You are on page 1of 1

Razmnožavanje batata

Stranice u tiskanom izdanju: 1


Uz povećanje
komercijalne
proizvodnje, sve
se više uzgaja i
za vlastite
potrebe. Batat za
uspješan rast i
razvoj treba 100
do 150 dana bez
mraza i
Galerija temperature
iznad 15oC.
Može se
razmnožavati sjemenom (najčešće u oplemenjivačke svrhe), reznicama (u krajevima sa stalnom temperaturom iznad
20oC) i izbojima dobivenim iz spavajućih pupova korijena, koje nazivamo “presadnicama” iako nisu dobivene iz
sjemena. “Presadnice“ je još moguće proizvesti i kulturom tkiva, ali je za takvu proizvodnju potrebno osigurati drugačiju i
skuplju tehnologiju.
Komercijalno se batat najčešće uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima dobivenim iz korjenova).
“Presadnice” treba proizvoditi u zaštićenim prostorima u uvjetima vrlo visoke temperature (oko 30oC) i vlage zraka (preko
90 %). Postupak uzgoja presadnica počinje izborom zdravih i neoštećenih korjenova, koje se stave u drveni ili plastični
sanduk, te se do pola zatrpaju kvalitetnim supstratom ili pijeskom. Supstrat ili pijesak treba stalno održavati vlažnim, a
temperaturu dići na 30oC. Dva do tri tjedna nakon toga počinje masovno izbijanje izboja iz spavajućih pupova. Kada
“presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu vade se (čupaju) iz korijena i pikiraju se u kontejner na ukorjenjavanje.
Ukorjenjavanje traje oko 15 dana, nakon čega je “presadnica” s grudom supstrata spremna za sadnju na otvorenom.
Batat se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnih mrazeva.
Preporučuje se sadnja presadnica na uzdignute gredice, jer se time poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata.
Hranidbena i zdravstvena svojstva
Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimno zanimljivog okusa i bogata mineralima i
vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena, ali i mlado lišće, koje se može koristiti kao varivo ili
salata.
Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B,
C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g
batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule).
Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer
štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila.
Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.). Batat je praktički bez masti i
kolesterola, što je vrlo značajno za ljude koji imaju tegobe uslijed povišenih masti u krvi i žući.
Batat je vrlo korisna hrana za dijabetičare zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, koji osigurava sporiju absorpciju
glukoze, pa nema štetnog stresa za organizam. Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, koja su neophodna za pravilno
funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti.