You are on page 1of 138

Marina Kesner-Škreb

Danijela Kuliš

Porezni vodič za građane

Porezni vodič
za građane
drugo, promijenjeno izdanje

Marina Kesner-Škreb
Danijela Kuliš

Zagreb, siječanj 2010.

10430 Samobor ISBN 978-953-7613-28-0 (Institut) ISBN 978-953-7043-29-2 (Zaklada) CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 732426 . Smičiklasova 21 www..hr Za izdavače Katarina Ott Mirko Hempel Urednice Marina Kesner-Škreb Danijela Kuliš Lektorica Zlata Babić Grafičko oblikovanje i priprema Zlatko Guzmić Naklada 1000 primjeraka Tisak Bauer Grupa. Praška 8 www. 10000 Zagreb. Celine Samoborske b.Izdavači Institut za javne financije.ijf.fes.b. 10000 Zagreb.hr Zaklada Friedrich Ebert.

energente i električnu energiju 64 Ostale trošarine 69 Kava 69 Bezalkoholna pića 70 Osobni automobili. plovila i zrakoplovi 71 Luksuzni proizvodi 73 Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila 74  . duhanske proizvode. ostala motorna vozila. Porezni vodič za građane SADRŽAJ Predgovor 7 POREZI 9 Općenito o porezima 9 Porezi u Hrvatskoj 14 OPĆI POREZNI ZAKON 19 POREZ NA DOHODAK 27 DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE 41 POREZ NA DOBIT 45 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 53 POSEBNI POREZI – TROŠARINE 63 Trošarine na alkohol i alkoholna pića.

Porezni vodič za građane LOKALNI POREZI 77 Županijski porezi 77 Porez na nasljedstva i darove 77 Porez na cestovna motorna vozila 79 Porez na plovila 81 Porez na automate za zabavne igre 82 Općinski ili gradski porezi 83 Porez na potrošnju 83 Porez na kuće za odmor 83 Porez na tvrtku ili naziv 84 Porez na korištenje javnih površina 84 OSTALI POREZI 87 Porez na promet nekretnina 87 Oporezivanje igara na sreću i nagradnih igara 92 Naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama 97 CARINE 99 POREZNA UPRAVA 103 POREZNO SAVJETNIŠTVO 107 POPIS PODRUČNIH UREDA POREZNE UPRAVE S ISPOSTAVAMA 111 POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ 125 POJMOVNIK 133 IZVORI INFORMACIJA O POREZIMA 137  .

nasljeđuju stan i sl. Vodič je ponajprije namijenjen građanima koji se svakodnevno susreću s po- rezima kad kupuju robu u trgovini. On bi im trebao dati osnovne informacije o porezu koji plaćaju: kolika je stopa tog poreza. Autorice  . piju kavu u restoranu. Najljepše zahvaljujemo na financijskoj potpori za izdavanje Vodiča i organizaci- ji njegove prezentacije koju je pružila Zaklada Friedrich Ebert ured u Zagrebu. koja je s veli­ kom pozornošću čitala i provjeravala naše tekstove. honorarni autori. obrtnici. do kada trebaju platiti porez i sl. Nadamo se da će ovaj Vodič koristiti i studentima koji spremaju ispite na fakultetima. kratak i prihvatljiv način prikaže složenu i opsežnu materiju kao što je hrvatski porezni sustav. Vodič je tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku. Porezni vodič za građane PREDGOVOR Cilj »Poreznog vodiča za građane« jest da na jednostavan. a njegovo elektroničko izda- nje nalazi se na internetskim stranicama Instituta za javne financije. Vodič sadržava i osnovne informacije što ih o porezima tre- baju znati poduzetnici. primaju plaću. sažeti opis hrvatskoga pore­z­ nog sustava. primatelji dividendi i mnogi drugi. na koliku se osnovicu plaća. Na kraju valja upozoriti da Vodič daje samo opći. pa izdavači ne snose odgovornost za moguće štete koje mogu na­ stati tumačenjem ovog teksta. Zahvaljujemo na korisnim i vrijednim primjedbama Zdravki Barac. te svima onima koji se prvi put susreću s hrvatskim poreznim sustavom.

.

na ovom svijetu ništa nije izvjesno osim poreza i smrti. Porezima nije unaprijed određena njihova namjena ni količina usluge koju ćete zauzvrat dobiti. Češka poslovica u Važno je i to da pojedinac za plaćeni porez ne dobiva izravnu protu­ uslugu. trošarinu kada auto- mobil punimo benzinom ili kada popijemo pivo u kafiću. Da bi smo u svemu tome uživali.  . policijom) ostvariti svoje pravo. red u prometu. Javna su dobra npr. ako u tome mjesecu iskoristite 700 kuna usluga. porez na promet nekretnina plaćamo kada kupujemo stan. U toj definiciji važne su dvije stvari: porezi su obvezna davanja. Čini se da su poreznici svugdje oko nas: porez na dohodak i doprinosi ustežu nam se iz- ravno iz plaće. javna sigurnost na našim ulicama. javno obrazovanje naše djece. Zašto moramo plaćati poreze? Oporezivanje je zasada jedini poznati praktični način ubiranja sredstava za fi- nanciranje javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. ja- vna sigurnost. Gotovo svaku našu aktivnost vezanu za robu i usluge prati neka vrsta poreza.000 kuna i nakon toga će vam te usluge biti uskraćene. U suprotnome država može ce. svi moramo plaćati dio svojih prihoda državi da bi nam ona zauzvrat osigurala javne usluge kao što su obrazovanje. čisti zrak i sl. No čini se da. škole ili policije do iznosa od 1. moramo plaćati poreze. ako u svibnju platite 1. tj. u Odrednica da su porezi obvezna davanja znači da jednom kad dospiju Tko želi loviti pti­ na naplatu trebaju biti i uplaćeni državi. Porezni vodič za građane POREZI Općenito o porezima Što su porezi? Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uz- ima od osoba i poduzeća da bi prikupljenim novcem financirala javne rashode. briga za starije i siromašne članove društva i sl. porez na dodanu vrijednost povećava cijenu robe koju kupujemo.000 kuna poreza. ne znači da ćete se u tome mjesecu smjeti koristiti uslugama bolnice. Jednako tako. mora biti tako. javna zdravstvena zaštita. Zato neki poreze pje­vati. pucati. mora im lije­po prisilom (sudovima. a za plaćene poreze nema trenutačne izravne protuusluge. parkovi. muzeji. Drugim riječima. Porezi su cijena javnih doba­ ra kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se često i ne pitamo kolika je njihova cijena. usprkos našem negodovanju. a ne bičem nazivaju prisilnim iznuđivanjem. zdravstvena zaštita. država vam neće vratiti 300 kuna poreza. Kao što Benjamin Franklin kaže.

Vol. Prva civilizacija o kojoj nešto znamo počela je prije šest tisuća merske ci­vi­lizacije godina u Sumeru. ali kad je rat završio. 20 th Century Taxes and Their Future. . Udio ukupnih poreza u BDP-u u zemljama OECD-a (u %) 40 35 30 25 20 15 10 5 0 . . . na plodnoj ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa. Ideja socijalne države koja je prevladavala tijekom 1960-ih godina. 00 20 40 60 65 70 75 80 85 90 95 98 99 00 01 02 03 04 05 06 07 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 20 20 20 20 20 20 20 20 Izvor: Ken Messere. . IBFD. Tamošnji su stanovnici prih- mo­žete imati kralja. ali i buđenje poreza. Rast poreza kroz vrijeme U zemljama OECD-a udio ukupnih poreza porastao je s 10% BDP-a1 1900. . 54. No. . Nema ni jedne civilizacije koja nije ubi- Na antičkim gline- nim plo­čicama su.” ukinuti. . . tj. 2009 1 BDP je oznaka za bruto domaći proizvod. poreznici se nisu ali čovjek kojega se htjeli odreći svoje povlastice oporezivanja. 1. . go- dine na 36% BDP-a 2007. dapače. No i u mirnodopskim se go- dinama razina poreza povećava. za tržišnu vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga koji se proizvedu u nekoj zemlji tijekom jedne kalendarske godine. vatili poreze za vrijeme velikog rata. . godine. . tj. rala poreze. a samim time i veće poreze. . zabilježeno “Mo­žete ima­ti Boga. U razvijenim zemljama starenje stanovništva zahtijeva veće troškove mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja. . Buđenje civilizacije. . Od tih vremena porezi nikad nisu treba bojati jest sku- pljač poreza. OECD Revenue Statistics 1965-2008. January 2000. Bulletin. društvena potražnja relativno velike količine javnih dobara te starenje stanovništva u tom su razdoblju u razvijenim zemljama svi- jeta doveli do znatnijeg porasta poreznog opterećenja. . Za velikih ra- tova obično su se vrtoglavo povećavali. . tijekom povijesti samo su dobivali na važnosti. na pro- piše: storima današnjeg Iraka. .Porezni vodič za građane Kad su porezi nastali? Porezi su stari koliko i civilizacija. . . Paris. je na glinenim pločicama iskopanim u Sumeru. u razdoblju od jednog stoljeća udio pore­ za povećao se gotovo četiri puta. a nakon završetka rata najčešće se nisu Charles Adams vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. 10 . .

progresiv- ni ili regresivni porezi). porez na pot­ rošnju). raz­ valjuje na druge. Borite se i izmišljaj­ Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u proračun. u prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. No ne mora uvijek biti tako. u sklopu čega će vjerojatno smanjiti i plaće svojih radnika. na primjer. a vlasnik krznarske radionice morat će smanjiti svoje troškove. porez na do- hodak koji plaćamo iz plaće. Tada će pasti prodaja krznenih kaputa. Najpoznatiji svo­je dohotke ne­će neizravni porez jest porez na dodanu vrijednost (PDV). u prema razini državne vlasti kojoj porezni prihod pripada (npr. taj porez u konačnici i snosi. a ve­će će po­reze pre­valjivati na kupce. tj. No kada se poveća porez na krznene kapute. Time povećani porez na krznene kapute u konačnici nisu platili bogati. autorskog honorara ili obrta te porez na dobit koji plaćaju poduzeća. već radnici. Evo primjera: uvođenje poreza na pro­ daju krznenih kaputa plaćaju uglavnom bogati jer su oni pretežni kupci takvih kaputa. Naime. oni se možda neće odlučiti za kupnju jer im kaput zbog poreza ipak postaje preskup. John Locke Prevaljivanje poreza To se pitanje na prvi pogled čini suvišnim jer svatko misli da plaćajući porez. te što hoćete. Obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga rez­uj­te poreze kako vam se sviđa. porez na dohodak. Izravni porezi su oni koje u državnu blagajnu uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac. Porezni vodič za građane Kako se dijele porezi? Porezi se mogu podijeliti na više načina: u prema vrsti porezne osnovice (npr. Izravni su porezi. krznar je porez u obliku nižih plaća prevalio na svoje radnike. Obilježje nekih poreza jest da se oni mogu prevaliti na drugu osobu. sma­njivati. porez i snosi. na građane. trgov­ci prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača. već ih najčešće pre. 11 . Ipak se najčešće spominje njihova podjela na izravne i neizravne. Ti se porezi zaračunavaju u određenom postotku na naš dohodak ili imovinu i po pravilu se ne mogu prevaliti na drugoga. županijski porezi). državni porezi. To znači da onaj tko porez plaća.

u Stabilnost. u Efikasnost. u Pravednost. H. Principles of Economics. to je manje efikasan ili je kompliciran za primjenu.000 25.000 30 Izvor: Mankiw. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za po- krivanje razumne visine javnih rashoda. Već samo nabrajanje poreznih načela pokazuje koliko je složeno napraviti do- bar porezni sustav.500 25 15. neki pak jednostavniji za primjenu.000 25 200. Što je neki porez pravedniji. pa nijedan porezni sustav ne poštuje podjednako sva načela.000 20 60.000 25 25. Proporcionalni porez Regresivni porez Progresivni porez Dohodak Iznos Porezna Iznos Porezna Iznos Porezna (kn) poreza stopa poreza stopa poreza stopa (kn) (%) (kn) (%) (kn) (%) 50. Porezi moraju što je moguće manje utjecati na odnose ci- jena kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi..Porezni vodič za građane Koja obilježja trebaju imati porezi? Dobar porezni sustav obilježavaju sljedeća porezna načela. Pravednost u oporezivanju Prema tom kriteriju. 1998 12 . bogati bi trebali platiti više poreza jer imaju veće mogu- ćnosti plaćanja. i tako dalje. G. No koliko bi više oni trebali platiti? Vođeno je mnogo rasprava upravo o tom pitanju. Pokušat ćemo taj problem ilustrirati uz pomoć tablice. Porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i kućanstvima za donošenje ispravnih ekonomskih odluka potrebna sta­ bilnost poreznog sustava. u Jednostavnost. Neki su porezi pravedniji od drugih.000 25 25. Philadelphia (etc. Porezi trebaju biti pravedno raspoređeni među članovima neke zajednice.).000 12.000 50. u Izdašnost.000 30 10. jasniji i razumljiviji kako bi troškovi njihova ubiranja za poreznu administraciju i porezne obveznike bili što niži.000 25 40. neki su efikasniji. The Dryden Press.000 20 100. U praksi su ta načela obično međusobno suprotstavljena. Porezi moraju biti što jednostavniji.

13 . Tako je u prvom primjeru porez proporcionalan jer svi porezni obveznici plaćaju jednak postotak svojeg dohotka. No kako u praksi osigurati što veću poreznu efikasnost? U praksi se to postiže tako da se: u proširi porezna osnovica ukidanjem izuzeća i povlastica pojedinim pore­ znim obveznicima. U trećem je primjeru porez progresivan jer bogati plaćaju veći postotak dohotka u obliku poreza. kažemo da je efikasniji. U drugom primjeru sustav je regresivan jer bogatiji plaćaju manji postotak svojeg dohotka. Porezni vodič za građane U svim primjerima iz tablice porezni obveznici koji imaju viši dohodak plaćaju i veće iznose poreza. kao i ljepota. Koji je porez efikasan? Cilj dobroga poreznog sustava jest da što manje iskrivi (promijeni) ekonomske od­ luke ljudi i poduzeća u odnosu prema odlukama koje bi donosili da se porezi uopće ne ubiru (hipotetičko stanje). Pravednost je. relativan pojam. u smanji broj poreznih stopa. u snizi visina poreznih stopa. No postoci dohotka koji izdvajaju za poreze uvelike se razlikuju. No koji je od ta tri primjera najpravedniji? Struka nema jasnog odgo­vo- ra na to. Što porez manje utječe na odluke poduzetnika o proiz­ vodnji odnosno na odluke potrošača o potrošnji.

općine i grada. dijeli se između države. 14 . u porez na promet nekretnina. Temeljni izravni porezi Temeljni neizravni porezi porez na dobit porez na dodanu vrijednost porez na dohodak trošarine prirez porezu na dohodak porez na promet nekretnina Ostalim poreznim prihodima može se smatrati cijela skupina lokalnih poreza (županijski. općinski i gradski). Općine. te carine i doprinosi za socijalno osiguranje. Porezni prihodi različitih razina vlasti Državni porezi Županijski porezi Općinski i gradski porezi porez na nasljedstva prirez porezu na dohodak porez na dobit i darove porez na potrošnju porez na cestovna porez na dodanu motorna vozila porez na kuće za odmor vrijednost porez na plovila porez na tvrtku i naziv trošarine porez na automate porez na korištenje za zabavne igre javnih površina Porezi koji se dijele između države i lokalnih jedinica vlasti jesu: u porez na dohodak. općine.Porezni vodič za građane Porezi u Hrvatskoj Od kojih se poreza sastoji hrvatski porezni sustav? Hrvatski porezni sustav utemeljen je na skupu izravnih i neizravnih poreza predočenih u sljedećoj tablici. odnosno gradovi mogu propisati plaćanje prireza porezu na dohodak. dijeli se između države. grada i županije.

U proračun najviše donose PDV (34. kuna % nadmašuje moć na­cije te nije pro­por­cio­nalan Ukupan iznos poreza općem bogat­stvu. Tako su oni u proračun donijeli 90% ukupnih proračunskih sredstava. na­cije na dva na­čina.8 9.8 Izvor: www. Prvo.9 9.7 1. i socijalnih doprinosa 120.hr 15 .6%). porezima i doprinosima ubrano je oko 120 mlrd.7 33. i ako proporcio­ porez na dohodak 10.4 trošarine 11. godine iznosili ukupni prihodi proračuna konsolidirane opće države.7%) i carine (1.7 ra­s­podijeljen.2 socijalni doprinosi 40. ako iznos pore­za mlrd.3% ukupnih poreza) i socijalni doprinosi (33. koliko su 2008.2 1. nije dobro porez na dobit 10. kuna.5 8.6 ostali porezi 0. porez na dobit (8. Slijede trošarine (9.8%). Oporezivanje može dove­sti do propa­da­nja Ukupni porezi i doprinosi na svim razinama vlasti (opća država) 2008.0 Drugo.0 Pietro Verri porez na dodanu vrijednost 41.0 nalan cjelokupnoj mo­ ći nacije.9 1. porez na dohodak (9.9%).3 100. Od 134 mlrd. porez na imovinu 1.3 0. Prihod od poreza na imovinu i ostalih poreza vrlo je malen.3 34. Porezni vodič za građane Koliko prihoda u državnu blagajnu donose porezi? Porezi su najizdašniji proračunski prihod.0%). Ostali prihodi napunili su »samo« 10% proračuna.9 carine 1.mfin.3 ostali porezi na potrošnju 1. kuna. ako iznos po­ reza.

. Luksemburg. No kako se razina oporezivanja mijenjala tijekom vremena? Od 1995. Francuska. do 1997. Španjolska. kada se počinje primjenjivati porez na dodanu vrijednost. . . godine ukupni porezni teret počinje padati i 2008. godine u Hrvatskoj je ubrano ukupno 120 mlrd. godine iznosi 35. godine (u %) 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 .Porezni vodič za građane Kako se razina oporezivanja mijenjala tijekom vremena? Fiskalne 2008. . Grčka. godine. kuna svih vrsta poreza i doprinosa na svim razinama vlasti. Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. . . . u zemljama OECD-a na poreze prosječno otpada 36%. Nizozemska. . a ubrani porezi na- glo rastu na gotovo 40% BDP-a.hr »Naši« i »njihovi« porezi Kakva je razlika između tereta kojim pojedini porezi pritišću hrvatske porezne obveznike i tereta poreza koji pritišću ljude u inozemstvu? Ukupan porezni teret u Hrvatskoj približava se onome u zemljama OECD-a i Europske Unije. U nas je 2008. . Njemačka. godine razina oporezivanja u Hrvatskoj kretala se od 37 do 38% BDP-a. Nagli skok nastaje 1998.2% BDP-a. godine 35. . Danska.2% svega što se proizvelo za godinu dana odlazilo u obliku poreza i doprinosa u državnu blagajnu iz koje se financiraju javne usluge. . . 95 96 97 98 99 00 01 02 03 04 05 06 07 08 19 19 19 19 19 20 20 20 20 20 20 20 20 20 Izvor: www. Udio ukupnih poreza u BDP-u u Hrvatskoj 1995-2008. Belgija. 2 Austrija. Italija.mfin. Portugal. . Irska. 16 . No nakon 1998. a u Europskoj Uniji petnaestorice2 čak 39% BDP-a. Finska. Godine 2007.

org/eth/ U usporedbi sa zemljama okruženja. godine Zemlja Porez na Porez na dohodak Porez na dobit dodanu vrijednost Osnovna Raspon Broj Osnovna stopa stopa stopa stopa (%) (%) (%) Austrija 25 0-50 4 20 Njemačka 15 0-45 5 19 Italija 27. u Hrvatskoj je stopa poreza na dobit na razini prosjeka promatranih zemalja. 17 .ibfd. visoko se oporezuju najviši dohoci (jedna­ kom stopom kao u Njemačkoj). Porezni vodič za građane Zakonske porezne stope u nekim zemljama 2009. a u primjeni je jedna od najviših stopa PDV-a (viša je samo u Mađarskoj). European Tax Surveys. dostupno na: http://online2.5 23-43 5 20 Češka 20 15 1 19 Mađarska 16 18 i 36 2 25 Poljska 19 0-32 3 22 Slovenija 21 16-41 3 20 Hrvatska 20 15-45 4 23 Izvor: IBFD. Amsterdam.

.

Stoga je vrlo važno detaljno odrediti njihove me­đu­ sobne odnose. Sudionici u porez- no-pravnom odnosu s jedne su strane porezni obveznici. Općim poreznim zakonom sustavno se i cjelovito na jedinstveni način od- ređuju porezno-pravna pitanja zajednička za sve poreze. Ako OPZ-om nije drugačije uređeno. u Zakonitost: jedan je od temelja pravne države. nije riječ o ravnopravnim pozicijama. u Dvostupanjski postupak: omogućuje poreznom obvezniku pravo žalbe na porezne akte. svi su sudionici u porez- no-pravnom odnosu obvezni poštovati sva pravna pravila neovisno o na­ zivu i vrsti pravnog akta. Usto. 19 . novim se zakonom hrvatsko porezno zakonodavstvo usklađuje s europskim. Država donosi pro­pise. u Pravo na očitovanje: omogućivanje poreznom obvezniku da se prije do­ nošenja poreznog rješenja očituje. Razlozi donošenja novog zakona bili su preciznije određivanje po- jedinih pravnih instituta. na postupanje poreznih tijela primje- njuje se i Zakon o općem upravnom postupku. a istaknu- ti su samo pojedini dijelovi za koje se smatra da su poreznim obveznicima bitni u postupku oporezivanja. Međutim. u Objektivnost: prilikom oporezivanja porezna tijela objektivno i savjesno utvrđuju činjenice bez obzira na to idu li one u prilog ili na štetu po­rez­ nog obveznika. čime je osigurana učinkovitija provedba poreznih postupaka. Porezni vodič za građane Opći porezni zakon Dana 1. siječnja 2009. a time i bolja zaštita prava poreznih obveznika. godine stupio je na snagu novi Opći porezni zakon (OPZ). U ovom dijelu pokušat ćemo ukratko prikazati što sve sadržava OPZ. Porez- ni su obveznici u podređenom položaju iako prema državi imaju formalna i materijalna prava i obveze. a s druge porezna tijela. Načela na kojima se temelji Zakon u Primjena poreznih propisa: u postupku oporezivanja primjenjuju se porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na ko­ ji­ma se temelji oporezivanje. posebice u djelu o administrativnoj suradnji te o razmjeni informacija među državama članicama EU. a porezna tijela vode porezni postupak i kontroliraju njegovu provedbu.

dostojanstvo ni čast poreznog obveznika. u Dokazivanje: porezni obveznik i porezno tijelo trebaju dokazati činje­ nice iz poreznog postupka. pisan latiničnim pismom. u slučaju poreznoga. Porezni jamac također ima pravo uvida u podatke o poreznom obvezniku. podaci se mogu javno obznaniti. prekršajnoga ili suds- kog postupka.Porezni vodič za građane u Obveza čuvanja porezne tajne: poreznom tajnom smatraju se svi poda­ ci koje iznosi porezni obveznik i kojima raspolaže porezno tijelo u po­ re­znom postupku. u zaštita tajnosti podataka i osobnosti – porezni je obveznik dužan poreznim tijelima podastrijeti istinite podatke koji su bitni u postupku oporezivanja. razmjene podataka između jedinica Ministarstva financija. npr. da- vanje podataka nekom drugom tijelu javne vlasti. Ako se porezni obveznik pismeno odrekne prava zaštite privatnosti. Zakonom je također predviđena zaštita čovjekovih prava kao što su: u pravo na očitovanje – porezni obveznici imaju mogućnost i pravo da se prije donošenja odluke (rješenja ili presude) izjasne o svim bitnim činjenicama važnima za donošenje te odluke. kružnim prijevarama vezanim za PDV. u Upotreba službenog jezika i pisma: ako porezni obveznik podnosi is- prave na stranom jeziku. Određeni su i slučajevi kada je dopušteno iznošenje podataka koji se smatraju poreznom tajnom. dužan je u određenom roku dostaviti ovjereni prijevod na hrvatski jezik. Poreznom tajnom ne smatraju se podaci o tome je li neka osoba u sustavu PDV-a­ te podaci o osobama koje su sudjelovale u tzv. 20 . u Postupanje u dobroj vjeri (bona fide): obvezuje sve sudionike u pore- znom postupku na savjesno i pošteno postupanje. u Gospodarstveni pristup: porezne činjenice utvrđuju se prema gospo- darstvenom značenju. u Vođenje knjigovodstva i evidencije: obvezuje poreznog obveznika na ev­ idenciju sukladno važećim knjigovodstvenim propisima. Na taj se način štiti osobnost poreznog obveznika. što znači da se oporezuje svako stjecanje priho­ da bez obzira na to je li riječ o pravnome ili bespravnom poslu. a porezno je tijelo u interesu poreznog obveznika ob- vezno čuvati poreznu tajnu. u Inspekcijski nadzor: provodi se za velike i male porezne obveznike. u zaštita ljudskog dostojanstva – porezna tijela ne smiju u poreznom postupku ugroziti ugled. davanje podataka određenim poreznim tijelima država članica EU.

a koriste se za podmirivanje proračunom utvrđenih javnih izdataka. Porezni vodič za građane u pravo na informiranje – porezno tijelo ne može prisilnom naplatom. pljenidbom. novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela. pristojbe. 21 . u Doprinosi – novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih uslu­ga ili ostvarivanja prava. npr. oduzeti televizor ili radioprijamnik koji su izvor in- formiranja za poreznog obveznika. Javna davanja Opći porezni zakon detaljno određuje što su javna davanja. u Naknada za koncesiju – novčano davanje za pravo gospodarskoga isko­ rištavanja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom od­ ređeno da su od državnog interesa. naknade za koncesije. Također se propisuje obveza poreznog tijela o informiranju poreznih obveznika o promjenama u poreznim propisima. Porezi: novčana davanja koja su prihod proračuna. za pravo obavljanja djelatnosti od držav­nog interesa te za izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. u Pristojbe – novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za ko­­ ri­štenje određenoga javnog dobra. doprinosi. Druga javna davanja: carine. u Carina – novčano davanje koje se plaća pri uvozu i izvozu robe i usluga.

22 . Solidarni dužnik Porez se može naplatiti i od treće osobe ili od solidarnog dužnika. u povratom poreza s kamatama ako je porezni obveznik platio porez koji nije trebao ili je platio iznos veći od obveze. u kamata i novčanih kazni. Prava i obveza iz porezno-dužničkog prestaju: u plaćanjem ili ispunjenjem porezne obveze bez obzira na to tko je podmi- rio dug. Porezni obveznik ima pravo na: u povrat poreza koji je plaćen bez pravne osnove. ako u porezno-dužničkom odnosu ima više solidarnih sudužnika. može naplatiti cijeli porez od jednoga ili dug rasporediti na sve dužnike. Pravni sljednik Nasljednici su kao pravni sljednici dužni podmiriti porezne obveze osobe čije su nasljedstvo stekli. prestaje porezna obveza. porezno će tijelo obaviti povrat zajedno s kamatama do dana isplate. Porezno tijelo u porezno-dužničkom odnosu ima pravo na naplatu: u poreza. To znači da Porezna uprava (PU).Porezni vodič za građane Porezno-pravni i porezno-dužnički odnos Zakonom se utvrđuje odnos. odnosno povezanost poreznih obveznika i porez­ nih tijela. Porezno-pravni odnos je odnos između poreznih tijela i poreznih obveznika (poreznog dužnika i poreznog jamca) koji obuhvaća njihova prava i obveze u po- reznom postupku. Porezno-dužnički odnos je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu sudionici os- tvaruju svoja prava i obveze. a odnos poreznog dužnika i sudužnika prestaju bit predmetom poreznog odnosa. u novčanih činidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva. Dug je podmiren kada banka u kojoj se vode uplatni računi primi uplatu. u kamate na porez koji je plaćen bez pravne osnove. Ako barem jedan sudužnik podmiri dug.

troškova ovrhe i novčanih kazni jest šest go­ dina računajući od dana kada je zastara prvi put počela teći. Portugalska poslovica 23 . Dospijeće pojedine vrste poreza utvrđuje se poseb- puta plaća. u skla- Tko kasno plaća. troškova ovrhe i novčanih kazni te prava poreznog obve- znika na povrat poreza. kamata. na pokretanje prekršajnog postupka. Zastara Zastara je protek vremena nakon kojega dužnik – porezni obveznik može neis- puniti svoju obvezu zbog okolnosti koje je uzrokovao vjerovnik. Relativni rok zastare iznosi tri godine. u zastarom s različitim rokovima za sudionike u porezno-pravnom odnosu. Porezni se broj određuje kao poveznica između različitih službenih evidencija putem kojih će se razmjenjivati podaci potrebni za proved- bu poreznih postupaka. u ovom slučaju porezno tijelo. Kamate se obračunavaju od dana dospijeća porezne obveze. kamata. na- platu poreza. Kamate Na iznos manje ili više plaćenog poreza obračunavaju se i plaćaju kamate. Osobni identifikacijski broj Opći porezni zakon određuje pojam poreznog broja. Porezni vodič za građane u prijebojem. u otpisom ako se ni prisilnom naplatom (ovrhom) nije naplatio porezni dug. Apsolutna zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata. nakon čega zastarijeva samo pravo zahtijevanja ispunjenja obveze. nim zakonom. ali ne i sama obveza. kojim se utvrđuje i ta porezna obveza. te se poreznim brojem smatra osobni identifikacijski broj (OIB) propisan Zakonom o osobnom iden- tifikacijskom broju. To znači da se u dogovoru s poreznim tijelom poreznom obvezniku umjesto pov­ rata novca mogu podmiriti određeni dugovi (samo javna davanja). Zastara uglavnom počinje nakon isteka godine u kojoj je nastao porezni događaj. dva du s posebnim propisom. čime se prebija dug iz porezno-dužničkog odnosa.

Porezni nad- zor može trajati od nekoliko dana do više mjeseci. 24 . Kad porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija. ali mogu ga provoditi i drugi ovlašteni državni službenici. Porezni nadzor Činjenice bitne za oporezivanje porezno tijelo utvrđuje poreznim nadzorom. u ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno. što može biti posljedica ne- znanja ili nemara poreznog obveznika. kada su porezni odnosi detaljno uređeni brojnim zakonima. i to kao razlika između privatnih izdataka poreznog obveznika i/ili stečene privatne imovine i prijavljenog dohotka.Porezni vodič za građane Utvrđivanje porezne osnovice Od pojave prvih poreza pa do danas.). uredno i pravodobno. suradnji poreznog obveznika i sl. mora je procijeniti. odnosno dobit fizičkih osoba može se utvrditi i procjenom. Porezni je obveznik u postupku nadzora dužan surađivati (predočiti svu potrebnu dokumentaciju. odnosno dobiti ako se ne može dokazati da je ta razlika oporezivana. u odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućuje provedbu porez­nog postupka. u ne može potvrditi podatke za oporezivanje vjerodostojnom dokument­ acijom. ovisno o veličini poreznog obveznika. najčešće dvojbe nastaju pri utvrđivanju porezne osnovice na temelju koje se primjenom utvrđene porezne stope određuje porezna ob- veza. dati sve tražene obavijesti i objašnjenja o poslovanju i sl. i to ako porezni obveznik: u ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima. Osnovica poreza na dohodak. ali i posljedica namjernoga netočnog iskazivanja poslovnih događaja kako bi se umanjila ili izbjegla porezna obveza. vrsti i broju poreza koji se nadziru. O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik. Porezni nadzor obavljaju porezni revizori i ins- pektori. Porezna osnovica nije uvijek realno iskazana. koji se može obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje imaju dokaze bitne za oporezivanje.

tražbina ovršenika (iz novčanih iznosa koji su dug ovršeniku iz nekoga prijašnjeg odno- sa). ujednačavaju se obrasci te načini i formati za prijenos i razmjenu informacija. ili iz imovine poreznog jamca na temelju ovršnih dokumenata (rješenje o ovrsi) i vjerodostojnih papira (knjigovodstveno izlist- avanje stanja poreznog duga). socijalne pomoći i sl. imovinskih prava i nekretnina. tehničkih unapređenja i drugih prava). U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti plaće ni primanja do iznosa minimalne plaće i primanja koja su izuzeta od oporezivanja (stipendije. Za osiguranje naplate ovrhom može se upisati zalog ili hipoteka na pokretnine ili nekretnine. Posebna glava Zakona obuhvaća administrativnu suradnju među poreznim upravama država članica EU u obliku razmjene informacija. a time i smanjenju poreznih utaja.). Uspostavljaju se zajednička pravila postupanja. Pojmovi vezani za ovrhu ovrha – prisilna naplata duga. polu- proizvoda. ovrhovoditelj – porezno tijelo koje provodi ovrhu. Žalba odgađa izvršenje pobijanoga poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi. Porezni vodič za građane Ovrha Ako se porez ne naplati redovitim postupkom. Žalba Protiv poreznih akata donesenih u prvom stupnju može se u roku 30 dana od dana njihova primitka uložiti žalba. nagrade. što je bitno pri otkrivanju. patenata. ovršenik – porezni dužnik ili njegov jamac od kojega se naplaćuje porezni dug. Zakonodavni okvir Unije kon- tinuirano se mijenja i dopunjuje kako bi se uspostavila što učinkovitija suradnja. vrijednosnih papira. 25 . iz imovine poreznog dužnika. može se naplatiti prisilno. sirovina. Ovrha se provodi pljenidbom pokretnina (gotovine.

sadržaju.000 do 500. ali i posebnim poreznim zakonima. Propis u Opći porezni zakon. Njemačka poslovica Općim poreznim zakonom detaljno su propisane novčane kazne za određene porezne prekršaje. Povreda poreznih propisa naziva se poreznim prekršajem i može biti uređena likuje na zvono bez Općim poreznim zakonom. gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine.000 kuna.Porezni vodič za građane Porezni prekršaj Zakon bez kazne na. NN 59/09 u Zakon o osobnom identifikacijskom broju. NN 147/08 u Zakon o općem upravnom postupku. a kreću se od 5. NN 59/09 u Pravilnik o obliku. NN 59/09 u Pravilnik o utvrđivanju visine nagrada i naknada troškova zastupniku po službenoj dužnosti. roku i načinu dostave poslovnih knjiga. NN 60/08 u Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju. NN 47/09 u Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa. evi- dencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku. klatna. NN 1/09 26 .

a ne poduzeće. olakšice i oslobođenja. kojima se uvelike promijenilo početno oporezivanje dohotka. Građani u veljači ispunjavaju poreznu prijavu na temelju koje plaćaju razliku poreza ili ostva- ruju povrat poreza. Da- kle. Tko plaća porez na dohodak? Obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Zakon je vrijedio sedam godina. ali u Hrvatskoj ost- varuje dohodak. mirovinu ili autorski honorar. U hrvatskome poreznom sustavu Zakonom o porezu na dohodak. donesenim potkraj 1993. Poreznim se ob- veznicima smatraju hrvatski državljani i stranci. No i tijekom godine plaća se porez na dohodak iz plaće. Ovdje se opisuje stanje prema važećoj regula- tivi. 27 . od­ nosno rezidentom smatra se fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. O svemu tome bit će riječi u nastavku teksta. uvedeno je oporezivanje dohotka fizičkih osoba kakvo danas poznajemo. naj- ma. porezni je obveznik pojedinac. ostvaruje dohodak prodajom kuće ili naj- mom imovine. Porezni vodič za građane POREZ NA DOHODAK Uvod Porez na dohodak pripada skupini izravnih poreza kojima se oporezuje dohodak što ga građani zarađuju tijekom godine. Porez se ne razrezuje na ukupno ostva- reni dohodak već se umanjuje za propisane troškove. Strancem ili nerezidentom smatra se fizička osoba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište. posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i sl. Na tako utvrđen dohodak primjenjuju se progresivne porezne stope. godine. i 2004). obrta i sl. To je pojedinac koji prima plaću. a nakon toga donesena su dva Zakona o porezu na dohodak (2000. Hrvatskim državljaninom.

To su: ju. Tako utvrđeni porez na račun Porezne uprave (PU) uplaćuje poslodavac za zaposlenika. ih 20%. ca. nadoknada najamnine za sta­no­ vanje. nje. odnosno isplatitelj mirovine za umirovljenika. robove. puno je­dna­ko na­šem pore­zu na do­ho­dak. te se na tako dobivenu os­ novicu primjenjuju četiri porezne stope: od 15. te prirez porezu na dohodak da bi se dobio iznos mjesečnog poreza na dohodak od nesamostalnog rada.3 u premije po osnovi životnog osiguranja. mirovine te primanja u naravi koje je radnik dobio tijekom kalendarske godine. ne treba podnositi 3 Doprinosi na plaću terete poslodavca (v. Dohodak od osiguranja. Poljoprivredna je proizvodnja bila u samostalne djelatnosti. str. 35 i 45%.4 Tako dobiveni dohodak umanjuje se za osobne odbitke. obrta i sva­koga dru­gog iz­vo­ra. strance. Odbitke uglavnom čine: u doprinosi uplaćeni za obvezna osiguranja iz plaće. izvoz. odobravanje povoljnih kamata na kredite i sl. ne­go je ob­uh­va­ćao dohodak od ok­uć­ni­ u osiguranje. 33). Charles Adams Dohodak od nesamostalnog rada Dohodak od nesamostalnog rada razlika je između primitaka i izdataka. poglavlje o doprinosima). 4 Te se premije smatraju izdatkom pri utvrđivanju svih oblika dohotka. dopunskoga zdravstvenog i dob­ rovoljnoga mirovinskog osiguranja. 28 . koje se također smiju odbiti od primitaka. Ako je porezni obveznik tijekom godine primao samo plaću ili mirovinu. uvoz. a ne samo dohotka od nesamostalnog rada (v. Primanja u naravi koje radnik dobiva od poslodavca mogu biti davanje zgrada ili automobila na korištenje. poslova­ u nesamostalni rad.Porezni vodič za građane Što se smatra dohotkom? Egipćani su nametali poreze na sve: proda­ Porezni obveznik plaća porez na dohodak koji dobiva iz šest izvora. Primitke čine plaće. 25. pot­ u drugi dohodak. To nije bio sa­mo porez na žet­vu u kapital. No tako stečeni primici ne oporezuju se u cijelosti već se umanjuju za propisane izdatke da bi se dobio iznos oporezivog dohotka. opo­rezivana s visok­ u imovina i imovinska prava.

800 kuna da bi se dobio iznos ukupnoga osobnog od­ bitka od 3. Obvezni doprinosi 1. Neto plaća (3 – 6) 6.30 9.743.79 x 15% 455.960.22 Prirez 455. 1. Porezni vodič za građane PU godišnju poreznu prijavu jer se porez koji je isplatitelj za njega uplatio sma- tra konačno uplaćenim porezom.994.457. stup (1. 29 .53 kuna) i 5% za II.50 2. Osobni odbici 3.00 Porez 35% 0.71 kune. Obvezni doprinosi: za obveznika koji je u II.50 kuna.311. Što je prirez porezu na dohodak? Prirez je porez koji se plaća povrh poreza na dohodak.457.034.63 8.16 7.2 od osnovnoga osobnog odbitka (tj.71 3.18 kuna). Neto plaća 1 (7 – 8) 6. 15% bruto plaće za I. a stopa je 4% jer je riječ o neto plaći većoj od 6. stupu mirovinskog osiguranja obvezni do­ prinosi iznose 1. stup (437. ostvarenu u Zagrebu (prirez 18%). »Krizni porez«* 6.199. Bruto plaća 8.00 Ukupno porez 455.2). a na temelju Zakona o finan- ciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.00 x 35% 0. Tim se faktorom množi iznos osnovnoga osobnog odbitka od 1. Njegova je osnovica porez na dohodak.034.33 * Osnovica je neto plaća.5 za prvo dijete + 0. a služi za financiranje jedinica lo- kalne samouprave.00 kuna.748.748.00 x 25% 0. visinu prireza određuje lokalna vlast.960. Ukupno porez i prirez 537. Primjer izračuna poreza na dohodak od plaće Primjer se odnosi na bruto plaću od 8.94 6.63 x 4% 258. Dohodak (1 – 2) 6.79 Porez 15% 3.7 za drugo dijete = 2.743.00 x 45% 0.000 kuna.00 Porez 45% 0.22 x 18% 81. Osobni odbici: za poreznog obveznika koji uzdržava dvoje djece te ostvaruje ukupne osobne odbitke po faktoru 2. tj.00 5.79 4.22 Porez 25% 0. faktor 1 za poreznog obveznika + 0. Osnovica za porez (3 – 4) 3.

trgovačke. kako se još naziva. uslužne i slične djelatnosti odre- đene Zakonom o obrtu. Obrtničkom se djelatnošću smatra i prodaja više od tri nekre- tnine ili imovinskih prava iste vrste u razdoblju od pet godina. ne tre­ba podnositi PU godišnju poreznu prijavu jer se porez i prirez koji je za njega tijekom go­dine uplaćivao poslodavac smatra konačno obračunanim i plaćenim porezom i prirezom. i to: u općina po stopi do 10%. u grad Zagreb po stopi do 30%. u dohodak od slobodnih zanimanja. a cilj joj je trajno stjecanje dohotka. Prirez porezu na dohodak prihod je jedinice lokalne samouprave u kojoj porezni ob­ veznik ima svoje prebivalište ili uobičajeno boravište.Porezni vodič za građane Općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak. mirovine i sl. Zaposlenik dobiva neto plaću jer je porez na dohodak i prirez za njega već pla­ tio njegov poslodavac. Važeće stope prireza kreću se od 1 do najviše 18% u gradu Zagrebu. u grad s manje od 30. u dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Dohodak od samostalne djelatnosti Što se smatra samostalnom djelatnošću Samostalnom se djelatnošću smatraju sve djelatnosti koje imaju obilježja samostal­ nosti (djelatnost se obavlja za svoj račun i na vlastitu odgovornost). Obrt podrazumijeva različite proizvođačke. ako je tijekom godine primao samo plaću. Porez po odbitku Porez po odbitku ili. poslodavac uplaćuje porez na dohodak i prirez PU izravno iz plaće svojih za­ poslenika. Zato zaposlenik. Dohodak od samostalne djelatnosti čine: u dohodak od obrta. 30 .000 stanovnika po stopi do 12%.000 stanovnika po stopi do 15%.) uplaćuje PU za poreznog obveznika. Na pri­mjer. porez u izvoru odnosno konačni porez jest porez koji isplatitelj dohotka (plaće. u grad s više od 30.

Tek se godišnjom poreznom prijavom utvrđuje njihova konačna porezna obveza. znanstvenici. u knjigu prometa. Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva plaća se ako je osoba koja se bavi tim djelatnostima obveznik PDV-a te ostvaruje poticaje. evidenciju svih ispostavljenih ili primljenih računa. Poslovni primici jesu novac. liječnici. tj. 35 i 45% (plus prirez). porez- ni obveznici na tako utvrđenu osnovicu mjesečno plaćaju predujam poreza na dohodak po stopama od 15. u evidenciju o tražbinama i obvezama. Tko mora voditi poslovne knjige? Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost. usluge i drugo. plaće osoblja (s porezima i doprinosima). materijalna prava. primjerice. 25. 31 . u koju se upisuju podaci o primicima naplaćeni u gotovu nov- cu i čekovima. Porezni vodič za građane Slobodna zanimanja obavljaju. sportaši i sl. amortizacija dugotrajne imov- ine i sl. kada utvrde poreznu osnovicu kao razliku svih primitaka i svih izdataka. stvari. Utvrđivanje dohotka Općenito. u popis dugotrajne imovine za stvari i prava čija nabavna cijena iznosi više od 2. dohodak od samostalne djelatnosti jednak je razlici između poslovnih pri­ mitaka i izdataka vezanih za obavljanje posla u poreznom razdoblju. robu. prevoditelji. Dakle.000 kuna ili je njihov vijek trajanja dulji od godine dana. novinari. Oni vode ove poslovne knjige: u knjigu primitaka i izdataka. bave se slobodnim zanimanjima ili poljoprivredom i šumarstvom moraju se upisati u registar poreznih ob- veznika i utvrđuju svoj dohodak na temelju poslovnih knjiga. književnici. Popis služi za ut­ vrđivanje amortizacije dugotrajne imovine koja se priznaje kao izdatak. No to ne znači da je time njihova porezna obveza prema PU završena. u kojoj se vodi evidencija o izdacima i primicima u poreznom razdoblju. energiju. arhitekti. umjetnici. veterinari. kada im je to osnovna djelatnost na temelju koje plaćaju obvezno osiguranje te su upisani u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. utvrđeni prema tržišnoj vrijednosti. Poslovni izdaci su svi odljevi koji nastaju obavljanjem djelatnosti: izdaci za materijal.

Porezni vodič za građane Promjena načina oporezivanja Ako osobe koje se bave obrtom. Dohodak od kapitala Dohotkom od kapitala smatraju se: u izuzimanja imovine i korištenje usluga od vlasnika i suvlasnika poduzeća za njihove osobne potrebe. slobodnim zanimanjima te poljoprivredom i šu- marstvom ispunjavaju zakonske uvjete za oporezivanje dobiti. soba ili postelja) i pokretnina. Oporezivim se dohotkom smatra razlika između primitaka po toj osnovi i izdataka u svezi s tim primicima. plaća se porez na dohodak od prodaje nekretnina. Porez na dohodak od imovinskih prava plaća se kao predujam poreza po odbitku po stopi od 25% (plus prirez). poslovne adresare i sl. Dohodak od imovine i imovinskih prava Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se prihodima od iznajmljivanja ne­ kretnina (stanova. Na temelju njihova pisanog zahtjeva PU izdaje rješenje prema kojemu obveznik mora postupati sljedećih pet godina. na što isplatitelj plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35% (plus prirez) istodobno s isplatom primitka. od autorskih prava i drugih imovin- skih prava te od prodaje nekretnina. Ostvareni doho- dak čini razliku između tržišne i nabavne vrijednosti nekretnine uvećane za inflaciju. odnosno ako je služila za stanovanje poreznog obveznika. Tako utvrđeni porez smatra se konačnim porezom i za taj dohodak porezni obveznik nije obvezan podnositi poreznu prijavu. tehnološke postupke. Ako se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana nabave. znanstvena i slična djela. Predujam poreza plaća se jednokratno na ostvareni dohodak po stopi od 25% (plus prirez) i za nj porezni obveznici ne moraju podnositi poreznu prijavu te se taj porez smatra konačno plaćenim porezom. bez prava na osobni odbitak. Imovinska prava čine autorska prava na pisana. bez osobnog odbitka. Troškovi prodaje mogu se odbiti kao izdaci. Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaća se na iznos najam- nine umanjen za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja. 32 . na vlastiti zahtjev mogu plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Porez na dohodak plaća se u obliku predujma po stopi od 15% (plus prirez). glazbena. prava na korištenje prirodnih bogatstava. Dohodak od prodaje nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana nakon tri godine od dana nabave.

000 kuna mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju dohotka. dohotkom od kapitala ne smatraju se primici po osnovi divi- dendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. znanstvenika. Sve isplate oporezuju se po odbitku. To se smatra konačnim pore- zom za koji obveznici nisu dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu. isplatitelj pri svakoj isplati dohotka od kapitala mora uplatiti PU predujam poreza na tako ostvaren dohodak. Bez obzira na to koju vrstu dohotka primate (plaću. dopunskoga i privatnog zdravstvenoga te dobrovoljnoga mirovinskoga osiguranja uplaćene tuzemnim osi- guravateljima do visine od 1. Oporezivanju podliježu kamate koje fizičke osobe ostvaruju od drugih fizičkih i pravnih osoba za dane kredite i zajmove. dohodak od obrta ili iznajmljivanja stana). bez prava na iz- datke. Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim navedenim osnovama. novinara i sl. tako da isplatitelj obračunava. No što je dohodak od osiguranja i kako se on oporezuje? Dohotkom od osiguranja sma- traju se primici u visini prethodno uplaćenih i porezno priznatih premija osiguranja. priznaju se izdaci u visini od 30% za primitke stečene za autorske na- 33 . uključivši i svote odbitka za zdravstvene i stambene potrebe. bez priznavanja osobnog odbitka. obustavlja i uplaćuje porez na dohodak po stopi od 25% (plus prirez). dok su kamate na štednju izuzete od oporezivanja. stručnjaka. Na taj iznos osiguravatelj obračunava i uplaćuje porez na dohodak po odbitku po stopi od 15% (plus prirez). um- jetnika. Porezni vodič za građane u primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koje ostva- ruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica na koje isplatitelj plaća predujam poreza na dohodak po odbitku od 15% (plus prirez) istodobno s isplatom primitka. ili ga čine i primici trgovačkih putnika. siječnja 2005. taj izdatak umanjuje vašu godišnju poreznu osnovicu. Dohodak od osiguranja Premije životnoga osiguranja koje imaju obilježja štednje. Iznimno. sportaša.000 kuna godišnje. u kamate na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 35% (plus prirez). upravnim i nadzornim od- borima. pa porezni obveznici ne moraju za taj dohodak podnositi godišnju poreznu prijavu. Porez na dohodak od kapitala plaća se u obliku predujma poreza po odbitku. Nakon 1. honorar. bez priznavanja osobnog odbitka. tj. Uplaćeni se predujam poreza smatra konačno uplaćenim porezom. No taj izdatak može ukupno iznositi najviše 12. Drugi dohodak Drugi dohodak stječe se po osnovi članstva u skupštinama.

prosinca 2010. osobe koje se bave poljoprivredom i šumarstvom.). kolovoza 2009. u obiteljske mirovine. Dohotkom se također ne smatraju ni određena primanja za koja fizičke osobe ne pru­ žaju tržišne protuusluge (razne socijalne potpore.5 u kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom. umjetnika i sportaša osiguranih po toj osnovi te za primitke nerezidenata za umjetničke i sl. kao ni primici po osnovi osiguranja stvari. slobodna zanimanja. koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja stanova. djelatnosti. odštete i sl. Njihov se porez može odrediti rješenjem PU u paušalnom iznosu. do 31. a koji nisu obveznici PDV-a. a ne na temelju poslovnih rezultata iz njihovih poslovnih knjiga. života i imovine. primici po osnovi životnoga osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se smatrati dohot- kom od osiguranja. određene naknade za socijalne nam- jene i sl.Porezni vodič za građane knade. Što se ne smatra dohotkom? Primici koji se ne smatraju dohotkom i ne moraju se unijeti u poreznu prijavu jesu: u kamate na kunsku i deviznu štednju te na žiro-račune i tekuće račune. To su stipendije i nagrade učenicima i studentima. u primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika. ali se na njih unatoč tome ne plaća porez. 34 . i to ako su premije tih osiguranja prilikom uplate bile oslobođene oporezivanja. No neki se primici ipak smatraju dohotkom. u izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine. u primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. 5 Od 1. Paušalno oporezivanje Mogućnost paušalnog oporezivanja postoji za one obrtnike. nasljedstva i darovi. u mirovine iz inozemstva. oporezuje se “kriznim porezom”. Međutim. soba i postelja putnicima i turistima ili od organiziranja kampova. primitke novinara. u državne nagrade.

od peterostrukoga do če­trna­est­ ero­strukoga mjesečnog osobnog odbitka). iznad četrnaesterostrukoga mjesečnog osobnog odbitka).200 kuna mjesečno (tj.800 kuna mjesečno. u 45% iznad 25. egzistencijalni mini- mum.200 kuna mjesečno (tj. a odbici za supružnika. do dvostrukoga mjesečnog osobnog odbit- ka). od dvostrukoga do peterost­ rukoga mjesečnog osobnog odbitka). u 35% između 9.600 kuna mjesečno (tj. a najviše do 3. Porezni vodič za građane Porezne stope Porez na dohodak plaća se po četiri stope.000 i 25. Osim navedenih poreznih stopa po kojima se obračunava porez na dohodak po godi­ šnjoj poreznoj prijavi. Osobni odbici za uzdržavane članove obitelji Porezni obveznik koji uzdržava supružnika. Osobni odbici za uzdržavane članove obitelji izražavaju se faktorima u odnosu prema osnovnom osobnom odbitku. 25.200 kuna mje- sečno.600 i 9. Visina stopa vezana je za visinu osnovnoga osobnog odbitka. stope poreza na dohodak izgledaju ovako: u 15% do 3. Kako mjesečni osnovni osobni odbitak iznosi 1. i to od 15.000 kuna mjesečno (tj. postoji još niz stopa po kojima se plaćaju porezi po odbitku za razne vrste dohodaka i za koje nije potrebno podnositi godišnju poreznu prijavu.800 kuna. djecu i druge uzdržavane osobe nazivaju se osobnim odbicima za uzdržavane članove obitelji. koji umanjuju poreznu osno- vicu jer se sa stajališta pravednosti smatra da ne treba oporezivati dohodak koji služi za pokrivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika. u 25% između 3. tj. Osobni odbici Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi. Osnovni osobni odbitak u Za sve porezne obveznike iznosi 1. 35 i 45%. a prikazani su u tablici: 35 . Na porez na dohodak obračunan uz pomoć navedenih stopa primjenjuje se još i prirez porezu na dohodak u onim gradovima i općinama koji su propisali obvezu plaćanja prireza. tzv. Osobni odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim os- obnim odbitkom. djecu i druge članove obitelji osim osnov- noga osobnog odbitka od dohotka može odbiti i osobne odbitke za uzdržavane članove obitelji. u Za umirovljenike iznosi do visine mirovine.

.800 0.. Od- bitak se priznaje u slučaju financiranja iz vlastitih izvora (kada se mora priložiti vjero- dostojan račun) ili iz kredita (kada se priznaje plaćena kamata). 36 . zdravstvene..7 za drugo dijete 1. Pravo na te odbitke moguće je iskoristi samo u godišnjoj poreznoj prijavi..480 poreznog obveznika Osobni odbici za zdravstvene usluge.3 član i invalidnost 540 6. . . dopunskoga ili privatnoga zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja. .120 1. uključivši i porezno priznati izdatak za uplaćene premije osiguranja..240 . ali uz uvjet da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnoga. znanstvene.600 1. Porezni obveznici kao osobni odbitak mogu prikazati i dana darovanja u naravi i nov- cu za kulturne.5 za uzdržavanog člana 900 10. odgojno-obrazovne.800 0.Porezni vodič za građane Faktor u odnosu Uzdržavani član Mjesečni iznos Godišnji iznos prema osnovnom osobnog osobnog osobnom odbitku odbitka (kn) odbitka (kn) od 1. i to do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava.520 30.000 kuna godišnje. i to za kupnju i gradnju prvoga stambenog prostora. mogu iznositi najviše 12.260 15. sportske i vjer­ske namjene.5 za prvo dijete 900 10..0 za treće dijete 1. stanovanje i darovanja Poreznim se obveznicima kao osobni odbici priznaju i troškovi zdravstvenih usluga za vlastite potrebe.. Osobni odbici za zdravstvene usluge i stanovanje. uzdržavani invalidni 0.800 kn 0. Porezni obveznik kao osobni odbitak može iskoristiti i izdatke za stambene potrebe. za investicijsko održavanje posto­ jećega stambenog prostora te po osnovi plaćene najamnine za potrebe stanovanja..4 za četvrto dijete 2. humanitarne.800 21.

u Usluge mogu biti obavljene u javnoj ustanovi ili u privatnoj praksi. Za dohotke koji se opore­ zuju po odbitku porezni obveznici ne podnose poreznu prijavu. lijekove propisane na re- cept.800 kuna godišnje. participaciju i sl. u Ne priznaju se izdaci za estetsku kirurgiju ni za lijekove i sredstva koja se mogu kupiti bez recepta. u Najamnina se priznaje kao odbitak samo uz predočenje ugovora o najmu te do- kaza o plaćenoj najamnini. Zdravstvene usluge u Priznaju se izdaci za liječničke preglede. bijelu tehniku. tj. Porezna prijava Porezna prijava podnosi se ispostavi PU prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu. fasada i sl. ortopedska pomagala. Kada netko prestaje biti uzdržavanim članom? Ako dohodak uzdržavane osobe ili drugi primici prijeđu iznos od 10. No ako se smještaj i prehrana koriste izvan lječilišta. a ne i na njegovu djecu ili uzdržavane osobe. Porezni vodič za građane Neke važne napomene uz odbitke za zdravstvene usluge i stanovanje Odbici za zdravstvene usluge i stanovanje priznaju se samo rezidentima. a ne strancima. rehabilitaciju. tada fizička osoba prestaje biti uzdržavanim članom uže obitelji ili uzdržavanim djetetom. kao i troškovi preh- rane i smještaja. računi za namještaj. klimatizacijske uređaje (ali se priznaju izdaci za ugradnju klimatizaci- jskih uređaja) i sl. u Priznaju se izdaci za održavanje krovišta. u Računi za zdravstvene usluge mogu glasiti samo na poreznog obveznika. a za gradnju samo na temelju računa registriranih izvođača. podova. ti se iz- daci ne priznaju. u Ne priznaju se izdaci za opremanje kućanstva. Stanovanje u Odbici za nabavu materijala priznaju se samo na temelju izvornih računa. a porez na dohodak 37 . u Priznaju se troškovi medicinske rehabilitacije u toplicama. instalacija.

Porezni vodič za građane

koji je već prije plaćen smatra se konačno plaćenim porezom. Porezna se prijava može
poslati poštom ili osobno donijeti u ispostavu PU. Na web stranici Porezne uprave
http://www.porezna-uprava.hr/ svake se godine objavljuje formular za prijavu poreza
na dohodak, kao i uputa za njegovo popunjavanje.

Tko ne mora podnijeti poreznu prijavu?
Ako su porezi i prirezi uredno plaćeni, poreznu prijavu ne moraju podnijeti ovi porez-
ni obveznici:
u zaposlenici kod samo jednog poslodavca,
u umirovljenici,
u građani koji dobivaju najamninu, zakupninu, dohodak od osiguranja ili kapi-
tala,
u članovi skupština i nadzornih odbora tvrtki, stečajni upravitelji, suci porot-
nici, autori, umjetnici znanstvenici, novinari i svi koji primaju drugi dohodak
na koji je već prilikom isplate uplaćen porez na dohodak i prirez.

No ti građani mogu podnijeti poreznu prijavu ako su, primjerice, imali troškove za
zdravstvene usluge ili za stanovanje, te po toj osnovi očekuju povrat poreza. No oni tada
moraju prijaviti sve dohotke stečene tijekom poreznog razdoblja. Zato se preporučuje
probno ispunjavanje porezne prijave kako bi se napravila simulacija isplativosti njezina
podnošenja.

Tko mora podnijeti poreznu prijavu?
Poreznu prijavu obvezno podnose građani koji ostvare dohodak:

u kod dva ili više poslodavca,
u od samostalne djelatnosti,
u iz inozemstva.

Obvezno je podnose i ako je to naknadno zatražila PU te ako poslodavac (ili obveznik)
nije platio predujam poreza i prireza. Prijavu obvezno podnose i rezidenti članovi po­
sade broda u međunarodnoj plovidbi koji po toj osnovi ostvaruju plaću.

38

Porezni vodič za građane

Porezne olakšice
u Ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od nesa-
mostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti. Članovi
obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Domovin-
skog rata ne plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine.

u Utvrđene su i porezne olakšice za obveznike i uzdržavane članove njihove uže
obitelji na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim po­druč­
jima. Tako je osnovni osobni odbitak od 1.800 kuna, koji je inače odobren
svim poreznim obveznicima, povećan na 3.840, 3.200 i 2.400 kuna, ovisno o
području na kojemu porezni obveznici prebivaju i borave.

Ako porezni obveznici na tim područjima i na brdsko-planinskim područjima obavljaju
samostalnu djelatnost, utvrđeni im se porez na dohodak umanjuje za 25, 75 odnosno
100%, ovisno o području posebne državne skrbi. Na taj im se način smanjuje osnovica
za obračun poreza. Dodatne olakšice propisane su za obavljanje samostalne djelatnosti
u gradu Vukovaru.

u Porezni obveznici imaju poreznu olakšicu radi poticanja zapošljavanja.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaća
i doprinosa na plaću novih radnika smanjiti poreznu osnovicu za razdoblje
od godine dana od dana njihova zaposlenja, a za invalidne osobe u roku tri
godine.

u Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu umanjiti osno-
vicu poreza na dohodak za izdatke za školovanje i stručno usavršavanje te
za nagrade učenicima za vrijeme prakse. Porezna se osnovica dodatno mo­že
umanjiti za izdatke za istraživanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih tro­
škova iskazanih u poslovnim knjigama.

»Krizni porez«
Kako bi se osigurali dodatni prihodi državnog proračuna u razdoblju od 1. kolovoza
2009. do 31. prosinca 2010. godine, na snazi je Zakon o posebnom porezu na plaće,
mirovine i druge primitke, tzv. krizni porez. Zakonom o posebnom porezu na primitke
od samostalne djelatnosti i ostale primitke krizni porez se od 1. listopada 2009. do 28.
veljače 2011. proširuje i na ostale primitke.
Kriznim porezom dodatno se oporezuju svi primici koji se inače oporezuju porezom na
dohodak, a posebice:
u plaće i mirovine,
u autorski honorari,
u dividende i udjeli u dobiti isplaćeni fizičkim i pravnim osobama,

39

Porezni vodič za građane

u obrt, slobodna zanimanja te poljoprivreda i šumarstvo,
u prodaja nekretnina,
u najamnine,
u kamate na dane zajmove,
u primici od osiguranja, i sl.
Porez se ne plaća na iznos do 3.000 kuna. Na ukupan iznos od 3.000 do 6.000 kuna
plaća se po stopi od 2%, a iznad toga po stopi od 4%.

Propisi

u Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04 i 73/08

u Pravilnik o porezu na dohodak, NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09
i 146/09

u Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turisti­
ma te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog po­
reza i načinu plaćanja paušalnog poreza, NN 48/05 i 148/09

u Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, NN 143/06

u Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN
117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06 i
73/08 i Odluka USRH, NN 26/07

u Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, NN 94/09 i Pravil-
nik, NN 96/09

u Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke,
NN 119/09 i Pravilnik, NN 131/09

40

stup). Tako se doprinosi za mirovinsko osiguranje plaćaju na teret zaposlenika. za zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje. stup). koje se uplaćuje u Hrvatski zavod za zd- ravstveno osiguranje. koje se uplaćuje u obvezne mirovinske fondove prema odabiru osiguranika. koje se uplaćuje u Hrvatski zavod za za- pošljavanje. u obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. kao i porezi. u obveznoga zdravstvenog osiguranja. Za doprinose je. Razlika između poreza i doprinosa Doprinosi su. na teret poslodavca). kada platimo porez na dohodak. II. javna davanja državi. naprotiv. Dakle. koje se uplaćuje u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. I. onda ne znamo hoće li se od tog novca financirati izgradnja cesta. u osiguranja u slučaju nezaposlenosti. obrana zemlje ili plaće nastavnika. a za doprinose ona postoji. 41 . Porezni vodič za građane DOPRINOSI ZA SOCIJALNO OSIGURANJE Što su obvezni doprinosi? Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su izravnih poreza na rad te prema tome ulaze u širem smislu u porezni sustav. onaj tko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zna da se tim sredstvima plaća pružanje zdravstvenih usluga. Hrvatski sustav obveznoga socijalnog osiguranja sastoji se od: u obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (tzv. To su temeljni prihodi kojima se finan- ciraju izdaci za mirovinsko osiguranje. a doprinosi za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje na teret poslodavca. unaprijed utvrđena namjena njihova trošenja. na teret zaposlenika) i na plaću (tj. Primjerice. No temeljna je razlika između dopri- nosa i poreza u tome što za poreze nema unaprijed određene namjene trošenja. Doprinosi se ubiru iz plaće (tj.

7 ukupni doprinosi 20 17. dok se doprinosi za drugi stup uplaćuju u obvezne mirovinske fondove.5 za zapošljavanje 1. Doprinosi za prvi mirovinski stup uplaćuju se u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Osiguranje u prvom i drugom stupu obvezno je. Doprinosi za ta dva stupa idu na teret bruto plaće zaposlenika po ukupnoj stopi od 20%. a za zaposlenika ih uplaćuje poslodavac. građani mogu uplaćivati i premije dopunskoga zdravst- venog osiguranja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ili osiguravateljskim društvima.0 za zaštitu zdravlja na radu 0. Prije nego što posta. budi pravedan. siječnja 2002. godini plaćaju se prema ukupnoj stopi od 37. Građani sami odlučuju hoće li se još dodatno osigurati u trećem stupu. Doprinosi za zdravstveno osiguranje Osnovno je zdravstvo osiguranje obvezno. a treći je stup dobrovoljan. što pokazuje sljedeća tablica. neš darežljiv. Stope doprinosa Doprinosi iz plaće i na plaću u 2010.Porezni vodič za građane Doprinosi za mirovinsko osiguranje Reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj je uvedena 1. stup za zdravstveno osiguranje 15.2%. a premije tog osiguranja uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove prema vlastitom odabiru. Te im se premije osiguranja priznaju kao olakšica u porezu na dohodak. Sustav se od tada zasniva na tri stupa. Te im se premije osiguranja priznaju kao olakšica u porezu na dohodak. i II. Poslodavci moraju plaćati obvezno zdravstve­ no osiguranje za svoje zaposlenike po stopi od 15% na bruto plaću zaposlenika. stupu 5 – II. stup osigurane u I.2 42 . te ga uplaćuju u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Engleska poslovica Doprinosi Doprinosi iz plaće Doprinosi na plaću (na teret zaposlenika) (na teret poslodavca) % % za mirovinsko osiguranje za osobe 20 – I. stup osigurane samo u I. stupu za mirovinsko osiguranje za osobe 15 – I. Kako bi osigurali dodatno pok­ rivanje zdravstvenih troškova.

Propisi u Zakon o doprinosima. Porezni vodič za građane Osnovice za obračun doprinosa Osnovica za obračun doprinosa jest bruto plaća.296 kuna. godinu. za zdravstveno osiguranje i druga osiguranja na teret poslo- davca) ne postoji ograničenje za najvišu osnovicu.296 kuna.60 kuna. mjesečna bruto plaća za rad s punim radnim vremenom za obračun obveznih doprino­ sa na plaće i iz plaća ne može biti niža od 2. za mirovinsko osiguranje na teret zaposlenika) najviša je mjesečna osnovica 46. Za doprinose iz plaće (tj. u 2010. NN 141/09 43 . NN 84/08.700. To znači da je sve do tog iznosa osnovica jednaka bru- to plaći. 152/08 i 94/09 u Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2010. Za doprinose na plaću (tj. Prema hrvatskim propisima. ali za bruto plaće veće od tog iznosa osnovica ostaje fiksirana na 46.

.

a poticaji za ulaganja reguliraju se novim Zakonom o poticanju ulaganja. istraživanje i razvoj.000 kuna. – ako u prethodnome poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika. školovanje i stručno usavršavanje te za profesional­ nu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Grad Vukovar i slobodne zone prenesene u matične zakone. Hrvatska 2008. u Radi usklađivanja hrvatskog poreza na dobit s odredbama EU. siječnja 2007. – ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000 kuna. Zasebnim zakonskim pro- pisima donesenim tijekom 2007.000. u tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika. koja u Hrvatskoj ima sjedište ili upravu te obavlja gospodarsku djelatnost. mijenjan je više puta. brdsko-planin- ska područja. od 1. nastavlja se primjena olakšica za istraživanje i razvoj te za obrazovanje i izobrazbu. tj. u fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti: – ako je u prethodnome poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 2. u Nakon toga. donosi izmjene zakona u dijelu u kojemu se regulira spajanje. tj. Porezni vodič za građane POREZ NA DOBIT Promjene u oporezivanju dobiti Osnovni Zakon o porezu na dobit.000 kuna. podjele i sl. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedište ili upravu (nerezident). – ako je u prethodnome poreznom razdoblju ostvarila dohodak veći od 400. brišu se ostale olakšice: poticaji za zapošlja­ vanje. te oporezivanje isplata kamata i autorskih naknada. koji je donesen krajem 2004. Obveznik poreza na dobit Obveznik poreza na dobit jest: u trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja je hrvatski rezidenti. olakšice za područja posebne državne skrbi. 45 . u fizička osoba koja ostvaruje dohodak ako izjavi da će plaćati porez na dobit um­ jesto poreza na dohodak. u Najprije su 2005. tr- govačkih društava.000.

za potrebe oporezivanja propisuju se prihodi. u skrivene isplate dobiti. komore. državni zavodi. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije prema tržišnoj vrijednosti. Drugim ri­ ječima. odnosno rashodi koji utječu na veličinu osnovice poreza na dobit. sportska društva i sl. u troškovi koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva te zapo- slenika. u Hrvatska narodna banka. u otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani. u 70% troškova reprezentacije. Takva se dobit povećava i smanjuje za priho­ de i rashode što se priznaju u porezne svrhe. političke stranke. regionalne i lokalne samouprave (osim ako PU ne odredi dru- gačije).Porezni vodič za građane Koje pravne osobe nisu obveznici poreza na dobit? Obveznici poreza na dobit nisu: u tijela državne. zaklade i fundacije. u darovanja iznad propisane svote. umjetničke udruge. (osim ako PU ne odredi drugačije). a za nerezidenta je to dobit ostvarena samo u Hrvatskoj. 46 . udruge građana. u državne ustanove. sindikati. Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu. Porezna osnovica Porezna osnovica je dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika između prihoda i rashoda navedenih u financijskim izvješćima ostvarenih tijekom porezne godine koja je kalendarska godina. Što smanjuje odnosno povećava dobit? Zakon posebno definira stavke koje povećavaju odnosno smanjuju dobit. vjerske zajednice. i dr. Najvažnija povećanja porezne osnovice jesu:  u svota amortizacije veća od svota propisanih Zakonom. ustanove lokalne vlasti.

tj. Obično se u svim poreznim zakonodavstvima određuje visina amortizacije koja se priznaje kao porezni rashod. šume. Ne amortiziraju se zemljišta. osobni automobili 5 20 Nematerijalna imovina. amortiziraju se zgrade. programi. op- rema. Amortizacija ili otpis Amortizacija ili otpis označava smanjenje vrijednosti realne imovine koja s vremenom ili korištenjem postaje fizički ili ekonomski potrošena. Dakle. stvari i prava čiji je pojedinačni trošak veći od 2. Porezni vodič za građane Najvažnija smanjenja porezne osnovice jesu: u prihodi od dividendi i udjela u dobiti. Poticaji moraju biti odobreni u skladu s propisima o državnim potporama. Obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit u Hrvatskoj amortiziraju dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu. u svota poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšica propisanih posebnim propisima. 47 . mehanizacija Računala. mobilni telefoni 2 50 Ostala nespomenuta imovina 10 10 Amortizacijske se stope za porezne potrebe mogu i udvostručiti tako da se velik dio dugotrajne imovine može ubrzano otpisati u jednoj do dvije godine. Iznos amortizacija određuje se tako da se na trošak nabave imovine primijene propisane amortizacijske stope. opremu i nematerijalnu imovinu ko- jima se koristi u svojem poslovanju. osnovno stado i dugotrajna nematerijalna imovina (primjerice. vozila. patenti i licencije).000 kuna i vijek uporabe dulji od godine dana. u svota amortizacije do propisane vrijednosti. Amortizacijske stope i amortizacijski vijek Amortizacijski vijek Godišnje (godine) amortizacijske stope (%) Građevinski objekti i brodovi veći 20 5 od 1000 BRT Osnovno stado. Svaki poduzetnik mora svake godine izdvajati amortizacijska sredstva za zgrade. Smisao tog izdvajanja jest osiguravanje dostatnih sredstava za zamjenu imovine kada se ona jednom istroši. financijska imovina. oprema. spomenici kulture te umjetnička djela. 4 25 vozila.

No izmjenama krajem 1996. One nisu navedene u Zakonu o porezu na dobit već u zakonima koji reguliraju određena područja. godine stopa poreza na dobit iznosi 20%. Stopa poreza na dobit Kada je 1994. Postoje olakšice. – 100% za razvojna istraživanja. Potpora se može uvećati za 20% za male poduzetnike i za 10% za srednje. Državne potpore i olakšice koje umanjuju osnovicu poreza na dobit u Državnu potporu za istraživanje i razvoj mogu ostvariti svi obveznici poreza na dobit tako da poreznu osnovicu umanje za opravdane troškove projekta znanstvenih i razvojnih istraživanja u ovim iznosima: – 150% za temeljna istraživanja. Uz poreznu prijavu podnosi se bilanca i račun dobiti i gubitka. godine porezna je stopa povećana na 35% kako bi bila usklađena s gornjom stopom poreza na dohodak. Utvrđivanje poreza na dobit Obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju predujmove poreza na dobit za pret- hodnu kalendarsku godinu. tj. Konačni obračun poreza na dobit obavlja se na temelju porezne prijave koju poduzeća dostavljaju PU do 30. u poreznoj se prijavi smanjuje iznos dobiti prije primjene porezne stope i izračuna porezne obveze. Nakon 2000. Tako nastali porezni gubitak može se prenijeti na razdoblje od pet godina na način da se svake godine smanjuje osnovica poreza na dobit. 48 . – 125% za primijenjena istraživanja. 1. kad je osnovica za obračun poreza negativna. Porezne olakšice. travnja za prethodnu poslovnu godinu. porezna je stopa iznosila 25%. tj. i unutar poreza na dobit postoje mnoge porezne olakšice.Porezni vodič za građane Što je porezni gubitak? Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda. oslobođenja i poticaji Kao i u oporezivanju dohotka. oslobođenja i poticaji koji umanjuju osnovicu poreza na dobit ili pak poreznu obvezu. u Hrvatskoj uvedeno oporezivanje dobiti prema novim načelima.

plaćaju porez na dobit u visini 75% propisane porezne stope do dana ulaska Hrvatske u EU.). godine. Za ostale djelatnosti porezni ob- veznici u jednakim uvjetima plaćaju porez po stopama od 0 do 85% propisane stope poreza na dobit. 49 . – obveznici koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza do 100% opravda­ nih troškova za obrazovanje i izobrazbu. dugotrajno nezaposlene i sl. pri čemu više od 50% zaposlenika ima najmanje devet mjeseci prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi. Olakšice. 25 i 75% propisane stope poreza na dobit. godine. kao i poduzetnik koji za­ pošljava radnike u nepovoljnom položaju (mlade. manje obrazovane osobe. do 2016. – mali i srednji poduzetnici do 70% za opće obrazovanje i izobrazbu. godine. Potpore može dodatno povećati korisnik regionalnih potpora. te do 25% u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe. do 2017. do 2010. od kojih više od 50% najmanje devet mjeseci ima prebivalište i boravište na području grada Vukovara. Porezni vodič za građane u Državnom potporom za obrazovanje i izobrazbu mogu se koristiti veliki. 2. starije osobe. te do 35% za posebno obrazovanje i izobrazbu. u Porezni obveznici na području grada Vukovara koji obavljaju djelatnost poljo­ privrede i ribarstva i zapošljavaju više od pet osoba na neodređeno vrijeme. do ulaska Hrvatske u EU plaćaju porez na dobit po stopi koja može biti 0. na brdsko-planinskom području ili na području posebne državne skrbi posve su oslobođeni plaćanja poreza na dobit do ulaska Hrvatske u EU. oslobođenja i poticaji koji umanjuju poreznu obvezu u Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na pod­ ručjima posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika na ne­ određeno vrijeme. ovisno o području posebne državne skrbi. sred­nji i mali poduzetnici tako da osnovicu za obračun poreza na dobit umanje za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe radnika na ovaj način: – veliki poduzetnici do 50% u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe. ovisno o području posebne državne skrbi. raspoređene u vremenskim razdobljima od 2008. invalidne osobe. Za ostale djelatnosti porezni obveznici u jednakim uvjetima plaćaju porez na dobit po stopama 0. Stope se raz- likuju i po vremenskim razdobljima od 2008. u Porezni obveznici koji obavljaju poljoprivrednu ili ribarsku djelatnost na brd­ sko-planinskom području i zapošljavaju više od pet osoba na neodređeno vrijeme. Za ostale djelatnosti uz jednake uvjete porez- ni obveznici plaćaju porez na dobit u visini 75% propisane porezne stope u razdoblju od 2008. 25 i 75% propisane stope poreza na dobit. pri čemu više od 50% njih ima prebivalište i boravište na tom području najmanje devet mjeseci.

Porezni vodič za građane u Korisnici slobodne zone plaćaju porez na dobit u visini 0. porezne i revizorske usluge te na usluge poslovnog savjetovanja koje su plaćene inozemnim osobama (ali ne fizičkim osobama). godine. No ne plaća se na kamate na kredite koje daju inozemne banke. tj. Mogućnosti korištenja povlaštenim stopama dane su u sljedećoj tablici. Iznos ulaganja Stopa poreza Obveza otvaranja (mil. za usluge istraživanja tržišta. 50 . do 2017. po stopi od 15% na kamate.5 do 4 7 30 od 4 do 8 3 50 više od 8 0 75 Porezni obveznik ima pravo na korištenje većim brojem olakšica istodobno. ovisno o područjima gdje se zone nalaze i razdobljima od 2008. 50. primjenjuje se ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji se potpisuje između dvije zemlje. kamatu. taj je prihod oporeziv u državi ostvarenja i u državi primatelja. Povlaštene stope poreza na dobit ovise o visini ulaganja i broju novozaposlenih osoba. Porez na dobit po odbitku za inozemne osobe Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit što je ostvari inozemna osoba u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je sklopila ili od bivše Jugoslavije preuzela ugovore o izbjega­ vanju dvostrukog oporezivanja s 47 zemalja. u Predviđeni su i posebni poticaji za ulaganja koji se iskorištavaju u razdob­ lju od deset godina od početka ulaganja. 75 i 100% propisane stope.5 10 10 od 1. tuzemni poduzetnik. autorsku naknadu ili divi- dendu) u državi u kojoj nije rezident. ima pra- vo kumulirati olakšice. Taj porez plaća isplatitelj. autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Dvostruko oporezivanje pojavljuje se u međunarodnim poslovnim odnosima. EUR) na dobit (%) najmanjeg broja novih radnih mjesta do 1. Kako bi se izbjeglo neopravdano oporezivanje istog prihoda u obje države. Kad fi­ zička ili pravna osoba stekne prihod (udio u dobiti.

133/07. NN 177/04. 32/02. 156/08 i 146/09 u Zakon o područjima posebne državne skrbi. 80/08 i 38/09 u Zakon o brdsko-planinskim područjima. 92/05 i 85/08 u Zakon o poticanju ulaganja. NN 116/07 u Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. NN 44/96. NN 12/02. Porezni vodič za građane Propisi u Zakon o porezu na dobit. 174/04 i 46/07 u Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. NN 109/07. 198/03. NN 86/08 u Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara. 134/07 i 152/08 51 . 105/04. 42/05. 90/05. 57/06 i 146/08 u Pravilnik o porezu na dobit. NN 123/03. 117/03. 90/05. NN 138/06 u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 90/05 i 80/08 u Zakon o slobodnim zonama. NN 44/01. NN 95/05.

.

ali nije za krajnjeg potrošača – građanina. U sustav oporezivanja PDV-om tako je unesena samokontrola pa se smanjuje i mogućnost porezne evazije. Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne obuhvaća Thomas Hobbes porez obračunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez – pretporez) nego se obračunava na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez). Naime. siječnja 1998. U suglasju je sa Smjernicom EU 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. 53 . odnosno potrošnog je tipa. svatko plaća ono­ liko koliko troši: zajedničko se bla­ gostanje ne zaki­da Dodana vrijednost je vrijednost što je proizvođač dodaje inputima prije nego što ih neumjerenim tro­ proda kao nove proizvode i usluge. Time je PDV za poreznog obveznika neutralan. Pri obračunu PDV-a poduzetnik uz pomoć računa za kupljena i prodana dobra i usluge izravno izračunava svoju poreznu obvezu. go- dine. Primjena metode prema naplaćenim računima primjenjuje se za fizičke osobe – obrt- nike. a pri obračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda koja omogućuje odbitak pretporeza. Kada se nametnu porezi na st vari Što je dodana vrijednost? koje čovjek troši. Tako račun postaje osnovni dokaz za obračun poreza na dodanu vrijednost i osnova za učinkovitu kontrolu porezne obveze. Porezni vodič za građane POREZ NA DODANU VRIJEDNOST Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od 1. Račun služi kao dokument za odbitak obračunanog poreza. naime. iznos poreza iskazanoga na ulaznim računima oduzima od poreza koji je morao iskazati na računima za prodaju svojih proizvoda ili usluga. Primjenom metode oporezivanja prema izdanim računima (fakturama) porezni ob- veznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez obračunan po računima onih poreznih obveznika koji su njemu isporučili dobra ili usluge (dobavljači). Tada će se taj iznos poreznom obvezniku priznati kao akontacija porezne obveze u idućem razdoblju ili će imati pravo na povrat poreza. svakom je poreznom obvezniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obračunan jer o visini toga iznosa ovisi njegova porezna obveza. prema načelu odredišta isporuke. koji snosi porez bez mogućnosti odbijanja pretporeza. U nekim slučajevima zaračunani porez u računu dobavljača može biti veći od obračunanog PDV-a poreznog obveznika po izlaznim računima. On. šenjem pojedina­ca.

Tijela državne i lokalne uprave.000 kuna (bruto). Fizičke osobe – obveznici PDV-a Ako fizička osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i druge poslove. um- jetnik. 54 . npr. siječnja tekuće godine radi upisa u registar obveznika PDV-a. poslovne jedinice inozemnih trgovačkih društava i inozemnih poduzetnika. kada isporučuju dobra ili usluge. Što je poduzetnik u smislu zakona o PDV-u? Poduzetnik je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. PU može rješenjem odrediti njihov status poduzetni- ka za tu djelatnost. u uvoznici. te u prethodnoj kalendarskoj godini tim radom ostvari prihod (promet) veći od 85. u poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća od 85. Ali ako uz to obavljaju i neku gospodarsku djelatnost na temelju koje ostvaruju prihode na tržištu. obvezan je prijaviti se PU do 15. Poduzetnik je i udruženje osoba. u izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima.Porezni vodič za građane Obveznici poreza na dodanu vrijednost Iako kupnjom nekog dobra ili plaćanjem neke usluge svaki građanin snosi PDV koji je uračunan u cijenu.000 kuna. znanstvenik i sl. to ne znači da je obveznik PDV-a. Prijava i podaci podnose se na obrascu PDV-a. odnosno: u poduzetnici. kada uvoze dobra. Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke djelatnosti. političke stranke. Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih računa te sami obračunavati i uplaćivati porez ili tražiti od PU povrat preplaćenog poreza. sindikati i komore nisu poduzetnici ako obavljaju poslove u sklopu svojih ovlasti.

prijevoz umrlih. Upotreba osobnih automobila ili drugih osobnih prijevoznih sredstava – vlastita potrošnja Privatna upotreba službenog vozila ili drugoga prijevoznog sredstva isporuka je koja podliježe oporezivanju PDV-om. 55 . pri čemu odbitak pretporeza nije ograničen. bez obzira na to kako se međusobni posao naziva (pro- daja. ser- visnu službu. ako poduzetnik proizvodi svjetiljke.). zakup…). Porezni vodič za građane Što se oporezuje? Oporezivanju podliježu: u isporuke svih dobara i sve usluge obavljene uz naknadu na području Hrvatske. porezni obveznici neće imati pravo na odbitak pretporeza koji su im zaračunali drugi poduzetnici za oporezive izdatke u visini 30% za korištenje vlastitih i unajmljenih osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava. amortizaciju i sl. Kada se poduzetnici ili drugi zaposleni u poduzeću koriste automobilima u vlasništvu poduzeća. posredovanje. odnosno obostrani gospodar- ski interes između sudionika. testiranje vozila. a za ta se dobra u cijelosti ili djelomično mogao iskoris- titi odbitak pretporeza. to se smatra vlastitom potrošnjom na koju se obračunava PDV u visini 30% nastalih troškova (za gorivo. u korištenje dobara koja su dio poduzetničke imovine a kojima se služi porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe ako se porez na dodanu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti. najam. siječnja 2010. u novoizgrađene nekretnine. registraciju. iznajmljivanje te daljnju prodaju. u uvoz dobara u Hrvatsku. unajmljenim osobnim automobilima ili nekim drugim prijevoznim sredst- vima za privatne potrebe (osobni prijevoz). za uzimanje jedne svjetiljke u privatne svrhe mora obračunati PDV. taksislužbu. to će se smatrati isporukom dobara uz naknadu. održavanje. razmjena. zastupanje. Na primjer. Ako porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine poduzetničku imovinu. Od 1. Bitno je da pri isporuci postoji međusobna uzročna veza. To se ne odnosi na upotrebu osobnih automobila za obuku vozača.

opreme. siječnja 2010. To znači da se PDV obračunava i plaća na sva izuzimanja dobara i usluga osim davanja besplatnih uzoraka razumnih količina kupcima ili budućim kup- cima te davanje darova u vrijednosti do 80 kuna u sklopu obavljanja gospodarske djelat- nosti. a za ta se dobra u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza. zrakoplova. Troškovi reprezentacije podliježu PDV-u kao vlastita potrošnja samo ako je pri nabavi dobara i usluga za te namjene iskorišten odbitak pretporeza. kuća za odmor i sl. s tim da naknad- no obračunavaju PDV. robe. porezni obveznici neće moći odbiti 70% pretporeza obračunanoga za isporučena dobra ili obavljene usluge odnosno pri uvozu dobara koja služe za reprezentaciju u vezi s ugošćivanjem i darivanjem poslovnih partnera. nepoduzetničke svrhe. u zakup automobila. pa i vlastiti proizvodi. novoizgrađenih građevina. električne energije. plina…) omogu­ ćuje (daje. uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Što su isporuke dobara? u Isporuka se ostvaruje kada poduzetnik isporučitelj nekog dobra (proizvo­da.Porezni vodič za građane Troškovi reprezentacije jesu: u ugošćivanja. 56 . prodaje) kupcu raspolaganje tim dobrima uz određenu naknadu (novac). u darovi i prigodni pokloni.000. sporta. protunaknadu nekim drugim dobrom (razmjena) ili bez naknade. Odbitak pretporeza moguće je ostvariti samo za nabavu osobnih vozila i drugih sred- stava za osobni prijevoz čija je nabavna cijena do 400. Od 1.00 kuna. plovila. u troškovi odmora. u Isporukama dobara uz naknadu smatraju se one isporuke pri kojima porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine. ako raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u druge. Na kraju obračunskog razdoblja na 70% svih izdatka za reprezentaciju obračunava se PDV. rekreacije i razonode.

u obavljanjem usluga koje su protunaknada za neku primljenu uslugu (razm- jena) umjesto novčane naknade. boravište ili prebivalište poduzetnika (ili poslovne jedinice) koji obav- lja usluge. u novoizgrađene nekretnine prema mjestu gdje se nalaze. u mjesto gdje se usluga stvarno obavlja. telekomunikacijske usluge. u kada se daje nešto na uporabu i korištenje (najam. omogućivanje pristupa sustavu za distribuciju prirodnog plina ili električne energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava te ob­avljanje drugih usluga koje su izravno povezane s tim. 57 . u prema sjedištu primatelja usluge za bankarske i financijske usluge te usluge osig- uranja. izume ili prava na industrijsko vlasništvo. zakup). Za usluge: u sjedište. usluge radijskoga i televizijskog emitiranja. uključujući reosiguranje i zastupnike u osiguranju. uz iznimku iznajm- ljivanja sefova. u korištenjem dobara koja su dio poduzetničke imovine a njima se služe porezni ob­veznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe ako se porez na dodanu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti. kada se nekome da­ ju ili prenose prava na patente. montira. Porezni vodič za građane Što su isporuke usluga? Isporuka usluga ostvaruje se: u kada poduzetnik isporučitelj prenosi na nekoga imovinska i autorska prava. u prijevoz dobara i putnika oporezuje se prema dionici puta na kojoj se obavlja (prijevoz dobara koja se izvoze oslobođen je plaćanja PDV-a). u u svezi s nekretninama to je mjesto gdje se nekretnina nalazi. ugradi ili izgradi. Mjesto oporezivanja Za dobra: u mjesto na kojemu se nalaze u trenutku isporuke odnosno na koje ih isporučitelj postavi. elektronički obavljene usluge.

godine na javno prikazivanje filmova. u od polovice studenog 2000. ako je najmodavac obveznik PDV-a (poduzetnik) ili fizička osoba u sustavu PDV-a i iznajmljuje stambeni prostor u poslovne svrhe. knjige stručnoga. Od 1. kolovoza 2009. stranom odvjetniku. siječnja 2006. Međutim. ne oporezuje se PDV-om. uvodi se porezna stopa od 10% na novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično. Od 1. i to na usluge smještaja ili smještaja s doručkom. 58 . rujna 1999. od 1. videokasetama i audiokasetama te na znanstvene časopise. umjetničkoga. Od 1. Nakon gotovo dvogodišnje primjene jednostopnog PDV-a uvodi se nulta stopa: u od 1. kulturnoga i obrazovnog sadržaja. znanst- venoga. PDV će se obračunati prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Plaćanje inozemnih usluga Kad društvo iz Hrvatske plaća naknadu npr. Stope poreza na dodanu vrijednost Pri uvođenju PDV-a. osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadržavaju oglase ili služe za oglašavanje. godine primjenjuje se još jedna stopa u visini 10%. udžbenike te na od­ re­đene lijekove i ortopedska pomagala. lipnja 2000. godine na knjige objavljene na CD-ROM-u. primjenjivala se samo jedna stopa od 22%. tj. opća stopa PDV-a je 23%.Porezni vodič za građane Usluga najma stambenog prostora Najam stambenog prostora. u od 1. prostora u kojemu će se stanovati i živjeti bez obzira na to je li najmodavac pravna ili fizička osoba. siječnja 1998. Istodobno mora obračunati i uplatiti PDV kojemu je osnovica naknada plaćena stranom odvjetniku jer je primatelj (korisnik) te usluge u RH. polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge. godine na sve vrste kruha i mlijeka. kolovoza 2007. tj. odnosno je li obveznik PDV-a ili nije. obračunava porez na dobit po odbitku od 15%.

) oslobođene plaćanja PDV-a. kulturne. socijalne skrbi. Porez u visini 23% sadržan u cijeni jest: (4. To znači da je za poreznog obveznika povoljnija primjena nulte stope negoli porezno oslobođenje. zdravstvene..92 kune. 6 Oslobođenja su detaljno propisana člancima 11. a člankom 12 detaljno su propisana oslobođenja pri uvozu.250 kuna.250 x 18. Porezni vodič za građane Razlika između nulte stope i poreznog oslobođenja Nulta stopa znači da poduzetnici pri isporuci dobara i usluga ne obračunavaju PDV. uvoza reklamnog materijala. Zakon propisuje niz oslobođenja pri uvozu – od privremenog uvoza. vjerskim. obrazovanja. primjenjuje se preračunana porezna stopa koja iznosi 18. Uz porezno oslobođenje pri isporuci se ne obračunava porez. pravne osobe s javnim ovlas- tima ili druge organizacije ostvaruju ta oslobođenja uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.0909%.6992/100) = 794. ali imaju pravo odbitka pretporeza sadržanoga u ulaznim računima dobavljača odnosno imaju pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu povezanom s njihovom gospodar- skom djelatnosti.). robnih marki i formulara do različitih donacija određenim institucijama (kulturnim. unosa osobne prtljage putnika (do ukupne vrijednosti 300 kuna). uz posebne uvjete. Za usluge koje se oporezuju stopom od 10% preračunana stopa iznosi 9. 11a i 12 Zakona o porezu na dodanu vrijednost. obra- zovnim. vjerske. ali se ne može odbiti pret- porez sadržan u ulaznim računima.6 Ustanove koje se bave navedenim djelatnostima.6992%.. 59 . Primjer Cijena perilice za rublje iznosi 4. Preračun porezne stope Kada se iz naknade u kojoj je sadržan porez obračunan po stopi od 23% mora izračunati iznos poreza. Porezna oslobođenja U tuzemstvu su određene usluge i isporuke dobara od javnog interesa (poštanske. humanitarnim i sl.

a drugi za knjigovodstvo. 60 .Porezni vodič za građane Oslobođenje za primljene inozemne novčane donacije Do kraja 2009. u određene isporuke u međunarodnom prijevozu. Stoga je svaki sudionik u proizvodno-prodajnom procesu zainteresiran za primanje i izdavanje računa. ali i spre­ čavanje izbjegavanja porezne obveze. Ispostavljanje računa Ispostavljanje računa temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om. u isporuke dobara u slobodnu zonu. uključujući prijevozne i otpremne usluge. Poduzetnicima koji su u sustavu PDV-a račun s posebno iskazanim iznosom poreza služi za odbitak pretporeza. Račun se ispostavlja u dva primjerka: jedan za kupca. Međutim od 1. siječnja 2010. Plaćanja PDV-a pri izvozu oslobođeni su: u izvoz dobara i oplemenjenih dobara. U računu je potrebno navesti identifikacijski broj. siječnja 2010. Sadržaj računa propisan je zakonom. slobodna i carinska skladišta te unutar njih. Člancima 13. Povrat poreza stranim državljanima Putnici iz inozemstva mogu ostvariti povrat poreza za iznesena dobra koja su kupljena u Hrvatskoj ako je ukupna vrijednost kupljenih dobara veća od 740 kuna. Priznaju se goto- vinski i negotovinski računi. što omogućuje međusobni nadzor poslovanja. kao obvezni element računa umjesto matičnog broja poduzetnika upisivat će se osobni identifikacijski broj (OIB) kao porezni broj poduzetnika. godine postojala je mogućnost da se za primljenu inozemnu novčanu donaciju u Hrvatskoj mogu kupovati dobra na koja se neće obračunavati PDV. godine to se oslobođenje ukida.b detaljno su propisana oslobođenja za isporuke dobara i usluga koje su izjednačene s izvozom. Od 1. u isporuke dobara i usluga međunarodnim organizacijama uz određene uvjete.a i 13.

dokazi o uvozu. Porezni vodič za građane Razdoblje oporezivanja Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Oni koji PDV plaćaju prema naplaćenim računima (ob- veznici poreza na dohodak) konačni obračun podnose do kraja veljače tekuće godine za proteklu godinu. ali i osobe koje obavljaju porezne ili knjigovodstvene poslove za poreznog obveznika. odnosno na PDV-K za konačni godišnji obračun poreza.000 kuna obračunavaju i plaćaju porez kvartalno. Dokumentacija vezana za nekretnine mora se čuvati najmanje deset godina. Kazne Novčane kazne za prekršaje snose sami porezni obveznici. Poduzetnici čije su isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini bile manje od 300. Čuvanje dokumentacije Računi. izvozu i iskorištenim oslobođenjima te ostali dokumenti obvezatni prema zakonu o PDV-u moraju se čuvati u rokovima propisanim posebnim propisima. ovisno o težini prekršaja. i to do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako porezni obveznik ima pravo na povrat više plaćenog poreza. naplata i povrat određeni su Općim po- reznim zakonom i Carinskim zakonom. Žalbeni postupak. ako je oporezivanje vezano za carinski postu- pak (pri uvozu).000 kuna. Postupak oporezivanja Obveznik sam izračunava poreznu obvezu kao razliku pretporeza iz ulaznih račun i poreza koji je zaračunao kupcima svojih dobara ili usluga. Konačni obračun poreza za one koji plaćaju porez prema izdanim računima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do kraja travnja za prethodnu godinu. Porez se prijavlju- je na obrascu PDV-a za mjesečni i kvartalni obračun. Obračunska se razdoblja tijekom godine protežu od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. ispravci računa. obnova.000 do 500. 61 . zastara postupka. Ostale pravne osobe plaćaju porez mjesečno. Visine kazne kreću se od 1. PU je obvezan vratiti razliku u roku 15 dana od dana podnošenja porezne prijave. Za neke je prekršaje osim novčane kazne predviđena i zaštitna mjera zabrane obavlja­ nja djelatnosti u vremenu od jedne do tri godine. do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi nakon kvartalnog razdoblja (to se odnosi i na fizičke osobe obveznike PDV-a).

Propisi u Zakon o porezu na dodanu vrijednost. 54/00.96. godini. NN 174/04.98. 107/07. godini. NN 25/09 u Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2009. traku ili potvrdu iz naplatnog uređaja koju mu je izdao prodavatelj. NN 149/09 u Naputak o ostvarivanju carinskih i poreznih oslobođenja. 2/07. 73/00. NN 25/09 u Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. 164. 65/09 i 137/09 u Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. 76/07. 48/04. NN 41/08 u Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost na uvezenu i u tuzem- stvu nabavljenu opremu za tehnologijsko-istraživačke i znanstveno-istraživačke projekte u 2009. NN 47/95. 82/04. 92/05. NN 1/09 62 . 87/09 i 94/09 u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. NN 60/08 u Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju. 105/99. 106. NN 107/07 i 65/09 u Zakon o osobnom identifikacijskom broju.Porezni vodič za građane Kupac odnosno korisnik neke usluge platit će kaznu od 50 kuna odmah ako osobi ov­la­ štenoj za nadzor odbije pokazati račun. 90/05.

nadležnost obračuna. Od 1. duhanske proizvode. a potom 2002. a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici. alkohol. Ustrojit će se registar trošarinskih obveznika i poseban reg- istar ovlaštenih držatelja trošarinskih skladišta. plovila i zrakoplove. siječnja 2002. I u ostalim zemljama EU postoje i druge trošarine koje svaka zemlja slobod- no uvodi ako nisu u suprotnosti s načelima funkcioniranja zajedničkog tržišta. skladištenje. zdravstveni. harmonizirane trošarine EU. Godinu dana nakon toga uvode se trošarine na naftne derivate. godine. naplate i nadzora posebnih poreza na temelju odredaba Zakona o carinskoj službi prelazi s Porezne uprave na Carinsku upravu RH. Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost ubiranja. osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog plaćanja. siječnja 2010. Drugi dio obuhvaća os- tale trošarine koje nisu predmetom harmonizacije s europskim sustavom oporezivanja trošarina. osim nekih odre- daba koje stupaju na snagu na dan ulaska Hrvatske u EU. pivo. U srpnju 2009. Novi Zakon o trošarinama primjenjuje se od 1. 63 . U Hrvatskoj je prva trošarina na kavu uvedena u srpnju 1993. Iznimka je posebni porez na promet rabljenih automobila (koji nije trošarina). energente i električnu energiju pa ćemo ih prikazati u prvom djelu ovog poglavlja. siječnja 2010. Trošarina na luksuzne proizvode uvedena je u listopadu 1999. a plaćaju ga kupci tih automobila. Mijenjaju se porezne osnovice. mali broj poreznih ob- veznika i izdašnost. godine Hrvatski je sabor donio novi Zakon o trošarinama kojim se trošarinski sustav usklađuje s pravnom stečevinom EU. Usklađivanje se provodi s Di- rektivom 92/12/EEZ. fiskalni). Zakon o trošarinama obuhvaća tzv. Porez plaćaju proizvođači ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva. osobne automobile. Porezni vodič za građane POSEBNI POREZI – TROŠARINE Posebnim porezima (ili trošarinama odnosno akcizama) oporezuje se promet određenih proizvoda. što će omogućiti razmjenu podataka s nadležnim tijelima drugih država članica EU. a to su trošarine na alkohol i alkoholna pića (uključujući pivo). bezalkoholna pića. godine. litri. ostala motorna vozila. kretanje i nadzor tih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine. duhanske proizvode. komadu. ekološki. godine. i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu. novim Zakonom o trošarinama uvode se i nove trošarine u skupini oporezivanja energenata. trošarina na premije osiguranja i kasko osiguranja cestovnih motornih vozila. Od 1. u postotku od cijene i sl.). Razlozi nji- hova uvođenja su brojni (socijalni. koja sadržava opća načela za proizvode koji podliježu trošarinama te opća pravila za proizvodnju. uvode se trošarine na energente te se povećava broj predmeta oporezivanja i broj obveznika trošarina.

Alkohol i alkoholna pića Alkoholom i alkoholnim pićima smatraju se pivo. Etilni alkohol: 5. i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola u godini po kućanstvu. međuproizvodi te etilni alkohol.300 kuna po hektolitru čistog alkohola. Mali proizvođači moraju se upisati u registar trošarinskih obveznika.000 hl vina u godini. Etilni alkohol mje­ šavina je kukuruza Alkoholna pića koja se oporezuju moraju biti označena posebnom markicom. duhanske proizvode. ostala pića dobivena vrenjem. Mirna i pjenušava vina te ostala pića koja su dobivena vrenjem. vino. osim piva i vina: 0 kuna. Međuproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i većim: 800 kuna. i vašeg novca. energente i električnu energiju Stupanjem na snagu Zakona o trošarinama prestaju vrijediti zakoni o posebnom porezu na alkohol. pivo. međuproizvodi s udjelom manjim od 15%: 500 kuna po hektolitru gotovog proizvoda. Na njih se ne primjenjuju odredbe o kretanju trošarinskih proizvoda (sustav odgode plaćanja) ni opći uvjeti rada tro­šarinskih skladišta. 64 . Paul A.Porezni vodič za građane Trošarine na alkohol i alkoholna pića. duhanske proizvode i naftne derivate. Malim proizvođačem jakoga alkoholnog pića smatra se fizička os- oba koja je vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakoga alkoholnog pića i koja proizvodi za vlastite potrebe. Osnovica i visina poreza Pivo: 40 kuna za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hekto- litru gotovog proizvoda. Gigot Mali proizvođači Mali proizvođač vina osoba je definirana posebnim propisima koja ne proizvodi više od 1.

Na kotao volumena 40 do 100 litara plaća se 100 kuna. započelo je postupno usklađivanje hrvatskoga trošarinskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. godine postojalo je oslobođenje za 20 litara apsolutnog alko- hola za etilni alkohol koji proizvedu fizičke osobe od svojih sirovina i za potrebe svojega kućanstva. u uslužnoj preradi ili izvozu. Od 2010. uz uvjet da nije riječ o prodaji. Promijenjena je porezna osnovica i uvedena dvokomponentna visina posebnog poreza na cigarete. a za kotao veći od 100 litara plaća se 200 kuna. U hrvatskom zakonodavstvu koje je bilo na snazi do kraja 2009. a trošarinu plaćaju ovis- no o volumenu kotla za pečenje rakije. i to najkasnije osam dana prije početka proizvodnje. Od 1. godine oni postaju trošarinski obveznici. kozmetici. Porezni vodič za građane Proizvodnja jakih alkoholnih pića za vlastite potrebe Direktivama se ne omogućuje nikakvo oslobođenje proizvodnje etilnog alkohola (jak- oga alkoholnog pića – rakije) za vlastite potrebe. uz uvjet da ta pića ne prodaju. te istodobno dostaviti podatak o volumenu pojedinog uređaja za proizvodnju alkohola (kotla) koji ima u vlasništvu odnosno uporabi. oporezivanje duhanskih proizvoda provodi se prema Zakonu o trošarinama. siječnja 2010. Mali proizvođač jakoga alkohol- nog pića mora carinarnici nadležnoj prema svome prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika. 65 . osim piva i vina koje je proizvela fizička osoba u vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju ako se proizvode za vlastitu potrošnju i potrošnju članova njegova kućanstva ili nje­govih gostiju. Porezna oslobođenja Posebni se porez ne plaća ako se alkohol i alkoholna pića upotrebljavaju za zakonom određene namjene (npr. u vino i ostala pića dobivena vrenjem. Duhanski proizvodi Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode koji su doneseni u 2009. u znanstvenim ustanovama za obavljanje nastave ili za istraživanja). u prehrambenoj proizvodnji. Trošarina na alkohol i alkoholna pića ne plaća se na: u pivo koje je proizvela fizička osoba – vlasnik poljoprivrednog zemljišta od vlastitoga uzgojenog ječma za osobnu potrošnju i potrošnju članova njegova kućanstva ili njegovih gostiju.

Trošarinska osnovica na sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje jest jedan kilo- gram.100 kuna za 1. i to: u na sitno rezani duhan 136 kuna za kilogram. carinu te porez na dodanu vrijednost. u proporcionalni posebni porez od 30% maloprodajne cijene.000 komada. Cigarete Posebni porez na cigarete plaća se kao dvokomponentni posebni porez. Trošarina se utvrđuje kao specifična trošarina propisana u određenom iznosu za količinu od 1. siječnja 2011. Mini- starstvo financija tiskanje markica povjerava tiskari koja osigurava zaštitu kakva se pri­mjenjuje pri tiskanju drugih vrijednosnica. Porezna oslobođenja Porez se ne plaća na duhanske proizvode koji su namijenjeni isključivo znanstvenim istraživanjima i analizi kvalitete proizvoda. 2.000 komada cigareta.000 komada cigareta i kao proporcionalni posebni porez propisan u određenom postotku maloprodajne ci- jene cigareta. 66 . a na ostali duhan za pušenje na 146 kuna za kilogram. i to: u specifični posebni porez 180 kuna za 1. Od 1.000 komada. trošarina će se povećati za sitno rezani duhan na 234 kune za kilo- gram. Maloprodajna cijena uključuje i trošarinu.Porezni vodič za građane Visina poreza 1. a trošarina se utvrđuje kao specifična trošarina. i to: u na cigare 1.000 komada. Tiskane se markice pohranjuju u glavni trezor Ministarstva financija u Središnjem uredu Porezne uprave. Duhanski proizvodi na koje je plaćen porez označeni su nadzornim markicama. Ostali duhanski proizvodi Trošarinska osnovica na cigare i cigarilose jest 1. u na ostali duhan za pušenje 92 kune za kilogram. ali uz odobrenje Carinske uprave. odakle se isporučuju u pomoćne trezore proizvođača ili ih izravno preuzimaju porezni obveznici. i to kao speci­ fični posebni porez propisan u određenom iznosu za količinu od 1. Maloprodajna cijena duhanskih proizvoda cijena je koju utvrdi ovlašteni držatelj troša­ rinskog skladišta i uvoznik prema markama duhanskih proizvoda. u na cigarilose 220 kuna za 1.000 komada.

600 kuna/1.752 kuna/1.200 kuna/1.200 kuna/1. ali i neki novi: biogoriva.000 l za grijanje 300 kuna/1.50 kuna/1. 67 .000 kg za grijanje 0 kuna/1.000 l bezolovni benzin 2. prirodni plin te svi ostali proizvodi ako služe za pogon motornih vozila ili za gri­ janje.000 l UNP – ukapljeni naftni plin za pogon 912. ugljena i koksa te električne energije započet će danom pristupanja Hrvatske EU.850 kuna/1. kruta goriva (ugljen. Visina poreza Motorni benzin koji se rabi kao pogonsko gorivo olovni benzin 3.000 l Kerozin – petrolej iz tarifnih oznaka za pogon 2.000 l Plinsko ulje za pogon 2.000 kg Prirodni plin za pogon 0 kuna/m3 za grijanje 0 kuna/m3 Ugljen i koks iz tarifnih oznaka 2.000 l za grijanje 1. a određeni su tarifnim oznakama kombinirane nomenklature sukladno Direktivi 2003/96 EZ. Pod pojmom energenata uključeni su i do sada svi oporezivi naftni derivati. koks).20 kuna/GJ bruto toplinske vrijednosti Električna energija 0 kuna/MWh Biogoriva 0 kuna Oporezivanje plina. Električna energija također je postala predmetom oporezivanja. Porezni vodič za građane Energenti i električna energija Oporezivanje obuhvaća energente koji se iskorištavaju kao pogonsko gorivo ili kao go- rivo za grijanje te električne energije.000 kg Teško loživo ulje 110 kuna/1.

osim ako služe kao pogonsko gorivo za prije­ vozna sredstva. Zakonom su detaljno propisana dodatna oslobođenja. 68 . osim za privatne izletničke letove. u energente koji se otpremaju i upotrebljavaju kao pogonsko gorivo za plovidbu u međunarodnom prometu. u energente koji se otpremaju i iskorištavaju kao pogonsko gorivo za plovidbu u prometu s trećim zemljama. u energente koje proizvođač energenata i električne energije iskorištava u svojim proizvodnim prostorijama za daljnju preradu odnosno proizvodnju drugih energenata i električne energije. u energente koji se upotrebljavaju za druge namjene. osim za privatne izletničke plovne objekte i plovila te električnu energiju proizvedenu na plovilu. odnosno s drugim državama članicama.Porezni vodič za građane Porezna oslobođenja Trošarina se ne plaća na: u energente koji se otpremaju i rabe kao pogonsko gorivo u zračnom prometu. osim za privatne izletničke plovne objekte i plovila. a ne kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje.

koncentrati kave i preparati na bazi tih ekstrakata. esencija ili 20 kuna koncentrata na bazi kave Porezna obveza nastaje pri uvozu. uvećanoga za 20%. Kava Visina poreza Porezna osnovica (kg neto težine) Iznos poreza nepržena kava s kofeinom i bez kofeina 5 kuna pržena kava s kofeinom i bez kofeina 12 kuna kavine ljuske i opne 15 kuna zamjene za kavu koje sadržavaju kavu. Obveznici moraju voditi evidenciju o uvezenim/izvezenim i prodanim količinama kave te o obračunanom i plaćenom porezu. ekstrakti. Zahtjev za povrat podnosi se nadležnoj carinarnici prema sjedištu poreznog obveznika. Porezni vodič za građane Ostale trošarine U ovom dijelu prikazuju se trošarine koje nisu obuhvaćene novim Zakonom o troša- rinama. esencije. porezni obveznik ima pravo na povrat posebnog poreza u visini posebnog poreza za neprženu kavu koji je plaćen pri uvozu. 69 . s danom nastanka carinskog duga. Kava se ne smije prodavati na tržnicama ni na otvorenome. osim u sklopu pružanja ugostiteljskih usluga i prodaje na automatima. Što ako se kavu izvozi? Ako se kavu izvozi.

proizvodnje ili potrošnje te domaće i uvezeno piće koje se isporučuje u prodavaonice u međunarodnim zračnim lukama.Porezni vodič za građane Bezalkoholna pića Visina poreza Porez se plaća od 40 kuna po hektolitru osvježavajućega bezalkoholnog pića. Pri uvozu porez obračunava i naplaćuje carinarnica. Opore- zuju se i praškovi i pastile od kojih se dobivaju osvježavajuća bezalkoholna pića. Oporezuju li se voćni sokovi i sokovi od povrća? Prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda- vodu. zajedno s obračunom i naplatom ca- rinskog duga. a plaća se u roku 30 dana. Porezna oslobođenja Od plaćanja poreza oslobađa se piće koje se izvozi (uz dokaz o izvozu i plaćanju). piće koje se isporučuje iz proizvodnje u distribucijske centre ili punionice proizvođača. voćni sirupi i sirupi od povrća nisu svrstani u osvježavajuća bez- alkoholna pića pa se. piće koje služi za tehničke probe ili za kontrolu kvalitete. Obveza obračuna poreza nastaje u trenutku otpreme (izlaska) pića iz pogona ili postro- jenja za proizvodnju. prema tome. osim u sklopu pružanja ugostiteljskih usluga i prodaje iz automata. 70 . ne oporezuju. voćni sokovi. Oprez! Proizvodi koji se oporezuju posebnim porezom na bezalkoholna pića ne smiju se proda- vati na tržnicama odnosno na otvorenome. piće koje se smješta u slobodne zone radi izvoza.

u Posebnim porezom na promet oporezuje se samo promet rabljenih osobnih automobila. plovila i zrakoplovi koji se uvoze ili proizvode i prodaju u Hrvatskoj. Uvezeni automobili i motocikli smatraju se također novima ako nisu bili registrirani. porezna osnovica utvrđuje na jednak način – prema njihovoj: u prodajnoj cijeni (cijeni bez PDV-a). ostala motorna vozila. mijenja se način utvrđivanja porezne osnovice na način da se sada za sve proizvode koji su predmet oporezivanja poseb- nim porezom (osobne automobile. plovila i zrakoplove). plovila i zrakoplove (NN 94/09) od kolovoza 2009. Što su novi automobili Novim automobilom i motociklom smatraju se osobni automobil i motocikl koji nisu bili registrirani ni rabljeni. Porezni vodič za građane Osobni automobili. ostala motorna vozila. pri čemu se pod registracijom razumijeva godišnja regis- tracija. 71 . motocikle. plovila i zrakoplova koje kupuju ili stječu pravne i fizičke osobe. plovila i zrakoplovi Važno je napomenuti da za tu kategoriju prijevoznih sredstava postoje dvije vrste pore- za: posebni porez ili trošarina i klasični porez na promet. u Posebnim porezom oporezuju se novi i rabljeni automobili. u carinskoj vrijednosti uvećanoj za iznos carine – pri uvozu. ostalih motornih vozila. Izmjenama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile. ostala motorna vozila.

000 450.000 98. Bez plaćenoga posebnog poreza nije moguća registracija.000 100.000 500. 72 . Posebni porez se ne plaća na osobne automobile i motocikle koji se pokreću na elekt- rični pogon. Porezna osnovica posebnog poreza na promet rabljenih vozila jest tržišna vrijednost u trenutku stjecanja vozila ili procijenjena tržišna vrijednost.500 + 23% za iznos preko 100. izvanbrodski ili neugrađeni) ili motor snage veće od prvotno prijavljenoga i registriranoga mora se obračunati poseb- ni porez na razliku uvećane vrijednosti toga plovila.000 150. Posebni porez na plovilo potrebno je obračunati prije registracije plovila u nadležnoj carinarnici.000 300.000 41.000 + 53% za iznos preko 400.000 200.000 177. Plovila Na plovilo na koje je naknadno postavljen motor (ugrađeni.000 500.000 57. Porezni su obveznici kup- ci rabljenih vozila.000 250.000 + 33% za iznos preko 200.500 + 58% za iznos preko 450.600 cm3 i motocikle obujma cilindra većega od 250 cm3 za 100%.000 250.000 300.prodajna cijena (kn) Poseban porez iznad do 0 50. Porez se plaća po stopi od 5%.000 15.000 76.000 27.000 Posebni porez na rabljene osobne automobile i motocikle povećava se za 50%.000 + 48% za iznos preko 350.000 150.000 122.000 450.000 400.500 + 63% za iznos preko 500.000 148.000 13% 50.000 + 28% za iznos preko 150.000 350.000 400.Porezni vodič za građane Visina poreza Osnovica .000 + 38% za iznos preko 250.000 200.000 + 43% za iznos preko 300.000 300.500 + 18% za iznos preko 50. a za osobne automobile obujma cilindra većega od 1.000 6.000 100.

u osoba koja privremeno uvozi te proizvode. kornjačevina. U odobrenju koje daje CU obvezno se navodi rok u kojemu se plovilo ne smije otuđiti. odjeća i obuća od krzna i kože reptila. oružje i ostali luksuzni proizvodi (obrađena bjelo- kost. Porez se također ne plaća na plovila – brod ili brodicu (jahtu) i čamac unutarnje plo- vidbe koji se uvoze ili isporučuju za obavljanje registrirane djelatnosti. u osoba koja prodaje te proizvode diplomatskim i konzularnim predstavništvima i stranim međunarodnim organizacijama na osnovi uzajamnosti. Porezna oslobođenja Porez ne plaća: u proizvođač koji izvozi proizvode što se oporezuju porezom na luksuzne proiz- vode. upaljači za cigarete). a kod proizvođača u trenutku isporuke. što kupac prijavljuje svom PU u roku 15 dana. Oporezuju se nakit i srodni proizvodi. koralji i sedef te proizvodi od tih materijala. satovi. Porezni vodič za građane Obveza posebnog poreza na promet nastaje u trenutku kupnje ili stjecanja motornog vozila. zrakoplova ili plovila. pirotehnički proizvodi za vatromet. osim za obavljanje registrirane djelatnosti. uz dokaz o izvozu i dokaz o naplati. Porezna obveza posebnog poreza pri uvozu nastaje s danom nastanka carinskog duga. Porez se plaća u roku 10 dana nakon isteka kalendarskog mjeseca u kojemu je nastala porezna obveza. u osoba koja prodaje oružje tijelima državne ili lokalne uprave i samouprave. Luksuzni proizvodi Visina poreza Porez plaćaju uvoznici i proizvođači na prodajnu vrijednost (bez PDV-a) po stopi od 30%. dati drugome na uporabu ili iskorištavati u druge svrhe. 73 . Porezna oslobođenja Posebni porez ne plaćaju diplomatska ni konzularna predstavništva ako postoji takav uzajamni dogovor. ali ni porezni obveznik (proizvođač) koji izveze plovilo uz dokaz o izvozu i dokaz da je naplata obavljena u skladu s propisima kojima je uređeno vanjsko- trgovinsko i devizno poslovanje.

109/96 i 119/01 74 . 1. Porezno oslobođenje Porez ne plaćaju diplomatska ni konzularna predstavništva. 3. 5. i čl. Propisi u Zakon o trošarinama. NN 83/09 u Pravilnik o trošarinama. NN 136/02 i Pravilnik. NN1/10 u Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi. Porezni obveznici su društva za osiguranje. NN 1/10 u Zakon o posebnom porezu na naftne derivate. preko posrednika ili zastupnika. 4. NN 92/05 i 155/05 u Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića. a obračun i plaćanje nadzi­ re Porezna uprava. 1. NN 59/94. 3. t. koja s pravnim i fizičkim osobama sklapaju ugovore i naplaćuju premije osiguranja od automobilske odgovornosti izravno ili neiz- ravno.00 kuna za namjene u poljoprivredi. a ostaje važeće do uspostave kartičnog po- slovanja. Porez na premije kasko osiguranja iznosi 10%. 123/03 i 57/06. ribolovu i akvakulturi. a to je eurodizel-dizelsko gorivo obojano plavom bojom s visinom trošarine u iznosu 0. NN 87/05 i Pravilnik.Porezni vodič za građane Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila Visina poreza Porez se plaća po stopi od 15% na premije obveznog osiguranja cestovnih motornih vo­zila utvrđene ugovorom s društvom za osiguranje. t. ribarstvu i akvakulturi. čl. u Zakon o posebnom porezu na kavu. st. NN 136/02. st. u dijelu predmet oporezivanja. Porez se plaća u roku 30 dana od nastanka porezne obveze.

95/04 i 94/09 u Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obi­ telji. 65/09 i 137/09 u Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode. 2/07. NN 174/04. NN 136/02. plovila i zrakoplove. Porezni vodič za građane u Zakon o posebnim porezima na osobne automobile. 44/03. 25/09. 26/09. 92/05. NN 112/99. 119/01. ostala motorna vozila. NN 150/02 i Pravilnik 16/03 75 . 27/09 i 73/09 u Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kas­ ko osiguranja cestovnih vozila. NN 136/02 (pročišćeni tekst) i Pravilnik. 107/07.

.

U ovom dijelu opisano je oporezivanje nasljedstva i darova bez obzira na to je li riječ o Ruska poslovica ne­kretnini ili o pokretnoj imovini. 77 . Porezni vodič za građane LOKALNI POREZI Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.). Nepoznati autor u građevinu (cijelu ili dijelove stambene odnosno poslovne zgrade ili kuće za odmor. dok je oporezivanje na­sli­ sti se – plati. kr­ je oporezivanje naslijeđene ili darovane pokretne imovine. Županijski porezi Općinski ili gradski porezi porez na nasljedstva i darove prirez porezu na dohodak porez na cestovna motorna vozila porez na potrošnju porez na plovila porez na kuće za odmor porez na automate za zabavne igre porez na tvrtku ili naziv porez na korištenje javnih površina Županijski porezi Porez na nasljedstva i darove Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređeno Rodi se – plati. Ako ste dobili na dar ili naslijedili: 1. garažu. nekretninu Gdje je oporuka. građevinsko). ženi se – plati. to plati. tu je porez na nasljed­ stvo. grobnicu i sl. općine i gradovi mogu uvesti svoje poreze koji su njihovi vlastiti prihodi. žu­ panije. u zemljište (poljoprivredno. platit ćete 5% poreza na tržišnu vrijednost nekretnine. umri – i jeđenih ili darovanih nekretnina uređeno Zakonom o porezu na promet nekretnina.

bilo u kunama bilo u stranoj valuti). motorkotač. hipoteku. porez. kredit. Ni Zakonom o porezu na promet nekretnina ni drugim poreznim propisima bračna i izvanbračna zajednica nisu izjednačene. brod. ako je pokojnik imao nepod- mirenih računa u vezi s ostavštinom – neplaćene režije. vrijednosne papire.L.). praunuci. njihovi potomci te zetovi i snahe ako su živjeli u gospodarskoj za­jednici s ostaviteljem/darovateljem u vrijeme izgradnje nekretnine. u pravne i fizičke osobe kojima RH ili jedinica lokalne uprave ili samouprave daruje odnosno daje imovinu bez naknade radi odštete ili zbog drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom. U imovinskoj razdiobi nakon njegove smrt utvrđeno je njezino vlasništvo nad dijelom nekretnine stečene u izvanbračnoj zajednici. ta osoba plaća porez. odnosno u trenutku njegove smrti ili u času primitka dara (gos- podarska zajednica znači zajedničko stjecanje i raspolaganje prihodima i imo- vinom koja se nasljeđuje ili daruje). strojeve i sl. djedovi i pradjedovi ostavitelja/darovatelja. roditelji. u novac (gotovinu. Tko plaća porez? Porez plaća pravna ili fizička osoba koja naslijedi ili dobije na dar imovinu u Hrvatskoj. platit ćete 5% poreza na sav gotov novac i novčane tražbine te 5% na po­ kretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50. kamion. kao što je propisano Obiteljskim zakonom.B. aparate.. pokretnu imovinu u automobil. Nasljeđivanje iz izvanbračne zajednice V. ona nije oslobođena plaćanja poreza. skulpture). 78 . djeca. Međutim. Ako se odrekne nasljedstva ili dara ili ga ustupi nekome drugome. unuci. kamate. tj. pogrebne troškove i sl. stilski namještaj. je živjela u izvanbračnoj zajednici s M. u braća i sestre.Porezni vodič za građane 2. stjeca­ nja imovine. štedne knjižice. Tko ne mora platiti porez? Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju: u supružnik. vrijednosnice. umjetnine (slike. posvojenici.000 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze nakon odbitka dugova i troškova kojima je naslijeđena ili darovana imovina opterećena (npr.

Crveni križ i slične humanitarne udruge. vjer- ske zajednice. 79 . s bočnom prikolicom ili bez nje. javne ustanove. zaklade i fondacije. jedinice lokalne samouprave. Plaćanje poreza U roku 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili sklapanja ugovora o darovanju. njihovi potomci te zetovi i snahe kada dobivaju poljoprivredno zemljište a poljoprivreda im je osnovni izvor prihoda. Porezni vodič za građane Pri nasljeđivanju/darovanju nekretnina porez također ne plaćaju: u braća i sestre. Porez na cestovna motorna vozila Tko ne plaća porez? Ako posjedujete registriran osobni automobil ili motocikl. tijela državne vlasti. obvezni ste jednokratno platiti porez za cijelu godinu. Pri nasljeđivanju/darovanju pokretnina poreza su oslobođeni: u država. PU izdaje rješenje i porez se mora platiti u roku 15 dana od dostave rješenja. Motocikl je motorno vozilo na dva kotača. i motorno vozilo na tri kotača ako njegova masa nije veća od 400 kilograma. u fizičke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrđene poseb- nim propisima. a što motocikl? Automobil je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje osim sjedala za vozača ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma. Što je automobil. Ako se ne plati. Područja posebne državne skrbi Zakonom o područjima posebne državne skrbi određenim je fizičkim osobama s tih po- dručja omogućeno nasljeđivanje nekretnina na tom području bez plaćanja poreza. u bivši supružnici pri razdiobi nekretnina nakon rastave braka. počinju teći zatezne kamate po stopi od 18% godišnje.

80 .500 1. Ako ste pak kupili novo vozilo u srpnju. starosti god. od 2 do 5 od 5 do 10 više od 10 starosti god. starosti god. starosti starosti starosti – 55 300 250 200 55 70 400 350 250 70 100 600 500 400 100 130 900 700 600 130 – 1.000 800 600 Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja. starosti – 20 100 80 50 – 20 50 200 150 100 50 50 80 500 400 300 200 80 – 1. od 5 do 10 god.200 1. Županija svojom odlukom može propisati da se porez plaća pri registraciji vozila.200 1. platit ćete porez samo za razdoblje do kraja kalendarske godine.000 Za motocikle Snaga motora Iznos poreza (kn) veća od (kW) do (kW) do 2 god. od 2 do 5 god.Porezni vodič za građane Visina poreza Za osobne automobile Snaga motora Iznos poreza (kn) veća od (kW) do (kW) do 2 god. Porez na kupljeni automobil Za kupljeno rabljeno vozilo nećete platiti porez ako ga je za tu godinu već podmirio bivši vlasnik.

000 kuna Otoci Porez se ne plaća na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost ni na brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima. platit ćete godišnji porez. i to prema duljini plovila iskazanoj metrima. vatro- gasnih jedinica. Porezni vodič za građane Tko ne mora platiti porez? Porez se ne plaća na vozila državne i lokalne samouprave.000 kuna Za plovila s kabinom i pogonom na jedra od 200 do 4. diplomatskih i konzularnih predstavništava i njihova osoblja. Visina poreza Porez na plovila plaća se godišnje. Za plovila bez kabine od 100 do 600 kuna Za plovila s kabinom na motorni pogon od 200 do 5. sport ili rekreaciju. umrloga i nestaloga hrvatskog branitelja s pravom jednokratnog uvoza au- tomobila bez plaćanja carine i poreza). ovisno o tome ima li plovilo kabinu ili nema te o snazi motora iskazanoj u kW. Porez se plaća prema rješenju PU u roku 15 dana od dana dostave rješenja. zdravstvenih ustanova. Porez na plovila Ako ste vlasnik plovila kao što su brod (jahta ili brodica) te čamca za unutarnju plovid­ bu koji služe za razonodu. djeca i roditelji poginuloga. te na vozi­ la kojima se obavlja registriranu djelatnost prijevoza umrlih i taksislužba. Porez ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i PDV-a pri naba­ vi vozila (HRVI sa 100-postotnim oštećenjem organizma te supružnik. 81 .

ugostiteljskim i javnim objektima te u drugim javnim prostorima. Prije stavljanja automata u uporabu porezni obveznik podnosi PU na čijem području po­stavlja automat zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za označivanje au­ tomata. biljar. stolni nogomet. žetona ili uz naplatu. a stavljaju se u pogon s pomoću kovanica. pikado i drugi mehanički auto­ mati). ako na vidnome mjestu imaju istaknutu mar- kicu Hrvatskoga biljarskog saveza. a svaki automat bez propisane markice bit će privremeno oduzet. Za svaku markicu podnositelj zahtjeva plaća naknadu od 5 kuna. Automati za zabavne igre razvrstani su u dvije skupine: u skupine A (videoigre. Što se oporezuje? Oporezuju se automati koji služe za priređivanje zabavnih igara. Priređivači igara – obveznici PDV-a moraju obračunavati PDV na naknade za sudje­lo­ vanje u zabavnoj igri po stopi od 23%.Porezni vodič za građane Porez na automate za zabavne igre Tko plaća porez? Porez plaća pravna ili fizička osoba koja stavlja automate za zabavne igre u uporabu u zabavnim klubovima. 82 . Visina poreza u 100 kuna po automatu mjesečno Porez se ne plaća na biljarske automate. stvarima ili pravima. simulatori i drugi elektronički automati za zabavu na ko- jima igrač ne ostvaruje dobitak). pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu. Nakon uplate poreza dobiva markicu koja vrijedi samo za mjesec u kojemu je podnese- na prijava i plaćen porez. u skupine B (fliperi. Markica mora biti zalijepljena na automat. hokej.

Osnovicu poreza čini prodajna cijena pića. Stopu poreza propisuje grad. stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnima za korištenje kuće za odmor. Općinski ili gradski porezi Porez na potrošnju Porez se plaća na potrošnju alkoholnih pića (žestokih pića. u tehničkoj ispravnosti koje daje ovlaštena atestna kuća. u izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre. u broju i vrsti automata koji se stavljanju u uporabu. a ne može biti veća od 3% osnovice koju čini prodajna cijena pića. Kućom za odmor ne smatraju se gos- podarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva. specijalnih vina. piva) i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. ovisno o mjestu. Porezni vodič za građane Zahtjev za izdavanje markice sadržava dokaze o: u odobrenju za obavljanje djelatnosti priređivanja zabavne igre. starosti građevine. prirodnih vina. Visina poreza Porez se plaća od 5 do 15 kuna po četvornome metru korisne površine. u vlasništvu ili ugovor o zakupu sklopljen s vlasnikom ili korisnikom prostora. u vlasništvu ili pravu upotrebe automata. u tehničkoj ispravnosti prema Zakonu o normizaciji. u mjestu postavljanja svakoga pojedinačnog automata. bez PDV-a. Plaćaju ga pravne i fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge. 83 . odnosno općina. oruđa i drugog pribora. Porez na kuće za odmor Tko plaća porez? Porez plaćaju pravne i fizičke osobe – vlasnici kuća za odmor odnosno zgrade ili dijela zgrade/stana koji se koriste povremeno ili sezonski.

toliko ranu djelatnost. Visina poreza Godišnji porez ne može iznositi više od 2. u na kuće u kojima su smješteni prognanici i izbjeglice. u na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samou- prave koja služe za smještaj djece do 15 godina. Španjolska poslovica radionice. Oslobođenje od poreza Porez se ne plaća: u na kuće koje se ne mogu koristiti zbog posljedica ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava. prodajna mjesta). plaćaju porez za svaku poslovnu jedinicu. pogone.Porezni vodič za građane Porezni obveznici moraju do 31. požara. 84 . Ako u sastavu svog poduzeća imaju i druge poslovne jedinice (prodavaonice. Porez na tvrtku ili naziv Tko plaća porez? Porez plaćaju obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak koji obavljaju registri- Koliko imaš. na način i u uvjetima koje propišu općina ili grad. Zbog gospodarstvenih i socijalnih razloga općine ili gradovi mogu propisati i druga oslobođenja.000 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu. ožujka za godinu za koju se utvrđuje porez dostaviti PU podatke o kućama. Porez na korištenje javnih površina Tko plaća porez? Porez plaćaju pravne i fizičke osobe koje se koriste javnim površinama u visini. koliko vri­ jediš. toliko imaš. potresa) te zbog starosti i trošnosti građevine. vrijediš. Porez se plaća u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

59/01. 147/03. NN 107/03 u Zakon o područjima posebne državne skrbi. 107/01. NN 26/07 u Zakon o porezu na promet nekretnina. NN 69/97. 132/06 i 73/08 u Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. NN 117/93. 26/00 i 153/02 u Opći porezni zakon. NN 86/01 i 3/02 u Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre. 117/01. Porezni vodič za građane Propisi u Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 73/00. 150/02. NN 147/08 u Pravilnik o priređivanju zabavnih igara. 33/00. NN 86/08 85 .

.

Stjecanje starih nekretnina od fizičkih osoba ili od poduzetnika koji nisu u sustavu PDV-a. ne­iz­ gra­­đena). Tržišna se vrijednost utvrđuje na temelju dokumenta o stjecanju (kupoprodajnog ugovora. u građevine (cijele ili dijelovi stambene/poslovne zgrade. likvidacijskim ili stečajnim postupkom. građevinska. unošenjem ili izuzimanjem iz trgovačkog društva. zamjenom. nasljeđivanjem. ceste. suvlasničkog dijela: svaki stjecatelj idealnog djela posebno Nasljeđivanjem. na temelju sudskih odluka ili bilo kojim drugim prijenosom vlasništva nad nekretninom. Porezni vodič za građane OSTALI POREZI Porez na promet nekretnina Nekretnine se mogu stjecati kupoprodajom. mostovi i sl. neuređena. grobnice. uređena. daroprimatelj Promet nekretnina može se oporezovati porezom na promet nekretnina ili PDV-om Koji će se porez primijeniti i kolika stopa.). darovnog ugovora. ovisi o vrsti prometa nekretnine. ugovora o doživotnom uz- 87 . kuće za odmor. darovanjem: nasljednik. garaže. oporezuje se porezom na promet nekretnina prema Zakonu o porezu na promet nekretnina po stopi od 5% na tržišnu vrijednost nekret- nine u trenutku stjecanja. uz naknadu ili bez nje. darovanjem. izgrađena. Porez plaća onaj tko stječe nekretninu Kupoprodajom: kupac Zamjenom: svaki sudionik u zamjeni Stjecanjem idealnoga. Što se smatra nekretninom? U nekretnine se ubrajaju: u zemljišta (poljoprivredna.

procijenjene tržišne vrijednosti 600. Osnovica poreza je cijena za isporučenu nekretninu koju čini čista građevinska vri- jednost nekretnine.N.Š.Š. A.000 kuna.000 kuna (400. procijenjene tržišne vrijednosti 400. Pri kupnji stare nekretnine plaćaju porez na promet nekretnina po stopi od 5%. za stan veličine 80 m2. Na primjer.N. 20. Oporezivanje prometa nekretnina Prodavatelj Kupac Vrsta nekretnine Stopa (%) Porez poduzeće poduzeće/građanin stara 5 PP nekretnina poduzeće poduzeće/građanin nova 23 PDV građanin građanin/poduzeće nova ili stara 5 PP nekretnina Adaptacija ili rekonstrukcija nekretnina koju provodi građevinski poduzetnik Građevinski poduzetnici često kupuju stare i zapuštene nekretnine koje adaptiraju i po- tom prodaju. u čemu je sadržana i naknada za njegovo komunalno ure­đenje. vanjski izgled i kvaliteta nekretnine. platit će porez 30. pravomoćne sudske odluke i sl. Zamjena nekretnina Zamjena nekretnina smatra se kupoprodajom. Ako je za adaptaciju bila potrebna građevna dozvola jer se bitno mijenjala veličina građevine.Porezni vodič za građane državanju. ugovora o zamjeni. Zemljište koje pripada novoizgrađenoj nekretnini oporezivat će se porezom na promet nekretnina po stopi od 5% prema tržišnoj vrijednosti u trenutku stjecanja nekret- nine. s M. 88 .000 kuna (600. Zbog toga prodavatelji u računu moraju posebno iskazati vrijednost gra­đe­vine i vrijednost zemljišta. bez vrijednosti zemljišta i iznosa komunalne naknade za uređenje zemljišta. kupac nekretnine će pri prodaji platiti porez na promet nekretnina. a M. riječ je o novoizgrađenoj nekretnini čija će cijena pri prodaji biti opterećena PDV-om od 23%. zamijenio je stan od 60 m2.000 kuna. sama procjenjuje njezinu vrijednost. Oba sudionika u zamjeni platit će porez kao da je svaki od njih kupio nekretninu.000 x 5%). Ako PU utvrdi da je tržišna vrijednost nekretnine nerealno iskazana.). A.000 x 5%). Stjecanje novoizgrađenih građevina koje isporučuju obveznici PDV-a oporezuje se po stopi od 23%. Ako poduzmu manje adaptacijske zahvate za koje nije trebalo dobiti građevnu dozvolu.

Ako investitor (fizička osoba) nije obveznik PDV-a. Ugovorom je određeno koji je or- tak investitor. Ortak – vlasnik zemljišta prenosi zemljište na investitora. zaklade i fondacije. Investitor (poduzetnik. u diplomatska ili konzularna predstavništva stranih država. u osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju. Oslobođenja od poreza na promet nekretnina Porez na promet nekretnina ne plaćaju: u tijela državne i lokalne samouprave. a na- sljednici su prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine. Crve- ni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa. javne ustanove. i međunarodne organizacije. Oporezivanje ovisi o poreznom statusu sudionika. investitoru is- postavlja račune u kojima je obračunan PDV. u osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i koma- sacije nekretnina. odnosno nositelj prava i obveza. na isporuku novoizgrađene nekretnine ili njezina dijela ne zaračunava PDV nego porez na promet nekretnina po stopi od 5%. Porezni je postupak sljedeći. Ako je izvođač obveznik PDV-a. koji plaća porez na promet nekretnina po stopi od 5%. u prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu. Porezni vodič za građane Ugovor o ortaštvu Nekretnina se može steći i zajedničkom gradnjom na temelju ugovora o ortaštvu. u osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva. u građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište) na koje- mu su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova sa stanarskim pravom. On mora na svoje ime dobiti građevnu dozvolu i poslovati s izvođačem radova. I pri prodaji drugim kupcima s kojima nije bio u ortačkom ugovoru također zaračunava PDV. Isto vri- jedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojemu stanuju na temelju ugovora o najmu. 89 . uz uvjet uzajam- nosti. obveznik PDV-a) isporučuje ortaku – vlasniku zemljišta građevinu ili jedan njezin dio (stan) i zaračunava PDV.

pri čemu se uzdr­ žavatelj obvezuje doživotno skrbiti za uzdržavanoga. Nakon smrti uzdržavanoga porez se umanjuje za 5% za svaku godinu proteklu od dana sklapanja ugovora do smrti. ovisno o trajanju ugovora. Područja posebne državne skrbi Na promet i stjecanje nekretnina koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi fizička osoba koja ima prebivalište na tom području ne plaća porez na promet nekretni- na. 90 . platit će porez po stopi od 5%. do iznosa vrijednosti nji­ hova suvlasništva odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća. Ako sin. Posebno porezno oslobođenje primjenjuje se od 1. kćerka ili unuk sklope ugovor s uzdržavanom oso- bom. ne plaćaju porez. Ako se nekretninu unosi u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili radi povećanja temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Vlasništvo nekretnine uzdržavanoga ugovorom se prije smrti može prenijeti na uzdrža- vatelja.Porezni vodič za građane u osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvla­ sništva ili diobom zajedničkog vlasništva nekretnina. kada nastaje obveza plaćanja poreza. Porez se plaća ovisno o rodbinskom odnosu između osoba koje su sklopile ugovor i o broju godina uzdržavanja. pri čemu porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora. Ugo­vor mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren kod suca. Doživotno uzdržavanje Nekretnina se može steći i ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Građani koji kupuju prvu nekretninu i time rješavaju svoj stambeni problem u određenim uvjetima mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina. Porezno se oslobođenje ne primjenjuje pri otuđenju nekretnina nakon prestanka obavlja- nja djelatnosti ili promjene prebivališta izvan područja posebne državne skrbi u roku deset godina od dana nabave nekretnina. Kupac nekretnine (pravna ili fizička osoba) također ne plaća porez ako je riječ o ne- kretnini koja će mu služiti za obavljanje djelatnosti. Porez se ne plaća ni ako se nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava ili razdvajanjem u više trgovačkih društava. Oni koji nisu ni u kakvu rodbinskom odnosu s osobom s kojom su sklopili ugovor. siječnja 2003. a za uzvrat će dobiti nekretninu. ne plaća se porez na promet nekretnina.

B.000 kuna te obračunava porez ovako: vrijednost nekretnine 450.000 kuna.-a nastaje porezna obveza i M.500 kuna smanjenje poreza (22. Plaćanje poreza Obveznik plaća porez u roku 15 dana od primitka rješenja.) porezni obveznik na posebnom formularu prijavljuje prijenos nekretnine PU u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi. naplatu može potraživati od prodavatelja. od prodaje dru- ge ne­kretnine. PU smatra da je cijena nerealna i na temelju uvida procjenjuje vrijednost stana na 450. javni bilježnici. Iako je određeno da je obvez­ nik plaćanja poreza stjecatelj nekretnine.750 kuna porezna obveza 15. je umro u srpnju 2006. godine u formular se unosi i podatak o izvoru sredstava kojima se stječe nekretnina (od zarađenoga i ušteđenog novca.L. ako kupac ne plati porez. prijavljuje vrijednost nekretnine od 300. kreditom. sudska odluka i sl. M. u Dokaz o vlasništvu nekretnine (izvadak iz zemljišnih knjiga. Unose se i podaci o namjeni nabavljene nekretnine (stambena ili poslovna). prodavatelj (ili darovatelj) ipak solidarno jam­či za naplatu poreza ako je preuzeo obvezu plaćanja poreza.K je u siječnju 2000. godine. Porezni vodič za građane Ugovor o doživotnom uzdržavanju M.K u roku 30 dana mora prijaviti stjecanje stana PU na čijem se području na- lazi stan. godine sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju s B. 91 .K. travnja 2001. dobitkom u nekoj nagradnoj igri i sl. rješenje o naslje- đivanju) prije njezina stjecanja. s kojim nije u rodbinskoj vezi i od kojega će nakon smrti dobit stan od 80 m2 u Petrinjskoj ulici u Zagrebu. S trenutkom smrti B. nasljedstvom. u Od 10. Kako bi se izbjegla mogućnost neprijavljivanja prometa nekretnina. u Formularu prijave prilaže se dokument o stjecanju nekretnine (kupoprodajni ugovor.).L. To znači da PU..) i potpis prodavatelja ovjeren kod javnog bilježnika (potrebno je posjedovati šest primjeraka ovjerenih ugovora).L. pravomoćnoga sudskog rješenja i sl.750 kuna Što je obveza poreznog obveznika? u U roku 30 dana od trenutka sklapanja pravnog posla (ugovora. su- dovi i druga tijela koja donose odluke o promjeni vlasništva nad nekretninama dužni su izvijestiti PU u roku 15 dana od isteka mjeseca u kojemu je potpis ovjeren ili je odluka postala pravomoćna.500 x 30%) (6 godina uzdržavanja x 5% = 30%) – 6.000 kuna porez od 5% 22. kupca ili od obojice istodobno.

mogu steći i druga trgo­ vačka društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.Porezni vodič za građane Propisi u Zakon o porezu na promet nekretnina. 109/00. prava i obveze Engleska poslovica priređivača tih igara. 54/01. 164/98. 54/00. 105/99. Zakonom o igrama na sreću uređeni su sustav. stvarima (automobil. na temelju odluke Vlade RH i odobrenja Ministarstva financija. 198/03. 63/00. pravila i nji ne traju dugo. 34/08 i 97/09 Oporezivanje igara na sreću i nagradnih igara Kockari i trkaći ko. 153/05. 55/04. 90/05 76/07. d. NN 69/97. u igre na sreću na automatima. 119/99. 58/03. 92 . uvjeti te vrste igara na sreću. 80/00. 44/00. 48/04. 106/95. 77/04. 26/00 (Odluka Ustavnog suda) i 153/02 u Pravilnik o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nekretnina. u kladioničke igre. 112/99. 79/07. 113/97. 73/00. u igre u kasinima.) ili pravima (putovanja). 87/09 i 94/09 u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. Pravo priređivanja igara na sreću u Hrvatskoj ima Hrvatska lutrija. postupci stjecanja i oduzimanja prava na priređivanje igara na sreću. To pravo.o. Igre na sreću Igrom na sreću ostvaruje se mogućnost dobitka u novcu.o. NN 47/95. NN 28/01 u Zakon o porezu na dodanu vrijednost. 7/99. NN 60/96. vredniji aparati i sl. način raspodjele prihoda i nadzor te djelatnosti. 82/04. Igre na sreću razvrstavaju se u četiri skupine: u lutrijske igre.

Osnovica za obračun poreza na novčane dobitke jest novčani iznos pojedinačnog dobit- ka. Porez na dobitke od lutrijskih igara plaćaju fizičke osobe koje stječu dobitke od igara na sreću. Priređivači igara na sreću dužni su u svom poslovanju postupati sukladno propisima kojima se sprečava pranje novca i financiranje terorizma. čuvati u tajnosti podatke o igračima i njihovu sudjelovanju u igri. Porezne i ostale obveze priređivača igara na sreću Hrvatska lutrija ne plaća porez na dobit nego dobit uplaćuje u državni proračun. priređivač uplaćuje 5% u državni proračun. a obračun i uplatu obavlja priređivač igara na sreću. ako neprofitne pravne osobe organiziraju sportska natjecanja. Porezni vodič za građane Prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću neprofitnih pravnih osoba Neprofitne pravne osobe mogu prigodno (jedanput u godini) prirediti tombolu ili jed- nostavnu lutriju s namjerom prikupljanja sredstava za svoju djelatnost. Oglasi i reklame vezani za igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i mladež. niti u tiskanome materijalu namijenjenom djeci i mladeži. Pri­ re­đivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat-klubovima i klađenje os­lo­ bođeni su PDV-a. 93 . Plaća se mjesečno u iznosu od 10% osnovice koju u svih oblika lutrija čini ukupna vrijed­ nost prodanih srećaka. bez prava na odbitak pretporeza.000 do 500. koji ne smije prijeći 300. u prostorima gdje se održavaju natjecanja mogu jed- nokratno prirediti klađenje u svezi s tim natjecanjem. usluga ili prava jest tržišna vrijednost stvari. Porez na dobitke plaća se po stopi od 15% na dobitke od 30. usluga ili prava koje čine pojedinačni dobitak. Priređivači plaćaju naknadu za priređivanje. Porez se obračunava i naplaćuje pri isplati dobit- ka. a po stopi od 20% na dobitke veće od 500. koja je utvrđena u fiksnome i varijabilnom iznosu i koja se prema Općemu poreznom zakonu smatra javnim davanjem. Od prihoda os- tvarenoga prodajom srećaka (zbroj ukupnih uplata). a osnovica poreza na dobitak onih dobitaka koji se sastoje od stvari. uključujući i podatke o njihovim dobicima i gu- bicima. Jednako tako.000 kuna. odnosno ukupna vrijednost uplata primljenih za pojedinu igru.000 kuna.000 kuna.

00 kuna za cijelo vrijeme trajanja prava. 94 .500. Ako priređivač priređuje ka- sino-igre putem interaktivnih kanala on-line igranja. u godišnja naknada u iznosu od 3. Obveze priređivača igara na sreću u kasinima jesu: u godišnja naknada u iznosu od 500.000 kuna za priređivanja kasino-igara putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja.000 kuna radi isplate dobitka igračima i podmirenja javnih davanja. Zabranjuje se primanje uplata za klađenje od osoba mlađih od 18 godina.000.000 kuna za svaki kasino. u razdoblju u kojemu priređuje igre na sreću u pojedinom kasinu.Porezni vodič za građane Igre u kasinima Priređivač koji priređuje igre u kasinima za vrijeme trajanja prava priređivanja u reg- istru Trgovačkog suda mora imati upisan temeljni kapital od najmanje 4. u razdoblju u kojemu te igre priređuje.000. Zabrana priređivanja klađenja Zabranjeno je priređivanje klađenja: u koja su u suprotnosti sa zakonskim propisima i općim moralnim načelima.000. u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za svaki kasino imati jamstvo banke u iznosu od 1. imati i jamstvo banke u iznosu od 3. Igre klađenja Priređivač koji je stekao pravo priređivanja igara klađenja pri preuzimanju uplata za klađenje na uplatnim mjestima i putem samoposlužnih terminala dužan je osigurati prostorne i tehničke uvjete. priređivač mora neprekidno. u priređivaču klađenja čiji je vlasnik ili dioničar ujedno i član. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i pod- mirenja javnih davanja.000 kuna. vlasnik ili dioničar nekoga sportskog kluba za događaje u vrsti sporta i rangu natjecanja kojemu pripada klub u kojemu je priređivač klađenja istodobno vlasnik ili dioničar. za zastu- pnike u Hrvatski sabor i za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i pod­ ručne (regionalne) samouprave. Djelatnik kla- dionice ima pravo zatražiti od igrača dokaz o punoljetnosti. u mjesečna naknada od prihoda igara na sreću koje priređuje u kasinu u iznosu od 15% osnovice za obračun naknade. mora neprekidno. u koja se odnose na rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske.000.

Za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnju naknada u iznosu od 10. Automati za igre na sreću moraju biti konstruirani odnosno podešeni tako da na uku- pan broj programiranih kombinacija isplaćuju igračima najmanje 80% vrijednosti up- lata za sudjelovanje u igrama na sreću. Automati i stolovi na kojima se priređuju igre na sreću moraju biti tehnički ispravni. Plombiranje automata za igre na sreću obavljaju ovlašteni službenici Ministarstva fi- nancija. Osobama koje nemaju hrvatsko državljanstvo a privremeno borave u Republici Hrvatskoj dopušta se posjedovanje up- lata ili srećaka inozemnih igara na sreću radi osobnog sudjelovanja u igri. a da se od sudi- onika ne zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri. Porezni vodič za građane Igre na sreću na automatima Ministarstvo financija provodi cjeloviti nadzor nad postupkom igara na sreću na auto- matima.000. a čija ukupna vrijednost po tržišnim cijenama ne može biti veća od 1. isplate.000 kuna po nagradnoj igri. priređivanje i oglašavanje inozemnih igara u Hrvatskoj.000 kuna po automatu. Uz zahtjev za plombiranje jack-pot i on-line sustava prilaže se dokaz o uplati naknade u korist državnog proračuna u iznosu od 500 kuna po sustavu. programske ploče i igre te dijelovi koji utječu na re- zultat igre moraju biti plombirani. uz bilježenje ulaza i izlaza. poslovno ustupanje. pri čemu se priređivač obvezuje izvučenim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama. Nagradne igre Nagradne igre su one igre što ih radi promidžbe svojih proizvoda i usluga priređuju trgovačka društva te druge pravne i fizičke osobe poduzetnici. Fond nagrada može se sastojati isključivo od dobara i usluga koje dobitnik ne može zamijeniti za novac. Potvrdu o tehničkoj ispravnosti izdaje pravna osoba ovlaštena za obavljanje tehničkog pregleda. prodaja. Također je zabranjeno i prikupljanje uloga. 95 . držanje. a priređivač uz zahtjev za plombiranje prilaže dokaz o uplati naknade u korist državnog proračuna u iznosu od 300 kuna po automatu. Inozemne igre na sreću Zabranjeno je sudjelovanje u inozemnim igrama na sreću ako se ulozi plaćaju u Hrvats- koj. a kontrolni uređaji uplate. ali za određene igre i više.

106/95. NN 43/03.Porezni vodič za građane Od utvrđene vrijednosti fonda nagradnih igara priređivači plaćaju naknadu u iznosu od 5% u korist Hrvatskoga crvenog križa. 113/97. NN 77/03. 63/00. NN 150/08 u Pravilnik o priređivanju nagradnih igara. 34/08 i 97/09 u Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću u casini­ ma. Propisi u Zakon o igrama na sreću. 30/08 i 34/09 u Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2009. 47/06. NN 167/03. 198/03. 82/04. 77/04. 164/98. 73/00. NN 60/96. 54/01. NN 47/95. 58/03. 105/99. NN 162/03 u Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata i stolova za igre na sreću. 54/00. Nagradnom se igrom ne smatraju društvene igre znanja (kvizovi). NN 87/09 u Odluka Ustavnog suda. 79/07. 87/09 i 94/09 u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. 109/00. 153/05. 80/00. NN 158/02 i 47/08 96 . 55/04. NN 22/04 u Pravilnik o priređivanju kladioničkih igara. 48/04. 44/00. 90/05 76/07. 112/99. 7/99. 119/99. 110/03 i 47/06 u Pravilnik o obveznim evidencijama za obračun koncesijske naknade u casinima i automat klubovima. 24/04 i 2/06 u Zakon o porezu na dodanu vrijednost.

kuna. govora i zvuka porukom te govorna usluga. Porezni vodič za građane Naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama Zakon o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mre- žama stupio je na snagu 1. kolovoza 2009. a visina naknade iznosi 6% osnovice – pri­ hoda ostvarenoga od pruženih usluga. Obračunsko razdoblje za utvrđivanje naknade jest kalendarski mjesec. dana tekućega mjeseca za prethodni mjesec. Obveznik plaćanja naknade je infrastrukturni operator koji pruža usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama. godine. Razlozi uvođenja bili su ponajprije fiskalne naravi. Tim se zakonom uređuje plaćanje naknade za pružanje usluga u pokretnim elektro­ ničkim komunikacijskim mrežama. Propisi u Zakon o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama. Naime. Predmet plaćanja naknade jest usluga tekstualne poruke. a obveza plaća­nja u državni proračun mora se ispuniti do 15. usluga prijenosa slike. NN 97/09 97 . NN 94/09 i Pravilnik. uvođenjem te naknade planirano je godišnje povećanje prihoda državnog proračuna za otprilike 430 mil.

.

carina se plaća na uvoz robe u Hrvatsku prema Carins- koj tarifi. Hrvatska je pristala na postupno smanjivanje carinske zaštite. pa carinska unija obuhvaća jedinstveno tržište slobodne razmjene dobara. Osnovana je i službeno je počela raditi 1. neizravnih poreza. koju možete pronaći na internetskoj stranici Carinske uprave. studenog 2000. Druga je zadaća carina fiskalna. Pristu. Svjetska trgovinska organizacija. Sjedište WTO-a je u Ženevi (Švicarska). tj. Carinska kontrola unutar granica EU posve je nestala. Porezni vodič za građane CARINE Što je carina i kakva je njezina uloga? Carina je jedan od najstarijih oblika poreza. Na televizor proizveden u Južnoj Koreji carina se plaća samo kad prvi put ulazi u EU. Namjena je carina da prije svega štite domaću uvoz namijejen za- proizvodnju. jest među­ narodna organizacija koja čini institucionalni i pravni okvir multilateralnoga trgova­ čkog sustava u područjima carina i trgovine robama. nakon čega se više ne plaća carina niti se provodi carinska kontrola. 99 . a plaća se na robu koja se uvozi. a ukupno ima 153 države članice. tj. Ubraja Carina je porez na se u skupinu tzv. Unija je ukinula carine među državama članicama te uspostavila jedinstveni sustav carinjenja na svojim van- jskim granicama. čime domaćeg potrošača. Hrvatska je postala članicom 30. zvođača od pohlepe panjem WTO-u. bez obzira na to je li mjesto njihove proizvodnje EU ili ne. one su jedan od proračunskih prihoda. siječnja 1995. Tako se mobitel proizveden u Finskoj može pro- davati u Mađarskoj a da se na nj ne plati carina. Što je WTO? WTO (World Trade Organization). i to tako da uvezenu robu čine skupljom i time potiču domaću proizvod. Carine u Hrvatskoj Sukladno carinskim propisima. će carine gubiti obilježje vanjskotrgovinskog instrumenta. uslugama i intelektualnim vlasništvom. štiti domaćeg proi- nju. a sve više postajati samo Ambrose Bierce jedan od izvora javnih prihoda. Carine u Europskoj uniji Carinska unija jedan je od osnovnih temelja Europske Unije.

Crnom Gorom. ili 100 cigarilosa. Lihtenštajnom. 100 . Makedonijom. od početka 2002. CEFTA-e (Albanijom. TV.carina. za većinu industrijskih proizvoda koji su podrijetlom iz EU ukinute su sve carine i količinska ograničenja. 50 grama parfema i 250 ml toaletne vode. Moldovom. Srbijom i Kosovom) te s Turskom. Kako je organizirana Carinska uprava? Poslove carinske službe obavlja Carinska uprava. Bosnom i Hercegovi- nom. 1 litra žestokog pića. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i EU. pot- pisanome 2001.hr. Ravnatelj Carinske uprave ima položaj državnog tajnika. što govori u prilog njezinoj atraktivnosti kao lokacije za izvozno orijentiranu proizvodnju. Ta se povlastica odnosi na svakog putnika pojedinačno. Pred- meti se mogu unositi u Hrvatsku godinu dana nakon useljenja. CD player. Pritom tre- baju biti ispunjena dva uvjeta: da su u inozemstvu neprekidno boravili najmanje godinu dana te da su predmete kućanstva posjedovali i koristili najmanje šest mjeseci. 2 litre vina ili likera. Informacije vezane uz sustav carina možete dobiti na internetskoj stranici Carinske uprave www. Također. Povratnici i strane osobe koje useljavaju u Hrvatsku Hrvatski državljani koji su boravili ili radili u inozemstvu i strani državljani koji su od MUP-a dobili odobrenje za privremeni ili stalni boravak u Hrvatskoj oslobođeni su plaćanja carine i PDV-a na predmete kućanstva pri preseljenju u Hrvatsku. računalo) i na ostalu robu ukupne vrijednosti do 1. ili 50 cigara. U zemlju se slo- bodno može unijeti i 200 cigareta.Porezni vodič za građane Hrvatska se kao članica WTO-a obvezala na postupno smanjivanje carinske zaštite te primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama EU-27.000 kuna. Norveškom i Islandom). lijekovi za potrebe putnika te jedno pakovanje homeopatskog proizvoda. Oslobođenje od carine za putnike Pri povratku iz inozemstva putnici ne moraju plaćati carinu i PDV na osobnu prtlja­ gu (uključivši radio. EFTA-e (Švicarskom. ili 250 g duhana. organizirana u sastavu Ministarstva financija u obliku Središnjeg ureda i carinarnica koje imaju svoje ispostave. EU je u dijelu koji se odnosi na slobodno kretanje roba gotovo u cijelosti i bez prijelaznog razdoblja ukinula carine i druga ograničenja na uvoz hrvatskih proiz- voda.

Strani su putnici osobe s prebivalištem u inozem- stvu ili osobe koje na osnovi važeće radne dozvole borave u inozemstvu najmanje 183 dana u godini. 73/00. 92/01. 117/99. Unošenje i iznošenje domaće valute. Iznošenje strane valute ograničeno je isključivo za hrvatske državljane – rezidente. 70/08 i 76/09 u Zakon o carinskoj tarifi. dok je za iznošenje veće svote potrebno odobrenje Hrvatske narodne banke. 60/08 i 45/09 u Uredba za provedbu Carinskog zakona. Porezni vodič za građane Koliko se gotovine može prenositi preko granice? Stranu gotovinu i čekove te gotovinu i čekove u kunama strani putnici mogu unositi ili iznositi bez ograničenja. NN 78/99. 5/07. 69/06. 138/06. dok je za unošenje ili iznošenje veće svote potrebno posebno odobrenje Hrvatske narodne banke. NN 83/09 101 . kuna. i to na 3. NN 61/00. 94/99. kao i za strane putnike. za rezidente je ograničeno na iznos od 15. Za re- zidente.000 eura u gotovini.000 eura ili više. 47/03.000 kuna. NN 161/03. Unos strane valute i čekova nije ograničen. tj. Propisi u Carinski zakon. 140/05.000 eura ili više. ali su obvezni cariniku prijaviti unošenje ili iznošenje svote u protuvrijednosti 10. vrijedi i obveza prijavljivanja carinskom službeniku svakog unošenja ili iznošenja svote u protuvrijednosti 10. 117/00 i 119/00 u Zakon o carinskoj službi.

.

Porezna uprava. točno određene ovlasti i zadatke. pravne i otkrivanje financijsko identifikacijski nagradne igre poslove. razvoj računovodstve. Svaka od te tri razine ima. Porezna se uprava sastoji od Središnjeg ureda. Ravnatelj Porezne uprave ima položaj državnog tajnika. MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA Ravnatelj SREDIŠNJI URED Služba za Služba za Služba za Služba za Služba za Služba za ovršni porezni međunarodnu porezni informacijski nadzor postupak sustav suradnju i postupak sustav europske i porezne integracije evidencije Služba za igre na Služba za Služba za Služba za Služba za Služba za osobni sreću. porezno upravljanje broj i upravljanje ne poslove kaznenih djela i kontrolu ljudskim potencijalima PODRUČNI UREDI Bjelovar Čakovec Dubrovnik Gospić Karlovac Koprivnica Krapina Osijek Pazin Požega Slavonski Rijeka Sisak Split Šibenik Varaždin Virovitica Vukovar Zadar Zagreb Brod ISPOSTAVE Ukupno 122 ispostave područnih ureda u gradovima i općinama 103 . područnih ureda i ispostava područ­ nih ureda. zabavne i kadrovske opće. prema zakonu. Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Kako je organizirana Porezna uprava? Porezna je uprava organizirana u sastavu Ministarstva financija pod nazivom Mini- starstvo financija.

Korčula. Vukovar. Čazma. Slunj. Sesvete. Petrinja. Ogulin. izdvojeni ured Pitomača Vukovar Vinkovci. Sisak Slavonski Nova Gradiška. Sveti Ivan Zelina. Slatina. Ludbreg. Rab. Zabok. Poreč. Požega Rijeka Crikvenica. Samobor. Kutina. Knin. Đakovo. Vojnić Koprivnica Đurđevac. Prelog Dubrovnik Dubrovnik. Omiš. Novska. izdvojeni ured Novalja. Delnice. izdvojeni ured Blato Gospić Donji Lapac. Otočac. Okučani. Gospić. Ozalj. Zadar. Biograd na Moru. Gračac. Novi Marof. Kaštela. Solin. Krapina. Mali Lošinj. Rovinj. Pula. Virovitica. Čabar. Zagreb Velika Gorica. Sinj. Lastovo. Zaprešić. Vis. Ivanić Grad. Županja. Umag Požega Pakrac. Pag Dugo Selo. Donji Miholjac. Makarska. Opatija. Zagreb (13 ispostava) 104 . Karlovac. Korenica. Krk. Pregrada. Split. Pazin. Klanjec. Labin. Imotski. Ilok Zadar Benkovac. Senj Karlovac Duga Resa. Koprivnica. Daruvar. Zlatar Osijek Beli Manastir. Križevci Krapina Donja Stubica. Glina. Vrbovec. Slavonski Brod Brod Hvar. Vrbovsko Sisak Dvor. Mursko Središće. Osijek. Ploče. Gvozd. Supetar. Hrvatska Kostajnica. Rijeka. Jastrebarsko.Porezni vodič za građane Područni uredi i ispostave Porezne uprave Porezna uprava podijeljena je na 20 područnih ureda ustrojenih prema županijama. te na ispostave područnih ureda. Garešnica. Šibenik Varaždin Ivanec. Obrovac. Vrgorac Šibenik Drniš. Metković. Područni uredi Porezne uprave s ispostavama Bjelovar Bjelovar. Grubišno Polje Čakovec Čakovec. Našice. Valpovo Pazin Buzet. Split Trogir. Varaždin Virovitica Orahovica.

ustanove i sl. poreznu prijavu dostavljaju ispostavi PU prema sjedištu poreznog obveznika. u izgradnja i korištenje informacijskog sustava. Građani šalju porezne prijave ispostavama PU prema svojemu prebivalištu ili uobi­ča­ jenom boravištu. 105 . u inspekcijski nadzor. suradnja s drugim državama te praćenje međunarodnih ugovora s područja poreza. Pravne osobe. godine. danas ih ima 7 mili­ veznici mogu izravno obratiti i područnim uredima ili Središnjem uredu PU.400 riječi. u utvrđivanje porezne osnovice i porezne obveze. u nadzor obračuna i naplate obveznih doprinosa. poduzeća. Porezna uprava (u u prikupljanje i obrada podatka o porezima i obveznim doprinosima te SAD-u) propisuje predlaganje promjena porezne politike. Porezni Gdje ćete prijaviti poreze i dobiti potrebne informacije? je zakon u početku imao 11. Dakle. u davanje mišljenja o primjeni propisa. iako će juna. tj. Promjenama koje su stupile na snagu tijekom 2001. u izdavanje markica za određene proizvode. osim prikupljanja poreza. PU nadzire i uplatu doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te dopri- nosa za zapošljavanje. u davanje odobrenja i nadzor igara na sreću i drugih igara. U njezinu je djelokrugu rada: u zaprimanje poreznih prijava i provjera njihova sadržaja. njihov predmet biti proslijeđen nadležnoj poreznoj ispostavi. Porezni vodič za građane Zadaće Porezne uprave Temeljna zadaća PU jest primjena poreznih propisa i propisa o plaćanju obveznih do- prinosa. 480 različitih formu­ lara te 280 formulara ko­ji­ma se objašnjava ka­ko ispuniti tih 480 formulara. gdje će predati svoju poreznu prijavu. ispostava je mjesto Sam Johnson gdje će porezni obveznik dobiti potrebne informacije vezane za svoj porezni status. u proučavanje poreznog sustava. Građani ili poduzeća kontaktiraju s PU preko njezinih ispostava. u ovrha radi neplaćanja javnih davanja. No porezni se ob. u nadzor i pokretanje postupka u slučaju povrede propisa. odakle će primiti porezna rješenja i sl.

u druge porezne prekršaje. u pritužbe na rad službenika Porezne uprave. Nazovite 0800 1001 za: u prijavu utaje poreza. NN 67/01. Telefonski kontakt-centar Porezne uprave Telefonski pozivi primaju se radnim danom od 9 do 15 sati. Propisi u Zakon o poreznoj upravi. koji će svim poreznim obveznicima omogućiti izvršavanje poreznih obveza putem interneta. Nazovite 0800 66 99 33 za: u informacije o poreznim oslobođenjima.mfin. 94/01 i 177/04 106 .hr/ mogu se dobiti mnoge porezne informacije. PU također razvija projekt ePorezna.pu. u rad na crno. olakšicama i porezno priznatim izdaci- ma. u neizdavanje računa.Porezni vodič za građane Na internetskoj stranici Porezne uprave http://www. Tako odlazak u ured ispostave PU postupno postaje suvišan.

avoidance) jest u debljini zatvorskih zidova. znanje hrvatskog jezika i pisanja latiničnim pismom ili drugim jezikom i pismom koje je u službenoj uporabi na području gdje se obavlja djelatnost. položen ispit za poreznog savjet. S obzirom na to da Komora još nije osnovana. godine još nije osnovana. izdavanje odobrenja za rad u nadležnosti je Ministarstva financija. možete potražiti stručnu pomoć poreznog savjetnika. Porezni vodič za građane POREZNO SAVJETNIŠTVO Ako ne možete sami riješiti svoje porezne obveze i ne poznajete dovoljno porezne prop- ise ni svoja prava. 107 . vanja poreza (tax nika i odobrenje za rad dobiveno od Hrvatske komore poreznih savjetnika). Javna trgovačka društva za porezno savjetništvo. nekažnjavanost za određene prekršaje). ona do kraja 2009. prebivalište u Hrvatskoj. Denis Healey Ovlašteni revizori i revizorske tvrtke. Zakon također propisuje da se poreznim savjetništvom mogu baviti samo fizičke osobe kojima je Komora dala odobrenje za rad. položaj i djelatnost Hrvatske komore poreznih savjetnika. R a z l i k a i z me đu utaje poreza (tax u posebne uvjete (diplomirani pravnik ili ekonomist s pet godina radnog iskustva evasion) i izbjega­ na poreznim ili računovodstvenim poslovima. trgovačka društva i obrti za raču­no­vodstvene usluge. godine uređuju uvjeti osnivanja. poslodavci u predmetima vezanim za poreze na plaće za svoje zaposlenike: bez prava zastupanja stranke u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i u poreznim sporovima. Iako se Zakonom o poreznom savjetništvu iz 2000. Tko može biti porezni savjetnik? Fizičke osobe koje ispunjavaju: u opće uvjete (poslovna sposobnost i zadovoljeni zdravstveni uvjeti potrebni za dr­žavnog službenika.

Cijena ispita Uz prijavu koja se dostavlja tajniku Ispitnog povjerenstva u Ministarstvu financija. u isprava o nekažnjavanju. u savjetovanje stranaka o svim poreznim pitanjima. Pristupnina i naknada uplaćuju se na račun Porezne uprave broj 30102-637-5491. Nakon obavijesti o danu i vremenu polaganja ispita kandidat mora uplatiti 6. Prijavu za ispit može podnijeti osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete. u dokaz o prebivalištu na području Republike Hrvatske. u Polaže se pred povjerenstvom od najmanje pet članova. Za- greb.Porezni vodič za građane Koje poslove obavlja porezni savjetnik? U djelokrugu poreznog savjetnika su ovi poslovi: u pomoć u poreznim pitanjima. kandidat plaća pristupninu od 300 kuna. u ispunjavanje porezne prijave i drugih isprava koje je porezni obveznik obve- zan ispunjavati i dostavljati u poreznom postupku. nadzor vođenja poreznih i računovodstvenih evidencija. sudjelovanje u poreznim sporovima pred sudovima.700 kuna naknade za polaganje ispita. pomoć pri izradi poreznih prijava. Katančićeva 5. Uz prijavu se prilažu ove isprave: u ovjereni preslik diplome o završenom fakultetu. 108 . Ispit za poreznog savjetnika u Organizira ga i provodi Komora. u potvrda o ispunjavanju zdravstvenih uvjeta za državnog službenika. a imenuje ga Mini- starstvo financija na prijedlog Komore. zastupanje u poreznim postupcima pred poreznim tijelima. u dokazi o radnom iskustvu. u Troškove ispita snosi osoba koja polaže ispit.

Porezni vodič za građane Što obuhvaća ispit? U sklopu ispita provjerava se znanje o: u osnovama poreznog sustava. Propisi u Zakon o poreznom savjetništvu. u osnovama financijskog sustava Republike Hrvatske. Nakon položenog ispita dobiva se odobrenje za rad. 79/01 i 38/03 109 . u pravu trgovačkih društava. u računovodstvu. u neizravnim porezima. NN 54/01. financijskim izvještajima i reviziji. u poreznom pravu u Republici Hrvatskoj. Porezni savjetnici obavljaju svoj posao uz naknadu prema tarifi koju propisuje Komora. porezne politike i financijskog izravnanja. u subjektima poreznopravnoga odnosa (ostalima). NN 127/00 u Pravilnik o programu i polaganju ispita za poreznog savjetnika. u izravnim porezima.

.

P. Dubrava 49 telefon 01 2960 900 P. 350 faks 01 6100 660 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − SUSEDGRAD Sigetje 2 telefon 01 3793 400 P.Dubrava ISPOSTAVA ZAGREB − MAKSIMIR Petrova 116 telefon 01 6100 670 P.P. 348 faks 01 3035 888 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − TRNJE Ul. 347 faks 01 4596 301 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2 telefon 01 3035 800 P. 346 faks 01 4802 999 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − MEDVEŠČAK Draškovićeva 15 telefon 01 4596 300 P.P.P.P. 359 10000 Zagreb PODRUČNI URED ZAGREB s ispostavama Avenija Dubrovnik 32 telefon 01 6501 111 P.P. 349 faks 01 6170 736 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − DUBRAVA Av. 344 faks 01 6501 448 10020 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − CENTAR Ilica 25 telefon 01 4802 900 P. Porezni vodič za građane POPIS PODRUČNIH UREDA POREZNE UPRAVE S ISPOSTAVAMA POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA − SREDIŠNJI URED telefon 01 4809 000 Boškovićeva 5 faks 01 4809 008 P.P.P. grada Vukovara 56 telefon 01 6321 222 P. 74 faks 01 3793 444 10090 Zagreb − Susedgrad 111 . 201 faks 01 2960 950 10040 Zagreb .P.

Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama ISPOSTAVA ZAGREB − ČRNOMEREC Trg Francuske Republike 15 telefon 01 3793 600 P.P. 2 faks 01 2831 260 10310 Ivanić Grad ISPOSTAVA JASTREBARSKO Vlatka Mačeka 2 telefon 01 6274 030 P. 18 faks 01 2030 650 10360 Sesvete ISPOSTAVA SVETI IVAN ZELINA Trg Ante Starčevića 4 telefon 01 2030 850 P. 351 faks 01 3793 666 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − NOVI ZAGREB Avenija Dubrovnik 12 telefon 01 6501 000 P.P. 322 faks 01 2362 099 10000 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − za porez građana Avenija Dubrovnik 32 telefon 01 6501 111 P. 76 faks 01 6281 118 10450 Jastrebarsko ISPOSTAVA SAMOBOR Trg kralja Tomislava 5 telefon 01 3335 320 P.P. 81 faks 01 2753 413 10370 Dugo Selo ISPOSTAVA IVANIĆ GRAD Trg Vladimira Nazora 1 telefon 01 2831 242 P.P. 325 faks 01 6501 050 10020 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − PEŠĆENICA Zapoljska 1 telefon 01 2362 090 P.P. 323 faks 01 6501 192 10020 ZAGREB ISPOSTAVA ZAGREB − za nekretnine Avenija Dubrovnik 32 telefon 01 6501 111 P. 3 faks 01 2060 240 10380 SVETI Ivan Zelina 112 .P. 323 faks 01 6501 277 10020 Zagreb ISPOSTAVA ZAGREB − za velike porezne obveznike telefon 01 6501 111 Avenija Dubrovnik 30 faks 01 6501 523 10020 Zagreb ISPOSTAVA DUGO SELO Josipa Zorića 1 telefon 01 2753 122 P.P.P.P. 121 faks 01 3363 385 10430 Samobor ISPOSTAVA SESVETE Trg Dragutina Domjanića 4 telefon 01 2030 600 P.P.P.

telefon 044 880 902 P. Franje Tuđmana 6 telefon 044 881 002 P.P.P.P. i S.P. 76 faks 01 3340 230 10290 Zaprešić ODJEL ZA NADZOR MALIH I SREDNJIH POREZNIH OBVEZNIKA telefon 01 2392 960 Albrechtova 42 faks 01 2389 985 10000 Zagreb ODJEL ZA OVRHU telefon 01 2390 900 Albrechtova 42 faks 01 2390 958 10000 Zagreb ODJEL ZA OTKRIVANJE POREZNO KAZNENIH DJELA telefon 01 2390 836 Albrechtova 42 faks 01 2390 867 10000 Zagreb ODJEL ZA PREKRŠAJNI POSTUPAK Draškovićeva 15/4 telefon 01 4596 352 P. Jelačića b. Radića 30 telefon 044 551 103 P.P. 3 faks 01 6221 313 10410 Velika Gorica ISPOSTAVA VRBOVEC Trg Petra Zrinskog 10 telefon 01 2700 060 P.P.b. Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama ISPOSTAVA VELIKA GORICA Trg kralja Tomislava 34 telefon 01 6269 900 P. 7 faks 044 880 917 44400 GLINA Ispostava GVOZD Trg dr. 26 faks 044 551 177 44000 SISAK Ispostava DVOR Trg bana J. 9 faks 044 871 151 44440 DVOR Ispostava GLINA Trg bana J. 330 faks 01 4596 365 10000 Zagreb PODRUČNI URED SISAK s ispostavama A. 29 faks 01 2700 077 10340 Vrbovec ISPOSTAVA ZAPREŠIĆ Drage Švajcera 1 telefon 01 3340 200 P.P. Jelačića b. 8 faks 044 881 034 44410 GVOZD 113 . telefon 044 525 161 P.b.P.

Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama Ispostava HRVATSKA KOSTAJNICA Vladimira Nazora 9 telefon 044 525 330 P. 74 faks 047 841 829 47250 DUGA RESA Ispostava KARLOVAC Pavla Vitezovića 1 telefon 047 542 000 P. 38 faks 044 815 898 44250 PETRINJA Ispostava SISAK A. 26 faks 044 551 176 44000 SISAK PODRUČNI URED KARLOVAC s ispostavama Pavla Vitezovića 1 telefon 047 542 000 P. 33 faks 044 691 599 44330 NOVSKA Ispostava PETRINJA Gundulićeva 2 telefon 044 811 525 P.P.P.P.P. 2 faks 047 777 656 47240 SLUNJ 114 . 97 faks 044 683 470 44320 KUTINA Ispostava NOVSKA Trg L. Oriovčanina 2 telefon 044 691 581 P.P.P. I.P. i S. Franje Tuđmana 2 telefon 047 819 340 P.P. 77 faks 044 525 333 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA Ispostava KUTINA Trg kralja Tomislava 12 telefon 044 691 321 P. 85 faks 047 522 841 47300 OGULIN Ispostava OZALJ Kurilovac b. Jurja 1 telefon 047 819 288 P.P.b. 1 faks 047 731 133 47280 OZALJ Ispostava SLUNJ Trg dr. telefon 047 693 343 P. 79 faks 047 542 123 47000 KARLOVAC Ispostava OGULIN Bernardina Frankopana 11 telefon 047 819 255 P.P. Radića 30 telefon 044 551 100 P. 79 faks 047 611 315 47000 KARLOVAC Ispostava DUGA RESA Trg sv.P.

Radića 1 telefon 047 883 033 P. 1 faks 042 612 714 42220 NOVI MAROF Ispostava VARAŽDIN Graberje 1 telefon 042 390 100 P. 27 faks 048 289 065 48350 ĐURĐEVAC Ispostava KOPRIVNICA Hrvatske državnosti 7 telefon 048 289 555 P. 6 faks 048 622 937 48000 KOPRIVNICA Ispostava ĐURĐEVAC Stjepana Radića 1 telefon 048 289 050 P. Z. Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama Ispostava VOJNIĆ Trg S. 34 faks 042 781 522 42240 IVANEC Ispostava LUDBREG Trg Sv. 58 faks 048 279 003 48260 KRIŽEVCI 115 .P. Dijankovečkog 8 telefon 048 279 000 P.P. Trojstva 14 telefon 042 306 555 P.P.P.P. 5 faks 042 810 535 42230 LUDBREG Ispostava NOVI MAROF Trg hrvatske državnosti 1 telefon 042 613 060 P.P. 7 faks 047 883 033 47220 VOJNIĆ PODRUČNI URED VARAŽDIN s ispostavama Graberje 1 telefon 042 390 100 P.P. 231 faks 042 390 178 42000 VARAŽDIN Ispostava IVANEC Đure Arnolda 11 telefon 042 332 940 P. 231 faks 042 390 176 42000 VARAŽDIN PODRUČNI URED KOPRIVNICA s ispostavama Hrvatske državnosti 7 telefon 048 289 555 P.P.P.P. 6 faks 048 622 868 48000 KOPRIVNICA Ispostava KRIŽEVCI I.

Ante Starčevića 8 telefon 043 225 717 P. 2 faks 043 244 693 43000 BJELOVAR Ispostava BJELOVAR Dr.P.P. 67 faks 051 508 255 51300 DELNICE Ispostava KRK Trg bana J. 182 faks 051 330 246 51000 RIJEKA Ispostava CRIKVENICA Kralja Tomislava 85 telefon 051 455 100 P.P.P.P. 29 faks 051 222 289 51500 KRK 116 . 116 faks 043 675 650 43280 GAREŠNICA Ispostava GRUBIŠNO POLJE Trg bana J. 7 faks 051 784 603 51260 CRIKVENICA Ispostava ČABAR Narodnog oslobođenja 2 telefon 051 612 060 P. 78 faks 043 331 275 43500 DARUVAR Ispostava GAREŠNICA Vladimira Nazora 22 telefon 043 675 640 P. 54 faks 043 675 666 43290 GRUBIŠNO POLJE PODRUČNI URED RIJEKA s ispostavama Riva 16 telefon 051 310 000 P.P.P. Jelačića 5 telefon 051 867 670 P. Ante Starčevića 8/II telefon 043 225 700 P.P.P. Jelačića 1 telefon 043 675 660 P. 47 faks 43 241 864 43000 BJELOVAR Ispostava Čazma Milana Novačića 13 telefon 043 444 380 P.P. 14 faks 051 821 292 51306 ČABAR Ispostava DELNICE Supilova 20 telefon 051 508 230 P.Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama PODRUČNI URED BJELOVAR s ispostavama Dr. 1 faks 043 771 410 43240 ČAZMA Ispostava DARUVAR Matije Gupca 4 telefon 043 440 800 P.P.

P.b. 1 faks 053 662 353 53291 NOVALJA Ispostava KORENICA Trg svetog Jurja 6 telefon 053 746 470 P. 17 faks 053 776 498 53230 KORENICA Ispostava OTOČAC Trg dr.P. Tita 8 telefon 051 701 770 P.P. 182 faks 051 335 792 51000 RIJEKA Ispostava VRBOVSKO Dobra 4 telefon 051 829 320 P.P.b. 28 faks 053 771 436 53220 OTOČAC 117 . 22 faks 051 875 240 51326 VRBOVSKO PODRUČNI URED GOSPIĆ s ispostavama Kaniška 4 telefon 053 665 370 P. 112 faks 051 701 259 51410 OPATIJA Ispostava RAB Mali Palit b.P. 43 faks 053 575 248 53000 GOSPIĆ Ispostava DONJI LAPAC Trg Nikole Tesle 2 telefon 053 765 021 P. 1 faks 053 765 020 53250 DONJI LAPAC Ispostava GOSPIĆ telefon 053 746 440 Budačka 55 faks 053 575 590 53000 GOSPIĆ Izdvojeni ured NOVALJA Trg dr. 121 faks 051 725 350 51280 RAB Ispostava RIJEKA Riva 10 telefon 051 310 200 P. telefon 051 867 700 P. 56 faks 051 233 427 51550 MALI LOŠINJ Ispostava OPATIJA M.P. Franje Tuđmana 1 telefon 053 746 490 P.P. telefon 053 746 510 P.P. Franje Tuđmana b.P. Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama Ispostava MALI LOŠINJ Riva lošinjskih kapetana 7 telefon 051 867 760 P.P.

P. Jelačića 18 telefon 034 311 500 P. 26 faks 033 726 729 33000 VIROVITICA Ispostava ORAHOVICA Kralja Zvonimira 26a telefon 033 401 000 P. 278 faks 023 204 144 23000 ZADAR Ispostava BIOGRAD na MORU Trg kralja Tomislava 5 telefon 023 382 860 P. 51 faks 033 721 248 33000 VIROVITICA PODRUČNI URED POŽEGA s ispostavama Županijska 14 telefon 034 312 340 P. 23 faks 033 673 239 33515 ORAHOVICA Ispostava SLATINA Braće Radića 7 telefon 033 401 950 P.P.P.P. 37 faks 023 383 093 23210 BIOGRAD na MORU 118 .P. 412 faks 034 272 624 34000 POŽEGA PODRUČNI URED ZADAR s ispostavama Ante Starčevića 9 telefon 023 204 111 P.P.P. 37 faks 034 411 001 34550 PAKRAC Ispostava POŽEGA Županijska 14 telefon 034 312 340 P. 412 faks 034 272 582 34000 POŽEGA Ispostava PAKRAC Trg bana J.P. 44 faks 053 881 026 53270 SENJ PODRUČNI URED VIROVITICA s ispostavama Vladimira Nazora 3 telefon 033 841 500 P. Kranjčevića 3a telefon 053 885 100 P. S.P.Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama Ispostava SENJ S.P. 25 faks 033 551 434 33520 SLATINA Ispostava VIROVITICA Ljudevita Patačića 1 telefon 033 841 550 P.

Stepinca 10 telefon 031 840 260 P. 278 faks 023 204 244 23000 ZADAR PODRUČNI URED OSIJEK s ispostavama telefon 031 223 723 Županijska 4 faks 031 223 778 31000 OSIJEK Ispostava BELI MANASTIR Kralja Tomislava 53 telefon 031 710 020 P. 18 faks 023 775 804 23440 GRAČAC Ispostava OBROVAC Ante Starčevića 11 telefon 023 689 940 P. Porezni vodič za građane POREZNA UPRAVA Područni uredi s ispostavama Ispostava BENKOVAC Ivana Meštrovića 9 telefon 023 684 860 P.P. 5 faks 023 689 187 23450 OBROVAC Ispostava PAG Branimirova obala 1 telefon 023 600 500 P. 2 faks 031 613 517 31500 NAŠICE Ispostava OSIJEK telefon 031 223 700 Županijska 4 faks 031 223 772 31000 OSIJEK 119 .P.P. 23 faks 023 681 457 23420 BENKOVAC Ispostava GRAČAC Školska ulica 1 telefon 023 775 800 P.P.P. 33 faks 031 703 814 31300 BELI MANASTIR Ispostava DONJI MIHOLJAC Vukovarska 1 telefon 031 620 000 P.P. 13 faks 031 813 022 31400 ĐAKOVO Ispostava NAŠICE Pejačevićev trg 7 telefon 031 615 720 P. A. 33 faks 031 631 548 31540 DONJI MIHOLJAC Ispostava ĐAKOVO Vijenac K.P.P. 18 faks 023 600 510 23250 PAG Ispostava ZADAR Ante Starčevića 9 telefon 023 204 222 P.P.

Porezni vodič za građane

POREZNA UPRAVA
Područni uredi s ispostavama

Ispostava VALPOVO
Kralja Petra Krešimira IV. telefon 031 656 010
P.P. 38 faks 031 656 020
31550 VALPOVO

PODRUČNI URED ŠIBENIK s ispostavama
Obala Hrvatske mornarice 3 telefon 022 209 500
P.P. 37 faks 022 218 936
22000 ŠIBENIK

Ispostava DRNIŠ
Kardinala Alojzija Stepinca 4 telefon 022 888 850
P.P. 43 faks 022 886 991
22320 DRNIŠ

Ispostava KNIN
Dr. Franje Tuđmana 2 telefon 022 664 461
P.P. 5 faks 022 664 468
22300 KNIN

Ispostava ŠIBENIK
Obala Hrvatske mornarice 3 telefon 022 209 503
P.P. 37 faks 022 213 550
22000 ŠIBENIK

PODRUČNI URED VUKOVAR s ispostavama
Trg Republike Hrvatske 5 telefon 032 451 111
P.P. 96 faks 032 451 151
32000 VUKOVAR

Ispostava VINKOVCI
Kralja Zvonimira 12 telefon 032 343 307
P.P. 115 faks 032 343 346
32100 VINKOVCI

Ispostava VUKOVAR
Trg Republike Hrvatske 5 telefon 032 451 111
P.P. 84 faks 032 451 122
32000 VUKOVAR

Ispostava ŽUPANJA
Strossmayerova 18 telefon 032 827 511
P.P. 48 faks 032 827 555
32270 ŽUPANJA

Ispostava ILOK
Trg Nikole Iločkog 16 telefon 032 590 068
P.P. 48 faks 032 590 137
32236 ILOK

120

Porezni vodič za građane

POREZNA UPRAVA
Područni uredi s ispostavama

PODRUČNI URED SPLIT s ispostavama
Trg Franje Tuđmana 4 telefon 021 352 055
P.P. 157 faks 021 347 002
21000 SPLIT

Ispostava HVAR
Fabrika bb telefon 021 778 130
P.P. 45 faks 021 742 294
21450 HVAR

Ispostava IMOTSKI
Ante Starčevića b.b. telefon 021 671 180
P.P. 80 faks 021 842 145
21260 IMOTSKI

Ispostava KAŠTELA
Braće Radića b.b. telefon 021 246 550
P.P. 50 faks 021 246 563
21212 KAŠTEL SUĆURAC

Ispostava MAKARSKA
Obala kralja Tomislava 1 telefon 021 695 030
P.P. 81 faks 021 695 055
21300 MAKARSKA

Ispostava OMIŠ
Put ribnjaka 1 telefon 021 755 550
P.P. 20 faks 021 755 570
21310 OMIŠ

Ispostava SINJ
Vrcanov obor 2 telefon 021 668 080
P.P. 78 faks 021 824 470
21230 SINJ

Ispostava SOLIN
Stjepana Radića 42 telefon 021 246 460
P.P. 16 faks 021 213 399
21210 SOLIN

Ispostava SPLIT
Domovinskog rata 2 telefon 021 352 055
P.P. 383 faks 021 343 433
21000 SPLIT

Ispostava SUPETAR
Put Vele Luke 3 telefon 021 630 526
P.P. 27 faks 021 630 191
21400 SUPETAR

Ispostava TROGIR
Blaža Jurja Trogiranina 1 telefon 021 798 360
P.P. 32 faks 021 881 955
21220 TROGIR

121

Porezni vodič za građane

POREZNA UPRAVA
Područni uredi s ispostavama

Ispostava VIS
Biskupa Mihe Pušića 10 telefon 021 778 070
P.P. 51 faks 021 711 438
21480 VIS

Ispostava VRGORAC
Tina Ujevića 8 telefon 021 695 830
P.P. 87 faks 021 674 442
21276 VRGORAC

PODRUČNI URED PAZIN s ispostavama
M. B. Rašana 2/4 telefon 052 600 200
P.P. 60 faks 052 624 164
52000 PAZIN

Ispostava BUZET
II. Istarske brigade 11 telefon 052 725 530
P.P. 30 faks 052 663 299
52420 BUZET

Ispostava LABIN
Rudarska 1 centrala 052 866 721
P.P. 74 faks 052 866 729
52220 LABIN

Ispostava PAZIN
Ćirilometodske družbe 10 vtelefon 052 429 430
P.P. 2 faks 052 624 507
52000 PAZIN

Ispostava POREČ
Vlašića 20 telefon 052 408 700
P.P. 67 faks 052 432 122
52440 POREČ

Ispostava PULA
Cararrina 5 telefon 052 372 700
P.P. 551 faks 052 218 966
52100 PULA

Ispostava ROVINJ
Pećine 6 telefon 052 827 201
P.P. 122 faks 052 814 078
52210 ROVINJ

Ispostava UMAG
Vrh b.b. telefon 052 702 100
P.P. 102 faks 052 741 798
52470 UMAG

122

Porezni vodič za građane

POREZNA UPRAVA
Područni uredi s ispostavama

PODRUČNI URED DUBROVNIK s ispostavama
Vukovarska 6 telefon 020 431 222
P.P. 11 faks 020 417 244
20000 DUBROVNIK
Ispostava DUBROVNIK
Vukovarska 6 telefon 020 431 222
P.P. 11 faks 020 416 908
20000 DUBROVNIK
Ispostava KORČULA
Trg A. i S. Radića 1 telefon 020 716 410
P.P. 110 faks 020 715 940
20260 KORČULA
Ispostava LASTOVO
Pjevor bb telefon 020 801 033
P.P. 13 faks 020 801 033
20290 LASTOVO
Ispostava METKOVIĆ
Stjepana Radića 3 telefon 020 684 920
P.P. 79 faks 020 684 935
20350 METKOVIĆ
Ispostava PLOČE
telefon 020 716 450
Trg kralja Tomislava 16
faks 020 678 788
20340 PLOČE

PODRUČNI URED ČAKOVEC s ispostavama
Otokara Keršovanija 11 telefon 040 371 222
P.P. 71 faks 040 371 200
40000 ČAKOVEC

Ispostava ČAKOVEC
Otokara Keršovanija 11 telefon 040 371 250
P.P. 71 faks 040 371 272
40000 ČAKOVEC

Ispostava MURSKO SREDIŠĆE
Martinska 3 telefon 040 370 791
P.P. 2 faks 040 543 171
40315 MURSKO SREDIŠĆE

Ispostava PRELOG
Glavna 51 telefon 040 379 731
P.P. 22 faks 040 379 741
40323 PRELOG

123

.

00 kn/m3 ugljen.000 kg za grijanje 0.200 kn/1. gorivo za olovni NN 83/09 trošarinskog grijanje i električna 3. za pogon primjeni Zakona 2.000 l akvakulturi NN 1/10 UNP za pogon 912. 125 . republički VRIJEDNOST (poduzetnik) koja usluge NN 47/95. kombinirane trošarinski nomenklature (KN) plinsko ulje Pravilnik o zastupnik i dr.000 kg prirodni plin za pogon.000 l poljoprivredi. 87/09 i 94/09.000 l NN 1/10 primatelj. NN 149/09 TROŠARINE – posebni porezi NA ENERGENTE proizvođač. 106/96. 00 kn/1.600 kn/1. 90/05. 10 i 0% Zakon o porezu na 100% DODANU osoba dobra ili obavljene dodanu vrijednost.50 kn/1.000 l o trošarinama za grijanje što se odnosi 300 kn/1. 76/07. 73/00.752 kn/1. ili obavlja usluge 48/04. 105/99. za grijanje 0. Porezni vodič za građane Porezi u Republici Hrvatskoj* POREZ POREZNI POREZNA POREZNA STOPA PROPISI PRIPADNOST OBVEZNIK OSNOVICA/PREDMET PRIHODA OPOREZIVANJA POREZ NA fizička i pravna naknada za isporučena 23.000 l skladišta.00 kn *Siječanj 2010. energenti koji se motorni benzin Zakon o 100% I ELEKTRIČNU uvoznik. određeni bezolovni Pravilnik registrirani tarifnim oznakama 2. 82/04.850 kn/1. za grijanje ribolovu i 1. energija. isporučuje dobra 54/00.200 kn/1. republički ENERGIJU ovlašteni držatelj gorivo. koks 2. Pravilnik.000 kg teško loživo ulje 110 kn/1. rabe kao pogonsko (pogonsko gorivo) trošarinama.20 kn/GJ električna energija 0.00 kn/MWh biogoriva 0. 164/98.000 l na plinsko ulje obojano kerozin – petrolej plavom bojom za pogon za namjene u 2.

40 kn/ paketiću duhan 92-136 kn/kg NA ALKOHOL proizvođač. NN 83/09 trošarinskog skladišta. odnosno posebnom republički RH uvozi. trošarinski cigare 1. i bezalkoholnog pića. osim osoba i kavine ljuske i opne količina koje su 15 kn Pravilnik. prema carinskim NN 92/05 propisima zamjene kave i i 155/05 oslobođene koncentrati na bazi plaćanja carine kave 20 kn NA BEZALKO. međuproizvodi.000 kom. ili prima kavu. proporcionalni Pravilnik registrirani 30% MPC-a NN 1/10 primatelj. etilni alkohol 5. vina. duhanski proizvodi specifični trošarinama. unosi prerađevina kave pržena 12 kn porezu na kavu. pivo. pića koje se dobiva NN 136/02.Porezni vodič za građane NA DUHANSKE proizvođač. osobe koje uvoze. cigarilosi 4. u carinsko područje NN 59/94. NN 87/05.100 kn/1. kom. republički PIĆA ovlašteni držatelj etilni alkohol mirna i pjenušava vina NN 83/09 trošarinskog 0 kn skladišta. NN 1/10 primatelj. a uvoze i nabavljaju sirupe. RH i osobe koje 109/96.00 kn po hektolitru Zakon o 100% HOLNA PIĆA osobe koje proizvedenoga posebnom republički proizvode ili uvezenoga porezu na ili naručuju bezalkoholnog pića bezalkoholna proizvodnju pića.300 kn/hl čistog alkohola NA KAVU pravna ili fizička kilogram neto težine nepržena 5 kn Zakon o 100% osoba koja u kave. praške i pastile za proizvodnju bezalkoholnih pića 126 . bezalkoholna pića praškova i pastila Pravilnik. republički ovlašteni držatelj 180 kn/1. unose ili primaju otapanjem sirupa. i 119/01 nisu proizvođači. Pravilnik registrirani međuproizvodi 500. 800 kn/hl trošarinski zastupnik i dr. mirna i pjenušava pivo 40 kn/hl Zakon o 100% I ALKOHOLNA uvoznik. trošarinama. pravne i fizičke hektolitar 40. cigarete i ostali cigarete Zakon o 100% PROIZVODE uvoznik.000 zastupnik i dr.

ostala PLOVILA I carinska osnovica motorna vozila. OSIGURANJA osiguranja NN 150/02. 95/04 i 94/0 osobnog automobila. NN 136/02 kupac ili stjecatelj pročišćeni tekst. porezima MOTORNA – trošarina) i zrakoplovi: prodajna + 6. nakit i srodni luksuzne proizvodi. 119/01. NN 97/09 127 . Pravilnik. NN 94/09.500 . ostalih motornih vozila. 26/09. ZRAKOPLOVE rabljeni automobili ­ porez se povećava od plovila i motocikli 50 .63%. upotrebljavanoga rabljeni: 5% prodajna cijena 44/03. MMS i govorna 6% Zakon o 100% PRUŽANJE operater usluga naknadi za republički USLUGA U pružanje usluga POKRETNIM u pokretnim ELEKTRONIČKIM elektroničkim KOMUNIKA- komunikacijskim CIJSKIM MREŽAMA mrežama. CESTOVNIH VOZILA Pravilnik. odjeća proizvode. pirotehnički proizvodi) Pravilnik.100% i zrakoplove.više od 500. 25/09. oružje. Porezni vodič za građane NA OSOBNE uvoznici ili novi: novi: Zakon o 100% AUTOMOBILE.000 kn: posebnim republički OSTALA (posebni porez motorna vozila.500 kn na osobne VOZILA. cijena (bez PDV-a) ili automobile. 27/09 i 73/09 POREZ NA PREMIJE društva za premija osiguranja 15% Zakon o porezu 100% OSIGURANJA OD osiguranje od automobilske na premije republički AUTOMOBILSKE odgovornosti osiguranja od ODGOVORNOSTI automobilske I PREMIJE KASKO premija kasko 10% odgovornosti. i obuća od krzna i NN 136/02.177. NN 16/03 NAKNADA ZA infrastrukturni SMS. kože reptila. ostala 0 . NN 112/99. proizvođači automobili. plovila i zrakoplova (posebni porez na promet) NA LUKSUZNE pravna i fizička prodajna vrijednost 30% Zakon o 100% PROIZVODE osoba – proizvođač proizvoda (bez PDV-a) posebnom republički i uvoznik ili carinska osnovica porezu na (satovi. plovila porez 13 .

republički fizička osoba koja NN 177/04. NN 95/05. NN 22/04 POREZ NA fizička osoba koja ukupni dohodak koji 15. mirovine i drugih dividende. Pravilnik. na sreću 20% Uredba 150/08. mirovine. Pravilnik. (regionalne) samouprave. 9/09 raspodjela i 146/09. fizičke osobe dobici u igrama više od 500. 2 i 4% Zakon o 100% POREZ NA od obrta.Porezni vodič za građane POREZ NA IGRE priređivači različite naknade 23% Zakon o igrama 100% NA SREĆU I posebnih igara na na sreću. obavlja djelatnost 90/05. NN 96/09 POSEBAN primatelj dohotka primici od obrta. 35 i 45% Zakon o porezu Zakonom o DOHODAK ostvaruje oporezivi tuzemni porezni na dohodak. najma. 156/08 i 146/09 128 . 143/06. i 73/08.500. čl. I DRUGE prema Zakonu o mirovine i druge PRIMITKE porezu na dohodak primitke. posebnom republički PRIMITKE OD osiguranja. 148/09 POSEBAN POREZ isplatitelj plaće. 96/06. 146/08. 2 i 4% Zakon o 100% NA PLAĆE. 133/07. primitke od DJELATNOSTI prava. NN 94/09.000. prihoda od poreza na Pravilnici. republički NAGRADNE sreću PDV (obveznici) 30. 45. najma. NN 119/09. dohodak 48/05. Pravilnik NN 131/09 POREZ NA trgovačko društvo dobit (razlika između 20 % Zakon o porezu 100% DOBIT i druga pravna i prihoda i rashoda) na dobit.000 NN 87/09. 25. porezu na SAMOSTALNE autorskih otuđenja nekretnina. 57/06 radi stjecanja dobiti i 146/08. 68/07.000 kn: Zakon o PDV-u. NN 95/05. lokalne i a inozemni u RH područne Pravilnici. otuđenja kamata i udjela u dobiti samostalne I OSTALE nekretnina. IGRE kn: 15% razni pravilnici.00 . kamata djelatnosti PRIMITKE i udjela u dobiti i ostale primitke. autorskih prava. financiranju dohodak obveznik ostvari u NN 177/04 jedinica zemlji i u inozemstvu. plaće. Odluka USRH. udjeli u posebnom republički MIROVINE primitka dobiti i drugi dohodak porezu na plaće. određena je 2/09. osiguranja.

0 . Zakon o porezu na dodanu vrijednost POREZ NA pravne i fizičke tržišna vrijednost gotov novac.200 kn godišnje samouprave POREZ NA pravne i fizičke plovila ovisno o dužini.000 kn godišnje Zakon o 100% PLOVILA osobe vlasnici kabini. NN 69/97. obveze NN 69/97. snazi motora financiranju županijski plovila i pogonu (motorni ili jedinica lokalne jedrenjak) i područne (regionalne) samouprave POREZ NA pravna ili fizička automati za zabavne 100 kn mjesečno po Zakon o 100% AUTOMATE ZA osoba koja stavlja igre automatu financiranju županijski ZABAVNE IGRE automate u jedinica lokalne upotrebu i područne (regionalne) samouprave.500 kn financiranju županijski MOTORNA registriranih i snazi motora godišnje jedinica lokalne VOZILA osobnih automobila i područne i motocikala automobili (regionalne) motocikli: motocikli 0 . gradski NN 28/01. 147/03. 86/01 153/02. novčana Zakon o 100% NASLJEDSTVA osobe koje u RH naslijeđene ili na dar potraživanja. 86/01 i 153/02. 107/01. razni pravilnici. odbitku dugova i 60% troškova NN 117/93. 117/01.1. razni pravilnici 129 . gradski 73/00. Zakon o porezu na promet nekretnina. 26/00.000 kn: 5% samouprave. 150/02. 60% 23% općinski / Pravilnik. Odluka USRH.1. 132/06 i 73/08. 59/01. NN 26/07 POREZ NA pravne i fizičke ovisno o starosti (do 10 automobili: Zakon o 100% CESTOVNA osobe vlasnici godina za automobile) 200 . općinski / nekretnine: 5 % 69/97.5. financiranju županijski I DAROVE naslijede ili dobiju dobivene financijske vrijednosnice i jedinica lokalne na dar oporezivu i druge imovine u pokretnine ako im je i područne 40% imovinu trenutku nastanka pojedinačna vrijednost republički (regionalne) porezne obveze po veća od 50. Porezni vodič za građane POREZ NA stjecatelj tržišna vrijednost 5% Zakon o porezu 40% PROMET nekretnine nekretnine u trenutku na promet republički NEKRETNINA nastanka porezne nekretnina. 33/00.

000 stanovnika (regionalne) do 12% samouprave grad s više od 30. infrastrukture i sl.000 kn godišnje Zakon o 100% TVRTKU ILI osobe obveznici (prodavaonice. starosti.Porezni vodič za građane POREZ NA pravna i fizička prodajna cijena do 3% Zakon o 100% POTROŠNJU osoba koja pruža pića koje se proda financiranju općinski / ugostiteljske usluge u ugostiteljskim jedinica lokalne gradski objektima i područne (regionalne) samouprave POREZ NA KUĆE pravne i fizičke četvorni metar korisne od 5 do 15 kn godišnje Zakon o 100% ZA ODMOR osobe vlasnici površine. pravne površine pojedina općina ili financiranju općinski / JAVNIH i fizičke osobe grad) jedinica lokalne gradski POVRŠINA i područne (regionalne) samouprave PRIREZ obveznici poreza porez na dohodak općina do 10% Zakon o općinski. ovisno o po m 2 financiranju općinski / kuća za odmor. mjestu. na dohodak financiranju gradski. i područne dijela zgrade ili (regionalne) stana koji se koristi samouprave povremeno ili sezonski POREZ NA pravne i fizičke tvrtka ili naziv do 2. prodajna jedinica lokalne gradski ili dobit mjesta) i područne (regionalne) samouprave POREZ NA korisnik javnih veličina korištene javne po m 2 (koliko propiše Zakon o 100% KORIŠTENJE površina. financiranju općinski / NAZIV poreza na dohodak radionice. jedinica lokalne Grad Zagreb grad s manje od i područne 30. pogoni.000 stanovnika do 15% Grad Zagreb do 30% 130 . stanju jedinica lokalne gradski vlasnici zgrade.

NN 34/99. 92/05. NN 44/96. NN 1/09 131 . NN 12/02. 92/05 i 85/08 u Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara. 32/02 i 33/06 u Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. 90/05 i 80/08 u Zakon o otocima. 2/07. 117/03. 42/05. NN 109/07. NN 138/06 u Zakon o slobodnim zonama. 44/01. NN 60/08 u Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju. 90/05. 32/02. NN 127/00 u Zakon o brdsko-planinskim područjima. NN 147/08 u Zakon o poreznom savjetništvu. 65/09 i 137/09 u Zakon o poticanju ulaganja. Porezni vodič za građane Ostali porezni propisi u Opći porezni zakon. 107/07. NN 174/04. NN 86/08 u Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njiho­ vih obitelji. 80/08 i 38/09 u Zakon o područjima posebne državne skrbi. NN 116/07 u Zakon o osobnom identifikacijskom broju. 134/07 i 152/08 u Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko – razvojne projekte.

.

133 . PDV i trošarine. Mjeri se doprinos – vrsta javnog prihoda za koji je razlikom između prodajne cijene i cijene po usluga razmjerna plaćenom doprinosu. ranje te za zapošljavanje. na uvezenu robu. nulta stopa – stopa PDV-a od 0% koju obračunava obveznik PDV-a na svoj proiz- druge samostalne djelatnosti – primjerice. sami imaju znatan stupanj autonomije koja podrazumijeva i samostalno odlučivanje o dodana vrijednost – razlika između pro- dijelu prihoda i rashoda. U kojoj je imovina prethodno kupljena. stručnjaka i sl. se proizvedu u nekoj zemlji tijekom jedne izravni porez – porez koji konačno snosi kalendarske godine. strojeva. dajne vrijednosti neke robe i troška nabav- ljenih materijalnih inputa. vrijednosnica (dionica i obveznica). ine: zemlje. ravnih i nadzornih odbora. poduzeća i druge pravne osobe u kojima država ili lokalne jedinice dobit – razlika između prihoda i rashoda imaju odlučujući utjecaj na upravljanje. Osim ispostava. PDV. općina. kapitalna dobit – porast vrijednosti imov- talih tijekom poreznog razdoblja. obrt – različite proizvođačke. Hrvatskoj se naplaćuju iz plaće i na plaću. mirovinsko osiguranje. davatelj robe ili izvršilac usluge. dobavljač – osoba koja prodaje robu ili ob­a­ vlja usluge za poduzetnika. obveznik ijednost svih finalnih proizvoda i usluga koji PDV-a. izuzeće od PDV-a – proizvod ili usluga na dividenda – raspodijeljena dobit poduzeća koje porezni obveznik ne mora obračunati dioničarima zasnovana na broju i vrsti dio. Neizravni su porezi npr. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – grad. vod ili uslugu. PU nosti realne imovine koja s vremenom ili se sastoji od Središnjeg ureda i područnih korištenjem postaje fizički ili ekonomski ureda. pretporeza. Porezni vodič za građane POJMOVNIK akcize → posebni porezi ispostava Porezne uprave – mjesto na ko- jemu porezni obveznici izravno kontaktiraju amortizacija ili otpis – umanjenje vrijed. ali od PU može tražiti povrat poslovi zastupnika u Saboru. izvanproračunski korisnik – izvanpro- računski fondovi. automobila. stečajnih upravi- telja te povremeni autorski poslovi znanst. županija. s poreznim službama. Pretporez tako opterećuje njegove troškove. od PU. zdravstveno osigu. umjetnika. zgrada. Izravni su porezi npr. poduzeće ili pojedinac te se ne može prevali- ti na drugoga. članova up. ali nema pravo na povrat pretporeza nica u njihovu vlasništvu. uslužne i slične djelatnosti. trgovačke. a oni poduzeća. izlazni račun – račun što ga ispostavlja pro- bruto domaći proizvod (BDP) – tržišna vr. potrošena. porez na carina – vrsta javnog prihoda koji se plaća dohodak i imovinu. venika. neizravni porez – porez koji ne snosi onaj tko a prihod su izvanproračunskih fondova za ga plaća već ga najčešće prevaljuje na druge. dohodak – razlika primitaka i izdataka nas.

osobe poduzetnike koje su prema Zakonu o vezniku.). može naplatiti prisilom i za koji nema izravne protunaknade. oporeziv jer se sa stajališta pravednosti sma- tra da ne treba oporezivati dohodak koji služi porezna uprava – tijelo odgovorno za provedbu za pokrivanje osnovnih životnih potreba. prosječna porezna stopa za sve razine dohotka meće na dohodak pojedinca. prirez porezu na dohodak – dodatni porez koji se plaća povrh poreza na dohodak. poduzetnik – pravna ili fizička osoba koja posebni porezi (trošarine. zbog socijalnih. promet veći od 85. PDV-a. registar. porezna stopa – postotak porezne osnovice koja osobni odbitak – iznos dohotka koji nije se plaća u obliku poreza. 134 . litri. tizacije dugotrajne imovine koja se priznaje kao izdatak. progresivni porez – porez kojemu prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka poje- porez na dobit – izravni porez koji se nameće dinca. transakcije itd. ovrhovoditelj – porezno tijelo koje provodi ovrhu. porezna prijava – izjava o dohotku/dobiti. regionalne ili Može se odobravati za poreznog obveznika i lokalne vlasti.000 kuna mora se prijaviti u jenjuje zakonska porezna stopa. gospodarskih ili drugih razloga. poduzeća. proporcionalni porez – porez kojemu je porez na dohodak – izravni porez koji se na. poreznih propisa određene države. koje ovršenik – porezni dužnik ili njegov jamac bi inače bile oporezivane. a mogu biti odobrena od kojega se naplaćuje porezni dug. ciljem ostvarivanja prihoda. regresivni porez – porez kojemu prosječna prodaji i drugim čimbenicima što je podnosi porezna stopa pada s porastom dohotka poje- porezni obveznik ili druga osoba u njegovo dinca. na dobit što je ostvaruje poduzeće. pojedinca jednaka. moraju voditi obveznici poreza na dohodak za stvari i prava čija je nabavna cijena viša pretporez – PDV što ga prodavatelj (dobavljač) od 2. a ne poreznom ob. a plaćaju ih proizvođači i uvoznici u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilo- popis dugotrajne imovine – popis koji gramu. Popis služi za utvrđivanje amor. Poduzetnik porezna osnovica – iznos nakon umanjenja koji je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario za pojedine porezne olakšice na koji se prim. porezni nadzor – postupak što ga provodi ovrha – prisilna naplata duga. nika. PU obično propisuje ob- koji se odobrava za samoga poreznog obvez­ lik porezne prijave.000 kuna ili im je vijek trajanja dulji od obračunava kupcu – poreznom obvezniku godine dana. porezno izuzeće – izuzimanje od plaćanja poreza za osobe. a služi za fi- porez – vrsta javnog prihoda koji država nanciranje jedinica lokalne samouprave. PDV-u obvezne podnijeti prijavu u registar ili prijavu podnose na vlastiti zahtjev. komadu i sl. osobe koje on uzdržava. porezno tijelo radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje. porez po odbitku ili porez u izvoru – porez registar obveznika poreza na dodanu vrijed­ koji isplatitelj dohotka pri određenoj isplati nost – popis što ga vodi PU za pravne i fizičke uplaćuje izravno državi. akcize) – porezi ko- samostalno i trajno obavlja neku djelatnost s jima se oporezuje promet određenih proizvoda.Porezni vodič za građane osnovni osobni odbitak – osobni odbitak ime i za njegov račun.

korištenje usluga iz vlastitog poduzeća za trošarine → posebni porezi privatne potrebe. veterinari. ulazni račun – račun što ga dobavljač-proda. primjerice. vlastita potrošnja – uzimanje dobara ili književnici. nik (obično su to članovi obitelji ili ku­ća­ nstva). izumitelji i sl. a cilj čijem se uzdržavanju skrbi porezni obvez­ joj je trajno stjecanje dohotka. novinari. umjetnici. slobodna zanimanja – zanimanja kojima se. utvrđena zakonom. bave liječnici. zakonska porezna stopa – porezna stopa vatelj izdaje obvezniku PDV-a (poduzetniku). uzdržavane osobe – određeni srodnici o dinci obavljaju u svoje ime i za svoj račun. 135 . Porezni vodič za građane samostalna djelatnost – djelatnost koju poje.

.

carina.nn. Porezni vodič za građane IZVORI INFORMACIJA O POREZIMA Institucije Porezna uprava [http://www.hr/index.php?ime=58] Godišnjaci Ministarstva financija [http://www.php?ime=8] Financijska teorija i praksa [http://www.hr] Ministarstvo financija Republike Hrvatske [http://www.hr/index.pu.php?ime=45] Carinski vjesnik [http://www.hr/index.porezna-uprava.ijf.hr/publikacije/p_prirucnici_bro­ sure.ijf.hr] Narodne novine [http://www.mfin.hr] Institut za javne financije [http://www.ijf.asp?id=b05d2] 137 .hr/hr/mjesecni-statis­ ticki-prikazi] Priručnici Porezne uprave [http://www.mfin.hr] Časopisi Porezni vjesnik [http://www.ijf.mfin.hr] Carinska uprava [http://www.hr/hr/godisnjaci-ministarstva] Mjesečni statistički prikazi Ministarstva financija [http://www.mfin.