You are on page 1of 7

1.

POREZI
1.1.OPĆENITO O POREZIMA

ŠTO SU POREZI

Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od
osoba i poduzeća da bi pomoću prikupljenog novaca financirala javne rashode. Drugim
riječima, svi moramo plaćati dio svojih prihoda državi da bi nam ona za uzvrat osigurala
javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, javna sigurnost, briga za starije i
siromašne članove društva i sl. U toj definiciji važne su dvije stvari: porezi su obvezna
davanja i za plaćene poreze nema trenutačne izravne protuusluge.

1. Odrednica da su porezi obvezna davanja znači da jednom kad dospiju na naplatu
trebaju biti i uplaćeni državi. U suprotnome država može prisilom (sudovima, policijom)
ostvariti svoje pravo. Zato neki poreze nazivaju prisilnim iznuđivanjem.
2.Važno je i to da pojedinac za plaćeni porez ne dobiva izravnu protuuslugu, tj. ako u
svibnju platite 1.000 kuna poreza, ne znači da ćete se u tome mjesecu smjeti koristiti
uslugama bolnice, škole ili policije do iznosa od 1.000 kuna i nakon toga će vam te
usluge biti uskraćene. Jednako tako, ako u tome mjesecu iskoristite 700 kuna usluga,
država vam neće vratiti 300 kuna poreza. Porezima nije unaprijed određena njihova
namjena niti količina usluge koju ćete za uzvrat dobiti.

ZAŠTO MORAMO PLAĆATI POREZE

Oporezivanje je zasada jedini poznati praktični način ubiranja sredstava za financiranje
javnih rashoda za dobra i usluge kojima se svi koristimo. Čini se da su poreznici svugdje
oko nas: porez na dohodak i doprinosi ustežu nam se izravno iz plaće, porez na dodanu
vrijednost povećava cijenu robe koju kupujemo, plaćamo porez na promet nekretnina
kada kupujemo stan, trošarinu kada automobil punimo benzinom ili kada popijemo pivo
u kafiću. Gotovo svaku našu aktivnost vezanu za robu i usluge prati neka vrsta poreza.
Kao što Benjamin Franklin kaže, na ovom svijetu ništa nije izvjesno osim poreza i smrti.
No čini se da, usprkos našem negodovanju, mora biti tako. Porezi su cijena javnih
dobara kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se često i ne pitamo kolika je
njihova cijena. Javna su dobra npr. javna zdravstvena zaštita, javno obrazovanje naše
djece, javna sigurnost na našim ulicama, red u prometu, muzeji, parkovi, čisti zrak i sl.
Da bi smo u svemu tome uživali moramo plaćati poreze.

KAD SU POREZI NASTALI

Porezi su stari koliko i civilizacija. Nema ni jedne civilizacije koja nije ubirala poreze.
Prva civilizacija o kojoj nešto znamo počela je prije šest tisuća godina u Sumeru, na
plodnoj ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa, na prostorima današnjeg Iraka. Buđenje
civilizacije, ali i buđenje poreza, zabilježeno je na glinenim pločicama iskopanim u
Sumeru. Tamošnji su stanovnici prihvatili poreze za vrijeme velikog rata, ali kad je rat
završio, poreznici se nisu htjeli odreći svoje povlastice oporezivanja. Od tadašnjih
vremena porezi nisu nikad ukinuti, dapače tijekom povijesti samo su dobivali na važnosti.

1

prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (npr. Udio ukupnih poreza u BDP-u u zemljama OECD-a 40 35 30 25 20 % 15 10 5 0 . Izravni porezi su oni koje uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac u državnu blagajnu. Bulletin. porez na potrošnju ) . a nakon završetka rata najčešće se nisu vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. društveno opredjeljenje za relativno veliku količinu javnih dobara koja se žele dobiti od države. IBFD. 2005. županijski porezi) . . No i u mirnodopskim se godinama razina poreza povećava. te starenje stanovništva doveli su do znatnijeg porasta poreznog opterećenja u tom razdoblju u razvijenim zemljama svijeta. Ti se porezi zaračunavaju u određenom postotku na naš dohodak ili 1 BDP oznaka je za bruto domaći proizvod tj. za tržišnu vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga koji se proizvedu u nekoj zemlji tijekom jedne kalendarske godine.prema vrsti porezne osnovice (npr. OECD Revenue Statistics 1965-2004. Ideja socijalne države koja je prevladavala tijekom 60-ih godina. tj. No. . godine na 36% BDP-a 2003. 20th Century Taxes and Their Future. January 2000. .prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. godine. Paris. . u razdoblju od jednog stoljeća udio poreza se povećao gotovo 4 puta. 00 40 65 75 85 95 99 01 03 19 19 19 19 19 19 19 20 20 Izvor: Ken Messere. .54. porez na dohodak.Za velikih ratova obično su se vrtoglavo povećavali. . progresivni ili regresivni porezi).1. RAST POREZA KROZ VRIJEME U zemljama OECD-a udio ukupnih poreza porastao je s 10% BDP1-a 1900. Vol. 2 . KAKO SE POREZI DIJELE Porezi se mogu podijeliti na više načina: . Ipak se najčešće spominje njihova podjela na izravne i neizravne. državni porezi. . .

Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača. 2. tj. i tako dalje. Evo primjera: uvođenje poreza na krznene kapute plaćaju uglavnom bogati jer su oni pretežni kupci takvih kaputa. Proporcionalni porez Regresivni porez Progresivni porez Dohodak Iznos Porez Iznos Porez Iznos Porez 3 . Porezi moraju biti što jednostavniji. oni se možda neće odlučiti za kupnju jer im kaput zbog poreza ipak postaje preskup.Pravednost. Porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih odluka. Porezi trebaju biti pravedno raspoređeni između članova neke zajednice. Porezi moraju što je manje moguće utjecati na odnose cijene kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi. Obilježje nekih poreza jest da se oni mogu prevaliti na drugu osobu. U praksi su ta načela obično suprotstavljena. a vlasnik krznarske radionice morat će smanjiti svoje troškove. pa ni jedan porezni sustav ne poštuje podjednako sva načela. 3. Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni proračun. Što je neki porez pravedniji. Tada će pasti prodaja krznenih kaputa. 4. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih rashoda. 5. Prevaljivanje poreza To pitanje se na prvi pogled čini suvišnim jer svatko misli da kada porez plati taj porez konačno i snosi. u sklopu čega vjerojatno i plaće svojih radnika. No koliko bi više oni trebali platiti? Mnogo je poreznih rasprava vođeno upravo o tom pitanju.imovinu i po pravilu se ne mogu prevaliti na drugoga. Neki su porezi pravedniji od drugih. to je manje efikasan ili je kompliciran za primjenu.Jednostavnost. porez na dohodak koji plaćamo iz plaće. porez na dobit koji plaćaju poduzeća. No kada se poveća porez na krznene kapute. neki su efikasniji. na primjer.Stabilnost. To znači da onaj tko porez plaća. Time povećani porez na krznene kapute nisu u konačnici platili bogati. već ih najčešće prevaljuje na druge. KOJA OBILJEŽJA POREZI TREBAJU IMATI Slijedeća porezna načela odlikuju dobar porezni sustav: 1. No ne mora uvijek biti tako. autorskog honorara ili obrta.Izdašnost. porez i snosi. na građane. Pokušat ćemo taj problem ilustrirati pomoću tablice. neki pak jednostavniji za primjenu.Efikasnost. bogati bi trebali platiti više poreza jer imaju veće mogućnosti plaćanja. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV). Već samo nabrajanje poreznih načela pokazuje koliko je složeno napraviti dobar porezni sustav. PRAVEDNOST U OPOREZIVANJU Prema tom kriteriju. Izravni su porezi. već ga je u obliku nižih plaća krznar prevalio na svoje radnike. jasniji i razumljiviji kako bi troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne obveznike bili što niži.

Tako je u prvom slučaju porez proporcionalan jer svi porezni obveznici plaćaju jednak postotak svojeg dohotka.000 25 25. U trećem je slučaju porez progresivan jer bogati plaćaju veći postotak dohotka u obliku poreza. No koji je od ta tri slučaja najpravedniji? Struka nema jasnog odgovora.G. The Dryden Press. kao i ljepota.000 25 40.000 12.000 25 25.000 25. POREZI U HRVATSKOJ OD KOJIH SE POREZA SASTOJI HRVATSKI POREZNI SUSTAV Hrvatski porezni sustav utemeljen je na skupu izravnih i neizravnih poreza predočenih u sljedećoj tablici: Temeljni izravni porezi Temeljni neizravni porezi porez na dobit porez na dodanu vrijednost porez na dohodak trošarine prirez porezu na dohodak porez na promet nekretnina Ostalim poreznim prihodima može se smatrati cijela skupina lokalnih poreza (županijski. kažemo da je efikasniji. Philadelphia (etc. Principles of Economics . (kn) poreza kao % poreza kao % poreza kao % (kn) dohotka (kn) dohotka (kn) dohotka 50.000 25 200. iako plaćaju veći iznos poreza. 1998.000 20 100.).000 30 Izvor: Mankiw. općinski i gradski) carine i doprinosi za socijalno osiguranje. U drugom slučaju sustav je regresivan jer bogatiji.2. Pravednost je.500 25 15.. relativan pojam. Koji je porez efikasan Cilj dobroga poreznog sustava jest da što manje iskrivi (promijeni) ekonomske odluke osoba i poduzeća u odnosu prema odlukama koji bi donosili da se porezi uopće ne ubiru (hipotetičko stanje). c) snizi visina poreznih stopa.000 30 10.000 50. H. Što porez manje utječe na odluke poduzetnika o proizvodnji odnosno na odluke potrošača o potrošnji. b) smanji broj poreznih stopa. No postoci dohotka koji izdvajaju za poreze uvelike se razlikuju. plaćaju manji postotak svojeg dohotka. 4 .000 20 60. 1. No kako u praksi osigurati što veću poreznu efikasnost? U praksi se to postiže tako da se: a) proširi porezna osnovica ukidanjem izuzeća i povlastica pojedinim poreznim obveznicima. U svim primjerima iz ove tablice porezni obveznici koji imaju viši dohodak plaćaju i veće iznose poreza.

godine iznosili ukupni prihodi proračuna konsolidirane opće države. Porezi su u proračun donijeli 87% ukupnih proračunskih sredstava.2 Trošarine 10.572.1%) i carine (1. porez na dohodak (8. -porez na dodanu -porez na cestovna motorna vozila.7%). -porez na neizgrađeno građevno zemljište. 150/02. vrijednost.00 0. Općine.0 Porez na dohodak 7.1 Porez na imovinu 763. poreza na imovinu i ostalih poreza vrlo je malen. Ukupni porezi na svim razinama vlasti (mln. KOLIKO PRIHODA U DRŽAVNU BLAGAJNU DONOSE POREZI Porezi su najizdašniji proračunski prihod. 107/01.00 0. -trošarine -porez na automate za zabavne igre -porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište.00 35.6%).0%). -porez na nekorištene poduzetničke nekretnine. 117/01.00 100. -porez na promet nekretnina dijeli se između države. porez na dobit (6. 5 . -porez na potrošnju. -porez na korištenje javnih površina Porezi koji se dijele između države i lokalnih jedinica vlasti2 jesu: -porez na dohodak dijeli se između države. 35. Ostali prihodi napunili su “samo” 13% proračuna. 33/00.243. Prihod od lokalnih poreza. 147/03 i 132/06). Slijede trošarine (12.5%). Najviše u proračun donose PDV tj.00 8. -porez na kuće za odmor.00 12.939.790.0 2 Određeno Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93. 69/97. Od 103 mlrd. općine.6 Porez na dobit 5. -porez na tvrtku i naziv. grada i županije. kuna. općine i grada.5% svih poreza i doprinosi za socijalno osiguranje (34. -prirez porezu na dohodak. 127/00. porezima je ubrano oko 90 mlrd.5 Porez na prodaju 203. -porez na plovila. Ukupni porezni prihodi 90. odnosno gradovi mogu propisati plaćanje prireza porezu na dohodak. kuna koliko su 2005.00 6. tekuće cijene) 2005. -porez na nasljedstva i darove.POREZNI PRIHODI RAZLIČITIH RAZINA VLASTI Državni porezi Županijski porezi Općinski i gradski porezi -porez na dobit. kuna.824.8 Porez na dodanu vrijednost 32. 59/01.

4 Doprinosi socijalnom osiguranju 31.. Proračun opće države obuhvaća državni proračun.00 0. Konsolidirani proračun opće države čini proračun nakon poništenja međusobnih transakcija između državnog proračuna. godine. Nagli skok nastaje 1998. Proračun središnje države obuhvaća državni proračun i proračune izvanproračunskih fondova. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. do 1997. No nakon 1998.301. proračune izvanproračunskih fondova i proračune lokalnih jedinica vlasti. Izvanproračunski fondovi su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. kada se počinje primjenjivati porez na dodanu vrijednost.7 Ostali porezi 383. opće države. a ubrani porezi naglo rastu na gotovo 47% BDP-a. godine ukupni porezni teret počinje opadati i 2005. Definicije osnovnih pojmova koje se u Hrvatskoj upotrebljavaju kada se govori o proračunima pojedinih razina vlasti zasnivaju se na statističkom sustavu javnih financija Međunarodnoga monetarnog fonda.o.5 Izvor: Ministarstvo financija RH. Godišnje izvješće za 2005. Državni proračun godišnji je plan prihoda i rashoda koje odobrava Sabor. Konsolidirani proračun središnje države jest proračun nakon poništenja međusobnih transakcija između državnog proračuna i izvanproračunskih fondova. Što su pojmovi poput državnog proračuna. Porez na međunarodnu trgovinu 1. Hrvatske auto ceste d. proračuna izvanproračunskih fondova te proračuna lokalnih jedinica vlasti.o. kuna svih vrsta poreza na svim razinama vlasti. Hrvatske ceste d. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. i sl.00 1. godine iznosi 39. Hrvatski zavod za zapošljavanje. godine razina oporezivanja u Hrvatskoj kretala se od 43-44% BDP-a. Zagreb 2006. središnje države. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatski fond za privatizaciju.562. 6 . godine u Hrvatskoj je ubrano ukupno 90 mlrd. Javno poduzeće Hrvatske vode.o.6% BDP-a.00 34. godinu. No kako se razina oporezivanja mijenjala tijekom vremena? Od 1994.o. KAKO SE RAZINA OPOREZIVANJA MIJENJALA TIJEKOM VREMENA Fiskalne 2005..

19 . 94 95 96 97 98 99 00 01 02 03 04 05 19 Izvor: Godišnje izvješće Ministarstva financija 2005. godine 39. godine 48 46 44 42 % 40 38 36 34 19 . a u Europskoj uniji petnaestorice 40% BDP-a. 20 . 20 . 20 . 7 . u zemljama OECD-a na poreze prosječno otpada 36%. European Tax Handbook. Godine 2003. . Zagreb 2006. 20 . 2006. Udio ukupnih poreza u BDP-u u Hrvatskoj 1994-2005. U nas je 2005. 19 . ZAKONSKE POREZNE STOPE U NEKIM ZEMLJAMA Zemlja Porez na dobit Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost osnovna stopa (%) raspon stopa broj stopa osnovna stopa (%) (%) Austrija 25 0-50 4 20 Njemačka 25 0-42 4 16 Italija 33 23-43 4 20 Češka 24 12-32 4 19 Mađarska 16 18 i 36 2 20 Poljska 19 19-40 3 22 Slovenija 25 16-50 5 20 Hrvatska 20 15-45 4 22 Izvor: IBFD.6% svega što se proizvede za godinu dana odlazilo u obliku poreza u državnu blagajnu iz koje se financiraju javne usluge. 20 . Amsterdam. 20 . 19 . 19 . godine. «NAŠI» I «NJIHOVI» POREZI Koja je razlika između tereta kojim pojedini porezi pritišću hrvatske porezne obveznike i tereta poreza koji pritišću ljude u inozemstvu? Ukupan porezni teret u Hrvatskoj približava se onom u zemljama OECD-a i Europske unije.