You are on page 1of 37

SVEUČILIŠTE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET SPLIT

ALEKSANDAR PAŠIĆ

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

ZAVRŠNI RAD

Split, 2009.

SVEUČILIŠTE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET SPLIT

Zavod/studij: POMORSKI MENADŽMENT

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

ZAVRŠNI RAD

Mentor : Student:
Prof.dr. sc. Ante Munitić Aleksandar Pašić
Komentor:
Dipl. ing. Pančo Ristov

Split, listopad 2009.

Zavod/studij: Pomorski menadžment

Pristupnik: Aleksandar Pašić

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

Zadaci:

definiranje pojma poslovnog informacijskog sustava
struktura poslovnih informacijskih sustava
implementacija sustava u poslovno okruženje
kohezija PIS – a i zaposlenika
uloga sustava u globalnom poslovanju

Rad zadan dana: _______________ MENTOR:

Rad predan dana: ______________

SAŽETAK

.. razvijen je niz metoda koje se primjenjuju u izgradnji informacijskih sustava (IS)..... well known methodologies for the IS development life cycle are considered.... Iako su sve one dobre u smislu da olakšavaju provedbu pojedinih faza razvoja IS.. U radu su prikazane neke poznate metodike koje pokrivaju gotovo cijeli životni ciklus razvoja IS. But none of them is good for IS development for all kind of organizations....... Such methodologies exist and some of them are well known and proved in practice.... koje su poznate i dokazane u praksi.... a lot of methods for the information systems development have been developed. Izbor metodike razvoja IS.. ovisi o značajkama organizacije u kojoj promatrani IS djeluje............ godine u organizaciji NATO saveza............ the real synergic effect appears in the moment when all of them are used as one deliberated methodology.......... when the term software engineering was introduced. Optimalan pristup razvoju IS bio bi onaj u kojem se vrši izbor metoda....... The optimal approach in IS development would be the one in which one chooses the methods for certain IS life cycle development phases........... Iako postoji određeni broj ovakvih cjelovitih metodika....... Od znanstvene konferencije održane 1968....... te se izabrane metode uzročno posljedično povezuju u cjelovitu metodiku razvoja IS........ The choice of IS development methodology depends on the characteristics of the organization that IS is developed for... instead of methodology as a whole.1 ... ne može se tvrditi da je bilo koja od njih pogodna za razvoj svih IS... ABSTRACT Since the scientific conference held in 1968/69....... na kojoj je uveden pojam softverski inženjering.... and sponsored by NATO.. In this paper some sound...... Although they were all good in supporting the development of certain phases in the IS life cycle.. koja pokriva sve faze njegova razvoja.... a ne gotovih metodika.... Sadržaj: UVOD... pravi sinergijski učinak njihove primjene dolazi do izražaja tek kad se primjene kao dio cjelovite metodike za razvoj IS......./69.......

........1.16 2.... SVRHA KORIŠTENJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA......25 7........................2........ Definicija informacijskog sustava................................2...........23 5....................2.........................29 Zaključak........... Metode projektiranja informacijskog sustava........................................3.......................................... Sustav potpore za grupno odlučivanje ( GDSS )................. Informacijska pismenost..... Informacijska organizacija................ STRATEGIJSKO PLANIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA.....................................................35 ..........................................................................................................1...........24 6.....2........ ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA IS............ ZNAČAJ RAZVOJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA..............................................14 2...3 1.20 5...............................3.17 4..... Sustav za potporu odlučivanju ( DSS ).2..........3 1.....10 2......................... POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI.....................................1.............4 2...............................................13 2.................................................................2 1.................3....................................... Vrste informacijskih sustava......... INFORMACIJA JE SPECIFIČNI RESURS.....9 2.........................34 Literatura....1.......... Informacijska tehnologija pokreće i unapređuje poslovanje.... Upravljački informacijski sustav ( MIS )................. Opasnosti i rizici informacijske tehnologije...............................1..........................................................................................3..........................................................23 5...........................17 3.........2........... Informacijska tehnologija nositelj je globalizacije poslovanja.............

UVOD U modernom poslovanju gotovo je nezamislivo realizirati poslovne procese i na učinkovit način upravljati resursima bez primjerene informacijske podrške. Iz ovog razloga poslovni informacijski sustavi danas predstavljaju standard podrške poslovnim procesima i odlučivanju u poduzećima koja se smatraju vodećima u pojedinim industrijkim granama. U ovom završnom radu nastoji se prikazati i objasniti važnost poslovnog informacijskog sustava. i to iz nekoliko razloga: bojazni za vlastiti posao budući da se neke aktivnosti u procesima automatiziraju. odnosno mogućnost boljeg praćenja aktivnosti u procesima. Iskustvo pokazuje da je otpor promjenama u uvođenju informacijskih sustava vrlo velik. izlaženje procesa na čistinu. pogotovo u pomorstvu. što prvenstveno ovisi od aktivnosti tokom uvođenja informacijskih rješenja. a s druge je strane alat koji menadžmentu tvrtke osigurava pravovremene i vjerodostojne informacije temeljem kojih menadžment može donositi poslovne odluke temeljene na činjenicama. INFORMACIJA JE SPECIFIČNI RESURS 1 . Sve te aktivnosti uvođenja informacijskog sustava čine projekt visokog rizika. prilikom izvođenja raznih operacija gdje su pogreške nedopustive. 1. Sve to. njegova implementacija te mogućnost i vrste operacija koje on pruža. strah od tehnologije. potrebne promjene u načinu rada. Informacijska podrška s jedne strane osigurava motor realizaciji poslovnih procesa. naravno uz uvjet da je ova informacijska podrška primjenjena na prikladan način.

već ih treba podijeliti s podređenima. za drugog može biti samo podatak ( to nije značajno za njegovu odluku. Informacija je u svakom slučaju gledano hijerarhijski prema značenju u odlučivanju. To će možda ugroziti informacijski monopol menadžera. odnosno poduzimaju odgovarajuće akcije. informacije koje posjeduju osobe koje upravljaju ponekad ne valja čuvati samo za sebe. Ono što je za nekog informacija ( na osnovi toga poduzima određenu akciju – odlučuje ). a to je da je nepotrošiva. jest da se na osnovi informacija donose odluke. Naime. Informacija kao resurs ima specifična obilježja: za razliku od materije i energije ona se ne troši korištenjem. tada informacije. To može biti poučno modernom menađeru. ili pravodobnost – možda će tek u budućnosti na temelju tih podataka. 3 . bez obzira na detaljnost prikazivanja. • pravodobne i • na osnovi njih se odlučuje. Za razne odluke trebaju razne informacije ali sve one moraju biti : • točne. _________________________________________________________________________ Informacija kao osnovni resurs informacijskoga društva ima značajku koju nema ni jedan drugi resurs na osnovi kojega je zasnivan gospodarski razvoj. a za obavljanje informacijskih usluga troši se malo materije ili energije. da je informacija tumačenje i prezentiranje podatka. Osnovna distinkcija između podataka i informacija. donositi odluku ). možda zbog stupnja agregiranosti. Može se koristiti višekratno od raznih korisnika. pojam nadređen podatku. Ako nisu ispunjene sve navedene pretpostavke. upotrebom se ne troši. Poslovanje na načelima modernih postignuća traže poduzimanje aktivnosti za dobivanje raznolikih informacija u svrhu odlučivanja. o tome da je informacija na određeni način obrađen i prikazan podatak. niti se smanjuje raspodjelom. već u najboljem slučaju podatak i to samo onda ako je ispunjena prva pretpostavka (točnost). možemo tvrditi da to nije informacija. ali može značajno pridonijeti učinkovitosti organizacije u cjelini. ________________________________________________________________________ Podatak (ni) je informacija? Razlika između informacije i podatka kod raznih autora nije jednoznačno određena tako da se govori o stupnju agregiranosti ( informacija je sumirani izraz određenog broja podataka ).

Školska knjiga. Informacijska organizacija nije popustljiva nego temeljena na disciplini. pa čak ni o kontroli. Dakle. Kao što vrhunski dirigenti. Informacijsku pismenost. hijerarhijske strukture s mnogo slojeva. prikazati. informacijska organizacija može funkcionirati samo ako pojedinci i organizacijske cjeline preuzmu odgovornost za svoje ciljeve i prioritete. V. definirat ćemo kao slojeviti pojam koji se može promatrati na četiri razine: • tehničko razumijevanje informacijskih tehnologija. a ta je da oblik informacije nije jednoznačan. Aktivnosti na osnovi jedne informacije mogu biti različite kod svakog subjekta. već su bile relej za informiranje. Tradicionalna organizacija u osnovi počiva na hijerarhijskom autoritetu i protoku informacija odozgo prema dolje. Srića.1. • sposobnost ispravnog korištenja i interpretiranja dobivenih informacija. postoji još jedna. a organizacija na bazi informacija temelji se na odgovornosti. razmatranu iz perspektive menadžmenta. perfekcionisti. prestrukturiravši se na okosnici informacija i njihovih tokova otkrio da može ukinuti 7 od svojih 12 razina upravljanja. U njoj je informacijski tok kružan: od dna prema gore i zatim ponovno dolje. organizacija utemeljena na informacijama ravna je.. Osim te značajke. Zagreb. 1 U knjizi „Upravljanje kreativnošću“.2. Peter Ducker 1. 3 . izreći napisati. Informacijska pismenost O informacijskoj pismenosti može se govoriti s raznih stajališta. Informacija se može vidjeti. Sustav utemeljen na informacijskoj organizaciji omogućuje raznovrsniju organizacijsku strukturu. mnogo traže od svirača. Nova informacijska organizacija omogućuje ukidanje brojnih nepotrebnih razina koordinacije i bitno povećanje djelotvornosti. za svoje odnose i komunikaciju. 1. nisu ovisile o odlučivanju. izvršiteljima radnih zadataka u poduzećima. Informacijska organizacija Za razliku od klasične. Na temelju jedne informacije može više subjekata ( teoretski svi ) donositi odluke.. • vještine korištenja informacijskih tehnologija pri rješavanju problema. jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za organizaciju poduzeća. • razumijevanje društvenih učinaka informatizacije. 1. s mnogo manje upravljačkih razina. Ona zahtijeva snažno i odlučno vodstvo rukovodećeg kadra. Odabrat ćemo ono koje najbolje ukazuje na probleme i gledišta menadžmenta i njegova odnosa prema novoj informatičkoj revoluciji. 1992. Te razine pokazalo se. tako i suvremeni menadžeri moraju postavljati izuzetne zahtijeve pojedincima. navodi da je jedan veliki multinacionalni proizvođač.

Definicija informacijskog sustava Kao svaki sustav i njega možemo najbrže opisati kroz odgovor na tri pitanja: 1. npr. • obrada podataka. sažimanja ili raščlanjivanja. rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera. Od čega se sastoji ? Postoji definicija koja kaže da je cilj informacijskog sustava dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji. ⇒ ORGWARE – organizacijski postupci. Da bi uspješno obavljao spomenute funkcije i ostvario navedene ciljeve. bilo kao profesionalni informatičari ili kao korisnici rješenja sustava. u pravo vrijeme i uz minimalne troškove. elektronička računala. Koje su mu funkcije ? 3. predstavlja sintezu četiriju neophodnih elemenata. • dostavljanje podataka i informacija korisnicima. Kako u suvremenoj obradi informacija ključnu ulogu igraju mreže i koncepti povezivanja korisnika s informacijskim resursima i tehnologijama.3. Nakon definiranja njegovog cilja valja reći da je informacijski sustav u principu obavlja četiri temeljne funkcije a to su: • prikupljanje podataka. ⇒ SOFTWARE – nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja.Informacijski utemeljene organizacije zahtijevaju vodstvo koje poštuje izvedbu pojedinca ali i samodisciplinu i odgovornost na svim razinama organizacije. Prikupljeni podaci obrađuju se u skladu s potrebama korisnika tako da se vrše operacije pretvorbe. 1. informacijski sustav posjeduje određenu strukturu koja najopćenitije gledano. Što mu je cilj ? 2. • pohranjivanje podataka i informacija. Glavni dijelovi informacijskog sustava su: ⇒ HARDWARE – materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije. metode i načini vezanja ranijih triju komponenata u skladnu. funkcionalnu cjelinu. ⇒ LIFEWARE – ljudi koji rade s informacijskim tehnologijama. fizičke linije za komunikaciju. neovisno o njihovom fizičkom razmještaju javlja se i peta komponenta: 2 . modemi. radne stanice. Prikupljeni i obrađeni podaci pohranjuju se zatim radi kasnijeg korištenja ili se odmah dostavljaju korisnicima za potrebe upravljanja. odlučivanja i kontrole.

Sustav je toliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika. Zato nije na odmet spomenuti i šestu komponentu: ⇒ DATAWARE – koncepcija. korištenja i razvoja primjene informacijskih tehnologija. Prikaz povezanosti komponenata poslovnog informacijskog sustava „ Svi dijelovi međusobno interaktivno djeluju i kao uzrok i kao posljedica. U modernim informacijskim sustavima resursi podataka ( interne i eksterne baze podataka ) postaju okosnicom projektiranja. ⇒ NETWARE – koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja svih elemenata sustava u skladnu cjelinu. Kod uspješnog informacijskog sustava svi ovi elementi morali bi biti na kvalitativno podjednakoj razini i međusobno usklađeni. “ 1. struktura i sadržaj informacijskih resursa poslovnog informacijskog sustava. Nju opet čine obrazovani i osposobljeni kadrovi naučeni kako da djelotvorno primjenjuju sredstva i metode novog informacijskog društva totalne komunikacije putem mreža. Karike informacijskih sustava Slika 1. no bez dobre organizacije tehnologija je nemoćna. obično sadržana u njegovoj bazi podataka.4. Odlučivanje 1 .

U situaciji neizvjesnosti donositelj ne raspolaže nikakvim podacima o okolnostima i budućim učincima koji se postižu tom akcijom. Situacija izvjesnosti podrazumijeva da donositelj odluke ima sve informacije o problemu i okolnostima što ga navode na akciju. te i u vezi s rizikom koji postoji kod odlučivanja. Čim se govori o odlučivanju može se govoriti o izboru između raznih akcija. ➢ poluprogramirane. Napor učinjen pri donošenju odluka je minimalan. Cilj je jasno određen. ➢ neprogramirane odluke. te o učinku njegove odluke. Osim s tog stajališta. odluke se mogu promatrati i u vezi s načinom njihova donošenja. Ta situacija je izuzetno rijetka i pitanje je da li. postoji procedura koje se trebamo pridržavati. Uvijek postoji izbor između poduzeti akciju ili ostaviti sve kao što jest. te se razlikuju: ➢ programirane. osim kao teoretska kategorija. U teoriji odlučivanja kod takvih odluka postoje dvije osnovne vrste vjerojatnosti: ➢ objektivna vjerojatnost. Neprogramirane odluke su takve da pri njihovu donošenju ne postoji procedura ili se zbog određenih razloga mora od nje odstupiti 3 . odnosno s naporom učinjenim pri donošenju. ⇒ situacija rizika. U situaciji rizika donositelj odluke raspolaže informacijama o procijenjenim vjerojatnostima o okolnostima i budućim učincima poduzete akcije. iskustvu i/ili intuiciji. ➢ subjektivna vjerojatnost podrazumijeva procjenu na osnovi osobnih pretpostavki temeljeno na znanju. Programirane odluke imaju rutinsko i ponavljajuće rješenje. ⇒ situacija neizvjesnosti. primjer takve objektivne vjerojatnosti jesu one koje pružaju statističke metode. uopće i postoji. Tako se situacije u kojima se donose odluke mogu okarakterizirati kao: ⇒ situacija izvjesnosti. Odluke se uvijek donose u skladu s nekim željenim ciljem. Okolnosti u kojima se donose odluke mogu se promatrati prema broju informacija kojima se raspolaže pri odlučivanju. nadajući se da se okolnosti neće promijeniti. koja se može procijeniti na osnovi relativne učestalosti događaja. Donose se po određenim pravilima.

Kod njih više dolazi do izražaja kreativnost. 4. 3. pronalaženje alternativnih rješenja ( odluka ). Intiutivne odluke se donose ukoliko su u potpunosti nepoznati efekti i/ili okolnosti u kojima se donose. na taktičkoj bi bile zastupljene programirane i poluprogramirane ali i dio neprogramiranih. evidentiranje svih čimbenika koji utječu na problem. Za primjer programiranih odluka može se navesti odvijanje redovite proizvodnje. razvijanje i uvođenje najbolje ocijenjenog rješenja ( odluke ). 2. za razliku od programiranih odluka imaju mnogo više alternativnih izbora. dok ulazak u kapitalnu investicijsku djelatnost ili razvijanje novog proizvoda odgovara primjeru neprogramiranih odluka. procjena i intuicija kao i okrenutost općenitosti rješavanja problema ( sustavno mišljenje ) nego kog programiranih odluka. tekuće investicijsko održavanje može pak predstavljati poluprogramirane odluke za koje je djelomično propisana procedura. Donošenje poluprogramiranih. Uz postojanje mnogih procedura i manje-više navođenja istih faza kao sastavnih dijelova procesa odlučivanja. određivanje problema. 5. Ovisno o razinama odlučivanja može se tvrditi da bi se na operativnoj razini trebale donositi isključivo programirane odluke.ili ju treba modificirati. 6. a posebno neprogramiranih odluka zahtijeva mnogo više napora i vremena. Ako promatramo bilo koji gospodarski subjekt kroz vertikalnu organiziranost tada se možemo složiti da postoje strateška. Sam proces odlučivanja može se promatrati preko faza kroz koje je potrebno proći. provjera rezultata. 2 . i bitno je da se kod izbora procjenjuje rizik/vjerojatnost vezano uz okolnost i buduće učinke. Poluprogramirane odluke. široko je rasprostranjena sljedeća procedura koja se satoji od 6 koraka: 1. dok odluke na strateškoj razini u većini slučajeva imaju neprogramirani karakter. taktička i operativna razina odlučivanja ( upravljanja ). Moderne tehnike upravljanja i razvoja u teoriji odlučivanja mnogo su više razvijene programirane odluke. Svakako se teži tome da u poslovanju bude što manji broj intuitivnih odluka. prikupljanje podataka.

Druge. mogu biti vrlo složene. Kerin. Poslovni informacijski sustav je određeni broj ovih kompjutoriziranih funkcija i procesa koje zovemo podsustavima. Marketing.. Homewood – Boston. Vrste informacijskih sustava 2 . POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI „ Cjelina je više od zbira njenih dijelova “ Poslovanje sadrži niz funkcija. Preporučeni su koraci tako općeniti da se procedura može upotrijebiti za rješavanje svih problema. Define the problem E. Široka upoznatost i često navođenje u literaturi ( posebno anglosaksonskoj ) upravo te podjele ne proizlazi samo iz njezine općenitosti. a ne samo u svrhu dobivanja informacija na osnovi kojih se donose upravljačke odluke. str. Neke su vrlo jednostavne. osiguranja. promjene u vrijednosti bodova. Develop and implement a plan E. obrada narudžbe od trenutka primanja telefonskog naloga kupca do osiguranja da se tražena stavka otpremi na njegovu adresu. Enumerate the decision factors C. Rudelius. Evaluate the results Izvor: Berkowitz. pak. 1989. prekovremeni rad.. a koji dolazi od: D.. obrada plaća u velikom poduzeću u sebi uključuje brojne podsustave koji prate broj sati proveden radu. 2. Akronim glasi DECIDE ( što bi se u slobodnom prijevodu moglo prevesti ODLUČI ). manualnih ili automatiziranih. 2. R. bolovanja i tome slično. Irwin Inc. već i iz dobijenog akronima (skraćenice) svih koraka.. Identify the solutions D.. npr.1. E. promjene raznih stopa poreza i doprinosa. na primjer.. Collect relevant information I. W. 145. viškova.

Sustavi za transakcijsku Transaction TPS NEIZRAVNA 1 . Vrste informacijskih sustava Tablica 1: Vrste informacijskih sustava za potporu u razinama upravljanja Termin na Potpora poslovnom Informacijski sustavi engleskom Skraćenica odlučivanju jeziku 1. taktička razina sustava i strateška razina sustava. Razlikuju se četiri glavna tipa informacijskih sustava koji se koriste na različitim organizacijskim razinama i to: operativna razina sustava. Operativna razina Taktička razina Strateška razina Strukturirani TPS MIS ESS ES ES Djelomično strukturirani DSS Nestrukturirani Slika 2.

Processing obradu podataka Systems Office 2. Tipovi informacijskih sustava 2 . Sustavi za automatizaciju Automation OAS NEIZRAVNA uredskog poslovanja Systems Management 3. Stoga organizacija ima sustave za potporu vrhovnom rukovodstvu ( ESS ) na strateškoj razini. upravljačke informacijske sustave ( MIS ) i sustave za potporu odlučivanju ( DSS ) na menadžerskoj razini. dok su sutavi za upravljanje znanjem ( KMS ) i uredski sustavi na razini znanja.4 Sustavi za potporu Support ESS IZRAVNA vrhovnom rukovodstvu Systems Specifični tipovi informacijskih sustava korespondiraju određenoj upravljačkoj razini.2.3 Ekspertni sustavi ES IZRAVNA Systems Executive 4. a sustavi za obradu transakcija ( TPS ) na operativnoj razini.2 Sustavi za potporu Decision GDSS IZRAVNA grupnom odlučivanju Support Systems Expert 4. Sustavi za potpori Support MSS IZRAVNA menadžmentu Systems Decision 4. 2.1 Sustavi za potporu Support DSS IZRAVNA odlučivanju System Group 4. Upravljački informacijski Information MIS IZRAVNA sustavi Systems Managerial 4.

Upravljački informacijski sustav ( Managemenet Information System ) Upravljački informacijski sustav posebna je vrsta informacijskih sustava koja se organizira da bi se saželi izabrani podaci. kontroli i operacijama poslovne organizacije. Tipovi informacijskih sustava 2. Strateška razina (Vrhovni menadžment) Taktička razina (Srednji menadžment) Operativna razina (Operativni menadžment ) FUNKCIONALNA Prodaja i Proizvodnja Financije Računovodstvo Ljudski marketing potencijali PODRUČJA Slika 3. To je integrirani sustav za pružanje informacija koje daju potporu planiranju. u izvanrednim situacijama ili prema 1 . većinom iz transakcijskog procesiranja. i nešto manje iz pretraživanja okoline organizacije radi stvaranja informacija upotrebljivih za menadžment. Upravljački informacijski sustav u biti sadrži unaprijed definirane izvještaje koji se mogu izrađivati prema nekom redovitom rasporedu.1. Za razliku od drugih sustava slične namjene. rješava jednostavne modele i pravi unaprijed predviđene analize. elektroničke obrade podataka. upravljački informacijski sustav proizvodi rutinske i unaprijed naznačene izvještaje. tj.2.

TPS MIS MIS Procesni Sustav MIS DATOTEKE narudžbeni planiranja Glavne prodajni zahtjev izvora knjige podaci materijala elementi troškovnih podataka proizvoda promjena podataka proizvoda podaci potrošnje 2 . On pruža mogućnost dobre prezentacije informacija.zahtjevu više razine menadžmenta i njegov je cilj prikazati menadžerima pregled aktivnosti poslovnog procesa i upozoriti na trendove pojednih aktivnosti. Obilježja upravljačkog informacijskog sustava: podržava strukturirane i djelomično strukturirane poslovne odluke koje se primarno donose na srednjim i nižim menadžerskim razinama. a manje na onima o budućnosti. prvenstveni je naglasak na podacima iz prošlosti. Upravljački informacijski sustav djeluje na nižim i srednjim razinama menadžmenta. a nešto manje podaci iz okoline. obično se upravljačkim informacijskim sustavom pohranjuju i procesuiraju interni poslovni podaci poduzeća. upravljačkim informacijskim sustavom obično se stvaraju unificirana. povezuje funkcionalna područja unutar poduzeća koja međusobno ovise te pomaže prilikom donošenja odluka. osigurava fiksni oblik primitka informacija u poznatom. Upravljački informacijski sustav nije dakle problemski orijentiran sustav. opsežna i detaljna izvješća koja zahtijevaju da svaki pojedini korisnik sam pretražuje za dijelom informacija koje su njemu potrebne. unaprijed definiranom formatu ( zahtjevi korisnika za informacijama poznati su i stabilni ). uporaba upravljačkog informacijskog sustava zahtijeva formalnu proceduru upita i pretraga.

Internet.2. analizi i transformaciji tih informacija. Shematski prikaz prikupljanja podataka MIS – a iz TPS – a 2. Other computer. identifikaciji i dohvatu informacija potrebnih za donošenje odluke. Sustav za potporu odlučivanju ( DSS ) Sustavi za potporu odlučivanju ( Decision Support System ) mogu se definirati kao računalni sustavi koji podupiru proces odlučivanja tako da pomažu menadžeru u organizaciji informacija. izboru odgovarajućih modela potrebnih za rješavanje problema odlučivanja.Narudžbena datoteka Proizvodna glavna datoteka Računo. based systems Extranets Data: external and internal 2 . izvođenju tih modela te analizi dobivenih rezultata modeliranja za potrebe donositelja odluke. Intranets.2. IZVJEŠĆA vodstvene datoteke Menadžer Slika 4.

Data Model External managment menagment models Knowledge-based subsystems User Interface Organizational KB Manager ( user ) Slika 5: DSS i okružje 2. Sustav potpore za grupno odlučivanje ( GDSS ) Mnogi DSS pristupi i tehnike ne zadovoljavaju potrebe grupnog donošenja odluka. Sustav za potporu grupnom radu je interaktivni kompjutorski sustav koji olakšava rješavanje problema donositeljima odluka. potiče generiranje ideja i slobodu izražavanja.2. Temeljene značajke sustava za potporu skupnom radu su: izrađen je sa ciljem da podupire tim donositelja odluka u njihovom radu. može biti dizajniran za jednu vrstu problema ili za različite razine odluka. ljudi i procedure. lako se nauči i koristi. 1 . Komponente GDSS – a su hardware.3. software. opskrbljuje korisnika različitim razinama težine korištenja ovisno o njegovom znanju.

aplikaciju po aplikaciju. 6 Konfiguracija DSS – a 2. ali prema unaprijed zamišljenoj slici cjeline 3 . sadrži ugrađene mehanizme koji suzbijaju negativno ponašanje u timu. nekomuniciranje i timsko razmišljanje. mrežama procesori drugim kompjutorskim sustavima Slika. bez plana cjelovitog informacijskog sustava 2. proces po proces.3. to je posebno dizajniran informacijski sustav. u skladu s prioritetima. 3 Naziv za pristup TOP – DOWN ili „ odozgo prema dolje “ 1 . kao što su destruktivni sukobi. b) sustavni pristup – izgradnja sustava korak po korak. a ne samo dio već postojećeg sustava. Dijalog Pristup VanjskaBaza Baza Pristup bazaGDSS menadžer podataka modela vanjskoj Internetu i podataka korporacijskom bazisoftver GDSS podatakaintranetu. 2 U informatici obično naziv za pristup BOTTOM – UP ili „ odozdo prema gore “. funkciju po funkciju. Metode projektiranja informacijskog sustava U projektiranju i izgradnji poslovnih informacijskih sustava praksa pokazuje nazočnost dvaju metodoloških pristupa : a) metoda improvizacije – izgradnja sustava funkciju po funkciju.

To je rezultiralo primjenom računala u izgradnji informacijskih sustava (IS) za različite tipove organizacija. Ovi problemi doveli su do stanja koje je široko prepoznato kao kriza softvera 4. IAC (Information Analysis Center): A State Of The Art Report: Software Design Methods. 1997. October 1969.S. i 1969. poboljšanje korak po korak. October 1968. korisne su spoznaje o tome kako i zašto su oni koji su se bavili tim poslom griješili. godine sponzorirao sastanke na kojima je ovaj problem jasnije definiran i utvrđeni su određeni početni koraci 5. 5 NATO Science Committee: Software Engineering. Veliki postotak ovih informacijskih sustava je bio neuspješan. Germany. Iskustvo pokazuje da su glavni uzroci neuspjeha u realizaciji pojedinih poslovnih informacijskih sustava proizašli iz pet osnovnih razloga: 1) korisnik nije bio aktivno uključen i odgovoran za realizaciju projekta informatizacije te projekt zato ne odgovara stvarnim informacijskim problemima. 4 U. S jedne strane. a s druge strane smo imali široko raspoložive više programske jezike. Garmisch. Rome. ili nije kvalitetno dokumentiran pa ga neupućeni korisnici teško mogu koristiti. da bismo naučili kako valja pristupiti izgradnji informacijskih sustava. temeljen na ideji da bi se u razvoju softvera trebao primijeniti pristup sličan inženjerskom. nije dovoljno dobro testiran pa nastaju greške. razvijeni su najvažniji koncepti u ovom području. 3) projekt koji je trebalo prekinuti ranije nije obustavljen na vrijeme. Report on a Conference. 3. ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA 1960-tih godina dva značajna trenda su okarakterizirala informatičku zajednicu. kao što su top-down oblikovanje. zato se ili ne mogu zajedno upotrebljavati ili je njihova integracija vrlo otežana. imala su mali utjecaj na praktični razvoj softvera. 4) nabavljen je nepotreban ili nedovoljan hardver jer nisu dobro uočene i opisane informacijske potrebe kompjutorizirane poslovne funkcije. Ipak. NATO Science Committee: Software Engineering Techniques. Italy. Iako su krajem 60-tih i početkom 70-tih godina provedena istraživanja u području softverskog inženjerstva. DoD DACS (Data & Analysis Center for Software). DoD (Department of Defense). Dakle. Kriza je pokazala da je u razvoju softvera za IS potreban metodološki pristup. Pojavio se koncept softversko inženjerstvo. kasnio u razvoju ili premašio predviđeni proračun. Poslovica kaže da se na greškama najbolje uči. pojavila su se dovoljno moćna računala ( hardver ). 2) dva ili više dijelova novog informacijskog sustava nisu uzajamno usklađeni. 1 . čitav posao kasni uz dodatne nepotrebne troškove. NATO je 1968. 5) softver koji se koristi u nekoj proceduri ne zadovoljava. Report on a Conference.

S vremenom su se profilirala dva značajna pristupa u razvoju IS: strukturni i objektni. jer posljedice prijevremenog kodiranja bez odgovarajuće analize i dizajna mogu biti izuzetno negativne.) je popularizirao Waterfall model životnog ciklusa softvera. kao i metodike koje podržavaju ovakav pristup. Cjeloviti pristup razvoju IS. Ova ideja je prihvaćena iz inženjerske zajednice. 2 . Osnovna vrijednost ove metodike je u tome što je dizajn prepoznat kao posebna i kritična faza u razvoju softvera. Svaka metoda u razvoju IS olakšava projektantima posao.). Proširenjem modela životnog ciklusa softvera dolazimo do životnog ciklusa razvoja IS. te su predstavljali veliki zaokret u pristupu razvoju softvera. usko su povezani s idejom životnog ciklusa razvoja IS. Svaki od ovih pristupa razvio je niz metoda koje pokrivaju različite faze životnog ciklusa razvoja IS. Međutim. metode razvoja IS su potpuno iskoristive jedino u slučaju da se primjenjuju u okviru cjelovite metodike. koja je 30-tih godina utvrdila da svi proizvodi imaju život konačnog trajanja. jer na formalan ili poluformalan način omogućava prikupljanje. ali se u njegovom osnovnom tijeku svi potpuno slažu. oblikovanja. Ovi koncepti prerasli su u metode. Boehm (1976. čuvanje i prezentiranje znanja o organizaciji za koju se IS razvija. Različiti autori navode različite faze životnog ciklusa informacijskog sustava. te razvoju IS općenito. Sve ove zadaće zajedno integriraju se u metodiku životnog ciklusa softvera ( slika 7. Za softversko inženjerstvo životni ciklus podrazumijeva niz zadaća na koje mogu biti primijenjene inženjerske metode. koja pokriva veći dio životnog ciklusa razvoja IS. Ovaj život počinje sa početnom zamisli i prolazi kroz faze specifikacije. održavanja i zastarijevanja.modularnost i strukturno programiranje. implementacije.

razumijevanja informacijskih potreba za potporu tim ciljevima i implementacije računalnih sustava koji će osigurati te informacij 7. se SPIS definira kao Proces određivanja ciljeva organizacijskog računanja i identificiranje mogućih računalnih aplikacija koje bi organizacija trebala implementirati 6. te se više nikakvim održavanjem IS ne može prilagoditi novim poslovnim ciljevima. Boston. 9. Dušak. Brumec. pp. In Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems. 1988. Sethi. ali u osnovi sadrže slijedeće : • analizu postojećeg stanja. Slika 7. 1701-1707. • razvoj novog sustava. SPIS se definira kao dugoročno planiranje korisnih učinaka IS-a i upotrebe IT u poslovanju. International Journal of Information Management. treba početi razmišljati o razvoju novog IS. • definiranje zahtjeva postavljenih pred novi sustav. USA. 2 . Wilson: The Implementation Of Information Systems Strategies In Uk Companies: Aims And Barriers To Success. • implementiranje novog sustava.. Nakon što zahtjevi za promjenama ugroze te granice. Framework For Strategic Planning Of Information Systems. September. To je plan za razvoj sustava prema nekoj budućoj viziji uloge IS u organizaciji.L. A. MIS Quarterly. Novi razvojni i operativni ciljevi organizacijskog sustava. Waterfall model životnog ciklusa softvera Faze životnog ciklusa IS su prema različitim autorima različito definirane. Tako npr. V.D. Druga definicija.. ovisno o različitim autorima. • ocjenu učinkovitosti novog sustava. a u sklopu strateškog planiranja razvoja poslovnog sustava kao cjeline 8. 8 J. Vrček. and N.: The Implementation Of Strategic Information Systems Planning Methodologies. 7 T. povezuje SPIS sa poslovnim ciljevima organizacije: Povezivanje poslovnih ciljeva organizacije. koja se pojavljuje. V. • dizajn novog sustava. 4. STRATEGIJSKO PLANIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA Metodika SPIS ( STRATEGIC PLANNING OF INFORMATION SYSTEMS ) se može definirati na nekoliko načina. Analizom tih 6 Lederer. nove tehnologije i nove ideje o vođenju organizacije traže nadogradnju IS do granica njegovih projektantskih postavki. 1989. (2001).

Takva je. • metode koje se primjenjuju u SPIS trebali bi koristiti i poslovni planeri i analitičari. Uvođenje jedinstvenog IS je svakako promjena za organizaciju. pomoći u izgradnji kontrolnih mehanizama u implementaciji poslovnih planova. • SPIS je više nego sama izrada plana razvoja IS. osigurati dugoročnu potporu managementu u upravljanju organizacijom i dostizanju poslovnih ciljeva. kreirati arhitekturni okvir u kojem će naći svoje mjesto rezultati budućih analiza i dizajna IS. ukoliko nije utemeljen na poslovnoj viziji i ciljevima. SWOT ( Strengths. Naime. Opporunites.al. uz primjenu nove informacijske tehnologije (IT).definicija mogu se utvrditi neki zajednički pogledi na proces planiranja informacijskih sustava: • SPIS mora biti čvrsto povezano sa poslovnim strategijskim planiranjem koje provodi top management u organizaciji. Ono zahtijeva arhitekturni okvir u koji se mogu smjestiti različiti sustavi. jer razvijani IS neće pružiti odgovarajuću potporu upravljanju organizacijom. 01] 2 . pa ih je zbog toga teško povezati u cjelinu. Weaknesses. Slično je i s metodom BCG (Boston Consulting Group) matrice. Radi navedenog. pa SWOT analiza ima jaki značaj u fazi studije izvodljivosti (procjene spremnosti) razvoja IS. tako da se odvojeno razvijane baze podataka i informacijski podsustavi mogu povezati i raditi zajedno kao cjelina. a ne samo planeri i analitičari IS. Threats ) analiza koja se koristi pri procjeni spremnosti organizacije za prihvaćanje bilo kakve promjene. npr. tako se neke od metoda prvotno zamišljene kao metode organizacijskog poslovnog planiranja. • Mnogi postojeći informacijski podsustavi razvijani su neovisno jedan o drugom i razvijali su ih različiti timovi. kako je SPIS povezan s poslovnim strategijskim planiranjem. SPIS metodika predložena u [Brum et. SPIS ima trostruku svrhu: povezati informacijsku tehnologiju i poslovno planiranje u strategijsko poslovno planiranje. značajno primjenjuju u SPIS metodici. • cilj metodike SPIS je osigurati razvoj takovog IS koji će. Najnovija istraživanja pokazuju da je SPIS izuzetno jako povezan s BPR-om (Business Process Reengineering).

Osim pogreške na samom početku. Opseg investiranja u IT sve više raste. ljudi i organizacijskih postupaka. mnogi od njih vrlo često znaju upasti u klopku nerazumijevanja IT– a. što sve zajedno može dovesti do pogrešne odluke o investiranju i IT. Promjena IS – a ili uvođenje novih tehnologija znači promjene u svim navedenim područjima. Već smo vidjeli da se IS – ovi sastoje od hardvera. Da bi se provele organizacijske promjene. Informatički projekti većinom padaju na ljudskoj. organizacijska struktura kompanije kojom upravljaju strogo vertikalna i rigidna. Informatički projekti zahtijevaju prilična ulaganja. omogućuju kompanijama rast prihoda i konkurentsku prednost.sadrži niz organizacijskih metoda koje se koriste u početnim fazama životnog ciklusa razvoja IS (faze koje su jako povezane s poslovnim strategijskim planiranjem). a ne na tehničkoj strani jer se javljaju otpori prema promjenama procesa. a posljedice vrlo često i pogubne za kompaniju. Ipak je evidentno da se razina informatičke pismenosti sve više podiže jer menadžeri uviđaju da poznavanje IT – a postaje preduvjet uspješnog poslovanja. To se prije svega odnosi na menadžere koji među prvima moraju prihvatiti generalizirani procesni pristup. ali opterećeni su rizikom povrata uloženih sredstava i upravljanjem čitavog projekta. IT vrlo važan čimbenik poslovanja. Naime. nužno je uključiti menadžment kompanije u informatičke 2 . UVOĐENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJE Moderni menadžeri danas znaju da je. Idealno organizacijsko rješenje je čista projektna organizacija gdje je projektni tim koncentriran samo na planiranje i realizaciju projekta. što povećava potrebu za kvalitetnim upravljanjem IT – om i informatičkim projektima. financijaši financijama itd. bez obzira na djelatnosti kojima se bave. 5. Strateško razmišljanje i upotreba IT– a u poslovanju zahtijeva procesni pristup. Pokazalo se da nedostatak novca i vremenski rokovi nisu najveći problemi uvođenja IT – a u poslovanje. Njihov je stil upravljanja vrlo često autokratski. Isto tako. Međutim. od njih se ne zahtijeva poznavanje tehničkih detalja pojedinih tehnologija nego njihova primjena u poslovanju kompanije. podataka. pa im i sama riječ IT izaziva osobne frustracije. softvera. premda je naglasak na metodama strategijskog planiranja. Vjerojatno se mogu pronaći menadžeri koji se ne smatraju dovoljno sposobnima donositi ( često i strateške ) odluke o investiranju u IT jer o njemu nemaju dovoljno znanja. informatički projekti mogu propasti i u kasnijim fazama. Menadžerski poslovi uglavnom slijede funkcionalnu organizacijsku strukturu i većinom su specijalizirani za određeno područje pa tako marketinški menadžeri izvrsno vladaju marketingom. a specijaliste zamijenjuju generalisti koji mogu sagledati cjelinu i rješavati probleme složeniije strukture. ova metodika sadrži metode i za ostale faze životnog ciklusa.

IT donosi induktivnu logiku razmišljanja. Globalni informacijski sustavi podržavaju globalne proizvode. Sve navedeno značajno mijenja ulogu IT – a u strategiji poslovanja. održive konkurentske prednosti i pokretača poslovanja. i njihovu poimanju uloge IT – a u poslovanju kompanije. totalno upravljanje kvalitetom (TQM). 5. znatno podiže razinu usluge i odnos prema kupcima te stvara nove procese i proizvode. dijele organizacijske resurse i smanjuju troškove poslovanja. autonomiju odlučivanja zaposlenih kroz ukidanje srednjih razina menadžmenta i uvođenje multidisciplinarnih autonomnih timova kojima se specijalisti zamjenjuju generalistima. novac se troši na uzaludno automatiziranje postojećih. od pozadinske uloge operativnog alata do strateške uloge. Djelatnici kompanije konformistički se povode za primjerom menadžmenta pa vrlo često uspjeh projekta ovisi o stupnju suradnje i zainteresiranosti menadžmenta. čime postaje pokretač reinžinjeringa poslovanja i korjenito mijenja ustaljene metode poslovanja. neučinkovitih procesa. Internacionalizacija poslovanja nameće organizacijama izazove i imperative odabira optimalne globalne strategije. Informacijska tehnologija nositelj je globalizacije poslovanja Dinamika današnje globalne ekonomije ruši tradicionalne vremenske. Različiti poslovni procesi odigravaju se 2 .projekte. 5. povratak temeljnoj djelatnosti.2. osobnom iskustvu u radu s IT – om.1. povezuju organizacijske dijelove. omogućuju fleksibilnost procesa proizvodnje. globalizacija poslovanja. Organizacijske promjene znače tanju organizacijsku strukturu ukidanjem nepotrebnih razina menadžmenta. IT postaje pokretač mnogih uspješnih poslovnih incijativa. kao što su reinženjering poslovanja. • istraživanja pokazuju da kad su generalni menadžeri uključeni u informatičke projekte. Najviši se stupanj menadžmenta mora uključiti u informatičke projekte iz sljedećih razloga : • porast ulaganja u IT mora rezultirati novostvorenom vrijednosti. Informacijska tehnologija pokreće i unapređuje poslovanje Osnovna pogreška upotrebe IT–a u poslovanju jest njegova primjena na postojeće i neučinkovite procese. • istraživanja također pokazuju da ako najviši menadžment kompanije nije uključen u IT projekte. zemljopisne i konkurentske barijere. IT skraćuje vrijeme razvoja proizvoda. Dosadašnja iskustva upućuju da je razina uključenosti najviših menadžera razmjerna razini njihove informatičke pismenosti. unaprjeđuje njihovu kvalitetu. što ga čini jakim konkuretskim oružjem jer kompaniji omogućuje diferencijaciju njezinih proizvoda ili usluga i niže cijene od konkurentskih.

orijentacija na ljudske resurse. vladaju potpuno drugačiji uvjeti poslovanja. Na sceni je novo tržišno okruženje u kojemu. • Internet ekonomija. 5. u usporedbi s klasičnim. Primjena novih tehnologija ( prije svega informacijske tehnologije ) u tržišnim uvjetima nove ekonomije znači i korjenite promjene poslovnih procesa. Recimo današnji proizvodni imperativ modernih kompanija u dinamičnim tržišnim uvjetima jesu : • što kraći proizvodni ciklusi. a naročito menadžera. • upravljanje znanjem. Obilježja nove ekonomije stvaraju brojne izazove i prilike kojima se organizacije trebaju prilagođavati. Uvođenje IT – a u poslovanje može kompanijama izazvati 2 . Umrežena. ekonomija koja uči. • poslovi se mijenjaju. • visokokvalitetni proizvodi po vrlo konkurentnoj cijeni. odnosno temeljiti reinženjering poslovanja. jest upotreba IT – a u poslovanju. • ekonomija korjenitih promjena i neizvjesnosti. Mnogi IT menadžeri smatraju da nije problem napisati softver. prilagodljivost i spremnost na suradnju.na različitim diijelovima svijeta u različito vrijeme. • ekonomija znanja. Ono što je svim globalnim tržišnim igračima sigurno zajedničko. • proizvodnja i poslovanje po želji kupaca. nego ga je problem implementirati. Potpuno je nemoguće zamisliti globalnu svjetsku ekonomiju koja ne rabi IT. nova ekonomija stvara globalno svjetsko tržište. pa volimo reći da svijet postaje globalno selo. • organizacijska fleksibilnost. odluke se donose na svim mjestima odvijanja procesa što stvara dinamiku poslovanja kojoj se treba pravilno prilagoditi. • timski pristup. Osnovne karakteristike organizacijske prilagodbe dinamičnim tržišnim uvjetima: • globalizacija menadžmenta.3. Obilježja nove ekonomije su: • globalna ekonomija. Opasnosti i rizici informacijske tehnologije Porast ulaganja u IT zahtijeva veću razinu informatičke naobrazbe korisnika.

kupaca i u drugim povezanim kompanijama. ništa to ne valja . odnosno sprječavanje njihova otuđenja. • tajnost ( podaci i informacije dostupni su samo ovlaštenim korisnicima. međusobnog dijeljenja i upravljanja korporacijskim znanjem. zastoji u radu i slične zlobe. prije je bilo bolje. pa su vrlo česta razmišljanja ne mogu ja to izdržati . Menadžment kompanije treba prepoznati potencijale i znanje svojih ljudi i razviti metode i tehnike pohranjivanja. karizmu riješiti takve probleme i pripremiti teren informatičarima koji provode obrazovanje osoblja. Na taj način moguće je potpuno otkloniti ili bar ublažiti otpor zaposlenika prema IT – u i promjenama koje nastaju te pridobiti podršku korisnika bez koje je vrlo teško uvesti IT u poslovanje. a ne tehnika. Zato je izrazito važno uspostaviti. novi IS na početku je strano tijelo koje se treba prilagoditi poslovanju kompanije. Uvođenje IT – a u poslovanje znači uvođenje nove razine usluge i napredak na više sektora.velike probleme i opasnosti. zadaju najviše problema. uništenja. menadžment kompanije treba pravodobno izvjestiti i pripremiti ljude na promjene. Menadžment kompanije jedini ima autoritet i. oštećenja i neovlaštene uporabe. objasniti zaposlenicima što im donosi novi IT i dignuti svijest pojedinca glede upotrebe IT – a. • dostupnost podataka i informaciaj samo ovlaštenim korisnicima. neću se pod stare dane koristiti računalom. IT je uza sve svoje prednosti značajno povećao sigurnosne rizike kompanija. 6. Tehnološka eksplozija i vrlo česte promjene pri kojima sva nova znanja vrlo brzo zastarijevaju pridonose potražnji za stručnjacima. Sigurnost IS – a usmjerena je na očuvanje fizičkog integriteta podataka i informacija. pri čemu ljudi. pri čemu moramo voditi računa i o tome da istodobno treba podizati razinu primjene IT – a i u dobavljača. ako ima. Sigurnost računalnih sustava zasniva se na ispunjavanju triju osnovnih uvjeta: • sigurnost podataka i informacija. Takvo je okruženje prilično neprijateljsko pa se znaju događati pogreške. održavati i stalno poboljšavati različite zaštitne mehanizme koji omogućuju sigurnost informacijskih sustava. Bolje je reći da prilagodba treba biti obostrana. Naime. ZNAČAJ RAZVOJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA 2 . Otpori promjenama su neizbježni jer zaposlenici prije svega smatraju da im promjena dugogodišnjeg načina rada ugrožava radno mjesto. Naime.

pohranjivanju i izvještavanju o poslovnim događajima nastalima u poslovnoj organizaciji i okolini. smanjenjem troškova ili dodavanjem željenog oblika. informacijski sustavi mogu stvoriti vrijednost na različite načine. provedenog u hrvatskim poduzećima. gdje pravovremeno izvršavanje znatno utječe na učinkovitost. • informacijski sustav može poboljšati proces upravljanja osiguravanjem dostupnosti pravovremenih i pouzdanih informacija. omogućiti lakše planiranje. Prema rezultatima istraživanja. uzimajući u obzir važnost informacija za uspješno poslovanje. smanjujući neizvjesnosti pri odlučivanju. različite razine menadžmenta s različitom učestalosti koriste informacije iz poslovnog informacijskog sustava u poslovnom odlučivanju: 2 . odnosno izvještavanju vanjskih i unutrašnjih korisnika poslovnih informacija. Općenito. u različitim oblicima organizacija postoje sustavi čija je složenost različita. odnosno pohranjivanju podataka. Budući da su poslovne informacije od neprocjenjive važnosti. obrađuje i o njima izvještava. kontroliranje i vrednovanje poslovnih aktivnosti. Budući da različiti oblici organizacije uvjetuju različitu strukturu i razvijenost poslovnog informacijskog sustava. Premda se može zaključiti da se takvi sustavi međusobno razlikuju. Poslovne događaje iz organizacijske okoline sustav ljudskih i računalnih resursa pohranjuje. Da bi se moglo govoriti o suvremenom i sustavnom načinu poslovanja i donošenja poslovnih odluka. Poslovna organizacija. odnosno opstanak. slične procese (korištenje relevantnih postupaka poslovanja) i sličnu svrhu (prosljeđivanje informacija). Značaj poslovnog informacijskog sustava započinje njegovom ulogom u svakodnevnoj evidenciji poslovnih događaja. intenzivno komunicira s unutrašnjim i vanjskim subjektima. • informacijski sustav može povećati učinkovitost automatskim izvršavanjem ponavljajućih radnji. potrebno je naglasiti njihovu sličnost u tri bitne sastavnice: svaki sadrži sličnu strukturu ( ljudski i računalni resursi). raste kasnijom obradom podataka i njihovim korištenjem pri analizama. poslovni informacijski sustav zauzima važnu ulogu u evidentiranju. a kao neke zajedničke mogu se izdvojiti sljedeće: • informacijski sustav može poboljšati proizvode ili usluge povećavanjem kvalitete. odnosno poboljšavanjem kvalitete odlučivanja. jedan od važnih preduvjeta je učestalo korištenje kvalitetne informacijske podloge integriranog poslovnog informacijskog sustava. u današnjim uvjetima poslovanja.

V.5% 0.6% 37. Zagreb. Znanje.0% Izvor: Srića.5%). Znanje.6% 8.0% 5. Kako postati i ostati pobjednik.2% Povremeno 30.8% Često 20.0% 18. Slika 8.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.5% 10.5% 33. 2003.1% Rijetko 18. Kako postati i ostati pobjednik. Delfin – razvoj managementa. 2003. naposljetku.: Inventivni menadžer u 100 lekcija. Delfin – razvoj managementa.3% Ukupno 100.0% 100. vidljivo je da se rijetko i vrlo rijetko poslovne informacije iz poslovnog informacijskog sustava pri poslovnom odlučivanju koriste kod nižeg menadžmenta (27.1%). kod srednjeg menadžmenta (8. zatim kod višeg menadžmenta (15.4% 39. Zagreb. Struktura ispitanika prema nazivu radnog mjesta Izvor: Srića. Može se zaključiti da poslovne informacije pri poslovnom odlučivanju najčešće koristi srednji. Korištenje poslovnih informacija pri poslovnom odlučivanju Učestalost korištenja Niži Srednji Viši informacija menadžment menadžment menadžment Vrlo rijetko 8.0% 100.3%) i. V. zatim viši.0% 18. 1 .9% 28. a najrjeđe niži menadžment.6% Vrlo često 22. Tablica 2. Prema rezultatima iz gornje tablice.

i dugoročno. često predstavlja težak zadatak. profitabilno poslovati. u velikoj mjeri. međuljudske odnose u organizaciji. rješenjem problema nitko ne gubi. odnosno poboljšanje je nužno za sva poduzeća koja žele opstati. a očito iz nedovoljne izgrađenosti poslovnog sustava. razinu trošenja resursa i. te primjerenom konkurentskom sposobnosti. koja računa na buduće kvalitetno i konkurentno poslovanje. dugoročno. Manje je prihvatljiva činjenica da svi moraju. koji neutraliziraju gubitke. Navedeni problem moguće je riješiti jednokratnim ulaganjem u rješavanje problema. Činjenica je da. kao i njezine posebnosti. Naime. Organizacijski gledano. ostavlja nepovoljan utjecaj na rad. Integriranost poslovnog informacijskog sustava nameće se sama po sebi kao integrirajući element cjelovite poslovne organizacije. umanjiti radnu učinkovitost i stvoriti druge organizacijske poteškoće. odnosno poboljšaju na dobrobit svih korisnika. zbog načina rada pojedine skupine. podjednako mnogo puta dobivaju i gube. čija izgradnja. manje-više. na kraju. Oblikovanje novog ili poboljšavanje postojećeg poslovnog informacijskog sustava. nerijetko. obje strane. koji će dodatno. u nekom poslovnom procesu čiji je začetnik. U svakoj aktivnoj poslovnoj organizaciji neminovno je postojanje poslovnih procesa na čiju brojnost. obje strane ponekad gube. složenost poslovnih procesa nerijetko je uvjetovana prirodom poslovne aktivnosti. te kasnijim pravovremenim kontroliranjem i utjecajem na željeni smjer razvoja. svojim načinom rada stvara drugoj skupini slične probleme. Premda i ta skupina. načelno. uz nedostatke nedovršenog poslovnog sustava. pojedine razine menadžmenta u dovoljnoj mjeri koriste poslovne informacije pri poslovnom odlučivanju. Naime. teoretski. Naravno. načiniti određene ustupke kako bi druga strana lakše obavljala svoj dio posla. Upravo je navedeni razlog. a u budućem. Gledajući zbirno. prvenstveno zbog konflikta ciljeva pojedinih unutrašnjih korisnika. Dakle. stvara dodatni posao u drugoj skupini. bez obzira na dobitke. Može se utvrditi da integriranost poslovnog informacijskog sustava uveliko utječe i na međuljudske odnose u poslovnoj organizaciji. poboljšanja i objedinjenosti poslovnih procesa. nitko nema ništa protiv da se poslovni procesi učinkovito oblikuju. Gore navedeni rezultati pokazuju praktično prihvatljivu i pozitivno sugestivnu činjenicu da. odnosno poboljšanja poslovnih procesa u organizaciji. u tom slučaju. što znači da za njih to može biti prihvatljivo. Odnosno. u određenom dijelu poslovnog procesa. uhodani poslovni procesi ne podupiru promjene. olakšanom obavljanju poslovnih aktivnosti svi 1 . utječe složenost poslovne aktivnosti. glavni pokretač razvoja. sve to stvara nepotreban trošak. a to. suvišan trošak za pojedince i organizaciju. ipak. s obzirom na vrstu radnih zadataka. ali to je samo jednostran i pojednostavljen pogled. obje skupine će potencijalno imati loše međuljudske odnose. što utječe i na integriranost poslovnog informacijskog sustava. u nedovršenom poslovnom sustavu postoje napetosti u dijelu koji. premda.

0% Izvor: Srića. odustanimo od predloženih (postojećih) opcija i pokušajmo otvoriti nove. i biti konkurentan.5% N/A N/A Stručnjak 75.0% 100. svakodnevno ubrzano raste sukladno porastu složenosti poslovnog okruženja. tražeći odluku u kojoj nema pobijeđenih nego svi pobjeđuju (win-win).2% 70. dolazi i ono svrhe korištenja poslovnog informacijskog sustava.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.3% N/A N/A Menadžer najniže 75.0% 100.5% 87. Neke stavove ispitanika.1% 50.5% 41.: Najčešća svrha korištenja sustava prema nazivu radnog mjesta Zakonski Kontrola Procjena Lociranje Donošenje Naziv radnog obvezatno Planiranje tekućih rezultata menadžerske menadžerskih mjesta izvještavanje aktivnosti poslovanja odgovornosti odluka Izvršni djelatnik 62.7% 92.5% 62. Uz pitanje koliko često se koriste poslovne informacije iz poslovnog informacijskog sustava za poslovno odlučivanje. a da se ne koristi kvalitetna informacijska podloga. odnosno poslovnom odlučivanju. Delfin – razvoj managementa. V. pa rezultati nisu prikazani ( npr. 2003.6% 57. izvršni 2 .3% 75.5% 76. s obzirom na radno mjesto. SVRHA KORIŠTENJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA Svrha korištenja poslovnog informacijskog sustava kao podrške poslovanju. Nemoguće je u takvom okruženju opstati.5% 87. Ili. međusobnih uvjeta i pravila suvremenog poslovanja.5% N/A 50. Znanje. 7. Kako postati i ostati pobjednik.0% 85.9% 28.6% cijene Menadžer najviše 57. dobivaju.0% 100.0% 58.5% 87.4% 64.0% 62.0% cijene Menadžer srednje 82.7% 76. o najčešćoj svrhi korištenja sustava nije moguće praktično interpretirati.5% 87. kada god se oko nečega ne možemo složiti. Zagreb. drukčije rečeno.0% 83.1% razine Ukupno 100.0% 100.0% 100. U nastavku je prikaz u relativnom iskazu česte ili vrlo česte svrhe korištenja poslovnog informacijskog sustava ispitanika prema nazivu radnog mjesta: Tablica 3.

1% Vrlo često 40.0% 9 Spearmanov koeficijent korelacije (produkt rang korelacije) koristi se za mjerenje povezanosti između varijabli. Povećanjem integriranosti sustava.6% 15.306 na razini signifikantnosti od 5% i pokazuju povezanost između veće integriranosti i rjeđeg korištenja sustava u navedene svrhe.7% Povremeno 27.: Osnove poslovnog odlučivanja koje podržava sustav/koje se koristi u sustavu Učestalost / korištenje Izvještaji iz Upravljačko.3% 27. lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka za radna mjesta menadžerske razine.9% 23. Bazira se na tome da se izmjeri dosljednost povezanosti između poredanih varijabli 1 . Vrijednosti Spearmanovih koeficijenata9 korelacije iznose -0.3% 61.djelatnik – lociranje menadžerske odgovornosti. u tome. Najveći postoci korištenja sustava su pri zakonski obvezatnom izvještavanju. mjerena aktualiziranjem poslovnih informacija u sustavu.2% 1.8% 5. raste potreba i povjerenje za njihovim intenzivnijim korištenjem.1% 37. i korištenja sustava u svrhu kontrole tekućih aktivnosti na razini -0. U prikazanim rezultatima uočljiv je niski postotak korištenja poslovnog informacijskog sustava pri planiranju. što su upravo ti segmenti poslovnog informacijskog sustava uhodani i uzročno-posljedično povezani – kontrola tekućih aktivnosti i zakonski obvezatno izvještavanje. I sljedeći rezultati.7% 30. Upravo svakim daljnjim pomakom u povećanju integriranosti.7% Rijetko 6. Sustav temeljen Temeljni osnove poslovnog transakcijskih baza informacijski na bazi znanja financijski odlučivanja sustav izvještaji Vrlo rijetko 6. govore u prilog činjenici da se najviše koriste one osnove poslovnog odlučivanja koje su najrazvijenije u poduzeću: Tablica 4. Razlog je.8% 11.5% 8.5% Često 18.291 i -0. moguće. ).2% 20. sva radna mjesta u okviru svojih radnih zadataka mogla bi povećavati korištenje sustava. te povećati učinkovitost pri radu i odlučivanju. kontroli tekućih aktivnosti i procjeni rezultata poslovanja. Postoji još veća povezanost između integriranosti sustava.417 i signifikantnost 1%.7% 1. Tomu u prilog govore izračunati Spearmanovi koeficijenti korelacije između povezanosti integriranog poslovnog informacijskog sustava s aplikacijama ostalih poslovnih područja i korištenja poslovnog informacijskog sustava za potrebe zakonski obvezatnog izvještavanja i kontrolu tekućih aktivnosti.1% 10.5% 15. itd.3% 30. kada je postavljeno pitanje koji temelj poslovnog odlučivanja podržava postojeći sustav.

Ukupno 100.2% Vrlo često 39.0% 54. V.0% 100. Kod razvijenog integriranog poslovnog informacijskog sustava može se ustvrditi da bi redoslijed učestalosti korištenja.0% 100. zatim izvještaji iz transakcijskih baza. Znanje. odnosno raspoloživih alata bio upravo suprotan. najčešće se koriste temeljni financijski izvještaji kao osnova poslovnog odlučivanja.7% 17. 1 .0% 100.8% Povremeno 17.5% 0. Delfin – razvoj managementa. želi li se osigurati kvalitetna informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka.2% 27.2% 11.0% 10.0% Izvor: Srića. V. 2003.8% 33. Delfin – razvoj managementa.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.: Korištenje pojedinih postupaka poslovnog odlučivanja Učestalost korištenja Relativni ekonomski Usporedba ostvarenih i Usporedba s postupaka poslovnog pokazatelji planiranih veličina rezultatima najboljih u odlučivanja branši Vrlo rijetko 1.0% Izvor: Srića. Zagreb. ostalo je pitanje na koji način.9% Ukupno 100. Kako postati i ostati pobjednik. 2003. a tek nakon toga slijedi upravljačko informacijski sustav i sustav temeljen na bazi znanja.0% 100.7% 1. Znanje.0% 100. nakon utvrđene svrhe i osnove korištenja poslovnog informacijskog sustava.: Inventivni menadžer u 100 lekcija. I naposljetku. tj.9% 15. Prema navedenim rezultatima. Kako postati i ostati pobjednik.0% 28.1% Često 33. Zagreb.0% Rijetko 8. korištenjem kojih postupaka se najčešće donose odluke u hrvatskim poduzećima: Tablica 5.

na neki način mogli su se predvidjeti rezultati o korištenju pojedinih postupaka poslovnog odlučivanja. usporedba s rezultatima najboljih u branši i analiza odstupanja. te donošenja odluka na temelju usporedbe s rezultatima najboljih u branši i analizom odstupanja. lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka. Dakle. Također. te. Pozitivna povezanost. obradom rezultata utvrđena je povezanost između vrijednosti pojedinih obilježja osnove poslovnog odlučivanja i postupaka kojima se najčešće donose odluke. iznosi 0. S obzirom na većinsko korištenje. Međutim. na kraju. u velikoj mjeri. potrebno je znatno povećanje korištenja poslovnog informacijskog sustava menadžera srednje i najviše razine pri planiranju. Tako je utvrđena pozitivna povezanost između češćeg korištenja temeljnih financijskih izvještaja i češćeg donošenja odluka korištenjem ekonomskih pokazatelja na temelju financijskih izvještaja. najčešće korišteni postupci su usporedba ostvarenih i planiranih veličina. odnosno raspoloživost pojedine osnove odlučivanja.338 na razini signifikantnosti od 1%. mjerena Spearmanovim koeficijentom korelacije.433 odnosno 0. 2 . koriste poslovni informacijski sustav za donošenje poslovnih odluka primjerenih njihovom položaju u organizacijskoj strukturi. Iz prethodnih razmatranja može se ustvrditi da sve razine menadžmenta. zatim relativni ekonomski pokazatelji na temelju financijskih izvještaja.

IT postaje poslovna infrastruktura i koncept oko kojeg se gradi čitava organizacijska struktura kompanije. Javljaju se poslovni subjekti koji znaju prepoznati koristi i prednosti nove tehnologije i brzo se prilagoditi novom načinu poslovanja. Poslovanje svake kompanije ovisi o informacijskim tokovima i stvaranju novog znanja kojim se razlikuje od konkurenata te upravo IT tehnologija se javlja kao temeljna infrastrukturac koja inicira i omogućuje takav pristup. Vjerojatno su svi dosadašnji primjeri upotrebe IT – a u poslovanju nosili značajku organizacija intezivnih znanjem. pasivnog pristupa je prošlo. Recept je prilično jednostavan – stalno prilagođavati svoje poslovanje modernim trendovima i tehnologijama.Zaključak Pojava novih tehnologija znatno utječe na poslovno okruženje. organski način funkcioniranja u kojemu će se vrlo brzo reagirati na novonastalu promjenu. Stoga kompanije trebaju pronaći prilagodljivi. Vrijeme sigurnog. Promijenjeni i dinamični tržišni uvjeti znatno mijenjaju poslovno okruženje pa organizacije moraju pronaći načina za prilagodbu i opstanak. recepti kao se ponašati jednostavno se ne stignu primjenjivati jer se situacija na tržištu mijenja vrlo brzo. 1 .

Zagreb. [7] Lederer.. B. 2003. S.: Accounting Information Systems: Transaction Processing and Controls. V. Poslovna knjiga. Izvori preuzeti sa Interneta: [8] http://www. J.sapmag. 2001. September.: Accounting Information Systems. A. Utah. Sethi.: The Implementation Of Strategic Information Systems Planning Methodologies. USA. MIS Quarterly. [3] J. 1701-1707.Literatura: [1] Boockholdt. M. Znanje... V.. Delfin – razvoj managementa. In Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems.L. 1994. Romney. Treven.: Inventivni menadžer u 100 lekcija. Sinergija. Boston. Spremić. Irwin. 1988.. Boston.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha.B.E.com. Zagreb.hr [9] http://www. V. [6] Srića. [5] Srića. Pavlić Mile: Menadžer i informacijski sustavi.hr 1 . 1994. 1993.wikipedia. Dušak. V.L. [4] Srića. Vrček: Framework For Strategic Planning Of Information Systems. Brumec. pp. Zagreb. [2] Cushing. Kako postati i ostati pobjednik. Addison-Wesley Publishing Company. and N. V. 2000. M.

usporedba s rezultatima najboljih u bran i i analiza odstupanja. odnosno raspolo ivost pojedine osnove odlu ivanja. Tako je utvr ena pozitivna povezanost izme u e eg kori tenja temeljnih financijskih izvje taja i e eg dono enja odluka kori tenjem ekonomskih pokazatelja na temelju financijskih izvje taja. Tako er. lociranju menad erske odgovornosti i dono enju menad erskih odluka. koriste poslovni informacijski sustav za dono enje poslovnih odluka primjerenih njihovom polo aju u organizacijskoj strukturi.338 na razini signifikantnosti od 1%. te dono enja odluka na temelju usporedbe s rezultatima najboljih u bran i i analizom odstupanja. te. u velikoj mjeri. Me utim.S obzirom na ve insko kori tenje. zatim relativni ekonomski pokazatelji na temelju financijskih izvje taja.433 odnosno 0. Iz prethodnih razmatranja mo e se ustvrditi da sve razine menad menta. potrebno je znatno pove anje kori tenja poslovnog informacijskog sustava menad era srednje i najvi e razine pri planiranju. 33 . obradom rezultata utvr ena je povezanost izme u vrijednosti pojedinih obilje ja osnove poslovnog odlu ivanja i postupaka kojima se naj e e donose odluke. na kraju. Pozitivna povezanost. mjerena Spearmanovim koeficijentom korelacije. Dakle. naj e e kori teni postupci su usporedba ostvarenih i planiranih veli ina. na neki na in mogli su se predvidjeti rezultati o kori tenju pojedinih postupaka poslovnog odlu ivanja. iznosi 0.