You are on page 1of 66

,

POVRCE

UVR

tehnike obradivanja i sorte

Naslov izvomika

LE SCHEDE DELL'ORTO

Sva se prava pridriavaju. Nijedan dio ove knjige nije dopuiteno urnnafatl, prenositi na bilo koji nacin, elektronski, mehanicki, fotokopiranjem, presnimavanjem iii drukcije.

bez prethodnog pismenog odobrenja nositelja prava.

1L0t '2234 /.too ~ G'!J;

Sir(

1

Copyright

© CYBELE & Co. S.r.I. 2002

© Za Hrvatsko izdanje Leo commerce d.o.o., Rijeka, 2004

POVRCE UVRTU Urednik: Leonardo Maruiic Preveo: Boris Lukic

Naldadnik

LEO COMMERCE d.o.o.

Rijeka,Tlna Ujevica I Tel.:.oS 1/625-91.0

Za nakladnika Leonardo Marusic' Priprema III tisak Publikum, Zagreb

Rijeka 2004.

CIP - Kataloglzacija u publikaciji SVEUCILISNA KNJliNICA RIJEKA

UDK 631.95

STRADIOTTI,llaria

Povrce u vrtu Illaria Stradiotti; <prijevod Boris Lukic>. - Rijeka : Leo-commerce, 2004.

Prijevod djela: Le schede dell'orto.

ISBN 953-2 I B-.oB.o-X

43.071.0171

RADOVI UVRTU

ZEMLJISTE I GNOJIVA

P oljoP"rivre.{ino z:rnljiS~e je re~ultal raspacanj.astijen.J kro: fizikal.~o, . kemijsko I biolosko dielovanje pmode, te dJeiovanJ'a covjeka kOJI ga je prilagodio uzgajanju biljaka.

UMJETNA GNOJIVA

Neke tva ri zbog nj lhovog sadrzavanja h ra oj iv i h sas ravn ica te z bog n j i hovog kernijskog, fizikalnog i bioloskog karaktera, doprinose poboljsaruu plodnosti zernljista, iii zapravo hranjenju IJzgajanih biljaka,

GNOJIVO

T var prirodnog podrijerla iii proizvedena sintetickirn purern, mineralnog iii Orgil n skog sasta va, sp osobna kultu ru 0 pskrbiti p r'i m am i m kem i j sk i m elemenrom iii elernentima rodnosri potrebnima za razvo] vegetacijskog i produktivnog ciklusa. Gnojiva mogu bitl:

.: jednostavna rnmeralna. prirodnl iii ,intelicki proizvodi sa samo jednim primarntm elemenrom iliti 5 dusikom, losforom iii kalijem (prlrnjerrce. kalcijev nirrat, urea);

• slozena mineralna prirodni iii sinteticki proizvodi s viseod jedan primarnih elemen ala i Ii Ii s dul; i ko rn, los forom iii ka I lje III (p rl m j erlce- a rnon i jev los fat, kalijev nitrat, .8-24.24);

• organska prolzvodi sastavljeni od organski h spojeva ugljika, zivotinjskog iii biljnog podrijetla, kernijski vezana 1I organski oblik primarnog elementa rodncsti (dusik,fosfor, kalij);

.orgamko-mineralna: proizvodi dobiveni reakcijorn iii mijehnjem jednogili vise ,orga nskih gnojiva s jednim iIi vise jednosravnih iii. slozenlh rnineralnih gnojiva,

3

~

e

~

c:: <

.1!:1

c.

• organski rnineralni dodatci prirodni proizvodi na bazi biljnih Viii zivotinjskih rvari, fermentiranih iii neferrnentiranih, koje sadrze organski ugljik bioloskog podrijerla,

DODATCI I KOREKTIVI

4

T var prirodnog podrijetla iii sinteticki proizvodena, mineralna iii organ ka, 1.1 stanju modificirati i poboljjari rizika I na, kern ijska i bioloska svojstva i osobine zemljiSta.

STAJSKI GNOJ

[e rezulrar vrenja iii sazrijevanja rnjesavine stelje (slama, lisee itd.) te tekucih i rvrdih izlucina uzgajanih Zivotinja. Vrenje se dogada na gnoiistu. Prednosti uporabe stajskog gnoia.

• poboljsava sastav zernljista,

• povecava sposobnosr zem ljista za zadrfavanje vode,

• smanjuje rizik razvodnjavanja hranjlvih tvarl zbog kisei

• povecava opskrbljenost zernliifta mikrobima.

GNOJIDBA ZEMLJISTA

Radnja obavljena rijekom pripravljanja sjetvene plohe, u svakom slucaju prije sijanja iii presadivanja, nil kraju pravljenja zaliha hranjivih tvari u odnosu na obradivanje.

Kod gnojenja zemljista pribjegava e uporabi zrelog srajskog gnoja i slozenog mineralnog gnojiva kao sro je 12-12-12 iii 8-24-24 ovisno 0 vrsti zemljiSta. Gnojenjem zemlji~ta donosi se dusik, no na usrupljiv i spor natin od zemljlsta do biljke.

Naziv gnojiva lzrazava kol itinu rnakroelernenata iii primarnih elemenata (dusik, foslor i kalij) nazccnih u gnojrvu, Prvi navedeni element je dusik, izrazen kao elemenrami element (N); slijedi los for Izrazen kao fosforov anhidnd (P2 05); zarim kalij izrazen kao kalijev oksid (K20). Stoga slozeno gnojivo 8-24-24 u 100 tefinskih dijelova sadrzavar teS dijelova elementarnog dusika, 24 dljela fosforova anhidrida i 24 dijela kaliieva oksida.

POVRSINSKA GNOJIDBA

Obavlja se samo u slucajevima potrebe iako je za neke vrste obradivanja to postala uobicajena praksa obrade. Sastoji se od intervencije, malo prije faze najveceg vegeracljskog rasta hiljke, m i nera I nim gnojivima na bazi dusikova

ni trata i uglavnom kalcijeva n itrata \Ii ureje (urejin dutlk se brzo pretvara u nitrat), kako bi biljki osigurali clemente korisrne za srvaranje prikladne biljne rrukrure,

POSTUPCIOBRA£)IVANJA

PLlJEVLJENJE

Predstavlja jedan od najvazn ijih povrrlarskih poslova i redovito se koristi u svrhu odstranjivanja

sternlka medu redovlrna biljaka. Narocito je vazno kod obradivanja biljaka poput rnrkve koja, rasruci polako, moze lako biri ugujena od tetnika, Ipak plijevljenjc uzrokuje i druge koristnc ucinke za obradivanje

Tri osnovna or1.lda z.a

prip ra vljanje $j."'''''. plohe: grabljc. morlka i ltihata za ,,,!ku 'tll!lnl.u.

i za agro-ekosusrav opceniro. Medu inima podsjecarno no: srnanjenje gubirka vode kod povrsinskog proroka, zahvaljujuci povecano] hrapavosti zernljlsra, srnanjenie gubitka vode zbog isparavanja, zahvaljujuci cinjenici da e povrsinski slojevi zernljifta brzo suse i prekidaju po nov no uzdizanje po kapilararna, zagrijavanje zemljiSta i prerna tomu povecanje brzine rasta kulrure koja uslijed toga posraje jos konkurentnija ~ odnosu na sternike koji rastu u redu i rnogu izbjeei napadu mogucih nositelja stele.

6

STIHANJE

je vrsta obrade koju karakrerizlra porpuno okreranje slOja zeml]e, izvodiva kako rucno, tako i mehanickirn orudern, Obavlja 51' u dubinu (najvise 30 em), cini debar naein za pripravljanje sjetvene plohei za zatrpava nJe organsklh tvari.

Maze predsravljari vrijednu zamijenu za oranje 1I lucaju produljenog susnog razdoblja iii kise, 11 kojem je resko pronaci optirnalne uvjete zbog cinjenice da, kako bi bila izvrSena, ne lziskuje savrseno uredeno zernljiste.

CISCENJE I BRANJANJE

Bra nja nje je radnja koja nadopunjuje oranje ili stihanje i doprtnosl drobljenju gruda i odrzavanju ravne povrsine nasada kulture, Ovim djelovanjern mogu se postic! i drugi clljevi pbput 10m ljenja povrnnske pckorice, zarrpavanje sjemena, odstranj ivanje plantu la sretnika.

Primjerice kod sadenia brckule, cvjetace, salare i drugih povrca koja iziskuju povrsinske obrade, branjanje mofe postatl osnovni postupak, naroclro ako su za prerhodne kulture vee bili izvrseni poslovi oranja [zltarice, krumpir, rajcica itd.).

RULANJE

Druga komplernentarna radnja izvrsena sa svrhom davanja zernljijru pravog stupnja slijeganja zernlje, narocito naznacena za povrce 5 malim sjernenorn kao 510 je mrkva, smanjuje i ugusivanje zemljista 1 usporava procese oksldacije organskih tvarl.

OKOPAVANJE

Je cesra praksa u povrtlarstvu i sasrof se od nagrtavanja odredene kolicme zemjje k podnozju biljke pribjegavajuc! uporabi amo morike. Za krurnpir, a narocito za sorre eiji SII gornolji prj povrsin], ova radn]a sprijecava ozeljenje gornolja.

Za druge povrtlarske kulture, poput stricka, koromaca, celera, radica, okopavanje je vazno za postizanje izbjeljivanja proizvoda,

Okcpavanje izvrsava i zadatak odstranjivanja stetnika nazocnth medu redovima kuiture i eesto plijevljcnje ci ni nepotrebnim. Odabtruct pokrivanje zemljlsta, nije vise porrebno pribjegavati okopavanju.

POKRIVANJE

Pokrivanje je reh nika koja predvida djelomicno iii potpuno pokrivanje obradene pcvrsine pornocu raznih materijala. slama, ostatci biljaka, papir i plasticna follia. Vrsta pokrivaca i njegova prestranjenost ovise 0 kulruri. Usporedno 5 obavljanjern pokrivanja plasticnom folijom ide i natapanje i pod folije pornocu rupica tin rukava. Osnovne prednosri ove prakse uzgajanja su olaksano kontroliranje razvoja stetnih rrava i sprijecavanje prljanja iii \ru ljenia plodova u dodiru sa zem Ijistem. Druge prednostl pokrivanja crnorn plasticnom polietilenskom folijom su.

• ogranicavanje gubitka vode putem isparavanja, prerna rornu manjuje zahvare navcdnjavania,

• pogodovan]e zagrijavanju zern lji~ta S odgovarajucorn ra nijom berbom,

• zadrzavanje i pobolj anje srrukrure zernljisra ukoliko nije podvrgnuto udarajucem djelovan]u kil:a lIZ vel ike ternperaturne razlike izmedu dana i noei;

• smanjuje vodno lspiranje gnciiva. narooroonih duslkovlh, "rio osjetljivih na III pojavu.

TKANINA NETKANINA

8 Radi se 0 stntetickom rnaterijalu slicne gustoce kao srakleoa vuna. B ijele je boje i "rio je cijenjena zbog.

• sposobnosti dopustania izrnjene plinova,

• p ropusrnosn vade za narapa nje,

• mogucnosti da svjerlo zanima biljke ispod tkanine,

• zaustavlja nja, dakle sma njenja, gubitaka zbog lsparavenla smanjujuei i rizlk opasn: h ve nuca

STRIZENJE

Sasto] i se od odstranj ivanja vegetacijsk ih vrhova blljke. T erneljna fizioloska opravdanja ovakvog posrupka III ona koja smanjuju rakozvani ucinak duminacije vrhova. Ustvari vegetacijski vrh, po svoio] posebno] stanicnoj gradi, proi zvodi rakve hormona lne rvari da u sebe privlaci dobar dio hranjivih zal iha koje je bi ljka pornoeu korijenja usisa la i preradila LI listovirna zahvaljujuci procesu foroslnteze. [z toga slljedl da, narociro kod kultura kod koji h je rakvo prevladavanje vrhova vrlo naglaseno, biljka se pokusava nesrazrnjerno razvi li u vlsinu na stefU razvoja bocnih m ladica i, dakle, same ravnoteze biljke.

Uklanjanje vegetacijskih vrhova odredi 10 bi i ranij i, iako ogranicc n, U lazak 1I cvarn]u i dakle u proizvodnu fazl! biljke. Ova praksa je rasircna kod dln]e i oajvise kod rajcice gdje se izvodi na poseban nactn, 5 cil'jem davanja, sorrama s ncodrcden im rasrom, uravnoteferiljeg razvoja do odredene visine,

U KLANJANJ E JALOVI HIZDANAKA

Kod nekih se kultura (rajcica) II pazuscima listnih peteljki ra.zvijajl! izdanci zvani u pocerku "kaki" a kasnije "femmindle." Takvi obhci, osim ·S{O ne daju nikakav izravan ni Ii neizrava n proizvnduduztmaju ta lihe hrane

dijelovirna biljke odredernrn za proizvodnju. Dakle na tavlja se s njihovim uklanjanjern koje se, aka je izvrseno u pocetno] fazi, naziva gnjecenjern, aka se pak ceka 1-2 rjedana, kad je izdanak razvijeniji, nazvat cerno ga uklanjanjem izdanaka.

PRIPRAVA SJETVENE PLOHE

Zbir radnji izvrsenlh za odredivanje trukrure i kompozicije zemljista takvlma da zajarnce najbolji rezultar u smislu klijanja i ra ra kulture iii malo intimnije dodira izmedu sjernena (iii korijena u slucaju presadivanja) i samog zemlje. Takve radnje sastoje se od,

• uklanjanja iii sjeckanja osrataka prethodne kulture,

• razbacivanja organskog gnojiva (bolji je zreli stejskl gnoj) iii gnojenja zemljisfa;

• stihanja rodi zarrpavanja gnojiva i m ijesanja slojeva zemlje II svrhu poboljsanja opskrbljenostl zrakom i vodom,

• razbaciva nja mi neral nog gnoj iva po zernljistu, opcenitc nekog slozenog mincrainog gnojiva 8-24·24 iii 12·12·12,

• dubokog ciscenja i zarrpavanja

gnojiva pornocu cupanja ponovljenog u razrnaku od nekoliko tjedana,

• Povrslnskcg ciscenja opetovantrn

grabljanjern.

Preporuca se obavljanje, ukoliko je moguce, organskog gnojenja zernljijta i stihanje prije zime, kako hi nastavil i na proljece s radnjarna meenja i rnineralnog gnojen]a zernljista

Tu rn a e

Postupci uzgajanja, prikazani na shemama, razlikuju se po boji i po znaku.

.... dobli. ogran~nih djeJoYimj.

koJd

- sijanje
- presadivanJe
- berea
r=. tunel 9

~

o

~

c <

~

C

LISTICI

Male gredice narnljenjene povrcu nista ne oduzlmaju

esterlcl nekog vrra.}, osim zadovoljstva vlastite prolzvodn]e svega stoc.ete naci nastolu, bit cete sigurni lodovl vaseg "vrta hrane"nisu pretrpjell nikakve zahvate opasne po vas zivot.

CESNJAK

ALLIUM SATIVUM PORODICA LJILJAN1, LILIACEAE

12

Sjetva

• Pripravite sjervenu plohu zatrpavajuci do vrha eventualna

lid ubi j enja n a gre d i cama

na naein da sprljetite srvaranje zaostataka vode. Zbog istog razloga gred ice ce moran bit! povisene oko I 5 em p rema razin i obradivanja.

Kor!stite kriskice

(cesnjeve) i.I

vanjskog dijela

I ukovice, iii onih u

-, ~.

Ii i

'" I

-./ .

" .

IO·IScm

1 f\um,d "I,nl' cesni'l<a. Za bolj" ocijediv'/lje vcde dobro Ie gredlce te!nj,ka PO"""l nai""'nje I 0 em

obli ku luka, tret! rans (priredene) s 5 g bakrenog oksiklorida-50

1.1 prahu zbog sprijei'avanja mogucih trulez. 1.1 fazj

sad en ja. 0 blikulte red ave udaliene 25··30 em I razmjestite (·esnleve 1.1 dubinu od oko 3·5 em u zemljuina 10-15 em udaljenosti medu njima. Takav zah va t ce b lti Izve! en 1.1 pmljemom razdoblju U sjevernim podruqlrna, a 1.1 jesen 1.1 onim lufnimJesensko sijanje jam~i proizvodnju vecih lukovica.

Njega nasada

• Cesnjak je vrlo izdrflJ'va b iljka i lako se p eilagodi ra:zJicitim uvjetima uzgajanj. Zahvan uzgajanja ce dakle bit! ogran iCen' na u klanj. nj e stetnlh trava i na plijevljenje zemljilta radi uklanjanja povrsinske kore i r.:Idi poboljsanja ocijedlvanja eventualnih ustajalih voda, Zalijevanje ce blti izvrseno same 1.1 slueajevlma

ekstrem ne potreba

Berba

• Kad zracni dljelovi pofute, dakla suhl su i savijaju se, maze pocet! ru~na berba

VOLJE

Fusarium I nematode (dlindrlbll crvi): primJenjujte mnogogodilnji plodored kultura [cekaJte 3-4 godlne prlje nego Ito ponovno pcsadlte eesnjak iii povrce Iste pcrodke (I uk, Ijuck." poriluk)] u istu gredlcu, Koriscno je pokrivanle prozirnom plasticnom folijom (solarkzacija) na jedan iii dva mieseca [srpan]kolovoz).

MoIJac: je cesko pobjedlv kukac, ukohko se licinke nalaze u unutrdnjosti ltsta; odmah edstranita napadnete bijlke.

13

SIva plijesan, bljela truld, zeIena trulet irojegavajte zemlji!ta s ustajalom vodom; brlnite se 0 odjedivanju vade: bolie je obavlti sadenje na kraju zime.

______ Aglio rosa

,...... CESNJAK
.J...J
;IJECANJ
I'HjACA
-
OiUJAK I
TRAI'ANJ
;IIIBANJ -
LiPANJ
S~PANI
KOLOI'OZ
RUJAN
UITOPAD •
STUDENI I
P~OSINA( cesnjaka. sto ce pasti prema kraju - poC:etku srpnla na Sjeveru da bl se nastavilo sve do kraja ko I OVOZ4.

Sorte

• Aglio bianco: je najra5irenija sorta koja se uzgaja u ltaliji, kako zbog kakvcce tako I zbog kolicine. Aglio rosa, pretefno uzgajan u juinim podrucjima, raniji je od bij elog cesnjaka. od kojeg se razllkuje po vanjskim ljuskarna lukovice koje su ruzieaste. Jede se slrov.

Aglio rosso: pozn atiji kao Rosso di Sui mona, izvana je bljel, dok su Ijuske kOje ornataju ~"'nieve Ijubicaste boje. Obdaren je itrazidjim okusorn od drugih vrsta cdn jaka, os im StO je

pogod n i ji Z3 d ugo ocuvanj e.

B 0 SI LJ AK

~C/MUM BASIL/CUM PORODICA USNACE, lABIATAE

14

Sjetva

i presadlvanje

• Nil kon ohavl] en e priprave sjetve ne pi oh e, d ube kim stihanjem I temeljitim ti1i6enjem pavr!;ne zemljih:a,. nastavlte ve( poloviccm ofujka- pocetkom travnja sljan j em na otvore no m, Dobro Ie cbllkovati

redove s oko 20-30 em razmaka medu njima i zatim siiad polafuel vellku

pozo most nakolici nu sjernena jer je bosiljkovo narodto sima (I g odgova ra koli~ini ad pribliino 800 kerna da 5i em ens].

Polefite sjem ena u pr; Win 0 2-3 em duboke brazde i

zatlrn ih zatrpajte,

~rist::!~a;::~

a. tapanl u.~a~ zamjen. a

-:: zrsvnornsqanju na

_...J rvo renorn ! if; se, i zbog

Ii§!! razloga kornocl [e,

presadlvanje vee oblikoVllnlh 'sad n lea Sa zem Ijanl m ovoie m.

U ovorn slucaju, 5 pribllfannjem kasnog p roljecl! mogu ce je

p resadivatl sad nice" 4-5 pravih lino va na me <lus ob nu udaliencsc od cko 2,5-30 em, i. 20- 3 0 em razrnaka fzmedu redova, Pribliilte s e zatlm zemljlstu i odrnah ga

1 Za pernoc ,",voju novlh

mli!dica I :rug.ra.na:tfjem rasw bi like 11'Iril, a st mOille. to lest uklcolte vege",cli,k. vrheve.

Sadnke oosltjka, sade .se 1J razmaku ed 2().)O em.Alm rastu pregusto, petrEbOil Ie ,,~bJ.6 prnr,jed1""i u kako bl pilfto,,"U .",., udaljeno>,"

natopite,

Njega nasada

•• U s lu~~levima lzravnog sija.ni.il nil otvorenom, ~,m biljcked obiju 4· 5 prayi h listova, prism p i te

pro riledivan ju nil takav nael n d a ostanu same najsnafn i je nil medu5abnal udaljenosti od aka 25 em.

U tom razdobliu, kaje se protefe od s Ijan ja do pol;etka pun og vegetaci jskog I'a:Ivoja, dobra Ie prlstupiti poslovima uklanjanja stemih trava rnedu redovima. Ta levi za hva.ti do pu sUlj u I lomlje nie ,evenwalne povrslnske kore zernlje.

NEVOLJ E

Truleii: lako se izbjegnu savrsenim ocijedivanlem vode iz zem!ju i ne pregU5tim sijanjem; zalijevajte umjereno.

Kukci u zemlji: odstranite rukom eventualne royce i

nocne leptira. b. kJiznjake se kao mamac CntI neg>

mogu koristiti komadld krumpira postavlj eni [U i tame i rna 10 zatrpan i u zemlji. Ogranicita, kollko Ie meguce, natapanja,

S clljem pomaganja razgranatijem I kompaktnijem rastu biljke. obavlte striienje, iii pak uklanjanje vegetacijsklh vrhova, eim bude obavljeno prorljedivanje II slucaju i>:ravnog sljanja na otvorenom iii nakon Ito se biljke prime u slu~aju presadivanja.

Berba

• Berba potlnje vee u mjesecu lipnju i sastoji se od uklanjanja vrhova (vegetacijsklh vrhova) botnih razgranjivanja, ukoUko cine dio biljke najbogatiji arcrnatknim tvarima. Berba ce se razvu Ci sve do k razdoblje dopulta ponovno obi i kovanj e m ladica i llsccva,

15

Listna u~: intervenirajt.e proizvodima na bazi ~.i"n~"' .. <"",~ piretrina (7.10 gllO litara vode).

--- •• Kfi.njak

0,1111<0"" 'iOJ11enje ___

Sorte

• Najrasirenija i najcuvenija sorta je svakako basilico genovese, karakteriziran, osim bllstavorn zelenom bojorn, glatklm i uskim listovima.Tipican je i vrlo jak rnirls. Oslrn ove rasirene

so rte pods jecarno n a: basilica napoleeano, i iroki h

I lstova i pu n m jehu rica te svjetlozelene bojei manje jakog mi ri sa od

prethodnika, s laganim potsiecaniem na an is: basilica rosso,

kcriscen.csfm u ukrasne svrhe, i wog jakog postojanog rnirisa; basilica {inissimo verde OJ palla (gri'ki), malani listovi 5 tipiCnom vegetac.ijom u obi i ku ogromn e lopte.

MRKVA

DAUCUS CAROTA PORODICA STITARKE, UMBRElLIFE

16

Sjetva

• Grediee u kojima ce biti obavljeno sijanje rnoraju bid pcvlsene oko 10-1 S em u odnosu na zemljiSte, Posebnu pozornost skrenite i na drobljenje zeml]e zbog akstremno rnalih dimenzija

• [ernena mrkve. Zbog toga je bolje ebraditl zemljiste u [esen koja prethod i sj elvi. U rako pripravljenim gredicama oblikujte redove udaljene oko 25-30 em I razrnjestite sjeme korlstecl ne vile od I gI m 2 povdi ne.

S obzirom da [e nalmanja temperatura za klijanje 10·C, sijanie ce zapo~eti u ofujku Prve kllca

ce se pojaviti

7-10 em

Prlprame gredice povi!en. 10- 15 an U odnosu na zem~iste. Dbllkujt. redo ve udallene modu sobom 20-30 on i

""Poredl" sjcmen, •. Obavite eventualnc prorijed1vanle, biljla> lie meratl """Ii medcacbnc udall.". 7-1 0 om.

I 0-1 5 da na nakon sijanja. Kako bi si osigu rali uvi]ek Ivje!i proizvod m ogu se izvrsiti s ijanja u vise rokova u razmaku od 15 dana medu njima i

tako pro du ljiti do kraja svibnja-poletka lipnla .

Njega nasada

• Kako bl osigurali pravllan razvo] blljke, dakle i korljena (glavnog korijena), nastavite s prvim prorijedivanjem kad ce biljke dostiC;i 4 em visine. Iakav zahvat ee biti

pon ovlje n kada ce p reo stale biljke dostiei ako 8 em vlsine, djelujuci na takav nacin

.$ >1

. "~ da ostavlte

'r A prostor od

of oka 7-10 em

• _ "V izmedu jedne i

druge biljke (u prosjeku se dalazi do

b raja od oko 80- I 00 biljakalm2 povrsine).

Kako bl zalamclli postizanje optimalne proizvodnje

potrebno Ie natapat! na ispravan na~in. Ustvari, I kratka razdobha suse uzrakuju usporavanje, ako ne cak i zaustavljan je rasta

glavnog korilena, koji taka rlskira da popriml nimalo omiljenu vlaknasru eVrS(ocu. Najko ri.sten Ii i natin natapan ja je raspdlvanje iii skropljenje. Sarno pod kraj uzgajanja, kad ce krosnia biti bujna, preporu .... se pravllenle

m alih brazda medu redavima i dovodenje vode iz sustava navodnjavan la,

U prvam razdeblju uzgajanja vegetaeija raste ogranlteno; dakle vrlo je vjerelatno da su se Stetne trave razrasle medu redovlma i u b IIIi nl rnladih bil]aka, Osim toga udarajuce kise j navodnjavanje mogu pagadovati srvaranju povrtlnske kore zemlje ka]a usporava izlazak na povrsinu mladih biljaka. Zbog avih razloga preporuea se da se nastavl odredenom

pravil no! eu i ueestal oscu, barem u avom razdoblju, kod plijevljenja izmedu redova I kod ruen og uklanjan ia ! teen ihtrava b Hzu mladih biljaka. S takvim

NEVOLJE

Truleii iposebno bljela trulei: preponJ~uie SI! koriltenje vilegodi!njeg plodoreda kulwl1I (3-4 godlne) i njegovanje propustnosti vade zemlji!ta; Ilblegavanje uporabe stajskog gnoja i preobilnog gnojenja; odstranite ostatke kulnrra.

Palei 1iKi!.: nepreobllne gnojidbe; ~rimjenite saustav navadnjavanja za boeno navodenje kako ne bi smolililistove; biljke ne odriavajte pregusto; izvriite eventualne zahvare sredstvlma na bazl ba.krenog oksiklorida - 20 (60-00 gllO litara vode).

radnjarna ce SI! istodobno nastojati zemijom pokrlti eventualne glavne korijene koji bi orkriveni rlskirall postati zelenima.

Berba

• Prve berbe polinju prema drugoj polovlcl iipnja i nastavljaju se do mjeseca rujna.

Sorte

• Kratkog korjjena; fonda di Parigi, Rossa d'Oisnd« Rossa carra [rane sorte},

Srednjeg korijena: Nante5e di Lunga di Saint Valery. Ch.tenay, Hercaro df

Soctomarfna, Rossa mezzana

di Amsterdam.

Dugog korijena: Berlicum, Florence, Lunga di Napoli.

I~ MRKVA
SIJE~NJ
VEI.jA~ .,
otU)AK.
TRAVANJ
SVISANJ "
LIPAN) "
. .,-
i'
SRI'ANJ
KOLOVOZ
RUJAN
LlSTOPAD r-: _ r:E.!~!\lA
/:~~.~
STUDENI .I:"> _, ..... .....,
-'.~'~' \. .. ~'
r.... .~ -
.. ~ '. 11-T:1
PROSINAC I _\'" L)
,..',.j
~~
h ',.,\-' ,~IC A KUPUS

GLAVATI

BRASSICA OLfRACfA VAR. CAP/TATA PORODICA CRUCIFERE

Sjetva

i presadivanje

18

• To j e povrtna biljka koja mofe hi d uzgajana u bi 10 kojem razdoblju godine. Trai.i plodna zeml i iSla, dobrc obradena, dobra

struktu rirana Prj p rava

zernl i i~ta, krai em prol j ecapccetkcm Ijeta. predvida dubo ko Sti han je, s ko i lm ce se za trpari ostard

p rsthedn ih kul tu ra, i za tlm dobra povrs i nsko clUe n ie pornocu gra.bl ja nja.

Sa s Ijan ie m u rasadn lku poen i te poeetkorn p r1)lj eta koristed 2-3 g siemenalm2. Zatim pristupite rolanju

te rena kako bi porn agli imimnijem dodlru sa sjemenom. U razmaku ad 10-15 dana bllji':lee ee vee imati dva '!ism su pke i zapoceti ce obli kovan je

p ravih I lstova,

Kad ce bilicice p ostl 6 vlslnu od 20-30 ern i ima.ti4-5

p ravih I istova, 05i m llstova su p ke, mOgJJ se presadi tl na otvoren 0 poll e u redove sa 70~ m rszmaka i s b i Ijkama rasporede oi m na medusobno] udlllJenosu od 30-40 em. Navodnjavaj,e

o dmah I obil no na kon

p resadlvan ja,

Kelj

Njega nasada

• Okol 5 dana nako n presadlvania n astavlte s

: prvlrn cu. pani em trave i kopaniem kako medu

re dovlrna ta ko I u red ovl rna, po.'vetujuCi pozornost kako ne hi pogazili mlade biljke Koie jos nisu dob ro ukorijenjene u zemf]u, T~kvi zahvati ce dovesti i do lcrnljenia povrsinske kore. Drugo kopanje ce se iNos lti kada ce blljke "zauzetl zemljiste." iii kad cese

prim iti i kad ce biti II pu noj fazl rasta,

Natapan ieee moratl bi tl obilno i lntenzlvno narodto u razdob liu, ko i e sliied i

presadivanj u, kako bi se Izbjeglo da mlade blljke ne krenu prerna vrlo u ~estali m opasnim vodenim

stresovl rna, zahvalj ujud I clnien i~2 da se presadivan ie o bavl ia u ie ku Ijeta.

Predcvatnja

• Poiav3 koja se mOle dogod iti, pes ebne kod jesenskog uzgajania, ie

p re dcvatniakupusa. Uzroci

s e mOgJJ ,pri pisa tl nepmdvidivim padovirna neen e te mpe raw re II i te~ki m uvjetima vi~ka vade, Biljke koie prerano cvatu nlsu

p riklad ne za jelo.

NEVOLJ E

Fuzarijsko venuce i phoma: na poseban na('in u rasadniku napadaju kupus u prvoi fazi razvoja; nuine ie paced sa zdravirn sadnicama rnakar ih morali sami proizvest],

Leptir kupusar: ako una malo licinki dovoljno je da lh ruene pokuplre; u slueaju velikih ostecenja koristica Bacillus

churingiensis (10-20 gil 0 lieara vode] i pricekaite 3 dana d berbom.

Berba

• Berba se obavlja kad

g.1 avl ca p rsdstavl ia dimenzije i narocito cvrstocu dpicnu za uzgajanu sortu. Postupna berba se obavlja rveno korlsterl radne rukavlce i nacttren nof 5 kojim se gla vlca reze u to c ki povezlvanja sa scabljikom blllke.Odstranlvf pocrgane i trule vanjske listove, glavita ce bid spremna ZlI [elo,

U prosjeku se na 10m2 dobije 20-30 kg proizvoda.

Sorte

• Serre IU brejne: Expres, sa stofastorn glavico rn, kratkcrn nogom, zrela u proliece: Cuore di Bue grosso, polurana, zrela U proljece; Cavolo cappuccio di Brunsuich olsndese; Quinta/e di A/su/a card/va; Rosso

T esrn di negro i ed,

KELJ

Kao 1 kupus glavati I kelj ima listove ,avilene u vise iii manje kompaktnu glavicu zgnjecenog oblika,

Listovi se prostrano razvijaju, puni su mjehuriCa i savijeni, bogatT vitamlnima i mlnerahrna .

Sto se cice tehnika uzgajanja vrijede naputcl !laved en i za kupu 5

glavati.

Vise voli hladnu i vlafnu klimu; dobro se prilagodi zemlji~tima ra~licite naravl.

19

KRASTAVAC

CUCUMIS SA TIVUS

PORODICA BUNDEVNJACA, CUCURBITACEAE

Sjetva

20

• Pri pravlte s j etvenu pi oh u. obi i kujte re dove s razrna kom od 100-130 em. Polofite sjemenje u grupama od 2-3. u dubiou od oko 2-4 em, izravno u zemlju (izravno sijaoje u diepice) u razrnaku od 4<l-50 em izmedu rupa, Kad j edn om pro kli ju, izv riite prorijedivanje saluvavsi snaz"ije bllJke. Razdoblje

Iii anja i e od svibn ja u slu ~aju sijanja na otvorenom, U udnj" vriJeme se je rasirilo presadivanje sadnica s grumenom zemlie na otvoreno krajem mjeseca lipnja.

Njega nasada

• Povremenc odstrarrite ~tetr e trave, naroi: i rc u prvim razdobljima. kad kraseavac raste spore, Kad ce bilj!<a irnati 2.-3. pravl list. nastavite zahvatorn strifenja, koje se salto)i od odstranjivanja vrhova (vr.sci iii vrsne mladica) za olakhvanje razvoja boeni" mladica ..

Navod njavanj e mo ra biti redovito i ne preobilno; sjetimo se da kratka susna razdoblja plodovima donose gorkasti OkUI, dok preobilne vode uzrokuiu opasne asfiksije korijena.

Bi I jka krastavca m ofe bltl

Biljka mot. bl~ uzgoian. na zemlJ' Hi ckcrrstc. ako se

prl redo .trukwro potpore sastavl] erie od drvenlh kelaea i teij"",. lice.

Za ola'b"ja raZ'IOj. ~n ih mliidica.oba'Yite strf.zenje, to lest odstranite vr!nlh ml.dioe - kad b1llka doblj. :l..-3.p .... II~L

uzgajana na zemljl iii okomito zahvaljujuti priredenoj strukturi potpore

sas tavljeno; ad d rveni h kolaca i zeljeme flee na rnaksimalnoj visini od 2 m.

Berba

• U trenutku posnzanja dime nziia i (vrsta ce uzgajan e sorte, pristupite berbi obavljajuci trganje

in s tru m enn rna za trganje kako bl izbjegli o!tecenja biljke i kofiee plodova. Razdoblje berbe: lipanj za kultu re n a otvorenom. U prosjeku na 10m2 obradenog zemljista dobiva se 40 kg plod ova.

NEVOLJE

Venuce I trulei.i: koristite zdravo sjemenje; u prorzvodnji sadnica uporabite primjerenu steriliz.iranu zernlju crnicu prikladnu za silanje; koristite plodored kulwra.

Pepelnica: same aka je nUlno moze se inUlrvenirati moclvlm sumporom- 80 (10 gil 0 litan. vade) do 7 dana prije berbe; preporuca se kori~tenie sumpora u najhladnijim satima dana.

Sorte kaje podnose sumpor suo Green Fall Fl. Sensa don Fl. Kudos Fl. Triumph FI, Scout Fl. Darina Fl.

Columbus FI, Egn.zi.

Fl.

~ KRASTAVAC
SUECANj f&'lIl"\
\Il:ljACA 11])
02:UJAK .1'\ II
~D 1i1j.l
TRA\I~J
S\lIBANJ 1\
UPANJ i&J I)
SRPANJ
I<oLO\IOl
RUJAN
USTOPAD
STUDENI
ROSINA( 21

Sorte

• Mali plod (prikladan za kiseljenje. srednje zelene bole, dugacak 4-10 em):

Wisconsin. Piccolo di Parigi (Ma I i pari~ ki), Blitz, Bouncy. Srednje dugacak plod (tamno zeleni plod s ern jern I oko 18-24 em duljine): Markerer i Marketmore.

Dugaeak plod (tam no ill

s redn j e zeleni plod, i:J jebast i dugacak 30.35 em): Brunex, Da/eVil. Lungo di Ctm.

RAD I C

CICHORIUM INTYBUS PORODICA GLAVOCIKA, COMPOSITE

22

Sjetva

i presadivanje

• Poznate su sarnonjkla i brojne selekcionirane sorte koje se, na temelju njihove uporabe za jelo. dijele na llsnate radice, radlee s tornjem iti stabljikom. radice 5 korljenom i cikorije za kavu. Radle [e evrsta biljka koja pcstifa najbo I je rezuhate na plodnim, dubokim. hladnirn i dobra obradenim zemlli!tima. Priprava sjetvene plohe mora bid vrlo savlestna, sjetva se obicno obavlla u razlicitlm razdoblJima: poeetkom proljeca za zelene lisnate radice.od kraja svibnja do llpnja za [esenske iii zlmske radice, koji mogu bid podvrgnu tl i zimsko m pospjefivaoiu,

o pee nito s e kod rad iea pristupa prssadlvan]u mladih biljaka kupljenlh u rasadniku. Dakle, pozor, u trenu tku kupnje pazlte na korijenje, kompaktnost Iisea i lzostanak bolesti.

Pripravite zemljiSte.oblikujte redove s razrnakorn od 20- 25 em; na udalJenostl u redu od 20·25 em presadnice poloiite u rupice u dubinu od oko 5-9 em (na pjeskovitim zemljistima i do

9 em, bliie povrsini na teskim zemljistima); zatim zemlju nagrnite do biljke.

Njega nasada

• Za ovu kulwru su vrlo vain I zahvatl uklanjanja Iternih trava zatc [er.osirn StO oduzimaju hranjlve tvari samom rad I CU, I s toga seo cesto ugo stu Ju u! enac. povecavaju vjerojatnos! prenosenja cpasnlh virusa, Natapanje.od temeljne vainosd za Ijetne kulture, mora bit! izvrseno, ako je moguce, bocnim dovodenjem vode Ia,ganog, no svakodnevnog natapanja. Natapanje.osim sto udaljuje opasnost venuca, na minimum smanjuje

predrvatnju iii prijevremenu cvatnju radica. Biljke radiea u predcvatnjl nlsu za [elo.

Berba

• Postizanjem dimenzija i lvrstoce tiplcne za uzgajanu v rstu, pri stupa s e etap no i rucno j berbi radica. Koristite radne rukavice i ostri noi za odsij etanj e gl.vice prl bazi u bllzini poc,etka stabljike. Odstranlte vanjske listove.

U prosjaku na 10 ml zemljista zasijanog sortom cicoria ros sa di Treviso (crvenog radica Iz Trevlsa) doblva se proizvodnja od 200 korijena.lto odgovara kolicini od 9-10 kg cad ita.

Sorte

Siva plijesan. bijela trulef i pythium: plodored kukura (2-3 godine priJe pcnevneg sadenja radit! na lsto zemljiste); lzvrstna propusdjivost vode zemljista; unistite ostatke uzgajanja; s infekcijom u tijeku mofete pokuSatl ograniflti ostecenja primjenjujuci lokalno skropljenje otopine bakrenog oksiklorlda-20 (80-90 gil 0 lltara vode) nastoje':i dobra smo':iti ovratrnk,

Plamenjaca, prstenasta pjegavost. siva plijesan i pepelina: plodored kultura (pogleda; gore); ne pregusta presadivanja; unihite pogodenu vegea.eiju; dajt.e prednost sortarna radi~a

otpornog na plamenjacu (primjerice: Columbus, Udo, Big Boston, Elsa, Jessy, Saladin, Malika" Odessa, Melissa, Canasta); u slulaju lzbijeljlvanja glaviee vezanjem, zatvcrite biljke sarno kada su suhe.

NEVOLJE

Najpoznatlje sorte radiea su:

Se/vatica, tamnozelenih iii rufieastlh rueavih listova; Bianca dl Milano, !irokih okruglih listova; Pan di Zuechero; sirokih listova koji se s kup Ilai u u glavicu I

izb j eli uju; Varieg.ifa di Castelfranco, pJegavih rtJiicastih listova koji se

s kupljaju u glavicu; Cicori« di Treviso; dugaEkih crvenih listova; Cieoria di Verona, !irokih crvenih listova.

Zadn Ie Ifi su prikladne za pospijesivanje.

Radi~i S velikim korijenom su:

Georia di Magde:burgo (Radle Iz Magdeburga} i Ckora dl Widoor (Radie iz Witloofa).

[Z BJ E LJ I v A NJ E

Pod Izbijel;evanjem se podrazumijeva skup zahvata kojl imaju za cili prouzroi::id nernogucnost dijelova biljke da sintetiziraJu neke pigmente zahvaljuiuci priskrbhenorn izostanku svjedostl.

Ustlfari, u takvlm uvjetim a, n eka tklva pop ri m~i u bijelu boiu I vrlo ugodnu hrskavu ~vrstotu. U slu~aiu poljskog i vrtnog radica, izbiJeljivanje se obavlja na raz.lIcite nacine ko;i pak predvidaju [edan zajednlcki zahvat, to jest onaj vezanja bHjke u vbuntm, mracnim I zagrijanim prostorima.

To tzazlva razvoj novih hstova na teret rvarl u zalihama korljena

Proizvedenl listovi su skoro bez kloreflla i u slucaju vrrnog radiEa zadrfavaju crvenu pigmentaciju podifuci orvnolepticke i robne vrijednosti povrca koje postaje hrskavo, prhko, lagano gorkog okusa i bez vlaknaste evrstoce.

LU K

ALLIUM CEPA PORODICA LJILJANI, LlLlACEAE

24

P resadivan j e

• Obavite duboko hihanje od najmanje 25 em. Zatim [ako temeljito razdrobite povrslnske slojeve zemlje u koj oj ee se ko ri ie oi i .1 u kovi ca mo ra Ii razvija ti. Pov Is Ite gredice okc 10-15 em kako bi smanjili rizik opasnih ostataka vode. Za presadivanje koristite

sad nice od n aj man je I 5-20 em vi, i ne {60-,BO dana od dana sijanja) i 5 3-5 listica. Poloiite biljcice u 30-40 em medusobno udaljene redove u razrnacima od

15-20 em na

sarnorn redu. Razdoblje slerve je veljaca-oiujak. a presadivanja travanj.

j

Oblld najraSircniIih sona IUD bqele boje: okrugll. spIJot,""1 I Izduteol.

Njega nasada

• luk raste vrlo spore u razdoblju nakon

presadivania, Zbog

toga su vain i re doviti

zahvatl uklanjanja ltetnih trava putern cupanja, koje ukljucuje i lomljenje povrslnske pokorice I pogodovanje pravilnom razvoju podzemne lukoviee. U toplim razdobljima natapajte samo ako j e nulno, bolje je eurenjem iii bocnim prodiranjem vade. Prekinlte s natapanjem 20 dana prije berbe.

Berba

.luk se rnofe jesti u bilo koloj fazi njegavog rasta, Dok ee za rane lukovice biti ko ri stna upo raba ~ti hale 13 o dgrtanj e b i Ijaka ko j e 5U j os evrsto usldrene u zemljistu, za one kasnije berbi se pristupa kad zracni dio [llstovi] dode u fazu osu~ivanja iii postane potpuno suh. U tom trsnutku lu kovi ee p rirodn 0 iwijaju lz zemlji~ta pa te taka njihovo odno!enje biti jako olaksano.

Berba se obavlja koncern srpnja I cijelog kclovoza.

U prosjeku se na 10m2 dobiva 20·40

kg pro izvoda.

Vlasac

• Od tradieionalne kulture razlikuje se samo po sjetvi, koja se obavlja izravno u zemljiste na otvorenom u red ave udaljene 15-20 em rabecl S· 7 g sjemenalm'.

Jesenski luk

• Presaduje sa u listopadu u redove medusobno udaljene 30-40 em i s razmakom ad

I 0 em na redu kako bi mogli lagano okopavatllukovice.

NEVOLJE

Fusarium i siva plijesan: plodored kultura (c.ekaJte nalmanje 3 godine prije nego luk vl'acite U istugredku). izbj egavajte gnoj en! e i natapanie: osigunjte $avrleno o~iJedivan je ki.!niee i vede il nacapanja; p rednose dajte vrstama koj e pcdnose fusarium pOpUt Doroca di Puma, ,selekeiJaErso I i 2,

P.lamenjata I hrda: izhjegavalte dusikova gnojlva; iz.bjegav,ajte pregusto sijaole. natapajte bofnim dovodenjem vode; ako je potrebno tretirajte vrlo lest.o (svakih 7 dana) s bakrenim oksikloridom-20 (80-100 g/W lltara vade).

Bere se iduceg proljeca Ova kultu ra je posebn a rasirena u I ufni m regiiama.

Sorte

• Rane: Apriar/ca, sp I johena i ve lika; ,Bianca di giugno, kuglasta i s jaj nobij ela lukovica: Bianca di Pompei, Bianca di Barletta, Bianca di mflggio, B.ian,a di marzo, Kasne: Agostana, okrugla

I ukovlca, veli ka, bije 10 s re brna I ukovica;8ian co duro.

Tard/va d'argen ro.

J lOS enske: Blan ca di Liseona, Whif~ KnighL

2,5

'r-

C:, ;0:'

1lfj5 LUK
S'IJEeANJ
VELJA&' ~
otUjAK ~
TRAYANJ •
S'llSANj [I
LIPAN)
SPiPAN)
I
KOLOVOZ •
~UjAN •
USTOPAD •
STUDfNI ~
PRO,INA
! MAHUNE

PHASEOLUS SPP.

PORODICA MAHUNARKE, LEGUMINOSAE

26

Sjetva

• Jos uvljek [ako rasireoa teh n Ikll izravn og 5 ijaoja u zemljiste na otvorenom koja pocinle u trec:oj dekadl travnja i produljuje se do polcvlce-kraja lipnja kod

sorata pen] aci ca, polovicc m 5rpnja za patuliaste sorte. Pripravite zemljihe

c blikuj uti redove medusobno udaljene 80·100 em; polofite jedno sjerne svakih S em na redu za patuljaste sorte i svaklh 15 za sorte penjaciee. U slutaju jOs uvijek izravnog sijanja, ali u dfepice (2-3 sjemerra u lstu rupu i kasnije prorijedlvanje), razmacl na redu ce biti IS em za patuljaste sorte I 30 za penjacice. U svakom slucaiu slite 2-4 em u dublnu. Preporuco]e se, [ednorn kad zavrSite sa sjetvorn, citavu zasijanu povrsinu prekriti 'tkanlnorn netkaninom' radi zastite sjemena. a kasnije i njetnih mladica,od zakasnie1ih povrataka hladnoce.

P resadi van j e

• Ova tehnika, koja jos nlie jako ra! irena U 51 utal u

rnahu na, sastoj i se od polaganja 2·3 sjemena u alveole iii posudice promjera 5-7 em. Kad se jednom oblikuiu bUicke, mod ce se presaditi na iste razmake koji su primjenjeni kod siian)a u dzepice, kopajuc'i rupe duboke 5·7 em; polozite

mlade biljke s njihovim grumenom zemlje i zatirn nagrnice zemlju.

Njega nasada

• Mahune traze malo zahvata .. Naznacimo ipak da ee nacapanie, bolie ako voda prodine sa strane, rnoratl biti vrlo skromno i prljeko potrebno sarno kod izostanka ki~e. Povremena

~ upanja ce edstraniti ~[etn e erave sprijeeavaiuci take i napad u!enea i priienos virusa.

I na kraj u, za sorte pe niaci ce, potrebno je prirediti struktura potpone

p rimieren e plaltic no i m reii viscko] 2 rn, s jednim kolcem od drva iIi trske 1,3 svaku biljku.

Berba

• U na~elu berba mah una poe.nje oko 213 za.dene zriobe, [asno, ova zadnja s lormiranjem nid unutar mahune, elementom iakog opadania kakvoce

proizvodn je. Napredovani e sazriievanja se mol.e kontrolirati povremenim kidanjem neke mahune .. Berba Ie rucna i sastoji se od crganja rnahuna od peteljke. Posebnu

NEVOLJE

Kukcl u :r;emlii~tu: pi odored kultura (fekajte 2·3 godine prije nego ih posadite na lsto rn zemlj istu): rueno odnrantiVanje mogudh naI.o~nih revaca I nocn i h leptlra I, za vrijeme ~dhania, II'::inke hrusta; protlv 'kliznjaka se mogu kor/stld 'komadlcl krurnplra kao marnd,

5 iva trulef I antraknoza: ocijedivanj e zeml); Ita o d veda Id!e I natapan Ja; itbjegavalte gnojidbe i natapanja; prevelltivno djelujt.es

ba kren 1m oks: klorldorn- 20 (81)..1 00 grl 0 lita ra vede).

pozomosr cete morad skrenuu oa ovu fuu. kako bl pobrati samo zd"lve mah une. USMrl se na Istoj bi1lki is!Ovrem ano nalare razllC:id ciklusl p roizvodnje, Zahvad berbesu cildicki u prosje~nom uajanju oko 15· 20 dana.

U prosjeku na 10m2 zemlji!ta se pro izvede oko I 0 kg proizvoda za patlJ Ijaste sorte j 15.18 kg za sorte penjacke.

Sorte

• Patuljaste: Bnom;o, Provider, Nerim, Laremar, Labra tior, Processor. Gabriella (l:u tiI.), Go/drosl! (fum).

Pen ja eice; &bis, Anellino (sp oje ne). Stortino i Treato, T rj·onfo (Ii ubie:.'!,ta) ,. Meravigliil di Venezia (tum), Saint Hacre (iuta).

27

~ MAHUNE
SIJE~NJ
VELJACA
01;-UJAl< 1,\
TF\AVANj 'j
SVIElANJ
UP!I;NJ '1)
SRPAN)
KOlOVO~
RUJAN
LlSTOPAD
~
STIJDENI
PROSINA~ I: GRAH

PHASEOLUS SPP.

PORODICA MAHUNARKE, LEGUMINOSAE

28

Sjetva

i presadivanje

E

N

• Sjetva graha pocinie drugom polovkom travnja kad se temperatura zadrIi na oko 10-IS·C.

Razmaci sijanja se miienjaju prema tlpu graha:

- patuljasti grah se sije u redove udaljene 40-60 em. a na redove u razrnaclma od 4·5 em; lrnajte na umu da ce se kasnije biljke prorijediti kakc bl medu njima cstao razmak od 15· 20 em;

- grah penjacica sije se u redove udaljene BO-I 00

em, a na redove u razmacima od 20-40 em.

U slueaju sijanja u dfepice (2·3 sjemena u istu

ruptcu) moel ee se 5ijati u vee konacnu

udaljenost od 15·20 em na redu. Na k raju

I JJ

Za uzgoj biljke gran. se u lOmlju ,ednostAvno zabiju drveni kola iii .e prlrede strukture sastavljene od kelaea I fice od podnbnog ~elika I

pl as dflcirane mme.

._--------------~

~to se tiee dubine, ista ne smije prelazltl 2 em u slueaju .elkih zemlji!:ta, dok mote doc; i do 3-4 em u slueaju pjeskovitog tla.

U svakorn slucaju, nakon sietve umijesajte se laganim natapaniern.

Njega nasada

• U brzo (' e se uvidjeti potreba pos!avljanja, samo kod penla~ica, odgovaraJuce strukture za poeporu biljke. U tu svrbu m ofete kortsn ti razllcite vrste materllala: ieliezne iii drvene kolce, plasticne rnrete ltd.Ove zadnje su se u posljednje vrijeme jako ra$lrile jer ih [e lake nac.i I zato [er su prakticne. Nakon Ito postavite stupove na krajeve reda, rastegnite ielje.zflu flcu

n a koiu ee bitl prif v rseena mrefa na visini od oko 2 m. Grah traii nepreobllna, ali redovita, natapanja, U pocetnorn razdoblju rasta biljke.Apsolutr>o se mora izbjegavatl natapanje U trenutku stvaranja cVijetova zbog rizika otpadanja Istih. Kao i za mnoge druge povrtne kulture preporu~uje se natapan ja reh oi ko m dovodenja vode s boene strane, kako b I se lzb j egl 0 moe!!nj!! vegetadje I cvljetova. Drf se prijeko pctrebnjrn uklanjanje stetr>ika kroz cltavo razdoblje obradivanja graha, naroclto U one pocemo.

Berba

• Zahvat poclnje kad mahuna poprime tipicnu boju I sare svoje sorte. Drugl

vahn znak p05tlgnute pri k1ad no sti za be rbu Ie laga no yen uee rnahuna, u konerastu s nabrekllrn povecanjem sjemena.

P05vetite pozornost fazi trganja mahune kako ne bi potrga.ll biljku.

Kad zavr~1 berba potpuno osusice mahune i zatlm

N EVOLJE

Truleli: plodored kulture (cekajte 2-3 godine prije nego ho in posljete na isto ~emljl~te); savrseno ocijedivanje vode kroz l:emljiste; ogranicite maksimalno iii odbaclte pctpuno uporabu du!ikovih gnojiva.

Bakterioza: plodored kultura; na minimum svesti gnojenje I ne sadiee pregusto; natapajte putern beenog dovodenja vode; koristite zdravo sjemenje.

nastavlte nj i hovim Ij usten je m. U prosjeku od 10m2 zemlji!ta dobije se oko 1,5- 2,S kg graha kod patuljastih sorata i oko 3-4 kg kod sorta penjatica.

Sorte

• Patuljasti tip: Berlotio, Cannellino.

Tip penja.c.lca: Df YigeY3no, Lingua di Iuoco, 01 Lima (del Papa). Oi Spagna, Sa/uggia.

29

o GRAH
SIJECANJ
VElJACA
otuJAK ,"I",
TI\AVANJ I.J
SVIBANJ n
UPANJ .1)
"
SIY'AN)
KDL0'I'02
RUJAN
USTOPAO ,
;.,
SWOoNI
PROSINA( KOMORAC

FOENICULUM VULGARE VAR. DULCE PORODICA STITARKE, UMBRElLIFERAE

30

Sjetva

i presadivanje

• Priprava sjetvene plohe za kornorac mora bid duboka (30:..j0 em) s temeljidm povrsinsktrn mtenjem. Oblcno se n.stavlja presadivanjem mladih biljaka s grumenom zemlje u alveole od pollesrera iii pJaseicnog materijala s 40·50 caSica. Puree da korijeni budu

I<bJeIJlvanj ••• obovlj. IzbrazdavanJem bilja"" [edan i.di."i P'" I S dan, prij. beebe.

brojni i bijeli i da zracni "parae bude kompaktan [ne vecl od 10 em) i zdrsv, Oblikujte redove s razrnakom od 50·70 em i presadite biljCice s grumenom zemlle na red na udaljenosti od 20 em jedne od druge.

Prva presadivan)a pocinju s pocetkom kolovoza i protegnu se do prvlh dana rujna.

N;ega nasada

• Velika skrb se mora posven ti natapani u komoraea, Ustvari razdobJje suse, cak I kratka, mogu ceJko naskoditi razvo]u korijena, i prema tomu konacnoj proizvodn)i, Natapajte !kropljenjem u ogranil'enim kolicinama ali stal no. izbjegavajucr

da se stvore

os tate.i vode u blizini ovratnika, gdje bi moglo dod do pojave

trulen]a, Ponovljenim cupanjem I okapanjem posd1:e sa odstranjivanje hetnin era .... a i lomljenje povrsinske kore z.emlji~ta. nastale kao posljedica nataparqa izvrsenog rasprsavarqem,

Oko dva tiedna prije berbe prel.zi se na okopavanje, radi izbijeljivanJa., nagrtavanjem zemlje u bliz.inu zadebljalog ovratnika, na naein da istl ostane poknven i ne prima suncevu svjeuost. Okopavanje ce se moe; ponoviti vise puta sa svrhorn odrtavanja ovratnika sto pokriveniieg.

Berba

• Kad se postignu dimenzije tip i ene za uzgajanusc rtu pocinje berba korornaca . Kortstlre !tihalu za podrivanle biljke cvrsto usidrena u zem1iu zahvaljujuci vrlo dubokom

NEVOLJE

Truleii: plodcred kultura (cekajte 2-3 godine prije nego ponomo posadite kornorac iti druge stitarke na [stu gredku; osigurajte savr~eno ocijedivanje vode iI Iemljista; Izbjegavajte gnoie.nje.

Bijela trulei: o5igurajte najbolje moguce odjedivanje vode Iz zemlji!ta; izbjegaw.jte gnojenje i natapanje; u preventivne svrhe lntervenlrajte bakrenim oksikloridom-20 (80-10 gfl 0 lltara vode).

KOMORAC

SIJECAN)

TRAVANJ ~

SVIBAN) ~

LIPAN)

- t---

SRPANj

KOLOVOZ

RUJAN

LISTOPAC

- r-

STUDENI

PROSINA

korqenskom aparatu, Uklonite vanjske Ilstove i vodom operite povrce. Berba se ne s m Ije otegnu ti

p reko d ruge polovice studenog Jer bi mrazevi prcuzrcctll unistenje uroda. U ekstremnim slucajevima prekrijte 'tkanlncm netkaninern' neobrane bilJke. U prosjeku se n. 10m'

dob Iva 20·30 kg proizvo da.

Sorte

• Srandardne: Dt Romagna (iii Oi Bologna, OJ Parma, t» Flrenze). Oi Sarno, Di Napoli, Oi Sicilia, Romsnesco, Latina, Mancovano, Cervino. Hlbridne: Nevo, teska okrugla, IJema sietva, u pocetku spor no v rl 0 b rz U fuzJ odeblianJa; Carmo, srednje deb eo. prlkladan za Ijeme sjetve, jako otporan na predcvatnju: Rudy, srednjlh dirnenzi]a, proljetna sjetva, sazrije vrlo rano.

JAGODA

FRAGARIA ,VESCA PORODICA RUZE. ROSACEAE

12

P resadi van; e

• Kako bi pomogli ukorjenjivanju mlade bilike odmah nakon presadivanja izvrlite obilno navodnjavanie !kroplienjem s mlazom pod nlsklm prltiskom, a za iLbijeljivanje po plastlcnorn pokrlvatu polljte otopinu vapn a, Time se postite reflektiranje dobrog dijela sunlevih zraka od plasticnog

sarno korljene na naein da ovracn Ik vi rl I em. Ovaj

po swpak s e u pravil u obavlja u mjes ec u kolovozu.

• Nakon prlprave zemljista., ukazujuci veliku pozornosc organskom i mineral nom gnojenju. oblikujte gredice sireke 30 em. visoke 25-30 em i medusobno udaljene oko 70-80 em. Polofite nil gredice iii na citavu obradenu povrflnu emu plastknu polletilensku foliju kao za~titlni pokrlvac, Na udaJjenosti od 2.5-30 em na redu nap ralli Ie rupe u koj e tete staviti biljcice

Posebna pozornost ce morati biti posvecena dubini sadenja: potpuno ukopajte

Njega nasada

p okrlvaca i zadrtava nle tempe ratu reo pod pokrival'em. kompatibilne s primanjem biljcica.

Krajem sijecnja iii pocetkom veljate,!Ii toenije 2 qedna nakon ponovnog vegetacijskog budenja, predite na takozvano dotjerivanje biljcka. koje se sastoji od uklanjanja listova I suhlh iii trulih izdanaka; cstavlte same 2-3 mladice po b iljki. Na kraju Ih

tred raj te bakren 1m s u llato m koji. oslm sto ce imato dez:infekcilsko djelovanje, on I pomaie za~tivaniu rana. Dobar zahvat za pomaganje

NEva LJ E

Rhizoc:tonia i phytophthorn: mnogogodi.lnjl plcdcred kukura (I ]-4 godlne); osigurajte savrleno ocijedivanja zemljllta; ne pretjerujte s kollclnom kemijskih gnojlva; rablte zdrave prssacnlce, po mogucnosti 5 certlflkatom.

Siva plijesan i smeda trulef: oslgurajte da se veda fto Ie vise moguce ocljedule iz zemliBta; i.z,bjegavalte dulikova. gnoliva I navodnjavanja; korlstnl su preventlvni zahvatl na bazl bakrenog oksildorida-20 (70-90 gil 0 lnara vode) III dlklofluani-50 (8-19 gilD litara vode) do 20 dana prlje berbe.

Obl~ni crveni pauk: Teuanychus urtkae je grinja koja moze izazvatl ozbl!]ne stete uzgoju jagoda. U pocetku se pob_zuie dekoloracijom listova, koji doblvalu tonove futog I sivog, I kole kasniJe postaju prekrlvene gustom paudncm grlnja st.o Ih dovodl do potpune csusenosd, Oslgurajte da se veda 12 zemilista odjeduje 510 Ie vge moguce I izbjegavajte natapanja.

brzom I jednolicnom vegetacijskom budenje je dakle pokrivanje 'tkaninorn netkanlnom'.

Berba

• Polovlcom travnja III poeetkom svibnja poclnje berba u jagodnjaku, ako je moguce obavit.i ju treba u najhladnijim satima dana. U pcstupku trgait.e fa!ku zajedno s plodom. Berba [e etapna i u prosjeku je potrebno 10-12 obilazaka u razrna ku 0 d 5 da na medu

~

o

g

"lima kako bi se pobrao say urod.

produktivna, daje velike plodove odlifnog Izgleda. Oiskretan okus, Osjetljlva na rhizoc[oniu i smedu trulef; Addle, snafna, daje debar rani u rod: Plodovl su srednje vellkl, odll~nog lzgleda, cljenjene 1 zbog okusa. Otporna na slvu plijesan, all osjetljiva je na pepelnicu; Eisante, Honeyoye, rud/a .. ldea.

Ova puta cvata Chandler, a stalno cvatu Selva I Irvine.

Sorte

• Sorte jagoda se dljele na one koje cvatu samo [edncrn u proljece; ko]e cvatu drugl put nakon mjesec dana; koje (vatu stalno.

Medu prvima su najraslrenlje: Marmo/ada,

snafna I vrlo

ENDIVIJA I ESKARIOL

CICHORIUM ENDIVIA F. CRISPUM, CICHORIUM E. F.

PORODICA GLAVOCIKE, COMPOSITAE

Presadivanje

• Razl ikul u se kovrl'ave endivija, koje ne podnose I1ladnoc.u I f.ije se obradlvanje zavr~ava ujesen, i esk a riol endivije, koje se pak siju krajem Ijeta,ler bi s vrurlnorn bile i~ozene predcvatnji,

Kod endiviJe se presadulu mlade biljke kupljene u rasadn iku. Stoga pazlce, U trenutku kupnje, na

34

razvijenost korijenja, na kompaktnost llstova i na

izostanak

bolesti. Pripravite zemljiSte, oblikujte redove medusobno udaljene 25-30 em. Na udalienost na redu

od oko 25·30 em seavlte presadnlce u rupiee duboke oko 5-8 em (za djelovanje zemljista j grumena zernl)e

na korij" nj u presadn iea); zatim nagrnite zernlju. Nakon pres.divanja lagano natopite. Razdoblje 13 presadivanje pol'inje drugom polovieom ozujka i protefe se do druge polovice rujna iii do kad vremenski uvjeti dopustaju komlietiranje kukure.

Kod prvih presadivanja. kao i ked onih kasnljlh, prekrijte IVU obraden u povrsinu, ill samo redove u koje ste presadiU biljc.ice, 'tkanlnom net:l<aninom' koja stiti mlade bij I ke od pad ova temperature. i srvara prildadnu mikroklimu za prim_nje korqena,

1 Salata eskariol

Njega nasada

• Za ovu kuituru SlJ vrlo vaini postupd odstranjivanja !tetnih trava ukoliko, osim sto oduzimaju hranjive tvari samoj endiviji. povecavaju vjerojatnost prenosenja opasnih vlrusa (13to jer su gosti na usencu], Navodnjav,mje, koje je od sustinske vainosti za Ijetne kulture, morati ce biti izvrSeno, ako je rnoguce, bo~nim prodiranjem vode lagan lm ali svakodnevnim natapanjem. Ovo, osim sto udaljuje riIlk opasnih venuea, na minimum smanjuje rizik ulaska u preranu cvamju endivije.

Kod nekih so rata prelazi se i na tehnlku izbijeljivanja: veie se potp un 0 ob likovana

NEVOLJE

U svim slubjevima: za presadivanj.e korisdte prikladnu zernlju cmicu; napl1lvite solarizaciju (pokrivanje prozirnom planilnom tolijom) zemlfi~ta; odnesite s gredica i unistite ano sea ostane ad bilJaka.

Puievi 5 kucicom i golaci: preparucuJe se pribjeci posipanju dehidriranim solima (kuhinjska sal. vapno i pepeo) po upaljenim mjesoma iii mjestima pornlcanja; karistite mamce na bazi metaldehida.

35

1 O!t.~enl' izazvan. endM[inom mulk:om.

glavica sa suhim liscem, kako bi pastigli face izbjeljivanje sredi!njih rebara listova,

Berba

m Z C

~

,.

• To je vrlo jednostavan postupak, koji se sastoji od rezanja ovratnlka ispod glavice ostrim nolem. Zatim se odstranjuju vanjski listovi. ob i c no prlj avi i gnjill,

U prosjeku na 10 m2 zemlji!ta dabiie se 10-2.5 kg prcizvoda,

Sorte

• Najra!irenije sorte:

Cicora Scarola Casco d'oro, kaja se sije od sijecnja do.

ko I ovoza; Cieoria Scarola.

Cuore pieno, kaja se siie ad af:ulka do. rujna; Cleona Scarola Gigante degli Orca/ani. za jesensku I

zlmsku berbu; Indivia grossa di Panca/ieri; Ijema sjecva i zlrnska berba; Rkcia tina d'escare, s crven im Iistavima ked baze, Riecia d'estste; s Iudm srcem,

SALATA

LACTUCA SATIVA PORODICA GLAVOCIKE, COMPOSITAE

Presadivanje

36

• Kod usp rayne sa late se prlstupa presadivanju mladih biljaka kupljenih u rasadniku. U tre nu tku ku povi ne skrenlte pozornost na razvijenost korijenja., na kornpaktn ost llstova i naroclto na lzostanak bclestl, Pripravite zemljiste, oblikujte redove medusobno udaljene 30-40 em, na red" na udaljenosti od 20-30 em stavke presadnka u ruplcu dubine 4-7 em (za djelovanje zemljista 1 grume.na zemlje na korijenu presadnlce]: zatim nagrnite zernlju,

Razdc bl i e p resadivanja

poc:inje drugom polovicom o}:"ika i protefe se do sredlne rujna iii do kad vremenski uvjetJ dopu!taju kompletiranje biljke.

Kod prvih presadivanja, kao i kod omh kasnijih; pckrllre citavu obradenu povrSinu. iii samo redove na kole ste presadivali biljcice. 'tkaninorn netkaninom' kola mtade

bij Ike stiti od vel i ki h padova temperature i srvara prikladnu mikroklimu za

p rl man j e ko rile na ..

Njega nasada

• Za ovu b ilj ku vrlo su vain i postupd odsrr-anjivanja §tetnih trava ukoUko,osim ~tO oduzimaj u h ranjive Mrl same] salad. povecavaju

vje rojatnost prenosenia opasn ih virusa na salatu [zato jer 5U gostl na usencu).

Navod.njava.nje, keje je od sustlnske vainosti za Ijetne kulture, morat ce bid izvrieno, ako Ie to

mogute, bocnim prodiranjem vode i laganim ali svakodnevnim natapanjern . Ovo, 051 m fte udalj uje rizik opasolh venuea, na minimum smanjuje rizik ulaska u prijevremenu cvatnju salate, Kod sorte Romana moze se preCJ i na ten niku izbJeljivanjil: glavica se vefe kad je potpuno obllkovana i kad 1ma suhe lisrove kako bi posdgli jace izbjeljivanje sredisnjih rebara lism.

Berba

• To [e vrlo jednostavan postupak, koji se sastoj od rezanja ostrim nofern ovratnika lsped glavice. Zatim se cdstran e va njski llstovi obicno prljavll gnjili. U prosjeku na 10m2 dobije se 15-30 kg proizvoda.

Sorte

• KlasiZna glavata salata, tipa trocade ro: Hera Yiglia d'inverno. Regina di maggio. T rocsdero, Kranager

(Ij etn a), Regina d'estsce (Ijema).

Brazilskl tip (iceberg); Nsbucco, Nerone. Saladin, Chianti. Salinas, Great lake (Ijetna), Regina dei ghiacd (Ijetna).

N

JE

Siva plljesan, bijela tJ'ulet i pythium: plodored kultIJra (cekajte najmanje 2-3 godine prije nego ponovno posadite salatu na isto zemljiste): osigurajte izvrstno ocijeclVanje vode iz z.emlji~"'; unl!i:lte ostatke obradivanja; obavlte lokalno natapanje otopinom bakrenog oksiklorlda-20 (90-100 g/ I 0 litara vode) n"'tojeci dobro smolltl ovratnlk

Plamenjala, prstenasta pjegavost. siva plljesan i pepelnlca: plodored kultura (pogledaj gore); izbjegavajte dusikova gnojiva I navodnjavanja; uklonite i uni!tlte ostatke obradlvanla; prednosc dajte sortama salare orpornlma na plamenjacu (primjerice: Columbus, Lido. Big Boston. Elsa. Jessy. Saladin, MaJjka, Odessa, melissa. Canasta); u slubju da izbjeljujute glavice pornocu vezanja, zatvorite biljke sarno kada 5U suhe.

Tip batavia: Canasta, Blonda

dl Parigl.

Rimski tip: Bionda degli orto/ani. Bionda cotosseo,

Ba ltoo« (Ii etna], Blonda lentissima a moncare (Ijetna). Salata s mekom glavicom iii za trganj e (SOria za rezanj e uzgajane na l5[oj udaljenostl kac salata u busenu): Lollo (razliciti tipovi), Red salad bowl.

,~ SALATA

~
SIJECANJ ~I) ~I)
:~ #.~ 11111'\
Oiz/ '\ ~I/ Il
VELJACA
Q2:UJAK I)
TRAVANJ .j
SVIBANJ
~
UPANJ ,.
~
[, ~
SRPANJ .
,
<DLOVOZ ~
RUJAN
L1STOPAD :'\ ~
STUDENI ~ ) " ~
@
PRQSINAC ~/ ) ~l
,1 PATLIDZAN

SOLANUM MELONGENA PORODICA SULATNICICA. SOLANACEAE

S;etva

i presadivanje

38

• Pripravite sjetvenu

povrsin u za presaofMmje patlidiana §tihajuci duboko do 30-40 em; lstod obno povrsite gredke kako bi omogucili brzo ocijediwflje povrsinskin voda j postupke natapanja botnim prodiranjem 'lode.

Oblikujte redove na medvsobnoj udalj enosti od BO·loo em, dok ce biljcice b fti medusobno udaljefle oko 50· 70cm.

Kad to a bavi ee, nap ravke

1 ~". '"'"'''''' ~ ...

blljke s • ..,z., no gl.",,"

• .,bljiku (All no gram (8) p,vog razgrnnf"""'i'-

male rupe duboke 7·B em

i u njih stavlte bHjcke s njihovim titavim zemljanim ovojem;z:atlm nagrnite zemlju. Rabite biljcice s 4.·5. pravim llstorn i i':itavim ovojem l.emlje. Redovito zalijevajte. nikada preabilna, all testo.

Razdoblje presadivanja !rOlja od kraja travnja do s ~di ne svibnja na otvcrenom polju.

Njega nasada

• Odstranite stetne trave redovitim okopavanjem koje irna I svrhu da zemljiste odriava proIracenim i manje kompaktnim. Cestose Izvodi I lagano ogrtavanje, koje, osim sto dop usta lakse natapanje bocnim prodlranjem 'lode, biljki daje potporu i ucvrUvje jv. Pokrfwnje zemljgta je

odl i ~an postupak jer drasticno doprinosi smanjenju zahvata eileenja

medu redovlma, IIvodi se s trnom plasticnom folljom i moze biti potpuno, ako se pokriju redovi i povrflna medu redovlrna, iii djelomicno, ako se pak

po kriva ~ ograr iei samo na redove,

Obilna i testa natapanja u Ijetnom razdoblju donose velike blagodati biljki, koja bi inace krenula lJ sus ret opeklinama stabljike i listova .• otklanjajuci i opasnest padanja listova I malih plodova. Natapanje mora bid zavrfeno izricito bocnim prod; ran je m vade.

Obitno je porrebno zabiti jedan drve nl kolac (potporanj) vlslne I m za koji se veie biljka. To je na kraju skoro neiIbjeian poseupak

za osiguranje odlicne stabilnosti billke. pogotovo kada [e u punoj fazl produktivnostl.

NEVOLJE

VenL!ce: plcdored kultura (naim.llie 3 godine); ako imate na raspolag,mju konstite po rnogucnosti biljkec.ijeplj~ne na podlogi sorta rajcica (tip Kyndia F I) otporni h na bolen.

Phoma I konc:entrii!!l3 pjepvost: iibjegavajte gnojidbu: natapajre bo~nim prcdlra njem vcde; sarnc "1<.0 je, nllin 0 itvriite preventivno na bazl bakrenog oksiklorida·20 (70·90gf! 0 litara vode},

"rPAT L I DZA N
SIIECANI
VEljACA .,
O:!:UJAK • .1
TRAVANJ •
SVl8ANJ •
UPANJ
SRPANJ I
f:owvoz
ROJAN
USTOPAD
STUDENI
ROSlNA(. ... ):0,

~' 6

'!i! z

Berba

• Berba s e obavl i a kad

,plod Oyi postign u di menliju i bo ju [ipicnu za svoju so rtu, Ne p revise kas niti s be rbo rn je VUllO u kol i ko bi plodovi postall ja ko kozasti. sa

s jem en kama gorkog okusa i bezbojnom korom, Postupak se obavlja p ornotu iikara za Obr.;.2ivanje is radn im rukavtcama .

Sorte

• 0 krugl i plod, standardan tip: Black baa uo/. T ond. di Firenze. Picco.l. ge.n cvese, Tonda bianca sfumara rose:

Okrugli plod, h ibridan tip:

Nira K0'lg. Purpura.

Oval nip lod .. standardan tip:

Florid. Merkee. Bianca Ova/e.

Oval nip lad. h lbrida n tip:

Bonica. Galine.

Duga~ak plod. stand" rdan tip, Long purple. Rlminise. Duga~ak plod. hibridan tip:

Balurai, .Marfa. Sicilia,.

DINJA

CUCUM/S MELD

PORDDICA BUNDEVNJACE, CUCURBITACEAE

Sjetva

40

• U pri pravi zemlj I~t" izvrsite duboko iltikanie (30- 40 em), razd ro bite na sitno povr§ins ke sloleve zern Ije, povisite gredlee 10- j 5 em i napravite brazde Izmedu

red ova. Ovl zahvatl i malu svrhu oslguranja dobre klilavosti sjarnena (koji, lako su velikl oko 0}xO,4 em, vrlo su osjetliivi), Izblegava/lja opasn ih ostata ka vode I dopu~tanja, kada ce biti potrebno, natapanja bocnlm prodiranjem vode.

Sjetya se obavlja u alveolalnlm posudarna od poliestera dimenzija 30 x SO

ems H-lO ~a!a. Stavite sjeme II zemlju ernleu

5 siljkom okrenutim prema

dolje u dubinu oko

I cm.U odredenim slu~aievima porrebno je stavld i drugo sjeme ako 511 udaljenosti izmedu redova

pove~ane, Kao alternadva za alveola I ne POSII d e m oie SOl pribjeci malim plasucnirn posu darna pro mj era S-7 em, Razdoblje sjetve varira od kra]a sijeenj" do pccetka oiujka u slu&.ju toprih veceri i prema polov!ci ofujka za hladn e vece ri.

Presadivanje

• Prelaclivanje se obavlja s biljcicama s vlastJdm grumenom zemlje i 2-3 prava ltsta uz one na supkarna Prije ove faze korijenje nlje u stanju zadrtatl zemliani ovo], cslrn 1·3 prava llsta bUjka bi mogla krenuti u susret

opas nostl od stresa od

presa dlvanjiL

Pres. divanie na otvorenom se obavl)a prema kraju travoja i Cltav svibanj.

Njega nasada

• Nakon presadlvania kad SOl biljka dobro priml. prelazlme na prvo mlfenie odnranjujuti vrhove nakcn 2, pravog lista. Drug; zahvat se obavlja na boenlm

mlad kama nakon 3. Ii Ita, kad Ih ima 5 Izvodl se treee rezanje na Isti nac.ln, ladnji zahvat se obavl)a nakon 1 lista u tocki zakvacenosti dlnje kad je plod dobro sazrlo,

Proriedivanje se obavlia da bi bro] plcdova zadriali na 2-4 na svakoj billki.

Natapajte boeni m

Viroze i fuzarijsko venu~e su za dinju prakticno neizlijecive nevolje. Oakle. bolje je sprijeciti lh.

Fuzarijsko venuce: mnogogodilnji plodored ((ekajte 3-'1 godlne prlle nego It.o cete ponovno u~jati dinje Iii druge bundevnjace na lstorn zemljistu), prednost dalte otpornim IIi snosljivlm sortarna tipa: Carlo Fl. Laro Fl. So/eado Fl. CaJipso Fl. Parsifal FI; za poviSene povrline rabite presadnice cijepljenih dinja.

Pepelnica: prednost dajte snosljivlm scrtama medu kojima Parsifal F II Cal/pro FI; sarno ako je nuino i u najhladnijlm satlma dana. s proizvodom na bazl moclvog Sumpora-80 (7-10 g u 10 litara vode)

41

prodi ra nj em vode s

povrem en i m zahvatl rna u prvirn fazarna razvoja biljke. Vise pozornosri posvetite nakon sazrijevanja I odeb'ljanja plodova.

Berba

• Zapocinje kad supka

poena pucatl, a zrno postigne dimen.zije. boju i mid. koji karakterizira doticnu sortu. o bavlja se iuicito s o!tri m

n o1em ka ko b i izbjegl i lomljenje grana biljke.

Na 10 m' se dobi]e 20-30 kg protzvoda.

Sorte

• Gladak plod: Omralupo Charencais, jolly. Tstturts, Pam/r.

Mreiasti plod: Supermarket. Rony, Supersprint. Burpus.

~ DINJA
SljECANJ
VELjAt':A
Oi.UJAK
TRAIIANJ • •
SVIBANj • •
LIPAN)
SRPANj
KOlOVOZ
-
RUJAN
USTOPAD
STUDENI
PROSINAC KRUMPIR

SOLANUM TUBEROSUM PORODICA SULATICNICE, SOLANACEAE

42

5jetva

i presadivanje

• Zemljl§te koje ce ugostitl krumpir rnorat ce biti pripravljen 0 duboki m stinanjem (oko 30-40 em) kojemu ce slijediti zahvatl povrsinskog 'iscenja.

Neved enl zahvati ce bi ti izvedeni pocetkom proljeca .. Za ti m obli ku lte b razde medusobno udaljene 60 em i duboke 7-10 em. Na udaljenosti od 30 em poloflte gomolle kole cete odmah zatrpatl zemljom, ostvaruJuci tako lagano nasipanje.

Njega nasada

• Dva Ii edna na kon presadivanja predite na PNO ognanje, ill toenlie na priblifavanje zemfje dvama

• S dolaskom fleta,od sredine srpnja nadalje i u svako m slu caju ovisno 0 sorti, beru se gomolji. Preporuca se da se be rbi

prione kad Iracni dio biljke naginje

procesima formiranja gomo fia, pravi h i vias tit! h skladlsta zallha energije, lzazivajuci znatne deformacije.

Zahvati uklanjanja trave, ifi toenije kopanja Iii ruenog lsko ril en jivan ia st.etni h trava, drIe se nuinlma tijekom

o b radivan ja, csl m zbog smanjenja konkurendie i zbog zasclte bllike od napada listne usl te prenosenja virusa,

stranarna reda sa svrhom, oslm ho sprljecava razvo] ftetnih trava, da lznad svega omoguci razvoj mladih izdanaka koji Izbijaju Iz dobre prekopane i rastresite zemlje.

Ponovite Isti zahvat, 5 istfrn ciljevima, u vrernensko] udaljenostl od mjesec dana nakon prvog na naein da se oblikuje [ako oelt nasip u odnosu na red.

Natapanje Je za krumpir skcro suvlian zahvat, Pribjegava s e bo C nom prodiranju vode Imajuli u vidu da sub razde vee oblikovane s dva okopavanja. Najbolj" je zalijevati u vecemjim ill nocnim satirna kako blljku ne bi izloiHi visoklm skokovima temperature.Istl bi

usc v. ari prouzrodll

fizioloske anomalije kod biljke i narodto u

Berba

1 Crtef "''''''''toki pnkuuj. faze obn .. fo ..... "ja krump[ra: sadnja u bra.du dubin. 7-' 0 em, prel<rMnj ••• mljom, prvo ognanje i rugo o3rtanie,

NEVOLJE

Krumpirova zlatlea; na ogranilenim povrsinama Ih lzravno pokupite potevsl od prvih odrasllh primjeraka ko]] se pojavljuju i nastavite s

licinkama; na vecim povrslnama djelujte prclzvodlrna na bazi prlpravka Bacillus churingiensls do 3 dana prije berbe,

Bakte.rioza: osigurajte izvrstno ocijedivanje kisnica.; koristite sjemenske gamoljes cernflkatom,

Krumpirova zladca •• 1-----

poprimarqu uvelog i zuckastog izgleda, pokazatelja preklda stvaranja tvari 13

131 i he i dakle ko mp letoran ja obllkovanja gomolja. Nastavite najprije

odvajanj em zracnog dlj ela, koji ce se brzo osusiti: zatim stihacom odgrnite naslpe, ispod kojih ce proviriti gomoljl. Na 10 m2 zemljista se u prosJeku dobiva 20-40 kggomolja.

Kad su gomolji jednom ubrani mogu odmah bitl

u puceni u potrosn [u, Inace C e

bid sac uvanl u d rve ni m iii plasticnim spremnkima, ali u prostorima bez svjetlosti kako bi sprijetili ozelenJenje, pojavu kojom gomolji p05taju gorkasn iii cak nejestivi.

Sorte

• Medu osnovnim sortarna krumpira valja podsjedtl na:

Spunta: gomolji pravilno produljenog obllka, glatke i fute kore, rana i obllna

p rizvod nja;

[aerla: gomolji kuglastog oblika, glatka i svijetJa kora, prolzvodnja srednjerana. Gomolji, narodto na tesko] i lose strukturlrano] zemlji, mogu poprlmite n epravil ne oblike;

K ennebek: so rta karakterizirana obilnom i kasnom proizvodnjom. Osjetljiva na POJ3VU ozeljenja gomolja ako su iz.lozenu suncevoj svjetlosti i ako nisu dovoljno pokrivenl zemljom,

43

CAPSICUM ANNUUM PORODICA SULATICNICE, SOLANACE

44

Sjetva

• Za priprnvu sjetvene plohe rade se povisene gredice s ciljem ja.m~enia boljeg otjecanja veda od kg" i od natapanja, Bllj~ice s ovojem zemlje ce mod biti posadene na ctvo re nom od sredi ne travnja i ~itav svibanj.Ako se raspclafe plastl~nom folljom, onda ce se presadivanje moei izvrs;tl u o!ujku.

Nakon sto ste oblikovali redove medusobno udaljene oko 70-80 ern, napravite u zemlji na redu rupe udaljene 40-45 em; puljivo namjestite presadnice pribliiavajuco zemlju korijenju brifliivo

~

,'-.

/ ,. ./.

'--

70-S0em

Na redove medU50bno ud.lle.no 7().8() em, U .emlll naptavite 40-4S em udolien. "'pice I obavite presadi ..... nle bllike s galim korfienom, N.mjesdte dobro ""&'luw koMI""" biljflce; pribrdit.

•• mllu ~i"'" dried ,.tabljiku iznad .emlle i lagano pritisni<e.

PAPRIKA

drieci stabljiku iznad zemlle I lagano pritlsnlte. Rasporedite u blizlnu bilje;ee malu

kolicin u vod e kako b i joj dopustili da svlada prve vodene suesove na kon presadlvanja.

Pokrivanje

• Ako Ie za cstale povrtna kulture ovaj zahvat izboran, to ne vr'ijedi za papriku. NapravilJ dobar pokrivac je relatlvno [ednostavno: nakon ~I.O ste prlpravili zemljiste. raslrf[e ernu pla.ticnu foliju po povr!inf po kolo]

namje ravate zasaditi kulturu i zatlm pokrijte vanjske

70-S0 em

rubove. Zatirn napravite rupe u sldadu s mjestima sadnle,

Njega nasada

• Kao kod veceg djela povrtnih kukura, cako i kod paprlke poscojl karakteristkan vrlo spori polemi razvoj, toliko spor da, koliko pogoduje sirenju stetnlh erava, collko pomate I stvaranju povrsinske kore, Obje smemje mogu biti

riie! en e red ovitim zahvatl rna kopanja (okopavanje).

N a tapan je ce moratl bi ,j redovito. narocito kod sazrijevanja plodova, I po mogucnostl prodiranjem vode sa strane,

Kako b i izb) egli da bocna razgranjenia koja nose plcdcve mogu pod teretorn krenuti u susret nepopravljivim lornovlma, ces[a se pribjegava cvrstim potpornjima na koie se veiu bi.ljke, U veein! slucajeva se radi 0 obicnim drvenim kolcima zabiJenim u blizinl bilJke odrnah nakon presadivanja. U slucaju ako bi is te pOtpornje morall korisciti vise godina, bolje ih je tretl raci! kropivom bakarsulfata lzmijesanog ad .1.1,3 kg prolzvoda na svakih 10 lltara vode,

NEVOLJ E

• PAPRIKA
SIJEtANJ
VELJACA - I
oZUJAK •
TRAVANJ -
SVIBANJ •
LIPAN)
SRPANJ
KOI.OVOZ
RUJAN
L1STOPAD
STUDENI
FROSINA( Gangrena korijena vrata paprike: mnogogodi.!nji plodored (3 i vise godina prlje ponovnog s"denja na isto zemljiste);osigurajte ocijedivanje vode iz zemlje; Izbjegavajte du!ikova goojiva.

Bakterijska pjegavost lista, koncentritna pjegavost I siva plijesan: ograni~ite gustocu nasada I gnojenie du!ikovlm proizvodima; natapajte bez mocenia listova ! plodova; samo ako je nuino interveniraJte proizvodima na bazl bakrenog oksiklorlda.20 (60·801 I 0 tltara vode).

Ber~a

• Ovisne 0 sortl paprika se bere ka~ boja, dimenzije i taiina plod. budu karakteristicnl, Preporuta se nekoliko dana prlje vremena krenuti u berbu prvih plodova kako bi se olak!ao napor bilike koja ce taka mod zalihe usmjeriti na

d ruge plodove.

Ka ko b i izbjegli loml] en j e grana, odrezlte plodove !karama iii o!trim notern, Berba za ku Itu re na otvcrenom pOtinje prvih dana mjeseca srpnja I protefe se na cltavo Ijeto_ Na oko 10m' zem Iji!ta se u prosjeku doblje 25·35 kg plodova.

Sorte

• Cetverokutan oblik

Stan dard fie so rte: Quadra to d'Asrl (futo.crvena), Super Golia (iuto·crvena), Carmagno/a (futo·crvena), Goldino i Go/den Ca/wonder gia/le, Keyscone resiscant giant n· J f California wonder rosse. Hlbridne sorte: Ideal, Ka/i, Jolly giallo, Duplo, Ghibll i Jolly rosso.

Pravokutan oblik (izdufene i polulzdufena]

45

Standardne scrte: Marconi, di Nocera.

Hibrldne sorte: Lux. Mikalar, Olber, Bdorsdo, G/adiacor. Cancun, Clovis. Osir. Moraca.

Stoiasti oblik: Cuneo F I I Cuneo.

Oblik raga: Hoc Llrge, Diablo, Ringo.

Oblik rajZice: Topepo 391 j Topepo.

GRASAK

PISUM SATIVUM

PORODICA MAHUNARKE, LEGUMINOSAE

46

Sjetva

• Sjeme je okruglasto, glatko iii naboran 0, stru ~ak nos I slofene llstove u broju od 2- 3 pa ra, a cstal i su promijenjeni u vitice. Cvatnja je pazusna,

Plod je tlpicna mahuna koja sadrf od 4 do 10 sjemana,

Sil.nie u ledno,<rulo! ~O"" Pawl! .. ", SOr'"

.f

~

f +

1--1 30cm

1_--'

40-50 em

S1janj. u "",,,,,uk. redove Paculjaste sorte

/' ~~, ~$t / ~t~ ~~*

~j' ~ ~

Pripra'i'a Iemljisea ZlI siia"je graSka zahtijeva duboku obradu i osrednje povrslnsko m~enje, to jest duboko stihanje i brzo grabljanje. Dakle gredlce ce morati bid dobro izravnate i povisene oko 10 em U odnosu nil

polje kako bi izbjegli opasne povrsinske ostatke,

SJlanl. u dvostruke redove Penl·~i<.

50-60 em

100-120 em

o blikujte red ove medusobno udaljene 30 em ZlI pl!!U Ijast.e sorte i oko SO- 60 em za penjacice. Na redu siite u udaljenosti ad 7·10 em i prekrij!e s 1-2 em zemlje. Kao i kod graha. kale se da sjeme groka mora "cuti zvona," da bi odredilo povrsinsku sjetvlJ. G rasak trati temperaturu od 10" 20'C iako se klijanie moie odvijati i pri 4°C. Stoga se sije u proljece, potovicom travnla,

Ud.ljenosti koJih se mora", drtad u ,Iuoiu pawl! as tih I 'oro" peni'~.QI gralka .. dvosO"Uke, iedno.stavne I tro5truk@ redove.

50-60-70 em

NEVOLJE

Fusarium. pythium: plodored kultura (~ekaite 2·3 godine prlje nego Ito ga uzgajate na istom zemlji!tu}; osigurajte lzvrstno ocijediva.nje veda od kHe i natapanja it zemljista; prednost dajte sortama otpornim na fusarium poput Progress n. 9.

Plamenjala, siva trulei: ogranilite bro] biljaka na m2 i gnolenje: osigurajte strukrure potpore za sorte penjalice; ne pretjerujte s natapanjem.

Njega nasada

• Nastavite povrem en 1m zahvatlma cupanja kako bi ukJo nl I i ~tetne trave i razb iii povrslnsku kcru koja se je sevorUa uslijed kib iii natapanja,

Kako bi smanjlli stvaranje povrsinske kore na zemljistu i kako bi u is to vrijeme sprijelili razvo] stetnih trava, preporueu]e se pribjegavanje p ok rlvan ja rsdcvas erne m plastiCnom folijom.

Ubrzo ce se pokazati nuinim pcstavitl, samo za sorte penjalice, prikladnu strukturu za potporu. U tu svrhu ee se mod koristiti razliciti tipovi rnateriiala; drveni ;Ii zeljelno kolcl, plastkne mreie itd. Ove z.adnje su recentno vrijerne vrlo rasirene mog lakog

pronalaienja I zbog praktlcnog stavljanju u funkciju.

Kad se postave noseci stupovi na krajevima redeva, rastegne se ie.ljezna iica na koju se pricvrsti plasticna

m refa na visinu od oko 1,5 m. Gra!ak traZi ograniceno. ali testo natapanje u pccemorn razdoblju razvola, Najstrole je zabranjeno natapatl u trenutku stvararqa cvijetova zbog rizi ka otpadan] a lstih; ako se pak obavi malo prlje berbe, lzaziva povecanje prolzvodnie r poboljsanje glede kakvoce.

Kao kod mn ogih dugi h povrtnih vrsta, preporuca se natapanje tehnlkorn prodlrarqa Hi curenja vode sa strane kako bi izbjegli mocenje vegetacije I cvijetova.

PREVLAST VRHOVA

Vegetacijski vrh zbog svole posebne stanicne strukture proizvodl takve hormonalne evan da na sebe pri'lla':! debar dio zallha hranjiva kojeg je biljkll apsorbirala preko korijena i preradila u listo'lima z.ahvaljujuci procesu fotoslnteze. Iz toga proizlazl cia bill ka koji puta veei nom nilllinje rastu u vis, na ~tetu bocnih izdanaka i same ravnotefe biljke.

Berba

• Sa stvaraniern mahuna i njihovog dragocjenog sadriaja komplatira se obrada graska. Serb. se obavlja etap no i ruen 0, trgajuCl rnahunu S biljke s puno painje da se ne ostete cvatovl i grane.

ProilVodnla zelenog zrna varlra ad 3 do 5 kg na 10 m' lemlji~ra

Sorte

• Medu sortarna za izravnu potrosn lu prep crucsmo Gigante a flare bianco, Gigante Sviaero, Gigance dorato.

RAJCICA

SOLANUM L reOPERS/CUM PORODICA SULATICNICE, SOLANACEAE

Presadivanje

• Sijanje u alveolalne posude od 40-50 rupa obavlla se premo kraju velja':e. Poma2uci si lackalicom iii pincetom scaYljajte jedno samo sjeme u svaku alveclu; kasn!je prekrijte s 2-3 mm

ze m Ije ern ice. Posu d e se zatim prekrivalu 'tkaninorn netkaninom' i na kraju scavljaju u tunel,

Kad biljke dobiju 4-6 pravlh llstcva (iii toeni]e 60-80 dana nakan sjetve, prerna kraju travnja i pocetku ,vibnja), predite na presadivanje. Oblikuj te red ove na

udaljen ostl 0 d 0 ko 70- I 00 em i isko pajte rupku n a svakih 35-'10 em u redu. Polofite biljCicu sa njezinim zemljanim ovojem i pribliiite zemlju. Zavdire laganim ogranicenim nacapanjem.

48

Njega nasada

• Narapanje se Izvodl

sarno bocnim prodiranjem vode i mora bitl skromnije u pocetnoj fazj razvoja pa sve do stvaranla malih plodcva, Zatim, i zbcg pristiglog Ijera, zalijevajte s istorn kollcinorn vode, ali eesee. To zbog toga da se izbjegne pucanje ilili cijepanje plod ova. Okopavanje, postupak koji

se sastoji od nagrtanja zemlje prema biljki, nudi prednost stvaranja malih medurednih kanala kojl su izvrstnl za natapanle 5 bocnim prodiranjem vcde. Osim toga korijenima biljke dopusta scavlj3<1je na raspclaganie vecu kolicinu zemlje i obavljanje laganog kopanja.

Strizenje se obavlja kad

8iljke proizvedo"e U rasadnlku testO imalu i1duf011U Stlblftku. U rom ,lu""l" potrebne Ie prlpravfo brazdu u koju <e se smlestiti stabtjika, pokrili lu .emtjom i vt!U1i bliJoicu za p.otpomi kolac,

bill ka ima 5- 6 evl) etni h

listica i sasto]i se od uklanjaju vr~nih izdanaka sve dok ne oja.caju boeni izdancl, Uklanjanie Izdanaka $3 sastoli od uklaniania lzdanaka koji se razvijaju u pazuslcarna llstova: ima svrhu smanjiti razbacivanje tzvora hrane biljke i uzatudnu vegecaciJu.

NEVOLJ E

Plamenjafa, pjegavost: drfit.e se propisanih udaljenosti sadenja; izhjegavajte du!ikova gnojiva; kod zalijevanja ne mocite listove; koristite pokrivanje plasncnorn folijom; same ako je nuZno izv~ite tretiranje bakrenim oksikloridom-20 (70-90 gil 0 litara vode] do 20 dana prije berbe.

Linne u~i: sarno ako dode do jakih napada int.ervenirajte prolzvodima na bazi prirodnog piretrina-4 (6-8 g! I 0 lltara vode).

Viroze: kako bi sprijecili viroze odaberite otporne sorte poput Fandango i Csrmele.

Nematode.: obilno koristite plodored (3-4 godine) prije nego ponovno posadite rajcicu na iseoj gredki. Otporne scree: Fandango i Carme/o.

Berba

• Preporuca se branje rajcica potpu no sazreli h na biljki. Berba poC.inje u prvo] treeini lipnja i produlji se na 40-60 dana. Rajcice otrgnite njeino kako bi izbjegll ostetenja susjednih Jos nezrelih plodova, iii cak i same biljke.

U prosjeku na 10m2

zem Iji!ta moie se d obit. oko 40-50 kg rajtice.

P1i!menj:al.21

na plodu Illsw

Sorte za jelo

• Klaslcne: Monteearlo. Csrmelo, Tlpo Ace. Fandango. San Pierro. Zrellh plodova: Luana. Rim,

Monikil. lea/ieo. Brio. Durints:

TreSnjaste: Naomi. Cherelino.

Industrijske: San Marzano. Roms, Earlymeeh. Earfypeel.

PERSIN

PETROSELINUM HORTENSE PORODICA STITARKE, UMBRELLIFERAE

Sjetva

i presadivanje

50

• Persin se sije u crtarna, lake je razbacano .ijanie ios r.sireno. Zbog dugog

razdobja klijanja, od 2 do cak 4 tiedna, pokrijte crte Iii gredice 'tkanincrn netkanlnorn'.

Kao alternativu izravnorn sijanju u zemlju mofets koristlti blljcice sa zemljanim ovojem dobivene sijanjem od 4 do 8 sjemen.

u casu (alveolu)

pcsudama od 40-50 mjesta sa zemljom crnlcom,

Njega nasada

• Bas zbog dugog razdoblja klijanja morate, osim razbijanja povrflnske kore zeml]e, cesto obavljati zahvate ciscenja stetnih erava medu redovlrna, Nacapajte na Ispravan nacin, ali ne preobilno, Ikropljenjem iii jos bolje bocnim prodiranjem vade. NaroCito u sjevernim zonama, kultura mora bitj

za vrijeme zime zasticena pod prikladnim zaklontrna

Umetnud lisd':

A

Bllj"" perIln. se pojavljuje u

ra z1i~tim oblldma,ovisno 0 .or';: ana , gtatkim 1I._Im3 ..... '" pl'Oduljujuc:i ,"'b.ijlku (A), dok oru so koYrb.vim listovlma im. kompakmijl ras , (8),

od prozirne piasticne folije koji cmogueuiu da irnate vee. spremnu biljku za prcljerno budenje preko vremenskih granica.

Pazlte da izvrhvate ogranlcena natapan]a, i nadasve da povremeno prozracujete zastitni tunel.

Berba

• Kad rnladlca i itstovl postignu idealne dimenzije za rezanje, polako pocnite s be rbom koja se uobi e'3 j en 0 odvija pocevsi ve~ od prvlh dana srpnja i protefe se sve dok kolicina i kakvoca vegetacijskog dijela blljke to dopustaju,

Rez se obavl]a skarama iii dobra naostrenfrn nofem.

U prosjeku na I m'

zernljlsta dobijese 1-2 kg persina.

U gcdlnl obicnc Ima 5-7 kosnji.

NEva LJE

Kuk(.i u ;zel11lji: plcdored kultura (~ekaite 2.3 godine pri)e nego per~in pcnevno posadke u istoi gre did); ru~no ocstl'lln it.e eventualn e rovce, no~n e I eptire i

Ii ~i nke hrusta,

erna trul ... ! korlj e na, ce rkospora i pjegavo,stl i rta: plcdc redkuku ra (lekajte2·3 godlneprlie ponovnog mgajanja u iStoj gredici); <lrllte se propisanlh udaljenostiza sijanie i LllljevaJte bez molenia llstova,

ilt' PERSIN !
!, \
"SljECANj
,
: VHJACA , --1\ <)
oz.uJAK I) ~\
TI\AVANj W»
,VISANJ I
UP.o.NJ
SRPANJ
KOlOVO~ <
RUJAN \
lISTOPAD I)
STUDENI
PRQSINM .. Sorte

• Glatkog llsta: Com"n e , [ako [e miri~ljav i sn,dnie yeli~;ne. 1m3 crvenkasta peteljke; Gigome d'!roli a, ,

s radn] e vis okog stasa, d aje, listove sjajne tarnno zelene boie. Poznat [a I kao

ka talons ki; Gigome di Chioggia; Plein Lea ved.

Kov rfa.vog lis ta: R. icdo, Riccio nsno, Riccio doppfo i R "cio verde !(UfO, 51 i ~ n e su so rte kc j e ka fa kterizi fa niskl i kornpaktnl stas, miffs i e slabo n agla!'en; Paf7lmoun~ rnedu kovrcavirna je nalvis; s listovi rna tamno ze len e bo je i otporan [a na htadnocu.

'II' m ::a

""

i

VRTN I

RA D I C

CICHORIUM SPP.

PORODICA GLAVOCIKE, COMPOSITAE

52

Presadivanje

• Za ra die vrijed e i ste upute kao za salatu i endiviju, ill [Ocnije pocinje se presadlvanjem mladih blljaka kupljenih u rasadnlku. U trenutku kupnje pazite na razvljencst korijenja. kompaktnost listova i

lzosta nak bolastl,

Pripravite z,emlii§te dubokim ltihanjem kojemu slijed! temelilto ciscenje

pov ri i nskih slojeva grablianjem.Oblikujte redove medusobno udaljene 25-35 em, a na redu na udaljenosti od oko 25-30 em, stavite presadnice u

Kokav Ie buse" ",,<lit. u b.rbl.

rupke duboke oko 4-8 em (dubina ce biti veea u lake] zem IiI. a mania u te5 koj

ze mlj i) i za tim nagrn ite zeml]u. Razdoblie presadivanja pocin]e sredinom rujna i produljuje se sve dok vremenski uvieti to dopustaiu.

Kod prvih presadivanja, kao i kod onih kasnijih. prekrijte svu obradenu povrsinu, iii same redove presadlvanla, 'tkaninorn netkaninern' kola stid mlade bilike od vellkih padova temperature i stvara prikladnu mikroklimu za

pri manj e ko rije na,

Njega nasada

• Za vrtni radie su vrlovaini zahvati uklanjanja stetnih trava jer oduahnaiu hranjive tva ri sarnorn radieu.

Na tapan je je od vainesti za p rva I rnorat ce biti izvrseno. ukoliko [e megLlce, bocnirn prodlranjem vode, s laganim, ali praktleno svakodnevnim. natapanjem. To, osim ho smanjuje rlzik opasnih venuca, ria minimum smanjuje mogucnost ulaska u prijevremenu cvatniu radi~a.

I kod ovog povrea moguce je preei na tehniku izbjeljivanja: ve1:e se potpuno oblikovani busen sa suhim liscem kako hi izazvali vece i2.bjeljivanje sredisnjih rebara listova.

Berba

• To [e "rio [ednostavan postupak koji s e sastoji od rezania ovratnlka lspod busena ostrim notem, bum

NEVOLJE

Siva trulei i bljela trulei: korisote plodored kultura (cekaite najmanje 2-3 godine prile nego ponovno posadlreova povrea na isto zemljiste); osigurajte lzvrstno odjed1vanje vode jz zemljiJta; same ako je nufno Intervenirajte !kropljenjem biljke po biljku s otopinom bakrenog oksildorlda-20 (80-90 gil 0 lltara vode) nastojeci dobra namociti ovratntk radlca,

Siva trulei I pepelnica: plodored kultura; driite se proplsanlh udaljenosti presadivanja; izbjegavalte gnojenje; zalijevajte bez mocenja listova; u sluc;aiu izbjeljivania busena putem vezanja. zatvorite biljke sarno kada su suhe,

se odstranjuju vanjskilistovi kojl su cbkno prljavll gnjill. Kod uzgajanja vrtnog radica rnofete pribjeci 1 jednom pcstupku nakon zriobe kojl predvida oblikovanje male hrpe cdrezanlh busena, bez odstranjlvanja vanjskih listva, pre krlvene (mom fo lijom n a otvorenom polju.

Na kon ne koliko tjedana moi:ete otkrlti hrpu i oei.tid pojedinacno svakl busen, koji se nakon odstranjlvania gnjilih vanjsklh listova nepcu mote oredstavltl slatkiji u hruskaviji.

53

~

n.

Trahe"m,koza ",dlfa

U prosjeku na 10m' dobi;e se 15.30 kg radiCa.

Sorte

•. Radicchlo rosso di Verona, mali okruglasd busen

s konzistentnlm sredi~njlm

reb rima; Radicchio di T revise. dugacki listovi i [ako nagla!enim sredisnjim reb rim a ..

Cijenjena sorta je idealna za diota.

Radicchio di Chiogg/a; okruglasti busen, visokog stasa I sa sarenim listovima.

RIKULA

ERUCA SATIVA

PORODICA KRIZATICA, CRUCIFERAE

54

Sjetva

• Priprava sjetvene plol1e pr.,dvida duboko stil1anje od 25·30 em 5 kojim se praokrecu slojevi zemlje. Kako bi oval postupak osigurao bolle mijesan!e zemlje, morae ce bid lzveden jOs jednom u razrnaku od ,. 2 qedna. Zatim cete izvr~iti (iseenie povrSinskih slojeva zemlje pomccu opreznog cupanja I k:asnijeg grabljanja .. Naroeita pozornost bit I'e posvacena kompaktnim iii teskim zemljistima gdje ~e biti dobro izbiee! udubljenja iii rupe da se ne bi pojavile opasne ustaja.le vede.Jos bolie ie naprav!ti 10 em

. .

pOYiSene gredice u ad nosu na razl nu po Ija.

R!kulu rnofete silaci djekom ,Iraye godine lako ce u najhladnijim razdobljima bid bolje napravltl zastitni tunel. SjeM ce bit! obavljana etapno u razmaku od 30·40 dana izYdayajue! takozvano raz bacan 0 s ijan je II ko je m se koristi oko 0,7·1,2 g siemena (400·550 sjemenalg) po m', Ipak se preporuca koriStenje sijanja rikule II crtarna medusobno uadljenlm 10·12 em.

ZavrSite sa

zahvatima,

GI.VFlI korfjeIl

pokrijte sjemenje tankim slojem zeml;e pornocu laganog grabljan;a .

Sarno ked sijan;a u najtoplijlm raxdobljima izvodite lagana, ali redovita natapanja.

Njega nasada

• Ograni~ava se na povremeno odstra.njlvanje Itetnih trava ullu1:aju sijanju u crtarna i eventualno prorjedivanje u slutijU odlifnog kli;anja (ne viSe od

300·350 blljakalm').

Natapanje

N VOLJ E

Siva pjegavost, pjegavost lisea, prstenasta pjegavost: koristite plodored kultura ((ekajte 2-3 godine prije nego ponovno posljete rlkulu u Isci gredicu); ne doncsite stajski gnoj. vee sijte nekcn redovuo gnoiene kulture; ne preqerulte s gustocom slIanja, a nl s natapanjern; kod natapanje ne moeite llstove; u slucaiu jakog napada preporucljivo je odrezati I unistitl napadnute IIstove.

ee bltl redovito za Ijetnu

5j etvu I I jetnu obradu. Uzgajanie ove biljke se moie osim na otvorenom ostvaritl i u zasticenom uzgoju u hladnlrn razdobljima.

Zbog prakrknosti je vrlo z:a.nimljivo uzgajanje rlkule u posudama.

Berba

• Kad biljke dostlgnu visinu oko 8-12 em, prelazl se na berbu rikule pernccu ostrog nota I radn I h rukavi ca.

Rez ce blti izveden na takav nacin da sacl!va srelku biljke gdie se nalazl vegetac.ijski

v rh, kako bi obrezan 1m

b ilj ka rna dop ustl Ii do ad mah nastave rasti, Re.z na vi sin i 2 em iznad zeml)e smatra se Idea In 1m.

Jedan savjet: reiite rlkulu kad llstovl budu suhi kako bl I.tbjegli prljanje istlh. MoIe sa obavitl 3-5 rezidaba u ciklusu siiania. Na 10m' zemlji!ta rnoze se dobiti od 12 do 17 kg rikule .

Sorte

• Na triJ stu postoj i edna sarna sorta uzgajane rikule. Zbog iama~no izrazitiieg okusa i mirisa cdove sorte, mnogi daju prednost divljoj ri ku li (D iplotaxls te nuifoli a), no i ona se vrlo lako nalazi na t.riistu.

55

CISCENJ E

Za kultur ... s malim siemenom kao §to [e rikula porreban je zahvat teme1iitog ti~Cenja iii cupanje zemlji!ta nakon dubokog !tihanja. To je zbog toga da se ornogucl i'lomniji dodlr izmedu malog siemena i zernlje, sa svrhom pomagania boljem

klijanju.

CELER

BJELAS

APIUM GRAVEOLENS VAR. DULCE PORODICA ~TITARKE, UMBRELLIFERAE

56

Sjetva

• Kako bl dobili biljcke za presadivanje.lzvrsite naiprije sijanie u sjemeniku; zatfm cete ih prernlesnd u posudu od poliestera dimenzija 3Ox50 em s oko 70 alveola. Iz ovih ee ~ec oplikQvane

presadane na otvoreno polje.

Bit ce dobro potsjetiti da t g sjemena cele ra sadrii oko 1.800-2.000 sjemena. Naiprikladnlje razdoblje za ,ijanie vanra ovlsno 0 struktun zastite koju imate na raspolaganje: polovicorn vellace za toplih veter1 I dalje sve do lipnia za lzravno sijanie na otvorenom. Presaduite nakon ho se pafllivo pripravili zemljiste dubokim stlhanjem 30-40 em i ci.sceniem povrSinskih ,Ioieva z~mlje na na(in da osjetljivo korienje biljcica

celera ne susretne prepreke u svom razvoju. Gredice ce moran bid povisene 10-15 em da bl sman)lli rnogucnos; vodenih ostataka,

Presadivanje

• U s lutaju b iljcica sa zemliantm ovoiem bit ce dovolino osigurati se da ne pretrpe voden! stres nakon presadiva nia ukoliko su

m ogucnosd primanj. korjenja vrlo vel ike.

Biljcice bez grumen. zemlje je potrebno presadivad u ob!acne dane. u svakom slucaju prema ve·ceri pazed da zemtja uVijek bude hladna. U tom slu eaju je svakako poieljno koristid vee dovoljno obllkovane biljeice od IS em kojima su vee 11.bili konjeni i Itstavi.

Udaljenost presadivanja ce

biti 50 em jzmedu redova i 30 em na redu. M anje udaljenosti su prikladne za sortu costa blanca i za satare. Presadivanje poeinje drugom polovicom travnja kako bi izbjegl1 preqerano preraou zrelost seo bi biljcicu izlofilo pov ra tku hladnoce i zatim predcvatnji.

Njega nasada

• Povremeno okopavajte rnedu redovima sa ciljem odstranjivanja stetnih trava i lomljenja povrhnske kore zemlje koja se je stvortla djelovanjem kiSa.

Natapanje ce rnoratl biti izvodeno redovlto i lagano. Cak I kratka rndoblja suse pomafu s[Varanju vlaknastih rebara gorkog ckusa.ldealno natapanje je bocno prodiranje vade.

NEVOLJE

Siva pjegavost Jista: plodored kultura (najmanje 3 godine); drilte se propisanih udaljenosti presadlvanja; kod sorata koje ce blei izbjeljivane. h:bjegavajte erne foUje. karton i slamu; izbjeljujte sarno suhe biljke.

Rhizoctonia.. schlerotinia i bakterioza: plodored kultura (~ekajte 3-4 godine prile nego POROVRO posadite celer na lseo] gredicf]: drilte se propisanih udaljenosti presadivanja; hvrstno ocijedtvanje kisnice.

Vanjska rebra ce bid ko ri.! rena za aromatizlranje, dok ce

unutarn]a bid za salatu.

Berba

Izbijeljivanje

• Kad biljka

postigne dimenzije tip iene za svoju sortu, po~ev5i vee s prvim Ijetnim vrucmama, moe! ce bid cdnesene

porn oeu I.ganog stih.nia.

• Predite na vezanje suhih biljaka (!<ako bi rzbjegli stvaranje unutarnje trlJldl) I zatim obavlte lagano okopavanje. Sve to s ciljem smanjiva.Rja iii sprijecavanja ulaska 5vjetiosti u busene.

1 Ova .u.tlM! ilbjeljivanjll cetera bj.lola. Nakon obavljeno8 ....-ezanja 5uhe biljke nastavite I'g.lnlm ckcpeearqem Qijevol ternlje; mo pralctilan je 1Ustilv koji '" sas toji od om,",mi' stamcrn thkareoncm (d .. no).

Sorte

• Neke ad mnogih so rota celera bjelasa koje

p reporucam 0: eel er bjela.! zelenih reba ra sorte Elne. Uta/r, celer bjelas crvenih rebara so eta Rosso di Torino; celer bjela! repa sore! Gigante di Praga.

57

n m

!;;

:II

.!!!

m

E.

M ATOV I LAC

VALE.RIANELLA OLiTORIA PORODICA VALERIJANE, VALERIANACEAE

58

SJetva

• S krajnjcrn pafnjom

p ri p ravlte ze m Ij i I te koje 6e ugostiti rna tovi lac, na ro bw b,teci povrsjnske s [oj eve

m oci cere nastaviti si janj em. To je postupak koii se u pravilu izvodi razbacano,

jed nolikoraspo re <luj ucl sjem e na gred iei po 1.1,5 glm'. no mcfe se sijati i u crtam a m edusobn 0 udaljenim oko 1.0 em. Sjeme cekasnije biti lagano zarrpano zernl jo rn,

Idealno razdoblje za sijM]e je rujan • hstcpad zoog c'ega. je

np!an .... pored csncvne """'" "iljke matcvilca, ~iji ltstovt su kank~rfzjra.nl zacbljerum vrhom 'riSta i Istaknutlm

, rebrtma,

dobra, nako n sto se obave prethodnl zahvad, preko gred i ce I'1IZ<!p etl pokrivac od j tkanlne netkan in e! s namjercm da pomogne brzom izbijanj,u mladlca,

To ce mladirn biljkama dopustiti akumuliraju dragocjenih tvari za zaHhu kako bi zi mu p revel e bez trplj en ja ostecenja.

Njega nasada

• Kako se radi 0, kulturl jesenske sjetve, ona netraf n i okopavan]e ni ~upanj e. I sarno zal i jeva nje je

ogran icen 0 n a spo radieM s lu cajeve s use.

Spremno prcljetno budenje, lzmadu ostalcg

potpomognu to nazocnoscu pokriva.ca od

'tka n i n e netkan i ne', dopustlt ce b ;Ije i ci da b rzokolo nizira zemljiste smanjujuci tako postupke ~iUenia.

Zasticena kultura

• U zadnje vrijeme siri se uzgo] muovilca. u tu nelu. Onome rko .leli primijeniti takvu tehniku, preporufuj.e se p ostav'i ticvrste struktu re (wnel) dirnenzlja od .3-3,5 m sirine na visinu od oko 2 m. Pokrivae ce rnoratl biti od pol letl I e nil. I lrnatl bol' ne ctvore ko rls tn e u

prol je tn om razd oblj u.

Berba

• Kad postigne dimentJje lisoova tipl':n e za uzgajanu sortu, pocnite, s be rbom. M'awvilac se 'bere s jednim

di ielom korijerla. Zbog toga korlstlte mali n ais kol i m cete zarezati povrlinske slojeve

Siva trulef:, bijela trulef: I pythium: korlstlte plodored kuh:ura (':ekajte najmanje 2-3 godine prile nego ponovno posadite ovo povrce na isd :temljHte): u~inite tako da imate lzvrstno ocijedivanje vode Iz zemljista; odnesite i uni!tite ostatke obradlvanja; uvijek korisnte zreli stajski gnoj; ako je infekcija na djelu moiete poku§ati svladad ju vrse':i ograni~eno !kropljenje (to jest biljkupo bi1lku) otopinom bakrenog oksiklorlda-20 (90.100 g u 10 litara vode) nastoj~i dobra namociti ovratnik blljke.

NEVOLJE

zemlle u blizin 1 blljke. S izvadenih biljaka ee bid odstranjena zemlja kao i fud te gnjili listici. Preporuca se po rrtogucncstl brati suhe biljke

• Srednje zelenl Ustov;:

D'O/anda s dugackim. mesnatim i sjajnim listovlrna, Tamno zelsni llstovh Verde a suore pieno, kompaktna sa slabo rnesnaum listovima. Ostale scree; Verde di Cambral, D'Et2mpes.

kako bl izbjegl i poslijeberbine trulefl,

Na 10m2 kulture dobija se oko 0,5 kg proizvoda.

Sorte

----- •• Ma.ro'lil.c, .romati~n. biljka bogata mi neratnlm solima. mole so m~li!'!ad s rctkvlccm. porUukom. k"l'u,om iti medu redovlma 'lin""" !oze ill drug,h vo6oka.

STOP PUZEVIMA

Kako bi mtitlli gredice kulture matovllca od puteva koristite prikladne podncane mrefe i njima okruiite zemljiste. Mreie ce morati bill zakopane barem 15 em i virTti Iz lemlje oko 70 em.

BUC:A

CUCURBITA MAXIMA, CUCURBITA MOSCAT PORODICA BUNDEVNJACE, CUCUR BITAC EA E

60

Sjetva

i presadlvan]e

•• Nakon obavljenih tradiclonalnth postupaka priprave zemljistai susljednog Wcenja povrslne, I ijte bucu n a. otvc renom

polj u ten n i kom di:epica: stavile 4-5 sjemena u istu

ru ptcu, na d ubi nu od oko 2-3 em.sa siljastim krajern

I jerne na 0 krenutim prema dolle kako bi ;pornogli stvaranlu korijena,

5Je tva se obavlja od krala travnja do zadnji h dana Ivi bnja. Za ranu sjetvu pre poruea se u naprijed

p rip ravitl pc krivae od 'tkan in e netka hi He'.

Nakon Ito dode do klijanja i

nikako ;prije nego ho rnlade biljke dobiju 2·3 prava.lista (osim onlh na supkarna), predfte na prorjedlvanle

da i u ~i pred nos t zdravij; rn i

sn ainij im b i Ij kama. Udaljenost sljanja je 1,7-2.3 m i'Zmedu redova i okol-I.S m na redu (iii tocn ije okol biljkalm').

Njega nasada

• S obzi rom n a otkrlve nu povisenu povrIin u u polemom razdoblju razvoja biljcice, zahvatl cistenia

. -

_ ....

.

,

stemi h trava bit ce vrlo ~esti i vrlo za htj evnl, Kad se l'UVi)e vegecadj s ki pokrov ta] problem ce bltlrijesen, Preporucarno varn

p rirediva nj e pckrivaca od ern e plasticne fol ije kako bi izbjegli takve zahtij.evne zahvate,

Strizenje

• Kako j e proslc vee n eko vriieme od kad je izas'I'o iz

u poraoe, us I'u ~ajevma n wide zarn ijenj en 0 j e j ednostavn im okrnj ivanjem (ukla "janj em vrhova izdsnaka) sarno u slu~ajevima preqerane vegetadjske b uj ncstl,

Prorjedivanje

• Naprotiv. prorjedivanje plodova je vel 0 vazno. Kako bi dobili bule veHkih

di memija potre bn 0 i e bro j plodova ogran itid na 2. po biljk;. Dobar urod se doblva i s 5-6 ptcdova po biljki. ovlsno osorti.Intarventra se same ked potpune zrelostl ii

NEVOLJE

Pepelnica: pogada bu~e na kraju Ijeta stvarajuCi tanku bijelu padnu na gornjoj stranl listova, Svladava se proizvodlma na bul sumpora.

Uii: koloniziraju vegetacijske vrhove i prenose opasne vlrusa.

Trulef.i: plodored kulrura (cekajte 2-3 godine prije nego posadlte bul'u na lsto zemljiSte); osigurajte da zemlji~te lako prqpuita kj~ni(U; izbjegavaite gnojenie i natapa.nje.

Plamenjata: osigura.jte da zemljiste lake propu§ta kisnicu; izbjegavaite gnojenje i natapanje.

vee lijepo oblikovanih plodova

Natapanje

• Ljeci zalijevaite redovito sve do porpunog udebljania plodova. zatim p ne kin ite 5 donosenjem vode. Najkoristniii nacin je bocno prodiranje vode.

Berba

• Kod zavrSenog vegetacijskog smanjivanja blljke i potpuno suhlh peteljaka bufe, potinje berba koja pada (na sjeveru) u mjesec ruian.Vuno ie imati skare za obrezivan ie da bi

o dsj ekli tako da peteli ka 05tane na plcdu.Io ie vafno zbog izbjegavanja stvaranja trule.!i kako na plodu tako I na biljki.

Sorte

• Stan dardni d povi:

Bucrermut. Giganre quina/e. Lunga di Napoli, Marina i Chioggia. Hibridni tipovi:

Dellca. Ell rly Bucrermut. Golden debut. Home del/ce. Ukrasne bu ciee: Mandarin, Griffes du diables.

Oblik rurbana

BUC:A

LIPAN)

SIJECANj

VElJACA

02UJAK

TRAVANJ

SVIIiANJ

SRPANj

KOLOVO

RUJAN

USTOPAD

SruOENI

PROSINA

BUC:ICE

CUCURBITA PEPO

PORODICA BUNDEVNJACA, CUCURBITACEAE

62

Sjetva

i presadivanje

.Iako je lzravno sij.nje jol rasireno, u zadnje vrijeme se je usta Ilia proizvcd nia mlad i h biljaka za presadlvanie, eiie sjeme ee biti

stavljeno u

alveolalne posude s 20 rnjasta iii u posudice prcmiera 7-9 em,

napunjene

prikladnom ernieom za sjetvu, Stavlte sieme u crnlcu $ vrhom

~

" .

•. ,.

(silJkom) okrenutim prerna dolie. Sijte u drugoj

pol o~i ci oiuj ka u tunelu kako bi

dobili biljcice s 3- 5 pravih lisillV. prikladne za presadivanje

na otvoreno

polje u prvoj dekadl svlbnja, Oblikujte redove na udaljenosti od oko 100-120 em i

presadite biljtke u red na udaljenosti od oko 70·80 em. Na mjenima gdje su presadnice napravite ruplce od 8-10 em dubine,

Kako bI W,jegli iri",cije na ",kama,,,,, vrijeme berl>. dobra je nosid rukavice. Rennie povrCa se mot. I%\iodid !lar.una ill o!trim no1icem.

umetnite biljcieu i priblifite zemlju. Obavtte lagano natapanie,

Zbog povratka opasnlh nocnlh hladnoca, preperuta se pokrivanje <'Itave obradene povrsine 'tkaninorn netkanlnorn',

Njega nasada

• Uobicalenim postupcirna cupanla st.emih trava, kopanja mog razbilanja povrslnske kore i prozraclvanja zemlje, dodaju se postupci vrlo skromnog natapania s obzirom na znamu dubinu korjenja burica (I do 60 em). Natapa;te sarno ako Ie nufno I to skropljenjem iii boc~im prodiranjem vode.

Korlstno je pribie~i potporl ostvareno] pomocu drvenlh kolaca <abilenih u z.emlju

ne koli ko ten tim eta ra od

NEva L)E

Trulefi·; plodored kultura (cekaite 2-3 godine priie nege posad ite bu ~ice na i sto zemli iste); os igurajte da zemljilte lako o~iieduje vodu; izbiegavaitegnojenje.

Pepelnlca: obkno pogada od kasncg prolj"ca do ieseni; sa mo u krain ji m ~Iu~aiev; rna p osk~op;te u nalhladnijirn sstima dana proizvodom na bui vodootporn og su mpo ra-80 (8-1 0 rJ I 0 I ltara vo de).

biT ike i vi sokih oko I 00-1 20 em, na kale ce se biljRlI vezati :plasticnam tkom kako

po stup no narasta Us evari

j aki u dari vietra i I; a bi In i pljus'kavi magli bi izazvatl, U slueaju vec obli'kayanih biljaka, prevnan i e iii

ostecen je zral ni h dii eleva ilili piodov a, Osirn toga. vemnje' za potporanj pobolisava

p rozracivan je eyiietova i

mal i h plodova i a lakbva

p oslove b erbe,

Pribjegavanie pokrlvan ju je lzbornc i u tam slu caiu ogranieen 0 samo na

obra de ni red.

Berba

• Suciee se b eru n edozrele u razlic:ttlm vel i cinama, cvlsno 0 sorn, od 15 do 2.5 em. Na ternel] u trad'idie, i zbog

kuli n.rskih cHjeva be rho se moie obavitii 5 orvorenl m cvijetom, zatvorenlrn cviietom iii bsz cvij,eta. PoS!U psk berbe i e osjed i iv i mora bitiobavljen uporab om rad nih rukavlca i o!trog nob. 0 dreflte buCi ce na pclovtd peteljke bez pctezan i a ill rrganja. Nal 0 m' kulture doblje se oko 30·35 kg prolzvoda

1 :Krila .. 2.ri" Ap.hr. to"ypiI li!i:lllii)tiI. us budca.

III C n-

o

m

Sorte

• Diaman~ blistave zel en e bo je, dugaC:kog pi oda, rana prolzvo d nia. otvo re na b iii kas la ko m be .. born.

Tsrmino. bllstave tarnno zelene boje, srednje velicine p ri klad r13 za uzgoj na otvorenorn polju; jako

p rody ktlvna,

President, 5 re d nje tam no zel ene b oje. ewe rena b iljka za 13k! u be rbu, p rlkladna z:a d rugu kulturu,

Roman esca, prugasti standard, dUglIc":ak plod; srednje-kasna proizvodnja. T onda chiara di Ntzzs, okrugl i obllk, !Vii ado zele na sa sjajn om kcro m: rana i

kompaktna, 'S'R.~-E-D-l~~-~-·J-A'

Diplomat duga~ak :pI . ja .. ~ J......:.. tam no le~ena:o d'ind'ri a £ -:0= ~ ..... ~

biljka srednje snage, .~ ~;. ~

3 Radovi u vrtu
--- 3 Zemljiste i gnojiva
64 5 Postupci obradivanja
10 listici
12 Cesnjak
14 Bosiljak
16 Mrkva
18 Kupus glavaei
20 Krastavac
22 Radie
24 Luk
26 Mahune
28 Grah
]0 Komorsi:
12 Jagoda
34 Endivija i esksriol
36 Salata
38 Paclidzan
40 Dinja
42 Krumpir
44 Paprika
46 Gmak
48 Rajeica
50 Perlin
52 Radie vrtni
54 Rikula
56 Celer bie/as
58 Ma to vila c
60 Buea
62 Bucice ·

GRADSKA KNJIZNICA .- 635

~~=~ ZADAR i

IIIIII ~ I ~IIIIIIIIIII i STR

9501 36311 o» p