You are on page 1of 11

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

FILOZOFSKI FAKULTET
RAZREDNA NASTAVA
III GODINA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA VASPITANJE ZA DEMOKRATIJU

*LJUDSKA PRAVA*

Prof. Draženko Jorgić Student: Danijela Zelenković
BANJA LUKA, Januar 2012.god

6  Razvitak društva i misli do modernog doba…………………………………........10  Literatura……………………………………………………………………………...9  Konvencija o pravima djeteta……………………………………………………….11 2 ...6  Ljudska prava u BiH……………………………………………………………………7  Nacionalni programi za unapredjenje ljudskih prava………………………………..……..3  Ljudska prava u XIX vijeku……………………………………………………….........3  Religijske i filozofske osnove za razvoj ljudskih prava……………………….. Sadržaj:  Uvod………………………………………………………………………………….......8  Ljudska prava u vaspitanju i obrazovanju………………………………………....

pokazuje da su političari današnjice dosta naučili o neophodnosti ovih osnovnih prava čovjeka. a njeni najviši zvaničnici prizivaju jezik ljudskih prava. Stoga je možda najjednostavnija definicija: “Ljudska prava su prava koja pripadaju pojedincu ili grupi pojedinaca kao posljedica činjenice da su oni ljudska bića. već je većina ideologija grupirana oko centra. najmoćniji ljudi 3 . već deklarativne izjave služe više kao obrana ignorisanja ili kršenja istih prava. Savremeno društvo na početku dvadeset prvog vijeka ostavlja utisak da su ljudska prava jedna od prioritetnih oblasti funkcionisanja političkih sistema u većini državnih zajednica. izvoditi znatno složenije definicije. Iako se stvarni instrumenti zaštite ne primjenjuju u praksi. kao i globalnog razvitka ljudskog društva. Period kada jedna globalna sila realno vlada svijetom. ali sve definicije moraju sadržati univerzalnost tih prava u svom karakteru te specifikaciju da su važeća za sve ljude. naravno. sve češće uz otvorenu upotrebu vojne sile. ali ova prosta odredba čini se najkraćom i pri tome najsveobuhvatnijom. Uvod Ljudska prava postala su popularno političko sredstvo tokom dvadesetog vijeka kojim se više ne služe samo rijetki vizionari ili slobodnomisleći intelektualci već i političke vođe. sve se teže može pronaći koncem drugog milenijuma.” Moguće je. Danas ti autoriteti. kada su vizije ljudskih prava prijetile tradicionalnim modelima autoriteta. Kako istinska ljevica. slobodama i jednakosti. tako su političari širom svijeta masovno prihvatili mantru o ljudskim pravima. ovi primjeri ukazuju na veliki napredak u odnosu na prošlost. Religijske i filozofske osnove za razvoj ljudskih prava Ljudska prava moguće je definisati na brojne načine. baš kao i politika s desne strane političkog spektruma.

ignorisali.500 godina. da se stara o onima koji imaju potrebu za takvim vidom zaštite i pomoći. religijska učenja u svojoj osnovi zagovaraju međusobno koegzistiranje i toleriranje ovih razlika.. te digniteta svih osoba. Sve vodeće religije dijele jedan univerzalni interes u promoviranju i zaštiti integriteta.Pogled na svijet različitih vjerovanja posebice danas bi trebalo da bude konfrontiran uskoreligijskim tumačenjima prvenstva jedne vjere nad drugim. jer nemoguće je više ignorisati cijeli kompleks ljudskih prava. Još prije 2. a sve vodeće religije imaju zajedničku crtu promocije ovih vrijednosti. Hinduizam tu nije iznimka. barem one zapadne. nemoguće je ne uvidjeti značajan napredak u zaštiti i promociji fundamentalnih prava čovjeka. kada je ovo učenje započeo Sidhartha Gautama. Što se više vraća u istoriju. Nažalost.. to je vidljiviji taj napredak za precizno sagledavanje cjelokupnog opusa. te bez obzira na društveni poredak i osnovnu religiju društvene zajednice. Neophodno je naglasiti da su Samaritanci tada bili ugnjeteni i ignorisani od većinskih zajednica upravo kao građani drugog reda. koje se s razlogom smatraju “kolijevkom civilizacije”. Međutim. kao što se vidi iz ovih primjera. Takvim 4 . cijela ljudska povijest puna je primjera upravo nedostatka vjerske tolerancije i poštovanja različitosti. bile one monoteističke ili politeističke. Neophodno je krenuti od osnova ljudskih prava koja je moguće pronaći tijekom razvitka ljudske zajednice. Prapočetke lako je pronaći u prvim tekstovima i učenjima religioznih zajednica bez razlike. pokušavaju iskoristiti te vizije u sopstvenu korist. Drugi praistorijski izvor je svakako starogrčka civilizacija sa svojim društvenim uređenjem i filozofskim školama.13 svijeta. Hristova priča o čovjeku koji putuje iz Jeruzalema za Jericho a kojeg nakon što ga napadnu tati izbave Samaritanci nakon što su ga svi ostali. vrijednosti. Tako je dužnost svakog člana religijske zajednice. Problem nastaje u transferiranju ovih učenja u dnevno političke svrhe. uključujući i sveštenika.ljubav i poštovanje za sve ljude poput braće i sestara”. vrlo je poučna za hrišćansko učenje. osnove su bile u poštovanju ljudskog života i suosjećaja s onima koji su nesretni i u stanju patnje. Lako je biti kritičan i prizvati brojne primjere kršenja najelementarnijih prava. ako se sagleda čak i veoma bliska prošlost. Tako Dalai Lama zagovara “. Budističko učenje vrlo je slično po traženju suosjećaja i dobrotvornosti prema onima kojima je najpotrebnija. Međutim.

Međutim. koji je. nejednakost se pokazuje činjenicom da žena koja zatekne muža u sličnoj situaciji nema ista. ukoliko se gledaju osnovna religijska učenja i tumačenja. bio i ostao manje vrijedan od statusa koji je uživao muškarac. zapostavljaju opise i shvatanja islamskih učenja kao “prve povelje slobode svijesti u ljudskoj historiji”. ubijanju i pustošenju onih čije je vjersko opredjeljenje bilo drugačije. žena i ljubavnik bi bili suočeni s mogućom smrću ukoliko muž tako odluči. pretežno u zapadnom svijetu. Lako je biti skeptičan prema ovim učenjima upotrebljavajući istorijske primjere. ali neophodno je sagledati i stare kulture te ljudske zajednice koje su odredile kasniji put ljudskog društva. određeno religijskim učenjima. Međutim. Sagledavanje korijena ljudskih prava djelimično je. nemoguće je ne ustvrditi za njih da predstavljaju prapočetke ljudskih prava i zalaganja za njihovo ostvarenje. starogrčki period od posebne važnosti je zbog uobličavanja prirodnog prava koje će iz učenja starogrčkih filozofa preko Rima i tokom stoljeća dospjeti i oploditi kasniju zapadnoeuropsku civilizaciju. Osim kao “kolijevka civilizacije”. smatraju islam za ratnohuškačku i opasnu religiju. Ta jednakost može se pronaći u svim svetim spisima. Wood. Starogrčka civilizacija i filozofske škole tog doba predstavljaju osnovu kasnijih učenja i kultura. Ukoliko bi bila uhvaćena u preljubi.promovisanjem jednakosti i pomoći u nevolji hršćanstvo je postavilo temelje za kasniji razvoj doktrine jednakosti svih bića. izbijanju i vođenju rata. kako je u svom djelu to prikazao James E. tako. ako već nije bila ideja vodilja. 5 . Tako danas mnogi koji. Još od Hamurabijevog zakona u starom Babilonu žena je imala poseban status u društvu. nažalost. kada je upravo tumačenje određenih religijskih tema doprinosilo.

uvođenje cijelog niza pravila. Nadovezujući se na prethodno analizirane događaje neophodno je bilo osvrnuti se i na vodeće filozofijske pravce i misli tog doba. originalno ne spominje žene. Thomas Jefferson je. bitno je devetnaesto stoljeće. posjedovao robove. toliko slavljen zbog zagarantiranih sloboda. Niti političke vođe nisu bile bitno različite. Kodifikacija ratovanja. obrazloženo je. osnivanje nekih međunarodnih organizacija s ciljem poboljšanja uvjeta onih koji su uključeni u rat bit će pojašnjeni detaljno nešto kasnije. Razvitak društva i misli do modernog doba Filozofi su. baš kao i George Washington. nisu samo teoretičari bili dvolični u svom odnosu prema ljudima druge rase te ženama. bez obzira na rasu. ali to su bili veliki početni koraci u razvitku modernih demokratskih društava zapadne civlizacije. suosjećaju među ljudima i solidarnosti. a glasačko pravo ostavljeno je državama članicama da urede po sopstvenim nazorima. koje je osim spomenutih događaja donijelo i niz ratova i buna. Čak i u onim državama u kojima je ranije dozvoljeno pravo glasa za žene. Američki ustav. 6 . kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju. kreirali atmosferu u javnosti za velike promjene te zagovarali univerzalnost ideja o ljudskim pravima. te statusnim i imovnim stanjem. Pri tome. ono je najčešće bilo ograničeno starosnim dobom. uveliko stvorili teoretske pretpostavke za američku i francusku revoluciju. bili su vrlo selektivni u odabiru prava. Tako se desilo da će još više od stoljeća znatan dio američkih žena biti uskraćen za jedno od osnovnih prava – pravo glasa. Međutim. Ljudska prava u XIX vijeku Za razvitak misli o ljudskim pravima. promjena u međunarodnom i nacionalnim ekonomskim porecima te bilo vrlo burno u pogledu razvitka filozofske misli.

slobodu mišljenja. slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima. Institucije BiH daju punu podršku Međureligijskom Vijeću u BiH. Komisija za ljudska prava djeluje pri Ustavnom sudu BiH. pravo na slobodu kretanja i stanovanja. Unutar sistema državne uprave formirana su i posebna tijela čija je uloga dalja promocija i unapređenje sistema zaštite ljudskih prava. Agencija za ravnopravnost spolova. Odbor za Rome. Njegovom uspostavom ostvaruje se međureligijski dijalog izmedju četiri najveće vjerske skupine u BiH. međunarodnim ugovorima ili konvencijama koje je BiH potpisala. kao što je Vijeće za djecu.pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili podčinjenosti ili da obavlja prisilni ili obavezni rad. pravo na nepodvrgavanje mučenju. pravo na pošteno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima. savjesti i vjere. Poglavlje II Ustava BiH posvećeno je zaštiti ljudskih prava putem Komisije za ljudska prava. pravo na zaključenje braka te osnivanje obitelji. kao i drugim međunarodnim sporazumima koji su posebno navedeni u Dodatku ovog Aneksa. Vijeće za invalidna lica. Poglavlje I Aneksa 7 posvećeno je zaštiti prava izbjeglica i raseljenih osoba. Ljudska prava u BiH Prava svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini propisana su Ustavom Bosne i Hercegovine. Aneks 7 Ustava predstavlja Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama. nepovredivost doma i korespondencije. Poglavlje III Aneka 6 Ustava BiH posvećeno je drugim 7 . Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama.Aneks 6 Ustava BiH odnosi se na Sporazum o ljudskim pravima. uključujući i prava i slobode osigurane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njenim Protokolima. pravo na imovinu. te druga prava u vezi sa krivičnim postupcima. kao savjetodavno tijelo. koja se sastoji iz Ureda Ombudsmena i Vijeća za ljudska prava. nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni. čije je sjedište u Sarajevu. dok je Poglavlje II posvećeno Komisiji za raseljene osobe i izbjeglice. Ta prava i slobode uključuju: pravo na život. kojim se svim osobama na području Bih osigurava najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. slobodu izražavanja. pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. pravo na privatni i porodični život. Pri Parlamentarnoj skupštini BiH formirano je Vijeća za nacionalne manjine. pravo na obrazovanje.

 2005. OSCE. kao najugroženije i najbrojnije nacionalne manjine u BiH.  Usvojen je Akcioni plan za jednakost spolova. izvjestitelja i drugih relevantnih osoba. pristup i olakšice. Nacionalni programi za unapredjenje ljudskih prava:  BiH usvojilo je Akcioni plan za suzbijanje trgovine ljudima. Naglašava se obaveza promoviranja i poticanja djelovanja nevladinih i međunarodnih organizacija za zaštitu i promoviranje ljudskih prava. godine usvojena je Nacionalna strategija za pitanja Roma. uključujući osnivanje mjesnih ureda i slanje posmatrača.  također postoji i Sporazum o saradnji sa nevladinim organizacijama u području zaštite žrtava trgovine ljudima. 8 ..organizacijama koje se bave ljudskim pravima.  U primjeni je i Akcioni plan za djecu 2002-2010. Visoki komesarijat UN za ljudska prava i druge nevladine ili regionalne misije i organizacije za ljudska prava da pažljivo prate stanje ljudskih prava u BiH. Pozivaju se Komisija UN za ljudska prava. a na snazi je i Privremena instrukcija za postupanje sa žrtvama trgovine ljudima. čiju provedbu prati Vijeće za djecu. te na obavezu da im se pruža efikasna i potpuna pomoć.  Vijeće ministara BiH ustanovilo je Ured agenta za zastupanje BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.

kao osnovni niz vrijednosti u demokratskoj političkoj kulturi. Ljudska prava u vaspitanju i obrazovanju Ljudska prava. kao i međusobnog poštovanje nastavnika i učenika. Svaku od ovih karakteristika je neophodno poštovati kako bi bila zadovoljena prava svakog djeteta. bilo u školi ili kod kuće. 9 . Svako dijete je na neki način drugačije od drugog djeteta. Te razlike su u boji kože. U današnje vrijeme često se dječija prava krše nasiljem njihovih vršnjaka nad njima. bez obzira da li je i u kojoj mjeri tačan. vjerska i nacionalna pripadnosti. Svako dijete. djeca koja su vrlo “živa” ili djeca koja su vrlo tiha i mirna. Na svako pitanje dijete bi trebalo da dobije odgovor. zanemarivanja i zaštita od bilo kog vida iskorištavanja. što je jako česta pojava u našim školama. ima pravo na zaštitu od svih oblika zlostavljanja. takođe. U školama je jako bitna saradnja i komunikacija učitelja i stručnih saradnika sa svim učenicima. kao i poštovanja njihovih prava. Ljudska prava je neophodno zaštititi. kako individualno tako i grupno. trebaju biti prisutna na svim nivoima obrazovne djelatnosti jer je škola “embriona društva” (John Dewey). Svako dijete u školi. uspjeh u školi. a to se postiže svakodnevnom edukacijom. Učitelji sa djecom treba da razvijaju komunikaciju.Nasilje kao jedno od kršenja prava djeteta može da nastane od nedostatka bliskosti u razredu i prihvaćenossti od strane drugih učenika. ima pravo da kaže svoje mišljenje i svoj stav. način odijevanja. prepoznavanje emocija i sve drugo što bi omogućilo djeci da se razvijaju u zrele ličnosti.

od kojih možemo razlikovati 4 grupe:  prava na opstanak (pravo na život i pravo na zadovoljavanje osnovnih potreba)  pravo na razvoj (sve stvari koje su nužne za normalan i potpun razvoj)  zaštitna prava (da djeca budu zaštićena od oblika zloupotreba)  participativna prava (mogućnost djece da budu aktivni učesnici u životu svoje zajednice) Konvencija je nastala 1948. Konvencija o pravima djeteta Konvencija o pravima djeteta je ugovor UN koji precizira koja sve prava pripadaju djetetu. Ona postavlja standarde za dobrobit djece. Ta konvencija sadrži 54 člana. 20.One o tome šalju redovne izvještaje Komitetu za prava djece. Države koje potpisuju Konvenciju postaju države članice tog ugovora i prihvataju obavezu da zakonski budu odgovorne za njenu primjenu.11. je dan prava djeteta i u povelji stoji rečenica :”Čovječanstvo duguje djeci najbolje što ima”! 10 . godine.Konvencija o pravima djeteta je prvi univerzalni zakon koji na jednom mjestu i cjelovito definiše ova važna prava djeteta.

Sarajevo. Demokratija i ljudska prava (zbornik radova). Banja Luka (2010. Kratka povijest ljudskih prava.Neven Anđelić.) 2. Civitas BiH. Dr.PRIRUČNIK.) 11 .Ivana Zečević. (2008. Sarajevo (2002.Program prevencije vršnjačkog nasilja u školama.Literatura: 1.) 3.