HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA

7. RAZRED
OSNOVNE ŠKOLE

PREDMET: KEMIJA

PREDGOVOR
Kemija u osnovnoj školi gotovo je neznatnim dijelom namijenjena budućim kemičarima, a samo malim dijelom budućim prirodoslovcima. Program kemije u osnovnoj školi zato ne bi trebao biti temeljen na sveučilišnim programima za studij kemije. Trebao bi biti prvenstveno usmjeren na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život, na zanimljivosti i doprinosu kemije u izgradnji kvalitetnijega života. U tom smislu program kemije iz 1999. potpuno zakazuje osim početnoga uvoda o tvarima bez kojega nijedan program kemije ne može početi. Znanja i sposobnosti koje bi učenici u osnovnoj školi trebali steći iz područja kemije mogla bi se napisati bitno jednostavnije (1. Uloga kemije u svakodnevnom životu; 2. Osnovna svojstva tvari; 3. Postupci kojima se kemičari služe; 4. Osnovne mjere zaštite; 5. Osnovno baratanje kemikalijama; 6. Bit kemijskih reakcija; 7. Atomska građa tvari; 8. Počeci kemijske nomenklature i simbolike; 9. Neuništivost atoma (očuvanje mase); 10. Neke osnovne tvari: voda, zrak, kiseline, lužine, soli, otapala, goriva, tvari u živim bićima, lijekovi, otrovi, ...). Popisom nastavnih tema ipak se željelo učiniti više, dajući nastavnicima više poticaja za kreiranje nastave temeljene na problemskom pristupu, na zapažanjima i mjerenjima tijekom izvođenja pokusa. Teme namijenjene su prvenstveno nastavnicima kemije u osnovnim školama, autorima udžbenika za taj predmet, a mogu poslužiti roditeljima i drugim zainteresiranim za sadržaje kemije u osnovnoj školi. One definiraju opseg i dubinu neophodnih minimalnih znanja iz kemije koja su potrebna u svakodnevnom životu, kao temelj za daljnje izučavanje kemije i kao okvir roditeljima i nastavnicima za đačko učenje odnosno za ispitivanje gradiva. Sastavljene su prema uputama dobivenim u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske na temelju nastavnoga programa iz 1999. godine i nužno u sebi zato sadrže nedostatke tog programa. Ipak smo nastojali nekim manjim preinakama malo promijeniti redoslijed nastavnih cjelina. Kemijski račun smo tako ukinuli kao nastavnu cjelinu i odgovarajuće sadržaje ugradili u teme gdje se primjenjuje. Smatrajući da nedostatke važećega programa ne možemo ukloniti po njemu složenim popisom tema Povjerenstvo za kemiju ustanovilo je kao temeljno načelo da program i teme moraju biti takvi da: 1. naznače bitne osposobljenosti (znanja i vještine) koje učenik tijekom pohađanja nastave mora steći odnosno usvojiti, 2. omoguće nastavnicima uvid u nužne okvire i granice znanja učenika, ali i vlastiti pristup (izbor redoslijeda obrade pojedinih nastavnih sadržaja, izbor pokusa, nastavnih metoda i pomagala), pa tako potiče autonomiju i kreativnost nastavnika, 3. omoguće autorima udžbenika uvid u nužne okvire i granice znanja učenika te vlastiti izbor redoslijeda tema i logičnu konstrukciju cijeloga gradiva. Postoje opći nastavni ciljevi koje valja ostvariti tijekom dviju godina učenja kemije u osnovnoj školi. Te ciljeve ostvarujemo postupno svakim nastavnim satom te ih stoga ovdje navodimo kako ih ne bismo morali ponavljati uz gotovo svaku nastavnu temu: • Razvijanje pozitivnoga stava prema kemiji, kemičarima i prirodnim znanostima. • Stjecanje znanja koja omogućuju bolje razumijevanje kemijskih pojava pa tako i odgovarajućega ponašanja u svakodnevnom životu. • Razvijanje vještina pažljivoga promatranja i bilježenja pojava u prirodi ili tijekom izvođenja pokusa. • Razvijanje vještine sigurnoga i urednog baratanja kemijskim priborom i kemikalijama. • Usvajanje vještine rada prema uputama i davanje upute za rad drugima. • Vježbanje opisivanja rezultata opažanja i tumačenja pojava na temelju usvojenih teorija i modela (usmeno, pisano, opisom i obrazlaganjem). • Vježbanje prikazivanja rezultata pokusa (mjerenja) tablicama i grafovima. • Razvijanje vještine rješavanja računskih zadataka. • Njegovanje i razvijanje vještine shematskoga prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i izrade skica pokusa (shema). Svi ti sadržaji ovdje namijenjeni su djeci u dobi od 12 do 14 godina, vrlo različitih intelektualnih sposobnosti i interesa tako da će se nužno u nastavi zapažati velike razlike. Poseban pozor treba posvetiti:

2

29. travnja 2005.

• • • • 1. 2.

metodičkom pristupu i izboru nastavnih strategija, razvijanju komunikacijskih vještina, suradnji, timskom radu, toleranciji, permanentnom iskustvenom usavršavanju nastavnika poticanju suradnje nastavnika i razmjene iskustava stečenih u uspješno obrađenim sadržajima. Teme su opisane u trinaest točaka i ovdje dajemo kratka objašnjenja kako smo ih tumačili. Pod ključnim pojmovima nabrojeni su pojmovi koje smo smatrali važnim da ih učenici moraju usvojiti kao što trajnije znanje. Teme nismo ograničili na jednake opsege po potrebnom vremenu niti po broju obrađivanih pojmova. Potrebna predznanja smatrali smo preporukama za nastavnika i naveli pojmove koji trebaju iz logičkih razloga biti učenicima poznati za svladavanje gradiva, ako se nastava izvodi redoslijedom koji je ovdje predložen. Ta točka daje nastavniku uputu kako da nadoveže svoje izlaganje na prethodna znanja. Treba ih vjerojatno kratko ponoviti ili učenike barem na to podsjetiti. Preporuke za metodičku obradu nastavniku daje prijedloge kako bi se određena tema mogla obraditi. U kemiji je središnji nastavni element redovito neki pokus ili skupina pokusa. Naveli smo neke kao primjer, ali smatramo da nastavnik treba imati slobodu izbora drugih pokusa ovisno o uvjetima koje ima u školi. Kao dodatnu ilustraciju smo katkad naveli neke primjere, no jasno je da će to ovisiti o uvjetima koje nastavnik ima u svojoj školi. Pod petom su točkom dani neki primjeri nastavnih cjelina iz drugih predmeta koje su povezane s razmatranom temom. Bilo bi dobro da se nastavnici dotičnih predmeta dogovore o izlaganju gradiva. Čitajući udžbenike naišli smo na pogreške u tumačenjima nekih sadržaja, a neke smo sadržaje smatrali preteškim za uzrast ili nepotrebnim za razumijevanje kemije na toj razini. Ovdje su takvi sadržaji navedeni da se što prije priječi širenje zabluda i da se program što više rastereti. Novi stručni nazivi su ovdje eksplicitno navedeni da se u nastavi ne pretjera s prevelikim brojem novih pojmova. Katkad se očekuje da učenici trebaju znati i neke podatke o tvarima. Toga u kemiji nema mnogo, ali za neke se očekuje, kao što su npr. ledište i vrelište vode, da svi moraju znati. U kemiji se očekuje da se pamte kemijski simboli i najjednostavnije kemijske formule, ali te nismo ovdje navodili. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići podijelili smo na tri dijela: na znanja, vještine i praktičnu primjenu. Pod znanjima smo navodili ono što se dosad obično ispitivalo kao naučeno gradivo. Vještinama smo smatrali ono što se stiče vježbanjem katkad manualnom spretnošću, katkad sustavnim i urednim radom, a katkad rješavanjem računskih zadataka. Primjene stečenoga znanja dobrim dijelom pokazuju relevantnost teme. Tu je navedeno gdje stečena znanja mogu pomoći u svakodnevnom životu i dobro je da nastavnik učenicima na to obrati pažnju. Dodatne sadržaje koji nisu spomenuti programom rijetko kad smo naveli. Kao izborne sadržaje češće smo dodavali neke naslove ili sugerirali neka zanimljiva proširenja iz povijesti kemije. Potrebno je dati slobodu nastavniku da ponudi više u skladu s interesima, sposobnostima i osobnostima učenika kao i osobnim sposobnostima nastavnika.

3.

4. 5. 6. 7. 8. 9.

10. 11.

12. PRIJEDLOZI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ KEMIJE Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 9. u rubrici Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. 2. 3. 4. 5. s oštećenjem vida s oštećenjem sluha s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima sa sniženim intelektualnim sposobnostima

3

29. travnja 2005.

6. 7. 8. 9.

s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti sa specifičnim teškoćama u učenju s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. - osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće - taktilno upoznavanje sadržaja na konkretima ili modelu uz pomoć pri izradi praktičnoga rada i pokusa - dodatno govorno pojašnjenje konkreta ili modela učeniku i opisivanje aktivnosti, praktičnoga rada i pokusa koji se izvodi - udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku - primjerene veličine slova. - brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo - folija za pozitivno crtanje - "brajeve" mape - PSE na brajici - obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim - proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće - debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini - prilagođeni kalkulatori, povećala (lupe), mjerni instrumenti s reljefnim i/ili - zvučnim oznakama, - posebni geometrijski pribor - odgovarajuće osvjetljenje - klupu s nagibom 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Preporuke za komunikaciju: jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija, češće provjeravanje razumijevanja, paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s učiteljem, učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom.

Didaktičko-metodički postupci: motivaciju temeljiti na iskustvu učenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete određenoj lokaciji, po mogućnosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom, provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih te ih pojasniti i crtežom i praktičnim primjerom postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, pitanje zabilježiti na ploči; izbjegavati diktiranje, služiti se individualiziranim nastavnim listićima, nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, koristiti računalne edukacijske programe,

4

29. travnja 2005.

dodirne kod obrade novih sadržaja.- provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje što bolje izrazi. samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo. . Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora: mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati. radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika. travnja 2005.osigurati primjereno radno mjesto. dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja. sažete. pokusa. greške u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika. sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj. oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme. 5 29. primjer. zadavati manji broj zadataka. 4.primjereni pribor i pomagala za pisanje. 3. izbjegavati učenikovo čitanje na glas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju). koristiti prerađene. . koristiti različite vrste podražaja – vidne. pa teži. . pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja. rugati se učeniku. povezanih s poznatim sadržajima. a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak. i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. tišim i sporijim (laganijim) tempom ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji češće primjenjivati pismene ispite znanja brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju: predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema. slika. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti.kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima. pravilo. uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči). i 7. koristiti mnogo konkretnih primjera. slika. a greške tipa disleksije ne ocjenjivati. rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski. slušne. a na kraju opet lakši. po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja: . smirenim. pozitivno potkrepljivati uspjeh.fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu. postupak. jednostavnije tekstove u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. .

a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke smetnje koje otežavaju pisanje. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima. . auditivna.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu. Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada. . po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti .pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju. pomoć druge osobe u pisanju.sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga. Posebnosti u izvan-učioničkom radu . Posebnosti u izvođenju praktičnih radova .izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje . . simbolički prikaz) .dozirati vrijeme ispitivanja (češće.učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja. didaktički materijal. kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti učeniku onaj način provjere znanja koji mu je lakši (usmeno. korištenje računala za pisanje. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti. vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja uz češću provjeru njihovoga razumijevanja. .pomoć druge osobe ili da druga osoba izvodi praktični rad/pokus prema usmenom naputku učenika.omogućiti mu dulje vrijeme za rad. originalno sredstvo. . samo usmeno odgovaranje). . snimanje pismene obveze na kasetu.izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje .učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti.za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim kategorijama. roditeljima i učenikovim liječnikom. . a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine. didaktičkih igara) . slikovni prikaz. .pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga života učenika i mogućnostima njihove primjene. - 6 29.vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr.koristiti računalo u cilju interesantnog učenja ili vježbanja i ponavljanja sadržaja. . Posebnosti čitanja . zaokruživanje ponuđenih odgovora. Ukoliko učenik zbog liječenja češće odlazi u bolnicu potrebno je održavati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o napredovanju i specifičnim potrebama učenika s učiteljima koji rade na bolničkom odjelu na kojem se učenik liječi.apstraktnih sadržaja (npr.poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti . . tekstualna) koristiti na način da se učenikov pozor rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno. .pomagalo za okretanje stranica. . . grafički prikaz. stručnom službom škole. i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. pismeno).nastavna sredstva (vizualna. . travnja 2005.osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju.pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje.zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je izbjegavati. a učeniku prirediti posebne nastavne listiće.omogućiti korištenje specifičnih pomagala u radu.kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi. 5. . razne vrste lota. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme.

verbalno ponavljanje viđenog ili pročitanoga). omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno. Neke su npr. atom kisika 16 puta veće mase od atoma vodika. Takvo učenje još se naziva iskustvenim učenjem jer se do spoznaja dolazi vlastitim iskustvom. i 8. privući i zadržavati pažnju koristeći upozoravajuće geste. Primljeno je pedesetak lista primjedbi koje su sve pažljivo razmatrane. npr. Nastavnik pokušava potaknuti učenike da spontano iznose ideje za rješavanje nekoga 7 29.). izrada mapa i grafikona. vizualizacija. mnemotehnika. Smatrajući da su pojmovi brzine reakcije bitno složeniji od pojma izmjene energije pri reakciji dodali smo takvu temu ne želeći se upuštati u nikakve detalje. Smatrali smo da treba uočiti da se nekim reakcijama oslobađa energija koju možemo iskoristiti za pogon automobila. bile međusobno kontradiktorne. Polazi se od uočavanja i definiranja problema. no nastavnicima koji misle da je bolje obraditi građu tvari prije tema o zraku i vodi preporučamo da to tako i čine. iako nisu sve mogle biti usvojene. na račun u kemiji već u sedmom razredu i na rano uvođenje odnosa kemijske reakcije i energije. Bitni su nam omjeri masa i zato uvodimo relativne mase atoma u odnosu na prikladnu jedinicu koja se danas zove dalton. Redoslijed tema nam nije bio posebno bitan. Htjeli smo samo napomenuti da je masa jedno od karakterističnih svojstava atoma. u očekivanim vremenskim okvirima često provjeravati i poticati napredak dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć pripremiti pisani materijal s podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama nagraditi poželjno ponašanje omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje. a da je masa atoma ugljika 12 puta veća. da je npr. Teško je samo na temelju popisa pojmova znati kako su zamišljene dane teme. Kada se govori o relativnim masama atoma nismo mislili izražavati ili preračunavati ih u kilograme. obrazovanja i športa kako bi što šire čitateljstvo moglo dati primjedbe. omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano) rješavanje zadataka. Te su tvari i one koje su opstale do danas kao glavne na planetima poput Zemlje. Pri reakcijama gorenja oslobađa se mnogo energije jer nastaju vrlo stabilne tvari: ugljikov dioksid. reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova. voda i dušik. preko vlastite aktivnosti u pronalaženju rješenja do izvođenja zaključaka i nalaženja rješenja. Točka 13. obrazložena je u predgovoru. audio i video prezentacije i sl. smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pozora davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. Njega smo promijenili u skladu s primljenim primjedbama. Preporuke za izvođenje nastave Preporuča se nastavnicima da nastavu kemije što više temelje na aktivnim metodama poučavanja koje sadrži sve etape spoznajnog procesa. HNOS se dao je u prvoj verziji na javnu raspravu u rujnu 2004. Važno je da nastavnik drži nastavu onako kako je on uvjeren da je bolje. . pohvale primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. I ovim putem se želimo svima zahvaliti na korisnim primjedbama koje su pridonijele kvaliteti teksta. Glavne primjedbe odnosile su se na promjenu redoslijeda pojedinih tema. davati upute jednu po jednu. «imate pet minuta do završetka toga zadatka i prelaska na drugi»). travnja 2005. Ne treba se upuštati u neke detalje na osnovnoškolskoj razini. i objavljen je na web-stranicama Ministarstva znanosti. korištenje slikovnoga materijala. U studenom su stručni aktivi svih županija pozvani da se očituju s obzirom na HNOS.6. Račun u kemiji nismo htjeli imati kao odvojenu cjelinu i zato je raspršen tamo gdje se upotrebljava. Takve reakcije se očituju u zagrijavanju reakcijske posude. lagano tapšanje po ramenu. rad džepnih svjetiljki. satova ili čak za stimulaciju srca. S druge strane neke reakcije trebaju energiju iz okoline i to se opaža kao hlađenje reakcijske posude. U sadržajima HNOS-a na nekoliko se mjesta predlažu nastavne strategije primjerene malim skupinama: Oluja ideja (brainstorming) je tehnika kreativnoga proizvođenja ideja u kratkom vremenu od 5 do 10 minuta. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM PAŽNJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja.

petminutni sastavi. Svaki se pokus koji izvode učenici ili demonstrira nastavnik može metodički obraditi kao mali istraživački projekt. Preporuča se grupni oblik rada jer pridonosi razvoju socijalnoga ponašanja djeteta.vještina izvođenja pokusa i rada s laboratorijskim priborom (urednost. Nastavnik ima dovoljno vremena da procjeni zalaganje. izvode putem bloksata. 8 29. Grupni oblik rada omogućuje bolju komunikaciju među učenicima i razvijanje nekih pozitivnih navika kao što su suradnja. Učenici stječu naviku pronalaženja potrebnih informacija iz različitih izvora. Izrada zajedničkoga postera potiče suradnju i zajedništvo. te koliko su sposobni primijeniti stečeno znanje u praktičnom radu (vještina rješavanja problema) i stjecanju novoga znanja (sposobnost samoobrazovanja). Cilj igre je suprotstavljanje različitih mišljenja. provjeravaju je eksperimentalno i donose zaključke. Elementi vrednovanja su npr. Plan-igra je nastava s uživljavanjem u životne situacije nekih posebnih grupa ljudi ili osoba. dnevni tisak.: . . Jedinica se podijeli već prethodni sat među učenike. U nastavi kemije grupni oblik rada zahtjeva manje pribora i kemikalija za izvođenje pokusa. . Učenički miniprojekt je složenija metoda u strategiji učenja. upute i zadatak koji rješava slijedeći znanstvenu metodologiju. Kroz poster se ukazuje na aktualne probleme. Grupa učenika (ili učenik) dobiva opis pokusa. Učenici sami izvode pokuse. Kod rada u grupi svaka grupa ima svoj zadatak.problema. plan-igra. Nastavnik i učenici na taj način imaju dovoljno vremena da bez žurbe pripreme i izvedu pokuse utvrde nastavne sadržaje. U plan-igri više osoba zajedno igra ulogu neke skupine i nastoji se uživjeti u način ponašanja i razmišljanja te skupine. . a nakon pokusa predstavnik grupe (organizator rada u svojoj grupi) napiše kratak referat i pročita ga na samom satu. iznose i suprotstavljaju različita mišljenja te se konačno donosi zaključak na osnovi rezultata opažanja i mjerenja. . Na temelju rezultata pokusa razvija se diskusija. knjige. . Učeničko napredovanje u znanju i vještinama treba vrednovati u odnosu na zadane i učenicima poznate ciljeve tijekom nastave. posteri i druge aktivne metode poučavanje čine nastavni proces kreativnijim i zanimljivijim. Devedeset minuta neprekidnoga rada omogućuju nastavniku kratko uvodno izlaganje u kojem će postaviti problem i učenicima dati potrebne upute.povezivanje stečenih znanja (generalizacije).pravljenje dijagrama kao načina prikazivanja rezultata pokusa.upotreba drugih izvora znanja (biblioteke. miniprojekti. mjere zaštite.aktivnost i želja za stjecanjem vještina i znanja (motivacija). Oluja ideja. Nastavnik mora doznati u kojoj su mjeri učenici razumjeli nove nastavne sadržaje.pisanje izvještaja (pisana prezentacija.inventivnost u rješavanju problema. .sposobnost upotrebe stečenoga znanja. Posteri imaju odgojnu. . posao se podijeli na sve učenike u grupi. . . . Nakon izgovorenih i/ili zapisanih ideja slijedi njihovo zajedničko vrednovanje. Postavljaju hipotezu. . travnja 2005. . .misaona aktivnost.posteri. internet). ispravni postupci).pravljenje bilježaka (urednost). obrazovnu i estetsku vrijednost. originalnost). . kako ih povezuju s ranije stečenim znanjem. te da ga adekvatno ocijeni Nastavnik koji se odluči za blok-sat radni dan treba po mogućnosti organizirati tako da prije svakoga blok-sata ima jedan slobodan školski sat za pripremu nastave. . časopisi. . Individualni posteri potiču natjecateljsko ozračje.sposobnost primjene naučenoga na druge (slične) probleme. uvažavanje sugovornika. a posao je nastavnika da te dijelove poveže i da o gradivu raspravi s cijelim razredom.sudjelovanje u diskusijama.izvannastavne aktivnosti.usmena prezentacija. U plan-igri pojedinac ne iznosi vlastite stavove već stavove skupine koju zastupa iako se osobno ne slaže s izrečenim stavom. Poster svojim izgledom i koncepcijom razvija smisao za lijepo. koje je postalo bitno svojstvo suvremenoga društva. kultura dijaloga i dr. Poželjno je da svi članovi skupine iznesu barem jednu ideju ili modificiraju već izrečenu. koja uključuje eksperimentalni rad. sposobnosti i znanje svakog učenika. a ne poslije obrade nastavnih sadržaja.“ Preporuča se nastavnicima da nastavu kemije.

npr.NASTAVNE TEME IZ KEMIJE ZA 7. 15. Kemijske reakcije i očuvanje mase Jednadžbe kemijskih reakcija Kemijske reakcije i energija Brzina reakcije KEMIJSKI ELEMENTI. 20. 23. 7. RASPROSTRANJENOST I PODJELA 21. . 6. Zrak i glavni sastojci zraka VODA I VODIK 9. Čiste tvari i smjese Otopine Razdvajanje smjesa Iskazivanje sastava smjesa udjelima ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA 8. Kemijski elementi u PSE Opća svojstva nemetala. 10. 18. 3. Zemljinoj kori i živim bićima 9 29. npr. 19. sumpor Opća svojstva metala. Što proučava kemija TVARI 2. 14. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE ŠTO PROUČAVA KEMIJA 1. 16. kalcij i željezo Primjeri izbornih tema Povijest pojma kemijski element Evolucija Zemlje i njene atmosfere Iskustveni zakoni i atomska hipoteza Rasprostranjenost elemenata u svemiru. Voda Vodik GRAĐA TVARI 11. 5. travnja 2005. 13. Fizikalna svojstva tvari Promjene tvari VRSTE TVARI 4. Atomi i kemijski elementi Relativne mase atoma Povezivanje atoma — molekule Relativne mase molekula Valencije i kemijske formule Ioni i ionske strukture KEMIJSKE REAKCIJE 17. 12. 22.

: Priroda i prirodne znanosti Biologija. prelijevanje. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. b) VJEŠTINE: Pravilna uporaba laboratorijskog pribora. prirodna znanost. Potrebno predznanje: 3. Razvijanje navike timskog rada i suradničkoga učenja. pa to treba ispraviti. stakleni.suvremeni kemijski laboratorij. Uvježbavanje jednostavnih operacija kao što je prelijevanje tekućina i odmjeravanje zadanog volumena tekućina. Što proučava kemija Pokus. vaganje. Novi stručni nazivi: 8.) Kad god je to moguće pronalaziti primjere iz svakodnevnoga života. travnja 2005. Ključni pojmovi: KEMIJA 7. usitnjavanje čvrstih uzoraka. kemijski laboratorij. nazivi kemijskoga pribora. Dodatna ilustracija: 5. 7. zagrijavanje. Priroda. Opasnosti od trovanja kemikalijama. Izvođenje atraktivnih demonstracijskih pokusi: uporaba različitoga kemijskog pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite (miješanje. Kemija. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11.: Mjerenje mase i volumena Matematika nije prirodna znanost. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Odgojni i socijalizirajući Označavanje opasnih tvari tijekom prijevoza ili rukovanja. Priroda. Pridržavanje mjera opreza i zaštite u laboratorijskom radu i svakodnevnom životu kako bi se izbjegle nesreće. 5. Crtanje laboratorijskog pribora. 10 29. Razlikovati osnovni kemijski pribor (metalni. mjere opreza. drveni). Prelijevanje tekućina. laboratorij. crtanje pribora (likovni). r. . 5. Područje istraživanja kemije. zagrijavanje u staklenom posuđu. 7. sredstva za osobnu zaštitu i sredstva za gašenje požara u laboratoriju. r.: Postanak Zemlje i razvoj života na njoj Fizika. jednostavne kemijske promjene i sl. Crtanje laboratorijskog pribora i dr. r. ispitivanje mirisa.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 1. Izborni sadržaji: 12. mjerenje temperature. Pravilno čuvanje kemikalija (označavanje). kemikalija — a) ZNANJA: Kemijski laboratorij. mjere opreza i zaštite u laboratoriju te znakovi opasnosti i upozorenja. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. osnovni kemijski pribor. pridržavanje mjera opreza i zaštite u laboratorijskom radu i svakodnevnom životu kako bi se izbjegle nesreće. mjesta na kojima rade kemičari. 3D i presjek. porculanski. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. mjerenje volumena. osnovni kemijski pribor. Audiovizualni izvori znanja . kemijska industrija u Hrvatskoj i sl. usitnjavanje uzoraka čvrstih tvari. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. 2. ormarić za prvu pomoć. Prepoznavanje proizvoda kemijske industrije koji se koriste svakodnevnom životu. c) PRIMJENA ZNANJA: Prepoznavanje štetnih i opasnih kemikalija u kućanstvu. Preporuke za metodičku obradu: 4.

čistoća. ekološka svijest i odgovornost pojedinca prema prirodi.ciljevi i sadržaji: Promicanje tolerancije putem ravnopravne diskusije svih učenika u grupi i razredu. Promicanje općih vrijednosti kao što su red. travnja 2005. Razvijanje istraživačkog duha. . 11 29. Poticanje znatiželje i interesa za kemiju i prirodne znanosti. urednost.

kondenzacija i očvršćivanje. agregacijsko stanje. temperatura. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. poznavanje kemijskoga pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. a) ZNANJA: Znati da su tališta i vrelišta pri stalnom tlaku karakteristična svojstva mnogih tvari. 7. b) VJEŠTINE: Samostalno izvođenje jednostavnijih pokusa koji uključuju zagrijavanje i mjerenje temperature. Mjerenje gustoće tekućina (menzura i vaga). c) PRIMJENA ZNANJA: Razlikovanje tijela. isparavanje. 5. Izborni sadržaji: Gustoća različitih plinova (vodik. fizikalna svojstva tvari. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Shvatiti da se tijekom taljenja ili isparavanja tvari temperatura ne mijenja sve dok su prisutne obje faze (čvrsta i tekuća. r. bakar). navesti svojstva tvari 12. Načiniti grafički prikaz promjena temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja.: Kruženje vode u prirodi 3. Kruženje vode u prirodi. termometar. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Ispustiti definiranje pojma tvari. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Vlastitim riječima iskazati i objasniti opažene promjene prijelaza agregacijskih stanja vode u prirodi. Preporuke za metodičku obradu: 4.: Tijela i tvari Priroda. Fizikalna svojstva tvari Tvar ili supstancija. Gustoća različitih tekućina (voda. Shvatiti da se prijelaz iz jednog u drugo agregacijsko stanje može izazvati grijanjem ili hlađenjem tvari. uzorak. Tvar. 6. Ključni pojmovi: 2. sublimacija. Prijedlozi za rad s učenicima 12 29. travnja 2005. Gustoća različitih krutina (aluminij. Talište i vrelište vode. Diskutirati i zaključivati (samostalno ili uz pomoć nastavnika) o rezultatima načinjenih pokusa. Mjeriti temperaturu tijekom taljenja uzorka leda. Novi stručni nazivi: 8. ugljikov dioksid). Načiniti grafički prikaz rezultata mjerenja (krivulja zagrijavanja leda i vode).Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Primjeri iz svakodnevnog života Fizika. . intermolekulske sile i njihovu ovisnost o temperaturi. vrelište. tijekom zagrijavanja nastale vode do vrelišta i tijekom isparavanja vode. Imenovati tvari iz kojih je tijelo načinjeno. 10. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 2. r. ulje). Kroz učeničke pokuse usvojiti pojmove u svezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregacijsko stanje. uzoraka i tvari. odnosno tekuća i plinovita). Mjerenje gustoće krutina Arhimedovom metodom. talište. Razlikovati električnu vodljivost i električnu provodnost. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11.

ocat. 13 29. drukčijeg mišljenja ili zaključivanja. kuhinjsku sol.. Pravilno odlaganje i rukovanje kemikalijama. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: (šećer. angažiranje učenika za vlastite aktivnosti.s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. sapun . travnja 2005. . Razvijanje navike tolerantne diskusije o rezultatima pokusa. razvijanje ekološke svijesti.) Poticanje znatiželje i interesa za kemiju kao dijela prirode koji nas okružuje. Poticanje učenika na grupne izvannastavne aktivnosti..

5. r. te opažanja ili pojava u prirodi. lož ulja. Dodatna ilustracija: 5. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 14 29. opojne droge. Na osnovi grupnih ili samostalnih pokusa učenici trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne.: Najčešće biljke na našem jelovniku 3. a) ZNANJA: Fizikalne i kemijske promjene tvari (razlikovanje promjena s obzirom na nastanak novih tvari). Gorenje papira ili gorenje drveta. Vlastitim riječima iskazati rezultate pokusa. očvršćivanje. šibice 12. otrovnih tvari. b) VJEŠTINE: Pravilna upotreba laboratorijskog pribora i samostalno izvođenje jednostavnijih pokusa. fizikalna i kemijska svojstva tvari. Korisno i štetno djelovanje tvari. čaj. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. prirodni lijekovi. prepoznati označavanje nagrizajućih. Poticati učeničku diskusiju o pozitivnim biološkim učincima tvari kava. Sredstva i mjere zaštite pri rukovanju s nagrizajućim tvarima. Preporuke za metodičku obradu: 4. zemnog plina. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 3. Priroda. bojni otrovi. biološko djelovanje tvari. alkohol.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. poznavanje kemijskog pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. a kad do kemijske promjene. Samostalno zaključivati o uzrocima i posljedicama opaženih promjena. Tvar. Alkoholizam. Izborni sadržaji: Učenički miniprojekti: 1. gorenje. sintetički lijekovi. Pušenje i zdravlje. Ključni pojmovi: 2. 2. Imenovati tvari iz kojih je tijelo načinjeno. 5. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Sublimacija. taljenje. Izgraditi vlastiti stav u odnosu na zloporabu kemijskoga znanja. kemijske promjene tvari. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. Poticati učeničku diskusiju o štetnim biološkim učincima tvari i zloporabi kemijskog znanja duhan. 10. . Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. c) PRIMJENA ZNANJA: Uočiti i razlikovati fizikalne i kemijske promjene u prirodi i tijekom izvođenja pokusa. hrđanje. Novi stručni nazivi: 8. ugljena. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. zapaljivih. Ovisnost o lijekovima i drogama. Poticati učeničku diskusiju o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije. travnja 2005. Promjene tvari Fizikalne promjene tvari.

prepoznati kao kemijsku promjenu. 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. izvannastavne aktivnosti i drugo. nikotina i opojnih droga na vlastito zdravlje i socijalno okruženje. Razvijanje ekološke svijesti i odgovornosti pojedinca prema radnom i životnom okruženju. Nabrojati neke fizikalne promjene. . 15 29. Razvijanje tolerancije ostalih učenika prema učenicima s teškoćama u razvoju i njihovo uključivanje u grupni rad. Promicanje općih moralnih vrijednosti. travnja 2005. diskusiju o rezultatima pokusa i samostalno zaključivanje o uzrocima opaženih promjena. Razvijanje svijesti o pogubnom utjecaju alkohola.

bakar. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 4. fotoliza) koji se spominju kasnije. čista tvar: elementarna tvar. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Uzorci različitih vrsta tvari i njihovo razvrstavanje. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Izostaviti pojmove suspenzija. r. 7. cink i sl. kemijska reakcija. bakar. živa. na osnovi već stečenog iskustva i znanja. Homogena i heterogena smjesa. Potrebno predznanje: 3.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. travnja 2005. Poznavanje kemijskoga pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. metali i nemetali. Primjeri homogenih i heterogenih smjesa u prirodi i kućanstvu. rude iz kojih se dobivaju željezo. aktivno uključivanje učenika i upućivanje u vrijednosti rada. 5. Dodatna ilustracija: 5. a) ZNANJA: Razlikovati homogenu i heterogenu smjesa tvari. Uočavanje da tvari u prirodi najčešće dolaze kao smjese. npr. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. željezova sulfida. Poticati učenike da sami navedu primjere čistih tvari i smjesa u prirodi i kućanstvu. sumpor. Uočavanje različitih fizikalnih svojstava polaznih tvari (kemijskih elemenata) i nastalih tvari (kemijskih spojeva).: Tijela i tvari. Poticanje znatiželje za kemiju kao dijela prirode koja nas okružuje. šećer. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Diskutirati o (za čovjeka) važnim tvarima iz prirode. vegeta. emulzija i kemijska sinteza i analiza (elektroliza. kemijski spoj. soda bikarbona. Ključni pojmovi: 2. kemijski spoj. promjene tvari. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. 16 29. sol. Fizika. 10. b) VJEŠTINE: Pravilna upotreba laboratorijskog pribora i samostalno izvođenje jednostavnijih pokusa. Razlikovati pojmove kemijski elementi i spojevi. sastojak. metala i nemetala. zlato. srebro. Pokusi: kemijski postupci rastavljanja i nastajanja kemijskoga spoja (npr. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. . dvije kreme za najmilije kolače. bakrova sulfida. Priprema homogene i heterogene smjese. Tvar. Elementarna tvar. c) PRIMJENA ZNANJA: Prepoznavanje različitih uzoraka tvari. promicanje općih vrijednosti. svojstva tvari. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Izborni sadržaji: 12. Čiste tvari i smjese Homogena i heterogena smjesa. kemijska reakcija. hrana za ptice). nafta. Novi stručni nazivi: 8. piroliza. Sile 4. Razlikovanje smjese tvari od čiste tvari. Dodatno objašnjenje novih pojmova kroz primjere iz svakodnevice (zlato. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. kuhinjska sol. cinkova sulfida).

r. filtracija. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Taloženje (sedimentacija). kristali. filtrat. Kad god je to moguće. Poznavanje kemijskog pribora i pridržavanje mjera opreza i zaštite prilikom izvođenja kemijskih pokusa. kristalizacija. Preporuke za metodičku obradu: 4. Tvar. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Kromatografija. centrifugiranje. dekantacija. Audiovizualni izvori znanja . Pokusi: postupci odvajanja sastojaka iz smjesa. destilat. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Poticati učenike da na osnovi vlastitog iskustva (ili provedenog pokusa) samostalno zaključuju o fizikalnim načelima na kojima se temelji razdvajanje smjesa. destilat. mehaničko pročišćavanje onečišćenih voda. Razvijanje ekološke svijesti. Ključni pojmovi: 2.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. travnja 2005. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 5. Poticanje učenika na vlastite aktivnosti (priprema i degustacija čajeva). Fizika 7. dobivanje morske soli. Dodatno pojašnjenje novih pojmova konkretnim primjerima. a) ZNANJA: Razumjeti pojmove: taloženje (sedimentacija). b) VJEŠTINE: Samostalno primijeniti jednostavne kemijske postupke za razdvajanje smjesa. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. filtrat. destilacija. primjeri iz majčine kuhinje (dekantiranje. promjene tvari. Izborni sadržaji: 12. 10. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. 5. talog. destilacija. sublimacija.: Odjeljivanje tvari i smjesa 3. svojstva tvari. ekstrakcija. Razdvajanje smjesa Taloženje. filtriranje). filtracija. pronalaziti primjere iz svakodnevnoga života. dekantacija. smjese tvari. dekantacija. Novi stručni nazivi: 8. sastojak. Dodatna ilustracija: 5. frakcijska destilacija. Promicanje suradništva i tolerancije. c) PRIMJENA ZNANJA: Uočiti da se sastojci smjesa mogu razdvojiti na temelju razlika u fizikalnim svojstvima. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. filtracija. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. 17 29.isparavanje vode. prekristalizacija. sublimacija. destilacija. Predložiti postupak razdvajanja odabranih primjera homogenih i heterogenih smjesa. Poticanje znatiželje i interesa za kemiju i makrosvijet. kristalizacija. .

r. Razlikovanje kiselih. Centar kristalizacije.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Svojstva omjera i razmjera Priroda 6. Pokusi otapanja iste tvari u različitim otapalima (izbor otapala). Silikatni vrt. Promjena boje pri otapanju (npr. natrijev acetat) otopine u prirodi. otapalo.: More i voda na Zemlji Vrste otopina: nezasićena. kristalizacija. — a) ZNANJA: Poimanje otopine kao homogene smjese tvari.otapalo 5. Razlikovanje otopine od otapala. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 18 29. natrijev tiosulfat. Potrebno predznanje: 3. zasićena i prezasićena otopina. kiselost. smjesa. travnja 2005. indikator. Aktivno uključivanje učenika u rad. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. Voda kao najčešće otapalo. otapalo. vodene otopine. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9.čvrste otopine Voda . topljivost. . Otopine Otopina. r. razlikovanje zasićenih i nezasićenih otopina. promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnost.: Čitanje dijagrama (koordinatni sustav). kristalizacija soli. uparavanjem) i razrjeđivanje. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. c) PRIMJENA ZNANJA: Odabrati prikladna otapala za različite tvari. otopljena tvar. lužnatih i neutralnih otopina. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. uočiti vodu kao dobro otapalo. Novi stručni nazivi: 8. Ispitivanje ovisnosti topljivosti tvari o temperaturi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Matematika 7. Nabrojiti dvije topljive i dvije netopljive tvari u vodi. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 6. r. Izborni sadržaji: 12. Ispitivanje kiselosti limun. 10. Preporuke za metodičku obradu: 4. koncentriranje (npr. Grafički prikazi topljivosti različitih soli o temperaturi i zaključivanje na temelju tih prikaza. ocat. Čista tvar. Priprema zasićene otopine šećera ili kuhinjske soli. navesti nekoliko primjera vodenih otopina različitih tvari. Prezasićena otopina (limunska kiselina. prikazivanje topljivosti grafički. Očitavanje grafičkoga prikaza topljivosti.: Životni uvjeti u vodi Zemljopis 5. Ključni pojmovi: 2. homogena smjesa. topljivost. sapun indikatorom. b) VJEŠTINE: Pripremanje otopina različitih sastava. Dodatna ilustracija: 5. lužnatost. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Legure . koncentracija (kvalitativno). jod u vodi i organskom otapalu).

. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosti i upućivanje u vrijednosti rada. 10. Promicanje suradničkoga učenja i kulture dijaloga 19 29. otapalo. a) ZNANJA: Razlikovati kvalitativni i kvantitativni sastav smjese. Npr. Potrebno predznanje: 3.: Pojam postotka i računanje s postocima Maseni udio. Praktična primjena masenoga udjela u svakodnevnom život (razrjeđivanje boja. Novi stručni nazivi: 8. Dodatna ilustracija: 5. Izvođenje jednostavnijih pokusa priprave otopina samostalno ili uz pomoć nastavnika. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Preporuke za metodičku obradu: 4. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Poticanje učenika na izvannastavne aktivnosti. r. priprema otopine za kiseljenje zimnice). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Dodatni zadaci izračunavanja masenog i volumnog udjela. udžbenika vezanih uz izračunavanje masenoga i volumnog udjela. Fizika 7. uzorci smjesa kontrakcija volumena. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 7. Iskazivanje sastava smjesa udjelima Maseni udio sastojaka u smjesi. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Ključni pojmovi: 2. volumni udio sastojka u smjesi. priprava zimnice i sl. Pokusi priprave otopina zadanog masenog udjela. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Samostalno pripraviti otopinu na temelju poznavanja masenoga udjela sastojaka u smjesi. c) PRIMJENA ZNANJA: Samostalno donošenje zaključka o masenom udjelu sastojaka u smjesi. Raspravljanje o rezultatima pokusa priprave otopina. grafičko predočavanje udjela. Promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnost. Smjese. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. r.: Mjerne jedinice Matematika 7. praktična primjena masenoga i volumnog udjela na primjerima iz svakodnevnoga života (npr. travnja 2005. vježbenice. miješanje boja. volumni udio. otopljena tvar. 5. miješanje boja. b) VJEŠTINE: Izračunati maseni udio sastojaka u smjesi. otopine. praktična primjena masenoga i volumnog udjela na primjerima iz svakodnevnoga života (npr. Zadaci iz zbirke. priprema otopine za kiseljenje zimnice).). kvalitativni i kvantitativni sastav. Razlikovati maseni udio od volumnoga udjela.

uvjeti gorenja. Ukapljivanje zraka i frakcijska destilacija tekućeg zraka dobivanje i svojstva dušika. Pokusom dokazati da vodovodna voda sadrži otopljene plinove. a) ZNANJA: Zrak – smjesa plinova Fizikalna svojstva zraka (gustoća. Topao zrak može primiti više vodene pare od hladnog zraka.: (disanje biljaka) Priroda 6. c) PRIMJENA ZNANJA: Gašenje požara (najbolje u samom začetku). dobivanje i primjena kisika.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Sastojci zraka. i 6. KClO3. r. oksidacija. kisik i dušik. 5. Kemijska svojstva zraka (gorenje). oksidi. osim plemenitih plinova. Biljni pokrov Priroda 5. važnost kisika i dušika. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. . 4. gustoća) Dušik. topljivost u vodi). ugljikov dioksid. gustoća tvari. U ohlađenom vlažnom zraku vodena se para kondenzira u sitne kapljice (oblaci ili magla). Dodatna ilustracija: 5. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Prijedlozi za rad s učenicima 20 29. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. r. Dokazati da je vodena para sastojak zraka. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Tlak zraka smanjuje se s visinom. Sigurno baratati sa zapaljivim tvarima. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6.: (tlak zraka. Potrebno predznanje: 3. r.U zraku se događaju sve vremenske promjene. baratanje plinovima. amonijak. Izborni sadržaji: 12. Onečišćenje zraka (fotokemijski smog). KNO3. Novi stručni nazivi: 8. Svojstva kisika. plemeniti plin. Gustoća zraka (oko 1 g/L = 1 kg/m3). Ključni pojmovi: 2. Gustoća toploga zraka manja je od gustoće hladnog zraka. Fotosinteza i njezino značenje. volumni udio kisika (21 % ≈ 1/5) i dušika (78 % ≈ 4/5) u zraku. b) VJEŠTINE: Sastavljanje uređaja za prikupljanje plina kroz zapornu tekućinu. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9.: (dušične bakterije i onečišćenje zraka) Fizika 7. tlak. Zrak i glavni sastojci zraka Sastav i svojstva zraka. Aparat za gašenje požara. Važnost kružnoga toka kisika. Izdahnuti zrak sadrži više ugljikova dioksida i vodene pare od svježega zraka. Plemeniti plinovi su kemijski inertni.: Atmosfera. Upaljenom svijećom ispitati je li se u dubokom podrumu ili bunaru može disati. Pokusi: dokazivanje zraka u vodovodnoj vodi dokazivanje kisika u zraku laboratorijsko dobivanje kisika (H2O2. fotokemijski smog. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 8. Izraditi poster na temu "Zrak" Zemljopis 5. gašenje požara. kruže u prirodi. Oksidacija. Dokazati da je kisik jedan od sastojaka zraka (gorenje svijeće pod preokrenutom čašom). KMnO4) ispitivanje svojstava kisika "Oluja ideja" na temu upotreba i svojstva zraka. Svi sastojci zraka. r. sastav zraka. travnja 2005.

Uključivanje u akcije za očuvanje okoliša. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Razvijanje ekološke svijesti isticanjem pravilnoga odnosa prema čuvanju i zaštiti prirode. Njegovati interes za učenje kemije. Razvijanje svijesti o opasnostima gušenja dimom i opasnostima od požara. Dan planeta Zemlje. . 21 29.izložba postera. travnja 2005.s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13.

Preporuke za metodičku obradu: 4. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. r. Određivanja volumena kapi vode. pojam anomalije vode i njena važnost za život u vodi. Najčešća onečišćenja vode. Izvođenje jednostavnih pokusa (dokazivanje da vodovodna voda sadrži otopljene plinove i soli i da destilirana voda ne sadrži otopljene soli). Zemljopis 5.: Koordinatni sustav 5. najveća gustoća vode je pri 4 °C. Izborni sadržaji: 22 29. Ključni pojmovi: 2. ¾ Zemljine površine prekriveno vodom. te važnosti anomalnih svojstava vode. Primijeniti stečena znanja prilikom gašenja požara vodom. zaštita voda. maseni udio vode u čovječjem tijelu oko 70 %. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Dodatna ilustracija: KEMIJA 7. Prikupljanje slika i članaka o onečišćenju voda.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Voda kao otapalo i podjela voda prema količini otopljenih tvari. Raspraviti o ulozi vode u razvoju svih živih organizama. redestilirana voda. Specifični toplinski kapacitet vode. 22. Oceani značajno utječu na klimatske prilike na Zemlji. Fizikalna i kemijska svojstva i promjene. Tablično i grafičko prikazivanje svojstava vode (npr. "Oluja ideja" na temu svojstva i upotreba vode. b) VJEŠTINE: Bezopasan rad sa izvorima istosmjerne struje pri elektrolizi vode. Razlaganje vode na elementarne tvari. Diskutirati o svojstvima mekih i tvrdih voda. pratiti. načini pročišćavanja voda. svojstvima vode kao otapala. r. Naglasiti važnost voda. kruženju vode u prirodi. . travnja 2005. Potrebno predznanje: 3. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Pokusi: elektroliza vode. Voda Voda. fizikalna i kemijska svojstva vode u korelaciji s fizikom i biologijom. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 9. svojstva kisika. c) PRIMJENA ZNANJA: Uočiti razloge pucanja vodovodnih cijevi zimi. zagađenju voda. problemima očuvanja pitke i vode. fizikalna svojstva vode.: More i voda na Zemlji . a) ZNANJA: Svojstva vode. članci iz literature o onečišćenju vode i načinima pročišćavanja voda i sl.: Životni uvjeti u vodi. Kvaliteta vode za piće i problem količine pitke vode na Zemlji. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Tvrde i meke prirodne vode. prijenosnika topline i upotrebi vode u industrijskim postupcima i kućanstvu. promjene gustoće vode s promjenom temperature). Kopnene vode – onečišćenja Matematika 7. anomalija.geografske regije Priroda 6. Novi stručni nazivi: 8. r. zapažati i bilježiti promjene tijekom izvođenja pokusa ili u neposrednom okruženju i u prirodi. Shematski prikaz kruženja vode u prirodi. destilirana voda. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11.Svjetski dan voda Grafičko prikazivanje promjene gustoće vode s promjenom temperature. metode odjeljivanja tvari iz smjesa. 10. Sustavno promatrati. posebno pitke vode za gospodarstvo Republike Hrvatske. gustoća tvari. Utjecaj čovjeka i zaštita mora. ožujka . Izraditi poster na temu VODA.

. Termalne vode. kiselost. Poticati rad u paru ili skupinama pri izvođenju jednostavnijih pokusa (npr.Učenički miniprojekti: 1. 4. Usvojiti znanja o svojstvima i važnosti vode za život čovjeka. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 5. 2. Razvijanje navike istraživanje prirode obilaskom i promatranjem okoliša. Obilježavanje Svjetskoga dana voda i Dana hrvatskih voda i sl. ispitivanje svojstava destilirane i vodovodne vode). Ispitivanje fizikalnih svojstava i sastava onečišćene vode (temperatura. travnja 2005. Problem pitke vode na Zemlji. miris. 3. Poticanje zajedničkoga druženja i osjećaj odgovornosti i brige za okoliš (obilasci izvora). Onečišćenje vode i načini pročišćavanja voda. tvrdoća (test traka)) i usporedba s pitkom vodom. 23 29. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. prozirnost. Razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodi. 12.

: More i voda na Zemlji i geografske regije Zemljopis 6. Uporaba vodika (kroz povijest . Baratanje s plinovima. Izborni sadržaji: 12. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9.punjenje balona i “zračnih brodova” i danas). Postupci u slučaju istjecanja zemnog plina ili butana u prostoriju. ispitivanje svojstava vodika. c) PRIMJENA ZNANJA: Primijeniti mjere opreza i zaštite pri radu sa zapaljivim plinovima. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. r. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 24 29. Novi stručni nazivi: 8. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Diskutirati o svojstvima kisika.: More. Znati kako postupiti u slučajevima kad se prostorija ispuni zapaljivim plinovima (zemni plin. b) VJEŠTINE: Uporaba Kippovog aparata za dobivanje vodika (i drugih uređaja za dobivanje vodika). r. Potrebno predznanje: 3. Izraditi poster na temu VODIK. Opisati svojstva vodika i najčešću uporabu. i 7.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. vodika. 5. rijeke i jezera i njihova zaštita. Najčešći uzroci nezgoda s eksplozijama smjesa zapaljivih plinova i zraka. 4. zapaljivosti vodika i eksplozivnosti smjesa vodika i kisika. travnja 2005. Upoznavanje s najčešćim uzrocima eksplozija u kućanstvu (smjesa zapaljivih plinova i zraka).: Životni uvjeti u vodi. zaštita voda Matematika 7. . Dodatna ilustracija: 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 10. Članci iz literature i interneta o uporabi vodika (raketno gorivo). Automobil na vodik. odjeljivanje čistih tvari iz smjesa. dobivanje vodika elektrolizom vode. butan). plin praskavac. Diskutirati o alternativnim izvorima energije. omjer vodika i kisika u praskavcu (2:1) a) ZNANJA: Dobivanje i uočavanje svojstava vodika. Priroda 6. reaktanti i produkti kemijske reakcije. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. r. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Ključni pojmovi: 2. Navesti primjere i diskutirati o uzrocima nezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ili drugih zapaljivih plinova) i zraka. Pokusi: ispitivanje čistoće vodika (praskavac). svojstva kisika. Upoznavanje sigurnih postupaka u radu sa zapaljivim plinovima u kućanstvu. Vodik Vodik. dobivanje vodika reakcijom metala s kiselinom.: Koordinatni sustav Ispustiti Daniellov plamenik Vodik. Zemljopis: 5. r. plin praskavac. plin praskavac Fizikalna i kemijska svojstva tvari.

mak. novi elementi stvoreni nuklearnim reakcijama (samo kao informacija). periodni sustav elemenata. latinski nazivi nekih elemenata. D. r. Nabrojiti nekoliko elementarnih tvari. Proton. proton. snalaženje u PSE uz pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu. kemijski element (vrsta atoma). 5. U periodnom sustavu elemenata atomi su svrstani u niz prema broju protona u jezgri. simboli kemijskih elemenata. protonski ili atomski broj.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Rasprostranjenost kemijskih elemenata i kako su nastali nazivi kemijskih elemenata. Broj elemenata u prirodi (90). atomska jezgra. Periodni sustav elemenata (samo kao informacija) Audiovizualni izvori znanja – Atomi Fizika. Iz povijesti saznanja o atomima. Novi stručni nazivi: Nepotrebno je spominjati unificiranu atomsku jedinicu mase. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Tvar. Mendeljejev. masa i veličina atoma. Potrebno predznanje: 3. I. subatomske čestice (elektron. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. neutron). označavanje. elektronski omotač. U neposrednom okruženju prepoznati stvari koje su načinjene od elementarnih tvari ili kemijskih elemenata. . nukleonski ili maseni broj. nazivi. 7. perioda. Brojenjem "čestica" (lješnjaci. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. a) ZNANJA: Steći osnovne pojmove o atomu (čestica tvari. nukleoni. Kemijski element (vrsta atoma). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 25 29. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 11. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7.: Građa atoma i veličina molekula 2. grah. Upotrijebiti simbole kemijskih elemenata u diskusijama ili samostalnim izlaganjima. skupina. vrste tvari. Preporuke za metodičku obradu: 4. neutron. travnja 2005. Ispustiti model atoma s putanjama elektrona. Čitanje kemijskih simbola. razlikovanje kvalitativnoga i kvantitativnog značenja kemijskih simbola. 1. elektron. Elementi na lijevoj strani i u sredini periodnoga sustava elemenata su metali. brojeve s potencijama od 10. kemijski element. Čitanje kemijskih simbola. brašno) tvari u čašama istog volumena (čaše 8. Dodatna ilustracija: 5. riža. Izborni sadržaji: 12. a na desnoj strani nemetali. Umjesto koeficijenta rabiti broj čestica. c) PRIMJENA ZNANJA: Tumačiti kemijske promjene na osnovi poimanja atoma. kemijski simbol. naboj). b) VJEŠTINE: Označavanje atoma i kemijskih elemenata. periodni sustav elemenata (samo kao informacija). naboj). Građa atoma (subatomske čestice. Usporedbama s predmetima iz makrosvijeta ukazati na sićušnost atoma. Kemijski simboli – znakovi kemijskih elemenata. Atomi i kemijski elementi Atomi. Pet kemijskih simbola za metale i nemetale. snalaženje u PSE. Ključni pojmovi: KEMIJA 7.

13. Dizajniranje odjevnog predmeta s kemijskim simbolima. travnja 2005.od jogurta) razviti predodžbu o atomima kao izrazito malim česticama. . 26 29. Identifikacija s pozitivnim uzorima-poznati kemičari. Razvijanje i promicanje općih vrijednosti urednosti i točnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Poticanje znatiželje za mikrosvijet.

promicanje općih vrijednosti. Značaj znanstvenih otkrića za poboljšanje života i zdravlja ljudi. masa tijela. Izbjegavati brojeve s potencijama. iz povijesti kemije J. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. r. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. od različita materijala ili različite boje). relativna masa. Dodatna ilustracija: 5. Audiovizualni izvori znanja-Atom. Označiti masu atoma. relativna atomska masa.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. nukleonski ili maseni broj. 27 29. Novi stručni nazivi: 8. mase prema odabranoj jedinici. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Građa atoma. atomska jedinica mase (dalton). travnja 2005. Relativna masa atoma Masa atoma. Izotopi i njihova uporaba. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Ispustiti vrijednost atomske jedinice mase. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. doći do pojma relativne mase. Potrebno predznanje: 3. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 12. Postavljati pitanja koja potiču na diskusiju.: Mjerne jedinice Matematika 7. Ključni pojmovi: 2. PSE Fizika 7. 10. 5.: Omjeri 4. a) ZNANJA: Znak za relativnu atomsku masu. Mjerne jedinice i račun u kemiji. Dalton. Izborni sadržaji 12. dalton. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Izražavanje prosječne mase atoma atomskom jedinicom mase. Pojam relativne veličine. . Veza između mase i relativne mase atoma b) VJEŠTINE: Iščitati Ar iz PSE c) PRIMJENA ZNANJA: Shvatiti sićušnost atoma na temelju izračunanog broja atoma (Ca npr. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Usporedbama s predmetima iz makrosvijeta (usporedbama masa kuglica različite veličine. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Poticanje znatiželje za mikrosvijet. r. Prosječna masa atoma nekog elementa. mase atoma i molekula u (kilo)gramima. tj.) koji čine lanac duljine 1 mm. iščitati Ar iz PSE.

vrste tvari. ulje. CH4. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. 7. Na osnovi imena napisati formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske građe: HCl. kamfor). naftalen. Br2. N2O. travnja 2005. 5. glukoza. materijala). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Poticanje znatiželje za građu mikrosvijeta. CO. Fizika. Izraditi modele molekula od priručnih materijala (npr. Molekula. molekulska formula. I2. Modeli molekula nekih elemenata (H2.) Ukazivati na prostorni razmještaj atoma u molekulama. NO2. šećer. b) VJEŠTINE: Složiti modele molekula od dijelova iz kompleta kalotnih modela. Povezivanje atoma — molekule Molekula. Izborni sadržaji: 12.. Razlikovanje molekula elementarnih tvari i kemijskih spojeva. Potrebno predznanje: 3. . kemijski simboli. H2O. I2) Uzorci kemijskih spojeva molekulske građe (voda. Uzorci elementarnih tvari molekulske građe (P4. drvenih kuglica. i obratno. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Poticanje čuđenja i znatiželje za mikrosvijet. Prepoznati broj i vrstu atoma iz formula elementarnih tvari i spojeva. 10. višeatomna molekula. N2. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 13. na osnovi formule pridijeliti ime jednostavnijem spoju molekulske građe. 28 29. CH4. kuglica za bor.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. NH3. promicanje općih vrijednosti.).. SO2. dvoatomna molekula. N2O3.) c) PRIMJENA ZNANJA: Označavanje elementarnih tvari građenih od molekula. S8. atom. Poticanje suradničkoga učenja. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti (izrada modela molekula od plastelina i sl. Opisivanje sastava molekula različitih tvari. Cl2. Novi stručni nazivi: 8. H2O. NH3. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. S8) Modeli molekula nekih spojeva (HCl. CO2. CO. Tvar ili supstancija. CO2. formula. O2. drvenih kuglica. Izrada modela molekula od plastelina. Dodatna ilustracija: 5. Ključni pojmovi: 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Makromolekule (DNA i sl. kuglica za bor itd. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. r. građene od atoma nemetala). P4. plastelina i čačkalica. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: a) ZNANJA: Molekule (čestice tvari.: Građa atoma i veličina molekula 4.

CO2. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 14. najmanji zajednički višekratnik. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. . b) VJEŠTINE: Označavanje čistih tvari. Modelu molekule pridružiti formulu spoja (samo HCl. Valencije atoma nekih elemenata (vodik. sumpor. c) PRIMJENA ZNANJA: Povezivanje naziva i kemijskog znaka neke tvari. Dodatna ilustracija: 5. Izrada modela molekula iz priručnog materijala. 10. kloridi. travnja 2005. Sastavljanje formula kemijskih spojeva na osnovi poznatih valencija.. valentan). 29 29. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njezinih zakonitosti. molekula. indeks..). Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnost. a) ZNANJA: Valencija atoma elemenata u spojevima molekulske građe. ugljik. Atom.. Poticanje učenika na suradničko učenje i međusobno uvažavanje. Preporuke za metodičku obradu: 4. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Prikazivanje formula jednostavnijih molekula valentnim crticama. Izborni sadržaji: 12. samokritičnost i kritičnost. Potrebno predznanje: 3. dvo. H2O). sulfidi. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. kisik.. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Matematika. 5. Imenovanje kemijskih spojeva na temelju formula. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Modeli molekula kemijskih spojeva. Novi stručni nazivi: 8. Ključni pojmovi: 2..Predmet: Razred: Naziv teme: 1. klor. Razlikovanje kvalitativnog i kvantitativnog značenja kemijskih formula. oksidi. 5. Određivanje valencije elemenata iz formule spoja. Pisanje formula na temelju valencija. kemijske formule. r. i 6. Valencije i kemijske formule Valencija.: Djeljivost brojeva Valencija (jedno-.

Dodatna ilustracija: 5. Izborni sadržaji: 12. Novi stručni nazivi: 8. 30 29. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Izražavanje prosječne mase atoma daltonom. relativna molekulska masa. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. b) VJEŠTINE: Služiti se džepnim računalom pri izračunavanju relativnih molekulskih masa. Poticanje interesa za prirodne znanosti. Ključni pojmovi: 2. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 15. PSE Fizika 7. mase atoma i molekula u (kilo)gramima. relativna molekulska masa. H2O). dalton. veličine) objasniti pojam Ar i Mr. c) PRIMJENA ZNANJA: 10. Modelu molekule pridružiti formulu spoja (samo HCl. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Prosječna masa atoma nekog elementa. relativna atomska masa. r. Kemijski spoj ima stalan sastav (stalan maseni udio kemijskih elemenata u spoju) bez obzira na to gdje je i kako nastao. Izrada modela molekula iz priručnog materijala. . CO2. Iz povijesti kemije J. Relativna atomska masa. Aktivno uključivanje u diskusije o značaju znanstvenih otkrića.Atom. Iščitati Ar iz PSE i izračunati Mr. Promicanje općih vrijednosti kao što su točnost i preciznost te urednost i sistematičnost u radu. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Kalotni modeli molekula: kuglicama različite boje i različite mase (odn. Izračunati relativnu molekulsku masu nekoga kemijskog spoja.: Omjeri Ispustiti vrijednost atomske jedinice mase. Audiovizualni izvori znanja . Relativne mase molekula Masa molekule. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. masa atoma. Razvijati odgovornost za pribor i materijale u kabinetu. Potrebno predznanje: 3. a) ZNANJA: Poznavati oznake za relativnu atomsku masu i relativnu molekulsku masu.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. 5. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Građa atoma i molekula. travnja 2005. Dalton.: Mjerne jedinice Matematika 7. r. Preporuke za metodičku obradu: 4.

Tolerancija pri zajedničkom radu stvaranja zbirke minerala.čestica s nabojem. elektronsku ljusku. Minerali Tvari ionske građe – vodiči i izolatori. atom. Na osnovi formule imenovati ionski spoj. Poticanje znatiželje za mikrosvijet. školjka .. r. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 16. Prikazati nastajanje ionskog spoja kao prijelaz elektrona između atoma alkalijskoga metala (natrij) i halogenog elementa (klor). 10. (kalcit. 5. . Ion. travnja 2005. pojam nabojnog broja iona. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. sistematičnost. visoko talište) kemijskih spojeva s ionskim vezama: NaCl. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Ispustiti iznos elementarnog naboja. Naglasiti međusobnu privlačnost iona suprotna naboja.Kristale obraditi na razini informacije. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. c) PRIMJENA ZNANJA: Povezivanje naziva i kemijskog znaka iona. Prepoznati tvari ionske građe (spojevi metala i nemetala).Predmet: Razred: Naziv teme: 1.. vrste tvari. anion. Prikazati nastajanje iona od atoma (jednostavni primjeri).) Audiovizualni izvori znanja – Ioni Fizika. Pokusima pokazati karakteristična fizikalna svojstva (tvrdoća. Potrebno predznanje: 3. Model kristala NaCl iz plastelina. Kristali. kristal (formulska jedinka). Ioni i ionske strukture Ion. mramor.: Građa atoma i veličina molekula 4. Označavanje iona. vapnenac. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. 7. Tvar. Novi stručni nazivi: 8. kation. CaCO3. Razlikovanje aniona i kationa. Na osnovi imena napisati formulu ionskog spoja. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Izborni sadržaji: 12. anion. Pokazati da je svaki ion Na+ okružen s ionima Cl− i obratno. a) ZNANJA: Ion . Dodatna ilustracija: 5. urednost. Razvijanje općih vrijednosti kao što su točnost. b) VJEŠTINE: Izraditi model jednostavne kristalne strukture od priručnog materijala. Ključni pojmovi: 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 31 29. elementarni naboj. ionski kristal. KCl. formulska jedinka. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Otapanje ionskih kristala u vodi. Pokazati model kristalne strukture natrijeva klorida. Razlikovanje atoma i iona. kation.

Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. Preporuke za metodičku obradu: 4. Potrebno predznanje: 3. reakcija gipsa i vode. Izborni sadržaji: 12. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 32 29. . Pokus: elektroliza. Kemijske promjene. Masa reaktanata (kuglica na lijevoj strani jednadžbe) jednaka je masi produkata (kuglica na desnoj strani jednadžbe).: Energija 5. c) PRIMJENA ZNANJA: Tumačiti kemijske promjene (reakcije) na osnovi stečenog znanja o molekulama i atomima. piroliza ili fotoliza. Matematika 5. Pokus: analiza ili sinteza nekog spoja. zakon o očuvanju mase.: Mjerne jedinice Matematika 6. Ključni pojmovi: 2. r. r. Dodatna ilustracija: KEMIJA 7. b) VJEŠTINE: Bezopasno izvođenje pokusa analize ili sinteze nekog spoja. piroliza. Razlikovanje reaktanata i produkata kemijske reakcije. Iz povijesti kemije Lomonosov i Lavoisier. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 17. kemijske formule. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. 5. vrste kemijskih reakcija. C+O2→CO2). oksidacija. shvatiti i obrazložiti promjene do kojih dolazi tijekom pokusa (kemijske reakcije). Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. a) ZNANJA: Kemijskim reakcijama nastaju nove tvari drukčije građe. r. kemijska sinteza. travnja 2005. fotoliza. produkti. kemijski simboli. Uočiti. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. reagens. oksidacija voća i povrća pokus s upotrebom vage: reakcija cinka ili željeza i otopine modre galice. Kemijske reakcije i očuvanje mase Kemijske reakcije.: Jednadžbe s jednom nepoznanicom Fizika 7. Reagensi su tvari kojim dokazujemo prisutnost druge tvari. Ukupna masa reaktanata jednaka je ukupnoj masi produkata (očuvanje mase).Predmet: Razred: Naziv teme: 1. zakon o očuvanju mase. elektroliza. Izračunavanje mase reaktanata potrebnih za dobivanje željene količine produkata. modeli atoma i molekula. kemijska analiza. Modelima molekula prikazati jednostavne kemijske reakcije (Npr. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. sustavno bilježiti. 10. Novi stručni nazivi: 8. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Reaktanti. Promicanje općih vrijednosti kao što su urednost i točnosti i upućivanje u vrijednosti rada.

Poticanje na suradničko učenje i rješavanje problema. praskavac. Sinteza ZnS. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. travnja 2005.Upotreba modela pri sastavljanju jednostavnih jednadžbi kemijskih reakcija.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Uočiti. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Jednadžbe kemijskih reakcija. 10. Matematika 5. Preporuke za metodičku obradu: 4. – Jednadžbe s jednom nepoznanicom 3. sustavno bilježiti. i 6. b) VJEŠTINE: Pisanje jednadžbi kemijskih reakcija u skladu s očuvanjem broja atoma. kemijske formule. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Dodatna ilustracija: 5. 33 29. spajanje ugljika s kisikom (gorenje) i dr. Gorenje magnezija. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 18. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Novi stručni nazivi: 8.). zakon o očuvanju mase. kemijske reakcije. kvalitativno i kvantitativno značenje kemijske formule. Ključni pojmovi: 2. Kemijske promjene. . spajanje žive s kisikom i razlaganje živina oksida na kisik i živu. Poticanje znatiželje za mikrosvijet i istraživanje prirode i njezinih zakonitosti. a) ZNANJA: Jednadžba kemijske reakcije kao opis kemijskih promjena na razini atoma i molekula. promicanje općih vrijednosti tolerancije i suradnje. raspad vodikova peroksida. Broj i vrsta atoma na lijevoj strani jednadžbe mora biti jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadžbe (očuvanje atoma). Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžba kemijske reakcije. Elektroliza vode. FeS i slični jednostavni pokusi na temelju kojih učenici uče pisati jednadžbe kemijskih reakcija. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Potrebno predznanje: KEMIJA 7. shvatiti i obrazložiti promjene do kojih dolazi tijekom izvođenja pokusa (kemijske reakcije). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: 5. valencije. kemijski simboli. c) PRIMJENA ZNANJA: Primijeniti već stečena znanja i simbolima prikazati jednostavne kemijske promjene (npr. Modeli molekula. r. CuS. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9.

a) ZNANJA: Kemijske reakcije uvijek prate promjene energije između promatranoga reakcijskog sustava i okoline. eksplozije. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Mjere opreza pri reakcijama uz oslobađanje velike energije. sinteza cinkova sulfida i dr. Kemijska reakcija. Izvesti pokuse pri kojima se energija (toplina) oslobađa (npr. Poštivanje svojeg i tuđega života (diskusija o nezgodama do kojih dolazi pri paljenju baklji i novogodišnjih praskalica). razvijanje ekološke svijesti (štednja energije. znanjem se štitimo od opasnosti. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 19.. Poticanje znatiželje i čuđenja za mikrosvijet. Izborni sadržaji: 12. Ključni pojmovi: 2. svjetlost) oslobađa (prelazi iz reakcijskog sustava u okolinu) i takvih fizikalnih i kemijskih promjena pri kojima se energija (toplina.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. Unutrašnja energija i toplina 4. prijelaz topline iz sustava u okolinu i obratno. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6.). 10. travnja 2005. r. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Elektrolizu vode uzeti kao primjer kemijske reakcije pri kojoj se energija troši. korištenje prirodnih izvora energije). c) PRIMJENA ZNANJA: Primijeniti mjere opreza pri izvođenju kemijskih reakcija kod kojih dolazi do oslobađanja energije (praskavac. toplina. Ukazivanje na opasnosti upotrebe pirotehničkih sredstava (baklje na nogometnim utakmicama. . Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Sustav. Dodatna ilustracija: 5. Novi stručni nazivi: 8. energija. gornje. Potrebno predznanje: 3. . gorenje prskalice za bor. Kemijske reakcije i energija Promjena energije. b) VJEŠTINE: Uočavanje kemijskih i fizikalnih promjena pri kojima se energija (toplina. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: eksplozije 5. Izraditi poster na temu "Energija". Pokusom doći do zaključka da promjene količina reaktanata u reakciji utječu na iznos izmijenjene energije (topline). 34 29. Fizika 7.: Energija. okolina.. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13.) Osvijestiti opasnosti od upotrebe baklji na nogometnim utakmicama i opasnosti pri eksploziji novogodišnjih prskalica i dr. novogodišnje prskalice i praskalice). električna energija) veže (prelazi iz okoline u reakcijski sustav.

Fizika 7. diskusiju o rezultatima pokusa i samostalno zaključivanje. 10. Preporuke za metodičku obradu: 4. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Kemijska reakcija. Brze kemijske reakcije – eksplozije ili reakcije neutralizacije u vodenoj otopini Matematika 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Usporedba: katalizatori u ispušnim loncima automobila i katalizatori u kemijskim reakcijama. jednadžba kemijske reakcije. travnja 2005. Potrebno predznanje: 3. Novi stručni nazivi: 8. . r. katalizatori u živim organizmima. a) ZNANJA: Povećanje broja čestica. Brzina reakcije Brzina kemijske reakcije. Poticanje na suradničko učenje i rješavanje problema. r. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Katalizatori su tvari koje ubrzavaju kemijske reakcije. 35 29. Dodatna ilustracija: KEMIJA 7. povišenje temperature i dodatak katalizatora povećavaju brzinu kemijske reakcije. Enzimi (biokatalizatori) su tvari u živim stanicama koji ubrzavaju kemijske reakcije. raspad vodikova peroksida uz dodatak MnO2 Spore kemijske reakcije – hrđanje željeza. katalizatori. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. a na kraju reakcije ostaju nepromijenjeni. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: Brzina kemijske reakcije. i 6. b) VJEŠTINE: Izvođenje pokusa s utjecajem temperature.brzina reakcije Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa.: Energija 5. pokus: oksidacija jabuke . katalizatori. koncentracija reaktanata. „Katalizatori“ dobre komunikacije.: Jednadžbe s jednom nepoznanicom. c) PRIMJENA ZNANJA: Navesti primjere sporih i brzih kemijskih reakcija iz svakodnevnog života. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 20. Izborni sadržaji: 12. koncentracije reaktanata i katalizatora na brzinu reakcije. Ključni pojmovi: 2. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. 5.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. temperature i katalizatora na brzinu kemijske reakcije (npr. Pokusi: utjecaj koncentracije reaktanata.

nemetali. subatomske čestice. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Promicanje općih vrijednosti kao što su sistematičnost. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosti. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: KEMIJA 7. a) ZNANJA: Uvidjeti kemijsku sličnost elemenata u skupini PSE. Atomi. perioda. Dodatna ilustracija: 5. Izborni sadržaji: 12. Preporuke za metodičku obradu: 4. b) VJEŠTINE: Snalaženje u PSE c) PRIMJENA ZNANJA: Pravilno primjenjivati tablicu PSE u radu. Kemijski elementi u Periodnom sustavu elemenata Kemijski elementi. a i b) npr. nemetali. razvijanje kreativnosti. uzorci nekih elementarnih tvari Broj elemenata u prirodi i trenutno umjetno stvorenih elemenata. putanje. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. protonski i nukleonski broj. Mr. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. točnost. Poticanje znatiželje i interesa za kemiju i kemijska istraživanja. PSE. skupina. latinski nazivi nekih elemenata. kemijski simboli. travnja 2005. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE 21.Predmet: Razred: Naziv teme: 1. novi elementi stvoreni nuklearnim reakcijama. Metali. I. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:: D. Fizika 7. izrada "male" zbirke kem. a na desnoj nemetali. Novi stručni nazivi: 8. urednost. PSE. Potrebno predznanje: 3. Elementi na lijevoj strani i u sredini PSE su metali. plemeniti plinovi. . energijski nivoi. metali. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Mendeljejev. polumetali.: Građa atoma i veličina molekula Ljuske. kemijski element. Ključni pojmovi: 2. r. elemenata 36 29. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Ar. Redni broj je protonski broj (jednak broju elektrona). 10. Pronaći u PSE nekoliko metala i nemetala. 5.

Novi stručni nazivi: 8. Današnje poimanje kemijskoga elementa vezano uz strukturu atoma. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Razgovor o pojmu elemenata koji izgrađuju sve tvari. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. voda. . Agregacijska stanja kao najočitija svojstva (zemlja. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: Razvoj simbolike.PRIMJERI IZBORNIH TEMA Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Povijest pojma kemijski element 8. — 37 29. Atomi i kemijski elementi Vrsta atoma. zrak). S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. Preporuke za metodičku obradu: 4. travnja 2005. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Uloga energije (vatra). Dodatna ilustracija: 5. Ključni pojmovi: 3. KEMIJA 7.

Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1.8 milijardi godina. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Evolucija Zemlje i njezine atmosfere 8. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. život stvara kisik. 38 29. Starost Zemlje 4. Ključni pojmovi: 3. Zemljopis 5.6 milijardi godina. Preporuke za metodičku obradu: 4. Zrak i glavni sastojci zraka Primarna atmosfera. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: KEMIJA 7. Vremenska skala starosti Zemlje. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Dodatna ilustracija: 5. fosili. atmosfera) Geološka doba. život je star 3.: (Nastanak Zemlje. i 6. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Novi stručni nazivi: 8. r. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. najstariji vidljivi fosili (ljušturice) 600 milijuna godina. travnja 2005. .

. travnja 2005. Dodatna ilustracija: 5. Preporuke za metodičku obradu: KEMIJA 7. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. r. Matematika 7. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: 39 29.: Svojstva omjera i razmjera. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. 4. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Iskustveni zakoni i atomska hipoteza 14.Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. Kemijske reakcije i očuvanje mase Maseni omjer. Stalnost masenoga omjera elemenata u spoju (Proust) na temelju građe molekula. Cjelobrojni omjeri omjera (višekratni omjeri Dalton). Zaključivanje na temelju modela i formula molekula ili formulskih jedinki. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2. Novi stručni nazivi: 8. Ključni pojmovi: 3. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9.

. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Rasprostranjenost elemenata u svemiru. Kemijski elementi u Periodnom sustavu elemenata Glavni elementi. sporedni elementi. travnja 2005. S kojom nastavnom temom je povezana ova izborna tema: 2.: Sunčev sustav Biologija Brojevni udio. Planetarne atmosfere. r. Zemljopis 5. Moguće teme i sadržaji prikladni za daljnji samostalni rad učenika: KEMIJA 7. veliki i mali planeti. elementi u tragovima. brojevni udio. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Uloga elemenata u tragovima. Zemljinoj kori i živim bićima 22. Život iz ugljikovog dioksida. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Jedinstvenost Zemlje. Novi stručni nazivi: 8.Predmet: Razred: Naziv izborne teme: 1. Nastanak elemenata u zvijezdama. Ključni pojmovi: 3. Preporuke za metodičku obradu: 4. supernova. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. 40 29.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful