You are on page 1of 1165

PRIRUČNIK

Kako osnovati i upravljati
hostelom

Zagreb, travanj 2010.

Ministarstvo turizma
REPUBLIKE HRVATSKE
“Projekt i izrada priručnika
realizirani su uz fi nancijsku
potporu Ministarstva turizma
Republike Hrvatske.”

“Tiskanje ove publikacije omogućeno je
temeljem fi nancijske potpore
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog
društva u skladu s Ugovorom broj 421-
02/07-PP-6/30-2. Mišljenja izražena u
ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne
izražavaju nužno stajalište Nacionalne
zaklade za razvoj civilnog društva.”

-

PRIRUČNIK
Kako osnovati i upravljati
hostelom
Autori:
Damir Krešić
Katarina
Miličević

Zagreb, travanj 2010.

Izdava

č

:

Hrvatski ferijalni i hostelski
savez
Savska 5/1, 10000
Zagreb e-mail:
info@hfhs.hr tel:
01/48 29 294 fax:
01/48 70 477
www.hfhs.hr

Urednik:
Dražen Gečević

Recezent:
Dr. sc. Siniša Horak

Grafičko oblikovanje, slog i
prijelom:
Zoran Petrović

Tiskara:
OFFSET TISAK NP GTO d.o.o.,
Zagreb

Naklada:
500 primjeraka

ISBN 978-953-96435-4-4

CIP zapis dostupan u
računalnome katalogu
Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu pod
brojem 741104

Zagreb, travanj 2010.

Sadr

ž

aj:

1. UVOD 7

2. O OMLADINSKOM TURIZMU 9
2.1. Što je omladinski turizam 9
2.2. Značaj omladinskog turizma 10
2.3. Glavna obilježja omladinskog turizma 10
2.4. Potražnja za omladinskim turizmom u svijetu 12
2.5. Potražnja za omladinskim turizmom u Europi 14
2.6. Ponuda namijenjena omladinskom turizmu 17
2.7. Interes mladih za omladinski turizam 19
2.8. Značaj i uloga omladinskog turizma u Hrvatskoj 20

3. HOSTELI U OMLADINSKOM TURIZMU 25
3.1. Pojmovno određenje hostela kao ugostiteljskog objekta 25
3.2. Veličina i tip hostela 26
3.3. Prostorna i organizacijska struktura hostela 27
3.4. Karakteristike poslovanja 31
3.5. Isplativost ulaganja 32

4. KAKO UPRAVLJATI HOSTELOM 35

5. PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE 55

HRVATSKI FERIJALNI I HOSTELSKI SAVEZ 65

UKRATKO O POVIJESTI HOSTELINGA 67

HOSTELI KOJIMA UPRAVLJA HRVATSKI
FERIJALNI I HOSTELSKI SAVEZ 69
LITERATURA 71

4.1. Zakoni i propisi 35
4.2. Menadžment 37
4.3. Marketing 40
4.4. Poslovni plan i plan marketinga 42
4.5. Prodajne aktivnosti 45
4.6. Gostoprimstvo 46
4.7. Smještaj 48
4.8. Hrana i piće 49
4.9. Zdravlje i sigurnost 51
4.10. Osiguranje kvalitete hostela 53

1. UVOD

Omladinski turizam predstavlja jedan od najbrže rastućih
segmenata turističkog tržišta, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Hrvatski ferijalni i hostelski savez, kao nositelj aktivnosti
omladinskog turizma u Hrvatskoj, ima zadatak afirmiranja i popu-
larizacije tog vrlo atraktivnog i dinamičnog tržišnog segmenta.
Stoga se, s ciljem podizanja svijesti o značaju omladinskog turizma
među turističkim poduzetnicima, posebno onim koji svoje poslovne
pothvate žele usmjeriti na tržišni segment omladinskog turizma,
Hrvatski ferijalni i hostelski savez odlučio na izdavanje priručnika
Priručnik se sastoji od 5 poglavlja. Nakon uvodnog poglavlja, u
pod nazivom “Kako osnovati i upravljati hostelom”.
drugom i trećem poglavlju se obrađuju tematske cjeline s kojima bi
poduzetnici trebali biti upoznati kako bi mogli donijeti kompetentnu
odluku glede osnivanja hostela. U drugom poglavlju se daje pregled
najvažnijih obilježja omladinskog turizma kako u svijetu tako i u
Europi i Hrvatskoj. Definira se pojam omladinskog turizma, opisuju
se obilježja ponude i potražnje za omladinskim turizmom, te se daje
pregled glavnih motiva za odlazak na turističko putovanje među
mladim ljudima. Treće poglavlje definira hostel kao vrstu
smještajnog objekta koji mladi putnici najčešće koriste tijekom
turističkog putovanja. Definira se pojam hostela, analizira se
organizacijska struktura hostela, te se daje pregled glavnih
karakteristika poslovanja i isplativosti ulaganja u hostelske
smještajne kapacitete. Ovaj prvi dio priručnika ponajprije je
namijenjen osobama odnosno potencijalnim poduzetnicima koji
ozbiljno razmišljaju o mogućnostima i isplativosti ulaganja u objekte
Drugi dio priručnika, odnosno četvrto i peto poglavlje, se bavi
namijenjene smještaju mladih putnika, ali nemaju pristup
temama vezanim za kvalitetno upravljanje hostelskim smještajnim
kvalitetnim i relevantnim informacijama na kojima bi temeljili svoju
kapacitetima. Ove teme pokrivaju cijeli niz područja važnih za
poslovnu odluku.
uspješno vođenje hostelskog smještajnog objekta. Stoga četvrto
poglavlje pokriva zakone i propise koje vlasnici hostela trebaju
poznavati, menadžment hostelskog objekta, marketing i prodaju u
hostelu, gostoprimstvo, smještaj, hranu i piće, zdravlje i sigurnost
gostiju u hostelu te, osiguranje primjerene razine kvalitete
hostelskog smještajnog objekta. Konačno, peto poglavlje daje
primjere uspješnih hostela koji mogu poslužiti kao poslovni model za
domaće poduzetnike koji se žele baviti pružanjem smještajnih i
ugostiteljskih usluga u hostelima. Može se reći da je drugi dio
priručnika podjednako namijenjen osobama koje tek planiraju svoj
poduzetnički pothvat kao i osobama koje su već vlasnici hostela ali
žele unaprijediti njihovo poslovanje.

PRIRU

Č

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

.

.

O OMLADINSKOM TURIZMU .2.

s obzirom na to da sve osobe ove dobne skupine ne moraju neophodno biti i studenti. B. Čavlek. za potrebe ovoga Priručnika. pomakle su dobnu granicu osoba koje se mogu smatrati dionicima omladinskog turizma sve do srednjih tridesetih godina života. međutim. definicija. pojam omladinski turizam na primjereniji način opisuje ovaj oblik turizma pa će se stoga taj naziv koristiti u nastavku Priručnika. Što je omladinski turizam Omladinski turizam se najjednostavnije može definirati kao turizam u kojem sudjeluju mladi ljudi1.. Riječnik turizma. Iz toga proizlazi da i aktivnosti kojima se bave kao i smještajni kapaciteti koji su im namijenjeni imaju određene specifičnosti. Defi nicija koju predlaže WYSETC (World Youth Student & Education Travel Confederation) glasi: “Omladinska putovanja uključuju sva nezavisna i samostalna putovanja za period manji od jedne godine koja ostvaruju dobne skupine između 16 i 29 godina sta . ali isto tako i dobno stariji ljudi nastoje ostati “mladi”. Omladinski Osobe uključene u omladinski turizam obično su osobe koje su u hosteli su danas korišteni od strane putnika svih dobi od kojih prijelaznom životnom razdoblju. (2001). N. koje Use većini domaće u zadnja i inozemnedogađaju dva desetljeća literature. Zagreb. Radi se o turistima koji zbog mlađe životne dobi imaju potrebe i preferencije glede turističkih putovanja djelomično drugačije od onih što ih imaju turisti drugih dobnih skupina. brak i formiranje obitelji. Vodeća svjetska organizacija za omladinski turizam (WYSETC .World Youth Student & Educational Travel 2. Ove razlike pokazuju da je koncept “mladih” teško vezati uz dob jer mladi danas kasnije kreću u “ozbiljnije etape života” kao što su stalno zaposlenje. Na taj način će se analizom i opisom omladinskog turizma obuhvatiti skupine osoba koje se tradicionalno definiraju kao mladi ljudi (15-29 godina). odnosi a kojese sena osobe odnose starosti na to da između mladi 15 i sve ljudi 29 2 godinaodgađaju češće . ali i sve veći broj osoba u ranim tridesetim godinama koje još uvijek karakterizira mladenački životni stil. koje napuštaju roditeljski dom. Ponekad se ovaj oblik turizma naziva i “studentski turizam”. te mnogi nastoje zadržati stil nezavisnog i samostalnog putovanja. sudionici omladinskog turizma definirati kao osobe starosti između 15 i 34 godine. To naglašava činjenicu da om- ladinska putovanja (omladinski turizam) nisu samo puko pitanje demografi je već i jedan specifičan stil putovanja. 258. u pojam “mladi razvijenim ljudi” zemljama. Masmedia.1.1 2 Vukonić. ključne životne odluke kao što su osnivanje obitelji i stalno zaposlenje. se osamostaljuju i započinju vlastitu profesionalnu karijeru. str. Stoga će se. Iako se na prvi pogled čini da je pojam “mladi ljudi” sam po sebi jasan. ipak ne postoji njegova jednoznačna i općeprihvaćena Društvene promjene.

.

rosti. djelomi . a koji su motivirani.

č .

no ili u potpunosti. .

ž .

eljom za upoznavanjem novih kultura. ra .

zvoja .

ž .

ivotnog iskustva i/ili koristima od formalnih ili neformalnih mogu .

ć .

nosti u .

č .

enja izvan njihovih uobi .

č .

ajenih okoli .

š .

a .

” .

..

tako da sada i turistička struka te cjelokupna javnost prepoznaje važnost i značaj omladin- skog turizma za globalno turističko gospodarstvo. duhovni razvoj. postoji i cijeli niz drugih putovanja. jer ga čine osobe mlađe dobi koje još uvijek nisu u potpunosti fi nancijski samostalne pa su im raspoloživa sredstva za turističko putovanje minimalna. S druge strane. smatra da Glavna obilježja iskustva. doprinose osob- nom razvoju te da mogu biti korisna za kasniji profesionalni razvoj turizma Osim osoba mlađe životne koje odlaze na dobi (15-34 turistička godine). Glavni motivi putovanja mladih. Planiranje putovanja (mladih) Mladi imaju ponešto drugačiji pristup planiranju i organizaciji turističkog putovanja. njihov pristup planiranju itinerera turističkih putovanja je mnogo samostalniji od pristupa klasičnih turista. Tržište omladinskog turizma bilo je marginalizirano zbog mišljenja turističke struke da ovaj tržišni segment nije u dovoljnoj mjeri isplativ. dokoličarskim aktivnostima. Tako su npr. u zadnjih dvadesetak godina ovaj stav je radikalno promijenjen. Mladi putnici svoja putovanja planiraju detaljno i precizno zbog najčešće vrlo ograničenog proračuna koji im je dostupan za putovanje. i 2009.2. uključuju i upoznavanje novih kultura i običaja. školovanje. koje su provođene 2008. osim dokolice i razonode. Važnu ulogu u promotivnim aktivnostima koje su usmjerene na omladinski turizam uvijek imaju i edukativni aspekti putovanja koje poduzimaju osobe mlađe dobi. motivi putovanja mladih su mnogo raznovrsniji. veliki značaj posvetile turistima mlađe dobi stavljajući naglasak na one atrakcije i aktivnosti koje bi mogle biti zanimljive mlađim osobama. Francuska i Velika Britanija u svojim promotivnim aktivnostima. Stoga je prevladavajuće mišljenje da se putovanja u sklopu omladinskog turizma ne poduzimaju samo zbog dokoličarskih motiva nego se 2. godine.3. obilježja po kojima je turiste iz segmenta omladinskog turizma moguće razlikovati od klasičnih turista. Međutim. Značaj omladinskog turizma Značaj omladinskog turizma je dugi niz godina bio neopravdano zanemarivan kako od znanstvene tako i od stručne javnosti. Njihova putovanja su najčešće vrlo detaljno isplanirana i pripremljena. kod kojih je glavni motiv turističkog putovanja odmor i sudjelovanje u tzv. učenje stranih jezika te doživljaj destinacije u kojoj borave kroz intenzivnu komunikaciju i kontakte s domicilnim stanovništvom. Ostala najčešća razlikovna obilježje omladinskog turizma su: Motivi za putovanje Za razliku od klasičnih turista. Stoga su njihova putovanja najčešće . U prilog tome ide i činjenica da su nacionalne turističke organizacije (NTO-i) brojnih država prepoznale značaj i tržišni potencijal omladinskog turizma te su velike dijelove svojih promotivnih aktivnosti usmjerile na taj tržišni segment. Oni su spremni na česte i iznenadne promjene putnih itinerera i imaju vrlo fleksibilan program putovanja.2. stečena omladinskog tijekom tih putovanja.

.

a vrlo rijetko se odlu .individualna.

č .

uju na organizirana putovanja odnosno na una .

.

prijed pripremljene programe od strane turisti .

č .

kih agencija ili tour operatora. .

.

.

.

.

Trajanje turisti .

č .

kog putovanja .

Ova turistička putovanja traju znatno duže od klasičnih turističkih putovanja. tijekom kojeg razdoblja Dolazakmladi putnici nastoje posjetiti što veći broj destinacija. s obzirom na činjenicu da danas sve učestalije i osobe u srednjim tridesetim godinama. Brojna istraživanja su pokazala da su oni skloniji svoj ograničeni budžet za turističko putovanje trošiti na različite aktivnosti koje im se u destinaciji nude nego na smještaj u smještajnim objektima visoke kategorije. koja često putovanje planira samostalno i unaprijed i na putovanju boravi od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Imajući u vidu sve navedeno. Međutim. turistička putovanja u omladinskom turizmu uobičajeno traju nekoliko tjedana. u sobama je dostupan bežični Ova Internet iturista kategorija sl. paraglidinga. učestalo koriste i manje uobičajene tipove prijevoza kao što je npr. Dok klasična turistička putovanja uobičajeno traju između 7 i 14 dana. željeznički prijevoz i sl. u destinaciji. . u intenzivnom je kontaktu s lokalnim stanovništvom te je. koje su već ostvarile svoju financijsku neovisnost. Stoga mladi putnici češće sudjeluju u različitim vrstama fizički zahtjevnijih aktivnosti poput bungee jumpinga. boravi u smještajnim objektima nižeg cjenovnog razreda te se. uz ove vrste prijevoza. koja je završila ili je u procesu završetka formalnog obrazovanja ali još uvijek nije u potpunosti stekla financijsku neovisnost. u odnosu na klasične turiste. u željenu destinaciju često dolazi sustavom javnog prijevoza. 2009. Stoga ovaj tip turista većinom odsjeda u hostelima. Prosječno trajanje omladinskog putovanja u 2007. Dok tradicionalni turisti za dolazak do željene destinacije većinom koriste klasična prijevozna sredstva (prijevoz osobnim automobilom. sklonija svjesnom poduzimanju rizika tijekom sudjelovanja u različitim aktivnostima. autobusom ili zračni prijevoz) turisti mlađe dobi. International. nude relativno visok standard smještaja (tako se povećava broj hostela s privatnim sobama koji imaju vlastite Aktivnosti sanitarije. privatnom smještaju ili hotelima niže kategorije. javni prijevoz. imaju mladalački stil života i putovanja. mnogo je aktivnija od klasičnih turista. planinarenja. ekstremnog biciklizma i sl. Smještaj u destinaciji Važno obilježje mladih putnika je njihova sklonost jeftinijim vrstama smještaja. a ponekad mogu potrajati i nekoliko mjeseci ili čak cijelu godinu. godini iznosilo je 53 dana 3. sobe u destinaciji su sve češće klimatizirane. nije neuobičajeno da i smještajni objekti namijenjeni smještaju osoba mlađe dobi. Accom Mintel. može se reći da je klasičan Osoba ove predstavnik u srednjim skupinedvadesetim turista: godinama. do destinacije Mlade putnike karakterizira veća sklonost ka netradicionalnim vrstama prijevoza do željene destinacije. bavi nešto rizičnijim aktivnostima a također je u intenzivnom 3 Youth kontaktu Travel s domicilnim modation stanovništvom.Travel & Tourism Analyst.).

.

Prikaz 1. Pregled prethodno navedenih glavnih obilje .

ž .

ja omladinskog turizma .

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO-a) na omladinski turizam otpada oko 20-25% svjetskog turističkog tržišta. privatni smještaj ili hoteli nižih kategorija. § Dolazak do destinacije: izražena sklonost prema netradicionalnim vrstama prijevoza poput javnog prijevoza ili željezničkog prijevoza. većinom samostalna putovanja. što je porast od 12. s oko 33. Mogućnosti mladih da putuju ograničene su razinom njihovog bogatstva kao i stupnjem njihovog obrazovanja.5% u ukupnom svjetskom stanovništvu. godinu kada je taj broj iznosio 160 milijuna. a procjenjuje se da će njegova vrijednost do 2020. § Aktivnosti u destinaciji: intenzivan kontakt s domicilnim stanovništvom.Travel & Tourism Analyst.4. Tržišni potencijal segmenta omladinskog turizma predstavljaju 2. § Motivi putovanja: upoznavanje novih kultura i običaja. § Smještaj u destinaciji: boravak u smještajnim objektima niže cjenovne kategorije (ne neophodno i manje kvalitetnim) kao što su hosteli. Potražnja za omladinskim turizmom u sportova. učenje stranih jezika i sl. emitivno Accom tržište omladinskog turizma predstavlja i regija Australije i Mintel. § Trajanje turističkog putovanja: u rasponu od nekoliko tjedana do godine dana.5% u odnosu na 2005. godine realizirano oko 180 milijuna međunarodnih omladinskih putovanja. godine iznosila 7. . važno 4Youth Travel modation International. duhovni razvoj. zabava i dokolica. 2009. Osim razvijenih europskih zemalja.3 milijarde osoba mlađe životne dobi (između 15 i 34 godine života)5. svi mladi ljudi ne zadovoljavaju osnovne socio-ekonomske preduvjete neophodne za realizaciju turističkih putovanja. imaju veću sklonost ka putovanjima i trenutno predstavljaju najvažniji izvor potražnje za omladinskim turizmom. s obzirom na njihovu veću razinu životnog standarda i veći stupanj formalne naobrazbe. sklonost ka čestim promjenama putnih itinerera. § Organizacija putovanja: putni itinerer vrlo fleksibilan. Oceanije. formalno i neformalno obrazovanje. Prema podacima godine narasti Američkog ureda zanastatistiku 12 milijardi USD. Vrijednost tržišta omladinskog turizma je 2005. Istraživanja4 pokazuju da je 2007. Stoga se može zaključiti da mladi putnici iz razvijenih zemalja. Prosječno (US Census Bureau) trajanje putovanja mladih putnika u 2007. Istraživanja pokazuju da je sklonost ka putovanjima izrazito povezana s razinom formalnog obrazovanja odnosno da su osobe s višom razinom formalnog obrazovanja u pro- sjeku sklonije putovanjima. Prosječna dužina putovanja 2007.4 milijarde USD. § Dobna skupina: 15-34 godine. godine bila je 53 dana. dokoličarske aktivnosti. Međutim. a vrlo rijetko organizirana putovanja. godini bilo osobe mlađe dobi (starosti od 15 do 34 godine) sudjeluju je 53 dana. svijetu Potražnja za turističkim proizvodom omladinskog turizma je u zadnjem desetljeću rasla mnogo brže od potražnje za drugim oblicima turizma. različite vrste aktivnosti koje karakterizira nešto veća razina rizika poput ekstremnih 2. odmor.

.

Isto tako je uo .

č .

ena zna .

č .

ajna razlika u sklonosti ka putovanjima izme .

đ .

u razli .

č .

Ubrzani gospodarski rast u ovim zemljama podiže razinu životnog standarda i posljedično stupanj formalnog obrazovanja mladih tako da UNWTO prognozira da će.4 14. § Najvažnija emitivna tržišta: razvijene europske zemlje te Australija i Oceanija.9 svjetskog stanovništva) 83. 2.Kina. go-dine Tako je iznosio u Europi 52% udio dok je tajmladih udio ukojiSAD-u 6 iznosio tek 16% .: 180 miijuna. 2010. . itihputovao je dijelova razvijenog svijeta. § Vrijednost svjetskog tržišta omladinskog turizma: 7. 2.6 85. 2. Ukupno Izvor: Youth Travel Accommodation0 International. Prikaz 2.3 2.447.2 334. Pregled najvažnijih obilježja svjetskog tržišta omladinskog turizma § Potencijalna veličina tržišta: 2. godine do 34 godine (u mln) 2000. S druge strane. Nerazvijene zemlje (% 1. Broj stanovnika oddo152030. Kinom ili Brazilom. većina potražnje Tablica za omladinskim 1.Travel 5 &7 Tourism Analyst.3 milijarde osoba u dobi od 15 do 34 godine. Treba naglasiti i veliki tržišni potencijal zemalja koje trenutno karakteriziraju visoke stope gospodarskog rasta kao što je to slučaj s Indijom.725. 2005. § Udio u ukupnom svjetskom turističkom tržištu: 20-25%.832. Azija i Latinska Amerika biti značajni generatori potražnje za omladinskim turizmom. Broj stanovnika turizmom starih između generirati 15 i 34 na području godine u razvijenim Azije i Latinske i nerazvijenim zemljama u Amerike. Indija.3 15. pod pretpostavkom da se njihovo gospodarsko stanje poboljša.063. To znači da bi neke od tih zemalja.5 88. Sukladno tome može se reći da će se u budućnosti.).241. Brazil. razdoblju od 2000.0 324. § Broj turističkih putovanja u 2007.8 1. Razvijene zemlje (% 337.2 2. može se zaključiti da tržišni potencijal razvijenih zemalja. u srednjem i dugom roku.).166.917. prikazuje broj stanovnika između 15 i 34 godine u razvijenim i nerazvijenim zemljama. 1 Mintel. sve više slabi zbog negativnog prirodnog prirasta i zbog ubrzanog starenja populacije u tim zemljama. 2030.7 6 Ibid. 12 mlrd USD (procjena za 2020. 2009.7 84. § Potencijalna nova emitivna tržišta: zemlje koje trenutno ostvaruju visoke stope gospodarskog rasta . bez obzira na visok životni standard njihovih stanovnika. 2005.5 1. Tablica 1.161.4 mlrd USD (2005. mogle biti važan generator potražnje za omladinskim turizmom. Iz tablice se vidi da nerazvijene zemlje sudjeluju s mnogo većim udjelom u ukupnoj svjetskoj populaciji mladih te da će se taj udio u budućnosti i povećavati.5 11.2 svjetskog stanovništva) 16.5 285.

.

5.2. Potra .

ž .

nja za omladinskim turizmom u Europi .

. Više od dvije trećine njih odlazi na duži odmor (boravak duži od tri dana) dok manji broj njih odlazi na kraća turistička 3. Travel & Tourism Analyst. prikazuje putovanja trajanjeiliturističkog na ostale vrste putovanja putovanja. 14% putovanja traje duže od dva tjedna dok čak 7% putovanja traje duže od 22 dana. Glavni motivi njihovih putovanja su želja za bijegom od svakodnevnice. različiti motivi i aktivnosti mogu dominirati u različitim fazama turističkog Tablica 2. upoznavanje novih ljudi i običaja. U pravilu se radi o kombinaciji više različitih motiva kao npr. učenje stranih jezika i sl. Isto tako.razlozi Glavni putovanja Vrste putovanja % Duži odmor Kraći odmor Drugo Posjet 68. Travel & Tourism Analyst.5 8. upoznavanje novih kultura u kombinaciji sa zabavom i psihofizičkom rekuperacijom. 2004.0 5. u danima.0 rodbini i prijateljima 18. § Sekundarno tržište čini 20-25 milijuna mladih europljana koji trenutno putuju samo unutar vlastite zemlje i koji samo iznimno odlaze na kraća putovanja u inozemstvo. Mintel. prikazuje glavne vrste turističkih putovanja mladih europskih putnika. Mintel.Razvijene zemlje Europske unije trenutno predstavljaju najvažnije emitivno tržište omladinskog turizma. formalno i neformalno obrazovanje. Tablica 3. TablicaIz tablice se vidi da čak 76% putovanja mladih europskih putnika traje četiri dana ili duže. Sveukupni tržišni potencijal europskih zemalja se procjenjuje na oko 70-80 milijuna turista. Duže od 22 dana 7 2004. Dužina trajanja putovanja Dužina boravka % 1-3 dana 24 4-7 dana 31 8-11 dana 10 12-15 dana 21 16-22 dana 7 Izvor: Youth Travel Market in Europe. duhovni rast i razvoj. Tablica 2. koje je moguće podijeliti na dvije osnovne skupine: § Primarno tržište koje se sastoji od oko 55-65 milijuna osoba mlađe dobi koje redovito putuju u inozemstvo i za koje se pretpostavlja da će i u budućnosti nastaviti putovati. Ovakva brojnost i raznovrsnost motiva za putovanje i nije iznenađujuća ako se u obzir uzme to da ova turistička putovanja traju relativno dugo. razonoda i dokolica.5 Izvor: Youth Travel Market in Europe. putovanja.

.

Kada je rije .

č .

o potro .

š .

nji mladih putnika mo .

ž .

e se zaklju .

č .

iti da je njihova prosje .

č .

na dnevna potro .

š .

nja ne .

š .

to ni .

ž .

Me .a nego kod ostalih tipova turista.

đ .

s obzirom na .utim.

č .

injenicu da njihova turisti .

č .

ka putovanja traju du .

ž .

e nego turisti .

č .

k .

sveukupna potro .a putovanja ostalih tipova turista.

š .

nja mladih na turisti .

č .

kom putovanju je naj .

.

manje jednaka ili .

č .

ak i vi .

š .

a nego kod ostalih turista. Podaci o strukturi potro .

š .

nje europskih turista mla .

đ .

ih dobnih skupina po turisti .

č .

kom putovanju prikazani s .

u .

u tablici 4. .

0 2. jer samo pažljivim planiranjem troškova prijevoza do destinacije i troškova boravka u destinaciji mogu ostati u okviru proračuna koji im stoji 5. Mintel.600 USD po turističkom putovanju od čega najveći dio (31. 100. distribucija europskih omladinskih putovanja .Tablica 4.1 393 291 aktivnosti u destinaciji Troškovi prijevoza 15. Ukupno 2004. Travel & Tourism Analyst.5 819 471 smještaja Trtoškovi hrane i pića Troškovi 18. Internet i sl.2 9.5%) otpada na troškove dolaska do destinacije te na troškove smještaja (18.) Ostalo 4. Stoga je mladim putnicima planiranje budžeta raspoloživog za putovanje važnije nego turistima iz drugih tržišnih segmenta.600 Prosječna potrošnja omladinskih putnika iznosi oko 2. Struktura potrošnje mladih europskih putnika po putovanju Struktu Iznos u Vrsta troškova ra u % USD Troškovi prijevoza do destinacije Troškovi 31. Tablica na Prostorna raspolaganju.5 Izvor: Youth Travel Market in Europe.1 10.5 274 troškovi (telefon.1 246 106 između destinacija Telekomunikacijski 11.1%).

.

Nastavak Tablice 5. .

.

5 milijuna Njemačka Velika Španjolska putovanja Britanija Njemačka Francuska Italija Njemačka Nizozemska Njemačka Švicarska Od 1 do 1.5 Nizozemska Francuska milijuna putovanja Španjolska Velika Francuska Grčka Britanija .Broj turističkih Emitivno tržište Destinacija putovanja Njemačka Austrija Francuska Njemačka Velika Španjolska Britanija Italija Francuska Više od 1.

1%). Francuska. receptivna Glavna područja omladinskog obilježja turizma. Italija. formalno i neformalno obrazovanje. Broj turističkih Emitivno tržište Destinacija putovanja Njemačka Češka Španjolska Francuska Njemačka Od 1 do 1. najčešća odredišta mladih europskih putnika su mediteranske zemlje poput Francuske. Nizozemska. S druge strane. Španjolske i Italije istovremeno važna emitivna tržišta i važna Prikaz 3. § Glavni motivi putovanja: dokolica i razonoda. Travel & Tourism Analyst. bijeg od svakodnevice. Španjolske. Španjolska. upoznavanje novih kultura i običaja. Nizozemska. Italija. od čega najviše otpada na prijevoz (31.600 USD. § Prosječna potrošnja: dnevna nešto niža nego kod ostalih turista. Španjolska. Francuska. te zemlje zapadne i srednje Europe kao što su Austrija.5 Nizozemska Italija Španjolska milijuna putovanja Švicarska Francuska Velika Njemačka Britanija Danska Njemačka Grčka Njemačka Belgija/Luksembur Nizozemska g Velika Britanija Od 0. 14% putovanja duže od dva tjedna. Zanimljivo je da su pojedine zemlje poput Francuske. Njemačka. Mintel. § Najvažnija emitivna tržišta: Njemačka. Velika Britanija. Najvažnija emitivna tržišta omladinskog turizma u Europi su Njemačka. učenje stranih jezika. § Najvažnija receptivna tržišta: Austrija. Nizozemska i Švicarska (tablica 5). Češka. Italija. a ukupna na turističkom putovanju nešto viša nego kod ostalih turista.5 do 1 milijun Francuska Mađarska putovanja Njemačka Velika Nizozemska Velika Britanija Italija Britanija Izvor: Youth Travel Market in Europe. § Trajanje turističkog putovanja: 76% putovanja duže od 7 dana. Velika Britanija . . 2004. Španjolska. 7% putovanja duže od 22 dana. duhovni rast i razvoj.tržišta europskog omladinskog turizma § Potencijalna veličina tržišta: 70-80 milijuna turista u dobi od 15 do 34 godine. Francuska. Velika Britanija i sl.5%) i na smještaj (18. § Procjena potrošnje: 2. Grčka. Švicarska. Italije i Grčke.

.

Ponuda namijenjena omladinskom turizmu .2.6.

Vrste smještajnih objekata korištenih na zadnjem putovanju (2007 godina) Vrsta smještajnog objekta %* Hostel Hotel Smještaj kod rodbine i 62 48 prijatelja Pansioni Privatni smještaj (B&B) 36 20 Kampovi. . 2009. Tijekom svoga turističkog putovanja.Travel & Tourism Analyst. WYSETC-om utvrđeno je da čak 50% mladih putnika boravi u hostelima dok njih oko 44% boravi u hotelima nižeg cjenovnog razreda. Kako bi se prilagodili novim tržišnim trendovima hosteli ubrzano podižu kvalitetu svojih usluga i tehnološki se osuvremenjuju. § Kvaliteta hostela se sve više povećava. S druge strane. § Većina hostela je u privatnom vlasništvu ili su uključeni u hostelska udruženja kojima upravljaju neprofi tne organizacije. Tablica 6. Glavna obilježja smještajnih objekata namijenjenih omladinskom turizmu7 § Broj objekata namijenjenih smještaju turista mlađe životne dobi se sve više povećava. 7 The Youth Travel ommodation Industry. kod rodbine i prijatelja u kampovima te u ostalim vrstama smještajnih kapaciteta. mladi putnici koriste cijeli niz različitih smještajnih objekata koje u pravilu karakterizira niži cjenovni razred te nešto niža razina razina smještajnih usluga. A Benchmark Study – Executive Acc Summary. a njihova ponuda je sve sofi sticiranija. odnosno kvaliteta ponuđenih sadržaja i usluga ne smije biti kompromitirana nižom cijenovnom Istraživanjem koje je 2005. Najviše se povećava broj nezavisnih hostela kojih trenutno u svijetu ima oko 15 tisuća i koji čine oko dvije trećine svjetske hostelske ponude. 2008. kvaliteta usluga koje se nude u smještajnom objektu mora biti na zadovoljavajućoj razini. Preostalih 6% boravi u privatnom smještaju. Pod nižom razinom smještajnih usluga podrazumijeva se činjenica da objekte namjenjene smještaju mladih putnika karakterizira smanjen opseg ponude dodatnih sadržaja dostupnih u smještajnom objektu. Mintel.Ponuda namijenjena omladinskom turizmu obuhvaća smještajne objekte u kojima borave turisti mlađe životne dobi. pokretni domovi Ostalo 19 16 9 * Zbroj je veći od 100% jer se tijekom turističkog putovanja koristi više smještajnih objekata. prikazuje smještajne kapacitete koje mladi putnici koriste tijekom svog turističkog putovanja. godine proveo UNWTO u suradnji s kategorijom smještajnih objekata. Izvor: Youth Travel Accommodation različitih vrsta International. Tablica 6.

.

§ .

.

Hosteli su obi .

č .

no smje .

š .

teni u gradovima i raspola .

ž .

u kapacitetima izme .

đ .

u 50 i 200 le .

ž .

ajeva. .

§ Prihodi ostvareni od smještajnih usluga predstavljaju najvažniji izvor poslovnih prihoda hostela dok pojedini hosteli značajan dio prihoda ostvaruju i od ugostiteljske djelatnosti. sve veću diversifi kaciju hostelskih usluga te njihovu sve bolju tehnološku opremljenost. može se reći da se razlika između hostelskog i hotelskog smještaja sve više smanjuje. § U prosjeku. godine rastao po godišnjoj stopi od 12% što je iznad prosjeka turističkog sektora. § Sve svjetske regije bilježe povećanje broja dolazaka i noćenja u hostelskom smještaju. § Povećava se broj hostela koji imaju tzv. § Većina smještajnih objekata hostelskog tipa je u 2007. § Velika većina gostiju hostela svoj smještaj rezervira unaprijed. § Hosteli sve češće velike spavaonice pretvaraju u dvokrevetne ili trokrevetne sobe s vlastitim sanitarnim čvorovima kako bi se prilagodili novim tržišnim trendovima .§ Prosječna starost hostela je znatno manja od starosti hotelskih smještajnih kapaciteta. “privatne sobe” sa vlastitim sanitarnim čvorovima te se također povećava i broj zajedničkih prostorija namjenjenih socijalizaciji i druženju osoba koje borave u hostelima. § U prosjeku je broj noćenja u hostelima do 2007. a turistički promet se osobito povećao u Africi i Sjevernoj Americi.5 soba. Trendovi u hostelskom poslovanju § S obzirom na sve veću kvalitetu hostelskog smještaja. § Prosječna godišnja stopa iskorištenosti hostelskih smještajnih kapaciteta je nešto manja od 50%. najduži boravak se ostvaruje u hostelima u Australiji i Oceaniji.5 dana. cijena ležaja u klasičnoj dvokrevetnoj sobi u hostelu je oko 1. § U prosjeku jedan zaposlenik hostela opslužuje 8. i 2008. a najkraći u Europi. § Najveći dio troškova poslovanja hostela otpada na trošak zaposlenih i trošak održavanja smještajnog objekta. § Prosječna dužina boravka gostiju u hostelu je 3. § Internet je najvažniji izvor informacija o hostelskom smještaju kao i najvažniji prodajni kanal. . a veliki broj ih je izgrađen u posljednjih 10-ak godina. godini povećala broj raspoloživih postelja. § Hostel u prosjeku zapošljava 15 osoba.7 puta veća od cijene ležaja u velikim spavaonicama ali ovaj podatak varira u odnosu na regiju kao i u odnosu na vrstu hostela.

.

7.2. Interes mladih za omladinski turizam .

Glavni motivi mladih za odlazak na turističko putovanje su odmor. više ili manje zahtjevnih. fi zičkih aktivnosti. rad i volontiranje u inozemstvu. 2007. porastao za 50%8. – 2006. učenje Značaj koji smještaj ima u motivaciji mladih putnika za putovanje stranih jezika i sl. stoljeća među mladima je došlo i do pojave novih motiva za odlazak na turistička putovanja kao što su studiranje u inozemstvu. 8 Youth Travel modation International. Međutim osim ovih uobičajenih motiva. zabava i dokolica Posjet rodbini i 17 9 7 prijateljima Studiranje u inozemstvu 3 2 100 Zaposlenje u inozemstvu Volontiranje u inozemstvu Učenje stranih jezika Ukupno Izvor: New Horizons II. U zadnjem desetljeću 20. . The Young Independent Traveler 2007. Važan motiv putovanja mladih je također i mogućnost sudjelovanja u različitim aktivnostima u destinaciji. temelji se na činjenici da jedan dio iskustva vezanog za upoznavanje novih kultura i običaja mladi dobivaju i tijekom boravka u smještajnim objektima omladinskog turizma jer kroz komunikaciju s lokalnim stanovništvom. prikazani su glavni motivi za turističko putovanje među turistima mlađih dobnih skupina. Accom Mintel. Tablicom 7. odnosno da putuju i da se istovremeno i obrazuju. učenje stranih jezika i sl.Sklonost mladih da putuju temelji se na cijelom nizu različitih motiva. § Broj mladih ljudi koji se odlučuje za studiranje u inozemstvu je u razdoblju 2000. djelomično i u tim objektima.Travel & Tourism Analyst. 2009. zabava i dokolica te se mladi putnici po tim motivima ne razlikuju previše od turista ostalih dobnih skupina. bolje upoznaju kulturu i običaje u destinaciji. postoje i određeni motivi koji su specifičniji za turiste mlađe dobi kao što su želja za upoznavanjem novih kultura i običaja. WYSETC. Jedan od važnih motiva mladih za odlazak na putovanje također je i posjet rodbini i prijateljima jer na taj način smanjuju troškove boravka u destinaciji. školovanje. rad u inozemstvu. U kontekstu aktivnosti koje im se u destinaciji nude. Kada je riječ o aktivnostima u destinaciji. mladim putnicima su važna i događanja u destinaciji kao što su festivali. koncerti. sportski događaji i sl. Glavni motivi putovanja mladih putnika Udio u Motiv odlaska na turističko putovanje % Upoznavanje novih kultura i običaja 34 28 Odmor. mladi putnici su skloniji baviti se različitim vrstama. Studiranje u inozemstvu § Studiranje u inozemstvu postaje sve važniji motiv putovanja mladih jer im omogućuje da spoje ugodno s korisnim. Tablica 7.

.

§ .

.

strani studenti sudjeluju sa 6.9% u ukupnoj student .Prema podacima OECD-a.

.

skoj populaciji u zemljama .

Budući da je za učenje stranih jezika u inozemstvu potrebno provesti duže vremensko razdoblje. učenja stranih jezika u uskoj je vezi sa željom mladih da upoznaju nove kulture i običaje. host family) ili kod rodbine i prijatelja. 2. Njemačku. Razdoblja volonterskog rada mogu biti različita . Volontiranje u inozemstvu § S obzirom na to da mladi ljudi postaju društveno sve angažiraniji posljedično se povećava i njihov interes za osobnim doprinosom rješavanju problema s kojima se suočavaju različite turističke destinacije širom svijeta.od cjelogodišnjeg volontiranja u destinaciji sve do kratkoročnih volonterskih aktivnosti u trajanju od nekoliko tjedana. trošak smještaja ima ključni značaj za realizaciju puto- vanja pa stoga većinom koristi smještaj kod obitelji (tzv. Rad tijekom trajanja turističkog putovanja im omogućuje da financiraju svoje putovanje. Glavno obilježje ove tržišne niše je velika dužina trajanja putovanja. Značaj i uloga omladinskog turizma u Hrvatskoj Na smještajne objekte namijenjene smještaju mladih putnika 11 (omladinski hoteli i hosteli) trenutno otpada vrlo mali udio od ukupno ostvarenog turističkog prometa u Hrvatskoj. Veliku Britaniju. probleme utjecaja turizma na okoliš i sl. . ovakva putovanja u prosjeku traju oko sedam mjeseci. ovaj tip turističkog putovanja traje duže. lanicama9. kroz institucionalizaciju volonterskih pro-grama. priliku za upoznavanje novih kultura i običaja. Pre-ma podacima UNWTO-a. zbog homogenih obilježja gostiju koji u njima borave. S obzirom na dužinu ove vrste turističkog putovanja. §aktivnoMotiv potiču. ali isto tako i na problematiku održivog razvoja turizma. Rad u inozemstvu § Rad u inozemstvu također postaje sve važniji motiv putovanja mladih ljudi. Francusku i Australiju te na ovih 5 zemalja otpada 55% svih studenata koji studiraju u inozemstvu10 . Tako je u 2009. 10 Ibid.8. 11 Iako mladi putnici ne borave isključivo u omladinskim hotelima i hostelima analiza je rađena samo na ovoj vrsti smještajnih objekata jer oni. te kao priliku za pružanje različitih vrsta pomoći receptivnim područjima. godini u omladinskim hotelima i hostelima ostvareno 9 Ibid. Ovi problemi se odnose prvenstveno na često neiskorišteni potencijal kojega turistički razvoj ima za smanjenje siromaštva u pojedinim dijelovima svijeta. daju najbolju mogućnost za kvalitetnu analizu trenutnog stupnja razvoja omladinskog turizma u Hrvatskoj. č § Mladi ljudi najčešće odlaze na studij u SAD. Volonterski rad mladi doživljavaju kao priliku za osobni rast i razvoj. Stoga više nije rijetkost da volonterski rad u receptivnim destinacijama predstavlja važan motiv mladih putnika za turističko putovanje. u rasponu od nekoliko mjeseci do jedne godine. Mnoge zemlje su prepoznale društvene i ekonomske koristi volonterskog Učenje turizma stranih jezika te ga.

.

7% no .1% dolazaka i oko 0.samo oko 1.

ć .

enja od ukupnog ostvarenog broja dolaza .

.

ka i no .

ć .

Me .enja u Hrvatskoj.

đ .

analizom turisti .utim.

č .

kog prometa ostvarenog u ovoj vrsti smje .

š .

tajnih objekata u zadnjih desetak godina. dolazi se do zaklju .

č .

ka da se zna .

č .

aj o .

mladinskog turizma pove .

ć .

ava te da on ima sve va .

ž .

niju ulogu u doma .

ć .

em turisti .

č .

do 2009.kom sektoru. broj dolazaka u omla . u razdoblju od 2001. Naime.

.

dinske hotele i hostele narastao je za 131% dok se u istom razdoblju broj no .

ć .

enja u ovoj vrsti smje .

š .

tajnih .

k .

apaciteta pove .

198 5.8 3. Analiza prostorne distribucije turističkog prometa ostvarenog u omladinskim hotelima i hostelima pokazuje da je 2009.hr/bist/).8 3. Na temelju ovih podataka.850 15.289 80.8 4.330 24. Tablica 8.8 1.056 35.456 39.iztzg. Ibid.6 14.2 444 107 329 0. može se zaključiti da će ovaj tržišni segment i u Hrvatskoj u budućnosti biti sve značajniji.1 Karlovačka 9. u Istarskoj županiji (14%) te u Zadarskoj županiji (13%).1 4. Ove četiri županije sudjeluju s ukupno 87% u ukupno ostvarenom broju noćenja u omladinskim hotelima i hostelima u Hrvatskoj u 2009.541 5.148 0. Ukupno 100.575 3.004 2.1 8 29 . u gradu Zagrebu (21%). Turistički promet ostvaren u u 2009.0 7.6 0.07 Dubrovačko- 0 neretvanska 30. prikazuje broj dolazaka i noćenja u omladinskim hotelima i hostelima u Hrvatskoj Tablica 8.9 2.3 1.481 54.9 2.411 11.6 12. a imajući u vidu povoljne ć dugoročne prognoze UNWTO-a i WYSETC-a koje govore o porastu značaja omladinskog turizma u svijetu.8 Ličko-senjska 6.3 4.7 3.4 1.6 1. godine najveći broj noćenja (39%) ostvaren u Primorsko-goranskoj županiji.6 21.1 Izvor: BIST – online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o turističkom 123. godini 13.8 (www.5 0.429 26.9 1.3 6.0 Međimurska 18.192 kninska 11.7 1.8 0. omladinskim hotelima14 i hostelima u 2009.200 Šibensko- 43. godini. 12 BIST – online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o turističkom prometu u Hrvatskoj 13 14 (www. Državni zavod za statistiku u jednoj kategoriji objedinjuje omladinski hotel i hostel.3 9.iztzg.1 0. ao za 76%12.12 prometu u Hrvatskoj 379.0 100.847 48.6 2.hr/bist). Broj Broj Prosječ Broj Broj dolaza noćen na Županija dolaza noćen ka (%) ja (%) dužina ka ja boravka Primorsko- goranska Grad Zagreb Istarska Zadarska Splitsko- dalmatinska 148.0 3.

.

Prosje .

č .

na du .

ž .

ina boravka turista u ovoj vrsti smje .

š .

1 dan. . godini je iznosila 3.tajnih kapaciteta Hrvatskoj u 2009.

š .

to je ne .

š .

5 dana. Najdu .to manje od svjetskog prosjeka koji iznosi 3.

ž .

i boravak su ostvarili mladi u Primorsko-goranskoj .

ž .

upaniji (4.9 dana) dok su .

n .

ajkra .

ć .

8 dana).e boravili u gradu Zagrebu (1. Razlozi za utvr .

đ .

ene raz .

.

like u du .

ž .

ini boravka me .

đ .

u pojedinim hrvatskim regijama mogu se na .

ć .

i u domi .

.

nantnoj vrsti destinacijskog proizvoda koji odre .

đ .

ena regija nudi. S obzriom da je u gradu Zagrebu dominatan gr .

a .

dski turizam logi .

č .

no je da se mladi putnici u hoste .

.

lima u Zagrebu zadr .

ž .

avaju ne .

š .

to kra .

ć .

Primorsko-goranskoj .e nego u npr.

ž .

upaniji. gdje dominira klasi .

č .

ni turisti .

č .

ki proizvod .

“ .

mora i sunca .

” .

. .

Najveću iskorištenost smještajnih kapaciteta imali su omladinski hoteli i hosteli u Dubrovačko- neretvanskoj županiji (37%) i u gradu Zagrebu (31%) dok su najnižu stopu iskorištenosti smještajnih kapaciteta u 2009. Tablica 9. godini bila su registrirana 44 omladinska hotela i hostela što je porast od 207% u odnosu na 2001. Najveći broj omladinskih hotela i hostela registriran je u Primorskogoranskoj županiji (13). Broj omladinskih hotela i hostela po županijama.15 BIST – online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o turističkom prometu u Hrvatskoj (www.hr/bist/). prikazuje broj omladinskih hotela i hostela po Trenutno sviu statistički registrirani omladinski hoteli i hosteli u Hrvatskoj županijama 2009. raspolažu 1. 2009.iztzg. Tablica 9. godini iznosila je 19. kada ih je bilo samo 14.4 ležaja. u 2009. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH. godini imali omladinski hoteli i hosteli u Ličko-senjskoj županiji. godini.iztzg.hr/bist/). gradu Zagrebu (9) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (7)15 . .380 ležajeva što znači da su prosječno po sobi dostupna 4.. Broj Županija objekat a Primorsko-goranska Grad Zagreb 13 9 7 4 Splitsko-dalmatinska Zadarska 33211 Istarska Šibensko-kninska 1 Međimurska Dubrovačko- neretvanska Karlovačka Ličko- senjska Izvor: BIST – online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o turističkom prometu Ukupno 44 u Hrvatskoj (www.222 sobes i s 5.5%.3% što je znatno manje od svjetskog prosjeka koji je malo ispod 50%. Prosječna godišnja stopa popunjenosti omladinskih hotela i hostela u 2009. U zadnjih deset godina broj soba u omladinskim hotelima i hostelima je porastao za 76% dok je broj ležajeva porastao za 104%. od samo 4.

Tablica 10.7 22. Prikaz 4.0 18.5 4. a ako tome pridodamo još i predsezonu (travanj.5 Zadarska Istarska 15.6 Grad Zagreb Karlovačka 18.9 30. svibanj) te postsezonu (rujan i listopad) broj ostvarenih noćenja u tom razdoblju se povećava na skoro 90% godišnje.iztzg. godini 3 B 0 ro j 2 n 5 o ć 2 e 0 nj a 1 u 5 % 1 Mjesec Izvor:0BIST – online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o turističkom prometu u Hrvatskoj 5 (www.5 Međimurska Splitsko- dalmatinska Šibensko- kninska Ličko-senjska Izvor: BIST – online informacijski sustav Instituta za turizam koji koristi podatke DZS o turističkom prometu u Hrvatskoj (www.iztzg.hr/bist).0 17.hr/bist/). Iskorištenost smještajnih kapaciteta u omladinskim hotelima i hostelima prema županijama u 2009. Omladinski turizam u Hrvatskoj također karakterizira i izražena sezonalnost. Stopa iskorištenosti Županija kapaciteta (%) Dubrovačko-nerevanska 36.3 10. Čak 63% svih noćenja se ostvari u tri ljetna mjeseca. 0 . Mjesečna distribucija noćenja u omladinskim hotelima i hostelima u 2009.

.

PRIRU .

Č .

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

.

.

3. HOSTELI U OMLADINSKOM TURIZMU .

iako je na tržištu sve više hostela koji nude privatne sobe17 sa vlastitim sanitarijama. Prema Pravilniku. Usluge hostela koriste uglavnom mladi koji su na proputovanju kroz jednu ili više destinacija. Šire i sveobuhvatno značenje hostela definirano je Pravilnikom o razvrstavanju. pojam “hostel” se odnosi na objekt koji pruža uslugu smještaja. broj 49/03). 1 Youth Travel modation International. Hostele karakterizira više zajedničkih društvenih prostorija što povećava socijalizaciju i druženje među gostima. a koji se ne smatraju hotelijerstvom. a ugostiteljski sadržaji hostela mogu biti smješteni i u građevini koja se nalazi u neposrednoj blizini i izvan građevine u Hostel se ubraja među “ostale ugostiteljske objekte za smještaj” u kojoj se nalaze smještajne jedinice. pića. može se zaključiti da je cijena smještaja u hostelu znatno niža od cijene smještaja u hotelu koji je na istoj geografskoj lokaciji.1. soba za iznajmljivanje. Pregledom cijena smještaja u hostelima i hotelima. već se smatraju ugostiteljstvom za pružanje usluga smještaja u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj. koje spadaju i kamp. hosteli gostima nude različite oblike sustava za sigurno spremanje stvari. Sobe u hostelima su uglavnom višekrevetne sa zajedničkim sanitarijama. kao nekoliko ključnih i dostupnost razlika. te odmaralište.17 Privatne sobe su sobe sa 1 do 3 kreveta i vlastitim sanitarijama. . minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta smještajnih objekata iz skupine “Kampovi i druge vrste objekata za smještaj” (NN. Smještajne jedinice u hostelu su sobe i/ili spavaonice. što hostele čini dostupnim mladim putnicima koji su i najčešći gosti hostela. 2009. 3. prenoćište. godini bila je 53 dana16). Kako bi osigurali sigurnost osobnih stvari. napitaka i slastica. a mogu se pružati i usluge prehrane. poput ormarića sa šifrom ili ključem. Pojmovno određenje hostela kao ugostiteljskog objekta U najužem značenju. najvažnijih razlika je cijena smještaja. 6 Accom Mintel. sve bolji standard smještaja Između što uključuje hostela i klimatizirane i hotela postoji sobe. Njihova putovanja traju znatno duže od klasičnih turističkih putovanja (prosječna duljina putovanja u 2007. kuća za odmor.Travel & Tourism Analyst. Hostel je vrsta smještajnog objekta čija je usluga niže cjenovne kategorije i manjeg komfora smještaja od hotela. hostel je smještajni objekt u kojem se pretežito mlađim gostima pružaju usluge smještaja. Jedna od bežičnog Interneta. apartman.

.

Za razliku od hotela. u hostelu nije obavezna usluga doru .

č .

ka iako znatan b .

os .roj.

.

obito ve .

ć .

osim doru .ih hostela.

č .

ka tako .

đ .

er nudi i uslugu polu i punog pansiona. Hosteli .

č .

esto imaju jednu zajedni .

č .

ku kuhinju koju mogu koristiti svi gosti i u njoj sami sebi pripremiti doru .

č .

ak. a .

š .

to tako .

đ .

er doprinosi socijalizaciji pogotovo ako u .

h .

ostelu borave skupine u .

č .

itd.enika. Klju . studenata.

č .

ne razlike izme .

đ .

.u hostela i hotela izdvojene su u nastavku.

mali hosteli mogu angažirati izvana. U srednjim hostelima postoji potreba za posebnim odjelom prodaje i marketinga. postojati osoba zadužena za aktivnosti prodaje i marketinga.2. srednje i velike. poput osoblja za Srednji sigurnost hostel ili tehničku podršku. Ipak. U organizacijskoj strukturi malog hostela je i računovođa koji je zadužen za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje fi nancijskih i poreznih izvještaja. Glavna razlika među njima je u broju kreveta. U takvom je hostelu jedna osoba zadužena za održavanje kao i za kontrolu osoblja za održavanje. zatim tu je i domaćica koja ujedno nadgleda osoblje koje sprema sobe i zajedničke prostore hostela. gosti očekuju da će odsjesti u čistoj i sigurnoj sobi i da će na kraju svoga boravka dobiti dobru vrijednost za novac. hostele je moguće podijeliti na male. Srednji hostel karakterizira broj kreveta od 30 do 70. Ključne razlike između hostela i hotela • Niža cijena smještaja • Neformalniji pristup u komunikaciji i ophoðenju s gostima • Više zajednièkih prostorija. . poveæan stupanj Host socijalizacije • Moguænost druženja sa ostalim gostima el • • Srednja do visoka cijena smještaja Formalniji pristup u komunikaciji i ophoðenju s gostima • Manje zajednièkih prostorija • Formalne zajednièke prostorije Hotel 3. te broju osoblja hostela. Organizacijska struktura srednjeg hostela razlikuje se od organizacijske strukture malog hostela po tome što osim direktora hostela ima i voditelje pojedinih odjela. U organizacijskoj strukturi malog hostela može. ali i ne mora. te samim time obuhvaća i veći broj zaposlenika. Veličina i tip hostela Generalno gledano. što ovisno o njihovom rasporedu utječe i na broj soba.Prikaz 5. Mali hostel Maksimalan broj kreveta u malom hostelu je između 20 i 30. ponudi dodatnih sadržaja. a njihov raspored konačno definira i broj soba u hostelu. te voditelj recepcije. Sve ostalo potrebno osoblje. U organizacijskoj strukturi malog hostela vlasnik je često i direktor hostela. bez obzira na veličinu hostela.

.

kao i za nekim drugim odjelima poput odjela osiguranja ili odjela odr .

ž .

avanja. Zbog ve .

ć .

u upravlja .eg broja zaposlenika.

č .

javlja se potreba za voditeljima pojedin .koj strukturi srednjeg hostela.

ih odjela koji su odgovorni direktoru hostela. .

.

.

.

.

Veliki hostel .

Tablica 11 prikazuje tipove smještajnih objekata koje mladi putnici najčešće koriste tijekom Tablicasvojih putovanja korištene vrste smještaja.3. mladi putnici najčešće borave u hotelima.Broj kreveta u velikom hostelu je veći od 70. minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta smještajnih objekata iz skupine “Kampovi i druge vrste objekata za smještaj” (NN.7 Izvor: WYSTE Travel Confederation Independent Traveller Survey. U organizacijskoj strukturi velikog hostela postoji mnogo različitih radnih mjesta koja su formirana prema odjelima. pansioni i sl. za razliku od malih i srednjih. broj 49/03). Privatni smještaj 36.9 Smještaj sa samousluživanjem Šator/karavan 18.5 47. kampovima te ostalim vrstama smještajnih kapaciteta. Takav hostel ima više dvokrevetnih i trokrevetnih soba sa pripadajućim sanitarijama.5 Drugo Kamper/Mobilni dom 12. 2007 (%) 11. a svaki odjel ima svoga voditelja koji je odgovaran direktoru hostela. bar). reći da su veliki hosteli (hosteli s više od 70 kreveta) najčešće smješteni u širim gradskim središtima dok su mali i srednji hosteli često smješteni i na perifrernim gradskim područjima odnosno potpuno van gradskih područja u atraktivnom prirodnom am- bijentu. Osim u hostelima. 2007.1 8. kod rodbine i prijatelja. prema kojem se hostel sastoji od: . nužna je specijalizacija rada tako da postoje specijalizirana radna mjesta kako bi se učinkovito mogao obavljati povećani opseg Kada je riječ o lokacijama na kojima su hosteli smješteni. u pansionima i privatnom smještaju. ima i različite dodatne sadržaje.9 3. može se poslova. Najčešće Tip smještajnog objekta % Hostel Hotel Smještaj kod rodbine i prijatelja 61.6 Gostionice.1 19. postoje minimalni prostorni uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi neki objekt mogao biti kategoriziran kao hostel. Veliki hostel uz pripadajuće ugostiteljske objekte (restoran. Prostorna struktura hostela u Republici Hrvatskoj je defi nirana Pravilnikom o razvrstavanju.9 11. Prostorna i organizacijska struktura hostela Iako prostorna struktura hostela prvenstveno ovisi o veličini hostela. 3. U velikom hostelu.

.

§ .

prostora za prijam gostiju. .

§ .

smje .

š .

.tajnih jedinica.

§ .

.prostorije za boravak gostiju.

§ .

sanitarija uz ugostiteljske i ostale sadr .

ž .

.aje.

§ .

zajedni .

č .

kih sanitarija za goste uz smje .

š .

.tajne jedinice.

§ .

zajedni .

č .

kih kompletnih kupaonica uz smje .

š .

tajne jedinice (ula .

z iz hodnika). i .

§ .

kompletnih kupaonica u smje .

š .

tajnim jedinicama (ulaz iz smje .

š .

tajne jedinice). .

Temeljem povezanih poslova u hostelu. proizlazi osnovni oblik organizacijske strukture hostela kojeg čine sljedeći odjeli: § menadžment hostela. § odjel recepcije. U nastavku su grafi čki prikazane prostorna i organizacijska struktura hostela. § novčani tijekovi i obračuni. političko i pravno okruženje. § nabava. lokaciju i kadrove. koji je ujedno najrasprostranjeniji i najčešće upotrebljavani oblik organizacijske strukture u ugostiteljstvu. tip hostela. Unutarnji čimbenici uključuju ciljeve. § odjel domaćinstva. turističku infrastrukturu i tržište. veličinu hostela. § odjel hrane i pića (ukoliko postoji unutar hostela). 18 Funkcijska organizacijska struktura je grupiranje sličnih ili neposredno zavisnih i uvjetovanih poslova Najčešći obliku organizacijske strukture hostela je funkcijski 18. dok vanjski čimbenici uključuju društveno. zadatke. § računovodstvo (ukoliko služba postoji unutar hostela). § održavanje. § smještaj gostiju. § kontrola. Povezani poslovi koji su grupirani u funkcijski oblik organizacijske strukture hostela su: § prijem gostiju. . Prostorna i organizacijska struktura hostela ovise o unutarnjim i vanjskim čimbenicima koji utječu na njegovo poslovanje.

.

Prostorna organizacija hostela .Prikaz 6.

Organizacijska struktura hostela Postoji čitav niz zadataka i aktivnosti koje je nužno obavljati kako bi hostel kvalitetno funkcionirao. Prikaz 7. . Detaljan opis zadataka pojedinog odjela u organizacijskoj strukturi hostela dat je u nastavku.

.

Odjeli u organizacijskoj Zadaci i strukturi hostela aktivnosti .

soba. stepenica. § Čišćenje prostora za zaposlenike. odjel recepcije podacima. § broj osoba zaduženih za mnogo više aktivnosti Upravljanje prihodima. § Nadzor/provjera održavanih prostorija. prostorija Hostelski odjel Čišćenje gostinskih prostora: §za boravak. domaćinstva je hodnika. § Upravljanje: Ukoliko je riječ o podrazumijeva nadzor nad manjem. ureda. Odjel recepcije § Upravljanje individualnim i U hostelima odjel recep- grupnim cije najčešće čini manji rezervacijama. Glavni menadžer ili poslovnog plana i/ili plana direktor hostela je marketinga. osoba zadužena i § Organiziranje: podjela odgovorna dužnosti osoblju hostela. procesom dolaska Ovisno o veličini gostiju.Menadžment § Planiranje: uključuje izradu godišnjeg fi nancijskog plana. donošenje konačnih orijentacija i obuka novih odluka u procesu zaposlenika. recepcije. fi nancijskim planom. § Upravljanje hostela. sanitarija. § Čišćenje prostorija za serviranje hrane (ukoliko ih ima). obiteljskom svim odjelima u hostelu. prvenstveno za § Zapošljavanje: odabir. odgovoran za čistoću i § Čišćenje pratećih prostora. upravljanja hostelom. može imati i više Odjel domaćinstva § Čišćenje javnih prostora: predvorja. hostelu. zaposlenika. dizala. . od onih koje se odvijaju § Upravljanje za hostelskim pultom. poslovnim planom i/ili planom marketinga. § Poslovi održavanja i uklanjanja manjih kvarova/nedostataka. § Ocjena: procjena ostvarenja dugoročnih i kratkoročnih planova. održavanje hostela. direktor je § Kontrola: uključuje kontrolu nad najčešće i vlasnik izvršenjem svih aktivnosti predviđenih hostela.

.

Odjel hrane i pi .

ć .

a .

§ .

Sastavljanje popisa potrebnih namirnica na dnevnoj ba .

zi. .

4. Iako se broj hostela u zadnjih 10 godina povećao. Organizacija proizvoda. godine taj broj se povećao dva puta što ukazuje na porast zanimanja za bavljenjem ovom vrstom ugostiteljstva. godinu gotovo dvostruko manje kada je prosječan broj soba po hostelu iznosio 50. § Izrada fi nancijskih izvješća hostelu. a sastoji se. organizacijama. jednog glavnog kuhara i obrada i analiza fi pomoćnog Kako kuhinjskog u drugim poslovnim nancijskih osoblja. Karakteristike poslovanja Prema podacima državnog zavoda za statistiku. § Priprema. 3. Prosječan broj ležajeva po hostelu u 2009. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano 44 hostela. godinu kada je prosječan broj ležajeva iznosio 189. što je posljedica rasta standarda hostelskih usluga (povećava se broj privatnih soba sa vlastitim sanitarnim čvorovima. što je u odnosu na 2001.8. hostela odnosno od § (Zadaci i aktivnosti toga da li hostel pruža odjela hrane i pića su usluge prehrane ili gosti detaljnije opisani u sami spremaju obroke. može biti centralizirana za više o manjim hostelima. tako i u podataka. Tako je prosječan broj soba po hostelu u 2009. godini iznosio je 125. Zavisno od veličine hostela. serviranje i odjela u velikoj mjeri posluživanje hrane (ukoliko hostel ovisi o veličini i tipu nudi uslugu prehrane). menadžmenta. Ovaj odjel je u pravilu § Zaprimanje i najsloženiji odjel u skladištenje hostelu. ako je riječ novodstvenih servisa. Hrana i piće) U većini hostela gosti se sami poslužuju tako da je broj potrebnog uslužnog osoblja minimalan. u većini slučajeva. broj soba i ležajeva po hostelu se smanjio. sastavljanja donošenju odluka financijskih izvještaja i sl. . poslovna funkcija računovodstva može biti organizirana unutar hostela. godini iznosio 28. u 2009. U odnosu na podatke iz 2001. hostela (ukoliko su u mogu koristiti usluge sastavu iste asocijacije) ili vanjskih raču- se. od Računovodstvo § Prikupljanje. što je također smanjenje u odnosu na 2001. a povećava se i broj dodatnih sadržaja). odjel § Izrada preporuka u vezi s računovodstva obuhvaća financijskim podacima poslove prikupljanja glede pružanja pomoći pri podataka. poglavlju 4.

.

Broj no .

ć .

a 2009.301. godini je iznosio 216.enja u hostelima u 2001. godine taj se broj pove .

ć .

odnosno dosegao je 379.829 no .ao za 57%.

ć .

Godi .enja.

š .

nja isko .

ri .

š .

naro .tenost kapaciteta po pojedinim hostelima.

č .

.ito onima u primorskim destinacijama i gradu Zagrebu iznosi i do 40%.

š .

to je jo .

š .

Karakteristike smje .uvijek manje od svjetskog prosjeka koji je neznatno ispod 50%.

š .

taja u omladinskim hotelima i hostelima u .

.

Hrvatskoj su prikazane u tablici 12. .

06 1. 3.4 po 4 3 8 1 1 8 1 1 2 hostelu Prosječan broj 188.8 35.24 4.95 4. 374. 150. 146. 333.6 41. 7.1 28.76 5. 341. Tablica 12.4 20.8 4. 355. 175. 4.-2009.46 4.5 19.2 34.1 34.1 19. 125.66 5. 379.29 4. 339.33 4. 170.13 1. 9.26 3. ležajeva 71 57 48 44 55 06 06 29 12 po hostelu Prosječan broj 3.9 23. u 301 799 353 173 542 110 972 266 829 hostelim a Prosječan broj soba 49. 8.34 4.05 4.3 ost 3 4 4 8 6 6 3 4 3.97 4.5 19. Predinvesticijska studija služi za dobivanje okvirne “slike” o isplativosti ulaganja u hostelski smještajni objekt određenih karak . Isplativost ulaganja kapacitet a (u %) Isplativost ulaganja u hostel utvrđuje se izradom Predinvesticijske studije i Investicijske studije (Studije isplativosti). 5.4 39. 153. 2. 142. 281.38 u 2 7 2 4 7 1 2 1 0 hostelim a Ukupan broj noćenja 216.6 21.3 28. Karakteristike smještaja za omladinski hotel i hostel u RH 200 200 200 200 200 200 200 200 200 1.31 4.4 4.2 20. Ukupan broj 14 21 25 27 31 33 35 38 44 hostela Ukupan broj soba 695 870 982 921 1.22 i 9 1 1 8 2 apartma na u hostelim a Ukupan broj ležajeva 2. 6. Karakteristike smještaja za omladinske hotele i hostele u RH u razdoblju 2001.9 21.4 32. 367.5.07 1. 125.68 4.4 ležajeva po sobi Prosječna iskorišten 22.64 3.17 1.

.

Izrada takve studije je za potencijalne investitore vrlo va .teristika.

ž .

na jer se njome definiraju svi najva .

ž .

niji elementi projekta (fizi .

č .

ka obilje .

ž .

ja objekta .

– .

povr .

š .

broj soba.ina. dodatni .

sadr .

ž .

tr .aji.

ž .

i .

š .

ni segmenti. projek . stupanj popunjenosti kapaciteta.

.

o .cije prihoda. rashoda.

č .

Poznavanje svih navedenih elemenata od klju .ekivana dobiti i sl).

č .

nog je zna .

č .

aja za dono .

š .

enje kompetentne odluke od kretanju ili odusta .

.

janju od investicijskog z .

a .

Ukoliko predinvesticijska studija poka .hvata.

ž .

e da je pro .

.

jektna ideja ekonomski opravdana i odr .

ž .

.iva pristupa se izradi Investicijske studije.

.

.

.

.

Investicijskom studijom se detaljno ocjenjuje isplativost ulaganja u investicijski projekt hostela odnosno det .

aljno se analiziraju svi elementi investicije. Njezin glavni cilj je dati odgovor na pitanje .

“ .

Kakav tip objekta je najbolje izgraditi i kolika je profitabilnost konkretnog investicijskog projekta? .

” .

Imaju ..

ć .

i u vidu da je izrada studije isplativosti zahtjev .

a .

n posao koji tra .

ž .

i odli .

č .

no poznavanje tr .

ž .

i .

š .

ta i razli .

č .

itih analiti .

č .

va .kih alata.

ž .

no je istaknuti da taj dio posla treba prepustiti stru .

č .

nim oso .

.

bama koje imaju iskustva u izradi takvih dokumenata. Budu .

ć .

i da Investicijska studi .

.

ja poduzetniku slu .

ž .

i kao pos .

l .

ovni plan na temelju kojega poslovne banke odo .

.

bravaju kredite. va .

ž .

no je da se studijom objektivno procijeni kvaliteta investicije i isplativost ulaganja u projekt te da je napravljena kvalitetno i u skladu s pravilima i standardima struke. .

Ocjena koncepta projekta i projekcija poslovnih prihoda i rashoda prije svega mora biti realna i argumentirana. § projekcije poslovnih prihoda i rashoda. zatim povrat na ulaganje i povrat na vlastiti uloženi kapital. § projekcije broja dolazaka i noćenja po godinama. § analize tržišta. ovaj dio studije obuhvaća i plan otplate kredita. Budući da se investitori najčešće odlučuju za financiranje projekta pomoću kredita. Analiza ekonomske i financijske ocjene projekta definira rentabilnost projekta. namjenu i terminski plan ulaganja. te iznos. kao i analizu razvoja turizma u destinaciji u kojoj je projekt lociran. Ona obuhvaća opis fizičkih karakteristika. kao i analizu konkurencije u zemlji i inozemstvu.Investicijska studija hostela sastoji se od nekoliko ključnih dijelova: § analize lokacije. te opis ostalih sadržaja koji se nalaze u blizini lokacija potencijalnog hostela. te obrazloženja i procjene efikasnosti planirane investicije. zatim pristup i prometnu povezanost. . Analiza lokacije daje uvid u to da li je određena lokacija pogodna za izgradnju hostela ili ne. važećih urbanističkih i drugih relevantnih propisa. Ovaj dio obuhvaća i analizu trendova. Ona obuhvaća projekciju tržišnih i fi nancijskih rezultata projekta. § ocjene koncepta projekta. § analize ekonomske i financijske ocjene projekta. zatim opću i infrastrukturnu analizu destinacije u kojoj je projekt lociran. kao i izvore financiranja. Analiza tržišta definira političko. ponude i potražnje za omladinskim turizmom. pravno i ekonomsko okruženje u zemlji i regiji. najčešće za razdoblje od 10 §godina.

.

Investicijsku studiju je potrebno argumentirano obrazlo .

ž .

iti i ocijeniti. a sve u cilju zaklju .

č .

Va .ka o opravdanosti ulaska u investiranje.

ž .

no je naglasiti da ova studija in .

.

vestitoru slu .

ž .

i kao provjera .

realnosti. profitabilnosti i provedivosti poslovne ideje i temelj je za dono .

š .

enje daljnjih poslovnih odluka. Ukoliko studija poka .

ž .

e da je poslovna ideja neisplativa potrebno je istu revidirati i svesti u realne okvire kako bi se do .

š .

lo do rje .

š .

enja u kojem .

u .

.je ideja isplativa.

.

.

4. KAKO UPRAVLJATI HOSTELOM .

Zakoni i propisi Svaki poduzetnik koji se namjerava baviti pružanjem turističkih i ugostiteljskih usluga mora biti upoznat sa zakonima i podzakonskim aktima kojima se regulira ovo područje. osnovice i stope po kojima se obračunava i plaća članarina turističkoj zajednici. Zakoni i propisi koji predstavljaju legislativni okvir kojim se uređuje turistička djelatnost su vrlo brojni. § Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) kojim se uređuju način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. § Propise općeg karaktera koji vrijede za sve pa tako i za sudionike turističkog prometa. područje turizma sve analizirane propise je moguće podijeliti u tri glavne skupine: § Propise koji se isključivo ili u najvećoj mjeri odnose na turističku djelatnost. § Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 30/94. ustrojstvo. NN 152/08) kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. ali je važna u kontekstu odvijanja turističke djelatnosti. obračun i naplata članarine te druga pitanja od značenja za plaćanje i raspoređivanje članarine turističkoj zajednici. U propise kojima se isključivo ili u najvećoj mjeri regulira obavljanje turističke djelatnosti spadaju slijedeći zakoni: § Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) kojim se uređuje način i uvjeti za obavljanje turističke djelatnosti i pružanje usluga u turizmu. Glavni razlog ovakvoj situaciji je brojnost i raznolikost poslovnih subjekata koji sudjeluju u pružanju turističkih proizvoda i usluga te složenost obveznopravnih odnosa koji među njima Zbog brojnosti zakonskih i podzakonskih akata kojima se uređuje nastaju. U nastavku teksta identificiraju se glavni zakonski i podzakonski akti koji su važni u kontekstu pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu s kojima poduzetnici moraju biti upoznati.1. . način plaćanja članarine. evidencija. § Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (NN 152/08) kojim se uređuje obveza plaćanja članarine. § Propise kojima se uređuje materija koja nije vezana isključivo uz turizam. zadaća i način rada turističkih zajednica te osnovna načela njihova fi nanciranja i gospodarenja.4.

.

§ .

.

Zakon o boravi .

š .

noj pristojbi .

(NN 152/08. NN59/09) kojim se ure .

đ .

uje obve .

.

za pla .

ć .

anja boravi .

š .

ne pristojbe. na .

č .

in utvr .

đ .

ivanja visine boravi .

š .

ne pristojbe. raspore .

đ .

ivanje prikupljenih sredstava boravi .

š .

ne pristojbe i sli .

č .

na materija koja ima veze s naplatom i raspodjelom sredstava prikupljenih naplatom boravi .

š .

ne pristojbe. .

prenoćište i sl. Po-pis zakona i podzakonskih akata koji su važni u kontekstu pružanja turističkih usluga moguće je naći na Internet stranicama Ministarstva turizma RH (www. oznaka za vrste i kategorije. za pružanje turističkih usluga važni su još i brojni drugi zakoni koji se ne odnose isključivo na turističku djelatnost. § Pravilnik o obliku. B. apartman.hr). razrede kojim se razrađuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede i način njihovoga ocjenjivanja (NN 92/09). NN 45/09) kojim se propisuju vrste. C i D. . a gdje spadaju i hosteli i ostale vrste ugostiteljskih objekata u kojima uobičajeno borave mladi putnici kao što su § Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke kampovi. Osim ovih zakonskih akata. minimalni uvjeti za vrste. § Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun članarine turističkoj zajednici (NN 119/09).§ Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Nacrt konačnog prijedloga Zakona od siječnja 2010. predsezone. postoji i cijeli niz podzakonskih odnosno provedbenih akata koji su važni za obavljanje ugostiteljsko- turističke djelatnosti ali zbog njihove brojnosti. § Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09) kojim se proglašavaju turističke općine i gradovi te naselja te se razvrstavaju u četiri razreda: A. godinu objavljena u NN 139/09). trenutno je važeća uredba za 2010. način označavanja vrsta i kategorija i način kategorizacije ugostiteljskih objekata koji čine druge vrste objekata za smještaj iz ove skupine. postsezone i izvansezone u turističkim općinama i gradovima (NN 92/09). § Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe (donosi se posebno za svaku godinu. sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (NN 5/08). sobe za iznajmljivanje. § Uputa u svezi plaćanja članarine turističkim zajednicama (NN 69/96). godine). uvjeti za kategorije. § Pravilnik o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turističkoj zajednici (NN 113/09). vrste koje se kategoriziraju. Osim nabrojanih zakona i podzakonskih akata. § Pravilnik o razdobljima glavne sezone.mint. ovdje su nabrojani samo oni podzakonski akti koji su važni u kontekstu pružanja §ugostiteljskih usluga Pravilnik i usluga u turizmu o razvrstavanju s područja drugih i kategorizaciji omladinskog vrsta turizma: ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine “Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj” (NN 49/08..

.

4. Mena .2.

d .

ž .

ment .

Odgovornost menadžera je poduzimati akcije koje će omogućiti da pojedinci pridonesu najviše što mogu zadaćama cijele skupine. Menadžeri su ljudi koji izvršavaju -menadžerske planiranje. Jednostavnije rečeno. menadžment je aktivnost usmjerena na postizanje unaprijed postavljenih ciljeva uz korištenje dostupnih resursa na Menadžment je aktivnost koju je moguće primijeniti u bilo kojoj vrsti najbolji mogući način. Prije defi niranja funkcija menadžera važno je istaknuti cilj menadžera koji se odnosi na stvaranje organizacije koja će biti trajna i koja će postizati dobre poslovne rezultate. funkcije upravljanje ljudskim resursima.Menadžment je jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti koja je postala neophodna otkad su ljudi počeli stvarati skupine da bi postigli ciljeve koje ne mogu postići kao pojedinci. Prikaz 8. Menadžerske funkcije Veličina poslovne jedinice kao i vrsta aktivnosti ne umanjuju potrebu za provođenjem svih funkcija menadžmenta čije definiranje i način provođenja u hostelu slijedi u nastavku. organizacije. radeći zajedno u skupinama. organiziranje. efi kasno ostvaruju odabrane ciljeve. koordinacija svih sudionika i dostupnih resursa u procesu stvaranja proizvoda ili usluge. Stoga. vođenje i kontroliranje. tj. Cilj menadžera – stvaranje trajne organizacije koja će postizati poslovne rezultate. odnosno ispunjavati svrhu i misiju organizacije. pa tako i u hostelu. menadžment je moguće definirati kao proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci. dobre .

.

Svi menad .

ž .

eri pri strate .

š .

kom razmi .

š .

ljanju o trenutnim uvjetima i izgledima za svo .

.

ju organizaciju trebaju znati odgovor na tri pitanja: Gdje smo sada? Kamo .

ž .

elimo sti .

ć .

i? Kako .

ć .

emo do tamo do .

ć .

i? Pitanje .

“ .

Gdje smo sada? .

” .

odnosi se na trenutnu situaciju u kojoj se po .

s .

lovna organizacija nalazi .

– .

tr .

ž .

i .

š .

ni polo .

ž .

aj. privla .

č .

nost proiz .

.

te konkurentskog pritiska s kojim se suo .voda/usluge za korisnike.

č .

snagama i slabostima kao i trenutnom uspje .ava.

š .

nosti. Pitanje .

“ .

Kamo .

ž .

elimo sti .

ć .

i?

bavi se smje

rom kojim menad

ž

er smatra da

bi organizacija trebala i

ć

i, u smislu porasta po

slovanja i ja

č

anja tr

ž

i

š

nog polo

ž

aja i financijskog rezultata u narednim godinama. Menad

ž

ment tako

đ

er donosi odluke vezane za vrijednosna opredjeljenja orga

nizacije kojom upravlja. Pitanje

Kako

ć

emo do ta

m .

o do .

ć .

i? .

” .

odnosi se na izradu i provedbu strategije koja .

ć .

e odre .

đ .

enu poslovnu organizaciju dovesti s polo .

ž .

aja na kojem jest na polo .

ž .

aj na kojem ona .

ž .

eli biti. .

unutarnjim ili vanjskim. ipak ukoliko ne bismo planirali prepuštamo poslovanje hostela slučaju. Organiziranje Organiziranje je dio menadžmenta koji uključuje uspostavljanje strukture uloga za zaposlenike unutar poslovne organizacije. U procesu planiranja poslovanja hostela glavni zadatak njegovog menadžera je osigurati da svi zaposlenici hostela razumiju svrhu poslovanja. Ipak. stručnjacima. je dat prikaz Planiranje premošćuje jaz između onoga gdje smo sada i onoga poslovnog plana. Konačno. Planiranje Planiranje je osnovna menadžerska funkcija. Planiranje uključuje izbor misija i ciljeva te akcija za njihovo ostvarenje. a uključuje odabiranje zadataka i ciljeva. Od navedenih funkcija samo je funkcija vođenja izvorna aktivnost menadžera dok se druge funkcije mogu delegirati i nekim drugim. metode njihova ostvarivanja i konačno što se od njih očekuje. prethodno navedene funkcije menadžera su neizostavne. znanju i brižljivim procjenama. planiranje je intelektualno zahtjevan proces: traži da savjesno odredimo smjerove djelovanja i temeljimo naše odluke na svrsi.4.U upravljanju poslovanjem hostela kao poslovne organizacije. te akcija kojima bi se oni postigli. a sve ovisi o potrebama poslovanja hostela. U poglavlju 4. ciljeve hostela. gdje želimo ići. Alat koji pomaže u planiranju je plan koji može biti kratkoročan (operativni godišnji plan) i strateški plan za razdoblje od najviše 5 godina. u slučaju hostela. Iako je teško točno predvidjeti budućnost te čimbenici izvan naše kontrole mogu omesti i najbolje postavljeni plan. čija struk .

.

organiziranje ima .turalna organizacija nije toliko zahtjevna.

ne .

š .

to druga .

č .

ije zna .

č .

.enje.

.

.

.

.

Organiziranje poslovanja u hostelu podrazumijeva utvr .

đ .

ivanje svih aktivnos .

.

ti koje su potrebne kako bi se uspostavilo nesmetano obavljanje poslova i postizanje prethodno odre .

đ .

bitno je ponajprije k . U tom kontekstu.enih ciljeva.

valitetno definirati sve faze pru .

ž .

anja usluga gostima te razumjeti potrebe gos .

.

Stoga. polaze .tiju.

ć .

i od usluge koju pru .

ž .

a hostel. kao i od potreba gostiju. treba prepoznati koje sve aktivnosti treba provesti i tko .

ć .

e ih provesti kako bi se gostu pru .

ž .

ila u .

s .

luga koju o .

č .

.ekuje.

Briga za kadrove. te u konačnici usmjeravanje svih dostupnih resursa prema ostvarivanju poslovnih ciljeva. kontrolu. njihovu motivaciju i specijal- izaciju. kontrola podrazumijeva mogućnost usporedbe ostvarenih ciljeva poslovanja s planiranim ciljevima. Bitno je razvijati vještine kako bi menadžment zaposlenicima kvalitetno alocirao poslove koji im najviše odgovaraju te kod djelatnika razvijati osjećaj odgovornosti za poslove koje obavljaju. Vještina vođe sastoji se od četiri osnovna elementa: sposobnosti uspješnog i odgovornog korištenja moći. sve aktivnosti potrebne za uspješno poslovanje hostela. Kontrola je funkcija koja obuhvaća sve prethodno navedene menadžerske funkcije. sposobnosti da inspirira i sposobnosti da djeluje na način koji će razviti pogodnu klimu za Vođenje uključuje motiviranje. predstavljanje poslovne organizacije. Aktivno uključivanje zaposlenika u poslovanje organizacije podiže razinu zadovoljstva. . poticanje motivacije. Dobar menadžer treba imati na umu da sam ne može obavljati kako njih samih tako i gostiju hostela. Kontrola uglavnom uključuje mjerenje postignuća. planiranje. izbor. Konačno. obrazovanje i druge aktivnosti razvoja zaposlenika. ali i pravodobno reagiranje na odstupanja od postavljenih ciljeva sa mjerama koje će pomoći u ispravljanju odstupanja. komuniciranje. postala je dijelom programa uspostavljanja i razvoja integralne kvalitete poslovne organizacije. Vođenje Vođenje u najužem smislu znači utjecati na ljude kako bi pridonijeli skupnim ciljevima. Vođenje je središnja funkcija menadžera. njihovo pribavljanje.Upravljanje ljudskim resursima Upravljanje ljudskim potencijalima je funkcija menadžera koja objedinjuje poslove i zadaće vezane uz ljude. pregovaranje. sposobnosti razumijevanja da zaposlenici u različitom vremenu i različitim situacijama imaju različite motive. Kontrola Kontrola je menadžerska funkcija koja podrazumijeva mjerenje pojedinačnog i organizacijskog djelovanja kako bi se osiguralo da predviđeni procesi poslovanja teku prema planu. delegiranje. organiziranje. jedina koja se ne može delegirati nekome drugom. bilo da je riječ o ostvarenim financijskim rezultatima ili drugim prethodno određenim poslovnim ciljevima. Ova funkcija dobiva potpuni značaj tek onda kad je menadžer u mogućnosti u potpunosti spoznati ostvarene rezultate.

.

3.4. Marketing .

turističkih djelatnosti i turističkih tvrtki. Marketing u turizmu se počeo implementirati u trenutku kada su kapaciteti turističke ponude počeli nadilaziti potrebe turističke potražnje. Razvoj marketinga u turizmu pokazuje da su se razvila dva osnovna područja njegove primjene – marketing tvrtki. svake poslovne organizacije. izgrađivanja i održavanja obostrano korisne razmjene i odnosa sa ciljnim tržištima. cijene. provođenja i vrednovanja programa oblikovanih radi stvaranja. planiranja. nekog industrijskog proizvoda. Upravljanje marketingom sastoji se od analize. Turistički proizvod je složen jer obuhvaća robu i usluge različitih djelatnosti.Prema službenoj definiciji američkog marketinškog udruženja (engl. čemu poslovni subjekti nastoje zadovoljiti potrebe potrošača bolje od konkurencije. na primjer. Ključni sastojci procesa upravljanja marketingom su pronicljive i kreativne marketinške strategije te planovi koji se provode marketinškim aktivnostima. Pojedine funkcije poput razvoja proizvoda/usluga ili definiranja cijena su se koristile i prije. Marketing ima vrlo važnu ulogu u razvoju turizma. Detaljnije o planu Aktivnosti marketinga koje bi trebale biti dio strategije poslovanja marketinga izneseno je u poglavlju 4. Specifičnost marketinga u turizmu posebna je i po tome što proizlazi iz obilježja turističkog proizvoda koji se znatno razlikuje od. te u svim drugim profitnim ili neprofi tnim Temeljno polazište marketinga je orijentacija na potrošača pri djelatnostima. koji u najvećoj mjeri primjenjuju turističke organizacije ili druge organizacije koje upravljaju destinacijom. te pri tome ostvariti određeni profi t.4. ali nije dolazilo do primjene strategije marketinga koju čini cjelovit marketinški proces – od istraživanja i praćenja tržišta. u uslužnim djelatnostima što uključuje i turizam. odnosno proizvoda. praćenja i kontrole marketinških akcija. komuniciranje i isporuku vrijednosti klijentima te za upravljanje odnosima s klijentima na način koji koristi organizaciji i svim tržišnim sudionicima 19. American Marketing Association – AMA) marketing je organizacijska funkcija i niz procesa za stvaranje. distribucije i promocije. pa sve do njihove Marketinški implementacijeproces: i konačno. Krovni dokument marketinškog procesa je plan marketinga koji definira detaljan program i operacionalizaciju strategije marketinga. pa tako i hostela su: . koji primjenjuju različiti ponuđači turističkog proizvoda (smještajno-ugostiteljski kapaciteti) te marketing destinacije. planiranja marketinškog spleta. Mar- keting je danas neophodan u svim organizacijama te se uspješno primjenjuje u proizvodnji roba. formuliranja strateških odrednica.

.

§ .

.izrada plana marketinga.

§ .

istra .

ž .

ivanje .

tr .

ž .

i .

š .

ta koje se u ovom slu .

č .

aju odnosi na pra .

ć .

enje poslovanja .

5. IZRADA PLANA MARKETINGA 1. Financijska projekcija – definiranje budžeta za aktivnosti marketinga. stanje konkurencije. § provedba komunikacijskih aktivnosti koje trebaju biti prilagođene pinama kroz medijske kanale koje te skupine najčešće koriste ciljnim sku informacija. Sažetak – ključne točke plana. te kao izvor § praćenje učinkovitosti provedbe navedenih aktivnosti sa ciljem poboljšanja u sljedećoj poslovnoj godini. interpretacija rezultata istraživanja. očekivani rezultati. PRAĆENJE UČINKOVITOSTI AKTIVNOSTI MARKETINGA Prilagođeno prema: Miličević. 4. Plan implementacije i kontrole – detaljno razraditi i podijeliti zadatke. 7. Model strategije marketinga prilagođen hostelima 1. analiza usluga. Strategija marketinga obiteljskih i malih hotela u Republici Hrvatskoj. § utvrđivanje prodajnih kanala. vizija i ciljevi hostela – jasno i razumljivo ih definirati kako bi se mogli ostvariti. komunikacijski plan. cijena i prodajnih kanala. određivanje ciljnih skupina. Analiza okružja – trendovi u hostelingu. Tržišna pozicija hostela – SWOT analiza hostela. Strateške odrednice plana – STP + definiranje usluga. . 64. DEFINIRANJE AKTIVNOSTI MARKETINGA Proved Određiv Utvrđiv Izradaplan Istraživ Kreiranj Utvrđiv bakom Praćenj anjecilj anjepro amarketin anjetrži enovihu anjecije unikacij eučinko nih dajnihk ga šta sluga na skihakti vitosti skupina anala vnosti 2. Model strategije marketinga (u nastavku) sustavno prikazuje aktivnosti marketinga unutar poslovanje hostela. Ukoliko hostel nema odjel za marketing dovoljno je i zaduživanja jedne ili dvije osobe (ovisno o obujmu poslovanja) koje će provoditi zadane aktivnosti prema godišnjem planu. 3. koji se ciljevi žele ostvariti. Misija. 2. str. konkurencije te praćenje zadovoljstva § gostiju. Zagrebačka škola ekonomije i managementa. K. (2008). § kreiranje novih usluga i utvrđivanje cijena prilagođenih ciljnim skupinama. PROVEDBA DEFINIRANIH AKTIVNOSTI MARKETINGA 4. Zagreb. informacije o gostima. Prikaz 9. PREDLOŽENI SADRŽAJ PLANA 3. 6.

.

4.4. Poslovni plan i plan marketinga .

§ maksimalno prilagoditi ponudu i cijene svojim ciljnim skupinama. Temeljni alati za planiranje poslovanja organizacije su poslovni plan i plan marketinga. ima svoje specifičnosti i prilagođen sadržaj. a neke više učinkovite. Definirati trendove u hostelingu. a isto tako oba plana mogu biti izrađena zasebno. stanje konkurencije tj. Svaki plan. koristeći prigodan metodološki alat definirati snage. Analiza okružja. omladinskom turizmu. te § koristiti učinkovite alate marketinških komunikacija kroz medijske kanale koje ciljne skupine najčešće koriste kao izvor informacija. Ovdje valja naglasiti kako su neke planirane aktivnosti u provedbi manje. plana. te kakvi se rezultati očekuju nakon provedbe. različite korisne informacije o gostima. Za potrebe određivanja trenutne tržišne pozicije hostela bitno je napraviti SWOT analizu. Okvirni sadržaj poslovnog plana: 1. U nastavku su navedeni temeljni dijelovi sadržaja koje poslovni plan treba sadržavati. Pri izradi poslovnog plana i plana marketinga svakako treba voditi računa o sljedećem: § jasno definirati misiju i viziju hostela koje će djelatnici hostela razumjeti i svoje djelovanje usmjeriti prema njihovom ostvarenju. jer osoblje hostela pruža uslugu gostima i ono je u konstantnom kontaktu s njima. § bitno je imati u vidu rezultate istraživanja tržišta tj.Kako bi poslovanje hostela bilo uspješno ključno ga je dobro planirati. prilike i prijetnje koje hostel ima na tržištu na kojem se nalazi. Spomenuti planovi su instrumenti koji služe organizaciji za objektivno procjenjivanje mogućnosti i stavljanja istih u funkciju zadovoljavanja potreba gostiju. zatim koji se ciljevi žele ostvariti provedbom plana. 3. te ovisno o tome planovi u sljedećoj poslovnoj godini mogu imati drugačiji sadržaj i fokus na neke druge aktivnosti. Poslovni plan može biti strukturiran tako da sadrži plan marketinga. Oba plana bi trebala biti pripremljena kako za kraće razdoblje (operativni godišnji planovi) tako i za dulje razdoblje (strateški planovi za najviše 5 godina). sve one podatke koji mogu pomoći kako bi se što bolje razumjelo ciljno tržište i njegove potrebe. U kratkim crtama navesti ključne točke plana. Tržišna pozicija hostela. te analizirati postojeće usluge. 2. bitno je upoznati osoblje poslovni plan ili plan marketinga potrebno je potražiti usluge hostela sa planovima te im obrazložiti kako su svi bitni za provedbu specijaliziranih konzultanata ili marketinških agencija. Ukoliko djelatnici hostela nisu u mogućnosti samostalno izraditi sveobuhvatan i realan Kako bi planovi bili uspješno provedeni. tj. baviti se konkretnim aktivnostima. slabosti. bilo da je riječ o poslovnom planu ili planu marketinga. . prednosti i nedostatke hostela u županiji ili regiji. § definirati budžet za pojedine aktivnosti te se njemu maksimalno prilagoditi. Sažetak. Uz SWOT analizu važno je koristiti i precizne podatke istraživanja tržišta kako bi analiza bila što kvalitetnija. te sadržavati jasne upute za akcije i taktike koje treba provesti.

.

.4.

.

vizija i ciljevi hostela .Misija.

Pravilno i razumljivo definirati misiju. Misija definira osnovnu funkciju ho . viziju i ciljeve kako bi ih djelatnici i vodstvo hostela razumjeli i svoje djelovanje usmjerili prema njihovom ostvarenju..

stela i odgovara na pitanja: .

“Š .

to je na .

š .

posao? .

” .

..

“ .

Tko su na .

š .

i gosti? .

” .

. .

“Š .

to je na .

š .

em gostu va .

ž .

no? .

” .

te ..

“Š .

to za na .

š .

hostel predstavlja vrijednost? .

” .

. vizija u kratkoj izjavi definira usmjerenje hostela u budu . Za razliku od misije.

ć .

nosti (5-10 godina). Vizi

j

a odgovara na pitanja:

“Š

to

ž

elimo posti

ć

i?

,

Gdje

ž

elimo biti u daljnjoj budu

ć

nosti?

i

Kako

ć

emo to posti

ć .

i?

. Vizija je povezana sa ciljem, a misija sa na

č

inom pona

š

anja. Prilikom definiranja ciljeva bitno je navesti

š

to

ž

elimo posti

ć

i u narednih nek

o

liko godina i pri tome jasno odrediti rokove za svaki cilj.

5. Strateške odrednice plana. Ovaj dio plana uključuje
definiranje tržišnih segmenata, odabir ciljnih skupina što uključuje i
defi niranje profi la potencijalnih gostiju, zatim pozicioniranje,
definiranje usluga prilagođenih ciljnim skupinama, definiranje cijena
i prodajnih kanala, a sve prilagođeno odabranim ciljnim skupinama.
Na kraju ovoga dijela dolazi komunikacijski plan s fokusom na ko-
munikaciju putem interneta zbog sve veće informiranosti gostiju
putem istog, ali i zbog toga što je cjenovno prihvatljiv. Ovaj dio
poslovnog plana je zapravo plan marketinga, te je u ovom slučaju je
vidljivo kako je strukturiran poslovni plan koji u svojoj strukturi
6. Financijska projekcija. Na početku poslovne godine treba defi
sadrži i plan marketinga.
nirati i rezervirati budžet za aktivnosti predviđene planom.
7. Plan implementacije i kontrole. Odnosi se na detaljnu razradu
provođenja svih prethodno definiranih aktivnosti. Bitno je odrediti
odgovornost djelatnika za obavljanje konkretnih aktivnosti te rokove
za njihovo izvršenje i kontrolu.

Ukoliko se za teku

ć

u godinu izra

đ .

uje samo plan marketinga. onda je njegova struktura vrlo sli .

č .

s naglaskom na defi niranje uslu .na strukturi poslovnog plana.

.

ga .

prilago .

đ .

definiranje cijena i prodajnih kanala. te vrlo konkretno definiranje komunikacijsko-promotivnih aktivnosti. .enih ciljnim skupinama.

Sažetak. Tržišna pozicija hostela.Okvirni sadržaj plana marketinga: 1. Za razliku od općih ciljeva. Ciljevi marketinga su samo nastavak općih. vizija i ciljevi hostela. Analiza okružja. Misija i vizija – isto kao kod poslovnog plana. zatim prema osvajanju novih gostiju. 3. . 4. u ovom dijelu je poželjno navesti i rezultate istraživanja (ukoliko postoje). Misija. Isto kao kod poslovnog plana. Za potrebe plana marketinga. Isto kao kod poslovnog plana. a koji se odnose na praćenje poslovanja konkurencije te praćenje zadovoljstva gostiju. ciljevi marketinga mogu biti usmjereni prema zadržavanju postojećeg tržišnog udjela. strateških ciljeva poslovanja koji su najčešće izraženi u terminima dobiti. prema povećanju prodajnih aktivnosti. 2. Vidi sadržaj poslovnog plana. kao i prema povećanju poznatosti hostela putem promotivno-komunikacijskih aktivnosti.

.

5. .

.

Segment .

iranje. odabir ciljnih skupina i pozicioniranje .

Ovaj dio plana uklju ..

č .

uje definiranje tr .

ž .

i .

š .

nih segmenata iz .

č .

ega slijedi odabir ciljnih skupina .

š .

to uklju .

č .

. te pozicioniranje.uje i defi niranje profila potencijalnih gostiju.

Č .

itava strategija marketinga je i .

zgra .

đ .

Definiranje tr . odabiru ciljnih skupina i pozicioniranju.ena na segmentaciji.

ž .

i .

š .

Nakon toga slijedi odabir ciljne (jedne ili vi .nih segmenata podrazumijeva defi niranje svih potencijalnih grupa gostiju koji mogu biti korisnici usluga hostela.

š .

e) skupi .

n .

e. odnosno segmenta koji je procije .

.

njen kao najprofitabilniji ili najbr .

ž .

e rastu .

ć .

i itd. Sve daljnje aktivnosti plana mar .

.

ketinga. pa tako i pozicioniranje. Pozicioniranje podrazumijeva usmjeravanje po . su onda usmjerene prema odabranoj ciljnoj/ im skupini.

n .

ude hostela tako da tr .

ž .

i .

š .

te prepozna tu posebnu ponudu i imid .

ž .

.hostela.

unapređenje prodaje (aktivnosti koje potiču na kupnju). Ukoliko je usluga jasno defi nirana onda ju i osoblje hostela može kvalitetno distribuirati gostima. Definiranje prodajnih aktivnosti. onda je potrebno odrediti jednu ili dvije osobe koje će biti odgovorne za izvršenje i kontrolu aktivnosti plana marketinga. te izravni marketing (ciljano komuniciranje se potencijalnim gostima). menadžment hostela cijene formira ovisno o načinu poslovanja i općim ciljevima hostela. 11. komunikacija putem interneta. internet stranice. 10. brzi bežični internet). Prodajne navedene aktivnosti su cjenovno prihvatljive te ih je moguće brzo i aktivnosti gdje su iste posebno defi nirane. efi kasno implementirati. odnosi s javnošću. te što je prošireni proizvod (kabelska televizija u sobi. komunikacija na mjestu prodaje.6. zatim oglasi u specijaliziranim časopisima za mlade ili izravna komunikacija putem studentskih email adresa. Promocija je dio marketinga koji se sastoji od nekoliko srodnih aktivnosti koje se jednim imenom nazivaju integrirane marketinške komunikacije. forumi). društvene mreže (facebook. Defi niranje usluge. Komunikacijsko-promotivne aktivnosti hostela trebaju biti prilagođene ciljnoj skupini (najčešće mladima) i treba ih provoditi putem komunikacijskih kanala koje ciljne skupine koriste. ukoliko se izradi precizno i sukladno mogućnostima. Prilikom formiranja cijena postoji više taktika. plan će biti provediv. To su na primjer. Prilikom izrade plana marketinga bitno je precizno defi nirati uslugu koju hostel nudi ciljnoj/im skupini. Uslugu treba definirati tako da osoblje jasno zna što je temeljna korist koji gost dobiva (odmor. Definiranje cijene usluge. Plan implementacije i kontrole. oprani ručnici. Odnosi se na detaljnu razradu provođenja svih prethodno definiranih aktivnosti. To su osobna prodaja (prodaja licem u lice). 7. ugodan prostor). 8. Financijska projekcija. Bez obzira koliki je godišnji budžet izdvojen za aktivnosti marketinga. zatim što je osnovni proizvod (krevet. Vidi poglavlje 4. ali i potražnji za proizvodom te konkurentskoj sposobnosti hostela. kupaonica). što je očekivani proizvod (čist krevet. Ukoliko hostel nema odjel marketinga. Ukoliko hostel ima odjel marketinga bitno je odrediti odgovornost djelatnika za obavljanje konkretnih aktivnosti te rokove za njihovo izvršenje i kontrolu. oglašavanje. Cijenu je potrebno prilagoditi ciljnoj skupini.5. Na početku poslovne godine treba definirati i rezervirati budžet za aktivnosti marketinga. . međutim. Sve 9. spavanje). Definiranje komunikacijsko-promotivnih aktivnosti.

.

.

.

.

.

Prodajne aktivnosti .5.4.

potencijalne komuniciranje sa potencijalnim privući više gostiju. dok u malim hostelima prodjne i marketinške aktivnosti radi jedna osoba. prema odnosno poslovnim putničkim subjektima agencijama. Aktivnosti koje u okviru osobne prodaje može provoditi osoblje odjela prodaje hostela § su: uspostavljanje kontakta s potencijalnim gostima pri čemu je prvi dojam uvijek vrlo važan (prijateljski raspoložen. srdačan. U velikim hostelima odjel prodaje je organiziran kao samostalna poslovna funkcija. u zavisnosti od veličine hostela. ciljeve – privući te § goste. topao. zadobiti njegovu pozornost. onda se hostelski smještajni kapaciteti prodaju i zajednički za sve hostele koji su članovi te asocijacije. § zaključivanje prodaje te § pružanje raznih usluga gostima. Zadatak odjela prodaje hostela je identificirati potencijalne goste te definirati potrebne akcije kojima će privući potencijalne goste. Osobnom prodajom moguće je direktno pristupiti potencijalnom gostu. Kako bi uspješno prodali uslugu smještaja koju hosteli nude. te se prilagoditi njegovim potrebama. § odgovaranje na pitanja. obično vlasnik hostela. Odjel prodaje može biti različito organiziran. Ukoliko je hostel član neke asocijacije. 3 Faza poslije prodaje obuhvaća: § arhiviranje važnih podataka o gostima i § ponovno kontaktiranje bivših gostiju. upoznati njegove preferencije. prodajno osoblje mora dobro razumijeti i definirati “što” i “kome” prodaje.Prodaja je poslovna aktivnost hostela koja se naslanja na aktivnosti marketinga. Kako bi prodaja usluge koju hostel pruža bila 1 uspješnaFaza prijejeprodaje. Tri faze prodajnog ciklusa su: 2 Faza prodaje je najopsežnija faza prodajnog cikulisa i obuhvaća sljedeće: § pristupanje gostima. te zaraditi gostima. § prikupljanje informacija faze od kojih svaka ima određene aktivnosti. § predstavljanje usluge. Sve faze imaju iste o potencijalnim gostima. Glavna uloga prodaje je pronalaženje potencijalnih gostiju koji će u konačnici postati klijenti/gosti hostela. Najpoznatiji i najučinkovitiji oblik prodaje je osobna prodaja. Prodajno osoblje hostela treba imati na umu navedene faze prodajnog procesa. § rješavanje primjedbi. više po svakom gostu. ili nekim (B2B drugim posrednicima. bilo da se radi o prodaji usmjerenoj na krajnjeg korisnika/gosta (B2C – business to customer) ili da se radi o prodaji –usmjerenoj business to business). . važno Ova faza imati u vidu prodajnog prodajni ciklusa ciklus koji obuhvaća: se sastoji od tri§ traženje potencijalnih gostiju. pošten).

.

§ .

.

a u njoj je bitno istaknuti osnovne osobine usluge. .prezentacija usluga koja traje tek nekoliko minuta.

Važno je da osoblje hostela razvije prisan odnos s gostom. Ono podrazumijeva odnose i procese između gostiju i domaćina odnosno praksu gostoljubivosti prilikom prijema gosta u smještajni objekt i praksu brige za gosta tijekom njegovog boravka u smještajnom objektu. S obzirom na činjenicu da mladi putnici žele da ih se što više uključi u život lokalne zajednice i da što bolje dožive destinaciju. 4. kao što je ranije navedeno.6. u skladu s pravilima Prisnost struke. važno je znati da se prvi kontakt ostvaruje u samom smještajnom objektu kroz komunikaciju s djelatnicima.§ prezentacija usluge može biti usmenim putem (npr. . ali je još važnije zapamtiti da razinu prisnosti uvijek treba određivati gost. Gostoprimstvo Gostoprimstvo odnosno gostoljubivost znači dočekivanje i lijepo primanje gostiju. Prijateljski odnos u ophođenju Budući da je jedan od važnijih motiva turističkih putovanja mladih upoznavanje novih kultura i običaja kroz intenzivniju komunikaciju s domaćim stanovništvom. u hostelu. ali i o ciljnim skupinama hostela. bez obzira što se hostelski smještaj vrlo često percipira kao smještaj u kojemu dominira neformalna komunikacija. a ne domaćin. potrebno je obratiti pozornost na slijedeće: Ugostiteljstvo i turizam su djelatnosti čija uspješnost u velikoj mjeri zavisi od umijeća komuniciranja s drugim ljudima odnosno gostima. komunikacija između domaćina i gostiju treba biti manje formalna ali još uvijek u granicama dobrog ukusa i. Vrlo je važno da djelatnici hostela. S obzirom na činjenicu da je turizam uslužna djelatnost vrlo je važno da osobe koje se žele baviti prihvatom i smještajem gostiju u hostelima poznaju standarde ugostiteljskog ponašanja i osnovne preduvjete koje moraju zadovoljiti kako bi se gosti u smještajnom objektu osjećali ugodno. Komunikacijske vještine Da bi se to postiglo. jer danas većina mladih koristi taj društveni komunikacijski alat. na stručnim sajmovima). aktivnosti osobne prodaje je moguće usmjeriti putem facebook-a. Način provedbe aktivnosti osobne prodaje najviše ovisi o dostupnim resursima hostela. imaju profesionalan odnos s gostima koji je u skladu s pravilima turističke struke. ili putem telefona. i prijaznost Osoblje hostela treba se ponašati prirodno odnosno njihovo ponašanje treba odražavati njihovu želju da u svakoj mogućoj situaciji stoje gostima na raspolaganju i da mu pomognu. Tako na primjer ukoliko je ciljna skupina hostela grupa srednjoškolaca. Stoga pravila uljuđenog ponašanja odnosno bontona trebaju predstavljati osnovu za ophođenje prema gostima. pismenim putem (tradicionalna i elektronska pošta).

.

Ljubaznost .

Svi gosti. Privatnost Iako se hosteli često doživljavaju kao smještajni objekti u kojima je privatnost ograničena. Budući da gosti očekuju od domaćina primjerenu razinu brige za njihov smještaj potrebno je izbjegavati prebacivanje odgovornosti npr. kako onih u užem smislu te riječi (osoblja u smještajnom objektu) tako i od domaćina u širem smislu. a osobito mlađi gosti smješteni u hostelima. S gostima treba graditi odnos zajedništva i partnerstva. vrijednosti i navika koje ponekad mogu biti vrlo neuobičajene. Ovo podrazumijeva i privatnost i diskreciju u komunikaciji između domaćina i gostiju. unose entuzijazam u rad. Odgovornost Domaćini (osoblje hostela) moraju imati odgovarajuću razinu odgovornosti za goste koji u hostelu borave. . uvjerenjima i stavovima. Fleksibilnost i razu- mijevanje njihovih potreba od strane domicilnog stanovništva ima veliki utjecaj na iskustvo boravka u destinaciji te posljedično na odluku da ponovo posjete istu destinaciju. ali isto tako i između gostiju hostela međusobno. Uklapanje/integracija Svi gosti. odnosno od stalnih stanovnika destinacije. Svako ponašanje koje gosti dožive kao povredu privatnosti bitno će smanjiti njihovo Tolerancija zadovoljstvo boravkom u smještajnom objektu. Pouzdanost Pouzdanost je vrlina koju gosti podrazumijevaju i izuzetno cijene. očekuju primjerenu razinu tolerancije od strane djelatnika hostela glede njihovog životnog stila i stavova. Ukoliko gost traži neku informaciju ili savjet potrebno mu je dati ispravan i potpun odgovor. za izgubljenu imovinu ili za lošu uslugu na goste ili na neke druge djelatnike. oni vedri i nasmijani koji će svojim izgledom i ponašanjem pozitivno djelovati na goste. Ljubaznost podrazumijeva znakove pažnje poput redovnog pozdravljanja gostiju. Svako isključivanje gostiju ili podjela na “VI” i “MI” nije dobrodošla. osmjeh. ugodan ton glasa i sl. a osobito gosti hostela. U turizmu mogu raditi samo oni koji vole ljude. Ljubaznost također podrazumijeva vedar izraz lica. Tolerancija podrazumijeva snošljivost prema tuđim mišljenjima. Vrlo im je važno da ih domaćini uvažavaju i da ih uključuju ili upute u aktivnosti kojima se gosti žele baviti. istraživanja ipak pokazuju da se preferencije mladih putnika i po ovome pitanju mijenjaju te da mladi putnici sve više žele povećanu razinu privatnosti tijekom svoga boravka u hostelu. žele se što je više moguće uklopiti u sredinu u koju dolaze. provjeravanja njihovog zadovoljstva boravkom u smještajnom objektu i sl. Fleksibilnost Mladi putnici očekuju povećanu razinu fleksibilnosti od svojih domaćina.

.

Brzina .

Brzina u pružanju usluga je jedna od osobina koju gosti najviše cijene. posjetiteljima koji izvan svoje uobičajene sredine borave više od 24 sata pa su prisiljeni noćiti izvan vlastitog doma. Čekanje gostiju na uslugu. Stoga je važno osigurati promotivne materijale o mjestu i okolici te u suradnji s ostalim turističkim djelatnicima u destinaciji osmišljavati i predlagati aktivnosti u kojima gosti mogu sudjelovati. održavanjem higijene. željama i financijskim mogućnostima. turisti prije odluke o odabiru konkretnog smještajnog objekta već imaju defi niran stav o vrsti smještajnog objekta u kojem žele boraviti. agencijskih ponuda ili usmenih preporuka rodbine i prijatelja) tako da. periferija grada. samo na obrnut način.7. financijski potencijali investitora i vlasnički odnosi nad nekretninama u destinaciji. vrstama usluga koje pruža. (gradsko središte. priroda i sl). Ovi objekti turistima privremeno zamjenjuju dom te im stoga trebaju osigurati uvjete za zadovoljenje svih stambenih potreba za spavanjem. Lokalne informacije Važan aspekt boravka u destinaciji. Ukoliko se gostu ne može pružiti određena usluga na vrijeme treba ga o tome pravovremeno informirati. Da bi mogli napraviti ispravan odabir među ponuđenim smještajnim objektima. fizičko i društveno okruženje u turističkoj destinaciji. njegove kategorije i lokacije. Od gradnje smještajnih objekata treba odustati ako se oni nalaze u turistički neatraktivnom području (npr. Smještaj Kada se planira izgradnja novog smještajnog objekta namijenjenog boravku turista onda je potrebno naglasiti važnost ispravnog odabira vrste smještajnog objekta. osim što je samo po sebi iritantno. Oni se moraju odlučiti za vrstu smještajnog objekta koju žele staviti u funkciju smještaja mladih putnika. osim pružanja usluge smještaja. o njegovoj kategoriji S druge strane. industrijske zone) ili ako se oni nalaze u blizini emitivnih područja Smještajni turistički objekti se definiraju kao objekti namijenjeni kojima takva receptivna područja nisu zanimljiva. turistima tj. temelji se na smještajnim jedinicama koje poželjno. prehranom i provođenjem Ugostiteljska smještajna ponuda namijenjena omladinskom turizmu slobodnog vremena. predstavlja i informiranje gostiju o događanjima i aktivnostima u destinaciji u kojima on može sudjelovati. moraju donijeti odluke o njegovoj kategoriji i mikrolokaciji. komunicira i nebrigu i nezainteresi- ranost za gosta i za njegovo vrijeme. ispričati se i ponuditi mu neke alternative. 4. Na investitorski izbor vrste smještajnog objekta najviše utječe struktura potražnje na turističkom tržištu. Odabir konkretne turističke destinacije i smještajnog objekta u njoj ključna je odluka svakog turističkog putovanja. poduzetnici koji se pripremaju za pružanje turističkih (obično izraženoj preko broja zvjezdica) te o mikrolokaciji objekta usluga moraju razmišljati o istim stvarima. Svaki turist ovaj izbor obavlja u skladu sa vlastitim sklonostima. ali ne i neophodno. u pravilu. osiguravaju autonomiju . turisti moraju biti dobro informirani i imati jasan stav što od njih očekuju. Turisti se o vrstama smještanih objekta informiraju na različite načine (na temelju tiskanih promotivnih materijala. Internet stranica.

.

spavanja i sve .

č .

e .

šć .

e autonomiju kori .

š .

tenja sanitarnih .

č .

vorova. U takvim smje .

š .

tajnim objektima prostorije za blagovanje i provo .

đ .

enje slobodnog vremena su zajedni .

č .

U slu .ke.

č .

aju da turisti planiraju i samostalno pripremanje jela u smje .

š .

tajnom objektu. tada smje .

š .

tajni objekt treba sadr .

ž .

avati i vlastiti ili zajedn .

i .

č .

ki prostor za pripremu hrane i blagovanje. Kada je rije .

č .

o smje .

š .

naj .taju namijenjenom omladinskom turizmu.

č .

e .

šć .

i model boravka je takav koji turistima u smje .

š .

tajnom objektu nudi samo spavanje te zajedni .

č .

.ke prostorije za pripremu jela i blagovanje.

.

.

.

.

Me .

đ .

ut .

bez obzira na varijacije. sastavnice svakog smje .im.

š .

higijenom. pre .tajnog objekta moraju ispravno i u cijelosti zadovoljavati potrebe turista za spavanjem.

.

hranom i provo .

đ .

Te sastavnice se odnose na: spava .enjem slobodnog vremena.

.

onice koje su odvojene p .

r .

kupaonu i sanitarni .ostorije.

č .

vor koji u objektima namije .

.

njenim omladinskom smje .

š .

taju mogu biti odvojene ili zajedni .

č .

ke te dru .

š .

tvene prostorije i prostorije za blagovanje koje su u ovakvom tipu smje .

š .

tajnog objekta uvijek zajedni .

č .

ke. Tome se mogu pridoda .

t .

i i otvoreni prostori uz smje .

š .

tajni objekt koji mogu imati razli .

č .

ite veli .

č .

ine i namjene. od situacije kada okolni vanjski prostor uop .

ć .

e nije gostima na raspolaganju pa do situacije kada vanjski otvoreni prostor predstavlja bit boravka u smje .

š .

tajnom objekt .

u .

..

.

postoji u hostelu) § Provođenje propisa za ovisi o veličini čuvanje hrane hostela.i Zaposlenici koji propisa za sigurnosne su neizostavni u odjelu hrane i pićamjere su glavni zaposlenika kuhar i pomoćno radi izbjegavanja kuhinjsko osoblje. na Prema Pravilniku o razvrstavanju. PripremaBroj zaposlenika koji je potreban u standardima. mora zadovoljavati najosnovnije funkcionalne standarde te omogućiti ugodan boravak turista. broj 49/03). Hrana Prethod i piće proizvoda. uređajima. § Ispunjavanje potrebnih potvrda o zaprimljenoj robi u kojoj se navode financijski Svojom veličinom podatci i sigurnosne (tlocrtnom stavke. napitaka i slastica. pružati usluge prehrane. izborom sustava materijala. minimalnim uvjetima i priprem kategorizaciji Pravilna §drugih vrstapriprema smještajnih hrane zbog minimiziranja objekata iz skupine “Kampovi a otpada i druge vrste objekata i za smještaj” (NN.. § Učinkovita primjena odgovarajućeg grijanjem. Sobe bez prozora§ Procedura kojom se su apsolutno upozorava na neprihvatljive i za to ne potrebu može biti kupovine nikakvog određenih opravdanja. količina uz naznaku dostave (točno u određeno vrijeme. ali ne moraju. § Kontroliranje dekoracijama. zvučnom Skladištenje Metodeu §proizvoda izolacijom i sl.proizvoda. PRIRUČNIK -Kako osnovati i upravljati hostelom Operativ na Elementi procedu procedure § Izrada specifikacija za kupovinu u kojima ra se navodi razina kvalitete za sve proizvode koji se kupuju. svakog dana…) do kupovine na duže rokove. cijeni proizvoda. padova istandardne je definirati niza drugih operativne nezgoda doprocedure kojih se trebaju kojih može doći pridržavati radom uodjela zaposlenici tim zahtjevnim i hrane i pića. cijena sastojaka i trajanja pripreme te radi pića. proizvoda jer se zaliha Dakle.8. broju dnevnih obroka (sanitarnih i složenostipropisa)ponude. nužnosklizanja. a s obzirom na njegove specifi čnosti. zaliha. vaganje Zaprimanje i prebrojavanje. smještajne sprječavanja skladištu. čak i kada se radi o bazičnom tipu smještaja koji je namijenjen masovnom smještaju turista mlađe dobi. § Izrada procedure zaprimanja koja obuhvaća provjeru zaprimljene robe. potkrovni prostori djeluju krajnje klaustrofobično § Uspoređivanjejer je prostor stiješnjen kosim stropovima. Često roba koja se najduže nalazi na skladištu. Stoga valja skladišta. namještajem. završnom kvalitete obradom. Kako bi ovaj odjel dobro funkcionirao. jednostavnije radi osiguranja organiziran da njen što podrazumijeva jedan restoran i manji sastav i količina odgovaraju propisanim broj osoblja zaposlenog u odjelu. odjel hrane i pića §odgovaraju jeKontroliranje u praviludefi porcija niranim standardima. § Odabir dobavljača. Operativne procedure su detaljnije opisane u nastavku. površinom). način na koji se osigurava da je postignuta Kupovina optimalna cijena § Kupovanje proizvoda potrebnih i dostave. ali i očekivanju odjelu hrane i pića (ukoliko takav odjel gostiju.organizacijom prostorija. § Korištenje osiguranja standardnih maksimalnog radiukontrole recepata hranjivih zadržavanja hostelu se mogu. prozori su premali i i hermetički količine izdane robe s količinama potrebnih Izdavanje iskorištenih zatvoreni i sl. . opekotina. jedinice moraju krađe proizvoda osiguravati dok je na kvalitetan san i lagodan boravak a zajedničke prostorije skladištu. smještajni iscrpila. § Rotacija proizvoda kako bi se osiguralo da se prvo koristi ona biti posebno oprezan kod nekritičke adaptacije starih prostora. a koje menadžer hostela potencijalno opasnim radnim treba kontrolirati. uvjetima. § Određivanje lokacije pojedinih mogućnost ugodnih društvenih kontakata proizvoda i kvalitetno unutar provođenje dokolice. § Točno planiranje radi određivanja točne količine potrebnih 4. osiguranja S obzirom na vrstu usluge da hrana koju i piće hostel pružakvalitetom svojim gostima. prozračivanjem i osvjetljenjem. § Procjena standardnih i kompjuterskih načina procesa kupovanja. objekt.

.

§ .

U hostelima je prehrana gostiju naj .

č .

e .

šć .

e organizirana na principu samoposlu .

ž .

Ukoliko hostel pru .ivanja.

ž .

a uslugu poslu .

ž .

ivanja hrane. .

potrebno je obratiti pozornost na: .

Da bi se ovaj zdravstveni rizik izbjegao. NN s hranom 99/07). Ovim se sustavom mjera. HACCP sustav ušao je i u zakonsku regulativu RH Zakonom o hrani koji govori o tome da su svi subjekti u poslovanju s hranom dužni uspostaviti sustav samokontrole koji se temelji na analizi rizika i HACCP sustavu. Serviranje § Dostavljanje na vrijeme. Hazard Analysis Critical Control Point) odnosno sustav analize opasnosti procjenom i kontrolom kritičnih točaka. –Implementacija Good Hygiene Practice HACCP (GHP)”. nastoje prvo prepoznati opasnosti koje se mogu javiti u bilo kojoj fazi proizvodnje. § Kontrola prihoda. § Kontroliranje porcija. koji se najčešće koristi u ugostiteljskim objektima je HACCP (engl. poštivanjem određenih pravila te savladavanjem određenih vještina može se osigurati da zdravlje i sigurnost turista tijekom njihovog boravka u smještajnom objektu bude na zadovoljavajućoj razini. (Pravilnik § Redovito pranje ruku – prljave ruke predstavljaju najveći izvor onečišćenja i zaraze hrane. Samo edukacijom. Jedan takav sustav. 4. čistu i po potrebi zaštitnu radnu odjeću koju osigurava subjekt o higijeni u poslovanju hrane. Zdravlje i sigurnost Prilikom boravka u smještajnom objektu turisti ne smiju biti zdravstveno ugroženi te im mora biti osigurana sigurnost boravka. Osiguranje zdravlja i sigurnosti turista se ne iskazuje vidljivo i neposredno nego kroz niz preventivnih postupaka. obrade ili pripreme hrane. prilikom pripremanja hrane u smještajnom § Osobna objektu potrebno higijena je strogo zaposlenih se pridržavati – osobe koje radesljedećeg: sa hranom moraju osigurati i držati visok stupanj osobne higijene i nositi primjerenu. pića. Dakle. procijeniti njihove rizike i odrediti gdje će se učinkovito moći provoditi kontrolne mjere. te je važan preduvjet pružanja smještajnih usluga. . Jedna od najčešćih zdravstvenih ugroza koje turistima prijete tijekom boravka u ugostiteljskom objektu nastaje zbog zdravstvene neispravnosti hrane koja je posljedica nepostojanja dobre higijenske prakse u smještajnom objektu.9. smještajni objekti u kojima se pružaju i usluge prehrane moraju znati mogućnosti prevencije i kontrole bolesti koje se prenose hranom. Praktičnu primjenu HACCP-a napravila je Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija World Health Organization (WHO). sustava U Europi počiva na je sustav temeljen dobroj proizvođačkoj na– praksi DPP HACCP-u uključen uPractice “Good Manufacturing uredbe Europske (GMP)” i dobrojUnije (EU) praksi higijenskoj a odnosi “DHPse na higijenu hrane. § Poštivanje sanitarnih uvjeta Posluživanje Provjera uslužnosti poslužitelja hrane i §čistoće.

.

§ .

.

Upotreba za .

š .

titnih rukavica .

– .

vrlo va .

ž .

na za .

š .

titna mjera za odr .

ž .

avanje higijen .

.

skih uvj .

eta pripreme hrane. Uporaba rukavica ne nadomje .

š .

ta pranje ruku. .

sastojci. koje boluju od bolesti koje izazivaju odbojnost kod potrošača i osobe koje izlučuju određene uzročnike zaraznih bolesti (kliconoše) koje se mogu prenijeti hranom (čl. turistima tijekom boravka u smještajnom objektu može prijetiti i cijeli niz drugih opasnosti (npr. Osim zdravstvene ugroze uzrokovane neprimjerenim postupanjem s hranom. 29 Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. smještajnom objektu treba biti osposobljen za pružanje prve pomoći. opasnost od neograđenih dubokih prostora. Primjereno zbrinjavanje otpadnih jestivih ulja regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN.§ Zdravstveno stanje zaposlenih – u proizvodnji i prometu hranom ne smiju raditi osobe koje boluju od zaraznih ili parazitskih bolesti koje se mogu prenijeti hranom. Ove mjere provode ovlaštena poduzeća i organizacije. infestacija štetočinama i ostalo što može uzrokovati zdravstvenu neispravnost proizvoda. Uzroci nesukladnosti mogu biti istek roka uporabe. redovito održavan te zaštićen od ulaska životinja i štetnika. Sadržaj kutije prve pomoći propisan je . NN 43/09) . Stoga se u smještajnom objektu treba nalaziti i kutija prve pomoći. oštećenje ambalaže. odnosno moraju biti takvi da omogućuju redovito čišćenje i dezinfekciju (Pravilnik o higijeni hrane. određeni broj osoba koje rade u način. poluprerađeni proizvodi i gotovi proizvodi koji mogu pogodovati razmnožavanju patogenih mikroorganizama ili stvaranju toksina se ne smiju držati na temperaturama koje mogu dovesti do zdravstvenih rizika. NN 97/07). opasnost od vatre i sl). kemijsko onečišćenje. § Čišćenje i dezinfekcija opreme za pripremu hrane – objekti u kojima se posluje s hranom kao i oprema moraju biti čisti i održavani. ukoliko se jedan dio smještajnog objekta renovira) da goste upozori na te opasnosti te da opasna mjesta vidljivo označi i ogradi zaštitnim ogradama ili na neki drugi Ukoliko se ozljeda ipak dogodi. Hladni lanac u čuvanju ovih sastojaka se ne smije prekidati (poglavlje IX Pravilnika o higijeni hrane). § Redovito provođenje dezinsekcije i deratizacije – dezinsekcija i deratizacija mjere su koje se koriste za suzbijanje zaraznih bolesti pa tako i trovanja hranom koje je subjekt koji posluje s hranom dužan provoditi prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilniku o higijeni hrane. Dužnost osoblja hostela je da. § Izobrazba o sanitarnim standardima pripremanja hrane – subjekti u poslovanju s hranom dužni su osigurati da osobe koje rukuju hranom budu osposobljene u području higijene hrane i primjene HACCP-a (Pravilnik o higijeni hrane. § Adekvatno zbrinjavanje otpada – prostor za otpad mora biti odvojen od ostalog prostora. koje boluju od gnojnih bolesti kože. fizičko onečišćenje. opasnost od kemikalija. NN 97/07). § Primjereni uvjeti čuvanja hrane – sirovine. 124/06). ukoliko takve opasnosti u smještajnom objektu postoje (npr. § Postupanje sa nesukladnim proizvodima – nesukladni proizvodi moraju biti odvojeni od ostale hrane i propisno označeni.

.

Nakon kori . godine.hrvatskom normom HRN 1112 od 2001.

š .

tenja materijala koji se nalazi u kutiji prve pomo .

ć .

on se obvezno mora nadomjestiti za eventualno kas .i.

.

nije kori .

š .

U hostelu se kutije kutije prve pomo .tenje.

ć .

i moraju nalaziti najmanje na rec .

.epciji i u kuhinji.

.

.

.

.

10. Osiguranje kvalitete hostela .4.

sadržaje neophodne za osobnu higijenu te ugostiteljske sadržaje ili sadržaje za samostalnu pripremu obroka. § Briga i prijateljski odnos prema gostima. članovi oveje asocijacije. međunarodna hostelska asocijacija Hostelling International propisala je određene standarde kvalitete kojima je cilj poboljšanje i standardizacija hostelskog smještaja u svim hostelima koji su članovi ove organizacije. obvezne standarde (Assured Standards) kojima je cilj standardizacija § usluge Dobrodošlica u svim – hosteli hostelima su otvoreni koji su rezervacije za svakoga. Kada je riječ o smještajnim objektima omladinskog turizma. treba naglasiti da njihova niža cjenovna kategorija ne smije biti razlog ili opravdanje za pružanja nekvalitetnih usluga. § Privatnost . Ukoliko hosteli nude sobe/spavaonice s većim brojem ležajeva. § Sigurnost – hosteli trebaju osigurati sigurnost kako gostiju tako i njihove imovine tijekom boravka u hostelu. Kao prvo.U turizmu. Hostelling International je definirao i dodatni skup standarda naziva HI-Quality (HI-Q) kojima se osigurava pružanje primjerene vrijednosti za novac po §slijedećim elementima: Usluge informacija o smještaju i rezervacija smještaja. osim kada se radi o partnerima različitog spola koji putuju zajedno pa onda izričito traže i zajednički smještaj. Hostelling International je defi nirao tzv. posebno o hostelima. kvaliteta pruženih usluga ima najveći utjecaj na zadovoljstvo klijenata. § Organizacija dodatnih aktivnosti kako bi boravak u hostelu bio što ugodniji. Ovim standardima se pokrivaju slijedeći moguće vršiti unaprijed a najneophodniji sadržaji moraju elementi biti usluge: dostupni čak i ukoliko je hostel zatvoren određeni period tijekom dana. . § Čistoća – hosteli gostima trebaju osigurati najveće higijenske standarde. § Udobnost – hostelski objekti moraju osigurati sve preduvjete za kvalitetan odmor gostiju. Imajući to u vidu.hosteli gostima trebaju osigurati primjeren stupanj privatnosti u sanitarnim prostorijama i toaletima. a u želji da boravak mladih ljudi u hostelima učini što ugodnijim. Osim definiranja ranije opisanih obveznih standarda. § Pažljivo slušanje želja i prijedloga gostiju tijekom i nakon boravka. kao i u drugim uslužnim djelatnostima. § Standardi održavanja i čistoće u sobama i zajedničkim prostorijama u hostelu. § Usluge pripremanja i posluživanja obroka u hostelu. potrebno je razdvojiti smještaj muških i ženskih gostiju.

.

Glavna razlika izme .

đ .

u obveznih standarda i s .

ustava HI-Q je u .

č .

injenici da se obvez .

.

nim standardima definiraju minimalni tehni .

č .

ki uvjeti koje hostel mora zadovoljiti (npr. kvaliteta soba. kupaona i sanitarnih .

č .

zajedni .vorova.

č .

kih prostora) dok HI-Q sustav predstavlja sustav upravljanja kvalitetom ko .

j .

i je usmjeren na zadovoljenje .

ž .

elja i potreba gostiju kroz osiguranje kvalitete neposrednog kontakta osoblja hos .

.

tela s gostima. Hosteli koji u svoje poslovne procese uspje .

š .

no implementiraju HI-Q sustav imaju pravo isticati HI-Q logo na ulazu u smje .

š .

tajni .

.

Obvezni stan .objekt.

.

dardi i HI-Q sustav su za goste podjednako va .

ž .

ni. me .

đ .

usobno su komplementarni te njihova istovremena primjena ima sinergijski u .

č .

inak kroz osiguranje standard .

.

izacije hostelskih usluga i postizanje i odr .

ž .

avanje .

ž .

eljene razine kvalitet .

e .

Uspje .hostelskih usluga.

š .

na implementacija ovih sustava kvalitete osigurava se kroz inspek .

.

cijski nadzor asocijacije .

Hostelling International .

te metodom .

mystery shopping-a .

kroz koju sami korisnici hostelskih usluga ocjenjuju da li je kvaliteta hostela na .

zadovoljavaju .

ć .

oj razini. .

To su prvi hosteli u Hrvatskoj koji su dobili certifi kat kvalitete i koji su među prva 4 u cijeloj istočnoj Europi (osim hostela u Rijeci i Dubrovniku certifikat su dobili hosteli Feri u Sarajevu i Traveller’s hostel u Pragu). kojima upravlja Hrvatski ferijalni i hostelski savez. su u travnju 2010. .Omladinski hosteli Rijeka i Dubrovnik. godine uspješno prošli audit glavnog HI-Quality auditora i dobil HI-Q certifikat.

.

PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE .5.

com stranica .baandinso. Tajland Mali omladinski hostel Vrsta smješten u središtu kompleksa Bangkoka. godini dobio nagradu Hostelling Hostel raspolaže bežiþnim Internationala za najbolji internetom. te koji imaju ne mjeseþna primanja nešto viša od njihovih Vrst vršnjaka e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a 11 soba 5 jednokrevetnih soba sa duplim krevetom 3 dvokrevetne sobe 3 jednokrevetne sobe sa obiþnim krevetom Da Izvrstan doruþak i ponuda velikog izbora tajlandskih specijaliteta Aktivnosti Ne Hostel je u 2009.Naziv BAAN DINSO Lokacija Bangkok. raþunalnom Ostalo hostel na svijetu Hostel je sobom za goste. koji cijene Ciljne kvalitetu usluge i skupi smještaja. te velikim þlan Meÿunarodne federacije omladinskih izborom DVD filmova koji se hostela mogu unajmiti i gledati u sobi – Hostelling International Internet http://www. ureÿen u tajlandskom stilu Najbolji omladinski hostel Pozicionira na svijetu koji pruža mir i nje izvrsnu uslugu Mladi koji slobodno vrijeme provode putujuüi po svijetu.

.

HOSTEL KYOTO - .

yh-kyoto.jp/utano/ stranica .or. koji vole skupine prirodu u vrijeme rado provode baveüi se aktivnostima u prirodi Vrst e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a Smještaj 41 soba 7 šesterokrevetnih soba 8 trokrevetnih soba 4 dvokrevetne sobe 4 tradicionalne japanske sobe 18 þetverokrevetnih soba Ugostiteljski Da Pruža uslugu doruþka i veþere sadržaj Aktivnosti Da Teniski teren Soba za sastanke Kutak za roštiljanje Organizirano razgledavanje Sezonski teþajevi Organizirana šetnja kroz prirodu Moguünost najma bicikla Hostel je u 2009.Nazi v UTANO Lokacija Kyoto. Japan Vrsta Veliki hostel smješten u kompleksa sjeverozapadnom Kyotu Najugodniji hostel na svijetu koji pruža ugodan Pozicioniranj i opušten boravak u e prekrasnom prirodnom okruženju Turisti razliþitih dobnih skupina. godini dobio nagradu Ostalo Hostelling Internationala za najugodniji hostel na svijetu Hostel je þlan Meÿunarodne federacije omladinskih hostela – Hostelling International Internet http://www. Ciljne prvenstveno mladi.

.

Naziv .

RAILWAY SQUARE .

Lokacija Sydney. e uz prihvatljive cijene Mladi koji slobodno vrijeme Ciljne provode putujuüi u destinacije skupine koje uz kulturne znamenitosti nude i odliþnu zabavu Vrst e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a 4 þetverokrevetne ženske sobe 4 þetverokrevetne muške sobe 2 þetverokrevetne sobe 4 osmerokrevetne ženske sobe 4 osmerokrevetne muške sobe 2 osmerokrevetne sobe 4 dvokrevetne sobe 2 dvokrevetne sobe sa vlastitom kupaonicom Ugostiteljski Da Caffe / restoran sadržaj Aktivnosti Da SPA bazen Internet caffe Kutak za roštiljanje Hostel se nalazi u blizini glavnih znamenitosti Sydneya – Hostelling International Internet http://www.au/hostels/nsw/sydney-surrounds/railway-square/ stranica Ostalo Hostel je þlan Meÿunarodne federacije omladinskih hostela .yha. Australija Hostel srednje veliþine Vrsta smješten u centru Sydneya na kompleksa bivšoj platformi željezniþkog kolodvora u vagonima Jedinstven hostel u centru Sydneya koji Pozicioniranj pruža gostu kvalitetan smještaj i uslugu.com.

.

HOSTEL AF CHAPMAN .

smješten u Pozicioniranje jedinstvenom kompleksu. stoljeüa Najbolji hostel u Švedskoj.svenskaturistforeningen.Nazi v & SKEPPSHOLMEN Otok Skeppsholmen u Lokacija Stocholmu. Švedska Veliki hostel koji se sastoji od dva kompleksa – broda Vrsta Chapman (koji je obnovljen i kompleks jedan je od najpoznatijih a gradskih znamenitosti) i zgrade na Skeppsholmenu iz 19.se/en/Discover-Sweden/Facilities- Internet and-activities/Stockholm/Vandrarhem/STF-Hostel-af-Chapman- stranica Skeppsholmen/ . gostu pruža nezaboravan boravak Turisti razliþitih dobnih Ciljne skupina koji þesto putuju skupin prvenstveno radi e upoznavanja razliþitih kultura Vrst e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a Dokrevetne i Smještaj 76 soba šesterokrevetne sobe Ugostiteljski Da sadržaj Restoran / bar Chapman Aktivnosti Da Organizirani obilazak grada Hostel je þlan Meÿunarodne Ostalo federacije omladinskih hostela – Hostelling International http://www.

.

OMLADINSKI HOSTEL .

studenti i uþenici koji putuju u Ciljne skupine grupama individualno. smješten u samom centru.Nazi v ZAGREB Lokacija Zagreb. ili zanimaju ih kulturne znamenitosti i dobra zabava sadržaja Smještaj 55 soba 25 šesterokrevetnih soba 5 trokrevetnih soba 20 dvokrevetnih soba 5 jednokrevetnih soba Vrste Opis ponude Specifiþne karakteristike . Pozicioniranj lako dostupan turistima koji e putuju autobusom ili vlakom Prvenstveno mladi. Hrvatska Vrsta Veliki hostel smješten u samom kompleksa centru Zagreba Najveüi hostel u Zagrebu.

.

Vrste .

.

.

php? stranica page=hosteli&lang=hr&hostel=zagreb .hr/page.Ugostiteljs Ne ki sadržaj Aktivnosti Ne Hostel je otvoren tijekom cijele godine Ostalo Hostel je þlan Meÿunarodne federacije omladinskih hostela – Hostelling International Internet http://www.hfhs.

te pristupom internetu Hostel je þlan Meÿunarodne federacije omladinskih hostela – Hostelling International Internet http://www. Hrvatska Hostel srednje veliþine smješten u vili iz 19. Vrsta stoljeüa. OMLADINSKI Naziv HOSTEL RIJEKA Lokacija Rijeka. visokog standarda kompleksa s prekrasnim pogledom na more Gradski hostel visoke Pozicionira kvalitete. grupe i pojedinci koji su na Ciljne proputovanju.php? stranica page=hosteli&lang=hr&hostel=rijeka . ali i oni koji skupine žele provesti svoj odmor u obilasku kulturno- povijesnih znamenitosti Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a Smještaj 13 soba 2 osmerokrevetne sobe 3 šesterokrevetne sobe 1 peterokrevetna soba 4 þetverokrevetne sobe 3 dvokrevetne sobe Ugostiteljski Da Restoran sadržaj Aktivnosti Ne Hostel je otvoren tijekom cijele godine Hostel raspolaže TV dvoranom. malom radnom Ostalo dvoranom.hfhs. smješten u nje jedinstvenom ambijentu Mladi turisti.hr/page.

.

OMLADINSKI HOSTEL .

hfhs. kompleks mobilnih kuüica i 50-ak kamp mjesta a za šatore Hostel koji pruža dobru Pozicioni- vrijednost za novac. dvoranom za sastanke. Da sadržaj ruþak i veþeru Aktivnosti Da Stolni tenis Šah Vožnja kanuom. plažom. radionice i seminare Internet http://www.php?page=hosteli&lang=hr&hostel=pula stranica . Hrvatska Veliki hostel smješten u borovoj šumi u uvali Vrsta Valsaline. sastoji se od glavne zgrade.hr/page. pristupom internetu. pedalinom ili biciklom Skakanje na trampolinu Teþaj ronjenja Šah Hostel je otvoren tijekom cijele godine Hostel raspolaže s praonicom Ostalo za rublje. smješten u ranje prekrasnom morskom ambijentu Grupe mladih i obitelji s djecom koji uz neposredno Ciljne okruženje morsko žele aktivno skupine provesti svoj odmor. turistiþim info punktom. Nazi v PULA Lokacija Pula. bitna im je cijena Vrst e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a Smještaj 41 soba 3 osmerokrevetne sobe 20 šesterokrevetnih soba 18 þetverokrevetnih soba koje se nalaze u mobilnim kuüicama sa vlastitim sanitarijama Ugostiteljski Bar i restoran koji nudi doruþak.

.

OMLADINSKI HOSTEL .

Hostel raspolaže s 14 Vrsta soba i 38Hostel takoÿer raspolaže i s kreveta. smješten u ranje prekrasnom prirodnom ambijentu Mladi putnici koji. Da petokrevetne sadržaj sobe Usluga Etažne noüenja sanitarije Pristup Internetu s doruþkom Aktivnosti Ne Hostel je otvoren tijekom cijele godine Ostalo Hostel je þlan Meÿunarodne federacije omladinskih hostela . Internet kutkom te a prekrasnom terasom okruženom mediteranskim biljem. izgraÿenoj 1889. Nazi v VELI Lokacija LOŠINJ Veli Lošinj. godine. Hrvatska Manji hostel smješten u simpatiþnoj austrougarskoj vili. žele aktivno provesti svoj odmor Vrst e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a Smještaj 3 dvokrevetne sobe 2 trokrevetne sobe 7 Restoran Ugostiteljski þetverokrevetnih soba 2 – samoposluživanje. u vrijednom Ciljne skupine prirodnom okruženju. kompleks restoranom sa samoposluživanjem. Hostel koji pruža dobru Pozicioni- vrijednost za novac.

Ostalo – Hostelling International radionice i sastanke. prostorom za prtljagu.hfhs. Gradski hostel namjenjen mladim putnicima zainteresiranim podjednako Pozicio za bogatu kulturno- niranje povijesnu baštinu Zadra kao i za prirodne atrakcije u neposrednoj okolici Zadra Mladi putnici zainteresirani za Ciljne skupine prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu kao i za dobar provod Vrst e Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaj a Smještaj 8 trokrevetnih soba 31 þetverokrevetna soba 2 petokrevetne sobe 16 šestokrevetnih soba 16 šestokrevetnih 11 dvokrevetnih soba 72 sobe soba 4 osmokrevetne Ugostiteljski Bar i restoran.php? http://www.hr/page.hfhs. OMLADINSKI Naziv HOSTEL ZADAR Lokacija Zadar. koja kompleks turistima nudi a mnogobrojne moguünosti odmora. turistiþkim info punktom. Hostel se nalazi na podruþju turistiþke zone Borik pa su gostima hostela dostupni i brojni turistiþki sadržaji Hostel raspolaže s višenamjenskom dvoranom za seminare. Internet http://www.sobe Usluga noüenja s Da sadržaj doruþkom ili polupansiona Aktivnosti Sportsko igralište. praonicom rublja. pristupom internetu te parkingom. Hrvatska Veliki hostel smješten u Vrsta turistiþkoj zoni Borik.hr/page.php? Internet page=hosteli&lang=hr&hostel page=hosteli&lang=hr&hostel stranica =losinj stranica =zadar .

.

OMLADINSKI HOSTEL .

Individualni mladi putnici i turistiþke grupe koji traže sadržajno provoÿenje vremena tijekom trajanja Ciljne turistiþkog putovanja a podjednako su zainteresirani i za skupine upoznavanje kulturno-povijesne baštine kao i za odmor i zabavu.hr/page. smješten u Pozicion Dubrovniku.php? page=hosteli&lang=hr&hostel stranica =dubrovnik .p .hfhs. Vrste Opis ponude Specifiþne karakteristike sadržaja Smještaj 19 soba 1 dvokrevetna 14 Ugostiteljski Usluga noüenja s doruþkom ili þetverokrevetnih 4 šestokrevetne Da sadržajj polupansiona. priruþna kuhinja u kojoj p gosti mogu sami spremati Aktivnosti Da obroke Hostel je otvoren tijekom cijele godine Ostalo Hostel raspolaže sa restoranom s terasom i priruþnom kuihonjom za samostalno spremanje obroka te TV salom Internet http://www.Nazi v DUBROVNI K Lokacija Dubrovnik. Hrvatska Gradski hostel smješten u Vrsta širem središtu grada. gradu iranje jedinstvene kulturno- povijesne baštine koji je uvršten u popis svjetske baštine UNESCO-a. Restoran s terasom. kapaciteta kompleksa 19 soba i 82 kreveta Jedan od najboljih hostela u Europi.

.

HRVATSKI FERIJALNI I HOSTELSKI SAVEZ .

magazinu za mlade “Hosteler”. razvoj teinformiranja sustava sudjelovanje u različitim mladih programima i aktivnostima za mlade.hr i www. umrežava ukupno deset omladinskih 1. članova. godine i od tada kontinuirano radi na Centers for Peace. Suradnjom sa različitim inozemnim organizacijama HFHS se pokazao kao pouzdan partner što je rezultiralo sudjelovanjem HFHS-a u provedbi međunarodnih projekata poput EYCdemy. Velom Lošinju. HFHS okuplja veliki broj aktivnih volontera koji kontinuirano prolaze različite oblike edukacije te su uključeni u različite aktivnosti udruge poput rada na medijskim proizvodima udruge. međunarodna hostelska iskaznica HostelIing Intarnational. neposredno upravlja sa šest hostela (hosteli u kapaciteta Zagrebu. programima i aktivnostima. religijsku. HFHS je član i drugih relevantnih međunarodnih organizacija koje se bave omladinskim turizmom i omladinskim putovanjima . Djeluje kao Inclusion. HFHS je punopravni član Međunarodne federacije omladinskih hostela – Hostelling International koja okuplja 60-ak punopravnih članica nacionalnih hostelskih asocijacija i 30-ak pridruženih članica i akreditiranih agencija iz cijeloga svijeta. internet stranicama www. Zadru i Dubrovniku) dok su četiri preostala hostela (hosteli u .078 hostelapostelja.hfhs. Puli. upoznavanjem i druženjem s ljudima bez obzira na njihovu nacionalnu.Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nacionalna udruga mladih koja svojim djelovanjem. socijalnu ili bilo koju drugu pripadnost. Glavni ciljevi HFHS-a su afirmacija i snažniji razvoj omladinskog turizma u Hrvatskoj. youthNet. kao nositelj razvoja omladinskog turizma. Learning HFHS je osnovan 1953. Youth Hostelling and Active Citizenship. te međunarodna studentska identifi kacijska iskaznica “ISIC”. Youth Hostels and their contribution to Social unaprjeđenju i afi rmaciji omladinskog turizma u Hrvatskoj. uglavnom učenika i studenata. From jedna od najvećih udruga u Hrvatskoj te broji preko 4.European Youth Card Association HFHS osigurava mladima povoljne uvjete putovanja i smještaja u (EYCA). World Youth Student & Educational Travel Confederation i zemlji i inozemstvu te korištenje velikog broja programa European Union Federation of Youth Hostel Associations (EUFED). Misija HFHS-a je kod mladih ljudi stvoriti zdravu naviku za putovanjem i istraživanjem. Pored punopravnog članstva u Hostelling Internationalu. za mlade. seksualnu. Danas HFHS. HFHSukupnog u Hrvatskoj. te drugim različitim projektima namijenjenim mladima. osigurava neposrednu interakciju nekoliko stotina tisuća mladih iz zemlje i inozemstva. Rijeci. rasnu. razvoj o mogućnostima sustava povlastica povoljnog putovanja.000 individualnih environmental educ@ion to clim@e change i dr. Programe nacionalnih hostelskih asocijacija godišnje koristi preko pet milijuna mladih diljem svijeta.euro<26. otkrivanjem novih destinacija. specijaliziranih za mlade i studente izdavanjem putnih i popusnih iskaznica za mlade kao što su “EURO<26”.hr.

.

. Zagrebu.Osijeku.

Zaostrogu i Gradcu) u statusu pridru .

ž .

enih .

č .

lanova. HFHS karak .

.

terizira organizacijska stabilnost pra .

ć .

ena zadovoljavaju .

ć .

im hostelskim me .

đ .

u .

.

narodnim standardima .

š .

to omogu .

ć .

uje sna .

ž .

.niji razvoj omladinskog turizma i pro-grama namijenjenih mladima.

.

.

.

.

HFHS kon .

tinuirano provodi projekte i programe za mlade uz fi nancijsku pomo .

ć .

obrazovanja i .Ministarstva znanosti.

š .

branitelja i me .porta. Ministarstva obitelji.

đ .

u .

.

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.generacijske solidarnosti. Ministarstva turiz .

.

ma te Nacion .

a .

lne zaklade za razvoj civilnog dru .

š .

Osijeka i Bjelovara.tva i lokalnih samouprava poput Grada Zagreba. .

.

.

UKRATKO O POVIJESTI HOSTELINGA .

Čehoslovačke.000 noćenja. godine održana je prva međunarodna konferencija u Amsterdamu na kojoj su bili nazočni predstavnici iz 11 omladinskih hostelskih asocijacija iz Belgije. Hostelling International kroz program članstva nudi povlaštene cijene smještaja i popuste na različite aktivnosti. što bi bilo odlično za planinarske izlete. Poljske i Švicarske. Norveške. Dvorac je obnovljen i opremljen prema Schirmannovom dizajnu. Njemačke. rally mladih u Tajlandu. Nizozemske. Francuske. s masivnim drvenim krevetima za tri osobe. sanitarnim čvorovima i tuš Pokret za mlade se izuzetno brzo širio. Njegova ideja temeljila se na tome da bi naselja mogla imati hostele za mlade. međusobno udaljene jedan dan hodanja. . Irske. više od 80 zemalja i nudi izbor smještaja u preko 4. kuhinjom. dok je 1921. Do ljeta 1931. Godine 1912. multi-medijska izložba u Njemačkoj. Prilikom planinarskog izleta s učenicima 1909. godine sinula mu je ideja da bi se škole u Njemačkoj mogle koristiti za pružanje smještaja za mlade u vrijeme školskih praznika.600 hostela.danas poznatiji kao Hostelling International. te svojim programima privlači gotovo 4 Tijekom 2009. hosteli za mlade su otvoreni za ljude svih uzrasta u svakoj zemlji gdje se nalaze. godine zabilježeno čak 500 000 noćenja. 1932. Bez obzira na njihovo ime. Oni nude dobar i jednostavan smještaja u prijateljskom okruženju po povoljnim cijenama te zanimljiv spektar aktivnosti. godine otvorena kabinama. su 83 hostela i zabilježena je 21.000 hostela. godine članice Hostelling International mreže milijuna članova širom svijeta. Na održanoj kon- ferenciji je utemeljena organizacija International Youth Hostel Danas je Hostelling International udruga za mlade koja djeluje u Federation . samo su neke od aktivnosti održanie kako bi se obilježilo 100 godina hostelinga. a do 1913. godine u Europi je bilo 12 omladinskih hostelskih asocijacija koje su okupljale ukupno 2. Danske. Vremenska kapsula u Sydneyu. Engleske i Walesa. Budući da omladinske hostelske asocijacije nisu bile međusobno adekvatno povezane. je otvoren prvi pravi hostel za mlade u starom dvorcu Altena u Njemačkoj.Začetnik ideje o hostelingu bio je njemački učitelj Richard Schirmann. organizirale su različite programe i aktivnosti diljem svijeta kako bi proslavile 100-tu godišnjicu hostelskog pokreta.

.

PRIRU .

Č .

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

.

.

HOSTELI KOJIMA UPRAVLJA HRVATSKI FERIJALNI I HO .

STELSKI SAVEZ .

hr Omladinski Hostel / Youth Omladinski Hostel / Youth Hostel PULA Hostel DUBROVNIK Zaljev Valsaline 4.hr Rezervacija losinj@hfhs.hr booking@hfhs.Omladinski Hostel / Youth Omladinski Hostel / Youth Hostel ZAGREB Hostel VELI LOŠINJ Petrinjska 77.hr Rezervacije mail: dubrovnik@hfhs.hr booking@hfhs. 51000 Obala Kneza Trpimira 76.hr reservations: .hr Omladinski Hostel / Youth Omladinski Hostel / Youth Hostel RIJEKA Hostel ZADAR Šetalište XIII. divizije 23. 10000 Zagreb Tel: Kaciol 4.hr grupa/Group reservations: Rezervacije grupa/Group booking@hfhs.hr booking@hfhs.hr Rezervacije grupa/Group reservations: grupa/Group reservations: booking@hfhs.hr Rezervacije zadar@hfhs. 52100 Pula Tel: Vinka Sagrestana 3. 20000 +385(0)52 391 133 Fax: Dubrovnik Tel: +385(0)20 423 +385(0)52 391 106 E-mail: 241 Fax: +385(0)20 412 592 E- pula@hfhs. 51551 Veli Lošinj Tel: +385(0)1 48 41 261 Fax: +385(0)51 236 234 Fax: +385(0)1 48 41 269 E-mail: +385(0)51 236 239 E-mail: zagreb@hfhs. 23000 Rijeka Tel: +385(0)51 406 420 Zadar Tel: +385(0)23 331 145 Fax: +385(0)51 406 421 E-mail: Fax: +385(0)23 331 190 E-mail: rijeka@hfhs.hr Rezervacije grupa/Group reservations: grupa/Group reservations: booking@hfhs.

.

PRIRU .

Č .

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

.

.

LITERA .

TURA .

(2010. Vugačić. The Youth Travel Market in Europe .. (2006). preuzeto u travnju http://bist.D. Review. Varaždin.hr/page. Makens. Bowen. V. III. (2007). Gamble. Youth Travel Accommodation .o. From 188-200. H. S. M PLUS d.hfhs. Analyst. Miličević.. Zagreb.. Mladežni turizam u Hrvatskoj. Upravljanje hotelskim poslovanjem.com/web/quality. Jr. Association. . H.o. (2004). Mikačić. Tourism. Plejić. 04). Pearson Education/Prentice Hall. Kušen.C.A. Mintel. Zagrebačka škola ekonomije i managementa.hihostels. Hrvatski ferijalni i hostelski savez. Backpackers as a Community of Strangers: The Interaction Oreder of as Online Backpacker Notice Board. Standards and Quality. Poljanec-Borić. Hrvatski ferijalni i hostelski savez. Zagreb. J. Mintel International Group Limited. 998-1017. (2008). preuzeto u travnju 2010.. Zagreb. Industry: A Benchmark Study .hr/bist/. Sustav poslovne inteligencije za turizam. (2008)... A. Ph. D. Ph. (2000). Ninemeier. Strateški Amsterdam manadžment. O nama.. T. London.. P. sa Sustav poslovne inteligencije za turizam: International. Zagreb... D.K.. page=onama&lang=hr&id=9.Travel & Tourism Zagreb. (2010).L. Qualitative Caprioglio O’Reilly.. Mate d. E. Kotler. & Grant. Hayes. (2006).Adkins. 04). STAY WYSE.o. Strategija marketinga obiteljskih i malih hotela u Republici Hrvatskoj. Siniša.J. S. Weber. za turizam. A.. Annals of Tourism Research. Institut (2008). Boranić S. K. Hrvatski ferijalni i hostelski savez.o.php? Institut za turizam.. The Youth Travel Accommodation Zagreb. (1997).iztzg. Keller. (2005). J. S.en.. Tadej. Drifter to Gap Year Tourist - Mainstreaming Backpacker Travel. sa Hrvatski ferijalni i hostelski savez: http://www.... Crnković. (1987).International. Sociology C. Mintel International Group Limited. London.. Koncepcija dugoročnog razvoja omladinskog turizma u SR STAY WYSE Hrvatskoj.. S.. Mintel. (2008). (2010. preuzeto u ožujku 2010. Marketing for Hospitality and http://www. Novi horizonti . Z. sa Hostelling International: Kotler. J. 2010. Strickland. Marketing u turizmu. Upravljanje marketingom.htm.. B. (2009). Mate d.E.T. Gečević. Thompson.o. (2005).. Zagreb.. 4th edition. Travel & Tourism Analyst.o. Vadea.Executive Summary.. J.Istraživanje nezavisnih putovanja mladih i studenata u Republici Hrvatskoj. K.

.

PRIR .

U .

Č .

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

Bilješke: .

.

PRIRU .

Č .

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

.

.

PRIRU .

Č .

NIK .

-Kako osnovati i upravljati hostelom .

.

.

.........................匀洀樀攀愁琀愀樀........................ Kako osnovati i upravljati hostelom ISBN 978-953-96435-4-4 ................................ ..