvaju pripovjedaka zbirke Kratki rezovi s pitanjima za usmenu interpretaciju
- najaviti interpretacijsko čitanje tijekom kojega studenti trebaju pratiti ulomke s nastavnih
listića
- objasniti studentima da će nakon svakog pročitanog ulomka imati otprilike pola minute da
razmisle o odgovorima na pitanja ispod ulomaka, nakon čega će usmeno iznositi svoja
razmišljanja
3. Interpretacijsko čitanje (5 min.)
- interpretativno pročitati odabrani ulomak nakon čega se pravi stanka, a isti se postupak
ponavlja dvaput
4. Emocionalno-intelektualna stanka (15 sekundi)
- nakon čitanja obaju ulomaka
5. Interpretacija (15 min.)
- nakon svake stanke u čitanju najaviti studentima kako je vrijeme da razmisle o odgovorima
na postavljena pitanja (za to će oba puta imati oko pola minute)
- zajedno usmeno provjeriti i analizirati odgovore te svaki primjereno prokomentirati i
pohvaliti
6. Usustavljivanje (8 min.)

32
- podijeliti studentima prethodno pripremljene nastavne listiće za individualni rad s popisom
svih deset pripovjedaka iz zbirke Kratki rezovi i pitanjima za usustavljivanje dojmova i izbora
- uputiti studente da razmisle o zajedničkom obilježju svih pripovjedaka unutar zbirke
- uputiti studente da odaberu jednu pripovijetku koja ih se najviše dojmila ili je po nečemu
posebna i zatražiti od njih da pismeno odgovore na pitanja s nastavnog listića
- čitanje odgovora studenata, nakon čega se svaki odgovor dodatno potiče i preispituje
potpitanjima otvorenoga tipa vezanima za odabranu pripovijetku
8. Zaliha (5 min.)
- pokazati studentima prethodno pripremljeni slikokaz s napisanim odabranim citatima koji se
mogu povezati s tematikom zbirke Kratki rezovi
- studentima postavljati prethodno pripremljena pitanja vezana uz povezivanje prikazanih
citata sa zbirkom
- usmeno odgovaranje studenata na postavljena pitanja, nakon čega se svaki odgovor
primjereno komentira i pohvaljuje

Plan ploče
Raymond Carver, Kratki rezovi

Nastavni listići
Nastavni listić 1 – Motivacijska slagalica

Nastavni listić 2 – Ulomci iz zbirke i pitanja za interpretaciju


Ulomak 1
Izjutra, nakon što je djecu poslala u školu, Doreen je ušla u spavaću sobu i rastvorila
zastore. Earl je već bio budan.
„Pogledaj se u ogledalo“, rekao je.
„Kako?“ rekla je. „O čemu to govoriš?“
„Samo se pogledaj u ogledalo“, rekao je.
„A što bih to trebala vidjeti?“ rekla je. Ipak se pogleda u ogledalo iznad psihe i ukloni
kosu s ramena.

33
„Onda?“ rekao je.
„Onda, što?“ rekla je.
„Mrsko mi je išta reći“, kazao je Earl, „ali čini mi se da bi trebala razmisliti o dijeti.
Ozbiljno. Stvarno to mislim. Trebala bi malo omršaviti. Ne ljuti se.“
„Što hoćeš reći?“ kazala je.
„To što sam rekao. Mislim da bi trebala skinuti koju kilu. Barem koju kilu“, rekao je.
„Nikad mi to prije nisi rekao“, rekla je. Podigla je spavaćicu iznad bedara i okrenula se
da pogleda trbuh u ogledalu.
„Nikad prije nisam mislio da bi od toga mogao nastati neki problem“, rekao je
pokušavajući birati riječi.

Ulomak iz pripovijetke „Nisu ti oni muž“ (zbirka priča Kratki rezovi Raymonda
Carvera)

1. Što je navelo Earla da supruzi savjetuje dijetu?


2. Vidite li ironiju u Earlovoj opasci „Nisu ti oni muž“ nakon što Doreen izjavi da kolege s
posla smatraju kako je previše smršavjela te izgleda bolesno?
3. Pokušava li Earl, kao trgovački putnik, na neki način „prodati“ Doreen?

Ulomak 2
„Samo časak“, reče pekar. „Hoćete tu svoju tri dana staru tortu? Je l' tako? Neću se
svađati s vama, gospođo. Eno vam leži tamo, malo je suha. Dajem vam je za pola dogovorene
cijene. Dakle, hoćete li je? Možete je uzeti. Meni više ne treba, nikome ne treba. Mene stoji
vremena i novaca da napravim takvu tortu. Ako je hoćete, dobro, ako nećete, opet dobro. Ja
moram natrag na posao.“ Pogleda ih i zavrti jezikom za zubima.
„Ima tih torti“, izusti ona. Znala je da vlada sobom, onim što u njoj buja. Bila je
nemirna.
„Gospođo, ja ovdje radim četrnaest sati dnevno da zaradim za život“, reče pekar i
obriše ruke o pregaču. „Radim od jutra do mraka, ovdje unutra, da sastavim kraj s krajem.“ Na
Anninu licu sijevne izraz od kojega pekar ustukne i reče: „Samo mirno!“ Posegne pod tezgu,
desnicom izvadi valjak za tijesto i počne njime lupkati po drugom dlanu. „'Oćete tu tortu ili
nećete? Ja moram natrag na posao. Pekari rade noću“, ponovi. Oči mu bijahu sitne, zlobne,
kako joj se učinilo, nekako izgubljene u maljama oko obraza. Vrat mu opterećen od sala.
„Znam ja da pekari rade noću“, reče Ann. „Oni i nazivaju noću telefonom. Mrcino
prokleta!“
Pekar je i dalje lupkao valjkom po dlanu. Pogleda Howarda. „Samo polako, polako!“,
dobaci on Howardu.
„Meni je sin umro“, reče ona hladno, mirno i konačno. „U ponedjeljak ga je ujutro
srušio auto. Bili smo uz njega do smrti. Samo, jasno, vi to niste morali znati je l' da, gospodine
pekaru? Ali on je umro, on je umro, mrcino!“ Iznenadno kao što je bujao u njoj, bijes je
splasnuo, zamijenilo ga je nešto drugo, vrtoglavica nalik na mučninu. Ona se nasloni na stol,
posut brašnom, stavi ruke na lice i rasplače se, a ramena joj se zaljuljaše amo-tamo. „To nije
pošteno“, izusti ona. „To nije pošteno.“

Ulomak iz pripovijetke „Fina sitnica“ (zbirka priča Kratki rezovi Raymonda


Carvera)

34
1. Što je dovelo do takvog razvoja događaja?
2. Opravdavate li pekarov postupak? Bi li taj postupak bio manje osuđivan da su okolnosti bile
drugačije?
3. Kakvu ulogu igra hrana na kraju pripovijetke?

Nastavni listić 3 – Popis pripovjedaka i pitanja za usustavljivanje


Postoji li zajednički element koji povezuje pripovijetke iz zbirke Kratki rezovi Raymonda

Carvera? Koji je to?

Zaokružite pripovijetku koja vas se najviše dojmila te odgovorite na postavljena pitanja:

Susjedi, Nisu ti oni muž, Vitamini, Hoćeš li molim te ušutjeti, molim te?, Toliko vode tako blizu

doma, Fina sitnica, Jerry i Molly i Sam, Inkasator, Reci ženama da idemo, Limunada

1. Tko su likovi pripovijetke?

2. Oko kojeg se događaja vrti radnja?

3. Zbog čega vas se ta pripovijetka dojmila?

4. Na koji je način ugođaj te pripovijetke povezan s ostatkom zbirke?

Pitanja uz nastavni listić za usustavljivanje


Pitanja za 1. pripovijetku (Susjedi)
1. Zašto Bill i Arlene zavide svojim susjedima, Jimu i Harriet?
2. Što rade kako bi barem malo okusili njihov život?
3. O čemu maštaju pri kraju pripovijetke?
Pitanja za 2. pripovijetku (Nisu ti oni muž)
1. Što o braku Earla i Doreen govori činjenica da, do opaske dvaju neznanaca, Earl nije
primjetio bilo kakvu promjenu na svojoj supruzi?
2. Kako Earl reagira kada Doreen posustane u dijeti i pojede omlet?
3. Kako Earl prati tijek dijete svoje supruge?
4. Kako ju pred kraj pripovijetke pokušava „prodati“? Želi li si time dokazati da je još
uvijek dobar trgovački putnik?
Pitanja za 3. pripovijetku (Vitamini)
1. Jesu li Patti i pripovjedač u sretnom braku?
2. Što je Nelson nosio kao suvenir i pokazivao u kafiću?

35
Pitanja za 4. pripovijetku (Hoćeš li molim te ušutjeti, molim te?)
1. Tko prvi spominje Marianinu aferu?
2. Zašto Ralph inzistira na detaljima iako zna da će biti povrijeđen?
Pitanja za 5. pripovijetku (Toliko vode tako blizu doma)
1. Jeste li i vi, poput Claire, sumnjali na Stuarta i njegove prijatelje?
2. Zašto su Stuart i njegovi prijatelji čekali toliko dugo da o tijelu obavijeste policiju?
3. Vjerujete li da su uhvatili pravog krivca?
Pitanja za 6. pripovijetku (Fina sitnica)
1. Jesu li liječnici trebali biti otvoreniji i odmah reći da ne znaju što je Scottyju?
2. Jesu li Ann i Howard mogli drugačije reagirati na pekarove pozive?
3. Mislite li da su pekarovi pozivi bili odgovarajuća reakcija na nepoštivanje dogovora?
Pitanja za 7. pripovijetku (Jerry i Molly i Sam)
1. Opravdavate li Alov postupak sa psom Suzy?
2. Kako Al sam sebi opravdava napuštanje psa?
3. Kako se Al osjeća nakon što se vrati kući i shvati kako mu je obitelj rastresena uslijed
nestanka psa?
4. Na koji način Suzy reagira kada se Al vrati po nju?
Pitanja za 8. pripovijetku (Inkasator)
1. Biste li vi pustili Aubreya Bella u svoj dom?
2. Biste li išta poduzeli nakon što on šutke odbije napustiti vaš dom?
Pitanja za 9. pripovijetku (Reci ženama da idemo)
1. Kakav ste ishod očekivali u ovoj pripovijetci?
Pitanja za pjesmu Limunada
1. Ima li smisla da se Jim krivi za smrt svoga sina?
2. Koliko daleko Jim ide u okrivljavanju sama sebe?

Slikokaz
„Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.“ –
Ana Karenjina, Lav Nikolajevič Tolstoj
„Sreća kuca samo jedanput, ali nesreća ima puno više strpljenja.“ – Jonathan Swift

36
INTERPRETIRANI TEKST
Ulomak 119
Izjutra, nakon što je djecu poslala u školu, Doreen je ušla u spavaću sobu i rastvorila
zastore. Earl je već bio budan.
„Pogledaj se u ogledalo“, rekao je.
„Kako?“ rekla je. „O čemu to govoriš?“
„Samo se pogledaj u ogledalo“, rekao je.
„A što bih to trebala vidjeti?“ rekla je. Ipak se pogleda u ogledalo iznad psihe i ukloni
kosu s ramena.
„Onda?“ rekao je.
„Onda, što?“ rekla je.
„Mrsko mi je išta reći“, kazao je Earl, „ali čini mi se da bi trebala razmisliti o dijeti.
Ozbiljno. Stvarno to mislim. Trebala bi malo omršaviti. Ne ljuti se.“
„Što hoćeš reći?“ kazala je.
„To što sam rekao. Mislim da bi trebala skinuti koju kilu. Barem koju kilu“, rekao je.
„Nikad mi to prije nisi rekao“, rekla je. Podigla je spavaćicu iznad bedara i okrenula se da
pogleda trbuh u ogledalu.
„Nikad prije nisam mislio da bi od toga mogao nastati neki problem“, rekao je
pokušavajući birati riječi.

Ulomak iz pripovijetke „Nisu ti oni muž“ (zbirka priča Kratki rezovi Raymonda
Carvera)

Ulomak 220
„Samo časak“, reče pekar. „Hoćete tu svoju tri dana staru tortu? Je l' tako? Neću se
svađati s vama, gospođo. Eno vam leži tamo, malo je suha. Dajem vam je za pola dogovorene
cijene. Dakle, hoćete li je? Možete je uzeti. Meni više ne treba, nikome ne treba. Mene stoji
vremena i novaca da napravim takvu tortu. Ako je hoćete, dobro, ako nećete, opet dobro. Ja
moram natrag na posao.“ Pogleda ih i zavrti jezikom za zubima.
„Ima tih torti“, izusti ona. Znala je da vlada sobom, onim što u njoj buja. Bila je nemirna.
„Gospođo, ja ovdje radim četrnaest sati dnevno da zaradim za život“, reče pekar i obriše
ruke o pregaču. „Radim od jutra do mraka, ovdje unutra, da sastavim kraj s krajem.“ Na Anninu
licu sijevne izraz od kojega pekar ustukne i reče: „Samo mirno!“ Posegne pod tezgu, desnicom
izvadi valjak za tijesto i počne njime lupkati po drugom dlanu. „'Oćete tu tortu ili nećete? Ja
moram natrag na posao. Pekari rade noću“, ponovi. Oči mu bijahu sitne, zlobne, kako joj se
učinilo, nekako izgubljene u maljama oko obraza. Vrat mu opterećen od sala.
„Znam ja da pekari rade noću“, reče Ann. „Oni i nazivaju noću telefonom. Mrcino
prokleta!“
Pekar je i dalje lupkao valjkom po dlanu. Pogleda Howarda. „Samo polako, polako!“,
dobaci on Howardu.
„Meni je sin umro“, reče ona hladno, mirno i konačno. „U ponedjeljak ga je ujutro srušio
auto. Bili smo uz njega do smrti. Samo, jasno, vi to niste morali znati je l' da, gospodine pekaru?
Ali on je umro, on je umro, mrcino!“ Iznenadno kao što je bujao u njoj, bijes je splasnuo,
zamijenilo ga je nešto drugo, vrtoglavica nalik na mučninu. Ona se nasloni na stol, posut
brašnom, stavi ruke na lice i rasplače se, a ramena joj se zaljuljaše amo-tamo. „To nije pošteno“,
izusti ona. „To nije pošteno.“

19
Raymond Carver, Kratki rezovi. VBZ, Zagreb 2005., str. 21–22.
20
Isto kao 19, str. 98–99.

37
Ulomak iz pripovijetke „Fina sitnica“ (zbirka priča Kratki rezovi Raymonda
Carvera)

LITERATURA
1. Carver, Raymond, Kratki rezovi, VBZ, Zagreb, 2005.
2. Rosandić, Dragutin, Metodika književnog odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
3. Solar, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
4. Internet:
Raymond Carver, http://kirjasto.sci.fi/rcarver.htm
Raymond Carver – Uzor hrvatskih pisaca,
http://www.nacional.hr/clanak/55756/raymond-carver-uzor-hrvatskih-pisaca

38
Radiofonska realizacija književnoga teksta u interpretacijsko-analitičkom

nastavnom sustavu (Ivan Kušan, Koko u Parizu)

Učiteljica (studentica): Nikolina Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


Lončar studij Filozofije i Osijek
hrvatskoga jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica
Ivan Kušan, Koko u Parizu
Metodički sustav: interpretacijsko-analitički Nadnevak: 29. travnja. 2012.

TIP SATA: interpretacija OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


RADA: METODE: POMAGALA: računalo,
čelni, radiofonska tekstualni predložak,
individualni realizacija nastavni listići, kreda, ploča,
teksta, slušanje, bilježnica
heuristički
razgovor,
čitanje, rad na
tekstu, pisanje,
usmeno
izlaganje
Odgojni
- pobuditi kod učenika svijest o važnosti nacionalne
Nastavni ciljevi i

književnosti
zadaće

- istaknuti povezanost između života književnika i djela


- naglasiti važnosti prijateljstva
- potaknuti učenike na razmišljanje o međuljudskim odnosima
- razvijanje ljubavi prema nacionalnoj književnosti
Obrazovni

39
- smještanje autora i djela u povijesni kontekst
- radiofonska realizacija ulomka iz teksta
- usporedba interpretiranog ulomka s tekstualnim predloškom
- odnosi među likovima
- poruka
Funkcionalni
- razvijanje sposobnosti zamišljanja, logičkog i kritičkog
mišljenja
- razvijanje sposobnosti uspoređivanja, povezivanja,
razlikovanja, opažanja
- razvijati sposobnosti doživljavanja, spoznavanja, izražavanja.
- razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja doživljaja i
dojmova
- razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i
prosuđivanja
- razvijanje samostalnosti učenika kroz individualni rad
- razvijanje samostalnosti pri donošenju sudova

40
Tijek sata

1. DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (5 min.)


- podijelim studentima nastavni listić s ilustracijom iz djela, slike prave i lažne Mona Lize
- razgovaram sa studentima znaju li tko je naslikao Mona Lizu, gdje se slika nalazi te znaju li
koje djelo hrvatske dječje književnosti obrađuje tu temu
2. NAJAVA TEKSTA (3 min.)
- predstavljam temu nastavnoga sata
- zapisujem ime i prezime autora te naziv djela u gornjem lijevom kutu ploče
- kratko usmeno upoznajem studente sa sadržajem djela da bi mogli uspješno pratiti radnju
ulomka
- najavljujem radiofonsku realizaciju ulomka iz djela Koko u Parizu Ivana Kušana
- objašnjavam studentima metodu rada, odnosno naglašavam da posebnu pozornost prilikom
interpretacije obrate na akustične scenske znakove i na govor likova, te da zamišljaju izgled
likova i prostora u kojima se odvija radnja
3. RADIOFONSKA REALIZACIJA (8 min.)
4. OBJAVA DOŽIVLJAJA (3 min.)
- studenti izražavaju svoje doživljaje o odslušanom ulomku
- heurističkim razgovorom usmjeravam ih da iznose svoja stajališta o radiofonskoj realizaciji,
sviđa li im se više slušanje ili čitanje teksta
5. INTERPRETACIJSKO ČITANJE (6 min.)
- nakon odslušanog ulomka i razgovora o njemu, podijelim studentima tekstualni predložak
toga ulomka iz djela
- upućujem ih da pozorno pročitaju ulomak
- napominjem da za taj zadatak imaju otprilike šest minuta
6. OBJAVA DOŽIVLJAJA (3 min.)
- studenti izražavaju svoje doživljaje teksta
- heurističkim razgovorom i pitanjima usmjeravam studente da pokušaju usporediti odslušanu
interpretaciju s pročitanim ulomkom
7. INTERPRETACIJA (10 min.)
- pitanjima usmjeravam studente da utvrde ima li razlika između teksta i radiofonske
realizacije, koje su sličnosti, je li radiofonskom realizacijom vjerno dočarana radnja ulomka...
- heurističkim razgovorom studenti iznose svoja zapažanja o primijećenim akustičnim

41
znakovima u odslušanoj realizaciji
Pitanja za heuristički razgovor
Koje ste akustične znakove primijetili prilikom slušanja radiofonske realizacije? (zvukovi,
šumovi, glazba, izričaj likova)
Kakve su govorne karakteristike likova u radiofonskoj realizaciji, a kakve u tekstu? (stil)
Jeste li, prilikom slušanja radiofonske realizacije, stekli dojam da glumci uistinu posjeduju
karakteristike glavnih junaka? (uzrast, ponašanje, govor)
Smatrate li da likove djece trebaju igrati/interpretirati odrasli ljudi? Obrazložite odgovor.
8. USUSTAVLJIVANJE (5 min.)
- na ploču crtam T-tablicu u koju, uz razgovor s učenicima, upisujem razlike i sličnosti teksta
i radiofonske realizacije na temelju studentskih zapažanja
- govorim studentima da i oni nacrtaju tablicu u svoje bilježnice
9. ZALIHA (5 min.)
- studentima zadajem zadatak da opišu svoje scensko zamišljanje likova – Koka i Zlatka.
- čitanje opisa

Plan ploče

Ivan Kušan: Koko u Parizu

Razlike Sličnosti

Početak djela Dijaloška forma


Naracija Likovi
Opisivanje Odnosi među likovima
(...) Tijek radnje
(...)

42
Nastavni listić

TEKSTUALNI PREDLOŽAK21
IVAN KUŠAN: Koko u Parizu

I. NEMAŠ TI POJMA ŠTO JE PARIZ


- Predaj se! Naš si! – začuo je Koko za leđima prodoran glas i u istom trenutku snažni, koščati
prsti stegli su mu vrat.
Koko je zakolutao očima i srušio se sa stolice. Bio je siguran da je već mrtav.
A onda je začuo poznati, kreštav smijeh i, kad se usudio otvoriti oči, ugledao je iznad sebe
četverouglastu, krupnu glavu prijatelja Zlatka koji je očito uživao u ovoj šali.
- Hi-hi, ti si se zbilja uplašio, Koko. Što si mislio? A? - pitao je Zlatko ne prestajući se smijati.
- Još nisam vidio da se netko ovako uplaši. Eh, stari moj, kako ćeš ti u Parizu? Pa ti ćeš pasti u
nesvijest od straha, nećeš se usuditi ni preko ulice... (...)

21
Ivan Kušan, Koko u Parizu, Mladost, Zagreb, 1979., str. 5–18.

43
- Prestani već jednom s tim Parizom! Popeo si mi se, na primjer, na vrh glave. Još će mi biti žao
što uopće putujemo – bunio se Koko ustajući s poda i opipavajući vrat koji mu je Zlatko bio tako
nemilice stisnuo. (...)
- Jako si me uhvatio, još me boli – tužio se Koko pipajući vrat i okrečući glavom lijevo-desno
kao da tjera muhe.
- Naravno, mirno odgovori Zlatko. – Misliš da bi te u Parizu drugačije zgrabili. E, dragi moj, ne
znaš ti što je Pariz...
- Nemoj svašta pričati! – oprezno reče Koko. – Neće nas valjda, na primjer, odmah zgrabiti za
vrat čim sletimo avionom?
- Možda neće, a možda i hoće – zagonetno odgovori Zlatko. – Ne znaš ti što je Pariz. Ondje
svaki dan ima tri tisuće otmica. Najviše otimaju dečke naših godina, pogotovo strance... Čim
vide da si stranac, odmah – cap! Poslije ucjenjuju, traže milijune. Policija odmah juri na Eiffelov
toranj i onda odozgo pregledava dalekozorima cijeli Pariz i traži otmičare. Nekad ih ulove, ali
nekad otmičari odmah ubijaju žrtve, od straha, kad osjete da im je potjera za petama...
- A zar se s Eiffelovog tornja vidi cijeli Pariz? – zagrijavao se Koko sve više i više.
- Kako se ne bi vidio! Pa Eiffelov toranj je visok tri tisuće metara, to ti je kao tri stotine naših
katedrala. Shvaćaš li? Tri stotine katedrala staviš jednu na drugu i, odozgo, samo ako imaš dobar
dalekozor, vidiš svaku rupu u gradu...
- Kakvu rupu? – zapita Koko, ali odmah postiđeno obori glavu i počeše se iza uha.
- Koko, Koko! Nemaš ti pojma što je Pariz! Kad ga vidiš, nećeš takve gluposti pričati. Čim se
spustimo na aerodorom, a oko nas deset tisuća putničkih aviona...
„Deset tisuća“, zaprepasti se Koko u sebi.
Zlatko samo odmahne rukom i odjednom zastane nasred sobe, zgrabi uplašenog Koka ponovno
za vrat i krvnički protisne kroz zube:
- Jesi li čitao Maigreta?
- N-n-nisam – jedva izgovori Koko pomišljajući kako će možda skupo platiti što ne pozna
Maigreta.
- Zbilja nisi čitao Simenona?
- Kakvog sad Simenona? Prvo kažeš Maigreta, onda kažeš Simenona. Tko bi te razumio... Uh!
Dugački dječak pusti svog čupavog susjeda tako naglo da on klone na stol. Onda opet zamaše
glavom i rukama:
- Simenon je pisac. Georges Simenon. Fantastičan pisac. A Maigret je policijski inspektor,
detektiv, koji se pojavljuje u njegovim romanima i rješava i najzagonetnije slučajeve. (...)
Koko je opet uplašeno piljio u pod ne usuđujući se ništa više pitati. Koliko se isprva veselio
ovom putu u veliki grad, sad ga je sve više hvatao strah. Činilo mu se da je ondje gotovo
nemoguće ostati živ i, kad mu ne bi bilo neugodno, sigurno bi zapitao Zlatka kako se lani uspio
živ i zdrav vratiti u domovinu.

44
Zlatko je, međutim, i dalje pričao svoju priču. O Eiffelovom tornju visokom tri tisuće metara, o
fantomima koji noću kruže ulicama u crnim maskama, o stotinama mostova na rijeci Seini, o
tobožnjim slijepcima koji iz svojih metalnih štapova pucaju po prolaznicima, o bogaljima koji u
drvenoj nozi imaju ugrađen mitraljez...
Koko je prestašeno uzmaknuo u kut. Odande je zapitao:
- Pa kako tvoj ujak može ondje živjeti? Zar ga nije strah?
- Strah? – začudi se Zlatko. – Pa on je slikar! A svi su slikari malko onako, znaš – tu on upre
mršavim kažiprstom u čelo i značajno ga zavrti. (...)
- Bolje da ideš spavati – ozbiljno reče Zlatko i zaklopi knjigu. – Treba da se odmoriš za put. Još
nisi nikada letio avionom i to bi ti moglo naškoditi. Mnoge putnike poslije odvezu u bolnicu.
Treba da se dobro odmoriš, a ujutro ustani što ranije i odmah ponovi vježbe iz francuskog. (...)

II. NAJVRIJEDNIJA SLIKA NA SVIJETU


(...) (u avionu)
- Vidiš li kako su kućice sitne? - zapitkivao je Zlatko kad su poletjeli, a Koko se pretvarao kao
da gleda kroz prozor iako je žmirio.
- A znaš li da neki put jastreb uleti u avionski motor, zaplete se unutra, motor prestane raditi i –
zviz!
(...) Kad su napokon pristali na pariški aerodrom, Koko više nije ništa primjećivao oko sebe. U
ušima mu je zujalo, pred očima mu se vrtjelo. Uokolo je vidio, kako mu se činilo, zbilja deset
tisuća aviona koji su ljeskali kao ribe u ogromnoj ribarnici. Ušli su u pristanišnu zgradu veliku
kao deset stadiona.
- Evo ujka! Ujo! – povikao je Zlatko i povukao Koka kroz gomilu.
„Nitko ne puca na nas“, sretno je razmišljao Koko. „Zlatko ipak malo pretjeruje. To je njemu od
svih tih knjiga...“
- Oh, ujo, tako sam sretan što sam opet tu! Hoćemo li odmah u grad? Moramo Koku pokazati
Eiffel, i Slavoluk pobjede, i Napoleonov grob, i zoološki vrt, i Notre-Dame, i Seinu...
- Pssst – izusti odjednom ujak sasvim tiho, stavi prst na usta i oprezno se ogleda. – Prvo ću ja
vama nešto pokazati...
Pošli su prema autobusu.
- Idemo dečki. Brže! – opet je procjedio kroza zube Zlatkov ujak.
- Ja sam mislio da bismo mogli odmah svratiti k Napoleonu – razočarano će Zlatko. – Je li, ujo,
što misliš?
- Pssst – zagonetno nastavi ujak s prstom na ustima – poslije ćemo, poslije ćemo ... Sutra ... Sad
ću vam prvo nešto pokazati, nešto što još u životu niste vidjeli ...
(u ujakovu stanu)

45
- Jeste li gladni? – zapitao je slikar ali, i ne sačekavši da mu odgovore, pristupi crnom zastoru i
tiho reče: - Sad se spremite da vidite nešto što niste u životu vidjeli. Jedan – dva- tri!
Zlatkov ujak odmaknuo je crni zastor: ispod njega je bio isto tako težak, ali crven zastor.
Odmaknuo je i njega. Preostao je još proziran bijeli zastor. I njega je slikar grozničavo
pomaknuo u stranu. Dječaci ugledaše sliku vrlo lijepe mlade žene koja je sjedila s rukama u krilu
i zagonetno se osmjehivala.
- Mona Liza! – vrisnuo je Zlatko.
- Što kažeš? – jeknuo je Koko.
- Bravo Zlatko! Ti si je odmah poznao. Tako je, pogodio si. Pred vama je najčuvenija slika što je
ikad naslikana, portret Mona Lize, rad besmrtnog Leonarda da Vincija. Najčuvenija slika na
svijetu, dečki, i – najvrijednija.
- Pa kako ... – oprezno poče Zlatko premještajući se s noge na nogu – kako da je ... kako da je
kod tebe ... bivši kraljvski dvor ... kako da je sad kod tebe ... (...)
- Zar si ti, ujo, zbilja ukrao Mona Lizu?
- Pssst! – zasiktao je ujak i od nestrpljenja udario šakom o ogradu balkona iz koje ispadoše dvije
šipke. – Sve ću vam objasniti. Samo nitko ne smije znati, vi ste prvi, eto ... (...)
Sve ću ti objasniti Zlatko, sve ... Samo, to je velika tajna ...
Znaš, o tome ovisi moja sudbina. Ako se obogatim, ako dobijem mnogo novca, kao što slutim,
onda mogu slikati što ja hoću, a ne što naruče od mene ... Slikat ću sve sama velika sunca.
Pogledajte kakvo je sunce ... Kakve je boje sunce? Plavo! Veliko plavo sunce! Ako uspijem,
slikat ću samo plava sunca ... Ali, ako ne uspijem ...
- Što ćeš onda? – zabrinuto zapita Zlatko pošto je ujak dulje vremena šutio. – Što ćeš onda, ujo?
- Onda ću se istoga časa popeti na Eiffelov toranj i baciti se s njega!
- Joj! – ciknu Koko i lupi se po ustima.
A Zlatko priđe ujaku, uhvati ga čvrsto za bradu i izbliza mu se zagleda u oči. Tada zapita
dubokim glasom:
- Ujo, zar si ti zbilja ukrao Mona Lizu? Najvrijedniju, najskuplju sliku na svijetu? Ujo, ti si lud!
Nikada je nećeš prodati ...
- Pssst! – slikar još jednom stavi prst na usta, a lice mu se sasvim izobliči.
Koko se počeše desnom rukom iza lijevog uha. Predosjećao je da će njegov izlet u Pariz, kome
se toliko radovao, biti uzbudljiviji od najstrašnijeg sna.

LITERATURA/IZVORI
1. Kušan, Ivan, Koko u Parizu, Mladost, Zagreb, 1979.
2. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 1988.

46
3. Kušan, Ivan, Koko u Parizu, dramatizirala Ljerka Marković Gotovac, autor glazbe Pero
Gotovac, režirao Radovan Marčić, , Croatia Records, Zagreb, 2006 (audio zapis na CD-u).

KORELACIJSKO-INTEGRACIJSKI NASTAVNI SUSTAV

NASTAVNE FAZE

1. MOTIVACIJA

2. NAJAVA TEME

3. ČITANJE TEKSTA

4. USPOSTAVLJANJE POJMOVNO-INFORMACIJSKIH VEZA

5. IZLAGANJE

6. HEURISTIČKI RAZGOVOR

7. SINTEZA

8. ZALIHA

(Faze treba shvatiti kao okvirne putokaze, a ne kao kalup kojeg se treba

slijepo držati. Dakako, elementi drugih nastavnih sustava mogu se kombinirati s

prevladavajućim nastavnim sustavom.)

MOGUĆNOSTI POVEZIVANJA UMJETNOSTI U NASTAVI

-književno djelo povezuje se s djelima drugih umjetnosti na osnovi zajedničke teme

(tematsko povezivanje)

-književno djelo kao likovna i glazbena inspiracija (prijenos književnoga djela u

drugi medij)

-različite vrste književnih djela kao nadahnuće: glazbi, likovnoj, filmskoj i plesnoj

umjetnosti

-književni likovi i njihova povezanost sa sadržajima glazbene i likovne umjetnosti

-proučavanje piščeve biografije koja uključuje druge umjetnosti

47
-proučavanje oblika lirske poezije koji se pojavljuju u glazbi

-proučavanje umjetničke epohe i umjetničkih smjerova u književnosti, glazbi,

likovnoj i filmskoj umjetnosti

TIPOVI KORELACIJA

Strukturna korelacija – uspoređivanje strukture umjetničkih djela iz različitih

umjetnosti (Zašto je Čajkovski operu Evgenij Onjegin organizirao u sedam slika, a

Puškin svoj istoimeni roman u osam poglavlja?) ili iz istog umjetničkog područja

(Usporedite strukture dvaju baroknih plačeva. Što možete zaključiti?)

Stvaralačka korelacija – aktualizira se pri proučavanju:

a) djela koje je nastalo na predlošku lirske pjesme (npr. uglazbljenje Hrvoja

Hegedušića Balade iz predgrađa Dobriše Cesarića)

b) filmskog djela nastalog na predlošku književnoga djela (film i drama Gospoda

Glembajevi)
c) likovnog djela nastalog na predlošku literarnog teksta (karikature književnih

likova, Danteova Božanska komedija na slikama Gustave Doréa, Giovannija di Paola,

Philippa Veita, Bela Cikoša Sesije, Mirka Račkog)

Recepcijska korelacija – razlike u primanju djela iz različitih umjetnosti

(uvjetovanost recepcije djelom i ograničenjima recipijenta); npr. potrebna znanja

za razumijevanje književne i likovne renesanse

Povijesno-stilska korelacija – promatra se povijesni i stilski kontekst djela.

Barok u književnosti i slikarstvu


1. POBOŽNOST – ako pogledamo slike Caravaggia ili drugih baroknih slikara pa

usporedimo s poemom Ivana Gundulića Suze sina razmetnoga, vidimo kako slikari i

pisci biraju svete teme iz Biblije.

2. POVIJEST – Osman je povijesni ep Ivana Gundulića, a kod španjolskog slikara

Diega Velázqueza imamo sliku s temom iz povijesti Predaja Brede .

48
3. INTIMNOST – slika Rembrandta Povratak razmetnoga sina odiše intimnom

atmosferom kao i Suze sina razmetnoga Ivana Gundulića.

4. LJUDSKA DUŠEVNA DRAMA – drama Calderóna de la Barce Život je san drama

je pojedinca te pisac stvara psihološki produbljene likove kao i Rembrandt u

slikarstvu.

5. RASKOŠ IZRAZA – u stilskom smislu barok je sklon naglašenom ukrašavanju.

Primjer je stilska figura končeto koja može biti utemeljena na antitezi, paradoksu i

hiperboli. Primjer je pjesma Pjevač Giambattista Marina. Na slikama Petera Paula

Rubensa imamo obilje boja i detalja (slika Podizanje križa).

Sinkronijska korelacija – istodobno usvajanje gradiva u različitim predmetima na

temelju proučavanja iste teme koja pripada različitim predmetima.

Asinkronijska korelacija – a) prospektivna – tema se proučava u jednom pa

neposredno nakon toga u drugim predmetima; b) naknadna, retrospektivna – nakon

dužeg vremenskog odmaka.

Unutarpredmetna korelacija – tematska/strukturna povezanost sadržaja

književnosti, scenske i filmske umjetnosti.

Međupredmetna korelacija – tematska/strukturna povezanost književnosti, jezika,

izražavanja i stvaranja i sadržaja drugih predmeta.

49
Lirska pjesma u korelacijsko-integracijskom nastavnom sustavu

(Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa)

Učiteljica (studentica): Mihaela Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


Kolar studij Hrvatskoga Osijek
jezika i književnosti i
povijesti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije


književnosti
Metodička jedinica
Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa
Metodički sustav: korelacijsko-integracijski Nadnevak: 10. 11. 2011.

TIP SATA: koncertni sat OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


RADA: METODE: POMAGALA: slikokaz,
čelni, usmeno kreda, ploča, audiovizualni
individualni, izlaganje, zapis, nastavni listići,
rad u paru čitanje pjesme, književni predložak
pisanje, slušanje
pjesme,
heuristički
razgovor,
uspoređivanje,
zaključivanje
Odgojni
Kod učenika razviti svijest o socijalnim pitanjima. Ukazati na
Nastavni ciljevi i

važnost međuljudskih odnosa. Potaknuti učenike na


zadaće

razmišljanje o siromaštvu, osamljenosti i oblikovanje stava u


odnosu na ta pitanja. Kritički se osvrnuti na stanje u današnjem
svijetu i odnosima među ljudima.
Obrazovni
Balada. Socijalna pjesma i njezine teme. Šansona.

50
Funkcionalni
Razvijati sposobnost opažanja, povezivanja, uspoređivanja i
zaključivanja na temelju danih informacija. Razvijati radne
navike radom u paru.

Tijek sata

1.DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (3 min.)


Studentima pokazujem nekoliko slika te ih oni komentiraju. Usmjeravam im pozornost na
vrstu pjesme (s obzirom na temu) koja će se obrađivati na satu. Razgovaram sa studentima o
aktualnosti teme.
2. NAJAVA TEKSTA (1 min.)
Najavljujem studentima da ćemo obrađivati lirsku pjesmu Dobriše Cesarića Balada iz
predgrađa te ime autora i naslov pjesme zapisujem na ploču. Nakon toga dijelim studentima
nastavne listiće s predloškom.
3. INTERPRETACIJSKO ČITANJE (1 min.)
Čitam studentima pjesmu uvažavajući sve govorne vrednote. Studenti pritom ne gledaju u
prethodno dobiveni predložak.
4. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA (30 s)
5. OBJAVA DOŽIVLJAJA (3 min.)
Pitam studente kakve je dojmove pjesma pobudila u njima.
6. NAJAVA UGLAZBLJENE VERZIJE PJESME (3 min.)
Pitam studente kako zamišljaju uglazbljenu verziju pjesme, koji instrument i kakav glas
očekuju. Zatim najavljujem da ćemo poslušati uglazbljenu verziju Balade iz predgrađa u
izvođenju Hrvoja Hegedušića te ih upozorim da pozornost posebno obrate na ritam, poredak
riječi i stanke. Nakon toga poslušamo uglazbljenu verziju pjesme.
7. OBJAVA DOŽIVLJAJA (5 min.)
Nakon odslušane pjesme kratko pitam studente o dojmovima.
8. INTERPRETACIJA (12 min.)
Dijelim studentima nastavne listiće s pitanjima i određujem da rade u paru. Ako bude
potrebno, studenti još jednom slušaju uglazbljenu verziju. Dajem im 8 minuta za rješavanje
zadataka. Zatim prozivam studente i zajedno komentiramo odgovore.

51
9.USUSTAVLJIVANJE (10 min.)
Na ploču crtam Vennov dijagram pomoću kojega studenti zajedno sa mnom uspoređuju lirski
tekst pjesme i njenu uglazbljenu verziju te određujemo sličnosti i razlike među njima.
10. ZALIHA (5 min.)
Studentima dijelim nastavni listić s križaljkom.

Plan ploče
Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa

lirski tekst Balada iz predgrađa uglazbljena verzija

balada tema... šansona


književnost motivi... glazba
vizualni doživljaj teksta jednostavnost skladatelj
muzikalnost auditivni doživljaj
autor teksta

Nastavni listići
Nastavni listić 1.
1. Odredite temu pjesme. Kakvim se riječima služi autor da bi nam približio tu temu?
Uspijeva li u tome i u uglazbljenoj verziji?
2. Navedite sličnosti i razlike između lirskoga teksta i uglazbljene verzije s obzirom na
poredak riječi, ritam i stanke. Koje stihove u uglazbljenoj verziji možemo shvatiti kao
refren? Objasnite odgovor!
3. Pronađite u pjesmi nekoliko različitih stilskih sredstava i objasnite njihovu ulogu.
Objasnite ulogu interpunkcijskih znakova i rime u pjesmi i usporedite ih s
uglazbljenom verzijom.
4. Navedite sličnosti i razlike između balade kao književne vrste i šansone kao glazbene
vrste ako šansonu definiramo kao pjesmu ozbiljnog ili šaljivog sadržaja te u današnje

52
vrijeme kao popularnu pjesmu (često ljubavnu) s lakom glazbom.
5. Mislite li da je skladatelju bilo lako uglazbiti lirski tekst? Objasnite svoj odgovor!

Nastavni listić 2.
Križaljka (rješenje: pjesnik grada)

1. vrsta epske poezije (ep)


2. Lirika ili... (poezija)
3. Stilska figura preuveličavanja (hiperbola)
4. Vizualna ili auditivna pjesnička... (slika)
5. Kraća prozna vrsta (novela)
6. Sedma umjetnost ili.. (film)
7. Prenošenje riječi iz jednoga u drugi stih (opkoračenje)
8. Asonanca je stilska... (figura)
9. Duža prozna vrsta (roman)
10. Muzika ili... (glazba)
11. Strofa koju čine dva stiha naziva se... (distih)
12. Ono o čemu se u djelu govori (tema)

53
Slikokaz

1. slika 2. slika 3. slika

4. slika 5. slika

INTERPRETIRANI TEKST
Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa

I lije na uglu petrolejska lampa


Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja uđe


U njezinu svjetlost iz mraka
I s licem na kojem su obično brige
Prijeđe je u par koraka.

A jedne večeri nekoga nema,


A moro bi proć;
I lampa gori,
I gori u magli,
I već je noć.

I nema ga sutra, ni preksutra ne,

54
I vele da bolestan leži,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je već,
I sniježi...

A prolaze kao i dosada ljudi,


I maj već miriše –
A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga više...

I lije na uglu petrolejska lampa


Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.22

LITERATURA
1. Cesarić, Dobriša, Balada iz predgrađa, Slavonica, Vinkovci 1994., str. 103., 104.
2. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005
3. Sabljić, Jakov, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik
i književnost, Podgorica, 2011.
4. Solar, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
5.www.google.hr/imgres?q=balada+iz+predgra%C4%91a&num=10&hl=hr&biw=1024&bi=607
&tbm=isch&tbnid=QaZtDbCxHIiBkM:&im (1. slika)
6.www.google.hr/imgres?q=osamljenost&hl=hr&biw=1024&bih=607&tbm=isch&tbnid=JvDUP
mF7Xx_NqM:&imgrefurl=http://www.svetoglasov.si/n (2. slika)
7.www.google.hr/imgres?q=siromaštvo&num=10&hl=hr&biw=1024&bih=607&tbm=isch&tbni
d=i12jfrKr6a9yJM:&imgrefurl=http://metro-portal.hr/ (3. slika)
8.www.google.hr/imgres?q=predgrađe&num=10&hl=hr&biw=1024&bih=607&tbm=isch&tbnid
=QmsSAXyzXxNyyM:&imgrefurl=http://www.forum.hr/showthread.php%3Ft% (4. slika)

22
Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa, Slavonica, Vinkovci 1994., str. 103., 104.

55
9.www.google.hr/imgres?q=balada+iz+predgrađa&num=10&hl=hr&biw=1024&bih=607&tbm=
isch&tbnid=rHcwUi7SDji9zM:&imgrefurl (5. slika)
10. www.youtube.com/watch?v=F4ylUNd02wk (audiovizualni zapis)

Epsko djelo u korelacijsko-integracijskom nastavnom sustavu

(Publije Ovidije Nazon, Piram i Tizba)

Učitelj (student): Sanja Domazet Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


studij Hrvatskoga Osijek
jezika i književnosti i
njemačkoga jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije


književnosti
Metodička jedinica
Publije Ovidije Nazon, Piram i Tizba
Metodički sustav: korelacijsko-integracijski Nadnevak: 29. 01. 2012.

TIP SATA: paralelna OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


interpretacija RADA: METODE: POMAGALA: ploča, kreda,
čelni, upućivanje, nastavni listić, slikokaz,
individualni, pisanje, čitanje, književni i likovni predlošci
rad u paru usmeno
izlaganje,
promatranje,
heuristički
razgovor,
povezivanje,
promišljanje,
uspoređivanje,

56
crtanje

Odgojni
Osposobljavanje učenika za raščlambu djela i likovnih
predložaka na manje dijelove. Razvijanje interesa za čitanje
djela i promatranje likovnih predložaka slične tematike.
Iznošenje mišljenja i kritički osvrt na književno djelo i likovne
predloške. Potaknuti učenike na razmišljanje o nesuđenim i
vječnim ljubavima.
Nastavni ciljevi i zadaće

Obrazovni
Učenici se upoznaju s odlomkom, u kojem je obrađena priča o
Piramu i Tizbi, a nalazi se u IV. pjevanju Ovidijeva djela
Metamorfoze. Upoznavanje s likovnim predlošcima dvaju
slikara (Gregorio Pagani i John William Waterhouse).
Uspoređivanje i analiziranje teme, motiva, likova, atmosfere i
boja u književnu tekstu i na likovnim predlošcima.
Funkcionalni
Razviti kod sposobnost povezivanja, zaključivanja,
promatranja, zapažanja, uspoređivanja dvaju djela iz različitih
umjetnosti te usmenoga izlaganja. Potaknuti na čitanje ne samo
književnih predložaka već i pobuditi svijest o postojanju
drugih vrsta umjetnosti i izražavanja koje uvelike mogu
pomoću u samome shvaćanju književnoga djela.

57
Tijek sata

1. DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (3 min.)


Studentima dijelim literarni rebus. Za rješavanje imaju dvije minute, a rješenje rebusa je
Piram i Tizba. Pitam ih jesu li već čuli priču o Piramu i Tizbi i znaju li tko ju je napisao?
2. NAJAVA TEKSTA (3 min.)
Najavljujem da ćemo danas obraditi priču o Piramu i Tizbi, a priča se nalazi u
Metamorfozama, točnije u IV. pjevanju. Napisao ju je Publije Ovidije Nazon, a zbirka sadrži
petnaest pjevanja. U nekoliko ih rečenica upoznajem s Ovidijem i smještam ga u
književnopovijesni kontekst. Na ploču pišem naslov djela i autora, a studenti u svoje
bilježnice. Dijelim studentima nastavne listiće s predloškom.
3.INTERPRETACIJSKO ČITANJE (7 min.)
Čitam studentima priču o Piramu i Tizbi uvažavajući govorne vrednote, a studenti prate
gledanjem u tekst.
4. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA (20 s)
5. OBJAVLJIVANJE DOŽIVLJAJA (3 min.)
Pitam studente kakve je osjećaje i dojmove priča pobudila u njima.
6. NAJAVA LIKOVNIH PREDLOŽAKA (1 min.)
Najavljujem da ćemo sada zajedno pogledati dvije slike na slikokazu. Za prvu je sliku
zaslužan talijanski slikar Gregorio Pagani, a drugu je naslikao britanski slikar John William
Waterhouse, poznat po slikama koje tematiziraju grčku mitologiju.
7. OBJAVLJIVANJE DOŽIVLJAJA (4 min.)
Pitam studente kakav su dojam slike ostavile na njih i kako su im se svidjele.
8.USPOSTAVLJANJE POJMOVNO-INFORMACIJSKIH VEZA (7 min.)
Studenti će raditi u parovima, a ako netko ostane bez svoga para, radit će u grupi od troje
studenata. Studentima dijelim nastavne listiće. Na nastavnim listićima nalazi se jedna od dviju
slika koje su vidjeli na slikokazu te četiri pitanja na koja trebaju zajedno odgovoriti. Za taj
zadatak imaju pet do sedam minuta. Obje slike istodobno se nalaze na slikokazu dok studenti
oblikuju odgovore.
9. OBJAVA REZULTATA (7 min.)
Nakon što odgovore na pitanja prozivam neke od parova da naglas pročitaju svoje odgovore.
Zajedno razgovaramo o njihovim odgovorima i otkrivamo sličnosti i razlike između likovnih
predložaka i književnog predloška.

58
10. USUSTAVLJIVANJE (7 min.)
Svaki student dobiva nastavni listić s Vennovim dijagramom, a njegov je zadatak povezati
priču o Piramu i Tizbi s jednom od dviju slika. Dakle po vlastitom izboru. Na mjestu gdje se
krugovi preklapaju upisuje se ono što im je zajedničko. Nakon toga prozivam nekoliko
studenata da pročitaju svoje radove.
11. ZALIHA (5 min.)
Zadajem studentima da promisle kako su prvotno, znači tijekom interpretacijskoga čitanja,
zamislili glavne likove Pirama i Tizbu, a nakon toga da ih nacrtaju u svoje bilježnice.
Dobrovoljci mogu razredu pokazati svoje uratke.

Plan ploče
Publije Ovidije Nazon, Piram i Tizba

Nastavni listići
Nastavni listić br. 1
Literarni rebus

+ AM I + Z +
S=P _ _***** _ _ ****

59
Nastavni listić br. 2

Slika br. 1
Gregorio Pagani, Piram i Tizba

Pitanja
1. Što je prikazano na slici? Usporedite sliku i književni predložak, što im je isto, a u čemu se
razlikuju? Kakva im je tema? Što je prethodilo tom događaju?
2. Kakvo raspoloženje prevladava na slici, a kakvo u priči? Kakvim se bojama slikar poslužio
da dočara atmosferu? Potkrijepite navodom iz priče.
3. Jeste li Pirama i Tizbu ovako zamišljali tijekom čitanja priče? U čemu se razlikuju od vaše
predodžbe?
4. Objasnite simbol duda. Mislite li da je slikar dovoljno naglasio tužnu sudbinu koja je snašla
dvoje ljubavnika? Smatrate li da je riječ o nesuđenoj ljubavi ili o vječnoj ljubavi koju čak ni
smrt ne može rastaviti?

60
Nastavni listić br. 3

Slika br. 2
John William Waterhouse, Tizba

Pitanja
1. Što je prikazano na slici? Usporedi sliku i književni predložak. Pronađite motive koji su im
zajednički te ih potkrijepite tekstom.
2. Opišite Tizbin izraz lica na slici. Kakvo je njezino raspoloženje u djelu, a kakvo na slici?
Zbog čega je takvo? Potkrijepite navodom iz priče.
3. Smatrate li da je slikar vjerno prenio zid kao „prijatelja“ dvoje ljubavnika? Zašto su
zahvalni zidu? Kako je zid opisan u djelu?
4. Gdje je prema vašem mišljenju bolje prikazana Tizba, na slici Johna Williama Waterhousea
ili Gregorija Paganija? Koja slika prema vašem mišljenju vjernije prenosi sadržaj književnoga
predloška? Koja je na vas ostavila veći dojam?

61
Nastavni listić 4.
Vennov dijagram

književni likovni

predložak predložak

- Ninov grob - vodopad


- krv
- studeni izvor - šuma
- Piram je
- dud mrtav

Slikokaz

Slika br. 1:
Gregorio Pagani, Piram i Tizba

62
Slika br. 2:
John William Waterhouse, Tizba

INTERPRETIRANI TEKST

Priča o Piramu i Tizbi

Življahu Piram i Tizba u gradu visokom onom,


Kog Semiràmida zidma od opeka okruži – kažu –;
Kuća im do kuće bješe, od sviju momákâ je ljepši
Bio Piram, a Tizba od sviju na istoku djeva.
Susjedstvo stvori poznanstvo i ljubavi prvi početak;
S vremenom rastaše ljubav; i uzeli oni b' se bili,
Da su dopustili oci. Preko volje ipak otaca
Srca im osvoji ljubav, te gorahu jednakim plamom.
Nikakvog nema svjedoka, a govore znacima, migom,
I što više se krije, sve vruća je sakrita ljubav.
Malo je napuko zid, što stajaše med kuće obje
Zajednički, u ono još vr'jeme, kad načinjen bješe.
Nitko pogrješku tu vijekove ne spazi mnoge;
Al' što ne spazi ljubav? Zam'jetiste vâs dvoje dragih
I put načiniste glasu, te ljubavne besjede tuda
Sigurne protažahu, a žubor jedva se čuo.
Često je stajala Tizba na ovoj, a Piram na onoj
Strani te jedno drugom iz usta hvatali dah su
Govoreć: "Zavidni zide, što činiš dragima smetnju?
Zar bi toliko bilo, da pustiš nas zajedno biti
Posve, il' to li je preveć, da možemo bar se poljubit?

63
Al' smo ti zahvalni opet i dužni smo priznati to ti,
U prijatèljskê što uši riječima dopuštaš prolaz".
Svako sa svoga mjesta govorili tako bi obdan,
A na rastanku pred noć poljubili svako sa svoje
Strane bi zid, a cjelivi tî ne mogoše prodr'jet.
Svjetila noćna zora izatoga jednoć razàgnâ,
A sunce osuši mraz sa trave zrakama svojim,
Oni se sastanu opet na običnom mjestu te šaptav
Tiho i dugo o svojim o jadima prevarit noćas
Odluče u gluho doba stražare i izić kroz vrata,
Te će iz kuća svojih uteći i iz grada samog;
A da hodeći ne bi po širokom lutali polju,
Sastanak bit će kod groba kod Ninova, pod drvom tamo
Sakrit će se u hladu. S obilatim snježanim plodom
Visoki onamo stajaše dud uz studeni izvor.
Tako uglave oni i sporo dan im se vuko.
Uroni u vodu dan i iz vode iziđe noćca;
Lukavo stožere vratne po mraku okrene Tizba,
Prevari svoje i ode te pokrita velom po licu
Dođe k Ninovu grobu i pòd dud uročen sjedne.
Slobodnu čini je ljubav. Al' eto ti lavice, kojoj
Pjeni se gubac prljav, od krvce goveđe svježe,
Hoće da ugasi žeđu iz obližnjeg izvora vodom.
Tizba na mjesečini Babìlônka lavicu spazi
Izdaleka i tamnu u pećinu strašljivim krokom
Pobježe, pa joj bježéći sa leđa spade prijevjes.
Pošto ugasi žeđu obilatom lavica vodom,
Krene u šumu natrag i tanki našavši veo
Sam bez djevojke razdre okrvavljenim ga žvalom.
Kasnije iziđe Piram i zvijerin siguran vidjev
Trag u dubokome pijesku sav poblijedi
On u licu, a veo kad spazi od krvi prljav,
Poviče: "Jedna će noć pogubiti dragijeh dvoje!
Od svijeh djevojaka života dugog je ona
Vrednija bila, a krivac sam ja, što tebe pogubih,
Jadnice, kad te ročih na ovo strahotno mjesto,
A sam prije ne dođoh! O lavovi, što vas imade
U spiljama u ovim, razdèrite tijelo moje,
Opaku utrobu moju razgrizite, proždrite ljuto!
Al' smrt strašljivci žele". – Prijevjes Tizbin tad dignu
Piram i pod drvo s njim pod uročeno otíđe.
Zaplače nad velom tada nad poznatim, izljubi zatim
Njega i reče: "Daj se i moje napij sad krvi!"
Onda u slabine mač, što njime opasan bješe,
Turi te umiruć odmah izvuče ga iz rane tople.
Kako je ležo na zemlji nalećke, uvis mu krvca
Sukne ko olovna cijev, kad pokvari se i pukne,
Uska rupica stane da pišti, a voda u dugim
Mlazima skakati počne te šiba i probija uzduh.
Dudov izatoga plod pocrni krvlju budući

64
Pokropljen Piramovom, a korijen nakvašen njome
Dudinje, koje vise sa drveta, crveno boji.
Tizba još dosta u strahu na pređašnje vrati se mjesto,
Da ne iznevjeri dragog, te očima, srcem ga traži
I kazivat mu želi, kolìkôme zlu je utekla.
Vidi: mjesto je isto i drveta lik, al' u sumnji
Poradi boje je ploda te dvoji, isto je l' drvo;
Dvojeći tako spazi, gdje gipka se tijelo i tlo
Krvavo bije, tad Tizba uzmàče i poblijedi
Većma od šimšira ona i kao more se zgrozi,
Koje dršće, kad vjetrić odozgo laki ga dira.
Ali kad začas svoga prepòznâ dragoga, stane
Rukama nedužnim jednom da o drugu udara ljuto,
Pa raščupavši kosu obuhvati ljubljeno t'jelo,
Puni mu suzama ranu i roneć ih s krvlju ih m'ješa,
Poljupce utisne mnoge u ledeno lice i vikne:
"Pirame, koja tebe sudbina uze od mene?
Pirame, daj odgovori! ta zove te predraga evo
Tizba tvoja, o čuj i digni spuštenu glavu!"
Ime kad Tizbino čuje, tad Piram otvori oči,
Koje već pritisnu smrt, i sklopi ih vidjevši dragu.
Poznavši ona svoj prijevjes, bjelokosne vidjev
Kore bez mača reče: "Pogubila tvoja te ruka,
Nesretniče, i ljubav! Al' na to je jaka i moja
Ruka i ljubav, koja za ubod dat će mi snage.
Ja ću za tobom mrtvim; nek vele, da sam ti smrti
Jadnica uzrok i drúga, i kojeg od mene je mogla
Samo otrgnut smrt, da ni ona nije lje mogla.
A vas, nesretni vrlo oci, i moj i njegov,
Sada vas oboje samo tolìkô molimo jošte,
Da nam dopustite u grobu istom počivat,
Kad nas je vjerna ljubav sjedinila i ura zadnja.
A ti, o drvo, koje nad jedno tijelo jadno
Grane spuštavaš sad, spuštavati začas ćeš nad dva;
Čuvaj krvavi znak i uvijek plod ti nek bude
Crn, nek odgovara tuzi, ubijstva dvostrukog spomen".
Reče i nastavi nož, što od krvi topal još bješe,
Ispod prsiju sebi i zatim se na gvožđe sruši.
Ali Tizbine molbe i bogove dirnu i oce,
Jer plod je drveta crn, kad uzri, a u džari jednoj
Pepeo leži, što osta od spaljenih dvaju tjelesa.23

23
Publije Ovidije Nason, Metamorfoze, Matica hrvatska, Zagreb, 1907, str. 102–103.

65
LITERATURA

1. Nason, Publije Ovidije, Metamorfoze, Matica hrvatska, Zagreb, 1907.


2. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
3.http://www.google.hr/imgres?q=sir&um=1&hl=hr&biw=1280&bih=685&tbm=isch&tbnid=D
hjKO0LViTUOwM:&imgrefurl=http://www.protivbora.com/protivbora_detaljno.asp%3Fpage%
3D219&docid=4FVEUUT57noPhM&imgurl=http://www.protivbora.com/images/sir.jpg&w=35
0&h=250&ei=EG4lT7vaGdDNsgae1YT0Bw&zoom=1&iact=hc&vpx=412&vpy=341&dur=119
&hovh=190&hovw=266&tx=127&ty=116&sig=114996652053134423733&page=1&tbnh=145
&tbnw=203&start=0&ndsp=15&ved=1t:429,r:6,s:0.
4.http://www.google.hr/imgres?q=titanic&num=10&um=1&hl=hr&biw=1280&bih=685&tbm=i
sch&tbnid=SgeLHoDgYWghkM:&imgrefurl=http://www.findmeahobby.com/pages/Studying%
2520The%2520Titanic.php&docid=LJHibTXv9a1OM&imgurl=http://www.findmeahobby.com/
photos/titanic.jpg&w=1024&h=768&ei=P24lT_rLO8XQsgac1OyECA&zoom=1&iact=hc&vpx
=980&vpy=192&dur=1374&hovh=194&hovw=259&tx=139&ty=88&sig=11499665205313442
3733&sqi=2&page=1&tbnh=147&tbnw=194&start=0&ndsp=16&ved=1t:429,r:5,s:0.
5.http://www.google.hr/imgres?q=balon&um=1&hl=hr&biw=1280&bih=685&tbm=isch&tbnid
=GrWBu5B7wszIuM:&imgrefurl=http://www.dailyclipart.net/clipart/category/birthday-clip-
art/&docid=vR8yQpzYTp9cGM&imgurl=http://cdn.dailyclipart.net/wp-
content/uploads/medium/Birthday1.jpg&w=340&h=570&ei=j24lT7uKEMnysgaT7-
lH&zoom=1&iact=hc&vpx=189&vpy=252&dur=266&hovh=159&hovw=95&tx=88&ty=83&si
g=114996652053134423733&page=2&tbnh=159&tbnw=95&start=19&ndsp=27&ved=1t:429,r:
20,s:19.
6.http://www.google.hr/imgres?q=gregorio+pagani&hl=hr&biw=1280&bih=642&gbv=2&tbm=i
sch&tbnid=lsEbD18YfqStcM:&imgrefurl=http://en.wikipedia.org/wiki/File:Gregorio_Pagani_P
%25C3%25ADramo_y_Tisbe_%25C3%2593leo_sobre_lienzo._239_x_180_cm._Galer%25C3
%25ADa_de_los_Uffizi._Florencia.jpeg&docid=-
vu9n16L6IvwZM&imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/37/Gregorio_Pag
ani_P%2525C3%2525ADramo_y_Tisbe_%2525C3%252593leo_sobre_lienzo._239_x_180_cm.
_Galer%2525C3%2525ADa_de_los_Uffizi._Florencia.jpeg&w=630&h=800&ei=aXUlT97KOI7
xsgbQ25SOCw&zoom=1&iact=rc&dur=111&sig=114996652053134423733&page=1&tbnh=13
4&tbnw=111&start=0&ndsp=23&ved=1t:429,r:0,s:0&tx=74&ty=85
7.http://www.google.hr/imgres?q=John+William+Waterhouse+tizba&hl=hr&gbv=2&biw=1280
&bih=642&tbm=isch&tbnid=xkbk0z2wIyM9BM:&imgrefurl=http://fr.wikipedia.org/wiki/Pyra

66
me_et_Thisb%25C3%25A9&docid=mFPP6S9Mcl4LqM&imgurl=http://upload.wikimedia.org/
wikipedia/commons/thumb/6/61/Thisbe_-_John_William_Waterhouse.jpg/220px
Thisbe__John_William_Waterhouse.jpg&w=220&h=390&ei=u3UlT9u0KsbBtAb4vbSlBw&zo
om=1&iact=hc&vpx=777&vpy=99&dur=2&hovh=299&hovw=168&tx=96&ty=142&sig=1149
96652053134423733&page=1&tbnh=139&tbnw=78&start=0&ndsp=6&ved=1t:429,r:4,s:0.

Drama u korelacijsko-integracijskom nastavnom sustavu

(Eugéne Ionesco, Stolice)

Skupina:
Ustanova:
Učiteljica (studentica): jednopredmetni studij
Filozofski fakultet Osijek
Jelena Čop Hrvatskoga jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica
Eugéne Ionesco, Stolice

Tip sata: Nastavni sustav: Nadnevak:


sat lektire korelacijsko-integracijski 23. siječnja 2012.

OBLICI NASTAVNE METODE: NASTAVNA SREDSTVA I


RADA: POMAGALA:
čelni, metoda čitanja, metoda zapisivanja, slagalice, kutija, kreda, ploča,
skupinski, metoda zapažanja, zaključivanja, slikokaz, računalo, projektor, nastavni
individualni razmišljanja, metoda slagalice, listići
grozd, interpretacijski grafikon, T-
tablica, literarni kviz asocijacija

67
Odgojne: poticanje čitatelja na čitanje drame. Usmjeravanje na
važnost razvijanja ljubavi prema književnosti. Steći važnost
Nastavni ciljevi i zadaće

komunikacije među ljudima.

Obrazovne: poticanje na samostalnu interpretaciju drame.


Utvrditi glavna obilježja drame s naglaskom na teatar apsurda.
Funkcionalne: poticati sposobnosti slušanja, vlastitog
zapažanja te samostalnog zaključivanja. Razvijanje zajedništva
kroz rad u skupinama.

68
Tijek sata

1. Doživljajno-spoznajna motivacija
Prije samoga sata postavljam klupe za skupinski rad na kojima piše ime skupine. Na
početku sata pozdravljam studente. Molim ih da budu aktivni na satu i skupljaju .
Na kraju će sata grupa s najviše  biti nagrađena za to. Za motivaciju im dijelim
kutije u kojima se nalaze slagalice (prilog 1) koje studenti moraju složiti. Dijelim ih u
grupe od troje do petero studenata. Na slagalicama su različite slike na kojima se
nalaze stolice. Obilazim rad u skupinama. Studenti imaju tri minute za slaganje te se
javljaju s rješenjima. Grupa koja se prva javi dobije  na papiru koji će mi poslužiti
za praćenje aktivnosti na satu.
(do 5 minuta)
2. Najava teme
Studentima govorim da je naša današnja tema lektira Eugéne Ionesco: Stolice. Naslov
i ime pisca pišem na ploču te studente molim da i oni zapišu u bilježnicu. Na ploču
pišem i glavna obilježja autora:
- francuski dramatičar rumunjskog podrijetla (1909. – 1994.)
- jedan je od najistaknutijih predstavnika antiteatra
- djela: zbirka pjesama „Elegije za sićušna bića“', drame: „Ćelava pjevačica“,
„Instrukcija“, „Žrtve dužnosti“, „Poduka“, „Nosorog“, „Kralj umire“
(2 minute)
Prikazujem na slikokazu (prilog 2) umjetnička djela kako bismo lokalizirali Stolice u
razdoblje. Studenti prepoznaju da se radi o avangardi. Nakon toga ponavljamo,
prozivam studente i upisujemo glavne značajke avangarde na ploču pomoću grozda
(prilog 3). Očekujem odgovore:
- početkom Prvoga svjetskog rata javljaju se i nove teme kod umjetnika koje
izazivaju osjećaje straha, izgubljenosti, razočaranosti i to se jako dobro očituje u
djelima avangarde
- karakteristično je negiranje tradicije
- težnja za eksperimentom
- ispituju se novi principi pisanja, zamišljaju se nove tehnike
- depersonalizacija (književnici ne pišu o sebi)

69
- defabularizacija ili destrukcija romana (nema klasične fabule,a ni romana)
- odbacuju se sva pravila spajanjem različitih vrsta u jednu
- cilj avangardnih književnika bio je izazivanje šoka, točnije šokirati publiku
Govorim kako su ta obilježja karakteristična i za našu današnju temu.
(potrebno vrijeme 5 minuta) Ako se neka od grupa posebno ističe, dobije .
3. Čitanje teksta
Studenti su pročitali Stolice i pisali anotacije tako da se odmah prelazi na sljedeću
fazu.
4. Heuristički razgovor
Postavljam sljedeća pitanja učenicima: Što mislite o takvom dijalogu u drami? Biste li
prije otišli gledati u kazalište takvu dramu ili neku klasičnu dramu? Zašto?Što je
apsurdno u tragičnoj farsi Stolice? (Stari i Stara pokušavaju ispričati svoju životnu
priču, zovu pripovjedača i goste, pripovjedač dolazi ali je nijem, a gosti zapravo ni ne
dolaze, iako se Stari i Stara prave da ugošćuju ljude i stalno donose sve više stolica.)
Zahvaljujem na odgovorima i pohvaljujem ih. (4 minute)
5. Uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza
Studentima, koji su već formirani u skupine, dijelim nastavne listiće na kojima se
nalaze bitne odrednice djela (prilog 5) i papire s određenim metodičkim postupcima
(prilog 6) koje studenti moraju ispuniti pomoću nastavnih listića. Za taj zadatak imaju
10 do 15 minuta. Svatko u skupini mora pročitati određeni dio gradiva i sudjelovati u
radu skupine tako da će ostalima prepričati najvažnije iz svog dijela te će se to
zajednički zapisati na papir. Dijelim tri različite verzije nastavnih listića i papir za
interpretacijski grafikon, grozd i T-tablicu. Obilazim grupe i pomažem ukoliko je
potrebno.
6. Izlaganje i heuristički razgovor
Skupine studenata koje se jave izlažu svoje zadatke (bitno je izložiti sve tri verzije
nastavnih listića!), a ostale skupine slušaju, zapisuju u bilježnice i komentiraju.
Govorim da će skupina koja najjasnije i najbolje objasni svoj zadatak, ali i sudjeluje u
komentiranju, dobiti .
(5 minuta)
7. Usustavljivanje
Kako bismo sintetizirali interpretirano, odigrat ćemo literarni kviz asocijacija (prilog
7). Na ploču lijepim plakat na kojemu se nalaze prekrivena polja. Studenti su još

70
uvijek u skupinama. Svaka skupina ima pravo otvoriti jedno polje žute boje i pokušati
pogoditi polje crvene boje. Zelena boja otkriva se kada se otvore bar dva crvena polja.
Skupine odgovaraju redom, a ako neka od skupina kaže odgovor kada nije na redu,
točan odgovor pripada onoj skupini koja je trebala odgovarati. Skupina koja pogodi
središnji pojam (zeleno polje) dobiva . (do 5 minuta)

8. Zaliha
Zahvaljujem studentima za sudjelovanje te pohvaljujem njihov rad. Dajem nagradu
najaktivnijoj skupini. Domaća je zadaća napisati drugačiji kraj Stolica. Sastavci će se
nagraditi ocjenom. (1 minuta)

Plan ploče

Eugéne Ionesco, Stolice

Eugéne Ionesco:
- francuski dramatičar rumunjskog podrijetla (1909. –1994.)
- jedan je od najistaknutijih predstavnika antiteatra
- djela: zbirka pjesama „Elegije za sićušna bića“', drame: „Ćelava pjevačica“,
„Instrukcija“, „Žrtve dužnosti“, „Poduka“, „Nosorog“, „Kralj umire“

71
težnja za eksperimentom

negiranje tradicije

strah, izgubljenost,
razočaranost

AVANGARDA
cilj – šok

novi principi
pisanja
depersonalizacija

defabularizacija

PRILOZI

PRILOG 1
Slagalice u kutiji

Slike koje će učenici dobiti nakon slaganja:

Slika 1.

72
Slika 2.

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.

73
Slika 6.

Slika 7.

Slika 8.

PRILOG 2

Slikokaz koji prikazuje umjetnička djela:

Claude Monet, Impresija


(izlazak sunca), 1872.

Vaslij Kandinsky: Moskva (1916) Gustav Klimt, Poljubac, 1907.-1908.

Pablo Picasso,
U. Boccioni, Guernica, 1937.
pripremna
skica za Grad
koji se
uspinje

74
PRILOG 3
Grozd

težnja za eksperimentom

negiranje tradicije

strah, izgubljenost,
razočaranost

cilj – šok
AVANGARDA

novi principi
pisanja
depersonalizacija

defabularizacija

PRILOG 424
Nastavni listići

Gledatelj stoljećima dolazi u kazalište s izgrađenim pojmovima o dobroj drami: postupci dobro
motivirani,određena kompozicija i etape. Želi se ispričati sadržaj, prenijeti problem ili poruku.
Obilježja su nove drame deformirana ljudska bića, nemotivirane akcije, besmislene rečenice, bez
klasičnih pravila drame. Ne prenosi poruku. U trenutku kada je poruka trebala biti upućena
svijetu, upada u farsu. Uvođenje situacija koje se dotad nisu smjele prikazivati, izbacivanje
fabule i radnje, zavisnosti od uzročne povezanosti i logičkog slijeda događaja. Kao da se više
ništa ne događa. Nema početka, kraja, stupnjevanja prema vrhu. Odbačena je psihologija,
isticanje društvenih odnosa, zakonitosti drame i realizam. Pažnja je usredotočena na gledanje,
akciju ljudi i stvari. Smisao je uspjeha odupirati se tradiciji dramaturgije te stvarati nove kriterije
i potpuno novi kut gledanja.

24
Preuzeto s: http:/ gimnazija-amohorovicica-ri.skole.hr/...amohorovicica.../Antidrama.

75
Autori ne žele ispričati konkretnu priču i da gledatelji odu zadovoljni rješenjem problema, a žele
izraziti vlastite poglede na svijet na što je moguće jednostavniji način.
Jedan od predstavnika antidrame, Ionesco, samo slika društvene deformacije koje proizvode
apsurd. Njegova je drama groteskna farsa o pobjedi gluposti, vulgarnosti i apsurda. Istodobno je
parodija tragedije i začetak teatra apsurda. Teoretičari nove drame ističu kao osnovno sredstvo za
otkrivanje svijetu grotesku. Autori svoje drame po apsurdnosti svijeta oblikuju u formi farse
halucinacije i snova. Snovi se stvaraju asocijativno, prenose slike, ali ne i ideje.
NOVOST NOVE DRAME sinteza je različitih tradicija: tradicija mime (pučke komedije) Grčke
i Rima, tal. renesansna comm.dellʼarte, engl. teatar pantomime, nonsens poezija, knj. strave i
užasa, uvođenje psihopatskih likova (nije novo), klaunovske igre, drama rituala… Ništavilo
radnje dokaz je ništavila svijeta. Sve što se događa apsurdno je i svijet je obilježen apsurdom.
Drame sugeriraju pitanja na koja čovjek ne može odgovoriti, a kako bez odgovora ne može
živjeti – on pati. Čovjek – zamišljen nad svojom sudbinom, trudi se pronaći odgovore ili barem
pretpostavke, ne uspijeva, u tom naporu ispada groteskno smiješan. Teatru apsurda pripada
velika zasluga obnove dramskog jezika. Jezik dijaloga često je izoliran od zbivanja, ponekad čak
i u suprotnosti s radnjom (besmislene rečenice). Više od riječi značajnu ulogu imaju odjeci riječi.
Novi dramatičari nastoje logički jezik odvojiti od nelogičnog, od jezika gramatičkih pravila.
Ionesco:
RIJEČ U TEATRU TREBA DOVESTI DO PAROKSIZMA (vrhunca), SLOVO TREBA BITI
NAPETO, JEZIK TREBA GOTOVO PRSKATI ILI SE UNIŠTAVATI U SVOJOJ
NEMOGUĆNOSTI DA ZADRŽI ZNAČENJE.
U novoj drami frazu „u početku bijaše riječ“ zamjenjuje fraza u početku bijaše gesta. Bit drame
je u činima (akciji), a ne u frazi i jeziku.
Ionesco:
POKUŠATI OSMISLITI JEZIK; POKUŠATI GA RAZORITI JER SVAKI SE JEZIK
UPOTREBOM IZLIŽE; POKUŠATI GA OBNOVITI I PROŠIRITI NJEGOVE MEĐE;
OBNOVITI JEZIK ZNAČI – OBNOVITI KUT PROMATRANJA POD KOJIM GLEDAMO
SVIJET.
TEATAR APSURDA: U modernoj, avangardnoj drami fizička pojavnost svijeta tek je privid iza
kojega se kriju univerzalne istine. Fizička pojavnost likova izgubila je svaku oznaku identiteta
(potpuna depersonalizacija). Pozornost se premješta na svjesno i podsvjesno, a oni su zahvaćeni
kaosom i besmislom suvremenog doba – odatle nepovezanost misli, odsutnost komunikacije
među likovima, razbijanje sintakse, „iščašenje“ riječi, neartikulirani glasovi i sl.

MJESTO RADNJE: pusti otok na kojem žive Stari i Stara


LIKOVI: Stari, 95 godina, Stara, 94 godine, govornik, 45–50 godina, nijem
SADRŽAJ: glavni su junaci te tragične farse Stari i Stara. Taj stari bračni par živi u svjetioniku
na pustom otoku i potpuno su odvojeni od ostalog svijeta. Život im je bio ispunjen razočaranjima
i neuspjesima. Stari je odlučio pozvati na otok ljude (zapravo nevidljive izmišljene goste) kako
bi im prenio poruku koja može spasiti čovječanstvo. Njima je namijenio stolice. Prijateljski
pristižu: Gospođa, Pukovnik, „Lijepa”, njezin muž te mnogi drugi. Stari i Stara razgovaraju s
njima i donose im stolice, no one ostaju prazne budući da su ti posjetitelji nevidljivi (zapravo

76
postoje samo u njihovim glavama). Broj posjetitelja i stolica se povećava. Među tim
posjetiteljima predviđen je i car. Nakon što su se svi skupili, dolazi govornik preko kojega Stari
želi poslati poruku svijetu i budućnosti. Iako je on jedina realna osoba uz Staroga i Staru,
njegova se pojava na pozornici doima nestvarno. Stari započinje svoj govor, zahvaljuje svim
prisutnima, uglavnom govori o njihovoj prošlosti te predaje riječ govorniku. Puno patetike i
nepovezanosti odjekuje u Starčevom govoru. U tom trenutku Stari i Stara postaju suvišni i uz
poklike “Živio car” skaču s prozora svoje kule u more. Gledatelji uzalud čekaju Starčevu
poruku, jer se otkriva da je govornik nijem. Raspada se cijeli svijet, nestaje komunikacije među
ljudima i zaokružuje se apsurd života.

O DJELU: Ionescove Stolice predstavljaju složen i kompleksan dramski tekst. Mogli bismo reći
da se isprepleću sljedeće teme: promašenost i uzaludnost života, samoća te nemogućnost
komunikacije, no čak je i sam autor te drame Ionesco naveo da je tema drame „ništa“. Tema nije
poruka, nisu ni neuspjesi u životu, ni moralni slom starih, već odista stolice, a to znači odsutnost
lica, odsutnost cara, Boga, odsutnost materije, irealnost svijeta, metafizička praznina;
jednostavno, tema je komada „ništa“. Naime kazalište je za Ionesca „čarobna umjetnost“, njegov
jezik nije koncepcija ili ideja, već mit koji govori o ljudskom stanju i sudbini. Cijela je
tradicionalna dramaturgija ovdje stavljena u pitanje. Radnja više ne prati neku složenu fabulu
koja se sve više zapetljava i na kraju otpetljava. Osobe nisu nesvakidašnje, niti prosječne već su
to osobe bez karaktera.

Tragična farsa jednočinka kojom se komičnim postupcima slika se tragičan život i ostvaruje
tragična slika života.
Ionesco neprestano namjerno izmišlja APSURDNE, tj. NELOGIČNE BESMISLENE
SITUACIJE = razgovori, kuća nasred vode
APSTRAKTNE, tj. IMAGINARNE SITUACIJE = dolazak cara, prenošenje poruke
GROTESKNO = Stara (94 g.) u razgovoru s bakrorescom diže suknju i ispušta erotske krikove
Situacije
komične  gđa pada sa stolice, pružanje ruku u prazno (prilikom dolaska gostiju), donošenje
stolica
tragične  dvostruko samoubojstvo,dolazak govornika
groteskne  početni dijalog
Pozornica – 10 vrata, na početku 2 stolice, 2 prozora
(nevidljivi) zvučni i svjetlosni efekti: zvuk – zvona, barke na vodi, na kraju žamor i
negodovanje; svjetlo – polumrak (početak i kraj), najjače (dolaskom cara)
Tijek radnje: tepanje između Staroga i Stare, Stari Staru naziva Semiramidom, a ona njega
srcem, motiv poruke, unošenjem stolica radnja dobiva na dinamičnosti, prilikom dolaska cara
Stara prodaje program, bombone
Likovi:
-Stari, Stara, govornik
BEZ IDENTITETA – gospođa, pukovnik, dijete, car
LIŠENI IDENTITETA – lutke

77
Govorni klišeji (=obrazac) – raspon od smišljenih, povezanih dijaloga ili monologa do
besmislenih, nepovezanih ponavljanja rečenica, dijelova rečenice, riječi ili slogova.
Na početku Stara govori da je promašio život, a Stari reagira plačem. Na kraju monolog Staroga
o tome što je htio, a nije uspio.
Poruke i motivi:
Stari: „Bio sam sakupljač nesreća, munjovod katastrofa.“ – u svijetu postoji jedan vječiti sukob,
nesklad (htio je biti alpinista – vukli su ga za noge; htio je prijeći rijeku – porušili su mostove)
- motiv otuđenja, izoliranost čovjeka
- nemogućnost ostvarivanja komunikacije među ljudima (međusobno nerazumijevanje ljudi,
uzaludnost življenja)
- nemogućnost prenošenja poruke koja bi spasila svijet
- apsurdnost društvenih odnosa
- tragedija govora koji postaje automatiziran

Tematske zaokupljenosti: promašen život, ljudska samoća, otuđenost, nemogućnost


komunikacije, relativnost svega i skepticizam, praznina uglađene, isprazne konverzacije,
nemogućnost priopćavanja životnog iskustva, apsurdnost ništavnog, ispraznog života,
degradacija vremena koje se neumoljivo troši…

U pismu prvom redatelju Stolica Ionesco je sam označio temu:


„Tema komada nije poruka, ni neuspjesi u životu, ni moralni slom starih, već odista stolice, a to
znači odsutnost cara, odsutnost boga, odsutnost materije, irealnost svijeta, metafizička praznina;
tema je komada ništa… nevidljivi moraju sve više i više biti tu, sve stvarniji i stvarniji (da bi
realnost postala irealnom, treba irealnost postati realnom) dok se ne postigne – nedopustivo i za
razum neprihvatljivo – da govore, da se kreću… ništa se ne čuje, konkretizira se vrhunac
nevjerojatnog.“

Slika apsurdnoga – ispraznoga, neosmišljenoga života.


Stilski postupci kojima se navedeno ostvaruje:
1. problem intertekstualnosti:
- Arthur Rimbaud: Ja, to je netko drugi… Volite jedni druge
Stara: Čuvajte se jedni drugih.
-Victor Hugo: Živio car! (iz pjesme Okajanje, povik kojim carska garda odlazi u smrt u
bitki kod Waterlooa); povik Starog i Stare prije nego što skoče svaki sa svog prozora.
-Luj XIV: Nema više Pirineja. (Rečenicu, navodno, izgovara kada španjolski kralj
Karlo II. kad imenuje svojim nasljednikom anžujskog vojvodu Filipa, unuka Luja XIV.);
Stari: Htio sam prijeći Pirineje, više nije bilo Pirineja.
-Ronsard: Berite od danas ruže života.; Stara (koketirajući s Bakrorescom): Tražite
drugdje svoj put. Neću da berem ruže života.
2. materijalizacija, opredmećenje psihičkih i osjećajnih stanja
- stvar u funkciji jezičnog znaka: Samoća jedina vidljiva i materijalno prisutna.
3. degradacija i apsurd u životu ostvaruju se apsurdom i degradacijom jezika:
- nizanje riječi koje se povezuju u slijed potpuno slobodnim asocijacijama; govorenje bez
logike, srodno automatskom pisanju

78
- mehaničko nabrajanje dijelova tijela, različitih zanimanja, podjele vremena (raspadanje
likova prati i raspadanje jezika)
- besmislena nabrajanja na načelu homofonskog povezivanja, što prevoditelji pokušavaju
ostvariti glasovnim sustavom hrvatskoga jezika, po potrebi mijenjajući, radi homofonije,
i riječi u tekstu (ANGEPAINBELZEKRUH; ADIE DIEU PSZBOQOM SBOQOM
PAP)
- proturječne izjave o zajednički proživljenim trenucima ili o odnosu Staroga prema
roditeljima
- monolog u obliku prividnoga dijaloga – izraz samoće i otuđenosti
- dijalog jeka (ponavljanje riječi, slogova, glasova, nerazumljiv govor – dezartikulacija
jezika).
4. ritam odvijanja radnje: didaskalije upućuju da su pokreti Starog i Stare sve brži te postaju
mehanički, kao da se kreću lutke, što se pojačava usporedo s većim brojem nevidljivih
gostiju.
5. beznačajnost lica: likovi nisu karakteri (beznačajnost govora).
6. postupak „kazalište u kazalištu“: Stari i Stara prodaju programe, slatkiše, nose stolice kao
za kazališnu predstavu, očekuje se glavni glumac – posrednik između Staroga i svijeta
kojemu treba prenijeti poruku.
7. miješanje stilova (tragično i komično)
8. nepostojanje dramaturškog zapleta

NA KRAJU IPAK POBJEĐUJE SMRT… (iz Dnevnika)

PRILOG 5

T-tablica: KLASIČNA DRAMA/NOVA DRAMA(ANTIDRAMA)

KLASIČNA DRAMA NOVA DRAMA(ANTIDRAMA)


- pravilo o trojnom jedinstvu: mjesto, - teatar apsurda
vrijeme i radnja - besmislene rečenice
- dramska radnja (izmjena dramskih - ništavilo
situacija) - intertekstualnost
- dramska situacija (suprotstavljen odnos - materijalizacija
među likovima na sceni) - paroksizam
- dramski sukob - razaranje jezika
- dramska kompozicija (uvod, zaplet, - groteska
vrhunac, preokret i zaplet)

79
B

Interpretacijski grafikon

TKO?

Stari, Stara i govornik

ZAŠTO? ŠTO?

ništa – odsutnost materije,

- promašen život STOLICE metafizička praznina

- samoća

- otuđenost

- skepticizam

KADA? GDJE?

-neodređeno vrijeme pusti otok

80
C

Studenti će sami izraditi grozd po uzoru na onaj s početka sata koji se nalazi na ploči.

PRILOG 7
Literarni kviz asocijacija
A B C D
1.
Ćelava pjevačica Eiffelov toranj besmislica besmislena rečenica
ne prenosi poruku
2. Rumunjska kruh nesmisao

proturječnost depersonaliziranost
3. Nosorog salata

IONESCO FRANCUSKA APSURD ANTIDRAMA

STOLICE

LITERATURA/IZVOR

Ionesco, Eugéne. Stolice, Zagrebgrafo, Zagreb, 1992.


Rosandić, Dragutin. Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
http://gimnazija-amohorovicica-ri.skole.hr/...amohorovicica.../Antidrama (datum posljednjeg
posjeta: 10. siječnja 2012 u 12:15)

81
PROJEKTNI NASTAVNI SUSTAV

NASTAVNE FAZE

1. ODLUKA O TEMI PROJEKTA

2. ODREĐIVANJE PODTEMA

3. IZRADA PLANA ISTRAŽIVANJA

4. ISTRAŽIVANJE PODTEMA

5. SREĐIVANJE I ANALIZIRANJE PRIKUPLJENIH PODATAKA

6. PREZENTACIJA

7. VREDNOVANJE

(Faze treba shvatiti kao okvirne putokaze, a ne kao kalup kojeg se treba

slijepo držati. Dakako, elementi drugih nastavnih sustava mogu se kombinirati s

prevladavajućim nastavnim sustavom.)

KARAKTERISTIKE PROJEKTNE NASTAVE

Projektna je nastava ona nasatava u kojoj učenici u grupama, uz podršku nastavnika,

zajednički definiraju problem, istražuju ga i na kraju o njemu izvještavaju (Vizek-

Vidović i sur. 2003). Projektna nastava ili samostalna istraživanja temelje se na

učenju iz osobnog iskustva.

Postoji velika razlika između tzv. akademskog učenja i učenja iz osobnog iskustva. U

našim školama uobičajeno je da se učenje iz iskustva najčešće ostvaruje u

eksperimentima, laboratorijskim vježbama, studijama slučaja, igrama uloga, a rjeđe

u radu na projektima. Svi ti oblici nastave polaze od pretpostavke da je iskustveno

učenje nužan dio procesa da se učenike osposobi za prenošenje naučenog u stvarni

život i njihov budući posao.

Knowles (1983, prema Cota Bekavac i sur., 2005) navodi glavne pretpostavke na

kojima se temelji iskustveno učenje:

 ljudska bića imaju prirodni potencijal za učenje,

82
 učenje dobiva na značaju kad učenik prepozna osobnu svrhu sadržaja,

 najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo,

 učenje je olakšano ako učenik odgovorno sudjeluje u procesu učenja,

 samopotaknuto učenje koje zaokuplja osobu emocionalno i intelektualno je

sveobuhvatno i trajno,

 kreativnost u učenju najbolje se potiče ako je samokritičnost i

samovrednovanje od primarnog, a vrednovanje iz perspektive drugih od

sekundarne važnosti,

 u modernom društvu društveno su najkorisniji proces učenja, stalna

otvorenost novim iskustvima i uključenost u procese promjene.

Uspoređujući klasično akademsko učenje s iskustvenim, utvrđeno je da se učenjem

kroz vlastito iskustvo u većoj mjeri postiže:

 svjesnost o cilju i predmetu učenja,

 razvijanje profesionalne kompetencije za rješavanje problema,

 osposobljavanje za odlučivanje i primjenu rješenja,

 podizanje socijalne odgovornosti kroz rad u konkretnom društvenom

kontekstu.

Samostalna istraživanja ili projekti pogodna su metoda za poticanje iskustvenog

učenja zbog više razloga:

 učinkovita su za uvježbavanje u istraživanju i potiču učenje kroz otkrivanje

 razvijaju kognitivne vještine višeg reda, kao što su analiza, sinteza i

evaluacija,

 čini učenike odgovornima za učenje,

 povećavaju motivaciju,

 unapređuju neke vještine primjenjive u svakodnevnom životu i budućem poslu,

 omogućuju drugačiji način praćenja napretka učenika/studenta.

83
KARAKTERISTIKE FAZA RADA

Projektna nastava od nastavnika zahtijeva brižljivo planiranje i vođenje kako bi se

učenicima omogućila inicijativa, ali i osiguralo da cijeli proces dovede do realizacije

planiranih ciljeva projekta. Taj pristup učenju smješta ulogu učenika u središte, ali

ne tako da smijemo očekivati njihovu neovisnost. U radu Murray (1984, prema

Žanetić i sur., 2007) ističe da bi istraživački proces trebao biti vođeno,

strukturirano iskustvo. Istraživanje nije niti nešto što se jednostavno događa ili

nešto što učenici lako čine niti je besmisleno preslikavanje iz enciklopedija što se

često opisuje kao „projektni“ rad. Od nastavnika se očekuje da pažljivo planira

svaki od navedenih koraka:

1. ODLUKA O TEMI PROJEKTA (dio nastavnog programa, učenički interesi ili

problemi koje učenici imaju - npr. rješavanje sukoba),

2. ODREĐIVANJE PODTEMA ili istraživačkih pitanja i mogućih odgovora na

postavljena pitanja (hipoteze),

3. IZRADA PLANA ISTRAŽIVANJA (podjela učenika u istraživačke grupe,

određivanje izvora podataka – knjige, internet, intervjui, ankete i sl., zadaća

svakog člana grupe, raspored provođenja istraživanja - mjesto i vrijeme),

4. ISTRAŽIVANJE PODTEMA, tj. istraživačkih pitanja (provedba istraživanja

prema predviđenom planu uz stalno nastavnikovo praćenje i pomoć u

savladavanju eventualnih poteškoća),

5. SREĐIVANJE I ANALIZIRANJE PRIKUPLJENIH PODATAKA, izvođenje

zaključaka i predlaganje odgovora na postavljena pitanja,

6. PREZENTACIJA koja sjedinjuje podteme/istraživačka pitanja (prikaz

rezultata projekta može biti različit ovisno o cilju projekta - usmena ili

pismena izvješća, poster prezentacija, predstava i sl.),

7. VREDNOVANJE (vrednuje se i proizvod i proces: jesu li učenici postigli

očekivane rezultate učenja i treba li što poboljšati).

84
To su osnovni koraci u planiranju i provođenju projekata, složenost ovisi o ishodima

koje tom metodom poučavanja želimo kod učenika ostvariti, kao i o raspoloživim

resursima (materijalnim i ljudskim).

Važno je imati na umu, kao i kod drugih metoda poučavanja, da je nužno poučiti

učenike istraživanju, ali ne i dovoljno kako bismo im pomogli naučiti nešto o

predmetu koji istražuju (Killen, 2003; prema Žanetić i sur., 2007). Naime nastavnik

treba pomoći da se učenici usredotoče na učenje, a ne samo na istraživačke

aktivnosti. Potrebno ih je uputiti da se ne radi tek o vježbi, nego o njihovoj potrazi

za znanjem i razumijevanjem i da su uključeni u istraživanje kako bi naučili ono što

inače ne bi mogli naučiti na neki drugi način.

LITERATURA

 Miljenka Cota Bekavac, Višnja Grozdanić, Sharon Benge Kletzien (2005),

Suradničko i iskustveno učenje; Aktivno učenje i kritičko mišljenje u

visokoškolskoj nastavi: priručnik za nastavnike, Forum za slobodu odgoja,

Zagreb.

 Vlasta Vizek-Vidović (2003), Psihologija obrazovanja, IEP - VERN, Zagreb.

 Zanetić, I., Zanetić, LJ. i Drandić, B. (2007.), Nastavnički priručnik, Znamen,

Zagreb.

Eni Surić Faber, dipl. psihologinja

KNJIŽEVNOST I NASTAVNI PROJEKTI, MULTIMEDIJSKI

PRISTUP OBRADI LEKTIRE

Predavanje u okviru projekta suradničke nastave

Bjelovar, 12. ožujka 2004.

Vrijeme: 1 školski sat

85
Sredstva i pomagala: TV, video

Svrha predavanja: književno djelo, umjetnička fotografija, film, lutkarska igra kao

medijski izrazi i mogućnosti njihova prožimanja u obradi lektire

UVOD: Što s lektirom? Na koji način čitati lektiru danas? Na koji način tumačiti i
obrađivati djelo klasične književnosti? Kako sat lektire učiniti zanimljivim, a djelo

privlačnijim učeniku?

Dnevnici čitanja nezaobilazan su način praćenja i iščitavanja književnog djela.

Metodičke mogućnosti obrade lektire putem dnevnika čitanja svakako su

raznovrsne. Jedna od metoda je metoda pisanja. (LISTIĆ S NAVEDENIM

MOGUĆNOSTIMA PISANJA UZ KRATKA POJAŠNJENJA.)

Druga je metoda metoda vizualizacije. O toj metodi pisala je i održala predavanje u

našoj gimnaziji savjetnica za hrvatski jezik gđa Marica Kurtak, profesorica

hrvatskoga jezika u bjelovarskoj gimnaziji. Upravo ta metoda potaknula je i nas da s

lektirom učinimo nešto više.

IZLAGANJE I DEMONSTRACIJA
Odlučili smo dnevnik čitanja „prebaciti“ u druge medije: u lutkarsku igru, u

fotografiju i u film. To smo učinili kroz nekoliko koraka.

OD IDEJE DO REALIZACIJE

1. ODLUKA O TEMI PROJEKTA

Prijedlog – učinimo nešto novo, drugačije, zanimljivije, nešto u čemu će sudjelovati

cijeli razred. (Probuđeni interes učenika.)

2. ODREĐIVANJE PODTEMA

a) Načinimo lutkarsku predstavu – snimimo film – izradimo fotografski album.

(Pojačani interes učenika.)

86
b) Usmjereno čitanje – iščitavanje književnog djela usmjerenom pozornošću – kako

tekst koji čitam preoblikovati u neki drugi medij?

c) Odabir medijskog izraza (lutkarska predstava, film, fotografija).

d) Izrada scenarija – plana ostvarenja.

3. IZRADA PLANA ISTRAŽIVANJA

a) LUTKARSKA IGRA: Sofoklo, Antigona

Ranko Marinković, Glorija

Izrada lutaka, lutkarske pozornice, svladavanje tehnike lutkarske izvedbe,

prilagodba književnog teksta lutkarskoj izvedbi (izlaže Marija Bura, učenica prvog

razreda).

b) FILM: Plaut, Aulularija

Sofoklo, Kralj Edip

Homer, Ilijada

Shakespeare, Hamlet

Prilagodba književnog teksta, pisanje scenarija, knjiga snimanja, podjela glumačkih

uloga, kostimi i rekviziti, svladavanje tehnike snimanja, odabir lokacija, montaža,

izrada plakata, svečana premijera.

c) FOTOGRAFIJA: Dante, Pakao

Marin Držić, Novela od Stanca

Ivan Gundulić, Dubravka

Odabir najvažnijih motiva iz književnog djela, odabir fotografskih motiva,

svladavanje tehnike fotografiranja i fotografske kompozicije, izrada fotografija i

obrada slika. Pri tome je bitno motivsko-ugođajno povezivanje književnog djela i

odabrane fotografije.

Gledanje filma Plaut, Aulularija, video-zapisa filma Ilijada, predstavljanje filmskih

plakata za snimljene filmove i fotoalbuma.

Nakon odgledanoga, učenica drugog razreda Ivana Pivac (scenarist i redatelj filma)

ukratko će izložiti kako je cijeli razred sudjelovao u tim projektima.

87
4. ISTRAŽIVANJE PODTEMA

5. SREĐIVANJE I ANALIZIRANJE PRIKUPLJENIH PODATAKA

6. PREZENTACIJA

7. VREDNOVANJE

ZAKLJUČAK

Takav pristup obradi lektire može se, naravno, primijeniti povremeno jer zahtijeva

sudjelovanje svih učenika jednog razreda i mnogo više vremena posvećenog školskoj

lektiri nego uobičajeni pristup.

Posebne vrijednosti takve metode su:

 visok stupanj motivacije učenika,

 iščitavanje književnog djela i po nekoliko puta,

 visok stupanj razumijevanja smisla i poruka djela,

 usvajanje znanja i vještina iz drugih umjetnosti i različitih medija.

Ljiljana Ptačnik, prof.

Uz suradnju učenica Ivane Pivac i Marije

Bura

Suradnička nastava – Bjelovar, 12. ožujka

2004.

SURADNIČKA NASTAVA NOVOGRADIŠKE I BJELOVARSKE GIMNAZIJE:

„PSIHOPATOLOGIJA U KNJIŽEVNOSTI“ (radionica za učenike 4. razreda

gimnazije)

Radionicu pripremile

Koraljka Hausnet-Lasović, prof. psihologije

88
Ljiljana Ptačnik, prof. hrvatskog jezika i književnosti

Sudjeluje: Renata Debartoli, učenica 4. d razreda

1. ODLUKA O TEMI PROJEKTA

UVOD (5-10 minuta)

Uvodna riječ o psihopatologiji – Koraljka Hausnet-Lasović, prof.

Uvodna riječ o psihopatologiji u književnosti – Ljiljana Ptačnik, prof.

2. ODREĐIVANJE PODTEMA

 razumijevanje motivacije djelovanja likova u djelima svjetskih klasika

 psihološki poremećaji kao motivacija i/ili karakterizacija likova u književnosti

 uočavanje psiholoških poremećaja u oblikovanju i djelovanju književnih likova

3. IZRADA PLANA ISTRAŽIVANJA

PODJELA U 6 GRUPA

SVAKA GRUPA DOBIVA RADNI MATERIJAL:

→ tri opisa psihičkih poremećaja

→ sažetke i isječke iz književnih djela (Proces, Povratak Filipa Latinovicza, Stepski

vuk, Ana Karenjina, Gospođa Bovary)


→ plakate, drvene bojice, flomastere…

UPUTA

Svaka grupa dobila je radni materijal koji čine: tri opisa psihičkih poremećaja,

sažetke i isječke iz književnih djela, plakate, flomastere… Vaš je zadatak sljedeći:

1. proučite opise psihičkih poremećaja,

2. proučite citate i sažetke književnog djela,

3. uočite o kojem je poremećaju riječ i obrazložite svoje mišljenje,

4. pripremite grupnu prezentaciju: crtežom, plakatom, glumom ili kako već

želite,

5. po mogućnosti svi članovi grupe izlažu (trajanje grupnog izlaganja je pet

minuta).

89
4. ISTRAŽIVANJE PODTEMA

5. SREĐIVANJE I ANALIZIRANJE PRIKUPLJENIH PODATAKA

6. PREZENTACIJA

IZLAGANJE PO GRUPAMA

Renata zapisuje na ploču: POREMEĆAJ → LIK → SIMPTOMI.

7. VREDNOVANJE (EVALUACIJA NA PRIPREMLJENOM POSTERU.)

REZIMIRANJE

Cilj nam je bio:

→ pomoći vam u uočavanju psihičkih poremećaja u „običnih“ ljudi koji su opisani u

književnim djelima,

→ povećati vašu osjetljivost na probleme drugih pa i imaginarnih likova,

→ pokazati vam kako bolje i lakše razumjeti književna djela,

→ upozoriti na nužnost korelacije kako u nastavi tako i u životu.

90
MEDITACIJSKO-STVARALAČKI NASTAVNI SUSTAV

NASTAVNE FAZE

1. DUŠEVNO-TJELESNA PRIPREMA S NAJAVOM TEKSTA

2. ČITANJE – PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM

3. MEDITACIJSKO PONIRANJE U SLOJEVE TEKSTA

4. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

5. MEĐUSOBNA KOMUNIKACIJA

6. USUSTAVLJIVANJE (SINTEZA)

7. ZALIHA

(Faze treba shvatiti kao okvirne putokaze, a ne kao kalup kojeg se treba

slijepo držati. Dakako, elementi drugih nastavnih sustava mogu se kombinirati s

prevladavajućim nastavnim sustavom.)

KARAKTERISTIKE MEDITACIJSKO-STVARALAČKOG NASTAVNOG SUSTAVA

1. DUŠEVNO-TJELESNA PRIPREMA S NAJAVOM TEKSTA

a) učenici se pripremaju za meditacijski susret s tekstom prikladnom motivacijom

koja može biti utemeljena i na meditacijskom zamišljanju uz pratnju glazbe

b) tematski asocijativna riječ

2. ČITANJE – PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM

-učenici čitaju tekst u sebi ili ga slušaju na CD-u i zapisuju prve dojmove

-kod prvog susreta s tim sustavom objasniti učenicima što je meditacija

(razmišljanje, udubljivanje u neki problem, duševno razmatranje)

-kako doći do pojma meditacije? (Ispitati razlikuju li djeca površnost i dubinu. Ako

ne, objasniti im na najdoslovnijem primjeru mora ili zemlje koja ispod površine krije

različite slojeve, vodu i vatru u središtu. Analogija s mišljenjem (govorom). Koje se

stvari mogu opisati (predstaviti) površinski ili dubinski?

91
3. MEDITACIJSKO PONIRANJE U SLOJEVE TEKSTA

-učenici povezuju već ponuđene idejne odrednice djela (u obliku natuknica na listiću

ili ploči) s tekstom; učenici mogu odabrati i samo jedan od navoda na listiću u čijem

će svjetlu promatrati svoj doživljaj teksta

a) učenicima se zadaje zadatak: svaku od navedenih poruka prepoznaj u tekstu,

zatim iznesi svoj sud o njoj, svoje mišljenje, tumačenje. Navedi vlastite asocijacije,

primjedbe, stavove, prosudbe, zaključke, svoje slaganje ili neslaganje, svoje

iskustvo oprimjereno nekim primjerom iz života ili iz literature i sl.

b) moguć je rad po skupinama koje čine petero učenika i od kojih svatko ima svoju

specifičnu ulogu:

izbornik - koji će odabrati onaj dio teksta koji njegova skupina smatra najljepšim,
najslikovitijim, najsnažnijim i sl.,

koordinator - koji vodi računa o zadanim vremenskim granicama rada, o


podjednakom angažmanu svih članova skupine u radu,

ilustrator - koji će tekstualni zapis pretočiti u likovni izraz,


zapisničar - koji će zapisati sva pitanja i odgovore koje su učenici dobili radeći na
odabranome dijelu teksta iz čitanke,

izvjestitelj - koji će izvijestiti cijeli razred i učitelja o rezultatima rada svoje


skupine.

c) dramska igra Vođena mašta (nakon čitanja psalma 104)

Udobno se smjestite, opustite, sklopite oči i zamislite se na čarobnom mjestu na

Zemlji, u nedirnutu skladu prirode, za koju niti treba ekološki skrbiti niti djelovati

na nju jer čovjek ju nije zagadio, oskrnavio, iskorištavao, ista je od postanka

Svijeta… Ležite u dolini, na travi mekoj poput svile, ponad vas čisto, vedro nebo, u

blizini potok i šuma, u daljini se naziru obrisi brda… Na moj dodir opisivat ćete

prirodu rabeći auditivne, vizualne, olfaktivne, taktilne i gustativne pojedinosti.

Na primjer:

trava - zelena, mlada, visoka, uspravna, pruža se prema nebu… (vizualne pojedinosti),

92
vlažna od rose, hladna, podatna, nježna ali oštrih rubova… (taktilne pojedinosti),

mirisna, odiše svježinom, miriši zeleno i oporo… (olfaktivne pojedinosti),

zemlja - teška, vlažna (ili rahla, laka), ljepljiva, hladna… (taktilne pojedinosti).

Stvaralačko izražavanje. U mašti otiđite u vama najljepši dio zavičaja ili bilo kojeg

dijela svijeta koji vam je u sjećanju, koji vas ispunjava srećom, mirom,

zadovoljstvom, koji vas očarava svojom ljepotom i skladom. Opišite sve što vidite,

čujete, dodirnete, osjetite, kušate… Među ponuđenim stihovima odaberite onaj koji

se, po vašem mišljenju, odnosi upravo na dio kojim se ponosite, u kojem ste

zadovoljni, sretni… Stihu iz psalma dodajte svoje misli…


Nebo si razapeo kao šator
Od oblaka praviš kola svoja,
na krilima vjetrova putuješ.
Vjetrove uzimaš za glasnike
Izvore svraćaš u potoke
što žubore među brdima.
zemlja se nasićuje plodom tvojih ruku
Eno mora, velika i široka
Ondje se ptice gnijezde
U čempresu dom je rodin.

4. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

-povezivanje osobnog iskustva i književnoga teksta u obliku intimnoga zapisa,

mudrih misli, sastavka tematski vezanog uz djelo

-iznošenje osobnih stajališta u vezi s postupcima lika

- učenici iznose razmišljanja, doživljaj, tumačenje, sud, procjenu, slaganje ili

protivljenje koje je vezano uz djelo

5. MEĐUSOBNA KOMUNIKACIJA

-uz pomoć učitelja učenici predstavljaju rezultate rada

-učitelj traži sličnosti i razlike u doživljajima učenika

6. USUSTAVLJIVANJE (SINTEZA)

7. ZALIHA

93
Pjesma u prozi u meditacijsko-stvaralačkom nastavnom sustavu

(Ivo Andrić, Ex Ponto)


Učitelj (studentica): Ilijana Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet
Pavičić diplomski studij Osijek
Hrvatskoga jezika i
književnosti i povijesti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije
književnosti
Metodička jedinica
Ivo Andrić, Ex Ponto
Metodički sustav: meditacijsko-stvaralački Nadnevak: 4. studenog 2010.

TIP SATA: sat o piscu i OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


djelu RADA: METODE: POMAGALA: predložak
čelni, heuristički teksta, ploča, kreda, radni
individualni, razgovor, rad na listići, slikokaz
rad u paru tekstu,
dvostruki
dnevnik,
literarna
križaljka
Odgojni
Osvijestiti činjenicu o tajni ljudskog života, o vječitoj potrebi
Nastavni ciljevi i zadaće

čovjeka za drugim čovjekom, za srodnom dušom, suputnikom


u životu.
Obrazovni
Ivo Andrić (ponavljanje crtica iz biografije i stvaralaštva),
pjesma u prozi, meditacija, motiv, osnovna misao.
Funkcionalni
Poniranje u dublje slojeve pjesme. Cjelovito doživljavanje
poezije kao estetske stvarnosti. Poticanje na iznošenje osobnih
stavova i komentara na osnovi predloženog teksta.

94
Tijek sata

1. DUŠEVNO-TJELESNA PRIPREMA S NAJAVOM TEKSTA


Studentima se prikazuje nekoliko fotografija na slikokazu. Slijedi heuristički razgovor na
temelju viđenih fotografija kojima se dolazi do teme o kojoj će se taj sat govoriti. Nakon toga
slijedi najava interpretacije pjesme Ive Andrića Ex Ponto te upoznavanje sa biografskim
činjenicama autorova života. Predviđeno 10 minuta.
2. ČITANJE – PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM
Nakon što svaki student dobije svoj primjerak teksta, postavlja im se pitanje što je to
meditacija te se očekuju njihovi odgovori i razmišljanja uz pomoć nastavnika. Zatim im se
najavljuje kako tekst trebaju pročitati u sebi, ali sa napomenom da se udube u tekst i da
razmišljaju o pročitanome. Za tu je fazu sata predviđeno 5 minuta.
3. MEDITACIJSKO PONIRANJE U TEKST
Nakon razmišljanja o pročitanome, studentima se zadaje zadatak. Svaki student dobiva radni
listić na kojem je primijenjena metoda dvostrukog dnevnika. Svaki student treba izdvojiti
najzanimljivije pjesničke slike, motive, odnosno citate i napisati zašto je baš izdvojio te
dijelove teksta, zašto su mu se učinili važnima, mogu li neke od navedenih primijeniti na svoj
život i sl. Za tu je fazu sata predviđeno 7 minuta.
4. MEĐUSOBNA KOMUNIKACIJA
Studenti kazuju koje su citate izdvojili te ih komentiraju. Razgovor. Neki od citata ispisuju se
na ploču. Za tu je fazu sata predviđeno 10 minuta.
5. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
Studentima se zadaje zadatak: napisati kratak sastavak na temu USAMLJENOST; NEMIR.
Nekoliko studenata čita svoj sastavak. Za tu je fazu sata predviđeno 7 minuta.
6. USUSTAVLJIVANJE
Zadatak: radni listić s literarnom križaljkom čije je rješenje današnja tema. Rad u paru. Za tu
je fazu sata predviđeno 2 minute.

Plan ploče
Ivo Andrić, Ex Ponto

Teško je po dušu da osjećanja koja su vezana uz događaje našega života ne umiru zajedno s
tim događajima.
Nemir koji je isprva sladak i drag, a što duže zalazi u noć, biva sve teži i mučniji.

95
Nastavni listići
Nastavni listić 1

Nastavni listić 2

VODORAVNO:

1.Kako se zove nagrada koja se dodjeljuje pojedincima za postignuća u znanosti, književnosti,


ekonomiji?

2. Djelo kojega je autora bilo uzor Andriću za pisanje zbirke Ex Ponto?

3. U kojemu je književnom razdoblju djelovao Ivo Andrić?

4. Na kojoj je rijeci ćuprija?

5. Rodno mjesto Ive Andrića?

RJEŠENJE: Nemir

N O B L O V A N A G R A D A
O V I D I J E
M O D E R N A
D R I N A
T R A V N I K

96
Slikokaz

INTERPRETIRANI TEKST
Ivo Andrić, Ex Ponto

Veoma su česte noći kad nemir ne da usnuti. Nemir koji je isprva sladak i drag,
a što duže zalazi u noć, biva sve teži i mučniji.

Teško je po dušu da osjećanja koja su vezana uz događaje našega života ne umiru


zajedno s tim događajima. Nego i kad nestane lica i krajeva koji su bili
podlogom osjećajima, ona ostaju živa i svježa i to ne u liku sjećanja nego
istinita i moćna kao u dan doživljaja. A kako su izgubila svaku realnu podlogu,
bude bol i čežnju, tresu dušom kao nezaštićenim stablom, hrane se nemirom
srca, kradu sadašnjost i truju budućnost.

I još se često u noći pitam: otkud ovaj nemir?!25

25
Ivo Andrić, Ex Ponto, Nemiri, Lirika (sabrana djela), Udruženi izdavači, Sarajevo, 1981, str. 91.

97
LITERATURA
1. Andrić, Ivo, Ex Ponto, Nemiri, Lirika (sabrana djela), Udruženi izdavači, Sarajevo,
1981.
2. Bouša, Dubravka, Priručnik za interpretaciju poezije s pojmovnikom, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.
3. Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske/ Cankarjeva
založba, Zagreb – Ljubljana, 1987.
4. Rosandić, Dragutin, Metodika Književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
5. Solar, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Lirska pjesma u meditacijsko-stvaralačkom nastavnom sustavu

(Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav)

Učiteljica (studentica): Skupina: dvopredmetni Ustanova:


Jelena Lucić studij Hrvatskoga Filozofski fakultet Osijek
jezika i književnosti i
filozofije
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije
književnosti
Metodička jedinica
Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav
Metodički sustav: meditacijsko-stvaralački Nadnevak: 12. 1. 2011.

TIP SATA: sat o piscu i OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


djelu, sat interpretacije RADA: METODE: POMAGALA: kreda,
frontalni, literarna nastavni listići, CD,
individualni, osmosmjerka, književni predložak
grupni rad. usmeno
izlaganje, rad na
tekstu,
književno
pismo.

98
Odgojni
Čovjekova ljubav prema prirodi, priroda kao trajna pjesnička
inspiracija; ljubav kao pokretač ljudskoga života. Potaknuti
učenike da cijene ljubav koja se nalazi u svim mijenama koje
Nastavni ciljevi i zadaće

donosi život, a ne samo u strasti.


Obrazovni
Život i stvaralaštvo Josipa Pupačića. Upoznavanje s pjesmom
Zaljubljen u ljubav. Tumačenje i određenje pjesme Zaljubljen
u ljubav kao književne vrste.

Funkcionalni
Otkrivanje dubljih slojeva pjesme kroz meditativnu glazbu i
čitanje. Razvijati sposobnost izražavanja, uočavanja,
uopćavanja te literarno-komunikacijskih vještina.

Tijek sata

1. DUŠEVNO-TJELESNA PRIPREMA S NAJAVOM TEKSTA (5 min.)


Rješavanje pripremljene literarne osmosmjerke. Rješenje osmosmjerke naziv je pjesme
Zaljubljen u ljubav. Usmeno izlaganje o stvaralaštvu Josipa Pupačića. Najava interpretacije
pjesme Josipa Pupačića Zaljubljen u ljubav. Dijeljenje primjeraka teksta pjesme uz
upozorenje da studenti pjesmu prvi put pročitaju u sebi tek nakon slušanja interpretacijskog
čitanja koje će se odvijati uz meditativnu glazbu.
2. ČITANJE – PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM (3 min.)
Interpretacijsko čitanje uz uvažavanje svih govornih vrednota.
3. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA (30 s)
Studenti još jednom, samostalno čitaju lirski tekst.
4. MEDITACIJSKO PONIRANJE U SLOJEVE TEKSTA (18 min.)
Usmena interpretacija lirske pjesme. Uporaba umne mape koja se nalazi na ploči (oko 5
min.). Slijedi rad u grupama po troje. Studentima dijelim nastavne listiće. Radni listić A i
radni listić B: studenti pomoću asocijacija na motive iz prirode trebaju otkriti poetski jezik
koji riječima daje novo značenje. Studenti u grupama rješavaju zadatke (oko 8 min.). Nakon

99
toga slijedi izlaganje rezultata (5 min.).
5. STVARALAČKO DOPUNJAVANJE (7 min.)
Pisanje ljubavne pjesme. Rad u grupama po troje. Studentima dijelim radne listiće na kojima
se nalaze započeti stihovi pjesme Zaljubljen u ljubav. Studenti nadopunjavaju stihove pjesme.
6. USUSTAVLJIVANJE (7 min.)
Rad u grupama po troje. Metodom okolo naokolo studenti utvrđuju dosad najbitnije stečene
spoznaje o stvaralaštvu Josipa Pupačića. Jedan papir, na kojemu studenti prve grupe upišu
činjenicu koju su zapamtili, šalje se do druge grupe koja ponavlja postupak. Papir kruži dok
svaka grupa ne upiše svoje spoznaje. Činjenice se ne smiju ponavljati. Slijedi čitanje i moguće
nadopunjavanje dosad stečenih znanja.
7. ZALIHA (5 min.)
Nizanje asocijacija na riječ ljubav oblikovanih tako da se upotrebljavaju stilski postupci koji
su prisutni u pjesmi Zaljubljen u ljubav.

Plan ploče

Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav


(1928. – 1971.)
Zbirke pjesama: Kiše pjevaju nad jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka,
Ustoličenje, Moj križ svejedno gori, Uspravan hod

Ljubavna pjesma – vrsta lirske pjesme u kojoj su izraženi ljubavni osjećaji prema voljenom

MOTIVI - iz STILSKI
TEMA –
prirode (jegulja,
ljubav prema POSTUPCI –
trstika..)
ženi metafore, poredbe…
ZALJUBLJEN U LJUBAV

STIH – slobodan

100
Nastavni listić B

Pomoću asocijacija na motive iz prirode otkrijte poetski jezik koji riječima daje novo
značenje.

LIRSKI SUBJEKT MOTIVI IZ PRIRODE POETSKI JEZIK


(asocijacije)
travu nježnost

jasenje

trstiku
voli djevojku kao
kanarinca

vodu divljeg jezera

jegulju

vidrom

lasicom

rijekom
naziva je
pašnjakom

srnom

janjetom

Nastavni listić B

Pomoću asocijacija na motive iz prirode otkrijte poetski jezik koji riječima daje novo
značenje te utvrđuje kakva je djevojka o kojoj govori pjesma.

DJEVOJKA MOTIVI IZ POETSKI JEZIK


PRIRODE
kosa u kojoj se migoljila MAGLA nemir, tajanstvenost

101
vrat skladni snop ŽITA
hod šetnja PAPRATI

Pjesnik preko motiva iz prirode progovara o svojem doživljaju ljubavi. Međutim voli je i
drugačije. Objasnite kako!

Radni listić – dopunjaljka

Nadopuni započete stihove iz pjesme Zaljubljen u ljubav.

Volio sam je kao.../ Voljela sam ga kao...

Zaljubio sam se u nju.../ Zaljubila sam se u njega...

Nazvao sam je...jer.../ Nazvala sam ga...jer...

INTERPRETIRANI TEKST

Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav

Volio sam je
kao travu
i kao jasenje,
ko trstiku i kanarinca,
ko uspavanku
i majčino buđenje.
Zaljubio sam se u nju,
u malu djevojku,

102
u njezine prste nemoćne
u struk kostelje moje
zelene.

Volio sam je,


vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.
Nju, u čijim se kosama
migoljila magla,
nju, čiji je vrat
skladni snop sita,
čiji je hod
šetnja paprati.

Nazivao sam je
vidrom i lasicom,
rijekom i pašnjakom,
srnom
i janjetom.
Jer se svlačila kao zora,
jer se podavala kao svijeća
i otimala
kao živica.

Volio sam je kao ženu,


ko dijete,
ko brata,
volio sam je kao mir
i kao povratak;
nju, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu

103
jegulju.26

Literarna osmosmjerka

C A B U LJ O P Z
Ž A A G U T LJ T
E K A R B ♥ U S
LJ B LJ E A N U O
A K J O V E J D
LJ K U P I D U A
B A A Ć E R S R
V Z A G R LJ A J

POJMOVI: poljubac, ljubav, djevojka, radost, tuga, želja, brak, zagrljaj, Kupid, sreća

RJEŠENJE:______________________________________

26
Josip Pupačić, Izabrane pjesme, Riječ, Vinkovci, 1997., str. 24.

104
LITERATURA

Car Matutinović, Lj. (2006.) Hrvatski pjesnici. Mozaik knjiga. Zagreb.


Horvatek Modrić, D. i dr. (2007.) Čitanka 1.Školska knjiga. Zagreb.
Pupačić, J. (1997.) Izabrane pjesme. Riječ. Vinkovci.
Rosandić, D. (2003.) Hrvatski jezik i književnost 1. Udžbenik za 1. razred strukovnih škola.
Profil. Zagreb
Solar, M. (1997.) Teorija književnosti. Školska knjiga, Zagreb.

Lirska pjesma u meditacijsko-stvaralačkom nastavnom sustavu

(Antun Gustav Matoš, Utjeha kose)

Učiteljica (studentica): Skupina: Ustanova: Filozofski fakultet


Dinka Bionda jednopredmetni studij Osijek
Hrvatskoga jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije


književnosti

Metodička jedinica
Antun Gustav Matoš, Utjeha kose

Metodički sustav: meditacijsko-stvaralački Nadnevak: 12. prosinca 2011.

TIP SATA: OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


RADA: METODE: POMAGALA:

105
sat interpretacije čelni rad, razgovaranje, školska ploča i kreda,
individualni slušanje, slikokaz, knjiga, nastavni
rad, rad u razmišljanje, listići, književni predložak
paru čitanje, pisanje,
tumačenje, rad
na tekstu

Odgojne:
Poticanje na čitanje poezije tražeći u njoj odgovore na
egzistencijalna pitanja.
Nastavni ciljevi i zadaće

Obrazovne:
Razvijanje sposobnosti tumačenja lirske pjesme i sposobnosti
kritičke recepcije teksta. Lirska pjesma. Tema smrti. Motivi.
Simboli.

Funkcionalne:
Razvijanje sposobnosti uočavanja, zapažanja i kritičkog
promišljanja pročitanoga djela s ciljem usustavljivanja
naučenog i pročitanog. Razvijanje sposobnosti pismenog i
usmenog izražavanja, komentiranja i zaključivanja.

Tijek sata
1.DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (3 min.)
Na slikokazu je fotografija glave žene koja žmiri. Pitam studente što vide. Kao odgovor
očekujem nešto poput ženu koja sniva, mrtvu ženu... Zatim ih pitam kakve dojmove izaziva
fotografija, pozitivne ili negativne i zašto. Pretpostavljam da se većini studenata fotografija
čini lijepom i da žena izgleda spokojno. Molim ih da navedu detalje koji im se čine posebno
zanimljivim, istaknutim. Prozivam nekoliko studenata. Kao jedan od odgovora očekujem i
detalj kose.

106
2. NAJAVA TEKSTA (2 min.)
Nakon uvodnog razgovora najavljujem temu: Utjeha kose Antuna Gustava Matoša. Ime
autora i naslov pjesme zapisujem na ploču.
3. ČITANJE – PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM (10 min.)
Govorim studentima da ćemo današnji sat provesti meditirajući. Pitam ih znaju li što znači
pojam meditacija. Oni odgovaraju nešto poput: razmišljanje, udubljivanje u neki problem,
duševno razmatranje... Ako ne daju slične odgovore, ponudim im pomoćne pojmove kao što
su na primjer površnost i dubina.
Nakon toga savjetujem im da se udobno smjeste i pozorno poslušaju dvije izvedbe Matoševe
pjesme; puštam interpretaciju Zrinka Kapetanića, a nakon toga uglazbljenu verziju u izvedbi
popularnoga sastava „Hladno pivo“.
4. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA (20–30 s)
U kratkoj stanci studenti sređuju svoje dojmove.
5. OBJAVLJIVANJE DOŽIVLJAJA (5 min.)
Studenti uspoređuju te dvije verzije interpretacije pjesme. Pitam ih: U koju ste se izvedbu
mogli bolje uživjeti? Koja je izvedba u vama ostvarila snažniji dojam? Koji su se osjećaji u
vama pobudili prilikom slušanja? Kakav je dojam na vas pjesma ostavila – jeste li nakon
slušanja ostali smireni ii potreseni?
6. MEDITACIJSKO PONIRANJE U SLOJEVE TEKSTA (7 min.)
Dijelim studentima radne listiće s interpretacijskom tablicom. Imaju pet do sedam minuta da
uz određene stihove napišu svoje osjećaje i proživljavanja, a zatim prozivam nekoliko učenika
da pročitaju što su napisali.
Puštam glazbenu podlogu Nedostaje mi naša ljubav (guitar instrumental) za vrijeme trajanja
toga zadatka.
7. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE (10 min.)
Pokazujem učenicima na slikokazu mudru izreku: „Ljubav nikad ništa ne zahtijeva, već
samo daje. Ljubav samo pati, nikada se ne kaje i nikada se ne sveti.“ Mahatma Ghandi
Zadatak je studenata razmisliti o toj izreci, a nakon toga napisati kratak sastav (5–6 rečenica)
o svojem doživljaju ljubavi. Za pisanje im dajem 10 min.
8. MEĐUSOBNA KOMUNIKACIJA (5 min.)
Učenici čitaju svoje sastave. Uspoređuju međusobno svoje doživljaje ljubavi.
9. SINTEZA (3 min.)
Govorim učenicima da još jednom pogledaju u tekst i pokušaju pronaći dva glavna motiva.

107
Kada zajedno utvrdimo da su to motiv smrti i voljena žena, učenici u paru pronalaze
dopunske motive i to tako da shematski prikažu te odnose tako što će napisati ta dva glavna
motiva jedan kraj drugoga, a ispod svakog od njih navesti dopunske. Za zadatak je dovoljno
pet minuta.
10. ZALIHA (3 min.)
U udžbeniku su navedena pitanja ispod pjesme. Studenti će odgovoriti i na njih u slučaju
viška vremena. Ako ne stignu, uradit će to za domaću zadaću.
1. Kakva spoznaja nadvladava bol lirskoga subjekta zbog smrti voljene žene?
2. Što je u doživljajima lirskoga subjekta „jače“ od smrti?
3. Protumači funkciju oksimorona.

Plan ploče

Antun Gustav Matoš, Utjeha kose

Radni listić

STIHOVI OSJEĆAJI, PROŽIVLJAVANJA


Gledo sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu. tuga, bol
U dvorani kobnoj, u idili cvijeća zastrašujuća situacija i ljepota
Na visokom odru, u agoniji svijeća bajkovit prizor, nestvarno nabrajanje
Gotov da ti predam život kao žrtvu iskazuje svoje najdublje osjećaje
Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao. želi se pribrati
U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne. smrt krasna – inverzija, oksimoron
Sumnjajući da su tamne oči jasne oči kao da su žive, sumnja i nevjerica
Odakle mi nekad bolji život sjao. teško je suočiti se sa stvarnošću
Sve baš, sve je mrtvo: oči dah i ruke očaj, bol, povratak u stvarno stanje
Sve što očajanjem htjedoh da oživim duboka bol
U slijepoj stravi i u strasti muke depresija

108
U dvorani kobnoj, mislima u sivim praznina
Samo kosa tvoja još je bila živa, sablasni mir i melankolija donose utjehu
Pa mi reče: — Miruj! U smrti se sniva.

INTERPRETIRANI TEKST
Antun Gustav Matoš, Utjeha kose

Gledo sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu.


U dvorani kobnoj, u idili cvijeća,
Na visokom odru, u agoniji svijeća,
Gotov da ti predam život kao žrtvu.

Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao


U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,
Sumnjajući da su tamne oči jasne
Odakle mi nekad bolji život sjao.

Sve baš, sve je mrtvo: oči dah i ruke,


Sve što očajanjem htjedoh da oživim
U slijepoj stravi i u strasti muke,

U dvorani kobnoj, mislima u sivim.


Samo kosa tvoja još je bila živa,
Pa mi reče: — Miruj! U smrti se sniva.27

LITERATURA/IZVORI
1. Skupina autora. Čitanka 3: udžbenik za 3. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb,
2003.
2. Rosandić, Dragutin. Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

27
Antun Gustav Matoš, Izbor iz djela, priredila Vesna Frangeš, Školska knjiga, Zagreb, 1993, str. 78.

109
3. Pjesma Utjeha kose u interpretaciji Zrinka Kapetanića, preuzeto s: http://
www.youtube.com/watch?v=_Z3sd-_kNDA (datum posljednjeg posjeta: 7. prosinca
2011).
4. Glazba Nedostaje mi naša ljubav (guitar instrumental), preuzeto s: http://
www.youtube.com/watch?v=Ha7MYbgnXzA (datum posljednjeg posjeta: 7. prosinca
2011).
5. Pjesma Utjeha kose u izvedbi Hladnog piva, preuzeto s: http://
www.youtube.com/watch?v=QEuSa7T99Vg, (datum posljednjeg posjeta: 7. prosinca
2011).

INTERTEKSTUALNI NASTAVNI SUSTAV

NASTAVNE FAZE

MOTIVACIJA

NAJAVA INTERTEKSTUALNOGA POVEZIVANJA

STVARANJE INTERTEKSTUALNOGA KONTEKSTA INTERPRETACIJE

INTERPRETACIJA I OBJAVA REZULTATA

USUSTAVLJIVANJE

KARAKTERISTIKE INTERTEKSTUALNOG NASTAVNOG SUSTAVA

-cilj je toga sustava povezati književna djela na temelju teme, likova, jezika i stila

te na taj način pružiti bolje razumijevanje književnih djela

-takvim sparivanjem djela učenici osvješćuju univerzalnost pojedinih tema, motiva i

likova povezujući „staro“ i „novo“ u smislenu cjelinu koja ne mora biti zasnovana

isključivo na sukcesivnom, književnopovijesno orijentiranom prikupljanju spoznaja o

književnosti

110
MOTIVACIJA

Kao motivacija može poslužiti razgovor na osnovi pitanja: Tko bi u suvremenosti

predstavljao/la Antigonu, a tko Kreonta? Objasnite na konkretnom primjeru.


Takvim pitanjem otvorenog tipa sadržaj se tragedije aktualizira jer se povezuje s

osobnim iskustvom učenika. Osim toga problematizira se univerzalnost teme i likova

koje je Gavran također uvrstio u svoju dramu.

NAJAVA INTERTEKSTUALNOGA POVEZIVANJA

Učenicima se najavljuje interpretacija na temelju komparacije dvaju djela, npr.

Sofoklove Antigone i Kreontove Antigone Mire Gavrana. U sklopu te faze sata

poželjno je nešto više reći o Gavranu kao suvremenom hrvatskom piscu, njegovim

spisateljskim interesima, značajnijim djelima, područjima rada, nagradama i

svjetskom uspjehu, osobito njegovih dramskih tekstova.

Povezivati se mogu tekstovi koji su izravnoj intertekstualnoj vezi, ali i djela koje

povezuje ista ili slična tema (npr. položaj žene u romanima iz razdoblja realizma).

Povezivati se mogu i djela koja pripadaju istom žanru, književnom razdoblju ili su

tekstovi istoga autora u kojima se očituju zajednička obilježja njegove poetike.

Uspoređivati se može i tekst autorove biografije i njegova djela (auto)biografske

prirode.

STVARANJE INTERTEKSTUALNOGA KONTEKSTA INTERPRETACIJE

Stvaranje intertekstualnog konteksta interpretacije treća je nastavna faza u kojoj

se učenike usmjerava na tandemsku interpretaciju uzimanjem u obzir teme i likova

obiju drama. Primjerice učitelj ističe dva lika koja su važna za oba djela – Kreonta i

Antigonu. Također izdvaja bitne sadržaje koji se mogu iščitati i kod Sofokla i kod

Gavrana. Posrijedi su svi oni pojmovi navedeni u samostalnoj obradi Antigone na

prvom satu. Učitelj najprije ispisuje na ploču svaki od navedenih pojmova, a od

učenika traži da o njima razmisle i u bilježnice pored svakog pojma zapišu zapažanja

111
o njihovoj dramskoj aktualizaciji, ali i nađu potvrde u tekstu. Zato se pojedinim

parovima i skupinama dodjeljuju različiti pojmovi, najviše dva, s tim da više parova

ili grupa može imati iste pojmove. Popis problema može se mijenjati ili skraćivati,

ovisno o vremenu i ciljevima komparacije. Primjerice moguće je odabrati samo jednu

temu kao što je „vlast“. Zatim se svi učenici upućuju da samostalno pronađu te

izdvoje citate iz obaju djela. Pronađeni navodi trebali bi se odnositi na komentare i

razmišljanje protagonistâ o političkoj moći, odnosu slobode i zakona, relaciji vlasti,

individualnih sloboda i nametanja zakona itd.

INTERPRETACIJA I OBJAVA REZULTATA

U intertekstualnoj obradi učenici u paru ili skupno uspoređuju pristup pojedinoj

temi i likovima npr. Kreonta i Antigone u objema dramama. Kod objave rezultata

opisuju spoznaje do kojih su došli te promjene u svojem razumijevanju Antigone i

Kreontove Antigone. Dakako, rješenja zadataka učitelj produbljuje svojim pitanjima


kojima se potiče rasprava zasnovana na međusobnom osvjetljavanju dvaju djela.

USUSTAVLJIVANJE

Za sintezu je prikladno oblikovati pitanje ili zadatak kojim će se opet generalno

povezati oba uspoređivana djela te istodobno podsjetiti na ukupnost rezultata

interpretacije. Kao zadatak za uopćavanje primjereno je sumiranje pouke svake

drame posebno te usporedba tog sažimanja. Iako su djela zasnovana na istim

protagonistima i sličnim temama, ipak bi trebalo utvrditi poručuju li djela isto ili se

pak razilaze u svojim poentama.

112
Roman u intertekstualnom nastavnom sustavu (Miro Gavran, Judita)
Učiteljica (studentica): Skupina: Ustanova:
Marina Marjanović dvopredmetni studij Filozofski fakultet Osijek
Hrvatskoga jezika i
književnosti i povijesti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica:
Miro Gavran, Judita
Metodički sustav: intertekstualni Nadnevak: 4. svibnja 2012.

TIP SATA: interpretacijski, OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


korelacijski RADA: METODE: POMAGALA:
čelni heuristički preslika književnoga teksta,
individualni, razgovor, rad kreda, ploča, audiovizualna
na tekstu, sredstva, projektor
promatranje,
slušanje,
komentiranje,
pisanje,
zaključivanje
Odgojni
Njegovati ljubav prema domovini. Marulić je prvi hrvatski
književnik svjetske slave. Neslobodan čovjek u stanju je
Nastavni ciljevi i zadaće

žrtvovati sve za slobodu. Dužni smo pružiti otpor tuđinu prema


svojim sposobnostima. Udio pojedinca u sudbonosnim
trenucima narodnog življenja. Razvijanje nacionalnih i
domoljubnih osjećaja.
Obrazovni
Upoznavanje književnih djela hrvatskih renesansnih
književnika. Upoznavanje s biblijskom pričom o hrabroj Juditi
koja prijevarom ubija Holoferna i tako spašava svoj grad
Betuliju u suvremenoj književnosti. Upoznavanje s Mirom

113
Gavranom i njegovim književnim radom. Utvrditi znanje o epu
i znanje o romanu kao književnoj formi. Utvrditi znanje o
psihološkoj karakterizaciji likova. Utvrditi znanje o etičkoj
karakterizaciji likova.

Funkcionalni
Ostvarivanje epa i romana u susretu čitatelja i teksta.
Razvijanje sposobnosti doživljavanja i razumijevanja djela iz
starije hrvatske književnosti. Razvijanje samostalnosti pri
donošenju sudova. Razvijanje sposobnosti argumentiranja,
komentiranja i prosuđivanja. Povezivanje dvaju djela s istom
tematikom. Upoznavanje hrvatske baštine radi shvaćanja i
prihvaćanja materijalnih i duhovnih vrijednosti. Poticanje
učenika na samostalnu upotrebu i prikupljanje sekundarnih
izvora.

Tijek sata

MOTIVACIJA (5 min.)
Studente pitam smatraju li da su nacionalni junaci uvijek muškarci. Ima li primjera u povijesti
kada je ulogu junaka preuzela žena? Studenti se prisjećaju Marulićeve Judite koju su pročitali
prije i koju smo zajednički interpretirali na jednom od prethodnih sati. Naglašavam
studentima da, s obzirom na tradicionalnu podređenost žene u društvu u kojem vladaju
muškarci, ona žena koja se uspije dokazati kao junakinja, vrijedi za najmanje deset
muškaraca.
NAJAVA INTERTEKSTUALNOG SUSTAVA (7 min.)
Najavljujem da ćemo se danas baviti jednom od iznimnih žena koja je opisana u Bibliji,
renesansi, a ujedno je bila i temom našem suvremeniku Miri Gavranu. Riječ je, kao što se
može i pretpostaviti, o Juditi. Dajem im ukratko informacije o Gavranu kao suvremenom
hrvatskom piscu, njegovim spisateljskim interesima, značajnim djelima, nagradama i
svjetskom uspjehu, osobito njegovih dramskih tekstova. Radnja Gavranove Judite zapravo je

114
priča poznata iz Biblije i istoimenog epa Marka Marulića o udovici koja spašava svoj narod iz
zatočeništva. Razlika je u tome što ovdje Judita priča o svome životu, od djetinjstva, prve
ljubavi pa do dana kad je izvršila čin koji će uvelike promijeniti sudbinu njezinoga naroda.
Naglašavam da su razlike među djelima uvjetovane razvojem odnosa prema ženi tijekom
povijesti. Ukratko lokaliziram ulomak u kontekst romana. Najavljujem im da će pročitati
ulomak koji govori o trenutku kada se Judita već nalazi u Holofernovu taboru i kada je već
krajnje vrijeme da izvrši svoj zadatak. Dugo je odugovlačila s ubojstvom jer su se u njoj
počeli razvijati ljubavni osjećaji prema Holofernu, a ljubav joj je bila uzvraćena. Dijelim
studentima primjerke ulomka iz djela.
ČITANJE UMLOMKA (3 min.)
Studenti u sebi čitaju ulomak na nastavnim listićima.
STVARANJE INTERTEKSTUALNOG KONTEKSTA INTERPRETACIJE (10 min.)
Nakon što su studenti pročitali ulomak zamolim ih da se prisjete Marulićeve Judite i da opišu
kako je okarakterizirana Judita u Marulićevu djelu, a kako ju je prikazao Gavran. Isto pitanje
vrijedi i za Holoferna. Donosi li Marulić psihološki portret svojih junaka ili su opisani
plošno? Je li Judita za Gavrana žena od krvi i mesa? Je li Holoferno prikazan kao oholi,
bezosjećajni vojskovođa ili ga nalazimo u drugačijem prikazu? Između kojih je vrijednosti
razapeta Judita? Pobjeđuje li na kraju ljubav prema muškarcu ili ljubav prema domovini? Pri
tome pitam kako bi oni postupili da se nađu u Juditinoj ulozi.
INTERPRETACIJA I OBJAVA REZULTATA (10 min.)
Govorim studentima neka sličnosti i razlike između Gavranova i Marulićeva prikaza tih dvaju
likova zapišu u svoje bilježnice, a potom ćemo rezultate zajednički prikazati u obliku
Vennova dijagrama na ploču. Pri tome im govorim neka obrate pažnju na ono o čemu smo
sada razgovarali. Svoje argumente neka potkrijepe citatima iz teksta. Nakon što smo rezultate
zapisali na ploču pitam studente umanjuje li ljudskost, kojom je Gavran opisao Juditu, njezin
junački čin. Studentima ukazujem na Juditinu golemu borbu jer je Holoferno u Gavranovu
romanu njezina prava ljubav i zbog toga je njezino junaštvo još veće jer je imala mogućnost
izbora dok je u Marulićevu djelu ona samo obavila zadatak i njezin je čin opisan kao pravedan
i jedini mogući.
USUSTAVLJIVANJE (5 min.)
Studentima zadajem zadatak da razmisle o odnosu slabijega i jačega i o simbolici samih
likova u Gavranovoj i Marulićevoj Juditi. Cilj je zadatka da studenti opet generalno povežu
oba uspoređivana djela te se istodobno podsjete na ukupnost rezultata interpretacije. Studenti

115
dolaze do spoznaje da je Marulićeva Judita simbol žrtve općenito, ali ju vode hrabrost i vjera,
dok je Holoferno prikazan kao utjelovljenje moći, ponosa, bahatosti, ali je ipak duhovno
slabiji od Judite. S druge strane, Gavranova Judita postaje žrtvom tek nakon samog čina
ubojstva, ona žrtvuje svoje osjećaje i nije potpuna nakon obavljenog zadatka, za razliku od
Marulićeve Judite. Gavranov Holoferno, za razliku od Marulićeva, svjesno postaje žrtva i na
neki način dopušta Juditi da ga ubije. Dakle on je svjestan da će izgubiti svoj život i fizičku
moć, ali isto tako pokazuje koliko je duhovno jak.
ZALIHA (4 min.)
Na projektoru se pušta audiovizualni zapis pjesme Vilo moja s tekstom o Mili Gojsalić –
hrvatskoj junakinji koja je spasila svoj grad od Turaka tako što je ubila zapovjednika turske
vojske.

Plan ploče

Miro Gavran, Judita

116
Slikokaz

http://www.youtube.com/watch?v=eVOta6WmPp4

INTERPRETIRANI TEKST
Miro Gavran, Judita

Holoferno me gledao pogledom koji razoružava, pogledom koji vidi što je u mojoj duši i koji
moje namjere obeshrabruje. Moja šutnja mu bje potvrda da njegove sumnje imadu osnove, pa
nastavi govoriti pogađajući svakom rečenicom u moje srce kao bodežom.
-Želim da znadeš da te volim kao što nikada nikoga nisam volio u svome životu. Ti si najveća
sreća koju dodirnuh. Žena si drugačija od svih koje sretoh, ni kraljice ti nisu nalik. Želim da
znadeš da ja svoj život nisam birao. Bijah oružje u tuđim rukama. Nekima donesoh sreću,
nekima tugu. Provedoh u proteklih deset godina veliki plan koji moj kralj zamisli. Ne počinih
više zla nego bje nužno. Da i plan i provedba bijahu u mojoj milosti, vjeruj mi, ovaj svijet bi bio
mnogo sretniji, i nikada sebe ne bih proglasio Bogom, kao što taj bezumnik učini. Danas sam
spoznao dubinu svoje ranjivosti, danas sam spoznao da moj život bez tebe gubi svaku vrijednost
i da ga takvog ne želim.
Otpasa svoj mač i odloži ga pokraj ložnice, pa potom dometnu:
-Bit ćeš ili moja žena ili moj krvnik. U oba slučaja tvoja sudbina mojom osobom bit će označena.
Pružio je ruke prema meni kao da moli moju milost.
Zaplakala sam, snažno, neobuzdano.
Plakala sam zbog njega.
Plakala sam zbog sebe.

117
Plakala sam jer se dvije tuge, ko dvije zvijezde padalice dodirnuše u zajedničkoj boli.
Pođosmo jedno drugome u zagrljaj.
Dodirnuh ga ko utočište i spasenje.
Dodirnuh ga ko bolno izvorište svojih suza.
O, Gospode, ti si mi svjedok da nikada na ovome svijetu dva tako oprečna stvora ne zagrliše s
ljubavlju jedno drugo, znajući da će jedno od njih postati krvnikom onome drugome.
Kad obuzdah jecaje, prepustih se milovanju njegovih ruku, što mom tijelu pružahu mir i nemir,
pozivajući me u oproštajnu ljubavnu igru.
Ljubljah ga u toj noći kako nikada nitko nikoga ljubio nije, želeći mu na svršetku našeg susreta
podariti najveću ljubavnu slast, kao da medom gorčinu dolazeću poželjoh ublažiti.
O, Gospode, kako se naglo sokovi nesreće znadu preliti preko oproštajnih poljubaca, umnažajući
bol i tugu.
Naša priča primicala se svome svršetku, gubitak je postajao jedina moja izvjesnost.
Uznositi let prometnu se u strmoglav pad.
Vrijeme mi je bježalo, vrijeme me napuštalo.
Nije mi više ostalo vremena za nove izlike, za nove odgode, za produžetak ljubavi.

Usnuo je u zoru.
Ili se pretvarao da mi olakša posao.
Promatrala sam njegovo visoko čelo, pravilan, izražajan nos, malobrojne sjedine koje su
najavljivale dolazak zrelijih godina.
Bio je lijep na način na koji ja razumijem mušku ljepotu.
Bio je predobar i odveć plemenit za sudbinu koju je zadobio.
Što sam ga dulje gledala, tuga me sve više preplavljavala.
Lojnice počeše dogorijevati, šator mi se ukaza ko mračna utroba bez izlaza.
Tjeskoba me obuze.
Drhtaji mi tijelo uznemiriše.
Uzeh njegov mač.
Zamahnuh i udarcem snažnim rastavih ga od glave.
Užasnuh se od trzaja obezglavljenog tijela.
Prope se ko da će se na noge osoviti.
Truplo s ležaja na zemlju pade.
Od užasa koji svojim rukama počinih, u utrobi mi se mučnina zače.
Misao na stražare pred šatorom oduze mi pravo da se prepustim svojoj slabosti.

118
Strah nadjača gađenje.
Uplaših se da ne čuše zvuk mača il pad tijela na tlo.
Ne ispuštah krvavo oružje iz ruku, iščekujući da bi mogli utrčati u šatorsku ložnicu.
Srećom, moja se strepnja pokaza bezrazložnom.
Mogla sam dovršiti započeti posao.
Uzeh njegovu glavu i rupcem ju omotah, pa još jedared svojim ogrtačem.
Duboko udahnuh nekoliko puta, stisnuh zube i pođoh prema izlazu.
Dok sam prolazila pokraj stražara, drhtavim glasom im rekoh:
-Gospodar je naredio da ga ne budite.28

LITERATURA
1. Gavran, Miro, 2009. Judita, Mozaik knjiga, Zagreb.
2. Marulić, Marko, 2001. Judita, Golden marketing, Zagreb.
3. Rosandić, Dragutin, 2005. Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb.
4. Skupina autora, 2006. Čitanka 2: udžbenik za 2. razred gimnazije, Školska knjiga,
Zagreb.

28
M. Gavran, Judita, Mozaik knjiga, Zagreb, 2009., str. 117.–121.

119
PROBLEMSKA NASTAVA (PROBLEMSKO-STVARALAČKI

NASTAVNI SUSTAV)

NASTAVNE FAZE

1. MOTIVACIJA

2. NAJAVA TEKSTA

3. ČITANJE TEKSTA

4. STVARANJE PROBLEMSKE SITUACIJE I IZDVAJANJE PROBLEMA (Ako je

cijelo djelo pročitano izvan nastave, sat može početi stvaranjem problemske

situacije nakon zapisivanje teme nastavne jedinice na ploču.)

5. ODREĐIVANJE METODA RADA

6. RJEŠAVANJE PROBLEMA

7. IZNOŠENJE REZULTATA – PRIOPĆAVANJE I DOPUNJAVANJE

8. USUSTAVLJIVANJE

9. ZALIHA

(Faze treba shvatiti kao okvirne putokaze, a ne kao kalup kojeg se treba

slijepo držati. Dakako, elementi drugih nastavnih sustava mogu se kombinirati s

prevladavajućim nastavnim sustavom.)

KARAKTERISTIKE PROBLEMSKO-STVARALAČKOG NASTAVNOG SUSTAVA

-učitelj nije prenositelj znanja, nego organizator istraživanja

-književno djelo raščlanjuje se na niz problema koji postaju predmetom

interpretacije

-zahtijeva razvijeniji tip kritičkog mišljenja

-rješavaju se idejni, moralni, društveni i psihološki problemi

-opasnost od prevelikih digresija

-problemi se oblikuju na:

120
a) idejno-tematskoj razini – Je li Emma Bovary žrtva vlastitih iluzija?; Do čega

dovodi izdvajanje pojedinca u Kafkinoj Preobrazbi?; Je li Tena tragičan lik?; Kako

Raskoljnikovljeva teorija o nadčovjeku utječe na njegovo ponašanje?; Je li Mersault

nemoralan? Kako se Ivica Kičmanović suočava sa životnim problemima? Kako bi ti

postupio/la na njegovu mjestu?

b) fabulativno-kompozicijskoj razini – Pristupa li Onjegin životu na isti način na

početku i na kraju romana?; Jesu li Patnje mladog Werthera klasičan epistolarni

roman? Zašto je to djelo dvodijelne strukture?

c) jezično-stilskoj razini – Jesu li Proljeća Ivana Galeba roman-esej? Jesu li

Proljeća Ivana Galeba filozofski roman? Mogu li se u tom romanu povući jasne
granice između poezije i proze?; Što se postiže dijalekatnom izvedbom Hamleta u

Brešanovoj Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja? Je li time nastalo posve novo

djelo? Koja je svrha takve izvedbe?

METODE

Heuristički razgovor – razgovor u kojem učenici otkrivaju nove spoznaje.

Pitanja

Perspektivna – usmjeravaju istraživanje (Je li Tena uvjetovana samo biološkim

naslijeđem? Je li Leone Glembay hamletovski protagonist?)

Uopćena – traže razradu bez određene perspektive (Što motivira postupke

Brechtove Majke Hrabrost? Čime je uvjetovan tragičan kraj Đure Martića?)

Alternativna – argumentira se odabir između više ponuđenih odgovora.

Ženski likovi u Novakovoj prozi odlikuju se:


 borbenim stavom,
 plahošću i povučenošću,
 patrijarhalnim nazorima,
 obrazovanošći i javnim društvenim radom.
Koje su odlike tipične za Novakove ženske likove? Obrazloži.

121
Stvaralačko čitanje teksta – procjenjivanje, razumijevanje, emocionalno

proživljavanje situacija koje pruža književno djelo (npr. dramatizacija cijelog ili

ulomka proznog djela).

Istraživanje – potiče samostalnost učenika koji mogu sami odrediti probleme i

metode te istraživati i dokazivati hipoteze.

STVARANJE PROBLEMSKE SITUACIJE

 stvara se spontanim izražavanjem oprečnih mišljenja učenika o književnoj

pojavi (situaciji, postupku lika, epizodi itd.)

 postavljanje polazne teze koja traži potvrdan ili niječan stav (o situaciji,

postupku lika, epizodi itd.)

 anketni listić s pitanjima koja aktualiziraju idejne, moralne i društvene

probleme djela; ispunjava se prije interpretacije kao njezino polazište

Ispunite sljedeću anketu.


 Može li se novcem kupiti sreća?
 U čemu je smisao i ljepota ljudskog života: a) u bogatstvu (novcu); b) u
ljubavi i obiteljskoj sreći?
 Što sve utječe na Lukinu nesreću – u čemu je tragika Lukina života? Kakav
je lik prosjak Luka?
 Zašto Šenoa uvodi u roman izrazito negativne likove?
 Može li se stići do ljubavi ucjenjivanjem i spletkama?
 Protiv čega se buni prosjak Luka?
 Može li se na tuđoj nesreći izgraditi vlastita sreća?

 učenicima se može ponuditi pitanje s više mogućnosti odgovora, a učenici

odabiru one koji im se čine prihvatljivima

Koji osjećaji izviru iz pjesme Tri moja brata Josipa Pupačića:


a) osjećaji ljubavi prema trojici braće s kojom je odrastao,

122
b) osjećaj neraskidive povezanosti sa zavičajem, krajolikom i ljudima
vlastitoga djetinjstva,
c) osjećaj tihe sjete za lijepim, ali prošlim danima djetinjstva,
d) osjećaj ponosa izazvan sjećanjem na vrijeme djetinjstva provedeno s
braćom.
Objasnite svoje odgovore.

 citiranje aforizma, poslovice ili mota koji se povezuju s literarnim problemom

 učenici slušaju najmanje dva interpretacijska čitanja teksta i odabiru ono

koje je, prema njihovu mišljenju, vjernije izrazilo estetsku zamisao

 nakon obrade književnog djela uspoređuje se glazbeno i književno djelo koje

je poslužilo kao inspiracija skladatelju (opera Evgenij Onjegin Petra Iljiča

Čajkovskog prema djelu Aleksandra Sergejeviča Puškina – Zašto je Čajkovski

uglazbio samo intimne scene? Je li time sužena idejno-tematska razina

djela?)

 nakon obrade književnog djela uspoređuje se filmsko i književno djelo koje je

poslužilo kao inspiracija nastanku filma; Je li filmska verzija vjerna

predlošku? Je li filmom djelo dobilo nova značenja?

 usporedba piščeve zamisli epizode/lika i različitih prikaza (ilustracija) tog

istog lika/epizode

 uspoređivanje dviju epizoda iz književnog djela utemeljene na istom motivu.

Npr. u Zločinu i kazni ubojstvo lihvarice razmatra se kao zločin i kao nužnost

za boljitak života društva. Osmišljavanjem tih stavova nastaje problem.

 navode se dva oprečna književnokritička mišljenja o određenom problemu, a

učenici odabiru jedno od njih i traže argumentaciju

 suđenje književnu liku…

123
IZDVAJANJE PROBLEMA I ODREĐIVANJE METODA RADA

-učitelj može podijeliti nastavni listić ili staviti prozirnicu s napisanim problemskim

pitanjima

-učitelj na listiću može ponuditi tablicu u koju će učenici upisivati uočene probleme,

citate i svoje komentare (prostor s citatima može također biti ispunjen pa učenici

onda definiraju problem te ga komentiraju)


Primjer 1

Citat Problem Misli, asocijacije

Primjer 2

Daniel Pennac: Od korica do korica Misli, asocijacije

Uočeni problem u Moje (naše) mišljenje o naznačenom


Navod (citat) iz djela
književnom tekstu problemu

Učenici sa slabijim
ocjenama

Škola koja ne motivira


posustale učenike

Brzo odrastanje -
prerano sazrijevanje

Buđenje znatiželje
kod učenika

-ako je riječ o obimnijem djelu uz pojedine epizode ili poglavlja mogu se navoditi

zastupljeni problemi

-učitelj određuje oblik rada (npr. pojedinačni ili skupni rad)

-učenici s razvijenijim literarnim sposobnostima sami definiraju probleme u djelu i

metode rada

RJEŠAVANJE PROBLEMA (ISTRAŽIVANJE)

-učenici obilježuju ili prepisuju dijelove teksta koji potkrjepljuju dane probleme

124
-pored citata upisuju svoje misli i asocijacije

IZNOŠENJE REZULTATA

-učenici se javljaju, čitaju ulomke u kojima su pronašli odgovore i rješenja problema

-učtelj također može birati bitnije ulomke i čitati ih

-odgovori za određeni broj problema mogu se zapisati na ploči (prozirnici) u obliku

teza

Drama u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu

(Miroslav Krleža, U agoniji)

Učiteljica (studentica): Matea Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


Srčnik studij Hrvatskoga Osijek
jezika i književnosti i
engleskoga jezika i
književnosti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica
Miroslav Krleža, U agoniji
Metodički sustav: problemsko-stvaralački Nadnevak: 22. ožujka 2012.

TIP SATA: interpretacija OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


RADA: METODE: POMAGALA: kreda i
frontalni, usmeno ploča, predložak, bilježnica
individualni izlaganje,
heuristički
razgovor,
metoda
slušanja,

125
metoda pisanja,
metoda čitanja,
metoda
razmišljanja,
rad na tekstu
Odgojni
Kritički promatrati društvo u kojem se nalazimo. Primjećivanje
problema otuđenosti i nemorala ljudi u svijetu oko nas.
Shvaćanje da su književnost i život nerazdvojivi pojmovi.
Razvijati moralne vrijednosti.
Obrazovni
Smjestiti autora i djelo u povijesni kontekst. Uočiti obilježja
psihološke drame. Uočavati odnose među likovima u drami.
Na temelju drame iznositi zaključke o ukupnosti ljudskih
Nastavni ciljevi i zadaće

problema, sudbina i mana.


Funkcionalni
Razvijati sposobnost reagiranja na poziv književnoga teksta.
Samostalno interpretirati tražene elemente. Razvijati
sposobnost izražavanja dojmova. Razvijati sposobnost
logičkog i kritičkoga promatranja, dokazivanja i zaključivanja.
Izgrađivati svestranu stvaralačku osobu razvijenih sposobnosti
izražavanja, komuniciranja, doživljavanja, spoznavanja i
vrednovanja umjetničkoga djela. Analiza ljudskih slabosti i
mana te uzročno-posljedičnih veza nesretnih ljudskih sudbina.
Poticati na vrijednosnu raščlambu umjetničkog djela.

126
Tijek sata

1. Motivacija (5 min.)
- na ploču pišem citat Miroslava Krleže: „Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u
lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno
ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu.“
- otvaram raspravu o citatu (zamolim studente da ukratko izraze svoja razmišljanja o citatu na
ploči)
2. Najava teksta (7 min.)
- najaviti interpretaciju drame U agoniji Miroslava Krleže
- zapisati ime i prezima autora te naslov djela u gornjem lijevom kutu ploče
- usmeno ukratko frontalnim radom upoznati studente s autorom i kontekstom djela te
značajkama psihološke drame
- zajedno, uz pomoć studenata, podsjetimo se radnje drame do kraja trećeg čina (ciljam na
Lenbachovo ponašanje, poroci, samoubojstvo, Laurina reakcija, Laurino saznanje o
Križovčevoj ljubavnici itd.)
- podijelim studentima predloške s ulomkom iz drame
3. Čitanje teksta (3 min.)
- studenti individualno u sebi čitaju predložak
4. Stvaranje problemske situacije i izdvajanje problema (5 min.)
- nakon čitanja ulomka otvaram raspravu o moralnoj i psihološkoj karakterizaciji tri glavna
lika kako bi na površinu isplivali glavni problemi djela
5. Određivanje metoda rada (7 min.)
- brojenjem podijelim studente u tri podjednake skupine (ali neće biti grupnog rada)
- na ploču pišem tri tvrdnje (odnosno pitanja) od kojih se svaka odnosi na jednog od glavnih
likova (svaka od tvrdnji pod rednim je brojem od 1 do 3, i po tim se brojevima dijele skupine
studenata)
- govorim studentima da prema brojevima koje su dobili u otprilike 5 minuta individualno
razmisle o argumentima za i protiv tvrdnje, svojim razmišljnjima o tvrdnji i općenito o liku
koji njihova skupina obrađuje, razmišljanja mogu zapisati u bilježnice
6. Rješavanje problema (5 min.)
7. Iznošenje rezultata – priopćavanje i dopunjavanje (10 min.)
- studenti iznose svoje zaključke
- o njihovim zaključcima raspravljamo, drugi studenti ih dopunjavaju neovisno o skupini

127
8. Usustavljivanje (5 min.)
- zamoliti studente da prema osobinama psihološke drame koje sam navela na početku izdvoje
neke od njih i potkrijepe primjerima iz drame, vlastitim razmišljanjima itd.
9. Zaliha (3 min.)
- iznošenje mišljenja o dvama različitim mogućim završecima drame

Plan ploče
„Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno
pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da
jedni drugima kažu golu istinu.“

Miroslav Krleža, U agoniji

1. Laurino samoubojstvo bilo je neizbježan čin


2. Lenbach – žrtva društva ili vlastite slabosti?
3. Je li Križovčeva ljubav prema Lauri stvarna ili samo privid i igra?

Pitanja za poticanje rasprave (nikakvim određenim redom)


1. Zašto je Križovec otišao do Izabele nakon što je proveo nekoliko sati braneći Lauru i
tvrdeći da ju voli, odnosno zašto ju je uopće uporno branio ako je znao da će se nakon toga
vratiti ljubavnici?
2. Je li Laura neurotična?
3. Zašto Laura policajcu govori da joj je drago što se Lenbach ustrijelio?
4. Ima li scena s leptiricom nekakvu važnost ili značaj? Što Ivan vidi u Lauri nakon te scene?
5. Je li Lenbach psihički labilan?
6. Je li Lenbachovo pijanstvo izraz agonije i očaja? Zbog čega je Lenbach ogorčen?
7. Je li grofica Madeleine Petrovna imala skrivene namjere kada je u prvom činu pred Laurom
i Križovcem spominjala Izabelu Georgijevnu? Je li ovo spletkarenje i izazivanje uvod u zaplet
drugoga čina?
8. Je li Laura znala za vezu Ivana i Izabele?
9. Bi li se drama dovršila drugačije da je Križovec slagao o svojoj vezi s Izabelom?
10. Je li Ivanovo priznanje Lauru slomilo jer ga je voljela ili jer joj ponos, kao „kćeri jednog
generala“, nije dopuštao da mu oprosti.
11. Je li Lenbachovo samoubojstvo iznenađujuće?
12. Je li Laurino samoubojstvo iznenađujuće?
13. Je li Lenbach u svom ponosu kontradiktoran (s jedne strane na svakojake načine od

128
supruge pokušava iskamčiti novce, dok je s druge preponosan za rastavu braka)?
14. Kakvi su Ivanovi motivi za obranu Laure pred policajcem?
15. Zašto Laura pred policajcem postaje pasivna?

INTERPRETIRANI TEKST29

Miroslav Krleža, U agoniji

LAURA, rezignirano: Nije mi palo ništa drugo na pamet! Priznajem: glupa sam! Najperverznije
što se može dogoditi jednoj ženi, to mi se dogodilo: postala sam glupa i smiješna! Eine komische
Alte!30 O, koliko puta sam te zvala noćima. Hladan kaučuk slušalice lijepi mi se o uho, o prste,
osjećam svoje glupo srce u onoj školjki od gutaperče kako bije u vakuumu. Zvono u noći, ja
ovdje lutam osamljena, rasparane utrobe kao kakav anatomski preparat, a ti mi odgovaraš
savršeno sabran i miran, savršeno učtiv, ti sabrano i mirno "radiš", dakako, ti pišeš svoje
pledoajee za Export-Import Societe Anonyme, za dvadeset i tri milijuna, a zapravo spavaš sa
svojom animirdamom koja te ogovara pred svojim generalima da si senilan i impotentan.
KRIŽOVEC: Stidi se!
LAURA: Čega da se stidim? Uvijek si lagao jer ti si već po svome pozivu profesionalni lažac!
Sve što si pred onim balavcem noćas otkriještao o Lenbachu kao promukla papiga, sve je bila
cinička laž! Čitavu noć tu si me perverzno mučio svojim sentimentalnim nadgrobnim slovom o
njegovim konjima, o njegovom derbiju, o njegovim lovovima, o fatumu toga džentlmena, koga si
onom policijskom tipu prikazao kao moralnog kretena! Tebi je bilo više stalo do njegovog
vafenroka nego do mene! Derbi u Freudenauu 1912, Klein-Meseritsch, njegova Pferdeabrichtung
und Reitinstruktionskomission, alles das war dir wichtiger, als diese schamlose Erniedrigung, als
man mich wie eine Hure bespucke! Sein Waffenrock war für dich ein tragisches Symbol, jawohl,
"die letzten Dinge", jawohl, das ist eben diese deine eschatologische Advokatenart und -
weise31... Ako je Lenbach bio moralni kreten, zašto si ga onda branio čitavu noć? Zašto si mi

29
Miroslav Krleža, Glembajevi: drame, Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 206–207.
30
Eine komische Alte! (njem.) – Komična starica!
31
Pferdeabrichtung und Reitinstruktionskomission ... (njem.) - komisija za uvježbavanje konja i obuku u
jahanju, sve je to tebi bilo važnije od onog sramotnog poniženja kad su me popljuvali kao bludnicu! Njegov
mundir bio je za tebe tragičan simbol, dakako, "posljednje stvari", dakako, to je upravo taj tvoj eshatološki
advokatski ton i način...

129
dokazivao da nisam onom policaju smjela izjaviti da mi je drago što sam se riješila onog
erpresera32?
KRIŽOVEC: Pa nisam branio Lenbacha, nego tebe, ženo! Nego što je trebalo: da pustim da te
uhapse?
LAURA: Ako je istina ono čime si me mučio čitavu noć, sve dok nisam pozvala policiju u
pomoć, da je Lenbach tragična žrtva, ne naša zajednička tragična žrtva, nego upravo samo moja,
onda bi bilo logično da si me dao i uhapsiti! Ali ti si se prepao skandala, dakako, i to je tajna
tvoje samilosti! Oddeklamirao si patetično svoj nadgrobni govor samo zato da bih razumjela da
je to zapravo tvoja moralna ograda od jedne histerične žene koja izaziva na policiji skandale
izjavom da joj je drago što joj se ustrijelio muž erpreser, pa kad sam ti dokazala da se ne bojim
ničega, ni tebe, ni tvoje šantaže, ni vaše policije, onda si me svukao do gola pred jednim tipom
koji vodi u evidenciji prostitutke, i to ti zoveš da si me "branio"? Hvala ti na takvoj obrani! Sve
se pod tvojim prstima pretvara u običnu bordelsku laž! I sad lažeš: danke schön an so einer
ritterlichen Verteidigung, die mich mit einer gewöhnlichen Hure egalisiert33.

Ulomak iz drame „U agoniji“ Miroslava Krleže

LITERATURA
1. Krleža, Miroslav, Glembajevi: drame, Europapress holding, Zagreb, 2002.
2. Pandžić, Vlado – Kekez, Josip, Književnost 4, udžbenik za 4. razred gimnazije, 10.
izdanje, Profil, Zagreb, 2006.
3. Rosandić, Dragutin, Metodika književnog odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
4. Skupina autora, Čitanka 4, udžbenik za 4. razred gimnazije, 7. izdanje, Školska knjiga,
Zagreb 2007.
5. Solar, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

32
Erpresera? (njem.) – Ucjenjivača?
33
Danke schön an so einer ritterlichen Verteidigung, die mich mit einer gewöhnlichen Hure egalisiert (njem.) –
Zahvaljujem lijepo na takvoj viteškoj obrani koja me izjednačava s običnom bludnicom.

130
Narodna bajka u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu

(Bajka o paklenoj košulji)

Učitelj (student): Skupina: dvopredmetni Ustanova:


Zvonimir Glavaš studij Hrvatskoga Filozofski fakultet Osijek
jezika i književnosti i
povijesti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica
Narodna bajka, Bajka o paklenoj košulji
Metodički sustav: problemski sustav Nadnevak: 10. svibnja 2012.

TIP SATA: sat OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


interpretacije RADA: METODE: POMAGALA:
čelni, promatranje, školska ploča i kreda,
individualni razgovor, bilježnica, književni
upućivanje, predložak, slikokaz
usmeno
izlaganje,
interpretativno
čitanje,
slušanje, rad na
tekstu,
analitičko
čitanje,
izdvajanje,
popunjavanje t-
tablice,
sintetičko
zaključivanje,
heuristički i
raspravljački
razgovor,

131
kreativno
mijenjanje
teksta

Odgojni
- ponovno pobuđivanje zanimanja prema čitanju i promišljanju
jednostavnijih proznih oblika
- osvješćivanje o različitim kulturno-tradicijskim slojevima
koji su formirali ovdašnju kulturu i utjecali na načine mišljenja
ljudi ovih prostora
- osvješćivanje o postojanju različitih ljestvica vrijednosti i
različitih njihovih izvorišta te o tome da su one katkad skladne,
a katkad suprotstavljene
- poticanje kritičkog i analitičkog mišljenja
Obrazovni
Nastavni ciljevi i zadaće

- ponavljanje/usvajanje pojma narodne bajke


- usvajanje osnovnih spoznaja o mogućim idejnim supstratima
na kojima bajka izrasta
- ponavljanje i usvajanje spoznaja o osnovnim civilizacijskim
kulturnim korpusima: Bibliji i pretkršćanskim mitologijama
- dodatno osvješćivanje povezanosti sadržaja i odnosa unutar
motivske razine s idejno-tematskom razinom djela
- upoznavanje s dijalekatnim obilježjima lovrečkoga pučkog
idioma
Funkcionalni
- razvijanje sposobnosti usmjerenog analitičkog čitanja i
izdvajanja važnih elemenata iz teksta
- poticanje i uvježbavanje povezivanja ranije stečenih znanja s
različitih područja radi rješavanja zadataka i ostvarivanja novih
spoznaja
- razvijanje sposobnosti oblikovanja argumentirana mišljenja
na temelju dostupnih izvora informacija
- unapređivanje sposobnosti sintetskoga stvaranja

132
kompleksnijih sudova i zaključaka na temelju manjih
raščlanjenih jedinica
- razvijanje sposobnosti izlaganja i raspravljanja
- poticanje i vježbanje kreativnog izražavanja te udruživanja
znanja i kreativnosti radi postizanja stvaralačke reorganizacije
spoznaja pri ponavljanju i usustavljivanju

133
Tijek sata

1. Motivacija (5 min.)
- studentima predočiti dva vizualna predloška (prilog 1 i prilog 2) koja predočavaju
uobičajene prikaze svetaca (tj. proroka Ilije i sv. Jurja) iz kršćanske tradicije
- kratko razgovarati o tome tko je na slici, što znaju o tim osobama, kakve se legende i
narodna vjerovanja za njih vežu, koje još svece znaju za koje se vežu neka posebna narodna
vjerovanja i legende, vjeruju li možda i sami u neke od tih legendi…
- postaviti pitanje koliko su po njihovom sudu razna legendarna apokrifna vjerovanja
ukorijenjena u kult svetaca te kakav stav službena Crkva ima o tome
2. Najava teksta (3 min.)
- objaviti kako ćemo se danas baviti narodnom bajkom Bajka o paklenoj košulji te ćemo na
njoj promatrati neka pitanja kojih smo se dotaknuli u uvodu
- lokalizirati tekst pišući na školsku ploču naslov, bilješku o podrijetlu bajke te bilješku o
bibliografskoj jedinici u kojoj je objavljena i uredniku koji ju je odabrao
- podijeliti primjerke teksta (tekstni predložak), uz napomenu da se ne čitaju prije nego bude
rečeno jer će prvo, interpretativno čitanje obaviti nastavnik
3. Priprema za čitanje teksta (3 min.)
- prije samog čitanja teksta, osim osiguravanja atmosfere pogodne za interpretativno čitanje,
studentima najaviti kako se radi o dijalekatnom tekstu upućujući ih na jezične osobitosti koje
bi mogli pronaći (morfološka odstupanja od standarda, mješovit refleks jata, leksičke
posebnosti) te eventualne nepoznate riječi (npr. rđavina – zvuk rzanja konja)
4. Interpretacijsko čitanje (5 min.)
- reći studentima da prate čitanje na podijeljenom listiću, no da se istodobno i koncentriraju na
govorne osobitosti izražene pri interpretativnom čitanju
- pročitati izražajno bajku
5. Emocionalno-intelektualna stanka (20 s)
- vrlo kratka stanka za razmišljanje i ponovno čitanje nekih dijelova teksta s podijeljenih
predložaka
6. Objava doživljaja i razgovor o tekstu (5 min.)
- prisutni objavljuju svoj doživljaj teksta; kroz dijalog odgovaraju na nastavnikova pitanja o
općenitom dojmu, o tome koliko je tekst nalik na druge bajke koje znaju, koje su tipične
likove i funkcije prepoznali, je li ih što iznenadilo, je li se dogodilo nešto što nisu očekivali

134
itd.
7. Stvaranje problemske situacije i izdvajanje problema (5 min.)
- upoznati izlaganjem prisutne s tvrdnjom Maje Bošković-Stulli kako prema nekim
teoretičarima bajke važno njezino obilježje predstavlja to da „pojedine predodžbe u bajci
izviru iz najdrevnijih primitivnih vjerovanja i obreda“ te odražavaju pretkršćanski mitološki
svijet i pradavni ustroj društva. (tzv. teorija mitskog podrijetla bajki). Zapisati na ploču:
„Bajka – odraz pretkršćanskih mitskih vjerovanja“, uz uputu svima da to zapišu u svoje
bilježnice.
- upoznati prisutne s tvrdnjama mnogih teoretičara da je kasnija tradicija u bajku ugradila i
mnoge elemente kršćanske tradicije, prilagođavajući ih funkcijama i likovima bajke. Zapisati
na ploču: „Hrvatska narodna bajka – spoj pretkršćanske i kršćanske tradicije“, uz uputu svima
da to zapišu u svoje bilježnice.
- naglasiti na tragu toga tezu Stipe Botice kako se u bajci Bajka o paklenoj košulji nalazi
neuobičajeno mnogo ugrađenih elemenata kršćanske tradicije i poučnosti, vjerojatno
preuzetih iz mirakula i sličnih oblika.
- postaviti studentima problemsko pitanje za istraživanje – slažu li se s tezom Stipe Botice,
prepoznaju li i oni velik broj motiva kršćanske tradicije u bajci, ima li više kršćanskih ili
pretkršćanskih motiva i u kojem su oni odnosu. Slijedom toga – koja im se od dviju teza
napisanih na ploči čini značajnija za tekst koji se obrađuje i odražava li idejna razina
obrađivane bajke ponajprije kršćanske ili pretkršćanske vrijednosti?
8. Određivanje metoda rada (2 min.)
- dati uputu prisutnima da će zadatak koji je stavljen pred njih rješavati individualnim radom
- uputiti ih da izrade t-tablicu u svojim bilježnicama, na čijoj će jednoj strani naslov biti
„pretkršćanski motivi“, a na drugoj „motivi kršćanske tradicije“
- zadati im da usmjerenim analitičkim čitanjem iz teksta izdvoje motive koji se mogu svrstati
u navedene dvije kategorije i upišu ih u tablice u svojim bilježnicama (s tim da svaki upis
znaju argumentirati i povezati s određenim dijelom teksta). Nacrtati takvu tablicu i na školsku
ploču.
- napomenuti prisutnima da osim izdvajanja motiva u tablicu obrate pozornost i na njihov
broj, raspored, naglašenost i međusobne odnose te zabilježe to u svoje bilježnice
- uputiti ih na to da će tako analizirana motivska razina bajke s motivima koje su iz nje
izdvojili u tablicu biti osnova za zaključke o idejno-tematskoj razini bajke i odgovor na
problemsko pitanje koje smo definirali te da ispunjenu tablicu promotre u tom smjeru pa

135
zaključe koja je uloga motiva pretkršćanske i kršćanske tradicije te je li bajka svojom
osnovnom idejom i porukom koju nosi više ukorijenjena u jednu ili drugu
- naglasiti prisutnima da za taj zadatak imaju do 15 minuta, nakon čega ćemo rezultate
zajedno podijeliti i upisati u tablicu na ploči
9. Rješavanje problema (7 min.)
- prisutni individualno usmjereno analitički čitaju tekst i izdvajaju različite motive u dvije
naznačene kategorije u t-tablicu.
- uspoređujući izdvojene motive, njihov broj, raspored i odnose, prisutni formiraju svoj
odgovor na osnovni problema postavljenih u prethodnim fazama
(neki od motiva koje bi mogli izdvojiti su: (1) pretkršćanski bajkoviti motivi – zlatokosost,
negativna stigma neobične trudnoće (blizanci), čarobno brdo, čarobno drvo, čarobna žena-
pomagačica, grbavac-protivnik, čarobna šiba kao oružje, pećina sa psima i konjima, ljudska
duša u konju, paklena košulja, osveta i stravično mučenje kao kazna… (2) motivi kršćanske
tradicije – plovidba u košarici, vjerovanje u Boga kao značajna osobina, Gospa, odabir
skromnijeg umjesto većeg, spas duše u paklu, zaziranje od incesta, oprost i pokazivanje
milosti…
10. Iznošenje rezultata – priopćavanje i dopunjavanje (8 min.)
- prisutni se javljaju ili bivaju prozvani da iznesu po jedan zapaženi motiv iz svake kategorije;
ako ubrzo ne bude prisutnih koji su uočili još neke motive, a svi temeljni ne budu nabrojani,
prozivanjem i pitanjima potiče ih se da otkriju nove
- svi motivi zapisuju se i u t-tablicu napravljenu na ploči; zapisivati može nastavnik, a može i
jedan od prisutnih studenata (nikako svatko svoj pročitani motiv – nastala bi prevelika zbrka)
- nastavnik potiče heuristički i raspravljački razgovor na temelju ispunjene tablice koji bi
trebao dati odgovor (tj. moguće odgovore, argumentirana mišljenja) na temeljno problemsko
pitanje postavljeno u jednoj od prethodnih nastavnih faza.
- razgovor se usmjerava od same analize motiva prema tematsko-idejnoj razini; od prisutnih
se traže argumentirani zaključci o pitanju jesu li motivi kršćanske tradicije u obrađenoj bajci
samo zamjena za neke pretkršćanske ili uspijevaju ostaviti utjecaja i na poruku bajke. Može li
se smatrati da bajka nosi kršćansku poruku i u kojoj mjeri? Stoji li uopće Botičina tvrdnja da
se radi o poučnoj bajci? itd.
11. Usustavljivanje/ponavljanje (2 min.)
- Nastavnik zadaje prisutnima da, promotrivši još jednom svoju popunjenu t-tablicu i imajući
na umu zaključeno u raspravi, osmisle i realiziraju ili samo osmisle i u kratkim crtama

136
zabilježe (ovisno o vremenu koje je ostalo) kako bi promijenili neke od dijelova bajke tako da
sastavnice koje pripadaju kršćanskoj tradiciji zamijene onim tradicionalno pripadajućim
svijetu bajke, ili tako da neke od njih zamijene elementima kršćanskog nauka ili tradicije.
Npr. kako bi promijenili kraj da bude više u skladu s kršćanskom tradicijom ili pak da bude
još više nalik klasičnoj bajci. (Primjerice jedno od mogućih rješenja može biti zamjena Gospe
kakvom bajkovitom vilom na početku zapleta ili zamjena mučenja pokajanjem i oprostom na
kraju…)
12. Zaliha (5 min.)
- pokazivanjem slike autorice Vedrane Rudan (prilog 3) i bajkovite slike vještice (prilog 4),
nastavnik motivira, a zatim pokreće i usmjerava problemsko-raspravljački razgovor o
mizoginiji u bajkama, mogućoj motivaciji likova vještica u tekstovima bajki (npr. samostalne,
neovisne žene nekonvencionalnog ponašanja, moćne, vješte, suprotstavljene
konvencionalnom društvenom poretku itd. – poveznica s Vedranom Rudan i napadima na nju
u javnosti) i različitim mogućnostima ostvaraja ženskog lika u bajci (vještica, bespomoćna
žrtva, pomoćnica glavnog lika, glavni lik…) promatrano kroz prizmu patrijarhalnosti i
mizoginije.

Plan ploče
Bajka o paklenoj košulji (narodna, Lovreč)
(Stipe Botica, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka)

- bajka – odraz pretkršćanskih mitskih vjerovanja


- hrvatska narodna bajka – spoj pretkršćanske i kršćanske tradicije

pretkršćanski motivi motivi kršćanske tradicije

137
Slikokaz
Prilog 1 – slika proroka Ilije (umanjeno)

Prilog 2 – slika sv. Jurja (umanjeno)

Prilog 3 – slika Vedrane Rudan (umanjeno)

138
Prilog 4 – slika vještice (umanjeno)

139
INTERPRETIRANI TEKST

Bajka o paklenoj košulji

Bili jednom kralj i kraljica i oni se dobro slagali u svemu i kraljica bila noseća šest
miseci. Kad u to vrime došlo kralju da mora ići u rat. Kralj ode u rat i nakon nekog vrimena
ona rodi dvoje dice, sina i ćer, a oboje zlatne kose. Njoj je bilo iz poniženja kako da ona kaže
da je rodila dvoje dice i ona odluči da žensko dite stavi u košaricu i pusti niz rijeku. I to je dite
plovilo po rijeci, kad je spaziše mlinar i mlinareva žena koji nisu imali dice, mislili su da je
velika riba i da je treba uvatiti. Kad su oni zaustavili vodu i izvadili košaru iz vode, vide da je
to dite i ostave ga kod sebe da je odgoje. Gojili oni to dite dvadeset i jednu godinu, i kad je
došla dvadeset i druga godina zaljubi se u nju kraljev sin. Prosci navalili sa svih strana, ali ona
je volila samo kraljeva sina. I on upita mlinara oće mu li je dati za ženu, a mlinar mu reče da
će mu je dat samo ako mu donese sa Velež brda drvo koje igra i piva. I kraljević odluči da ode
po to drvo samo da bi je dobio za ženu. Otac mu naspe punu šaku dukata i on ode uz pomoć
Božiju jer je virova u Boga. I tako on iša dugo i dugo i doša je na jednu raskrsnicu i vidi di
sidi žena u crnu. „A odakle ti, sinko?“ – pita ga žena. „Evo iđem, bako, u Velež brdo da
donesem drvo koje igra i piva, jer to moram doniti ocu od cure da mi je da.“ „E, to ti je teško,
moj sinko, to ti nećeš uspiti.“ „S pomoću Boga oću jer sam to odredio.“ „Kad je tako, onda
evo ti ova šiba, ona će ti pomoći. Doć ćeš na jedno brdo i vidit ćeš jednog grbavca i on će te
tit ubacit u provaliju, ali ti priđi na desnu stranu i udari šibom i on će upasti u provaliju.“ A on
nije zna da je to bila Gospa. Kad on dođe na to brdo, vidi grbavca i on ga pita da di će i
momak mu odgovori, a na to mu grbavac reče da se okrene, a momak ne tide nego mu reče da
se on okrene, i kad se ovaj okrenu momak udari šibom i grbavac propade u provaliju, a
momak pođe dalje sve je sluša kako mu je žena rekla. Kad naiđe na jednu pećinu, uđe u nju,
kad tamo zavezani pasi i konji, ali prid konjima kosti, a prid pasima sino. Momak se siti šta
mu je rekla žena i zamini konjima sino, a prid pase stavi kosti i u ta doba stade konja rđavina,
a pasa režavina i on produži dalje i naiđe na troja vrata, a žena mu je rekla da ide samo pravo.
Kad on prođe kroz vrata, vidi drvo koje igra i piva i sasiječe ga sa desne strane i drvo mu
samo dođe na rame. Kad on to napravi, siti se što mu je rekla žena: „Ne uzimaj velikoga
konja, nego najslabijega i ako ti zmija bude šta govorila ti je samo kreni šibom i ne boj se
nje.“ ako on i napravi i kad je doša prid konja vidi on velikog crnog ata i poželi da pobigne na
njemu, ali se siti žene te uzme najslabijeg i pojuri, i kad je prolazio sve se za njim rušilo. Kad
su izašli, govori njemu konj: „E moj sinko, spasio si i mene i sebe, ja sam duša iz pakla i to

140
koja ima najmanje grija.“ Kad on dođe na raskrsnicu, vidi on ženu di sidi i pokaže joj drvo
koje igra i piva, ona mu reče: „Ajde sinko, ali bit će ti uzalud.“ „Ma šta će mi biti uzalud?“
„Eto, vidit ćeš.“ I dođe on kući kod mlinara i najavi svate, svi bili veseli samo majka žalosna.
Kad su se skupili svati, proveli oni deset dana kod mlade i pođoše u dvore da se vinčaju i
dovede on nevistu, ali svi u svatovima samo mater nikako da dođe. Pita kralj sina zašto mu
nema matere, zašto je nikako nema i je li ona zadovoljna što se on ženi, a ona mu odgovara:
„Kako nisam, sinko, pa ti si mi jedini sin.“ Ona nije tila priznati istinu i bila je tužna. Kad u
nika doba ode ona svojim sluškinjama i reče im da rastope zlata i da napišu u mladoženjinu
čašu da mu mlada ne može biti žena jer mu je sestra. To sluškinje napraviše, i kad je mladić
ispijao čašu vidi to napisano i ode ocu i pita ga šta to znači. Otac mu se zakune da po njemu
nije sestra nego da upita mater. Ona nikako da prizna i kad su je prisilili ona prizna da je
rodila dvoje dice i da je ćer bacila u vodu i da je naša mlinar i odgojio i da mu zato ne može
biti žena. Kad je to čuo kralj, naredi da joj se stavi paklena košulja i da se zapali. Kad su joj
obukli paklenu košulju, ona vikne sinu da joj oprosti, ali sin nije to tio ni čut. Kad su joj
počele gorjeti noge, ona vikne sinu: „Pomozi, sine, ove su te noge nosile!“ Sin na to ništa.
Kad joj počeo gorjeti stomak, ona zaplače: „Spasi me, sine, ovde si leža devet miseci!“ On
opet ništa. Kad su joj prsa počela gorjeti, ona vikne: „Spasi me, sine, ovim sam te mlikom
dojila.“ Sin opet ništa, a kad su joj počela gorjeti usta, ona viknu: „Ovim sam te ustima
ljubila, spasi me!“ Sin se smiluje i zapovidi da se odveže i ona mu na rukama umre. Poslije
toga on je našao sebi drugu curu, a sestra mu se udala za drugog momka.34
(Lovreč)

nepoznate riječi: rđavina – zvuk rzanja konja, režavina – zvuk režanja pasa, at – jahaći konj

LITERATURA
1. Bošković-Stulli, Maja, 2006. Priče i pričanje, Zagreb: Matica hrvatska
2. Botica, Stipe, 1995. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Zagreb: Školska knjiga
3. Diklić, Zvonimir, 2009. Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti,
Zagreb: Školska knjiga
4. Pintarić, Ana, 2008. Umjetničke bajke. Teorija, pregled i interpretacije, Osijek:
Filozofski fakultet, Matica hrvatska
5. Rosandić, Dragutin, 2005. Metodika književnoga odgoja, Zagreb: Školska knjiga

34
Iz: Stipe Botica, 1995. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Zagreb: Školska knjiga, str. 175–176.

141
6. Rosandić, Dragutin, 1975. Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti,
Sarajevo: Svjetlost
7. Solar, Milivoj, 1977. Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga
8. Težak, Dubravka, i Stjepko Težak, 1997. Interpretacija bajke, Zagreb: DiVič

Basne u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu (Ezopove basne)

Učiteljica (studentica): Suzana Skupina: Ustanova: Filozofski fakultet


Ždravac jednopredmetni studij Osijek
Hrvatskog jezika i
književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica
Ezopove basne
Metodički sustav: problemsko-stvaralački Nadnevak: 22. svibnja 2012.

TIP SATA: obrada novog OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


gradiva, interpretacija RADA: METODE: POMAGALA: kreda, ploča,
čelni, heuristički nastavni listići, književni
skupinski, razgovor, predlošci
individualni dijalog,
razmišljanje
zaključivanje,
rješavanje
problema,
gluma
Odgojni
Nastavni
ciljevi i
zadaće

Promicanje pravednosti i poštenja kao vrlina kojima treba


težiti. Probuditi zanimanje za Ezopove basne te za basnu kao
književnu vrstu općenito. Poukama koje donose basne pobuditi

142
razmišljanje o životnim vrijednostima.

Obrazovni
Basna. Ezop. Fabula. Likovi u basni – životinje s ljudskim
osobinama.
Funkcionalni
Razvijanje sposobnosti logičkog i kritičkog mišljenja.
Razvijanje sposobnosti uočavanja, zaključivanja i zauzimanja
vlastitog stava. Razvijanje sposobnosti kreativnog izražavanja.
Razvijanje sposobnosti podjele i organizacije rada u skupini.

143
Tijek sata

1. Motivacija (3 min.)
Na početku nastavnoga sata pozdravljam studente i započinjem s njima heuristički razgovor.
Studentima postavljam pitanja: Volite li čitati književna djela? Koja književna djela najviše
čitate i zašto? Koja konkretno djela možete primijeniti na vlastiti život? Koja književna vrsta
ima najviše pouka u sebi? Koji je najpoznatiji pisac basni? Tim pitanjima studente želim
postupno dovesti do zaključka da ćemo taj sat obrađivati basne.
2. Najava teksta (2 min.)
Nakon uvodne motivacije, najavljujem temu sata te na ploču pišem naslov: Ezopove basne.
3. Čitanje teksta (3 min.)
Studentima dijelim Ezopove basne (6 basni). Kazujem studentima da trebaju te basne
individualno pročitati.
4. Objava doživljaja (3 min.)
Nakon isteka zadanoga vremena, studenti dijele svoje doživljaje s ostatkom skupine.
Postavljam im pitanja o tome kako su im se svidjele basne i što ih se najviše dojmilo.
5. Stvaranje problemske situacije (3 min.)
Studentima postavljam pitanje: „Pronalazimo li danas kod ljudi postupke životinja iz basni?“
Studentima dajem minutu vremena kako bi razmislili o postavljenoj problemskoj situaciji.
Nakon toga, sa studentima vodim kratak razgovor u kojemu saznajem njihova razmišljanja o
problemu. Studenti otkrivaju alegorijski smisao basni, aktualan i u današnjem svijetu.
6. Izdvajanje i istraživanje problema (7 min.)
Na ploču skiciram tablicu od tri stupca. U prvi stupac upisujem nazive basni (Vuk i janje,
Koza i magarac, Jela i kupina, Vuk i magarac, Lav, magarac i lisica, Paun i ždral), u drugi
stupac upisujem problem u basni, a u treći aktualnost. Studente dijelim u skupine i dajem
upute za rješavanje zadataka (svakoj basni pridružuju pripadajući problem i aktualnost). Kada
govorim o aktualnosti, pritom mislim da studenti razmisle može li se određena basna
primijeniti i u sadašnjosti te u tablicu zapisuju DA ili NE, a onda usmeno obrazlažu svoje
odgovore.
7. Iznošenje rezultata – priopćavanje i dopunjavanje (8 min.)
Svaka skupina prvo čita basnu kako bi ostale skupine mogle sudjelovati u raspravi i
eventualnoj korekciji rezultata. Odgovara se na pitanja, ne odgovara jedan student na svako
pitanje nego se nastoji uključiti sve studente u analizu rezultata kako bi se izbjegla monotonija
i rad samo jednog studenta u skupini. Studenti čitaju svoje odgovore, a ja ih zapisujem na

144
ploču.
8. Usustavljivanje (8 min.)
Studentima dajem zadatak da svaka skupina pokuša odglumiti svoju basnu. Za pripremu
igrokaza dajem im tri do četiri minute. Nakon toga, nekoliko skupina izvodi svoj igrokaz pred
ostatkom razreda.
9. Zaliha (5 min.)
Studentima je zadatak samostalno osmisliti svoju basnu i napisati pouku.

Plan ploče
Ezop, Basne

NASLOV BASNE PROBLEM AKTUALNOST


Vuk i janje Slabiji pred jačim nemaju DA
priliku.
Koza i magarac Tko drugome želi loše, na DA
kraju sam nastrada.
Jela i kupina zavist DA
Vuk i magarac zakon jačega DA
Lav, magarac i lisica Pred nadmoćnijim se katkad DA
mora pokoriti.
Paun i ždral Ne valja se nikome rugati; DA
tko visoko leti, nisko pada.

INTERPRETIRANI TEKST

Grupa 1
Vuk i janje35
Kad vuk opazi janje gdje pije iz neke rijeke, zaželi ga pojesti s opravdanim razlogom. Stoga,
postavivši se poviše njega, stane ga okrivljivati da mu muti vodu i ne dopušta mu da pije.
Budući da je janje govorilo da vuk pije na gornjem kraju, a i inače je nemoguće da mu time
što stoji niže, muti gore vodu, vuk ne postigavši cilja, kaže: „Prošle si godine izgrdilo moga
oca.“ Kad je ono odgovorilo da tada još nije bilo na svijetu, vuk mu kaže: „Iako ti obiluješ
opravdanjima, ja ću te ipak pojesti.“
Grupa 2
Koza i magarac36
35
Ezop, Jean de La Fontaine, Pančatantra et. al.: Basne, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 77.

145
Neki čovjek držao kozu i magarca. Koza bila zavidna magarcu na obilju hrane i govorila mu
kako se on neizmjerno muči, sada dok okreće mlinski kamen, a zatim kad nosi teret. Stoga ga
stane savjetovati neka se pričini kao da je uzet i neka se surva u jarak i tako dođe do odmora.
On povjeruje tome i kako je pao povrijedio se. Gospodar pozove liječnika i zamoli ga da
pomogne. On mu kaže da kozja pluća uzme kao lijek i tako ga izliječi. Zakolju, dakle, kozu i
izliječe magarca.
Grupa 3
Jela i kupina37
Jela se hvalila i govorila kupini: „Ti baš ni u čemu ne donosiš koristi dok ja koristim na
krovovima i u kućama.“ Kupina joj odvrati: „Kad se, jadnice, sjetiš sjekira i pila koje te
udaraju, htjela bi biti kupina, a ne jela.“
Grupa 4
Vuk i magarac38
Jedan od vukova, postavši vođom ostalima, proglasi zakon te naredi da svatko tko negdje
nešto ulovi, ima to pred druge iznijeti i svima razdijeliti. Slušajući to, magarac strese grivom,
nasmije se i reče: „Krasno si to rekao, vučji vladaru, ali kako to da si ti jučer kradom u svoju
jazbinu odnio lovinu koju si samo sebi namijenio za hranu? Donesi je ovamo da se svima
jednako razdijeli.“ Na ovo se vuk nađe u čudu te ukine zakon.
Grupa 5
Lav, magarac i lisica39
Lav, magarac i lisica udruže se i pođu zajedno u lov. Nahvataše se obilne lovine pa lav naredi
magarcu da podijeli plijen. Magarac pravedno načini tri jednaka dijela i ponudi lavu i lisici da
biraju. Lav se na to razljuti i pojede magarca, a potom zapovjedi lisici da ona podijeli lovinu.
Lisica sve skupi na gomilu, a za sebe ostavi samo malen dio. Tada će lav:“Tko je tebe, mila
moja, naučio tako dijeliti?“ A ona odvrati: „Magarčev udes.“
Grupa 6
Paun i ždral40
Rugao se paun ždralu ismijavajući njegovu boju i ovako govoreći: „Ja se odijevam u zlato i
grimiz, a u tvojem perju nema nikakve ljepote.“ Na to će ždral: „Zato ja pjevam blizu samih
zvijezda i letim u nebeske visine, a ti poput pijetla gacaš dolje među kokošima.“

36
Isto kao 35, str. 17.
37
Isto kao 35, str. 18.
38
isto kao 35, str. 100.
39
Isto kao 35, str. 40.
40
Isto kao 35, str. 41.

146
LITERATURA
Ezop, La Fontaine, Jean de, Pačatantra et. al.: Basne, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lagumdžija, Nada: Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Hena com, Zagreb, 2000.
Rosandić, Dragutin: Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Esej u problemsko-stvaralačkom nastavnom sustavu

(Michel de Montaigne, O odgoju djece)

Učiteljica (studentica): Skupina: Ustanova:


Dijana Živković jednopredmetni studij Filozofski fakultet Osijek
Hrvatskog jezika i
književnosti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti II.

Metodička jedinica
Michel de Montaigne, O odgoju djece
Metodički sustav: problemsko-stvaralački Nadnevak:
21. ožujka 2011.
TIP SATA: sat o piscu i OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I
djelu RADA: METODE: POMAGALA:
čelni, usmeno kreda, ploča, tekstualni
individualni izlaganje, predložak, radni listići,
heuristički anketni listići, problemsko
razgovor, stablo
rad na tekstu,
pisanje, crtanje,
čitanje
Odgojni
ciljevi i
Nastav

zadaće

Uočavanje odgojnih i moralnih načela koja su vidljiva u eseju.


ni

Njegovanje osjetljivosti za pravilan odgoj.

147
Obrazovni
Začetnik eseja. Najvažniji eseji Michela de Montaignea.
Izdvojiti temeljne probleme istaknute u eseju O odgoju djece.
Rješavanje problemske situacije. Argumentiranje.
Funkcionalni
Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja.
Razvijanje sposobnosti rješavanja problemske situacije.
Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova.
Izgrađivanje vlastitog stava i kritičkog mišljenja. Razvijanje
sposobnosti argumentiranja.

148
Tijek sata

MOTIVACIJA (3 min.)
Na početku sata pozdravljam studente. Započinjem s njima kratak motivacijski razgovor,
postavljajući im pitanje: što podrazumijevate pod izrazom dobar odgoj? Dajem studentima
dvije minute da razmisle o pitanju i zabilježe odgovor u natuknicama u svoje bilježnice.
Nakon isteka zadanoga vremena, studenti dijele svoja razmišljanja s ostatkom razreda.
Nadalje, postavljam pitanja na koja studenti daju svoje odgovore: što mislite, koliko je odgoj
važan u formiranju zrele ličnosti i je li odgoj pri tome presudan? Ima li na razvoj čovjeka veći
utjecaj naslijeđe ili vrijednosti usađene odgojem?
NAJAVA TEKSTA (4 min.)
Najavljujem temu današnjega sata – interpretaciju ulomaka eseja Michela de Montaignea O
odgoju djece. Naslov pišem na ploču. Usmeno upoznajem studente s biobibliografskim
podacima o autoru. Dijelim primjerke teksta i upozoravam studente da obrate pozornost na
načine odgoja koje autor predlaže.
ČITANJE TEKSTA (5 min.)
Studenti individualno čitaju tekstualni predložak.
OBJAVA DOŽIVLJAJA (3 min.)
Nakon isteka zadanoga vremena, studenti se javljaju kako bi s ostatkom skupine podijelili
svoje doživljaje. Studenti uspoređuju međusobno svoja mišljenja, a zatim i svoje stavove o
nametnutoj temi s autorovim.
STVARANJE PROBLEMSKE SITUACIJE (6 min.)
Dijelim anketne listiće sa zadacima koji će potaknuti problem. Studentima kazujem da za
rješavanje zadataka na listićima imaju tri minute. Studenti rješavaju problemsku situaciju.
Nakon isteka zadanoga vremena, studenti kazuju svoja rješenja.
IZDVAJANJE PROBLEMA i ODREĐIVANJE METODA RADA (5 min.)
Studentima kazujem da im je u ovoj nastavnoj fazi zadatak izdvojiti probleme koji se javljaju
u tekstu i to individualno. Za izdvajanje problema imaju dvije do tri minute. Nakon isteka
zadanoga vremena, studenti se javljaju sa svojim zapažanjima, a ja ih paralelno zapisujem na
problemsko stablo koje sam prije početka sata nacrtala na ploču.
RJEŠAVANJE PROBLEMA I IZNOŠENJE REZULTATA (8 min.)
Sa studentima vodim heuristički razgovor. Studenti komentiraju probleme koji se javljaju u
tekstu, pronalaze argumente za određenu metodu odgoja i objašnjavaju kakav treba biti odnos
između učitelja i učenika.

149
USUSTAVLJIVANJE (5 min.)
Studentima dijelim radne listiće na kojima su citati o odgoju djece. Trebaju odabrati jedan ili
dva citata koja će usporediti s tekstom. Za taj zadatak imaju dvije do tri minute. Nakon isteka
zadanoga vremena, nekoliko studenata čita svoje odgovore.
ZALIHA (7 min.)
Zadatak je učenicima napisati kratak sastav pod naslovom Odgoj djece u 21. st.

Stvaranje problemske situacije

Nastavni listić 1
Ispunite sljedeću anketu.

 Što je važnije u odgoju djeteta:


a) način poučavanja učitelja
b) znanje koje učitelj posjeduje

 Koji je smisao odgoja?

 Koliku ulogu ima učitelj u odgoju?

 Može li se doći do znanja bez odgoja?

Usustavljivanje
Nastavni listić 2

 Odgoj koji se sastoji samo na zahtjevima i savjetima, a ne na primjerima, slab je

odgoj. (Komenský)

 Odgoj je važniji od obrazovanja, odgajati... ni suca ni vojnika, nego čovjeka!

(Rousseau)

 Potrebno je selo da bi se odgojilo dijete. (nigerijska poslovica)

 Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe (Gandhi)

150
 Nije siroče onaj tko je ostao bez roditelja, nego je siroče onaj tko je ostao bez znanja i

odgoja.” (anonimna poslovica)

 Uči svoje dijete da drži jezik za zubima, a da govori – brzo će naučiti ono i samo.

(engleska poslovica)

 Pravilan odgoj sastoji se u tome da se iz svakog izvuče ono što je najbolje. (Gandhi)

 One koji žele učiti najčešće ometa autoritet onih koji kažu da ih poučavaju. (Ciceron)

 Svaki čovjek treba odgajati samoga sebe do posljednjeg dana. (D'Azeglio)

 Mogla bi se roditi već odgojena djeca ako bi roditelji bili odgojeni. (Goethe)

INTERPRETIRANI TEKST

Michel de Montaigne

O odgoju djece (1. knjiga, ulomci 26. eseja)

(…) Za dijete iz visoke kuće koje se hoće baviti knjigom, i to ne radi dobitka (jer je tako
ogavna svrha nedostojna milosti i naklonosti Muza, a osim toga tiče se drugih i ovisi o
drugima), ne radi izvanjskog nego radi njegova ukrasa, da se obogati i ukrasi iznutra, i
kojemu je više stalo do toga da od njega stvori razborita nego učena čovjeka; htio bih isto tako
da se pobrinu izabrati mu takva voditelja koji će radije imati dobru nego punu glavu ili da se
traži i jedno i drugo, ali više razboritost i dobro vladanje nego znanje, a posebno neka se u
svojoj novoj službi ponaša na nov način.

(…) Neprestano nam se pune uši kao da se lijevkom toči u bačvu, a nama je samo ponavljati
ono što je rečeno. Htio bih da taj novi odgojitelj to ispravi i da na samom početku, već prema
mogućnostima duha koji je dobio u ruke, počne stavljati ga pred izbor, dajući mu da sve
iskuša, izabere i sam odluči, ponekad mu probijajući put, a ponekad puštajući da ga sam
prokrči. Ne tražim da on smišlja i sam govori, nego hoću da svog učenika sluša kako on
govori.

151
(…) Dobro je da ga pušta da trči pred njim kako bi prosudio kakav mu je hod i vidio koliko se
sam mora usporiti i da bi se prilagodio njegovoj snazi. Ako nema tog odnosa, sve ćemo
pokvariti; valjda ga znati odabrati i sukladno se njemu ponašati, a to je jedna od najtežih
zadaća koje znam; djelo je velika i snažna duha znati se spustiti do djetinjih mogućnosti i
upravljati njima. Ja sam sigurniji i čvršći kad idem uzbrdo nego kad se spuštam nizbrdo.

(…) Neka od djeteta ne traži samo riječi iz zadaće, nego neka traži njihov smisao i bit; neka o
uspjehu što ga je postiglo ne sudi po njegovu pamćenju nego po njegovu životu. A ono što je
naučilo neka mu predoči na stotine načina i neka sve to prilagodi najrazličitijim stvarima,
kako bi mogao vidjeti je li sve dobro naučeno i usvojeno, a pri tome, neka iz Platonovih
pedagogijskih načela vidi donosi li njegov trud ploda. Dokaz je da je hrana sirova i
neprobavljena ako zalogaj meda povratimo onako kako smo ga progutali. Ako nije promijenio
izgled i oblik onoga što smo mu dali da probavi, želudac nije obavio svoju zadaću.

(…) Znati nešto napamet nije nikakvo znanje, nego samo čuvanje onoga što su nam pamćenju
dali na čuvanje. Ono što je valjano znamo time samo raspolažemo, a da ne moramo gledati u
učitelja ni gledati njegovu knjigu,. Jadna je ona sposobnost što smo je naučili samo iz knjiga!

(…) Neka mu se savjest i vrlina odražavaju u govoru i neka taj govor izim razuma nema
ničega drugog što bi ga vodilo. Valja učiniti da shvati kako priznati grešku koju će on naći u
svom vlastitom mišljenju, pa čak i onda kad ju je samo on opazio, nije ništa drugo do li učin
njegova suda i njegove iskrenosti, a to je upravo ono čemu on mora težiti, isto tako valja mu
pokazati da su tvrdoglavost i uporno odbijanje najraširenija svojstva koja priliče najsitnijim
dušama, a da predomisliti se i sebe ispraviti, napustiti lošu odluku koju si u žaru donio,
predstavljaju vrlo rijetka, snažna i mudra svojstva.41

41
Iz: Dragica Dujmović-Markusi, Književni vremeplov 1: čitanka iz hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije,
Profil, Zagreb, 2007, str. 26.

152
Plan ploče

Michel de Montaigne, O odgoju djece

naučeno mora biti


odgojitelj ne treba samo
prenositi znanje i usvojeno

uspjeh se sudi prema


cijelom životu, a ne samo
prema znanju znati nešto napamet
nije pravo znanje
učitelj ne treba
predavati
nego slušati učenika

ne smije se suzbijati
nisu primjereni želja i ljubav
prema učenju

153
LITERATURA I IZVORI
 Dujmović-Markusi, Dragica: Književni vremeplov 1: čitanka iz hrvatskoga jezika za
prvi razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2007.
 Rosandić, Dragutin: Metodika književnog odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
 http://bs.wikiquote.org/wiki/Odgoj (datum posljednjega posjeta: 10. ožujka 2011).

KNJIŽEVNO RAZDOBLJE U NASTAVI (Rimska i grčka književnost)

Učiteljica (studentica): Skupina: dvopredmetni Ustanova: Filozofski fakultet


Ivana Tešić studij Hrvatskoga Osijek
jezika i književnosti

Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije


književnosti
Metodička jedinica
Rimska i grčka književnost

Metodički sustav: Nadnevak:


korelacijsko-integracijski nastavni sustav 22. prosinca 2010.
problemsko-stvaralački nastavni sustav
analitički sustav

TIP SATA: OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I


sat uzimanja RADA: METODE: POMAGALA:
novog gradiva o književnoj čelni, rad u razgovor, nastavni listići,
epohi paru, rad slikokaz,
skupinski rad na tekstu, kocka
usmeno
izlaganje,
bacanje kocke,
predviđanje na
osnovi pojmova

154
Odgojni
Pobuditi zanimanje za rimsku i grčku književnost. Osvijestiti
značenje antičkog razdoblja za povijest i književnost.
Ukazati na sličnosti i razlike između rimske i grčke
Nastavni ciljevi i zadaće

književnosti.
Obrazovni
Značajke rimske i grčke književnosti. Činjenice, događaji,
osobe bitni za to razdoblje. Predstavnici i njihova djela u
književnosti i umjetnosti.
Funkcionalni
Usporediti rimsku književnost s grčkom književnošću.
Razvijati sposobnosti uočavanja, razmišljanja i zaključivanja.

Tijek sata

1. DOŽIVLJAJNO-SPOZNAJNA MOTIVACIJA (7 min.)


Ponavljanje prethodnih znanja vezanih uz temu rimske i grčke književnosti uz pomoć
asocijacija. Studenti odgovaraju na devet pitanja. Svakim točnim odgovorom otvaraju po
jednu sliku. Svih devet slika podijeljeno je u tri grupe po tri slike. Svaka grupa označava jedan
pojam. Prva grupa slika: Rim, druga grupa: Grčka, treća grupa: književnost. Nakon što su sve
slike otkrivene i svi pojmovi pogođeni, studenti dolaze do odgovora na posljednje pitanje: koja
je tema današnjeg sata? Devet pitanja koja čine asocijaciju su dolje navedena.
1. Tko je izrekao glasovite riječi? Zar i ti, sine Brute? (Gaj Julije Cezar)
2. Tko je autor Metamorfoza iliti Preobraženja? (Publije Ovidije Nazon)
3. Koje je književno razdoblje bilo uzor klasicistima? (antika)
1. Što je himna? (Pjesma koja ima nacionalni i politički značaj. Kod Grka himne su pjesme
koje su posvećene bogovima i herojima.)
2. Tko je najpoznatiji grčki basnopisac? (Ezop)
3. Tko je autor Ilijade i Odiseje? (Homer)
1. Kako ukupno nazivamo antiku, srednjovjekovlje, renesansu, manirizam i barok, klasicizam,
prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam i modernizam? (književna razdoblja)
2. Nadopunite: ljubavni, povijesni, znanstveno-fantastični, pustolovni i psihološki su...
(vrste romana)

155
3.Nadopunite: lirsko pjesništvo, epika, drama i diskurzivni književni oblici su...
(književni rodovi)
2. NAJAVA TEME (1 min.)
Pisanje naslova na ploču.
3. ISTRAŽIVAČKI ZADACI (10 min.)
Rad u paru pomoću nastavnih listića.
Studentima dijelim nastavne listiće koji sadrže tekst, odnosno cjelokupnu građu koja će se
obrađivati na satu (Rimska i grčka književnost). Najprije ih dijelim u parove, a nakon toga
predstavnik svakog para baca kocku. Kocka sadrži šest pitanja na koje studenti moraju
odgovoriti. Odgovore na svoja pitanja pronalaze na nastavnim listićima. Pitanja su:
definiraj antičku književnost i navedi glavne predstavnike. Kakve su povijesne i kulturne
prilike u rimskoj i grčkoj književnosti? Navedite predstavnike i njihova djela svih pet
razdoblja rimske književnosti. Navedite predstavnike i njihova djela sva četiri razdoblja grčke
književnosti. Koji se književni rodovi i vrste javljaju u rimskoj književnosti? Koji se književni
rodovi i vrste javljaju u grčkoj književnosti?
4. OBJAVA REZULTATA RADA (12 min.)
Pojedini parovi iznose svoje odgovore. Ostali zapisuju važne činjenice na temelju njihovih
objašnjenja.
5. USUSTAVLJIVANJE (10 min.)
Studente dijelim u dvije skupine. Prvoj skupini dajem tablicu koju ispunjavaju na temelju
odgovora koje su dobili proučavanjem nastavnih listića vezanih uz rimsku književnost, a
drugoj skupini tablicu vezanu uz grčku književnost. Tablica se sastoji od dvaju stupaca. Prvi
stupac dijeli se na četiri reda. Prvi red – etape, drugi red – pisci, treći red – djela i četvrti red
– književni rodovi i vrste. Drugi stupac studenti ispunjavaju točnim odgovorima na pitanja iz
prvoga stupca. Nakon što je zadatak obavljen, točne odgovore pišem na ploču.
ZALIHA (4 min.)
Učenicima zadajem sedam riječi (pet obaveznih i dvije po izboru) na temelju kojih moraju
oblikovati tekst koji će po svojem sadržaju odgovarati jednom od ponuđenih književnih vrsta.
Obvezne riječi: mudrost, junak, put, osveta, pobjeda
Riječi po izboru: bogovi, gavran
Književne vrste
Basna je kratka priča u prozi ili stihovima u kojoj glavnu ulogu imaju životinje (katkad biljke i
nežive stvari), prikazane s ljudskim osobinama, govorom, karakternim osobinama,

156
sklonostima, težnjama i sl., tako da se alegorički crtaju odnosi među ljudima, izruguju ljudske
slabosti i mane i daju moralne pouke.
Komedija je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i
ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane. (kratki sadržaj!)
Carmina je kratka pjesma šaljivog karaktera.
Tragedija je vrsta drame u kojoj glavni lik ili ideje za koje se on bori, nestaju ili propadaju,
ishod je tragičan. (kratki sadržaj!)
Elegija je pjesma u kojoj pjesnik žali za nečime što je nepovratno prošlo.
Prozivam nekoliko dobrovoljaca koji čitaju svoje radove.

Plan ploče
Grčka književnost

Etape arhajsko, klasično, aleksandrijsko, rimsko


razdoblje
Pisci Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Epikur

Djela Ilijada, Odiseja, Kralj Edip, Antigona,


Elektra
Književni rodovi i vrste ep, poezija, mit, basna, drama – tragedija i
komedija, helenistička poezija, roman

Rimska književnost

Etape pretknjiževno, arhajsko, klasično, doba


novog stila, kasnoantičko razdoblje
Pisci Lucije Livije Andronik, Plaut, Marko tulije
Ciceron, Publije Vergilije Maron, Seneka,
Tibul
Djela Punski rat, Hvalisavom vojniku,
Metamorfoze
Književni rodovi i vrste tragedija, komedija, ep, , lirsko pjesništvo,
tužbalice, epigram

Nastavni listići
Književnost antike
Antička književnost naziv je za književnost starog svijeta u periodu od VII. stoljeća prije nove
ere, pa do V. stoljeća nove ere. Antika se prije svega odnosi na Homerova djela Ilijadu i
Odiseju te na homersko pitanje, a dijeli se na antičku grčku književnost i na rimsku

157
književnost. Tipični su predstavnici pretklasičnog razdoblja grčke književnosti Heziod te
liričari Alkman, Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar i basnopisac Ezop. U klasičnom razdoblju
grčke književnosti javljaju se grčki tragičari Eshil, Sofoklo i Euripid te komediografi
Aristofan i Menandar. U helenističkom razdoblju grčke književnosti, točnije u
aleksandrijskom podrazdoblju, javlja se idiličar Teokrit, a u rimskom podrazdoblju satiričar
Lukijan te pisci grčkog helenističkog romana: Hariton, Heliodor, Ksenofont Efežanin i
Longo. Rimska književnost dijeli se na: uvodno razdoblje, arhajsko razdoblje, zlatni vijek u
koji ulaze Ciceronovo doba i Augustovo doba, zatim srebrni vijek i stoljeća propadanja. U
uvodnom se razdoblju javljaju fescenijska pjesma, satura, atelana i mim kao žanrovi. U
arhajskom je razdoblju najstariji rimski pjesnik Livije Andronik, zatim reformator Gnej
Nevije te komediografi Plaut i Terencije. U Ciceronovo doba značajni su Ciceron, Gaj
Valerije Katul i neoterici, a u Augustovo doba Horacije, Ovidije i Vergilije. U srebrnome
vijeku Petronije (Satirikon) i Seneka, a u stoljećima propadanja jača crkvena književnost
(patrizam): Ambrozije, sveti Jeronim, sveti Aurelije Augustin, Prudencije i Boetije.

Povijesne i kulturne prilike


Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje počinje
Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine nove ere, kada
je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu
u antici. Starogrčka je književnost ne samo presudno utjecala na formiranje rimske
književnosti, nego je izvršila golem utjecaj i na cjelokupnu potonju europsku književnost,
kako u tematici tako i u oblikovanju gotovo svih književnih vrsta. U vremenskom rasponu od
trinaest stoljeća u antici – 8. pr. Kr. i 5. poslije Krista – stvarali su mnogi pjesnici i prozni
pisci, koji su jezikom i kulturom Grci, ali nisu svi rodom bili Grci. Osvajanja Aleksandra
Velikog proširila su grčku civilizaciju van granica Helade te su glavni gradovi Aleksandrovih
nasljednika – Aleksandrija, Antiohija i drugi – postali veća središta grčke civilizacije od starih
grčkih polisa.
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do
kraja antičkog doba 529. god. n. e. Ona se tokom ovih dvanaest stoljeća nije ravnomjerno
razvijala i svoje najviše umjetničke domete dosegla je znatno kasnije od početaka rimske
političke i kulturne povijesti. Pisana je na latinskom jeziku, ali se tradicionalno naziva
rimskom, i to zato što prema imenu grada Rima i država i čitava civilizacija nose naziv
rimska, te zato što propašću rimskog društva ne prestaje književnost na latinskom jeziku, već

158
ona živi od srednjeg vijeka pa gotovo sve do naših dana. Ali ona po književno-estetskim i
društvenim odlikama pripada nacionalnim književnostima u čijem je okviru nastala pa je, za
razliku od rimske, zovemo latinskom književnošću.

Starogrčka književnost
Arhajsko razdoblje (od prvih pisanih spomenika do kraja 6. stoljeća pr. Kr.)
Na početku grčke književnosti stoje dva njezina najveća djela, Homerovi epovi Ilijada i
Odiseja te nekoliko neznatnih metričkih zapisa iz 8. stoljeća pr. Kr. Velike društvene i
ekonomske promjene koje su zahvatile gotovo cijelu Heladu jasno se vide u djelu drugog
znamenitog pjesnika arhajske epike Hesioda. Hesiod je prvi grčki pjesnik koji o sebi daje
biografske podatke te se može smatrati prvom individualiziranom pojavom u grčkoj
književnosti. Njegova Teogonija predstavlja prvu grčku mitološku sintezu u kojoj je
prikazana povijest postanja svijeta i genealogija bogova. Postanak i ujedno najviši domet
grčke lirike spada u 7. i 6. stoljeće pr. Kr. pa tako se posebno ističu liričari Alkej, Sapfa i
Anakreont te Alkman, Simonid, Bakhilid i Pindar. Za početak književne grčke proze uzima se
6. stoljeće pr. Kr. Veliki doprinos grčkoj književnosti dali su filozofi i povjesničari
Anaksimen, Anaksimandar i Pitagora, ali i prvi pisac europske basne Ezop.

Klasično razdoblje (5. i 4. stoljeće pr. Kr.)


Obilježeno je procvatom Atene i atenske demokracije i kulture, a završava smrću Aleksandra
Velikog. Osnovna su obilježja klasične književnosti bliska povezanost s narodom, obrada
svakodnevnih životnih problema, monumentalnost i humanizam. Od književnih vrsta glavno
mjesto zauzima drama – tragedija i komedija – koja, uz Homerove epove, predstavlja
najvažniji doprinos europskoj književnosti. Poznati grčki trolist koji čine Eshil, Sofoklo i
Euripid, u svojim tragedijama obrađuju teme smisla života, životnog pitanja, odnosa ljudskog
i božanskog. Pored Sedmorice protiv Tebe i Okovanog Prometeja, Eshil je autor i jedine
sačuvane trilogije u grčkoj književnosti, pod naslovom Orestija. Njegov mlađi suvremenik
Sofoklo istaknuo se crtajući karaktere svojih likova s mnogo više pažnje od svojih kolega što
se jasno vidi u njegovim tragedijama Elektri, Kralju Edipu i Antigoni. Treći veliki tragični
pjesnik Euripid autor je preko 90 drama, među kojima se ističu Medeja i Elektra. U klasičnom
razdoblju antička filozofija doživljava svoje najveće vrhunce, a za glavne predstavnike
uzimaju se Platon, Aristotel i Sokrat. Ništa manje značajna nije komedija na čelu s
Aristofanom (Žabe, Mir, Ptice, Oblaci itd.)

159
Aleksandrijsko razdoblje (od 3. pr. Kr. do 1. stoljeća pr. Kr.)
Helenizam obuhvaća razdoblje od smrti Aleksandra Velikog pa do propasti Egipta. Na
početku aleksandrijskog razdoblja grčke književnosti stoji poezija. Ta poezija obrađuje učene
i mitološke teme s pretežno ljubavnim sadržajem, a začetnikom se smatra Filet sa Kosa. Među
najveće pjesnike toga razdoblja pripada Teokrit koji je stvorio posebne pjesničke kompozicije
– idile. Teokrit je snažno utjecao na Vergilija u njegovim Eklogama, ali i na kasnije pjesnike
pastoralne lirike. Karakterističan oblik u kome je svoj izraz našla helenistička poezija bio je
epigram, koji obrađuje najraznovrsnije teme: filozofske, gozbene, ljubavne. Za razliku od
pjesničke, prozna produkcija ovoga razdoblja sačuvana je u vrlo malim količinama. U prozi
su prije svega pisali historiografi, geografi, filozofi, govornici, gramatičari i znanstvenici. Do
velikih promjena došlo je i na polju filozofije. Najsnažniji predstavnik helenističke filozofije
bio je Epikur.

Rimsko razdoblje (od 30. pr. Kr. do 529. poslije Krista)


U njemu se književnost razvija u političkom okružju Rimskog carstva. Veliki dio proznoga
stvaralaštva u tom razdoblju pripada historiografiji pa se tu ističu Diodor Sicilijski i Dionizije
Halikarnašanin. Jedan od najpopularnijih pisaca, ne samo helenističke, nego čitave antičke
književnosti bio je Plutarh čija se velika književna baština od preko 120 naslova dijeli na
dvije velike grupe. Prvu čine Etički spisi, a drugu Usporedni životopisi. Tematika privatnog
života i intimnih osjećaja obrađuje novi oblik, koji su antički teoretičari nazvali „pripoviješću
o osobama“, a koja je danas dobila naziv roman. Najvažniji od sačuvanih antičkih grčkih
romana jesu Haritonova Povijest o Hereji i Kaliroji te Efeske priče Ksenofonta iz Efesa.

Rimska književnost
Pretknjiževno doba (od prvih pisanih spomenika do 240. pr. Kr.)
U tom periodu prevladavaju usmeni oblici narodnog stvaralaštva. Tu spadaju
razne „pjesme“ koje su Rimljani nazivali zajedničkim imenom carmĭna i koje su bile pretežno
religijsko-obrednog, gozbenog ili šaljivog karaktera. Među obredne pjesme spadala su i razna
zaklinjanja (examenta) i tužbalice (neniae) koje su se izvodile na pogrebima. I nadgrobni
natpisi (elogia) bili su sastavljeni u saturnskom stihu. U ovom razdoblju nalazimo i začetke
dramskog prikazivanja. To su uglavnom bile improvizacije izvođene na seoskim
svečanostima, pune lakrdija i masnih šala. Dramske igre ― satūrae (odakle potiče kasniji
naziv satira) ― bile su spoj dijaloga, plesa i pjevanja. Jedina povijesna ličnost koja se u ovom

160
periodu i na književnom planu izdvaja svojom individualnošću bio je državnik Apije Klaudije
Ceko. Bavio se i pjesništvom i sastavio zbirku izreka (Sententiae) u saturnskom stihu.

Arhajsko doba (240. ― 80. Pr.Kr.)


Za početak svoje književnosti Rimljani su uzimali 240. prije Krista, kada je Lucije Livije
Andronik prikazao jednu grčku dramu u latinskoj obradi. Osim dramske Andronik je začetnik
i epske književnosti u Rimu. Za potrebe svoje škole preveo je, zapravo prepjevao i preradio u
saturnskom stihu, Homerovu Odiseju. Andronikov suvremenik Gnej Nevije prvi je originalni
rimski pjesnik. On je tvorac prvog rimskog nacionalnog epa u saturnskom stihu pod naslovom
Punski rat. Treći uz Andronika i Nevija koji je stvarao u više književnih rodova bio je Kvint
Enije. Pisao je tragedije, komedije, satire, epigrame i prozu, ali je najpoznatiji kao epičar. U
ovom je razdoblju rimska dramska književnost doživjela svoj najveći procvat. To se
prvenstveno odnosi na komediju. Najistaknutiji komediografi čija su nam djela sačuvana bili
su Plaut (Blizanci, Hvalisavom vojniku, Ćup, Lažljivac, Zarobljenici i dr.) i Terencije (Eunuh i
Braća).

Klasično doba (80. pr. Kr. ― 14. poslije Krista)


To se razdoblje često naziva i „zlatnim vijekom“, zato što je rimska književnost u njemu
dostigla svoj najveći procvat. U Ciceronovo doba od 80. do 30. pr. Kr. cvjeta pretežno proza,
a u Augustovo doba od 30. pr. Kr do 14. poslije Krista najviše vrhunce dostiže poezija. Od
proznih književnih rodova vrhunac dostiže govorništvo, a najveći rimski govornik, po kojem
ovo doba i nosi ime, bio je Marko Tulije Ciceron. Od političkih najpoznatija su četiri govora
Protiv Katiline te Filipike. Poseban oblik memoarske književnosti predstavljaju komentari
Gaja Julija Cezara, dok se izlaganjem povijesnih događaja u obliku monografija poslužio
posljednji veliki povijesničar ovoga razdoblja – Gaj Salustije Krisp. Dok je u Ciceronovo
doba cvjetala proza, u Augustovo doba svoje umjetničke vrhunce dostiže poezija. Književnici
se okupljaju u krugove na čijem čelu stoje ugledne ličnosti iz javnog života. Najpoznatiji je
bio krug oko bliskog Augustovog suradnika Mecenata. Mecenatovom krugu pripadao je prvi
veliki pjesnik ovoga doba i jedan od najvećih pjesnika rimske i svjetske književnosti Publije
Vergilije Maron(Pastirske pjesme, Eneida). Posebno mjesto u rimskoj poeziji pripada elegiji.
Njenim začetnikom smatra se Vergilijev prijatelj Gaj Kornelije Gal, no najznačajniji su
elegičari Tibul, Propercije i Ovidije(Ljubavi, Metamorfoze, Tužaljke).

161
Doba novog stila (14. pr. Kr. ― 117. poslije Krista)
U tom razdoblju prozna produkcija gotovo je jednako brojna kao i pjesnička. Glavni je
predstavnik „novog stila“ Seneka od koga nam je sačuvano devet tragedija s mitološkim
temama. U promijenjenim političkim prilikama satira se okreće književnim problemima i
općim porocima društva, a tu se svojim djelima najviše ističu Persije te najveći rimski
satiričar Juvenal. Epsko stvaralaštvo zastupljeno je s nekoliko autora. Najveći rimski epičar
nakon Vergilija bio je Lukan, autor povijesnog epa Farsalija u kojem obrađuje povijesnu
tematiku, dok se mitskoj tematici vraća Valerije Flak.
Kasnoantičko doba (117. ― 529. poslije Krista)
Za to je razdoblje karakteristično još veće udaljavanje od klasičnih uzora. Apulej piše
fantastično-satirični roman Preobraženja. Tom razdoblju pripada i čitav niz kršćanskih pisaca
od kojih je svakako najvažniji Augustin čija su glavna djela autobiografske Ispovijesti
(Confessiōnes) i Država Božja (De civitāte Dei). Godine 529. po Justinijanovu je naređenju u
Ateni zatvorena Platonova Akademija čime je konačno završeno antičko doba.42

Slikokaz

42
Književnopovijesni tekstovi sastavljeni prema: Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing,
Zagreb, 2003, str. 58–80.

162
LITERATURA I IZVORI
1. Košutić-Brozović, Nevenka, Čitanka iz stranih književnosti 1, „Vjesnik“, Zagreb,
1977.
2. Povijest svijeta, Naprijed, Zagreb, 1976.
3. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
4. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.

163
STVARALAČKI PORTRET PISCA

(Biografsko i stvaralačko portretiranje Ivana Mažuranića)

Učiteljica (studentica): Skupina: Ustanova:


Anja Gubica dvopredmetni studij Filozofski fakultet Osijek
Hrvatskoga jezika i
književnosti i
engleskog jezika i
književnosti
Priprava za nastavu iz kolegija Metodika nastave književnosti I. – teorija školske recepcije
književnosti
Metodička jedinica
Biografsko i stvaralačko portretiranje Ivana Mažuranića
Metodički sustav: Nadnevak:
korelacijsko-integracijski, stvaralački, analitički 17. listopada 2010.
TIP SATA: OBLICI NASTAVNE NASTAVNA SREDSTVA I
uzimanje novoga gradiva o RADA: METODE: POMAGALA:
piscu frontalni, literarni kviz, kreda, plakat, slikokaz,
individualni, pokazivanje, nastavni listići
rad u paru promatranje, rad
na tekstu,
usmeno
izlaganje
Odgojni
Prikazati književnopovijesnu vrijednost lika i djela Ivana
Nastavni ciljevi i zadaće

Mažuranića. Pobuditi zanimanje za čitanjem Mažuranićevih


djela. Poticati društveno djelovanje u zajednici, želju za rastom
i napretkom pojedinca.
Obrazovni
Život i stvaralaštvo Ivana Mažuranića. Građanska biografija.
Upoznavanje s književnopovijesnim razdobljem u kojem je
djelovao Mažuranić. Stav kritike o njegovu stvaralaštvu.

164
Stvaralački opus. Važnost Mažuranića kao političara.
Književnoumjetničke značajke.

Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja, zaključivanja i analiziranja.
Razvijanje sposobnosti povezivanja umjetničkih i povijesnih
sadržaja. Poticanje kreativnog izražavanja. Razvijanje
literarno-komunikacijskih iskustava.

Tijek sata

a) Doživljajno-spoznajna motivacija (5 min.)


 Rješavanje pripremljenog literarnog kviza asocijacija
→ Kviz će biti na plakatu koji je magnetima pričvršćen na ploču. Polja će biti
prekrivena papirima, a kada studenti zatraže određeno polje, postupno će se
otkrivati polje po polje sve dok se ne dođe do konačnog rješenja.
 Kada se dobije rješenje, na ploču stavljam dvije fotografije autora.
 Zajednička provjera rješenja.

b) Najava teme (1 min.)


 Tema se verbalno potvrđuje.
 Ime i prezime autora zapisuje se u gornjem lijevom kutu ploče.

c) Izlaganje (frontalni rad, 8 min.)


 Izlaganje o životu i stvaralaštvu Ivana Mažuranića.
 Poetika i najvažnija djela Ivana Mažuranića; političko djelovanje.
 Sve je popraćeno slikovnim prikazima (slikokaz).

d) Stvaralački portret pisca (rad u paru, 15 min.)


 Podjela studenata u parove. Svaki će par dobiti jedan od pet listića na kojima
se nalazi tekst iz jedne od literaturnih jedinica o životu i stvaralaštvu Ivana
Mažuranića (poetika, Smrt Smail-age Čengića, vrijednost Mažuranićevih
stihova, dopuna 14. i 15. pjevanja Osmana, uzori, tematika, jezik koji
upotrebljava, političko djelovanje)

165
 Studenti u parovima odgovaraju na pitanja postavljena ispod teksta.
 Slijedi izlaganje odgovora, odnosno objava rezultata.

e) Usustavljivanje (individualni rad, 10 min.)


 Studenti će dobiti zadatak pisanja biopjesme. Na slikokazu ću predočiti upute
koje će studenti slijediti kako bi napisali biopjesmu te primjer biopjesme.
Pomoću te metode studenti će predočiti što su naučili o Ivanu Mažuraniću
tijekom nastavnoga sata
 Slijedi čitanja nekoliko uradaka.

f) Zaliha (5 min.)
 Grozd.
→ Na ploču se ispisuje središnji pojam (Ivan Mažuranić). Nastavnik na središnji
pojam nadovezuje još jedan pojam vezan uz Mažuranićev život, a zatim proziva
studente koji mu govore daljnje pojmove koji se nadovezuju na prethodni pojam te
ih nastavnik upisuje u grozd.

Plan ploče

Biografsko i stvaralačko portretiranje Ivana Mažuranića

Plakat s literarnim kvizom asocijacija


 Izgled kviza naveden je dalje u pripravi

Fotografija Ivana Mažuranića

166
(Zaliha : grozd)
→ središnji pojam: Ivan Mažuranić

djed Ivane Brlić


Mažuranić


Ivan
Smrt ← Mažuranić → ban pučanin→ 1873.
Smail-age ↓ ↓
Čengića reformator
↓ dopuna
Turski Osmana
junak

Nastavni listići
Radni listić 1
Pročitajte tekst i ukratko odgovorite na zadana pitanja.
Mažuranićeva lirika prije dopune Osmana i stvaranja Smail-age ima isključivo pripravni
karakter. Tek ponegdje približava se ona pravoj poeziji. Međutim, dopuna Osmana, koju je
Mažuranić zamislio kao XIV. i XV. pjevanje, pokazala je karakter Mažuranićeva talenta. Bez
obzira na potrebu da se upusti u složena pitanja kompozicije, dovoljno je istaknuti da je
Mažuranić u potpunosti ušao u duh i izraz Gundulićev, ne upotrijebivši ni jedne jedine riječi
koja nije potvrđena u Osmanu. Uspjeh dopune riješio je, za običnog čitaoca, problem cjeline
Osmana, dok je stručnjake zadivio do te mjere da je čak izrečeno mišljenje da ta dva pjevanja
vrijede više od Gundulićevih osamnaest. Usporedba između Gundulića i Mažuranića vrijedna
je zato što nam omogućuje da mnogo lakše izgradimo sud o Mažuraniću. Uz sve uživljavanje,
iz tih tekstova izviru dva lika i dva vremena: nasuprot baroknom osjećaju ništavnosti i
prolaznosti ljudske, Mažuranić je sav u romantičnom aktivitetu, bez kojega bi njegova
pripadnost ilircima bila neshvatljiva.
1. Koja je pjevanja Gundulićeva Osmana nadopunio Ivan Mažuranić?
2. Kako kritika opisuje njegov rad na Osmanu?

167
3. Na koji se način mogu usporediti Mažuranićeva i Gundulićeva pjevanja; postoji li
razlika među njima?

Radni listić 2
Pročitajte tekst i ukratko odgovorite na zadana pitanja.
Kratki Mažuranićev ep Smrt Smail-age Čengića (1134 stiha u pet pjevanja: Agovanje, Noćnik,
Četa, Harač , Kob) svakako je najvrjednije djelo ilirske književnosti i jedno od najznačajnijih
ostvarenja hrvatske književnosti uopće. Vrijednost je djela višestruka. U odnosu na okolnu
ilirsku književnost, Smrt Smail-age Čengića strši kao neobična i gotova neočekivana pojava;
nadalje, ona rješava sva temeljna pitanja još mlade novije hrvatske književnosti, prije svega
pitanje izraza. U polemikama da li narodno ili umjetno, Mažuranić, kao svaki istinski
stvaralac, odgovara djelom: i jedno i drugo. Tematski vezano uz našu povijest i suvremenost,
rješavajući temeljni problem vremena, djelo je u isti mah i povezivanje novije hrvatske
književnosti s europskim stvaranjem. Etički, djelo je apologija onih koji neopravdano pate,
proročka vizija propasti zla. Politički, ono je prikaz naše stvarnosti i objašnjenje naše
vjekovne situacije pred licem Europe; osim toga, ono je slika naše nacionalne problematike
sve do kraja Mažuranićeva banovanja.
1. Navedite pjevanja u epu Smrt Smail-age Čengića.
2. U odnosu na ostala djela ilirske književnosti, po čemu se ističe Smrt Smail-age?
3. Kako kritičari sagledavaju djelo: a) tematski
b) etički
c) politički?
Radni listić 3
Pročitajte tekst i ukratko odgovorite na zadana pitanja.
Put do cjelovitog izraza, koliko god naoko kratak, nije bio lagan. Treba, međutim, napomenuti
da ga je Mažuranić bio svjestan i da je već od prvog pokušaja u književnost krenuo sa
spoznajom da je potrebno raščistiti pitanja književnog jezika. Jasno je da je mladome
Mažuraniću prije svega do tehničkih rješenja. On se ne koleba između štokavštine i svoje
rodne čakavštine. Za njega je to riješeno, njegov izbor je štokavština. Drugo pitanje njega
muči: kako da se stvori jedan viši tip štokavštine, koji će izvirati izravno iz narodne pjesme, a
neće žrtvovati dragocjena iskustva i ostvarenja starije hrvatske književnosti, ponajprije Ivana
Gundulića. Zato svaka njegova pjesma, i izvorna i prevedena, znači korak naprijed tome cilju.
1. S jezične strane, na što Mažuranić obraća posebnu pozornost u svojim djelima?

168
2. Kakav jezik Mažuranić koristi?
3. Što Mažuranić pokušava ostvariti u svojim djelima?

Radni listić 4
Pročitajte tekst i ukratko odgovorite na zadana pitanja.
Mažuranić je primjer zrela pisca u još nesazrelu dobu. Književnost ilirizma nije ni izdaleka
bila književnost već dosegnutog zajedničkog stila, a još manje književnost društva koje je
postiglo unutrašnju uravnoteženost i sklad. Pa ipak je Mažuranić bio književnik tradicije, on
je književnik svjestan svojih prethodnika, a mi, njegovi čitaoci, svjesni smo tih prethodnika u
njegovom djelu. Kao i mnogi veliki pisci, kao i njegov omiljeni Vergilije, i Mažuranić je bio
pjesnik imitacije, upravo asimilacije: klasična i talijanska, dubrovačka i narodna književnost,
to su stožeri o kojih se Mažuranićevo djelo opire. Sa tih stožera vinuo se on u besmrtnost.
Zahvaljujući Mažuraniću, sukob Istoka i Zapada te sukob turstva i kršćanstva dobio je pravu
dimenziju. Nadrastao je sebe i postao umjetnost.
1. Kako se opisuje Mažuranić s obzirom na načina pisanja?
2. Koji su njegovi uzori?
3. Kakva tematika prevladava u Mažuranićevim djelima, čemu je poklonio posebnu
pozornost?

Radni listić 5
Pročitajte tekst i ukratko odgovorite na zadana pitanja.
Narodna stranka kandidirala je Mažuranića za bana te je on, usprkos otporu Mađara,
imenovan banom 20. listopada 1873. godine. Prvi hrvatski ban iz naroda, „ban pučanin“,
nastupao je jednostavno i skromno. Mažuranić je imao izvanredno složen i težak zadatak.
Trebalo je provoditi Nagodbu i istovremeno unutar zemlje voditi borbu s političkim
strankama. Ipak, za vrijeme njegova banovanja, izvedene su mnoge reforme u školstvu,
upravi i pravosuđu. Uveo je opću obvezu školovanja, otvorio Sveučilište, osnovao Zemaljsko
kulturno i zdravstveno vijeće, stvorio zakon o slobodi tiska, zakon o slobodi zbora, odijelio
političku upravu od sudstva, ukinuo tlaku, osnovao mnoge institucije: Zemaljski statički ured,
Zavod za umobolne, Kazneni zavod, Gospodarsko učilište, Narodni muzej, itd. Društveni i
kulturni život u Hrvatskoj za vrijeme njegova banovanja dostigao je zavidnu visinu. Usprkos
povremenim neuspjesima na političkom planu, njegovom austrijskom legitimizmu, povijest
priznaje Mažuraniću ime velikog i zaslužnog državnika, koji je od Hrvatske stvorio modernu

169
državu. Banovao je do 1880. godine.
1. Kada Mažuranić postaje ban?
2. Koje su promjene nastale za njegova banovanja? Navedite neke od institucija koje je
osnovao.

Literatura iz koje su preuzeti tekstovi na listićima


Radni listići 1, 2, 3 i 4: Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 32, Zora, Matica hrvatska,
Zagreb, 1965., str. 13, 17. i 34.
Radni listić 5: Živančević, Milorad, Ivan Mažuranić, Matica srpska, Novi Sad, Globus,
Zagreb, 1988., str. 123.

Slikokaz

Fotografije

http://www.vinodolski24.com/hr/

http://www.tz-novi-vinodolski.hr/kult-pov-bastina.html

170
http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/mazuranic.html

http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/ivan_mazuranic.html

171
http://www.gimnazija-prva-hrvatska-ri.skole.hr/skola/lokacija

http://www.radio-krapina.hr/200-godina-ljudevita-gaja/10-ban-jelacic-
protiv-gaja

http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/knjigeMHosmansku
pninaslov

172
http://www.os-imazuranica-novi-vinodolski.skole.hr/povijest_skole.ht

Upute za pisanje biopjesme


1. stih - ime autora
2. stih – koji je bio… (tri funkcije, zanimanja, karakteristike ili sl.)
3. stih – sin, brat, djed… (komu?)
4. stih – koji je volio (navesti tri osobe ili stvari)
5. stih – autor čega? (navesti dva djela)
6. stih – rođen u…
7. stih – prezime autora

173
Primjer biopjesme

August,
Koji je bio romanopisac i kritičar, inovativan i moderan,
Sin Alojza i Marije, suprug Slave, otac Milana,
Koji je volio povijest, pisanje i umjetnost,
Autor Zlatarevog zlata i Prijana Lovre,
Rođen u Zagrebu,
Šenoa.

174
Literarni kviz asocijacija (na plakatu)

A B C

TURSKI POLITIČAR 1835.


JUNAK

2
NOĆNIK 1873.–1880. DANICA
3
SPJEV LJUDEVIT
REFORMATOR GAJ

SMRT HRVATSKI
SMAIL- BAN PUČANIN NARODNI
AGE PREPOROD
ČENGIĆA

IVAN MAŽURANIĆ

LITERATURA

1. Barac, Antun, Mažuranić, Matica hrvatska, Zagreb, 1945.


2. Bežen, Ante, Jambrec, Olga, Hrvatska čitanka za VIII. razred osnovne škole, Naklada
Ljevak, Zagreb, 2000.
3. Bogišić, Rafo, Riječ književna stoljećima, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
4. Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb-
Ljubljana, 1987.
5. Jelčić, Dubravko, Hrvatski književni romantizam, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
6. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 32, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965.
7. Rosandić, Dragutin, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga,Zagreb, 2005.
8. Živančević, Milorad, Ivan Mažuranić, Matica srpska, Novi Sad, Globus, Zagreb, 1988.

175