You are on page 1of 23

Gliste i puževi

Glistenjak
Standardno leglo svakih 100 dana spremno je da bude podeljeno na nova legla. Kao podloga za uzgajanje
glista mogu da se koriste (uz prethodnu obradu) goveđe, konjsko,
svinjsko đubrivo kao i đubre od koza, ovaca i zečeva. Osim toga
mogu da se korisre i karton, stari papir, lišće, piljevina, mleveni
treset, sitno seckana slama i seno, otpaci od prerade iz poljoprivrede.
Najbolje je da podloga, odnosno hrana koja se daje glistama, bude
neutralne reakcije.

Značaj glista i njihovog prisustva u zemljištu poznat je od davnina.
Još u starom Egiptu postojao je zakon koji je zabranjivao odnošenje
glista s obradivih površina, jer se plodnost tog regiona pripisivala
upravo prisustvom glista u nanosima reke Nil. U staroj Grčkoj
Aristotel je isticao značaj glista i dejstvo na zemljište nazivajući ih
"crevima zemljišta". Jedan od najvećih prirodnjaka i naučnika Čarls Darvin izučavao je gliste preko 40
godina i objavio je prvu studiju o glistama u kojoj, izmedu ostalog, kaže: "Sva rodna zemlja u celom
svetu je mnogo puta prolazila i prolaziće kroz utrobu glista". Početkom 20. veka u Americi pojavljuju se
prvi odgajivači glista koji više iz hobija počinju da proizvodegliste, pre svega kao mamce za sportski
ribolov, odnosno kao hranu za ptice i živinu, ali i za proizvodnju kvalitetnog supstrata za njihove bašte.
Vrlo brzo gajenje glista od hobija prerasta u veliki biznis. Pedesetih godina na Kalifornijskom
Univerzitetu Berkeley počinje selekcija i odabir onih glista koje su najbrže i najkvalitetnije pretvarale
organski otpad u kvalitetan humus. Kao rezultat dobijen je hibrid crvene gliste poznat pod nazivom
"kalifornijska glista". Danas, u svetu proizvodnja glista predstavlja vrlo unosan posao koji samo u SAD-u
dostiže preko dve milijarde dolara godišnje. Osim Amerike, kao najveći svetski proizvođači glista, ističu
se Japan i Kanada, dok su u Evropi to Italijani.

Ovakva popularnost i trend proizvodnje i gajenja glista u svetu tumači se na njihovoj velikoj kako
direktnoj, tako i indirektnoj koristi, kao i u relativno lakoj proizvodnji. Direktna korist se ogleda u, pre
svega, zaradi od prodaje glista, dok indirektna predstavlja povećanje plodnosti zemljišta, a samirn tim i
prinosa, odnosno profita. Gliste, danas, nalaze primenu i u farmaceutskoj industriji (kao izvor mnogih
supstanci), odnosno u živinarstvu, ribarstvu i svinjarstvu, gde se koriste kao hrana. Od glista se proizvodi
izuzetno kvalitetno proteinsko brašno. Svakako, ne treba zaboraviti glistu kao jedan od omiljenih mamaca
u sportskom ribolovu.

Proizvodnja glista ne zahteva skupu opremu, a moguće ih je proizvoditi gotovo svuda, na otvorenom
polju (betonska, drvena ili žičana legla) i u zatvorenim prostorijama (garaža, terasa, podrum). Osnovna
jedinica za uzgoj glista je leglo. Leglo podrazumeva zapreminu od 100 x 200 x 25 cm podloge i hrane i
oko 100.000 komada samih glista. U jednom leglu ima oko 20.000 do 30.000 polno zrelih glista dok

ostalo čine jaja i mlade, polno nezrele, gliste. Jedno standardno leglo svakih 100 dana spremno je da bude
podeljeno na nova legla.

Kada je o mestu reč, odnosno podlozi gde će leglo biti postavljeno, ne mora da se vodi posebna briga.
Prirodno stanište glista su deponije stajskog i biljnog dubreta. Na površinu gde se podiže leglo postavi se
žičana mreža, zatim sloj starog papira ili kartona. pa onda dodati podlogu. Kao podloga za uzgajanje
glista mogu da se koriste (uz prethodnu obradu) goveđe, konjsko, svinjsko đubrivo kao i đubre od koza,
ovaca i zečeva. Osim toga mogu da se korisre i karton, stari papir, lišće, piljevina, mleveni treset, sitno
seckana slama i seno, otpaci od prerade iz poljoprivrede.

Trebalo bi izbegavati materijal koji je bogat proteinima, kao i onaj koji sadrži eterična ulja i druge
materije koje gliste ne podnose (iglice četinara, list oraha), ili materijal koji sadrži ostatke pesticida ili
antibitika. Takođe, treba voditi računa da u podlozi ne bude mnogo velikih i teških grudvi zemljišta.

Leglo ne treba podizati na mestima koja su u blizini velikih gradilišta, kamenoloma, železničkih pruga i
autoputeva, jer gliste ne podnose potresanja. Leglo ne bi trebalo da bude izloženo direktnim naletima
vetrova, jer jaki vetrovi teraju gliste u niže slojeve zemljišta i čini ih manje produktivnim.

Glisnjak zahteva malo svakodnevne angažovanosti, što često dovodi do zanemarivanja i nebrige oko
glista. Da bi proizvodnja glista bila uspešna potrebno je obezbediti optimalne uslove za njihov rast i
razviće. Voda je važan činilac u proizvodnji glista, jer one traže konstantno visoku vlažnost supstrata u
toku razvoja. Međutim, preobilna, kao i premala vlažnost, često su uzrok što gliste napuštaju leglo u
potrazi za povoljnijim uslovima. Optimalna vlažnost trebalo bi da se održava oko i malo ispod 80% (kada
se u šaci stisne materijal, voda treba da se cedi u kapljicama).

Uprkos tome što gliste traže vlažniju sredinu, za uspešnu proizvodnju je potrebna i dobra provetrenost.
Pošto gliste ne podnose protresanje, ne može da se obavlja prevrtanje, već samo okretanje samo gornjeg
sloja glistenjaka.

Optimalna temperatura za gliste je oko 20°C. Gliste su osetljive na velika kolebanja temperature. Ako je
temperatura ispod 5°C potrebno je na leju naneti veći (deblji za oko 10 cm) sloj hrane (organskog
otpada). Temperature ispod 0°C pogubne su za gliste. Gliste prezimljavaju u obliku jaja (kokona), koje
podnose izuzetno niske temperature (i do - 20°C). Visoke temperature (30°C i više), takođe, su
nepovoljne na razvoj glista, pa je potrebno snižavati temperaturu (prskanjem vodom ili zaklanjanjem od
direktnih sunčevih zraka u toku letnjih vrućina).

Gliste su naročito osetljive na kiselost podloge. Najbolje je da podloga, odnosno hrana koja se daje
glistama, bude neutralne reakcije (ph 6,5 - 7,5). Ukoliko su ph vrednosti niže ili više, potrebno je
dodavati, u slučaju kiselosti, kalcijum-karbonat, odnosno ako je reakcija bazna suvog papira i treseta).

Virusi i bakterije ne napadaju gliste, odnosno, gliste ne obolevaju. Prirodni neprijatelji glista jesu krtice,
žabe, miševi, ptice. Ipak, najveći neprijatelj glista je čovek, odnosno, nepažnja prilikom proizvodnje.

Jedan od indikatora plodnosti zemljišta predstavljaju i gliste. One se sreću samo na plodnim i ne
zagadenim zemljištima. Gliste predstavljaju značajne preradivače i razlagače organskih materija i otpada
u kvalitetnu organsku materiju, koja se naziva glistenjak ili glisnjak. Danas, glistenjak ima sve veću

gvožde). Ovakve smeše mogu da se koriste za proizvodnju rasada. 2. riba. kao hranu ribama. kao i proizvodnju povrća kako na otvorenom polju. mangan. a to znači i bržu razgradnju organske materije kao i bolje iskorišćavanje hraniva.400 mg/100g). Glisnjak je bogat humusom (i do 25%). Kao osnovno dubrivo. "meso"-jeftina hrana visokog proteinskog sastava za tov pilića. znatno se ubrzava proces tova. kao i mnogim značajnim mikroelementima (cink. tako i u svim tipovima zaštićenih objekata. fosforom 2.primenu u povrtarskoj. nastaće nedostatak proteinskog brašna. dok se za spravljanje kvalitetnih hranljivih smeša. ali i za spravljanje hranljive smeše za proizvodnju cveća i povrća. dok sa plodnijim 1:10. kao hranu svinjama.5 kg/m2. sa siromašnim zemljištima 1:6. . Koristimo ih u sledeće svrhe: 1. 3.1. meša sa zemljom i to. kao i dodatak travnjacima. 2. dok je siromašniji u mineralnom azotu (1 . od čega 50% iskoristi za sopstvenu gradnju.7%). Osim izuzetno povoljnih hemijskih osobina. smanji će se plodni sloj zemljišta. kao hranu živini. Danas se gliste gaje iz dva razloga: 1. kao proteinsko brašno za tov stoke Ako se gliste koriste kao hrana. a meso je mnogo ukusnije. 2. Jedno Leglo za godinu dana pojede 1 tonu stajskog đubriva. glisnjak se koristi u količini od 0. bakar. priroda će biti zagađena. (Lumbricidiae-familja glista).400 mg/100g).2 . gliste izlučuju najfiniji humus bogat mineralima. svinja ili proteinskog brašna pogodnog za tov stoke. voćarskoj. Ako zemljište nema glista: 1. kalijumom (1. cvećarskoj proizvodnji. kao mamac za neke vrste riba 4. ili uzgajanje glista. 3. glistenjak ima i visok mikrobiološki naboj. a 50% preradi i izbaci u obliku humusa. Može da se koristi kao osnovno organsko đubrivo. Lumbrikultutra. odnosno rasada i ožiljavanje reznica u voćarskoj proizvodnji.

Humus nastaje u procesu humifikacije organskih materijala i vrlo je komplicirane kemijske građe. Bez humusa bi sva plodna zemljišta postala neplodna i veliki dio flore bi nestao. Nema boljeg i bržeg načina kompostiranja i dobivanja humusa visoke kvalitete. Humifikacija u prirodi traje dugo vremena i u tlu ostaje mali dio korisnog materijala.. . u farmaceutskoj industriji i dr.. Očekuje se primena (ne samo kao hir) kao proteinsko brašno u ljudskoj ishrani. ali to ostavljamo mladjim generacijama da ostvare. Skromna investicija! Glavno da ima dovoljno glista. u kratkom vremenu i uz visoka iskorištenja od postupka s crvenim "kalifornijskim glistama"..

.. Ozbiljna proizvodnja humusa . + I ovdje su neznatni troškovi.

.Hranjenje glista Gotov humus. spreman za sijanje.

neugodnog mirisa ili opasnosti za okolinu. humificirajuće bakterije. nema patogenih mikroorganizama ili štetnih gljivica. Baš naprotiv.Proizvodnja u plastenicima osigurava maksimalnu godišnju proizvodnju i ugodan radni prostor i zimi. “kalifornijske” gliste prerađuju organski otpad na prirodan način pri čemu nema štetnih nusproizvoda. klica ili . Crvene. u nastalom humusu su samo saprofitne.

Nastali humus nije hrana za bakterije i gljivice. Finokio (koromač).uzročnika biljnih bolesti. Osim u odgovarajućim kompostanama. Upotrijebljen u uzgoju bilja. humus u tlu djeluje kao korektor kiselosti (pH) što je neobično važno u uzgoju bilja. njihove ličinke i ostale nametnike) pa ih ne privlači i time smanjuje štete od tih životinja. pretvara se u vrijedan humus na najprihvatljiviji i brz način. otpad iz kuhinje i sl. Time se štedi energija.. dajući i adekvatnu količinu kvalitetnih gomolja. Kako gliste u toku prerade organskog materijala u humus sprječavaju stvaranje plinova neugodnog mirisa. dok se na tržištu normalno pojavljuju težine 100 -200 grama. Čak do 50 % otpada u gradovima čine papir i otpaci hrane koji su organski materijal pogodan za biološku pretvorbu u kvalitetan humus. Kako je proces aeroban (uz prisustvo zraka) prilikom transformacije otpada u humus ne nastaje metan (jedan od uzročnika efekta staklenika i klimatskih promjena). Humus dobiven radom glista odlikuje visoka hranjiva vrijednost za biljke i sposobnost reaktiviranja umornog tla. ta skupa i cijenjena delikatesa uz humus postiže težinu preko kilograma. na balkonu ili podrumu. mala legla crvenih glista koja se mogu držati na pogodnom mjestu u vrtu. ovaj humus daje čudesne rezultate povećavajući kvalitetu i količinu cvijetova i plodova. kao ni za faunu tla (štetne kukce. “eko-kutije”. . ovaj se dio gradskog smeća može i u domaćinstvu prerađivati u humus koristeći tkzv. Istovremeno. Krumpir uzgojen uz gnojenje humusom ima cimu višu od pojasa čovjeka. GLISTE U SVAKOM DOMAĆINSTVU Odlaganje i sortiranje kućnog otpada je svakog dana sve veći problem – ogromne količine završavaju na deponijima. sprječava zagađenje okoline i atmosfere a osigurava dovoljne količine humusa za manji vrt ili kućno cvijeće.

u razvijenom svijetu vlada strah od iscrpljenja tog najelementarnijeg resursa od kojeg ovisi i osnovna ljudska egzistencija. Lumbrihumus prosječnog kvaliteta sadrži 3 puta više magnezija. jer predstavljaju čistu proteinsku hranu. koji uzgred pridonosi i vrlo solidnu materijalnu korist. Budućnost humusa određuje i činjenica da se intenzivnom upotrebom mineralnog gnojiva nepovratno smanjuje sloj prirodnog humusa. 7 puta više fosfora. Iz ovog razloga. ribica i sl. Zbog toga proizvodnja humusa postaje sve dominantniji faktor uzgajanja glista. te kao takvo idealno je za uporabu u poljoprivredi. Crvene gliste se u pogodnim uvjetima enormno množe pa se mogu bez opasnosti za funkcioniranje legala vaditi i koristiti za ishranu kućnih ljubimaca (ptica. Jednom riječju jedna tona lumbrihumusa u svakom pogledu vrijedi kao 5 tona stajskog gnoja. Upotreba LUMBRIHUMUSA Lumbrihumus kojeg su proizvele kalifornijske gliste definitivno je najkvalitetnije organsko-biološko gnojivo koje postoji. danas. O upotrebi u ribolovu da i ne govorimo… Jednostavan prikaz kretanja materije prirodi.. šumarstvu.. peradi.). cvjećarstvu. 5 puta više nitrata nego stajski gnoj. reptila. riba i stoke. .itd.

Kalcizacija se preporučuje za tla sa ispod 5. Nakon sadnje neophodno je dobro zaliti zasađenu biljku. ili sjeverozapad- jugoistok. U odnosu na jačinu i pravac vjetrova leglo se uvijek postavlja tako da mu vjetar puše u čelo. hidrološkim. proteina i minerala da mu je proces fermentacije blag. pa se uz pažljivo doziranje kalcijum . Uzgoj glista na otvorenom Pri uzgoju glista na otvorenom moramo voditi računa o klimatskim.a za interval 5. Vrijednosti pH direktno utiču na pristupačnost hraniva za ishranu biljaka. topografskim i pedološkim karakteristikama prostora. Ako se presađuju voćke potrebno je u iskopanu rupu nasuti humusa prema važećoj tablici i dalje raditi kao što je uobičajeno. ali i na mobilnost toksičnih elemenata. Izmet zečeva Izmet zečeva sadrži takav sklad celuloze. Ovakav način uzgoja kod nas nije naišao na primjenu. Imaju veći broj zdravih listova. Sadržaj askorbinske kiseline u plodovima biljaka koje su tretirane humusom višestruko se povećava u odnosu na one standardno tretirane (Sadržaj askorbinske kiseline je mjerilo vrijednosti poljoprivrednog proizvoda po kriterijima FAO i Svjetske zdravstvene organizacije). Leglo treba postaviti na ravan teren.9pH jedinica. Humus je proizvod kojeg nema dovoljno ni na tržištu Španjolske i Italije. puniju krošnju. Pri tome je veoma važno da što češće bude kontrolisana kiselost podloge ako se gliste na ovaj način hrane. Nagla promjena vrijednosti mijenja pristupačnost hraniva i biološku aktivnost tla. Potrošnja humusa proizvedenog od glista iz dana u dan rapidno se povećava. Izbor gnojiva za gnojidbu i potreba kreča (kalcizacija) određuje se na osnovu pH i rezervnog sadržaja Ca u tlu.5. a ne u bok. Navedeni polažaj legla bitan je radi što boljeg korištenja toplote u proljetnom i jesenjem periodu. Biljke tretirane humusom imaju zdraviji i bogato razgranat korijen.5 i većinu hraniva je najpristupačnija biljkama u intervalu 5-7. Optimalna pH vrijednosti za većinu voćaka je 6-7. otpornije su na bolesti.karbonata može direktno upotrebljavati kao hrana za gliste. a visina biljaka je veća za 20-30%.5 upotrebu bazno . Upotreba Humusa krajne je jednostavna zavisno od potrebe za njim. Molila bi Vas ako imate ovaj stajnjak da mi pošaljete pH vrijednost kako bih Vam mogla dati upute za doziranje kalcijum karbonata ili treseta koji može regulirati proces proizvodnje. Leglo/gredica postavlja se u pravcu sjever-jug. S obzirom da je askorbinska kiselina proizvod djelovanja mikroorganizama i enzima koji žive u humusu proizlazi da isti potpomažu bitne procese prilikom formiranja ploda. Ako se u tehnologiji uzgoja zečeva koristi sistem za odvajanje tečnog od čvrstog dijela. zečiji stajnjak se može upotrebljaavati bez sazrijevanja. a što se tiče humusa može se upotrebljavati za proizvodnju cvijeća. koji su najveći proizvođači u Europi. Uvijek treba dobro paziti o tome da leglo nije na udaru poplavnih ili visokih podzemnih voda.9 do 6.

Zajedno . Važno je napomenuti da zemljište za farmu ne sme da se đubri stajnjakom. bora i drugih mikroelemenata. Pre setve biljaka za ishranu puževa teren treba očistiti od korova i deratizovati da bi se uništili predatori pre svega jaja. Ovu tvrdnju iznose u Prvoj zadruzi uzgaivača puževa u Novom Sadu i zasnivaju je na nekoliko činjenica. Nedostatak kalcija izaziva fiziološke poremećaje (gorke jamice na plodovima jabuka. smeđa obojenost mesa ploda. Sledeća prednost je u tome što uneti primerci u pogodnim uslovima još poležu jaja. U zadruzi u kojoj je već učlanjeno oko 70 farmi ističu da za formiranje mora da se ispoštuje određena procedura. a matično jato je u punoj kondiciji za poleganje jaja. a to su oni starosti dve do tri godine. Od 1. Tako za sezonu u narednoj godini već ima mladih puževa koji će moći da se skupe za konzum. juna dozvoljeno je sakupljanje puževa iz prirode. Uzgoj puževa Period jul-avgust pogodan je. a Zavod za zaštitu prirode odobrava unošenje matičnog jata iz prirode po kvoti. Na taj način se podstiče podizanje farmi. Puževi su uvozni artikal za ljudsku ishranu i zato se traži da se gaje na nezagađenom zemljištu. Deratizacija se obavlja petoprocentnim sredstvom na bazi malationa.djelujućih gnojiva. čak i pogodniji od prolećnog za formiranje pužarnika. Posle nicanja biljaka Veterinarska inspekcija daje rešenje na osnovu kojeg farma može da se upiše u registar. U prirodi se sakupe po plaćanju takse koja je znatno manja u odnosu na onu koju država uzima za izvoz puževa iz prirode – 120 dinara po kilogramu. Najpre se uradi analiza zemljišta na kojem se podiže farma.5 dinara. a svakako da same nemaju vremena da se aklimatizuju na novu sredinu. Optimalno je da se po kvadratnom metru unese 20 puževa i to ne najkrupnijuh već maksimalno produktivnih. To je neophodno iz dva razloga. Na osnovu analize zemljišta u Zadruzi daju seme i preporuke koje biljne vrste kao hrana puževima treba da se poseju. Suvišak kalcija utiče na smanjeno usvajanje feruma. brže propadanje plodova u skladištu itd). znatno jeftinije nego kada se matično jato kupuje od odgaivača. a kilogram se na ime takse državi plaća 6. da bi se ustanovilo da li farma odgovara puževima. Drugi razlog je utvrđivanje sastava zemljišta.

Zbog lakšeg pristupa pužarnik se deli u leje koje se ograđuju specijalnim mrežama domaće proizvodnje. Ranijim unošenjem puževa iz prirode. Krajnji rok za unošenje matičnog jata je septembar. može biti i ugovor o koričćenju ili zakupu. jezera ili vodovoda. Na osnovu ugovora Zadruga obezbeđuje plasman puževa po ceni na evropskoj berzi.000 m. kukuruza. Prilikom izbora zemljišta treba voditi računa da postoji mogućnost navodnjavanja. pomoću prskalica ili mikroraspršivača. prva faza je analiza zemlje i izrada Projekta za farmu. Nije potrebno osnivati privatno preduzeće. zbog klimatskih poremećaja može da se očekuje polaganje jaja iz drugog parenja. kao i da im otkupi kompletne količine puževa proizvedenih na farmi. bunara. sa setvom treba da se osposobi i sistem za orošavanje bez kojeg farma ne može pravilno da funkcioniše jer puževi jedu isključivo orošene biljke. dobro osunčana. minimalne površine od 20 ari ili 2. nadmorske visine do maksimalno 1. čista površina. koje ne mora biti u vlasništvu. Po potpisivanju Ugovora. plavna ili zabarena. potoka. samo ne sme biti zagadjena. Preduzeće “Maxplant” sklapa Ugovor sa licima zainteresovanim za uzgoj puževa na farmi. Ugovor je o kooperaciji. bare.5 m³ vode dnevno. Za analizu zemlje potrebno je dostaviti uzorak zemlje koji se uzima na sledeći način: . Za uspešnu farmersku proizvodnju puževa potrebno je u letnjim mesecima navodnjavati i to vodom koja pada odozgo. a matično jato ulazi u prvu proizvodnu godinu godinu aklimatizovano i vitalno. jer se od tada puževi pripremaju za zimu i teže se nalaze u prirodi. Za farmu puževa vrste Helix aspersa treba manje vode nego za druge vrste puževa. može se konkurisati za poljoprivredni kredit i za farmersku proizvodnju puževa. dovoljno je registrovati poljoprivredno gazdinstvo u opštini na kojoj se zemljište nalazi. mada je najbolje da ta visina bude do 700-800 m. šljunak. do avgusta. Na osnovu registracije poljoprivrednog gazdinstva. Prilikom izbora zemljišta treba voditi računa da zemljište mora biti bez drveća ili voćaka. Ne može se koristiti ni zemljište koje je čist pesak. Ostale registracije. Vrsta Helix aspersa dobro podnosi hladnu vodu sa većih dubina. Po donošenju odluke o farmerskoj proizvodnji puževa od strane kooperanta sklapa se ugovor sa Preduzećem Maxplant na pet godina. Spoljna ograda može da bude žica s krupnim okcima. Tim Ugovorom se obavezuje da farmerima pruži neophodnu stručnu pomoć. U letnjim mesecima za farmu veličine 2. Ne mogu se koristiti zemljišta koja su močvarna. Svaka veća površina dolazi u obzir i zavisi od finansijskih mogućnosti budućeg farmera. jer bi voda koja se dugo zadržava podavila puževe. letnjim formiranjem farme u gajenju puževa uštedi se pola godine.000 m² dovoljno je 1. povrća i dr. kamen ili glina od koje se pravi cigla. ali samo onaj koji trpi mašinsku obradu. čiji je zadatak da spreče bežanje puževa. a time i prva dobit u narednoj godini.000 m². Šta je potrebno za osnivanje farme puževa? Najpre zemljište. suncokreta. U svakom slučaju. kod Ministarstva poljoprivrede i kod Ekologije rade se u toku podizanja farme uz pomoć Preduzeća Maxplant. Nagib zemljišta može biti. Voda može biti sa izvora. Za farmersku proizvodnju puževa dobra su ona zemljišta koja su korišćena za poljoprivrednu proizvodnju: pšenice.

Zbog relativno lakog sakupljanja. sa sredine uzeti po jedan uzorak sa dubine od 20 cm. Potrošnja mesa puževa u ishrani se u poslijednjih 5-6 godina. Australije i Japana. prema podacima Instituta. Uzorci se uzimaju na sledeći način: povšina predviđena za farmu deli se na tri jednaka dela i sa svake trećine. Sluz puža ima izrazito baktericidno djelovanje. sa sredine uzeti po jedan uzorak. u količini od 0. pa su sve to razlozi zbog čega je potražnja iz godine u godinu sve veća. potpomaže i ubzava probavu. Meso puževa je bez kolesterola.000 tona. Usluge vršenja analize zemlje i izrade projekta za farmu. u zavisnosti od površine farme. Za farmu površine od 60 ari do 1ha potrebna su tri uzorka zemlje. Za izradu projekta potrebno je dostaviti kopiju plana parcele i skicu farme sa tačnim dimenzijama.5 kg. kao i relativno malih površina produktivnog ili neobrađenog zemljišta potrebnog za podizanje same farme puževa. Iz tih razloga praktično nisu poznate bolesti kod puževa. pa je meso zdravstveno sigurna hrana. Amerike. ima dobar aminokiselinski sastav. Posebno je cijenjen na stolovima zemalja zapadne Evrope. povećala čak 20 puta.5 kg po uzorku. pripisuju mu se ljekovita svojstva.5 kg po uzorku.Zbog potrebnih relativno malih početnih ulaganja za bavljenje ovim poslom. POVRŠINA ANALIZA ZEMLJE IZRADA PROJEKTA FARME 2000 m² 120Є 150Є 3000 m² 160Є 160Є 4000 m² 160Є 180Є 5000 m² 160Є 200Є 6000 m² 210Є 220Є 7000 m² 210Є 240Є 8000 m² 210Є 260Є 9000 m² 210Є 280Є 10000 m² 210Є 300Є Zašto uzgajati puževe? Meso puževa blagotvorno djeluje na organe probave. 40 i 50 ari potrebno je dostaviti dva uzorka zemlje koji se uzimaju na sledeći način:površinu predviđenu za farmu podeliti na dva jednaka dela i sa svake polovine. Zbog neophodnog vrlo malog predznanja i lakoće savladavanja procesa uzgoja puževa u relativno . Za farmu površine 30. U 2001. u količini od 0.Za farmu površine 20 ari potrebno je dostaviti jedan uzorak zemlje koji se uzima sa sredine parcele sa dubine od 20 cm u količini od 0. godini dostigla je količinu od 460. Naučnici su dokazali da ima isti učinak kao antibiotik streptomicin. sa dubine od 20 cm. kao i mogućnosti njihovog relativno lakog plasmana i dobre zarade. transporta i prerade puževa. Razlozi za uzgoj puževa su vrlo jasni: Zbog postojanja velike potražnje širom Evrope za ovom vrstom proizvoda a time i tržišta. date su u tabeli.

kao i korištenje anorganskih gnojiva koja postupno uništavaju prirodna staništa neophodna za reprodukciju puževa u prirodi.000 farmi puževa u više zemalja svijeta .S obzirom na to da je potražnja puža na svijetskom tržištu sve veća. plavna ili zabarena.000 m². tvrtka Alimenti naturali se brine o kompletnom biološkom ciklusu uzgoja na farmi koji je identičan onome u prirodi. koje ne mora biti u vlasništvu. može biti i ugovor o korištenju ili zakupu.sve proizvodene količine idu direktno u izvoz. Helitex mreža kao i materijal potreban za njeno postavljanje. kao unosan i izvozno orijentiran posao.. Kako započeti posao? .. jedino je razlika u vremenu. Među novopečenim farmerima česte su nedoumice i dileme oko toga kako treba postupati u određenoj fazi proizvodnje. a na farmi oko godinu i pol. U Hrvatskoj je prije otprilike mjesec dana osnovana tvrtka Alimenti naturali koja ima ekskluzivni ugovor s međunarodnim institutom za heliokulturu. Nije potrebno osnivati privatnu firmu. što je naziv za klasifikaciju puževa.000 m². dovoljno je registrirati poljoprivredno gospodarstvo u općini na kojoj se zemljište nalazi . Za sazrijevanje puža u prirodi ej potrebno tri do četiri godine. Prilikom izbora zemljišta treba voditi računa da postoji mogućnost navodnjavanja. a tržište za plasman uzgojenih puževa je osigurano. u proteklih 30 godina organizirao je tehničku i stručnu pomoć za formiranje 25. U Srbiji. i tako je početkom sedamdesetih godina rođena HELIKOKULTURA. i budući farmeri apsolutno pošteđeni brige kako će. ali samo onaj koji trpi strojnu obradu. Zemlja u Slavoniji idealna za uzgoj puževa! Posljednjih godina gastronomska potrošnja puževa se proširila na inozemnom tržištu dok se istovremeno smanjio broj ovih omiljenih mekušaca u prirodi. Za sve koji se odluče baviti uzgojem puževa. formiranje farmi puževa uzima sve više maha. i da uvjek prelazi okvire ponude. jer bi voda koja se dugo zadržava ugušila puževe. a 95 posto te količine potiče sa farmi puževa koje su razvijene na svim kontinentima.Šta je potrebno za osnivanje farme puževa? Najpije zemljište. sistem za navodnjavanje i agril folija mogu se kupiti u dvije faze (polovina materijala u prvoj godini. Uzgoj puževa moguć je i na manjim površinama.UNOSAN POSAO Godišnje se u svijetu proda po 600 miliona kilograma puževa. . minimalne površine 2.Za analizu zemlje potrebno je dostaviti uzorak zemlje koji se uzima na slijedeći način: Za farmu površine 2. kukuruza. povrća i dr. plasman živog i prerađenog puža je zagarantiran To znači da su sadašnji. potrebno je dostaviti jedan uzorak zemlje koji se uzima sa sredine parcele sa dubine od 20 cm u količini od 0. Svaka veća površina dolazi u obzir i zavisi od financijskih mogućnosti budućeg farmera Nagib zemljišta može biti. Navedeni faktori su nametnuli potrebu da čovjek organizira uzgoj puževa.kratkom vremenskom roku. oni to čine i češće.Zbog relativno brzog vraćanja uloženih sredstava i visokog procenta sigurnosti uspjeha ovog posla UZGOJ PUŽEVA . Međunarodni institut za uzgoj puževa iz Keraska u Italiji. Uzgoj puževa u istočnom dijelu Hrvatske je posebno zanimljiv jer su uvjeti na farmi istovjetni onima u prirodi.5 kg. kome i po kojoj cjeni prodati puža . a cjena je jedinstvena u svijetu. Za farmersku proizvodnju puževa dobra su ona zemljišta koja su korištena za poljoprivrednu proizvodnju: pšenice. s obzirom na to da naši farmeri još nemaju iskustva. stručnjaci firme Alimenti naturali po ugovoru imaju obavezu da tri ili četiri puta godišnje obilaze farme i daju stručne savjete ali. ali ekonomska isplativost se iskazuje tek na površini oko 2000 četvornih metara. suncokreta. Ne mogu se koristiti zemljišta koja su močvarna. a druga polovina u drugoj godini proizvodnje). što je posljedica progresivnog zagađivanja atmosfere. i određuje se jednom godišnje na burzi u Parizu.

Japana .Zbog vrlo malog predznanja i lakoće svladavanja procesa uzgoja puževa u kratkom roku .Zbog brzog vraćanja uloženih sredstava i visokog postotka sigurnosti ovog posla Meso puževa povoljno djeluje na probavne organe. Dakle. Australije.Zbog potrebnih razmjerno malih početnih ulaganja za bavljenje ovim poslom. "Opasnosti od hiperprodukcije nema". U Parizu godišnje iskorištena količina puževa sa površine od oko tisuću hektara. Na iznajmljenoj zemlji od oko (2000 m²). Meso puževa ne sadrži kolestrol. kao i mogućnosti njihova razmjerno lakog plasmana i dobre zarade . postavljena je farma i na nju naseljeno matično jato od 15. S obzirom na to da svaki puž daje dvadeset novih.Dobra stvar je i to što u nastavku procesa proizvodnje novčana ulaganja gotovo da nisu potrebna. Amerike. Nositelj kooperantskog odnosa je tvrtka Alimenti naturali čije ej sjedište u Osijeku. Znanstvenici su dokazali da sluz ima isti učinak kao antibiotik streptomicin. tek oko 144 hektara. Prihodi! Prosječna količina puževa koja može da se proizvede na farmi je 1 kg / m2 ograđene površine farme.Zbog lakog skupljanja. sve što se proizvede na farmama može se plasirati na evropsko tržište. jer nema puževa koji su spremni za prodaju.000 do 6. pa su sve to razlozi zbog čega je potražnja iz godine u godinu sve veća. a ulog se vraća u drugoj godini poslovanja. očekivani prinos sa farme je između tri i četiri tone. potpomaže i ubrzava probavu i pripisuju mu se ljekovita svojstva. Evropska unija je Institutu za helikokulturu dala garancije da u narednih dvadeset godina neće utvrđivati kontingente za farmerski proizvedene puževe. S obzirom na to da je broj zainteresovanih za uzgajanje puževa mali.Ulaganja su na takvoj površini 5. Razlozi za uzgoj puževa vrlo su jasni. pa je meso zdravstveno sigurna hrana. a tu su još i tržište Kanade. Prva berba počinje od druge godine proizvodnje i to 50-70% od pune berbe Od treće godine farma ulazi u pun režim i berba je 100% Cijena suhog pročišćenog puža Helix aspersa na tržištu se kreće od 4 – 5 € / kg. Zbog toga gotovo i nisu poznate bolesti kod puževa. dok je ukupna površina farmi sa kojima Alimenti naturali ima potpisane ugovore. što je najvažnije. prevoženja i prerade puževa . kao i malih površina produktivnog ili neobrađenog zemljišta potrebnog za podizanje same farme puževa .000 eura. U prvoj godini proizvodnje nema berbe. a za područje Vukovarsko- srijemske županije sve informacije mogu se doznati kod inženjera Stjepana Juzbašića iz Bošnjaka na telefon 091/ 539 9351. Puževa sluz djeluje izrazito baktericidno.Zbog velike potražnje širom Europe za ovom vrstom proizvoda a time i tržišta. . ima dobar aminokiselinski sastav.000 jedinki. treba ljude potaknuti na uzgoj. a. .

. dok su u Italiji i Francuskoj raširena delikatesa. pa se tako moće naći u prirodi u priobalju i na kontinentu. Izvoz je u međuvremenu ograničen zakonskom odredbom o periodu sakupljanja puževa iz prirode.000 tona). gde se obavlja 40% prometa i distribucije od ukupne svijetske potrošnje puževa (450. uzgoj je lakši i gubitci su vrlo mali. Kako je na zapadu potražnja za živim.Zagarantiran je otkup. Potrošnja puževa u svijetu posljednjih godina vrtoglavo raste. potrebna su početna ulaganja. Australije i Japana. nameće se potreba za njihovim farmskim uzgojem i organiziranim izvozom. Puževi se kao hrana mogu naći u pojedinim istarskim restoranima. Posebno je cijenjen na stolovima zemalja zapadne Europe. baš kao i u svakom drugom poslu. s obzirom da je dobit višestruka . plasman i tržišna cijena proizvoda Vodeća zemlja u preradi i uzgoju puževa na području bivše Jugoslavije je Srbija.5000 eura.6 godina. Ova vrsta puža vrlo je otporna na različite klimatske uvjete.Ne zahtijeva svakodnevni rad i sezonskog je karaktera . Za uzgoj se uglavnom preporučuje ova vrsta puža. Izvoz živih puževa prikupljanih iz prirode iz Srbije na zapad počeo je prije 50 godina i ostvarivan je značajan priljev deviza. Kućica odraslog puća ima pet kralježaka.Garantiran je brz povrat sredstava .5 godina. prema službenim podatcima. po ugledu na zemlje EU. Potječe sa sredozemnih obala i gornjih obala Francuske i Španjolske. Predpostavljamo da će u vrlo skoroj budućnosti.Pužarstvo je profitabilna dopunska ili stalna djelatnost . Istina. povećala čak 20 puta. BURZA PUŽEVA u mjestu Rungis (cijena puževa na toj burzi smatra se referentnom za sve druge zemlje) u južnom djelu Pariza. mali sivi puž. poluprerađenim ili prerađenim puževima sve veća. oni su i najveći izvoznici na ovim prostorima. smeđi hrapavac (Helix aspersa) najviše se uzgaja u primorskom dijelu. Životni vijek je 2 . što je šteta. jer je to lagan posao koji osigurava sigurne i dobre prihode. Potrošnja mesa puževa u prehrani se u zadnjih 5 . A kreću se od 3000 . Amerike.Ulaganja su razmjerno niska. U Hrvatskoj se uzgojem puževa bavi tek dvadesetak ljudi. i kod nas biti donešen zakon o potpunoj zabrani sakupljanja puževa iz prirode. promjera 45 mm. Zašto se odlučiti na uzgoj puževa? . VRSTE PUŽEVA KOJE SE MOGU UZGAJATI Kod nas se uglavnom uzgajaju dvije vrste puževa: Šareni.

Priprema tla i zemljišta Jedna od pripremnih radnji za uzgajanje puževa je izbor terena na kome će se obavlajti uzgoj.Vinogradarski puž (Helix pomatia) udomaćen je u velikom dijelu Europe. uglavnom u kontinentalnim krajevima. a zemljište bi trebalo da bude ocjeđeno i suho. kotlinama. Preporučije se zemlja slična vrtnoj. Njihov uzgoj nije težak. u planinama do 2000 m nadmorske visine. Nije dobrodošao u poljoprivrednim nasadima jer može nanijeti priličnu štetu uzgajanim kulturama. pašnjacima. vrtovima i vinogradima. no neotporniji su od smeđeg hrapavca. Hrani se raznovrsnim biljkama. Bogatstvo kalcija i magnezija potiče rast puževa . šumama.

kItice i insekti ponovo ne nastane ili zagade. nego ga rasprostremo po zemlji i kad se osuši. plastične ploče. u oba slučaja ih moramo ukopati 40cm. Puževe nikad ne stavljamo u ugao jer im time olakšavamo bijeg.2m. Pužamik obilazimo jednom dnevno i pobjegle vraćamo u ogradu. Postavljamo ih tako da budu 40cm u zemlji a ostatak iznad nje. Ogradu gradimo tako da stupove zabijemo u zemlju.Artičoka. granja.m od ograde. već navečer kad zahladi. blitva i druge lisnjače dobre su za hranu. krtice. Galvanizirani limovi. lasice. a tada su i inače aktivni. Sadnja Bilja i ubacivanje reproduktora Biljke možemo sijati ili rasadivati. on je jedna od omiljenih poslastica puževa. da navedeni štetnici kroz nju ne prođu i unište uzgajalište. Sakupljeni biljni otpad ne bacamo. korova i trave. BOLESTI I ŠTETOČINE Normalna higijena može spriječiti širenje bolesti a također unaprijediti zdravlje i stopu rasta puževa. miševi. radić. a jedino je važno da bude precizno napravljena. Pozorost treba obratiti na grabežljivice kao što su: štakori. sakupljene puževe treba držati na hladnom i sjenovitom mjestu da ne dehidriraju. zapalimo ga. Krajnje hrpice trebaju biti udaljene barem 1. kopriva ili djetelina su dobri za zaštitu. Na primjer: nepojedenu hranu odnostiti svaki dan kako bi se spriječilo njeno kvarenje. Najbolji su veličine 1. gusteri.. neke bube i . Mreža se nabavlja kod otkupljivača.. kreću se i hrane. Ne treba koristiti gnojivo pri obradi zemlje. Površinu treba ograditi neposredno poslije kopanja. kopaju gnijezda i polažu jajašca. da ga miševi. Do ispuštanja u ogradu. hodajuci insekti (npr. Za desetak dana puževi se naviknu na novu sredinu. . čime ujedno dezinficiramo zemljište. mreža za piliće. najslađi zalogaj puža je sami cvijet tj. Puževe također moramo dohranjivati. tvorovi. Dodatak glista u tlo doprinosi održavanju tla čistim za uzgoj puževa. Ako nema rose i vlage. DETALJE MOŽETE NAĆI U SKRIPTI Nikada puževe u ogradu ne stavljamo ujutro ili tijekom dana. itd. prikladni su materijali za gradnju. voće. sa kao npr.Potrebno je ograditi zemljište kako puževi nebi bježali. Ujedno tu se pare. U početku će puževi pokušavati pobjeći. a rasadujemo ih po sredini na 2/3 ukupne površine. latice.Upotrebljavamo li mrežu ili galvanizirani lim. a njih sijemo uz rub ograde tako da formiramo zaštitnu zonu u kojoj će se puževi kriti od sunca ili hladnoće.Preporučuje se prethodno uzorana i istanjirana zemlja Površinu zemljišta od 48m2 u obliku kvadrata dimenzija 6m x 8m očistimo od trnja. Kupus. žabe i krastace. ptice.Ograda može biti od bilo kojeg materijala. puževi ih rado jedu. Također je pogodan i Suncokret. rajčica. žičana pletiva. a obožavaju lubenicu. mrkva. zemlju i biljke je korisno prethodno poprskati vodom.

Prskanje i vlaženje treba izvoditi u količini jače rose. a tada im trebamo osigurati pitku vodu . lubenice. UBIRANJE PRVIH PUŽEVA Kad u pužamiku zamijetimo veliki broj malih pužića. puževi mogu odlično napredovati i na suhoj hrani. Ako ih želite rasploditi. BRIGA O PUŽEVIMA Oko puževa nema mnogo posla..pomatia. ako imaju dovoljno hrane. jabuke. koncentratu za piliće i slično. Od njih dobijemo oko I . ili jedan kilogram po četvomom metro što odgovara veličini pževa.vrste zrikavaca). mekinjama. Kad bi ponestalo svega navedenog.. Stare puževe sakupimo i očistimo. DOHRANJIVANJE PUŽEVA Puževi vole jesti voće i povrće.5kg mesa. vrijeme je za prvu berbu (u mjesecu lipnju).. tikve kao i zelenu biljnu masu donesenu odnekle drugdje. oni manje jedu i prirast zelene mase povrća u uzgajalištu im osigurava izobilje hrane. dobro napreduju. najbolji rezultati se postižu sa ne više od 8 puževa po četvomom metru. GUSTOĆA POPULACIJE također utječe na uspješnost proizvodnje. Prostor za uzgoj ne smije sadržavati više od 60-80 puževa normalne velićine po četvomom metru ili oko 40 u slučaju velikog H. Malim puževima ostaje više prostora. te mladi brzo odrastaju. Jednom smješteni. a uvijek u sumrak BRIGA O BILJKAMA Briga o biljkama se svodi na to da im ne dozvolimo izrastanje preko ograde jer bi to puževima omogućilo bijeg. Radovi se mogu odnositi na čupanje korova i kontrolirano vlaženje biljaka i zemlje.

ODRASTANJE U okviru iste populacije puževa.). itd. Ova pomaže vrsti kako bi preživjela u divljini i u lošim vremenima. Nekoliko čimbenika može bitno utjecati na rast puževa: gustoća naseljenosti. Izvan svake sumnje je spoznaja da su za komercijalna uzgajališta najpodesnija matična jata formirana od puževa iz regije u kojoj se farma nalazi. temperatura i vlaga i primjenjena tehnologija uzgoja. Vrste farmi . svjetlost. Nekima će trebati dvostruko više vremena za odrastanje. Još podesniji su već adaptirani i djelomično selekcionirani puževi iz osobnog malog pužamika. a budućim komercijalnim uzgajivačima donijeti će mnogo iskustava i uštedjeti jednako toliko novaca. diranje. MALI PUŽARNIK Mali pužarnik od pedesetak kvadratnih metara je koristan i lijep za amatere. uzgajivač puževa će izvrsiti odabir onih puževa za zalihu koji najbrže rastu i najbrže sazrijevaju. pod istim uvjetima. stres (puževi su osjetljivi na buku. neki će puževi rasti brže nego drugi. vibracije. Međutim. neurednu hranidbu. nehigijenske uvjete. hranidba.

Analiza je gotova u roku 15 dana.Ekstenzivan (uzgoj puževa korz pun biološki ciklus od izleglih pužića do komercijalne veličine). Dokumenti potrebni za dozvolu pri osnivanju farme: a) Zahtjev za osnivanje farme puževa b) Posjedovni list ili Ugovor o zakupu parcele na najmanje 5 godina c) Nacrt parcele Uvjeti za odabir parcele: . te je poželjno da duža os parcele bude usmjerena istok-zapad Nakon podizanja farme sljedećih su godina ulaganja neznatna. Slijedi ograđivanje prostora koje se izvodi sa pocinčanim tablama lima koje se ukopavaju na dubinu oko tridesetak centimatara kako bi se spriječio ulazak glodavaca i kukaca u prostor gdje obitavaju puževi.da bude što pravilnijeg oblika (idealno za 2000 m² je 40x50 m). cijeli se prostor pokriva PVC folijom. Proizvodni cilkus traje 18 mjeseci. Prvi korak odabrati zemljište.Intenzivan (uzgoj puževa kroz pun biološki ciklus u zatvorenom prostoru . . može se poslati i poštom.analiza na teške metale Priprema terena za podizanje „farme“ počinje obradom tla i pripremom za sjetvu kupusa. Cijena za kilogram puža između 3 i 4 € za kilogram vrlo je primamljiva. Za analizu tla potrebno je uzeti uzorak zemlje do dubine 15-18 cm (nikako više).Poluintenzivan (kombinacija prethodna dva sistema). U rujnu mali puževi se odvajaju od matičnog legla. plastenici.da bude čista. da nema zadržavanja vode . Puževi zimu provode začahureni u kućice i ukopani u tlo.da na njoj ima puževa s kućicom u prirodi (na 2000 m² min 15/20 puževa) . Realna slika poslovanja proizvodnje puževa dobiva se u trećoj godini. toliko je vremena potrebno da puž naraste na konzumnu veličinu.da u udaljenosti 50 m nema kultura koje se kemijski tretiraju. jer u protivnom nećete moći dobiti Uvjerenje od Županijskog veterinarskog inspektora .da bude ocjedita. te isti proslijediti na tvrtu HELICIKULTURA iz Matulja. Analiza zemljišta .kavezi. mase 1/2 kg. raskrčena i bez stabala .osnova agrokemijska analiza . staklenici) . predhodno je potrebno s njima dogovoriti analizu. do kraja studenog vrše se pripreme za zimovanje.4 m i dugačke 40 – 50 m U vrijeme kada vegetacija dosegne 10 – 15 centimetara unosi se matično lego. na metar kvadratni idu 22 puža. treba samo zasijati površinu povrtlarskim kulturama za hranu i za zaklon puževa. uljane repice i suncokreta. napraviti analizu tla. Za uspjeh u ljetnim mjesecima potreban je i sustav navodnjavanja koji će omogućiti da lišće bude stalno vlažno jer puževi jedu samo vlažno lišće. tada se ostvaruje profit bez većih ulaganja. . Gredice su široke 3 . SISTEMI UZGOJA PUŽEVA: . Treba se samo odlučiti za proizvodnju naoružati se strpljenjem i znanjem i uspjeh proizvodnje neće izostati. Zatim se prave unutrašnje gredice ili redovi i međusobno se odvajaju mrežama. tj. salate.

potrebna su ipak ulaganja u: Zaštitnu ogradu . Navodnjavanje ( zalijevanje. u planinama do 2000 m nadmorske visine. za što izdvajaju 212 milijuna eura. koji je najisplativiji jer za šest mjeseci dosegne konzumnu veličinu. Uzgoj na otvorenom ( najisplativiji način uzgoja) Ova vrsta uzgoja puževa se u cijelosti odvija vani.000 tona puževa. i skoro svi puževi u ovoj državi proizvedeni za trzište uzgajani su na ovaj način. Dalmacija idealno područje za razvoj pužarstva u priobalnom i u kontinentalnom dijelu jer su to domicilna područja maloga primorskog puža Helix aspersa. Uzgajaju se. Talijani uvoze 33. Europsko tržište je praktički neograničeno za ovom vrstom kvalitetnog mesa. Puževi su smješteni u parcele zatvoreni sigurnosnim ogradama. Uzgajanje puževa na ovoj razini zahtijeva velike početne investicije. plastenik) Ovaj sistem obuhvaća klimatski kontrolirane zgrade u kojima puževi borave svo vrijeme u kontroliranim uvjetima kako bi se osigurali maksimalni proizvodni rezultati. Strojevi ( freza ). Helix Pomatia Linne ili vinogradarski puž. Francuzi godišnje pojedu 45. Ovaj je sistem prihvaćen u Italiji. Ovaj način uzgoja podrazurnijeva minirnalna ulaganja. Puževi se hrane specijalnim koncentratima pripremljenim za svaku etapu razvoja puževa. automatsko ili ručno ) . Uzgoj u zatvorenom prostoru (staklenik.000 tona. udomaćen je u velikom dijelu Europe. Biljke za dohranu . Uzgoj puževa u zatvorenom omogućuje uzgajivačima proizvodnju puževa tijekom cijele godine. Puževi i njihova okruženje zahtijevaju stalnu pozomost i nazočnost čovjeka. Količina radne snage i materijala je na minimumu i zato postoje ekonomske prednosti u usporedbi sa ostalim tipovima uzgoja. reproduciraju i rastu tijekom cijele sezone praktično bez posjećivanja do ubiranja. uzgaja se uglavnom u kontinentalnim krajevima. Metoda uzgoja puževa u zatvorenom je prisutna u Francuskoj oko 20 godina i poslijednjih godina u Britaniji. na otvornim površinama.