OTKAZ UGOVORA O RADU, ZAŠTITA POSLODAVACA I RADNIKA U OVIM SLUČAJEVIMA UVOD Sadašnja faza radnog zakonodavstva u Republici Srpskoj

započeta je 2000-te godine, kada je donešen Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj:38/00). Ovaj Zakon do sada je mijenjan četiri puta. Neposredan i osnovan cilj zakonodavca je bio da se nastavi i održi kontinuitet i razvoj radnog zakonodavstva. Poredeći ovaj kancept radnih odnosa sa ranijim, nesporno je da su značajne razlike nego sličnost. Ove razlike odražavaju promjenu samog koncepta radnog odnosa. Promjene ovog koncepta i ure ivanje radnih odnosa svakako je u vezi sa drugim promjenama u društvu, a prije svega sa prelaskom na tržišnu ekonomiju, privatizaciju preduzeća a u okviru toga uspostavljanja tržišta rada. Zakon o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, i 66/03) ure e uje način i postupak zaključivanja ugovora o radu izme u radnika i poslodavca, radno vrijeme radnika, odmore i odsustva, plate i naknade po osnovu rada, zaštitu prava iz radnog odnosa, zaključivanje i primjenu kolektivnih ugovora, rješavanje sporova izme u radnika i poslodavca, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom zakona i drugih prava i obaveza koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike Srpske. Prema osnovnom konceptu i smislu ovog zakona radni odnos je specifični ugovorni odnos izme u radnika i poslodavca. Sam ugovor o radu, odnosno zaključivanje ugovora o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa, a otkaz ugovora o radu jeste način prestanka radnog odnosa. Svaka od ugovorenih strana dužna je da izvršava ugovorena prava, ali i obaveze. U tom smislu radnik je dužan da se bez prinude angažuje u radni proces, da lično i kontinuirano ispunjava svoje radne zadatke i dužnosti u skladu sa prirodom i vrstom rada, a sve pod neposrednim uputstvima i nadzoru svog poslodavca. Sam poslodavac je dužan radniku dati posao, odrediti mu njegovo mjesto rada i način obavljanja istog, radniku redovno vršiti isplatu zara enih plata kao i obezbjediti mu druga pravo po osnovu zakona ( godišnji, sedmični i dnevni odmor, otkazni rok, otpremninu i dr.) Zakonom o radu obuhvaćeni su osnovni istituti radnog prava. Zakon prvenstveno ure uje: - zasnivanje radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu u pismenom obliku (član 14.-20.) - radno vrijeme (član. 35.-47.) - otpremninu ( član 127., član 152, član 35. OKU) - otkazni rok ( član 121) - kao i prestanak radnog odnosa ( član 112. –127.)

2. sa danom prestanka rada poslodavca. ako radnik bude osu en na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti. 5. istekom roka važenja ugovora o radu na odre eno vrijeme. 8. stav 1. 6.istekom roka važenja ugovora o radu na odre eno vrijeme. odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. slučajeve prestanka radnog odnosa po sili zakona .sa danom prestanka rada poslodavca.Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu Prestanak radnog odnosa. odnosno normira razloge za prestanka važenja ugovora o radu. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji randika. 7. slučajevi prestanka ugovora o radu po volji posodavca. . . ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati s rada. odnosno prestanak važenja ugovora o radu regulisan je članom 112. 2. . odnosno sa danom početka primjene privremene mjrer zabrane rada poslodavcu izrečene od strane nadležnog suda na periodu duži od tri mjeseca. slučajeve prestanka važenja ugovora o radu možemo grupisati odnosno sistematizovati: kao: 1. . otkazom ugovora od strane radnika ili poslodavca. kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. 4. . na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvr enim sudskom odlukom. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. odnosno mjere.otkazom ugovora od strane posliodavca. sporazumom poslodavca i radnika.otkazom ugovora od strane radnika 3. 3. Posmatrajući predhodno pomenutu odredbu Zakona o radu. U smislu ove odredbe ugovor o radu prestaje da važi: 1. . Zakon o radu taksativno normira slučajeve prestanka radnog odnosa. vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju duže od tri mjeseca – sa danom početka izvršenja kazne. smrću radnika.sporazumom poslodavca i radnika . 9.istekom roka važenja ugovora o radu na odre eno vrijeme .na osnovu odluke nadležnog suda koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvr enim sudskom odlukom.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. Zakona o radu.kad radnik navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. .

a koje su uslovno vezana za materijalnu situaciju poslodavca. zakonodavac nastoji zaštiti samog radnika i osvarivanje njegovih prava iz radnog odnosa. prvensteno da ne postoji bilo koji oblik prinude. Zakona o radu predvi a mogućnost prestanka radnog odnosa radnika. načelo dobrovoljnosti tj. . Kroz ostvarivanje prava (kao u slučaju prestanka radnog odnosa otkazom ugovora radniku od strane poslodavca). Polazeći od ove činjenice i načela dobrovljnosti. Sama činjenica smrti radnika znači gubitak pravnog subjektiviteta. U ovoj situaciji radniku pripadaju sva prava kao u slučajevima otkaza ugovora o radu na nezkonit način od strane poslodavca. bilo kakav oblik prinudnog rada ne postoji. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa bitno je da kod ugovornih strana ne postoji činjenice koje mogu uticati na njihovu volju. Ovaj član tako e. odnosno predvi a situaciju u kojoj radnik može da otkaže ugovor o radu. Zakon posebno ne normira šta bi sporazum treba da sadrži. Otkaz ugovora o radu od strane radnika U Republici Srpskoj. Sporazum poslodavca i radnika Radnik i poslodavac se mogu sporazumjeti oko prestanka radnog odnosa radnika. Ima obavezu u skladu sa OKU. Imajući u vidu činjenicu da su prava iz radnog odnosa. Član 120. Da bi radnik imao pravo da otkaže ugovor o radu neophodno je da postoje sledeće pretpostavka: . poslodavac nema neke posebne obaveze prema radniku. . pa je jedno od načela radnog odnosa. Smrt radnika Kao prvi razlog za prestanak važenja ugovora o radu.obaveza.povrede radne obaveze iz ugovora o radu od strane poslodavca. neprenosiva i neotu iva. prvenstveno prava na otkazni rok. 2. . sasvim je narmalno da zakon predvi a i normira slučajeve prestanka radnog odnosa a koji zavise od volje radnika. prisile ili ucjene.1. svaki radni odnos jeste i mora biti dobrovoljan. prava na otpremninu.dan prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. a ugovorne strane trebale bi da se saglase oko: . 3a). prava i načina ostvarivanja prava iz radnog odnosa.da je ta povreda takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi raditi kod poslodavca. predvi a i situaciju da radnik u svakom trenutku može otkazati ugovor o radu kod poslodavca. bez nekog posebnog značaja. koji za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. Zakon navodi smrt radnika. lična prava.

radnik nema pravo a samim tim ni poslodavac obavezu. . U situaciji da radnik otkazuje ugovor o radu iz razloga što je ispunio uslove za starosnu penziju. odnosno odredba koja treba generalizovati. .da radniku onemogući da radi za vrijeme otkaznog roka. u slučajevima kada radnik daje otkaz ugovora o radu predvi a otkazni rok od 15 kalendarskih dana.onemogući radniku da koriti jedan slobodan dan sedmično radi traženja novog zaposlenja. poslodavac je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati mu sva prava po osnovu rada kao da je radio za vrijeme do isteka otkaznog roka. što je svakako jedna vrsta zaštite poslodavca. budu ispunjene.000. odnosno odredba i situacija. Radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ima pravo na naknadu plata. Zakonodavac štiti poslodavca propisivanjem prekluzivnog roka od 15 dana od dana saznanja radnika da je poslodavac izvršio povredu obaveze iz ugovora o radu. kao u slučajevima kad mu on otkazuje ugovor o radu. a prvenstveno: . u obavezi radniku za vrijeme trajanja otkaznog roka omogućiti da koristi jedan slobodan dan u sedmici radi traženja novog zaposlenja. U slučajevima da se ne dokažu odre ene pravne pretpostavke za ovaj otkaz ugovora o radu. Ovaj otkaz radnik je dužan dostaviti poslodavcu pismeno uz obavezno navo enje razloga zbog kojih daje otkaz ugovora o radu. a koji počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu. . poslodavac neće biti u obavezi obezbjediti prava iz radnog odnosa radniku. . Otkazni rok Zakon o radu. za ostvarivanje prava radnika nephodno je da zakonske pretpostavke normirane u ovoj situaciji. U slučaju da poslodavac zahtjeva da radnik prestane da radi prije isteka otkaznog roka i radnik se saglasi sa tim zahtjevom.ne isplati radniku naknadu plate. Poslodavac je tako e.da su te povrede takve prirode da se s osnovom ne može očekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca. da radniku da pravo na otkazni rok.da je poslodavac izvršio povredu svojih obaveza iz ugovora o radu. Radnik može u svako doba po svojoj volji da otkaže ugovor (razlika je jedino u obimu prava koja mu pripadaju u tom slučaju) za razliku od poslodavca kome su tačno zakonom propisani slučajevi i mogućnosti za otkaz ugovora o radu radnika. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane radnika: Zakon o radu predvi a novčanu kaznu u iznosu od 1. Svakako da ovo nije generalna odredba. već u svakom pojedinačnom slučaju ove činjenice moraju biti utvr ene. 3b) Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca: Zakon u cilju zaštite prava radnika i poslodavca propisuje situaciju kada poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku.Me utim.000 KM do 10.00 KM za prekršaj poslodavca u slučaju: .

Zakon poslodavcu u ovom slučaju propisuje prekluzivni rok i veže ga činjenicu saznanja za povredu i učinioca. .ako se zbog ekonomskih. poslodavac je dužan da radniku omogući saslušanje. odnosno otkaza ugovora o radu od strane poslodavac. . odnosno on mora da dokaže da je radnik učinio neku od težih povreda radne obaveze koje su taksatino propisane članom 91. U slučaju sudskog osporavanja otkaza ugovora o radu. u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa.). odnosno osporavanje razloga za otkaz od strane radnika a radi zaštite svojih prava u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. U slučaju otkaza ugovora radniku od strane poslodavca.Ovaj prekluzivni rok iznosi 30 dana od dana saznanja za povredu i učinioca.Pismena forma kao i obavezno navo enje razloga za otkaz ugovora o radu je bitna za obje ugovorne strane.Da bi sud donio ovakvu odluku neophodno je da postoje očigledne činjenice i dokazi koji ukazuju da je poslodavac otkaza ugovor o radu mimo zakonom predvi enih situacija. da eventualno ukoliko to učinjena povreda dozvoljava zatraži mišljenje sindikata ili eventualno savjeta radnika ako je on organizovan kod poslodavca.Zakona. Po okončanju ovog postupka. radnik je zaštićen u tom smislu. Zakon svakako normira ovu vrstu otkaza ugovora o radu.Ovaj primjerak otkaza ugovora poslodavac je obavezan da dostavi radniku. Sem povratka na posao ranika. da iznese svoju odbranu. organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika. poslodavac je tako e u obavezi radniku isplatit naknadu plate i obezbjediti mu ostvarivanje i svih drugih prava na koja bi radnik imao pravo da je bio u radnom osnosu. ne vrati na rad. s obzirom na svoje stručne i radne sposobnosti ne može uspješno izvršavati radne obaveze iz ugovora o radu. obavezna je pismena forma uz navo enja razloga za otkaz.ako radnik. Po okončanju sudskog spora zbog otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac. .ako se radnik. .Tako e poslodavac je obavezi radniku omogući i ostvarivanje prava na koja bi radnik imao pravo propisanih Opštim kolektivnim ugovorom.u slučaju izvršavanja teže povrede radne obaveze od strane radnika (teže povrede su taksativno naznačene u čl. u slučaju pokretanja spora i osporavanja otkaza. odavanje poslovne i službene tajne. nasilnično ponašanje. da sud na njegov zahtijev može odlučiti da se privremeneo do okončanja sudskog postupka vrati na posao. ali otkaz ugovora u cjelosti zavisi od volje poslodavca. zloupotreba položaja i dr. teret dokazivanja postojanja teže povrede je na poslodavcu.Poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu u sledećim slučajevima: . – kra a. zbog kojih se otkazuje ugovor o radu. sud će naložiti poslodavacu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao prije otkaza ugovora ili na druge poslove koje odgovaraju njegovim radnim i stručnim sposobnostima. Što se tiče ove vrste otkaza. 91. u slučaju da do e do sudskog spora. uz pretpostavku da je sud utvrdio da je to ura eno na nezakonit način. zbog teže povrede radne obaveze.

radnik ima ravo na otkazni rok. radno mjesto. na mjesto rada. uživaju izabrani predstavnici radnika. trajanje otkaznog roka kao i druga pitanja koja su u vezi sa pravima i obavezama radnika i poslodavca za vrijeme trajanja otkaznog roka. U smislu stava 1. ne može uspješno izvršavati radne zadatke iz ugovora o radu. zakon tako e ne propisuje bilo kakve rokove. . kao i u slučaju otkaza ugovora radniku koji zbog svoje stručni radne sposobnosti .U slučaju da odbije da zaključi ugovor radnik ima pravo na otpremninu i otkazni rok u skladu sa zakonom. Zakon o radu ostavlja mogućnost da se kolektivnim ugovorom. predvi a mogućnost otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca sa ponudom zaključivanja ugovora pod izmjenjenim uslovima. Ovi izmjenjeni uslovi.Pored ove minimalne zaštite odnosno minimalnog trajanja otkaznog roka. kako bi zaštitio radnike i poslodavce. Radnik u slučaju da prihvati ponudu poslodavac. Otkazni rok U slučaju otkaza ugovora o radu radniku od strane poslodavac zbog ekonomskih. Zakon o radu ovom odredbom odre uje minimalno trajanje otkaznog roka.Na ovaj slučaj primjenjuju se pravila koja ure uju otkazivanje ugovora od strane poslodavac. na uslove rada i drugo. se mogu odnosti na platu. i istovremenu ponudu za zaključivanje drugog ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. predsjednik sindikalne organizacije većinskog sindikata organizovanog kod poslodavca. zadržava pravo da ovaj ugovor osporava kod nadležnog suda. Izabrani predstavnici radnika u smislu zakona su: predsjednik savjeta radnika. Ovaj otkazni rok traje minimalno 30 kalendarskih dana i počinje teći od dana uručenja otkaza radniku.ovog člana poslodavac može otkazati otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zaključivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. Postupanje suprotno ovoj odredbi jeste prekršaj učinjen od strane poslodavca.Svakako da ponuda ne može vječno trajati i obavezivati. Svakako da poslodavac može da otkaže ugovor o radu izabranom predstavniku radniak uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za poslove rada. Zaključivanje ugovora pod izmjenjenim uslovima Zakon o radu u član 123. izabrani predstavnik radnika u organima većinskog sindikata organizovanog na višem nivou. organizacionih i tehnoloških razloga.Ovaj sindikalni imunitet izabrani predstavnici radnika u savjetu radnika ili u organima sindikata traje cijelo vrijeme obavljanja funkcije i jednu godinu nakon isteka funkcije. Što se tiče same ponude poslodavac i evantualnog prihvata radnika . pa bi u konkretnom slučaju rok od 8 dana ili 15 dana bio nekakav razuma rok za ponudu poslodavaca odnosno prihvatanje te nove ponude od strane radnika. i ako ih zakon ne pominje.) od otkaza ugovora o radu. pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže urede slučajevi i uslovi za otkazni rok.U ovom slučaju imamo situaciju da se radniku otkazuje postojeći ugovor o radu.Otkaz ugovora o radu izabranim predstavnicima radnika Posebnu zaštitu u smislu Zakona o radu ( član 118.

) Radnik kojem radni odnos prestaje otkazom ugovora od strane poslodavca ima pravo na otpremninu uz ispunjavanje zakonom popisanih uslova.pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanih Zakonom o radu ( čl. Kao i slučaju otkaza ugovora o radu od strane radnika. Tako se razlikuje: . 35.Zakon o radu propisuje posebnu zaštitu u slučaju otkaza ugovora o radu za radnike sa dužim radim stažom kada je u pitanju otkazni rok.152). omogući korištenje jednog slobodnog dana radi traženja novog zaposlenja. . U slučaju da poslodavac ne postupi po ovoj odredbi. Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu. na zahtjev poslodavca prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka. izuzev u slučajevima. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 90 dana.pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu ( čl. čini prekršaj u smislu Zakona o radu. Poslodavac radniku mora odrediti prethodno navedene dužine otkaznih rokova ukoliko otkazuje ugovor o radu radniku. i u slučaju ako se radnik u roku od 5 radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. c) da radniku radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavac. . ukoliko radnik. Imajući u vidu činjenicu da potpune primjene Zakona o radu nema bez kolektivnog ugovora. Pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučajevima propisanim Zakonom o radu ( čl.127. tako i u situaciji otkaza ugovora o radu od strane poslodavca.pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju ( čl.127. ima pravo na otkazni rok u trajanju od 30 dana. Poslodavac ima obavezu da radniku za vrijeme trajanja propisane dužine otkaznog roka.). ne vrati na rad. b) od 10 do 20 godina. Ovo pravo zavisi od načina prestanka radnog osnosa radnika. Opšti kolektivni ugovor propisuje sledeću dužinu otkaznih rokova: a) radniku kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu a koji ima najmanje dvije radnog staža do 10. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 75 dana. ova dužina otkaznih rokova je obavezujuća i za radnike i poslodavce. Opšti kolektivni ugovor utvr uje duže otkazne rokove za radnike sa dužim radnim stažem. v) od 20 do 30 godina. tačka .Zakona. radnik ima pravo na otkazni rok u trajanju od 45 dana. i to: a) da radnik ima zaključen ugovor o radu na neodre eno vrijeme. učinjene teže povrede radne obaveze radnika propisanih članom 91. . Opšteg kolektivnog ugovora). g) preko 30 godina. b) da radnik kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu ima najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža. poslodavca je u obavezi radniku isplatiti naknadu plate i priznati radniku sva druga prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Visina otpremnine propisane Opštim kolektivnim ugovorom zavisi od dužine rada radnika kod poslednjeg poslodavca i iznosi: a) za rad od 2 do 10 godine.Ovo je prekluzivni rok. organizacionih i tehnoloških razloga.Zakon je propisao ko ima pravo na ovaj vid otprmnine. ko otpremninu isplaćuje i kako se obezbje uju sretstva za isplatu otpremnine. 40% plate iz alineje 1.1991. propisao iznos otpremnine. g) za rad preko 30 godina. 45% plate iz alineje 1. a zahtjevi su se podnosili ministarstvu nadležnom za poslove rada u pismnenom obliku. 50% plate iz alineje 1. Pravo na podnošenje zahtjeva nemaju lica: .ovog člana. Pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni odnos prije stupanja na snagu Zakona o radu Ova otpremnina nije obaveza poslodavaca. Kolektivnog ugovora poslodavac je u obavezi da radniku prilikom odlaska u penziju isplati otpremninu u visini do trostruke plate radnika obračunate u skladu kolektivnim ugovorom. v) za rad od 20 do 30 godina. Zakon o radu predvi ena je mogućnost da se radnik i poslodavac dogovore oko obezbje ivanja drugog prava ili oko obezbje ivanja drugog vida naknade umjesto otpremnine. Pravo na otpremninu radnika prilikom odlaska u penziju U skladu sa odredbom člana 35. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Zakon propisuje da radnik koji se na dan 31. kao i da se dogovore oko rokova i isplate same otpremnine. Veći iznos otpremnine od porisane može se utvrditi kolektivnim ugovorom. a koji smatra da mu je radni odnos prestao nezakonito kod tog poslodavca počev od tog datuma pa do dana stupanja na snagu ovog zakona. ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. Zakon o radu odre uje minimalan iznos otpremnine koja pripada radniku u slučaju otkaza ugovora o radu. Kolektivni ugovor utvr uje veće iznose otpremnine od otpremnine poprisane Zakonom o radu na koju radnici imaju pravo u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavac iz ekonomskih.ovog člana.tačka . za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.Nepostojanje ovih zakonom propisanih uslova.ovog člana. propisao uslove koji moraju postojati i koji se moraju u svakom pojedinačnom slučaju utvrditi. godine nalazio u radnom odnosu kod poslodavca čije je sjedište bilo na sadašnjoj teritoriji Republike Srpske. i ona iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.12. b) za rad od 10 do 20 godina. a niti je pravo svih radnika. 35% prosječne mjesečne plate radnika isplaćene u poslednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili koja mu pripada u skladu sa kolektivnim ugovorom za svaku navršenu godinu rada. radnik nema pravo na otpremninu.

zavisi od dužine radnog staža radnika kod poslodavca.Komisija prilikom rješavanja zahtjeva može tražiti sve neophodne informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika. Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu.za radni staž od 10 do 20 godina .za radni staž od 5 do 10 godina . vršiti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati druge radnje koje su nephodne radi pravilnog i potpunog utvr ivanja činjeničnog stanja. a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da.. Visina otpremnine po članu 152.00 prosječne plate. dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika. poslodavac je dužan da u pismenoj formi. otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih. ali ne manje od 5 radnika.koja su vodila radni spor pred nadležnim sudom protiv odluke o prestanku radnog odnosa. pravne struke i koji imaju iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima. Zbrinjavanje viška radnika Poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika.Ova otpremnina će se isplaćivati na teret fonda formiranog za ovu svrhu a sredstva će se obezbjediti od prodaje državnog kapitala i drugih izvora. sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10 % zaposlenih radnika. Zakona. radnik ima pravo samo na tačno odre enu visinu otpremnine. u slučaju da je radnik pokrenu radni spor pred nadležnim sudom.66 prosječne plate. .za radni staž do 5 godina-u visini 1. odnosno sindikat o sledećem: . i iznosi: . ili ukoliko je pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na ovu otpremninu kod inspekcije rada. U cilju sprovo enja konsultacija. obavjesti savjet radnika. ako je spor pravosnažno okončan. tehnoloških i organizacionih razloga. bez prava na povratak na posao. Tako e. zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih. bez prava na povezivanje staža ili nekih drugih prava iz radnog odnosa.00 prosječne plate. a koja se sastoji od predsjednika i četiri člana. sud i inspekcija rada će obustaviti postupak i predmet ustupiti Komisiji. a koji nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona.u visini 3. . prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. i . tehnološke i organizacione razloge. Osnovni razlozi za otkaz vezani su prvenstveno za smanjenje obima posla i ekonomske.Protiv rješenja komisija radnik ima pravo žalbe ministru nadležnom za poslove rada u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.za radni staž preko 20 godina . . ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika. o svakom predmetu odlučuje većinom glasova.koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme čekanja na posao. uzimati izjave od fizičkih lica. Znači.razlozima za prestanak rada radnika. O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odlučuje Komisija koju imenuje ministar nadležan za poslove rada.33 prosječne plate u Republici u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu.u visini 2. . najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o radu radnicima.u visini 2. ili.

dužan je da prije zasnivanja radnog odnosa sa drugim licima . ili lice koje ima 40 godina penzijskog staža. .. . 5. . Položaj radnika zbrinut kroz program zbrinjavanja viška radnika u smislu odredbe člana 124.mjerama kojima bi se moglo izbjeći otkazivanje ugovora o radu svim ili odre enom broju radnika. Istek roka važenja ugovora o radu Radni odnos se može zasnovati na odre eno i neodre eno vrijeme. zakonom je sankcionisano kao prekršaj koji je učinjen od strane poslodavca. U slučaju da se to desi. ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o radu. Prestanak radnog odnosa zbog godina života i staža osiguranja ili godina penzijskog staža U smislu odredaba Zakona o radu radniku prestaje radni odnos kad navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja. je povoljniji za jedan odre eni vremenski period ( period od godinu dana) u donosu na druga lica koja bi tražila zaposlenje iz razloga što je poslodavac u obavezi da ukoliko namjerava da zaposli odre en broj radnika sa istim stučnim kvalifikacija koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos.broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos. Gubitak radne sposobnosti Ugovor o radu prestaje da važi dostavljanjem poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. Propisi iz radno-pravne oblasti ne poznaju neke činjenice niti predvi a bilo kakve mogućnosti. Zakona.mjerama kojima bi se omogućilo zapošljavanje radnika kod drugih poslodavaca. 4.otkaz ugovora o radu suprotno odredbama zakona. bez obzira da li će radnik ispuniti i uslove za sticanje prava na invalidsku penziju. moglo imati zaključen ugovor o radu.Ovo rješenje donosi stručna služba Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske.ako poslodavac radniku ne obezbjedi pravo na otkazni rok i otpremninu. .ako po provedenom zbrinjavanja viška radnika ne ponudi radnicima zaposlenje koji imaju pravo prvenstva u odnosu na druga lica. kao prekršaji sankcionisano je: . . Gubitak radne sposobnosti utvr uje se u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju.ako radniku ne omogući povratak na posao nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa. . zbog kojih bi neko lice poslije navršene 65 godine života. Sankcije u slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavac U slučaju otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. 6. a vezan je za nastupanje zakonom propisanih slučajeva. Ovaj prestanak ugovora o radu raegulisan je u skladu sa odredbama Zakona o radu.

U slučaju da se kazna zatvora smanji poslije stupanja na izdržavanje kazne zatvora. 7. Prestanak ugovora o radu zbog kazne zatvora. odnosno sa danom početka privremene mjere zabrane rada poslodavacu izrečene od strane nadležnog suda. Ako se radnik. i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine. nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu. na duži period od tri mjeseca. radniku prestaje radni odnos. nakon isteka roka od dvije godine. Dan početka izvršenja kazne. ta činjenica nema uticaja na važenje ugovora o radu. mjeru bezbjednosti ili vaspitnu zaštitnu mjeru u dužem trajanju od tri mjeseca. jeste činjenica zbog koje radnik odstustvuje s rada. 9. i to je trenutak kad poslodavac radniku otkazuje ugovor o radu. odnosno mjere. Prestanak radnog odnosa zbog prestanka rada poslodavca Sa danom prestanka rada poslodavca.U ovaj period uračunavaju se i prekidi koji su trajali do dvije sedmice. pismene odjave od strane poslodavca. likvidacije. Prestanak rada poslodavca moguć je zbog: stečaja. a zbog zabrane obavljanja odre enih poslova. iz razloga što je poslodavac dužan radniku otkazati ugovor o radu sa danom početka izdržavanja kazne. Prestanak ugovora o radu na osnovu sudske odluke Na osnovu sudske odluke radni odnos prestaje sa danom utvr enim u presudi. Ako radnik. uz izričitu ili prećutnu saglasnost poslodavca. ali najduže do dvije godine od dana zaključivanja ugovora o radu na odre eno vrijeme. Sud će u samoj presudi utvrditi činjenice i razloge zbog kojih utvr uje prestanak važenja ugovora. U slučaju da radnik bude osu en na kaznu zatvora kraću od tri mjeseca poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu. Poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na odre eno vrijeme. ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju. više puta zapošljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odre eno vrijeme. prestaje i radni odnos radnika. nastavi da radi. . 8. jednom ili više puta produži za odre eni period. smatraće se da je radnik zasnovao radni odnos na neodre eno vrijeme. mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere Ako radnik bude osu en na bezuslovnu kaznu zatvora. smatrati će se da je zasnovao radni odnos na neodre eno vrijema.Ugovor o radu zaključen na odre eno vrijeme prestaje da važi istekom roka iz tog ugovora. Radni odnos zasnovan na odre eno vrijeme ne mora da prestane istekom roka iz tog ugovora.

što je u saglasnosti sa načelom da je prinudni rad zabranjen. uz obavezu da radniku omogući ostvarivanje prava koja su mu zagarantovana Zakonom o radu. Ne samo da je pravno uredio ovaj institut. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite . prvenstveno da radniku omogući pravo na otpremninu i otkazni rok zavisno od dužine njegovog radnog staža. već je u potpunosti regulisao prava i obaveze radnika i poslodavca. Radniku je data mogućnost da svojom voljom otkaže ugovor o radu bez sankcije. Borislav Radić. Poslodavac u uslovima tržišne ekonomije u svakom trenutku ima mogućnos da radniku otkaže ugovor o radu. dipl.- sudskom odlukom o zabrani rada.pravnik Načelnik za rad i zapošljavanje. prestanak uslova za rad. Z A K Lj U Č A K Zakon o radu normira slučajeve prestanaka radnog odnosa u potpunosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful