SVEUČILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET SPLIT

ALEKSANDAR PAŠIĆ

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVRŠNI RAD

Split, 2009.

SVEUČILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET SPLIT

Zavod/studij: POMORSKI MENADŽMENT

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

ZAVRŠNI RAD

Mentor : Prof.dr. sc. Ante Munitić Komentor: Dipl. ing. Pančo Ristov

Student: Aleksandar Pašić

Split, listopad 2009.

Zavod/studij: Pomorski menadžment Pristupnik: Aleksandar Pašić

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

Zadaci: definiranje pojma poslovnog informacijskog sustava struktura poslovnih informacijskih sustava implementacija sustava u poslovno okruženje kohezija PIS – a i zaposlenika uloga sustava u globalnom poslovanju

Rad zadan dana: _______________ Rad predan dana: ______________

MENTOR:

SAŽETAK

......... na kojoj je uveden pojam softverski inženjering............ pravi sinergijski učinak njihove primjene dolazi do izražaja tek kad se primjene kao dio cjelovite metodike za razvoj IS...1 ........ instead of methodology as a whole.. when the term software engineering was introduced..... Izbor metodike razvoja IS.. koje su poznate i dokazane u praksi....... ne može se tvrditi da je bilo koja od njih pogodna za razvoj svih IS.. But none of them is good for IS development for all kind of organizations..... the real synergic effect appears in the moment when all of them are used as one deliberated methodology.. Iako postoji određeni broj ovakvih cjelovitih metodika. Although they were all good in supporting the development of certain phases in the IS life cycle........ razvijen je niz metoda koje se primjenjuju u izgradnji informacijskih sustava (IS)........ and sponsored by NATO........ te se izabrane metode uzročno posljedično povezuju u cjelovitu metodiku razvoja IS. The choice of IS development methodology depends on the characteristics of the organization that IS is developed for. Optimalan pristup razvoju IS bio bi onaj u kojem se vrši izbor metoda. In this paper some sound......... a ne gotovih metodika........ koja pokriva sve faze njegova razvoja. Such methodologies exist and some of them are well known and proved in practice.... U radu su prikazane neke poznate metodike koje pokrivaju gotovo cijeli životni ciklus razvoja IS.... Iako su sve one dobre u smislu da olakšavaju provedbu pojedinih faza razvoja IS..... godine u organizaciji NATO saveza....../69........... well known methodologies for the IS development life cycle are considered.... The optimal approach in IS development would be the one in which one chooses the methods for certain IS life cycle development phases....Od znanstvene konferencije održane 1968..... Sadržaj: UVOD...... a lot of methods for the information systems development have been developed..... ovisi o značajkama organizacije u kojoj promatrani IS djeluje.. ABSTRACT Since the scientific conference held in 1968/69....

...... Sustav za potporu odlučivanju ( DSS ).......................................................................................1.......................2..............23 5......3.... ZNAČAJ RAZVOJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA........ INFORMACIJA JE SPECIFIČNI RESURS..3..........4 2...................................... Vrste informacijskih sustava.....................17 3.10 2.........34 Literatura...................2..................................................3.............................................2 1....................................................................9 2........................................35 . Informacijska organizacija..............................................2...................... Opasnosti i rizici informacijske tehnologije............2....................... ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA IS..................................................16 2. Sustav potpore za grupno odlučivanje ( GDSS ).....3 1................. STRATEGIJSKO PLANIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA............................... Informacijska tehnologija nositelj je globalizacije poslovanja..................................1................................ Informacijska tehnologija pokreće i unapređuje poslovanje..................................................................2... Upravljački informacijski sustav ( MIS )....................... POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI..13 2....................................................2.....24 6.....14 2.......................1.......25 7.............3........3 1......20 5.........17 4....... Definicija informacijskog sustava..23 5......... Informacijska pismenost................................................................. Metode projektiranja informacijskog sustava..... SVRHA KORIŠTENJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA.......1.......................................................29 Zaključak.....................1......

Sve to. prilikom izvođenja raznih operacija gdje su pogreške nedopustive. U ovom završnom radu nastoji se prikazati i objasniti važnost poslovnog informacijskog sustava. Iskustvo pokazuje da je otpor promjenama u uvođenju informacijskih sustava vrlo velik. što prvenstveno informacijskih rješenja. ovisi od aktivnosti tokom uvođenja 1. Informacijska podrška s jedne strane osigurava motor realizaciji poslovnih procesa. Sve te aktivnosti uvođenja informacijskog sustava čine projekt visokog rizika. a s druge je strane alat koji menadžmentu tvrtke osigurava pravovremene i vjerodostojne informacije temeljem kojih menadžment može donositi poslovne odluke temeljene na činjenicama. INFORMACIJA JE SPECIFIČNI RESURS 1 . Iz ovog razloga poslovni informacijski sustavi danas predstavljaju standard podrške poslovnim procesima i odlučivanju u poduzećima koja se smatraju vodećima u pojedinim industrijkim granama. njegova implementacija te mogućnost i vrste operacija koje on pruža. potrebne promjene u načinu rada.UVOD U modernom poslovanju gotovo je nezamislivo realizirati poslovne procese i na učinkovit način upravljati resursima bez primjerene informacijske podrške. pogotovo u pomorstvu. izlaženje procesa na čistinu. odnosno mogućnost boljeg praćenja aktivnosti u procesima. strah od tehnologije. i to iz nekoliko razloga: bojazni za vlastiti posao budući da se neke aktivnosti u procesima automatiziraju. naravno uz uvjet da je ova informacijska podrška primjenjena na prikladan način.

ali može značajno pridonijeti učinkovitosti organizacije u cjelini. a to je da je nepotrošiva. Može se koristiti višekratno od raznih korisnika. Ako nisu ispunjene sve navedene pretpostavke. niti se smanjuje raspodjelom. o tome da je informacija na određeni način obrađen i prikazan podatak. pojam nadređen podatku. tada informacije. donositi odluku ). Naime. već u najboljem slučaju podatak i to samo onda ako je ispunjena prva pretpostavka (točnost). pravodobne i na osnovi njih se odlučuje. _________________________________________________________________________ Informacija kao osnovni resurs informacijskoga društva ima značajku koju nema ni jedan drugi resurs na osnovi kojega je zasnivan gospodarski razvoj. Poslovanje na načelima modernih postignuća traže poduzimanje aktivnosti za dobivanje raznolikih informacija u svrhu odlučivanja. za drugog može biti samo podatak ( to nije značajno za njegovu odluku. Informacija je u svakom slučaju gledano hijerarhijski prema značenju u odlučivanju. To može biti poučno modernom menađeru. da je informacija tumačenje i prezentiranje podatka. odnosno poduzimaju odgovarajuće akcije. bez obzira na detaljnost prikazivanja. Osnovna distinkcija između podataka i informacija.Informacija kao resurs ima specifična obilježja: za razliku od materije i energije ona se ne troši korištenjem. Ono što je za nekog informacija ( na osnovi toga poduzima određenu akciju – odlučuje ). To će možda ugroziti informacijski monopol menadžera. možemo tvrditi da to nije informacija. možda zbog stupnja agregiranosti. 3 . Za razne odluke trebaju razne informacije ali sve one moraju biti : • • • točne. jest da se na osnovi informacija donose odluke. a za obavljanje informacijskih usluga troši se malo materije ili energije. informacije koje posjeduju osobe koje upravljaju ponekad ne valja čuvati samo za sebe. ________________________________________________________________________ Podatak (ni) je informacija? Razlika između informacije i podatka kod raznih autora nije jednoznačno određena tako da se govori o stupnju agregiranosti ( informacija je sumirani izraz određenog broja podataka ). već ih treba podijeliti s podređenima. ili pravodobnost – možda će tek u budućnosti na temelju tih podataka. upotrebom se ne troši.

a ta je da oblik informacije nije jednoznačan. izreći napisati. Nova informacijska organizacija omogućuje ukidanje brojnih nepotrebnih razina koordinacije i bitno povećanje djelotvornosti. navodi da je jedan veliki multinacionalni proizvođač. tako i suvremeni menadžeri moraju postavljati izuzetne zahtijeve pojedincima. mnogo traže od svirača. Informacija se može vidjeti. Kao što vrhunski dirigenti. 3 . organizacija utemeljena na informacijama ravna je.Na temelju jedne informacije može više subjekata ( teoretski svi ) donositi odluke. V. 1992. informacijska organizacija može funkcionirati samo ako pojedinci i organizacijske cjeline preuzmu odgovornost za svoje ciljeve i prioritete. Tradicionalna organizacija u osnovi počiva na hijerarhijskom autoritetu i protoku informacija odozgo prema dolje. a organizacija na bazi informacija temelji se na odgovornosti. perfekcionisti. pa čak ni o kontroli.. Aktivnosti na osnovi jedne informacije mogu biti različite kod svakog subjekta. vještine korištenja informacijskih tehnologija pri rješavanju problema. jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za organizaciju poduzeća. Osim te značajke. razmatranu iz perspektive menadžmenta. Školska knjiga. Informacijsku pismenost. Te razine pokazalo se. s mnogo manje upravljačkih razina. postoji još jedna. izvršiteljima radnih zadataka u poduzećima.1. Dakle. Zagreb. Informacijska organizacija Za razliku od klasične. prestrukturiravši se na okosnici informacija i njihovih tokova otkrio da može ukinuti 7 od svojih 12 razina upravljanja. nisu ovisile o odlučivanju. za svoje odnose i komunikaciju. Srića. sposobnost ispravnog korištenja i interpretiranja dobivenih informacija. U njoj je informacijski tok kružan: od dna prema gore i zatim ponovno dolje. Odabrat ćemo ono koje najbolje ukazuje na probleme i gledišta menadžmenta i njegova odnosa prema novoj informatičkoj revoluciji. već su bile relej za informiranje. Peter Ducker 1. prikazati. 1. Informacijska organizacija nije popustljiva nego temeljena na disciplini. definirat ćemo kao slojeviti pojam koji se može promatrati na četiri razine: • • • • tehničko razumijevanje informacijskih tehnologija. 1.2.. Informacijska pismenost O informacijskoj pismenosti može se govoriti s raznih stajališta. Sustav utemeljen na informacijskoj organizaciji omogućuje raznovrsniju organizacijsku strukturu. 1 U knjizi „Upravljanje kreativnošću“. Ona zahtijeva snažno i odlučno vodstvo rukovodećeg kadra. razumijevanje društvenih učinaka informatizacije. hijerarhijske strukture s mnogo slojeva.

Prikupljeni i obrađeni podaci pohranjuju se zatim radi kasnijeg korištenja ili se odmah dostavljaju korisnicima za potrebe upravljanja. informacijski sustav posjeduje određenu strukturu koja najopćenitije gledano. pohranjivanje podataka i informacija.3. metode i načini vezanja ranijih triju komponenata u skladnu. funkcionalnu cjelinu. Prikupljeni podaci obrađuju se u skladu s potrebama korisnika tako da se vrše operacije pretvorbe. u pravo vrijeme i uz minimalne troškove. bilo kao profesionalni informatičari ili kao korisnici rješenja sustava. ⇒ ORGWARE – organizacijski postupci. Da bi uspješno obavljao spomenute funkcije i ostvario navedene ciljeve. Glavni dijelovi informacijskog sustava su: ⇒ HARDWARE – materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije. radne stanice. 1. sažimanja ili raščlanjivanja. fizičke linije za komunikaciju. Što mu je cilj ? 2. obrada podataka. Nakon definiranja njegovog cilja valja reći da je informacijski sustav u principu obavlja četiri temeljne funkcije a to su: • • • • prikupljanje podataka. modemi. Koje su mu funkcije ? 3. elektronička računala. ⇒ LIFEWARE – ljudi koji rade s informacijskim tehnologijama. predstavlja sintezu četiriju neophodnih elemenata.Informacijski utemeljene organizacije zahtijevaju vodstvo koje poštuje izvedbu pojedinca ali i samodisciplinu i odgovornost na svim razinama organizacije. Kako u suvremenoj obradi informacija ključnu ulogu igraju mreže i koncepti povezivanja korisnika s informacijskim resursima i tehnologijama. Definicija informacijskog sustava Kao svaki sustav i njega možemo najbrže opisati kroz odgovor na tri pitanja: 1. dostavljanje podataka i informacija korisnicima. odlučivanja i kontrole. rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera. ⇒ SOFTWARE – nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja. neovisno o njihovom fizičkom razmještaju javlja se i peta komponenta: 2 . Od čega se sastoji ? Postoji definicija koja kaže da je cilj informacijskog sustava dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji. npr.

obično sadržana u njegovoj bazi podataka. Sustav je toliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika. struktura i sadržaj informacijskih resursa poslovnog informacijskog sustava. Nju opet čine obrazovani i osposobljeni kadrovi naučeni kako da djelotvorno primjenjuju sredstva i metode novog informacijskog društva totalne komunikacije putem mreža. no bez dobre organizacije tehnologija je nemoćna. korištenja i razvoja primjene informacijskih tehnologija. Odlučivanje 1 .4. Kod uspješnog informacijskog sustava svi ovi elementi morali bi biti na kvalitativno podjednakoj razini i međusobno usklađeni.⇒ NETWARE – koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja svih elemenata sustava u skladnu cjelinu. “ 1. Karike informacijskih sustava Slika 1. Zato nije na odmet spomenuti i šestu komponentu: ⇒ DATAWARE – koncepcija. Prikaz povezanosti komponenata poslovnog informacijskog sustava „ Svi dijelovi međusobno interaktivno djeluju i kao uzrok i kao posljedica. U modernim informacijskim sustavima resursi podataka ( interne i eksterne baze podataka ) postaju okosnicom projektiranja.

te o učinku njegove odluke. postoji procedura koje se trebamo pridržavati. ⇒ situacija rizika. te se razlikuju: ➢ programirane. Osim s tog stajališta. iskustvu i/ili intuiciji. te i u vezi s rizikom koji postoji kod odlučivanja.Čim se govori o odlučivanju može se govoriti o izboru između raznih akcija. U teoriji odlučivanja kod takvih odluka postoje dvije osnovne vrste vjerojatnosti: ➢ objektivna vjerojatnost. Programirane odluke imaju rutinsko i ponavljajuće rješenje. Ta situacija je izuzetno rijetka i pitanje je da li. Uvijek postoji izbor između poduzeti akciju ili ostaviti sve kao što jest. Neprogramirane odluke su takve da pri njihovu donošenju ne postoji procedura ili se zbog određenih razloga mora od nje odstupiti 3 . primjer takve objektivne vjerojatnosti jesu one koje pružaju statističke metode. U situaciji neizvjesnosti donositelj ne raspolaže nikakvim podacima o okolnostima i budućim učincima koji se postižu tom akcijom. ➢ poluprogramirane. odnosno s naporom učinjenim pri donošenju. Napor učinjen pri donošenju odluka je minimalan. ⇒ situacija neizvjesnosti. Tako se situacije u kojima se donose odluke mogu okarakterizirati kao: ⇒ situacija izvjesnosti. Okolnosti u kojima se donose odluke mogu se promatrati prema broju informacija kojima se raspolaže pri odlučivanju. Donose se po određenim pravilima. U situaciji rizika donositelj odluke raspolaže informacijama o procijenjenim vjerojatnostima o okolnostima i budućim učincima poduzete akcije. uopće i postoji. Cilj je jasno određen. ➢ subjektivna vjerojatnost podrazumijeva procjenu na osnovi osobnih pretpostavki temeljeno na znanju. Odluke se uvijek donose u skladu s nekim željenim ciljem. odluke se mogu promatrati i u vezi s načinom njihova donošenja. koja se može procijeniti na osnovi relativne učestalosti događaja. Situacija izvjesnosti podrazumijeva da donositelj odluke ima sve informacije o problemu i okolnostima što ga navode na akciju. ➢ neprogramirane odluke. osim kao teoretska kategorija. nadajući se da se okolnosti neće promijeniti.

5. tekuće investicijsko održavanje može pak predstavljati poluprogramirane odluke za koje je djelomično propisana procedura. Ako promatramo bilo koji gospodarski subjekt kroz vertikalnu organiziranost tada se možemo složiti da postoje strateška. a posebno neprogramiranih odluka zahtijeva mnogo više napora i vremena. dok odluke na strateškoj razini u većini slučajeva imaju neprogramirani karakter. Intiutivne odluke se donose ukoliko su u potpunosti nepoznati efekti i/ili okolnosti u kojima se donose.ili ju treba modificirati. Moderne tehnike upravljanja i razvoja u teoriji odlučivanja mnogo su više razvijene programirane odluke. 2. taktička i operativna razina odlučivanja ( upravljanja ). razvijanje i uvođenje najbolje ocijenjenog rješenja ( odluke ). i bitno je da se kod izbora procjenjuje rizik/vjerojatnost vezano uz okolnost i buduće učinke. za razliku od programiranih odluka imaju mnogo više alternativnih izbora. 2 . na taktičkoj bi bile zastupljene programirane i poluprogramirane ali i dio neprogramiranih. 3. Kod njih više dolazi do izražaja kreativnost. 6. Uz postojanje mnogih procedura i manje-više navođenja istih faza kao sastavnih dijelova procesa odlučivanja. Donošenje poluprogramiranih. dok ulazak u kapitalnu investicijsku djelatnost ili razvijanje novog proizvoda odgovara primjeru neprogramiranih odluka. široko je rasprostranjena sljedeća procedura koja se satoji od 6 koraka: 1. provjera rezultata. prikupljanje podataka. 4. pronalaženje alternativnih rješenja ( odluka ). Poluprogramirane odluke. procjena i intuicija kao i okrenutost općenitosti rješavanja problema ( sustavno mišljenje ) nego kog programiranih odluka. evidentiranje svih čimbenika koji utječu na problem. Za primjer programiranih odluka može se navesti odvijanje redovite proizvodnje. Sam proces odlučivanja može se promatrati preko faza kroz koje je potrebno proći. Svakako se teži tome da u poslovanju bude što manji broj intuitivnih odluka. Ovisno o razinama odlučivanja može se tvrditi da bi se na operativnoj razini trebale donositi isključivo programirane odluke. određivanje problema.

Preporučeni su koraci tako općeniti da se procedura može upotrijebiti za rješavanje svih problema. E. Druge. W. 2. mogu biti vrlo složene.. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI „ Cjelina je više od zbira njenih dijelova “ Poslovanje sadrži niz funkcija.. viškova. obrada narudžbe od trenutka primanja telefonskog naloga kupca do osiguranja da se tražena stavka otpremi na njegovu adresu. C. a koji dolazi od: D. a ne samo u svrhu dobivanja informacija na osnovi kojih se donose upravljačke odluke.. na primjer. obrada plaća u velikom poduzeću u sebi uključuje brojne podsustave koji prate broj sati proveden radu. I. E.. Define the problem Enumerate the decision factors Collect relevant information Identify the solutions Develop and implement a plan Evaluate the results Izvor: Berkowitz. Marketing. manualnih ili automatiziranih. Irwin Inc.. promjene u vrijednosti bodova. Kerin. D. 2. Poslovni informacijski sustav je određeni broj ovih kompjutoriziranih funkcija i procesa koje zovemo podsustavima. 145. bolovanja i tome slično. osiguranja. Rudelius. prekovremeni rad..1. R. npr. 1989. E. pak. Neke su vrlo jednostavne. Akronim glasi DECIDE ( što bi se u slobodnom prijevodu moglo prevesti ODLUČI ). Vrste informacijskih sustava 2 . Homewood – Boston. promjene raznih stopa poreza i doprinosa.Široka upoznatost i često navođenje u literaturi ( posebno anglosaksonskoj ) upravo te podjele ne proizlazi samo iz njezine općenitosti. već i iz dobijenog akronima (skraćenice) svih koraka. str.

taktička razina sustava i strateška razina sustava.Razlikuju se četiri glavna tipa informacijskih sustava koji se koriste na različitim organizacijskim razinama i to: operativna razina sustava. Vrste informacijskih sustava Tablica 1: Vrste informacijskih sustava za potporu u razinama upravljanja Termin Informacijski sustavi 1. Operativna razina Taktička razina Strateška razina Strukturirani TPS MIS ESS ES ES Djelomično strukturirani DSS Nestrukturirani Slika 2. Sustavi za transakcijsku engleskom jeziku Transaction na Skraćenica TPS Potpora poslovnom odlučivanju NEIZRAVNA 1 .

Upravljački informacijski sustavi 4.4 Sustavi za potporu vrhovnom rukovodstvu ES IZRAVNA ESS IZRAVNA Specifični tipovi informacijskih sustava korespondiraju određenoj upravljačkoj razini. 2.obradu podataka Processing Systems Office Automation Systems Management OAS NEIZRAVNA 2. Sustavi za potpori menadžmentu 4. dok su sutavi za upravljanje znanjem ( KMS ) i uredski sustavi na razini znanja. Tipovi informacijskih sustava 2 .2 Sustavi za potporu grupnom odlučivanju GDSS IZRAVNA 4.1 Sustavi za potporu odlučivanju Information Systems Managerial Support Systems Decision Support System Group Decision Support Systems Expert Systems Executive Support Systems MIS IZRAVNA MSS IZRAVNA DSS IZRAVNA 4.3 Ekspertni sustavi 4. upravljačke informacijske sustave ( MIS ) i sustave za potporu odlučivanju ( DSS ) na menadžerskoj razini. a sustavi za obradu transakcija ( TPS ) na operativnoj razini.2. Sustavi za automatizaciju uredskog poslovanja 3. Stoga organizacija ima sustave za potporu vrhovnom rukovodstvu ( ESS ) na strateškoj razini.

Tipovi informacijskih sustava 2. Upravljački informacijski sustav u biti sadrži unaprijed definirane izvještaje koji se mogu izrađivati prema nekom redovitom rasporedu. Za razliku od drugih sustava slične namjene. kontroli i operacijama poslovne organizacije.Strateška razina (Vrhovni menadžment) Taktička razina (Srednji menadžment) Operativna razina (Operativni menadžment ) FUNKCIONALNA PODRUČJA Prodaja i marketing Proizvodnja Financije Računovodstvo Ljudski potencijali Slika 3. To je integrirani sustav za pružanje informacija koje daju potporu planiranju. Upravljački informacijski sustav ( Managemenet Information System ) Upravljački informacijski sustav posebna je vrsta informacijskih sustava koja se organizira da bi se saželi izabrani podaci. većinom iz transakcijskog procesiranja.1. elektroničke obrade podataka. rješava jednostavne modele i pravi unaprijed predviđene analize. u izvanrednim situacijama ili prema 1 . i nešto manje iz pretraživanja okoline organizacije radi stvaranja informacija upotrebljivih za menadžment. upravljački informacijski sustav proizvodi rutinske i unaprijed naznačene izvještaje. tj.2.

povezuje funkcionalna područja unutar poduzeća koja međusobno ovise te pomaže prilikom donošenja odluka. On pruža mogućnost dobre prezentacije informacija. osigurava fiksni oblik primitka informacija u poznatom. Upravljački informacijski sustav nije dakle problemski orijentiran sustav. upravljačkim informacijskim sustavom obično se stvaraju unificirana. uporaba upravljačkog informacijskog sustava zahtijeva formalnu proceduru upita i pretraga. opsežna i detaljna izvješća koja zahtijevaju da svaki pojedini korisnik sam pretražuje za dijelom informacija koje su njemu potrebne. obično se upravljačkim informacijskim sustavom pohranjuju i procesuiraju interni poslovni podaci poduzeća. TPS Sustav Procesni MIS Glavne planiranja narudžbeni knjige izvora zahtjev materijala elementi troškovnih podataka proizvoda promjena podataka proizvoda podaci potrošnje MIS MIS DATOTEKE prodajni podaci 2 . Obilježja upravljačkog informacijskog sustava: podržava strukturirane i djelomično strukturirane poslovne odluke koje se primarno donose na srednjim i nižim menadžerskim razinama. a manje na onima o budućnosti. prvenstveni je naglasak na podacima iz prošlosti.zahtjevu više razine menadžmenta i njegov je cilj prikazati menadžerima pregled aktivnosti poslovnog procesa i upozoriti na trendove pojednih aktivnosti. Upravljački informacijski sustav djeluje na nižim i srednjim razinama menadžmenta. unaprijed definiranom formatu ( zahtjevi korisnika za informacijama poznati su i stabilni ). a nešto manje podaci iz okoline.

Data: external and internal Other computerbased systems Internet. analizi i transformaciji tih informacija. Extranets 2 . izvođenju tih modela te analizi dobivenih rezultata modeliranja za potrebe donositelja odluke.2.2. izboru odgovarajućih modela potrebnih za rješavanje problema odlučivanja. identifikaciji i dohvatu informacija potrebnih za donošenje odluke. Intranets.Narudžbena datoteka Proizvodna glavna datoteka Računovodstvene datoteke IZVJEŠĆA Menadžer Slika 4. Shematski prikaz prikupljanja podataka MIS – a iz TPS – a 2. Sustav za potporu odlučivanju ( DSS ) Sustavi za potporu odlučivanju ( Decision Support System ) mogu se definirati kao računalni sustavi koji podupiru proces odlučivanja tako da pomažu menadžeru u organizaciji informacija.

Temeljene značajke sustava za potporu skupnom radu su: izrađen je sa ciljem da podupire tim donositelja odluka u njihovom radu. 1 . potiče generiranje ideja i slobodu izražavanja.3. software. Komponente GDSS – a su hardware. Sustav za potporu grupnom radu je interaktivni kompjutorski sustav koji olakšava rješavanje problema donositeljima odluka.Data managment Model menagment External models Knowledge-based subsystems User Interface Organizational KB Manager ( user ) Slika 5: DSS i okružje 2. ljudi i procedure. lako se nauči i koristi.2. Sustav potpore za grupno odlučivanje ( GDSS ) Mnogi DSS pristupi i tehnike ne zadovoljavaju potrebe grupnog donošenja odluka. opskrbljuje korisnika različitim razinama težine korištenja ovisno o njegovom znanju. može biti dizajniran za jednu vrstu problema ili za različite razine odluka.

nekomuniciranje i timsko razmišljanje. bez plana cjelovitog informacijskog sustava 2. u skladu s prioritetima. proces po proces. aplikaciju po aplikaciju. Metode projektiranja informacijskog sustava U projektiranju i izgradnji poslovnih informacijskih sustava praksa pokazuje nazočnost dvaju metodoloških pristupa : a) metoda improvizacije – izgradnja sustava funkciju po funkciju.3. a ne samo dio već postojećeg sustava. DijalogGDSS Pristuppodataka Baza modela Pristup Internetu vanjskoj VanjskaBaza menadžer baza podataka i korporacijskom intranetu. to je posebno dizajniran informacijski sustav. kao što su destruktivni sukobi. b) sustavni pristup – izgradnja sustava korak po korak. funkciju po funkciju. 6 Konfiguracija DSS – a 2.sadrži ugrađene mehanizme koji suzbijaju negativno ponašanje u timu. 2 U informatici obično naziv za pristup BOTTOM – UP ili „ odozdo prema gore “. 3 Naziv za pristup TOP – DOWN ili „ odozgo prema dolje “ 1 . baziGDSS softver podataka mrežama i drugim procesor kompjutorskim sustavima Slika. ali prema unaprijed zamišljenoj slici cjeline 3 .

godine sponzorirao sastanke na kojima je ovaj problem jasnije definiran i utvrđeni su određeni početni koraci 5. 3) projekt koji je trebalo prekinuti ranije nije obustavljen na vrijeme. DoD (Department of Defense).Poslovica kaže da se na greškama najbolje uči. 5) softver koji se koristi u nekoj proceduri ne zadovoljava. nije dovoljno dobro testiran pa nastaju greške. Iskustvo pokazuje da su glavni uzroci neuspjeha u realizaciji pojedinih poslovnih informacijskih sustava proizašli iz pet osnovnih razloga: 1) korisnik nije bio aktivno uključen i odgovoran za realizaciju projekta informatizacije te projekt zato ne odgovara stvarnim informacijskim problemima. temeljen na ideji da bi se u razvoju softvera trebao primijeniti pristup sličan inženjerskom. IAC (Information Analysis Center): A State Of The Art Report: Software Design Methods. poboljšanje korak po korak. da bismo naučili kako valja pristupiti izgradnji informacijskih sustava. Dakle. 1 . To je rezultiralo primjenom računala u izgradnji informacijskih sustava (IS) za različite tipove organizacija. 4) nabavljen je nepotreban ili nedovoljan hardver jer nisu dobro uočene i opisane informacijske potrebe kompjutorizirane poslovne funkcije. i 1969. kao što su top-down oblikovanje. NATO je 1968. 2) dva ili više dijelova novog informacijskog sustava nisu uzajamno usklađeni. Pojavio se koncept softversko inženjerstvo. pojavila su se dovoljno moćna računala ( hardver ). October 1969. imala su mali utjecaj na praktični razvoj softvera. Veliki postotak ovih informacijskih sustava je bio neuspješan. ili nije kvalitetno dokumentiran pa ga neupućeni korisnici teško mogu koristiti. zato se ili ne mogu zajedno upotrebljavati ili je njihova integracija vrlo otežana.S. Germany. Garmisch. 1997. razvijeni su najvažniji koncepti u ovom području. 5 NATO Science Committee: Software Engineering. korisne su spoznaje o tome kako i zašto su oni koji su se bavili tim poslom griješili. a s druge strane smo imali široko raspoložive više programske jezike. October 1968. 3. Ovi problemi doveli su do stanja koje je široko prepoznato kao kriza softvera 4. Ipak. Iako su krajem 60-tih i početkom 70-tih godina provedena istraživanja u području softverskog inženjerstva. čitav posao kasni uz dodatne nepotrebne troškove. Rome. Report on a Conference. 4 U. S jedne strane. ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA 1960-tih godina dva značajna trenda su okarakterizirala informatičku zajednicu. NATO Science Committee: Software Engineering Techniques. kasnio u razvoju ili premašio predviđeni proračun. Italy. Report on a Conference. Kriza je pokazala da je u razvoju softvera za IS potreban metodološki pristup. DoD DACS (Data & Analysis Center for Software).

ali se u njegovom osnovnom tijeku svi potpuno slažu. kao i metodike koje podržavaju ovakav pristup. Međutim. Svaki od ovih pristupa razvio je niz metoda koje pokrivaju različite faze životnog ciklusa razvoja IS. Cjeloviti pristup razvoju IS. Svaka metoda u razvoju IS olakšava projektantima posao.modularnost i strukturno programiranje. 2 . čuvanje i prezentiranje znanja o organizaciji za koju se IS razvija. Ova ideja je prihvaćena iz inženjerske zajednice. jer posljedice prijevremenog kodiranja bez odgovarajuće analize i dizajna mogu biti izuzetno negativne. koja je 30-tih godina utvrdila da svi proizvodi imaju život konačnog trajanja. te su predstavljali veliki zaokret u pristupu razvoju softvera. usko su povezani s idejom životnog ciklusa razvoja IS. te razvoju IS općenito. S vremenom su se profilirala dva značajna pristupa u razvoju IS: strukturni i objektni. Za softversko inženjerstvo životni ciklus podrazumijeva niz zadaća na koje mogu biti primijenjene inženjerske metode. održavanja i zastarijevanja. Osnovna vrijednost ove metodike je u tome što je dizajn prepoznat kao posebna i kritična faza u razvoju softvera.). metode razvoja IS su potpuno iskoristive jedino u slučaju da se primjenjuju u okviru cjelovite metodike. oblikovanja.) je popularizirao Waterfall model životnog ciklusa softvera. Proširenjem modela životnog ciklusa softvera dolazimo do životnog ciklusa razvoja IS. Sve ove zadaće zajedno integriraju se u metodiku životnog ciklusa softvera ( slika 7. implementacije. Boehm (1976. Ovaj život počinje sa početnom zamisli i prolazi kroz faze specifikacije. Ovi koncepti prerasli su u metode. koja pokriva veći dio životnog ciklusa razvoja IS. Različiti autori navode različite faze životnog ciklusa informacijskog sustava. jer na formalan ili poluformalan način omogućava prikupljanje.

8 J. 4. povezuje SPIS sa poslovnim ciljevima organizacije: Povezivanje poslovnih ciljeva organizacije. Analizom tih 6 Lederer.: The Implementation Of Strategic Information Systems Planning Methodologies. razumijevanja informacijskih potreba za potporu tim ciljevima i implementacije računalnih sustava koji će osigurati te informacij 7. V. V. Waterfall model životnog ciklusa softvera Faze životnog ciklusa IS su prema različitim autorima različito definirane. a u sklopu strateškog planiranja razvoja poslovnog sustava kao cjeline 8. A. Brumec. treba početi razmišljati o razvoju novog IS. razvoj novog sustava.. Wilson: The Implementation Of Information Systems Strategies In Uk Companies: Aims And Barriers To Success.Slika 7. 9. se SPIS definira kao Proces određivanja ciljeva organizacijskog računanja i identificiranje mogućih računalnih aplikacija koje bi organizacija trebala implementirati 6. Framework For Strategic Planning Of Information Systems. koja se pojavljuje. MIS Quarterly. 7 T. International Journal of Information Management. 2 . implementiranje novog sustava. Nakon što zahtjevi za promjenama ugroze te granice. Novi razvojni i operativni ciljevi organizacijskog sustava.D. ali u osnovi sadrže slijedeće : • • • • • • analizu postojećeg stanja. USA. Vrček. 1989. Dušak. dizajn novog sustava. In Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems. Boston. September. Sethi. STRATEGIJSKO PLANIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA Metodika SPIS ( STRATEGIC PLANNING OF INFORMATION SYSTEMS ) se može definirati na nekoliko načina. To je plan za razvoj sustava prema nekoj budućoj viziji uloge IS u organizaciji. nove tehnologije i nove ideje o vođenju organizacije traže nadogradnju IS do granica njegovih projektantskih postavki. Tako npr. te se više nikakvim održavanjem IS ne može prilagoditi novim poslovnim ciljevima. definiranje zahtjeva postavljenih pred novi sustav.. ocjenu učinkovitosti novog sustava. (2001). ovisno o različitim autorima. Druga definicija.L. and N. 1988. 1701-1707. SPIS se definira kao dugoročno planiranje korisnih učinaka IS-a i upotrebe IT u poslovanju. pp.

uz upravljanju organizacijom i dostizanju poslovnih ciljeva. tako se neke od metoda prvotno zamišljene kao metode organizacijskog poslovnog planiranja. ukoliko nije utemeljen na poslovnoj viziji i ciljevima.definicija mogu se utvrditi neki zajednički pogledi na proces planiranja informacijskih sustava: • SPIS mora biti čvrsto povezano sa poslovnim strategijskim planiranjem koje provodi top management u organizaciji. • SPIS je više nego sama izrada plana razvoja IS. pomoći u izgradnji kontrolnih mehanizama u implementaciji poslovnih planova. pa ih je zbog toga teško povezati u cjelinu. Najnovija istraživanja pokazuju da je SPIS izuzetno jako povezan s BPR-om (Business Process Reengineering). SPIS metodika predložena u [Brum et. tako da se odvojeno razvijane baze podataka i informacijski podsustavi mogu povezati i raditi zajedno kao cjelina. Radi navedenog. • cilj metodike SPIS je osigurati razvoj takovog IS koji će. Opporunites. kako je SPIS povezan s poslovnim strategijskim planiranjem. Ono zahtijeva arhitekturni okvir u koji se mogu smjestiti različiti sustavi. pa SWOT analiza ima jaki značaj u fazi studije izvodljivosti (procjene spremnosti) razvoja IS. Uvođenje jedinstvenog IS je svakako promjena za organizaciju. • metode koje se primjenjuju u SPIS trebali bi analitičari.al. kreirati arhitekturni okvir u kojem će naći svoje mjesto rezultati budućih analiza i dizajna IS. SWOT ( Strengths. jer razvijani IS neće pružiti odgovarajuću potporu upravljanju organizacijom. osigurati dugoročnu potporu managementu u koristiti i poslovni planeri i . Threats ) analiza koja se koristi pri procjeni spremnosti organizacije za prihvaćanje bilo kakve promjene. značajno primjenjuju u SPIS metodici. Takva je. Naime. SPIS ima trostruku svrhu: povezati informacijsku tehnologiju i poslovno planiranje u strategijsko poslovno planiranje. a ne samo planeri i analitičari IS. npr. Weaknesses. 01] 2 primjenu nove informacijske tehnologije (IT). Slično je i s metodom BCG (Boston Consulting Group) matrice. • Mnogi postojeći informacijski podsustavi razvijani su neovisno jedan o drugom i razvijali su ih različiti timovi.

Da bi se provele organizacijske promjene. IT vrlo važan čimbenik poslovanja. Ipak je evidentno da se razina informatičke pismenosti sve više podiže jer menadžeri uviđaju da poznavanje IT – a postaje preduvjet uspješnog poslovanja. UVOĐENJE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJE Moderni menadžeri danas znaju da je. softvera. financijaši financijama itd. informatički projekti mogu propasti i u kasnijim fazama. ova metodika sadrži metode i za ostale faze životnog ciklusa. nužno je uključiti menadžment kompanije u informatičke 2 . bez obzira na djelatnosti kojima se bave. Vjerojatno se mogu pronaći menadžeri koji se ne smatraju dovoljno sposobnima donositi ( često i strateške ) odluke o investiranju u IT jer o njemu nemaju dovoljno znanja. podataka. ljudi i organizacijskih postupaka. Isto tako. Međutim.sadrži niz organizacijskih metoda koje se koriste u početnim fazama životnog ciklusa razvoja IS (faze koje su jako povezane s poslovnim strategijskim planiranjem). Informatički projekti većinom padaju na ljudskoj. To se prije svega odnosi na menadžere koji među prvima moraju prihvatiti generalizirani procesni pristup. Menadžerski poslovi uglavnom slijede funkcionalnu organizacijsku strukturu i većinom su specijalizirani za određeno područje pa tako marketinški menadžeri izvrsno vladaju marketingom. od njih se ne zahtijeva poznavanje tehničkih detalja pojedinih tehnologija nego njihova primjena u poslovanju kompanije. a posljedice vrlo često i pogubne za kompaniju. 5. što povećava potrebu za kvalitetnim upravljanjem IT – om i informatičkim projektima. premda je naglasak na metodama strategijskog planiranja. mnogi od njih vrlo često znaju upasti u klopku nerazumijevanja IT– a. Opseg investiranja u IT sve više raste. organizacijska struktura kompanije kojom upravljaju strogo vertikalna i rigidna. a specijaliste zamijenjuju generalisti koji mogu sagledati cjelinu i rješavati probleme složeniije strukture. Strateško razmišljanje i upotreba IT– a u poslovanju zahtijeva procesni pristup. Informatički projekti zahtijevaju prilična ulaganja. Idealno organizacijsko rješenje je čista projektna organizacija gdje je projektni tim koncentriran samo na planiranje i realizaciju projekta. Osim pogreške na samom početku. omogućuju kompanijama rast prihoda i konkurentsku prednost. Pokazalo se da nedostatak novca i vremenski rokovi nisu najveći problemi uvođenja IT – a u poslovanje. što sve zajedno može dovesti do pogrešne odluke o investiranju i IT. Već smo vidjeli da se IS – ovi sastoje od hardvera. pa im i sama riječ IT izaziva osobne frustracije. Naime. Promjena IS – a ili uvođenje novih tehnologija znači promjene u svim navedenim područjima. ali opterećeni su rizikom povrata uloženih sredstava i upravljanjem čitavog projekta. Njihov je stil upravljanja vrlo često autokratski. a ne na tehničkoj strani jer se javljaju otpori prema promjenama procesa.

IT donosi induktivnu logiku razmišljanja. Djelatnici kompanije konformistički se povode za primjerom menadžmenta pa vrlo često uspjeh projekta ovisi o stupnju suradnje i zainteresiranosti menadžmenta. kao što su reinženjering poslovanja. IT postaje pokretač mnogih uspješnih poslovnih incijativa. IT skraćuje vrijeme razvoja proizvoda. održive konkurentske prednosti i pokretača poslovanja. neučinkovitih procesa. Internacionalizacija poslovanja nameće organizacijama izazove i imperative odabira optimalne globalne strategije. Različiti poslovni procesi odigravaju se 2 . unaprjeđuje njihovu kvalitetu. osobnom iskustvu u radu s IT – om. Sve navedeno značajno mijenja ulogu IT – a u strategiji poslovanja. autonomiju odlučivanja zaposlenih kroz ukidanje srednjih razina menadžmenta i uvođenje multidisciplinarnih autonomnih timova kojima se specijalisti zamjenjuju generalistima.2. Najviši se stupanj menadžmenta mora uključiti u informatičke projekte iz sljedećih razloga : • • porast ulaganja u IT mora rezultirati novostvorenom vrijednosti. • istraživanja također pokazuju da ako najviši menadžment kompanije nije uključen u IT projekte. Informacijska tehnologija nositelj je globalizacije poslovanja Dinamika današnje globalne ekonomije ruši tradicionalne vremenske. 5. čime postaje pokretač reinžinjeringa poslovanja i korjenito mijenja ustaljene metode poslovanja.1.projekte. povratak temeljnoj djelatnosti. i njihovu poimanju uloge IT – a u poslovanju kompanije. što ga čini jakim konkuretskim oružjem jer kompaniji omogućuje diferencijaciju njezinih proizvoda ili usluga i niže cijene od konkurentskih. istraživanja pokazuju da kad su generalni menadžeri uključeni u informatičke projekte. totalno upravljanje kvalitetom (TQM). znatno podiže razinu usluge i odnos prema kupcima te stvara nove procese i proizvode. povezuju organizacijske dijelove. omogućuju fleksibilnost procesa proizvodnje. Organizacijske promjene znače tanju organizacijsku strukturu ukidanjem nepotrebnih razina menadžmenta. Globalni informacijski sustavi podržavaju globalne proizvode. dijele organizacijske resurse i smanjuju troškove poslovanja. novac se troši na uzaludno automatiziranje postojećih. globalizacija poslovanja. 5. Dosadašnja iskustva upućuju da je razina uključenosti najviših menadžera razmjerna razini njihove informatičke pismenosti. Informacijska tehnologija pokreće i unapređuje poslovanje Osnovna pogreška upotrebe IT–a u poslovanju jest njegova primjena na postojeće i neučinkovite procese. zemljopisne i konkurentske barijere. od pozadinske uloge operativnog alata do strateške uloge.

odnosno temeljiti reinženjering poslovanja. Internet ekonomija. proizvodnja i poslovanje po želji kupaca. Primjena novih tehnologija ( prije svega informacijske tehnologije ) u tržišnim uvjetima nove ekonomije znači i korjenite promjene poslovnih procesa. Obilježja nove ekonomije su: • • • • globalna ekonomija. Na sceni je novo tržišno okruženje u kojemu. Recimo današnji proizvodni imperativ modernih kompanija u dinamičnim tržišnim uvjetima jesu : • • • što kraći proizvodni ciklusi. Potpuno je nemoguće zamisliti globalnu svjetsku ekonomiju koja ne rabi IT. Ono što je svim globalnim tržišnim igračima sigurno zajedničko. orijentacija na ljudske resurse. Osnovne karakteristike organizacijske prilagodbe dinamičnim tržišnim uvjetima: • • • • • globalizacija menadžmenta. prilagodljivost i spremnost na suradnju. jest upotreba IT – a u poslovanju. odluke se donose na svim mjestima odvijanja procesa što stvara dinamiku poslovanja kojoj se treba pravilno prilagoditi. a naročito menadžera. Mnogi IT menadžeri smatraju da nije problem napisati softver.3. pa volimo reći da svijet postaje globalno selo. u usporedbi s klasičnim. Opasnosti i rizici informacijske tehnologije Porast ulaganja u IT zahtijeva veću razinu informatičke naobrazbe korisnika. poslovi se mijenjaju. Umrežena. nego ga je problem implementirati. nova ekonomija stvara globalno svjetsko tržište. vladaju potpuno drugačiji uvjeti poslovanja. ekonomija koja uči. upravljanje znanjem. ekonomija znanja. visokokvalitetni proizvodi po vrlo konkurentnoj cijeni. Uvođenje IT – a u poslovanje može kompanijama izazvati 2 . Obilježja nove ekonomije stvaraju brojne izazove i prilike kojima se organizacije trebaju prilagođavati. 5. timski pristup. organizacijska fleksibilnost.na različitim diijelovima svijeta u različito vrijeme. ekonomija korjenitih promjena i neizvjesnosti.

Sigurnost IS – a usmjerena je na očuvanje fizičkog integriteta podataka i informacija. IT je uza sve svoje prednosti značajno povećao sigurnosne rizike kompanija. Uvođenje IT – a u poslovanje znači uvođenje nove razine usluge i napredak na više sektora. Tehnološka eksplozija i vrlo česte promjene pri kojima sva nova znanja vrlo brzo zastarijevaju pridonose potražnji za stručnjacima. ZNAČAJ RAZVOJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA 2 . odnosno sprječavanje njihova otuđenja. pa su vrlo česta razmišljanja ne mogu ja to izdržati . ako ima. objasniti zaposlenicima što im donosi novi IT i dignuti svijest pojedinca glede upotrebe IT – a. 6. Sigurnost računalnih sustava zasniva se na ispunjavanju triju osnovnih uvjeta: • • • sigurnost podataka i informacija. a ne tehnika. prije je bilo bolje. Naime. dostupnost podataka i informaciaj samo ovlaštenim korisnicima. ništa to ne valja . Na taj način moguće je potpuno otkloniti ili bar ublažiti otpor zaposlenika prema IT – u i promjenama koje nastaju te pridobiti podršku korisnika bez koje je vrlo teško uvesti IT u poslovanje. karizmu riješiti takve probleme i pripremiti teren informatičarima koji provode obrazovanje osoblja. Zato je izrazito važno uspostaviti. oštećenja i neovlaštene uporabe. kupaca i u drugim povezanim kompanijama. Takvo je okruženje prilično neprijateljsko pa se znaju događati pogreške. uništenja. održavati i stalno poboljšavati različite zaštitne mehanizme koji omogućuju sigurnost informacijskih sustava. pri čemu moramo voditi računa i o tome da istodobno treba podizati razinu primjene IT – a i u dobavljača. novi IS na početku je strano tijelo koje se treba prilagoditi poslovanju kompanije. Otpori promjenama su neizbježni jer zaposlenici prije svega smatraju da im promjena dugogodišnjeg načina rada ugrožava radno mjesto.velike probleme i opasnosti. Bolje je reći da prilagodba treba biti obostrana. Menadžment kompanije treba prepoznati potencijale i znanje svojih ljudi i razviti metode i tehnike pohranjivanja. neću se pod stare dane koristiti računalom. pri čemu ljudi. menadžment kompanije treba pravodobno izvjestiti i pripremiti ljude na promjene. zadaju najviše problema. Menadžment kompanije jedini ima autoritet i. zastoji u radu i slične zlobe. međusobnog dijeljenja i upravljanja korporacijskim znanjem. Naime. tajnost ( podaci i informacije dostupni su samo ovlaštenim korisnicima.

odnosno poboljšavanjem kvalitete odlučivanja. smanjujući neizvjesnosti pri odlučivanju. raste kasnijom obradom podataka i njihovim korištenjem pri analizama. jedan od važnih preduvjeta je učestalo korištenje kvalitetne informacijske podloge integriranog poslovnog informacijskog sustava. • informacijski sustav može poboljšati proces upravljanja osiguravanjem dostupnosti pravovremenih i pouzdanih informacija. Budući da su poslovne informacije od neprocjenjive važnosti. Da bi se moglo govoriti o suvremenom i sustavnom načinu poslovanja i donošenja poslovnih odluka. poslovni informacijski sustav zauzima važnu ulogu u evidentiranju. različite razine menadžmenta s različitom učestalosti koriste informacije iz poslovnog informacijskog sustava u poslovnom odlučivanju: 2 . Poslovna organizacija. u različitim oblicima organizacija postoje sustavi čija je složenost različita. pohranjivanju i izvještavanju o poslovnim događajima nastalima u poslovnoj organizaciji i okolini. uzimajući u obzir važnost informacija za uspješno poslovanje. Poslovne događaje iz organizacijske okoline sustav ljudskih i računalnih resursa pohranjuje. odnosno opstanak. smanjenjem troškova ili dodavanjem željenog oblika. provedenog u hrvatskim poduzećima. • informacijski sustav može povećati učinkovitost automatskim izvršavanjem ponavljajućih radnji. odnosno izvještavanju vanjskih i unutrašnjih korisnika poslovnih informacija. intenzivno komunicira s unutrašnjim i vanjskim subjektima. odnosno pohranjivanju podataka.Značaj poslovnog informacijskog sustava započinje njegovom ulogom u svakodnevnoj evidenciji poslovnih događaja. obrađuje i o njima izvještava. Budući da različiti oblici organizacije uvjetuju različitu strukturu i razvijenost poslovnog informacijskog sustava. kontroliranje i vrednovanje poslovnih aktivnosti. slične procese (korištenje relevantnih postupaka poslovanja) i sličnu svrhu (prosljeđivanje informacija). Prema rezultatima istraživanja. omogućiti lakše planiranje. potrebno je naglasiti njihovu sličnost u tri bitne sastavnice: svaki sadrži sličnu strukturu ( ljudski i računalni resursi). u današnjim uvjetima poslovanja. Premda se može zaključiti da se takvi sustavi međusobno razlikuju. Općenito. gdje pravovremeno izvršavanje znatno utječe na učinkovitost. a kao neke zajedničke mogu se izdvojiti sljedeće: • informacijski sustav može poboljšati proizvode ili usluge povećavanjem kvalitete. informacijski sustavi mogu stvoriti vrijednost na različite načine.

V. Znanje.4% 22. zatim kod višeg menadžmenta (15.5% 33.3%) i. a najrjeđe niži menadžment. Zagreb.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.6% 30.9% 39. Korištenje poslovnih informacija pri poslovnom odlučivanju Učestalost korištenja informacija Vrlo rijetko Rijetko Povremeno Često Vrlo često Ukupno razvoj managementa.0% 18.Tablica 2.0% 8. vidljivo je da se rijetko i vrlo rijetko poslovne informacije iz poslovnog informacijskog sustava pri poslovnom odlučivanju koriste kod nižeg menadžmenta (27.: Inventivni menadžer u 100 lekcija. kod srednjeg menadžmenta (8.1% 10.3% 100.6% 100. 1 .2% 28. Delfin – razvoj managementa. Delfin – Prema rezultatima iz gornje tablice. Niži menadžment 8.1%).5% 20. zatim viši.0% 100.6% 37. 2003.0% Izvor: Srića. Kako postati i ostati pobjednik. Zagreb. V.8% 18. Kako postati i ostati pobjednik. Znanje.0% Srednji menadžment 0.5%). Struktura ispitanika prema nazivu radnog mjesta Izvor: Srića. Slika 8. 2003.0% Viši menadžment 5. Može se zaključiti da poslovne informacije pri poslovnom odlučivanju najčešće koristi srednji.5% 18. naposljetku.

pojedine razine menadžmenta u dovoljnoj mjeri koriste poslovne informacije pri poslovnom odlučivanju.Gore navedeni rezultati pokazuju praktično prihvatljivu i pozitivno sugestivnu činjenicu da. koji neutraliziraju gubitke. Premda i ta skupina. suvišan trošak za pojedince i organizaciju. i dugoročno. u tom slučaju. umanjiti radnu učinkovitost i stvoriti druge organizacijske poteškoće. što znači da za njih to može biti prihvatljivo. Organizacijski gledano. Naravno. teoretski. Upravo je navedeni razlog. s obzirom na vrstu radnih zadataka. odnosno poboljšanje je nužno za sva poduzeća koja žele opstati. Integriranost poslovnog informacijskog sustava nameće se sama po sebi kao integrirajući element cjelovite poslovne organizacije. u velikoj mjeri. te primjerenom konkurentskom sposobnosti. načiniti određene ustupke kako bi druga strana lakše obavljala svoj dio posla. Naime. na kraju. Dakle. bez obzira na dobitke. premda. stvara dodatni posao u drugoj skupini. rješenjem problema nitko ne gubi. čija izgradnja. glavni pokretač razvoja. utječe složenost poslovne aktivnosti. obje skupine će potencijalno imati loše međuljudske odnose. nitko nema ništa protiv da se poslovni procesi učinkovito oblikuju. Odnosno. sve to stvara nepotreban trošak. svojim načinom rada stvara drugoj skupini slične probleme. kao i njezine posebnosti. što utječe i na integriranost poslovnog informacijskog sustava. dugoročno. poboljšanja i objedinjenosti poslovnih procesa. ali to je samo jednostran i pojednostavljen pogled. često predstavlja težak zadatak. u određenom dijelu poslovnog procesa. U svakoj aktivnoj poslovnoj organizaciji neminovno je postojanje poslovnih procesa na čiju brojnost. Oblikovanje novog ili poboljšavanje postojećeg poslovnog informacijskog sustava. razinu trošenja resursa i. koja računa na buduće kvalitetno i konkurentno poslovanje. odnosno poboljšanja poslovnih procesa u organizaciji. podjednako mnogo puta dobivaju i gube. a to. profitabilno poslovati. Navedeni problem moguće je riješiti jednokratnim ulaganjem u rješavanje problema. manje-više. olakšanom obavljanju poslovnih aktivnosti svi 1 . u nedovršenom poslovnom sustavu postoje napetosti u dijelu koji. obje strane. ostavlja nepovoljan utjecaj na rad. Manje je prihvatljiva činjenica da svi moraju. zbog načina rada pojedine skupine. te kasnijim pravovremenim kontroliranjem i utjecajem na željeni smjer razvoja. Naime. u nekom poslovnom procesu čiji je začetnik. Činjenica je da. odnosno poboljšaju na dobrobit svih korisnika. načelno. koji će dodatno. uz nedostatke nedovršenog poslovnog sustava. Gledajući zbirno. prvenstveno zbog konflikta ciljeva pojedinih unutrašnjih korisnika. obje strane ponekad gube. složenost poslovnih procesa nerijetko je uvjetovana prirodom poslovne aktivnosti. a u budućem. ipak. nerijetko. uhodani poslovni procesi ne podupiru promjene. Može se utvrditi da integriranost poslovnog informacijskog sustava uveliko utječe i na međuljudske odnose u poslovnoj organizaciji. a očito iz nedovoljne izgrađenosti poslovnog sustava. međuljudske odnose u organizaciji.

s obzirom na radno mjesto. izvršni 2 .4% 64.0% Izvor: Srića.5% 75.5% 75.6% 100. 2003. međusobnih uvjeta i pravila suvremenog poslovanja. Ili. dolazi i ono svrhe korištenja poslovnog informacijskog sustava.0% 100.0% 62. Uz pitanje koliko često se koriste poslovne informacije iz poslovnog informacijskog sustava za poslovno odlučivanje.0% 50. Zagreb.5% 87.1% 100.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.0% 100.7% 76.3% 87. U nastavku je prikaz u relativnom iskazu česte ili vrlo česte svrhe korištenja poslovnog informacijskog sustava ispitanika prema nazivu radnog mjesta: Tablica 3.5% N/A N/A N/A N/A N/A 50. Delfin – razvoj managementa.0% 82. Neke stavove ispitanika. V. 7.5% 76.5% 87. odnosno poslovnom odlučivanju.5% 83.5% 41. tražeći odluku u kojoj nema pobijeđenih nego svi pobjeđuju (win-win).5% 58.0% 57.1% 100.0% 75.2% 70.7% 92. pa rezultati nisu prikazani ( npr.: Najčešća svrha korištenja sustava prema nazivu radnog mjesta Naziv radnog mjesta Zakonski obvezatno izvještavanje Planiranje Kontrola tekućih Procjena rezultata Lociranje menadžerske Donošenje menadžerskih odluka aktivnosti poslovanja odgovornosti Izvršni djelatnik Stručnjak Menadžer najniže cijene Menadžer srednje cijene Menadžer najviše razine Ukupno 62. i biti konkurentan. SVRHA KORIŠTENJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA Svrha korištenja poslovnog informacijskog sustava kao podrške poslovanju. kada god se oko nečega ne možemo složiti. Kako postati i ostati pobjednik. odustanimo od predloženih (postojećih) opcija i pokušajmo otvoriti nove. Nemoguće je u takvom okruženju opstati. o najčešćoj svrhi korištenja sustava nije moguće praktično interpretirati. a da se ne koristi kvalitetna informacijska podloga.9% 28.6% 57. svakodnevno ubrzano raste sukladno porastu složenosti poslovnog okruženja.0% 85. drukčije rečeno.0% 87. Znanje.dobivaju.0% 100.3% 62.

u tome. Razlog je. lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka za radna mjesta menadžerske razine. moguće.291 i -0. raste potreba i povjerenje za njihovim intenzivnijim korištenjem. Vrijednosti Spearmanovih koeficijenata9 korelacije iznose -0. I sljedeći rezultati. Povećanjem integriranosti sustava.417 i signifikantnost 1%.306 na razini signifikantnosti od 5% i pokazuju povezanost između veće integriranosti i rjeđeg korištenja sustava u navedene svrhe. te povećati učinkovitost pri radu i odlučivanju.3% 15. ).3% 15. U prikazanim rezultatima uočljiv je niski postotak korištenja poslovnog informacijskog sustava pri planiranju.5% 20.7% 8. Upravo svakim daljnjim pomakom u povećanju integriranosti.5% 27.7% 30. govore u prilog činjenici da se najviše koriste one osnove poslovnog odlučivanja koje su najrazvijenije u poduzeću: Tablica 4.0% 9 Spearmanov koeficijent korelacije (produkt rang korelacije) koristi se za mjerenje povezanosti između varijabli.8% 6. sva radna mjesta u okviru svojih radnih zadataka mogla bi povećavati korištenje sustava. Najveći postoci korištenja sustava su pri zakonski obvezatnom izvještavanju. što su upravo ti segmenti poslovnog informacijskog sustava uhodani i uzročno-posljedično povezani – kontrola tekućih aktivnosti i zakonski obvezatno izvještavanje. Bazira se na tome da se izmjeri dosljednost povezanosti između poredanih varijabli 1 . mjerena aktualiziranjem poslovnih informacija u sustavu.djelatnik – lociranje menadžerske odgovornosti.3% 1.1% 61.: Osnove poslovnog odlučivanja koje podržava sustav/koje se koristi u sustavu Učestalost / korištenje osnove poslovnog odlučivanja Izvještaji iz transakcijskih baza Upravljačkoinformacijski sustav Sustav temeljen na bazi znanja Temeljni financijski izvještaji Vrlo rijetko Rijetko Povremeno Često Vrlo često 6. kada je postavljeno pitanje koji temelj poslovnog odlučivanja podržava postojeći sustav.2% 30.1% 18. i korištenja sustava u svrhu kontrole tekućih aktivnosti na razini -0.1% 11. Postoji još veća povezanost između integriranosti sustava. kontroli tekućih aktivnosti i procjeni rezultata poslovanja.6% 40.7% 1. Tomu u prilog govore izračunati Spearmanovi koeficijenti korelacije između povezanosti integriranog poslovnog informacijskog sustava s aplikacijama ostalih poslovnih područja i korištenja poslovnog informacijskog sustava za potrebe zakonski obvezatnog izvještavanja i kontrolu tekućih aktivnosti.8% 27.2% 23. itd.5% 10.9% 37.7% 5.

9% 100.0% 10. želi li se osigurati kvalitetna informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka. Delfin – razvoj managementa. ostalo je pitanje na koji način. nakon utvrđene svrhe i osnove korištenja poslovnog informacijskog sustava.0% 100. tj. Kako postati i ostati pobjednik. zatim izvještaji iz transakcijskih baza. korištenjem kojih postupaka se najčešće donose odluke u hrvatskim poduzećima: Tablica 5.0% Izvor: Srića. 2003.7% 0.0% 28.2% 33. 1 .0% 33.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.0% 1.8% 27.0% Izvor: Srića. I naposljetku. Kako postati i ostati pobjednik. V. najčešće se koriste temeljni financijski izvještaji kao osnova poslovnog odlučivanja. V.2% 100.0% 17.5% 17. Kod razvijenog integriranog poslovnog informacijskog sustava može se ustvrditi da bi redoslijed učestalosti korištenja. Zagreb. Znanje.7% 8. odnosno raspoloživih alata bio upravo suprotan. Zagreb.Ukupno 100.0% 100. Prema navedenim rezultatima.0% 100.0% 100.1% 15. Znanje.2% 11. a tek nakon toga slijedi upravljačko informacijski sustav i sustav temeljen na bazi znanja.: Inventivni menadžer u 100 lekcija.8% 39.: Korištenje pojedinih postupaka poslovnog odlučivanja Učestalost korištenja postupaka poslovnog odlučivanja Relativni ekonomski pokazatelji Usporedba ostvarenih i planiranih veličina Usporedba s rezultatima najboljih u branši Vrlo rijetko Rijetko Povremeno Često Vrlo često Ukupno 1. 2003.9% 54. Delfin – razvoj managementa.

Također. odnosno raspoloživost pojedine osnove odlučivanja. u velikoj mjeri.433 odnosno 0.S obzirom na većinsko korištenje. lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka. koriste poslovni informacijski sustav za donošenje poslovnih odluka primjerenih njihovom položaju u organizacijskoj strukturi. na kraju. Tako je utvrđena pozitivna povezanost između češćeg korištenja temeljnih financijskih izvještaja i češćeg donošenja odluka korištenjem ekonomskih pokazatelja na temelju financijskih izvještaja. mjerena Spearmanovim koeficijentom korelacije. na neki način mogli su se predvidjeti rezultati o korištenju pojedinih postupaka poslovnog odlučivanja. 2 . iznosi 0. Dakle. usporedba s rezultatima najboljih u branši i analiza odstupanja. najčešće korišteni postupci su usporedba ostvarenih i planiranih veličina. obradom rezultata utvrđena je povezanost između vrijednosti pojedinih obilježja osnove poslovnog odlučivanja i postupaka kojima se najčešće donose odluke.338 na razini signifikantnosti od 1%. te donošenja odluka na temelju usporedbe s rezultatima najboljih u branši i analizom odstupanja. Pozitivna povezanost. Iz prethodnih razmatranja može se ustvrditi da sve razine menadžmenta. potrebno je znatno povećanje korištenja poslovnog informacijskog sustava menadžera srednje i najviše razine pri planiranju. zatim relativni ekonomski pokazatelji na temelju financijskih izvještaja. Međutim. te.

organski način funkcioniranja u kojemu će se vrlo brzo reagirati na novonastalu promjenu.Zaključak Pojava novih tehnologija znatno utječe na poslovno okruženje. pasivnog pristupa je prošlo. Vrijeme sigurnog. Recept je prilično jednostavan – stalno prilagođavati svoje poslovanje modernim trendovima i tehnologijama. Javljaju se poslovni subjekti koji znaju prepoznati koristi i prednosti nove tehnologije i brzo se prilagoditi novom načinu poslovanja. Promijenjeni i dinamični tržišni uvjeti znatno mijenjaju poslovno okruženje pa organizacije moraju pronaći načina za prilagodbu i opstanak. Stoga kompanije trebaju pronaći prilagodljivi. Vjerojatno su svi dosadašnji primjeri upotrebe IT – a u poslovanju nosili značajku organizacija intezivnih znanjem. IT postaje poslovna infrastruktura i koncept oko kojeg se gradi čitava organizacijska struktura kompanije. Poslovanje svake kompanije ovisi o informacijskim tokovima i stvaranju novog znanja kojim se razlikuje od konkurenata te upravo IT tehnologija se javlja kao temeljna infrastrukturac koja inicira i omogućuje takav pristup. recepti kao se ponašati jednostavno se ne stignu primjenjivati jer se situacija na tržištu mijenja vrlo brzo. 1 .

Treven. 1988. 1701-1707. [4] Srića. V. Irwin. Delfin – razvoj managementa. [5] Srića.B. 2003. Zagreb. Zagreb.: Accounting Information Systems. Znanje. In Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems. Vrček: Framework For Strategic Planning Of Information Systems. S. Sinergija. pp.hr [9] http://www. MIS Quarterly. [6] Srića.L. V.: Accounting Information Systems: Transaction Processing and Controls. 2000. Poslovna knjiga. and N. USA. September. 2001. [7] Lederer. Sethi..: Inventivni menadžer u 100 lekcija. V.com.: The Implementation Of Strategic Information Systems Planning Methodologies. Utah. 1994... 1994. V. [3] J. J.E. M. A. Dušak. Boston. Addison-Wesley Publishing Company.sapmag. Zagreb. Pavlić Mile: Menadžer i informacijski sustavi. Boston. 1993.hr 1 . Spremić.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha. Kako postati i ostati pobjednik... [2] Cushing. V. Romney.Literatura: [1] Boockholdt. B.L.wikipedia. M. Izvori preuzeti sa Interneta: [8] http://www. Brumec.

te. Tako je utvr ena pozitivna povezanost izme u e eg kori tenja temeljnih financijskih izvje taja i e eg dono enja odluka kori tenjem ekonomskih pokazatelja na temelju financijskih izvje taja. Pozitivna povezanost.338 na razini signifikantnosti od 1%. naj e e kori teni postupci su usporedba ostvarenih i planiranih veli ina. koriste poslovni informacijski sustav za dono enje poslovnih odluka primjerenih njihovom polo aju u organizacijskoj strukturi. Dakle. Me utim. na neki na in mogli su se predvidjeti rezultati o kori tenju pojedinih postupaka poslovnog odlu ivanja. odnosno raspolo ivost pojedine osnove odlu ivanja. 33 . Iz prethodnih razmatranja mo e se ustvrditi da sve razine menad menta. zatim relativni ekonomski pokazatelji na temelju financijskih izvje taja. lociranju menad erske odgovornosti i dono enju menad erskih odluka. u velikoj mjeri. mjerena Spearmanovim koeficijentom korelacije. na kraju. te dono enja odluka na temelju usporedbe s rezultatima najboljih u bran i i analizom odstupanja.S obzirom na ve insko kori tenje. potrebno je znatno pove anje kori tenja poslovnog informacijskog sustava menad era srednje i najvi e razine pri planiranju. Tako er. usporedba s rezultatima najboljih u bran i i analiza odstupanja.433 odnosno 0. obradom rezultata utvr ena je povezanost izme u vrijednosti pojedinih obilje ja osnove poslovnog odlu ivanja i postupaka kojima se naj e e donose odluke. iznosi 0.

Javljaju se poslovni subjekti koji znaju prepoznati koristi i prednosti nove tehnologije i brzo se prilagoditi novom na inu poslovanja. Vrijeme sigurnog. Vjerojatno su svi dosada nji primjeri upotrebe IT ± a u poslovanju nosili zna ajku organizacija intezivnih znanjem. Recept je prili no jednostavan ± stalno prilago avati svoje poslovanje modernim trendovima i tehnologijama. IT postaje poslovna infrastruktura i koncept oko kojeg se gradi itava organizacijska struktura kompanije.Zaklju ak Pojava novih tehnologija znatno utje e na poslovno okru enje. Promijenjeni i dinami ni tr i ni uvjeti znatno mijenjaju poslovno okru enje pa organizacije moraju prona i na ina za prilagodbu i opstanak. recepti kao se pona ati jednostavno se ne stignu primjenjivati jer se situacija na tr i tu mijenja vrlo brzo. pasivnog pristupa je pro lo. Stoga kompanije trebaju prona i prilagodljivi. Poslovanje svake kompanije ovisi o informacijskim tokovima i stvaranju novog znanja kojim se razlikuje od konkurenata te upravo IT tehnologija se javlja kao temeljna infrastrukturac koja inicira i omogu uje takav pristup. 34 . organski na in funkcioniranja u kojemu e se vrlo brzo reagirati na novonastalu promjenu.

and N. V. Zagreb. [7] Lederer. V.. 1701-1707. Sethi. MIS Quarterly. pp. Du ak. Poslovna knjiga. 2000.. V. Spremi . S. Pavli Mile: Menad er i informacijski sustavi. USA. 1994.: Inventivni menad er u 100 lekcija. Treven. 2003. [2] Cushing. September.: Accounting Information Systems: Transaction Processing and Controls. 1993. Utah. Brumec. [6] Sri a. Delfin ± razvoj managementa. Vr ek: Framework For Strategic Planning Of Information Systems. J.E. [3] J.com.L. M. Izvori preuzeti sa Interneta: [8] http://www.. B.. Romney. Sinergija.hr 35 . Boston. Zagreb. Zagreb.B. A. Irwin. 1988.hr [9] http://www. [5] Sri a. Boston. Addison-Wesley Publishing Company.: Accounting Information Systems. Kako postati i ostati pobjednik. Znanje. M.: The Implementation Of Strategic Information Systems Planning Methodologies.wikipedia. In Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems. V.Literatura: [1] Boockholdt. 2001.L. [4] Sri a. 1994.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha.. V.sapmag.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful