You are on page 1of 399

101.

BRIGADA HV-a
Autori:
Ivan Brigović, prof. i Ivan Radoš, prof.
Nakladnik:
UHBDR 101. brigade Susedgrad
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
Za nakladnika:
bojnik Stjepan Bratković
dr. sc. Ante Nazor
Uređivački odbor:
Predsjednik: Ante Radalj, dipl. ing.
Urednik:
stožerni brigadir Miro Andrić, prof.
Članovi:
stožerni narednik Stjepan Balaband, bojnik Stjepan Bratković, pukovnik Ivica Hrnčić, bojnik Franko Križman, dipl. ing.,
stožerni brigadir Jozo Petrašević, pukovnik Ahmet Puškar, pukovnik Stjepan Puškar, ing. i poručnik Mate Rupić, prof.
Redaktor:
mr. sc. Tomislav Pavić, prof.
Recenzenti:
general zbora mr. sc. Josip Lucić
dr. sc. Davor Marijan
dr. sc. Ante Nazor
Lektorica:
Julija Barunčić Pletikosić, prof.
Obrada zemljovida:
bojnik Jozo Stanić, ing. geod.
Obrada shema:
Nikola Perić
Izrada kazala:
Natko Martinić Jerčić, prof.
Fotografije:
Arhiv Udruge i osobni arhivi pripadnika 101. brigade ZNG-a/HV-a, Aleksandar Božić, Tomislav Bušljeta,
Saša Kralj i Marko Perić
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak:
Grafički zavod Hrvatske
Naklada:
1000 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 826667
ISBN
978-953-57206-1-4
978-953-7439-48-4
101. BRIGADA HV-a

HRVATSKI
MEMORIJALNO –
DOKUMENTACIJSKI CENTAR
DOMOVINSKOG RATA
Kazalo

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Riječ zapovjednika 101. brigade ZNG-a/HV-a: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Ivica Hrnčić, pukovnik u miru, ratni zapovjednik 101. brigade ZNG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
“Ne zaboravimo” – Jozo Petrašević, stožerni brigadir u miru, ratni zapovjednik 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Proces osamostaljenja Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Organizacija obrane na području grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Organizacija obrane na području Susedgrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Ratni put 101. brigade ZNG-a/HV-a


1. Nastanak i ustrojavanje 101. brigade ZNG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
1.1. Organizacijsko-stručne pripreme i aktivnosti za osnutak 101. brigade ZNG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
1.2. Osnutak i postrojavanje 101. brigade ZNG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
2. Mobilizacija, naoružavanje i prve aktivnosti 101. brigade ZNG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3. Prva bojna djelovanja 101. brigade ZNG-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
3.1. Novljansko bojište (27. rujna – 6. listopada 1991.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
3.2. Velika Buna – Kravarsko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
4. Sudjelovanje 101. brigade ZNG-a u obrani južnih prilaza gradu Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
4.1. Lasinjsko bojište (1. – 11. listopada 1991.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
4.2. Rakov Potok (11. – 31. listopada 1991.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
4.3. Pokupsko bojište – uspostava mostobrana i prijelaz na desnu obalu rijeke Kupe
(26. listopada – 18. studenoga 1991.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
5. Sudjelovanje 101. brigade HV-a u obrani istočne Slavonije (studeni 1991. – lipanj 1992.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
5.1. Pripreme za odlazak na istočnoslavonsko bojište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
5.2. Dolazak u istočnu Slavoniju, preuzimanje prve crte obrane i prva bojna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
5.3. Prvi boj za Paulin Dvor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
5.4. Drugi boj za Paulin Dvor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
5.5. Boj za Antunovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
5.6. Odlazak na odmor, popunu i dodatnu obuku u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
5.7. Povratak u istočnu Slavoniju, razmještaj i bojna djelovanja do “Sarajevskog primirja” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
5.8. Situacija na istočnoslavonskom bojištu nakon sklapanja “Sarajevskog primirja” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
5.9. Reorganizacija 101. brigade HV-a i varljivo primirje na istočnoslavonskom bojištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
5.10. Izvlačenje s istočnoslavonskog bojišta i povratak u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
6. Demobilizacija brigade i prevođenje u pričuvu (lipanj – srpanj 1992.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

5
7. Priprema brigade za oslobađanje okupiranih područja Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
7.1. Ustroj i djelovanje Zapovjedništva za razvoj brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
7.2. Bojna obuka i odgoj zapovjedništava i postrojba brigade u 1993. godini na banovinskoj bojišnici
(20. svibnja – 26. lipnja 1993. i 3. studenoga – 3. prosinca 1993.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
7.2.1. Bojna obuka i uvježbavanje zapovjedništava i postrojba brigade u svibnju i lipnju 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
7.2.2. Bojna obuka i uvježbavanje zapovjedništava i postrojba brigade u studenom i prosincu 1993. godine . . . . . . . . . . . . . 225
7.3. Zapovjedništvo brigade u povećanom stupnju bojne spremnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
7.4. Metodičko – pokazna vježba “Mobilizacija brigade – pukovnije” (“Proljeće – ‘95”) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
8. Sudjelovanje brigade u operaciji “Oluja” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
8.1. Planiranje i priprema operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
8.2. Mobilizacija brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
8.3. Pripreme brigade za bojna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
8.4. Početak operacije i bojna djelovanja brigade 4. – 7. kolovoza 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
8.5. Napadna bojna djelovanja brigade 8. – 14. kolovoza 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
8.6. Vođenje i zapovijedanje te djelovanje ostalih postrojbi brigade u VRO “Oluja” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
8.7. Demobilizacija brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
8.8. Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
9. Djelovanje brigade do ukidanja iz mobilizacijskog razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287

USPOMENA NA 101. BRIGADU ZNG-A/HV-A


I. U spomen na poginule i nestale pripadnike 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
· Poginuli pripadnici 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
· Nestali pripadnici 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304
· Poginuli pripadnici 100. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
· Spomenici i spomen-obilježja poginulim pripadnicima brigade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307
II. Znakovlje 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
III. Odličja i priznanja 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318
IV. Bilteni 101. brigade HV-a i izvaci iz tiskovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
V. Multimedijalni projekt “101. za Hrvatsku” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
VI. Čuvanje uspomena na 101. brigadu ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
· Trgovi, parkovi i ulice u spomen na 101. brigadu ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
· Obilježavanje obljetnica 101. brigade ZNG-a/HV-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
· Dobrotvorno društvo “Čovječnost” iz Susedgrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371
· HVIDRA Susedgrad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
· UHBDR 101. brigade ZNG-a/HV-a Susedgrad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376
Zahvala nakladnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379
Bilješka o autorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393
Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395
Zemljovidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Sheme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398

6
PREDGOVOR

Suradnja s pripadnicima 101. brigade ZNG-a/HV-a Susedgrad sak stavljen na bojna djelovanja brigade, koja su podijeljena na
započela je u lipnju 2010., kada smo od Uređivačkog odbora, dva dijela – bojna djelovanja brigade tijekom 1991. – 1992. te
sastavljenog od pripadnika brigade, angažirani za pisanje mo- njezino sudjelovanje u “Oluji”. Osim toga, opisane su i njezine
nografije o 101. brigadi ZNG-a/HV-a. Nakon prvih dogovora i pripreme za oslobađanje okupiranih područja Republike Hr-
pregleda raspoloživih izvornih dokumenata, novinskih članaka vatske u razdoblju od 1992. do 1995., nakon što je brigada u
i relevantne literature uvidjeli smo da izvori kojima raspolažemo lipnju – srpnju 1992. demobilizirana i prevedena u pričuvu, kao
nisu dovoljni za pisanje monografije te da je svakako potrebno i sve druge aktivnosti u kojima je brigada sudjelovala tijekom
pregledati arhivsko gradivo 101. brigade ZNG-a/HV-a, koje je Domovinskog rata.
pohranjeno u Središnjem vojnom arhivu Ministarstva obrane Tijekom pisanja monografije trudili smo se u nju unijeti što
Republike Hrvatske na Črnomercu u Zagrebu. Zbog propisane više detalja i svjedočanstava aktivnih sudionika, kako bi knjiga
procedure o zaštiti tajnosti podataka, dozvolu za ulazak u arhiv bila što cjelovitija i zanimljivija čitatelju. Pritom je vjerojatno
čekali smo godinu dana, tako da smo tek u lipnju 2011. mo- nešto izostavljeno ili ostalo nedovoljno objašnjeno. Razlog tome
gli započeti s radom i analizom dokumenata, te pisanjem ove nije naša želja da nešto prešutimo, već nepostojanje podataka u
knjige. Prilikom rada u arhivu posebno nam je svojim savjetima arhivskome gradivu ili saznanja o navedenim događajima.
pomogao njegov djelatnik, bojnik Ante Samardžić, kojemu se Tekst je popraćen sa sedamnaest zemljovida, četrnaest she-
ovim putem zahvaljujemo. ma i s brojnim fotografijama ratnog puta brigade. Uz to, u knji-
Iako je arhivsko gradivo 101. brigade ZNG-a/HV-a dobro gu su uvršteni i svi bilteni 101. brigade ZNG-a/HV-a (brojevi
sređeno, njegova obimnost nije nam pružila dovoljno infor- 1 – 5), nastali tijekom boravka brigade na istočnoslavonskom
macija o svim razdobljima postojanja i ratnog puta brigade. To bojištu 1991. – 1992., autentično svjedočanstvo tog vremena
se prvenstveno odnosi na nastanak, ustrojavanje i prva bojna očima pripadnika brigade, njihovih suboraca, prijatelja i najbli-
djelovanja brigade 1991., što je iz dokumenata bilo vrlo teško žih.
rekonstruirati. Osim toga, dio gradiva sasvim sigurno nedosta- Ovo je jedan pokušaj opisa ratnog puta 101. brigade ZNG-
je, primjerice, ratni dnevnici brigade. Zbog toga smo se u “ra- a/HV-a, koji bi, najvjerojatnije, da ga je pisao netko drugi, bio
svjetljavanju” manje jasnih događaja prvenstveno oslanjali na drukčiji. Za razliku od nekih drugih monografija brigada Hrvat-
pripadnike brigade. Neke od najzanimljivijih priča pripadnika ske vojske u kojima su one prikazane kao kolektiv, bez posebnih
brigade te njihovih nadređenih zapovjednika i suboraca iz dru- isticanja pojedinaca, u knjizi donosimo imena više pojedinaca
gih postrojba Hrvatske vojske posebno su istaknute u tekstu, koji su se istaknuli tijekom bojnih djelovanja brigade. Eventual-
kao autentično svjedočanstvo ratnog puta 101. brigade ZNG- ne pogreške nisu rezultat naše želje da nečije zasluge uvećamo ili
a/HV-a u Domovinskom ratu. umanjimo, već ograničenosti raspoloživih podataka.
Ova monografija prikazuje ratni put 101. brigade ZNG- Iako je knjiga uglavnom pisana na osnovu izvornog arhiv-
a/HV-a, od njenog nastanka i početka ustrojavanja u lipnju skog gradiva – dokumenata brigade i nadređenih zapovjedništa-
1991. do ukidanja iz mobilizacijskog razvoja Oružanih snaga va, tekst je pisan bez znanstvenog aparata, čemu je razlog čudna
Republike Hrvatske 30. lipnja 2001. godine. Pritom je nagla- arhivska politika u državi, koja traži da se deklasificiraju svi kori-

7
šteni dokumenti s oznakom tajnosti, i to svaki ponaosob. Da smo tekst i prikupljao fotografije i svjedočanstva pripadnika brigade
to čekali, knjiga vjerojatno ne bi izašla još jedno duže vrijeme. te osmislio sheme i zemljovide. Također, zahvaljujemo i bojniku
Na kraju treba istaknuti da smo dali sve od sebe kako bi mo- Jozi Staniću, koji je za potrebe monografije izradio zemljovide,
nografija 101. brigade ZNG-a/HV-a bila što cjelovitija i bolja te bez kojih bi ova knjiga bila puno siromašnija. Na razumijevanju,
zanimljivija čitateljima. U tome su nam pomogli brojni surad- stručnoj potpori i tehničkoj podršci zahvaljujemo našoj matič-
nici svojim nadopunama teksta, korisnim informacijama i suge- noj ustanovi, Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom cen-
stijama. To se prvenstveno odnosi na pripadnike brigade koji su tru Domovinskog rata, a posebno zamjeniku ravnatelja Mati
svojim prilozima, utkanima u tekst i navedenima u popisu lite- Rupiću. Svima koji su sudjelovali u nastanku ove knjige jedno
rature, obogatili ovu monografiju. Zahvaljujemo se članovima veliko HVALA.
Uređivačkog odbora na dobroj suradnji i ponaosob gospodinu
Tomislavu Paviću koji je marljivo, zajedno s nama, dorađivao Zagreb, rujan 2012. Autori

101. brigada ZNG-a/HV-a u Domovinskom ratu 1991. do 1995.

8
RIJEČ ZAPOVJEDNIKA
101. BRIGADE
ZNG-a/HV-a

IVICA HRNČIĆ,
pukovnik u miru, ratni zapovjednik 101. brigade ZNG-a
od formiranja do 15. studenoga 1991.

Prošlo je dvadeset godina od dana kada smo praktički goloruki,


u trapericama i tenisicama, ali s nabojem odlučnosti i hrabrosti,
srčano krenuli u obranu Domovine.
Formiranje brigade odvijalo se u vrlo složenim uvjetima,
praćeno čestim uzbunama, prijetnjama JNA i nizom poteškoća.
Postrojbe brigade od mobilizacije i dalje popunjavane su vojnim
obveznicima isključivo s prebivalištem na području Susedgrada,
a svi su bili dobrodošli bez obzira na nacionalnu, vjersku i stra-
načku pripadnost, svi oni koji su bili spremni braniti i sačuvati
prije svega svoje glave, a onda i sve ono što su ostavili iza svojih
leđa: djecu, obitelj, prijatelje, dom, posao itd. Zapovjedni kadar
kao i pripadnici brigade, u cjelini gledano, nisu imali potrebita
vojna znanja i vještine za vrlo odgovorno vođenje i zapovijeda-
nje postrojbama u ratu. Veliki problem bio je i nedostatak nao-
ružanja, MTS-a, vojnih odora i stručne literature. Smještaj ljudi
no naoružane i opremljene, a pripadnici nedovoljno upoznati
i MTS-a organiziran je u objektima mjesnih zajednica, škola,
s osobnim naoružanjem, bez prethodnog gađanja. Nadređeni
vatrogasnih i drugih domova, poduzeća te u velikom broju
objekata u društvenom i privatnom vlasništvu. Kako nije bilo (Zagrebački korpus) su zapovijedali u pravilu usmeno, rijetko
vremena, problemi su se rješavali postupno i u hodu, uspore- pismeno, a kada su i bile pisane zapovijedi, u pravilu su bile s
do s obavljanjem prvih bojnih zadaća, osloncem prije svega na vrlo kratkim vremenom pripreme do izvršenja (pripremne za-
vlastite snage, a zahvaljujući izuzetnoj požrtvovnosti i zalaganju povijedi nisu niti izdavane), sa zadaćama za elitnu, naoružanu
pripadnika postrojbe. i uvježbanu djelatnu brigadu. U takvim situacijama Zapovjed-
Tri dana nakon mobilizacije (21. rujna 1991.) otpočela su ništvo brigade moralo je mudro osmisliti načine izvršenja, a za-
prva bojna djelovanja brigade, iako su postrojbe bile nedovolj- povjednik brigade, često puta ne svojom voljom, donositi vrlo

9
rizične i odgovorne odluke i zapovjediti njihovo izvršavanje. rijeke Kupe, danju i pod žestokom minobacačko-topničkom pa-
Izvršavane su u okviru mogućnosti s više ili manje uspjeha, zna- ljbom neprijatelja, te iz neposrednog dodira odbacili neprijatelja
njima koja su imali i umijećima koja su posjedovali, rekao bih sa 3-5 km i na okupiranom teritoriju Banovine, na desnoj obali ri-
srcem hrvatskih vitezova. Nikada nije odbijena niti jedna bojna jeke Kupe, na oslobođenom teritoriju uspostavili i 72 sata držali
zadaća, iako se na prve (Donja Lomnica, Gradići, Novska, Ve- mostobran (nezabilježen slučaj čak i u novijoj vojnoj povijesti),
lika Buna i Lasinja) išlo uz velike poteškoće, u odorama JNA s a da se nije osiguralo ubacivanje svježih snaga za daljnji napad.
oznakama ZNG-a, bez adekvatnog naoružanja i bez minimu- Bila je to prva napadna akcija na prvoj crti obrane Zagreba, čiji
ma provedene obuke (posebno gađanja). Ono što se nije moglo je uspjeh iznenadio ne samo neprijatelja, već i našu višu instancu
pojedinačno rješavati nastojalo se nadomjestiti snagom vojnog zapovijedanja. Nažalost, rezultati su pripisani drugima, a slabo-
kolektiva, temeljenog na međusobnom uvažavanju, povjerenju sti sankcionirane izmjenom kadra u Zapovjedništvu brigade,
i jedinstvu, s poštivanjem osobnosti i brigom za svakog poje- koje je imalo zadaće pričuve u toj akciji. Povijesna činjenica i
dinca, a posebice na crti vojnik – časnik i obrnuto. No, bilo je stvarna uloga Zapovjedništva i postrojba 101. brigade ZNG-a u
časnika i na višim razinama vođenja i zapovijedanja, koji nisu navedenoj zadaći još uvijek nije istražena niti valorizirana i suge-
razumjeli da se nalazimo pred krvavim ratom i da zapovijedamo riram budućim vojnim znanstvenicima istraživanje svijetlih pri-
odraslim ljudima, koji nisu profesionalci niti vojnici na odsluže- mjera i ostvarenih rezultata 101. brigade ZNG-a/HV-a tijekom
nju vojnog roka, da bi ih se “drilalo” do uspjeha. Domovinskog rata 1990. – 1995. godine.
Otprilike mjesec dana nakon mobilizacije brigade i prvih Sa sudjelovanjem i važnom ulogom 101. brigade ZNG-a/
bojnih zadaća, stanje u postrojbama i u brigadi u cjelini bitno HV-a u Domovinskom ratu treba upoznati i mlađi naraštaj DA
se promijenilo na bolje. Opskrbljene su i popunjene naoruža- SE NE ZABORAVI. STOPRVA BRIGADA to i zaslužuje, jer
njem i MTS-om, uz bojna djelovanja provodilo se uvježbavanje je prošla težak i slavan put do konačne pobjede i krvarenjem
postrojba, izvedena su gađanja osobnim naoružanjem, te prove- njezinih pripadnika ispisala svete stranice povijesti Hrvata u
dene i druge aktivnosti i mjere za uspješno izvršavanje zapovje- ostvarivanju višestoljetnog sna za svojom Domovinom, slo-
đenih zadaća i funkcioniranje brigade u cjelini u uvjetima rata. bodnom i neovisnom Republikom Hrvatskom. Svi pripadnici
Kako je vrijeme odmicalo, svakom novom aktivnošću, zada- brigade mogu biti ponosni što su joj pripadali i uzdignuta čela
ćom i bojnim djelovanjem postrojba stjecana su dragocjena voj- isticati svoj obol postignuća kojih su i oni dio. Sve to ne bi bilo
na znanja, vještine i iskustva, a samim time i otklanjane uočene moguće da nismo imali razumijevanje, iskrenu potporu i po-
slabosti i propusti. Jednom riječju, 101. brigada ZNG-a u vrlo moć naših obitelji (koje su uz nas nosile teret rata), šire zajedni-
kratkom vremenu stasala je u respektabilnu postrojbu ZNG-a/ ce, gospodarstvenika, obrtnika, medija, vrtićke i školske djece,
HV-a, sposobnu za izvršavanje najtežih bojnih zadaća. te svih ljudi dobre volje koji su nam na bilo koji način pomogli
Od samog početka brigada je bojne zadaće zapovjednika da ustrajemo i u nametnutom ratu pobijedimo.
Zagrebačkog korpusa izvršavala u formacijama nižeg ranga, na Za sve navedeno plaćena je vrlo visoka cijena, 49 pripadnika
razini bojni i satnija, bilo da su samostalno djelovale ili su bile brigade, naših prijatelja i suboraca, istinskih heroja Domovin-
podređene drugim zapovjedništvima. Iako je za takvo usitnjeno skog rata položilo je život za Domovinu, i ako ni zbog čega dru-
angažiranje nižih postrojba u početku rata bilo razumijevanja gog, onda zbog njih ne smijemo nikome i nikada dozvoliti da
i opravdanja, ali ne i za angažiranje brigade, krajem listopada blati Domovinski rat ili ga pokuša potisnuti u zaborav!
1991. u prvom napadnom boju na rijeci Kupi u Pokupskom. Kao čovjek i časnik HV-a želim istaknuti da sam, bez obzira
Pritom je razvlašteno Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a či- na relativno kratko vrijeme provedeno u 101. brigadi ZNG-a,
nilo odgovornim, a zapovjednika brigade sankcioniralo, pose- upravo s njom, s njezinim hrabrim pripadnicima, proživio naj-
bice nakon briljantno izvedene “male operacije” na desnoj obali teže i najljepše trenutke u Domovinskom ratu. Ponosan sam što
rijeke Kupe. Naime, krajem listopada 1991. postrojbe brigade, sam bio prvi ratni zapovjednik 101. brigade ZNG-a/HV-a. Po-
posebice Diverzantski vod i 1. bojna, podređeni Zapovjedniš- nosan sam što sam upoznao i surađivao s mnogim divnim, spo-
tvu tek mobilizirane 10. brigade TO iz Velike Gorice (tijekom sobnim i hrabrim ljudima i postrojbama, koje nosim duboko u
Domovinskog rata nisam pronašao primjer da se brigada ZNG- srcu i neću ih nikada zaboraviti. Vjerovao sam i vjerujem ljudi-
a, s ratnim iskustvom blokada vojarni u Zagrebu i Samoboru te ma koje sam vodio, trajno sam im zahvalan, a posebno ljudima
u obrani Novske, podređuje Zapovjedništvu brigade TO), bri- iz Zapovjedništva 101. brigade ZNG-a.
ljantno su izveli napadni boj na rijeci Kupi. Tada su, umjesto po- HVALA SVIMA, A NAŠIM POGINULIM SUBORCI-
strojba 10. brigade TO, prvi otpočeli i izveli isforsirani prijelaz MA LAKA BILA HRVATSKA GRUDA!

10
JOZO PETRAŠEVIĆ,
stožerni brigadir u miru, ratni zapovjednik 101. brigade
ZNG-a/HV-a od 7. studenoga 1991. do 30. travnja 1997.

NE ZABORAVIMO
Na području općine Susedgrad, 11. lipnja 1991. godine, u uvje-
tima neposredne ratne opasnosti, pred početak rata u Sloveniji,
osnovana je 101. brigada “R” ZNG-a/HV-a (u isto vrijeme i 99.,
100. i 102. br) kao jedna od prvih većih organiziranih vojnih
postrojbi grada Zagreba.
Cjelovito okupljanje (smotra) pripadnika brigade provede-
na je 31. kolovoza 1991. godine, potpuna mobilizacija 17./18.
rujna 1991. godine., a potom se brigada upućuje na obavljanje
bojnih zadaća u obrani RH, djelomičnim ili cjelovitim angaži-
ranjem postrojba.
Brigada bojne zadaće obavlja u tri vremenska razdoblja Do-
movinskog rata:
A/ U vremenu od 18. 9. 1991. do 20. 07. 1992. godine:
Bojne zadaće brigada je obavljala na:
– novljanskom bojištu,
– lasinjskom bojištu,
– pokupsko-banovinskom bojištu te
– istočnoslavonskom bojištu. nom vrlo dobar, a od Osječko-baranjske županije dobila je Po-
Znakovito pridonosi obrani RH (vojnoj povijesti OS RH) u: velju zahvalnosti.
– blokadama vojarni i oduzimanja oružja te naoružavanju Načelnik GS HV-a general-zbora Anton Tus ocjenjuje:
postrojbi HV-a u Zagrebu i šire, Bitke koje su vodili pripadnici i postrojbe brigade (101. briga-
– zaustavljanju proboja JNA i pobunjenih Srba na Kupi de ZNG-a/HV-a) od osvajanja i držanja mostobrana na Kupi,
prema Zagrebu, uspostavi mostobrana na rijeci Kupi, a posebno u izvršavanju bojevih zadataka na istočnoslavonskom
uporno ga držeći 72 sata, prva prelazi r. Kupu i odbacuje bojištu, odlučujuće su doprinijele slobodi i državnosti naše drage
neprijatelja do 5 km u dubini pokupsko – banovinskog domovine Hrvatske.
bojišta, B/ U vremenu od 20. 7. 1992. do 30. 7. 1995. godine:
– odlučujućem zaustavljanju proboja JNA i pobunjenih Na osnovi visokog stupnja organiziranosti, mobilnosti, os-
Srba nakon pada Vukovara na glavnom smjeru istočno- posobljenosti i bojne spremnosti zapovjedništava i postrojbi
slavonskog bojišta, sprječavanju pada Osijeka i daljnjeg brigade, te učinkovitog obavljanja bojnih zadaća koje su odlu-
prodora okupatorskih snaga na teritorij RH, a koje crte čujuće pridonijele stabilizaciji bojišnica, za očekivati je bilo da
bojišnica ostaju nepromijenjene tijekom Domovinskog će brigada biti upućena na druge bojišnice, npr. Južno bojište
rata. (razvoj ratnih djelovanja je na to ukazivao), no nadređene in-
Brigada je za obavljanje zadaća na istočnoslavonskom bo- stance vođenja i zapovijedanja odlučile su da se brigada demo-
jištu ocijenjena od zapovjednika Operativne zone Osijek ocje- bilizira i prevede u pričuvu. Držim da je to bila velika pogreška.

11
Od istaknutih zapovjedno-stručnih kadrova brigade s do- C/ U vremenu od 31. 7. do 26. 8. 1995. godine – VRO
kazanim vojnim znanjima i vještinama u Domovinskom ratu, “Oluja”:
prema zapovijedi osniva se: Nakon nepotpuno provedene mobilizacije, brigada se upu-
– Zapovjedništvo 101. brigade HV-a (razvojna jezgra), ćuje na banovinsko bojište bez prethodne pripreme, na novi
– Zapovjedništvo 145. brigade HV-a, (neplanirani) smjer bojnog djelovanja: Komarevo – Zrinska
– Zapovjedništvo TG 145, gora – Dvor na Uni i na Kotarane (državna granica RH), te spa-
– zapovjedništva bojni i nižih postrojbi 145. brigade HV-a, ja s postrojbama 5. korpusa ABiH. Sudjeluje s ostalim postroj-
koja s dijelom pripadnika brigade odlaze na preuzimanje duž- bama HV-a i MUP-a u čišćenju terena Zrinske gore i područja
nosti u 145. br HV-a na Južnom bojištu (Dubrovnik), dio pri- uz državnu granicu – oko 400 km2.
padnika brigade dragovoljno odlazi u druge postrojbe HV-a, a Tijekom VRO “Oluja” brigada je sve zapovijedi uspješno
veći dio demobilizira 20. srpnja 1992. godine. izvršila i dala veliki doprinos u oslobađanju okupiranih terito-
rija RH. Rezultati obavljenih bojnih zadaća prema značenju,
Zapovjedništvo brigade:
uvjetima, mjestu, vremenu, mogu se poistovjetiti sa zadaćama
– planira, organizira i provodi aktivnosti, mjere i radnje
djelatnih gardijskih brigada ZNG-a/HV-a, iako s puno slabijim
priprema zapovjedništava i postrojbi brigade za konačno
naoružanjem i drugim TMS-om.
oslobađanje okupiranih teritorija RH,
O doprinosu 101. brigade u VRO “Oluja”, zapovjednik sek-
– redovito provodi zapovjedno-stožerne vježbe zapovjed-
tora Sjever, general – pukovnik Petar Stipetić je rekao:
no-stručnog kadra brigade, 101. brigada upućena je s nepotpuno obavljenom mobilizaci-
– izvodi bojnu izobrazbu zapovjedništava i postrojbi na 1. jom na Komarevo, te dobila pravac... na terenu koji nije uvježba-
crti bojišnice – na smjerovima planiranog napadajnog vala niti imala vremena provesti izviđanja protivnika. U takvim
djelovanja za slučaj oslobađanja okupiranih teritorija uvjetima brigada je naletjela na čvrstu obranu pobunjenih Srba,
RH, a 12. dp Petrinja omogućuje povlačenje i odmor, imala velike gubitke i u takvom stanju nije mogla ponoviti na-
u trajanju od po 15 dana, kružnom izmjenom sa Zapo- pad. Nakon pada Petrinje, na ostalim dijelovima fronte naređen
vjedništvom brigade, 1. i 2. pb u 1993. godini. je opći napad. Zapovjedništvu 101. brigade (6. kolovoza 1995.)
– priprema, organizira i izvodi, prema zapovijedi GS HV- zapovijedam pravac: Blinjski Kut – prema komunikaciji Žirovac
a, metodičko-pokaznu vježbu “Mobilizacija brigade – – Dvor na Uni, između Zrina i sela Trgovi, sa zadaćom presjeći
pukovnije” uz mobiliziranje Zapovjedništva brigade i 1. komunikaciju kao moguću odstupnicu protivničkih snaga iz prav-
pb u studenom 1994., te u travnju 1995., koja je ocijenje- ca Gline – Žirovac – Dvor na Uni.
na vrlo dobrom ocjenom, Vrlo brzo napredovanje brigade na tom pravcu cijenim vrlo
– redovito skrbi o obiteljima poginulih i ranjenim pripad- uspješnim jer već drugi dan presijeca komunikaciju Trgovi – Dvor
nicima brigade, na Uni i izbija na granice RH te se spaja sa snagama ABiH. Bri-
– obilježava i redovito obilazi mjesta pogibije pripadnika gada je ovu zadaću obavila bez gubitaka.
brigade u suradnji s obiteljima i predstavnicima općine Ponosan sam na 101. brigadu i ostale brigade HV-a, što u tije-
Susedgrad, ku izvršenja bojnih zadaća, posebno zarobljavanja neprijateljskog
– u 1994. pridonosi izgradnji i postavljanju Velikog križa korpusa, nije bilo nikakvih incidenata, zločina, paljevina, uništa-
na mjesnom groblju Stenjevec, kao spomen-obilježja po- vanja imovine i krađa.
ginulim braniteljima, 101. brigada HV-a bila je disciplinirana, dobro pripremlje-
– obavlja temeljitu raščlambu pojedinačnih obola zapo- na, spremna na najveća žrtvovanja te je na kraju i pored početnih
vjednika i pripadnika brigade u dosadašnjem tijeku neuspjeha, koje je doživjela greškom rukovođenja i zapovijedanja
Zapovjedništva ZP Zagreb tijekom prvih dana VRO “Oluja”, po-
Domovinskog rata, predlaže dodjelu odličja poginulim
bjedonosno završila svoj ratni put.
pripadnicima (posthumno) i zaslužnim pojedincima
Stoga velika hvala svim zapovjedništvima i postrojbama koje
s detaljnim obrazloženjima, te predlaže promaknuća u
su časno i pošteno izvršile svoje borbene zadaće.
više činove. Prijedlozi niti su prihvaćeni niti odbijeni,
Brigadu su većinom činili Susedgrađani i stanovnici općina
niti je ikada odgovoreno i pored više zamolbi.
Zaprešić, Centar, Medveščak, Sesvete te drugih zagrebačkih op-
ćina i Zagrebačke županije.

12
Od 1991. do 1995. u postrojbama 101. brigade borilo se očekujući uskrsnuće svoje domovine, ali nisu ni slutili da će
7225 pripadnika, od toga 13 žena, koje su odgovorno obnašale uskrsnuće biti natopljeno krvlju.
i časničke dužnosti u Zapovjedništvu brigade i bojni, informa- Vi, koji izgubiste svoje najmilije, nemojte zdvajati. Svatko
tivno – propagandnoj djelatnosti, sanitetu, logistici i dr. umire sam i svatko svoju bol nosi sam. Nitko ne može ničiju bol
Na slavnom ratnom putu brigade, nažalost, u grmljavini to- do kraja prihvatiti i do kraja podnijeti, ali je može razumjeti.
pova i kiši vrelog čelika, ugasiše se životi 48 naših dragih prija- Budite svjesni svoje nevolje, ali i ponosa zbog najveće žrtve vaše
telja, suboraca, sinova i očeva, a Tihomir Kiseljak još uvijek se djece, braće, očeva, supružnika, za slobodu Domovine. Oni
vodi kao nestao, te ne doživješe sretni povijesni trenutak oslo- su se borili i za nas, našu slobodu. Branili su svoj i naš hrvatski
bođenja Hrvatske. dom, svoju i našu budućnost, svoju i našu Hrvatsku.
Što su mislili kada su oko njih padale granate iz VBR-ova, S posebnim pijetetom svakom poginulom hrvatskom bra-
tenkova, topova, minobacača svih kalibara, kad su se na njih nitelju odajem počast i zahvalu za žrtvu koju su nesebično uči-
obrušavali zrakoplovi zločinačke jugovojske, kad su iznad nji- nili. SLAVA IM I VJEČNI POKOJ! LAKA IM BILA HR-
hovih glava zviždali meci iz pušaka i strojnica? VATSKA GRUDA, koju su neizmjerno ljubili!
Netko je od njih mislio na svoju djecu, netko na roditelje, Vi, koji ste bili s njima u istom rovu, na istom položaju, u
netko na suprugu, djetinjstvo, braću… Netko je možda molio istom jurišu, imali sreću ostati živi, možda ranjeni (više od 200
krunicu. U svakome od njih, vjerujte, tinjala je nada. Bili su ve- pripadnika brigade), možda bez ruke ili noge, možda bolesni
ćinom mladi, razigrani, živjeli najljepše godine svoje mladosti ili i umorni od napora, hladnoće, patnje; vi, što svjesno izabraste
muževne dobi. Obitelji su im se veselile, čekale njihov povratak, borbu za slobodu i obranu Domovine, svoje tjelesne snage sta-
planirale budućnost u kojoj su baš oni trebali biti oslonac, po- viste na obranu doma, HVALA VAM, i budite jaki u svojoj tje-
moć, potpora, snaga, radost… skobi. Sjetite se i ne zaboravite vremena i nevremena provedena
Granate, bombe ili meci ipak su pogodili baš njih. U tom na bojišnici, sjetite se prijateljstava i susreta, sjetite se stare uzre-
je trenutku misao prekinuta, nada razbijena, život ugašen, pla- čice “Svi za jednoga, jedan za sve”. Sjetite se noći provedenih u
novi propali. Ostalo je samo mrtvo tijelo s boli predano zemlji. mokrim rovovima, na pustoj mjesečini, sjetite se kiše, snijega,
Njihova jedina stranka bila je DOMOVINA HRVATSKA, a vode u noćištima. Sve to žrtva je u obrani domovine. Sjetite se,
njihov je vječni dom HRVATSKA ZEMLJA. dragi moji prijatelji, prijateljstava stvorenih uz plamen svijeće
Pobijedili smo! Prije svega zahvaljujući dugačkim kolona- u mokroj noći, kad ste dijelili zajedno posljednji zalogaj kruha
ma hrvatske mladeži koja je svoje živote ostavljala na brojnim ili zadnju cigaretu. Sjetite se svih onih dobrih ljudi i prijatelja u
ratištima, daleko od svojih domova, žrtvujući sve, pa i život, u Zagrebu, na terenima gdje smo krvarili, pripadnika drugih bri-
borbi za slobodu svojeg naroda. gada i pučanstva, koji su nas podržavali, brinuli o nama, hrabrili
HVALA IM, I NE ZABORAVIMO junaštvo što su ga po- nas da izdržimo. Neka vam sve to bude izvor sreće i mali tračak
kazali za slobodu koju su nam podarili, jer sjena njihovih mla- veselja, to se nikada ne zaboravlja.
dih života stalno prolazi kroz nas. Takvi ljudi ne mogu se i ne NE ZABORAVITE, jedinstveni u ratu, jedinstveni u miru!
smiju ZABORAVITI! Branili su opstanak vlastite domovine Dragi roditelji, supruge, djevojke, djeco poginulih brani-
(višestoljetni san o hrvatskoj državi), ne doživjevši njezino uskr- telja – dragi moji suborci, prijatelji, budite ponosni što ste u
snuće. najtežem povijesnom trenutku za hrvatski narod sudjelovali u
NE ZABORAVIMO, oni su krvlju posvetili hrvatsku ze- Domovinskom ratu, pobijedili i stvorili samostalnu, slobodnu
mlju! Njihove žrtve najveća su hrvatska svetinja! Oni su naš i suverenu državu Hrvatsku i ostvarili 9-stoljetne težnje hrvat-
vječni plamen! Životima svojim posvjedočiše ime svoje domo- skog naroda za vlastitom državom. Hrvatski narod vam to neće
vine! Oni trajno i neizbrisivo obilježiše ratni put 101. brigade! zaboraviti!
NE ZABORAVIMO, Hrvatska je uskrsnula njihovom Rado se sjećamo i 101. brigada HV-a najsrdačnije zahvaljuje
smrću! Hrvatska će postojati samo ako budemo cijenili njihovu svima vama i svim građanima Susedgrada, Zagreba i šire, našim
žrtvu. Hrvatska će biti onakva kakvi budemo mi, jer Hrvatska dragim prijateljima u istočnoj Slavoniji, djelatnicima Područ-
smo mi živi, ali s jasnim i trajnim sjećanjima na njih – pale hr- nog ureda za obranu Susedgrad i grada Zagreba, nadređenih za-
vatske vitezove koji su u borbi protiv srpske agresije na Hrvat- povjedništava, djelatnicima općine Susedgrad, grada Zagreba i
sku dali sve što su imali – vlastiti mladi život. Zamislite kolike šire, gospodarstvenicima, obrtnicima, donatorima iz domovine
su godine prohujale i generacije Hrvata prošle kroz vrijeme, i dijaspore, brojnim udrugama i drugim ustanovama, instituci-

13
jama javnog priopćavanja, svim medijima i drugima koji su nas zavisti što su bili hrabriji od vas, nego ih s poštovanjem pogle-
podržavali i pridonosili zajedničkoj borbi protiv neprijatelja u dajte u oči i zahvalite! Oni drugo ne traže niti očekuju. Izražava-
obrani zajedničke nam domovine Hrvatske. jući poštovanje prema njima, poštujemo poginule koji od svoje
Posebno zahvaljujemo djeci i učenicima te osoblju vrtića i domovine i svoga naroda nikada neće tražiti ili dobiti više od
škola koji su nam vjerovali, pisali, slali pakete božićno – uskr- lijesa i križa na komadiću zemlje u koju su položeni.
snih radosti, svoje radove i stalno poticali da izdržimo. NE ZABORAVIMO upitati se, koliko se danas sjećamo i
NE ZABORAVIMO, upravo toj djeci – mladoj generaciji koliko uistinu poštujemo one koji su bili prvi kad je trebalo, a
– nadi hrvatske budućnosti, prenositi sjećanja i poruke ratnih kojih više nema? Iza njih, na žalost, sve više ostaju crne stranice.
strahota koja smo proživljavali u užasu pakla, izloživši svoje ži- HEROJI, GDJE STE? U Domovinskom ratu, u obrani
vote udaru srbo-četničkih zvijeri, koje smo zaustavili i pobije- neovisne hrvatske države, istaknulo se na razne načine na tisu-
dili hrabrošću i žrtvom, braneći hrvatsku i europsku kulturu i će branitelja, oba spola i razne dobi. Dragi suborci, sjetimo se i
civilizaciju. istaknimo naše suborce – hrabre vitezove koji su svojim djelima
Prenosite im poruke i sjećanja kako nam je bilo dok su gra- i tijelima to i dokazali.
nate padale po nama i oko nas; kako nam je bilo dok su dijelovi Teško je danas, 17 godina po završetku Domovinskog rata,
zemlje, kamenja, drveća, različitih objekata letjeli oko nas, kako sjetiti se i sve ih nabrojiti, teško je vrednovati njihove zasluge.
nam je bilo kada smo kisnuli i smrzavali se! Ako to danas ne možemo mi, tko će to napraviti sutra? Ne do-
Ispričajte kako smo se osjećali dok smo razmišljali hoćemo pustimo da nam povijest pišu gubitnici.
li se uopće vratiti i vidjeti svoje najbliže; kako smo se osjećali Nema heroja, junaka ili vitezova, ne ističu se herojska djela
gledajući svoje prijatelje i suborce kako ginu; kako nam je bilo branitelja. Zašto? Možda zato što bi netko bio zaslužniji za stva-
slušajući njihove bolne i umirajuće vapaje; kako nam je bilo dok
ranje Hrvatske, odnosno, netko bi morao objasniti gdje je bio i
smo skupljali njihova raskomadana tijela; kako nam je tek bilo
što je radio dok su heroji ratovali – ginuli.
kad smo njihove roditelje, žene, djecu i rodbinu obavještavali o
Uvjeravaju nas da su heroji svi koji su stvarali Hrvatsku.
njihovoj pogibiji; kako smo se osjećali na zadnjim ispraćajima
Nisu! Vi to dobro znate. Iako smo imali iste želje, cilj, sredstva,
svojih prijatelja i suboraca! Kako nam je bilo kada smo odgo-
mogućnosti… no, nije dovoljno samo biti branitelj.
varali na pitanja kako su poginuli; zašto se nisu čuvali; je li bila
Danas nam pokušavaju reći, da su to tek oni kojih više nema.
njihova osobna pogreška, jesu li točno slušali i izvršavali zapo-
Zapravo, oni koji nikad nisu stigli iznijeti svoju priču jer su je
vijedi; jesu li imali sve uza sebe; jesu li bili sami; jesu li bili sa
odnijeli sa sobom na nebo. U redu, ali gdje su oni drugi mali
suborcima; jesmo li poduzimali sve mjere sigurnosti; je li se stra-
davanje moglo ikako izbjeći? ljudi čija imena nisu uklesana na hladne spomenike? Vratili su
Svjesni smo bili da se sloboda ne dobiva – za nju se gine, se, ali više nikada neće biti isti. Rat je ukrao njihova djetinjstva,
da se mnogi od nas neće vratiti svojim domovima, obiteljima i osmijehe, iscrpio vedrinu, ranio srca, nema više sjaja u njihovim
najmilijima; da mnogi neće vidjeti svoju djecu, igrati se s njima očima. Neznani junaci? Hoćemo li dopustiti da nam drugi dje-
i biti uz njih dok budu odrastala. cu uvjeravaju, da je obrana Domovine zapravo zločin, zločinač-
Vi, koji niste sudjelovali u Domovinskom ratu, niste dije- ki poduhvat, pa prema tome, i oni koji su je branili – zločinci?
lili radosti i traume branitelja, niste izgubili bližnjeg svog; ako Možda je netko ipak pogriješio, jesmo li sami tome pridoni-
ste ostali po strani, pošteđeni, živi, poštujte žrtvu branitelja, in- jeli, ima nas pola milijuna branitelja, za hrvatske prilike velika
valida, stradalnika rata… Pomislimo nekada na njih i njihove sila i brojna vojska! I svi su heroji?
nesretne obitelji! Molimo za njih! Nemojmo ih ZABORAVI- Svjetski moćnici serviraju nam ratne zločine, izjednačavanje
TI, zatajiti, odreći se i izdati njihove svete ciljeve i ideale! Jer krivnje. No, što je najgore, tako danas Hrvatsku vidi većina mla-
mi smo se borili za slobodnu, demokratsku, neovisnu Hrvatsku, de populacije u Hrvatskoj. Stvara se anacionalna mladež i fućka
u kojoj će vladati suživot, život dobrote, čast, ponos, ljepota, im se za heroje Domovinskog rata.
prijateljstvo, ljubav, tolerancija, sloboda, pravda, demokracija, NE ZABORAVIMO, vodili smo pravedan i legitiman rat,
a ne stranačka zagrižljivost, gramzljivost, bezdušnost, mržnja, obrambeni i oslobodilački, a ne agresivni i osvajački prema bilo
pronevjera, krađa… kome, u kojem smo branili svoj teritorij od velikosrpske agresije,
Nemojte od preživjelih branitelja okretati glavu, bilo zbog unutar međunarodno priznatih granica. Nije to bio građanski
osjećaja krivnje što niste imali snage boriti se s njima, bilo zbog rat, kako nam se podvaljuje.

14
Ponosan sam na sve vas, dragi moji suborci – prijatelji, i na Za sve to, uz vas, dragi moji suborci, zaslužni su i vaši zapo-
sve hrvatske branitelje, invalide Domovinskog rata i civilne žr- vjednici koji su vas vodili i zapovijedali vam u Domovinskom
tve rata, a pogotovo na sve one koji dadoše najviše što su mogli ratu, za što im odajem priznanje i zahvalnost!
dati na oltar Domovine – svoje mlade živote. Predsjednik RH, u povodu 15. godišnjice brigade (2006.
Ponosan sam što sam hrvatski vojnik, branitelj, vaš zapo- godine), za junački čin u ratu odlikovao je 101. brigadu ZNG-
vjednik, što pripadam generaciji Hrvata koja je ostvarila tisuć- a/HV-a Odličjem RED NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG.
ljetni san. Uz Multimedijalni projekt “101. brigada za Hrvatsku”, pje-
Ponosan sam što sam zapovijedao tako hrabrim dečkima, sme koje su spjevali pripadnici 101. i susjednih brigada, na crti
jedan od njih, njima ravan, ali sa zapovjednom odgovornošću bojišnice 1991./92., a uglazbili poznati hrvatski glazbenici, u
zapovjednika 101. br HV-a od 7. studenog 1991. do 30. travnja spomen na poginule branitelje, ova Monografija spomen je na
1997. godine.
101. brigadu ZNG-a/HV-a.
Ponosan sam što smo se našli na pravom mjestu i u pravom
Ova Monografija spomen je na vrijeme najvećeg hrvatskog
trenutku u povijesti hrvatskog naroda i nakon teških bojeva u
jedinstva i pokreta hrvatskog naroda, koji je rezultirao stvara-
Domovinskom ratu pobijedili. Svijetli smo primjer vojne povi-
njem hrvatske države. Spomen je na hrabre branitelje i sve ljude
jesti hrvatskoga naroda.
koji su podnijeli velike žrtve za svoju Domovinu. Spomen je na
NE ZABORAVIMO! Nismo se borili za činove, odlič-
ja, privilegije. Ne sramimo se svojih postupaka. 101. brigada jednu od brojnih postrojbi HV-a koja je dala nemjerljiv dopri-
ZNG-a/HV-a obavljala je bojne zadaće na prvoj crti bojišnica, nos u stvaranju hrvatske države i obrani hrvatskog suvereniteta.
u neposrednom dodiru s neprijateljem. Nije bilo incidenata, Ovo je povjesnica 101. brigade ZNG-a/HV-a, povjesnica
zločina, paljevine, uništavanja imovine ili krađa. 101. susedgradske brigade.
Za 101. brigadom ZNG-a/HV-a ne vuku se “repovi”, niti Na vojnim učilištima, povjesničarima, znanstvenicima, hr-
je na nju ikada pala sumnja da se ogriješila o međunarodno vatskoj mladeži i djeci je da istražuju i u povijesti hrvatskoga
ratno pravo i običaje. Naprotiv, časnim vojničkim ponašanjem naroda zabilježe, adekvatnom valorizacijom, mjesta, uloge i do-
pripadnika i bojnim učinkom u Domovinskom ratu, brigada je prinose herojskih podviga hrvatskih vitezova i pripadnika 101.
osvjetlala obraz Hrvatske vojske na ponos hrvatskog naroda, i brigade ZNG-a/HV-a u cjelini u Domovinskom ratu i stvara-
može se svrstati uz bok elitnih gardijskih brigada HV-a. nju Hrvatske.

15
Proces osamostaljenja
Republike Hrvatske

Rušenje Berlinskoga zida u studenom 1989. simbolično je U travnju i svibnju 1990. u Hrvatskoj su održani prvi slobodni,
označilo početak novog razdoblja europske povijesti, u kojem je višestranački izbori nakon II. svjetskog rata, na kojima je pobi-
u većini istočnoeuropskih država jednostranački, komunistički jedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), predvođena dr.
režim zamijenilo višestranačje i demokracija. Taj proces zahva- Franjom Tuđmanom. Nakon dogovora sa srbijanskim vodstvom,
tio je i većinu republika bivše Socijalističke Federativne Repu- reakcija vojnih vlasti SFRJ na rezultate izbora u Hrvatskoj bila
blike Jugoslavije (SFRJ), međutim ne i Socijalističku Republiku je oduzimanje oružja hrvatskoj Teritorijalnoj obrani (TO), koja
Srbiju. Njezini građani postali su taoci srpskih nacionalista, koji je bila legalna republička vojska, čime je Hrvatska već u svib-
su sredinom 80-ih godina 20. stoljeća opet pokrenuli velikosrp- nju 1990. praktično razoružana. Oduzeto naoružanje hrvatske
ski projekt iz 19. stoljeća, prema kojem je zapadna granica srp- TO (procjene se kreću od oko 80.000 do oko 200.000 ”cijevi”)
ske države – tzv. velike Srbije – planirana duboko na hrvatskom smješteno je u skladišta Jugoslavenske narodne armije ( JNA).
teritoriju, smjerom Virovitica – Pakrac – Karlovac – Ogulin – Sabor SR Hrvatske potom je na konstituirajućoj sjednici više-
Karlobag. To je, otprilike, bila granica osmanlijskih osvajanja u stranačkoga sabora 30. svibnja 1990. izabrao dr. sc. Franju Tuđma-
Hrvatskoj od 15. do 17. stoljeća. U tom cilju, nakon što su na na za predsjednika Predsjedništva SRH, a 25. srpnja usvojeni su
poticaj novoga “svesrpskog” vođe Slobodana Miloševića i njego- amandmani na Ustav SRH, kojima su utvrđeni novi (“povijesni”)
vih suradnika organizirani protesti Srba na ulicama srbijanskih, grb i zastava te iz naziva države uklonjen pridjev “socijalistička”.
vojvođanskih, kosovskih i crnogorskih gradova (tzv. događanja Istoga dana na mitingu Srba u ličkom mjestu Srb, uz granicu s
naroda ili mitinzi), krajem 1988. i početkom 1989. smijenjena Bosnom i Hercegovinom, donesena je Deklaracija o suverenosti i
su politička vodstva Kosova i Vojvodine te Crne Gore. Potom je autonomiji Srba u Hrvatskoj. Najavljeno je i održavanje “referen-
Skupština SR Srbije potvrdila novi Ustav SR Srbije, kojim je “de duma o srpskoj autonomiji”, od 19. kolovoza do 2. rujna 1990.,
facto” ukinuta autonomija pokrajinama Vojvodini i Kosovu, koji nije bio utemeljen u republičkim i saveznim propisima.
čime je zapravo srušen i Ustav SFRJ. No, prosrpski orijentirani Uoči referenduma, nakon pokušaja hrvatske policije da
predstavnici tih, prema važećem Ustavu SFRJ iz 1974., konsti- uzme oružje pričuvne milicije, na području na kome je prijetila
tutivnih dijelova SFRJ, ostali su u Predsjedništvu države, koje je srpska pobuna, 17. kolovoza 1990. političko vodstvo pobunje-
brojalo osam članova (6 predstavnika republika i 2 autonomnih nih Srba u Hrvatskoj je putem Radio Knina proglasilo “ratno
pokrajina). Time je s četiri “svoja” člana srbijansko vodstvo do stanje”, a naoružani srpski pobunjenici srušenim stablima (”bal-
1990. osiguralo uvjete za političku dominaciju Srbije nad osta- vanima”) i kamenjem zapriječili su prometnice na kninskom
lim jugoslavenskim republikama. području. Pokušaj hrvatske policije da uspostavi red i osigura
Potaknuti politikom srpskih političara iz Beograda i propa- mir na tom području spriječila je federalna vojska – Jugoslaven-
gandom srbijanskih medija, već u ljeto 1989. i početkom 1990. u ska narodna armija. Tzv. Balvan revolucija bila je odgovor dijela
SR Hrvatskoj (SRH) su organizirani mitinzi Srba, s ciljem desta- Srba iz Hrvatske na demokratske procese u Hrvatskoj i može se
bilizacije Hrvatske. Ipak, ni takva agresivna srbijanska politika nije shvatiti kao početak oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj
mogla zaustaviti proces demokratizacije u Sloveniji i Hrvatskoj. protiv hrvatske, demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj zapo-

16
Borovo Selo, pobunjeni Srbi početkom travnja 1991. (autor fotografije: Dragan Savić)

čete pobune bio je pripajanje dijela teritorija Republike Hrvatske Nakon što je 22. prosinca 1990. proglasio novi Ustav Repu-
(RH) jedinstvenoj srpskoj državi, koja bi obuhvatila veći dio bivše blike Hrvatske, Sabor RH je 25. lipnja 1991., na temelju rezultata
Jugoslavije. Dakako, naoružavanje srpskih ekstremista oružjem referenduma održanog 19. svibnja 1991., usvojio Deklaraciju o
JNA i pobuna Srba u Hrvatskoj dio su procesa pripreme za otvo- uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, kao i Povelju o
renu oružanu agresiju Srbije i Crne Gore te JNA na Republiku pravima Srba i drugih nacionalnosti u RH. Na zahtjev Europske
Hrvatsku. Posebno žestoki bili su sukobi hrvatske policije sa srp- zajednice stupanje Deklaracije na snagu odgođeno je na tri mje-
skim pobunjenicima i teroristima u Pakracu 2. ožujka 1991. i na seca, kako bi se pregovori o mirnom rješenju jugoslavenske krize
Plitvicama na Uskrs 31. ožujka, u kojem su poginuli jedan hrvat- mogli nastaviti. No, upravo tada, sukladno dogovoru srbijansko-
ski policajac i jedan srpski pobunjenik, te 2. svibnja 1991. kad je iz ga političkog vodstva i vodstva JNA, terorističke akcije srpskih
zasjede ubijeno 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu kraj Vuko- ekstremista u Hrvatskoj prerasle su u otvorenu i nemilosrdnu
vara, a jedan na drugom kraju države u Polači kod Zadra. agresiju JNA i srpskih naoružanih postrojbi iz Srbije, Crne Gore
Zbog takvog neprihvatljivog stanja u državi i nametanja cen- i Bosne i Hercegovine pod zapovjedništvom JNA na Republi-
tralističke politike srbijanskog vodstva s ciljem jačanja političkog ku Hrvatsku. Budući da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
i gospodarskog položaja Srbije na račun ostalih republika u fede- (UN) krajem rujna 1991. uvelo potpuni embargo na isporuku
raciji, hrvatsko i slovensko vodstvo predložilo je preustroj SFR Ju- oružja i vojne opreme na područje Jugoslavije, srpski stratezi su
goslavije u konfederalnu državu. Međutim, srpsko vodstvo, koje zbog trenutnih odnosa snaga, odnosno zbog ogromnog nesraz-
je zagovaralo unitarnu Jugoslaviju, odbilo je takav preustroj, pa su mjera u sukobu između odlično naoružane JNA i slabo naoruža-
Hrvatska i Slovenija krenule u proces osamostaljenja. nih hrvatskih obrambenih snaga, bili uvjereni u brzu pobjedu.

17
Sabor Republike Hrvatske, proglašenje Ustava RH, 22. prosinca 1990.

Napad zrakoplova JNA 7. listopada na Banske dvore – sje- donijeli su Odluku o odcjepljenju Republike Hrvatske od SFRJ i
dište Vlade Republike Hrvatske, u središtu Zagreba, glavnoga njezinu osamostaljenju. Tako je “Republika Hrvatska raskinula
grada Republike Hrvatske, pokazuje da agresor nije birao sred- sve državno-pravne veze na temelju kojih je zajedno s ostalim
stva za ostvarenje svoga cilja. Tim napadom prosrpsko vodstvo republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ” (Narodne
JNA namjeravalo je ubiti predsjednika Republike Hrvatske novine 53, 8. listopada 1991.).
Franju Tuđmana, predsjednika Predsjedništva SFRJ Stjepana Odmah potom Europska zajednica je na Konferenciji o
Mesića i predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (”premijera”) Jugoslaviji u Haagu 18. listopada 1991., predstavnicima bivših
SFRJ Antu Markovića, koji su u spomenutoj zgradi upravo tada jugoslavenskih republika izložila plan preustroja Jugoslavije u
imali sastanak. Pod dojmom toga događaja te slika razaranja i zajednicu suverenih država. “Sporazum o općem rješenju ju-
vijesti o brojnim žrtvama koje su pristizale iz ostalih napadnutih goslavenske krize”, poznat kao “Carringtonov plan”, predlagao
hrvatskih gradova i naselja, u okolnostima silovite agresije JNA je da se na prostoru bivše SFRJ konstituira “slobodan savez su-
te vojnih i paravojnih postrojba iz Srbije, Crne Gore i Bosne i verenih i neovisnih država sa sveobuhvatnim sporazumima o
Hercegovine na Republiku Hrvatsku, Sabor Republike Hrvat- kontrolnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava i sa speci-
ske sljedećeg je dana, 8. listopada 1991., proglasio neovisnost jalnim statusom za određene skupine”. Predviđao je i “priznanje
Republike Hrvatske. Naime, ustvrdivši da je istekla tromjesečna republika, koje to žele, unutar postojećih granica”. Predloženi
odgoda Ustavne odluke od 25. lipnja 1991., saborski zastupnici plan prihvatile su sve jugoslavenske republike (čak i Crna Gora),

18
osim Srbije. No, potom je pod pritiskom srbijanskih političara Do kraja 1991. JNA, pod čijim zapovjedništvom su bile i oru-
crnogorski predsjednik Momir Bulatović povukao svoj prista- žane postrojbe pobunjenih Srba iz Hrvatske i srpski dragovoljci s
nak na plan. Tako je isključivost srbijanskoga političkoga vod- raznih područja, okupirala je gotovo trećinu teritorija Republike
stva i vojnoga vrha JNA onemogućila da se rat već tada zaustavi Hrvatske. Pri tome su srpski ekstremisti počinili brojna ubojstva
i spasi na tisuće života. Hrvatska je nakon toga ubrzala postu- i zločine nad Hrvatima i ostalim nesrpskim stanovništvom, ali i
pak za svoje međunarodno priznanje, temeljeći ga, između osta- nad Srbima koji nisu prihvatili velikosrpsku politiku. Na okupi-
loga, i na odredbama do tada važećega jugoslavenskog ustava iz ranom teritoriju Republike Hrvatske pobunjeni Srbi su 19. pro-
1974., koji je afirmirao državnost republika, odnosno Ustava sinca 1991. proglasili “Republiku Srpsku Krajinu” sa sjedištem u
SR Hrvatske iz 1974., u kojem je istaknuto da je “hrvatski na- Kninu. S područja koje su nadzirali srpski pobunjenici protjerano
rod uspostavio svoju državu SR Hrvatsku na temelju prava na je gotovo sve nesrpsko stanovništvo, a njihova imovina je uništena
samoodređenje, uključujući i pravo na otcjepljenje”. ili opljačkana.

19
Organizacija obrane
na području
grada Zagreba

Nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj i samo dan na- Također, u Zagrebu je unutar Gradskog i Općinskih sekreta-
kon razoružanja TO (15. svibnja 1990.), načelnik Generalšta- rijata za narodnu obranu postojao Centar za motrenje i obavje-
ba oružanih snaga SFRJ Veljko Kadijević donio je zapovijed za šćivanje sa sustavom za uzbunjivanje koji je pokrivao cijeli grad.
preustroj snaga u Hrvatskoj i BiH. Između ostalog, ukinuta je GSNO u novonastalim okolnostima inicira ustrojavanje
Komanda obrane grada Zagreba, a umjesto nje za šire zagrebač- “novog” GrŠTO uz pomoć prohrvatskih djelatnika u struktu-
ko područje osnovan je Zagrebački (10.) korpus. U Komandi rama ranijeg GrŠTO. Skupština grada Zagreba 28. veljače 1991.
obrane grada Zagreba bilo je objedinjeno zapovjedništvo JNA i donosi odluku o ukidanju postojećih sektorskih štabova Terito-
TO. Preustrojem se dvije komponente razdvajaju i svaka dobiva rijalne obrane i reorganizaciji GrŠTO. Sljedećeg dana, 1. ožujka
svoje zapovjedništvo. Osnovan je Gradski štab TO (GrŠTO) 1991., počelo je ustrojavanje novog Zapovjedništva i taj se da-
na čijem čelu se nalazio aktivni oficir JNA, a umjesto općinskih tum smatra službenim datumom osnivanja GrŠTO Zagreb, od-
štabova ustrojena su 4 sektorska štaba TO. U Zagrebu i njegovu nosno kasnijeg Zapovjedništva obrane grada Zagreba (ZOGZ).
okruženju bile su razmještene brojčano jake i dobro naoružane Popunjavanje djelatnicima, uglavnom iz tadašnjih sektorskih
snage JNA. štabova, trajalo je do travnja 1991. godine, a zapovjedništvo od
Razoružavanjem TO suradnja između JNA i tijela uprave 8 članova je formirano u tajnosti. Za novog zapovjednika Gr-
sve više se pogoršavala, što je zahtijevalo žurno organiziranje za ŠTO Skupština grada Zagreba, uz suglasnost Ministarstva obra-
obranu. Rješenja su se iznalazila na osnovi Ustavnih obveza i ne, 4. travnja 1991. imenovala je Darka Grdića. Zapovjedništvo
zakonskih okvira. GrŠTO najprije je brojalo pet, a krajem ljeta 1991. osam oso-
U Zagrebu je zadaće organiziranja za obranu obavljao Grad- ba. U to vrijeme pokušavalo se ustrojiti postrojbe na temeljima
ski sekretarijat za narodnu obranu (GSNO) na čelu sa Zvonimi- postojeće strukture TO, što nije uspjelo obzirom na ustrojbene
rom Červenkom, koji je na tu dužnost postavljen nakon izbora mogućnosti. I dalje je jedina snaga na koju je Hrvatska mogla
u lipnju 1990., i u tome razdoblju uspio u dobroj mjeri organi- računati bio ZNG (osnovan Odlukom predsjednika RH od 20.
zacijski i kadrovski restrukturirati ustroj Sekretarijata. GSNO travnja 1991.), koji se nalazio u sklopu Ministarstva unutarnjih
je također bio zadužen i za organiziranje i stručno funkcionira- poslova. Bez obzira na to, djelatnici GrŠTO dobili su određene
nje i ostalih komponenata obrane, prije svega Civilne zaštite i ustrojbene dužnosti. Do kraja travnja novo je Zapovjedništvo
Službe motrenja i obavješćivanja te funkcioniranja sustava veza. preuzelo sva skladišta TO smještena izvan objekata JNA te je
Civilna zaštita kao široko postavljen i razgranat sustav zašite provelo postupak ukidanja bivših štabova TO.
i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razara- U sklopu GrŠTO ustrojena su, odnosno ostavljena je podje-
nja, elementarnih i drugih nepogoda, reorganizirana je u sklo- la na 4 sektorska štaba (Istok, Zapad, Jug i Centar) za zaštitu vi-
pu demokratskih promjena i obuhvaćala je oko 77.000 građana talnih objekata i nadzor teritorija u svojoj zoni odgovornosti. Za
u postrojbama raznih namjena. Na čelu joj je bio Gradski štab početak određeni su samo zapovjednici sektorskih štabova TO:
Civilne zaštite, a za zapovjednika je postavljen Ivan Parać, pot- ŠTO Sektora ISTOK – Branko Podolar, ŠTO Sektora ZAPAD
predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba. – Stanislav Krulić, ŠTO Sektora JUG – Damir Goršeta, ŠTO

20
SHEMA Br. 1

SHEMA VOĐENJA i ZAPOVIJEDANJA OS RH (ZNG i HV (TO)) U ZAGREBU - RUJAN 1991.

PREDSJEDNIK RH
(VRHOVNI ZAPOVJEDNIK OS RH)

REPUBLIČKI KRIZNI ŠTAB

ZAPOVJEDNIŠTVO ZNG-a
(GLAVNI STOŽER HV-a - od 21. RUJNA 1991.)

KRIZNI ŠTAB
GRADA ZAGREBA
ZAGREBAČKI KORPUS ZNG-a
(3. OPERATIVNA ZONA - od 1. LISTOPADA 1991.)

KRIZNI ŠTAB
SUSEDGRADA

BRIGADE ZNG-a
GRADSKI ŠTO
ZNG TO (HV)
ZAGREB
MANEVARSKA STRUKTURA
DJELATNE BRIGADE TO (HV-a)
1. BRIGADA ZNG-a
SNAGE SEKTORSKI ŠTO
"TIGROVI"
ZAGREBAČKE ISTOK, ZAPAD,
1. BR TO
2. BRIGADA ZNG-a POLICIJE CENTAR i JUG
"GROMOVI" 2. BR TO
PODRUČNI ŠTO i 3. BR TO
ATJ LUČKO
PRIČUVNE OŠTO DUGO SELO 4. BR TO
SJP "ALFA" 5. BR TO
99. BR ZNG-a
PROSTORNA 6. BR TO
PEŠĆENICA
STRUKTURA TO 7. BR TO
100. BR ZNG-a 8. BR TO
ZAGREB-CENTAR SAMOSTALNE DRAGOVOLJAČKE 9. BR TO
HOS
101. BR ZNG-a POSTROJBE SNAGE 10. BR TO
SUSEDGRAD
102. BR ZNG-a 1. SAMOSTALNA ODREDI NARODNE
NOVI ZAGREB SATNIJA ZAŠTITE
PODSUSED

Shema VIZ-a OS RH (ZNG-a/HV-a i TO) u rujnu 1991.

Sektora CENTAR – papirnato je pripremljen, no za njegovim zadacima. Dana 30. srpnja 1991. ustrojavaju se štabovi NZ na
ustrojem i angažiranjem nije bilo potrebe. Najintenzivnije se razini cijele Hrvatske. Zapovjednik Gradskog štaba NZ bio je
prišlo ustroju Sektorskog štaba TO JUG (SŠTO JUG) zbog ne- Milivoj Kujundžić, ujedno i idejni pokretač sustava NZ.
posredne ugroženosti južnih dijelova grada i mogućeg proboja Na području Susedgrada Narodna zaštita brojala je 3814
neprijatelja preko Kupe. U sektorima Istok i Zapad ustrojene dragovoljaca u 10 mjesnih zajednica. Na čelu Područnog štaba
su manje snage za nadzor prilaza gradu. Niža podjela slijedila je NZ Susedgrad bili su Damir Škrlec i Željko Marić.
ustroj samoga grada, ovisno o stupnju ugroza općine, te je bilo Planovima razvoja ZNG-a, u početku, uz djelatne bilo je pla-
planirano osnovati 14 područnih štabova TO i Općinski štab nirano da svaka policijska uprava ima do dvije pričuvne brigade
TO Dugo Selo. Za svaki sektorski štab TO bio je vezan određe- ZNG-a ili samostalnih bataljuna. Prve takve vrste planirano je
ni broj područnih štabova TO. bilo ustrojiti pri Policijskoj upravi Zagreb, brojčane oznake 101.
Djelovanje Republičkog štaba TO, koji je bio usko vezan uz i 102. br ZNG-a, pričuvnog sastava, svaka sa zapovjedništvom,
JNA, bilo je ograničeno i bez značajne uloge jer je kroz zakono- prištapskim i samostalnim postrojbama, i 4 bataljuna pješaštva
davno djelovanje Ministarstva obrane Hrvatske smanjen njegov (koji bi se mogli angažirati i za samostalno djelovanje), ukupno-
utjecaj na niže strukture TO. ga brojnog stanja od 2450 pripadnika.
Već od travnja 1991. u Zagrebu se ustrojavaju dobrovoljačke U skladu s time, a na osnovi Privremene formacije i uputa
nenaoružane jedinice Narodne zaštite (NZ), sustava obrane za- MORH-a o ustrojavanju pričuvnih brigada ZNG-a, u Zagrebu
mišljenog kao oblik nenaoružanog samoorganiziranja građana GSNO putem svojih ureda za obranu priprema prijedloge po-
u mjesnim zajednicama i općinama radi pružanja organiziranog pune od vojnih obveznika planiranih za pričuvu policije.
masovnog otpora. Brojni Zagrepčani (preko 60.000) dragovolj- Sredinom svibnja 1991. preko Gradskog i Općinskih sekre-
no se prijavljuju u postrojbe NZ na razini mjesnih zajednica, tarijata za narodnu obranu u svim općinama na području grada
sudjeluju u dežurstvima, kontrolama, obavješćivanju građana, Zagreba odabrani su i pozvani budući zapovjednici pričuvnih
blokadama vojarni, njihovom čuvanju i sličnim sigurnosnim brigada, koji su na sastanku u organizaciji Ministarstva obrane

21
Vrhovni zapovjednik OS RH i predsjednik RH Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak ( foto: arhiv Glasnika Turopolja)

22
primili zadaću da odaberu budući časnički i dočasnički zapo- osnovicama, korpus je imao skoro 70.000 pripadnika. Usprkos
vjedni kadar budućih brigada. raznolikosti postrojba, mogućim problemima u učinkovitosti i
Na osnovi odobrenih ustrojbenih knjiga, GrŠTO 11. lipnja razinama zapovijedanja, očito je postojala potreba za ustrojava-
1991. s većim intenzitetom započinje s formiranjem prvih če- njem jednog takvog zapovjedništva, tim više što je u drugoj po-
tiriju zagrebačkih pričuvnih brigada ZNG “R”: 99. Peščenica, lovici kolovoza 1991. otvoreno bojište na jugu zagrebačkog po-
100. Centar, 101. Susedgrad i 102. Novi Zagreb (po jednu u dručja kad je 21. kolovoza minobacačima napadnuto selo Desni
svakom sektorskom ŠTO). Štefanki, što je izazvalo prelazak ljudi na drugu obalu Kupe u
Prve zagrebačke pričuvne brigade ZNG-a bile su planirane selo Lijevi Štefanki koje se nalazilo na području Zagreba.
u sastavu od 4 pješačke bojne, ali su ustrojene s 3, iz razloga što Temeljem novoga Zakona o obrani, oružane snage RH čine
nisu mogle biti adekvatno opremljene i naoružane. Njihova po- jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske (HV) i Zbo-
puna obavljena je vojnim obveznicima iz već popunjene Privre- ra narodne garde (ZNG). Predsjednik RH 21. rujna 1991. us-
mene formacije uz nadopunu v/o na RR u ranijim brigadama postavlja Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV) s načelnikom
TO navedenih općina i pričuvnim jedinicama JNA i policije, generalom Antonom Tusom.
v/o – dragovoljaca mlađe dobi iz Narodne i Civilne zaštite. U cilju potpunijeg vojnog organiziranja i učinkovitijeg su-
Odlukom predsjednika RH od 29. srpnja 1991. osnovan je protstavljanja agresiji, 1. listopada 1991. donosi se Odluka o
Republički krizni štab i 13 regionalnih kriznih štabova, među osnivanju operativnih zapovjedništava i podjeli teritorija RH
kojima i Regionalni krizni štab za Zagrebačku regiju (RKŠZ), na 6 operativnih zona i 2 sektora, a u Zagrebu 3. operativne
na čelu s predsjednikom Zdravkom Brzovićem. U sklopu njega
zone Zagreb (OZ) na čelu sa Stjepanom Matešom, dotadaš-
osnovano je 14 područnih i 1 općinski krizni štab. Regional-
njim zapovjednikom Zagrebačkog korpusa, koji se reorganizira
ni krizni štab djelovao je do 6. rujna iste godine kad su ukinu-
i ukida. Uz postojeće općine Grada Zagreba, vojna nadležnost
ti regionalni krizni štabovi i osnovani krizni štabovi na čelu s
3. OZ proširena je na teritorij 17 općina, od Hrvatskog zagorja,
predsjednicima izvršnih organa vlasti. Predsjednik Kriznog šta-
duž slovensko – hrvatske granice, do Korduna, cijele Banovine
ba grada Zagreba postao je Mladen Vedriš, predsjednik Izvrš-
do Dvora na Uni i Hrvatske Kostajnice te na istok do Novske.
nog vijeća Skupštine grada Zagreba. Aktivnost kriznih štabova,
Sve oružane postrojbe i zapovjedništva na području 3. OZ Za-
gradskog, područnih, kao i mjesnih, trajala je do kraja ožujka
greb podređuju se zapovjedniku OZ.
1992. i njihova prestanka djelovanja.
Budući da je među temeljnim zadaćama regionalnih kri- Načelnik GSHV-a zapovjedio je formiranje 4 operativne
znih štabova bilo da koordiniraju operacijama svih činitelja grupe unutar 3. OZ: Zagreb, Posavina, Banija i Zagorje. Na
obrane i borbe protiv terorizma na čitavom području Hrvatske čelo OG Zagreb, koja se kasnije transformira u Zapovjedništvo
pa tako vojnim i policijskim komponentama, dakle oružanim obrane Grada Zagreba (ZOGZ), postavljen je Darko Grdić,
sastavima, u Regionalnom kriznom štabu za Zagrebačku regiju zapovjednik GrŠTO. ZOGZ je u studenome 1991. preuzeo
za zapovjednika je, odlukom predsjednika RH Franje Tuđma- neposredno zapovijedanje postrojbama u obrani južnih prilaza
na, imenovan Stjepan Mateša. Glavni zadatak bio je objediniti Zagrebu na rijeci Kupi.
sve oružane snage u gradu, staviti ih pod nadzor i uključiti u Još ranije, u noći 12./13. rujna 1991. započela je blokada
jedinstveni sustav oružanih snaga Zagreba i Republike Hrvat- svih vojarni i drugih objekata JNA na području Hrvatske, pa
ske. Stoga je 30. srpnja 1991. osnovan Zagrebački korpus koji je tako i Zagreba u organizaciji Kriznog štaba. Na širem području
obuhvatio sve sastave u gradu Zagrebu i općini Dugo Selo. Isto- grada zauzeto je 46 vojnih objekata u kojima je osvojeno ili pre-
ga dana ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a na čelu s Marti- uzeto oko 38.000 komada pješačkog oružja, 20.000.000 koma-
nom Špegeljem. Vojni zapovjednik u RKŠZ Stjepan Mateša bio da streljiva, 15.000 komada topničkog streljiva, 21.000 mina za
je i zapovjednik Zagrebačkog korpusa. U sastav korpusa ušle su minobacače, 100.000 mina, preko 500 sredstava veze, oko 150
razne postrojbe i oružani sastavi: postrojbe ZNG-a, Teritorijal- motornih vozila i veća količina druge opreme. Navedena sred-
na obrana, postrojbe policije, dobrovoljački odredi, postrojbe stva iskorištena su za naoružavanje i opremanje postrojba kako
HOS-a i odredi Narodne zaštite. Postavljen na tako širokim u gradu Zagrebu tako i diljem Hrvatske.

23
Organiziranje
obrane na području
Susedgrada

Kao što je već navedeno, rukovodeća kadrovska struktura u


GSNO koja nije odgovarala stvarnom stanju na terenu, pro-
mijenjena je nakon prvih višestranačkih izbora. Imenovani su
novi sekretari za narodnu obranu tadašnjih općina pa tako i u
Susedgradu. Na čelo Sekretarijata za narodnu obranu (SNO)
Susedgrad imenovan je Željko Prpić, a za njegova zamjenika
Miroslav Starčević. Nakon demokratskih promjena 1990.,
obvezu ratne popune JNA (kao i TO, policije, CZ, Sustava
OiO) vojnim obveznicima i m/v iz pričuve, kao i pozivanja na
smotre, vojne vježbe i mobilizaciju imali su sekretarijati NO
općina, a ne GSNO. U ljeto 1990., pojavom prvih barikada
pobunjenih Srba, i na području Zagreba uvode se mjere sigur-
nosti i započinju pripreme za obranu. Stanovništvo se masovno
uključuje u obranu grada pristupajući po mjesnim zajednicama
jedinicama Narodne i Civilne zaštite. Istodobno s tim aktivno-
stima, po mjesnim zajednicama formiraju se grupe naoružanih
ljudi, tzv. “trojke.” Budući da je oružje TO bilo oduzeto, a šanse
za njegovo vraćanje vrlo male, Sekretarijat je radio na kupovini
i opremanju oružjem pojedinih dragovoljaca, često ilegalnim
putem.
Krajem kolovoza 1990. skupina ljudi s područja Susedgrada
(Nediljko Matić, Ante Gladović, Tomislav Jelić i Željko Prpić)
u tajnosti je počela s dogovorima za osnivanje dragovoljačke po-
strojbe koja bi se uvježbala i opremila za bojna djelovanja. Tako
je 9. rujna 1990. osnovana 1. samostalna satnija Podsused, prva
Željko Prpić i Miroslav Starčević
dragovoljačka postrojba u Hrvatskoj izvan sustava MUP-a.1 Za
opremanje, naoružavanje i obuku bio je zadužen Željko Prpić

1 Satnija je ustrojena od 3 voda, a svaki vod od 3 roja (desetina). Imala je svoja obilježja i pod tim nazivljima (koja nisu identična ZNG-u i HV-u) izvodila je
bojna djelovanja u Domovinskom ratu.

24
Sjećanje general-pukovnika Marijana Marekovića Sjećanje bojnika Siniše Ratkovića
(Izvadak iz dokumentarnog filma Samostalna satni-
ja Podsused, HTV, Dokumentarni program, rujan
2010.)

Jedan od najtežih perioda u ratu bio mi je u siječnju ‘91.


Moj prvi susret s pripadnicima Samostalne satnije Podsu- godine. U subotu, 17. siječnja, Satnija je dobila uzbunu i
sed zbio se u kasnu jesen 1990. na zajedničkim zadaćama u vrlo kratkom vremenu okupila svojih 108 pripadnika s
priprema Specijalne jedinice policije Rakitje i Samostalne punom ratnom opremom i naoružanjem. Zajedno s dečki-
satnije Podsused za obranu grada Zagreba, posebice u siječ- ma iz Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, u
nju 1991., u vrijeme prijetnji i mogućeg izvršenja državnog punoj bojnoj spremnosti dobili smo zadaću obrane zapad-
udara od strane JNA. U njima, imali smo idealnog partne- nih prilaza gradu Zagrebu. Satnija je bila raspoređena od
ra i bili potpora jedni drugima. Mogu slobodno reći, od sa- brežuljka nad križanjem za Zaprešić do jankomirskog mo-
mog početka bili su to ljudi koji su vrlo odgovorno obavljali sta s težištem obrane na staroj Samoborskoj cesti i mostu te
kontroli ulaza u grad.
zadaće sve vrijeme djelovanja postrojbe. Kolege, slobodno
Smjestili smo se po kućama u Podsusedu koje su nam vlasni-
mogu reći moji prijatelji, koji su nakon demobilizacije sat-
ci dragovoljno dali na raspolaganje.
nije i dalje ostali u HV-a, pa i nakon “Oluje”, bili su izuzet-
Uz pomoć poduzeća Susedgrada, blokirali smo most, posta-
no odgovorni časnici.
vili protutenkovske zapreke i mine, uspostavili kontrolne
punktove, pripremili oruđa za PO borbu i čekali...
Zašto jedan od najtežih? Pa, naša Hrvatska je u to vrije-
ispred SNO Susedgrad. Za zapovjednika je izabran Siniša Rat- me još uvijek bila duboko u Jugoslaviji, vrijedili su savezni
ković, a za zamjenika zapovjednika Gordan Čačić. zakoni, a po njima smo državni neprijatelji, teroristi i ru-
Također, već od listopada 1990. izrađuju se planovi zapreči- šitelji ustavnog poretka. Predsjednik Tuđman je bio na pre-
vanja, organiziraju dežurstva u poduzećima, pripremaju prepre- govorima u Beogradu, JNA je podigla stupanj pripravnosti
ke, izvode gađanja i priprema ratna proizvodnja. ultimativno zahtijevajući raspuštanje svih “paravojnih”
U Uredu obrane nalazila se i vodila kartoteka v/o kojima postrojbi u Hrvatskoj, prijeteći državnim udarom. Naša
su se popunjavale postrojbe JNA, TO (između ostalog i bivša zadaća je bila da ih, u slučaju da JNA izađe iz vojarni i
susedgradska brigada TO T-4103) i pričuvne policije. Ove za- pokuša srušiti legalno izabrano rukovodstvo Hrvatske, ako
daće, prema tadašnjim zakonima, bile su u nadležnosti JNA, s već ne možemo zaustaviti, bar pokušamo usporiti, dajući
kojom su tijela obrane morala surađivati, a u isto vrijeme u taj- vremena Vrhovništvu da se skloni na sigurno.
nosti pripremati snage za boj protiv nje. Na istom katu zgrade Tijekom Domovinskog rata bili smo, poput svih vojnika,
bio je smješten i Sektorski ŠTO Zapad ranijeg GrŠTO. Bez ob- puno puta u opasnosti. Ali da je JNA tada krenula i uspjela
zira na lojalnost nekih od članova toga štaba, odnosi i međusob- ne bi stradali samo mi, nego i naše obitelji. Križni putovi
na komunikacija su se pogoršavali sve do izbora novog GrŠTO. bili bi dugački, a jame bi se ponovo punile.
Napori oko organiziranja za obranu, prikupljanja oružja, raz-

25
Na području Susedgrada u poduzeću “Jedinstvo” i drugdje započela je ratna proizvodnja ubojitih sredstava i oklopnjaka, Zagreb, svibanj 1991.

govora s ljudima spremnima na suradnju, u tadašnjim uvjetima bojište gdje ostaje do pada Petrinje 21. rujna 1991. godine. U
bili su prilično nesigurni i opasni za djelatnike Sekretarijata te se sklopu 101. brigade izvodili su obuku s mobiliziranim pripad-
mnogo toga moralo obavljati u tajnosti. nicima i sudjelovali u bojnim djelovanjima.
U siječnju 1991., u tijeku opasnosti od vojne intervencije Nakon osnivanja ZNG-a, a posebice u svibnju i lipnju, za-
JNA, u Ured obrane Susedgrada angažiran je Mate Obrado- počinje zajednička suradnja Ureda obrane Susedgrada i GrŠTO
vić u planiranju obrane te osnivanju i uporabi snaga u obrani u popuni i ustrojavanju pričuvne brigade ZNG-a na području
područja Susedgrada. Tijekom siječnja ustrojen je novi sustav Susedgrada, umjesto ranije TO brigade.
raznosača mobilizacijskih poziva. Među tih 14 područnih kriznih štabova u zagrebačkoj regiji
Nakon toga slijedi planiranje i priprema za osnivanje bri- nalazio se i peteročlani Krizni štab Područnog ureda Susedgrad
gade Narodne garde, te se provodi izbor zapovjednog kadra, osnovan 9. kolovoza 1991., koji je nadalje brinuo o ustrojavanju
pričuvnih časnika. Izbor zapovjednih kadrova i v/o koji su dali kriznih štabova po svojim mjesnim zajednicama. Na čelu Kri-
dragovoljni pristanak obavljali su Mate Obradović, koji je bio znog štaba Područnog ureda Susedgrad od kolovoza do rujna
predložen za zapovjednika brigade, i Miroslav Starčević. Na bio je Ivan Bevanda, a potom Mihovil Klapšić, predstojnik Po-
temelju Privremene formacije, početkom travnja formirana dručnog ureda gradske uprave.
je brigada Narodne garde s prištapskim jedinicama, ali samo s Na području tadašnje općine Susedgrad nalazila su se četiri
dvije bojne. Naravno, radilo se samo o shemama i planiranju, vojna objekta JNA, koje je temeljem zapovijedi Kriznog štaba
a ne o stvarnom okupljanju ljudstva. Popuna je obavljena v/o grada Zagreba trebalo blokirati i osvojiti. Svakako najvažniji
predviđenim za pričuvu i popunu snaga policije i v/o na RR u od njih bila je vojarna Prečko između Susedgrada i Trešnjevke,
pričuvnim postrojbama JNA. Kasnije, u lipnju, na temelju te koja je predstavljala jednu od najopremljenijih logističkih baza
formacije bit će mobilizirana samo 1. bojna 101. brigade. na području 5. vojne oblasti. Ostali objekti bili su garnizonsko
Ured obrane ustrojio je tijekom svibnja Inženjerijski vod strelište Vrapčanski potok, Vojni sabirni centar u Zagrebačkoj
kojim je zapovijedao Srećko Kurelja. Vod je upućen u Rakitje ulici i studentski dom Senjak na Oranicama. Početkom rujna
na obuku za namjenske zadaće, ponajprije za onesposobljavanje 1991. oko svih objekata raspoređeni su pripadnici Narodne
mostova preko rijeke Save. zaštite. Manje važni objekti, vojni sabirni centar i dom Senjak,
Početkom lipnja ustrojen je Diverzantski vod (32 pripadni- koje je čuvao manji broj starješina i vojnika JNA, predali su se
ka) kojim je zapovijedao Želimir Milašin – Gašo. Djelovao je u bez otpora 16. rujna 1991. godine. Dan ranije, 15. rujna, nakon
sastavu 1. samostalne satnije Podsused. Vod je na području Su- pregovora i pritisaka na posadu, bez pružanja otpora okončana
sedgrada osiguravao značajne objekte, sudjelovao u blokadama je akcija blokade strelišta Vrapčanski potok u Gornjem Vrap-
i zauzimanju vojarni JNA, a nakon toga odlazi na banovinsko ču. Vojarnu Prečko, u kojoj su bila smještena vozila, pohranjeni

26
rezervni dijelovi za vozila i uskladištene veće količine oružja i dionika i pregovaranje tijekom blokade, predaje i preuzimanja
streljiva, čuvalo je oko 90 starješina i vojnika JNA. Nakon ne- vojnih objekata vodio je Željko Prpić, član KŠ Susedgrada i se-
koliko dana blokade i uspješnih pregovora, 18. rujna 1991. iz- kretar obrane Susedgrada. U blokadi i čuvanju objekata sudje-
vršena je mirna predaja vojarne. Vojarnu su preuzeli Zvonimir lovala je NZ mjesnih zajednica Susedgrada kojima je rukovodio
Červenko, Željko Prpić i Siniša Ratković, predstavnik policije zapovjednik ŠNZ Susedgrad Željko Marić. Snagama za bojna
i Narodne zaštite, a potom službeno i predstavnici Zagrebač- djelovanja (1. samostalna satnija Podsused i ostale dragovoljač-
kog korpusa, Sekretarijata za narodnu obranu Grada i MUP-a. ke postrojbe) u osvajanju i preuzimanju vojarni zapovijedao je
Oprema i naoružanje podijeljeno je uglavnom policiji i gardi- Siniša Ratković.
stima. Neposredne pripreme, koordiniranje aktivnosti svih su-

Pripadnici Diverzantskog voda na obuci izviđača

Dio Diverzantskog voda 101. brigade kao osiguranje VBR-a u


djelovanju na Vrginmostu, rujan 1991.

1. samostalna satnija Podsused pred osvajanje Vrapčanskog potoka, Nakon osvajanja Vrapčanskog potoka
rujan 1991.

27
RATNI PUT
101. BRIGADE
ZNG-a/HV-a
30
1. Nastanak
i ustrojavanje
101. brigade ZNG-a

1.1. Organizacijsko-stručne
pripreme i aktivnosti za
osnutak 101. brigade ZNG-a

U proljeće 1991. u Zagrebu su bile ustrojene postrojbe pod za- i to samo s dvije bojne i dijela samostalnih postrojba, dok se u
povjedništvom MUP-a, sastavljene od pričuvnog sastava TO, popunu ranije brigade TO nije diralo, do definiranja njihova
JNA i neraspoređenih obveznika. Zbor narodne garde (ZNG) statusa.
osnovan je 20. travnja 1991. Odlukom predsjednika RH, a 28. U lipnju 1991. zapovjeđeno je da se raspoređenim v/o može
svibnja 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu odr- priopćavati RR, pozivati ih na smotre i zaduživati opremom, a
žana je smotra pripadnika ZNG-a. da se za mobilizaciju pripremi samo 1. bojna 101. br ZNG-a.
Tijekom lipnja, uz veće sudjelovanje GrŠTO intenziviraju Tada se po prvi puta počinje javno koristiti i brojčana oznaka
se pripreme oko ustroja postrojba ZNG-a. Tako je na sastan- brigade (101.). Kako za sve pripadnike bojne nije bilo opreme
ku u GrŠTO, koji je vodio zapovjednik Darko Grdić, 11. lip- i naoružanja, odlučeno je da se za mobilizaciju pripremi oružja
nja 1991. odlučeno da se prema zapovijedi Ministarstva obrane koliko ima, te da se ne ide na priopćavanje RR. Naloženo je da
od pričuvnog sastava MUP-a započne s ustrojavanjem četiri se brigada složi privremeno od više područnih ureda, jer je svaki
brigade ZNG-a (99. Peščenica, 100. Centar, 101. Susedgrad i ured imao nešto oružja.
102. Novi Zagreb), po jedna u svakom sektorskom štabu TO. Za provedbu zapovijedi zadužen je Stanislav Krulić, zapo-
Trebalo je što žurnije ustrojiti po jednu bojnu iz svake brigade vjednik Sektorskog ŠTO Zapad, koji je predložen i za zapovjed-
i popunjavati ju iz izdvojene pričuve v/o za popunu pričuvnih nika 101. br ZNG-a. U Zapovjedništvo brigade predloženi su i
postrojba policije i v/o na RR ranije brigade TO Susedgrad Ivan Solenički, kao pomoćnik za operativne poslove, i Miroslav
T-4103. Naloženo je da se brigade popunjavaju v/o do 35 (25 Daić (iz Ureda za obranu Susedgrad) za organizacijsko – mo-
za djelatne) godina starosti, osim kod deficitarnih VES i časnič- bilizacijske poslove. Sjedište brigade bilo je na adresi Turopolj-
kih dužnosti. Odobreno je da se zapovjedništva bojni ustroje skog odreda 2., Susedgrad.
sa šest, a brigade s osam pripadnika. Svi časnici na ustrojbena Zamisao je bila ustrojiti brigadu sastavljenu od tri bojne; 1.
mjesta postavljani su usmenim zapovijedima. bojnu trebaju ustrojiti općine Susedgrad i Črnomerec, 2. bojnu
Kao što je rečeno, 101. br ZNG-a je na osnovi Privremene općina Trešnjevka, a 3. bojnu općina Zaprešić. Dogovoreno je
formacije osnovana i popunjena još u travnju 1991. s v/o pred- da se ustroji ono što se može (200 – 500 ljudi po bojni), da se
viđenim za pričuvu i popunu snaga policije, te v/o na RR u JNA prištapske postrojbe ne popunjavaju te da se ustrojavanje obavi

31
do 19. lipnja 1991. godine. To je uključivalo sređivanje popisa
ljudstva, slaganje kartoteke koja se iz sigurnosnih razloga čuvala
u Rakitju, određivanje mobilizacijskih zborišta i izrađivanje po-
ziva za ljude. Određeni problem pritom je predstavljala bojazan
dijela ljudi da ih lažnim pozivima zapravo poziva JNA.
Do 19. lipnja 1991. obavljeni su navedeni poslovi i pripre-
mljeni postrojbeni popisi i mobilizacijski pozivi2 pripadnika
brigade i vlasnika motornih vozila. Sljedeći korak, nakon 19.
lipnja, bila je izrada kratkih mobilizacijskih planova i planova
uporabe postrojba brigada. Stanislav Krulić je pri ustrojavanju
brigade zatražio pomoć Ivice Hrnčića, načelnika stožera u biv-
šoj susedgradskoj brigadi TO, koji je poznavao časnike i znao
koje su dužnosti obnašali. Tako su do 20. lipnja 1991. na pa-
piru ustrojena zapovjedništva postrojba, određena mobilizacij-
ska zborišta, osiguran smještaj, prehrana (u RO “Jedinstvo”) te
zdravstvena zaštita pripadnika u Domu zdravlja Susedgrad.
Dan nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i
Slovenije, 26. lipnja 1991. JNA je počela rat u Sloveniji želeći
izbiti na državnu granicu SFRJ. Stoga je GrŠTO predložio, a
Zapovjedništvo ZNG-a odobrilo mobilizaciju samo 4 bojne.
U Sektoru Zapad 28. lipnja u 7,45 sati započela je mobilizacija
1. pješačke bojne3 ZNG-a Susedgrad – Črnomerec, kojom je
zapovijedao Ivica Hrnčić. Mobilizacijska zborišta i razmještaj
bojne bili su u širem području Podsuseda (sportska dvorana
Sutinska vrela) i Stenjevca. 1. satnija sa zapovjednikom Antom
Kokićem i Zapovjedništvo bojne mobilizirani su u dvorani Su-
tinska vrela, dok je mobilizacija 2. satnije sa zapovjednikom Fa-
rukom Čerimagićem provedena u dvorani kina Stenjevec. Mo-
bilizacija je izvedena na vrijeme, osim za 3. satniju Črnomerec,
koja zbog nečijeg propusta nije mobilizirana. S mobiliziranim
pripadnicima provedena je kratka obuka i upoznavanje sa za- Josip Lucić
daćama. Zadaća postrojbe bila je obuka pripadnika, priprema
za protuoklopni boj, bojna djelovanja u naselju, osiguranje i Od naoružanja bojna je bez 3. satnije imala: pušaka M48, 7,9
nadzor prilaznih komunikacija Zagrebu sa zapada te osiguranje mm 20 kom., PAP M59/66 7,62 mm 5 kom. i AP M70/70A,
i praćenje cisterni goriva koje je JNA upućivala za Sloveniju. Po- 7,62 mm 64 kom., 4 puške MK “Pump” uz osobno oružje od
sebno je trebalo organizirati obranu pruge i tunela u Podsusedu 12 raznih pištolja, što znači da su jedno oružje dijelila 4 pripad-
te Podsusedskog mosta koji su u slučaju potrebe bili predviđeni nika, odnosno da je oružje uvijek bilo u pripravi za uporabu u
za zaprečivanje i blokadu. rukama pripadnika na bojnoj zadaći. Također je nedostajalo
Mobilizaciji se od ukupno pozvanih odazvalo 71% (15 ča- streljiva za oružje, te je na raspolaganju bilo 14,3 metka po voj-
snika, 1 dočasnik i 245 vojnika), te osam m/v. niku ili 42 metka po pušci.

2 Pripremljena su 1392 mobilizacijska poziva za vojne obveznike po sljedećem rasporedu: za 1. bojnu 275 v/o iz Općine Susedgrad i 118 iz Općine Črnome-
rec, za 2. bojnu 422 v/o iz Općine Trešnjevka i za 3. bojnu 582 v/o iz Općine Zaprešić.
3 Ovako sastavljena bojna nije iz sastava pripremljene 101. br ZNG-a, već je presložena prema posebnoj zapovijedi i naputku i od v/o iz pripremljene brigade
NG i ranije TO.

32
Od intendantske opreme zaduženo je: 30 maskirnih kapa merec. Upravo su prve dvije postrojbe zbog svoje kompaktnosti,
(11% od potrebnoga), 60 SMB kapa/domobranskih (22%), 90 jasne zapovjedne strukture i dobre opremljenosti podnijele naj-
oznaka za kape (34%) i 40 maskirnih košulja (15%). Ovi poda- veći teret u tim zbivanjima.
ci jasno pokazuju kakvo je bilo stanje opremljenosti hrvatskih Početkom srpnja stanje u postrojbi ocijenjeno je dobrim.
snaga početkom rata i s čime se krenulo suprotstavljati daleko Probleme koji su se javljali uglavnom je karakterizirala loša opre-
naoružanijem i opremljenijem agresoru. Usprkos tome, moral i mljenost naoružanjem i odorama kojih ili uopće nije bilo ili su
motiviranost pripadnika bojne bili su na visokoj razini. se kombinirale razne varijante, od civilne odjeće do SMB odo-
U noći 28./29. lipnja, na oduševljenje pripadnika bojne, ra s hrvatskom trobojnicom. U tom razdoblju, 3. srpnja 1991.
pristiglo je streljivo (11.200 metaka 7, 62 mm) nabavljeno uz zapovjednik bojne Ivica Hrnčić od rezervnih vojnih starješina
pomoć časnika 1. “A” brigade ZNG-a Josipa Lucića, Joze Mili- (RVS) grada Zagreba pribavio je 10 MK pušaka i 550 metaka.
čevića i Željka Prpića, sekretara SNO Susedgrad. U poslijepodnevnim satima 5. srpnja 1991. postrojba je de-
Dana 30. lipnja 1991. bojnu je obišao sekretar GSNO Za- mobilizirana, a višak naoružanja, dobrim dijelom prikupljen za-
greba, Zvonimir Červenko, i obavio nadzor položaja 2. satnije. laganjem samih pripadnika, je vraćen (11.200 metaka 7,62 mm,
Ispred GrŠTO suradnju i koordinaciju bojne s ostalim postroj- 100 ručnih bombi domaće izrade, 100 Molotovljevih koktela,
bama na zapadu Zagreba imao je Stanislav Krulić. 10 MK pušaka, 100 plinskih boca i 1 kamion s PT minama te
Zadaće na zapadnim prilazima Zagrebu bojna je obavljala oko 600 kg eksploziva).
u suradnji s ranije ustrojenim dragovoljačkim postrojbama: 1. U vremenu mobilizacije i djelovanja postrojbe, časnici koji
samostalnom satnijom Podsused kojom je zapovijedao Siniša su obavljali određene dužnosti postavljani su usmenim zapovi-
Ratković, 1. A brigadom ZNG iz Rakitja i snagama PP Črno- jedima i provodili su usmene zapovijedi nadređenih.

33
1.2. Osnutak i postrojavanje
101. brigade ZNG-a

Nakon demobilizacije bojne, tijekom srpnja nastavljene su ak- Ivica Hrnčić, ratni zapovjednik 101. brigade ZNG-a, da-
tivnosti na ustrojavanju brigade. Pokušalo se otkloniti iskazane nas se sa zadovoljstvom prisjeća prijema kod predsjednika
slabosti ratne popune. No, i nadalje je brigada popunjavana s RH i vrhovnog zapovjednika OS RH dr. Franje Tuđmana:
područja više općina.
Do sredine srpnja 1991. sklop brigade čine: bojna Sused-
grad – Črnomerec, bojna Zaprešić, bojna Samobor, a nakon
toga se reorganizira od bojne Susedgrad – Črnomerec, odreda
TO Zaprešić i odreda TO Samobor. Na koncu, odustalo se od
takvog sklopa i postrojbe brigade popunjavane su vojnim obve-
znicima s područja Susedgrada na ratnom rasporedu u ranijoj
brigadi TO i iz pričuve za popunu policije. Obavljene su i ka-
drovske promjene u Zapovjedništvu brigade i nižim postrojba-
ma. Za zamjenika zapovjednika, ujedno načelnika stožera 101.
br ZNG-a, predložen je dotadašnji zapovjednik 1. bojne Ivica
Hrnčić.
U međuvremenu odobreni su i mobilizacijski razvoji pri-
čuvnih brigada4 ZNG-a i TO grada Zagreba, koje je GrŠTO U trenucima neposrednih priprema Zapovjedništva i po-
predložio još u travnju. Ministar obrane RH, Martin Špegelj, strojba brigade za smotru bio sam počašćen pozivom na pri-
29. srpnja 1991. zapovjedio je ustrojavanje pričuvnih brigada jam kod predsjednika RH, kao zapovjednik 101. brigade
ZNG-a, a na osnovi druge po redu Privremene formacije bri- ZNG-a. Nakon obavljenih priprema za prijam i prijavak,
gada ZNG-a, po ustroju 100.200, odobrene 11. lipnja 1991. vrhovni zapovjednik OS RH, Franjo Tuđman, 24. kolovo-
godine. za 1991. u Banskim dvorima primio je zapovjednike pri-
Slijedom toga, 31. srpnja 1991. GrŠTO uputio je Grad- čuvnih brigada ZNG-a. Ispred Zapovjedništva 101. briga-
skom sekretarijatu za narodnu obranu zahtjev za ustrojavanje de ZNG-a podnio sam prijavak, nakon kojeg mi je stiskom
i popunu pričuvnih “R” ZNG i TO brigada na području Za- ruku osobno čestitao na postavljenju i pripadnicima brigade
greba. Trebalo je ustrojiti četiri brigade “R” ZNG-a (Peščeni- uputio tople pozdrave i želje da odlučno brane svoju Domo-
ca, Centar, Susedgrad i Novi Zagreb) i deset brigada TO (Čr- vinu i čuvaju ljudske živote i materijalna dobra. Upoznao
nomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Samobor, Sesvete, nas je s vojno-političkom situacijom i saslušao izvješća za-
Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica, Zaprešić). Sekretar GSNO povjednika brigada o stanju na područjima iz kojih dolaze,
posebice o stanju u istočnoj Slavoniji. Na kraju priopćio nam
Zvonimir Červenko podijelio je načelnicima područnih ureda
je zadaće, zaželio puno uspjeha u vođenju i zapovijedanju
zadaće, uručio Privremenu formaciju i naložio da do sljedećeg
postrojbama, s posebnim naglaskom na čuvanju ljudskih ži-
jutra 101. brigada, kao i ostale, bude spremna za mobilizaciju.
vota. Taj čvrsti stisak ruku Vrhovnog zapovjednika, rekao
Na području Susedgrada trebalo je ustrojiti 101. brigadu ZNG-
bih roditelja, osjećam i danas, koji me obvezivao tijekom
a “R” brojnog naziva NG-9113 od v/o većim dijelom iz dota- obnašanja dužnosti u ZNG-u/HV-u i hrabrio sve vrijeme
dašnje brigade TO Susedgrad T-4103 i pričuvnog sastava po- Domovinskog rata.
licije i JNA. Glavninu posla oko pripreme formacijskog ustroja

4 Razlika između tih pričuvnih brigada bila je u ustroju. Naime, četiri brigade ZNG-a imale su po 2200 pripadnika (u tri bojne) i bile podređene zapovjed-
niku Zagrebačkog korpusa, a brigade TO po 1600 pripadnika (u dvije bojne) i bile podređene zapovjedniku GrŠTO.

34
SHEMA Br. 2
SHEMA ORGANIZACIJSKO ZAPOVJEDNOG SUSTAVA 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE

ZAPOVJEDNIK BRIGADE

STOŽER BRIGADE

ZAMJENIK - NAČELNIK STOŽERA


ODJEL INP

ODJEL
OMKP SPOZNAJNI
ODJEL
ODJEL
OPĆIH POMOĆNICI ZAPOVJEDNIKA
POSLOVA BRIGADE ZA

ZA SKRB RANJENIH
NAČELNICI RODOVA

PRAVNE POSLOVE

INFORMATIČKE
KOORDINACIJU
NA TERENU

POGINULIH
LOGISTIKU

I OBITELJI
URED ZAPOVJEDNIKA

POSLOVE
IPD
SIS
INŽENJERIJE
TOPNIŠTVA

RKBO
VEZE

OMP
PZO

NAČELNICI STRUKA
TEHNIČKE

OPSKRBNE

PROMETNE

PROTUDIVERZANTSKI VOD
PROTUOKLOPNI ODRED

VOD VOJNE POLICIJE


DIVERZANTSKI VOD
BITNICA MB 120 MM

INŽENJERIJSKI VOD

SANITETSKE

IZVIDNIČKI VOD
VOD VEZE I KZ

OKLOPNI VOD
RKBO VOD
VOD PZO

FINANCIJSKE

LOGISTIČKA SATNIJA
SAMOSTALNE POSTROJBE BRIGADE

TEHNIČKI VOD

PRIDODANE POSTROJBE OPSKRBNI VOD


PROMETNI VOD
SANITETSKI VOD

3. PJEŠAČKA BOJNA 100.


1. SAMOSTALNA SATNIJA 1. PJEŠAČKA BOJNA
BRIGADE HV-a
PODSUSED
2. PJEŠAČKA BOJNA
BITNICA TOPOVA B-1 IZ 153.
BRIGADE HV-a 3. PJEŠAČKA BOJNA

SAMOSTALNE POSTROJBE BOJNE

DESETINA VEZE 1. PJEŠAČKA SATNIJA

IZVIDNIČKA DESETINA 2. PJEŠAČKA SATNIJA


DIVERZANTSKI VOD 3. PJEŠAČKA SATNIJA
SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
VOD BsT
INŽENJERIJSKI VOD
LOGISTIČKI VOD

Organizacijsko zapovjedni sustav 101. br ZNG-a/HV-a 1991./1992.

odradio je Sekretarijat za narodnu obranu Susedgrad na čelu sa i vrhovnog zapovjednika Franje Tuđmana, 24. kolovoza 1991.,
Željkom Prpićem i Miroslavom Starčevićem. Početkom kolovo- na kojem je upoznat s vojno-političkom situacijom i zadaćama
za na sastanku s njima dvojicom Ivica Hrnčić pristao je preuzeti brigade.
dužnost zapovjednika 101. brigade. Nakon što je određen termin postrojavanja i odobren pri-
Zapovjednik 101. br ZNG-a, s ostalim zapovjednicima bri- jedlog ratne popune 101. br ZNG-a, pristupilo se pripremi
gada ZNG-a u RH, pozvan je na prijem kod predsjednika RH za pozivanje na postrojavanje, priopćenje RR, međusobnom

35
Postrojavanje i jednodnevna smotra pripadnika 101. br
ZNG-a provedena je 31. kolovoza 1991. u Zagrebu, na Zagre-
bačkom velesajmu. Na postrojavanje se odazvalo više od 70%
pripadnika brigade.
Tom prilikom, uz međusobno upoznavanje, pripadnicima
brigade priopćen je ratni raspored, opremljeni su SMB odo-
rama, izvedena je kratka obuka o mobilizacijskim i bojnim
zadaćama. Okupljenima se obratio zapovjednik brigade Ivica
Hrnčić, naglasivši u svom govoru domoljubnu dužnost obrane
domovine te objektivnost problema s kojima se postrojba tada
susretala.
Do 18. rujna održano je nekoliko sastanaka u cilju kvalitet-
nije popune brigade zapovjednim kadrom, međusobne suradnje
Bruno Čavić obučava pripadnike brigade u rukovanju
i djelovanja na zadaćama ažuriranja mobilizacijskih dokumena-
s puškostrojnicom M53 ta i obavljanja što bolje pripreme za mobilizaciju postrojbe.
Zaključno sa sastankom Zapovjedništva brigade i nižih za-
upoznavanju i zaduživanju opreme. Pripremni skup obnašate- povjednika do razine satnija, te izvršitelja mobilizacije, koji je
lja dužnosti u Zapovjedništvu brigade, zapovjedništava bojni, održan u subotu 14. rujna 1991., razmotreno je izvršenje po-
satnija i samostalnih postrojba održan je u Zapovjedništvu Gr- stavljenih zadaća i provedene su dodatne pripreme za mobiliza-
ŠTO 29. kolovoza 1991. godine. ciju brigade.

36
2. M
 obilizacija, naoružavanje
i prve aktivnosti
101. brigade ZNG-a

U vrlo složenoj situaciji u Zagrebu i Hrvatskoj, Miroslav Starče- Materijalna sredstva brigade (osim naoružanja i streljiva)
vić, zamjenik predstojnika PU obrane Susedgrad, od Zvonimi- bila su još u kolovozu pripremljena i uz prateću dokumentaciju
ra Červenka, sekretara GSNO, zaprimio je zapovijed za mobi- pohranjena u skladištu brigade u Policijskoj postaji Črnome-
lizaciju 101. brigade s početkom u 2 sata ujutro. Dana 18. rujna rec – Susedgrad, pod rukovodstvom Darka Spasojevića, prvog
1991. brigada je mobilizirana u cijelosti na četiri mobilizacijska djelatnog časnika 101. brigade ZNG-a, i tijekom mobilizacije
zborišta na području Susedgrada, na kojima su uspostavljena i postrojbama propisno izdavana na uporabu.
zapovjedna mjesta brigade i bojni tadašnje Općine Susedgrad. Mobilizacija i formiranje brigade odvijali su se u otežanim
Tako su u OŠ “Dragutina Domjanića” mobilizirani Zapovjed- okolnostima zbog nedovoljne logističke potpore (samo 933 ci-
ništvo, pristožerne postrojbe, mješovita PO bitnica, bitnica MB jevi) i neiskustva, ali uz veliki napor i zalaganje Zapovjedništva,
120 mm, LARV PZO, Inženjerijski vod i Logistička satnija; u postrojbe su ustrojene, oboružane (ovisno o brzini pristizanja
OŠ “Matija Gubec” (danas OŠ “Bana Josipa Jelačića”) mobi- naoružanja iz zauzetih vojarni) i pripremljene za prve zadaće.
lizirana je 1. bojna, u OŠ “Vlado Prišlin” (danas OŠ “Gornje U nemogućnosti da se opremi, naoruža i pripremi brigada
Vrapče”) mobilizirana je 2. bojna, a u OŠ “Ada Prica” (danas OŠ
kao ustrojbena cjelina, postrojbe su se isprva upućivale na bojne
“Stenjevec”) 3. bojna. Prema istome rasporedu uspostavljena su
zadaće po bojnama i satnijama.
zapovjedna mjesta brigade i bojni.
Prema izvješću logistike brigade iz studenoga 1991., nao-
Brigadom je zapovijedao Ivica Hrnčić, 1. bojnom Željko Ci-
ružavanje brigade u prva dva dana mobilizacije (18./19. rujna
priš, 2. bojnom Ivan Banovac, a 3. bojnom Ivan Drvar. Na istim
1991.) provedeno je bez potrebnih dokumenata i pod stal-
lokacijama ustrojene su sekcije za prijem m/v i osam ekipa za
nim uzbunama zračne i opće opasnosti. Iako je mobilizacija
izuzimanje i prijevoz MTS-a. Sredstva se izuzimaju iz skladišta
ratnih rezervi GrŠTO. Mobilizacijska zborišta osiguravali su započela tijekom noći 18. rujna 1991., oružje i streljivo do-
pripadnici NZ s područja Susedgrada lovačkim oružjem. Dva premljeni su tek oko 12,00 sati. Potom je Zapovjedništvo bri-
dana kasnije (20. rujna 1991.) zapovijeđu zapovjednika briga- gade dobilo nalog da iz skladišta u Dubokom Jarku preuzme
de Ivice Hrnčića obavljena su postavljenja na časničke dužnosti. dio naoružanja i streljiva, koje je pristizalo iz zauzetih vojarni
Između ostalih, za zapovjednika 3. bojne umjesto Ivana Drvara tijekom tog i idućeg dana. Uz pristiglo oružje i streljivo koje
postavljen je Bruno Čavić. je trebalo podijeliti, nije bio niti jedan popratni dokument
Teška vojno-politička situacija u zemlji, česte zračne uzbune s popisom pripadajućih cijevi postrojbama i popisom osoba
u Zagrebu i snažan domoljubni naboj u to vrijeme odrazili su se ovlaštenih za izuzimanje i podjelu nižim postrojbama. Izradi
na vrlo dobar odaziv na mobilizacijske pozive. Do 9,00 sati 18. spomenutih dokumenata Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-
rujna odazvale su se 1042 v/o, do 13,00 sati 1126 v/o, do 20,00 a pristupilo je naknadno.
sati 1263 v/o, a po završetku mobilizacije 19. rujna ukupno se Dopremom velikih količina naoružanja i streljiva, u dvori-
odazvalo 1315 v/o, od čega 62 časnika, 129 dočasnika i 1124 štu Osnovne škole “Dragutin Domjanić” i na cesti ispred nje
vojnika. Cjelokupni sastav brigade bio je s područja Susedgrada. zatekao se velik broj kamiona, punih oružja i streljiva, što je

37
Razmještaj i djelovanje postrojbi 101. brigade ZNG-a u rujnu 1991.

38
SHEMA Br. 3
SHEMA Br. 3

POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE

STOŽER 101. BRIGADE ZAPOVJEDNIK BRIGADE


STOŽER 101. BRIGADE ZAPOVJEDNIK BRIGADE
1. IVICA HRNČIĆ
1. IVICA HRNČIĆ
2. JOZO PETRAŠEVIĆ
2. JOZO PETRAŠEVIĆ

ODJEL INP
ODJEL INP
ZAMJENIK - NAČELNIK STOŽERA
ZAMJENIK - NAČELNIK STOŽERA
1. JURE JERGOVIĆ 2. JOZO PETRAŠEVIĆ
1. JURE JERGOVIĆ 2. JOZO PETRAŠEVIĆ
3. STJEPAN PUŠKAR
ODJEL 3. STJEPAN
SPOZNA- PUŠKAR
ODJEL SPOZNA- ODJEL 4. IVAN CUKINA, 5. BRUNO ČAVIĆ
ODJEL OPĆIH 4. IVAN CUKINA,
JNI 5. BRUNO ČAVIĆ
OPĆIH JNI OMKP
OMKP POSLOVA ODJEL
POSLOVA ODJEL POMOĆNICI ZAPOVJEDNIKA BRIGADE ZA
POMOĆNICI ZAPOVJEDNIKA BRIGADE ZA

PNS ZA PD
PNS ZA PD SIS
SIS 1. IVAN
SPOZNAJNE 1.SPOZNAJNE
IVAN 1. DAVOR
PNS ZA OPĆE POSLOVE 1. DAVOR TUŠEK LOGISTIKU SKRB
PNS ZA OPĆE PNS ZA IZVEDBENO- POSLOVENAČELNICI RODOVA TUŠEK KOORDINA LOGISTIKU BELANOVIĆ SKRB
PNS ZA IZVEDBENO-
POSLOVE NAČELNICI RODOVA KOORDINA 1. BRANKO BELANOVIĆ 2. MIRKO 1. DAMIR RUDEŽ PRAVNE RANJENIH
POSLOVE PNS ZA OMKP NASTAVNE POSLOVE 1. BRANKO 2. MIRKO CIJU 1. DAMIR RUDEŽ PRAVNE
2. STJEPAN RANJENIH
PNS ZA OMKP NASTAVNE
1. ZLATANPOSLOVE CIJU TOMAŠKOVIĆ 2. STJEPAN LATIN 2. VLADIMIR POSLOVE INFORMATI I
1. ZLATAN 1. ŽELJKO 1. NENAD PEROŠ
TOMAŠKOVIĆ LATIN NA TERENU 2. VLADIMIR POSLOVE
BRATKOVIĆ INFORMATI I
1. ŽELJKO 1. KATIĆ
NENAD PEROŠ NA TERENU 2. BRATKOVIĆ 3. BRAJAK 1. ZDRAVKO ČKE OBITELJI
KATIĆ ČORBA 2. JOZO PETRAŠEVIĆ 2. VLADO 3. VLADO 1. FARUK BRAJAK 1. ZDRAVKO ČKE OBITELJI
ČORBA 2. JOZO PETRAŠEVIĆ
2. VESNA 1. FARUK DOBRANIĆ RADOSLAV 3. ZVONIMIR VLADANO- POSLOVE POGINULI
2. VESNA 2. MILAN 3. ANTE RADALJDOBRANIĆ RADOSLAV ČERIMAGIĆ 3. ZVONIMIR VLADANO- POSLOVE POGINULIH
2. MILAN 3. ANTE RADALJ
REŠIDOVIĆ ČERIMAGIĆ 3. SLAVKO PUŠIĆ APELT VIĆ IVAN ŽELIMIR
REŠIDOVIĆ VEZE PUŠIĆ
REBIĆ 4.3.BRUNO
IVAN ČAVIĆ
REBIĆ VEZE 4. BRUNO ČAVIĆ3. SLAVKO 2
2 APELT VIĆ IVAN
4. TOMISLAV
ŽELIMIR
2. ANTE KURJAN MAJETIĆ
3. IVAN 5. PETAR KLANAC 1. MLADEN MARŠANIĆ MLINAREK TOMISLAV 4. TOMISLAV 2. ANTE KURJAN MAJETIĆ
5. PETAR
JURILJ KLANAC 1. MLADEN MARŠANIĆ MLINAREK TOMISLAV KAČIĆ ALESIĆ
2. MLADEN LABAŠ 4. ZLATKO FELIZVJESTITELJI IZVJESTITELJI BUŠIĆ IVAN
JURILJ 2. MLADEN LABAŠ 4. ZLATKO FEL TOLIĆ
SIS KAČIĆ ALESIĆ BUŠIĆ SIS IVAN
TOLIĆ IZVJESTITE- 1. VLADIMIR LAŽETA
IZVJESTITE- 1. VLADIMIR LAŽETA
TOPNIŠTVA LJI IPD-a LOGOŽAR OPERATIVCI
TOPNIŠTVA LJI IPD-a LOGOŽAR OPERATIVCI 2. PETAR ČOGA 1. VLADIMIR
1. STJEPAN PUŠKAR
1. STJEPAN PUŠKAR 1. BISERKA 2. PETAR ČOGA 1.1.VLADIMIR
BISERKA
3. STJEPAN
2. DARKO MARKULIN 3. STJEPAN PAVEŠIĆ BRAJAK
2. DARKO MARKULIN PAVEŠIĆ BRAJAK BRATKOVIĆ
3. IVAN CUKINA BRATKOVIĆ 2. 2. BRANKO
3. IVAN CUKINA 2. 2. BRANKO 4. STJEPAN
4. IVAN CUGELJ 4. STJEPAN DUBRAVKO MANZZONI
4. IVAN CUGELJ DUBRAVKO BALABAND
MANZZONI BALABAND
TRŠINSKI
TRŠINSKI
PZO 3. MARIN
PZO 3. MARIN
1. DUBRAVKO ROGALE PERKOVIĆ
URED 1. DUBRAVKO ROGALE PERKOVIĆ
URED 2. GORDAN LAZIĆ
ZAPOVJEDNIKA 2. GORDAN LAZIĆ
IZVJESTITELJI
ZAPOVJEDNIKA IZVJESTITELJI
BRIGADE OMKP
BRIGADE OMKP IZVJESTITELJI INP-a INŽENJERIJE NAČELNICI STRUKA
IZVJESTITELJI
1. DAMIR INP-a 1. TIHOMIL INŽENJERIJE NAČELNICI STRUKA
1. DAMIR 1. TIHOMIL 1. ZDRAVKO HORVAT 1. KAZIMIR ŠPANIĆ
1. ZDRAVKO
FILIPOVIĆ HORVAT HORVAT 1. KAZIMIR ŠPANIĆ
FILIPOVIĆ HORVAT 2. ŽELJKO MIHOLČIĆ 2. IVAN KURJAN
2. 2.
ŽELJKO
MLADENMIHOLČIĆ 2. JOSIP2. IVAN KURJAN
2. MLADEN 2. JOSIP 3. STIPE ČORAK 3. NENAD PETKOVIĆ
3. STIPE ČORAK
FILIPOVIĆ 3. NENAD PETKOVIĆ
KRČELIĆ
FILIPOVIĆ KRČELIĆ 4. STIPE MADUNOVIĆ
4. STIPE MADUNOVIĆ3. MILAN REBIĆ
3. STJEPAN
3. STJEPAN 3. MILAN REBIĆ 5. SLOBODAN KRSTIĆ RKBO
5. SLOBODAN
BENGEZ KRSTIĆ 4. VESNA RKBO
BENGEZ 4. VESNA 6. PETAR KLANAC 1. ANTE RADALJ
6.
4. PETAR
TUGOMIRKLANAC REŠIDOVIĆ 1. ANTE RADALJ TEHNIČKE OPSKRBNE
4. TUGOMIR REŠIDOVIĆ 7. TOMISLAV PAVIĆ TEHNIČKE
2. PERO ROGULJA OPSKRBNE SANITETSKE
7. TOMISLAV
PETRAČ PAVIĆ 5. KREŠO2. PERO ROGULJA 1. DAVOR SANITETSKE
1. DUBRAVKO PROMETNE
PETRAČ 5. KREŠO 8. STJEPAN PUH 1. DAVOR
3. STJEPAN ŠKREBLIN 1. DUBRAVKO PROMETNE (LIJEČNICI)
PROFETA 5.8.DRAGAN
STJEPAN PUH 3. STJEPAN ŠKREBLIN
PROFETA
9.ŽELJKO PAVIČIĆ SENJANOVIĆ MAREKOVIĆ
SENJANOVIĆ
1. NIKOLA
MAREKOVIĆ(LIJEČNICI) 1. NIKOLA
FINANCIJSKE 1. Dr. JOSIP ŽMIRE
FINANCIJSK
5. DRAGAN 9.ŽELJKO
6. KRUNOSLAV NIKOLIĆPAVIČIĆ 6. KRUNOSLAV OMP 2. ŽELJKO 2. ZORAN DEBIĆ
2. ŽELJKO
BESEDNIK
2. ZORAN1. Dr.DEBIĆ
JOSIP ŽMIRE BESEDNIK
1. PETAR BILIĆ 2. Dr. DRINKO
1. PETAR BIL
NIKOLIĆ SAMOŠĆANEC OMP 2. Dr. DRINKO
SAMOŠĆANEC 6. MARKO ŠOMOĐI 3. AUGUST 2. SREĆKO 2. JOSIP ŽEŽE
6. MARKO 1. MATO KRPAN ŠOMOĐI 3. AUGUST 2. SREĆKO 2. JOSIP ŽEŽELJ BALIČEVIĆ
AUGUSTINOVIĆ 1. MATO KRPAN 3. KREŠIMIR RANOGAJECBALIČEVIĆ PLANINČIĆ
AUGUSTINOVIĆ 3. KREŠIMIR
2. BAŠKIM LADROVCI RANOGAJEC PLANINČIĆ 3. Dr. GORAN VUJIĆ
7. IVAN 2. BAŠKIM LADROVCI KUĆINOVIĆ 3. Dr.KORDIŠ
4. NIKOLA GORAN VUJIĆ
7. IVAN KUĆINOVIĆ
3. ŽELJKO PETRAČ 4. NIKOLA KORDIŠ
ŽIVKOVIĆ 3. ŽELJKO PETRAČ
ŽIVKOVIĆ
8. DARKO LADIŠIĆ
8. DARKO LADIŠIĆ

SAMOSTALNE POSTROJBE BRIGADE


SAMOSTALNE POSTROJBE BRIGADE

INŽENJERIJSKI IZVIDNIČKI LOGISTIČKA SATNIJA


INŽENJERIJSKI IZVIDNIČKI DIVERZAN- LOGISTIČKA SATNIJA
VOD DIVERZAN- VOD 1. TOMISLAV GRDOVIĆ
VOD VOD TSKI VOD 1. TOMISLAV GRDOVIĆ
1. ZVONKO TSKI VOD 1. BRANKO VOD VEZE I 2. MARIO KRAMAR
1. ZVONKO 1. BRANKO 1.VOD VEZE I
ŽELIMIR 2. MARIO KRAMAR
KRALJ VOD1. ŽELIMIR
RKBO PROTUDIVER- TOMAŠKOVIĆ KZ
KRALJ VOD RKBO PROTUDIVER- TOMAŠKOVIĆ KZ
MILAŠIN
2. MLADEN MILAŠIN
1. STJEPAN ZANTSKI 2. DAVOR 1. MLADEN
2. MLADEN 1. STJEPAN ZANTSKI 2. DAVOR 2.1.BRUNO
MLADEN
WEINGARTNER 2. BRUNO
ŠKREBLIN VOD TUŠEK LABAŠ
WEINGARTNER ŠKREBLIN VOD TUŠEK LABAŠ
MAJETIĆ
3. NENAD MAJETIĆ
2. STJEPAN 1. ___________ 3. DAVOR 2.
3. NENAD 2. STJEPAN 1. ___________ 3. DAVOR 2.
3.ŽELJKO
PAVLIĆ 3.ŽELJKO
AŠLER 2. IVAN ŠIMIĆ MESIĆ KRUNOSLAV TEHNIČKI VOD
PAVLIĆ AŠLER 2. IVAN ŠIMIĆ MESIĆ KRUNOSLAV
PAVIČIĆ TEHNIČKI VOD
4. DUŠKO PAVIČIĆ 4. ASIM SVJETLIČIĆ 1. DARKO SPASOJEVIĆ
4. DUŠKO 4. ASIM SVJETLIČIĆ
4. CANE 1. DARKO SPASOJEVIĆ
DRAGAŠEVIĆ 4. CANE MAHMUTOVIĆ
DRAGAŠEVIĆ MAHMUTOVIĆ BOJKOVSKI
BOJKOVSKI 5. _________
5. _________
OPSKRBNI VOD
OPSKRBNI VOD
1. SREĆKO MACEKOVIĆ
1. SREĆKO MACEKOVIĆ
PROMETNI VOD
BITNICA MB 120 PROMETNI VOD
BITNICA MB 120 1. ANTE MARIĆ
MM 1. ANTE MARIĆ
VOD PZOMM PROTUOKLOPNI OKLOPNI VOD
VOD PZO PROTUOKLOPNI OKLOPNI VOD 1. TIHOMIR VOD VOJNE SANITETSKI VOD
1. TIHOMIR
1. ZVONIMIR TOPIĆ ODRED VOD VOJNE 1. ŽELJKO SANITETSKI VOD
1. ZVONIMIR TOPIĆ ODRED 1. ŽELJKO FEKETE POLICIJE 1. Dr DRINKO BALIČEVIĆ
FEKETE
2. JOSIP VERUNICA 1. TOMISLAV POLICIJE LENARTIĆ 1. Dr DRINKO BALIČEVIĆ
2. JOSIP VERUNICA 1. TOMISLAV LENARTIĆ 2. SERGIJE 1. BORIS 2. Dr GORAN VUJIĆ
2. SERGIJE
3. ŽELJKO LES KOS 1. BORIS 2. ILIJA 2. Dr GORAN VUJIĆ
3. ŽELJKO LES KOS 2. ILIJA DRAŽIĆ BARBARIĆ 3. Dr NATALIJA KOŽNJAK
4. BOGDAN DRAŽIĆ
MILIĆ 2. MIJO MATOŠA BARBARIĆ MILEUSNIĆ 3. Dr NATALIJA KOŽNJAK
4. BOGDAN MILIĆ 2. MIJO MATOŠA MILEUSNIĆ 3. DAMIR
3. DAMIR
MARKOTIĆ
MARKOTIĆ

1. BOJNA
1. BOJNA
1. ŽELJKO CIPRIŠ
1. ŽELJKO CIPRIŠ
2. MIRO ANDRIĆ 3. BOJNA 100. BR HV-a
2. MIRO ANDRIĆ 3. BOJNA 100. BR HV-a
3. IVAN MLINAR ŽELJKO BOSAK
3. IVAN MLINAR
2. BOJNA ŽELJKO BOSAK
2. BOJNA
1. IVAN BANOVAC
1. IVAN BANOVAC
2. TIHOMIR FERENČINA
2. TIHOMIR FERENČINA
3. JOZO PETRAŠEVIĆ
3. JOZO PETRAŠEVIĆ
3. BOJNA 4. AHMET PUŠKAR 1. SAMOSTALNA SATNIJA PODSUSED
3. BOJNA 4. AHMET PUŠKAR 1. SAMOSTALNA SATNIJA PODSUSED
1. IVAN DRVAR SINIŠA RATKOVIĆ
1. IVAN DRVAR SINIŠA RATKOVIĆ
2. BRUNO ČAVIĆ
2. BRUNO ČAVIĆ
3. FRANKO KRIŽMAN
3. FRANKO KRIŽMAN
4. MARIN PERKOVIĆ
4. MARIN PERKOVIĆ BITNICA TOPOVA B-1 IZ 153. BR HV-a
5. MARIJAN BUČAR BITNICA TOPOVA B-1 IZ 153. BR HV-a
5. MARIJAN BUČAR SINIŠA NOVAK
SINIŠA NOVAK

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 101. br ZNG-a/HV-a 1991./1992.

39
Bruno Čavić, zapovjednik 3. bojne, na Jankomirskom mostu tijekom blokade vojarne u Samoboru, 22. rujna 1991.

40
predstavljalo veliku opasnost za pripadnike brigade i stanovnike
naselja. Zbog toga je pripadnicima brigade dijeljeno što žurnije.
Osim naoružanja, streljiva i maskirnih odora postrojba je
bila popunjena ostalim materijalno-tehničkim i opskrbnim
sredstvima 70%. Prvi sljedeći prijem oružja i streljiva postrojbi
101. brigade ZNG-a bio je 27. rujna 1991., i od tada je brigada
primala i zaduživala naoružanje, streljivo i materijalno-tehnič-
ka sredstva putem reversa. Tada su zaprimljene i prve maskirne
odore (21 komplet).
Brigada je mobilizirana u SMB odorama, s kapama i obi-
lježjima ZNG-a koje su pripadnici brigade zadužili 31. kolo-
voza 1991. na smotri na Zagrebačkom velesajmu. Daljnja po-
puna maskirnim odorama obavljana je prema mogućnostima
nadležnog GrŠTO. Zbog prilično otežane nabave i polovičnog
opremanja pripadnika brigade odorama, na prve zadaće brigade
na novljanskom i lasinjskom bojištu pripadnici su upućivani u
odorama SMB i s oznakama pripadnosti ZNG-a. Od 15. listo-
pada 1991. veći broj pripadnika brigade opremljen je maskir-
nim odorama.
Nakon mobilizacije postrojbe brigade se razmještaju u raj-
one razmještaja na sjeverozapadnom području Susedgrada, od
ušća rijeke Krapine u Savu, kraj Zaprešića do potoka Vrapčak:
– Zapovjedništvo brigade i samostalne postrojbe brigade
sa ZM brigade u: OŠ “D. Domjanić”, Gajnice bb – do 30.
rujna; i u prostorijama poduzeća “Continental prijevoz”,
Samoborska cesta 92 – do 3. listopada. IZM brigade bilo
je smješteno u Susedgradu, Kostanjek 4a (u obiteljskoj
kući Faruka Čerimagića).
– 1. bojna u rajonu Podsuseda: Dolje – Jagodište – Jarek,
– 2. bojna u rajonu Gornje Vrapče,
– 3. bojna u rajonu Glavica – Ponikve (Zelenom magistra-
lom iznad Borčeca).
– Logistička baza u Stenjevcu, samostalne postrojbe (osigu-
ranja) na ZM brigade, a ostale u rajonu Borčec – Ponikve.
– protuzračno osiguranje postrojbama brigade u rajonima
razmještaja pružao je Vod PZO brigade s paljbenih polo-
žaja na području Susedgrada: 1. desetina PZO u rajonu
Bizeka iznad ZM brigade i ostalih postrojba brigade, a 2.
desetina PZO u rajonu Perjavice (iznad naselja).
Prehrana v/o za vrijeme boravka na području Susedgrada
osiguravana je pripremom hrane na području općine (restorani
Banija, Grmoščica, Bologna), a od 26. rujna 1991. priprema hra-
ne centralizirana je u Studentskom centru u Zagrebu.
Tehnička struka je održavanje i popravke naoružanja obav-
ljala u tvornici “Jedinstvo”, a od listopada 1991. u 303. logistič-

41
SHEMA Br. 4
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 1. BOJNE 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE

ZAPOVJEDNIK BOJNE
1. ŽELJKO CIPRIŠ (18. 9. - 30. 10. 1991.)
2. MIRO ANDRIĆ (30. 10. 1991. - 10. 6. 1992.)
3. IVAN MLINAR (10. 6. - 20. 7. 1992.)

ZAPOVJEDNIŠTVO BOJNE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA
BOJNE ZA IPD
1. IVICA GORIČKI
2. RADOSLAV PUŠIĆ ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE
(20. 11. 1991. - 4. 4. 1992.) 1. MIRO ANDRIĆ (9. 10. - 30. 10. 1991.)
3. MARKO DUJMOVIĆ 2. TOMISLAV KAČIĆ ALESIĆ
(4. 4. - 20. 7. 1992.) (30. 10. 1991. - 31. 3. 1992.)
3. IVAN MLINAR (11. 4. - 10. 6. 1992.)

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA
BOJNE ZA SPOZNAJNE
POSLOVE i SIS
1. ______________
2. STJEPAN JURINA
(20. 10. 1991. - 21. 5. 1992.)

SAMOSTALNE POSTROJBE BRIGADE -


ZAPOVJEDNICI
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA DESETINA VEZE
BOJNE ZA RKBO 1. ________________
1. RADOSLAV PUŠIĆ ZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE 2. DARKO ŠTAHAN
ZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE
2. ANDRIJA KAČIĆ ALESIĆ 1. ŽELJKO MIHOLČIĆ ZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE 3. JOSIP TRUBELJA
1. MARIJAN VUČENIK
(18. 9. - 9. 10. 1991.) 1. DARKO JEDJUT
(18. 9. - 9. 10. 1991.)
2. IVAN MLINAR (18. 9. - 12. 10. 1991.)
2. STJEPAN BRATKOVIĆ
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA (9. 10. - 23. 12. 1991.) 2. MARKO DUJMOVIĆ
(9. 10. 1991. - 9. 2. 1992.)
BOJNE ZA OPĆE POSLOVE 3. TOMISLAV PAVIĆ (12. 10. 1991. - 31. 3. 1992.) IZVIDNIČKA DESETINA
3. IVAN GABIN (9. 2. - 23. 4. 1992.)
1.___________________ (24. 12. 1991. - 14. 6. 1992.) 3. STJEPAN FILIPOVIĆ 1. SVEBOR TOMPAK
4. DARKO MATIJEVIĆ
2. DRAGUTIN RUŽAK 4. DRAŽEN SREŠ (1. 4. - 20. 7. 1992.) 2. MLADEN ARMANO
(23. 4. - 20. 7. 1992.)
3. TOMISLAV BERNAT (15. 6. - 20. 7. 1992.)

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA
BOJNE ZA LOGISTIKU DOZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE DIVERZANTSKI VOD
1. IVICA CEROVIĆ DOZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE 1. TOMISLAV PAVIĆ 1. LADISLAV PUŽ
2. IVAN GODINIĆ 1. STJEPAN BRATKOVIĆ (16. - 23. 12. 1991.) 2. IVICA GRETIĆ
3. ANDRIJA KAČIĆ ALESIĆ (18. 9. - 9. 10. 1991.) 2. STJEPAN FILIPOVIĆ
2. STJEPAN BALABAND (23. 12. 1991. - 31. 3. 1992.)
(9. 10. - 28. 12. 1991.) 3. DRAŽEN SREŠ DOZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE
3. BORIS BAŠIĆ (31. 3. - 14. 6. 1992.) 1. BRANKO ČERNELJIĆ
IZVJESTITELJI STRUKA 4.ŽELJKO OBRADOVIĆ SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
(28. 12. 1991. - 23. 4. 1992.) 2. KREŠIMIR TUŠEK
(15. 6. - 20. 7. 1992.) 1. MIRO ANDRIĆ (28. 9. - 8. 10. 1991.)
4. IVAN ŠOŠTARIĆ 3. ROMANO ŠIROKI
2. SLAVKO BOGADI
(23. 4. - 20. 7. 1992.)
TEHNIČKE IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA (9. 10. - 20. 11. 1991.)
IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA
1. ANDRIJA KAČIĆ ALESIĆ 1.IVICA JAGUŠT 3. KRASNODAR KIŠUR-RORA
IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA 1. JAKŠA UJEVIĆ
2. IVAN ZLATIĆ (18. 9. - 17. 11. 1991.) (20. 11. 1991. - 20. 7. 1992.)
1. LUKA ŽIVKO
3. ALOJZ ČANČER (18. 9. - 27. 11. 1991.) 2. IVAN LEŠNJAK
2. STJEPAN BALABAND, (18. 11. 1991. - 13. 5. 1992.)
3. NIKŠA MANENICA 3. GORAN MARAVIĆ
(14. 5. - 20. 7. 1992.) VOD BsT
1. MORIS SORGAR (18. 9. - 27. 11.
1991.)
OPSKRBNE 2. GORAN BOROŠAK
1. KREŠO VITELIĆ (27. 11. 1991. - 20. 7. 1992.)
2. ALOJZ VNUČEC
ZAPOVJEDNIK 1.
VODA
1. STJEPAN ZAPOVJEDNIK 1. VODA
BRATKOVIĆ 1. STJEPAN FILIPOVIĆ ZAPOVJEDNIK 1. VODA ZAPOVJEDNIK INŽENJERIJSKOG
2. ILIJA ZUKANOVIĆ, (18. 9. - 23. 12. 1991.) 1. KREŠIMIR TUŠEK VODA
SANITETSKE - LIJEČNICI 3. BORIS BAŠIĆ 2. 2. ŽELJKO OBRADOVIĆ 2. 2. MILAN MIKOLČIĆ 2. 1. IVAN JANEŠ
1. Dr. GORAN VUJIĆ 4. DARKO MATIJEVIĆ VODA (24. 12. 1991. - 20. 7. 1992.) VODA VODA 2. SULEJMAN KRKIĆ
(12. 10. - 8. 12. 1991.) 5. STJEPAN ŽALAC
2. Dr. IGOR MOLNAR 6. IVICA JANDRIJEVIĆ
3. Dr. ANTE LEKIĆ 1. ALEKSANDAR
GLESINGER
1. STJEPAN BALABAND (9. 10. - 5. 12. 1991.)
2. IVAN ŠOŠTARIĆ 2. JOSIP ŠKRINJARIĆ 1. ________________
3. ZDRAVKO KESER (5. 12. 91. - 13. 5. 92.) 2. ŽELJKO LABAŠ
3. 3. 3.
VODA 3. ZDRAVKO SOČIĆ VODA VODA
(13. 5. - 20. 7. 1992.)

1. LADISLAV PUŽ
(9. 10. - 7. 11. 1991.)
ZAPOVJEDNIK LOGISTIČKOG
1. IVICA GORIČKI 2. BRANKO ŠKRLEC 1. __________________
VODA
2. MARIO HOTKO (8. 11. 1991. - 19. 3. 1992.) 2. DAMIR PAVLOVIĆ
1. IVICA PETKOVIĆ
3. MARIJAN KIŠUR
(19. 3. - 20. 7. 1992.)

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 1. bojne 101. br ZNG-a/HV-a 1991./1992.

42
koj bazi smještenoj u vojarni Prečko. Popuna i popravci mo-
tornih vozila brigade obavljani su u servisima susedgradskih Neposredno nakon razmještanja brigade u širem rajonu zapo-
gospodarstvenika. Popuna m/v obavljena je vozilima iz popisa. vjednog mjesta, na području Susedgrada, Hrvatska televizija je
Brigada je većinu zadaća realizirala vlastitim vozilima, a grupna uz pomoć pripadnika 101. brigade snimila jedan od prvih filmo-
prevoženja obavljana su autobusima iz civilnog sektora, najčešće va o Domovinskom ratu pod nazivom “Kako se brani grad”. Dije-
ZET-a. lovi filma obrađuju zračnu uzbunu, izdavanje bojne zapovijedi,
Na planu zdravstvenog zbrinjavanja i skrbi, privremene pri- djelovanje snaga PZO i aktivnosti diverzanata.
hvatne ambulante organizirane su preko Doma zdravlja Sused-
grad. Popuna zdravstvenog kadra brigade bila je na zadovoljava-
jućoj razini. – iz treće pješačke bojne: 21. rujna – 1. satnija, ojačana
Zbog nemogućnosti da se opremi, naoruža, pripremi i boj- Diverzantskim vodom brigade i u suradnji s 8. br TO
no uporabi cijela brigada kao ustrojbena cjelina, isprva je briga- Samobor, angažira u blokadi vojarne “Sedam sekretara
da bojne zadaće izvršavala uporabom satnija i bojni na samo- SKOJ-a” u Samoboru, a 22. rujna – 3. satnija razmjesti
stalnim zadaćama. na Ranžirnom kolodvoru, na području Novog Zagreba,
Prve zadaće nakon mobilizacije brigada je dobila 21. ruj- sa zadaćom šire blokade vojarne “Maršal Tito”.
na 1991. od nadređenog Zapovjedništva Zagrebačkog korpusa – iz prve pješačke bojne: 22. rujna – 2. satnija razmjesti na
ZNG-a, iako se upozoravalo da postrojbe nisu osposobljene za području Črnomerca, sa zadaćom čvrste blokade vojarni
bojna djelovanja, niti je s pripadnicima izvedeno bojno gađanje, TŠC “Ivan Gošnjak” i “Kumrovec”, u suradnji s ostalim
te je zapovjednik brigade zapovjednicima bojni zapovjedio da se: postrojbama. ZM svih snaga blokade u zgradi Policijske
postaje Črnomerec.
– iz druge pješačke bojne: 1. listopada – 3. satnija prebaci i
razmjesti u rajonu Lasinja – Desno Sredičko.
Faruk Čerimagić, pričuv-
Neprijateljska aktivnost na području Zagreba u to vrijeme
ni pukovnik HV-a, prisje-
svodila se na djelovanje iz vojarni po civilnim ciljevima i snaj-
ća se tih dana:
persko djelovanje u cilju stvaranja panike i nesigurnosti kod sta-
Pomoćnik zapovjednika novništva.
brigade za SIS Davor Be- Operativno izvješće brigade Zagrebačkom korpusu od 23.
lanović sa suradnicima, rujna 1991. pokazuje kakav je bio život brigade i s kakvim se
između nekoliko objekata poteškoćama susretala tijekom mobilizacije i u obavljanju pr-
za smještaj i siguran rad vih zadaća. Početne aktivnosti svodile su se na motrenja, izvi-
Zapovjedništva brigade đanja, patroliranja i povećanje b/s. Nadređeno zapovjedništvo
na području Susedgrada, (Zagrebački korpus) upozorava se na nužnost definiranja bli-
odabrao je i kuću moje žih i daljih zadaća i često se traži popuna MTS-om od oružja,
četveročlane obitelji. Služba SIS-a utvrdila je i Zapovjed- MES-a, odora, oznaka, pa do porcija i maski, popuna vozilima,
ništvu brigade predložila da se IZM brigade u potpunoj a predlaže se i izvođenje bojnog gađanja. Nedostatak oružja i
tajnosti uspostavi u mojoj obiteljskoj kući, u prizemlju. U manjak informacija posebno su negativno djelovali na moral
podrumu su djelovali operativci i osiguranje. U nenaselje- ljudstva. Za provođenje obuke nedostajali su priručnici i pravi-
nu kuću do moje smjestili su se izviđači, a iznad straža. la bojne uporabe. U tom razdoblju Sanitetska služba cijepila je
Užurbane pripreme i obavljanje prvih bojnih zadaća, s če- protiv tetanusa 1228 pripadnika brigade. Od topništva ustroje-
stim izmjenama zapovijedi, nametali su i desetak sastana- ne su desetine MB 82 mm (tri oruđa) u 1. i 2. bojni. Također, u
ka u toku dana, sa stalnom frekvencijom ljudi u odorama. Rakitju je osposobljena desetina voda PZO za rad sa Strijelom
Unatoč tomu, moja obitelj, pa i svi susjedi, doživjeli su taj “S-2M”, iako nisu imali ni oruđa ni projektila. Brigadno topniš-
boravak Zapovjedništva u Kostanjeku 4 a vrlo ponosno i s tvo raspolagalo je sa 6 minobacača 120 mm i 240 mina.
ushićenjem. Bili su to dani kojih se sjećamo s velikim zado- Namjera postrojba JNA i snaga lokalnih pobunjenih Srba
voljstvom u srcima. razmještenih na desnoj strani Kupe, a organiziranih u Opera-
tivnu grupu 1 (OG-1) bila je da se spoje sa snagama JNA okru-

43
ženima u zagrebačkim vojarnama i omoguće njihovo izvlačenje. ma JNA i pobunjenih Srba. U kasnim večernjim satima 1. bojna
Tomu je trebao prethoditi prodor kroz područje koje su držale započela je hodnju, koju je osobno pratio zapovjednik 101. br
hrvatske postrojbe. Izvlačenje je planirano u dva smjera, snage ZNG-a, i u Zapovjedništvu obrane Novske 27. rujna ujutro re-
iz Zagreba su se trebale izvlačiti prema Petrinji, a snage iz Samo- gulirao smještaj i definirao zadaće bojne.
bora prema Lasinji. Do kraja rujna JNA i pobunjeni Srbi zauzi- Problematika izvršenja mobilizacije, izvođenja obuke i upu-
maju veći dio Banovine, grad Petrinju te izbijaju na rijeku Kupu ćivanja postrojba na bojne zadaće razmatrana je na sastanku Za-
koja najvećim dijelom postaje granica razdvajanja. povjedništva brigade održanom 27. rujna te je zaključeno:
U takvim okolnostima zapovjednik Zagrebačkog korpusa • Od samog početka mobilizacije nije se vodilo dovoljno
Stjepan Mateša 24. rujna 1991. izdao je zapovijed 101. briga- računa o kvaliteti pozvanog ljudstva (starosna dob, fizička
di ZNG-a da u noći 24./25. rujna 1991. izvrši pregrupiranje i psihička spremnost, društveno negativne osobe – krimi-
postrojba brigade uz istovremenu popunu jedinica te najbolje nalci i sl.). Poseban problem je predstavljalo popunjavanje
pripremljenu bojnu uputi na bojne zadaće. Sukladno zapovije- mimo VES-ova, a što je bilo uvjetovano nedovoljno defini-
di, zapovjednik brigade zapovjedio je da se 1. bojna premjesti u ranom strukturom postrojbi.
rajon Donja Lomnica – Gradići – Petrovina sa zadaćom okru- • Od samog početka mobilizacija je bila oslonjena na vlasti-
ženja Zračne luke Pleso s jugozapadne strane i sprječavanja spa- te, neuhodane i neprofesionalne kadrove brigade, istovre-
janja snaga JNA s područja Banovine s onima iz Velike Gorice i meno bez ikakve pomoći nadležnih organa Gradskog štaba
Zagreba. Detaljnije određeni zadaci obuhvaćali su prikupljanje Teritorijalne obrane Zagreb i Zapovjedništva Zagrebačkog
obavještajnih podataka s naglaskom na djelovanje Pete kolone korpusa ZNG-a.
i snajperista. Bojna je bila ojačana jednim tenkovskim vodom • Veliki dio mobilizacijskog i vremena predviđenog za obuku
iz sastava Zagrebačkog korpusa kojim je zapovijedao Mato Kr- utrošen je na izuzimanje naoružanja i MTS-a te njihovo raz-
pan. vrstavanje i zaduživanje po osnovnim jedinicama. MTS-a
Iz operativnog izvješća brigade vidljivo je da tijekom raz- izuzimana su mimo planova i iskazanih potreba. Zbog toga
mještanja bojne i zaposjedanja položaja nije planirana niti osi- postrojbe još uvijek nisu popunjene odgovarajućim naoru-
gurana topnička potpora 1. bojne s BrAG-om 101. iz razloga žanjem, kako po broju tako i po vrsti. Isti problem nedo-
što brigada nije djelovala kao cjelina. statka vrijedio je i za osnovna MTS (nedostajalo je eksplo-
Susjedne postrojbe bile su iz 99. brigade ZNG (Zagreb – ziva, mina, odora, kapa, oznaka i amblema), a velik problem
Peščenica) i postrojbe TO prostorne strukture iz Velike Gori- predstavljala su i neispravna oružja i vojna tehnika.
ce (10. br TO mobilizirana je 3. listopada 1991.). Za vrijeme • Od samog početka 101. brigadi ZNG-a nisu definirane
boravka na tome području pripadnici bojne bili su smješteni u bliže i daljnje kako vremenske tako i prostorne zadaće. Na
Domu kulture u Gradićima, a logistički su se naslanjali na vla- sve ovo Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a upozoravalo
stite kapacitete i na SŠTO JUG. je kontinuirano kroz dnevna operativna izvješća nadređe-
Ostale postrojbe 2. i 3. bojne 101. brigade, u rajonu razmje- nim zapovjedništvima, ali se stanje nije poboljšalo. Obeća-
štaja na području Stenjevca i Podsuseda pripremale su se za oče- vano je rješenje gore navedenih problema i potreba s čime
kivane zadaće. je Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a upoznalo vojnike i
Radi pojačanja snaga obrane Novske zapovjednik Zagre- časnike, pripadnike brigade. Kako se problemi nisu riješili
bačkog korpusa ZNG-a, 26. rujna 1991. Zapovjedništvu 101. u obećanim rokovima, a pripadnici brigade su bili bez odo-
brigade zapovijeda pripremu i prebacivanje jedne bojne u širi ra, oružja i drugih, prijeko potrebnih materijalno-tehničkih
rajon Novske do 2 sata ujutro 27. rujna, a na njezino mjesto tre- sredstava, došlo je do značajnog pada morala i volje za izvr-
balo je razmjestiti jednu satniju ojačanu tenkovskim vodom. šenjem postavljenih zadaća. Uz to, došlo je i do osipanja pri-
Zapovjednik brigade 26. rujna zapovjedio je da se 1. bojna padnika brigade, što je posebno došlo do izražaja u 1. bojni
pripremi za izvlačenje i prebacivanje u Novsku, a da 3. bojna bez 101. brigade ZNG-a.
3. satnije preuzme položaje 1. bojne i uspostavi ZM u s. Gradići • Tijekom rasprave časnika 101. brigade ZNG-a konstatirano
sa zadaćom sprečavanja prodora oklopno-mehaniziranih snaga je da s postrojbama nije izvršena potrebna obuka i psihofi-
JNA iz vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu i iz vojarne Pleso u Ve- zičke pripreme kako bi se iste mogle maksimalno angažirati
likoj Gorici prema rijeci Kupi i Petrinji te njihovog prebacivanja u izvršenju bojnih zadaća. Veliki prigovori prouzročeni su i
na okupirano područje Banovine i spajanja s tamošnjim snaga- angažiranjem postrojbi brigade van teritorijalne pripadno-

44
sti, što se također negativno odrazilo na moral pripadnika TO grada Zagreba i Zapovjedništva Zagrebačkog korpusa.
brigade. Pritom je istaknulo kako ubuduće trebaju biti češće posjete i
• S obzirom na sve rečeno, Zapovjedništvo 101. brigade veća pomoć 101. brigadi ZNG-a od strane djelatnih i struč-
ZNG-a predložilo je da se ubuduće mobilizacija izvodi nih osoba iz Zapovjedništva Zagrebačkog korpusa.
postupno, u skladu s raspoloživim i predviđenim naoru- • Istaknuto je kako je 1. bojna 101. brigade ZNG-a upućena
žanjem, odorama i ostalim MTS-om. Predložilo je i da se na bojnu zadaću u krizno područje, a da u trenutku angaži-
pravodobno planira bojna uporaba postrojbi 101. brigade ranja nije bila u potpunosti formacijski (u ljudstvu i MTS-
ZNG-a, a ne kao što je to bio slučaj s 1. bojnom. Naime,
u) popunjena i spremna za izvršenje bojnih zadaća na razini
način i vrijeme upotrebe 1. bojne ne samo da se negativno
bojne.
odrazio na nju, nego i na ostale postrojbe brigade, a sve je
• Iz navedenog razloga, na sastanku je predloženo da se spo-
bilo popraćeno masovnim protestima pripadnika brigade i
njihove rodbine. menuta bojna vrati u početno područje razmještaja.
• U pojedinim postrojbama ima pojava da pojedini zapovjed- Zaključci su upućeni zapovjedništvima Zagrebačkog kor-
nici, časnici i dočasnici nedovoljno poznaju svoje ljudstvo te pusa ZNG-a i GrŠTO, sa zamolbom da u svojoj nadležnosti
da neažurno vode njihove popise. pomognu brigadi u njihovu otklanjanju.
• Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a konstatiralo je da su Zapovjedništvo 101. br ZNG-a 30. rujna u 16,55 sati tele-
postrojbe brigade, posebno rodovske jedinice, dobile nedo- fonom je zaprimilo zapovijed zapovjednika Zagrebačkog kor-
voljnu, pa čak i nikakvu pomoć od strane Gradskog štaba pusa ZNG-a za stavljanje u punu bojnu spremnost.

45
3. P
 rva bojna djelovanja
101. brigade ZNG-a

3.1. Novljansko bojište


(27. rujna – 6. listopada 1991. godine)

U sklopu planova Generalštaba OS SFRJ za presijecanjem Hr- Snage obrane Novske bile su organizirane od brojnih po-
vatske na nekoliko smjerova, važan smjer predviđen je za po- strojba ZNG-a, prostorne strukture, samostalnih dragovoljač-
dručje zapadne Slavonije na kojemu je nositelj napadnih dje- kih postrojba, Narodne zaštite, HOS-a i snaga civilne policije.
lovanja trebao biti 5. (Banjalučki) korpus. Nakon što osnovna Obranom je zapovijedalo Zapovjedništvo obrane Novske kojem
zadaća prodora prema sjeveru i spajanja s 32. (Varaždinskim) su pridodane i podređene jače snage izvan područja Novske: 1.
korpusom zbog njegove predaje nije uspjela, Banjalučki korpus A br ZNG-a, samostalne postrojbe i snage civilne policije.
nastavio je s napadima na Jasenovac, Novsku, Pakrac i Novu Može se reći da je obrana Novske u tome razdoblju prerasla
Gradišku. Glavne snage koje su napadale smjerom Okučani – lokalnu razinu i postala jedna od ključnih otpornih točaka u
Rajić – Novska činila je 16. proleterska motorizirana brigada iz agresiji na Hrvatsku, što dovodi do većeg naprezanja hrvatskih
Banja Luke pojačana borbenom skupinom 265. mehanizirane postrojba u fazi obrane i potrebe za slanjem novih. Tako već od
brigade. Na pomoćnom smjeru Prijedor – Jasenovac – Novska 14. rujna 1991. na području Novske borave snage 1. A brigade
napadala je 11. partizanska krajiška brigada iz Prijedora. Na ZNG-a. S tim ciljem, na zapovijed zapovjednika Zagrebačkog
smjerovima prema Novoj Gradiški i Lipiku, odnosno Pakracu, korpusa od 26. rujna 1991., 1. bojna 101. brigade (225 v/o i 18
napadale su: 343. motorizirana brigada iz Prijedora s četiri bata- m/v), pod zapovijedanjem Željka Cipriša, pridodaje se snagama
ljuna pobunjenih Srba iz TO Zapadna Slavonija i 5. kozaračka obrane Novske i podređuje njezinom Zapovjedništvu od 2 sata
brigada TO BiH. Dijelovi ovih postrojba napadali su i prema ujutro 27. rujna 1991. godine.
Novskoj smjerom Subocka – Kričke – Bair, a prema Novom Zapovjednik 101. br ZNG-a Ivica Hrnčić u suradnji sa
Grabovcu iz smjera Bujavice i Korita. Na smjeru Okučani – Zdravkom Andabakom iz 1. A br ZNG-a na ZM-u u s. Bresta-
Nova Gradiška napadala je 329. oklopna brigada iz Banja Luke ča, zapadno od Novske, zapovjednikom Zapovjedništva obrane
uz pomoć lokalnih Srba. Novske, Franjom Nikićem i zapovjednikom 1. bojne Željkom
Zračnu potporu Banjalučki korpus primao je s obližnjeg Ciprišem, 27. listopada s početkom u 6,00 sati regulirao je smje-
aerodroma JNA u Mahovljanima kraj Banja Luke. Nakon što štaj i definirao zadaće bojne.
sredinom rujna snage JNA i pobunjenih Srba zaposjedaju šire Zadaća 1. bojne 101. brigade ZNG-a bila je: u suradnji s već
područje Nove Gradiške, Okučana, Lipika i Pakraca, snažnim raspoređenim hrvatskim snagama izvoditi aktivnu obranu Nov-
topničkim i oklopnim snagama nastavljaju napredovanje na za- ske i šire (Stari i Novi Grabovac, Košutarica, Jasenovac, Nov-
pad prema Novskoj. ska), odnosno od granice s BiH na Savi do Novog Grabovca

46
SHEMA Br. 7
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI 1. SAMS/101. BR ZNG-a/HV-a OD LISTOPADA 1991. DO OŽUJKA 1992.

ZAPOVJEDNIK SATNIJE
SINIŠA RATKOVIĆ

DOZAPOVJEDNIK
MLADEN VUK

         ZAPOVJEDNIŠTVO POSTROJBE

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA ZA
IPD 1. VOD - ZAPOVJEDNIK MLADEN ROJ MINOBACAČA
MILJENKO DUGANDŽIĆ TUCIBAT ZAPOVJEDNIK DAMIR
BOŽIČEVIĆ

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA ZA GRUPA ZA VEZU


SPOZNAJNE ZAPOVJEDNIK TOMO
POSLOVE i SIS JAMBRIŠAK
KRUNOSLAV BADEL 2. VOD - ZAPOVJEDNIK MLADEN
VUK
INŽENJERIJSKA GRUPA
ZAPOVJEDNIK ZVONIMIR
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA ZA JOHN
OPĆE
POSLOVE
ĐUKICA JURIČAN
3. VOD - ZAPOVJEDNIK NIKOLA
MARCIUŠ
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA ZA
LOGISTIKU
SLAVKO JAMBRIŠAK

4. VOD - ZAPOVJEDNICI:
DUŠAN BARBARIĆ i TOM
NAČELNIK SANITETA KAČINARI
Dr. MARIJAN CEROVEC

Obnašatelji sklopnih dužnosti 1. sams/ 101. br ZNG-a/HV-a od listopada 1991. do ožujka 1992.

( Jamaričko brdo). Postrojbe bojne razmještene su na širokom Prema zapovijedi zapovjednika Zagrebačkog korpusa, bri-
prostoru, bez dodira i međusobne suradnje tijekom bojnih dje- gadi se od 28. rujna 1991. podređuje 1. samostalna satnija Pod-
lovanja. sused. U jutarnjim satima 29. rujna satnija od 98 dragovoljaca
Zapovjedništvo, pristožerne postrojbe i sanitet 1. bojne organiziranih u tri voda sa sanitetom i ostalom logistikom, pod
smješteni su u motel “Stari Jug” (na kojem je uspostavljeno ZM), zapovijedanjem Siniše Ratkovića, priključuje se 1. bojni 101. br
kraj autoceste, koja je nešto istočnije od motela bila zapriječena. ZNG-a i sudjeluje u obrani Novske. Razmješta se u s. Plesmo u
Prva satnija, pod zapovijedanjem Marijana Vučenika, smještena ribičkom domu na r. V. Strug. Od zapovjednika 1. bojne dobiva
je u motel “Stari Jug” sa zadaćom sprječavanja prodora snaga zapovijed Zapovjedništva obrane Novske, za obranu u rajonu
JNA i pobunjenih Srba iz smjera Jasenovca i Košutarice. Druga Drenov Bok – rijeka Sava, sa zadaćom, da u suradnji s 1. satni-
satnija, pod zapovijedanjem Željka Miholčića, i 3. satnija, pod jom 1. bojne i 3/62. samb iz Novske, spriječi prodor i nasilni
zapovijedanjem Darka Jedjuta, raspoređene su između Starog prijelaz snaga JNA i TO BiH preko rijeke Save od Jasenovca,
Grabovca i Paklenice sa zadaćom zaustavljanja prodora snaga Drenovog Boka do Krapja.
JNA i pobunjenih Srba iz smjera Okučani – Rajić. Samostal- Tijekom noći 30. rujna u Novsku je stiglo pojačanje 1. boj-
ni prateći vod, pod zapovijedanjem Mire Andrića, raspoređen ni od 86 ljudi (1 časnik, 3 dočasnika, 82 vojnika), te desetina
je u rajonu Novog Grabovca sa zadaćom zaustavljanja prodora Strijela “S-2M” iz Voda PZO brigade, koje je zapovjednik boj-
oklopno-mehaniziranih snaga JNA i pješaštva pobunjenih Srba ne odmah rasporedio južno od Novske, na crti od Jasenovca do
iz smjera Lipika (Kričke, Subocke i Korita). Logistički vod raz- autoceste, koja je cijeloga dana bila izložena jakoj minobacačko-
mješten je zapadno od Novske, u s. Brestača. topničkoj vatri JNA s teritorija BiH.

47
101. brigada ZNG-a u obrani Novske, 27. rujna do 6. listopada 1991.

48
Valja istaknuti da su pripadnici 101. brigade ZNG-a na po-
dručje Novske stigli u najkritičnijem razdoblju obrane Novske i
njezinog šireg područja, krajem rujna i prvih šest dana listopada
1991. godine.
Manjak dokumenata i izvora umnogome otežava potpunu
rekonstrukciju tih događanja i bojnih djelovanja postrojba 101.
brigade. Izvješća su manjkava, nepotpuna, što se uklopilo u sli-
ku Novske tih dana, koju je karakterizirala konfuzija, nesnalaže-
nje, velik broj postrojba, njihova nepovezanost i nekoordinacija
obrane. Često se nije znalo tko odlazi, a tko dolazi te tko se i
gdje nalazi u području obrane Novske.
Bojna djelovanja postrojbe 101. br ZNG-a u obrani Novske
izvodile su u suradnji s: 1. A br ZNG-a u rajonu Brestača, Novi
Grabovac i G. Rajić; 56. samostalnom bojnom iz Kutine u rajo-
nu sela Bair; 65. samostalnom bojnom iz Ivanić Grada u rajonu
Jazavica – Stari Grabovac; 62. samostalnom bojnom iz Novske
u rajonu G. Rajić – Paklenica, Kozarice – Novi Grabovac i uz
lijevu obalu Save: Drenov Bok – Jasenovac – Košutarica – Mla-
ka; i sa snagama civilne policije iz Kutine (jačine voda) u Nov-
skoj na obavljanju javno-policijskih zadaća, iz Novske u rajonu
od Kozarice do Pujića, te iz Zaboka u rajonu od s. Bročice, s.
Košutarice i s. Jazavica.
Prvi bojni zadatak 1. satnije i BsT voda 1. bojne bio je na
području Košutarice5 i Jasenovca. U Košutarici trpe topničku
vatru s desne obale Save s teritorija BiH te se zbog nezaštiće-
nosti na otvorenom prostoru i hladnoće ukopavaju i učvršćuju
položaje. Nakon par dana neprekidnog granatiranja, a bez mo-
gućnosti odmora, nakon što se 1. listopada 1991. iz Košutarice
povukla pričuvna policija, sutradan se 1. satnija i BsT vod 1. boj-
ne, te tenkovski vod 1. A brigade ZNG-a, po zapovijedi povlače
do motela “Stari Jug” kod Novske.6 Na ovoj lokaciji (ujedno i
ZM bojne) objašnjena je situacija u kojoj su se našli pripadnici
bojne, te su upoznati s razlozima povlačenja. Skupina pripad-
nika revoltirana lošim i konfuznim zapovijedanjem, ostavila je
oružje i vratila se u Zagreb. Istoga dana, po prijemu nove zadaće

5 Na samom početku djelovanja satnije, 27. rujna 1991. ranjen je Josip


Šparavec – prvi ranjeni pripadnik brigade.
6 U vrlo konfuznoj i nejasnoj strukturi zapovijedanja, zapovijedi su se iz-
davale i prenosile putem motorola, koje je prisluškivala i JNA. Radi žurno-
sti, zapovijed o povlačenju putem motorole prenio je Luka Živko, a kako
se nije sjetio kodne oznake, predstavio se: “ovdje Đezer”. Njegovi suborci, u
“šumi” kojekakvih poruka, pa i s neprijateljske strane, ipak su prepoznali glas
i shvatili tko je Đezer, te izvršili zapovijed, a Luka je od tada dobio ratni na-
dimak Đezer. Niti pola sata nakon što su Zapovjedništvo bojne, pripadnici
1. satnije i BsT voda otišli iz motela “Stari Jug”, motel i Novsku raketirali su
zrakoplovi JNA i bilo je žrtava među civilima i snagama obrane Novske.

49
Pripadnici BsT voda 1. bojne, Košutarica, početak listopada 1991.

50
pojačanja Pratećeg voda, 1. satnija i BsT vod prebacuju se u Novi
Grabovac i podređuju zapovjedniku Pratećeg voda 1. bojne. Robert Majerić, pripadnik BsT voda 1. bojne, prisjeća se
U Novom Grabovcu teren je bio vrlo težak, crta obrane ne- prve zadaće:
utvrđena, koordinacija i suradnja loša, zapovijedanje nedosljed-
no i konfuzno (najčešće posredno putem nižih zapovjednika ili
neposredno iz Zapovjedništva obrane Novske), a neprijateljska
djelovanja sve intenzivnija. U takvim uvjetima pripadnici bojne
ojačavaju crtu obrane, ukopavaju se i dodatno je uređuju za boj-
na djelovanja i sprječavanje prodora neprijatelja iz smjera Lipika
– D. Subocke – Trokuta i Lipika – Korita – Lovske. Pobunjeni
Srbi i JNA ne samo da su djelovali topništvom iz Bujavice, Lov-
ske, Korita, Trokuta i Brezovca Subockog, već su se i pošumlje-
nim stazama približavali položajima bojne, izvodili prepade i
napade pješaštvom. U rajonu Trokuta i Mikuljić brda palili su
napuštene kuće i gospodarske objekte.
Postrojbe 101. brigade na novljanskom ratištu 29. ruj-
na 1991. obišao je načelnik topništva brigade Stjepan Puškar. Mlinarić i Majerić (desno), pripadnici BsT voda, Košutarica,
Osnovni zadatak njegova boravka bio je da u ime Zapovjed- početak listopada 1991.
ništva brigade obiđe postrojbe, utvrdi moral i stanje obrane, te
postrojbama bojne pruži pomoć u konsolidiranju crte obrane. Nakon nekoliko mjeseci obavljanja zadaća pričuvne polici-
Također je trebao posadama MB 82 mm i BsT 82 mm bojne je, mobiliziran sam u brigadu i odmah upućen na bojišnicu
pružiti stručnu pomoć, obići paljbene položaje Samostalnog Novske, u Košutaricu. Bio je to moj prvi susret s ratnom zbi-
pratećeg voda 1. bojne u Novom Grabovcu, te satniju i BsT ljom. Nismo djelovali, a po nama su stalno “prali”. Dobro
vod u Košutarici. O zatečenom stanju podnio je pisano izvješće se sjećam zadnje noći. Padala je kiša “minobacačka”. Pro-
zapovjedniku brigade 1. listopada 1991. godine. U izvješću se budila me i sklonio sam se u kupaonici prizemnice, bila je u
navodi da je stanje u Novskoj karakterizirala loša koordinacija u sredini pa mi se činilo da sam tamo na sigurnom. Tamo su
vođenju operacija i nazočnost previše raznih oružanih postroj- već bili i ostali dečki, nas desetak. Posložili smo se kao sardi-
ba, nepoznavanje pravog rasporeda hrvatskih snaga i loše pro- ne, po podu i u kadi i spavali… I onda pukne u daljinu, bro-
cjene neprijateljskih snaga. Opisujući viđeno prilikom obilaska, jim u sebi, čujem kako u sebi i drugi broje… 6, 7, 8… pa 10,
Puškar je u svome izvješću upozorio na poteškoće s kojima se 11, jer do 8 je padalo ispred, a poslije 10 iza kuće… Srećom,
susretala 1. bojna. Prilikom raspoređivanja mjesni vodiči su ih nitko od nas nije stradao. Stigla je zapovijed za povlačenje.
raspoređivali više po nahođenju, nego po zahtjevu situacije, a
postrojbe su, suprotno dogovoru, gurnute na prvu borbenu li-
niju bez prethodnog upoznavanja terena. Usprkos početnom
nesnalaženju, iskopani su rovovi i napravljeni zakloni, u čemu se nalni kadrovi te nužnost izvršenja bojnog gađanja s osnovnim
posebno istaknuo prateći vod. Njegova desetina MB 82 mm u postrojbama brigade u Zagrebu.
suradnji s postrojbom iz sastava 1. A brigade ZNG-a djelovala je U Zapovjedništvu 1. bojne, na novoj lokaciji, 2. listopada
s paljbenog položaja u Novom Grabovcu, dok bestrzajni topovi 1991. razmatrana je bojna uporaba postrojba bojne i 1. samo-
BsT voda bojne u Košutarici nisu bili upotrijebljeni. Istaknuo stalne satnije Podsused prema Bairu, te stanje u postrojbama
je negativan utjecaj dezinformacija o poginulima i snazi nepri- bojne na osnovi iskazanog nezadovoljstva pripadnika postrojba
jatelja te ukazao na manjkav sustav veza i nepravilno rukovanje
sa zapovjednom strukturom. Potom Siniša Ratković od Zapo-
sredstvima veze. Njegovi prijedlozi bili su da se na prvu borbe-
nu liniju šalju samo pripadnici aktivnog sastava ZNG-a te da se vjedništva obrane Novske prima novu zapovijed: da se s ojača-
postrojbe 101. brigade upotrebljavaju na precizno danim zada- nim vodom pridruži snagama obrane u selu Gornji Rajić. Na
cima u skladu s obučenošću i opremljenošću postrojbe. Nagla- ovu zadaću upućuje 1. vod i 1. roj 3. voda satnije.
sio je problem manjka energičnosti u nastupu časnika, potrebu Na putu prema Gornjem Rajiću (3. listopada) pripadnici
da na ključnim mjestima u brigadi budu postavljeni profesio- satnije bili su izloženi minobacačkoj vatri neprijatelja, te pred

51
sam cilj nailaze na postrojbe 1. A brigade ZNG-a u povlačenju obranu Novske uvode se svježe snage 1. A brigade ZNG-a i dru-
iz G. Rajića, uslijed žestokog napada i prodora snaga JNA. Po- ge dragovoljačke postrojbe i provodi postupna zamjena snaga
sjedaju položaj u Roždaniku, a potom u selu Jazavica, na kojem na bojišnici.
je raspoređen i tenkovski vod 1. A brigade ZNG-a. Potom se Zapovjedništvo, 2. i 3. satnija 1. bojne, te 3. satnija
Navedeni podatak treba uzeti s rezervom, jer prema knji- 3. bojne s glavnog smjera napada, prema zapovijedi zapovjed-
zi Davora Marijana Novska u Domovinskom ratu, Gornji Rajić nika obrane Novske, postupno izvlače sa zapadnoslavonskog
je pao 2. listopada 1991. i u njemu nakon toga nije bilo hrvat- bojišta, tijekom noći 5./6. listopada, i prebacuju na prvu crtu
skih snaga. Autor pretpostavlja da zapovjednik satnije nije ni obrane Zagreba ili angažiraju u blokadama vojarni JNA.
topografski poznavao stanje na bojištu pa je izmiješao naselja, Prije samog izvlačenja snaga bojne (Samostalni prateći vod,
što nije bilo ništa tragično u takvoj ratnoj zbilji. Po Marijanu, 1. satnija i BsT vod), tijekom žestokog djelovanja neprijatelja na
moguće je da je ojačani vod satnije bio u Roždaniku, odakle se pomoćnom smjeru: Novi Grabovac – Lovska – Trokut – Kori-
povukao prvo u Jazavicu, a potom u Plesmo. ta – Lipik, a zbog čestih konfuznih zapovijedi, njihov zapovjed-
U ranu zoru 3. listopada, iz Zagreba, s Ranžirnog kolod- nik Miro Andrić odlazi u Zapovjedništvo obrane Novske pro-
vora, kao pojačanje uvodi se 3. satnija 3. bojne 101. br ZNG-a vjeriti istinitost zapovijedi. No, ondje ne nalazi nikoga (očito je
pod zapovijedanjem Marka Jelinića. Zapovjednik 3. bojne, Bru- bilo izmješteno na drugu lokaciju), vraća se na položaje i crtu
no Čavić i operativac iz Zapovjedništva Zagrebačkog korpusa obrane predaje zapovjedniku tek pristigle 1. bojne 1. A brigade
ZNG-a toga jutra u Zapovjedništvu obrane Novske definirali ZNG-a, Ivanu Rašiću.
su zadaće i pripadnike 3. satnije rasporedili na položaje kod Sta- Potom se preostale snage bojne posljednje izvlače prema
rog Grabovca.7 Novskoj i Zagrebu, a na odlasku Miro Andrić ponovno ne pro-
Do kraja dana, snage obrane Novske povlače se do s. Jazavi- nalazi nikoga iz Zapovjedništva obrane Novske, da bi podnio
ca, a JNA zauzima s. Kričke. Ojačani vod 1. samostalne satnije izvješće o obavljenoj zadaći.
Podsused raspoređuje se u s. Jazavica, uz groblje, sjeverno od ce- Sljedećeg dana izvlači se i 1. samostalna satnija 101. brigade
ste, desno od njih 1. satnija 65. samb-a iz Ivanić Grada, a lijevo ZNG-a.
1. satnija 62. samb-a iz Novske. Snage obrane pružale su snažan Najteži dan za obranu Novske svakako je bio 6. listopada
otpor, ali nije bilo šansi zaustaviti daljnji napad i prodor snaga 1991., koji je, prema mnogim podacima, obilježio opći kaos te
JNA i pobunjenih Srba. je pravo čudo kako Novska nije pala. Opći udar JNA potresao je
U izvješću Zapovjedništva brigade od 3. listopada 1991., obranu, palo je selo Košutarica, zauzeti su moteli “Sjever” i “Sta-
o stanju morala postrojba na području Novske, rečeno je da ri Jug”, a pod dojmom stalnih napada zapovjednik obrane Nov-
je ono slabo, razlog čemu je već spomenuto loše vođenje i za- ske Franjo Nikić donio je odluku o povlačenju svih postrojba
povijedanje te izgubljeno povjerenje u Zapovjedništvo obrane obrane Novske, te je i sam s nekoliko suradnika napustio grad.
Novske, samovolja zapovjednika i nedovoljna pripremljenost Grad ipak nije pao, a obrana Novske će se konsolidirati tek
pripadnika za zadaće na prvoj crti obrane. Zbog toga su se do 9. listopada 1991. dolaskom Rudija Stipčića za zapovjednika
17,00 sati 2. listopada iz Novske vratila 93 pripadnika 1. bojne s novoustrojene Operativne grupe Posavina.
kojima se, prema mišljenu nadređenih, trebalo na nižim razina- Izvješće o stanju naoružanja i streljiva u brigadi napisano u
ma zapovijedanja razgovarati, razjasniti sva sporna pitanja i mo- studenome od strane Pozadine 101. brigade, osvrće se i na raz-
tivirati ih za odsudnu obranu. Zagrebački korpus zapovjedio je doblje provedeno na novljanskome ratištu. Kaže se tako da je
da se odmah pošalje nova ojačana satnija u Novsku. Poslana je pri prvoj bojnoj uporabi postrojbi 101. brigade ZNG-a, odno-
3. satnija 3. bojne i raspoređena kod Starog Grabovca, kako je sno pri odlasku 1. bojne iz Gradića u Novsku velik broj vojni-
naprijed opisano. ka, pa i časnika, odbio otići u Novsku i napustio je postrojbu,
Zbog sve jačeg napada i prodora snaga JNA, na glavnom odbacujući oružje ili odnoseći ga sa sobom kućama. Potom su
smjeru napada: Okučani – Rajić – Novska, iscrpljene snage pripadnici koji su odlučili ići u Novsku, u velikom broju svoje
obrane Novske 5. listopada povlače se do Starog Grabovca, starije oružje zamijenili za poluautomatske i automatske puške
utvrđuju i odsudno brane novu crtu obrane. U isto vrijeme u od pripadnika postrojbe koji su odbili odlazak. Nakon što je 1.

7 Tom prigodom, na samom početku bojne zadaće, dogodilo se još jedno ranjavanje – ranjen je pripadnik 3. satnije 3. bojne.

52
bojna 101. brigade ZNG-a s oko 50% popunjenosti otišla bra- se na popunu postrojba neodgovarajućih VES i redovito izvje-
niti Novsku, okupljani su dragovoljci iz preostalih bojni da im šćivalo o stanju u brigadi.
se pridruže. Pritom je, također u žurbi, zamjenjivano oružje, a Problemi koji su se javljali u 101. brigadi nisu se razlikova-
određeni broj dragovoljaca nije ni otišao u Novsku. To je re- li od većine pričuvnih pa i djelatnih postrojba na početku rata
zultiralo nepotpunom i neažurnom evidencijom pripadnika i i stvaranja Hrvatske vojske. Tako početkom listopada 1991.
pregledom zaduženja naoružanja po bojnama te pogodovalo sa- Zapovjedništvo brigade izvješćuje nadređene da pridodani
movolji vojnih obveznika u neizvršavanju bojnih zadaća i napu- tenkovski vod ima neobučenu posadu, koja nije u stanju oba-
štanju postrojbi. Pri samovoljnom povratku pripadnika 1. bojne viti bojne zadaće te zahtijeva njihovu obuku. Također, iznose se
101. brigade ZNG-a iz Novske, naoružanje je nemarno ostavlja- problemi popune v/o i m/v. Prva bojna je prema popisima bila
no kod drugih pripadnika postrojbe, često i bez nadzora. popunjena s 420 v/o, a u postrojbi ih je bilo puno manje (veliki
Naravno, osim Novske, koja je zbog bojnog djelovanja dijela odljev zbog bolovanja i dr. razloga), od toga 30% starosne dobi
brigade bila u prvom planu, Zapovjedništvo brigade je moralo iznad 40 godina.
voditi računa i o zadaćama ostalih postrojba na zagrebačkoj bo- Osim na novljanskoj bojišnici, postrojbe brigade u to vrije-
jišnici, te im osigurati preduvjete za bojno djelovanje i učinko- me bile su raspoređene na širokom području, bez međusobnog
vito funkcioniranje. U izvješćivanju i svakodnevnoj komunika- dodira i suradnje tijekom bojnih djelovanja, što je onemoguća-
ciji s nadređenim Zapovjedništvom potencirani su i obnavljani valo učinkovito vođenje i zapovijedanje brigadom, te su djelo-
zahtjevi za nabavom oružja, odora i drugih MTS. Isticana je vale kao samostalne postrojbe, za zadaće za koje nisu bile opre-
potreba za časnicima odgovarajućih VES u logistici, ukazivalo mljene, naoružane i osposobljene.

53
3.2. Velika Buna – KravarskO

Temeljem zapovijedi zapovjednika Zagrebačkog korpusa Cjelokupnu aktivnost pregovaranja o predaji vojarne vodio je
ZNG-a Stjepana Mateše, od 2. listopada 1991., zapovjednik Krizni štab Velika Gorica na čelu s Josipom Zidarom, a blokadu
brigade zapovjedio je zapovjedniku 3. bojne da ojačanu 1. satni- i osvajanje vojarne SŠTO JUG na čelu sa zapovjednikom Da-
ju izmjesti u područje sela Kravarsko i Velika Buna, smještenih mirom Goršetom.
između Velike Gorice i Pokupskog, i rasporedi na crti Podvor- Tijekom pripremanja akcije odlučeno je da nositelj napa-
nica – Kravarsko, u spremnosti za bojna djelovanja.8 Zauzevši da bude Specijalna jedinica policije Alfa iz Zagreba pod zapo-
položaje, pripadnici ojačane 1. satnije 3. bojne imali su zada- vijedanjem Vladimira Fabera. U slučaju neuspjeha pregovora,
ću sprječavanja prodora oklopno-mehaniziranih snaga JNA iz njihova zadaća bila je upad u i osvajanje vojarne, dok su ostale
vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu smjerom Velika Gorica – Po- postrojbe hrvatskih branitelja imale zadaću blokade pristupnih
kupsko prema rijeci Kupi, s ciljem prebacivanja na okupirano cesta na širem području Velike Bune, s ciljem sprječavanja in-
područje Banovine i spajanja s tamošnjim snagama JNA i po- tervencije snaga JNA iz smjera Siska i Jastrebarskog te vojarne
bunjenih Srba. Navedena zadaća bila je dio plana SŠTO JUG, “Maršal Tito” u Zagrebu i Zračne luke Pleso.
koji je imao zadaću da u koordinaciji sa snagama MUP-a RH i Nakon neuspjelih pregovora, hrvatske snage napale su 6.
Narodne zaštite spriječi nasilan izlazak i proboj snaga JNA iz listopada 1991. u 18,00 sati blokiranu vojarnu “Velika Buna”
vojnih objekata na području grada Zagreba smjerovima Velika snažnom topničkom i vatrom iz pješačkog oružja, na koju su op-
Gorica – Velika Buna – Kravarsko – Pokupsko, Velika Gorica koljeni pripadnici JNA žestoko uzvratili. Došlo je do žestokog
– Vukovina (Buševec) – Lekenik – Žažina, Velika Gorica – Lo- sukoba koji je trajao neko vrijeme. Na kraju, upadom u vojarnu
mnica i Zagreb – Lomnica – Lukavec – Lukinić Brdo prema Specijalne jedinice policije Alfa, a nakon nje i ostalih postrojbi
rijeci Kupi te onemogući njihovo spajanje sa snagama pobunje- hrvatskih branitelja, suočeni s neminovnim porazom, pripad-
nih Srba i JNA na okupiranom području Banovine. nici JNA predali su se oko 13,30 sati 7. listopada 1991. godine.
Moral pripadnika satnije bio je vrlo dobar, usprkos njihovoj Zauzimanjem vojarne “Velika Buna” osvojeno je više tisuća
slaboj popunjenosti ljudstvom te nedostatku naoružanja i voj- komada pješačkog naoružanja, divizijun samohodnih topova
nih odora. Osim navedene zadaće, 1. satnija 3. bojne (brojnosti 76 mm M-18 (18 komada), tridesetak motornih vozila, među
138 pripadnika), pod zapovjedništvom Tihomira Dubrete i kojima su bila i specijalna vozila s elektronskom opremom za
ojačana s desetinom minobacača brigade (dva minobacača 120 prisluškivanje i ometanje veze, bitnica minobacača 120 mm i
mm), s paljbenog položaja u rajonu Kozjača sudjeluje u opsa- manji broj minobacača 82 mm te oprema i sredstva inženjerije,
di vojarne “Velika Buna” u kojoj je bio stacioniran 315. centar veze i radiološko-biološko-kemijske obrane (RBKO). Uz to, za-
za elektronsko izviđanje i ometanje Komande 5. vojne oblasti robljeno je i oko 250 pripadnika JNA.
JNA i u čijim su se skladištima nalazile velike količine pješačkog Odmah po njezinom zauzimanju započelo je izvlačenje
oružja, MTS-a, vojne tehnike i vrlo vrijedne opreme. U vojarni, naoružanja, vojne opreme i tehnike iz vojarne, jer je postoja-
koja je bila minirana, dobro utvrđena i pripremljena za kružnu la opasnost od odmazde Armije. To se i dogodilo 8. listopada
obranu, nalazilo se oko 250 pripadnika JNA, na čelu sa zapo- 1991., kada je šest zrakoplova JNA raketiralo vojarnu te naselja
vjednikom, pukovnikom Nikolom Ivkovićem. Kravarsko, Mala i Velika Buna, pri čemu su poginule tri osobe,
U blokadi, koja je započela 14. rujna 1991., i zauzimanju a više ih je ranjeno. No, u trenutku raketiranja vojarne osvojeno
vojarne “Velika Buna” sudjelovale su, uz 1. satniju 3. bojne 101. naoružanje bilo je već “na sigurnom”.
brigade ZNG-a, snage Narodne zaštite Velika Gorica, 10. bri- Važnost zauzimanja vojarne “Velika Buna” za pripadnike
gade TO Velika Gorica, specijalne postrojbe MUP-a RH te 3. bojne, kao i za cjelokupnu 101. brigadu ZNG-a bila je time
postrojbe i bitnica minobacača 120 mm iz sastava SŠTO JUG. veća, jer je većina njezinih pripadnika opremljena isključivo

8 Zapovjedništvo bojne nalazilo se i dalje na ZM-u bojne u s. Gradići, 3. satnija bila je razmještena na Ranžirnom kolodvoru, dok se 2. satnija pripremala za
odlazak na novljansko bojište, gdje od 4. listopada 1991. bojno djeluje kao pojačanje 1. bojne brigade.

54
naoružanjem i vojnom opremom iz ratnog plijena osvojenog u raspoređene prema ranijim zadaćama, težište djelovanja pre-
spomenutoj vojarni. Ostatak brigade opremljen je zarobljenim nose na područje Kravarskog, u kojem je uspostavljeno i ZM
naoružanjem iz drugih zauzetih vojnih objekata na području bojne. U suradnji sa satnijom TO Kravarsko, Zapovjedništvo
grada Zagreba. bojne organiziralo je obranu na tom području sa zadaćom kon-
Nakon zauzimanja vojarne, postrojbe 3. bojne 101. briga- trole ceste Gornji Hruševec – Kravarsko – Velika Buna i u spre-
de ZNG-a (Zapovjedništvo, 1. satnija, logistički vod, desetina mnosti za bojna djelovanja s ubačenim diverzantskim grupama
veze, izvidnička desetina, inženjerijski vod i brigadna desetina i desantnim snagama neprijatelja.
minobacača 120 mm), bez 2. i 3. satnije bojne koje su i dalje bile
SHEMA Br. 6
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 3. BOJNE 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE

ZAPOVJEDNIK BOJNE
1. IVAN DRVAR (18. 9. - 21. 9. 1991.)
2. BRUNO ČAVIĆ (22. 9. - 6. 11. 1991.)
3. FRANKO KRIŽMAN (7. 11. 1991. - 27. 2. 1992.)
4. MARIN PERKOVIĆ (28. 2. - 21. 3. 1992.)
5. MARIJAN BUČAR (22. 3. - 17. 7. 1992.)

ZAPOVJEDNIŠTVO BOJNE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA
BOJNE ZA IPD ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE
1. __________________ 1. BRUNO ČAVIĆ (18. 9. - 21. 9. 1991.)
2. DOBROMIR RADUŠIĆ 2. BOŽO DAJAK (22. 9. - 6. 11. 1991.)
(7. 11. 1991. - 17. 7. 1992.) 3. ĆAZIM KARDAŠEVIĆ (7. 11. 1991. - 12. 2. 1992.)
4. MARKO JELINIĆ (15. 2. - 21. 3. 1992.)
5. DAMIR CMRK (21. 3. - 17. 7. 1992.)
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA 6. JOSIP PETRETIĆ
BOJNE ZA SPOZNAJNE
POSLOVE i SIS
1. DAMIR SPORIŠ
(18. 9. - ? 1991.)
2. ZDESLAV TEŽULATI
(12. 12. 1991. - 17. 7. 1992.)
SAMOSTALNE POSTROJBE BOJNE -
ZAPOVJEDNICI

DESETINA VEZE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA ZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE 1. DAMIR LAZAR (18. 9. - 12. 12. 1991.)
BOJNE ZA RKBO 1. TIHOMIR DUBRETA 1. MARKO JELINIĆ 2. DRAGAN VUKELIĆ
(18. 9. - 29. 10. 1991.) ZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE (18. 9. - 9. 11. 1991.) (12. 12. 1991. - 17. 7. 1992.)
2. MIRKO MIHALJ 1. VLADIMIR HURSA 2. VLADIMIR OVČAR
(7. 11. - 12. 12. 1991.) (18. 9. - 12. 12. 1991.) (9. 11. - 12. 12. 1991.)
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA 3. DAMIR CMRK 2. JOSIP PETRETIĆ 3. MARIJAN BUČAR IZVIDNIČKA DESETINA
BOJNE ZA OPĆE POSLOVE (12. 12. 1991. - 21. 3. 1992.) 3. VITO MARKEŽIĆ (12. 12. 1991. - 21. 3. 1992.) 1. DAMIR SMOGAR
1. GORDAN MARIĆ 4. DARKO AHEC 4. VLADO ĐOPAR 2. BRANKO MARKOVIĆ
2. IVAN REPOVEČKI (21. 3. - 17. 7. 1992.) 5. ZORAN CVETKOVIĆ (22. 12. 1991. - 17. 7. 1992.)

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA
BOJNE ZA LOGISTIKU
DIVERZANTSKI VOD
IVAN KOS
( 18. 9. 1991. - 20. 7. 1992.) DOZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE
DOZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE
1.MATE RUPIĆ
1. ____________________
2. NENAD LJELJAK DOZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE
2. VLADIMIR OVČAR
IZVJESTITELJI STRUKA 3. MLADEN SEKOL 1. DARKO ĐERI SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
3. VLADO ĐOPAR,
4. _____________________ 2. VITO MARKEŽIĆ 1. MIROSLAV FEKETE
4. ZDRAVKO ŽINIĆ
3. ________________ (18. 9. - 18. 11. 1991.)
TEHNIČKE IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA 2. ANĐELKO ČOLIĆ
IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA
1. _____________ 1. TOMISLAV GLAVIČIĆ IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA (18. 11. 1991. - 17. 2. 1992.)
1. _________________
2. ŽELJKO ILIĆ 2. DANIJEL ŠOKEC DAVOR LESJAK 3. MIRKO KOSMAT
2. KREŠO ERDELIĆ
3. BOŽIDAR GOMUZEK (17. 2. - 17. 7. 1992.)

VOD BsT
OPSKRBNE
1. _____________
ZAPOVJEDNIK 1. VODA
2. DAMIR PROS ZAPOVJEDNIK 1. VODA ZAPOVJEDNIK 1. VODA
1. ________________
1. DAMIR CMRK 1. _____________________ INŽENJERIJSKI VOD
2. MARIJAN BUČAR,
2. DARKO AHEC 2. NEDJELJKO MARŠIĆ DARKO LETINČIĆ
SANITETSKE - LIJEČNICI 2. 2. 3. ZDRAVKO ŽINIĆ
3. MLADEN SEKOL 3. DAMIR MALENICA 2. VODA (18. 9. 1991. - 17. 7. 1992.)
1. Dr. BRANKO VODA VODA 4. ANTUN BRDOVČAK
MILINKOVIĆ
1. _____________ 1. __________________ 1. ____________________
2. Dr. VALTER NUTRIZIO
2. DAMIR GEBERT 2. DARKO TOPLAK 2. DRAGUTIN SEVERIN
3. ZDRAVKO METELKO 3. 3. ___________________ 3. JOSIP PREMERIĆ
3. VODA 3. VODA
VODA
ZAPOVJEDNIK 1. __________________ 1.________________ 1. ______________
LOGISTIČKOG VODA 2. MILAN GJUREKOVIĆ 2. JOSIP PETRETIĆ 2. VLADO ĐOPAR
1.____ BAGARIĆ 3. IVAN ROČIĆ 3. _______________ 3. ZORAN CVETKOVIĆ
2. MIRKO KOSIĆ,
3. NIKOLA KORDIŠ

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 3. bojne 101. br ZNG-a/HV-a 1991./1992.

55
4. Sudjelovanje 101. brigade
ZNG-a u obrani južnih
prilaza gradu Zagrebu

4.1. Lasinjsko bojište


(1. – 11. listopada 1991. godine)

Plan JNA i pobunjenih Srba bio je da, uz snažnu podršku zra- ljem razbijanja hrvatskih snaga na tom području i izbijanja na
koplova i topništva, izvrše napad glavnim snagama smjerom rijeku Kupu.
selo Gornja Bačuga – Petrinja – Lekenik, a pomoćnim snagama Općinski štab TO Vojnić (bez 3., 4. i 5. odreda) imao je
Vojnić – Karlovac, razbiju hrvatske snage na smjerovima napa- zadaću razbiti hrvatske snage i ovladati desnom obalom rijeke
da, izbiju na rijeku Kupu na crti Petrinja – Karlovac, zauzmu Kupe u području Kablar – Banski Kovačevac, dok je Općin-
mostove na Kupi u Jamničkoj Kiselici i Brestu Pokupskom, ski štab TO Vrginmost (bez 1. i 3. odreda) imao zadaću razbiti
uspostave mostobran na području selo Mala Gorica – selo Ja- hrvatske snage u širem području sela Lasinja, ovladati mostom
zvenik i nakon pregrupiranja nastave napad glavnim snagama na rijeci Kupi u Jamničkoj Kiselici, uspostaviti mostobran i biti
smjerom Petrinja – Lekenik – Velika Gorica, a pomoćnim iz- spreman prihvatiti postrojbe 4. oklopne brigade (okbr) JNA iz
vrše deblokadu garnizona Karlovac, te tako omoguće izvlačenje Jastrebarskog u slučaju njihova izvlačenja.
snaga JNA iz garnizona Zagreb prema Petrinji i Jastrebarskog, Prema zapovijedi nadređenog zapovjednika Zagrebačkog
korpusa ZNG-a, obranu na području Lasinje (crta Desno Sre-
preko Zdenčine, prema Lasinji.
dičko – Desni Štefanki – Crna Draga), 20. rujna 1991., odmah
Napad je započeo 29. rujna 1991. godine. Nositelj napada
nakon mobilizacije, preuzela je 1. bojna 99. brigade ZNG-a Za-
bile su snage JNA – 622. motorizirana brigada (mtbr) iz Petri-
greb-Peščenica, sa zadaćom odsudne obrane i sprječavanja pri-
nje, ojačana oklopnim bataljunom iz sastava 51. mehanizirane
jelaza snaga JNA i pobunjenih Srba na lijevu obalu Kupe. Prili-
brigade (mbr) iz Pančeva, baterijom višecjevnih bacača raketa kom organiziranja obrane, Inženjerijski vod 99. brigade ZNG-a
(bVBR) 128 mm i haubičkom baterijom (hab) 152 mm, te 544. pripremio je za rušenje most u Jamničkoj Kiselici.
mtbr iz Šapca, ojačana divizijunom samohodnih oruđa 90 mm Snage obrane Lasinje, koje su sačinjavali i pripadnici MUP-
(bez raketne baterije). Podržavale su ih snage Taktičke grupe a RH te slabo naoružani mještani, ojačane su 29. rujna 1991.
– 1 (TG-1) pobunjenih Srba, sastavljene od 1. i 3. odreda TO s 89 pripadnika 8. brigade TO Samobor, a idućeg dana s do-
Vrginmost, 2. i 3. odreda TO Glina te topničkih i oklopno- datnih 50 pripadnika samoborske brigade. Navedena ojačanja
mehaniziranih snaga. Navedene snage napadale su na glavnom razmještena su u rajonu Desni Štefanki, Lasinja i Novo Selo
smjeru Čremušnica – Pokupsko. Lasinjsko.
Snage 169. mtbr iz Loznice te 3., 4. i 5. odreda TO Vojnić, Prema zapovijedi nadređenog zapovjednika Zagrebačkog
uz podršku zrakoplova i topništva, napadale su na pomoćnom korpusa ZNG-a, 1. listopada 1991. obrana Lasinje ojačana je i
smjeru Ladvenjak – Karlovac i Slunjski Moravci – Ribari, s ci- 3. satnijom 2. bojne 101. brigade ZNG-a koja je razmještena u

56
Na prvoj crti obrane Zagreba: Lasinja – Jamnička Kiselica, listopad 1991.

57
SHEMA Br. 5
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 2. BOJNE 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE

ZAPOVJEDNIK BOJNE
1. IVAN BANOVEC
2. TIHOMIR FERENČINA
3. JOZO PETRAŠEVIĆ
4. AHMET PUŠKAR

ZAPOVJEDNIŠTVO BOJNE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
IPD
ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE
1. MLADEN HRŽINA
1. TIHOMIR FERENČINA
2. MARIN PERKOVIĆ
2. PETAR DIDAK
3. SVETOMIR PARLOV
3. STJEPAN PUH
4. MARKO BIJELIĆ
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
SPOZNAJNE POSLOVE i SIS
1. STJEPAN SEVER,
2. MILJENKO KARANOVIĆ
3. IVAN ANTUNOVIĆ
SAMOSTALNE POSTROJBE BOJNE -
ZAPOVJEDNICI
DESETINA VEZE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
1. ZVONIMIR FIOLIĆ
PUČANSTVO i RKBO
ZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE 2. DARKO HABLJAK
ŽELIMIR MAJETIĆ
1. VLADO KRAMARIĆ 3. IVICA KRSNIK
ZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE
ZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE 2. STJEPAN MIHALJINEC
1. STJEPAN PUH
1. ZLATKO PAVINA 3. NENAD MOMČILOVIĆ
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA 2. MARKO BIJELIĆ
2. DRAGAN DUPAN 4. MILAN POPOVIĆ
OPĆE POSLOVE 3. ANĐELKO LETINČIĆ IZVIDNIČKA DESETINA
3. DRAGAN DUKMENIĆ 5. ŽELJKO PETRAČ
1. DAVORIN LJUBIĆ 6. VLADIMIR ŠAVOR 1. MILENKO JOZINOVIĆ
2. GORAN MUHAR 7. NEVEN SAKS 2. MIROSLAV MARGUŠIĆ
3. ANĐELKO VRBANOVIĆ

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


LOGISTIKU DIVERZANTSKI VOD
1. IVICA CERANOVIĆ MATIJA ARAČIĆ
2. KREŠIMIR KUČINOVIĆ DOZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE
DOZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE
1. DANIJEL BOLFAN
1. DRAGAN DUPAN 1. KREŠIMIR KUČINOVIĆ
2. MARKO BIJELIĆ
2. DRAGAN DUKMENIĆ 2. VLADIMIR ŠAVOR
IZVJESTITELJI STRUKA 3. ANĐELKO LETINČIĆ
3. VLADO TRBOJEVIĆ 3. STJEPAN JEŽ SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
4. VJEKOSLAV KUŠTRAK
TEHNIČKE IVICA ČIČAK
1. DARKO LUBINA IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA
IZVJESTITELJ OPĆIH POSLOVA
2. ŽELJKO PIŠĆETEK MARIJAN DODIGOVIĆ MLADEN KOVAČIĆ
MIROSLAV DRUŽIĆ
VOD BsT - POG
OPSKRBNE IVAN KATUŠIĆ
1. ŽELJKO RUKAVINA
2. IVAN ĆAPELNIK ZAPOVJEDNIK 1. VODA
3. KRUNOSLAV BULE ZAPOVJEDNIK 1. VODA
ZAPOVJEDNIK 1. VODA 1. MLADEN MAJDAK
1. TOMISLAV PARLOV
VLADO TRBOJEVIĆ 2. MARKO BIJELIĆ INŽENJERIJSKI VOD
2. 2. 2. JOZO ORLOVIĆ 2.
3. ANĐELKO LETINČIĆ 1. BORIS GREGORINA,
VODA VODA VODA
SANITETSKE - LIJEČNICI 2. ŽELJKO FUĆKAR
1. Dr. JOSIP HAT, 3. DAVOR ŠALKOVIĆ,
2. Dr. KARLO OBROVAC 4. IVAN LAŽETA
3. Dr. DRAGO PAUŠEK, 5. MARIJAN DRAŽIĆ
1. IVICA GOMPIĆ 1. VJEKOSLAV KUŠTRAK 1. ŽELJKO BRZAK
4. Dr. TOMISLAV PRODANOVSKI,
2. NIKOLA BOROMISA 2. ANTUN JALŠOVEC 2. DRAGO ZLAČKI
5. Dr. MLADEN MITAK 3. 3. 3.
VODA VODA VODA
DESETINA VOJNE POLICIJE
ZAPOVJEDNIK LOGISTIČKOG VODA 1. MATIJA ARAČIĆ 1. IVAN DEDIĆ
1. ANĐELKO LETINČIĆ
1. ZORAN CVITKOVIĆ RANKO NOVOSEL 2. VELJKO JENDRUŠA 2. TRPIMIR VICKOVIĆ - VICKO
2. MIROSLAV ŠELER
2. MIRKO HARAMINA 3.STJEPAN JEŽ

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 2. bojne 101. br ZNG-a/HV-a 1991./1992.

selu Desno Sredičko (na najisturenijem položaju na lasinjskom sredstava za protuoklopna bojna djelovanja, hrvatski branitelji
smjeru). Satnijom, koja se sastojala od četrdesetak branitelja, počeli su se 3. listopada 1991. povlačiti s područja Lasinje.
slabo opremljenih i naoružanih, bez prijeko potrebnog protu- Zbog sve jačih napada snaga JNA i pobunjenih Srba na
oklopnog naoružanja, streljiva, inženjerijskih sredstava i alata smjeru Vrginmost – Lasinja i u skladu s novonastalom situa-
za uređenje bojišnice te hrane, zapovijedao je Vlado Kramarić. cijom na području Lasinje, zapovjednik 101. brigade ZNG-a
dobio je 3. listopada 1991. zapovijed od nadređenog Zapovjed-
Pod djelovanjem topništva JNA i pobunjenih Srba, pripadnici
ništva 3. operativne zone (OZ) Zagreb9, da odmah uputi jednu
satnije uspjeli su u rajonu obrane iskopati zaklone i rovove te
bojnu u rajon Lasinje, s ciljem učvršćenja crte i odsudne obrane
prihvatiti napadni boj, iako su raspolagali samo s osobnim oruž- te sprječavanja prodora neprijatelja preko rijeke Kupe. GS HV-a
jem i jednim ručnim bacačem M57 s nekoliko mina. i Zapovjedništvo 3. OZ Zagreb očekivali su žestoki napad i pro-
Početkom listopada, JNA i pobunjeni Srbi intenzivirali su dor snaga JNA i pobunjenih Srba iz smjera Vrginmosta, s ciljem
minobacačko djelovanje po položajima hrvatskih branitelja deblokade i spajanja sa snagama JNA u vojnim objektima u Za-
na području Lasinje. Bez prijeko potrebnih topničkih oruđa i grebu, Jastrebarskom i Dugom Selu.

9 Početkom listopada 1991. Zagrebački korpus ZNG-a preimenovan je u 3. operativnu zonu Zagreb.

58
Pripadnici 1. voda 3. satnije 2. bojne, slijeva: Dragan Lončar, Jozo Orlović, Tomislav Parlov i Zdravko Anić pred odlazak u Slavoniju,
Zagreb, studeni 1991.

Dobivši zapovijed, zapovjednik 101. brigade ZNG-a upu- Došavši na područje Lasinje tijekom noći 3./4. listopada,
tio je u večernjim satima 3. listopada 1991. u područje Lasinje postrojbe brigade razmjestile su se u jutarnjim satima 4. listopa-
ojačanu 2. bojnu na čelu sa zapovjednikom Tihomirom Feren- da 1991. u sljedećim rajonima obrane:
činom, sa zadaćom zaposjedanja položaja u širem području sela, – Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a s pristožernim i sa-
uporne i aktivne obrane teritorija te sprječavanja prijelaza snaga mostalnim postrojbama – Izvidnički vod, Diverzantski
JNA i pobunjenih Srba preko rijeke Kupe. vod, Vod Vojne policije i Sanitetski vod – na području
Za izvršenje dodijeljenih bojnih zadaća na području Lasi- Gorice Jamničke, sa zadaćom zapovijedanja svim snaga-
nje i držanje crte obrane Novo Selo Lasinjsko – Lasinja – Crna ma obrane Lasinje (ZM 101. brigade ZNG-a nalazilo se
Draga – Desni Štefanki – Luketići, 2. bojna 101. brigade ZNG- u selu Jagari);
a ojačana je samostalnim i pristožernim postrojbama brigade, – Vod BsT-a brigade nalazio se u pričuvi u rajonu Dvoran-
2. satnijom 2. bojne 8. brigade TO Samobor, dragovoljačkim ci (Vujanić);
vodom GrŠTO Zagreb, 1. satnijom i minobacačkom bitnicom – Vod PZO brigade u rajonu Bregana Pisarovinska, a 1.
61. samostalne bojne ZNG-a Jastrebarsko, vodom tenkova te desetina PZO s 2 PAT-a 20/1 u rajonu Crna Draga na
snagama policije i branitelja s područja Lasinje. Naknadno joj desnoj obali Kupe;
je pridodana i satnija TO iz Križevaca, brojnosti oko 100 ljudi. – desetina MB 120 mm u selu Marušići na desnoj obali
Svim snagama obrane Lasinje, prema zapovijedi zapovjed- Kupe;
nika 3. OZ Zagreb, koordinirao je i njihovim bojnim djelova- – sanitet brigade pri područnoj ambulanti u Pisarovini;
njima zapovijedao zapovjednik 101. brigade ZNG-a, uz pomoć – logistika brigade u krugu “Jamnice” u Jamničkoj Kiselici;
koordinatora Petra Plejića iz Zapovjedništva 3. OZ Zagreb. – Zapovjedništvo i samostalne postrojbe 2. bojne u rajonu
Zbog otežane popune odorama, pripadnici 101. brigade Vujanić – Jandreji – Selsko Brdo (ZM 2. bojne nalazilo
ZNG-a upućeni su na lasinjsko bojište uglavnom u SMB odo- se na Vujanić brdu);
rama s oznakama Zbora narodne garde. Tek 15. listopada 1991. – 1. satnija 2. bojne, kojom je zapovijedao Zlatko Pavina, u
svi pripadnici brigade zaduženi su maskirnim odorama. rajonu Novog Sela Lasinjskog na desnoj obali Kupe;

59
– 2. satnija 2. bojne, kojom je zapovijedao Stjepan Puh, na
području sela Lasinja, držeći prvu crtu obrane Britveci –
Mihelji – Lukači na desnoj obali Kupe;
– Prateći vod 2. bojne, kojim je zapovijedao Ivica Čičak, u
rajonu Novog Sela Lasinjskog na desnoj obali Kupe10;
– Sanitet 2. bojne u Lovačkom domu u Lasinji, i
– Logistički vod 2. bojne u Lovačkom domu u Lasinji, a
logistička baza u krugu “Jamnice” u Jamničkoj Kiselici.
Pridodane i podređene postrojbe 101. brigadi ZNG-a raz-
mjestile su se u sljedećim rajonima:
– Dobrovoljački vod grada Zagreba, sastavljen od drago-
voljaca s područja Trešnjevke, Črnomerca i Zaprešića, u
rajonu Novog Sela Lasinjskog na desnoj obali Kupe;
– 1. satnija iz 61. samostalne bojne ZNG-a Jastrebarsko u
rajonu Veliki breg (tt 107), od kanala Kupa – Kupa do
ušća potoka Velika u Kupu, na lijevoj obali Kupe;
– bitnica 120 mm (6 oruđa) iz 61. samostalne bojne ZNG-
a Jastrebarsko, ojačana s topovima ZIS M42 76 mm (3
komada), u rajonu tt 120 i Mađeri na desnoj obali Kupe;
– Tenkovski vod (4 tenka i 1 OT) u rajonu Dvorjanci, i
– postrojbe pričuvne policije (Križevci, Bjelovar, Viroviti-
ca) i ostale snage MUP-a RH u rajonu Gradac i na pun-
ktu kod mosta u Jamničkoj Kiselici.
Dana 4. listopada 1991., nakon žestoke topničke pripreme,
snage pobunjenih Srba i JNA pješačkim i oklopno-mehanizira-
nim snagama krenule su u žestoki napad na obrambene položa-
je hrvatskih branitelja na lasinjskom području i mostu na Kupi
kod Jamničke Kiselice. Snage 1. i 2. odreda TO Vojnić pobunje-
nih Srba prodrle su uz Kupu do Prkosa Lasinjskog, napadajući
s crte Božići – Bućani. Snage 2., 4. i 5. odreda TO Vrginmost
pobunjenih Srba napadale su s crte Rovine – Orečići, kontroli-
rajući desnu obalu Kupe s položaja u Trepči i Dugom Selu La-
sinjskom. Potporu su im pružale 169. mtbr te topničko-raketne
snage JNA. Tempo napada bio je intenzivniji na bokovima te je
prijetila opasnost da postrojbe 2. bojne 101. brigade ZNG-a u
rajonu Crna Draga budu opkoljene i odsječene. položivim oružjem. Pritom su pripadnici satnije na čelu s Tomi-
Ujutro 5. listopada pješaštvo pobunjenih Srba, uz raketno-
slavom Parlovom i Jozom Orlovićem zarobili poručnika JNA ili
topničku potporu, intenzivira napad, čisteći teren pred sobom
s težištem djelovanja obuhvatom desnom obalom Kupe, čime pobunjenih Srba Pavla Borotu iz Vrginmosta, koji je nakon sa-
su postrojbe 2. bojne na crti obrane dovedene u poluokruženje. slušanja poslan u istražni zatvor u Zagrebu.11 Uslijed sve žešćeg
Na lijevom krilu obrane, ispred Desnog Sredičkog, pripadnici napada oklopno-mehaniziranih snaga i pješaštva nadmoćnijeg
3. satnije prihvaćaju napadni boj i žestoko se odupiru svim ras- neprijatelja, četrdesetak slabo naoružanih pripadnika 3. satnije,

10 Zadaća mu je bila pružati topničku i protuoklopnu podršku postrojbama hrvatskih branitelja na tom području, s ciljem obrane dodijeljene zone odgovor-
nosti i sprječavanja prijelaza snaga pobunjenih Srba i JNA na lijevu obalu Kupe.
11 Kasnije su pripadnici brigade saznali da je on bio prvi ratni zarobljenik u zoni odgovornosti 3. OZ Zagreb.

60
Pripadnici Diverzantskog voda brigade; slijeva stoje: Zdravko Bolfan, Ignac Brdovčak, Branimir Herceg, Goran Augustinović i Zvonko Šeler;
čuče: Želimir Milašin, Josip Makovec i Ljubo Cvitković. Jamnica, listopad 1991.

na lijevom krilu obrane, počelo se u 14,00 sati, prema zapovijedi je Jozu Petraševića zapovjednikom 2. bojne, koji će tu dužnost
zapovjednika 2. bojne, izvlačiti iz rajona Desno Sredičko prema obavljati idućih deset dana.
Lasinji. Uslijed toga, i hrvatske snage u rajonu Crna Draga iz- Dana 6. listopada hrvatske snage na desnoj obali Kupe utvr-
vlače se na drugu crtu obrane u rajonu Topolnjaci. Na desnom đuju drugu crtu obrane: Turkalji – r. Kupa, ispred same Lasi-
krilu obrane djelovanje snaga JNA i pobunjenih Srba bilo je nje. Povlačeći se prema Lasinji i dalje prema Jamničkoj Kiselici,
slabijeg intenziteta, pa su se postrojbe bojne, uz neznatno po- pripadnici 2. bojne 101. brigade ZNG-a pomagali su civilima,
vlačenje, uspješno odupirale njihovim napadnim djelovanjima. uglavnom starijim i nemoćnim osobama, da se izvuku iz nepri-
U nastaloj situaciji, zapovjednik 101. brigade ZNG-a imenovao jateljskog okruženja na sigurno.

61
Dana 7. listopada 1991. snage pobunjenih Srba i JNA po- zapovjednikom Željkom Gašparićem, sa zadaćom konsolidaci-
duzimaju žestoki napad i probijaju crtu obrane hrvatskih bra- je obrane na Pokuplju i zatvaranja svih smjerova koji od Kupe
nitelja na području Lasinje. Uslijed toga, postrojbe 2. bojne vode prema Zagrebu, s težištem obrane na lasinjsko-jamničkom
101. brigade ZNG-a, prema zapovijedi, počinju se izvlačiti iz i pokupskom smjeru. Stanje obrane na lijevoj obali Kupe bilo je
područja Lasinje na lijevu obalu rijeke Kupe. Prilikom povlače- vrlo kritično od 8. do 10. listopada 1991., nakon čega su anga-
nja, zadnji se s položaja u Lasinji povukao Logistički vod bojne, žirane svježe snage 5. brigade TO Zagreb-Trnje, 6. brigade TO
kojim je zapovijedao Zoran Cvitković, štiteći izvlačenje ostalih Zagreb-Trešnjevka i 61. samostalne bojne ZNG-a Jastrebarsko,
postrojbi bojne. Prilikom povlačenja, iako su i sami bili slabo uz pomoć oklopno-mehaniziranih i topničkih postrojbi ZNG-
naoružani, pripadnici voda izdvojili su manju količinu oruž- a, uspjele 19. listopada 1991. potisnuti snage JNA i pobunjenih
ja (48 komada pušaka M48) i streljiva, koje su dali hrvatskim Srba natrag na desnu obalu rijeke i stabilizirati crtu obrane na
braniteljima s tog područja. Prilikom povlačenja na lijevu oba- tom području s osloncem na Kupu.
lu Kupe, opskrbna desetina Logističkog voda prebacila je do Tijekom bojnih djelovanja na području Lasinje smrtno su
Inženjerijskog voda bojne, razmještenog u neposrednoj blizini stradala dvojica pripadnika 2. bojne, dok ih je sedam bilo ranje-
mosta u Jamničkoj Kiselici, eksploziv kojim je trebalo pojačano no. Prvi pripadnik brigade koji je smrtno stradao u obrani Do-
minirati i srušiti spomenuti most. No, rušenje mosta nije odo- movine bio je Zdenko Režek koji je poginuo u boju 5. listopada
breno od nadređenog Zapovjedništva. 1991. u Novom Selu Lasinjskom. Dva dana kasnije, prilikom
Nakon prebacivanja postrojbi brigade na lijevu obalu Kupe povlačenja postrojbi 2. bojne, u Jamničkoj Kiselici nestao je pri-
i pregrupiranja u širem rajonu Pisarovine, na području Jamnič- padnik desetine bestrzajnih topova Ante Zeljko. Suborci su ga
ke Kiselice, sa zadaćom osiguranja mosta na Kupi, ostali su Vod
zadnji put vidjeli na livadi uz kukuruzište sto metara od Kupe
MB 120 mm, Vod BsT-a, Diverzantski i Vod PZO 101. brigade
prema pogonu “Jamnice”, a nisu odmah primijetili da ga nema
ZNG-a te sanitetska stanica i dio potrebne logistike 2. bojne
u grupi koja se povlačila. Kad su shvatili da ga nema, krenuli su
iz njezinog sastava, koji su pod neposrednim zapovijedanjem
u potragu za njim.
zapovjednika 101. brigade ZNG-a imali zadaću spriječiti pro-
Od 7. do 9. listopada 1991. pripadnici brigade, nakon po-
dor pobunjenih Srba i JNA preko mosta u Jamničkoj Kiselici na
vlačenja postrojba brigade s područja Lasinje te prodora JNA
lijevu obalu Kupe.
i pobunjenih Srba na lijevu obalu Kupe, u više navrata, noću,
Izvlačenjem 2. bojne 101. brigade ZNG-a na lijevu obalu
Kupe, na području Lasinje ostali su samo pripadnici 61. sa- pretraživali su teren uvjereni da će pronaći svojeg nestalog su-
mostalne bojne ZNG-a Jastrebarsko i lokalne snage hrvatskih borca. Stjepan Puškar (načelnik topništva brigade), organizirao
branitelja, ali su se i oni uslijed žestokih topničkih i tenkovskih je skupinu dragovoljaca, koje je poveo u pretraživanje terena. U
napada neprijatelja, noću 7./8. listopada 1991. povukli na lijevu toj akciji sudjelovali su pripadnici Diverzantskog odreda briga-
obalu Kupe u selo Donja Kupčina. Povlačenjem hrvatskih bra- de DG-1 (četvorica pripadnika), ojačani sa Zlatkom Muhvićem
nitelja, snage pobunjenih Srba i JNA izbijaju 8. listopada 1991. i Zdravkom Boronićem iz DG-2, kojima je zapovijedao Zlatko
na desnu obalu Kupe, zauzimaju most i uspostavljaju mosto- Pušić, te Anđelko Maršanić i jedan broj pripadnika iz drugih
bran na području Jamničke Kiselice, prelaze na lijevu obalu te postrojba brigade. Nakon što su se sporednim cestama dovezli
pljačkaju i spaljuju tvornicu u Jamničkoj Kiselici. Time je nasta- do sela Gradac, nadalje su uz kanale, šikarom i šumom, pretra-
la situacija izravne ugroze prostora južno od i samog Zagreba, živali teren prema Jamničkoj Kiselici, ne znajući točno gdje se
zbog mogućnosti njihovog daljnjeg prodora i spajanja sa snaga- nalaze položaji neprijatelja. U jednom trenutku prema njima
ma JNA u Jastrebarskom, Zagrebu i Dugom Selu. svojim motorom BMW nailazio je teklić brigade Ivan Franjić,
Izbijanjem snaga pobunjenih Srba i JNA na Kupu u po- kojega je neprijatelj zamijetio i prema njemu otvorio žestoku
dručju sela Lasinja i njihovim prijelazom na lijevu obalu u po- paljbu, ali se uspio izvući. Neprijatelj je potom otvorio žestoku
dručju Jamničke Kiselice, nastala je alarmantna situacija, koja paljbu i na njih, pa se skupina našla u situaciji moguće pogibelji
je zahtijevala brzu reakciju. U novonastaloj situaciji, Zapovjed- te bila prisiljena obustaviti pretraživanje terena. Akciju su po-
ništvo 3. OZ Zagreb brzo je reagiralo i istoga dana (8. listopada novili još jednom, tijekom noći, izlažući se novoj pogibelji, ali
1991.) formiralo Zapovjedništvo za obranu Pokuplja na čelu sa nestalog Antu Zeljka nisu uspjeli pronaći.

62
4.2. R akov Potok
(11. – 31. listopada 1991.)

Nakon zamjene i izvlačenja snaga 101. brigade ZNG-a s pod- dručju Kupinca, u selu Mikuševići, sa zadaćom nadzora ceste
ručja Novske i Lasinje brigada se, prema zapovijedi zapovjedni- Jastrebarsko – Jamnička Kiselica, zbog opasnosti od prodora
ka 3. OZ Zagreb, od 11. listopada 1991. podređuje GrŠTO-u oklopno-mehaniziranih snaga JNA iz vojarne u Jastrebarskom.
Zagreb (koji razvija OG Zagreb i dobiva zadaću organiziranja Tu ostaje razmještena petnaestak dana.
obrane te vođenja i zapovijedanja postrojbama na lasinjskom Druga satnija razmjestila se na području Horvati – Kupi-
i pokupskom smjeru), te se njezine postrojbe raspoređuju na nec, sa zadaćom sprječavanja spajanja oklopno-mehaniziranih
nove bojne zadaće u širem rajonu Stupnika i Rakova Potoka. Na snaga iz Jastrebarskog sa snagama JNA iz vojarne “Maršal Tito”
ovom području postrojbe brigade imale su zadaće zaustavljanja u Zagrebu.
prodora snaga JNA iz blokiranih garnizona u Zagrebu, Kere- Treća satnija razmjestila se na području Ašpergeri – Hor-
stincu i Jastrebarskom prema Kupi, biti u spremnosti za prihvat vati, gdje djeluje od 11. do 30. listopada 1991. godine. Zadaća
hrvatskih postrojbi u povlačenju iz smjera Pokupskog i Lasinje joj je bila nadgledati i osiguravati neometani prolazak oklopno-
te za žestoki protunapad smjerom Pisarovina – Lasinja – Vr- mehaniziranih snaga JNA iz vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu
ginmost, i izvođenja ubrzane obuke postrojbi brigade. Prema prilikom njihova izvlačenja preko Karlovca na područje Bosne
prvotnim planovima zapovjednika 3. OZ Zagreb, na ovim za- i Hercegovine.
daćama trebala je biti angažirana 101. brigada ZNG-a u cjelini, Prateći vod 2. bojne razmjestio se na području Goli Vrh –
no razvoj situacije na bojišnici to nije dopuštao, pa je angažirana Kupinec – Cerje Pokupsko sa zadaćom zaustavljanja prodora
bez 3. bojne i 1. samostalne satnije Podsused. oklopno-mehaniziranih snaga JNA iz Jastrebarskog prema rije-
Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a te pristožerne i samo- ci Kupi i njihovog spajanja sa snagama pobunjenih Srba i JNA
stalne postrojbe brigade razmješteni su u selu Horvati, gdje se na okupiranom području Banovine i Korduna.
nalazilo i ZM brigade. Logistički vod 2. bojne razmjestio se na području Kupineč-
Druga bojna (bez 1. satnije) nakon izvlačenja s područja La- kog Kraljevca, gdje je sudjelovao u osiguranju autoceste Zagreb
sinje te pregrupiranja na širem području Pisarovine izmještena – Karlovac prilikom povlačenja snaga JNA iz Zagreba prema
je, prema zapovijedi zapovjednika 3. OZ Zagreb, na novu zada- Bosni i Hercegovini.
ću u rajonu Stupnik – Rakov Potok – Goli Vrh – Kupinec. Tu Zbog teške situacije na bojištu, zapovjednik Zagrebačkog
su pripadnici 2. bojne imali zadaću osigurati nesmetan odlazak korpusa ZNG-a izdao je zapovijed podređenim postrojbama
postrojbi JNA iz Zagreba i Jastrebarskog, preko Karlovca, pre- za izvođenje obuke, u kojoj je istaknuo potrebu brze i stručne
ma Bosni i Hercegovini. Uz to, trebali su pratiti i situaciju u obuke postrojbi u ratnim uvjetima. U skladu s tom zapovijedi,
vojarni u Kerestincu u kojoj su se još uvijek nalazile postrojbe pripadnici i postrojbe 1. i 2. bojne 101. brigade ZNG-a održa-
155. raketnog puka (rp) RV i PVO. li su od 23. do 26. listopada 1991. ubrzanu obuku, u kojoj su
Prema novoj zadaći postrojbe 2. bojne 101. brigade ZNG-a sudjelovali svi vojnici te zapovjednici od razine voda do razine
razmještene su na većoj međusobnoj udaljenosti, pa je njihovo bojne.
djelovanje bilo jedino moguće po nižim postrojbama, odno- Tijekom boravka na tom području, 15. listopada 1991. no-
sno satnijama i samostalnim vodovima. Zapovjedništvo bojne vim zapovjednikom 2. bojne imenovan je Ahmet Puškar umje-
i pristožerne postrojbe nalazile su se na ZM-u u rajonu Rakova sto dotadašnjeg Joze Petraševića, koji odlazi na novu dužnost
Potoka. zamjenika zapovjednika, ujedno načelnika stožera brigade. Po
Prva satnija i dalje se nalazila raspoređena na lijevoj obali preuzimanju dužnosti, Ahmet Puškar upoznao se s budućim su-
Kupe u selu Lijevi Štefanki (gdje će crtu obrane držati do 25. radnicima i kompletnim ljudstvom bojne te je pristupio ustroja-
listopada 1991.), sa zadaćom zaustavljanja prodora snaga JNA vanju nižih postrojbi i njihovoj izobrazbi, koliko je to bilo mo-
i pobunjenih Srba iz smjera Jamničke Kiselice prema Pokup- guće u danim okolnostima. Izobrazbu po satnijama i vodovima
skom. Dana 27./28. listopada 1991. satnija se razmješta na po- izvodili su njihovi zapovjednici, uz pomoć hrvatskih branitelja

63
U spremnosti za bojna djelovanja: Rakov Potok, 11. do 31. listopada 1991.

64
koji su nedavno bili izašli iz JNA. U razdoblju od 23. do 26. Bratković (1. satnija), Ivan Mlinar (2. satnija) i Marko Dujmo-
listopada 1991. pripadnici i postrojbe bojne proveli su ubrzanu vić (3. satnija), a Zapovjedništvo bojne ojačava se časnicima To-
teorijsku i taktičku obuku, bojna gađanja, obuku na protuoklo- mislavom Kačićem Alesićem i Radoslavom Pušićem.
pnim sredstvima te fizičko-kondicijske pripreme, vježbe kre- Tijekom boravka na području Rakova Potoka, u postrojba-
tanja i topografske orijentacije u nepoznatom prostoru. Osim ma bojne provodi se taktička obuka i fizičko-kondicijske pri-
toga, provodi se i popuna postrojbi bojne nedostajućim i prije- preme i vježbe te su izvršeni popisi ljudstva, njihovih VES-ova
ko potrebnim naoružanjem, MTS-om i vojnim odorama. i raspoloživih MTS. Osim toga, sanitetska desetina 1. bojne
Nakon izvlačenja s novljanskog bojišta, 1. bojna 101. briga- provela je obuku sanitetskog zbrinjavanja i izvlačenja ranjenika
na bojištu, koju je osobno vodio dr. Goran Vujić. Nakon skro-
de ZNG-a razmješta se 12. listopada 1991. na širem području
mne obuke, opterećene brojnim problemima, postrojbe 1. boj-
Rakova Potoka sa zadaćom osiguravanja zapadnih dijelova gra-
ne 101. brigade ZNG-a upućene su 26. listopada 1991. u rajon
da Zagreba od prodora snaga JNA iz Jastrebarskog te ubrzane Pokupskog.
pripreme i osposobljavanja Zapovjedništva i pripadnika po- Sve postrojbe brigade “mučili su isti problemi”, koji su se pr-
strojbi bojne za predstojeća bojna djelovanja. Postrojbe bojne venstveno očitovali u slaboj popunjenosti postrojbi ljudstvom
ostale su na tom području do 25. listopada 1991. godine. te nedostatku naoružanja, streljiva, maskirnih odora, vojne
Dana 9. listopada 1991. dozapovjednikom bojne imenovan opreme i tehnike, što je uvelike otežavalo njihov boravak na po-
je Miro Andrić, zapovjednicima satnija imenovani su Stjepan ložajima i bojna djelovanja.

Pripadnici 2. bojne, slijeva stoje: Ivan Pavlek, Boris Frljak, Željko Čovran, Zdenko Svečak i Teodor Pretić; čuče: Alojz Dugorepec, Franjo Dijanić i
Robert Kučinac. Horvati, listopad 1991

65
4.3. P
 okupsko bojište –
uspostava mostobrana
i prijelaz na desnu obalu rijeke Kupe
(26. listopada – 18. studenoga 1991.)

Tijekom rujna i listopada 1991., zahvaljujući svojoj tehničkoj i rativne grupe Zagreb, na čelu sa zapovjednikom Miroslavom
brojčanoj nadmoći, snage pobunjenih Srba i JNA potisnule su Bilotom, koji preuzima zapovijedanje na lasinjsko – pokup-
malobrojne i samo pješačkim oružjem naoružane postrojbe hr- skom bojištu 27./28. listopada 1991., te stabilizira crtu obrane
vatskih branitelja na području Banovine i Korduna te izbile na i intenzivira pripreme za napadna djelovanja. Podređuje mu se
desnu obalu rijeke Kupe. Osloncem na pogodno zemljište, uko- i formirano Zapovjedništvo pokupskog smjera na čelu sa zapo-
pale su se na desnoj obali rijeke Kupe, čekajući pogodan trenutak vjednikom Damirom Goršetom, zapovjednikom SŠTO JUG,
za prelazak na lijevu obalu i proboj prema Jastrebarskom i Zagre-
koje će zapovijedati napadnim djelovanjima tijekom prijelaza
bu, kako bi se spojile sa snagama JNA u tamošnjim garnizonima.
na desnu obalu rijeke Kupe kod Pokupskog.
Analizirajući dotadašnji rad zapovjedništava hrvatskih sna-
Konsolidiravši crtu obrane na lijevoj obali rijeke Kupe, hr-
ga na području Pokupskog i Lasinje, Zapovjedništvo 3. OZ
Zagreb ocijenilo je da ona nisu osigurala učinkovito obavljanje vatske snage na lasinjsko – pokupskom bojištu počele su se pri-
postavljenih zadaća, zbog čega se pristupilo formiranju jedin- premati za napadna bojna djelovanja, s ciljem prebacivanja na
stvenog zapovjedništva na lasinjsko – pokupskom bojištu. Iz tih desnu obalu Kupe i oslobađanja okupiranog područja Banovine
razloga, zapovjednik 3. OZ Zagreb smijenio je dotadašnjeg za- i Korduna. Zamisao Zapovjedništva 3. OZ Zagreb bila je da se
povjednika lasinjsko – pokupske bojišnice Željka Gašparića te istovremenim napadom hrvatskih snaga na tri smjera isforsira
formirao novo zapovjedništvo iz sastava Zapovjedništva Ope- prijelaz na desnu obalu rijeke Kupe, probije crta obrane i poti-

Hrvati napuštaju svoje porušene domove, Pokupsko, jesen 1991.

66
snu snage pobunjenih Srba i JNA te time stvore uvjeti za oslo- a) na glavnom smjeru napada: Pokupsko (oštećeni most)
bađanje okupiranog područja Banovine i Korduna. – Slatina Pokupska – Taborište Gornje, pod zapovijedanjem
U skladu s tim zamislima, zapovjednik 101. brigade ZNG-a zamjenika zapovjednika SŠTO-a JUG Stjepana Turčića, treba-
primio je 25. listopada 1991. usmenu zapovijed zapovjednika le su napadati snage 3. bojne 10. brigade TO (Pokupsko – Sv.
3. OZ Zagreb Stjepana Mateše, da tijekom 26. listopada iz raj- Trojstvo – Slatina Pokupska – Taborište Gornje), nakon što se
ona Rakova Potoka prebaci 1. bojnu, potom Zapovjedništvo i Izvidnički, Diverzantski, Inženjerijski i Vod PZO 101. brigade
samostalne postrojbe brigade, i razmjesti ih u širi rajon Vuko- ZNG-a prvi prebace preko Kupe i osiguraju prolaz. Nakon što
meričkih gorica, sa zadaćom pripreme za izvođenje napadnih se 3. bojna 10. brigade TO prebaci preko Kupe, razvije i potisne
bojnih djelovanja na rijeci Kupi. neprijatelja, uvela bi se 1. bojna 101. brigade ZNG-a na desnom
Za obavljanje ove zadaće 101. brigada ZNG-a podređena je boku (Pokupsko – šuma Kobiljača – Kaurići – Bučica Gornja –
SŠTO-u JUG, odnosno zapovjedniku pokupskog smjera. Desni Degoj – Čremušnica), s ciljem izbijanja na komunikaciju
Na područje Vukomeričkih gorica najprije je prebačena 1. Lasinja – Vrginmost i spajanja s hrvatskim snagama iz smjera
bojna, koja je razmještena u rajonu Gornji Hruševec – Novo Lasinje. U pričuvne snage na glavnom smjeru, pod zapovijeda-
Brdo, po dubini Gornja Opatija, a potom Zapovjedništvo i sa- njem zapovjednika 101. brigade ZNG-a Ivice Hrnčića, odre-
mostalne postrojbe brigade, koje su razmještene u širem rajonu đene su 3. bojna (bez 3. satnije, koja je bila na Ranžirnom ko-
Kravarskog. ZM brigade organizirano je u Kravarskom. Logi- lodvoru u Zagrebu) 101. brigade ZNG-a u očekujućem rajonu
stika brigade razmještena je na području Donje Lomnice. Šestak Brda, i satnija TO Pokupsko koja je trebala osiguravati
Po zaposjedanju zone odgovornosti, sa zapovjednicima do crtu Pokupsko – Lijevi Degoj – Auguštanovec.
razine vodova obavljeno je upoznavanje s bojnom zadaćom te je b) na pomoćnom smjeru napada: Šišinec – Gračanica Ši-
provedeno zapovjedno izviđanje u širem rajonu Cerja Pokup- šinečka – Hrastova Kosa – Taborište Gornje, pod zapovije-
danjem zapovjednika 10. brigade TO Velika Gorica Stjepana
skog. Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a razvilo je i izmje-
Baćurina, trebale su napadati snage 2. bojne 10. brigade TO,
šteno zapovjedno mjesto (IZM) na području Šestak Brda, što
nakon što im pričuvne snage na tom smjeru jačine ojačane 1.
bliže polaznom rajonu razvoja postrojbi brigade za bojna djelo-
bojne 10. brigade TO, pod zapovijedanjem Nenada Pipinića,
vanja, otkuda su planirana i vođena napadna i obrambena bojna
načelnika operativno-nastavnih poslova u navedenoj brigadi,
djelovanja postrojbi brigade na desnoj i lijevoj obali rijeke Kupe.
napadom i prodorom iz smjera Slane na lijevom boku dosegnu
Dolaskom postrojbi brigade počela su se planirati napadna
crtu: Jurčevac (tt 213) – Hrastova Kosa (tt 115) i osiguraju mje-
djelovanja na desnu obalu rijeke Kupe preko oštećenog mosta u sto nasilnog prijelaza Šišinec – Gračanica Šišinečka. Nakon for-
Pokupskom, koji je već dvadesetak dana bio “ničije vlasništvo”. siranja rijeke Kupe, 2. bojna 10. brigade TO trebala je nastaviti
Zbog oštećenja, most je bio neprohodan za tenkove i motor- prodor prema Zaloju, od Bukovaca do Gajdekova, i na desnom
na vozila, ali je pješaštvo moglo prijeći s jedne na drugu obalu boku spojiti se sa snagama 3. bojne 10. brigade TO.
rijeke Kupe. Upravo zbog toga, snage JNA i pobunjenih Srba Zapovjeđeno je da napad počne u 6,00 sati 28. listopada
čvrsto su branile most i prostor oko njega. 1991. godine. Istodobno s napadom na pokupskom smjeru, u
Zapovjednik 101. brigade ZNG-a Ivica Hrnčić zaprimio napad su trebale krenuti i postrojbe Hrvatske vojske na njiho-
je u 16,40 sati 27. listopada 1991., na IZM-u SŠTO-a JUG u vom desnom i lijevom boku – na području Lasinje i Nebojana.
Kravarskom, od zapovjednika pokupskog smjera Damira Gor- I ova bojna zadaća bila je isplanirana tako da su postrojbe
šete usmenu zapovijed za napad: istovremenim i isforsiranim 101. brigade ZNG-a, kao i do tada, angažirane po bojnama i
napadom hrvatskih snaga na svim smjerovima Pokuplja (od satnijama, a ne u sklopu brigade kao cjeline, tako da vođenje
Slane do Lasinje) izvršiti nasilni prijelaz rijeke Kupe i iz nepo- i zapovijedanje brigadom nije moglo adekvatno funkcionirati.
srednog dodira snage JNA i pobunjenih Srba na desnoj obali Po prelasku na desnu obalu rijeke Kupe, postrojbe 101.
Kupe potisnuti prema Glini i Vrginmostu, te prvog dana napa- brigade ZNG-a i 10. brigade TO Velika Gorica trebale su se
da doseći crtu: s. Slana – Taborište Donje – Čremušnica. Prema utvrditi na zauzetim položajima i očistiti prostor od zaostalih
zapovijedi, za napad na pokupsko – glinskom smjeru postrojbe snaga neprijatelja. Pritom je zapovjednik SŠTO-a JUG obe-
10. brigade TO Velika Gorica i 101. brigade ZNG-a trebalo je ćao da će u roku od 24 sata biti popravljen most preko Kupe
pregrupirati u dva smjera: u Pokupskom i postavljen pontonski most na starom skelnom

67
Pokupsko – napadni boj i uspostava mostobrana 26. listopada do 18. studenoga 1991.

68
prijelazu te da će se razminirati minska polja na desnoj obali
rijeke, čime će se omogućiti prijelaz svježih postrojbi i oklo-
pno-mehaniziranih snaga Hrvatske vojske na desnu obalu
Kupe.
Topničku potporu pješačkim postrojbama 101. brigade
ZNG-a i 10. brigade TO Velika Gorica trebali su pružati hau-
bički divizijun-bitnica 203 mm, bitnica topova B1 76 mm, bit-
nica PAT 40/1, bitnica LMB 120 mm i 55. tenkovska satnija.
Dodatnu potporu pripadnicima i postrojbama 101. briga-
de ZNG-a dao je načelnik GS HV-a Anton Tus koji ih je izne-
nadnim posjetom 27./28. listopada 1991. došao ohrabriti uoči
zahtjevne bojne zadaće prelaska na desnu obalu rijeke Kupe u
području Slatine Pokupske.
Prema spoznajnim podacima, na području napada postroj-
bi 101. brigade ZNG-a na desnoj obali Kupe, u selima Slatina
Pokupska, Gornja Bučica i Taborište Donje bilo je raspoređeno
4-5 tenkova, od kojih su se dva nalazila na brdu kod Slatine Po-
kupske, a ostali na raskrižju putova. Uz to, neprijatelj je imao
dobro utvrđene bunkere u Slatini Pokupskoj i duž obale rijeke
te osmatračnice na najvišim kotama na desnoj obali rijeke s ko-
jih je u potpunosti nadzirao i kontrolirao područje i prilazne
putove Pokupskom. Na tom području bilo je raspoređeno oko
300 vojnika, pretežno stanovnika okolnih sela, organiziranih u
vodove do 30 ljudi. Na području Slatine Pokupske položaje je
držala 5. četa 3. odreda TO Glina pobunjenih Srba, kojom je
zapovijedao Mile Mraović i koja je, ojačana tenkovskim vodom
JNA, prednji kraj obrane imala organiziran ispred naselja na sa-
moj desnoj obali rijeke Kupe. ZM 3. odreda TO Glina bilo je
organizirano na području sela Mali Gradac, a IZM u Taborištu
Gornjem. Topničku i raketnu potporu pružale su topničke po-
strojbe JNA sa svojih paljbenih položaja na dominantnim kota-
ma na okupiranom području Banovine i Korduna.
U ranim jutarnjim satima 28. listopada 1991. postrojbe
101. brigade ZNG-a, iz rajona razmještaja u širem području
Vukomeričkih gorica, krenule su prema Pokupskom na polazne
položaje za napad. U 5,00 sati ujutro u Pokupskom je održana
koordinacija zapovjednika glavnog smjera sa zapovjednicima
postrojbi koje su trebale prve prijeći preko mosta na desnu oba-
lu Kupe, na kojoj su još jednom razjašnjena i usuglašena bojna
djelovanja.
Napad na pokupskom smjeru započeo je u 6,00 sati 28. li-
stopada 1991. jakom topničkom pripremnom paljbom hrvat-
skih snaga po položajima pobunjenih Srba i JNA na desnoj oba-
li rijeke Kupe, od Gračanice Šišinečke, preko Slatine Pokupske,
do Čremušnice. Neprijatelj je uzvratio svom snagom. U plani-
rano vrijeme, polazne položaje u neposrednoj blizini porušenog

69
prijelaz rijeke Kupe i iz neposrednog dodira snage JNA i pobu-
Robert Majerić – Bačvar, ciljač na BsT-u: njenih Srba na desnoj obali potisnuti prema Glini i Vrginmostu.
Nakon što su Gašini dečki i dečki iz satnija 1. bojne prešli Kako je kasnio početak napada, pobunjeni Srbi na desnoj
preko mosta, došao je red i na nas. Uz pomoć dečki iz prate- obali rijeke zamijetili su žurno pregrupiranje hrvatskih snaga
ćeg voda bojne vučemo ili nosimo topove i sanduke sa strelji- oko porušenog mosta te su otvorili žestoku topničku vatru po
vom preko porušenog mosta, peru po nama, a mi idemo da- Pokupskom i prilazima mostu, najžešće u trenutku kada su se
lje… Nailazimo na izmasakrirana tijela, streljivo, topove, postrojbe 101. brigade ZNG-a počele pripremati za napad. S
vojnu opremu i hranu. Prvo sam “zarobio” konzervu “29. obzirom da je izostao faktor iznenađenja, cijela akcija dovedena
novembar”, sjećam je se od prije rata, dobra je bila. Od stre- je u pitanje. Oko 9,30 sati zamjenik zapovjednika 1. bojne 101.
ljiva biramo što nam treba, ne možemo nositi preveć toga. brigade ZNG-a Miro Andrić dolazi do zapovjednika Diver-
Idemo dalje i zauzimamo paljbeni položaj, nekako uvijek zantskog voda brigade Želimira Milašina u području srušenog
uz dečke iz pratećeg voda bojne. mosta. U neposrednom dogovoru, oni odlučuju pokrenuti ak-
Nailaze tenkovi, čujem pucnjeve sa svih strana i tenkovi ciju, bez čekanja 3. bojne 10. brigade TO Velika Gorica.
pucaju. Tu sam prvi puta čuo kako nakon eksplozije frču Nakon što im je napad odobren od zapovjednika pokup-
šrapneli i zabijaju se oko mene. Trčim do topa, ciljam, na- skog smjera, dogovoreno je da će Diverzantski vod 101. briga-
rihtavam daljinu od oka i pucam. Opet i opet i pogodak. de ZNG-a prvi prijeći most, napraviti i osigurati prolaze kroz
84-vorka je u dimu. Bravo, bravo, pogodil si ga, dečki od minska polja na desnoj obali Kupe te potom, uzvodno prema
veselja viču i iskaču iz rovova, kad iz dima izlazi tenk, mož- skelnom prijelazu, prijeći u napad i ovladati Sv. Trojstvom. Prvi
da drugi, i piči dalje i puca po nama. Bemti, fulal si, viču pokušaj prelaska mosta, uslijed snažnog djelovanja pobunjenih
moji “beesteovci”, pucaj, pucaj! Ne sjećam se koliko sam ih Srba, nije im uspio. Nakon pregrupiranja, odlučeno je da se
ispalio, ali se dobro sjećam da tenkovi dalje nisu mogli. Pa pokuša još jednom. U pomoć su im pristigli tenk i transpor-
nisam im ja za to kriv. Što nisu mislili prije no što su krenu- ter 55. oklopne satnije, pod zapovijedanjem Ivana Čejaka, koji
li. U toj frci Zubo (punjač BsT-a Branimir Narančić, op.a.) iz zaklona kod zadnjih kuća prije mosta otvaraju snažnu vatru
viče: Metak ne ide u top. Pitam se što je sad i baš ovoga tre- na Sv. Trojstvo. Nakon što su ispalili svih 11 granata kojima su
nutka? Nema druge, Zubo mora očistiti garež iz cijevi topa, raspolagali, kompletan Diverzantski vod krenuo je ponovno
onako na paljbenom položaju. Mi svi u rovu, a on, flegma, u akciju te je, pod žestokom vatrom snaga JNA i pobunjenih
čisti, čisti… Kraj nas frču zrna streljiva, šrapneli i ne znam Srba, uspio prijeći preko porušenog mosta na desnu obalu rijeke
što sve ne, a on i dalje na otvorenom čisti li čisti. Meni se čini Kupe i osigurati mostobran.13 Po prelasku krenuli su uzvodno
da to čišćenje traje danima… uz rijeku, krećući se sporo po blatnjavoj obali, čisteći teren od
neprijateljskih snaga. Neprijatelja potiskuju prema Sv. Trojstvu,
zaobilazeći pritom sam vrh (tt 199), s kojeg su pobunjeni Srbi i
mosta zauzeo je, uz pomoć vodiča,12 samo Diverzantski vod dalje djelovali.
101. brigade ZNG-a, koji je čekao dolazak pripadnika 3. bojne Odmah za njima Kupu prelaze pripadnici 1. bojne 101. bri-
10. brigade TO Velika Gorica kojima je, kao prethodnica, tre- gade ZNG-a na čelu sa zamjenikom zapovjednika bojne Mirom
bao osigurati prijelaz na desnu obalu Kupe. No, umjesto njih, u Andrićem i pomoćnikom zapovjednika bojne za sigurnost Stje-
Pokupsko su počeli pristizati pripadnici 1. bojne 101. brigade panom Jurinom. Na desnu obalu Kupe prebacili su se pripadnici
ZNG-a. Kada su uvidjeli da se pripadnici velikogoričke briga- 1. satnije sa zapovjednikom Stjepanom Bratkovićem, 2. satnije
de nisu pojavili, zapovjednicima postrojbi 1. bojne postalo je sa zapovjednikom Ivanom Mlinarom, 3. satnije sa zapovjedni-
jasno da je sve ostalo na njima. Tako su pripadnici 1. bojne 101. kom Markom Dujmovićem, Prateći vod bojne sa zapovjedni-
brigade ZNG-a, umjesto drugog ešalona, dobili bojnu zadaću kom Slavkom Bogadijem, Vod BsT sa zapovjednikom Morisom
glavnih snaga napada – isforsiranim napadom izvršiti nasilni Sorgarom, te ostale postrojbe 1. bojne. Zadaća satnija i Pratećeg

12 Bili su to Josip Zidar – Braco, prvi predsjednik Kriznog stožera Velika Gorica i načelnik spoznajnih poslova SŠTO Grada Zagreba Jug, i Darko Lisac – Foxy,
pripadnik velikogoričke brigade HV-a.
13 Osim osobnim naoružanjem, pripadnici Diverzantskog voda 101. brigade ZNG-a bili su naoružani s 10 zolja, 20 trenutnih mina, 10 kumulativnih mina i
4 sanduka streljiva 7,62 mm.

70
Pripadnici BsT voda 1. bojne, Gornji Hruševec – Novo Brdo, kraj listopada 1991.

Brigadni vod PZO, Cerovski vrh, 27. listopada 1991.

71
voda 1. bojne bila je napadom iz neposrednog dodira potisnuti brigade ZNG-a držali su do izvlačenja na lijevu obalu Kupe. Je-
snage pobunjenih Srba i JNA prema Slatini Pokupskoj i dalje, dan bestrzajni top postavljen je ispred Sv. Trojstva (na južnom
što oni i čine odmah po prelasku na desnu obalu rijeke Kupe. izlazu), a drugi na izlazu iz Slatine Pokupske, na smjeru prema
Potom Kupu prelaze pripadnici Izvidničkog voda brigade, Taborištu Donjem.
Inženjerijskog voda brigade sa zapovjednikom Zvonkom Kra- Pripadnici 101. brigade ZNG-a zadaću napada na desnoj
ljem, koji je tijekom akcije teško ranjen, i dio Izvidničkog voda obali rijeke Kupe izvršili su usprkos snažnom otporu neprija-
10. brigade TO Velika Gorica. Ubrzo se preko Kupe prebacu- telja i u vrlo teškim vremenskim uvjetima, iako su bili slabo na-
je dio PZO i Protuoklopnog voda brigade, koji su s paljbenih oružani te nedovoljno opremljeni i pripremljeni za napad. No,
položaja na južnim padinama Sv. Trojstva “dobro pokrivali” ce- imali su veliko domoljubno srce i hrabrost, kojima su odlično
stu prema Bučici i Taborištu, te pripadnici saniteta 101. briga- obavili jednu od najtežih zadaća napadnih djelovanja i uspjeli
de ZNG-a, koji su se smjestili i razvili SnSt u jednom čvrstom potisnuti znatno nadmoćnijeg neprijatelja u dubinu okupira-
objektu uz samu obalu rijeke. nog područja Banovine. Forsiranje rijeke Kupe te uspostava i
Nakon prelaska na desnu obalu rijeke Kupe i slamanja ot- držanje mostobrana bilo je prvo napadno bojno djelovanje ta-
pora snaga JNA i pobunjenih Srba, pripadnici Diverzantskog kve vrste tijekom Domovinskog rata, što je cijelom pothvatu
voda i 1. bojne 101. brigade ZNG-a kreću u čišćenje terena. Po davalo još veću težinu.
prelasku Kupe, pripadnici Diverzantskog voda brigade razvili Do kraja dana snage pobunjenih Srba i JNA odbačene su
su se na desnoj obali rijeke sa zadaćama čišćenja terena, ovlada-
na crtu rijeka Kupa – šuma Kobiljača – Bučica – Taborište Do-
vanja Sv. Trojstvom i izbijanja na područje Dobrenića brda (tt
nje – Zaloj – Bukovci – rijeka Kupa. U akciji čišćenja terena na
222). Do 15,00 sati pripadnici Diverzantskog voda i 1. bojne
desnoj obali rijeke Kupe, pripadnici 101. brigade ZNG-a našli
101. brigade ZNG-a ovladali su Slatinom Pokupskom, Andrije-
su mnoštvo granata te top 100 mm i BsT 82 mm bez ciljničkih
vićima i Zalojem te preko Hrgovića izbijaju na Dobrenića brdo
sprava, s pripadajućim streljivom, koje su nakon kompletiranja
(tt 222). Nakon obavljene zadaće, oslobođeni prostor – mo-
koristili u daljnjem napadu.
stobran brane pripadnici 1. bojne, a pripadnici Diverzantskog
Nakon slamanja otpora snaga pobunjenih Srba iz sastava
voda 101. brigade ZNG-a izvlače se na lijevu obalu Kupe, radi
prijema nove bojne zadaće. brigade TO Glina, ojačanih tenkovskom satnijom JNA i drago-
Prilikom prelaska na desnu obalu Kupe i tijekom bojnih voljačkim odredima iz Srbije, pripadnici 1. bojne 101. brigade
djelovanja, dio pripadnika 1. bojne 101. brigade ZNG-a uletio ZNG-a prodrli su u dubinu neprijatelja tri do pet kilometara.
je u minsko polje, pri čemu su trojica ranjena,14 a jedan je ranjen Na dosegnutim se položajima učvršćuju, u nadi da će se usposta-
prilikom čišćenja terena. Ranjene suborce pripadnici brigade, viti pontonski most preko rijeke Kupe i da će im doći obećana
nakon što im je pružena pomoć u brigadnoj SnSt, izvukli su na- pomoć u ljudstvu i oklopno-mehanizirane snage, koje će im dati
trag u Pokupsko, odakle su prebačeni na liječenje u Zagreb. podršku u daljnjem prodoru i čišćenju terena. Kako je već reče-
Na desnoj obali Kupe postrojbe 101. brigade ZNG-a uspo- no, nakon prelaska na desnu obalu bilo je predviđeno, u roku
stavile su širi mostobran na crti šuma Kobiljača – Dobrenića od 24 sata, uspostavljanje pontonskog mosta preko postojećeg
brdo (tt 222) – Gajdekovo i tako stvorile uvjete za prebacivanje skelnog mjesta prijelaza, i dopremanje oklopno-mehaniziranih
svježih hrvatskih snaga na desnu obalu Kupe s ciljem produže- snaga koje su trebale davati vatrenu potporu pripadnicima 101.
nja napada. Prva i druga satnija 1. bojne dosegle su do potoka brigade ZNG-a i po osposobljavanju mosta, biti prebačene na
Vinica te u rajonu Gajdekova spojile se sa snagama 2. satnije 2. desnu obalu. No, od toga nije bilo ništa, čime je bila otežana
bojne 10. brigade TO Velika Gorica nakon njihova prelaska opskrba postrojbi brigade na desnoj obali Kupe i evakuacija ra-
rijeke Kupe čamcima, dok su 3. satnija, Samostalni prateći i njenika, a daljnja napadna djelovanja upitna.
Vod BsT-a 1. bojne 101. brigade ZNG-a dosegli do Sv. Trojstva Veliki problem bio je i taj što postrojbe Hrvatske vojske nisu
i Slatine Pokupske, a po dubini oko dva kilometra prema selu u isto vrijeme krenule u napadna bojna djelovanja ni na područ-
Taborište Donje. Navedene položaje pripadnici 1. bojne 101. ju Lasinje ni na području Nebojana, što je postrojbe 101. briga-

14 Pri izvlačenju ranjenika s desne obale Kupe pripadnicima saniteta pomagali su pripadnici Logističkog voda 1. bojne na čelu sa zapovjednikom Ivicom Pet-
kovićem i pomoćnikom zapovjednika 1. bojne za logistiku Ivanom Godinićem koji su, usprkos žestokom granatiranju, svakodnevno prelazili rijeku i obavljali
svoje zadaće opskrbe postrojbi na desnoj obali Kupe. U nedostatku nosila, ranjenike su na lijevu obalu Kupe na rukama prebacivali njihovi suborci.

72
Damir Goršeta, zapovjednik SŠTO Jug, i Ivica Hrnčić, zapovjednik 101. brigade ZNG-a, Pokupsko bojište, listopad 1991. (autor fotografije:
Aleksandar Božić).

de ZNG-a na pokupskom smjeru ostavilo usamljene i time im za pričuvu 1. bojnu 10. brigade TO Velika Gorica i 3. bojnu 99.
uvelike smanjilo šanse za uspjeh. brigade ZNG-a Zagreb – Peščenica. Kao i puno toga tijekom
Nakon prelaska i uspostave crte obrane na desnoj obali akcije, ništa od obećanog nije realizirano.
Kupe, zamjenik zapovjednika 1. bojne 101. brigade ZNG-a Kao pojačanje u napadnim bojnim djelovanjima na desnoj
zatražio je od nadređenog zapovjednika smjera da mu pošalje obali Kupe, 29. listopada 1991. u ranim jutarnjim satima zapo-
barem jedan tenk i oklopno vozilo, kako bi mogao učvrstiti po- vjednik 3. bojne Bruno Čavić uveo je 1. satniju 3. bojne 101.
ložaje. Pomoć nije poslana, što je objašnjeno opasnošću da je brigade ZNG-a. Nakon prebacivanja na desnu obalu Kupe, pri-
teren još uvijek miniran. padnici satnije raspoređuju se uzvodno, te nakon skelnog mje-
Budući da planirane snage 3. bojne 10. brigade TO Velika sta prijelaza započinju napadna bojna djelovanja s desne strane
Gorica nisu uopće bile krenule u napad prema zapovijedi, zapo- prema Sv. Trojstvu. Prilikom zauzimanja Vikend naselja (u pod-
vjednik 101. brigade ZNG-a bio je prisiljen uvesti pričuvu glav- nožju Sv. Trojstva) teško je ranjen zapovjednik satnije Tihomir
nog smjera napada, odnosno 3. bojnu 101. brigade ZNG-a (bez Dubreta, koji je usprkos brzo ukazanoj liječničkoj pomoći (am-
3. satnije), te od nadređenog zapovjedništva zatražiti odobrenje putirana mu je desna noga iznad natkoljenice) dva dana kasnije
i osiguranje nove pričuve. Zahtjevu je udovoljeno te je obećano preminuo od zadobivenih rana.15 Uz veliki šok zbog stradanja
prebacivanje 3. satnije 3. bojne 101. brigade ZNG-a, koja je bila zapovjednika, zapovjednici vodova uspjeli su rasporediti pri-
razmještena na području Ranžirnog kolodvora u Zagrebu. Uz padnike satnije prema Sv. Trojstvu te ih povezati s 3. satnijom 1.
to, obećano mu je da će postrojbe 101. brigade ZNG-a dobiti bojne 101. brigade ZNG-a na lijevom boku. U popodnevnim

15 Zajedno s Tihomirom Dubretom ranjeni su Marijan Petruša (otvoreni prijelom lijeve noge) i Željko Skender (šrapnel u nozi).

73
Srušeni most u Pokupskom (autor fotografije: Aleksandar Božić).

satima na položaje na desnoj obali rijeke Kupe uvedena je i 2. žestokoj topničkoj vatri pobunjenih Srba i JNA, prvenstveno iz
satnija 3. bojne 101. brigade ZNG-a, koja je trebala napadati od područja Taborišta Donjeg, gdje su bila smještena dva neprija-
šume Kobiljača prema Bučici Gornjoj, s desne strane Sv. Troj- teljska tenka, područja Trepča – Čremušnica, gdje je najvjero-
stva (koje zaposjedaju), sa zadaćom osiguranja desnog boka 1. jatnije bio položaj VBR-a, te područja sela Mravinci, gdje su bili
bojne i sprječavanja prodora snaga pobunjenih Srba i JNA iz raspoređeni minobacači 82 mm.
Ilovčaka i Čremušnice. Nakon dosezanja crte Sv. Trojstvo – Sla- Na desnoj obali Kupe pripadnici 101. brigade ZNG-a za-
tina Pokupska i povezivanja na lijevom boku s pripadnicima 1. robili su jednog civila koji je živio u Mravincima, a on ih je od-
bojne 101. brigade ZNG-a, zapovjednik 3. bojne poslao je izvi- veo u izviđanje do sela Bučica Gornja. S obzirom na to da su
đače da izvide područje Hrgovića i Mravinaca i utvrde jačinu i zaposjednuta sela na desnoj obali rijeke Kupe bila napuštena,
razmještaj snaga JNA i pobunjenih Srba na tom području. pripadnici 101. brigade ZNG-a tijekom dana išli su u izviđa-
Bojna djelovanja hrvatskih branitelja na desnoj obali podr- nje terena, dok su tijekom noći boravili u napuštenim kućama u
žavale su topničke snage Hrvatske vojske s lijeve obale Kupe. S spomenutim selima.
druge strane, nakon uspostave mostobrana, položaji hrvatskih U razdoblju od 10,00 do 15,00 sati 29. listopada 1991. po-
branitelja na lijevoj i desnoj obali rijeke Kupe bili su izloženi ložaje svih postrojbi 101. brigade ZNG-a na desnoj obali Kupe

74
osobno je obišao zapovjednik brigade Ivica Hrnčić, koji se na Slatinu Pokupsku, i križanja za Andrijeviće do potočića Golinja,
licu mjesta upoznao s trenutnom situacijom na terenu te se te uvežu crtu obrane s 1. satnijom 1. bojne 101. brigade ZNG-a.
uvjerio u hrabrost i visoki moral, posebno pripadnika 1. boj- U tom razdoblju, neprijateljske diverzantske grupe, potpo-
ne. Istoga dana, pripadnike brigade na dosegnutim crtama na mognute snažnim topničkim djelovanjem, zauzimaju domi-
desnoj obali rijeke Kupe posjetio je i zapovjednik pokupskog nantnu kotu Sv. Trojstvo, koju su branili pripadnici 1. satnije 3.
smjera Damir Goršeta u pratnji novinara, koji su intervjuirali bojne 101. brigade ZNG-a. Uslijed nedostatka protuoklopnog
pripadnike brigade te im čestitali na hrabrosti i uspjehu. i teškog naoružanja, nepoznavanja rasporeda minskih polja i
Oko 14,30 sati 29. listopada 1991. u Kravarskom se po- nepristupačnosti terena, pripadnici bojne nisu uspjeli obraniti,
strojbama brigade priključila i 1. samostalna satnija Podsused. niti protunapadom vratiti izgubljene položaje. Potom su snage
Po dolasku, zapovjednik satnije Siniša Ratković javio se na IZM pobunjenih Srba i JNA intenzivirale napad, uslijed kojeg su se
101. brigade ZNG-a, gdje ga je zamjenik zapovjednika brigade u 16,30 sati 30. listopada 1991. 1. i 2. satnija 3. bojne 101. bri-
Jozo Petrašević upoznao sa situacijom na bojišnici i zadaćama gade ZNG-a počele izvlačiti prema Kupi i Pokupskom. Zbog
brigade. Pritom je dobio bojnu zadaću koja je glasila: prijeći pada morala te žestoke topničke vatre neprijatelja, zapovjednik
preko mosta na desnu obalu rijeke Kupe, krenuti cestom prema bojne uvidio je da bi moglo doći do napuštanja položaja, pa je
Mravincima i zauzeti crtu šuma Kobiljača (tt 188) – Mravinci zapovjedio ljudstvu da se po manjim grupama počne povlačiti
– Kukolji. Desno krilo satnije trebalo je uvezati obranu s lijevim prema mostu i prebacivati na lijevu obalu, što oni i čine. Time su
krilom 3. bojne 101. brigade ZNG-a, čije se desno krilo nasla- postrojbe 3. bojne napustile položaje na desnoj obali i povukle se
njalo na Kupu. Lijevo krilo satnije trebalo je uvezati obranu s na lijevu obalu rijeke Kupe. Ubrzo nakon toga, postrojbe 3. boj-
1. bojnom 101. brigade ZNG-a te je pritom posebnu pažnju ne 101. brigade ZNG-a otišle su na popunu i dodatnu obuku.
trebalo obratiti na prodor oklopno-mehaniziranih postrojbi Oko 16,00 sati, nakon obilaska postrojbi na terenu, na IZM
neprijatelja iz smjera Taborišta i Bučice. brigade u području Šestak Brda stigao je zapovjednik 101. bri-
gade ZNG-a, koji je prisutnima priopćio da je postrojbama 3.
U 7,00 sati 30. listopada 1991. zapovjednik satnije sa za-
bojne na desnoj obali Kupe, protunapadom neprijatelja iz šume
povjednicima vodova krenuo je u zapovjedno izviđanje. Nakon
Kobiljača, probijen desni bok te da im se u bojni raspored uba-
obilaska položaja Pratećeg voda 1. bojne 101. brigade ZNG-a u
cilo pješaštvo neprijatelja, koje je zauzelo Sv. Trojstvo. Pritom je
području Pokupskog prešli su na desnu obalu Kupe gdje su, iz-
dodao da je neprijatelj potom usmjerio svoje djelovanje prema
među 11,30 i 12,00 sati, u Vikend naselju ispod Sv. Trojstva stu- lijevom boku obrane 1. bojne (po Slatini Pokupskoj i Andrije-
pili u kontakt sa zapovjednikom 3. bojne 101. brigade ZNG-a vićima), koji su držali pripadnici njezine 3. satnije i Protuoklo-
radi uvezivanja crte obrane. U trenutku njihova susreta započela pnog voda bestrzajnih topova brigade.
je žestoka pucnjava, nakon što je od ranog jutra trajao topnički Uz jaku topničku potporu, snage pobunjenih Srba i JNA
duel, tijekom kojeg su pripadnici brigade djelovali i iz zaroblje- krenule su iz smjera Taborišta u tenkovsko-pješački napad, na
nog topa 100 mm iz kojeg su, pošto su ga na brzinu popravili, što su pripadnici brigade žestoko uzvratili. Zapovjednik 101.
ispalili dvanaest granata po položajima pobunjenih Srba i JNA. brigade ZNG-a zatražio je od nadređenog zapovjednika smjera
Ubrzo se pokazalo da su neprijateljske snage napale Sv. Troj- da im uputi pomoć i otvori žestoku topničku vatru po Sv. Troj-
stvo i probile desni bok 3. bojne, a time i snage 1. bojne u Slatini stvu i području od Kukolja do Taborišta iz PZT-a 40 mm i to-
Pokupskoj. Uvidjevši svu ozbiljnost nastale situacije, zapovjed- pova B1, a po dubini rasporeda neprijateljskih snaga iz haubica
nik 1. samostalne satnije Podsused dogovorio se sa zamjenikom 203 mm.
zapovjednika 1. bojne 101. brigade ZNG-a da što prije preba- U teškom i neravnopravnom boju, pripadnici 1. bojne 101.
ci satniju iz području Šestak Brda na desnu obalu Kupe i ojača brigade ZNG-a, zajedno s Protuoklopnim vodom bestrzajnih
obrambene položaje desno od mosta, prema Sv. Trojstvu i šumi topova, uspjeli su odbiti tenkovski napad te uništiti jedan nepri-
Kobiljača. Nakon brojnih problema, zapovjednik satnije stigao jateljski tenk T-84, koji je bojno djelovao po njihovim položaji-
je oko 15,30 sati u Zapovjedništvo 101. brigade ZNG-a, gdje je ma između Sv. Trojstva i Slatine Pokupske, i veći dio pješaštva,
od zapovjednika brigade dobio zapovijed da se postrojba žurno što je par dana kasnije potvrđeno na radiju “Petrova gora”. Pri-
prebaci iz rajona Šestak Brda u Pokupsko, gdje su se njezini pri- tom su ranjena tri pripadnika bojne. Uz njih, u bojnim djelo-
padnici trebali rasporediti po kućama i čekati nove zapovijedi. vanjima ranjena su i dvojica pripadnika Izvidničkog voda 101.
Tijekom prebacivanja u Pokupsko dobili su novu bojnu zadaću brigade ZNG-a, dok je treći izviđač Ivan Bebek nestao. Spome-
da se prebace preko Kupe i razmjeste desno od mosta, uz cestu za nuti Ivan Bebek uspio se, skrivajući se od neprijateljskih vojnika

75
Diverzantski vod 101. brigade, Pokuplje, listopad 1991.

Damir Goršeta (iza transportera) u blizini skelnog prijelaza preko Kupe, Pokupsko, listopad 1991. (autor fotografije: Aleksandar Božić).

76
Prelazak preko srušenog mosta u Pokupskom (autor fotografija: Aleksandar Božić).

77
koji su ga tražili, izvući iz rajona Sv. Trojstva i prebaciti nakon
Sjećanje pričuvnog satnika Želimira Milašina – Gaše (u sre- par sati na sigurno na lijevu obalu rijeke Kupe.
dini), zapovjednika Diverzantskog voda brigade 1991.: U takvim uvjetima, 1. samostalna satnija Podsused preba-
cuje se na desnu obalu rijeke Kupe, zaposjeda položaje te us-
postavlja neposrednu vezu s postrojbama 1. bojne 101. brigade
ZNG-a. Uz to, navedene postrojbe međusobno i sa Zapovjed-
ništvom brigade uspostavljaju radiovezu. Tijekom večeri i noći
dodatno učvršćuju dosegnutu crtu pretpostavljajući da su samo
oni još na desnoj obali Kupe, jer s ostalim susjedima više nisu
imali kontakata.
Zapovjednik 1. bojne 101. brigade ZNG-a zatražio je od
zapovjednika smjera slanje pojačanja, koje bi se prebacilo ti-
jekom noći, kako bi se mostobran i dalje održao. No, umjesto
Po primitku zapovijedi za napad na pokupskom pravcu, prou-
dodatnih snaga, zapovjednik pokupskog smjera Damir Goršeta
čio sam i shvatio mjesto i ulogu Diverzantskog voda. Nimalo
zapovjedio je da se izvuku na početne položaje na lijevoj obali
neskromno predviđao sam, čast ostalima, da će prvi proboj crte rijeke Kupe, jer svježih snaga za prebacivanje preko Kupe nije
obrane pobunjenih Srba na desnoj obali Kupe morati odraditi bilo na raspolaganju.
moji dečki. Sretan i ponosan, u sveto ime moje STOPRVE, s Izvlačenje je počelo oko ponoći, a nakon što su pripadnici
vjerom u dokazane bojovnike Diverzantskog voda, s ratnim 1. bojne i Protuoklopnog voda bestrzajnih topova 101. brigade
iskustvom, koje smo stjecali u okviru 1. samostalne satnije Pod- ZNG-a prešli most, oko 3 sata ujutro 31. listopada 1991. na lije-
sused, od lipnja 1991. – za vrijeme lipanjskog rata u Slove- vu obalu Kupe prebacili su se i pripadnici 1. samostalne satnije
niji, osiguravanju mobilizacijskih zborišta i drugih objekata Podsused. Izvlačenje na lijevu obalu rijeke Kupe obavljeno je
na području Susedgrada, blokadama vojarni, obavljanjem bez bojnih djelovanja.
specijalnih zadaća, a posebice u obrani Petrinje, na crti Petri- Po izvlačenju na lijevu obalu rijeke Kupe, pripadnici 1. sa-
nja – Trnjani – Hrastovica i napose u akciji izvlačenja hrvat- mostalne satnije Podsused organizirali su, u suradnji sa satni-
skih policajaca iz Hrastovice. Pripremne zadaće obavio sam jom TO Pokupsko, odsudnu obranu područja mosta kako bi
na vrijeme i s dečkima razradio tijek akcije. O spremnosti po- spriječili prodor oklopno-mehaniziranih i pješačkih snaga po-
strojbe izvijestio sam na zakazanoj koordinaciji, 28. listopada bunjenih Srba i JNA na lijevu obalu rijeke Kupe. Položaje su
u Pokupskom, u 5,00 sati, zapovjednika smjera. To su trebale držali do izvlačenja postrojbi brigade s pokupskog bojišta.
Radi stabilizacije bojišnice, postrojbe 101. brigade ZNG-a
učiniti i ostale specijalne postrojbe, koje su trebale zajedno s Di-
na lijevoj obali Kupe, u suradnji s postrojbama 10. brigade TO
verzantskim vodom probiti neprijateljevu obranu na desnoj
Velika Gorica i lokalnim snagama hrvatskih branitelja, učvršću-
banovinskoj strani Pokuplja. No, njihovi zapovjednici nisu se
ju svoje položaje i crtu obrane u rajonu Auguštanovca, Pokup-
pojavili. Zapovjednici Goršeta i Turčić, po iskustvu odgađanja skog Cerja i Pokupskog te nastavljaju obrambena djelovanja na
akcija, i ovoga su puta imali namjeru akciju odgoditi. Budući tom području do 18. studenoga 1991. godine.
je to bila prva planirana napadna akcija, koju bi trebala zapo- Iscrpljeni pripadnici 1. bojne 101. brigade ZNG-a nakon
četi 101. brigada ZNG-a, ponosito i samouvjereno sam pred- stabiliziranja bojišnice na Kupi otišli su na popunu i dodatnu
ložio: mi idemo prvi, a Vi nas slijedite planiranim snagama obuku u Zagreb.
za napad. Krenuli smo i u suradnji s Mirom Andrićem, do- Tijekom bojnih djelovanja, uspostave mostobrana i prijela-
zapovjednikom 1. bojne i njegovim dečkima odradili zadaću. za na desnu obalu rijeke Kupe, pripadnici 101. brigade ZNG-a
Zahvalan sam svojim dečkima i ponosan na pripadnike STO- uspjeli su potisnuti snage pobunjenih Srba i JNA pet kilome-
PRVE da smo tako veliku akciju odradili u pravom povijesnom tara u dubinu, nanijevši im velike gubitke u ljudstvu i tehnici,
trenutku, a da pri tomu nitko od nas nije stradao. te su uspješno, zajedno s pripadnicima 10. brigade TO Velika
Zato danas s ponosom možemo pogledati svakome u oči, a Gorica i 1. samostalne satnije Podsused, držali mostobran na
neka se srame oni koji nas nisu slijedili, niti su uveli svježe rijeci Kupi 72 sata. Tijekom akcije zarobljeni su top B1, tri be-
snage za nastavak boja u oslobađanju hrvatske Banovine. strzajna topa, tri minobacača 82 mm i traktorska prikolica puna
tenkovskih projektila, pješačkog i protuoklopnog naoružanja i

78
Pripadnici BsT voda 1. bojne na porušenom mostu, Pokupsko, krajem listopada 1991.

Sveto Trojstvo

79
1. samostalna satnija Podsused, dio voda Vrapčana, Pokupsko, studeni 1. samostalna satnija Podsused, 2. vod, Cerin roj, Pokupsko, studeni
1991. 1991.

streljiva. Nažalost, prigodom povlačenja topovi i minobacači su To je prouzročilo dodatne probleme u organizaciji obrane i na-
morali biti uništeni zbog nemogućnosti njihova prebacivanja pada te zapovijedanju postrojbama na terenu.
na lijevu obalu Kupe. Kao veliki propust nadređenog Zapovjedništva istaknuto
Na desnoj obali Kupe pobunjeni Srbi i JNA također pojača- je i to što zapovjedniku brigade nije bilo odobreno dovođenje
vaju crtu obrane na rijeci Kupi uvođenjem svježih snaga i dovla- i angažiranje snaga 2. bojne i 3. satnije 3. bojne 101. brigade
čenjem oruđa za topničku potporu, ukopavaju se i kontroliraju ZNG-a. Da su te snage bile dovedene i uključene u bojna dje-
sve prijelaze preko Kupe. lovanja, po mišljenju Zapovjedništva brigade, ne bi došlo do
Nakon izvlačenja postrojbi brigade natrag na lijevu obalu napuštanja mostobrana i položaja na desnoj obali Kupe. Osim
rijeke Kupe i gubitka mostobrana, zapovjednik 101. brigade toga, kao veliki problem istaknuto je i što postrojbe Hrvatske
ZNG-a 3. studenoga 1991. na ZM-u je održao raščlambu sa za- vojske nisu u isto vrijeme krenule u napadna bojna djelovanja ni
povjednicima postrojbi koje su sudjelovale u napadu, na kojoj na području Lasinje ni na području Nebojana, što je postrojbe
su iznijeli svoje ocjene i zapažanja. Zaključeno je da je akcija bila 101. brigade ZNG-a na području Pokupskog ostavilo usamlje-
loše isplanirana i nepripremljena, postrojbe brigade upućene u ne i time im uvelike smanjilo šanse za uspjeh.
napad bez potpore i koordinacije, podređene zapovjedništvima Uz navedene razloge, zapovjednik 101. brigade ZNG-a ista-
drugih postrojbi koja nisu bila u stanju ni svoje postrojbe vodi-
knuo je i nedovoljnu pripremljenost i osposobljenost pripadnika
ti u napad. Razlogom napuštanja mostobrana na desnoj obali
i postrojbi brigade za tako složena napadna bojna djelovanja. Pri-
Kupe Zapovjedništvo brigade istaknulo je to što su se postrojbe
tom je zapovjednik brigade otvoreno priznao da su zapovjednici
brigade zadržale na mostobranu sva četiri dana, izvodeći obram-
i časnici brigade, s njim na čelu, nedovoljno bili osposobljeni za
bena djelovanja, pri čemu su bile izložene jakoj topničkoj vatri
snaga pobunjenih Srba i JNA. Pritom je istaknulo i kako im Za- forsiranje rijeke i vođenje takvih bojnih djelovanja.
povjedništvo SŠTO JUG nije predočilo gdje se nalaze minska Najveći je problem bio što pripadnici inženjerije nisu uspjeli
polja, pa su ih pripadnici brigade morali sami otkriti i razmini- razminirati područje oko srušenog mosta u Pokupskom, tako da
rati, niti im je osiguralo elemente funkcioniranja sustava veze i se oklopno-mehanizirane snage nisu mogle prebaciti na desnu
osnove zajedničkog djelovanja s drugim postrojbama hrvatskih obalu Kupe. Pritom treba istaknuti i da posade tenkova nisu baš
branitelja na tom području. Osim toga, veliki problem bila je i bile “oduševljene” dodijeljenom bojnom zadaćom prelaska na de-
činjenica što zapovjednik 101. brigade ZNG-a nije zapovijedao snu obalu Kupe. Tijekom napada, s viših instanci zapovijedanja,
postrojbama brigade koje su prešle na desnu obalu Kupe, pošto zapovjednicima postrojbi brigade u napadu davana su svakakva
su one cijelo vrijeme bojnih djelovanja bile pod zapovjedniš- obećanja, a niti jedno nije ispunjeno, što je revoltiralo pripadnike
tvom zapovjednika glavnog smjera napada, Stjepana Turčića. postrojbi, uz osjećaj da su prepušteni sami sebi u vođenju napada.

80
Sjećanje stožernog brigadira u miru Mire Andrića:
U to vrijeme, iako sam obnašao dužnost dozapovjednika bojne,
nadređeni su mi dijelili zadaće bojne, u pravilu s vrlo kratkim
vremenom izvršenja. Iako smo za sobom imali iskustvo boja u
obrani Novske, svaka zadaća je bila specifična i zahtijevala te-
meljitu pripremu njezinih izvršitelja, nedovoljno opremljenih
i naoružanih. Zadaće smo prihvaćali s velikom ozbiljnošću,
pripremali se i izvršavali ih precizno, hrabro i časno. Tako sam
s mojim najbližim suradnicima iz Zapovjedništva bojne, za-
povjednicima satnija i samostalnih postrojba bojne obavio pri-
preme i s postrojbama, prema zapovijedi 28. listopada 1991.,
u jutarnjim satima krenuli smo na polazni položaj (na rijeci
Kupi u Pokupskom) u spremnosti za početak napadnog boja.
Tada sam vidio veliku koncentraciju hrvatskih snaga (uno-
san cilj za JNA i pobunjene Srbe) u Pokupskom i nizvodno od
skelnog mjesta prijelaza do porušenog mosta na rijeci Kupi. To
područje neprijatelj je imao pod kontrolom sa Svetog Trojstva i
šire. Na desnoj obali Kupe imao je utvrđene, minirane i žestoko
branjene položaje. No, saznao sam i da 3. bojna 10. brigade
TO nije bila spremna izvršiti svoj dio zadaće, te da će 1. bojna
101. brigade ZNG-a postati glavna udarna snaga za prodor i
razbijanje snaga neprijatelja u obrani.
Suglasni i jedinstveni u realizaciji ciljeva napada, konzulti-
rao sam i zapovjednika Diverzantskog voda brigade, Želimi- U toj akciji najteže mi je bilo kada sam shvatio da ćemo nakon
ra Milašina – Gašu (koji je iza sebe imao odlučne, iskusne i 72 sata uspostave i držanja mostobrana morati povući naše
hrabre dečke), odlučili smo preuzeti inicijativu i nadređenima snage, jer nadređeni nisu uspjeli uvesti svježe snage niti pruža-
predložili početak i izvršenje napadnog boja. Nakon što nam je ti daljnju potporu. Naravno, shvatio je to i neprijatelj, i cijelo
početak napada odobren i u ulozi glavnih snaga, na glavnom vrijeme dovlačio snage i oruđa za odlučan protunapad. U tije-
smjeru napada SŠTO JUG, prema Glini, taj silni domoljubni ku žestokog boja umjesto svježih snaga dobili smo zapovijed za
naboj pripadnika pretočili smo u briljantno izvedeni nasilni povlačenje, što smo i učinili u ranim jutarnjim satima 31. listo-
prijelaz rijeke Kupe, preko oštećenog mosta (isključivo pješaš- pada 1991. godine. Teško je bilo svojim suradnicima objasniti
tvom) i iz neposrednog dodira potisnuli neprijatelja u dubinu razloge povlačenja u vrijeme kad smo imali inicijativu i spre-
teritorija Banovine (3 – 5 km). Oslobodili smo, u suradnji s 2. mnost za daljnja napadna djelovanja. Izgleda da je ovdje, kao
bojnom 10. brigade TO iz Velike Gorice, te snagama potpore, i kasnije na mnogim bojištima, došlo do krive procjene – ocjene
dio okupiranog teritorija Banovine, stvorili široki mostobran između (salonski) planiranog – nacrtanog i realnoga stanja na
na Kupi, držali ga 72 sata i osigurali sve preduvjete za uvo- terenu. Hvala svim dečkima koji su u toj akciji sudjelovali i
đenje svježih snaga za daljnji napad. Tijek te male operacije dodali još jedan važan kamen u slaganju mozaika konačnog
STOPRVE prikazan je na zemljovidu i korektno je opisan. oslobođenja Republike Hrvatske.

81
nom svodilo na snalaženje postrojbi brigade na bojištima na ko-
jima su djelovale. Uz to, naglasio je kako su odluke na terenu od
strane nadređenih zapovjedništava donošene nepravovremeno
te da su bile neadekvatne, kao i da je premalo pažnje poklanjano
pripremi i razradi bojnih djelovanja, pa su tako pripadnici 101.
brigade ZNG-a u Novskoj i Lasinji na prvu crtu bojišnice uve-
deni izravno iz autobusa.
Preuzimanjem dužnosti zapovjednika brigade, Jozo Petra-
šević postavio je Stjepana Puškara za zamjenika zapovjednika,
ujedno načelnika stožera, Davora Belanovića za pomoćnika za-
povjednika za SIS, Mirka Latina za pomoćnika zapovjednika za
IPD, Damira Rudeža za pomoćnika zapovjednika za logistiku
i Faruka Čerimagića za pomoćnika zapovjednika za koordina-
ciju na terenu.
Osim u Zapovjedništvu brigade, izvršene su i kadrovske
promjene u zapovjedništvima bojni. Zapovjednikom 1. bojne,
umjesto Željka Cipriša, imenovan je njegov dotadašnji zamje-
Ivica Hrnčić nik Miro Andrić, koji se istaknuo prilikom prelaska Kupe i ti-
jekom bojnih djelovanja na desnoj obali rijeke. Zapovjednikom
Uz to, tijekom bojnih djelovanja na području Pokupskog, 3. bojne, umjesto Brune Čavića, imenovan je Franko Križman.
pripadnicima i postrojbama 101. brigade ZNG-a veliki pro- Dotadašnja bojna djelovanja pokazala su nedovoljnu or-
blem predstavljao je i nedostatak vojne tehnike i opreme (ka- ganiziranost i pripremljenost postrojbi brigade za složena na-
ciga, kapa, potkapa i rukavica) te alata, što je otežavalo njihov padna djelovanja te nedovoljnu obavještajnu aktivnost. Zbog
boravak i izvođenje bojnih djelovanja na prvoj crti bojišnice, toga se pristupilo radu na otklanjanju slabosti i osposobljavanju
posebno tijekom napada na desnoj obali Kupe. zapovjednika i pripadnika brigade za buduća bojna djelovanja.
Nakon povlačenja 3. bojne i izvlačenja 1. bojne s desne oba- Pritom je naglasak stavljen na obuku zapovjednika, časnika i
le rijeke Kupe i gubitka mostobrana, uslijed pada morala i psi- vojnika u izvidničkim, diverzantskim, topničkim i protuoklo-
hofizičke iscrpljenosti pripadnika brigade, izvršene su promjene pnim postrojbama, te se provode organizacijsko-kadrovske i
u zapovjednom kadru Zapovjedništva i svih postrojbi 101. bri- moralno-psihološke pripreme za daljnja bojna djelovanja.
gade ZNG-a. Dana 7. studenog 1991., po zapovijedi zapovjed- Nakon izvlačenja na početne položaje na lijevoj obali Kupe,
nika Zagrebačkog korpusa ZNG-a Stjepana Mateše, umjesto postrojbe 101. brigade ZNG-a, kojima su pridodane satnija TO
Ivice Hrnčića novim zapovjednikom brigade imenovan je Jozo Lukinić Brdo i dio satnije TO Pokupsko, dobile su od Zapo-
Petrašević. Primopredaja zapovjedništva nad brigadom, ratne vjedništva SŠTO JUG novu zonu odgovornosti i crtu obrane
kancelarije i dokumenata izvršena je 15. studenog 1991. godine. lijevo: most na rijeci Kupi u Pokupskom, desno: ušće Kravaršći-
Odlazeći s dužnosti Ivica Hrnčić napisao je iscrpno izvješće ce u Kupu, po dubini selo Opatija. Prvu crtu obrane organizi-
o svom radu oko formiranja, mobilizacije i ustroja brigade, u rali su na Kupi, dok je druga crta uspostavljena u zahvatu ceste
kojem je iznio brojne probleme s kojima su on i njegovi suradni- Cerje Pokupsko – Skender Brdo. ZM brigade organizirano je
ci bili suočeni. Kao najveće probleme tijekom bojnih djelovanja na području Lukinić Brda u selu Cerovski Vrh, dok je pričuvno
istaknuo je to što su postrojbe brigade uglavnom bile angažirane ZM bilo u području sela Dubranec. Zadaće postrojbi 101. bri-
na bojišnicama po nižim postrojbama, a ne u cjelini, te podre- gade ZNG-a bile su zapriječiti prednji kraj obrane na tenkovsko
đene drugim zapovjedništvima, a ne njemu kao zapovjedniku, i prohodnim smjerovima preko Kupe u području Auguštanovca i
što su zapovijedi nadređenih zapovjedništava izdavane najčešće sela Lijevi Degoj te skelnog prijelaza u Pokupskom, organizirati
usmeno i neprecizno, s vrlo kratkim vremenom za pripremu. obranu i onemogućiti snagama JNA i pobunjenih Srba prijelaz
Analizirajući sustav suradnje i koordinacije na terenu, ista- preko rijeke i prodor u dubinu teritorija. Pritom su trebale izvr-
knuo je da on nije postojao ili je bio nedovoljan pa se sve uglav- šiti i popunu do formacijskog ustroja.

82
Gradonačelnik Zagreba Boris Buzančić i zapovjednik SŠTO Jug Damir Goršeta obilaze postrojbe na bojišnici, Pokupsko, studeni 1991.

Na tenkovsko prohodnim i na smjerovima mogućeg pro- Između postrojbi 101. brigade ZNG-a i prema drugim po-
dora oklopno-mehaniziranih snaga pobunjenih Srba i JNA, strojbama hrvatskih branitelja na pokupskom bojištu održava-
pristupilo se formiranju protuoklopnih i grupa za zaprečivanje na je žična i kurirska veza, dok je radioveza korištena isključivo
te su postavljana minska polja, kako bi se neprijatelju onemogu- za hitne dogovore.
ćilo da se probije u dubinu obrane hrvatskih branitelja. Prema Uslijed novonastale situacije i iscrpljenosti pripadnika 1. i
zapovijedi zapovjednika SŠTO JUG Damira Goršete, ustroje- 3. bojne 101. brigade ZNG-a od prelaska rijeke Kupe, višed-
ne su dvije pokretne grupe za zaprečivanje terena. Jednu je or- nevnih bojnih djelovanja i izloženosti žestokim topničkim na-
ganizirala 101. brigada ZNG-a i ona je bila zadužena za prostor padima snaga pobunjenih Srba i JNA na desnoj obali Kupe te
desno od mosta u Pokupskom, dok je drugu, zaduženu za pro- izvlačenja natrag na početne položaje, temeljem zapovijedi za-
povjednika 3. OZ Zagreb, zapovjednik SŠTO JUG zapovjedio
stor lijevo od mosta, organizirala 10. brigada TO Velika Gorica.
je 1. studenoga 1991. prebacivanje 2. bojne 101. brigade ZNG-
Osim toga, zapriječena je i prednja crta obrane na rijeci Kupi i
a iz područja razmještaja Kupinec – Goli Vrh – Stupnik, gdje
skelni prijelaz u Pokupskom, kako bi se učvrstila obrana i sprije-
je imala zadaću zaustavljanja prodora snaga JNA iz smjera Ja-
čio prijelaz snaga pobunjenih Srba i JNA preko rijeke.
strebarskog, u rajon Cerja Pokupskog. Odatle je trebala izvršiti
Prostor lijevo od postrojbi 101. brigade ZNG-a na pokup-
hodnju prema Kupi i zaposjesti crtu obrane Auguštanovec – Li-
skom bojištu držale su postrojbe 10. brigade TO Velika Gorica, jevi Degoj – Jagodići.
zajedno s dijelom satnije TO Pokupsko, koje su branile pod- Po dolasku na pokupsko bojište, 2. bojna na čelu sa zapo-
ručje lijevo: šuma Kljuka – k 177, desno: most na rijeci Kupi u vjednikom Ahmetom Puškarom, uz postrojbe TO Pokupsko i
Pokupskom, po dubini selo Roženica, zaselak Milatovići. Prvu 1. samostalne satnije Podsused, koje su bile raspoređene uzvod-
crtu obrane organizirale su na rijeci Kupi, dok su drugu crtu no do porušenog mosta, preuzela je crtu obrane od porušenog
uspostavile u zahvatu ceste selo Gladovec Pokupski – selo Hot- mosta u Pokupskom – Lijevi Degoj – Auguštanovec – Lijevi
nja, sa zadaćom organiziranja obrane na lijevoj obali i stvaranja Štefanki, po dubini Lukinić Brdo – Cerje Pokupsko, sa zada-
uvjeta za izvršenje protunapada na desnu obalu. ćom organiziranja obrane i sprječavanja prijelaza neprijatelja
Prostor desno od postrojbi 101. brigade ZNG-a na pokup- preko rijeke Kupe, prema sljedećem:
skom bojištu držale su postrojbe hrvatskih branitelja iz sastava – Zapovjedništvo bojne, Desetina veze, Izvidnički vod,
Operativnog smjera Lasinja, sa zadaćom organiziranja obrane Prateći vod i Logistički vod razmjestili su se u selu Cerje Po-
na lijevoj obali i stvaranja uvjeta za izvršenje protunapada na kupsko, dok je pričuvno ZM organizirano na području Šestak
desnu obalu. Brda;

83
– 1. satnija, kojom je zapovijedao Zlatko Pavina, razmje- Osim toga, pripadnici 1. samostalne satnije Podsused, pre-
stila se na području sela Lijevi Štefanki, sa zadaćom odsudne ma zahtjevu zapovjednika SŠTO JUG, osiguravali su 15. i 16.
obrane sela; studenoga 1991. izvlačenje i evakuaciju umjetnina, eksponata
– 2. satnija, kojom je zapovijedao Stjepan Puh, razmjestila i drugog inventara iz teško oštećene crkve Sv. Ladislava u Po-
se na području Pokupsko – Auguštanovec, sa zadaćom držanja kupskom, pod stručnim vodstvom Gradskog zavoda za zaštitu
crte obrane na tom području; spomenika kulture i Muzeja Turopolja.
– 3. satnija, kojom je zapovijedao Stjepan Mihaljinac, raz- Od 6. studenoga 1991. na pokupsko bojište razmještaju se
mjestila se na području Šestak Brdo – Cerje Pokupsko – Augu- postrojbe 1. bojne 101. brigade ZNG-a, ojačane dijelom satni-
štanovec;16 je TO Pokupsko i satnijom TO Lukinić Brdo, na drugoj crti
– Inženjerijski vod, kojim je zapovijedao Željko Fučkar, obrane od Opatije do ušća Kravaršćice u Kupu – Skender Brdo,
razmjestio se na području Lukinić Brda. po dubini Lukinić Brdo, sa zadaćom organiziranja obrane, osi-
Inženjerijski vod 2. bojne imao je zadaću uređenja terena i guranja ceste Cerje Pokupsko – Jamnička Kiselica, sprječavanja
crte obrane s ciljem sprječavanja probijanja obrambenih polo- eventualnog prodora neprijatelja, prihvaćanja snaga 2. bojne
žaja postrojbi brigade od strane snaga pobunjenih Srba i JNA. brigade s prve crte na rijeci Kupi i u spremnosti za napad. Bojna
Jedna od najvažnijih zadaća bila mu je zaprječivanje putova i je bila razmještena:
postavljanje mina na lijevoj obali rijeke Kupe. Iako je, zbog ne- – ZM i desetina veze bojne u s. Lukinići, a pričuvno u s.
pristupačnosti terena i neposredne blizine neprijatelja koji se Cerovski Vrh;
nalazio na drugoj obali rijeke, uređenje položaja bilo otežano,
– 1. satnija u rajonu Skender Brdo – Klampari – Krepečanci;
pripadnici Inženjerijskog voda 2. bojne obavili su svoju zadaću
– 2. satnija u s. Lukinići te je nadzirala cestu Krepečanci –
vrlo uspješno, postavivši minsko polje od 24 protupješačke od-
Lukinići – Cerovski Vrh i šumu Dobra Draga;
skočne mine.
– 3. satnija na području Cvetković Brda te je nadzirala ce-
Prateći vod 2. bojne, pod zapovijedanjem Ivice Čička, pru-
stu kroz selo i šumu Podgoljak;
žao je vatrenu podršku pripadnicima bojne i cjelokupne briga-
– Logistički vod na području sela Žutići te je nadzirao raj-
de, imajući zadaću nanošenja što većih gubitaka neprijatelju
on obrane između 2. i 3. satnije;
i sprječavanja njegovog prijelaza Kupe. Tijekom boravka na
pokupskom bojištu, pripadnike 2. bojne u Cerju Pokupskom – Vod bestrzajnih topova na području sela Žužići;
posjetio je 13. studenog 1991. gradonačelnik Zagreba Boris – Sanitet je razvio SnSt bojne u neposrednoj blizini ZM-a
Buzančić, a njegov dolazak dodatno ih je ohrabrio da izdrže u bojne.
obrani Domovine. U rajonima obrane postrojbe bojne uspostavile su kontakt
Držeći obrambene položaje na lijevoj obali Kupe, pripadni- i uvezale obranu s lokalnim postrojbama hrvatskih branitelja
ci 2. bojne i 1. samostalne satnije Podsused, zajedno s domaćim koje su pokrivale teren prema Kupi, te se fortifikacijski utvrđu-
dečkima, motrili su položaje i izvješćivali zapovjednika briga- ju i izviđaju. Pritom su pripadnici 1. satnije trebali biti poseb-
de o kretanju i aktivnostima snaga pobunjenih Srba i JNA na no oprezni, jer su imali najisturenije položaje na desnom krilu
desnoj obali, svakodnevno izloženi njihovoj žestokoj topničkoj, obrane bojne i bili najizloženiji napadima snaga JNA i pobunje-
tenkovskoj i vatri iz pješačkog naoružanja. nih Srba. Tijekom boravka na položajima, postrojbama 1. boj-
Tijekom držanja crte obrane na lijevoj obali Kupe, pripad- ne velike probleme predstavljali su slaba popunjenost ljudstvom
nici brigade na promatračnici kod srušenog mosta (koju su nad- (1. satnija bila je popunjena samo 35% od formacijskog ustroja,
zirali pripadnici 1. samostalne satnije Podsused) otkrili su da 2. satnija 45%, 3. satnija samo 30%, a Logistički vod 50%) te
se iznad Bučice Gornje, u rajonu Golinje, izvode česti pokreti nedostatak bolničara, sanitetskih i transportnih vozila, sredsta-
oklopnih vozila, tenkova i kamiona. Nakon što je “cilj” otkri- va veze, oružja, streljiva i dr. MTS-a. Kako bi ojačao postrojbu
ven, zatraženo je od SŠTO JUG da topništvom djeluje po tom i omogućio joj “normalno izvođenje” bojnih djelovanja, zapo-
području. Uz dobro navođenje s prve crte, iza 18,00 sati 11. vjednik bojne formirao je 10. studenoga 1991. Izvidničku dese-
studenoga 1991. navedeni je “cilj” (skladište MES-a) preciznim tinu, čije se nepostojanje pokazalo velikim hendikepom tijekom
pogotkom uništen. bojnih djelovanja na desnoj obali Kupe.

16 Prilaz selu Auguštanovec bio je moguć isključivo kroz gustu šumu.

84
Posljedice razaranja Pokupskog (autor fotografije: Aleksandar Božić).

Od 7. studenoga 1991. na pokupsko bojište razmještaju se – ZM bojne, Desetina veze i Izvidnička desetina u s. Bati-
i postrojbe 3. bojne 101. brigade ZNG-a, na drugoj crti obrane novac, a pričuvno ZM na području s. Lukinići;
od šume Brezje do Zgurić Brda, po dubini Paun Brdo, sa zada- – 1. satnija, kojom je zapovijedao Mirko Mihalj, na po-
ćom kontrole komunikacija i sprječavanja prodora snaga JNA dručju Šestak Brda;17
i pobunjenih Srba u rajonu obrane, u spremnosti za napad ili – 2. satnija, kojom je zapovijedao Vlado Hursa, na područ-
prihvat postrojbi 2. bojne u slučaju povlačenja. ju sela Lijevi Štefanki;
Po povratku na pokupsko bojište došlo je do kadrovskih – 3. satnija, kojom je zapovijedao Marko Jelenić, na po-
promjena u Zapovjedništvu bojne. Novim zapovjednikom dručju Paun Brda;
imenovan je Franko Križman, koji je po preuzimanju dužnosti – Inženjerijski vod, kojim je zapovijedao Darko Letinčić,
na ZM-u brigade u selu Cerovski Vrh i upoznavanju sa svojim na području sela Kravarsko i Šestak Brdo;
suradnicima i novim zapovjednikom brigade, odmah obišao – Logistički vod, kojim je zapovijedao Nikola Kordiš, na
postrojbe bojne u rajonu obrane. Za zamjenika zapovjednika području Kravarskog, te
bojne postavljen je Ćazim Kardašević, a za pomoćnika zapo- – Prateći vod na području Šestak Brda.
vjednika za IPD Dobromir Radušić, dok je zapovjednikom 1. Nakon obilaska postrojbi i zone odgovornosti bojne, zapo-
satnije, umjesto poginulog Tihomira Dubrete, imenovan Mir- vjednik 3. bojne sazvao je 11. studenoga 1991. prvi radni sasta-
ko Mihalj. Treća bojna bila je razmještena: nak sa zapovjednicima nižih postrojbi na ZM-u u Batinovcu,

17 Prema zapovijedi, satnija se trebala razmjestiti na području sela Zgurić Brdo, ali zbog neprikladnog šumskog i močvarnog terena, razmjestila se na području
Šestak Brda.

85
Pripadnici 2. voda 1. satnije 1. bojne; slijeva: zap. voda Stjepan Balaband, zap. des. Ivan Šoštarić, a ispred njih Miroslav Milić ; Pokupsko,
Auguštanovec, 16. studenoga 1991.

Pripadnici 1. satnije, 1. bojne (u sredini Miroslav Milić – satnijski bolničar), Lukinić Brdo, Krepečanci, 7. studenoga 1991.

86
Pripadnici 2. voda 1. satnije 1. bojne izvlače se iz Auguštanovca prema Jastrebarskom, studeni 1991.

na kojem je upoznat sa stanjem u postrojbama i problemima đivanju obrambenih položaja, izradi stajaćih zaklona s podgru-
organiziranja obrane. Zaključeno je da je potrebna hitna kon- dobranskim skloništima, grupnih zaklona po desetinama i na
solidacija stanja u postrojbama bojne. Prvenstveno je trebalo zapovjednim mjestima te osmatračnica po vodovima. Utvrđeni
povećati popunjenost ljudstvom i MTS-om po formacijskom su i pričuvni položaji postrojbi brigade te su izgrađeni pričuvni
ustroju. Zbog loše popunjenosti i psihofizičke iscrpljenosti mo- položaji za topnička oruđa u suradnji s poduzećima “Velkom” i
ral pripadnika bojne nije bio na željenoj razini pa je trebalo po- “Industrogradnja”. Na pokupskom bojištu pripadnici 101. bri-
većati vojničku stegu i ojačati odgovornost pojedinca i postroj- gade ZNG-a bili su smješteni u društvenim domovima, obitelj-
be u obavljanju bojnih zadaća. To se prvenstveno odnosilo na skim kućama i vikendicama.
pripadnike 1. satnije, čija su bojna spremnost i moral bili jako Crtu obrane pripadnici 2. bojne držali su do 15. studenoga,
pokolebani nakon pogibije njihovog zapovjednika. kada se na njihove položaje uvode postrojbe 1. i 3. bojne 101.
Topničku potporu bojnama brigade pružala je desetina brigade ZNG-a. Predavši položaje, pripadnicima 2. bojne 101.
LMB 120 mm (2 oruđa) brigade, s paljbenog položaja u Cer- brigade ZNG-a odobren je kraći dopust kućama uz domobi-
ju Pokupskom. Uz to, vatrenu potporu postrojbama brigade na lizaciju, prijeko potrebnu popunu naoružanjem i MTS-om te
pokupskom bojištu pružali su i bitnica haubica 203 mm, bitni- ubrzanu izobrazbu novomobiliziranih vojnih obveznika.
ca topova B-1 i bitnica LMB 120 mm te 55. tenkovska satnija Dobivši 15. studenoga 1991. zapovijed načelnika GS HV-a
Zagreb, sastavljena od dva tenkovska voda, pod zapovijedanjem Antona Tusa, zapovjednik brigade Jozo Petrašević odmah je zapo-
Zapovjedništva SŠTO JUG. vjedio zapovjednicima podređenih postrojbi da prvu crtu obrane
Po zapovijedi nadređenog Zapovjedništva SŠTO JUG, tije- na Kupi predaju 10. brigadi TO Velika Gorica, a zapovjedniku
kom boravka na pokupskom bojištu sve postrojbe 101. brigade 2. bojne da prekine obuku i s postrojbom iz Zagreba premjesti se
ZNG-a, i na prvoj i na drugoj crti bojišnice, pristupile su utvr- u vojarnu u Jastrebarskom, gdje se trebala okupiti cijela brigada

87
radi pripreme za odlazak na novu bojnu zadaću. Unatoč jakoj to- Tijekom bojnih djelovanja na pokupskom bojištu poginuo
pničkoj i vatri iz teških strojnica jedinica pobunjenih Srba i JNA je jedan pripadnik 101. brigade ZNG-a (Tihomir Dubreta),
s desne obale rijeke Kupe, koje su primijetile njihovo izvlačenje, dok ih je 26 bilo ranjeno.
primopredaja položaja postrojbama 10. brigade TO Velika Go-
Govoreći o angažiranju 101. brigade ZNG-a na pokupskom
rica izvršena je bez problema i gubitaka. Izvlačenje i prebacivanje
postrojbi i tehnike brigade s pokupskog bojišta osiguravali su i bojištu, general zbora Anton Tus istaknuo je da je brigada ima-
štitili pripadnici 1. samostalne satnije Podsused. Zapovjedništvo la ključno mjesto u držanju obrambenih položaja, te da je prema
i veći dio postrojbi brigade okupili su se u vojarni u Jastrebarskom zapovijedi zapovjednika 3. OZ Zagreb i Zapovjedništva obrane
16. studenoga 1991., dan nakon što su dobili zapovijed. Hodnja Grada Zagreba uspješno sudjelovala u jednoj manjoj napadnoj
postrojbi brigade od Pokupskog do Jastrebarskog organizirana je operaciji na desnoj obali rijeke Kupe koja, pošto druge postrojbe
i provedena u pohodne postroje bojni sa svim elementima osi-
nisu to baš pratile kako treba, prema analizi Glavnog stožera HV-
guranja i to noću, u vrlo hladnim i nepovoljnim vremenskim
a, nije mogla uspjeti do kraja. Pritom je istaknuo kako su upravo
uvjetima. Posljednje se s bojišnice izvlače 3. bojna i 1. samostalna
satnija Podsused, koje u vojarnu u Jastrebarskom dolaze uvečer ta napadna djelovanja imala poseban značaj na jačanje borbenog
18. studenoga 1991., nakon što su obavile primopredaju položaja morala i pripremu cijele 101. brigade ZNG-a za još ozbiljnije bo-
s postrojbama 10. brigade TO Velika Gorica. jeve zadaće, što se kasnije i potvrdilo.

88
5. Sudjelovanje 101. brigade
HV-a u obrani istočne
Slavonije
(studeni 1991. – lipanj 1992.)

5.1. P
 ripreme za odlazak
na istočnoslavonsko bojište

U vojarni u Jastrebarskom, koju su netom bili napustili pripad- Neizvjesnost i iščekivanje oko zadaće i područja bojne upo-
nici JNA i koja je još uvijek bila neočišćena od minsko-eksplo- rabe brigade nestali su u popodnevnim satima 18. studenoga
zivnih sredstava, zapovjednik brigade odobrio je, zbog stalnog 1991., kada je zapovjednik brigade Jozo Petrašević primio za-
bojnog djelovanja, iscrpljenosti i zamora te potrebe “punjenja povijed načelnika GS HV-a Antona Tusa i zapovjednika 3. OZ
baterija” za predstojeću bojnu zadaću, pripadnicima brigade Zagreb Stjepana Mateše o bojnoj uporabi brigade na istočnosla-
dvodnevni dopust. vonskom bojištu, s ciljem pružanja pomoći postrojbama hrvat-
Zapovjedništvo brigade sa zapovjednicima postrojbi izvr- skih branitelja u sastavu 1. OZ Osijek i stabilizacije tamošnje
šilo je detaljnu raščlambu dotadašnje bojne uporabe brigade, bojišnice.
svakom je ukazano na konkretne pogreške te je zatraženo da se Na osnovu zapovijedi zapovjednika 3. OZ Zagreb, 101.
uočene slabosti što prije uklone. Posebno se inzistiralo na una- brigada HV-a podređena je Zapovjedništvu 1. OZ Osijek te
prjeđenju sustava vođenja i zapovijedanja (ViZ), u cilju što bo- službeno od 17,00 sati 19. studenoga 1991. bojno djeluje na
lje pripreme za predstojeću bojnu zadaću. području istočne Slavonije.
Obavljena je dopuna popune postrojbi brigade s 420 na- Kako bi se ojačala za predstojeću bojnu zadaću na istočno-
knadno mobiliziranih vojnih obveznika, s kojima se nije stigla slavonskom bojištu, odlukom načelnika GS HV-a, 19. studeno-
izvršiti ni kratka obuka i koji su odmah raspoređeni u postrojbe. ga 1991. brigadi je dodana 3. bojna 100. brigade HV-a Zagreb
Njihov dolazak dao je novi poticaj i snagu sad već prekaljenim – Centar sa zapovjednikom Željkom Bosakom.
hrvatskim braniteljima, ali je uzrokovao i dosta problema, koji Dobivši zapovijed da se brigada prebaci i razmjesti u širi ra-
su se prvenstveno očitovali u nedostatku naoružanja i vojne jon Našica, gdje će dobiti zapovijedi za bojnu uporabu, zapo-
opreme te borbenom neiskustvu i strahu novodošlih vojnika. vjednik brigade odmah je pristupio donošenju odluka, pisanju
Uz domobilizaciju, izvršena je i popuna postrojbi oružjem, stre- zapovijedi za hodnju, pozivanju i pripremi pripadnika brigade
ljivom i vojnom opremom, koja je još uvijek bila ispod potrebne za bojna djelovanja, izradi potrebnih dokumenata te logistič-
razine. kom osiguranju.

89
Inženjerac Duško Dragašević i vezist Miro Ivaštinović, Jastrebarsko, studeni 1991.

Pripadnici Voda veze brigade, Jastrebarsko, studeni 1991.

90
Pritom treba istaknuti kako se dio pripadnika brigade, sa- Nakon te “izvidnice” zapovjednik brigade zapovjedio je 19.
znavši da postrojba ide u istočnu Slavoniju, bojišnicu udaljenu studenoga 1991. hodnju postrojbi brigade prema istočnoj Sla-
300 km od Zagreba, uplašio te se, pod izgovorom na bolest, ma- voniji, teritoriju udaljenom oko 300 km od njihova matičnog
lenu djecu, stare i bolesne roditelje, radne obveze i druge razlo- područja. Time je 101. brigada HV-a bila prva zagrebačka i op-
ge, pokušao na sve načine osloboditi vojne obveze, u čemu su ćenito prva brigada Hrvatske vojske koju je GS HV-a cjelovi-
neki i uspjeli. tu uputio na izvršenje bojne zadaće na tako veliku udaljenost.
Po primitku zapovijedi, zapovjednik brigade uputio je 18. Govoreći o slanju brigade na bojište tako udaljeno od njezina
studenoga 1991., dan ranije od ostatka, 15 pripadnika brigade, matičnog područja, tadašnji načelnik GS HV-a Anton Tus ista-
na čelu sa svojim pomoćnikom za koordinaciju na terenu Faru- knuo je da ju je poslao, jer je 101. brigada HV-a u to vrijeme bila
kom Čerimagićem, u Našice sa zadaćom da s tamošnjim Kri- najbolje opremljena i organizirana postrojba u smislu zapovije-
znim stožerom dogovore prihvat i smještaj postrojbi brigade. danja, a uz to je imala i potpuno ustrojene i popunjene pješačke
Povjerenu zadaću spomenuta grupa odradila je u potpunosti. bojne, dodajući da se to pokazalo dobrim rješenjem.

91
5.2. D
 olazak u istočnu Slavoniju,
preuzimanje prve crte obrane
i prva bojna djelovanja

U 17,00 sati 19. studenoga 1991. Zapovjedništvo, pristožerne je ocijenjeno da je moral pripadnika na zadovoljavajućoj razini.
postrojbe i 1. bojna brigade, zajedno s 3. bojnom 100. brigade Organizirani su i sastanci zapovjednika s vojnicima, na kojima
HV-a (vodit će se kao 4. bojna 101. brigade HV-a), krenuli su su potonji upoznati sa složenom vojno-političkom situacijom
prema istočnoj Slavoniji, pohodnim smjerom: Jastrebarsko – na području istočne Slavonije, koja se dodatno pogoršala pa-
Zagreb – Ivanja Reka – Ivanić Grad – Čazma – Narta – Bjelo- dom Vukovara 18. studenoga 1991. godine.
var – Kupinovac – Rakitnica – Šemovci – Đurđevac – Kloštar Nakon što je ujutro 19. studenoga 1991. njezin zapovjednik
– Pitomača – Stari Gradac – Virovitica – Suhopolje – Cabuna dobio od zapovjednika brigade zapovijed da krene prema istoč-
– Sladojevci – Podravska Slatina (tu je, zbog opasnosti od zasje- noj Slavoniji, 20. studenoga 1991., istim smjerom kao i njiho-
de pobunjenih Srba iz smjera Voćina na cesti Podravska Slatina vi suborci prethodnog dana, prema istočnoslavonskom bojištu
– Našice, osiguran desni bok brigade te je kolona preusmjerena krenula je i 3. bojna brigade. Nakon dolaska u područje Našica
prema Donjem Miholjcu) – Donji Miholjac – Našice.18 Pohod- u zoru 21. studenoga 1991., pripadnici bojne upućeni su u selo
ne postroje u hodnji osiguravali su Vod Vojne policije brigade i Podgorač, gdje su se razmjestili u objekte koje je, došavši rani-
djelatnici Prometne policije MUP-a Republike Hrvatske. je kao prethodnica, odabrao i odredio zamjenik zapovjednika
Pripremu i tijek hodnje pohodnih postroja postrojbi briga- bojne.
de te realizaciju zapovijedi zapovjednika 3. OZ Zagreb nadzi- Posljednja postrojba brigade koja je krenula prema istočno-
rao je Marijan Cvetko, načelnik operativnih poslova u navede- slavonskom bojištu bila je 2. bojna. Nakon što su se njezine po-
nom Zapovjedništvu, koji se posebno angažirao oko uvođenja strojbe u vojarni u Jastrebarskom popunile naoružanjem, MTS-
3. bojne 100. brigade HV-a u točno vrijeme u kolonu. Prevože- om i vojnim obveznicima, s kojima je izvršena kratka obuka i
nje pripadnika brigade izvršeno je sa 180 motornih vozila i 10 osposobljavanje za predstojeća bojna djelovanja, 2. bojna kre-
autobusa, mobiliziranih od strane Kriznog štaba grada Zagreba. nula je u večernjim satima 21. studenoga 1991. za glavninom
Hodnja je trajala punih 12 sati, a tijekom puta pripadnike briga- snaga brigade prema istočnoj Slavoniji. Pohodna kolona išla je
de pratili su velika hladnoća, snijeg i zamračenje. istim smjerom kao i njihovi suborci prethodnih dana.
Između 1,00 i 6,00 sati 20. studenoga 1991. na područje Po dolasku u Našice, dočekao ih je zapovjednik brigade koji
Našica počeli su pristizati prvi pohodni postroji brigade, koje je zapovjednika 2. bojne upoznao sa situacijom na bojišnici te
prihvaća prethodnica brigade, upućena dva dana ranije, te osob- mu zapovjedio da se bojna žurno razmjesti i rasporedi na prvoj
no zapovjednik 132. brigade HV-a Našice Slavko Barić. Po do- crti obrane u selu Ivanovac. Zbog dužeg trajanja popune i opre-
lasku razmještaju se u vatrogasnim domovima, osnovnim škola- manja, prateći vod priključuje se bojni tek 24. studenoga 1991.
ma i drugim objektima u selima Feričanci, Jelisavac, Lađanska, godine.
Breznica Našička i Podgorač, gdje su i prenoćili. Nakon što su Na odlasku su se hrvatski branitelji, pripadnici 101. brigade
postrojbe brigade svladale put od 250 km, zapovjednik brigade HV-a, oprostili s članovima svojih obitelji i prijateljima, ne zna-
odobrio je odmor u trajanju jednog dana, radi okrepe ljudstva i jući hoće li se vratiti. No, bili su odlučni pomoći svojim subor-
pregleda naoružanja, motornih vozila i tehnike. cima, hrvatskim braniteljima istočne Slavonije u obrani jedine
U Zapovjedništvu brigade izvršena je kraća analiza stanja im Domovine, Republike Hrvatske. Pritom su se pitali hoće li
na terenu sa zapovjednicima pristiglih postrojbi, tijekom koje uspjeti odbiti napade nadmoćnijeg i bolje naoružanog neprija-

18 Nakon što su postrojbe HV-a i snage MUP-a Republike Hrvatske u operaciji “Papuk – ‘91” (28. studenoga – 25. prosinca 1991.) oslobodile šire područje
Papuka, nestalo je opasnosti od napada pobunjenih Srba pa su se postrojbe brigade mogle kretati prema istočnoj Slavoniji planiranim smjerom preko Podravske
Slatine (Nova Bukovica – Mikleuš – Čačinci – Feričanci – Donja Motičina) do Našica, umjesto preko Donjeg Miholjca.

92
telja. Oko srca bila je zebnja, a u glavi inat da se brani svaka sto- Srba na tom dijelu bojišta s ciljem odsijecanja Osijeka, njegove
pa i brazda plodne slavonske ravnice. blokade i kasnijeg zauzimanja, presijecanja ceste između Osi-
Dio novo mobiliziranih pripadnika, koji su bili potpuno jeka i Đakova i izbijanja na Podravsku magistralu te, u drugoj
nepripremljeni za bojna djelovanja, po dolasku u istočnu Sla- fazi, daljnjeg prodora, jednim krakom kroz Podravinu, a dru-
voniju uplašio se i želio je napustiti postrojbe brigade i vratiti se gim kroz Posavinu prema području zapadne Slavonije.
natrag u Zagreb. No, to je spriječeno odlučnom akcijom zapo- Nakon zauzimanja Vukovara, združene snage JNA i pobu-
vjednika njihovih postrojbi i Zapovjedništva 101. brigade HV- njenih Srba krenule su u žestoku ofenzivu na istočnoslavonskoj
a, uz pomoć postrojbi HV-a u sastavu 1. OZ Osijek. bojišnici. Pregrupiravši snage, glavni napad usmjerile su na po-
U istočnu Slavoniju ojačana 101. brigada HV-a stigla je s dručje južno od Osijeka, napadajući smjerovima: Tenja – Antu-
1900 pripadnika, naoružanih s 1940 komada pješačkog naoru- novac, Orlovnjak – Antunovac i Laslovo – Ernestinovo – An-
žanja, šest minobacača 120 mm, četiri PZT-a 20/1 i šest bestr- tunovac, koristeći pritom sljedeće snage:
zajnih topova, što nije bilo dovoljno za protuoklopnu borbu. – 51. mbr, koja je napadala smjerom Erdut – Dalj – Sarvaš-
Pohodni cilj brigada je dostigla bez ljudskih gubitaka i sa ko Polje;
samo dva oštećena motorna vozila, iako su je cijelo vrijeme puta – 544. mbr (iz Šapca), koja je napadala smjerom Dalj – Bi-
pratili velika hladnoća i snijeg. Pritom treba istaknuti da su se jelo Brdo – Sarvaš (Sarvaško polje);
pohodne kolone kretale maksimalno dopuštenom brzinom od – 12. pmbr, koja je napadala smjerom Borovo – Trpinja –
40 km/h i sa zamračenim svjetlima zbog opasnosti od napada
Tenja;
pobunjenih Srba.
– 505. mtbr (iz Zemuna), koja je napadala smjerom Mar-
Brigada dolazi na područje istočne Slavonije u trenutku
kušica – Podrinje;
opće ofenzive jedinica 12. korpusa JNA, koji je imao sjedište u
– 125. lpbr, koja je napadala iz smjera Tordinci – Laslovo;
Novom Sadu, i lokalnih pobunjenih Srba, koje su nakon zauzi-
– 126. lpbr, koja je bila razmještena na području Tenje i Or-
manja Vukovara 18. studenoga, prebacile znatne snage prema
lovnjaka;
Osijeku i krenule u ofenzivu duž cijele crte istočnoslavonske
– 1. gmtbr (iz Beograda)19, te
bojišnice, zauzevši 21. studenoga 1991. sela Stari i Novi Seleš
te Ernestinovo, a tri dana kasnije i Laslovo. Time su ugrozili i – 16. map, koji je pružao topničko-raketnu potporu s palj-
sam Osijek s južne strane te otvorili put za daljnji prodor prema benih položaja: 1/16. map u rajonu: Mali rit – Bobotski kanal,
Đakovu. 2/16. map u rajonu: Segedinac – Podrinje;
Nakon što su pobunjeni Srbi i JNA zauzeli Ernestinovo, koje su bile popunjene rezervistima i dobrovoljcima iz Srbi-
kolone autobusa, vozila i traktora s prognanicima, ženama, dje- je i Bosne i Hercegovine te zajednički djelovale s lokalnim sna-
com i starijim osobama te natovareni različitim osobnim stva- gama pobunjenih Srba.
rima, kretale su se prema Našicama i Đakovu. Jadni ljudi napu- Tijekom noći 20./21. studenoga 1991. zapovjednik 101.
štali su svoja ognjišta, svoje snove i uspomene, grobove svojih brigade HV-a zaprimio je zapovijed zapovjednika 1. OZ Osi-
predaka i sinove na prvoj crti bojišnice, odlazeći u progonstvo. jek Karla Gorinšeka da se postrojbe brigade razmjeste u rajonu
Bila je to uobičajena slika tih dana na području istočne Slavoni- lijevo: Ivanovac – Briješće – Livana, desno: most na Velikom
je s kojom su se pripadnici brigade suočili odmah po dolasku na kanalu Vuka, po dubini: Jurjevac Punitovački – Beketinci,20 te
to područje. preuzmu i rasporede se na prvoj crti obrane Livana – Briješće
Brigada dolazi u istočnu Slavoniju kao ojačanje iscrpljenim – Ivanovac – Paulin Dvor – Hrastin, sa zadaćom odsudne obra-
hrvatskim snagama na tom području, s ciljem stabilizacije i ne dodijeljene im zone odgovornosti i neprekidnog osiguranja
učvršćenja crte bojišnice te sprječavanja daljnjeg prodora snaga prometnice Osijek – Đakovo.21 U dubini zone odgovornosti
JNA i pobunjenih Srba. U GS HV-a procijenili su da će zau- postrojbe brigade trebale su organizirati drugu crtu obrane:
zimanjem Vukovara otpočeti opća ofenziva JNA i pobunjenih Vladislavci – Dopsin – Vuka.

19 Vratila se u Beograd 23. studenoga 1991. godine.


20 Zona odgovornosti 101. brigade HV-a bila je 8 km široka i 18 km duboka.
21 Po dolasku brigade na istočnoslavonsko bojište, Zapovjedništvo 1. OZ Osijek imalo je tri opcije oko područja njezine bojne uporabe – područje Vinkovaca,
područje Županje i područje jugozapadno od Osijeka – od kojih se, zbog vrlo teške situacije na tom dijelu bojišnice, odlučilo za ovu potonju.

93
Zapovjedno mjesto brigade, Beketinci, studeni 1991.

Jozo Petrašević i Ante Radalj na ZM-u brigade, Beketinci, studeni 1991.


Brigadna vojna policija, Beketinci, studeni 1991.

94
Desni susjed joj je bila 122. brigada HV-a Đakovo, a lijevi – Logistička satnija brigade razmjestila se u s. Jurjevac Pu-
106. brigada HV-a Osijek, 132. brigada HV-a Našice i 160. bri- nitovački, u spremnosti za logističku potporu u 5,00 sati 21.
gada HV-a Osijek. studenoga 1991. godine;
Prema navedenoj zapovijedi, ojačana 101. brigada HV-a – 1. bojna u s. Vladislavci, u spremnosti za b/d na prvoj crti
uvodi se i raspoređuje na glavnom smjeru napada snaga JNA obrane Hrastin – Paulin Dvor do ponoći 21. studenoga 1991.;
i pobunjenih Srba, južno od Osijeka. Zadaća brigade bila je: – 2. bojna u Ivanovcu, u spremnosti za b/d na prvoj crti
upornom i odsudnom obranom na južnom dijelu osječke bo- obrane u Ivanovcu do ponoći 23. studenoga 1991.;
jišnice ne dozvoliti prodor pobunjenih Srba i JNA kroz dodi- – 3. bojna u s. Beketinci, u spremnosti za b/d na drugoj
jeljenu im zonu odgovornosti, zauzimanje sela Paulin Dvor, crti obrane lijevo: selo Velika Branjevina – rijeka Vuka, desno:
uključno selo Vuka do ponoći 22. studenoga 1991.;
Vladislavci i Hrastin, izbijanje na prometnicu Osijek – Đakovo
– 4. bojna (3. bojna 100. brigade HV-a) u Čepinu i Livani,
i dovođenje obrane Osijeka u (polu)okruženje.
u spremnosti za b/d na lijevom krilu prve crte obrane brigade i
Razmještanje postrojbi brigade i preuzimanje položaja od-
na drugoj crti obrane Livana – Briješće – Korođgrad do ponoći
vijalo se u vrlo složenim sigurnosnim uvjetima, budući da su 22. studenoga 1991., i
snage pobunjenih Srba i JNA tijekom noći 20./21. studenoga – 1. samostalna satnija Podsused u s. Hrastin, u spremnosti
1991. probile crtu obrane 130. brigade HV-a u Antunovcu, za b/d na desnom krilu prve crte obrane brigade do ponoći 22.
pod jakim topničkim djelovanjem neprijatelja, nepovoljnim studenoga 1991. godine.
vremenskim uvjetima i na inženjerijski nedovoljno uređenom Prva je crtu obrane preuzela 1. bojna. Prema već spomenu-
terenu za bojna djelovanja. toj zapovijedi nadređenog zapovjednika 1. OZ Osijek, 1. bojna
Zapovjedništvo i postrojbe brigade razmjestile su se i preu- 101. brigade HV-a podređena je Zapovjedništvu 130. brigade
zele crtu obrane na sljedeći način: HV-a Osijek, kojom je zapovijedao Nikola Huđin i koja je ima-
– ZM brigade organizirano je u s. Beketinci, na izlazu iz la ZM u selu Vladislavci. Po primitku zapovijedi, zapovjednik 1.
sela prema Osijeku, a IZM u s. Vladislavci (na ZM-u 130. briga- bojne zapovijeda hodnju pohodnim smjerom Našice – Satnica
de HV-a), u spremnosti za b/d u ponoć 20. studenoga 1991.; Đakovačka – Gorjani – selo Vuka i po dolasku u mjesto bojnog
– pristožerne postrojbe u s. Beketinci, u spremnosti za b/d rasporeda bojne – sela Vladislavci i Hrastin – uz pomoć zapo-
u ponoć 20. studenoga 1991.; vjednika i pripadnika 130. brigade HV-a, do 23,00 sata 21. stu-
– Bitnica minobacača 120 mm,22 sastavljena od šest mino- denoga 1991., u vrlo kratkom vremenu, raspoređuje postrojbe i
bacača, zaposjela je paljbene položaje iza s. Hrastin, u blizini oruđa bojne na obrambene položaje i prvu crtu bojišnice. Time
tvornice “Mobilija”, u spremnosti za b/d u ponoć 25. studenoga je 1. bojna bila prva postrojba 101. brigade HV-a koja je ras-
poređena na prvu crtu obrane istočnoslavonske bojišnice. Crtu
1991.;
Hrastin – Paulin Dvor, dužine oko 2 km, preuzela je oko 23,00
– Vod PZO 20/1 zaposjeo je paljbene položaje u s. Veliki
sata 21. studenoga 1991. godine. Najprije je prvu crtu obrane
Rastovac, u spremnosti za b/d u ponoć 23. studenoga 1991.,
bojne preuzela 1. satnija, u suradnji s 1. bojnom 130. brigade
– Protuoklopni vod brigade, sastavljen od šest bestrzajnih
HV-a, koju su popunjavali domaći dečki.
topova 82 mm, zaposjeo je paljbene položaje u s. Paulin Dvor Ne znajući koja postrojba hrvatskih branitelja drži obram-
prema Ernestinovu, u spremnosti za b/d u ponoć 21. studenoga bene položaje u selu Paulin Dvor prema Ernestinovu, pripad-
1991.; nici protuoklopnog voda brigade su, radi sigurnosti, oprezno s
– Inženjerijski vod23 razmješten je u s. Beketinci, u spre- dvije protuoklopne grupe u 19,00 sati 21. studenoga 1991. ušli
mnosti za b/d u ponoć 21. studenoga 1991.; u Paulin Dvor, pri čemu su ustvrdili da je crta obrane prema Er-
– Vod RBKO razmješten je u s. Beketinci, a dekontamina- nestinovu prazna. Brzom reakcijom zapovjednika 1. bojne, nje-
cijska stanica u s. Jurjevac Punitovački, u spremnosti za b/d u zina 1. satnija i protuoklopna grupa zaposjele su oko 23,00 sata
ponoć 22. studenoga 1991.; 21. studenoga 1991. crtu obrane Paulin Dvor – most – nasip

22 Tijekom boravka 101. brigade HV-a na istočnoslavonskom bojištu, brigadna bitnica ispalila je oko 226 granata kojima je ostvarila maksimalan učinak.
Pritom treba istaknuti da njezine vatrene položaje neprijatelj nije uspio otkriti.
23 Težište djelovanja imao je na crti obrane Hrastin – Briješće.

95
Miro Andrić – zapovjednik 1. bojne, Jozo Petrašević – zapovjednik brigade, Stjepan Jurina i Dragan Nikolić, Vladislavci, studeni 1991.

96
prema Ernestinovu, kako bi spriječili napad pobunjenih Srba i
JNA iz tog smjera. Time su pripadnici 1. bojne pomaknuli crtu
obrane ispred Paulin Dvora prema Ernestinovu i stavili pod
kontrolu dominantnu tt 87 na nasipu rijeke Vuke te most i cr-
pnu stanicu na spojnom kanalu rijeke Vuke i Bobotskog kanala
na glavnom smjeru eventualnog napada jačih oklopno-mehani-
ziranih snaga JNA.
Po preuzimanju položaja na području Paulin Dvora, pripad-
nici 1. bojne počeli su se odmah utvrđivati i organizirati obranu
naspram vatrenih uporišta JNA i pobunjenih Srba u zauzetim
selima Petrova Slatina, Šodolovci i Ernestinovo.
Time je Zapovjedništvo 1. bojne preuzelo prvu crtu obra-
ne lijevo: duž kanala prema Amalijinom polju, desno: ispred s.
Hrastin na smjeru od križanja ceste Hrastin – Vladislavci – Pa-
ulin Dvor – tt 87 (na nasipu-bentu rijeke Vuke) – cesta Paulin Pripadnici BsT voda 1. bojne na položaju u Paulin Dvoru, studeni
Dvor – Ernestinovo, po dubini Dopsin – Vladislavci, sa zada- 1991.
ćom odbijanja napada oklopno-mehaniziranih i pješačkih sna-
ga JNA i pobunjenih Srba iz smjera Ernestinova prema Paulin bila je u stanju pripravnosti na položajima na drugoj crti obrane,
Dvoru, Hrastinu i Vladislavcima, u spremnosti za protunapad i dok se jedna satnija nalazila na pasivnom odmoru udaljena oko
oslobađanje Ernestinova. 2 km od prve crte. Potporu pješaštvu trebali su pružati Prateći
Lijevo od postrojbi 1. bojne, na prvoj crti obrane Amalijino vod i Vod BsT-a bojne s oruđima za protuoklopnu borbu.24
polje – Bobotski kanal bila je raspoređena 3. bojna 130. brigade Sljedećeg dana, nakon preuzimanja crte obrane, zapovjed-
HV-a Osijek, a dalje 2. bojna 101. brigade HV-a na prvoj crti u nik 1. bojne primio je zapovijed zapovjednika 130. brigade
Ivanovcu i Antunovcu. Desno od postrojbi 1. bojne, prvu crtu HV-a Nikole Huđina, da izvrši napad iz smjera Paulin Dvora
obrane u s. Hrastin držali su vod iz 1. bojne 130. brigade (doma- prema okupiranom Ernestinovu (drugi smjer napada trebao je
ći dečki) i 1. samostalna satnija Podsused. ići iz Ivanovca i Divoša snagama 3. bojne 130. brigade HV-a).
Po preuzimanju svoje zone odgovornosti i crte obrane, po- Zbog nedobivanja dogovorene topničke potpore od strane su-
strojbe 1. bojne razmjestile su se na sljedeći način: sjedne 122. brigade HV-a, napad je na kraju otkazan. Kasnijom
– ZM bojne organizirano je u OŠ “Milica Križan” u s. Vla- raščlambom Zapovjedništva bojne zaključeno je da je postavlje-
dislavci, u spremnosti za b/d u ponoć 21. studenoga 1991.; na zadaća bila nerealna, jer su pobunjeni Srbi i JNA na području
– pristožerne postrojbe uz ZM bojne; Ernestinova imali raspoređene jake oklopno-mehanizirane, to-
– 2. satnija u tvornici prerade drva “Mobilija” u s. Vla- pničke i pješačke snage, koje su bile dobro ukopane i utvrđene.
dislavci; Po dolasku u Vladislavce i Hrastin pripadnici 1. bojne, kao
– 3. satnija u staroj školi u Hrastinu (na križanju Vladislav- i kasnije pripadnici 3. bojne, uspostavili su s kriznim stožerima
ci – Hrastin – Paulin Dvor); i mještanima sela dobre i prijateljske odnose, koji se nisu mije-
– Vod BsT-a i Prateći vod bojne u Paulin Dvoru; njali tijekom njihova cjelokupnog djelovanja na tom područ-
– Logistički vod u selu Vuka; ju. U selima Vladislavci i Hrastin (čiji su stanovnici većinom
– Sanitet u Domu zdravlja Vladislavci. bili Mađari) postojala je postrojba jačine satnije sastavljena od
Izmjena postrojbi bojne na prvoj crti obrane organizirana je mještana, na čelu sa zapovjednikom Antom Pranjićem, koja je
na način da se jedna satnija bojne nalazila u Paulin Dvoru i na bila sastavnica 130. brigade HV-a Osijek. Nakon što je spome-
nasipu (bentu) prema Ernestinovu, gdje se cijelo vrijeme nalazio nuta brigada promijenila položaj, ti “domaći dečki” zatražili su
i jedan vod iz sastava 1. bojne 130. brigade HV-a. Jedna satnija da ostanu braniti svoje selo. Njihovom je zahtjevu udovoljeno

24 Zbog izloženosti snažnoj topničkoj i tenkovskoj vatri snaga JNA i pobunjenih Srba od samog početka, te konfiguracije terena (ravnica i brisani prostor),
bilo je teško pronaći adekvatne paljbene položaje, posebno za djelovanje iz BsT-a po neprijateljskim snagama na okupiranom području, pa su oruđa za protuo-
klopnu borbu postavljana samo za obranu i to u vidnom polju napada.

97
SHEMA Br.8
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 3. BOJNE 101. BR ZNG-a/HV-a 1991./1992. GODINE

ZAPOVJEDNIK BOJNE

ŽELJKO BOSAK

ZAPOVJEDNIŠTVO BOJNE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
IPD ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE
PETAR JAKŠIĆ
BORIS MORSAN

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


SPOZNAJNE POSLOVE i SIS
SAMOSTALNE POSTROJBE BOJNE -
ZAPOVJEDNICI
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA DESETINA VEZE
RKBO ŽELJKO RADOČAJ
ZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA DAMIR PARAĐIKOVIĆ MILAN PAPIĆ ADMIR RAMIĆ


IZVIDNIČKA DESETINA
OPĆE POSLOVE
JEROLIM BUBIČIĆ
PETAR CENKOVČAN

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


LOGISTIKU DIVERZANTSKI VOD
DARKO KIRINČIĆ

DOZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE


IZVJESTITELJI STRUKA SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
MILAN TRŠAN SINIŠA BOROMISA MARIJAN BOBESIĆ
GORAN STOJANOVIĆ
TEHNIČKE
RUDOLF SPANIĆ

VOD BsT
OPSKRBNE
DAMIR MODRIĆ ZAPOVJEDNIK 1. VODA ZAPOVJEDNIK 1. VODA ZAPOVJEDNIK 1. VODA

MLADEN KOSINEC BRANKO KONTIĆ OHRAN BEČIĆ INŽENJERIJSKI VOD


2. VODA 2. VODA 2. VODA
ŽELJKO ĆENAN
SANITETSKE - LIJEČNICI
Dr TOMISLAV LUETIĆ
ŽELJKO IVANOVIĆ 3. VODA ANDRIJA JAKOLIĆ 3. VODA DAVORIN PRISELAC 3. VODA

ZAPOVJEDNIK LOGISTIČKOG VODA


PEJO AČKAR ŽELJKO ČEGIR ZLATKO SMERNJAK
DAMIR HORVAT

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 4. bojne 101. br ZNG-a/HV-a (3. bojne 100. br ZNG-a/HV-a) u studenom 1991.

i oni su pridodani 101. brigadi HV-a,25 te su sve vrijeme bojno pobunjenih Srba i JNA u Ernestinovu, Petrovoj Slatini, Kopriv-
djelovali s postrojbama 1. i 3. bojne. ni i Šodolovcima. U njihovu spremnost i odlučnost za odsud-
Zbog potrebe dobre koordinacije i zapovijedanja postroj- nu obranu vrlo brzo su se uvjerili i pripadnici JNA i pobunjeni
bama u bojnim djelovanjima, odmah po preuzimanju prve crte Srbi, prvenstveno kada su 24. studenoga 1991. pripadnici bojne
obrane Zapovjedništvo 1. bojne pristupilo je organiziranju su- sa svojih paljbenih položaja ispred Paulin Dvora uništili dva ne-
stava veze, uspostavivši poljsku telefonsku vezu sa zapovjedniš- prijateljska tenka T-55.
tvima nižih postrojbi (1., 2. i 3. satnije, Pratećeg voda – u čijem Bojna iz sastava 100. brigade HV-a, pridodana 101. brigadi
su se sastavu nalazili minobacači 60 i 82 mm, Vodom BsT-a u
HV-a kao ojačanje (4. bojna), zaposjela je položaje na području
Paulin Dvoru te sanitetskim stacionarom u selu Vladislavci), te
Čepina, Livane i Briješća, u pripravnosti za b/d i pomoć postroj-
zapovjedništvima 101. i 130. brigade HV-a. Telefonska linija
bama 2. bojne 101. brigade HV-a, 3. bojne 130. brigade HV-a i
bila je razvučena do prve crte obrane i prepumpne stanice na
nasipu i mostu rijeke Vuke, koji je bio miniran i pod nadzorom 106. brigadi HV-a na tom području. Preuzimanje dodijeljenih
pripadnika Diverzantskog voda bojne za slučaj potrebe rušenja. položaja obavljeno je pod jakom topničkom i tenkovskom va-
U rajonu razmještaja i na prvoj crti obrane Paulin Dvor – trom pobunjenih Srba i JNA, u nepovoljnim vremenskim uvje-
Hrastin, zapovjednik 1. bojne odmah je organizirao obranu i tima i na inženjerijski neuređenom prostoru za bojna djelovanja
poduzeo mjere bojnog osiguranja. Pristupa se izradi skloništa, i smještaj.
kopanju rovova, fortifikacijskom utvrđivanju položaja i zaprje- Preuzevši svoju zonu odgovornosti i crtu obrane, postrojbe
čivanju rajona rasporeda i prve crte obrane naspram uporišta bojne razmjestile su se na sljedeći način:

25 Izuzetno dobru suradnju postrojbe i pripadnici 101. brigade HV-a imali su sa zapovjednikom spomenute postrojbe Antom Pranjićem i njegovim zamjeni-
kom Pavom Kečkešem, te zapovjednicima vodova Jurom Čančarom, Ivanom Vujčićem – Picanom i Zlatkom Kubicom, koji se ujedno nalazio i na čelu Kriznog
stožera Hrastin.

98
– ZM bojne organizirano je u obiteljskoj kući na adresi zamjenu iscrpljenih snaga brigade (1. bojne) na prvoj crti bo-
Omladinska 59 u selu Livana, u spremnosti za b/d u ponoć 22. jišnice.
studenoga 1991.; Preuzevši svoju zonu odgovornosti i crtu obrane, postrojbe
– pristožerne postrojbe uz ZM bojne; bojne razmjestile su se na sljedeći način:
– 1. satnija u novoj školi i okolnim kućama u Čepinu; – ZM bojne organizirano je u Beketincima, u kući na izla-
– 2. satnija u prostorijama MZ “Đuro Đaković” i okolnim zu iz mjesta prema selu Vuka, u spremnosti za b/d u ponoć 22.
kućama u Čepinu; studenoga 1991.;
– 3. satnija u novoj školi i okolnim kućama u Briješću; – pristožerne postrojbe uz ZM bojne;
– Prateći vod u selu Briješće; – 1. satnija zaposjela je položaje lijevo: mlin u selu Vuka,
– Logistički vod u prostorijama MZ “Đuro Đaković” u Če- desno: južni dio sela Vuka, sa zadaćom obrane ceste koja vodi
pinu i od prve crte bojišnice do ceste Osijek – Đakovo;
– Sanitet u novoj školi u Čepinu. – 2. vod 2. satnije zaposjeo je položaje lijevo: Mala Bra-
Četvrta bojna imala je zadaću utvrditi pričuvnu crtu obra- njevina, desno: selo Bijele Klade, sa zadaćom kontrole kanala
ne duž Salaj kanala, od Briješća do Korođgrada i Bobotskog Vuka;
kanala, te biti u spremnosti za pružanje pomoći postrojbama – 1. vod 2. satnije ostavljen je u pričuvi u selu Vuka, u spre-
2. bojne na prvoj crti obrane u Antunovcu i Ivanovcu. Treća mnosti za intervenciju prema potrebi;
– 3. satnija zaposjela je položaje lijevo: željeznička postaja
satnija bojne pridodana je 2. bojni 101. brigade HV-a te ras-
u Vladislavcima, desno: Mala Branjevina, s težištem obrane na
poređena na njezinom lijevom krilu na crti obrane Antunovca
komunikacijama koje vode prema cesti Osijek – Đakovo i zada-
između Širokog Polja i Jakovalja, sa zadaćom odsudne obrane
ćom kontrole kanala;
crte bojišnice te, u suradnji s postrojbama 2. bojne s desne i 106.
– Inženjerijski vod u selu Velika Branjevina, spreman za za-
brigade HV-a s lijeve strane, sprječavanja napada oklopno-me-
prječivanje komunikacija i miniranje za to predviđenih objekata, i
haniziranih i pješačkih snaga JNA i pobunjenih Srba iz smjera
– Logistički vod na farmi u selu Mala Branjevina.
Orlovnjaka i Tenje.
Zaposjevši navedene položaje, zapovjednik 3. bojne podu-
Zapovjednik 4. bojne, nakon što je razmjestio postrojbe boj- zeo je mjere inženjerijskog uređenja i bojnog osiguranja zadane
ne, zapovjedio je izradu skloništa, kopanje rovova, fortifikacij- crte. Pristupa se odmah izradi skloništa, kopanju rovova i forti-
sko utvrđivanje položaja i inženjerijsko uređenje crte bojišnice fikacijskom utvrđivanju položaja, kako bi osigurali eventualno
duž Salaj kanala. Po dolasku na istočnoslavonsko bojište, bojna izvlačenje postrojbi brigade s prve crte bojišnice.
je brojala 447 pripadnika26, a njezina zadaća, osim držanja pri- Kako je situacija na prvoj crti bojišnice bila vrlo ozbiljna,
čuvne crte obrane, bila je i pružati pomoć postrojbama 2. bojne postrojbe ugrožene te napad neprijatelja sve izgledniji, na osno-
101. brigade HV-a u odsudnoj obrani Antunovca i Ivanovca. vu usmene zapovijedi zapovjednika 101. brigade HV-a, zapo-
U jutarnjim satima 22. studenoga 1991., zapovjednik 3. boj- vjednik 3. bojne prebacio je 25. studenoga 1991. iz s. Vuka u
ne primio je zapovijed zapovjednika brigade da pokrene bojnu s. Hrastin svoju 1. satniju, koja je imala zadaću zaštite desnog
i razmjesti je na području sela Vuka, na drugoj crti obrane bri- boka i leđa pripadnika 1. bojne brigade.
gade, što on i čini. Bojna je razmještena na drugoj crti obrane, Dana 23. studenoga 1991. svoje položaje na istočnoslavon-
lijevo: Velika Branjevina – Mala Branjevina, desno: selo Vuka skoj bojišnici zaposjela je i 2. bojna 101. brigade HV-a, koja se
(uključno), po dubini: Beketinci, sa zadaćom sprječavanja zrač- rasporedila na području Ivanovca preuzevši, prvenstveno zbog
nih desanata i ubacivanja neprijateljskih izvidničko-diverzant- njihove izmorenosti, gubitaka i potrebe popune ljudstvom,
skih grupa, omogućavanja izvlačenja snaga 101. brigade HV-a prvu crtu obrane od 1. bojne 132. brigade HV-a Našice.27 Pre-
s prve crte obrane te biti u pripravnosti za bojna djelovanja i ma zapovijedi Zapovjedništva 1. OZ Osijek, bojna je 24. stude-

26 “Bojna jest bila prema mobilizacijskom razvoju ustrojena u općini Centar, kao 3. bojna 100. brigade ZNG-a, ali osim zapovjednog kadra s te Općine, bila je
sastavljena od ljudi s područja cijelog grada Zagreba – većinom dragovoljaca iz rezervnog sastava policije, s ratnim iskustvom iz Gline, Petrinje, Kostajnice i dr.
Bila je jedna od najiskusnijih borbenih jedinica u Zagrebu. Ti dečki iz policije bili su stručniji, hrabriji, snalažljiviji i bolji poznavatelji vojnih vještina i umijeća
od nas, koji smo im zapovijedali” (iz priloga Damira Modrića, člana Zapovjedništva 3. bojne 100. brigade ZNG-a).
27 Ivanovac je u to vrijeme bio u zoni odgovornosti 132. brigade HV-a Našice, koja je ZM imala u Čepinu.

99
Slijeva stoje: Berislav Čanjevac, Damir Ovčarić, Damir Stepić, Pripadnici 3. satnije 2. bojne: Teodor Pretić (bolničar), NN i Mijo
Mario Šego, Rajmond Noršić; čuče: Tomislav Simon i Ranko Novosel, Matleković, Antunovac, prosinac 1991.
Antunovac, 23. studenoga 1991.

bi pripadnici 3. bojne 130. brigade HV-a uspjeli su, zahvaljuju-


ći domaćim dečkima antunovačke satnije pod zapovijedanjem
Franje Tokića, obraniti Antunovac. U takvoj situaciji, uvođenje
svježih snaga 1. satnije 2. bojne 101. brigade HV-a za brani-
telje Antunovca bilo je veliko ohrabrenje te su ih upoznali sa
stanjem na terenu i pomogli u njihovom razmještaju na prvoj
crti obrane. Svim postrojbama na prvoj crti obrane Hrastin –
Paulin Dvor – Divoš – Ivanovac – Antunovac zapovijedao je
zapovjednik 130. brigade HV-a Osijek Nikola Huđin do 1. pro-
sinca 1991., kada se 130. brigada HV-a izvlači, a zapovijedanje
preuzima zapovjednik 101. brigade HV-a.29
Preuzevši svoju zonu odgovornosti i crtu obrane, postrojbe
bojne razmjestile su se na sljedeći način:
Božidar Čebrajec – Čebra, pripadnik 3. satnije 2. bojne., Ulica – ZM bojne organizirano je u Ivanovcu, u spremnosti za
Republike, Antunovac, prosinac 1991. b/d u ponoć 23. studenoga 1991.;
– pristožerne postrojbe uz ZM bojne;
noga 1991. podređena zapovjedniku 130. brigade HV-a Osijek – 1. satnija preuzela je prvu crtu obrane na području Antu-
Nikoli Huđinu, a prema njegovoj zapovijedi, postrojbe bojne novca, južno i istočno od sela;
raspoređuju se u razrušeni i od stanovništva napušteni Antuno- – 2. satnija preuzela je prvu crtu obrane na istočnom izlazu
vac (iako se selo nije nalazilo u zoni odgovornosti 101. brigade iz sela Ivanovac i na nasipu uz kanal i cestu Antunovac – Er-
HV-a) te preuzimaju prvu crtu obrane u selu od Samostalne nestinovo, od trafostanice na izlazu iz Ivanovca do željezničke
čepinske bojne (3. bojne) 130. brigade HV-a, kojom je zapo- pruge na sjeverozapadnom ulazu u Antunovac;
vijedao Slobodan Tolj.28 Njihovu crtu obrane JNA i pobunjeni – 3. satnija ostavljena je u pričuvi u Ivanovcu, u spremnosti
Srbi bili su probili 21. studenoga 1991. godine. U žestokoj bor- za intervenciju prema potrebi;

28 Prema zapovijedi zapovjednika 1. OZ Osijek, Antunovac je u to vrijeme bio u zoni odgovornosti 130. brigade HV-a Osijek.
29 Osim u Divošu, gdje je i dalje bila raspoređena 1. satnija 3. bojne 130. brigade HV-a.

100
Pripadnik 1. samostalne satnije Podsused Ivan Jozinović Pop uz kanal Pripadnici 1. samostalne satnije Podsused Nenad Antolić, Krunoslav
rijeke Vuke, Hrastin, studeni 1991. Badel i Igor Kladar pred odlazak na zadaću, Hrastin, studeni 1991.

– Logistički vod u Čepinu i Ivanovcu, odakle je dio zadu- ki ranjen. U takvoj situaciji, zapovjednik 2. bojne zapovjedio je
žen za pripremu hrane prebačen u tvornicu prerade drva “Mo- zapovjedniku 3. satnije da “njegova” satnija preuzme položaje 1.
bilija” na izlazu iz Vladislavca prema Hrastinu, i satnije, što je do 13,00 sati i učinjeno. Zamjena postrojbi obavlje-
– Sanitet bojne u Ivanovcu. na je pod bojnim djelovanjem pobunjenih Srba i JNA. U surad-
Rajon obrane 2. bojne 101. brigade HV-a po dubini bio je nji s domaćim dečkima, pripadnici 3. satnije pod okriljem noći
Korođgrad – Ovčara Čepinska. Desno od nje, crtu obrane: Rudi- (zbog brisanog prostora i stalnog djelovanja neprijatelja tijekom
ne – Bobotski kanal – Divoš držala je 3. bojna 130. brigade HV- dana) ušli su u prazan prostor Ulice Republike prema Tenji, ras-
a, dok je lijevo od nje crtu obrane držala 4. bojna 101. brigade poredili se u rajonu Bezenice (ispred Salaša, oko 400 metara od
HV-a. Zadaća 2. bojne bila je organizirati odsudnu obranu na crti neprijatelja), koji su povremeno kontrolirali pobunjeni Srbi i
bojišnice, zaustaviti napad pješačkih i oklopno-mehaniziranih JNA. Time su zatvorili glavni mogući smjer kombiniranog oklo-
postrojbi JNA i pobunjenih Srba, u spremnosti za protunapad. pno-pješačkog napada neprijatelja. Na ovim položajima satnija
Pripadnici 2. bojne preuzeli su neuređene obrambene po- ostaje bez zamjene do 4. prosinca 1991., izložena svakodnevnom
ložaje bez rovova pa je zapovjednik bojne zapovjedio utvrđiva- djelovanju neprijatelja iz svih raspoloživih oruđa i oružja.
nje crte. Odmah su pristupili izradi skloništa, kopanju rovova Uz postrojbe iz njezinog sastava i 3. bojnu 100. brigade HV-
i fortifikacijskom uređivanju i zaprječivanju rajona rasporeda i a, 101. brigadi HV-a se 22. studenoga 1991. na istočnoslavon-
prve crte obrane. Skromna protuoklopna sredstva razmještena skom bojištu priključila i 1. samostalna satnija Podsused, koja joj
su na mogućim smjerovima djelovanja oklopno-mehaniziranih je podređena. Satnija je brojala 135 pripadnika, a bila je ustro-
snaga neprijatelja, a prilazi Antunovcu i Ivanovcu zapriječeni su jena u četiri voda, protuoklopni roj (desetinu, op. a.), grupu za
minsko-eksplozivnim zaprekama. vezu, inženjeriju i transport, sa sanitetom i logistikom. Bila je
Kako zbog visokih podzemnih voda obrambene položa- kompletno naoružana i osposobljena za samostalna bojna dje-
je nije bilo moguće ukopati u zemlju, pripadnici bojne morali lovanja, protuoklopni boj, izvidničko-diverzantska djelovanja i
su za zaklon i smještaj koristiti kuće koje su imale podrume, a postavljanje ili uklanjanje mina. Po dolasku, zapovjednik satnije
takvih je bilo malo. Kako bi spriječili prodor oklopno-meha- dobio je od zapovjednika brigade zapovijed da, osloncem na Ve-
niziranih snaga JNA i osigurali prvu crtu obrane, Inženjerijski liki kanal rijeke Vuke, organizira obranu na području Hrastina s
vod bojne srušio je drveno-željezni most prema selu Orlovnjak ciljem zaštite desnog boka postrojbi brigade (1. bojne) i sprječa-
i betonski most na kanalu između Ivanovca i Antunovca, kod vanja pokušaja prodora snaga pobunjenih Srba i JNA iz smjera
trafostanice na istočnom ulazu u potonje selo. Šodolovci – Petrova Slatina. Dobio je i zapovijed da, u suradnji s
Ubrzo po preuzimanju crte obrane, 25. studenoga 1991. od postrojbama 1. bojne brigade, osloncem na rijeku Vuku do mo-
minobacačke granate ispaljene iz Novog Seleša poginuo je pri- sta i crpne stanice (tt 87 na cesti Paulin Dvor – Ernestinovo),
padnik 1. satnije 2. bojne Tomislav Simon, dok je Željko Gradiš- kontrolira sve prilaze i bude u spremnosti za protuoklopni boj.

101
Djelovanje PZO voda brigade, Veliki Rastovac, ožujak 1992.

Po obavljenom izviđanju i kratkom upoznavanju s terenom, brigade za slučaj zračnog napada sve vrijeme boravka 101. briga-
pripadnike satnije rasporedio je na području Hrastina, gdje do- de HV-a na istočnoslavonskom bojištu.31
datno učvršćuju crtu obrane, spojivši se na desnom krilu sa sna- Za topničku potporu postrojbama brigade bila je zadužena
gama 122. brigade HV-a Đakovo. Prva samostalna satnija Pod- brigadna bitnica 120 mm, sastavljena od šest minobacača i raz-
sused raspoređena je na desnom krilu prve crte obrane brigade: mještena iza sela Hrastin, koja je, pod zapovijedanjem Sergija
ispred sela Hrastin (prema Paulin Dvoru i Petrovoj Slatini) – Dražića, u punoj bojnoj spremnosti bila od 25. studenoga 1991.
igralište (svlačionica između sela i groblja) – duž Velikog kanala godine. Drugog prosinca iste godine, u bojnama se unutar pra-
rijeke Vuke – do mosta na kanalu i ceste Hrastin – Koprivna. Na tećeg voda ustrojavaju grupe za potporu od minobacača 82 mm,
području Paulin Dvora bila je stalno raspoređena protuoklopna a u satnijama od minobacača 60 mm. Pristupa se i ustrojavanju
grupa u blizini mosta te jedan vod u selu za njihovu potporu. protuoklopnih grupa po bojnama i na razini brigade, a 14. pro-
Zajedno s ostalim postrojbama brigade, na istočnoslavonsko sinca 1991. ustrojen je protuoklopni odred brigade, u čiji je sa-
bojište došao je i njezin vod protuzračne obrane “Mili”, koji je stav ušao i vod maljutki iz sastava 136. brigade HV-a Podravska
stigavši 19. studenoga na područje Našica, 21. studenoga 1991. Slatina.32 Topničku potporu postrojbama 101. brigade HV-a
zauzeo paljbene položaje na području sela Beketinci.30 Vod se pružale su i topničke postrojbe slavonskih brigada svojim skro-
tu zadržao dva dana, a nakon toga razmješten je na paljbeni mnim oruđima. Imale su solidnu topničku potporu MAD-a i
položaj u selo Veliki Rastovac. Odatle je, pod zapovijedanjem MPOAD-a 122. brigade HV-a iz rajona Radljevca,33 te MAD-a
Zvonimira Topića, kontrolirao zračni prostor i štitio postrojbe Zapovjedništva 1. OZ Osijek.

30 Vod protuzračne obrane 101. brigade HV-a ime “Mili” dobio je upravo na istočnoslavonskom bojištu, prema ratnom nadimku poginulog suborca Miljenka
Becića. Naime, 25. siječnja 1992. njegova obitelj poklonila je Vodu hrvatski stijeg s njegova odra s izvezenim natpisom Jedinica Mili – 101. brigada. Od tada, u
spomen poginulima Miljenku Beciću, Renatu Tafri i Željku Sakomanu, uvedeno je svakodnevno podizanje ujutro i spuštanje navečer ratne zastave voda PZO,
uz pozdrav i počast postrojenih pripadnika.
31 “Nakon nekoliko dana zauzimamo položaje u s. Veliki Rastovac s tri PZT-a 20/1 mm, dok je desetina Strijela “S-2M” razmještena u Josipovcu. Od slavon-
skih brigada dobili smo jednu desetinu “S-2M” i desetinu “IGLE”, tako da je vod PZO, ojačan i raspoređen, uspješno branio zračni prostor 101. brigade HV-a
i davao potporu tijekom bojnih djelovanja postrojbi brigade na prvoj crti obrane. Želio bih istaknuti za primjer Tomu Postonjskog, koji je pobjegao iz bolnice
da bi s nama išao u Slavoniju, te ranjenog Zlatka Kostića koji nam se iz 1. bojne priključio. Inače, mjesto Rastovac poznatije je po tomu što su zrakoplovi JNA u
listopadu 1991. raketirali putnički vlak, te da su iznad njega zauzimali tzv. petlju za raketiranje Osijeka ili Đakova. Našim dolaskom više se nisu usudili.” ( Josip
Verunica)
32 Protuoklopni vod maljutki iz sastava 136. brigade HV-a Podravska Slatina bio je pridodan 101. brigadi HV-a od 18. prosinca 1991. do 24. svibnja 1992.
godine.
33 Đakovačka brigada pružala je topničku potporu 101. brigadi HV-a i s bitnicom SO 122 mm “Gvozdika”.

102
Sredstva za protuoklopnu borbu bila su skromna i nedostatna, vodu imala je poljsku kuhinju – prikolicu sa stručnim osobljem
bez dovoljno ciljničkih sprava, obučene posluge i mina. Pristupalo za pripremu i dostavu hrane na svim punktovima crte bojišnice
se miniranju, postavljanju protuoklopnih mina i drugih zapreka te u zoni odgovornosti brigade. Prehrambenim artiklima opskr-
rušenju mostova, što za ravnu Slavoniju nije bilo dovoljno. bljivala se iz Zagreba i poduzeća iz Našica, Đakova i Osijeka.
Po preuzimanju dodijeljene zone odgovornosti i uspostavi Pritom treba istaknuti da je cijelo vrijeme boravka na istočno-
ZM-a u Beketincima, Zapovjedništvo 101. brigade HV-a or- slavonskom bojištu brigada imala redovitu logističku potporu
ganiziralo je sustav ViZ-a te izravnih veza s podređenim zapo- i opskrbu od strane gradova Osijeka, Đakova i Našica te Zapo-
vjedništvima, nadređenim Zapovjedništvom 1. OZ Osijek, sa vjedništva 3. OZ Zagreb.
zapovjedništvima susjednih brigada HV-a i kriznim stožerima Sanitetska stanica brigade i stacionar smješteni su u selu
u zoni odgovornosti brigade. Sa zapovjednicima postrojbi odr- Vuka. Uz to, i svaka bojna je imala svoju zdravstvenu stanicu.
žavana su redovita informiranja o aktualnoj vojnoj i političkoj Nakon trijaže u njima, liječenje i zbrinjavanje teže ranjenih,
situaciji na području istočne Slavonije te zadaćama brigade. Za- ozlijeđenih i oboljelih pripadnika brigade nastavljano je u Me-
povjeđeno je da se s time upoznaju svi pripadnici brigade, moti- dicinskom centru Osijek i njegovoj ispostavi u Đakovu, dok su
viraju i što bolje pripreme za obavljanje povjerene bojne zadaće, najteži slučajevi prebacivani na liječenje u Zagreb.
pa i po cijenu vlastitih života. Dolaskom brigade na istočnoslavonsko bojište, treba ista-
Vojno-stručna potpora brigadi pružana je od nadređenog knuti kako nisu odmah izmještene sve službe brigade. Da bi se
Zapovjedništva 1. OZ Osijek od samog dolaska i sve vrijeme osigurala ratna popuna potrebnim kadrovima po VES-u, mo-
boravka na istočnoslavonskom bojištu. tornim vozilima i MTS-om, što bolja veza brigade s organizacij-
Zapovjedništvo i postrojbe brigade od samog početka uspo- sko-mobilizacijskom službom 3. OZ Zagreb, Uredom za obra-
stavili su izravnu vezu i vrlo dobru suradnju sa zapovjedništvi- nu Susedgrad i Upravom za obranu grada Zagreba te prihvat
ma i postrojbama 106. brigade HV-a Osijek, 107. brigade HV-a i organizacija pogreba poginulih pripadnika brigade, djelatnici
Valpovo, 122. brigade HV-a Đakovo, 130. brigade HV-a Osi- organizacijsko-mobilizacijske službe brigade, na čelu s Mila-
jek, 132. brigade HV-a Našice i s 3. brigadom ZNG-a. Njihova nom Rebićem, ostali su u svom sjedištu u Susedgradu.
dobra suradnja i koordinacija obilježile su cjelokupno vrijeme Nije izmještena ni financijska služba brigade, čiji su djelatni-
koje je brigada provela na istočnoslavonskom bojištu. ci radili obračun plaća, svaki ih mjesec osobno donosili u istoč-
Po dolasku na istočnoslavonsko bojište 101. brigada HV-a nu Slavoniju i dijelili pripadnicima brigade na prvoj crti bojiš-
je, unutar svojeg ustroja, vrlo dobro funkcionirala. To se ubrzo nice. Tek sredinom ožujka 1992., organizacijsko-mobilizacijska
i pokazalo tijekom bojnih djelovanja u kojima je, u nedostatku i financijska služba 101. brigade HV-a s djelatnicima izmještene
naoružanja, topničkih oruđa i vojne opreme za ravnopravno pa- su iz Zagreba u zonu odgovornosti brigade u istočnoj Slavoniji,
riranje neprijatelju, došla do izražaja unutarnja čvrstina brigade, gdje su smještene u sela Josipovac i Gorjani.
koja se temeljila na predanom zapovjednom kadru i poštivanju Sve vrijeme boravka 101. brigade HV-a na istočnoslavon-
subordinacije i zapovijedanja, sukladno propisima. Zapovjed- skom bojištu, u Stenjevcu je djelovala logistička grupa iz sastava
ništvo brigade trudilo se uvijek najbolje uporabiti postrojbe i logističke satnije brigade, pod zapovijedanjem Darka Spasoje-
raspoloživa sredstva, u skladu s dobivenim zadaćama i stanjem vića, sa zadaćom osiguravanja potreba kvalitetne popune zapo-
na terenu, čemu je pridonijelo i njegovo stalno nastojanje da vjedništava i postrojbi brigade naoružanjem, m/v, MTS-om i
ima uvid i kontrolu nad svim događajima u zoni odgovornosti drugim potrepštinama za bojna djelovanja. Za organizaciju i
brigade. Uz to, Zapovjedništvo brigade brinulo je da oklopno- provedbu prevoženja pripadnika brigade i MTS-a autobusima
mehanizirane snage, topništvo, inženjerija, veza i logistika te ili željeznicom, u logističkoj grupi bio je zadužen Nikola Besed-
spoznajni i sigurnosni organi iz njezinog sastava budu stalno na nik. Bila je to učinkovita veza logistike brigade i Zagreba u osi-
usluzi i pomažu bojnama brigade na prvoj crti bojišnice. guravanju logističkih potreba postrojbi 101. brigade HV-a na
Već drugog dana boravka na položajima, opskrbne stanice istočnoslavonskoj bojišnici.
u bojnama počele su s pripremom kuhane hrane, koju su do- Već po dolasku na područje Našica u studenom 1991. pri-
stavljale ravno na položaje. Pri tome treba istaknuti da je 101. padnici brigade upozoravani su na ravničarski teren, s kućama
brigada HV-a bila jedina brigada na istočnoslavonskom bojištu u pravilu bez podrumskih prostorija, kao i nepostojanje bilo
logistički popunjena i osposobljena za samostalnu logističku kakvih prirodnih zaklona. U skladu s tim, zapovjednik brigade
potporu postrojbama brigade. Svaka bojna u svom logističkom izdao je zapovijedi za inženjerijsko osiguranje postrojbi s nagla-

103
Pripadnici voda PZO, Veliki Rastovac, prosinac 1991./siječanj 1992. (autor gornje fotografije: Marko Perić)

104
Pripadnici brigadne bitnice minobacača 120 mm, Vladislavci, studeni 1991. (autor donje fotografije: Marko Perić)

105
Služba ORMOB-a brigade smještena u OŠ “Gorjani”, slijeva: Milan Rebić, Darko Krog, Tihomil Horvat, Krunoslav Samošćanec i sjedi Dragan
Marčinko, Josipovac, travanj 1992.

skom na izradu zaklona za ljudstvo, streljivo i minsko-eksploziv- Tenje, Orlovnjaka, Seleša, Ernestinova (djelovanje snajperskom
na sredstva. Uz to, zapovjeđeno je maskiranje i zaštita kretanja vatrom sa silosa), Petrove Slatine i Koprivne. U rajonu između
i po mogućnosti ne danju, te da u kućama, zbog nepostojanja Starog Seleša i Ernestinova JNA i pobunjeni Srbi imali su dva
podruma, ne borave veće grupe vojnika tijekom djelovanja ne- MAD-a, s čijih je paljbenih položaja djelovao i VBR.
prijateljskog topništva. Osim toga, uređivani su i pričuvni položaji te su budno pra-
Po preuzimanju rajona obrane, temeljem zapovijedi zapo- ćeni pokreti pobunjenih Srba i JNA kako bi se spriječio svaki
vjednika brigade i bojni, postrojbe brigade počele su fortifikacij- pokušaj njihova ubacivanja u dubinu zone odgovornosti briga-
ski uređivati prvu crtu obrane, posebice u Antunovcu, Ivanovcu, de. Govoreći o dolasku brigade i njoj pridodanih postrojbi na
Hrastinu i Paulin Dvoru. Kopani su duboki rovovi na obram- istočnoslavonsko bojište, treba istaknuti da su one došle s br-
dovitog terena u ravnu Slavoniju u kojoj su se teško snalazile.
benim položajima duž prve crte bojišnice od Hrastina do sela
Pripadnici brigade nisu bili navikli na slavonsku ravnicu, koja je
Briješće, što je bila novost, jer do njihovog dolaska, na tom po-
kod njih izazivala i stvarala osjećaj nesigurnosti.
dručju toga nije bilo. Problem su predstavljale slavonska zemlja
Iako je lokalno civilno stanovništvo, zbog nesigurnosti i
i visoke podzemne vode pa su se prilikom njihova iskapanja ro-
straha za vlastite živote uslijed svakodnevnih i žestokih topnič-
vovi brzo urušavali i punili vodom. No, usprkos tim otegotnim kih napada pobunjenih Srba i JNA, uglavnom već bilo napusti-
okolnostima, pripadnici inženjerijskih postrojbi brigade uspjeli lo svoje domove, dolazak 101. brigade HV-a i njoj podređenih
su iskopati duboke rovove i izraditi čvrste zaklone duž cijele crte postrojbi dao je snagu i sigurnost preostalom stanovništvu u se-
bojišnice, čime su bojišnicu dodatno osigurali i učvrstili. Dobri lima Vladislavci, Hrastin, Ivanovac, Antunovac, Vuka, Beketin-
i čvrsti zakloni bili su prijeko potrebni, jer su pripadnici briga- ci, Gorjani, Josipovac Punitovački i Jurjevac Punitovački te je
de bili svakodnevno izloženi žestokim topničkim i tenkovskim djelomično zaustavio njihov odlazak iz navedenih mjesta, ali i iz
napadima pobunjenih Srba i JNA iz njihovih uporišta na tom sela Dopsin, koje neprijatelj nije granatirao jer je bilo naseljeno
području. Posebno su bili izloženi neprijateljskom djelovanju iz pučanstvom srpske nacionalnosti.

106
Izvidničke postrojbe brigade i bojni redovito su izviđale porušiti sve mostove preko Bobotskog kanala te pripremiti za
drugu obalu Vuke, prikupljale spoznajne podatke o minskim rušenje mostove u dubini zone odgovornosti brigade i mostove
poljima, snazi i rasporedu pobunjenih Srba i JNA na tom po- ispred crte obrane na glavnom smjeru mogućeg napada snaga
dručju, te izviđale njihove položaje i moguće smjerove napada, JNA i pobunjenih Srba.34
ali i mogućnosti prijelaza preko rijeke Vuke na drugu obalu u
slučaju eventualnih napadnih djelovanja.
Naglasak je bio stavljen na zaprječivanju prve crte obrane,
gdje god je bila procjena da bi moglo doći do prodora oklopno-
mehaniziranih snaga JNA i pobunjenih Srba, te na utvrđivanju,
iskapanju rovova i postavljanju minskih polja duž crte obrane.
Do 2. prosinca 1991. pripadnici brigade, posebice inženje-
rijske postrojbe brigade i bojni, obavili su rušenje mostova i za-
prječivanje cesta na sljedećim lokacijama:
– na cesti Koprivna – Hrastin srušen je most preko rijeke
Vuke kod sela Hrastin i ispred porušenog mosta postavljeno je
mješovito minsko polje;
– na cesti Koprivna – Dopsin srušen je most preko rijeke
Vuke uzvodno od sela Hrastin, a na desnoj obali rijeke postav-
ljeno je minsko polje;
– na cestama Novi Seleš – Antunovac, Orlovnjak – Antu-
novac i Tenja –Antunovac izvršeno je rušenje mostova i zaprje-
čivanje minskim poljima;
– na cesti Ernestinovo – Divoš – Ivanovac srušen je most
kod trafostanice kod sela Ivanovac te je postavljeno minsko po-
lje ispred spomenute trafostanice;
– na cesti Ernestinovo – Paulin Dvor izvršeno je djelomič-
no rušenje mosta kod crpne stanice na nasipu ispred sela Paulin
Dvor (prilikom eksplozije na sredini mosta nastala je rupa oval-
nog oblika 2 x 2,5 metra), te
– kod željezničkog mosta (ispred šume) preko rijeke Vuke
kod sela Dopsin postavljeno je mješovito minsko polje.
Uz to, trebalo je postaviti protutenkovske zapreke i minirati
protutenkovskim minama uske prolaze na smjeru Ernestinovo Vozila s dodatnim oklopom (izrade poduzeća Susedgrada), nakon
– Korođgrad – Ovčara Čepinska, što do tada nije bilo izvršeno, bojne zadaće, na popravku u LoB-u brigade, Stenjevec, studeni 1991.

34 Most između Ernestinova i Paulin Dvora bio je od strateškog značaja za obje strane. Bio je pripremljen za rušenje i inženjerci 1. bojne 101. brigade HV-a
u nekoliko su ga navrata željeli srušiti, ali za to nisu dobili dopuštenje Zapovjedništva 1. OZ Osijek. Most je djelomično zarušen tijekom napada pobunjenih
Srba i JNA na Paulin Dvor 27. studenoga 1991. godine. Jedan drugi most, isto tako značajan, nalazio se na rijeci Vuki, bio je pod kontrolom pobunjenih Srba
i JNA, a povezivao je Ernestinovo i Petrovu Slatinu te dalje put za Šodolovce (odakle se moglo prema Koprivni i Hrastinu). Pripadnici JNA svakodnevno su
prolazili tenkovima preko njega, čime su isprobavali strpljenje pripadnika brigade na prvoj crti obrane u Hrastinu i Paulin Dvoru. Par dana nakon pada Erne-
stinova, u velikoj tajnosti i dogovoru s odgovornima jedne susjedne brigade, dogovoreno je rušenje mosta. No, most nije srušen u dogovoreno vrijeme. Na upit
zapovjednika 1. bojne 101. brigade HV-a i 1. samostalne satnije Podsused zašto nije srušen most, odgovorni su odgovorili da je i to vrlo uspješno. Na pitanje:
“Kako uspješno? Pa most je tamo, nedirnut”, uslijedio je vrlo uvjerljiv odgovor: “Moji su ljudi krenuli prema planu. Nisu se uspjeli probiti do cilja pa su minirali
jedan drugi most na koji su naišli. A most je most.”

107
5.3. Prvi boj za Paulin Dvor

Od trenutka dolaska na istočnoslavonsko bojište, postrojbe 101. jedanjem Stjepana Balabanda te nižih zapovjednika Ivana Šo-
brigade HV-a bile su svakodnevno izložene žestokoj topničkoj štarića i Maria Hotka), desetina HOS-a te vod “domaćih dečki”
i tenkovskoj vatri pobunjenih Srba i JNA iz njihovih uporišta, iz 5. satnije 1. bojne 130. brigade HV-a. Desno na nasipu rijeke
koji su se pripremali za odlučan napad i proboj prve crte obrane Vuke POG-1 (pod zapovijedanjem Krunoslava Badela) i POG-
hrvatskih branitelja. 2 (pod zapovijedanjem Nikole Marciuša) 1. samostalne satnije
Nakon što su 21. studenoga 1991. zauzeli sela Stari i Novi Podsused koje su, naoružane sa po dvije “ose”, imale zadaću za-
Seleš te Ernestinovo, a tri dana kasnije i Laslovo, pobunjeni Srbi štite desnog boka snaga na prvoj crti.
i JNA popunili su i pregrupirali svoje redove te krenuli u nove Most uz crpnu stanicu između Paulin Dvora i Ernestinova
pješačko-tenkovske napade s ciljem dovođenja Osijeka u (polu) bio je pripremljen za potpuno rušenje, što nije učinjeno, pošto
okruženje i otvaranja puta za daljnji prodor prema Đakovu. pripadnici bojne nisu dobili dopuštenje za to od nadređenog
Nakon snažne topničko-raketne pripreme, oklopno-meha- Zapovjedništva 1. OZ Osijek. Nasip s lijeve i desne strane mo-
nizirane i pješačke snage JNA i pobunjenih Srba započele su na- sta i crpne stanice bio je miniran protupješačkim minama.
pad 26. studenoga 1991. po položajima hrvatskih branitelja u U ranim jutarnjim satima 27. studenoga 1991., postrojbe
Ivanovcu (istodobno granatirajući i Paulin Dvor, Hrastin i Vla- JNA (12. pmbr ojačana dijelovima 125. lpbr i 505. mtbr) i lo-
dislavce), te su pritom uspjele potisnuti isturene vatrene grupe kalne snage TO pobunjenih Srba krenule su iz smjera Ernesti-
hrvatskih branitelja s lijeve obale Bobotskog kanala, ispred ceste nova, Petrove Slatine i Koprivne u snažni tenkovsko-pješački
Divoš – Antunovac. Namjera im je bila da na mjestu porušenog napad na Paulin Dvor podržane djelovanjem divizijuna 16.
betonskog mosta, kod trafostanice, postave vojni lansirni most map-a, razmještenog iza Ernestinova u rajonu Mali rit – Bobot-
za prijelaz oklopnih transportera i tenkova te nastave daljnje na- ski kanal – Matica.
predovanje smjerom Ivanovac – Martinci Čepinski. No, odluč- Napad je neuobičajeno započeo bez pripremne topničke va-
nom obranom pripadnika 1. satnije 3. bojne 130. brigade HV-a tre. Na cesti iz smjera Ernestinova, ispred mosta i crpne stanice,
Osijek njihov je plan osujećen i napad odbijen. oko 3,30 sati najprije su se pojavili izviđači – prvo dvojica, a na-
Kako u napadu na Divoš i Antunovac 26. studenoga 1991. kon njih grupa od oko petnaest vojnika (vjerojatno prethodnica
nisu imale pomaka, snage JNA i pobunjenih Srba krenule su u jačim pješačkim snagama koje se iza mosta i nasipa nisu vidjele)
žestoki napad na smjeru Paulin Dvor – Hrastin – Vladislavci. – s nakanom da prijeđu most, osiguraju mostobran i omoguće
Na njihovom žestokom udaru našao se Paulin Dvor, selo u ko- oklopno-mehaniziranim snagama i pješaštvu proboj prema Pa-
jem su crtu obrane držali pripadnici 1. bojne 101. brigade HV- ulin Dvoru i dalje.
a, ojačani dijelom 1. samostalne satnije Podsused i pripadnici- Procijenivši tu mogućnost, pripadnici POG-135 pustili su
ma 1. bojne 130. brigade HV-a. ih što bliže, a da bi provjerili da nisu izviđači hrvatskih snaga,
U Paulin Dvoru 26./27. studenoga 1991. bile su razmje- zaustavili su ih povikom “stoj”, imajući ih na nišanu cijelo vrije-
štene 1. satnija 1. bojne brigade pod zapovijedanjem Stjepana me. Na to su prva dvojica neprijateljskih vojnika otvorila vatru,
Bratkovića, samostalne postrojbe bojne, dio 1. samostalne sat- na što im je uzvraćeno te su likvidirani, a ostali su se povukli.
nije Podsused (jačine voda, pod zapovijedanjem Mladena Tuci- Nakon pola sata su se vratili, pri čemu otvaraju žestoku pješač-
bata i Mile Gavrana) te dio 1. bojne 130. brigade HV-a, u punoj ku vatru i izvlače poginule. Hrvatske snage na prvoj crti obrane
bojnoj spremnosti. žestoko su im uzvratile i bombama neutralizirale. No, to nije
Na prvoj crti obrane ispred Paulin Dvora, na nasipu spoj- bilo dovoljno pa su nakon nekog vremena 2-3 tenka iz Ernesti-
nog kanala lijevo od mosta i crpne stanice bile su razmještene nova u pratnji pješaštva krenula prema Paulin Dvoru. Kada su
snage 1. bojne 101. brigade HV-a (pola 1. satnije pod zapovi- prišli dovoljno blizu, zapovjednik POG-236 Nikola Marciuš iz

35 Krunoslav Badel, Igor Kladar, Dražen Glova i Nenad Vidiček.


36 POG-2 sačinjavali su Nikola Marciuš, Nenad Veriga, Miroslav Jasenko i Rudi Hutinec.

108
Zapovjedništvo 1. bojne na ZM-u, slijeva: Ivan Godinić – pomoćnik za logistiku, Miro Andrić – zapovjednik, Radoslav Pušić – pomoćnik za
IPD, Tomislav Kačić Alesić – zamjenik zapovjednika, Dragutin Ružak – izvjestitelj općih poslova; čuče: Stjepan Jurina – pomoćnik za SIS i Alojz
Čančer – izvjestitelj tehničke struke; Vladislavci, prosinac 1991. (autor fotografije: Marko Perić)

stojećeg stava ispaljuje projektil iz “ose”, pogađa prvi tenk i time, prvog tenka na most bio je idealan trenutak za rušenje mosta. No,
nakon kraće razmjene vatre pješaštva, zaustavlja daljnji napad. pokušaj je završio neuspješno, jer se eksploziv nije aktivirao.
No, samo za kratko. Nastao je novi razvoj bojne situacije za koju su snage obrane
O napadu je zapovjednik 1. satnije 1. bojne 101. brigade bile spremne. Propustili su tenkove i pričekali da se neprijatelj-
HV-a Stjepan Bratković, čiji su se pripadnici nalazili na prvoj sko pješaštvo što više približi bentu. Kada su stigli oko petnaest
crti obrane u Paulin Dvoru, odmah izvijestio zapovjednika 1. metara od benta, hrvatski branitelji zasuli su ih ručnim bomba-
bojne u Vladislavcima, koji je o tome izvijestio zapovjednika ma i otvorili na njih žestoku vatru iz pješačkog naoružanja, tako
brigade. Kratko zatišje dobro je došlo da se obavi redovna za- da su uspjeli izbaciti iz stroja veći dio pješaštva JNA i pobunje-
mjena 1. s 3. satnijom bojne, pod zapovijedanjem Marka Duj- nih Srba koje je sudjelovalo u napadu.
movića, te crta obrane pojača svježim snagama, kojima je zapo- Istovremeno, ručnim bacačima M57 i tromblonskim mina-
vijedao dozapovjednik 3. satnije bojne Krešimir Tušek. ma na puškama otvorili su vatru i na tenkove T-55. No, to ih
Nakon što im je pogođen tenk, bilo je za očekivati da će JNA nije spriječilo da zauzmu pogodne položaje za topničku i stroj-
i pobunjeni Srbi djelovati po bentu minobacačima i topništvom ničku paljbu. Prvi se postavio na prvom bentu, ispred kanala,
te da će nakon snažne topničke pripremne vatre pokušati i na- desno od ceste za Paulin Dvor, i iz strojnice i PAM-a otvorio
pad pješaštvom. No, to se nije dogodilo, već su nakon dvadesetak žestoku vatru po braniteljima koji su se nakon žestoke borbe s
minuta neprijateljski tenkovi u pratnji pješaštva krenuli u napad, pješačkim snagama neprijatelja, izvlačili kanalima na pričuvne
otvorivši vatru iz strojnica i PAM-a po bentu iz pokreta. Nailazak položaje. Pritom su pale i prve žrtve obrane – poginula su dvo-

109
Prva crta bojišnice – crpna stanica između Paulin Dvora i Ernestinova.

jica pripadnika 1. bojne 130. brigade HV-a. Drugi tenk s ceste, Zbog sve žešćeg napada, zapovjednik 1. bojne zapovjedio
ne prelazeći most, s udaljenosti 700-800 m ispred Paulin Dvora je zapovjedniku 3. satnije da krene s drugom polovicom satnije
otvorio je topničku i vatru iz PAM-a po braniteljima i objekti- prema bentu i pomogne u zaustavljanju neprijateljskog pješač-
ma u Paulin Dvoru. kog napada, što je on odmah i učinio. Zapovjedniku 1. satnije
U trenutku žestokog djelovanja neprijateljskih tenkova i zapovjedio je da se pripadnici satnije (koji su na prvoj crti obra-
pješaštva po Paulin Dvoru, sa ZM-a stiže i zapovjednik 1. bojne ne proveli cijelu noć) izmjeste u kukuruzišta bočno lijevo i de-
Miro Andrić, koji po dolasku zamjećuje da se jedan tenk već sno od sela, radi osiguranja bokova i osobne zaštite pripadnika,
nalazi na mostu, odakle je granatirao selo, dok je drugi zašao jer kuće u kojima su se nalazili nisu bile dovoljno čvrste i sigurne
bočno, sjeverno od pumpe, i otvorio vatru iz strojnice po bentu. za sklanjanje. Od Zapovjedništva brigade zatražio je topničku
Tijekom tenkovsko-pješačkog napada na Paulin Dvor, iz potporu i djelovanje topništva po ciljevima u Ernestinovu. Sa-
smjera Vladislavaca u pomoć hrvatskim braniteljima kombijem mostalnom pratećem vodu bojne zapovjedio je djelovanje po
je pristizala IDG Diverzantskog voda bojne, u kojem su se nala- pješaštvu neprijatelja u kukuruzištu između benta i Ernestino-
zila trojica njegovih pripadnika. Zbog snažne neprijateljske va- va, području ispred nasipa i po mostu u Petrovoj Slatini, radi
tre zaustavljeni su na ulazu u selo od pripadnika Pratećeg voda sprječavanja uvođenja pojačanja snagama napada. Zbog prekida
bojne. Dvojica diverzanata iskočila su iz kombija u kanal, a Rade veze s “Mobilijom”, gdje se nalazila 2. satnija u pričuvi 1. bojne,
Latinović, koji se nalazio na stražnjem sjedalu, nije ga uspio na zapovjednik bojne zapovjedio je svom zamjeniku Tomislavu
vrijeme napustiti te je smrtno stradao od tenkovske granate koja Kačiću Alesiću i pomoćniku za IPD Radoslavu Pušiću, da ju što
je izravno pogodila kombi. prije uvedu u bojna djelovanja u Paulin Dvoru. Od nasipa pre-

110
ma Paulin Dvoru, na desnom krilu 1. bojne, bili su razmješteni nastao kada je ciljač na bestrzajnom topu Robert Majerić (dečki
pripadnici 1. samostalne satnije Podsused pod zapovijedanjem su ga zvali Bačvar) ostao bez punjenja, odnosno granata. Nešto
Siniše Ratkovića. granata bilo je s druge strane ceste na sigurnom, do koje se mo-
Hrabrom i upornom obranom hrvatskih branitelja kod pri- glo doći samo pod kišom granata i zrna neprijateljskog oruđa
padnika JNA i pobunjenih Srba došlo je do panike te su se ten- i oružja. Uočivši to, zapovjednik bojne Miro Andrić,37 koji se
kovi počeli povlačiti, a pješaštvo se razbježalo. cijelo vrijeme bojnih djelovanja nalazio na prvoj crti i rukovo-
Nakon kraćeg vremena, iz odmazde zbog velikih gubitaka u dio obranom, pretrčao je preko ceste i granatu dodao punjaču
ljudstvu tijekom bojnih djelovanja na bentu i od hrvatskog to- Branimiru Narančiću (poznatijem kao Zubo), koji je njome
pništva koje je djelovalo po ciljevima u njihovoj dubini, neprija- napunio bestrzajni top, a Robert Majerić je ispalio i uništio ne-
telj je ponovno otvorio jaku topničku vatru po crti obrane, ali i prijateljski tenk T-55. Time je došlo do prekretnice na bojištu
dubini rasporeda snaga i pojačanja 1. bojne 101. brigade HV-a. što je neprijatelja natjeralo na povlačenje na početne položaje u
U samo desetak minuta, na područje Paulin Dvora, Hrastina i rajonu Ernestinova.
Vladislavaca palo je više od 1000 granata svih kalibara. Od svježih snaga iz pričuve (2. satnije, Pratećeg voda) te di-
Tijekom žestokog napada smrtno su stradala osmorica verzantske grupe i dijela Zapovjedništva, zapovjednik 1. bojne
pripadnika 1. bojne (Dragan Ević, Josip Gluhačić, Zlatko La- konsolidirao je situaciju i stabilizirao prvu crtu obrane u svojoj
tinović, Željko Ludaš, Josip Mikac, Marko Peranović, Stjepan zoni odgovornosti, na mjestu na kojem je bila prije napada. Na-
Sedlovski i Veselin Vojnović), dok su petnaestorica ranjena. kon što je uspješno odbijen neprijateljski napad i učvršćena prva
Izložen jakoj topničkoj vatri, Sanitet bojne, uz pomoć pripad- crta obrane, zapovjednik bojne zapovjedio je zapovjedniku In-
nika postrojbi, odmah je pristupio zbrinjavanju ranjenih i iz- ženjerijskog voda bojne, Ivanu Janešu, da minira most uz crpnu
vlačenju poginulih suboraca. U tome su se posebno istaknuli stanicu prema Ernestinovu. Zapovijed je izvršena iste večeri u su-
zapovjednici 1. i 3. satnije, Stjepan Bratković i Marko Dujmo- radnji s dragovoljcima – braćom Bagarić38 iz 130. brigade HV-a,
vić, te Sanitet bojne, naročito bolničar 1. satnije Miroslav Milić tako da je most miniran i teško oštećen. Osim toga, dodatno je
(umro je u bolnici u Osijeku od posljedica ranjavanja), vozač miniran i prostor kroz koji je moglo proći pješaštvo pobunjenih
Andrija Rusan i ostali pripadnici Saniteta na čelu s dr. Gora- Srba i JNA te mogući prilazi bentu iz smjera Ernestinova.
nom Vujićem, koji su ih prihvaćali, vrlo stručno pružali medi- Svi navedeni događaji i iscrpljujući bojevi utjecali su na boj-
cinsku pomoć, obavljali trijažu te najteže ranjenike upućivali u nu spremnost, moral i psihičko stanje većeg dijela pripadnika 1.
bolnicu u Osijek. bojne, tako da im je Zapovjedništvo brigade obećalo odmah po-
U isto vrijeme, zamjenik zapovjednika bojne i pomoćnik za slati zamjenu, koja će od njih preuzeti prvu crtu obrane u Paulin
IPD probijaju se i sa zapovjednikom 2. satnije Ivanom Mlina- Dvoru. No, zbog izrazito teške situacije i sigurnosnih problema
rom raspoređuju pričuvu – 2. satniju i dio Pratećeg voda bojne na području cjelokupne zone odgovornosti 101. brigade HV-a,
s lijeve i desne strane kraj sela te ispred Paulin Dvora kako bi navedena zamjena nije mogla biti obavljena po dogovoru ujutro
pomogli svojim suborcima odbiti napad i odbaciti snage JNA i 28. studenoga 1991., pa su pripadnici 1. bojne (Zapovjedniš-
pobunjenih Srba na njihove početne položaje. tvo, dio 2. satnije i Pratećeg voda te diverzantska grupa) ostali
Tijekom zbrinjavanja ranjenika zapovjednik 1. bojne oba- držati prvu crtu obrane u Paulin Dvoru, zbog mogućnosti no-
viješten je da su pobunjeni Srbi i JNA krenuli u novi tenkov- vog napada snaga JNA i pobunjenih Srba.
sko-pješački napad na Paulin Dvor s ciljem zauzimanja sela te Uslijed velike iscrpljenosti i napetosti na prvoj crti obrane,
daljnjeg proboja prema Hrastinu, Vladislavcima i Dopsinu. Vod u 2 sata ujutro 29. studenoga 1991. došlo je do prometne nesre-
bestrzajnih topova 1. bojne, pod zapovijedanjem Morisa Sor- će na izlazu iz Paulin Dvora prema Hrastinu između autobusa
gara, dočekao ih je spreman te je prema njima ispalio tri pro- Inženjerijskog voda 130. brigade HV-a Osijek, koji je prevozio
jektila, od kojih je jedan oštetio jedan tenk, koji se zaustavio. pripadnike s bojne zadaće, i vozila 1. bojne 101. brigade HV-a,
Drugi tenk nastavio je iz pokreta bojno djelovati i približavati koje je prevozilo svježe snage protuoklopne grupe bojne na prvu
se selu, dok se treći zaustavio na većoj udaljenosti. Problem je crtu. Pritom su lakše ozlijeđena četvorica hrvatskih branitelja.

37 “Andrić je otrčao prema bestrzajcima. Uzeo je minu u naručje i pod vatrom se valjao preko ceste. Dodao ju je. Napunili su top. Ovaj put se nišanilo. Pogo-
dak. Crta se nekako stabilizirala. Oni više nisu napredovali. Naprotiv, povukli su se iza benta. Pogođeni tenk izvukli su pod zaštitom vatre.” (Siniša RATKO-
VIĆ, Pod okriljem magle, Zajednica udruga HDDR-a, Zagreb 2003., 226.)
38 U njihovom mlinu u selu Vuka 1. bojna 101. brigade HV-a imala je skladište streljiva.

111
Paulin Dvor 27. studenog 1991. i Antunovac 5. prosinca 1991.

112
Boj za Paulin Dvor 27. studenoga 1991. bio je prvo pravo
vatreno krštenje postrojbi 101. brigade HV-a, odnosno njezine
1. bojne, na istočnoslavonskom bojištu, a o žestini sukoba tog
dana najbolje govore veliki gubici na obje strane. Tijekom su-
koba, uglavnom od topničke ili tenkovske vatre JNA i pobunje-
nih Srba, poginulo je jedanaest hrvatskih branitelja, dvojica iz
1. bojne 130. brigade HV-a i devetorica iz 1. bojne 101. brigade
HV-a (od toga petorica iz 1. satnije, a četvorica iz 3. satnije),
dok su petnaestorica bila ranjena (devetorica iz 1. satnije, a še-
storica iz 3. satnije).
O gubicima pobunjenih Srba i JNA u borbama za Paulin
Dvor teško je, u nedostatku konkretnih i vjerodostojnih izvora,
govoriti, ali se pretpostavlja da su bili vrlo veliki. Prema pretpo-
stavkama i procjenama, koje je u svojoj izjavi za Televiziju Novi
Sad priznao i jedan poručnik JNA, imali su najmanje osamdeset
poginulih pripadnika.
U boju za Paulin Dvor istaknuli su se i pripadnici 1. samostal-
ne satnije Podsused koji su korišteni na razini brigade kao izvidni-
ci i za protuoklopno osiguranje susjednih postrojbi. Nakon zavr-
šetka boja za Paulin Dvor, satnija je nastavila obavljati zadaće na
prvoj crti obrane ispred sela Hrastin i duž Velikog kanala rijeke
Vuke te obrane Paulin Dvora s osloncem na rijeku Vuku.
Osim na Paulin Dvor, JNA i pobunjeni Srbi izveli su 27.
studenoga 1991. kombinirani pješačko-tenkovski napad i na
selo Divoš, smješteno između Ernestinova i Ivanovca, gdje su
obrambene položaje držali pripadnici 1. satnije 3. bojne 130.
brigade HV-a, s ciljem daljnjeg proboja prema Antunovcu i ce-
sti Osijek – Đakovo. I taj je napad uspješno odbijen.
Pošto su pripadnici 1. bojne 101. brigade HV-a bili jako fi-
zički iscrpljeni od žestokog boja za Paulin Dvor te u dosta lo-
šem psihičkom stanju zbog pogibije i ranjavanja velikog broja
suboraca, zapovjednik brigade zapovjedio je u 1 sat ujutro 29.
studenoga 1991. zapovjedniku 3. bojne da jednu satniju u 5,00
sati prebaci u Paulin Dvor i zamijeni iscrpljene hrvatske brani-
telje iz sastava 1. bojne. Satniji je dana zadaća da se bojno raspo-
redi i preuzme nepromijenjenu prvu crtu obrane ispred Paulin
Dvora i na bentu uz kanal, lijevo: Bobotski kanal, desno: tt 87
(most i crpna stanica u Paulin Dvoru), po dubini Paulin Dvor
– Hrastin – Vladislavci, te organizira odsudnu obranu i spriječi
prodor snaga JNA i pobunjenih Srba.
Za izvršenje navedene zadaće zapovjednik 3. bojne odredio je
2. satniju, pod zapovijedanjem Vladimira Hurse. Kako su od svog
dolaska na istočnoslavonsko bojište pripadnici 3. bojne držali po-
ložaje na drugoj crti, a sada su ih čekala neposredna bojna djelo-
vanja na prvoj crti bojišnice, svi pripadnici 2. satnije pomalo su se
plašili i međusobno hrabrili, ali su bili odlučni da i oni daju svoj
obol u obrani Hrvatske. Prema zapovijedi, u 5,00 sati 29. studenog

113
Sjećanje Krešimira Tušeka, djelatnog satnika OS RH i sudio- po našim položajima, s obje
nika NATO-ove međunarodne vojne operacije ISAF u Afga- strane. Ponestajalo nam je
nistanu. U prvom boju za Paulin Dvor bio je dozapovjednik 3. streljiva, međusobno smo
satnije 1. bojne 101. brigade HV-a i zapovijedao snagama na podijelili što nam je preo-
prvoj crti obrane. stalo, prije svega vatrenim
U prohladno jutro 27. studenoga 1991., zamijenili smo pri- grupama puškostrojnica i
padnike 1. satnije na prvoj crti obrane ispred Paulin Dvora, na odsudno se branili.
bentu iza spojnog kanala u neposrednoj blizini mosta i crpne Zaustavili smo daljnji
stanice, odnosno ceste koja povezuje Paulin Dvor i Ernestino- prodor tenkova, na mostu
vo. Svjestan zadaće i odgovornosti za dečke na crti, razmještam ispred crpne stanice, desno
ih, uz kratke upute bodrim i prisjećam na bojeve u Novskoj i od nas. Pješaštvo, razbijeno
preko Kupe kod Pokupskog. Naglašavam naše mjesto, ulogu i našim djelovanjem, pregru-
značenje zadaće odsudne obrane, kako za naše snage u Paulin piralo se i u “strijelce” štićeno
Dvoru, tako i za snage obrane Osijeka. U iščekivanju napada, vatrom tenkova prebacivalo
strah potiskujemo međusobnim pogledima, tapšanjem po ra- prema bentu, iza kojega, na udaljenosti 15-20 m od njih (do
menu, junačimo se, iako velikim očima, palcem gore u znak tada prvi puta tako blizu), čvrsto držimo položaje. Adrenalin
spremnosti za odlučan boj. raste, nemamo streljiva niti adekvatnog oružja, jeziva je pomi-
Nešto kasnije, uz jako turiranje motora tenkova JNA, zamijeti- sao na rovovski boj i pogibelj. Put povlačenja nam je presječen,
li smo prebacivanje pješaštva pobunjenih Srba iz smjera Erne- a iza nas kanal ispunjen ledenom vodom.
stinova i Petrove Slatine. Odjednom se pojavio jedan, a zatim i U tom trenutku naši “bestrzajci” pogađaju prvi tenk, a ja u
drugi tenk iza kojih se kretalo pješaštvo. Izvješćujem nadređene novonastaloj situaciji zapovijedam povlačenje s ove pogibelj-
da započinje kombinirani pješačko-tenkovski napad, iako neu- ne pozicije, s napomenom da svatko zadnji metak sačuva za
običajeno, bez prethodne topničke pripremne paljbe. sebe. Povlačili smo se spojnim kanalom, prema Ivanovcu. Iza
Na desnom krilu, kraj pripadnika 1. voda 3. satnije, pripadni- nas na drugom bentu kanala, netko od naših nas je pratio i za
ci HOS-a iz RB M57 ispalili su minu na prvi tenk. Tenk T-55 slučaj pogibelji vatrom pokrivao. Nakon što smo se povukli oko
našao se u dimu, a mi ushićeni i ohrabreni. No, slijedi šok, dim 300 m, na kraju spojnog kanala novi šok, Bobotski kanal pun
se razilazi, tenk nastavlja kretanje prema nama i iznad naših vode, koji je trebalo forsirati plivanjem, s opremom i oružjem
glava djeluje po našim snagama u Paulin Dvoru, a potom i po na -10oC i napokon se spasiti od sigurne pogibelji. Odredio sam
nama na bentu. Tenkovi su se probili skoro do mosta i crpne mjesto i dečke upućivao na plivanje. Kada su skoro svi zapliva-
stanice, a pješaštvo uz galamu prebacivalo se prema našim po- li, začujem glas: Ja ne idem, vi dečki plivajte, ja ću vas štititi
ložajima, na nasipu. Nitko, ama baš nitko od dečki na položa- vatrom! Bio je to još jedan šok u nizu, koji nam je priredio Josip
ju u tom trenutku nije pokleknuo niti pobjegao. Pelin iz Gajnica, odlučan ostati, možda i poginuti, jer je bio
Uzvraćamo jakom vatrom iz pješačkog oružja, ispaljujemo par neplivač. Nisam ga tada poznavao, ali nebitno, zgrabio sam ga
tromblona i bacamo ručne bombe. Čulo se zapomaganje pje- u sekundi i s opremom bacio u vodu te skočio za njim, a na mo-
šaštva pobunjenih Srba, no za nas nebitno i vrlo ohrabruju- jim leđima preplivao je Bobotski kanal, širine 15-ak metara.
će. Jedan od dva neprijateljska tenka, nažalost, pogodio je naš Napokon, mokri i promrzli, ali bez gubitaka, uvjereni da smo
kombi s diverzantima koji su se sa streljivom i oruđima za PO na sigurnom, uputili smo se slavonskom ravnicom prema Vla-
borbu prebacivali nama u pomoć. dislavcima. Pritom smo naišli na položaje hrvatskih branitelja
Počela je i jaka minobacačko-topnička paljba, nama iza leđa i bili izloženi novoj pogibelji. Budući je bio dan, vikali smo iz
po Paulin Dvoru. Shvaćamo da naši trpe žestoka granatira- sveg glasa da ne pucaju, davali i druge signale prepoznavanja,
nja i nisu u mogućnosti pružiti nam pomoć i pojačanje. Našli shvatili su, prihvatili nas i dopustili prolaz. Njihov izraz lica i
smo se u vrlo složenoj situaciji na bojišnici, izloženi žestokim čuđenje ne mogu opisati, teško je to, ali su čuli za naš boj. Pri-
bojnim djelovanjima s obje strane, geleri minobacača i zrna laze i pitaju jesmo li mi “oni dečki s crpne stanice”. “Da, jesmo”
tenkovskih, protuzrakoplovnih i pješačkih strojnica padala su – tiho je netko u grupi odgovorio i za mnom, u koloni jedan iza

114
drugog, nastavljamo kretanje. Prilaze nam građani i čude se, i moji dečki, na drugoj obali kanala, pratili smo vas i štitili va-
a kada su nas ostali pripadnici bojne ugledali pred osnovnom trom toga 27. studenog i da su vas slomili ne bismo im dozvolili
školom u Vladislavcima, oduševljeni prilaze nam, čestitaju, da vas ulove i zarobe. Svaka čast tebi i tvojim dečkima, svaka
grle i plaču skupa s nama. Netko nam dovikuje – Dečki, plivači čast. Bio je to Mladen Armano, jedan od hrabrih izvidnika 1.
s Bobotskog kanala, pa vi ste živi, mi smo mislili da vas više bojne.
nema. Navodno je već bilo javljeno u Zagreb da nas je puno Bojovanja s hrabrim dečkima satnije i 1. bojne nezaboravljiva
poginulih, postrojba razbijena. Loše i neprovjerene vijesti širile su. Mnogi su bili moji susjedi i poznanici iz Gajnica, Podsuse-
su se brzinom munje. Kada smo saznali da je puno naših subo- da, Stenjevca, Vrapča... Rado se prisjećam junačkih djela naše
raca poginulo i bilo ranjeno, svi smo bili vidno šokirani, fizički “Trnoružice”, Marka Peranovića, Rude Zebe, “Lisice”, Dede
iscrpljeni i psihički slomljeni. Cvetkovića, Mladena Krapineca i njegovog “Kaj nam pak mo-
Nakon dugo vremena, u kvartu u Gajnicama, prilazi mi visok reju!”, i dr. Ponosan sam što sam uz sve te divne i hrabre ljude
i krupan čovjek, stišće mi ruku i govori: Krešo, sjećaš li me se? Ja bio pripadnik 101. brigade ZNG-a/HV-a.

1991. pripadnici 2. satnije na čelu sa zamjenikom zapovjednika vjedništvo 3. bojne prebacili su se u Vladislavce. Rasporedivši
bojne uspješno su i bez gubitaka, unatoč jakoj topničkoj vatri JNA postrojbe u novi rajon obrane i preuzevši prvu crtu obrane, Za-
i pobunjenih Srba iz Ernestinova, počeli preuzimati prvu crtu povjedništvo bojne organiziralo je ZM u OŠ “Milica Križan” u
obrane na području Paulin Dvora od pripadnika 1. bojne. Bili su Vladislavcima, a IZM u Paulin Dvoru.
svjesni kako uzmaka nema, da iza njih nema pričuvnih položaja Do 12,00 sati istog dana obavljena je primopredaja crte
ni adekvatnih snaga koje bi omogućile njihovo izvlačenje s prve obrane između zapovjednika 1. i 3. bojne 101. brigade HV-a.
crte. Morali su izdržati i zadržati postojeću crtu obrane, a putokaz
Nakon predaje crte, na zapovijed zapovjednika brigade, 1. boj-
u tome bili su im hrabri suborci iz 1. bojne koji, usprkos velikim
gubicima, nisu odstupili ni pedlja pred naletima neusporedivo bo- na se nakon teškog i iscrpljujućeg boja za Paulin Dvor izvlači
lje naoružanih snaga pobunjenih Srba i JNA. Zajedno s njima, na u selo Vuka u dubinu zone odgovornosti brigade. Potom je
položaje u Paulin Dvoru raspoređeni su jedan vod 1. samostalne pripadnicima 1. bojne, od zapovjednika 1. OZ Osijek Karla
satnije Podsused te dio pripadnika 1. bojne 130. brigade HV-a. Gorinšeka, odobren kraći dopust u Zagrebu, radi posljednjeg
Tijekom jutra 29. studenoga 1991., iz dotadašnjeg mjesta ispraćaja poginulih suboraca te dodatne popune i specijalističke
razmještaja na području sela Vuka, sve ostale postrojbe i Zapo- obuke pripadnika postrojbi.

Paulin Dvor 27. studenoga 1991. “Dvorište smrti” – Paulin Dvor, 27. studenoga 1991.

115
Sanitet 1. bojne 101. brigade, na čelu s dr. Goranom Vujićem, u tijeku boja izvlači ranjene i poginule s prve crte bojišnice, Paulin Dvor – Vladislavci,
27. studenoga 1991.

116
117
Robert Majerić – Bačvar, Paulin Dvor, studeni 1991.

Robert Majerić, poznatiji kao Bačvar, danas se prisjeća doga- ram u kanal s druge strane ceste. Trebam pomoćnika, dolazi
đaja u Paulin Dvoru: Zubo (Branimir Narančić, op. a.) za mnom. Hoda, kao da je
Na paljbeni položaj u Paulin Dvoru stigli smo noću. Do jutra na modnoj pisti, nonšalantno, kao uvijek do tada. Zubo puni,
smo trebali iskopati rov i za početak postaviti samo jedan top, ja uskačem i top je spreman za paljbu. Brojim svoje markere,
a da nismo ni znali gdje se nalazimo. U tmici počeli smo ko- usmjeravam cijev, ciljam i vidim da su dva tenka prošla most
pati, htjeli smo što veći i bolji rov. Pred svanuće završavamo i kod crpne stanice, a treći se na većoj udaljenosti od njih tek
u neposrednoj blizini uočavamo već iskopani, duplo veći i dva pojavljuje i zastaje. Na jednom tenku stoji “Čedo” i PAM-om
put bolji. Odmah smo ga zaposjeli. Smjestili smo se u napušte- dere li ga dere po nama. Pucamo i mi iz svega što smo imali, pa
noj kući na kraju sela, u blizini položaja i bili prvi na udaru i s onim malim MB-om, no geleri njihovih minobacača i ten-
za slučaj napada iz smjera Ernestinova. Pripremam topove, kovskih granata bili su smrtonosni. Ciljam, pucam i ja, puca
čistim ih i cijevi usmjeravam ciljajući prema crpnoj stanici u i “Čedo” iz tenka. Vidim narančasti plamen iz cijevi njegova
smjeru Ernestinova. I ostali rade kao pčelice. Pripremaju svo- topa, granata po cesti odskače i projuri kraj mene. E, sad sam ja
je “ose”, “zolje”, RB-ove. Imali smo i jedan MB 60 mm. Kako na redu. Pucam – i pogodak. Svi viču: Bravoooo, pogodil si ga!
nismo imali daljinomjere, a vremena na pretek, dosjetio sam Kad vidi vraga, drugi tenk obilazi prvoga i iz pokreta puca po
se i parnim koracima izmjerio udaljenost do prednjeg kraja nama. Pucam – fulam. Fulal si, pucaj, pucaj! – viču mi. Posta-
naše obrane, u neposrednoj blizini crpne stanice i mosta, te na lo je preopasno. Bacam se u kanal, Zubo puni, pa on u kanal, ja
svakih 100 m, uz cestu, zabijao kolac – marker. Postavili smo pucam, izmjenjujemo se. Pogodio sam i drugog, a treći odusta-
tri topa: uz groblje, ispred kuća i treći paralelno s cestom, na je, jer je vidio što ga čeka. Ne znam koliko smo granata ispalili.
drugoj strani od našeg smještaja. Kotrljali su nam ih po cesti s druge strane, ne sjećam se ni koliko
Jednog jutra, dok sam spavao s punom ratnom opremom i šlje- je to trajalo, predugo… A datuma se dobro sjećam. Bio je ma-
mom na glavi, povik Ustaj, idu tenkovi!, bio je toliko snažan min rođendan. Od tada i naš. Stradali su naši dečki, sjećam ih
i uvjerljiv, da sam skočio i poletio topovima, a da se nisam ni se i još uvijek vidim. Neke sam i poznavao otprije, njihov lik i
probudio. Frendovi mi vele da je top kraj groblja probušen, ovaj djelo neću nikada zaboraviti. I ja sam mogao biti s njima, ali
ispred kuća je isto dobio, preostao mi je samo onaj na najgo- me je čuvao Anđeo čuvar. Ne samo da sam u to uvjeren, već i
rem položaju, s druge strane ceste. Kako je preći? “Čede” peru li znam. A frendovi moji, moji dragi suborci, s kojima sam dije-
peru, osjećao sam se kao da će ispaliti sve što su imali. Pa ovo je lio rov, podrum, strah, hrabrost i veselje, ostat će u mom srcu i
kao u ratnom filmu, mislim! Kiša zrna, gelera i granata fijuče sjećanju do kraja života. Postali smo braća. Brothers in arms!
s naše i njihove strane. Tko zakorači cestu – mrtav! Nema mi (braća po oružju, op. a.). I nakon 20 godina išao bih opet: prije
druge, kao na filmu, zatrčim se, koturam preko ceste i skotu- samo za Hrvatsku, a sada za bolju Hrvatsku!

118
O gubicima neprijatelja Robert Kučinac, sudionik boja, piše: slobodu. Ovdje su ostali moji
“Tek nekolicina stigla je do rovova i sigurnog zaklona. Većina prijatelji. Da nije njih, ne
je ostala tu na hrvatskoj zemlji. Poginuli su za tuđe ideale, kao bi danas uživao u ovoj lje-
obični pješaci političke šahovske ploče, negdje tamo daleko, da- poti. Pomiriši zemlju, stisni
leko od mora, daleko od Srbije majke, zemlje koja ih je prodala. je na grudi, ona govori bolje
Još po noći čuli su se jauci. TVNS javlja da je u borbi protiv od svake riječi. U njezinom
ustaša na području Paulin Dvora poginulo 80 pripadnika crnilu ispričana je povijest
JNA. Bilo je to osobno priznanje njihovog komandanta. No, umiranja i rađanja, hra-
njihove žrtve ne mogu istisnuti našu bol za devet naših pogi- brosti i izdaje. Samo je treba
nulih prijatelja… Iza ljudi ostaju uspomene i možda za 10-ak pročitati. Biti dovoljno mu-
godina, kad budemo vodili djecu ovim poljima, tek napome- dar, čitati zemlju, njezine
nemo: Dijete moje, ovdje smo vodili borbu za Hrvatsku, za znakove i promjene.” 39

Stjepan Balaband i danas se sjeća opisanog boja i s puno emo- ko skvrčen, odlazi i Miroslav. S
cija kazuje: nadom da će se izvući, ispratili
Neka sjećanja tijekom godina izblijede, a neka ostanu urezana smo ga suznih pogleda.
u pamćenje. Za nas, iz 101. brigade HV-a, sjećanja ne blije- Tog dana odbijen je neprija-
de na spomen imena Zagi, Laci, Tomislav, Željko, Miroslav teljski napad, uz velike žrtve
i drugih, da ne nabrajam sad sva, nama draga imena brani- branitelja 101. brigade. Večer
telja, koji su tih zimskih, maglovitih dana ostali na vječnom smo dočekali u zebnji za ra-
počinku u slavonskim poljima. njene i s tugom za poginule
U košmaru sveopćeg neprijateljskog napada na naše položaje, dečke. Osijek je bio cijelu večer
kad su tenkovske granate rovale cestu, pomiješane s reskim zvu- žestoko tučen i vijesti su teško
kovima minobacača i automatskog oružja, kad su tijela ranje- stizale do naših položaja. Oko
nih i umirućih branitelja bila razbacana uokrug, 27. studenog ponoći stigla je vijest iz osječke
1991., sjećam se posljednjih riječi Miroslava Milića, bolničara bolnice o stanju ranjenih bra-
1. satnije, kojega smo zvali Dok. Iako teško ranjen, gelerom mi- nitelja. Stigla je tužna vijest da
nobacačke granate, taj mršavi dragi čovjek, prislonjen i skvrčen je Miroslav Milić preminuo od
uza zid, sabrano i odlučno zapovijeda nama, njemu nadređe- posljedica ranjavanja.
nima, dajući upute o zbrinjavanju svakog ranjenog branitelja. Naviru mi sjećanja na njegov mršavi, dugi, mladalački lik, tih
Ne imajući dovoljno nosila, po njegovoj zapovijedi, skidamo i neprimjetan, čak i pomalo sramežljiv u komunikaciji s ostalim
vrata obližnjih kuća, polažemo ranjene i poginule, koje potom, pripadnicima satnije. Znali smo malo o njemu, dečko iz kvarta,
pod žestokom vatrom neprijatelja, s prve crte odvoze sanitetska bolesni otac, gotovo ništa. Nije bilo vremena za bolje upoznava-
i sva druga raspoloživa vozila. nje. Prvog dana dolaska u satniju dobio je nadimak Dok.
Jednom je rukom pridržavao ranjeno mjesto na donjem dijelu Lagano šećem ulicom heroja – hrvatskog viteza Miroslava Mi-
tijela po kojem su izbijali cvjetovi krvi, a drugom rukom je iz sa- lića, gledam mladost, veselje, ljepotu novog zagrebačkog naselja
nitetske torbe vadio zavoje i ostalu opremu i to nabacivao u širo- Špansko – Oranice. S tugom u srcu i suzama u očima, naviru
kom luku, uz jasne upute o uporabi. Pokušali smo ga položiti na mi misli i sjećanja, na vremena prkosa, stradanja i pobjede. Pi-
nosila, što je on odlučno odbijao, zahtijevajući da se prvo zbrinu tam se, pomalo i s osjećajem krivnje, zna li itko od stanovnika
svi drugi ranjeni i poginuli branitelji. U zadnjem vozilu, ona- naselja, zašto njihova ulica nosi ime Miroslava Milića?

39 Robert KUČINAC, Miris baruta, Zagreb 1994., 110.

119
Ispraćaj poginulih suboraca, Vrapče, prosinac 1991.

120
5.4. Drugi boj za Paulin Dvor

Nakon neuspjelog tenkovsko-pješačkog napada JNA i pobu- U rajonu obrane i na prvoj crti u Paulin Dvoru pripadnici 3.
njenih Srba na Paulin Dvor 27. studenoga 1991., situacija na bojne nastavili su uređivati i fortifikacijski utvrđivati položaje.
bojišnici vratila se “u normalu” te je neprijatelj nastavio sa sva- U selu su postojala svega dva donekle utvrđena položaja uz rub
kodnevnim žestokim topničkim napadima po prvoj crti i du- ceste na izlasku iz Paulin Dvora prema Ernestinovu, gdje je bio
bini rasporeda postrojbi 101. brigade HV-a. Jedan od žešćih postavljen i jedan bestrzajni top bez ciljničke sprave, što najbo-
topničkih napada uslijedio je 29. studenoga 1991. na Paulin lje oslikava kako su bile opremljene postrojbe brigade. Zato su
Dvor i Hrastin (koje su branili pripadnici 3. bojne i 1. samostal- pripadnici bojne pristupili dodatnom utvrđivanju crte obrane i
ne satnije Podsused), te Ivanovac i Antunovac (koje su branili gradnji zaklona, u mjeri koliko su im dozvoljavale prilike zbog
pripadnici 2. i 4. bojne). Uz otvaranje žestoke vatre po polo- svakodnevnih žestokih topničkih napada pobunjenih Srba i
žajima hrvatskih branitelja, pobunjeni Srbi i JNA od ranog su JNA. Uz to, po dolasku u Vladislavce i Paulin Dvor odjeljenje
jutra puštali svoje nacionalističke i borbene pjesme. Osim toga, veze 3. bojne ponovo je uspostavilo sustav veze PTK kablom u
pozivali su i pripadnike 2. bojne da se predaju, govoreći im da su dužini oko 7000 metara.40
zavedeni i kako će im biti suđeno po Ženevskim konvencijama. Lijevo od postrojbi 3. bojne nalazile su se snage 3. bojne
Uvjeti na bojišnici bili su i dalje vrlo nepovoljni, a vremen- 130. brigade HV-a, dok su se desno od njih nalazile snage 1.
ske prilike izrazito loše. Vladala je velika hladnoća, popraćena bojne 130. brigade HV-a i pripadnici 1. samostalne satnije Pod-
velikim količinama snijega i čestom kišom. sused.

Pripadnici 1. voda 3. satnije 3. bojne, slijeva treći: stoji Dejan Pavić, čuči Ivica Mikas, Vladislavci, ožujak 1992.

40 Govoreći općenito o funkcioniranju sustava veze tijekom boravka postrojbi brigade na istočnoslavonskom bojištu, treba istaknuti kako su se žičane veze
pokazale kao najučinkovitija sredstva za zapovijedanje i koordinaciju između postrojbi brigade te kako je bilo dosta problema s uspostavom sustava veze na
prvoj crti bojišnice, zbog čestih prekida žice od minobacačkih granata. Pritom treba istaknuti kako je organizacija sustava veze dobro funkcionirala i time omo-
gućavala uspješno zapovijedanje i koordiniranje postrojbama brigade.

121
Paulin Dvor 4. prosinca 1991. i Antunovac 6. prosinca 1991.

122
Tijekom bojnih djelovanja na području Vladislavaca i Pau-
lin Dvora, 3. bojna 101. brigade HV-a bila je kratko podređena
zapovjedniku 130. brigade HV-a Osijek Nikoli Huđinu, koji je,
analizirajući situaciju na bojištu, ozbiljno razmišljao o napadu
na Ernestinovo s jednom satnijom 3. bojne 101. brigade HV-a
iz smjera Paulin Dvora i jednom satnijom 3. bojne 130. brigade
HV-a, koja je bila razmještena u Divošu. Svoju zamisao iznio je
1. prosinca 1991. zapovjedniku 3. bojne, koji je smatrao kako ta
akcija nema nikakvih izgleda za uspjeh, jer nije bilo mogućno-
sti osiguranja dovoljne topničke i oklopne potpore i obzirom
da pripadnici bojne nisu imali nikakvog iskustva u napadnim
djelovanjima, a time ni psihološku stabilnost i odlučnost da sa-
mostalno provedu jednu takvu akciju. Krenuti u napadna djelo-
vanja u takvim uvjetima sigurno bi rezultiralo velikim gubicima
u ljudstvu pa se od toga brzo odustalo.
Kako su uslijed dugog boravka na prvoj crti bojišnice nji-
hovi pripadnici bili jako iscrpljeni, 1. prosinca 1991. postrojbe
130. brigade HV-a Osijek, osim jedne satnije koja je ostala kao
ojačanje 101. brigadi HV-a, izmještene su u pozadinu 1. OZ
Osijek na popunu i obuku. Time je 101. brigada HV-a u potpu-
nosti preuzela crtu bojišnice Livana – Briješće – Antunovac –
Ivanovac – Bobotski kanal – rijeka Vuka (tt 87) – Paulin Dvor
– Hrastin – Veliki kanal Vuka, po dubini Jurjevac Punitovački
– Beketinci. Istoga dana započeli su višednevni i žestoki napadi
oklopno-mehaniziranih postrojbi i pješaštva pobunjenih Srba i
JNA na Paulin Dvor. No, usprkos svoj žestini, ti napadi bili su
samo “zagrijavanje” za ono što je slijedilo.
Kako bi se prva crta obrane dodatno osigurala, na prijedlog
zapovjednika 3. bojne zapovjednik brigade odobrio je da se do-
datno minira most na spojnom kanalu kraj crpne stanice (tt 87),
jer je postojala opasnost da tenkovi ipak mogu prijeći most. Za-
datak miniranja mosta dobili su pripadnici Inženjerijskog voda
3. bojne, na čelu sa zapovjednikom Darkom Letinčićem, koji su
to uspješno obavili pod okriljem noći 3. prosinca 1991. godi-
ne. Minirani most jako je oštećen, ali opet nije srušen zbog loše
kvalitete eksploziva. No, i to je bilo dovoljno da se onemogući
prijelaz neprijateljskih tenkova i oklopnih vozila preko njega.
U 7,30 sati 4. prosinca 1991. postrojbe JNA (12. pmbr oja-
čana dijelovima 125. lpbr i 505. mtbr) i lokalne snage TO pobu-
njenih Srba kreću u žestoki tenkovsko-pješački napad na Paulin
Dvor iz smjera okupiranih Ernestinova, Petrove Slatine i Kopriv-
ne. Snage napada podržavao je divizijun 16. map-a, razmješten
iza Ernestinova u rajonu Mali rit – Bobotski kanal – Matica.
Položaje u Paulin Dvoru držali su pripadnici 3. satnije 3.
bojne brigade i jedan vod 1. samostalne satnije Podsused. Dio
snaga satnije (1. i 3. vod), kojima je zapovijedao Marijan Bučar,

123
Sjećanje satnika Marijana Bučara, zapovjednika snaga 3. boj-
ne na prvoj crti obrane 4. prosinca 1991. godine:
Moram biti iskren i priznati da me iznenadila organiziranost i
žestina napada snaga JNA i pobunjenih Srba na naše položaje
4. prosinca 1991. godine. Boj je započeo topničkom pripremom
i slanjem prethodnice pješaštva koje je otvaralo sporadičnu pa-
ljbu po našim položajima. Tenkovi i glavnina neprijateljskog
pješaštva potom su pod okriljem vrlo guste magle, za vrijeme
topničko-raketne pripremne paljbe, neprekidnom bukom mo-
tora tenkova (koje su i ranije u intervalima palili, kao da kreću
u napad), zaposjeli paljbene položaje. U gustoj magli pojavili
su se i počeli djelovati na nas s udaljenosti manje od 100 me-
tara. Odlučno smo uzvratili, a hrabri bojovnici POG-a Dejan nam je i žičana veza sa Zapovjedništvom i ostalim postrojba-
Žinić, Dejan Pavić – Rambo i Tomo Šantala pogodili su prvi ma i imali smo osjećaj da smo odsječeni i prepušteni sudbini i
tenk T-55, onesposobili ga i zaustavili daljnji prodor. osobnoj hrabrosti bojovnika. Nismo osjećali niti veliku hladno-
Tijekom dana bilo je nekoliko pokušaja proboja crte obrane i ću u boju s brojnijim i naoružanijim neprijateljem. Ostala su
žestokog djelovanja pješaštva pobunjenih Srba iz i iza crpne nam još samo dva punjenja za borbu protiv tenkova i već sam
stanice (30 – 50 m od naše prve crte). U telefonskoj komuni- odvojio minimalnu zalihu bojevog streljiva s kojom ćemo se,
kaciji sa zapovjednikom Pratećeg voda bojne, Anđelkom Čo- ako do toga dođe, morati povući s položaja. Teško je uopće opi-
lićem, tražio sam da djeluju po samoj crpnoj stanici (iako je u sati pakao u kojem smo se tada nalazili. Kako se približavala
našoj neposrednoj blizini), kako bi spriječili pješaštvo da probi- večer, napad je slabio i na kraju se neprijatelj povukao.
je našu crtu obrane. Granate naših preciznih topnika pogađale Pala je noć. Umorni i promrznuti, jedva stojimo na nogama če-
su cilj, ali i padale sve bliže nama. Najbliža granata pogodila kajući smjenu, razmišljamo o našim ranjenim suborcima u nadi
je baraku ispred nasipa na samo par metara od nas i zapali- boljemu. Iznimni dečki 3. satnije, koji su vjerovali u sebe, tog su
la je. Time je neprijatelj izgubio uvjerenje da je samo pitanje dana hrabrošću i odlučnošću izdržali i obranili crtu, kao i naši
trenutka kada će ovladati našim položajem. Uz to, presječena suborci iz bojne i brigade koji su prije i poslije nas učinili isto.

bio je raspoređen na prvoj crti obrane, a drugi dio u selu, dok su žaje i u slučaju potrebe omoguće izvlačenje 3. satnije s prve crte
se zapovjednik satnije Vladimir Ovčar i zamjenik zapovjednika bojišnice. Primivši poziv, zapovjednik brigade odmah je u po-
bojne Ćazim Kardašević nalazili na IZM-u bojne u selu. Ka- moć pripadnicima 3. bojne u Paulin Dvor poslao 1. samostalnu
snije su im se na prvoj crti obrane priključili i domaći dečki iz satniju Podsused.
Hrastina i Vladislavaca, koji su se nalazili u sastavu 130. brigade Zbog magle (vidljivost je bila svega tridesetak metara), pje-
HV-a Osijek. šaštvo pobunjenih Srba uspjelo je prići i rasporediti se oko mo-
Napad JNA i pobunjenih Srba započeo je jakom topničko- sta, crpne stanice i duž nasipa kanala, te tenkovima JNA omo-
raketnom pripremnom paljbom po prvoj crti obrane, nakon gućiti pristup i djelovanje s mosta i crpne stanice na kanalu. Prvi
čega je uslijedio snažan tenkovsko-pješački napad. O početku tenk T-55 iz topa i strojnice je djelovao po nasipu iza kojeg su bili
napada odmah je izviješten zapovjednik 3. bojne na ZM-u u raspoređeni pripadnici 3. satnije. Protuoklopna grupa 3. satnije
selu Vladislavci. Dobivši izvješće o teškoj situaciji na prvoj crti 3. bojne (u sastavu Tomo Šantala, Dejan Žinić i Dejan Pavić),
obrane, zapovjednik bojne zatražio je od zapovjednika brigade pod zapovijedanjem Marijana Bučara, uzvratila je vatrom iz pje-
maksimalnu topničku potporu, dok je zapovjedniku Pratećeg šačkog i PO naoružanja. Dejan Žinić ispalio je raketu iz ručnog
voda bojne zapovjedio da vatreno djeluje po neprijateljskim protuoklopnog bacača raketa “osa” i pogodio tenk, ali bez većih
snagama u napadu. Tekličkom vezom, zapovjedio je zapovjed- rezultata. Nakon toga Dejan Pavić ispalio je raketu iz RB M57
nicima 2. satnije i Voda inženjerije da posjednu pričuvne polo- te također pogodio i onesposobio tenk, koji više nije bojno dje-

124
Veza 3. bojne, Vladislavci, travanj 1992.

lovao. Tenk koji je nailazio iza njega pokušao ga je odgurnuti s


ceste da bi mogao bojno djelovati, ali nije uspio. Pješaštvo pobu-
njenih Srba je sa zaposjednutih položaja snažnom vatrom djelo-
valo po prvoj crti obrane 3. bojne. PO grupa 3. satnije 3. bojne
djelovala je po oštećenoj crpnoj stanici i neprijateljsko pješaštvo
prisilila na napuštanje crpne stanice i povlačenje. Ciljač na BsT-u
u Paulin Dvoru, Zdravko Žinić, ispalio je također par granata na
neprijateljske ciljeve. Ispaljene rakete prolazile su samo desetak
metara od branitelja na prvoj crti obrane, ali je u uvjetima slabe
vidljivosti daljnje djelovanje bilo vrlo riskantno te je obustavlje-
no. Boj je trajao cijeli dan i odsudnom obranom pripadnika 3.
satnije 3. bojne na prvoj crti obrane zaustavljen je prodor pješaš-
tva i tenkova, odbijen napad te je neprijatelj odbačen na početne
položaje. U boju je teško oštećen jedan tenk T-55, koji su pri-
padnici JNA i pobunjenih Srba uspjeli izvući s bojišnice.
Uslijed bespoštedne borbe, hrvatskim braniteljima na prvoj
crti ponestalo je streljiva pa je Josip Petretić, samoinicijativno s
još nekoliko pripadnika 3. bojne, usprkos žestokoj topničkoj va-
tri neprijatelja dovezao streljivo kombijem u Paulin Dvor. Pod Ivica Mikas i Zdravko Žinić u rovu na prvoj crti nakon što su donijeli
žestokom vatrom neprijatelja, streljivo iz kombija braniteljima streljivo i presvukli mokru odjeću, Paulin Dvor, 4. prosinca 1991.

125
na prvoj crti, udaljenoj oko 800 m, ponijeli su koliko su mogli ostvarilo), pa je u takvoj situaciji donio odluku da na prvu crtu
Mladen Janković, Ivica Mikas i Zdravko Žinić. Probijajući se pošalje Vod inženjerije bojne, pod zapovijedanjem Darka Le-
prema prvoj crti kroz kanale pune vode, uslijed žestokog bojnog tinčića, i dio Logističkog voda bojne, pod zapovijedanjem Ni-
djelovanja neprijatelja, Mladen Janković nije se uspio probiti i kole Kordiša. Kao ispomoć, zapovjednik brigade stavio im je
vratio se. Ivica Mikas i Zdravko Žinić uspjeli su se probiti te su, na raspolaganje i brigadnu inženjeriju, što je više bila psihološka
potpuno mokri, donijeli streljivo braniteljima na prvoj crti bo- nego stvarna pomoć, jer su oni bili bez bojnog iskustva i bez di-
jišnice. Braniteljima raspoređenima duž nasipa, na lijevom krilu jela potrebne opreme i naoružanja. Zapovjednik bojne Franko
prve crte obrane, također je ponestalo streljiva, pa je zapovjed- Križman osobno je preuzeo zapovijedanje snagama na prvoj crti
nik voda Vlado Đopar zapovjedio Mladenu Tataloviću da ode i obrane u Paulin Dvoru, dok su se umorni branitelji povukli na
dopremi streljivo. On je zadaću hrabro obavio, sve vrijeme izlo- zasluženi odmor u Vladislavce. Na prvoj crti raspoređen je mi-
žen snažnoj vatri neprijateljskog pješaštva. Tijekom boja, odluč- nimalno potrebit broj pripadnika i to s velikim poteškoćama i
nošću i hrabrošću iskazali su se Ivo Klišanin i puškostrojničar rizicima. Nije bilo prijeko potrebnih protuoklopnih sredstava ni
Zvonko Mihalinec. obučenih pripadnika za njihovu uporabu, a nije bilo ni iskusnog
Tijekom napada, Zapovjedništvo 122. brigade HV-a posla- zapovjednika na prvoj crti koji bi preuzeo organizaciju obrane u
lo je hrvatskim braniteljima u Paulin Dvoru desetinu maljutka- slučaju ponovnog napada neprijatelja. Bojeći se za sigurnost na
ša (POVRS 9K11), što je hrvatskim braniteljima dalo dodatnu prvoj crti, zapovjednik 3. bojne je nakon ponoći, nekoliko sati
sigurnost u slučaju daljnjeg prodora oklopno-mehaniziranih prije redovite zamjene, zapovjedio zapovjedniku 1. voda 1. sat-
postrojbi neprijatelja. nije Damiru Cmrku, da s Vodom zaposjedne položaje i preuzme
U ovakvim situacijama od velikog značaja bilo je funkcio- zapovijedanje obranom na prvoj crti. Njihovo preuzimanje polo-
niranje veze (žičane) između Zapovjedništva i prve crte. Toga žaja unijelo je sigurnost te je dodatno učvrstilo prvu crtu obrane
dana, uslijed žestokog granatiranja, veza je bila više puta u preki- u Paulin Dvoru. Ujutro 5. prosinca 1991. na prvu crtu pristigao
du, ali je ponovno uspostavljana u vrlo kratkom roku hrabrošću je i ostatak 1. satnije, čime je obrana u potpunosti učvršćena.
vezista 3. bojne pod zapovijedanjem Dragana Vukelića. Situacija u Paulin Dvoru bila je i dalje krajnje napeta. Pobu-
Na kraju, usprkos žestokom napadu pobunjenih Srba i JNA njeni Srbi i JNA nastavili su s jakim topničkim napadima te je
te velikoj iscrpljenosti hrvatskih branitelja, vrlo dobrom i koor- postojala opasnost od novog tenkovsko-pješačkog napada, do
diniranom organizacijom obrane zapovjednika 3. bojne sa zapo- kojeg ipak nije došlo, ali su položaji hrvatskih branitelja te sela
vjednikom brigade i djelovanjem topništva 101. i 122. brigade Paulin Dvor, Hrastin i Vladislavci cijeli dan 5. prosinca 1991.
HV-a po neprijateljskim ciljevima u Ernestinovu i Šodolovcima, bili izloženi žestokoj topničkoj i pješačkoj vatri neprijatelja. Po
u popodnevnim satima jačina napada počela je postupno slabi- otpočinjanju granatiranja, na prvoj crti obrane u Paulin Dvoru
ti te je na kraju napad neprijatelja uspješno odbijen. Pobunjeni nalazili su se pripadnici 1. satnije i Logističkog voda, kojima su
Srbi i JNA još jednom nisu uspjeli probiti obranu umornih, ali u pomoć poslani pripadnici 2. satnije 3. bojne i vod iz sastava 1.
odlučnih pripadnika 101. brigade. Tijekom boja, od neprija- samostalne satnije Podsused, čime je crta obrane dodatno učvr-
teljske vatre na prvoj crti lakše su ranjeni Josip Stubičar i Ivan šćena. Hrvatski branitelji uzvraćali su koliko su im to dopuštale
Steković, pripadnici 3. satnije 3. bojne, kojima je u izvlačenju do njihove skromne zalihe streljiva i granata. Tijekom te žestoke to-
Saniteta pod neprijateljskom vatrom pomogao Siniša Mihović. pničke vatre pobunjenih Srba i JNA poginuo je hrvatski branitelj
Mali gubici pokazali su još jednom važnost čvrstih i uređenih Boris Skukan, čije je tijelo s prve crte, pod jakom neprijateljskom
položaja i zaklona, koji su bili najbolja i jedina zaštita od svakod- vatrom, izvukao Josip Petretić. Kako je dan odmicao, tako je i
nevne razorne topničke i tenkovske vatre pobunjenih Srba i JNA slabila neprijateljska vatra, da bi padom noći potpuno prestala. U
iz njihovih uporišta i okupiranih sela na tom području. 18,00 sati 5. prosinca 1991. stigla je zamjena iscrpljenim branite-
Nakon žestokih i iscrpljujućih borbi trebalo je osigurati za- ljima 3. bojne 101. brigade HV-a. Zapovjednik bojne predao je
mjenu za umorne branitelje na prvoj crti obrane. No, javio se prvu crtu obrane zapovjedniku 1. bojne 130. brigade HV-a Osi-
problem koga poslati, jer je 3. satnija 3. bojne cijeli dan vodila jek. Primopredaja položaja i zamjena snaga na prvoj crti obrane u
iscrpljujući boj s neprijateljem, 2. satnija bila na pričuvnim po- Paulin Dvoru protekla je bez poteškoća i djelovanja neprijatelja.
ložajima izložena zimi i topničkoj vatri neprijatelja, a 1. satnija Nakon toga, ujutro 6. prosinca 1991., iscrpljeni pripadnici
trebala je preuzeti obrambene položaje ujutro 5. prosinca 1991. 3. bojne povukli su se u sela Vuka i Jurjevac Punitovački u du-
godine. Zapovjednik bojne procijenio je kako postoji veća vje- binu zone odgovornosti brigade, otkuda su krenuli na obuku i
rojatnost da će neprijatelj opet napasti danju (što se sutradan i popunu u Zagreb.

126
5.5. Boj za Antunovac

Nakon neuspjelog tenkovsko-pješačkog napada na Paulin Dvor


4. prosinca 1991., JNA i pobunjeni Srbi, uz granatiranje cijele
crte bojišnice, preusmjerili su svoje djelovanje prema Antunovcu
i Ivanovcu (nakon neuspjeha na južnom dijelu, okreću se sjever-
nom dijelu bojišnice koji su držale postrojbe 101. brigade HV-a).
Zadaću odsudne obrane sela Antunovac i Ivanovac te sprje-
čavanja proboja oklopno-mehaniziranih i pješačkih snaga JNA
i pobunjenih Srba smjerom Antunovac – Ivanovac – Čepin, s
ciljem izbijanja na cestu Osijek – Đakovo, imala je 2. bojna 101.
brigade HV-a. Kao ojačanje u obrani, bojni je bila pridodana 3.
satnija 4. bojne 101. brigade HV-a, koja je bila raspoređena na
prvoj crti na njezinom lijevom krilu u dužini 1200 m iznad ra-
jona Široko Polje, surađujući s postrojbama 106. brigade HV-a
na lijevom krilu. Druga bojna obranu je izvodila i u suradnji s
pripadnicima jednog voda iz 3. bojne 130. brigade HV-a, koji su
činili domaći dečki, vrsni poznavatelji terena i stanja na bojišnici.
Organizirajući obranu, najveći problem hrvatskim branite-
ljima predstavljao je kronični nedostatak protuoklopnih sred-
stava, što se i pokazalo tijekom bojnih djelovanja 5. prosinca
1991. godine.
Kako bi osigurao bolju koordinaciju postrojbama te imao
bolji uvid u organizaciju i stanje na prvoj crti obrane, zapo-
vjednik 2. bojne Ahmet Puškar planirao je 4. prosinca 1991.
premjestiti ZM iz Ivanovca u Antunovac. No, pošto je dio po-
strojbi bojne (2. satnija, Inženjerijski vod i Prateći vod) odbio
prebacivanje u Antunovac, zapovjednik bojne odustao je od
svoje nakane. Ostanak u Ivanovcu prouzročio je Zapovjedniš-
tvu 2. bojne velike probleme u organiziranju sustava veze s pr-
vom crtom obrane u Antunovcu i umanjio učinkovitost ViZ-a,
što je posebno došlo do izražaja tijekom napada pobunjenih
Srba i JNA 5. prosinca 1991. godine.
Ratna svakodnevica, Antunovac, 24. studenoga 1991.
Topnički napad JNA i pobunjenih Srba na Antunovac i Iva- (autor fotografije: Saša Kralj).
novac započeo je u 8,30 sati 5. prosinca 1991., nakon kojeg je
uslijedio žestoki tenkovsko-pješački napad njihovih postrojbi
(12. pmbr, 505. mtbr iz Zemuna, 1/544. mtbr iz Šapca i 126. Paulin Dvoru, Hrastinu i Vladislavcima, s ciljem premještanja
lpbr) iz smjera Orlovnjaka, Tenje i Novog Seleša. Snage napada težišta obrane snaga 101. brigade HV-a, kako bi realizirali cilje-
podržavao je divizijun 16. map-a (u čijem je sastavu bio i VBR), s
ve napada i uspjeli zauzeti Antunovac.
paljbenih položaja u rajonu Mali rit – Bobotski kanal – Matica.
Istovremeno je iz Ernestinova započeo i napad na Divoš, Odmah po saznanju o početku napada, zapovjednik briga-
selo koje su branili pripadnici jedne satnije iz sastava 3. bojne de poslao je u pomoć Zapovjedništvu 2. bojne svog pomoćnika
130. brigade HV-a i 1. satnije 3. bojne 132. brigade HV-a. Osim za operativne poslove Antu Radalja, da im pomogne u organi-
toga, JNA i pobunjeni Srbi otvorili su snažnu topničku vatru po zaciji i vođenju obrane sela.

127
Ratna svakodnevica, Antunovac, 24. studenoga 1991. (autor fotografije: Saša Kralj).
128
Umjesto iz Novog Seleša, odakle se očekivao napad i prema
kojem su bila postavljena minska polja i raspoređena skromna
oruđa za protuoklopni boj, tenkovi JNA krenuli su u napad iz
Orlovnjaka cestom prema Tenji pa na sjever (obilazeći kanale i
zapreke), a onda prema zapadu na Antunovac, prema položaji-
ma 3. satnije 4. bojne 101. brigade HV-a, kojom je zapovijedao
Admir Ramić. Zapovjednik 1. satnije Dragan Dupan opazio
je prvi tenk oko 10,00 sati. O pokretu i približavanju neprija-
teljskih tenkova, koje nije pratilo pješaštvo, trebali su dojaviti
pripadnici 106. brigade HV-a Osijek, smješteni u šumi Rosi-
njača (Rosinjska bara), no svi oni, njih šesnaest, poginuli su u
boju tijekom tog žestokog napada neprijatelja. Prošavši kroz
obrambene položaje 106. brigade HV-a, prema crti obrane pri-
padnika 3. satnije 4. bojne brigade kretalo se šest tenkova koji
su ih, došavši iz neočekivanog smjera (između Širokog polja i
Jakovale), potpuno iznenadili. Prvotni napad hrvatski branitelji
uspjeli su zaustaviti, no kada su se tenkovi ubrzo pregrupirali
i ponovno napali, pripadnici navedene satnije, bojeći se da ne
ostanu u okruženju, povukli su se prema Čepinu i Briješću.41
Kako snažnijeg otpora nije bilo, pogotovo oruđima za protuo-
klopni boj, tenkovi u pratnji pješaštva uspjeli su se probiti oko
kilometar duboko u područje Antunovca. Istodobno su snage
JNA i pobunjenih Srba krenule u tenkovsko-pješački napad iz
smjera Novog Seleša, čime je položaj branitelja u Antunovcu
bio izrazito otežan.
Zbog prekida veze s 3. satnijom 4. bojne, Zapovjedništvo
2. bojne nije znalo što se događa na lijevom krilu obrane, tako
da je ostalo iznenađeno prodorom kolone tenkova JNA kroz
obrambeni raspored navedene satnije i napadom na lijevi bok
obrambenog rasporeda snaga 2. satnije (ojačane 1. satnijom) 2.
bojne, kojom je zapovijedao Stjepan Puh.
Uslijed nailaska neprijateljskih tenkova, u nemogućnosti da
im se suprotstave oruđima za protuoklopni boj, oko 10,00 sati
pripadnici 1. satnije 2. bojne, koja je netom prije poslana kao
ojačanje 2. satniji, izloženi jakoj vatri pješaštva i strojnica ten-
kova povlače se na pričuvne položaje kod škole u Antunovcu.
Saznavši za to, zapovjednik 2. bojne zapovjedio im je da se vrate
na položaje koje su napustili, što su oni i učinili. No, kako nisu
imali čime zaustaviti tenkove, pripadnici 1. satnije ponovno su
se povukli prema raskrižju željezničke pruge u selu.

41 Pošto nisu imali nikakvog dodira niti suradnju s lijevim susjedom (106.
brigadom HV-a Osijek), niti su znali nalaze li se oni uopće na svojim polo-
žajima, pripadnici 3. satnije 4. bojne 101. brigade HV-a bojali su se da im
neprijateljski tenkovi ne probiju lijevi bok i prodru u dubinu rasporeda te se
nađu u okruženju, pa su se povukli na pričuvne položaje.

129
U pomoć suborcima u Antunovcu zapovjednik 2. bojne po- zapovjednik 2. bojne zapovjedio je svojim snagama povlačenje
slao je i 3. satniju, kojom je zapovijedao Nenad Momčilović, čiji iz Antunovca, netom prije okruženja. Zahvaljujući dvanaestori-
se pripadnici zbog jake tenkovske vatre neprijatelja nisu uspjeli ci domaćih ljudi, koji su bili ostali u selu, s njima se borili i koji
probiti do prve crte obrane. Tri puta su kretali naprijed prema su poznavali kuda vodi svaki odvodni kanal, svi su se pripadnici
Antunovcu i tri su se puta vraćali nazad na pričuvne položaje u 1. i 2. satnije 2. bojne te iz prostorne postrojbe 3. bojne 130.
Ivanovcu. brigade HV-a Osijek uspješno izvukli u područje Ivanovca, Če-
Tešku situaciju boja za Antunovac otežavao je, usprkos stal- pina i Briješća. U jednom trenutku prilikom njihova izvlačenja,
nim obećanjima, izostanak topničke i PO potpore brigade42 i samostalnom pratećem vodu bojne, kojim je zapovijedao Ivica
OZ Osijek, te nedostatak oruđa za PO boj bojne. Oko, 10,00 Čičak, nestalo je granata za minobacače, prijeko potrebnih da bi
sati iz Čepina pripadnici 3. bojne 130. brigade HV-a kamioni- se minobacačkom vatrom postrojbe u povlačenju zaštitile. Pro-
ma su dovezli i ostavili dva BsT-a, koja nisu postavljena na palj- blem je riješen izuzimanjem određene količine granata od 132.
beni položaj niti je za njih bilo posluge i granata, tako da od njih brigade HV-a Našice, što se pokazalo od presudnog značaja pri-
nije bilo nikakve koristi tijekom bojnih djelovanja. Iz Ivanovca likom izvlačenja hrvatskih branitelja iz mogućeg okruženja.
je, i to tek oko 12,30 sati, stiglo nekoliko pripadnika 132. briga- U kasnim popodnevnim satima 5. prosinca 1991. snage
de HV-a Našice sa samo dvije “ose”, koji su se ubrzo po dolasku JNA i pobunjenih Srba zauzimaju Antunovac, čime je prestala
vratili natrag. U nedostatku oruđa za protuoklopni boj, podrš- organizirana obrana hrvatskih snaga.44
ku postrojbama 2. bojne u Antunovcu davao je Prateći vod 2. Time se crta obrane pomiče na lijevom krilu od Kolođvara
bojne, koji je tijekom bojnih djelovanja ispalio oko 140 granata (tt 90) – Ivanovački salaš – groblje u Ivanovcu – tt 87 – uz cestu
iz minobacača 82 mm. (za Ivanovac) do trafostanice na cesti Divoš – Antunovac. Radi
Tijekom boja, u 12,05 sati zapovjedniku 2. bojne na moto- osiguranja prve crte obrane i kako bi spriječio daljnji proboj
rolu se javio netko (najvjerojatnije iz redova JNA ili pobunje- tenkova JNA na tom smjeru, zapovjednik 2. bojne zapovjedio je
nih Srba, op. a.) tko mu se predstavio kao Slobodan Tolj, zapo- miniranje i dodatno zaprječivanje protutenkovskim zaprekama
vjednik 3. bojne 130. brigade HV-a, te mu je rekao da izdrži još na dijelu ceste prema Ivanovcu, od križanja Divoš – Antunovac.
malo, jer će mu poslati u pomoć pet tenkova iz smjera Brijesta.43 U boju za selo Antunovac 5. prosinca 1991. poginula su
Na svu sreću, tri dana prije napada inženjerci 2. bojne zapriječili trojica hrvatskih branitelja, dok ih je osam bilo ranjeno. Sva tro-
su tenkovski prohodno zemljište iz smjera Brijesta prema Antu- jica poginulih bili su pripadnici 3. satnije 4. bojne 101. brigade
novcu jer je umjesto najavljene pomoći, prema položajima hr- HV-a (Živko Mimica, Krešimir Posavac i Damir Užarević), koji
vatskih branitelja, i to s leđa, dolazilo pet tenkova JNA. Nakon su, držeći položaje na lijevom krilu 2. bojne, poginuli od ten-
što su prva dva tenka nagazila na postavljene mine, ostali su se kovske granate.
vratili nazad, tako da je njihov proboj privremeno spriječen. Analizirajući bojna djelovanja postrojbi 2. bojne 101. bri-
Pobunjeni Srbi i JNA jakim su oklopno-mehaniziranim i gade HV-a u boju za Antunovac tijekom 5. prosinca 1991., za-
pješačkim snagama napadali lijevo krilo obrane snaga 2. bojne povjednik 2. bojne kao uzroke slabe obrane naveo je sljedeće
u Antunovcu, čime je njihovo odsijecanje i okruženje bilo sve razloge:
izglednije. Pošto su pripadnici 3. satnije 4. bojne 101. brigade – pretpostavka da će JNA i pobunjeni Srbi glavni napad
HV-a, koji su se nalazili na lijevom krilu obrane, napustili svo- poduzeti iz smjera Novog Seleša pokazala se pogrešnom;
je položaje, i to bez znanja zapovjednika i pripadnika 2. bojne, – izvlačenje na pričuvne položaje pripadnika 3. satnije 4.
snage JNA i pobunjenih Srba uspjele su tenkovima i pješaštvom bojne 101. brigade HV-a, zbog panike u njihovim redovima i
prodrijeti u središte Antunovca, razdvojivši snage hrvatskih bra- nepovezanosti sa susjednim postrojbama hrvatskih branitelja, a
nitelja na dva dijela. Zbog prodora neprijateljskih snaga u selo, da to nisu dojavili susjednim postrojbama 2. bojne;

42 “Topnička potpora izostala je iz 2 razloga: 1.) Bitnica univerzalnih bacača (UB 120 mm) 3. brigade ZNG-a, koja nam je bila pridodana i podređena, djelo-
vala je s paljbenog položaja u rajonu Korođgrada po živim ciljevima neprijatelja, pa čak i u zaštitnom pojasu (zoni sigurnosti ispod 400 m od prve crte obrane),
odnosno na crti dodira našeg i neprijateljevog pješaštva. Time je naše pješaštvo bilo dodatno izloženo pogibelji, a zapovjednik 4. bojne upozoravao je da bojna
trpi vatru iz smjera Korođgrada, i 2.) Bitnicu je JNA brzo otkrila i “poklopila” vatrom, tako da se ljudstvo s oruđima i tehnikom, pod žestokom vatrom nepri-
jatelja izvlačilo na drugu lokaciju. U izvlačenju nije bilo stradavanja, osim psihičkih stresova”. (Ivan Cukina, načelnik topništva 101. brigade HV-a)
43 Mjesto između Osijeka i Antunovca, koje je bilo pod kontrolom 106. brigade HV-a Osijek.
44 Uz Antunovac, jake oklopno-mehanizirane i pješačke snage pobunjenih Srba i JNA 6. prosinca 1991. zauzele su i Novu Tenju.

130
Zapovjedni kadar 2. bojne u boju za Tenjski Antunovac, Gorjani, 7. prosinca 1991., stoje: Miroslav Družić, Zvonko Petan, Vjekoslav Kuštrak,
Danijel Bolfan, Petar Didak, Dragan Dukmenić, Dragan Dupan, Stjepan Puh; čuče: Božidar Vdović, Anđelko Letinčić, Marko Bijelić, Zlatko
Pilatuš.

– nedostatak oruđa za protuoklopni boj;45 – nepostojanje stalnog nadgledanja bojišta tijekom bojnih
– nedefinirani pričuvni položaji i smjerovi bojnih djelova- djelovanja radi sprječavanja prodora snaga JNA i pobunjenih
nja; Srba, i pravodobnog upravljanja topničkom vatrom.
– nepravodobno upućena i neadekvatna pojačanja u ljud- Ujutro 6. prosinca 1991., nakon što je održao koordinaciju
stvu, oruđu i protuoklopnim sredstvima; Zapovjedništva bojne i zapovjednika nižih postrojbi te dao za-
– nedostatak pravodobnih informacija i spoznajnih poda-
daće da odsudno brane prvu crtu obrane u Ivanovcu pod zapo-
taka o stanju na bojišnici i djelovanju postrojbi zbog nefunkcio-
vijedanjem dozapovjednika bojne Petra Didaka, zapovjednik 2.
niranja sustava veze između Zapovjedništva i postrojbi 2. bojne
101. brigade HV-a; bojne otišao je zapovjedniku brigade u selo Beketinci podnijeti
– nedefinirani znakovi za izvlačenje ili pregrupiranje tije- izvješće i dogovoriti zadaće za daljnja bojna djelovanja. Sustigao
kom bojnih djelovanja; ga je njegov pomoćnik za logistiku Krešimir Kučinović, koji mu
– nedovoljan broj postavljenih zapreka i protutenkovskih je priopćio tužnu vijest da su oko 12,00 sati od minobacačke
minskih polja u Antunovcu, te granate 120 mm poginuli referent za spoznajne poslove bojne

45 Prva satnija 2. bojne 101. brigade HV-a nije imala niti jednu “osu”, prostorna jedinica iz sastava 3. bojne 130. brigade HV-a Osijek raspolagala je samo s
jednom “osom”, dok su protuoklopni topovi i maljutke “postojali samo na papiru”.

131
tako i biti, oko 16,00 sati 7. prosinca 1991. samoinicijativno je
Nakon izvlačenja iscrpljenih pripadnika 2. bojne, na prvoj krenuo za Zagreb.47
crti obrane u Ivanovcu u noći 6./7. prosinca 1991. raspore- Pošto je zauzimanjem Antunovca od strane JNA i pobu-
đene su svježe snage iz samostalnih postrojbi brigade. Nji- njenih Srba postojala opasnost da se njihove oklopno-meha-
ma je zapovijedao zapovjednik 2. bojne Ahmet Puškar, uz nizirane snage ukline u međuprostoru između sela i Ivanovca,
kojeg su ostali dozapovjednik bojne, zapovjednici satnija i Zapovjedništvo 3. bojne 132. brigade HV-a formiralo je jednu
drugi pripadnici bojne – hrabri dragovoljci: Marko Bije- protuoklopnu grupu, naoružanu ručnim bacačima raketa i be-
lić, Danijel Bolfan, Dražen Detoni, Petar Didak, Miroslav strzajnim topom, i rasporedilo je na obrambeni položaj na že-
Družić, Dragan Dukmenić, Dragan Dupan, Miljenko Jo- ljezničkom prijelazu iz Ivanovca prema Antunovcu. Uz to, zbog
vinović, Miljenko Kopčalić, Vjekoslav Kuštrak, Anđelko Le- izuzetno teške situacije na ovom dijelu bojišnice, 101. brigadi
tinčić, Miro Margušić, Nenad Momčilović, Zvonko Petan, HV-a su, po zapovijedi zapovjednika 1. OZ Osijek, pridodane
Zlatko Pilatuš, Stjepan Puh, ranjeni Krunoslav Samošća- 1. bojna 3. brigade ZNG-a, 4. bojna 132. brigade HV-a Naši-
nec i Božidar Vdović, te par domaćih dečki iz ivanovačke i
ce, 3. bojna 107. brigade HV-a Valpovo i 1. bojna 130. brigade
antunovačke satnije 130. brigade HV-a.
HV-a Osijek, koje su zaposjele sljedeće položaje:
– 1. i 2. satnija u razini željezničke pruge od Ivanovca prema
Antunovcu, a 3. satnija 1. bojne 3. brigade ZNG-a u Divošu;
Stjepan Sever i izviđači u Izvidničkoj desetini bojne Vlado Škri-
– 4. bojna 132. brigade HV-a Našice na području Ivanovca;
lac i Željko Plahinek.46 Zapovjednik 2. bojne vratio se i obišao
– 3. bojna 107. brigade HV-a Valpovo razmještena je kao
stradale pripadnike bojne na mjestu stradavanja te poduzeo pričuva na području Ovčare Čepinske, te
mjere njihova zbrinjavanja, a potom sa zapovjednikom brigade – 1. bojna 130. brigade HV-a Osijek raspoređena je u Hra-
utvrdio zadaće, zatraživši pritom da se pripadnici bojne zamije- stinu i Paulin Dvoru prema Ernestinovu.
ne svježim snagama. Ojačana navedenim postrojbama te protuzračnim i protuo-
Zbog teške situacije na bojišnici i velike iscrpljenosti njezi- klopnim oruđima iz sastava 130. brigade HV-a Osijek, 101. bri-
nih pripadnika, zapovjednik 2. bojne, uz odobrenje zapovjed- gada HV-a uspjela je stabilizirati crtu obrane na liniji Livana –
nika brigade, zapovjedio je 6. prosinca 1991. pripadnicima Ivanovac – Paulin Dvor – Hrastin, spriječiti daljnji prodor JNA
bojne izvlačenje iz Ivanovca u sela Vladislavci i Vuka, dok je 2. i pobunjenih Srba te održati crtu obrane do 8. prosinca 1991.
satniju zadržao na crti obrane do zamjene. Iscrpljene pripadnike kad se, prema zapovijedi zapovjednika 1. OZ Osijek, izvlači u
2. satnije navečer su zamijenile svježe snage – samostalne po- dubinu teritorija, izvan zone odgovornosti brigade.
strojbe 101. brigade HV-a, koje je uputio zapovjednik brigade. Nakon zauzimanja Antunovca, JNA i pobunjeni Srbi oko-
U brizi da zadaće odsudne obrane budu provedene i sa svježim mili su se svom žestinom na selo Ivanovac, čija je obrana bila
snagama, u Ivanovcu su, uz par domaćih dečki iz 130. brigade dobro organizirana i inženjerijski uređena, s postavljenim min-
HV-a, ostali zapovjednik Ahmet Puškar i 18 hrabrih dragovo- sko-eksplozivnim zaprekama ispred prve crte obrane, čime su
ljaca – pripadnika 2. bojne 101. brigade HV-a. Ostali pripad- bili zapriječeni svi tenkovski prohodni prilazi mjestu iz smjera
nici bojne sutradan su izmješteni u školu u Gorjanima, gdje su Antunovca i Ernestinova.
trebali prenoćiti i 8. prosinca 1991. krenuti na domobilizaciju Oklopno-mehanizirane snage JNA i pobunjenih Srba 6.
i obuku u Zagreb. No, dio pripadnika bojne, ne vjerujući da će prosinca 1991. bile su raspoređene na sljedeći način:

46 Od iste granate ranjeni su Zvonko Razum i Krunoslav Samošćanec. Osim njih, od djelovanja neprijateljskog VBR-a 6. prosinca 1991. ranjen je i Ranko
Badelj.
47 Moral u postrojbama 2. bojne nakon gubitka Antunovca bio je vrlo nizak, vojnici su bili fizički i psihički iscrpljeni te nisu nikome vjerovali. Na to je utje-
calo mnogo faktora. Prije dolaska u istočnu Slavoniju bojna je popunjena sa 120 novomobiliziranih vojnika, s kojima nije izvršena ni kratka obuka ni priprema
za predstojeća bojna djelovanja. Osim toga, odmah po dolasku na istočnoslavonsko bojište bojna je imala gubitke, što se odrazilo na psihičko stanje njezinih
pripadnika, te je bila svakodnevno izložena žestokoj topničkoj i tenkovskoj vatri snaga JNA i pobunjenih Srba. Zbog navedenih razloga, kod dijela pripadnika
bojne pojavili su se nesigurnost i strah, koji su bili jači od njih, te su otišli za Zagreb dan ranije od planiranog roka. Pritom treba istaknuti da su otišli iz Gorjana,
koji su se nalazili u dubini teritorija, izvan zone odgovornosti brigade, tijekom priprema za organizirani odlazak u Zagreb, tako da o napuštanju položaja ne
može biti ni govora.

132
O suradnji pripadnika 2. bojne i antunovačke satnije u obrani bezbrojnim kanalima.
Antunovca, zapovjednik Antunovčana Franjo Tokić piše: Zbratimljeni pružali smo
odlučan otpor i u ponovlje-
Nakon žestokog boja s pobunjenim Srbima i JNA 21. stude-
nom napadu na Antunovac
noga 1991. na području Ivanovca, posebice Antunovca, raspo-
5. prosinca 1991. godine.
ređuju se dečki iz zagrebačke 101. brigade HV-a. Preuzimaju
Mišljenja sam, da snaga-
položaje od Samostalne čepinske bojne 130. brigade HV-a,
ma i oruđima kojima smo
kojom je zapovijedao Slobodan Tolj, s dozapovjednikom Ma-
toga dana pružali odlučan
rinkom Matkovićem. Crtu obrane na području Antunovca dr-
otpor znatno nadmoćnijem
žali su po jedna satnija bojne, koje su se izmjenjivale. Uz njih
neprijatelju, trpjeli njego-
na položajima stalno je bilo četrdesetak preostalih pripadnika va granatiranja i pružali
antunovačke satnije kojima sam zapovijedao, te nekolicina pri- snažan otpor njegovim ten-
padnika MUP-a iz policijske postaje okupiranog Ernestinova. kovsko-pješačko-motorizi-
Crta obrane u Ivanovcu i Antunovcu bila je prva crta obrane ranim snagama u napadu,
Osijeka s južne strane: Antunovac – šuma Rosinjača – Nova da smo pobijedili. Pao je
Tenja, u dužini oko 3 km, naspram jakih neprijateljskih snaga Antunovac, ali Osijek nije,
raspoređenih u Tenji, Orlovnjaku i Selešu (300-500 metara niti je odsječen. Tu zahvalnost dugujemo vašim hrabrim deč-
ispred naših položaja). Zadaća nam je bila da upornom obra- kima. Niste nas ostavili kada nam je bilo najteže, a bilo je to
nom odbijemo napad neprijateljskog oklopa i pješaštva i spri- vrijeme velike ofenzive JNA i pobunjenih Srba nakon pada
ječimo njegov brz prodor u našoj zoni odgovornosti. Postojala Vukovara. Tada su po drugi puta probijene naše crte obrane,
je velika opasnost da dio naših ljudi bude opkoljen i odsječen, uz velike ljudske žrtve i gubitak nekoliko sela plodne slavonske
kao što se to dogodilo Osječanima (106. brigadi HV-a, op. a.) ravnice, i naš opstanak na svom ognjištu bio je upitan. I danas
u šumi Rosinjača. Dolaskom i razmještajem vas Zagrepčana žalimo svakog poginulog branitelja – heroja, suosjećamo s nji-
(101. brigade HV-a, op. a.) spriječena je takva mogućnost. hovim obiteljima i dijelimo bol u srcu naših ranjenih subora-
Srdačno smo vas prihvatili, smjestili i rasporedili, te na naj- ca, uvjereni da bismo imali više žrtava da nije bilo vas. Hvala
opasnijim točkama obrane udružili par Antunovčana, vrsnih vam, dragi Zagrepčani, i ne dopustite da se prekine tradicija
poznavatelja terena, a posebice načina i pravaca izvlačenja našeg višegodišnjeg susreta u vašem Ivanovcu i Antunovcu.

– tenkovska četa raspoređena je po vodovima na izlazima iz Po zauzimanju Antunovca od strane JNA i pobunjenih Srba,
Antunovca prema Osijeku i Divošu, dok se jedan vod nalazio u zapovjednik 1. OZ Osijek izdao je zapovijed zapovjedniku 3. bri-
Starom Selešu kao pričuva; gade ZNG-a Ivanu Basarcu da izvrši iznenadni napad na nave-
– baterija minobacača 120 mm na području Novog Seleša i deno mjesto s ciljem odbacivanja neprijateljskih postrojbi, oslo-
Ernestinova; bađanja mjesta i stvaranja povoljnih uvjeta za napad prema Tenji
– mješoviti artiljerijski divizijun i dalje u rajonu Mali Rit – i Ernestinovu, čime bi se stabilizirao južni dio obrane Osijeka.48
Bobotski kanal, te Napad je, bez ikakve prethodne razrade i pripreme, započeo
– protuoklopni vod na prilazima Antunovcu iz smjera Osi- u 6,00 sati 7. prosinca 1991., te je zbog snažne topničke i pješač-
jeka. ke vatre JNA i pobunjenih Srba neuspješno i brzo završio.

48 Zapovjednik 3. brigade ZNG-a zapovjedio je zapovjedniku 1. bojne Draganu Bagariću, iako je bila podređena Zapovjedništvu 101. br HV-a, da izvede napad
snagama bojne na Antunovac sljedećim smjerovima:
– 1. satnija: Ivanovac – Veliki pašnjak – željeznička postaja u Antunovcu,
– 2. satnija: Ivanovac – groblje – nogometno igralište u Antunovcu,
– 3. satnija trebala je zauzeti položaje i organizirati obranu u selu Divoš te tako osigurati desni bok napada i spriječiti iz Ernestinova eventualnu pomoć
neprijateljskim snagama u Antunovcu.

133
Zbog izuzetno složene situacije na tom dijelu istočnosla-
vonske bojišnice, u 12,30 sati 7. prosinca 1991. na ZM-u 101.
brigade HV-a u Beketincima održan je sastanak proširenog
Zapovjedništva brigade, kojem su prisustvovali tadašnji pot-
predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. Milan Ramljak, i
zapovjednik 1. OZ Osijek Karl Gorinšek, sa svojim najbližim
suradnicima. Na sastanku je razmotrena situacija na bojišnici,
problematika i bojna djelovanja postrojbi brigade na istočnosla-
vonskom bojištu te su dane zadaće 2. bojni 101. brigade HV-a
da se do izvlačenja i odlaska na popunu i obuku u Zagreb, učvr-
sti na prvoj crti obrane, prati kretanja i djelovanje snaga pobu-
njenih Srba i JNA te izvodi diverzantske akcije i bojna djelova-
nja prema Antunovcu. Izlažući razloge povlačenja pripadnika
2. bojne iz Antunovca, zapovjednik brigade istaknuo je da su
se oni morali povući, jer su im neprijateljske snage došle s leđa i
krila, prošavši prethodno tenkovima kroz područje koje su tre-
bali pokrivati pripadnici 106. brigade HV-a Osijek.
Nakon izvlačenja pripadnika 3. satnije 4. bojne 101. brigade
HV-a iz područja Antunovca na položaje na drugoj crti obrane
u području sela Livana, zapovjednik bojne pokušao je srediti
postrojbe i učvrstiti crtu obrane, ali neuspješno. Po izvlačenju iz
područja Antunovca, 3. satniju napustio je dio pripadnika, što
je utjecalo i na 1. i 2. satniju 4. bojne, iz kojih je također otišao
dio pripadnika. I pored brojnih problema i “osipanja redova”,
preostali pripadnici 4. bojne ostali su na svojim položajima,
izloženi jakoj topničkoj, tenkovskoj i pješačkoj vatri na lijevom
krilu druge crte obrane. No, zapovjednik 4. bojne upozorio je
zapovjednika 101. brigade HV-a da s malim brojem pripadni-
ka i niskim moralnim stanjem postrojbi neće moći dugo držati
dodijeljenu crtu obrane te je zatražio od njega da im se omo-
gući izvlačenje u dubinu zone odgovornosti brigade. Zahtjevu
“Za njih smo se borili!” Kristijan Verunica (4 god.), Zagreb, svibanj je udovoljeno i bojna je izvučena u dubinu zone odgovornosti
1992. brigade.

“Topničku potporu trebala je pružiti 101. br HV-a. Budući je dan prije, s paljbenog položaja u rajonu Korođgrada, izvučena Bitnica UB 120 mm, koja nam
je bila podređena, odredili smo neprijateljske ciljeve, zadali parametre i topništvu OZ Osijek naručili djelovanje topničkom vatrom. Ostvarene su dvije
vatre uz veliki rizik pogibelji hrvatskih snaga, jer je neprijatelj bio duboko u zaštitnom pojasu. Izvršitelj topničke vatre izvijestio nas je: palo je kud je trebalo.
Nije bilo stradavanja u redovima hrvatskih branitelja od te vatre. (Ivan Cukina, načelnik topništva 101. br HV-a)

134
5.6. Odlazak na odmor, popunu
i dodatnu obuku u Zagreb

Uvidjevši kako je uslijed žestokih sukoba i svakodnevnih ra- stin – Paulin Dvor, zajedno s pripadnicima prostorne postrojbe
zornih topničkih napada JNA i pobunjenih Srba došlo do psi- HV-a Hrastin. Zbog malog broja pripadnika, zapovjednik 1.
hofizičkog zamora pripadnika 2. i 4. bojne, zapovjednik 101. bojne izvijestio je zapovjednika brigade da je situacija u rajonu
brigade HV-a zatražio je od Zapovjedništva 1. OZ Osijek da se rasporeda bojne vrlo ozbiljna te je od njega zatražio pomoć i po-
navedenim postrojbama brigade odobri prijeko potrebno izvla- jačanje u ljudstvu, bez kojeg malobrojni pripadnici bojne nisu
čenje u dubinu zone odgovornosti brigade te odlazak na odmor, u mogućnosti obaviti dodijeljenu bojnu zadaću na prvoj crti
popunu i dodatnu obuku u Zagreb.49 obrane. Kako im Zapovjedništvo brigade nije moglo osigurati
Dobivši odobrenje i po zapovijedi načelnika GS HV-a, pojačanje u ljudstvu, crtu obrane preuzeli su pripadnici 130.
nakon dvadeset dana neprekidne bojne uporabe, psihički iscr- brigade HV-a, a pripadnici 1. bojne 101. brigade HV-a, prema
pljeni i fizički umorni od žestokih borbi i velikih hladnoća te zapovijedi zapovjednika brigade, krenuli su s ostatkom brigade
tužni zbog stradanja suboraca, pripadnici 2. bojne 101. briga- na odmor, popunu i dodatnu obuku u Zagreb.
de HV-a 9. prosinca 1991. odlaze u Zagreb na odmor, popu- Za to vrijeme Zapovjedništvo brigade, temeljem zapovijedi
nu ljudstvom, naoružanjem i MTS-om te na dodatnu obuku. načelnika GS HV-a od 8. prosinca, izmješteno je 10. prosinca
Osim toga, trebalo je organizirati pogrebe poginulih suboraca 1991. na pričuvno ZM u rajonu Našica, radi pripreme sljedećih
te izvršiti analizu bojnih djelovanja postrojbe na istočnoslavon-
bojnih zadaća postrojbi. Tu ih 13. prosinca 1991. obilazi Glav-
skom bojištu, kao i na prethodnim terenima, kako bi se ispravili
na inspekcija OS RH, koja pregledava Ratni dnevnik, planove i
svi nedostaci te izbjegle nove žrtve.
zapovijedi za bojnu uporabu postrojbi i drugu bojnu dokumen-
Zajedno s pripadnicima 2. bojne, otišla je i 3. bojna 100.
taciju i logističke potpore, te zaključuje da bojna dokumentacija
brigade HV-a koja je, kao 4. bojna, na istočnoslavonskom bo-
osigurava učinkovito obavljanje bojnih zadaća na istočnosla-
jištu bila pridodana 101. brigadi HV-a. Dolaskom u Zagreb,
vonskom bojištu. Osim tada, Glavna inspekcija OS RH još je
spomenuta bojna izmjestila se iz sastava 101. brigade HV-a te
se vratila u sastav matične brigade, u sklopu koje kasnije bojno dva puta ponovila inspekcijski pregled brigade na istočnosla-
djeluje od Preloščice do Trebeža i sudjeluje u obrani Sunje. Ti- vonskom bojištu, zadovoljna onim što je vidjela i dokumentaci-
jekom bojnih djelovanja na istočnoslavonskom bojištu, 3. bojna jom koju je pregledala.
100. brigade HV-a imala je trojicu nestalih50 i dvanaest ranjenih Tijekom tog razdoblja, Zapovjedništvo 101. brigade HV-a
pripadnika. obavilo je raščlambu dotadašnjih bojnih djelovanja te donijelo
Obrambene položaje 2. i 4. bojne 101. brigade HV-a na zaključke i zapovijedi za povećanje bojne spremnosti zapovjed-
istočnoslavonskom bojištu ujutro 9. prosinca 1991. preuzeli su ništava i postrojbi brigade. Utvrđena je i potreba za proširenjem
pripadnici 130. brigade HV-a, 132. brigade HV-a i 3. brigade ustroja, pa zapovjednik brigade donosi zapovijed o osnivanju:
ZNG-a. – informatičke službe brigade na čelu s Ivanom Kurjanom;
Nakon odlaska cijele postrojbe krajem studenoga na spro- – pravne službe brigade na čelu sa Zdravkom Vladanovi-
vod poginulim suborcima, popunu i dodatnu obuku u Zagreb, ćem;
7. prosinca 1991. na istočnoslavonsko bojište vratilo se pedese- – Odjela za skrb obitelji poginulih i ranjenih pripadnika
tak pripadnika 1. bojne 101. brigade HV-a na čelu sa zapovjed- brigade, te je
nikom bojne,51 koji se raspoređuju na prvu crtu obrane Hra- – Služba za IPD ojačana s dva časnika i psihologom.

49 Zbog iscrpljenosti i gubitaka 2. i 4. bojne brigade, zapovjednik 101. brigade HV-a zapovjedio je da se na prvu crtu obrane uvedu i uporabe kao ojačanja
logističke i pristožerne postrojbe, kako bi se dodatno učvrstila crta obrane, što je i učinjeno.
50 Živko Mimica, Krešimir Posavac i Damir Užarević vodili su se kao nestali do razmjene i identifikacije njihovih posmrtnih ostataka u rujnu 1994.
51 Pripadnici bojne, koji se vraćaju na istočnoslavonsko bojište, bili su iz sastava Zapovjedništva, 2. satnije, Voda bestrzajnih topova i Pratećeg voda postrojbe.

135
Informatička i dio službe ORMOB-a brigade, Gorjani, travanj 1992.

Informatička služba ustrojena je 11. prosinca 1991. od pri- strojbe 3. bojne 101. brigade HV-a ponovno krenuti na istočno-
padnika brigade, smještena je u Gorjanima kod Đakova te je slavonsko bojište tek kada budu ispunjeni sljedeći uvjeti:
opremljena s posuđenom informatičkom opremom. Služba je – kompletna popuna ljudstvom kako bi postrojba mogla
ubrzo udovoljila zahtjevima i pridonijela učinkovitosti bojnih izvršiti pred nju postavljene zadaće;
djelovanja brigade. – popuna s naoružanjem, streljivom i opremom kako poje-
Pravna služba ustrojena je pred Božić 1991., sa zadaćom dinaca, tako i bojne u cjelini, te
upoznavanja pripadnika brigade s odrednicama Međunarod- – kratka obuka svih mobiliziranih vojnih osoba te obav-
nog ratnog prava te pravima i obvezama pripadnika brigade, ljena bojeva gađanja svih pojedinaca iz dodijeljenog im oružja
pružanja pravne pomoći pripadnicima i zapovjedništvima po- prije odlaska na bojišnicu.
strojbi brigade, vođenja stegovnog i prekršajnog postupka, pri- Uz navedene zahtjeve, Zapovjedništvo 3. bojne iznijelo je
prema postupaka u slučaju kaznenih djela i dr. brojne probleme tijekom bojnih djelovanja na istočnoslavon-
Odjel za skrb obitelji poginulih i ranjenih pripadnika briga- skom bojištu, koji su bili svojstveni svim postrojbama brigade, a
de osnovan je u siječnju 1992. na čelu sa Želimirom Majetićem očitovali su se u sljedećem:
i Ivanom Lažetom, dokazanim časnicima u dotadašnjem djelo- – pripadnici bojne su s pokupskog bojišta, bez ikakvog od-
vanju postrojbi brigade. Odjel je imao sjedište u Općini Sused- mora, iz Jastrebarskog prebačeni na područje istočne Slavonije;
grad, a bio je pod zapovijedanjem zapovjednika brigade. – s novomobiliziranim vojnicima nije izvršena nikakva voj-
Osim toga, i IPD služba brigade ojačana je s Biserkom Pa- na obuka ni probna gađanja, tako da su oni bez ispaljenog met-
vešić i Marinom Perkovićem te psihologom Dubravkom Tršin- ka došli na istočnoslavonsku bojišnicu;
skim. Njihove aktivnosti osjetno su pomogle u učinkovitosti – postrojbe bojne nisu popunjene po VES-ovima i specijal-
djelovanja zapovjedništava i postrojbi brigade u idućim bojnim nostima;
djelovanjima, posebno na prvoj crti obrane. – pripadnicima bojne nije bilo poznato kuda točno idu,
Kako u vrijeme bojnih djelovanja brigade nije bilo Vojnog koja im je bojna zadaća i do kada će ostati;
ordinarijata niti vojnih svećenika, ulogu dušobrižnika, za ko- – u postrojbama bojne vladao je kroničan nedostatak
jom se ukazala potreba, obavljali su svećenici crkava na bojiš- MTS-a, a motorna vozila su bila u lošem stanju;
nici. Tako se s pripadnicima 101. brigade HV-a na istočnosla- – pripadnici bojne bili su nepripremljeni za zimske uvjete;
vonskom bojištu vrlo rado družio i posjećivao ih svećenik Ante – postrojbe bojne bile su nedovoljno popunjene ljudstvom,
Kukavica iz Đakovačko – osječke nadbiskupije, koji je pomogao samo 40-50%, od čega su pola pripadnika postrojbi činili novo-
mnogim pripadnicima brigade i njihovim obiteljima. mobilizirani vojnici bez ikakvog ratnog iskustva.
Po dolasku u Zagreb, za vrijeme popune i pripreme za boj- Sve navedeno vrijedilo je i za druge postrojbe 101. brigade
na djelovanja, zapovjednik bojne sa zapovjednicima postrojbi HV-a, što je Zapovjedništvu brigade i zapovjedništvima nižih
3. bojne 101. brigade HV-a održao je 9. prosinca 1991. sasta- postrojbi, prvenstveno bojni koje su se nalazile na prvoj crti bo-
nak, kojem je prisustvovao i pomoćnik zapovjednika 3. OZ jišnice, stvaralo velike probleme i otežavalo vođenje i zapovije-
Zagreb za IPD Antun Abramović. Svjesni problema i poučeni danje.
iskustvom u dotadašnjim bojnim djelovanjima, na inzistiranje Dana 12. prosinca 1991. Zapovjedništvo 3. bojne ponovo
njezinog Zapovjedništva na sastanku je dogovoreno da će po- je održalo sastanak u sportskoj dvorani “Sutinska vrela”, kojem

136
su prisustvovali predstavnici Zapovjedništva 3. OZ Zagreb An- Nakon toga bojna je razmještena u vojarnu u Samobo-
tun Abramović i Ante Marić. Na sastanku je utvrđeno da nije ru, gdje se provodi popuna ljudstvom, naoružanjem i vojnom
ispunjen niti jedan zahtjev pripadnika bojne sa sastanka od prije opremom te izvodi kratka obuka i bojeva gađanja svih, posebno
tri dana. Vrijeme domobilizacije bojne u Zagrebu približilo se novomobiliziranih vojnih obveznika. Važnost te kratke obuke
samom kraju, a njezina popunjenost ljudstvom nije bila dovoljna i provedenog bojnog gađanja pokazala se odmah, jer se nakon
za izvršenje planiranih bojnih zadaća. Nije bilo dovoljno naoru- toga kod svih osjetila veća odlučnost i psihološka sigurnost.
žanja i streljiva niti je bilo dovoljno čizama i kaciga za sve njezine Problem nedostatne popune ljudstvom, naoružanjem i
pripadnike, a novomobilizirani vojni obveznici bili su potpuno vojnom opremom bio je prisutan u svim postrojbama brigade.
nepripremljeni za bojna djelovanja. Nakon razgovora i dugotraj- Tijekom boravka u Zagrebu zapovjedništva postrojbi brigade,
nih konzultacija, u Zapovjedništvu 3. OZ Zagreb donijeta je od- prvenstveno bojni koje su držale prvu crtu obrane i bile najizlo-
luka o odgađanju odlaska postrojbe na istočnoslavonsko bojište ženije žestokim neprijateljskim napadima, očekivala su da će se
do otklanjanja spomenutih problema i nedostataka. postojeći problemi riješiti. No, oni su bili samo ublaženi, tako
Istoga dana u navedenoj dvorani, u prisutnosti predstavnika da su se postrojbe brigade vratile na istočnoslavonsko bojište
Zapovjedništva 3. OZ Zagreb, članova obitelji i prijatelja, 223 opterećene starim problemima. Tijekom boravka na popuni i
pripadnika 3. bojne dalo je svečanu prisegu i primilo “ratnu za- obuci u Zagrebu obavljene su, zbog premorenosti i odlaska na
stavu 3. bojne”, čime su postali prvi pripadnici brigade koji su bolovanje nekih zapovjednika, ali i zbog isticanja nekih branite-
se svečano obvezali Domovini da će za nju, ako bude trebalo, i lja u dotadašnjim bojnim djelovanjima, i promjene u zapovjed-
život dati. nom kadru postrojbi brigade.

137
5.7. P
 ovratak u istočnu Slavoniju,
razmještaj i bojna djelovanja
do “Sarajevskog primirja”

Dok su se postrojbe brigade nalazile na odmoru, popuni i obuci vanja daljnjeg proboja snaga pobunjenih Srba i JNA smjerom
u Zagrebu, zapovjednik 101. brigade HV-a primio je 13. prosin- Paulin Dvor – Vladislavci – Dopsin i njihovog izbijanja na ko-
ca 1991. zapovijed zapovjednika 1. OZ Osijek, da po povratku munikaciju Osijek – Đakovo. Uz to, pripadnici bojne trebali
na istočnoslavonsko bojište brigada organizira obranu u zoni: su biti u spremnosti za aktivna bojna djelovanja i protunapad
zavoj rijeke Vuke (tt 87,5) – Paulin Dvor (kota 87) – kanal – na smjeru Vladislavci – Paulin Dvor – Ernestinovo, te obavljati
isključno Divoš (tt 86,7) – Bobotski kanal – isključno s. Barto- stalna izviđanja i diverzantsko-prepadna djelovanja.
lovac – uključno s. Vuka – Veliki kanal rijeke Vuke. Nakon što je Smještaj pripadnicima bojne trebao je osigurati Krizni sto-
dobio navedenu zapovijed, zapovjednik brigade odmah je zapo- žer sela Vladislavci. No, članovi Kriznog stožera nisu imali po-
vjednicima podređenih postrojbi, koje su se nalazile na popuni i vjerenja u pripadnike 101. brigade HV-a te nisu željeli otvoriti
obuci u Zagrebu, zapovjedio povratak na istočnoslavonsko bo- prazne kuće u selu za njihov smještaj. Kao razloge navodili su
jište. Po primitku zapovijedi, popunjene i osvježene postrojbe da je svaka postrojba HV-a, čiji su pripadnici bili smješteni u
brigade počele su se pripremati za povratak na istočnoslavonsko privatnim kućama u selu, nešto otuđila pa nitko nije želio biti
bojište, gdje će ostati sve do kraja lipnja 1992. godine. optužen od susjeda da je otvorio nečiju kuću i u nju pustio ne-
Kako su JNA i pobunjeni Srbi 16. prosinca 1991. probili poznate hrvatske branitelje. Uvjeravanje zapovjednika bojne
crtu obrane i zauzeli Paulin Dvor, promijenjena je zona odgo- i njegovog pomoćnika za IPD, da su pripadnici 101. brigade
vornosti 101. brigade HV-a te je njenom zapovjedniku dana HV-a došli na to područje, udaljeno 300 km od njihovih kuća,
nova zapovijed. Prema novoj zapovijedi zapovjednika 1. OZ pomoći hrvatskim braniteljima i stanovništvu istočne Slavoni-
Osijek od 16. prosinca 1991., 101. brigada HV-a dobila je za- je trajalo je do kasnih večernjih sati. Kako razgovori nisu dali
daću obrane na crti lijevo: Bobotski kanal (uključno), desno: rezultata, zapovjednik bojne zapovjedio je članovima Kriznog
Veliki kanal rijeke Vuke u Hrastinu, a po dubini: Vladislavci – stožera da otvore sve čvrsto građene kuće u selu, kako bi se u
Dopsin – selo Vuka – Beketinci, sa zadaćom odsudne obrane njih mogli smjestiti hrvatski branitelji. Pritom je zahtijevao da
i sprječavanja prodora snaga pobunjenih Srba i JNA smjerom prilikom ulaska u svaku kuću bude prisutan član Kriznog stože-
Vladislavci – Dopsin – Beketinci i njihovog izbijanja na komu- ra, koji je popisao sve vrjednije predmete u njima. Navedenim
nikaciju Osijek – Đakovo. postupkom pripadnici brigade stekli su povjerenje domaćeg sta-
Prva je prema istočnoj Slavoniji, usprkos spomenutim pro- novništva, što je rezultiralo i obostranim prijateljstvom koje do
blemima, krenula 3. bojna 101. brigade HV-a. Dobivši pisme- danas traje.
nu zapovijed zapovjednika brigade u popodnevnim satima 16. Odmah po dolasku, zapovjednik bojne zapovjedio je zapo-
prosinca 1991., Zapovjedništvo i pripadnici 3. bojne brzo su se vjedniku 2. satnije da dva voda rasporedi na prvu crtu obrane,
spremili, tako da su već navečer tog dana krenuli prema istočno- prema dodijeljenoj im bojnoj zadaći, a jedan vod u Hrastin južno
slavonskom bojištu. Išli su istim putem kojim su prošli mjesec od sela i uz Veliki kanal rijeke Vuke, gdje je crtu obrane trebao
dana ranije, ali sada puno iskusniji i još odlučniji da obrane Do- držati do dolaska pripadnika 1. bojne 101. brigade HV-a. Po do-
movinu. Po dolasku u rajon Našica ujutro 17. prosinca 1991., lasku, desetina veze 3. bojne uspostavila je žičnu vezu zapovije-
zapovjednik 3. bojne dobio je zapovijed zapovjednika brigade danja od ZM-a bojne u Vladislavcima do svih punktova na prvoj
da se postrojbe bojne rasporede na prvoj crti obrane duž Kereš crti obrane u Hrastinu te sa ZM-a brigade u Beketincima.
kanala, lijevo: Bobotski kanal, desno: sjeverni dio sela Hrastin Nakon 3. bojne, prema istočnoj Slavoniji krenula je 2. boj-
do raskrižja prema Vladislavcima, a po dubini Vladislavci, sa za- na brigade, čije su se 1. i 2. satnija okupile 17. prosinca 1991. u
daćom odsudne obrane i, u zajedničkom djelovanju s 1. bojnom vojarni na Črnomercu u Zagrebu, odakle su poslijepodne istog
101. brigade HV-a i dijelom 132. brigade HV-a Našice, sprječa- dana krenule prema istočnoslavonskoj bojišnici. Po dolasku u

138
rajon Našica, ujutro 18. prosinca 1991., zapovjednik 2. bojne vojarni na Črnomercu dali su svečanu prisegu Domovini. Popu-
dobio je zapovijed zapovjednika brigade da bojnu rasporedi na njena, naoružana i osvježena novodošlim vojnim obveznicima,
drugoj crti obrane u Dopsinu, selu smještenom između Vla- 3. satnija 2. bojne 20./21. prosinca 1991. priključuje se ostalim
dislavaca i Hrastina, u kojima će prvu crtu obrane držati njihovi postrojbama bojne na istočnoslavonskom bojištu, u spremnosti
suborci iz 1. i 3. bojne. za interventna bojna djelovanja.
Zadaća 2. bojne bila je biti u spremnosti za izvođenje napad- Njezinim dolaskom, cjelokupna se 101. brigada HV-a, jači-
nih bojnih djelovanja prema Paulin Dvoru i prihvaćanje snaga ne oko 1600 ljudi, ponovno našla na istočnoslavonskom boji-
1. i 3. bojne brigade u slučaju njihovog izvlačenja s prve crte štu, još spremnija i odlučnija u obrani Republike Hrvatske.
bojišnice, te ne dozvoliti daljnji prodor snaga JNA i pobunje- Tijekom desetak dana izbivanja pripadnika 101. brigade
nih Srba prema Beketincima, odnosno cesti Osijek – Đakovo. HV-a s istočnoslavonskog bojišta, JNA i pobunjeni Srbi i dalje
Postrojbe 2. bojne rasporedile su se u Dopsinu u ranojutarnjim su svakodnevno i duž cijele prve crte bojišnice otvarali žestoku
satima 19. prosinca 1991. godine. topničko-minobacačku i raketnu paljbu te djelovali tenkovima i
Prva bojna 101. brigade HV-a okupila se 18. prosinca 1991. pješaštvom iz svojih uporišta i okupiranih sela na tom području
u vojarni na Črnomercu u Zagrebu, odakle je istog dana, nakon po obrambenim položajima hrvatskih branitelja. Po povratku
što su njezini pripadnici zadužili naoružanje, streljivo i opremu, na istočnoslavonsko bojište, pripadnici brigade saznali su da su
izvršili gađanje na streljani Vrapčak i dali svečanu prisegu Do- snage pobunjenih Srba i JNA 16. prosinca 1991. zauzele Paulin
movini, upućena prema istočnoj Slavoniji pohodnim smjerom Dvor, koji su branili pripadnici 1. bojne 130. brigade HV-a Osi-
3. i 2. bojne. Po dolasku u rajon Našica iza ponoći 18./19. pro- jek. Istoga dana kad i Paulin Dvor, JNA i pobunjeni Srbi zauzeli
sinca 1991., zapovjednik brigade je zapovjedniku 1. bojne za- su i sela Divoš i Nemetin.
povjedio da bojnu rasporedi na prvoj crti obrane južno od sela Zbog toga je zapovjednik 1. OZ Osijek zapovjedio 101. bri-
Hrastin i uz Veliki kanal rijeke Vuke. gadi HV-a novu zonu odgovornosti i drugačiji raspored snaga.
Zadaća 1. bojne bila je odsudna obrana i, u zajedničkom Brigada je dobila zonu odgovornosti lijevo: Bobotski kanal (tt
djelovanju s 3. bojnom 101. brigade HV-a i dijelom 132. bri- 87), desno: most na Velikom kanalu rijeke Vuke u Hrastinu, po
gade HV-a Našice, sprječavanje daljnjeg prodora snaga JNA i dubini: Jurjevac Punitovački – Beketinci. Desni susjed joj je bila
pobunjenih Srba iz Koprivne, Petrove Slatine i Paulin Dvora 122. brigada HV-a Đakovo, a lijevi 132. brigada HV-a Našice.
smjerom Hrastin – Vladislavci – Dopsin i njihovog izbijanja na Prva crta obrane brigade bila je: most na Velikom kanalu
cestu Osijek – Đakovo. Uz to, pripadnici bojne trebali su biti u rijeke Vuke u Hrastinu – duž kanala – između sela i groblja –
spremnosti za aktivna bojna djelovanja i protunapad na smjeru igralište (svlačionica s istočne strane sela) ispred Hrastina – na-
Hrastin – Paulin Dvor – Ernestinovo i Hrastin – rijeka Vuka spram Paulin Dvora – siječe cestu Vladislavci – Paulin Dvor
– Koprivna, a potom Petrova Slatina – Ernestinovo ili prema (iza oštrog zavoja) – Kereš kanalom (tt 86 uključno) – Bobotski
Šodolovcima (u suradnji sa 122. brigadom HV-a Đakovo), te kanal (tt 87). Druga crta obrane brigade bila je: Stari Dopsin –
obavljati stalna izviđanja i diverzantsko-prepadna djelovanja. Novi Dopsin. Treća crta obrane brigade bila je: Mali Rastovac
Prva bojna je zapovjeđenu crtu obrane preuzela od 3. bojne – Veliki Rastovac – k 89 – Mala Branjevina.
u ranojutarnjim satima 20. prosinca 1991., smjestivši se na nji- Crta dodira na desnoj strani ostala je nepromijenjena u od-
hovom desnom krilu, čime je crta obrane u potpunosti učvršće- nosu na prije. Na desnom krilu i u dubini, snage 3. bojne 122.
na, a bojišnica je dodatno dobila na sigurnosti. brigade HV-a imale su zadaću da sa snagama 1. bojne 101. bri-
Posljednja pješačka postrojba brigade koja se “vratila” na gade HV-a zajednički brane crtu i ne dopuste proboj niti ubaci-
istočnoslavonsko bojište bila je 3. satnija 2. bojne, koja je zbog vanje snaga pobunjenih Srba i JNA iz smjera Šodolovaca – Ko-
problema s popunjenošću ostala u Zagrebu duže od planira- privne i Ernestinova – Petrove Slatine – Koprivne, duž Velikog
nog vremena. Kako je bila nedovoljno popunjena ljudstvom kanala rijeke Vuke, prema Hrastinu.
(dotadašnja popunjenost bila joj je jedva 60%), od 14. do 20. Crta dodira na lijevoj strani bila je Bobotski kanal (tt 87)
prosinca 1991. u vojarni na Selskoj cesti u Zagrebu organizi- – duž Bobotskog kanala – Vladislavci (uključno) – Mala Bra-
ran je prihvat novomobiliziranih vojnih obveznika, kojima su njevina – Trešnjica – Crna Bara – rijeka Vuka. Na lijevom krilu
u potpunosti popunjeni njezini redovi. Osim toga, boraveći u i u dubini snage 132. brigade HV-a Našice imale su zadaću da
Zagrebu pripadnici navedene satnije kompletirali su se naoru- sa snagama 3. bojne 101. brigade HV-a zajednički brane crtu
žanjem i opremom, izvršili su gađanja na streljani Vrapčak, a u obrane i ne dopuste proboj niti ubacivanje snaga JNA i pobu-

139
U obrani Osijeka, studeni – prosinac 1991.

140
njenih Srba iz smjera Ernestinova – Paulin Dvora, smjerom Bo-
botski kanal – Vladislavci – Beketinci, te njihovo izbijanje na
cestu Osijek – Đakovo.
Prema spoznajnim podacima Zapovjedništva 1. OZ Osijek,
pješačke i oklopno-mehanizirane postrojbe JNA i pobunjenih
Srba nalazile su se raspoređene na crti Nemetin – Nova Tenja
– Antunovac – Divoš – Ernestinovo – Paulin Dvor – Petrova
Slatina – Koprivna – Šodolovci – Markušica – Gaboš, po jedna
tenkovska satnija nalazila se u Antunovcu i Ernestinovu, dok se
topnički divizijun nalazio u području Stari Seleš – Bricin Bunar
– Stari Orlovnjak. Bitnica minobacača 120 mm bila je razmje-
štena na području Ernestinova, Novog Seleša i Antunovca, dok
se paljbeni položaj VBR-a nalazio južno od Antunovca.
Na osnovi izviđanja na terenu, provjeri spoznajnih podata-
ka i redovitog praćenja pokreta i bojnih djelovanja snaga JNA
i pobunjenih Srba, Zapovjedništvo 1. OZ Osijek došlo je do
zaključka kako je u tijeku završna faza pregrupiranja njihovih
oklopno-mehaniziranih, topničko-raketnih i pješačkih postroj-
bi na prostoru Bobota – Klisa – Tenja – Antunovac – Erne-
stinovo te da se može očekivati njihov skorašnji žestoki napad
prema Osijeku i Čepinu sljedećim smjerovima:
– Tenja – Tenjska cesta – Jug II (jače snage);
– Antunovac – Brijest – Vinkovačka cesta – centar Osijeka;
– Antunovac – Čepin – Petrijevci;
– Ernestinovo – Ivanovac – Čepin, te
– Ernestinovo – Paulin Dvor – Vladislavci – Beketinci –
Budimci.
U dotadašnjem tijeku napada, snage JNA i pobunjenih Srba
dosegle su 16./17. prosinca 1991. crtu: Nemetin – Nova Tenja
– Antunovac – Divoš – Ernestinovo – Paulin Dvor – Koprivna
– Šodolovci, čime su izrazito ugrozile obranu Osijeka na crti od
Ivanovca do Hrastina, te narušile stabilnost obrane na smjeru
Vladislavci – Dopsin – Beketinci – Budimci.
Na crti između Antunovca i Paulin Dvora napadale su sna-
ge JNA (12. pmbr, ojačana dijelovima 1./544. mtbr, 505. mtbr
te 125. i 126. lpbr) i TO pobunjenih Srba, koje je topničko-
raketnim snagama podržavao 16. map sa svoja dva MAD-a (u
čijem sastavu je bio i VBR) s paljbenih položaja: 1/16. map u
rajonu Mali rit – Bobotski kanal, 2/16. map u rajonu Segedinac
– Podrinje.
Po zauzimanju Paulin Dvora, JNA i pobunjeni Srbi ukopa-
vaju se na području sela, izrađuju skloništa i zaklone, dovode
svježe snage te postavljaju šatorska krila na uže preko ceste na
ulazu u selo, tako da hrvatski branitelji nisu mogli vidjeti što se
ondje događa.

141
Svečana prisega pripadnika 1. bojne, Črnomerec, 18. prosinca 1991.

142
Svečana prisega pripadnika 1. bojne, Črnomerec, 18. prosinca 1991.

Osim toga, neprijatelj je konstantno djelovao topništvom i Poradi učinkovitog izvršenja dobivenih zadaća, Zapovjed-
snajperima po položajima hrvatskih branitelja u Vladislavcima i ništvo i postrojbe 101. brigade HV-a razmjestile su se i preuzele
Hrastinu iz smjera Ernestinova, Paulin Dvora, Petrove Slatine, crtu obrane prema sljedećem:
Koprivne i Šodolovaca, tako da se hrvatski branitelji nisu smjeli – ZM brigade nalazilo se i dalje u Beketincima, a IZM i da-
opustiti niti jednog trenutka. lje u Vladislavcima;
Zbog očekivanog napada snaga JNA i pobunjenih Srba, za- – pristožerne postrojbe razmještene su u rajonu sela Beke-
povjednik 1. OZ Osijek zapovjedio je zapovjedniku 101. bri- tinci, Jurjevac Punitovački i Vuka;
gade HV-a žurno preuzimanje prve crte obrane te maksimalno – 1. bojna zaposjeda prvu crtu obrane u rajonu sela Hra-
ubrzanje radova na utvrđivanju položaja i crte obrane, zapreči- stin, bočno od rijeke Vuke, lijevo: raskrižje ceste prema Paulin
vanju komunikacija i tenkovski prohodnih smjerova i podizanje Dvoru (do zone odgovornosti 3. bojne 101. brigade HV-a), de-
pune bojne spremnosti svih postrojbi HV-a. Pritom je naložio
sno: most u Hrastinu – kota 88;
da se obrana treba izvoditi s maksimalnom upornošću i, u slu-
– 2. bojna zaposjeda drugu crtu obrane: tt 89 – Stari Dop-
čaju potrebe, postrojbe na prvoj crti ojačati snagama s druge i
sin – Novi Dopsin, po dubini tt 88,3;
treće crte obrane, te da se sva raspoloživa topnička i protuoklo-
pna sredstva grupiraju na očekivanim smjerovima napada oklo- – 3. bojna zaposjeda prvu crtu obrane: raskrižje ceste pre-
pno-mehaniziranih postrojbi JNA i pobunjenih Srba, s takvim ma Paulin Dvoru – tt 86 – Bobotski kanal (uključno), po dubi-
rasporedom da mogu učinkovito djelovati i zaustaviti njihov ni selo Vladislavci;
napad i proboj. – BrAG-brigadna topnička skupina sastava: a) bitnica mi-
U skladu s navedenim smjernicama zapovjednika 1. OZ nobacača 120 mm, sa šest minobacača, zaposjela je paljbene po-
Osijek, postrojbe 101. brigade HV-a pristupile su odmah, kako ložaje iza Hrastina, u blizini tvornice “Mobilija”; b) samostalni
su pristizale, raspoređivanju i preuzimanju crte obrane, te na- vod samohotki s dva SO M36 90mm zaposjela je paljbene polo-
kon toga provode dodatno utvrđivanje položaja, izradu skloni- žaje između Dopsina i Bijelih Klada;
šta i zaklona, izviđanje neprijateljskih položaja, uređenje proma- – Protuoklopni vod brigade, sastavljen od šest bestrzajnih
tračkih mjesta, postavljanje minskih polja i zapreka, uspostavu topova 82 mm, zaposjeo je paljbene položaje u Vladislavcima;
sustava veze vođenja i zapovijedanja u brigadi, te sa susjednim – Vod PZO 20/1 imao je i dalje paljbene položaje u s. Veli-
postrojbama HV-a i nadređenim Zapovjedništvom. ki Rastovac, sa zadaćom osiguranja ZM-a i pozadine brigade;

143
Na prvoj crti istočne Slavonije, prosinac 1991. – lipanj 1992.

144
Pripadnici Protuoklopnog voda 136. brigade HV-a, Beketinci, svibanj 1992.

– Desetina “S-2M” zaposjeda paljbene položaje u Vladislav- na istočnoslavonsko bojište. U sklopu nje odvijao se rad ambu-
cima sa zadaćom protuzračne obrane brigadnog topništva; lante opće medicinske pomoći i stomatološke ambulante, koja
– pridodani Protuoklopni vod maljutki POLK 9K-11 iz je započela s radom u Gorjanima 22. prosinca 1991., stacionar-
sastava 136. brigade HV-a Podravska Slatina nalazio se u s. Vla- no-prihvatna djelatnost, a postojale su i mobilne zdravstvene
dislavci i kod Bobotskog kanala, s djelovanjem s crte obrane ovi- ekipe za pružanje hitne medicinske pomoći na terenu. Po boj-
sno o potrebi; nama su djelovale sanitetske desetine na čelu s liječnikom te su
– Tenkovski vod nalazio se u s. Dopsin; uređene prihvatne stanice za prijem ranjenih, stradalih i obo-
– Inženjerijski vod razmješten je u selu Beketinci;52 ljelih pripadnika brigade. Sanitetske postrojbe brigade redovito
– Vod RBKO razmješten je i dalje u s. Beketinci, a dekonta- su obilazili nadređeni iz Zapovjedništva 1. OZ Osijek, koji su
minacijska stanica u s. Jurjevac Punitovački,; njihov rad ocijenili vrlo dobrim.
– Logistička satnija brigade razmještena je i dalje u s. Jurje- Po povratku postrojbi brigade na istočnoslavonsko bojište i
vac Punitovački, te preuzimanju crte obrane, 1. bojna 107. brigade HV-a Valpovo
– Sanitetska stanica brigade nalazila se u području sela izmještena je iz sastava 101. brigade HV-a.
Vuka i u Gorjanima. Najveći problem postrojbama 101. brigade HV-a predstav-
Sanitetska služba u brigadi bila je organizirana prema stan- ljao je nedostatak topničkih i protuoklopnih sredstava, mina za
dardima zdravstvene zaštite od samog dolaska postrojbi brigade minobacače 120 mm, sredstava veze na svim razinama ViZ-a te

52 Težište djelovanja imao je na zaprečivanju smjera Paulin Dvor – Bobotski kanal, po dubini Stari Dopsin – Novi Dopsin, uz utvrđivanje i inženjerijsko
uređenje zaposjednutih položaja i objekata na prvoj crti obrane, postavljanje minsko-eksplozivnih prepreka i uređenje paljbenih položaja oklopnih oruđa i
sredstava te njihovo maskiranje.

145
Provjera bojne spremnosti BVP-a, Dopsin i Beketinci, siječanj 1992.

146
vijedanjem Ratka Mutavdžića bio je raspoređen u s. Vladislavci
i kod Bobotskog kanala, te je djelovao u suradnji s postrojbama
3. i 1. bojne 101. brigade HV-a na prvoj crti obrane, čime ju je
dodatno ojačao.
Osim toga, od 130. brigade HV-a Osijek, 19. prosinca bri-
gadi je podređen Samostalni vod samohotki s dva SO M36
90mm, kojim je zapovijedao Marijo Pilić, dok je 25. prosinca
1991. dobila dva tenka T-55, dva borbena oklopna vozila i jed-
no BVP, čime je upotpunjen tek formirani Protuoklopni odred
brigade i dodatno ojačan bojni raspored postrojbi brigade.
Na prvoj crti obrane provedene su mjere zaprečivanja pro-
tutenkovskim zaprekama te su postavljene protutenkovske i
protupješačke mine, prema planu i shemi postavljanja.
Topničku potporu postrojbama 101. brigade HV-a pruža-
le su i topničke postrojbe slavonskih brigada svojim skromnim
oruđima. Postrojbe su imale solidnu topničku potporu od
MAD-a i MPOAD-a 122. brigade HV-a Đakovo, razmještenih
na desnom krilu brigade, u rajonu Radljevca, koji su “vatreno
pokrivali” i područje Paulin Dvora, Ernestinova, Petrove Slati-
ne, Koprivne, Šodolovaca i obalu rijeke Vuke. Na lijevom krilu
101. brigade HV-a, iz rajona Cerovaca, topničku potporu po-
strojbama brigade na prvoj crti obrane davao je MAD 1. OZ
Osijek, koji je “vatreno pokrivao” i Tenju, Orlovnjak, Divoš,
Bobotski kanal, Ernestinovo i Paulin Dvor.
Treća bojna 101. brigade HV-a preuzela je prvu crtu obrane
Samohotka SO M36, 90 mm, u spremnosti za djelovanje na položaju od 1. bojne 130. brigade HV-a Osijek na lijevom krilu prve crte
“Lisica”, Hrastin – Paulin Dvor, prosinac 1991.
obrane brigade, između postrojbi 3. bojne 132. brigade HV-a
Našice (lijevo) i 1. bojne 101. brigade HV-a (desno).
motornih vozila. Brigada je raspolagala sa samo dva tenka T-55 Preuzevši zonu odgovornosti i prvu crtu obrane, postrojbe
i tri borbena vozila pješaštva (BVP), kojima je također nedosta- 3. bojne razmjestile su se na sljedeći način:
jalo streljiva.53 – ZM bojne organizirano je u Vladislavcima u obiteljskoj
Od raspoloživih snaga brigade, ojačanih oruđima i min- kući s kućnim brojem 126 A, dok su se IZM i mjesto za izviđa-
sko-eksplozivnim sredstvima za protuoklopni boj, 14. prosinca nje nalazili na prvoj crti obrane u Hrastinu;
1991. osnovan je, a 18. prosinca ustrojen Protuoklopni odred – Desetina veze uz ZM bojne sa zadaćom uspostave susta-
brigade, sastavljen od Protuoklopnog voda i pridodanih opre- va veza zapovijedanja i koordinacije između postrojbi bojne i
mljenih i osposobljenih snaga za protuoklopni boj. susjednih postrojbi HV-a, s prioritetom funkcioniranja prema
Protuoklopni vod maljutki POLK 9K-11 iz sastava 136. prvoj crti obrane;
brigade HV-a Podravska Slatina54 izmješten je iz sastava 130. – Izvidnička desetina smještena je u Domu zdravlja u selu
brigade HV-a Osijek i podređen 101. brigadi HV-a. Pod zapo- Vladislavci;

53 Načelnik topništva Ivan Cukina i Zapovjedništvo brigade započeli su 27. studenoga 1991. ustrojavati oklopnu postrojbu brigade, popunjenu većim dijelom
kadrom potrebnog VES-a iz postrojbe. Tenkove, BOV i BVP brigada je dobila u prosincu 1991., a glavna im je zadaća bila hitna intervencija prema mjestima
prodora oklopnih snaga neprijatelja.
54 Protuoklopni vod maljutki iz sastava 136. brigade HV-a Podravska Slatina bio je pridodan 101. brigadi HV-a od 18. prosinca 1991. do 24. svibnja 1992.
godine.

147
– 2. satnija zaposjela je crtu obrane na lijevom krilu prve
crte obrane brigade, lijevo: Bobotski kanal, desno: kraj uređe-
nog Kereš kanala, sa zadaćom odsudne obrane i sprječavanja
prodora oklopno-mehaniziranih i pješačkih snaga JNA i pobu-
njenih Srba smjerom Amalijino polje – Vladislavci;
– 1. satnija zaposjela je prvu crtu obrane duž Kereš kanala,
lijevo: zavoj ceste za Paulin Dvor, desno: raskrižje ceste Hrastin
– Vladislavci, sa zadaćom odsudne obrane i sprječavanja prodo-
ra oklopno-mehaniziranih i pješačkih snaga JNA i pobunjenih
Srba smjerom Paulin Dvor – Hrastin – Dopsin;
– 3. satnija zaposjela je položaje na drugoj crti obrane u
s. Vladislavci sa zadaćom da se u području pasivnog odmara-
nja fortifikacijski utvrdi i bude spremna za bojna djelovanja na
prvoj crti bojišnice u slučaju napada snaga JNA i pobunjenih
Srba;55
– Vod BsT raspoređen je uz Kereš kanal;
– Prateći vod, sastavljen od minobacača 82 mm, zaposjeo je
paljbene položaje blizu tvornice prerade drva “Mobilija” u Vla-
dislavcima;
– Vod maljutki POLK 9K-1156 razmjestio se u Hrastinu sa
zadaćom sprječavanja prodora i uništenja oklopno-mehanizira-
nih snaga JNA i pobunjenih Srba;
– Inženjerijski vod razmješten je u Vladislavcima sa za-
daćom da u suradnji s domaćim stanovništvom izradi grupna
skloništa i zaklone za 10-15 vojnika te postavi protutenkovske
zapreke i mine na poljskom putu preko Kereš kanala;
– Logistički vod razmješten je na području Male Branjevi-
ne, i
– Sanitetska desetina smještena je na ulazu u selo Vladislavci. Zapovjedništvo 3. bojne, Vladislavci, 21. prosinca 1991.
Za protuoklopni boj, postrojbe 3. i 1. bojne na prvoj crti (crtež: Danijel Šokec).
obrane podržavao je brigadni protuoklopni vod, razmješten u
rajonu sela Vladislavci i Hrastin, sa zadaćom sprječavanja pro- Odmah po preuzimanju rajona rasporeda i prve crte obra-
dora i uništenja oklopno-mehaniziranih snaga JNA i pobu- ne, 19. prosinca 1991. godine 3. bojni 101. brigade HV-a pri-
njenih Srba. Topničku potporu pružala im je brigadna bitnica
dodana je i podređena 2. satnija 1. bojne 130. brigade HV-a
minobacača 120 mm, razmještena na području Vladislavaca, na
Osijek, koja je uglavnom bila popunjena domaćim dečkima iz
paljbenom položaju blizu tvornice “Mobilija”.
Po preuzimanju dodijeljene zone odgovornosti, Zapovjed- Vladislavaca i Hrastina, sa zapovjednikom Antom Pranjićem.
ništvo 3. bojne uspostavilo je vezu sa susjednim postrojbama Svakoj satniji 3. bojne pridodan je po jedan vod spomenute sat-
HV-a, s 1. bojnom 101. brigade HV-a na desnom krilu te 2. i nije tako da su se u svakom trenutku na prvoj crti obrane, uz
3. satnijom 3. bojne 132. brigade HV-a Našice na lijevom krilu. hrvatske branitelje iz Zagreba, nalazili i “domaći dečki”.

55 Pješačke satnije i prostorna jedinica HV-a sela Hrastin i Vladislavci iz sastava 130. brigade HV-a (pridodana i podređena 3. i 1. bojni 101. brigade HV-a)
smjenjivale su se na položajima po principu 24 sata na prvoj crti obrane, 24 sata na pasivnom odmoru na pričuvnim položajima, s mogućnošću brzog dovođenja
u stanje visoke bojne spremnosti i prebacivanja na prvu crtu obrane.
56 Iz sastava 136. brigade HV-a Podravska Slatina.

148
Zapovjedništvo 3. bojne na ZM-u u Vladislavcima, krajnje desno zapovjednik 3. b. Franko Križman, nalijevo od njega okrenut leđima Dobromir
Radušić, Ivo Latin (s naočalama, pom. zap. brigade za IPD), Josip Petretić, Zdeslav Težulati, Ivan Repovečki, Ivan Grubišić, Davor Belanović,
pom. zap. br. za SIS (vidi se glava kraj F. Križmana).

149
Zapovjedni kadar 3. bojne, Mala Branjevina, 6. siječnja 1992.; gornji red slijeva stoje: Damir Cmrk – zapovjednik 1. satnije, dr. Valter Nutrizio
– zapovjednik sanitetske desetine, Franko Križman – zapovjednik 3. bojne, Ćazim Kardašević – dozapovjednik 3. bojne, Josip Petretić (Joža)
– zapovjednik 2. satnije, Anđelko Čolić Jaro – zapovjednik Sam. pratećeg voda. Čuče: Marijan Bučar – zapovjednik 3. satnije, Nikola Kordiš –
zapovjednik Logističkog voda, Darko Letinčić – zapovjednik Inž. voda, Dragan Vukelić – zapovjednik desetine veze, Ivan Kos – pomoćnik za
logistiku.

Sanitet 3. bojne, slijeva stoje: dr. Valter Nutrizio, Emir Džigumović, Pripadnici Zapovjedništva 3. bojne, slijeva: Damir Cmrk, Ivan
Dubravko Tršinski (brigadni psiholog) i Ivan Kupres; sjede: Anto Repovečki, Ivan Grubišić, čuči: Dobromir Radušić, Vladislavci,
Marušić (iz 1. bojne) i Alen Kraković, Vladislavci, ožujak 1992. veljača 1992.

150
Pripadnici 1. satnije 3. bojne na položaju “Lisica”, Hrastin – Paulin Dvor, prosinac 1991.

151
Pripadnici 3. satnije 1. bojne, Vladislavci, prosinac 1991. (autor fotografija: Marko Perić)

152
Pripadnici 1. satnije 1. bojne, Vladislavci, prosinac 1991. (autor donje fotografije: Marko Perić)

153
Pripadnici 2. satnije 1. bojne, Vladislavci i Hrastin, prosinac 1991./siječanj 1992.

154
Miro Andrić zapovijedao je 1. bojnom od listopada 1991. do lipnja 1992., a potom dragovoljno odlazi na Južno bojište.
Hrastin, prosinac 1991. (autor fotografije: Jozo Petrić).

Samostalni prateći vod 1. bojne, Vladislavci, siječanj 1992. (autor fotografije: Marko Perić)

155
Tijekom posjete predstavnika Zapovjedništva 1. OZ Osi- – 1. satnija zaposjela je crtu obrane: ispred sela Hrastin –
jek Franje Kovačevića i razgovora sa zapovjednikom 2. satnije naspram Paulin Dvora – do ispred raskrižja Vladislavci – Paulin
1. bojne 130. brigade HV-a, zapovjednik 3. bojne 101. brigade Dvor, na sjevernom dijelu sela Hrastin;
HV-a saznao je da su neki pripadnici navedene satnije iz sasta- – 2. satnija zaposjela je pričuvne položaje kod osnovne škole
va osječke brigade 13. prosinca 1991. počinili ratni zločin nad u Vladislavcima, sa zadaćom da se u području pasivnog odmara-
nenaoružanim srpskim civilima u Paulin Dvoru, dok se 101. nja fortifikacijski utvrdi i bude spremna za bojna djelovanja na
brigada HV-a nalazila na popuni i obuci u Zagrebu. Saznavši za prvoj crti bojišnice u slučaju napada snaga JNA i pobunjenih
to, zapovjednik 3. bojne zatražio je od zapovjednika brigade da Srba;57
pripadnike navedene satnije na koje je pala sumnja da su sudje- – Prateći vod, sastavljen od dva minobacača 60 mm i dva
lovali u nečasnim radnjama izuzme iz njegove nadležnosti zapo- minobacača 82 mm, zaposjeo je paljbene položaje ispred i de-
vijedanja, jer nije želio da se ime 3. bojne i 101. brigade HV-a u sno od tvornice prerade drva “Mobilija” u Vladislavcima sa za-
cjelini na bilo koji način poveže sa spomenutim događajem. Svi daćom vatrenog djelovanja na prednji dio Paulin Dvora te po
odgovorni udaljeni su iz zone odgovornosti 3. bojne 101. bri- nasipu i crpnoj stanici kod navedenog sela;
gade HV-a, a za svoje su postupke počinitelji kasnije optuženi i – Vod BsT-a zaposjeo je paljbene položaje istočno ispred
sudski sankcionirani. Hrastina u smjeru Paulin Dvora, sa zadaćom zaštite desnog kri-
Prva bojna 101. brigade HV-a preuzela je prvu crtu obrane la postrojbi bojne;
od 1. bojne 130. brigade HV-a Osijek na desnom krilu prve crte – Vod samohotki SO M36 90mm (dva komada) bojni je
obrane brigade, između postrojbi 3. bojne 122. brigade HV-a pridodan i razmješten na paljbene položaje na desnom krilu
Đakovo (desno) i 3. bojne 101. brigade HV-a (lijevo). crte obrane kod mosta u s. Hrastin (u smjeru Petrova Slatina
– Koprivna) i ispred raskrižja na sjevernom dijelu s. Hrastin (u
Preuzevši zonu odgovornosti i prvu crtu obrane, postrojbe
smjeru Paulin Dvora);
1. bojne razmjestile su se na sljedeći način:
– Logistički vod razmješten je na području sela Vuka, oda-
– ZM bojne organizirano je u kući na ulazu u Vladislavce,
kle je 17. siječnja 1992. premješten u “Ciglanu” u Vladislavci-
dok su se IZM i mjesto za izviđanje nalazili na prvoj crti obrane
ma, zbog boljih uvjeta za rad kuhinje, te
u Hrastinu;
– Sanitetska desetina, organizirana po zapovijedi zapovjed-
– Izvidnička desetina smjestila se u selu Vladislavci pored
nika bojne i u koordinaciji s načelnikom Sanitetske službe bri-
ZM-a bojne sa zadaćom izviđanja neprijateljskih položaja, po- gade, smještena je u Vladislavcima blizu ZM-a bojne.
kreta, vatrenih ciljeva, zapreka te minskih polja lijevo: preko Prva bojna preuzela je prvu crtu obrane na području sela
Bobotskog kanala (u dogovoru s 3. bojnom brigade), desno: Hrastin i uz rijeku Vuku suočena s brojnim problemima. Ras-
prema Paulin Dvoru i preko rijeke Vuke prema Petrovoj Slatini, polagala je sa samo dva minobacača 82 mm, od čega je jedan
Koprivni i Šodolovcima; bio bez ciljničkih sprava, i dva minobacača 60 mm, što je bilo
– Desetina veze smjestila se uz ZM bojne sa zadaćom uspo- nedovoljno za uspostavu čvrste crte obrane. Osim toga, nedo-
stave sustava veza zapovijedanja i koordinacije između postrojbi stajalo joj je protuoklopnih oruđa, nije raspolagala tenkovima,
bojne i susjednih postrojbi HV-a, s prioritetom funkcioniranja sustav veza bio je loš, a postrojbe bojne našle su se razvučene na
prema prvoj crti obrane; širokom prostoru. Zbog navedenih problema, od 24. prosinca
– Diverzantski vod smjestio se u Vladislavcima preko puta 1991. Zapovjedništvu 1. bojne podređuje se te je njezina crta
ZM-a bojne sa zadaćom intenzivne pripreme za prepadna i di- obrane ojačana samohodnim vodom 90 mm 130. brigade HV-a
verzantska djelovanja u neprijateljskoj pozadini; Osijek na čelu sa zapovjednikom Draženom Filipovićem. Uz
– 3. satnija prva preuzima crtu obrane u selu Hrastin, na to, kako bi se prva crta obrane dodatno ojačala, postrojbama
desnom krilu prve crte obrane brigade, od mosta na Velikom 1. bojne pridodana je 28. prosinca 1991., odlukom zapovjedni-
kanalu rijeke Vuke u Hrastinu – duž kanala – između sela i gro- ka brigade, 2. satnija 2. bojne brigade. Time je obrana dodatno
blja do igrališta (svlačionice) s istočne strane sela; učvršćena i ojačana.

57 Pješačke satnije i prostorna jedinica HV-a sela Hrastin i Vladislavci iz sastava 130. brigade HV-a (pridodana i podređena 3. i 1. bojni 101. brigade HV-a)
smjenjivale su se na položajima po principu rotacije 24 sata na prvoj crti obrane, 24 sata na pasivnom odmoru na pričuvnim položajima, s mogućnošću brzog
dovođenja u stanje visoke bojne spremnosti i prebacivanja na prvu crtu obrane.

156
BsT vod 1. bojne, Hrastin, prosinac 1991. (autor fotografije: Marko Perić)

Nakon preuzimanja crte obrane i razmještanja postrojbi, na položaje na prvoj crti u Hrastinu. Na položaje se iz Vladisla-
posebno 1. i 3. bojne, pojavili su se stari problemi uređivanja vaca išlo pješice, a nakon primirja početkom 1992. kamionima,
crte obrane te izgradnje zaklona i skloništa. Novi položaji na do tvornice prerade drva “Mobilija” na izlazu iz sela, a otuda,
prvoj crti bili su potpuno neuređeni, a nije bilo ni prijeko po- zbog opasnosti i izloženosti topničkim udarima pobunjenih
trebnih skloništa i utvrđenja. I ovaj put pripadnici 101. brigade Srba i JNA, dalje pješice do Hrastina. Branitelji koji su držali
HV-a krenuli su od nule te su, uz pomoć hrvatskih branitelja i crtu obrane na Kereš kanalu morali su pješačiti cijelim putem
preostalih mještana sela Hrastin i Vladislavci, pod svakodnev- kroz polja i kukuruzišta, a nekad i kosinom korita kanala zbog
nom neprijateljskom vatrom i po velikoj hladnoći, malo pomalo snažne neprijateljske vatre. U Hrastinu su hrvatski branitelji
učvrstili prvu crtu obrane uz Kereš kanal i cestu od Hrastina do držali obrambene položaje prema neprijateljskim uporištima u
zavoja prema Paulin Dvoru. Pritom treba istaknuti da su hrvat- Paulin Dvoru, Petrovoj Slatini, Koprivni i Šodolovcima, bora-
ski branitelji užurbano kopali rovove, gradili skloništa i zaklone veći u uređenim rovovima i obiteljskim kućama, evidentiranim
te utvrđivali položaje duž crte bojišnice isključivo noću, jer je po brojevima. U Hrastinu su pripadnici 1. i 3. bojne 101. bri-
danju to bilo vrlo pogibeljno. Kao i na cijelom području istočne gade HV-a, zajedno s grupom mještana iz sela i iz Vladislavaca,
Slavonije, i tu su veliki problem stvarale podzemne vode, zbog držali obrambene položaje u šest uređenih rovova – kod mosta,
kojih je uređenje rovova na prvoj crti obrane bilo posebno ote- u šumici, kod Shermana, u međurovu, na igralištu i u šljiviku.
žano. Osim toga, pošto je područje Hrastina i Vladislavaca bilo Spomenuti rovovi nalazili su se jedan blizu drugoga pa je tako
izloženo svakodnevnoj jakoj topničkoj i tenkovskoj vatri, bio je uspostavljena čvrsta crta obrane, koja je bila prijeko potrebna
potreban stalan oprez kako bi se spriječili nepotrebni gubici. zbog svakodnevne opasnosti od napada snaga pobunjenih Srba
Hrvatski branitelji, pripadnici 1. i 3. bojne 101. brigade i JNA iz smjera Paulin Dvora, Petrove Slatine i Koprivne. Pri-
HV-a bili su smješteni u obiteljskim kućama i prostorijama tom treba istaknuti da je poseban naglasak bio stavljen na crtu
osnovne škole u Vladislavcima, gdje su se odmarali prije odlaska obrane prema Paulin Dvoru, koja je bila posebno dobro utvrđe-

157
na i gdje su hrvatski branitelji bili dobro naoružani oruđima za – Inženjerijski vod, razmješten u obiteljskim kućama u
protuoklopni boj te crtu razdvajanja minirali protutenkovskim Starom Dopsinu, imao je zadaću zaprečivanja smjera Paulin
i protupješačkim minama, kako bi spriječili prodor snaga pobu- Dvor–Bobotski kanal (po dubini Stari Dopsin – Novi Dop-
njenih Srba i JNA iz tog smjera. sin), utvrđivanja i inženjerijskog uređenja zaposjednutih polo-
Po povratku na istočnoslavonsko bojište, 2. bojna 101. žaja i objekata, postavljanja minsko-eksplozivnih prepreka, ure-
brigade HV-a razmjestila se na drugoj crti obrane brigade u đenja paljbenih položaja oklopnih oruđa i sredstava te njihovog
Dopsinu, selu nastanjenom pučanstvom srpske nacionalnosti, maskiranja;
kao pričuvna snaga brigade u spremnosti za odbijanje napada – Logistički vod razmješten je u Starom Dopsinu, a dio u
i daljnjeg proboja snaga pobunjenih Srba i JNA ili eventualnu Jurjevcu Punitovačkom.
zamjenu, odnosno prihvaćanje postrojbi 1. i 3. bojne s prve crte Sanitet, koji se nalazio blizu centra, i “Barutana”, koja se na-
obrane. Od samog dolaska, pripadnici 2. bojne odnosili su se lazila u istočnom dijelu, bili su smješteni u Dopsinu zajedno s
prema srpskom stanovništvu i pravoslavnim sakralnim objekti- ostalim postrojbama bojne. Kasnije je “Barutana” premještena
ma s velikim poštovanjem, pazeći i na njihovu sigurnost. u zapadni dio sela, gdje je ostala sve do povratka pripadnika 2.
Preuzevši zonu odgovornosti i drugu crtu obrane brigade bojne u Zagreb krajem lipnja 1992. godine.
(tt 89 – Stari Dopsin – Novi Dopsin, po dubini tt 88,3), po- Po preuzimanju položaja, kako bi učvrstio crtu obrane i
strojbe 2. bojne razmjestile su se na sljedeći način: smanjio mogućnost diverzija i sabotaža, ubacivanja IDG-a te
– ZM bojne organizirano je u Starom Dopsinu; prodora oklopno-mehaniziranih i pješačkih snaga pobunjenih
– samostalne postrojbe razmjestile su se u Starom Dopsinu; Srba i JNA, zapovjednik 2. bojne ustrojio je od snaga bojne pro-
– Izvidnička desetina smjestila se uz ZM bojne sa zadaćom tuoklopnu58 i izvidničko-diverzantsku59 grupu.
kontrole rajona razmještaja do rijeke Vuke i u dubini teritorija Došavši u Dopsin, pripadnici 2. bojne počeli su, kao i pri-
te sprječavanja ubacivanja neprijateljskih IDG-a; padnici 1. i. 3. bojne brigade u Vladislavcima i Hrastinu, učvr-
– Desetina veze smjestila se uz ZM bojne sa zadaćom usposta-
šćivati crtu obrane, kopati rovove te graditi i fortifikacijski
ve sustava veza zapovijedanja i koordinacije između postrojbi boj-
uređivati skloništa i zaklone. Tijekom boravka u Dopsinu, In-
ne i susjednih postrojbi HV-a, s prioritetom funkcioniranja prema
ženjerijski vod bojne izgradio je skloništa i zaklone po cijelom
prvoj crti obrane i suradnje sa zapovjedništvima 1. i 3. bojne;
selu te rovove duž crte obrane od sela do rijeke Vuke. Uz to,
– 1. satnija zaposjela je položaje u istočnom i južnom dijelu
inženjerci 2. bojne pomagali su i svojim kolegama iz 1. i 3. bojne
sela Stari Dopsin (između sela i ceste Paulin Dvor – Vladislavci);
– 2. satnija zaposjela je položaje u Novom Dopsinu blizu u izradi lažnih tenkovskih položaja na položajima u Hrastinu i
željezničke pruge i prijelaza (tt 88) na njoj; protutenkovskih zapreka na cesti koja iz spomenutog sela vodi
– 3. satnija zaposjela je položaje sjeverozapadno od želje- prema Paulin Dvoru.
zničke pruge prema selu Mali Pomoćin, kao eventualno pojača- U trenutku dolaska u Dopsin 19. prosinca 1991., od pre-
nje postrojbama 3. bojne na prvoj crti obrane u Vladislavcima i ko 1100 prijeratnih stanovnika, postrojbe 2. bojne zatekle su
Hrastinu; dvadeset i dvoje mještana, uglavnom starije dobi i srpske naci-
– Prateći vod razmjestio se u rajonu Dobra zemlja; onalnosti. Prema zapovijedi i naputku Zapovjedništva brigade,
– Protuoklopna grupa razmjestila se u Starom Dopsinu, sa Zapovjedništvo 2. bojne provelo je određene mjere i aktivnosti
zadaćom protuoklopnog osiguranja rajona razmještaja bojne; kako bi ih zaštitili i o njima skrbili. Utvrđen je točan broj te su
– Desetina Vojne policije razmjestila se uz ZM bojne, sa popisani svi stanovnici koji su ostali u selu, dok su obiteljske
zadaćom osiguranja i kontrole rajona razmještaja te zaštite pre- kuće, zajedno sa svom pokretnom i nepokretnom imovinom,
ostalog stanovništva srpske nacionalnosti, njihove imovine te popisane u stanju u kakvom su zatečene prilikom dolaska pri-
pravoslavnih sakralnih objekata; padnika bojne u Dopsin.60 Uzete su i izjave zatečenih stanov-

58 Pripadnici protuoklopne grupe sami su izrađivali zapaljive granate za bestrzajne topove tako što bi skinuli zrno s glave granate, izvadili dio barutnog punje-
nja, umjesto kojeg bi usuli naftu, i nakon toga ponovno vratili zrno na glavu granate. Time se dobivao jači učinak same granate.
59 Njezini su pripadnici u Dopsinu izgradili poligon za vježbanje gdje su, posebno nakon potpisivanja “Sarajevskog primirja” i smirivanja situacije na bojištu,
svakodnevno vježbali kako bi stekli ili održali što bolju fizičku spremnost.
60 Popisivanje je obavljeno u prisutnosti vlasnika kuća ili, ako njih nije bilo, njihovih susjeda i drugih mještana. O svemu tome sačinjeni su zapisnici koji su
predani Zapovjedništvu brigade i svakom vlasniku kuće, koje su koristili pripadnici 2. bojne. Ista procedura ponovljena je i prilikom odlaska pripadnika 2.
bojne iz sela, s tim da su tada sve kuće još i snimljene videokamerom.

158
Logistički vod 1. bojne, Vladislavci, prosinac 1991. (autor fotografije: Marko Perić)

Logistički vod 1. bojne, Vladislavci, travanj 1992.

159
Branko Škrlec i Stjepan Filipović (2. satnija, 1. bojna) u ophodnji 1. crte bojišnice, Hrastin, 1991./1992.

160
Dio Zapovjedništva i pripadnici 2. bojne, Dopsin, prosinac 1991./veljača 1992. (autor fotografije: Marko Perić)

Pripadnici 3. satnije 2. bojne, Sokolovi, slijeva stoje: Davor Miljan,


Darko Trbušić, Darko Bišćan, Žarko Jovanović; čuče: Silvio Balaban,
Krunoslav Fijan – Sokol, Stjepan Kereš i Silvio Oreški, Dopsin,
Pripadnici 3. satnije 2. bojne, Dopsin, prosinac 1991. prosinac 1991.

161
Pripadnici 1. satnije 2. bojne, Dopsin, proljeće 1992.

162
položaje 2. bojne, ponekad nenajavljeno i po nekoliko puta u
jednom danu, te su bili zadovoljni njihovim odnosom prema
civilnom stanovništvu u selu, prvenstveno srpske nacionalno-
sti. Nemajući što kriti, zapovjednik 2. bojne dopuštao im je i da
osobno razgovaraju s preostalim mještanima u selu o uvjetima
njihova života i odnosu pripadnika 101. brigade HV-a prema
njima.
S druge strane, kako se većina članova njihovih obitelji na-
lazila na okupiranom području i u lokalnim jedinicama pobu-
njenih Srba te aktivno sudjelovala u agresiji na Republiku Hr-
vatsku, pripadnici 2. bojne imali su razloga sumnjati u namjere i
ponašanje zatečenih civila srpske nacionalnosti pa su uveli stal-
nu i obaveznu kontrolu na ulazu u selo te su izvršili detaljan pre-
tres svih obiteljskih kuća, tražeći skriveno oružje i radio-stanice.
Pritom treba istaknuti da su pobunjeni Srbi, upravo iz razloga
što su se u selu još uvijek nalazili članovi njihovih obitelji i prija-
telji, rijetko granatirali Dopsin.
Boraveći u Dopsinu, pripadnici 2. bojne uredili su sav oko-
Zapovjedništvo 2. satnije 2. bojne, Dopsin, prosinac 1991. liš u selu, pravoslavnu crkvu, koja je detaljno uređena iznutra i
izvana, te Društveni dom u kojem su organizirali doček katolič-
nika o otuđenoj pokretnoj i nepokretnoj imovini iz sela prije kog i pravoslavnog Božića, Nove godine i primanja većih skupi-
njihovog dolaska. Po zapovijedi zapovjednika brigade i u surad- na posjetitelja. Nakon svih poduzetih mjera i radnji od strane
nji s mjesnim stanovništvom, pripadnici 2. bojne organizirali hrvatskih branitelja, svakodnevno je raslo obostrano povjerenje
su zaštitu i održavanje pravoslavne crkve i groblja, zajedno sa između pripadnika 2. bojne i civila u selu koji su se, kako je vrije-
svom vrijednom crkvenom imovinom i nekretninama. Pritom me odmicalo, sve više i više vraćali. Prilikom povratka mještana
treba posebno istaknuti da tijekom boravka pripadnika 2. boj- u Dopsin, svaki povratnik prvo je morao proći sigurnosnu pro-
ne 101. brigade HV-a u Dopsinu nije uništena ili srušena niti vjeru nakon čega mu je, ako bi “dobio zeleno svjetlo”, dozvoljen
jedna obiteljska kuća, kao ni gospodarski ili sakralni objekt, o ulazak i boravak u selu. O ponašanju i postupcima pripadnika
čemu postoje i pismene izjave stanovništva sela srpske i drugih 2. bojne 101. brigade HV-a prema domaćem stanovništvu tije-
nacionalnosti. kom šest mjeseci boravka u selu najbolje svjedoči podatak da je
Tijekom boravka u Dopsinu pripadnici 2. bojne osiguravali u trenutku odlaska postrojbe u Zagreb krajem lipnja 1992., u
su drva za ogrjev i s pučanstvom organizirali berbu kukuruza iz Dopsinu živjelo oko 160 mještana, a u vrijeme dolaska brigade
okolnih napuštenih polja te prikupljanje napuštene i odbjegle svega 22 mještanina.
stoke, što je poslužilo za prehranu hrvatskih branitelja i doma- Po povratku na istočnoslavonsko bojište, Zapovjedništvo
ćeg stanovništva u selu. brigade organiziralo je 18. prosinca 1991. sastanak s predsjedni-
U Dopsinu, kao i svim drugim selima u zoni odgovornosti cima kriznih stožera sela u zoni odgovornosti brigade. Izlažući
brigade, provedena je, u suradnji s “Osječkom bankom”, zamje- situaciju na bojišnici, zapovjednik brigade naglasio je neophod-
na jugo dinara u hrvatske dinare te je organizirana stalna vete- nost čvršće suradnje mještana sela u zoni odgovornosti brigade
rinarska kontrola i pregled napuštene stoke kako ne bi došlo do s pripadnicima njezinih postrojbi po svim pitanjima i razinama,
širenja bolesti. Osim toga, organizirano je i sanitetsko zbrinja- istaknuvši pritom da civilno stanovništvo mora sve podrediti
vanje i pružanje osnovne medicinske pomoći cjelokupnom ci- odsudnom držanju crte obrane. S druge strane, predsjednici
vilnom pučanstvu, koje je ostalo u svojim domovima u selima u kriznih stožera naglasili su da su prvi put od početka bojevih
zoni odgovornosti 101. brigade HV-a. djelovanja pozvani na jedan takav zajednički dogovor, što im
Po njihovom dolasku na područje istočne Slavonije, pri- jako puno znači, jer su uvidjeli da nisu zaboravljeni i ostavljeni
padnici UNPROFOR-a svakodnevno su obilazili Dopsin i na milost ili nemilost neprijatelju. Na kraju sastanka, kako bi

163
Inženjerijski vod 2. bojne, Dopsin, prosinac 1991.

Inženjerijski vod 2. bojne nakon uređenja tenkovskih zaklona, Dopsin, siječanj 1992.

164
Pripadnici protuoklopne grupe 2. bojne, Dopsin, veljača 1992.

Pripadnici protuoklopne grupe 2. bojne, Dopsin, veljača 1992. Pripadnici 2. bojne 1. satnije, Dopsin, siječanj 1992.

165
Božidar Čebrajec – Čebra, kanal Vuka – Dopsin, 23. veljače 1992. Na ZM-u 3. satnije, 2. bojne, slijeva: Božidar Čebrajec – Čebra, Biserka
Pavešić (PD brigade) i Leon Bem, Dopsin 10. – 24. veljače 1992.

povećao sigurnost građana i učvrstio crtu obrane u zoni odgo- skloništa te prijevozu građevinskog materijala za utvrđenje crte
vornosti brigade, zapovjednik brigade donio je sljedeće odluke: obrane.
– zabranjuje se mjesnom stanovništvu svako daljnje napu- Cijelo vrijeme boravka na istočnoslavonskom bojištu, postroj-
štanje svojih domova i sela u zoni odgovornosti 101. brigade be brigade održavale su suradnju s civilnim strukturama u svojoj
HV-a; zoni odgovornosti preko kriznih stožera mjesta u kojima su bile
– krizni stožeri trebaju osigurati da se sa svakom postroj- smještene. Suradnja je bila vrlo dobra, na obostrano zadovoljstvo.
bom brigade, koja se nalazi u izravnom bojnom djelovanju, na- Tijekom višemjesečnog boravka na istočnoslavonskom bo-
lazi i nekoliko vojno sposobnih stanovnika navedenih sela zbog jištu, pripadnici brigade bili su smješteni po privatnim kućama.
boljeg snalaženja na terenu, kao i zbog čvršće povezanosti po- Na osnovu zapovijedi zapovjednika 1. OZ Osijek, krizni stožeri
strojbi brigade i lokalnog stanovništva; mjesta u zoni odgovornosti brigade donijeli su odluku o smje-
štaju njenih pripadnika po privatnim kućama (prvenstveno
– treba urediti prvu crtu obrane te izraditi skloništa i zaklo-
onima koje su vlasnici napustili). Prilikom “useljenja” sastavljao
ne na cijelom području zone odgovornosti brigade, u čemu će
se zapisnik, koji je sadržavao sve relevantne podatke o trenut-
hrvatskim braniteljima pomoći lokalno civilno stanovništvo.
nom stanju kuće, pripadnicima brigade koji se u nju useljavaju
Nakon navedenog sastanka svi pripadnici brigade još jed-
i datum useljenja.61 Odlaskom pripadnika brigade sastavljan je
nom su upozoreni da se prema mjesnom stanovništvu odnose novi zapisnik u kojem se navodilo u kakvom je stanju vlasnik ili
korektno i s velikim poštovanjem te da se s posebnom pažnjom član kriznog stožera preuzeo stambeni objekt. U slučaju kad bi
i dužnim poštovanjem odnose prema zatečenoj imovini. I zapo- se utvrdilo da nešto nedostaje, pregledavane su i osobne stvari
vjednici bojni brigade održali su sastanke s kriznim stožerima pripadnika brigade koji su bili smješteni u toj kući (pa čak i svih
sela u kojima su bile razmještene njihove postrojbe, na kojima pripadnika brigade koji su se nalazili u dotičnom mjestu), a ot-
su zatražili od predsjednika kriznog stožera ili drugih predstav- kriveni počinitelji bi stegovno i kazneno odgovarali.
nika navedenih sela popise prisutnog, odsutnog i stanovništva Po povratku postrojbi 101. brigade HV-a na područje istoč-
koje želi sudjelovati u obrani. Pritom su odabrane i grupe dra- ne Slavonije u prosincu 1991. situacija na bojištu stabilizirala
govoljaca od lokalnih mještana za pomoć pri kopanju zaklona i se, ali je i dalje postojala velika opasnost od napada oklopno-

61 Na kraju zapisnika stajala je napomena da preuzimanjem ključeva kuće ili useljenjem u navedene objekte, novi stanari (pripadnici brigade) preuzimaju svu
odgovornost za nastale promjene tijekom njihova korištenja. Uz zapisnik, ispunjavan je i inventurni list s popisom sve tehničke robe i vrijednih stvari u privre-
meno useljenim kućama.

166
mehaniziranih i pješačkih snaga JNA i pobunjenih Srba te po-
kušaja njihovih daljnjih prodora i novih teritorijalnih osvajanja.
Odmah po zaposjedanju zone odgovornosti i preuzimanja crte
obrane od strane pripadnika 101. brigade HV-a, u popodnev-
nim satima 20. prosinca 1991. snage pobunjenih Srba i JNA iz-
vršile su pješački napad iz Petrove Slatine, preko rijeke Vuke, na
položaje 1. bojne u području Hrastina. Napad je odbijen, iako
je bio popraćen žestokom topničkom paljbom iz Paulin Dvora,
koja je trajala cijeli dan i kojom su pobunjeni Srbi i JNA zaželjeli
“sretan povratak” pripadnicima 101. brigade HV-a. Zbog toga
su pripadnici brigade trebali biti stalno na oprezu te spremni i
odlučni u svakom trenutku odbiti svaki pokušaj napada nepri-
jatelja.
Nakon što je dio postrojbi i pripadnika brigade položio
svečanu prisegu Domovini tijekom popune i obuke u Zagrebu,
drugi dio (Zapovjedništvo brigade, Vod protuzračne obrane,
Vod inženjerije, Vod veze, Vod Vojne policije, Vod RBKO-
a i Logistička satnija) obavio je tu svetu dužnost 23. prosinca
1991. u Đakovu, zajedno s pripadnicima “domaće” 122. brigade
HV-a.62
Držeći obrambene položaje na prvoj crti bojišnice u istoč-
noj Slavoniji, pripadnici 101. brigade HV-a dočekali su, daleko
od svojih kuća, obitelji i prijatelja, Božić i Novu godinu, me-
đunarodno priznanje Republike Hrvatske 15. siječnja 1992.,
Uskrs i Dan državnosti 30. svibnja 1992. godine. Pritom treba
istaknuti da su navedene praznike i blagdane dočekali u razli-
čitoj atmosferi i ambijentu. Božić i Novu godinu pripadnici
brigade dočekali su u pravoj ratnoj atmosferi i ambijentu, prot-
kanima neizvjesnošću što će biti sutra, hoće li obrana izdržati Josip Kubica, predsjednik KŠ Hrastin, Tomislav Pavić, zapovjednik
2. satnije 1. bojne, i Ivan Vujčić – Pican (čuči), zapovjednik postrojbe
te hoće li Republika Hrvatska napokon postati samostalna i Hrastin. Hrastin, ožujak 1992.
međunarodno priznata država. Budući da su još uvijek trajali
žestoki sukobi, a JNA i pobunjeni Srbi svakodnevno otvarali
napad oklopno-mehaniziranim i pješačkim snagama s ciljem
topničku, tenkovsku i pješačku vatru po položajima hrvatskih
branitelja duž cijele crte bojišnice, pripadnici brigade morali su presijecanja komunikacije Osijek – Đakovo, zapovjednik bri-
biti vrlo oprezni kako ih neprijatelj ne bi uhvatio nespremne i gade zatražio je od GS HV-a dodjelu pojačanja za protuoklo-
novim tenkovsko-pješačkim napadom pokušao probiti njihovu pni boj. Zahtjev je uvažen i brigada je ojačana s dva oklopna
crtu obrane. transportera, jednim BVP-om, samohotkom SO M36 90mm i
U skladu s tim, zapovjednik brigade uputio je zapovijed tenkovskom satnijom od devet tenkova T-55, koje su uglavnom
svim njezinim postrojbama da za Božić i Novu godinu budu
dobili od 130. brigade HV-a Osijek i 132. brigade HV-a Našice.
posebno budne i oprezne zbog mogućnosti iznenadnog napa-
da neprijatelja na njihove položaje. Pojačano je i izviđanje prve Uz hrabre i odlučne hrvatske branitelje, bio je to dovoljan jamac
crte i uporišta pobunjenih Srba i JNA. Uz to, pošto je postojala da pobunjeni Srbi i JNA neće probiti crtu obrane postrojbi 101.
opasnost da pobunjeni Srbi i JNA poduzmu neki novi žestoki brigade HV-a.

62 Novomobilizirani vojnici, koji su pristigli naknadno na područje istočne Slavonije, položili su svečanu prisegu Domovini u Dopsinu 3. veljače 1992. godine.

167
Zapovjedništvo 1. bojne ispred crkve u Hrastinu, veljača 1992.

Nije bilo opuštanja. Dio pripadnika brigade dočekao je hovim položajima. No, nisu im ni pripadnici 101. brigade HV-a
Božić i Novu godinu u rovovima na prvoj crti bojišnice, spre- “ostali dužni”. U 15,45 sati na Božić, na ulazu u Paulin Dvor,
man odgovoriti na sve provokacije neprijatelja, dok ih je drugi, maljutkaš Darko Kokorić preciznim je pogotkom maljutkom
sretniji dio, dočekao u skloništima u skromnom slavlju uz hra- uništio tenk T-55, za što mu je odano priznanje te je pohvaljen
nu, domaće kobasice, kolače i uvijek tražene cigarete. Usprkos od strane zapovjednika 101. brigade HV-a.
skromnim slavljima, svi pripadnici brigade koji su se nalazili “u Nakon Božića došla je i Nova godina. Za 1991. godinom
pozadini” bili su spremni u svakom trenutku, u slučaju potrebe i nije trebalo žaliti, jer je Republici Hrvatskoj i njezinim građani-
napada JNA i pobunjenih Srba, pomoći svojim suborcima i pri- ma donijela samo tugu i zlo, koje je previše mladih života uga-
jateljima na prvoj crti obrane. Kako bi im pokazali da nisu sami silo, a domova, spomenika i svetišta uništilo, porušilo i spalilo.
te im pokušali barem malo nadomjestiti toplinu doma i obitelji Dani 30. i 31. prosinca 1991. kao da su simbolizirali cijelu go-
u Zagrebu, za Božić su pripadnike brigade posjetili članovi Poza- dinu, pošto su JNA i pobunjeni Srbi cijele dane žestoko granati-
dinske fronte te kriznih stožera i Civilne zaštite mjesta u kojima rali Osijek, Čepin, Ivanovac, Vladislavce, Hrastin i položaje hr-
su bili smješteni, koji su im donijeli simbolične poklone te im vatskih branitelja duž cijele crte bojišnice. Uz žestoku topničku
zahvalili za sve što su učinili za njih. Pritom su im zaželjeli puno vatru iz Ernestinova, Paulin Dvora, Petrove Slatine, Koprivne i
sreće i sve najbolje. Uz spomenute goste, na Badnjak je u posjet Šodolovaca po položajima i crti obrane pripadnika 101. brigade
pripadnicima 3. bojne došla i ekipa Hrvatske radiotelevizije iz HV-a, pobunjeni Srbi i JNA pokušali su 30. prosinca 1991. i
Osijeka, čija je prisutnost hrvatskim braniteljima još više podi- pješački napad iz smjera Paulin Dvora, koji su pripadnici 3. boj-
gla moral i odlučnost da ustraju u obrani Domovine. Osim toga, ne uspješno odbili. Tijekom napada, u Vladislavcima je od mi-
kako bi pojačali moral svojih dečki, zapovjednici bojni obišli su nobacačke granate poginuo civil Ivan Tolj. Na prijelazu u Novu
obrambene položaje te su zajedno s dečkima u rovovima na pr- godinu zapovjednici bojni obišli su položaje svojih suboraca u
voj crti bojišnice dočekali Božić. Pritom su si međusobno česti- rovovima na prvoj crti bojišnice, zaželjevši im pritom skoraš-
tali, zaželjevši jedni drugima da idući Božić dočekaju i proslave nji završetak rata i povratak kućama. Ujutro 1. siječnja 1992.
u toplini svojih domova u okružju obitelji i najmilijih, a nadasve osvanuo je sunčan i miran dan pa su se svi pripadnici brigade
u slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj. Naravno, dobili ponadali da će nova godina donijeti toliko željeni mir te samo-
su i “čestitku” od pobunjenih Srba i JNA, koji su im “zaželjeli sve stalnu i slobodnu hrvatsku državu. No, lijepe želje prekinulo je
najbolje” otvaranjem žestoke topničke i tenkovske vatre po nji- neprijateljsko granatiranje.

168
U večernjim satima 1. siječnja 1992. pobunjeni Srbi i JNA je otvorilo snažnu vatru po položajima pobunjenih Srba i JNA
otvorili su žestoku topničku i tenkovsku vatru po obrambenim u Paulin Dvoru i Ernestinovu. Usprkos žestokom odgovoru hr-
položajima pripadnika 101. brigade HV-a u Vladislavcima i vatskih branitelja, pobunjeni Srbi i JNA nastavili su topnički
Hrastinu, ispalivši na njih oko 300 granata svih kalibara. Zbog napad svom žestinom i u jutarnjim satima 2. siječnja 1992., is-
izloženosti žestokoj topničkoj vatri neprijatelja na koju nisu palivši po položajima pripadnika 1. i 3. bojne oko 200 granata
mogli adekvatno odgovoriti, zapovjednici 1. i 3. bojne zatražili svih kalibara.
su od zapovjednika brigade potporu brigadnog topništva, koje

Svečana prisega, Đakovo, 23. prosinca 1991. (autor fotografija: Marko Perić)

Rijetki trenuci opuštanja. ZM 1. bojne, Vladislavci, Božić 1991.

169
Svečana prisega, Đakovo, 23. prosinca 1991. (autor gornje fotografije: Marko Perić)

170
Aktivisti Narodne fronte Osijek na Badnjak 1991. s pripadnicima 1. satnije 1. bojne.

171
5.8. Situacija na istočnoslavonskom
bojištu nakon sklapanja
“Sarajevskog primirja”

Žestoki napadi pobunjenih Srba i JNA nastavili su se sve do odgovornosti brigade, te da su pokušali i proboj pješačkim sna-
sklapanja “Sarajevskog primirja” 2. siječnja 1992., odnosno nje- gama, koji je uspješno odbijen. U 9,00 sati 3. siječnja 1992. ne-
gova stupanja na snagu u 18,00 sati idućeg dana. I to doslovno prijatelj je otvorio i jaku topničku vatru po Osijeku, a žestoka
do stupanja navedenog primirja na snagu, pa čak i malo duže. razaranja, kao rijetko kad do tada, doživio je i Čepin. Znajući
Tijekom cijelog dana 2. siječnja 1992. pobunjeni Srbi i JNA da u 18,00 sati na snagu treba stupiti primirje, žestoki napadi
otvarali su razornu vatru iz svih raspoloživih topničkih oruđa i pobunjenih Srba i JNA duž cijele bojišnice ponovno su uvjerili
tenkova iz svojih uporišta u Paulin Dvoru, Ernestinovu, Petro- hrvatske branitelje s kim imaju posla te da neprijatelju nikako
voj Slatini, Koprivni i Šodolovcima po crti obrane pripadnika ne treba vjerovati. No, u 18,50 sati 3. siječnja 1992. napad je
brigade i civilnim ciljevima u zoni odgovornosti brigade. Napad odjednom prestao i nastala je gromoglasna tišina, koja je kod
hrvatskih branitelja stvarala nelagodu i napetost u očekivanju
je neprekidno trajao od jutarnjih sati 2. siječnja do 18,50 sati
što slijedi. Ubrzo je na vijestima objavljeno da je nastupio pre-
3. siječnja 1992., pri čemu je na položaje postrojbi 101. briga-
kid vatre na svim bojištima u Republici Hrvatskoj, u što su hr-
de HV-a palo oko 800 granata svih kalibara. Postrojbe brigade
vatski branitelji na istočnoslavonskom bojištu (kao i na drugim
uzvratile su prema raspoloživim količinama streljiva, a vatrenu
bojištima diljem Republike Hrvatske), koji su do maločas bili
podršku pružili su im mješoviti topnički divizijun 122. briga- izloženi žestokoj topničkoj i tenkovskoj vatri, još uvijek teško
de HV-a Đakovo i topničke postrojbe Zapovjedništva 1. OZ mogli povjerovati. No, mir je sklopljen i nastupilo je zatišje na
Osijek. Pritom treba istaknuti da su pobunjeni Srbi i JNA to- bojištu. Za pripadnike brigade ni tada nije bilo opuštanja, jer je
pništvom tukli po prvoj i drugoj crti obrane i cjelokupnoj zoni trebalo budno paziti na pokrete i aktivnosti neprijatelja te bra-
niti Hrvatsku na istočnoslavonskoj bojišnici.
Iako im je nedostajala toplina doma i zagrljaji njihovih naj-
milijih, pripadnici brigade prebrodili su i te poteškoće, ostavši
nepokolebljivi u držanju obrambenih položaja na bojišnici 300
km udaljenoj od njihova matičnog područja i odlučni u obrani
slobode i suvereniteta Hrvatske. To se posebno očitovalo na-
kon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja
1992. godine. Nakon toga povratak na bojište bio je lakši i dra-
ži, pripadnici brigade dolazili su još odlučniji i spremniji braniti
Domovinu te puni snage i ponosa što su, zajedno s domaćim
dečkima i lokalnim postrojbama Hrvatske vojske, u najtežim
trenucima ratne jeseni 1991. uspjeli obraniti Slavoniju, a time
i Hrvatsku.
Nakon sklapanja “Sarajevskog primirja”, napadi pobunjenih
Srba i JNA na obrambene položaje postrojbi brigade i duž cijele
crte istočnoslavonskog bojišta bili su u početku i dalje žestoki
i učestali, gotovo svakodnevni. No, za razliku od prije, sveli su
se uglavnom na otvaranje topničko-raketne paljbe iz njihovih
Tomislav Pavić, zapovjednik 2. satnije 1. bojne u trenucima odmora, uporišta i više nije bilo snažnih napada oklopno-mehanizira-
Hrastin, veljača 1992. nim i pješačkim snagama i pokušaja proboja crte obrane pripad-

172
Zapovjednik 3. satnije 1. bojne Marko Dujmović i Milan Mikolčić s nerazdvojnom “Vilmom”, Vladislavci, veljača 1992.
(autor fotografije: Marko Perić)

nika brigade. S vremenom su i topnički napadi postali sve slabiji nja 1992. bili na prvoj crti) otišli su 7. siječnja 1992. na popunu
i rjeđi tako da su mirna razdoblja na bojištu postala sve učesta- i obuku u Zagreb. Dio pripadnika, odnosno oni koji su naknad-
lija i duža. No, i dalje su pobunjeni Srbi, uglavnom iznenada i no došli na istočnoslavonsko bojište, ostao je čuvati MTS u selu
bez ikakvog povoda, znali otvoriti snažnu topničku i tenkovsku Vuka, dok su 24 pripadnika bojne pridodana postrojbama 2.
vatru iz svojih uporišta po obrambenim položajima i civilnim bojne koje su, odlaskom pripadnika 1. bojne u Zagreb, preuzele
ciljevima u zoni odgovornosti brigade tako da su, iako je opa- obrambene položaje na prvoj crti bojišnice u Hrastinu.
snost bila puno manja nego prije, pripadnici brigade morali i Zajedno s pripadnicima 1. bojne, na popunu i obuku u Za-
dalje biti vrlo oprezni i budno pratiti aktivnosti neprijatelja, greb otišao je i dio pripadnika 3. bojne (samo oni koji su sve
spremni u svakom trenutku odgovoriti na svaki njegov izazov ili vrijeme od 17. prosinca 1991. do 7. siječnja 1992. bili na prvoj
napad. S druge strane, nakon potpisivanja “Sarajevskog primir- crti u Hrastinu). Dio pripadnika brigade, koji je naknadno sti-
ja” postrojbe 101. brigade HV-a, kao i druge postrojbe Hrvatske gao na istočnoslavonsko bojište, ostao je u rajonu obrane u Vla-
vojske, morale su se strogo pridržavati zapovijedi načelnika GS dislavcima, ojačan pripadnicima 2. bojne brigade. Po povratku
HV-a od 3. siječnja 1992., o bezuvjetnom prekidu i neotvaranju na istočnoslavonsko bojište pripadnici 1. i 3. bojne 101. brigade
vatre za vrijeme primirja. HV-a preuzeli su svoje obrambene položaje, spremni na sve iza-
Fizički umorni i psihički iscrpljeni od svakodnevnih boj- zove pobunjenih Srba.
nih zadaća na prvoj crti obrane u Hrastinu, pripadnici 1. bojne Nakon njih, na popunu i obuku u Zagreb otišli su 15. siječ-
(samo oni koji su sve vrijeme od 20. prosinca 1991. do 7. siječ- nja 1992. i pripadnici 2. bojne brigade (samo oni koji su cijelo

173
3. vod 1. samostalne satnije Podsused, Nikola Marciuš s dečkima na Pripadnici 1. samostalne satnije Podsused, 2. vod, Šantin roj, Vuka,
samohotki, Hrastin, studeni 1991. ožujak 1992.

gušića, koja je održana u Društvenom domu u Dopsinu i kojoj


su prisustvovali pripadnici svih postrojbi 101. brigade HV-a.63
Po dobivanju zapovijedi zapovjednika 3. OZ Zagreb 14.
siječnja, pripadnici 1. samostalne satnije Podsused vratili su se
15. siječnja 1992. na istočnoslavonsko bojište. Po dolasku, po
zapovijedi zapovjednika 101. brigade HV-a, smjestili su se u
Dopsinu, gdje su preuzeli položaje i crtu obrane od ulaza u selo
do kanala Vuka od pripadnika 2. bojne, sa zadaćom obrane te
kontrole izlaska i ulaska u selo.
Nakon prvog boravka na istočnoslavonskom bojištu, pri-
padnici satnije otišli su 8. prosinca na obuku i popunu u Za-
greb, otkuda su se trebali vratiti 15. prosinca 1991., što oni nisu
učinili. Problem je bio u statusu 1. samostalne satnije Podsu-
sed, koja se nalazila pod jurisdikcijom 101. brigade HV-a, ali
je istovremeno bila izravno podređena i Zapovjedništvu 3.
Pripadnici 1. samostalne satnije Podsused: Mile Gavran, Tomislav OZ Zagreb i GS HV-a, zbog čega je dolazilo do preklapanja i
Krpan i Krunoslav Badel, Dopsin, siječanj 1992.
sukoba nadležnosti između njih oko zapovijedanja satnijom.
Nezadovoljan takvom nejasnom situacijom, zapovjednik 101.
vrijeme od 19. prosinca 1991. do 15. siječnja 1992. bili na polo- brigade HV-a zatražio je da se hitno riješi njezin status. Pritom
žajima u Dopsinu). Pripadnici 2. bojne, koji su naknadno došli je istaknuo kako je ostanak satnije u sastavu 101. brigade HV-a
iz Zagreba, ostali su u Dopsinu kao ispomoć 1. samostalnoj sat- moguć samo pod isključivom pravnom, stvarnom jurisdikcijom
niji Podsused, koja je preuzela njihove položaje. njega kao zapovjednika brigade. Tako je na kraju i bilo.
Nekoliko dana prije odlaska na obuku i popunu, u 2. bojni Tijekom boravka u Dopsinu, pripadnici 1. samostalne sat-
organizirana je 11. siječnja 1992. prava vojnička svadba između nije Podsused, uz zadaće obrane sela, sudjelovali su na izvid-
pripadnice i pripadnika bojne Fatime Melkić i Miroslava Mar- ničkim i zadaćama priprema za protuoklopni boj. Kasnije su

63 Mladenci su za sreću, prema starom običaju tog dijela Slavonije, od pripadnika 122. brigade HV-a Đakovo dobili cijelu košutu na dar.

174
Jozo Petrašević, Stjepan Puškar i Davor Belanović s promatračima Promatrači EZ-a u ophodnji bojišnice 3. bojne, Hrastin – Paulin
EZ-a, Beketinci, veljača 1992. Dvor, veljača 1992.

Promatrači EZ-a u obilasku prve crte bojišnice, Hrastin, veljača 1992.

175
Pripadnici 2. satnije 3. bojne pred odlazak na položaje, Vladislavci, Pripadnici 2. satnije 3. bojne: Kralj, Mihaljević i Marijo Roško,
veljača 1992. Vladislavci, veljača 1992.

prebačeni u selo Vuka, gdje su imali zadaću izviđanja položaja i dalje bili u punoj bojnoj spremnosti, jer se nikad nije znalo
pobunjenih Srba u području Bobotski kanal – Ernestinovo – što se od pobunjenih Srba može očekivati, uspostavilo je nepo-
Paulin Dvor – Petrova Slatina. Pripadnici 1. samostalne satni- sredne kontakte i suradnju sa snagama UNPROFOR-a u svojoj
je Podsused boravili su na istočnoslavonskom bojištu u sklopu zoni odgovornosti.
101. brigade HV-a sve do zajedničke demobilizacije postrojbe Dolaskom pripadnika UNPROFOR-a i njihovim preuzi-
31. ožujka 1992. godine. manjem nadležnosti na terenu, dolazi do obustave sukoba na
Nakon stupanja na snagu “Sarajevskog primirja” i među- prvoj crti bojišnice s pobunjenim Srbima, koji su i dalje, bez ra-
narodnim priznanjem Republike Hrvatske, primarna zadaća zloga i iznenada, znali otvoriti topničku i tenkovsku vatru po
postrojbi 101. brigade HV-a na istočnoslavonskom bojištu bila civilnim ciljevima i položajima hrvatskih branitelja duž cijele
je provedba obrane u svojoj zoni odgovornosti te održavanje istočnoslavonske bojišnice, pa tako i po pripadnicima 101. bri-
stabilnosti na prvoj crti obrane (crti razdvajanja) u iščekivanju gade HV-a.
snaga UNPROFOR-a. Pritom su se morale striktno pridržava- Tako su u večernjim satima 6. veljače 1992. pobunjeni Srbi
ti zapovijedi načelnika GS HV-a o zabrani bilo kakvih bojnih otvorili žestoku topničku i tenkovsku vatru po obrambenim
položajima 101. brigade HV-a u Hrastinu i Vladislavcima, pri
aktivnosti prema položajima pobunjenih Srba, kako bi se što
čemu su u potonjem selu ranili dvije civilne osobe, od toga jed-
više ojačao te održao mir i stabilnost na istočnoslavonskom bo-
nu teže, i srušili dvije obiteljske kuće. Napad je bio popraćen
jištu.
otvaranjem pješačke vatre iz smjera Koprivne i Petrove Slatine,
Prije dolaska snaga UNPROFOR-a, na područje istočne
a žestoki topnički napadi nastavljeni su i idućih dana. Zbog uče-
Slavonije, kao i duž cijele crte bojišnice na cjelokupnom teri- stalih žestokih topničkih i tenkovskih napada pobunjenih Srba,
toriju Republike Hrvatske, prvo su došle ekipe promatrača Eu- zapovjednik 1. bojne iz sigurnosnih razloga premjestio je dio
ropske zajednice, koje su imale zadaću nadgledati poštuju li se i zapovjedništva u kuću blizu crkve u Vladislavcima.
provode na terenu odredbe “Sarajevskog primirja”. Nakon njih, Nakon žestokog topničkog napada pobunjenih Srba na ci-
tijekom ožujka 1992. na područje istočne Slavonije (kao i na vilne ciljeve i obrambene položaje hrvatskih branitelja na istoč-
područje sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banovine i zapad- noslavonskoj bojišnici 15. veljače 1992., zapovjednik brigade
ne Slavonije) dolaze i raspoređuju se snage UNPROFOR-a, zapovjedio je zapovjedniku 3. bojne da pojača bojnu spremnost
koje su trebale nadgledati primirje i crtu razdvajanja na tere- svoje postrojbe na prvoj crti obrane. Osim toga, tijekom noći
nu između hrvatskih branitelja i pobunjenih Srba. Po njihovu istoga dana brigadni izviđači obavili su izviđanje u neprijate-
dolasku, Zapovjedništvo 101. brigade HV-a, čiji su pripadnici ljevoj pozadini. Po povratku, izvijestili su da na neprijateljskoj

176
Pripadnici 1. satnije 3. bojne na položaju “Lisica”, travanj 1992.

strani nema nikakvih naznaka koje bi upućivale na to da pobu- spremnosti i uporabljivosti, kod pripadnika je bio razvijen viso-
njeni Srbi planiraju neka bojna djelovanja većih razmjera. ki moral, čvrstina i odlučnost obrane svakog pedlja Domovine,
Uglavnom mirno razdoblje nakon potpisivanja “Sarajev- a zapovjednici i časnici bili su dorasli dodijeljenim bojnim zada-
skog primirja”, obilježeno sporadičnim topničkim i tenkovskim ćama. Visoki stupanj bojne uporabe brigade “kvarili” su tehnič-
napadima pobunjenih Srba iz njihovih uporišta i okupiranih ki detalji, odnosno nedostatak vojne tehnike i opreme, MTS-a
sela, postrojbe i pripadnici 101. brigade HV-a iskoristili su za i streljiva.
vojno-stručno osposobljavanje i dodatnu obuku i vježbe. Smiri- Pripadnicima brigade, ako su htjeli razgovarati sa svojim su-
vanjem situacije na bojištu, na vojnom poligonu u Nabrđu kod prugama i djecom, roditeljima i drugim članovima obitelji te
Đakova postrojbe brigade organizirale su i provodile vježbe prijateljima u Zagrebu, bio je organiziran prijevoz u Gorjane ili
gađanja, dodatnu izobrazbu (rukovanje oružjem i minsko-ek- Đakovo te omogućeno besplatno telefoniranje. Osim toga, Za-
splozivnim sredstvima, svladavanje fortifikacijskih prepreka i povjedništvo brigade organiziralo je vjerske obrede za pripad-
orijentacijsko kretanje), kondicijske hodnje (u dužini od 12 do nike brigade u crkvama u Beketincima, Josipovcu, Gorjanima,
20 km) i različite taktičke vježbe, pri čemu je naglasak stavljen Dopsinu i u katedrali u Đakovu. Tako je 8. ožujka 1992. u crkvi
na obučavanje za napadna bojna djelovanja i obuku vojnika koji u Vladislavcima služena misa zadušnica za poginule pripadnike
su se naknadno priključili postrojbama brigade. Obuka i vježbe 1. bojne, kojoj su prisustvovali pripadnici svih postrojbi brigade.
organizirani su u smjenama po satnijama sa svim pripadnicima Uz to, smirivanjem situacije na bojištu pristupa se i drugači-
bojni i drugih postrojbi brigade, a raspored njihova održavanja joj organizaciji odmora pripadnika bojni, a da se ne naruši boj-
i program rada određivan je na ZM-u brigade u Beketincima u na spremnost. Tako je trećina bojne bila na crti, trećina u pripre-
dogovoru sa zapovjednikom brigade. Uz to, Zapovjedništvo 1. mi u rajonu obrane, a trećina na aktivnom odmoru u Zagrebu.
bojne organiziralo je teorijsku i taktičku obuku pripadnika boj- Pritom treba istaknuti da su “režim odmaranja” pripadnika 3.
ne na igralištu i u prostorijama osnovne škole u Vladislavcima. bojne pratili i domaći iz sastava 130. brigade HV-a Osijek, koji
Zapovjednik brigade, ili putem svojih pomoćnika, provo- su zajedno s njima branili svoje domove.
dio je nadzor podređenih postrojbi te organizirao redovita refe- Pripadnici brigade koji su se nalazili na položajima na pr-
riranja na razini Zapovjedništva brigade u proširenom sastavu voj crti i dalje su budno pratili zbivanja na bojišnici, spremni
sa zapovjednicima bojni i samostalnih postrojbi s ciljem sagle- odgovoriti na sve vrste provokacija pobunjenih Srba. Pritom
davanja i uklanjanja problema te što bolje pripreme za eventu- treba istaknuti da su pobunjeni Srbi nastavili sa svojim “uobi-
alna bojna djelovanja. Zapovjedništva i postrojbe 101. brigade čajenim topničkim aktivnostima”, istina ne više onako žestoko
HV-a, kao i brigada u cjelini, bile su vrlo dobro organizirane i i često kao do potpisivanja “Sarajevskog primirja”, granatirajući
osposobljene u ratnim djelovanjima s visokim stupnjem bojne povremeno, iznenada i bez ikakvog povoda iz svojih uporišta

177
Pripadnici 2. satnije 1. bojne na poligonu za obuku, Nabrđe, ožujak 1992.

Pripadnici 3. satnije 1. bojne na poligonu za obuku, Nabrđe, ožujak 1992.

178
Pripadnici 3. bojne pred povratak na bojišnicu, Zagreb, ožujak 1992. Pri obilasku crte bojišnice 3. bojne, dečki 2. satnije su zapovjednika
brigade dočekali čobancem.

civilne ciljeve i položaje hrvatskih branitelja u Osijeku, Čepinu, – iskopale su šest zaklona za tenkove, za top 155 mm M-2
Ivanovcu, Hrastinu, Vladislavcima i Vuki. Ta njihova “praksa” “Long Tom” sklonište za streljivo, zaklon za posadu i 200 m puta
potrajala je sve do odlaska postrojbi 101. brigade HV-a s istoč- do paljbenog položaja te lažne položaje za tenkove i samohotke;
noslavonskog bojišta krajem lipnja 1992. godine. – izradile su paljbene položaje (stvarne i lažne) za topnička
Zatišje na bojišnici iskorišteno je za uređivanje položaja, oruđa;
popravak i kopanje rovova, izradu zaklona i skloništa te utvr- – uredile su vodene kanale u dužini od 2100 m i rov između
đivanje prve crte obrane u Hrastinu i Vladislavcima, koju su če- crte razdvajanja u dužini od 1550 m za prikriveno kretanje pri-
sto obilazili zapovjednici 1. i 3. bojne te zapovjednik brigade sa padnika na bojišnici te paljbeni položaj za bitnicu topova B-1 76
svojim pomoćnicima. mm M48, sa skloništima za posadu i zaklonima za granate;
Izvidničke postrojbe brigade i bojni kontinuirano su izvi- – izgradile su drveni most u dužini od deset metara preko
rijeke Vuke;
đale aktivnosti i pokrete snaga pobunjenih Srba na području
– položile most (element pontonskog mosta) na velikom
Ernestinova, Paulin Dvora, Petrove Slatine, Koprivne i Šodo-
kanalu Vuka, uredile pristup i za potrebe UNPROFOR-a omo-
lovaca. Zbog zabrane ulaska u dubinu neprijatelja, izviđači su
gućile prometovanje između Hrastina i Koprivne, te
promatrali položaje pobunjenih Srba s prve crte obrane i bri-
– postavile 90 protupješačkih i protutenkovskih mina dale-
gadnih osmatračnica, opservirajući njihove aktivnosti prema i ko ispred prve crte obrane.
oko Paulin Dvora te na području desno od rijeke Vuke. Za pripadnike brigade organizirana su i predavanja “Psiho-
Tijekom boravka na istočnoslavonskom bojištu, inženjerij- logija u ratu”, a u slučajevima pogibije i teškog stradavanja pri-
ske postrojbe 101. brigade HV-a u zoni odgovornosti brigade, padnika obavljani su kolektivni i individualni psihološko-psihi-
koja je bila gotovo potpuno fortifikacijski neuređena, izvele su jatrijski razgovori radi prevladavanja stanja traume pripadnika
sljedeće radove: i postrojbi. Cijelo vrijeme boravka brigade na području istočne
– iskopale su 20 skloništa za 15-20 pripadnika, 21 sklonište Slavonije, izvjestitelji za IPD i psiholog brigade kontinuirano
za 10-15 pripadnika, 46 skloništa za 2-4 pripadnika, 50 stojećih su obilazili postrojbe i “snimali” stanje na bojištu, moral i mo-
zaklona s podgrudobranskim skloništima, te dodatno utvrdile i tivaciju pripadnika brigade te ih pripremali za lakše svladavanje
ojačale prvu i drugu crtu obrane; bojnih zadaća.

179
Kada se situacija na bojišnici u zoni odgovornosti 101. bri-
gade HV-a napokon bila smirila, 18. veljače 1992. dogodio se
događaj koji je hrvatskim braniteljima još jednom pokazao da s
pobunjenim Srbima treba biti vrlo oprezan, jer nikad se ne zna
na što su sve spremni. U 17,15 sati s prve crte obrane u Hrastinu
(u rajonu obrane 3. bojne) telefonom je javljeno u Zapovjedniš-
tvo 3. bojne da se nešto događa na bojišnici te da je primijećen
jedan čovjek s bijelom zastavom na izlazu iz Paulin Dvora, gdje
se nalaze neprijateljski položaji, koji se kreće cestom koja iz sela
vodi prema Hrastinu. Svjestan kako se možda radi o podvali ne-
prijatelja i ne znajući što se točno događa, zapovjednik 3. bojne
zapovjedio je punu bojnu spremnost na prvoj crti obrane, ali je
strogo zabranio otvaranje vatre.
Ubrzo je do prve crte obrane hrvatskih branitelja u Hrasti-
nu došao čovjek s bijelom zastavom, koji je rekao da se zove Ivan
Ižak i da dolazi iz okupiranog sela Šodolovci. Pritom je istaknuo
kako za njim dolazi veća grupa civila, koje su pobunjeni Srbi
protjerali iz njihovih domova u Šodolovcima i Koprivni. Spo-
menuta grupa civila, njih dvadeset i dvoje, stigla je sretno oko
18,30 sati do prednje crte obrane, gdje su ih prihvatili pripad-
nici 3. bojne koji su ih proveli kroz minska polja do hrvatskih
položaja. Cijelo vrijeme akcije prihvata prognanika poštovana
je zapovijed o neotvaranju vatre, što je vjerojatno “pokvarilo
planove” pobunjenih Srba, da će pripadnici 101. brigade HV-a,
ne znajući što se točno događa i misleći kako se radi o neprijate-
lju, otvoriti vatru na civile ili da će prognanici stradati i izginuti
u minskom polju.
Kada su malo došli k sebi, prognanici su pokazali hrvat-
skim braniteljima rješenja o određivanju pritvora, koja su nosi-
la datume 17. i 18. veljače 1992. godine. Sva rješenja, na osno-
vu kojih su navedeni civili protjerani iz svojih sela, uz izjave
da svu svoju imovinu ostavljaju bez naknade i prava povrata,
potpisao je zapovjednik Odjeljenja milicije Koprivna Srećko
Radovanović.
Pripadnici 3. bojne i članovi Kriznog stožera Vladislavci
trudili su se pomoći im koliko god su mogli, kako bi im bar
malo olakšali patnje. Prvo su im dali topli čaj, a zatim je orga-
nizirana i večera za umorne i psihički potresene ljude. Nakon
večere i kraćeg zadržavanja u prostorijama Kriznog stožera u
Vladislavcima, prognani civili su u organizaciji pripadnika 101.
brigade HV-a i predstavnika 1. OZ Osijek prebačeni u Osijek,
gdje su zbrinuti. Među dvadeset i troje prognanih stanovnika
Koprivne i Šodolovaca bilo je sedamnaest muškaraca i šest žena,
uglavnom starije životne dobi.
Pripadnici Inženjerijskog voda brigade prikupljaju i uništavaju Dana 20. veljače 1992. tim Glavnog sanitetskog stožera
neeksplodirana ubojita sredstva, Beketinci, ožujak 1992. HV-a na čelu s prof. dr. sc. Zdravkom Brzovićem i prof. dr sc.

180
Protutenkovske zapreke u z/o 1. bojne na cesti Koprivna – Hrastin, Inženjerijskim uređivanjem crte bojišnice osobno je zapovijedao
veljača 1992. načelnik inženjerije Nenad Petković.

Brigadna inženjerija u ophodnji Bobotskim kanalom, ožujak 1992.

181
Izvješće s imenima prognanih civila iz Šodolovaca i Koprivne.

Božičevićem, u pratnji ravnatelja osječke bolnice dr. Krešimira Smirivanjem situacije na bojištu, intenzivirani su i posjeti
Glavine, obišao je pripadnike 3. i 1. bojne na prvoj crti obrane dragih prijatelja i gostiju pripadnicima 101. brigade HV-a na
u Hrastinu. Interesirali su se o životu i zdravstvenom stanju hr- prvoj crti istočnoslavonske bojišnice. Tako su 28. siječnja 1992.
vatskih branitelja na prvoj crti bojišnice te ih je zanimala priča položaje 1. i 3. bojne u Vladislavcima i Hrastinu obišli članovi
o prognanicima iz Šodolovaca i Koprivne. Profesor Brzović nije Kulturno-umjetničkog društva (KUD-a) “Pajo Kolarić” iz Osi-
krio zadovoljstvo susreta s pripadnicima brigade posebno zato jeka, koji su u osnovnoj školi u Vladislavcima izveli kulturno-
jer je, kao prvi predsjednik Regionalnog kriznog štaba grada umjetnički program za hrvatske branitelje, koji su im se odužili
Zagreba, bio upoznat s osnivanjem i bojnim djelovanjem 101. gromoglasnim pljeskom i vojničkim grahom. Priredbi su prisu-
brigade HV-a na prvoj crti obrane Zagreba. stvovali i promatrači Europske zajednice.
Par dana kasnije, 24. veljače 1992., položaje 3. bojne posje- Tim Glavne inspekcije HV-a iz Zagreba, na čelu s gospodi-
tili su novinari Jozo Petrić i Branko Vrbašić iz “Večernjeg lista” nom Karakašem, obišao je 29. siječnja 1992. postrojbe brigade
te Jasminka Ivančić iz “Vjesnika”, interesirajući se o njezinom i pripadnike na crti obrane, te se o nađenom stanju pohvalno
bojnom putu, snalaženju gradskih dečki na slavonskoj bojišnici, izrazio. Istoga dana u posjetu pripadnicima 3. bojne bila je i de-
stanju na prvoj crti obrane i prihvatu protjeranih civila. legacija Susedgrada koja im je donijela “vijesti od kuće”. Dana

182
Dr. Brzović i ostali u obilasku bojišnice, Hrastin, 20. veljače 1992.

12. veljače 1992. pripadnike brigade posjetili su pripadnici njegov nastup u Beketincima prekinut zbog stupanja na snagu
“CRO MUSIC AID-a” (pjevačice Sandra Kulier i Ivana Ban- stanja pune bojne spremnosti.
fić te grupa “Fantomi”) i glumac Ivo Gregurević, koji su pritom Osim njih, treba istaknuti da su pripadnike 101. brigade
izveli prigodan glazbeno-scenski program. Pripadnike 1. bojne HV-a posjećivale aktivistice iz Pozadinske fronte, koje su im do-
posjetila je 20. veljače 1992. grupa “Aerodrom” koja im je, na nosile prijeko potrebne stvari za svakodnevni život na prvoj crti
njihovo sveopće oduševljenje, održala koncert u Vladislavci- bojišnice. Uz to, radnici “Elektroslavonije” uspjeli su pokrpati i
ma. Nažalost, svirka je trajala samo sat vremena jer je uslijed popraviti električnu mrežu pa su pripadnici brigade mogli gle-
novog topničkog napada pobunjenih Srba, proglašen poveća- dati televiziju i slušati radio. Radi njihove sigurnosti, prostorije
ni stupanj bojne spremnosti. Pripadnike brigade posjetio je 1. u kojima su boravili noću bile su zamračene.
ožujka 1992. i tamburaški sastav “Soko”, koji je održao koncert Smirivanjem situacije na bojištu, pripadnici brigade mogli
u školi u Vladislavcima, kojem su prisustvovali zapovjednici i su se i malo opustiti uz sportske aktivnosti, “natjecanja” unutar
pripadnici svih postrojbi brigade. Dana 14. ožujka 1992. u po- i između bojni i prijateljske susrete između pripadnika brigade
sjet pripadnicima 101. brigade HV-a došao je tamburaški sastav te “domaćih branitelja” i mjesnog stanovništva. Braneći zajed-
KUD-a iz Podsuseda, koji je održao koncert u Dopsinu, dok je no s domaćim dečkima istočnu Slavoniju i Republiku Hrvat-

183
Pripadnici 1. i 2. satnije 3. bojne na prvoj crti bojišnice ispred Paulin Dvora, travanj 1992.

184
Aktivistice Narodne fronte u posjeti pripadnicima 101. brigade, Beketinci, travanj 1992.

sku, pripadnici 101. brigade HV-a stvorili su s njima neraskidi- s pripadnicima Policijske uprave Osijek, svojim suborcima na
vo prijateljstvo, kako u zajedničkoj obrani Domovine, tako i u prvoj crti bojišnice, kojoj je prisustvovala i pjevačica Tereza Ke-
slavlju. Tako je 19. siječnja 1992. odigrana nogometna utakmi- sovija, koja je tada bila u posjetu i obilasku položaja postrojbi
ca između domaćih dečki iz sela Vladislavci i Hrastin, pripad- 101. brigade HV-a na istočnoslavonskom bojištu. Dana 29. ve-
nika 2. satnije 1. bojne 130. brigade HV-a i pripadnika 3. bojne ljače 1992. otvorena je i sportska dvorana u osnovnoj školi u
101. brigade HV-a. Utakmica, koju je djelomično popratila i Vladislavcima u kojoj su pripadnici brigade mogli igrati stolni
Hrvatska radio-televizija na čelu s novinarkom Anom Vonić tenis i košarku te u kojoj su održavana natjecanja u navedenim
i snimateljima Milom Čurkovićem i Zlatkom Krivačićem, za- sportovima između satnija 1. bojne te pripadnika 1. i 3. bojne
vršila je rezultatom 4:2 za domaće dečke. Nakon utakmice svi brigade. Uz to, kako bi se što više zbližili s domaćim stanovniš-
su zajedno otišli na ručak, gdje su nastavili ugodno druženje, a tvom i stekli njihovo povjerenje, pripadnici 2. bojne organizi-
nakon ručka “pobjednici i poraženi” opet su rame uz rame zau- rali su dvije prijateljske nogometne utakmice protiv mještana
zeli položaje na prvoj crti bojišnice. Dana 6. veljače 1992. odr- Dopsina. Rezultat je, naravno, bio u drugom planu, jer je cilj
žan je malonogometni turnir vodova 1. satnije 1. bojne 101. bilo međusobno druženje i stjecanje obostranog povjerenja.
brigade HV-a na igralištu osnovne škole u Vladislavcima, koji Uz navedene aktivnosti, održavana su i sportska natjecanja u
je završio uvjerljivom pobjedom pripadnika 2. voda. Pripadni- gađanju puškom, koja su služila kao svojevrsna vojna obuka
ci 1. bojne odigrali su 26. veljače 1992. nogometnu utakmicu pripadnika i postrojbi brigade.

185
Dio nogometne ekipe 1. bojne i PU Osijek s pjevačicom Terezom Kesovijom, Vladislavci, 26. veljače 1992.

Pjevačica Tereza Kesovija s pripadnicima 2. satnije 1. bojne, Brigadno natjecanje u kvizu znanja pred “sudačkim” timom IPD-a:
Vladislavci, 26. veljače 1992. Svetomir Parlov, Biba Pavešić i Marko Dujmović, Vladislavci, travanj
1992.

186
Malonogometna ekipa 1. bojne, Vladislavci, travanj 1992.

Nogometne ekipe 2. bojne i domaćih dečki nakon utakmice, Dopsin, 28. veljače 1992. (autor fotografije: Marko Perić)

187
Smanjenjem intenziteta i učestalosti topničkih napada po- iz sela te iz opreza od mogućeg iznenađenja neprijatelja i upada
bunjenih Srba te popuštanjem napetosti na prvoj crti bojišnice, nepoznatih lica, kao i sprječavanja nekontroliranog napuštanja
polako se počeo normalizirati i život u slavonskim selima koja mjesta razmještaja samih hrvatskih branitelja.
su branili pripadnici brigade. Kako se život u Vladislavcima po- Sve ove aktivnosti nisu umanjile budnost i odgovornost pri-
čeo polako normalizirati, zapovjednik 3. bojne početkom ve- padnika brigade u obavljanju zadaća na prvoj crti bojišnice. U
ljače dozvolio je otvaranje trgovine u selu u kojoj su se mogle to se 13. ožujka 1992. uvjerio i zapovjednik 3. OZ Zagreb, Rudi
kupiti osnovne potrepštine i popiti kava. Uz to, na ulazu u selo Stipčić, za vrijeme obilaska postrojba brigade na istočnoslavon-
postavljena je rampa, kako bi se mogli kontrolirati ulasci i izlasci skom bojištu.

Rudi Stipčić, zapovjednik 3. OZ Zagreb, u obilasku postrojba brigade, Beketinci, 13. ožujka 1992.

188
5.9. R
 eorganizacija 101. brigade
HV-a i varljivo primirje na
istočnoslavonskom bojištu

Sklapanjem “Sarajevskog primirja” situacija na bojištima diljem ujedno načelnikom stožera Ivanom Cukinom (do tada načelnik
Republike Hrvatske pa tako i na području istočne Slavonije topništva brigade), nastavilo je provoditi zapovijedi nadređe-
uvelike se smirila, a pobunjeni Srbi ograničili su svoja bojna nog Zapovjedništva 1. OZ Osijek, neposredno se angažirajući
djelovanja na iznenadna i ničim izazvana topnička i tenkovska na:
granatiranja, prvenstveno po civilnim ciljevima. U skladu sa – provedbi zadaća ranije zaprimljene zapovijedi, uz stalnu
smirivanjem situacije na bojištima diljem zemlje, Ministarstvo bojnu spremnost na prvoj crti obrane, te dosljednoj provedbi
obrane Republike Hrvatske izdalo je početkom ožujka 1992. svih elemenata bojnog osiguranja u zoni odgovornosti brigade;
zapovijed o demobilizaciji dijela pripadnika i postrojbi Hrvat-
ske vojske, na osnovu koje je izvršena i demobilizacija dijela pri-
padnika 101. brigade HV-a. Istom zapovijedi demobilizirane su
i ukinute i sve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske pa tako i
1. samostalna satnija Podsused, koja je demobilizirana 31. ožuj-
ka 1992. godine.
Demobilizacijom dijela časnika, dočasnika i pripadnika
101. brigade HV-a bilo je potrebno obaviti popunu novim
ljudstvom i reorganizaciju zapovjednog kadra u postrojbama i
Zapovjedništvu brigade kako bi se održala spremnost za djelo-
vanje u sustavu ViZ-a te obavljanje zadanih bojnih zadaća.
Sredinom ožujka 1992. provedena je demobilizacija (demo-
bilizirano je 365 vojnih obveznika) i domobilizacija (domobi-
lizirano je 410 vojnih obveznika, pretežito s područja Općine
Medveščak) postrojbi 101. brigade HV-a, tako da je 30. ožuj-
ka 1992. brigada brojala 1707 vojnih obveznika. Zapovjedna
i časnička mjesta u brigadi popunjavana su uglavnom kadrom
iz vlastitih postrojbi te manjim dijelom domobilizacijom novih
časnika i dočasnika. Time su u zapovjedništvima brigade, bojni
i nižih postrojbi nastale manje izmjene zapovjednog kadra, što
nije imalo utjecaja na funkcioniranje ViZ-a i obavljanje bojnih
zadaća brigade na prvoj crti bojišnice. Na istočnoslavonskom
bojištu s novomobiliziranim pripadnicima provedena je boj-
na obuka i vježbe gađanja na poligonu “Nabrđe” kod Đakova.
Do izvlačenja 101. brigade HV-a s istočnoslavonske bojišnice i
povratka u Zagreb krajem lipnja 1992., novo ustrojeno Zapo-
vjedništvo brigade na čelu sa starim zapovjednikom, pukovni-
kom Jozom Petraševićem,64 i novim zamjenikom zapovjednika, Posljedice razaranja Hrastina 1991./1992.

64 Ukazom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 10. ožujka 1992., zapovjedniku 101. brigade HV-a Jozi Petraševiću dodijeljen je čin
pukovnika.

189
– održavanju potrebnog stupnja bojne spremnosti postroj- jem je oštećeno devetnaest kuća te su uništena dva autobusa i
bi izvan crte obrane; jedan kamion TAM 110. Prilikom napada ranjeni su zapovjed-
– dodatnoj izobrazbi naknadno mobiliziranih pripadnika nik Inženjerijskog voda 2. bojne 101. brigade HV-a Ivan Lažeta
brigade; i pripadnici voda Davor Kovačević i Slavko Vnučec. Osim toga,
– jačanju kondicijsko-fizičke spremnosti pripadnika brigade; 14. ožujka 1992. pobunjeni Srbi pokušali su i prodor pješaš-
– pružanju pomoći mještanima Vladislavaca, Hrastina i tvom prema Hrastinu iz smjera Petrove Slatine, koji su pripad-
Dopsina u obradi poljoprivrednog zemljišta; nici 1. bojne 101. brigade HV-a uspješno odbili.
– izgradnji mosta na kanalu Vuka; Dana 18. ožujka 1992. pod pokroviteljstvom zapovjedni-
– obnovi porušenih stambenih objekata u Vladislavcima, ka 1. OZ Osijek, general-bojnika Karla Gorinšeka, svečano je
Hrastinu i Dopsinu; obilježeno šest mjeseci bojnog djelovanja 101. brigade HV-a
– pružanju pomoći u povratku privremeno izbjeglog sta- skromnom svečanošću u čijem su programu, u prisutnosti pri-
novništva te normalizaciji življenja u zoni odgovornosti brigade; padnika brigade i njihovih suboraca iz drugih postrojbi Hrvat-
– pružanju pomoći oko organizacije početka i trajanja na- ske vojske, sudjelovali Šima Jovanovac, grupa “Bis”, tamburaški
stave u osnovnoj školi u selu Vuka te osiguranja i prijevoza djece sastav “Kristali” iz Županje i članovi KUD-a “Zlatno klasje” iz
iz okolnih sela u školu; Beketinaca.65
– organizaciji sportskih natjecanja i zabava, sve u cilju da Polovicom ožujka 1992. mještani Vladislavaca, Dopsina i
se mještani Vladislavaca, Hrastina i Dopsina ohrabre i uvide da Hrastina počeli su se polako vraćati u svoja sela. Povratak ve-
žive u međunarodno priznatoj Republici Hrvatskoj. like većine nije još uvijek bio za stalno, nego se svodio na obi-
Prema zapovijedi zapovjednika 1. OZ Osijek, Zapovjed- lazak domova i provjeravanje u kakvom su stanju njihove kuće
te kakva je općenito situacija u njihovim selima. Pritom treba
ništvo 101. brigade HV-a dobilo je zadaću da pomakne i uredi
istaknuti kako su, uslijed dugotrajnih i žestokih topničkih i ten-
prednji kraj obrane prema naprijed na crti Hrastin – Bobotski
kovskih djelovanja pobunjenih Srba i JNA, razaranja i oštećenja
kanal (crpna stanica/tt 86,4), s rokom izvršenja do 10. ožujka
spomenutih sela i stambenih objekata u njima bila velika, tako
1992. godine. Zapovjednik brigade zapovjedio je izvođenje
da se mnoge obitelji nisu ni imale gdje vratiti. No, kako je vrije-
radova Inženjerijskom vodu brigade, a njihovo osiguranje 1.
me odmicalo, a situacija na bojištu nije se pogoršavala, mještani
samostalnoj satniji Podsused, čiji su pripadnici trebali izviđati Dopsina, Vladislavaca i Hrastina počeli su se sve više vraćati u
položaje neprijatelja te bojno osiguravati radove u spremnosti svoje domove gdje su, ako im je “stupanj uništenja” to dozvo-
za boj. Za izvršenje zadaće odgovoran je bio načelnik inženjerije ljavao, i ostajali. Tako se već krajem travnja 1992. u spomenu-
brigade Nenad Petković. U izvedbu radova krenulo se u 20,00 ta sela vratilo dosta njihovih prijeratnih stanovnika, kojima su
sati 6. ožujka 1992. te se radilo samo noću. pri povratku, raščišćavanju i obnovi njihovih kuća, smještaju i
Inženjerijsko uređivanje pomaknute prve crte obrane do prilagodbi na teške uvjete života na prvoj crti bojišnice uvelike
punog profila sa zaklonima, bunkerima, skloništima za brani- pomogli pripadnici 101. brigade HV-a.
telje i opremu, vanjskim rovovima i novim minskim poljima te Dana 21. ožujka 1992. reorganizirano je Zapovjedništvo 3.
uređenim i maskiranim paljbenim položajima za oklop i topniš- bojne brigade. Za zapovjednika je postavljen Marijan Bučar, do-
tvo prema Paulin Dvoru i Ernestinovu završeni su do 10. ožujka tadašnji zapovjednik 3. satnije bojne, a za dozapovjednika Da-
1992. godine. Na tu crtu obrane razmješteni su pripadnici 1. mir Cmrk, dotadašnji zapovjednik 1. satnije bojne. Oni odmah
samostalne satnije Podsused, a nakon njihove demobilizacije poduzimaju dodatne mjere učvršćivanja crte obrane koju, zbog
pripadnici 3. bojne 101. brigade HV-a. čestih provokacija pobunjenih Srba ispred od nedavno isture-
Pripadnici 101. brigade HV-a morali su i dalje biti na opre- nog položaja, dodatno zaprečuju minama, te prate pokrete ne-
zu jer su pobunjeni Srbi s vremena na vrijeme znali otvoriti jaku prijatelja.
topničku i tenkovsku vatru po njihovim položajima. Posebno Krajem ožujka i početkom travnja topnički napadi pobu-
žestoko granatiranje pobunjeni Srbi izvršili su 7. ožujka 1992. njenih Srba po obrambenim položajima i zoni odgovornosti
na selo Vladislavci, ispalivši oko 70 granata svih kalibara, u ko- postrojbi 101. brigade HV-a postali su učestaliji i razorniji.

65 Svečanosti su prisustvovali i prisutne pozdravili tajnik Područnog ureda Gradske uprave Susedgrad Mihovil Klapšić, načelnici općina Đakovo i Našice
Mato Zorić i Šimun Šalić te zapovjednici 122., 130. i 132. brigade HV-a.

190
Posljedice razaranja Hrastina 1991./1992.

Tako su 31. ožujka 1992. pobunjeni Srbi izvršili jači topnički oko 230 granata po Hrastinu i Vladislavcima iz smjera Paulin
napad na obrambene položaje postrojbi brigade u Hrastinu i Dvora, Petrove Slatine, Koprivne, Šodolovaca i Markušice. Ti-
Vladislavcima, ispalivši u večernjim satima oko 30 projektila iz jekom napada, kod “Ciglane” u Vladislavcima poginula je jedna
smjera Ernestinova i Petrove Slatine. Bojna djelovanja nastavili žena, dok je druga ranjena. Osim toga, pobunjeni Srbi ispalili su
su i sljedećeg dana iz istih uporišta na obrambene položaje 1. nekoliko granata i na selo Vuka te cestu Đakovo – Osijek. Bila je
i 3. bojne u Hrastinu i Vladislavcima. S obzirom na intenzitet to njihova odmazda za napad 107. brigade HV-a na Baranju. Za
granatiranja i neselektivnost ciljeva, dio stanovništva Vladisla- vrijeme napada pripadnici 101. brigade HV-a bili su prisiljeni
vaca s malom djecom izvlači se s tog područja. Bila je to uvertira držati i crtu obrane lijevo od Bobotskog kanala, jer pripadni-
žestokom napadu pobunjenih Srba par dana kasnije. ka 132. brigade HV-a Našice nije bilo na njihovim položajima.
Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini, topnički i tenkovski Crtu obrane lijevo od Bobotskog kanala pripadnici 101. briga-
napadi pobunjenih Srba na crtu obrane i civilne ciljeve u zoni de HV-a držali su do povratka postrojbi našičke brigade, koje
odgovornosti 101. brigade HV-a postali su ponovno učesta- se vraćaju tek nakon nekoliko njihovih intervencija. Par dana
li i razorni, gotovo svakodnevni. Tijekom 3./4. travnja 1992. kasnije, 7. travnja 1992., pobunjeni Srbi otvorili su žestoku to-
pobunjeni Srbi izvršili su žestok topnički i tenkovski napad na pničku vatru po crti obrane i civilnim ciljevima u zoni odgo-
obrambene položaje pripadnika 101. brigade HV-a, ispalivši vornosti 101. brigade HV-a te po Osijeku i Ivanovcu. U takvoj

191
Pripadnici 3. satnije 2. bojne, Dopsin, ožujak 1992. (autor fotografije: Marko Perić)

situaciji, pripadnici brigade morali su biti u punoj bojnoj pri- smještena skladišta streljiva, hrane i kompletna logistička baza
pravnosti te si nisu mogli dozvoliti opuštanje. brigade, po ZM-u brigade u Beketincima (palo je 12 granata),67
Da je situacija na istočnoslavonskom bojištu još daleko od u koje se bilo vratilo dosta domaćeg stanovništva, te po brigad-
smirenja i da treba stalno biti na oprezu, najbolje je pokazao noj sanitetskoj ambulanti u selu Vuka. Pritom je bilo više nego
iznenadni i ničim izazvani topnički napad pobunjenih Srba, očigledno da su pobunjeni Srbi imali točne spoznajne podatke
koji su oko podneva 8. travnja 1992. otvorili žestoku vatru iz o važnim taktičkim ciljevima u zoni odgovornosti brigade.
topova 130 mm i drugih kalibara po prvoj crti obrane i dubini U trenutku otpočinjanja neprijateljskog topničkog napada
zone odgovornosti 101. brigade HV-a.66 Tijekom cjelodnevnog po zoni odgovornosti 101. brigade HV-a, skupina promatrača
napada pobunjeni su Srbi ispalili oko 180 granata svih kalibara, Europske zajednice zatekla se na ZM-u brigade u selu Beketin-
vatreno djelujući topovima i tenkovima prvenstveno iz smjera ci, gdje je zapovjednik brigade sa svojim pomoćnicima i užom
Paulin Dvora, Petrove Slatine i Koprivne, te su pokušali i pro- grupom časnika Zapovjedništva brigade na zapovjednom pultu
dor tenkovsko-pješačkim snagama. Pritom su najviše granatirali prosuđivao novonastalu situaciju, donosio odluke i izdavao za-
prvu crtu obrane postrojbi 101. brigade HV-a, Hrastin te “Mo- povijedi zapovjednicima bojni i samostalnih postrojbi. Zapovje-
biliju” i “Ciglanu” u Vladislavcima. Osim toga, otvorili su snaž- đeno je dovođenje postrojbe u visoki stupanj bojne spremnosti,
nu topničku vatru i po Josipovcu Punitovačkom, gdje su bila pojačanje snaga na prvoj crti obrane, ne uzvraćati vatru, ali biti

66 U ovom napadu, po prvi put tijekom Domovinskog rata, po crti obrane postrojbi 101. brigade HV-a, posebice 1. bojne u Hrastinu, pobunjeni Srbi grana-
tirali su iz topova 130 mm (i drugog oruđa većih kalibara), čiji su veliki i duboki krateri i nadalje upozoravali da neprijatelj ne spava.
67 Toga dana granatirana su sva zapovjedna mjesta (i položaji postrojbi) brigada 1. OZ Osijek između Drave i Save, koja su prošla puno gore od ZM-a 101.
brigade HV-a.

192
u spremnosti za protunapad, te provoditi planirane aktivno- ma. Odobrenje za uzvraćanje vatre nije dobio, uz obrazloženje
sti zaštite civilnog stanovništva. O donesenim zapovijedima te kako brigada nema snage za to i da će tako imati samo još veće
spremnosti brigade za protunapad izviješteno je nadređeno Za- gubitke. Kako nije dobio odobrenje nadređenog zapovjednika
povjedništvo 1. OZ Osijek, od kojeg se očekivala zapovijed za da uzvrati vatru, zapovjednik brigade zatražio je pomoć prisut-
daljnja djelovanja Zapovjedništva i postrojbi 101. brigade HV-a. nih promatrača Europske zajednice i UNPROFOR-a, od kojih
Kako topnički napad pobunjenih Srba nije prestajao, a si- je zahtijevao da prisile pobunjene Srbe da prekinu topnički na-
gurnosna situacija u zoni odgovornosti 101. brigade HV-a i pad. Unatoč obećanju promatrača napad nije prekinut. Pošto
dalje se pogoršavala, zapovjednik brigade zatražio je odobrenje je situacija u zoni odgovornosti brigade postajala sve kritičnija,
zapovjednika 1. OZ Osijek da uzvrati vatru. Naime, pogođe- zapovjednik brigade zapovjedio je otvaranje vatre pa je pobu-
na su i oštećena skladišta brigade, nekoliko njezinih pripadnika njenim Srbima uzvraćeno iz svih raspoloživih oruđa, a nakon
bilo je ranjeno, a ugroženo je i samo ZM brigade u Beketinci- toga topnički je napad prestao. O uspješnosti odgovora pripad-

S obilježavanja šest mjeseci bojnog djelovanja brigade, Beketinci, 18. ožujka 1992. (autor fotografije lijevo: Marko Perić)

Pripadnici 3. satnije 3. bojne, čiji zapovjednik Marijan Bučar (četvrti Na ZM-u 2. satnije 1. bojne, Hrastin, travanj 1992.
slijeva u gornjem redu) preuzima zapovijedanje bojnom, Vladislavci,
ožujak 1992.

193
Zapovjedništvo brigade u punoj bojnoj spremnosti, Beketinci, 8. travnja 1992.

nika 101. brigade HV-a najbolje govore riječi zapovjednika bri- Smirivanjem situacije na istočnoslavonskom bojištu i in-
gade, koji je rekao sljedeće: Koliko smo bili osposobljeni govori i tenziviranjem bojnih djelovanja na području Bosanske Posa-
podatak da su dvije izvješene zastave (pobunjenih Srba, op. a.) vine, zapovjednik 101. brigade HV-a dobio je 8. svibnja 1992.
pogođene i uništene. zapovijed zapovjednika 1. OZ Osijek, general-bojnika Josipa
Nakon tog žestokog topničkog napada pobunjenih Srba te Lucića, da postrojbama Operativne grupe (OG) Istočna Posa-
zbog opasnosti od njegova ponavljanja i pokušaja poduzimanja vina pošalje top 155 mm M-2 “Long Tom”, što je i učinjeno. Tri
snažnijeg napada tenkovsko-pješačkim snagama, Zapovjed- dana kasnije, 11. svibnja 1992., zapovjednik brigade dobio je
ništvo 1. OZ Osijek odlučilo je pojačati crtu obrane postrojbi zapovijed Zapovjedništva OG Sava, na osnovu koje je navede-
101. brigade HV-a topničkim postrojbama. Tako je brigada 18. nom Zapovjedništvu poslalo u pomoć bitnicu topova B-1 76
travnja ojačana jednim topom 155 mm M-2 “Long Tom”, na pa- mm M48. Nakon obavljene bojne zadaće, bitnica se 16. svibnja
ljbenom položaju Pašnjak kraj Beketinaca, a 22. travnja 1992. 1992. vratila u sastav 101. brigade HV-a.
bitnicom topova B-1 76 mm M48 (šest oruđa), koja je s oru- Dana 8. travnja 1992., odlukom predsjednika Republi-
đima, ljudstvom, motornim vozilima i streljivom izdvojena iz ke dr. Franje Tuđmana, novim zapovjednikom 1. OZ Osijek
sastava 153. brigade HV-a Velika Gorica, podređena zapovjed- imenovan je general-bojnik Josip Lucić, koji je na toj dužno-
niku 101. brigade HV-a i razmještena na paljbenim položajima sti zamijenio dotadašnjeg zapovjednika, general-bojnika Karla
između Vuke i Beketinaca. Bitnica topova B-1 76 mm M48, Gorinšeka. Odmah po preuzimanju dužnosti, novi zapovjed-
kojom je zapovijedao Siniša Novak, ostala je u sastavu 101. nik organizirao je sastanak u Bizovačkim toplicama sa svim
brigade HV-a do 12. lipnja 1992. kada je, na zahtjev njezinog zapovjednicima podređenih mu postrojbi Hrvatske vojske,
Zapovjedništva, vraćena u sastav 153. brigade HV-a Velika Go- kako bi se upoznao sa stanjem po elementima bojne spremno-
rica, jer su pobunjeni Srbi bili pojačali svoje aktivnosti i bojna sti, njihovim bojnim i zadaćama vezanim uz prihvat postrojbi
djelovanja na području Pokupskog. UNPROFOR-a, situacijom u njihovim zonama odgovornosti

194
Tomislav Pavić: Napad očajnika, 8. travnja 1992.
Toga dana, prema sustavu rotacije u rajonu obrane 1. bojne
101. brigade ZNG-a, na prvoj crti obrane u Hrastinu bili su
pripadnici 2. satnije, kojima sam zapovijedao, te domaći dečki.
Noć prije stigla je zapovijed za punu bojnu spremnost za odbi-
janje napada snaga pobunjenih Srba i JNA s početkom u 6,00
sati 8. travnja 1992. iz smjera Paulin Dvora, Petrove Slatine
i Koprivne. Prema planu obrane, neposredno prije početka na-
pada, zapovjednik 1. bojne, u stanju pune bojne spremnosti,
razmjestio je i ostale postrojbe, a pričuvu smjestio u jedan jedini
podrum kuće u izgradnji u selu, u kojem je bilo i povratnika (s
djecom).
Oko 10,00 sati počeli su padati prvi projektili, čiji bi se intenzi-
tet povećavao i smanjivao, tako da se nije moglo zaključiti kada
i iz kojeg smjera će započeti tenkovsko – pješački napad. Po prvi Uzvraćanje vatre bilo je strogo zabranjeno, posebno topničkim
puta djelovali su i topovima 130 mm (snajperom među topo- projektilima. No, našim dečkima iz BrAG-a, u spremnosti “s
vima), čije su granate u dodiru s tlom eksplodirale, pogođeni prstom na obaraču”, ipak je jedna granata “pobjegla” ravno u
cilj uništile i za sobom ostavile krater promjera oko 5 m i do 2 zastavu pobunjenih Srba na silosu u Ernestinovu, s porukom:
m dubine (na slici), a ako su zbog mekoće tla prodrle dublje, imamo malo, ali djelujemo kamo treba! No, očito je da pobu-
nakon eksplozije nisu mogle odbaciti zemlju i gelere. U nepo- njenim Srbima to nije bilo dovoljno upozorenje. Počeli su po
srednoj blizini pripadnika 2. satnije, na prvoj crti, pale su četiri nama još žešće “prati” iz svih oružja i oruđa iz smjera Paulin
granate, a odbačena zemlja jedne granate poklopila je Tomicu Dvora, Petrove Slatine i Koprivne, kao da će krenuti u napad.
Pavlinića (mladog dragovoljca od rujna 1991., koji još nije bio Postrojbe 1. i 3. bojne, kao i ostale u zoni odgovornosti brigade,
na odsluženju vojnog roka) i Dragu Turkalja, koji su uz Božju žestoko su uzvratile. Time je posljednji žešći napad očajnika na
pomoć prošli s lakšim ozljedama. No, nažalost, taj je događaj snage i ciljeve u zoni odgovornosti 101. brigade HV-a na istoč-
na njihovo zdravlje ostavio velike posljedice. noslavonskoj bojišnici, utihnuo.

i problemima u postrojbama. Osim upoznavanja s podređenim smjernice zapovjednika 1. OZ Osijek upućivale su na strateš-
postrojbama i situacijom na istočnoslavonskoj bojišnici, gene- ka predviđanja kako se konkretno ponašati i djelovati u ratnim
ral-bojnik Josip Lucić tom je prilikom posebno naglasio i za- uvjetima, uz jasno davanje do znanja da će svi počinitelji ratnih
povjedio prisutnim zapovjednicima postrojbi Hrvatske vojske zločina za svoja nedjela odgovarati.
da se moraju strogo pridržavati odredbi Ženevskih konvencija, Te smjernice za pripadnike i postrojbe 101. brigade HV-a
međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, rekavši im da mo- nisu bile novost, jer su ih se pridržavali sve vrijeme ratnog puta.
raju spriječiti svaki oblik maltretiranja, nasilja, fizičkih i psihič- U skladu s njima, zapovjednik brigade uputio je 28. veljače
kih mučenja, paleži i uništavanja gospodarskih objekata te druge 1992. molbu Katedri za međunarodno pravo Pravnog fakulteta
oblike otuđivanja imovine izbjeglih civila, posebno pravoslavnoga u Zagrebu za stručnu pomoć u izradi adekvatnog teksta, infor-
stanovništva u zonama odgovornosti postrojbi Hrvatske vojske, mativno-normativnog i obvezatnog značenja primjene među-
jer će se ti civili, sada kada je Republika Hrvatska međunarodno narodnog ratnog prava u ratu, namijenjenog svim pripadnicima
priznata država, najvjerojatnije početi polako vraćati u svoje do- brigade. Pritom je istaknuo da je 101. brigada HV-a do tada dje-
move. Pritom je i upozorio sve prisutne da će svi odgovorni za lovala sukladno normama međunarodnog i ratnog prava, te da
ubojstva i nestanak srpskih civila i ratnih zarobljenika biti proce- će to činiti i ubuduće.
suirani i oštro kažnjeni, naglasivši pritom da će hrvatski branitelji Dana 12. travnja 1992. na okupirano područje istočne Sla-
samo takvim ponašanjem i odnosom na terenu pokazati cijelom vonije, kao i na cjelokupni okupirani teritorij Republike Hr-
svijetu da nisu agresori, već branitelji svoje Domovine. Izrečene vatske, počele su se razmještati snage UNPROFOR-a, koje su

195
Brigadna bitnica MB 120 mm na paljbenom položaju – od izdavanja zapovijedi do ispaljenja mine.

imale zadaću kontrole poštivanja primirja. U skladu s tim, za- kojem se referiralo o stanju u postrojbama i sigurnosnoj situaciji
povjednik 1. OZ Osijek strogo je zabranio otvaranje vatre na u zoni odgovornosti brigada. Na sastanku je naglašeno da je, od
bojišnici, čega su se pripadnici brigade strogo pridržavali. Pri- svih brigada, pitanje sigurnosti najbolje riješeno u zoni odgovor-
tom su pripadnici 101. brigade HV-a obaviješteni da će snage nosti 101. brigade HV-a. Bilo je to još jedno priznanje Zapovjed-
UNPROFOR-a kontrolirati crtu bojišnice samo danju, dok se ništvu i postrojbama brigade te svim njezinim pripadnicima.
područje ne razminira, i da će zapadna granica područja koje će I nakon razmještaja snaga UNPROFOR-a na području
obilaziti i kontrolirati biti: Tenja – Antunovac – Ernestinovo – istočne Slavonije, topničko-tenkovska djelovanja pobunjenih
Srba po obrambenim položajima i zoni odgovornosti postroj-
Laslovo – Gaboš – Vinkovci.
bi 101. brigade HV-a nastavila su se i dalje. Bila su iznenadna,
Osim toga, u Zapovjedništvu 1. OZ Osijek u Osijeku održan
žestoka, razorna i ničim izazvana. Krajem travnja i početkom
je 25. travnja 1992. sastanak šesnaest zapovjednika brigada Hr-
svibnja 1992. pobunjeni Srbi ponovno su pojačali svoje vatre-
vatske vojske u zoni odgovornosti navedenog Zapovjedništva, na no djelovanje po crti obrane i zoni odgovornosti postrojbi 101.
brigade HV-a. Tako su 30. travnja 1992. izvršili slabiji topnič-
ki napad na Hrastin i Vladislavce iz smjera Petrove Slatine. Par
Satnik Marijan Bučar, zapovjednik 3. bojne: dana kasnije, u 19,10 sati 2. svibnja, pobunjeni Srbi izvršili su
Tijekom napada, u obilasku postrojba, našao sam se pod ki- žestoki topnički napad na Hrastin, “Mobiliju” i južni dio sela
šom granata u blizini položaja i dobro utvrđenog skloništa Vladislavci, ispalivši na njih oko 130 granata svih kalibara. Tije-
našeg Samostalnog pratećeg voda. Bio sam iznenađen kada kom napada ranjen je zapovjednik 3. desetine 2. voda 3. satnije
sam ugledao pripadnike voda izvan skloništa, a kraj njih 1. bojne Rudo Zeba, koji je od zadobivenih ozljeda preminuo u
padaju granate. U njihovom skloništu – zemunici nala- osječkoj bolnici. U večernjim satima 4. svibnja 1992. pobunje-
zim vezista sa sredstvima veze na zadatku, četiri žene i oko ni Srbi ponovno su otvorili žestoku topničku i tenkovsku vatru
dvadesetoro male djece. Djeca šute i prestrašeno nas gleda- po položajima 1. i 3. bojne 101. brigade HV-a u Vladislavcima
ju. U polumraku, stisnuti jedno uz drugo, vidim im samo i Hrastinu, ispalivši na njih oko 260 granata svih kalibara iz
glavice i iz njihovih očiju iščitavam strah. Bila su to djeca smjera Ernestinova i Petrove Slatine, pri čemu su izazvali velika
Vladislavčana, naših divnih domaćina, koji su nam pružili materijalna oštećenja. Na sreću, u napadu nije bilo poginulih
domove i sve što su imali za vrijeme bojne uporabe brigade ni ranjenih. Tijekom navedenih napada postrojbe 101. brigade
u istočnoj Slavoniji. HV-a strogo su se pridržavale zapovijedi o zabrani uzvraćanja
vatre, što je negativno utjecalo na njihove pripadnike.

196
Bitnica topova B-1 iz sastava 153. brigade HV-a Velika Gorica, na paljbenom položaju.

Želeći spriječiti svaki oblik sukoba na bojištu i s ciljem trajne obrane pješačkih postrojbi brigade. Na sreću, snage UNPRO-
stabilizacije mira duž cijele crte istočnoslavonske bojišnice, sna- FOR-a nisu uočile taj potez zapovjednika 101. brigade HV-a.
ge UNPROFOR-a odlučile su da se topnička i oklopno-meha- No, nakon što su se uvjerili da pobunjeni Srbi povlače to-
nizirana oruđa postrojbi Hrvatske vojske, pa među njima i 101. pnička i oklopno-mehanizirana oruđa, temeljem zapovijedi
brigade HV-a, i pobunjenih Srba izmjeste s prve crte u dubinu zapovjednika 1. OZ Osijek od 23. svibnja 1992., pripadnici bri-
njihovih zona odgovornosti. Sukladno zapovijedi načelnika GS gade ponovno su izvukli sva topnička i oklopno-mehanizirana
HV-a, generala zbora Antona Tusa, od 14. svibnja, i temeljem oruđa u područje Podgorača. Svi minobacači i bestrzajni topovi
prijedloga zapovjednika snaga UNPROFOR-a, general-pu- uskladišteni su u brigadnom skladištu, a kontrolu provedbe iz-
mještanja izvršio je u 9,00 sati 24. svibnja 1992. časnik iz Zapo-
kovnika Satisha Nambiara, zapovjednik 101. brigade HV-a za-
vjedništva 1. OZ Osijek, koji je bio zadovoljan viđenim.
povjedio je 15. svibnja 1992. da se sva topnička i oklopno-me-
Tijekom bojnih djelovanja, pripadnici brigade, inspirirani
hanizirana oruđa izmjeste s prve crte bojišnice iz Vladislavaca i
“puškom u ruci”, stvarali su i vrijedna umjetnička djela. Slavonija
Hrastina u dubinu zone odgovornosti brigade. Do 17. svibnja i Hrvatska opjevane su i oslikane i dušom i tijelom. Tako je i na-
1992. pripadnici brigade izmjestili su topnička i oklopno-me- stao Multimedijalni projekt brigade. A umjetnici, poput Danijela
hanizirana oruđa u područje Podgorača, sela na pola puta izme- Šokeca iz 3. bojne i Dade Kovačevića iz 1. bojne, svoje umjetničke
đu Našica i Đakova, dok su protuoklopna sredstva, protuzračni radove javno su prezentirali. U Muzeju Slavonije u Osijeku, od
topovi i BVP izmješteni u područje sela Beketinci. 15. do 30. svibnja 1992. bila je postavljena samostalna izložba cr-
No, kako pobunjeni Srbi nisu izvršili svoj dio preuzetih ob- teža Danijela Šokeca Sa slavonskog ratišta, koje je nacrtao na istoč-
veza i učinili isto, zapovjednik 101. brigade HV-a zapovjedio je noslavonskom bojištu od prosinca 1991. do svibnja 1992.
18. svibnja 1992. da se topnička i oklopno-mehanizirana oruđa Dana 28. svibnja 1992., povodom Dana Oružanih snaga Re-
vrate na prvu crtu bojišnice, prvenstveno da bi se spriječio sva- publike Hrvatske, na ZM-u u Beketincima organizirana je sveča-
ki pokušaj iznenadnog napada pobunjenih Srba i proboja crte na dodjela činova pripadnicima brigade.68 Ukazom predsjednika

68 Već krajem 1991. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske započelo je s dodjelom činova u Hrvatskoj vojsci pa je, slijedom toga, Zapovjedništvo 101.
brigade HV-a odlučilo održati sjednicu kadrovskog savjeta o dodjeli odgovarajućih činova po osnovi obnašanja dužnosti i stručne spreme po ustroju brigade
100-200. Dodjela činova trebala je biti provedena po pravilniku iz JNA. Prva sjednica kadrovskog savjeta brigade za činove održana je 27. siječnja 1992. na
zapovjednom mjestu u Beketincima u prisutnosti načelnika kadrovske službe 1. OZ Osijek i 3. OZ Zagreb. Prijedlozi, koji su na sjednici izneseni, upućeni su
nadležnim zapovjedništvima na daljnje postupanje i realizaciju. Najviše se nastojalo unaprijediti zapovjednike satnija u bojnama, jer su oni bili nositelji nepo-

197
Top 155 mm M-2 “Long Tom” na paljbenom položaju u okolici Beketinaca, travanj 1992.

198
Dečki s Medveščaka, 3. satnija 1. bojne, Vladislavci, lipanj 1992. Ekipa HTV-a na čelu s Karmelom Vukov Colić snimala je prilog o
brigadi za “Gardijadu”. S pripadnicima 1. bojne, Hrastin, svibanj
1992.

od 18. svibnja 1992. o dodjeli činova, promaknućima i prevođe- temeljni i neposredni izvršitelji bojnih djelovanja brigade i za
njima u činove pričuvnih časnika u brigadi, svi zapovjednici, od višemjesečno krvarenje na prvoj crti obrane”.
zapovjednika voda do zamjenika zapovjednika brigade, dobili Dana 21. svibnja 1992. postrojbe brigade posjetila je delega-
su činove. U čin pukovnika promaknuto je jedanaest pripadnika cija Europske zajednice, koju je zanimala provedba Sporazuma
brigade, bojnika dvadeset, satnika trideset i sedam, natporučnika o primirju na istočnoslavonskom bojištu. Pritom je obišla zonu
četrdeset i četiri, poručnika pedeset i osam, te zastavnika dvade- odgovornosti 101. brigade HV-a, crtu bojišnice u Hrastinu te
set i sedam pripadnika brigade. Istoga dana Ministarstvo obrane Dopsin, u kojem su članovi delegacije porazgovarali sa stanovni-
Republike Hrvatske donijelo je odluku o dodjeli činova, proma- cima sela srpske nacionalnosti. Zadovoljni viđenim i situacijom
knućima i prevođenju u činove pričuvnih dočasnika, kojom je na terenu, pripadnici delegacije Europske zajednice dali su vi-
soku ocjenu Zapovjedništvu i postrojbama 101. brigade HV-a.
u čin časničkog namjesnika promaknuto sedamnaest pripadnika
Nedugo nakon toga, 6. lipnja 1992., Zapovjedništvo 101.
brigade, stožernog narednika dvadeset i dva, narednika osam,
brigade HV-a posjetili su i razmještene postrojbe u zoni odgo-
stožernog vodnika devet, vodnika četrdeset i sedam, i desetnika
vornosti brigade obišli pripadnici promatračkog tima UNPRO-
sedamdeset i jedan pripadnik brigade.
FOR-a, koji su također bili zadovoljni viđenim i stanjem na te-
Povodom toga, zapovjednik brigade upriličio je 28. svibnja renu. Istoga dana u nenajavljeni posjet brigadi došao je načelnik
1992. na ZM-u u Beketincima malu svečanost tijekom koje je GS HV-a, general zbora Anton Tus, koji je obišao pripadnike
višim časnicima 101. brigade HV-a, svojim suborcima i prijate- 1. bojne na prvoj crti bojišnice u Hrastinu. Sagledavši zonu od-
ljima, podijelio dodijeljene im činove. Tom prilikom im je, uz govornosti brigade i uređenost prve crte obrane, istaknuo je da
zaslužene čestitke, još i “zapovjedio” da se ubuduće svi moraju je brigada uspješno izvršila dobivenu bojnu zadaću na istočno-
oslovljavati isključivo po osobnim činovima. Dodijeljeni činovi slavonskom bojištu. Pritom je napomenuo da će svim pripadni-
nisu izazvali oduševljenje kod svih pripadnika i postrojbi briga- cima brigade, zainteresiranima za ostanak u djelatnom sastavu
de. To se prvenstveno odnosilo na zapovjedništva i pripadnike Hrvatske vojske, biti omogućeno da ostanu kao jezgra 101. bri-
bojni brigade, koji su smatrali da nisu “adekvatno nagrađeni kao gade HV-a.

sredne bojne aktivnosti i odgovornosti na prvoj crti bojišnice. No, odluka o dodjeli činova po uvjetima iz pravilnika JNA obustavljena je do 2. veljače 1992.,
kada je na snagu stupila nova Uredba Personalne uprave Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

199
Zapovjedništvo 2. satnije 2. bojne i tenkisti brigade na odlasku, Dopsin, 15. svibnja 1992.

Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini trinaestorica pripad-


nika 101. brigade HV-a, koji su bili porijeklom iz te susjedne
države, dragovoljno odlaze braniti svoje domove i obitelji te u
pomoć hrvatskom i bošnjačkom stanovništvu Republike Bosne
i Hercegovine, izloženom velikosrpskoj agresiji. Ministarstvo
obrane Republike Hrvatske donijelo je početkom lipnja 1992.
zapovijed o premještanju časnika, dočasnika i vojnika Hrvatske
vojske, porijeklom iz te susjedne države, na Južno bojište u Re-
publici Bosni i Hercegovini, odnosno na područje Hrvatske za-
jednice Herceg-Bosna. U skladu s tim, izdalo je 5. lipnja 1992.
zapovijed zapovjedniku 101. brigade HV-a, na osnovu koje su
na Južno bojište upućeni sljedeći dragovoljci 101. brigade HV-
a: pukovnik Miro Andrić, bojnik Mladen Labaš, satnik Andri-
ja Kačić Alesić, satnik Asim Mahmutović, časnički namjesnik
Anto Marušić, te vojnici Blaž Andrić, Hašim Hajrić, Branko
Kožul,69 Nikola Raguž, Mirsad Sivac, Nenad Šagud, Josip Tru-
belja i Ivan Zlatić.

Slijeva: Tomislav Kačić Alesić, Jozo Petrašević, Darko Ladišić i Nikola 69 Zarobljen je od strane pripadnika Armije Bosne i Hercegovine i ubijen
Kordiš, na ZM-u brigade, Beketinci, svibanj 1992. 23. kolovoza 1993. godine.

200
Tenkisti podnose prijavak zapovjedniku pri izvlačenju tenkova, ZM brigade Beketinci, 23. svibnja 1992.

Navedenom zapovijedi ministra obrane Republike Hrvat- dićem, pod kojim je brigada bila sve do 1. ožujka 1993. godine.
ske Gojka Šuška zapovjeđeno je da im naoružanje, opremu i Neposredno pred povratak postrojbe u Zagreb, zapovjednik
druga MTS, tijekom njihova boravka na Južnom bojištu osigu- obrane grada Zagreba posjetio je 19. lipnja 1992. zonu odgo-
rava Zapovjedništvo 101. brigade HV-a, te da im pripadaju sva vornosti 101. brigade HV-a, obišavši pritom položaje 1. bojne u
prava koja su do tada imali. Sukladno tome zapovjednik 101. Hrastinu i 2. bojne u Dopsinu. Pritom je istaknuo kako je obi-
brigade HV-a, 8. lipnja 1992. donio je provedbenu zapovijed za šao puno brigada Hrvatske vojske od Zagreba do Dubrovnika,
izvršenje privremene zadaće na Južnom bojištu, a imenovanim ali da nigdje nije našao tako dobru organizaciju kao u 101. bri-
dragovoljcima brigade, kojima se priključio i vojnik Vlado Ku- gadi HV-a, koja je u potpunosti uspješno izvršila dodijeljene joj
kolj, osigurao logističku potporu. bojne zadaće na istočnoslavonskom bojištu.
Na Južnom bojištu i području Hercegovine, dragovoljci Dolaskom lijepog vremena, početkom svibnja 1992. pri-
101. brigade priključili su se Hrvatskom vijeću obrane (HVO- padnici brigade počeli su ići u ribičiju na rijeku Vuku, preko
a), a nešto kasnije pridružili su im se bojnik dr. Goran Vujić i koje su inženjerci 101. brigade HV-a 9. lipnja 1992. počeli gra-
pukovnik Tomislav Kačić Alesić. diti pontonski most, koji su dovršili neposredno pred odlazak
Od kraja svibnja 1992., kao nadređeno zapovjedništvo, u Zagreb. Osim ribičije, dolaskom toplog vremena pripadnici
101. brigadom HV-a zapovijeda Zapovjedništvo obrane grada brigade upoznali su “novu napast” slavonske ravnice – komarce,
Zagreba na čelu sa zapovjednikom, pukovnikom Darkom Gr- koji su bili “pravi užas”.

201
Crteži Danijela Šokeca

202
Crteži Danijela Šokeca

203
Pripadnici 2. satnije 2. bojne, Dopsin, svibanj 1992.

Pomoćnik zapovjednika ZOGZ-a za PD Milan Galović u obilasku


postrojba brigade, Hrastin, lipanj 1992.

Marko Bijelić (2. satnija, 2. bojna) na položaju kraj rijeke Vuke, “Iznad polja makova” – pripadnici brigade u ravnoj Slavoniji, lipanj 1992.
Dopsin, svibanj 1992.

204
205
Načelnik GS HV-a, general zbora Anton Tus u obilasku postrojba brigade, Beketinci – Hrastin, 6. lipnja 1992.

Dio Zapovjedništva i postrojba brigade 1991. - 1992.

Postavljanje mosta na Velikom kanalu Vuka – na 1. godišnjicu brigade, Hrastin, 11. lipnja 1992.

206
207
Dio pripadnika 1. bojne 1991. – 1992.

208
209
Dio pripadnika 2. bojne 1991. – 1992.

Dio pripadnika 3. bojne 1991. – 1992.

210
211
5.10. I zvlačenje s istočnoslavonskog
bojišta i povratak u Zagreb

Postrojbe 101. brigade HV-a bojne zadaće na istočnoslavonskom civani su u Medicinski centar u Osijeku i njegovu ispostavu u
bojištu obavljale su do 26. lipnja 1992., a potom se izvlače i vra- Đakovu, gdje im je pružana stručna medicinska pomoć, dok su
ćaju u Zagreb. Temeljem zapovijedi načelnika GS HV-a, generala najteži slučajevi organizirano i hitno prebacivani u Zagreb na
zbora Antona Tusa od 7. lipnja 1992. i borbene zapovijedi no- liječenje. Pritom treba istaknuti da je Zapovjedništvo brigade
vog zapovjednika 1. OZ Osijek, brigadira Vinka Vrbanca od 21. posvećivalo veliku pažnju obiteljima poginulih pripadnika bri-
lipnja 1992., zapovjedniku 101. brigade HV-a zapovjeđeno je da gade u organizaciji pogreba njihovih najmilijih i u ostvarivanju
otpočne s pripremom za primopredaju zone odgovornosti i prve prava, te se brinulo o ranjenim pripadnicima brigade i redovito
crte bojišnice te za izvlačenje i povratak brigade u Zagreb. Su- ih obilazilo na liječenju u Osijeku, Đakovu i Zagrebu.
kladno operativnoj zapovijedi, primopredaja između 101. i 132. Tijekom sedmomjesečnog boravka i bojnog djelovanja po-
brigade HV-a obavljena je do 18,00 sati 25. lipnja 1992. godine. strojbi 101. brigade HV-a na području istočne Slavonije, naj-
Izvlačenje postrojbi 101. brigade HV-a s cjelokupnim nao- veći im je problem predstavljao nedostatak topničkih oruđa,
ružanjem, vojnom tehnikom i opremom te motornim vozilima protuoklopnih sredstava, ručnih bombi, tromblona, raketa te
otpočelo je hodnjom iz Beketinaca za Zagreb u 22,00 sata 26. mina za bestrzajne topove i minobacače 82 i 120 mm, koje Za-
lipnja 1992. godine. povjedništvo brigade nije uspjelo osigurati, unatoč višestrukim
U Zagreb su stigli u 8,45 sati 27. lipnja 1992. godine. Pri- zahtjevima zapovjedništvima 1. i 3. operativne zone. Popuna
padnicima brigade organiziran je svečani doček na Zagrebač- naoružanjem i streljivom obavljana je iz logističkih kapaciteta
kom velesajmu gdje su ih, uz brojne prijatelje, članove obitelji 3. OZ Zagreb, uz osiguranje manjih količina streljiva od strane
i građane Zagreba, dočekali generali: Zvonimir Červenko (po- 1. OZ Osijek. Pritom treba istaknuti da se brigada popunjavala
moćnik načelnika GS HV za Domobranstvo), Božo Budimir naoružanjem i streljivom za obrambena djelovanja (do 2 b/k za
(zapovjednik 3. OZ Zagreb) i Slobodan Praljak; Boris Buzančić pješaštvo, a puno manje za topništvo), što je bilo dovoljno za dr-
(gradonačelnik Zagreba), pukovnik Darko Grdić (zapovjednik žanje crte obrane, ali nedovoljno za protunapad i napadni boj.
ZOGZ-a), Mihovil Klapšić (predstojnik PU Susedgrad), Miro- Uz to, bio je problem i u funkcioniranju Sustava VIZ-a
slav Starčević (predstojnik PU obrane Susedgrad), Darko Ku- brigade, prije svega uvjetovanom efikasnošću u funkcioniranju
jundžić (predstojnik PU obrane Medveščak) i dr. veza vođenja i zapovijedanja. Nedostajalo je vezista u postrojba-
Po povratku u Zagreb, Zapovjedništvo 101. brigade HV-a ma (posebice u satnijama i bojnama), ali i suvremenih sredsta-
otpočelo je pripremu razduživanja, demobilizacije i prevođenja va veze (radio uređaja, računala, centrala, agregata, kablova …),
postrojbi brigade u pričuvu. tako da je najčešće djelovala teklička i žičana veza (koja je bila
Tijekom deset mjeseci (rujan 1991. – lipanj 1992.) nepre- često u prekidu od neprijateljskog djelovanja).
kidnih bojnih djelovanja, 101. brigada HV-a imala je 38 pogi- Pri izvršenju bojnih zadaća korišteno je 220 motornih vo-
nulih pripadnika, od kojih su četvorica (trojica iz 100. brigade zila, prosječne starosti jedanaest i pol godina, koja su ukupno
HV-a) naknadno ekshumirana i pokopana, dok ih je, ovisno o prešla 1 200 000 kilometara. Zapovjedništvo i postrojbe briga-
izvoru, 177 ili 180 bilo teže ili lakše ranjeno. de prevoženi su na istočnoslavonsko bojište motornim vozilima
Najveće gubitke, uslijed žestokih bojnih djelovanja JNA i i željeznicom, uz maksimalnu opterećenost i naprezanje Zapo-
pobunjenih Srba, brigada je imala na istočnoslavonskom bo- vjedništva i svih pripadnika brigade, posebno u trenucima boj-
jištu (35 poginulih, od kojih trojica iz 100. brigade HV-a), u nih djelovanja.
to vrijeme najveće i u odnosu na gubitke zagrebačkih brigada, Na istočnoslavonskom bojištu postrojbe 101. brigade HV-a
a bili su najveći i najteži u odnosu na gubitke brigade tijekom posjetili su i njihove položaje obišli načelnik GS HV-a, general
Domovinskog rata. zbora Anton Tus, dr. Miroslav Tuđman, potpredsjednici Vlade
Nakon trijaže satnijskih bolničara i u sanitetskim stanicama demokratskog jedinstva dr. Mate Granić, dr. Milan Ramljak i
bojni i brigade, ranjeni pripadnici 101. brigade HV-a preba- dr. Zdravko Tomac, zapovjednici i zapovjedništva operativnih

212
Gradonačelnik Osijeka Zlatko Kramarić u posjeti 101. brigadi, Potpredsjednici Vlade RH, Mate Granić i Zdravko Tomac, u posjeti
Beketinci, prosinac 1991. brigadi, Beketinci, 22. travnja 1992.

Izaslanstvo Zagreba, na čelu s gradonačelnikom Borisom Buzančićem, i Osijeka, s gradonačelnikom Zlatkom Kramarićem, u obilasku postrojba
brigade, Beketinci – Dopsin, 13. travnja 1992.

zona Osijek i Zagreb te obrane grada Zagreba, gradonačelnici čiji su financijski prihodi bili namijenjeni za pomoć obiteljima
Osijeka i Zagreba, dr. Zlatko Kramarić i Boris Buzančić, pred- poginulih i ranjenim pripadnicima brigade. Bila je to kruna du-
sjednici općina Đakovo – Mato Zorić, Našice – Šimun Šalić, hovnog i kulturno-kreativnog rada u brigadi na čelu kojeg je bio
Susedgrad – Mihovil Klapšić te Medveščak – Dražen Mostar- bojnik Marin Perković.
čić, predstavnici Uprave za obranu grada Zagreba i Ureda za Završetkom bojne uporabe 101. brigade HV-a na istočno-
obranu Susedgrad i Medveščak, predstavnici vjerskih zajednica slavonskom bojištu, treba istaknuti da su se postrojbe brigade
i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te brojni sve vrijeme nalazile i bojno djelovale na prvoj crti bojišnice u
drugi ugledni gosti, suborci i dragi prijatelji. Govoreći o posjetu neposrednom dodiru s neprijateljem te da nikada nisu bile ni u
pripadnicima 101. brigade HV-a i obilasku njihovih položaja, kakvoj pričuvi ili na drugoj crti obrane. Zbog toga je brigada u
general zbora Anton Tus istaknuo je da je vidio prave ratnike. to vrijeme bila jedna od bojno najiskusnijih pričuvnih brigada
Tijekom boravka brigade na istočnoslavonskom bojištu, u Hrvatske vojske.
suradnji s nadarenim pripadnicima brigade i susjednih brigada U postrojbama brigade bilo je i određenih slabosti, uglav-
Hrvatske vojske, brojnim suradnicima i eminentnim glazbeni- nom na razini desetina i vodova, kao što su pojava straha, ne-
cima, stvoren je i Multimedijalni projekt “101. za Hrvatsku”, pravovremenog povratka s odmora, pojedinačnog ili u manjim

213
grupama napuštanja položaja i postrojbi te drugih oblika naru-
šavanja vojne stege. No, energičnim mjerama te vlastitim sna-
gama i uz pomoć nadređenog Zapovjedništva 1. OZ Osijek,
Zapovjedništvo 101. brigade HV-a uspješno je sprječavalo i
otklanjalo sve navedene slabosti, što je pozitivno utjecalo i do-
datno jačalo moral pripadnika brigade.
Govoreći o teškim bojnim djelovanjima na istočnoslavon-
skom bojištu, general Petar Stipetić posebno je naglasio značaj
101. brigade HV-a koja je držanjem crte obrane u Antunovcu,
Ivanovcu, Paulin Dvoru, Vladislavcima, Hrastinu i Dopsinu
te odlučnom obranom jugozapadnih prilaza Osijeku, pošte-
dila znatne snage Hrvatske vojske koje bi se morale angažirati
u obrani samog Osijeka, glavnog cilja žestokih napada JNA i
pobunjenih Srba na tom području. Svojom čvrstom obranom
i zaustavljanjem neprijatelja, pripadnici 101. brigade HV-a, za-
Povelja o prijateljstvu sa 122. brigadom HV-a iz Đakova.
(autor fotografije: Marko Perić) jedno s domaćim dečkima i svim ostalim postrojbama Hrvatske
vojske na tom dijelu bojišnice, spriječili su planove JNA i po-
bunjenih Srba za okruženje, odsijecanje i zauzimanje Osijeka.
Pritom je istaknuo da su sve zadaće, koje su stavljene pred Zapo-
vjedništvo, postrojbe i pripadnike 101. brigade HV-a, obavljene
kvalitetno te da se, s obzirom na postojeću situaciju, mogućno-
sti i prilike, može reći kako je vođenje brigade u izvršenju bojnih
zadaća bilo na visini.
Za sve provedene bojne zadaće na istočnoslavonskom boji-
štu 101. brigada HV-a ocijenjena je ocjenom vrlo dobar od stra-
ne nadređenog Zapovjedništva 1. OZ Osijek. Svi pripadnici, na
čelu sa zapovjednikom brigade, sve su zapovjedno-stručne i boj-
ne zadaće obavili vrlo učinkovito te su u cijelosti izvršili zapo-
vijedi vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hr-
vatske, predsjednika dr. Franje Tuđmana, i načelnika GS HV-a,
generala zbora Antona Tusa, o obrani Domovine na istočnosla-
vonskom bojištu. Pritom je načelnik GS HV-a ocijenio da bitke
koje su vodili pripadnici i postrojbe 101. brigade ZNG-a/HV-a
od osvajanja i držanja mostobrana na Kupi, a posebno u izvrša-
vanju bojevih zadataka na istočnoslavonskom bojištu, odlučujuće
su doprinijele slobodi i državnosti naše drage domovine Hrvatske.
Tijekom izvršenja bojnih zadaća na istočnoslavonskom bo-
jištu, 101. brigada HV-a, udaljena oko 300 kilometara od ma-
tičnog područja i u neposrednom bojnom dodiru s lokalnim
snagama pobunjenih Srba i jedinicama JNA, uspješno je obavila
sve postavljene zadaće, spriječivši okruženje Osijeka s južne stra-
ne te onemogućivši izbijanje neprijatelja na magistralu Osijek
– Đakovo i željeznički smjer Osijek – Đakovo – Vinkovci. Pri-
tom treba istaknuti kako su tijekom sedam mjeseci bojnih dje-
lovanja na istočnoslavonskom bojištu, pripadnici 101. brigade
HV-a strogo poštovali i provodili odredbe Ženevske konvencije
Povelja o prijateljstvu sa 130. brigadom HV-a iz Osijeka. te međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.

214
Povratak brigade s istočnoslavonskog bojišta, 27. lipnja 1992.

Na istočnoslavonskom bojištu pripadnici 101. brigade HV-a 1) zaustavljanje na Kupi proboja snaga JNA i pobunjenih
uspostavili su izuzetno dobru suradnju sa susjednim postrojba- Srba s okupiranog područja Banovine prema Zagrebu i njiho-
ma Hrvatske vojske te s lokalnim stanovništvom, posebice u zoni vog spajanja s postrojbama JNA u vojnim objektima u Zagrebu,
odgovornosti brigade.70 Pritom posebno treba istaknuti odličnu Jastrebarskom i Dugom Selu, i
suradnju brigade sa 122. brigadom HV-a Đakovo i 130. briga- 2) zaustavljanje proboja snaga JNA i pobunjenih Srba na
dom HV-a Osijek, s kojima je zapovjednik 101. brigade HV-a području istočne Slavonije i njihovog spajanja sa snagama po-
potpisao Povelju o prijateljstvu, koju su naknadno potpisale i sve bunjenih Srba i JNA na području zapadne Slavonije.
Pritom treba posebno istaknuti da je tijekom obrane južnih
brigade Hrvatske vojske koje su sudjelovale u obrani Osijeka.
prilaza Zagrebu na rijeci Kupi, brigada izvela i napadni boj iz
Za zasluge i doprinos obrani Domovine na istočnoslavon-
neposrednog dodira s neprijateljem, nasilno prešavši preko po-
skom bojištu te u znak zahvalnosti Slavonaca pripadnicima
rušenog mosta u Pokupskom na desnu obalu rijeke Kupe, poti-
brigade, Osječko-baranjska županija dodijelila je 101. brigadi snula snage pobunjenih Srba i JNA oko 5 km u dubinu okupi-
HV-a “Povelju zahvalnosti županije Osječko-baranjske” 30. ranog područja Banovine i uspostavila mostobran, koji je držala
svibnja 1996. godine. 72 sata. Prijelaz Kupe bio je prvo napadno bojno djelovanje
Tijekom deset mjeseci (rujan 1991. – lipanj 1992.) ne- takve vrste tijekom Domovinskog rata, što je cijelom pothvatu
prekidnih bojnih djelovanja, uvijek na prvoj crti bojišnice i u davalo još veću težinu.
neravnopravnoj borbi sa znatno nadmoćnijim neprijateljem, Kroz 101. brigadu HV-a i njoj podređene postrojbe tijekom
pripadnici 101. brigade HV-a ostvarili su sve dobivene zadaće. bojnih djelovanja 1991. i 1992. prošlo je, ovisno o izvoru, 5119
Pritom su pripadnici brigade vodili teške i značajne bitke, pri- ili 5120 vojnih obveznika, od kojih je preko 90% bilo s područja
donijevši ostvarenju dva strateška cilja: općina Susedgrad i Medveščak.

70 Suradnja sa susjednim postrojbama, 3. brigadom ZNG-a i brigadama Hrvatske vojske – 106. brigadom Osijek, 107. brigadom Valpovo, 122. brigadom
Đakovo, 130. brigadom Osijek i 132. brigadom Našice – ostvarivana je ne samo tijekom bojnih djelovanja, već i kroz sportska natjecanja, kulturno-zabavni
program i vjerske obrede.

215
6. D
 emobilizacija brigade
i prevođenje u pričuvu
(lipanj – srpanj 1992.)

Po povratku s istočnoslavonskog bojišta, Zapovjedništvo bri- 2) realizacija planskih aktivnosti demobilizacije vojnika i
gade počelo je raditi na prevođenju cijele postrojbe u pričuvu. motornih vozila, razduživanje materijalno-tehničkim sredstvi-
Dana 30. lipnja 1992., 101. brigada HV-a brojala je po popi- ma i opremom (10. – 20. srpnja 1992.), te
su 1583 pripadnika (115 časnika, 79 dočasnika i 1389 vojnih 3) realizacija planskih aktivnosti nakon demobilizacije
obveznika) od po ustroju predviđenih 2041 (122 časnika, 193 (20. – 31. srpnja 1992.).
dočasnika i 1726 vojnih obveznika). Osim svečanog dočeka, na Demobilizacija pripadnika i postrojbi 101. brigade HV-a u
Velesajmu je 5. srpnja 1992. obavljen i jednodnevni zbor po- najvećoj je mjeri provedena u razdoblju između 17. i 20. srpnja
strojbi 101. brigade HV-a, posljednja smotra prije demobiliza- 1992. po manjim grupama i postrojbama, najviše do jedne sat-
cije, koja je započela 10. srpnja 1992. godine. Temeljem zapo- nije. Materijalno-tehnička sredstva, naoružanje i vojna oprema
vijedi ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška od 27. demobilizirane 101. brigade HV-a evidentirana su i uskladi-
lipnja 1992., zapovjednik 3. OZ Zagreb, general-bojnik Božo štena po osnovnim postrojbama, uz kompletnu prateću doku-
Budimir zapovjedio je ukidanje i demobilizaciju dijela pričuv- mentaciju, u skladištima policijskih postaja na Črnomercu i na
nih postrojbi Hrvatske vojske iz svoje nadležnosti, a 101. bri- Krugama u Zagrebu, a mobilizirana motorna vozila vraćena su
gadi HV-a demobilizaciju i osnivanje Zapovjedništva za razvoj njihovim vlasnicima. Do 20. srpnja 1992. postrojbe 101. briga-
101. brigade HV-a (djelatna jezgra).
de HV-a demobilizirane su i prevedene u pričuvu.
Na osnovu visokog stupnja organiziranosti, osposobljeno-
Nakon demobilizacije brigade, dio zapovjednika i časnika
sti, mobilnosti i bojne spremnosti Zapovjedništva i postrojbi
101. brigade HV-a preuzeo je zapovjedne i druge odgovor-
brigade te učinkovitog obavljanja bojnih zadaća, koje su odlu-
ne dužnosti u drugim postrojbama Hrvatske vojske. Tako su,
čujuće pridonijele stabilizaciji situacije na pokupskom i istočno-
slavonskom bojištu, bilo je za očekivati da će 101. brigada HV- po zapovijedi zapovjednika obrane grada Zagreba, pukovnika
a, po povratku iz istočne Slavonije, biti upućena na neko novo Darka Grdića, Tomislav Tolić, Bruno Čavić i Ahmet Puškar
bojište. No, nadređeno zapovjedništvo odlučilo je da se brigada preuzeli zapovjedne dužnosti u 145. brigadi/Taktičkoj grupi
demobilizira i prevede u pričuvu, što su brojni pripadnici 101. 145 HV-a Zagreb – Dubrava, u sklopu koje sudjeluju u bojnim
brigade HV-a ocijenili kao veliku pogrešku. djelovanjima na Južnom bojištu.
Prema Naputku Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Dvadeset i pet pripadnika brigade, pod zapovijedanjem
zapovijedi Zapovjedništva 3. OZ Zagreb i zapovijedi Zapo- Dražena Sreša, dragovoljno je pristupio Taktičkoj grupi 153
vjedništva obrane grada Zagreba, Zapovjedništvo 101. brigade HV-a Velika Gorica, u sklopu koje kratko vrijeme sudjeluju u
HV-a donijelo je plan demobilizacije pripadnika i postrojbi bri- bojnim djelovanjima na području Bosanske Posavine. Dio pri-
gade u tri faze: padnika brigade priključio se 67. bojni Vojne policije HV-a,
1) organizacijsko-kadrovske pripreme za provođenje de- dok je dio nastavio svoj ratni put u drugim postrojbama Hrvat-
mobilizacije (28. lipnja – 10. srpnja 1992.); ske vojske.

216
7. Priprema brigade
za oslobađanje
okupiranih područja
Republike Hrvatske

7.1. Ustroj i djelovanje Zapovjedništva


za razvoj brigade

Od kraja svibnja 1992., kao nadređeno zapovjedništvo, 101. bri- 4. pomoćnik zapovjednika za logistiku: pukovnik Tomislav
gadom HV-a zapovijeda Zapovjedništvo obrane grada Zagre- Kačić Alesić, a od 1. rujna 1992. poručnik Darko Spaso-
ba, na čelu sa zapovjednikom, pukovnikom Darkom Grdićem, jević;
pod kojim je brigada bila sve do 2. ožujka 1993. godine. Prema 5. režiser – blagajnik: narednica Mira Petrašević;
zapovijedi Zapovjedništva obrane grada Zagreba od 22. veljače 6. referent za opće i administrativne poslove: narednica
1993., a u vezi ukidanja navedenog Zapovjedništva, 101. brigada Zdenka Merkl;
HV-a je zajedno s 99., 100., 102., 148. i 149. brigadom HV-a 7. vozač zapovjednika: časnički namjesnik Ivan Živković;
podređena Zapovjedništvu Zbornog područja (ZP) Zagreb pod 8. koordinator za skrb: bojnik Želimir Majetić;
čijim zapovijedanjem ostaje do “svršetka svog ratnog puta”. 9. koordinator za skrb: natporučnik Ivan Lažeta.
Demobilizacijom pripadnika i prevođenjem 101. br HV-a
Nakon demobilizacije i prevođenja brigade u pričuvu pove-
u pričuvu, Zapovjedništvo brigade smanjeno je i preustrojeno u
ćali su se i poslovi i zadaće, posebice u logistici, te je na zahtjev za-
skladu s mirnodopskim potrebama, u Zapovjedništvo za razvoj
povjednika brigade odobreno proširenje i popuna iz pričuve za:
brigade (nadalje razvojna jezgra) sa svim ovlastima i zadaćama
1. načelnik SiS-a: bojnik Stjepan Bratković;
Zapovjedništva brigade. Zapovjedno mjesto nalazilo se u pro-
storijama Gradske uprave – Područnog ureda Susedgrad. 2. izvjestitelj za OMKP: satnik Krunoslav Samošćanec;
Na prijedlog zapovjednika 101. brigade HV-a, a temeljem 3. načelnici struka u logistici: Nenad Mrva, Josip Žeželj,
suglasnosti ZOGZ-a i Personalne uprave MORH-a, od 8. srp- Srećko Planinčić, Nikola Kordiš, Anđelko Vrbanović;
nja 1992. djeluje Zapovjedništvo 101. brigade HV (razvojna 4. informatičar: Rešad Švraka i Branko Rain;
jezgra) sljedećeg djelatnog ustroja i sastava: te jedan broj pripadnika za obavljanje zadaća logističke potpore.
1. zapovjednik brigade: pukovnik Jozo Petrašević; U razdoblju od 20. srpnja 1992. do 30. srpnja 1995. zapo-
2. zamjenik zapovjednika brigade i pomoćnik za INP: sat- vjedništva i postrojbe 101. brigade nalaze su u pričuvi, a sve ope-
nik Tomislav Pavić; rativno-stručne zadaće ustroja, popune, mobilizacijskih pripre-
3. pomoćnik zapovjednika za OMKP (organizacijsko-mo- ma, izobrazbe i dr. obavljala je razvojna jezgra Zapovjedništva
bilizacijske kadrovske poslove): bojnik Milan Rebić; brigade.

217
Također, dolazi do određenih promjena u Zapovjedništvu – izgrađuje i jača bojnu i mobilizacijsku spremnost Zapo-
brigade. U 1993. na mjesto referenta u logistici postavljaju se vjedništva i postrojba brigade – izrađuju se kompletno
Tomislav Čižmek i Danica Hundrić – Ciglenečki. Na mjesto novi mobilizacijski i drugi potrebni planovi postrojbi
vozača zapovjednika umjesto Ivana Živkovića postavljen je brigade te se provodi obuka provoditelja mobilizacije;
Darko Ladišić, a nakon njega Žarko Seljan i Dubravko Sporiš. – pripadnicima brigade na Posavskom i Južnom bojištu
U 1994., na osnovu zahtjeva zapovjednika brigade i ukazanih pruža logističku potporu;
potreba u izvođenju bojne obuke i odgoja zapovjedništava i po- – realizira godišnje zapovijedi za obuku i druge zapovije-
strojbi brigade u 1993. godini, odobrava se ustrojba 2 djelatna di i zadaće nadređenih zapovjedništava, Zapovjedništva
mjesta: obrane grada Zagreba i Zapovjedništva Zbornog pod-
– izvjestitelja za izvedbeno – nastavne poslove (INP), na ručja Zagreb;
koje se postavlja satnik Željko Pulek, a nakon njega nat- – izrađuje planove obuke, osposobljavanja i uvježbavanja
poručnik Sulejman Tatarević; pripadnika i postrojba brigade;
– pomoćnika zapovjednika za SIS, na koje se postavlja po- – provodi izobrazbu zapovjednika i časnika brigade, bojni
ručnik Željko Jantolek. i samostalnih postrojba brigade, od razine zapovjedni-
Za zamjenika zapovjednika brigade – pomoćnika za INP ka (dozapovjednika) satnija do Zapovjedništva brigade,
umjesto Tomislava Pavića postavlja se bojnik Darko Mateša. prema mobilizacijskim i planovima uporabe;
Za pomoćnika zapovjednika za OMKP umjesto Milana Re- – organizira, priprema i provodi bojnu obuku i odgoj svih
bića postavlja se narednica Zdenka Merkl, a na njezino mjesto postrojba brigade prema zapovijedima nadređenog za-
– referenta za opće i administrativne poslove vodnica Marjeta povjedništva;
Kerovec. U 1995. za zamjenika zapovjednika brigade – pomoć- – organizira, priprema i provodi skupne trenaže i skupne
nika za ONP, umjesto Darka Mateše postavlja se natporučnik vježbe;
Sulejman Tatarević. – organizira, priprema i provodi metodičko-pokazne vjež-
U razdoblju od 20. srpnja 1992. do 30. srpnja 1995. zapo- be;
vjedništva i postrojbe 101. br HV-a nalazile su se u pričuvi, a sve – surađuje sa stručnim timovima za obuku i nadzor, te su-
operativne i stručne zadaće obavljala je razvojna jezgra Zapo- djeluje u timovima za nadzor obuke i vježbi postrojba
vjedništva brigade, koja u svom svakodnevnom radu: Zapovjedništva ZP Zagreb;
– provodi raščlambe obavljenih bojnih zadaća, ocjenjuje – organizira, priprema i provodi smotre svih vojnih obve-
ostvarene rezultate i predlaže aktivnosti i mjere za pove- znika i motornih vozila postrojba brigade;
ćanje osposobljenosti zapovjednika i pripadnika brigade – sa zapovjedno-stožernim kadrovima zapovjedništava
na višu razinu; provodi redovita informiranja i druge oblike osposoblja-
– izrađuje organizacijsko-mobilizacijsku i kadrovsku do- vanja (svaki mjesec);
kumentaciju, potrebnu za moguće bojno ili mirnodop- – provodi informativno-stručne sastanke sa zapovjednici-
sko djelovanje brigade; ma satnija i samostalnih postrojba brigade (svaka dva do
– usklađuje potrebe i mogućnosti ratne popune Zapovjed- tri mjeseca);
ništva i postrojba brigade prema ratnom ustroju (+10% – svakodnevno djeluje na povećanju vojne stege, radne
zapovjednog kadra) i VES (vojno-evidencijskih speci- učinkovitosti i unapređenju unutarnje službe te na ukla-
jalnosti), prikuplja jedinične kartone vojnih obveznika njanju slabosti i nedostataka od značenja za bojnu spre-
na ratnom rasporedu u brigadi od Područnog ureda za mnost postrojba brigade;
obranu Susedgrad i drugih područnih ureda, te ustrojava – kontinuirano provodi mjere zaštite i sigurnosnog osigu-
jediničnu i abecednu kartoteku postrojba brigade; ravanja aktivnosti brigade;
– usklađuje potrebe i mogućnosti ratne popune Zapovjed- – provodi redovito održavanje i preglede naoružanja i
ništva i postrojba brigade, prema ratnom ustroju, mo- TMS-a razmještenih u skladištima brigade;
tornim vozilima, pješačkom oružju, oruđima, ubojitim – redovito skrbi o obiteljima poginulih te o ranjenim i
i drugim TMS-ovima, te svakodnevno brine o njihovoj oboljelim pripadnicima brigade i pruža im pomoć u
ispravnosti, pravilnoj uskladištenosti i sl.; ostvarivanju prava na naknade materijalnih i stambenih

218
prava po zakonu Ministarstva rada i socijalne skrbi Re- ke zapovjedništava brigada, kako bi stečena iskustva podijelili s
publike Hrvatske; kolegama.
– organizira i provodi obilježavanje obljetnice ustroja bri- Ratna popuna i izbor kadrova na zapovjedno-stručnim duž-
gade te posjete mjesta pogibije pripadnika 101. br HV-a nostima bili su vrlo složeni. Zauzet je stav da se na ustrojbena
u suradnji s obiteljima poginulih i predstavnicima Opći- mjesta postave u ratu dokazani kadrovi, vodeći računa da po-
ne Susedgrad; strojba ostane u sastavu kakvom je i ratovala, što nije bilo mo-
– ažurira podatke o statusu ranjenih i oboljelih pripadnika guće izvesti iz više razloga (pripadnici brigade su otišli u druge
brigade; postrojbe, neodgovarajuće veze, odlazak za poslom i sl.).
– surađuje u gradnji spomen-obilježja poginulim pripad- Na osnovi izrađenih dokumenata i papirnate ratne popune
nicima 101. br HV-a i drugim hrvatskim braniteljima s brigade vojnim obveznicima i motornim vozilima redovito se,
područja Općine Susedgrad na mjesnom groblju u Ste- u suradnji s Područnim uredom za obranu Susedgrad, provode
njevcu; smotre s ciljem međusobnog upoznavanja pripadnika i zapo-
– organizira izdavanje, promoviranje i distribuciju Multi- vjednog kadra te ostvarivanja uvida u kvalitetu i stanje popu-
medijalnog projekta “101. za Hrvatsku”; ne postrojba v/o, adekvatnim m/v, potrebitim naoružanjem i
– organizira i provodi sportske, zabavne i kulturne aktiv- opremom, kao imperativa mobilizacijske i bojne sposobnosti
nosti pripadnika brigade; brigade.
– prikuplja, razvrstava, popisuje, slaže i za arhiviranje pri- U to vrijeme povećan je ustroj brigade i s topničko – ra-
prema arhivsko gradivo i predaje ga nadležnim instituci- ketnim divizijunom (TRD) i bitnicom POLK 9K-11, što je
značilo povećanje za oko 400 pripadnika i iziskivalo izvlačenje
jama na pohranu i čuvanje;
sposobnih kadrova iz popunjenih postrojbi brigade te neraspo-
– redovito ažurira, izrađuje i dorađuje planske i druge ope-
ređenog dijela v/o iz Ureda za obranu, kojih nije bilo.
rativne dokumente, evidencije i dnevna operativna izvje-
Na smotrama se odazivalo oko 70% v/o od ustroja (samo
šća; te
na smotri postrojba TRD u 1994. odazvalo se preko 80% v/o),
– svakodnevno obavlja logističke zadaće u skladištima ma-
te oko 60% m/v. Zapovjedništvo brigade u suradnji s Područ-
terijalne doknade i osigurava logističku potporu u obav-
nim uredom obrane Susedgrad (bili su i prostorno smješteni na
ljanju zadaća Zapovjedništva brigade.
istom katu) svakodnevno je dogovaralo, usklađivalo i unaprje-
Tijekom navedenog razdoblja razvojna jezgra Zapovjed-
đivalo stanje popune i izgrađivalo ostale čimbenike mobilizacij-
ništva 101. brigade HV-a najviše pažnje posvetila je izgradnji i ske spremnosti.
jačanju mobilizacijske i bojne spremnosti postrojbi i pripadnika Također, Zapovjedništvo i sve postrojbe 101. brigade HV-a
brigade, planiranju, organizaciji i provedbi pripremnih mjera i kontinuirano su, od kraja 1992. do srpnja 1995., izvodile bojnu
radnji te uvježbavanju napadnih bojnih djelovanja na planira- obuku koja se sastojala od vježbi mobilizacijske i bojne spre-
nim smjerovima bojne uporabe brigade u predstojećim opera- mnosti, vojnih vježbi, skupnih trenaža cjelokupnog ili razvojne
cijama oslobađanja okupiranih teritorija Republike Hrvatske. jezgre Zapovjedništva brigade (najčešće s temom “Brigada u na-
U skladu s tim, Zapovjedništvo brigade izradilo je cjelovitu padu”) i skupnih vježbi (na razini Zapovjedništva brigade, za-
raščlambu bojne uporabe brigade u dotadašnjem tijeku Domo- povjedništava bojni i satnija te zapovjednika samostalnih vodo-
vinskog rata, te zaključke o stečenim iskustvima i nedostacima va i desetina). Pritom je posebna pažnja bila posvećena bojnoj
primjenjivalo u izradi planova i drugih dokumenata za pove- obuci i osposobljavanju zapovjedno-stručnih kadrova i vojnih
ćavanje stupnja bojne spremnosti brigade u pričuvi. Krenulo obveznika deficitarnih specijalnosti unutar brigade (pripadni-
se iz početka, bez ikakvih naputaka i šablona. Zapravo, bio je ka protuzračne obrane, topništva, inženjerije, veze…) iz vojno-
to proces prevođenja brigade iz ratnih u mirnodopske uvjete stručne tematike.
djelovanja u spremnosti i očekivanju zapovijedi o mobilizaciji Uz to, izvode se i zapovjedna izviđanja u području Pokup-
i bojnoj uporabi brigade u operacijama oslobađanja okupiranih skog i Pribilović brda tijekom kojih se Zapovjedništvo brigade
područja RH. Planove mobilizacije, planove bojne uporabe bri- i zapovjednici postrojba upoznaju sa smjerovima dovođenja
gade, zemljovide i druge dokumente Zapovjedništvo je izradilo postrojbi brigade u očekujući rajon i konfiguracijom terena te
među prvima te Zapovjedništvu ZPZ-a predložilo Plan organi- sagledavaju mogućnosti bojnog djelovanja postrojbi brigade
ziranja i izvođenje seminara (s vlastitim kadrovima) za djelatni- na planiranim smjerovima njihove bojne uporabe u predstoje-

219
ćim planiranim operacijama oslobađanja okupiranih teritorija – u OŠ “Gornje Vrapče” Zapovjedništva i postrojbi 2. boj-
Republike Hrvatske. Uz to, s njima su provođeni i informativ- ne;
no-stručni susreti svakih 1-2 mjeseca, na dobrovoljnoj osnovi – – u OŠ “Stenjevec” Zapovjedništva i postrojbi 3. bojne;
neposrednim pozivanjem od strane Zapovjedništva brigade na – u OŠ “Dragutina Domjanića” samostalnih postrojbi bri-
kojima su zapovjednici upoznavani s adekvatnom situacijom, gade (Voda veze, Voda PZO, Inženjerijskog voda i Voda
obvezama brigade, stanjem popune i dr. RBKO), te
Zapovjedništvo brigade (razvojna jezgra) redovito je razma- – u OŠ “Malešnica” topničko-raketnog divizijuna (TRD) i
tralo kadrovsku problematiku te na osnovi iskazanih sposobno- bitnice POLK 9K-11.
sti zapovjedno – stožernih kadrova predlagalo ih je za redovita Osim vojnih obveznika, razvojna jezgra Zapovjedništva
i izvanredna promaknuća. No, prijedlozima nije udovoljeno, 101. brigade HV-a redovito je vršila smotre motornih vozi-
osim u iznimnim slučajevima. la brigade na parkiralištu poduzeća “Jedinstvo”. Na smotrama
Isto tako, Zapovjedništvo brigade u suradnji sa zapovjed- je uočena slaba popuna postrojbi brigade motornim vozilima,
koja nisu bila ni adekvatna potrebama po broju, tipu i tehničkoj
nicima bojni i samostalnih postrojba brigade, predložilo je za
ispravnosti, što se negativno odražavalo na mobilizacijsku i boj-
odgovarajuća odličja i priznanja pripadnike brigade koji su se
nu spremnost postrojbi brigade.
dokazali iznimnom hrabrošću i junačkim činom te natprosječ-
Nakon provedene demobilizacije, sva materijalno-tehnič-
nim rezultatima u vođenju i zapovijedanju postrojbama u ratu.
ka sredstva, naoružanje i vojna oprema 101. brigade HV-a evi-
Prijedlozi za adekvatne činove i zaslužena odličja i druga
dentirani su i uskladišteni po osnovnim postrojbama, uz kom-
priznanja temeljito su obrazloženi, propisno i u roku dostavlje- pletnu prateću dokumentaciju, u skladištima Policijske postaje
ni nadležnom zapovjedništvu u ožujku i travnju 1994., ali na na Črnomercu i na Krugama u Zagrebu. Brigada je 26. ožujka
njih i nakon brojnih zahtjeva, nikada nije odgovoreno. 1994. dobila na raspolaganje skladišta u vojarni “Taborec” u
Osim toga, od kraja 1992. do svibnja 1995. razvojna jezgra Samoboru, u koja su do 9. travnja 1994. preseljena materijalno-
Zapovjedništva 101. brigade HV-a vršila je redovita pozivanja tehnička sredstva, naoružanje i oprema iz skladišta na Krugama.
na smotre vojnih obveznika brigade prema ratnom rasporedu, Po završetku preseljenja, 19. travnja 1994. nadzor novih skladi-
kako bi ostvarila uvid u stanje i kvalitetu popune i opremlje- šta 101. brigade HV-a u vojarni “Taborec” u Samoboru izvršio
nosti vojnih obveznika opremom i materijalno-tehničkim je načelnik tehničke službe Zapovjedništva Zbornog područja
sredstvima, uskladila stanje popunjenosti te proučila i utvrdila Zagreb, pukovnik Miroslav Dobrinić, i ocijenio da je učinjeno
mobilizacijsku spremnost postrojbi brigade. Smotre vojnih ob- sukladno propisima i zapovijedima. Uz to, tijekom kolovoza
veznika brigade održavane su na sljedećim lokacijama: 1994. u skladišta brigade u vojarni “Taborec” prebačen je i dio
– u OŠ “Bana Josipa Jelačića” Zapovjedništva i postrojbi 1. materijalno-tehničkih sredstava, naoružanja i vojne opreme iz
bojne; njezinih skladišta u Policijskoj postaji Črnomerec.

220
7.2. B ojna obuka i odgoj zapovjedništava i
postrojba brigade u 1993. godini
na banovinskoj bojišnici
(20. svibnja – 26. lipnja 1993. i 3. studenoga –
3. prosinca 1993.)

Temeljem usmene zapovijedi nadređenog zapovjednika Zbor- todnevne obuke i postupnog uvođenja na prvu crtu obrane s
nog područja Zagreb, general-bojnika Petra Stipetića, 101. bri- ciljem zamjene pripadnika 12. dp koji duže vrijeme nisu bili na
gada HV-a stavljena je u povišeni stupanj bojne spremnosti u odmoru.
10,00 sati 26. travnja 1993. godine. Razvojna jezgra Zapovjed- Prema odobrenom Planu obuke u 1993. organizirana je i
ništva 101. brigade HV-a dobila je usmene naputke da intenzi- provedena samo obuka Zapovjedništva brigade, samostalnih
vira mobilizacijsku spremnost brigade (ažuriranje dokumenata
postrojba brigade te 1. i 2. bojne, i to u dva vremenska razdoblja:
planova mobilizacije te planova popune vojnim obveznicima,
• bojna obuka i uvježbavanje Zapovjedništva brigade, 1.
motornim vozilima i drugim materijalno-tehničkim sredstvi-
ma) i obavi sve organizacijsko-stručne pripreme za mobilizaciju bojne i samostalnih postrojba brigade u vremenu od 20.
postrojbi brigade, obuku i postupno uvođenje postrojba briga- svibnja do 26. lipnja 1993. godine
de na prvu liniju obrane banovinske bojišnice. U skladu s tim • bojna obuka i uvježbavanje Zapovjedništva brigade, 2.
izrađen je i od zapovjednika ZPZ-a odobren Plan i dinamika bojne i drugog dijela samostalnih postrojba brigade u
pozivanja – mobiliziranja postrojba brigade s tematikom pe- vremenu od 3. studenoga do 3. prosinca 1993. godine

7.2.1. B ojna obuka i uvježbavanje


zapovjedništava i postrojba brigade
u svibnju i lipnju 1993. godine

Zapovjednik 101. brigade HV-a 15. svibnja 1993. zaprimio je be vojnih obveznika brigade u zoni odgovornosti 3. bojne 12.
usmenu zapovijed zapovjednika ZP-a Zagreb za pozivanje samo domobranske pukovnije HV-a Petrinja. Dana 22. svibnja izvi-
1. bojne iz odobrenog Plana obuke i to prije planiranih termina, đanje je izvršilo Zapovjedništvo brigade, a šest dana kasnije, 28.
u najkraćem vremenu. Također, odobreno je pozivanje ratnog svibnja 1993., Zapovjedništvo 1. bojne.
Zapovjedništva brigade (radi priprema izvedbeno-nastavne do- Bojna obuka i odgoj isplanirana je kao 15-dnevna vojna
kumentacije, organiziranja izvođenja i nadgledanja pojedinih vježba te je realizirana u dvije faze. U prvoj je u trajanju od 5
faza obuke) i dijela samostalnih postrojba brigade radi specija- dana obavljeno pozivanje ljudstva, teorijska i taktička izobraz-
lističke izobrazbe. ba, a u drugoj praktična vojna obuka pripadnika 1. bojne na
Uz provedene stručno-metodičke pripreme Zapovjedništva prvoj crti banovinske bojišnice Konjska glava – Jasikova kosa –
brigade i 1. bojne te zapovjednika postrojba, obavljena su u dva Pribilović brdo – Šestanj brdo u zoni odgovornosti 3. bojne 12.
navrata zapovjedna izviđanja područja praktične bojne izobraz- domobranske pukovnije HV-a.

221
Banovina: Šestanj – Pribilović brdo, lipanj 1993.

222
Nakon završetka prve faze bojne izobrazbe, 6. lipnja 1993.,
postrojbe su izmještene iz Zagreba i postupno uvedene na pred-
viđene položaje.
Prva pješačka bojna 101. br HV-a, pod zapovijedanjem sat-
nika Ivana Mlinara, 6. lipnja 1993. u 5,35 sati, sa spremnošću za
b/d u 6,00 sati, preuzima položaje na prvoj crti napada 3. bojne
12. dp HV-a i to: Pribilović brdo (tt 264) – Šestanj, po dubini
Međurače, koja je mjestimice bila udaljena 80 – 800 m od ne-
prijatelja. ZM 1. bojne je u s. Donje Mokrice. Dijelovi bitnice
topova (ZIS 76 mm) 2. gardijske brigade HV-a na paljbenom
položaju u rajonu Gornjih Mokrica, sa smjerom djelovanja Žu-
pić i Novo Selište.
Zadaća 1. pb bila je: učvrstiti dosegnutu crtu napada, uz od-
sudnu obranu, pripremati se za napad te omogućiti uvođenje
1. bojne 2. gardijske brigade HV-a i 2. bojne 12. dp HV-a, radi
daljnjeg napada na smjeru: Pribilović brdo – Križ – Javor – Hra-
stovica, a pomoćnim snagama: Novo Selište – Sveto Trojstvo –
Ćirovo brdo i ovladati crtom šuma Vučjak – šuma Javor i crtom
s. Novo Selište – Sveto Trojstvo, spriječiti izvlačenje snaga SVK
iz Petrinje i stvoriti uvjete II b/e za uništavanje okruženih snaga
i oslobađanje Petrinje. Desni susjed 1. bojna 2. gardijske brigade
HV-a “Gromovi”, a lijevi 2. bojna 12. dp HV-a.
Na smjeru napada 1. bojne bile su raspoređene u obram-
benom poretku snage 4. bataljuna (oko 560 pripadnika) 31.
pbr TO 39. (Banijskog) korpusa SVK. Glavnina snaga bila je
grupirana na crti: Novo Selište – Milekovići – Graberje, dobro
naoružana, popunjena i sa snažnom topničkom potporom. Ba-
taljun je bio ojačan i tenkovskim vodom T-84, samohotkama
M 36 90 mm u rajonu Strašnika. Imao je i minobacače 82 mm
(osam komada), te POG kod Svetog Ivana i Pavla.
ZM 4/31. pbr TO bilo je u s. Gora.
U vremenu od 6. do 15. lipnja 1993., osim povremene vatre
iz pješačkog oružja, nije bilo bojnih djelovanja većeg intenzite-
ta. Prva bojna je potpuno obavila sve zadaće priprema i uvježba-
vanja za napad, te je osposobljena za napadna bojna djelovanja
na banovinskoj bojišnici.
Crtu bojišnice 1. bojna 101. br HV-a bez promjena predala
je 3. bojni 12. dp HV-a do 6,00 sati 15. lipnja 1993., a nakon
toga izvlači se s banovinske bojišnice i demobilizira.
Tijekom izvođenja bojne obuke na prvoj crti bojišnice us-
postavljena je uspješna suradnja sa Zapovjedništvom i pripadni-
cima 12. dp HV-a Petrinja, posebice njezine 3. bojne, snagama
MUP-a u zoni odgovornosti, susjednim postrojbama i pučan-
stvom.
Vježbom su ostvarena dva cilja: zapovjedništva i postrojbe
brigade uvježbavale su i izvodile radnje i postupke obrane na

223
prvoj crti bojišnice, pripremajući se za eventualni napad na tom razinama zapovijedanja, a poglavito zapovjednika desetina i
smjeru u oslobađanju okupiranih područja RH, te je zapovjed- vodova. Predlaže se da ovakve sveobuhvatne vježbovne zadaće
ništvima i postrojbama 12. dp HV-a omogućeno da se izvuku s obavljaju na duže vrijeme od 15 dana.
prve crte obrane na zasluženi odmor u trajanju 10-12 dana. Opći zaključak Stručnog tima bio je da iskazani rezultati
Istovremeno je obavljena i bojna obuka samostalnih po- obuke i odgoja dokazuju da je to stabilna postrojba sposobna za
strojbi brigade – Izvidničkog voda, Voda Vojne policije, Protu- izvršenje i složenijih zadataka, uz pravodobno otklanjanje uoče-
diverzantskog i Diverzantskog voda za koje je bojna izobrazba nih nedostataka.
provedena u širem rajonu Susedgrada i Samobora, uz stručno- Postrojba se u cjelini ocjenjuje ocjenom vrlo dobar, a po-
metodičko vođenje instruktora iz Glavnog stožera HV-a i Za- sebno ističu zamjenika zapovjednika brigade Tomislava Pavića,
povjedništva ZP-a Zagreb. Zbog stalne dopune popune samo- zapovjednika 1. bojne Ivana Mlinara, Inženjerijski vod 1. bojne
stalnih postrojbi, obuka predviđena i organizirana do 21. lipnja, i Samostalni prateći vod 1. bojne.
produljena je do 26. lipnja 1993. godine. Nakon završetka vojne vježbe, temeljem analitičkog pro-
Zadaće u obrani i pripremi za napad provedene su metod- matranja relevantnih čimbenika bojne obuke i odgoja te bojne
sko-pokaznim načinom (metodom vođenja), napisane su zapo- spremnosti Zapovjedništva, 1. bojne i samostalnih postrojbi
vijedi i izrađeni svi potrebiti prilozi. Pripadnici postrojbi briga- 101. brigade HV-a, Zapovjedništvo brigade zaključilo je kako
de za specijalne namjene tijekom obuke uvježbavani su s bojnim su ciljevi i zadaće bojne obuke i odgoja realizirani, a bojna spre-
streljivom i eksplozivom uz stručno izvođenje specijalaca71 GS mnost podignuta na višu razinu. Vježbe gađanja i tematika boj-
HV-a, dokazanima u Domovinskom ratu. ne obuke provedene su s većinom vojnih obveznika, koji su se
U sklopu Zapovjedništva brigade, po prvi puta u obuci su- odazvali na vojnu vježbu, i pritom su ostvareni vrlo dobri i od-
djeluju nedavno raspoređeni v/o, bez ratnog iskustva, na vrlo lični rezultati. Bojni moral vojnih obveznika bio je na visokoj
odgovornim dužnostima pomoćnika zapovjednika za PD – razini, a obnašanje bojnih zadaća na crti bojišnice u zoni od-
Nevenko Stričević i izvjestitelja za IPD – Mario Rogač. govornosti 3. bojne 12. domobranske pukovnije HV-a Petrinja
Izvođenje bojne obuke i odgoja vojnih obveznika 1. bojne obavljeno je s visoko iskazanom sviješću te vojnim znanjem i
i dijela samostalnih postrojba brigade za specijalna djelovanja umijećem. Nije bilo otkazivanja poslušnosti, devijantnih pona-
prema zapovijedi zapovjednika ZPZ nadzirao je Stručni tim šanja i izvanrednih događaja. Sve zapovijedi vezane uz zadaće
Zapovjedništva ZPZ. bojne obuke realizirane su, a postrojbama 3. bojne 12. domo-
Stručni tim ZPZ, na čelu s bojnikom Sandijem Kneževi- branske pukovnije HV-a Petrinja omogućen je odmor. Sve za-
ćem, ocjenjivao je sve iskazane rezultate – relevantne za bojnu povjedne i organizacijsko-stručne zadaće Zapovjedništva 101.
spremnost zapovjedništva i postrojbi na obuci te predložio mje- brigade HV-a u pripremi i tijeku bojne izobrazbe provedene su
re za otklanjanje iskazanih nedostataka, s prijedlogom mjera pravodobno, cjelovito i uzorito. No, pritom je istaknuto kako
koje su se odnosile na popunu postrojbi v/o i m/v, adekvatnom mobilizacijska spremnost, posebno pozivanje vojnih obveznika
popunom sredstvima veze, intenziviranjem izobrazbe na svim i njihov odziv na vojnu vježbu nije bio adekvatan potrebama.

71 Bili su to instruktori Odjela za specijalne namjene GS HV-a: Tomica Bajsić, Denis Rosandić, Dražen Ćurić i Špejtim Tači, te iz Izvidničke satnije Zapovjed-
ništva ZP-a Zagreb: Stjepan Dreta i Dubravko Begović.

224
7.2.2. B
 ojna obuka i uvježbavanje Zapovjedništva
i postrojba brigade u studenom i prosincu
1993. godine

Isto kao u svibnju, temeljem zapovijedi zapovjednika ZP Za- bojna obuka pripadnika 2. bojne i samostalnih postrojbi bri-
greb, general-bojnika Petra Stipetića, od 15. rujna 1993., Zapo- gade, koje nisu provele obuku tijekom 1993. godine. Kao i u
vjedništvu 101. br HV-a zapovjeđeno je organiziranje i proved- lipnju, izvedena je teorijska obuka u tri, umjesto pet dana, kako
ba 15-dnevne bojne obuke Zapovjedništva i postrojba 2. bojne, bi se postrojbama bojne osiguralo više vremena za praktičnu
te samostalnih postrojba brigade koje nisu sudjelovale u obuci obuku i vježbanje, ponovno u zoni odgovornosti 12. dp HV-a
Petrinja, na prvoj crti njezine 2. i 3. bojne.
u lipnju, vodova: veze, PZO, inženjerije i RKBO. Osim njih,
Druga pješačka bojna 101. br HV-a, pod zapovijedanjem
ponovno je angažirano Zapovjedništvo brigade i Vod vojne
satnika Marka Bijelića, do 10,00 sati 16. studenog 1993. pre-
policije iz razloga provedbe plana obuke i odgoja te obavljanja uzela je prvu crtu banovinske bojišnice od 2. i 3. bojne 12. dp
vojno-policijskih zadaća tijekom bojne obuke. HV-a: r. Šanja – Pribilović brdo (lijevo od tt 264) – Jasikova
Zapovjedništvo 101. brigade HV-a izradilo je prijedlog kosa – r. Utinja – cesta na proplanku iznad Gornjih Mokrica (tt
Plana pozivanja i dinamike bojne izobrazbe vojnih obveznika 162) – Konjska Glava (tt 178, ispred nje bilo je neprijateljsko
2. bojne i dijela samostalnih postrojbi brigade u vremenu od 3. minsko polje) – r. Kupa (tt 99, Slatina do Mokričkog Luga).
studenog do 3. prosinca 1993. godine. Isplanirana je 15-dnevna Crta dodira između 300 i 600 m, a mjestimice 80-100 m. ZM 2.

Pripadnici 3. satnije 2. bojne prelaze most na Kupi, Letovanić, studeni1993.

225
Banovina: Pribilović brdo – r. Kupa, studeni 1993.

226
Pripadnici 3. satnije 2. bojne u taboru. Pripadnici 3. satnije 2. bojne na banovinskom bojištu, u dopremi hrane
i streljiva na prvu crtu, slijeva: Ivan Marasović, Dragutin Bartolin –
Gec, Robert Ožvald, Davorin Vranko, NN i NN iz 12. dp, Marijan
Krivec (čuči).

bojne u selu Srednje Mokrice, na odvojku k naselju Međurače, a Pripadnici 2. bojne, koji nisu bili na crti, smješteni su u
IZM je imala u zemunici na tt 162 iznad G. Mokrica. novouređenom taboru (od jedanaest kontejnera) u podnožju
Desni susjed: 2. bojna 2. gardijske brigade HV-a “Gromo- Šestanj brda, iznad kamenoloma kraj potoka Šanja, u zoni od-
vi”, a lijevi 57. brigada HV-a Sisak i 2. gardijska brigada HV-a govornosti 2. gardijske brigade HV-a, dvadeset minuta hoda do
“Gromovi”. prve crte, do koje su inženjerijske postrojbe u to vrijeme probi-
IZM 12. dp HV-a u Dumače – Farkašić. jale cestu za prebacivanje težih oruđa.
IZM 101. br HV-a u s. Nebojan. U vremenu od 16. do 27. studenoga 1993., osim povreme-
Brigadna protuoklopna grupa razmještena je u neposrednoj ne vatre iz pješačkog oruđa, nije bilo bojnih djelovanja većeg
blizini punkta UNPROFOR-a, tt 162 – put na proplanku iznad intenziteta. Druga bojna i samostalne postrojbe brigade ospo-
sobljene su i pripremljene za napadna bojna djelovanja na bano-
G. Mokrica, sastava: Samostalni prateći vod bojne, Vod PZO bri-
vinskoj bojišnici.
gade, Desetina BsT-a i Topnički vod ZIS – 76 mm iz 12. dp HV-a.
Crtu bojišnice 2. bojna 101. br HV-a bez promjena predala
Spoznajni podaci o stanju i rasporedu 4. bataljuna 31. br
je 2. i 3. bojni 12. dp HV-a do 10,00 sati 27. studenoga 1993.,
TO istovjetni su stanju u lipnju, s time što su u rajonu Novog nakon čega se izvlači s banovinske bojišnice i demobilizira.
Selišta, dio prema regionalnom vodovodu položaje držali čet- Bojna obuka i uvježbavanje postrojba 2. bojne za napad
nici Vojislava Šešelja. Posebnu pozornost trebalo je usmjeriti na provedeni su u iznimno teškim uvjetima (stalne provokacije
razmještaj i djelovanje snaga pobunjenih Srba iz smjera Cepeliš pobunjenih Srba, kiša, snijeg, niske temperature i sl.), uz veli-
– Križ Hrastovački – Župić. ke napore pripadnika. Zbog takvih uvjeta došlo je do pojave
Zadaća 2. pb bila je: učvrstiti dosegnutu crtu napada, uz psihičkih tenzija među pripadnicima bojne, koje su dodatnim
odsudnu obranu, pripremati se za napadna djelovanja te omo- uređivanjem zaklona i zemunica, prilagodbom na vrlo niske
gućiti uvođenje 2. bojne 2. gardijske brigade HV-a i 2 i 3. bojne temperature i sve boljim upoznavanjem terena, postupno uklo-
12. dp HV-a u napad na smjeru: Pribilović brdo – Križ – Javor njene. Iako su obavljene psihološke pripreme glede ponašanja
– Hrastovica, a pomoćnim snagama na smjeru s. Novo Selište vojnika u ratnim uvjetima (strah, panika, stres), struktura lič-
– Sveto Trojstvo – Ćirovo brdo, ovladati crtom šuma Vučjak – nosti, sposobnosti i uobičajena, ali i devijantna ponašanja, bri-
šuma Javor i crtom s. N. Selište – Sveto Trojstvo, spriječiti izvla- gadni psiholog, natporučnik Dubravko Tršinski svakodnevno
čenje snaga SVK iz Petrinje i stvoriti uvjete II b/e za uništavanje je obilazio i dodatno hrabrio pripadnike brigade na prvoj crti
okruženih snaga i oslobađanje Petrinje. bojišnice.

227
Pogled s Pribilović brda na okupirani dio ceste Petrinja – Glina i selo Ophodnja 2. bojne na prvoj crti banovinske bojišnice, Pribilović brdo,
Gora, studeni 1993. studeni 1993.

2. bojna na banovinskoj bojišnici, prijavak zapovjedniku brigade, Donje Mokrice, studeni 1993.

228
Tijekom pripreme i provedbe bojne izobrazbe dogodila su područja RH; zapovjedništvima i postrojbama 12. dp Petrinja
se dva izvanredna događaja, koja su duboko potresla sve pripad- omogućeno je da se izvuku s prve crte obrane na zasluženi od-
nike brigade. Ujutro 10. studenog 1993. u vojarni u Samoboru, mor u pozadini u trajanju 10-12 dana.
neposredno prije preuzimanja smjene, prirodnom smrću umro Zapovjedništvo i postrojbe brigade ne samo da su izvodili
je vojni obveznik Miljenko Kolaković, pripadnik Voda Vojne praktičnu obuku u 1993. godini na prvoj crti bojišnice, već su
policije brigade. Dana 22. studenoga 1993., na položaju u po- i u cijelosti zamijenili postrojbe 12. dp na crti, preuzeli punu
dručju Jasikova kosa u zoni odgovornosti 12. dp HV-a Petrinja, odgovornost obrane i eventualnih napadnih djelovanja.
nesretnim slučajem iz pješačkog oružja ranjen je Damir Poljak, Nepriznavanje tijeka obuke na crti bojišnice kao sudjelova-
pripadnik 1. satnije 2. bojne (jedan broj pripadnika bio je pri- nje u ratu već kao vojnu vježbu, kod dijela pripadnika brigade
dodan 3. satniji). Do ranjavanja je došlo najvjerojatnije iz stra- izazvalo je revolt i negodovanje jer nisu bili u istom tretmanu s
ha, tijekom jako hladne i maglovite noći, nakon višednevnih postrojbama 12. dp, a mijenjali su ih. O tim i drugim iskazanim
napetosti i provokacija pobunjenih Srba. Nakon pružanja prve problemima, s prijedlogom mjera za njihovo otklanjanje, obavi-
pomoći i imobilizacije te izvlačenja s prve crte, žurno je preba- ješteno je Zapovjedništvo ZP-a Zagreb.
čen na liječenje u Sisak, a potom u Zagreb. Uz iskazanu slabost, pogotovo nedovoljnog odaziva v/o i
Pripadnike brigade na prvoj crti banovinske bojišnice po- m/v na obuku i odgoj, odnosi između vojnika, dočasnika i ča-
sjetili su 21. studenoga 1993. predstavnici Područnog ureda snika u zapovjedništvima i postrojbama brigade bili su na viso-
gradske uprave Susedgrad na čelu s predstojnikom Mihovilom koj razini, primjereni, a vojne kolektive činili su homogenim,
Klapšićem, koji je jedan od osnivača 101. brigade HV-a. Iza- moralno zdravim i spremnim za napadna djelovanja.
slanstvo u čijem sastavu su bili i predstavnici mjesnih zajednica, Uspostavljena je uspješna suradnja s Područnim uredom
HVIDRA-e, Područnog ureda za obranu Susedgrad i drugi, u Susedgrad, Zapovjedništvom i postrojbama 12. dp (posebice
pratnji zapovjednika brigade obišlo je vojnike na prvoj crti. Isto 2. i 3. bojne), 2. gardijskom brigadom “Gromovi”, SIS-om, Po-
tako, organiziran je i posjet obitelji. licijskom postajom MUP-a, 66. i 67. bojnom Vojne policije i
Nakon završetka vojne vježbe Zapovjedništvo brigade za- stanovništvom.
ključilo je kako su ciljevi i zadaće bojne obuke i odgoja realizira- Zapovjedništvo brigade, 2. bojna i samostalne postrojbe bri-
ni, da je crta bojišnice, i uz stalne provokacije pobunjenih Srba, gade u realizaciji ciljeva obuke i odgoja ocijenjene su ocjenom
održana te da je bojna spremnost podignuta na višu razinu. vrlo dobar, kao i postrojbe na obuci u svibnju – lipnju 1993.
Vježbe gađanja i tematika bojne obuke provedene su s većinom godine, i osposobljene su za očekivana napadna djelovanja u
vojnih obveznika, koji su se odazvali na vojnu vježbu, i pritom oslobađanju okupiranih područja RH.
su ostvareni vrlo dobri rezultati. Rezultati obuke i odgoja te vježbanja na prvoj crti banovin-
Zaključno, valja istaknuti kako su tijekom 1993. godine te- ske bojišnice u 1993. pokazuju da je brigada osposobljena za
orijska obuka i ciljanje provedeni izvan crte bojišnice, a prak- napadni boj u oslobađanju okupiranih područja RH, poglavito
tična na crti bojišnice na rijeci Kupi. Time su ostvarena dva ci- na smjeru od Šestanj i Pribilović brda prema selu Gora – Sibić –
lja: zapovjedništva i postrojbe brigade uvježbavali su i izvodili utvrda Klinac grad, s ciljem poluokruženja Petrinje sa zapadne
radnje i postupke obrane na prvoj crti bojišnice pripremajući se strane, blokiranja snaga SVK u gradu te stvaranja uvjeta 2. gar-
za eventualni napad na tom smjeru u oslobađanju okupiranih dijskoj brigadi HV-a “Gromovi” za oslobađanje Petrinje i Gline.

229
7.3. Zapovjedništvo brigade u povećanom
stupnju bojne spremnosti

Zbog složene vojno-političke situacije zapovjednik 101. brigade stožerni trenaži. Tako je 4. i 5. veljače 1995. izveden stožerni
HV-a 13. studenoga 1994. zaprimio je usmenu zapovijed zapo- trenaž Zapovjedništva brigade i zapovjednih kadrova do razine
vjednika ZP Zagreb za povećanim stupnjem bojne spremnosti zapovjednika satnija, pod nazivom “SKELA 95”. Moguća rje-
Zapovjedništva brigade. šenja danih zadaća, s prijedlozima za žurno otklanjanje nedo-
Zapovjednik brigade ustrojio je dvije operativne skupine iz stataka u slučaju bojne uporabe brigade u oslobađanju okupira-
sastava razvojne jezgre Zapovjedništva brigade, pripremio ih za
nih područja RH, predočena su Zapovjedništvu ZP-a Zagreb.
neprekidno dnevno – noćno djelovanje, provođenje planiranih
Nakon trenaža, Zapovjedništvo brigade, na prijedlog zamjeni-
mjera pripravnosti i povećanje bojne spremnosti, posebice ne-
prekidnog funkcioniranja sustava VIZ-a. Njihovo djelovanje ka zapovjednika brigade, pukovnika Ivana Cukine, utvrdilo je i
bilo je neprekidno do početka VRO “Oluja”. donijelo inovativni dokument “Metodika planiranja i kontrole
Sa zapovjedno – stručnim kadrovima Zapovjedništva i po- napredovanja brigade u napadu”, te ga uputilo Zapovjedništvu
strojbi brigade u pričuvi do razine bojni, održavaju se povreme- ZP-a Zagreb na razmatranje, s prijedlogom primjene u trenaži-
ni sastanci i informiraju o statusu i zadaćama brigade, te izvode ma zapovjedništava brigada ZP-a Zagreb.

230
7.4. Metodičko – pokazna vježba
“Mobilizacija brigade – pukovnije”
(“Proljeće – ‘95”)

Nakon održanih vojnih vježbi i bojne izobrazbe tijekom 1993. Metodičko – pokazna vježba “Proljeće – ‘95” počela je 27.
godine, Zapovjedništvo brigade nastavilo je izgrađivati mobili- travnja 1995. godine u 9,00 sati u vojarni “Taborec” u Samobo-
zacijsku i bojnu spremnost pripadnika i postrojbi 101. brigade ru, uvodnim izlaganjem general-bojnika Pavla Miljavca i briga-
HV-a, kroz sve vidove i oblike vojne obuke, sukladno planira- dira Mate Ostovića pred svim sudionicima i izvođačima vježbe.
nim godišnjim zapovijedima za obuku. U skladu s tim, teme- Nakon toga, prema radnim točkama (RT), planiranom di-
ljem Godišnje zapovijedi za vojnu obuku i odgoj zapovjedništa- namikom:
va i postrojbi HV-a u 1994. godini i Operativnog plana zadaća – RT-1 Prijam zapovijedi za mobilizaciju i rad Ureda za
MO – GS OS RH za izgradnju bojne spremnosti i jačanje HV- obranu i Zapovjedništva brigade – pukovnije, koju je
a, načelnik GS HV-a, general zbora Janko Bobetko zapovjedio komentirao i vodio brigadir Mate Ostović, a izlagali su
je izvođenje metodičko – pokazne vježbe “Mobilizacija brigade predstavnik Uprave MORH-a Josip Fruk, predstavnik
– pukovnije” u organizaciji GS OS RH te pripremi i izvođe- Uprave za obranu grada Zagreba Zlatko Jelača i zapovjed-
nju Zapovjedništva i pripadnika 101. brigade HV-a. Vježba je nik 101. brigade HV-a, pukovnik Jozo Petrašević. Nakon
pripremljena te se trebala održati 25. studenoga 1994. u vojar- rasprave, sudionici su se prebacili u skladište materijalne
ni “Taborec” u Samoboru pod nazivom “Jesen – ‘94”, no zbog doknade 101. brigade HV-a u vojarni “Taborec”.
tadašnje napete vojno-političke situacije, odgođena je te je odr- – RT-2 Logističko osiguranje mobilizacije brigade – pukov-
žana na istom mjestu 27. travnja 1995. pod nazivom “Proljeće nije, koju je komentirao brigadir Mate Ostović, vodio
– ‘95”. pukovnik Josip Pavlović, dok je izlagao pomoćnik zapo-
Svrha i osnovni ciljevi vježbe bili su: vjednika 101. brigade HV-a za logistiku, natporučnik
• metodički – pokazno prikazati rad Zapovjedništva bri- Darko Spasojević. Nakon završetka kratke rasprave, su-
gade – pukovnije i provoditelja mobilizacije u procesu dionici su se autobusima prebacili u Sportsko – rekrea-
ustrojavanja postrojbe mobilizacijom, tivni centar “Šmidhen”.
• metodički – pokazno prikazati rad provoditelja mobi- – RT-3 Rad zapovjedništva bojne na mobilizacijskom zbo-
lizacije u skladu s Pravilnikom o mobilizaciji OS RH i rištu, koju je komentirao brigadir Mate Ostović, vodio
Planom mobilizacije brigade – pukovnije, pukovnik Slavko Jeren, dok ju je izvodio zapovjednik 1.
• spoznati mogućnosti i probleme taktičkih postrojba bojne 101. brigade HV-a, bojnik Siniša Ratković.
HV-a radi nadogradnje sustava mobilizacije. – RT-4 Organizacija prihvata vojnih obveznika na mobili-
Kao i u dotadašnjim vježbama HV-a, i u ovoj je osnovni zacijskom zborištu, koja se sastojala od dva dijela: Odsjek
moto bio: Usavršavanje svih obrambenih sustava Republike Hr- za prihvat vojnih obveznika i Privremeno – prihvatna
vatske jamstvo je i preduvjet konačnom oslobođenju svih sada oku- ambulanta. Prvi dio komentirao je brigadir Mate Osto-
piranih hrvatskih područja. vić, vodio natporučnik Boris Jasić, dok ju je izvodio na-
Rukovoditelj metodičko – pokazne vježbe “Proljeće – ‘95” čelnik Odsjeka za prihvat vojnih obveznika, bojnik Ivan
bio je pomoćnik načelnika GS OS RH za domobranstvo, ge- Godinić. Drugu temu izvodio je natporučnik dr. Drinko
neral-bojnik Pavao Miljavac, zamjenik mu je bio brigadir Mate Baličević, načelnik Saniteta brigade.
Ostović, a u organizaciji vježbe, kao članovi rukovodstva iste, – RT-5 Odsjek za prijam materijalnih sredstava (motornih
sudjelovali su još i pukovnici Stanislav Krulić, Josip Pavlović, vozila), koju je komentirao brigadir Mate Ostović, vodio
Radoslav Pušić, bojnik Ivan Grčić, natporučnik Tomislav Filjak brigadir Stjepan Husnjak, dok ju je izvodio čelnik Od-
i zastavnik Gordan Galić. sjeka za prijam motornih vozila, zastavnik Alen Buvinić.

231
– RT-6 Ustrojavanje ratne postrojbe (satnije) mobilizaci- “Mobilizacija brigade – pukovnije” te realizaciji instruktivnog
jom, koju je komentirao brigadir Mate Ostović, vodio seminara “Mobilizacijski dokumenti”, rezultat su visoke ocjene
bojnik Branko Bolfek, dok ju je izvodio zapovjednik sat- GS OS RH o mobilizacijskoj sposobnosti 101. br HV-a.
nije, poručnik Mladen Tucibat. Zapovjedništvu (razvojnoj jezgri) brigade to je zahvalnost
Nakon toga, sudionici i izvođači vojne vježbe vratili su se u za permanentnu djelatnost ratne popune i osiguravanja naoru-
vojarnu “Taborec” na raščlambu vježbe koju je vodio general- žanja i opreme u skladu s ustrojem i ratnim iskustvom pripadni-
bojnik Pavao Miljavac. Završnu ocjenu vježbe dao je izaslanik ka brigade; učinkovito izvođenje obuke i vježbi zapovjedništa-
načelnika GS HV-a, general-pukovnik Petar Stipetić, te zahvalio va i postrojba brigade za vrijeme pričuve te kvalitetno i uzorito
svim sudionicima vježbe, poglavito organizatoru i izvođačima. izrađenim dokumentima Plana mobilizacije, Plana uporabe i dr.
U okviru priprema za njezino izvođenje, obavljena je i obu- Iako to Godišnjom zapovijedi za vojnu obuku i odgoj nije
ka svih provoditelja mobilizacije brigade, a kroz dvije generalne bilo planirano, u organizaciji Zapovjedništva 101. brigade
probe i njezino izvođenje 27. travnja 1995., vježbu su promatra- HV-a naknadno su, na zahtjev GS i OS RH i uz suglasnost Za-
li predstavnici Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih povjedništva Zbornog područja Zagreb, realizirane još dvije
snaga Republike Hrvatske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, jednodnevne metodičko–pokazne vježbe s temom “Mobiliza-
Hrvatske ratne mornarice i svih zbornih područja Hrvatske voj- cijski dokumenti”.
ske te zapovjednici brigada i domobranskih pukovnija Zbornog U razdoblju od srpnja 1992. do srpnja 1995., dok je briga-
područja Zagreb. da bila u pričuvi, Zapovjedništvo (razvojna jezgra) 101. brigade
Za organizaciju, pripremu i izvedbu metodičko – pokazne HV-a u suradnji s Područnim uredom Susedgrad, kvalitetno je
vježbe “Proljeće – ‘95”, kojom su prikazana mobilizacijska rješe- provelo organizacijske, stručne, materijalne i druge poslove i
nja i način izrade mobilizacijskih planova, Zapovjedništvo 101. zadaće kao imperativ bojne spremnosti i učinkovitosti uporabe
brigade HV-a dobilo je visoku ocjenu pomoćnika načelnika GS zapovjedništava i postrojbi 101. brigade HV-a za očekivana na-
OS RH za domobranstvo i rukovoditelja vježbe, general-bojni- padna djelovanja u oslobađanju okupiranih teritorija RH.
ka Pavla Miljavca. Tijekom operacije “Bljesak”, u svibnju 1995., 101. brigada
Izbor, zadaća, organizacija i angažman zapovjedno-stožer- se nalazila u visokom stupnju pripravnosti, ali nije bojno dje-
nih kadrova brigade u izvedbi metodičko – pokazne vježbe lovala.

232
8. Sudjelovanje brigade
u operaciji “Oluja”

8.1. Planiranje i priprema operacije

Dotadašnja situacija na bojištima u Hrvatskoj i Bosni i Herce- put, odbila prijedlog hrvatske delegacije o mirnoj reintegraciji
govini, koja je išla u korist krajinskih i bosanskohercegovačkih okupiranih područja u političko-pravni sustav Republike Hr-
Srba, počela se polako mijenjati krajem 1994. godine. U to vatske. Time je “nestala” i posljednja prepreka za dugo očekiva-
vrijeme združene snage Vojske Republike Srpske i Srpske voj- no oslobađanje okupiranih područja Republike Hrvatske.
ske Krajine nisu uspjele zauzeti područje Bihaća, dok su snage Naime, GS HV-a još je tijekom 1992. donio plan osloba-
Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u studenom 1994. đanja okupiranih područja Republike Hrvatske vojnim putem,
prvo oslobodile strateški važan gradić Kupres, a potom zajedno kada za to nastanu povoljni uvjeti. Prema tom planu, na svim ra-
krenule u nezadrživi napad na području Livanjskog i Kupreš- zinama ViZ-a, posebice postrojbi u pričuvi, na stožernim trena-
kog polja te planine Dinare. Od kraja studenog 1994. do kraja žima razrađivane su različite varijante uporabe, dok su tijekom
srpnja 1995. združene snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obuke i vojnih vježbi na prvoj crti obrane postrojbe uvježbava-
obrane nizom napadnih operacija (“Zima ‘94”, “Skok-1”, “Skok- ne. Uvježbavanje postrojbi za napad na samoj crti obrane – na-
2” i “Ljeto ‘95”) oslobodile su veliko područje Bosne i Herce-
pada provođeno je više puta, isključivo na predviđenim smjero-
govine te su, osvojivši krajem srpnja 1995. Glamoč i Bosansko
vima njihova bojnog djelovanja u slučaju napada i oslobađanja
Grahovo i presjekavši vitalnu cestu Knin – Drvar, izbile u zale-
okupiranih područja Republike Hrvatske. Temeljem svih tih
đe Knina s bosanskohercegovačkog teritorija.
priprema i dosegnutom stupnju osposobljenosti postrojbi HV-
Osim toga, u prvim danima svibnja 1995. postrojbe HV-a i
a, krajem 1994. GS HV-a počeo je ozbiljnije i temeljitije plani-
snage MUP-a RH oslobodile su u operaciji “Bljesak” okupirano
područje zapadne Slavonije i time najavile konačno oslobađanje rati napadnu operaciju.
svih okupiranih područja Republike Hrvatske. Najprije su izrađeni Ratni plan i direktive za napadnu ope-
Uz to što su se hrvatske oružane snage početkom ljeta 1995. raciju pod kodnim nazivom “Bljesak”, koji je nakon uspješnog
našle u povoljnom vojnom položaju i nezadrživom naletu, i oslobađanja okupiranog područja zapadne Slavonije u operaciji
državni vrh Republike Hrvatske dobio je političku potporu pod tim imenom, promijenjen u “Oluja”.
dijela zapadnih zemalja, zgroženih zločinima bosanskih Srba u Nakon toga GS HV-a intenzivira izradu dokumenata za za-
zaštićenoj zoni Srebrenice i novim napadima na Bihać u srpnju vršnu operaciju oslobađanja Republike Hrvatske, usklađujući
1995., da vojno riješi problem okupiranih područja. Posljednji ih s aktualnom vojno-političkom situacijom, te 26. lipnja 1995.
pokušaj političkog dogovora i mirnog razrješenja pitanja okupi- donosi Direktivu za napad pod kodnim nazivom “Oluja”.
ranih područja bio je 3. kolovoza 1995. na sastanku u Ženevi, Prema Direktivi i razrađenim planovima operacije, general-
gdje je delegacija pobunjenih Srba još jednom, po tko zna koji na zamisao provedbe VRO “Oluja” bila je sljedeća:

233
a) snage ZP-a Zagreb, Karlovac, Gospić i Split imale su dručju Zrinske gore, bio je dobro utvrđen, branjen protuoklo-
zadaću napadom u isto vrijeme duž fronte od jezera Peruča do pnim oruđima te topništvom s dominantnih točaka, i osiguran
Hrvatske Dubice, osloboditi okupirana područja u sjevernoj minskim poljima ispred prve crte.
Dalmaciji i Lici te na Kordunu i Banovini; Po primitku Direktive za napadna djelovanja, Zapovjed-
b) snage ZP Osijek i Južnog bojišta imale su zadaću upor- ništvo ZP-a Zagreb intenziviralo je prikupljanje i obradu spo-
nom i odsudnom obranom na istočnoslavonskom i južnodal- znajnih podataka o neprijatelju te pripremu i razradu planova,
matinskom bojištu osigurati uspješnu provedbu operacije, i etapa i dinamike napada postrojbi tijekom operacije. Napadna
c) snage ZP Bjelovar imale su zadaću osiguranja i obrane djelovanja na području Banovine planirana su na tri smjera u
državne granice prema Bosni i Hercegovini na rijeci Savi. dvije etape.
U skladu s Direktivom za napad, svim zbornim područjima U prvoj etapi operacije (bližoj zadaći) bilo je planirano da
izdana je pripremna zapovijed da svoja zapovjedništva i postroj- snage ZP-a Zagreb brzim i energičnim prodorom oklopno-me-
be pripreme za napadna djelovanja i oslobađanje okupiranog haniziranih i pješačkih postrojbi 2. gardijske brigade HV-a, 81.
teritorija Republike Hrvatske. Prvotna zadaća ZP-a Bjelovar, gardijske bojne HV-a Virovitica, 57. brigade HV-a Sisak, jed-
osiguranje i obrana državne granice na rijeci Savi, 2. kolovoza ne bojne 101. brigade HV-a, 153. brigade HV-a Velika Gorica,
1995. promijenjena je te je i to Zborno područje uključeno u 12. dp HV-a Petrinja, 17. dp HV-a Sunja i 20. dp HV-a Glina,
napadna djelovanja. Zadaća zbornih područja Zagreb, Karlo- uz pravodobno ubacivanje specijalnih postrojbi MUP-a RH,
vac, Gospić i Split bila je gotovo identična. Podređene im po- glavninom snaga razbiju postrojbe 39. korpusa SVK, odsijeku
strojbe, zajedno s ojačanjima, trebale su razbiti obrane korpusa Petrinju dvostrukim obručem (smjerovima: s. Novo Selo – s.
SVK na smjerovima napada, osloboditi okupirana područja i Taborište – s. Klinac i smjerom s. Mokrice – s. Gora – s. Lušča-
izbiti na državnu granicu Republike Hrvatske s Republikom ni – s. Bačuga – s. Klinac) i oslobode grad, a okružene snage
Bosnom i Hercegovinom. neprijatelja prisile na predaju ili ih unište.
Prema Direktivi za napad, Zapovjedništvo ZP-a Zagreb do- Na dosegnutoj crti s. Madžari – s. Moštanica – s. Deanovi-
bilo je zadaću da gotovim snagama, uz pravovremeno pregrupi- ći – s. Klinac – s. Bačuga – s. Luščani – Novo Selo Glinsko –
ranje, domobilizaciju i mobilizaciju pričuvnih brigada (bez 99. Glina (isključno) trebalo je prijeći u obranu i stvoriti povoljne
brigade HV-a Zagreb-Peščenica, 144. brigade HV-a Zagreb-Se- uvjete za nastavak napadnih djelovanja.
svete, 145. brigade HV-a Zagreb-Dubrava i 150. brigade HV-a U isto vrijeme, pomoćnim snagama trebalo je razbiti snage
Zagreb-Črnomerec), te s ojačanjima i uz potporu HRZ-a, izve- 39. korpusa SVK na smjeru Sunja – s. Mračaj – Hrvatska Ko-
de napadnu operaciju i razbije obranu 39. (Banijskog) korpusa stajnica i osloboditi Hrvatsku Kostajnicu, a snagama 125. dp
SVK sa sljedećim ciljem: brzim prodorom snaga i jakom palj- HV-a Novska osloboditi šire područje Hrvatske Dubice. Po-
bom neutralizirati neprijateljske topničko-raketne sustave i time tom, trebalo je dijelom pomoćnih snaga prijeći u obranu na crti
spriječiti razaranje industrijsko-gospodarskih kapaciteta i grado- Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica, a dio snaga pregrupi-
va Zagreba, Siska i Kutine, osloboditi Petrinju, Hrvatsku Kostaj- rati za nastavak napadnih djelovanja na smjeru Sunja – Hrvat-
nicu i Glinu, a potom i cijelu Banovinu, izbiti na državnu grani- ska Kostajnica – s. Komogovina.
cu s Republikom Bosnom i Hercegovinom i spojiti se sa snagama U drugoj etapi operacije (sljedeća zadaća) planirano je sna-
5. korpusa ABiH u širem rajonu sela Obljaj i Žirovac. Izbijanjem gama 2. gardijske brigade HV-a i 20. dp HV-a Glina, uz uvođe-
na državnu granicu trebalo je prijeći u odsudnu obranu, a zaosta- nje 101. brigade HV-a (bez jedne bojne), 148. brigade HV-a
le snage SVK prisiliti na bezuvjetnu predaju ili uništiti. Zagreb – Trnje i 149. brigade HV-a Zagreb – Trešnjevka i br-
Na okupiranom području Banovine, na smjerovima napad- zim djelovanjem iz tri smjera (Petrinja – Marinbrod, Donja Ba-
nih djelovanja postrojbi ZP-a Zagreb, bile su razmještene snage čuga – Grabovac Banski – s. Maja te Mali i Veliki Obljaj – Gor-
39. korpusa SVK, koji se sastojao od jedne motorizirane (31. nje Selište) osloboditi Glinu i izbiti na crtu selo Obljaj – selo
mtbr Petrinja) i tri pješačke brigade (24. pbr Glina, 26. pbr Ko- Žirovac, gdje su se trebali spojiti sa snagama 5. korpusa ABiH.
stajnica i 33. pbr Dvor na Uni), te Samostalnog odreda Sisak Tijekom prve i druge etape operacije, pregrupiranjem i uvo-
– Caprag, ojačanih brojnim topničkim oruđima i oružjima.72 đenjem snaga operativne pričuve trebalo je izvršiti rasijecanje
Prednji kraj obrane 39. korpusa SVK, koji je ZM imao na po- snaga neprijatelja na prostoru Zrinske gore i izbiti na državnu

72 BrAG 31. mtbr, u čijem se sastavu nalazio i VBR (“Oganj” i “Orkan”), imao je vatrene položaje u selima Strašnik i Lužanjek.

234
granicu Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. Potom je dijelom dostavio je nadređenom Zapovjedništvu ZP-a Zagreb na raz-
snaga trebalo prijeći u obranu, a dijelom prisiliti razbijene sna- matranje i odobrenje. Naime, od 1992. do 1995. godine sve
ge 39. korpusa SVK na bezuvjetnu predaju ili ih uništiti i time postrojbe ZP-a Zagreb, pa i 101. brigada HV-a, povremeno su
osloboditi cjelokupno područje Banovine. provodile vojne vježbe u području njihove eventualne uporabe
Zapovjedništvo ZP-a Zagreb, na čelu sa zapovjednikom, u planiranim vojnim operacijama oslobađanja okupiranih pod-
general-bojnikom Ivanom Basarcem, navedene zadaće trebalo ručja Republike Hrvatske.73 Prema tim planovima i izvedenim
je provesti u suradnji sa Zapovjedništvom ZP-a Bjelovar čije su trenažima, koji su trebali poslužiti za početna bojna djelovanja
postrojbe, dva dana prije početka “Oluje”, također uključene u tijekom “Oluje” (posebice “GORA ‘95”), 101. brigada HV-a
napadna djelovanja na području Banovine. Zapovjedno mjesto uvježbavana je i pripremana za napadna djelovanja smjerom Še-
Zapovjedništva ZP-a Zagreb bilo je u Zagrebu, dok su isturena stanj brdo – Pribilović brdo – selo Gora – Sibić – utvrda Klinac
zapovjedna mjesta (IZM) bila na Viktorovcu u Sisku (IZM-1) grad, s ciljem okruženja Petrinje sa zapadne strane i blokiranja
i u Sunji (IZM-2).
snaga SVK u gradu.
Kako bi se ostvarila što veća zaštita tajnosti operacije, a po-
Želeći se što bolje pripremiti za predstojeće bojne zadaće,
dređena zapovjedništva i postrojbe, posebice pričuvne, pravo-
Zapovjedništvo brigade obavilo je 26. srpnja 1995. zapovjed-
dobno pripremile, Zapovjedništvo ZP-a Zagreb zapovjedilo je
no izviđanje bojišnice na desnoj obali rijeke Kupe, na području
provedbu skupnih trenaža sa zapovjednim izviđanjima bojišnice.
Donje Mokrice – Šestanj brdo. I sljedećih dana, sve do početka
Pripreme 101. brigade HV-a za VRO “Oluja” započele su
24. srpnja 1995. kada njezin zapovjednik, pukovnik Jozo Pe- mobilizacije 31. srpnja 1995., nastavilo je izviđati na bojišnici te
trašević, dobivši zapovijed od zapovjednika ZP-a Zagreb, po- izvoditi trenaže i temeljitu pripremu za napad, u suradnji s 12.
duzima mjere pripravnosti i povećane bojne spremnosti Za- dp HV-a Petrinja i 2. gardijskom brigadom HV-a, koje su četiri
povjedništva brigade (razvojne jezgre) te organizira razradu godine držale položaje na tom području, kako bi što spremnije
zapovjeđene zadaće b/d u operaciji oslobađanja okupiranog dočekalo početak VRO “Oluja”.
teritorija Republike Hrvatske. Sljedećeg dana, Zapovjedništvo Nakon što je zapovjednik 101. brigade HV-a 29. srpnja
brigade obavilo je skupni trenaž “GORA ‘95”, na kojem je razra- 1995. sa svojim odlukama i planovima osobno upoznao zapo-
dilo zadaće dobivene zapovijedi, a zapovjednik brigade donio vjednika ZP-a Zagreb, on mu je izdao usmenu zapovijed da po-
odluku o uporabi brigade u VRO “Oluja” na osnovnom smje- nove izviđanja na području Šestanj brda, kako bi se što bolje
ru Drakulići – Brnjeuška – Majske Poljane prema Glini. Svoju upoznali sa situacijom na bojišnici i žurnije uveli u napad. Ova
odluku i planove napada sa zemljovidima zapovjednik brigade zapovijed obavljena je 30. srpnja 1995. godine.

73 Vojne vježbe na prvoj crti bojišnice, zapovjedna izviđanja i trenaži zapovjedno-stručnih kadrova brigade trebali su omogućiti brzi prijelaz iz stanja mirova-
nja (pričuve) u početna bojna djelovanja postrojbi brigade.

235
8.2. Mobilizacija brigade

Nakon obavljenih pripremnih zadaća i izviđanja uslijedila je nici dobro prihvaćani i žurno upućivani u postrojbe, te što se
mobilizacija 101. brigade HV-a prema ustroju. odazvala većina zapovjedno-stožernih kadrova brigade.
Mobilizacija brigade započela je u 12,00 sati 31. srpnja Po dolasku na mobilizacijsko zborište, bolesni pripadnici
1995. godine. Provodila se u otežanim uvjetima, u doba godiš- najprije su zdravstveno pregledani u privremenoj prihvatnoj
njih odmora, pa je rezultirala tek djelomičnom popunjenošću ambulanti Saniteta brigade. U slučaju težih oboljenja upućivani
postrojbi brigade. su u Dom zdravlja Susedgrad ili vraćani kućama.
Tijekom mobilizacije, Zapovjedništvo brigade organiziralo Naoružanje i ostala MTS, smještena u skladištima brigade
je i provelo sve planirane aktivnosti i mjere za brzo prevođenje te razvrstana i složena po postrojbama sa svom pripadajućom
postrojbi brigade iz pričuve u bojni postroj. Djelatnici Zapo- dokumentacijom, naputcima i propisima, bili su spremni za izu-
vjedništva, koji su u potpunosti odradili sve zadaće priprema zimanje od strane logističara postrojbi. Izuzimanje, podjela po-
te pravodobno upoznali zapovjedno-stožerne kadrove, svatko u
strojbama i zaduživanje pripadnika brigade obavljeno je prema
svojoj domeni, obavljaju težišne zadaće prema Planu mobiliza-
planu, propisno i na vrijeme.
cije i Planu uporabe brigade.
Ubojito-borbena sredstva, izuzeta iz skladišta Logističke
Odmah po prijemu zapovijedi, zapovjednik 101. brigade
HV-a zatražio je, iako je Zapovjedništvo ZP-a Zagreb vodilo baze ZP-a Zagreb, tijekom mobilizacije su se, uz bojevo osigu-
evidenciju i točno znalo što nedostaje postrojbama brigade, po- ranje, nalazila dislocirana na Zelenoj magistrali.
punu nedostajućim oruđima, streljivom, granatama te drugim Opskrbna materijalna sredstva i sanitetski materijal osigu-
MTS-om prema ustroju. ravani su iz skladišta 101. brigade HV-a i Logističke baze ZP-a
Organizacija rada Zapovjedništva i službi na mobilizacij- Zagreb, dok je prehrana pripadnika brigade osigurana cjelod-
skim zborištima uspostavljena je na vrijeme za prijem pripadni- nevnim suhim obrocima. Na svim mobilizacijskim zborištima
ka brigade i njihovo opremanje i naoružavanje, te prijem m/v i djelovale su ekipe za prijem i zaduživanje pripadnika brigade
drugih MTS-ova iz pričuve. vojnom opremom i priborom. Jedan broj novo mobiliziranih
Posebno motivirajuće i ohrabrujuće za sve pripadnike bri- vojnih obveznika bio je neopremljen i bez ratnog iskustva. To
gade tijekom mobilizacije bilo je što su mobilizirani pripad- je zahtijevalo dodatno angažiranje zapovjednika postrojbi, jer
nije bilo dovoljno vremena za njihovu pripremu i prilagodbu za
bojne zadaće.
Osim toga, na svim mobilizacijskim zborištima bili su for-
mirani i odsjeci za prijem m/v, koji su zadaće obavljali sukladno
uputama za rad i pripadajućoj dokumentaciji.
Tijekom trajanja mobilizacije, sukladno planovima uporabe
brigade, zapovjednik 101. brigade HV-a uputio je u 5,30 sati 1.
kolovoza 1995. prethodnicu u rajon razmještaja na širem po-
dručju Lekenika sa zadaćom, da u suradnji s mjesnim organima
vlasti preuzmu i pripreme objekte za smještaj postrojbi brigade.
Do 16,00 sati dovršeni su svi planski dokumenti i potrebne
zapovijedi za hodnju i razmještanje postrojbi brigade u širem
području Lekenika.
U 18,00 sati zapovjednik 101. brigade HV-a primio je za-
povijed zapovjednika ZP-a Zagreb da brigadu izmjesti u rajon
razmještaja. Temeljem navedene zapovijedi, zapovjednik briga-
Stjepan Puh i Zdenka Merkl de zapovjedio je postrojbama hodnju prema rajonu razmještaja

236
SHEMA Br. 9
SHEMA ORGANIZACIJSKO ZAPOVJEDNOG SUSTAVA 101. BR HV-a U VRO "OLUJA"

ZAPOVJEDNIK BRIGADE
STOŽER BRIGADE

ZAMJENIK - NAČELNIK STOŽERA


ODJEL INP

ODJEL
OMKP SPOZNAJNI
ODJEL ODJEL POMOĆNICI ZAPOVJEDNIKA
OPĆIH BRIGADE ZA
POSLOVA

LOGISTIKU
KOORDINA
NAČELNICI RODOVA

POSLOVE
PRAVNE
TERENU
CIJU NA
URED

IPD
SIS
ZAPOVJEDNIKA
INŽENJERIJE
TOPNIŠTVA

RKBO
VEZE

OMP
PZO

NAČELNICI STRUKA
TEHNIČKE

OPSKRBNE

PROMETNE
BITNICA POLK 9K-11

DIVERZANTSKI VOD
PROTUDIVERZANTS
INŽENJERIJSKI VOD

IZVIDNIČKI VOD
VOD VEZE I KZ

SANITETSKE
RKBO VOD
VOD PZO

KI VOD FINANCIJSKE

LOGISTIČKA SATNIJA
SAMOSTALNE POSTROJBE BRIGADE

TEHNIČKI VOD

OPSKRBNI VOD
PROMETNI VOD
SANITETSKI VOD

TOPNIČKO RAKETNI DIVIZIJUN (TRD) 1. PJEŠAČKA BOJNA

2. PJEŠAČKA BOJNA
ZAPOVJEDNO IZVIDNIČKA
BITNICA 3. PJEŠAČKA BOJNA
SAMOSTALNE POSTROJBE
BOJNE
1. MINOBACAČKA BITNICA DESETINA VEZE 1. PJEŠAČKA SATNIJA
120 MM
IZVIDNIČKA DESETINA 2. PJEŠAČKA SATNIJA
2. MINOBACAČKA BITNICA
120 MM 3. PJEŠAČKA SATNIJA
SAMOSTALNI
PRATEĆI VOD
BITNICA VLR 128 MM RAK 12
DESETINA "S-2M"
INŽENJERIJSKI VOD
TOPNIČKO RAKETNI VOD LOGISTIČKI VOD
ZA PZO
DIVIZIJUNA

LOGISTIČKI VOD

Organizacijsko zapovjedni sustav 101. br HV-a u VRO “OLUJA” 1995.

237
u dva pohodna postroja, koja je obavljena do 21,00 sati u pratnji Nakon što su postrojbe brigade premještene u rajon razmje-
ophodnje 67. bojne Vojne policije HV-a. štaja, na stalnom mjestu rada Zapovjedništva brigade ostao je
Brigada je u rajon razmještaja krenula s 974 pripadnika, djelovati odjel Stožera brigade za OMKP na čelu s pomoćni-
što je bila popunjenost od 41,2% prema ustroju (od toga 108 com NS za OMKP, narednicom Zdenkom Merkl i operativnim
(65,1%) časnika, 116 (52%) dočasnika i 750 (37,9%) vojnika),
časnikom stožera, bojnikom Stjepanom Puhom.
te sa 75 m/v – 20,2% od potrebitog broja prema ustroju. Izni-
Na mobilizacijskim zborištima na području Susedgrada
mno mali broj m/v, od kojih je dio bio neispravan i neprimjeren
dodijeljenim zadaćama, umnogome je otežao premještanje po- nastavile su djelovati ekipe za prihvat mobiliziranih pripadni-
strojbi brigade u rajon razmještaja. Navedeni problem ublažen ka i m/v, sa zadaćom prijema i opremanja naknadno pridošlih
je vozilima iz najma, koja su osigurana i organizirana putem pripadnika brigade te njihova prebacivanja u Prihvatnu postaju
Pretovarne postaje ZP-a Zagreb. brigade u rajonu razmještaja na području Lekenika.

238
8.3. Pripreme brigade za bojna djelovanja

Stigavši u rajon razmještaja, Zapovjedništvo i postrojbe brigade brigadir Damir Goršeta sa suradnicima, koji je obišao postrojbe
razmjestile su se na sljedećim lokacijama: i odao im priznanje za obavljene pripreme i spremnost pripad-
– Zapovjedništvo brigade s pristožernim postrojbama u nika brigade za konačno oslobađanje Domovine.
OŠ u Lekeniku; U popodnevnim satima 2. kolovoza 1995. Zapovjedništvo
– 1. bojna u vatrogasnom domu u selu Donji Vukojevac; 101. brigade HV-a zaprimilo je usmenu zapovijed Zapovjed-
– 2. bojna u dječjem vrtiću u Lekeniku; ništva ZP-a Zagreb s IZM-a 1 na Viktorovcu u Sisku, da TRD
– 3. bojna u vatrogasnom domu u selu Cerje Letovaničko; brigade, kojima je zapovijedao satnik Josip Petretić, izmjesti u
– topničko-raketni divizijun (TRD) 74 u selu Gornje Cerje rajon 57. brigade HV-a Sisak u područje Komareva. U skladu s
Letovaničko; tim, zapovjednik 101. brigade HV-a izdao je pripremnu zapo-
– logističke postrojbe brigade u vatrogasnom domu u selu vijed zapovjedniku TRD-a nakon čega je, sa Zapovjedništvom
Peščenica i u lovačkom domu u selu Brežane Lekeničke. TRD-a i načelnikom topništva brigade, satnikom Željkom Pu-
Odmah po dolasku u rajon razmještaja, Zapovjedništvo lekom, otišao u obilazak položaja TRD-a 57. brigade HV-a.
brigade i zapovjedništva bojni i TRD-a, kao i drugih postrojbi Nakon utvrđivanja položaja, TRD 101. brigade HV-a prebačen
brigade, počeli su provoditi organizacijsko-stručne pripreme za je hodnjom smjerom Cerje Letovaničko – Poljana Lekenička –
napad. selo Dužica – Sisak – Pračno – Klobučak – Gornje Komarevo
U Lekeniku je uspostavljena vrlo dobra suradnja s mještani- – Donje Komarevo, u rajon Komareva. Prebacivanje i primo-
ma i mjesnim organima vlasti, koji su toplo primili pripadnike predaja položaja obavljeni su, iz sigurnosnih razloga, tijekom
brigade i osigurali im smještaj. noćnih sati 2./3. kolovoza 1995. godine. O provedenom, usme-
Zapovjednici postrojbi brigade upoznali su sve pripadnike no i pismeno izviješten je načelnik topništva Zapovjedništva
sa zapovijedi zapovjednika brigade, da tijekom predstojećih na- ZP-a Zagreb.
padnih djelovanja i oslobađanja okupiranog područja Republi- U vremenu od 9,00 do 10,05 sati 3. kolovoza 1995. postroj-
ke Hrvatske, prema ratnim zarobljenicima i civilnim osobama be 101. brigade HV-a u rajonu razmještaja u Lekeniku obišla je i
te njihovoj imovini postupaju u skladu sa Ženevskim konvenci- nadzor obavila Glavna inspekcija GS HV-a, koja se pritom uvje-
jama i Međunarodnim ratnim pravom. Uz to, svi su pripadnici rila da se izobrazba i priprema za b/d provodi planski i stručno,
brigade upoznati s navedenim pravnim aktima, kojih su se bili te da su moral i spremnost pripadnika brigade na visokoj razini.
dužni strogo pridržavati. Na temelju Direktive GS HV-a za napad “Oluja-1”, Zapo-
Na širem području Lekenika pripadnici brigade uredili su vjedništvo ZP-a Zagreb dovršilo je 3. kolovoza 1995. zapovijed
tabore za boravak te su, s ciljem povećanja bojne spremnosti za za napad.
predstojeće bojne zadaće, po zapovijedi zapovjednika brigade Istoga dana u 16,30 sati, na redovnoj koordinaciji na IZM-
počeli provoditi ubrzanu obuku kako bi se adekvatno pripre- u 1 Zapovjedništva ZP-a Zagreb na Viktorovcu, zapovjednik
mili za žurno prebacivanje na prvu crtu i što spremniji dočekali 101. brigade HV-a primio je osnovne elemente zapovijedi, po
početak bojnih djelovanja. Izvode se kondicijski marševi u du- kojoj bi brigada, u suradnji sa 148. brigadom HV-a Zagreb –
žini 20 km s ciljem podizanja razine psihofizičke sposobnosti Trnje i 149. brigadom HV-a Zagreb – Trešnjevka, mogla biti
pripadnika brigade, uvježbava izvlačenje ranjenika, provodi os- angažirana u napadnim bojnim djelovanjima u formi skupnog
novna taktička i obuka za protuoklopnu borbu, obuka desetine trenaža, odnosno vojne vježbe. Zapovjednik i načelnik topniš-
i voda u napadu te se pripadnici brigade upoznaju s naoruža- tva brigade, koji su prisustvovali sastanku, reagirali su i iskazali
njem i značajkama bojišnice. svoje nezadovoljstvo, obrazlažući da se na taj način brigada ne
Dana 2. kolovoza 1995. Zapovjedništvo 101. brigade HV-a može uvoditi u napadna bojna djelovanja niti je moguće napisa-
u rajonu razmještaja posjetio je načelnik stožera ZP-a Zagreb, ti zapovijed za napad. U skladu s tim, zapovjednik 101. brigade

74 Topničko-raketni divizijun (TRD) 101. brigade HV-a ustrojen je krajem 1992., a prvi se put okupio na smotri u svibnju 1993. godine.

239
HV-a zatražio je od zapovjednika ZP-a Zagreb da mu izda za- s crte Gornje i Donje Komarevo – križanje za Sokolovac, obu-
povijed za napad, a ne izvode sa skupnog trenaža. hvatnim manevrom izvedu napad smjerovima Sokolovac – Sa-
Po primitku osnova zapovijedi i izvoda u formi skupnog tre- vinovac – Sjeverovac i Komarevo – Trnjani – Kljajići, izbiju na
naža, Zapovjedništvo 101. brigade HV-a pristupilo je razradi crtu Staro Selo – Kljajići – Sjeverovac, te uvodeći pritom drugi
dobivene zadaće, koja nije prenesena na niže postrojbe. Prema borbeni ešalon, produže napad smjerovima Kljajići – Gradusa
zaprimljenoj zadaći, zamisao je bila da postrojbe brigade, po – Knezovljani i Kljajići – Jovanovo brdo – Medarevo brdo, raz-
obavljenoj hodnji smjerom Lekenik – Sela – Sisak – Komarevo, biju snage SVK na smjerovima napada i izbiju na cestu Petrinja
SHEMA Br. 10
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 101. BR HV-a U VRO "OLUJA"

ZAPOVJEDNIK BRIGADE
STOŽER 101. BRIGADE HV-a PUKOVNIK JOZO PETRAŠEVIĆ

ODJEL INP
ZAMJENIK - NAČELNIK STOŽERA
PUKOVNIK IVAN CUKINA
ODJEL
ODJEL SPOZNAJNI
OPĆIH POMOĆNICI ZAPOVJEDNIKA
OMKP ODJEL
POSLOVA BRIGADE ZA

LOGISTIKU
SIS NATPORU-
PD
PNS ZA ZASTAVNIK ČNIK
NAČELNICI RODOVA KOORDI- NEVENKO
PNS ZA IZVEDBENO- SPOZNAJNE ŽELJKO DARKO
PNS ZA OPĆE PNS ZA OMKP NACIJU STRIČEVIĆ
NASTAVNE POSLOVE JANTOLEK SPASOJEVIĆ PRAVNE
POSLOVE NAREDNICA SATNIK NA
POSLOVE POSLOVE
ZASTAVNIK ZDENKA VEZE SLAVKO TERENU OPERATIVCI
NATPORUČNIK NINO
ŽELJKO RENDULIĆ MERKL PORUČNIK SAŠA SABO MLINAREK SATNIK 1. BOJNIK
SULEJMAN TATAREVIĆ RADIĆ
IVAN ŽELJKO
TOPNIŠTVA MLINAR IZVJESTITE- IZVJESTITE- ŠOMOĐI
SATNIK ŽELJKO PULEK LJI IPD LJI SIS 2. SATNIK
MARIO RADOVAN IVAN KOS
PZO ROGAČ LIPNIČKI
BOJNIK GORDAN LAZIĆ

IZVJESTITELJI INŽENJERIJE
URED
OMKP NATPORUČNIK
ZAPOVJEDNIKA
BOJNIK DARKO LETINČIĆ NAČELNICI STRUKA
BRIGADE
ČASNIČKI TIHOMIL IZVJESTITELJI INP-a
HORVAT SATNIK RKBO
NAMJESNIK
PORUČNIK STIPE MADUNOVIĆ SATNIK
IVAN ŽIVKOVIĆ
REŠAD SATNIK STJEPAN ŠKREBLIN SANITETSKE
ČASNIČKI FINANCIJ-
ŠVRAKA STJEPAN FILIPOVIĆ PROMETNE (LIJEČNICI)
NAMJESNIK TEHNIČKE OPSKRBNE SKE
VJEKOSLAV OMP ZASTAVNIK Dr. BARI ŠITA
DARKO LADIŠIĆ NATPORUČNIK ZASTAVNIK NAREDNIK
MILINOVIĆ BOJNIK ALEN IZVJESTITELJ
BRUNO VLAHOVIĆ DRAŽEN KOVAČIĆ ANĐELKO
BRANKO RAIN MLADEN FIJEMBER BUVINIĆ Dr. MILAN
VRBANOVIĆ
PETKOVIĆ

SAMOSTALNE POSTROJBE BRIGADE

LOGISTIČKA SATNIJA
ZASTAVNIK DRAGUTIN CVRTILA
DIVERZANTSKI VOD VEZE I KZ
PROTUDIVER-
INŽENJERIJSKI VOD IZVIDNIČKI PORUČNIK
VOD RKBO ZANTSKI
VOD PORUČNIK VOD KRUNOSLAV
VOD
IVICA GRETIĆ SVJETLIČIĆ
TEHNIČKI VOD
NAREDNIK TOMISLAV ČIŽMEK

OPSKRBNI VOD
STOŽERNI NAREDNIK
DRAGUTIN KOS
PROMETNI VOD
NENAD OREŠKOVIĆ
BITNICA POLK
VOD PZO
9K-11 SANITETSKI VOD
GORDAN
ZASTAVNIK Dr. ROBERT TROTIĆ
ŠTEVINOVIĆ
IVAN BAN

1. BOJNA
BOJNIK SINIŠA RATKOVIĆ TRD
2. BOJNA SATNIK JOSIP PETRETIĆ

SATNIK MARKO BIJELIĆ


3. BOJNA

SATNIK ZDESLAV TEŽULATI

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 101. br HV-a u VRO “OLUJA” 1995.

240
– Hrvatska Kostajnica. No, na kraju je od ove zadaće u obliku Prilikom preuzimanja crte, Zapovjedništvo 101. brigade
skupnog trenaža Zapovjedništvo ZP-a Zagreb odustalo. HV-a dobilo je i spoznajne podatke o rasporedu i jačini snaga
Dobivši telefonom u 23,03 sati 3. kolovoza 1995. usmenu pobunjenih Srba te možebitnim smjerovima napada na tom po-
zapovijed od zapovjednika ZP-a Zagreb za pokret (samo mu dručju, koji su bili nepotpuni, a nije bilo ni vremena za njihovo
je rečeno: Kreći i javi se Grgacu s brigadom do 01,00 sata!), za- razmatranje i dostavu na svim razinama ViZ-a brigade.
povjednik 101. brigade HV-a, ne znajući što se točno događa Na smjeru planiranih napadnih djelovanja 101. brigade
(mislio je da su pobunjeni Srbi probili hrvatsku crtu obrane), HV-a nalazili su se obrambeni položaji Samostalnog odreda
zapovjedio je uzbunu postrojbi brigade, žurnu popunu s b/k, Sisak – Caprag iz sastava 39. korpusa SVK, čiji je rajon obrane
hranom i vodom najmanje za dva dana, te pokret smjerom Le- najvjerojatnije bio: Blinjski Kut – Sokolovac – Sjeverna Kosa
kenik – Sisak – Komarevo prema crti obrane 57. brigade HV-a – Madžarska Kosa, po dubini Sjeverovac – Knezovljani – Ko-
(lijevo: Vučjak, desno: Klobučak). Kako su postrojbe briga- mogovina. Prednji kraj obrane Odreda bio je dobro utvrđen,
de bile razmještene na širem području Lekenika, zapovjednik branjen s dovoljno topničkog i protuoklopnog oruđa na domi-
brigade odlučio je brigadu motoriziranom hodnjom prebaciti nantnim točkama te miniran na važnijim prilazima, posebice uz
smjerom Lekenik – Sisak – Staro Selo – Komarevo, kako slije- potok Blinja. Topničku potporu oruđima većeg dometa Odre-
di: prvo Zapovjedništvo, pristožerne postrojbe i 2. bojna, zatim du su pružale ARJ korpusa, smještene na području Zrinske gore
1. bojna pa 3. bojna, te na kraju logistika. Pritom treba istaknuti i Šamarice, te BrAG 31. mtbr s vatrenog položaja u rajonu Lu-
kako je 1. bojnu zapovjednik brigade samoinicijativno poslao u žanjek.
Nakon tih saznanja, zapovjednik 101. brigade HV-a donio
područje Komareva, jer je ona bila određena kao pričuva Zapo-
je odluku da se pripadnici brigade iskrcaju između Gornjeg i
vjedništva ZP-a Zagreb.
Donjeg Komareva i što žurnije otpočnu preuzimanje crte 57.
Nakon odlaska brigade, u rajonu razmještaja ostala je dje-
brigade HV-a, sljedećim redoslijedom:
lovati ranije ustrojena Grupa za prijem i raspored naknadno
– 2. bojna i Diverzantski vod na crti Donje Komarevo –
pristiglih vojnih obveznika, koja ih je upućivala u pripadajuće
Vučjak;
postrojbe na bojišnici.
– 1. bojna i Izvidnički vod na crti Klobučak – Donje Ko-
Upućivanjem 101. brigade HV-a na prvu crtu banovinske
marevo;
bojišnice još uvijek nije bila isključena, od GS HV-a naviještena,
– 3. bojna, zbog nedovoljnog broja m/v, izvodi hodnju pre-
varijanta uporabe brigade na istočnoslavonskoj bojišnici. Naj- ma Komarevu poslije 6,00 sati, tako da je napad započeo prije
vjerojatnije zbog toga, Zapovjedništvo ZP-a Zagreb planiralo je njezinog razmještaja na početne položaje.
brigadu angažirati u drugoj etapi operacije. Na kraju je prema Komarevu krenula i sva logistika briga-
Došavši na područje Komareva u 00,50 sati 4. kolovoza de. Logistička baza brigade iz Brežana Lekeničkih premještena
1995., zapovjednik 101. brigade HV-a javio se zapovjedniku je u područje Komareva u tijeku napada i intenzivnih bojnih
57. brigade HV-a, bojniku Stjepanu Grgacu koji mu je, rekavši djelovanja snaga SVK po svim pristupnim cestama i mjestima
samo da njegova postrojba ide na drugi smjer napadnih djelova- ispred njihove crte obrane. Iz sigurnosnih razloga, bazu nije
nja, prenio usmenu zapovijed zapovjednika ZP-a Zagreb, koja bilo moguće razviti u cijelosti, pa je brigadno skladište ubojito-
je glasila: Basarac ti je rekao da preuzmeš moje položaje za obranu borbenih i tehničko-materijalnih sredstava prebačeno nazad u
od Klobučaka – Komareva do Vučjaka. Pritom ga je i upozorio Brežane Lekeničke.
da će imati velike probleme i gubitke u slučaju napada, jer je Tijekom primopredaje crte i zamjene postrojbi, na područ-
područje na smjeru Bestrma – Sjeverovac iznimno teško, dobro ju Komareva nastala je gužva i zagušenje ceste m/v s ljudstvom i
branjeno i obostrano minirano. Čuvši to, zapovjednik 101. bri- MTS-om te ratnom tehnikom. Vidjevši da se nešto događa, pri-
gade HV-a postao je još više zabrinut za sigurnost pripadnika padnici UNCRO-a75 reflektorima su osvijetlili to područje iz
brigade i nezadovoljan načinom ViZ-a Zapovjedništva ZP-a svoje baze u Blinjskom Kutu, kako bi bolje promotrili situaciju.
Zagreb, tim više jer je očekivao da će mu takvu zapovijed priop- TRD brigade trebao je biti u spremnosti za topničko djelo-
ćiti netko iz Zapovjedništva ZP-a Zagreb. vanje u 3,30 sati, a ostale postrojbe na crti obrane u 4,00 sata.

75 United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia – Operacija Ujedinjenih naroda za povratak povjerenja u Hrvatskoj.

241
SHEMA Br. 11
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 1. BOJNE 101. BR HV-a U VRO "OLUJA"

ZAPOVJEDNIK BOJNE
BOJNIK SINIŠA RATKOVIĆ

ZAPOVJEDNIŠTVO BOJNE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
IPD
IVAN JURILJ ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE
NATPORUČNIK DARKO MATIJEVIĆ

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


SPOZNAJNE POSLOVE i SIS
PORUČNIK KRUNOSLAV BADEL

SAMOSTALNE POSTROJBE
BOJNE - ZAPOVJEDNICI
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
DESETINA VEZE
RKBO

ZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE


POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
PORUČNIK MLADEN TUCIBAT PORUČNIK DRAŽEN SREŠ NATPORUČNIK SINIŠA TURKALJ
OPĆE POSLOVE
IZVIDNIČKA DESETINA
NAREDNIK STJEPAN BALABAND
DAMIR SKORUP

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
LOGISTIKU
SLAVKO BOGADI
SLAVKO GUBIĆ

IZVJESTITELJI STRUKA DOZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE INŽENJERIJSKI VOD
PORUČNIK MARIO HOTKO PORUČNIK NIKOLA MARCIUŠ STOŽERNI NAREDNIK MILJENKO TKALEC SULEJMAN KRKIĆ
TEHNIČKE
ALOJZ ČANČER

DESETINA "S-2M"
OPSKRBNE
ALOJZ VNUČEC
ZAPOVJEDNIK 1. VODA
ZAPOVJEDNIK 1. VODA
ZASTAVNIK ZAPOVJEDNIK 1. VODA
2. VODA PORUČNIK MARIJAN KIŠUR 2. VODA 2. VODA
DAMIR MATOŠA
SANITETSKE - LIJEČNICI
DR. TOMO MALENICA
3. VODA PORUČNIK MLADEN VUK 3. VODA 3. VODA

ZAPOVJEDNIK LOGISTIČKOG VODA ILIJA ZUKANOVIĆ DUŠAN ŠEBREK

Obnašatelji sklopnih dužnosti prema ustroju 1. bojne 101. br HV-a u VRO “OLUJA” 1995.

ZM brigade organizirano je u Komarevu, sa zadaćom pripreme problemima. Uslijed kratkoće vremena i nedostatka m/v za pri-
elemenata zapovijedi i neposrednim angažiranjem dijela Zapo- jevoz vojnih obveznika i MTS-a, samo je 2. bojna uspjela preu-
vjedništva na prihvatu i stručnoj pomoći zapovjednicima bojni zeti crtu od pripadnika 57. brigade HV-a, ali samo djelomično i
i satnija, posebice 2. bojni, koja je prva započela preuzimati crtu tek oko 3,00 sata 4. kolovoza 1995. godine. Govoreći o dolasku
bojišnice. na početne položaje, zapovjednik navedene bojne, satnik Mar-
Susjedi u smjeru napada brigade bili su – lijevo: 103. briga- ko Bijelić, istaknuo je kako mu je zapovjednik voda iz sastava
da HV-a Krapina, desno: 57. brigada HV-a Sisak. 57. brigade HV-a, i to u velikoj žurbi, pokazao samo neke od
Stigavši na područje Komareva, Zapovjedništvo brigade punktova i skloništa na prvoj crti te mu rekao da se može doći
organizira rad na ZM-u i razvija centar veze, no ne uspijeva us- samo do potoka, jer je daljnji prostor miniran. Pritom je nagla-
postaviti vezu sa Zapovjedništvom ZP-a Zagreb i 57. brigadom sio kako do 4,50 sati, odnosno neposredno prije početka “Olu-
HV-a, kao ni sa “svojom” 1. bojnom, koja je bila u hodnji prema je”, Zapovjedništvo 2. bojne nije uspjelo u cijelosti rasporediti
Komarevu. Time je ViZ bilo usporeno i znatno otežano. Osim svoje pripadnike na polazne položaje za napad.
toga, odmah su obavljena izviđanja terena i patroliranja te je Prebacivanjem brigade na područje Komareva, prvotni
organizirana obrana u noćnim uvjetima, a Izvidničkom i Di- plan Zapovjedništva ZP-a Zagreb o njezinoj bojnoj uporabi u
verzantskom vodu dane su zadaće prikupljanja i provjeravanja napadnim djelovanjima prema Glini “pao je u vodu” te je bri-
spoznajnih podataka. gada dobila novu, obrambenu zadaću na području Komareva.
Krenuvši na crtu i u napadna djelovanja bez zadanog vre- U trenutku najveće dinamike brigade i razmještaja pripadni-
mena početka napada, 101. brigada HV-a suočila se s brojnim ka 2. bojne na crti bojišnice, oko 3,30 sati 4. kolovoza 1995.

242
SHEMA Br. 12
POPIS OBNAŠATELJA SKLOPNIH DUŽNOSTI PREMA USTROJU 2. BOJNE 101. BR HV-a U VRO "OLUJA"

ZAPOVJEDNIK BOJNE
SATNIK MARKO BIJELIĆ

ZAPOVJEDNIŠTVO BOJNE
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
IPD
VLADIMIR OVČAR ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE
NATPORUČNIK MIROSLAV SEMENSKI

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


SPOZNAJNE POSLOVE i SIS
ZASTAVNIK ZVONKO ŠIMUNEC

SAMOSTALNE POSTROJBE BOJNE -


ZAPOVJEDNICI
POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA DESETINA VEZE
RKBO MIROSLAV VUKAS

ZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE ZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE


POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA
PORUČNIK DRAGAN DUKMENIĆ PORUČNIK ZORISLAV KRUHONJA NATPORUČNIK VLADIMIR ŠAVOR
OPĆE POSLOVE IZVIDNIČKA DESETINA
ČASNIČKI NAMJESNIK MIROSLAV MARIO ZEBEC
DRUŽIĆ

POMOĆNIK ZAPOVJEDNIKA BOJNE ZA


SAMOSTALNI PRATEĆI VOD
LOGISTIKU
PORUČNIK IVICA ČIČAK
ZASTAVNIK KRUNOSLAV BULE

IZVJESTITELJI STRUKA DOZAPOVJEDNIK 1. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 2. SATNIJE DOZAPOVJEDNIK 3. SATNIJE INŽENJERIJSKI VOD
PORUČNIK NIKOLA BOROMISA PORUČNIK MLADEN MAJDAK PORUČNIK STJEPAN JEŽ DAMIR MAGDIĆ
TEHNIČKE
NAREDNIK EMIL KOKOT

DESETINA "S-2M"
ENVER GARIBOVIĆ
OPSKRBNE
MARIJAN PLEŠKO
ZAPOVJEDNIK 1. VODA ZAPOVJEDNIK 1. VODA
ZAPOVJEDNIK 1. VODA
PORUČNIK VLADO PORUČNIK
2. VODA ZDRAVKO SABLJAK 2. VODA 2. VODA
TRBOJEVIĆ