UVODNO O ZAGREBU Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, nalazi se u njenom sjeverozapadnom dijelu. Nastao je krajem 11.

st na obroncima Medvednice (Zagrebačke gore), danas sjeverne granica grada. U drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća širi se prema jugu, do rijeke Save, da bi se u drugoj polovici 20. stoljeća proširio i preko rijeke. Godine 1242. Zagreb je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, a od tada datiraju i sukobi kanoničkoga naselja Kaptola i obrtničkog utvrđenog naselja Gradeca. U prvoj četvrtini 19. stoljeća srednjevjekovni Gradec i Kaptol sapeti u obrambenim zidinama, postaju pretjesni za potrebe novog vremena, pa se počinju širiti prema podnožju, najprije uz postojeće putove, a onda i zauzimanjem prostora na kojima su do tada bile poljodjelske površine. Početkom 19. stoljeća dolazi i do probijanja srednjevjekovnih utvrđenja u podnožju srednjevjekovnih dijelova grada. Područje današnjeg Trga Josipa Jelačića, tadašnje Harmice, odigralo je u razvoju grada ključnu ulogu spone, koja povezuje u to vrijeme još razjedinjene općine Gradeca, Kaptola i Vlaške ulice. Izgradnja Zagreba u prvoj polovici 19. stoljeća odvijala se spontano bez makar i kratkoročnoga planiranja grada.Godine 1850. razjedinjeni dijelovi grada ujedinjuju se kraljevskom naredbom u jedinstveni glavni grad Zagreb, a 1865. nastaju i prvi službeni planovi budućeg uređenja grada, za razliku od prijašnjih koj su samo bilježili postojeću situaciju. Danas Zagreb, zajedno sa okolnim područjem broji oko 1.000.000 stanovnika. Zanimljivo je da je krajem 18. stoljeća, kada nije imao niti 10.000 stanovnika u njemu započeta gradnja Maksimira jednog od prvih javnih perivoja u Europi i svijetu. U Europi su tada uglavnom postojali privatni perivoji uz kraljevske i plemićke rezidencije, a javni perivoji bili su vrlo rijetki. Projekt Maksimira započet je 1787. godine pod vodstvom biskupa Maksimilijana Vrhovca, a završen je za kardinala J. Haulika 1847. Maksimir je najznačajniji primjer perivojne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od simbola Zagreba. U vrijeme nastanka Maksimir je zauzimao oko 400 ha, što je bila polovica pariške bulonjske šume (Bois de Boulogne). Bila je to golema površina za tada vrlo maleni grad. Kada je u drugoj polovici 19. st. bio završen, Maksimir je bio jak poticaj za gradnju šetališta i drugih perivoja u Zagrebu. Tako se sredinom 19. st. s naglom urbanizacijom gradova pojavio pokret za podizanje gradskih perivoja te za stvaranje izvangradskih šumskih parkova i šetališta. Ruše se tada gradska utvrđenja i na tim se mjestima osnivaju vrtovi, perivoji, parkovi i šetališta, neki od njih i na privatnim površinama koje su kasnije pretvorene u javne gradske perivoje.Vrtovi i perivoji iz 1. polovice 19. st. uglavnom su nestali, neki su kasnije preoblikovani, kao npr. biskupski perivoj Ribnjak, a rijetki su očuvani i to u lošem stanju. U 19. stoljeću nastaju i šetališta. Prvo uređeno javno šetalište bila je Južna promenada (danas Strossmayerovo šetalište), započeto 1813. godibne. Nakon toga otvara se i Sjeverna promenada (danas Vrazovo šetalište) te krajem 19. stoljeća Prilaz Gjure Deželića, koji je zamišljen kao šetalište između kolodvora i Kazališnog trga. Još jedno ostvarenje na europskoj razini bilo je zagrebačko središnje groblje Mirogoj, izgrađeno 1867. godine. Brojne aleje i veličanstvene arkade arhitekta H. Bollea (prelaz iz 19. u 20. st.) su dvije osobitosti i vrijednosti koje Mirogoj svrstavaju u vrhunska djela grobljanske arhitekture. Planska izgradnja Donjega grada započela je 1860-tih godina, što je značilo i pojavljivanje javnih perivoja. Najstariji je donjogradski perivojni trg je Zrinjevac (1863.) koji je kasnije, regulatornom osnovom iz 1884. postao dijelom tzv. Zelene potkove. Jedan od razloga nastanka tako planiranog zelenoga pojasa oko užega gradskoga središta bila je i gradnja glavnoga kolodvora i željezničke pruge blizu stambenih četvrti, pa su se pomoću perivoja pokušali zaštititi blokovi kuća od buke i čađe željeznice. Zelena potkova se tako proteže od Kazališnoga trga (na kojem je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta sa kraja 19. st.), preko Mažuranićevog i Marulićevog trga na zapadnoj strani do Botaničkog vrta i Starčevićevog trga na jugu pa onda na istočnoj strani preko Tomislavovog i Strossmayerovog trga sve do Zrinjevca. Zelena potkova, zahvaljujući kreativnoj perivojnoj i urbanističkoj kompoziciji, a neovisno o zgradama koje ju okružuju, jedan je od glavnih elemenata slike grada.

). Zagreb . (1992. S. Zagreb 2. u drugoj polovici 20. (1996. što je osobiro vidljivo u Novom Zagrebu. stoljeća češće se izvodilo bez koncepta. Školska knjiga. Ozelenjavanje grada. ali bez perivojne prepoznatljivosti i privlačnosti. Obad Šćitaroci. Zagrebačka zelena potkova. Školska knjiga. M.). gdje postoje ogromne zelene površine. zaštita i obnova. Knežević. Hrvatska parkovna baština. dijelu grada preko Save. literatura 1. godine i nakon njega prekida se bogata tradicija perivojnog oblikovanja i sve se svodi na ozelenjavanje grada.Posljednje vrijedno djelo perivojne arhitekture Zagreba i Hrvatske jest Krešimirov perivoj iz 1937.

konačno je u potpunosti definirana Zelena potkova. Godine 1865. kolodvor je završen i time je potaknuta urbanizacija područja Istočnoga perivoja. studenoga 1866 kada je Novi Terg – tadašnje sajmište. sajmište se premiješta na zapadni dio grada. tadašnjim planskim dokumentom izgradnje grada. godine s južne strane Zrinjevca i društvene zgrade Kola – Sokola 1884.. s kojeg će na zahtjev Sveučilišta odseliti 1884. Zanimljivo je da je Botanički vrt jedini pejzažni perivoj. Naboj iz kojega je proizašlo uređenje Istočnoga perivoja oslabio je u prvom desetljeću kada se izgradnjom Zapadnoga perivoja pružila prilika za dovršenje cjeline perivojskog okvira središta Zagreba. Bio je to alternativni prostor.Trg Nikole Šubića Zrinskoga. Godine 1892. koji poput trodijelna okvira uokviruju središte Donjega grada. Spomenik su epohe koja je stvorila moderan grad i spojila povijesna naselja u jedinstven urbani organizam. Trgove obilježava gustoća svojstvena središnjim urbanim sadržajima i visoka razina estetskog oblikovanja. Njegova isključiva namjena šetališta bila je u skladu s idejama prve polovice 19. stjecajem okolnosti postojeći Lenucijev plan. s čijim je konačnim izvođenjem i u potpunosti oblikovan Istočni perivoj. uređen je južni dio Akademskoga trga (današnji Strossmayerov) i cijeli novi perivoj na trećem trgu koji tada nosi imi Franje Josipa I (današnji Tomislavov trg). već je prema planu . položenim sjeverno od željeznice i usporedo s njom. Oni su višestruko reprezentativan prostor Zagreba i snažno obilježje njegova urbanog identiteta. no sam prostor buduće Zelene potkove još nije bio definiran. godine s južne strane Sveučilišnoga trga potaknuto je osnivanje novih trgova oko tih zgrada – Akademskog (današnji Strossmayerov) i Mažuranićeva trga. Trg kralja Tomislava. koji je onda zajedno sa zgradom kolodvora dao čvrsta uporišta daljnjem projektiranju perivoja. Tim planom određeno je da se u nastavku Zrinjevca i Sveučilišnoga trga. smješten na rubu planiranoga grada u blizini očekivane željezničke pruge. Izgradnjom palače Akademije (JAZU) 1882. regulatornom osnovom. Do 1898. a istočna se obilježava kao Južni perivoj (današnji Starčevićev trg).. Zanimljivo je i to da je Trg Franje Josipa prvi cjeloviti i jedini potpuno izvedeni projekt Milana Lenucija u Zelenoj potkovi. položaj trga u planiranom budućem središtu grada i njegova urbana perspektiva uvjetovali su sadržajno određenje perivoja i oblikovanje šetališta kao reprezentativnoga prizora unutar grada. na prostor današnjega Trga maršala Tita. nazvan njegovim imenom i kada je tim činom iskazana inicijativa da se trg uredi kao šetalište. Dvadesetdvije godine nakon prve Regulatorne osnove. Započinje tada uređenje današnjega Zrinjevca. Samo ime Zelene potkove upućuje na glavno obilježje monumentalnog okvira donjogradskoga središta: perivojne trgove i perivoje.Trg Ante Starčevića i Botanički vrt te na zapadnoj strani.Trg Marka Marulića. koji je taj prostor bio zamislio kao elegantno urbano poprište sporta nije izveden u cijelosi. kada započinje uređivanje Zrinjevca. Trg Josipa Jurja Strossmayera.1887. Povijest zagrebačkih donjogradskih perivojnih trgova započinje 26. Zamišljen je kao mjesto okupljanja mladoga građanstva. Zapadna polovica toga trećega perivoja namijenjena je za botanički vrt. zbog utilitarnih potreba sjeverno od željezničke pruge predviđen je gradski perivoj kao tampon prema izvoru buke i dime te je time prejudicirano kasnije utemeljenje Botaničkoga vrta. Temelj uređenju novog perivojnog trga bilo je i postavljanje zgrade Umjetničkog paviljona na sjevernom dijelu. No. te će tu nastati ishodište zapadnog kraka Zelene potkove – tadašnji Sveučilišni trg. sve do željeznice. u znak sjećanja na 300-godišnjicu pogibije Nikole Šubića Zrinskog. no unatoč izdvojenosti i on je u dijalogu s urbanim kontekstom. i kulture romantizma. iza kojih se već počinju formirati dva nova trga. kao i jedini ograđeni prostor u cijeloj Zelenoj potkovi. Godine 1872. Trg Ivana Mažuranića i Trg maršala Tita (Kazališni trg). Nažalost.ZELENA POTKOVA (LENUCIJEVA POTKOVA) Zelena potkova zbirno je ime za slijed od osam trgova: na istočnoj strani . čime je istodobno istočnome kraku pokove dan urbani značaj reprezentativnoga ulaza u grad. preuređen je Zrinjevac. produže perivoji – istočni i zapadni. st. danas jezgru središta Zagreba. na južnoj strani . Najmarkantniji doprinos prostoru zelene potkove dan je smještanjem zgrade Glavnoga kolodvora u osi Zrinjevca. a onda da se ta dva perivoja spoje trećim.

Zagreb . kasniji Marulićev trg. Sačuvana cjelina perivojnih zelenih trgova Zagreba predstavlja tako zbirku djela nekoliko razdoblja. a druga uistinu i do danas.). pripisivala se najpoznatijem zagrebačkom urbanistu na prijelazu stoljeća. estetski zahtjevi i gospodarski potencijali nositelja te kulture potiču uobličenje reprezentativnoga društvenoga prostora . niti bilo tko od mogućih autora regulatorne osnove. S. od kojih jedna traje do kraja Prvoga svjetskoga rata. jer je sama ideja potpuno formulirana već 1882. Kada je Zelena potkova prvi puta ucrtana u regulatornu osnovu 1887. Ideja Zelene potkove u duhu je iskušanoga historicističkoga modela uokvirenja staroga središta grada reprezentativnim prostorima. Ostvaranje ideje Zelene potkove obuhvaća dvije velike kultrune epohe.izgrađen samo južni dio dvodijelnoga Zapadnog perivoja. Istraživanja su pokazala da je ideja djelo kulture zagrebačkog utemeljiteljskog razdoblja 1870-ih godina. koja nikada nije uobličena do kraja. koje se izražavalo novim prostornim i urbanim mjerilima i u mediju historicizma. (1996. literatura 1. oni razrađuju na svoj način. Školska knjiga. međutim. Ipak Milan Lenuci ostaje jedna od najbitnijih figura u razvoju Zelene potkove. pokazalo da autor Zelene potkove nije ni Lenuci. Zagrebačka zelena potkova. kada nije bio formiran niti odbor za izradu te osnove. Kasnije se. Knežević.. naraštaja i autora. no tako da njena bit ostaje čitkom. On je kasnije potpuno zaposjednut sveučilišnom knjižnicom i dvama institutima i samim time svjedoči o nestajanju kulturne svijesti koja je iznijela cijeli projekt monumentalnih središnjih trgova. koji je u razdoblju od 1897. a nove društvene potrebe. Izvornu ideju. do 1901. osmislio model jedinstvenog uobličenja cjeline projekta. koji je osobito iskušan u povijesnim gradovima srednje Europe. Milanu Lenuciju.

u razini ulice. dobija ime koje do danas nosi – Trg kralja Tomislava. Obostrano duž trga. prilikom čijeg prvog dolaska u Zagreb 1895. Kako je trg upušten ispod razine okolnoga terena prostire se pred promatračem kao tepih u vestibulu grada. koja je izgrađena na južnom kraju Akademičkog trga. Trg je smišljen simetrično oko uzdužne osi (sjever-jug). imala je značajnu ulogu i u detaljnom oblikovanju trga. Izgled trga se nije mijnjao sve do 1947. ZELENA POVRŠINA TRGA 8. i veći dio trga južno od paviljona. Sve to predstavlja prekrasan okvir za sliku grada u daljini. Odluka o izgradnji i smještaju kolodvora vrlo je ozbiljno i oprezno donesena. pa je i njegovo izvorno uređenje bilo prilagođeno toj funkciji. urednim drvoredima postrance. koje su obogaćene historicističkim cvjetnim nasadima. Šetnica oko bazena slijedi konturu bazena. Milenijsku izložbu 1896. U središtu trga je bazen u obliku četverolisne djeteline. posađeni su dvostruki drvoredi javora. Trg je nazvan po caru Franji Josipu. rezultat je bio izuzetan i s estetske strane. Time je potpuno izmjenjen ne samo izgled južnoga dijela . u svoj raskoši boja i oblika. Njegovom izgradnjom završena je prva faza uređenja Tomislavovog trga. Kolodvorska zgrada. 1918. Pedesetak godina kasnije. osim po pitanju urbanističkog rješenja. a iz nje na istok i zapad izlazi staza koja završava širokim stubištem kojim se penje do razine bočnih ulica. S južne strane šetnica ima oblik luka. bijelim stazama. godine trg je preimenovan u Trg I. godine je i prvi put. kako bi se postavio spomenik prvom hrvatskome kralju Tomislavu. Na kraju je smješten dvadesetak metara od južnoga ruba trga. a 1897. Visinska razlika na uzdužnim stranama svladana je kosinom koja je zasađena niskim grmljem. Izgradnjom Umjetničkoga paviljona počinju se saditi cvjetni nasadi te drvoredi sa strane i pred kolodvorom. svojevrsni doček putnicima koji izlaze s kolodvora. Vegetacija je raznolikih boja i oblika s parternim figurama od sezonskoga cvijeća i šišanih živica. Zanimljivo je da je cijeli paviljon. a Kolodvorska zgrada koja je izgrađena 1892. jednostavno prenesen u Zagreb i tamo ponovo montiran. Kolodvorska zgrada u potpunosti je zadovoljavala potrebe. Zbog toga je bila napuštena ideja da se spomenik smjesti u sredinu trga. Iste godine sagrađen je i vodoskok na sredini. na južnoj strani trga. a 1927. a ne upušten kao ostatak perivoja. koji je bio izgrađen za tzv. ogledalom neba u bazenu.200 m² . Visinski je bio u razini ulice. a spomenik ne bi djelovao toliko mirno i sigurno. južni dio trga doživio je znatnu preobrazbu nasipavanjem na razinu okolnoga terena. ukus i umjetničke zahtjeve svog vremena i mirnom horizontalom zatvorila je niz perivojnih trgova istočnoga kraka Zelene potkove i uobličila reprezentativan ulaz u grad. a postavljen tek desetak godina kasnije. plan je bio da se u budućnosti poveže sjeverni i južni dio grada podvožnjakom ispod glavne kolodvorske zgrade. a možemo ga podijeliti u dva dijela – manji dio sjeverno od Umjetničkoga paviljona s ulazom u paviljon. jer bi tada bio ispod razine promatrača koji se kreću ulicama. privremeno i u žurbi uređen. Upušteni dio trga obrubljen je šetnicom koja počinje na sjevernoj strani trga i spušta se rampom uz paviljona na donju razinu. još je više odredila karakter uređenja i oblikovanja toga prostora. tako da je ušao u prostor trga i dobio na monumentalnost.900 m² Početkom 90-tih godina 19. Ova šetnica ujedno dijeli trg na dvije perivojno uređene površine.licem prema kolodvoru. pa je u tu svrhu trebalo sniziti prostor današnjega Tomislavovog trga. Bez obzira što je razlog denivelacije bio funkcionalne prirode. Trg se nalazio neposredno ispred Kolodvorske zgrade i predstavljao je reprezentativan ulaz u grad. kada je postavljen spomenik kralju Tomislavu.TOMISLAVOV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 29. započeta je gradnja Umjetničkoga paviljona na sjevernoj strani trga. Naime. a pred kolodvorom je zasađeno drveće u nekoliko redova. u Budimpešti. Oko samog položaja spomenika vodile su mnoge rasprave jer završen je već 1935. kojem je u tjemenu smješteno stubište kao južni ulaz u trg. s praznim središnjim prostorom koji omogućava pogled na trg. godine sa sjeverne strane omeđen je zgradom Kemijskog laboratorija. jer se trg zbog toga sagledava kao na dlanu. stoljeća današnji Tomislavov trg bio je još neuređeni prostor južno od već uređenog Zrinjskog i Akademičkoga trga (današnji Strossmayerov). Od 1883.

S. danas se svodi na travnjak i skromne gredice sezonskoga cvijeća. Jedino su još šljunčane staze i stube sačuvane u izvornom obliku.magistarski rad F. Zagreb 6. literatura 1. jer je spomenik s okolnim raslinjem zapriječio pogled na trg i Umjetnički paviljon s juga i prekinuo neposrednu vezu prostora kolodvora s trgom.Odak . Knežević.Vedrana Aužina . Trg Kralja Tomislava trebalo bi obnoviti prema povijesnom izgledu. osobito parter. Školska knjiga. Zagrebačka zelena potkova. Površina u upuštenom dijelu južno od Umjetničkog paviljona. već i prijašnja koncepcija. te s tim u vezi i postizanje cjelovitosti stilskog obilježja perivojnoga trga. prije bogato parterno uređena. Oko spomenika kralju Tomislavu zasađeno je cvijeće i grmlje slobodnoga rasporeda.).trga.Kiš “Rješenje zelene potkove” (hortikultura 4/81) . (1996.D.

Jedino je prostor nekadašnjeg vježbališta izbjegao potpunu degradaciju. pa je smještanje doma “Kola-Sokola” kao slobodnostojeće zgrade bilo presudno za stvaranje današnjega Mažuranićeva trga. razvoj južnoga dijela Mažuranićevog trga nije tekao u tom smjeru već se razvijao kao neovisna cjelina.MAŽURANIĆEV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 29. ZELENA POVRŠINA 5. vidljivo je nastajanje novoga trga. Ubrzo nakon izgradnje doma pojavljuju se zahtjevi sa uređenjem vježbališta iza doma koje je onda ograđeno niskim zidom od opeke i zasađeno divljim kestenima. budući da je bio upušten za više od jednog metra. zatvaranje restorana. Mažuranićev trg od samoga početka predviđen je za prostor određene namjene (vježbalište).800 m² . gradnju natkrovlja u vrtu restauracije “Kolo” 1924. počinje nasipavanje terena klizališta. budući da je izbrisan raster ulica koje vode u smjeru istok-zapad pa je prostor je postao cjelovit. Intervencije u nasadimaznatne posljednjih desetljeća. južno od vježbališta do ulice baruna Trenka koja s juga omeđuje Mažuranićev trg. sadržaj izrazito društvenog i mondenog karaktera. no praktički je sveden na dječje igralište za potrebe užega susjedstva. južno od Sveučilišnoga trga. Dosta drastične promjene doživljava i južni dio. koji je na planu iz 1878. od zgrade Sveučilišta pa sve do perivoja sjeverno od željezničke pruge (kasnije Botanički vrt). južni dio trga trebao je poslužiti kao spona s prostorom današnjeg Marulićevog trga. godine kada glavni gradski inžinjer Milan Lenuci na južnom dijelu Trga maršala Tita (tadašnjeg Sveučilišnog trga) utemeljuje klizalište. zadržao karakter zatvorenosti gdje bočna izgradnja i njeni sadržaji nisu . nasuprot Marulićevom trga. sportske i zabavne priredbe). on funkcionira kao javni gradski prostor. a ne za gradski trg. a nakon već gotovo u cjelosti uobličenih prostora Sveučilišnog i Mažuranićevog trga. (uklonjen je trostruki red kestena). godine kojom je predviđen razvoj cijeloga zapadnoga kraka Zelene potkove. Na planovima naposredno nakon izgradnje doma.. nažalost. Godine 1880. Time se po prvi puta naslućuje prostor cijele Zelene potkove. te dva drvoreda uz južni ogradni zid. a situacija se do kraja pogoršava pretvaranjem istočnog dijela u parkiralište i nicanjem raznih sadržaja na zapadnom dijelu. godine (novi paviljon). Preostali prostor. Zauzimajući površinu od približno 1. Sa svoje sjeverne strane trg je zatvoren zgradom Akademije dramske umjetnosti te s obiju bočnih strana niskom ogradom od opeke. ovaj prostor nije bio predviđen za trg već za gradski blok. Na istočnoj i zapadnoj strani sađena su dva drvoreda. Zid od opeke zadržan je do danas. kao i drvoredi divljeg kestena. Međutim. Tlocrtnim je gabaritom smještena u novom polju donjogradskog urbanog rastera. godine prikazan kao kaseta neodređenoga sadržaja. a iza nje se nalazio prazan prostor današnjega Marulićevog trga.900 m² Mažuranićev trg kao sastavni dio zapadnog kraka Zelene potkove. adaptaciju restauracij “Kolo” iz 1934. Kasnije intervencije (rušenje paviljona. koji je bio koncipiran od početka kao javni perivoj. Prema planovima koji su prethodili izgradnji. Zgrada “Kola” je glavnim ulazom okrenuta Sveučilišnom trgu i predstavlja stilsku repliku postojeće zgrade “zemaljske bolnice”. Prostor trga doživljavao je još razne promjene u obliku novih sadržaja i vegetacije i to vezano uz nekoliko projekata – dvorišnog krila za potrebe Sokolskog društva iz 1921. u sredini dvije skupine po tri reda stabala u smjeru sjever-jug. ostao je javna perivojna površina. Danas je. smješten je između Trga maršala Tita na sjeveru i Marulićevog trga na jugu. Bila je to priprema za izgradnju društva “Hrvatski sokol” (dom za vježbanje. uz variranje materijala (vidljiva opeka). sa vlastitim žarištem na križanju pješačkih tokova. da bi se u južnom dijelu otvorio prema prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice kao svojevrsne vizualne dominante.8 ha određenu rasterom donjogradskih ulica. Prema Lunicijevom projektu “Osnova za uređenje Zapadnog perivoja” iz 1906. Povijest Mažuranićevog trga počinje 1874. god. izgradnja energetskog postrojenja) sustavno devastiraju prostor. a nekoliko godina kasnije započinje i izgradnja društvenog doma u kojemu je svoje prostore dobilo i pjevačko društvo “Kolo”.

1989.: “Parkovne. : “Stari planovi zagreba”. Školska knjiga. 1961. literatura . 1983. zagreb.. 111-149 .Szabo. Zagreb. (1996. “Rad” JAZU.Odak.. magistarski rad. stanja. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 14-15. S. :”Graditelji i izgradnja zagreba u doba historijskih stilova”.: “Analiza historijsko-urbanističkog razvoja grada Zagreba”.: ”Zagrebačka “zelena potkova” – naslijeđe. zagreb. 1. 3-33 . Maje Lukavečki – Mažuranićev trg u Zagrebu -Dobronić. : “Geneza Trga maršala Tita i “zelena potkova” u Zagrebu”.Odak.-53. L. 1988-89.). 6668 . Zagrebačka zelena potkova. :”Prilog izučavanju egzotične dendroflore zagrebačkih perivoja”. “Stari Zagreb”.. Društvo povijesničara umjetnosti RH. str. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Knjižara Vasić i Horvat . S. Hortikultura 1-4 str. 27-49 .Mohorovičić. A. 1990. Zagreb 88. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba” JAZU str 22-24 . M.Knežević.. 1952.. F. str. knjiga XXX . Đ.1990.Urbanistički zavod grada Zagreba -Dobronić.Jurković.prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”. perspektive”. str. tako da je on i dalje ostao sjenovita oaza u koju se samo rijetko ulazi.. L. F.uvjetovali tokove pješačkog kretanja preko trga. Knežević.. knjiga 287..

Odlučeno je da licem gleda prema ulazu u Sveučilišnu knjižnicu. na današnjem Marulićevom trgu. a 1926. dio Južnoga perivoja (današnji Botanički vrt). nešto bliže sjevernoj strani. projekt Marulićeva trga nije izveden ni prema projektu Lubinskyoga. godine. Sjeverna polovica bila je podijeljena na dva dijela – gornji veći i donji manji organiziran perivojni prostor. upušten je u odnosu na okolnu razinu terena. trg je skoro u potpunosti izgrađen. Ovim dijelom dominira spomenik Frani Buliću iz 1935. a u osi prostora. Obnovljene su i metalne niske ograde. pravokutnog oblika. Nastajanje trga teklo je gotovo identično ostalim perivojnim trgovima Zelene potkove. U sredini južne strane trga izgrađena je po projektu Rudolfa Lubinskyoga 1913. godine Lenucijevom “Osnovom za uređenje Zapadnog perivoja” gdje je Zapadni perivoj prikazan kao jedinstveni urbani prostor sačinjen od niza trgova koji započinju na sjeveru Sveučilišnim trgom pa se nastavljaju preko prostora koji zauzima dom “Kola-Sokola”. formiranje trga je završeno izgradnjom drugoga zdanja na sjeverozapadnom dijelu. od smještanja zgrade s namjenom od velike društvene važnosti do kasnijeg uređenja perivoja oko nje. Planom se predviđala izgradnja samo jedne zgrade smještene u središnjoj uzdužnoj osi na sjevernom rubu parcele. a leđima prema ulici. dok južno pročelje zatvaraju tri travnjaka urešena sezonskim cvijećem i grupacijom pačempresa. trg je doživio potpuno drugačiju izvedbu i umjesto prostranog vodenog ogledala i širokog otvorenog prostora. godine taj je prostor podijeljen po osi sjever-jug na dvije parcele. Obje zgrade danas su fakulteti. a zapadna neizgrađena. literatura . godine Sveučilišna knjižnica. od kojih je istočna izgrađena. a bočno s obje strane dva pravokutna zelena otoka. a njegovim planom ostatak trga zamišljen je bez izgradnje. Ideja o Zapadnom gradskom perivoju kao pandanu već definiranome Istočnome perivoju prvi puta se javlja 1902. Na nacrtu iz 1878. Regulacijskom osnovom iz 1889. a Marulićev trg je i dalje prazan. Istočna. Šetnice se su dijelom asfaltirane. čime se bitno razlikuje od ostalih trgova Zelene potkove. ZELENA POVRŠINA 6. ublažen je drvoredom s ulične strane. Nažalost. Oko položaja spomenika vođene su brojne rasprave. Trg je sa svih strana zatvoren jednostrukim drvoredima. Prostor između zgrada fakulteta. Tako se trg danas može opisati kao razbijeni blok..MARULIĆEV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 22.900m². Istočnu i zapadnu stranu okružuju travnjaci s drvoredima. južne i zapadne granice. a većina je izvorno uređena sa sitnim šljunkom. čime je postalo je dekorativni element uređenja za razliku od ostalih trgova gdje je ono osnovni strukturalni element. a preostali dio. a završava trgom na kojem dominira velika vodena površina-bazen. Ispred glavnoga sjevernoga pročelja Sveučilišne knjižnice uređen je mali kvadratni ružičnjak. najudaljeniji je od središta grada i posljednji je uređeni prostor potkove. planiran je raster donjogradskih ulica čime su stvorene pretpostavke za uobličenje kasete Marulićevog trga. godine. Do tada su već uređeni Sveučilišni (današnji Trg maršala Tita) i Mažuranićev trg. No.300 m² Marulićev trg najjužniji je perivojni trg u zapadnom kraku Zelene potkove. budući da je spomenik ulici okrenuo leđa. a istočna i zapadna strana zatvorene su dvostrukim drvoredima. smješten je spomenik Marku Maruliću. Sva su zdanja bili primjeri monumentalne historicističke arhitekture te su u kombinaciji s raskošnim okolnim perivojima pretvarali periferne djelove grada u reprezentativne i poželjne za stanovanje. Hortikuturno uređenje na ovako oblikovanom trgu moralo se nužno svesti na međuprostore i rubove. tako da se u upušteni dio spušta s nekoliko stuba. Monumentalna zgrada biblioteke slobodno i efektno je postavljena u os perivoja. Uređenje započinje 1906. zapadna i južna strana trga trebale su biti obrubljene dvostrukim drvoredom s naizmjenično sađenim stablima. već je na sjeveroistočnom dijelu godinu dana kasnije sagrađena jedna zgrada. godine je taj dio preuređen. 1999. Taj pomalo neobičan položaj. a postavljene su i nove svjetiljke primjerene povijesnom ambijentu. odnosno njegove sjverne. južno od zgrade trebao je biti upušten u odnosu na razinu okolnoga terena i pretvoren u bazen s otočićem u sredini.

: “Geneza Trga maršala Tita i “zelena potkova” u Zagrebu”. Zagreb 373.). L.prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”.-53.Mohorovičić. 3-33 . 1988-89.Urbanistički zavod grada Zagreba -Dobronić. Zagrebačka zelena potkova.Knežević.: ”Zagrebačka “zelena potkova” – naslijeđe... magistarski rad.. 6668 . L. Knežević. “Stari Zagreb”. “Rad” JAZU. str. Knjižara Vasić i Horvat .Odak.. perspektive”. 1990. M. Đ. Društvo povijesničara umjetnosti RH. S. F. 111-149 . knjiga XXX .Jurković. :”Prilog izučavanju egzotične dendroflore zagrebačkih perivoja”. 1989. (1996. zagreb. str. 1961. Zagreb..1990. :”Graditelji i izgradnja zagreba u doba historijskih stilova”.: “Analiza historijsko-urbanističkog razvoja grada Zagreba”.Odak.. stanja. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu. str. zagreb.: “Parkovne. Hortikultura 1-4 str. 1952. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 14-15.. 1983. : “Stari planovi zagreba”.1. F.Szabo. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba” JAZU str 22-24 . S. 27-49 . Školska knjiga. knjiga 287. A.-Roberta Pavlović –Marulićev trgu -Dobronić.

. On ne pripada Zelenoj potkovi već je to malen trg koji se nalazi unutar dijela grada kojeg Zelena potkova zatvara. (1996. Arhitektonski fakultet .Zemljak. Po mišljenju M. do 1914.”. Krenulo se u obnovu polazeći od toga da se sačuvaju sva postojeća stabla. Hortikultura.SVAČIĆEV TRG Trg na prostoru današnjega Svačićevog trga planira se već Regulatornom osnovom iz 1889. Školska knjiga. Zagreb br. tako da je naslijeđen kružni drvored upisan u kvadrat trga kao ostatak simetričnog rješenja. Autorica obnove je Emilija Leopold koja je obnovila staze i dječje igralište prema Kanijevom projektu. 33 . : “Javne površine Zagreba poslije 1918. Zlatko. Zagreb 63. 1965. 1992. Mladen. a stvorili su se i poprečne staze kojma se uništavalo bilje i travnjaci.”. biljnih i vrtno-arhitektonskih. Obada Šćitarocija na tom projektu zanemareni su detalji. a perivoju je dan poseban šarm sadnjom crvenih bukvi. literatura 1. promjena trasa komunikacionih površina. godine. Zvonimir. godine Zvonimir Kani uspješno obnavlja Jeglićevu zamisao trga te ga vrlo kvalitetno uređuje. trg se nalazio u sklopu gusto naseljenog dijela grada. Perivojni trg je ponovo obnovljen 1991. br. Zagreb. Neke promjene uključivale su ukidanje asfaltnih površina i podizanje travnjaka pogodonog za gaženje.Kani. u strogom je središtu grada i u sklopu gusto naseljenih blokova. : “Obnova Svačićevog trga”. 21 . a 1909. : Hrvatska parkovna baština. I.). a 1956. prema nacrtu arhitekta Viktora Kovačića. je prozvan Starčevićevim trgom (kasnije mijenja ime u Svačićev trg. spojeno u jedan likovni izraz. doktorksa disertacija : “Arhitektura Zagreba u razdoblju od 1850. Kani je svakoj skupini dao svoj prostor i zaštitio ih grmljem od prometa. zaštita i obnova”.Kani. Prostire se između današnje Trenkove i Mihanovićeve ulice. Čovjek i prostor. 1954. 23 . 1965. Kovačićev strogi formalni tlocrt prerađen je u pejzažni. Split. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata trg je dosta oštećen. Zagreb . Školska knjiga. koji su zapravo i bili najveća vrijednost Kanijeve koncepcije. rekonstrukcija igrališta i slično. Tridesetih godina trg je preuređen. :”Zagrebački parkovi”. god.Alma Hemerich – Analiza Svačićevog trga -Obad Šćitaroci.. Bio je pretvoren u dječje igralište na kojemu su se mješali odrasli i djeca svih uzrasta. Zvonimir.5 ha. a Starčevićevim postaje trg Južnog perivoja). Nekadašnje simetrično rješenje preoblikuje u pejzažno u kojemu je funkcionalni sadržaj i likovno izražavanje svih elemenata . god. Čovjek i prostor. Uređen je 1901. U trenutku kada počinje obnova.prometnih. Zagrebačka zelena potkova.Jurić. god. br. Malene je površine od 0. te nije postignut očekivani učinak obnove. S. Knežević. godine. prema projektu Cirila Jeglića.

400 m². a niti su ti elementi sami za sebe bili dojmljivo i kvalitetno oblikovani. ali je u sredini bio cvjetnjak. Sljedeća velika neuspjela promjena uslijedila je 1973. ali sada puno manje nametljivo nego prije. Nagrađeni projektant Dragutin Kiš predložio je parafrazu partera koji je uređen 1926. a trg ima značenje ozelenjenog tampona prema željezničkoj pruzi i gradskog perivojnog trga. koji je bio nužan zbog povezivanja Donjega grada i prostora Trnja južno od željezničke pruge. mijenja u detalju Regulatorna osnova. nakon nekoliko godina pripreme. Hortikulturalno rješenje bilo je svedeno na niske biljne pokrivače. godine u zapadnom dijelu perivoja. Tada je perivoj imao dvostruki drvored – vanjski i unutrašnji. 1993. Time je otpočela degradacija ambijenta koja se nastavila i tijekom narednih desetljeća. ali još nema imena. a unutar toga okvira već se razvila površina s unutrašnjim drvoredom. godine naziru se konture budućega perivoja koji će kasnije povezati istočni i zapadni krak Zelene potkove. unutar linije elipse. Glavni ulaz u podzemni centar nalazi se na jugo-istočnom dijelu trga. Tridesetih godina 20. godine već je jasno izražena ideja Zelene potkove i jasno se vidi podjela na prostor koji će pripadati Botaničkom vrtu i Južnom perivoju. godine. ispod Starčevićevog trga započinje gradnja višekatne podzemne garaže i trgovačkog centra. . godine. Visoka vegetacija posađena je samo u središnjem dijelu trga tj. a stube i eskalatori bili su natkriveni s prilično nezgrapnom nadstrešnicom koja se vrlo agresivno nametnula trgu. a vezana je uz gradnju pothodnika ispod željezničke pruge. a iz tog prostora dijagonalno i horizontalno vode staze. a ne obodno (što je obilježje Zelebe potkove). Perivojni trg je preoblikovan i na njega je bila okrenuta tereasa hotela. Osobite pozornost posvećena je rekonstrukciji perivojskog partera. Konačni oblik Južni perivoj dobija tek odlukom o smještaju Kolodvora. Naime u prijašnjem uređenju trga drveća su također bila obodno posađena oko središnje elispe.STARČEVIĆEV TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 8. Između tri glavna elementa cijeloga sklopa – pothodnika. glavnu atrakcija tog trga budući da je postavljena u sam centar. pa se 1891. Središnji prostor trga je popločan i u obliku elipse sa fontanom u središtu. puno manja atrakcija od fontane. Drugom Regulativnom osnovom iz 1887. budućem Starčevićevom trgu. od kojih je istočni već potpuno uobličen. Nova zamisao temelji se na geometriji s centralnom elipsom i radijalno postavljenim pješačkim stazama. Silazak u pothodnik bio je smješten na trgu čime je on ponovo preoblikovan i pretvoren u jako prometno čvorište. Južni perivoj već tada je presjecala Preradovićeva ulica na dva dijela. U toj prvotnoj fazi ideja Zelene potkove dosljedno je provedena. Vanjski je činio okvir perivoja i pratio je liniju pločnika. Ulica koja je prelazila preko današnjeg Starčevićevog trga pomiče se južnije kako bi bilo omogućeno nastajanje perivoja. a od rondela je ostao samo mali dio koji je potisnut u drugi plan. njegova površina smanjena je napola.400 m² Već u prvoj Regulatornoj osnovi grada Zagreba iz 1865. Izgradnjom Hotela Esplanade 1925. godine. Izvedba prometnice između terase Hotela Esplanade i perivojnog trga (1937. S druge strane gradnja dviju velikih zgrada (Središnji ured za socijalno osiguranje i Hotel Esplanade) na prostoru Južnog perivoja znak je potpuno drugačijega svjetonazora od onog na kojem je ideja potkove zasnovana. upravo je prepoznatljiv za Istočni perivoj. Ovakav način sadnje visoke vegetacije obodno. Sjeverna strana izgrađena je zgradama stambeno-poslovne namjene sa reprezentativnim pročeljima. Prva veća destrukcija ovako oblikovanog Južnog perivoja vezana je uz izvedbu cestovnog podvožnjaka ispod pruge (1912. stoljeća u središtu elipse uređen je cvjetnjak. nadstrešnice i partera trga – nije bilo smislene oblikovne povezanosti. Arhitektonsko rješenje bilo je takvo da se iz pothodnika izlazilo-ulazilo s prostora trga. Većina drveća je porušena. a niže unutar tog okvira.) degradira i u stvari razara povezanost terase hotela i trga. ZELENA POVRŠINA 4. Kod uređenja partera čudno je to što je centralni prostor okružen drvećem koje zaklanja fontanu. – današnja Miramarska ulica).

Starčevićev trg sveden je na krovni vrt podzemnog komercijalnog pogona koji je ovdje izveden samo zbog izvrsne lokacije trga. Čovjek i prostor. Čovjek i prostor. (1996. Hortikultura 2-3.. Zagreb br. Zagreb . 1952. Školska knjiga. 27-49 -Obad Šćitaroci.”. : Hrvatska parkovna baština. : “Zagrebački vrtovi i parkovi u 19. A. Zagrebačka zelena potkova.Zemljak. Zvonimir. S. 1954. 1992. 1987 : “Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagrebačke “zelene potkove””. a ne početak obnove cijele Zelene potkove. Zagreb -Kani.Knežević. I. 1965. st. “Rad” JAZU. 21 . 1.-Senka Perić – Starčevićev trg (97) -Dobronić.. : “Geneza Starčevićevog trga”.. Školska knjiga. literatura. 1975 : “Parkovno bilje sjevernog prilaza pothodnika glavnog kolodvora u Zagrebu”. Zagreb 40. Knežević. Hortikultura 2..Maroević. knjiga 287.Knežević Snješka.). : 1974: “O pothodniku”.-Željka Jurković – Starčevićev trg..: “Analiza historijsko-urbanističkog razvoja grada Zagreba”.Mohorovičić. Mladen. str. Zagreb .-53. a uređenje partera je bilo svojevrsno oduživanje za golemu intervenciju. Zagreb . 97. autorski rad . Ivo. zaštita i obnova”. :”Zagrebački parkovi”. L. radovi IPU 11 . Snješka.

običnog jasena. Spomenik sv. Juraj je premješten na današnji Trg maršala Tita. hrasta lužnjaka i himalijskog borovca. Godine 1883.-Miran Jurišić – Strossmayerov trg . nrapvilno razgranata i nadvijena nad cestom. a Akademički trg je izgubio sadržajno i oblikovno ishodište i nije uspostavio novu kvalitetu niti organizirao novi prostorni ugođaj vezan uz drugačiju postavu spomenika. Na trgu su zastupljene raznolike vrste bjelogoričnog i crnogoričnog drveća i grmlja. Zagreb 55. na prometnici koja ga presjeca) poput zgloba lomi. literatura 1. Strossmayeru. Ulaz u Kemijski laboratorij predviđen je polukružnom stazom na južnoj strani trga. Bollea. Ipak većina trga djeluje zapušteno. Prisutni su i lijepi primjerci američkog koprivića. : Hrvatska parkovna baština. Zagreb . tako je 1951. Pojavile se se i druga mišljenja s prijedlogom za lokaciju negdje u Donjem gradu. 1992. južno od Akademje. a deset godina kasnije prilikom postavljanja spomenika Petru Preradoviću (1895.900 m² Odluka Gradskoga povjerenstva da se palača Akademije izgradi na današnjem mjestu. 1886. godine još nije bio planiran nastavak trgova prema jugu. Kada je 1926. ZELENA POVRŠINA 7. Zagrebačka zelena potkova. Školska knjiga. Stabla u drvoredima uglavnom su neprkladnog oblika. Zanimljiva je i činjenica da baš na Akademičkom trgu dolazi do promjene smjera donjogradskog urbanog rastera i na njemu se (tj.). Jurja. Jurja.a u perivoju najmarkantnija je crvenolisna bukva uz spomenik J.Obad Šćitaroci. S. zaštita i obnova”. (1996. Kazeta na kojoj je postavljena palača Akademije ujedno čini i nastavak Zrinjskoga trga. Uređenje trga svodilo se na uređenje okoliša zgrada te prostora među njima. Dvije godine kasnije trg je preimenovan u Trg Jospia Jurja Strossmayera. a vijenac zelenila i kružna staza oko njegova podnožja ostali su tamo bez smisla i razloga. koji je dosta čvrsto pripadao cjelini trga. gdje je kasnije postavljen spomenik P. Oko toga sjecišta oblikovan je otok u obliku kruga s kružnim prometnim tokom. predstavlja začetak stvaranja novoga trga u nastavku Zrinjevca prema jugu. osim podataka da je trg bio nasipan i da su putovi i nasadi bili uređeni. Unutar kruga s kipom sv. pogotovo oko Akademije. Iz tog vremena potječe i prvi plan uređenja trga na kojemu je u sjecištu osi Akademije i ulice koja presjeca trg postavljen spomenik sv.300 m². god. izrađen je. a ukinut je i prometni tok preko trga između Katančićeve i Matične ulice. a uz dijagonalne staze bili su obostrano posađeni drvoredi. Godine 1875. godine uklonjen i spomenik Petru Preradoviću koji mu nikada nije u potpunosti pripadao. a skupine raslinja. južno od palače Akademije. gorski javor.) uređen je i prostor južno od laboratorija. Jurja bili su posađeni grmovi. Jurja skupa sa postamentom je uklonjen. Osim toga trg je bio ukrašen i mnogim vrstama sezonskoga cvijeća – veliki krug cvijeća nalazio se tako južno od Kemijskog laboratorija. Na kraju je odlučeno da to bude južni dio Zrinjskoga trga gdje su se otvorile dvije nove ulice i palača je smještena između njih. Mladen. sv. toliko su zarasle da je kroz te dijelove nemoguće proći. Kemijski laboratorij prema nacrtima H. J. Kako je uklonjen spomenik sv. Približnom sredinom trga prolazila je prometnica. koja je spajala današnju Katančićevu i Matičnu ulicu. Do danas nisu pronađeni nikakvi planovi s izborom bilja i načinom sadnje. biskupu Josipu Jurju Strossmayeru postavljen spomenik. U drvoredima su srebrnolisni ajvor. godine osnivaču Akademije. te su se između nje i pruge prostirala polja na koja su gledali južni prozori palače. mliječ. Školska knjiga.TRG JOSIP JURJA STROSSMAYERA UKUNA POVRŠINA TRGA 23. koji je bio presječen prometnicom. Bila je to kuća na kraju grada. a godinu dana kasnije i vrtno je uređen prostor između tih dviju zgrada. Preradoviću. S vremenom je i zeleni prsten nestao. Na planu iz 1878. ali je ucrtan raster donjogradskih ulica. Knežević. započela je rasprava o smještaju palače Akademije i prvi zaključak je bio da se ona izgradi na praznom platou Južnoga šetališta (Strossmayerovo šetalište). godine trg postaje Akademičkim trgom.

. Snješka. Snješka. Peristil br. Zagreb . Exclusive. Snješka. 1988-89. 1982. 31-32 .Knežević. 1993. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu . magistarski rad. Arhitekrura 180+1. Zagreb. prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”.1990. : ““Zelena potkova” – Autentično umjetničko djelo”. : “Utemeljiteljska kultura – na primjeru reprezentativnih urbanih prostora Zagreba”.Knežević. F.. broj 1 .: “Parkovne. : “ Estetizacija – kao sredstvo i cilj”.Knežević.Odak.

Ta rasprava započela je 1885. uporno su održavali periferijski duh mjesta. a nerealiziran do danas. jer bi s kazalištem koje gleda na njega trg dobio nov karakter te bi od kvadratičnog oblika . a nešto kasnije i prometnica ispred zgrade Sveučilišta. da bi na kraju dio Sveučilišnog vrta. Zatim je uređen i sjeverni rub trga. oblikovanjem i simbolikom. do 1891. godine u kojima on postupno uobličuje prostor trga. a ostali dio vrta se trebao urediti u javno šetalište. društvenu i kulturnu koherenciju iz koje je spontano nastao Zrinjski trg kasnih sedamdesetih godina.500 m². Kao uzor lokaciji bio je smještaj zgrade Akademije na Zrinjskom trgu. tvornica duhana postaje zgradom Sveučilišta. služio je kao Sajmište. Sveučilišni trg. no dva tvornička pogona – plinara i tvornica duhana sa svojim visoko ograđenim dvorištem. Prijašnje Sajmište bilo je na Zrinjevcu. godine ovaj prostor. osobito kada se u grad dolazili Savskom cestom. Tek će promjena sadržaja. Nekoliko godina kasnije na parceli sa istočne strane trga izgrađena je otmjena neorenesansna palača. na Zrinjskom trgu ili na istočnom dijelu Jelačićevog trga. Najviše pažnje pri preispitivanju svih aspekata gradnje dano je upravo lokaciji na Sajmištu zbog njene prostranosti. kada 1882. kazalište i perivojni trg. a zbog povijesnog smještaja i prostranosti koristio se i za najveće i najznačajnije gospodarske i kulturne manifestacije na kraju 19. Godine 1874. Taj naboj se održao tek kod osvještene elite i napokon ponovo izrazio u prijedlogu Društva inžinjera i arhitekata za smještajem kazališta na nekadašnjem Sajmištu. To je neraskidiva cjelina koju tvore pročelja trga. do 1859. zatvorila je taj sklop poput zida s južne strane. tako da bi njegovo pročelje gledalo na trg. Od 1866. Svojim položajem. koji je tada bio na periferiji grada. Na Lenucijevim studijama bila je ucrtana i zajednička kuća “Sokola” i “Kola”. stoljeća. Postojao je i prijedlog da se kazališna zgrada izgradi uz zapadnu stranu Sajmišta. bile su predložene još tri moguće lokacije . Nova zgrada.TRG MARŠALA TITA UKUPNA POVRŠINA TRGA 22. potaknuti odluku da se ukine stočni sajam jer je Senat Sveučilišta tražio da se neposredna i šira okolica budućeg Sveučilišta urede. Na prostoru današnjega trga bile su oranice i to je bila tipična periferija postbidermajerskoga Zagreba. Oblik trga uobličavao se postupno. U to vrijeme se i u potpunosti definirala ideja Zelene potkove. Time se htjela zaštititi ideja kontinuiranog okvira perivojnih trgova. S istočne strane Sveučilišnoga vrta predviđen je proboj na Varšavsku ulicu. presječeni dijagonalom koja povezuje današnju Masarykovu i Savsku ulicu. pa je ona postala ishodište za svaki urbanističko-arhitektonski zahvat. tadašnja zgrada Gospodarskog društva. na zemljištu uz Obrtničku školu. Trg maršala Tita. Nova zgrada privlačila je svojim sadržajem i potakla ideju o uređenju Sajmišta. kao i još neke zgrade. stoljeća u Zagrebu. a ujedno stvorila svečano pročelje budućem trgu. koja je utjelovila estetski i arhitektonski ideal 70ih godina 19. važan kao element simetrije trga. društveno okupljalište gdje su se održavali noćni spektakli i produkcije na ledu uz omiljenu vojnu glazbu. Intenzivni razvoj trga i cijelog okolnog dijela grada započinje gradnjom Zemaljske bolnice (današnja zgrada Sveučilišta) koja se gradi od 1857.900 m² Trg maršala Tita (tzv. godine i trajala je sve do same izgradnje. pojavilo se na južnom rubu trga prvo zagrebačko klizalište. godine uz samostanski sklop u Frankopanskoj ulici. već tvornicom duhana. U stotinjak godina svoga postojanja nekoliko puta je mijenjao ime – Sajmišni trg. Kazališni trg) jedan je od simbola Zagreba i to ne samo zbog središnje građevine trga – Hrvatskog narodnog kazališta. Proces prenamjene i preuobličenja trga potrajat će još čitavo desetljeće jer razdoblje u kojemu nastaje ovaj trg nema onu duhovnu. koja na kraju nije nikada postala bolnicom. Taj prijedlog poslužio je kao podloga četirima Lenucijevima nacrtima-studijama iz 1882. ZELENA POVRŠINA 5. Naime.kao jedan blok uz Ilicu. ali se zbog pretvaranja Zrinjskog trga u perivoj seli na kasnije nastali Trg maršala Tita. koja predstavlja začetak Mažuranićevog trga i koja je bila postavljena aksijalno prema Sveučilišnoj zgradi. trg je mjesto prostorne identifikacije grada i prostor intenzivnog pulsiranja života i individualne prepoznatljivosti. Vlada predala gradu radi izvedbe ulice koja će spojiti Masarykovu ulicu i Prilaz Gjure Deželića. Ponuđen je prijedlog uređenja trga gdje su predviđeni nasadi po čitavom prostoru trga.

literatura 1.Knežević . stoljeća Cjelinu trga upotpunjuju perivojnoarhitektonskei građevine. proteklo je stotinjak godina. 465.-Sanja Štampić – Kazališni trg u Zagrebu. Za to vrijeme srednjoeuropska arhitektura prošla je razne stilove. 1975. JAZU. : “ Razvitak Trga maršala Tita”. dok ograda nekadašnjega gospodarskog društva svojim položajem prati regulacijsku liniju istočnoga dijela trga. Zagreb . 1941.Odak. i početka 20. izgled Trga maršala Tita nije se bitno promijenio. Sve se to vjerno odrazilo na trgu koji se može smatrati antologijom zagrebačke arhitekture druge polovine 19. Hortikultura 1-4. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba”. zaštita i obnova”. ali trg je i dalje ostao jedan od najljepših trgova Zagreba. upisan u kružni zidom ograđeni prostor koji je za tri stube niži od razine terena trga. Zagreb . a dobar pokazatelj za to je i nedavni projekt podzemne garaže koja bi trebala biti smještena ispod trga. 1990 : “Geneza Trga maršala Tita i “zelena potkova” u Zagrebu. zajedno s raznim drugim sadržajima.Odak. a od 1946. : Hrvatska parkovna baština. Trg živi svaki svoj dan. u Trg I. prenesen sa Strossmayerovog trga.Dobronić. koja je svojim pročeljem iskazala punu svijest o urbanoj i kulturnoj važnosti trga. Godine 1888. a 1894-95.Dobronić. Školska knjiga. S.postao pravokutan. prostorne i urbane karakteristike zagrebačke “zelene potkove” u povijesnom kontinuitetu”. na zapadnoj strani smješten je spomenik Sv. Za pretpostaviti je da će trg u budućnosti doživjeti neke promjene. 1992.).-Nino Frković – Kazališni trg. Od izgradnje prve do posljednje zgrade na trgu. (1996. gdje ograda Sveučilišta zatvara Sveučilišni vrt koji postaje poluprivatan. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 1988/89. Mladen. u Wilsonov trg. gradi se neobarokna zgrada kazališta koja će trgu dati njegovo glavno obilježje. Šumarski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu . 1990. I uglovi trga počeli su se zatvarati.Snješka. Franka. 1990. Zagreb . te tako čini kontinuirano pročelje trga. Razni natječaji koji su rađeni za njegovu rekonstrukciju nisu se izveli. Jurju. a ostao je do danas jedan od urbanistički i arhitektonski najdefiniranijih prostora u gradu. Zagreb . : “ Zagrebačke fontane u kontekstu razvoja javnog urbanog prostora i vrtne umjetnosti”. a dva otvora zida korespondiraju s glavnim ulazom kazališne zgrade te tako tvore zajedničku os. premješteno na novu lokaciju.Obad Šćitaroci. 1989. magistarski rad. od historijskih do moderne arhitekture. Zdenac je kružnog tlocrta. a ureduju se i nasadi oko fontane. perspektiva”. a Sajmište je tek 1891. Godine 1912. Uskoro na većem dijelu zapadne strane biva izgrađena Obrtnička škola (autpr H. : “ Iz prošlosti Trga maršala Tita”. Osim ove središnje skulpturne kompozicije na trokutu. on je mjesto svakodnevnih događanja i prisutan je u životu svakoga građanina.: “Parkovne. 1975 : “Tisućljetni Zagreb”. koji ublažava nepravilnost oblika trga. Zagreb .Barović. Ipak zbog toga što se na njemu nalazi zgrada kazališta trg se i danas vrlo često naziva Kazališnim trgom. Zagrebačka zelena potkova. Zagreb . nekad i sad . izdužen u smjeru istok-zapad.Bollé). u Trg kralja Aleksandra. Zagreb 86. u Kazališni trg. Knežević. Zagreb . : “ Zagrebačka “zelena potkova” – nasljeđe. Trg je još nekoliko puta mijenjao svoje ima – 1912. Zadnjih godina. Franka. Školska knjiga. 108-109.Kampuš Ivan i Karaman Igor. prostor između Kazališta i Sveučilišta dobija novi sadržaj – Meštrovićevu fontanu “Zdenac života”. Prijedlog je s druge strane nedovoljno respektirao autoritet smjera Savske ceste i zamisao monumetnalnoga trga nija naišla na zanimanje. 1945. Zlatko. da bi kasnije taj prijedlog bio i konačno odbijen. 1927. br. stanje. Čovjek i prostor. trg je službeno preimenovan u Sveučilišni trg. godine do danas nosi naziv Trg maršala Tita. 1962. Lelja. Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Lelja.

Zrinjevac je u potpunosti opremljen nasadima cvijeća. poslovanje i prolaženje. jer su u istočnoj i zapadnoj aleji postojala dva reda sa po 40 platana u svakoj. polujavan karakter engleskoga skvera jer je otvoren. klupama. Travnate plohe bile su zasijana gustom i tamnozelenom travom. Grad se ne svodi samo na stanovanje. a estetizacija se poima kao potreba i uvjet funkcioniranja grada kao prostora života. Perivoj je bio simetričan i po uzdužnoj i po poprečnoj osi. Perivoj ponovo mijenja svoj oblik 1878. Sedamdesetih godina 19. Do njega središnjim osima vode putovi obrubljeni drvoredima. neograđen i povezan šetnicama s ulicama koje teku duž oboda. pa i promjenom karaktera perivoja. Godine 1874. Početku izgradnje perivoja prethodile su mnoge rasprave o njegovu možebitnom uređenju. Središta polja. Sve je to uvjetovalo nastajanje Strossmayerovog trga i stvorilo uzor za nastajanje budućih donjogradskih perivojnih trgova. kojom Zrinjski trg postupno zadobiva svoju arhitektonsku fizionomiju te urbani i simbolički karakter. sastajanja. koje ja na tom prostoru bilo od 1827. On je svojim oblikovanjem i karakterom ishodište buduće Zelene potkove. stolicama i rasvjetom. nastao je kada je 1866. kada se Sajmište. a po poljima su pravilno porazmješteni jednaki kružni nasadi. a ukupno ih je bilo čak 140. Dvostruki drvoredi okružuju perivoj tvoreći vanjske aleje. Tim je činom dana inicijativa da se trg uredi kao šetalište. godine. kada brigu o gradskim parkovima preuzima Josip Peklar. premjestilo na zapadni dio grada (prostor današnjega Trga maršala Tita). što ga obrubljuju i uokviruju plače i građanske kuće. nego mora imati i reprezentativnu kvalitetu. a nekadašnje mirne zelene zone pretvorene su u cvjetnjake. U njegovom nacrtu svako od četiri polja razdijeljivale su staze povučene poprečnim osima. No. Nije poznato da li je taj nacrt .100 m² Zrinjski trg. koje su do danas ostale glavno obilježje. ZELENA POVRŠINA 9. sadržajima koji bi na njemu trebali biti kao i o tome kolika sredstva bi za to trebala biti korištena. Uređivanje Zrinjevca započinje 1872. One su glavni oblikovni – prostorni i estetski element. a do kraja desetljeća zajedničkm učinkom reprezentativne arhitekture. Grad se počinje shvaćati kao društveni prostor. Autor prve regulacije Zrinjevca bio je Rupert Melkus koji je plohu perivoja raščlanio na četiri pravilna. Potreba za novim društvenim prostorom u tom trenutku pretpostavljena je “korisnoj” funkciji.ZRINJSKI TRG UKUPNA POVRŠINA TRGA 27. koje kao i unutršnje služe kao šetnice. kulturne razonode i igre. pa čak i osjećaj skrovitosti. stoljeća bio jedna od najranijih srednjoeuropskih interpretacija engleskog skvera. naglašena su provizornim bazenima gdje su bile planirane fontane. a nešto kasnije iza nje i zgrada Kemijskog laboratorija. koje su pridonijele utvrđivanju svečanog i reprezentativnog izgleda Zrinjskoga trga i utjecale na arhitektonsku izvedbu njegovih oboda. Izvorno vrtno uređenje trga obilježile su platane. Osam cjelina koje su takvom podjelom nastale bile su obrubljene širokim porubom od bršljana ili niska grmlja. a svaka ploha bila je obrubljena sa 16 niskih grmova formiranih u čunjeve. u znak sjećanja na 300-godišnjicu njegove pogibije. stoljeća još je bilo prilično neizvjesno kakva će se obilježja pridati još neizvedenim obodnim pročeljima. Središnji rondo nastao je rezanjem uglova polja i laganim konkavnim zaobljenjem zakošenih stranica. Akademija se smješta južno od uređenoga perivoja. prvi od perivojnih trgova Zelene potkove. Uskoro su započele rasprave o zahtjevu za smještaj zgrade Akademije. Zrinjevac je kao tvorevina sedamdesetih godina 19. hortikulturnog oplemenjenja i oduhovljenja skulpturom postao je najljepši reprezentativni prostor Zagreba. sada na sredini staza i pristupačna. U uglovima ploha bile su formirane cvjetne rondele. temeljni obrat je nastupio kada je odlučeno da se puno veća sredstva ulože u izgradnju i uređenje. preimenovan Novi Terg (tadašnje Sajmište) u Trg Nikole Šubića Zrinjskog. pa je konačno Sajmište moralo ustupiti mjesto gradskom perivoju – mjestu susreta. Bio je to prvi donjogradski trg koji je ubrzo pretvoren u perivoj. jednaka i na uglovima zaobljena polja. Izgradnja oboda. ponajprije zbog promjene društvene klime i promjena u poimanju grada. potiče težnje za upotpunjenjem. Novi koncept je odredila težnja dekorativnijem prizoru partera. Iako on nema intiman.400 m². ipak poput skvera nudi mogućnost boravka u zelenoj oazi.

licem prema Akademiji. Prema starim nacrtima i fotografijama obnovljeni su arhitektonskograđvinski elementi poput klupa i rasvjete.). Ukinuo je poprečne staze u pojedinim poljima i revitalizirao izvorni značaj zrinjevačkog perivoja kao zelenog skvera sa četirima izduženim travnjacima na kojima su cvjetni nasadi tek akcenti. stanje. Školska knjiga. ali to zbog nedostatka novca nije napravljeno. i 2001. postavljen je Glazbeni paviljon što je potaknulo ponovno preuređenje perivoja. Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo grada Zagreba”. Javlja se i ideja o postavljanju poprsja brojnih slavnih ličnosti hrvatske povijesti duž putova perivoja. Pruređenje je teklo u dvije faze gdje je prvo uređen sjeverni a onda i južni dio. hortenzije (u središnjem dijelu). radovi IPU 11 . 1. 1893. kao i cvjetni i biljni nasadi. : “ Zagrebačka “zelena potkova” – nasljeđe. one su konstantno izložene propadanju zbog raznih nametnika i loših ekoloških uvjeta. Godine 1879. stoljeća. (1996. na inicijativu Hermanna Bollea postavlja se fontana na sjeverozapadnom polju. godine postavljen i meteorološki stup. Knežević. Planirano je obogaćivanje perivoja fontanama u središtima manjih polja kao i izrada širokog polukruga nasuprot Akademija gdje bi se postavljala poprsja. U isto vrijeme vođene su brojne rasprave o postavi spomenika Nikoli Šubiću Zrinjskom u centru perivoja. Platane su do danas ostale simbol Zrinjevca. ali dao je perivoju potpuno novi koncept. 1987 : “Mjesto Zrinjskog trga u genezi zagrebačke “zelene potkove””. Franka.Dokumentacija iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Umjesto planiranog spomenika u centru trga. Zagreb . tise i božikovine (duž parka). Na sjevernoj strani je 1884. 1891.-Marija Brkić – Trg Nikole Šubića Zrinjskog . 1990. ali izvorne ideje nikada nisu ostvarene. godine trg je obnovljen prema povijsnom izgledu s početka 20. Od ostalog drveća tu su još i klenovi i lipe (sjeverna aleja).Knežević Snješka. a s vremenom će im se pridružiti još nekoliko poprsja. Uskoro su izvedena i dva bazena u južnim poljima u kojima su se htjeli izvesti fontane.Odak. dva poprsja postavljena su na južnom dijelu perivoja.ikada izveden u potpunosti. perspektiva”. S. Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 15. JAZU. Zagreb . no makar su se očuvale u gotovo istom broju. što novome gradskom vrtlaru Franji Jeržabeku nameće potrebu novog preuređenja parka. U periodu između 1998. To rješenje se trajno održalo do danas uz neke preinake.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful