You are on page 1of 34

UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

Prvog ciklusa studija

HARMONIZACIJA DIREKTNIH I INDIREKTNIH POREZA SA
DIREKTIVAMA EUROPSKE UNIJE

Mentor: Student:

Dr.sc.Izudin Kešetović,red.prof. Aleksandar Zekanović

Tuzla,juli 2015.godine

MENTOR RADA: Dr. sc. Izudin Kešetović,red. prof.
Rad ima: ______ stranica
Redni broj diplomskog rada: _________

SAŽETAK

Brojni su faktori utjecali na koncepciju i strukturu ovog rada. Jedan od važnijih faktora je
potreba da se proces harmonizacije poreznog sistema prikaže na temelju brojnih primjera
zemalja koje su taj proces izvršile, te da se na temelju toga može uočiti kojim se postupkom taj
proces može izvršiti u zemljama izvan eurozone.

Postupak porezne harmonizacije je neophodan kako bi se uskladili porezni sistemi te na taj se
način izbjegavaju nelogičnosti i neusklađenosti čime se izbjegava dvostruko oporezivanje.

Tematika ovog završnog rada prezentira u pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu UVODU, formuliran je problem i predmet istraživanja, postavljena je radna i
pomoćna hipoteza, navedeni su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su znanstvene metode koje
su korištene pri istraživanju, te je obrazložena struktura.

U drugom dijelu s naslovom POREZNA HARMONIZACIJA U EUROPSKOJ UNIJI,
sažeto su obrađene tri tematske jedinice: porezna harmonizacija, harmonizacija oporezivanja:
ciljevi i institucije, porezni sistem u Europskoj Uniji.

Posebna je pozornost posvećena je trećem dijelu s naslovom HARMONIZACIJA
POREZNE OSNOVICE I HARMONIZACIJA POREZNIH STOPA . Posebna je pažnja
posvećena ovim tematskim jedinicama koje objašnjavaju ovu problematiku.

U četvrtom dijelu, koji ima naslov HARMONIZACIJA INDIREKTNIH POREZA,
obrađeni su: porez na dodanu vrijednost, trošarine ili akcize koje obuhvata proces harmonizacije
indirektnih poreza.

Posebna pozornost posvećena je petom dijelu s naslovom HARMONIZACIJA
DIREKTNIH POREZA . Posebna je pažnja posvećena ovim tematskim jedinicama: porezu na
dobit, porezu na dohodak i porezu na imovinu.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, data je sinteza rezultata istraživanja u kojima je
dokazivana postavljenja hipoteza.

SUMMARY .

.7 2. Porez na dobit..................1....................…………...............1.....................3 1...........................................................1....................................23 LITERATURA............................14 3.......................... Porez na imovinu.........5 1..................1 1.......................... HARMONIZACIJA DIREKTNIH POREZA..............................3.. POREZNA HARMONIZACIJA U EUROPSKOJ UNIJI...........17 4.....20 4.3 1........12 3.......................26 ..................................1.10 3........22 ZAKLJUČAK.....................................................15 4. Porez na dodanu vrijednost (PDV).......4....... Porezni sistem u Europskoj uniji……………………………………...............................17 4.............3........ Porezna harmonizacija........15 3........25 PROPISI I POPIS TABELA................................................6 2...............2... SADRŽAJ UVOD........3.............................................................................. Smjernice i opšti uslovi harmonizacije trošarina u Europskoj Uniji……………………………………………………………………............................................................................................1.............................. Harmonizacija porezne osnovice i obaveze....3........ HARMONIZACIJA POREZNE OSNOVICE I HARMONIZACIJA POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI………………………….................................................... Harmonizacija poreza na dodanu vrijednost...................... Harmonizacija oporezivanja: Ciljevi i institucije………………...................... Trošarine(akcize)...2....3.....................3...................19 4...................2...........................................................9 2..12 3.........................................2............7 2..... Aktivnosti Europske komisije........................................................................................................ HARMONIZACIJA INDIREKTNIH POREZA......... Harmonizacija poreza na dobit..2........................ Problematika zajedničke porezne osnovice.......................14 3................... Harmonizacija posebnih poreza (akciza) u Europskoj uni…. Porez na dohodak...........

.

H.3: Harmonizacija direktnih poreza. Istražiti mogućnosti harmonizacije poreznog sistema proučavajući sisteme koji su se prilagodili poreznoj harmonizaciji i direktivama(smjernicama) Europske Unije.H. usklađivanje cijelokupnog sistema direktnih poreza .P.što implicira negativne posljedice za same države. 1 .H.1: Porezna harmonizacija u Europskoj Uniji prepostavka usklađivanja poreznog sistema i institucija koje sudjeluju u tome  P. Harmonizacija poreznog sistema je potrebna kako bi se premostile barijere i razlike u porezima između zemalja eurozone. usklađivanje poreza na dodanu vrijednost i drugih indirektnih poreza  P. Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza ( kr. Problem i predmet istraživanja odnose se na dva objekta istraživanja: proces harmonizacije poreznog sistema i direktive (smjernice) Europske Unije. koje je ograničavajući faktor potencijalnim zemljama koje žele pristupiti Europskoj Uniji i koje moraju izvršiti proces harmonizacije sukladno smjernicama Europske Unije. poreza na dohodak. poreza na dobit.2: Harmonizacija indirektnih poreza. svrhi i ciljevima istraživanja te znanstvenim metodama koje su korištene u ovom radu.):  P. Problem istraživanja je proces harmonizacije poreznog sistema. Sukladno problem i predmetu istraživanja postavljena je radna hipoteza: Spoznajama o harmonizaciji poreznog sistema potrebno je uskladiti cijelokupni porezni sistem za šta je potrebno provesti poreznu reformu.H. radnoj i pomoćnim hipotezama. Iz ovakvog problema istraživanja definisan je predmet istraživanja. nizak stepen informisanosti i znanja javnosti o postupku porezne harmonizacije. UVOD U početnom dijelu završnog rada posvetitili smo se ovim tematskim jedinicama: problemu i predmetu istraživanja.

o porezu na imovinu. o harmonizaciji direktnih poreza. o harmonizaciji indirektnih poreza. Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja tematike koja je prezentirana u ovom radu. 2 . o porezu na dohodak. u odgovarajućim kombinacijama korištene su ove znanstvene metode: metoda analize i sinteze. o porezu na dobit.Izravno i u najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja. komparativna metoda.istražiti sve relevantne značajke: o poreznoj harmonizaciji. dokazivanja i opovrgavanja. o trošarinama (akcizama). postavljenom hipotezom postavljenji su svrha i ciljevi istraživanja. o poreznom sistemu u Europskoj Uniji. Namjena i ciljevi ovog završnog rada jesu jednostavno i praktično izlaganje znanja o harmonizaciji poreznog sistema. metoda kompilacije. metoda indukcije i dedukcije. te proces pokazati na temelju brojnih usporedbi zemalja koje su članice Europske Unije i koje nisu. o ciljevima i institucijama harmonizacije. o porezu na dodanu vrijednost.

2 Pojavom porezne konkurencije javila se potreba za harmonizacijom direktnih poreza.Komparacija i usklađivanje BiH poreznog sistema s poreznim sistemom Europske Unije 3 .Jusuf Kumalić. PDV-a i trošarina(akciza). pa je zato u njihovim znanstvenim krugovima češći termin «štetna» ili «nelojalna» porezna konkurencija. na slobodno kretanje roba. POREZNA HARMONIZACIJA U EUROPSKOJ UNIJI 1. ali isto tako javila se diskusija da li je potrebnija harmonizacija porezne osnovice ili poreznih stopa. pa čak i uvoditi nove porezne oblike.ijf. usluga i kapitala te koje mogu narušiti konkurenciju. bez obzira o kojem se poreznom obliku radilo. POREZNA HARMONIZACIJA Porezna harmonizacija (ili porezno usklađenje) označava koordinaciju poreznih sistema država članica Europske unije radi izbjegavanja nacionalnih poreznih mjera koje mogu negativno utjecati na funkcioniranje zajedničkog tržišta.htm 2 Zbornik radova. i to između novih i starih zemalja članica. prije svega poreza na dobit. 1 http://www. Preferencijalnim elementima unutar sistema oporezivanja dobiti željelo se privući i zadržati strani kapital te se pojavila porezna konkurencija unutar EU. ako se uistinu želi postići usklađenost poreznih sustava u EU nužno je harmonizirati i poreznu osnovicu i porezne stope. te je postignut određeni minimum usklađivanja poreznih sistema.1 Danas kada zajedničko tržište EU funkcionira te je postignut visok stepen harmonizacije indirektnih poreza (poreza na dodanu vrijednost i trošarina). jedan od instrumenata s kojim su novije zemlje članice željele privući kapital i potaknuti ekonomsku aktivnost bile su mjere porezne politike. nameću se drugi izazovi u sferi ekonomskog sistema. Za stare zemlje članice takva pojava je imala pretežno negativan učinak. Tako je postignuta djelomična harmonizacija direktnih poreza.1. potrebno je najprije uskladiti i zajednički za sve zemlje EU utvrditi poreznu osnovicu što je mnogo kompleksnije pitanje od harmonizacije poreznih stopa. svaka država članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sistem. prostor se pojavio kod oporezivanja dobiti te djelomično dohotka. tj. Ugovorom o EU utvrđene su pravne norme koje se odnose na poreze. uz obavezu da neke njihove dijelove (poreznu stopu. tj. Na kraju. Pošto je sistem indirektnog oporezivanja već uveliko bio harmoniziran na razini EU. osnovicu). Europska unija donijela je nekoliko posebnih smjernica (direktiva) o harmonizaciji pojedinih poreza. a najdalje se otišlo u harmonizaciji sistema indirektnih poreza. Zbog nejednake ekonomske razvijenosti unutar EU. uskladi s odlukama tijela EU.Mr sci. 1. Da bi se postigao viši stepen harmonizacije direktnih poreza u EU. Prema njima.hr/pojmovnik/harmonizacija.

potreban je konsenzus za donošenje odluka o oporezivanju na razini Unije. Tako porezni paket za suzbijanje štetne porezne konkurencije koji je usvojilo Vijeće sadržava:  pravila ponašanja pri oporezivanju preduzeća. 3 Kako su nacionalni porezni sistemi uglavnom u nadležnosti 25 država članica.oma. Tome je pridonio stav država članica koje smatraju da je porezni sistem i dalje jedno od temeljnih obilježja nacionalnih suvereniteta i nevoljno prebacuju svoje nadležnosti s tog područja na Uniju. Osim toga. odnosno kamata na štednju prema toj direktivi sve države članice moraju osigurati razmjenu informacija o isplatama kamata na štednju nerezidenata  instrument uklanjanja poreza po odbitku pri oporezivanju kamata i autorskih naknada među povezanim društvima u različitim državama članicama EU-a. a da na to nisu prisiljene obavezujućim zakonskim propisima. Ona bi omogućivala Komisiji da grupa od najmanje osam(8) država članica može sarađivati u donošenju odluka na određenome poreznom području. vrlo je teško postići potpunu harmonizaciju sistema. usprkos uvođenju zajedničkog tržišta te ekonomske i monetarne unije. a ne u državi u kojoj su one ostvarene. u EU još uvijek ne postoji istinska zajednička porezna politika. Posljednje proširenje EU dodatno je produbilo porezne razlike u Uniji.uino.gov. Naime. kojim su se države članice obavezale (1) da neće uvoditi nikakve nove štetne porezne mjere. Tom direktivom EU propisuje zajednički sistem oporezivanja kamata i autorskih naknada kako bi ukinuo dvostruko oporezivanje tih naknada. u EU je postupak odlučivanja o harmonizaciji oporezivanja još uvijek kompleksan. Komisija je predložila primjenu procedure bliske saradnje. te bi nakon dobivanja odobrenja Vijeća njihova odluka mogla djelovati kao odluka kvalificirane većine.asp?l=h 4 . Tako nakon konsultacija s Europskim parlamentom i Ekonomskim i socijalnim odborom Komisija prijedlog upućuje Vijeću. No kako takav sistem blokira donošenje odluka. Također se države članice potiču da primijene preporuke koje će suzbiti štetnu poreznu konkurenciju. Tako se kamate i autorske naknade oporezuju samo u državi članici u kojoj korisnik tih naknada ima sjedište.ba/04_oma_bilten. da bi se olakšalo odlučivanje o poreznim pitanjima. (2) da će preispitati postojeće porezne zakone i ukinuti sve štetne porezne mjere što je prije moguće. koje jednoglasno odlučuje o prijedlozima s područja oporezivanja. (3) da će obavijestiti jedna drugu o mjerama što bi ih Kodeks mogao obuhvatiti i (4) da će poticati ukidanje štetne porezne konkurencije i u zemljama izvan EU  instrument smanjivanja razlika u efektivnom oporezivanju dohotka od štednje. Tako. 3 http://www.

Odnose se na proizvodnju i/ili potrošnju pa ih plaćaju porezni obveznici (proizvođači i/ili trgovci). Naime. Budući da uskoro stupa na snagu Statut europskoga trgovačkog društva. u Uniji još ne postoji istinska zajednička poreska politika.4 1. Teško je postići potpunu harmonizaciju stoga što.Jedinstvene poreske stope.hr/ 5 . no sada ih obvezuju zajednička Pravila ponašanja radi sprječavanja sličnih pojava. Uključuju porez na promet. a stručnjaci dodaju kako ova prilika neće dugo biti u opticaju. fiskalna je neutralnost donekle upitna sve dok nisu usklađeni direktni porezi. Plaća ih i njihov teret (neposredno) snosi porezni obveznik.2. ali su zbog kulturnih razlika ili stanja državnih javnih finansija moguće iznimke.5 4 http://www.ijf. ažuriraju se porezna pravila u tom području. Prvi ciljevi u području porezne politike postignuti su razmjerno brzo. porez na dobit (preduzeća) i porez na imovinu.hr/pojmovnik/harmonizacija. HARMONIZACIJA OPOREZIVANJA: CILJEVI I INSTITUCIJE Ciljevi: Harmonizacija poreza u Europskoj uniji nije zaseban cilj. a određeno usklađivanje postignuto je i u oporezivanju štednje. postoje pravila na razini EU kojima se želi osigurati jednak tretman trgovačkim društvima koja isplaćuju kamate i dividende sestrinskim ili majčinskim društvima u drugim državama članicama. neke države članice su prije upravo snižavanjem direktnih poreza nastojale privući ulaganja iz drugih država. U tom kontekstu važno je razlikovati dvije vrste poreza:  Direktni (neposredni) porezi. ali njihov teret (posredno tj. a uključuju porez na dohodak (fizičkih osoba). Problem zajedničke fiskalne i poreske politike leži u činjenici da se odluka mora donijeti jednoglasno u EU. porez na dodanu vrijednost i trošarine (akcize). Također. dugogodišnja ambicija evropskih federalista.htm 5 http://www.  Indirektni (posredni) porezi. Usto. postignut je znatan napredak u usklađivanju trošarina i posebnih poreza na potrošnju. kroz povećanje cijene) snose krajnji potrošači. već kao instrument ekonomske regulacije prati druge osnovne ciljeve. Države članice smatraju da je poreski sistem jedno od temeljnih obilježja nacionalnih suvereniteta i nerado prebacuju nadležnosti s tog područja na Uniju. postavljene su kao cilj. a Europski parlament ima zakonodavnu ulogu. Kumulativni višefazni porezi na promet koji nisu osiguravali fiskalnu neutralnost zamijenjeni su u 1970-ima novim porezom na dodanu vrijednost.ijf. Najniža dogovorena stopa za većinu roba i usluga iznosi 15%. uprkos uvođenju zajedničkog tržišta te ekonmske i monetarne unije. Međutim. Izvještaj će izazvati kontroverze u nekim dijelovima EU.

U području administrativno-tehničkih prilagodbi potrebno je spomenuti Program Fiscalis (1: 1998. Vijeće Europske unije: Ekonomska i financijska pitanja.  Porez na dodanu vrijednost. POREZNI SISTEM U EUROPSKOJ UNIJI U EU ima više vrsta sljedeće vrste poreza:  Porez na dohodak.  Porez na imovinu. 6 . napredak u ekonomskim integracijama zahtijeva i zahtijevat će sve veću harmonizaciju oporezivanja dobiti i dohotka.-2007. 1.  Posebni porezi.Općenito gledajući.  osigurati učinkovitu i ekstenzivnu saradnju među državama članicama i s Komisijom.  Porez na dobit. godine. Program ima sljedeće ciljeve:  upoznati porezne službenike s pravom EU u području indirektnog oporezivanja i njegove primjene u državama članicama. Europski parlament: Odbor za ekonomska i monetarna pitanja..  Porez na dobit.  Porez na promet imovinom.).trošarine(akcize)  Porez na imovinu. Direktni porezi o kojima najviše ovisi konkurentnost svake države su:  Porez na dohodak.3. Komisija će u budućim aktivnostima posvetiti više pozornosti poreznim problemima s kojima se susreću pojedinci i preduzeća koja posluju na domaćem tržištu. Institucije: Europska komisija: Opća uprava za oporezivanje i Carinsku uniju. predstavila cjelovitu strategiju razvoja zajedničke porezne politike koja bi trebala pomoći da se ostvare ciljevi postavljeni Lisabonskom strategijom stvaranja najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva do 2010. Stoga je Europska komisija u 2001.-2002. 2: 2003. unaprijediti administrativne procedure u skladu s tehnološkim napretkom i dobrim praksama.

godine dovršila i izdala izvješće o budućnosti sistema oporezivanja preduzeća u EU čime je otvorila raspravu i započela intenzivniju harmonizaciju i tog segmenta poreznog sistema zemalja članica EU.U EU-u je indirektne poreze predviđena harmonizacija u ugovoru o osnivanju EU-a. rada i poslovanja u svim državama EU-a. a time i važnija od harmonizacije poreznih stopa. poreznim anomalijama u segmentu prekograničnog oporezivanja te o poreznoj konkurenciji općenito.god 7 . Građani EU-a mogu svoju uštedu držati u državama u kojima su uvjeti najbolji. o postojećim efektivnim poreznim stopama.2006. Svi stanovnici pojedinih država EU-a. U indirektne poreze spadaju:  Porez na dodanu vrijednost  Posebni porezi.trošarine(akcize).6 2. Europska komisija je politiku i reformu započetu 2001.Naime. autorskih prava te prekograničnu prodaju roba i usluga unutar poduzeća. godine novim Izvješćem 5 gdje se zauzeo stav kako je jedini i najučinkovitiji način da se uklone porezne prepreke i različitosti među zemljama članicama EU jest uspostavljanjem zajedničke konsolidirane korporativne porezne osnovice. HARMONIZACIJA POREZNE OSNOVICE I HARMONIZACIJA POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI 2. Samo izvješće pruža mnogo informacija o postojećim sistemima oporezivanja preduzeća u EU. odnosno nužnija kako bi se postigao što veći stepen harmonizacije sistema oporezivanja preduzeća (dobiti).građani EU-a imaju mogučnost slobodnog kretanja.Države EU međusobno izmjenjuju podatke o uštedama stanovnika drugih država EU-a. Kako bi ostvarila te ciljeve Komisija polazi od samog preduzeća (korporacije) koje posluje na 6 Zbornik radova.1.Miroslav N.Jovanović. Ova teza je u skladu s prijedlozima i postupcima Europske komisije koji posljednjih godina upravo idu u pravcu harmonizacije porezne osnovice. AKTIVNOSTI EUROPSKE KOMISIJE Osnovna teza ovog rada jest da je harmonizacija porezne osnovice kompleksnija. godine potvrdila 2003. Evropska ekonomska integracija. Europska komisija je u septembru 2001. To im omogućuje promjene država stanovanja ili poslovanja za preduzeće ukoliko su porezi niži ili je porezni sistem prihvatljiviji za njihov život. ali porez moraju platiti u državi u kojoj imaju prebivalište. Izvješće također sadrži i brojne konkretne prijedloge reforme od kojih najviše dominira harmonizacija porezne osnovice. Zajedničkim pravilima EU osigurava usklađenost poreznih stopa za plaćanje kamata. Europska komisija polazi od Lisabonske strategije kojoj je za cilj povećanje zaposlenosti i općenito ostvarenje gospodarskog rasta u EU.

2. Zajednička konsolidirana porezna osnovica je model kojim se želi postići harmonizacija porezne osnovice u EU posebno za ona preduzeća koja svoje profite ostvaruju u više zemalja članica EU.godine Komisija je predstavila dokument koji je poslužio za osnovica za neformalan sastanak Vijeća ECOFIN-a u julu iste godine. njezina porezna obaveza oporezuje se prema zakonodavstvu zemlje matičnog društva .zajedničkom tržištu ali s 25 različitih poreznih sistema. Model oporezivanja u zemlji boravišta zapravo ne zahtjeva harmonizaciju. čije su statutarne visine već različite. a namijenjen je prije svega malim i srednjim preduzećima koja svoje poslovanje pretežno baziraju u jednoj zemlji. Komisija smatra da je harmonizacija porezne osnovice u tom segmentu oporezivanja jedini pravi način kako da se utječe na izvršenje Lisabonske strategije te uklone porezne prepreke i različitosti preduzećima koja posluju na području cijele EU. 7 Na ovaj način ostavlja se mogućnost izbora preduzeću da izabere ili zajedničku poreznu osnovicu EU ili svoju poreznu obavezu izvršava po zakonodavstvu matične zemlje članice. za razliku od malih i srednjih preduzeća koja posluju uglavnom na području jedne zemlje članice.europa. Nedostatak ovakvog modela ogleda se u gubitku nacionalne nadležnosti u određivanju porezne osnovice.8 7 http://www. Nadalje.consilium. time bi se utjecalo i na drugi važan cilj EU. U tom slučaju ostale zemlje članice u kojima posluju filijale te tvrtke. odnosno u jačanju središnje fiskalne vlasti EU. Zbog ovih nedostataka Komisija je paralelno krenula u razvijanje drugog modela oporezivanja u zemlji boravišta namijenjenog prije svega preduzećima kojima se više isplati primjenjivati porezno zakonodavstvo domaće-matične države. a to je sprečavanje i uklanjanje štetne porezne konkurencije. Komisija smatra da unatoč konceptualnim nedostacima treba težiti ka fer vrijednosti i usporedbi bilansa prijašnjih godina pri utvrđivanju dobiti u odnosu na mjerenje dobiti kroz jednu godinu.eu/atyourservice/hr/displayFtu. Takvim modelom bi se eliminirala konkurencija u segmentu poreznih osnovica među zemljama članicama EU. to dodatno povećava mogućnost porezne konkurencije. U samom dokumentu sadržan je prijedlog Komisije vezan uz zajedničku poreznu osnovicu u EU.europarl. Još kad se uključi aspekt porezne stope. a matična zemlja bi uvelike ovisila o saradnji s poreznim upravama ostalih zemalja članica.11. morale bi priznati porezno zakonodavstvo matične zemlje članice. Jedna od temeljnih stvari vezanih za definiranje takve osnovice jest da se polazi od Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS).europa. Kao posljedica poreznih konzultacija u aprilu 2004.html 8 www. To opet ostavlja prostor za porezne distorzije i poreznu konkurenciju jer zemlje članice u ovom modelu ne harmoniziraju porezne osnovice. Indirektno. Prije razvijanja spomenutih modela Komisija je provela javnu raspravu u kojoj je uvelike korišten Internet kako bi se sve zainteresirane strane interaktivno uključile u donošenje prikladnog rješenja. posebno njenih bogatijih zemalja. odnosno 25 različitih sistema oporezivanja preduzeća. Nedostatak ovakvog modela ogleda se u tome što ako pojedina multinacionalna kompanija može izabrati ovakav model oporezivanja.html?ftuId=FTU_5.eu/hr/meetings/ecofin/ 8 . ovako harmonizirana porezna osnovica pogodovala bi samo multinacionalnim kompanijama.

2. ali i uspostaviti mehanizam dijeljenja porezne osnovice među zemljama članicama EU. Eura. odnosno konsolidirane zajedničke porezne osnovice. Takav model harmonizacije prvenstveno je namijenjen preduzećima koja posluju u najmanje dvije zemlje članice EU. a povijest je pokazala kako zemlje članice nevoljno prepuštaju mogućnost upravljanja obuhvatom porezne osnovice. PROBLEMATIKA ZAJEDNIČKE POREZNE OSNOVICE U raspravi koja je prethodila prijedlogu Komisije o zajedničkoj poreznoj osnovice te stvaranju radne skupine. te pod kojim uslovimaa bi eventualno ostvarile takvo pravo. Osim političke strane problema. Eura i/ili bilansu manju od 43 mil. Komisija shvata kompleksnost ovog problema pogotovo što računovodstvene konsolidacijske metode. te rješava problem preduzeća koje posluju u dvije ili više zemalja EU. a oporezivanje u zemlji boravišta malim i srednjim preduzećima. ne bi bile prikladne u ovom slučaju. Takav sustav utjecao bi na smanjenje porezne evazije i općenito utaje poreznih obaveza.10 Slijedeće pitanje oko kojeg je Komisija željela postaći diskusiju bilo je da li ići u pravcu jače.org/wiki/Porez 10 http://ec. logična je podloga razvijanju sistema zajedničke porezne osnovice u EU jer ostavlja mogućnost izbora. Takav paralelni sistem poreznih osnovica. Realno je za očekivati kako mnoge zemlje članice neće prihvatiti takav model. posebno u segmentu transfernih cijena koje bi i dalje u jednom decentraliziranom sistemu ostale najveći problem. U tu svrhu Komisijin prijedlog razlikovanja jest da su mala i srednja preduzeća sva ona koja imaju manje od 250 zaposlenih. Pitanje koje je potrebno detaljnije raspraviti jeste koja preduzeća bi imala pravo koristi opciju izbora nacionalne ili europske porezne osnovice prilikom podnošenja svoje porezne obaveze. S ovakvim sistemom Komisija daje naglasak na ravnomjernosti porezne obaveze. Konsolidacijom porezne osnovice ojačala bi središnja fiskalna razina EU i bolje bi se nadgledala preduzeća koja posluju u više članica EU. kao MRS. Jedna od rasprava vođena je da li se odlučiti za obaveznu ili opcionalnu poreznu osnovicu9. pa se krenulo u razvijanje opcionalne zajedničke porezne osnovice koja bi preduzećima omogućila izbor između nacionalnog poreznog zakonodavstva pojedine zemlje članice ili izbora za zajedničku poreznu osnovicu EU.europa. nacionalne i europske. Zajednička porezna osnovice prije svega je namijenjena većim multinacionalnim kompanijama koje posluju u više zemalja EU. S ekonomskog aspekta obavezna zajednička porezna osnovica najučinkovitije je rješenje posebno u funkciji jačanja zajedničkog tržišta. 2. Stav Komisije je da EU u funkciji daljnje izgradnje zajedničkog tržišta mora težiti ka zajedničkoj konsolidiranoj korporativnoj poreznoj osnovici. za konsolidiranu poreznu osnovicu potrebno je izraditi precizna pravila. Komisija je detaljno proučila sve aspekte takvog poteza te je iznijela sve moguće kombinacije harmonizacije porezne osnovice kao i pripadajuće prednosti i nedostatke. ukupni godišnji promet manji od 50 mil. 9 https://bs. takav prijedlog ne bi bio prvi u EU.htm 9 .wikipedia.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_hr. Ipak.

Za opštu stopu PDV-a Šesta smjernica točno definira poreznu osnovicu.europa. Prvo bi se išlo na razvoj i harmonizaciju zajedničke porezne osnove. a zatim bi se utvrdila konsolidacijska metoda. tačnije poreza na dodanu vrijednost i trošarina. za razliku od sadašnjeg sistema koji uključuje 25 različitih poreznih sistema. i to kao prvo zajedničkom poreznom osnovicom multinacionalnim kompanijama koja najviše stvaraju dodanu vrijednost u EU bi se omogućiloda na jedan način izmiruju svoju poreznu obavezu. odnosno popis prometa proizvoda i usluga koje se oporezuju PDV-om te na koje se primjenjuje opšta stopa PDV-a. sa aspekta države bi se uveliko eliminirao problem transfernih cijena i tanke kapitalizacije.harmonizacija poreske osnovice ujedno zahtijeva harmonizaciju i poreske stope jer u suprotnom će se eliminirati samo utjecaj porezne osnovice na poreznu konkurenciju. a sa aspekta kompanije smanjio bi se trošak usklađivanja različitih poreznih obaveza. najbolje pokazuje primjer harmonizacije indirektnih poreza u EU. Treće. te da je za učinkovitu provedbu harmonizacije pojedinog poreznog oblika potrebna paralelna harmonizacija i porezne osnovice i porezne stope.html 10 .11 2.html?ftuId=FTU_5. te se na taj način više osigurala neutralnost poreznog sistema. Iz svega prethodnog da se zaključiti kako su harmonizacija porezne osnovice i harmonizacija poreznih stopa zapravo dvije strane jedne medalje. Svako odstupanje pojedine zemlje članice izvan okvira koje preporučuje Šesta smjernica lako se može prepoznati i precizno utvrditi. 11 http://www. Drugo. HARMONIZACIJA POREZNE STOPE I OBAVEZE Treba istaći nekoliko prednosti pristupa harmonizacije poreske stope. konsolidiranom poreznom osnovicom bi se eventualni gubitak u jednoj zemlji članici anulirao eventualnim dobitkom iz druge zemlje članice. jedinstvenom poreznom osnovicom eliminirale bi se porezne prepreke prekograničnim spajanjima i preuzimanjima preduzeća koja trenutno proizlaze zbog nedostatka harmonizacije i koordinacije sistema oporezivanja kapitala u EU. te Komisija može djelovati ka uklanjanju takvih poreznih prepreka sve u cilju jačanja zajedničkog tržišta. Da je za učinkovitu harmonizaciju nekog poreznog oblika nužno paralelno uskladiti i poreznu osnovicu i porezne stope. Četvrto. Svjesna kompleksnosti problema i prije provedene rasprave Komisija je predložila da se ovaj dio harmonizacije porezne osnovice provede u dvije faze. a kroz porezne stope bi se i dalje omogućila nelojalna i štetna porezna utakmica.11. te visinu snižene stope PDV-a od najmanje 5 %.3.europarl.eu/atyourservice/hr/displayFtu. Kod PDV-a Šesta smjernica definira visinu standardne ili opšte stope od najmanje 15 %.Međutim.2. Komisija ipak smatra da je u cilju daljnje izgradnje zajedničkog tržišta nužna konsolidirana porezna osnovica.Osnovni nedostatak takve konsolidirane osnovice jest visok trošak prilagodbe. Isto tako Aneks H Šeste smjernice definira 17 grupa prometa dobara i usluga na koje se može primjenjivati snižena stopa PDV-a.

definiranju osnovice na koje se računa trošarina. kretanju i nadgledanju proizvoda koji se oporezuju trošarinama. te definiranju porezna oslobođenja. Kasnije su se za svaku grupu ovih dobara donijete strukturne smjernice koje pobliže definiranju kategorije proizvoda koji su predmet oporezivanja. Nakon toga se Smjernicama o stopama i visini trošarina. visok stepen harmonizacije u EU postignut je u segmentu trošarina(akciza). Zemlje članice EU mogu slobodno odrediti visinu opterećenja iznad propisanog minimuma. a za svaku od tri grupe proizvoda postoji više smjernica o stopama i visini poreznog opterećenja. sistemska smjernica. kretanje i nadzor nad prometom triju osnovnih grupa dobara: 1) duhanskih proizvoda. 2) alkohola i alkoholnih pića te 3) mineralnih ulja (kasnije energenata). odnosno visina trošarina.hr/hr/ 11 . propisale minimalne stope. Tom su se opštom smjernicom uspostavila opšta pravila za oporezivanje svih grupa dobara koja podliježu trošarinama.Također. Njome je propisano posjedovanje. Prvo je donijeta Smjernice vijeća o opštem sporazumu o posjedovanju.12 12 http://www.ijf.

U većini zemalja kandidatkinja za članstvo u EU. 3. HARMONIZACIJA INDIREKTNIH POREZA 3.sp. U užem smislu.intranet/propisi. pa i u zemljama novim članicama EU. Porezne stope poreza na dodanu vrijednost vidljive su u tablici.1. tj.porezna-uprava. ali i nacionalnog i europskog tržišta. 13 http://www. 09/05 15 Zakona o porezu na dodanu vrijednist. Službeni glasnik BIH. od proizvodžača. na vlastitu potrošnju. provodi se prema Direktivi Vijeća 2006/112 EZ-a.15 Porez na dodanu vrijednost značajan je instrument fiskalne politike svake zemlje. svotu PDV-a što ih je platio po osnovi računa za nabavu dobara i usluga koje koristi u obavljanju gospodarske djelatnosti. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) Svaka zemlja koja je kandidat za članstvo u EU mora nacionalno zakonodavstvo prilagoditi pravnoj stečevini EU. veći dio prihoda državnog proračuna čini ostvareni prihod od PDV-a. pa do trgovaca u veleprodaji i maloprodaji.vuk.broj 100/08.aspx#id=pro1467 14 Zakon o PDV-u. pa na tom području zemlja kandidatkinja mora porezno zakonodavstvo prilagoditi preporukama i odredbama ugrađenim u europske Direktive. obračunava i naplaćuje PDV u računima za isporučena dobra i usluge.propisi.13 Porez na dodanu vrijednost je porez na potrošnju. jer se plaća prilikom kupovine i uvoza dobara i korištenja usluga. bez naknade ili uz povoljnije uvjete. s tim da ima pravo odbiti pretporez. Svaki poduzetnik obveznik PDV-a koji je u lancu isporuke. te na isporuke dobara i usluga sto se obave uz djelimičnu naknadu.Usklađivanje iz područja poreza na dodanu vrijednost(PDV-a).14 Poduzetnici koji su u sistemu PDV-a obračunavaju ga i naplaćuju po računima za isporučena dobra i obavljene usluge krajnjim kupcima tih dobara ili usluga. davatelja usluga ili uvoznika. to se odnosi i na porezno zakonodavstvo. 12 . Ako se veći dio prihoda državnog proračuna odnosi na ostvareni prihod od PDV-a.hr/hr_propisi/_layouts/in2. to znači veliku važnost na nacionalnoj razini fiskalne politike.Službeni glasnik BIH.

) 13 .Porez na dodanu vrijednost (PDV) RB ZEMLJA SNIŽENA STOPA % NULTA STOPA RED.5 DA 23 12 ITALIJA 4/10 DA 22 13 LETONIJA 10 21 14 LITVA 5/9 21 15 LUKSEMBURG 3/6/12 17 16 MAĐARSKA 5 27 17 MALTA 5 DA 18 18 NIZOZEMSKA 6 21 19 NJEMAČKA 7 19 20 POLJSKA 3/7 DA 23 21 PORTUGAL 5/12 23 22 RUMUNJSKA 9 24 23 SLOVAČKA 10 20 24 SLOVENIJA 8.8/13.5 20 10 GRČKA 4.com /eurostat.1/5.2015.5/9 23 11 IRSKA 4. STOPA 1 AUSTRIJA 10/12 20 2 BELGIJA 6/12 DA 21 3 BUGARSKA 7 20 4 CIPAR 5/8 DA 19 5 ČEŠKA 9 21 6 DANSKA DA 25 7 ESTONIJA 5 20 8 FINSKA 8/17 DA 24 9 FRANCUSKA 2.worldwide-tax.07.Tablica 1.5 22 25 ŠPANJOLSKA 4/7 21 26 ŠVEDSKA 6/12 DA 25 27 VELIKA BRITANIJA 5 DA 20 28 HRVATSKA 10 DA 25 Izvor: www.eu (25.

dok se iznosi akciza iskazuju u apsolutnim vrijednostima. a razlozi za njegovu primjenu su fiskalni. HARMONIZACIJA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST Ugovorom o osnivanju Europske unije predviđena je harmonizacija indirektnih poreza.usvojila Direktivu o zajedničkom sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost vrijednost koja je u primjeni od 2007. TROŠARINE (AKCIZE) Trošarine ili akcize predstavljaju oblik posebnog indirektnog poreza na promet određenih proizvoda koje zakonodavac definira trošarinskim ili akciznim proizvodima.socijalni i sl.3. također su preporučene i jedna ili dvije snižene stope poreza na dodanu vrijednost koja ne bi trebala biti niža od od 5%.2. Države EU-a mogu odrediti i posebne poreze na određene druge kategorije proizvoda čija primjena ne stvara prepreke slobodnom kretanju roba izvan teritorija države.stoljeću.16 Već u 13.duhan sol. Na ovakav način oporezivana su. 16 Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini. stoljeću u nekim gradovima sadašnje Njemačke naplaćivan je poseban porez na potrošnju određenih proizvoda koji je imao obilježja trošarine. alkoholna pića zatim kafa. prije svega. Ovaj oblik oporezivanja je jedan od najstarijih. komad i sl. 14 . ekonomski. ali je dopuštena u prelaznom razdoblju. a smatra se kako su trošarine u Nizozemskoj uvedene u 16. zdravstveni (npr. Porezna se osnovica akciznih proizvoda određuje mjernom jedinicom (litar. gospodarski. 3. šećer i slično. Za porez na dodanu vrijednost je preporučena stopa od 15- 25%. Nulta stopa poreza na dodanu vrijednost nije predviđena.stoljeću prenosi na razinu Njemačke.Indirektni porezi su porez na dodanu vrijednost i posebni porezi trošarine. EU je 2006. 62/04.). EU propisi u svojoj fleksibilnosti omogućuju i interese posebnih nacionalnih okolnosti. Nadležnost ubiranja trošarina na duhan. Trošarine u EU-u usklađuju se u tri kategorije proizvoda:  Duhanski proizvodi  Alkoholna pića  Energenti. 3. Za navedene proizvode određuju se minimalne stope poreza koje su u interesu poštene tržišne konkurencije te omogućavaju poticanje ušteda energije te korištenje prihvatljivih ekoloških goriva. Službeni glasnik BIH. kilogram.kod duhanskih proizvoda).ekološki.sol i šećer se tek u 19.

godine dostavila paket smjernica za harmonizaciju tri osnovne skupine trošarina. poreznu osnovicu i predloženu poreznu stopu. kao i na mnoge druge konkretne proizvode. Komisija Europske unije prepušta svakoj zemlji slobodu da može uvesti posebne poreze na promet za sve one proizvode koje ocjeni da ih treba oporezovati više od standardne stope poreza. one su predstavljale srž evropskog akciznog prava. Harmonizacija posebnih poreza (akciza) u Europskoj uniji Prijedlog Komisije Europske unije iz 1987. u augustu 1987. i kapitala odnosno kako bi se osiguralo funkcioniranje tržišta između zemalja EU. Januara 2003. 3. da bi tek dosta kasnije polje akcizne politike počelo da se širi i na energetske. došlo je i do definisanja i usvajanja osnovnih preduslova za kreiranje sistema akciza unutar zemalja EZ. na bazi Bele knjige. alkohol i naftni derivati. a kasnije i EU. Ovim dokumentom je samo postignuto usklađivanje najznačajnijih akciza poput akciza na alkoholna pića. dobara. 92/12/EEZ) i. Uporedo sa usvajanjem Bele knjige o dovršavanju Zajedničkog tržišta.3. usluga. akciza na duhanske i naftne proizvode.2. ljudi. godine 1985. godine predložila Savetu ministara Okvirnu smjernicu za usklađivanje akciza. u kojem nije dolazilo do vidnog napretka. kao takve. trošarine na duhan i duhanske proizvode. alkoholna pića te naftni derivati. Komisija je 1987.1. alkohol. dodatno se pojačava značenje mjesto i značenje trošarina u poreznom sistemu. godine zatjevalo je usklađivanje određenih poreznih propisa vezanih uz posebne poreze. S obzirom na to da je tada oko 90% poreznih prihoda od akciza (u tadašnjim članicama Evropske zajednice) poticalo od oporezivanja duhana.godine o harmonizaciji sistema poreza na dodanu vrijednost kojima su sve zemlje članice Europske unije ukinule luksuzne stope poreza na dodanu vrijednost. duhanske proizvode i mineralna ulja.Usklađivanje posebnih poreza na promet bilo je nužno kako bi se osiguralo slobodno kretanje. Evropska komisija je predlagala da se isključivo oporezuju vino. Ove Sjmernice su bile na snazi (tj. alkoholnih pića i naftnih derivata. 15 . Smjernice i opšti uslovi harmonizacije trošarina u Europskoj Uniji Prve su aktivnosti Evropske komisije na planu usklađivanja akciza zabilležene početkom 60-tih godina 20 vijeka. Godine 1992. Ova Smjernica je obuhvatala odredbe koje su se odnosile na predmet oporezivanja. Evropska komisija je. pivo. Po isteku izvjesnog vremenskog perioda. 3. godine predložila Paket smjernica za fleksibilnu harmonizaciju akciza na pomenute proizvode. su usvojene najznačajnije Sistemske smjernice o akcizama (no. Umjesto povišenih poreznih stopa poreza na dodanu vrijednost.3. Ovim dokumentom su bili obuhvaćeni i prijedlozi o harmonizaciji akciza na alkoholna pića. duhan. Evropska komisija je 1972. Stvaranja zajedničkog jedinstvenog tržišta EU od 1. važile) u uslovima slobodnog prometa robe i odsustva uticaja akciza na prekogranični promet robe unutar članica EZ.

Uprkos usvojenim i široko prihvaćenim Sistemskim smjernicama o akcizama.ac. Ovo se naročito odnosi na utvrđivanje predmeta oporezivanja. poreskih olakšica. U slučaju pak kataloške prodaje. Pod poreskim obveznikom se podrazumeva svako fizičko i/ili pravno lice koje samostalno konzumira ili stavlja u promet predmete akciznog oporezivanja (tj. ali pod uslovom da one (akcize) ne ugrožavaju slobodnu konkurenciju i nesmetani prekogranični promet robe. Akcize se naplaćuju u skladu sa specifičnim odredbama o akcizama pojedinačno posmatranih članica EU. tradicionalne akcize koje su i danas prisutne u savremenim poreskim sistemima. Aktuelnim evropskim propisima o akcizama uređen je opšti sistem naplate akciza koji se odnosi na potrošnju slijedećih proizvoda:  struje i energetskih proizvoda. Akcize se naplaćuju samo u onim zemljama članicama u kojima se vrši konzumiranje (obavlja potrošnja) akciznih proizvoda. Akcizna obaveza nastaje u trenutku puštanja pomenutih proizvoda u slobodni promet širom svih članica EU. savremeni propisi o akcizama su uglavnom harmonizovani u članicama Evropske unije. zemlje članice EU danas imaju pravo na zadržavanje postojećih akciza. Na osnovu navedenog proizilazi zaključak da aktuelni sistem akciza na nivou EU predstavlja svojevrsno kompromisno rešenje u odnosu na široku paletu proizvoda koji podliježu naplati harmonizovanih akciza. transporta i skladištenja robe. Prilikom naplate akciza se strogo primenjuje princip zabrane diskriminacije . akcizna stopa) nije usklađena među članicama EU. Prilikom uvoza akcizne robe iz trećih zemalja. treba napomenuti da visina akciza po jedinici proizvoda (tj.  duhanskih proizvoda i  nafte i naftnih derivata.ns.Kao rezultat pomenutog. Pri tome je samo definisana i utvrđena najniža akcizna stopa koju svaka članica EU mora da uzme u obzir tokom postupka akciznog oporezivanja.rs 16 . naplate akciza). kao i na uvođenje novih neusklađenih akciza. kataloški trgovac se javlja u ulozi poreskog obveznika.  alkohola i alkoholnih pića. poreskog oslobađanja. kao i na vođenje postupaka naplate akciza prilikom slanja.kao princip istovetnog tretiranja domaćih i akciznih proizvoda iz uvoza. Neutralnost evropskog poreskog sistema u odnosu na poreklo robe garantuje i nalaže harmonizaciju poreske strukture i poreskih stopa širom svih članica EU. pod poreskim obveznikom se podrazumeva uvoznik tih proizvoda. Sa izuzetkom pravila o visini poreza. U grupu najrezistentnijih akciza spadaju tzv.vps.17 17 www.

Direktni porezi se karakterišu međusobnom različitošću i neusklađenošću (posebno u sferi oporezivanja kompanija i trgovačkih firmi) što izaziva negativne efekte po funkcionisanje Zajedničkog tržišta i slobodne tržišne konkurencije. Jedna država može imati više stopa poreza na dobit. Takođe proizilazi i zaključak da je oporezivanje dobiti trgovačkih društava i korporacija u zemljama EU u većoj meri neusklađeno. uredbi i propisa na nivou članica EU koji direktno utiču na uspostavljanje i funkcionisanje Zajedničkog tržišta. pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. direktni porezi. tzv. Ovim propisima je takođe regulisano ukidanje dvostrukog oporezivanja unutar EU. sličan je porezu na dohodak. kao i neka izuzeća18. Porez na dobit različit je u državama EU-a. 4. koji se direktno naplaćuju od tržišnih subjekata.ac. Porezi na dobit ključni su za investicijske odluke preduzeća posebno u vrijeme globalizacije. HARMONIZACIJA DIREKTNIH POREZA Harmonizaciji direktnih poreza.vps. Nižim porezom na dobit pa čak i oslobađanjem od poreza na dobit u prvim godinama poslovanja želi se dinamizirati gospodarstvo države.rs 17 . Porez na dobit je oblik uvršten u većinu savremenih poreznih sistema. 2) porez na dohodak . Stope poreza na dobit u različitim država prikazane su u narednoj tablici. Kako osnivački ugovori ne sadrže odredbe o pravnom uređenju i usklađivanju direktnih poreza. Na osnovu navedenog slijedi da se zemlje članice EU nerado odriču svog suverenog prava na samostalno uređivanje bitnih elemenata svojih sistema za oporezivanje dobiti. 3) porez na imovinu Za razliku od indirektnih poreza.4. Nakon plaćanja poreza na dobit dionička društva preduzeća isplaćuju dividendu za svoje dioničare.1. Svojevrsno osiguranje poreza na dohodak fizičkih osoba. Zbog toga se svaka zemlja članica EU trudi da uspostavi što konkurentniji i povoljniji poreski sistem u odnosu na poreske sisteme drugih članica. ali predstavlja samostalni porezni oblik.ns. a sve sa ciljem podsticanja preduzetničkih aktivnosti i privlačenja stranog kapitala. POREZ NA DOBIT Neposredni (direktni) porezi predstavljaju jedan od najznačajnijih instrumenata fiskalne politike svake zemlje. U nekim državama dividenda je oslobođena obaveza plaćanja poreza na dobit. kao i zabrana diskriminacije državljana drugih članica EU sa vlasničkim učešćem u kapitalu privrednih društava. Privlačenje novih preduzeć u pojedine države prvenstveno ovisi o porezu na dobit. st. nemaju toliki značaj za promet dobara unutar Zajedničkog tržišta EU. opštim propisima Rimskog ugovora je uređena oblast naplate neposrednih (direktnih) poreza. 18 www. U evropskom fiskalnom zakonodavstvu se predviđa harmonizacija svih onih zakona. posebnu pozornost treba posvetiti ovim tematskim jedinicama : 1) porez na dobit.

3 10 GRČKA 26 11 IRSKA 12.07.worldwide-tax.5 7 ESTONIJA 20 8 FINSKA 20 9 FRANCUSKA 33.2015) 18 .Tablica 2.com (28. Porez na dobit RB ZEMLJA Porez na dobit 1 AUSTRIJA 25 2 BELGIJA 34 3 BUGARSKA 10 4 CIPAR 12.5 12 ITALIJA 27.5 13 LETONIJA 15 14 LITVA 15 15 LUKSEMBURG 21 16 MAĐARSKA 19 17 MALTA 35 18 NIZOZEMSKA 20-25 19 NJEMAČKA 30-33 20 POLJSKA 19 21 PORTUGAL 21 22 RUMUNJSKA 16 23 SLOVAČKA 22 24 SLOVENIJA 17 25 ŠPANJOLSKA 28 26 ŠVEDSKA 22 27 VELIKA BRITANIJA 20 28 HRVATSKA 20 Izvor: www.5 5 ČEŠKA 19 6 DANSKA 23.

Postoje i oslobađanja od poreza na dobit uz određene uslove koji sadrže privlačenje velikih investitora u pojedine regije. Porezi na dobit mogu onemogućavati ekonomično poslovanje preduzeća koja proizvode i posluju u više država EU-a. EU je postavila slijedeće ciljeve za gospodarsko poslovanje:  Sprječavanje štetne porezne konkurencije između država članica  Podržavanje principa slobodnog kretanja kapitala-investicije među državama članicama.federalni princip  Uvođenje jedinstvene.  Komisija EU-a utvrdila je moguće mjere kod poreza na dobit za poslovanje multinacionalnih kompanija na unutrašnjem tržištu Europske unije.  Uvođenje poreza na dobit na razini EU. iz čega proizlazi da u EU ne smiju postojati prepreke za poslovanje preduzeća. Preduzeća iz euro zone trebaju biti sposobna ostvariti konkurentsku prednost nad preduzećima iz SAD-a koje imaju prednost velikog domaćeg tržišta i jedinstvene valute.harmorizirane porezne osnovice.  Povećana mobilnost rada i kapitala preduzeća  Prijedlozi mjera za povećanje konkurentske sposobnosti  Koncept oporezivanja u domaćoj zemlji  Uvođenje zajedničke porezne osnovice. HARMONIZACIJA POREZA NA DOBIT U EU-u postoji 27 poreznih sistema poreza na dobit koji imaju svoje specifičnosti koje mogu ovisiti o visini ostvarenog poreza na dobit ili porez na dobit naplaćuje na razini države i regija. 4. Razlozi za utrđivanje mjera su:  Povećano spajanje/pripajanje preduzeća  Povećana podjela preduzeća  Razvoj električne trgovine.2. 19 .

Karakteristika poreza na dohodak je što on omogućava oporezivanje prema gospodarskoj snazi svake osobe. Države članice imaju različite pristupe kod oporezivanja dohotka od rada i dohotka od imovine.  Preporuke zemljama EU-a za porezni koncept dobiti Primjena mjera kao i zaključenje multilateralnih poreznih ugovora dogoročno bi mogla dovesti do harmonizacije poreza na dobit u državama EU-a.19 4.hr/naslovnica/novosti/228/izmjene-poreza-na-dohodak 20 .20 Ove visoke stope vjerovatno su u funkciji standard socijalno ekoloških troškova države te usporavaju doseljavanje novih stanovnika iz novih država EU-a. U analizi najviših stopa poreza na dohodak stare države članice EU-15 imaju više stope poreza na dohodak koji u prosjeku za najvišu stopu iznosi 37.hr/naslovnica/novosti/228/izmjene-poreza-na-dohodak 21 http://www.ijf. U načelu je prisutnije snažnije oporezivanje dohotka od rada nego dohotka od imovine.htm 20 http://www. 19 www.68% za 2014. Porezna stopa može biti proporcionalna ili progresivna.EU i države članice EU-a mogu međusobno koordinirati svoje ekonomske politike kroz oblike poreznih ugovora koji mogu biti: Multilateralni porezni ugovori:  Razvoj EU modela  Poreznih ugovora.rif. POREZ NA DOHODAK Porez na dohodak predstavlja obavezna davanja koja su vezana za osobe.hr/pojmovnik/harmonizacija. U državama koje pripadaju ekonomskoj i monetarnoj uniji EU-16. Dohodak se u načelu može oporezovati kao dio dohotka ili ukupni dohodak. Takav pristup je značajnije prisutan u skandidavskim državama članicama EU-a. ovisno o ciljevima porezne politike. U državama članicama EU-a karakteristično je da više stopa poreza na dohodak.stope su također nešto više od kupnog prosjeka za najviše stope poreza na dohodak koji iznosi 35. Oporezivanje dohodka obuhvata dohodak od rada kao i dohodak od imovine. 15% za 201421. U EU-u dohodak se obično oporezuje kao ukupni dohodak ostvaren u kalendarskoj godini.rif.3.

07. Tablica 3.75-52 26 ŠVEDSKA 0-57 27 VELIKA BRITANIJA 0-45 28 HRVATSKA 12-40 Izvor: www.85-52 19 NJEMAČKA 14-45 20 POLJSKA 18-32 21 PORTUGAL 14. Porezne stope vidljive su u sljedećoj tablici.Harmonizacija poreza na dohodak u EU zasada nije pokrenuta.worldwide-tax. Uprkos nepostojanju harmonizacije. u zadnjih pet godina vidljiv je trend smanjenja najviših stopa poreza na dohodak u cilju povećanja konkurentske sposobnosti gospodarstva.com /eurostat (29.75 9 FRANCUSKA 5.5-31.5-48 22 RUMUNJSKA 16 23 SLOVAČKA 19-25 24 SLOVENIJA 16-50 25 ŠPANJOLSKA 24. tako da države članice mogu slobodno međusobno konkurirati u broju stopa te visine stopa.5-41 10 GRČKA 0-42 11 IRSKA 20-41 12 ITALIJA 23-43 13 LETONIJA 23 14 LITVA 15-20 15 LUKSEMBURG 0-40 16 MAĐARSKA 16 17 MALTA 15-35 18 NIZOZEMSKA 5.2015) Napomena: u nekim državama uzete su najviše stope 21 . Porez na dohodak RB ZEMLJA porez na dohodak 1 AUSTRIJA 21-50 2 BELGIJA 25-50 3 BUGARSKA 10 4 CIPAR 0-35 5 ČEŠKA 22 6 DANSKA 38-65 7 ESTONIJA 20 8 FINSKA 6.

5. Kod oporezivanja imovine možemo razlikovati:  Porez na nekretnine  Poez na zemljište  Porez na automobile  Porez na brodove  Porez na avione  Porez na štednju. Imovina se može određenim kriterijima podijeliti na pkretnu imovinu i nepokretnu imovinu.Međutim. Imovina koja je predmet oporezivanja podložna je raznim definicijama. postoje znatne razlike među pojedinim zemljama EU-a koje ne oporezuju imovinu i prinose od imovine u određenim iznosima. Porezni sustav država EU-a koji tretiraju oporezivanje pojedinih vrsta imovine vrlo su različiti i neujednačeni te ih je zbog toga veoma teško međusobno uspoređivati kao zajedničku cjelinu. 4.porez na nasljedstva i darove. 22 . Oporezivanja imovina može sadržavati: Oporezivanje stanja imovine  Oporezivanje prinosa od imovine  Oporezivanje prometa sa imovinom.porez na kapitalne dobitke  Porez na dividende  Porez na prodaju imovine  Porez na kamate iz vrijedonosnih papira. POREZ NA IMOVINU Kod poreza na imovinu predmet oporezivanja je imovina osobe koja je njezin vlasnik. kao i načinima oporezivanja.

Porez na dodanu vrijednost značajan je instrument fiskalne politike svake zemlja jer je najveći dio prihoda upravo ostvaren iz PDV-a.Porezni sistem država EU-a koji tretira oporezivanje pojedinih vrsta imovine vrlo su različiti i neujednačeni te ih je zbog toga vrlo teško međusobno uspoređivati. te zbog stava zemalja članica da su porezni sistemi temeljna obilježja nacionalnog suvereniteta i nevoljno prebacuju svoje nadležnosti s tog područja na EU. Da bi se postigao cilj potrebno je harmonizirati direktne i indirektne poreze gdje se veća pozornost posvećuje indirektnim porezima.proces usklađivanja iz područja PDV-a prvi se pokrenuo prema Direktivi Vijeća.god.kći čime se rješavala pitanja dvostrukog oporezivanja. Harmonizacija poreza na dodanu vrijednost preporučena je stopa od 15-25%. Jedinstvenu stopu poreza postavili su kao cilj iz čega proizilazi da je veoma teško postići poreznu harmonizaciju. godine sistem harmonizacije direktnog oporezivanja bio je vrlo skroman jer su tada postojale direktive o spajanjima preduzeća te o društvima majka. Nakon 1997. porezna stopa može biti proporcijalna ili progresivna ovisno o ciljevima porezne politike. 23 . te protok roba i kapitala. Oni su ključni za investicijske odluke jer privlače dotok svježeg kapitala. Porez na dohodak se u EU oporezuje kao ukupan dohodak ostvaren u kalendarskoj godini . također su preporučene jedna ili dvije snižene stope poreza na dodanu vrijednost.porezni sistemi su u nadležnosti 25 zemalja članica te je iz toga razloga vrlo teško postići potpunu poreznu harmonizaciju . Dok je trošarinama uveden zajednički sistem koji je stupio na snagu 1993. godine donesen je zaključak da treba otkloniti negativne učinke porezne konkurencije.U analizi najviših poreznih stopa stare članice imaju više stope zbog spriječavanja doseljavanja novih stanovnika. Sve do 1997. Porezna harmonizacija je uvedena da bi se uskladili porezi unutar zemalja članica EU i to isključivo zbog razloga da se izjednači konkurencija među zemljama. Svaka zemlja koja je kandidat za EU mora svoje gospodarstvo i porezno zakonodavstvo uskladiti s Europskom unijom. Općenito gledajući napredak u ekonomskim integracijama zahtjevat će veću harmonizaciju poreza na dobit i dohotka gdje je vidljivo da je Europska komisija predstavila strategiju da se ostvari najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Kod usklađivanja PDV-a doneseno je rješenje kojima se države članice obavezuju da će primjenjivati standardnu stopu PDV-a od 15%. ZAKLJUČAK Porezna harmonizacija je koordinacija poreznih sistema država članica EU. Porez na dobit je različit u državama članicama EU-a. Porezni sistem se sastoji od direktnih i indirektnih poreza te je bilo potrebno uskladiti ove poreze čime su donesene pojedine direktive za usklađivanje.

porezna utakmica privlačenja slobodnog kapitala u zemlje s nižim efektivnim poreznim opterećenjem bi se nastavila. Stoga je u interesu EU i zajedničkog tržišta harmonizirati porez na dobit. odnosno zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo. Harmonizacija je općenito dobar model i alternativa jačanju središnje (fiskalne)vlasti u EU. Ako EU zaista želi postati jedinstveno tržište te biti “rival” SAD-u i Japanu. Ipak. već sada imaju niža zakonska i efektivna porezna opterećenja od onih u EU. samo bi drugi alati došli do izražaja.jačanje političke integracije će biti nužno. prije svega putem proračuna EU. vjerojatno u budućnosti neće odgovarati. pogotovo za visokokvalificiranom radnom snagom. U slučaju da se porezne stope ne harmoniziraju. odnosno kod poreza na dobit.Za uspješnu budućnost i uspješno funkcioniranje zajedničkog tržišta nameće se nužnost harmonizacije i porezne osnovice i poreznih stopa kod oporezivanja preduzeća. 24 . Sve navedeno otvara drugi problem. Koliko je to moguće ostvariti u relativno kratkom roku od tri godine koliko je Komisija predvidjela teško je govoriti. a to je jačanje političke integracije uz ovu ekonomsku u segmentu EU. Od direktnih poreza na red će doći i porez na dohodak koji trenutno još nije aktualna tema u EU. jačom mobilnosti radne snage i jačanju ostalih sloboda zajedničkog tržišta i taj segment oporezivanja mogao bi postati predmetom konkurencije. ali isto tako da je potrebno razmišljati i o harmonizaciji poreznih stopa. Da su nastojanja Komisije ispravna. a problem preraspodjele će se morati rješavati putem drugih fiskalnih instrumenata. Porezna konkurencija koja trenutno nekim članicama EU odgovara. Sve buduće zemlje članice EU. Već je ranije spomenuto kako se porezna konkurencija najviše vodi između starih i novih zemalja članica. potrebno je promatrati kroz aspekt proširenja.

com /Eurostat (12.Miroslav N.org/wiki/Porez (09.vps.2015.) www.07.europarl. 25 .wikipedia.) http://www.07.Jovanović.) http://ec.2015.2015.2015.) http://www.asp?l=h ( 05.ijf.) http://www.Mr sci.aspx#id=pro1467 (19.07.08.) www.Jusuf Kumalić.Komparacija i usklađivanje BiH poreznog sistema s poreznim sistemom Europske Unije 3.2.europa. Evropska ekonomska integracija.uino.htm (04.hr/naslovnica/novosti/228/izmjene-poreza-na-dohodak (10.propisi.2015.2015.sp.hr/pojmovnik/harmonizacija.ns.07.08.god 2.ba/04_oma_bilten.07. Izvori sa interneta: http://www.rs (28.eu/hr/meetings/ecofin/ (09.gov.htm (15. LITERATURA Knjige: 1.vuk.11.) https://bs.2015.eu/atyourservice/hr/displayFtu. Zbornik radova.2015.2006. Zbornik radova.hr/hr_propisi/_layouts/in2.worldwide-tax.intranet/propisi.07.2015.europa.) http://www.2015.hr/naslovnica/novosti/228/izmjene-poreza-na-dohodak (05.rif.consilium.europa.ac.07.) http://www.) www.html (09.hr/ (07.html?ftuId=FTU_5.07.porezna- uprava.rif.07.ijf.oma.2015) http://www.2015.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_hr.08.

......... 26 .. Porez na dohodak..........21 3........................................ 1) PROPISI 1............. 2. Porez na dobit .................................... 62/04 POPIS TABLICA B Broj tablice Naslov tablice Stranica 1..... Zakon o PDV-u..... ........ Službeni glasnik BIH............ Porez na dodanu vrijednost……………………………………………………………………............................... Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini.............................................. 18 3......... Službeni glasnik BIH... Službeni glasnik BIH..... 2.... 09/05 3...... 1..... Zakona o porezu na dodanu vrijednost....... 100/08.... 13 2..................

27 .

28 .