You are on page 1of 20

Hrvatski
Viša razina

Danijela Filipović Bojanić, prof.
Ana Širinić, prof.

Zagreb, 2015.

izdanje Urednik: Ana Belin. Voditelj projekta: Domagoj Mak Stručni recenzent: mr. Niti jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku. uz odobrenje NCVVO-a. citiranje te upotreba knjige u javnim i privatnim edukacijskim organizacijama u svrhu organiziranih školovanja.sc. Ana Širinić.hr. Copyright © Algebra d.Autor: Danijela Filipović Bojanić. Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji su javno objavljeni i dostupni na www. Za nakladnika: mr. 2015. a bez pisanog odobrenja nositelja autorskih prava. Mislav Balković Mjesto i godina izdanja: Zagreb. prof. Sva prava pridržana. niti na koji način.sc.o. prof. Naslov: Hrvatski viša razina Izdanje: 5. prof.ncvvo. Valerija Bilić. Zabranjeno je svako kopiranje.. .o. U ovom izdanju korišteni su zadaci prošlih rokova državne mature. 2015.o.o. mentor Nakladnik: Algebra d. prof.

........................................................ 79 8.....................................................................1 HRVATSKA RENESANSA ........................1 BAROK .............. 88 9....................................................................................................................................2 EPIKA .............................................................................................................1 TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA ...................................................................................................................................................................................................................................... 26 3..................5 PITANJA ZA PONAVLJANJE (TEORIJA KNJIŽEVNOSTI) .............................................................................51 6... POGLAVLJE: BAROK .....................................................SADRŽAJ 1.............................................................................. 41 5......................................................... 6 1............................................ POGLAVLJE: ANTIČKA KNJIŽEVNOST ....................1...................1 EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE ............................................................................................. 81 8..........................................1 HUMANIZAM I PREDRENESANSA ...................................................................................... POGLAVLJE: TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA (BIBLIJA) ....................................... 13 1...................................................... POGLAVLJE: HUMANIZAM I PREDRENESANSA ................ DRAMA............. 26 4......................25 3...............................................................78 8.............................................2 HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST ......................................................................... POGLAVLJE: KNJIŽEVNI RODOVI: LIRIKA.................................................................................................................................................... EPIKA.....31 4.................................................3 DRAMA ................................................................ 5 1...................................................... 16 1................................................ POGLAVLJE: POVIJEST KNJIŽEVNOSTI .................................... POGLAVLJE: SREDNJI VIJEK. 32 4........................................................................................................................... 62 7..................................................................3 RIMSKA KNJIŽEVNOST .................................................................................... RENESANSA ............ 12 1...........19 2....... 74 8............2 BIBLIJA .............................................................. POGLAVLJE: RENESANSA ........... 33 4..1 ANTIKA ......................................... 52 7..............................................................61 7................................2 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .............................................................1 LIRIKA ..45 5.....................................................91 9........1 KNJIŽEVNE EPOHE ...................... POGLAVLJE: KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ............ 20 3...... 38 4.............................................. 47 6............................................................. 92 ............................................................................................1 KLASICIZAM ................................................................................................ 66 7........................................................ 17 2........................................................ 46 5............................4 DISKURZIVNI ROD ............................................................2 GRČKA KNJIŽEVNOST ......................................................................................3 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .......2 HRVATSKI BAROK ...................... DISKURZIVNI ROD ...4 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) ..

............................................................................................. 130 12..... pripovijetka Prijan Lovro) ....................................................... 142 13..................1 REALIZAM ...................... 114 12....................................................... 110 11......................................... POGLAVLJE: PROTOREALIZAM ILI PREDREALIZAM (ŠENOINO DOBA) ............................. POGLAVLJE: (PRVA) HRVATSKA MODERNA.................................... 98 10........................................ 9..................................................................................3 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) ....................................... 159 15...............1 PREDROMANTIZAM ................................................... 195 18........... stoljeća ....... 205 ...................... POGLAVLJE: REALIZAM .........................................................................................................................................2 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .....................1 Pravci u književnosti 20................................. 102 10...............................................................................................................................................................................99 10............................ 175 16.........2 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .............. 120 12. 114 11................... 170 16..........................................................) .............2 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) ....................................................... 145 14... 157 15........................................................ 106 10........1 Hrvatska književnost 20...... POGLAVLJE: HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1916........................................2 Drugo razdoblje (1929..................... 160 15.................................... POGLAVLJE: AVANGARDA ...................................................... –1969...... 113 11..................................................... 192 18................. 148 14..................... POGLAVLJE: MODERNIZAM .................... 138 13... 100 10.............3 HRVATSKI ROMANTIZAM ...................................4 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .................................... 119 12............................. POGLAVLJE: KASNI MODERNIZAM ....................................................................................... – 1952................................................. .................................... PROTOREALIZAM ILI PREDREALIZAM (ŠENOINO DOBA) . 187 17........2 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .................2 ROMANTIZAM ...............3 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .... 147 14..............................................................................1 MODERNIZAM .......................2 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) ................................................................................................................... 186 17......... 167 16..... POGLAVLJE: PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM ....2 HRVATSKI REALIZAM ........... 94 9...... POGLAVLJE: DRUGA MODERNA ..............3 PITANJA ZA PONAVLJANJE (ZADATCI ČITANJA S RAZUMIJEVANJEM) .... st.........................................................................................1 PRVA HRVATSKA MODERNA ..........................2 PROSVJETITELJSTVO ......1 AUGUST ŠENOA (roman Zlatarovo zlato.............................................................1 DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (1952............................... 194 18.................................................................................................... DO 1952................................... 169 16.............................) ...... 141 13.................................................................................................................

.....................................................................................19.............................................................3 SINTAKSA ..................................... POGLAVLJE: PISANJE ESEJA ................................................................................................4 LEKSIKOLOGIJA ..................................................................................... 257 20........................... 242 20................................................................................................................................................................................................................................ 213 21... 219 20...8 RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA I PISMA ...................... 267 ............. 229 20.............. POGLAVLJE JEZIK ................................................................................................... POGLAVLJE: POSTMODERNIZAM ......................................................................................... 262 PRILOG 1: LJETNI I JESENSKI ROKOVI DRŽAVNE MATURE 2015.......................................................5 TVORBA RIJEČI .... 221 20............................................................................................................ 257 20............................................................ 207 20.................2 VRSTE RIJEČI .....7 LEKSIKOGRAFIJA ...................................................................................9 PRAVILA O PISANJU VELIKOGA I MALOGA SLOVA ... ................1 JEZIK I GOVOR ......................................... 256 20..........................6 FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA STANDARDNOGA JEZIKA .............. 255 20..................... 248 20...............................................................

. književno-znanstvene i publicističke tekstove te njihov povijesni razvoj. diskurzivni rod U ovom poglavlju naučit ćete: . epske. dramske. razlikovati. drama. epika. poglavlje: KNJIŽEVNI RODOVI: lirika. analizirati i tumačiti lirske.1.

društvenoj nejednakosti i socijalnoj nepravdi x ljubavna ili intimna lirska pjesma – lirska pjesma u kojoj pjesnik izražava ljubavne osjećaje x domoljubna lirska pjesma – lirska pjesma u kojoj se izražava ljubav prema domovini x duhovno-religiozna pjesma – lirska pjesma u kojoj pjesnik izražava religiozne misli i osjećaje x pejzažna lirska pjesma – lirska pjesma u kojoj se opisuje krajolik. misli i iskustvo u odnosu prema vanjskomu svijetu. a nastala je u slavu boga Dioniza.1. primjer: Franjo Ciraki. 1. primjer: Vladimir Nazor. Horvatska domovina x oda – svečana pjesma u čast nekomu (ili nečemu) prema komu (ili čemu) osjećamo privrženost ili ljubav. ima tužan ton. Prema tradiciji ili tradicionalna podjela lirike (vrste koje postoje od antike. primjer: Petar Preradović. poglavlje: Književni rodovi 1. Prema temi. Nadriknjištvo x epitaf – nadgrobni natpis u kojemu se na pjesnički način izražava odnos prema životu i smrti. primjer: zapisi sa stećaka .1 Podjela lirike 1. Cvrčak – sve tri vrste imaju svečan ton x elegija – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nedostižnim ili nepovratno izgubljenim.6. 1. str. Florentinske elegije x epigram – jednostavna i duhovita (šaljiva ili podrugljiva. a sadržaj može biti i šaljiv. tematici ili tematska podjela: x misaona ili refleksivna lirska pjesma – lirska pjesma u kojoj se iznosi pjesnikovo misaono iskustvo x društvena ili socijalna lirska pjesma – lirska pjesma u kojoj pjesnik pjeva o siromaštvu. razvile su se u Staroj Grčkoj): x himna – pjesma uzvišena i svečana izraza posvećena nekomu (ili nečemu) koga (ili što) čovjek smatra vrijednim najvećega poštovanja i divljenja (bogovi. Rodu o jeziku x ditiramb – pjesma u kojoj se zanosnim tonom opisuje oduševljenje životnim radostima te prirodom. osjećaje. lirika je prvi rod koji se razvio u Staroj Grčkoj.1 LIRIKA LIRIKA ili lirsko pjesništvo književni je rod koji je dobio ime prema starogrčkomu glazbalu liri uz koju su se pjevale pjesme. Obuhvaća pjesništvo koje izravno i sažeto iskazuje unutarnje doživljaje. domovina). satirična) pjesma. Uz epiku. primjer: Stanko Vraz. primjer: Antun Mihanović. 2.

Pripreme za državnu maturu: Hrvatski jezik (viša razina) 7. osmerac (stih od osam slogova). primjer: Fran Mažuranić. Kad govorimo o formi neke pjesme. dva ili tri sloga. 3. zvukovna. Riječi se mogu podudarati u jednome slogu ili u više slogova npr. jedan red u pjesmi. Stih – ritmička. slamčici – grančici (podudaraju se dva sloga). sedmerac (stih od sedam slogova). formi: x pjesma u prozi – kraći prozni tekst koji sadržava elemente lirskoga izraza. Prema obliku. str. četverac (stih od četiri sloga). šesterac (stih od šest slogova). Vrste rime: x parna – aa bb x ukrštena (unakrsna ili križna) – abab x obgrljena – abba x nagomilana – aaaa x isprekidana – abcb. deveterac (stih od devet slogova). određujemo rimu te vrstu stiha i strofe. peterac (stih od pet slogova). val – žal (podudara se jedan slog). deseterac (stih od deset slogova) itd. Strofa (ili kitica) – jedan stih ili skup stihova u pjesmi koji čine cjelinu. Svemir x pjesma u stihu: – vezani stih – stihovi su povezani rimom – slobodni stih – u stihovima nema rime. Prema broju slogova u stihu razlikujemo stih od jednoga. Rima (ili srok) – glasovno podudaranje riječi na kraju stiha ili u stihu. Prema broju stihova u strofi razlikujemo: x monostih – strofa od samo jednog stiha x dvostih ili distih – strofa od dva stiha x trostih ili tercina – strofa od tri stiha x četverostih ili katren(a) – strofa od četiri stiha x peterostih ili kvintina – strofa od pet stihova x šesterostih ili sestina – strofa od šest stihova x sedmerostih ili septima – strofa od sedam stihova x osmerostih ili oktava – strofa od osam stihova x deveterostih ili nona – strofa od devet stihova x deseterostih ili decima – strofa od deset stihova. sintaktička i značenjska cjelina. .

a neke riječi nisu naglašene. heksametar – mjera.1.2. kvantitativna) – ritam stvara broj i kombinacija stopa.1. poglavlje: Književni rodovi 4.8. zvučne figure) a) Figure ponavljanja glasova Naziv primjer pojašnjenje Mlačna noć. str. Ponavljanje istih suglasnika u stihovima radi postizanja aliteracija Čovjeka ni vuka nije. Vjetar vije. 1. Vijavica. Ciklame. 1. šesti može biti jamb (kratki. npr.1 Versifikacija (znanost o stihu) 1. već se pri izgovoru spajaju s naglašenom riječi ispred ili iza sebe) 3. sipi i rominja . dugi) ili spondej (dugi. stopa – kombinacija dugih i kratkih slogova (po dva ili po tri sloga u jednoj stopi). kratki. I cvrči. akcenatska (tonska) – ritam stvara broj naglasnih cjelina (broje se naglašeni slogovi. Prema jeziku: a) dijalektalna lirika – pjesma napisana na jednome od dijalekata. stih od šest stopa od kojih je prvih pet daktila (dugi. kasan Ponavljanje istih samoglasnika u stihovima radi asonanca Dugo u noć.1 Glasovne figure (figure dikcije. dvanaesterac – jedan se stih sastoji od 12 slogova 2. a zadnji. 1. dugi). u zimsku bijelu noć postizanja određenoga zvukovnog ugođaja. određenoga zvukovnog ugođaja. cvrči cvrčak na čvoru crne onomatopeja smrče Oponašanje zvukova iz prirode.1.2 Stilske figure 1. antička (klasična. Kiša sitno sipi. u selu lavež. primjer: Dragutin Domjanić. npr. krvave ciklame (napisana kajkavskim dijalektom) b) pjesme na standardnom jeziku. silabička – ritam stvara broj slogova u stihu. u hrvatskome jeziku jedna riječ može imati najviše jedan naglasak. kratki).1.

. o slatka slobodo.Pripreme za državnu maturu: Hrvatski jezik (viša razina) 9. Pitanje na koje se ne očekuje odgovor. Ponavljanje riječi s kraja jednoga na početku anadiploza duga drugoga stiha. apostrofa dar u kom sva blaga višnji nam bog je do. o znamo. Gledao sam te sinoć. Čujem u snu Ponavljanje jedne ili više riječi na kraju nekoliko epifora Sanjam u snu uzastopnih stihova. I sniježi. Vidim u snu To sada gleda on Ponavljanje riječi na početku i na kraju stihova. U snu. Znamo da alkohol škodi. Mrtvu..1. teče jedan slap. Tu svaki vagon dimnjak ima. Neprisutnima se obraća kao prisutnima. Ponavljanje jedne ili više riječi na početku nekoliko anafora Noćas se moje vjeđe pote. a neživim bićima kao živima. čemu se smisao cjeline može shvatiti. Tužnu. i nema ga dva. uzastopnih stihova.2 Figure konstrukcije (sintaktičke figure) Naziv primjer pojašnjenje Red riječi ili dijelova rečenice obrnut od inverzija Tu svaki vagon dimnjak ima. o draga. polisindeton I zima je već. retoričko Teče i teče. simploka To sada misli on ujedinjene anafora i epifora.2. Nizanje veznika bez gramatičke potrebe. Nizanje riječi bez gramatičkoga asindeton Željezni. Izostavljanje riječi iz rečenične cjeline pri elipsa Nedjelja. . pitanje Što u njem znači moja mala kap? O lijepa. 1. tužni. nahereni. str. Tužno. povezivanja (bez uporabe veznika). b) Figure ponavljanja riječi Naziv primjer pojašnjenje Noćas se moje čelo žari. I nema ga mjesec. To sada sanja on A naša ulica je duga. gramatički pravilnoga reda riječi. Znamo.

kap = čovjek) simbol . šapće:Ništa nije bilo. Sva izbijena. jednina umjesto množine. vuče je na krilo.3 Figure riječi (tropi) Naziv primjer pojašnjenje Suton je danas crveni akvarel Prijenos značenja s jedne riječi na drugu metafora (skraćena poredba).) npr. Produžena metafora. I njim su sjekle potoke. (slap = čovječanstvo. s ranama na boku. Zamjenjivanje riječi. zamijenimo pojmovima. što dugo stajaše u doku. Nemam ni kune. Pravi smisao otkriva se tek ako određene slike Jedna. Preneseno značenje gradi prema nekim (Kruna= kralj. Figura u kojoj se stvarima. preneseno Plovi iz luke jedna lađa.1. pojave ili pojma Što u njem znači moja mala kap? njegovom uvjetnom. Kruna se obraća svojim kolonijama. ko mati. Vedri se nebo. (Pjesma govori o čovjekovoj sudbini. određen broj umjesto (rime = pjesme) sinegdoha neodređene količine i obratno. Nosile su moj glas biljkama ili prirodnim pojavama daju personifikacija ljudske osobine. str. Sunce se rađa. kralj ima krunu) stvarnim odnosima. 1. metonimija I što od svijetlog osta mi života Stilska figura u kojoj se dio uzima U zagrljaju ostalo je rima. vijorne kose.2. basne Teče i teče.10. Ukrasni pridjev. Ljulja je. (Nemam novaca. epitet Oni imaju visoka čela. umjesto cjeline. alegorija More. značenje odnosi se na cijelo djelo. široke grudi.) Moj prijatelju. mene više nema Stilska figura u kojoj dolazi do eufemizam (značenje: mrtav sam) zamjenjivanja neke riječi blažim izrazom. alegorijskom oznakom. teče jedan slap. Livade su me voljele. životinjama. poglavlje: Književni rodovi 1.

al su labutovi? pitanja.. str. nego čator age Asan-age. i to u (u smislu: Teško ste pogriješili. na opreci.Pripreme za državnu maturu: Hrvatski jezik (viša razina) 11. Preuveličavanje radi naglašavanja ruke kao hridine emocionalnoga stava. oksimoron zimsko ljetovanje. početne predodžbe ili misli. rječita tišina. Pravi izraz zamjenjuje se slabijim.2. Misli se suprotno od onoga što se kaže. mudra ludost u novi pojam. Figura u kojoj se izriče misao koja je u sebi naizgled protuslovna ili suprotna općemu mišljenju. spalite moje sjećanje usporedba ili I žilice su moje nabrekle ko potoci.) pravilu negativnim ili suprotnim (suprotna hiperboli). Nešto se s nečim uspoređuje na temelju komparacija nekih zajedničkih osobina koje na prvi pogled nisu uočljive.4 Figure misli Naziv primjer pojašnjenje gradacija Nađite me. . paradoks Znam da ništa ne znam. slavenska Što se bili u gori zelenoj? Posebna vrsta antiteze koja se sastoji od antiteza Al su snizi. Posebna vrsta poredbe koja se zasniva Al anđeli radosti šute.. daleko stiže. Volio sam je kao travu i kao jasenje antiteza Bučni su anđeli tuge. 1. Spajanje naizgled protuslovnih pojmova živi mrtvac.1. negacije pitanja i odgovora. nit su labutovi. Tko polako ide. litota Otišli ste malo predaleko. hiperbola Imao sam glas kao vjetar. ironija Ti si mi krasan prijatelj. labutovi već bi poletili. već bi okopnili. Ni su snizi. Postupno pojačavanje ili slabljenje vežite me. Da su snizi.

o bogovima. npr.2. primjer: Homer. npr. a izvorno pripadaju usmenoj književnosti: x mit – vjerovanje koje na temelju mitskoga iskustva najčešće govori o postanku svijeta. a završava poukom. islandske sage x vic – kratka jezična tvorevina koja izaziva smiješan dojam neočekivanim krajem x zagonetka – poseban oblik postavljanja pitanja x poslovica – izreka koja u obliku tvrdnje iskazuje nekakvo životno iskustvo. Krilovljeve. Regoč x basna – kratka prozna vrsta u kojoj su likovi životinje i stvari.2 EPIKA Epika je cjelokupna pripovjedna književnost u stihu i u prozi. Odiseja x epopeja – ako se u epu prikazuju događaji važni za cijeli narod. takav je ep nacionalna epopeja. grčka mitologija x legenda – priča o ljudima koji postaju uzor svojim ponašanjem. epska proza (epika u prozi): 1. srednjovjekovne priče o kralju Arthuru x bajka – prozna vrsta u kojoj se isprepliću fantastični i mogući događaji. npr. pripovijest. str. Ilijada (uvriježeno je nazivati Ilijadu epom). primjer: Ezopove. a temelje se na nekoj stvarnoj osobi oko čijega se života isprepliću fikcionalne (nestvarne) priče. tema je borba dobra i zla.1 Podjela epike: 1. a likovi su crno-bijelo okarakterizirani. Naziv potječe od starogrčke riječi epos. 1. 2. epsko pjesništvo (epika u stihu): x epska pjesma – kraće djelo u stihovima pripovjednoga karaktera x ep – opširnije djelo u stihovima pripovjednoga karaktera. jednostavni oblici – prozni oblici jednostavne strukture koji oblikuju i izražavaju neku životnu pojavu. primjer: Homer. . što znači govor. primjer: Ivana Brlić – Mažuranić. poglavlje: Književni rodovi 1. La Fontaineove basne x saga – prozna vrsta koja govori o događajima povezanima s nekom (obično vladarskom) obitelji.12. 1.

primjer: Vjekoslav Kaleb. romanca: epsko-lirska vrsta uglavnom ljubavnoga sadržaja bez tragičnoga završetka. U početku je na pozornici stajao samo zbor (kor).1. ali sadrži i elemente lirskoga izraza 2. a kraći od romana. s tragičnim završetkom. . začetnik je Giovanni Boccaccio (pisac prve zbirke novela Dekameron u vrijeme predrenesanse). dostojanstvene i sudbinske teme koje su općeljudske. stilska izražajna sredstva) i epike (pripovijedaju neki događaj): 1. 2.3. već tri književne vrste koje imaju osobine i lirike (osjećajnost. primjer: Hasanaginica (narodna) 3. Dramu odlikuju sukob i napetost.1 Podjela drame: 1. primjer: Slavko Kolar. odjeven u jarčeve kože. 1. Breza x roman – dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj epizoda (događaja) i likova te veći vremenski odsječak.3 DRAMA DRAMA – sva književna djela namijenjena scenskom izvođenju.3. složeni oblici: x novela – prozni oblik kraći od pripovijetke s manjim brojem likova i užim mjestom i vremenom radnje koja je određena obratom na kraju.1 Tragedija Dramska vrsta usmjerena na uzvišene. Razvila se iz svečanosti posvećenih bogu Dionizu. balada: epsko-lirska vrsta tužnoga raspoloženja s tragičnim završetkom. što znači radnja.Pripreme za državnu maturu: Hrvatski jezik (viša razina) 13. Naziv je dobila prema grčkoj riječi drama. koji je pjevao ditirambe u Dionizovu čast. dramatos. Po tome tragedija (ili jarčeva pjesma) dobiva ime: tragos – jarac oda – pjesma. 1. Gost x pripovijetka – prozni oblik duži od novele. str. primjer: August Šenoa. Zlatarovo zlato EPSKO-LIRSKE VRSTE Nije zaseban rod. poema: epsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki događaj.

p. To se pripisuje piscu TESPISU (6. često nosi bodež i žezlo te ima stav koji predstavlja uzvišenost tragedije kao dramskoga roda. Da bi ih se bolje vidjelo. str. Svi su glumci bili isključivo muškarci koji su. Kr. a veliki otvori na ustima služili su poput megafona koji je nosio zvuk sve do zadnjih redova gledališta. pr. Prikazuje se u visokim sandalama kakve su nosili glumci u tragedijama. Dijelovi starogrčke tragedije: x prolog – predgovor koji izvodi kor. Elektra . glumca). iako nije u potpunosti sigurno. opravdana principa. s obzirom na to da su nastupali u više uloga (muških i ženskih). Kr. Maske su bile izrađene od gipsa po mjeri glumca. poglavlje: Književni rodovi Glumci U nekome se trenutku korovođa izdvojio iz kora i započeo s korom dijalog.14.). sastoji se od monologa ili dijaloga x parod – pristupna pjesma kojom kor ulazi u orkestar x epizodij – naknadni ulazak glumca. dio koji prethodi ulasku kora u orkestar. glumca). Za pojavu drugoga glumca zaslužan je grčki tragičar ESHIL (6. 1. .)./5. Muza zaštitnica tragedije – Melpomena (grč. Značajke: x tragičan završetak – obično smrt tragičnoga junaka koji svojom čašću i dosljednošću predstavlja uzor gledateljima (junak je tragičan zbog tragičnoga sukoba – u njemu se sudaraju dva jednako važna. melpein – pjevati). izraza i sl. st.). pisac Antigone. p. Antigona x Euripid (psihološki razradio likove). tragična krivnja – nesretan splet okolnosti koji dovodi junaka do tragičnoga kraja) x uzvišen stil – izbor riječi.). st. Najpoznatiji pisci: x Eshil (dodao 2. pisane u stihu x cilj tragedija – katarza (pročišćenje od negativnih osjećaja uslijed proživljavanja tih osjećaja tijekom gledanja predstave) – po Aristotelu. Kr. nastupali su u posebnoj vrsti sandala s vrlo debelim potplatima – koturni. koji je. Trećega je glumca uveo grčki tragičar SOFOKLO (5. napisao Okovanoga Prometeja. Okovani Prometej x Sofoklo (dodao 3. nosili vrlo izražajne maske. između ostaloga. sve što glumac govori ili čini između dviju korskih pjesama x stasim – stajaća pjesma kora x eksod – izlazna pjesma kora. st.

uz ismijavanje mana i nedostataka. Primjer: x Ivo Vojnović – Ekvinocijo x Milan Begović – Bez trećega. 1. zabuna oko značenja riječi tezoro) x komedija konverzacije (verbalne doskočice i šale. Završava sretno. ali je imao ulogu neke fantastične skupine (npr. televizijske drame i pučke drame. st. U njima je sudjelovao kor. str. Teme su bile suvremene i aktualne. Primjer: Plaut. socijalne te monodrame. Javlja se u 19. Vrste humora: x humor – postoji određena doza razumijevanja prema onomu što se ismijava x ironija – podrugljivo ismijavanje.Pripreme za državnu maturu: Hrvatski jezik (viša razina) 15. Komedija se razvila iz grčkih obreda (uglavnom onih u slavu plodnosti). “Ne bi Variva bila. Marin Držić. . bez obzira na njihovo podrijetlo i životnu dob.2 Komedija Dramska vrsta koja posvećuje pozornost običnim i svakodnevnim temama pa i zbiljskim osobama.3.1. Ne završava ni komično ni tragično. Moliere. Škrtac. npr. govori se suprotno od onoga što se misli x satira – oštro ismijavanje i kritiziranje. Uobičajeno je razvrstavanje drama u užem smislu na psihološke.1. da o varenju vazda ne misliš!”) x komedija situacije (radnja se temelji na nakim neobičnim situacijama). Muza komedije Thalia prikazana je s komičnom maskom u ruci. nakaznim i neprirodnim komičnim oblicima (istovremeno i tragično i smiješno). bez imalo milosti (najčešća je politička satira) x sarkazam – zlobno i zajedljivo ruganje ili komentiranje x groteska – osobe ili predmeti se prikazuju u izobličenim. žabe). Aulularija. Skup. škrtost) x komedija intrige (radnja se razvija oko neke zabune – npr. Naziv je dobila prema grčkim riječima kômos (veseli ophod) i odé (pjesma). npr. jer su se prije toga vremena takve teme i likovi smatraju nedostojnim opisivanja.3. Cilj je bio naučiti gledatelje kakvi ne smiju biti. radijske drame.Vrste komedije po komičnome elementu (načinu prikazivanja smiješnoga): x komedija karaktera (prikazuje se neka određena karakterna mana. a likovi su imali neku izraženu manu koju se tijekom djela ismijavalo. 1.3 Drama u užem smislu Dramska vrsta u kojoj se bavi temama iz svih područja života (teme iz svakodnevice) i raznovrsnim likovima.

Antun Nemčić. str. pojavama i djelima od općega ili osobnoga interesa. koji je zasnovan na razmišljanju. autor iznosi i vlastiti stav (primjer: Matija Mažuranić. Pogled u Bosnu. st. x putopis – opis krajeva. .4 DISKURZIVNI ROD Diskurzivan – koji se izvodi logičkim zaključivanjem. uz činjenice. filozofije ili svakodnevnoga života. autor Eseja (primjer: O odgoju djece). Putositnice) x životopis/biografija – opis života neke osobe x autobiografija – opis vlastitoga života x memoari/sjećanja – autor piše o značajnim ličnostima koje je upoznao ili značajnim događajima u kojima je sudjelovao x dnevnik – iz dana u dan kronološkim se redom zapisuju događaji.). ali se u načinu obrade ogleda i autorova osobnost i stil. Klupa – Panteon skitnice) x reportaža – novinarsko izvješće o nekoj temi na temelju obavijesti prikupljenih na terenu. umjetnosti. ljudi i običaja o kojima. zapažanja i razmišljanja x polemika – iznosi oštro suprotstavljanje stavova o stvarima. i to na duhovit način (primjer: Veselko Tenžera. 1. Rod se dijeli na književno-znanstvene i publicističke vrste. Publicističke vrste (publicus – javni): x feljton/podlistak – obrađuje aktualnu temu iz područja znanosti. Tvorac je eseja Michel de Montaigne (16. Književno-znanstvene vrste: x esej – obrađuje različite teme iz života i znanosti kojima se pristupa znanstveno (na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje). 2. poglavlje: Književni rodovi 1.16. To su djela koja se nalaze između znanosti i književnosti. 1.

.Kao voda tišinom razl'jeva se. sunca. Sunčani ditiramb. ponavljanje. eufemizam d) hiperbolu.. metonimiju. epiforu b) epitet. antitezu b) onomatopeju. 5. usporedbu. 1. U šestom stihu prepoznajemo: a) polisindeton. (. svoj zvučni...) 1.Pripreme za državnu maturu: Hrvatski jezik (viša razina) 17. oksimoron . Oh.. 3. cvrči cvrčak na čvoru crne smrče Svoj trohej zaglušljivi.. gradaciju.. U zadnja dva stiha prepoznajemo: a) inverziju. Podne je. I pjeva: "Ja sam danas ispio sunce plamno. alegoriju.. sunca! (. str. U petom stihu prepoznajemo: a) metaforu b) paradoks c) onomatopeju d) asindeton. personifikaciju. 2. U četvrtom stihu prepoznajemo: a) anadiplozu. aliteraciju. Zemniče. sunca. I žilice su moje nabrekle ko potoci.) . 4. asonancu b) ironija.5 PITANJA ZA PONAVLJANJE (TEORIJA KNJIŽEVNOSTI) Vladimir Nazor: Cvrčak I cvrči. anaforu d) epiforu. teški jamb. polisindeton c) epitet. ja sam pjan. inverzija c) elipsu. U prvom stihu prepoznajemo: a) metaforu. elipsu c) gradaciju. sinegdohu. . epitet d) paradoks.

. d) sve tri vrste nešto slave i imaju svečan ton. dušo stvorena. s obgrljenom rimom b) slobodni. uzvišen ton: a) po upotrebi stiha. K. opijenosti lirskog subjekta. 8. str. živahan ritam c) sve tri vrste nastaju u 9.) „Tam sunce je trusilo zlato / Čez listje na preprut i na me/Iz luga su lukale guste / Dišeće. za pokoj nije cvijet što nema korijena. 10. s ukrštenom rimom c) vezani. U stihovima „Zemniče.Kao voda tišinom razlijeva se. simploku d) aliteraciju. st. st. oh). kratkom stihu c) po inverziji. elipsu. Odredi vrstu stiha stihu „Podne je. črlene ciklame. Ditiramb se može povezati s himnom i odom jer: a) su sve tri vrste tužne b) sve tri vrste imaju brz. Stihovi Dragutina Domjanića (20.18. .“ jesu: a) vezani. asonancu. / Oh. 1. sunca. Za zemlju nije. 6.“ a) deseterac b) dvanaesterac c) četrnaesterac d) šesnaesterac 7. ponavljanje. sunčanom pejsažu. sunca. s obgrljenom rimom. poglavlje: Književni rodovi b) apostrofiranje. neobičnih varijanti riječi (pjan) b) po stilskim figurama. Stihovi „Leti ko lišće što vir ga vije. epitet. s ukrštenom rimom d) slobodni. sunca!“ prepoznajemo svečan. 9.“ pripadaju: a) modernoj poeziji na standardnom jeziku b) srednjovjekovnoj poeziji na standardnom jeziku c) baroknoj dijalektalnoj poeziji d) modernoj dijalektalnoj poeziji. neuobičajenih riječi (zemnik. za let si. pr. asindeton c) metaforu. uskličnoj rečenici. ja sam pjan. vokativa.