You are on page 1of 2

Reciklaža predstavlja proces prerade, gdje se izdvaja

određeni materijal iz otpada i obradom se ponovno koristi za iste


ili slične svrhe. Svakodnevno koristimo razne proizvode, koje
nakon upotrebe bacamo, a ne zapitamo se šta se dalje dešava s
tim otpadom i da li neko zarađuje na njemu? Mnogim
kompanijama u svijetu izvor zarade je upravo prerada otpada.
Neke kompanije u svijetu su, zbog nafte koja utječe na sve
stvari, započele biznis skupljanja i reciklaže. Plastika se proizvodi
od nafte, pa tako cijene i u tom dijelu variraju. Za razgradnju
jedne bačene plastične boce ili kese, treba nekoliko stotina
godina. Reciklaža omogućava pravljenje nove plastične folije,
kese, a novinski papir se može reciklirati najmanje sedam puta i
upotrijebiti za proizvodnju novih papira, knjiga i slično.
Na otpadu se može zaraditi, a to pokazuju i brojke industrije
koja se bavi recikliranjem u Evropskoj uniji. U jednoj godini na
osnovu reciklaže u EU se zaradi gotovo 145 milijardi eura.
U Bosni i Hercegovini se mala količina otpada reciklira, a
problem je kod firmi koje još nemaju svoj način reciklaže
ambalažnog otpada, pa se stvaraju divlje deponije. Deponije
degradiraju tlo, smanjuju površinu obradivog zemljišta i
potencijalni su izvori zaraze ljudi i životinja. Reciklaža značajno
smanjuje količinu otpada koji se odlaže na deponije.
Godišnje se u BiH uveze gotovo 150 miliona eura napitaka
u plastičnoj ambalaži. Prema podacima Agencije za statistiku u
2014. godini uvoz plastike i gume je iznosio 949.617 KM, što je
mnogo više od izvoza koji iznosi 249.193 KM.
Iako je stanje loše, Bosna i Hercegovina je ušla u društvo
zemalja koje primjenjuju sistem odvojenog prikupljanja i reciklaže
ambalažnog otpada. Neprofitna kompanija i bh. operator ovog
sistema je Ekopak. Podaci na njihovoj zvaničnoj stranici
pokazuju da postoje od 2012. godine, a prikupili su i predali na
reciklažu više hiljada tona ambalažnog otpada.
U BiH cjelokupan sistem od skupljanja – prodaje – prerade
– reciklaže i konačne distribucije nije dobro razvijen. U našoj
državi nije izražen interes stanovništva za skupljanje plastike,
bakra, željeza, aluminija i ostalih sirovina jer je slabo plaćeno. Za
razliku od naše države mnogi ljudi u Aziji i SAD-u žive
zahvaljujući skupljanju otpadaka koje kasnije prodaju. Stručnjaci
koji prate stanje otpada ističu kako nije svačiji otpad isti,
određene države i regije imaju različite potencijale.

Iz kompanije Sirovine-Pezić d.o.o. dobili smo informacije da su


zadovoljni poslom kojim se bave, jer se, kako kažu, može živjeti
od reciklaže.
Za naš portal direktor Mehmed Pezić je rekao: “Cijene na tržištu
su loše, jer su berze pale za 30%. Iako je pad cijena, mi možemo
reći da dobro poslujemo. Naša kompanija se nalazi u Kalesiji i u
krugu od 100 km imamo ljude koji nas redovno kontaktiraju i
sakupljaju, a nudimo i vlastiti prevoz. Mi smo svrstani u mala
preduzeća, imamo 13 zaposlenih i na godišnjem nivou promet je
4 miliona KM“.

Informacije o cijenama sirovina pronašli smo na zvaničnoj


stranici kompanije Sirovine-Pezić d.o.o. Ovi podaci se ažuriraju
svakodnevno, u nastavku Vam donosimo današnju tabelu sa
cijenama.

Kompanija Sirovine-Pezić d.o.o. primjer je da u Bosni i


Hercegovini reciklaža može biti unosan posao. Kompanija koja
se dugi niz godina bavi sakupaljanjem i obradom sekundarnih
sirovina je AIDA COMMERC d.o.o. koja je jedino uređeno
reciklažno dvorište u kantonu Sarajevo. Uređena je po modernim
evropskim standardima što potvrđuju i poslovni partneri s kojima
sarađuju, a to su Švedska, Italija i Njemačka.

Izvor: http://poslovnisvijet.ba/u-reciklazi-leze-milioni