MEDI

a

NALI

međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovne komunikacije i odnosa s javnostima
Nakladnik: Sveučilište u Dubrovniku Uređivački odbor: 1. prof. dr. sc. Michael Kunczik, Sveučilište u Mainzu 2. prof. dr. sc. Thomas Bauer, Sveučilište u Beču 3. prof. dr. sc. Najil Kurtić, Sveučilište u Tuzli 4. doc. dr. sc. Marko Milosavljevič, Sveučilište u Ljubljani 5. prof. dr. sc. Damir Boras, Sveučilište u Zagrebu 6. prof. dr. sc. Sherry Ricchiardi, Indiana University 7. doc. dr. sc. Gordana Vilović, Sveučilište u Dubrovniku 8. doc. dr. sc. Milan Kiperaš, Sveučilište u Dubrovniku 9. prof. dr. sc. Stjepan Malović, Sveučilište u Dubrovniku Glavni urednik: Stjepan Malović Izvršni urednik: Đorđe Obradović Lektura: Jasenka Ružić Prijevod sažetaka: Helena Brautović Dizajn naslovnice i časopisa: Marijana Lujo, Sveučilište u Dubrovniku Grafička i tehnička obrada: Katarina Zec, Sveučilište u Dubrovniku Tiskara: Tiskara Zelina d.d. ISSN 1846-436X UDK 316.77 070 659.4 Adresa uredništva: Medianali Sveučilište u Dubrovniku. Ćira Carića 4, HR-20000 Dubrovnik, Hrvatska Tel. (385)20/445-744 Fax. (385)20/435-590 E-mail: medianali@unidu.hr Časopis se objavljuje na www.unidu.hr/medianali

MEDI

međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovne komunikacije i odnosa s javnostima godište 1, broj 2, studeni 2007.

a

NALI

.

TEMA BROJA Javno mnijenje.SADRŽAJ broj 2. odnosi s javnostima i novinarstvo Majda Tafra-Vlahović Komunikacijski čimbenici u međusektorskim partnerstvima za održiv razvoj Ivan Tanta Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije Ksenija Žlof Utjecaj novinarske predodžbe o PR-profesionalcima na javno mnijenje Jadran Perinić Krizno komuniciranje na slučaju tragedije vatrogasaca na Kornatu Dubravka Valić Nedeljković Pseudo događaj ili dvosmislena istina . studeni 2007.Studija slučaja javni servis Vojvodine ISTRAŽIVANJA Đorđe Obradović Medijski prikaz zbilje Nataša Ružić Nasilne scene na internetu 87 103 1 13 33 47 67 .

Dubrovniku i Podgorici Sherry Ricchiardi Foreign News Shrinks in Era of Globalization Studentski radovi RECENZIJE Đorđe Obradović (urednik): Djelo novinara Rudimira Rotera i Đorđe Obradović: Otkrivanje Rotera Svijetli lik hrvatskoga novinarstva Stjepan Malović (urednik): Vjerodostojnost novina Ozbiljna ugroženost standarda 179 181 189 129 115 139 149 163 215 217 . za i poslije II svjetskog rata Zlatan Gelb Nastup na televiziji DOGAĐAJI Međunarodni susret profesora i studenata novinarstva Sveučilišta u Indiani.OGLEDI / RASPRAVE Lee Anne Peck News for the public good: What civic journalism proponents can learn from Karl Marx ČLANCI Mato Brautović Blogovi kao novinarski izvori Najil Kurtić Mediji i izbori .između formalne nepristranosti i interesa javnosti Božo Novak Novinarstvo u Hrvatskoj uoči.

br. konferencija Informacijska tehnologija i novinarstvo Kolaborativni mediji 3. Bauer. 1) Medijska prilagodba društvu VIJESTI 12. 13. međunarodni znanstveni skup „Dubrovački medijski dani“ Utjecaj odnosa s javnostima na kreiranje javnog mnijenja Zbornik o „Kraljskom Dalmatinu“ 219 220 223 223 224 .Thomas A. Thierry Guidet. Andy Kaltenbrunner i Daniela Kraus: Priručnik za predavače novinarstva Nada Zgrabljić Rotar (ur:) Medijska istraživanja (god.

.

javno mnijenje. dvostrano simetrično komuniciranje ∗ Autorica je doktorica znanosti i nastavnica Sveučilišta u Dubrovniku . bilateral symmetrical communication and bridging borders. Ključne riječi: odnosi s javnostima. Some other conceptions are taken into consideration as well. All of the four conceptions are interconnected and dependent on each other. kao razmjeni među partnerima u uvjetima održivoga razvoja Summary Communication is a key factor in sustainable development inter-sector partnerships.1 JAVNO MNIJENJE. novinarstvo.4 (1-12) TEMA BROJA Majda Tafra-Vlahović∗ Komunikacijski čimbenici u međusektorskim partnerstvima za održiv razvoj Koji su ključni čimbenici komunikacije u uspješnim međusektorskim partnerstvima za održiv razvoj koji bi tvorili okvir osnovnih elemenata u komunikaciji. Such a framework is offered as a possibility for future conceptual discussion and empirical research of communication for partnerships. The frame work consisting of four different conceptions is suggested in the paper: co partners’ relationship.77:659. communication through cooperation. The question is which factors improve the communication and contribute to the partnership. ODNOSI S JAVNOSTIMA I NOVINARSTVO UDK 316.

pokretač. a posebno gospodarstva. a imperativ u tim odnosima jest suradnja. jer komunikacija ne samo da je glavni alat kojim se uspostavljaju partnerstva za održiv razvoj i kojim se ona održavaju aktivnima i djelotvornima. Na području partnerstva za održiv razvoj. Predložen je metodološki dizajn koji povezuje koncepcije – komunikaciju za partnerstva i komunikaciju za održiv razvoj – te teži stvoriti konceptualni okvir komunikacijskih čimbenika. no teško ćemo u bilo kojem dijelu ljudske aktivnosti naći toliko nesporazuma i suprotnih shvaćanja o tome što je komunikacija i na koji bi način trebala funkcionirati. učinak. kao razmjeni među partnerima u uvjetima održivoga razvoja. upotrebljava se model dvosmjerne simetrične komunikacije neke organizacije s njezinim partnerima u partnerstvu (vidi dolje). a razmjena jest suradnička komunikacija s funkcijom premošćivanja granica u svim sustavima uključenim u komunikaciju. U tome procesu. proces. to je još očitije.2 TEMA BROJA Uvod Komunikacija je koncepcija kojom se služe mnoge teorije u društvenim znanostima. individualnim ili organizacijskim. . Ovaj pregled jest pokušaj da se odgovori na pitanje koji su ključni čimbenici komunikacije u uspješnim međusektorskim partnerstvima za održiv razvoj koji bi tvorili okvir osnovnih elemenata u komunikaciji. nego je komunikacija i njihov glavni sastojak. Četiri žarišta koja se razaznaju iz ograničene literature o istraživanjima koja se bave ovim temama bit će spojena uzročno-posljedičnim lancem. potreba da se na mnogim područjima barem djelomično spozna njezina složenost ostaje stalan izazov. a ponekad možda i njihov glavni cilj. komunikacija biti jedna od važnijih stavki. Zbog toga komunikacija partnera u partnerstvima među sektorima ima elemente komunikacije s dionicima. Složimo li se s onima koji predviđaju da će u razvoju modernoga društva.

a kao koncepcije su dinamični i iznimno prilagodljivi. održiv razvoj i partnerstva podložni stalnim promjenama. ta se lista čimbenika neprestano razvija. Budući da su komunikacija. I napokon. održivog razvoja kao procesa koji . pretpostavka jest da postoji jedinstveno razumijevanje sve tri koncepcije koje se razmatraju u radu – komunikacije kao procesa razmjene u nekom kontekstu.Tafra-Vlahović 3 IP: Koji su glavni argumenti komunikacije za međusektorsko partnerstvo za održiv razvoj? Istraživanje literature: «Raspakiravanje» ključnih pojmova Komunikacija za partnerstvo Komunikacija za održiv razvoj Konceptualni okvir komunikacije u međusektorskom partnerstvu Odnosi među dionicima Suradnička komunikacija Premošćivanje granica Dvosmjerna simetrična komunikacija Analiza Zaključci Ova četiri elementa ne iscrpljuju popis svih potencijalnih čimbenika.

uzajamna ovisnost za uspješno postizanje ciljeva. određivanje pokretača u dijelu poslovnoga rizika pokrenulo bi proces koji bi označio skupinu sudionika s velikim interesom i moći kao Izazovi definicija posebno su veliki u pojmu komunikacije. 1 . 2002). pojam "partnerstva" kako je ovdje definiran. ciljevi koji su po svojoj prirodi vanjski te ih jedan partner ne može postići sam" (str 47). pretpostavlja se. The Prince of Wales’ Business and the Environment Programme: Thought Leadership. upućuje na sudionike koji imaju potencijala postati korisni partneri. jasna odgovornost za svakoga partnera prema zajednici koju zastupa. rizici sudjelovanja među partnerima. prije nego što je bilo koje partnerstvo bilo dogovoreno. kao što je grupiranje sudionika prema moći ili interesu (Johnson i Scholes. te partnerstva među sektorima kao složenog odnosa između tri sektora koji imaju zajednički cilj te su interno međusobno ovisni i odgovorni. Što je dionicima i partnerstvima zajedničko? Za razliku od dionika. University of Cambridge. koja uključuju zajedničke ciljeve. U koncepciji korporativno društvene mogućnosti koju su lansirali Grayson i Hodges (2004). vježba koja je rutinski dio strateškog menadžmenta u korporacijama. 3). Grupiranje sudionika koje obično slijedi nakon njihove revizije u korporaciji. bili u odnosu sudionika. što zapravo "govori ne samo o kompleksnosti nego i o različitosti perspektiva i pristupa komunikaciji". 1984).1 Izvrsnost u suradnji Lanac počinje odnosima sa sudionicima. definicija je ona iz. često u odnosu korporacije s njezinim sudionicima iz jednog ili oba sektora. Bruntladovoga izvješća iz 1987. gdje je Price (1996) upozorio na postojanje različitih definicija. usprkos tome. pojavljuju se u kasnijoj fazi odnosa sa sudionicima. nego se i razmjenjuje između ljudskih agenata koji su u interakciji u zajedničkoj situaciji ili diskurzivnom kontekstu (str 5). partnerstva. odgovornosti i rizik. odnosi se na odnos čiji su elementi. str. Grupiranje sudionika.4 TEMA BROJA omogućuje razvoj a pritom ne ugrožava budućnost. koji se najčešće definiraju kao "bilo koja osoba ili skupina koja može utjecati ili na koju mogu utjecati ostvarenja ciljeva neke organizacije" (Freeman. privatnog i javnog. No. budući partneri su.Što se tiče održivoga razvoja. često pomaže odrediti buduće partnere. I naposljetku. On komunikaciju definira kao "aktivnost u kojoj se simbolički sadržaj ne samo prenosi iz jednog izvora u drugi. prema Bloomfieldu (2004): "zajednički ciljevi. i na one koje bi bilo pametno uključiti kao partnere.: "Održivi je razvoj onaj razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez kompromitiranja spremnosti budućih naraštaja da zadovolje svoje potrebe" (citat u: “The World in Context: Beyond the Business case for Sustainable Development”. Programme for Industry.

odnosno "igru". procese i strukture. očima drugih zaista je kvaliteta komunikacije koja može dodati vrijednosti partnerstva. trebala bi se razmatrati samo kao alat za planiranje. Komunikacija unutar partnerstva temelji se na odnosima sa sudionicima. kao i u svim drugim životnim sferama. "u održivim partnerstvima. Među čimbenicima komunikacije Matessich navodi otvorenu i čestu komunikaciju. 23) Gledati svijet. 232). komunikaciju. a drugi je potreba za različitim vrstama racionalnosti i iracionalnosti. čiji uspjeh ovisi o različitim čimbenicima vezanima za okoliš. pozivajući se na Barryja Nalebuffa i Adama Branderburgera. naziva "morem promjena u smislu načina na koje su ljudi vidjeli jedni druge i zajedno radili" (str. U praksi bi se komunikaciji koja ima svrhu suradnje trebalo pristupati holistički. kako osigurati . odnosno suradnja – natjecanje). svrhu i resurse (Matessich. koja se odnosi na kanale kojima se koriste partneri koji surađuju te na ustanovljene neformalne odnose i komunikacijske poveznice koje se temelje na osobnim odnosima i koheziji skupine. Među pravilima co-opetition koja se temelji na teoriji igre. budući da ljudi svijet doživljavaju na različite načine. on nosi ono što Isaacs (1999). što znači da suradnja jača i obogaćuje se različitostima komunikacije. posebice u početnoj fazi. uključujući izmjene na osobnoj razini. No. karakteristike članstava. Takve komunikacijske poveznice koje Elkington (1997) naziva co-opetition (cooperation – competition. koji kažu da je poslovanje promijenilo komunikaciju od one koja je upotrebljavala "ratni" vokabular do one koja se koristi jezikom suradnje i partnerstva. Ova podjela na službenu komunikaciju kao razmjenu informacija i neslužbenu komunikaciju kao odnos. partnerstvo se temelji na potpunoj suradnji. dajući primjer znatnog pomaka "kolektivnoga glasa zajednice" od "pristojnih natjecatelja" do "voljnih suradnika". dva pojma posebno dobro ilustriraju složenost komunikacije: jedan je potreba da se u obzir uzmu zapažanja. Naime. odbacivanje stvarnih ili mogućih igrača kao iracionalnih zavara um" (str. 2001). a koristi bi se povećale do maksimuma. Kada se jedanput ostvari. I sâm dijalog ima golemu moć u komunikaciji suradnje.Tafra-Vlahović 5 sudionika koji bi mogao postati partner te bi se tako rizici smanjili na najmanju moguću mjeru.

tzv. odnosno simetričan model komunikacije koji se koristi kako bi se i organizacija i sudionici s kojima ona komunicira. Zamisao da organizacija. koji je zapravo bio prerađena verzija izvornoga modela. mogao bi se sagledavati i samo kao koncepcija komunikacijske razmjene koja bi dodala vrijednost partnerstvima među sektorima. Grunig je prekinuo raspravu objavivši članak u kojem se pozabavio argumentima kritičara i ponovno je objasnio model (2001). no ne samo oblikovati i prilagoditi poruku na temelju nalaza.6 TEMA BROJA da svi partneri u partnerstvima među sektorima za održiv razvoj razmatraju percepciju drugoga i da je uključuju u svoj dio? Najpoznatiji model organizacijske komunikacije. Tajvanu i Sloveniji. nudi platformu za komunikacijsku izmjenu i izgradnju odnosa te omogućuje Pojam "dominantna koalicija" (dominant coalition) u Grunigovome modelu može navesti na pogrešno tumačenje. Murhy (1991) je razvila model izvrsnosti kao model čiste suradnje. javne informacije. pomaknuli u područje u kojem obje strane pobjeđuju ili u područje mješovitih motiva. naime. dvosmjerni simetrični PR model. Stoga se čini da je dvosmjerni model s mješovitim motivima model normativne komunikacije u partnerstvima među sektorima za održiv razvoj. mora istražiti percepciju druge strane. u ovom slučaju organizacija koja teži cilju da uđe u partnerstvo. taj je model testiran u opsežnim studijama u SAD-u. dvosmjerno simetrično). Na temelju toga modela. na glavni tim koji se obično sastoji od direktora. Pojam se ne odnosi na bilo kakvu vrstu dominacije izvan organizacije. kao mješavinu asimetričnosti i čiste suradnje. Grunig i suradnici su 1995. otada je bila meta brojnih kritika. koje predvodi glavni izvršni direktor. Razvili su mješovit model dvosmjernih motiva. koji su razvili Gruning i Hunt (1984). U modelu se taj termin odnosi na upravu organizacije. U početku objavljen kao posljednji od četiri modela PR-a (publicitet.2. Ta su istraživanja dokazala kako je to najučinkovitiji model komunikacije organizacije sa sudionicima i javnosti – to je model izvrsnosti komunikacije organizacije s vanjskom okolinom. u kojemu se komunikacija koristi kako bi se organizaciju uvjerilo da prihvati stajalište javnosti. godine razvili mješoviti model. 2 . Model je upotrijebljen u slučaju partnerstva među sektorima i upućuje na komunikaciju na području gdje obje strane pobjeđuju i gdje nema onih koji dominiraju i onih kojima se dominira. koaliciju koja vodi organizaciju. nego također biti sposobna prilagoditi se novom položaju. On. Koristeći se teorijom igre.

i oni ističu "potrebu da budu izvrsni komunikatori: znajući što. uloga organizacijske komunikacije premošćuje granice sustava koje u partnerstvima među sektorima za održiv razvoj podrazumijevaju aktivno posredovanje partnerstva i premošćivanje granica sustava. u partnerstvima među sektorima. ilustrira ovu perspektivu. reagirajući i prilagođavajući se pritisku iz okoline kako bi postigli ciljeve. To podsjeća na uvođenje teorije sustava u organizacijskoj komunikaciji od Cutlipa i suradnika (2000). podsustava i nadsustava. U perspektivi teorije sustava.. kako i kada prenijeti iz jednoga u drugo. . Druga ključna komunikacijska uloga posrednika jest bilježenje u obliku koji je pogodan za različite vrste publike. i potrebu za učinkovitim upravljanjem izmjenom znanja i iskustava između partnera i drugih sudionika" (str.Tafra-Vlahović 7 razvoj glavnih dimenzija partnerstva: dijeljenje istih ciljeva te unutarnju međuovisnost i odgovornost. Čak i najjednostavnija definicija sustava kao skupine uzajamno aktivnih dijelova. otkuda i funkcija posrednika partnerstva. uloga podupiratelja veoma je važna. uloga organizacijske komunikacije jest pružiti potporu razvoju i održavanju uzajamno ovisnih odnosa između organizacije i njezine okoline. ili se uopće ne ostvaruje. odnosno organizacije i različitih skupina. ne bavi se ulogom agenata komunikacije pod pretpostavkom da se sva komunikacija ostvaruje izravno ili raznim kanalima koji bi mogli imati druge agente i podupiratelje. Komunikacijska funkcija posrednika partnerstva stavlja ih na granicu organizacijskih sustava te čak na granice podsustava unutar organizacije. U tome smislu. No. koji odolijevaju vremenu unutar nekih granica. 43). koja se temelji na argumentu da su međuovisna partnerstva uspostavljena između organizacija i javnosti. granica njihovih podsustava te konačno granica samoga partnerstva kao sustava. Premošćivanje granica sustava Iako se Matessich u svojim čimbenicima suradnje za uspjeh poziva na komunikacijske kanale. Kao i Tennyson (2005). sudionika i javnosti unutar društvenog okruženja. koja je od ključne važnosti u organizacijskoj komunikaciji i koja oslikava komunikacijsku funkciju posrednika partnerstava.

Brady (2005) navodi još četiri pravila za poslovne organizacije u partnerstvima među sektorima za održiv razvoj: ispitivanje partnerovih motiva i transparentnosti. najvažniji su preduvjeti za bilo koje posredovano partnerstvo. ove se četiri koncepcije nameću kao primarni čimbenici u komunikaciji s dodanom vrijednošću u partnerstvima među sektorima i pružaju početni konceptualni okvir za buduća empirijska istraživanja. jesu "agenti razmjene". a služe i kao filtar informacija. Ostale relevantne koncepcije koje zaslužuju da ih se proučava u posebnim uvjetima partnerstva jesu: situacijska teorija javnosti. U promjeni stajališta organizacija i pojedinaca o "partnerskom razmišljanju" (Murphy i Coleman. osiguravanje zajedničkih vrijednosti i partnerskih ciljeva. prema Leiferu i Delbequeu (1978). nameće se kao uloga od najveće važnosti. To znači da komunikacijski proces također pridonosi definiciji granica partnerstva kao sustava te njeguje odnos zbog kojega je važan dio bilo koje strategije partnerstva. kao obrambena linija od preopterećenja informacijama te se zauzimaju za interese partnera kao sustava. U uvjetima teorije sustava. koje Brady naziva "mrežama povjerenja" u višeslojnim partnerstvima budućnosti. jasno određen raspored i ograničenja ponašanja te eksterno izvješćivanje o prirodi i financijskoj vrijednosti partnerstva. upravljanje. revizije sudionika. posebice u odnosima s javnošću. odnosi sa sudionicima samo su prvi korak u jednosmjernom tijeku informacija. dijalog i ostalo. dijalog i konzultacije koji bi uključivali uvažavanje različitih percepcija. uloga posrednika u partnerstvu kao onih koji premošćuju granice i kao komunikatora. Zapravo. model dvosmjerne simetrične komunikacije i premošćivanje razlika nisu jedine koncepcije u znanosti o komunikaciji. rješavanje sukoba. Oni imaju ulogu u obradi informacija i omogućavaju izgradnju odnosa. suradnička komunikacija.8 TEMA BROJA Granice imaju različite stupnjeve propusnosti i. Cilj će im biti daljnje . oni koji ih premošćuju. No. Zaključak Odnosi sa sudionicima.. 2000) koje ima potencijal transformirati društvo. koji bi se uspješno mogli primijeniti u konceptualnim i praktičnim razmatranjima o ulozi komunikacije u partnerstvima među sektorima za održiv razvoj. odnosi sa zajednicom.

and broom. Macmillan. Center A. (str.M. Literatura Brady. G. Amherst H. issue 2.). W. E.) Tennyson.).3 Murphy. Thinking Partners. (str. al. Dialogue and the Art of Thinking Together. Collaboration: What makes it work?. 213) Leifer. MA Isaacs. (2005. Wilder Foundation (str.232-233) Freeman. D. 207-215) Price. (2001). 49) . P.111) Grayson.. A. (1984).P.(2000).). Greenleaf (str. (2001). (1998).). Sage Publications (str.). When is a «Partnership» not a Partnership?. G. K. Canibals with Forks. Academy of Management Review. Boston.2001) Handbook of Public Relations. No. (2005. Two-Way Symmetrical Public Relations: Past. (str.(1978. (2000).E. Communication Studies. A. R. International Business Leaders Forum.K. Greenleaf publishing Grunig. The Brokering Guidebook.J. G. Strategic Management: A Stakeholder Approach. Effective Public Relations. R. Longman Mattessich. R.H. (1999. Organisational /environmental exchange: a Model of Boundary Spanning Activity. A. S. i Scholes. S. 2004 Cutlip. Pearson Education Ltd. Present and Future. (2004).). 23. 207-209. (str. (1996. in Jem Bendell (edt. The Sustainability Effect. New Society Publishers. 11-31) Elkington. J. & Coleman. L.(2004). D. Terms for Endearment. et. 130) Bloomfield.Tafra-Vlahović 9 istraživanje komunikacije u partnerstvima među sektorima za održiv razvoj. and Hodges.M. Currency Johnson. Corporate Social Opportunity. (str. Exploring Corporate Strategy.W. Palgrave. S. Pitman. Prentice Hall. (2002).R. in Partnership Matters. 43.&Delbecq. in Heath.

10 TEMA BROJA “The World in Context: Beyond Business case for Sustainable Development”. University of Cambridge. Grunig i suradnici. 3) Dodaci 1. str. Model izvrsnosti organizacijske komunikacije Model izvrsnosti Čisti asimetrični model Područje u kojem svi pobjeđuju Čisti model suradnje Stajalište dominantne koalicije Miješani motiv (simetrični) dvosmjerni model Stajalište javnosti Model izvrsnosti. The Prince of Wales’s Business & the Environment Programme: Thought Leadership.. Handbook of Public Relations. Programme for Industry. 2001) . 1995 (prilagođeno iz: Heath R.L.

K. Communication flowprema Tok komunikacije towards partnerstvima partnerships Hijerarhija Jednosmjerni tok informacija Savjetovanje Dvosmjerni tok informacija Višerazinska partnerstva Mreža povjerenja Firm/stakeholder relationships in the future (Brady) . Palgrave. A. The Sustainability Effect.Tafra-Vlahović 11 2. Komunikacijski tok prema partnerstvima (preuzeto iz: Brady. Macmillan). (2005.). Uloga premošćivanja granica organizacijske komunikacije (prilagođeno iz IPR predavanja: Teorija sustava i premošćivanje granica) Premošćivanje granica Boundary spanning Permeable Propusne organisation granice boundary organizacije Organisation Organizacija Environment/ Okoliš / Stakeholders dionici 3.

.

Ključne riječi: odnosi s javnostima. and only little time reading or speaking. pojam javno mnijenje stvara stereotipe na osnovi kojih je određen velik dio našeg života. javno mnijenje. in order to be easily accepted. i. as the intention of the creation and the public management is to shape information. viši predavač VERN-a . However. a thought. manipulacija ∗ Autor je magistar znanosti.13 UDK 659. Dakle. A market success terror is transformed into a quality absolute criterion. Summary In an average person's life. yet the subject we would like to present is based on listening and watching.4 (13-32) Ivan Tanta ∗ Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije Upravo na pojmu mnijenja. komuniciranje. the majority of time is spent listening. and this is how we enter a magic circle: the less the public is educated. stereotipovi. nego je to stereotip koji proizlazi iz mnijenja.e. the more successful the primitive media contents are. nije mišljenje to koje nas vodi i određuje. nobody has ever taught us how to listen.

Stoga bi mnijenje bio prihvatljiviji naziv. U toj jednadžbi identitet je ono što jesmo. pitanje je sad. koliki bi ljudi koji pobuđuju zavist pobudili samilost. naime. koji ih izjeda. A mišljenje je slijed misli usmjeren prema određenome cilju (rješavanju nekog problema). Upravo na pojmu mnijenja.. komunikacija ili odnos jest način na koji se organizacija ili pojedinac odnose prema okolini. Narodna mudrost « Gotovo da nije moguće da se danas još nađe situacija koja je potpuno nova. nego je to stereotip koji proizlazi iz mnijenja. determinirao mnijenje.» Eckermann. Zbroj identiteta i odnosa stvara sliku. odnosno prihvaćanje mišljenja bez dovoljnog razloga i čvrstog uvjerenja. a ona potiče mnijenje.Vidjelo bi se da je neprijatelj. nije dovoljno utemeljeno mišljenje1. oni pružaju oblikovane činjenice kako bi primatelj participirajući ih. 259 3 Stihovi iz Metastazijeve melodrame «Giuseppe riconosciuto» (I. Narod nema oči. Razgovori s Goetheom Mišljenje ili mnijenje. Matica Hrvatska. Dakle: Identitet + Komunikacija = Imidž. Iz toga proizlazi kako nije bitno koliko vrijedi. Zagreb 1965 S. nego koliko javnost misli da to vrijedi. sakriven u njihovim grudima i da je sva njihova tobožnja sreća u tome da izgledaju sretni!»3 Filipović. kojim taj cilj upravlja2. dakle činjenica. što jest i kako se stvara stereotip? Prije svega dopustite mi da pomoću jednadžbe definiram imidž ili sliku. Samo način gledanja i umjetnost kojom se ona obrađuje i prikazuje mogu biti novi. pojam javno mnijenje stvara stereotipe na osnovi kojih je određen velik dio našeg života.260 Ibid. nego srce on osjeća.. čin) 1 2 . Ili. a pritom se čovjek mora čuvati svakog suvišnog podražavanja. nije mišljenje to koje nas vodi i određuje. Dakle. uostalom odnosi s javnošću i ne prisiljavaju na to da se određeno mišljenje prihvati. Filozofijski rječnik.14 TEMA BROJA Lakše je naći mudra čovjeka nego mudar narod. a ne vidi. S. jer za mišljenje nemamo dovoljno informacija. Mnijenje. Ali. kako kaže Metastazije u Rousseaovoj "Novoj Heloizi": »Ah da se skrivene patnje što izjedaju srce čitaju na licu. Vladimir.

koji je rekao: «Javno mnijenje je neznani bog kojemu moderni ljudi pale tamjan. Jedan od najvažnijih je javno mnijenje. S 1244 Seitel. na primjer svi političari ili tajkuni moralno upitne osobe. ljudima. Dobra komunikacija s javnošću počinje dobrom konverzacijom.Tanta 15 Sliku. a to je najčešće proizvod loše prenesene poruke. koja najčešće stvara stereotip da su. reagiranje. bez obzira na komunikacijski model kojim se koristi ili neovisno o svojim ciljevima. umijećem koje obuhvaća slušanje. Javno mnijenje Važno je objasniti pojmove koji su bitni elementi odnosa s javnošću. Razlog je najčešće činjenica da emocije utječu na naš odnos prema životu. Budući da pojedinačne spoznaje mogu. Stereotip definiramo kao otrcano. stvaraju pojedinci koji zauzimaju medijski prostor i time izgrađuju opću sliku. F. a mnijenje. sebi i svojem poslu. kojima se poglavito odnosi s javnošću najčešće i najobilnije služe. Nju. kao nedovoljno utemeljeno mišljenje u kojem su izražena stajališta o nekoj temi koji. nije uvijek tako. 4 5 Klaić. Pritom je javnost skupina ljudi koja ima zajednički interes u određenom subjektu. Zora. str.»5 Da bismo ga bolje odredili. sami “proizvodimo”. Cembridge press 2000. odnosno stvaranja odnosa kad su iskrene i pozitivne. 55. Emocije su dvosjekli mač komunikacije. . javno mnijenje ćemo podijeli na javnost i mnijenje. banalno i ukalupljeno4. jer svaka organizacija. Neartikulirana poruka i stihijsko komuniciranje sprečavaju izgradnju kvalitetne slike (imidža) organizacije i generiraju negativan imidž.. kada postanu dovoljno snažni. ali izazivaju sumnjičavost kad su negativne i neiskrene. želi pozitivno javno mnijenje i čini sve da to i postigne! Ovaj pojam slikovito je definirao novinar kolumnist Joseph Kraft. dakle. Bratoljub Veliki rječnik stranih riječi izraza i kratica. Emocije su konstruktivna i moćna sila nagovaranja. Pod pojmom javnog mnijenja često se podrazumijeva gomilanje pojedinačnih pogleda o nekoj temi. The Practice of Public Relations. najčešće kada govorimo o organizaciji. vode prema verbalnim i fizičkim akcijama (stajališta → mnijenje → akcija). Zagreb 1974. zainteresiranost i uzajamno razumijevanje misli. međutim.

ili za-protiv-ovisi. Habermas. Javno mnijenje odražava dinamični proces interpersonalne i medijske komunikacije o određenim pitanjima. tzv. javnost je skupina ljudi koji su: a) suočeni s problemom b) podijeljeni o rješavanju problema i koji c) o problemu raspravljaju. koja može biti pozitivno-negativno-neutralno. javnost je odredio kao područje posredovanja između civilnog društva i države. savjetovanje s vođama organizacije i provedba planiranih programa te djelovanje u interesu organizacije i njezine javnosti. Smjer javnog mnijenja ima evaluativnu dimenziju. europska škola odnosa s javnošću. Meksička izjava: “Odnosi s javnošću su kontinuirano i stručno analiziranje razvojnih smjerova. prilagođavanja ili usklađivanja ideja na putu prema kolektivnom određenju smjera djelovanja6. prije svega. Stoga je od devedesetih godina prošlog stoljeća uobičajeno mišljenje da je sudjelovanje javnosti jedan od glavnih komunikacijskih alata važnih i u donošenju krajnje odluke. Mediji često objavljuju rezultate ispitivanja javnog mnijenja kao postotke pozitivnih i negativnih stajališta o nekoj temi. Ono je prije dinamičan proces izražavanja.16 TEMA BROJA ali ne moraju predstavljati zajedničko razmišljanje. Jürgen Habermas. izvođenju programa i projekata. 265. legitimnost djelovanja i prije svega odlučivanja javnog sektora ovisi o stupnju uključenosti javnosti u razvojnom planiranju. Sudjelovanje javnosti i legitimnost djelovanja tijela i organizacija javnoga sektora međusobno su ovisni.. Jedan od najpoznatijih teoretičara javnosti.7 Ovu činjenicu slijede sve suvremene teorije upravljanja na jednoj i teorije odnosa s javnošću na drugoj strani. str. Scott M. i evalvaciji. a ostvaruje se među skupinama i kolektivima ljudi sa sličnim sposobnostima djelovanja. Jürgen: Strukturne promjene javnosti (1989) . Prema još uvijek aktualnoj definiciji Herberta Blumera iz 1947. odlučivanju. 6 7 Cutlip. u svojem djelu Strukturne promjene javnosti (1989). za-protivneodlučeno. predviđanje njihovih posljedica. Odnosi s javnošću. prijedlogu ili kandidatu. javno mnijenje ne može se odrediti tek kao stanje pojedinačnih spoznaja. godine.

govori: Odnosi s javnošću su funkcija upravljanja koja: identificira.). a manji čitajući i govoreći. Ray Birdwhistle je iznio rezultat istraživanja.). jer kreiranje i upravljanje javnošću ima svrhu oblikovati informaciju.8 Možemo li prema tome zaključiti kako bi jedan od postulata PR-a trebao biti i već spomenuti. Gotovo 70 posto budnog vremena komuniciramo. U životu prosječno stanovništvo veći dio vremena provodi slušajući. odnosi s javnošću su oblik iluzionizma kojem je svrha uvjeriti javnost u postavke koje su samo naizgled takve. prema kojemu se pojedinca (a upravo je pojedinac najčešće emiter. recimo tako.Tanta 17 Britanska izjava: "Odnosi s javnošću su planirano i kontinuirano nastojanje za uspostavu i očuvanje naklonosti i međusobno razumijevanje organizacije i njezine javnosti. pamtimo 50 posto onoga što čujemo. a od toga zaboravimo polovicu u prvih 48 sati. To je gotovo idealno za funkciju koja ima svrhu upravljati. Jedna od više stotina definicija odnosa s javnošću koja je u. a tema o kojoj govorimo upravo se temelji na slušanju i gledanju. 8 Birdwhistle Ray: «Kinesics and Communication» 1970. a čak 55 % na temelju neverbalne komunikacije (izgleda. uspostavlja i održava međusobno korisne odnose između organizacije i javnosti o kojima ovisi njezin uspjeh. prema kojem nije bitno što se dogodilo. redovitoj upotrebi. držanja tijela. . kao sredstvima uvjeravanja stvarati našu sliku o određenom pojmu. Od toga slušamo sa 25 posto svojih mogućnosti. Stvarnost je. intonacija i sl. odjeće i sl. nego što ljudi mniju da se dogodilo? Ako je tako. ponešto drugačija. događaju i slično. ovisna doista samo o tome kako ćemo doživjeti «uvjeravanja» i «argumente» pomoću kojih ćemo. odnosno misao kako bi se tako pripremljena mogla lako prihvaćati. Ipak. najčešće nas nikada nitko nije učio slušati. koji svojom osobnošću u nečije ime kreira javno mnijenje) percipira prema sljedećim parametrima: 7 % na temelju riječi koje je izgovorio. naime. 38 % na temelju načina na koji je to izgovorio (jačina i boja glasa.

i to statistički i empirijski podaci. The Practice of Public Relations . Na primjer. da bi postigli svoje ciljeve. korisno je znati koji to “dokazi” uvjeravaju ljude. Razmatranje i objašnjavanje “koristi” koju publika može imati od onoga u što ih se uvjerava. giba. Dok je dominantna uloga vida doznati gdje se što nalazi. F. nego svjetlo koje je potrebno za vizualni doživljaj. ljubavi prema obitelji.. F. također pridonosi uspješnom uvjeravanju.9 Za one koji se bave odnosima s javnošću. jer ljudi reagiraju na osobna iskustva. rekli smo kako primatelj najviše usvaja ton i izgled..18 TEMA BROJA Uvjeravanje – način formiranja javnog mnijenja Uvjeravanje (persuasion) je najvažniji element u stvaranju javnog mnijenja. Aspekti prihvaćanja informacije. . 57. odnosno sluh jedan je od glavnih čimbenika uspješnosti u odnosima s javnošću. Slušni sustav stoga obrađuje slušne informacije znatno drugačije nego što vidni sustav obrađuje vidne informacije. Zvuk sadržava posve drugačije informacije o svijetu.– 57. Svjetlo obično traje. Seitel. lomi. savjetovanje ili nagovaranje. Postoji mnoštvo složenih teorija i objašnjenja o tome što taj pojam znači. straha i sl. Na prvome su mjestu činjenice. Personaliziranje je također jedna od taktika u uvjeravanju. sudara se. «oči za zvukove» Kada smo govorili o aspektima prihvaćanja informacije. 56.str.–58. ljubavi. dominantna uloga sluha jest doznati da se nešto dogodilo. a ne prizora. The Practice of Public Relations . 9 10 Seitel. Sluh je osjet događaja.str.10 Riječ. Razlog je možda činjenica da naše uši nisu tek «oči za zvukove». eksplodira. a najjednostavnije glasi kako je uvjeravanje pokušaj da se pridobiju potpora i slaganje druge osobe kroz argumentiranje. Slijede emocije – poznati su nam mnogi slučajevi kada se govornici koriste emocijama poput domoljublja. kad vibrira. dok se zvuk javlja kad se nešto mijenja. žena koja je preboljela rak dojke vrlo će uvjerljivo govoriti o potrebi da se nabavi mamograf.

ali samo malo. sama izloženost ne može stvoriti neodoljiv osjećaj gladi za čokoladom niti promijeniti našu odluku da umjesto nje kupimo čips. upravo tim spoznajama poznavanja homo sapiensa. S 190 13 Stafford Tom. dakle izrazito niski. Odnosi s javnošću služe se. Njime se mogu prikazati zvukovi od 20 Hz (i Hz je otkucaj u sekundi). Webb Matt: Tajne uma 100 hakerskih trikova našeg mozga. Jesenski i Turk. Webb Matt: Tajne uma 100 hakerskih trikova našeg mozga. Usporedite to s našim vidnim sustavom. Takav ustroj znači da je slušni sustav precizno baždaren za podatke o frekvenciji i vremenu. odnosno jedne tisućinke. u stvaranju javnog mnijenja. Stafford Tom. uočit će se i ta mala razlika. kako bi preko zvučnih loga potaknuli određeni oblik Pavlovljevog refleksa i time sugerirali određeni konotacijski učinak. do 20 000 Hz.» Zahvaljujući specijaliziranim sustavima u našem uhu i mozgu. dakle 5000 puta kraće. Jesenski i Turk.11 Film bez glazbe je jako dosadan. sadržane u zvučnim valovima. Osvrnut ćemo se na to kako čujemo neka obilježja glazbene podloge kao što su stereo zvuk ili visina tona. Usporedbe radi. To je osjet koji nadograđuje naš vidni doživljaj. Jesenski i Turk. Što se tiče vizualizacije preko nebrojeno puta spominjane subliminalne poruke. vremenska usklađenost ušiju još nas više zadivljuje. Webb Matt: Tajne uma 100 hakerskih trikova našeg mozga. neće nas začuditi što sluh prevladava nad vidom kada je riječ o određivanju vremenskog slijeda događaja. Ta nam je osjetljivost višestruko korisna – osobito kada uživamo u glazbi ili nas dolazak novoga zvuka upozorava da se negdje nešto promijenilo. Zagreb 2005. Naime. iako glazbu rijetko primjećujemo. Ako zvuk stigne u jedno uho samo 20 mikrosekundi (milijuntih dijelova sekunde) prije nego u drugo. prema Staffordu i Webbu. S 189 12 Stafford Tom. uzmemo li u obzir osjetljivost naših ušiju.13 Iako vid dominira mnogim drugim osjetima u uvjetima neusklađenih informacija. među zvukovima možemo prepoznati vrijeme tišine u trajanju od jedne milisekunde. ali zvukom uvijek nadzire svijet oko sebe u svojih 360 stupnjeva. za koju zanimanje pokazuju naročito propagandni stručnjaci. koji treba biti izložen nekoj slici oko desetinku sekunde da bi takav ulazni podatak prenio u svijest. Zagreb 2005. subliminalna percepcija provlači se ispod razine svjesnosti i može utjecati na našu percepciju . Zagreb 2005. treptaj oka traje 100 000 mikrosekundi.Tanta 19 «Čovjek je vizualno biće.12 Vremenska osjetljivost je golema. S 191-192 11 . ali naravno u određenim spregama s PR-ovcima.

II. Pokušaj da se ponašanje pojedinaca i skupina nadzire pomoću više ili manje vješte manipulacije simbolima ili idejama. ne može se nazvati viđenjem. Beograd. ona je ipak dovoljno trajna da se slika triju riječi iz urbane legende o kokicama. to djeluje na vašu subliminalnu percepciju i kad ju idući put vidite. Ali. a ne u ruci.»15. «Gladni? Jedite kokice». Kada govorimo o utjecanju. vlast i nadzor. Jesenski i Turk. postat će još jedan od stereotipa s kojima živimo. potrebno je Stafford Tom. S81 17 Mann Thomas: Legenda o Josipu. prava je slava ubijediti». kad pred vama bljesne fotografija. ona će vam biti nešto malo draža od one koju nikad prije niste vidjeli. Ali. ili kao što je rekao Sartre: «Odričem se vlasti nad vašim tijelima. neki oblik ili pojedine riječi. jer toga čak nećete biti svjesni. nastavak naše teme definirali su prije nas i Hugo i Mann. odnosno ideja. krajnji su domet. i ništa više. S 191-192 15 Sartre Jean Pole: Đavo i gospodin bog. Imaš li što primijetiti ili prigovoriti mojim mislima?»17 Odnosi s javnošću su. to je svakako prekratko da se riječi razumiju kao rečenica.16 a potonji u Legendama o Josipu tumači i pita se: »Jer je u riječima. Keršovani. dakle. 1960. Ali. oblik manipulacije jer im je prvenstvena zadaća utjecati. Prosveta. Rad.14 Biti izložen nekoj fotografiji na dvjestotinku sekunde. S106 14 . Rijeka 1960. označava glavni preokret u metodi vladanja. Moć nad mnijenjem Kada govorimo o stvaranju javnog mnijenja. govorimo zapravo o značenju moći nad mnijenjem ili jednostavnije o tehnikama vladanja pomoću upotrebe simbola. Beograd 1966. Uostalom. prvi u svojim Jadnicima kada govori: «Ništa nije gluplje nego pobijediti. S 154 16 Hugo Victor: Jadnici .20 TEMA BROJA Izloženost ne može prenositi nikakve složenije naredbe. Ne zaboravite li ju. progura kroz tvorničku traku vidnog sustava tako da se proizvede reprezentacija.I. i u tome smislu grube metode vladanja silom i prinudom zamijenjene su suptilnom tehnikom uvjeravanja. Webb Matt: Tajne uma 100 hakerskih trikova našeg mozga. Zagreb 2005. Fotografija. ali samo da bih upravljao vašim dušama.

prevlačiti rukom. EPH). suvremene komunikacijske tehnologije (mobiteli. neurolingvistika. radio. rukovoditelj ili rukovodilac. neurologija. Riječ manipulacija je latinska složenica od riječi manus – ruka i pulare – ugladiti. televizija. zašto i s kojim ciljem će ju upotrijebiti. f) Manipulacija nije institucionalizirani oblik moći i zato onaj tko ima tu moć.A.90) U Novom zavjetu je napisano: «I reče im Isus: hajdete za mnom i učinit ću vas lovcima ljudskijem» (Evanđelje po Marku. Čak se i pojam manipulacija javlja u znanstvenom rječniku tek 60-ih godina prošlog stoljeća. Riječ manipulant se poslije razvijala tako da se njome označava svako pronicljivo vješto i spretno. psihijatrija.) . Tko je bio naročito vješt i spretan u toj tehničkoj disciplini obrade materijala. namještati.Tanta 21 definirati razliku koja manipulaciju izdvaja od poznatih metoda kontrole ponašanja. Wiesbaden. nazivao se manipulant ili rukovatelj. d) Ovisnost pojedinaca posredno ili skupine. glačati. odnosno stručno rukovanje ili upravljanje stvarima ili ljudima kako bi se ostvario zajednički 18 Tehniku manipulacije moguće je učiti iz antičke književnosti i retorskih vježbi od Aristotela. internet). Platona do Kvintilijana i Cicerona te poslije Shakespearea. pripravljati. zwolfter Band. c) Proširene su dimenzije moći (masovni mediji . rukovodeća radna mjesta i dalje žive. Još danas. ali znanost o manipulaciji počinje u prošlom stoljeću. sociologija. dodirivati.1.globalno ili lokalno (CNN. kako. pipati. F. 1971. Brockhaus. intranet). semantika. ne mora objašnjavati kada. to su sljedeće činjenice: a) Manipulacija je «bezbolno uvjeravanje» kojeg ni pojedinci ni javnost u cjelini nisu svjesni jer ne osjećaju prinudu. b) Manipulacija se temelji na znanstvenom poznavanju čovjeka (psihologija.novine. red 17. a poslije se u nas uobičajilo. S. a u punu je primjenu ušla 70-ih godina.). odnosno javnosti kao cjeline izravno od moćnih organizacija i institucija koje imaju monopol na informacije . e) Podjela rada i specijalizacija funkcija sprečavaju pojedince da steknu cjelovitu sliku o onome što se događa u društvu. unatoč činjenici da su nas rukovodioci napustili a zamijenili su ih menadžeri. pa javnost ostaje zakinuta za stvarnu namjeru koja ostaje tajna. pa do suvremenih radova o uvjeravanju masa (vidi: Brockhaus Enzyklopadie. Ljudi su oduvijek manipulirali jedni drugima18. sociolingvistika i sl. pa su prisiljeni preuzeti informaciju od onih koji ju nude. Prvo značenje riječi odnosilo se na obradu nekog predmeta rukama. gl.

U Websterovu rječniku nalazimo da manipulirati. 1962. dok u iskorištavanju slobodnog vremena ima oblik industrije zabave. kada političari manipuliraju glasačima. The World Publishing Company. upotrebljava u svojem radu provjerene podatke. i konačno onome tko socijalizira. Danas je riječ manipulacija opterećena negativnim slojevima značenja i njome se obično označavaju odnosi među ljudima. nudi istinu kao poruku dok onaj tko manipulira. podvala. pa u ekonomiji manipulacija (potrošačima) poprima oblik reklame. Onome tko manipulira. pri kojima se nastoji ostvariti osobni ili skupni interes. prenošenjem značenja pomoću simbola. Onaj tko manipulira. 19 . Tko socijalizira. opsjena. poprima oblik propagande. No. vrednuje ili čini). kao i na ekonomskom području. nismo u mogućnosti odrediti sam pojam. npr. Onaj tko manipulira.893. koja je najvidljivija u predizborno vrijeme. znači biti sposoban oduprijeti se manipulaciji. u politici manipulacija (biračima). koristoljubiv ili nepošten posao. ovdje je riječ o političkoj propagandi. Onaj tko socijalizira. Dok ne znamo što se pod pojmom manipulacije skriva. svrha je da drugi doznaju bitne stvari o nekoj pojavi. U religioznom životu manipulacija je uobličena u propovijedima. nastoji druge navesti da misle kao što on misli (vjeruje.22 TEMA BROJA cilj. kao dva oblika komunikacije. Manipulacija u suvremenome razdoblju pojmovno evoluira. znači: mijenjati ili krivotvoriti. odnosno ekonomske propagande. nudi svoju poruku kao istinu. prijevara. zloupotrebljava sve podatke. to je varka. uz ostalo.19 Socijalizacija i manipulacija Biti svjestan razlike između socijalizacije i manipulacije. Cleveland and New York. Još uvijek riječ ne izaziva nikakvu primisao da je rukovanje ili upravljanje nečastan. p. pokušava druge naučiti kako mogu misliti (vjerovati. namjera je druge navesti da vjeruju kako je ono što on govori o nekoj stvari za njih bitno te da čine ono što on misli da je za njih dobro. Jednako tako onaj tko socijalizira. Manipulacija u obrazovanju preuzima oblik indoktrinacije. vrednovati ili činiti). Stoga je potrebno navesti bitne elemente Webster's New World Dictionary.

vidljivo je iz primjera ekonomske propagande. vrijeme. emiter. usmjerili prema uvjerenju.psihosocijalni uvjeti u kojima se poruka priopćava . dakle. Latinski izraz Congregatio de propaganda fide doslovno preveden znači Vijeće za vjeru kakvu treba širiti.javni problem na koji se poruka odnosi . oblik) . dotaknuli smo pojam propagande. koje je osnovao papa Urban VIII. stajališta i ponašanje ljudi.Tanta 23 pojma manipulacija te za njih predložiti teorijski jasnu i empirijski upotrebljivu definiciju pojma. . rekli smo.posljedice koje poruka izaziva 20. može objasniti kao smišljen. Zašto nam je propaganda općenito potrebna.manipulator (izvor poruke. odnosno ekonomske propagande. u politici manipulacija biračima također postaje propaganda. Manipulacija se. koristeći se simboličkim sredstvima.000. ta simpatična riječ koja nam je zaslugom manipulatora usađena u svijest. manipulacija u suvremenosti.poruke koje se šalju u javnost (sadržaj. i to politička. Prvi je put srećemo 1623. u za njega pogodnim psihosocijalnim uvjetima. a za koje su zainteresirani. U Japanu 20 Šušnjić. rasprostirati. Naime. samo se u Americi tijekom 15-ak godina broj prehrambenih proizvoda s oko 2. sustavan i kontroliran postupak ili skup postupaka pomoću kojih manipulator. Đuro: Ribari ljudskih duša.000 popeo na više od 20. pojmovno evoluira.tehnička sredstva preko kojih se poruka prenosi . odašilje u javnost (masu) preko sredstava komunikacije (masovni kanali komunikacije) određene poruke s namjerom da utječe na uvjerenja. Propaganda. Tako bi se oni u stvarima o kojima ne postoji opći konsenzus.javnost ili masa kojom se manipulira ( primatelj poruke) . Kada smo govorili o ekonomiji i politici. u nazivu Kardinalskog vijeća. pošiljatelj poruke) . Beograd. Naime. zapravo je sinonim riječi manipulacija. pa od tuda i propagare znači širiti.zainteresiranost publike (motivacija) . razmnožavati. Osnovni elementi pojma manipulacija jesu: . raditi za koga ili što. u Rimu da bi nadzirao rad misionara Rimokatoličke crkve. a da toga nisu svjesni. 2004. Čigoja. stajalištima i vrijednostima manipulatora. Tako u ekonomiji manipulacija potrošačima poprima oblik reklame.

godine američki Istraživački institut "J. samo se njih 1% još uvijek prodavalo. Kažu da se dobar proizvod prodaje sam od sebe. odnosima. a ne njima.24 TEMA BROJA se 1995. Ne manje važno jest spomenuti i “svemoguće” oglašavanje. Još je 1996. . Tvrtka Levi’s u suradnji s tvrtkom Custom Clothing Technology preko interneta kupcima nudi mogućnost da na njihovoj internetskoj stranici upišu svoje mjere i za dva tjedna stižu im posebno prilagođene levisice “made just for you” (uz dodatnu naknadu od 10-ak dolara). Drugim riječima.. a prosječan Amerikanac svaki dan pogleda nešto malo manje od 250 oglasa. U tome moru oglasa. pojavilo oko 1.Kupac želi narančaste proizvode s ljubičastim točkama. tvrtkama se sve teže uspijevaju izboriti da budu primijećene. a jedine žrtve te pošasti bit će nekreativne tvrtke koje su potrošile gomilu novca na propagandu. Na tržištu je sve više proizvoda. U Tokiju možete u ponedjeljak naručiti Toyotu posebno prilagođenu vama.. doživljaju. želite li uspjeti. nježan prema tkanini’) i onda se čude ako rezultati izostaju. odnosno na poruku koju na kraju nitko nije primijetio. S druge strane. drukčije od onoga što nudi konkurencija. Dakle. morate imati originalne proizvode i u kupaca trebate potaknuti toliku strast i privrženost vašem proizvodu da im neće pasti na pamet tražiti nešto drugo. Ipak. Primjereno tome možemo zaključiti da vam trebaju usluge Odnosa s javnošću koje će uobličiti vašu poruku. reklama i informacija koje neprestano zapljuskuju potrošače. marki. a auto će vam biti gotov do petka. . u ovome slučaju potrošačko. tehnologiji. centralnom zaključavanju ili klimi u serijskoj opremi. no možete imati najbolje proizvode i usluge. Ključ uspjeha jest. ali pritom treba utjecati na javno mnijenje kako bi prednost dalo vama. Power" u svojem izvješću napisao da "više ne postoje loši automobili". razlika između proizvođača i proizvoda više nije u snazi motora. Stvaraju nemaštovite oglase. Godine 1996. emocijama. niti doprijeti do potrošača nije nimalo lako. dijelom su za to same krive. dakle. ali nećete postići puno ako nitko nije čuo za vas. a tvrtkama postaje sve teže istaknuti se i izdvojiti od drugih. Samo u SAD-u tvrtke na godinu potroše oko 233 milijarde dolara na oglašavanje. kupcima odnosno javnosti nuditi nešto posebno.000 novih bezalkoholnih pića. Dakle. Plimni val reklama sutra će biti više nalik na tsunami. Želi ih danas i trebaju mu na otoku Fidžiju. A takva se strast ne može pobuditi sitnim poboljšanjima postojećih proizvoda. nego u njihovu izgledu. potrebno je kreirati javno mnijenje. D. poput papiga ponavljaju što im govori i njihova konkurencija (’Snažan protiv mrlja.

2007. kakav je instrumentarij potreban. fatičke. Print. Pojavljuje se i kao manipulacija tzv. nominalnom vrijednošću situacije.Tanta 25 U nedostatku inventivnosti odnosi s javnošću povremeno i svjesno služe se impropagandom. moguće manipulirati javnim mnijenjem. Zagreb. odnosno kreirati ga. To se može učiniti na tri načina: a) uvećanjem važnosti manje važnih dijelova situacije b) proširivanjem konteksta u kojem se događaj i njegov razvoj mogu sagledati c) prikrivanjem ili zasjenjivanjem situacije tako da se skrene pozornost. dakle. Green. 2007.21 Prilagođavanjem činjenica ili njihovim nedostatkom u nekoj se situaciji može postići dodatna vrijednost na područjima vezanima za odnose s javnošću. str. Zagreb 2007. poput bajkovitosti života slavnih osoba. Print. iako je to kratkoročno.22 Manipulacije tako postaju svakodnevnica (izbornog izvještavanja).23 Gorko istinitu rečenicu profesora Malovića možemo i parafrazirati te reći kako manipulacije doista postaju naša svakodnevica u kojoj je uvjet «preživljavanja» . Što veća skepsa. metajezične i poetske. Nolit.skepsa.24 Green. 23 Malović. Iako svaka činjenica koja je dio neke priče može biti sto posto potkrijepljena. poput odnosa s medijima. Prije svega Jakobson navodi funkcije poput: referencijalne. Stjepan: Mediji i društvo. emotivne. neki publicisti opravdavaju prilagođavanje činjenica u situacijama kada cilj opravdava sredstvo. Beograd 1966. konotativne. Andy: Kreativnost u odnosima s javnošću. Izvan svijeta zabave. 21 22 . Impropaganda se odnosi na zanemarivanje činjenica u komunikaciji. 24 Jakobson. Zagreb. 95. to jači pritisak na naša osjetila! Rasprostiranje oblikovanog mnijenja Kako je. Roman: Lingvistika i poetika. njihov nedostatak ili manipulaciju objektivnim usmjeravanjem u svakoj vrsti komunikacije. Andy: Kreativnost u odnosima s javnošću. ICEJ. str. a birači pribjegavaju prirodnom obrambenom mehanizmu – ne vjeruju više nikome. važnost i naglasak određenih činjenica elementi su kojima se može upravljati i koji se mogu kreativno iskoristiti da bi se dobila dodana vrijednost. 285-326.

. Društvena gramatika podrazumijeva kategoriju jezičnog znanja. Očekivana reakcija može biti. odnosno one koje će sadržavati podatak o odnosu «govornika» prema poruci. «deskriptivna». u obliku vrste praktičnog ponašanja. tekst i diskurs). pa je zadaća jezika da njome oblikovana priopćenja izazovu «odgovor». «ekspresivna». Druga funkcija je pravilo odabira. emocionalna odnosno etička. «izražajna». Prva od njih je jezična sposobnost koja podrazumijeva mogućnost ravnopravnosti i učinkovitosti u jezičnom sporazumijevanju svoje govorne zajednice. recimo estetska. «reprezentativna». političkoj. «manipulativna» . vjerskoj ili drugoj vrsti propagande. prepoznatljiva i pod pojmovima «direktivna». govorni predstavnik. svodi se na odnos između poruke i referenta.26 TEMA BROJA Referencijalna funkcija poznata je i pod pojmovnim određenjima kao što su «designativna». «narativna». ali i drugačija. recimo o njegovu stajalištu ili doživljaju. a ima dvije osnovne funkcije. Jednostavnije rečeno. «injuktivna». ideološkoj. S obzirom na tu funkciju. odnosno predmeta. Još jedan od instrumentarija kojim se u nas više nesvjesno negoli namjerno služe odnosi s javnošću u stvaranju javnog mnijenja svojevrsna je «gramatika» društvenoga statusa. «priopćavajuća». «propozicijska».referencijalna funkcija. odnosno referentu kojeg ona zastupa. «saznajna». . «konotativna». naročito u priopćenjima namijenjenim ekonomskoj. a to joj je i svrha. Emotivna funkcija jezika određena je također pojmovima «emocionalna». «obilježavajuća». «ideicijska» . odnosno reakciju primatelja.svodi se na odnos između poruke i njezina primatelja. «kognitivna». a to su najčešće PR-ovci. «denotativna». Ovisno o cilju prema kojem su usmjerena jezična priopćenja. jezik ima zadaću osigurati točnu i objektivnu informaciju o referentu. ove su dvije vrste funkcija upravo suprotne. a svodi se na odnos između poruke i njezinog pošiljatelja. teme priopćavanja. Svakako da je onda i funkcija jezika osigurati subjektivnu informaciju. «pragmatična». mora posjedovati dvije vrste jezične kompetencije: znanje (kompetenciju) koda (jezičnog sistema) i znanje ( kompetenciju) komunikacije ( upotrebe jezika ali i pisma). «osobna». «emotivna». Konotativna funkcija. odnosno upotrebe jezičnih sredstava iz sistemskog lingvističkog potencijala s obzirom na širi jezični kontekst (govorni događaj.

Govorni predstavnik je na osnovi znanja kojim vlada. osim što isto tako posjeduju opću jezičnu sposobnost. bez obzira na tip komunikacije. optički. odnosno kompetenciju koda (jezičnog sustava) i kompetenciju komunikacije (upotrebe jezika).Tanta 27 Govorni predstavnici U novije se vrijeme govori o postojanju barem dva oblika jezičnog znanja. To govornom predstavniku jednog jezika omogućava da se pojavljuje kao sudionik u komunikacijskom procesu na tome jeziku i da se učinkovito (uspješno) sporazumijeva s drugim govornim predstavnicima istog jezika. To nije kontrolirana metoda medijskog . tj. kompetencije komunikacije (ostvarenja upotrebe jezičnog sustava). kodovi se mogu sistematizirati na sljedeći način: akustički (osjetilo sluha). interakcije ili situacije u kojima se trenutno služi jezikom. u stanju proizvoditi i shvaćati (interpretirati) načelno neograničen broj priopćenja. što mu omogućava korektno kombiniranje i uporabu njegovih jedinica poznajući i poštujući pritom odgovarajuća pravila. odnosno o postojanju dvaju jezičnih kompetencija: znanje. Od važnijih prema drugim mjerilima najčešće se spominju proksemički kodovi (specijalizirani za poruke koje se izlučuju iz tipologije kretanja i ponašanja u prostoru. vizualni (osjetilo vida). pri čemu razlikuje ona koja su pravilno sročena i prikladno upotrijebljena od nepravilnih. koji. Govorni predstavnik nekog jezika jest osoba koja posjeduje sposobnost i znanje određenog jezika. slijede i primjenjuju. Suvremeno značenje i praksa odnosa s javnošću uključuju sljedeće aktivnosti i specijalnosti. Dijelovi funkcije odnosa s javnošću Odnose s javnošću često se brka i s njihovim pripadajućim aktivnostima i dijelovima. koje poštuju. Prema osjetilima rezerviranim za njihovu recepciju. Publicitet je informacija iz vanjskog izvora kojom se mediji koriste jer ima vrijednost vijesti. kompetencije koda (jezičnog sustava) i znanje. dijele i isto jezično znanje. taktilni (osjetilo opipa) i kemijski i olfaktilni (osjetilo ukusa i mirisa).

Odnosi s javnošću koriste oglašavanje kako bi došli do publike koju marketing ne može dosegnuti. Scott M. a pravne službe obavještavaju javnost o izdavanju obveznica. Budući da su takve priče proizvodi odjela za odnose s javnošću. fotografije ili kompleti s detaljnim popratnim informacijama.. Scott M. Organizacije koriste oglašavanje kada nisu zadovoljne onim što se prenosi u medijima. 10. Na primjer. str. kadrovske službe oglašavaju potrebe za novim djelatnicima upravo preko oglasa u novinama i na specijaliziranim internetskim portalima. Izvor mora znati kakve informacije privlače pozornost medija te treba prilagoditi. Za čitatelja. naručitelj oglasa plaćanjem za medijski prostor provjerava sadržaj i način na koji je poruka objavljena. str. Odnosi s javnošću. ali ne moraju objaviti informaciju. pri čemu treba voditi računa o specifičnosti određenog medija i publike koja je u konačnici primatelj informacije. To je kontrolirana metoda plasiranja oblikovanih poruka u medijima. slušatelja ili gledatelja izvor informacije je tada medij koji ju donosi.. Oglašavanje jest informacija koju u medije plasira identificirani naručitelj. Organizacije se zato koriste oglašavanjem da bi nadzirale sadržaj.26 Mnogi oglašavanje povezuju s marketingom. kreirati informaciju. 11. Takva odluka izazvala je kritike te neodobravanje većeg dijela građana. način i vrijeme objavljivanja svojih poruka. . Odnosi s javnošću.28 TEMA BROJA objavljivanja poruke zato što izvor informacije to ne plaća. Odličan recentan primjer je serija plaćenih oglasa u dnevnom tisku kojima zagrebački gradonačelnik Milan Bandić objašnjava odluku o poskupljenu usluga gradske Čistoće i Vodoopskrbe. medijima se obično šalju priopćenja. promjenama adresa poslovnica itd. no marketing nije jedina svrha oglašavanja. Gradonačelnik Bandić je protumačio plaćanje oglasa potrebom da građanima potanko objasni svoju odluku. Oglašavanje Dok izvor informacije ne može kontrolirati medijski publicitet poruke. ovisno o tome smatraju li je zanimljivom za objavljivanje. odnosno oblikovati. plaćajući pritom medijski prostor i vrijeme. Cutlip. On zorno prikazuje kako se političari i 25 26 Cutlip. tvrdeći da novinari nisu u stanju neovisno i objektivno prosuditi takav gospodarski postupak. kada osjećaju da javnost ima negativno mišljenje o njihovu poslovanju i kada žele iznijeti svoje viđenje o određenom pitanju.25 Odgovorne medijske osobe mogu. povlačenju proizvoda s tržišta.

dakle govornim vještinama. str. lobisti su najčešće odvjetnici s dobrim političkim vezama. ocjenjivanja i odgovora na javno-politička pitanja koja utječu na odnos organizacija i njihovih javnosti. Unatoč čestoj zloupotrebi i negativnim konotacijama koje lobiranje ima u javnosti. o sposobnosti da izgrade uvjerljive argumente i prenesu ih dužnosnicima. – str.Tanta 29 gradska uprava koriste oglašavanjem da bi uvjerili javnost i ispravili negativna stajališta nastala zbog političkih odluka. Lobiranje To je poseban dio odnosa s javnošću. Uspjeh ili neuspjeh lobista ovisi dijelom i o njihovim komunikacijskim. ono ostaje legalno i prihvaćeno sredstvo kojim pripadnici određenih interesnih skupina utječu na odluke vlasti. Unatoč uobičajenom mišljenju. Odnosi s ulagačima Poznati kao IR (Investor Relations) i odnosi s financijskom javnošću. Lobisti nužno moraju poznavati proces donošenja odluka te funkcioniranje državnog aparata. Scott M. Odnosi s javnošću. lobiranje je pravilu otvoreno zastupanje nekog pogleda na pitanja javne politike. čija je svrha uspostavljati i održavati odnose s državnom vlasti. Upravljanje temama često se smatra smišljenom manipulacijom kojom organizacija pokušava usmjeravati najvažnije javne teme.27 (Cutlip. tj. poglavito kako bi se utjecalo na donošenje zakona i propisa. Scott M. 19. biračima ili klijentima. upravljanje temama nastoji razaznati razvojne smjerove u javnom mnijenju kako bi organizacija mogla odgovoriti na njih prije nego što prerastu u ozbiljan sukob. Budući da radno iskustvo djelatnika za odnose s javnošću ne podrazumijeva navedena znanja. Iako se lobiranje često povezuje s tajnim sastancima moćnika i vladine uprave te sa sumnjivom financijskom donacijom zakonodavcima. mnoge organizacije osnovale su posebne odjele i radne skupine za upravljanje temama. 27 Cutlip. zbog oblikovanja javnog mnijenja Upravljanje temama Unutar odnosa s javnošću. 17).. vladini dužnosnici ili pojedinci bliski političkim krugovima. . identificiranja. odnosi s ulagačima još su jedan specijalizirani dio odnosa s javnošću u poduzećima u javnom vlasništvu. Upravljanje temama je proaktivan proces predviđanja.

30

TEMA BROJA

Odnosi s ulagačima specijalizirani su dio odnosa s javnošću u poduzećima, čija je svrha uspostaviti i održavati uzajamno korisne odnose s dioničarima i drugim pripadnicima financijske zajednice, a kako bi se ostvarila najviša tržišna vrijednost.28 Posao stručnjaka za odnose s ulagačima uključuje praćenje tržišnih tokova, obavještavanje financijskih javnosti te odgovaranje na medijske upite i zahtjeve za financijskim podacima. Istraživanja su pokazala da stručnjaci u odnosima s javnošću koji nemaju odgovarajuću školu ni potrebno iskustvo u financijama i menadžmentu, vjerojatno neće moći obnašati funkcije u odnosima s ulagačima. Budući da mali broj djelatnika posjeduje nužna znanja i vještine potrebne za rad u odnosima s ulagačima, oni su najbolje plaćena specijalnost unutar odnosa s javnošću.

Teror tržišne uspješnosti
U svojoj knjizi Mediji i društvo, prof. dr. Stjepan Malović govori: »Masovni mediji potvrđuju se na tržištu, pa ono utječe na njihov sadržaj. Sve se mjeri i to odmah: prodani primjerci, slušanost, gledanost i posjećenost. Oglašivači , od kojih mediji žive, upućuju oglase samo onima koji su slušani, gledani, posjećivani i prodavani. Ostali propadaju. Gase se listovi, ukidaju emisije, a nekoć popularna lica padaju u zaborav i to preko noći. Teror tržišne uspješnosti pretvara se u apsolutni kriterij kvalitete. Tako počinje vrzino kolo: što je publika manje obrazovana, to su uspješniji primitivniji medijski sadržaji. Što je manje intelektualaca, to je manje kvalitetnih medijskih sadržaja. Primitivni medijski sadržaji ne mogu popraviti obrazovnu strukturu medijske publike. Što su primitivni sadržaju uspješniji, to je niža razina publike. Vrlo teško je prekinuti to vrzino kolo, pa sofisticirani sadržaji nemaju prođu, nema šanse da se publici ponudi nešto kvalitetnije, jer ona to ne želi»29 Mediji i odnosi s javnošću vrlo su bliski i to prožimanje određuje i odnose i potrebu da se zadovolji glad za informacijama koje i jedni i drugi oblikuju kako bi bile «jestivije» javnosti. Međutim, uloga odnosa s
28 29

Cutlip, Scott M., Odnosi s javnošću, str. 21. Malović, Stjepan: Mediji i društvo, ICEJ, Zagreb, 2007. str. 13.

Tanta

31

javnostima u stvaranju javnog mnijenja postići će punu snagu tek kada i djelatnici u odnosima s javnošću budu odgovarajuće obrazovani, upravo kao i medijski djelatnici koji su transmiteri PR-a. Nije, međutim, baš sve na njihovim leđima, nešto je i u sintagmi institucije sustava, kojima je obveza ustrojiti Vijeće za medije, koje treba pratiti stvarno stanje na području čitanosti, slušanosti i gledanosti medija. Ne odrade li institucije sustava svoj posao, «potonut ćemo», kaže prof. Malović, »u stare dobro poznate vode kada su centri moći odlučivali što će se objaviti, tko će to objaviti i što će građani znati.»30 Tada odnosi s javnostima neće imati više što kreirati. Njihova će uloga biti metamorfoza u šarenog papagaja, čija je zadaća do u beskonačnost ponavljati istu kreiranu informaciju.

Literatura
Bernsdorf, von Wilhelm:Worterbuch der Sociologie, Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart, 1969, S.851-853. Brockhaus Enzyklopadie, zwolfter Band, F.A. Brockhaus, Wiesbaden. 1971, S.90) Cutlip, Scott M., Odnosi s javnošću, Mate, Zagreb, 2005. Eckermann, J.P.: «Gesprache mit Goethe, in den letzten jahren seines lebens» Veimar 1835. Rad, Beograd 1960 Filipović, Vladimir, Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1965 Green Andy: Kreativnost u odnosima s javnošću, PRINT, Zagreb 2007 Habermas, Jürgen: Strukturne promjene javnosti (1989) Hugo Victor: Jadnici,II, Rad, Beograd, 1960, Str.81 Jakobson Roman: Lingvistika i poetika, Nolit, Beograd 1966.S 285326

30

Malović, Stjepan: Mediji i društvo, ICEJ, Zagreb, 2007. str. 136.

32

TEMA BROJA

Joyce James: Portret umjetnika u mladosti, Rad, beograd, 1964. str.203. Klaić, Bratoljub Veliki rječnik stranih riječi izraza i kratica, Zora, Zagreb 1974 Malović, Stjepan;Mediji i društvo, ICEJ, Zagreb 2007. Mann Thomas: Legenda o Josipu,I, Keršovani, Rijeka 1960, Str.106 Novi zavjet Evanđelje po Marku, gl.1, red 17. Radovanović Milorad: Sociolingvistika, BIGZ, Beograd 1979. S.48 i 63 Rousseau J.J. Julija ili Nova Heloiza, Naprijed, Zagreb, 1962. Seitel, F., The Practice of Public Relations, Chembridge press 2000. Sartre Jean Pole: Đavo i gospodin bog, Prosveta, Beograd 1966. Str. 154 Stafford Tom, Webb Matt: Tajne uma 100 hakerskih trikova našeg mozga, Jesenski i Šušnjić Đuro: Ribari ljudskih duša, Čigoja, Beograd, 2004. Webster's New World Dictionary, The World Publishing Company, Cleveland and New York, 1962. p. 893.

33
UDK 659.4:070 (33-46)

Ksenija Žlof ∗

Utjecaj novinarske predodžbe o PR profesionalcima na javno mnijenje
Ako PR profesionalci mogu utjecati na to što će mediji objaviti, te postanu li sukreatori medijskih objava, zajedno s novinarima utjecat će i na oblikovanje stajališta javnosti i na moguću promjenu mišljenja ljudi. Kako to djeluje u praksi? Summary
Only by the end of the last and the beginning of this century the public relations started to flourish in our country. Their development has not finished yet, and it is followed by a continuous quality growth of relations and more intensive communication between public relations practitioners and media representatives. Together with the public relations development in practice, some theoretical insights on this relatively new discipline, have been gaining ground. PR professionals' primary task is to influence public opinion, and to win public over on behalf of the organization, institution or employer they work for. This is not an easy task, especially when faced with fragile arguments. In such cases, the personality of public relations practitioners is of a key importance. Ključne riječi: predodžba, kredibilitet/vjerodostojnost, javno mnijenje, PR profesionalci, novinari.

Autorica je studentica doktorskog studija Sveučilišta u Zadru

o novinarima ne možemo govoriti kao o javnosti. strateška javnost. Naime. dioničarima. sa segmentima različitih drugih utjecajnih javnosti itd. Prometej. između više organizacija i unutar same organizacije. str. 2001. organizacije komuniciraju s različitim javnostima. 117. Ali. najutjecajnija i najmoćnija za prenošenje željene poruke. Novi Sad.. internom javnosti. pa jedni govore o odnosima s javnošću. 9. „Nijednom imalo iskusnom djelatniku za odnose s 1 2 Novak. „postoji onoliko definicija koliko je i autora koji žele struku točno odrediti. primjerenije je govoriti o odnosima s javnostima.B.“1 Nema čak ni terminološke jedinstvenosti. Pod PR-om se uvijek podrazumijeva ono što bi se moglo nazvati strateškom komunikacijom. Binoza press. na primjer. nudi upoznavanje s teorijom usmjerenom prema praksi. koja također oblikuje javno mnijenje? Prema nekim teoretičarima. koja. Teoretičarka odnosa s javnostima Anne Van Den Meiden u svojoj knjizi Public Relations. Sa stajališta poslovne organizacije. kako kaže. nego o odnosima s javnošću. Van Der Meiden. PR ističe kao funkciju upravljanja organizacijom.. korisnicima usluga.34 TEMA BROJA Uvod Postoje mnoge i različite definicije o tome što su to odnosi s javnošću. 1992. To je komunikacija između jedne organizacije i skupina javnosti s kojima ta organizacija radi. ali sve se više čuju i suprotna mišljenja. društvenom zajednicom. primjerice s poslovnim partnerima. ključno je pitanje jesu li mediji samo komunikacijski kanal ili bi se mogli odrediti kao vrlo važna. „Vodstvo organizacije koristi se PRom kao sredstvom strateško-komunikacijske politike. Što je točnije? Je li javnost jedna i jedinstvena ili se može raščlaniti? Odgovori na ta pitanja još se razmatraju i nisu jednoznačni. odnosno da bi novinare PR stručnjaci trebali promatrati kao jednu od svojih ciljnih javnosti. Dapače. predstavnicima vlasti i politike. Zagreb. str. između organizacije i društva.: Public Relations. a drugi o odnosima s javnostima.: Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima. A.“2 Odnosi s javnostima preko medija do javnog mnijenja I za odnose s javnostima i u komunikacijskom procesu mediji imaju neizmjerno važnu ulogu. .

5 isto 6 isto 7 isto 8 Gregory.5 Spomenuta teoretičarka također spominje definiciju Cutlipa. Među PR profesionalcima. „cilj odnosa s javnošću jest prebacivati ravnotežu mnijenja različitih javnosti s kojima se srećemo u korist naše organizacije“.. PR odnosi s javnošću.“3 Prema teoretičarki medija Anne Gregory. Ako PR profesionalci mogu utjecati na to što će mediji objaviti. Lider. mnogo je primatelja.. Kako to djeluje u praksi? „Kada se obraćamo masovnim publikama. a da ih se pritom istodobno ne tretira i kao interesnu skupinu. Centera i Brooma. str.. zajedno s novinarima utjecat će i na oblikovanje stajališta javnosti i na moguću promjenu mišljenja ljudi. ciljani novinar u ulozi nositelja javnog mnijenja interpretira informacije u ime svojih čitatelja. često se može čuti da su mediji presudni za formiranje javnog mnijenja. 2006. 89. . 2006.: Planiranje i upravljanje kampanjama. str. PRINT. 1. str. prosinca 2006...: Partneri. ali i među različitim javnostima. Zagreb. Tako stručnjak za odnose s javnošću pošalje izvješće za tisak. Primatelji komentiraju između sebe. javnost uglavnom misli ono što sugeriraju mediji. Zagreb. 14.d. dakle. A.“7. a ne protivnici. M. 105. koji dalje prenose poruku masovnoj publici. prema kojoj „javno mnijenje predstavlja moćan konsenzus svih izraženih stajališta o nekoj temi u raspravi koji se stvara tijekom vremena“6. Ljudi odabiru informacije temeljem različitih saznanja i predispozicija. PRINT.“8 3 Tafra-Vlahović. Zagreb. Stoga nije moguće jednako utjecati na sve ljude.: Planiranje i upravljanje kampanjama. a na njih utječu i nositelji mnijenja i drugi čimbenici. te postanu li sukreatori medijskih objava.4 A javno mnijenje može se opisati kao „stajalište većine ljudi. A. a upozorava također kako „javno mnijenje djeluje u dva smjera te je istodobno i uzrok i rezultat odnosa s javnošću. jer javnost lako dolazi pod utjecaj medija pa. Lider press d. Ove spoznaje potaknule su razvoj modela u 'dva koraka' u kojem informaciju primaju 'čuvari' (obično nositelji javnog mnijenja).Žlof 35 javnošću neće pasti na pamet da pokuša koristiti medije isključivo kao kanal pomoću kojega se može utjecati na javno mnijenje. 4 Gregory. što je suprotno našem radu s pojedinim javnostima“.. Neka istovjetnost interpretacije se pretpostavlja.

Gregory. pomaganje ljudima.Skoko. osobnost je to važnija. odlučnost. pozitivizam i optimizam.o. str. 23-24. znatiželja. a među poželjnim osobinama PR profesionalaca spominju se: smisao za humor. Dapače. A. Millenium promocija. osobito ako su argumenti krhki..: Planiranje i upravljanje kampanjama. zahtjeva mnogo znanja i neprestano učenje te sposobnost učinkovitog komuniciranja s ljudima najrazličitijih profila. instinktom i sposobnošću uvjeravanja. sposobnost razgovora sa svakim. osjećajnost. 107.o. B. sposobnost nošenja s rokovima i hitnošću. uživanje u društvu ljudi. „Često se nameću pitanja: tko se uistinu može baviti odnosima s javnošću.. 9 10 . U svojem priručniku za odnose s javnošću Božo Skoko11 prenosi popis poželjnih osobina. prihvaćanje frustracija i odbijanja kao izazova.o. brzo primanje informacija. odnosno praktičan rad ili su za to zanimanje potrebne i neke predispozicije i sklonosti. smisao za izazivanje pozornosti. praćenje raznih područja života. ali stvaraju polazište za raspravu i mogu pojačati javno mnijenje ako neka tema potakne maštu“9. 2006. Zagreb. cilj PR profesionalaca jest utjecati na javno mnijenje i pridobiti javnost na svoju stranu. Njihove zajedničke osobine trebale bi biti: brzina razmišljanja. analitičkim sposobnostima (identifikacijom i definiranjem problema).. d. 12 Skoko.36 TEMA BROJA „Mediji ne određuju što ljudi misle. Također.: isto 11 usp.. A. kreativnošću (razvojem novih i učinkovitih rješenja). točnije na stranu organizacije. ustanove ili bilo kojega drugog poslodavca za kojega rade. 2006. B. je li dovoljno usputno usavršavanje. a dobro informirano javno mnijenje još je rjeđe“10. Nesumnjivo. ali također upozorava da je „jedinstveno javno mnijenje vrlo rijetko. Skoko ističe kako se svaki stručnjak za odnose s javnošću mora odlikovati pismenošću (govornom i pisanom). dotjeranost i ugodna pojavnost. laka komunikacija s ljudima. PRINT. objektivnost. Zagreb. Zagreb. je li nužno za to zanimanje proći odgovarajuće školovanje.“12 „Posao u odnosima s javnošću je dinamičan. što su argumenti slabiji. 2006.. d. Millenium promocija. U takvim slučajevima ključna je i osobnost PR profesionalca.o.: Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. 23. str. smatra Gregory. To nije lagan zadatak. koje bi trebali imati oni koji se bave odnosima s javnošću. Taj je popis objavila PRSA (Američko društvo za odnose s javnošću). str. sposobnost za pridobivanje povjerenja nadređenih. Gregory.: Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. sposobnost lakog uvjeravanja.

odnosno na krajnju informaciju koju novinari iznose u javnost. zanimalo nas je utječe li predodžba o PR predstavniku na javno mnijenje. ograničili smo se na istraživanje predodžbe hrvatskih novinara. koji je ujedno i bivši novinar Vjesnika. slobodni novinar koji je radio za BBC i RTL. dok se za taj pojam još nije niti znalo. novinarka u tjedniku Lider. program) koja prati turizam i druge gospodarske teme.om. Prva fokus skupina: bivši novinar Večernjeg lista koji. kad god je to 13 isto . Budući da je to široko područje. pa i na poruku koju oni preko medija šalju u javnost. koristili smo se metodom fokus skupine. Odlučili smo se za tri velike tematske cjeline koje smo predstavili i u ovome radu: Razvijenost odnosa s javnošću u Hrvatskoj. jer je bio među prvima u nas koji su proučavali odnose s javnošću. o osobama zaduženima za odnose s javnošću. novinarka Jutarnjeg lista. novinar Hrvatskog radija (I. tj. ciljani uzorak. koji prate gospodarstvo. koji je istaknuo svoju dugu i široku povezanost s P. novinarka Hrvatskog radija (II. Obradili smo dvije fokus skupine. sposobnost da se sasluša sugovornik i empatija. Kako je u metodi fokus skupine. a u drugoj četiri novinara. Odlučili smo se za tzv. ima mnogo iskustva s PR-ovcima svih sektora. dugogodišnji novinar i bivši urednik Privrednog vjesnika. Zato smo ispitanike potražili među novinarima koji prate gospodarstvo u važnim hrvatskim medijima. koji prati isključivo gospodarske teme Istražujući što o kredibilitetu predstavnika za odnose s javnošću misle novinari. željeli smo ujedno razmotriti njihov mogući utjecaj na novinare. Percepcija PR predstavnika kao izvora te Idealan PR predstavnik. prema vlastitim riječima. program) koji je prije radio na Radio Sljemenu. za koji se sudionici odabiru na temelju procjene o tome koliko će njihov izbor pridonijeti istraživanju.“13 Željeli smo istražiti je li uistinu tako u praksi te koje osobine odlikuju PR profesionalce u Hrvatskoj. a dobili su ju od PR predstavnika. a katkad radi i za Hrvatsku televiziju emisije o turizmu. organiziranost. novinar i urednik na Prvom programu Hrvatskog radija. A da bismo dobili odgovore na ta pitanja. sadašnji novinar Globusa. novinar časopisa Banka. radi veće vjerodostojnosti rezultata. preporučljivo. Druga fokus skupina: novinarka gospodarske redakcije Hrvatske televizije. ukupno 11 novinara: U prvoj skupini bilo je sedam. danas zaposlen u 24 sata. Također.Žlof 37 elokvencija.

Moj se odnos temelji na mojim poznanstvima. U svijetu je PR vezan za vrh kuće. doslovce navesti riječi ispitanika. s njima imam odnos. PR služi kao posrednik između novinara i neke druge osobe te je ograničene kompetencije. Jedan ispitanik ustvrdio je kako u nas nitko nije izučio PR zanat. Unatoč tomu što su. Kod nas je PR posve drukčije postavljen. i mi smo tako postupili u ovome radu. vrlo teško radim i s PR-om. koja je istaknula kako je važno da osobe zadužene za odnose s javnošću poznaju problematiku tvrtke kojom se bave. S njime se složila novinarka. jedna novinarka istaknula je kako smatra da je PR nužnost te da je u nas nastao i bum PR . ispitanici su se složili da u većini naših tvrtki danas postoje odnosi s javnošću te da je ta struka u usponu. kad je riječ o odnosu s hrvatskim tvrtkama. koji tvrdi da su u PR-u važne privatne veze i komunikacija. Razvijenost odnosa s javnošću u Hrvatskoj Kad je riječ o razvijenosti odnosa s javnošću. smatraju da je novinar njihov servis. nego samo servis za e-mailove i faks-poruke koje šalju. To je ujedno razlog zašto se u odgovorima uglavnom rabi kolokvijalni jezik i ležerniji način izražavanja. a gdje nemam poznanstva. ne mogu je dobiti od PR-a. zna sve informacije i može u svakom trenutku reći tko je za što kompetentan. Oni moraju biti izvor informacija. Dugogodišnji novinar istaknuo je razliku između položaja PR-a u svijetu i Hrvatskoj. Osobe zadužene za odnose s javnošću često nisu produžena ruka institucije ili poduzeća koje predstavljaju. istaknula je. ustvrdila kako postoje dvije vrste: tvrtke s kojima ima odnos i one s kojima ga nema. prilično je nesporazuma o položaju u tvrtki. Prema mišljenju još jednog ispitanika. Umjesto da su servis novinaru. Odgovori su preneseni točno kako su ih izrekli ispitanici. Ako takve kompanije imaju PR-a. Zanimljiv je bio odgovor njezine kolegice koja je. a ne služe samo kao servis koji poziva novinare. Također. Oni nemaju moći. dobro je da imaju novinarskog iskustva. odnosi s javnošću u svijetu i danas mnogo razvijeniji nego u Hrvatskoj. Slično misli i drugi novinar. vezama s vodećim ljudima u tvrtki.38 TEMA BROJA moguće. nisu u štapskim jedinicama. a u odsustvu predsjednika uprave ili ministra ne mogu reći ono što treba i odgovoriti na krizni problem. Ima moć u tvrtki. prema mišljenju ispitanika. Naime. Ako želim informaciju. ističe. koji mora tražiti dopuštenje svojega šefa.

jer oni znaju sve. Jedna ispitanica prigovorila je načinu školovanja PR-ovaca istaknuvši da su ta školovanja skupa. jer novinari ih zanemaruju. Na pitanje ima li ta tvrtka PR-a. bez obzira na to kakav je. kako je rekla. čak i u državnim institucijama. a jedan je novinar istaknuo da ima dobra iskustva s PR predstavnicima koji su bivši novinari. a ne poslu. Rečeno je potvrdio ispitanik koji je zaključio da na tim školovanjima buduće PR-ovce uče smicalicama. To su. medije primjereno. to su više udaljene od prakse i mojih potreba. Odgovarajući na pitanje o tome tretiraju li hrvatske kompanije. Prije deset godina mogli smo nabrojiti do deset onih koji su imali PR-službe. svi su se složili da postoje i pozitivni pomaci na području odnosa s javnošću. nego su utemeljile PR samo pro forma i nisu svjesne da takvi odnosi s javnošću nisu učinkoviti. nakljukane su teorijom o tome kako bi njihov posao trebao izgledati. Istaknula je i nekompetenciju osoba iz PR agencija. Odgovor pokazuje da novinari smatraju kako neke tvrtke zapravo nemaju razvijene odnose s javnošću. jer se one više brinu o odnosima s medijima nego male. curice kojima je to prvi posao. Ipak. prijevozničku i tvrtku koja dobavlja krumpir. Slično misli novinar koji upozorava na to da je u agenciji jedna osoba zadužena za autodijelove. Jedan je novinar izrazio mišljenje kako nije dopustivo da u ministarstvima na mjestu glasnogovornika rade osobe koje su zaposlene po političkoj podobnosti. Isti je novinar rekao da je PR do prije nekoliko godina bio nepoznanica. S njome se nije složio novinar koji je ustvrdio da može biti i obratno te je naveo primjer velike privatne tvrtke od koje se ne može dobiti gotovo ništa. Vidim da imaju stručno školovanje. koje imaju odnose s javnošću. ispitanik je odgovorio: Oni misle da imaju. To nisu kompetentne osobe za konkretnu stvar. ali primjećujem da što više poznaju teoriju. Druga ispitanica zamjerila je predstavnicima za odnose s javnošću to što uopće ne poznaju rad redakcija. ali sada je pitanje statusa imati PR-a. nemaju iskustva. danas ih ima mnogo. .Žlof 39 agencija. a s njom su se uglavnom složili i ostali ispitanici. Promotrili smo također što o školovanosti i stručnosti predstavnika za odnose s javnošću misle novinari. ali nedjelotvorna. istaknula je razliku u pristupu malih poduzeća i velikih tvrtki. Oni su nekim PR predstavnicima zamjerili da ne poznaju rad redakcija. Mnogi pojedinci odlično rade svoj posao. jer apsolutno je postignut napredak i stvorene su udruge.

a s njom se složio i novinar Hrvatskog radija: Ako je kolektivni godišnji. Novinar koji je izvještavao iz Bruxellesa. sa stajališta PR-a. Jedna novinarka je istaknula kako joj do sad nitko nije podmetnuo lažnu informaciju. u sto posto slučajeva je i nedostatna. analizu. naveli su da je teško ostvariti komunikaciju s tvrtkama tijekom vikenda i godišnjih odmora. Također. Jedan je novinar upozorio na apsurd da katkad stručne osobe iz tvrtke bolje predstavljaju tvrtku nego glasnogovornici. Ako trebam odgovor. koliko imaju povjerenja u informacije koje im daju. Upravo ta selektivnost informiranja ono je na što se novinari najviše žale. Dobijemo točno. novinari su se žalili na neiskustvo mladih zaposlenika u tvrtkama za odnose s javnošću. otvorenošću. što je.40 TEMA BROJA Novinarska percepcija PR predstavnika kao izvora Sljedeća cjelina pitanja odnosi se na to kako PR predstavnike kao izvore doživljavaju novinari. . To se neće citirati. ne mogu mi u petak reći da idu na vikend. Ali. odnosno tvrtkama. pak. Na pitanje. to oni ne kažu. ali premalo. jer daju priopćenja koja nisu upotrebljiva. Neki novinari istaknuli su kako imaju bolju komunikaciju s predstavnicima za odnose s javnošću u gospodarstvu. te na njihovu potpunu nekompetenciju. porazno. Moram tražiti još. ono što je nama zanimljivo. novinari su se ipak složili da ti ljudi uglavnom ne lažu. pogotovo nema nikoga iz uprave u petak popodne. Zanimljivo je kako jedan novinar misli da su informacije skrivene ako glasnogovornik daje izjavu. pozitivna ili negativna. Ovaj vrlo simptomatičan odgovor upozorava da novinar katkad osobe zadužene za odnose s javnošću doživljava kao nevjerodostojne izvore. Uvijek smo ih mogli nazvati. nama nije zanimljivo. najbolje su promovirali kuću s visokom stručnošću. ali iako je ona sto posto točna. Njezin kolega smatra da od predstavnika za odnose s javnošću dobiju samo osnovno te samo jednu stranu priče. nema nikoga. koje pokušava izbjeći. dakako. točnu procjenu. naveo je razliku tamošnjih PR profesionalaca koji će reći i nešto loše i negativno. nego s onima u državnoj upravi i ministarstvima. To što je njima reklama. rekla je jedna novinarka. koji smatraju da su oni i predstavnici za odnose s javnošću na suprotnim stranama. dosadni su i previše komuniciraju bez smisla. a drugi se požalio na informacije koje dobiva iz ministarstva. Oni bolje rade PR od samog PR-a te firme. nije dovoljno što dobijemo. dali su nam točnu informaciju. Pokušavamo ih zaobići i nešto doznati. te koliko vjeruju osobama zaduženima za odnose s medijima kao izvorima. Najbolji PR nije radio PR. jer ima laži i oni znaju skrivati istinu. ali će se od njih uvijek dobiti konkretna izjava.

Dobar PR-ovac može jako uzdignuti kompaniju poznanstvima. Tko propusti Dnevnik na Hrvatskoj televiziji. pa se može tamo informirati. Također. ali s pola uha. Radijska novinarka ipak je napomenula da ne bi trebalo biti selekcije. istaknuo je jedan novinar. a to je nedopustivo. Važna je i dodana vrijednost. a ne tko je izvor. Sluša se i radio. a oni mogu biti provjereni neslužbeni izvori. Što kad odnosi s javnošću šute u delikatnim i kriznim situacijama za neku instituciju? Kako novinari tada dobivaju informacije? Idemo na mjesto događaja i zovemo konkurenciju.Žlof 41 Vrlo je zanimljivo što je jedna ispitanica ljude iz srednjeg menadžmenta ocijenila dobrim izvorima ako su normalni. ali javnost ima pravo znati. pristojni. a. Novinari su zamjerili nekim PR predstavnicima da prednost daju određenim medijima. nap. Jedna novinarka je istaknula kako ona informacije ne dobiva samo na konferencijama. sposobnostima. PR-ovci ne odaju . te ako je šarmantan i elokventan. jer radio je brži medij i ide odmah u eter. konferencija je službena. Jedan je novinar rekao kako se koristi i neprovjerenim izvorima. drugi dan ima Jutarnji. Nema ministarstva u kojemu nema nezadovoljnih. želiš široku publiku. smatraju ispitanici. To nema veze s PR-om. ali postoji i manje službeni dio. s time da ga (nezadovoljnika. Jedna je ispitanica napomenula da rezultat ovisi i o tome koliko je novinar uložio truda. S njime se nije složila većina ostalih. jer poslije presice neki novinari imaju drukčiju informaciju. odgovorio je kako to ovisi o informaciji. ali složili su se kako su svjesni da je HTV najmoćniji medij te da bi i oni sami. Ako oni to ne žele. na domjencima i brifinzima. Na pitanje znači li to da definitivno treba provjeriti izvore. i ide samo na njihovu štetu. Radio su ocijenili jutarnjim medijem i složili se da njegovo vrijeme nije prošlo. nego i na opuštenim druženjima s relevantnim sugovornicima. izabrali upravo taj medij. Ako želiš nešto poručiti. a njezino je mišljenje dopunio i ispitanik rekavši kako u svakoj tvrtki ime nezadovoljnih. ispitanici smatraju da o tome koliko radi na sebi ovisi kakav je netko PR izvor. sve se može saznati. Bitno je što na kraju piše u novinama.) treba provjeriti. ako službeni ne žele dati izjavu. rekao je njezin kolega. u nekim svojim krugovima. njihov problem. kad bi trebali promidžbu. Također smatraju da izvor iz PR-a u kriznoj situaciji ili nekoj aferi treba sučeliti s drugim izvorom. Mogu reći da nisu htjeli dati informaciju. Dodala je i kako svaki medij ima svoju prednost. koji su tvrdili kako novinar sam treba doći do dodatnih informacija. Ali. Večernji list neće prodati iste informacije koje su već objavljene na HTV-u ili RTL-u. ne pribojavaju se predsjednika uprave niti da im se objavi ime. ali se ipak požalio da predstavnici za odnose s javnošću imaju različit odnos prema medijima.

Isti je novinar govorio i o zamkama PR-a. ako novinari dobiju auto na testiranje ili su novinari koji prate turizam pozvani na atraktivno putovanje. Primjerice. osim što su nametljive i dosadne. pa na njega skreću pozornost. I drugi ispitanici smatraju kako je PR produžena ruka marketinga. to su fraze. oni imaju i diplomatski rječnik. nisu svi takvi. ponekad su perfidne („Dođite. a jedan je ispitanik ustvrdio da će više vjerovati ministru nego njegovome glasnogovorniku. rekao je. a tko loš. najčešće kada dobijem priopćenje. Novinar je naveo i konkretan primjer moćne tvrtke koja je zbog loših članaka prestala oglašavati u Večernjem listu. ali njegova kolegica ne slaže se s time te tvrdi da riječi glasnogovornika nemaju takvu težinu. dublje stvari koje PR predstavnici nemaju ovlasti komunicirati. napomenula je da njoj trebaju škakljivije. koje su legalne. a to nije uloga PR-a. Među etično upitnim postupcima PR-a novinari su istaknuli presice koje redovito završavaju s vrećicom u ruci te su napomenuli kako bi takva . jedna je novinarka napomenula da ju to ipak ne obvezuje. Ali. Drugi novinar istaknuo je kako će se s vremenom vidjeti. Bilo je također riječi o tome kako neki naši PR-ovci misle da im je zadaća stvarati imidž proizvoda. Jedan je ispitanik dodao da agencije. Upozorio je i na sukob interesa te istaknuo kako neki novinari pišu za listove tvrtki koje prate. u uvodu izrečeno. i to loši. Jedan je novinar istaknuo kako je lako raditi PR u dobrim tvrtkama koje su uvijek u središtu pozornosti. jer se ne potpisuje nikakav ugovor. Kad je riječ o odnosu marketinga i PR-a. tko je dobar. Njegova kolegica istaknula je kako PR predstavnici u agencijama katkad usred afere pošalju nešto o pedesetom događaju. ali je problem kad je situacija krizna. to je njihov moto. mišljenje da su za nju PR-ovci samo posrednici. teško da će objaviti nešto loše o tvrtki koja im je to omogućila. Meni treba više informacija. ispitanici su upozorili na prikriveno oglašavanje u njihovim medijima ili ucjenjivanje neobjavljivanjem oglasa. koje opisuju kao grozne i užasno naporne. Rade za novac. rekla je novinarka o predstavnicima za odnose s javnošću kao o izvorima. topla voda… Svi ispitanici složili su se da su predstavnici odnosa s javnošću u tvrtkama kvalitetniji izvori od onih u PR agencijama. Drugi novinar pak smatra da bi glasnogovornik morao biti jednako vrijedan sugovornik kao i predsjednik uprave. Također. ali i opasne za kredibilitet novinara. bez obzira na to je li događaj u sklopu kompanije ili agencije. Druga novinarka ponovila je svoje. nisu toliko agresivni i dosadni.42 TEMA BROJA snagu. Osobe zadužene za odnose s javnošću u tvrtkama rade umjerenije i opušteno. a osim toga. isplatit će vam se…“) Ipak. što je kazna za negativne tekstove objavljene o nekoj tvrtki.

S time se složila novinarka koja je rekla kako ne razumije PR-a koji u svakom trenutku ne može dati informaciju o tvrtki. Nije nužno da bude u struci. ako je kompetentan. nastojali smo doznati kako novinari zamišljaju idealnog predstavnika za odnose s javnošću. autoritativnost. Katkad će reći i nešto nepovoljno o tvrtki u kojoj radi. Dodali . U njihovim odgovorima ima prilično podudarnosti. istaknuo je te se složio s mišljenjem da je važno koliko čovjek radi na sebi. povjerljivost. a ne treba mi otežati život. dobro je da imaju novinarskog iskustva. nužno da ima i informaciju. To mora biti dovoljno jaka osoba s određenim ovlastima. I mora biti školovan za PR. nego treba nešto konkretno i reći. Godine nisu odlučujuće. ali znat će kako to predstaviti uz najmanju moguću štetu. Drugi je napomenuo kako izgled nije bitan. ljubaznost. starijih od 50 godina. Ako je spoj lošeg posla i loše prezentacije. Ako ju nema. Predstavnik za odnose s javnošću gubi vjerodostojnost za novinare ako nema informaciju. Moraju također znati kakve su potrebe novinara – britke. Na novinarska pitanja ne moraju uvijek odgovarati predsjednik uprave ili ministar. Jedan je ispitanik napomenuo da je za taj posao potrebno iskustvo te da u tvrtkama ima ljudi u zrelim godinama. da može reći činjenice koje nisu uvijek ugodne. uz dostupnost. onda je to loša kombinacija. Ako PR dobro obavlja posao. i ne smeta mi ako i loše izgleda. Mora biti obaviješten o novostima u svojoj tvrtki. Jedan je novinar istaknuo da će pametni PR tražiti svoj kredibilitet kroz informaciju.Žlof 43 praksa trebala prestati. može biti i curetak. Dodao je da bi PR predstavnik trebao biti poveznica između uprave i novinara. a jedan je novinar dodao kako je. ali mora znati osnove i poznavati problematiku tvrtke. Kad je riječ o fizičkom izgledu. Osim dostupnosti i obaviještenosti. jedan je novinar izrazio mišljenje da je idealni PR uvijek elegantna žena. jednostavne informacije. Idealni PR predstavnik Da bi se poboljšala međusobna komunikacija. Jedan je ispitanik ustvrdio kako PR predstavnik može biti i u trapericama. uvjerljivost. Kao poželjne osobine ispitanici su isticali i šarm. Ako ne poznaju problematiku tvrtke. Još je jedan novinar istaknuo kako nije dovoljno da je netko dostupan. Gotovo svi ispitanici složili su se da je za kvalitetan PR vrlo važna dostupnost. ali ih može priopćiti. jer tako se gubi objektivnost. novinari su isticali važnost stručnosti. Većina novinara složila se da su PR predstavnici uglavnom rječiti. onda mi treba pomoći kako doći do nje. nego što i kako rade. snagu. Novinari su priznali da je njihova objektivnost uvjetovana i vlasničkim odnosom u redakcijama. koji znaju svoj posao. jer on mora znati za sve novosti.

Također. važno je da imaju razumijevanja za novinarski posao te da s novinarima neprestano komuniciraju. Jedan je ispitanik izričito istaknuo potrebu da se PR vrati korijenima. Napomenuli su kako im je važno zadržati dobar odnos s osobama koje su zadužene za odnose s javnošću i nakon što o njihovoj tvrtki objave nešto negativno. šarm i ljubaznost. Istaknuli su spremnost za vlastitu izobrazbu na području koje prate te na sudjelovanje na seminarima koje bi organizirale tvrtke. nego mora biti vjerodostojan. . a kao najvažnije istaknuli su međusobno povjerenje i vjerodostojnost osoba za odnose s javnošću kao izvora. Novinari od PR predstavnika očekuju obaviještenost. ovisi i to kakvi su izvori. Istaknuli su i potrebu stalne suradnje PR predstavnika s novinarima. sve okrenu na šalu. ali nedostatne. te da drugi put kad sretnu novinara. te da PR ne smije imati dva lica. a to ne znači da ih ta osoba treba stalno zvati. Kritični su prema načinu školovanja i usavršavanja PR predstavnika te prema njihovoj stručnosti. ali mora neprestano ažurirati informacije o tvrtki na internetu. autoritativnost. dostupnost i stručnost. može se zaključiti kako novinari smatraju da se struka odnosa s javnošću u Hrvatskoj razvila te da je u stalnom usponu. povjerljivost. smatraju da katkad skrivaju informacije te da su informacije koje dobivaju od njih točne. istaknuli su kako više vjeruju predstavnicima za odnose s javnošću u tvrtkama nego u specijaliziranim agencijama te da o tome koliko rade na sebi.44 TEMA BROJA su da dobar PR ne mora uvijek pitati šefa za mišljenje te kako je važno da osoba zadužena za odnose s javnošću ima razumijevanja za novinarski posao te treba shvaćati nužnost brzine. Iako su uvjereni da predstavnici za odnose s javnošću uglavnom ne lažu. Također. Među poželjne osobine PR predstavnika uvrstili su uvjerljivost. Svi ispitanici složili su se kako je odlučujuće važno povjerenje između predstavnika za odnose s javnošću i novinara. kao i to da PR predstavnik može dati informacije novinaru i znati da ih on neće zloupotrijebiti. Zaključak Kad se sažmu svi odgovori ispitanika. ažuriraju podatke i budu tolerantni prema negativnim medijskim vijestima.

London. Skoko.S.. a ne protivnici. Zagreb. A. Biblioteka PRESS.: Partneri. Shay Schum. A. S. Blackwell Publisher. H.: Approaches to Media Discourse.. Prometej.: Theories of communication.o. Bell. SAGE Publications.. Kunczik. 1992. London. d. Ltd. i Ricchiardi. Zagreb. PRINT. & Mattelart. A. 1998. 1996 . PR odnosi s javnošću..: Planiranje i upravljanje kampanjama. 2001. Fakultet političkih znanosti. SAGE Publications. Zagreb. 2006. Zagreb. P.: Sloboda medija i javno mnijenje.: Focus group interviews in education and psychology. Binoza Press. 2006.: Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. Novi Sad. OsijekZagreb-Split. Vaughn.: Public Relations. 2006. Novak.J. S. Tafra–Vlahović.Žlof 45 Literatura Bauer.: Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima. Millenium promocija. 1998. A. Malović. J. Gregory. M.: Odnosi s javnošću. Lider. & Garret. 1997. B. B. Sinagub. M. Zagreb. Panliber.o. 1996. Van Der Meiden. Mattelart. Lider press d.d.: Uvod u novinarstvo. Oxford. Zagreb. M. 2006.

.

senzacionalizam. A tragic event on the island of Kornat. javno informiranje. and later news in the form of press releases by certain politicians.77:659. attracted a great deal of public attention. Ključne riječi: dnevne novine.4 (47-66) Jadran Perinić ∗ Krizno komuniciranje na slučaju tragedije vatrogasaca na Kornatu Nepotpuno i manjkavo izvještavanje zbunilo javnost Summary Print media in Croatia have still a very important influence on public opinion formation. istraživačko novinarstvo. Headline-grabbing approach and political journalism have resulted in splitting public opinion into interest groups that represent only partial interests. if the number and size of the published articles are taken into consideration. fire fighter officials or eye-witnesses were incomplete and sometimes contradictory. vatrogastvo ∗ Autor je magistar znanosti i profesionalni vatrogasac .47 UDK 316. etika novinarstva. The news released immediately after the tragedy were not true with regard to the number of victims. The analysis of the published articles in the first four days after the tragedy shows that the print media had a same approach on this subject. where 12 fire fighters lost their lives. This paper analyses the daily press with national coverage. while the truth about the tragedy became of secondary importance.

ponavlja se uvjek isto. još nemamo dovoljno informacija i sl. 22. Pitanja je bezbroj.. 2 Medij je moguće odrediti kao materijalni supstrat pomoću kojeg se informacije posreduju u komunikacijskom procesu..: Osnove znanosti o novinarstvu. tek sterotipne izjave mjerodavnih: Istraga je u tijeku. dapače danima. Beograd.. I. u popodnevnim satima prilikom gašenja požara na otoku Kornatu. str.. ukupno trinaest ljudskih života. Zagreb. Zagreb. U konačnici. Nacionalni park Kornati. te jedan za koji želimo vjerovati da će pobijediti u ovoj bitki. 30. Glas. što od posljedica stradavanja. kolovoza 2007. 43. pitamo se svi: Kako je to moguće? Tko su ti vatrogasci? Što su zapravo radili na tom Kornatu? Tko ih je poslao? Što su imali sa sobom?. traži se obavijest koja je ista kao i logika svake naracije.” Nažalost.: Uvod u sociologiju masovnih komunikacija. 1976. odgovori konfuzni i oskudni. tragedija je bila znatno veća.. što na mjestu događaja. u: Bešker. prijatelji i sumještani. informacija premalo. što. konačna je tragična bilanca katastrofe na otoku Kornatu. slaže se mogući mozaik tragedije koja je šokirala cjelokupnu hrvatsku javnost. Traži se informacija. kao “prozor u svijet izvan tijesnih dvorišta zajednice u kojima su prisiljeni živjeti”3. zatečen viđenim te večeri u šoku se pitao: Tko ih je pustio gasiti travu? I dodao posve opravdano.. I u ovom slučaju novine su poslužile javnosti. H. U mjestima odakle su upućeni vatrogasci na intervenciju spontano se okupljaju obitelji. gdje. 1994. Applet. Epoha. str. Zahvaljujući tek upornosti novinara hrvatskih medija. kolovoza. a i jedno samoubojstvo kao posljedica psihičke traume. 24. U satima koji su slijedili. medijska agencija HND. O.: Istraživačko novinarstvo.. Koliku je pozornost tragedija izazvala ne samo u nacionalnim okvirima Logika obavijesti kao i ine naracije efektno se predstavlja kroz 5W: who'? what? where? when? why?. 1 .. ljudski: Netko će trebati odgovarati! Doista. Obad. Pročelnik GSS-a..1 traže se odgovori na pitanja: tko. informacijska praznina. 3 Mc Quail. 2004.2 otkrivaju se poneki detalji. i dr. str. U: Sapunar. D. smrtno je stradalo 6 vatrogasaca dok je 7 lakše i teže ozlijeđeno. kad i zašto. ostat će zapamćen kao dan užasa i nevjerice u ono što smo čuli u kasnim večernjim satima: “U četvrtak. Press Data. 30. Stipe Božić.48 TEMA BROJA Uvod Dan kad se dogodila najteža tragedija za suvremeno hrvatsko vatrogastvo. kako to kaže Mc Quail. M.

15.o. čime se ono udaljava od puke vještine a približava znanosti generalizacije ljudskog Analizom novinarskih kodeksa (Njemačke.. uvjeri i pokrene u vezi s nekom ili nečijom idejom (ideologizacija i indoktrinacija javnosti). Stvarnost.. a one koje su i doprle do javnosti bile su oprečne. ovaj put sustava zaštite od požara. odnosno eksplorativne retorike strukturirane kao diskurs. Traži se odgovornost. Finske. S. Ministarstva obrane. str. S. 50-51. govori i članak u Slobodnoj Dalmaciji od 1. Zagreb. Danske.: Etika novinarstva. možda svjesno ili nesvjesno. Moglo se očekivati da će se u tom vremenu hrvatska javnost pravodobno obavijestiti o svim bitnim elementima tragičnog događaja. 5 Prema: Plenković. rujna. G. str. uobličilo se javno mišljenje koje je po tko zna koji put iskazalo sumnju u nedjelotvornost sustava. Naprijed opisani dojmovi iskazuju sumnju da je upravo u tome razdoblju bilo premalo informacija. nego se uvodi kategorija pošteno. 4 . Ricchiardi. do samog državnog vrha. U: Malović..Perinić 49 nego i izvan Republike Hrvatske. Upravo zahvaljujući tome. str. a u drugom planu i stvarni uzrok tragedije. Drugim riječima kao relativno suvislo nizanje informacija radi obavještavanja javnosti.5 U današnjim uvjetima. tendenciozne. 2007.: Suvremena radiotelevizijska retorika. M. Zagreb. iz kojeg doznajemo da su vijest o stradanju hrvatskih vatrogasaca prenijeli svi vodeći mediji iz agencijskih vijesti.. promijenjene retoričke paradigme novinarstva ide se od diseminativne prema eksplorativnoj paradigmi. kojem je uvijek svrha da javnost navede. Premda se sve više kod novinara naglašava kategorija “pošteno informiranje” 4 sve kao da se događa prema modelu deduktivne jednosmjerne diseminacije informacija. ponekad krive. nepotpune. Sveučilišna knjižara d. 6.o. Cilj i zadatak istraživanja U ovom radu želi se istražiti na koji način su o tragičnom događaju izvještavali hrvatski tiskani mediji s nacionalnom pokrivenošću u trenutku stradanja. Situacija nakon prebrojavanja žrtava pomalo nalikuje na javni linč. Suvremenom novinarstvu svojstven je dijalog i politolog. Vilović. 1899. Amerike) autori knjige „Etika novinarstva” uočili su kako se u većini pisanih etičkih načela ne koristi sintagma „objektivno informiranje”. dapače ta se kategorija ultimativno zahtijeva od novinara.. i prva četiri dana nakon tragedije. Ministarstva unutarnjih poslova.

. Naglasak.o.: Etika novinarstva. pravodobno.. S.. koji mora biti usklađen s etičkim standardima profesije.. Zagreb.: Novine. koje su većim dijelom i temeljne postavke novinarskog kodeksa časti..7 Na tragu ovih teorijskih postavki i u navedenom slučaju moglo se očekivati da će suvremeno.50 TEMA BROJA iskustva radi bolje orijentacije ljudi u svakodnevnici. Sveučilišnja knjižra d. odnosno što je njezina bit koja u percepciji nije vidljiva. znanosti. nego je potrebno pokazati što uzrokuje i drži tu pojavu. dobro izvješćivale o onome što ljudi kažu i što govore. odnosno. 1997. nije dovoljno pružati informaciju o pojavi kako ona perceptivno izgleda. 19.o. objavljivanje neprovjerenih informacija i sl. 9 Prema: Malović.o. Zagreb. G. dakle. Hrvatsko komunikološko društvo. 1995. Ricchiardi. 6 7 . 8 Malović. te poštujući norme etičnog novinarskog pristupa. istinito i osobno odgovorno izvještavati hrvatsku javnost o nastalom tragičnom događaju.. S. međutim novinar danas treba izvješćivati o tome što ljudi misle – o tehnologiji. 2007. nije samo na posredovanju informacija.: Suvremeno turističko-športsko novinarstvo (9-16). Sveučilišnja knjižra d. utječe na ono što kažu i čine. Zagreb. i ući u područje gdje postaje metoda sustavnog istraživanja. Malović6 je dobro primijetio kako su novine do sada. S. Vilović. Novinarstvo je prema tome trebalo izaći iz područja pukog izvješćivanja i posredovanja informacija. Vilović.. međunarodni znanstveni skup. G. nastalu pojavu pomno istražiti. u: Novinarstvo šport i turizam – 7.. str. Bol.. 9. Plenković. 46. Za novinarstvo danas nije više samo važno pokazati i reći što se zbilo (fenomen). Zagreb. M. nego pružiti metainformaciju koja objašnjava bit te pojave.o.. S. 2007. str.1995. Nonacom. demokratsko novinarstvo. olako sramoćenje pojedinaca bez pravih dokaza. str. 49.: Etika novinarstva. Upravo na to upozorava i Pierre Sorlin kad kaže kako novinari snose odgovornost za svoj proizvod. pravu – jer ono što ljudi misle. S. vlastita naklada.9 Malović. Ricchiardi.8 Pa ipak novinari su nerijetko optuživani za senzacionalizam. str. nepoštivanje osobnosti i privatnosti.. nego na osvještavanju javnosti koja se na taj način iz položaja objekta izdiže na položaj subjekta komunikacijskog procesa. a time se misli i na novinara.

Izvori podataka Za primaran izvor podataka uzeto je pet dnevnih tiskovina s nacionalnom pokrivenošću: 24 Sata. Izvještaj o pretraživanju napravljen 17. Večernji list) ne posvećuju jednak prostor događajima od nacionalne važnosti ako nisu od posebnog regionalnog značenja.. 2. Vjesnik i Slobodna Dalmacija u literaturi su označeni kao vodeći dnevni listovi koji bitno utječu na stvaranje javnog mišljenja. G. „Regionalne tiskovine” s nacionalnom pokrivenošću (Slobodna Dalmacija. Novi list. rujna 2007. kolovoza 2007. Prve objave i vijesti ne nastoje utvrditi istinu nego su usmjerene na senzacionalizam. Vijesti prvog dana nakon tragedije ne daju potpunu i istinitu informaciju o tragičnom događaju. Večernji list. 2007. a osim toga. Vatrogastvo hrvatske. S. . u vremenu od 12:07:42 do 13:56:53. S..Perinić 51 Hipoteze 1.o. Vatrogasni događaji i Natjecanja. 3.: Etika novinarstva.. Požari i intervencije. str. koja preko navedenog servisa ima dnevni uvid u objavljene tekstove o vatrogastvu prema sljedećim temama: Zaštita i spašavanje. Vilović.10 Razdoblje istraživanja: 29. Pristup je omogućila Hrvatska vatrogasna zajednica. rujna 2007. (20:00:00). 31. kroz traženje odgovornosti prejudiciraju postupke izvršne i zakonodavne vlasti. Ricchiardi.presscut. (20:00:00) do 3. prozivanje. Podaci o broju i vrsti objavljenih članaka u dnevnom tisku dobiveni su korištenjem presscut servisa na stranicama http://www.. Sveučilišnja knjižra d. Slobodna Dalmacija. Prema: Malović. Jutarnji list.o. i Novi list.hr/. Zagreb. 10 Tiskovine – Večernji list.

Promatrano prema broju članaka objavljenih u sljedeća tri dana nakon 31. Ukupan broj priloga u istraživanim tiskovinama Dnevne novine 24 Sata Jutarnji list Slobodna Dalmacija Večernji list Novi list UKUPNO Ukupan broj priloga 27 30 48 13 30 148 Prilozi o tragediji 23 26 33 9 20 111 Na dan tragedije nema objavljenih vijesti ni članaka o događaju. koji i četvrtog dana objavljuje približno jednak broj članaka kao i drugog dana nakon tragedije. Sljedećeg dana (31. budući da se tragedija dogodila u trenutku kad je većina listova već obavila prijelom teksta za sljedeće izdanje. dok su preostala tri lista objavila između 20 i 26 članaka. a najmanje Večernji list (9). .52 TEMA BROJA Kvantitativna analiza dnevnog tiska U analiziranom razdoblju. od kojih je 111 izravno vezano za tragediju na otoku Kornatu. rujna javlja najviše članaka da bi u sljedeća dva dana taj broj lagano padao. pet tiskanih medija s nacionalnom pokrivenošću objavilo je ukupno 148 priloga. Tablica 1. kolovoza. U promatranom razdoblju najviše članaka objavila je Slobodna Dalmacija (33). osim u 24 Sata. Ovo je bilo očekivano. primjetno je da se 1. kolovoza) sve tiskovine objavljuju po jedan članak.

08. pa se i on ponaša kao da ima nacionalnu pokrivenost.995.4 2.474. 09.038. 9.75 14.809.82 4.32 9. a preostali su listovi s regionalnim obilježjima. 09.93 6.978.96 4.63 619.518. Tako bi npr. budući da se tragedija dogodila u Dalmaciji. Večernji list i Novi list.Perinić Tablica 2.61 3.763.086.95 3.28 21.057. Broj objavljenih priloga po danima Dnevne novine 24 Sata Jutarnji list Slobodna Dalmacija Večernji list Novi list UKUPNO 31. premda zapravo imaju nacionalnu pokrivenost.978.422.91 14.19 9. 08. 9 8 8 1 2 28 53 UKUPNO 23 26 33 9 20 111 Sve analizirane tiskovine imaju nacionalnu pokrivenost.95 2.44 3. 09.797. kao tiskovina koju javnost također doživljava kao regionalnu. 3.54 2. u promatranom razdoblju Slobodna Dalmacija je objavila najviše članaka (33). Prema tome i uređivačka politika tih novina trebala bi težiti da teme od nacionalnog značenja budu približno jednako tretirane. Prihvatimo li tezu kako su Jutarnji list i 24 Sata tiskovine koje nemaju u percepciji javnosti regionalni karakter. 3 10 10 3 4 30 3.451.314.05 4. Slobodna Dalmacija. 1 1 1 1 1 5 1.386.901.89 12.52 61. 10 7 14 4 13 48 2. Tablica 3.46 24.9 6.29 6.17 6.37 42.064. Dapače.335.33.02 20.819.601. s time da Večernji list objavljuje izrazito najmanji broj članaka (9). 09.358.456.313. 3. doista prema dobivenim rezultatima objavljuju tih dana nešto manje članaka.3 1. Površina objavljenih članaka u cm2 Dnevne novine 24 Sata Jutarnji list Slobodna Dalmacija Večernji list Novi list UKUPNO 31.85 4. vidimo da postoje stanovite razlike. za nju su neposredno zainteresirani novinari navedenog lista. 09. Preostale dvije tiskovine s regionalnom percepcijom. 09. Međutim. trebala objaviti manje članaka o događaju.300. 4.78 12.367.46 .414.6 UKUPNO 21.774.5 91.

kojima događaj nije u neposrednom fokusu. tko su stradali. 24 Sata sa 23 članka u odnosu prema Slobodnoj Dalmaciji sa 33 članka pokrio gotovo istu površinu. posvetile manje prostora nego što bi se moglo očekivati budući da je riječ o događaju od nacionalnog interesa. H. ali treba biti i ažurna (dnevna). Sličan slučaj je i kod Večernjeg lista sa 9 članaka i Novog lista sa 20 članaka.. Od novinara tiskanih medija očekuje se brzo prikupljanje istinitih informacija11 i njihov prijenos do korisnika preko medija komunikacije (novina) kako bi se dobila spoznaja i orijentacija u novonastaloj situaciji. 2004. Applet. Obad. Press Data. Kvalitativna analiza dnevnog tiska Obitelji i prijatelje stradalih. regionalne tiskovine... Zagreb. 15-16. više prostora znači i više informacijskog inputa. U analiziranom razdoblju valja primijetiti kako je npr.: Istraživačko novinarstvo. Hrvatska javnost je na nogama. konačno cijelu hrvatsku javnost zanima što se dogodilo. koje posebno apostrofira teoretičar masovnih medija Pierre Sorlin. istina (inače je dezinformacija). odnosno manje prostora manje informacijskog inputa i obrnuto. Mjerenjem površine objavljenih članaka (Tablica: Površina objavljenih članaka u cm2) vidimo ponovo da je u Večernjem listu i Novom listu dano manje prostora događaju. str. ali i onih koji su zatečeni u blizini mjesta događaja. I. odnosno svaki dan nova. Polazim od pretpostavke da se ne može uvijek na malom prostoru prenijeti dovoljna količina informacija. očekuje brzo i točno obavještavanje o svim ključnim momentima tragedije.. koliko je stradalih. Tako je moguće da jedne novine objave mnogo članaka. kakve su okolnosti događaja. ali je prostor koji im se posvećuje oskudan. I taj podatak mogao bi uputiti na to da su tzv. Prema: Prema: Bešker. medijska agencija HND. Tiskovni mediji reagiraju na potrebu javnosti i u najkraćem roku prikupljaju potrebne podatke kako bi javnost obavijestili o svim bitnim činjenicama prema važnom novinarskom načelu. a odnosi se na istinitost i 11 Novinsku informaciju treba karakterizirati činjenica (inače je fikcija). O. i dr.54 TEMA BROJA Broj objavljenih članaka uvijek ne korespondira s prostorom koji zauzimaju u tiskovinama. kod kojih je objavljena površina članaka također približno jednaka. .

donose slike stradalih. S. 8. O.: 1.: 1. praćeno brojnim fotografijama o tragičnom događaju. Obad. koje se ponekad i svjesno skrivaju. Slobodna Dalmacija (str.2. Vilović. 12 Pierre Sorlin. 13 Prema: Modrić. Slobodna Dalmacija na prvoj stranici javlja o petorici poginulih i u podnaslovu o šestorici gotovo izgorjelih. a četvorica se bore za život. Press Data. 24 Sata na prvoj stranici također obavještavaju o petorici smrtno stradalih.: 24. a od istraživačkog novinara.Perinić 55 točnost. U Večernjem listu na drugoj stranici doznajemo kako je izgorjelo pet gasitelja dok se šestorica teško opečenih gasitelja bore za život. a još je 12 lakše ozlijeđenih.7. Jutarnji list velikim naslovom obavještava javnost o pet poginulih vatrogasaca. Koliko je nastradalih? Sve tiskovine na prvim stranicama 31. dok u Novom listu vijest pronalazimo na dvije stranice (str. 24 Sata donose iscrpno izvješće na 5 stranica (str. medijska agencija HND. Zagreb. Sveučilišnja knjižra d. S. Ricchiardi. u: Bešker... H. piše kako je u vatrenom obruču ozlijeđeno 14 gasitelja. koje se najtočnije može opisati kao mastermind. a već u podnaslovu. da rješava određenu važnu društvenu zagonetku prikupljajući informacije i ugrađujući ih u logičan i kompaktan uzorak.4. 2007...12 Od istraživačkog novinarstva očekuje se da razotkriva informacije. u: Malović. 2004. stranici dodatno pisalo kako se radi o sedmorici teško ozlijeđenih vatrogasaca. 7 teže. kolovoza 2007... 57). str. 31. Sanja. U istome članku doznajemo kako su zapravo poginula petorica vatrogasaca.. na istoj stranici. na tri stranice vijesti o događaju objavljuju Jutarnji list (str. U istome broju na 4 stranici možemo pročitati podatak o petorici mrtvih i sedmorici ozlijeđenih. Applet.: 1. kolovoza.9).13 Prvi dan nakon tragedije.o.o.8.3). dok je njih 14 teško ili lakše ozlijeđeno.: 1. osim Novog lista.5) i Večernji list (str. da bi u podnaslovu teksta na 8.2..Načela novinarske etike. str.3).6. 46. Slično.: Istraživačko novinarstvo. I. G.: Etika novinarstva. . Zagreb. i dr..

24 Sata). Osim što se objavljene slike moguće ne slažu s etičkim načelom prema kojem novinar treba štititi čovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalističkog otkrivanja u javnosti. o čemu govori i sljedeći tekst: . javnost je već nekoliko sati nakon ovih vijesti znala da su na otoku Kornatu poginula šestorica gasitelja. trebalo bi se ponašati prema Calvertovim15 uputama: Za neku priču valja zvati pet puta. Zagreb.. Press Data. Iako može zvučati neprikladno i neukusno prebrojavati žrtve tragičnog događaja. Ali. postavljaju se pitanja ima li opravdanja za iznošenje neprovjerenih i nepotvrđenih informacija.: Istraživačko novinarstvo. čak u istim novinama na različitim stranicama moguće je pronaći proturječne podatke (Jutarnji list.16. Nitko nije mogao biti siguran kolike su stvarne žrtve nemilog događaja.hr/dokumenti//kodeks.Činjenica da su obitelji o smrti doznale iz medija pripisuje se šoku i posljedicama tragedije. ako ne samo da bi se postigao ideal istraživačkog u novinarstvu. Broj ukupno stradalih. 19. str. Objavljene vijesti zbunjivale su čitatelje. Ono u čemu se sve tiskovine slažu. Slobodna Dalmacija. H. čl. I. Neki su se našli i na popisu smrtno stradalih i preživjelih. varira od tiskovine do tiskovine (od 5 do 23). Istraživačko novinarstvo. od kojih su nažalost u danima nakon toga još šestorica podlegla teškim ozljedama. (Jutarnji list. kad se obavještava o stradanju i smrti ljudskih bića. Obad.. kad zoveš sto put. Preuzeto na: www. ova analiza upozorava na izostanak etičkog načela istinitosti i točnosti pri objavljivanju informacija. i kakvi god propusti u sustavu bili. onda zbog žrtve.. osim Novog lista koji dosta oprezno izvještavao. Slučaj je to teži jer je u cjeloj situaciji zakazao i sustav javnog informiranja vatrogasne organizacije.doc. i u tekstu šire pojašnjava kao su ozlijeđena najmanje petorica vatrogasaca. Upravo s toga mjesta nije se moglo dobiti pravovaljane informacije.hnd. 4). str. za kakvo ovdje plediram. . Ali. jest podatak o broju smrtno stradalih. rujna 2007 u 08:56:05 15 U: Bešker.. od kojih su dvojica vrlo teško. a vatrogasci tvrde da su neki mediji objavili imena prije službene potvrde o smrti. prvi dan nakon tragedije. Applet. i dr. to je istraživačko novinarstvo.. U želji da se 14Prema načelu Kodeksa časti hrvatskih novinara. 32. dok su sedmorica teško opečena. 3. to bi trebao biti minimum kvalitetnog ljudskog odnosa kad se prihvaćamo osjetljivog i delikatnog posla.. rujna. vladala opća informativna zbrka. teško ozlijeđenih i sl. Koliki. medijska agencija HND-a.. za neku dvadeset. ozlijeđenih.14 primjetno je kako je u prvim napisima. 2004. O. Naime.56 TEMA BROJA Novi list u naslovu javlja da su u požaru ozlijeđena petorica vatrogasaca.

17 godina).. 3. 24 Sata prenose izjavu Vite Markova:18 Ostali su zarobljeni i vatra ih je naprosto pregazila ( 31. str. djeci i malodobnicima. 18 Vito Markov – nadzornik u Nacionalnom parku Kornati. ali naslovom i tekstom. Zbog dima i vrućine izgubili su svijest.: Istraživačko novinarstvo.hr/dokumenti//kodeks. Zagreb. također Večernji list 2. 2. 8). svjesno ili nesvjesno. da su se prvo nagutali dima19 koji ih je ošamutio i da su potom stradali. O. medijska agencija HND. Javnost zanima.“ . kao i njegovim smještajem. kako je moglo uopće doći do takve stravične okolnosti stradavanja. a zatim ih je progutala vatra. rujna. Press Data. bolestima. Mladena Jurina: Moguće je da ih je vatra preskočila. i dr. 17 Prema: Bešker. u trenutku dok se ne raspolaže dovoljnom količinom potvrđenih informacija. str. rujna 2007. 3) prenosi izjavu glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske. Na taj način postupaju.hnd. mnogima nije jasno. Applet. Ubačeni su ravno u buktinju. Pretpostavku s mogućim gušenjem dimom Mladena Jurina prenijela je i Slobodna Dalmacija. rujna str.. kolovoza. čl.. 4). suprotno još jednom načelu Kodeksa časti hrvatskih novinara. koji kaže da se posebna pozornost i odgovornost novinara zahtijeva kad izvještavaju o nesrećama. Jutarnji list istog dana (str.Naime. sukladno novinarskom kodeksu koji upućuje na odgovornost i oprez kad je riječ o izvješćivanju o nesrećama i tragedijama. 1. oni su ostali u vatrenom obruču na malom 16 Kodeks časti hrvatskih novinara. str. 30. u 08:56:05. ne sugerira konačne spoznaje o tragediji. Ovo je potrebno ocijeniti kao vrlo odgovorno postupanje. 2004. tiskovine brzopleto objavljuju prikupljene i nedovoljno provjerene informacije. Preuzeto na: www. Kako su nastradali? Sljedeće pitanje na koje odgovor želi znati javnost odnosi se na okolnosti stradavanja.Perinić 57 što prije dođe do kakve-takve informacije o događaju koji je uzbunio cjelokupnu javnost.17 U ovom slučaju Novi list je postupio oprezno i odgovorno. 16.16 Osim toga. među kojima su uglavnom mladi ljudi. H. 5. kao i Večernji list 1. str. 2 prenosi izjavu šokiranih gasitelja: „Nisu imali šanse. I. 6 Večernji list 1. jedan čak i maloljetnik (Marko Staničić. rujna. Ne težeći senzacionalizmu. prema kojem ažurnost mora ustuknuti pred točnošću. Obad. 19. pogazilo se i važno novinarsko načelo. rujna. str.. obiteljskim tragedijama.. str.doc. rujna. on javnost obavještava o događaju.. 19 Nalazom patologa u Splitu utvrđeno da se nisu nagutali dima nego da su živi izgorjeli (Jutarnji list.

2) donosi širu Božićevu izjavu: Životi vatrogasaca možda su bili nepotrebno izloženi opasnosti jer je riječ o nenaseljenom području. vatra bi se sama ugasila. U želji da se ipak rekonstruiraju događanja toga kobnog dana. 1. 2. 10 i 11).7. rujna. To potvrđuje i izjava Božića: U blizini gdje je gorjelo nije bilo nikakvih objekata.. rujna. Naime. 31.. Proturječne izjave o tome da li jest ili uopće nije bila ugrožena vrednija imovina na otoku Kornatu. zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Šibenika i vatrogasni zapovjednik Šibensko-kninske županije. str. str. str. U istim novinama.. ali u tom požaru nije bila ugrožena ni imovina ni ljudi. Važno je primijetiti kako je Jutarnji list na istome mjestu prenio javnosti dvije izjave visoko pozicioniranih dužnosnika zaštite od požara. glavni vatrogasni zapovjednik odlučno opovrgava tvrdnje da gasitelji nisu trebali biti na Kornatima (Slobodna Dalmacija. 24 Sata. otvara u javnosti vrlo važno pitanje smislenosti poduzete akcije i žrtve koju je prouzročila. 24 Sata 1. .7) velikim naslovom „Umrli su gaseći kamenjar i travu“ također upozorava na besmisao poduzete akcije. rujna. zapravo šuma. str. slična izjava prenesena i u Novom listu dan prije. To mišljenje dijeli i Božić. (24 Sata. 16). Jutarnji list. a na sličici 5. I predsjednik Republike Stjepan Mesić smatra da je ovo je bio jedan banalni slučaj u kojem je gorjela trava. Nitko nije smio stradati! (24 Sata.03% (N=1445) građana misli kako vatrogasce ne bi trebalo slati u akcije u kojima nisu ugrožena naseljena područja. Slike sugeriraju da se sve moglo dogoditi upravo na takvom terenu. u pozadini se vide visoka stabla. rujna. rujna. ali i Dražena Slavice. na istoj stranici Dražen Slavica:20 Točno je da se radi o Nacionalnom parku.. 1 rujna.. rujna. požar kakav je moguće vidjeti na terenima s tako visokim i gustim raslinjem. 5). 2) kaže da 70. 17). Na slikama 1.Mrtve smo našli na mjestu gdje nije bilo ni grma. Međutim. Već na temelju površnog promatranja uočava se svojevrsna nelogičnost. str. str. rujna donose u 15 sličica njihov tijek s kratkim komentarima (str. Međutim. rujna. navedene sličice prikazuju aktivnosti koje su se navodno događale na samome požarištu. pokazuju kako je bila riječ o stjenovitom terenu s 20 Dražen Slavica. a tada je doista i požar mogao ugroziti gasitelje. u kojoj kaže: Moramo se pitati je li trebalo ljude slati na beznačajno požarište. kolovoza (str. Slobodna Dalmacija (1. 1.58 TEMA BROJA području obraslom niskim raslinjem. poslije označenog kao glavnog krivca za tragediju. i 6. str. 8. već i izjave svjedoka. str. 2. Samo kamen i suha trava. ali vatra je ugrožavala desetak kuća. Anketa koju je proveo Jutarnji list (3. 8). koji kaže: Nitko nije trebao stradati! (24 Sata 1. a i kasnije potvrde koje su se mogle dobiti.

2. svakako bi od objektivnog i odgovornog novinarstva trebalo očekivati točnost i dosljednost pri objavljivanju informacija. Prenošenjem tek izjava pojedinaca koji su se zatekli u blizini. 2. str 2). Nađeni su limeni kanistri koji su eksplodirali i zalili ljude koji su bili svi na okupu i zato su tako izgorjeli (Večernji list. U želji da se ipak rasvijetle okolnosti stradavanja Večernji list prenosi izjavu Mladena Magdića:21: Gasitelji su imali limene kanistre s benzinom za pogon crpki za vodu. ali nisu eksplodirali. 31. rujna. Odnosno. 30. da prava istina nikad neće ugledati svjetlo dana. Tko je kriv? Nakon što je javnost obaviještena o broju žrtava i okolnostima događaja. naime oni su pronađeni (jedan ili dva. kolovoza str. ožalošćene rodbine i kolega. samo po sebi nameće se pitanje: Tko je kriv? (Jutarnji list: „Tko ih je bacio u vatru?“. kao i oprečnih dužnosnika u sustavu zaštite od požara nikako da se složi mogući mozaik tragičnog događaja. Javnosti se daje tek materijal za nagađanje. rujna. već prvog dana se pitao: Tko je kriv? (prenijela Nova TV. još nije poznato koliko). Ali. str. Radi li se samo o nedostatku izvornih fotografija uz tekst koji je trebao dočarati neke okolnosti. . Stipe Božić. Tisak sljedećeg dana prenosi pitanje koje postavlja Božić: Tko je poslao vatrogasce na nepristupačan teren gasiti travu? (24 Sata. načelnik GSS-a. Da li je uopće trebalo intervenirati. možda i više. ili je namjera bila podsvjesno u čitatelja izazvati određeno mišljenje. 9). došlo je do vrtloga zraka koji je rasplamsao vatru. Kad je helikopter poletio. da se nešto zataškava.4). Predsjednik Mesić smatra: Treba kazniti 21 Mladen Magdić . teško je znati.predsjednik Sindikata vatrogasaca SDLSN-a. Analizom objavljenih tekstova utvrđeno je kako danima nakon tragedije novine nisu uspjele javnosti približiti okolnosti stradanja na otoku Kornatu. u večernjim satima).Perinić 59 malo vrlo niske trave. jesu su odgovorni za sustav zaštite od požara kompetentni? Javnost je gotovo uvjerena da se namjerno skrivaju okolnosti tragedije. Dodajmo ovoj izjavi samo to da je naknadna istraga sva nagađanja o eksplodiranim kanistrima s benzinom opovrgnula. svakako bi bilo važno da se nude objektivne činjenice umjesto sugestivnih sadržaja. koji je aktivno sudjelovao u izvlačenju stradalih gasitelja. kolovoza.

ali ne smije javnost uvjeravati. 1. analitički članak). 58-59. i prije nego što su poznate bilo kakve okolnosti tragičnoga događaja. str. str. isto i "Novi list". Nakon što je najavio svoju ostavku. 1. str. rujna 24 Sata na 4. ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje. U istom broju na str. S najviših državnih razina traži se odgovornost. str. 2004. 2. Na Kornate sam poslao ravnatelja. str. jer kad se prijeđe ta crta. oni znaju što rade. . rujna. Bešker23 bi vjerojatno takve komentatore svrstao u političare. Obad. po njegovu mišljenju. Zagreb. Jutarnji list. upućuju javnost na odgovorne. H. To potvrđuju i kolege stradalih gasitelja koji smatraju da nitko od njih nije prošao kvalitetnu vježbu. 1. rujna. medijska agencija HND-a. (24 Sata. 8). rujna. Novi list. 4). Applet. osjećajući moralnu odgovornost (Jutarnji list. naime. str. Posada helikoptera je iskusna. Već 1. isto i u Večernjem listu. 18 novinarka Snježana Flegar pita se gdje je bio ministar Kirin kad se nije pojavio s predsjednikom Vlade na mjestu stravične nesreće.. prestaje se biti novinarom i postaje se političar. 3). navoditi što da radi. i dr. koji je u hijerarhijskoj piramidi nadređen glavnom vatrogasnom zapovjedniku. manje ili više sudionici cijelog slučaja prebacuju odgovornost. rujna str. Odgovornost s Ministarstva odbrane odlučno skida ministar Berislav Rončević: Helikopter je MORH-ov. I.. Čitanjem članaka u prvim danima nakon stradavanja. 5. odgovornih za tragični događaj (Đure Podrugača22 i Mladena Jurina). 1. Ministar odgovara: Bio sam na putu. Press Data. 1. O. nije moguće pronaći mogućeg krivca. rujna. 1.). Tada se dolazi na područje političkog novinarstva koje se od politike u novinarstvu jasno razlikuje u metodološkim postupcima: novinarstvo je ono što 22 Đuro Poldrugač. dok pojedinci.. 23 Bešker. kako da odlučuje. 16.: Istraživačko novinarstvo. Očito je u njihovoj prosudbi bila pogreška čim su se našli u okruženju. Glavni vatrogasni zapovjednik izjavljuje: Vatrogasci na terenu sami su prosudili kako treba postupiti. ali mi dajemo usluge letenja po pozivima vatrogasaca i policije. može politiku i tumačiti (komentar. str. 9)..rujna. Člancima dominiraju izjave pojedinaca uključenih u događaj. kako da misli. 8. rujna. 1..4. rujna.. 3. (24 Sata.. rujna.Nismo krivi! (Slobodna Dalmacija. Navedeni urednički komentari i prije provedene istrage. str . on smatra da novinar mora o politici izvještavati. u kojem se autor obraća ministru unutarnjih poslova Ivici Kirinu tražeći njegovu ostavku. ili odlučno odbijaju bilo kakvu krivnju ili odgovornost.9.60 TEMA BROJA odgovorne? (24 Sata. stranici donosi dnevni komentar Renata Ivanuša. str. ali i ostalih.

Među izjavama koje prenose mediji. dok je politika ono što poziva i navodi. ispravno je odlučio iako je završilo tragedijom. koji je već 1. 5) također Klarićevu izjavu: Helikopter ih je po najvećem jugu bacio u vatreni kotao otoka Kornata bez kapi vode. Ne može nas se iskrcati na zgarište i otići. svjestan zamršenosti tragedije koja mora biti razriješena na najbolji i najkraći mogući način. oca stradalog zapovjednika akcije gašenja na otoku Kornatu. 1. otac poginulog zapovjednika akcije gašenja Dina Klarića. 1. rujna. str. 5) izjavljuje: Nitko nije kriv. str. koji je stradao u požaru. 3. 3. od kojih se traži određeno postupanje. 2. rujna. ne treba sad plamenom brzinom tražiti i odgovorne. 2. U svoju obranu Dražen Slavica. 10). Tako se u oba članka sugerira odgovornost visoko pozicioniranih dužnosnika. 4). rujna. Naime. Davor Krile. rujna. 2). Što se tamo zaista dogodilo. Vatrogasci su poginuli u banalnoj situaciji. rujna. 1. smatra vatrogasni sindikalni predstavnik SDLSN-a te kaže: U požaru na Kornatu koji je završio tragično. Da je propusta ipak bilo. Slavica se brani kako nije zadužen za organizaciju: Pa ne mogu ja iz ureda znati što se događa na terenu. str. bez kapi vode za gašenje jer „kruška“ s vodom bila je ostavljena pola kilometra dalje. Izjava ima i nastavak (24 Sata. (24 Sata. str. rujna (str. rujna. i to dva kilometra od mora. očito je došlo do niza propusta. (Slobodna Dalmacija. rujna dao ostavku na dužnost županijskog vatrogasnog zapovjednika (Jutarnji list.4) pozivajući se na SMS poruku jednog od stradalih svojem ocu: Helikopter nas je spustio na vrh otoka i ostavio bez vode. Sljedećeg dana (24 Sata. bez vode za gašenje. u kojoj optužuje (24 Sata. rujna. 12 i 13) zapovjednika Slavicu jer ih je „bacio u kotao“ te dodaje kako „Slavica nema dovoljno iskustva“. 8). Dina Klarića. Zapovjednik Klarić. komentator Slobodne Dalmacije. Večernji list istog dana donosi (str. str.Perinić 61 izvješćuje i objašnjava (iako ponekad nije moguće ukloniti novinarevo gledište). izdvajamo i onu Joška 24 Klarića. odrediti mjesto spuštanja i voditi akciju. ako preživjelih uopće bude. znat će se tek kad progovore preživjeli. Nešto slično prenosi i Slobodna Dalmacija. str. . nekadašnji zapovjednik JVP-a Grada Šibenika. Nasuprot tome. u znatno mirnijem tonu ističe: Ako su u plamenu stradali vatrogasci. str. 24 Joško Klarić. 2. čime se utječe i na javno mnijenje. pri čemu do sada nitko nije na odgovornost pozvao vojnog pilota koji je upravljao helikopterom i iskrcao stradale vatrogasce (Jutarnji list. odnosno na izgradnju stajališta javnosti. 8) Klarić pojašnjava: Ostali su zarobljeni u vatri. Posude s vodom iskrcane su predaleko.

Novi list. pa nije moguće zaključiti o smanjenome zanimanju za događaj koji je bio od nacionalne važnosti. Naime. u Novom Listu smješten tek na 24. i 57. ali ne tolike da bismo sa sigurnošću potvrdili polaznu pretpostavku. određene razlike postoje. uvriježeno je shvaćanje da su neke od tih novina zapravo regionalna glasila. ili zbog svojih ponekad neodmjerenih izjava. kolovoza. Činjenicu da Slobodna Dalmacija promatranome događaju posvećuje najviše prostora. .62 TEMA BROJA Objavljeni članci upućuju na to da krivnja ipak postoji. dok su preostale tiskovine tog 31. kao krivci se eksponiraju tek pojedinci koji. Tako se Slobodna Dalmacija percipira kao dalmatinske novine. čime se stvara atmosfera „javnog linča“ i prije nego što su poznati bilo kakvi rezultati službenih istražnih radnji. površina veća. Zaključak Istraživanje je započeto s pretpostavkom da se neke tiskovine s nacionalnom pokrivenošću (Slobodna Dalmacija. na čak prvih nekoliko stranica. Kako rezultata istrage još uvije nema. Kvantitativnom analizom nije se uspjelo potpuno dokazati ovu hipotezu kako neke dnevne tiskovine s nacionalnom pokrivenošću. Glavni krivac je Dražen Slavica. ili nešto drugo. stranici. premda joj je percepcija regionalna. objavile ovu vijest kao udarnu. premda je to posve netočno. odnosno sadašnja uređivačka politika tih novina. Kako bilo. s obzirom na regionalnu percepciju. označeni stjecajem okolnosti kao takvi. može se tek zaključiti da je u slučajevima kad se pojavljuje manje članaka. Ostaje nejasnim kako to da je jedan tako važan događaj. iako bi pažljiviji analitičar sustava zaštite od požara mogao u hijerarhiji otkriti još mnogo takvih. moguće je tumačiti kroz povećano zanimanje lokalne javnosti. Izjave su zapravo napadi na pojedinca. što potvrđuju i dobiveni podaci. ne obrađuju jednako teme od nacionalne važnosti ili interesa. koji je uzbunio cijelu hrvatsku javnost. Novi list kao riječki itd. Mjerenjem broja članaka i površine koje zauzimaju u promatranome razdoblju. Napravljeni su očigledno i nekakvi propusti. Večernji list) u izvještavanju ponašaju kao regionalne. Moguće da je tome pridonijela i ranija. županijski vatrogasni zapovjednik. jer se tragedija dogodila upravo u Dalmaciji.

nego odgovorno i argumentirano komuniciranje s javnostima. i dramaturgijom svojih naslovnica sve tiskovine. Uzrok tome je sigurno i sustav obavještavanja mjerodavnih državnih tijela i institucija. nego i . djeci i malodobnicima i sl. Suvremeno novinarstvo. a osim toga. Javnost gotovo da je uvjerena kako se namjerno skrivaju okolnosti tragedije. ali i politike. kako je to analiza i dokazala. Provedena analiza pokazala je kako se i danima nakon tragedije nije uspjelo iz novinskih napisa spoznati okolnosti stradanja na otoku Kornatu. teško ozlijeđenih i sl. Vodeći se logikom senzacionalizma. Prenošenjem tek izjava pojedinaca. prebrojavaju se stradali. i prije bilo kakvih službenih rezultata istrage. Dapače. koji u ovakvim slučajevima daju novinarima potrebne informacije. Takav pristup nije u duhu eksplorativne paradigme novinarstva. skreću pozornost javnosti na pojedince u sustavu zaštite od požara. Novinarski članak ne pokazuje samo pojavu. pa u svojim navodima. ne samo istraživanje pojave. a još je gore što su neki mediji objavili imena mrtvih i prije službene potvrda o smrti. Analiza naslova i sadržaja objavljenih tekstova pokazala je kako broj ukupno stradalih. u istim novinama na različitim stranicama moguće je pronaći proturječne podatke. nešto se zataškava. javnosti se daje tek materijal za nagađanje. Posljednja pretpostavka temelji se na tvrdnji kako prve obavijesti ne nastoje utvrditi istinu nego su usmjerene na senzacionalizam. ozlijeđenih. kroz traženje odgovornosti prejudiciraju postupke izvršne i zakonodavne vlasti. koja nalaže. kao metoda sustavnog istraživanja osvještava javnost. Nije dopustivo je. da su se pojedini mogli naći na popisima stradalih i preživjelih. obiteljskim tragedijama. dok se istodobno traži odgovornost.Perinić 63 Sljedeća pretpostavka pošla je od toga da dnevni tisak ne daje istinitu i potpunu informaciju prvog dana nakon tragedije. varira od tiskovine do tiskovine. Ovakvo političko novinarstvo uvjerava i navodi publiku što da radi. prozivanje. Sve upućuje na to kako su tiskani mediji brzopleto objavljivali prikupljene i nedovoljno provjerene podatke i na taj su se način propustili držati etičkih načela koja posebno upozoravaju na potrebu opreznog izvještavanja u slučajevima tragičnih nesreća. što bi moglo odudarati od etičkog načela prema kojem novinar treba štititi čovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalističkog otkrivanja u javnosti. Analiza je pokazala kako člancima dominiraju izjave pojedinaca u kojima odbacuju ili prebacuju odgovornost. prava istina nikad se neće doznati. Istaknuti naslovi i podnaslovi sugeriraju tragediju. osim Novog lista donose eksplicitne slike stradalih. Poneki urednički komentari idu i korak dalje. i to s najviših državnih političkih razina.

Zagreb. G. 2006. Cook. Rothman. 1997.: Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. 1-4. . Obad. Plenković. T. odnosno što je njegova bit koja u percepciji nije vidljiva. Zagreb.: Novinarstvo – teorija i praksa. 1996.: Nova komunikacijska slika svijeta.: Uvod u publicističku znanost i komunikologiju. 1993. Zagreb.: Sloboda medija i javno mnijenje – Medijska politika u Saveznoj Republici Njemačkoj. pružiti metainformaciju koja objašnjava bit te pojave. 1996. 135-140. Sapunar. Literatura Bauer. Kunczik M. S.o. Appelt. O. i dr. str. Kunczik M. Malović. 1995. Vilović. 99-104. M.: Etika novinarstva. 34/1997.. 241-242.: Odnosi s javnošću – koncepti i teorije.: Ricchiardi.64 TEMA BROJA uzrok. Zagreb.. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 1-4. vlastita naklada. Barbat.: Masovni mediji i demokratsko blagostanje u SAD. Zagreb.. 2004. 3-4/1997. Bešker. str. Grbelja.: Komunikologija masovnih medija. M. 1-4.. S. Zagreb. 2007.. Panliber. Plenković. Zipfel A.: Istraživačko novinarstvo. H. Informatologia 29/30. pravodobno. Informatologia 29/30.: Novine. Plenković.. S. M. 1983. Alinea. Osijek-Zagreb-Split. Izdavačko instruktivni biro. str. Sveučilišna knjižara d. Zaklada Friedrich Ebert. 3-4/1997. Zagreb. Informatologia 29/30. Halmi.: BBC – Novinarstvo u službi demokracije. medijska agencija HND. Malović. 1993. J.. A. S. MGC. a postaje istraživačkim sukladno temeljnim postavkama novinarskog kodeksa časti. 1998. I. Press Data. Na taj način novinsko izvješćivanje prestaje biti relativno suvislo nizanje informacija (ideologizacija i indoktrinacija). J. Zagreb. 1996.: Teorija i praksa javnog komuniciranja.. 1999.o. istinito i osobno odgovorno. H. Zagreb.

J. 3-4/1997. Građevinski fakultet Rijeka.: Novinarska sloboda i pravo na informiranje. Ostali izvori Zakon o vatrogastvu (pročišćeni tekst).hr/dokumenti/kodeks.. Zbornik radova s III međunarodnog znanstvenog skupa «Društvo i tehnologija ´96». Vidaković. 85-88. Vlasta Kučiš. 174/04 http://www.doc .hnd. 1996. str. Epoha. 1-4. M. Rijeka 1996.: Etika istraživačkog novinarstva.Perinić 65 Sapunar. 1994. Plenković. Zagreb.hr www.presscut.: Osnove znanosti o novinarstvu. Vreg. 139/04 Zakon o zaštiti i spašavanju. F. Informatologia 29/30. NN br. NN br. M.

.

3:070 (67-86) Dubravka Valić Nedeljković∗ Pseudodogađaj ili dvosmislena istina Studija slučaja javni servis Vojvodine Summary Results of monitoring of transformation of Radio television Novi Sad into public broadcasting service of Vojvodina are indicated in this work. At the same time. docentica na Filozofskom fakultetu Novi Sad . in majority and minority languages.67 UDK 659. pseudo događaj. These results show the presence of an extremely unjustifiable high percentage of pseudo events in informative broadcasts. Ključne riječi: transformacija javnog servisa. istraživačko novinarstvo ∗ Autorica je doktorica znanosti. which indicates a small engagement of journalists in investigating events from the daily-political practice. there is an unjustifiable small percentage of media initiated events. This also represents the absence of different genres in presentation of media contents. RTV Novi Sad. It is also visible that there is no unique programme policy of this media about selection of material for news broadcasts.

Deseti čimbenik. Peti čimbenik se temelji na priželjkivanju i najavljivanju događaja koji se očekuju. ako se događaj više tiče djelatnosti elitne ličnosti iz politike. Koje kriterije događaj mora zadovoljiti da bi urednici. vlasnici medija. Treći čimbenik uzima u obzir nedvosmislenost događaja. Galtung i Ruž (1993: 32-34) sastavili su na osnovi terenskih istraživanja ljestvicu čimbenika prema kojima urednici odabiru događaje vrijedne medijske pozornosti. prvenstveno traže da događaji budu sadržaj koji mediji trebaju posredovati. u središte pozornosti pri izboru za medije valjanih sadržaja stavljaju događaje. pojave i ljude. prvenstveno u javnim servisima. prioritet će imati događaji u blokovima koji toga dana nisu dovoljno popunjeni. Deveti čimbenik. prije svega. Drugi čimbenik je informativni prag koji bi događaj trebalo zadovoljiti da bi bio emitiran. vjerojatnije da će postati vijest. to će biti još neko vrijeme. vjersko ili socijalno podrijetlo. to su sljedeći čimbenici. bez obzira na spol. vjerojatnije će biti objavljena vijest o tome. Kao osmo. Šesti čimbenik uzima u obzir da ono što se najmanje očekuje. posebno ako je to katastrofa u kojoj su ugroženi ljudski životi. ima najveću vjerojatnost da postane vijest. iako više nije posve aktualno. Teoretičari koji su skloni strožem ograničavanju novinarske prakse. Prateći javni interes. ako se događaj tiče više elitnih naroda ili naroda s kojima je određena država u posebnom odnosu. Prvi je da se frekvencija događaja podudara s frekvencijom medija. odnosno da bi se izvještaj o njemu objavio u medijima. Javni interes jest interes svih građana. a potom i drugih područja javnog života. novinari. oglašivači dopustili da se o njemu izvještava? Odražavaju li vijesti zaista ono što se u svakodnevici i događa? U kojoj mjeri mediji redizajniraju stvarne događaje i time utječu na dizajniranje svijesti čitatelja i slušatelja? Tragajući za odgovorima. Sedmi čimbenik se temelji na iskustvu da ono što je jedanput objavljeno kao vijest.68 TEMA BROJA Uvod Teorijski okvir Ugledni mediji se rukovode javnim interesom kada odabiru predmet svojeg zanimanja. Ukratko. . Četvrti se odnosi na postojanje kulturne bliskosti. etničko.

koji . Stoga se uobličuju tako da bi bili medijski atraktivni. Kao povod za medije valjanih sadržaja. Događaj. uvijek ih netko planira ili inicira. bio bi sve ono što se ne može svrstati u dva prethodna tipa. pseudo i medijski inicirane događaje. prema Boorstin (2006: 82. prema Đuriću. To znači da su potpuno usklađeni s prvim čimbenikom Galtunga i Ruža. koji su predmet ovoga rada. korporaciju. javnu osobu na svim područjima javnog života. Pseudodogađaj Pseudodogađaj dizajniran i kreiran isključivo da privuče medijsku pozornost. Medijski inicirani događaji su oni koje sami mediji izdvoje i postave na društvenu ljestvicu prioriteta kao iznimno važne za javni interes. a ne preveliku pozornost. 95-96). u odnosu prema povodu. i to ne samo u sredinama koje nemaju dovoljno slobode na polju javnog informiranja. 2000: 50). Čini se da je taj čimbenik odlučujući u izboru za medije valjanih sadržaja. karakterizira: 1) Nedostatak spontanosti. Uglavnom su to zbivanja za koja pojedina središta moći ionako ne bi željela da se nađu u medijima. 1993: 25).filtar kulturnog i ideološkog ozračja. organizaciju. U najkraćem pseudodogađaji. postoje dvije varijable: (a) planirani i (b) iznenadni događaji (Đurić. Aktualni događaj u osnovnom pojavnom obliku. Često upotrebljavana klasifikacija. 2) Planiraju se isključivo da bi novinari o njima izvještavali. stranku. Istodobno. Posebno opsežnim novinarskim angažmanom i istraživanjima društvene prakse takvi događaji se s margina društvenog interesa postavljaju u njegovo središte. jest ona koja događaje dijeli na aktualne. novinari moraju ocijeniti njihovu istinsku važnost za javnost i posvetiti im odgovarajuću.Valić Nedeljković 69 Osim deset čimbenika Galtunga i Ruža postoji još jedan. iako je veoma važno da se o tome obavijesti javnost. primjereno rečenom. ako objavljivanje informacije nije ideološki podobno (Šadson. prema Šadsonu najznačajniji . svrsishodno se stvaraju samo da bi se osigurao publicitet za vladu. pojava ili ličnost neće biti predmet medijske pozornosti. Često se kao sinonim za pseudodogađaj upotrebljava sintagma “medijski događaj” jer se ti događaji i organiziraju samo da bi ih mediji zabilježili.

kada se izvještava o prometnoj nesreći. primjereno rečenom. konferencijama.70 TEMA BROJA se temelji na potrebi da se frekvencija događaja podudara s frekvencijom medija. prije svega. za sve više prostora u tisku i vremena u elektroničkim medijima trebalo je skupiti dovoljno informacija kako bi se . Pseudodogađaji imaju svoje karakteristične sudionike. događaj se može smatrati uspješnijim. Pseudodogađaji su nastali kao jedan od učinkovitih odgovora na sve veći broj medija. U slučaju pseudodogađaja tipa priopćenje zanimanje je usmjereno na pitanje da li se stvarno misli ono što je napisano? Bez tog proturječja pseudodogađaj prestaje biti zanimljiv za čitatelje i slušatelje. mjeri dužinom press-clipinga. 4) Uobičajeno je da pseudodogađaj sam o sebi svjedoči u smjeru u kojem njegovi autori to žele. televizijskim raspravama. 3) Veza s realnošću je problematična. odnosno naklade tiska kao posljedice prebrzog tehničko-tehnološko razvoja. vjerojatno će biti objavljena vijest o tome. izjavama poznatih i moćnih za medije. 9) Pseudodogađaj pojačava iluziju publike da razumije što se zbiva u svijetu/međunarodnoj politici i drugim pitanjima od opće važnosti. nego samo da li je vrijedan vijesti. Ako nismo u stanju procijeniti neki zamršen problem i koja je uloga sudionika u njemu. Nije nimalo važno da li je on stvaran. 6) Pseudodogađaj se planira da bi bio razumljiv. 32-34): Ako se događaj više tiče djelatnosti elitnog pojedinca iz politike. Naime. 5) Njihovo stvaranje se plaća. 7) Pseudodogađaj je zanimljiviji od realnosti. Podsjetimo na deseti čimbenik Galtunga i Ruža (1993. konferencijama za novinstvo. Uočeno je da znatan postotak publike vjeruje da se svi. Na primjer. prilagođen ciljnoj skupini za koju je kreiran. 8) Pseudodogađaj je istodobno provjera koliko je njegova publika obaviještena o javnim osobama. točnije što je više medija o njemu izvještavalo. javnost zanima što se stvarno dogodilo i koje su posljedice. Predsjednici najmoćnijih država na svijetu najčešći su nositelji pseudodogađaja. pa i veoma ozbiljni problemi rješavaju na sastancima. Zanimanje za događaj javlja se upravo zato što je on višeznačan. uvijek možemo raspravljati o učincima njihovog televizijskog predstavljanja. a potom i drugih područja javnog života. Uspjeh pseudiodogađaja se.

Vijesti. bio je intervju. nego su kroz intervju svoju verziju davali sudionici ili promatrači. na kojima su izvjestitelji imali pravo postavljati različita. Od 1961. Točnije. pristrana mišljenja i stajališta u medijima. Time su ugrozili svoj položaj zastupnika građana. "Prikupljanje vijesti se pretvorilo u pravljenje vijesti. zahtijevaju od novinara da prikupe sve više novih informacija. U nedostatku svježih. a da im je informacije o radu vlade osiguravalo čak 3000 službenika. veoma značajnih vijesti koje podižu gledanost i slušanost. pravih vijesti još 1719. novinar nije kao svjedok događaja o njemu s profesionalnog odmaka obavještavao javnost. pravih događaja ipak ima u ograničenom broju. što je umanjilo moć . Intervju postaje značajan u prvoj trećini 20. narodnog tribuna. "probne balone" i općenito sve oblike pseudodogađaja koji se danas često koriste. "četvrte sile u carstvu". Ponavljanje istih vijesti slabi konkurentnost na medijskom tržištu. a i odgovor "no comment" (bez komentara) mogla je biti značajna vijest. u povodu smrti poznatog gusara Crne Ptice u bostonskom News-Letteru objavljena je vrsta intervjua s kapetanom broda." (Boorstin. prvim pravim intervjuom s relevantnom javnom osobom o pitanjima od javne važnosti smatra se tekst novinara Horacea Greeleya objavljen 20. nepristranog svjedoka u ime javnosti. Na tim konferencijama o sposobnosti novinara ovisilo je hoće li se dobiti pravi/željeni/istinski odgovori. a također je prvi počeo koristiti "off-therecord" (neslužbene) izjave. smatralo se da samo netalentirani novinari posežu za intervjuom kako bi zapravo sakrili svoje neznanje stavljajući u prvi plan riječi sugovornika i dopuštajući im da iskažu svoja. smatra se. u listu New York Tribune koji je u Salt Lake Cityju intervjuirao Brighama Younga. Boorstin navodi (2006: 85) da je prije 1950. stoljeća kada se uvode službene predsjedničke konferencije za novinstvo. koje radijske postaje emitiraju svaki sat. smatra se. No. osoban. u Washingtonu radilo oko 1500 dopisnika. često provokativna pitanja u ime građana i prava da javnost zna. Naime. pseudodogađaji su postali nužnost medijskog tržišta. Predsjednik SAD-a Franklin Delano Roosewelt. kolovoza 1859. prekidi programa radi objavljivanja upravo pristiglih. posebna izdanja. prvi je od predsjedničkih konferencija za novinstvo uspio napraviti događaj za naslovnice. U to vrijeme taj se žanr smatrao pseudo-događajem i nije vrednovan kao uzoran medijski sadržaj. godine predsjednik Kennedy uvodi izravne televizijske prenose svojih konferencija za novinstvo.Valić Nedeljković 71 opstalo u sve više natjecateljskom medijskom prostoru. 2006: 84) Prvi pseudodogađaj. odnosno javne osobe koje često i same nisu bile dio događaja. Istodobno.

reakcije. priopćenja koja pripremaju već su u obliku koji se može objaviti. zatim datum. Nije neuobičajeno da se takva informacija objavi na početku konferencije za novinstvo ili u njezinom neslužbenom dijelu u obliku povjerljivog razgovora. odnosno nakon njega ili jednostavno pošalju medijima kao odraz stajališta. U dnevnoj medijskoj praksi novinari idu s "pressa" na "press". Konferencije za novinstvo ili press-konferencije. Uobičajeno je da urednici priopćenja prilagođavaju za objavljivanje u skladu s programskom politikom medija. koja organizatori konferencija za novinstvo pripremaju unaprijed i dijele ili na pseudo-događaju. Priopćenja su najčešće ograničena dužinom i ne prelaze stranicu formata A4. uobičajen su model predstavljanja upravo pseudodogađaja. jest pustiti informaciju da dođe do javnosti kroz neslužbene komunikacijske kanale.72 TEMA BROJA izvjestitelja. ili samo o želji administracije za novim . koju danas njeguju prvenstveno političari. jer su sada građani mogli i sami pratiti ovaj pseudodogađaj i nije bilo nužno da im novinari prenose što se dogodilo. kako bi se uskoro nešto moglo dogoditi. danas su jedan od najčešćih oblika komunikacije s javnošću i javnog zauzimanja svih subjekata društvene prakse. To su na neki način "indirektne izjave". često tek samo najava tako da novinari koji ih dobiju nisu posve sigurni radi li se o činjenici. Smatra se da su se u Americi 1907. Budući da su bivši novinari uglavnom osobe koje se danas bave odnosima s javnošću. odnosno prikrivene vijesti. prikupljaju priopćenja i materijale koji se dijele i u redakciji ih obrade za objavljivanje. mjesto i pošiljatelj te molba da mediji objave sadržaj priopćenja. one koje službena politika ne želi da mediji objave s jasno navedenim izvorom (cloaked news). i same psudodogađaj. odnosno upozorenja danog pojedinim. pa i taj dodatni trud prilagodbe medijskom diskursu izvjestitelji više ne moraju uložiti. novoj političkoj opciji. javnog mišljenja ili reakcije na drugi pseudodogađaj. kao što su izjave. Valja ipak imati na umu da su i dalje jedino novinari u ime građanstva imali mogućnost da predsjedniku postave pitanje. Od tada do danas ustalila se diskursna forma koju čini zaglavlje s naznakom da je riječ o priopćenju za javnost. prilagođena su za slanje faksom. jer je informacija i procurila da bi se provjeri kako će biti primljena u javnosti. Informacije su nedorečene. priopćenja. kako se također nazivaju. Taj pseudodogađaj proizvodi niz novih pseudodogađaja. pojavila prva priopćenja za javnost. odabranim novinarima. Te konferencije. Poseban oblik pseudodogađaja. iako sve češće stižu i elektroničkom poštom.

Propaganda sve pojednostavljuje do apsurda. izloženi su bijesu javnosti. Pseudodogađaj odgovara na osjećaje obveze da se bude obrazovan. Brifinzi su uglavnom namijenjeni "čuvarima kapija" (urednicima ili sektorskim novinarima kolumnistima). Radiotelevizije Vojvodine (RTV) bila je analiza medijskog diskursa. a propaganda na želju da se bude probuđen. Osnovano je pitanje kakva je razlika između pseudodogađaja i političke propagande. plaćenim ili besplatnim. Iako se čine sličnim. oni odgovaraju na različite potrebe javnosti. smatra Boorstin (2006: 92). koja predstavlja realnu i najveću opasnost za ugled i izvjestitelja i redakcije u kojoj radi. Takve se informacije priopćavaju na brifinzima za odabrane novinare kada ih se u neslužbenom razgovoru. budući da je anoniman i "blizak vladi". nisu li posrijedi u biti isti ciljevi i motivi onih koji pseudodogađaj stvaraju i onih koji se bave političkim marketingom. . reakcije i demantiji na razne pseudodogađaje. dvosmislena istina koja odgovara na veoma razvijenu potrebu javnosti da bude obaviještena o svim aspektima događaja.Valić Nedeljković 73 trendovima. često slijede replike. Podsjetimo. obavijesti o stajalištima vlade/koalicije/stranke o određenim događajima u zemlji i svijetu te ih se pripremi na ono što bi moglo slijediti u dnevno-političkoj praksi. Ona zamjenjuje činjenice s mišljenjem i u biti umjesto javnosti donosi mišljenje o događajima. ostaje neoštećen i skriven. Pseudodogađaj je. a redakcija i novinar koji je informaciju objavio. pojavama i ljudima. autor/izvor poruke. za koji smatraju da neće biti dio dnevne novinarske ponude. Nasuprot tome. Ako izazovu neželjen učinak i burnu reakciju javnosti. Ove informacije su zapravo diplomatski probni balon. ili je to novinarska patka. a pseudodogađaj čini stvari zamršenima i više nego što su one to jesu. Upotrijebljene su dvije tehnike: (a) kvantitativno-kvalitativna analiza sadržaja i (b) dubinski skupni razgovor. propaganda odgovara na potrebu javnosti da bude "zapaljena". Metoda i uzorak Metoda Osnovna metoda promatranja javnog servisa Vojvodine.

personalizacije subjekata. primijenjeno je isto načelo na razini emisije i razini priloga. u tri ciklusa promatranja (prvi. Kako je ovdje riječ. ostvarena su četiri ciklusa promatranja programa na većinskom (srpskom) i jezicima nacionalnih Za provedbu ovog rada korišteni su podaci iz projekta Transformacija RTV Novi Sad u javni servis Vojvodine koji kao longitudinalni projekt ostvaruje Novosadska novinarska škola. a usmjerio se na najvažnija pitanja koja su zanimala istraživače. ako je postojao. s time da glazbeni dio emisije. točnije pojedinačni prilog od spikerske najave do odjave. zaslužan je tim monitora NNŠ-a.74 TEMA BROJA (a) Za kvantitativno kvalitativnu analizu sadržaja koristio se kodeks koji je. koji su napravili uzorke i kodirali medijski materijal na većinskom i 4 jezika nacionalnih manjina. Rasprava je bila polustrukturirana. Jedinica analize bila je. kulturni kod. vrijednosnog konteksta u koji su oni postavljeni. citiranost. Posebno zahvaljujem Višnji Baćanović. ali također idejama. jezik emitiranja. redni broj i dužina priloga). Podsjetimo da prema Šeglovu važna faza u analizi medijskog diskursa u sklopu utvrđivanja metoda i tehnika jest određivanje jedinice analize koja mora odgovarati prirodi onoga što se istražuje. lokacije. audio/vizualne prezentacije. uključivao također kodiranje žanra. Za drugo promatranje. godine na 5 jezika. sudionika. teme. personalizaciju sudionika. subjekta. izvora informacije. prema Emanuelu Šeglofu. (b)Dubinski skupni razgovor (fokus skupine) kao potpora kvantitaivno-kvalitativnoj metodi analize sadržaja proveden je u studenom 2006. 1 . koje se odnosi na takozvane kolaž ili sporovozne emisije. Za veoma temeljito prikupljen korpus. autora priloga. sudionike. komunikacijska iskaz. treći i četvrti). povoda. do travnja 2007. koji su i sami bili dobro znali temu. što je nametnulo aktivnu ulogu moderatora. dan u tjednu. Uzorak1 Od rujna 2006. radoznalošću i spremnošću na timski rad posebno pridonijela da ova tema bude obrađena na ovako kompleksan način. koja je radom. za jedinicu analize određen je iskaz. osim osnovnih podataka (medij. o kvantitativnokvalitativnoj analizi sadržaja središnjih informativno-političkih emisija (CIPE) javnog servisa Vojvodine (RTV). jezik. kreativnošću. nije kodiran. emisija.

s time da je. do 24. ali su promatrani dani drugačije raspoređeni. godine.CIPE od 2. slovačkom. travnja 2007. slovačkom.javnog servisa Vojvodine: 1) Prvi ciklus – informativni sadržaji praćeni u središnjim informativno-političkim emisijama (CIPE) od 18. bez nastojanja da se rezultati uspoređuju između programa na različitim jezicima. do 12. . prema istom modelu kao i u prvom ciklusu. u drugom ciklusu je praćeno prosječno tri sata na dan na većinskom i svakom od jezika manjina i to informativnih. do 25. a u četvrtom je ponovljen model prvog ciklusa. siječnja 2007. ili među različitim ciklusima. obrazovnih i zabavnih emisija. ukupan broj promatranih dana (7) raspoređen ravnomjerno tijekom cijelog mjeseca. godine. do 18. niti da se na osnovi njih donose strukturalni i dalekosežni zaključci. za razliku od rujanskog. rumunjskom i romskom jeziku. Rezultati drugog ciklusa nisu tema ovoga rada. rusinskom i romskom).Valić Nedeljković 75 manjina (mađarskom. mađarskom. rusinskom.praćen je informativni sadržaj . Radiodifuzne ustanove Vojvodine RTV . informativne emisije CIPE. Naime. rujna 2006. rumunjskom. U sklopu svakog ciklusa promatralo se sedam (7) dana radijskog/televizijskog programa na srpskom. godine. tako što su svakog tjedna promatrana druga dva dana. s time da je posebno praćena predizborna kampanja za parlamentarne izbore u Srbiji u trećem. 3) Treći ciklus – informativni sadržaji – praćenje predizborne kampanje u CIPE od 12. 2) Drugi ciklus – informativni i kulturno-obrazovni sadržaji praćeni od 6. godine. jer je korpus iznimno opsežan. do trenutka kada se ovaj rad priprema. U ovom radu će biti iznesen samo mali dio najzanimljivijih rezultata. Umjesto sedam dana jedan za drugim. U trećem i četvrtom ciklusu praćene su. 4) Četvrti ciklus . raspoređeni su tijekom cijelog mjeseca prema utvrđenoj shemi. U prvom ciklusu su promatrane ukupno 73 središnje informativnopolitičke emisije CIPE. studenog 2006. nisu posve provedene sve analize i krostabulacije.

Potrebno je istaknuti kako je praćenje predizborne kampanje u informativnim programima javnog servisa Vojvodine kodirano prema istom načelu. s obzirom na to da je angažman novinara vidljiv u odabiru sugovornika i teme. te na uklapanje medija-outputa u širu cjelinu kontekstualno uvjetovanu ostalim društveno-političkim aktivnostima određenog dana. a sve ostalo. budući da je riječ o predizbornoj kampanji kao o cikličnom aktualnom društvenom događaju. Ponašanje medija tijekom izborne kampanje stoga se strogo nadzire i usmjerava. smatrano je da samo priopćenja i konferencije za novinstvo treba kodirati kao elementarne pseudodogađaje. Međutim. do travanj 2007. s time što javni . koji ima unutrašnju logiku s utvrđenim pojavnim oblicima.) kao pseudodogađaj kodirana su priopćenja i konferencije za novinstvo. a ostalo ipak svrstati u aktualne medijske događaje o kojima se izvještava prema potpisanom sporazumu o uravnoteženom predstavljanju svih političkih stranaka. Izjave i intervjui smatrani su medijskom inicijativom. šire shvaćeno. smatralo se aktualnim medijskim događajem. dakle temeljni pojavni oblici. kompletna kampanja (osim medijski iniciranog u smislu radijskog i televizijskog paketa. odnosno istraživačke dokumentarne reportaže o aktivnostima pojedine stranke u vrijeme dok je bila na vlasti. čiji je cilj isključivo medijska promocija. kao pseudodogađaj kodirane su isključivo konferencije za novinare i priopćenja. Zapravo.76 TEMA BROJA Analiza empirijske građe Uvodne napomene U promatranom razdoblju (rujan 2006. mogla se kodirati kao pseudodogađaj jer je riječ o uvijek planiranim i od stranačkih stručnjaka za medije iniciranim događajima. Podsjetimo da je kvaliteta medijskog izvještavanja osnova za slobodne i poštene izbore. Ipak. a medijsko poštovanje utvrđenih i dogovorenih odredaba dio je procesa kontrole izbora. uključujući izvještavanje s konvencija. zapravo novinarsko izvještavanje. Dakle. Kao pseudodogađaj kodirani su samo u slučaju kada je RTV preuzela izjavu iz drugog medija. besplatno političko reklamiranje koje je najučinkovitije i za koje postoje unaprijed utvrđena pravila u sporazumu medija i partija prije početka kampanje. odnosno u oporbi).

koja u biti upućuje na pravi novinarski angažman povezan i s istraživačkim aktivnostima na dubljem sagledavanju pojave od javnog interesa u određenom društveno-političkom kontekstu. do travanj 2007. u svim promatranim ciklusima ukupno je objavio: aktualnih događaja 63.Valić Nedeljković 77 mediji tijekom izborne kampanje imaju posebne obaveze prema sudionicima izbora i biračima. Istodobno su izostali drugi povodi (medijski inicirani događaji). što inače i jest značajka pseudodogađaja. javni servis koji su osnovali građani. etnički i politički pluralizam ideja i mišljenja. To znači da su političari pseudodogađajima nametnuli medijima i javnosti svoje viđenje svakodnevice u čak trećini medijskog vremena unutar središnjih informativno-političkih emisija radija i televizije na srpskom jeziku javnog servisa Vojvodine. a medijska inicijativa. Pseudodogađaji emitirani u promatranom razdoblju u biti su slali jednostranu poruku javnosti. Samo program na srpskom jeziku. trebao bi razvijati programsku raznovrsnost. pojavi ili društveno relevantnom problemu. njegovati visok medijski standard te poštovati etičke profesionalne kodekse. .29%.) u programima javnog servisa Vojvodine. koji bi nadomjestili ovu jednostranost. nacionalni. pseudodogađaja 34. iznosi zanemarivih 1. a naročito se poštuju ljudska prava i kulturni. koji ima najbrojniju publiku. Rečeno je najjasnije u rezultatima prvog promatranog ciklusa (usporedi tablice 1 i 2). koji ga istodobno financiraju i nadziru. Analiza rezultata Osnovni rezultati pokazuju veliku prisutnost pseudodogađaja u promatranom razdoblju (rujan 2006. koja je u obliku priopćenja i konferencija za novinstvo uvijek iznosila samo stajalište jedne strane o određenom događaju. programima koji se proizvode i emitiraju u sklopu javnog radiodifuznog servisa mora se osigurati raznovrsnost i uravnoteženost (međusobna usklađenost) sadržaja kojima se podupiru demokratske vrijednosti suvremenog društva. Prema definiciji. Prema Zakonu o radiodifuziji Srbije.89%.82%. jer ga gleda i većinsko i stanovništvo nacionalnih manjina.

Javni servis Vojvodine – televizijski programi Središnja informativna emisija TV vijesti . radijski programi su emitirali ukupno više pseudodogađaja (56% aktualni prema 42% pseudo) nego televizijski (61% aktualni prema 27% pseudo). Rujan 2006.78 TEMA BROJA Rezultati pokazuju da nema jedinstvene uređivačke politike unutar javnog servisa Vojvodine kada je riječ o povodu (aktualni događaj. Općenito.rusinski jezik TV vijesti . do 44% prema 56% u korist pseudodogađaja radijskog programa na rusinskom jeziku.slovački jezik TV vijesti .ukupno Aktualni događaji 94 99 42 51 60 25 371 Pseudo događaji 29 34 40 31 38 11 183 Medijska inicijativa 7 2 0 1 3 5 18 Izraženo u %: TV vijesti .slovački jezik TV vijesti – rumunjski jezik TV vijesti . Rezultati pokazuju da je radijski program bio najselektivniji u odabiru informacija koje imaju vrijednost vijesti. Tablica 1.romski jezik TV vijesti .rumunjski jezik TV vijesti .romski jezik 72 73 51 62 59 61 22 25 49 37 38 27 6 2 0 1 3 12 . pseudo i medijski iniciran događaj) za objavljivanje informacije.mađarski jezik TV vijesti .mađarski jezik TV vijesti .srpski jezik TV vijesti .rusinski jezik TV vijesti .srpski jezik TV vijesti . od 72% prema 22% u korist aktualnog događaja u informativnim emisijama televizije na srpskom jeziku.

koje u opći servis emitiraju sve pseudodogađaje nacionalne važnosti.srpski jezik Radio-vijesti .rumunjski jezik Radio-vijesti .rusinski jezik Radio-vijesti – ukupno Aktualni događaji 107 68 53 71 45 344 Pseudo događaji 39 63 36 60 58 256 Medijska inicijativa 3 9 0 2 0 14 79 Izraženo u %: Radio-vijesti . u promatranom razdoblju. Analiza sadržaja pseudodogađaja objavljenih u ovom razdoblju pokazuje da su redakcije na svim jezicima objavljivale sve informacije koje se odnose na status Kosova. kao i priopćenja pokrajinske razine koja stižu redakcijama izravno.rusinski jezik Radio-vijesti – ukupno 72 49 60 53 44 56 26 45 40 45 56 42 2 6 0 2 0 2 Promatrano po programima i jezicima emitiranja medijski iniciranih događaja na slovačkom jeziku i u radijskom i u televizijskom programu nema.slovački jezik Radio-vijesti – rumunjski jezik Radio-vijesti .slovački jezik Radi-vijesti . Javni servis Vojvodine – radijski programi Središnja informativna emisija Radio-vijesti . također nije zabilježen nijedan primjer. koji se u stvaranju informativnog programa najviše oslanja na agencijske vijesti.srpski jezik Radio-vijesti . Ta je situacija posljedica veoma skromnog kadrovskog potencijala u redakcijama na slovačkom i rusinskom jeziku. Istodobno je na tim programima emitiran velik broj pseudodogađaja (radio na rusinskom čak više nego aktualnih 44% prema 56%). odnosno sva priopćenja o temo "južne srpske .mađarski jezik Radio-vijesti . Rujan 2006. Na programu televizije na rusinskom.mađarski jezik Radio-vijesti .Valić Nedeljković Tablica 2.

Najviše pseudodogađaja odnosi se upravo na tu temu. između ostalog. o položaju manjina u novom Ustavu Srbije. čime se. Valja istaknuti da su priopćenje Saveza vojvođanskih Mađara o bojkotu referenduma na novi Ustav Srbije zbog lošeg položaja manjina. a program na rusinskom i mađarskom da predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš najavljuje pozivanje građana na bojkot referenduma o novom Ustavu i da prosvjeduje protiv koncesije za autocestu kroz Vojvodinu.80 TEMA BROJA pokrajine". Nijedna redakcija nije izostavila pseudodogađaj u čijem je središtu Kosovo. ali je izostavila sve ostale u čijem središtu je bilo pitanje važno za vojvođanski identitet. Vojvođanski javni servis se ni u pseudodogađajima ne bavi zemljopisnim područjem za koje emitira program. Samo nekoliko takvih događaja u promatranom razdoblju tiče se Vojvodine kao geopolitičkog entiteta multietničke provenijencije. nije se mogla čuti „druga strana“. gotovo isključivo oni čija stajališta su na liniji „srpske strane u pregovorima“ (ta se fraza ponavlja u medijima. Program na romskom objavio je jedini priopćenje koje se tiče te nacionalne manjine. Osim priopćenja glasnogovornika Ahtisarija. osim na mađarskom. dakle. I na području pseudodogađaja vidljivo je da je multikulturalizam rijetko sadržaj u informativnim emisijama i radija i televizije. manjine se bave ili samo vlastitim političarima. Naime. Martija Ahtisarija i Amerike s druge strane). odnosno na početku informativne emisije. pa se razvila svijest o postojanju dvije suprotstavljene strane . Riječ je o konferenciji za novinstvo u Izvršnom vijeću Vojvodine. postiže da Kosovo bude svakodnevna tema. ili da se čak ne bave pitanjima koja su od interesa za vlastitu i druge manjinske zajednice. dakle za sredinu u kojoj žive. predsjednik Boris Tadić i šef koordinacijskog centra za Kosovo u doba prvog promatranja. Tako je jedino program na mađarskom jeziku objavio priopćenje Nacionalnog vijeća Mađara. najčešće pri samom vrhu. zbog njezinog nepovoljnog položaja. o provedbi romske strategije razvoja.Srbije s jedne i albanskih separatista. na rusinskom i rumunjskom jeziku. pri čemu je najčešći subjekt aktualna vlast (premijer Vojislav Koštunica. Sva priopćenja iskazuju stajalište Srbije. a subjekti su. koja su najčešće aktualna. predviđanja reakcija na određena predložena rešenja i slično. odlučnost njezine pregovaračke skupine. potom međunarodni subjekti kao predstavnici Rusije i politički analitičari iz svijeta čak i SAD-a. Sandra Rašković Ivić). Program na mađarskom jeziku (inače tradicionalno najrazvijeniji i najviše autentičan program na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini) . objavili programi.

SEEMO. U predizbornom promatranje je uočeno više pseudodogađaja nego u ostalim ciklusima. 2 Opširnije u: Valić Nedjković. Univerzitet u Segedinu katedra za Komunikaciju i Medijske studije. kako je već rečeno u uvodnim razmatranjima. prvi koraci i problemi. da je spomenuto programsko usmjerenje u informativnim emisijama na jezicima nacionalnih manjina posljedica desetljetnog slabljenja tih redakcija (od vremena Miloševića do danas2). Naime. Treći ciklus bio je posvećen posljednjem tjednu predizborne kampanje za parlamentarne izbore u Srbiji u siječnju 2007.Valić Nedeljković 81 donekle je iznimka. koja se svaki dan ponavljala. Media and minorites in South east Europe. . D. D. (2007). priopćenja. (2006). Kao prvo. Privatizacija i transformacija medija na jezicima nacionalnih manjina – javni servis u Vojvodini.. koji time nisu potpuno ispunjavali svoju svrhu besplatnog političkog predizbornog marketinga. Druga karakteristika jest da su dominirali niskobudžetni pseudodogađaji.. Vienna. Minorities in Serbia focus on Vojvodina. Bauer and Oliver Vujovic. Livia Ivasko i Imre Matyus. Nije zanemariva ni već uočena tendencija da se manjine getoiziraju i zbog osjećanja nesigurnosti uvijek teže slijediti politiku aktualne vlasti. Valić Nedeljković. godine. nego prvenstveno medij namijenjen građanima te autonomne pokrajine. što je u biti dobar standard. Ta su priopćenja bila u televizijskim emisijama pokrivena uvijek istom arhivskom snimkom. to jest stranaka. izborne konvencije i predizborne aktivnosti tretirane kao aktualni događaji. rečenice istrgnute iz konteksta te nije bila najjasnija poruka koju stranka želi poslati javnosti. uočeno je da su veće stranke imale manje pseudodogađaja od manje popularnih i manjih izbornih lista. ali su praćene konferencije za novinstvo ovih kandidata. u usporedbi s ostalima. Ne može se sa sigurnošću tvrditi.. 29-44. Priopćenja su često bila nevješto skraćena. Segedin. dok je izborna lista SDU-a (Srpska demokratska unija) i PUPS-a (Partija ujedinjenih penzionera Srbije) u informativnim emisijama bila prisutna uglavnom preko priopćenja. izjave i konferencije za tisak tretirane su kao pseudodogađaji. na koji po zakonu imaju ravnopravno pravo svi sudionici kampanje. zbornik radova: Audiovizuelna obuka novinara na univerzitetima u Segedinu i Novom Sadu. potencijalnim glasačima. jer Radiotelevizija Vojvodine nije nacionalni javni servis. ur. ova redakcija je objavila najviše pseudodogađaja o Vojvodini. uočljive su razlike u kampanjama kandidatskih lista. eds Thomas A. Tako nije zabilježen nijedan aktualni događaj o listi Zato što mora bolje. iako promatranje upućuje na takav razvoj. 540554. Iako su.

što je politička mimikrija i manipulacija. U nekim programima. u izvještajima se to zanemarilo. Na tim predizbornim pseudodogađajima pojavljivali su se čelnici stranka. reagirao na odluku Vlade Srbije o prepuštanju koncesije za autocestu kroz Vojvodinu i dalje Srbiju jednom stranom konzorciju. prema izvještaju s tog pseudodogađaja. Svaki od njih je ili dužinom priloga o pojedinim izbornim sudionicima ili učestalošću izvještavanja o njihovim izbornim aktivnostima favorizirao jednu stranku ili stranke. smještani su u blok o izborima.82 TEMA BROJA Nijedan od promatranih informativnih programa tijekom posljednjeg tjedna kampanje nije izvještavao/objavljivao pseudodogađaje o svim izbornim sudionicima. Kosteš je tom prigodom izjavio. da je to "pljačkaški potez". “razonoda”. ovaj put kao dio predizbornog marketinga. Zatim je. da se "Vojvodina tretira kao špajz" i da se "time ponižava četvrtina građana Vojvodine". Izvještaj nije bio emitiran unutar predizbornog. Pri tome je u nekim . a vrhunac je svakako beogradski koncert Cece Ražnatović (udovica paravojnog zapovjednika Arkana). U televizijskim informativnim emisijama javnog servisa Vojvodine taj skup je smješten je kao aktualni događaj i praćen kao “zanimljivost”. odnosno spektakularni doček Nove godine. noć kada se dočekuje Srpska nova godina (prema julijanskom kalendaru). oni bili u bloku unutrašnje politike ili privrede. inače na listi Lige socijaldemokrata Vojvodine. koji su organizirali Velja Ilić i Vojislav Koštunica (koalicijski partneri u predizbornoj kampanji). Također. nego u privrednom bloku. o aktivnostima državnih funkcionara koji su afirmirali uspjehe vladajućih stranaka ili stranke kojoj pripadaju. Osim izvještaja s konferencija za novinstvo često su prema istome modelu bila objavljena i protokolarna priopćenja (posjeti stranih političara predsjedniku vlade i države u vrijeme kampanje). dok su u drugim. Bojan Kostres. Iako su se na trgovima isticale političke poruke. pozvao na građane da ne glasuju za aktualnu Vladu Srbije i izrazio je nadu da će buduća Vlada poništiti ovakvu odluku. prema objavljenom izvještaju. odnosno zanimljivosti i tretirani su kao aktualni događaji. Analiza je pokazala da u programima Radiotelevizije Vojvodine nije bilo jedinstvene strategije u odnosu prema državnom marketingu. Jedan od karakterističnih primjera je izvanredna konferencija za novinstvo. slogani i stranački plakati koje su doček priredile kao predizborni događaj. organizirani su koncerti na gradskim trgovima u cijeloj Srbiji. na kojoj je predsjednik skupštine Vojvodine.

kao dodatak promatranju organizirane su fokus skupine na svim jezicima programa koji su praćeni. namijenjen je medijima. a kojima najmanje. ali gotovo uopće ne onih s Kosova. umnožavale su se reakcije. nova priopćenja i izjave različitih drugih domaćih i stranih sudionika. nakon sedam mjeseci.. U analizi predizborne kampanje Jovanka Matić zaključuje da "izborno izvještavanje Radiotelevizije Vojvodine još uvijek nosi tragove nasljeđa prijašnje medijske prakse. koje su zatim opet provocirale nove pseudodogađaje. dakle u promatranom razdoblju koje obuhvaća ovaj rad. Ono što je zanimljivo i dalje jest. nego u funkciji potrebe javnosti da stekne cjelovitu sliku o političkoj ponudi. Svi traže najviše informacija s lokalnog područja i iz Vojvodine. što je po Boorstinu (2006: 96) osnovno obilježje ovog oblika javnog zauzimanja. u tisku). ima karakteristične sudionike. Podsjetimo. sudionici su gotovo jednako odgovarali na pitanja o tome kojima bi vrstama informacija javni servis Vojvodine trebalo posvetiti najviše pozornosti. do travnja 2007. Ukratko. shvati najvažnije razlike između ponuđenih političkih platformi. česta su priopćenja i izjave različitih subjekata (srpske strane) o statusu Kosova. Ono je mnogo više u funkciji potreba izbornih sudionika da svoja izborna obećanja dostave biračima. šalje ne sasvim jasnu poruku ali istodobno ona je jednoznačna. Budući da javni servis nije definiran samo kao medij koji su osnovali i koji financiraju građani. Upravo je to dobar primjer kako pseudodogađaj geometrijskom progresijom proizvodi druge pseudodogađaje. kao i o nacionalnim . nego je bit i u tome da ga oni i kontroliraju.Valić Nedeljković 83 programima isticana stranačka pripadnost državnih funkcionara. U četvrtom ciklusu bilježi se smanjen broj pseudodogađaja. u središtu pozornosti pseudodogađaja vezanih za geopolitičko područje Vojvodine. Na ovome primjeru mogu se uspješno provjeriti i ostale karakteristike pseudodogađaja. koncesija za autocestu kroz Pokrajinu pa nadalje prema Beogradu i jugu Srbije. nema mnogo dodirnih točaka s realnošću. eventualne posljedice predložene politike i racionalno osnuje izbor budućeg vodstva države" (Matić. bez aktualnog povoda. Na svaku izjavu ili priopćenje o statusu Kosova od rujna 2006. pseudodogađaj sam o sebi svjedoči u smjeru u kojem njegovi autori to žele. dok u drugima to nije bio slučaj. U ovom ciklusu također.

Pseudodogađaji su u različitim jezičnim programima javnog servisa zauzimali različito vrijeme informativnih emisija. . U vezi s multietničkim sadržajima u informativnim programima smatraju kako treba više pozornosti posvetiti građanima i stvarnim događajima nego percepciji i izjavama političkih vođa. Do ovakvih sadržaja može se doći jedino medijskom inicijativom. naročito priopćenja i izjave političara. svakodnevni život. nisu korisni pseudodogađaji (ako se promatraju kao mišljenja i stajališta političkih i drugih vođa ili njihova promocija u drugom smislu).84 TEMA BROJA manjinama. Sugestije ispitanika jesu: − više informacija o običnim ljudima − više informacija iz privrede i poljoprivrede. što pokazuje da ne postoji jedinstvena programska politika i strategija o tome što jest valjana medijska vijest i koji povod od moguća tri (aktualni događaj. pseudodogađaj. posebno onim nacionalno usmjerenjem. a manje politike u užem smislu − više servisnih informacija koje trebaju biti potpunije. osim u predizbornim kampanjama i ozbiljnim društvenim i političkim krizama. Globalna politika ih ne zanima. iz perspektive običnih ljudi. aktualnije i upotrebljivije − manje vijesti kojih ima u drugim medijima. može se zaključiti iz razgovora vođenih u fokusskupinama. Najviše ih zanima realni. Građanima. koja u informativnom programu RTV-a u promatranom razdoblju nije bila dovoljno zastupljena. a mnogo manje iz svijeta i Srbije. medijski iniciran događaj) trebalo bi i u kojem opsegu biti zastupljen u informativnim emisijama. Zaključak i preporuke za dobru praksu Javni servis RTV-a u ispitivanom razdoblju u odabiru medijskih sadržaja za informativne emisije slijedio je uobičajenu praksu u medijskom sektoru da pseudodogađaj tretira kao valjanu vijest.

Rastislav Durman. drugo dopunjeno izdanje. ur. Boorstin. svih građana koji žive na području gdje se gleda Radiotelevizija Vojvodine – tj. Daniel (1964). Privredni pregled. tj. OEBS misija u Srbiji. in Journalism: The democratic Craft. Dubravka (2002). Daniel (2006). Sociologija proizvodnje vesti. Medijska etika i sistemi medijske odgovornosti. Valić Nedeljković. Galtung& Ruž (1993). Oxfor University Press.Valić Nedeljković 85 Nepostojanje jedinstvene strategije uočeno je u odnosu prema predizbornoj kampanji kao i u pitanjima koja se odnose na Vojvodinu kao geopolitički entitet obilježen multietničnošću. Beograd. The Image. Novi Sad. zadovoljio bi komunikacijske potrebe. Beograd. Dubravka Valić Nedeljković. Dubravka (2003). 15-29. . 31-39. Beograd. Beograd. Clio. Praktikum novinarstva. Harper and Row. 80-98. New York. Zbornik radova Funkcionisanje lokalne televizije. Jovanka (u štampi). (visokoprofesionalno obrađenim raznovrsnim sadržajima). Stuart Adam and Roy Peter Clark. str. Obrasci novinarske selekcije vesti. Novosadska novinarska škola. Literatura Bertran. Izveštavanje Radio-televizije Vojvodine o kampanji za parlamentarne izbore u Srbiji 2007. G. Valić Nedeljković. u Gledišta 16:Javnost i manipulacija – sociologija vesti. Matić. M. Šadson. Đ. Klod Žan (2007). (2001). Gocini. ur. Beograd. Oxford/New York. u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. u Gledišta 1-6:Javnost i manipulacija – sociologija vesti. (1993). Istorija novinarstva. TV novinar i pritisci dnevnopolitičke prakse u odabiru medijskog događaja – kako izveštavati o drugima. 157-180. NNŠ. godine. čime bi javni servis opravdao svoje postojanje. Boorstin. u Medijska sfera: javni servis Vojvodine. From News Gathering to News Making: a Flood of Pseudo-Events. Novi Sad. Osnovna uputa za primjenu modela dobre prakse bilo bi da se na račun sada visokog postotka pseudodogađaja ubuduće znatno poveća još veoma mali postotak medijski iniciranih događaja. ed.

From an emotional approach to the fate of Kosovo to progressive civil activities.230. edicija Link plus. 197. Mediji i javni interes. . Medisa Art Service International. Radenko Udovičić. Valić Nedeljković. Media Plan Institut. Sarajevo. in Indicator of public interest: TV Prime Time Domestic News Monitoring and analysis of TV news programs in 10 SEENPM countries. ed.86 TEMA BROJA Valić Nedeljković Dubravka (2005). Novi Sad. Dubravka i Višnja Baćanović (2007).

There is no man who can utterly comprehend it. kodiranje poruke. The reality exists. and it is only a shadow of a shadow's shadow of a reflection's reflection of the reality. It is the only unvarnished truth. complexity and immeasurable size. but because of its spatial and temporal expandability. A sufficient reason for their appreciation is that they cannot be proven impossible either. smetnje u kanalu ∗ Autor je asistent Sveučilišta u Dubrovniku . therefore the truth is what it is. just because they have not been empirically proven yet. One cannot easily renounce the latest theories on the existence of multiple parallel worlds. A media representation of the truth is separated by five levels of distortion from the reality.87 ISTRAŽIVANJA UDK 316. no matter how much immeasurable it is. even parallel space and time. The reality is what it is. medijski prikaz stvarnosti. not only because of its extent.77 (87-102) Đorđe Obradović∗ Medijski prikaz zbilje ili sjenine sjene sjena odrazova odraza stvarnosti Summary The discussion on the possibilities of the comprehension of reality is a basic precondition for understanding the communication process. therefore it is true. Ključne riječi: komuniciranje.

taj put od stvarnosti i njezina prikaza u medijima do onoga što prime primatelji poruka. i istina je to što jest. 16. uz objašnjenje: „Koliko ih je bilo koji su nekritički slavili i promicali tu krilaticu. Parmenidove postavke izjednačavaju stvarnost s istinom. pa se može zaključiti da autor govori o zbilji drugačijoj od stvarne. Upravo tako treba shvatiti Lipovčanov izraz druga zbilja. nego sadržajne odlike da je to nešto drugo. i ne držati se čvrsto rednoga broja koji je uporabio. Srećko Lipovčan podsjeća na Heideggera i njegovu sintagmu „doba slike svijeta“ koja mu služi kao osnova za vlastito tumačenje medijske slike svijeta kao „druge zbilje“. kako je naziva. To još uvijek nije stvarnost. grčki filozof Parmenid u petome stoljeću prije Krista zaključuje da je istina to što jest. Zagreb. opet su tek slika stvarnosti. U prvome dijelu poeme O prirodi nazvanome Put istine. 2006. Lipovčan kritizira često navođeno gledište Marshalla McLuhana „medij je poruka“ nazivajući ga arogantnim. ali i dalje ostaje neriješeno pitanje kako spoznati njezinu bit i je li uopće ili u kojoj je mjeri moguće to što jest prenijeti drugima. i ovdje u nas. ali dokazuje da je medijska slika svijeta drukčija od stvarnosti. nužno je podrobnije opisati. a ne ona sama. Nju primatelji poruka primaju s više osjetila nego. koliko njegova subjektivnost utječe na oblik i sadržaj prenesene poruke. pokretne slike i zvukovi prikazani čak u vremenu u kojemu se nešto zbiva. str. 1 Lipovčan. Stvarnost postoji i zato je ona istinita. No. Stvarnost je istina jer stvarnost je to što jest. na primjer.88 ISTRAŽIVANJA Čim se spomene istina ili potreba istinitoga prijenosa poruka. a kako je to što jest istinito. a ne znam koliko su bili svjesni činjenice da je Mc Luhanova pozicija rezultat ne samo jednog posve drugačijeg poimanja kulturnih vrednota nego i drugačijeg statusa kulture (u američkom društvu).“1 Lipovčan ne produbljuje kako nastaje „druga zbilju“. javljaju se barem dva nova problema već na razini samoga pošiljatelja. drugačijeg od onoga koji je etabliran u Europi. . Pogrešno je prihvaćati pojednostavljeno rješenje da je nastanak elektroničkih medija omogućio prikazivanje stvarnosti. Hrvatska sveučilišna naklada. Prvi je kako uopće odrediti što je istina a drugi. Srećko: Mediji – druga zbilja?. čak i kad netko želi nešto istinito prenijeti drugima. nego samo medijska slika stvarnosti. tekst urezan u glinenu pločicu. dakle drukčije od stvarnosti. Ali.

“ Poslije sažeto i američki pragmatično prepričanoga dijaloga iz Države. Međutim. ali im pritom izgleda gluplji nego prije i zato ih ne može lako uvjeriti.. str. Russel zaključuje: „Ako ne poznamo filozofiju. Ali. Odanle prvi put vidi kako sunce obasjava mnoštvo stvari stvarnoga svijeta.2 Sjena stvarnosti Možda je upravo Parmenid potaknuo Sokrata da se počne baviti svijetom ideja. da bi simbolički mogao prikazati neko zbivanje. nema nijednoga dokaza da je dovoljno biti filozof i moći spoznati stvarnost. koje nam pruža istinu i moć znanja. Budući da ne vide ništa drugo. Pojedine djeliće stvarnosti – da.“ 3 Za razliku od prethodno iznesenih postavki. Pokušava im pokazati put prema svjetlosti. Oni su sputani lancima i ne mogu se okretati oko sebe. Vraća se u špilju da drugove obavijesti o svojim otkrićima i pokušava im dokazati kako je oko njih samo maglovit odraz stvarnosti. ali 2 3 Kurtić. Najil: Kod novinarstva. potom ga imenovati. Bertrand Russel je vrlo optimističan i kao preduvjet potpunoj spoznaji pretpostavlja samo dobro poznavanje filozofije. i 120. Sarajevo. 2005. misle da su sjene stvarne. mora prethodno sebi stvoriti predodžbu i zasnovati u svojoj glavi mentalni model promatranja trenutka stvarnosti. predstavlja ideju boga. Platon učenje o idejama izlaže kroz Sokratova usta u često navođenom primjeru ljudi okovanih u špilji. što ga je poslije Platon zaokružio u cjelovit sustav. Na njemu. koji na zidu mogu vidjeti samo sjene stvarnoga svijeta. i to je stvarnost. Ali kad smo filozofi. privide stvari. nalikujemo na zatvorenike i vidimo samo sjene. 60. Bertrand: Mudrost Zapada. a pred njima prazna špilja zatvorena u dnu praznim zidom. svijet samih sjena.Obradović 89 Najil Kurtić ističe kako novinar. Marjan tisak. budući da je gledao sunčevu svjetlost. 119. Bertrand Russel taj dijalog iz Platonove države sažima. tumači i dodaje vlastita promišljanja o filozofiji i stvarnosti: „Oni koji su izvan filozofije. jedan čovjek zbacuje svoje okove i tapkajući ide prema izlazu iz špilje. Iza njih je vatra. vidimo stvari kakve su izvana. 2006. kao na platnu oni vide vlastite sjene i sjene stvari između njih i vatre. str. izraziti simbolički i tek tad uključiti u prostor komunikacije. To svjetlo.. u sunčanom svjetlu razuma i istine. . zaslijepilo ga je njezino blještavilo i sada teže razaznaje sjene. nalikuju na zatvorenike u špilji. Media plan institut. Russel. Na kraju. Split.

-396. i ne može se prenijeti ni prostorno ni vremenski. zato što je istinu s mukom nalazio budući da sudionici pojedinih zbivanja nisu govorili isto o njima. Astrid: Uvod u publicističku znanost i komunikologiju. središnje važnom pitanju u publicistici. stvarnoga ili simboličkoga. svaki dan se nalaze pred istim problemom – kako spoznati što se iza brda valja. 4 Kunczik. Pa i kad se dođe do jednoga brda. A iza svakoga su nepoznanice. iza njega se nalazi drugo. treće. Drugu zbilju. Zato se Tukidid trudio događaje opisivati „koliko je moguće točno“. zasigurno – ne. Upravo to dokazuje da spoznaja čovjeka o stvarnosti nije zbilja sama. Novinari. Russel kaže. nemjerljivo protežna i višedimenzionalna. Odgovorio je opisno – da nije. pa jednako tako i komunikatori ili. ali njegov sadržaj svakako jest da je stvarnost jedna jedina. po njima. Zagreb. na osnovi subjektivnih mogućnosti autora stvorena slika ili. jedina istinita zbilja i zbog toga ju je moguće izjednačiti s istinom. učitelj. sjena stvarnosti. Pojam objektivnosti razmatraju mnogi. predstavlja predodžba djelića stvarnosti kako je ljudi uopće. u sunčanom svjetlu razuma i istine“. analognim Platonovim zapisima. nego kako je tko bio sklon kojoj strani. nego njezina nepotpuna. jedna do druge.4 Dakle. to što jest. koji su Tukididovu muku u pokušajima dolaska do istine uvrstili u uvodni dio rasprave o tom. pitao je li moguće zbilju objektivno prenijeti. ili šire komunikatori općenito. 89. ili drugim riječima. Zaklada Friedrich Ebert. Michael i Zipfel. među njima i Michael Kunczik i Astrid Zipfel. ona je to što jest. još uže. str. po razmatranju mogućnosti spoznaje stvarnosti u cijelosti. novinari. „izvana.) prije više od 2400 godina. njezinu sjenu. po analogiji na Platonove zapise Sokratovih riječi. mogu uočiti i shvatiti. . čistač. Još se Tukidid (460. Nije moguće spoznati je u cijelosti upravo zbog njezine nemjerljive protežnosti i višedimenzionalnosti. konobar. Jedini zaključak koji je moguće obraniti brojnim argumentima. četvrto brdo i tako unedogled. pišući Povijest peloponeskoga rata. predodžba o djeliću stvarnosti koju novinar stvori u svojoj glavi nije zbilja. matematičar… Stoljetna narodna mudrost pretočena u poslovicu o nemogućnosti spoznaje stvarnosti u cijelosti glasi: „Nitko ne zna što se iza brda valja“. novinar. a još manje komunikacijski. pokušavao je spoznati filozof. Samo je ona prva i prava zbilja. 1998.90 ISTRAŽIVANJA stvarnost u cijelosti.. može biti različito uobličen. nego njegova predodžba ograničena njegovim mogućnostima spoznaje.

i 5.). Pravila pripreme priloga se uče i različita su za različite medije. 4. sukob. blizinu. ur. Sherry: Tradicionalni kriteriji za određivanje vrijednosti vijesti. U radijske ili televizijske dnevnike ne bi često mogle stati snimke nijedne točke s mnogih sastanaka. uravnoteženom i nepristranom izvješćivanju. od prirodnih katastrofa ili ratnih sukoba. vlastitim znanjem i stilom. kad je želi prenijeti javnosti? Sve nije moguće prenijeti.. neobičnost. . televiziji i internetskim glasilima neće biti napisan (ili izrečen) istim riječima. pravovremenost i publiku. opet taj prijenos nije cjelovit nego se bira što će se iz njega prikazati. korisnost i zanimljivost.Obradović 91 Sjenina sjena stvarnosti Što se zbiva s tom drugom zbiljom. nego i na lokalnoj razini. novinar ga uobličuje u skladu s pravilima novinarske struke. do umjetničkih festivala ili zabavnih priredaba. Čak kad se neki izdvojeni događaj prenosi u cijelosti. Sherry Ricchiardi kaže da profesionalni novinari i urednici najčešće sažimlju osnovne kriterije za to je li nešto vijest na relevantnost. ili usporedbom s Platonovim zapisima Sokratovih riječi „sjeninom sjenom stvarnosti“. Stjepan. U cijele dnevne novine ne bi mogle stati rasprava i odluke sa sjednica tijela vlasti ne samo na državnoj. Izvori. Uvod u novinarstvo (Ricchiardi. važnost. istinitom. koliko god se komunikator trudio da poštuje pravila novinarske struke o točnom. predodžbom djelića stvarnosti kakvu je novinar stvorio.Sherry i Malović. a kao važne elemente u vijestima unutar tih osnovnih smjernica nabraja utjecaj. str. Odabir se stalno provodi i ne može biti objektivan. Oprema 5 Ricchiardy. Sjenine sjene sjena stvarnosti Poslije odabira elemenata od kojih će nastati medijski prilog. Isto je i s drugim zbivanjima. pa i prilog o istome zbivanju u novinama. u skladu s Lipovčanovom tvorbom izraza za medijski prikaz stvarnosti.5 Selekcijom onoga od čega će se pripremiti medijski prilog nastaje slika stvorene predodžbe stvarnosti. nego je uvijek subjektivan. poštenom. 1996. „treća zbilja“. Sadržaj čak i kraćih sastanaka napisan u obliku cjelovitoga zapisnika previše je opsežan za bilo koje glasilo. na radiju. Zagreb. koju je moguće nazvati.

fotografi. str. str. oni dodatno udaljavaju nastali novinski oblik od stvarnosti. isti učinak postižu najave na radiju. Stjepan: Novine. lektori.8 Priprema medijskoga priloga završava kad ga novinar uobliči i kad. nego događaje trebaju predočiti širokim slojevima zanimljivim i atraktivnim stilom pisanja. postane spreman za tisak ili objavu. 7 Saxena. u njegovu konačnom oblikovanju mogu sudjelovati redaktori.6 Kako naslovi dodatno sažimaju sadržaj poruke ili ga tek posredno naznačuju potičući na čitanje. mogućnosti i sposobnosti. 194. prepoznatljivim i provokativnim.92 ISTRAŽIVANJA priloga ovisit će o vrsti medija.197-204. Spahić. 2006. New Delhi. 2003. odnosno pozivom na čitanje“. obrazovanja. poslije uredničkih. London.. Besim: Biti propagandista.. njegova znanja. opet ovisno o vrsti medija i uređivačkoj koncepciji. stila. 1990. Prije njegove objave. Spahić naslove u novinarstvu naziva „reklamom samog novinarskog teksta. 44-46. str. predrasuda. Sarajevo. Sveučilišna knjižara. a budući da postaju dio napisa. Thousands Oaks. U novijima se u posebnim poglavljima obrađuje pisanje naslova u internetskim glasilima. ovisno o mediju. i on tako uobličen od odabranih elemenata djelića stvarnosti više nije ni „treća“ nego „četvrta zbilja“ u skladu s Lipovčanovom tvorbom izraza za medijski prikaz stvarnosti. Neovisno o tome što im to nije cilj. televiziji i u internetskim glasilima. grafički urednici.7 Stjepan Malović upozorava da novinari ne smiju preuzeti jezik struke o kojoj pišu. Svaki novinarski prilog nosi osobne značajke njegova autora. osjećaja. Zagreb. ili sukladno s Platonovim zapisima Sokratovih riječi on je tek „sjenine sjene sjena stvarnosti“. Važnost naslovnih cjelina i naslova kao njezinih najvažnijih dijelova za privlačnost poruke primateljima tolika je da stalno izlaze knjige posvećene samo pisanju naslova. 8 Malović. redatelji… Besim Spahić tumači upute za pisanje naslova koje je dao David Ogilvy i koji su jednako primjenjivi u oglašavanju i novinarstvu. grafičkoga uređenja ili dodavanja zvuka ili videa. lektorskih i korektorskih ispravaka. Sage Publications. korektori. tonski i videosnimatelji. Udruženje ekonomskih propagandista BiH. Sunil: Headline Writing. urednici. 6 . pa tako ni u svim novinama prilog o istome događaju neće biti isti. ali također o uređivačkoj koncepciji glasila u kojemu prilog izlazi..

vrste. značajki uporabljenih tiskarskih boja. Sukladno s tim usporedbama lako je opisati i dokazati postojanje mehaničkih smetnji i u drugim medijima. Do njihova izobličenja. onda su nestale sve druge boje. pogrešnim redoslijedom ili količinom otisnutoga slova itd. nikada nisu iste snimljenome u djeliću stvarnosti. niti može biti idealan. boje i hrapavosti papira. bolje je rabiti sadržaju primjereniju riječ smetnja. pa ih primatelj dekodira u svojoj glavi. odnos prema pozadini. perspektivu. U početku su autori komunikacijskih modela šum u kanalu tumačili mehaničkim smetnjama. zapreka – ovisno o tome kako tko zove više ili manje izobličenje odaslane poruke) u komunikacijskom kanalu ili izvan njega. a to su glasila u ovome slučaju koja razmatraju isključivo javno upućene poruke masovnim primateljima. rezolucije i kvalitete tiskarskih strojeva. rezolucije. Svaka novinska fotografija dvodimenzionalno prikazuje trodimenzionalnu stvarnost i već je time izobličuje. buka. zamijenjenoga. ali i zbog (ne)kvalitete otiska. računalne obrade. mijenja joj dimenzije. Ako su fotografije otisnute u crno-bijeloj tehnici. nije. prijeloma stranice. uočenim i posebno naglašenim pojavom prvih telegrafskih uređaja koji su se u gotovo nepromijenjenome obliku zadržali kao osnovno komunikacijsko sredstvo na brodovima. I danas mnogi teoretičari sve smetnje u primitku onakve poruke kakva je odaslana. Smetnja se podjednako može odnositi na izobličenje poruke u svim medijima.). a zapreka više predstavlja samo fizičku. medija za pohranu. odvaja je od okoliša što ga slika ne prikazuje. opet se dijelom razlikuju od stvarnih boja koje postoje isključivo pod određenim svjetlom u određenome trenutku gledane istim okom i premda mogu biti slične. opreme ilustracijama. ali nikad ne može postići istovjetnost sa snimljenim djelićem stvarnosti. Uvijek se više ili manje javlja smetnja (šum. Ako su fotografije otisnute u boji. U tiskovnim medijima mehanička smetnja može nastati uslijed obične tiskarske pogreške (ispuštenoga. vrste. veličine i debljine slova. pa i misaonu. dok to riječi kao što su šum ili buka mogu tek u prenesenome. dolazi i zbog kvalitete leće fotoaparata. . pripreme tiska.Obradović 93 Sjenine sjene sjena odraza stvarnosti Prijenos poruke komunikacijskim kanalima. nazivaju šumom. koji stvara mehanički šum u komunikacijskome kanalu. nego osjetilnu smetnju. ali kako taj izraz u hrvatskome jeziku označava prvenstveno slušnu zapreku. naučenome značenju. sve do predzadnjega desetljeća dvadesetoga stoljeća.

Analize Milana Kiperaša o čimbenicima koji znatno utječu na kvalitetu radne sredine.. kao što su buka. pročitalo ili čulo lava umjesto glava. od usisavanja. pa i zbog vanjskih zvukova može se pogrešno dekodirati odaslana poruka (primatelj ne čuje svaki dio. Smetnja može nastati u prvome trenutku primanja poruke. Pojedine struke rabe određene izraze za točno određenu namjenu kojima se izvan te struke posve mijenja značenje. Ta se semantička. koji je značajan jednako kao i pojam mehaničke smetnje u kanalima. pripreme hrane. str. Kao dokaz tvrdnji o postojanju i nužnosti uvažavanja semantičkoga šuma. Mario: Komunikologija masovnih medija. 9 10 Plenković. na primjer. besanicu i opću razdražljivost. prije nego primatelj počne dekodirati njezino puno značenje. Barbat. 73. šum i vibracije. lako je dokazati svakodnevnim. Dubrovnik. Ljudi čitaju novine i slušaju radio. Postoje i riječi jednake u pisanome obliku. vode i slično) i radom motora ometaju primitak poruke.94 ISTRAŽIVANJA Umberto Eco ide korak dalje i za razliku od ranijih komunikacijskih modela. U svim jezicima postoje iste riječi koje imaju više različitih značenja.9 Semantička ili značenjska smetnja zamrsila je modeliranje komunikacije. šumovi i vibracije mogu dopirati i u vlastitome domu. str. . mogu se jednako dobro primijeniti i na proces primitka medijskih poruka (buka. uvodi pojam „semantičkoga šuma“. mogu poslužiti i istraživanja iz različitih znanosti. a značenje im se mijenja ovisno o naglasku u izgovoru. iz druge sobe. Milan: Ergologija. Da smetnje mogu nastati i izvan kruga kretanja poruke od izvora do primatelja i obrnuto kad se radi o dvosmjernoj komunikaciji. 1993. sve češće gledaju televiziju ili prate internetska glasila i u prijevoznim sredstvima koja kretanjem (trenjem o podlogu.“10 Ovo je posve primjenljivo i za komunikacijski proces. Veleučilište u Dubrovniku. ali ju se mora imati na umu jer je lako dokazati da postoji. bol u glavi.). otporom zraka. izazivaju napetost i nemir. ili ne vidi uslijed trešnje svako slovo itd. buka. 1998. Prema Kiperašu. a u slučaju dužeg djelovanja mogu prouzročiti osjećaj premorenosti. slušanja glazbe. 39. šum i vibracije mogu prouzročiti različite smetnje u funkcioniranju ljudskoga organizma. Zagreb.. značenjska smetnja dijela poruke može usporediti s vizualnim činom pogrešnoga čitanja zbog brzine kao kad bi se. kao i na radnome mjestu od procesa rada ili glasova drugih zaposlenika). „Najčešće je da šum i buka odvraćaju pozornost sudionika u radnom procesu. „jer oba šuma podjednako mogu omesti komunikacijski proces do nule u trenutku prijama“. uobičajenim načinom praćenja medija. Kiperaš.

str. Zagreb. 1998. značajke tih negativno procijenjenih glasova takve su da mogu primatelju otežati razumijevanje poruke. France: Humana komunikologija. I ta se vrsta smetnji može ubrojiti u semantičke. . ima dosta onih s negativno procijenjenim glasom. dodatno izobličuju glas.. str. predajnik i prijamnik. Može se prihvatiti Vregov dokaz da empatija kao 11 Varošanec-Škarić. zaključuje Vreg. zorno pokazuju da i među novinarima. koja se postiže ponavljanjem znaka. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. njemu vlasnik ne predstavlja ništa značajno da bi ga se trudio razumjeti i u isto vrijeme možda magarac misli na zgodnu magaricu ili sočnu travu na obližnjoj livadi. Hrvatsko komunikološko društvo i Nonacom. Prvo. Zagreb. 23. a ako i uređaji. na primjer svojega psa. sukladno Vregovim istraživanjima komuniciranja ljudi i životinja. 12 Vreg.. između ostalih. uživjeti se u ulogu drugoga. Čovjek razvija empatijske sposobnosti i kada ispituje ponašanje životinja. 20. magarac ne želi poslušati vlasnika i pomaknuti se s mjesta koliko god on to zahtijeva? Jednostavno. zalihost). urednicima. Tek s ponavljanjem znaka primatelj može razumjeti poruku.Obradović 95 Određujući timbar (boju glasa. pa moraju uvoditi redundanciju (obilje riječi. i glasove javnih osoba i vokalnih profesionalaca. onda se istodobno javlja i mehanički šum. komunicirati u skladu s očekivanjima drugog.11 Rezultati istraživanja Gordane Varošanec-Škarić i njezine analize u knjizi Timbar važne su i za ovaj rad iz dva osnovna razloga. uvodi i empatijski čimbenik buke. uvažavati potrebe i interese drugoga. kada pokušava razumjeti glasovne poruke. smetnja može nastati i zbog glasovne kvalitete govornika i prirodne sposobnosti primatelja da čuje bolje ili slabije određene frekvencije. Dakle. intenzitet i boju glasa. kvalitetu glasa) Gordana Varošanec-Škarić procjenjivala je. a primjenljivo je i na komuniciranje ljudi s ljudima. političarima i javnim osobama koje su često u medijima. Istraživanje je pokazalo da i među njima ima onih čiji su glasovi negativno procijenjeni.“12 Vreg ističe da su pošiljatelji poruka svjesni neizbježnosti buke. „Empatija je proces projiciranja u unutarnja stanja. Gordana: Timbar. Kao drugo. 2005. France Vreg u kasnijoj fazi svojeg znanstvenog djelovanja uz mehaničku smetnju (naziva je tehničkom bukom) i semantičku smetnju. Nameće se i pitanje što se zbiva kad primatelja poruke nimalo nije briga i ne želi se truditi razumjeti komunikacijskoga partnera? Što ako. signala ili simbola. voditeljima. potrebe i interese komunikacijskoga partnera. Idealno komuniciranje se ostvaruje kada oba partnera pokušavaju 'razumjeti' jedan drugoga. i 21.

jednako kao i već objašnjene mehaničke (tehničke) i semantičke (značenjske) smetnje. 2000. 101. čist zvuk. 15 Tomić.. Lippman. i to su smetnje koje nastaju zbog primateljeva doživljaja pošiljatelja poruke. Navedene smetnje uključuju neverbalnu komunikaciju pošiljatelja poruka koja poruci također daje značenje..14 Važnost neverbalne komunikacije Zoran Tomić tumači navođenjem rezultata istraživanja Alberta Mehrabiana. 99. Primatelji poruka upućenih masovnim medijima najčešće su prikraćeni za primitak neverbalne komunikacije pošiljatelja. Naprijed. recimo prema podjeli kakvu navodi Kathleen Reardon: izraze lica. Prva je vizualna (kako je kandidat odjeven.“15 Tomić navodi i postotke važnosti tih oblika komunikacije i njihova utjecaja Reardon.. da je novinarstvo „poput snopa iz reflektora koji se neprestano pomiče amo-tamo. koji niti mora. skupina komunikacijskih smetnji? Odgovor je potvrdan. Ali. a treća je razina verbalna (sadržaj poruke. Mostar. druga je razina glasovna (to je vokal. boja glasa). 260. koji je utvrdio postotak važnosti tih oblika komunikacije i njihova utjecaja na poruku kandidata na izborima: „U tome kontekstu može se govoriti o tri razine poruke. dakle svega onoga što nije obuhvaćeno empatijskim sposobnostima. nego često tek na osjećaju i dojmu. Primatelji ne mogu pratiti u medijskim (do danas dvodimenzionalnim) prikazima stvarnosti sve važne činitelje neverbalne komunikacije. 1995. nužno je istražiti što se događa s ostalim sudionicima u komunikacijskim procesima. što se poručuje publici. str. pa time postoji i mogućnost empatijskih smetnji u komuniciranju. bez ikakva njegova truda ili pokušaja da ga razumije. na njegovu znanju i iskustvu. Djeluje li išta na sve ostale primatelje poruka što bi također moglo prouzročiti komunikacijske smetnje? Postoji li i četvrta. Zagreb. Sveučilište u Mostaru. str. koji ili nisu razvili empatijske sposobnosti ili ne žele razumjeti druge. što im se govori). budući da su empatijske smetnje ograničene samo na sudionike komunikacijskoga procesa koji pokušavaju razumjeti drugoga. pokrete tijela. 13 14 . napisao proučavajući medije. Walter: Javno mnijenje. u krajnjemu slučaju.13 Još je Walter Lippman 1922. istinit ili lažan. i 102. je li odgovarajući odjeven i uredan za tu situaciju). niti je primatelja briga je li vjerodostojan. Primateljev doživljaj pošiljatelja ne mora biti nužno utemeljen na njegovu prethodnome znanju o primatelju ili temi poruke. str. Alinea. 1998. Zagreb. manje istražena.96 ISTRAŽIVANJA dragovoljni proces postoji. dovodeći jednu za drugom razne epizode iz tame na vidjelo“. Zoran: Izborni marketing. kontakt očima i prostornu udaljenost. utemeljen u činjenicama i je li. Kathleen: Interpersonalna komunikacija.

dekodiranjem. objašnjavanjem.od primatelja prema pošiljatelju ili nastavak odašiljanja od primatelja koji tada postaje pošiljatelj prema drugom ili drugim primateljima. Poruka dolazi u mozak. uopće ne u tiskovinama. dodatno izobličuju stvarnost. i u nešto većoj mjeri glasovne (ali. na putu poruke od pošiljatelja do primatelja. A to nije predmet ovoga razmatranja. . napisani prilozi u novim medijima). ali to već spada u povratnu vezu . Sjenine sjene sjena odrazova odraza stvarnosti Primatelj poruku prima osjetilima: vidom (tiskovine. izvan naznačenoga sadržaja ovoga. u skladu s Lipovčanovom tvorbom izraza za medijski prikaz stvarnosti.). shvaćanjem. Valja napomenuti da se pojam interpretacija odnosi na interpretiranje cjelokupnoga sadržaja primljene poruke primatelju u njegovoj svijesti. jer predstavlja početak novoga procesa. Važnost vizualne komunikacije kao dijela ukupne poruke (govor tijela) predstavlja 55 posto. pa to više nije ni „četvrta zbilja“. tumačenjem. ovisno o sklonosti pojedinih teoretičara prema nekoj od tih istoznačnica kad je riječ o tome procesu u primateljevu mozgu. a ne nekome drugome. gleda sliku na televizoru ili računalu kroz izlog trgovine pa ne čuje zvuk itd. a dobrim dijelom ni u novim medijima u kojima još uvijek prevladavaju tekstovi i fotografije). interpretacijom. zbog različitih razloga (sluša zvuk s televizora iz druge sobe. potvrđuje izrečenu tezu o smetnjama zbog kojih primatelj ne prima cijelu poruku. Navedene smetnje u komunikacijskom kanalu i izvan njega. Tumačenje primljene i shvaćene poruke nekome drugome predstavlja novu razinu mogućega izobličenja. sluhom (radijske poruke) ili i vidom i sluhom istodobno (televizijske poruke. gdje počinje postupak razumijevanja. nego tek njezin dio. što ih je također utvrdio Mehrabian. Kako većina medija ne prenosi uopće ili prenosi samo djelomično ukupnost vizualne komunikacije.Obradović 97 na poruku. koji se može nazvati i razjašnjavanjem. glasovne (kako kažemo) 38 posto i verbalne (što kažemo) samo 7 posto. nego je „peta zbilja“. ili u skladu s Platonovim zapisima Sokratovih riječi poruka koju primatelj primi predstavlja tek „sjenine sjene sjenu odraza stvarnosti“. Postoje još dvije kombinacije kad audio-vizualne poruke prima ili samo vidom ili samo sluhom. audio-vizualne poruke u novim medijima).

previđamo da smo mi u manje razvijenim državama analfabeti ništa manje kobne vrste: medijski nepismeni. Zagreb. Bauer zaključuje da se medijska pismenost najbolje može naučiti kroz ophođenje s medijima i da medijska kompetentnost ovisi o raspoloživosti medija. nije više dovoljno. neovisno o tome jesu li to znakovi. danas kad već prevladava (medijska) vizualna kultura. on nije točan. 105. Manca. Ili. Rajko: Život s medijima.: Mediji za otvoreno društvo. str. zvukovi. zaključio da se sposobnost ophođenja s medijima može izučiti i naučiti. godine. kodova. Smatra da ljudi preko primjene alata uče ujedno i kako taj alat poboljšati. Prvu moguću smetnju može predstavljati njegova sposobnost razumijevanja medijskih poruka – jasno određenje da se radi o medijskome prikazu djelića zbilje.“16 Tek kad su odgojeni za razumijevanje medija.17 16 17 Košir. dok ih znalac može u svojem mozgu pretvoriti u glazbu i zaključiti sviđa li mu se ona ili ne. Tko ne zna čitati notne zapise. Zgrabljić. simboli ili njihove kombinacije. Moglo bi se postaviti pitanje: Pa tko to ne zna? Premda bi mogao slijediti brzopleti odgovor da svatko zna razliku između medijske poruke i stvarnosti. Bauer. zvukova i simbola kakvi bi trebali (mogli) biti u stvarnosti. Nada. . ljudi stvaraju predodžbu primljenih medijskih znakova.. a pismeni ih čitajući u svome mozgu može protumačiti jaukom vjernim kao da ga je uistinu čuo. a ne o stvarnosti. On smatra da je kulturna kompetentnost. i 106. poslije istraživanja medijske pismenosti i radova objavljenih o toj temi od 1979. Bauer. str.. Odgovornost i stručnost u uvjetima komunikativne uporabe medija razmatra i Thomas A. Primatelj tada primljene nizove signala.98 ISTRAŽIVANJA Osjetila su obavila svoj posao i prenijela manje ili više izobličenu izvornu pošiljateljevu poruku. 2007. kako piše u priručniku o odgoju za medije Život s medijima: „Poznavati abecedu i znati čitati. Ranfl. Dok upozoravamo na klasičnu nepismenost. slike. I on je. ICEJ. Razliku znaju samo osobe odgojene za primanje medijskih poruka. tumači sam sebi spajajući ih u suvislu cjelinu. koliko mu to mogućnosti dopuštaju. slika. prisutnu i u najrazvijenijim dijelovima svijeta. Zagreb. 1999. što se prenosi i na medije. Doron. Nepismenome čovjeku znakovi jao ništa ne znače. do 2007. 20. sposobnost da se tehnički stečene informacije smisleno spajaju s komunikacijskim procesima društvene sredine. može samo gledati čudne znakove poredane na papiru. Thomas A. koju naziva i medijsko-kulturnom kompetentnošću.

str. brojni okupljeni očevici ispričat će novinaru svoju verziju događaja. 10-12.. Media Plan institut. Najil: Kod novinarstva. Rašomonijada je nešto s čime se novinar redovito susreće. istina i njezino iznošenje javnosti ima i dublju konotaciju. Može li novinar prenijeti događaj upravo onako kako se dogodio? To je vrlo teško ili gotovo nemoguće. Za Najila Kurtića masmedijska poruka je spoznajno značenjska struktura i nerijetko sustav značenja. Zagreb. Jelenka: Medijski komercijalizam i novi trendovi profesionalizma. kada su željeli dobiti izjavu očevica. na primjer o manjoj prometnoj nesreći.“ Potom Malović objašnjava kako novinar činjenicama pokušava pojasniti događaj i dodaje kako je to katkada vrlo teško. kao i na to koje stereotipe smiju upotrebljavati da u pojedinim dijelovima svijeta ne dobiju učinak suprotan od željenoga. jedinstven i neponovljiv u vremenu i prostoru. koje često predstavljaju važniji dio poruke. 20 Kurtić. 2006.Obradović 99 Peter Pericles Trifonas analizira djelo Rolanda Barthesa.). među njima zbog kojih se značenje poruke održava jednakim u svim fazama komunikacijskog procesa. Kako bi svoje gledište približio korisnicima udžbenika Osnove novinarstva potkrepljuje ga primjerima iz prakse: „Čak kada se radi o nevažnom događaju. (Ćurak Nerzuk. Sarajevo. 2006. koji jezik promatra tek kao dio ukupne poruke i ne želi ga odvojiti od slika.20 Stjepan Malović također ističe kako istina nije jednoznačna i da ju je teško odrediti. Godišnjak 2006. 2002. str. Pošiljatelji medijskih poruka koje upućuju globalno moraju paziti kako će ih uobličiti da bi ih globalna publika mogla razumjeti. 376. Sustav značenja masmedijske poruke objašnjava se upravo tom ustaljenošću elemenata i odnosa. 165. pa se novinarski izvještaj često doživljava kao svojevrsno bacanje novog svjetla na zbivanja. Naklada Jesenski i Turk. ur. 19 Voćkić-Avdagić. Fakultet političkih nauka. Malović taj odlomak u udžbeniku naslovljava „Istina ili osvjeljivanje 18 Trifonas. a našli su se pred šumom zbunjujućih proturječnih izjava. globalizirani su i mediji.. Ali. medijskih firmi i medijskih sadržaja znatno mijenja i način rada medijskih profesionalaca“19. a ne na prijenosu stvarnoga događaja koji je jedan. Tako Jelenka Voćkić-Avdagić zaključuje da „globalizacija medijskih formi. Peter Pericles: Barthes i carstvo znakova. str..18 U današnjem globaliziranom svijetu. Početnici su to bolno iskusili na svojoj koži. Kurtić pod strukturom podrazumijeva postojanje određenog broja obveznih elemenata i ustaljenih odnosa među njima. . Sarajevo.. Kako bi istaknuo da je težište na novom razumijevanju zbivanja.

Veleučilište u Dubrovniku. nego ono što novinar iznosi u javnost. Fred: Teorija medija. 21.. . i ovisno o navedenim uzrocima više ili manje mijenja njezino značenje. 1997. Zagreb. prema kojoj primatelj u procesu cjelovitoga razumijevanja poruke dodatno izobličuje.100 ISTRAŽIVANJA stvarnosti“. mijenja njezino izvorno značenje. 1998. Literatura Bauer. Citira i francuskoga filozofa Jacquesa Derrida. naprave koja je preteča fotoaparata i koja bilježi svjetlost kao sliku“. njegova distancirana vizija reda. to je ujedno najviše što mediji mogu ponuditi. 21 Uz izabrana i u prethodnome poglavlju sažeto naznačena i u najvažnijim tezama izvorno navedena odabrana gledišta teoretičara o preduvjetima i procesu razumijevanja primljene poruke u mozgu primatelja (interpersonalno). Tu je novu razinu prikaza stvarnosti moguće u skladu s dosadašnjom uporabom Lipovčanovih i Platonovih opisa prikaza stvarnosti nazvati „šesta zbilja“ ili „sjenine sjene sjena odrazova odraza stvarnosti“. neponovljiva i nemjerljivo protežna u prostoru i vremenu. koji je napisao rad Heliografija: novinarstvo i vizualizacija istine. jer su njihove (starije) teorije razmatrali i odabrani autori spomenuti u ovome poglavlju i potvrdili ih vlastitim istraživanjima i spoznajama. str. Zagreb. manje ili više. Thomas A. koji govori o „heliologičnoj metafori“ te novinara opisuje kao ljudsku „verziju heliografa. a stvarnost ostaje jedna. navesti i mišljenja klasičnih teoretičara medija. AGM i Barbat. I. Zagreb. novinar osvjetljava zbivanja kako bi ih čitatelji bolje vidjeli. Inglis. Može se zaključiti da primatelj poruke u procesu njezina razumijevanja u vlastitome mozgu još jedanput. 2007. Kiperaš.: Mediji za otvoreno društvo. a spominje i Johna Hartleya. 2005. Dubrovnik. ICEJ. Prema Maloviću. Golden marketing-Tehnička knjiga. Malović zaključuje kako više nisu važne činjenice. to nije nužno. Milan: Ergologija. 21 Malović. bilo bi moguće kao potvrdu navedene postavke. Ali. Stjepan: Osnove novinarstva.

Obradović 101 Košir. 1995. Marjan tisak. 2006. Lippman. Najil: Kod novinarstva. Uvod u novinarstvo (Ricchiardi. Zaklada Friedrich Ebert. Ranfl. Sarajevo. Michael i Zipfel. Zagreb. Vreg. Stjepan. Zagreb. Rajko: Život s medijima. Split. Peter Pericles: Barthes i carstvo znakova. Tomić. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1998. Kurtić. Zagreb. Zagreb. Zagreb. Doron. Walter: Javno mnijenje. Sveučilišna knjižara. Stjepan: Novine. Zagreb. France: Humana komunikologija. Zagreb. Lipovčan. Stjepan: Osnove novinarstva. 1999. 2002. . 2005. Alinea. 1996. 2006. Media Plan institut. Ricchiardy. Naklada Jesenski i Turk. Kathleen: Interpersonalna komunikacija. Udruženje ekonomskih propagandista BiH. Sarajevo. Plenković. Besim: Biti propagandista. Sveučilište u Mostaru. Russel. Zoran: Izborni marketing. Srećko: Mediji – druga zbilja?. Malović. London. Manca. Sunil: Headline Writing. Golden marketingTehnička knjiga. Barbat. Sherry: Tradicionalni kriteriji za određivanje vrijednosti vijesti. Malović. 2005. Zagreb. 2003. 2005. 1993. Nada. Naprijed. Hrvatska sveučilišna naklada.). Varošanec-Škarić. 2006. 1990. Zagreb. Kunczik. Spahić. Zgrabljić.Sherry i Malović. Thousands Oaks. Zagreb. Mostar. Astrid: Uvod u publicističku znanost i komunikologiju. Hrvatsko komunikološko društvo i Nonacom. 1998. 2000. Trifonas. 1998. Reardon. Gordana: Timbar. Saxena. New Delhi. Zagreb. Sage Publications. Izvori. Bertrand: Mudrost Zapada. Mario: Komunikologija masovnih medija. Zagreb. ur.

.

utjecaj na pojedinca ∗ Autorica je magistrica znanosti.3:004. and if they become co authors of the media announcements. institution or an employer they work for.103 UDK 316.624. as the public is easily influenced by media therefore the public thinks what the media suggest. nasilje.5 (103-114) Nataša Ružić ∗ Nasilne scene na internetu Nasilje se preselilo s TV ekrana na internet i kompjutorske igrice te znatno utječe na ponašanje mladih Summary PR specialists and different types of public are often heard that the media plays a crucial role in forming public opinion. voditeljica studija novinarstva Sveučilišta u Podgorici . This is not an easy task. especially if they have to deal with fragile arguments. or at least its changeover. internet. together with the journalists. or to be more precise for the organization. In such cases. the personality of a public opinion professional is of a key importance. The key role of the PR specialists is to influence the public opinion and to recruit the public for themselves. Ključne riječi: komuniciranje. We have researched how much the journalists consider the public opinion representatives trustworthy because we wanted to examine their eventual influence on journalists and on the message they send to the public through media.738. they will influence. If the PR specialists can influence the media publications. the forming of the public opinion.

S jedne strane. Drugi ističu da je 1969 godine Ministarstvo odbrane SAD-a odabralo Advanced Research Project Agency Network. Pojavom interneta pretpostavljalo se da će televizija ustupiti svoj položaj novom mediju. a knjiga. Količina informacija koju poslužitelji posjeduju je golema. nijedan medij nije prepustio svoj položaj drugome mediju. No. Broj računala na internetu trenutačno se procjenjuje na oko 150 milijuna. a zatim je ARPANET prerastao u javni istraživački projekt. Leonard Klajnrok na sveučilištu MIT prvi put objavio rad o packet-swiching tehnologiji. Zapravo. što je značilo prijelaz na tehnologiju koja se danas koristi. godina. ali to se nije dogodilo. Točan datum nije poznat.Internet Protocol). Svaki dan kompjutorom se služi 45 posto radnog stanovništva u Europi. Internet se sve više naziva globalnom mrežom informacija ili velikom internacionalnom globalnom bazom podataka. jer omogućava novinaru da izvještava o svakom događaju brže i učinkovitije od televizije.104 ISTRAŽIVANJA Internet je razmjerno nov medij. unatoč prednostima interneta. e-mail. Internet je mreža unutar mreže ili interkonekcija između više računara. radio i fotografija će nestati. Neki tvrde da je 1961. zbog brzine informiranja. za istraživanje i razvoj komunikacija i zapovjedne mreže. jednostavnije i lakše komuniciranje s ljudima iz različitih dijelova svijeta. Prema statistici. stoljeća. chat. Razvoj novih tehnologija omogućio je brže. u razvijenim europskim društvima već 70 posto domaćinstava ima kompjutor. U široj upotrebi povijest interneta ili world wide weba počinje 90ih godina 20. godine dr. ali donio je i mnoge etičke dvojbe i probleme o kojima teoretičari i danas raspravljaju. Povijest interneta u užem smislu počela je 1961 ili 1969 godine. Internet ima mnogo prednosti pred televizijom. možemo reći da je to izniman medij po tehničkim mogućnostima. koja će preživjeti nuklearni napad. Tijekom sedamdesetih godina dogodila su se važna znanstvena otkrića koja su obilježila razvoj interneta. U uvjetima globalizacije i stvaranjem virtualnog svijeta internet je . televizija mu nije ustupila svoje mjesto. Pojavom televizije vjerovalo se da će radio izumrijeti. Internet spada u digitalne medije kao i kompjutori. kada je tadašnja mreža prešla s NCP-a (Network Control Protocol) na TCP. poznatiji kao ARPANET. Internet je u osnovi javna kompjutorska mreža koja povezuje milijune korisnika. Prijelomni trenutak u povijesti interneta smatra se 1983.IP (Transmission Control Protocol.

slijede Ukrajina (4. Prvo mjesto zauzima SAD sa 200 milijuna korisnika. tko provjerava tu informaciju? Danas svatko može otvoriti svoju stranicu i objaviti što hoće. 20 posto robe danas se prodaje preko interneta. radi kupovine namirnica. Internetske stranice koriste se u trgovini. koje su zabranjene zakonom. časopisi. Pokazalo se da je njezin urednik dvadeset četverogodišnji student Ryan Jordan. Živimo u demokratskom svijetu. korisnicima se nude različite vrste usluga. Na taj način suvremeni čovjek trudi se sebi osigurati više slobodnog vremena. i to neovisno o tome koliko godina imate.Ružić 105 povezao čitav planet.39 milijuna).. rezervacije putovanja. hotela i karata. čak vam takvu ponudu mogu dostaviti na e-mail u obliku reklame. netočnih senzacionalističkih informacija. bez obzira na posljedice. dok je danas neizbježan na različitim područjima. 65. str. Sarajevo. magazini imaju internetska izdanja. bankarstvu. postao medij bez ikakvih obzira. Šahinpašić. na burzu. Budući da 1990-ih 1 Kečo-Isaković Emina: Izazovi mas-medija. Tako možemo govoriti i o porastu krivičnih djela “zahvaljujući” internetu. Internet je prepun pornografskih sadržaja. trgovine ljudima. Na primjer. 2006. jer ne treba više odlaziti u trgovinu. 1 Gotovo svi dnevni listovi.8 milijuna). koji se predstavljao kao poznati profesor teologije. sve medijske kuće imaju internetske stranice za prezentaciju filmske i glazbene produkcije. Prema nekim podacima. To najbolje potvrđuje nedavni skandal u vezi s enciklopedijom Wikipendijom. ekonomiji. a treće Japana 87 milijuna korisnika. U izvještaju o informativnoj ekonomiji na konferenciji UN-a u studenome 2006. razmjeni iskustva s različitim dijelovima svijeta. preko interneta bez problema možete kupiti ne samo namirnice. Ali. Internet omogućuje da se brzo obavijestimo o svim događajima u svijetu i doznamo informaciju koja nas zanima. banku. Na početku internet se koristio isključivo u znanstvene i vojne svrhe. pedofilije. drugo mjesto Kina sa 111 milijuna. na primjer u poslovnome svijetu. nego također oružje. pa je moguće napisati i objaviti baš sve što želimo. U Istočnoj Europi prvo mjesto po broju korisnika pripada Rusiji (21. . godine rečeno je da se internetom u svijetu koristi milijarda 20 milijuna i 610 tisuća ljudi. Da bi se što više zaradilo.5 milijuna) i Bjelorusija (3. Internet je zahvaljujući komercijalizaciji tržišta.

ljudi prihvaćaju ova pravila. nismo govorili ni o posljedicama. Posljednjih deset godina teoretičari sve više govore o problemu koji je u početku bio karakterističan za televiziju. str. Scene nasilja nalazimo u svim segmentima televizijskoga programa. Beograd. Imajući na umu da čovjek ne može živjeti izoliran od društva. Nasilje je toliko ušlo u naše domove da su osnovane organizacije koje se bave tim problemom i traže rješenje za nastalu situaciju. u uvjetima oštre konkurencije.106 ISTRAŽIVANJA godina nismo mogli govoriti o internetu kao o masovnom mediju. Nasilje je postalo dio naše svakodnevice i nedvojbeno ostavlja duboke posljedice na društvo u cjelini. 22. Clio. A u zadnje vrijeme postalo je aktualno i pitanje utjecaja interneta na dijete. Postoje internetske stranice. Međutim. Od utjecaja medija može se „obraniti“ samo zrela ličnost. ne razmišljajući o posljedicama. Zapanjujuće jest da nije riječ samo o djeci koja su psihički oboljela ili su iz nestabilnih obitelji. dijete nije u stanju razlikovati stvarnost od igre ili filma i može počiniti teško krivično djelo oponašajući svoj omiljeni lik. za njega je to tek igra. koje na taj način ostvaruju svoje ciljeve. koje savjetuju roditeljima što učiniti da bi se ograničio utjecaj televizije ili omiljene videoigre. Mediji danas. Zapravo. koji je još 1835 godine napisao: „Samo jedne novine kadre su u istom trenutku smjestiti istu misao u tisuću glava“. informativnog programa (što je donekle razumljivo). A to su nasilne scene. 1997. počevši od filmova (i u crtićima). pri čemu novinari posve zaboravljaju da snose odgovornost za ono što objave. kako se odijevati i ponašati želimo li biti uspješni i prihvaćeni u društvu. a posebno su tom utjecaju podložni mladi. Mediji su oduvijek bili sredstvo propagande i manipulacije određenih skupina. Oni šire informacije i uče nas kako trebamo razmišljati. a također na internetu. Utjecaj medija na društvo ne treba posebno isticati. videoigara. . 2 S razvitkom tehnologije utjecaj medija znatno je porastao. On-line mediji su u 2 Bal Fransis: Moć medija. jer nije svjesno posljedica svojeg djelovanja.. kod kojih je zabilježen porast nasilja. Dovoljno je prisjetiti se Tocquevillea. kako živjeti. a danas se odnosi i na internet. jer nisu bile takvih razmjera kao danas. spremni su na sve da bi opstali na tržištu i privukli publiku.

„djeca“ odgovaraju da su se samo šalila i snimala film. Slučaj nije prijavljen policiji. pod utjecajem njihove omiljene videoigre birali su za žrtve bespomoćne i slabije od sebe. šamaraju. nazivaju pogrdnim imenima. U Australiji su petnaestogodišnje djevojčice zadavile vršnjakinju iz radoznalosti. U gradu Tjumenu (Rusija) četrnaestogodišnju Natašu Suvorovu kolege iz škole su pozvali u goste. Preživjela je jer je prolaznik pozvao hitnu pomoć.) . Takve su snimke postale svakodnevne u školama u različitim dijelovima svijeta. rukama i remenom i sve su snimali mobitelom. zapravo su ih tukli do smrti. Okrutnošću i iživljavanjem te ubojstvima zgrožena je i policija. skidaju ju do pasa. pa mnoge zemlje razmišljaju da dobnu granicu odgovornosti za takve kriminalne radnje snize na 12 godina. Prema riječima zločinaca. Zabjelo“. jer ih s tehničke strane gotovo nije moguće kontrolirati. Na šesnaestominutnoj snimci prikazana je djevojka koju fizički i psihički zlostavljaju dvije njezine poznanice. Nedavni skandal u Podgorici izazvala je snimka „Marija. rujna 2007. Na snimci se jasno vidi kako djevojci režu kosu. Internetom sve češće kruže snimke tinejdžera koji se iživljavaju nad slabijim vršnjacima i snimaju svoje žrtve. Na jednostavno pitanje. zapravo. zbog čega su maltretirali i fizički zlostavljali slabije od sebe. da bi shvatile što ubojica osjeća. („Vijesti“.3 U Ukrajini su dvojica tinejdžera (18-godišnjaci) ubila 19 ljudi. Tukli su ju nogama. jer je navodno imala intimni odnos s mladićem jedne od njih. niti im se može suditi za zločine. Znale smo da radimo nešto loše. 3 J. U nemogućnosti da se obrani. Obojica tinejdžera su iz uglednih i dobrostojećih profesorskih obitelji.Ružić 107 mogućnosti prikazati što hoće. To je teško objasniti. ali se nismo osjećale loše. 21. Noću su na ulicama tražili bespomoćne umirovljenike koji im se nisu mogli suprotstaviti i ubijali su ih palicama. Nakon nekoliko dana MUP Crne Gore pronašao je autora snimki i otkrio tko je zlostavljana djevojka.“ Djevojke su osuđene na po 15 godina zatvora.: Iživljavanje pred kamerama. Osuđeni su na doživotnu robiju. „Mi smo napravile to samo zato što smo osjetile potrebu da nekoga ubijemo.M. tako da je njihovo ponašanje teško razumjeti. kako je rekla jedna od njih. U većini zemalja mlade do 16 godina ne može se optužiti. Sve je bilo u redu. žrtva je iskoristila trenutak nepažnje svojih mučitelja i skočila s osmog kata.

U jedniima nasilje izaziva odvratnost.livejournal. Snimku su mogli pogledati svi koji su to željeli na www. a iza njih je zastava s kukastim križem. Slučaj koji je uznemirio rusku javnost jest najava o pogubljenju dvojice muškarca iz Tadžikistana i Dagestana. Možda nasilje ne bi imalo jednak učinak kada ga masovni mediji ne bi objavili i kada ne bi postojala mogućnost objavljivanja takvih snimaka na internetu. Na taj način je 2005. a za druge je to uzorak ponašanja. Na snimci su dva muškarca na koljenima. no ekspertiza je pokazala da je riječ o stvarnom ubojstvu.borba pasa. a zatim je upucao drugog.108 ISTRAŽIVANJA Na određenim internetskim stranicama trenutačno su najpopularnije „igre“ . Ne možemo kriviti medije za sve loše u društvu. „Postoji okrutna međunarodna internetska igra. Publicitet je jedan od uzroka imitacije nasilnih događaja. najviše zato jer je stranica bila registrirana u Kaliforniji. Snimka je prikazivana na toj internetskoj stranici osamnaest sati i Ministarstvo unutrašnjih poslova Ruske Federacije imalo je velikih problema s njezinim uklanjanjem. u Japanu su trenutačno vrlo popularna zajednička internetska ubojstva. Ekspertiza je pokazala da Mej nije lud i da je shvaćao što radi. U Japanu je trideset osmogodišnji Osaka Hirosi Mej ubio tri osobe u dobi od 14 do 25 godina. Ruski neonacisti su se oglasili sljedeći dan i izjavili da nemaju veze s događajem.“ Nije bilo komentara koji bi osudio ovaj zločin! Rukovoditelj u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Dnepropetrovsku Ivan Stupan o je motivu ubojstva je rekao. Inače. Najporazniji od svega bili su internetski komentari: „Ovo je divno. gdje ljudi na određenim stranicama traže sebi slične pojedince da bi zajedno počinili samoubojstvo. Egzekutor s crnom maskom odsjekao je glavu jednom. ali veličanje nasilja može proizvesti antisocijalna stajališta i ponašanja te potaknuti nasilje ekstremističkih skupina. . Sličnost ubojstava i maltretiranja koja se događaju u različitim dijelovima svijeta navodi na zaključak da su ideje za takve zločine preuzeli iz medija (s interneta).com. Ministarstvo unutrašnjih poslova Ruske Federacije na početku istrage bilo je sigurno da se radi o montaži. Situacija s odraslim korisnicima interneta nije ništa bolja. u kojoj sudjeluju ljudi iz različitih gradova. Na snimkama su djevojčice koje potiču svoje „ljubimce“ da se bore do smrti. Nasilje u on-line medijima povećava agresivno ponašanje i broj krivičnih djela u društvu. godine skončao 91 Japanac. Zašto ste maknuli snimku? Gdje ju mogu naći? Tako im i treba.

filmovima i u videoigrama. teza o privikavanju. što ograničava vjerodostojnost rezultata. Nakon toga pojavile su se osobe koje su u želji za publicitetom prijetile da će ponoviti zločin „ubojice iz Virginije“.Ružić 109 Svrha igre jest ubiti što više ljudi i kao dokaz prikazati snimku ubojstva. ubio 32 učenika i počinio samoubojstvo.cnn. Postoji više teorija o nasilju. nego videoigre. koji su u Koloradu 20. Razlog je bio imitacija videoigre. Čo Sin Hi je oponašao svoje „junake“ Erika Harisa i Dilana Kliborda. Neki igrači prodaju snimke ubojstava koje završavaju na internetu. mediji moraju razmisliti hoće li nekoj nezreloj osobi dati ideju da ponovi taj čin u želji da se „proslavi“. Poslao je snimku i fotografije televizijskoj postaji NBC news. poput teorije o katarzi. koja ih je prikazala. jer je teško odrediti jesu li takve osobe sklone nasilju i samoubojstvima. Tako je Andrew Rosenbloom u Bostonu prijetio svojoj djevojci da će ju ubiti kao što je to učinio korejski student. teoretičari su došli do različitih zaključaka. Nathan Moore. Agencija CNN proučavala je zbog čega se broj napada na beskućnike iz godine u godinu povećava i došla do zaključka da glavni uzrok agresije mladih nije odgoj. Trojica mladića. 42 koledža su zatvorena zbog anonimnih prijetnji ubojstvima. Tako je teza o katarzi empirijski pobijena.“ Nakon Hitchockvog filma „Psiho“ i njemu sličnih.) . nakon čega su počinili samoubojstvo. U Sjevernoj Karolini šesnaestogodišnjak je svojim vršnjacima prijetio pištoljem. Istraživanje nasilja u medijima ili samoubojstava opterećeno je metodičkim problemima. travnja 2007. Nagrada je milijun dolara.4 4 Ashley Fantz: Teen „sport killings“ of homeless on the rise (www.com. Još jedan od problema predstavlja metodologija. ali nijedna od njih nije znanstveno dokazana. Luis Oyola i Andrew Ishren. kultiviranju ili o stimulaciji. Prikazujući neki pokolj. travnja 1999. pretukli su palicama do smrti beskućnika Rexa Bauma. 12 septembar 2007. zločini poput zauzimanja škola i ubojstava talaca postali su uobičajena pojava. Proučavajući scene nasilja na televiziji. godine pod utjecajem filma „Psiho“ u srednjoj školi poubijali 12 učenika i desetke ranili. Tako je na Virginijskome sveučilištu student iz Koreje Čo Sin Hi 16. Nakon masakra koji je počinio korejski student. Pretpostavlja se da je neuravnoteženi student počinio zločin pod dojmom korejskog filma „Old boy“.

. nasilje i ljudske tragedije dio su svakodnevice. Anderson i Dill 2000. U Kini se sve informacije prvo provjeravaju. Zaklada Friedrich Ebert. S jedne strane kriminal. Problem u vezi s on-line medijima jest nepostojanje zakonske regulative.livejournal. koja obiluje krvavim scenama i okrutnošću. Kad ne bi bilo priče o kriminalu. a s druge – prijeti opasnost od oponašanja opasnih radnji prikazanih u medijima. ali moraju postojati ograničenja.5 Ljudima treba dati slobodu izbora. mediji bi ostali bez publike. godini kineske vlasti su planirale zatvoriti mnoge internetske klubove. str. U 2007. nasilju i samoubojstvima. 5 Kunzcik M.110 ISTRAŽIVANJA Kada je riječ o agresivnim emocijama. ispitivanja igrača u Njemačkoj (Ladas 2002) i Australiji (Durkin i Aisbett 1999) pokazala su da kompjutorske igre mogu izazvati frustraciju. Kinezi su zapriječili dostup stranici www. koje treba uzeti u obzir kada se procjenjuje sadržaj medija namijenjen mlađem naraštaju. Zagreb. Možda je odluka donesena u vezi sa skandalom koji se odnosi na igru „Manhunt 1“. Glavni „junak“ igre je pacijent psihijatrijske bolnice Daniel Lemb. Neke su zemlje uvele cenzuru na internet da bi zaštitile stanovništvo.com. Gentile 2004). to je takozvani „kineski model interneta“. Neke studije provedene u obliku anketa pokazuju da nasilne kompjutorske igre potiču nasilno ponašanje (Wiegman i Van Schie 1998. 2006. Lemb ima amneziju i pokušava se sjetiti prošlosti. Navest ću primjer. okrutno ubijajući sve ljude koje sretne na svojem putu. što u on-line medijima dovodi u pitanje društvene norme. Zbog toga kodeksi nekih zemalja zabranjuju prikazivati scene nasilja. npr. Zipfel A. Dob i zrelost su važni čimbenici.. 234. Pod njezinim utjecajem sedamnaestogodišnjak je ubio četnaestogodišnjeg prijatelja.: Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Dostup on-line igrama će biti ograničen na tri sata svaki dan. Danas su u Engleskoj neke videoigre zabranjene zbog nasilnih scena.. pa ne treba biti ni zakonskih ograničenja. Neke europske zemlje smatraju da internet nije medij. igra „Manhunt 2“. ali da je ona više posljedica nezadovoljstva uspjehom u igri nego je nastala na temelju nasilnih sadržaja. U njemačkom kodeksu postoji odredba prema kojoj treba izbjegavati „senzacionalističko prikazivanje nasilja i okrutnosti“ kako bi se zaštitila mladež.

Jedno od njih je 15-godišnjakinja iz Indije. Saudijska Arabija. Drugi slučaj odnosi se na 10-godišnjeg dječaka iz okoline Houstona. nakon što je vidjela pogubljenje. poštuje i publika.Ružić 111 Azerbajdžan. sve češće se govori o liječenju od internetske ovisnosti. sigurnosti i socijalnih normi. Samo se ispravnom upotrebom medija mogu izbjeći opasnosti. Dodao je da je njegova kći bila krajnje depresivna. osim navedenih zemalja. slabije uče i skloniji su samoubojstvu. istaknuo je Manhoman. Tunis i Vijetnam. U Novosibirsku je zabranjen pristup na četiri internetske stranice koje potiču na ekstremizam. a on me pitao zašto to rade. Zbog takvih događaja. jer od informacije se svugdje u svijetu zahtjeva isto: da se. U SAD-u krajem 1990-ih godina već je postojala bolnica u kojoj se liječi Internet Addiction Disorder – tj. Na tome su popisu. Bjelorusija. U osnovi te bolesti jesu samoća i nemogućnost da vrijeme se provede na drugi način. Iran. Egipat (novo ime na popisu). Kuba. Tadžikistan i Uzbekistan uveli su cenzuru zbog politike vlasti. izjavio je njezin otac Manhoman Karmakar. Studenti zbog interneta padaju u depresiju. Sveučilište u Indiji ograničio je studentima pristup internetu u studentskim domovima zbog morala. Turkmenija. Tako se u posljednjih pet godina ubilo devetero studenata. Kina. potvrđuje činjenica da se poslije toga objesilo dvoje djece. „Gledala je snimku nekoliko puta. „Mislim kako nije shvatio da je to stvarno. Nismo ju shvatili ozbiljno kada je rekla da želi osjetiti bol koju je Sadam osjetio tijekom pogubljenja“. U Kini je otvorena bolnica u kojoj se tinejdžeri liječe od spomenutih tegoba. Rekao sam da je to zato . Sve te zemlje neovisna organizacija „Reporteri bez granica“ uvrstila je na popis neprijatelja interneta. Sjeverna Koreja. „Rekla je da su objesili domoljuba. Sergia Pelicija. Na televiziji su prikazali Sadamovo vješanje. osim činjenica. Sirija. Snimka pogubljenja Sadama Huseina prikazan je na televiziji i internetu. Da se nije smjela prikazati u javnosti. ovisnost o internetu. Dva dana nije jela u znak prosvjeda zbog vješanja“.

) .samo su neki od problema s kojima se suočavaju građani kroz medije. Granica između novinarstva i zabave sve je manja.112 ISTRAŽIVANJA što je Sadam bio zao čovjek. radikalna je mjera. nasiljem i netrpeljivošću. rasnom mržnjom. prikažu nasilje kao vrstu uzbudljive zabave. nažalost. ali ne zbog cenzure. Mediji imaju slobodu da neke informacije ili fotografije ne objave. Julio Gustavo. Medijska zabava postala je golema industrija. ali ni ta ona se. Prva se temelji na tome da je nasilje «zarazno» i stoga je cenzura nužna. nemoralnost . U rješenju tog problema teoretičari imaju dvije krajnje tačke gledišta. iskrivljavanje stvarnosti kroz neistinitu informaciju. ali selekcija informacija koju provodi urednik je nužna. jer upravo kvaliteta zabave svjedoči o kulturnoj razini naroda. dobar ukus u izražavanju. S pojavom komercijalnih medija razonoda je postala prioritet za medije i na taj način novinari privlače publiku. Zato bi novinari pozornost trebali obratiti etičkim kodeksima. Stoga je nužno kontrolirati kvalitetu.da teza o nedjelotvornosti medijskog nasilja nije više održiva i jedva da ju itko više zastupa. Ali. Teoretičari se slažu u jednom . Postoje ograničenja u vezi s pornografskim sadržajima. Nitko ne osporava činjenicu da ti događaji trebaju biti objavljeni. vulgarnost. A potrebno je učiniti odabir i donositi odluke o sadržaju i obliku informacije koja se pruža javnosti. ne poštuju. Komercijalizacija medija izazvala je degradaciju informacije pod utjecajem show-biznisa. siječnja 2007. poštovanje općepriznatih vrijednosti u društvu. nego iz poštovanja prema osobama umiješanim u određeni događaj i razmišljajući o posljedicama prikazivanja. Pluralizam u informiranju potreban je da bi javnost neki problem ili događaj mogla sagledati s više strana. ali u takvim slučajevima prijeti opasnost da mediji zbog dobiti. Teško je napraviti izbor i odlučiti se. Grubost. („Vijesti“. ne treba zaboraviti pristojnost. Nasilnim događajima se daje previše publiciteta. medijskoj kulturi i medijskoj pedagogiji. rekao je dječakov ujak. 5. okrutnost. Ne znam zašto su to prikazali na televiziji“. Druga kaže da živimo u demokraciji i uvođenje cenzure zbog nasilja. 6 Agencija Reuters: Čuvari hapšeni zbog snimka vješanja.6 Novinari u utrci za senzacionalističkim vijestima potpuno zanemaruju etiku informiranja. no malo tko se bavi njezinom etikom.

) Internet www. 5.com) .Ružić 113 Uloga medija je temeljna za demokraciju.: Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Sarajevo.ru Ashley Fantz „Teen „sport killings“ of homeless on the rise“ (www.cifrovik. („Vijesti“. ali ne treba zaboraviti da se moderna demokracija udružila s tržišnom ekonomijom. Zagreb.) M.rbc.D. 1997. „Vijesti“.ru www. Literatura Kunzcik M. Clio.top. J. Samo o novinarima ovisi hoće li se opredijeliti za odgovornost i profesionalizam. 2006. Beograd. siječnja 2007. Bal Fransis: Moć medija. („Dan“. Šahinpašić.: Iživljavanje pred kamerama. rujna 2007. Zabjelo. Zipfel A.: Riješen slučaj Marija. Zaklada Friedrich Ebert. rujna 2007. 21. Kečo-Isaković Emina: Izazovi mas-medija. 25. Novinari samo trebaju odlučiti o tome hoće li izabrati pristup čiji je jedini cilj medijski uspjeh ili će više pozornosti posvetiti etičkim dvojbama..M. 2006.cnn. Članci Agencija Reuters: Čuvari hapšeni zbog snimka vješanja. zbog čega se granice između informacije i zabave brišu.

.

komuniciranje. “civilno novinarstvo” ili “kolektivističko novinarstvo” nastao je devedesetih godina kako bi dao veću važnost građanima i usmjeravao ih na to da postanu obrazovani učesnici u društvu – ne samo puki promatrači. Medijske organizacije cijeloga svijeta koje nastoje promicati ovaj tip novinarstva nalaze povijesno uporište i inspiraciju u ranim novinarskim uradcima Karla Marxa. javno novinarstvo. Ključne riječi: mediji.115 OGLEDI/RASPRAVE UDK 070:141.82 (115-128) Lee Anne Peck∗ News for the public good: What civic journalism proponents can learn from Karl Marx Sažetak Pravac u američkom novinarstvu pod nazivom “javno novinarstvo”. Karl Marx ∗ Autorica je doktorica znanosti. ljudskoj otuđenosti i socijalnim potrebama. u kojima je on pisao o važnosti novinstva. docentica na School of Communication University of Northern Colorado .

3 Merrill explained Marx’s journalistic beliefs: Marx saw social needs as taking precedence over the basic Enlightenment brand of libertarianism.” said University of Missouri journalism professor emeritus John Merrill (1997. this movement has been described via various names (1997.” “civic journalism. vi). Historically. he might be considered the real father of civic journalism. In 1993.” which is news created by nonjournalists.116 OGLEDI/RASPRAVE A movement in American journalism called “public journalism. and The Poynter Institute for Media Studies.” The center worked with news organizations—print and broadcast—helping them develop civic journalism projects and train their employees in the methodology of this brand of journalism. the now-defunct Pew Center for Civic journalism was created by The Pew Charitable Trusts “to help stimulate citizen involvement in community issues. This paper will address why these organizations and others who are dabbling in the civic journalism movement might consider exploring the work of philosopher Karl Marx (1818-1883)—especially the work of his younger years when he worked as a journalist and wrote of the importance of the press and of man’s alienation and social needs.. 2 It should be noted that Merrill is a “strident” critic of communitarian journalism. PBS's Project Democracy. p. 94) 1 According to Mixed news: The public/civic/communitarian journalism debate (1997). They want better journalism—journalism that fosters greater public concern and a higher moral level. In Corrigan. The Public Journalism Movement in America.1 “The communitarians have a worthy goal.” or “communitarian journalism” was created to enlighten and guide citizens so that they become educated participants in society--not merely spectators. (1999). National Public Radio. D. So he was ready to support a journalistic system geared to being an instrument for social progress … he believed the ultimate goal of a person was to achieve the good of society. CT: Praeger. Knight Ridder Inc. 58) 2. According to Pew. project partners have included the Radio and Television News Directors Foundation. (1994. Westport. 3 . Civic journalism should not be confused with “Citizen Journalism. Additional organizations have had interests in the movement.

in which case he was likely to be rewarded with money and other favors. at age 23. Bill of Rights or the First Amendment existed in Germany. but that never materialized. (Padover. Marx’s first major article was “Remarks on the Latest Prussian Censorship Instruction. legal prosecution and. He thought that in this profession he could use both his writing and intellectual skills. Thus. Marx had no occupational choice open to him other than writing. or of attacking it. Padover writes in his introduction to Marx’s translated journalistic works: As a rebel and nonconformist. Hegelian philosopher Bruno Bauer. 1974. 1843/1974).” Marx . Bauer lost his job at the university because “the clericalist Prussian Government” forbade him to teach (Padover.S. in the end. ix). “The enhancement of patriotism and the awakening of participation in the interests of the fatherland … easily become transformed into an order for a new restriction of the freedom of our poor consumptive daily papers. Marx hoped to secure a teaching job there. Marx’s article addressed the problems of making German citizens aware of the new rules put forth in the decree. he chose another occupation: journalism. All of this was Marx’s fate.Peck 117 Marx’s ideas don’t seem so distant from the goal of civic journalism’s—a journalism for the public good. x) No documents similar to the U. taught at the university. free expression and journalists were under restrictions that became increasingly oppressive.” a critique of an 1841 decree intended to stop anything critical of fundamental religious principles or offensive to the accepted morality of the time (Padover. Because a future in academia in Germany seemed doubtful for Marx. p. Marx: From academia to journalism Marx was born in 1818 in Prussia. 1974. … The journalist had the choice of either defending the status quo. he received his doctorate from Jena University and moved to Bonn. which was certain to expose him to harassment. Idealists were not welcome. too. It was published in Anekdota zur neuesten Deustchen Philosophie und Publicistik in February 1843 in Switzerland. where his mentor. In fact. to exile.

91). he and Arnold Ruge began a publication. 1984. Because of the revolutions of 1848 in Germany—and elsewhere on the continent—Marx returned to Köln to start the Neue Rheinische Zeitung. He had a special interest in reproaching the government for the poor living conditions of the Moselle vine-growing peasantry and for the government’s tendency for fining the poor who stole old wood from the forests to fuel wood stoves. Marx’s career as a newspaperman began in 1842 with the Rheinische Zeitung for which he wrote several articles about the importance of freedom of the press. deficiencies in the press should be left for freedom to correct (Altschull. he and Engels had completed the Manifesto of the Communist Party. Thus. in news columns. 91). 1984. Again. The main point of Marx’s article was that censorship was counterproductive. The New York Daily Tribune. and the two created an “anticapitalist” working relationship. 89). Marx continued to write critical aricles about the government and censorship. he resigned his post as editor of the Rheinische Zeitung and moved to Paris. free-lancing for and editing a variety of publications. who had also settled in London. he received an expulsion order. He also worked for an American newspaper. which folded after less than a year. where he met Frederick Engels. In Paris. Marx became the editor of the newspaper and moved from Bonn to Köln. and his newspaper stopped publication. He returned to Paris but was ordered out. At age 24. 1984. By 1848. Although this noteworthy article was published in 1843. however. . Marx moved from Paris to Brussels and again became involved in writing pursuits. However. His paper was accused of “flirting with communism. In 1845. Silenced by censorship. After a year of fighting the government and being hauled regularly into court. he continued to free-lance articles and met up with Engels again. his experiences with the newspaper had helped him learn “well the skills of political journalism” (Altschull. continued working as a full-time journalist through 1862. who died in 1883 at his home in London. Marx. he attacked censorship. where he continued his journalism. 1843/1974). who would become a longtime colleague and friend. He often collaborated on the articles with his friend Engels.118 OGLEDI/RASPRAVE wrote (Padover.” and he became intrigued by the concepts of both socialism and communism (Altschull. London became his permanent home.

” (Easton. K. Democracy can transform alienation of political life . 11) Marx used his definition of alienation to criticize Hegel for his displacement of the power of the people.Peck 119 Marx’s editorials and analyses (that he often co-wrote with Engels) were among “the best examples of interpretive journalism of the age” (Altschull. p.. L.D.H. p. After 1862. L. Karl Marx may properly be said to be its father. he wrote sporadically for newspapers. 1974. he worked with the First International (the International Working Men’s Association founded in London in 1864) and worked on Das Kapital (Padover.. Hegel said that “the idea of the state requires unity of form and content. His articles for the Tribune were oftentimes about European political events—and his reporting (and Engels’) was notable. He had several chronic illnesses that interrupted his work. & Guddat. universality and particularity” (Easton. with the energy he had left. Alienation meant the following: The projections of human experience in thought or social institutions are misleadingly separated from man in abstract speculation and acquire a harmful power over him in his social life. and a determination to uncover the real motives that lie behind the words of politicians and governments are the hallmarks of modern political journalism. 12). xi).H. Christman (1966) writes: If a preoccupation with the social and economic background of politics. K. Thus. 1967.. & Guddat. dividing him from himself and his fellow men so that he is never truly whole and never truly “at home. (p.. 93). Marx thought that these conditions could only be met through democracy: Democracy equals nonalienated citizens.D.” Marx explained alienation. xxviii) Marx’s journalism career lasted 20 years—but this profession did not support him. 1984. His family often lived in poverty. 1967. Marx’s journalism and beyond In the 1843 “Critique of Hegel’s Philosophy of the State.

aiding in education and as an agitator and propagandist for change and revolution. xi). Throughout his life. to a time when one can act and can influence the course of history rather than simply observe it” (Christman. was not only seeking the truth about their plight. Journalists must remain detached from the public so that there is no appearance of a conflict of interest. While editor of the Rheinische Zeitung. as needed to aid free inquiry (Merrill. During his years as a journalist. 1984. As editor of Rheinische Zeitung. and the Neue Rheinische Zeitung. 97). 92). In the case of the Moselle peasants. in their private and . not just interpret the world. Thus.” For example. “Marx’s activist and reformist inclinations constantly led him back to the present. 1994. and objectivity. but he also was trying to shake the public out of its apathy so it would begin demanding social change. at least when he was writing in English for such newspapers as the New York (Daily) Journal. Marx believed the press should be more than just mere reporters of the news (Altschull. 1966. journalists. through the newspaper. fairness. He saw the press as an important instrument in the hands of the rising working classes. he tried to educate the people for the upcoming revolutions. he tried to understand capitalist society and how it developed.” His goals were similar to today’s civic journalist’s whose goals are to go beyond merely reporting what he or she hears or sees.120 OGLEDI/RASPRAVE through self-government. Getting to the truth in the 1990s Traditional journalism stresses balance. This goes beyond today’s traditional journalist’s motto of “seek truth and report it. Marx identified the limitations on the freedom of the press. the Deutsch-Französische Jahrbücher. Marx. He saw the press. all radical publications. The point for Marx was to change the world. Marx believed that in a democracy the law exists for the people. he shared his revelations through his writings— both journalistic and otherwise. he did try to “change the world.

synthesize and all of that. then editor of The State in Columbia. Journalists who have not accepted civic journalism wrestle with this. updated 2007 . let others into the definition of what is news and that there is going to be a more interactive role with journalists and feedback on how we fare. Arant (1999) wrote: Public journalism pulls back from detachment. must stay clear of politics and other civic activities in their communities. that civic journalism is a good—and a prosperous—idea can be difficult. explained the dilemma as such: I continue to think that the greatest force of resistance is the hypersensitivity that journalists have. distorts reality.org. Now. Should newspapers be independent watchdogs or conveners of public forums?4 Poynter Institute senior scholar Roy Peter Clark (1994) said civic journalism asks journalists to step across the traditional line of journalistic independence—the line that separates observers from conveners. in the largest sense. however. In a 1997 Quill article. Therefore. And the fact that we select. or seasoned journalists.Peck 121 professional lives. civic journalism advocate Gil Thelen. getting to the truth is done not merely by observers but by conveners. The creative process in journalism is a very fragile thing. compress. edit. senior scholar at the Poynter Institute for Media Studies. Convincing some old-timers. South Carolina. we're telling them to let other people into the house. Should journalists be detached observers or activist participants? 3. so there has grown a culture that is extraordinarily resistant to the outside. 1997) 4 See also “The Ethics of Civic Journalism” by Steele at www. of creating the forum for citizens to become politically active. Should reporters be investigators of system failure or initiators of solutions? 2. Journalists know that in a piece of their being.poynter. Civic journalism rejects these traditions. (Schaffer. continues to ask these questions of today’s journalists (1997): 1. Bob Steele. with civic journalism. and of motivating them to solve problems (155). It casts the press in a more active role of presenting information to the reader.

Journalist Buzz Merrit wrote Public journalism and public life: Why telling the news is not enough in 1995. argued that it is impossible to conceive of a democratic society without journalism playing a role in the political process. Following are the strategies of public journalism.” Rosen said (1993). he asked what would be a stronger public philosophy. as something we must create. 2. Rosen explained that in this epistemology “if you separate facts from values. It moves from seeing people as consumers … to seeing them as a public. or information from opinion. then they’ll be on their way to a new approach. He suggested communication scholars examine why journalism does not currently serve democratic ends and what needs to be done so “we may have a more democratic journalism in the future” (1994). Jay Rosen. 4. (1995) . according to Merritt: 1. Thus. It moves from detachment to being a fair-minded participant in public life. we should look at “the epistemology of American journalists … some would even say an ideology” (1993). as potential actors in arriving at democratic solutions to public problems. 3. said that to understand socalled objectivity and its usefulness. this will permit you to know the truth”. journalism professor at the University Wisconsin-Madison. New York University journalism professor and one of the forefathers of today’s public journalism. “If we are serious about participatory democracy … we must be serious about journalism and its relation to democracy. re-invent. It moves beyond the limited mission of telling the news to a broader mission of helping public life go well.” he said (1994). It is one of the many publications that became available in the 1990s to journalists that tell them how public journalism works. or news from views. He said the answer to this question is democracy (1993). you will have a democratic journalism—a civic journalism.122 OGLEDI/RASPRAVE Robert McChesney. It moves beyond only describing what is “going wrong” to also imagining what “going right” would be like. But if journalists “can find a way of seeing democracy as something we do. or better yet. re-imagine.

Marx tried to show them the influence of “basic social and economic forces on social events” (Christman. Similar projects have been tried throughout the country. Communistic press theory. According to this press theory. presidents and party leaders. This civic journalism project—a collaboration between print and broadcast journalists—helped thousands of readers. It should be noted that Marx insisted on “unlimiting voting” in his 1844 “Critique of Hegel’s Philosophy of the State. xxviii). is attributed to Marx . 97). but it also strives to show them how their participation in society—by voting. the functions of the press are to aid the expansion of the socialist system (Merrill. The point is not to just get out and vote. The media used the power of the press to force political candidates to listen and reply to what the people had to say. focuses on Marx’s earlier writings and thoughts—a time when he saw the press as an important instrument “in the hands of the rising working classes. Eventually this kind of press system would end when “the communist utopia” took over. aiding education and as an agitator for change” (p.Peck 123 Example: San Francisco media created the "Voice of the Voter” in the 1990s. for instance—can make a difference. 1983. Civic journalism strives to make citizens also feel accountable. 1966. This paper.” It was essential to democracy. which has its roots in the first part of the 20 century. the Pew Center reported (1997). however. Marx’s readers were often more concerned with comings and goings of kings and queens. 24). and viewers to participate in the election. th Learning from Marx Marx hoped to educate his readers. Journalists and government officials can work together to advance public life. Like today. listeners. very much like today’s civic journalists hope to do. Christman wrote: . too. The news organizations’ goal is to give readers the information they need to make a decision on who to elect before they vote. but make candidates accountable for what they say.

official reports. 1966. however. They wonder if newspaper management really cares and they wonder if the media are really trying to educate readers or viewers or just trying to keep readers? Foes of public journalism see it as a capitalistic gimmick to attract readers. marketing ploy or not. For example. xxv). Those leery of public journalism have said it is merely a marketing ploy by news management. the Pew Center evaluated four public journalism projects conducted in 1996. he seems to have been incapable of superficiality or of writing about any topic or subject until he had gathered and mastered all the available information (p. doing good journalism in a different way. Karl Marx may properly be said to be its father. journalism. whether journalists master the information or not. xxv). they must believe in this new civic. Marx brought to his work an extraordinary range of knowledge. p. that before journalists can help educate the public. or democratic. He used commercial statistics. Thus. One drawback for journalists who are interested in trying public journalism at their news media organizations is their worry about a profit motive. many of today’s journalists who practice civic journalism see it working. Marx’s journalism for the Tribune was thorough. . perhaps those journalists who are leery of the movement will cross the line and become conveners. It should be stressed. 1997). and a determination to uncover the real motives that lie behind the words of politicians and governments are the hallmarks of modern political journalism. they must first educate themselves. Additionally. treaties and parliamentary debates that gave his articles depth and a solidity not found in other writings of his time that relied upon court gossip and political chitchat (Christman. Initial surveys showed that the public’s response to civic journalism was good. The organization found that all four projects had readers saying that they wanted more such reporting (Pew.124 OGLEDI/RASPRAVE If a preoccupation with the social and economic background of politics. And as more and more projects succeed.

Peck

125

A better society
Merritt (1995) said civic journalism “moves beyond only describing what is “going wrong” (in society) to also imagining what “going right” would be like. What would “going right” be for Marx? It would be awakening society to what is possible. A goal worth striving for, according to Marx, is a society in which everyone has the freedom to become a whole, or complete, person—a person who works at something in which he or she feels ownership, a person who lives comfortably, a person who uses both his or her mental and physical capabilities; therefore, there would be no more alienation due to what Marx considers capitalistic corruption. Merrill said that modern Marxist journalists want social harmony, cooperation, and group solidarity (1994, p. 100). Although Merrill does not connect this definition to civic journalists, it seems to fit. Merrill wrote: A communitarian perspective in journalism, growing in popularity at the end of the 20th century, owes much to Marx, especially the young Marx of his more humanistic years. …journalists would do well to share Marx’s desire to see a world free from exploitation, poverty, misery, fear, and oppression. … although his solution to many of the world’s problems were over-idealistic and perhaps faulty, Marx set an example for the modern journalist who would desire to make at least a small part of the world a better place. (p. 100) For those journalists at the beginning of the 21st century who have the goal of waking U.S. citizens from their alienation, so to speak, Marx’s journalistic writings and beliefs might help them in their quest. Merritt wrote in 2002 that “the ultimate objective is for public journalism to lose its name and become simply journalism. . . . Public life and journalism did not reach their current states in a short time and they will not recover in a short time.”

126

OGLEDI/RASPRAVE

Literature
Altschull, J.H. (1984). Agents of power: The role of the news media in human affairs. New York: Longman. Arant, D. (1999). (Ed.) Perspectives: Ethics, issues, and controversies in mass media. St. Paul, MN: Coursewise Publishing. Black, J. (Ed.). (1997). Mixed news: The public/civic/communitarian journalism debate. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. Christman, H.M. (Ed.). (1966). The American journalism of Marx & Engels. New York: The New American Library. Clark, R.P. (1994, Nov. 6). Unpublished comments from Seminar on Ethics, Poynter Institute for Media Studies, St. Petersburg, FL. Easton, L.D., & Guddat, K.H. (Eds.). (1967). Writings of the young Marx on philosophy and society. New York: Doubleday. Marx, K. (1843, February). Remarks on the latest Prussian censorship instruction. Anekdota zur neuesten deutschen Philosophie und Publicistik. In Padover, S. K. (Ed. & Trans.), Karl Marx: On freedom of the press and censorship (1974). New York: McGraw-Hill. (pp. 89-108). McChesney, R. (1994, January). Radical scholarship in the academy: The view from communications (socialism and media). Monthly Review, 45 (1), 27-35. Merrill, J.C. (1997). Communitarianism’s rhetorical war against Enlightenment liberalism. In J. Black (Ed.) Mixed News: The Public/Civic/Communitarian Journalism Debate. (pp. 54-65). Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. Merrill, J.C. (1994). Legacy of wisdom: Great thinkers and journalism. Ames, IA: Iowa State University Press. Merrill, J.C. (1983). Global journalism. New York: Longman. Merritt, D. (2002). “Public Journalism: Where it has been; where it is headed.” Retrieved October 14, 2007, at www.imdp.org. Merritt, D. (1995). Public journalism and public life. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Press.

Peck

127

Padover, S. K. (Ed.). (1974). Karl Marx: On freedom of the press and censorship. (S. K. Padover, Trans. & Ed.) New York: McGraw-Hill. Pew Charitable Trusts. (1997). Civic lessons. Philadelphia: The Pew Charitable Trusts. Pew Charitable Trusts. (1996). Tapping civic life. Philadelphia: The Pew Charitable Trusts. Rosen, J. (1993, Winter). Beyond objectivity. Nieman Reports, 47 (4), 48-53. Schaffer, J. (1997, May). The Best or Worst? Quill. 25-28. Steele, R. (1997). The ethics of civic journalism: Independence as the guide. In J. Black (Ed.) Mixed News: The Public/Civic/Communitarian Journalism Debate. (pp. 162-175). Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

which is one of the reasons for their immense popularity. novinarski izvori. much more easily than a web site.5:070 (129-138) Mato Brautović∗ Blogovi kao novinarski izvori Blogovi postaju sve važniji izvor informacija u novinarstvu Summary Bloggers are producing more stories than all journalists in The Associated Press together. vjerodostojnost ∗ Autor je doktor novinarstva. blog. Ključne riječi: internet. Similarly. The technocrats declare in their reports that 3 to 7 thousand blog posts are daily registered. one should always bear in mind that the blogs are personal Internet sites on which their authors knowingly release stories under their own names or a pseudonym. However. The problem with the blogs is the fact that they are very easily created.738. with one purpose only: spreading propaganda and lie. viši asistent Sveučilišta u Dubrovniku . the blog posts are becoming more and more important source of information in journalism and muckraking.129 ČLANCI UDK 004.

com/alerts/archives/000493.blog. 53-54. Prema istraživanju Pulsa iz 2002. čak 87 posto novinara svaki dan se koristi internetom u svojem poslu. Upotreba blogova u novinarstvu Novinari mogu koristiti blogove kako bi otkrili potencijalne teme. Većina ih još uvijek jednostavno vodi dnevnik o svojim svakodnevnim aktivnostima. URL: http://www. Prema podacima koji se mogu pronaći na Blog.hr/fgs.blog.axd?id=1845 (2. godine kaže kako u njihovoj bazi postoji više od 70 milijuna blogova. 1 2 . godine. u izvještaju iz travnja 2007. ne pišu svi blogeri o specifičnim temama koje bi mogle biti zanimljive novinarima.hr) servisu.sifry. Technorati. studenog 2007.hr (2.2002. 12. a 68 posto upotrebljava internet za tražnje potrebnih informacija4. Kaplan Publishing. Ponekad bloger jedini razumije problem i jedina je osoba koju zanima neko područje5. str. te da se njihov broj povećava za 120 tisuća svaki dan. Chicago. S. Afere poput Brodosplita i Sunčanog Hvara dospjele su u masovne medije upravo posredstvom blogova. Jednako tako. blogovi postaju sve važniji izvor informacija u novinarstvu. s više od 50 tisuća novih informacija objavljenih svaki sat2. No. studeni 2007. travnja 2007.hr (www. godine pokrenuto je više od 396 tisuća blogova u sklopu tog servisa1. 2006. Specijalizirana internetska stranica za pretraživanje blogova.html (2.) 5 Holtz. od 2004. 5. proširili znanje o temi o kojoj žele pisati. URL: http://www.130 ČLANCI Uvod Blogovi su postali dio internetske kulture Hrvatske.) The State of Technorati. pronašli stručnjake za pojedino područje te utvrdili razvojne smjerove ili stajališta javnosti o pojedinim URL: www.php (2. 22. URL: http://journalist. Bloging for Business. Autori knjige Bloging for the Business Shel Holtz i Ted Demopoulos kažu kako su blogeri obično stručnjaci za teme o kojima pišu. studenog 2007.) 4 PULS. za razliku od novinara koji su najčešće općeg znanja.11.huoj.) 3 Curley. Blogeri danas proizvode više sadržaja nego svi novinari u Associated Pressu3.org/2004conference/archives/000080. Demopoulos. T. studenog 2004.. studenog 2007. Text of opening keynote by Tom Curley .T.

stvaranje vlastite arhive novosti. vrijeme objave i ključne riječi). ovo posljednje nije tema ovog rada. od kojih je većina besplatna. Rješenje se može pronaći u upotrebi RSS-a. koriste RSS za dostavu sadržaja. a koji. što predstavlja format dostave podataka za opskrbu korisnika novim sadržajem. Besplatni softveri RSSreader Feedreader Bloglines Online servisi Google Reader Pluck My Yahoo Novinarima RSS omogućuje da prate mnoge izvore novosti (blogova). novinari mogu koristiti blogove da bi se savjetovali s čitateljima o izboru teme i odredili moguće smjerove u njezinoj obradi. te mogućnost pretraživanja arhive novosti (vrsta podataka. Postoji više načina za nadzor blogosfere: • • • • • upotrebom RSS-a (Really Simple Syndication) upotrebom općih tražilica upotrebom specijaliziranih tražilica pretraživanjem blog servisa pretraživanjem specijaliziranih stranica koje okupljaju veći broj tematski usmjerenih blogera Vrlo je teško svaki dan nadzirati veći broj blogova. Danas postoji više tisuća softvera za čitanje RSS-a. Nedostatak RSS-a je u tome što zahtijeva da se popišu specifičnii blogovi koje se želi pratiti. specifikaciju vrste novosti. među ostalim. .Brautović 131 temama. Međutim. ali i drugih internetskih stranica. Nadalje. Za pregled RSS-a nužan je poseban softver (aggregator) ili online servis koji omogućuje čitanje RSS-a.

Sphere (www.hr). Yahoo (www. Naime. tako da nova objava na blogu ili informacija o temi koju novinar istražuje može biti „izgubljena“ među rezultatima iz drugih izvora.132 ČLANCI Pretraživanje blogova Od općih tražilica. Feedster (www.com) i MSN (www.yahoo.com). Specijalizirane tražilice daju bolji uvid u sadržaj blogova.com/alerts) omogućuje pretraživanje pomoću ključnih riječi te slanje izvještaja preko elektroničke pošte u slučaju pronalaska (indeksiranja) nove informacije ili u odabranim terminima . ali nisu specijalizirane za pretraživanje takve vrste sadržaja.google. .sphere. MetaCrawler.technorati. Google Alert (www. s time da se ne savjetuje upotreba meta tražilica (Ask Jeeves.com). polovica indeksiranih internetskih stranica u nekoj tražilici nije indeksirana kod druge tražilice.com) i Pogodak (www. najčešće se koriste Google (www.google. Metagopher i Dogpile). rezultat je računalnog algoritma koji pretražuje cjelokupni indeksirani sadržaj. Google BlogSearch (blogsearch.com). Najbolje je kombinirati Google i Yahoo. Postoji više različitih internetskih stranica koje nude usluge pretraživanja blogova: Technorati (www. nego treba kombinirati više njih. Ove tražilice uključuju sadržaj blogova.com).msn.feedster.google.dnevno ili tjedno.pogodak. Rezultat dobiven pretraživanjem.com). Pri pretraživanju se ne smije uzeti u obzir samo jedna tražilica.

URL-a (Uniform Resource Locator). U vrijeme pisanja ovog rada pretraživali su više od 110 milijuna blogova i 250 milijuna informacija (postova)7. Burlington. Chicago. Focal Press. 6 . Demopoulos. Hrvatski jezik nije uključen u mogućnost pretraživanja prema jezicima. Technorati nudi i napredno pretraživanje preko tematske pripadnosti.) 8 Holtz. Koristi algoritam koji otkriva što blogeri smatraju važnim i koje ideje privlače najviše njihove pozornosti. Lamble. Registrira objavu sadržaja unutar 8 minuta6. Bloging for Business. tada se ta poveznica uzima u obzir samo ako je na početnoj stranici8. 64.technorati. S. 2006. pojedinog posta (objave) i tragova (pretraživanje prema unaprijed definiranim ključnim riječima). str. T. studenog 2007. S. 7 About us. Quinn.com/about/ (2. 37. Online Newsgathering: Research and Reporting for Journalism. S. Ako je blog povezan kroz post. URL: http://www. 2007.Brautović 133 Technorati predstavlja najsveobuhvatniji pretraživač blog sadržaja. Technorati rangira blogove temeljem broja poveznica prema drugim blogovima. Kaplan Publishing. Osim jednostavnog pretraživanja preko ključnih riječi. str.

a omogućuje pretraživanje više od 183 milijuna postova. studenog 2007. Burlington.projekt je većeg broja hrvatskih About us. Lamble.hr nudi jednostavno pretraživanje pomoću tražilice Pogodak. pretraživanje prema autorima. Moguće je jednostavno i napredno pretraživanje. 2007. 37. U naprednom pretraživanju koriste se i Booleovi operatori. Omogućuje samo jednostavno pretraživanje preko ključnih riječi.pollitika. ključnim riječima (tagovima). Pretraživanje specijaliziranih stranica koje okupljaju više tematski orijentiranih blogera omogućuje stranica Pollitika. od kojih. osim blogova. 11 Feedster Search Help. omogućuje pretraživanje podcasta i novosti.com/help/search. 2007. vremenu objave i jeziku.hr) nudi mogućnost vlastitog naprednog pretraživanja prema blogovima. Jedina hrvatska tražilica Pogodak. Čak 33 posto blogova koji se pretražuju su na kineskom jeziku13.com (www. 172 tisuće postova na hrvatskom jeziku12. 13 Quinn.php (2. Feedster. Online Newsgathering: Research and Reporting for Journalism.) 12 Rezultati dobiveni pretraživanjem slova a 2. Blog. Online Newsgathering: Research and Reporting for Journalism. studenog 2007. S. Focal Press.) Quinn.com/about (2. Pokrenut je u ožujku 2003. 37.hr (www.feedster. naziv bloga.134 ČLANCI Sphere pretražuje blogove i novosti. vrijeme i razdoblje objave. te gradu. odnosno „povezuju mainstream i konverzacijske medijske sadržaje“9. S.com). URL: http://www. Algoritam za pretraživanje temelji se na mjerenju duljine i frekvencija objave na blogovima i prema učestalosti pisanja pojedinog blogera o temi koja se istražuje10. Pollitika. Tražilica je u „beta“ verziji i omogućuje samo jednostavno pretraživanje putem ključnih riječi. spolu i dobi blogera. URL: http://www. Od tri najveća hrvatska blog servisa.hr nudi specijalizirano pretraživanje hrvatskih blogova. jedino Boger. Google nudi jednostavno i napredno pretraživanje blogova preko ključnih riječi. studenog 2007. Focal Press. str.bloger. Burlington. godine i temelji se na pretraživanju RSS-a. Lamble. S. URL. Napredno pretraživanje omogućuje pretraživanje postova i blogova.sphere.blogger.hr (www.com). str. S.mojblog. tražilica omogućuje pretraživanje i drugih blogova.hr) preko Googlea. te naslov bloga.com . u vrijeme istraživanja. ali je rezultate moguće sortirati na temelju vremena objave i važnosti. Iako je Google vlasnik blog servisa Blogger (www. opis i naziv autora11. Tražilica je u „beta“ verziji. 9 10 . a Mojblog.

Singer u knjizi Online journalism Ethics: Tradition and Transition kažu kako novinari kod blogova kao izvora moraju provjeriti podatke.) 16 Friend. Online journalism Ethics: Tradition and Transition. zbog čega taj pristup treba koristiti i za internetski svijet.sifry. ali i izvor. uvijek treba imati na umu da su blogovi osobne stranice gdje autori svjesno objavljuju sadržaje pod svojim imenom ili pseudonimom. SInger. URL: http://www. kako bi u slučaju pravnog spora postojao dokaz da je to doista objavljeno.B. može se dogoditi da bloger. bave političkim temama. 55. E.com/alerts/archives/000493. 5. Zbog toga je nužno snimiti sadržaj. listopada 2007. Međutim. kao što naziv kaže. Friend i Singer kažu da je obveza novinara služiti javnosti. URL: http://www. odnosno autora. J. M. 2007. Technorati u izvještaju navodi kako svaki dan registrira 3 do 7 tisuća blogova. kako bi se utvrdilo koje aktivističke.org/column. 14 The State of Technorati. Omogućuje jednostavno pretraživanje po ključnim riječima i RSS za cjelokupni sadržaj koji se objavi na stranici.Brautović 135 blogera koji se. To znači da izvor. treba navesti ako je to u interesu javnosti i ako ta informacija daje kontekst priče. citiranje i usmjeravanje priče. što je jedan od razloga njihove popularnosti. kojima je cilj propaganda ili laž14. neprovjerenih dokumenata ili dojava čitatelja“.asp?id=31&aid=105857 (28. studenog 2007. ali specifični citati i tvrdnje trebaju se provjeriti klasičnim novinarskim metodama (…) Citiranje blogova jednako je citiranju priopćenja za javnost. ideološke ili komercijalne veze bloger ima16. New York. Are Blogs "Riskier" Sources? 9. Naime. „blogovi mogu biti dobar izvor za leadove. Veliki problem kod blogova predstavlja mogućnost izmjene njihova sadržaja. travnja 2007. Sharpe. kolovoza 2006.html (2. promijeni sadržaj. str. odnosno potreba da se zaštiti bloger kao izvor informacije.) 15 Gahran.poynter. Prema Amy Gahran15. Poseban problem kod blogova jest i privatnost. C. nakon što je citiran u medijima. A. . Provjera točnosti Problem s blogovima jest činjenica da ih je vrlo lako pokrenuti – jednostavnije nego web stranicu. a ne izvorima. Cecilia Friend i Jane B.

com. nego i jesu li točne. Treba također pripaziti na gramatiku. a ako se poziva na izvore.domaintools. Naime. jer se za objavljivanje lažnog. a ako se želi utvrditi njihov identitet. . Također. chat ili forumi. nužno je provjeriti kontakt podatke. Točnost se provjerava preko nekoliko elemenata: • • provjera URL-a autorstvo • provjera sadržaja. Obveza je novinara svaku informaciju s bloga provjeriti s osobom koja je njezin autor. Sadržaj koji ima previše gramatičkih i pravopisnih pogrešaka. te koristi više fontova i previše boja. te utvrditi tko je osoba koja je objavila sadržaj. Što se tiče vjerodostojnosti. Prvi korak u provjeri vjerodostojnosti jest analiza URL-a. Međutim. novinari moraju voditi računa ne samo o tome jesu li te izjave javne. Naime. URL može biti indikator vjerodostojnosti. jesu li oni vjerodostojni. to se može učiniti upotrebom servisa www. blogovi unutar hrvatskih servisa trebali bi biti prihvatljiviji nego oni unutar stranih blog servisa. je li autor korisnik koji je naveden i na koji su način prikupljene17. Naime. vrlo vjerojatno nije točan. Vlastitu domenu imaju u pravilu stručniji blogeri. njihovo nepostojanje ili postojanje samo elektroničke adrese znak je da se treba posebna pozornost obratiti točnosti informacija na tome blogu. novinar mora provjeriti točnost podataka klasičnim metodama. upotreba poveznica radi pozivanja na izvor informacija dio je pisanja blogova. Također je 17 Ibid. uvredljivog i kriminalnog sadržaja može odgovarati pred hrvatskim sudovima. Nužno je pregledati na koje se izvore autor poziva preko poveznica. jednako kao i u slučaju blogova. Problem su blog servisi. sadržaj puno govori o točnosti podataka. gdje je analiza URL-a bespredmetna budući da veliki broj blogova ima istu domenu (URL servis). Dokumentiranost je najvažnija kategoriju vjerodostojnosti blogova. a treba provjeriti i njezinu vjerodostojnost. Nakon što je provjerena domena. pravopis i grafičko oblikovanje. Vrlo je važno obratiti pozornost na kontekst i stil pisanja. kada su izvori e-mail.136 ČLANCI Za razliku od blogova. i to prije nego što se uopće počne čitati blog.

B. jesu li objavljena dopuštenja ili informacije o zaštiti autorskih prava i postoje li poveznice na druge blogove koji se bave tom temom. M. Chicago. 22.poynter. veliki problem predstavlja način njihova odabira kao izvora informacija.php (2.php (2. T. Tek provjerenu i potvrđenu informaciju moguće je objaviti unutar novinarskog napisa.com/help/search. 12. PULS. listopada 2007. Bloging for Business.huoj. URL: http://journalist. S. studeni 2004. Najbolje bi bilo upotrebljavati specijalizirane tražilice te RSS nakon što se utvrde blogovi koje se želi pratiti. Singer. studeni 2007.) Feedster Search Help. E. Sve drugo je odstupanje od osnovnih etičkih načela.axd?id=1845 (2.11. 2006. A. New York. Are Blogs "Riskier" Sources? 9. nužno je provjeriti njezinu točnost.asp?id=31&aid=105857 (28. Online journalism Ethics: Tradition and Transition.org/column. Zaključak Blogovi postaju sve važniji izvor informacija za novinare. URL: http://www. kolovoza 2006.) Holtz.) Friend. URL: http://www. i to klasičnim metodama kontakta s njezinim autorom. Text of opening keynote by Tom Curley. Gahran. 2007. Međutim.T.) . Kaplan Publishing. J. C. Nakon što novinari prepoznaju zanimljivu informaciju.2002. studenog 2007. Sharpe. Demopoulos.Brautović 137 bitno provjeriti jesu li informacije iz drugih izvora izmijenjene ili izvađene iz konteksta. studenog 2007.feedster. Literatura Curley.hr/fgs. URL: http://www.org/2004conference/archives/000080.

html (2. About us. Lamble. URL: http://www. travnja 2007. studenog 2007.) .) Technorati.com/alerts/archives/000493.) The State of Technorati. studenog 2007.com/about (2. studenog 2007.138 ČLANCI Quinn. About us.com/about/ (2.technorati.sphere. URL: http://www. URL: http://www. Burlington. S. S.sifry. 2007. Online Newsgathering: Research and Reporting for Journalism. Focal Press. 5. Sphere.

professional and expert messaging on the election activities in the interest of political subjects and the democratic public (the voters) without the external coercion. nominally managed by professional standards and news worthiness. izvanredni profesor Sveučilišta u Tuzli . The comparison between the self-regulation print media model and electronic media external regulation model shows that the self-regulation system of news.139 UDK 316. is not able to ensure a righteous. regulatorna agencija ∗ Autor je doktor znanosti. pristranost. Ključne riječi: izborna kampanja.77:324:342.8 (139-148) Najil Kurtić∗ Mediji i izbori Između formalne nepristranosti i interesa javnosti Summary The paper analyses Bosnian and Herzegovinian experience in the development of the media election monitoring program. samoregulacija medija.

ako se uključe u predizborni proces. a naročito elektronički presudno utječu na izborno opredjeljivanje glasača. Iz druge premise proizlazi modeliranje posebnog sustava vanjske regulacije elektroničkih medija usmjerenog na zaštitu od neodgovorne upotrebe velike moći. a naročito elektroničkih. Svi dosadašnji pokušaji temelje se na dvije premise: 1)masovni mediji. u kojemu nije najveći dnevni list u Bosni i Hercegovini Dnevni avaz. Reguliranje je u mjerodavnosti moćne Regulatorne agencije za komunikacije.140 ČLANCI Uvod u problem Društva u tranziciji tragaju za optimalnim modelom medija u izbornoj kampanji. U prilog tog zaključka govori činjenica da su i privatni elektronički mediji. trebaju provoditi sve odredbe koje se odnose na javne medije. neobvezujuću samoregulaciju. 2)profesionalna samoregulacija medija. Prema svoj prilici to je prije posljedica mita o moći slike pa i televizije. koja obvezuje sve medije u BiH. Samoregulacija tiskanih medija Okvir za samoregulaciju jest odredba Izbornog zakona. Samoreguliranje je oslonjeno na slab autoritet Vijeća za tisak. pa i tiskane. u prvom slučaju imamo veoma elastičnu. pa i sankcioniranja. a u drugom slučaju strogu vanjsku regulaciju. U bosansko-hercegovačkom slučaju krajni rezultat desetogodišnjeg traganja za odgovarajućim rješenjem ovog problema jest mješoviti model medija u izbornoj kampanji. koja raspolaže učinkovitim sredstvima utjecaja. Iz prve premise može se zaključiti da se veliko značenje posvećuje zakonskom uređivanju funkcija masovnih medija u izbornom procesu. profesionalno i stručno prate izborne aktivnosti «uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa te 1 Ostaje nejasno zašto je odnos prema tiskanim i elektroničkim medijima različit. da pravično. nije dovoljno pouzdan način zaštite od mogućeg pristranog utjecaja na demokratski izborni proces niti jamči djelovanje u javnom (općem) interesu. koji je kombinacija samoregulacije tiskanih medija i vanjske regulacije elektroničkih medija. . nego općeg polaganja prava na usluge javnih radiotelevizijskih servisa koji se financiraju iz javnih prihoda. a temelji se na Izbornom zakonu BiH1.

koje su svrstali u krug relevantnih. s time što je u Republici Srpskoj poduprt SNSD. profesionalno i stručno izvještavanje o izbornoj aktivnosti u interesu i političkih subjekata i demokratske javnosti (glasača). 2/3 ili 1/2 stranice. o kojima zbog toga treba doznati više? Dnevni avaz2 je u promatranom razdoblju objavio 262 teksta o predizbornim aktivnostima 41 političkog subjekta. osigurati pravično. zauzimaju cijelu stranicu.000 primjeraka. ojačalo položaj birača i pridonijelo demokratizaciji političkih odnosa u bosansko-hercegovačkom društvu? Drugim riječima. bez vanjske prisile. u stanju. odnosno sustavno ignoriranje pojedinih političkih subjekata i političkih usmjerenja. jesu li su glasači na gubitku ili dobitku time što su sva tri promatrana dnevnika veći dio prostora posvetila malom broju «izabranih» stranaka. među kojima je jedna koja nije ušla u parlament.Kurtić 141 općeprihvaćenih demokratskih načela i pravila. zauzimaju ili 1/8 ili 1/16 stranice i u njima objektivno nije moguće biračima pružiti kvalitetnu informaciju o kandidatima. Iako je promatran pojam pristranosti definiran kao sustavno protežiranje. Istodobno. Velike tekstove dobili su Avazovi favoriti. Jednu polovicu (50. 2 Nakladu Dnevnog avaza reklamne agencije procjenjuju od 60. vođen profesionalnim standardima i vrijednostima vijesti. Oslobođenje i Nezavisne novine. Analizirali smo: Dnevni avaz. a u hrvatskom korpusu HDZ 1990. . Cilj nam je bio utvrditi u kojoj mjeri je samoregulirajući sustav vijesti.» Kako to izgleda u praksi? U traganju za odgovorom na ovo pitanje istražili smo odnos tri vodeća bosansko-hercegovačka tiskana dnevnika prema političkim subjektima – natjecateljima na nedavno završenim općim izborima. u izborima je sudjelovalo ukupno 66 subjekata. Tekstovi su zauzeli oko 55 stranica A-3 formata. U ukupno 262 teksta. to su uglavnom nacionalne stranke iz sva tri naroda. 28 spada u kategoriju «velikih». zapravo smo željeli doznati da li je konkretno izvještavanje pojedinačnih novina. i tiskanih medija u cjelini. posebno osnovnog načela slobode izražavanja.000 do 100. Ostali tekstovi su veoma kratki. To znači da u tim novinama nije bilo nijedne informacije o 25 političkih subjekata.12%) ukupnog prostora izborne rubrike Dnevnog avaza potrošile su 4 stranke.

Ipak. Na «velike» tekstove.000 primjeraka. a pet ih je favorizirano. Kao i u slučaju Dnevnog avaza nevidljive su ostale aktivnosti 25 političkih subjekata.92%). Sedamdeset posto ukupnog prostora izborne rubrike tog lista potrošilo je 11 stranaka. a čak jednu trećinu (31. Tihića i Silajdžića. 5 Za Oslobođenje je karakteristično i da je ostalo neutralno u suprotstavljanju bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništva. Vojislav Šešelj. definirane prema istom kriteriju kao i u Avazu otpada 45 priloga. Oslobođenje4 je objavilo 240 tekstova na 33 stranice predizborne rubrike. a u velikoj mjeri i Srpsku demokratsku stranku. SNSD (7.64%) pobjednički SNSD. koliko ih se natjecalo na izborima. među njima SDP (8. koji su uglavnom intervjui s političarima raznih profila. koji je tiskan dan prije predizborne šutnje. Tri bitna zaključka izvodimo iz iznesenih podataka: Nakladu Nezavisnih novina reklamne agencije procjenjuju na 22. koji je na kraju izabran. 3 4 . Praćene su predizborne aktivnosti 39 političkih subjekata. a među njima nije bilo Komšića. Isti je odnos bio i prema SDP-ovu kandidatu za člana Predsjedništva BiH Željku Komšiću. a u Federaciji Stranku demokratske akcije. devet kandidata za člana Predsjedništva dobilo je po jednu stranicu. u kojima su glavninu prostora dobili Dodikov SNSD i Lagumžijin SDP. od ukupno 66.15%). Novine su učinile nevidljivim «tvrde» nacionalne stranke: u Republici Srpskoj Srpsku radikalnu stranku i Srpsku radikalnu stranku dr.27 % ukupnog prostora izborne rubrike. Istodobno su poduprte stranke koje su nastale odcjepljenjem od SDP-a. Nezavisne novine3 U tom su razdoblju objavile 336 tekstova na oko 60 stranica o predizbornim aktivnostima 41 političkog subjekta.31%) i HDZ 1990.000 primjeraka. (7. najveću potporu Oslobođenja dobio je Željko Komšić sa 8. U kategoriju velikih tekstova spada 12 priloga. Pet stranaka je potrošilo 60 % ukupnog prostora izborne rubrike Nezavisnih novina. U posebnom prilogu Dnevnog avaza.142 ČLANCI O SDP-u BiH kao najvećoj građanskoj političkoj stranci u Federaciji i BiH u predizbornom razdoblju u Avazovoj izbornoj rubrici nije objavljen nijedan tekst. Nakladu Oslobođenja reklamne agencije procjenjuju između 10.000 i 15. Jedino je SDP-ov kandidat za člana Predsjedništva BiH Željko Komšić dobio dva takva teksta5.

To ne mora biti regulatorna agencija. u obliku u kojem je zamišljen u konkretnom slučaju. koja se pokazuje u oba oblika: preeksponiranjem favorita i podeksponiranjem ili zamračivanjem «protivnika». čime se podjednak prostor jamči svim kvalificiranim sudionicima izbora. U sva tri dnevnika uočena je pristranost visokog intenziteta. postaje jasno da model jednakih prilika podjednako nije u interesu relevantnih političkih subjekata. nije u stanju zaštititi sudionike izbornog procesu od neodgovorne upotrebe medijske moći. ali mogu biti civilno društvo. Opći je zaključak da su tiskani mediji zatvoreni u svoja politička i ideološka usmjerenja. Model samoregulacije. Uzmemo li u obzir da je na nedavno održanim općim izborima sudjelovalo 66 političkih subjekata te da se za 518 mandata natjecalo 7245 kandidata.Kurtić 143 1. kod vanjske regulacije elektroničkih medija model se temelji na supernačelu pravične dodjele jednakog prostora svim kandidiranim političkim subjektima. Potreban im je poticaj izvana. znanost ili čak načelni javni pritisci političkih subjekata koji su zainteresirani za ulazak u područje javnog diskursa. Reguliranje elektroničkih medija Dok se u slučaju samoreguliranih tiskanih medija pri izvještavanju o predizbornim događajima omogućuje vođenje vrijednostima vijesti kao vrhunskim profesionalnim načelima gatekepinga kao i stručno tumačenje i vrednovanje samoprezentirajućih stranačkih poruka. jer im ograničava vrijeme za ozbiljnu samoprezentaciju političkih programa i stranačkih kapaciteta kao i mogućnosti za sučeljavanje s odgovarajućim . nego profesionalnih standarda i vrijednosti vijesti. niti je u stanju poduprijeti informacijama kvalificirano izborno opredjeljivanje glasača. Proces gatekeepinga (selekcije i hijerarhizacije predizbornih događaja) ostvaruje se više pod utjecajem različitih političkih. 2. ideoloških i subjektivnih interesa u medijima i izvan njih. U praksi to znači zanemariti neke bitne aspekte profesionalnih medijskih i novinarskih sloboda i standarda. a time i interesa glasača da se kvalificirano (informirano) usmjere na relevantne empirijske činjenice. zamaskirana smislenim i vrijednosnim očekivanjima svojih čitatelja te da zbog toga nisu u stanju predstaviti pa niti interpretirati cijeli politički spektar koji se samoprezentira u predizbornom razdoblju. 3.

a medijski diksurs postaje pasivan. Gledanost BHT1 padala je sa 19. na 18. kao što je i veoma vjerojatno da će otužno djelovati autsajderi. Ishod je pad gledanosti programa u terminu emitiranja predizbornih rasprava. Gledanost televizije Pink mijenjala se sa 5.-17. nužno se zagušuju komunikacijski kanali nerelevantnim činjenicama i informacijama.. čija je gledanost središnjeg dnevnika bila 19. a o tome je riječ u slučaju Bosne i Hercegovine. Ovako definiran model pristrano podupire interese i ambicije malih političkih subjekata (autsajdera) i ima opravdanje samo u ranoj fazi demokratske tranzicije dugogodišnjih autoritarnih sustava. vjerojatno da će se sustavom ždrijebanja. u prisustvu pozicioniranih političara. na 7. Gledanost FTV u vrijeme središnjeg dnevnika bila je 28. Krug 8/11 2006. koje su inače prevladavajući televizijski i radijski izborni format..16. pa i glavni konkurenti. koji očito ne mogu biti djelotvorni kada. što nije u interesu ni medija koji izborni proces vide kao paradigmatičnu prigodu za provedbu svojstvenih medijskih funkcija društvene kontrole i stvaranje javnog mnijenja. kada se znatno povećava gledanost televizije Pink. kao i na obvezu jednakog odnosa prema svim kandidiranim političkim subjektima u redovitim informativnim programima i svim drugim predizbornim emisijama. u kontakt-emisijama suočiti glavni sudionici politike. U suprotnom.144 ČLANCI konkurentima.55.27 u terminima emitiranja središnjih dnevnika na javnim emiterima. nude rješenja za glavne društvene probleme.75 u vrijeme emitiranja središnjeg dnevnika. koja je u to vrijeme objavljivala rekreacijske sadržaje. a u terminu za rasprave 7. Malo je. Razdoblje 11. čineći dosadnim i neatraktivnim rasprave.45. Sličnu pojavu uočavamo i kod Televizije Republike Srpske. rujan 2006. dok još nije provedeno okvirno pozicioniranje novih političkih snaga i razvijanje cijelog političkog spektra. koji je obvezatan pri utvrđivanju redoslijeda nastupa pojedinih političkih subjekata. naime. Naša teza jednako se odnosi na obvezu elektroničkih medija da omoguće svim političkim subjektima besplatan termin za neposredno obraćanje. vrijeme se troši na nerelevantne natjecatelje.86 u vrijeme kada su javni emiteri objavljivali svoj predizborni 6 Mjerenje gledanosti televizijskih postaja. a predizbornih emisija sučeljavanja stranačkih kandidata 4. Mareko Index Bosnia – BH Galup International . u trajanju od najmanje tri minute. Naime. a prisiljeni su podčiniti se zahtjevu formalne ekvidistance. 96 u terminima u kojima su se davale rasprave.35.

pokazalo se. pokazali smo. regulirajući odnos medija prema izborima? Ako su to interesi kandidata. Naprotiv. u bosansko-hercegovačkom slučaju. Nažalost. Mediji se nakratko (tijekom . pa i izbornih kampanja. a također na medije.Kurtić 145 program. informiranom opredjeljivanju birača. neprincipijelno će se u jednom razdoblju suspendirati medijske slobode i standardne profesionalne procedure (prakse) pa čak i imanentne funkcije masmedijskog i sustava vijesti. javnost (publiku). Posvećenost formalnoj ravnopravnosti svih kandidata i njihovom pravu da slobodno vode kampanju. svih događaja koji se događaju u okruženju. pri čemu ne zanemaruje samo legitimne interese medija. U tim uvjetima postaje razumljivo da se za indikator uspješne regulacije uzima iznimno malo opravdanih prigovora političkih subjekata. To je dijametralno suprotno od cilja koji mediji trebaju postići u izbornom procesu – informirati glasača za kvalificirano izborno opredjeljivanje. kojima se jamči pravo slobodne procjene informativne vrijednosti. Jedino se na taj način i mogu objasniti neki izborni rezultati. sa 2) očekivanjima demokratske slobodne javnosti. ne znači nužno potporu kvalificiranom. pa i medijsku. Uklanjajući zapreke uključivanju kandidata u javni predizborni diskurs. nezamislivo bez posredovanja javnih medija i 3) očekivanjima političkih subjekata koji imaju pravo na slobodan nastup na političkom tržištu kandidata u koje su javni mediji duboko inkorporirani. a da se zanemaruju pokazatelji pada gledanosti pojedinih programa. Tragajući za novim modelom Treba pronaći rješenje koje će u interesu demokratizacije društvene strukture uravnotežiti očekivanja 1) slobodnih medija. zanemaruju se posljedice koje toga procesa na istinu. Ključno je pitanje na čiju će stranu stati država u ovom naponskom polju? Čiji će interes primarno zaštititi. koja ima pravo na informirano odlučivanje. to regulator uglavnom ne prepoznaje kao glavni cilj te nastoji ostvariti načelo jednakog vremena za sve kandidate. nego i stvarni položaj birača. vjerojatno ih zadržava u stanju slabe obaviještenosti i podložnosti iracionalnim (emotivnim) slikama plaćenih oglasa. prema profesionalnim kriterijima.

pa i o svim natjecateljima i njihovim stvarnim namjerama u izbornoj utrci. Zaključak Tiskani mediji u BiH zatvoreni su u svoja politička i ideološka usmjerenja. sprečavajući ih da se usmjere na vjerojatne pobjednike (relevantne političke subjekte) i ono što oni zagovaraju i po čemu se međusobno razlikuju. jer se iza zauzimanja za profesionalne standarde izvještavanja može kriti i nastojanje okoštalih i već pozicioniranih političkih subjekata da očuvaju politički status quo i zapriječi pristup novim političkim sudionicima koji bi mogli donijeti promjene. poduprijeti njihovu slobodu i profesionalne standarde u situaciji hipertrofiranih aspiracija mnogobrojnih kandidata. često i čudnim. izmišljaju. Stati na stranu medija znači priznati im zrelost. zamaskirani smislenim i vrijednosnim očekivanjima svojih čitatelja te nisu u stanju reprezentirati pa ni interpretirati cijeli politički . profesionalne kvalitete. da im se predstave i prodaju. koji ne mogu izdržati procjenu vrijednosti vijesti. Uspostavom modela zajamčenog jednakog pristupa medijima i zajamčenog publiciteta svim natjecateljima. Na jednoj strani to je temeljni interes javnosti da bude kvalitetno obaviještena o svim političkim procesima. kojih je mnogo i bitno se programski i ideološki ne razlikuju interesi političkih subjekata kandidata na izborima. raznolikog stupnja relevantnosti i uglavnom ograničenih resursa za neposredno komuniciranje s biračima. lažno i olako obećavaju. uz opasnost otežavanja samoprezentacije autsajdera. pa ni proces razvijanja niza političkih raznolikosti. Naše promatranje tiskanih medija i pristranost visokog intenziteta uočena u sva tri slučaja. to je iznad svih ostalih interesa. sumnjivim tipovima. To je naročito moguće u zemljama u kojima još uvijek nije završen proces tranzicije u demokratsko društvo. Koliko god izgledao privlačno za ljude u medijima i oko njih ovaj pristup je podvojen. kojima je dopušteno da javno fantaziraju. upućuju na oprez.146 ČLANCI predizborne kampanje) pretvaraju u razglasne stanice dostupne. kojima je namjera da dopru do glasača. Zato taj model ne znači nužno i stvarnu potporu demokratskim procesima. razvlačeći pamet i ograničenu pozornost birača. a na drugoj su strani interesi i obaveze masovnih medija i novinara da opskrbljuju javnu sferu informacijama standardne.

. treba konceptualizirati iz perspektive interesa publike. 2005. 2004. . Ch.. 1994. 1996. vrijednosno interpretiranje. Čigoja štampa.. Promocult. Slavujević. Beograd. javnost. 1997. 1995. Za medije to znači obvezu aktivnog izvještavanja. Sarajevo. Tuzla. Plato. Tuzla. Bongran. vjerojatno ih zadržava u stanju slabe obaviještenosti i podložnosti iracionalnim (emotivnim) slikama plaćenih oglasa. M. Potreban im je poticaj izvana. otvaranje i nametanje tema u interesu javnosti. S. Posvećenost formalnoj ravnopravnosti svih kandidata i njihovom pravu da slobodno vode kampanju. ne znači nužno potporu kvalificiranom.. Istina i laž u politici. Volja i moć. N. Naprotiv. ali mogu biti civilno društvo.. M. zbog toga. Mickiewicz. Pusteto. To ne mora biti regulatorna agencija. provjera točnosti i potpunosti samoprezentirajućih poruka političkih subjekata. istraživanja i prikupljanja informativnih činjenica dovoljnih za kvalificirano izborno odlučivanje. E. Firestone. Beograd. pa i medijsku. Literatura Arent. H. Zaštititi interes glasača (javnosti) znači više nego omogućiti im površan uvid u punoću političke ponude. Kurtić.. Politički marketing. 1997. 1996. znanost ili čak načelni javni pritisci političkih subjekata koji su zainteresirani za ulazak u područje javnog diskursa. Naša riječ. Beograd. Nuhanović. Radnička štampa. Politički matrketing. D.. Politička propaganda.. 1997. informiranom opredjeljivanju birača. Moskovisi. 1990. A. Nove modele medija u izbornom procesu. Kurtić. Bosnia ars. mediji. Z. Kukić. The Aspen Institute. Tehnike izbornog marketinga. pokazalo se. Televizija i izbori. Clio. Beograd.. sučeljavanje relevantnih kandidata i procjenjivanje stvarnih kapaciteta za ostvarivanje obećanja. Demokratija. Prava riječ. N. Beograd. Zenica.Kurtić 147 spektar koji se samoprezentira u predizbornom razdoblju. Doba gomile.. Politički marketing.. Filip Višnjić.

2006. Uvod u politiku postmodernizma. Politička propaganda i politički marketing. Zagreb. I. Izborni marketing.148 ČLANCI Spahić. Šiber. B. Sarajevo. 2000. VKBI. Z. 1992. Alinea.. Sveučilište u Mostaru. FPDN. 2001.. Banjaluka. Vlajki. Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda. ... E. Mostar. Tomić.

Ključne riječi: povijest. pisac više temeljnih djela iz povijesti novinarstva.149 UDK 070:94”1939/1945” (149-162) Božo Novak∗ Smrtna presuda građanskome novinarstvu Povijest novinarstva Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata Summary Author is analyzing journalism in Croatia before and during the World War II explaining how media were under the strict control of different governments: Royal Yugoslavia or fascist Independent Croatian Government. progoni i sloboda. even more than Mussolini in neighboring Italy. Author is describing in details which newspapers and radio stations were founded. . Published data are valuable for each historicist of journalism. NDH. Drugi svjetski rat. who was the publisher and editor and what was the editorial policy. Ustasha's Government was especially strict and prosecuted journalists. novinarstvo. ∗ Autor je doajen hrvatskog novinarstva.

lipnja. Manifestom od 6. listopada 1943. Ukidaju se sve političke stranke i njihova glasila. Ivan Pernar i Ivan Granđa. Drugi svjetski rat. zanimljiva je usporedba sa žrtvama najžešćeg fašističkog terora koji je Mussolini . novinar i urednik zagrebačke Narodne zaštite dr. Uvedena je preventivna cenzura i zabranjena svaka sloboda izražavanja. Atentat je bio najavljivan u beogradskom tisku. dvorska politika kralja Aleksandra Karađorđevića. Ono je bačeno 80 godina unatrag. koja se dijeli na devet banovina. Koalicija Radić – Pribičević predlaže u lipnju 1928. kralj Aleksandar ukida Ustav i Narodnu skupštinu te uvodi diktaturu. Na prosvjednike u Zagrebu puca policija i ubija trojicu. Za hrvatsko novinstvo počeli su najteži dani. Stjepan Radić ubrzo je umro od posljedica ranjavanja. a bili su ubijeni ideolog HSS-a Pavle Radić te političar. Novosti.Đuro Basariček.. godine. a na drugoj agresivna velikosrpska. O prirodi terora nad Hrvatskom od 1928. Na jednoj Seljačka –demokratska koalicija RadićPribičević. Te godine oštro se sučeljavaju dvije političke fronte. Hrvatsko novinarstvo našlo se u okolnostima gorim od uvedenih u fašističkoj Italiji u to vrijeme. do 1932. Ubijeni su i kažnjeni teškim zatvorskim kaznama mnogi novinari. Ranjeni su Stjepan Radić. godine. Što je prethodilo osnutku Banovine Hrvatske i raspadu Kraljevine Jugoslavije te organiziranju NDH? Početak kraja Jugoslavije je Šestosiječanjska diktatura kralja Aleksaksandra 6. Blaže kazne iznose do 10 godina zatvora. Počinju nemiri u Hrvatskoj. Uz kaznu do 20 godina zatvora za najteže suprotstavljanje diktaturi uvedena je i smrtna kazna. rujna 1939. da se kraljevina uredi na konfederacijskom načelu. dr. Kraljev dvora odgovara atentatom na zastupnike HS-a u beogradskoj Skupštini 20. Godina 1928. godine. Neposredno nakon toga počeo je. Država se sada naziva Kraljevina Jugoslavija. Informativni listovi kao što su Jutarnji list. Zakon o štampi iz 1929. Novo doba i drugi moraju pisati samo ono što odobri vlast.150 ČLANCI Banovina Hrvatska. Hrvatski krajevi nalazili su se u četiri banovine. političari i građani koji su pružali otpor ovoj politici. siječnja 1929. Obzor. presudna je i za položaj Hrvatske u Jugoslaviji. Večer. kao znak propasti velikosrpske politike prema Hrvatima i početak skromnog rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja. osnovana je 26. napadom Hitlera na Poljsku. posebice za hrvatsko novinstvo. Donesen je novi Zakon o zaštiti države i provedene su izmjene u Zakonu o štampi. 1. Uhićeno je 160 osoba. a ranjava 60 ljudi. godine bio je sličan propisima o cenzuri u Austriji prije 1848.siječnja 1929.

. omladinski urednik Borbe.Novak 151 provodio u Italiji od 1929. do 1932. U Hrvatskoj je ubijeno šest urednika novina: dr. Bilo je uhićeno. godine. Premda nije za usporedbu. hrvatsko novinarstvo se upoznalo s pravom prirodom diktatorskih režima. vođa antifašističke borbe i tvorac socijalističke Jugoslavije. Motivi ubojstva nikada nisu razjašnjeni. Bio je ubijen i predsjednik konzorcija Jugoštampe i direktor Novosti Antun Schlegel.Ante Pavelić . . Kvaternik i Hrvatski domobrani te Gustav Perčec. koja je ubojstvom željela opravdati pojačan teror nad Hrvatskom. Zagreb. Ante Pavelić. Naučilo je prepoznavati te režime te je spoznalo koliko su potrebni demokracija i tolerantno društvo za normalno obavljanje novinarskog posla. 30 000 političkih uhićenja.360 kazni do 10 godina. godine. pokretač pravaških listova: Starčević. Diktatura je iznijela na političku pozornicu tri hrvatska političara. prema popisu iz 1931. urednik Narodne zaštite. siječnja 1929. Posljednji broj Borbe tiskan je l3. doznajemo da je bilo izvršeno: 24 smrtne kazne nad ljevičarima. izrečeno je 257 kazni na 10 i više godina zatočeništva i l.). koji je preuzeo vodstvo HSS-a i realizirao Banovinu Hrvatsku. Ne navodim brojna druga politička ubojstva koja su tih godina počinjena u Hrvatskoj. tada funkcionar sindikata i čelnik Komunističke partije (KPJ) u Zagrebu. a prema nekim indicijama u ubojstvo je bila umiješana beogradska tajna policija. i proglašeno nevinim 12 000 osoba. Diktatura je bila smrtna presuda Jugoslaviji. Stjepan Radić. drugi urednik Borbe. poznati albanolog i urednik pravaškog lista Novo vrijeme i suradnik Hrvatskog prava. urednik i suradnik mnogih listova kao što su Hrvatska misao i Dom. Jugoslavija se kretala prema svojem kraju. 1996. Prema nekima to je bila osveta zbog podupiranja diktature. Dvojica osuđenih na smrt: dr. a 3000 ljudi moralo je emigrirati iz zemlje.godine) podacima koje je iznijela Hannah Arendt u zapaženoj knjizi Totalitarizam (Politička kultura. Vladko Maček. Urednici tog lista bili su osuđeni na 5 do 12 godina zatvora. Milan Šufflaj. novinar Hrvatskog prava. zatim Janko Mišić. Janko Šnajder. vođa ustaškog pokreta i poglavnik NDH. te Josip Broz Tito. 600 političkih ubojstava. U Mussolinijevoj Italiji (koja ima 40 milijuna stanovnika prema 3. Dr. koji će sljedećih godina utjecati na povijest Hrvatske i položaj novinarstva: Dr. dr.220 000 Hrvata u Jugoslaviji. sudovi su za političke prijestupnike proglasili sedam smrtnih kazni. Đuro Basariček. živote su spasili bijegom u Italiju. ali služi kao ilustracija: prema desetogodišnjoj bilanci terora u Kraljevini SHS. koji je izradila zagrebačka Borba 1928.

152 ČLANCI U sljedećim godinama do sloma Jugoslavije u travnju 1941. kada su se odrekli i svojeg Hrvatskog novinarskog društva i postali članovi zajedničke organizacije koja se zvala Jugoslavensko novinarsko udruženje. Ilija Jakovljević. udrugama i izboru narodnih zastupnika. Zakon o zaštiti države. Ista vlast je u noći od 30. Beogradska vlada najavljuje da će „u jednom rđavom vremenu teško biti izraditi jedan potpuno novi Zakon o štampi“. Dana 24. U prvom broju list obavještava da u Hrvatskoj tih dana izlazi 16 dnevnika. ali ona nije zahvatila osuđene prema Zakonu o zaštiti države. Većina hrvatskih novinara bila je okupljena u Zagrebačkoj sekciji JNU-a. a u njemu će „prevladavati ne polemički. pojavio se samo jedan hrvatski dnevnik. U Jugoslaviji je u to vrijeme u koncentracijskim logorima bilo oko 3000 ljevičara i ostalih protivnika velikosrpske politike. Sada se na izvanrednoj skupštini 9. nekoliko pojava iziskuje posebnu pozornost.. na 31. zagrebački katolički informativni list. nego pozitivno-konstruktivni značaj“. među kojima su urednici lijevih listova: Ognjen Prica. Straža izlazi od 2. Za njih je potkraj 1940. To je nasljednik prijašnjeg katoličkog dnevnika Narodna politika. tijekom diktature. Od rujna iste godine list vodi dr. godine. kolovoza 1939. Vlast NDH strijeljat će ih u srpnju 1941. srpnja 1929. a 32 lista su protukatolička. izlazi novi dnevnik. ožujka 1941.Banovine Hrvatske 26. svibnja 1936. organiziran veliki koncentracijski logor u Kruščici. na snazi su svi stari zakoni. List se tiska u 100 000 primjeraka. List će se boriti protiv neprijatelja katolicizma i hrvatstva. Ali. dala uhititi vodeće hrvatske lijeve intelektualce. godine. Prije tog dnevnika. 102 tjednika i 338 mjesečnika. glasilo HSS-a Hrvatski dnevnik. Otokar Keršovani i Božidar Adžija. ukupno 456 listova. . Odgovorni urednik je Oton Pupić. Bila je to Hrvatska straža. Vlast Banovine donosi amnestiju za političke osuđenike. godine. Nisu bili pušteni iz zatvora tijekom kapitulacije Jugoslavije. Hrvatsko novinarstvo je sada u političko-administrativnom sustavu prvi put od 1919. Takvu nakladu do tada nije imao nijedan hrvatski dnevnik. najavljeni su i novi liberalniji propisi o tisku. npr. Banovina: poticaj novinarstvu Nakon ponovne uspostave hrvatske samouprave . Od njih je 60 katoličkih.

i prvi popis tiska. Iz kratkog razdoblja postojanja Banovine Hrvatske bilježimo porast listova. koji je slijednik Hrvatske straže. Tipografiji. Osječke dnevnike . a uoči rata glavni urednik je Viktor-Anton Duišin. i profesionalnih. Najvažniji je ilegalni politički tjednik.Novak 153 lipnja 1940. Uoči rata direktor koncerna Jugoštampa je Ivo Mihovilović. osniva posebno Društvo novinara Banovine Hrvatske. Ivo Štern. ravnatelj je dr. dotadašnji predsjednik Zagrebačke sekcije. lipnja 1940. Sekcija je 1921. a Jugoslavensku zastavu Šimo Perić. Split ima 23. . svibnja 1926. koji uređuje Šime Balen. Sušaku i Osijeku. a glavni urednik Jutarnjeg lista je Josip Horvat. Rudolf Maixner. godine. a vlasnici Hrvatskog glasnika su Paško Kaliterna i dr. Branko Sokolić. gotovo 30.). nakon smrti dr. a 1939. čiji je prvi odgovorni urednik Ivan Grubiša. a po dva u Splitu i Osijeku te jedan u Sušaku. Milivoja Dežmana 1940. Osijek 13 listova. Osnivač i prvi ravnatelj je dr.). a glavni Janko Šimrak. Planira se pojačati njegovu snagu i osnovati nove postaje u Splitu.Hrvatski list uređuje Josip Pavišić. a odgovorni Oton Orešković. Josip Berković. ožujka 1941. Skupština zahtjeva izmjenu Zakona o štampi te bolje uvjete rada novinara. U tome razdoblju raste i ilegalni tisak Komunističke stranke Hrvatske. koji je i glavni urednik lista Novosti. podržavljena je Jugoslavenska radiofonija te Radio-Zagreb. Primorske novine na Sušaku uređuje Kazimir Vidas. Drugi list je Hrvatski glas (21. od kojih u Zagrebu 373. Sokolić je bio komunalni kolumnist Jutarnjeg lista. U Banovini izlazi 487 raznih listova. lijevih. ima 132 redovita člana i 49 novinara pripravnika. Neki listovi su prestali izlaziti kad je osnovana Banovina. Izlazi 76 katoličkih listova i dva nova dnevnika: Zagrebački list (10. Predsjednik novog društva je dr. a kao predsjednik Zagrebačke sekcije sredio je financije društva i spasio Novinarski dom od bankrota. koji je osnovan je 15. Odgovorni urednik je Danijel Ivanović. urednik gospodarske rubrike Hrvatskoga dnevnika. katoličkih. Novi ravnatelj je književnik Vladimir Kovačić. Sada radio ima više političkih i kulturnih informacija. ožujka 1939. Radio-Zagreb ima 1940. Kadrovska slika novina je sljedeća: Hrvatski narod uređuje Franjo Leaković. Novo doba u Splitu don Vinko Brajević. imala 96 članova. U drugom velikom zagrebačkom novinskom koncernu. Dubrovnik 15. Politički vjesnik tiska se od 24. Zbog ratnih okolnosti. od kojih u Zagrebu 10. Vlast Banovine Hrvatske sastavila je 1940.000 pretplatnika. Dubrovniku. Izlazi 15 dnevnika.

ukinuli predratne listove i pokrenuli svoje. nego je tim imenom označena jedna izvorna ideja novog narodnjačtvenog uređenja države. Najavljuje se i oslobađanje od „otrcanih tradicija Matije Gupca i Stjepana Radića a čete hrvatskih ustaša stat će. rame uz rame. U prvom proglasu budućeg poglavnika NDH. što je do sada kvarilo hrvatska pokoljenja i odnarođivalo ih. Hrvatska prolazi kalvariju Drugog svjetskog rata pocijepana na dvije fronte. ustaški aktivisti su najprije preuzeli Radio-Zagreb da bi preko njega proglasili uspostavu NDH. Jugoslaviju su napale sile Osovine. o novinstvu stoji: “Novinstvo i tisak. travnja. Naravno. Početkom rata prva se oglasila Radiopostaja Velebit emitirajući iz fašističke Italije. travnja 1941. s bataljunima crnih košulja“. bit će zabranjeno i uništeno. Ustaški pokret stavio se uz bok Mussolinija i Hitlera kojima se više nitko ne može oduprijeti. fašizam je morao . travnja 1941. Podjele su drastične.154 ČLANCI Tisak u NDH U nedjelju 6. Toga dana nakon 106 godina prestaje postojati građansko novinarstvo Hrvatske. Zatim su preuzeli vodeće novinske kuće. travnja objavio da je Jugoslavija u ratu. a koji jamče „naše oslobođenje. Preuzimanjem vlasti 10. dr.“ U svojoj programskoj knjizi Strahote zabluda tvrdi: “Fašizam nije danas više samo jedna forma vladavine kakva je uvedena u Italiji. najavljuje se da je „došao čas oslobođenja“. U poglavnikovoj poruci domovini 1940. travnja proglašena je nakon njemačko-talijanske okupacije Nezavisna država Hrvatska. našu slobodu i našu Nezavisnu državu Hrvatsku. Ante Pavelića. jednako kao i hrvatsko novinarstvo. Radio-Zagreb prvi je rano ujutro 6. da se bori izravno ili neizravno protiv pokreta za hrvatsku nezavisnost. Dana 10. napisao je: “U židovsko-slobodnozidarskim rukama nalazi se u Hrvatskoj sveukupno novinstvo…To novinstvo služi prije svega tome.“ Nova junačka Hrvatska ostvarit će se u „okviru majke Italije“. našu pobjedu. Židovsko slobodnozidarsko novinstvo neprekidno napada Njemačku. a kapitulirala je 17. Svaka strana u onoj drugoj vidi samo neprijatelja kojeg treba uništiti. Pavelić je prije preuzimanja vlasti izrekao smrtnu presudu hrvatskome građanskome novinarstvu. U brošuri „Hrvatsko pitanje“ iz 1936. njemački narod i nacionalsocijalizam“.

kojim se ograničilo slobodno kretanje gradom Židovima i Srbima. prosinca izdaje Hrvatsko novinarsko društvo. Srbi i Židovi morali su napustiti stanove u sjevernim dijelovima grada. reći će: „Mi stojimo iza Führera. Hrvatski narod i drugi dnevnici donosit će do pred kraj rata priopćenja o stotinama strijeljanja i vješanja. Određen je policijski od šest ujutro do devet navečer. Radio-Zagreb postaje Hrvatski krugoval. a poslije se izvršavala kazna na temelju odluke redarstva. Određuje se tko je Židov. letaka ili slika radi protiv vlasti.Novak 155 najprije odstraniti demokraciju koja se je pokazala nedoraslom i nesposobnom dok se rve sa boljševizmom…“ Slaveći petnaestu godišnjicu ustaškog pokreta. ustaštva“. radne logore“. čak i za držanje nekog letka ili antifašističkih novina. godine 1944. Najduže mu je glavni urednik bio Tias Mortigija. Mi stojimo na načelima nacionalsocijalizma. Prvi zakonski akti NDH bili su kopija naci-fašističke ideologije protiv ljudskih prava i sloboda. a kazne su ili oslobođenje ili smrtna kazna. novina proglasa. izražavanjem ili širenjem knjiga. Od tjednika najvažniji je Spremnost. donesena je odluka o upućivanju nepoćudnih osoba u „sabirne. Glavni urednik mu je Ante Oršanić. Ukinuta je ćirilica. Proglašena je i odredba o posebnoj žutoj traci koju će nositi Židovi. tko drži kod sebe letak. Neko vrijeme Srbi su trebali nositi plave trake. a tko Ciganin. Odgovorni urednik mu je . A u Zakonskoj odredbi o prijekom sudu stoji da svatko tko pisanjem. Slijedilo je zakonodavstvo o rasnoj pripadnosti. Pokretač i ideolog lista bio je Ivo Bogdan. legalno u ožujku 1939. Ravnatelj lista je Matija Kovačić. Tako se već nekoliko tjedana nakon preuzimanja vlasti u Zakonskoj odredbi za obranu naroda i države na smrtnu kaznu osuđuje svatko tko „povrijedi čast i životne interese hrvatskog naroda i NDH“. Drugi dnevnik. Ravnatelj mu je Radovan Latković. Značajan tjednik su Nedjeljne viesti –informativni list koji od 8. Prvih godina postojanja NDH te presude donosili su prijeki sudovi. a glavni urednik Tias Mortigija. List pod istim imenom izdavao je Mile Budak. Zabranjen je brak između Židova i Hrvata koji su arijevskog podrijetla. Novi list. ili iznosi lažne tvrdnje. posebice onih koji su bili upereni protiv slobode misli i novinstva. Novim zakonskim aktima počela je pljačka židovske i srpske imovine. knjigu ili novine protivi državnog poretka bit će stavljen pred prijeki sud.godine. poslije je nazvan Nova Hrvatska. Poslije je bio zabranjen. Službeni dnevnik proglašene države postaje Hrvatski narod. tiskanjem. U studenome 1941.

napose u vrieme . a da nisu spomenule početak rata i postaju službeni list Države Hrvatske. a zatim Glavno ravnateljstvo za promidžbu. Ravnatelj je bio dr. Tada u Splitu izlazi San Marco.jest uviek. prije se upotrebljavala jedna ružnija . ali izlazi samo do kolovoza 1941. Upute za pisanje Informativna agencija Hrvatski dojavni ured Croatia pokrenuta je 24. Potkraj 1943. Od toga 8 dnevnika. s glavnim urednikom Vinkom Kosom. zatim Ustaška mladež. Nova radijska postaja pokrenuta je 1942. Radijska postaja Osijek pokrenuta je 1943. Nadzor nad tiskopisom i radijskim postajama. To je kao prvo Hrvatski list u Osijeku. Ravnatelj je Ivo Peko.propaganda . Njegov predratni glavni urednik Matija Kovačić sada je ravnatelj Hrvatskog naroda. vidi se da je u NDH tada izlazilo l40 tiskopisa. godine. na području NDH bilo je 88 330 pretplatnika. Vjesnik ustaške vojnice mjesečnik je tih postrojba. siječnja 1942. Mladen Kabalin. Treći je katolički dnevnik Hrvatski glas. 25 tjednika u Zagrebu i 17 u pokrajini. kao i ovlast za postavljanje urednika imao je najprije Otsjek za novinstvo predsjedništvu vlade. i imala je 70 zaposlenih. kada je ukinut. Čim je stupio na dužnost ravnatelj nekadašnjeg Radio-Zagreba najavio je da će iz programa biti izbačeni svi „židovski i srpski autori“. A. Uvedene su nove kulturne i prosvjetne emisije. Glavni urednik je Jure Pavičić. Radijski prijamnik mogle su imati samo osobe od državnog povjerenja. koje su nastavile izlaziti. Organizaciji promidžbe NDH posvećuje najveću pozornost. U Splitu je Novo doba prestalo izlaziti nakon što je Pavelić Rimskim ugovorima darovao Dalmaciju Mussoliniju. nastavljač Hrvatske straže. Mjesečnik Ustaškinja uređuje prof. Glavna ustaška glasila su :Ustaša. pa Il popolo di Spalato. Povećana je snaga postaje na KW. U NDH nastavila su izlaziti tri lista iz Jugoslavije. Silva Radaj. kojem je glavni urednik Mijo Bzik. Pavelić će to ovako izraziti: „Promičba – mi smo joj dali tu lijepu rieč. a glavni Antun Jedvaj. u Dubrovniku.156 ČLANCI Antun Šenda. Iz popisa listova iz 1942. Ima novog glavnog urednika Ivana Cerovca. Prvi nadstojnik bio je Ivan Degrel. Program će biti prilagođen potrebama NDH i naci-fašističkih saveznika. Drugi list su Narodne novine.

1941. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ustaškom nadzornom službom provodi cenzuru svih časopisa. 5. službenih izdanja tiskopisa Hrvatske državne tiskare i izdanja državnih oblasti.Novak 157 rata. Ministarstvom nastave i Ustaškom nadzornom službom provodi cenzuru slikopisa. Izdaje dozvole za izlaženje i raspačavanje svih vrsta časopisa i tiskopisa. i njihovo prikazivanje u zemlji. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Nadzire svekoliku proizvodnju domaćih slikopisa na području države u sadržajnom. 3. djelokrug tog ureda obuhvaća sljedeće: 1. tehničkom i trgovačkom pogledu. lipnja 1941. kao i da nadzire dobavljanje stranih slikopisa. Izdaje dozvole za obavljanje poslova urednika i nakladnika povremenih tiskopisa. 6. nekoliko mjeseci dok se taj ured nije potpuno ustrojio i potpao pod ovlast Predsjedništva vlade. . Trebalo je. oružje baš takovo kao i topovi i kao puške. IV. 1942“ gdje piše: „…da su Predsjedništvo vlade NDH Zakonskom odredbom o podjeli ministarstva na odjele i o djelovanju odjela.“ Mehanizam i ciljevi ustaške promidžbe najsustavnije su obrađeni u „Spomen – knjizi prve obljetnice Nezavisne države Hrvatske. pri Predsjedništvu vlade osnovali Državni izvještajni i promičbeni ured. I mi znamo da se neprijatelj tim oružjem baš u zadnje vrieme i najjače služi. 7. od 24. Neposredno i preko Hrvatskog dojavnog ureda Croatia usmjerava rad i djelovanje cjelokupnog novinstva na području Nezavisne države Hrvatske te nadzire rad i djelovanje novinstva. osim navedenih u točki 3. 2. 10. IV. Zakonskom odlukom o Državnom izvještajnom i promičbenom uredu od 21. dakle. osim školskih knjiga. 4. koji izlaze na području NDH i koji se unose iz inozemstva. – 10. ustanova i zavoda. siječnja 1942. koji se proizvode na području NDH i unose iz inozemstva. Propisuje mjere kojima se sprečava širenja zabranjenih tiskopisa. novina i tiskopisa.

13. Usmjerava svekoliku promidžbenu djelatnost. Svim novinama i radiju dostavljen je popis autora. Sva ta imena su bila zabranjena. Program uništenja Židova i Roma uz teror nad Srbima i hrvatskim antifašistima bila je glavna tema potpore novinstva režimu. Bilo je zabranjeno objavljivati oglase za učenje engleskoga jezika.158 ČLANCI 8. slikopisnim. Nadzire proizvodnju . Obavlja opću putničarsku promidžbu. Izdaje dozvole za otuđivanje i davanje u zakup tiskarskih i slikokaznih poduzeća. umjetnost. Uhićeni su predstavnici srpskih političkih stranaka. novinstva. jer za to jamči hrvatska vojska i hrvatski Ustaše“. 17. nakladnog i oglasnog prostora putem zakona. Odobrava priređivanje svih vrsta izložbi na državnom području i u suradnji s mjerodavnim ministarstvima nadzire njihovo izvođenje. slijedilo je njihovo preseljenje u Srbiju. niti će ih biti. prema propisima zakonskih odredaba o njihovu osnutku i radu. U Hrvatskom narodu bit će objavljeno da „u Hrvatskoj nema mjesta strancima. našim državljanima i državnim pripadnicima priređivanje izložbi u inozemstvu. Srbi otjerani iz elitnih dijelova Zagreba. U suradnji s mjerodavnim ministarstvima. Posebno je bilo zabranjeno pisati o Međimurju. prosvjete i novinstva. Izdaje i oduzima dozvole za rad na slikokaznim. Židovi su bili generalno isključeni iz hrvatske kulture. tiskarskim. Hrvatski krugoval. slikopisa. Hrvatski slikopis (Croatia film) i Hrvatski dojavni ured Croatia. 10. prosvjetu i novinstvo. Potiče uređenje tiska. a „koji su bili prožeti izrazitim antihrvatstvom“ . 12. 11. 16. 9.“Arijevski paragraf „ bio je temeljito primijenjen na kulturu. nakladnim. Ustrojava i nadzire državne zavode. odnosno ustanovama priređuje kongres od međunarodne važnosti i organizira kulturnu suradnju NDH s inozemstvom. Odobrava ustanovama. a zatim su osnovani prvi . krugovala. oglasnim i sličnim posebničkim poduzećima. Srba i Židova niti može biti. koju provode pojedine javne ili privatne ustanove i država. Vlast NDH je prešutno odobrila mađarsku okupaciju tog dijela hrvatskoga područja. uvoz i izvoz gramofonskih ploča. 14. Srbima i Židovima je zauvijek odzvonilo. 15.

Iz arhiva stare građe u Hrvatskom novinarskom društvu (HND) vidimo da je dio novinara odmah ostao bez posla. ni unatoč tako teškim propisima novinarstvo NDH nije bilo ideološki monolitno. Pristupila je i Paktu protiv Komunističke internacionale. No. ali ne i demokratska načela na kojima je društvo osnovano 1910. lipnja iste godine Hrvatska je pristupila Trojnom paktu.prosinca 1941.5 posto ukupnog stanovništva. Predsjednik je bio Matija Kovačić. Od osam episkopa. Najprije je izvršena čistka novinara iz razdoblja Banovine Hrvatske. a deportirano u Srbiju 334. Ukinut je naziv srpsko pravoslavna vjera i preimenovan u „grčko-iztočnu vjeru“. Prema Pavelićevoj odluci novinarsko društvo postala je „stališka organizacija u sklopu Ustaškog oslobodilačkog pokreta“. Novinarstvo je za trajanja NDH bilo u složenom položaju. Prva skupština društva u NDH održana je 16. pa Jadovno kod Gospića.Novak 159 koncentracijski logori za Židove i Srbe. srpnja 1941. a više od polovice nije bilo uključeno u novo društvo. Nisu svi podupirali državnu politiku. Kada su bili otkriveni. 15. Prema pravilniku HND član Društva mogao je biti samo pojedinac koji je „državljanin NDH. bili su javno obješeni. rat SAD-u i Velikoj Britaniji. i ARIJEVAC u smislu zakonske odredbe o zaštiti krvi i čast hrvatskoga naroda i da nije u braku s nearijevskom osobom“. Za NDH ubijeno ih je 217. Krajem 194l. Bila je to prva radikalna čistka u hrvatskome novinarstvu. Bilo je unutarnjih neraspoloženja i otpora. Opet je novinarskom udruženju vraćeno povijesno ime Hrvatsko novinarsko društvo. 66 je bilo prekriženo. Tim pristupom Hrvatska se uključila u Hitlerove ratne napore protiv SSSR-a i pridružila se Hitlerovom planu zauzimanja životnog . Neki su radili i za antifašistički pokret. Na području NDH bilo je uoči rata 577 pravoslavnih svećenika. Slijedili su logori Jasenovac i Gradiška. Italije i Japana. Jedan logor za Srbe i Židove bio je osnovan i na Pagu. a bez Muslimana. Hrvati su sačinjavali 51. U njoj je živjelo 1 884 000 Srba. na teritoriju NDH više nije bilo pravoslavnih svećenika. Najsretniji su bili oni koji nisu radili u političkim rubrikama. I na novinarstvo je primijenjen „rasni paragraf“. godine. Nešto prije. Prvi logori su bili: Danica kod Koprivnice . koji je zaključen između Njemačke. ubijena su trojica. Prema njemačkim statistikama Hrvatska ima 6 996 729 stanovnika. Od članova Društva Banovine Hrvatske. Pavelić i NDH objavili su 12. a 81 novinar je mogao dalje raditi.

od svih. Samo četvorica. 6. od 251 novinara-člana Hrvatskog novinarskog društva NDH te pripadnika promidžbenog aparata NDH. Engleske vojne vlasti vratile su ih u Jugoslaviju i većina njih je na sudskim procesima osuđena na smrtnu kaznu. Pavelić je ponudio da hrvatski kralj postane vojvoda Spaleto iz talijanske savojske kuće. nastavila su raditi u listovima Titove Jugoslavije. .1 U posljednjem vodstvu novinarske organizacije u NDH bila su 23 novinara i urednika. Trebao se nazvati kralj Tomislav Drugi. Dva novinara bila su osuđena na vremenske kazne zatvora. Većina je nastavila živjeti u emigraciji. postaviti pitanje: “Što će biti s nama ako naši sadašnji saveznici razbiju i unište invazionističke snage. koji je napisao ravnatelj prof. Neki nisu bili te sreće. jednog su ubili Nijemci. lipnja 1944. naročito zbog žrtava hrvatske vojske u sastavu Hitlerovih osvajačkih planova. posebice nakon poraza Hitlerove vojske kod Staljingrada krajem 1942. Petorica su izgubila život: dvojicu je na smrt osudila Titova vlast. Novinarstvo je moralo poduprijeti svaki politički postupak vlade.160 ČLANCI prostora na Istoku. Jednako toliko novinara živjelo je u zemlji. ali također prema Bleiburgu i Križnome putu. a što ako druga strana bude jača. U velikoj koloni izbjeglica koja je iz Zagreba krenula prema austrijskoj granici i prema životu u emigraciji. Šestorica su napustila Hrvatsku i živjeli su u inozemstvu. Prema nepotpunim podacima. U totalitarnom sustavu kakav je uspostavio režim Ante Pavelića. Time je na svoj način pridonijelo da i ova Hrvatska u Drugom svjetskom ratu bude opet poražena zemlja sa svim kobnim posljedicama. O tome su mi ostavili svjedočanstva neki urednici vodećih hrvatskih novina NDH. a dvojica su nestala u povlačenju potkraj rata iz Hrvatske. ali se nisu mogli baviti novinarskim zvanjem. Kritička razmišljanja su postojala. svibnja 1945. 1 U sljedećem broju nastavljamo s pregledom antifašističkog i komunističkog tiska za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sve je ovisilo o odlukama državnog vrha. Završeno je razdoblje tiskovnog i radijskog novinarstva NDH. poglavito kontrolna funkcija novinarstva nije mogla postojati. Marko Čović. nalazili su se i mnogi novinari. njih oko 140 napustilo je Hrvatsku. nikakva kritika. Čak će i Hrvatski narod u uvodniku . u povodu otvorenja Drugog fronta 6.“ Neslobodno i nekritično novinarstvo nije moglo pomoći da se tadašnja hrvatska politika snalazi u vremenu.

novinstva. Golden marketingTehnička knjiga. nakladništva. Golden marketing – Tehnička knjiga. 1997. 2005. . Horizont press Zagreb. Josip: Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939. Novak. 2003. knjižarstva i bibliotekarstva. Almanah hrvatskog tiskarstva. Zagreb. Božo: Hrvatsko novinstvo u 20. Zagreb. stoljeću.Novak 161 Literatura Horvat.

.

television has become an unavoidable mean in the promotion of political messages. candidates for political positions. Such presentation of political messages originates from 1960 when J.163 UDK 316. javni nastup. and that most of that money is spent on TV commercials and ads clearly show the importance of television publicity.F. televizija. Ključne riječi: komuniciranje. izborna kampanja ∗ Autor je doktor znanosti. and even more importantly.77:324:342. The information that the American presidential candidates spend up to $100 million for their political campaign. Kennedy and R.8 (163-178) Zlatan Gelb∗ Nastup na televiziji Današnja politička praksa ne može se odvojiti od predstavljanja sebe i svoje političke opcije na televizijskim ekranim Summary Current political practice cannot be separated from the self representation and a congruent political option presented on TV. docent na Akademiji za dramske umjetnosti . Nixon had their TV debate. From then on.M.

I tu nastaje problem kojeg mnogi političari nisu svjesni. Utjecaj televizije na primatelje. Znači da je poruka koja je odaslana preko televizijskog ekrana trenutačna i potpuna. tj. pokazuje i podatak da kandidati za američkog predsjednika troše i do 100 milijuna dolara za svoju političku kampanju. ali i iz njihova političkog programa. I to je razlika koja umnogome određuje način ponašanja na televiziji. Iako se ova tvrdnja može smatrati pomalo pretjeranom. u izravnom prijenosu. ona nije ni film s elektroničkom tehnikom.M. ni je radio koji ima sliku. Koliko je važna televizijska promidžba. kako bi se nakon montaže. Tehničke uvjetovanosti. Nixona. kandidata za političke položaje. kao da se nije dogodilo i na taj način . Istodobno na televiziji postoji pravilo da se snima kako bi se taj materijal prikazao u realnom vremenu. samo televizija mijenja naš način mišljenja. Osnovna razlika između filma i televizije jest u činjenici da se na filmu snima. a sastoji se od posebnosti televizije kao medija i njezinih zakonitosti koje se dijele na: 1. Kennedyja i R. činjenica jest da ako nešto nije bilo prikazano na televiziji.164 ČLANCI Uvod Današnja politička praksa ne može se odvojiti od predstavljanja sebe i svoje političke opcije na televizijskim ekranima. 2. Osim televizijskih propagandnih spotova. a većina tog novca biti će potrošena na televizijske reklame. i televizijskog sučeljavanja J. Od tada do danas televizija je postala nezaobilazno mjesto u promociji političkih poruka i što je još važnije. jer zbog njezine neposrednosti sve što se kaže i kako se istog trenutka nađe se u domovima televizijskih primatelja poruka.F. gdje politički kandidati predstavljaju svoja stajališta o raznim pitanjima iz svakodnevnog života. Isto tako možemo reći da svi mediji masovnog priopćavanja mijenjaju naš način života. jedan od načina vlastite političke promocije jest i gostovanje u govornim emisijama govornog. Utjecaj televizije na primatelje Iako je televizija audiovizualni medij. Takvo predstavljanje političkih poruka potječe još od 1960. prikazao audiovizualni materijal.

Gelb

165

televizija određuje naš način percipiranja informacija kojima smo okruženi. Televizija je medij središta pozornosti. Naime, ako gledamo televiziju, ništa drugo ne možemo raditi. Uz novine možemo slušati radio ili uz radio možemo peglati; ali želimo li gledati televiziju, onda moramo biti potpuno koncentrirani na ono što se toga trenutka događa na ekranu. I tu dolazimo do kontradikcije koja potječe još iz vremena M. McLuhana. On je tvrdio da je televizija visoko određen medij s potpunim i relevantnim informacijama 1 , jer ako su potpune, onda nije potrebna potpuna koncentracija da bi se potpuno percipirala informacija. No, isto tako moramo skrenuti pozornost na mišljenje da televizija pruža relevantne informacije 2 . To je samo naizgled točno, jer svaki kadar koji se vidi na ekranu samo je izbor snimatelja i redatelja, pa je to izbor iz stvarnosti i podložan je manipulaciji, bilo svjesnoj ili nesvjesnoj. Također treba spomenuti da je televizija dvodimenzionalni medij te da za potrebe njezina gledanja moraju biti upotrijebljene četiri vizualne konstante – oblik, veličina, boja i svjetloća 3 i da se svi predmeti ili osobe ponašaju prema pravilima linearne perspektive. Sve nabrojano utječe na reakciju primatelja i zato se ne može reći da je televizija audiovizualni medij koji vjerno prikazuje stvarnost.

Tehničke uvjetovanosti
Televizija je elektronički medij, i to je bitno određuje, za razliku od filma koji je također medij pokretnih slika. U pravilu je osjetljivost televizijskih kamera manja od filmskih, pa je potrebno imati više svjetla. To znači da su televizijske kamere koje se upotrebljavaju u gotovo svim televizijskim studijima u svijetu manje osjetljive, osim televizijskih postaja koje već emitiraju u standardu televizije visoke definicije. Više svjetla znači da se vide svi nedostaci koji postoje, pa gledatelji mogu vidjeti i prepoznati svaki dio ponašanja koji nije primjeran mediju televizije. Zbog mogućnosti izravnog prijenosa, na televiziji se pogreške ne opraštaju, jer nema ponavljanja. Ono što je rečeno i kako smo se
McLuhan, M.: Poznavanje opštila-čovekovih produžetaka, Prosveta, Beograd, 1964 Fiske, J. i Hartley, J.: Reading Television, Methuen and co. ltd, London, 1978. 3 Tanhofer, N.: Filmska fotografija, Filmoteka 16, Zagreb,1981.
1 2

166

ČLANCI

predstavili, nepovratno je otišlo u domove gledatelja. Drugim riječima, možemo napraviti distinkciju između televizije i filma koja bi glasila: Na televiziji se snima kako bi se odmah izravno emitiralo, dok se na filmu snima kako bi se taj vizualni materijal prikazao nakon montaže. Mogućnost postprodukcije postoji i na televiziji, ali onda to nije autohtoni televizijski izraz, nego tehnologija filma snimana elektroničkom tehnikom. Savjet br. 1 − Kada vas pozovu da sudjelujete u televizijskoj emisiji, prvo se raspitajte za temu, mjesto snimanja i da li se emitira uživo ili se snima. − Raspitajte se tko još, osim vas sudjeluje u emisiji. Na taj način ćete biti spremni za moguće provokacije. − Bez obzira na to koliko ste uvjereni da apsolutno vladate temom, pripremite se, jer novinar može imati neke nove podatke. Savjet br. 2 − Za sudjelovanje na televiziji 99% ljudi nema nikakvu pripremu. Zato – opustite se. − Bez obzira na tu činjenicu, nemojte biti previše spremni sudjelovati u televizijskoj emisiji. Iako time postajete poznatiji, taj nastup vas može učiniti smješnim. Budite svjesni svojih mogućnosti. − Ako se ipak pristanete pojaviti na televizijskom ekranu, nađite mjeru pristanka. Na taj način novinar će vas više cijeniti. Savjet br. 3 − Raspitajte se koja je emisija vrste. Emisije mogu biti mozaične ili informativne. − Mozaične emisije su obično ležernije, ali to ne znači da su bezopasne.

Gelb

167

− Informativne emisije imaju tendenciju obaviještavaju, otvaraju i neugodne teme.

da,

osim

što

− Ako ste u mogućnosti, uvijek birajte studijske emisije, jer one u pravilu nisu podložne naknadnoj montaži. Na taj način ćete biti sigurni da vaše riječi neće biti izvučene iz konteksta. Savjet br. 4 − Budite spremni na neugodna pitanja Savjet br. 5 Nekoliko modnih savjeta prije odlaska u studio: − Nemojte se odjenuti većinom u crno, jer tehnički kamere neće moći pokazati detalje. − Osim toga, izgledat će kao da idete na pokop, bez obzira čiji– vaš ili nekog drugog. Savjet br. 6 − Nemojte nositi niti uglavnom bijelu odjeću, jer će slika biti tehnički neispravna i prelazit će razinu od 100% videosignala. Da bi se to ispravilo, slika će se morati dotjerati, pa će bijelo biti u tehničkoj razini, ali će zato vaše lice biti previše tamno. − Televizijska emisija nije ljetni provod, nego ozbiljan posao. Savjet br. 7 − Neke boje na televizijskom ekranu djeluju agresivno. Previše takvih boja bit će napadne za oči gledatelja. Zato izbjegavajte mnogo crvene ili narančaste boje. − Osim toga, kamera neće moći točno odrediti vaše obrise, pa ćete izgledati krupniji nego u prirodi. Savjet br 8 − Odlučite li se za košulju na pruge, neka te pruge budu sitne.

168

ČLANCI

− Ni u kojem slučaju nemojte na prugastu košulju staviti i prugastu kravatu. U slici će biti previše vibracija. Savjet br. 9 − Sjajni materijali mogu biti dobri za glazbene emisije, ali nikako za govorne. − Vršne svjetlosti koje se odražavaju na sjajnom materijalu, teške su za gledati, a ni slika neće biti tehnički ispravna. − Osoba u sjajnom materijalu izgleda više kao skulptura nego kao stvarna osoba. Savjet br. 10 − Izbjegavajte materijale s uzorkom, pogotovo nije dobar uzorak u obliku riblje kosti. − Kamera će biti “zbunjena” i umjesto točne boje, reproducirat će cijeli spektar boja, znači sve boje - od crvene do ljubičaste. Savjet br. 11 − Pazite kako slažete boje. − Na tamnosivo ili plavo odijelo ne odgovaraju smeđe cipele. − Pazite na boju čarapa. Ako niste sigurni, obucite crne čarape. One idu na sve boje, osim na smeđe odijelo, kada se savjetuje da imate smeđe čarape. − Ni u kojem slučaju nemojte obući svijetle čarape. Savjet br. 12 − Raspitajte se o scenografiji, jer se mnoge emisije snimaju na tzv. “chroma-key” platnu. − To je platno plave ili zelene boje i omogućava da se u pozadini računalno projiciraju slike koje bi mogle biti u vezi s temom. Te boje su odabrane zato što u ljudskoj koži nema ništa plavog ni zelenog.

reflektirat će ga i slati u gledateljeve oči snopove svjetla – kao da netko snima s bljeskalicom. − Ako ste žedni. Savjet br. jer odražava mnogo svjetla. Posljedice mogu biti katastrofalne. − Kava može biti opasna jer potiče rad srca i mokraćnog mjehura Savjet br. u slici ćete izgledati prozirni poput stakla. 13 − Izbjegavajte mnogo nakita. Savjet br. izgledat ćete nadmeno i poput pokretne draguljarnice. 15 − Prije početka emisije nemojte zaboraviti obaviti nuždu. − Osim toga.Gelb 169 − Imate mnogo plavoga na sebi. − Nakit će s vašim pokretima zveckati i stvarati tonske smetnje. Savjet br. jer bi za vrijeme emisije. 16 − Ne dolazite na snimanje u zadnji trenutak. ni u kojem slučaju nemojte piti alkoholno piće. 14 − Bez obzira na gostoljubivost. − Zbog povišenog adrenalina u krvi. Time ćete stvoriti dodatnu nervozu u ionako užurbano ozračje televizijskog studija. . − Posljedica je gubitak koncentracije te loši i neuvjerljivi odgovori. usmjereni na pitanje. − Isto tako tako nemojte ništa grickati. − S vašim pokretima taj nakit će nužno “loviti” svjetlo koje se nalazi u studiju. mogli nesvjesno prebirati mrvice zaostale u ustima i na zubima. i mala kap se može pretvoriti u jezero. radije popijte malo vode ili prirodnog soka.

19 − Televizijski studio pun je različite opreme koja može zbuniti. . − Studio je također pun ljudi koji se po njemu kreću u naoko nezamislivom kaosu. Savjet br. Savjet br. Televizija teži stvoriti svoje prirodne sjene. pa će biti neugodniji nego što bi inače bio.170 ČLANCI − Kašnjenje je znak nepristojnosti. − Ako imate jaku bradu. jer će ona privlačiti pozornost gledatelja. Savjet br. U svakom slučaju. nego se koncentrirajte na ono što ćete reći. nemojte ništa dirati . 17 − Puder je nužan tijekom snimanja. a verbalne poruke koje šaljete bit će zanemarene. − Nemojte nositi tamnu tešku šminku. Savjet br.To ne znači da ne trebate pozdraviti ljude koji ondje rade i moguće sugovornike. − Moguće je da ćete zbog kašnjenja.zasigurno ćete nešto pokvariti. izazvati negativnu reakciju novinara. − Nemojte se obazirati na zbrku i žurbu oko vas. − Također ćete sebi uskratiti mogućnost smirivanja i dodatne pripreme. 20 − Pazite na mimiku svojeg lica. diskretno napudrajte lice kako ne biste izgledali neobrijano. jer se koža sjaji i izgleda kao da se znojite. − Nemojte imati ekstravagantnu frizuru. 18 − Šminka ne smije biti upadljiva.

iako je to možda udobniji položaj. − Skupite noge. 21 − Sjedite uspravno u svojoj sjedalici. − Redatelji nastoje obogatiti svoju emisiju krupnim planovima osobama koje reagiraju na verbalni iskaz. postoji mogućnost da vas se snimi kako reagirate. ima mnogo kadrova u kojima vaše lice iskazuje unutarnjost vaše ličnosti. Neki novinari namjerno stavljaju svojim gostima sjedalice na kojima se mogu njihati kako bi ih doveli u neugodnu situaciju. 22 − Nemojte se njihati u sjedalici. iako vam to možda olakšava izražavanje. kao iskaz. jer vam u tom slučaju sjedalica služi kao pomoćno sredstvo. Niste vjetrenjača. To pokazuje neprijateljstvo.Nemojte ih ispružiti. 24 − Ako je ikako moguće. bez obzira na to govorite li ili slušate. koja je nužno medij krupnog plana. Savjet br. Savjet br. no djeluje nepristojno. upravljajte svojim bijesom. Savjet br. . a on nije nimalo prihvatljiv. kada netko govori. Naime. nemojte prebacivati nogu preko noge. Nemojte se “razvaliti” kao da ste u svojoj kućnoj fotelji. u nastupu pred televizijskim kamerama. Takvo ponašanje odaje nervozu i nesigurnost. Time iskazujete snagu svoje ličnosti. − Gledajte novinara ili sugovornika u oči.Gelb 171 − Na televiziji. Bez obzira na to koliko ste bijesni. Savjet br. − Njihanje može također iskazivati bijes. 23 − Ne mašite rukama. Obično se noge namjeste tako da se prema sugovorniku zauzme zatvoren položaj.

26 − Ne unosite se sugovornicima u lice. Fina ironija mnogo je djelotvornija.172 ČLANCI − Isto tako nemojte prebaciti nogu preko noge kao da se nalazite u gostionici. − Nemojte se češkati kao da imate buhe. 27 − Ne svađajte se. To se skupa plaća. − Niste na rock’n’roll koncertu da nogama dajete ritam.nervoza. − Tonski tehničari će poludjeti jer stvarate buku. nesigurnost − nemaran. − Ne pokazujte prstima prema nekome. ali pokažite odlučnost. igranje kosom. “šlampav” položaj tijela . Savjet br. prstenom.dosada ili nesudjelovanje.bojazan zbog nestručnosti − kršenje prstiju ili ruku . bojazan. Savjet br. brkovima. − Nemojte biti sarkastični. 29 − Nesvjesni pokreti – pazite! − Češkanje. 25 − Ne lupkajte nogama. . Savjet br. Savjet br. − Nemojte biti agresivni. bradom. To odaje vašu nervozu. − Nemojte nikoga dodirivati. 28 − Geste koje treba izbjegavati: − stavljane ruku preko usta . − Ne okrećite leđa sugovornicima Savjet br. − Ne ponižavajte sugovornika.

Ljudi ne pamte brojke. a ima ih više nego muškaraca. Savjet br. 32 − Ne služite se pompoznim jezikom. 33 − Nemojte nikako davati seksističke izjave. − Nitko vas neće razumjeti. zapamtite da sudjelovanje u televizjskoj emisiji nije ratovanje i da niste na neprijateljskom terenu. − Raspitajte se prije snimanja o tome koji bi vizualni materijal mogao biti efektan za prikazivanje tijekom emisije. . 31 − Ne služite se parajezikom. a ne za mudraca”. − Nemojte govoriti kao da ste navijeni. 34 − Uz sve zamke koje vas očekuju. Savjet br. Savjet br. a vi ćete ispasti smješni.Gelb 173 − Zveckanje ključevima ili sitnišem u džepu. Savjet br. 30 − Ne služite se brojkama kako biste potkrijepili svoje teze. ali pamte odnose. One neće zaboraviti vaše izjave i izgubit ćete znatan dio glasova. − Igranje olovkom. − Žene su također dio biračkog tijela. − Sjetite se što se dogodilo nakon izjave da je zastupnica stvorena za “madraca. Savjet br. Zapamtite da svaka opruga ima svoj rok trajanja.

No. pa njihovo nepoštivanje pokazuje nisku razinu pristojnosti pojedinca. kao i zakonitosti televizije kao medija. ti savjeti nisu i ne mogu biti «Sveto pismo». Naime. jer podliježu svakodnevnoj provjeri u realnoj situaciji. − Smiješite se. Njihova je namjera da se budući gosti u nekoj televizijskoj emisiji upoznaju s određenim pravilima. koja se trebaju prilagoditi njihovoj osobnosti. ali isto tako da se ne smije dopustiti da medij «proguta» ličnost koja u emisiji . ali ona su ionako dio opće kulture ophođenja. ni u kojem slučaju nemojte odavati dojam da podcjenjujete gledatelje. Naravno. Gledatelji vam to neće oprostiti. − Zbog toga možete izgubiti određen postotak birača. prijeko je potrebno poštovati zakonitosti televizije. − Zapamtite. Savjet br. 35 − Ni u kojem slučaju nemojte isticati snagu svoje stranke na račun slabosti stranke političkog suparnika. Na taj način gledatelji se automatski svrstavaju na stranu slabijeg. modni savjeti su općeniti i svaka osoba treba biti svjesna na koji će način odjeća koju izabere istaknuti njezinu osobnost ili će joj štetiti. 37. slijepo pridržavanje ovih pravila može biti kontraproduktivno. 36. − Možda nećete osvojiti Bijelu kuću. postoje pravila koja se ne smiju prekršiti. Isto tako. Savjet br. Savjet br. ali ćete biti bliže svojem cilju Zaključak Nabrojani savjeti rezultat su dugogodišnjeg proučavanja ponašanja različitih gostiju u televizijskom studiju.174 ČLANCI − Zato se nemojte ponašati kao grabežljivac. Zato.

B. ne shvaćajući da je to samo «šarena laža». mnogi gosti gube pravi odnos prema materiji koju predstavljaju i koji je potreban kako bi gledatelji bili što bolje obaviješteni. J-E. Axtell. Ekman. Bath: The Pittman Press. Eisenberg. U nastojanju da se što bolje predstave.. Dimitrius. New York. Beograd. New York. New York.M. Libera Editio. Block.: Vizualno mišljenje (Jedinstvo slike i pojma) Univerzitet umetnosti.89-102). Creeber. 1980. prvenstveno sebi. R. 1998. 1999. Andersen. A. A. Penguin Books.E. London. Na taj način zapravo nanose štetu. Zagreb.Gelb 175 gostuje. 2001. Berger.R. Mayfield Publishing Company. Focal Press.: Gestures.BFI Publishing. 2004.Ballantine Book. M. Arnheim. P. A.: Seeing is Believing.. R..John Wiley & Sons. Mountain View. 1985. R.: Poruka to ste vi. R.: Reading People. ali i gledateljima koji ne dobivaju potrebne informacije. 1989. In Von RafflerEngel. npr.: The Television Genre Book. To je čest slučaj s osobama koje nemaju povjerenje u sebe i očarane su mašinerijom televizijske proizvodnje.: The Visual story – Seeing the Structure of Film. misle da njihov javni nastup na televiziji služi osobnoj promociji. Jr. & Smith. Aspects of Nonverbal Communication (str.: The Complete Idiot’s Guide to Body language. Mazzarella. .: Three classes of nonverbal behavior.A.). (Ed. 1971. New York: The Bobbs-Merrill Company.: Nonverbal communication. I na kraju: televizija je vrlo privlačan medij za promociju i političkih ideja i proizvoda i usluga. 2004. Literatura Ailes. osobe koje su previše sigurne u sebe. no uvijek se mora imati na umu da za show emisije treba imati neki talent. P. Inc. G. California. što je u pravilu točno. S druge strane. W. TV and New Media. 2001. treba znati pjevati.

L. Morris.: Media Messages. Gender and Nonverbal Behavior.: Silent messages. New York. Thousand Oaks. 2002. L. 1985. McLuhan.: The Naked Woman. Knudsen. et al. Z. E. J. 1992. M. New York.). New York. 1997. Thomas Dunne Books. 1978. Prosveta. Gordon.: Stvaranje imidža s vizualnim sredstvima – komparacija totalitarnih I demokratskih poruka. Hasting House. Belmont. Mackenzie. A. E. Hiebert. 1986. Naklada Jesenski i Turk. Longman. New York. doktorska disertacija. New York. ltd. Holtzman.D. P. A. Evans & Co. D. Morris. 1995. R. Gelb. New York.1.: Impact of Mass Media.W. London. J. Methuen and co. M. Govor tijela.: Visual persuasion: The roles of images in advertising. Mayo & N. 2002. Inc.. D.: Poznavanje opštila-čovekovih produžetaka. Dow Jones-Irwin.: Body Language. Gitlin. Pantheon Books. Sharpe. CA: Wadsworth.: Govor tijela. It’s Show Time. Goffman. Zagreb. New York: Anchor Books. 1959. Gottesman. Varaždin.. 2004. D.: Watching Television. B. M.: Visible Fictions. J. Zagreb.1999.K. Report WG Deliverable D8. August Cesarec. AGM.: Persusasion – The Theory and Practice of Manilupative Communication. 1964 Merahbian. 1971. i Hartley. Pease. T. 1981.: ISLE Natural Interactivity and Multimodality. . Fiske. J. Zagreb. Mauro B. New York. E. Fast..N. CA: SAGE Publications. Beograd.: Gender patterns in touching behavior. 1989.: Reading Television. In C. 2002. 2002.176 ČLANCI Ellis.: The presentation of self in everyday life. New York: Springer-Verlag. G. Martin. M. Messaris. J. 1971. Routledge. J. Major. London. Henley (Eds.-C. :Umijeće javnog nastupa.

1997. The Handbook Of Communication Skills. W. London. Zagreb. Great Britian: TJ Press (Padstow) Ltd. .1981..: Non-verbal behavior as communication. 1994. Clair. (Ed. Tanhofer. solidarity and status.: Persuasive Communication. Mozaik Knjiga. J. R.The Guilford Press.: Social distance: expressions of power. 1994. In O. M. Zagreb.). & Baxter. W. Stiff. D. Filmoteka 16. In Von Raffler-Engel. J. Hargie (Ed. Bath: The Pittman Press.: Govor lica. Druckman.Gelb 177 Rozelle.C.). 1980. R. D.N. Aspects of Nonverbal Communication. L.B. St. Young. N.: Filmska fotografija.

179

DOGAĐAJI
UDK 070:316.4 (179-180)

MEĐUNARODNA RADIONICA ZA STUDENTE NOVINARSTVA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU I PODGORICI

Globalizacija ili lokalizacija medija?
Suvremeni medijski razvojni smjer je globalizacija. Ali, što se događa s lokalnim medijima? Jesu li nestali pred snažnim naletom svjetskih globalnih medijskih korporacija, transformirali se ili su se prilagodili novim uvjetima? To je bila tema prve međunarodne radionice za studente novinarstva Sveučilišta u Dubrovniku i Podgorici, koja se održavala od 11. do 13. svibnja 2007. godine u bokeljskom ljetovalištu Prčanj. Radionicu je sponzoriralo Sveučilište Indiana, i to na poticaj i prijedlog prof. dr. Sherry Ricchiardi. Namjera i želja je da to postane tradicionalni susret studenata i profesora novinarstva iz dvije susjedne zemlje. Sudionici radionice bili su prof. dr. Sherry Ricchiardi, Sveučilište Indiana; Frank Folwell, urednik USA Today; prof. dr. Stjepan Malović i doc. dr. Gordana Vilović sa Sveučilišta u Dubrovniku; mr. Nataša Ružić, Univerzitet u Podgorici te po pet studenata iz Dubrovnika i Podgorice. Predstavljene su sljedeće teme: Prof. dr. Sherry Ricchiardi:”Utječu li mediji SAD na svijet?” Prof. dr. Stjepan Malović: “Utjecaj globalnih medija na lokalne” Doc. dr. Gordana Vilović: “Etički aspekti globalizacije medija” Studenti su analizirali medije koji obavještavaju o zbivanjima u Dubrovniku i Podgorici te su te vijesti uspoređivali s objavama na

180

DOGAĐAJI

globalnim medijima, poput CNN-a, BBC-ja, te su posebnu pozornost posvetili saznanjima koje konzumenti medija stječu o svijetu danas. Uredništvo MediAnala objavljuje dio tekstova koji su izneseni na radionici u Prčnju. Druga radionica održat će se početkom svibnja 2008., također u Prčnju.

181
UDK 070:316.4 (181-188)

Sherry Ricchiardi∗

Foreign News Shrinks in Era of Globalization
Sažetak
Samo su vrhunske novinarske organizacije poput the New York Times, Washington Post, National Public Radio, The Associated Press te pregršt drugih, zadržale čvrstu mrežu međunarodnih dopisnika koji djeluju u uredima širom svijeta. Već je postala tradicija da su američki novinari ozbiljno preuzeli ulogu globalnih psačuvara, a posebice ako su vijesti povezane s povredom ljudskih prava ili političkim prevratom. Koje su posljedice povlačenja s globalne novinske fronte, ne samo za američku javnost već i za svjetsku? Prema nekim nalazima, većina Amerikanaca jednostavno nije bila uključena u događaje koji su se događali izvan njihovih granica, osim ako oni nisu u direktnoj vezi s njihovom domovinom. Urednici su na ovo počeli gledati kao izvrsnu priliku da opravdaju smanjenje opsega pokrivenosti iz inozemstva, tvrdeći da čitatelji i gledatelji žele naglasak na domaće vijesti – na priče koje su izravno povezane s njihovom lokalnom zajednicom. Ključne riječi: novinarstvo, globalizacija, svjetski događaji, lokalne vijesti

Autorica je doktorica znanosti, redovna profesorica Sveučilišta u Indiani, SAD

emerging as a world super power.182 DOGAĐAJI That was the headline for a Los Angeles Times story on September 27. newspaper editors and TV news executives have reduced the space and time devoted to foreign coverage by 70% to 80% during the past 15 to 20 years. published six years ago. In a memo to his staff. The Baltimore Sun and New York Newsday. including North Korea. many news executives decided that Americans weren’t interested in international news. America and Russia are at odds over U. 2001. announced that it would close the last three of its foreign bureaus in an effort to trim costs.” The cutback on international news continues to be a disturbing trend for the American media. There is genocide in Sudan.” Shaw wrote at the time. S. Boston Globe editor Martin Baron called the paper’s foreign coverage a “point of special pride in our newsroom. a newspaper renowned for its international reporting. the Boston Globe. there was a . How could prestigious newspapers like the Boston Globe. America is at war on two fronts.S. a killing field in Congo. plans to deploy an anti-missile shield in Europe. “Having decided that readers and viewers in post-Cold War American cared more about celebrities. In January 2007. Media critic David Shaw noted that the coverage of international news by the U. especially in light of what is going on in the world today. Globe management was guided to close the bureaus by the principle to “secure the resources required for local coverage and for journalism that has more direct impact on our readers. Baltimore Sun and Newsday pull the plug on foreign coverage at a time like this? Beginning in the late 1970s after the Vietnam War ended and picking up steam into the 1990s. media had declined significantly in recent years in response to corporate demands for higher profits and an increasingly fragmented audience.” But ultimately. also shut down foreign operations this year. there is great upheaval in the Middle East. and Zimbabwe hovers on the brink of disaster. both Pulitzer Prize winners for international reporting. China. Afghanistan and Iraq. he said. has close ties to some of the world’s worst rogue governments. scandals and local news. including a stand off with Iran over nuclear build up. His column. was prophetic. Instead.

soap opera type scandals and community news. maintained a strong network of international correspondents operating in bureaus around the world. not just for the American public. The PEW study concluded that the U.000 international news stories found that newspapers and network television tended to focus most often on world news that had a distinct American orientation. media carried few international articles that would broaden and educate Americans about the world beyond those hot spots where “breaking news” usually was .Ricchiardi 183 growing emphasis on the celebrity culture. The four-month PEW analysis of over 7. such as the New York Times. National Public Radio. Traditionally. but also for the world at large? Study Shows Public’s Indifference In a 1995 content analysis titled “International News Coverage Fits Public Ameri-Centric Mood” conducted by the PEW Research Center for the People and the Press.S. Only top tier news organizations. while local television – from which one-fourth of Americans get most of their news – was all but ignoring the world. analysts reached a disturbing conclusion. the majority of Americans simply were not tuned in to events beyond their borders unless they had a direct impact on their homeland. especially as it related to human rights abuses and political upheaval. There were few attempts to localize international news or to find local links to what was happening in foreign countries. Washington Post. What are the consequences of pulling back from global news front. The Associated Press and a handful of others. According to the findings. The study suggested that the way the media covered international news was doing little to change the America public’s indifference or concern about world events and foreign policy. American journalists have taken their role as global watchdogs seriously. Editors viewed this as an opportunity to justify cutbacks in foreign coverage by claiming that readers and viewers wanted an emphasis on more local news – stories directly related to their communities.

Other than that. Gans found that most foreign news stories fell into seven categories: 1. Political conflict and protest 6. According to the study. D. Disasters 7. it was a wake up call. . in part because America has long been strong and secure and relatively isolated. Today. confirming the “bad news is news” rule of journalism. NBC Nightly News and Newsweek magazine to determine the amount and type of foreign coverage. the words “communist bloc” might be changed to the actions of Middle Eastern countries. on September 11. the Los Angeles Times’ David Shaw noted.S. But the amount of time and space devoted to international news here have declined still further in recent years. “Most media in the United States – like most Americans – have historically shown less interest in foreign news than have the media and citizens of many other countries. Terrorist Attack Sparks New Reality America’s interest in foreign news changed dramatically after terrorists flew airplanes full of passengers into the World Trade Center in New York City and the Pentagon in Washington. military action in Afghanistan and later Iraq coincided with a spike in public attention to foreign news. since the Communist bloc in Europe disintegrated after the fall of the Berlin Wall in 1989.C. Elections and other peaceful changes in government personnel 5. The excesses of dictatorships Number three on Gans’ list has become outdated. Communist bloc countries’ actions 4. Foreign activities that affect Americans and American policy 3. sociologist Herbert Gans conducted a study of CBS Evening News. 2. conflict was the dominant topic. 2001. For Americans.184 DOGAĐAJI occurring. American activity in foreign countries.” In 1975. In his September 2001 article. Gans’ list continues to have a ring of truth today in the way media handle foreign news. The increased importance of international and security issues and the U.

especially as it pertained to the declared “war on terror. newspapers.S. the former Soviet Union was the most reported on country in the world by U. Media Still Wield Influence Despite the down turn in foreign news.” During the Cold War era. Post 9-11. there was a more urgent need to know what was going on around the globe. Media studies show that during this period.” Many within the journalism community believe that just as the September 11 attack was an intelligence failure on the part of the United States government. September 11 clearly demonstrated to many Americans that they – and the media – had ignored the world at their own peril. and they continue to produce in-depth. Washington Post and the Associated Press -. serious content from correspondents around the world. . from the end of World War II to the collapse of the Eastern bloc. and the growing influence of Islamic militants around the world. At the time.the largest and most powerful news organization in the world -continue to have global impact with what they report each day. but foreign news appears to take a back seat to local stories in “the nation’s newspaper. media. there was a standoff between two super powers with vast nuclear capability. some American-based media outlets. especially out of Iraq. such as the NYT.Ricchiardi 185 As the stunned nation worked through the grieving process and a pervasive fear of more attacks. it was also a failure of the media who did not adequately inform the American public about the rise of the Taliban.S. Even with a renewed public interest in foreign affairs. Osama bin Laden. there was a new reality about the need for foreign news. the three major newsweekly magazines and major TV networks continued to pull back their international presence. continues its international coverage. World leaders read their stories regularly. U. their work is cited in speeches and reports around the globe. America’s largest circulation daily. it was a different story. USA Today.

for the most part. The responsibility to engage the public in foreign affairs falls squarely on the shoulders of the media. − There are a growing number of people. agricultural experts work in poverty-stricken and developing countries around the globe. American medical teams help fight HIV/AIDS in Africa. The . where rape.S. Among some of the most important trends: − The U. travel agencies say the trend has picked up again.186 DOGAĐAJI While some editors continue to rationalize that Americans are not interested in what is happening outside their borders. making up 14 percent of the population. Over the past few years. magazines and on TV news. has increased economic ties to foreign countries. − More citizens are involved in foreign affairs activities. recent studies show the opposite to be true. the media. In April 2000. Burma and other conflict zones entering the country on a regular basis. Yet. many recent immigrants. more convenient and relatively inexpensive opportunities for world travel. Asked whether they follow international news closely most of the time or only when something important is happening. engineers. Although that trend was slowed after 9-11. nurses. There are dozens of news stories about this every week in the business sections of newspapers. who maintain strong ties to their homelands. there has been a growing globalization of the world community with important factors linked to the United States. such as humanitarian aid to Darfur.S. a majority (52%) said most of the time. America is more connected than ever to populations around the globe. murder and forced exodus have become routine. doctors. There are plenty of reasons why Americans should care about what is happening on the international scene. that number was 33%. does little in-depth reporting on impact of American trade and outsourcing of jobs in foreign countries or to localize international business stories. national election that year was the first since the Vietnam era in which foreign affairs and national security issues were a higher public priority than the economy. A 2004 PEW Research Center report noted that the U. Latinos are the fastest growing minority group. teachers. − Americans are taking advantage of faster. U.S. There are refugees from Sudan.

said Tom Curley. “It’s out there. cost a fraction of what it takes to run a full-time bureau.Ricchiardi 187 perceived lack of interest could stem from the fact that the media has not done a very good job of making foreign news relevant to the lives of average citizens. Indonesia. finance and entertainment as part of their international coverage. staffed by a reporter-producer with the latest hand-held digital technology. ABC News recently announced that after two decades of cutbacks in international bureaus they would buck the trend by opening one-person operations to dramatically boost coverage in Africa. Maybe the problem isn’t foreign news so much as how the news is presented. and if we don’t go for it. . Kenya. AP’s president and CEO. .” Curley said in an August interview. Curley called it “a great moment of opportunity” with new technology that provides journalists and the public with instant access. India and elsewhere. ABC News mini-bureaus are being opened in Seoul. These small officers. photo. Only time will tell if these changes and a renewed sense of urgency take hold and make a difference in how the media covers foreign affairs and how the American public responds. many in the journalism business are readjusting their thinking and their way of doing business on the international level with the aid of modern technologies. and Nairobi. The AP’s goal is to localize foreign news whenever possible and help Americans understand how news from abroad affects them. Jakarta. we’ll be tracking backwards . cutlines as well as text. India. a major industrial area that has not been tapped by western journalists. sports. The AP has begun to place greater importance on areas of specialty reporting. such as lifestyle. Rio de Janeiro. We really have to adjust our operation dramatically so we can file from all formats simultaneously. online. Just like the AP and ABC News. China. video. Is it possible that the new model being used by ABC News could be the wave of the future for television foreign news coverage? The Associated Press is expanding worldwide coverage with bureaus in xenophobic North Korea and Guangzhou. Some news organizations already are changing their models of coverage to meet demands for greater international focus. . New Delhi and Mumbai.

.

189 Studentski radovi Dražen Vujović∗ Opasnost– ‘’globalno selo’’? U svijetu modernog informiranja nije moguće govoriti o potpunoj samostalnosti medijskih kuća. Globalizaciju možemo shvatiti kao društveni proces u sklopu kojeg se umanjuje sputavajući utjecaj zemljopisa na gospodarske. umjetnost…). doslovno ga pretvarajući u . Usporedbom s nekim od najdominantnijih medijskih tvrtki u svijetu pokušat ćemo utvrditi koliko su mediji u Crnoj Gori zahvaćeni spomenutim procesom. društvene i kulturne odnose među ljudima. danas se možemo gotovo trenutačno obavijestiti o najrazličitijim zbivanjima. Vjerojatno i najvažniju ulogu u tome procesu imaju mediji javnog priopćavanja. moramo se zapitati kako taj proces utječe na lokalne medije i njihovu uređivačku politiku. Medijske kuće. osnovne preduvjete za globalizaciju. naročito ako se uzme u obzir dominantan utjecaj globalizacije na sva područja društvenog života (politiku. ekonomiju. u želji za još većom dobiti.. pa time i na medije. prije svega moramo analizirati pojam globalizacije. neprestano traže poslovne mogućnosti izvan ∗ Autor je student Sveučilišta u Podgorici . kao i njezine negative posljedice. koji su raširili svoj doseg na cijeli svijet. Ekonomski preduvjeti za globalizaciju Posljedice aktualnog procesa globalizacije medija teško je razdvojiti od gospodarskih promjena u nacionalnim ekonomijama. Ipak. S obzirom na tu činjenicu. neovisno o tome gdje su se ona dogodila. koliko god dobro izgledala mogućnost da imamo pristup informacijama iz svih krajeva svijeta.globalno selo”. Međutim.

to ne znači da proces globalizacije donosi samo negativne pojave.zapadnjačke” vrijednosti. mora se istaknuti i to da će utjecaj globalizacije imati različite posljedice ovisno o homogenosti i snazi nacionalnih kultura. može se dovesti u pitanje raznovrsnost informacija koje nam nude mediji . . Naravno. komercijalizacija podrazumijeva stavljanje materijalnih ciljeva u prvi plan. te monopolističke agencije najčešće prenose uobičajene . Komercijalizacija medija nam kao najvažnije nameće i neke kvazivrijednosti. moglo bi se reći da je ta raznovrsnost samo privid. dominantne. ali su one. Negativne posljedice Prije svega. nije potrebno posebno isticati kolike su u takvoj situaciji mogućnosti lokalnih medija da sami stvaraju svoj program. Međutim. a upravo zbog toga se javlja koncentracija medijskih kuća. a to vodi degradaciji morala.. Tako se stvara medijski monopol.190 DOGAĐAJI državnih granica. Naravno. jer najveće korporacije (poput AP-a ili Reutersa) praktički kontroliraju protok informacija u svjetskim okvirima. U nemilosrdnoj borbi za naklonost publike samo najbolje organizirane među njima opstaju. ipak. pa se može govoriti i o svojevrsnom kulturnom imperijalizmu. Također.budući da se golem broj malih medijskih kuća opskrbljuje informacijama upravo iz tih. najmoćnijih kompanija.

) Elections in Nigeria (20 secs.) Turkish presidential election crisis (20 secs.) Elections in France (4 mins.) Free Alan (2 mins.) Weather report ∗ Autor je student Sveučilišta u Podgorici .-elect Sarkozy works on forming govt.) Row over propsed italian law (20 secs.) Tourism in Germany (3 mins.) Queen Elizabeth visiting president of USA (4 mins.30h French pres.) CNN news: 19.191 Radovan Bogojević∗ Integracije bez granica BBC world news: 18 h Hasina back in Bangladesh (2 mins. say no survivors Britain`s Queen Elizabeth II visits White House Three year old vanish Britain`s Queen Elizabeth II visits White House 2 US soldiers killed near Kabul (30 secs.) Economy & Business (1 min.) Sport (3 mins. Pressure to quit builds.) Alcohol damages for Seoul woman (1 min.) Court suspend inquiry (30 secs.) 20 people killed in explosion in Iraq (30 secs. 30 secs. but PM Olmert hanging on Three year old vanish Cameroon officials find wreckage.

Prosječni crnogorski građanin zaslužuje više informacija o događanjima u svijetu nego što može stati u 30 sekundi televizijskog dnevnika.2 min Lokalne vijesti (zakon o radu) . 6 min. međutim. Možemo se zapitati zaslužuju li crnogorski građani bolje izvještavanje o događanjima u svijetu.Policija .30 h -javni servisRegion. unifikacije i uopće utjecaja globalnog na lokalno. nimalo ne prijeti opasnost od globalizacije i unifikacije medija.2 min Lokalne vijesti (ekonomija) . da same u potpunosti određuju svoju programsku shemu. Na prvi pogled. i tko to manipulira elektroničkim medijima ako to ne čine globalne medijske kuće (uvijek netko manipulira)? Odgovor na prvo pitanje čini se jednostavan. a IN televizija jedva 30 sekundi o sukobima u Iraku. možemo zaključiti da su crnogorski elektronički mediji zapravo izbjegli zamke globalizacije.(izbor predsjednika parlamenta I rekacije. što se a priori postavlja kao negativno. reklo bi se da crnogorskim elektroničkim medijima.30 sec Lokalne vijesti (USAID I projekti) . Pravo pitanje je. proučavajući tablicu u kojoj su prikazane vijesti BBC-a.192 DOGAĐAJI RTCG. ali se ipak može primijetiti nekoliko zanimljivih pojava.Srbija.2 min Svijet (Iraq) . Naime.) Svijet (Sarakozy 2 min.) TV IN Dnevnik. Kada se zna da crnogorske televizijske kuće nisu dio internacionalnih korporacija.) Lokalne vijesti (3 min. da li to njega zanima.) Evropske i evro-atlanske integracije (5 min. Javni servis je dao vijest od 2 minute o Sarkozijevoj pobjedi u Francuskoj.3 min Region (Srbija i Kosovo) . zaključujući samo na osnovi ovog jednodnevnog istraživanja. 19. 22:30 h Lokalne vijesti . CNN-a i domaćih IN televizije i Javnog servisa. taj pozitivan učinak može se promatrati i s druge strane.4 min Lokalne vijesti (Zekovic) . Mnogi čimbenici utječu na gubitak zanimanja za svjetske . crnogorski mediji jedva da su izvijestili o događajima u svijetu.) Sport (2 min.1 min Integracije (EUFOR) .) Region Kosovo (2 min. No.1 min U istraživanju provedenom tijekom jednoga dana teško je donijeti ozbiljnije zaključke. na dan ispitivanja.2 min Sport .30 sec Lokalne vijesti (zakon) .2 min Region (ekonomija) . Dnevnik.

Zanimanje za te vijesti je normalno zbog mnogobrojnih veza. Iz tablice vijesti vidimo da integracijski procesi u razne institucije zauzimaju značajan udjel. od lokalnih moćnika. ako ponovno pogledamo tablicu. nemaju stalna dopisništva iz svijeta koja bi svojom prisutnošću događaj činila zanimljivijim i prihvatljivijim publici. prvenstveno sam mislio na manipulaciju iznutra. Javni servis ima nekoliko emisija koje se bave upravo ovom tematikom. što je valjda bio pokušaj da se pokaže što bi nas očekivalo da nismo izborili neovisnost. gospodarskih koje još uvijek povezuju ova područja. a i drugih dana. Treće. Tu je također Kosovo. Da ne ocrnimo previše crnogorsku nezainteresiranost za vijesti iz svijeta. Problem je u 1 Tog dana za predsjednika srpskog parlamenta bio je izabran Tomislav Nikolić. u kojoj je većina sadašnjeg crnogorskog stanovništva živjela tako da su danas vijesti iz regije zapravo vijesti iz bivših republika SFRJ. Možda posljedica tranzicijskog razdoblja. možda samo nezainteresiranost. i ovo je podložno manipulacijama. sigurno je da crnogorski građanin ne želi ili ne može ići u „bijeli svijet“. Drugo. Budući da u Iraku svaki dan stradavaju ljudi. S druge strane. Europske integracije nisu negativan proces i mogu donijeti mnogo dobrog jednoj postratnoj i postkomunističkoj zemlji. . član Srpske radikalne stranke. vijesti iz svijeta u posljednje vrijeme svodile su se na šablonu „nemiri na Bliskom istoku . sumnjam da je ikome više zanimljivo čuti šturu vijest o postavljenoj bombi. Prvo. Naravno. prema zadnjim istraživanjima manje od 15% Crnogoraca ima putovnicu. bavit ću se samo nekim manipulacijama koje su neposredno povezane s globalizacijom. desničarske partije koja koketira s fašizmom. broju mrtvih i ranjenih. nažalost. prijateljskih. Crnogorski elektronički mediji. pitanje koje se još uvijek tiče mnogih.nesreće negdje u svijetu“. Nekada je na ovim prostorima postojala država koja se zvala SFRJ. 1 Kada sam spominjao druge opasnosti za neovisnost crnogorskih elektroničkih medija. Da ne bih skrenuo s teme. vidjet ćemo da su praktički vijesti iz regije zamijenile vijesti iz svijeta. što se odražava na želju da primi informacije iz toga svijeta. a to je proces europskih i euroatlantskih integracija. a broj onih koji putuju vjerojatno je niži. što povećava zanimanje za regiju. iz Srbije dolazile samo vijesti s negativnim predznakom. posebno u Javnom servisu. a kvalitetne su i gledane. Balkan je na svu sreću prestao biti središte (ratnih) zbivanja i zato se čini da svjetski događaji mnogo manje utječu na lokalne događaje nego što je to bilo u razdoblju kada se u svakoj internacionalnoj instituciji raspravljalo o sudbini ovih prostora.Bogojević 193 događaje. tako da su onog dana kada je provedeno istraživanje. obiteljskih.

. rade stvari koje baš nisu u najboljoj europskoj tradiciji. bez primjesa nacionalizma. Euroskepticizam gotovo da ne postoji u Crnoj Gori. takva analiza medijskog imperijalizma provedena na samo jednome danu. i sve je to pokriveno raznim ugovorima o stabilizaciji. jednoumlje i neobjektivnost gotovo su na istoj razini. bila bi suviše proizvoljna. Čini se da je za pravi euroskepticizam potrebno više političke svijesti. svaka vrsta alternative ocjenjuje se kao protivljenje reformama i vraćanje na staro. približavanju novim zajmovima od MMF-a i Svjetske banke i sl. pa se nećemo baviti ovom ozbiljnom temom. Na prste se mogu pobrojati slučajevi kada je netko na televiziji argumentirano. Primjećujemo ono što je šablona za velike medijske kuće izvještava se o nesrećama i političkim promjenama koje mogu imati posljedice. vidjet ćemo da su afirmativne vijesti. do koje s takvim izvještavanjem elektroničkih medija sigurno nećemo stići. govorio o lošim stranama pristupanja EU-u.194 DOGAĐAJI tome što u medijima nema druge strane tih procesa. Na kraju vrijedi spomenuti i strukturu vijesti na BBC-u i CNN-u toga dana. No. Nekadašnju komunističku ideju o samoupravljanju istom je snagom zamijenila zamisao o integriranju. tipa kraljičina posjeta ili izvještaja o turizmu vezane isključivo za zemlje Zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Teško se može očekivati neka vijest iz Bjelorusije ili Sjeverne Koreje a da ne govori o nasilju i kršenju ljudskih prava. pa iako sad ima nekoliko medijskih kuća za razliku od one jedne komunističke. A najgore jest upravo to što oni koji najviše govore o Europi. Ako malo dublje zagledamo. pridruživanju.

veća i temeljita razmišljanja o odabiru vijesti koja će imati prednost na stranici. Crnogorsko medijsko tržište je malo i siromašno da bi imao dopisnike u cijelom svijetu. npr. javlja se o svjetskim događajima – a to možda i nije najbolje rješenje jer postoje i stranice koje objavljuju vijesti iz regije. Dnevni tisak dostupan je svim stanovnicima Crne Gore. na naslovnicama svih novina uvijek su najave i obavijesti o unutarnjoj politici i crnoj kronici. njezine unutarnje politike i društva. Drugi primjeri su ’’Pjesma Eurovizije’’ i sportski događaji. događaje u susjednim državama ili zbivanja koja najviše utječu na unutrašnju politiku države. ali i novac da ih šalje na mjesta aktualnih događaja. Ako nema posebnih informacija koje se tiču Srbije. Nakon stjecanja neovisnosti Crne Gore. Vijesti iz svijeta najčešće ’’dolaze’’ sa stranih portala ili iz domaćih agencija. Već je rečeno da su izvori najčešće svjetski portali velikih medijskih kuća i domaće agencije. ∗ Autor je student Sveučilišta u Podgorici . Mina i Beta. vijesti i zbivanja iz Srbije. tj. što je s onima koji se koriste internetom? Vrijedi li i ovdje pravilo – svaka informacija je vrijedna – pa se zato i plaća. U biti. sve dnevne novine uglavnom su pratile zbivanja iz svijeta.195 Ivan Vukčević∗ Svaka informacija je vrijedna – zato se i plaća U Crnoj Gori tiskaju se četvore dnevne novine – Vijesti. prosvjedima u Turskoj. Ali. Pobjeda. ne postoje. požaru u Grčkoj i tome slično. U određenome razdoblju u kojem su se provodila istraživanja. Prema uređivačkoj politici svake od navedenih novina razlikuju se na svoj način. Gledano općenito. Sada uzimamo najviše aktualnosti iz zemalja svijeta i objavljujemo ih s aktivnim zbivanjima u Srbiji pa time ispunimo rubrike o vijestima iz svijeta u svim dnevnim novinama. Dan i Republika. čitat će se o aktualnim izborima u Francuskoj. ili popularno ’’koja će tekst otvoriti stranicu’’.

Dnevne novine posjeduju svoje internetske prezentacije. koje su najčešće bile prenesene iz dnevnog tiska. takav je i slučaj s Crnom Gorom. nego je to jednostavno nepisano uređivačko pravilo (ovdašnjih?) medija. razlikuju se po logičnom algoritmu razvrstavanja vijesti na skali najvažnije – manje važne. na kojima možete pročitati glavne naslove – ali ne i opciju ’’detaljnije’’. Ako niste korisnik koji svaki mjesec uplaćuje određenu svotu na račun lista. koji je prije nudio samo nekvalitetne vijesti iz zabave. osim zbirka aktualnih naslova bez teksta – a s određenim novčanim prilogom doznat ćete više. Danas se nekoliko skandala povezuje za taj dnevni list. Američka verzija istog ili nekog drugog portala će kao glavnu vijest imati posjet kraljice Elizabete predsjedniku Georgeu Bushu. U ovome slučaju izuzimamo i internetsku stranicu radija Antena M. Republika i Dan nisu ništa drugo. što nije slučaj s radijskim postajama. ne preostaje vam ništa drugo nego da kupite tiskani primjerak ili da se zadovoljite naslovima. izvršni direktor dao ostavku. Urednik pretučen. Lako se može zaključiti da svaki medij kao prioritet postavlja svoju zemlju i domoljubne vijesti koje se tiču unutrašnjeg uređenja stavlja kao ’’headline’’. koji su većinom dostupni svim stanovnicima svijeta. društvenih zbivanja i svijeta. koji svakako treba spomenuti. da će britanska ’’verzija’’ Times OnLine portala kao glavnu vijesti objaviti otmicu djevojčice iz Britanije koja se dogodila u Portugalu. što se ne može osuditi niti nazvati većim utjecajem globalnih medija. Danas se taj portal bavi analitičkim pregledima događaja s područja politike. Čeka se novi preokret. Pobjeda. pa bez većeg objašnjenja javnosti mijenja svoje stajalište s pozicije u opoziciju. Nedavno je u Crnoj Gori rekonstruiran internetski portal Cafe del Montenegro. a građanima je internet besplatno dostupan 24 sata. U Crnoj Gori postoji malo novina. Naravno. Vrlo je malo radijskih . Ovi takozvani portali dnevnika Vijesti. donedavno u Crnoj Gori nije postojao nijedan informativni internetski portal koji bi bio dostupan korisnicima 24 sata na dan. Više od 15 emitera na području glavnoga grada sačinjava golemu mrežnu konkurenciju u borbi za slušanost. Strani internetski portali. ali o tome ćemo reći nešto više u nastavku teksta. Najtiražniji dnevni list ubrzo nakon referenduma mijenja političku stranku kojoj je sklon. strateški i financijski partner iz Njemačke ih napušta.196 DOGAĐAJI Naime. Recimo. Situacija se u crnogorskom medijskom prostoru brzo mijenja.

Dovoljan je user name i password za jednu od spomenutih agencija i vijesti kako su tamo posložene. Zbog toga je informativni program bio ukinut. a još više radijskih postaja natječe se tko će pustiti goru glazbu u sklopu jutarnjeg programa. gotovo i ne zanima da osim voditelja-zabavljača. bit će poslane u eter. Sjetimo se ukidanja informativnog programa TV Pink Montenegro. samo ga treba iskoristiti. pa se ta postaja (osim glazbeno-komercijalnog programa) postavlja na prvo mjesto u Crnoj Gori. internet i radijske postaje. Možemo zaključiti da globalni mediji ne utječu toliko na tisak. Mnoge su komercijalnozabavnog karaktera.Vukčević 197 postaja koje imaju informativni program. a također se svaki sat emitiraju vijesti i prenosi program radija Slobodna Europa. Mnogi drugi mediji u svojim dnevnicima objavljuju vijesti koje preuzimaju od njih i kao izvor navode Antenu M. što je izazvalo oštre kritike i reakcije (političke) javnosti. kada je za vrijeme referenduma uredništvo iskazivalo simpatije jednoj opciji. Često radijske postaje u jutarnjem programu pregledaju dnevne novine. Ostale radijske postaje. koliko to čini unutrašnja politika države. Mali broj dnevnih novina opet je prezasitio tržište. zaposle i informativne urednike. Radio Antena M. prednjači u informativnom programu. Potencijal postoji. iz kojih izdvajaju najvažnije naslove. Na internetu možete besplatno pristupiti informacijama koje su aktualne toga dana. prvi neovisni radio u Crnoj Gori. .

.

a što je za nas važnije. pa i Instituta za medije Crne Gore. najveću slušanost imaju lokalni emiteri. pitali smo one koji rade u nekima od tih medija. Upravo iz tih razloga. ali i da omogućimo usporednu analizu Autorica je studentica Sveučilišta u Podgorici CEDEM je NVO osnovana kao neprofitna asocijacija građana kako bi se poboljšala i proširila svijest o važnosti pravilne i uspješne tranzicije. ali i povjerenje koje javno mišljenje ima u njihovo izvještavanje. sastanaka. a televizije IN raznovrsniji. istodobno. a sada je zamjenik glavnog urednika i urednik unutarnjopolitičke rubrike u istome mediju. da istražuje. 1 ∗ . a bavi se velikim brojem ispitivanja javnog mnijenja. Urednike ta tri. jesu IN i Televizija Crne Gore. radionica i treninga radi poticanja procesa demokratske tranzicije. a to je dnevni list koji se najviše čita i ima uvjerljivo najveću nakladu. najutjecajnija medija u našoj zemlji. koji se bave ispitivanjem javnog mnijenja. informativni program TVCG je detaljniji. Da naša analiza ne bi bila rađena samo sa stajališta gledatelja. prema CDEMovim analizama. A od radijskih postaja. za sugovornike smo izabrali: Marinu Vuković. te o tome koliko globalni smjerovi utječu na lokalne emitere. tražili smo mišljenje onih koji kreiraju te medije. Prema analizama CEDEM-a1. šefa deska TVCG-a Midraga Bubreška. Kriterij odabira medija s čijim smo urednicima razgovarali. seminara. urednika informativnog programa TVIN-a Mihaila Jovovića. o uređivačkoj politici trenutačno najutjecajnijih medija u našoj zemlji. bila je. koji je dugo bio urednik vanjskopolitičke rubrike neovisnog dnevnog lista Vijesti. ali i drugih nevladinih organizacija. naravno. Vijestima se najviše vjeruje. pitali smo slična pitanja kako bismo prije svega stekli uopćenu sliku o njihovoj uređivačkoj politici. gledanost. analizira i prati proces tranzicije.199 Ana Bogavac∗ Nekom je premalo. Prema analizama Instituta za medije. dvije crnogorske televizije s trenutno najvećom gledanošću. ali i organizacijom konferencija. nemaju ni svoj informativni program. i to povjerenje ima tendenciju rasta. slobodno možemo reći. građani najviše vjeruju televiziji IN. Prema istim analizama tiskanih medija. nekom previše Da bi se stekla cjelovita slika o medijima u Crnoj Gori. okruglih stolova. koji nemaju nacionalnu pokrivenost.

s njihovim javnim emiterima.TVCG: To je eurovizijska razmjena. uključujući najveće tiskane medije. Nekad je to bilo mnogo drugačije. kada je to bio dio sustava JRT-a. Mihailo Jovović . Sada mi jednostavno koristimo ERNO. postoje iznimni slučajevi kad mi imamo. S kim Vaša medijska kuća razmjenjuje informacije? S kojim medijima ostvarujete suradnju u regiji i svijetu? Marina Vuković . moram priznati da poslovna suradnja u nekom službenom smislu treba biti uspostavljena. imamo servise na koje smo pretplaćeni. a tu je najvažnija slika. imat ćete servise koji su najbolji u svijetu. Preko agencija prema kojima imamo internetski pristup cijeli dan. sve do trenutka kada budemo imali dovoljno novca i mogućnost da sve što je najskuplje i u pravilu najbolje koristimo. Tamo imate na tisuće izvora informacija. Znači. To je sustav. Budući da je riječ o televiziji. Sada je to više kolegijalna razmjena priloga. poput tisuću tiskanih medija. što dobrim dijelom i sada radimo. Mi jednostavno mislimo da ona mora biti dio nekog našeg budućeg razvojnog plana. radi o financijama. sigurna sam. uglavnom s engleskoga govornog područja i novine u regiji. informacija. stvari koje ti ljudi koji uređuju smatraju relevantnima. Na Reuters. bit je da su Vijesti pretplaćene na nekoliko svjetskih agencija. dakle. kao što su APTN servis. BBC. koji su tamo predstavljeni. CNN. i sve drugo a ne službena suradnja. jer mi ne razmjenjujemo informacije. Ako imate mnogo novca. obično kolegijalne odnose.to je projekt Reutersa i DowJonesa. Miodrag Bubreško . Ta razmjena je sve češća s regijom. poput New York Timesa. na nekoliko regionalnih agencija. transkripata televizijskih medija poput CNN- . nažalost moram to reći. Tu se. za druge stvari. stiže i kod nas. Uskoro ćemo se. Ali. Ali. s nekim novinarima u nekim zemljama. Euro-news. hrvatski internetski portal. prvenstveno su izvori relevantni. domaće agencije. Vijesti su pretplaćene na bazu podataka koja se zove 'Faktiva'. npr. ali koji mi intenzivno koristimo. privatne. nego plaćamo za informacije koje čittelji plaćaju nama. Guardiana.200 DOGAĐAJI njihovih pristupa uređivanju i načinu selekcije informacija. koji je prvenstveno namijenjen poslovnim ljudima i kompanijama. tu su još B92. koristiti i svim drugim eurovizijskim servisima. izabiremo jeftine servise.TVIN: Informacije iz svijeta dobivaju se na sljedeći način. kao što je Beta.nezavisni dnevnik Vijesti: Razmjena je pogrešna riječ. Njihove odgovore prenosimo u cijelosti. mi trenutačno. Sve što je ERNO. radio Slobodna Europa. no. budući da je sve to jako skupo.

. M. ulažemo u to i zato smo često u prednosti pred svim ostalim medijima u Crnoj Goru. najčešće preko ERNO-a. posebno zanimljivo. na njihovoj novinarskoj kreativnosti. a ponekad i u regiji. jer vi dobro znate da u ovoj kući. Bez toga nema. Ne mogu vam reći koliko nas to stoji. ako sam ja urednik informativnog programa tog dana. mi koji se bavimo uredničkim dijelom posla ne potpisujemo ugovore te vrste. što smo i napravili. sve što se može dobiti preko interneta. Koristimo i internet. Često provjeravamo i domaće agencije. Podrazumijeva li ta razmjena ugovore? M. Ali. Smatram da taj svijet.Vijesti: Ne. . Bit je da mi to plaćamo. Na APTN-u imaju svoje failove. V. . na novinarskim znanjima da odaberu top-vijesti. gdje se to snima. koji nam veoma pomaže. Kako se u vašoj redakciji provodi selekcija vijesti iz svijeta? M. Dakle.Bogavac 201 a. Vjerujete “vašem prijatelju Googleu”? M. gleda što sve ima. sa 4. on nam služi da provjerimo podatke ili da pronađemo trag nečega. samo neformalna. stvarno.TVCG: Za sada je s regijom. koje šalju pretplatnicima i korisnicima. a mi imamo uvid u to. koji se poslije određenog vremena obnavljaju. . To je redakcija Svijet. Ako procijenim da je ta priča bitna. dođe kod mene.TVCG: Imamo mogućnost te razmjene. ipak druge instancije odlučuju o tome i one. Ako je nešto posebno važno.TVIN: Vijesti preuzimam ja s agencija koje su mi dostupne. urednik koji toga dana radi blok međunarodnih vijesti. V. M.Vijesti: Nisam siguran. onda pravimo priču. i onda se dogovorimo što će raditi. onda pravimo prilog. uzima to. Mi ga zovemo “Naš prijatelj Google”. možemo ih dijelom inicirati i reći da su nam potrebni. jer je to poslovna tajna.5 agencija uzmem vijest i onda pravim te vijesti kako ja smatram da treba. J. . B. i imamo redakciju koja se time bavi. Svakako da je na njima. zapravo redakcija koja se bavi realizacijom tih rubrika za naše informativne emisije. koliko ja znam. Pritom se mora imati na umu sljedeće. na kraju potpisuju takvu vrstu ugovora. J. Mislim da postoje ugovori na određeno vrijeme. . Nama je svijet nekako u pravilu bilo sve ono što se događa na Bliskom i Dalekom istoku i ponešto u Americi. a onda imamo prostoriju koja se zove 'arhiva'.

budući da će o tome ovisiti put Crne Gore u Europsku uniju. Mi tako radimo.202 DOGAĐAJI znajući da je svijet i regija i Europa i tako dalje. a i ne mora. ljudima koji rade u redakciji Svijet. Da se sad ne uspoređujemo s tim velikima. gdje se ona spominje i slično. Te vijesti idu u unutarnjopolitičku rubriku. Sve što se tiče Bruxellesa i Europske unije. globalni proces koji ima veze s našom zemljom. Recimo. Znači. a mi kažemo: “Zašto ne bi? Sad poslije svega što se dogodilo. onda je. koja radi unutar deska. po našem mišljenju. . ima i priču u našem dnevniku. kod nas. tiču Crne Gore.. a koja.” Većina svjetskih medija nema rubriku o regiji. a koje se tiču Crne Gore. kako sam rekao. ali ako je BBC reper tog javnog servisa. apsolutno ne mora zanimati naše gledatelje. odnosno radi na osnovi nekih načela. ide na strane koje se tiču Crne Gore. Sve što se tiče Crne Gore . M. Za sad je to. recimo. u nekom sljedećem vremenu. Prioritet su vijesti koje se na neki. B.TVIN: Na osnovi slobodne procjene i na osnovi onoga što je toga dana top-vijest. bilo kakvi događaji. J. prvenstveno sa zemljama Jugoistočne Europe. gdje ćemo govoriti o nekim europskim tokovima i posebno o regionalnoj suradnji. . To možemo vrlo jednostavno napraviti ako uspostavimo vrstu mostova s bivšim jugoslavenskim republikama i ostalim zemljama iz našeg bliskog okruženja. Makedonije. da taj dio. prepušteno. iz Srbije. Bosne. naći situaciju da tog dana nemamo obrađenu vijest koja je. Mnogi nam to zamjeraju. osmisliti te regionalne vijesti. Prvenstveno nas zanimaju sve vijesti koje dolaze iz svijeta.vijesti iz svijeta koja se zove “Svijet”. Vrlo rijetko ćete. posebno na ovim putovima euroatlanskih integracija. To ne znači da se mi odnosimo s podcjenjivanjem. reper i ta njihova noseća vijest. i ta redakcija. top-vijest na BBC-ju. veliki dio naših vijesti je iz regije. makar i posredan način. nego i ako je u pitanju kriminal. to koriste naši novinari i urednici koji uređuju tu rubriku . to je naša uređivačka politika. općeprihvaćenih. M. ispunjava neke osnovne standarde. kad je riječ o svjetskoj pozornici. mi ćemo. normalno.kažu. u najvišem postotku. a može imati veze s nama. mora biti neka varijanta stalne rubrike. koja se tiče svjetske pozornice. jer mi imamo nacionalnu pokrivenost Crne Gore. previše smo imali toga “bez alternative”. jer: “Zašto bi Srbija bila svijet?”. pa nešto što možda jest top-vijest u Južnoj Americi. da ih tako nazovem. što bi bilo zanimljivo gledateljima. nego imaju svijet. a u koju smo mi smjestili i regiju. Ne samo političke teme. normalno. pa smo se uvijek okretali nečemu drugom . rekla bih..Vijesti: Sve što sam spomenuo. Ne mislimo da taj put bez nema alternativu. To se ne objavljuje u “Svijetu”. europske integracije. a i šire. na taj način. njihove unutrašnje stvari. na pravi način.

. Normalno je da su to neki od kriterija koji se moraju provoditi i mi nastojimo tako postupati.TVCG: Zna se što se događa. Pritom ne trebamo podilaziti niskim ukusima i strastima po svaku cijenu. Mi smo privatni medij i moramo voditi računa o čitanosti. koji je navijestio to što se zapravo i dogodilo. i koliko se sada tome pridaje važnost. uoči izbora novog predsjednika Parlamenta RS-a. povremeno imamo dopisnika iz Bruxellesa. po potrebi. stuffwritera.Vijesti: Teško je u Crnoj Gori govoriti o novinarima vanjskopolitičke rubrike.Bogavac 203 “bez alternative”. Onda. one koje se posredno tiču Crne Gore. J. Najjači emiteri. što je vjerojatno za mnoge bilo iznenađenje. V. interesantnija s više aspekata. Srbija je neobično važan faktor za stabilnost u regiji. čak su imali i vrlo dobro organizirane rasprave o toj temi i reakcije svih strana. dakle. Životne priče. U nekim redakcijama kažu da odabir vijesti iz svijeta isključivo ovisi o onome što novinar koji je tog dana zadužen za tu rubriku sam izabere. a to koliko je važna. vezani su ovim načelima. Naime. a čovjek koji sjedi u redakciji ima različita imena. katastrofe. u Italiji. Onoga dana. to stvarno ovisi o njima. Ali. u vašoj redakciji. što je aktualno. U Crnoj Gori nema novinara vanjskopolitičke rubrike. prije svega zbog blizine. da je to pitanje njegove kreativnosti. naš Dnevnik je počeo uključenjem našeg novinara iz Srbije. jer je to bila među prvih 5 vijesti na svim medijima. Dakle. Koliko u tom smislu.TVIN: Regija je. Imamo dopisnika iz regije. Što će izabrati i objaviti. tako da imaju uvid u sve što se toga dana događa. naravno. . Smatram da je novinar čovjek koji ide i izvještava s događaja. u Austriji. . Te vijesti imaju prioritet. i u regiji i u svijetu. u tome smislu oni su slobodni. ima te 'novinarske slobode'? M. Smatramo da je to bilo potpuno opravdano. to je manje-više svima poznato. svi su tu vijest imali u svojim udarnim emisijama. naravno. Smatram da smo pravodobno reagirali. M. To su novinari vanjskopolitičke rubrike. potvrdilo je i ovo što se sad događa. od urednika. Posljednji primjeri to mogu pokazati: mi smo Dnevnik počeli pričom iz Srbije. zatim zbog odnosa koje bi Crna Gora trebala . u vanjskopolitičkoj rubrici također vode računa o životnim stvarima koje se događaju u svijetu. B. To se dogodilo nakon ponoći. Oni pišu tekstove na osnovi izvještaja agencija. koja je važnost određene vijesti i na koji način to utječe na regiju i konkretno na našu sredinu. Na koji način birate vijesti iz regije? M. a dan poslije mi smo imali ono što su implikacije tog što se dogodilo. sabiritora.

bilo grafički. bilo da je prenosi BBC ili CNN. . vijestima iz svijeta posjećuje se 2 do 3 minute. J. Ako hoćete sve to imati. imamo uvid u to što se događa. potrebno vam je mnogo novca. koji traje oko trideset minuta. dogodi se i događalo se da. srijedom i petkom imamo Meridijane. jer trebalo bi se pretplatiti na sve te agencije koje će vam dati informacije koje vas zanimaju. . U Dnevniku – središnjoj informativnoj emisiji vaše televizije. tu su specijalizirane emisije koje mogu obraditi te teme. M. u slučaju one velike nesreće u SAD-u. Crveni trg. što mislimo da je dobro. ali to će u mnogome ovisiti o profesionalizaciji svih medija. Evo. J. Ne mislim da je dovoljno. npr. bilo organizacijski. najviše što možemo pružiti. Mislite li da je to dovoljno? M.Vijesti: Pa. V. koja je stigla toga trenutka. Mi imamo jedanput na tjedan emisiju koja se zove Globus. Mislim da moramo sebi postavljati vrlo visoke ciljeve.Vijesti: Mi pratimo što se zbiva u najvažnijim svjetskim novinama. priča o tome koliko je Dan pobjede nad fašizmom važna priča. Ali. čak i mali servis za građane u maloj sredini. zatim Fokus. ja se duboko nadam. Ponekad je i previše. . Tako bi trebalo biti. Ne u želji da ih samo postavimo i da oni budu pred nama kao nešto što ćemo jednog dana dosegnuti. masovnog ubojstva studenata. Sve je to na neki način uvjetovano financijama. V. . po mojoj slobodnoj procjeni. Ne mislim da je dovoljno. pa i naš. u ovom trenutku. ali to je ono što sad možemo. koliko je posvećeno u vašim dnevnim novinama? M. To su stvari o kojima morate voditi računa. Gdje ćete bolji primjer? Mislite li da je rubrici Svijet dovoljno posvetiti dvije strane. Ponedjeljkom. bilo koji javni servis. nego ti ciljevi moraju biti apsolutno ostvarivi.TVCG: Voljeli bismo da je tako.TVCG: Mislim da je to.204 DOGAĐAJI imati s državama iz okruženja. da smo počeli dnevnik tom pričom. bilo da je objavljuje. Radite li prema uzoru na neke druge medijske kuće (BBC na primjer)? M. ponekad nije. vijest je vijest gdje god jeste. Pokušavamo na osnovi toga odabrati što se nama sviđa. Biraju se na sličan način kao i vijesti iz svijeta. i danas Dnevnik počinjemo događajem iz Europe: Moskva. Znači. recimo. što će poboljšati naš bilo uređivački pristup. . Ali.

za tržište. regionalne. ali da prioritet tih medija to nikako ne smije. Bilo je i prije sličnih kriza i problema. J. ne uzimajući sebi pravo da ne treba javiti što se zbiva u okruženju. Mislite li da u budućnosti postoji opasnost od unifikacije medija? M. u običnoj sredini. bez obzira u kojoj formi. pa mislim da će tiskane novine opstati. Uvijek će biti nešto što je relevantno samo za nas. kako bi to ljudi na pravi način konzumirali u sredini u kojoj taj medij radi. Barem sljedećih sto godina. rekla bih. znači da internet preuzima primat. niti treba biti. Jedina opasnost jest da se smanjuje njihova naklada. u kvartovima imate novine.TVCG: Ta opasnost normalno da postoji. Postoje tisuće novina na Zapadu. ta uloga servisa građana na lokalnoj razini kao da i dalje lebdi negdje u zraku i kao da je samo pusta želja građana. a život je običan svijet. u gradu u kojem se medij nalazi. na kojem recimo Vijesti funkcioniraju.Bogavac 205 Globalni trend. nacionalne. Opasnosti od unifikacije upravo zbog toga nema. Mislim da je to loš znak i da će i dalje biti loš znak. odnosno globalno. normalnim količinama. Vjerojatno kada slušate lokalne emitere vidite koliko se svi oni vole baviti visokom politikom. obične građane. lokalne. . Oni stalno moraju govoriti o životu. M. po mišljenjima nekih teoretičara. ali može biti u dopuštenim i. ako se ljudi koji se bave razvojem tih medija i oni koji ih osnivaju ne pozabave upravo time i ako ne upozore na potrebu da lokalni emiteri moraju obavještavati o običnom životu obične ljude. tako da će to uvijek biti različito.Vijesti: Ne. . a visoka politika i sve što se zbiva na globalnoj i regionalnoj razini može biti dio te priče. V. predstavlja opasnost za medije. Jednostavno. Normalno. .

.

zaključili smo da prosječni građanin Crne Gore zaslužuje više informacija o događajima u svijetu. I posljednjom analizom koju smo tog dana proveli. tj. ∗ 1 Autorica je studentica Sveučilišta u Podgorici 7. svibnja 2007.207 Bojana Mišković∗ Zaslužujemo više informacija o svijetu U tekstovima studenata Sveučilišta u Podgorici pokušali smo da utvrditi koliko su mediji Crne Gore zahvaćeni procesom globalizacije. najtiražnijih dnevnih novina. različito. te da je zaključak izveden na osnovi tog istraživanja. a da je globalni utjecaj na kulturni i zabavni program mnogo veći. godine . Ono što je važno istaknuti jest da smo pratili informativni program. Zatim. čak suprotno doživljavaju i organiziraju vanjsku politiku i vijesti iz svijeta. usporednom analizom vijesti koje su tog dana1 objavile TVCG i IN televizija s vijestima koje su se pojavile na BBC-ju i CNN-u. koliki utjecaj velike medijske kuće i novinarske agencije imaju na naše medije. postojećih internetskih portala i radijskih postaja potvrdili smo činjenicu da u Crnoj Gori ne postoji dovoljno jak utjecaj globalnih medija. Što smo zaključili? Urednici medija koji su bili intervjuirani.

.

Senzacionalizam ne priznaje obrazovanje kao vrlinu nego je smatra preprekom.209 Emina Demiri i Karmen Škaro∗ Dubrovački medijski prijepori Uvod Novinarska profesija na lokalnoj razini predstavlja veliki izazov. pogreške velike i male. nedostaci u sadržaju. Često posluže samo kao prostor osobnih razračunavanja i podmetanja u kojima se neutemeljeno iznose neistine. čije je područje obrazovanja zapravo novinarstvo. Njihov je položaj znatno otežan upravo zbog malog područja o kojemu izvještavaju te zbog prisnosti s sudionicima izvještaja. Jedan od načina da se odgovori na to pitanje jest sagledati povijest i sadašnjost izvještavanja dubrovačkih medija. slušatelja ili gledatelja. Senzacionalistički način izvještavanja nisu izbjegli ni dubrovački mediji. oglašivača i vlasnika koje svaki dan susreću na ulicama svojega grada. Upravo zbog velikog utjecaja. Lokalni su novinari izloženi manipulaciji od lokalnih političara. ∗ Autorice su studentice Sveučilišta u Dubrovniku . Iako na Sveučilištu u Dubrovniku postoji odjel Mediji i kultura društvo. Skandali koji su ih potresli. u dubrovačkim medijima čini se da ne postoji potražnja za obrazovanim novinarima koji će se pridržavati pravila i etike svoje profesije. Sve su to pokazatelji stanja dubrovačkih medija. potrebno je sagledati tko zapravo odlučuje o uređivačkoj politici tih medija. Važnost lokalnih medija i njihov utjecaj na javno mnijenje ponekad prelazi utjecaj nacionalnih medija upravo zbog blizine kao mjerila prema kojemu je nešto zanimljivo i važno za čitatelja.

jingleovima i političkim oglašivačkim emisijama u kojima se pojavljuju političari. 90 posto njegova programa je sponzorirano. ali emisiju je većinom sponzorirao ugostiteljski objekt. Radio-Laus je dobar primjer za to. U prosincu 2006. Osobe koje bi se našle na ulici kojom su se novinari vozili. kao da se radi o novom događaju. pa i one pogrešno objavljene. osvajale bi nagrade koje bi omogućili sponzori. Radio-Ragusa Radio-Ragusa je najmlađi radio u Dubrovniku. jako je uspješna bila emisija „Pedalalaus“. Vrijeme izbora također se može promatrati sa stajališta marketinga jer je to vrijeme. najavljivao je . Prije početka emitiranja. ono kada se dobit od oglašivanja poveća. Osim snimljenih oglasa. lokalni radio se koristi i igrama te kvizovima kroz koje oglašivač šalje svoju poruku na nešto suptilniji način. Pogreške su ljudske. pa su pokazali javnosti kako pojedine vijesti prepisuju iz dnevnih novina. Publika je bombardirana političkim oglasima. pa postoji opravdana sumnja da su ideja i koncepcija emisije takvi da se ostvari sprega oglašivača (ugostiteljskog objekta i političara) i novinara. Autoceste. ali plagijat nije. Sastojala se od toga da su dva novinara biciklima tri puta na tjedan obilazila Dubrovnik. Godine 2004. koji je trebao biti glavni urednik. Takav je slučaj i s Radio-Lausom. Andrija Jarak. oglasa koje čita spiker. Svaki put bi u nekoj ugostiteljskoj tvrtki napravili intervju s osobom od lokalne važnosti. pa se u tim emisijama oglašavaju lokalne autotvrtke ili postoji emisija „Dom“ za tvrtke koje se bave uređivanjem interijera. pa imaju specijalizirane emisije čiji su sponzor npr. koji se održao u studenom te godine. Naime. kao i razdoblje blagdana.210 DOGAĐAJI Radio-Laus Glavni i jedini izvor prihoda za lokalnu komercijalnu radijsku postaju je oglašavanje. Vijest o tome je pročitana i u vijestima Lausa bez pozivanja na Jutarnji list. Jutarnji list je pogreškom objavio izvještaj sa županijskog zasjedanja. Kako se izabire objekt koji će ugostiti političara i novinare nije poznato. a koje traju do 60 minuta.

uglavnom glazbu i glazbene emisije poput „Love radio“ s ljubavnim pjesmama. što se najviše vidi iz prečestog emitiranja kadrova Grada i gradskih „šetača“. Jelačić znači.index.Demiri i Škaro 211 kako će radio razotkrivati afere.hr. a ujedno i najveći oglašivači DUTV-a. Prošle godine na audiciji za zapošljavanje sudjelovali su i studenti Sveučilišta u Dubrovniku. No. Ljudi su neizostavan element poslovanja pa je neoprostivo da jedna televizija nema dovoljno kadrova. Jedan od primjera neobrazovanih osoba koje rade na lokalnim postajama je i kada se u prosincu 2006.B. govoriti o problemima ratnih veterana. DUTV DUTV je počeo emitirati program prošle godine i u svojem se radu susreo s nekoliko ključnih problema. vežu cipele. dok je „Injoštar“ posvećen tradicionalnoj dalmatinskoj pjesmi. DUTV je stvorio vlastitog Velikog Brata pomoću kamera postavljenih po cijelome gradu koje snimaju „uzbudljive“ kadrove ljudi koji šetaju. najavu ili neizostavni oglas. koji su demonstrirali visok stupanj profesionalizma te je . a oni koji rade većinom nisu školovani novinari.. to je ono što je taj radio postao. program je slab. red reklama. Problem je u tome što se ti manevri većinom pretvaraju u prikriveno oglašavanje. Vijesti se emitiraju svaka dva sata s glavnim „Dnevnikom“ u 17 sati i uglavnom su „skinute“ s portala www. U sljedeća dva pokušaja opet ju nije uspio dešifrirati te je na kraju samo rekao „u ulici bana Jelačića“. I sve se to emitira uz glazbu u pozadini. godine spiker zabunio i nekoliko minuta nije znao što skraćenica J. a kako se ne bi moglo ustvrditi da navedeni kadrovi nemaju nikakvu informativnu vrijednost. Jedanput na tjedan ekipa DUTV-a odluči se emitirati lokalne vijesti iz Dubrovnika i s Dubrovačkog područja. Radio-Ragusa emitira 24 sata na dan. ispuhuju nos. Možda je situacija mogla biti i drugačija da se i prije nego što se počelo s emitiranjem nije propustilo zaposliti školovane novinare. Zbog takvih propusta. u podnožju ekrana gledatelji mogu pročitati pokoju lokalnu vijest. Lokalne građevinske tvrtke najčešći su sudionici vijesti.. Prvi put ju je izgovorio Josip Broz. odnosima sa susjednim zemljama te da taj radio zasigurno neće biti džuboks napravljen na tako da se objavljuje red glazbe.

2005. takva obveza donosi i troškove. „Vulix“ je imao udjel u Dubrovačkom listu. pa ih je otpratio s izjavama kako neke od njih dobro izgledaju. nije smatrao da bi se ta nadoknada trebala isplatiti. koji je ujedno menadžer. Vlasnik DUTV-a. Još jedan čini se neizbježan element dubrovačkih medija. taj slučaj montaže u tim novinama nije jedini. godine. Dubrovački vjesnik Još davne 1951. Uvrijeđeni vlasnik odlučio je da nekoliko drskih studentica treba „spustiti na zemlju“. no priča na tome nije završila. No. Osim toga.212 DOGAĐAJI nekoliko od njih i zaposleno. koji se s Dubrovačkim vjesnikom bori za dijelove čitateljskog kolača. Barem ne otkada je ona povukla oglase iz lista. Najbolji primjer spomenutog antagonizma jest kada je u listu objavljena fotomontaža gradonačelnice kako sjedi na skupoj WC školjki. no nemaju ništa u glavi te da bi mogle glumiti u porno filmovima. Za veliku većinu pak rekao je da nisu u stanju držati niti mikrofon. Studenti su prekinuli suradnju. Naime. godine s prvim izdanjem počinje priča Dubrovačkog vjesnika. tijekom lokalnih izbora Dubrovački vjesnik je objavljivao podatke iz navodnih telefonskih anketa. Dubrovački vjesnik kada god je to moguće donosi negativne vijesti o lokalnoj građevinskoj tvrtki „Obšivač“. koje su pokazivale da kandidat s nezavisne . saga o građevinskim tvrtkama nalazi svoje mjesto i u tome listu. npr. Treba li uopće spomenuti da Dubrovački list s druge strane promovira tvrtku „Obšivač“. Rad na televiziji je odgovoran posao te iziskuje mnogo vremena i odricanja za studente koji ujedno moraju pratiti predavanja i učiti za ispite. Čini se kako Vjesnik nije u dobrim odnosima ni s gradonačelnicom Dubravkom Šuicom. koja je partner izvjesnom „Vulixu“. novina s najdužom tradicijom u Gradu. Zaključio je da bi studenti zapravo njemu trebali platiti što će ih naučiti budućem zanimanju. šminku i odjeću te su studenti zatražili da im se nadoknade. Poznato je da se iza vreća cementa nerijetko skriva korupcija i dužnost je novinara o tome izvijestiti. Uistinu neukusna fotografija očiti je rezultat sensacionalizma i najblaže rečeno nedostatka profesionalizma u novinarstvu Dubrovačkog vjesnika. no u ovome slučaju se iza novinarskih pera Dubrovačkog vjesnika skriva suparništvo. za prijevoz. koja je dio velike investicije Gradskog vijeća.

u kojoj svi zajedno nisu mogli dobiti više od 1. Sličnu manipulaciju uređivačkom politikom moguće je pronaći i u oglašavanju. nigdje nije bilo naznačeno koliko je ljudi sudjelovalo u anketama. U slučaju prijekora medijske ruke. jer su ljudi mislili da ako glasaju za nekoga drugoga s druge nezavisne liste. suprotno pravilima struke. Građevinska poduzeća. žene moćnika. njihov glas neće vrijediti. a bez pouzdanih podataka. u kojoj je su sve te paštete pokvarene. Postavlja se pitanje koliko je glasova takva manipulacija priskrbila Vićanu. Podaci agencija koje se bave istraživanjima javnog mnijenja govorili su drugačije. koja te političare svesrdno mije.4 posto glasova. Lokalni političari pak vode vlastitu igru. 67. Političarima na vlasti posvećuje se toliko medijskog prostora da se uistinu može reći kako lokalni dužnosnici već iskaču i iz paštete.9 posto glasova. no rijetko se može dokazati iz kojeg izvora se širi. U vrtlogu izbornih kampanja gubi se mantra novinarske profesije koja kaže pošteno. a nažalost i ostatku Hrvatske. no ponekad su mnogo ozbiljnije. Tako su tri dana prije izbora objavljeni rezultati ankete. koja naravno jednako tako uključuje manipulaciju medijima. točno i nepristrano. uravnoteženo. Ponekad su te pogreške male. istinito. Zaključak Dubrovačko novinarstvo se susreće s problemima manipulacije. Zapošljavanje neškolovanog kadra ujedno povećava prostor za pogreške. radnici kao dioničari. Zašto? Zato što transparentnost vlasništva u Dubrovniku. mediji se okreću drugoj krajnosti..1%. Smrad manipulacije koju provode vlasničke strukture uvijek je prisutan.7% i 59. a prema podacima druge slične agencije Mediana Fidesa nisu mogli dobiti više od 3. što jest. poput krivo pročitanih imena. Uz to. Upravo ta manipulacija te sveprisutni senzacionalizam rezultira slabom kvalitetom sadržaja u medijima te padom potražnje za školovanim novinarima. Vlasnici dubrovačkih medija prečesto vode glavnu riječ u tome što (ne)objaviti.Demiri i Škaro 213 liste Pero Vićan vodi utrku. . prečesto nije ništa do mrtvo slovo na papiru. a time i manipulaciju javnošću. U svemu tome najviše ispašta javnost te ideja o slobodi i profesionalnosti novinarske profesije.. poput plagijatorstva.7%. prema kojoj je vodio Pero Vićan sa 69. a što nije vijest. Tako je prema agenciji GFK Pero Vićan smješten u skupinu „ostali“. Toliko imena.

.

Bio je to i svojevrsni međugeneracijski dijalog. ISBN 978-953-7015-33-6 Svijetli lik hrvatskoga novinarstva Stručni skup o Rudimiru Roteru. (215-217) Đorđe Obradović (urednik): Djelo novinara Rudimira Rotera. godine. jer su se na jednome mjestu okupile dvije ili tri generacije. Zagreb. ožujka 2006. Roterovo stvaralaštvo dodatno je analizirano u sklopu Medijskoga istraživačkoga centra Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Oni su se potrudili pridonijeti istraživanju i vrednovanju novinarskoga i ukupnog rada i stvaralaštva Rudimira Rudija Rotera. Dubrovnik. 2007. 131 stranica. Milan Kiperaš. stručni je skup bio samo početak zahtjevnoga i složenog istraživačkog procesa. ICEJ i Sveučilišna knjižara.. Sveučilište u Dubrovniku. Zbornik radova “Djelo novinara Rudimira Rotera” čine prilozi kojima su autori: Mateo Milković.. ISBN 978-953-7153-14-4 Đorđe Obradović: Otkrivanje Rotera. održan 22. 333 stranice. Blanka Danon . a rezultat skupa i toga rada prilozi su za zbornik radova „Djelo novinara Rudimira Rotera“. Ti prilozi nedvojbeno potvrđuju da Roterovo djelo može biti putokaz svima koji se žele baviti složenim novinarskim pitanjima. R. ugledne osobe u povijesti dubrovačkoga i hrvatskog novinarstva.42 Roter. Kad je riječ o novinaru Rudimiru Rudiju Roteru. 2007. od onih koji su bili Roterovi suvremenici do mladog naraštaja visokoškolaca koji su tek započeli zahtjevan proces profesionalnoga osposobljavanja za korektno obavljanje radnih zadataka medijskih djelatnika.215 RECENZIJE UDK 070. okupio je dvadeset dvoje sudionika.

njegovo djelo nije bilo istraženo i. Od te 1925. Natalija Gržetić. gdje je sklonio Koenove pred fašističkim progonom. a napisao ih je u pismu prijateljici iz Janjine 1928. da čovjek vrijedi samo onoliko koliko koristi čini drugima i ni za dlaku više. prema tome ono što ja znam nije samo moje. Marinela Rusković Krištić. država Izrael Roteru je dodijelila najveće priznanje koje mogu dobiti pripadnici drugih naroda – pravednik među narodima. Na prijedlog Roterova prijatelja iz djetinjstva Stipe Antičevića. Rad Đorđa Obradovića prilagođen samostalnom izdavanju objavljen je kao posebna knjiga pod naslovom Otkrivanje Rotera i uvršten je u . Rudimir Roter objavio je svoj prvi novinski napis u dubrovačkom listu Hrvatska riječ.1917.onda to moramo i činom dokazati. Maja Nodari. Osam godina nakon Supilove smrti. Sonja Seferović. kako su njegovi suvremenici počeli umirati.što se ne da poreći . Čedo Kisić.” Polazeći od svega navedenog. Stipo Antičević. Marinko Vlašić. Antonia Tomić. do 1959. a ne spomenik Rudimiru Roteru.216 RECENZIJE Kurpjel. Nije to sve. Antun Gavranić. Joško Juvančić. Pavle Bakarić. nego svačije. Ona je putokaz današnjim i budućim novinarima kako treba živjeti novinarstvo i za novinarstvo. Roterovim riječima. Dubravka Šuica. Jasenka Roter Petrović. Ljubica Marinović. godine: “Ja stojim na stanovištu. Ante Bautović. Prilozi za zbornik pokazuju da su životno i novinarsko djelo Rudimira Rotera dragocjeni za povijest dubrovačkoga i hrvatskoga novinarstva. Nažalost. Nauka je opće dobro. Nikola Ivanišin. kad je umro. Joško Jelavić. Nikola Isufi. Povijest dubrovačkoga i hrvatskog novinarstva obilježio je Frano Supilo (1870. Božo Brzica. Mia Miloslavić. može se zaključiti da zbornik „Djelo novinara Rudimira Rotera“ predstavlja značajan doprinos povijesti dubrovačkoga i hrvatskog novinarstva i nakladničke djelatnosti Sveučilišta u Dubrovniku. Đorđe Obradović. Priznanje mu je pripalo za spašavanje obitelji sarajevskog novinara Alberta Koena po cijenu vlastitoga života i suse- ljana u Potomju na Pelješcu. To je ujedno prva knjiga nastala u okrilju Medijskoga istraživačkog centra Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i kao takva predstavlja samo početak. Ili. godine. sjećanja na njega počela su blijedjeti i o njemu se sve manje znalo. . a ako je to tome tako . Zrinka Roter Vranić. Đuro Market.) radom u Crvenoj Hrvatskoj i Novom listu. Jovica Popović. Roter je priznat među kolegama kao vodeći novinar podrijetlom sa širega dubrovačkog područja. Rade Petrović.

15(082) (217-218) Stjepan Malović (urednik): Vjerodostojnost novina. Promatrali su po četiri naslova dnevnih novina iz Hrvatske. Bosne i Hercegovine. godine na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u . Milan Kiperaš UDK 070. Nakladnici su ICEJ. ISBN 978-953-7015-38-1 Ozbiljna ugroženost standarda Koliko su novine vjerodostojne i može li se vjerovati vijestima koje objavljuju – bila je tema međunarodnoga istraživanja provedenog u sklopu projekta Tempus „Journalism Education and Training in Croatia“ (JETiC). ICEJ i Sveučilišna knjižara. Rezultati su prvi put objavljeni u lipnju 2007.207 stranica. Bosne i Hercegovine i Crne Gore.. Zagreb. neovisno o tome što danas ni Vjesnik u hrvatskoj. Međunarodni centar za obrazovanje novinara i Sveučilišna knjižara iz Zagreba. I to je dodatni dokaz o vrijednosti provedenoga istraživanja. U istraživanju su sudjelovali znanstvenici i medijski stručnjaci iz Austrije. ni Pobjeda u Crnoj Gori nisu tržišno uspješni. Novine su odabrane prema kriterijima čitanosti i utjecaja. No. analizi sadržaja Roterovih napisa i izvlačenju iz zaborava toga velikana dubrovačkoga i hrvatskoga novinarstva. jer nijedan od ta dva kriterija samostalno ne bi dao uravnoteženu i nepristranu analizu. U svakoj je zemlji izabran jedan dnevni list. objašnjava voditelj istraživanja i urednik Vjerodostojnosti medija Stjepan Malović. godine. Crne Gore i Hrvatske tijekom 2007. što je pravilan pristup. ni Oslobođenje u Bosni i Hercegovini. koji ima ugled i tradiciju ozbiljnoga glasila. a analizirana su ukupno 2806 napisa. izabrani su kao protuteža ostalim novinama izabranima prema prodanoj nakladi. koji se ostvaruje uz potporu Europske komisije.217 međunarodni projekt JETIC – Obrazovanje novinara u Hrvatskoj. koji su nekoć bili sinonimi za kvalitetno novinarstvo.2007.

Sažimajući ukupne rezultate. a istraživači i autori pojedinih poglavlja. mr. sc. mr. Derviš Selhanović iz Zavoda za međunarodnu znanstvenu. Treći i najopsežniji dio Rezultati istraživanja tekstualno. sc. Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku. Stjepan Malović piše da dobiveni podaci za sve tri zemlje navode na opći zaključak kako su novinarski standardi ozbiljno ugroženi. utjecaja grafičkoga oblikovanja i etičkih aspekata analiziranih novina. sc. Thomas A. pruža teorijski pogled na važnost medijskih istraživanja kao važan dio društvenih istraživanja. sc. Ovako koncipirana i sadržajno iznimno vrijedna knjiga trostruko je korisna čitateljima. Detaljnijom raščlambom dnevnih listova istraživači su ustvrdili kako nema dovoljno ozbiljnih informativno-političkih dnevnih novina. doc. sc. sc. uz njega. sc. metodologiju istraživanja i važnost izvora za vjerodostojnost medija. dijelu već spomenutoga projekta JETiC. Prvi. Knjiga je podijeljena u tri dijela. Stjepan Malović sa Sveučilišta u Dubrovniku. dr. Jedna od njih naslovljena je Vjerodostojnost medija. koja bitno određuje komunikacijski okoliš. sc. Gordana Vilović i viši asistent dr. sc. Knjigu je uredio prof. dr. dr. među kojima bismo morali zbog vlastitih spoznaja i potrebe da se poboljša svakodnevna novinarska praksa i zbog nekih budućih istraživanja. Zarfa Hrnjić sa Sveučilišta u Tuzli. Najil Kurtić i mr. Teorijski okvir. mr. metodološki postupak i način prikaza rezultata u Vjerodostojnosti novina mogu biti odličan predložak budućim istraživanjima. nego također o obilježjima komunikacijske situacije. biti ne samo novinari i studenti novinarstva. brojčano i grafički daje pregled i tumačenje dobivenih rezultata analize sadržaja napisa. kulturnu i tehničku suradnju vlade Crne Gore.218 RECENZIJE Opatiji. koji je u samo dvije godine objavio niz knjiga u dvije biblioteke. bili su i prof. prof. Bauer sa Sveučilišta u Beču. Drugi dio objavljen pod naslovom Istraživanje vjerodostojnosti medija tumači kako je konceptualizirano istraživanje. Dodaje kako su istraživači bili svjesni činjenice da ocjena često ne ovisi samo o istinosnim komponentama sadržaja. Đorđe Obradović . koje bi čitateljima pružile točne i podrobne informacije o zbivanjima u zemlji i svijetu. dr. nego medijski stručnjaci u neovisnim institucijama i sveučilišni nastavnici. Igor Kanižaj sa Sveučilišta u Zagrebu. Nataša Ružić sa Sveučilišta u Podgorici te doktorandica Sveučilišta u Zadru Ksenija Žlof. koji nosi naslov Značaj vjerodostojnosti medija.

poboljšava motivaciju i umreženost. Španjolskoj i SAD-u. „Kritička javnost i njezini demokratski izabrani predstavnici imaju interesa da sredstva javnog priopćavanja budu visokokvalitetna“. Predlažu usavršavanje kroz tvrtku jer je takav pristup dio kvalitativnog menadžmenta. 136 stranica. Autor iznosi najvažnije metodičke načine ponašanja kroz povratnu informaciju. Prvi dio knjige govori o učenju za struku i metodama za poduku. a napisao ga . Autori ističu kako se novinarsko obrazovanje ne može temeljiti na ideologiji da se novinarske sposobnosti stječu u kolijevci. u kojem se govori o usavršavanju novinara. Autori iznose međunarodne modele školovanja u Danskoj. U dijelu naslovljenom "Metode poduke" autor iznosi teoretske temelje učenja s pregledom metoda učenja i načina njihova izbora prema ciljevima učenja i zadanog programa. Zagreb. Bauer iznosi pedagoške aspekte ponašanja predavača usmjeravajući podučavanje prema sudionicima. plan prilagođen potrebama tvrtke i opremi. Thierry Guidet. nego je za to potrebna javna potpora. tek je sada objavljena prva knjiga o tome kako biti uspješan predavač novinarstva. intervencije i upravljanje skupinom. Bauer. Njemačkoj. iz čega izvode svoj „korak kroz korak“ pristup usavršavanju. Profesor bečkog sveučilišta i ugledni medijski pedagog Thomas A. 2007. ISBN 978-953-7015-37-4 Priručnik za predavače novinarstva Iako u Hrvatskoj postoji duža tradicija izobrazbe u novinarstvu. Praktičan vodič za predavače treći je dio knjige.219 UDK 070:37](035) (219-220) Thomas A. zaključuju autori. ICEJ i Sveučilišna knjižara. posebice o cjeloživotnom učenju u društvu znanja.. Andy Kaltenbrunner i Daniela Krraus autori su drugog dijela knjige. Bauer sa skupinom suradnika odlučio se na praktičan način opisati kako organizirati i izvoditi novinarske tečajeve te prikazati ulogu koju bi predavači novinarstva trebali imati. Andy Kaltenbrunner i Daniela Kraus.

220 RECENZIJE je Thierry Guidet. sc. dvije recenzije novih izdanja knjiga te prikaze i najave medijskih događanja. Autor navodi kako se odrasle ne podučava jednako kao djecu. Kako sam autor ističe. Nijedan predavač ne bi trebao zaobići ovaj priručnik prilikom osmišljavanja i izvođenja novinarskih tečajeva. 2007. Zagreb.3 316. Oni očekuju konkretne rezultate te da predavač uzme u obzir njihovo radno i ljudsko iskustvo. DORON d.. spomenuti sadržaji časopisa ilustriraju utjecaj društvenih promjena na fokus interesa znanstvenih istraživača s područja medija. Autor zaključuje kako je za novinare prvo pitanje „Za koga pišem“. dr. trikovima i mudrostima za osmišljavanje i vođenje tečaja. Tako je mr. 13. sc. br. 98 stranica. 1). Kako navodi glavna urednica doc.o. dok je prvo pitanje za predavača „Koga podučavam“. . sc. Knjiga Priručnik za predavače novinarstva predstavlja teoretsko i stručno objašnjenje kako biti uspješan predavač novinarstva.77 (220-222) Nada Zgrabljić Rotar (urednica): Medijska istraživanja (god.o. Anita Perišin s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu istražila interaktivnost medijskih djelatnika i terorističkih organizacija. riječ je o savjetima. ISSN 1330-6928 Medijska prilagodba društvu Znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medijska istraživanja u prvome broju trinaestoga godišta donosi pet istraživanja s područja medija. Prvi dio časopisa rezerviran je za prikaze rezultata raznovrsnih istraživanja medija i medijske prakse. Mato Brautović UDK 070 659. i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. jer odrasli ne vide predavača kao sveznajućeg učitelja. Nada Zgrabljić Rotar. a predsjednik Hrvatskog centra za razminiranje mr.

dr. Osim toga. dijalog i demokracija iz 2007. prof. Valentine Kirinić s Fakulteta informatike i organizacije Sveučilišta u Zagrebu te pedagoginje i ravnateljice dječjeg vrtića Kindergarden iz Varaždina Ksenije Pletenac. Časopis Medijska istraživanja. sc. Prof. Osim što istraživačima medija može poslužiti u daljnjem razvoju. dr. dobrodošao je tamo gdje još uvijek postoji neznanje o pojedinim aspektima djelovanja medijske industrije. godine te knjige Produkcija i marketing scenskih umjetnosti autora Darka Lukića iz 2006. sc. godine. sc. dr. U drugome dijelu Medijskih istraživanja objavljene su recenzije knjige Nade Zgrabljić Rotar Radio – mit i informacija. a viši asistent na Sveučilištu u Dubrovniku dr. Posljednji članak je prezentacija rada prof. Na uzorku predškolske djece istražile su na koji način medijska i infor- macijska pismenost utječu na formiranje kompetentnih i osviještenih korisnika medija. kao svojevrstan forum o aktualnim pitanjima i problematici masovnih medija. Vide Vidaček Hainš. njime se mogu koristiti i studenti novinarstva kao i svi ostali koje zanima prilagodba masovnih medija stalno promjenjivom okviru suvremenog društva. Norman Mueller iz Marketinških komunikacija T-Coma prezentirali su rezultate zajedničkog istraživanja o povezanosti i uzajamnoj ovisnosti novinarstva i odnosa s javnošću. čak i u znanstvenim krugovima. intelektualnog vlasništva i elektroničkog poslovanja. stranice časopisa poslužile su za prikaze i najave relevantnih medijskih skupova i događaja. Ana Tkalac Verčić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mr. Tina Barbarić . Mato Brautović usporedio je stupanj etičnosti hrvatskih online medija u odnosu na međunarodne standarde prema kriterijima zaštite privatnosti.221 Josip Čerina ispitao je i analizirao koliko i zašto mladi ročnici Hrvatske vojske (ne)koriste masovne medije. sc. sc.

.

Tema su ove godine bili kolaborativni mediji. Slovenije. Dubrovačko- . dr. Sudjelovali su istaknuti medijski stručnjaci. sc. Makedonije i Hrvatske koji su raspravljali o tome koliko zbivanja zabilježena u medijima stvaraju djelatnici u odnosima s javnostima i kakvi se etički prijepori zbog toga mogu pojaviti. Drugog dana je raspravljano o digitalnoj demokraciji i izazovima građanskog novinarstva te obrazovanju na daljinu. profesori sa 11 sveučilišta i visokih škola i novinari iz Njemačke. do 10. na Sveučilištu u Dubrovniku. do 25. dr. Crne Gore. Austrije. Konferencija je počela prezentacijom radova o novome novinarstvu. Damir Boras sa Sveučilišta u 3. Bosne i Hercegovine. a skup se održao uz potporu Ministarstva znanosti. Posljednji dan konferencije bio je svojevrsno sjećanje na život i rad utemeljitelja informacijskih znanosti u Hrvatskoj Bože Težaka. te prof. dr. Nenad Prelog i prof.223 VIJESTI 12. Pokrovitelj skupa bio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. sc. Steve Ross s UCLA-e. Predstavljanje znanstvenih projekata bila je tema trećeg dana konferencije. s time što su u poslijepodnevnim satima studenti predstavljali svoje projekte i istraživanja. sc. obrazovanja i športa. odnosno o izazovima koje pred suvremeno novinarstvo postavljaju blogovi i društveno umrežavanje. studenoga 2007. Srbije. svibnja. međunarodni znanstveni skup „Dubrovački medijski dani“ UTJECAJ ODNOSA S JAVNOSTIMA NA KREIRANJE JAVNOG MNIJENJA Treći međunarodni znanstveni skup „Dubrovački medijski dani“ s ovogodišnjom temom „Uloga odnosa s javnostima u kreiranju javnoga mnijenja“ održan je od 8. konferencija Informacijska tehnologija i novinarstvo Zagrebu. Direktori konferencije su prof. KOLABORATIVNI MEDIJI Dvanaesta međunarodna konferencija Informacijska tehnologija i novinarstvo održana je u Interuniverzitetskom centru od 21.

a posebno novinstva 19. sc. dr. srpnja 2007. je u svojoj poruci sudionicima naglasio: Drago mi je što se broj sudionika kao i broj zemalja iz kojih dolaze povećava iz godine u godinu. Coca-Cola Beverages Hrvatska. . Naime. Zbornik su predstavili i recenzenti prof. dr. Prof. bez obzira jesu li oni djelatnici u odnosima s javnošću ili novinari. a zavedene ljude nije nimalo teško navesti na odluke koje u najmanju ruku nisu u njihovom interesu. i predsjednik Organizacijskog i programskog odbora Skupa. a to je potvrda relevantnosti i važnosti teme ove konferencije. srpnja 1806. Vi ćete na raspravama u okviru ove konferencije detaljno analizirati i donijeti sud o tome kakva je uloga odnosa s javnostima u kreiranju javnog mnijenja. no želio bih ponovno istaknuti kako u demokratskim društvima odluke ne donose niti pojedinci. stoljeća koje je neiscrpni rudnik svekolikih informacija o svim segmentima društva. predstavljen je 12. Nevio Šetić i prof.224 VIJESTI neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Upravo je zato važno da se djelatnici u svakoj profesiji. ni jedan službeni dokument ne može nam dati tako jasan prikaz slike čovjeka 19. niti upravljačke strukture koje su iznad ili izvan društva. dr. godine. U Zborniku su objavljeni radovi sa Skupa održanoga 2006. A da bi mogli odlučivati. njegovih poimanja svijeta i njegove psihe. dr. Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovnik PartneR. pročelnik Odjela za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru. sc. sc. Miroslav Bertoša. građani moraju biti obaviješteni. dr. Neobaviještenim ljudima lako se manipulira. Nada Zgrabljić Rotar. Odluke donose građani. njih se lako zavodi. godine. Ante Bralić. Vulix. sc. Predsjednik Stjepan Mesić. rukovode pravilima i etikom svoje struke bez manipulacije i bez iskrivljavanja realne slike društva. povodom dvjestote obljetnice prvoga broja Kraljskog Dalmatina tiskanog 12. stoljeća. ZBORNIK O KRALJSKOM DALMATINU Zbornik radova „Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu“ u nakladi Sveučilišta u Zadru. godine tijekom međunarodnoga skupa posvećenoga tim prvim novinama koje su izlazile uz talijanski i na hrvatskome jeziku. Skup su pomogli medijski pokrovitelji Vjesnik i Hrvatski radio – Radiopostaja Dubrovnik i sponzori: Zaklada Konrad Adenauer. izjavio je tom prigodom: . Studentski centar Dubrovnik. pokrovitelj skupa. Josip Vidaković. koji je uredila doc.Naš je skup otvorio vrata daljnjim istraživanjima. sc.

Uredništvo . Ivanu Šegoti. dr. Trebalo je pisati: Ivan Šegota. Ivana Šegote kao prvog autora rada „Bioetika i novinarstvo“. Iva Sorta-Bilajac – Bioetika i novinarstvo.225 Ispravak U 1. broju časopisa Medianali pogreškom je izostavljeno ime prof. dr. Ispričavamo se prof. sc. sc.

UPUTE AUTORIMA Medianali izlaze dva puta na godinu u veljači i studenom i objavljuju recenzirane autorske priloge s područja znanosti o medijima. radno mjesto i znanstveni stupanj. broj telefona. a iza njega se navode bitni elementi bibliografske jedinice (Footnote u Microsoft Word) LITERATURA: Navedite samo citirana djela. PODACI: Prva stranica znanstvenog članka treba sadržavati ime. Isto se pravilo primjenjuje i za nakladnike. SAŽETAK: Sa 250 do 300 riječi napisan na jeziku suprotnom od jezika na kojem je članak. svi se navode. • Knjige pišemo na sljedeći način: Prezime autora zarez ime autora dvije točke naslov knjige zarez izdanje knjige ako se ne radi o prvom zarez nakladnik zarez mjesto sjedišta nakladnika zarez i godina izdanja točka. telefaksa i e-mail. DUŽINA: Članci ne smiju imati više od 27 000 slovnih znakova (otprilike 15 stranica A4). . JEZIK: Objavljivat će se tekstovi na hrvatskom ili na engleskom jeziku. novinarstva. uključujući priloge. Ako su knjigu napisala do tri autora. masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima. a ako ih je više od tri. koji se zatim ponovi na dnu stranice ispod crte koja se stavlja ispod teksta. navede se prvi i doda se skraćenica i dr. naziv i adresu institucije. CITIRANJE: Za citiranje se treba koristiti europski sustav pozivnih bilješki ispod teksta (u podnožju stranice). Citiranje tuđih dijela i spoznaja obavlja se tako da se na kraju rečenice napiše arapski broj.

hr/medianali Rukopisi se ne vraćaju. Nakladni zavod Matice hrvatske. Ćira Carića 4.hr ili na CD-u na adresu: Za Medianali. Rječnik stranih riječi. RECENZIJE: Članci će biti upućeni na dvije anonimne recenzije. Ćira Carića 4. 20 000 Dubrovnik OBJAVA: Časopis se. DOSTAVA: Prilozi trebaju biti poslani ili elektroničkom poštom medianali@unidu. Članci iz enciklopedija i leksikona navode se s dodatnom napomenom o natuknici ili odrednici. Zagreb. Ako recenzenti traže izmjene.unidu. Sveučilište u Dubrovniku. 1333. Pretplata za 2007.d. Narudžbe i pretplata: Medianali. . godinu iznosi 200 kuna.. Cijena pojedinačnog primjerka je 100 kuna. str. 20 000 Dubrovnik Žiro-račun: 2340009-1110135015 kod Privredne banke Zagreb d. Godišnja pretplata za inozemstvo je 30 eura. 1990. Internet: Bibliografija kao za knjige ili članke plus URL: puna web adresa do dokumenta na internetu u nastavku u zagradama ( ) datum pristupa dokumentu. Sveučilište u Dubrovniku. Bratoljub: Natuknica tehnologija. Primjer: KLAIĆ. osim u tiskanom obliku. autori su dužni popraviti članak u roku 8 dana od primitka recenzije.227 • • Članci: Prezime autora zarez ime autora dvije točke naslov rada zarez ime časopisa zarez nakladnik zarez mjesto sjedišta nakladnika zarez volumen ili godište zarez godina izdanja točka zarez broj časopisa točka. u cijelosti objavljuje na internetskoj stranici www.