You are on page 1of 74

CRNA GORA

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Predmetni program

MATEMATIKA
I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX
razred osnovne škole

Podgorica, 2013.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

Predmetni program MATEMATIKA


I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole

Izdavač: Zavod za školstvo


Urednik: Pavle Goranović
Lektura: dr Adnan Čirgić i Jelena Šušanj
Tehnička priprema:
Štampa:
Tiraž:
Podgorica, 2013.

Nacionalni savjet za obrazovanje je na 23. śednici održanoj 9. jula 2013. godine utvrdio je izmjene predmetnoga programa
Matematika
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

SADRŽAJ

1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA.........................................................................................................................................4 

2. ODREĐENJE PREDMETNOGA PROGRAMA .........................................................................................................................4 

3. OPŠTI CILJEVI NASTAVE MATEMATIKE...............................................................................................................................5 

4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA ......................................................................................7 

5. NAČIN PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJA ..................................................................................................................................73 

6. RESURSI POTREBNI ZA REALIZACIJU PREDMETNOGA PROGRAMA .................................................................................................73 

7. METODIČKA UPUTSTVA ...............................................................................................................................................................73 

8. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA ................................................................................................................74 


Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

1. NAZIV NASTAVNOGA PREDMETA

MATEMATIKA

Naziv predmetnoga programa

MATEMATIKA

2. ODREĐENJE PREDMETNOGA PROGRAMA

Matematika je značajan opšteobrazovni predmet pred kojim su brojni obrazovno-informativni i vaspitni zadaci. Nastala je pod okriljem
drevnih civilizacija, velikim dijelom usljed potrebe da se riješe neki praktični zadaci. Razvoj društva je pred ovu nauku stavljao nove i nove
zadatke, a njihovo rješavanje tražilo je sve viši stepen apstrakcije i stvaranje novih teorija. Tako je nastao specifični matematički jezik i
matematički formalizam, ustanovljena kolekcija matematičkih pojmova i struktura i razrađeni matematički metodi. Matematika se kao nauka
razvijala dijelom samostalno, a dijelom zahvaljujući prožimanju s prirodnim naukama (na prvome mjestu fizikom). Njeni su rezultati obilno
korišćeni: doskoro isključivo za potrebe prirodnih nauka, a u posljednje vrijeme i humanističko-društvenih (lingvistika, ekonomija).
Matematika ima naglašeno opštecivilizacijski karakter, a rezultati matematičara odavno su zajednička tekovina svih naroda i kultura.

Napomena: Međupredmetne oblasti/teme su obavezne u svim nastavnim predmetima i svi nastavnici su obavezni da ih ostvaruju.

Međupredmetne oblasti/teme su sadržaji koji omogućavaju da se u opšteobrazovni kurikulum uključe određeni ciljevi i sadržaji
obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinih predmeta, ili koji su po strukturi interdiciplinarni. Ovi sadržaji doprinose
integrativnom pristupu opšteg obrazovanja i u većoj mjeri povezuju sadržaje pojedinih predmeta.

2. a. Sedmični broj časova matematike po razredima u osnovnoj školi

Razred I II III IV V VI VII VIII IX


Broj časova 4 4 4 5 5 5 4,5 4 3,5
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

3. OPŠTI CILJEVI NASTAVE MATEMATIKE


Nastava Matematike treba da:
– podstiče i razvija sposobnosti posmatranja i logičkog, kritičkog i apstraktnog mišljenja učenika/učenica
– podstiče i razvija incijativu i samostalno rasuđivanje učenika/učenica
– kod učenika/učenica njeguje potrebu za sticanjem novih znanja
– osposobi učenike/učenice za razumijevanje osnovnih matematičkih koncepata, procedura i za rješavanje jednostavnih matematičkih
zadataka
– kod učenika/učenica razvije sposobnost da prepoznaju situacije u svakodnevnome životu u kojima se mogu primijeniti matematička
znanja
– pomogne učenicima/učenicama da uz pomoć matematičkih znanja razumiju pojave u životnome okruženju
– učenicima/učenicama pruži matematička znanja neophodna za nastavak školovanja.

Osim navedenih opštih ciljeva, postoji i veliki broj zadataka – specifičnih ciljeva nastave Matematike.

Specifični ciljevi – zadaci nastave Matematike

Specifični ciljevi – zadaci nastave Matematike jesu:


– da učenik/učenica stekne vještinu čitanja i pisanja brojeva, savlada osnovne računske operacije i osposobi se da slobodno, s
lakoćom i tačno računa
– da učenik/učenica upozna osnovne matematičke pojmove: skup, operacija, relacija, funkcija, i standardnu notaciju za navedene
pojmove
– da učenik/učenica upozna osnovne mjerne jedinice
– da učenik/učenica upozna najvažnije ravanske figure, prostorne oblike i tijela i njihove uzajamne odnose
– da se kod učenika/učenica razvije vještina korišćenja geometrijskoga pribora
– da se učenik/učenica osposobi da precizno mjeri geometrijske objekte
– da se kod učenika/učenica njeguje sposobnost da modeluju i konstruišu geometrijske figure
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

– da učenik/učenica usvoji matematička tvrđenja koja će biti navedena u programu


– da se učenik/učenica osposobi da sakupi podatke iz okruženja i prikaže ih numerički, grafički, tabelarno ili na neki drugi način;
– da se učenik/učenica osposobi da podatke prikazane na neki od pomenutih načina i sam/sama pročita i protumači
– da se izborom primjera iz učenikova/učeničina okruženja matematika interpretira kao životna disciplina koja pomaže da riješimo neke
konkretne zadatke
– navođenjem primjera iz fizike, hemije, biologije, geografije razvija se svijest o prisustvu matematike u prirodnim naukama
– da se kod učenika/učenica razvija svijest o univerzalnosti matematičkoga jezika kao sredstva komunikacije
– da se kod učenika/učenica razvije i njeguje matematička pismenost
– da se učenik/učenica osposobi da koristi matematičku literaturu
– da se kod učenika/učenica razviju i njeguju sistematičnost, upornost, konciznost, kreativnost, logičnost u pismenome i usmenome
tumačenju zadatka, kao i sposobnost da apstraktno razmišljaju. Od velikoga je značaja da se učenik/učenica osposobi da pažljivo
pročita zadatak, razumije uslove i shvati što se od njega/nje traži. Poželjno je dobrim izborom zadataka stvarati situacije u kojima
učenici/učenice mogu iskazati svoju kreativnost. Insistiranjem na analizi postavke i rješenja dijete se stavlja u ulogu maloga
istraživača: daje mu se mogućnost da se kritički osvrne na rješenje, da kaže svoje mišljenje o tome što će se desiti s rezultatom ako
se promijene ulazni podaci i sloboda da samo napravi neku varijaciju na analizirani zadatak
– matematika treba da bude intelektualni izazov za učenike/učenice, područje njihova samopotvrđivanja. Zadaci za osnovnu školu takvi
su da većinu mogu uraditi svi/sve učenici/učenice, s manje ili više napora. Rješenje svakoga zadatka traži intelektualni napor. U
trenutku kad učenik/učenica riješi zadatak, imaće potvrdu svoje intelektualne samobitnosti
– matematika ima svoju estetiku, koja se može približiti učenicima/učenicama. Njegovanje ośećaja za matematički lijepo treba biti
stalna briga nastavnika/nastavnica. Naravno, razvijanjem ovog ośećaja, razvija se i ukupni ośećaj za lijepo
– u nastavi Matematike treba koristiti prilike da se đeca podijele i u tako formiranim grupama rješavaju zadatke. Ovaj oblik rada
inspirativan je za učenike/učenice, dodatno ih motiviše; u grupama se javlja obilje ideja kako da se zadatak riješi. Radom u grupama
kod učenika/učenica njeguje se potreba i razvija ośećaj za timski rad
– da upozna učenika/učenicu s istorijom matematike i njenim opštecivilizacijskim karakterom. Posebnu pažnju treba posvetiti uticaju
matematike na razvoj prirodnih nauka.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOGA PROGRAMA

Sadržaji i operativni ciljevi predmeta razvrstani su po razredima i ciklusima.

I razred
(Ukupno 136 časova, 16 časova je neraspoređeno, 120 je raspoređeno; 4 časa neđeljno)

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 55 časova)


Tema: Snalaženje u okolini

Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice: Fizičko vaspitanje: Formiranje kolone


- razliku između predmeta i bića - razvrstavaju predmete i bića iz Predmeti i bića, položaj predmeta u po visini; traženje sakrivenoga
- imenovati i razvrstavati bića i okruženja odnosu na sebe (ispred – iza, lijevo – predmeta; časovi se mogu održati u
predmete - učestvuju u igrama u kojima se desno, gore – dolje). školskome dvorištu. Kroz igru razvijati
- odrediti položaj predmeta u određuje položaj predmeta koji ih Odnosi među predmetima (veći – manji, orijentaciju u prostoru
odnosu na sebe (ispred – iza, okružuju niži – viši, deblji – tanji, jednaki).
lijevo – desno, gore – dolje) - učestvuju u aktivnostima čiji je cilj Likovna kultura: crtanje, slikanje,
- prepoznati i imenovati odnose upoređivanje predmeta po oblikovanje prostora
među predmetima (veći – manji, veličini,visini i debljini
niži – viši, deblji – tanji, jednaki) Priroda i društvo: Moja okolina
- grupiše predmete po jednoj
osobini.

Tema: Formiranje pojmova oblika


Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da prepoznaje Učenici/učenice:


i imenuje: - na konkretnim primjerima opisuju Likovna kultura: crtanje, slikanje,
sličnost i razlike između predmeta Predmeti oblika lopte, kocke, valjka, oblikovanje prostora
- loptu, kocku i valjak iz okruženja i geometrijskih tijela ravne i krive površi.
- predmete oblika lopte, valjka i - posmatranjem i dodirivanjem Pravougaonik, kvadrat, trougao i krug. Fizičko vaspitanje: igre loptom.
kocke i uočava njihove sličnosti i prepoznaju ravne i krive površi na Raznovrstan materijal omogućiće
razlike s geometrijskim tijelima geometrijskim tijelima i razvijanje različitih misaonih aktovnosti.
- ravne i krive površi na predmetima iz okruženja Nastavnik/nastavnica imenuje
geometrijskim tijelima i - nabrajaju predmete i tijela loptu,valjak, kocku.
predmetima iz okruženja ograničene:
- kvadrat, pravougaonik, trougao i a) samo krivim površima
krug. b) samo ravnim površima
c) i krivim i ravnim površima
- prave modele tijela od plastelina
- grade naselja od modela
geometrijskih tijela
- prepoznaju kvadrat,
pravougaonik, trougao i krug kao
ravne površi pojedinih predmeta i
tijela
- otkrivaju pravilo formiranja niza:
trougao, kvadrat, krug.

Tema: Linije
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da: Učenici/učenice: Likovna kultura: crtanje


- usvaja liniju kao granicu površi - prevlačeći prstima preko ivica Linije: krive linije, prave linije
- zapaža modele linija u ravnih površi na tijelima i
neposrednoj okolini predmetima iz okruženja i
- prepoznaje, imenuje i grupiše zaključuju da su neke od tih ivica
prave i krive linije prave, a neke krive
- koriste kanap za pravljenje
modela krivih i pravih linija, crtaju i
pronalaze put u lavirintu
- rješava zadatke u kojima treba
grupisati prave i krive linije
- docrtavaju, podebljavaju i boje
linije prema određenim
zahtjevima.

Oblast: SKUPOVI (orijentaciono – 15 časova)


Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

Tema: Skup kao objekat đečijeg posmatranja


Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice:
- grupisati predmete, tijela, figure - grupišu konkretne predmete, Primjeri skupova.
prema jednoj osobini (boji, obliku geometrijska tijela i figure sa Skupovi iste i različite brojnosti, Likovna kultura: crtanje
ili veličini) zajednickim svojstvom (boja,oblik oznaka = za dva jednaka skupa, Priroda i društvo: Moja okolina, Ja i
- otkriti osobinu po kojoj su i veličina) oznaka + za uniju dva disjunktna moja škola
grupisani predmeti - formiraju i prikazuju skupove skupa, oznaka - za razliku skupa i
- prebrojiti elemente zadatih pomoću didaktickoga materijala njegova podskupa. Pri formiranju skupova učenici/učenice
skupova (dugmića, žetona, štapića i mogu koristiti logičke blokove.
- uporediti dva skupa po brojnosti slično) Preporučuje se imenovanje skupova
(čega ima više, čega ima - izdvajaju predmete koji ne po njihovu prirodnome sadržaju.
jednako, čega ima manje) pripadaju zadatome skupu Grupisati predmete po jednoj osobini:
- koristi znak = za označavanje - pomocu didaktičkoga materijala oblik, boja, veličina, debljina.
jednakih skupova formiraju
- koristi znak + za označavanje a) jednakobrojne skupove
unije dva disjunktna skupa b) skupove različite brojnosti
- koristi znak - za označavanje c) uniju dva disjunktna skupa
razlike skupa i njegova d) razliku skupa i njegova podskupa
podskupa.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

Oblast: ARITMETIKA (orijentaciono – 50 časova)

Tema: Prirodni brojevi do 10 i 0


Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice:


- brojiti, zapisivati i čitati brojeve - čitaju i pišu brojeve do 10 Prirodni brojevi do 10 i 0; uređenost Fizičko vaspitanje: kolona – ko stoji
do 10 - samostalno i uz pomoć prirodnih brojeva do 10. ispred, a ko iza; tvoje mjesto u koloni
- koji je broj ispred, a koji iza nastavnika/nastavnice rješavaju Sabiranje prirodnih brojeva do 10.
- sabirati brojeve do 10 zadatke u vezi sa sabiranjem i Oduzimanje prirodnih brojeva do 10.
- oduzimati brojeve do 10 oduzimanjem brojeva do 10 Određivanje nepoznatoga sabirka i
- uporediti brojeve do 10 - određuju najmanji i najveći broj u umanjioca. Jednostavni tekstualni
- zna ulogu 0 u sabiranju i nizu zadaci.
oduzimanju - odredjuju prethodnik i sljedbenik
- primijeniti računske operacije datoga broja
sabiranje i oduzimanje - formiraju nizove brojeva po
- odrediti nepoznati sabirak i određenim pravilima
nepoznati umanjilac, - otkrivaju pravilo po kojem je
- riješti jednostavni tekstualni formiran zadati niz brojeva
zadatak. - usmjerenom didaktičkom igrom
(odnos dijelova i cjeline)
odredjuju nepoznati sabirak i
nepoznati umanjilac, rješavaju
jednostavne tekstualne zadatke.

Tema: Prirodni brojevi do 20


Zavod za školstvo MATEMATIKA (I ciklus) – 1. razred

Operativni cijevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice: Fizičko vaspitanje


- brojtii, zapisivati i čitati brojeve - čitaju i pišu brojeve druge Prirodni brojevi do 20.
do 20 desetice Uređenost prirodnih brojeva do 20.
- uporediti brojeve do 20 - određuju prethodnik i sljedbenik
- odredi broj koji je ispred i broj datoga broja
koji je iza nekoga broja. - određuju najmanji i najveći broj u
nizu
- formiraju nizove brojeva po
određenim pravilima
- otkrivaju pravilo po kojem je
formiran zadati niz brojeva.
Katalog znanja za prvi razred
Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi
Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:

 prepoznaju bića i predmete  prepoznaju, razlikuju i ispravno imenuju predmete, bića, oblike predmeta, površi i linije
 određuju položaj predmeta u odnosu na sebe  na jednostavnim i konkretnim primjerima iz svoje okoline uočavaju odnose
 prepoznaju modele tijela i figura  određuju položaj predmeta u odnosu na sebe
 broje, čitaju i pišu brojeve do 10  u neposrednoj okolini prepoznaju i imenuju osnovna geometrijska tijela (lopta, valjak,
 znaju da zapišu brojevni niz do 10 kocka)
 razvrstavaju predmete prema zadatoj osobini  prepoznaju i imenuju figure (trougao, kvadrat, krug, pravougaonik
 pomocu didaktičkoga materijala sabiraju i oduzimaju  crtaju slobodnom rukom osnovne geometrijske oblike; izrađuju modele tijela i figura
brojeve do 10  znaju da broje, čitaju, zapisuju i upoređuju brojeve do 20
 sabiraju i odizimaju u okviru prve desetice
 razvrstavaju predmete, tijela, figure prema jednoj osobini.

Didaktičko-metodičke napomene
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

U početnoj nastavi Matematike prisutna su dva oblika učenja:


- učenje kroz aktivnosti osmišljene tako da učenici/učenice stiču matematička iskustva izvodeći radnje s konkretnim predmetima iz neposrednoga okruženja
- učenje putem udžbenika kad se aktivnosti ne izvode s konkretnim predmetima već s njihovim reprezentima u obliku slika, grafičkih i simboličkih prikaza
- iskustva stečena izvođenjem radnji s konkretnim predmetima sistematizuju se rješavanjem zadataka iz udžbenika.

Prvi razred
- Uočavanjem svojstava predmeta i bića stvaraju se uslovi za razvoj predstave o vrstama i razvrstavanju, što je preduslov za formiranje pojma skupa.
- Osnovni oblik rada pri određivanju položaja predmeta u odnosu na sebe treba da budu aktivnosti u kojima učenici/učenice uočavaju i imenuju odnose gore –
dolje, ispred – iza, lijevo – desno.
- Osnovni oblik rada na upoređivanju predmeta treba da budu aktivnosti i situacije u kojima učenici/učenice uočavaju predmete iz neposrednoga okruženja i
upoređuju ih po veličini, visini i debljini.
- Pri obradi sadržaja koji se odnose na formiranje pojmova oblika treba da budu prisutne aktivnosti kojima se kod učenika/učenica podstice razvoj sposobnosti
posmatranja neposredne okoline i uočavanja različitih oblika u njoj.
- Formiranje pojma linija treba da prate aktivnosti čiji je cilj da učenici/učenice uoče modele pravih i krivih linija na predmetima iz okruženja.
- Rad sa skupovima u početnoj nastavi Matematike sprovode se u nekoliko faza:
- grupisanje predmeta po jednoj osobini
- brojenje elemenata skupova
- upoređivanje skupova po brojnosti
- formiranje jednakobrojnih (ekvivalentnih) skupova s ciljem da učenici/učenice steknu predstavu o prirodnome broju kao svojstvu brojnosti ekvivalentnih
skupova
- oznake A=B i A # B za jednake, odnosno za nejednake skupove
- uvodjenje oznake A+B za uniju dva disjunktna skupa i oznaku A - B za skupovnu razliku skupa A i njegova skupa B.
- Pri formiranju niza brojeva od 1 do 20 i operacija sabiranja i oduzimanja do 10 treba promijeniti skupovni pristup.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

II razred
(Ukupno 136 časova, 16 časova je neraspoređeno, 120 časova je raspoređeno; 4 časa neđeljno)

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 30 časova)

Tema: Predmeti u prostoru i odnosi među njima


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/ca treba da zna: Učenici/učenice:


- odrediti položaj predmeta u - učestvuju u igrama u kojima se Priroda i društvo: Moja okolina
odnosu na druge predmete određuje položaj predmeta koji ih Položaj predmeta u odnosu na sebe
(isped – iza, lijevo – desno, gore okružuju (ispred – iza, lijevo – desno, gore – Likovna kultura: crtanje
– dolje, iznad – ispod – na, blizu - traže skriveni predmet dolje, iznad – ispod – na, blizu –
– daleko) - traže put do predmeta u lavirintu, daleko).
- uporediti predmet iste vrste po uz objašnjenje Odnosi među predmetima (veći –
veličini, dužini, širini, debljini i - upoređuju predmete iz okruženja manji, niži – viši, deblji – tanji, duži –
visini po veličini, visini, debljini, širini i kraći, širi – uži, jednaki).
- značenje odnosa veći – manji, dužini Predmeti oblika lopte, kocke, valjka,
niži – viši, deblji – tanji, duži – - ređaju predmete iste vrste po kvadra, kupe, prizme i piramide, ravne
kraći, širi – uži, jednaki veličini (manji, srednji, veći, i krive površi.
- poređati predmete iste vrste po najmanji, najveći)
veličini: manji, srednji, veći; - razvrstavaju predmete oblika
najmanji i najveći lopte, kocke, kvadra, valjka,
- prepoznati i imenovati tijela koja prizme, kupe i piramide po
su rađena u prvome razredu određenim svojstvima
(loptu, valjak i kocku) te kvadar ,
kupu, piramidu i prizmu
(trostranu i četvorostranu).

Tema: Linije i oblasti


Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/ca treba da zna: Učenici/učenice: Prave i krive linije, otvorene i zatvorene Fizičko vaspitanje: vrsta –
- prepoznati, imenovati i crtati - crtaju krivu liniju slobodnom linije, duži, otvorene i zatvorene učenici/učenice se poređaju po visini.
prave i krive, otvorene i rukom, pravu i izlomljenu liniju izlomljene linije. Elementarna igra „Poplava“ –
zatvorene izlomljene linije uz pomoć pribora za crtanje spašavaju se unutar linije
- što je unutrašnja, a što - vježbaju upotrebu lenjira i
spoljašnja oblast zatvorene krive trougaonika
linije i zatvorene izlomljene linije - crtaju zatvorene krive linije i
- prepoznati tačku kao mjesto đe zatvorene izlomljene linije kao
se sijeku dvije linije granice oblasti
- odrediti i prikazati položaj: - učestvuju u igrama u kojima
unutar, izvan, na treba raspoznati unutrašnjost i
- pravilno upotrijebiti pribor za spoljašnjost zatvorene krive linije
crtanje (lenjir) - na konkretnim primjerima
- da je duž dio prave linije raspoznaju unutrašnjost i
- da je najkraće rastojanje između spoljašnjost, docrtavaju krive i
dvije tačke duži izlomljene linije prema
određenim zahtjevima

Oblast: MJERENJE (5 časova)


Tema: Mjerenje
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da: Učenici/učenice:


- zna apoene novca - rješavaju zadatke u kojima se Apoeni novca. Priroda i društvo: Moja okolina, Moja
- zna dane u sedmici i njihov vrijeme mjeri danima Mjere za vrijeme (dani i sedmice). škola i ja, Hajde da se čujemo
redosljed - upoznaju metalni i papirni novac,
- zna mjeriti vrijeme (dani u njegovu vrijednost i odnose.
sedmici).

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 80 časova)


Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Tema: Prirodni brojevi do 100


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice:
- prikazati brojeve na brojevnoj pravoj - - rješavaju zadatke u vezi sa Prirodni brojevi do 20; brojevna prava; Pri formiranju grupa kod grupnoga rada na
- koristiti matematički jezik (sabirci, sabiranjem i oduzimanjem brojeva do sabiranje i oduzimanje u skupu prirodnih svim časovima može se vježbati brojenje,
zbir, umanjenik, umanjilac, razlika) 20 brojeva do 20 (8+5; 12-5; 16-12); sabiranje i oduzimanje; pri upoređivanju
- sabirati i oduzimati u skupu prirodnih - vrše provjeru sabiranja pomoću zadaci tipa: 8+5+6, 3-5+6, 8+5-6, 18-5-6; broja poena, zapisivanju u tablice…
brojeva do 20 oduzimanja i obrnuto prirodni brojevi do 100 i broj 0; struktura
- – razliku između osnovnih i rednih - koriste redne brojeve brojeva (jedinice, desetice, stotine); Pri obnavljanju sadržaja iz prvoga razreda
brojeva - koriste relacije <, =, > pri rješavanju upoređivanje brojeva (<, >, =); koristiti obojene štapiće. Pogodni su za rad
- naći nepoznati sabirak i nepoznati zadataka upoređivanje desetica, sabiranje i u okviru prve dvije desetice. Osnovna
umanjilac - koriste svojstva sabiranja oduzimanje desetica u okviru prve stotine. metoda je opažanje.
- brojiti, zapisivati i čitati brojeve do 100 (komutativnost i asocijativnost) Sabiranje i oduzimanje u skupu prirodnih
- desetice prve stotine i relacije 10j = - izračunavaju vrijednost izraza bez brojeva do 100 (dvocifrenog i jednocifrenog U procesu usvajanja računskih operacija i
1d = 10; 10 d = 1 s = 100 j; zagrada broja bez prelaska preko desetice i dvaju dalje je potrebno korišćenje didaktičkih
- strukturu dvocifrenih brojeva, npr. 83 - sastavljaju jednostavne brojevne dvocifrenih brojeva od kojih se jedan mora sredstava (štapići, unifiks, kocke i žetoni u
= 8d+3j izraze koji odgovaraju tekstualnome završavati nulom (kod oduzimanja to je boji).
- ređati po veličini prirodne brojeve zadatku umanjilac); zakon zamjene mjesta
- ređati po veličini prirodne brojeve do - određuju nepoznate komponente sabiraka. Nepoznati sabirak traži se dopunom, npr
100 sabiranja i oduzimanja 8+ =15; 8 dopunimo sa 2 do 10, 10
- odrediti prethodnik i sljedbenik datoga - prikazuju dvocifrene brojeve pomoću dopunimo sa 5 do 15. Dakle, traženi broj je
broja didaktičkoga materijala 2+5=7.
- mjesnu vrijednost cifre u broju - formiraju nizove brojeva po
- zapisati odnose među brojevima (<, određenim pravilima Nepoznati umanjilac traži se „pogađanjem“,
> , =) - otkrivaju pravilo po kojem je formiran npr. 17- =13, od 17 treba oduzeti 4 da
- sabirati i oduzimati u skupu prirodnih zadati niz brojeva bismo dobili 13 ili postupnim oduzimanjem
brojeva do 100 (slučajevi precizirani u npr. 17- =9, od 17 treba oduzeti 7 da
sadržaju) bismo dobili 10, a od 10 treba oduzeti 1 da
- primjeniti svojstvo zamjene mjesta bismo dobili 9. Dakle, traženi broj je 7+1=8.
sabiraka
- uzajamnu povezanost sabiranja i Kad god je u mogućnosti,
oduzimanja nastavnik/nastavnica treba da ukaže na
- razumije ulogu broja 0 u sabiranju i uzajamnu povezanost sabiranja i
oduzimanju oduzimanja.
- zna riješiti tekstualni zadatak sa
jednom i dvije operacije.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Katalog znanja za drugi razred


Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi
Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:

 prepoznaju oblike predmeta i figura  prepoznaju, razlikuju i ispravno imenuju oblike predmeta, površi, linija
 uoče razlike: mnogo, malo, više, manje, niže, više, ispred,  prepoznaju i crtaju tačku i duž
iza  rukuju lenjirom
 prebroje elemente skupa  uočavaju odnose između predmeta prema sebi i predmeta prema predmetu
 poznaju matematičke znake i pravilno ih upotrebljavaju  uporede skupove po brojnosti
 znaju da zapišu brojevni niz do 20  znaju da broje, čitaju, zapisuju i upoređuju brojeve do 100, kao i da ispravno upotrebljavaju
 znaju sabirati i oduzimati do 20 (slučajevi 8+5; 12-5; 16-12) znake jednakosti i nejednakosti
 poznaju i koriste osnovne jedinice mjere (dani, novac).  poznaju strukturu brojeva

 shvate pojam 0 i uočavaju njegovo svojstvo u sabiranju i oduzimanju

 poznaju terminologiju i znake sabiranja i oduzimanja


 koriste svojstvo zamjene mjesta sabiraka
 nalaze nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac
 znaju da rješavaju tekstualne zadatke (s jednom i dvije operacije)
 poznaju i koriste osnovne jedinice mjere (dani, novac).
Didaktičko-metodičke napomene

Drugi razred
- Kroz aktivnosti i rješavanjem odgovarajućih zadataka treba obnoviti sadržaje obrađene u prvome razredu
- Podsticati učenike/učenice da pri određivanju položaja predmeta iz okruženja koriste odrednice: gore – dolje, lijevo – desno, ispod – iznad – na, blizu – daleko.
- Zahtijevati od učenika/učenica da pri upoređivanju predmeta iste vrste po dužini, širini, debljini i visini koriste odrednice: veći – manji, niži – viši, širi – uži, deblji
– tanji, duži – kraći – jednaki.
- Obnoviti akltivnosti iz prvoga razreda u vezi s geometrijskim tijelima. Tom prilikom treba uvesti nova tijela: kvadar, kupu, piramidu, trostranu i četvorostranu
prizmu.
- Podsticati učenike/učenice da uočavaju i opisuju sličnosti i razlike između geometrijskih tijela.
- Kroz razgovor i razne aktivnosti obnoviti i slične sadrzaje u vezi s pravim i krivim linijama obrađene u prvome razredu, a zatim uvesti otvorene i zatvorene krive
linije, otvorene i zatvorene izlomljene linije.
- Pored prepoznavanja i razlikovanja pravih i krivih linija treba sprovesti aktivnosti čiji je da se učenici osposobe u pravilnome korišćenju crtaćega pribora i
crtanje krivih linija slobodnom rukom.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

- Učenici/učenice učestvuju i igrama zaokruživanja: što je unutar, a što je spolja; igre u prostoru: što je u „gnijezdu“, a što izvan „gnijezda“. Igra „Vuk i ovca“.
Učenici/učenice stoje u zatvorenome krugu i sprečavaju vuka da dođe do ovce koja je u krugu.
- U zasnivanju niza brojeva do 100 i operacija sabiranja i oduzimanja do 100 treba ravnopravno koristiti brojevni i skupovni pristup.
- Obrađivanje tekstualnih zadataka sa sabiranjem i oduzimanjem treba da prate ove aktivnosti:
o analiza tekstova koji jesu zadaci i tekstova koji nijesu zadaci
o izvođenje zaključaka da zadatak čine uslov i pitanje
o u tekstualnim zadacima učenici/učenice treba da prepoznaju što je uslov, a što pitanje
o učenici/učenice prepoznaju poznate i nepoznate podatke u tekstualnome zadatku
o modeliranje tekstualnoga zadatka u obliku predmetnoga modela, kratkoga zapisa ili grafičkoga modela
o osposobljavanje učenika/učenica da na osnovu modela zaključe je li u zadatku nepoznata cjelina ili dio.

III razred
(Ukupno 136 časova, 16 časova je neraspoređeno, 120 je raspoređeno; 4 časa neđeljno)

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 20 časova)

Tema: Crtanje duži, prave, poluprave, pravoga ugla, pravougaonika i kvadrata


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice: Fizičko vaspitanje: crtanje terena za


- nacrtati i obilježiti duž, pravu i - crtaju duži različitih dužina Duž, prava, poluprava, pravugao, igru „Između dvije vatre“.
polupravu pomoću pribora za crtanje pravougaonik, kvadrat.
- zna razliku između duži i prave, - procjenjuju i mjere, zapisuju Koristiti termine „tjeme ugla“ i „krak
duži i poluprave izmjereno, vježbaju tačnost i ugla“.
- nacrtati prav ugao, kvadrat i preciznost
pravougaonik na kvadratnoj mreži - crtaju uglove u proizvoljnome Crtanje na kvadratnoj mreži.
i pomoću trougaonika položaju, lenjirom i trougaonikom
- obilježiti tjemena, krak ugla i (vježbaju rukovanje
stranice četvorougla trougaonikom), obilježavaju
- svojstva pravougaonika i kvadrata tjemena, krake
(pravi uglovi, suprotne stranice - crtaju pravougaonik i kvadrat na
jednake, sve stranice jednake) kvadratnoj mreži, koriste pribor za
- odrediti broj jedinica mjere od crtanje
kojih je sastavljen pravougaonik, - rukuju priborom za crtanje,
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

kvadrat vježbaju preciznost, urednost i


- dijeliti cjeline (figure) na polovine i spretnost rukovanja priborom za
četvrtine. crtanje.

Oblast: MJERENJE (15 časova)


Tema: Mjerenje
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice: Mjere za dužinu (m, dm, cm); mjere za Priroda i društvo: Drugi i ja, Što mogu
- imenovati i zapisivati jedinice - upoznaju i zapisuju jedinice mjere vrijeme (mjesec, čas i minut). da uradim
mjernim brojem mjernim brojem
- mjeriti standardnim jedinicama - upoznaju odnos veće i manje mjere Fizičko vaspitanje: Mjerenje brzine
mjere - procjenjuju i mjere različite duži, trčanja
- uporediti jedinice mjere vježbaju preciznost i tačnost
- mjeriti i upoređivati duži - računaju s jedinicama mjere.
- odrediti dužinu izlomljene linije
- računati pomoću istih jedinica mjere,
a za dužinu i pretvaranjem suśednih
jedinica.

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 85 časova)

Tema: Prirodni brojevi do 100 i 0


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice: Grafički prikazati računske operacije.
- ilustrovati brojeve zapisom na - zapisuju brojeve na brojevnoj Sabiranje i oduzimanje prirodnih
brojevnoj osi polupravoj brojeva do 100; sabiranje i oduzimanje Ne treba koristiti termine asocijativnost
- sabirati i oduzimati u skupu prirodnih - vježbaju sabiranje i oduzimanje u prirodnih brojeva do 100 (s prelaskom); i komutativnost.
brojeva do 100 skupu prirodnih brojeva do 100, zadaci tipa: 18+15+6, 33-25+6, 48+15-
- primjeniti računske zakonitosti koriste zakone komutacije i 36, 68-45-16; zakon o zamjeni mjesta Usmeno sabirati i oduzimati radi
(zamjena mjesta i združivanje asocijacije za lakše računanje, isto sabiraka i zakon o združivanju razvijanja predstava o brojevima i
sabiraka) pokazuju didaktičkim materijalom sabiraka; jednačine tipa: lakšega prelaska na pismeno
- primjeniti računske operacije - rješavaju jednostavne tekstualne +a=b računanje u IV razredu.
sabiranje i oduzimanje zadatke korak po korak a - = b.
- odrediti broj ‘za toliko veći’/‘za toliko - vježbaju da brzo usmeno sabiraju i Zadaci tipa + a = b rade se
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

manji’ od datoga broja oduzimaju dopunjavanjem.


- odrediti nepoynati sabirak i - određuju ‘za toliko veći’ broj
umanjilac. (sabiranjem) i ‘za toliko manji broj’ Zadaci tipa a - = b rade se
(oduzimanjem). oduzimanjem.

Tema: Množenje i dijeljenje do 100


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Učenik/učenica treba da zna: Učenici/učenice:
- da je množenje sabiranje jednakih - prikazuju množenje broja
sabiraka žetonima i drugim didaktičkim Množenje (znak, činioci, proizvod); Likovna kultura: grafika, otiskivanje i
- svojstva zamjene mjesta i materijalom i usvajaju tablicu zakon o zamjeni mjesta i združivanju štampanje
združivanje činilaca množenja do automatizma činilaca; pisanje dvocifrenoga broja u
- vezu množenja i dijeljenja - prikazuju dvocifreni broj štapićima obliku: n·10+m; polovina i četvrtina; Fizičko vaspitanje: podjela u igri na
- tablice množenja i dijeljenja do 100 (desetice), žetonima (jedinice) i to dijeljenje (znak, dijeljenik, djelilac, dvije ili četiri jednake grupe
- ulogu brojeva 0 i 1 kod množenja zapisuju količnik); tablica množenja i dijeljenja;
- odrediti polovinu i četvrtinu datoga - izvode vantablično množenje uloga 0 i 1 kod množenja i dijeljenja; Rad u paru na časovima Crnogorskoga
broja - određuju djelove cjeline parni i neparni brojevi; dijeljenje – srpskoga, bosanskoga, hrvatskoga
- pomnožiti i podijeliti dvocifreni broj siječenjem i rezanjem dvocifrenoga broja jednocifrenim jezika i književnosti i Prirode i društva
jednocifrenim brojem - vježbaju poimanje parnoga i brojem bez ostatka; jednačine tipa:
- odrediti „toliko“ puta veći broj i neparnoga broja - ·a =b Djelove cjeline određivati samo na
„toliko“ puta manji broj - određuju polovinu i četvrtinu - :a =b konkretnome i slikovitome nivou.
- pomnožiti i podijeliti zbir brojeva - određuju nepoznati dijeljenik, - a: = b, a  0
jednocifrenim brojem djelilac i činioce tekstualni zadaci; brojevni izrazi. Zadatke tipa
- zapisivati dvocifren broj u obliku 10a - računaju množenjem „toliko puta - ·a =b
+b veći“ i dijeljenjem „toliko puta - :a =b
- odrediti nepoznat činilac, djelilac i manji“ broj - a : = b, a  0
dljeljenik - pomoću računskih operacija rješavati samo u slučajevima
- redosljed računanja u izrazima s više računaju vrijednost brojevnoga tabličnoga množenja i dijeljenja.
operacija. izraza
- dovode u vezu množenje i
dijeljenje provjerom.

Tema: Upoznavanje brojeva do 1000


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Učenik/učenica treba da zna:


- brojiti, čitati i zapisivati brojeve do Učenici/učenice:
1000 - broje, čitaju i zapisuju brojeve do Brojevi do 1000; stotine i desetice prve Posebno naglašavati dekadni zapis
- uređenost brojeva do 1000 1000 hiljade; uređenost prirodnih brojeva do brojeva.
- odrediti prethodnik i sljedbenik - upoređuju brojeve do 1000. 1000; prethodnik i sljedbenik broja.
datoga broja.

Katalog znanja za treći razred


Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi
Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:
 prepoznaju geometrijske oblike (linije, trougao, kvadrat,  znaju da sabiraju i oduzimaju do 100
pravougaonik)  određuju nepoznati sabirak i nepoznati umanjilac
 znaju pisanje brojevnoga niza do 100  shvate množenje kao sabiranje jednakih sabiraka, upoznaju i koriste termine i znak množenja
 sabiraju i oduzimaju u okviru prve stotine (slučajevi:  nauče do automatizma tablicu množenja 10 x 10
50+8; 37-7; 39-6; 26+40)  znaju tablicu dijeljenja, koriste termine i znak dijeljenja
 znaju tablicu množenja  koriste ili primjenjuju komutativnost, asocijativnost i distributivnost računskih operacija
 prepoznaju geometrijska tijela (lopta, valjak, kocka,  znaju svojstva 0, kao sabirka, činioca i dijeljenika, a jedinice kao činioca i djelioca
kvadar, kupa, piramida)  znaju množenje i dijeljenje do 100, koriste zagrade i poredak računskih operacija
 znaju pojam polovine i četvrtine.  umiju pročitati i slovima zapisati zbir, razliku, proizvod, količnik
 znaju izračunati vrijednost izraza s dvije operacije
 umiju rješavati tekstualne zadatke s jednom i dvije računske operacije
 razumiju i usvoje pojam polovine, četvrtine i desetine
 prepoznaju i spretno crtaju duži raznih dužina, izlomljene linije, pravougaonik i kvadrat na
kvadratnoj mreži (koristeći se trougaonikom)
 prepoznaju, imenuju i opisuju geometrijska tijela (lopta, valjak, kocka, kvadar, kupa, piramida)
 uočavaju i crtaju prav ugao
 poznaju i primjenjuju mjere za dužinu (m, dm, cm), vrijeme (čas, minut, dan, sedmica, mjesec),
novac (euro, cent)
 znaju da broje, čitaju, zapisuju i upoređuju brojeve do 1000.

STANDARDI ZNANJA PRVOGA TROGODIŠNJEG CIKLUSA


Učenici/učenice
1. prepoznaju, imenuju i crtaju duž, trougao, kvadrat, pravougaonik
2. prepoznaju i imenuju (otvorene, zatvorene, izlomljene, prave) linije i ugao
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

3. prepoznaju i imenuju kocku, kvadar, loptu i valjak


4. znaju mjerne jedinice za dužinu, vrijeme i novac i koriste odgovarajuće simbole
5. znaju da pročitaju i zapišu prirodne brojeve do 100 ciframa i riječima
6. upoređuju i ređaju po veličini brojeve; upotrebljavaju znakove =, <, >
7. određuju prethodnik i sljedbenik datoga broja; prepoznaju i imenuju parne i neparne brojeve
8. sabiraju i oduzimaju do 100
9. znaju tablicu množenja u obimu 10  10 i količnike koji su vezani za tablicu množenja
10. unose podatke u dijagram sa stupcima ili tabelu i znaju da pročitaju podatke.

Didaktičko-metodičke napomene
Treći razred
- Kroz aktivnosti i rješavanjem odgovarajućih zadataka treba obnoviti sadržaje određene u prvome razredu.
- Pri formiranju niza brojeva od 1 do 100 i operacija sabiranja i oduzimanja do 20 treba ravnopravno primjenjivati skupovni brojevni pristup.
- Podsticati učenike/učenice da koriste matematički jezik (sabirci,zbir, umanjenik, umanjilac i razlika).
- Brojevnim slikama modelirati sabiranje i oduzimanje do 20 i sabiranje i oduzimanje desetica prve stotine.
- Provjeravanje sabiranja pomoću oduzimanja i obrnuto treba ukazivati na vezu sabiranja i oduzimanja.
- Prije obrade sadržaja koji se odnose na mjerenje dužine treba da budu prisutne ove aktivnosti:
- neposredno upoređivanje dužine
- stvaranje situacija u kojima se dvije veličine ne mogu neposredno uporediti (što će nam poslužiti kao povod za uvođenje jedinica mjere)
- uvođenje nestandarnih jedinica mjere
- rješavanje praktičnih zadataka u kojima se koriste nestandarne jedinice mjere
- rješavanjem takvih zadataka učenici/učenice uviđaju da se kao rezultat mjerenja dobija broj, što omogućava da se upoređivanje veličina svede na
upoređivanje brojeva
- stvaranje situacije koja jasno pokazuje na koji način rezultat mjerenja zavisi od izbora jedinice mjere i usvajanje principa prema kojem se mogu upoređivati
samo oni mjerni brojevi koji su dobijeni mjerenjem pomoću iste jedinice mjere
- stvaranje situacije koja nameće upotrebu uvođenja standardnih jedinica mjere
- uvođenje i korišćenje standardnih jedinica mjere za dužinu.
- Uvođenje operacije množenja kao sabiranja jednakih sabiraka treba propratiti nizom predmetnih i slikovnih modela.
- Slične aktivnosti treba koristiti pri obradi svojstva zamjene mjesta činilaca i pri ukazivanju na vezu množenja i dijeljenja.
- Pri formiranju tablice množenja do 10x10 i odgovarajućih tablica dijeljenja treba što više koristiti skupovni pristup.
- Rješavanje tekstualnih zadataka sa množenjem i dijeljenjem u prvoj fazi treba da prate predmetni i slikovni modeli.
- Kasnije treba preći na kratki zapis i grafičko modeliranje.

DRUGI TROGODIŠNJI CIKLUS


Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

IV razred

(Ukupno 170 časova, 20 časova je neraspoređeno, 5 časa neđeljno)


Tema: Ponavljanje (orijentaciono – 10 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Ciljevi su isti kao u III razredu. Učenici/e: Sabiranje i oduzimanje brojeva do 100, Nekoliko časova na početku
- obnavljaju matematička znanja i pravi i nepravi uglovi, crtanje pravoga namijenjeno je ponavljanju gradiva iz
iskustva stečena u toku prvoga ugla, pravougaonika i kvadrata na prethodnoga razreda (ciklusa), da bi
trogodišnjeg ciklusa. kvadratnoj mreži i pomoću crtaćega učenici/učenice uspješno
pribora. Pravougaonik je četvorougao nastavili/nastavile s usvajanjem novih
čiji su svi uglovi pravi. Kvadrat je znanja.
pravougaonik čije su stranice jednake.
Označavanje tjemena i stranica
kvadrata I pravougaonika, jednakost
naspramnih stranica pravougaonika.

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 95 časova)


Tema: Računske operacije s prirodnim brojevima do 1000 (orijentaciono – 95 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


- pročitati i zapisati brojeve do 1000 rimskim - vježbaju zapisivanje brojeva rimskim Rimske cifre i brojevi; računske Crnogorski – srpski, bosanski
ciframa ciframa (koriste rimske cifre za operacije s prirodnim brojevima; hrvatski jezik i književnost
- pismeno i usmeno sabirati i zapisivanje datuma) zagrade i operacije sabiranja, Priroda i društvo
oduzimati do 1000 (s prelazom) - na časovima i kod kuće vježbaju oduzimanja, množenja i dijeljenja Sabiranje i oduzimanje do 1000
- svojstva računskih operacija računske operacije s prirodnim (asocijativnost i distributivnost) i red učenici/učenice će realizovati postupno:
sabiranja i množenja (zakone brojevima do 1000 računskih operacija; brojevni izrazi; prvo bez prelaza, a zatim s prelazom.
komutativnosti, asocijativnosti i - računaju vrijednosti brojevnih izraza jednakosti i nejednakosti i jednačine u Prvo treba realizovati sabiranje
distribuitivnosti) - rješavaju usmeno i pismeno skupu brojeva do 1000; tekstualni trocifrenoga broja s jednocifrenim itd.
- ulogu brojeva 0 i 1 u računskim jednačine i tekstualne zadatke zadaci s dvijema i više operacija.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

operacijama - koriste zagrade i zakone računskih Akcenat treba biti na pismenome


- kako na zbir i razliku utiče promjena operacija (vodeći računa o sabiranju i oduzimanju.
komponenti redosljedu računskih operacija)
- ulogu zagrada kod operacija - provjeravaju tačnost rezultata koje Važno je da učenici/učenice savladaju
sabiranja i oduzimanja su dobili uprošćavanjem brojevnih računske operacije za brojeve do 1000 i
- rješava tekstualne zadatke sa izraza, rješavanjem jednačina i da pritom izvode jednostavnije usmene
sabiranjem i oduzimanjem rješavanjem jednačina i rješavanjem i pismene račune.
- kako se brojevi množe sa 10 i sa tekstualnih zadataka.
100 Kod obrade zakona računskih operacija
- usmeno i pismeno množi s treba voditi računa da se oni koriste
jednocifrenim brojem u skupu prije svega kao jednostavniji put
prirodnih brojeva do 1000 prilikom rješavanja zadataka.
- kako na proizvod utiče promjena
činilaca, a na količnik promjena Posebno je bitna pravilna upotreba
djelioca i dijeljenika. zagrada i vođenje računa o redosljedu
računskih operacija.

Korisno je kod učenika/učenica


izgrađivati naviku za procjenjivanje
rješenja zadatka.
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna: Primjer. Izračunaj zbir i izvrši procjenu:


- riješiti zadatak sa više računskih 81+342+548=971.
operacija: Procjena a) u stotinama
- koristi zagrade i komutativnost, 1+3+5=10 (stotina) = 1000;
asocijativnost i distributivnost b) u deseticama: 8+34+55=97
- kojim se redosljedom vrše računske (desetica) =97
operacije u izrazima bez zagrada i u Primijetićemo da se procjena može
izrazima sa zagradama izvršiti s različitim stepenom
- pismeno dijeli jednocifrenim brojem približavanja.
- pismeno dijeliiti jednocifrenim
brojem s ostatkom Učenik/učenica napamet rješava
- provjeriti rezultat dijeljenja s jednostavne jednačine.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

ostatkom
- riješiti zadatak sastavljanjem izraza Važno je da učenici/učenice usvoje
- riješiti jednostavnije tipove jednačina : rješavanje jednačina oblika: a+x=b, x-
a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, a:x=b a=b, a-x=b, ax=b, a:x=b i x:a=b.
i x:a=b;
- prevoditi tekstualni zadatak na jezik Govorimo o „oznaci x“, a ne o
jednačina. nepoznatoj.
Oblast: GEOMETRIJA I MJERENJE (orijentaciono – 35 časova)

Tema: Tačka, prava, poluprava, duž i ravan (orijentaciono – 10 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


- na koji se način označavaju tačke, - označavaju tačke, prave, ravni, duži i Tačka, prava, poluprava, duž i ravan; Fizičko vaspitanje
duži, prave, poluprave i ravni poluprave međusobni položaj pravih u ravni.
- nacrtati pravu koja prolazi kroz dvije - opisuju međusobni položaj pravih, Koristiti geometrijski pribor: lenjir i
zadate tačke duži i polupravih trougaonik.
- nacrtati dvije prave koje se sijeku - rješavaju zadatke u kojima treba
- nacrtati normalne i paralelne prave nacrtati duži, prave, poluprave tako da Objasniti upotrebu libele i viska.
pomoću crtaćeg pribora. budu zadovoljeni određeni uslovi.

Tema: Krug i kružnica (orijentaciono – 10 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna Učenici/učenice: Likovna kultura


- razliku između kruga i kružnice _precrtavaju kružnicu s kupe i valjka Kružnica i krug; centar, poluprečnik i Kružnu liniju i krug crtamo uz pomoć
- što je centar kružnice (kruga) _modeluju krugove od papira prečnik kružnice (kruga), podudarnost kanapa i priručnih čvrstih predmeta te
- zna što su poluprečnik i prečnik _crtaju kružnicu pomocu kanapa i duži. pomoću šestara.
kružnice (kruga) eksera
- koristi šestar pri crtanju kružnice(i - prepoznaju predmete iz okruženja
njenih djelova na kojima uočavaju kružnu liniju
- crtati duži podudarne datoj duži. (krug)
- crtaju kružnu liniju (krug) i to
iskustvo koriste za crtanje
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

podudarnih duži.

Tema: Mjerenje (dužina, masa, zapremina i vrijeme) (orijentaciono – 15 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna Učenici/učenice:


- standarne jedinice mjere za dužinu, - rješavaju zadatke u kojima se Jedinice mjere za dužinu: mm, cm, dm, Praktična mjerenja izvode se u razredu,
masu, zapreminu i vrijeme koriste jedinice mjere za dužinu, m, dam, hm i km; jedinice mjere za van škole i kod kuće.
- kako se sprovodi postupak mjerenja masu, zapreminu i vrijeme masu: g, dag, kg i t; jedinice mjere za Nastava se oslanja na školska i
odabranom jedinicom mjere - navode primjere iz svakodnevnoga zapreminu: dl, l i hl; jedinice mjere za vanškolska iskustva đece.
- pretvoriti više jedinice u manje i života – kad se koja od pomenutih vrijeme: sec, min, h... Koristiti standardne jedinice pri
obrnuto jedinica koristi mjerenju.
- izraziti višeimene količine u - mjere odabranom jedinicom i
jednoimene i obrnuto zapisuju rezultate mjerenja
- izvodi računske radnje s veličinam - rješavaju zadatke u kojima
(jednostavni primjeri). pretvaraju višeimene količine u
istoimene i obratno
- upoređuju količine i računaju s
njima.

Oblast: OBRADA I PRIKAZIVANJE PODATAKA (10 časova – orijentaciono)

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija


Učenik/učenica zna: Tabele, grafikoni, prikaz pomoću
_prikazati jednostavne podatke pomoću Učenici/učenice: stubaca Aritmetika (računske operacije)
tabele, grafički i pomoću stubaca - skupljaju, razvrstavaju, organizuju
_pročitati jednostavnu tabelu, grafički i čitaju podatke, koristeći Crnogorski – srpski, bosanski,
prikaz i prikaz pomoću stubaca jednostavne liste, tabele i hrvatski jezik i književnost
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

_prikupiti, urediti, predsaviti i pročitati dijagrame, koji su obično vezani (prikaz pročitanih tekstova)
jednostavne podatke. za neke situacije iz praktičnoga
života. Priroda i društvo (gustina saobraćaja
u gradu)

Katalog znanja za četvrti razred


Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi
Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:
 prepoznaju i čitaju brojeve do 1000, zapisane rimskim ciframa  znaju da čitaju i pišu brojeve do 1000, zapisane rimskim ciframa
 znaju računske operacije (pismeno) za brojeve do 1000 i uređuju  znaju računske operacije (pismeno i usmeno) za brojeve do 1000; pri rješavanju zadataka
ih po veličini pravilno se oslobađaju zagrada i znaju da koriste svojstva računskih operacija
 znaju pismeno množenje s dvocifrenim brojem i redosljed  znaju da rješavaju jednostavne jednačine oblika a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, a:x=b i x: a=b
računskih operacija  i zračunavaju vrijednosti jednostavnoga brojevnog izraza sa zagradama i bez njih
 znaju rješavati jednačine oblika a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, a:x=b  rješavaju zadatke sa sastavljanjem izraza i prevode tekstualne zadatke na jezik jednačina
i x:a=b  crtaju prave koje se sijeku, koje su normalne i koje su paralelne
 izračunavaju vrijednosti jednostavnoga brojevnog izraza bez  rješavaju jednostavne geometrijske zadatke u vezi sa svojstvima pravougaonika i kvadrata i
zagrada uređuju odnose među stranicama prema uzajamnome položaju i dužini
 pismeno dijele jednocifrenim brojem, uključujući dijeljenje s  pomoću pribora crtaju pravougaonik, kvadrat i određuju odnos među stranicama prema
ostatkom i pravljenje provjere uzajamnome položaju i dužini i pretvaraju (dvije suśedne jedinice) višeimene količine u
 znaju da koriste geometrijski pribor za crtanje osnovnih istoimene i obratno; upoređuju dvije količine i računaju s količinama.
geometrijskih figura, kao i linije određene dvjema tačkama  rješavaju jednostavne geometrijske zadatke u vezi s mjerenjem vremena, dužine, mase i
 prepoznaju kružnu liniju i crtaju je uz pomoć kanapa i čvrstoga zapremine.
predmeta (eksera), kao i pomoću šestara
 prepoznaju i, pomoću geometrijskoga pribora za crtanje, crtaju na
kvadratnoj mreži
 znaju koje su jedinice za mjerenje dužine, mase, zapremine i
vremena
 znaju da izvedu odgovarajuće praktično mjerenje.

Didaktičko-metodičke napomene
Četvrti razred
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

• Za uspješnu realizaciju programskih ciljeva u četvrtome razredu neophodno je dobro poznavanje sadržaja obrađenih u prvome ciklusu. Zato prvih 10-12
časova treba posvetiti obnavljanju tih sadržaja.
• Pri formiranju niza prirodnih brojeva do 1000 treba koristiti stečena znanja o formiranju niza brojeva do 100 i didaktički materijal (modeli dekadnih jedinica).
Dekadni sistam brojeva do 1000 treba ilustrovati tablicama mjesnih vrijednosti.
• Rješavanjem odabranih primjera učenici/učenice treba samostalno da izvedu zaključak kako prepoznati veći, odnosno manji trocifren broj s obzirom na
vrijednosti cifara S, D i J.
• Boljem shvatanju uređenosti brojeva do 1000 doprinose zadaci u kojima učenik/učenica otkriva pravilo po kojem je formiran neki niz brojeva ili samostalno
formira niz brojeva po zadatome pravilu ili pravilu koje sam/sama odabere (svaki sljedeći član niza je za nekoliko jedinica veći ili manji od prethodnoga člana).
• Koristeći predznanje o sabiranju i oduzimanju brojeva do 100 uvodi se sabiranje i oduzimanje brojeva do 1000. Kombinacija pismenoga i usmenoga
računanja doprinosi boljem razumijevanju tih operacija.
• Zamjena mjesta i združivanje činilaca svojstva su množenja s kojima su se učenici/učenice srijetali/srijetale u trećem razredu. Nizom zadataka
učenicima/učenicama treba omogućiti da obnove stečena znanja.
• Rješavanjem konkretnih primjera učenici/učenice izvode zaključke o zavisnosti zbira i razlike od promjene komponenti.
• U drugome razredu je množenje i dijeljenje obrađeno na skupu brojeva do 100. Dalje izučavanje tih operacija pretpostavlja da je učenik/učenica te sadržaje
usvojio do automatizma.
• Množenje i dijeljenje zbira i razlike brojem nephodan je korak k usvajanju postupka množenja i dijeljenja trocifrenih brojeva jednocifrenim brojem. Zato na
konkretnim primjerima i grafičkim prikazima treba objasniti kako se zbir i razlika množe i dijele jednocifrenim brojem. Tokom rješavanja zadataka učenici/učenice opisuju
pravila računanja.
• Množenje i dijeljenje dvocifrenih i trocifrenih brojeva jednocifrenim brojem treba obraditi na dva načina: pismeno i usmeno. Koristeći prethodno stečena znanja o
množenju i dijeljenju zbira i razlike brojem, tablice množenja i dijeljenja i pravilo množenja desetica jednocifrenim brojem, učenici/učenice izvode usmeno množenje i
dijeljenje jednocifrenim brojem obrazlažući pritom postupak računanja. Nakon toga treba preći na pismeno množenje i dijeljenje.
• Rješavanjem odgovarajućih zadataka treba obnoviti redosljed izvođenja računskih radnji u izrazima bez zagrada i izrazima sa zagradama.
• Kroz pogodno odabrane primjere treba ukazati na potrebu uvođenja slova kao znaka za broj. U početku učenici/učenice određuju vrijednosti jednostavnih
izraza (a-5, x+6, ...) za različite vrijednosti slova koje u njima figurišu.
• U četvrtome razredu rješavaju se jednačine oblika:
a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, x:a=b i a:x=b.
Tehnika rješavanja tih jednačina zasniva se na vezi sabiranja i oduzimanja, odnosno množenja i dijeljenja. Drugim riječima, pri rješavanju gornjih jednačina koriste se
pravila određivanja nepoznatoga sabirka, umanjenika, umanjioca, činioca, dijeljenika i djelioca. Navedena pravila treba grafički ilustrovati. Učenici/učenice rješavaju
jednostavne zadatke pomoću jednačina.
• U četvrtome razredu nije predviđeno rješavanje jednačina oblika ax+b=c.
• Razmatranja pojedinih slučajeva računskih operacija obavezno treba da prati rješavanje prostih tekstualnih zadataka (tj. zadataka s jednom operacijom).
Takvi zadaci učenicima/učenicama otkrivaju smisao aritmetičkih operacija. Složene tekstualne zadatke (tj. zadatke s dvijema ili više operacija) treba rješavati postupno
od lakših ka težim.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

• Osnovni oblik rada pri obradi sadržaja koji se odnose na pravu i njene djelove (duž i poluprava), zatim krug i kružnicu treba da budu aktivnosti kojima se kod
učenika/učenica podstiče razvoj sposobnosti uočavanja modela tih figura i njihovi međusobni odnosi. Tu imamo u vidu praktičan rad s raznovrsnim modelima, zatim crtanje,
presavijanje, mjerenje, upoređivanje, poklapanje itd.
• U svim razredima treba koristiti iste oznake za prave, poluprave i duži. Preporučujemo sljedeće oznake:
„prava AB“ – prava koja prolazi kroz tačke A i B,
„duž AB“ – duž čije su krajnje tačke A i B,
„poluprava AB“ – poluprava s početkom u tački A koja prolazi kroz tačku B.
• Pri obradi sadržaja koji se odnose na ravan treba sprovoditi aktivnosti koje podstiču učenike/učenice da ravan shvate kao ravnu neograničenu površ.
• Učenici/učenice se prvi put srijeću s masom i zapreminom kao svojstvima predmeta koja omogućavaju njihovo upoređivanje. Pri obradi tih sadržaja treba da
budu prisutne sljedeće aktivnosti:
- neposredno upoređivanje mase i zapremine
- stvaranje situacija u kojima se masa i zapremina dvaju tijela ne mogu neposredno uporediti (što će nam poslužiti kao povod za uvođenje jedinica mjere)
- uvođenje standardnih jedinica mjere za masu i zapreminu
- rješavanje praktičnih zadataka u kojima se koriste standardne jedinice mjere
- stvaranje situacije koja jasno pokazuje na koji način rezultat mjerenja zavisi od izbora jedinice mjere i usvajanje principa prema kojem se mogu upoređivati
samo oni mjerni brojevi koji su dobijeni mjerenjem pomoću iste jedinice mjere.
• Izučavanje sadržaja koji se odnose na obradu i prikazivanje podataka treba da karakterišu aktivnosti kojima se učenici/učenice kroz praktičan rad
osposobljavaju u:
- čitanju jednostavnih tablica i stubastih dijagrama
- popunjavanju jednostavnih tablica i crtanju stubastih dijagrama
- upoređivanju i uopštavanju informacija prikazanih u obliku tabela i stubastih dijagrama
- prikazivanju jedne iste informacije na dva različita načina (tabela i stubasti dijagram)
- prikupljanju i prikazivanju informacija iz okruženja učenika/učenica.

V razred

(Ukupno 170 časova, 20 časova je neraspoređeno, 5 časa neđeljno)


Tema: Ponavljanje (orijentaciono – 10 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Računske operacije s brojevima do
Ciljevi su isti kao u IV razredu. Učenici/učenice: 1000, ravan, prava, krug, kružnica,
- aktiviraju prethodno stečena mjerenje, jedinice za mjerenje (dužina, Nekoliko časova na početku
matematička znanja, da bi ih masa, zapremina, vrijeme). namijenjeno je ponavljanju gradiva iz
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

osvježili/osvježile i prethodnoga razreda, da bi


povezali/povezale s novim učenici/učenice uspješno
sadržajima. nastavili/nastavile s usvajanjem novih
znanja.

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 90 časa)


Tema: Skup prirodnih brojeva N i skup N 0 (orijentaciono – 90 časa)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


- brojiti, čitati i pisati brojeve do - vježbaju da broje, čitaju i pišu Skup prirodnih brojeva N i skup No; Fizička kultura
milion prirodne brojeve do milion i preko uređenost, postojanje najmanjega Geografija
- zapisati dekadne jedinice kao miliona elementa i neograničenost; dekadni
stepene broja 10 - zapisuju broj do milion u obliku zapis brojeva; brojevna poluprava; Kod zapisivanja parnih i neparnih
- značenje mjesne vrijednosti cifre u zbira višestrukih dekadnih jedinica prethodnik i sljedbenik; parni i neparni brojeva koristiti zapise 2n i 2n±1.
dekadnome brojevnom sistemu - određuju koji je veći od dva brojevi; osnovne računske operacije u Važno je istaći izvodljivost množenja i
- zapisati broj do milion u obliku prirodna broja do milion i ilustruju skupu No; stepenovanje. dijeljenja u skupu No.
zbira višestrukih dekadnih jedinica to primjerima iz svakodnevnoga Proizvod jednakih činilaca pisati u
- čitati i pisati brojeve veće od milion života. obliku: a·a=a2; a·a·a=a3 i sl.
- uporediti brojeve do milion i gafički
ih predstavlja na brojevnoj
polupravoj.
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Brojevni izrazi, izrazi s promljenjivom,


Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: jednačine u vezi sa sabiranjem i
- odrediti prethodnik i sljedbenik - zapisuju prirodne brojeve i oduzimanjen, tekstualni zadaci, Slovna oznaka u izrazu predstavlja
datome broju razvrstavaju ih na parne i neparne jednačine u vezi s množenjem i broj. Slovne oznake ne tretiramo kao
- razliku između parnih i neparnih - izvode računske operacije i dijeljenjem. promjenljive.
brojeva rješavaju jednačine s velikim
- imenuje i zapisuje parne i neparne brojevima, koristeći pritom svoja Važan je razvoj sposobnosti
brojeve ranije stečena znanja razumijevanja i analiziranja tekstualnih
- sabirati i oduzimati do milion matematičkih zadataka, kao i
(pismeno) oblikovanje otvorenih pitanja iz teksta.
- rješava jednačine sa sabiranjem i
oduzimanjem
a+x=b, x-a=b, a-x=b
- množiti prirodne brojeve do milion - rješavaju tekstualne zadatke i
- podijeliti višecifreni broj jednačine. Paziti na jasno izražavanje, jasan
dvocifrenim matematički jezik, razumijevanje
- rješavati jednačine s množenjem i pročitanoga teksta.
dijeljenjem Da bi efikasno računali pismeno i
ax=b, a:x=b i x:a=b napamet, učenike/učenice je
- izračunati vrijednost stepena neophodno učiti da koriste zagrade i
prirodnih brojeva pravilan redosljed operacija; znaju
- rješavati tekstualne zadatke zakone komutativnosti, asocijativnosti I
- izračunati vrijednost jednostavnijih distributivnosti.
brojevnih izraza, vodeći računa o Važna je usmena komunikacija. U
zakonima računskih operacija u tekstualnim zadacima tražimo sadržaje
skupu N 0 (komutativnost, iz svakodnevnoga života i iz
matematike.
asocijativnost i distributivnost) i o
redosljedu računskih operacija
- zapisati brojevni izraz koji
odgovara zadatome tekstu
- izračunati vrijednost
jednostavnoga izraza, sa slovnom
oznakom za datu vrijednost
oznake popunjavajući tabelu.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Oblast: GEOMETRIJA I MJERENJE (50 časova)


Tema: Ugao (orijentaciono – 4 časa)

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija


Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Uglovi, vrste uglova (oštar, prav i tup Likovna kultura
- elemente ugla - nabrajaju elemente ugla ugao). Priroda
- obilježiti i zapisati ugao - crtaju trougao i obilježavaju njegove
- vrste uglova (oštar, prav i tup ugao). elemente
- navode modele oštrih, pravih i tupih
uglova na predmetima iz okruženja.

Tema: Trougao (orijentaciono – 10 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija


Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Trougao, elementi trougla, označavanje Likovna kultura
- elemente trougla - nabrajaju elemente trougla trougla, vrste trouglova prema Priroda
- nacrtati trougao i obilježiti njegove - crtaju trougao i obilježavaju njegove stranicama (jednakokraki,
elemente elemente jednakostranični,
- podjelu trouglova prema stranicama - navode predmete oblika trougla iz nejednakostranični),vrste trouglova
- podjelu trouglova prema uglovima okruženja prema uglovima (oštrougli, pravougli,
- izračunati obim trougla. - - izračunavaju obim trougla. tupougli), obim trougla.

Tema: Površina i obim pravougaonika i kvadrata (orijentaciono – 12 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


- površinu figure prekrivanjem - koriste jedinice za mjerenje Jedinice mjere za površinu: mm2, cm2,
jediničnim kvadratima površine i navode primjere iz dm2, m2, km2, a, ha. Fizicka kultura
- odrediti površinu figure koristeći svakodnevnoga života kad se ta Poznavanje prirode
kvadratnu mrežu jedinica koristi Površina i obim pravougaonika;
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

- jedinice mjere za površinu - mjere površinu pravougaonika površina i obim kvadrata, površina i
mm (kvadrata) tako što broje obim trougla.
- površinu figure prekrivanjem kvadratiće na kvadratnoj mreži
jediničnim kvadratima (jedinica za mjerenje površine) i
- odrediti površinu figure koristeći uočavaju zavisnost odgovarajuće
kvadratnu mrežu površine od dužine stranice
- jedinice mjere za površinu mm2, cm2, (definišu formulu)
dm2, m2, km2, a, ha - rješavaju zadatke u vezi s
- pretvarati višeimene mjere u površinom pravougaonika,
istoimene i obrnuto kvadrata i pravougloga trougla.
- odrediti obim i površinu
pravougaonika i kvadrata
- odrediti površinu pravougloga
trougla (polovina površine
pravougaonika).

Tema: Površina kvadra i kocke (orijentaciono – 12 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija

Učenik/učenica zna Učenici/učenice: Kocka, kvadar, strane i ivice kocke i


- razliku između kvadra i kocke - primjenjuju (proširuju) u okviru kvadra, površina kocke i kvadra. Učenici/učenice prave modele
- nacrtati mreže kvadra i kocke i staviti prethodne teme stečena znanja, geometrijskih tijela isijecanjem mreže
njihove modele tako što površinu kvadra (kocke) kocke (kvadra).
- odrediti površinu kvadra i kocke. izračunavaju kao površinu
sastavljenu od pravougaonika, Priroda
odnosno kvadrata Poznavanje društva
- mjere ivice kvadra (kocke) i
izračunavaju njihove površine.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

Tema: Zapremina kvadra i kocke (orijenaciono – 12 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija


Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Pojam zapremine i mjerenje zapremine, Geografija
- značenje pojma zapremina - navode primjere iz prakse u kojima se jedinice za mjerenje zapremine m3, Priroda
- uporediti zapremine dva tijela navode standardne jedinice mjere dm3, cm3, mm3, ml. Osnovi tehnike i informatike
- izmjeritii zapreminu koristeći - mjere zapreminu kvadra i kocke Zapremina kocke i kvadra.
standardne i nestandardne jedinice slaganjem jediničnih kocaka i kockica
zapremine (jedinica mjere za mjerenje zapremine)
- jedinice mjere za zapreminu m3, dm3, - objašnjavaju zavisnost zapremine
cm3, mm3, l, ml kocke od dužine stranice
- pretvarati višeimene mjere u - računaju zapreminu kvadra i kocke
istoimene i obrnuto - rješavaju zadatke koji svoju postavku
- izračunati zapreminu kocke i kvadra nalaze u primjerima iz okruženja.

Katalog znanja za peti razred


Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi
Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:

 znaju elemente i osnovna svojstva skupa No  znaju elemente i znaju osnovna svojstva skupa No
 razlikuju parne i neparne brojeve; čitaju i pišu prirodne brojeve veće od 1000  nalaze primjere iz okruženja u kojima se koriste prirodni brojevi
 znaju da sabiraju i oduzimaju prirodne brojeve do milion, poznaju svojstva  nalaze primjere iz svakodnevnoga života koje je moguće riješiti računanjem s
sabiranja (komutativnost i asocijativost) prirodnim brojevima i pritom vode računa o redosljedu računskih operacija
 upoređuju prirodne brojeve i znaju da odrede prethodnik i sljedbenik datome  rješavaju jednostavnije jednačine sa sabiranjem i oduzimanjem i rade provjeru
broju  rješavaju jednostavnije jednačine s množenjem i dijeljenjem i rade provjeru
 rješavaju jednostavnije jednačine sa sabiranjem i oduzimanjem  koriste simbole <, >, =,  na skupu No
 znaju množenje (preko 1000) i dijeljenje (dijele višecifreni broj dvocifrenim),  na brojevnoj polupravoj znaju da prikažu prirodne brojeve tačkama
kao i svojstva množenja (komutativnost i asocijativnost)  rješavaju tekstualne zadatke; prema datome tekstu postavljaju odgovarajući
 znaju da zapišu u obliku stepena proizvod jednakih činilaca i obratno brojevni izraz i izračunavaju njegovu vrijednost
 znaju da izračunaju vrijednost stepena prirodnih brojeva  znaju vrste uglova
 rješavaju jednostavnije jednačine s množenjem i dijeljenjem  znaju elemente trougla, vrste trouglova
 upotrebljavaju simbole <,>,=,  u skupu No  izračunavaju obim trougla
 znaju da popune zadatu tabelu i da izračunaju brojevnu vrijednost  izračunavaju stranicu trougla ako su zadati obim i preostale dvije stranice
jednostavnoga izraza s promjenjivom  pretvaraju višeimene mjere u istoimenu
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

 znaju vrste uglova  nalaze primjere iz drugih predmeta i iz okruženja, čije se rješenje svodi na
 znaju elemente trougla, vrste trouglova rješavanje površine pravougaonika ili kvadrata
 izračunavaju obim trougla  izračunavaju površinu pravougaonika (kvadrata) ako su zadate dužine njegovih
 mjere površine date figure standardnim jedinicama i ocjenjuju površinu za stranica (stranice)
proste primjere.  opisuju kocku i kvadar
 mjere ivice (ivicu) kvadra (kocke) i izračunavaju njegovu (njenu) površinu i
zapreminu.

Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi


Učenici/učenice treba da:

 izračunavaju površinu pravougaonika (kvadrata) ako su zadate dužine


njegovih stranica (stranice)
 mjere dužinu stranica (stranice) pravougaonika (kvadrata) i izračunavaju
njegovu površinu
 opisuju kocku i kvadar
 mjere ivice (ivicu) kvadra (kocke) i izračunavaju njegovu (njenu) površinu.

Didaktičko-metodičke napomene

Peti razred

• Riječ „skup“ osnovnoj školi koristi se samo kao drugi naziv za grupu nekih objekata. Tako se na primjer govori o skupu brojeva, skupu nekih predmeta, skupu
rješenja jednačine i slično. Treba uvesti oznaku za pripadnost elementa skupu i pojam podskupa.
• Realizaciju tematske cjeline posvećenu skupovima N i No jednim dijelom treba postaviti kao ponavljanje, proširivanje i produbljivanje ranije stečenih znanja.
Zato je Programom predviđeno da se prvih 10-12 časova posveti obnavljanju tih sadržaja.
• Osnovni oblik rada pri obradi numeracije višecifrenih brojeva treba da budu zadaci u kojima se koristi pozicioni zapis brojeva.
• Nakon prvih koraka u izučavanju brojeva većih od hiljadu treba uvesti pravilo upoređivanja višecifrenih brojeva.
• Osim zadataka u kojima treba odrediti prethodnika i sljedbenika datoga broja korisno je da učenici/učenice rješavaju zadatke u kojima treba otkriti pravilo po
kojem je formiran neki niz brojeva ili da formiraju niz brojeva po zadatome pravilu ili pravilu koje sam/sama odabere.
• Kod zapisivanja parnih i neparnih brojeva treba koristiti zapise 2n i 2n±1.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

• Nakon što se uvede oznaka za skup prirodnih brojeva (N={1,2,3...}) treba objasniti značenje trotačke u toj oznaci. Na prvome mjestu je broj 1. To je najmanji
prirodni broj. Na prihvatljiv način učenicima/učenicama treba predočiti da ne postoji najveći prirodan broj, tj. da prirodnih brojeva ima beskonačno mnogo. Zato se u
oznaci skupa prirodnih brojeva stavlja trotačka koja ima značenje „i tako dalje po istome pravilu“.
• Stečena znanja o sabiranju i oduzimanju brojeva do 1000 treba proširiti na brojeve do milion. U uvodnim zadacima treba korimbinovati usmeno i pismeno
računanje.
• Prilikom uvježbavanja pismenoga računanja treba koristiti kvadratnu mrežu kako bi se učenicima/učenicama olakšalo pravilno potpisivanje cifara.
• Svojstva zamjene mjesta i združivanja sabiraka korišćena su u prethodnim razredima. Ovđe ista svojstva treba uopštiti i zapisati pomoću slova.
• Kroz jednostavne primjere učenicima/učenicama treba ukazati na zavisnost zbira od sabiraka i zavisnost razlike od promjene umanjenika i umanjioca.
• Stečena znanja o množenju i dijeljenju dvocifrenih i trocifrenih brojeva jednocifrenim brojem čine osnovu za izvođenje istih operacija s višecifrenim brojevima.
• Svojstva zamjene mjesta i združivanja činilaca korišćena su u prethodnim razredima. Ovđe ista svojstva treba uopštiti i zapisati pomoću slova.
• Dijeljenje s ostatkom treba objasniti rješavanjem praktičnih zadataka u kojima se neki konkretan skup ne može podijeliti na jednakobrojne podskupove. Na taj
način ostatak pri dijeljenju dobija konkretno značenje.
• Kroz jednostavne primjere učenicima/učenicama treba ukazati na zavisnost proizvoda od činilaca i na zavisnost količnika od dijeljenika i djelioca.
• Efikasno računanje u skupu prirodnih brojeva podrazumijeva da učenici/učenice znaju koristiti svojstva računskih operacija, zagrade i redosljed operacija,
distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju i grupisanje jednakih činilaca u zagradu.
• Tehnika rešavanja jednačina a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, x:a=b i a:x=b ista je kao u četvrtome razredu samo što je proširen skup brojeva na koje se te
jednačine odnose.
• U petome razredu nije predviđeno rješavanje jednačina oblika ax+b=c.
• Znanja o uglu stečena u prethodnim razredima (što je ugao, prepoznavanje pravih i nepravih uglova, što su elementi ugla, kako se označava i zapisuje ugao)
treba detaljno obnoviti. Upoređujući neprave uglove s modelom pravoga ugla uvodi se podjela na oštre, prave i tupe uglove. Učenici/učenice prepoznaju i crtaju oštre,
prave i tupe uglove i nalaze njihove modele u okruženju.
• Nakon što se učenicima/učenicama predoče osnovne karakteristike trougla (tri stranice i tri ugla) treba preći na označavanje tjemena i stranica trougla.
Mjerenjem i upoređivanjem stranica uvodi se podjela trouglova na jednakokrake, jednakostranične i nejednakostranične trouglove. Upoređujući uglove trougla s modelom
pravoga ugla uvodi se podjela na oštrougle pravougle i tupougle trouglove. Uvođenje pojma obima trougla treba motivisati praktičnim zadacima.
• Osnovni oblik rada pri obradi pojma površine treba da budu:
- određivanje površine figure brojanjem jediničnih kvadrata koji je prekrivaju
- upoređivanje figura u odnosu na brojeve jediničnih kvadrata koji ih prekrivaju
- uvođenje standardnih jedinica mjere za površinu
- izvođenje i korišćenje formula za izračunavanje površina kvadrata, pravougaonika i pravougloga trougla.
• Prilikom uvođenja standardnih jedinica mjere za površinu treba koristiti modele u veličini kvadratnoga metra, kvadratnoga decimetra i kvadratnoga
centimetra.
• Obradi sadržaja koji se odnose na obim i površinu pravougaonika i kvadrata prethodi obnovljanje znanja iz prethodnih razreda (crtanje na kvadratnoj mreži,
označavanje tjemena i stranica, mjerenje stranica, zajednička svojstva pravougaonika i kvadrata, razlika između pravougaonika i kvadrata).
• Koristeći modele kvadra i kocke, učenici/učenice uočavaju i opisuju sličnosti i razlike između tih tijela. Koristeći mreže kocke i kvadra, uvode se obrasci za
izračunavanje površina tih tijela.
Zavod za školstvo MATEMATIKA (II ciklus) – 6. razred

• Učenici/učenice su u četvrtome razredu upoznali dl, l i hl kao jedinice za mjerenje zapremine. U petome razredu uvode se jedinice m3, dm3, cm3, mm3, ml i l.
Prije toga treba obnoviti pojam zapremine. Učenici/učenice uočavaju da neka tijela zauzimaju veći, a neka manji dio prostora. Pojam zapremine tijela uvodi se kao mjera
veličine dijela prostora koji zauzima to tijelo. Popunjavanjem kocke jedinicama mjere dovodi do njena raslojavanja. Ukupan broj jedinica mjere koje popunjavaju kocku
jednak je proizvodu broja jedinica mjere u jednom sloju (a·a) i broja slojeva (V=(a·(a·a)·a=a3). Na isti način izvodi se formula za izračunavanje zapremine kvadra (V=a·b·c).

VI razred
(Ukupno 170 časova, 20 časova je neraspoređeno, 5 časa neđeljno)

Tema: Ponavljanje (orijentaciono – 10 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Ciljevi su isti kao u V razredu. Učenici/učenice:


- ponavljaju i mobilišu prethodno Prirodni brojevi, jedinice za mjerenje Nekoliko časova na početku
stečena matematička znanja. dužine, površina i zapremine, namijenjeno je obnavljanju gradiva iz
određivanje obima, površine i prethodnoga razreda, da bi
zapremine. učenici/učenice uspješno
nastavili/nastavile s usvajanjem novih
znanja.

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 74 časa)


Tema: Djeljivost brojeva (orijentaciono – 15 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica: Učenici/učenice:
- usvaja i upotrebljava pojmove: - rješavaju zadatke u kojima se Djeljivost u skupu No, djeljivost zbira, Osnovi tehnike
djeljivo je, sadržalac je, djelilac je, koriste pojmovi: djeljivo je, razlike i proizvoda, sadržalac, djelilac,
prost broj je; sadržalac je, djelilac je prost broj, složen broj, rastavljanje broja Informatika
- zna da napamet odredi nekoliko - određuju napamet sadržaoce i na proste činioce, sadržalac, NZS,
sadržalaca prostoga broja djelioce datoga broja djelilac, NZD, uzajamno prosti brojevi,
- određuje djelioce datoga broja - rješavaju zadatke u kojima treba pravila djeljivosti, rastavljanje brojeva
- dijeli prirodne brojeve s ostatkom primijeniti pravila djeljivosti na proste činioce, tekstualni zadaci u
- određuje odnos broja i njegova - utvrđuju je li zadati broj prost ili vezi s djeljivošću.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

sadržaoca (djelioca) složen


- primjenjuje pravila za djeljivost sa - utvrđuju jesu li dva zadata broja
2, sa 3, sa 5, 9 i sa 10n uzajamno prosta
- utvrđuje je li broj prost ili složen - vježbaju rastavljanje na proste
- utvrđuje jesu li dva data broja činioce
uzajamno prosta - određuju NZD i NZS zadatih
- rastavlja dati broj na proste činioce brojeva
- pismeno i napamet određuje - rješavaju tekstualne zadatke u
najveći zajednički djelilac, vezi s djeljivošću brojeva.
odnosno najmanji zajednički
sadržalac brojeva
- rješava tekstualne zadatke.

Tema: Razlomci (orijentaciono – 80 časa)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica: Učenici/učenice: Osnovi tehnike


- usvaja pojmove: razlomak, - vrše podjelu cjeline i opisuje Informatika
brojilac, imenilac, razlomačka crta djelove cjeline pomoću razlomaka Pojam i oznaka razlomka, brojilac, Geografija
a - nabrajaju elemente razlomka imenilac, razlomačka crta, skup
- izračunava od c (kad je b - navode konkretne primjere razlomaka, pravi razlomak, mješoviti
b razlomaka i njihove različite broj, nepravi razlomak, upoređivanje
djelilac broja c) interpretacije u matematici, drugim razlomaka, sabiranje i oduzimanje
- dijeli cijelo na jednake djelove, na naukama i u svakodnevnome razlomaka, proširivanje i skraćivanje
modelu i na slici životu razlomka.
a - pretvaraju razlomak u decimalni
- prikazuje dati razlomak oblika
b broj i obratno
na brojevnoj polupravoj i kao dio - istražuju primjere iz kojih se lako
figure zaključuje kad jednome obliku
- određuje koji je razlomak racionalnoga broja treba dati
predstavljen grafičkim prikazom prednost u odnosu na drugi
- zapisuje nepravi razlomak u obliku - upoređuju razlomke u oba zapisa.
mješovitoga broja i obrnuto
Zavod za školstvo MATEMATIKA

a
- zapisuje razlomak oblika u
b
obliku decimalnoga broja
a
- prevodi decimalni broj u oblik .
b

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija I didaktička uputstva


Decimalni brojevi, decimalni zarez, cijeli
Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: i decimalni dio broja, decimalna mjesta,
- objasniti značenje decimalnoga - rješavaju zadatke u kojima se decimale, upoređivanje i zaokruživanje
zareza koristi pojam razmjere decimalni brojeva, sabiranje decimalnih
- zaokružiti decimalni broj na zadati - rješavaju zadatke u kojima se brojeva, oduzimanje decimalnih
broj decimala procenat koristi u različitim brojeva, množenje decimalnih brojeva
- poređati po veličini nekoliko oblastima ljudske djelatnosti dekadnim jedinicama, dijeljenje
racionalnih brojeva - prikazuju operacije s razlomcima decimalnih brojeva dekadnim
- određuje približni cijeli broj na brojevnoj pravoj jedinicama, množenje decimalnih
decimalnoga broja - izračunavaju vrijednosti brojevnih brojeva, dijeljenje decimalnoga broja
- uporediti dvije veličine pomoću izraza u kojima su zastupljene sve prirodnim brojem, dijeljenje
razmjere četiri operacije s razlomcima decimalnoga broja decimalnim brojem.
- izračunati procenat ma kojega - rješavaju tekstualne zadatke
broja i jednu od procentnih veličina - izračunavaju vrijednost izraza i
kad su druge dvije date vrijednost izraza s promjenljivom
- usvajati osnovne računske za date vrijednosti promjenljivih
operacije s razlomcima (u oba - rješava tekstualne zadatke u vezi
zapisa) s aritmetičkom sredinom
- decimalne brojeve množiti i dijeliti
sa stepenom broja 10
- dijeliti dva prirodna broja (rezultat
može biti decimalni broj) i pravi
provjeru
- dijeliti dva decimalna broja i pravi
provjeru
- rješiti tekstualne zadatke.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna:
- izračunati vrijednost brojevnoga
izraza i vrijednost izraza s
promjenljivim za date vrijednosti
promjenljivih
- izračunati aritmetičku sredinu dva
ili više brojeva
- rješiti jednostavne tipove
jednačina : a+x=b, x-a=b, a-x=b,
ax=b, a:x=b i x:a=b.

Oblast: GEOMETRIJA I MJERENJE (orijentaciono – 45 časa)

Tema: Figure u ravni (tačka, prava, poluprava, duž, izlomljena linija, kružnica i krug) (orijentaciono – 15 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• nacrtati i opisati međusobni položaj • u školi i u okruženju pronalaze modele Izlomljena linija, dužina izlomljene linije,
tačke i prave za pojedine geometrijske figure normala na pravu, normalna duž,
• nacrtati i opisati međusobni položaj • crtaju i označavaju duž, pravu, rastojanje tačke od prave, međusobni
dvije prave polupravu, kružnicu i krug položaj prave i kružnice, tangenta
• grafički sabirati i oduzimati duži • određuju preśek dvije prave kružnice, međusobni položaj dvije
• definiciju izlomljene linije • određuju dužinu izlomljene linije kružnice.
• razliku između otvorene i zatvorene • crtaju normalne i paralelne prave
izlomljene linija • crtaju normalnu duž i normalu iz neke
• izračunati dužinu izlomljene linije tačke na datu pravu
• rješavati jednostavne zadatke u vezi s • povlačeći i mjereći dužinu normalne
izlomljenim linijama duži određuju rastojanje od tačke do
• nacrtati normalu na pravu prave
• nacrtati normalnu duž na pravu • crtaju i nabrajaju sve moguće odnose
• nacrtati pravu pralelnu datoj pravoj između prave i kružnice
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• odrediti rastojanje od tačke do prave • crtaju i nabrajaju sve moguće odnose


• nacrtati i opisati međusobne položaje između dvije kružnice.
prave i kružnice
• konstruisati tangentu kružnice u datoj
tački
• nacrtati i opisati međusobne položaje
dvije kružnice.

Tema: Ugao i mjerenja ugla (orijentaciono – 15 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


- prenositi i upoređivati uglove - ponavljaju prethodna znanja o Geografija
- značenje pojmova centralni ugao, uglovima Ugao, tjeme ugla, krak ugla, ugaona Priroda
kružni luk i tetiva - upoređuju, mjere proizvoljne linija i ugaona oblast; mjerenje Osnovi tehnike
- svojstva centralnih uglova i njima uglove uglova 1º, 1' i 1"; sabiranje i Informatika
odgovarajućih tetiva - demonstriraju prenošenje uglova oduzimanje uglova; centralni ugao; Likovna kultura
- vrste uglova: (ne)konveksan, pun - crtaju zbir i razliku uglova (ne)konveksan, pun ugao, nula
ugao, nula ugao, opružen ugao, šestarom, uglomjerom, ili ih ugao, opružen ugao, oštar ugao, Uglove označavamo grčkim slovima α,
oštar ugao, tup ugao određuju polaganjem modela tup ugao; uglomjer; uglovi s β, γ... ili oznakama AOB , ili
- grafički sabirati i oduzeti uglove uglova paralelnim kracima; uglovi s ugaoAOB ili aOb .
- mjerne jedinice za ugao - pronalaze u okruženju modele za normalnim kracima; suśedni,
- koristiti uglomjer određenu vrstu uglova uporedni i unakrsni uglovi.
Učenici/učenice crtaju zbir i razliku
- računati s ugaonim jedinicama - računaju s ugaonim jedinicama
uglova šestarom, uglomjerom, ili je
- svojstva komplementnih i - rješavaju zadatke u vezi sa
određuju polaganjem modela uglova.
suplementnih uglova svojstvima komplementnih i
- svojstva uglova s paralelnim suplementnih uglova
kracima i uglova s normalnim - rješavaju zadatke u vezi sa
kracima svojstvima uglova s paralelnim
- svojstva suśednih, uporednih i kracima i uglova s normalnim
unakrsnih uglova. kracima
- rješavaju zadatke u vezi sa
svojstvima suśednih, uporednih i
Zavod za školstvo MATEMATIKA

unakrsnih uglova.

Tema: Osna i centralna simetrija (orijentaciono – 15 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica: Učenici/učenice: Geografija


- zna primjere osnosimetričnih i - uočavaju osnosimetrične i Osna i centralna simetrija u ravni – Priroda
centralnosimetričnih figura centralnosimetrične figure na odnosno tačku; osnosimetrične i Osnovi tehnike
- zna nacrtati figuru osnosimetričnu crtežu i u našem okruženju centralnosimetrične figure u ravni; Informatika
(centralnosimetričnu) datoj figuri - crtaju osnosimetrične i simetrala ugla i simetrala duži; Likovna kultura
- zna odrediti osu i centar simetrije centralnosimetrične figure konstrukcija uglova od 90°, 60°, 45°,
- zna definiciju simetrale duži i - konstruišu simetralu duži i 30°, 75°; paralelogram i svojstva Upotrebljavamo geometrijski pribor.
simetrale ugla; simetralu ugla paralelograma.
- zna konstruisati simetralu duži i - konstruišu uglove od 90°, 60°, Osnu i centralnu simetriju prvo
simetralu ugla; 45°, 30°, 75° obrađujemo pomoću modela, bez
- konstruiše uglove od 90°, 60°, - koriste svojstva paralelograma pri konstruisanja, i to tako da se može
45°, 30°, 75° rješavanju lakših zadataka. uočiti podudarnost i sl.
- definiciju paralelograma
- opisati eksperiment kojim se Samo preslikavanje obrađujemo
utvrđuje da je paralelogram temeljno, kao što se nalaže u okviru
centralnosimetrična figura ciljeva, dakle zaključno s
(obrtanje za 180 stepeni oko tačke geometrijskom konstrukcijom
u kojoj se sijeku dijagonale preslikane figure.
paralelograma)
- zna eksperimentalni dokaz Simbolički zapis preslikavanja tačke A,
svojstava naspramnih stranica, odnosno prave a preko prave o:
naspramnih uglova i dijagonala S o : A  A , S o : a  a  .
paralelograma.
Simbolički zapis preslikavanja tačke A,
odnosno prave a preko tačke O:
S O : A  A , S O : a  a .
Zavod za školstvo MATEMATIKA

Kod konstrukcije uglova sa šestarom


naglasak je na razumijevanju.

Katalog znanja za šesti razred


Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi

Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:


 znaju da obrazlože pojmove: djeljivo je, sadržalac je, djelilac je  znaju da upotrebljavaju pojmove: djeljivo je, sadržalac je, djelilac je
 razlikuju proste i složene brojeve i znaju pravila djeljivosti sa 2, sa 3, sa 5, sa  napamet određuju i znaju da zapišu sadržaoce i djelioce prostoga broja;
9 i sa 10 , n  N .
n takođe znaju da odrede odnos datoga broja i njegova sadržaoca (djelioca);
nalaze primjere iz okruženja u kojima se javlja potreba za računanjem sa
 rastavljaju dati broj na proste činioce i znaju da odrede NZD, odnosno NZS sadržaocima (djeliocima)
datih brojeva  razlikuju proste, složene i uzajamno proste brojeve; znaju da primijene pravila
 rješavaju jednostavne tekstualne zadatke
djeljivosti sa 2, sa 3, sa 5, sa 9 i sa 10 , n  N .
n
 razumiju pojam razlomka i upotrebljavaju izraze brojilac, imenilac, razlomačka
crta  rastavljaju dati broj na proste činioce i znaju napamet da odrede NZD,
 cijelo dijele na jednake dijelove i dijelove zapisuju pomoću razlomka odnosno NZS datih brojeva
a  rješavaju jednostavne tekstualne zadatke i znaju da provjere tačnost rješenja
 izračunavaju od c (kad je c djelilac broja b)  vladaju pojmom razlomka, upotrebljavaju izraze brojilac, imenilac
b  napamet određuju i znaju da zapišu sadržaoce i djelioce prostoga broja;
 znaju da napišu nepravi razlomak u obliku mješovitoga broja i obratno, kao i takođe znaju da odrede odnos datoga broja i njegova sadržaoca (djelioca);
a nalaze primjere iz okruženja u kojima se javlja potreba za računanjem sa
da razlomak oblika zapišu u obliku decimalnoga broja i obratno
b sadržaocima (djeliocima);
 upoređuju i ređaju po veličini racionalne brojeve; znaju pojam razmjere i umiju  razlikuju proste, složene i uzajamno proste brojeve; znaju da primijene pravila
djeljivosti sa 2, sa 3, sa 5, sa 9 i sa 10 , n  N . ;
n
da izračunaju procenat ma kojega broja
 računaju s razlomcima (u oba zapisa), množe i dijele sa stepenom broja 10;  rastavljaju dati broj na proste činioce i znaju napamet da odrede NZD,
dijele dva prirodna broja odnosno NZS datih brojeva
 rješavaju jednostavne tekstualne zadatke s razlomcima  rješavaju jednostavne tekstualne zadatke i znaju da provjere tačnost rješenja
 izračunavaju vrijednost jednostavnoga izraza koji sadrži slovne oznake za  vladaju pojmom razlomka, upotrebljavaju izraze brojilac, imenilac, razlomačka
date vrijednosti promjenljive crta; u svome okruženju nalaze primjere koji se mogu opisati razlomcima
 rješavaju jednostavne jednačine  razlomku pridružuju dio figure i predstavljaju ga na brojevnoj polupravoj i
 znaju tačno da izračunaju vrijednost izraza pomoću kalkulatora. obrnuto
 znaju pojam razmjere i njene primjene; znaju da izračunaju procenat ma
Zavod za školstvo MATEMATIKA

kojega broja, kao i jednu od procentnih veličina kad su date druge dvije;
koriste razmjere i proporcije za rješavanje zadataka iz svakodnevnoga života
 računaju s razlomcima (u oba zapisa), provjeravaju rezultat, množe i dijele sa
stepenom broja 10; dijele dva prirodna broja, kao i dva decimalna broja; znaju
da izvrše provjeru
 rješavaju jednačine.
Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi

Učenici/učenice treba da: Učenici/učenice treba da:


 grafički sabiraju i oduzimaju duži  razumiju, analiziraju matematičke tekstove i oblikuju pitanja iz tekstova
 računaju dužinu izlomljene linije  razvijaju plan za rješavanje zadataka i zapisuju postupak rješavanja
 prepoznaju, opisuju i znaju da nacrtaju međusobni položaj tačke i prave i dviju  u zapisivanju odnosa među geometrijskim elementima uspješno koriste
pravih; u zapisivanju odnosa među geometrijskim elementima djelimično simboliku
koriste simboliku  grafički sabiraju i oduzimaju duži
 nacrtaju figuru osnosimetričnu (centralnosimetričnu) datoj figuri  računaju dužinu izlomljene linije
 konstruišu simetralu duži i simetralu ugla  prepoznaju, opisuju i znaju da nacrtaju međusobni položaj tačke i prave i dviju
 konstruišu uglove od 90°, 60°, 45°, 30°, 75° pravih; u zapisivanju odnosa među geometrijskim elementima djelimično
koriste simboliku
 nacrtaju figuru osnosimetričnu (centralnosimetričnu) datoj figuri
 konstruišu simetralu duži i simetralu ugla
 konstruišu uglove od 90°, 60°, 45°, 30°, 75°
 svojstva paralelograma.

Didaktičko-metodičke napomene

Šesti razred

• Osnovu za izučavanje teme Djeljivost brojeva čine stečena znanja o množenju i dijeljenju u skupu No. Zato prvih 10-12 časova treba posvetiti obnavljanju tih
sadržaja.
• Ovđe se učenici/učenice prvi put srijeću s pojmovima kao što su djeljivost, sadržalac, djelilac, NZS, NZD, prost broj, složen broj, uzajamno prosti brojevi, pravila
djeljivosti, rastavljanje brojeva na proste činioce i slično. Zato pri uvođenju svakoga novog pojma treba uraditi nekoliko zadataka koji ukazuju na smisao toga pojma.
• Sadržaji tekstualnih zadataka u kojima se primjenjuje djeljivost brojeva treba da budu bliski učenicima/učenicama kako bi oni/one stekli uvid u primjenu tih
znanja.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• Dijeljenje s ostatkom treba objasniti rješavanjem praktičnih zadataka u kojima se neki konkretan skup ne može podijeliti na jednakobrojne podskupove. Na taj
način ostatak pri dijeljenju dobija konkretno značenje.
• Nastavnik/nastavnica izvodi jednostavne dokaze u vezi s djeljivošću.
• U šestome razredu učenici/učenice se prvi put srijeću s pojmom razlomka. Zato je važno da se taj pojam uvede pomoću konkretnih primjera i modela. Na
konkretnim primjerima učenici/učenice uočavaju podjelu cjeline na jednake djelove. Prvo treba obraditi pojam jednoga dijela cjeline, zatim zapis i naziv toga dijela, na
primjer 1/3 (jedna trećina), 1/4 (jedna četvrtina), 1/5 (jedna petina)... Nakon usvajanja naziva i zapisa jednoga dijela cjeline obrađuje se više djelova cjeline, ali tako da se
ne pređe jedno cijelo, a tek nakon toga uvode se ralomci veći od jedan.
• Važni su i zadaci u kojima učenici/učenice vrše podjelu cjeline koja odgovara datome razlomku.
• U uvodnim razmatranjima često treba koristiti grafički prikaz jer na taj način učenici/učenice stiču predstavu koliki dio cjeline čini neki razlomak.
• U zasnivanju pojma razlomka i načinima njegova zapisivanja treba uključiti i jedinice za mjerenje dužinu (na primjer 1dm=1/10m).
• Pomoću grafičkih prikaza (djelovi figure, brojevna prava) treba objasniti odnose među razlomcima, sabiranje i oduzimanje razlomaka.
• Kroz situacije iz neposrednoga okruženja (cijena) i zadatke mjerenja (mjerenje rastojanja) uvode se decimalni brojevi.
• Treba naglasiti da decimalni brojevi nijesu neka nova vrsta brojeva već da je riječ o drugačijem zapisivanju razlomaka.
• Učenicima/učenicama treba skrenuti pažnju da se umjesto decimalnoga zareza često koristi decimalna tačka.
• Prikazivanjem na brojevnoj pravoj učenici/učenice će steći jasniju predstavu o decimalnim brojevima i njihovoj ulozi u mjerenju.
• Operacije s decimalnim brojevima izvodimo samo u razumnome obimu decimala.
• Tehnika rješavanja jednačina a+x=b, x-a=b, a-x=b, ax=b, x:a=b i a:x=b ista je kao u četvrtome i petome razredu, samo što je proširen skup brojeva na koje
se te jednačine odnose.
• U šestome razredu nije predviđeno rješavanje jednačina oblika ax+b=c.
• Posebnu pažnju treba posvetiti aritmetičkim zadacima (tj. zadacima koji se rješavaju bez primjene jednačina).
• Tokom izučavanja geometrijskih tema u petome i šestome razredu učenici/učenice bi trebalo da steknu vještinu brzoga, tačnoga i urednoga crtanja.
• Geometrijske sadržaje treba prezentovati na način koji u potpunosti uzima u obzir to što je u osnovnoj školi riječ o neformalnoj (intuitivnoj) geometriji.
Učenici/učenice se još od prvoga razreda srijeću s pravim i krivim linijama, odnosno s pravim i krivim površima. Na predstavama učenika/učenica o tim objektima treba
zasnovati pojmove ravan, prava, poluprava, duž, kružnica... Na primjer:
- Pravu zamišljamo kao neograničenu pravu liniju.
- Ravan zamišljamo kao neograničenu ravnu površ.
- Tačka A prave p dijeli tu polupravu na dva dijela koji se zovu poluprave. Tačka A je početna tačka tih polupravih.
• Više puta treba naglasiti da crtanjem modela prave crtamo samo jedan njen dio. Isto upozorenje učenicima/učenicama treba uputiti kad crtaju modele
polupravih, ugla, ravni poluravni i slično. Učenici/učenice često griješe tako što pod uglom shvataju samo obojeni (ili na drugi način označeni) dio ugla.
• Rastojanje tačke A od prave p treba definisati kao dužinu normalne duži spuštene iz tačke A na tu pravu.
• S pojmom ugla učenici/učenice su se srijetali u prethodnim razredima. Treba obnoviti različite načine označavanja ugla. Takođe treba obnoviti sadržaje koji se
odnose na podjelu uglova na oštre, prave i tupe uglove. Stečena znanja treba proširiti uvođenjem pojmova opruženoga i punoga ugla.
• Uglove označavamo grčkim slovima α, β, γ ili oznakama AOB , ili ugao AOB ili aOb .
• Kroz aktivnosti u vezi s upoređivanjem uglova treba nametnuti potrebu za uvođenjem jedinice za mjerenje ugla.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• Pojam osne simetrije ilustruje se presavijanjem papira duž neke prave, a pojam centralne simetrije obrtanjem figura za 180 stepeni oko neke tačke.
Učenici/učenice samostalno rješavaju zadatke u kojima treba nacrtati osnosimetričnu i centralnosimetričnu sliku tačke, duži i trougla. Komentarišući takve zadatke,
učenici/učenice objašnjavaju postupak crtanja. Pojam preslikavanja ne treba koristiti.
• Centralnu simetričnost paralelograma ABCD treba dokazati pomoću eksperimenta (tj. obrtanjem paralelograma za 180 stepeni oko tačke u kojoj se sijeku
njegove dijagonale. Na taj način paralelogram se smješta u svoje konture. Pri tome tačka A i B prelaze u položaje tačaka C i D. Sada je lako izvesti zaključke o
svojstvima stranica, uglova i dijagonala paralelograma.

Standardi znanja drugoga trogodišnjeg ciklusa

Učenici/učenice:
1. Imaju osnovna matematička znanja o skupovima No i N.
2. Znaju da zapišu, pročitaju uporede i grafički predstave prirodne brojeve na brojevnoj pravoj.
3. Znaju da izvode osnovne računske operacije.
4. Poznaju zakone komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti.
5. U skupu No znaju rješavati jednostavne linearne jednačine, nejednačine i jednostavne problemske zadatke.
6. Umiju izvršiti procijenu rezultata (jednostavnijega brojevnog izraza s prirodnim brojevima) prije tačnoga računanja.
7. Znaju razlikovati proste i složene brojeve i zapisati složeni broj kao proizvod prostih činilaca.
8. Umiju da određuju NZD i NZS datih brojeva.
Znaju relaciju djeljivosti prirodnih brojeva i primjenjuju pravila djeljivosti sa 2, sa 3, sa 5, sa 9 i sa 10 n  N .
n
9.
10. Znaju da zapisuju i grafički prikazuju skupove i njihove podskupove odgovarajućim simbolima.
11. Na jednostavnim primjerima znaju da nađu uniju i preśek skupova.
12. Razumiju pojam racionalnoga broja i zapisuju ga na razne načine (kao razlomak, decimalan broj ili mješoviti broj) i pretvaraju iz jednoga oblika u drugi.
13. Umiju računati s razlomcima i decimalnim brojevima.
14. Znaju da upoređuju razlomke, da ih pročitaju i predstave grafički i na brojevnoj polupravoj.
15. Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima i znaju ih izraziti matematičkim zapisom.
16. Razumiju pojam razmjere i umiju da je koriste pri crtanju i čitanju raznih planova.
17. Imaju osnovna znanja u geometrijskim figurama (tačka, prava, poluprava, duž, ugao, trougao, četvorougao, kružnica, krug).
18. Znaju osnovne pojmove o uglovima, pravilno ih obilježavaju i zapisuju, konstruišu jednake, upoređuju i mjere uglomjerom, sabiraju i oduzimaju računski i grafički i
umiju da crtaju paralelne i normalne prave.
19. Prepoznaju osnu i centralnu simetriju i znaju da odrede osu i centar simetrije.
20. Prepoznaju, pomoću geometrijskoga pribora crtaju (konstruišu) i znaju da obilježe geometrijske figure: tačka, prava, poluprava, duž, ugao, trougao, četvorougao,
kružna linija, krug.
21. Prepoznaju i imenuju mjerne jedinice za dužinu, ugao, površinu, zapreminu, masu, vrijeme.
22. Znaju da rješavaju zadatke u kojima se koriste jedinice mjere.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

23. Umiju da procijene red veličine u odgovarajućim mjernim jedinicama.


24. Znaju da formiraju jednostavne tabele i da protumače podatke iz već pripremljenih tabela.

Napomena: Znanja predviđena standardima prvoga trogodišnjeg ciklusa sastavni su dio Standarda znanja drugog trogodišnjeg ciklusa.

TREĆI TROGODIŠNJI CIKLUS

VII razred

(Ukupno 153 časa, 18 časova je neraspoređeno, 135 je raspoređeno; 4,5 časova neđeljno)

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono –106 časova)

Tema: Cijeli brojevi (orijentaciono – 30časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna:
• koji brojevi čine skup cijelih brojeva Učenici/učenice: Cijeli brojevi, negativni cijeli brojevi, Fizika: temperatura, naelektrisanje, sila
• kako se cijeli brojevi prikazuju na • uz pomoć nastavnika/nastavnice pozitivni cijeli brojevi, brojevna prava,
brojevnoj pravoj nalaze primjere iz okruženja u kojima suprotni brojevi, apsolutna vrijednost, Geografija: nadmorska visina,
• odrediti broj suprotan datome broju se pojavljuju negativni cijeli brojevi upoređivanje cijelih brojeva, sabiranje kriptodepresija, dubina mora
• odrediti apsolutnu vrijednost datoga • prikazuju cijele brojeva na brojevnoj cijelih brojeva, oduzimanje cijelih
cijelog broja pravoj brojeva, množenje cijelih brojeva,
• odrediti cijele brojeve kojima je zadata • određuju broj suprotan datom cijelom dijeljenje cijelih brojeva, brojevni izrazi s
apsolutna vrijednost broju cijelim brojevima
• kako se upoređuju cijeli brojevi • određuju apsolutne vrijednosti zadatih
• sabirati cijele brojeve cijelih brojeva
• primijeniti svojstva sabiranja u • određuju cijele brojeve kojima je
jednostavnim zadacima zadata apsolutna vrijednost
• oduzimati cijele brojeve • uređuju konačan niz cijelih brojeva od
• pravila oslobađanja zagrada najmanjega do najvećega i obrnuto od
• množiti cijele brojeve i primijeniti najvećega do najmanjega
svojstva množenja cijelih brojeva • formiraju konačne nizove cijelih
• dijeliti cijele brojeve u slučajevima kad brojeva po određenim pravilima
Zavod za školstvo MATEMATIKA

je rezultat cio broj • uz pomoć nastavnika/nastavnice


• odrediti vrijednosti brojevnih izraza s nalaze konkretne primjere u kojima se
cijelim brojevima pojavljuju računske operacije s cijelim
• rješiti nejednačine: brojevima
a x, x b, a xb, a,bZ, • na času i kod kuće vježbaju računske
na skupu Z. operacije s cijelim brojevima: cilj je
sticanje što bolje tehnike računanja.

Tema: Racionalni brojevi (orijentaciono – 30 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva
Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Racionalni brojevi; Fizika
• da skup racionalnih brojeva čine • uz pomoć nastavnika/nastavnice skup racionalnih Geografija
pozitivni i negativni razlomci i broj 0 nalaze primjere iz okruženja u kojima brojeva Q, pozitivni racionalni brojevi,
• kako se racionalni brojevi prikazuju se pojavljuju negativni razlomci negativni racionalni brojevi, brojevna Preporučljivo je uvoditi negativne
na brojevnoj pravoj • prikazuju racionalne brojeve na prava, upoređivanje racionalnih razlomke kroz primjere iz
• odrediti broj suprotan datome brojevnoj pravoj brojeva, sabiranje racionalnih brojeva, svakodnevnoga života, npr. dio duga,
racionalnom broju • određuju broj suprotan datome oduzimanje racionalnih brojeva, finije mjerenje negativne temperature
• odrediti apsolutnu vrijednost datoga racionalnom broju množenje racionalnih brojeva, dijeljenje itd.
racionalnog broja • određuju apsolutne vrijednosti zadatih racionalnih brojeva, brojevni izrazi s
• odrediti racionalne brojeve kojima je racionalnih brojeva racionalnim brojevima Raditi jednostavne tekstualne zadatke u
zadata apsolutna vrijednost • određuju racionalne brojeve kojima je kojima se javljaju jednačine navedene u
• kako se upoređuju racionalni brojevi zadata apsolutna vrijednost ciljevima.Poželjno je raditi primjere tipa:
• sabirati racionalne brojeve i primijeniti • uređuju konačan niz racionalnih naći rješenje nejednačine
svojstva sabiranja u jednostavnim brojeva od najmanjega do najvećega i 2 3 na skupu cijelih
 3  x  ,
zadacima obrnuto od najvećega do najmanjega 3 4
• oduzimati racionalne brojeve • formiraju konačne nizove racionalnih brojeva, ili – naći sve razlomke čiji je
• množiti racionalne brojeve i primijeniti brojeva po određenim pravilima 1
svojstva množenja • na času i kod kuće vježbaju računske imenilac 4 i koji su veći od  1 , a
3
• dijeliti racionalne brojeve operacije s racionalnim brojevima: cilj je
• odrediti vrijednosti brojevnih izraza s sticanje što bolje tehnike računanja 1
manji od 1 . Motiv za izradu ovih
racionalnim brojevima • primjenjuju svojstva komutativnosti i 5
• izračunati vrijednost dvojnoga asocijativnosti sabiranja i množenja zadataka nije formalno rješavanje
razlomka razlomaka u jednostavnijim zadacima. nejednačina, već upoznavanje s
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• zapisati razlomak u obliku racionalnim brojevima.


decimalnoga broja i obratno
• na brojevnoj pravoj označava
skupove:
a x, x b,a x b,ab
, Q.

Tema: Proporcije i procentni račun (orijentaciono – 10 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• da količnik a:b, odnosno razlomak a/b • navode primjere iz fizike u kojima se Razmjera brojeva, razmjera dvije Fizika
formiran s ciljem da se uporede brojevi javlja potreba za traženjem razmjere veličine iste vrste, razmjera dvije Hemija
a i b nazivamo razmjerom brojeva a i b dvije veličine iste vrste, odnosno dvije veličine različite vrste, podjela cjeline u Geografija
• smisao razmjere dvije veličine iste veličine različite vrste zadatome odnosu; proporcije, svojstva
vrste • dijele veličine u zadatome odnosu proporcije, direktno proporcionalne
• smisao razmjere dvije veličine različite • rješavaju jednostavne zadatke u veličine, obrnuto proporcionalne
vrste kojima se koriste svojstva proporcije veličine, procenat; procentni račun
• podijeliti broj u datome odnosu • navode primjere u kojima se javljaju
• kako se formira proporcija direktno proporcionalne, odnosno
• svojstva proporcije obrnuto proporcionalne veličine
• odrediti nepoznati član proporcije • rješavaju jednostavne tekstualne
• svojstva koja karakterišu direktno zadatke primjenom svojstava direktno i
proporcionalne i obrnuto proporcionalne obrnuto proporcionalnih veličina
veličine • zapisuju u obliku procenta dio neke
• rješavati jednostavne tekstualne veličine izražen decimalnim brojem
zadatke u vezi s direktno i obrnuto • zapisuju u obliku decimalnoga broja
proporcionalnim veličinama dio neke veličine izražen procentom
• definiciju pojma procenat • rješavaju jednostavne tekstualne
• izraziti odnos dva broja u procentima zadatke u vezi s procentima.
• izračunati p% od a
• odrediti broj a ako je p% toga broja
jednako b
• rješavati jednostavne zadatke u vezi
s procentima.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

Tema: Linearne jednačine s jednom nepoznatom (orijentaciono – 20 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definicije pojmova: jednačina, rješenje • rješavaju linearne jednačine Nepoznata veličina (nepoznata), Fizika
jednačine, linearna jednačina • primjenom postupaka za rješavanje jednačina, rješenje jednačine, Hemija
• pravilo mijenjanja predznaka prilikom linearnih jednačina svode složenije ekvivalentne jednačine, linearna Biologija
prelaska člana jednačine na drugu jednačine na jednostavnije jednačina s jednom nepoznatom,
stranu znaka jednakosti • provjeravaju da li dobijena rješenja postupci rješavanja linearnih jednačina s
• pravilo množenja obje strane jednačine zadovoljavaju postavljenu jednom nepoznatom, rješavanje
jednačine brojem različitim od nule jednačinu tekstualnih zadataka pomoću linearnih
• primijeniti postupak za rješavanje • zapisuju tekstualne zadatke pomoću jednačina.
linearne jednačine u kojoj se javljaju jednačina
razlomci • provjeravaju da li dobijena rješenja
• primjeniti postupak za rješavanje jednačine zadovoljavaju uslove
linearne jednačine u kojoj se javljaju tekstualnoga zadatka.
zagrade
• rješavati jednostavne tekstualne
zadatke pomoću linearnih jednačina.

Tema: Dekartov koordinatni sistem. Grafičko prikazivanje podataka (orijentaciono – 10 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Koordinatni sistem u ravni, koordinatna Biologija


• definicije pojmova: koordinatni sistem • crtaju koordinatni sistem ravan, koordinatni početak; Fizika
u ravni, koordinatna ravan, koordinatni • rješavaju zadatke u kojima u koordinatne ose, koordinate tačke,
početak; koordinatne ose, koordinate koordinatnoj ravni treba odrediti tačke tabele, stubasti i kružni dijagrami, .
tačke čije su koordinate zadati racionalni grafičko prikazivanje međusobno
• odrediti tačku u koordinatnoj ravni sa brojevi zavisnih veličina
zadatim koordinatama • rješavaju zadatke u kojima treba
• odrediti koordinate zadate tačke u odrediti koordinate zadate tačke u
koordinatnoj ravni koordinatnoj ravni
• prikazati jednostavne podatke • skupljaju, razvrstavaju, organizuju i
Zavod za školstvo MATEMATIKA

pomoću tabele, stubastih i kružnih čitaju podatke koristeći jednostavne


dijagrama liste, tabele i dijagrame koji su obično
• pročitati jednostavnu tabele i grafičke vezani za neke situacije iz praktičnoga
prikaze pomoću stubaca i kružnih života.
dijagrama
• grafički prikazati zavisne veličine.

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 29 časova)


Tema: Normalne i paralelne prave (orijentaciono – 9 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definicije normalnih i paralelnih pravih • konstruišu normalne i paralelne prave Normalne prave, paralelne prave, .
• konstruisati normalne i paralelne • rješavaju geometrijske zadatke u vezi uglovi koje obrazuju paralelne prave i
prave s međusobno normalnim i međusobno njihova śečica, uslov paralelnosti
• svojstva uglova koje obrazuju dvije paralelnim pravama
paralelne prave i njihova śečica • primjenjuju uslov paralelnosti pri
• uslov paralelnosti. rješavanju zadataka.

Tema: Trougao (orijentaciono – 20 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• elemente trougla - u neposrednome okruženju Trougao, vrste trouglova, obim trougla, Fizika
• podjelu trouglova prema stranicama nalaze primjere trouglova uglovi jednakokrakoga trougla, svojstva Stavovi o podudarnosti trouglova izlažu se
• podjelu trouglova prema uglovima - u neposrednome okruženju pravougloga trougla čiji su oštri uglovi bez dokaza.
• izračunati obim trougla nalaze primjere oštrouglih,  
jednaki 30 i 60 , teoreme o
• da su uglovi na osnovici pravouglih i tupouglih trouglova zbirovima unutrašnjih i spoljašnjih Tvrđenja o preśeku simetrala stranica
jednakokrakoga trougla jednaki uglova trougla, teoreme o svojstvima (uglova) u trouglu dokazuju se manje
• da je trougao koji ima dva jednaka • koriste svojstva pojedinih vrsta spoljašnjih uglova trougla, teoreme o formalno.
ugla jednakokrak trouglova za izračunavanje njihovih odnosima uglova i stranica trougla,
• primijeniti svojstva jednakokrakih obima relacija trougla
Zavod za školstvo MATEMATIKA

trouglova pri rješavanju jednostavnih • rješavaju zadatke u vezi sa


zadataka svojstvima jednakokrakih trouglova
• svojstva pravougloga trougla čiji su • rješavaju zadatke u vezi sa

oštri uglovi jednaki 30 i 60
 svojstvima pravouglih trouglova čiji su
 
• da je zbir unutrašnjih uglova trougla oštri uglovi jednaki 30 i 60
jednak 180
 • primjenjuju teoremu o zbirovima
• da je zbir spoljašnjih uglova trougla unutrašnjih i spoljašnjih uglova trougla
 • primjenjuju teoreme o svojstvima
jednak 360 spoljašnjih uglova trougla
• da je spoljašnji ugao trougla jednak • primjenjuju teoreme o odnosima
zbiru dva njemu nesuśedna unutrašnja uglova i stranica trougla
ugla • rješavaju zadatke u vezi s relacijom
• da je spoljašnji ugao trougla veći od trougla.
njemu nesuśednih unutrašnjih uglova
• da naspram jednakih uglova
(stranica) leže jednake stranice (uglovi)
• da naspram veće stranice (većega
ugla) leži veći ugao (veća stranica)
• relaciju trougla.

Katalog znanja za sedmi razred

Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi


Učenik/učenica treba da: Učenik/učenica treba da:

 prikazuje cijele brojeve na brojevnoj pravoj  nalazi primjere iz okruženja i prirodnih nauka u
 upoređuje cijele brojeve kojima se javljaju cijeli i racionalni brojevi
 zna računske operacije s cijelim brojevima  nalazi primjere iz okruženja u kojima se javlja
 zna da se oslobodi zagrade potreba za računanjem s cijelim i racionalnim
 predstavlja racionalne brojeve na brojevnoj pravoj brojevima
 upoređuje racionalne brojeve  zna formirati konačne nizove cijelih i racionalnih
 računa s racionalnim brojevima brojeva po određenim pravilima
 računa dvojni razlomak  tačno računa vrijednosti brojevnih izraza s cijelim i
 prelazi s decimalnoga zapisa na zapis u obliku racionalnim brojevima
Zavod za školstvo MATEMATIKA

razlomka i obratno  rješava tekstualne zadatke u vezi s proporcijama i


 da izračuna p% od a procentnim računom
 zna odrediti broj ako je p% tog broja jednako b  rješava linearne jednačine u kojima se javljaju
 zna podijeliti broj u datome odnosu zagrade i razlomci
 zna riješiti proporciju  rješava tekstualne zadatke koji se svode na
 zna nacrtati koordinatni sistem, označiti linearnu jednačinu
koordinatne ose i koordinatni početak  učestvuje u aktivnostima skupljanja, razvrstavanja
 zna odrediti tačku u koordinatnoj ravni sa zadatim i prikazivanja podataka vezanih za situacije iz
koordinatama praktičnoga života
 zna odrediti koordinate zadate tačke u  rješava geometrijske zadatke u vezi sa svojstvima
koordinatnoj ravni međusobno normalnih i međusobno paralelnih
 rješava elementarne linearne jednačine pravih
 rješava jednostavne zadatke koji se svode na  uspješno rješava zadatke u kojima se primjenjuju
linearnu jednačinu teoreme o:
 crta normalne i paralelne prave - uglovima jednakokrakoga trougla
 raspoznaje elemente trougla i koristi uobičajene - svojstvima pravougloga trougla čiji su oštri uglovi
oznake 
jednaki 30 i 60

 zna teoreme o sumi unutrašnjih i spoljašnjih - zbiru unutrašnjih i spoljašnjih uglova trougla
uglova trougla i zna da ih primijeni - spoljašnjim uglovima trougla.
 zna vezu između spoljašnjega i dva nesuśedna
unutrašnja ugla i zna da je primijeni.

Didaktičko-metodičke napomene

Sedmi razred

• Uvođenje negativnih cijelih brojeva treba motivisati praktičnim razlozima (temperatura, nadmorska visina, pozitivno i negativno stanje na tekućem računu, prihodi –
rashodi...). Treba ukazati i na problem izvodljivosti računskih operacija u skupu prirodnih brojeva.
• Učenicima/učenicama treba skrenuti pažnju na dva načina korišćenja oznaka + i -:
- označavanje operacija sabiranja i oduzimanja
- znaci pozitivnih i negativnih brojeva.
• Pojmovi suprotan broj, apsolutna vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva uvode se pomoću brojevne prave.
• Pravila sabiranja i množenja cijelih brojeva motivišu se praktičnim problemima (mjerenje temperature, nadmorska visina, dubina mora, prihodi – rashodi...).
• Sabiranje cijelih brojeva takođe treba ilustrovati na brojevnoj pravoj.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• Operaciju oduzimanja u skupu Z treba uvesti korišćenjem veze sabiranja i oduzimanja u skupu N.
• Dijeljenje treba definisati kao operaciju obrnutu operaciji množenja.
• Svojstva operacija sabiranja i množenja ilustruju se konkretnim primjerima.
• Negativni razlomci uvode se kroz primjere iz svakodnevnoga života (dio duga, finije mjerenje negativne temperature...).
• Treba ponoviti decimalni zapis pozitivnoga razlomka da bi učenici/učenice mogli/mogle usvojiti decimalni zapis racionalnoga broja.
• Operacije sabiranja treba ilustrovati grafičkim prikazima i praktičnim problemima kako bi učenici/učenice stekli/stekle uvid u primjenu stečenih znanja.
• Važnu ulogu imaju zadaci u kojima učenik/učenica treba da odredi najmanji interval s cjelobrojnim krajevima koji sadrži dati racionalan broj te zadaci zaokruživanja i
približnoga računanja.
• Kroz primjere treba potvrditi svojstva sabiranja u skupu Q.
• Operaciju oduzimanja u skupu racionalnih brojeva treba uvesti korišćenjem veze sabiranja i oduzimanja u skupu pozitivnih razlomaka (izučenih u šestome razredu).
• Na stečenim znanjima o množenju pozitivnih razlomaka i množenju cijelih brojeva treba zasnovati množenje racionalnih brojeva.
• Operaciju dijeljenja u skupu racionalnih brojeva treba uvesti korišćenjem veze množenja i dijeljenja u skupu pozitivnih razlomaka.
• Pri rješavanju zadataka primjenom svojstava računskih operacija dobro je pokazati učenicima/učenicama različite načine rješavanja istoga zadatka, ali ne treba
zahtijevati da učenici/učenice svaki zadatak riješe na više načina.
• Primjerima iz svakodnevnoga života treba ilustrovati odnos dvije veličine iste vrste, odnosno dvije veličine različite vrste

5km 2h 15km km
(na primjer: , ,  5 ).
3km 6h 3h h
• Za uvod u rad s razmjerama treba koristiti primjere iz svakodnevnoga života.
• U radu s direktno i obrnuto proporcionalnim veličinama poseban naglasak treba staviti na razumijevanje i prepoznavanje takvih veličina, a tek zatim na primjenu formula
u rješavanju zadataka.
• Postupke rješavanja jednačina treba ilustrovati na vagi. Nakon toga treba preći na rješavanje jednačina novim metodama.
• Važnu ulogu u izučavanju jednačina ima njihova primjena na rješavanje tekstualnih zadataka. Zato linearne jednačine treba izučiti temeljito i to ne samo na formalnim
primjerima, već ih treba primjenjivati na zadatke iz svakodnevnoga života.
• Postupci rješavanja linearnih jednačina obrađuju se redom od jednostavnijih ka složenijim uz stalnu primjenu novih postupaka na rješavanje tekstualnih zadataka.
• Prvo se razmatraju jednačine koje se rješavaju primjenom pravila prebacivanja člana jednačine s jedne na drugu stranu znaka jednakosti, a zatim jednačine koje se
rješavaju primjenom pravila množenja i dijeljenja lijeve i desne strane jednačine istim brojem. Na kraju treba izučiti jednačine koje sadrže razlomke i zagrade.
• Zasnivanju pojma Dekartova koordinatnog sistema treba da prethodi obnavljanje gradiva koje se odnosi na definiciju koordinatnih osa.
• Učenike/učenice treba privikavati da slobodno koriste termine koordinatni početak, koordinatni sistem, koordinatna ravan, x-osa ili apscisa i y-osa ili ordinata.
• Kroz primjere treba ilustrovati pravilo kojim se svakoj tački koordinatne ravni dodjeljuju dva broja koji se nazivaju koordinate tačke. Treba razmotriti i obrnuto pravilo
kojim se svakom paru brojeva dodjeljuje tačno jedna tačka u koordinatnoj ravni.
• Stečena znanja o normalnim i paralelnim pravama ovđe treba produbiti i sistematizovati. Teorema prema kojoj se kroz datu tačku može povući tačno jedna prava
normalna na datu pravu treba navesti bez dokaza.
• Teoriju paralelnih pravih treba zasnovati na „očiglednosti“ koju nude tzv. F i Z uglovi.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• Pojam trougla je u prethodnim razredima razmatran više puta. Sistematsko izučavanje trougla podrazumijeva da učenici/učenice:
- slobodno koriste termine stranice, tjemena i uglovi trougla
- prepoznaju stranicu naspram zadatoga ugla i ugao naspram zadate stranice
- znaju smisao pojmova visina, bisektrisa i težišna duž trougla
- razlikuju unutrašnje i spoljašnje uglove trougla.
• Zbir uglova trougla prvo treba odrediti eksperimentalno na modelu trougla od papira, a zatim izvesti dokaz odgovarajuće teoreme.
• Na isti način može se postupiti s teoremom o zbiru spoljašnjih uglova trougla.
• Teoreme o odnosu stranica i uglova trougla treba ilustrivati nizom jednostavnih zadataka.

VIII razred

(Ukupno 136 časa, 16 časa je neraspoređeno, 120 je raspoređeno; 4 časa neđeljno)

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 24 časa)

Tema: Kvadriranje i stepenovanje (orijentaciono – 18 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije
Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Kvadriranje, svojstva kvadriranja, Fizika
• definiciju kvadrata broja • neposredno računaju kvadrate stepenovanje, svojstva stepenovanja, Hemija
• da je kvadrat proizvoda jednak brojeva od 11 do 20 monom, binom, polinom, kvadrat zbira,
proizvodu kvadrata • primjenjuju formule za kvadrat kvadrat razlike, razlika kvadrata Izrada zadataka iz fizike i hemije traži
• da je kvadrat količnika jednak proizvoda i kvadrat količnika poznavanje tehnike računanja kojom
količniku kvadrata • primjenjuju formule: učenici/učenice treba da ovladaju u
• definiciju stepena čiji je izložilac veći - za množenje i dijeljenje stepena istih okviru ove teme.
od 1 osnova
• imenovati osnovu i izložilac zadatoga - za množenje i dijeljenje stepena istih
stepena izložilaca
• da se mogu sabirati i oduzimati samo • računaju vrijednosti brojevnih izraza
stepeni s jednakim osnovama i • primjenjuje formule:
jednakim izložiocima - za kvadrat zbira i kvadrat razlike
• redosljed izvođenja računskih - formulu za razliku kvadrata
operacija u brojevnim izrazima • sabiraju, oduzimaju i množe monome
• formule za množenje i dijeljenje i binome
stepena istih osnova • primjenjuju stečena znanja o
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• formulu za množenje i dijeljenje monomima pri sređivanju izraza.


stepena istih izložilaca
• kako se stepenuje stepen
• formulu za kvadrat zbira i kvadrat
razlike
• formulu za razliku kvadrata
• sabirati, oduzimati i množiti monome i
binome.

Tema: Korjenovanje. Realni brojevi (orijentaciono – 6 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definiciju kvadratnoga korijena broja • rješavaju jednačinu x 2  a i njena Iracionalni brojevi, realni brojevi;
• primijeniti jednakost: a 2  | a | rješenja zapisuju u obliku korijena brojevna prava skupa realnih brojeva;
• primjenjuju svojstva kvadratnoga kvadratni korijen, korijen proizvoda,
• da je korijen proizvoda jednak
korijena pri sređivanju izraza korijen količnika, računanje s
proizvodu korijena
• zapisuju razlomke u obliku kvadratnim korijenima
• da je korijen količnika i jednak
količniku korijena decimalnoga broja
• koje brojeve nazivamo iracionalnim • ukazuju na razlomke koji se mogu
brojevima zapisati u obliku konačnoga decimalnog
• da je skup realnih brojeva unija broja, odnosno beskonačnoga
skupova racionalnih i iracionalnih periodičnog decimalnog broja
brojeva • zapisuju konačne decimalne brojeve i
beskonačne periodične decimalne
• da je N  Z  Q  R
brojeve u obliku razlomka
• na koji način se uspostavlja obostrano • navode primjere iracionalnih brojeva
jednoznačno pridružvanje tačaka kao beskonačnih neperiodičnih
brojevne prave i skupa realnih brojeva decimalnih brojeva.
• svojstva sabiranja i množenja u skupu
realnih brojeva.

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 96 časova)


Tema: Vektori (orijentaciono – 6 časova)
Zavod za školstvo MATEMATIKA

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije


Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Vektor kao usmjerena duž, nula vektor,
• definiciju vektora • crtaju vektore kolinearni vektori, vektori s istim Fizika
• sabirati i oduzimati vektore • grafički sabiraju, oduzimaju i množe smjerom, vektori s suprotnim
• množiti vektore cijelim brojevima vektore cijelim brojevima smjerovima; jednaki vektori, suprotni
• svojstva operacija s vektorima. • rješavaju jednostavne zadatke u vezi vektori, operacije s vektorima; svojstva
s vektorima. operacija s vektorima

Tema: Podudarnost trouglova. Značajne tačke trougla (orijentaciono – 26 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije
Učenik/učenica zna: Učenici/učenice: Stavovi o podudarnosti trouglova;
• stavove o podudarnosti trouglova • rješavaju zadatke u kojima se elementarne konstrukcije trougla;
(SUS, USU, SSS) primjenjuju stavovi o podudarnosti kružnica opisana oko trougla, kružnica
• tri elementarne konstrukcije trougla trouglova upisana u trougao, ortocentar trougla,
• kako se konstruiše kružnica opisana • konstruišu trouglove težište trougla, značajne tačke trougla,
oko trougla • konstruišu kružnicu opisanu oko srednja linija trougla
• đe se nalaze centri kružnica opisanih trougla
oko oštrougloga, pravougloga i • konstruišu kružnicu upisanu u trougao
tupougloga trougla • konstruišu ortocentar trougla
• kako se konstruiše kružnica upisana • konstruišu težište trougla
u trougao • rješavaju zadatke u kojima se
• kako se konstruiše visina trougla primjenjuju svojstva srednje linije
• da se visine trougla sijeku u jednoj trougla.
tački
• đe se nalazi ortocentar kod
oštrougloga, pravougloga i tupougloga
trougla
• kako se konstruiše težišna duž
trougla
• da se težišne duži trougla sijeku u
jednoj tački
• svojstva srednje duži trougla.

Tema: Mnogougao (orijentaciono – 26 časova)


Zavod za školstvo MATEMATIKA

Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definiciju mnogougla • koristeći lenjir, crtaju razne vrste Mnogougao, unutrašnji I spoljašnji Fizika
• izračunati obim mnogougla mnogouglova uglovi mnogougla, dijagonale
• odrediti broj dijagonala mnogougla • primjenjuju formule za zbir uglova i mnogougla, vrste četvorouglova, Geografija
• odrediti zbira uglova mnogougla broj dijagonala mnogougla svojstva paralelograma, vrste
• konstruisati pravilni šestougao i • rješavaju zadatke u vezi sa svojstvima paralelograma; konstrukcija
pravilni osmougao paralelograma paralelograma, svojstva trapeza,
• vrste četvorouglova • izvode dokaze da je četvorougao sa pravougli i jednakokraki trapez,
• definiciju paralelograma i vrste zadatim svojstvima paralelogram konstrukcija trapeza, srednja duž
paralelograma • rješavaju zadatke u vezi sa trapeza, deltoid, konstrukcija deltoida,
• svojstva paralelograma svojstvima trapeza površina mnogougla, formule za
• uslove pod kojima je neki četvorougao • rješavaju zadatke u vezi sa svojstvima računanje površine pravougaonika,
paralelogram deltoida kvadrata, paralelograma, trapeza i
• elementarne konstrukcije • konstruišu paralelogram, trapez i četvorougla s uzajamno normalnim
paralelograma deltoid dijagonalama
• definicuju trapeza i vrste trapeza • navode primjere iz okruženja u kojima
• svojstva srednje duži trapeza se mogu uočiti geometrijske figure
• svojstva jednakokrakoga trapeza različitoga oblika i jednake površine
• elementarne konstrukcije trapeza • koristeći papir i makaze, prave model
• svojstva deltoida iz kojega se vidi kako se računa
• elementarne konstrukcije deltoida površina paralelograma
• definicije pojma površina mnogougla • koristeći karirani papir i makaze, prave
• formule za računanje površine: model iz kojega se vidi kako se računa
pravougaonika, kvadrata, površina trapeza
paralelograma, trapeza i četvorougla s • primjenjuju formule za računanje
uzajamno normalnim dijagonalama. površine pravougaonika, kvadrata,
paralelograma, trapeza i četvorougla s
uzajamno normalnim dijagonalama.

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 50 časova)


Tema: Pitagorina teorema (orijentaciono – 22 časa)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva
Zavod za školstvo MATEMATIKA

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• formulaciju Pitagorine teoreme • rješavaju zadatke u kojima pored Pitagorina teorema; konstruktivni Fizika
• formulaciju teoreme obrnute Pitagorine teoreme treba primijeniti i zadaci u vezi s Pitagorinom teoremom,
Pitagorinoj teoremi druga svojstva pravougloga trougla teorema o hipotenuzinim odśečcima,
• odrediti treću stranicu pravougloga • rješavaju konstruktivne zadatke u primjena Pitagorine teorema na
trougla kad su date dvije stranice kojima se koristi Pitagorina teorema kvadrat, pravougaonik, jednakokraki i
• postupak konstrukcije kvadrata čija je • rješavaju zadatke primjenom teoreme jednakostranični trougao, romb,
površina jednaka zbiru / razlici površina o hipotenuzinim odśečcima pravougli i jednakokraki trapez
dva zadata kvadrata • primjenjuju Pitagorinu teoremu na
• postupak konstrukcije duži veličine pravougaonik i kvadrat
2 , 3 , 5 6 , 7 itd. • primjenjuju Pitagorinu teoremu na
jednakokraki i jednakostranični trougao
• postupak kojim se na brojevnoj pravoj • primjenjuju formulu za računanje
konstruišu tačke koje su pridružene površine jednakostraničnoga trougla
brojevima 2 , 3 , 5 itd. • primjenjuju Pitagorinu teoremu na
• formulaciju teoreme o hipotenuzinim romb
odśečcima • primjenjuju Pitagorinu teoremu na
• kako se primjenom Pitagorine jednakokraki i pravougli trapez.
teoreme određuju nepoznati
elementi kvadrata, pravougaonika,
jednakokrakoga i
jednakostraničnoga trougla,
romba, jednakokrakoga i
pravougloga trapeza.

Tema: Krug i kružnica (orijentaciono – 16 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• formulu za računanje obima kruga • izvode ogled na osnovu kojega Krug i kružnica; obim i površina kruga, Fizika
• osobine broja  zaključuju da je odnos obima kružnice i površine kružnoga iśečka i kružnoga
• formulu za računanje dužine dužine prečnika konstantan broj koji prstena Geografija
kružnoga luka se označava sa  , odakle lako dolaze
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• formulu za računanje površine kruga do obrasca za obim kružnice


• formulu za računanje površine • primjenjuju formulu za računanje
kružnoga iśečka i kružnog prstena. dužine kružnoga luka
• primjenjuju formulu za računanje
površine kruga
• primjenjuju formulu za računanje
površine kružnoga iśečka i kružnoga
prstena.

Katalog znanja za osmi razred


Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi

Učenik/učenica treba da: Učenik/učenica treba da:

 razumije pojam kvadrata i računa kvadrat broja  zna da nacrta duži veličine
 računa kvadrat proizvoda i količnika 2 , 3 , 5 6 , 7 itd.
 razumije pojam stepena i računa stepen broja
 prepoznaje slične monome, sabira, oduzima i  zna riješiti jednostavni zadatak u vezi s
množi monomer i binome hipotenuzinim odśečcima
 zna primjere iracionalnih brojeva  zna da primijeni Pitagorinu teoremu na
 zna koji brojevi čine skup realnih brojeva pravougaonik, kvadrat, jednakostranični i
 razumije pojam korijena i računa korijen broja jednakokraki trougao i romb
 računa korijen proizvoda i korijen količnika  zna primijeniti formulu za računanje dužine
 definiciju vektora kružnoga luka
 sabirati i oduzimati vektore  zna primijeniti formule za računanje površine
 množiti vektore cijelim brojevima kružnoga iśečka i kružnoga prstena.
 svojstva operacija s vektorima
 zna riješiti jednostavni zadatak u kojem se
primjenjuje podudarnost trouglova
 elementarne konstrukcije trougla
 kako se konstruiše kružnica opisana oko trougla i
kružnica upisana u trougao
 zna da se visine i težišne duži trougla sijeku u
Zavod za školstvo MATEMATIKA

jednoj tački
 razumije pojam mnogougla, prepoznaje njegove
elemente i koristi standardne oznake
 pamti i primjenjuje formule za zbir unutrašnjih
uglova i dijagonala u mnogouglu
 zna da konstruiše pravilni šestougao
 raspoznaje elemente četvorougla i koristi
uobičajene oznake
 zna teoreme o sumi unutrašnjih i spoljašnjih
uglova četvorougla i zna da ih primijeni
 poznaje vrste četvorouglova
 zna elementarne konstrukcije paralelograma
 zna i primjenjuje formule za obim i površinu
trougla, kvadrata, pravougaonika, paralelograma,
romba, trapeza
 ima usvojenu formulaciju Pitagorine teoreme
 zna da izračuna treću stranicu pravougloga
trougla kad su date druge dvije
 pamti i primjenjuje formulu za računanje visine
jednakostraničnoga trougla
 pamti i primjenjuje formulu za računanje
dijagonale kvadrata
 pamti i primjenjuje formulu za računanje površine
jednakostraničnoga trougla
 prepoznaje centralni i periferijski ugao i zna vezu
među njima
 zna približnu vrijednost broja 
 zna formule za računanje obima i površine kruga
i primjenjuje te formule
 zna da izračuna površinu polukruga, četvrtine i
šestine kruga, kao i dužinu polukružnice,
četvrtine i šestine kružnice.

Didaktičko-metodičke napomene
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• Kvadriranje i njegova svojstva čine osnovu za izučavanje matematičkih sadržaja u osmome razredu. Zato je važno da učenici/učenice riješe što veći broj raznovrsnih
zadataka i da napamet nauče kvadrate prirodnih brojeva do 20. Tek kad učenici/učenice savladaju kvadriranje prirodnih brojeva treba preći na kvadriranje cijelih i
racionalnih brojeva. Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnoj upotrebi zagrada kod kvadriranja. Učenici/učenice bi morali/morale znati da izrazi (-7)2 i -72 nijesu jednaki.
• Formule za kvadrat zbira, kvadrat razlike i razliku kvadrata treba uvježbati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. Za usvajanje i pravilno korišćenje tih formula važnu
ulogu ima razumijevanje strukture izraza. Učenici/učenice moraju naučiti da pravilno koriste termine kvadrat zbira, zbir kvadrata, kvadrat razlike i razlika kvadrata.
• Primjenu formula ( a  b)  a  2ab  b ne treba ograničiti samo na izračunavanje kvadrata zbira i kvadrata razlike. Nemanje važna uloga tih formula jeste što
2 2 2

one omogućavaju da se izrazi oblika a  2ab  b zapišu o obliku kvadrata ( a  b) . Nastavnik/nastavnica treba imati u vidu da se takve transformacije u starijim
2 2 2

razredima koriste u dokazima raznih nejednakosti, rješavanju kvadratnih jednačina ispitivanju kvadratnih funkcija i slično.
• Formulu za razliku kvadrata takođe treba koristiti u oba smjera. U početnoj fazi postavljaju se jednostavni zadaci čiji je cilj da se uvježba neposredna primjena formule.
Tek kad učenici/učenice dobro savladaju neposrednu primjenu formule može se preći i na složenije zadatke.
• Pojam stepena treba obraditi postupno. Prvo treba razmatrati stepene čije su osnove prirodni brojevi. Nakon toga treba preći na stepene čije su osnove cijeli i racionalni
brojevi. Treba imati u vidu da tema Stepenovanje čini osnovu cjelokupnoga sadržaja algebre predviđenog za učenike/učenice srednjih i osnovnih škola. Zato je važno da
svi/sve učenici/učenice:
- ovladaju terminologijom u vezi sa stepenovanjem
- znaju svojstva stepena čiji su izložioci prirodni brojevi
- uspješno primjenjuju svojstva stepena pri jednostavnim transformacijama izraza.
• Rješavanjem konkretnih primjera učenici/učenice treba da se osposobe u pravilnome korišćenju termina monom, standardni oblik monoma i slični monomi. Nakon toga
treba preći na zadatke čiji je cilj da se usvoji pojam sličnih monoma, savladaju operacije sabiranja i zapisivanje izraza u obliku zbira nesličnih monoma. Množenje i
stepenovanje monoma još je jedna prilika da učenici/učenice uvježbaju operacije sa stepenima jednakih osnova.
• Prije zasnivanja pojma korijena treba obnoviti sadržaj o kvadriranju i tablicu kvadrata prirodnih brojeva do 20. Kvadratni korijen definiše se kao pozitivno rješenje
jednačine x  a. Zato u uvodnome dijelu treba razmotriti problem rješivosti te jednačine. Pri rješavanju zadataka o kvadratnom korijenu govori se kao o pozitivnom
2

broju čiji je kvadrat jednak potkorjenoj veličini.


Detaljno treba obrazložiti jednakost a 2  a . Prije toga treba obnoviti pojam apsolutne vrijednosti. Rješavanjem raznovrsnih zadataka učenici/učenice treba da
steknu uvid u vezu između operacija množenja i dijeljenja s jedne strane i operacije korjenovanja s druge strane. S nekoliko primjera treba ilustrovati kako se pravilo
izvlačenja zajedničkoga činioca primjenjuje u izrazima koji sadrže korijene s jednakim potkorjenim veličinama. Djelimično korjenovanje i racionalisanje imenilaca tehnički
su detalji koji se često koriste pri sređivanju izraza s korijenima, rješavanju jednačina i slično. Zato treba nastojati da navedene transformacije usvoji što veći broj
učenika/učenica.
• Uvođenju iracionalnih brojeva treba da prethodi zaključak da je skup razlomaka (racionalnih brojeva) jednak skupu beskonačnih periodičnih decimalnih brojeva. Nakon
toga treba navesti primjere beskonačnih neperiodičnih decimalnih brojeva i te brojeve nazvati iracionalnim brojevima. Skup realnih brojeva definiše se kao unija skupa
racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• Uvođenje vektora kao veličine koju karakterišu pravac, smjer i intenzitet treba motivisati primjerima iz fizike. Posebnu pažnju treba posvetiti kolinearnim vektorima
(upoređivanje po intenzitetu i smjeru, jednaki vektori). Sabiranje vektora i svojstva te operacije ilustruju se grafički. Na isti način ilustruje se množenje vektora skalarom i
svojstva te operacije. Skalari se uzimaju u skupu cijelih brojeva.
• Programom je predviđeno da učenici/učenice usvoje tri stava podudarnosti trouglova (SUS, USU, SSS). Ti se stavovi izlažu bez dokaza. Međutim učenici/učenice treba
da riješe veći broj zadataka u kojima se ti stavovi primjenjuju. U početnoj fazi treba raditi zadatke s gotovim slikama na kojima su jednaki elementi dva ili više trouglova
označeni na odgovarajući način. Nakon toga treba preći na zadatke u kojima učenici/učenice samostalno crtaju odgovarajuće slike.
• Tvrđenja o preśeku simetrala stranica, simetrala uglova, visina i težišnih duži trougla ilustruju se primjerima i izlažu bez dokaza.
• Pojam mnogougla definiše se uopštavanjem zajedničkih svojstava trouglova, četvorouglova, petouglova... Treba istaći razliku između konveksnih i nekonveksnih
mnogouglova. Kroz zadatke učenici/učenice uvježbavaju primjenu formula za izračunavanje zbira uglova i broja dijagonala mnogougla. Posebnu pažnju treba posvetiti
zadacima u vezi sa zbirom uglova četvorougla.
• Nakon opštih razmatranja o mnogouglu prelazi se na detaljnije izučavanje pojedinih vrsta četvoruglova (paralelograma, trapeza, deltoida). Prije toga treba precizirati
pojmove naspramne stranice i naspramni uglovi, suśedne stranice i suśedni uglovi.
Koristeći stavove o podudarnosti trouglova, treba dokazati osnovna svojstva paralelograma. Bolji/bolje učenici/učenice treba da shvate i obrnuta tvrđenja (uslovi pod
kojima je neki četvorougao paralelogram).
• Nastavnik/nastavnica treba objasniti zašto je za konstrukciju četvorougla potrebno zadati 5 elemenata. Takođe treba objasniti zašto je konstrukcija pojedinih vrsta
četvorouglova (paralelograma, jednakokrakoga trapeza, deltoida) moguća i s manjim brojem zadatih elemenata.
• S pojmom površine i formulama za izračunavanje površine učenici/učenice su se srijetali/srijetale u prethodnim razredima (površina pravougaonika, površina kvadrata,
površina pravougloga trougla). Ovđe stečena znanja treba produbiti i sistematizovati. Formule za izračunavanje površine treba primijeniti na rješavanje zadataka iz
svakodnevnoga života.
• Dokaz Pitagorine teoreme treba zasnovati na formulama za izračunavanje površina pravougloga trougla i kvadrata. Prije toga treba obnoviti osnovne činjenice o
pravouglom trouglu s posebnim naglaskom na prepoznavanje kateta i hipotenuze. Bez dokaza treba iskazati teoremu obrnutu Pitagorinoj teoremi. Većim brojem
raznovrsnih zadataka treba uvježbati primjenu Pitagorine teoreme na kvadrat, pravougaonik, jednakokraki i jednakostranični trougao, romb, jednakokraki i pravougli
trapez.
• Koristeći istorijske zanimljivosti, nastavnik/nastavnica upoznaje učenike/učenice s brojem  . U procesu formiranja broja π obavezno treba koristiti eksperiment
(dijeljenje obima i prečnika). Treba naglasiti da je broj π iracionalan i ukazati na tačne i približne rezultate prilikom računanja obima i površine kruga.

IX razred

(Ukupno 108,5 časova, 14 časova je neraspoređeno, 94,5 je raspoređeno; 3,5 časova neđeljno)

Oblast: ARITMETIKA I ALGEBRA (orijentaciono – 44,5 časova)


Tema: Linearna funkcija (orijentaciono – 16,5 časova)
Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva
Zavod za školstvo MATEMATIKA

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• da je linearna funkcija zadata formulom y=kx+b • navode primjere iz matematike, fizike, Linearna funkcija, vrijednost Fizika
• popuniti tabelu pridruženu linearnoj funkciji hemije u kojima postoji funkcionalna funkcije, grafik linearne Hemija
• odrediti nule funkcije y=kx+b veza izražena formulom y=kx+b funkcije, eksplicitni oblik Biologija
• da je grafik linearne funkcije prava • određuju vrijednosti promjenljive y za jednačine prave, nule
• postupak crtanja grafika funkcije y=kx+b zadate vrijednosti promjenljive x linearne funkcije, rastuća Linearna funkcija može se primijeniti
• postupak kojim se provjerava da li tačka s datim • određuju vrijednosti promjenljive x za funkcija, opadajuća funkcija, na različite svakodnevne račune – na
koordinatama leži na pravoj zadatoj linearnom zadate vrijednosti promjenljive y tok i znak funkcije primjer za vodu, telefon i slično.
funkcijom • određuju nule linearne funkcije
• kad je linearna funkcija rastuća, a kad opadajuća • određuju tačke u kojima grafik linearne
• značenje parametara k i b funkcije siječe y-osu
• nacrtati grafike funkcija x=a i y=b • na časovima i kod kuće usvajaju
• postupak za prelazak s implicitnoga oblika tehniku crtanja linearne funkcije.
ax+by+c=0,ab  0 na eksplicitni oblik y=kx+b
• postupak crtanja grafika funkcije y=|x|.

Tema: Linearne nejednačine s jednom nepoznatom (orijentaciono – 8 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacije

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definicije pojmova: linearna • rješavajući linearne nejednačine na Linearna nejednačina s jednom Fizika
nejednačina, rješenja linearne časovima i kod kuće usvajaju tehniku nepoznatom, rješenje linearne Hemija
nejednačine računanja nejednačine s jednom nepoznatom, Biologija
• pravilo mijenjanja predznaka prilikom • primjenom postupaka za rješavanje postupci rješavanja linearnih nejednačina
prelaska člana nejednačine na drugu linearnih jednačina svode složenije s jednom nepoznanicom
stranu znaka nejednakosti nejednačine na jednostavnije
• pravilo množenja obje strane • zapisuju tekstualne zadatke pomoću
nejednačine pozitivnim brojem nejednačina.
• pravilo množenja obje strane
nejednačine negativnim brojem
• pravilo mijenjanja predznaka prilikom
prelaska člana nejednačine na drugu
stranu znaka nejednakosti
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• primijeniti postupak za rješavanje


linearne nejednačine u kojoj se
pojavljuju razlomci
• primijeniti postupak za rješavanje
linearne nejednačine u kojoj se javljaju
zagrade
• primijeniti postupak za rješavanje
tekstualnoga zadataka pomoću linearne
nejednačine s jednom nepoznatom.

Tema: Sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate (orijentaciono – 20 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definicije linearne jednačine s dvije - kroz aktivan rad na času i izradu Sistem od dvije linearne jednačine s Fizika
nepoznate i sistema od dvije linearne domaćih zadataka ovladavaju dvije nepoznate, rješavanje sistema Hemija
jednačine s dvije nepoznate tehnikom rješavanja sistema metodom zamjene, rješavanje sistema
• što je rješenje sistema jednačina metodom suprotnih koeficijenata, Prilikom izbora zadataka koji se svode
• što su ekvivalentni sistemi - sami/same navode primjere iz grafičko rješavanje sistema, rješavanje na rješavanje sistema, preporučujemo
• kad je sistem nemoguć, odnosno prakse u kojima se javljaju tekstualnih zadataka koji se svode na da se koriste i zadaci iz fizike i hemije.
neodređen nemogući i neodređeni sistemi. rješavanje sistema od dvije linearne Radeći te zadatke, učenik/učenica se
• postupak rješavanja sistema jednačine s dvije nepoznate upoznaje s mogućnostima primjene
metodom zamjene sistema. Takođe, učenik/učenica
• postupak rješavanja sistema postaje svjestan/svjesna primjenjivosti
metodom suprotnih koeficijenata matematike u drugim disciplinama.
• postupak rješavanja sistema u kojem
se javljaju razlomci .
• postupak grafičkoga rješavanja
sistema
• postupak rješavanja zadataka koji se
svode na rješavanje sistema od dvije
linearne jednačine s dvije nepoznate.

Oblast: GEOMETRIJA (orijentaciono – 50,5 časova)


Zavod za školstvo MATEMATIKA

Tema: Tačka, prava i ravan (orijentaciono – 12 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva
Učenik/učenica zna:
• da je prava jednoznačno određena sa Učenici/učenice: Tačka, prava, ravan, prostor,
dvije različite tačke - na tijelima iz neposrednoga međusobni odnos dvije prave u Fizika
• da je ravan jednoznačno određena sa okruženja prepoznaju pojmove prostoru, međusobni odnos prave i Hemija
tri tačke koje ne pripadaju istoj pravoj navedene u ciljevima. ravni, međusobni odnos dvije ravni, Biologija
(tri nekolinearne tačke) ugao, normalnost pravih, normalnost Geografija
• moguće međusobne odnose prave i prave i ravni, normalnost dvije ravni,
ravni ortogonalna projekcija tačke, duži i
• moguće međusobne odnose dvije prave na ravan, rastojanje tačke od
ravni ravni
• moguće međusobne odnose dvije
prave u prostoru
• kad se kaže da je prava normalna na
ravan
• kad se kaže da su dvije ravni
međusobno normalne
• definiciju ortogonalne projekcije tačke
na ravan
• definiciju rastojanja tačke od ravni
• definiciju ortogonalne projekcije duži
na ravan
• da ortogonalna projekcija duži na
ravan može biti ili duž ili tačka
• definiciju ortogonalne projekcije prave
na ravan.

Tema: Prizma i piramida (orijentaciono – 22 časa)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definicije prave prizme, pravilne - u neposrednoj okolini prepoznaju Prizma; piramida Fizika
Zavod za školstvo MATEMATIKA

prizme, osnove, osnovne ivice, bočne prizme i piramide i na njima Hemija


ivice, visine, bočne strane, omotača i uočavaju pojmove navedene u Biologija
dijagonale prizme ciljevima Geografija
• što je mreža prave prizme - od kartona prave makete prizme i
• postupak za računanje dijagonale piramide i „rasklapajući“ ih Poželjno je da škola pośeduje
kvadra i kocke upoznaju njihovu mrežu pripremljene makete raznih prizmi i
• postupak za računanje površine - koristeći posude oblika prizme i piramida.
kvadra i kocke piramide, njihovim punjenjem
• postupak za računanje površine prave provjeravaju formulu za računanje
prizme zapremine piramide
• postupak za računanje zapremine - primjenjuju formule za računanje
kvadra i kocke površine piramide
• postupak za računanje zapremine - primjenjuju formulu za računanje
prave prizme zapremine piramide.
• definicije pravilne piramide, osnove,
osnovne ivice, bočne ivice, bočne
strane, omotača i visine pravilne
piramide
• što je mreža pravilne piramide
• postupke za računanje nepoznatih
elemenata piramide (osnovna ivica,
bočna ivica, visina) u nekim
elementarnim slučajevima
• formule za računanje površine
piramide
• formulu za računanje zapremine
piramide.

Tema: Valjak i kupa (orijentaciono – 16 časova)


Operativni ciljevi Aktivnosti Sadržaj Korelacija i didaktička uputstva

Učenik/učenica zna: Učenici/učenice:


• definicije valjka, osnove, omotača i • u neposrednoj okolini prepoznaju Valjak i kupa Fizika
visine valjka valjak, kupu, loptu i na njima uočavaju Hemija
Zavod za školstvo MATEMATIKA

• nacrtati mrežu valjka pojmove navedene u ciljevima Biologija


• da je valjak tijelo koje nastaje • od kartona prave makete valjka i kupe Geografija
rotacijom pravougaonika oko jedne i „rasklapajući“ ih upoznaju njihovu
njegove stranice mrežu Poželjno je da škola pośeduje makete
• postupke za računanje površine i • punjenjem posuda oblika valjka i kupe valjka i kupe.
zapremine valjka provjeravaju formulu za računanje
• definicije kupe, osnove, omotača, zapremine kupe
izvodnice i visine kupe • primjenjuju formule za izračunavanje
• što je mreža kupe površine valjka.
• da je kupa tijelo koje nastaje
rotacijom pravougloga trougla oko
jedne njegove katete
• postupke za računanje nepoznatoga
elementa (poluprečnik osnove,
izvodnica ili visina) kupe
• usvaja i primjenjuje postupak za
računanje površine i zapremine kupe.

Katalog znanja za deveti razred

Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi



Učenik/učenica treba da: Učenik/učenica treba da:

 rješava elementarne linearne nejednačine;  razumije vezu između grafika funkcije y=kx i
rješava najjednostavnije zadatke u kojima se grafika funkcije y=kx+n
javljaju zagrade i razlomci  razumije značenje parametara k i n
 zna da nacrta grafik funkcije y=kx+n  usvoji postupak prelaska s implicitnoga oblika
 zna provjeriti da li tačka s datim koordinatama ax+by+c=0,ab  0 na eksplicitni oblik y  kx +n
pripada grafiku linearne funkcije  razumije grafički metod rješavanja sistema
 zna da nacrta grafike funkcija x=a i y=b  rješava standardne zadatke koji se svode na
 razumije pojam rješenja sistema od dvije rješavanje sistema
linearne jednačine s dvije nepoznate  razumije pojmove nemogućega i neodređenoga
 zna da riješi sistem metodom zamjene i sistema
Zavod za školstvo MATEMATIKA

metodom suprotnih koeficijenata  razumije međusobne odnose dvije prave u


 zna da riješi najjednostavnije zadatke koji se prostoru
svode na rješavanje sistema  razumije međusobne odnose prave i ravni
 razumije da je prava u prostoru određena sa  razumije pojam ortogonalne projekcije tačke, duži
dvije različite tačke i prave
 razumije da je ravan određena s tri nekolinearne  razumije da ortogonalna projekcija duži (prave)
tačke može biti tačka.
 razumije međusobne odnose dvije prave u
prostoru.

Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi Napredni zahtjevi

Učenik/učenica treba da: Učenik/učenica treba da:

 razumije međusobne odnose dvije ravni  zna da nacrta mrežu prizme i piramide
 usvoji pojam prizme i prepoznaje prizmu u  zna da izračuna nepoznate elemente prizme i
okruženju piramide (osnovna ivica, bočna ivica, visina) u
 usvoji elemente prizme nekim elementarnim slučajevima
 zna da izračuna dijagonalu kvadra  zna da nađe nepoznate elemente (element)
 zna kako se računaju površina i zapremina prizme ili piramide u slučajevima kad su dati
prizme površina ili zapremina i još neki elementi
 usvaja pojam piramide i prepoznaje piramidu u (element)
okruženju  razumije da je valjak nastao rotacijom
 usvoji elemente piramide pravougaonika oko jedne njegove stranice
 zna kako se računaju površina i zapremina  zna da je kupa nastala rotacijom pravougloga
piramide trougla oko jedne njegove katete
 usvoji pojam valjka i prepoznaje valjak u  zna da nacrta mrežu valjka i kupe
okruženju  zna da nađe nepoznati element valjka ili kupe u
 usvoji elemente valjka slučajevima kad su dati površina ili zapremina i
 zna kako se računaju površina i zapremina valjka još neki element
 usvoji pojam kupe i prepoznaje kupu u okruženju  razumije da je valjak nastao rotacijom
 usvoji elemente kupe pravougaonika oko jedne njegove stranice
 zna kako se računaju površina i zapremina kupe.  zna da je kupa nastala rotacijom pravougloga
trougla oko jedne njegove katete
Zavod za školstvo MATEMATIKA

 zna da nacrta mrežu valjka i kupe


 zna da nađe nepoznati element valjka ili kupe u
slučajevima kad su dati površina ili zapremina i
još neki elementi.

Didaktičko-metodičke napomene
• Programom nije predviđena opšta definicija funkcije. Linearnu funkciju učenici/učenice usvajaju kao formulu y=kx+n. Treba navesti nekoliko konkretnih primjera u kojima
se međusobna zavisnost veličina x i y izražava tom formulom. Kad se u opštem slučaju govori o izučavanju funkcije, imaju se u vidu standardni zahtjevi koji se odnose
na određivanje nula i ispitivanje toka i znaka funkcije. Dobijeni podaci o navedenim svojstvima funkcije omogućavaju crtanje njezina grafika. U našem slučaju, usljed
nedostatka matematičkog aparata, redosljed radnji je obrnut. Ne dokazuje se da je grafik funkcije prava, već se to tvrđenje usvaja na osnovu konkretnih primjera. Dalje
se, koristeći taj geometrijski model, izučavaju bitna svojstva linearne funkcije.
• Postupke rješavanja linearnih nejednačina treba zasnovati na svojstvima brojevnih nejednakosti.
• Izučavanje teme posvećene sistemima od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate treba započeti linearnom jednačinom s dvije nepoznate i njenom geometrijskom
interpretacijom. Sam pojam takve jednačine uvodi se kroz primjere iz svakodnevnoga života. Učenici/učenice rješavaju linearne jednačine po nepoznatoj x i po
nepoznatoj y i usvajaju da se na taj način dobija jednačina ekvivalentna polaznoj jednačini. Posebnu pažnju treba posvetiti zadacima u kojima iz skupa rješenja treba
izdvojiti rješenja koja odgovaraju smislu tekstualnoga zadatka. Zapisivanjem jednačine ax+by=c u ekvivalentnome obliku y=kx+n stvaraju se uslovi za uvođenje pojma
grafika te jednačine.
• Pojam sistema linearnih jedačina sa dvije nepoznate treba uvesti kroz matematičko modeliranje jednostavnih konkretnih problema. Osnovni cilj grafičkoga rješavanja
sistema jeste da se analizom međusobnoga položaja grafika linearnih jednačina utvrdi broj rješenja zadatoga sistema. Kao uvod u cjeline posvećene metodama smjene i
suprotnih koeficijenata treba ukazati na nedostatke grafičkoga rješavanja sistema. To se postiže jednostavnim primjerima u kojima nije moguće od oka niti mjerenjem
odrediti koordinate tačke u kojoj se sijeku grafici linearnih jednačina. Nakon toga treba naglasiti da su u matematici razrađene metode koje omogućavaju rješavanje
svakoga sistema od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate. Metode smjene i suprotnih koeficijenata treba demonstrirati na jednostavnim primjerima. U završnoj fazi
prelazi se na tekstualne zadatke koje se svode na sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate. U postupku rješavanja matematičkoga modela (u ovom slučaju
sistema) od učenika/učenica treba zahtijevati analizu i tumačenje rješenja polaznoga problema.
• U prethodnim razredima učenici/učenice su se uglavnom srijetali/srijetale s figurama čije sve tačke pripadaju istoj ravni. Zato u uvodnome dijelu teme posvećene
odnosima osnovnih geometrijskih figura u prostoru treba reći što je stereometrija, koje figure nazivamo osnovnim i koji su ciljevi izučavanja stereometrije. Kao osnovne
figure navode se tačka, prava i ravan. U vezi s crtanjem prostornih figura treba izvršiti analizu nekoliko slika. Nastavnik/nastavnica će naglasiti da su ciljevi stereometrije
izučavanje prostornih pojmova i odnosa.
• Prvo se razmatraju uslovi koji određuju ravan. Ako postoji tačno jedna ravan koja zadovoljava određene uslove, onda se kaže da ti uslovi određuju ravan. Kad govorimo
o pojmovima kao što su mimoilazne prave, paralelne ravni, normalnost prave i ravni ili kad želimo ilustrovati neke druge odnose između tačaka pravih i ravni, obavezno
treba koristiti modele. Tu prije svega imamo u vidu kvadar kao figuru koju učenici/učenice često srijeću u okruženju. Razmatrajući međusobne položaje tačaka pravih i
ravni učenici/učenice treba da shvate da navedeni odnosi obuhvataju sve logički moguće slučajeve. Navedimo jedan primjer. Kao i u ravni, dvije prave u prostoru ili imaju
tačno jednu zajedničku tačku ili uopšte nemaju zajedničkih tačaka. Međutim drugi slučaj u prostoru dopušta dvije mogućnosti:
- prave pripadaju istoj ravni i
Zavod za školstvo MATEMATIKA

- prave ne pripadaju istoj ravni.


U prvom slučaju za dvije prave kažemo da su paralelne, a u drugom da su mimoilazne. Na sličan način nabrajaju se svi međusobni položaji prave i ravni. Učenici/učenice
na modelu kvadra prepoznaju mimoilazne i paralelne prave, prave koje pripadaju određenoj ravni, zatim prave i ravni koje nemaju zajedničkih tačaka.
Nastavnik/nastavnica dalje nabraja sve moguće međusobne položaje dvije ravni. I ovđe učenici/učenice na modelu kvadra prepoznaju paralelne ravni i ravni koje se
sijeku. Pored paralelnosti važnu ulogu u geometriji ima i normalnost. I dok u planimetriji možemo govoriti samo o međusobnoj normalnosti dvije prave, u prostoru
možemo govoriti o normalnosti dvije prave, normalnosti prave i ravni i normalnosti dvije ravni. Uvođenjem relacije normalnosti otvaraju se mogućnosti za primjenu
Pitagorine teoreme. Tu naročito imamo u vidu zadatke u kojima se govori o rastojanju tačke od ravni i o ortogonalnoj projekciji na ravan.
• Geometrijsko tijelo učenici/učenice treba da usvoje kao dio prostora ograničen površima. Jedan način za početak ove cjeline jeste demonstracija modela geometrijskih
tijela. Na taj način učenici/učenice uočavaju sličnosti i razlike između pojedinih tijela i razvrstavaju ih prema tim razlikama.
• Posmatranjem modela učenici/učenice uočavaju da su bočne strane prizme pravougaonici i da je visina prizme jednaka dužini bočne ivice. Na slikama učenici/učenice
treba samostalno da označe i imenuju elemente prizme. Nakon toga treba ustanoviti koliko tjemena, ivica (bočnih i osnovnih) imaju trostrana, četvorostrana, n-strana
prizma. Zatim učenicima/učenicama treba ukazati na razliku između pravih i pravilnih prizmi. Kvadar i kocka su tijela koja su učenicima/učenicama dobro poznata. U
prethodnim razredima razmatrane su formule za izračunavanje njihove površine i zapremine. Ta se znanja ovđe proširuju zadacima u kojima se razmatra dužina
prostorne dijagonale tih tijela. Za izvođenje formule za izračunavanje površine prizme treba koristiti njenu mrežu.
• Posmatranjem modela učenici/učenice uočavaju i imenuju elemente piramide. Koristeći opštu formule za površinu piramide (P=B+M), treba izvesti formule za površinu
prave i pravilne n-strane piramide. Važnu ulogu u zadacima imaju tvrđenje o jednakosti apotema prave piramide i primjena Pitagorine teorema za određivanje nepoznatih
elemenata.
• O zapremini tijela treba govoriti kao o veličini prostora koje zauzima to tijelo. Prije izvođenja formule za izračunavanje zapremine prizme i piramide učenike/učenice
treba podśetiti na izračunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datome kvadru). Nakon toga izvodi se formula za zapreminu
proizvoljne prizme. Formula se izvodi za slučaj kad je baza prizme pravougli trougao. Takva se prizma dopunjava do kvadra, pri čemu je dopuna takođe prizma
podudarna datoj prizmi. Potrebno je odmah objasniti vezu između mase i zapremine kako bi se mogli rješavati praktični zadaci. Formulu za zapreminu piramide treba
ilustrovati eksperimentom. Koriste se šuplji modeli prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina. Nakon što se ovi modeli napune vodom ili sitnim pijeskom može se
utvrditi odnos zapremina ovih tijela.
• Formule za površinu valjka i kupe izvode se korišćenjem mreža tih tijela. Učenici/učenice uviđaju da mrežu valjka čine dva podudarna kruga i pravougaonik (omotač
valjka) i izvode formulu P=2B+M. Na isti način, uviđajući da mrežu kupe čine krug i kružni iśečak (omotač kupe), izvode formulu P=B+M. Koristeći formule za površinu
kruga i površinu kružnoga iśečka, sada je lako zapisati formule za površine valjka i kupe. Formula za zapreminu valjka dobija se aproksimacijom formule za zapreminu
pravilne n-strane prizme upisane u valjak, a formula za zapreminu kupe aproksimacijom formule za zapreminu pravilne n-strane piramide upisane u kupu.

Standard znanja trećega trogodišnjeg ciklusa

Učenici/učenice:

1. Poznaju strukturu cijelih brojeva: upoređuju ih; prikazuju na brojevnoj pravoj; određuju apsolutnu vrijednost, razlikuju suprotne brojeve.
2. Znaju osnovne računske operacije u skupovima Z i Q i izvode ih uz korišćenje njihovih svojstava.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

3. Znaju da za računanje s realnim brojevima važe svi osnovni zakoni računanja s racionalnim brojevima, kao i da se svakom realnom broju (racionalnom i
iracionalnom) može pridružiti tačka brojevne prave i obrnuto.
4. Znaju pojam kvadrata i kvadratnoga korijena. Računaju kvadratni korijen nenegativnoga racionalnog broja (korijen proizvoda, korijen količnika).
5. Razumiju procentni način izražavanja i umiju da računaju s procentima.
6. Primjenjuju direktnu i obrnutu proporcionalnost u različitim kontekstima.
7. Znaju pojam stepena i znaju operacije sa stepenima (množenje i dijeljenje stepena istih osnova i množenje i dijeljenje stepena istih izložilaca).
8. Umiju da izvode osnovne računske operacije s monomima i binomima, kao i druge identične transformacije (kvadrat zbira, kvadrat razlike, razlika kvadrata) ovih
izraza.
9. Razumiju razloge uvođenja koordinantnoga sistema i znaju da prikazuju tačke u koordinantnome sistemu i čitaju koordinate zadate tačke.
10. Imaju znanja o linearnoj funkciji i njenim svojstvima, tako da mogu uspješno crtati i čitati razne grafike u vezi s tom funkcijom.
11. Umiju rješavati linearne jednačine (nejednačine) s jednom nepoznatom i sisteme linearnih jednačina s dvije nepoznate i grafički tumačiti rješenja.
12. Znaju da matematičkim jezikom izraze i riješe (obično pomoću jednačina) odgovarajuće tekstualne (problemske) zadatke.
13. Poznaju elemente trougla i znaju odnose među njegovim stranicama i uglovima. Razumiju pravila podudarnosti i umiju da ih koriste pri izvođenju jednostavnih
konstrukcija trougla.
14. Znaju definiciju četvorougla, njegove vrste i svojstva i izvode elementarne konstrukcije.
15. Poznaju najvažnija svojstva mnogouglova i znaju zavisnost zbira uglova i broja dijagonala ma kojega mnogougla od broja njegovih stranica.
16. Primjenjuju pravila za izračunavanje površine i obima geometrijskih figura (trougao, kvadrat, pravougaonik, paralelogram, romb, trapez, pravilan šestougao).
17. Znaju Pitagorinu teoremu i umiju je primijeniti kod svih izučavanih geometrijskuh figura u kojima se može uočiti pravougli trougao.
18. Imaju osnovna znanja o kružnoj liniji i krugu, poznaju pojam centralnoga i periferijskoga ugla i odnos među njima i znaju izračunavati obim i površinu kruga.
19. Poznaju geometrijska tijela (prizmu, piramidu, valjak, kupu i loptu), njihove elemente i svojstva; umiju da crtaju mreže i da izračunavaju površine i zapremine tijela.
20. Umiju da sastavljaju i koriste (čitaju i tumače) razne tabele, prikaze podataka dijagramom sa stupcima, linijskim dijagramom, kružnim dijagramom i tačkastim
dijagramom.
Napomena: Znanja predviđena standardima drugoga trogodišnjeg ciklusa sastavni su dio Standarda znanja trećega trogodišnjeg ciklusa.
Zavod za školstvo MATEMATIKA

5. NAČIN PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJA

U prvom trogodišnjem ciklusu znanje se provjerava u okviru direktnih razgovora, kratkih testova (u trećem razredu) i kratkih domaćih zadataka. Testove i domaće
zadatke treba pripremiti tako da nakon njihove izrade učenici/učenice nemaju ośećaj neuspjeha. U ovome ciklusu ocjenjivanje je opisno, čime se pruža mogućnost da
ocjene budu veoma izdiferencirane. Stoga nije neophodno, ali jeste poželjno, da se kod svakoga/svake učenika/učenice jasno razlikuje standard znanja.

U drugom i trećem trogodišnjem ciklusu znanje se provjerava kroz usmeno ispitivanje, domaće zadatke, kratke testove i pismene zadatke. Pismeni zadaci rade se od
petoga razreda i to u svakome polugođu po dva jednočasovna pismena zadatka. Nakon pismenoga zadatka, radi se ispravka, kojoj je posvećen jedan čas. Izbor
zadataka treba da bude takav da među njima bude veoma lakih, čija je sadržina određena u okviru minimalnih zahtjeva, standardnih (zadataka srednje težine), čija je
sadržina određena u rubrici osnovni zahtjevi, kao i jedan teži zadatak, čiji je nivo u trećem ciklusu određen naprednim zahtjevima.

Učenici/učenice koji/koje ovladaju znanjima koja su u katalogu navedena u rubrici minimalni zahtjevi treba da budu pozitivno ocijenjeni. Većina učenika/učenica morala bi
da teži sticanju znanja koja su navedena u okviru osnovnih zahtjeva, pa i nastava treba da bude koncipirana tako da se ovaj cilj ostvari. U trećem ciklusu učenik/učenica
će zaslužiti najveću ocjenu ukoliko usvoji znanja koja nalažu napredni zahtjevi.

Nastavni program iz matematike treba da prate odgovarajući udžbenici, zbirke zadataka i metodska uputstva za njihovo korišćenje. Udžbenici i zbirke zadataka morali bi
biti pregledni, u jezičkom i matematičkom smislu korektni, savremeni, čitljivi, zanimljivi i grafički dobro urađeni. Matematička literatura od velike je pomoći učeniku/učenici i
služi kao orijentacija nastavniku/nastavnici. Udžbenik treba biti napisan tako da nastavniku/nastavnici zadaje redosljed lekcija, ukazuje na motivaciju za uvođenje novoga
pojma, nudi inicijalne primjere. U udžbenicima i zbirkama mora se naći mjesto i za zahtjevnije teme, koje će obdareni učenici/učenice obrađivati u sklopu sekcije ili
samostalno, kod kuće. Ove djelove treba posebno naznačiti u literaturi.

6. RESURSI POTREBNI ZA REALIZACIJU PREDMETNOGA PROGRAMA

U učionici u kojoj se izvodi nastava matematike morao bi postojati računar povezan s projektorom kako bi nastavnik/nastavnica na savremen, pregledan i relativno brz
način mogao/mogla realizovati predviđeno gradivo. Poželjno je da budu urađeni odgovarajući softverski paketi za pojedine teme i cjeline koji bi nastavniku/nastavnici
omogućavali da vizuelno ubedljivo učenicima/učenicama objasni matematičke pojmove i algoritme. Osim toga u učionici treba da se nalaze logički blokovi, unifiks kocke,
obojeni štapići, geoplan, grafoskop, kolaž papir, plastelin, modeli geometrijskih tijela, školski trougaonik, lenjir, uglomjer, šestar.
Školska biblioteka trebalo bi da pośeduje udžbenike i zbirke za svaki razred, kao i zbirke i knjige namijenjene popularizaciji matematike i pripremi učenika/učenica za
takmičenje.

7. METODIČKA UPUTSTVA
Kad je u pitanju način realizacije programa Matematike, potrebno je u svim razredima što više koristiti interaktivne metode. Takođe je potrebno čas „osvježavati“
raznolikim oblicima rada i aktivnostima. Jasno je da se ne može u potpunosti izbjeći frontalni oblik rada ali ga treba koristiti uvezanog s radom u parovima i grupnim
radom. Kod rada na novome gradivu trebalo bi više koristiti metod rješavanja problema a manje deduktivni metod. To znači, treba poći od problema i uz pomoć aktivnosti
Zavod za školstvo MATEMATIKA

učenika/učenica doći do rješenja koje uopštavanjem dovodi do sticanja novoga znanja. Đe su obezbijeđena savremena nastavna sredstva, potrebno ih je racionalno
koristiti, imati na umu da ona pomažu i učenicima/učenicama i nastavnicima/nastavnicama, ali da ne mogu biti apsolutna zamjena za živu riječ nastavnika/nastavnice.
Jedan od zadataka nastave matematike jeste i da učenici/učenice postepeno uče matematički jezik. Nastavnik/nastavnica treba pažljivo ali stalno da radi na tome da ga
učenici/učenice usvoje tako što će učenici/učenice zahtjeve saopštene govornim jezikom prevoditi na matematički i obrnuto, zapise s matematičkoga jezika prevoditi na
govorni jezik.
Kad su u pitanju pojedine oblasti i tematske cjeline koje se razvijaju iz razreda u razred, neke od preporuka bi bile:
– Računske operacije s brojevima (i prirodnim i racionalnim) treba uraditi tako da učenici/učenice razumiju zašto se one obavljaju baš na taj način, ali ne treba
insistirati na zamornome računu. Danas rijetko ko uzima papir i olovku i obavlja račun. Uglavnom se koriste kalkulator ili se vrši procjena rezultata obavljajući račun
napamet. Zato i u nastavi treba uvoditi ove postupke kao sredstva koja učenicima/učenicama olakšavaju zamoran račun ali ih ne oslobađaju odgovornosti da
odrede ili procijene rezultat. U Geometriji treba koristiti što više očiglednih nastavnih sredstava, bilo da se radi o stukturiranome materijalu, bilo da
nastavnik/nastavnica sam/sama ili uz pomoć učenika/učenica od papira uradi potrebne materijale. Predlažemo da se uz svaku temu od kvadra sve do valjka i kupe
za domaći zadatak treba napraviti mreža aktuelnoga geometrijskog tijela. Putem papira nastavnik/nastavnica može da prikaže i „dokaze“ mnogih teorema. Kod
geometrijskih konstrukcija naglasak treba staviti na jednostavnije konstrukcije figura i diskusiju kad će zadatak imati rješenje i kad će imati više rješenja. Naročito je
važno da učenici/učenice ovladaju elementarnim pomoćnim konstrukcijama.
– Jednačine bi u svojoj osnovi trebale služiti da se tekstualni zadaci prevode na matematički jezik. Jednačine treba postepeno uvoditi i ne insistirati na njihovim
„zamršenim“ oblicima, već na određenim klasama zadataka koji se prevode na tipičan način u formu jednačina i onda se one rješavaju. To su obično zadaci iz
svakodnevnoga života: račun kupovine, procentni račun, račun puta, brzine i vremena i slično.
– Tabelarno i grafičko prikazivanje podataka (statistika) treba da posluži da učenici/učenice uoče značaj matematike za predviđanje narednih događaja. Zato primjeri
treba da budu što više birani iz svakodnevnoga života: razne tabele koje prikazuju rezultate i uspješnost sportskih klubova, podaci o poslovanju određenih grana
privrede, ali i uspjeh učenika/učenica na tromjesečjima i slično. Značaj ove oblasti učenici/učenice će shvatiti tek ako na osnovu statističkih pokazatelja budu u
prilici da donose odluke, tj. ako budu odgovarali na pitanja što treba očekivati u narednome perodu, kako bi ti postupio znajući ove podatke i slično.

8. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICA

Nastavu matematike u prvih pet razreda obavlja nastavnik/nastavnica razredne nastave, odnosno učitelj/učiteljica koji/koja je završio/završila višu školu ili fakultet za
obrazovanje nastavnika/nastavnica. Nastavu matematike u ostalim razredima obavlja predmetni nastavnik/nastavnica, koji/koja može biti profesor/profesorica
matematike, profesor/profesorica matematike i informatike, diplomirani matematičar/matematičarka ili osoba koja je na fakultetu za obrazovanje nastavnika/nastavnica
završila dvopredmetnu grupu u okviru koje je jedan od predmeta matematika.

CIP - Каталогизација у публикацији


Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње
ISBN 978-9940-24-027-1
COBISS.CG-ID 18426896