You are on page 1of 37

POSLOVANJE SOCIJALNOG PREDUZEĆA

KROZ KLJUČNE TAČKE

Stranica 1 od 37
Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.
Autor: Sanela Agačević

Sadržaj

Contents
Sadržaj ................................................................................................................................................. 2
1. OSNIVANJE / REGISTRACIJA BIZNISA ............................................................................................. 3
1.1. Novine u Zakonu o udruženjima i fondacijama BiH .............................................................. 4
1.2. Registracija preduzeća u BiH .................................................................................................. 6
2. IZVORI FINANSIRANJA .................................................................................................................... 8
3. ŠTA SVE MORAMO ZNATI O POREZIMA, DOPRINOSIMA I PARAFISKALITETIMA DA BI
ISPRAVNO VODILI POSLOVANJE? ......................................................................................................... 11
3.1. Kako se obračunava plaća, porez na dohodak, doprinosi i pripadajuće naknade? ............ 11
3.2. Kako se obračunava porez na dohodak i doprinosi na ostale naknade (Ugovor o djelu,
Ugovor o autorskom djelu i dr.)? ..................................................................................................... 14
3.2.1. Autorskim djelom smatraju se, narocito:......................................................................... 14
3.2.2. Naknada članovima nadzornih odbora, upravnih odbora i druga slična primanja ........ 16
3.2.3. Osnovne karakteristike isplata po osnovu Ugovora o djelu: .......................................... 17
3.2.4. Osnovne karakteristike isplata po osnovu Ugovora o autorskom djelu: ........................ 17
3.2.5. Obračun UOD po propisima RS: ....................................................................................... 19
3.3. Porez na dodanu vrijednost .................................................................................................. 20
4. POSLOVANJE SA GOTOVIM NOVCEM .......................................................................................... 26
4.1. Pravilnik o blagajničkom poslovanju ................................................................................... 26
4.2. Blagajna i blagajnički maksimum ........................................................................................ 31
4.3. Blagajničko poslovanje i prateća dokumentacija ................................................................ 33
4.4. Isplate fizičkim licima............................................................................................................ 34
4.5. Naplata i plaćanje u stranoj valuti ....................................................................................... 34
4.6. Devizna blagajna i blagajnički maksimum .......................................................................... 35

Stranica 2 od 37
Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.
Autor: Sanela Agačević

1. OSNIVANJE / REGISTRACIJA BIZNISA
Neprofitne organizacije su specifičan oblik organizovanja, privatnog ili javnog karaktera,
osnovane u cilju zadovoljavanja određenih potreba, odnosno ostvarivanja ciljeva koji nisu
prevashodno vezni za profit, već za neke druge, socijalne, nacionalne, političke, kulturne,
vjerske, afirmativne i slične ciljeve. Naziv "neprofitne" znači da one ne egzistiraju sa ciljem
ostvarenja profita, dobiti i sl., već sa nekim drugim, društvenim, socijalnim, kulturnim,
vjerskim, profesionalnim, i sličnim ciljevima – poboljšanje statusa osnivača kao grupe u
okruženju, ostvarenje zajedničkih interesa i ciljeva i promovisanje.
One imaju veoma široku lepezu "djelatnosti", ako se tako uopšte može nazvati predmet
"poslovanja" neprofitnih organizacija, tu su političke stranke, dobrotvorne organizacije,
ustanove za zaštitu ljudskih prava, udruženja za zaštitu lova i ribolova, udruženja potrošača,
humanitarne organizacije, mikrokreditne organizacije, te mnoge druge raznovrsne
organizacije.
Ciljevi poslovanja neprofitnih organizacija nisu usmjereni prema stvaranju profita i s tim
povezano povećanju uloženog vlasničkog kapitala. Kroz djelatnost neprofitnih organizacija
osigurava se zadovoljenje općih interesa i zajedničkih potreba šire zajednice isporukom
dobara i usluga. Ako je djelatnost neprofitne organizacije pomognuta od države, dobra i
usluge isporučuju se u skladu s državnom politikom. Odnosi s korisnicima usluga uspostavljaju
se bez neposredne tržišne veze. Neprofitne organizacije ne finansiraju se prodajom proizvoda
i usluga na tržištu, već se finansiraju iz drugih izvora (budžetskim sredstvima, sredstvima raznih
subvencija, dotacija, doprinosa, članarina i sl.). Izuzetno, neprofitna organizacija može
osnovati socijalno preduzeće kroz koje će ostvarivati profit, sa ciljem obezbjeđenja finansijskih
sredstava za funkcionisanje neprofitne organizacije.
S gledišta vlasništva sve organizacije dijele se na:
 privatne,
 javne (državne, društvene).
S gledišta djelatnosti koju obavlja dijele se na:

 privredne (proizvodne),
 neprivredne (neproizvodne) organizacije.

S gledišta mjerenja uspjeha poslovanja sve organizacije mogu biti:

 profitne organizacije – osnovni cilj egzistencije je ostvarivanje profita (dobiti), ili
 neprofitne organizacije – njihov prvenstveni cilj egzistencije nije ostvarivanje profita,
nego zadovoljavanje određenih javnih potreba.
Kod neprofitnih organizacija ne postoji neposredna tržišna veza između tih organizacija kao
davalaca usluga i njihovih korisnika kao primalaca usluga.

Prema načinima finansiranja organizacije se dijele na:

 organizacije finansirane prodajom proizvoda, robe ili usluga – tržišni mehanizam je
instrument mjerenja učinkovitosti poslovanja profitno orijentirane organizacije,

Stranica 3 od 37
Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.
Autor: Sanela Agačević

u formi Prijedloga bio predmet razmatranja na 36. sjednici Parlamentarne skupštine BiH od 19. obuhvaćene i određene. 1. nego što je to do sada bio slučaj. između ostalog. ali i na nivou entiteta. Naime. i do sada. Stranica 4 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. subvencija. zakonske odredbe kao odgovor na inicijativu Moneyval tima Bosne i Hercegovine. poreza. te isti usvojen u prvom čitanju. registracije. br. trenutno aktuelni zakonski propisi kojima su uređena pitanja osnivanja. Zakon o udruženjima i fondacijama (“Službene novine Federacije BiH”. "zahvaljujući" određenim neslaganjima delagata do kojih je došlo u prethodnoj parlamentarnoj proceduri usvajanja izmjena i dopuna ovog Zakona (u martu 2016. nove. udruženja i fondacije mogu biti registrovana na nivou BiH. su sljedeći: . koje je prihvatila i naša zemlja svojim Ustavom.2016. Jedno od osnovnih društvenih načela demokratskih država. U skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u našoj zemlji. u posljednje vrijeme se stavlja poseban akcenat na transparentnost rada neprofitnog sektora. glasnik RS. – nepostojanje tržišta kao instrumenta alokacije resursa u zadovoljavanju javnih potreba. Udruženja i fondacije su. 63/08 i 76/11). . drugim propisima i statutu. 32/01. Prema kriterijima prepoznavanja neprofitnih organizacija s njima su izjednačeni organi uprave i državne službe. i nedorečenosti pojedinih zakonskih odredbi.1. doprinosa. br. Iako je bilo planirano da ove izmjene već i zažive. prestanka rada.10. pa se iz toga razloga odlučilo na njihovu izmjenu i dopunu u cilju njihovog unapređenja i jednostavnije primjene što bi u konačnici trebalo omogućiti aktivnije učestvovanje građana u upravljanju društvenom zajednicom. ponovo. pa su stoga prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o udruženjima i fondacijama. a koje su u rezultat. kao i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Naime. koja čini sastavni dio Ustava BiH i ima prioritet u odnosu na sve druge zakone. U prethodnim godinama primjene ovog zakona.  organizacije finansirane sredstvima doprinosa. kao i druga pitanja koja su od značaja za slobodno udruživanje fizičkih i pravnih lica u našoj zemlji. 52/01 i 42/05). članarina i sl. Također. unapređenja sistema prevencije borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti će biti posebno bitan aspekt kroz transparentnost rada nevladinih organizacija. bile zakonski obavezani da podnose godišnji izvještaj o radu i finansijske izvještaje u skladu sa zakonom. uz određeno generaliziranje.. članarina i sl. mogli bismo definisati neprofitne organizacije kao javne i privatne organizacije iz područja neprivrede koje se finansiraju iz poreza. novi "dorađen" tekst Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama je. raznih subvencija. Novine u Zakonu o udruženjima i fondacijama BiH Već duži vremenski period se očekuje objavljivanje izmjena i dopuna Zakona o udruženjima i fondacijama BiH kojim bi se na sveobuhvatniji način. Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske ("Sl. godine). 45/02) i . Autor: Sanela Agačević . Zakon o udruženjima i fondacijama BiH ("“Službeni glasnik BiH”. jeste sloboda udruživanja i pravo na udruživanje i pristupanje udruženjima. uredilo djelovanje i nadzor nad radom neprofitnog sektora. 42/03. donacija. br. Naime. Uvažavajući navedene klasifikacije. uočeno da je postoje određeni nedostaci u samoj proceduri njegove praktične primjene. unutrašnje organizacije.

gradovi. fondacije i druge neprofitne subjekte uvode dodatne obaveze kojima se podstiče transparentnost u njihovom radu. Dodano. obavezna da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izvještaje na način kako su ti propisi ove obaveze uredili. malo bolje formulisan. kao registarskom organu. predloženim izmjenama Zakona je propisano da se nad radom udruženjа i fondacija. ili pravne osobe koje su u Bosni i Hercegovini registrovane. udruženja i fondacija su predloženim izmjenama i dopunama Zakona obavezana da učine dostupnim javnosti sve informacije koje se tiču rada i djelovanja udruženja ili fondacije. Naime. Također. u skladu s pozitivnim zakonodavstvom. dostavljati finansijski izvještaj. i to najkasnije do 30. u kontekstu transparentnosti rada. državna preduzeća i fondovi. kao sva druga pravna lica. time se dozvoljava da osnivači udruženja budu država BiH. udruženje može biti osnovano od strane najmanje tri fizičke osobe koje su državljani Bosne i Hercegovine i stranci koji u Bosni i Hercegovini imaju boravište. državna preduzeća i fondovi. Naime. općine. istovremeno u cijelosti objavljuju i na internetskoj stranici Ministarstva pravde. Prvi dio odredbe člana 9. Svrha koja se ovim namjerava postići je osiguranje dodatnih instrumenata kojim se stvaraju uslovi za praćenje finansijskih tokova nevladinih organizacija. mjesne zajednice. odnosno upravnom odboru na način utvrđen statutom. udruženje i fondacije. faktički. državni organi. a u objašnjenju predloženih izmjena se navodi da je ovakvo zakonsko rješenje u skladu s Stranica 5 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. radi objave na web stranici Ministarstva. u trenutnom zakonskom rješenju sadržana je samo jedna odredba koja govori o nadzoru na radom udruženja i fondacija koja glasi: "nadzor nad zakonitošću i namjenskim korištenjem i raspolaganjem sredstvima udruge ili zaklade provodi nadležni organ udruge ili zaklade. Tako je predloženom izmjenom propisano je da su udruženja i fondacije dužni Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. a što je inicirao Moneyval tima Bosne i Hercegovine u cilju unapređenja sistema prevencije borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. državna tijela. mjesne zajednice. Naime. Ono što je posebno značajna novina kada je u pitanju finansijsko izvještavanje kod neprofitnog sektora je da se predloženim izmjenama Zakona. Prema trenutnom zakonskom rješenju. Osim nadzora nad radom kroz prethodno navedeni koncept odgovornosti u radu članova udruženja. Ovu obavezu podnošenja finansijskih izvještaja. ali ključna izmjena u ovom dijelu je brisanje podvučenog dijela prethodne rečenice. gradovi. kantoni.Zakonom o udruženjima i fondacijama u BiH je propisana obaveza da udruženja i fondacije vode poslovne knjige i podnose finansijske izvještaje. Zakonom o udruženjima i fondacijama je propisana obaveza da se godišnji finansijski izvještaji podnose skupštini. istina. entiteti. s tim što osnivači ne mogu biti država BiH. entiteti. i to u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacija. općine. stav (1) Zakona bi faktički ostao nepromijenjen. aprila tekuće za prethodnu godinu. koja se dostavljaju na objavu u "Službeni glasnik BiH". odnono nadležnog organa utvrđenog statutom. Autor: Sanela Agačević . može provesti inspekcijski nadzor od strane Upravne inspekcije Ministarstva. u bilo kojoj kombinaciji. kao i nadležna tijela". utvrđen statutom i ovim zakonom. za udruženja. imaju u skladu sa odredbama (entitetskih) propisa o računovodstvu i reviziji kojima su. a činjenica je da u prethodno vremenskom periodu po pitanju nadzora nad radom neporfitnog sekotra nije puno napravljeno. kantoni. registrovanih u skladu s ovim (državnim) zakonom. predviđeno je da sva rješenja o upisima u registre pri registraciji udruženja ili fondacije.

 potvrda iz poreske uprave o nepostojanju duga. KORAK 2 . KORAK 1 . Za svoje obaveze prema trećim licima društva kapitala neposredno odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom. ovaj tip društava veoma rijetko registruje u BiH.  ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje kompanije u unutrašnjem i vanjskom prometu - potpis se ovjerava od strane notara. kao i da se ovo izmjenom osiguraava da se ovo pitanje na nivou institucija Bosne i Hercegovine uredi na način kako je to uređeno na nižim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. a u osnovi privredna društva se dijele na društva lica i društva kapitala. osnivački akt je Odluka o osnivanju. Kada d. Zakon o gospodarskim društvima FBiH i . KORAK 3 .  dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun u banci. kao i Ustavom Bosne i Hercegovine. lične. osniva samo jedan osnivač. neunesenom imovinom. odnosno Službenom glasniku RS.).Priprema i sastavljanje osnivačkog akta (opisano u gornjem tekstu.o. ali i njihovi članovi odgovaraju neograničeno solidarno za obaveze društva ne samo unesenom imovinom.Registracija kod Općinskog suda. solidarne i neposredne odgovornosti članova za obaveze društva.Uplata osnivačkog uloga na prelazni račun kod banke po odabiru osnivača. Autor: Sanela Agačević .2.o.) i komanditno društvo (k. Oba Zakona su u značajnoj mjeri usaglašena. 1. između ostalog. Za društva lica su karakteristična personalna svojstva. Stranica 6 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Zakon o privrednim društvima RS. Društva kapitala su takvi privredni subjekti gdje je odlučujući kapital a ne lična svojstva osnivača. Potrebni dokumenti:  zahtjev za registraciju (komplet obrazaca se može naći na sudu). Zbog toga se. Društva lica su društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d. Odluka ili Ugovor o osnivanju je potrebno da bude notarski obrađena. Kapital se može unijeti u novcu. Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cjelosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava. stvarima i pravima. već snose poslovni rizik i to samo do iznosa unešenog udijela. Kod ovih društava imovina društava je odvojena od imovine članova.  osnivački akt. poznanstvo i međusobno povjerenje članova društva. pa je zbog toga uveden princip neograničene. Registracija preduzeća u BiH U BiH postoje dva entitetska Zakona o privrednim društvima: . tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati. Notarska obrada osnivačkog akta košta cca 400 – 450 KM. kao i u zemljama okruženja.n. već i vlastitom. prema tome članovi društva ne mogu odgovarati niti biti tuženi za obaveze društva.d.međunarodnim propisima.  dokaz o uplati sudske takse i potvrda o uplati takse za objavljivanje oglasa o osnivanju kompanije u Službenim novinama FBiH.  izjava direktora o prihvatanju dužnosti. Prvi korak je izrada osnivačkog akta. Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se Ugovorom u pismenoj formi koji zaključuju osnivači.o. Ova društva odgovaraju za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. sadržaj Odluke o osnivanju).

Autor: Sanela Agačević . Izrada pečata se vrši u ovlaštenim pečatoreznicama. Uz zahtjev za izradu pečata privrednog društva mora se priložiti i kopija rješenja o upisu društva u sudski registar. Nema troškova. .Otvaranje transakcijskog računa. Po dobivanju identifikacionog broja. KORAK 5 – Podnošenje zahtjeva u Poreznu upravu za dobijanje Identifikacionog broja i Obavještenja o razvrstavanju na šifru djelatnosti. administrativna taksa + kopiranje i ovjera dokumentacije cca 50 KM. popunjen obrazac za prijavu kompanije.Izrada pečata. Nema troškova.Trošak prijave u sistem PDV-a. ukoliko planira ostvariti godišnji oporeziv promet veći od 50. KORAK 6 – Prijava u sistem PDV-a. Troškovi kopiranja i ovjere dokumentacije cca 30 KM. Troškovi kopiranja i ovjere dokumentacije cca 30 KM. Minimalan sadržaj pečata je naziv i sjedište kompanije. Trošak fiskalizacije cca 700 KM (sa fiskalnim uređajem). Troškovi izrade pečata se kreću od 30 do 50 KM. KORAK 11 .Početak poslovanja. rješenje o upisu u sudski registar. .Podnošenje izjave o ispunjavanju tehničkih uvjeta za početak obavljanja djelatnosti (odnosi se na poslovni prostor) nadležnom općinskom ili kantonalnom organu (u zavisnosti od djelatnosti).  ovjerena kopija pasoša osnivača kompanije (ili dokaz o registraciji kompanije u matičnoj zemlji).Prijavljivanje društva i zaposlenih u Poresku upravu. Stranica 7 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. potvrda o matičnom/identifikacionom broju. KORAK 9 – Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju. KORAK 7. ovisno o sadržaju i veličini pečata. Društvo se može upisati u Registar obveznika indirektnih poreza. . KORAK 10 .000 KM. Za prijavu kompanije u nadležnoj poreskoj upravi potrebni sljedeći dokumenti (original ili ovjerena kopija): . KORAK 4 . KORAK 8 .

. eksterni. . . a potom zajednička ulaganja i dr. . kreditiranje. visinu potrebnih sredstava. ekološka prihvatljivost poslovnog projekta itd. praćenjem obrta novca. Stranica 8 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Danas je na domaćem tržištu najzastupljeniji način pribaljanja sredstava samofinansiranje. ali to treba uraditi sa pažljivom procjenom investicije. likvidnost i solventnost kao osnovni financijski pokazatelji i praćenje realizacije financijskog plana. Autor: Sanela Agačević . neraspoređena dobit i dr. rok i dinamiku otplate. izradom elaborata. Mogućnost pribavljanja novčanih sredstva zavisi od razvijenosti tržišta kapitala i društava. business planova. financijske pomoći. Novac se može pozajmiti od kreditora. pa kroz čitav period postonjanja susreću sa problemom finansiranja. odnosno kako organizovati biznis? Šta sve treba znati potencijalni poduzetnik da bi donio ispravnu odluku o obliku i načinu organizovanja vlastitog biznisa. rizik u tekućem poslovanju. Nije rijedak slučaj da društva izvrše investiranje bez prethodne analize poslovanja. . rizika poslovanja i tržišta za eventualno nove prozvode. Opravdanost investicije je prvo i najbitnije pitanje. grace period. visine i karakteristika potrebnih sredstava i dr. pa se susreću sa ogromnim poteškoćama prilikom povrata sredstava. pogodnosti rokova otplate i kamatnog opterećenja. IZVORI FINANSIRANJA Osnovna odluka prilikom pokretanja biznisa je – šta osnovati. vrijeme potrebno za emisiju dinoca ili obveznica. uzimajući u obzir određene parametre kao npr. sa aspekta potrebnih financijskih sredstava? Obezbjeđenje inicijalnih financijskih sredstava. a odgovor se dobije detaljnom analizom investicije. potrebno je odabrati odgovarajući izvor finansiranja. karakteristike investicije. vijek trajanja stalnog sredstva. Privredna društva se od osnivanja. iznalaženje adekvatnih/najprihvatljivijih financijskih sredstava je različito kod navedenih oblika organizovanja: • Metode i tehnike utvrđivanja potrebnih sredstava za početak biznisa • Kako uložiti početni kapital – interni ili eksterni izvori sredstava • Ulaganje u obrtna sredstva • Ulaganje u stalna sredstva Nakon prvog ulaganja financijskih sredstava potrebno je adekvatno praćenje ulaganja i povrata ulaganja. specifični oblici finansiranja. Za osiguranja novčanih sredstava treba proučiti financijsko okruženje koje čine financijske institucije i financijski instrumenti sa kojima se može računati kao izvorima za pribavljanje novčanih sredstava. investicionih projekata i dr. 2. uslovi korištenja. Kada se detaljnom analizom utvrdi količina i struktura potrebnih sredstava. garancija. institucija koje se bave poslovima plasiranja sredstava. Pod pojmom izvor finansiranja podrazumjevaju se izvori sredstava koje koristi društvo. vrijeme potrebno za instalaciju ili izgradnju stalnog sredstva. osiguranje. potraživanja i obaveza. . cijenu. Najbitnije je izdefinisati jedan izvor finansiranja kao optimalan. uzimajući u obzir: . interni. pozamljivanje. razvijenost tržišta na koje se planira plasirati proizvod.

znači. a cijenu plaćati kroz plasman gotovog proizvoda.25 KM. a finansiranje u obrtna sredstva iz kratkoročnih izvora.td.td. Ukoliko je za društvo povoljnija ova opcija. U tom slučaju se obično avansira jedan dio (npr. a mogu se direktno vezati za dobijanje sredstava. . Cijena pozajmljenih sredstava se uglavnom poistovjećuje sa kamatnom stopom.). troškovi ovjere ugovora u nadležnom sudu. a o ostatak plaća u jednakim mjesečnim otplatama. Montaža i prevoz najčešće nisu Stranica 9 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. odnosno da prilikom angažovanja sredstava (novo stalno sredstvo ili nova proizvodna linija) povlači minimalne troškove finansiranja.00 KM. pravima i novcu. Cijena kredita se treba okarakterisati kao povoljna tek kada se uzmu u obzir svi troškovi koje će društvo imati do momenta realizacije kreditnih sredstava. mjenice i dr. povremenim oblicima finansiranja nailazi na pribavljanje sredstava u obliku stvari. suočit će se sa problemom plasmana proizvoda. Visina kamate je. Karakteristike investicije. nalazi sudskih vještaka za procjenu pokretnih ili nepokretnih stvari koje se zalažu kao garancija. Za sredstva u obliku stvari mogu i dobavljači odobravati obročno plaćanje. isporučilac opreme. koja može iznositi npr.79%. U slučaju finansiranja obrtnih sredstava bitna je operativnost procesa. na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji pravna i fizička lica mogu nabaviti neka od navedenih sredstava u obliku stvari. dodatni uslovi (kontraisporuka. Većina banaka danas plasira sredstva sa godišnjom kamatom. Da li je to sama kamata ili su to i dodatni troškovi provizije banaka. Kamata na pozajmljena sredstva mora biti manja od stope prinosa koji će ostvariti investicija jer samo takvom politikom će se isplatiti investicija. Autor: Sanela Agačević . oblik ( financijski ili robni).790. Odobrena sredstva se trebaju odmah maksimalno mobilizirati. odnosno da li se planira investirati u stalna ili obrtna sredstava. Na ovaj način se zaobilazi proces pribavljanja novčanih sredstava i njegova pretvorba u stalna ili obrtna sredstva u obliku stvari. Investiranje u stalna sredstva se. Npr. rok otplate 7 godina. minimalan period čekanja na dobijanje financijskih sredstava. kumulativna kamata je 24.. uz kamatnu stopu 7% godišnje. Koeficijent obrta sredstava u koja se finansira i koeficijent obrta potraživanja mora biti što veći jer se u tom slučaju obezbjeđuje veća stopa prinosa od kamatne stope na pozajmljena sredstva. Nakon isteka ugovornog roka. 30%). libor + 2%. . nepoželjna banka). zavisi i izvor finansiranja. poluproizvod. po pravilu. Visina potrebnih sredstava treba da bude minimalna sa aspekta potreba. Oblik sredstava koje pravno ili fizičko lice pribavlja može biti u stvarima. relativna kategorija kada se posmatra bez roka otplate i perioda kapitalizacije. Na iznos kredita od 100. roba i. Razlika između stope prinosa od investicije i kamate na pozajmljena sredstva treba da pokrije ostale troškove poslovanja. Ukoliko se radi o pribavljanju sredstava uzimanjem kredita. U slučaju finansiranja u stalna sredstva dugoročno se mora obezbijediti veća ili jednaka stopa prinosa investicije od kamatne stope na pozajmljenih sredstava. sredstvo prelazi u vlasništvo pravnog lica koje ga je koristilo.) i obrtno sredstvo (sirovine. koristiće je jer će utrošiti manje vremena i ima u jednom periodu sigurno tržište za svoje proizvode. građevina. Najčešće se u specifičnim. Sa druge strane. Kratkoročni izvori finansiranja podrazumijevaju rok povrata do 12 mjeseci. Kumulativna kamata je 24. vrši iz dugoročnih izvora. ukoliko se povrat sredstava sufinansira iz drugog poslovnog poduhvata. troškovi upisa hipoteke u zemljišne knjige. što je okvirno 7% godišnje. nakon isteka ugovornog roka. a godišnja 7%. mašina računarska oprema i. Cijena kredita je relativna kategorija i pitanje je šta banka kada odobrava kredit smatra pod cijenom kredita. troškovi obrade zahtjeva. ne treba biti ključni faktor samo kamata kao cijena tog kredita. U stvarima može biti stalno sredstvo (zemljište.000.

Ako davaoc sredstava (banka ili njen izvor) prepozna u toj ideji sopstveni interes (kamata) i ako je ocijeni realnom. Kreditne organizacije su danas veoma spore.). Za druga društva se može reći da je ovaj faktor jedan od ključnih. Poduzetniku trebaju sredstva jer on trenutno ima ideju. građevinarstvo. Stranica 10 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. tekstilna industrija i sl. Brzina realizacije sredstava je bitna naročito za djelatnosti koje su vezane za određenu sezonu (poljoprivreda.uključeni u iznos koji se plaća mjesečno. Cijena u vidu kamate kod ovakvog načina kreditiranja je ukalkulisana u razliku u cijeni. sa puno administrativnih prepreka i uslova koji komplikuju postupak odobravanja sredstava. ali i on je povezan sa svim do sada prezentiranim. Autor: Sanela Agačević . ali se kupcu prezentira kao beskamatni kredit. Za neke kreditne linije minimalan period od podnošenja zahtjeva do realizacije sredstava je tri do četiri mjeseca. Za njih je brzina realizacije i operativnost sistema najbitniji faktor. mora reagovati brzo i efikasno. društva koja žele da se prva pojave na tržištu sa novom idejom ili proizvodom i druga društva koja su naročito vezana vremenskim periodom ili sezonom.

Primjeri obračuna plaća u FBiH: Prilikom obračuna plaća poslodavcu mogu koristiti dvije formule. Stopa je 10%. Najniža neto plaća u FBiH = 2. Formula iz člana 17. pri čemu su. obustavljanja i plaćanja preduzeća (i druga pravna i fizička lica) kao isplatioci. Porez na dobit . 2.5% za zdravstveno osiguranje 12. za značajan broj isplata.0% za osiguranje od nezaposlenosti 1.oporezuje dobit preduzeća i drugih pravnih lica.5% NA isplaćena lična primanja na teret poslodavca za penzijsko-invalidsko osiguranje 6. doprinosi i pripadajuće naknade? Porez na dohodak i doprinosi se obračunavaju na zakonom propisanu osnovicu. Doprinosi . ŠTA SVE MORAMO ZNATI O POREZIMA.5% za osiguranje od nezaposlenosti 1.0% 3. Porez na dohodak .3.31 KM x broj radnih sati u mjesecu.0% za zdravstveno osiguranje 12. Stopa je 10%.1.5% U republici Srpskoj Vrsta doprinosa Stopa IZ ličnih i drugih primanja osiguranika za penzijsko i invalidsko osiguranje 18. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak i podrazumijeva primjenu koeficijenta 1. obveznici obračuna. DOPRINOSIMA I PARAFISKALITETIMA DA BI ISPRAVNO VODILI POSLOVANJE? U Bosni i Hercegovini direktni porezi su uređeni na entitetskim nivoima: 1. Kako se obračunava plaća.0% za osiguranje od nezaposlenosti 0. Stranica 11 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Autor: Sanela Agačević .5% UKUPNO 41.0% za dječiju zaštitu 1. porez na dohodak. Stope su sljedeće: U Federaciji BiH Vrsta doprinosa Stopa IZ ličnih i drugih primanja osiguranika za penzijsko i invalidsko osiguranje 17. 3.se „bavi“ oporezivanjem isplata fizičkim licima. Najniža neto plaća u RS = 395 KM.5% UKUPNO 33.oporezuju isplate fizičkim licima po osnovu plaća i drugih samostalnih djelatnosti.4493 na neto plaću. u zavisnosti kako su ugovorili plaću.0% za zdravstveno osiguranje 4.

5%) 0.9 + 300 = 400 / 0.69 R.39 potrebama (14 x 0. obavezna je primjena ove formule kod koristi koje se tretiraju kao neto prihod zaposlenika i preračunava se u bruto iznos primjenom navedenog koeficijenta.69 0.45 14 Za isplatu (10 . U tom slučaju primjenjuje se formula iz Pravilnika.18 nezaposlenosti 6 Doprinos na plaću (1 x 10.5%) 16 Opšta vodna naknada (14 x 0.br.41 osiguranje 4 Doprinos za zdravstveno osiguranje 12.00 KM. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa izgleda ovako: Osnovica (plaća) = (neto plaća . Primjer 1: Ugovorena je plaća za isplatu 700.39 nezaposlenosti 10 Oporeziva osnovica (1 .00 Posebna naknada za prirodne i druge 15 0.2) 744.5 nesreće (14 x 0.45 Doprinos za penzijsko / mirovinsko 3 17% 183.90 2 Doprinosi iz plaće (1 x 31%) 31% 334.9 + 300 = 744. Također.078.69 Kada poslodavac sa zaposlenikom ima ugovoreni iznos neto plaće.90 + osobni odbitci 0.5% 3.4493.5% 113.5 Naknada Fondu za rehabilitaciju lica sa invaliditetom i lica sa posebnim 17 0.00 KM.45 11 Lični odbitak 300.90 0.5% 5.73 osiguranje 8 Doprinos za zdravstveno osiguranje 4% 43.86 Doprinos za osiguranje od 5 1.28 Doprinos za penzijsko / mirovinsko 7 6% 64. Autor: Sanela Agačević .5%) 10.5%) Stranica 12 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.45 (10-11) 13 Porez na dohodak (12 x 10%) 10% 44. Formula iz člana 20.osobni odbitci) / 0.13) 700.5% 16.44 = 1.078. Osnovica (plaća) = (700 – 300) / 0.Odredbama propisa o porezu na dohodak predviđena je mogućnost da poslodavac može zaključiti ugovore u iznosu neto naknade sa uključenim porezom na dohodak.00 Osnovica za obračun poreza na dohodak 12 444.69 0. Obavezna je primjena ove formule u slučaju da poslodavac umjesto u novcu plaću zaposleniku nadoknadi u materijalnim dobrima i/ili uslugama. uz korištenje osnovnog ličnog odbitka od 300.5% 3. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa. osnovicu za obračun doprinosa (bruto) primjenjuje formulom iz čana 20.5% 134.5% 5. Opis Stopa Iznos 1 Osnovica za obračun doprinosa 1.16 Doprinos za osiguranje od 9 0. koja podrazumijeva neto x koeficijent 1.

Neto plaća (3.82 osiguranje Doprinos za zdravstveno 12. Doprinos na plaću (1 x 10.9 + 300 = 101.5% 2.69 R.5% 3.5% 62.94 0.31 x 174 sati rada (pretpostavljenih za taj mjesec) = 401.69 0.5%) 0.00 3.94 / 0.2 .94 – 300) / 0.33 8 Za isplatu (1 .5%) Primjer obračuna plaće u RS: Neto plaća .2) 413.6169130 800. Osnovica za obračun doprinosa 598. Dopr. iz plaće (1 x 33%) 33. Osnovica (plaća) = (401.27 dohodak (4-5) 7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10% 11.00 6.86 osiguranje Doprinos za osiguranje od 1.00 4.2. Primjer 2: Ugovorena je plaća za isplatu je najniža plaća. x 10%) 10.00 KM.00% 264. Porez (5. Opis Stopa Iznos 1.7) 401.00 6 Osnovica za obračun poreza na 113. .40 Stranica 13 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. prema opštem kolektivnom ugovoru (2. Bruto plaća (Neto plaća x koef.96 osiguranje Doprinos za osiguranje od 0. Bruto – doprinosi (1.27 5 Osobni odbitak 300.00 11 Naknada Fondu za rehabilitaciju lica sa invaliditetom i lica sa posebnim 0.5%) 10.616913) 1.99 nezaposlenosti 3.00 nezaposlenosti 4 Oporeziva osnovica (1 . Oporeziva osnovica 336.) 536.77 Obračun: 1. uz korištenje osnovnog ličnog odbitka od 300. Lični dobitak 200.00% 33.5% 3.60 7.00 nesreće (8x0. Doprinosi iz plaće (1 x 31%) 31% 185.00 potrebama (1 x 0.67 Doprinos za penzijsko / mirovinsko 17% 101.27 = 598.ugovorena 494.89 Doprinos za penzijsko / mirovinsko 6% 35.br. Autor: Sanela Agačević .69 0.5%) 10 Opšta vodna naknada (8 x 0.00 2.) 502.5% 74.9 + 300 = 413. 1. – 6.94 9 Posebna naknada za prirodne i druge 0.94 KM.94 2.5% 8.5% 2.93 osiguranje Doprinos za zdravstveno 4% 23.00 5.

broj 7/2002).  muzička djela. patent. Prilikom utvrđivanja da li se određeni angažman može smatrati autorskim djelom ili ne. GRUPA . Pravilnik. plan. u skladu sa posebnim zakonom. i 3. akvizitera. koji je članom 6. odnosno sa pravom na odbitne troškove (20%. sudskih vještaka. Zakona o porezu na dohodak (povremene samostalne djelatnosti. kao što su: povremene djelatnosti naučnika. umjetnosti i drugih oblasti stvaralaštva. model. 2. ako ovim zakonom nije drukcije propisano. obveznik se treba rukovoditi Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini (”Službeni glasnik BiH”. tačka 2. stavovi 4. i 7. novinara. govori i druga djela iste prirode). GRUPA .  koreografska i pantomimska djela. Autor: Sanela Agačević . umjetničko ili naučno djelo.3.  govorna djela (predavanja. predviđa odredbu po kojoj se autorskim naknadama smatraju prihodi ostvareni kao naknade za korištenje. Zakona. narocito:  pisana djela (knjige. 3. stavovi 1.dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. Kako se obračunava porez na dohodak i doprinosi na ostale naknade (Ugovor o djelu. Ugovor o autorskom djelu i dr. umjetnika.dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. bez obzira na vrstu. ili za pravo korištenja bilo kojeg autorskog prava na književno.. stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu) utvrđuje u visini ostvarenih prihoda. propisao da se autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti. Stranica 14 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. trgovačkih putnika.2. takođe. stručnjaka. kao i srodna prava.muzička djela. stav 4. članci i ostali napisi i kompjuterski programi). i 5. sa riječima ili bez riječi. upravnih odbora. zaštitni znak.1.  filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskim djelima. odnosno 30% priznatih rashoda.)? Prema propisima o porezu na dohodak u FBiH.2. odnosno 30% priznatih rashoda ili u visini stvarnih troškova za autorske naknade). Za prvu grupu Zakon i Pravilnik ne predviđaju mogućnost priznavanja bilo kakavih rashoda (u smislu smanjenja osnovice za obračun poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa). književni tekstovi. 2. tačka 3. stav 4. sportskih sudija i izaslanika i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost) kao razlika između ostvarenih prihoda i rashoda utvrđenih članom 15. nacin i formu izražavanja. pod uslovom da se ta prava ne ostvaruju u okviru nesamostalne djelatnosti ili samostalne djelatnosti iz člana 12. nauke.  dramska i dramsko . Zakona o porezu na dohodak. odnosno bez prava na odbitne troškove. utvrđivanje dohotka od drugih samostalnih djelatnosti vrši se na sljedeći način: 1. Autorskim djelom smatraju se. dok se za drugu grupu predviđa priznavanje rashoda (i umanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa) za 30% (autorske naknade) i 20% (drugi ugovorni odnosi). brošure. zavisno o vrsti prihoda. Osnovna razlika između ove dvije grupe dohodaka od drugih samostalnih djelatnosti je u (ne)priznavanju rashoda. Zakon o porezu na dohodak (djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava. tajne formule ili postupke.

obustaviti i uplatiti porez na dohodak na način utvrđen ugovorom. kao što su: enciklopedije. obustaviti i uplatiti porez na dohodak. u skladu sa odredbama Zakona. koji nema svojstvo uposlenika na sudu. umjetnika.  fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom. Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela. primanja drugih fizičkih lica podrazumijevaju sljedeće:  primanja na osnovu članstva u skupštini. koje s obzirom na izbor ili raspored građe. bez prava na lični odbitak iz člana 24. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. Zakona.  primanje umanjeno za porezno priznati iznos za povremene djelatnosti naučnika.. muzičke zbirke. člana komisije i odbora tih tijela. stručnjaka. kao i baze podataka bilo da su čitke mašinski ili u drugoj formi. Također. obračunati i plaćeni porez na dohodak se smatra konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik . Znači. upravnog vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih lica. sudskih vještaka. Pravilnika je definisano da kada rezidentni isplatioci isplaćuju dohodak nerezidentnim poreznim obveznicima. dužni su pri svakoj isplati dohotka obračunati.nerezident koji je te prihode ostvario nije obavezan za ovaj prihod podnositi godišnju poreznu prijavu. skice i plastična djela. arhitekturu ili drugu naučnu ili umjetničku oblast.) i. Autor: Sanela Agačević . Članom 62. koje same po sebi ne predstavljaju zaštićena autorska djela ako te zbirke. Prema članu 30.  djela iz oblasti slikarstva. topografske karte i sl. ili zbirke druge slične građe. stav 1. predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. sportskih sudaca i delegata i Stranica 15 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. obračunava se i plaća porez po odbitku. nije rijedak slučaj da se nerezidenti angažuju po osnovu drugih samostalnih djelatnosti. te ostala djela likovnih umjetnosti. i u tom slučaju postoji obaveza za obračunavanjem poreza na dohodak. sudskih odluka.  primanja stečajnog upravnika i sudije porotnika. s obzirom na izbor ili raspored i način izlaganja građe. koja se odnose na geografiju. vajarstva. Porez na dohodak na prihode koje na teritoriji Federacije ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti. Zakona. člana upravnog odbora. Rezidentni isplatioci dohotka koji vrše isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalište u državama sa kojima BiH ima zaključen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. trgovačkih putnika. zbornici. Autorskim djelom smatraju se i zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina. novinara. Na zahtjev nerezidenta nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave dužna je nerezidentu izdati potvrdu o plaćenom porezu na dohodak u Federaciji. akvizitera. topografiju. bez obzira na materijal od kojega su sacinjena. dužni su prilikom isplate obračunati. fotografske zbirke i sl.  planovi.  djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja. primjenom stope 10% na osnovicu koju čini ukupan ostvareni prihod. antologije.  kartografska djela (geografske karte. arhitekture i grafike. nadzornom odboru privrednog društva. dokumenata.

).00 2. na osnovicu po stopi: o 6. Opšta vodna naknada 0. Osnovica za porez na dohodak (1 .4. . što znači da su i ti iznosi oporezivi.000 KM 1. Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca (1 x 6%) 6% 60. (iz primanja) i 6% za PIO/MIO (na teret isplatitelja). Stope koje se odnose na ove vrste primanja su:  Na teret osiguranika.00 6. Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0. Isplatitelj na svoj teret plaća 0. Ne prizanju se troškovi. tj.00% za penzijsko i invalidsko osiguranje Porez na dohodak (10%).32 8. prijevoz. o Opšta vodna naknada (0.4) 864. Primjer 1: Ugovorena je naknada po ovom osnovu u bruto iznosu (prihod) 1. privremenim i povremenim poslovima i ugovorom o autorskom djelu). .00 7. Ako se ugovori neto iznos isplate. Za isplatu (1 .5% naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opće vodne naknade.2) 960. iz osnovice po stopi .  druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost (definisane ugovorom o djelu.32 Stranica 16 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.5%) 3.15741. Sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice.5%).00 4. . ne umanjuje se osnovica za porez na dohodak. upravnih odbora i drugih sličnih primanja: . .000.5% 4. o Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (0.00 3.2. Kod isplata ovih vrsta primanja nerezidentima nema obaveze obračunavanja doprinosa (ni 4% ni 6%). Autor: Sanela Agačević .5% 4. Porez na dohodak (3 x 10%) 10% 96. smještaj i sl. onda se za obračun osnovice za doprinose (bruto iznos ili prihoda) primjenjuje koeficijent 1.2 . . smatraju se dijelom ukupne naknade.00 5. Naknada članovima nadzornih odbora. Zdravstveno osiguranje na teret osiguranika (1 x 4%) 4% 40. upravnih odbora i druga slična primanja Ukoliko je ugovorena naknada za članstvo u upravnom odboru (ili bilo koje drugo lično primanje koje se oporezuje u skladu sa navedenim principima iz Zakona o porezu na dohodak): Osnovne karakteristike isplata naknada članovima nadzornih odbora.00% za osnovno zdravstveno osiguranje i  Na teret isplatioca primanja.2. Doprinosi se obračunavaju i plaćaju na bruto osnovicu: 4% za zdravstveno osiguranje . . SVE što im se isplati se i oporezuje U CJELINI. Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici. . Prihod 1.

 Nerezidenti nemaju mogućnost umanjenja za troškove.  Doprinosi se obračunavaju i plaćaju na bruto osnovicu: 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO/MIO (na teret isplatitelja). jer se i to smatra dijelom ukupne naknade.15741 = 1. Stranica 17 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.  Osnovica poreza na dohodak sa paušalno umanjuje za priznate troškove u visini 30% prihoda.000 KM x 1.44 6.5% 5. jer se i to smatra dijelom ukupne naknade.10522. U nastavku su dati primjeri ugovaranja u bruto iznosu (prihodu) i neto iznosu (koji se isplaćuje na tekući račun).smještaj i sl. Prihod 1. Autor: Sanela Agačević . Osnovica za porez na dohodak (1 .00 8. Osnovne karakteristike isplata po osnovu Ugovora o autorskom djelu:  Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici.  Oporezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice.11 4.  Oporezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice.). prijevoz.5% 5.157.  Kod isplata ovih vrsta primanja nerezidentima nema obaveze obračunavanja doprinosa (ni 4% ni 6%).). Primjenjuje se koeficijent 1. onda se za obračun osnovice za doprinose (bruto iznos ili prihoda) primjenjuje koeficijent 1.3. Osnovne karakteristike isplata po osnovu Ugovora o djelu:  Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici.157.29 3. Porez na dohodak (3 x 10%) 10% 111.12207. Zdravstveno osiguranje na teret osiguranika (1 x 4%) 4% 46.00 3.smještaj i sl.15741. Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca (1 x 6%) 6% 69.5% naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opće vodne naknade.  Isplatitelj na svoj teret plaća 0. Opšta vodna naknada 0.2 .  Isplatitelj na svoj teret plaća 0.  Ako se ugovori neto iznos isplate.  Kod isplata ovih vrsta primanja nerezidentima nema obaveze obračunavanja doprinosa (ni 4% ni 6%).Primjer 2: Ugovorena je naknada u iznosu isplate na tekući račun 1.000.  Ako se ugovori neto iznos isplate.2) 1.41 KM.41 2. Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0.5% naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opće vodne naknade. prijevoz.  Nerezidenti nemaju mogućnost umanjanja za troškove.111. 3. Bruto naknada = 1. Za isplatu (1 .4.000 KM.2.  Doprinosi se obračunavaju i plaćaju na bruto osnovicu: 4% za zdravstveno osiguranje (iz primanja) i 6% za PIO/MIO (na teret isplatitelja).00 7.  Osnovica poreza na dohodak sa paušalno umanjuje za priznate troškove u visini 20% prihoda.11 5.4) 1. onda se za obračun osnovice za doprinose (bruto iznos ili prihoda) primjenjuje koeficijent 1. 1.2.

Porez na dohodak (3 x 10%) 10% 77.2) 742.53 8.00 3. Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0.10522).46 Stranica 18 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.2 . Opšta vodna naknada 0. Prihod 1. 1.000 KM.5 4. Opšta vodna naknada 0. Priznati rashodi (1 x 30%) 30% 331.00 7. Zdravstveno osiguranje na teret osiguranika (1 x 4%) 4% 32.4) 1.5 4.5% 5. Priznati rashodi (1 x 30%) 30% 300.2) 800.000 KM x 1.2) 773.00 5.42 8. Porez na dohodak (3 x 10%) 10% 74.00 Primjer 5: Naknada po osnovu Ugovora o djelu iznosi u brutu 1. Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0.00 9. Zdravstveno osiguranje na teret osiguranika (1 x 4%) 4% 30.22 KM.00 6. Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca (1 x 6%) 6% 42.56 3. Porez na dohodak (3 x 10%) 10% 67.00 7.4) 905.27 7. Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca (1 48.00 4.46 10. Iznos dohotka (1 . Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca (1 x 6%) 6% 46.5% 4.2 .00 5. Za isplatu (1 . Osnovica za porez na dohodak (1 . Autor: Sanela Agačević . Iznos dohotka (1 .71 6. Iznos dohotka (1 .5% 4.Primjer 3: Ugovorena naknada po osnovu Ugovora o autorskom djelu.00 7.65 4.00 8.2 . Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0.53 Primjer 4: Ugovorena naknada po osnovu Ugovora o autorskom djelu 1.000 KM isplate na tekući račun (primjena koeficijenta 1. u bruto iznosu 1.10522 = 1.5% 5. Za isplatu (1 .00 2.105.00 2.4) 891. Opšta vodna naknada 0.2) 768.000.00 4. Osnovica za porez na dohodak (1 . Prihod 1.000 KM. Osnovica za porez na dohodak (1 .105. 1.94 5. 1. Bruto naknada = 1.22 2.00 6% x 6%) 8.2) 700.000.2) 672.00 3.00 6.00 7. Zdravstveno osiguranje na teret osiguranika (1 x 4%) 4% 28.00 8. Prihod 1. Za isplatu (1 . Priznati rashodi (1 x 20%) 20% 200.000.

Autor: Sanela Agačević .66 4. Neto naknada (1.11 5.33 2. Opšta vodna naknada 0. Porez na dohodak (3 x 10%) 10% 86.00 10.2 .00 3.000 KM isplate na tekući račun.5.000. – 4.91 5.Primjer 6: Ugovorena je naknada po osnovu Ugovoru o djelu u iznosu 1. Prihod 1. Priznati rashodi (1 x 20%) 20% 224.5% 5. Doprinos na teret poslodavca 0 Ukupan trošak isplate naknade po osnovu ugovora o djelu (1.75 6. Naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0.) 252. Porez na dohodak (10% x 4.+6.363. Za isplatu (1 .12207. Doprinos za PIO (18.) 1.00 9.122. Bruto naknada 1363.33 Stranica 19 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.2) 861. 1.00 Potrebno je na teret isplatioca naknade obračunati: 6. – 2.17 7.2. Zdravstveno osiguranje na teret osiguranika (1 x 4%) 4% 35.5% x 3.07 2. Osnovica za obračun poreza na dohodak (1-2) 1111. Obračun UOD po propisima RS: Neto naknada 1000 Obračun: 1.000 KM x 1.11 4.22 3.) 1000. Bruto naknada = 1.41 3.5% 5.2) 897. Iznos dohotka (1 .07 KM. Osnovica za porez na dohodak (1 .122.86 6%) 8.) 111. Primjena koeficijenta 1.4) 1. Penzijsko i invalidsko osiguranje na teret isplatioca (1 x 6% 53.12207 = 1.

3. . . b) Šta je to promet dobara? Promet dobara je prenos prava raspolaganja na stvarima (u nastavku: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu.  prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata.. u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenika. . .. pod uslovom da ih ti kupci ili potencijalni kupci ne stave u prodaju. promet dobara i usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik. onda se takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz naknadu i oporeziva su sa PDV-om.00 KM. plin.  prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštenog lica. kada dobrima raspolaže besplatno ili uz smanjenu naknadu. U nastavku su data osnovna pitanja i odgovori. Dobrima se smatraju i voda. stečajne upravnike i nadzornike (osim slučajeva iz stava 2. toplotna energija ili slično.  upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe. a) Šta je predmet oporezivanja PDV-om? PDV se plaća na: . . člana 7. Zakona).. kada koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima. .. ako se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima.  isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate. te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove može u potpunosti ili djelimično odbiti . i funkcioniše po kreditnom principu. Porez na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost je najreprezentativniji predstavnik indirektnih poreza u BiH. odnosno da su u obliku koji onemogućava njihovu prodaju. Izuzetno od toga. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. Autor: Sanela Agačević . u okviru obavljanja svojih dje¬latnosti. c) Šta je upotreba dobara u vanposlovne svrhe? Kada dobra koja čine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi: . organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona. PDV plaća se po standardnoj stopi od 17% na poresku osnovicu. Stranica 20 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. sa ciljem da se steknu osnovna znanja iz obračuna PDV-a. Poklonima male vrijednosti (u smislu Zakona). Prometom dobara smatra se i:  prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa. davanje poklona male vrijednosti u svrhu unapređivanja poslovne djelatnosti poreskog obveznika. besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili budućim kupcima u uobičajenim količinama za tu namjenu. ne smatra se prometom dobara uz naknadu: .  razmjena dobara za druga dobra ili usluge.3. uključujući likvidatore. smatraju se pokloni čija pojedinačna cijena ne prelazi 20. električna energija.  isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara.

tačka 2. na šta se PDV obračunava. se nalazi nepokretna imovina. PDV se ne obračunava na dobra za koja je odmah po unošenju u BiH dato odobrenje za privremeno skladištenje. d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava. advokata. e) bankarskim. što znači prijenos. c) savjetnika. kao i projektiranje. pripremu i izvođenje građevinskih radova i nadzor nad njima. ako se radi o uslugama: a) prijenosa. u nedostatku takvog mjesta. ima stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH.d) Šta je uvoz dobara? “Uvoz dobara” je svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. obrade podataka i davanja podataka. tumača. o uslugama iz oblasti kulture. signala. kao i s njima povezane usluge. 4. 2. f) stavljanja osoblja na raspolaganje. emitiranje ili prijem znakova. odnosno carinski postupak prijevoza. a ako se prijevoz obavlja i u BiH i u inozemstvu (u daljem tekstu: međunarodni transport). Stranica 21 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. b) reklamiranja. ima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pružaju usluge. Izuzetno od toga. ako se radi o pružanju usluge koja je neposredno povezana s tom nepokretnom imovinom. carinski odobreni postupak ili upotrebu dobara prema članu 30. a za koja je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od plaćanja uvoznih poreza. primalac usluge obavlja djelatnost. ispostavu. uključujući djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom nepokretnom imovinom. zvukova ili informacija putem kablovskih. umjetnosti. obrazovanja i nauke. e) Kako oporezovati usluge koje domaća pravna ili fizička lica fakturišu ino kupcu? Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik: 1. je usluga stvarno izvršena. finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja. slika. uključujući usluge organiziranja manifestacija. zakona. računovođa. zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine. odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio prijevoza izvršen u BiH. se obavlja prijevoz. ako se radi o: o sporednim uslugama u oblasti transporta. istovar. o uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine. ima stalno sjedište. o uslugama izvršenim na pokretnoj imovini. 3. pretovar i slične usluge. autorskih prava. osim iznajmljivanja sefova. g) pružanja telekomunikacionih usluga. ustupanja. licence. Autor: Sanela Agačević . inženjera. prava na patente. sporta. ili 2. stav 1. stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište. Mjestom gdje se vrši takav promet usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu gdje: 1. teksta. zabavno- estradnim i sličnim uslugama. revizora. propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava. kao što su utovar.

3. u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga. optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema. kao i iznajmljivanje. 6. za promet dobrima i uslugama prema čl. plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva. emitiranja ili prijema. i 6.. 3. 2. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na: 1. izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje. promet dobara i usluga izvršenih u inozemstvu. 5. g) Na šta se ne može priznati ulazni PDV? Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na: 1. kada se izda faktura ili drugi dokument. osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet. motocikla. uključujući i pravo na korištenje takvog prijenosa. nabavku. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju. a ako te obaveze nema. isplate zaposlenim u naturi. boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme. ako za taj promet ne bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da je izvršen u Bosni i Hercegovini. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište u BiH. Stranica 22 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara. 3. a koji nije registriran u skladu s ovim zakonom. h) iznajmljivanja pokretnih stvari. 5. 5. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom.. i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtač. osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom. održavanje. Autor: Sanela Agačević . 2. osim prijevoznih sredstava. i 9. promet dobara i usluga koje su oslobođene od plaćanja PDV-a. promet dobara i usluga kupljenih od lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini. izdatke za poslovne zabave i smještaj. isporuka dobara ili vršenje usluga. f) Kada nastaje poreska obaveza? Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture.. a) do h). 4. 4. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema članu 20. Ako usluge iz tačke 4. goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza. 5. autobusa. 2. koja god bude najranija: 1. proizvodnju i uvoz putničkih automobila. popravke i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih prijevoznih sredstava.

plaćaju PDV najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec. j) Kada se podnosi PDV prijava? Obveznici su dužni svoju PDV obavezu obračunatu za određeni poreski period navesti u mjesečnoj PDV prijavi. u kojem je primljena faktura za nabavljena dobra i usluge sa iskazanim porezom na dodatu vrijednost u skladu sa članom 55. Zakona. dokument koji se odnosi na uvoz dobara. Ako obveznik primi fakturu na kojoj je iskazan iznos PDV-a u višem iznosu od iznosa koji je trebalo da bude obračunat i naplaćen u skladu s ovim zakonom. obveznik ne može više obračunati iznos odbiti kao ulazni porez. n) Kakav je obavezan sadržaj poreske fakture? Obveznik PDV-a je dužan da svakom kupcu izda poresku fakturu za svaki promet dobara i usluga. zakona. Obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan platiti PDV u periodu za koji je prijava podnesena. ako ga ima. odnosno prebivalištu obveznika.h) Šta je uslov za priznavanje ulaznog PDV-a? Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje: 1. odnosno za usluge od javnog interesa. l) Kada se podnosi PDV prijava? Obveznici su dužni do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda iz člana 38. on ne može ostvariti pravo na odbitak PDV- a koji je iskazan kao ulazni porez. u skladu sa zakonom. Zakona. do 11. koja se podnosi do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda. bez obzira što je taj porez platio u dobroj namjeri. Obveznik je dužan obračunati PDV za odgovarajući poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu. finansijske i novčane usluge. Iznosi navedeni u poljima na poreskoj prijavi zaokružuju se na cijeli broj u KM. stav 1. i 25. u poreskom periodu u kojem je PDV obračunat. 2. fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV u skladu s članom 55. a kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan. i) Koji je period obračunavanja PDV-a? Poreski period za koji se obračunava PDV je kalendarski mjesec. Autor: Sanela Agačević . ovog člana se zaokružuje na najbliži niži cijeli broj u KM. Iznos uplate navedene u stavu 1. k) Kada se priznaje ulazni PDV? Ulazni porez odbija se u poreskom razdoblju .mjesecu. Stranica 23 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Ako obveznik za kupljena dobra dobije fakturu u kojoj je PDV iskazan od strane lica koje. Zakona. izuzev za onaj promet koji je oslobođen plaćanja PDV-a (član 24. m) Kada se plaća PDV obračunat u PDV prijavi? Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz člana 4. Obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a. Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaćena. podnijeti PDV prijavu nadležnoj organizacionoj jedinici Uprave prema sjedištu. čak i ako je PDV plaćen. ne može izdati takvu fakturu. Zakona).

od kojih se jedan uručuje kupcu. adresu i identifikacioni broj za indirektne poreze obveznika koji je isporučio dobra ili usluge. na poreskoj fakturi je dužan naznačiti član Zakona po kome se obračun PDV-a ne vrši. i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a. ili uz smanjenju naknadu. za knjiženje i unos podataka u poresku prijavu. Obveznik PDV-a mora izdati poresku fakturu u skladu sa odredbama ovog pravilnika i Zakona i u slijedećim slučajevima korišćenja usluga u vanposlovne svrhe. Za svaku izgubljenu poresku fakturu ili dokument kojim se stiče pravo na odbitak ulaznog poreza. g) pojedinačnu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a. bilo kao osnov umanjivanja poreskih obaveza ili osnov za povrat poreza od države. c) broj fakture. Interna faktura sadrži sve propisane elemente poreske fakture. b) obveznik pruža usluge bez naknade. Stranica 24 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. i to kad: a) obveznik upotrijebi dobra koja čine dio poslovne imovine u vanposlovne svrhe poreskog obveznika. Poreska faktura je osnov i preduslov za odbitak ulaznog poreza. zaposlenih i drugih lica kada je PDV moguće u potpunosti ili djelimično odbiti. e) ime. U slučajevima kada je obveznik dužan izdati poresku fakturu. a isporučena dobra ili usluge nisu oporezive PDV-om. pod uslovom da se na navedena dobra i usluge može odbiti PDV u potpunosti ili djelimično. zaposlenih i drugih lica ili svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovanjem. ili uz smanjenu naknadu. Poreska faktura služi kao osnov za utvrđivanje poreske obaveze. Autor: Sanela Agačević . naziv. f) trgovački naziv. Poreska faktura se izdaje najmanje u dva primjerka. u vanposlovne svrhe osnivača. d) datum isporuke dobara i/ili usluga. o) Šta je interna porezna faktura? Za korišćenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna porezna faktura.Pod poreskom fakturom se smatra i svaki drugi dokument koji sadrži sve propisane elemente. j) ukupan iznos naknade za dobra i usluge. količinu i cijenu isporučenih dobara i obavljenih usluga. kupac je dužan od dobavljača obezbijediti prepis poreske fakture. Poreska faktura iz prethodnog člana mora sadržavati najmanje slijedeće podatke: a) naziv. a drugi služi kao isprava za knjiženje. uključujući PDV. zaposlenima ili d) članovima njihove porodice po osnovu rada i e) obveznik izuzima dobra za krajnju potrošnju (u svrhe koje nisu povezane s poslovnom djelatnošću). c) obveznik upotrijebi ili obavi uslugu bez naknade. osim što se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi korišćenja dobara i usluga. b) mjesto i datum izdavanja fakture. adresu i kada postoji identifikacioni broj za indirektne poreze poreskog obveznika kupca. h) ukupan iznos naknade bez PDV-a. vrstu.

nego faktura za redovnu isporuku dobara ili usluga. a poreska faktura za avans se poništava (stornira). Pri isporuci dobara. Primalac avansa izdaje račun sa pozivom na odredbu Zakona o PDV-u kojim je propisano da taj promet dobara i usluga ne podliježe oporezivanju. odnosno obavljena usluga. a ulaznog kod kupca.5299%). Na poreskoj fakturi je obavezna naznaka „faktura-avans”.p) Šta je avansna faktura? Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga. a na osnovu izvoda ovlašćene organizacije platnog prometa. PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju avansnog plaćanja za promet dobara i usluga koji ne podliježe plaćanju PDV-a. Autor: Sanela Agačević . Zakona. odnosno obavljanju usluga ispostavlja se poreska faktura u kojoj se zaračunava cjelokupna isporuka dobara. primalac avansa. Ovakva poreska faktura je osnov za obračun izlaznog poreza kod prodavca. dužan je izdati poresku fakturu. Stranica 25 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. u skladu sa odredbama člana 24. Ako je avans primljen u istom obračunskom periodu u kojem je obavljena i isporuka. tada se ne ispostavlja poreska faktura za avans. U slučaju kada je primljeni avans veći od iznosa u redovnoj fakturi ispostavlja se poreska faktura za razliku avansa. Ovo se ne odnosi na promete koji su oslobođeni obračuna i plaćanja PDV-a. Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom izračunava PDV (14. i 25.

Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak zabranjuju da se isplate oporezivih naknada fizičkim licima vrše u gotovini. organizacije. . U nastavku je dat okvirni primjer Pravilnika o blagajničkom poslovanju za pravna lica. .4. odgovornosti i sl. Evidenciji blagajničkog poslovanja.1. Elektronskom ili ručnom vođenju blagajničkog poslovanja. Stranica 26 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Visini blagajničkog maksimuma. od statusnog oblika. Kontroli blagajničkog poslovanja i ostalo. Propisivanju obaveze ovjere priloga naplati i isplati. . ali se smatra da bi svako pravno lice zbog osjetljivosti poslovanja i mnoštva propisa trebalo regulisati poslovanje sa gotovim novcem internim aktima. Pravilnik o blagajničkom poslovanju trebao bi da sadrži sljedeće podatke o: . broja zaposlenih. Autor: Sanela Agačević . Vrsti naplate gotovine u blagajnu. . djelatnosti do broja poslovnih jedinica. Roku dostave blagajničkog dnevnika računovodstvu na knjiženje. broj 2/95. Pravilnik o blagajničkom poslovanju O poslovanju sa gotovim novcem se ne može govoriti a da se ne spomenu odredbe Pravilnika o blagajničkom poslovanju. Odgovornosti za blagajnu(e). . 13/00 i 29/00) nije propisao obavezu sačinjavanja ovog Pravilnika. - - Vrsti i visini isplate gotovine iz blagajne. Prilikom sačinjavanja Pravilnika o blagajničkom poslovanju preduzeće bi trebalo obratiti pažnju na karakteristike društva. Obazrivost u poslovanju gotovim novcem proizilazi prije svega iz razloga što raspolaganje gotovinom mimo transakcijskog računa ostavlja veću mogućnost zloupotrebe. -. Važeći Zakon o finansijskom poslovanju (“Službene novine FBiH”.000 KM. Vrsti i broju blagajni koje će se voditi. . dok je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti propisao obavezu prijave ovlaštenoj organizaciji gotovinske transakcije veće od 30. -. Vrsti gotovine koja će se evidentirati u blagajni. 4. POSLOVANJE SA GOTOVIM NOVCEM Blagajničko poslovanje odnosno poslovanje sa novčanim sredstvima čini poseban segment finansijskog poslovanja. Propisivanju dokumenata koji su prilozi naplati i isplati. propisanih obaveza. Ograničenjima prilikom naplate i isplate iz blagajne.

Član 2.naloga za isplatu. po vrstama. Blagajničko poslovanje se može evidentirati ručno ili elektronski. kontrola blagajničkog poslovanja.blagajna u deviznim sredstvima plaćanja (u daljem tekstu devizna blagajna). . Blagajnik može voditi i pomoćne evidencije. i u skladu sa potrebama društva.dnevnika blagajničkog poslovanja. devizna blagajna i ostale odredbe. plaćanja gotovim novcem prema propisima o platnom prometu i porezu na dohodak. Autor: Sanela Agačević . U društva se obezbjeđuje praćenje gotovine i ekvivalenata gotovine analitički. . poslovne knjige i dokumentacija u blagajničkom poslovanju. . . novčana sredstva podignuta sa deviznog transakcijskog računa. bonovi za posebne potrebe. novčana sredstva podignuta sa transakcijskog računa u KM. . Ovim pravilnikom se uređuje organizacija blagajničkog poslovanja.. Gotovina i ekvivalenti gotovine društva čine: .naloga za naplatu. Blagajničko poslovanje se evidentira preko: . . novčana sredstva koja se nalaze u blagajni u KM. Član 4.blagajna u KM (u daljem tekstu KM blagajna). tretman manjkova i viškova u blagajni.ostale blagajne. U društvu se vode sljedeće blagajne: .o. . Sav promet gotovinskih novčanih sredstava se evidentira u jednoj KM blagajni i jednoj deviznoj blagajni. II EVIDENCIJE O BLAGAJNIČKOM POSLOVANJU Član 3. direktor Društva donosi: PRAVILNIK O BLAGAJNIČKOM POSLOVANJU I OPŠTE ODREDBE Član 1. novčana sredstva naplaćena od kupaca.o. a na osnovu ukazane potrebe i odluke Direktora društva. Stranica 27 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta.Na osnovu člana ____ Statuta Društva “XYZ” d. . . novčana sredstva koja se nalaze u deviznoj blagajni.

pozajmica fizičkim licima. dnevnik blagajničkog poslovanja. Blagajnik društva je odgovoran za naplate. . .U slučaju vođenja blagajničkog poslovanja elektronski. za plaćanje nabavljenih dobara i usluga od pravnih i fizičkih lica. Iz devizne blagajne se evidentiraju sljedeće isplate: . . dnevnica i troškova službenog puta u inostranstvo. Stranica 28 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. podignuta gotovina sa transakcijskog računa. Pod fizičkim licem. . u smislu ovog člana se ne podrazumijeva samostalna djelatnost. . pozajmice u gotovom novcu od fizičkih lica. U KM blagajnu se evidentiraju sljedeće naplate: . naplata prodatih dobara i usluga od pravnih i fizičkih lica. U deviznu blagajnu se evidentiraju sljedeće naplate: . ostale isplate koje su nastale kao rezultat redovnog poslovanja. Član 8. toplog obroka i ostalih dodatnih primanja. Autor: Sanela Agačević . . ostale uplate u gotovini koje su nastale kao rezultat redovnog poslovanja. isplate i stanje gotovine u blagajnama. Član 7. Iz KM blagajne se evidentiraju sljedeće isplate: . IV NAPLATE I ISPLATE U BLAGAJNI Član 6. akontacija za službeni put. direktor društva Odlukom može imenovati više blagajnika u slučaju organizovanja više blagajni. . Isplate fizičkim licima koje su oporezive porezom na dohodak ne mogu se vršiti u gotovom novcu iz blagajne. . Gotovinska novčana sredstva se drže u kasi blagajne kojom rukuje blagajnik. Izuzetno. podignuta gotovina sa transakcijskog deviznog računa. nalog naplate i nalog isplate moraju imati zadovoljavajuću formu. dnevnica i troškova službenog puta. akontacija za službeni put u inostranstvo. . III ODGOVORNOST ZA BLAGAJNIČKO POSLOVANJE Član 5.

Član 9. Visina sredstava koja se drže u KM blagajni i deviznoj blagajni nije unaprijed ograničena. V BLAGAJNIČKI MAKSIMUM Član 13. svojim potpisom na samom nalogu za isplatu. Isplate akontacija i drugih vidova isplata koje ne prati poseban dokument može se vršiti i u slučaju kada tu isplatu. U smislu stava 1. Blagajnički dnevnik sa dokumentom o isplati i naplati. računovodstva i blagajne. kao ni visina isplata iz KM i devizne blagajne. Svaki dokument u vezi sa gotovinskom isplatom i naplatom mora biti numerisan i popunjen tako da isključuje mogućnost naknadnog dopisivanja. dostavlja se računovodstvu na knjiženje isti dan. osim ukoliko bi time bili povrijeđeni posebni propisi ili interesi društva. hitnost i sl. Ispisivanje i potpisivanje dokumenata o isplati i naplati je jednokratno. za potrebe primaoca. odnosno zaduženo lice. Član 12. Izuzetno. relevantan dokument). dok se gotovinska plaćanja i naplate koriste samo u za to uobičajenim situacijama. Isplate i naplate koje se evidentiraju u KM blagajni i deviznoj blagajni mogu se vršiti samo na osnovu prethodno izdatog dokumenta kojim se odobrava ili naređuje naplata. nalog ili dr. prije njegove predaje u računovodstvo. odnosno ukoliko se za tim ukaže posebna potreba. mora biti potpisan od strane blagajnika. KM blagajna i devizna blagajna se vode i zaključuju svakodnevno. Autor: Sanela Agačević . odnosno isplatioca i drugih lica ovlaštenih od strane direktora. Član 11. Stranica 29 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. ovog člana. u svim situacijama u kojima je to propisano i moguće se preporučuje bezgotovinsko poslovanje putem transakcijskih računa društva otvorenih u poslovnim bankama. odobri ili naredi direktor ili drugo ovlašteno lice. u skladu sa odlukom direktora i propisima koji regulišu oblast deviznog poslovanja. sa dvije kopije i originalom. odnosno uplatioca. gotovinske naplate i isplate u deviznim sredstvima plaćanja se mogu vršiti i po drugim osnovama. Blagajnik. a najkasnije sutradan. odnosno isplata (račun. primaoca. Utvrđivanje stvarnog stanja blagajne vrši se na kraju svakog radnog dana. obavezno vodi blagajnički dnevnik u koji unosi i podatke o utvrđenom stvarnom stanju i iskazuje eventualni višak ili manjak. Jedan primjerak blagajničkog dnevnika sa svim priloženim dokumentima o naplatama i isplatama. ukoliko ima promjena (uplata i isplata) tog dana. Član 10.

a njegove izmjene i dopune vrše se na način na koji je i donesen. _____ godine Direktor _________________ Stranica 30 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja. Kontrolu blagajničkog poslovanja vrši šef financijske službe. Tumačenje ovog Pravilnika daje direktor. Broj:_________ / ______ U ____________. Član 17. Visina sredstava koja ostanu u deviznoj blagajni po zaključivanju blagajničkog dnevnika na kraju dana. Član 16. ukoliko nema potrebe za njihovim korištenjem. Strana valuta iskazuje se po vrstama i po vrijednosti utvrđenoj na bazi srednjeg kursa Centralne banke objavljenog na dan pod kojim se sastavlja izvještaj. Autor: Sanela Agačević . Član 14. Član 18. odnosno lice koje imenuje direktor. moraju se najkasnije sutradan položiti na devizni račun. VI OSTALE ODREDBE Član 15.

05.00 117. 14.00 02 .00 117.00 Kontrolisao: Blagajnik: Stranica 31 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. 15. 4. 11. 13. Preduzeće „XYZ“ Blagajnički izvještaj / dnevnik blagajne (KM) Redni Nalog Datum Opis Primitak Izdatak broj 1. Blagajnički dnevnik se svakodnevno zaključuje i utvrđuje saldo te se uspoređuje stvarni iznos gotovine u blagajni s utvrđenim saldom. 12.00 0. 9. 0560405 24.).00 02 . Blagajna i blagajnički maksimum Blagajna je mjesto u organizaciji preduzeća (najčešće u okviru finansijske funkcije) koje obavlja poslove s gotovim novcem. Autor: Sanela Agačević .2. 4.05.00 0. 3.00 Ukupno 117. čekovima i sl. materijal 0.00 02 .20xy Račun za kanc. 2. 5.00 17. Blagajna je obavezna voditi blagajnički dnevnik.00 0. 7.20xy Račun za plin 0. surogatima novca i eventualno sa drugim vrijednosnim papirima (npr. mjenicama. U blagajničkom dnevniku provode se knjiženja uplate i isplate gotovine neposredno poslije njihova nastanka a na temelju isprava blagajničke uplatnice i blagajničke isplatnice. U toj (uvezanoj) knjizi blagajne na prvom listu (blagajničkom dnevniku) provodi se originalno knjiženje a kopija ostaje u knjizi blagajne. 6.20xy Materijalni troškovi 117. 10.00 Promet Blagajne 117.00 0.00 100. 8. Sve uplate i isplate gotovog novca evidentiraju se u blagajničkom dnevniku koji se još naziva i knjiga blagajne ili blagajnički izvještaj.05. U nastavku je dat primjer blagajničkog izvještaja. 0560405 24. 0560405 24. Rekapitulacija Primitak Izdatak Saldo Prethodni Period 0.00 0.

Autor: Sanela Agačević . Naloga blagajne za isplatu. U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene penzije. Blagajnički maksimum je najveći iznos novca koji smije ostati u blagajni na kraju radnog vremena. Poslovni subjekti su dužni da gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije. isplate šteta i dr. ali se na kraju dana mora osigurati da sav višak bude deponiran na račun preduzeća (u banci).U blagajnu se evidentira promet u gotovom novcu na osnovu: . Često nevladine organizacije koje implementiraju više od jednog projekta se odluče na vođenje posebne blagajne za svaki projekat. s tim da je dozvoljeno i elektronsko vođenje. Stranica 32 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. a na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu. Poslovni subjekti visinu blagajničkog maksimuma utvrđuju odlukom nadležnog organa u skladu sa njihovim internim aktima.što predstavlja izlaz novca. te su oni dužni da uplatu gotovog novca izvrše najkasnije u roku od pet radnih dana. kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni. Naloga blagajne za naplatu. akontacije. a najkasnije narednog radnog dana. jer im to daje mogućnost jasnog uvida u stvarnu strukturu projektnih izdataka. ako je ovaj novac isplaćen istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja. Što se tiče vođenja blagajne ona se najčešće vodi ručno.. Maksimalan iznos novca koji se može držati u blagajni reguliše se blagajničkim maksimumom. što predstavlja ulaz novca i . Blagajnički maksimum određuje organ preduzeća ili može biti određen zakonskim ili podzakonskim aktom. Tokom dana taj se iznos smije prekoračiti. Plaćanje gotovinom u Republici Srpskoj na osnovu Zakona o unutrašnjem platnom prometu regulisano je Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Izuzetak su poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 ili više kilometara. Postavljanjem blagajničkog maksimuma preduzeća se brane od nepotrebnog rizika držanja gotovine u većem iznosu od neophodnog.

Dokumenti koji su obavezan prilog u blagajni prilikom isplate su: . Topli obrok. 4. . Akontacije za materijalne troškove. . Gotovina za materijalne troškove. regres i druga primanja radnika. . . avansi u gotovini i dr.isplata Kao izlaz novca u blagajni se evidentira: . Gotovinu podignutu čekom sa transakcijskog računa preduzeća čini: . Dokumenti koji su obavezan prilog u blagajni prilikom naplate su: . Isplata toplog obroka – isplatna lista sa potpisima zaposlenika. Povrat pozajmljenog novca i dr. . Stranica 33 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Polog dnevnog prometa / pazara na transakcijski račun. b) Izlaz novca . Svaka naplata (ulaz) novca u blagajnu i isplata (izlaz) novca iz blagajne mora biti dokumentovana. Putne dnevnice i troškovi službenog puta. . Gotovina za materijalne troškove. Blagajničko poslovanje i prateća dokumentacija Svaka pojedinačna promjena koja je evidentirana u blagajni na određeni dan se knjiži u finansijskom knjigovodstvu. Za naplatu avansa – avansi račun. Akontacije za službeni put. Polog pazara iz blagajne na transakcijski račun – uplatnica. Isplata za službeni put – putni nalog. Pod prometom ostvarenom u gotovom novcu od trećih lica se misli na dnevni promet u maloprodaji/maloprodajama. . Sva gotovina isplaćena iz blagajne.3. . gotovinski naplaćeni računi za usluge. Akontacije za službeni put. regres i druga primanja radnika. Za podignuti novac sa transakcijskog računa – ček. a) Ulaz novca . Isplata regresa – isplatna lista sa potpisima zaposlenika. . .naplata Kao ulaz novca u blagajnu se evidentira sva gotovina podignuta čekom sa transakcijskog računa preduzeća i sav promet ostvaren u gotovom novcu od trećih lica. . Topli obrok. Isplata ostalih ličnih primanja (do neoporezivog iznosa) – isplatna lista sa potpisima zaposlenika. . Za promet – presjek stanja iz fiskalne kase. . Akontacije za materijalne troškove. Autor: Sanela Agačević . . . Isplata za materijalne troškove – pojedinačni računi. Putne dnevnice i troškovi službenog puta.

regres. . 4. . Primanja maloljetnih osoba za neke vrste poslova. Isplate fizičkim licima U gotovini se fizičkim licima može isplatiti sve ono što se ne smatra oporezivim dohotkom: . Otplata deviznog kredita u FBiH i RS. Sav promet sa inostranstvom rezidenata iz Federacije BiH i Republike Srpske se mora vršiti u stranim sredstvima plaćanja (osim izuzetaka navedenih u podzakonskim aktima). u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavnicama. . penzije. kao i prenos deviza sa jedne devizne štednje knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu.pravnih lica i poduzetnika i uplata depozita kao sredstva osiguranja. Autor: Sanela Agačević . Stranica 34 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Dohodak od igara na sreću.). otpremnine. neoporezive novčane pomoći i sl. socijalne pomoći. isplate povodom praznika. Kupovina i prodaja. . Sve što je navedeno u članu 5. dnevnice. . Prodaja i kupovina robe sa konsignacionih skladišta. osiguranje. Isplata strane gotovine sa devizne štedne knjižice i deviznog računa. neoporezivi dio naknade troškova za korištenje privatnog vozila. invalidnine. Sav promet unutar Federacije BiH i Republike Srpske se mora vršiti u konvertibilnim markama (osim izuzetaka navedenih u Zakonu i podzakonskim aktima). Sve ono što nije oporezivi dohodak. Dohodak od iznajmljivanja stanova. odnosno sa jednog deviznog računa na drugi devizni račun istog lica. . Svako oporezivo primanje/dohodak fizičkog lica mora biti uplaćen na tekući račun. . Naplaćivanje premije osiguranja i isplata štete u poslovima osiguranja sa nerezidentima. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak: .4. Naplata i plaćanje u stranoj valuti Naplata i plaćanje u stranim sredstvima plaćanja regulisano je Zakonom o deviznom poslovanju. . kao što su naknade za topli obrok. Devizno kreditiranje u FBiH i RS u skladu sa odredbama Zakona. vanbudžetskih fondova. a to su: .5. Predviđeni izuzeci od ovog pravila su pobrojani u članu 71. i 6 Zakona o porezu na dohodak (isplate iz dobiti vlasnicima. neoporezivi dio stipendije. Isplate po osnovu otkupa poljoprivrednih proizvoda. . Kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu. kamate na štednju. 4. Dozvoljeni su određeni izuzeci za promet u konvertibilnim markama. . odnosno plaćanja i naplata potraživanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata . regulisani Zakonom o deviznom poslovanju. . kao i sa rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu. naknade . novčane nagrade u kvizovima i dr. pod uslovom da to nije registrovana djelatnost pojedinca. Dohodak od ulaganja kapitala. Isplate za prodaju vlastitih stvari koje nisu služile za obavljanje djelatnosti. Dodatne naknade zaposlenim. Isplate po osnovu otkupa sekundarnih sirovina i otpada. .

Devizna blagajna za razliku od blagajne u domaćem novcu u Federaciji BiH ima blagajnički maksimum. dok u Republici Srpskoj nema blagajničkog maksimuma za deviznu blagajnu. je za rezidente FBiH koji su registrovani za sljedeće djelatnosti: . Slično je i s naplatom. poduzetnicima. za uslugu koju je pružio nerezident.500 eura. Autor: Sanela Agačević . 4. uključujući terenski dodatak.turističkih usluga (usluge noćenja. neposredno ili preko putničkih turističkih agencija. Stranica 35 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Sa druge strane banke imaju obavezu prijavljivanja ovakvih poslova Federalnom ministarstvu finansija. kao i filijalama stranih društava deviznu blagajnu. Banci se u tom slučaju mora predočiti predračun nerezidentnog dobavljača dobara. Stana gotovina može biti u deviznoj blagajni (do određenog iznosa) ili se može podići sa deviznog računa u nekoj od banaka ili se može otkupiti od banke. pansiona i polupansiona i usluge prevoza). Banka je dužna čuvati takve predračune i voditi posebnu evidenciju o isplaćenoj stranoj gotovini. pri čemu se uz zahtjev za dobijanje odobrenja prilaže izvod iz sudskog registra i podatak o prosječnom dnevnom stanju blagajne u prethodnoj godini. Ugostiteljsko . ako će drugim danima biti manje.6. Posredničke poslove u međunarodnom prevozu i turističkim agencijskim uslugama. Rezident je dužan u roku od 60 dana donijeti banci dokaz da je izvršio plaćanje prema nerezidentu. Naplaćena strana gotovina se mora položiti na devizni račun ili prodati banci ako prelazi iznose koji bi ugrozili propisani blagajnički maksimum za rezidente. Ministarstvo može dati na rok do godinu dana odobrenje za držanje većih iznosa drugim djelatnostima.U odnosim sa drugim rezidentima strana gotovina se može koristiti za: . Praktično to znači da prosjek dnevnih stanja u tromjesečju ne smije preći 1.000 eura. . rezident strana sredstva mora podići sa svog deviznog računa u nekoj od domaćih banaka ili ih otkupiti od banke. Prodaja putničkih i robnih voznih isprava za račun nerezidenta. Pružanje usluga zračnih luka i autocesta i za snabdijevanje stranih aviona gorivom i mazivom i drugom potrošnom robom. Devizna blagajna i blagajnički maksimum Propisi o deviznom poslovanju dozvoljavaju domaćim pravnim licima. između posrednika i drugog rezidenta fizičkog lica. iz razloga što rezident ima rok od tri dana da naplaćenu stranu gotovinu položi na devizni račun ili proda banci. Dvostruko veća granica za blagajnički maksimum. u suprotnom rezident stranu gotovinu mora ponovo položiti na svoj devizni račun ili istu prodati banci. odnosno pružatelja usluga. do 3. iako je moguće da stanje nekad bude i više. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne pravnog lica u Federaciji BiH u jednom tromjesečju može biti do 1. Da bi rezident nerezidentu platio u stranoj gotovini. .500 eura. Prodaja robe u konsignacionim skladištima i u slobodnim carinskim prodavnicama i . . Isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troškova u inostranstvu povezanih s tim.

Polog dnevnog pazara u stranoj valuti Samo pravna lica koja su izričito navedena u Zakonu i podzakonskom aktu mogu vršiti naplatu u stranim sredstvima plaćanja. i mogu (moraju) polagati dnevni pazar u stranim sredstvima plaćanja na devizni račun otvoren kod poslovne banke. nerezidentima se može platiti po osnovu uvoza robe i usluga do 3. pa se ovako naplaćena domaća gotovina ne mora nužno položiti na račun otvoren u banci. već je to ukupni mjesečni maksimum. Odlukom o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama propisano da se strana gotovina i naplaćeni čekovi moraju položiti na devizni račun u banci ili ih prodati banci u roku od tri radna dana od dana naplate. i to maksimalno do 1. Federalno ministarstvo može izdati odobrenje za veće iznose. pružanje usluga zračnih luka i sl. Rezidenti također.500 eura. Ovo odobrenje nije potrebno rezidentima koji se bave specifičnim djelatnostima kao što su ugostiteljske i turističke usluge. Poslovanje gotovinom u stranim sredstvima plaćanja Rezidenti mogu primiti naplatu od nerezidenta u stranoj gotovini i čekovima po osnovu izvoza robe i usluga do 10. Plaćanje od strane rezidenata po osnovu uvoza roba i usluga može se izvršiti u domaćoj gotovini (KM) u vrijednosti do 1. Imajući u vidu prethodno napisano da u Federaciji BiH ne postoji propisani blagajnički maksimum. Ostala pravna lica naplatu dobara i usluga moraju vršiti u konvertibilnim markama.000 eura mjesečno.500 eura. Visina strane gotovine i čekova koju rezidenti fizička lica mogu iznijeti je do 2. na osnovu zahtjeva. ukoliko predoče dokaz da je stranu gotovinu podigao sa svog deviznog računa ili štedne knjižice ili je kupio kod ovlaštene banke. i dodatnih 2. Stranica 36 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Autor: Sanela Agačević . Ovaj iznos se ne odnosi na pojedinačan slučaj ili jednog klijenta. Tu gotovinu rezident može isplatiti iz vlastite blagajne ili podići sa računa u nekoj od banaka.000 eura mjesečno. Propisana je obaveza rezidenta da izvrši polog gotovine na devizni račun u banci najkasnije narednog dana.000 KM po računu. po osnovu izvoza roba i usluga mogu od nerezidenta primiti gotovinu u KM.000KM po računu. Sa druge strane.

Ovlaštena lica rezidenta pravnog lica i poduzetnika mogu iznijeti stranu gotovinu i čekove u vrijednosti do 3. . Autor: Sanela Agačević . potrebno je odobrenje nadležnih entitetskih ministarstava finansija. Pokrivanje useljenikovih dugova u inostranstvu.Za svako iznošenje strane gotovine i čekova preko navedenih limita. Trajno iseljenje u inostranstvo. . Stranica 37 od 37 Ovaj priručnik je izrađen u sklopu edukativnih modula Smart Start projekta. Postoje određene osnove za iznošenje efektivnog stranog novca preko propisanih limita. odnosno boravište u inostranstvu.000 eura za potrebe plaćanja uvoza robe ili usluga iz inostranstva. Nasljeđivanje. . . Troškovi liječenja i školovanja u inostranstvu. Dokument na osnovu kojeg se pravda iznošenje strane gotovine i po ovom osnovu je nalog banke za isplatu (obrazac 1450). a to su: . Rezidenti – fizička lica prilikom službenog puta u inostranstvo mogu slobodno i neograničeno iznijeti stranu gotovinu i čekove koji je označen na putnom nalogu i u nalogu banke za isplatu gotovine sa deviznog računa (obrazac 1450). Pomoć i poklon članovima uže porodice koji imaju prebivalište. Izdržavanje porodice u inostranstvu i drugi opravdani razlozi što cijene nadležna entitetska ministarstva finansija. .