You are on page 1of 18

PRAVNI DIO STRUČNOG ISPITA

OSNOVE USTAVNOG UREĐENJA

1. Dejtonski sporazum
Najvažnija pitanja u BiH su regulisana Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu,
označavanim kao Dejtonski sporazum. Dejtonski sporazum se sastoji od Opšteg okvirnog
sporazuma i 11 aneksa kojima su regulisana pojedina pitanja. Aneks 4. Općeg okvirnog
sporazuma za mir u BiH je Ustav Bosne i Hercegovine.Nakon troipogodišnjeg rata i dužeg
pregovaračkog procesa, na završnim razgovorima koji su se vodili u vazduhoplovnoj bazi Rajt
Peterson u blizini grada Daytona, u američkoj državi Ohio, koji su trajali 21 dan, 21.
novembra 1995. godine parafiran je Mirovni sporazum. Svečano potpisivanje ovog
sporazuma je obavljeno 14. decembra iste godine u Parizu, kada je i stupio na snagu.
Mirovni sporazum za BiH u osnovi je imao dva ključna cilja:

1. zaustaviti ratna djelovanja u BiH, i
2. uspostaviti temelje trajnog mira i stabilnosti u BiH i regionu.

2. Definicija Ustava i Ustavni sistem u BiH
Ustav se definiše kao pravni akt najviše pravne snage donesen po posebnom postupku,
složenijem od zakonodavnog, a često i od posebnog ustavotvornog tijela. Ustav u formalnom
smislu je uvijek pisani ustav, koji se nalazi na vrhu hijerarhijske ljestvice pravnih propisa. Svi
ostali propisi moraju biti u skladu sa ustavom.Ustavni sistem BiH čine: Ustav Bosne i
Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, i ustavi
kantona (ustavi kantona moraju biti usklađeni sa ustavom FBiH, a ustavi entiteta sa Ustavom
BiH).

3. Struktura vlasti u BiH
Predsjedništvo BiH – je kolektivni šef države i nosilac izvršne vlasti u okviru nadležnosti
institucija BiH. Predsjedništvo, prvenstveno, izražava i osigurava interese i ravnopravnost
triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta. Zato ovaj organ čine tri člana, i to jedan Bošnjak,
jedan Hrvat (koji su neposredno izabrani sa teritorije FBiH) i jedan Srbin (neposredno izabran
sa teritorije Republike Srpske).

4. Ljudska prava i osnovne slobodepo Ustavu BiH
Član II Ustava BiH :Ljudska prava i osnovne slobode
Ljudska prava: Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno
priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za
Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma.
Međunarodni standardi: Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i
Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

. izabrana na prvim višestranačkim izborima 1990. -Pravo na ličnu slobodu i sigurnost. osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol. godine. -Pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni. na sličan način kao i ustav BiH. marta 1994. 5. nacionalno ili socijalno porijeklo. koordinativna funkcija. -Pravo na privatni i porodični život. ili na prisilnom ili obaveznom radu. ovog člana. predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava. sadržavao i Nacrt Ustava FBiH. rođenje ili drugi status. boja. -Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima. -Pravo na imovinu.Katalog prava Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. izvršna funkcija. vođenje vanjske politike. Ustav Federacije BiH. Predsjedništvo BiH ima sve nadležnosti koje su uobičajene za šefa države u sistemu podjele vlasti. uspostava Federacije i sastav Ustav Federacije BiH je nastao prije Ustava BiH iz 1995. Nediskriminacija Uživanje prava i sloboda. Skupština Republike BiH. povezanost sa nacionalnom manjinom. -Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. Izvršna vlast u BiH Struktura izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvata: Predsjedništvo BiH Vijeće ministara Predsjednik i potpredsjednici FBiH i predsjednik i potpredsjednici RS-a Vlada FBiH i Vlada RS-a Organi državne uprave -> izvršna vlast i širem smislu Prema ustavnim ovlaštenjima. 6. komandovanje oružanim snagama. marta 1994. inicijativna funkcija. Nakon više neuspjelih mirovnih planova za BiH. uunkcija imenovanja. što uključuje: -Pravo na život. i to: Reprezentativna. prema proceduri predviđenoj Ustavom. transformisala se u Ustavotvornu skupštinu FBiH i 30. u Vašingtonu je 24. rasa. dom i prepisku. -Slobodu misli. -Slobodu izražavanja. -Pravo na obrazovanje. političko i drugo mišljenje. godine zaključen međunarodni sporazum koji je.godine. -Pravo na slobodu kretanja i prebivališta. -Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti. jezik. usvojila Ustav FBiH koji je predložen Vašingtonskim sporazumom. savjesti i vjere. imovina. godine. vjera. pored ostalog. -Pravo na brak i zasnivanje porodice.

normativni dio i dodatak (aneks). Amandmani na Ustav . Ustav FBiH propisuje da će navedeni dokumenti “imati pravnu snagu ustavnih odredaba” 7. izvršna i sudska) . izvršne i sudske) . Kantonalne vlasti (zakonodavna. Općinska vlast ? . jula 1994. i to: *dok Ustav BiH navodi 15 međunarodnih dokumenata. Ustav FBiH govori o 21 međunarodnom dokumentu *dok Ustav BiH ističe da će se navedeni dokumenti “primjenjivati u BiH”. Koja pitanja su utvrđena Ustavom Federacije BiH . Općinske vlasti .Ustav FBiH je objavljen u “Službenim novinama FBiH” broj 1 od 21. Međunarodni odnosi . te Ustav FBiH predviđa da međunarodne konvencije o ljudskim pravima navedene u Aneksu na ovaj ustav imaju čak ustavnu snagu. Ljudska prava i osnovne slobode . Struktura Federalne vlasti Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH Parlament Federacije BiH Vlada Federacije BiH 9. Struktura Federalne vlasti (zakonodavne. Federaciju čini deset kantona koji predstavljaju oblik veoma visoke regionalne autonomije Ustav FBiH ima preambulu. Uspostavljanje Federacije BiH . Podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti . godine. Struktura kantonalne vlasti Skupština kantona Vlada kantona Sudska vlast-Kantonalni i Opštinski sudovi 11. Zapaža se značajna razlika u odnosu na Ustav BiH. Sudska vlast Federacije – sudovi u Federaciji Sudsku funkciju u Federaciji vrše : Vrhovni sud FbiH Ustavni sud FBiH Kantonalni sudovi Opštinski sudovi 10. Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rješenja 8. U Aneksu se nabraja 21 međunarodno-pravni dokument za zaštitu ljudskih prava.

supružnik (bračni i vanbračni saglasno propisima o braku i porodici). .) Član 1. na načelima uzajamnosti i solidarnosti. odnosno kantona. Članovi porodice osiguranika iz stava 1. . obavezno zdravstveno osiguranje. koje obuhvata: . očuh. Obavezno zdravstveno osiguranje može se zasnivati na načelima uzajamnosti i solidarnosti u okviru dva ili više kantona.ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU 1. Pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona. . . majka. i 2.) Članovi porodice osiguranika Član 20. unuci. maćeha. odnosno Federacije. sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi. Član 2. Na kojim načelima se zasniva zdravstveno osiguranje (član 6. sestre. van braka. Zdravstveno osiguranje. djeca (rođena u braku. 2. čini jedinstveni sistem u okviru koga građani ulaganjem sredstava. Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru kantona. pa ih osiguranik izdržava. braća. u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom. i . usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdržava. kao dio socijalnog osiguranja građana. Prema ovom zakonu članovima porodice osiguranika smatraju se: . usvojena ili pastorčad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdržava. djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju sredstava za izdržavanje. Zdravstveno osiguranje – pojam i vrste (član 1. 3. ovog člana stiču prava na obavezno zdravstveno osiguranje po osnovu ovog zakona. drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona. obavezno u okviru kantona osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja na način koji je utvrđen ovim zakonom. roditelj (otac. dobrovoljno zdravstveno osiguranje. pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog .) Načela zdravstvenog osiguranja: Član 6. građani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje. Koja lica se smatraju članovima porodice osiguranika (član 20. prošireno zdravstveno osiguranje. U okviru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom. poslije isteka razdoblja iz stava 4. a najduže do navršene 26 godine života. Djeca osiguranika iz stava 2. Djeca koju je osiguranik uzeo na izdržavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje. saglasno posebnim propisima. do kraja redovnog školovanja. c) naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite. 2. Svojstvo osiguranog lica utvrđuje kantonalni zavod osiguranja.) Član 53. imaju pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti. b) naknada plaća. imaju pravo na zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (član 31. Do koje godine djeca osiguranika imaju pravo na zdravstveno osiguranje (član 22. Osiguranicima: a) zdravstvena zaštita. 5. osigurava se: 1. b) naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite. Članovima porodice osiguranika: a) zdravstvena zaštita. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdržavanje. ako su bez roditelja.) Član 31. Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja može ostvarivati samo lice kome je utvrđeno svojstvo osiguranog lica.odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti ličnim radom odnosno poljoprivrednom djelatnošću. 6. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem. a . Ko može ostvariti pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (član 53. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će sprovodbenim propisima utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je lice nesposobno za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za izdražvanje. a ako su na srednjem odnosno visokom školovanju. Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad. odnosno za vrijeme trajanja redovnog školovanja. ovog člana ako ih osiguranik izdržava. Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima prije navršene 15 godine života. Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno školovanje. ovog člana kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka prekinula redovno školovanje. 4. produžava se korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovnog školovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovnog školovanja.) Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navršene 15 godine. imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom izdržavanju.

Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz: -doprinosa iz plaća radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica. ovog člana kao i načinu njenog izdavanja. -doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti. prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću Član 3. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva. odnosno drugih prihoda ostvarenih obavljanjem poljoprivredne djelatnosti. i 3. pomoći.) Izvori iz kojih se osiguravaju sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja: Član 80. -doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja. patenata i tehničkih unapređenja. -doprinosa za nezaposlene građane. i na ulaznice za organizaciju sportskih. audio i video kaseta. ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU 1.) Član 2. -doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti. . Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: . Prava . pravo na porodičnu penziju. pravo na starosnu penziju. kao i zakupnine za poljoprivredno zemljište. estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba. -naknada za zdravstvenu zaštitu članova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih penzionera i članova njihovih porodica. -doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost ličnim radom. lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. izdavanja ploča. taksi. pravo na invalidsku penziju. -doprinosa za prihod od autorskih prava. -dodatnog doprinosa za korišćenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. -sredstava ličenog učešća osiguranih lica u pokriću troškova zdravstvene zaštite. . dividendi i drugih prihoda. donijet će ministar zdravstva. -doprinosa lica koja sama plaćaju doprinos. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Sredstva iz stava 1. ovog člana vode se i evidentiraju odvojeno. kamata. Iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (član 80. i -prihoda od donacije.dokazuje se posebnom ispravom. -sredstava budžeta kantona odnosno općine. 7. . -doprinosa koji se plaća na stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u ustanovama socijalne zaštite. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (član 2. Provedbene propise o sadržaju i obliku isprave iz stava 2.

Porodičnu penziju može ostvariti i bračni drug iz razvedenog braka. pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu razdoblja od navršenih najmanje 20 godina zivota do dana nastanka invalidnosti (radni vijek). kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju: . . usvojena. računajući radni vijek na pune godine. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 1.ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću. te sadržaj. Koja lica mogu ostvariti pravo na porodičnu penziju (član 60. smanjiti ili ograničiti. Osiguranik.(31)) Zdravstvena djelatnost predstavlja organizovano pružanje zdravstvene zaštite kroz rad zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u okviru zdravstvenih ustanova.odnosno privatne prakse u skladu sa stručno-medicinskom doktrinom i uz upotrebu zdravstvene tehnologije. specijalističko- konsultativna i bolnička zdravstvena djelatnost i djelatnost javnog zdravstva. pastorčad koju je osiguranik izdržavao. Ovim zakonom uređuju se načela. način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zaštite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. prava i obaveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite.unučad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdržavao do svoje smrti. . mjere. 3. 4. Zdravstvena zaštita građana – pojam (član 1.djeca rođena u braku. način organiziranja i provođenja zdravstvene zaštite. bez obzira na dužinu penzijskog staža. izuzev u slučajevima utvrđenim ovim zakonom. Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju (član 52. ako mu je sudskom odlukom utvrđeno pravo na izdržavanje. 2. Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad: . Zdravstvena djelatnost se provodi kao: primarna.po ovom zakonu ne mogu se oduzeti. navrši 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža.) Član 60.ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću. a pod uslovima i na način propisan ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.bračni drug.) Član 30. navrši 40 godina penzijskog staža. nosioci društvene brige za zdravlje stanovništva.) Član 1. . Porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodice : . van braka. .) Član 52. bez obzira na godine života. . Zdravstvena djelatnost – podjela (član 6. 2. Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju (član 30.

Ko obavlja zdravstvenu djelatnost na području Federacije (član 35.Etički komitet 6. način izbora i financiranje.Direktor . te domaća i strana fizička ili pravna lica u svim oblicima svojine.Načelo specijalizovanog pristupa . 7) prava i obveze osnivača u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva. kanton odnosno opština.Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite .Stručno vijeće . 51. 13) druga pitanja od značaja za rad zdravstvene ustanove. 4) iznos sredstava za osnivanje i početak rada zdravstvene ustanove i način osiguranja sredstava.Upravni odbor .3. 9) organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihove ovlasti. kao i prebivalište osnivača.) Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija. Statut zdravstvene ustanove (član 57. 2) naziv i sjedište zdravstvene ustanove. imenovanje ravnatelja i tijela upravljanja. 12) rok za donošenje statuta.) . do15.Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite . mandat članova stručnih tijela. 6) način raspolaganja viškom prihoda nad rashodima i način na koji se pokriva višak rashoda nad prihodima. 8) međusobna prava i obveze zdravstvene ustanove i osnivača.. Organi upravljanja i rukovođenja u zdravstvenim ustanovama (član 50. Statut zdravstvene ustanove podliježe obvezatnoj suglasnosti osnivača. Načela zdravstvene zaštite (član 10.Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti .Komisija za lijekove . odnosno ime i prezime.Načelo kontinuiranosti zdravstvene zaštite . Kanton i federacija zajedno mogu biti osnivači univerzitetsko kliničkih bolnica i zavoda.Nadzorni odbor . 11) osoba koja će do imenovanja ravnatelja zdravstvene ustanove obavljati poslove i imati ovlasti ravnatelja. Osnivač zdravstvenih ustanova na nivou federacije je Parlament FbiH 5. 3) djelatnost zdravstvene ustanove. (63)) Statut je osnovni opći akt zdravstvene ustanove kojim se uređuje: 1) naziv i sjedište. 10) stručna tijela zdravstvene ustanove.Načelo stalnog unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite .) . Federacija je osnivač federalnih zavoda.Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite 4. . 5) izvore i načine osiguranja sredstava za rad zdravstvene ustanove..Načelo pristupačnosti zdravstvene zaštite .

(83)) Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite. izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava. . dvokratnim radnim vremenom.(98-101)) -Opšta bolnica (je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti hirurgije. ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. pripravnošću ili dežurstvom u skladu sa potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga.Univerzitetska-klinička bolnica (je bolnica koja obavlja tercijarnu zdravstvenu zaštitu iz više od polovineregistrovanih specijalističkih djelatnosti. skladištenje.) 11. prilagođavanjem radnog vremena. Šta obuhvata bolnička djelatnost (član 70. iako je njihovo radno vrijeme proteklo. čuvanje pod propisanim režimom.(181)) Zdravstvene ustanove koje imaju status ugovorne zdravstvene ustanove obavezne su neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. ovog zakona ima posteljne. dvije ili više smjena. te obezbjeđuje boravak i prehranu bolesnika. ovog člana.(97)) Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike. ovog člana obavlja se u opštim. na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu. 9. Dom zdravlja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu kroz timove porodične medicine.Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu.).Kantonalna bolnica (koja. kao i izradugalenskih i magistralnih pripravaka u skladu sa propisom o apotekarskoj djelatnosti. službu za radiološku dijagnostiku. Organizacija rada i radno vrijeme u zdravstvenim ustanovama (član 96. pored uslovapredviđenih za opštu i specijalnu bolnicu. kao i službe u zajednici. laboratoriju. službu za hitnu medicinsku pomoć. dodiplomsku i postdiplomsku nastavu. Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi. Podjela bolnica po namjeni (član 71. liječenja. interne medicine. Izuzetno od odredbe stava 1. kao i naučnoistraživački rad za djelatnosti za koje je osnovana. a u skladu sa ugovorom sa zavodom zdravstvenog osiguranja kantona. u domu zdravlja može se organizovati i stacionar za dijagnostiku i liječenje akutnih bolesnika. koja osim uslova iz člana 102. Dom zdravlja (član 59.) . Dežurstvo je poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena. medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika.pedijatrije. specijalnim. ispunjava posteljne. 8. 10. ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti. Apoteka (član 64. Pripravnost je poseban oblik rada. dijagnostičke i druge uslove utvrđenekantonalnim zakonom) . radom u jednoj. kantonalnim i u univerzitetskim kliničkim bolnicama. Dom zdravlja je dužan učestvovati u obezbjeđenju uslova za pružanje specijalističko-konsultativne djelatnosti i djelatnosti javnog zdravstva na svom području. Djelatnost iz stava 1. ako bi time bila dovedena u pitanje bezbjednost pružanja zdravstvene zaštite.(92)) Apoteka je zdravstvena ustanova koja vrši nabavku lijekova i medicinskih sredstava. te ginekologije i porođajnog i ima posteljne. kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi.7. dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni. stručno usavršavanje. -Specijalna bolnica (je zdravstvena ustanova za specijalističko-konsultativno i bolničko liječenje određenih bolesti ili određenih dobnih grupa stanovništva. dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.

to je fizičko lice koje za odgovarajuću naknadu kod poslodavca obavlja pretežno manuelne poslove. lično obavljajući na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta. odnosno svi zaposlenici u organima državne uprave. Odobrenje za samostalan rad zdravstvenih radnika (član 107.pojam (član 3. podrazumijeva podjelu na: 1. 4.) Zaposlenik. fakultetu zdravstvenih studija i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.fizičko lice koje obavlja pomoćno-tehničke poslove za potrebe državnog organa (organa uprave). ovog člana zdravstveni radnik stiče pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci. 3. te mu za obavljeni rad isplaćuje plaću i izvršava druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa ovim zakonom. i ostvarujući na temelju toga.) Radni odnos je dobrovoljni ugovorni odnos između posloprimca (zaposlenika.(137)) Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. ZAKON O RADU 1. javni) . 2. farmaceutskom ili farmaceutskobiohemijskom fakultetu. rokovi i postupak provjere stručnosti koje je zdravstveni radnik ostvario u okviru stručnog usavršavanja.Licencom iz stava 1. 13. kolektivnim ugovorom. u smislu ovog zakona. zaposlenik . a u užem značenju. uz obavezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. na način i pod uslovima koje utvrdi poslodavac. propisom nadležne federalne komore kojim se utvrđuje zajednički sadržaj stručnog usavršavanja. je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao.subjekata koji prihvataju ponuđeni posao. radnika) i poslodavca. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uobičajena klasifikacija posloprimaca tj.osoba koja je postavljena upravnim aktom u državnoj službi. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom. 2. garantirana i ugovorena prava i obaveze. Zdravstveni radnici. na osnovu kojeg se posloprimac uključuje u organizirani proces rada. Zasnivanje radnog odnosa (član 2.12. radnik . kolektivnim ugovorom. Poslodavac. pojam (član 101. namještenik . i 4. nakon dobijanja uvjerenja o položenom stručnom ispitu. propisom kantona. je fizičko lice koje u radnom odnosu lično obavlja određene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom. zaposlenik-uposlenik – fizičko lice koje profesionalno obavlja posao za poslodavca na osnovu ugovora o radu za plaću. stomatološkom. u smislu ovog zakona. Poslodavac. službenik (državni. propisom kantona.u širem smislu obuhvata sva lica koja stupaju u radni odnos. .(148)) Licenca je javna isprava koju izdaje nadležna komora. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. sa rokom važenja od šest godina i obnavlja se u skladu sa ovim zakonom. plaću i druga utvrđena.

otkazni rokovi kojih se moraju pridržavati zaposlenik i poslodavac i 10. ime.) U slučaju da ugovor o radu ne sadrži podatak o trajanju radnog odnosa. Sadržaj ugovora o radu (član 21. 8. u skladu sa zakonom. ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.) S obzirom na ove elemente. . dan otpočinjanja rada. privremenog povećanja obima poslova. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme (član 19. Ako zaposlenik. prezime. propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem. i . te periodi isplate. Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo.3. a najduže godinu dana. Nakon završenog pripravničkog staža. 2. . naknade. Ako zaposlenik. prebivalište odnosno boravište zaposlenika. dodaci o plaći. 5. radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu može se zaključiti na određeno vrijeme u slučajevima: . radno mjesto na kojem se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova. 4. 5. trajanje ugovora o radu. rada na određenom projektu. ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.) Radni odnos na određeno vrijeme ne može se uspostaviti na period duži od dvije (2) godine. pripravnik polaže stručni ispit. zamjene privremeno odsutnog zaposlenika. ako zakonom. odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od 2 godine bez prekida. smatrat će se da se radi o radnom odnosu na neodređeno vrijeme. dužina i raspored radnog vremena. 7. poljoprivredi ili poslovi iz djelatnosti poslodavca čije je trajanje po svojoj prirodi ograničeno na određeno vrijeme). trajanje godišnjeg odmora. 3. 6. 6. Ugovor o radu na određeno vrijeme (član 19. plaća. obavljanja poslova koji po svojoj prirodi traju određeno vrijeme (sezonski poslovi u ugostiteljstvu i turizmu. propisom kantona ili pravilnikom o radu. odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od 2 godine bez prekida. naziv i sjedište poslodavca. Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme. .) Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom. građevinarstvu. takav radni odnos smatrat će se radnim odnosom na neodređeno vrijeme. druge podatke u vezi sa uslovima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom. takav radni odnos smatrat će se radnim odnosom na neodređeno vrijeme. izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem. sadržaj ugovora o radu u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH se vezuje za utvrđivanje sljedećih podataka: 1. Prijem pripravnika (član 26. . 9. drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom 4.

9. Radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite na radu. Ugovor o radu može se zaključiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. poslodavac utvrđuje uslove i kriterije za skraćenje radnog vremena. nije moguće zaštiti zaposlenika od štetnih uticaja vezanih za zdravljei radnu sposobnost zaposlenika. kao i obaveze zaposlenika u vezi sa skraćenim radnim danom. . u skladu sa kolektivnim ugovorom. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je određeno za osposobljavanje za pojedina zanimanja prema zakonskim uslovima. Volonterski rad (član 27. rad pod dejstvom jonizirajućeg zračenja. rad pod povećanim atmosferskim pritiskom. rad letačkog osoblja. naknada i sl. Radno vrijeme (puno i nepuno) (član 29. da se osposobljavanje lica poslije završenog školovanja vrši radi sticanja radnog iskustva kao uslova za zasnivanje radnog odnosa. rad sa otrovnim gasovima i drugim materijalima i slično. pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.) Radno vrijeme se definira je kao vrijeme kada se zaposlenik nalazi na raspolaganju poslodavcu. bez zasnivanja radnog odnosa (ugovor o volonterskom radu). izjednačava se s punim radnim vremenom.kao vrijeme u kome je zaposlenik dužan obavljati poslove i zadatke radnog mjesta. zbog potpune zaštite zaposlenika koji rade na takvim radnim mjestima. odnosno volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je po zakonu za određeno stručno zvanje propisano trajanje pripravničkog staža.) Zakonom.) Volonter je lice kojeg poslodavac prima na stručno osposobljavanje za samostalan rad. ili kao vrijeme za koje zaposlenik ima pravo i obavezu da provede na radu.7. skraćeno radno vrijeme.). Kao posebni uslovi rada uobičajeno se smatraju poslovi koji zahtijevaju naročito težak i naporan rad. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom. Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom. i 30. rad na velikim visinama i sl. Zaposlenik koji radi sa skraćenim radnim vremenom ostvaruje u punom obimu sva prava na radu i u vezi sa radom Skraćeno radno vrijeme računa se u penzijski staž kao staž osiguranja isto kao da je zaposlenik radio puno radno vrijeme. Razdoblje volonterskog rada ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uslov za rad u određenom zanimanju. može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. U skladu sa zakonom. tj. 8. Dakle. odnosno pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi da radno vrijeme bude kraće od punog radnog vremena. osim prava koje zavisi od dužine radnog vremena (plaća. Skraćeno radno vrijeme (član 31. da se za obavljanje pojedinih poslova ili za određena zvanja posebnim zakonom ili pravilnikom o radu traži položen stručni ispit nakon završenog pripravničkog staža i 2. prema sadašnjem pozitivnom zakonodavstvu volonterski rad se dozvoljava pod dva uslova: 1. Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom. Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično.

Maloljetni zaposlenici mogu biti izuzeti od zabrane noćnog rada izuzetno u slučaju havarije. a drugi dio odmora se može koristiti najkasnije do 30. 13. 12. Noćni rad maloljetnih zaposlenika (član 36. pod uslovom da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog korištenja. godišnji odmor. Prekovremeni rad (član 32. Svaki zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. majkama odn. Godišnji odmori (član 41. više sile i zaštite interesa javnog poretka. Posebno je predviđeno pravo zaposlenika da može koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi. Odmori (član 37. 11. Pravilo je da se godišnji odmor koristi u neprekidnom trajanju. odmor između dva radna dana. odmor u toku sedmice-sedmični odmor i 4. a to su zaposlenici mlađi od 18. godina života prekovremeni rad se može narediti samo uz pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. i vrijeme odmora se ne računa u radno vrijeme. tada prvi dio mora trajati bez prekida najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine.usvojiocu djeteta do 3 godine. a korištenje u dva dijela predstavlja samo zakonsku mogućnost. Ako se koristi u dva dijela. 38.) Prekovremeni rad je dopušten u slučaju: • više sile (požar. Isto tako trudnicama. a u ostalim djelatnostima noćni rad za ove zaposlenike je rad između 20 sati i 6 sati idućeg dana. godina. s tim što se za njih noćni rad u industriji smatra rad između 19 sati i 7 sati ujutro idućeg dana. u toku trajanja radnog vremena u jednom radnom danu-odmor u toku dnevnog rada (pauza. potrebno je da je zaposlenik u radnom odnosu i 2.) Uslovi z sticanje prava na godišnji odmor su: 1. • iznenadnog povećanja obima posla. do 45. Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na dnevni odmor u trajanju od 30 minuta. juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo na odmor između dvije radne sedmice u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno. da je u radnom odnosu šest (6) mjeseci neprekidno. poplava. Pojedinim kategorijama zaposlenika prekovremeni rad se ni u kom slučaju ne može narediti. 2. potres). 3. • drugim slučajevima neophodne potrebe te • može trajati najduže 10 sati sedmično. Ako zaposlenik radi na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada. te samohranom roditelju ili usvojiocu sa djetetom do 6. te . zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.10.) Zabranjen je noćni rad maloljetnih zaposlenika. stanka). a maloljetni zaposlenici u trajanju od najmanje 24 radna dana. Pravo na regres za godišnji odmor se vezuje za pravo na godišnji odmor. 39) Naše pozitivno pravo predviđa sljedeće odmore: 1. Zaposlenik ima pravo na odmor između dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

koji predstavlja situaciju u kojoj dolazi.Pravo na raspoređivanje u vrijeme trudnoće. ugrožavaju njen život i zdravlje. . Zaštita žena i materinstva (član 52. pripada zaposleniku u određenim situacijama koje su pravne i objektivne prirode. odnosno domaćinstva. Porodiljsko odsustvo predstavlja pravo na odsustnost s rada za vrijeme trudnoće. maćeha. . Ženi se ne može narediti.Pravo koje može koristiti otac djeteta. trebalo bi utvrditi pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. . odnosi se na: . jer je izričito predviđeno da poslodavac može zaposleniku odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) na njegov zahtjev. 4.) Osnovna pitanja radnopravne zaštite žene-zaposlenice u vezi sa materinstvom u pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH. te druge poslove koji. stupanja u brak. ( ali po prirodi stvari. ovo odsustvo ima za posljedicu mirovanje svih prava i obaveza iz radnog odnosa. Zaposlenik koji po jednom osnovu iskoristi sedam radnih dana. odnosno usvojilac djeteta. ne i pravo.Pravo na skraćeno radno vrijeme (pravo na rad s polovinom radnog vremena). Neplaćeno odsustvo (član 47. . do kraćeg prekida rada zbog subjektivnih razloga. članom porodice (obitelji) smatraju se: bračni. . porođaja supruge. 16.) Drugi oblik odsustva je odsustvo bez naknade plaće. odnosno vanbračni drug. i ostvarivanje tog prava zavisi od korištenja godišnjeg odmora. Kao takvo. usvojilac.Pravo majke u slučaju djetetove smrti. U smislu zakonskih odredbi o plaćenom odsustvu. nego pravo koje je utvrđeno kolektivnim ugovorom. Plaćeno odsustvo (član 46. vanbračno. ne može koristiti plaćeno odsustvo po drugom osnovu. teže bolesti člana porodice. zbog jednakosti u mogućnostima i tretmanu zaposlenika. Uslovi pod kojima se može odobriti neplaćeno odsustvo. te poslodavac opštim aktima treba da utvrdi tačan broj dana plaćenog odsustva u svakom od navedenih slučajeva). dijete (bračno. izuzetak bi trebao biti vezan za smrt člana porodice. odnosno domaćinstva.Pravo na pauzu za dojenje. Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam (7) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini (plaćeno odsustvo) u slučajevima: 1. pastorčad i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje). pravilnikom o radu i ugovorom o radu. .Pravo na mirovanje radnog odnosa. braća i sestre. a zbog svoje prirode i cilja koristi se kontinuirano. usvojeno. ali i da utvrdi i druge slučajeve i vrijeme trajanja plaćenog odsustva. . Neplaćeno odsustvo je samo mogućnost. otac. Pravo na regres nije zakonsko pravo.Zabranu dovođenja u nepovoljniji položaj zbog trudnoće. niti se žena može rasporediti da obavlja naročito teške fizičke poslove. . 2. do 63.Pravo na porođajno odsustvo. dakle pravo na odsustvo koje se ima smatrati vremenom provedenim na radu.) Pravo na odsustvo uz naknadu plaće. majka. s obzirom na njene psihofizičke osobine. 15. 3.Pravo na zaštitu u pogledu prekovremenog rada. očuh. porođaja i njege djeteta. po pravilu. i to u periodu prije poroda pa do određene dobi života djeteta. smrti člana porodice. radove pod zemljom ili pod vodom.akcesorne je prirode. . djed i baba (po ocu i majci). 14.

18. 3. rad u smjenama. Jedna od bitnih karakteristika savremenih režima plaća. profesora. Zakonski i podzakonski akti. Liječnika i 5. jer se ono stiče po osnovu ličnog rada svakog zaposlenika. Autonomni opći akti i 4. Nosilaca pravosudnih funkcija. Naknada plaće (član 72. naučnika). te na žene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizičke prirode. odnosno rezultati rada. do 71.ugovorom o radu ili drugim aktom o zasnivanju radnog odnosa (npr. Osnovni elementi za utvrđivanje visine plaće i njenu isplatu je vrijeme provedeno na radu. sindikat.ugovor o djelu) za rad koji je lično zaposlenik obavio za poslodavca u određenom vremenskom razdoblju prema prethodno utvrđenim osnovama i mjerilima. 17. kao npr. a posebno u vrijeme ekonomskih kriza ili ratnog stanja). ova zabrana rada ne odnosi se na žene koje obavljaju rukovodeće poslove i poslove zdravstvene i socijalne zaštite. 3. Kolektivni ugovori. Bitni elementi samog pojma plaća su: 1. Opći režim plaća i na 2. 2. ali za to nije kriv. savezi poslodavaca na nivou države. Opći režim plaća se odnosi na sve radnike. 2. odn.zasniva radni odnos i preuzima na sebe brojne obaveze iz tog pravnog odnosa. Zaposleniku koji iako nije radio i nije ostvario plaću. vezuje se njihovo razlaganje na: 1. 4. U literaturi radnog prava plaća se definira kao novčani iznos. kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu pripada pravo na naknadu plaće. noćni rad. otežani uslovi rada. 3. Individualni ugovori o radu. 2. Plaće (član 68. stručna sprema. kao što su radni odnosi: 1. drugim propisima. .zaposlenike jedne države. Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu. studente. Vojske i policije.Izuzetno. tj.) Pravo na plaću je temeljni motiv zbog kojeg zaposlenik s poslodavcem zaključuje ugovor o radu. koja se isplaćuje u odgovarajućoj novčanoj valuti (ipak u praksi se događa da se ona dijelom ili u cjelini „isplaćuje“ u naturalnom obliku. pravilnikom o radu. kolektivnim ugovorom. Drugi elementi također utiču na visinu plaće. Za reguliranje plaća koriste se: 1. u slučajevima utvrđenim zakonom. koji je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku u skladu sa pravnim propisom. Prosvjetnih radnika (učitelja. Službenika i namještenika. Posebne režime plaća. Posebni režimi plaća se javljaju u posebnim radnim odnosima. pripravnike i volontere koji tokom školovanja ili stručnog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika.) Institut naknade plaće je pravo zaposlenika da u opravdanim slučajevima dobije propisani ili ugovoreni novčani iznos. Plaća je uvijek novčani iznos. Pravo na plaću je lično pravo svakog zaposlenika. te subjekti koji ga reguliraju su: nadležni državni organi. tj. nastavnika.

b. .Za vrijeme državnim praznika. 20. .smrću zaposlenika.Ako ne radi jer je došlo do prekida rada bez njegove krivnje. .odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca . . Otkaz se daje u pismenoj formi. . odnosno ugovora o radu po volji zaposlenika svodi se na dva načina prestanka radnog odnosa: 1. porođajem i njegom djeteta. zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom.) Sui generis slučajevi prestanka radnog odnosa. sporazumni prestanak radnog odnosa).) Prestanak radnog odnosa.ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore. . 19. te u . . Ugovor o radu prestaje: .Porođajnog odsustva. sporazumni raskid ugovora o radu (predstavlja konsenzualni dvostrani akt koji zaključuju poslodavac i zaposlenik) i 2. čije pravno dejstvo nije uslovljeno pristankom druge strane).Drugim slulajevima utvrđenim lex specialis propisima.ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne. Otkaz ugovora o radu (član 87. . otkaz zaposlenika (jednostrana izjava volje o raskidanju radnog odnos. c.radniku pripada pravo na naknadu plaće u slučaju: . Način prestanka ugovora o radu (član 86.) Prestanak radnog odnosa po sili zakona i d. . .otkazom poslodavca odnosno zaposlenika.Za vrijeme korištenja plaćenog odsustva.sporazumom poslodavca i zaposlenika.kad zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja. .Za vrijeme godišnjeg odmora. . . Naknada plaće u vezi sa trudnoćom. odnosno naknade plaće ženi- majci.ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbijednosti.Ako odbije da radi jer nisu provedene mjere zaštite na radu usljed čega mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje.početkom primjene te mjere. u FBiH regulirana je propisima o socijalnoj zaštiti.) Prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenika (otkaz na inicijativu poslodavca). te poslodavac je dužan obrazložiti otkaz i dostaviti zaposleniku. .danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti . . .U radnom zakonodavstvu BiH zaposleniku tj.Privremene nesposobnosti za rad (bolest).istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.) Prestanak radnog odnosa po volji zaposlenika (otkaz na inicijativu zaposlenika. do 91.) U teoriji radnog prava osnovi prestanka radnog odnosa se mogu razvrstati na: a.

) Član 133. ovog Člana. Vracanje radne knjizice iz stava 2. o cemu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu. nacin upisivanja podataka. moze u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijedeno njegovo pravo. postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjizica. 1. Na dan kada pocne da radi.) Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu. Radnu knjizicu izdaje opcinski organ uprave nadlezan za poslove rada. Federalni ministar donijet ce propis o radnoj knjizici. Radna knjizica je javna isprava. Pravilnik iz stava 1. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtijeva zaposlenika iz stava 1. odnosno poslodavcu kojem se otkazuje. 23.21. kojim se ureduju place. ovog Člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca. kojim ce se urediti: sadrzaj.) Otkaz se daje u pismenoj formi. Trajanje otkaznog roka (član 95. Zaštita prava iz radnog odnosa (član 103. organizacija rada i druga pitanja znacajna za zaposlenika i poslodavca. postupak izdavanja. ovog Člana ne udovolji tom zahtjevu. oblik i nacin izrade. u kom slucaju rok od 15 dana za podnosenje zahtjeva sudu. obrazloziti otkaz zaposleniku. . Vijece zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik moze od nadleznog suda zatraziti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevazecim.do 3. Pravilnik o radu (član 107. O donosenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vijecem zaposlenika odnosno sindikatom. tece od dana okoncanja tog postupka. zaposlenik predaje radnu knjizicu poslodavcu. Radna knjižica (član 133. zaposlenik moze u daljem roku od 15 dana traziti zastitu povrijedenog prava pred nadleznim sudom. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. 22. zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. u skladu sa zakonom. Forma otkaza ugovora o radu (član 94. s tim da se konkretna duzina otkaznog roka ureduje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Otkazni rok pocinje da tece od dana urucenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu. moze se predvidjeti postupak mirnog rjesavanja radnog spora. 24. nacin vodenja registra izdatih radnih knjizica. Na dan prestanka ugovora o radu. Zaposlenik ima radnu knjizicu. Poslodavac je obavezan. odnosno od dana saznanja za povredu prava. ovog Člana. poslodavac je duzan vratiti zaposleniku radnu knjizicu. nema za posljedicu gubitak prava na to potrazivanje. Član 134. i 134. 25. ovog Člana ne moze se uvjetovati potrazivanjem koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku. Propust zaposlenika da zahtijeva naknadu stete ili drugo novcano potrazivanje iz radnog odnosa u rokovima iz st.) Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa.) Otkazni rok ne moze biti kraci od 15 dana niti duzi od sest mjeseci. u pismenoj formi. a zaposlenik vraca poslodavcu potvrdu iz stava 1. kao i druga pitanja predvidena propisom o radnoj knjizici. a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja. Otkaz se dostavlja zaposleniku.

. ovog Člana sadrzi: vrstu. u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju . Ugovor iz stava 1. pod uvjetima: 1. ovog zakona zakljucuje se ugovor u pismenoj formi. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moze se zakljuciti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. i 137. sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duze od 60 dana u toku kalendarske godine. Član 137. 2. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava. nacin. da su privremeni i povremeni poslovi utvrdeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu.) Član 136.26. Za obavljanje poslova iz Člana 136. Privremeni i povremeni poslovi (član 136. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljucuje ugovor o radu na odredeno ili neodredeno vrijeme. rok izvrsenja poslova i iznos naknade za izvrseni posao.