POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA

)

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.: 1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

ali se neće formirati na bilo kojem nivou. Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja. u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja. fiksni devizni tečaj i 2. kao npr.: • • • rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj.god. sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja. već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj. su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju. 4 . Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje.VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1. Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju).

2. sistem zlatno . i 2. sistem fluktirajućih deviznih kurseva.deviznog standarda. ako imamo suficit platnog bilansa. Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu. koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno). FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. terminski devizni tečaji. koji se koriste kada se devizno . sistem zlatnog standarda. To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom.valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu. Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja. Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja. kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. kao što su: 1. 3. promptne devizne tečaje. 5 . Dakle. možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja..Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. znači ne odmah. i obratno.

U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka. Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa. Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama. Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu. 6 . tj. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata. zlatni pariteti. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike. To su bili tzv.SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti. Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve. tačke uvoza i tačke izvoza zlata. Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke.

Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. realan. Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja. tj. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1. REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama. robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti.Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973. kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže. Zbog toga će se uz realni devizni tečaj. : Monetarne finansije 7 . cijene pojedinih roba neće biti iste. Međutim. i 2. ravnotežan.god. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti. Da bi to mogao.1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja. 1 Alijagić M. različitih komparativnih prednosti.

tj. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva. Teorija platnog bilansa. Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z. 2.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran). Monetaristička teorija i 4. Portfolio teorija. do relativnog porasta strane valute. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit. tj. što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. – grupa autora: Poslovne finansije 8 . Teorija pariteta kupovnih snaga. TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa.TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. pozitivan platni bilans. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži. 3. to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza.

te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja. Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. Po apsolutnoj verziji. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda. Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga. 9 . d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati. itd. b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta.a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa.

vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. b) tržišta roba su integrisana. c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama. promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute). Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca. U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20. a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. 10 . Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja.MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je. Kasnije u 20. Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu. promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). d) postoji potpuna mobilnost kapitala. Na bazi toga. vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“. U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna.

Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. vijeku. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima. tj. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja.Ako su dvije valute supstituti.3 3 Alijagić M. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. ponude novca. portfolia. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju). Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti. a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine. : Monetarne finansije 11 .tj. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja. zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog.

Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: • • Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj. emisije novca u pravom smislu. nije davatelj posljednjeg utočišta.ba/images_vijesti/ 12 . a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. Ona ne regulira rad banaka. CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke.4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama. u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma. KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i 4 www.org. privatnim osobama ili državi i . platni sistem ili finansijski sistem u opće. Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”. što je posebno važno.DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11.soros. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute. kamatne stope.g. augusta 1997.

Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute.9558 KM za 1 EUR.fiksnom kursu od 1. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima. CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja. za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg). 13 . što je CB BiH do sada uspijevala. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita.

Dakle. kao i na njegovo stalno osciliranje. da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama. svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj. na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja. Kad je riječ o BiH. deviznog kursa za euro. postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja. Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu.Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da. 14 . To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ). Treba reći. Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja.

cg.: Međunarodne finansije. „Svjetlost“.L I T E R A T U R A: 1.org. 2003.seminarskirad. Ekonomski fakultet. 1997.yu/s/info/ 15 . Alijagić M.htm/ www. 4. A.. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije. Stojanov D. Sarajevo. 3. Zagreb.: Ekonomija.co. Nordhaus W. Univerzitet u Bihaću. 2. Samuelson P.finnet. Sarajevo.ekonomija.ba/images_vijesti/ www.: Monetarne finansije.com/finansije. 1982. „MATE“. „Svjetlost“. Njuhović Z./files/ www. 1992.soros. www.yu. Bihać.