You are on page 1of 331

O autorima

:

PROIZVODNA MJERENJA
N. Zaimović-Uzunović, S. Lemeš, D. Denjo, A. Softić
Prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović je redovni profesor na
Mašinskom fakultetu u Zenici i šefica Katedre za automatizaciju i
metrologiju Univerziteta u Zenici. U saradnji sa univerzitetima iz
Njemačke i Slovenije, organizovala je prvi postdiplomski studij iz
metrologije u Bosni i Hercegovini, kao EU Tempus projekat SCM
C004A06-2006. Članica je Savjeta za mjeriteljstvo BiH. Autorica više
knjiga iz oblasti metrologije.

V.as.mr. Samir Lemeš je viši asistent na Mašinskom fakultetu u
Zenici. Magistrirao je 2002. godine na Univerzitetu u Sarajevu, a
PROIZVODNA
2006. godine mu je odobrena tema doktorske disertacije na
Univerzitetu u Ljubljani, Slovenija. Objavio je niz naučnih radova o
primjeni informacionih tehnologija u mjerenjima.
MJERENJA
Doc.dr. Daut Denjo je docent na Mašinskom fakultetu u Mostaru.
godine. Nakon dugogodišnjeg iskustva na poslovima proizvodnih
mjerenja u vazduhoplovnoj industriji "Soko" Mostar, od 2002. godine
zaposlen je na Fakultetu. Doktorirao je na Univerzitetu "Džemal
Bijedić" u Mostaru 2009. godine.

V.as.mr. Almira Softić je viši asistent na Mašinskom fakultetu u
Sarajevu iz oblasti kvaliteta i mjerne tehnike. Voditeljica je
Laboratorije za mjernu tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu.
Članica je Tehničkog komiteta BAS/TC 38: Dimenzionalne i
geometrijske specifikacije proizvoda.

2009
Univerzitet
u Zenici
Nermina Zaimović-Uzunović
Samir Lemeš
Daut Denjo
Almira Softić

UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

Nermina Zaimović-Uzunović
Samir Lemeš
Daut Denjo
Almira Softić

PROIZVODNA MJERENJA

Zenica, 2009. godine

Prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović, dipl.inž.maš.
V.as.mr. Samir Lemeš, dipl.inž.maš.
Doc.dr. Daut Denjo, dipl.inž.maš.
V.as.mr. Almira Softić, dipl.inž.maš.

PROIZVODNA MJERENJA
prvo izdanje

Izdavač:
Univerzitet u Zenici, Mašinski fakultet

Za izdavača:
V.prof.dr. Dušan Vukojević, dipl.inž.maš.

Recenzenti:
V.prof.dr. Smail Klarić, dipl.inž.maš.
V.prof.dr. Sabahudin Ekinović, dipl.inž.maš.

-------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

681.2.08(075.8)

PROIZVODNA mjerenja / Nermina Zaimović-Uzunović
... [et al.]. - 1. izd. - Zenica : Mašinski
fakultet, 2009. - 323 str. : ilustr. ; 24 cm

Bibliografija: str. 313-320

ISBN 978-9958-617-44-7
1. Zaimović-Uzunović, Nermina. - I. Uzunović,
Nermina Zaimović- vidi Zaimović-Uzunović, Nermina
COBISS.BH-ID 17619462
-------------------------------------------------

Na sjednici od 24.05.2007. godine Nastavno-naučno vijeće Mašinskog fakulteta u Zenici donijelo
je odluku o odobravanju izrade udžbenika "Proizvodna mjerenja" autora Nermine Zaimović-
Uzunović, Samira Lemeša, Dauta Denje, Almire Softić.

Odlukom broj 01-108-313-2455/09 donesenoj na sjednici od 12.10.2009, Senat Univerziteta u
Zenici je odobrio izdavanje ove knjige kao univerzitetskog udžbenika.

Neovlašteno umnožavanje i preštampavanje ove knjige ili njenog dijela predstavlja krivično djelo
iz člana 100 Zakona o autorskim pravima (Sl. list R BiH 2/92 i 13/94).

Predgovor prvom izdanju

Proizvodna mjerenja predstavljaju dio ukupnih mjerenja koji se najviše
primjenjuju u izradi proizvoda ili kontroli procesa. Nagli razvoj informatičkih i
elektroničkih tehnologija rijetko je u kojoj oblasti tako dobro implementiran kao
u mjerenjima u proizvodnji.
Osim instrumenata i mjernih sredstava koja se mogu nazvati klasičnim ili
mehaničkim razvila se i ubrzano se razvija čitava lepeza uređaja kojima se
trebaju ostvariti što tačnija i preciznija mjerenja. Dosta korištene mehaničke
mjerne instrumente neće i ne treba da zamijene u potpunosti optički,
elektronički i laserski mjerni sistemi. Međutim, potreba za različitim
mjerenjima predstavlja izazov za metrologiju.
Ako se govori o budućnosti i tehničkom napretku onda to sigurno nije moguće
napraviti bez razvoja mjernih sistema koji će doprinijeti razvoju novih
proizvoda ali i u drugim naukama. Nanotehnologije, promjena lasera u
uređajima za mjerenja, optoelektronika, predstavljaju osnovu za razvoj drugih
nauka.
Sve to nije moguće uspostaviti i harmonizirati bez posebno organizirane
metrološke infrastrukture nacionalnog i međunarodnog nivoa. Globalna
ekonomija i razmjena roba je uticala da su se u posljednjih par godina
uspostavili sistemi "povjerenja" u mjerenjima koje moraju da prihvate sve
zemlje ukoliko žele da budu dio civilizacije i da učestvuju u međunarodnoj
trgovini. Zato su etaloni za dimenzionalnu metrologiju i njihova sljedivost
prema etalonima manje mjerene nesigurnosti osnov i uslov za kvalitetan
proizvod i njegovo plasiranje na međunarodno tržište.
Ova knjiga nastala je iz potrebe da se popuni prazan prostor koji u oblasti
dimenzionalnih mjerenja postoji na prostorima BHS jezika. Nije problem naći
materijale koji sasvim dobro obrađuju stare metode i sredstva mjerenja u
proizvodnji. Nešto je drugačija situacija ako se pokuša naći studentima
pristupačna udžbenička literatura koja tretira novije teme, metode i tehnike
mjerenja. Smatramo da obrazovanje studenata u ovim godinama treba da ponudi
i ono što će se razvijati i u narednom periodu i čime će se inženjeri baviti u
budućnosti.
Zato je uložen napor da se takve teme: tehnologija trokoordinatnih mjerenja,
optoelektroničke metode i savremena sredstva za mjerenja površina opišu u
ovom udžbeniku i da sa znanjem koji studenti ponesu mogu biti kompetitivni u
Evropi znanja kojoj težimo.
Udžbenik je namijenjen, prije svega, studentima mašinskih fakulteta, kako
dodiplomskog tako i dijelom postdiplomskog studija. U kreiranju i davanju
ideja učestvovali su koautori koji drže predavanja i vježbe na mašinskim
fakultetima: Univerziteta u Zenici (Prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović,

doktorant v.as.mr. Samir Lemeš), Univerziteta u Sarajevu (v.as.mr. Almira
Softić) i Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru (doc.dr. Daut Denjo).
Očekujemo da će udžbenik pomoći studentima na ovim, ali i drugim
univerzitetima da nauče predmet koji pokriva oblast mjerenja u proizvodnji.
Osim toga, očekujemo i radovalo bi nas da se i oni inženjeri koji su se u praksi
susreli ili će morati da rade sa novim tehnologijama mjerenja, upoznaju sa
sadržajem knjige i primijene ova znanja u praksi.
Koristim priliku da pomenem da je dosta ideja ugrađenih u materijal udžbenika
rezultat dugogodišnje saradnje sa Prof.dr. Albertom Weckenmannom,
voditeljem Katedre za Upravljanje kvalitetom i proizvodna mjerenja QFM
Univerziteta u Erlangenu u Njemačkoj, koja je lider za ovu oblast u svjetskim
relacijama.

Zenica, septembar 2009. godine

1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 1

1 Proizvodna mjerenja i kvalitet

1. Uvod
2. Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja
3. Historijski razvoj proizvodnih mjerenja
4. Proizvodna mjerenja i upravljanje kvalitetom
5. Procedure proizvodnih mjerenja
6. Planiranje ispitivanja proizvoda
7. Kontrola i prikupljanje podataka
8. Ocjena podataka dobivenih mjerenjem
9. Pregled mjerne i ispitne opreme

1. Uvod
Proizvodna mjerenja predstavljaju skup aktivnosti koje povezuju dijelove
procesa putem mjerenja, ispitivanja i kontrole. Ako se pod razvojem proizvoda
podrazumijevaju sve faze u razvoju od ideje do proizvoda u rukama kupca,
može se reći da se mjerenje vrši u svim fazama razvoja proizvoda.
Mjerenjima se postiže optimizacija:
 proizvodnje,
 ispitivanja,
 konstrukcije.
Optimizacija proizvodnje direktno je povezana sa cijenom proizvoda, pa je za
svakog proizvođača važno znati odgovore na niz pitanja koja se odnose na
tačnost rada mašina. Radna gotovost mašine također se procjenjuje mjerenjem.
Da li je postojeće tehnologija dobra i isplativa ili treba mijenjati postojeću, opet
se odgovor dobiva korištenjem mjerenja.
Svakoj proizvodnji prije početka prethodi faza ispitivanja i analize troškova
koje će pratiti proizvodnju. Proizvod u mašinstvu se analizira i ispituje
višestruko, naročito tolerancije. Svako povećanje tolerancija smanjuje troškove
izrade i pojednostavljuje i pojeftinjuje kontrolu. Adekvatna mjerna sredstva

a najvažniji korak u tom cilju se postiže provođenjem mjerenja. Današnja proizvodnja i trgovina zahtijeva povjerenje između kupaca i proizvođača ostvareno na stalnoj kontroli mjerila koja se ostvaruje putem niza poređenja kako na nacionalnom tako i . Alati se moraju kontrolirati u toku eksploatacije i mjeriti prilikom izrade.  alat. U općem slučaju mjerenja u proizvodnji vode ka:  visokom stepenu automatizacije. kontrolira ili poredi. i mjere parametri procesa kako bi se zadržala stabilnost procesa i karakteristike proizvoda koje se žele dobiti. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je pojam kvaliteta proizvoda neodvojiv od postupaka mjerenja. Direktno utiču na proizvod i izvor su nesigurnosti.2 Proizvodna mjerenja dodatno smanjuju troškove izrade proizvoda. Bespotrebna i skupa mjerenja treba reducirat i uskladiti sa realnim potrebama ispitivanja proizvoda. funkcionalna namjena i materijal koji se koristi bili najekonomičnije i najsvrsishodnije primijenjeni i uobličeni u proizvod za tržište. Postupci mjerenja su važne karike u kontroli kvaliteta. Mjerno sredstvo je sigurno tek onda kad je provjereno prema pravilima sa kojima će se suglasiti i kupci i proizvođači. testira. Osnovna uloga proizvodnih mjerenja je postizanje kvaliteta proizvoda. a da ne dođe do promjene osnovnih karakteristika proizvoda i njegove funkcionalnosti.  mašina ili  mjerno sredstvo koje treba provjeriti. U postupku optimiranja treba sagledati tolerancije alata. Mašina ili proizvodni sistem se periodično kontrolira. ispituje. odnosno proizvoda. Sve pomenute aktivnosti optimizacije su funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja.  smanjenju broja operacija u proizvodnji i  povećanim zahtjevima za postizanje kvaliteta. može biti:  radni komad. mjeri. Radni komad se mjeri i kontrolira kako bi njegove željene geometrijske karakteristike. materijale proizvoda pa tek onda donositi odluke o proizvodnji date konstrukcije. Optimiranje konstrukcije obuhvata smanjenje mogućnosti i granice do kojih se može mijenjati neko konstruktivno rješenje. Proizvod koji se. Od stanja mašine i uređaja koja se koriste u proizvodnji radnog komada direktno zavisi kvalitet proizvoda. Alat utiče na kvalitet proizvoda svojim karakteristikama.

1. Proizvodna mjerenja i kontrola proizvoda su dio procesa zasnovanih na istim principima proizvodnih mjerenja. Parametri proizvoda prikazani su na slici 1. stanje i kvalitet površine i druge. Kontrola oblika radnog komada Kontrola procesa Osnovni zadaci Kalibracija u cilju proizvodnih mjerila poboljšanja mjerenja ISO 100152 kvaliteta procesa Planiranje proizvodnje. Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja Osnovni zadaci proizvodnih mjerenja prikazani su na slici 1. Parametri proizvoda su mjerljivi i oni određuju kvalitet proizvoda. Time se postiže povjerenje. Parametri proizvoda su dimenzije. . Osnovni zadaci proizvodnih mjerenja Svaki proizvod karakteriziraju njegove osobine koje se zovu parametri proizvoda. težina. Svi parametri mogu se svrstati u:  osobine materijala.  karakteristike geometrije. Proizvodna mjerenja i kvalitet 3 međunarodnom nivou.2. štede materijalna sredstva i proizvod prije dolazi na tržište. 2. boja. mehaničke karakteristike.1. materijal.  funkcionalne karakteristike proizvoda. a smanjuje vrijeme potrebno za kontrolu. podaci za određivanje troškova Slika 1.1.

Proizvodna mjerenja obuhvataju sva mjerenja koja se vrše u toku izrade proizvoda od početka do kraja izrade radnog komada. položaja i kvaliteta površina proizvoda. Mjerenja se vrše direktno na radnom komadu. Pukotine karakteristike .Vibracione . Na specijalnim uređajima i probnim stolovima ispituju se karakteristike pumpi. Ispitivanje funkcionalnosti proizvoda ne pripada oblasti mjerenja i ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda. sklopljen u sklop poslije čega na njemu nema planiranih zahvata. Mjerenje karakteristika proizvoda Ispitivanje materijala se obavlja prije samog procesa proizvodnje pa se svi ovi koraci i postupci mogu smatrati predprocesnim mjerenjima. Ispitivanje materijala spada u predprocesna ispitivanja i nije predmet razmatranja u oblasti proizvodnih mjerenja. ispitivanja . hemijski sastav. Te karakteristike su najčešće moduli elastičnosti i klizanja. pukotine.4 Proizvodna mjerenja Ispitivanje Kontrola Ispitivanje materijala funkcionalnosti geometrijskih karakteristika .Statička ispitivanja .Dinamička . Tvrdoća. Mikrostruktura . Kvaliteta površine .3. . mikrostruktura materijala. Kontrola funkcija proizvoda vrši se poslije proizvodnje pa su to istovremeno i postprocesna ispitivanja. Dimenzije . Prije proizvodnje treba ispitati karakteristike materijala od kog je proizvod napravljen. Modul elastičnosti E. Funkcionalna ispitivanja mogu biti i vremenski određena ukoliko to zahtijeva postupak provjere neke od funkcionalnih karakteristika proizvoda. Ponekad se proizvodna mjerenja označavaju i kao procesna mjerenja.2. termičke karakteristike i sl. Modul klizanja G. To je u stvari mjerenje i kontrola oblika. Zupčanici se ispituju spregnuti u parovima. dimenzija. količina i vrsta uključaka. dinamička ispitivanja. Funkcionalnost proizvoda se ispituje nakon što je proizvod izrađen. Oko 90% svih mjerenja obuhvata mjerenja geometrijskih karakteristika proizvoda. Ispitivanja funkcionalnosti proizvoda mogu se vršiti ručno ili automatski. . Najčešća ispitivanja funkcionalnih karakteristika obuhvataju statička ispitivanja. Oblika . Mjerenja su uvijek tijesno povezana sa uslovima proizvodnje i sve većim zahtjevima za poboljšanje kvaliteta proizvoda. Dosta funkcionalnih testova vrši se na specijalnim mašinama i uređajima namjenski dizajniranim za određeni proizvod ili ispitivanje neke karakteristike. Položaja . .Mjerenje buke Slika 1. provjeru vibracionih karakteristika ili mjerenje buke. slika 1.

matematski površine . udaljenosti.prizmatični oblici .makrostruktura . oblik . pukotine .mikrostruktura . mikrostruktura . modul elastičnosti . .dimenzije. Podjela i zadaci inženjerskih mjerenja . 85% cca. Proizvodna mjerenja i kvalitet 5 mjerni zadaci u mašinstvu proizvod funkcije resursi i oprema za praćenje proizvoda.navoj "stvarno" ostale nepravilne .digitalizacija . 5% dimenzije + oblik materijal i konstitucija karakteristika površine . tvrdoća hrapavost.lopatice turbina (npr. 80-90% proizvoda udio vrsta površina na cca.odstupanje od uglovi .dizajnerov opis .1. makrostruktura ..hrapavost . valovitost . 10-20% proizvoda pravilna geometrija zakrivljene površine uglavnom: pravilne površine nepravilne površine . hrapavost) . čvrstoća ..ostali komadi nastali . .3. naprezanje veličina. oblik površina za CAD oblika .odstupanje od položaja Slika 1. . orijentacija ili proizvodnju .mikrostruktura .makrostruktura .rotaciono simetrični oblici .eksperimentalni .zupčanik nepravilne površine kombinovanjem pravilnih . hemijski sastav .mikrostruktura . lokacija. kristalna struktura na cca. 10% cca. ugao .posude za tok dizajn fluida .izvedene geometrijskih oblika opisano .oblik. oblik. orijentacija . procesi ispitivanje operativnih sklopova i podataka mašina cca.

Danas se smatra da se prihvatljiva greška kreće u ppm (parts per milion). Takav kvalitet se može ostvariti kontrolom i provođenjem slijedećih mjera:  kontrola u toku cijelog procesa.6 Proizvodna mjerenja Današnja proizvodnja je u velikoj mjeri automatizirana. a minimizirale one koje je nemoguće izbjeći. 3.određen stepen tačnosti dimenzija i geometrije dozvoljena odstupanja.odabir mjernog.matrični sistem .određen sistem tolerancije . To se radi zbog ubrzanja procesa izlaska proizvoda na tržište i niza drugih razloga.metod pregleda . Osnovni uslovi za razmjenjivost proizvoda Mjerenja i kontrole koje se vrše na radnom komadu i proizvodu često nisu dovoljni da ispune sve zahtjeve tržišta. Od najranijeg razdoblja starog i srednjeg vijeka koristile su se mjere kao osnova za mjerenja.pregled karakteristika i granice .standardne serije brojeva Sistem ispitivanja Sistem usklađivanja . npr.određivanje veza i ispitivanja usklađivanje tolerancija . Historijski razvoj proizvodnih mjerenja Mnogo prije industrijske ere ljudi su iskazivali potrebu da porede geometrijske veličine kojima su se karakterizirali različiti proizvodi. Uspostavom metoda za totalno upravljanje kvalitetom i korištenjem alata upravljanja kvalitetom mogu se postići postavljeni ciljevi. pa su i postupci mjerenja automatizirani.definicija referentne . U 17-om i .4. Time se smanjuje vrijeme izrade proizvoda. IT tabele . SI sistem jedinica ISO sistem tolerancija . ispitnog i kontrolnog dijelova i sklopova sistema Slika 1.predmet su uspostave sistema kvaliteta i težnje da se proizvod isporuči tržištu na zadovoljstvo kupaca.  postavljanja automatske kontrole gdje god je to moguće u procesu.  minimizacije nivoa grešaka u procesu.određivanje lanca dimenzija . predviđanje slabih mjesta u procesu. Proizvodi izrađeni na različitim mašinama i kontrolirani različitom opremom moraju činiti jednu funkcionalnu cjelinu. U globalnom tržištu proizvod se u cijelosti ne izrađuje na jednom mjestu. Preventivno izbjegavanje grešaka. Osim propisanih često se vrše i dodatne kontrole kako bi se izbjegle neke greške. Da bi se to ostvarilo treba zadovoljiti osnovne uslove razmjenljivosti proizvoda prikazane na slici 1. Najčešće se složeni proizvodi sklapaju na jednom mjestu od dijelova koji se proizvode na različitim stranama svijeta.4.

Slika 1. prvo u vidu pomičnog mjerila. Razvoj mjerila za proizvodna mjerenja U mjerenjima je značajno mjesto zauzela i informatička tehnologija bez koje bi registriranje i skladištenje podataka mjerenja bilo nemoguće. kontrola dimenzija i uopšte geometrijskih karakteristika. naročito kontrolnih mjerila za direktno poređenje mjerila i radnog komada. U Evropi su se koristila precizna mjerila za dužine prilikom konstrukcije astronomskih instrumenata. Kasnije se razvijaju sredstva koordinatne metrologije koja koriste elektronske i optičke komponente. slika 1. U 17-om vijeku pomična mjerila i mikrometri se također koriste u astronomske svrhe. Tada su razvijene i mašine za mehanička mjerenja i sredstva za kalibraciju. datiraju od 9-og vijeka. a prvi pneumatski mjerni uređaj razvijen je tridesetih godina. Osiguranje kvaliteta proizvoda može se postići na liniji i izvan linije proizvodnje. Prametar je prvi metar koji je napravljen što je bio početak u razvoju definicije metra. . Početkom sedamdesetih se razvijaju elektronski mjerni uređaji za proizvodna mjerenja. Od tada datira i set kalibracionih mjerila napravljen u Švedskoj. Istovremeno su se razvijale i optičke metode.5. u prvo vrijeme da bi se lakše vršilo očitavanje tj. godine. Postupci osiguranja kvalitete u toku proizvodnje su sortiranje i statističke metode. da se povećaju skale.1. Prvi profil projektor razvijen je 1920. U vrijeme industrijske revolucije dolazi do masovne proizvodnje i razvoja mjernih sredstava. dok su postupci osiguranja kvaliteta koji se provode izvan proizvodnje kroz provedbu TQM (Total Quality Management) ili ukupnog upravljanja kvalitetom i prevencija pojave grešaka u planiranom području.5. Proizvodna mjerenja i kvalitet 7 18-om vijeku izvršene su pripreme i usvojena jedinica za dužinu. Mjerna sredstva.

ukupni kvalitet polako ali sigurno predstavlja put ka ostvarenju kvaliteta koji traži tržište. Kvaliteta proizvoda Preventivno osiguranje kvaliteta 1960 Holističko upravljanje kvalitetom 1970 Upravljanje kvalitetom i orijentacija prema kupcu kvaliteta procesa 1980 Kvaliteta i organizacija 1990 Kvaliteta usluga 2000 Preventivno Upravljanje Osiguranje ukupnim 2010 kvalitetom kvaliteta Kvaliteta administracije Novi vidovi QM Slika 1. kontrola kvaliteta se ogledala u prevenciji pojave grešaka u području planiranja FMEA (Failure Manufacturing Error Analysis). Razvoj kvaliteta i mjerenje Novije metode kontrole kvaliteta se koriste izvan proizvodne linije. To je dinamički proces koji se ogleda u praćenju promjena kroz ukupni proizvodni sistem za postizanje . odnosno kupci.7. slika 1.6.7.6. slika 1. Rani razvoj kontrole Prvi postupci kontrole kvaliteta proizvoda svodili su se na mjerenja uz korištenje u to vrijeme dostupnih mjernih sredstava kako bi se postigla dimenzionalna kontrola i usklađenost sa specifikacijama datim u tehničkoj dokumentaciji na način koji dozvoljavaju tada prihvaćene tolerancije.8 Proizvodna mjerenja Slika 1. a 30-tih su uvedene statističke metode uzimanja slučajnog uzorka ili monitoringa procesa. Stariji postupci osiguravanje kvaliteta proizvoda korišteni 20-tih godina i to je sortiranje. Od 90-tih godina TQ (Total Quality). Tokom 80- tih godina..

TQM je posebno važan za proizvodne sisteme. Stanje na tržištu i zahtjevi za povećanje pouzdanosti proizvodnje i proizvoda. stvorili su takmičarsku klimu. Proizvodna mjerenja i upravljanje kvalitetom Proizvodna mjerenja su u direktnoj vezi sa nivoom automatizacije. Razvoj osiguranja kvaliteta 4. te porast kvaliteta. jer se ukupnim pristupom upravljanju kvalitetom postiže upravo proizvod koji kupci žele. Sve zajedno predstavlja funkcije upravljanja kvalitetom nekog proizvodnog sistema.8. Slika 1. informatičkih tehnologija i novim uslovima proizvodnje sa čijom promjenom se mijenja i kvalitet proizvoda i procesa. Ove aktivnosti odnose se ne samo na mjerenja. nego i na sve aktivnosti i sva područja u jednoj organizaciji. Sa automatizacijom proizvodnje raste i potreba za većim kvalitetom proizvoda i manjim vremenom potrebnim za proizvodnju. a rješenja su pored ostalih i u tehnološkim i ekonomskim mogućnostima i ograničenjima. Kontrola je dio procesa proizvodnje novih proizvoda ili uspostavljanja novih procesa u kome se putem povratne sprege kontroliraju podaci dobiveni postupcima mjerenja.1. Kontrola i mjerenje ne znače da je proizvod ili proces . Proizvodna mjerenja i kvalitet 9 totalnog kvaliteta. Takvi zahtjevi utiču na proizvodni proces i stalno poboljšavanje procesa razvoja proizvoda. Cilj je postizanje kvaliteta koji utiču na proizvod i proces. Visok kvalitet proizvoda i rast kvaliteta su zahtjevi tržišta i stvaraju zadovoljstvo kupaca. Proizvodne organizacije su svjesne činjenice da je neophodno implementirati sistem kvaliteta unutar svih procesa koji se provode u proizvodnji i oko nje.

Osim toga i nove tehnologije proizvodnje i procesom orijentirano konstruiranje proizvoda daje proizvod povećanog kvaliteta. To je jedna od aktivnosti za sva poboljšanja mjerenih dimenzija i oblika i predstavlja dio kruga kvaliteta. Čak i u ranoj fazi razvoja novog ili poboljšanja postojećeg proizvoda definiraju se kriteriji koji su bitni za kvalitet proizvoda i planiraju sredstva za mjerenje i kontrolu. registraciju i analizu podataka vezanih za mjerne rezultate.9. Mjerenje se provodi u svim fazama razvoja proizvoda. prikupljanje. Protok informacija o mjerenim veličinama i karakteristikama proizvoda koji se dobiju u toku proizvodnog procesa je nezaobilazan za dalji tok proizvodnje i otkrivanje slabih mjesta. Proizvodna mjerenja omogućavaju da se proizvodni proces odvija bez zastoja i da se izradi proizvod željenih karakteristika. Slika 1. Proizvodna mjerenja su dio kruga kvaliteta Proizvodna mjerenja kao dio aktivnosti koje povezuju funkcije mjerenja sa procesom izrade proizvoda predstavlja savremeni pristup mjerenjima. Mjerenja i kontrole daju samo informacije. u kome se eventualno vrše korekcije procesa ili proizvoda. Oni služe iza donošenje odluka šta će se i kako dalje raditi. Prevaziđeno je shvatanje proizvodnih mjerenja kao mjernih tehnologija u industrijskoj proizvodnji. slika 1.10 Proizvodna mjerenja bolji ili lošiji.9. Informacija o mjerenoj veličini se šalje ponovo u proces. Mjerenje predstavlja jednu od ključnih tačaka u procesnom modelu upravljanja kvalitetom. kako bi se dobio proizvod koji kupci žele. Sami po sebi rezultati mjerenja nisu i ne znače poboljšanje kvaliteta proizvoda i ne moraju voditi do mnogo novih ciklusa poboljšanja karakteristika proizvoda i procesa. .

Krug kvaliteta Mjerenje je jedan dio kruga kvaliteta u procesnom modelu upravljanja kvalitetom. Proizvodna mjerenja i kvalitet 11 Slika 1. Proizvodna mjerenja kao dio aktivnosti koje povezuju funkcije mjerenja sa procesom izrade proizvoda predstavlja savremeni pristup mjerenjima. Svaki od "stubova" mjerenja je nezamjenljiv i stvarana mjerenja moraju sadržati sve što je predviđeno u okviru neke od šest aktivnosti.1. .12. Na slici 1. Prevaziđeno je shvatanje proizvodnih mjerenja kao mjernih tehnologija u industrijskoj proizvodnji. slika 1.10. i predstavljaju neophodne osnove na kojima se zasnivanju mjerenja. Stubovi mjerenja su dati na slici 1.11. Standardi DIN EN ISO 45000 su zahtjevi sistema kvaliteta u području akreditacije i certifikacije i uslovima koji se moraju ispuniti za akreditaciju i certifikaciju laboratorija Glavni naglasak u proizvodnim mjerenjima jeste na funkciji ispitivanja proizvoda. DIN EN ISO 9001 sadrže modele za upravljanje sistemom kvaliteta. Zahtjevi koje organizacija mora ispuniti u sistemu kvaliteta su određeni skupom standarda DIN EN ISO 9001:2008. data su područja mjerenja i ispitivanja propisana standardima. Standardi serije 9001 su direktno u vezi sa proizvodnim mjerenjima.10.

Prvi stub mjerenja su etaloni-standardi i sljedivost mjernih rezultata prema etalonima. Redoslijed vršenja operacija pojedinih mjerenja čini stub procedura mjerenja. Tačnost mjerenja pokazuje koliko su rezultati mjerenja bliski željenim vrijednostima mjerenja.11. Alati za mjerenje su različiti i pomoću njih se dobiju rezultati. Alati za upravljanje kvalitetom. . Principi mjerenja su osnova za konstrukciju mjernih uređaja. Metode mjerenja koje će se primijeniti zavisno koja mjerenja i u kom opsegu se vrše. a time i proizvodom i procesom mogu biti i statističke metode. ali i druge vrste alata. ISO 9001:2000 mjerenja i upravljanje kvalitetom Pri tom se podrazumijeva da su poznate osnove mjerenja i jedinice mjerenja.12 Proizvodna mjerenja Slika 1.

Stubovi na kojima stoji krov- privredne organizacije oslanjaju se na:  Standardizaciju. pa se zove kuća kvaliteta. Stubovi mjerenja Standardima koji se odnose na mjerenja obuhvaćeni su:  Nadgledanje ispitnih sredstava. Veza proizvodnje.  Kontrola zapisa o kvalitetu.  Kvalitet .1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 13 Slika 1.  Mjeriteljstvo.  Status ispitivanja. U okviru tačke "ispitivanja" unutar navedenih standarda. proizvoda i kvaliteta data je funkcijom razvoja kvaliteta koja ima oblik kuće. upravljanje sistemom kvaliteta zahtijeva postavljanje kontrole za početna ispitivanja.12.  Akreditaciju. Kvalitet proizvoda mjeri se kroz vlastite procedure ispitivanje i time se dokazuju mogućnosti proizvodnih procesa u sklopu certificiranog sistema kvaliteta. procesna ispitivanja i završnu kontrolu i ispitivanja.  Ispitivanja i certifikaciju.

13. . Za ovu vrstu ispitivanja koristi se slučajni uzorak ili se uopšte i ne vrši ako je kvalitet proizvoda osiguran kroz odgovarajuće mjere predviđene unutar procesa proizvodnje. Osnovu na kojoj se uspostavlja sistem privrede i ambijent za poslovanje uspostavlja država u saradnji sa širim okruženjem evropskog prostora. Da bi se ovo uradilo koriste se različiti alati za ocjenu procesa npr. Povezanost mjerenja i kvaliteta Ispitivanja u toku procesa daju informacije o stanju kvaliteta unutar proizvodnog procesa. Status ispitivanja odnosi se na proizvod kojim se pokazuje da je u skladu ili nije sa specificiranim zahtjevima kvaliteta.13. Unutar procesa kontrole u sistemu upravljanja kvalitetom podataka uspostavlja se dokumentacija ili i drugi zapisi koji su u direktnoj vezi sa proizvodnim mjerenjima. kontrolne karte. Završna ispitivanja osiguravaju da proizvod koji dođe do kupca potpuno ispuni očekivanja kupca i zadovolji postavljene zahtjeve tržišta. Slika 1.14 Proizvodna mjerenja Međusobna povezanost navedenih područja data je na slici 1.

Danas se smatra da se pravi kvalitet može postići usvajanjem pravih procesa od samog početka. a za sve je mjerodavno zadovoljstvo kupca. Ispitivanjem procesa ili mašine može se osigurati stabilan i pouzdan proizvodni proces. Cilj klasične kontrole kvaliteta proizvoda je obezbjeđenje najboljeg kvaliteta proizvoda koji se postiže kroz ispitivanje kvaliteta za vrijeme ili neposredno nakon proizvodnje. Stavovi o kvalitetu su se mijenjali. Ova ispitivanja uključuju planiranje ispitivanja. Njima se određuju načini i biraju optimalni sistemi i procesi za različite vrste mjerenja i kontrola koji se mogu ukomponirati u proizvodnju. Statistička kontrola procesa (SPC) je statistička ocjena karakteristika proizvoda.14. a da se ne poveća vrijeme izrade proizvoda. . mjerenje i dobivanje podataka mjerenja i analizu podataka koja kaže da se kvalitet ne ispituje nego da se on stvara. Procedure proizvodnih mjerenja Proizvodna mjerenja nisu samo tehnologije mjerenja i registriranje rezultata mjerenja. Proizvodna mjerenja i ISO standardi 5. Proizvodna mjerenja i kvalitet 15 Slika 1. Ovaj vid kontrole omogućava brzu korekciju proizvodnog procesa prije nego što se završi radni komad.1. Metode proizvodne metrologije obuhvataju klasičnu kontrolu kvaliteta proizvoda. otkrivanjem promjena u kvalitetu i trenutnim reagiranjem mijenjajući proizvodni proces korektivnim mjerama. koji je garancija da će se dobiti i dobar proizvod.

Planiranje mjerenja zasniva se na dokumentaciji. sklopa i gotovog proizvoda. 7. nivou automatizacije prilikom mjerenja i sl. kontrolom). .  kada treba vršiti ispitivanje (u koje vrijeme u toku proizvodnje i u kojoj tački).  kakvu analizu rezultata treba napraviti i na koji način prikazati rezultate ispitivanja. uputstvima.postprocesna mjerenja. a i sami software-i omogućavaju različite analize koje daju okvirne vrijednosti i treba ih potvrditi mjerenjem. jer su dimenzionalne karakteristike uočljivije. Zbog toga je ispitivanje mjernih uređaja jedan od najvažnijih zadataka proizvodne metrologije. poređenjem. Mjerenja poslije izrade proizvoda . Kontrola i prikupljanje podataka Podaci dobiveni mjerenjem mogu biti vrlo različiti. tj. Planiranje ispitivanja proizvoda Pojam ispitivanja proizvoda odnosi se na ispitivanje radnog komada. Razlikuju se prema preciznosti i brzini mjerenja. preporukama i dokumentima. treba izabrati odgovarajuća mjerna sredstva.  koliko uzoraka treba ispitati (100 % ili slučajni uzorak). crtežima. standardima. Često se kontrola provodi u svim fazama proizvodnje. 6. Ako se koriste CAD sistemi plan ispitivanja se lakše izrađuje. Postupak ispitivanja u cijelosti se planira i treba da obuhvati slijedeće aktivnosti.  gdje treba vršiti ispitivanje (u pogonu ili radionici). odnosno da se daju odgovori na pitanja:  šta treba ispitati (koje karakteristike radnog komada treba izabrati da se izvrši ispitivanje). Planiranje se odnosi kako na radni komad tako i na ispitnu opremu. u stanju u kome će pokazati pouzdane podatke. pomoću mjernog uređaja pri čemu se podaci skupljaju u računaru.16 Proizvodna mjerenja Proces osiguranja kvaliteta može se postići ako se mjerna i ispitna sredstva drže u ispravnom stanju tj. a na kraju se vrši objedinjavanje podataka.  kako treba ispitati (mjerenjem. predstavljaju skup ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda koje vrši izvršilac mjerenja uz pomoć ručnih sredstava ili automatski.  kojim mjernim sredstvima treba vršiti ispitivanje.

Proizvodna mjerenja i kvalitet 17 Mobilni mjerni objekti se koriste u slučaju kada je skupa mjerna oprema i uređaji. SPC. 8. U proizvodnji se danas često koristi ova vrsta mjerenja. koji koristi kontrolne karte. Ovakva mjerna sredstva su specijalne izrade ili univerzalna i koriste se za određene zadatke. Najniži nivo ocjene sadrži početne rezultate i podatke o mjernim sredstvima koja se koriste u statističkoj kontroli. za male serije i slučajni izbor ispitivanja. one se smještaju u radne sobe u kojima postoje posebni uslovi. Privremeni podaci o ocjeni sadrže srednju vrijednost x . Baza podataka dobivena mjerenjem obuhvata kvalitet procesa. Ovi testovi se vrše kako na procesu tako i na resursima za razliku od klasičnih koji su okrenuti prema proizvodu. Uglavnom se koriste u velikoserijskoj proizvodnji. Ako se želi ostvariti visoka tačnost mjerenja ovakvih mašina. Podaci se skupljaju u laptopu. SPC. Osnovni podaci su oni koji su odlučujući za donošenje na odluke i proces i troškove proizvodnje. Kontrolne karte opisuju proces i kojim sistemom se može kontrolirati samo proces. ispitivanje sposobnosti procesa i ispitivanje mjernih i kontrolnih sredstava. Jedan od ciljeva mjerenja su slabe tačke u procesu. su prikazane i ove metode proizvodnih mjerenja. mada se na osnovu rezultata mjerenja donose i druge poslovne odluke u cilju poboljšanja kvaliteta. Taktilni i optički mjerni alati su dijelovi CMM sistema. Ovaj tip mjerenja koristi se za statističku kontrolu. Ocjena podataka dobivenih mjerenjem Na bazi podataka dobivenih mjerenjem karakteristika radnog komada gradi se krug kontrole kvaliteta. Koordinatne mjerne mašine CMM. tada se moraju koristiti mjerna sredstva koja daju informaciju o rezultatu mjerenja istovremeno u više mjernih tačaka.1. Ako se vrši kontrola složene geometrije radnog komada. je jedna od najčešće korištenih tehnologija za nadgledanje i regulaciju mogućnosti proizvodnog procesa. opreme i procesa. proizvoda i mašina. varijansu s i rang R za jednu seriju. Osim klasične kontrole kvaliteta postoji i proces statističke kontrole kvaliteta. a sadrži statističke podatke za različite faze u procesu. Statistička kontrola procesa. Provjera mogućnosti odnosi se na mogućnosti mašina. Podaci koji se dobiju dugoročnim mjerenjem karakteristika proizvoda su kombinacija kvaliteta kako procesa tako i proizvoda.15. su fleksibilni mjerni sistemi za mjerenje dimenzija geometrijski složenih radnih komada. u kratkom vremenskom intervalu. Ispitivanje radne sposobnosti obuhvata ispitivanje tri različite sposobnosti: . Podaci mjerenja su nezamjenljivi u planiranju i donošenju odluka. Sastavni dio su i računari koji služe za pohranjivanje i analizu podataka. Na slici 1. Osnovni dio ovakvih mjernih uređaja su senzori koji rade na različitim principima.

procesu i resursima Ova vrsta ispitivanja treba da pokaže da izabrana oprema jeste u stanju da prati odgovarajuće parametre procesa. Radna gotovost je karakteristika koja se daje u statističkoj ocjeni mjerenja onoga što se proizvodi. Mašine u procesu proizvodnje iz različitih razloga ne rade uvijek idealno. "Klasična" kontrola kvaliteta okrenuto proizvodu Prošlost Prikupljanje Planiranje testa podataka Analiza podataka SPC Sadašnjost (Statistička okrenuto procesu kontrola procesa) Ispitivanje mogućnosti okrenuto operativnim Praćenje resursima mjernih uređaja Slika 1. Istu opremu.15. mašine i ostala sredstva za proizvodnju treba pregledati u odgovarajućim intervalima kako bi se utvrdilo da li su im karakteristike onakve kakve treba da budu. Metodi kontrole kvaliteta prema proizvodu.  mašine i ispitne opreme. Proces će se izvršavati i zavisit će direktno od karakteristika mašina na kojima se izrađuje proizvod.18 Proizvodna mjerenja  procesa. . Zbog toga je bitno imati informacije o karakteristikama radnih mašina.

u najvećoj mjeri je rezultat stanja mjernih sredstava kojima se kontroliraju dimenzije i druge karakteristike proizvoda. mogu biti unutar ili izvan proizvodnog procesa. Proizvodna mjerenja i kvalitet 19 9. To se može postići samo strogom kontrolom mjernih sredstava prema standardima propisanim metodama i procedurama. Nadgledanje mjernih sredstava obuhvata provjere. Pregled mjerne i ispitne opreme Pregled mjerne i ispitne opreme obuhvata kontrolu karakteristiku mjerne i ispitne opreme. Cilj kontrole mjernih sredstava je obezbjeđenje tačnih rezultata ispitivanja. sredstva za kontrolu i mjerenje. Kvalitet proizvoda.1. Zavisno od nivoa automatizacije proizvodnje. kalibraciju i održavanje svih mjernih sredstava koja se koriste za ispitivanje. To se vrši da radni komad koji se kontrolira mjernom i ispitnom opremom bude tačnih dimenzija. . Ovaj proces kontrole usko je povezan sa proizvodnim procesom.

20 Proizvodna mjerenja .

Današnja proizvodna mjerenja odnose se na:  Jedno.  Mjerenja oblika i površina radnih komada. konstruirati. SI jedinice u proizvodnim mjerenjima 3. artefaktima.2.  Geometrijska mjerenja koja se koriste za medicinske potrebe. proizvoda koji su rezultat razvoja i primjene visokih tehnologija. Ona posljednja nazivaju se češće mjerenja na koordinatnoj mjernoj mašini (CMM). Shodno proizvodu i procesu proizvodnje koriste se i odgovarajuća mjerna i kontrolna sredstva. mjerenje i kontrola 1. Sva mjerenja u proizvodnji koja se vrše u navedenim oblastima doživjela su napredak jer su se promijenili uslovi i kriteriji koje moraju zadovoljavati proizvodi. Osnove proizvodnih mjerenja 21 2 Osnove proizvodnih mjerenja 1. kao i način njihove primjene. dvo i trokoordinatna mjerenja koja se vrše različitim mjernim sredstvima. Zbog svega toga je potrebno znati planirati. Uvod 2. etalonima. eventualne greške. njihova veličina i način kako se mogu izbjeći. Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima 4.  Mjerenja zupčanika  Mjerenje i kontrola površina korištenjem raznih sredstava uključujući i nanotehnologije. fizički principi rada. Ispitivanje. pristrojima itd. Važan dio mjernih uređaja i mjernih instrumenata . Uvod Proizvodna mjerenja su zastupljena kako u proizvodnji običnih svakodnevnih proizvoda široke potrošnje tako i proizvoda visokog nivoa obrade. Moraju se poznavati metode. pojedinačno napravljenih za specijalne namjene. koristiti i upravljati mjernim instrumentima. Stalno sužavanje tolerancija diktiralo je i sasvim nove konstrukcije mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata .

 Mjerne strategije u proizvodnim mjerenjima sve više su prisutne u planiranju i vršenju mjerenja jer utiču na krajnji rezultat mjerenja i cijene proizvoda. ali i komada . kao i onih izuzetno malih dimenzija. Znanje iz oblasti mjerenja je resurs koji je osnova za sva mjerenja.Područja proizvodnih mjerenja Osim toga potrebno je znati izmjeriti dimenzije velikih radnih komada.  Software-a i algoritama koji su dio mjernih uređaja i podliježu promjenama. Da bi se mogla vršiti mjerenja u proizvodnji mora postojati kompetentnost u poznavanju slijedećeg:  Instrumenata za proizvodna mjerenja ali i za dinamička mjerenja u toku vršenja proizvodnje što sve utiče na mjerni komad  Etalona i artefakata. usavršavanjima.proizvoda složene geometrije i različitih kvaliteta površine. imaju ograničenja ili su predviđeni za specijalne namjene. upravljanja i održavanja i umjeravanja prema propisima koji sve više postaju odrednice međunarodnog karaktera i bez kojih sve ostaje posao tržišno ograničen na uski nacionalni prostor. Danas se i uticaj software-a uzima kao važan izvor koji utiče na tačnost rezultata mjerenja.22 Proizvodna mjerenja su software-i koji sve veći broj uređaja i mjernih instrumenata ima kao neophodan sastavni dio. To se posebno odnosi na proizvode od fleksibilnih ili prozirnih materijala. Materijali koji se koriste za izradu komada su različiti i često diktiraju metode i uređaje za ispitivanje proizvoda izrađenih od takvih materijala. Slika 2. .1.

Proizvodnim mjerenjima prethode faza konstruiranja i planiranja u kojima se vrše mjerenja. automatizacije. proizvodom.ispitivanja i kontrole u procesu proizvodnje i analize dobivenih rezultata unutar automatskog procesa. SI jedinice u proizvodnim mjerenjima U proizvodnim mjerenjima mjere se prije svega geometrijske karakteristike proizvoda i stanje kvaliteta površina. kontrole. materijal koji ulazi u proces se mjeri i kontrolira. proizvoda i metrologije 2. proizvodnje. Na slici 2. proizvodni proces se automatizira. Prema definiciji: Jedinica za dužinu je metar. Slika 2. kontrolom procesa i analizama. prikazana je povezanost ulaznih parametara u proizvodni proces. Zato će se samo i pomenuti definicije jedinica za dužinu i ugao. Veza proizvodnje. Ovakav pristup integrisanih aktivnosti predstavlja mjerenje na proizvodnoj liniji i ima niz prednosti. . proizvod se ispituje nakon izrade .2.2. Metar je dužina puta koju u vakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/299 792 458 sekunde. Osnove proizvodnih mjerenja 23  Radni komadi ili mjerni objekti su predmet mjerenja i sva proizvodna mjerenja podrazumijevaju da se sve u vezi proizvoda mora znati ukoliko se želi kvalitetno pristupiti mjerenju.2. a u svemu tome metrologija je direktno povezana sa proizvodnim procesom . ispitivanjem proizvoda.

Interferencijski Tehnike interferencije omogućavaju da se mjeri dužina u dijelovima talasne dužine svjetlosti. Etaloni za dužinu mogu biti:  primarni.Vrijeme koje je potrebno da svjetlost pređe tu distancu se množi sa brzinom svjetlosti .  industrijski. mogu se direktno mjeriti dužine iznad 100m sa tačnošću do jednog milijarditog dijela (part in a thousand milion). Primarni etalon je određen ili priznat da ima najviše mjeriteljske osobine i čija je vrijednost prihvaćena bez obzira na druge etalone za istu veličinu. Jedinicu mjere utjelovljuju i etaloni. 2. mjerila ili mjerni sistemi koji su namijenjeni da se definira. Na slici 2. Prilikom mjerenja treba uzeti u obzir gravitacione efekte kada se koristi za mjerenje svemirskih rastojanja. upotrebljavaju se materijalne mjere kao plan- paralelne mjerke.24 Proizvodna mjerenja Jedinica za dužinu je utjelovljena u različitim mjerilima. i izračuna se dužina u metrima. čuva i reproducira jedna ili više vrijednosti jedne veličine da bi služila kao referentna vrijednost. . Na nižim nivoima.299 792 458 m/s. Etaloni Etaloni su materijalizovane mjere. ostvari. Definicija metra može se realizirati na dva različita načina kako bi se i praktično moglo vršiti mjerenje dužina: 1. Koristeći svjetlosni izvor poznate i stabilne talasne dužine svjetlosti.  državni-nacionalni. a sljedivost se obezbjeđuje primjenom optičke interferometrije radi određivanja dužine planparalelnih mjera u odnosu na gore pomenutu talasnu dužinu laserske svjetlosti. Pošto se svjetlost brzo širi ovaj metod je najlakši za primjenu prilikom mjerenja dugih rastojanja. 2. Metar se ostvaruje-izvodi na primarnom nivou preko talasne dužine jodom stabiliziranog helijum-neonskog lasera.1. Etalon metar je definiran kao dužina puta u vakuumu koju pređe svjetlost tokom vremenskog perioda od 1/299 792 458 sekunde. Pulsirajuća svjetlost se prostire preko dužine koja se mjeri .  referentni. Vrijeme „leta“( time of flight).4 su prikazani etaloni za dužine onako kako su se razvijali u toku vremena. koja se koriste za namjene mjerenja dimenzija vrlo različitih vrijednosti i sa različitom mjernom nesigurnosti.

6 i 2. Osnove proizvodnih mjerenja 25 Najstariji je prototip metra iz 1889. godine Slika 2.2.8. 2.5. Slika 2. 2. Nacionalnom američkom institutu za tehnologiju prikazana je na slici 2. Kriogeni radiometar Slika 2.7. godine koji je muzejski eksponat. Prototip metra iz 1889.4.5.6. Složenost etalona za dužinu u NIST-u. 10V Josephson chip . Na bazi novih tehnologija i naučnih otkrića napravljeni su etaloni dužine prikazani na slikama.

Referentni etalon je najvišeg mjeriteljskog nivoa za dužinu na određenom mjestu ili u određenoj organizaciji. NIST laserski interferometar Državni (nacionalni) etalon za dužinu priznat je službenom odlukom državnog organa da se koristi kao osnovni etalon kod utvrđivanja vrijednosti svih drugih etalona dužine.8.7. Josephson standard za napon Slika 2.26 Proizvodna mjerenja Slika 2. .

ali i nekim drugim. Precizne definicije termina i pojmova koji se koriste u proizvodnim mjerenjima date su u slijedećim dokumentima. Prostorni ugao: Jedinica prostornog ugla je steradijan. koja na površini kugle omeđuje površinu jednaku površini kvadrata određenog poluprečnikom kugle (1 sr = 1m2/m2).9.11. Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima Globalna ekonomija zahtijeva od svih zemalja koje učestvuju u razmjeni roba da međusobno jasno i nedvosmisleno komuniciraju i bez dilema koriste tehničke termine. Slika 2. . granične mjerke Definicije dopunskih jedinica SI: Ugao (u ravni): Jedinica ugla u ravni je radijan. Radijan je ugao između dva poluprečnika koji na krugu isijecaju luk dužine jednake poluprečniku (1 rad = 1m/1m). Definicija radijana Slika 2.2. Ovdje su navedeni samo neki od dokumenata koji su međunarodno prihvaćeni. Osnove proizvodnih mjerenja 27 Slika 2.10. Državni etalon Hrvatske . Steradijan je ugao kupe sa vrhom u sredini kugle. Definicija steradijana 3.

Za sve pojmove vezane za metrologiju čitalac se upućuje na VIM. Postoji čitav niz termina koji se koriste u proizvodnim mjerenjima tačno definiranih u VIM-u. Prvi dio. methods and results. u kome su date definicije svih termina metrologije koji se koriste u međunarodnim relacijama. Opći pojmovi i njihove definicije prema standardima i pratećim aktivnostima. Pojmovi u dimenzionalnoj metrologiji: Mjerena veličina je svaka veličina koja se mjeri. Quality mamagement and quality assurance – Vocabulary. Rječnik. Zahtjevi za osiguranje kvaliteta za mjernu opremu: Prvi dio. Sistem za metrološko potvrđivanje mjerne opreme.  EN 45020.  ISO 3534-1. . (General terms and their definitions concerning standardization and related activities). To je potrebno kako bi se izbjegla zabuna prilikom mjerenja i uspostavljanja pisane dokumentacije u međulaboratorijskim i uopšte međunarodnim relacijama. Tačnost (istinitost i preciznost) mjerenja. Vjerovatnoća i opći statistički pojmovi. Accuracy (trueness and precision) of measurement. Mjerena vrijednost je vrijednost mjerene veličine koja se utvrđuje mjernim instrumentom ili mjernim sistemom: Mjerena vrijednost = istinita vrijednost + jedinica mjere. Međunarodni rječnik osnovnih i općih pojmova u metrologiji. Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta. metode i rezultati  ISO 8402.  ISO 10012. (Quality assurance requirement for measuring equipment: Part 1).35 mm. npr. L = (50 ± 0. Rezultat mjerenja je vrijednost dobivena mjerenjem. (Probability and general statistics terms). Rezultat mjerenja je vrijednost kojom je određena mjerena veličina. 22. Iskazivanjem mjernog rezultata treba jasno naznačiti odnosi li se na:  neispravljeni rezultat.28 Proizvodna mjerenja  VIM (International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology). a dobije s mjerenjem. (Metrological confirmation system for measuring equipment).  ispravljeni rezultat. (Statistics – Vocabulary and symbols Part 1) Statistika - rječnik i simboli.  prosjek više vrijednosti.  ISO 5725.02) mm.

Nesigurnost mjerenja Istinita vrijednost je ona vrijednost koja je karakteristika neke veličine.12. Bliskost rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti. Maksimalna dozvoljena greška je maksimalna vrijednost greške. unutar dogovorenog intervala se očekuje da leži izmjerena vrijednost mjerene veličine Slika 2. Nesigurnost istinite vrijednosti odgovara datoj namjeni rezultata mjerenja. Na prvoj slici a) su četiri pogotka u centar (tačno) i rezultati su blizu (precizno). Greška mjerenja je razlika izmjerene vrijednosti mjerene veličine i istinite vrijednosti mjerene veličine.13). Na slici 2. Korekcija (ispravak) je vrijednost manje njezina referentna vrijednost (korekcija je jednaka negativnoj vrijednosti procijenjene sistemske greške). a nekada je prihvaćana konvencijom. Na slici b) su rezultati tačni (blizu centra) i neprecizni (rastureni i nisu bliski). Nesigurnost mjerenja je parametar pridružen rezultatu mjerenja koji pokazuje rasipanje vrijednosti koje se mogu pridružiti mjerenoj veličini. dozvoljene prema specifikaciji za dati mjerni instrument. Neispravljeni rezultat je mjerni rezultat prije ispravljanja sistemske greške. Tačnost (accuracy) je definirana standardom ISO 5725.13 su prikazane četiri mete. Korekcioni faktor je brojčani faktor kojim se množi mjerni rezultat da bi se nadoknadila sistemska greška.2. Razlika između tačnosti i preciznosti može se pokazati na primjeru streljačkih meta (slika 2. Ispravljeni rezultat je mjerni rezultat nakon ispravljanja sistemske greške. Ovdje treba razlikovati preciznost (precision) i istinitost (trueness). Odstupanje je vrijednost minus njezina referentna vrijednost. Preciznost (ISO 5725) je bliskost između rezultata nezavisnih ispitivanja dobivenih pod određenim uslovima. Npr. Osnove proizvodnih mjerenja 29  Potpuna mjeriteljska informacija (iskazivanje rezultata mjerenja) uključuje i podatke o mjernoj nesigurnosti. Na slici c) su rezultati netačni (daleko od .

Stabilnost je sposobnost mjerila da održava svoje mjeriteljske karakteristike stalnim u vremenu. Greška (pokazivanja) mjerila je pokazivanje mjerila manje istinita (referencijska) vrijednost odgovarajuće ulazne veličine. Mjerno područje je skup vrijednosti mjerenih veličina za koje se greška mjerila mora nalaziti unutar navedenih granica. a) tačno i precizno b) tačno i c) netačno i d) netačno i neprecizno precizno neprecizno Slika 2. Slabljenje mjeriteljskih karakteristika (drift) je spora promjena mjeriteljskih karakteristika mjerila.30 Proizvodna mjerenja postavljenog cilja. Područje neosjetljivosti je najveći raspon u kojem se poticaj može promijeniti u oba smjera. Svaki instrument ima svoju grešku. Razred tačnosti je razred mjerila koja zadovoljavaju zahtjeve kojima je svrha održavanje grešaka u navedenim granicama.13. a da ne izazove promjenu odziva mjerila. Nazivna vrijednost je zaokružena približna vrijednost karakteristike mjerila koja služi kao uputa za njegovu upotrebu (paralelna granična mjerka 100 mm). Na slici d) su rezultati netačni (daleko od utvrđene referentne vrijednosti – cilja) i neprecizni (rasuti). Raspon je apsolutna vrijednost razlike između dviju granica nazivnog područja. Istinitost (trueness) (ISO 5725) je bliskost između srednje vrijednosti dobivene za veliku seriju rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti. Tačnost i preciznost Nazivno područje je područje pokazivanja koje se obično izražava svojom donjom i gornjom granicom. Prag osjetljivosti je najveća promjena ( spora i jednolična) poticaja koja ne izaziva zamjetnu promjenu odziva. ali precizni (bliski). Greška mjernog instrumenta je karakteristika mjernog instrumenta. Granični uslovi su krajnji uslovi koje mjerilo mora izdržati bez oštećenja i bez gubljenja mjeriteljskih osobina u radu pod određenim radnim uslovima. .

Osnove proizvodnih mjerenja 31 Granična greška je krajnja vrijednost greške dopuštene specifikacijama. procesa ili usluge u skladu sa specificiranom procedurom. Veličina dobivena pomoću mjernog instrumenta ili sistema koja ima osobine mjerne veličine (DIN 1319-1/1995). 1994.).1. radna tačka Slika 2. 1995.15.1994.Termini koji se koriste u tehnici mjernih signala Mjerni signal je veličina koja predstavlja mjerenu veličinu i funkcionalno je sa njom povezana (VIM. Predstavljanje se vrši pomoću vrijednosti ili distribucije vrijednosti fizičke veličine Parametar signala je karakteristika signala koji nosi informaciju. Osjetljivost Opit je tehnička operacija koja se sastoji od utvrđivanja jedne ili više karakteristika datog proizvoda. Rezolucija Osjetljivost (DIN 1319-1. Rezolucija ( DIN 1319-1. Slika 2. Rezolucija može biti kvantitativna karakteristika mjernog instrumenta. . 3.14. to se za svaku pobudu daje i osjetljivost.2. Rezolucija (VIM. Signal predstavlja informaciju.) je najveća razlika koja se može zabilježiti između dvije indikacije na sredstvu za pokazivanje takvog mjernog instrumenta.). za određeno mjerilo. propisima itd. 1995): Promjena odgovora-izlaznog rezultata ili signala mjernog sredstva podijeljena sa odgovarajućom pobudom-ulaznom mjerenom veličinom. Ako je osjetljivost instrumenta zavisna od veličine pobude. je najmanja razlika između pokazivanja na sredstvu za pokazivanje.

Analogni signal Digitalni signal je signal sa konačnim brojem vrijednosti mjerenog parametra gdje je svaka vrijednost konačna informacija. Kalibrirati mjerni instrument znači odrediti koliko je odstupanje. pod određenim uslovima. Kalibracija obično ne znači poboljšanje.16. slika 2. Rezultat se može izraziti kao korekcija izvršena u odnosu na pokazivanje instrumenta. . veza između veličina koje se očitavaju na indikatoru instrumenta i odgovarajuće vrijednosti etalona. Kalibracija ne znači da instrument radi u skladu sa njegovom specifikacijom.32 Proizvodna mjerenja Analogni signal je signal koji je kontinuiran prikaz vrijednosti mjerenog parametra i u svakoj tački ima drugu vrijednost. certifikata kalibracije. Rezultat kalibracije može se dati u vidu dokumenta npr. Posljedica kalibracije je odluka koju donosi korisnik mjerne opreme koji odlučuje da li je oprema dovoljno dobra da se sa njom mogu vršiti sigurna mjerenja. Osnovni koncept osiguranja kvaliteta je kalibracija mjernih instrumenata. odnosno greška očitavanja na instrumentu u odnosu na etalon za kojim se upoređuje.17. Ona samo daje informaciju o grešci opreme u odnosu na prihvaćenu referentnu vrijednost koju mjerni instrument (sredstvo) treba da ima. Slika 2. slika 2.17. Digitalni signal Kalibracija je skup operacija koje imaju za cilj uspostavljanje. Slika 2.16.

provedba i ocjena poređenja na istim ili sličnim primjerima u dvije ili više laboratorija vrši se u skladu sa unaprijed određenim uslovima. Postupak kalibracije izvodi se po određenoj proceduri i uz korištenje izabranih metoda. Kalibracioni laboratoriji moraju imati program kalibracije opreme koja obezbjeđuje da su svi rezultati kalibracija i mjerenja koja laboratorij sprovodi sljedivi do SI jedinica i dati standardom BAS EN ISO /IEC 17025:2006. Organizacija. Kalibracija predstavlja osnovno sredstvo u obezbjeđenju sljedivosti mjerenja.  certifikacije referentnih materijala i  provjere osposobljenosti laboratorija. Poređenje se vrši radi:  validacije ispitnih metoda. Kalibracijom se određuju metrološke karakteristike mjernog uređaja. . Sljedivost predstavlja neprekidan lanac poređenja kojim će se postići da mjerni rezultati budu sigurni ili da se postigne sljedivost etalona prema referentnom etalonu sve do onog etalona na najvišem nivou . Verifikacija mjerila ili referentnih materijala je niz postupaka kojima se utvrđuje da li mjerilo ili referentni materijal ispunjava propisane mjeriteljske zahtjeve.Najviši nivo sljedivosti je primarni etalon odnosno definicija dužine. Sljedivost Industrija obezbjeđuje sljedivost na najvišem međunarodnom nivou.2. Kalibracijom. Osnove proizvodnih mjerenja 33 Sistem kvaliteta zahtijeva da se vrši kalibracija mjernih sredstava u odnosu na etalone čija je tačnost veća od tačnosti opreme koja se kalibrira. Ispitni laboratoriji moraju imati program kalibracija opreme koja se koristi pri ispitivanju i za koju je ustanovljeno da je doprinos mjerne nesigurnosti te opreme u ukupnoj mjernoj nesigurnosti rezultata ispitivanja značajan.18. slika 2.odnosno da se ne može zanemariti. Međulaboratorijska poređenja se vrše između dvije ili više laboratorija. Za te svrhe koriste se akreditirane evropske laboratorije. ukoliko se vrši u odnosu na odgovarajući etalon ostvaruje se sljedivost mjernog sredstva u odnosu na taj etalon.

19 su prikazane definicije sva tri pojma prema standardima. mjerenje i kontrola Često se miješaju značenja ovih pojmova. Iako se sva tri pojma odnose na procese kvalifikacije proizvoda i procesa. Ispitivanje. između njih postoje razlike.18.34 Proizvodna mjerenja Lanac sljedivosti BIMP Međunarodni biro za Definicija jedinice za dužinu-metra tegove i mjere Nacionalni metrološki Strani primarni etalon Nacionalni institut ili imenovana metar primarni etalon nacionalna laboratorija Akreditovane laboratorije Referentni etalon Preduzeća Industrijski etalon Krajnji korisnici Mjerenja duzina Slika 2. Metrološka infrastruktura za mjerenje dužine 4. Na slici 2. .

loš ili za doradu. Dobiva se samo informacija da li je neka dimenzija mjerenog objekta u granicama ili izvan granica postavljenih dimenzija i njihovih tolerancija. pomažu u donošenju odluka u procesu proizvodnje da li je neki komad dobar. Kontrola (DIN 1319.2. dijeli na subjektivno.20. zvučnim efektima. ISO 286-1) Postupak kontrole spada u objektivne postupke ispitivanja. DIN 2257. Objektivni postupci ispitivanja imaju dimenzionalnu karakteristiku i dijele se na mjerenje i kontrolu. može se nazvati ispitivanjem. Kontrolom se ne dobivaju brojčane vrijednosti kontroliranih veličina. objektivno i brojanje. mjerenje i kontrola 4. Ispitivanje se. 4. Kontrolom se dobiva informacija o karakteru procesa kojim se izrađuje kontrolirani komad. Brojanjem se utvrđuje ponovljivost neke pojave ili signala. bilo mjerne ili kontrolne. okusa ili vizualno. u principu. Osnove proizvodnih mjerenja 35 Slika 2.1. U dimenzionalnoj metrologiji i proizvodnim mjerenjima vrše se ispitivanja Subjektivno ispitivanje je zaključivanje o karakteristikama i pojavama na bazi osjećaja dodirom.2. Razlikuje od mjerenja. slika 2. čulom mirisa. Ispitivanje Sve što treba eksperimentalno provjeravati bez opreme ili uz korištenje bilo koje opreme. . Na osnovu rezultata kontrole zaključuje se o stabilnosti procesa ili potrebi korekcije upravljanja tehnološkim procesom. slika 2.20. DIN 19222. Rezultati kontrole.19. Ispitivanje.

adekvatnost pribora i alata. Ulaznom kontrolom ili predprocesnom se utvrđuje kvalitet ulaznih materijala u proces. mjerenje i kontrola Kontrola se prema procesu proizvodnje može organizirati kao:  Ulazna. Uključuje dimenzionalne kontrole i kontrole parametara procesa. To može biti termička obrada. alata.20. Ova vrsta kontrole može biti dogovorena i često je zadatak isporučioca navedenih kontroliranih stvari.  Međufazna. pribora. Proces kontrole zahtijeva poznavanje tokova materijala. transportne puteve. Ispitivanje. kao i drugih specifičnosti vezanih za određeni proizvodni proces. Završna kontrola proizvodnje se vrši na kraju procesa proizvodnje i ima za cilj još jednu kontrolu nakon procesa tehnološke obrade. dijelova koje isporučuju eksterni dobavljači. Osim toga treba znati raspored mašina. mehanička obrada nakon livenja i sl. maziva i pomoćnih sredstava i sl. dio montaže. Međufazna kontrola proizvodnje se uspostavlja na granici dvije ili više faza tehnološke izrade proizvoda.  Kontrola u toku proizvodnje.36 Proizvodna mjerenja Slika 2. Kontrola u toku proizvodnje je: Međuoperacijska kontrola se vrši nakon jedne ili više operacije u proizvodnom procesu. pakovanja i sve vezano za finalizaciju proizvoda prije isporuke. proizvodnih linija i faze izrade.  Međuoperacijska.  Završna . .

prema zahtjevu kupaca. a naročito od zahtjeva kupaca. Postoje različite vrste kontrolnih karata:  Kontrolne karte za praćenje mjernih veličina. 100% kontrola je selektivna kontrola i primjenjuje se u pojedinačnoj proizvodnji.dimenzija nalazi unutar propisanih granica tolerancije (gornje i donje). za proizvode od posebnog značaja (auto industrija).  Kontrolne karte za atributivnu kontrolu Praćenje mjerenih veličina u procesu proizvodnje vrši se :  Kartom mjera.  Kombinovane metode kontrole. za neponovljivu seriju proizvoda i sl.2. Statistička kontrola se najviše primjenjuje u proizvodnji. x karta  Kartom raspona mjera. R karta  Kartom standardne devijacije. Kontrola je provjera da li se kontrolirana veličina . . kontrola svih proizvedenih komada. σ karta Detaljnije o kontrolnim kartama dato je u tekstu četvrtog poglavlja. Prikazivanje rezultata kontrole vrši se pomoću kontrolnih karata. čime se izbjegava završna kontrola. Izbor metode zavisi od niza faktora.  Automatski procesi kontrole. zahtijevanog nivoa kvaliteta proizvoda i sl. Osnove proizvodnih mjerenja 37 Kontrola proizvoda može biti:  100% kontrola tj. Vrijednost kontrolirane veličine se izražava zaključcima:  mjerena veličina je u granicama tolerancije  mjerena veličina je iznad gornje granice tolerancije. X karta  Kartom srednjih vrijednosti.  mjerena veličina je ispod donje granice tolerancije.  Kontrola uz korištenje statističkih alata. Kontrola se može podijeliti na :  aktivnu i  pasivnu. Kontrolom se identificiraju odstupanja kontrolirane veličine od dokumentacijom predviđene. osposobljenosti proizvođača.

slika 2. Slika 2.38 Proizvodna mjerenja Kontrolna oprema može se koristiti u kontroli različitih aktivnosti u proizvodnji i održavanju i može bi sasvim jednostavna kao na slici 2. Slika 2. Automatska kontrola .21. promjena parametara koji utiču na proces kako bi se proces odvijao prema propisanim parametrima.22. Kontrolna oprema Automatskom ili aktivnom kontrolom se osim utvrđivanja stanja kontrolirane veličine vrši i automatsko upravljanje tj.21.22.

X = B · Xm gdje su: . U procesu proizvodnje donose se odluke kada će se vršiti kontrola. mjerenje izvještaj o mjerenju Mjera istinitosti rezultata mjerenja neke dimenzije se izražava u vidu greške. a kada mjerenje. Usvojena jedinica mjere Xm Ulaz Izlaz Mjerena Rezultat veličina X mjerenja B Slika 2. Proces mjerenja Mjerena veličina je B puta manja ili veća od usvojene jedinice (standarda) Xm.2.23. Rezultati pasivne kontrole nemaju uticaja na proces. ako se radi o jednom mjernom komadu ili jednom parametru koji se mjeri na manje od 20 komada vrši se mjerenje.24. U principu. Osnove proizvodnih mjerenja 39 Pasivna kontrola se izvodi nakon završene obrade dijelova ili izrade proizvoda. Mjerenje Mjerenje je skup operacija koje se vrše na objektu kako bi se odredile vrijednosti veličine koja se mjeri.3. Greška je razlika između očekivanih rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti. U postupku izrade proizvoda ili odvijanja procesa vrše se mjerenja s ciljem da se dobiju karakteristike proizvoda ili procesa onakve kakve su nacrtane u dokumentaciji ili propisane za odvijanje procesa. 4. Ako je broj komada veći od 20 vrši se kontrola predviđenog parametra.23. Slika 2. U klasičnom mjerenju vrši se uspoređivanje mjerene veličine X sa usvojenom jedinicom mjere (etalonom) Xm. slika 2. Mjerenje se vrši u toku izrade proizvoda i da bi se provjerile tehničko-tehnološke mogućnosti sistema za izradu jednostavnih i složenih proizvoda. Plan mjerenja.

a često se može izvršiti i kalibracija. 1. Treba za svako konkretno mjerenje napraviti najbolju kombinaciju graničnih uslova kako bi rezultati bili pouzdani. Eksplicitno definiranje mjernog zadatka i mjerene veličine. definirano je sedam osnovnih jedinica i izvedene jedinice od čega je osnovna jedinica u dimenzionalnim mjerenjima metar. 4. 7. Mjerenja dimenzija ili karakteristika površina nekog mjernog komada tj. kao karakteristike radnog komada (materijala. Kombinacija graničnih uslova Ograničenja ili granični uslovi mogu biti i u praksi i jesu vrlo različiti. Određivanje ukupnog rezultata mjerenja . 2. mjerni zadatak moraju biti tačno definirani. kupiti ili konstruirati. metod i proceduru mjerenja a onda razviti mjerni sistem.40 Proizvodna mjerenja B – brojčana (numerička) vrijednost mjerene veličine Xm – usvojena jedinica. Ukoliko ne postoji mjerni uređaj za planirana mjerenja tada treba definirati princip. 8. Definiranje jedinice u SI sistemu u kojoj će ce izraziti rezultati mjerenja Prema Međunarodnoj metarskoj konvenciji iz 1875. Vršenje mjerenja i određivanje rezultata Prilikom mjerenja nekada je moguće vršiti više operacija mjerenja (radi ponovljivosti ili reproduciranja) zbog čega treba rezultate mjerenja registrirati. Prije svakog mjerenja provjeriti mjerno sredstvo. 5. Proces mjerenja U procesu mjerenja neke veličine izuzetno je važno provoditi mjerenje prema određenom redoslijedu. 6. 3. Nakon toga odrediti mjernu nesigurnost mjerenja. Razmatranje uticaja na mjerenje Poznato je da nema mjerenja bez greške pa treba one greške koje je moguće ukloniti. površina mjerenog komada) ili uslovi pri kojima se vrše mjerenja. Izbor mjernog sistema ili mjernog instrumenta Ako za mjerni zadatak postoji mjerni uređaj onda se taj koristi. Kalibracija mjernog sistema ili instrumenta Kalibracija je komponenta sljedivosti prema osnovnoj jedinici i obezbjeđuje tačnost mjerenja.

Mjerenje uključuje i ocjenu rezultata mjerenja. dubina). interval povjerenja u kome će se nalaziti vrijednost izmjerene veličine. izvršiti planirane aktivnosti. Ocjena rezultata mjerenja ukoliko je to potrebno.2. postavljanje zadataka i ciljeva mjerenja. Mjerenje ima svoju tehnologiju i može posmatrati kroz nekoliko neizostavnih koraka bez obzira na prethodno navedeni cijeli postupak. da li o preciznim ili mjerenjima u fabrici. karakter njene promjene u vremenu. vjerovatnoća da se vrijednost izmjerene veličine nađe u intervalu povjerenja. Četvrta faza mjerenja je obrada i analiza podataka dobivenih mjerenjem. Sve aktivnosti mjerenja mogu se smjestiti u te četiri faze. Faze svakog mjerenja su: 1. Mjerenjem se ukazuje na stanje tehnološkog procesa. 2. Realizacija plana zacrtanih mjerenja obuhvata uslove i kriterije za postavljena mjerenja. 4. tip mjernog signala. Proces mjerenja u općem slučaju je složen proces. vrijeme kada će započeti mjerenje. Osnove proizvodnih mjerenja 41 Zajedno sa izmjerenom vrijednosti (srednja vrijednost mjerenja ili serije mjerenja). greške mjerenja i vjerovatnoće uključeni u intervale pouzdanosti. Mjerenje se mora provoditi prema redoslijedu koji ne treba da se zanemaruje i koji je dat u devet prethodno navedenih koraka. bez obzira o kojem proizvodnom mjerenju se radilo. Postoje četiri osnovne faze u mjerenju. obrada rezultata mjerenja. Svako mjerenje je posao koji treba ozbiljno planirati. 3. a zatim stručno obraditi rezultate mjerenja zavisno od toga kakva su mjerenja vršena. greška mjerenja. Prvu fazu mjerenja opisuje skup parametara kao što su: mjerena veličina (šta se mjeri. proizvodnog i drugih sistema u cjelini. koji se provodi unutar i izvan proizvodnog procesa u toku i poslije izrade proizvoda. . mjernu opremu. Prave se zaključci da li je mjerenje provedeno na odgovarajući način i da li su rezultati mjerenja. U drugoj fazi mjerenja pravi se plan mjerenja koji obuhvata tip i strukturu. vrijeme kada će se završiti mjerenje. izvršenje mjerenja. broj mjerenja i sl. formiranje plana mjerena (plan eksperimenta). koji parametri su mjereni i sl. Radi toga se može vremenski posmatrano proces mjerenja podijeliti u nekoliko faza. visina. jedinicom i mjernom nesigurnošću dobije se stvarni rezultat mjerenja 9. koliko je mjerenja vršeno. sa kojim ciljem su vršena. interval mogućih vrijednosti mjerene veličine. prečnik. vremenski interval u kome je vršeno mjerenje itd.

npr. Nije moguće izvršiti mjerenja ukoliko se ne definira baza idealne geometrije koja je osnova za mjerenje u odnosu na koju će se vršiti mjerenje i analizirati rezultati. Prvi postulat mjerenja glasi: Mjerena veličina mora biti jedinstveno definirana. Slika 2. Mjerena veličina prikazana je rezultatom mjerenja na indikatorskoj jedinici ili su rezultati. metričkom ili anglosaksonskom. Na slici 2.25. što je najčešći slučaj pohranjeni u memoriji kompjutera. b do g: Moguće definicije na realnom komadu Drugi postulat mjerenja glasi: Referenca ili mjerna jedinica moraju biti fiksne ili definirane konvencijom. Tačno se odredi šta je referentna površina u odnosu na koju se vrši mjerenje dužine. . dat je primjer kako se prvi postulat primjenjuje u proizvodnim mjerenjima. Za svako mjerenje treba da se zna u kojim jedinicama se izražava mjerni rezultat odnosno koja se mjerna jedinica koristi.signala koji se dobiju mjerenjem. u vidu dobivenih signala se obrađuju na osnovu odgovarajućeg algoritma za date namjene. Uz pomoć odgovarajućeg software-a podaci mjerenja.25. Prvi postulat mjerenja (Različite definicije mjerene veličine - razmaka između dvije paralelne ploče) a: Definicija na bazi idealne geometrije radnog komada. Mjerna jedinica mora biti tačno uzeta bez obzira o kom se mjernom sistemu radi.42 Proizvodna mjerenja Ukoliko se mjerenje ne vrši na klasičan način nego se koriste mjerni pretvarači različitih vrsta onda se mjerenje svodi na proces generiranja i pretvaranja mjernih informacija . Postulati mjerenja Prije svakog mjerenja treba imati na umu univerzalne pristupe mjerenju koji su definirani u vidu tri postulata.

Mjerna sredstva kojima se vrše mjerenja u proizvodnji se izrađuju da rade na određenom fizičkom principu koji postaje princip mjerenja. . Drugi postulat mjerenja Treći postulat mjerenja glasi: Mjerna tehnika mora biti jedinstveno usvojena sa svim uslovima i uticajima. Uslovi koji se pri tom moraju poštovati su mogućnosti i dosljedna primjena svih karakteristika izabrane mjerna opreme.27. Princip rada mjernih uređaja . elektrootporna mjerna traka itd). piezoelektrični. Osnove proizvodnih mjerenja 43 Slika 2. pneumatski. hidraulički i sl. fotoelektrični. Treći postulat mjerenja Korištenje mjerne tehnike zavisno od mjerenja koje se vrši je slobodan izbor i mogućnost korisnika ili zahtjev kupca. Takva mjerna sredstva su laser.26.princip mjerenja Princip mjerenja u dimenzionalnoj metrologiji se zasniva na poznatom fizičkom efektu (termoelektrični.2. Slika 2.).

28.28.  piezoelektričnom. Primjeri rada takvih sredstava prikazani su na slici 2.  fotoelektričnom. Mehanički.  optičkom.  električnom. Slika 2. uređaji i sredstva čiji se rad zasniva na slijedećim principima:  mehaničkom.  pneumatskom.  optoelektričnom.44 Proizvodna mjerenja Prema principu kao i sva druga mjerenja fizičkih veličina i za mjerenja u proizvodnji mogu se koristiti mjerni sistemi. pneumatski i optički principi mjerenja .

2. Podjela mjerenja Najčešće se u tehničkoj praksi koriste metode mjerenja kod kojih se mjerenje izvodi pomoću instrumenata koji rade na bazi mjernih pretvarača (senzora). Koordinatne mjerene mašine su mjerno informacioni sistemi i predstavljaju najsavremeniji oblik mjerenja. U principu mjerenje ovom metodom je postupak generiranja i pretvaranja informacija o mjernoj veličini.  trokoordinatne mjerne mašine (mjerno informacioni sistemi). Na slici 2. Mjerni instrumenti su samo dio strukturnog sistema članova međusobno povezanih u mjerni lanac.  digitalni. prikazana je šema podjele mjerenja po različitim kriterijima. Svaka od ovih metoda može imati dva načina registracije izmjene veličine i to :  analogni. .29.29. Slika 2. Prednosti koordinatnih mjernih mašina su višestruke i o njima će biti riječi u posebnom poglavlju. Ovako dobivene informacije mogu se registrovati ili mogu biti ulazne veličine za upravljanje procesima.  mjerenje na bazi mjernih pretvarača. Klasična mjerenja obuhvataju postupke upoređivanja mjerne veličine sa istorodnom poznatom veličinom. Osnove proizvodnih mjerenja 45 Ostale podjele proizvodnih mjerenja Proizvodna mjerenja se mogu razvrstati na :  klasična mjerenja u proizvodnji.

30. Slika 2.31. a kod digitalnih princip odbrojavanja Metode mjerenja mogu biti:  apsolutne i  relativne Apsolutne metode omogućavaju direktno očitavanje rezultata mjerenja na indikatoru ili registracionom članu. mjerenja pomičnim mjerilom.. slika 2. npr. Apsolutna i relativna mjerenja .46 Proizvodna mjerenja Slika 2.31. mikrometrima i sl. Analogne i digitalne metode mjerenja Kod analognih metoda koristi se princip skretanja.

33. Na slici 2. Diferencijalni metodi kontrole su dobri da se izvrši kontrola parametara mjerenog objekta složene konfiguracije. Kompleksni metod . Diferencijalni metod kontrole Slika 2.32. Kontrola se može izvoditi kontrolom svakog parametra posebno. Osnove proizvodnih mjerenja 47 Relativna (uporedna) metoda mjerenja zasniva se na poređenju mjerene veličine sa posebno izrađenim uzorkom ili etalonom. zatim širina i visina žlijeba. ožljebljenih vratila. Slika 2. Vrši se kontrola unutrašnjeg i spoljašnjeg prečnika. Ovaj vid kontrole se može vršiti po određenom redoslijedu kod proizvoda složene konfiguracije npr.32. slika 2. Diferencijalni metodi kontrole omogućavaju da se utvrdi koji su to uzorci zbog kojih je mjereni objekat van granica odstupanja. Metodi kontrole mogu biti:  diferencijalni (elementarni) i  kompleksni (integralni).2. Vrijednost izmjerene veličine izražava se na osnovu poznatih dimenzija uzorka (npr. sloga graničnih mjerki) i odstupanja relativne dimenzije čija se vrijednost očitava na mjernom sredstvu koje se koristi za mjerenje (poređenje).31 je prikazano poređenje sa graničnim paralelnim mjerkama.

optičke metode mjerenja i kontrole. Tada kazaljka mjernog instrumenta skrene i pokaže koliko je odstupanje od referentne vrijednosti. Ovaj metod se koristi za vaganje kod različitih vrsta vaga. Ove metode su npr. Uglavnom se postupak svodi na razmatranje kontroliranih komada na dobre i loše . Prvo se mjeri mjerni pribor podesi na nulu uz pomoć nekog etalona npr. kako mu i samo ime kaže. Zbir . Na njemu je kao nulta vrijednost registrirana referentna vrijednost. Zatim se uporedi sa referentnim objektom. ili kod mjerenja elektropretvaračkim mjernim trakama gdje se koristi električni most. Slika 2. Kontaktne metode koriste instrumente čiji mjerni pipak dodiruje mjereni ili kontrolirani objekat u toku mjerenja ili kontrole. Nulti metod. svodi se na dovođenje razlike između mjerene i referentne vrijednosti na nulu i uspostavljanje ravnoteže.33.35. slika 2.34 prikazan je komparator sa kontaktnim pipkom.48 Proizvodna mjerenja Kompleksni metod se koristi za kontrolu gotovih proizvoda složene izrade. Prema korištenoj mjernoj opremi metode mjerenja i kontrole se mogu podijeliti i na:  kontaktne (taktilne) i  bezkontaktne. slika 2. Parametri se kontroliraju istovremeno. Ovaj metod se koristi u završnoj kontroli u proizvodnom procesu. Na slici 2.škart.34. Mjerno sredstvo za kontaktnu kontrolu Bezkontaktnim metodama se vrši mjerenje ili kontrola objekata ili parametara bez fizičkog dodira sa njima. graničnih paralelni mjerki. Pri tome se loši komadi razvrstavaju na one koji se mogu doraditi i one koji se odbacuju jer se ne mogu popraviti naknadnom doradom. Kompenzacioni metod je kombinacija nultog metoda i metoda skretanja.

predstavlja izmjerenu vrijednost parametra.36.36. Mjerna veličina se upoređuje sa mjerom pomoću mjernog uređaja. slika 2. Kompenzacioni metod mjerenja Korištenjem mjerne tehnike mogu se vršiti mjerenja i dobiti rezultati na neki od sljedećih načina:  direktno. referentne i nakon toga zabilježene vrijednosti. Vrijednost mjerne veličine se direktno očitava iz rezultata mjerenja.  grupno i  centralizovano (kompleksno) Najjednostavnija mjerenja sa aspekta dobijanja rezultata su direktna mjerenja.2. Slika 2. Nulti metod i električni most 1 – ulazna mlaznica 2 – indikator 3 – konusna igla 4 – izlazna mlaznica 5 – kompenzaciona komora 6 – membrana 7 – mjerna mlaznica 8 – kontrolisani objekat 9 – mjerna komora 10 – ulazna mlaznica Slika 2. graduisanog u .35.  indirektno. Osnove proizvodnih mjerenja 49 te dvije vrijednosti.

ali i u slučaju kada se direktnim mjerenjem dobiju rezultati manje tačnosti. brže i jeftinije doći do rezultata mjerenja. mjerenje dužine je upoređivanje sa mjernim uređajem koji ima skalu u metrima i manjim jedinicama. Tražene veličine dobiju se rješavanjem sistema jednačina.  tehnička mjerenja. S obzirom na tačnost rezultata. Slika 2.  u cilju provjere i kontrole. Indirektno mjerenje Grupna mjerenja se provode tako što se istovremeno vrši direktno mjerenje više istorodnih veličina. Kod ovih mjerenja treba uspostaviti vezu između mjernih veličina. Kompleksna mjerenja se provode tako sto se istovremeno vrši mjerenje više nejednorodnih veličina. Ova mjerenja vrše se u slučaju kada je jednostavnije. Kod indirektnog mjerenja mjerna veličina se dobiva se posredno iz poznatih relacija koje povezuju izmjerene i tražene veličine. . npr.37. mjerenja mogu biti :  maksimalne tačnosti. Na primjer.50 Proizvodna mjerenja odgovarajućim jedinicama. mjeri se dužina stranice kvadra i na osnovu nje izračuna zapremina kvadra.

Aktivni mjerni sistemi su funkcionalno povezani preko specijalnih upravljačkih jedinica sa izvršnim organima mijenjajući parametar npr.  procesna i  postprocesna Predprocesna mjerenja vrše se prije procesa. ). postprocesna nakon završetka procesa (kontrola serije. Procesna mjerenja se obavljaju u toku odvijanja procesa. Prema uticaju rezultata na proces mjerenja mogu biti :  aktivna i  pasivna. Mjerenja čiji je cilj kontrola imaju greške koje se kreću u zadanim granicama. itd. pribora i alata od oštećenja koja mogu nastupiti uslijed obrade neodgovarajućih komada. Cilj pasivnih mjerenja je dobivanje informacije o izmjerenoj veličini kako bi se izvršila selekcija loših komada kada se mjerenja provode u proizvodnim procesima. obrada u metaloprerađivačkoj industriji. Osim toga aktivni mjerni sistemi mogu da vrše kompenzaciju greške obrade kao i korekciju dimenzija na osnovu rezultata mjerenja ili statističke ocjene izmjerenih vrijednosti iz serije. čiji rezultati daju vrijednosti najveće tačnosti s obzirom na postojeći nivo tehnike. Zaštita u predprocesnim mjerenjima podrazumijeva zaštitu mašina. npr. . režima obrade. Ova mjerenja se koriste za dobivanje odgovarajućih jedinica fizičkih veličina i konstanti. a cilj im je kontrola i zaštita. Osnove proizvodnih mjerenja 51 U prvu grupu se ubrajaju etalonska mjerenja. Aktivna mjerenja se vrše s ciljem upravljanja i regulisanja procesa. Ova vrsta mjerenja se provodi u laboratorijama.2. Obuhvataju niz mjernih i kontrolnih radnji. Kontrola podrazumijeva otklanjanje loših komada. To su mjerenja koja se vrše u cilju kontrole i dijagnostike stanja sistema. Ova vrsta mjerenja najčešće se koristi u proizvodnji i obuhvata različite vrste mjerenja zavisno od toga o kakvom se tehničkom sistemu radi. U zavisnosti od procesa koji se odvija mjerenja mogu biti :  predprocesna. Veličina i vrsta greške zavisi od korištene mjerne opreme i metode mjerenja. odmicanje i primicanje alata. a služi za uvođenje standarda i provjeru mjerne tehnike u proizvodnim mjernim laboratorijama i pogonima Tehnička mjerenja koja se vrše u proizvodnim i pogonskim uslovima imaju grešku. klasiranje proizvoda.

52 Proizvodna mjerenja .

Granična mjerila za dužinu 3.  Mjerne ploče. Mjerenje i kontrola uglova 1. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 53 3 Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 1. Mogu biti:  bez pokazivanja mjerne veličine  sa pokazivanjem mjerne veličine U grupu mjerila bez pokazivanja mjerene veličine spadaju:  Granična mjerila.  mikrometri i  komparatori. Tolerancije i tolerancijska mjerila 4. Osnovni principi mjerenja 7.1. U principu mjerila za mjerenje dužine dijele se prema principu rada.  Tolerancijska mjerila.  Šabloni i kalibri. Uvod Postoje različite podjele mjernih sredstava za proizvodna mjerenja i uglavnom su prikazane na slici 3. Uvod 2.  Lenjiri bez skale. U ovom poglavlju biće opisana mjerila za mjerenje u proizvodnji koja rade na mehaničkom principu. U grupu mjerila i mjernih uređaja sa pokazivanjem mjerene veličine spadaju:  mjerila sa nonijusom. Mjerila sa nonijusom 5.3. . Karakteristike mjerne i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja 6.

mjerni projektor. trake. 54 etaloni. Mjerila za dužinu koja rade na drugim Proizvodna mjerenja komad ili se određuje i vrijednost jedne mjerene dimenzije. interferom komparatori. Podjela mjernih sredstava proizvodnih mjerenja mjerni centri optička mjerne mašine. mjerni roboti elektronska trokoordinatna samo kontrolira u cilju provjere ili prenosi njena vrijednost na mjereni radni slijedi biti prikazani i jedni i drugi. diferenc. Zato će u tekstu koji U proizvodnim mjerenjima se najčešće mjeri jedna dimenzija bilo da se ona . sa optička prizmom. sa ogledalima. sa staklenim lenjirom.1. kalibri. granična mjerne glave jednostruka lenjir. brzinski pneumatska jednookordinatna sa lupama. toler. mjerni satovi. mjerna mašina elektronska dvokoordinatna Slika 3. mikrometri. visokog pritiska. mjerila. laseri mjerne mašine elektronska mjerni mikroskop. alatni mikroskop optička j ši MJERENJE DUŽINA MJERNA SREDSTVA ZA mjerni mikroskop. mjerila mjerni aparati 2. Abbeova. Granična mjerila niskog pritiska. skale višestruka mehanička pomična mjerila. kontaktni interferometri.

 Cilindrične granične mjerke i prstenovi su također svrstani u ovu grupu.  Više od dvije ravne i paralelne površine posjeduju stepenaste granične mjerke. prvobitno ostvareni metar. Kod graničnih mjerki rastojanje dvije krajnje površine predstavlja jednu tačno određenu dužinsku mjeru.05 mm.2.3. Granična mjerka je etalon za dužinu.  Loptaste (kuglične) granične mjerke imaju dvije mjerne površine.utjelovljena mjera metra Na osnovu mjerenja meridijana između Dankrika i Barcelone od 1792 do 1798 godine izrađena je u Francuskoj mjera metra. kod kojih rastojanje dvije ravne i paralelne površine utjelovljuje jednu dužinsku mjeru. Najrasprostranjenije granične mjerke u tehnici mjerenja dužina su:  paralelne granične mjerke. ali kod njih je dužinska mjera predstavljena veličinom kružnog cilindra. koje pripadaju zajedničkoj kugli. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 55 principima mjerenja osim mehaničkog i biće prikazana posebno u drugim poglavljima uz opis navedenih principa rada.  Uglovne granične mjerke imaju ravne. Dužina . . Slika 3. One predstavljaju uglovnu mjeru i ne svrstavaju se u dužinske utjelovljene mjerke. To je bila granična mjerka iz čiste platine pravougaonog poprečnog presjeka dimenzija 25 X 4. ali neparalelne mjerne površine.

Npr.1. Paralelne granične mjerke Paralelne granične mjerke su najvažnije utjelovljene mjerke u tehnici mjerenja dužina.  0. odnosno njemačkim nacionalnim standardom DIN 861 sa nazivnim dužinama od 0. . II tačnosti koriste se opću provjeru mjerila. I. Klase tačnosti graničnih mjerki Granična mjerila za dužine izrađuju se u pet klasa tačnosti za određene namjene i to:  00. granične mjerke zauzimaju ključnu poziciju. Kalibraciona granična mjerila se koriste za kalibraciju drugih mjerila jer se njihovim korištenjem mogu ispuniti zahtjevi koji se traže od mjerila za kalibraciju. slika 3.56 Proizvodna mjerenja 2.1. Koriste se u kalibracionim laboratorijama. Klasa I se koristi u provjeri mjerila kojima se vrše mjerenja u proizvodnji od kojih se zahtijeva velika tačnost. klasa 0 koristi se za provjeru mjerila kojima se želi postići velika preciznost. na jedinicu dužine metar. Paralelne granične mjerke su standardizirane internacionalnim standardom ISO 3650. U hijerarhijski uređenom lancu prenošenja mjera sa etalona.  I.5 mm do 1000 mm . Mjerila klase tačnosti 00 su ona koja služe za kalibraciju na početku postupka kalibracije svakog kompleta graničnih mjerila. Osnovna uloga graničnih mjerila ove klase tačnosti je da posluže kao etalon proizvođačima graničnih mjerila kao i u laboratorijama gdje se umjeravaju mjerila.  kalibraciona K. putem sljedivosti.  II. Klase graničnih mjerila 0.

Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 57 Slika 3. Većinom korišteni materijal za izradu graničnih mjerki su keramike i keramičko staklo .4 Stepenaste mjerke (etalon QFM. visoka stabilnost mjere i oblika kao i neznatna sklonost prema koroziji. pri čemu se svaka pojedinačna dužina obrazuje odstojanjem dvaju ravnih površina.zerodur. koeficijent termičkog širenja materijala i visoka tvrdoća.2.3. Garnitura paralelnih graničnih mjerki Materijal. Stepenaste granične mjerke Stepenaste granične mjerke predstavljaju više dužinskih mjera na jednom osnovnom tijelu. Erlangen) .3. 2. koeficijent termičkog širenja i stabilnost mjere Pored mjernih svojstava. Slika 3. kao kriteriji za ocjenu kvaliteta graničnih mjerki su izbor i postupak obrade materijala. Od stepenice do stepenice mogu se postići pravilni ili nepravilni mjerni razmaci. U okviru osobina su I nizak stepen provođenja toplote. Važna svojstava materijala graničnih mjerki su visoka otpornost na habanje.

Garnitura cilindričnih mjerki Za kontrolne osovinice prema DIN 2269 utvrđena su tri stepena tačnosti: 0. Prema izvedbi u zavisnosti od primjene mogu biti različito stepenovane. a također predstavljaju element oblika kružnog cilindra. navoja. to se mora svaki primjerak kalibrirati. To su kontrolne osovinice određene DIN-om 2269 koje imaju najveći nazivni prečnik 20 mm. ozubljenja.Cilindrične mjerke (kontrolne-mjerne osovinice) Utjelovljene mjerke su i cilindrične mjerke. u vrlo uskim tolerancijama izrade.6.3. standardizirani su DIN-om 2250 dio 1 i za preciznu tehniku DIN-om 2250 dio 2. U tabelama standarda navedene su pripadajuće tolerancije. 2. slika 3. račvi itd. pojedinačno su mjerne površine uzastopno poredane. 30 ili 50 mm.4.4. Pored ovoga koriste se i kao etaloni za podešavanje mjernih uređaja.5. predstavljaju univerzalno mjerilo. tako da sve predstavljene dužinske mjere leže na jednoj zajedničkoj mjernoj osi. Kako kod stepenastih graničnih mjerki mjerne površine većinom leže samo u približnoj poziciji prema pripadajućim nazivnim dužinama. rastojanja. 1 i 2. Kontrolne osovinice utjelovljuju spoljnu mjeru prečnika kružnog cilindra. 2. Slika 3. Pored paralelnih graničnih mjerki ubrajaju se u najvažnije referentne etalone. kugli. Kontrolni (mjerni) prstenovi Prstenovi utjelovljuju veličine unutrašnjeg cilindra. 25.5. . slika 3. Pošto mogu biti postavljene u horizontalnom. Za opću primjenu i za pneumatska mjerila dužina. Mjerne površine mogu biti tako postavljene. obično 20. Proizvode se u dužinama do 2000 mm.58 Proizvodna mjerenja Slično kao kod ljestvica. slika 3. da obrazuju spoljne i unutrašnje mjere. vertikalnom a također i u svakom drugom radnom položaju. Koriste se pri ispitivanju cilindričnih otvora.

5 mm do 200 mm. a obje su znatno uže od tolerancije dimenzija tO. Akreditirane laboratorije za kalibraciju prstenova postižu uobičajeno najniže mjerne nesigurnosti sa nazivnim prečnicima od 1. Odstupanje površine predmeta od idealnog geometrijskog oblika se naziva greška oblika. Kao što tolerancije mjera predstavljaju granice u čijim okvirima mogu da se kreću dimenzionalna odstupanja predmeta.3. da nastupe greške oblika i položaja predmeta. određena graničnim mjerama među kojima mora da se nađe granična mjera.) mogu. 3. određena dozvoljenim odstupanjem paralelnosti površine A prema polaznoj površini B. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 59 Slika 3. ili kada su one uže od uobičajenih tolerancija koje se ostvaruju obradom na alatnim mašinama. tako su i za geometrijske greške.6. slika 3. Tolerancije. kada to funkcionalnost dijela zahtjeva. Izvedbe kontrolnih prstenova Pri njihovoj kalibraciji ne mogu se postići manje mjerne nesigurnosti kao kod paralelnih graničnih mjerki. Ove tolerancije se propisuju crtežom kada je to potrebno. određena maksimalnim dozvoljenim odstupanjem ravnosti površine A. Kao što se to vidi sa slike. također ustanovljene odgovarajuće tolerancije.  tolerancija oblika. .  tolerancija položaja.7. Razlog tome je nepristupačnost mjernim mjestima i zakrivljenost oblika površine. površina.Tolerancije geometrijskog oblika i položaja i tolerancijska mjerila Pri izradi nekog geometrijskog elementa (rupa. tolerancija oblika tF je manja od tolerancije položaja tP. mogu se podijeliti na:  tolerancija mjera. ugao itd.

su greške odstupanje položaja.60 Proizvodna mjerenja Slika 3. .  centričnosti. Prisutna odstupanja u odnosu na neki geometrijski etalon.7. Najčešće greške položaja su odstupanja od:  paralelnosti. Greške položaja bitno zavise od tačnosti rada mašine na kojoj se predmet obrađuje. kao i od tačnosti kojom se taj predmet postavlja na mašinu.  upravnosti.  cilindričnosti. naglim zagrijavanjem predmeta pri obradi bušenjem. oblikom samog predmeta. Najčešće greške oblika su odstupanja od:  kružnog oblika. vibracijama mašina za obradu. Tolerancije Osim već pomenutih faktora mašinske obrade ova vrsta grešaka može biti prouzrokovana savijanjem predmeta. nejednakim dodacima za obradu itd.  ravnosti.

Tolerancije oblika Ovalnost Presjeci po ravnima upravnim na osu nekog predmeta (osovinu ili rupu) trebalo bi da imaju pravilan kružni oblik. su prikazani grafički simboli za označavanje geometrijskih tolerancija na crtežima. Numeričke vrijednosti. Slovima A i B su označeni bazni geometrijski elementi u odnosu na koje važi tolerancija položaja. Slika 3. Na slici 3. međutim. imaju ovalan. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 61  simetričnosti.1. . Uz svaki simbol je naveden i primjer primjene. Cilindričnost Čak i kada presjeci po ravnima upravnim na osu predmeta predstavljaju pravilne krugove.8. eliptičan ili sasvim nepravilan oblik. Jedan od najčešćih slučajeva odstupanja od cilindričnosti predstavlja koničnost predmeta Ostala odstupanja cilindričnosti su konkavnost i konveksnost ("buričast" oblik). Odstupanje od kružnog oblika naziva se ovalnost.  nagiba. mada odstupanje nije ovalno nego samo odstupanje od kružnice.3. Polje tolerancije se izražava rastojanjem dva saosna cilindra t između kojih mora da se nađe posmatrana površina. Tolerancija ovalnosti predstavlja kružni prsten širine t u čijim granicama mora da se nađe profil presjeka predmeta. oni se mogu međusobno razlikovati po prečniku. izražene u milimetrima ukazuju na širinu dozvoljenog tolerancijskog polja navedenog odstupanja.  saosnosti (koaksijalnosti).8. Grafički simboli za tolerancije oblika i površina 3.

je ograničena cilindrom prečnika t. Tolerancije položaja Paralelnost Tolerancije paralelnosti se mogu svrstati u nekoliko kategorija.  Paralelnost neke linije u odnosu na neku baznu ravan (ili obrnuto). polaznu liniju. Položaj nekog elementa Postoje sljedeće tolerancije položaja nekog elementa:  Položaj tačke: zona tolerancije je krug ili cilindar prečnika t. Tolerancija t ograničava prostor u kome mora da se nađe obrađena linija ili površina. Tolerancija ravnosti se izražava kao prostor t ograničen dvjema paralelnim ravnima između kojih mora da se nađe obrađena površina. .2. Tolerancija t ograničava prostor u čijim granicama mora da se nalazi obrađena linija ili površina.  Paralelnost neke površine u odnosu na neku baznu ravan. 3. Pri odstupanju ose u prostoru zona tolerancije.  Položaj linije u jednom pravcu: zona tolerancije je ograničena rastojanjem t dviju linija. u kojoj mora da se nađe posmatrana linija.62 Proizvodna mjerenja Centričnost Osa predmeta koja bi trebalo da predstavlja pravu.  Upravnost površine u odnosu na neku baznu površinu. Odstupanje ose od prave linije može biti izraženo u ravni ili prostoru. odnosno ortogonalnost. čiji centar se nalazi u teorijskom centru posmatrane tačke određene kotama crteža. Upravnost Postoje sljedeće vrste tolerancija za upravnost. simetrično udaljenih od teorijskog položaja posmatrane linije.  Upravnost linije na neku baznu liniju ili  upravnost linije na neku baznu površinu (ili obrnuto). Pri odstupanju ose u ravni zona tolerancije se svodi na jedan pojas ograničen dvjema pravim paralelnim linijama na rastojanju t.  Paralelnost neke linije u odnosu na neku baznu. u ovom slučaju je kriva linija. Ravnost Greška ravnosti je prisutna kada se obrađena površina ne poklapa sa idealnom ravni.

Polje tolerancije je određeno cilindrom prečnika t. . Postoje različiti načini kako se mogu razvrstati tolerancijska mjerila.Tolerancijska mjerila Da bi se obezbijedila brža i jednostavnija kontrola obrađenih predmeta. podjednako udaljena od bazne ose. pri operaciji brušenja nastupiti i greške položaja (gubitak saosnosti). čija osa se poklapa sa teorijskim položajem posmatrane linije.  Simetričnost između dviju paralelnih pravih: zona tolerancije u kojoj mora da se nalazi posmatrana osa je ograničena dvjema paralelnim pravama na rastojanju t. Tokom obrade ova dva cilindrična rukavca. kao kontrolni alati se koriste tolerisana fiksna ili jednostruka mjerila. Simetričnost Postoje sljedeći slučajevi. Tolerancijska mjerila se izrađuju u dva osnovna oblika:  u obliku račvi za kontrolu spoljašnjih i  u obliku čepova za kontrolu unutrašnjih dužinskih mjera.9. Uporedna fiksna mjerila ne obezbjeđuju. koja omogućavaju neposrednu kontrolu mjera i oblika predmeta metodom upoređivanja. Nagib To su greške koje se odnose na dva elementa nekog predmeta koji treba da su međusobno nagnuti pod nekim određenim uglom (slučaj koji se nalazi između paralelnosti i upravnosti). 3. čija osa se poklapa sa baznom osom. U tom cilindru mora da se nađe i stvarna osa posmatranog elementa. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 63  Položaj linije u više pravaca: zona tolerancije t u kojoj mora da se nađe linija je ograničena prečnikom t cilindra. dakle. podjednako udaljene od bazne ravni. Saosnost ili koaksijalnost Predmet se sastoji od dva koaksijalna cilindrična rukavca različitih prečnika. mjerenje neke kote na predmetu.  Simetričnost između dvije paralelne ravni: zona tolerancije je ograničena dvjema paralelnim ravnima na međusobnom rastojanju t. nego pružaju mogućnost da se ustanovi da li se neka zadata dužinska mjera nalazi ili ne nalazi u toleranciji predviđenoj crtežom Kontrolnici ili tolerancijska mjerila služe za kontrolu proizvoda. mogu.3.3. osim već opisanih odstupanja mjera i oblika. a prikazani su na slici 3. između kojih mora da se nalazi ravan simetrije. naročito pri serijskoj izradi jednakih predmeta.

prijemna . . Prema namjeni kontrolnici se dijele na:  Radne  Prijemne i  Revizione Radionička radna mjerila se koriste neposredno u proizvodnji.10.9. Korištenjem račve i čepa. Podjela tolerancijskih mjerila prema različitim kriterijima Kontrolnicima ili tolerancijskim mjerilima se povjerava da li se kontrolisana veličina nalazi u granicama dozvoljenih odstupanja.diferencijalna .radna Prema namjeni .reviziona Slika 3. slika 3.jednostrane Provjera oblika . ali se ne utvrđuje vrijednost kontrolisane veličine niti mjerno odstupanje. reviziona mjerila služe za provjeru i prijem radnih kontrolnika.64 Proizvodna mjerenja Tolerancijska mjerila Prema mogućnostima -regulirajuće korištenja -dvosmjerna . To su čvrsta mjerila sa stranom "IDE" i "NE IDE". prijemna za prijem. iznad ili ispod njih. a reviziona za završnu kontrolu proizvoda i kontrolu radnih mjerila.kompleksna . Prije svega.dvostrane Provjera broja kontrolisanih parametara . može se odrediti da li je kontrolirana dimenzija u granicama dozvoljenih tolerancija. Prema konstrukciji kontrolnici mogu biti:  čvrsti i  podesivi Podesivi regulacioni omogućavaju neutralisanje habanja i podešavanje mjerila za kontrolu dimenzija različitih vrijednosti i različitih odstupanja.

Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 65 Podesivi dvojni čep Nepodesivi dvojni čep Nepodesiva dvojna račva Podesiva račva 31.750 31. To znači da je mjerno područje jednostrukih mjerila svedeno na samo jednu vrijednost (nazivnu mjeru). unutrašnjih i spoljašnjih navoja. koničnosti.979 20. rupa. Karakteristika fiksnih.775 31.10. Tolerancijska mjerila. . račve i čepovi Prema obliku mjerila mogu biti:  jednostrana i  dvostrana Ona se koriste za kontrolu mjere i oblika osovina.979 20 Maksimalna dimenzija Minimalna dimenzija Slika 3. Zato se njima može da kontrolira samo jedna vrsta predmeta ili. prvenstveno u visokoserijskoj proizvodnji predmeta sa naznačenom tolerancijom.775 20 h7 19. samo jedna određena mjera.3.75 Strana ide Strana ne ide 31.000 19.75 H7 31. još tačnije rečeno. jednostrukih mjerila jeste da je svako od njih svojim oblikom prilagođeno za određenu nazivnu mjeru.

Oblik. uslijed dejstva termičke dilatacije svoje mjere. Jednostruka ili fiksna mjerila se prvenstveno koriste kao kontrolni alati u serijskoj proizvodnji. odnosno promjene mjera. . Materijali za jednostruka mjerila Jednostruka mjerila. ali je moguće ustanoviti da li se ta dimenzija nalazi ili ne nalazi u predviđenoj toleranciji izrade. Pomoću jednostrukih mjerila se ne može izmjeriti apsolutna vrijednost neke dužinske veličine na predmetu. Osim toga znatno se umanjuje mogućnost pojave greške. kao i svrhu stabilizacije čime se sprečavaju deformacije. Njihov glavni nedostatak jeste da se mogu primijeniti samo za jednu vrstu kontrole i samo za jednu nazivnu mjeru. nazivnim mjerama i tolerancijama koje žele da se ostvare pri kontroli. Drugim riječima. određene za dodir sa površinama radnih predmeta. Za potrebe visokoserijske proizvodnje predmeta posebnog oblika i mjera jednostruka mjerila se izrađuju u skladu sa oblikom. Glavne vrste fiksnih. Kako posjeduju visoku tačnost dimenzija. Očigledno je da jednostruka mjerila moraju biti izrađena u višoj klasi tačnosti od one u kojoj su izrađeni predmeti koji će njima biti kontrolirani. Jednostruka mjerila se izlažu termičkoj obradi sa ciljem da im se poboljša tvrdoća i otpornost prema habanju. što je naročito značajno za jednostruka mjerila namijenjena za kontrolu velikog broja radnih predmeta. U odnosu na višestruka mjerila sa direktnim očitavanjem jednostruka mjerila su jednostavnija i omogućavaju znatno bržu kontrolu mjera predmeta. jednostrukih mjerila su: paralelna granična mjerila. specijalnih karbida itd. tolerancije izrade jednostrukih mjerila moraju biti uže od onih za predmete koji će se njima kontrolisati. Ako mjerilo ili predmet imaju temperature različite od 20C dobit će se pogrešni rezultati kontrole. izrađuju se od specijalnog čelika otpornog prema oksidaciji. Oblik i mjere jednostrukih mjerila moraju svakako biti tačniji od oblika i mjera predmeta za čiju kontrolu su namijenjeni. mjerne površine mogu biti izrađene od tvrdih metala. mjere i tačnost su odabrani tako da mogu da obezbijede brzu i neposrednu kontrolu metodom upoređivanja. Iz tih razloga se koriste smo za kontrolu i provjere predmeta u serijskoj proizvodnji. Materijal od kojeg se izrađuju mjerila mijenja se pri promjeni temperature. Da bi im se povisila otpornost prema habanju. jednostruka profilisana mjerila za specifične namjene. jednostruka mjerila se po pravilu koriste na propisanoj temperaturi. tolerancijska mjerila za kontrolu osovina i rupa. naročito njihove mjerne površine.66 Proizvodna mjerenja odnosno na tolerancijsko polje vezano za tu nazivnu mjeru.

 mjerila za konične predmete. Oblik mjerila Oblik jednostrukih mjerila je komplementaran radnim predmetima. Jednostruka mjerila za proizvodnju Mjerila za proizvodnju su ona koja se pri procesu obrade koriste u radionicama za provjeru tačnosti izrade radnih komada. mjerilo za osovine posjeduje otvor. odnosno tačnosti izrade. prije nego što se oni puste na tržište. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 67 Vrste jednostrukih mjerila Jednostruka mjerila se razlikuju:  po svom obliku i  po vrsti kontrole kojoj su namijenjena. Izrađena su tačnije od prethodnih i manje su podložna habanju. Na primjer. a mjerilo za navoj ima sopstveni navoj.  mjerila za kontrolu i  mjerila za provjeru tačnosti. mjerilo za kontrolu rupe ima pun presjek.3.  po tome da li obavljaju jednostavnu ili diferencijalnu kontrolu.  mjerila za rupe. Glavne vrste jednostrukih mjerila su:  mjerila za osovine. Kvalitet jednostrukih mjerila i osnovne namjene U zavisnosti od višeg ili nižeg stepena kvaliteta. Jednostruka mjerila za kontrolu To su mjerila koja se koriste u fazi kontrole po završenom ciklusu serijske obrade predmeta.  po nazivnoj mjeri koja ih karakterizira.  po načinu upotrebe i kvalitetu izrade. . Ona se brzo troše i moraju da se kontroliraju u propisanim vremenskim razmacima.  mjerila za ožljebljenje osovine.  mjerila za unutrašnje i spoljašnje navoje. odnosno usklađen sa oblikom i mjerama predmeta koje treba kontrolirati. kao i u zavisnosti od učestanosti primjene jednostruka mjerila se dijele na:  mjerila za proizvodnju.

različito jednostruko mjerilo. o čemu moraju da vode računa proizvođači mjernog alata. Za određenu nazivnu mjeru ta mjerila određuju gornju i donju graničnu mjeru između kojih mora da se nađe stvarna mjera predmeta koji se kontrolira. pa su zato skuplja i osjetljivija. Jednostruka mjerila mogu samo da registriraju da li je stvarna mjera predmeta veća ili manja od nazivne. ako stvarna mjera predmeta koji se kontrolišu mora biti održana iznad (za osovine) ili ispod (za rupe) nazivne mjere mjerila. To znači da se za kontrolu svake mjere mora koristiti drugo. . maksimalnu i minimalnu. odnosno vrijednost dužine za koju su određena. Naravno. ako stvarna mjera predmeta koji se kontroliše mora biti održana ispod (za osovine) ili iznad (za rupe) nazivne mjere za mjerila ili  tipa "NE IDE" ("NE PROLAZI"). O ovom ograničenju se mora voditi računa pri projektovanju serijske proizvodnje nekog predmeta. nego samo za jedan ograničeni broj dimenzija među onim najčešćim. u čijim okvirima mora da se nađe stvarna mjera predmeta koja se kontrolira. Diferencijalna mjerila Diferencijalna mjerila jednim mjernim alatom objedinjuju funkciju dva jednostavna jednostruka mjerila. tako što se u crteže unose one kote za čiju kontrolu se na tržištu mogu naći standardna jednostruka mjerila. a po kriterijima standardizacije i unifikacije utvrđenim sistemom tolerancija ISO. odnosno da registrira granične mjere. svako jednostruko mjerilo se karakterizira i tolerancijskim poljem koje je u stanju da kontrolira. Ona su izrađena od dva uparena elementa koji se zovu strana "IDE" i strana "NE IDE". Razlika između strana "IDE" i "NE IDE" je jednaka tolerancijskom polju predmeta koji se kontrolira. Jednostruka mjerila omogućavaju kontrolu samo jedne granične mjere (maksimalne ili minimalne). a ne registruju stanje druge granične mjere. Osim svojom nazivnom mjerom.68 Proizvodna mjerenja Jednostruka mjerila za provjeru tačnosti Ova mjerila služe za periodičnu provjeru tačnosti rada mjerila za proizvodnju i mjerila za kontrolu. Izrađuju se u užim tolerancijama od prethodna dva tipa mjerila. jednostruka se mjerila ne izrađuju za sve mjere. Nazivna mjera jednostrukih mjerila Jedna od karakteristika jednostrukih mjerila jeste njihova nazivna mjera. ali ne i za koliko je ona manja ili veća.  Mogu biti tipa "IDE" ("PROLAZI").

4. jer ona omogućavaju da se kontroliranjem samo jednim mjernim alatom ustanovi da li su predmeti u predviđenoj toleranciji ili to nisu. Osim toga kod podesivih jednostrukih mjerila se mogu uspostaviti početni uslovi ako se tokom vremena promijenilo rastojanje između mjernih površina."NE IDE". Jednostrana diferencijalna račva "IDE" . 3. Jednostavno prstenasto mjerilo. Slika 3. moguće je do izvjesnih granica mijenjati rastojanje između mjernih površina. Podešavanje se obavlja mikrometarskim navojem.3. Račve . odnosno moguće je kontrolirati predmete različitih nazivnih mjera. 2. su prikazane glavne vrste jednostrukih mjerila za osovine: 1. Jednostavna račva."NE IDE".11.1.Tolerancijska mjerila za osovine Jednostruka mjerila za osovine služe prvenstveno za kontrolu prečnika valjkastih tijela (osovina). bilo da su ona jednostavna ili diferencijalna. Podesivim mjerilima se može proširiti područje mjerenja. na primjer uslijed habanja radnih površina. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 69 Diferencijalna mjerila se koriste češće od jednostrukih. 5. Podesiva diferencijalna račva tipa "IDE" . Na slici 3. 3.3. Činjenica da su ova mjerila podesiva nije dovoljna da se ona smatraju višestrukim mjerilima opšte namjene. mada u izvjesnim slučajevima mogu biti upotrijebljena i za kontrolu prizmatičnih tijela. Poslije obavljenog podešavanja ona se koriste kao jednostruka mjerila. Podesiva jednostruka mjerila Kod nekih jednostrukih mjerila. Osim toga maksimalna mogućnost podešavanja je ograničena na nekoliko milimetara. Dvostrana diferencijalna račva tipa "IDE" . (sa otvorom na jednoj strani)."NE IDE".11.

Njihova dva otvora služe za kontrolu prečnika osovina. gornje na strani "IDE". Slika 3. Osim toga strana "NE IDE" ima dodatnu crvenu oznaku i oborene ulazne ivice otvora. a unutrašnji par dio mjerila "NE IDE". s tim što su na ulaznom otvoru postavljena dva para mjernih površina.Dvostrana račva Podesive račve za osovine Izrađuju se kao jednostrane račve. a neće moći da prođe kroz otvor strane "NE IDE". a to znači: nazivna mjera. Strane otvora se razlikuju po tome što je na strani "IDE" utisnuta oznaka P ili MAX a na strani "NE IDE" oznaka NP ili MIN. Podesivost ovih mjerila omogućava da se ona koriste ne samo za različite nazivne mjere. a donje na strani "NE IDE". kvalitet obrade. ."NE IDE" se stavlja potpuna oznaka tolerancije ISO za osovinu koja se njome kontrolira. čije se rastojanje može podešavati pomoću mikrometarskih vijaka. Karakteristike diferencijalne račve Na svaku tolerancijsku račvu tipa "IDE" . Ako se stvarna mjera prečnika osovine nalazi u predviđenom tolerancijskom polju onda će osovina prolaziti kroz otvor strane "IDE".70 Proizvodna mjerenja Diferencijalne račve To su mjerila koja se najviše koriste za kontrolu osovina koje su obrađene u tolerancijama utvrđenim ISO standardima. položaj tolerancije i odgovarajuća nazivna odstupanja. nego da se po volji mijenja tolerancijsko polje za jednu nazivnu mjeru.12. Prvi par mjernih pipaka od otvora predstavlja dio mjerila "IDE". Osim toga moguća je kompenzacija istrošenosti mjernih pipaka tako što se mjera otvora povremeno provjerava slogom paralelnih graničnih mjerila.

Diferencijalni dvostrani čep za male prečnike.3. Čepovi Diferencijalni kontrolni čepovi To su mjerila koja se najviše koriste za kontrolu rupa koje su obrađene u tolerancijama utvrđenim ISO standardima. 4. 2.2. Sastoje se od dva valjkasta tijela (čepovi) koje spaja središnja drška. žlijebova) 1.3.13. 5."NE IDE".14. Diferencijalni jednostrani kontrolni čep tipa "IDE" . Jednostrani podesivi kontrolni čep (za 260 mm). 3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 71 Slika 3. Diferencijalna dvostrana mjerka (za  260 mm). ali mogu da se koriste i za kontrolu unutrašnjih kota prizmatičnog oblika (kanala. Slika 3. 6. Diferencijalni dvostrani kontrolni čep tipa "IDE" .14. Podesiva račva 3. .Tolerancijska mjerila za rupe Ova mjerila su predviđena za kontrolu prečnika cilindričnih rupa."NE IDE" (za Ø 120 mm). Jednostavan kontrolni čep. slika 3.

odnosno jednim usjekom na kraju. Karakteristike diferencijalnih čepova Na svakom tolerancijskom čepu tipa "IDE".3.72 Proizvodna mjerenja Ako se stvarna mjera rupe koja se kontroliše nalazi u predviđenoj toleranciji onda će čep manjeg prečnika (strana "IDE") ulaziti u rupu. Jednostruka mjerila za ožljebljenje rupe Na slici 3. a donje na strani "IDE". je prikazano specijalno mjerilo za kontrolu ožlijebljenih rupa glavčina (2). .15. a strana "NE IDE" oznaku MAX. slika 3. a čep većeg prečnika (strana "NE IDE") neće moći da uđe u rupu. Dvije strane mjerila se razlikuju po tome: što je strana "NE IDE" po visini kraća od strane "IDE".3. gornje nazivno odstupanje na strani "NE IDE". Slika 3. koje označavaju toleranciju u čijim granicama može da se kreće koničnost rupe. Linija urezana na koničnom čepu određuje dubinu do koje on treba da dospe ako je rupa obrađena u predviđenoj toleranciji.16. položaj tolerancije i odgovarajuća nazivna odstupanja. Čep 3. Postoje i čepovi sa dvije linije.16. kvalitet obrade."NE IDE" je navedena kompletna oznaka tolerancije ISO rupe koja se kontrolira. što strana "IDE" može da ima još i oznaku MIN. što strana "NE IDE" ima dodatnu crvenu oznaku. a to znači: nazivna mjera. Ostala jednostruka mjerila Jednostruka mjerila za konuse Ova mjerila se koriste za kontrolu koničnih rupa.

odnosno "NE IDE". a na početku čepa i ne postoji. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 73 Slika 3. Slika 3. Strana "IDE" mora da se spreže lako. slika 3. srednji prečnik i prečnik jezgra.3. Greške koraka i ugla zavojnice se registruju posredno. Jednostavna mjerila za kontrolu navoja navrtke imaju oblik navojnog čepa. pri kontroli srednjeg prečnika. a strana "NE IDE" ne smije da se spreže sa unutrašnjim navojem koji se kontroliše.17. a mjerila za kontrolu navoja vijka oblik navojnog prstena. Strane "IDE" i "NE IDE" se međusobno lako razlikuju jer je: navoj strane "NE IDE" kraći. Konično mjerilo i mjerilo ožlijebljenih rupa Jednostruka mjerila za navoje Jednostruka mjerila za navoje se koriste za kontrolu vijaka (spoljašnje navoje) i navrtki (unutrašnje navoje).16. Jednostrukim mjerilima za navoje se neposredno kontrolišu sljedeći elementi: spoljašnji prečnik. Diferencijalni navojni čep . na stranama čepa su utisnute oznake "IDE". Diferencijalni navojni čepovi za unutrašnje navoje Diferencijalni navojni čepovi za kontrolu navoja navrtke se sastoje od dva čepa. strane "IDE" koja je izrađena na minimalnu mjeru navoja i strane "NE IDE" izrađene na maksimalnu mjeru navoja.17. na strani "NE IDE" postoji crveno označeni prsten. Mogu biti jednostavnog ili diferencijalnog tipa.

dakle kontrolira srednji prečnik. mjerne ploče i kalibri. jer oni služe samo za kontrolu srednjeg prečnika navoja. ograničenom samo za kontrolu bokova navoja. Ovim mjerilom se. korak i ispravnost osnovnog. slika 3. čije je mjerenje uobičajenim sredstvima mjerenja otežano ili nemoguće.74 Proizvodna mjerenja Diferencijalne račve za spoljašnje navoje Potpuna kontrola navoja vijka može se uspješno obaviti diferencijalnom račvom sa kotrljajnim navojnim kontrolnicima.19. šabloni. Kao i kod svih diferencijalnih mjerila i ova kontrola se obavlja po sistemu "IDE" i "NE IDE".jednostruka namjenska mjerila Ova vrsta mjerila se uglavnom izrađuje od limova u kompletima. Slika 3. Slika 3. U ovu kategoriju mjerila spadaju: jednostruka mjerila za zazore ("špijuni"). Stranu "NE IDE" čini par valjaka. sa malom dodirnom površinom. trouglastog profila navoja. smješten iza prethodnog para. U ostala jednostruka mjerila mogu se ubrojati lenjiri bez skale. a koriste se za brzu kontrolu predmeta specifičnog oblika. posjeduju određeni oblik i mjere. Stranu "IDE" čine dva kotrljajuća valjka sa kompletnim profilom navoja kroz koje lako prolazi ispravan navoj koji se kontroliše. jednostruka mjerila za nagibe (livačke i kovačke) i "češljevi" za kontrolu koraka navoja.18. Navoj koji se kontrolira ne smije da prođe kroz kotrljajne valjke strane "NE IDE". Šabloni za kontrolu koraka i profila navoja .18. jednostruka mjerila za unutrašnje i spoljašnje radijuse. Diferencijalne račve za spoljašnje navoje Šabloni i kalibri .

s tim što su na svom širem kraju spojena osovinicom za zajednički ram. a imaju krivolinijski.21. Mjerila za radijuse Ova mjerila se izrađuju od čeličnog lima. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 75 Slika 3. a izrađuju se od tankih čeličnih limova određene debljine i visoke tačnosti izrade. Šablon za kontrolu složenog profila Mjerila za zazore Ova mjerila se još zovu i "špijuni".05 do maksimalne debljine 1 – 5 mm. Komplet čini serija mjerila. Mjerila za radijuse Slika 3. Listići Slika 3. počev od najtanjih debljine 0.03 – 0.22.3. Prvenstveno se koriste za kontrolu malih zazora koji vladaju u sklopovima nalijeganja.20. slika 3. Koriste . konkavni ili konveksni oblik sa veoma precizno izrađenim poluprečnikom krivine. Obično se koriste u kompletu. Tipičan primjer upotrebe ovih mjerila je pri kontroli i podešavanju zazora podizača ventila u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.20.

24. Mjerila za kontrolu koraka navoja . slika 3. Koriste se za brzu kontrolu vrijednosti koraka navoja vijka. se izrađuju od debljeg lima pojedinačno. a ne u kompletu (3).23. na čijoj periferiji su urezani uglovi različitih vrijednosti.23. a izrađuje se u kompletu rastućih vrijednosti (na primjer. Prvenstveno se koriste za kontrolu uglova raznih alata. Mjerila za uglove reznih alata (1) Kontrolnik za razne uglove strugarskih noževa (2) Kontrolnik za uglove vrhova spiralnih burgija. Jednostruka mjerila za kontrolu koraka navoja Predstavljaju komplet limenih kontrolnika sa navojnim profilom. Svako pojedinačno mjerilo odgovara drugoj vrijednosti koraka. slika 3. Jednostruka mjerila za uglove mjernih alata I ova mjerila se izrađuju od čeličnih limova. iznad 20 – 25 mm. Slika 3. slika 3.24. Slika 3.22. Kontrolnici za veće radijuse. od 7 do 20 mm).76 Proizvodna mjerenja se za kontrolu unutrašnjih radijusa (1) ili za kontrolu spoljašnjih radijusa (2).

ravnost. pomoćna kontrolna sredstva. 0. kružnost. U području postavljanja kontrolnih ploča podloga mora ravna i trajno nepopustljiva. Uvođenjem optoelektronskih i električnih mjernih sistema za mjerenje dužina. jedan oblik kugle itd. Danas se koriste kao etaloni ravnosti. 2 i 3). Kontrolne ploče mogu biti izvedene i sa vođicama na radnoj površini kao i bočnim površinama. Zahtjevi na ravnost kontrolnih ploča vrijede pod pretpostavkom da su kontrolne ploče od prirodnog kamena odnosno od lijevanog željeza oslonjene na tri tačke. posebno većih rastojanja. gabro i diabas.5. Njihov glavni nedostatak leži pri očitavanju podionih crtica. Kontrolne ploče stepena tačnosti 1 do 3 mogu se također ispitati pomoću lenjira stepena tačnosti 00. Kontrolne ploče za ravnost izrađuju se u pet stepeni tačnosti (00. One se očitavaju . a također pri prikazivanju odstupanja od oblika i položaja. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 77 Utjelovljeni geometrijski oblici se koriste pri kalibraciji drugih ispitnih sredstava. Mjerni lenjiri i mjerne trake Mjerne trake Postoji više mogućnosti predstavljanja dužinskih mjera. Pri ispitivanju ravnosti površina radnih komada kontrolne ploče od lijevanog željeza su se koristile kao etaloni ravnosti. 3. Pomoću pomičnih mjernih stativa i preciznih mjernih satova ili mjernih tastera može se ispitati ravnost površine. Također etalon može sadržavati više pojedinačnih elemenata oblika u tačno određenoj zavisnosti položaja. Kontrolne ploče od prirodnog kamena i lijevanog željeza su standardizirane prema DIN 876. To mogu biti podjele sa crticama. u kojima se fiksiraju kontrolna sredstva.3.3.4. navojnim vretenima. Radne površine služe kao referenca pri mjerenju dužina. kao npr pravost. 3. klasični čelični mjerni lenjiri su izgubili na značaju. interferencijskim poljima itd. zupčastim letvama. Utjelovljenja mogu predstavljati pojedinačne geometrijske oblike. 1. Kao referentni etalon za ravnost služi donja kontrolna ploča. Kontrolne (mjerne) ploče U stručnoj literaturi kontrolne ploče su se prije svrstavale u pomoćna kontrolna sredstva. Većinom se danas proizvode od prirodnog kamena: granita. Za njih je u DIN 2268 dat sistem tolerancija. kao i pri provjeri mašina i radnih predmeta.3. jedan kružni cilindar. Ispitivanje ravnosti na kontrolnim pločama manjih dimenzija može se izvoditi na način da se iste polože na veće kontrolne ploče i višeg stepena tačnosti.

ravnosti radnih površina. Karakteristike su date standardom DIN 874. Standardizirane čelične mjerne trake namotane u kutiji određene su standardom DIN 6403 Ravni lenjiri Ravni lenjiri se izrađuju od keramike i prirodnog kamena imaju druge mjere poprečnog presjeka. Tolerancije pravosti oštrih ivica nožastog lenjira određene su prema DIN 874. U praktičnoj tehnici mjerenja.78 Proizvodna mjerenja vizuelno pomoću optičkih uređaja. Slika 3.3. puni ugao i dijelovi ugla se na različite načine utjelovljuju. Jednostruka mjerila za uglove Jedinicu ugla nije neophodno realizirati preko etalona. a odstupanja ravnosti i paralelnosti određena su sa za četiri stepena tačnosti. Kružne podjele površina su predstavljene poligonima. U praksi se oni većinom koriste kao referenca za dva paralelna pravca.. Ravni i nožasti lenjiri 3. ali oni se također izrađuju i od keramike. 0.25. Puni ugao je predstavljen sa podjelom kruga. Pored klasične izvedbe kružne podjele postoje i kodirane kružne podjele i inkrementalne kružne podjele. jer je puni krug dat sa 360o. krivolinijskim vođicama i matricama za izradu otvora. Standardom su utvrđena četiri stepena tačnosti 00. pri čemu je opet klasično izvođenje podjele kruga sa crticama. Standardizirane izvedbe ovih lenjira su od čelika. 1 i 2. .6. Nožasti lenjiri se primjenjuju za ispitivanje pravosti i ravnosti na principu svjetlosnog procjepa. Ravni lenjiri utjelovljuju sa njihove dvije uske i uz to vrlo duge radne površine dvije paralelne ravni. pri čemu se mjerna vrijednost izvodi preko određenog razlomka podjele skale.

Različitim kombinacijama pojedinačnih mjerki može se predstaviti bilo koji ugao. Granične mjerke za uglove Uglovna granična mjerila predstavljaju etalon-ugaonike za indirektnu kontrolu i mjerenje uglova metodom upoređivanja. a svako ima različitu ugaonu vrijednost.26. Granične mjerke za uglove imaju dvije ravne pravougaone mjerne površine. Prvenstveno se primjenjuju:  za kontrolu i umjeravanje mjerila za uglove (uglomjere). čeličnih ugaonika itd. čiji položaj jedne u odnosu na drugu utjelovljuje određeni ugao. Uobičajena granična odstupanja nazivne mjere uglovne granične mjerke su ± 2". Slika 3. Za uglovne granične mjerke ne postoje još niti internacionalne kao i nacionalne važeće norme.  za prenošenje tačnih vrijednosti uglova na podesive ugaonike. Uglovna mjerila se također izrađuju u kompletima sačinjenim od određenog broja pojedinih mjerila.  za provjeru tačnosti ugaonika.  za provjeru koniciteta. Granična mjerila za uglove . Odlikuju se time što posjeduju dvije mjerne idealno ravne površine koje međusobno zaklapaju ugao čija je nazivna vrijednost ograničena veoma uzanim tolerancijama. Mala hrapavost mjernih površina obezbjeđuje dobro prianjanje mjerilima.  za tačno podešavanje položaja nagibnih stolova.3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 79 Dijelovi jednog punog kruga su utjelovljeni pojedinačnim uglovnim mjerama preko ugaonih graničnih mjerki.

27 .80 Proizvodna mjerenja Ugaonik 90o Čelični ugaonici koji utjelovljuju ugao 90o su standardizirani u DIN 875. slika 3. Za ugaonike izvedbe sa ravnim površinama krakova i sa krakom sa oslonom pločom vrijede stepeni tačnosti 00. Za njih ne postoje utvrđene norme. 120o i 135o. dok za veće dužine su prikladni ugaoni toranj. prirodni kamen ili keramika). Standardizirane izvedbe ugaonika 90°: nožasti. Mjerni stub. kontrolni i radionički U standardu DIN 875 su za čelične ugaonike 90° utvrđena četiri stepena tačnosti. Oblik i raspored mjernih površina ovih etalona omogućavaju lakšu i precizniju izradu. Uzastopnim mjerenjem sa zaokretanjem etalona za 180o utvrđuje se moguće odstupanje naizmjenično i to jednom sa pozitivnim a nakon toga sa negativnim predznakom. Slika 3. Za kraće mjerne dužine su prikladne etalonske kocke. Izvedbe etalonskih ugaonika variraju zavisno od primijenjenih materijala (čelični liv. kocka i uglovni toranj Ovi etaloni su praktično pouzdanija sredstva za prikazivanje odstupanja od okomitosti i ravnosti. Etaloni ove porodice se izrađuju iz specijalnog lijevanog željeza. prirodnog kamena i keramike. Uobičajeno se mogu nabaviti u različitim stepenima tačnosti. 60o. Glavna prednost je što se ispitivanjem automatski može znati odstupanje od okomitosti. čelika. uobičajeni su i čelični ugaonici koji utjelovljuju uglove 45o. posebno u područjima manjih mjernih nesigurnosti. dok za ugaonike sa oštrim krakom samo stepen tačnosti 00. Čelični ugaonici mogu biti izvedeni kao ugaonici sa ravnim površinama. 1 i 2. 0. ugaonici sa naslonom na kraćem kraku i ugaonici sa kosim ivicama na dužem kraku. Iako nisu standardizirani. U odnosu na navedene čelične ugaonike posjeduju stabilniji oblik i lakše se kalibriraju. .27.

3. . navoja itd.28. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 81 4. Podjela na nonijusu se izrađuje kao podjela jednog mm skale na deset. dvadeset ili pedeset dijelova.. Univerzalno pomično mjerilo Univerzalno pomično mjerilo izrađuje se sa različitim opsegom mjerenja i sa različitim skalama nonijusa. rupa.. Slika 3. Univerzalno pomično mjerilo Glavni dijelovi pomičnog kljunastog mjerila: A Lenjir. D Mjerni kraci za unutrašnja N Suženi kraj šipke za mjerenje mjerenja.28. Mjerila sa nonijusom Spadaju u grupu višestrukih mjernih sredstava koja su najstarija. ali i najčešće korištena.1. Tu spadaju:  Pomično mjerilo  Mikrometri  Komparatori 4. slika 3. uzanih proreza. . E Šipka za mjerenje dubina. F Milimetarska skala. greške paralelnosti krakova H Colovna skala nonijusa. C Mjerni kraci za spoljašnja M Oštrice krakova za mjerenje mjerenja. To zavisi kolika se tačnost želi postići mjerenjem sa pomičnim mjerilom. B Klizač. dubine uzanih procijepa. rupa itd. I Milimetarska skala nonijusa. O Vijci za učvršćivanje vođice klizača na zadnjoj strani lenjira. L Kočnica klizača. P Mali vijci za korekciju eventualne G Colovna skala.

Dužina krakova raste proporcionalno dužini mjerila i obično se kreće od 40 do 150 mm.  Mjerila sa nonijusom od dvadeset podjeljaka. Mogu biti sa analognom skalom ili digitalnim očitavanjem. Nonijus sa dvadeset podjeljaka(jednostavan ili dvostruki) tačnost mjerenja 1/20=0. a tačnost zavisi od podjele na skali nonijusa. Nonijus sa deset podjeljaka (jednostavan ili dvostruki) tačnost mjerenja 1/10=0. pa i više mm. U odnosu na nonijuse kojim su opremljena.02 mm.1 mm. Izbor mjerila zavisi prvenstveno od zahtijevanog stepena tačnosti mjerenja. pomična kljunasta mjerila se dijele na:  Mjerila sa nonijusom od deset podjeljaka.29. dvadeset (b) i pedeset (c) podjeljaka .  Mjerila sa nonijusom od pedeset podjeljaka. Nonijus sa pedeset podjeljaka. a) b) c) Slika 3.82 Proizvodna mjerenja Pomična kljunasta mjerila koja se koriste u metaloprerađivačkoj industriji imaju opsege mjerenja od 130 do 500. Koriste se za mjerenje vanjskih i unutrašnjih dimenzija. tačnost mjerenja 1/50=0.05 mm. odnosno praktično od dozvoljene tolerancije izrade predviđene crtežom predmeta koji se mjeri. Poređenje pomičnih mjerila sa deset (a).

. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 83 Konstrukcija pomičnog mjerila Svestranost pomičnih mjerila je učinila da su to najraširenija mjerila u proizvodnoj mjernoj tehnici. 1/20 i 1/50 mm. Nedostatak pomičnih mjerila jeste činjenica da nije zadovoljen Abbeov princip. Slika 3. Pomično mjerilo i primjeri očitavanja za nonius 1/10 i 1/20 mm Pomična mjerila pokazuju mjernu vrijednost na skali ili brojčano. Konstruktivna jednostavnost izvedbe.3. fiksnog mjernog kraka i pokretnog mjernog kraka sa nonijusom i uređaja za fiksiranje (vijak ili uređaj za pritezanje). Zakretanjem pokretnog kraka nastaje greška prvog reda. Mjerena vrijednost se očitava pomoću glavne podjele i nonijusa. Vrijednosti nonijusa su 1/10. koja ulazi direktno i u punoj veličini u mjerni rezultat.31 . Prema izvedbi pomičnih mjerila svaki mjerni krak nosi jednu ili dvije mjerne površine.30. Sastoje se iz jednog lenjira (sa glavnom podjelom). pa zavisno od toga mogu biti sa ugrađenim mehaničkim-analognim ili digitalnim očitavanjem. slika 3. jednostavna i brza upotreba pri mjerenju spoljnih. stepenastih i dubinskih mjera su glavni razlozi za njihovu veliku upotrebu. unutrašnjih.

Zbog toga je mjerna sila zbog trenja manja nego radna sila. Uobičajene vrijednosti sile trenja leže u području između 2.31. Preko zazora nastaje elastična deformacija njegovog vođenja kao i ugib lenjira. Uticaj zaokrenutosti na mjerenu vrijednost Uzroci nagnutosti su odstupanje ravnosti i paralelnosti vodećih površina graduisanih lenjira pomičnog mjerila. zbog čega se javlja rezultujuća mjerna sila. .5 N i oko 4. Mjerna sila ima vrijednost između 1 N i 7 N. Radna sila savlađuje otpor trenja (slika) pri kretanju. dok mjerna sila djeluje za vrijeme mjernog procesa na nepokretnom i pokretnom mjernom kraku. Uticaj ima i odnos radne sile i otpora trenja.5 N.84 Proizvodna mjerenja Slika 3.

Mikrometri Kod mikrometara utjelovljena mjera je vrlo precizno navojno vreteno. što bi za posljedicu imalo netačnosti pri mjerenju. negativno utiču:  odstupanje ravnosti i paralelnosti mjernih površina. Dubinomjeri se koriste za mjerenje dubina otvora i žljebova.2.32.  odstupanje podešavanja nule i  nedovoljno integriranje mjernog sata kod mjerila sa kružnom skalom. Posebne izvedbe pomičnih mjerila su dubinomjeri i visinomjeri. ponovljivost mjerne vrijednosti kao i mjerne vrijednosti pri povratnom hodu.32.3. 4. Zahtjevi (granične greške) pomičnog mjerilu određuju se prema standardu DIN 862. Na slici 3. Na primjer.  odstupanje podjele utjelovljene mjere. prikazan je mikrometar za mjerenja od 0 do 25 mm i skale mikrometra. osnova preciznih mikrometara je i uniformnost oblika profila navoja i prečnika duž cijele dužine navoja. suviše dugačko mjerno vreteno bi se moglo kriviti. dok visinomjeri za određivanje i obilježavanje visina. Pored visokih zahtjeva za izrazito mala odstupanja koraka. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 85 Pri mjerenju pomičnim mjerilima također na odstupanja. Mikrometar i skale mikrometra Mjerno područje mikrometara po pravilu iznosi 25 mm bez obzira na veličinu otvora njegovog tijela. Granica od 25 mm je uzeta zato da bi se izbjegle greške pri izradi mikrometarskog mehanizma. Mala hrapavost površina i vrlo malo odstupanje kružnosti mjernog navoja i cilindričnog djela za vođenje daju navojnom vretenu zahtijevani ravnomjerni hod. odnosno pojavu greške. Slika 3. .

. Mikrometri ispunjavaju Abbeov princip. 2. podjela i referentna ivica kod brojanja okretanja mjernog vretena (rastojanje crtica Ta = P). mjerno vreteno. Mjerne površine na osloncu i mjernom vretenu su od tvrdog metala. prikazani su dijelovi mikrometarskog zavrtnja i mjerenje pomoću mikrometra. 9. 7.29. slika 3. 3. 10. doboš sa skalom. mjerna površina. Najveća dozvoljena odstupanja i tolerancije paralelnosti mjernih površina su propisani standardom DIN 863.86 Proizvodna mjerenja Mikrometri ostvaruju tačnost mjerenja od 1/100 mm pri mjernom području od 25 mm. Mikrometri se provjeravaju poznatim veličinama mjerki na različitim pozicijama uglova. Slika 3. Poslije podešavanja mjerene vrijednosti mjerno vreteno se priteže pomoću uređaja za pritezanje.5 ili 1 mm. 6. Princip mikrometarskog elementa 1. da bi se minimiziralo habanje. Mikrometar sa korakom mjernog vretena od 0. čija nazivna mjera odgovara početnoj vrijednosti dotičnog mjernog područja. Na slici 3. Na taj način se mogu vršiti očitanja od 0.33.5 mm ima doboš sa 50 podioka.vođica mjernog vretena. cilindrični mjerni navoj. 5. podjela i referentna crta pri određivanju dijela okretanja mjernog vretena. a ako korak iznosi 1 mm doboš ima 100 podioka. 4. 8. da bi se prikazala eventualna periodična odstupanja. Radi ograničenja mjerne sile (5 – 10 N) mjerno vreteno ima zupčastu ili frikcijsku spojnicu. čaura sa skalom.001 mm. Korak navoja vretena iznosi 0. navrtka. korak navoja.33. Za ispitivanje mikrometara sa područjima primjene preko 25 mm mogu koristiti granične mjerke odnosno kombinacije graničnih mjerki u spoju sa drugim graničnim mjerkama.

Kod mikrometara sa područjem primjene do 100 mm paralelnost mjernih površina se provjerava sa tri ili četiri planparalelna ispitna stakla. koja se postavlja na mjerne površine tako. i to sa dodirom predmeta u dvije tačke i dodirom predmeta u tri linije. Razlikuju se dvije izvedbe ovih uređaja. Dugo vremena su u upotrebi bili mikrometri za unutrašnja mjerenja sa dodirom u dvije tačke i sa dvije linije dodira na provjeravanom predmetu.3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 87 Ravnost mjernih površina se provjerava planparalelnom staklenom pločom. odnosno da su pruge vidljive jedinstvene krive.34. Slika 3. dok uređaji bez utjelovljene mjere rade u pravilu sa mjernim satom ili komparatorom. Mikrometri za unutrašnja mjerenja Ovim mikrometrima se mjeri samo stvarna mjera predmeta. Uspoređivanje mjernih površina sa dodirom u dvije tačke i tri linije na predmetu . Postoje izvedbe uređaja sa i bez utjelovljene mjere. da je broj inteferencijskih pruga ili prstenova mali. Zbog uslova upotrebe imali su veliku mjernu nesigurnost zbog poteškoća u centriranju i postavljanja u horizontalan položaj. Utjelovljena mjera je navojno vreteno.

Vijak za unutrašnja mjerenja Slika 3. Mjerni oslonac sa suprotno položenom mjernom površinom je smješten na vodećem dijelu za navojno vreteno. mjerenje u tri tačke Za mikrometre sa dodirom mjernog predmeta u dvije tačke su postavljeni zahtjevi DIN-om 863 za odstupanje pokazivanja u rasponu fmax.35.36. Kao osnova služi mjerni vijak. Mikrometri sa dodirom predmeta u dvije tačke Postoje normirana tri različita konstruktivna oblika ovih mikrometara. . Za uređaj sa dužno pokretnim osloncem (oblik B) važe dopuštene vrijednosti ugrađenih mjernih uređaja. Slika 3. Mjerne površine su u pravilu raspoređene suprotno u odnosu na mikrometre sa potkovicom.88 Proizvodna mjerenja Mikrometrima sa dodirom u dvije tačke vrši se poravnavanje manuelnim traženjem zakretne tačke u dvije ravni. dok u drugom slučaju postoji neovisno radijalno centriranje i poravnavanje paralelno osi. prema DIN 878 za mjerni sat. Dubinomjer. npr.

37. Mikrometri sa dodirom predmeta u tri linije Posebna prednost u mjerenju prečnika otvora sa ovim tipovima mikrometara je u samostalnom radijalnom centriranju i postavljanju paralelno osi preko 3 linije dodira na mjernom predmetu. Princip konstrukcije mikrometra sa dodirom predmeta u tri linije. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 89 Slika 3.38. Gornja granica primjene ovih mikrometara je do 300 mm Slika 3. 4 mjerni vijak . 2 mjerni pipak.3. 1 okretni konus. Mikrometar sam zauzima pravilan položaj u otvoru. Uticaj različitih oslonaca uređaja na mjernu vrijednost kod mikrometara sa dodirom na dvije tačke. Ovakav mjerni raspored daje neovisnost postavljanja od osjećaja i sposobnosti mjeritelja. 3 mjerno vreteno.

Pogrešno nalijeganje mjernih površina mikrometra u mjerenom otvoru Za razliku od mikrometara sa dodirom predmeta u dvije tačke. Kao i prethodna dva navedena mjerila koriste se za mjerenje dužina u proizvodnim procesima i održavanju. komparatori.90 Proizvodna mjerenja Slika 3. Mehanički komparatori Komparator je instrument koji se koristi za kontrolu grešaka oblika predmeta. Kako komparator . 4. mjerni satovi Komparatori Komparatori rade na različitim principima a najčešće su konstruirani da rade na:  mehaničkom  pneumatskom  električnom i  kombinovanom principu.3. Uporedna mjerila. Prema konstruktivnoj vrsti i mjernom području uređaja mjerna sila može iznositi oko 20 do 30 N.39. međutim kod mikrometara za prečnike otvora (rupa) preko 200 mm se primjenjuju posebne izvedbe utjelovljenih mjera. ovi posjeduju jednu čegrtaljku koja ograničava mjernu silu. Pri podešavanju se primjenjuju mjerni prstenovi. Time je osigurano u svakom položaju upotrebe korektno centriranje i postavljanje.40. kao i za uporedna mjerenja (utvrđivanje razlike) mjera predmeta koji se kontrolira i odabranog etalona prikazan na slici 3. Konstruktivno kod mikrometara sa dodirom u 3 linije nastaje uslovno viša sila na mjestu dodira.

41. U tu svrhu se koriste odgovarajući nosači.3. Komparator Mehanički komparatori imaju glavne dijelove prikazane na slici 3. a na pokretnu polugu B je učvršćen navojnom vezom. D Skala u stotim dijelovima milimetrima. Slika 3. Dijelovi komparatora A Mjerni pipak se oslanja na površinu predmeta koji se kontroliše. Slika 3. E Glavna skala za stote dijelove milimetra. .41.40. C Kućište u koje je smješten mehanizam za uveličanje. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 91 predstavlja uporedno mjerilo. on tokom upotrebe mora biti povezan sa nekom referentnom osnovom.

Kod drugih tipova nulovanje se obavlja zakretanjem skale.42.43. što ujedno i predstavlja tačnost mjerenja. graničnik Povratna opruga kompenzator Kompenzaciona opruga nazubljeno vreteno kazaljka(0. Kazaljka se pomjeri za jedan podiok kada glavna kazaljka komparatora obavi puni krug na skali stotih dijelova milimetra. G Pokretni pokazivači koji se mogu pomjerati po obimu kućišta. .92 Proizvodna mjerenja F Milimetarska skala. Tačnost i područje mjerenja Mehanizam komparatora za uveličavanje prikazuje svako pomjeranje pipka od 1mm kao kretanje glavne kazaljke za jedan puni krug skale. H Zavrtanj za nulovanje komparatora.001 mm) Zupčanik kazaljke zupčanik indikator (1 mm) Mjerno vratilo skala Slika 3. pri čemu jedan podiok odgovara pomjeranju za jedan milimetar. a svaki od njih odgovara pomjeranju od 1/100=0. Na slici 3. koje se kod mehaničkih komparatora sa zupčanicima ostvaruje pomoću sistema za prenos mjerene veličine putem zupčanika.a postavljaju se na granice željenog tolerancijskog polja. Dijelovi komparatora Mehanički komparator radi na principu skretanja kazaljke. odnosno njihovog prenosnog odnosa. Cijela kružna skala podijeljena je na sto jednakih podjeljaka. Pomjeranja veća od 1 mm se registriraju drugom skalom i kazaljkom za registriranje pomjeranja u mm. Mjerno područje komparatora ograničeno je na 10 mm.01 mm. što znači da maksimalni hod mjernog pipka iznosi 10 mm. I Dugme za odizanje pipka. prikazan je postupak mjerenja dužine pomoću mehaničkog komparatora.

002 mm. pa čak i manje. Postupak mjerenja dužine pomoću komparatora Kod nekih preciznijih tipova komparatora može da se postigne tačnost mjerenja od 0.005 do 0.001 mm). Područje mjerenja ovih mikrometara visoke tačnosti je ograničeno na 1 mm.43. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 93 Kućište Podjela skale senzor kazaljka Početni položaj Izmjereni položaj senzor Slika 3.  poluga. su prikazani neki od navedenih komparatora.  puža. .  opruga.44. pa čak kao kod minimetra. Vrste mehaničkih komparatora Prenos mjerene veličine kod mehaničkih komparatora može se ostvariti pomoću:  zupčanika.3. tačnost od 1m (1/1000=0. Na slici 3.

Druge mjerne potkovice mogu prihvatiti zamjenljive mjerne dodatke sa posebnim profiliranim mjernim površinama. da su moguća mjerenja na osovinama u blizini površina sa vijencem. Ovim postupcima pri razmatranju mjerne nesigurnosti otpada znatan dio sistematskih odstupanja. Diferencijalni mjerni postupci su značajni za praksu. komparatori nemaju ugrađenu utjelovljenu mjeru. Izvedbe komparatora bazirane su na najmanje tri osnovna dijela:  dio koji mehaničkim dodirom prihvata mjereni predmet. Fiksni oslonac može biti pomjerljiv ili zamjenljiv. Ovisno o veličini kao i konstrukciji potkovice za nazivne mjere do 1500 mm i više dostižu se područja pomjeranja od 25 do 100 mm.  prenosni dio koji prenosi mjerni signal ka trećem dijelu odnosno  pokaznom dijelu uređaja. Komparatori za vanjska mjerenja Osnovni element komparatora je savijena potkovica (uzengija).44. koja posjeduje jedan fiksni mjerni oslonac i jedan pokretni mjerni pipak. Kod njih se mjerena veličina upoređuje sa istovrsnom poznatom veličinom. mikrometra. pa se poređenjem mjeri razlika ovih dvaju vrijednosti. Vrste mehaničkih komparatora Za razliku od drugih mjerila npr.94 Proizvodna mjerenja Polužni prenos Opružni prenos Pužni prenos Slika 3. jer se za svaku mjerenu veličinu koristi etalon. Ravne i paralelne mjerne površine fiksnog mjernog oslonca i pokretnog mjernog pipka mogu biti izvedene tako. debljinu zuba itd. Mjerne površine su od tvrdog metala ili drugih materijala otpornih na habanje. . npr za navoje. koji stoji pod oprugom koja omogućava stalnu mjernu silu.

46. pomično mjerilo ili mikrometar.3. Ipak uređaji ove kategorije nisu samostalno primjenjivi kao npr.  fiksnog zamjenljivog mjernog oslonca kao i pokretnog mjernog pipka. Uporedno mjerilo sa ugrađenim komparatorom za mjerenje spoljnih mjera prema diferencijalnom postupku Uporedna mjerila za unutrašnja mjerenja namijenjena su za mjerenja cilindričnih otvora i dijelom predmeta sa planparalelnim površinama otvora. Izvedbe mjerila su bazirane na konceptima:  mjerne glave sa umetnutim konusom ili klinom kao pokretnim sistemom. Izvedbe mjerila za mjerenje cilindričnih otvora Mjerni satovi. Slika 3.45. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 95 Slika 3. Ona se dodaju ili drugim uređajima ili se . Naime postoji veliki broj tipova mjerila namijenjenih za poredbena mjerenja cilindričnih otvora. precizni mjerni satovi i mjerila sa zakretnim pipkom Svi funkcionalni elementi od mjernog pretvarača do pokazivanja izvedeni su u jednu samostalnu konstruktivnu jedinicu i time u potpunosti predstavljaju mjerne uređaje.

9 zupčanik. 2 opruga. Kod mehaničkih izvedbi ovih uređaja pomak pipka se prenosi sistemom zupčanika ili sistemom poluga. Kod mehaničko – električnih odnosno električnih uređaja se pojačava mjerni signal. Na mjernom mjestu nastaje mehanički dodir mjernog pretvarača. optička odnosno električna rešetka itd) veći mjerni pomaci. 6 oslonci. 8 pokazivač. 7 opruga.96 Proizvodna mjerenja primjenjuju u vezi sa mjernim stalcima.47. 4 opruga. Mjerni satovi Zbog svestranih dodatnih mogućnosti i visokog stepena rasprostranjenosti. ili su pak fiksni konstruktivni dijelovi drugih mjernih uređaja. 5 poluga. Slika 3. 10 čaura zupčaste letve U pravilu se podešavaju pomoću kombinacije paralelnih graničnih mjerki. samo što su kod mjernih satova na osnovu integrirane utjelovljene mjere (zupčasta letva. mehanički mjerni satovi se ubrajaju u bazne uređaje industrijske tehnike mjerenja dužina. odnosno kombinacijom oba sistema. Izvedba i način rada mjernog sata sa uređajem za zaštitu od udara. Pretežno izvode uporedna mjerenja. 1 mjerni pipak. 3 zupčasta letva. Prve konstrukcije mjernih satova su poznate od 1890 godine. Podešavanje nule izvodi se grubim podešavanjem pomakom mjernog sata u .

48. Mjerni satovi sa vrijednosti podioka skale 0. Pri podešavanju nule treba mali pokazivač stajati na crti 1 mm.5 N. koji stoji pod oprugom. Izvedba i način djelovanja preciznog mjernog sata sa polužno – zupčastim prenosom i zaštitom od udara. koja obezbjeđuje stalan pritisak. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 97 držaču i finim podešavanjem okretanjem brojčanika. da pri udarnom opterećenju mjernog pipka kao i pri prelasku gornjeg kraja područja pokazivanja postoji veći slobodni hod.48.3 N. slika 3. 4 pokazivač. prema DIN 878 je 1. Kod mehaničkih sistema pomak mjernog pipka se prenosi preko zupčaste letve i zupčanika na pokazivač.6 N. 8 mjerni dodatak . 2 opruga. Istovremeno slobodni hod mjernog pipka. Slika 3. Kod mjernih satova sa električnim ili optoelektronskim mjernim sistemima na mjestu zupčaste letve kao utjelovljene mjere su većinom mjerni lenjiri sa inkrementalnom podjelom.01 mm su normirani u DIN 878.4N. 6 cilindrična drška Ø 8 h6. Posjeduju pokretni mjerni pipak. Zaštitni uređaj od udara je tako konstruktivno izveden. najmanje 1 mm. 7 mjerni pipak. 1 podizač.3. anulira silu mehaničkog sistema prenosa. Za pomak od 3 mm. 3 zupčasti segmenti. 5 opruga. prema DIN 879. mjerna sila je 0. tako se mogu pokazati također i negativna odstupanja provjeravane veličine. ovi satovi imaju kombinaciju poluge i zupčastog segmenta. Najveća dozvoljena mjerna sila. dok je najmanja 0. Pri mjernim dužinama između 3 i 10 mm sila je oko 0. Precizni mjerni satovi Za razliku od mjernih satova mehaničke izvedbe sa sistemom prenosa zupčasta letva – zupčanik.

7 ugaona poluga. 12 mjerni pipak.49. 1 uređaj za poravnanje prenosa. 9 opruga. 8 lisnata opruga. 13 mjerni dodatak . 2 pokazivač. Sistem prenosa kod preciznog mjernog sata Iako nekonvencionalan. To je elastična uska metalna traka zavojnog oblika na čijoj je polovini učvršćen pokazivač. 4 i 5 skala. 11 membrana.98 Proizvodna mjerenja Slika 3. Tu je također mjerni pipak uležišten u membranskoj opruzi. Pri tome nastala dužinska promjena torzione opruge djeluje proporcionalno okretanju pokazivača. 3 pravac očitavanja. Dužinski pomak mjernog pipka se prenosi na torzionu oprugu preko ugaone poluge. 10 cilindrična drška. 6 torziona opruga.50. Izvedba preciznog mjernog sata sa torzionom oprugom. element prenosa kod ovih komparatora je klasična torziona opruga. Slika 3.

Ova se odmotava potpuno bez zazora i trenje se javlja samo u unutrašnjosti materijala. a imaju i određene prednosti u odnosu mehaničke. Normirani su DIN-om 879 sa vrijednostima podioka skale 0.1 i 0. pribora i instrumenata Mjerni sistemi i pribori imaju pojedinačne i opće karakteristike. optički i optoelektrični mjerni uređaji. Pomoću proizvodnog mjernog sistema moguće je vršiti identifikaciju stanja u kome se nalazi objekat. 0. instrumenata i pribora. optički. Složeniji su električni. 1.2. Time je i mjerna vrijednost povratnog raspona zanemarivo mala. Mjerni sistem se povezuje na različite načine sa objektom koji se mjeri ili kontrolira. 5. One pokazuju kakve su mogućnosti u pogledu mjerenja. Tako postoje: mehanički. preciznosti i pouzdanosti mjerenja i druge eksploatacione karakteristike mjernih uređaja.2 N i manje.  mogu se koristiti u automatskoj kontroli dimenzionalnih i drugih karakteristika proizvoda. uređaj alat. Većina tipova ovih uređaja ima područje pokazivanja ± 50 μm i vrijednost podioka skale 1 μm. sistema. 10 i 50 μm i još dodatno izvedbe sa torzionom oprugom 0. koji se mjeri ili kontrolira.  mogu se koristiti i za mjerenja na udaljenim objektima (telemetrijska mjerenja). električni. odnosno ± 200 μm. također sa istim razlučivanjem su i komparatori sa područjima pokazivanja ± 100 μm. tačnosti. 5.5.3. Mehanički mjerni sistemi ne zahtijevaju dodatnu opremu. Za razliku od mehaničkih ostali mjerni sistemi su složeniji po konstrukciji i po uslovima korištenja. 2. Cilj korištenja bilo kojeg mjernog sistema ili uređaja za mjerenja u proizvodnji je mjerenje ili kontrola mjerene dimenzionalne veličine i automatsko upravljanje procesima koji se odvijaju u proizvodnji. pneumatski i drugi sistemi. konstrukcija ili bilo koji proizvod. kontrole. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 99 Kod ovih uređaja su samo otkloni opruga u cijelom lancu prenosa signala. Objekat koji se mjeri može biti mašina. tako da su moguće mjerne sile od 0. Najvažnije prednosti su:  veća osjetljivost i veća tačnost. . koji su međusobno povezani u funkcionalnu cjelinu zove se mjerni sistem. Mehanički sistemi su najjednostavniji po konstrukciji i pogodni su za održavanje. Odgovarajućim sistemima prenosa imaju razmjerno mala područja pokazivanja. Karakteristike mjernih.02 μm. instrumenata ili mjernih sredstava. hidraulički. Karakteristike mjerene i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja Skup tehničkih uređaja. Mjerni sistemi se izrađuju na bazi principa mjerenja.

Za mjerila koja se koriste u proizvodnim uslovima bitne karakteristike su:  opseg mjerenja. Mjerna i kontrolna sredstva.100 Proizvodna mjerenja U postupku mjerenja sva korištena mjerna oprema. Prema tome gdje se koriste mjerila se dijele na ona koja se koriste u laboratorijama i proizvodnim uslovima.  precizno i  pouzdano Prilikom izbora mjerne i kontrolne opreme za odgovarajuća mjerenja prvo se analizira koliko je dozvoljeno odstupanje veličine koja se mjeri ili kontrolira i uzimaju podaci iz dokumentacije bitni za metrološka razmatranja.  opseg podešavanja.  osjetljivost i  greška mjerila Za laboratorijska mjerenja koriste se instrumenti za koja su dodatno na prethodne uslove važne:  veličina podjele skale  vrijednost podjele skale  opseg pokazivanja. . Neke od bitnih karakteristika mjerne i ispitne opreme su:  Veličina podjele skale  Vrijednost podjele skale  Opseg očitavanja  Opseg podešavanja  Opseg mjerenja  Opseg pokazivanja  Tačnost očitavanja  Prenosni odnos-osjetljivost  Mjerna sila. mjerni uređaji i instrumenti moraju obezbijediti da se mjerenje vrši:  tačno. uređaji i instrumenti mogu se koristiti u laboratorijama ili u proizvodnim uslovima.

slika 3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 101  Greška očitavanja.3. Vrijednost podjele skale (a) je vrijednost mjerne veličine koja odgovara podioku skale R0 a  k  10 z  T (mm) n U izrazu su: R0 (mm) – opseg očitavanje mjerne skale.51.  Greška instrumenta  Greška paralakse Slika 3. . Karakteristike pouzdanog mjerenja Veličina podjele skale (c) je rastojanje dvije susjedne crtice.52. n – broj podioka mjerne skale.

a Na slici 3. c u . koja se utiskuje na instrumentu. 3 – pozitivni ili negativni cijeli broj T (mm) – širina tolerantnog polja mjerene veličine. 2. Navedene vrijednosti smatraju se karakteristikama instrumenta koji sadrži skalu.52. Osnovna skala i skala nonijusa Opseg očitavanja (R0) je područje mjerne skale ograničene početnom (Xp) i krajnjom vrijednošću (Xk): R0  X k  X p (mm) . predstavlja minimalnu moguću vrijednost koja se direktno može očitati na skali. Vrijednost podjele skale. prikazane su navedene veličine.52. Između veličine podjele skale c i vrijednosti podjele skale a postoji odgovarajuća relacija koja se zove prijenosni odnos u.102 Proizvodna mjerenja k – 1. Slika 3. 2 ili 5 karakteristika vrijednosti podjele z = 1.

Slika 3. Može se napisati i kao: Rm  X m  X min .53.3. mjernog stola ili instrumenta duž mjernog stuba. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 103 Opseg očitavanja može se izraziti kao proizvod broja podioka (n) i vrijednosti podjele (a) R0  n  a (mm) Opseg podešavanja (Rp) je zbir dužina pomjeranja mjernog vretena.53.54. Opseg očitavanja i podešavanja Opseg mjerenja (Rm) je zbir opsega očitavanja i podešavanja: R m  R0  R p (mm) Slika 3. Opseg mjerenja Opseg mjerenja je područje primjene vrijednosti mjerne veličine u kojoj je normirana greška instrumenta. slika 3.

Osjetljivost mjerenja Prijenosni odnos je količnik mjerene veličine i vrijednosti podjele skale. Prijenosni odnos predstavlja osjetljivost To je odnos dužinskog ili ugaonog pomjeranja pokazivača skale ili vrijednosti mjerne veličine: Y ( x) O x gdje su: Y(x) (mm) – vrijednost veličine pomjeranja pokazivača mjernog pribora i x (mm) – vrijednost mjerne veličine koja dovodi do odgovarajućeg pomjeranja pokazivača skale Slika 3. Odgovara vrijednosti podjele na skali.104 Proizvodna mjerenja gdje su: Xm i Xmin – najveća i najmanja vrijednost mjerne veličine koja se može odrediti instrumentom ili razlika mjernih signala. Karakteriše ga minimalna i maksimalna vrijednost mjerne veličine: Rop  X min do X m (mm) Tako npr. 25 – 50 mm i 50 – 75 mm) Tačnost očitavanja je ona tačnost koja se postiže direktnim očitavanjem na indikatoru mjernog instrumenta. .55. kod mikrometarskih mjerila za opseg mjerenja je 25 mm dok su opsezi pokazivanja različiti (0 – 25 mm. Opseg pokazivanja (Rop) je oblast mjernih veličina u kojoj se mogu koristiti mjerni instrumenti.

Greška instrumenta je sistematska greška mjernog pribora. greške umjeravanja i paralakse i sl. Mjerna sila Fm (N) je sila kojom mjerni pipak instrumenta djeluje na objekat mjerenja. Najveću dozvoljenu grešku instrumenta propisuje proizvođač. na ravan skale već pod nekim uglom . Greška paralakse nastaje kada oko operatora ne posmatra skalu i pokazivač (kazaljku) okomito nego pod nekim uglom. Mjerna sila je ona sila kojom mjerno sredstvo djeluje na površinu mjernog objekta. Greška instrumenta nastaje uslijed konstrukcije i tehnologije izrade. površinsko deformiranje) sveli na najmanju mjeru. Slika 3. Greška paralakse . opruge. Greška se može i eksperimentalno odrediti za svaki konkretan mjerni instrument.56. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 105 Prijenosni odnos polužnih mjerila odgovara prijenosnom odnosu poluga. Ima ograničenu normiranu vrijednost kako bi se moguće deformacije mjernog pipka instrumenta kao i mjernog objekta (savijanje. kazaljke i sl.). a osjetljivost optičkih mjernih instrumenata definirana je stepenom uvećanja optičkog sistema. skraćenje. Greška instrumenta Zi je određena maksimalnom apsolutnom vrijednošću razlike vrijednosti mjerene veličine Xi i istinite vrijednosti: Z i  max X i  X (mm) ili ( m) Ovo je jedna od najčešćih karakteristika instrumenta. Normiranje i regulisanje mjerne sile izvodi se specijalnim uređajima koji čine sastavni dio konstrukcije instrumenta (poluge.3.

slika 3.57.106 Proizvodna mjerenja Ako se ravan skale i kazaljke nalaze na nekom rastojanju b0 greška očitavanja uslijed paralakse je: b p Z paral  btg  b   x  x1 (mm) l gdje su: b (mm) – rastojanje ravni kazaljke i skale l (mm) – udaljenost operatora od ravni kazaljke X i X1 (mm) – su vrijednosti mjerene veličine očitane pri različitim položajima operatora  . U suprotnom javlja se dopunska greška (npr. Greške paralakse nema kada su skala i kazaljka u istoj ravni. 6. Osnovni principi su:  Abbe-ov (komparatorski princip mjerenja)  Taylor-ov princip mjerenja Abbe-ov princip se odnosi na mjerne instrumente i glasi: Najtačnija mjera se postiže samo onda kada se veličina koja se mjeri nalazi u pravolinijskom produžetku mjerne skale. ugla nagiba () i bočnog pomjeranja operatora (p). Smanjenje greške paralakse može se postići:  smanjenjem rastojanja b  normiranjem ugla za kretanje   drugih parametara konstrukcije  greške paralakse može se smanjiti uvođenjem novih konstruktivnih rješenja. l kod pomičnih mjerila). ali i od osnovnih principa na kojima se zasniva projektovanje i konstrukcija mjernih i kontrolnih sredstava. Osnovni principi mjerenja Tačnost mjerenja zavisi od niza više ili manje relevantnih faktora. .ugao nagiba pri očitavanju =arctg (p/l) p (mm) – pomjeranje operatora od vertikale Greška očitavanja zavisi od rastojanja ravni skale i ravni kazaljke (b).

) Slika 3. Princip je primjenjiv na tolerancijska mjerila namijenjena kontroli elemenata sklopova (npr.NE SMIJE treba da bude tako konstruisana da obezbijedi provjeru samo jednog parametra. svojom upotrebom. dok strana NE IDE .58) i glasi: Strana IDE . Očigledno je da je zadatak strane NE IDE da otkrije odstupanja kontrolirane mjere. tipa osovine ili vratilo - klizno ili kuglično ležište.SMIJE tolerancijskog mjerila treba da je tako konstruisana da. slika 3. obezbijedi zamjenjivost dijelova. Komparatorski ili Abbe-ov princip mjerenja Princip Taylora se odnosi na tolerancijska mjerila (kontrolnike.košuljica cilindra i sl.3.58. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 107 Slika 3. Iz tih razloga ista i ima buričast oblik.57. klipni prsten . Taylorov princip kontrole .

 Tačnost mjerenja.  Druga dilema je kome povjeriti mjerenje. koristit će se različite metode i nabaviti odgovarajuća oprema.  Standardi. Slika 3. U načelu to nije problem ukoliko je izvršilac odgovoren i prošao je elementarnu obuku jer rukovanje mehaničkim mjernim sredstvima nije složeno ali se ipak moraju poštovati svi tehnički propisi . Ugaone granične mjerke . da li prema zahtjevima kupca. usavršavanje nivoa kvaliteta proizvoda. kalibrirati mjerna sredstva ukoliko preduzeće posjeduje implementiran sistem kvaliteta prema ISO 9000. Prostorna jedinica se jednostavno ostvaruje u prirodi. Podjelom kruga na određeni broj dijelova dobiju se uglovi. Zbog toga se nastoji da se prilikom mjerenja koriste ona mjerna sredstva koja odgovaraju mjerenju posmatrajući sve zahtjeve kupca. Mjerenje i kontrola uglova Jedinica za mjerenje ugla stepen sa dijelovima minutom i sekundom koristi se za mjerenje uglova. standardi i zahtjevi kupca. Etaloni za uglove su granične mjerke.  Za koje svrhe će se koristiti rezultati. 7.108 Proizvodna mjerenja Zadovoljenje osnovnih principa mjerenja i kontrole. kao jedan od najvažnijih uslova kod mjerenja. predstavlja osnovu koja dovodi do smanjenja ukupne greške mjerne i kontrolne tehnike.59. je onolika kolike su mogućnosti tehnike mjerenja u datom momentu. kako je i navedeno u prethodnom tekstu. u fazi projektovanja konstruisanja mjerne i kontrolne instrumentacije. Napomene i ograničenja u mjerenju mehaničkim mjernim sredstvima I pored stalnog usavršavanja tehnika i sredstava za mjerenje i dalje se teži ka poboljšanju karakteristika sredstava za mjerenje. su detaljno obuhvatili sve što se odnosi na mehanička mjerna sredstva i obavezno je poštovati standarde kako pri mjerenju tako i kod održavanja i skladištenja mjernih sredstava. Kombinacijom graničnih mjerki može se ostvariti željeni ugao.

61.60. jednu nepokretnu sa podjelom na 360 stepeni i jednu pokretnu lučnu skalu sa 12 podioka od kojih je svaki po 11 stepeni. tj. . Ugao na slici je 15 stepeni i 0 minuta. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 109 Slika 3. umjesto 11. 7. Slika 3.1. se koristi za mjerenje uglova koji treba da imaju tačnost manju od jednog stepena. Radi lakšeg očitavanja većina uglomjera je opremljena dvostrukim nonijusom. čijih 12 podioka je raspoređeno po luku koji odgovara uglu od 23.slika 3.3. Uglomjer ima dvije skale. Garnitura 16 graničnih mjerki sa korakom 1'' .61. 23:12=1380’:12=115’. Univerzalni uglomjer Univerzalni uglomjer. U tom slučaju vrijednost svakog podioka odgovara uglu od 115’. Univerzalni uglomjeri mogu imati i dvostruku skalu.61. Univerzalni uglomjer i mjerne mogućnosti Očitavanje mjerenog ugla je prikazano na slici 3.

kada se valjci oslanjaju na istu ravan. koji se može izračunati po trigonometrijskoj funkciji .63.Sinusna prizma za mjerenje uglova Za veoma tačna mjerenja uglova i nagiba se koristi specijalna. Skale univerzalnog uglomjera 7. Sinusna prizma Prava koja prolazi kroz ose valjaka je savršeno paralelna sa površinom prizme.2.110 Proizvodna mjerenja Slika 3. Površine sinusne prizme su idealno ravne čime se omogućava tačnost mjerenja do 10". zaklapa sa površinom prizme ugao od 0.62. precizno izrađena prizma koja se oslanja na dva identična valjka iste preciznosti obrade. Ako se prizma podigne na neku visinu h. Slika 3. onda se obrazuje ugao nagiba . tako da ona.

Postoji više vrsta libela. ostvarene graničnim mjerilima i fiksnim međuosnim rastojanjem osovina.  Precizna libela za kontrolu i pozicioniranje ravnih vodoravnih površina.64. ali on također nalazi primjenu i za posredno mjerenje uglova. dobija se vrijednost sin  i odredi . i to kako tokom montaže. postavljen upravno na prethodni koji služi za kontrolu poprečne ravnosti. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 111 H sin = =x. Postavi se serija paralelnih graničnih mjerila da bi se ostvarila visina H. Mjerni sto sa sinusnom prizmom 7. je prikazan primjer mjerenja jednog ugla pomoću mjernog stola sa sinusnom prizmom. u položaj paralelan naslonoj površini libele. Libela je izrađena od sivog liva u koji je postavljena jedna staklena ampula. Sinusne prizme koje se najčešće koriste imaju međuosna rastojanja 50-100-150- 200-300 mm.64. Iz odnosa visine H. Libele se prvenstveno koriste za pozicioniranje i za kontrolu ravnosti ravnih površina. H α Slika 3. tako i pri kontroli. pri kojoj će gornja površina predmeta biti savršeno paralelna sa osnovom mjernog stola. Na slici 3. Libela Libela je precizan mjerni instrument za kontrolu ravnosti. napunjena fluidom tečnim i gasom. horizontalnosti i vertikalnosti velikih ravnih površina. . na primjer kliznih staza koje se postavljaju na alatne mašine. L gdje je d nepromjenljivo i poznato rastojanje osa dva valjka. Osim glavnog mjehura za longitudinalnu kontrolu ima još jedan mjehur.3. Ostvarena paralelnost može da se mjeri komparatorom. d. Mjerni sto sa prizmom je mjerni alat koji prvenstveno služi za postavljanje predmeta na alatne mašine pod nekim željenim uglom.3.

izražena direktno u sekundama. slika 3. Optički kolimatori ili autokolimatori Kolimatori su optički instrumenti za obavljanje kontrole najviše tačnosti. preko optičkog sistema. Ako je površina ogledala upravna prema kolimatoru onda se snop odbijene svjetlosti poklapa sa snopom emitovane svjetlosti.65. Objektiv kolimatora O snopom paralelnih svjetlosnih zraka projektuje tačku F na jedno refleksno ogledalo Z. što odgovara vertikalnim pomjeranjima reda veličine jednog mikrometra. jer mogu da registruju nagibe od 0. upravnosti i paralelnosti. Svjetlost iz svjetlosnog izvora I prolazi kroz otvor F.1 sekunde. Princip rada Na slici je prikazana optički princip kolimatora. Slika 3. Kada je ogledalo L nagnuto pod nekim malim uglom  zraci se u odnosu na optičku osu reflektuju pod uglom od 2. a jedan za poprečnu kontrolu). a slika krsta končića dospijeva u okular pomjerena za izvjesnu vrijednost y koja je srazmjerna uglu .a mogu koristiti i za mjerenje uglova uz tačnost koja leži ispod 1". Naročito je podesna za kontrolu površina kojima se može prići po vertikali. mjeri na skali. Vrijednost pomjeranja y. očitava se direktno na skali mikrometarskog okulara. koji služi za kontrolu horizontalnosti cilindričnih vratila. 7. Ona posjeduje dva mjehura (jedan za uzdužnu.112 Proizvodna mjerenja  Kvadratna libela oblika rama ima dvije ravne i dvije prizmatične bočne površine oblika slova V.65. Princip kolimacije .4. Mjerenje odstupanja od ravnosti se pokazuje prilikom pomjeranja mjehura iz srednjeg položaja. Koriste se za kontrolu horizontalnosti. Osjetljivost predstavlja najmanju vrijednost nagiba ugla koji se kontrolira i koji može da se registrira. odakle se usmjerava kako u objektiv O. Vrijednost nagiba se ocjenjuje. vertikalnosti.

Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave grešaka 5. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 113 4 Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 1. Greške se javljaju tokom svakog mjerenja. Mjerna nesigurnost 6. pa i u najpreciznijim mjerenjima koja se vrše na etalonima. Klasifikacija grešaka mjernog sistema 4.  Metodu mjerenja.  Vršioca mjerenja. Greške pojedinačnih uticaja daju ukupnu grešku mjerenja. Uvod 2. Vrste grešaka mjerenja Osnovne greške koje se javljaju u svim pa i proizvodnim mjerenjima su:  Sistematske.4. . Kontrolne karte 1. Mjerenje dimenzionalne veličine sadrži:  Predmet mjerenja.  Odvija se u realnim okolnostima. 2.  Slučajne. Zato svaki od ovih faktora utiče na rezultat mjerenja i dovode do pojave grešaka. koje je povezano sa proizvodnjom je rezultat procesa sa više ili manje izraženim slučajnim djelovanjem koje rezultira greškama u mjerenju.  Vrši se u realnom vremenu. Proizvodni procesi i mjerna nesigurnost 7.  Grube greške. Vrste grešaka proizvodnih mjerenja 3. Uvod Svako mjerenje.

Sistematska i slučajna greška Odnos sistematskih i slučajnih grešaka Rezultat inženjerskog eksperimenta sadrži uvijek neku grešku. loša kalibracija. slika 4. Slika 4. . Kakav je doprinos sistematske a kakav je slučajne greške ne može se zaključiti samo na osnovu jednog rezultata. Sistematske.1. Posljedice pojave sistematskih grešaka su netačni rezultati mjerenja.  Okolina i uticaji okoline.  Promjenljivost okoline i  Nestručnost izvršioca mjerenja. Posljedice pojave slučajnih grešaka su nepouzdani rezultati.  Deformacije mjernog uređaja. Uzroci sistematskih grešaka su:  Konstrukcija mjernog instrumenta. Slučajne greške se javljaju nepredvidivo u toku procesa ponavljanja mjerenja iste veličine Uzroci pojave slučajnih grešaka su :  Nesavršenost mjernih sredstava i uređaja. Njihov međusobni odnos zavisi od upotrijebljenih uređaja i uslova u kojima se eksperiment provodi.1. sistematske i slučajne greške.  Metoda koja se koristi pri mjerenju. slučajne i grube greške Sistematske greške se javljaju kada u toku ponovljenih mjerenja iste mjerene veličine ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv način.1.114 Proizvodna mjerenja 2.  Istrošenost mjernog sredstva uslijed korištenja i starenja komponenti. koja je sumarna - sastoji se od dva dijela.

0.4. zapisuju se odgovarajuća pokazivanja ispitivanog senzora.2b). Zadajući vrijednosti pritiska 0. Da bi se uzeo u obzir i uticaj slučajnih grešaka. Kalibraciona kriva tada se dobija kao optimalni pravac metodom linearne regresije. čije spajanje daje kalibracionu krivu (slika 4. Pravac y = ax + b je optimalan po kriterijumu da je suma kvadrata odstupanja tačaka (xi. Na primjer.1. Pri tome su:  x pokazivanje etalonskog instrumenta  y pokazivanje instrumenta koji se kalibrira i . Kalibracijom se otklanjaju samo sistematske greške. razlika između idealnog kalibracionog pravca (pokazivanje klipne vage) i kalibracione krive (pokazivanje senzora) jeste sistemska greška senzora. Slika 4. (slika4. yi) od pravca minimalna.2 MPa. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 115 Slučajne greške odražavaju se kao rasutost rezultata mjerenja.2. Kalibracija mjernog instrumenta a) bez ponovljenih mjerenja.05. Tako se dobija skup kalibracionih tačaka. potrebno je kalibrirati senzor pritiska sa tenzometarskom trakom pomoću klipne vage. Provjera instrumenta u cijelom dijapazonu promjene mjerene veličine uz pomoć nekog etalona radi smanjivanja grešaka. kalibracija se vrši više puta za svaku glavnu oznaku. 0. na osnovu koje se može napraviti skala njegovog tačnog pokazivanja. Kvantitativna mjera rasutosti može se izraziti pomoću standardnog odstupanja. 0. jedna je od najčešćih metoda u praksi. kao etalonskog instrumenta.15 i 0. na mjernom uređaju u funkciji vrijednosti mjerene veličine uz pomoć etalona ili tačnijeg instrumenta. b) sa ponovljenim mjerenjima Kalibracija je utvrđivanje položaja znakova ili eventualno samo glavnih znakova.2a). U nizu mjerenja iste vrijednosti mjerene veličine dobijaju se različita pokazivanja. koje odgovaraju glavnim oznakama na klipnoj vagi.

Apsolutna greška kod pokaznih mjerila definira se kao razlika između izmjerene vrijednosti neke mjerene veličine x na mjerilu i prave vrijednosti mjerene veličine: x = (izmjerena vrijednost) – (prava vrijednost) Apsolutna greška mjerenja neke veličine x kod mjera definira se kao razlika naznačene vrijednosti mjere i njene prave vrijednosti: x = (naznačena vrijednost) – (prava vrijednost) Pri ocjeni tačnosti mjerenja naročito je interesantna relativna greška mjerenja koja predstavlja odnos između apsolutne greške i prave vrijednosti mjerene veličine. Relativna greška pokaznih mjerila definira se kao: izmjerena vrijednost  prava vrijednost x  prava vrijednost Relativna greška mjerenja je: . već su od njega udaljene po vertikali . Optimalni kalibracioni pravac minimizira uticaj slučajne greške. Rezultati koji sadrže grubu grešku se odbacuju.116 Proizvodna mjerenja  a. a eventualna razlika između idealnog i optimalnog pravca je sistemska greška. Grube greške nastaju u toku ponovljenih mjerenja i značajno odstupaju od ostalih rezultata mjerenja. Zbog slučajnih uticaja prilikom svakog mjerenja ispolji se neko odstupanje pokazivanja između etalonskog i ispitivanja instrumenta.  neispravnost mjerila. b koeficijenti optimalnog pravca koje treba odrediti. Zato se snimljene tačke (xi. 2. yi) ne nalaze na optimalnom pravcu.2.  loša podešenost mjerila. a mjerenje ponavlja. Apsolutna i relativna greška Osnovni zadatak u proizvodnim mjerenjima je utvrđivanje prave vrijednosti mjerene veličine u određenim okolnostima. i uz primjenu najprikladnijih mjernih metoda i najsavremenijih mjernih uređaja ipak dolazi do odstupanja između prave-istinite ili željene i izmjerene vrijednosti. Međutim.2. Uzroci pojave grubih grešaka su:  nepažnja mjeritelja. To odstupanje naziva se apsolutna greška mjerenja i različito se definiše ovisno o tome da li je to greška pokaznih mjerila ili greška mjerenja.slika 4.

ali je suprotnog predznaka. šta je ispravljeni rezultat i korigovani rezultat. . Korekcija ima istu apsolutnu vrijednost kao i greška. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 117 naznačena vrijednost  prava vrijednost x  prava vrijednost Relativna greška neke mjerene veličine x može se iskazati i u procentima (x%). Neispravljeni Greška rezultat "Istinita" mjerenja vrijednost. Rezultat mjerenja se dobiven mjerenjem treba da se naznači da li se odnosi na neispravljen. multiplikativna ili nelinearna sa mjerenom veličinom. Aditivna greška ∆a javlja se na ulazu mjernih uređaja nezavisno od mjerene veličine: y = K(x+∆a) = Kx +K∆a Multiplikativna greška ∆m nastaje zbog promjene parametra K linearnog mjernog uređaja i proporcionalna je mjerenoj veličini: y = K(x+∆m) = Kx +K∆m Nelinearna greška ∆n javlja se kod mjernih uređaja sa nelinearnom funkcijom.Greška. Apsolutna greška može biti aditivna mjerenoj veličini. proporcionalna. ispravljeni rezultat ili prosjek više vrijednosti.4. na primjer: y = Kx+ax2 = Kx +∆n pri čemu je linearna komponenta Kx dominantna. korekcija. neispravljeni i ispravljeni rezultat Na slici 4.3. Ispravljeni rezultat Korekcija Nesigurnost Slika 4. date su informacije potrebne da se razjasni šta je tačna – istinita vrijednost mjerene veličine. U praksi se još upotrebljava i pojam korekcija ili popravka. 3 .

118 Proizvodna mjerenja

Rezultat mjerenja je potpun samo kada je praćen kvantitativnim pokazateljem
njegove nesigurnosti.
Izvještaj o nesigurnosti je neophodan da bi se mogla donijeti odluka o tome da
li je rezultat adekvatan za predviđenu upotrebu i da je rezultat u skladu sa
ostalim sličnim rezultatima. Tokom godina, razvili su se različiti pristupi
određivanja i izražavanja nesigurnosti rezultata mjerenja. Upravo taj nedostatak
međunarodnog dogovora o izražavanju mjerne nesigurnosti je bio razlog za
donošenje jednog jedinstvenog dokumenta koji je regulirao raznolikosti u
procedurama, metodama, tumačenjima i izražavanjima rezultata mjerenja i
pridruženih im nesigurnosti.
Razlika između mjerne nesigurnosti i greške mjerenja može se vidjeti sa slike
4.4

GM NM NM

GM

Slika 4.4. Greška mjerenja i mjerna nesigurnost
Mjerena veličina x se mjeri i rezultat mjerenja je izmjerena vrijednost xa.
Nekada se izmjerena vrijednost i mjerena veličina poklapaju ili se poklapa
srednja vrijednost izmjerene veličine i istinita vrijednost. U principu to se ne
događa pošto se javlja greška mjerenja koja je rezultat niza uticaja. Greška
mjerenja je razlika vrijednosti dobivene mjerenjem i stvarne vrijednosti mjerene
veličine, slika 4.4
Mjerna nesigurnost je područje u kome se sa određenom vjerovatnoćom npr.
95% procjenjuje da će ležati izmjerena vrijednost mjerene veličine.
3. Klasifikacija grešaka mjernog sistema
Tačnost mjerenja zavisi od tačnosti mjernog sistema i može se posmatrati kao:
 Netačnost,
 Linearna greška,
 Nestabilnost,

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 119

 Ponovljivost ,
 Obnovljivost

NETAČNOST

Slika 4.5. Netačnost mjernog rezultata
Netačnost je razlika između dobivenog rezultata mjerenja i referentne
vrijednosti, slika 4.5. Može se imenovati i kao apsolutna greška. Referentna
vrijednost je vrijednost koja služi kao dogovorena referentna vrijednost za
mjerenu vrijednost, a može biti određena kao srednja vrijednost rezultata više
mjerenja izvršenih korištenjem mjerne opreme višeg nivoa tačnosti.
Linearna greška je stalan i to linearan porast ili pad vrijednosti greške rezultata
mjerenja ili netačnosti unutar određenog dijela mjernog područja instrumenta,
slika 4.6.

NETAČNOST
NETAČ

Slika 4.6. Linearna greška
Zavisnost između izmjerene i referentne vrijednosti pokazuje linearnu
zavisnost. Relativna linearna greška ima pravac regresije oblika y = ax +b, kao
na slici 4.7.

120 Proizvodna mjerenja

Slika 4.7. Linearna greška, veza referentne i izmjerene vrijednosti
Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tokom dužeg
vremenskog razdoblja, slika 4.8.

Slika 4.8. Nestabilnost mjerenja
Ponovljivost je usko slaganje između rezultata uzastopnih mjerenja iste
mjerene veličine izvedenih u istim mjernim uslovima koji obuhvataju:
 Istu mjernu proceduru,
 Istog izvršioca mjerenja,
 Isto mjerilo upotrijebljeno u istim uslovima,
 Isto mjerno mjesto,
 Ponavljanje u kratkom vremenu.
Ponovljivost, slika 4.9. se može izraziti količinski pomoću parametara rasipanja
rezultata.

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 121

Slika 4.9. Ponovljivost rezultata mjerenja
Obnovljivost rezultata mjerenja predstavlja rasipanje rezultata mjerenja koje je
izvršeno sa većim brojem mjeritelja pri višestrukom mjerenju iste karakteristike
na istim dijelovima uz korištenje istog ili različitog mjernog instrumenta.
Obnovljivost u najvećoj mjeri određuje uticaj mjeritelja u varijaciji mjernog
sistema.

Slika 4.10. Obnovljivost rezultata mjerenja
Broj mjerenja i tačnost
Prilikom mjerenja idealno bi bilo eksperiment ponoviti beskonačan broj puta.
Tada je stvarna vrijednost mjerene veličine srednja vrijednost, jer je
1 n
xx  ai
n i 1
Ako postoji greška srednje vrijednosti tada je stvarna vrijednost izmjerene
veličine

xx  x C
n
Gdje je: C - pouzdanost kojom je određena srednja vrijednost,
σ –standardna devijacija .
Na slici je prikazana zavisnost pouzdanosti srednje vrijednosti od broja
mjerenja.

122 Proizvodna mjerenja

Slika 4.11. Nepouzdanost srednje vrijednosti u funkciji broja mjerenja
Nije teško provjeriti da je, uz pretpostavku da σ ostaje isto, potrebno obaviti 10
puta veći broj mjerenja da bi se C smanjilo za svega 3,14 puta. Za precizna
mjerenja uzima se n>30. Za manji broj mjernih rezultata proračun pouzdanosti
eksperimenta treba izvršiti po Studentovoj raspodjeli koja je općenitija od
Gaussove.
Granična greška i klasa mjernog instrumenta
Na raspodjelu mjernih rezultata oko srednje vrijednosti utiču isključivo slučajne
greške, ako se pretpostavi da su sistematske greške korigovane kalibracionim
postupkom. Međutim, potpuna korekcija sistematskih grešaka je rijetko
moguća. Te preostale sistematske greške uzrokuju da je konačni rezultat
mjerenja uvijek nesigurniji nego što pokazuju analitička rješenja.
Najjednostavniji način da se procijene preostale sistematske greške E je
povećanje broja mjerenja ili obavljanje poredbenih mjerenja. Zbog preostalih
sistematskih grešaka granica pouzdanosti srednje vrijednosti se proširuje na
U  C  E 
i naziva se mjerna nesigurnost.
Za praktična mjerenja uvodi se granična greška G = ∆xmax kao garantovano
najveće dopuštano odstupanje od stvarne (propisane) vrijednosti.
Za mjerni uređaj treba da je U<G, a obično je U<0, 2G. Na osnovu ovih
razmatranja sada se može definisati klasa tačnosti mjernog instrumenta kao
G
e 100%
x

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 123

gdje je x najveće pokazivanje instrumenta, s tim da se on upotrebljava u
propisanim ambijentnim uslovima.
Sposobnost mjernog sistema predstavlja dio varijabilnosti mjernog sistema
R&R iskazanost odstupanjem T, koje predstavlja distancu između gornje U i
donje L granice. Unutar tog područja nalazi se varijabilnost sistema.
Sposobnost mjernog sistema se računa kao (R&R/T) x 100% .

Slika 4.12. Sposobnost mjernog sistema
Procjena sposobnosti mjernog sistema može se vršiti metodom aritmetičkih
sredina i raspona i računa se prema izrazima na slici 4.13,

Slika 4.13. Uticaji na procjenu sposobnosti mjernog sistema
Ukoliko je R&R u tolerancijskom polju T ili u ukupnoj varijaciji T u sljedećim
procentima različite se ocjene sistema:
1. Mjerni sistem je zadovoljavajući ako je R&R < 10%.

124 Proizvodna mjerenja

2. Mjerni sistem je zadovoljavajući , zavisno od značaja upotrebe za 10-30%
R&R.
3. Mjerni sistem treba poboljšanja ako je R&R > 30%
4. Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave grešaka
Osnovni uzroci koji dovode do pojave grešaka su :
1. princip mjerenja koji podrazumijeva osnovni matematički model koji
opisuje način dobivanja mjerene veličine, smjenjivanje operacija, broj
mjerenja, obrada informacija.
2. Sredstvo za određivanje mjerne nesigurnosti odnosno oprema kao uzrok
mjerne nesigurnosti ima dvije komponente:
Prva komponenta se tiče etalona i vremenske stabilnosti etalona, homogenosti,
metrološke karakteristike etalona.
Druga komponenta se odnosi na instrument mjerenja i to na njegovu
pouzdanost, tačnost, rezoluciju, rang mjerenja, način prikazivanja rezultata,
bias.
U toku jednog mjerenja, okruženje u kojem se izvodi proces mjerenja igra
naročito važnu ulogu. Ako se mjerenje provodi u uslovima promjenjive
temperature, vlažnosti, pritiska, vibracija i drugih faktora koji se mogu
okarakterisati kao parametri sredine, pouzdanost i ponovljivost procesa
mjerenja će ozbiljno biti narušena a time i tačnost rezultata mjerenja.
Materijal u procesu mjerenja može učestvovati svojom kvalitetom,
homogenošću, temperaturnom stabilnošću, hemijskim i fizičkim
karakteristikama.
Greške koje pridonose mjernoj nesigurnosti može uzrokovati i osoba koja vrši
mjerenje-operater. Naime, instrumenti koji se koriste pri mjerenju mogu biti
analogni i digitalni. Prilikom očitavanja rezultata mjerenja moguće je pogrešno
očitavanje sa analognih instrumenta. S obzirom da digitalni instrumenti za
podioke imaju diskretne cjeline pri prikazivanju rezultata javlja se greška
zaokruživanja. Operater unosi kao faktore koji utiču na proces mjerenja njegovo
iskustvo, kvalifikacije i stručnost, trenutno raspoloženje i koncentraciju.
U svakom slučaju greške mjerenja su posljedica uticaja slučajnog i sistematskog
karaktera koji proizvode navedenih pet glavnih faktora, prikazani su u
dijagramima uzrok-posljedica, ili Ishikawa dijagramima, slika 4.14.

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 125

METOD MJERNI OBJEKT

Mjerna strategija
Kvalitet površine npr hrapavost
Mjerna procedura Odstupanje oblika

Mjerni princip dimenzije
REZULTAT +
GREŠKA
Svjetlost Rezolucija Koncentracija

Temperatur Evaluacija mjernog sr. Stručnost

Vibracije struktura Iskustvo

OKRUŽENJE MJERNO SREDSTVO OPERATER

Slika 4.14. Uticaji na pojavu grešaka mjerenja i mjerne nesigurnosti, dva
dijagrama uzrok-posljedica, Ishikawa dijagrami
 mjerni instrument
 radni komad
 okolina
 izvršilac mjerenja - operator (metrolog)
 mjerna strategija.
Posljedice takvih uticaja prikazane su na slici 4.15.

126 Proizvodna mjerenja

Slika 4.15. Posljedice uticaja okoline na greške mjerenja
4.1. Uticaj okoline na mjernu nesigurnost mjerenja u proizvodnji
Ambijent u kome se obavlja mjerenje utiče na objekat mjerenja, izvršioca
mjerenja i na mjernu opremu kojom se vrši mjerenje. Okolišni uticaj djeluje
tako da mijenja karakteristike mjernog objekta i mjernog sredstva (dužinu,
površinu, vlažnost itd.) a operatoru stvara poteškoće u ispravnom postupku
vršenja mjerenja, slika 4.16.

Temperatura
Vlažnost Vibracije

Pritisak
Zračenje

Buka
Strana tijela u zraku
Magnetno polje

Slika 4.16. Uticaj okoline na greške mjerenja
Uticaji okoline mogu se svesti na nekoliko koji najviše utiču na mjerenja, a to
su:
 vibracije podloge,
 zagađenje,

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 127

 klima i
 temperatura
Vibracije
Dijelovi mjernih sredstava kao što su pogoni mjernih sredstava mogu
prouzrokovati vibracije koje utiču na mjerni rezultat. Uticaj vibracijskog efekta
magnetnog polja i zvučnog pritiska proizvode vibracije koje remete ispravnost
mjerenja. Zbog toga je važno da se planirano ispitivanje vrši u uslovima u
kojima je mali uticaj vibracija na mjerenja. Zato se u laboratorijama mjerenja
vrše na specijalnim stolovima sa granitnim pločama, a u pogonu je potrebno, od
situacije, stvoriti ambijent sa što manje vibracionog djelovanja koje doprinosi
mjernoj nesigurnosti i pojavi greške mjerenja.
Okoliš
Osnovni uzroci pojave grešaka mjerenja su:
 Zagađenost okoliša i
 Vlaga
Zagađenost atmosfere oko mjernog sredstva i mjernog objekta može uticati na
rezultat mjerenja proizvodeći defekte dimenzija, oblika i površina. Uzroci
kontaminacije su: ulje, prašina i čestice koje formiraju sloj na mjernom objektu
i time dovode do greške mjerenja. U prostoru oko proizvodnih linija mogu
postojati uslovi koji će dovesti do pojave greške ukoliko se mjerenje vrši u ovim
uslovima.
Vlaga uzrokuje koroziju kako mjernog objekta tako i mjernog sredstva, a čak
može dovesti i do kvara mjernog sredstva.
Ipak, od svih uticaja, najveći je uticaj temperature na greške mjerenja.
Temperatura
Temperatura ima odlučujući uticaj na mjerenje u području proizvodnih
mjerenja. Uticaj temperature ima poseban uticaj na mjerenje dužine. Uticaj
temperature na mjerenje je posljedica prenosa toplote koji se ostvaruje
kondukcijom, konvekcijom ili radijacijom. Prilikom uticaja temperature mogu
se uočiti tri tipa temperaturnih uticaja:
 temperaturne promjene
 temperaturni gradijent
 temperaturna radijacija (zračenje).
Zbog uticaja temperature mnogi metalni materijali se šire pri povećanju
temperature. Linearno širenje se prikazuje izrazom:
ΔL = L · α · Δt

128 Proizvodna mjerenja

ΔL – promjena dužine
L – nominalna dužina
α – koeficijent linearnog širenja dat u tabeli 4.1.
Δt – promjena temperature
Tabela 4 .1. Osobine materijala
Koeficijent linearnog Granična varijacija
Materijal
širenja α [10 – 6/K] ua [10 – 6/K]
Al legure 23 – 24 0,5 – 2
Staklo 8 – 10 0,5
Sivo liveno gvožđe 9,5 – 10 0,5
Čelik 10 – 12 0,5 – 1,5
Zerodur (staklo i keramika) 0 – 0,05 0,05

Tabela 4.2. Osobine materijala
Koeficijent linearnog Modul elastičnosti E u
Materijal
širenja α u K-1·10-6 N/mm2 ·103
Aluminijum 23,8 71
Legure aluminija 20 – 24 60 – 80
Olovo 29,2 19
Liveno gvožđe 10,5 90 – 180
Bakar 17 125
Mesing 18,5 100
Nikl 13 206
Srebro 19,7 80
Čelik 11,5 185 – 215
Titan 8,2 120
Cink 28 128

Greška uslijed temperature za različite materijale:
MA = Lp·αn·ΔTp – Ln·αn·ΔTn
Lp, Ln – dužina na 20°C
αp, αn – koeficijenti linearnog širenja
ΔTp, ΔTn – promjena temperature

Kada se vrši mjerenje mora se voditi računa da se mijenja i dužina mjerne skale prema izrazu: ΔL = L·(αrk·Δtrk – αM·ΔtM) gdje su: αrk i αM – koeficijenti linearnog širenja radnog komada i mjernog sredstva Δtrk i ΔtM – promjene temperature Referentna temperatura u proizvodnim mjerenjima je 20°C prema DIN 102 i prema ISO1.05 INVAR 0 0 5 10 15 K 20 Promjena temperature T Slika 4.4.17. Navedena jednačina se koristi za iste karakteristike mjernog sredstva i mjernog objekta. Na dužinu od 100 mm dugom čeličnom dijelu materijal se skuplja za više od 1 µm pri promjeni temperature od 1°K.25 GRAFIT ALUM. Greška uslijed temperature za različite materijale Kad se vrše precizna mjerenja radijacija igra značajnu ulogu u promjeni uslova mjerenja. NIKL µm BAKAR mm ČELIK 0. 1 VOLFRAM 0.15 Greške mjerenja za 1 mm mjerene dužine HROM 0. Promjena dužine se neće desiti ako je:  α malo ili α ~ 0  αrk = αM i trk = tM . Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 129 0. Tada Δt predstavlja razliku temperatura skale i mjernog komada.2 LIVENO GVOŽĐE 0.

Uticaj temperaturnih gradijenata na mjerno sredstvo i radni komad zahtijeva složenu proceduru korekcije i ne može se računati prema datim izrazima. Veličine određene prema specifičnim jednačinama mogu se koristiti da se koriguje mjerni rezultat. Mjerenje temperature u laboratoriji za precizna mjerenja QFM. Njemačka Uticaj temperature na radni komad se ogleda i kroz koeficijente toplotnog širenja. Prvi slučaj se dešava kada je korišteni materijal Zerodur. Drugi slučaj se dešava sa mjerenjem čeličnih komada i skala od istog materijala. Slika 4. u  L (uark trk )2  (utrk M )2  (uaM tM )2  (utM M )2 . Treći slučaj je mjerenje u mjernim sobama u kojima se temperatura održava na referentnom nivou.18.130 Proizvodna mjerenja  ako se mjerenje vrši na referentnoj temperaturi. Taj uticaj treba uzeti u obzir u obliku izraza i tada je zbir nesigurnosti kod mjerenja dužine. Erlangen.

Spada u sistematsku grešku. Kod vršenja mjerenja optičke karakteristike kao što je refleksija utiču na mjerenje kada se koriste optička mjerna sredstva. Uticaji mjernog objekta na mjernu nesigurnost Karakteristike radnog komada su dodatni izvor grešaka mjerenja. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 131 Varijacije mjerenja temperature su između 0.4. Pošto je ta pojava definirana Herzovim pritiskom može se i tačno odrediti.5 N ovaj efekat se može zanemariti. Važno je korigovati rezultat mjerenja. To je posebno slučaj sa odstupanjem oblika radnog komada čiji rezultati u ispitnim tačkama ne predstavljaju željeni oblik objekta. . Savijanje mjernog uređaja kroz jednostrano zagrijavanje 4.2. Ako se mjerenja vrše na čeličnim radnim komadima pomoću mjernog skenera sa čeličnom kuglicom greška nastaje uslijed trošenja vrha senzora i površine radnog komada. Slika 4.2 i 1 K zavisno od mjernih uslova. Površina radnog komada je važna za kvalitet proizvoda. Nesigurnost se određuje za sve veličine koje utiču na ukupnu mjernu nesigurnost.19. Ukoliko se koriste dodirna sredstva kapacitet i valovitost površine igra značajnu ulogu. Sa senzorima čiji je vrh radijusa veći od 1. Za vrijeme mjerenja kontaktnim mjernim sredstvima djeluje sila mjerenja koja može izazvati deformaciju.5 mm i mjerne sile od 1. Temperatura je najvažniji vanjski uticaj na mjerni rezultat i bitno mijenja rezultat mjerenja.

Slika 4.20. Skladištenje i montaža se postepeno određuju prema dimenzijama i težini mjernog objekta. mjerenju se može dodati uticajni faktor kojim se pokriva ovaj uticaj.132 Proizvodna mjerenja Slika 4. Deformacija držača instrumenta uzrokovana mjernom silom . Uticaj je usmjeren na mjerni objekat. Deformacija mjernih ploča uslijed uticaja prouzrokovanog skladištenjem i montiranjem mjernog objekta.21. Kada se montira mjerni objekat izvođač i korisnik mora biti siguran da radni komad neće biti deformisan. Preferira se postavljanje i oslanjanje mjernog komada na tri oslonca.

a u svakom od njih mogu se javiti neispravnosti.22 od linearnog razmaka od vanjskih ivica (Besselove tačke).22. Zavisno od tačke kontakta ispitivanog radnog komada sa mjernim čeljustima. . dodirne probe uzrokuju zakretanje. Zazor koji se tehnički zahtijeva u vođicama za mjerne oslonce. Uticaji na rezultat mjerenja su mali ili veliki zavisno od tog kako su mjerna sredstva i mjerni objekti pozicionirani. mogu se ostvariti željena oslanjanja u cilju smanjenja grešaka montaže. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 133 Uzima se u obzir i da se mjerni objekat može deformirati površinski kada se koriste magneti. Uticaj mjernog sredstva na mjernu nesigurnost (greška prvog i drugog reda. Time se reducira deformacija približno 2% sa homogenim objektima.4. Mjerno sredstvo se sastoji od dijelova. U suprotnom javlja se dopunska greška npr. Mjerni objekti koji su vitki ili imaju tanke zidove mogu se deformisati uslijed sopstvene težine. rolere. Deformacije se mogu smanjiti i postavljanjem u tačkama koje su na rastojanju 0. Koristeći cijevi. Abbeov princip) Uticaj mjernog sredstva na rezultate mjerenja ogleda se kroz više osnovnih efekata. osovine. Greške mjerenja mogu se javiti zbog netačnih vođica a imaju važnu ulogu u mjernim sredstvima.3. Mjerni krugovi različitih izrada 4. se dešava između mjernog objekta i mjerne skale. Abbeov princip glasi: Najtačnija mjerenja se postižu samo onda kada se veličina koja se mjeri nalazi u pravolinijskom produžetku mjerne skale. Pomično mjerilo je primjer takve pojave. MA kod pomičnih mjerila. Slika 4.

Princip komparatora . Greška drugog reda na primjeru mikrometra Slika 4.23.24.134 Proizvodna mjerenja Slika 4.

slika 4. Takvi izvršioci često moraju imati i bolju i dužu obuku ne samo na konkretnim uređajima nego i generalno moraju znati mnogo više teorijskih osnova o proizvodnim mjerenjima kao i o informaciono-komunikacionim tehnologijama. Kod jednostavnih mjerenja izvršilac mjerenja mora biti koncentriran da bi se izbjegle grube greške prilikom očitavanja kao i paralaksa. sredstava mjerenja su usavršena. Nedostatak znanja o faktorima koji utiču na mjerenje (slučajni i sistematski faktori) podario nam je izraz kao što je mjerna nesigurnost. programiranju i sl.25. Zbog ovih efekata rezultat mjerenja leži unutar intervala koji se označava kao nesigurnost mjerenja.4. Svako mjerenje je izloženo različitim uticajima i smetnjama bilo da proizlaze iz slučajnih ili sistematskih efekata. Mjerna nesigurnost Mjerna nesigurnost je parametar koji se pridružuje rezultatu mjerenja čime se pokazuje rasipanje vrijednosti koje bi se mogle pripisati mjerenoj veličini uz određenu vjerovatnoću. Zakretanje φ=0. mjerenja moraju biti pouzdana i greška što manja.4. 6' se može očekivati. Kod tumačenja rezultata mjerenja potrebno je da izvršilac dobro poznaje proizvodna mjerenja i probleme koji mogu nastati kao i posljedice neispravnog mjerenja. Ukoliko izvršilac mjerenja koristi složenu i opremu koja daje pouzdane podatke on se mora dobro obučiti za rad sa takvim mjernim uređajima i sistemima. 5. 4. Ipak da se smanje tolerancije u izradi radnog komada. Uticaj mjerne strategije na pojavu grešaka mjerenja Mjerna strategija je danas predmet posebnog izučavanja i rezerva za smanjenje grešaka mjerenja. izboru mjerne opreme i dr. Uticaj operatera na pojavu greške mjerenja Ljudski faktor je od presudnog uticaja kako kod jednostavnih mjerenja tako i kod složenih mjerenja ili mjerenja koja se obavljaju na sofisticiranoj opremi. Danas nije moguće kvantitativno izraziti bilo koji rezultat mjerenja bez određene sumnje u njegovu tačnu vrijednost. očitavanja su digitalna pa je i mogućnost uticaja operatora smanjena. P= 95% . Oprema koja se koristi za mjerenje je usavršena. 35 do 2. To se postiže što boljim izborom mjerne metode. Izmjereni rezultat mjerene veličine d = 25 μm Proširena mjerna nesigurnost U= 2 μm. k= 2. načinom pričvršćenja komada. Zakretanje za φ=2' i paralelno zakretanje 30 mm dovode do greške mjerenja MA=17 µm. 4. obično iz oba.5. Mjerna strategija i kombinacija više uticaja na mjernu strategiju će i ubuduće imati važnu ulogu u proizvodnim mjerenjima. . Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 135 Mjerne greške se računaju po: MA = a·sinφ = L·(1 – cosφ) Za male uglove φ<<1 je φ u radijanima.

Laboratorij 1: d = 25 μm. treba procjenjivati mjernu nesigurnost. veličine d = 25 μm Proširena mjerna nesigurnost U= 2 μm. mjerna nesigurnost. Radi poređenja mjernih rezultata sa specifikacijama proizvođača ili zadanom tolerancijom. k= 2. P= 95% . da bi se postiglo mjerno jedinstvo. U= 2 μm. U= 2 μm. k = 2.136 Proizvodna mjerenja Slika 4. Laboratorij 2: d = 25 μm. Postavlja se pitanje: Zašto je potrebno procjenjivati ili određivati mjernu nesigurnost? Rezultati mjerenja. U laboratoriju se mjeri dimenzija d. Mjerna nesigurnost i normalna distribucija Mjerna nesigurnost u sebi sadrži sve te uticaje koji se ne mogu uvijek kvantificirati ili ukloniti njihov uticaj. faktor pokrivanja i vjerovatnoća su: d = 39 μm.25. Izmjerena vrijednost. k= 2. U = 4 μm. P= 95% . k= 2. P= 95% . moraju se upoređivati sa rezultatima mjerenja provedenih u drugim ispitnim i kalibracionim laboratorijama. P = 95% Za mjerenu dimenziju određene su granice tolerancija: Donja granica Dg = 20 μm Gornja granica Gg = 50 μm .

Ove stavove nameće standard ISO 14253-1 kao pravila za odlučivanje o procjeni rezultata mjerenja.27. Zona sukladnosti. prikazano je da je zona sukladnosti dimenzija unutar tolerancija. Rezultati mjerenja koji padaju u područje između gornje i donje granice odnosno unutar područja pouzdanosti. U. tolerancija i mjerna nesigurnost Izmjerene vrijednosti dimenzionalnih veličina koje su karakteristike radnog komada mogu se nakon mjerenja naći u tri moguće situacije: a) Da su unutar dozvoljenih i planiranih granica. izmjerene veličine x nalazi se unutar intervala pouzdanosti. b) Da su izvan dozvoljenog područja.4. . Rezultati se u potpunosti prihvataju. Ukoliko je tolerancija uvećana za 2U ulazi se u zonu nesukladnosti dimenzija. jer je mjerne nesigurnost manja od intervala pouzdanosti. Slika 4.26.26. c) Da su na granici područja pouzdanosti. Proširena mjerna nesigurnost. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 137 Odnos tolerancija i mjerne nesigurnosti prikazan je na slici 4. ravnomjerno raspoređena u odnosu na donju i gornju granicu tolerancije.27. Tolerancija i mjerna nesigurnost Pravilo sukladnosti Na slici 4. Slika 4. pa nisu pouzdani. izvan granica pouzdanosti i takvi rezultati se odbacuju.

Grupa eksperata je radila na izvještavanju nesigurnosti i objavila dokument pod nazivom Preporuka INC-1 (Recommendation INC-1). napravila radna grupa formirana od strane BIPM.1. vezan za rezultat mjerenja. na tri načina: a) GUM metodom b) MCS metodom c) Procjenom ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja u skladu sa standardom TS 21748:2004. Dokument je odobren od strane CIPM 1981 prvi put i ponovo potvrđen 1986 vlastitom CIPM-ovom Preporukom 1 (CI-1981) i 1 (CI-1986). Internacionalna Organizacija za Standarde (ISO) po prvi put objavljuje ovaj dokument 1993 (prepravljen i ponovo odštampan 1995) u ime sedam internacionalnih organizacija koje su podržale razvoj ISO/TAG 4: Slika 4. jedinstven i razumljiv za cijeli svijet počeo se primjenjivati uvođenjem GUM (Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement). Organizacije koje su učestvovale u razvoju GUM-a U GUM-u je data definicija mjerne nesigurnosti: Mjerna nesigurnost je parametar.28 . GUM metoda određivanja mjerne nesigurnosti Novi pristup određivanja mjerne nesigurnosti. Rad ISO/TAG 4/WG 3 rezultirao je izdavanjem dokumenta koji nosi naziv Vodič za izražavanje nesigurnosti u mjerenju ili GUM kako se često zove. Izvori nesigurnosti u mjerenju su:  nepotpuna definicija mjerene veličine. u općem slučaju.138 Proizvodna mjerenja Procjena mjerne nesigurnosti može se izvršiti. Nesigurnost rezultata mjerenja reflektuje nedostatak znanja o vrijednosti mjerene veličine. . koji karakteriše rasipanje vrijednosti koje bi sa pravom mogle biti pridružene mjerenoj veličini. Donošenju odluke o izradi GUM-a prethodio je dokument koji je 1980. gdje je mjerena veličina određena veličina podvrgnuta mjerenju. 5.  nepotpuno shvatanje definicije mjerene veličine.

. x2..  varijacije i ponavljajuća posmatranja mjerene veličine pod prividno sličnim uslovima.  Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i Studentove distribucije.4.29.  konačna rezolucija instrumenata. X2. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 139  nereprezentativno uzorkovanje ..  nedovoljno znanje o efektima uslova okruženja na mjerenje ili nezadovoljavajuće mjerenje uslova okruženja..........  Iz apriornih distribucija vjerovatnoće na osnovu tipa nesigurnosti B... ..xN) YN XN a) b) Slika 4... a) Skalarni odnos ulaznih veličina i mjerene veličine b) Vektorski odnos ulaznih veličina i mjerene veličine U drugom koraku se određuju standardne nesigurnosti u(Xi) procjena X1......  netačne vrijednosti konstanti i drugih parametara dobivenih iz vanjskih izvora i korištenih u algoritmima za manje podataka...  lični bias u čitanju analognih instrumenata.uzorak mjerene veličine ne mora reprezentovati definisanu mjerenu veličinu.... Y ... Dobiju se iz nesigurnosti tipa A..... U većini slučajeva mjerena veličina Y se ne mjeri direktno nego indirektno na osnovu N nekih drugih mjerenih veličina x1.. U prvom koraku postavlja se matematički model mjerenja.xN) Y2 X2 f Y ..... x2..XN.  netačne vrijednosti standarda za mjerenje i referentnog materijala.  aproksimacije i pretpostavke utjelovljene u metod i proceduru mjerenja.. Na osnovu funkcionalne zavisnosti između Y i mjerenih veličina postavlja se osnovni matematički model za potpuno određivanje mjerene veličine.. f1 (x1. x2.. . U stvarnosti rezultat mjerenja je jednostavno najbolja procjena vrijednosti veličine koja se treba mjeriti.... x3.xN. fN (x1. GUM metoda procjene mjerene nesigurnosti svodi se na nekoliko osnovnih koraka u kojima je sistematično dat redoslijed procjene mjerne nesigurnosti.... x2.xN) Y1 X1 f2 (x1.

trouglasta.140 Proizvodna mjerenja Metod A procjene nesigurnosti izvodi se statističkom analizom serije posmatranja. Dijagrami najčešće upotrebljavanih distribucija za predstavljanje podataka Tipa B . Tip A nesigurnosti bazira se na rezultatima ponovljenih mjerenja distribuiranih oko srednje vrijednosti u normalnoj raspodjeli rezultata. Metod B procjene mjerne nesigurnosti. slika 26. Tip B standardne nesigurnosti je izračunat iz pretpostavljene funkcije gustine raspodjele zasnovane na stepenu vjerovanja da će se događaj pojaviti. U slučajevima kada podaci nisu smješteni oko srednje vrijednosti. Vjerovatnoća je zasnovana na procjeni iz tzv. u(xi) = s(xi) Ono što je karakteristično za ovu raspodjelu je da je vjerovatnoća vrijednosti koje leže bliže procijenjenoj srednjoj vrijednosti je veća od onih koje leže u blizini ekstrema. "bazena informacija" koji čine iskustveni podaci. primjenjuju se raspodjele kao pravougaona.30. U-oblika i druge. Tip B standardne nesigurnosti nije neophodno predstavljen normalnom raspodjelom. trapezoidna. prema GUM standardu definiran je kao: metod procjene nesigurnosti sredstvima različitim od statističke analize serije posmatranja. Parametar koji se određuje zove se standardno odstupanje. Slika 4.

Tada je rezultat mjerenja izražen kao: Y  y U Na slici 4. x 2 . Izvještaj o mjernoj nesigurnosti Jedan od najvažnijih kriterija kvaliteta programskih paketa je način na koji prikazuje rezultat proračuna nesigurnosti (mogućnosti eksportovanja i prezentovanja rezultata). dat je algoritam postupka procjene mjerne nesigurnosti. Ukupna standardna nesigurnost u(y). Proširena nesigurnost je veličina koja određuje interval oko mjernog rezultata za koji se može očekivati da obuhvata veliki dio distribucije vrijednosti mjerenja koje bi se s razlogom pripisati mjernoj veličini. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 141 Treći korak u GUM proceduri je određivanje ukupne standardne nesigurnosti.31. Proširena nesigurnost se dobije množenjem ukupne standardne nesigurnosti faktorom pokrivanja kp. Najvažniji zahtjevi prema preporukama GUM standarda koje mora ispuniti prikaz rezultata određivanja mjerne nesigurnosti su nabrojani u tekstu koji slijedi. x N Četvrti korak predstavlja određivanje proširene nesigurnosti. ... Proširena mjerna nesigurnost može se pisati kao: U = kp u(y)... određuje se odgovarajućim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih nekorelisanih ulaznih veličina prema izrazu u y    c u x  N 2 i 1 i i korelisanih ulaznih veličina prema Gdje su koeficijenti osjetljivosti: f f ci   xi X i x1 .4.

Određivanje koeficijenata osjetljivosti ci.x j ) u(x i )u(x j ) N N 1 N u 2 (y)   c i2 u 2 (x i )  2   c c u(x i j i )u(x j )r(x i . mjerene veličine Y i ulaznih varijabli Xi Y  f(X 1 .. pokrivanja kp i proširene mjerne nesigurnosti U: U = kp u(y) Iskazivanje intervala nesigurnosti IY sa mjernom Korak 5. nesigurnosti: IY = y  U Slika 4.142 Proizvodna mjerenja Postavljanje matematičkog modela zavisnosti Korak 1.. X1  x1  u(x1) X2  x2  u(x2) Formiranje procjene izlazne veličine Y: Xn  xn  u(xn) y=f(x1. xn) Korak 3. x N i 1 i i Za korelisane ulazne podatke r x i . Postupak procjene mjerne nesigurnosti prema GUM-u .. . .31. X N ) Određivanje procijenjenih vrijednosti xi i standardne nesigurnosti u(xi) za ulazne vrijednosti Xi Korak 2.... koeficijenata korelacije r(xi. x j ) i 1 i 1 j  i 1 Određivanje faktora Korak 4.. xj).. x j   u(x i . x2. X 2 . x 2 . . . i standardne Za nekorelisane ulazne podatke f f ci   xi X i u y    c u x  N 2 x1 .

 dati sve ispravke i konstante korištene u analizi i njihove izvore.  prikazati analizu podataka na takav način da svaka od njenih komponenti može biti jasno slijeđena i da proračun rezultata može biti neovisno ponovljen u slučaju potrebe. Izvještaj rezultata mjerenja i kombinovane mjerne nesigurnosti treba :  dati detaljan opis kako je mjerena veličina Y definirana.  dati stepene slobode za standardnu nesigurnost svake ulazne procjene i kako su određeni.  parcijalne izvode ili koeficijente osjetljivosti ∂f/∂xi. |y|≠0. Izvještaj o načinu na koji su dobijeni rezultat mjerenja i njegova nesigurnost treba dati :  potpunu vrijednost svake ulazne procjene xi i njene standardne nesigurnosti u(xi) zajedno sa opisom načina na koji je određena. .  prikazati sve komponente nesigurnosti i dokumentovati u potpunosti kako su procijenjene. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 143 Izvještaj nesigurnosti treba:  jasno opisati metode korištene u proračunu rezultata mjerenja i njegove nesigurnosti iz eksperimentalnih podataka i ulaznih podataka.4.  uključiti relativnu kombinovanu standardnu nesigurnost uc(y)/|y|.  dati informacije o tome na koji način je određen rezultat mjerenja ili se referencirati na dokument koji to sadrži.  dati procijenjene kovarijanse ili procijenjene koeficijente korelacije (preferira se oboje) koji su vezani za sve ulazne procjene koje su korelisane. ….  dati funkcionalnu vezu Y=f(X1. XN) i.  jedinice y i uc(y) treba uvijek dati. i metode korištene da se isti odrede. X2. kada se pokaže potrebnim.  dati procjenu y mjerene veličine Y i njene kombinovane mjerne nesigurnosti. tamo gdje ona neophodna.

Kod primjene MCS metode također je potrebno široko znanje o prirodi mjerene veličine.3.2. te dobro poznavanje područja statistike i vjerovatnoće. .32. Primjena MCS metode omogućava vrednovanje i usporedbu rezultata dobivenih GUM metodom. Proračun mjerne nesigurnosti MCS metodom 5. Te mjere su procijenjena standardna odstupanja dobivena iz analize eksperimentalnih podataka. Slika 4. odnosno izraziti funkcijski odnos između mjerene veličine i ulaznih veličina. Procjena mjerne nesigurnosti na osnovu ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja u skladu sa standardom TS 21748 : 2004 Kao osnova za procjenu mjerne nesigurnosti koriste se mjere rasipanja:  Ponovljivost i  Obnovljivost rezultata mjerenja. MCS metoda (Monte Carlo Simulation) procjene mjerne nesigurnosti Kod primjene MCS metode također je potrebno napisati matematički model mjerene veličine.144 Proizvodna mjerenja 5.

Zlatno pravilo mjerenja glasi: Mjerna nesigurnost mjerenja ne bi trebala prelaziti 1/5 do 1/10 veličine specificirane tolerancije. t-distribucija). Pri tome se koriste statističke distribucije (normalna. . Zlatno pravilo mjerenja utvrdio je Berndt 1924. Tim postupkom se može vršiti selekcija na dobre komade i škart.33. slika 4. Slika 4. čime se izbjegava završna kontrola. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 145 Ukoliko je eksperiment postavljen tako da se variraju svi glavni utjecaji na mjernu nesigurnost tada će procjena mjerne nesigurnosti biti pouzdana i neće biti potrebno koristiti GUM metodu. statističke obrade rezultata i usvojenog zakona raspodjele može se vršiti ocjena tačnosti proizvoda u prijemnoj. Na osnovu mjerne nesigurnosti mogu se vršiti i ocjene procesa. Zlatno pravilo mjerenja Ocjena tačnosti proizvoda Na osnovu rezultata mjerenja i kontrole.4.33. Proizvodni procesi i mjerna nesigurnost Zlatno pravilo mjerenja U tehničkoj praksi je uobičajeno da se mjerna nesigurnost kod mjerenja radnih komada uzima u iznosu od jedne petine do jedne desetine tolerancije. Pomenute odredbe odnose se na mjerenje dimenzija radnog komada odnosno na gornju i donju granicu tolerancije. godine. međufaznoj ili završnoj kontroli proizvoda. Za te namjene koriste se različite vrste kontrolnih karata. Statistička kontrola se najviše primjenjuje u proizvodnji. 6.

Prema načinu korištenja kontrolne karte mogu biti za:  kontrolu stabilnosti tehnoloških i proizvodnih procesa i  upravljanje kvalitetom proizvodnih procesa. Kontrolne karte se mogu kreirati prema. μ . Postoje različite vrste kontrolnih karata. Kontrolne karte Prikazivanje rezultata kontrole vrši se pomoću kontrolnih karata. Numeričke karakteristike prikazuju se:  Kartom mjera. X.146 Proizvodna mjerenja 7. μ – σ karta  Kontrolne karte kojima se prate atributivna obilježja su:  m-karte. kojima se daje broj škarta u uzorku.  ocjenu stanja kvaliteta izrade proizvoda. daju ukupan broj defekata u uzorku. Na taj način mogu se stvoriti uslovi za neprekidno praćenje procesa i otklanjanje uzroka koji ih narušavaju.karta  Kartom standardne devijacije.  p-karte. σ .karta  Kombinovane karte.karta  Kartom srednjih vrijednosti.  karakteru objekta kontrole.karta  Kartom raspona mjera.  statističkom tretmanu ili vremenu odvijanja procesa proizvodnje ili složenosti Prema vrsti karakteristike kvaliteta razlikuju se kontrolne karte za numeričke i za atributivne karakteristike kvaliteta.karta ili s. R .  vrsti karakteristike kvaliteta.  u-karte.  c-karte. μ – R karta  Kombinovana karta. .  ocjenu stanja proizvodne opreme. prikazuju količnik ukupnog broja defekata u uzorku i ukupnog broja dijelova u uzorku. Kontrolne karte predstavljaju grafički prikaz promjene dimenzije u toku vremenskog perioda i sadrže niz podataka značajnih za praćenje proizvoda i tehnološkog procesa. prikazuju procent škarta u uzorku.

X-karte  Statističke karakteristike uzorka. Kontrolna karta se pravi tako što se uzima uzorak u određenim intervalima.X karta To su karte u koje se unose karakteristike kvaliteta svakog ispitivanog (mjerenog ili kontroliranog) radnog komada ili dijela proizvoda. standardna devijacija σ. U oba slučaja javljaju se proizvodi koji su škart.4. Kontrolne granice su obično na razmaku od ± 3σ od srednje vrijednosti μ predstavljene srednjom linijom. Ako jedna kontrolna tačka izađe izvan granica proces je nestabilan. Karta mjera.karte Cilj kontrolnih karata je prikazivanje slike događaja koji su indikatori procesa kako bi se isti održavao ili mijenjao. donja kontrolna Dg i gornja kontrolna granica Gg. Kontrolne granice u ovim kartama su: donja Dg gornja Gg granična mjera. Slika 4. σ . μ-R. Osnovni parametri kontrolne karte su: srednja vrijednost mjerene veličine μ. Kontrolna karta . Ukoliko je T = 6σ > T= Gg--Dg proces je netačan. slika 4. srednja kvadratna greška Sx. Karakteristike procesa stalno variraju pa kontrolne karte omogućavaju objektivne kriterije praćenja promjena. 7.34.34 .1. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 147 Prema karakteru objekta kontrole razlikuju se kontrolne karte za:  Karakteristike kvaliteta radnog komada. mjeri i unosi u kartu.

Centralna linija između donje i gornje kontrolne granice zavisi od vrste procesa koji se analizira. Sposobnost procesa Kontrolne karte namijenjene su za kontrolu stabilnosti i tačnosti proizvodnog procesa i stanja opreme. Suština metoda kontrole tekućeg procesa su kontrolne granice.  nestabilan i tačan i  nestabilan i netačan. Bazirane na statističkim karakteristikama uzorka sve kontrolne karte pripadaju statističkoj kontroli procesa SPC.  stabilan i netačan. Raspon zahtjeva (tolerancijsko područje) T je područje između gornje Gg i donje granice specifikacije Dg odnosno T= Gg. od 35 tačaka samo jedna pada van granica i od 100 tačaka dvije padaju van granica. tj. To predstavlja poremećaj u procesu. Proces je sposoban ako je raspon zahtjeva veći ili jednak od raspona procesa. Proces se sa aspekta tačnosti i stabilnosti može ocijeniti kao:  stabilan i tačan. koje se unaprijed odrede. Tri standardne devijacije sa gornje i donje strane srednje linije su iskustvene prirode. stanja opreme. Računa se kao: Cp = ( Gg –Dg ) / 6σ i  indeksa tačnosti koji karakterizira centričnost procesa i zove se indeks položaja procesa . Temeljni uvjet sposobnosti procesa je: T= 6σ Proces se može smatrati stabilnim ukoliko se od posljednjih mjerenja njih 25 nalazi unutar granica. Ako je proces dobar mogu se odrediti karakteristike proizvoda. obradnog sistema je karakteristika procesa i može se ocijeniti preko:  indeksa preciznosti koji karakterizira disperziju procesa i zove se indeks sposobnosti procesa.2. Sposobnost procesa. prije neposredne kontrole procesa. Postupak izrade karte je isti kao i kod X karte.Dg Raspon procesa podrazumijeva područje unutar +/-3σ (tri standardna odstupanja.148 Proizvodna mjerenja 7.73%) površine ispod krivulje normalne raspodjele kojom se aproksimira proces. Broj uzoraka za donošenje odluka je najmanje 25. ukupno 6σ) u odnosu na sredinu procesa (99. Praćenjem promjene na uzorku može se naći mjesto i vrijeme u tehnološkom procesu kada je došlo do promjene mjerenih parametara. Zbog tog dolazi do pojave prelaska kontrolirane tačke izvan donje i gornje granice na kontrolnoj karti.

33. se vide efekti procesa. Cp = 1. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 149 Cpk = min {(Gg –μ ) /3σ . Na slici 4.35. (μ – Dg) /3 σ } Proces je sposoban kada je precizan i tačan pri čemu je najmanja vrijednost indeksa za prosječna poduzeća 1.33 Na monitoring procesa utiču mjerni instrumenti koji imaju svoju mjernu nesigurnost i proces koji je određen svojim indeksima preciznosti i tačnosti.33 i Cpk = 1. Slika 4.35. Monitoring procesa .4.

150 Proizvodna mjerenja .

Električni senzori. na dizajn proizvoda. Podjele i tipovi senzora za proizvodna mjerenja 3.1. Uvod Proizvodnja u najširem smislu predstavlja niz vrlo različitih procesa u kojima se od sirovina dobivaju materijali i proizvodi.5. mašine. kontrolu i optimizaciju proizvodnih procesa. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 151 5 Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 1. što je dovelo do boljih proizvoda. alati. rukovanje materijalima. Primjena proizvodnih tehnologija uticala je na tačnost proizvoda. sklapanje komponenti u gotov sklop i kontrolu proizvoda. Pri tome se koristi različita oprema. Na slici 5. direktni i inkrementalni 1. prikazana je porast tačnosti mašina u toku vremena. ljudski resursi i energija. Korištenje kompjuterskih tehnologija ima veliki uticaj na proizvodnju. Uvod 2. Promjena tačnosti mašina u toku vremena . Dostignuta tačnost mašina mm godina Slika 5.1.

mijenja i registrira. slika 5.  Monitoring proizvodnih procesa u cilju zaštite okoline jeste jedna od uloga senzora u proizvodnji.3.  Alatne mašine treba da rade sa minimumom učešća ljudskog faktora. kako bi se dobio željeni izlaz.  U proizvodnim sistemima postoji potreba da se provodi monitoring proizvodnih procesa i sistema iz više razloga:  Proizvodni sistemi treba da rade sa visokom pouzdanošću kako bi se smanjili negativni uticaji procesa na gotov proizvod.  Smanjenje troškova izrade proizvoda se postiže manjim angažmanom ljudskog faktora. Uloga senzora u proizvodnim procesima i mjerenju radnih komada Kontrola se izvodi na različite načine. Riječ senzor potiče od latinske riječi sentire što znači sredstvo kojim se detektuje promjena fizičke veličine.152 Proizvodna mjerenja Svaki proces pretvorbe materijala.  Sofisticirane mašine se uvijek koriste zajedno sa sistemima monitoringa kako bi se spriječila pojava lomova alata. MONITORING Materijal Radni komad Energija PROCES Gubici i emisija Informacija Informacija Slika 5. a zatim pretvara u signal koji može da se prenese. koja su nedovoljna da ispune zahtjeve savremene proizvodnje. a zamjena su monitoring sistemi. Trendovi u razvoju monitoring sistema stalno su prisutni pa se postojeći sistemi razvijaju jer nema sredstva koje je 100% pouzdano.2.  Vrlo precizna proizvodnja može se postići samo zajedno sa dodatnim tehnologijama mjerenja i monitoringa proizvodnih procesa. Najprostiji je ljudskim osjetilima. Zato se koriste senzori čiji se rad zasniva na različitim principima. . energije i informacije treba biti nadgledan. kontroliran ili mjeren. grešaka proizvoda itd. Zato se teži integriranju različitih senzora kako bi se poboljšala učinkovitost za predviđene namjene. Uglavnom je nemoguće da to obavljaju ljudi nego je to proces koji se vrši automatski.

. generički algoritmi. Pouzdanost Sistem različitih senzora Replicirani sistem senzora Sistem pojedinačnih senzora Fleksibilnost Slika 5.3.4. Razvoj monitoring sistema Kompjuterske tehnike: fuzzy logika. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 153 Algoritam za optimizaciju Optimalni uslovi Problemi Početni uslovi Normalni proces Algoritam za detekciju problema Baza podataka Slika 5. vještačke neuronske mreže.5. slika 5.4. imitiraju ljudski mozak i predstavljaju inteligentne sisteme. Uloga monitoringa proizvodnog sistema Razvijaju se dva tipa senzora:  Replicirani sistem senzora čime se postiže pouzdanost i postiže pojačanje monitoringa  Raznovrsni sistem senzora kod kog se integracijom postiže veća fleksibilnost sistema.

 vijek trajanja.  Termalne.  selektivnost.  osjetljivost.  linearnost. trošenje alata. Podjele i tipovi senzora za proizvodna mjerenja Senzori koji se koriste u kontroli proizvodnih procesa mogu biti za kontrolu:  kontinuiranih procesa. pri čemu se kontinuirano mjere varijable proizvodnog procesa.  brzinu odgovora-izlaza.  ponovljivost mjerenja.154 Proizvodna mjerenja 2. Integracijom senzora u proizvodni proces mogu se potpuno pratiti promjene i kontrolirati proizvodni proces. Osobine senzora kao i drugih mjernih instrumenata su:  prilagođenost ambijentu u kom rade.  potpuni izlaz. Pri tome senzori moraju imati određene osobine za karakteristične procese.  Magnetne. komponente sile rezanja pri procesu obrade rezanjem. Direktni sistemi su visoke tačnosti i mjere samo jednu veličinu.  izlazni format.  Električne. Druga podjela je na:  direktne i  indirektne sisteme .  histerezis.  diskontinuiranih proizvodnih procesa kada se registriraju varijable samo u toku procesa proizvodnje. .  Radijacijske. Osnovna klasifikacija senzora za proizvodna mjerenja vrši se prema vrsti izlaznog signala na:  Mehaničke. mogu zabilježiti sve promjene mjernog signala koji nastaje uslijed iznenadnih promjena procesa. npr. Indirektni mjerni sistemi mjere i popratne pojave npr.  mjerni opseg.  Hemijske.  rezoluciju.

5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 155

Mehanički senzori su najrasprostranjeniji tip senzora. Signal koji daju
mehanički senzori je mehanički tj. dužina ili pomak-pomjeranje, kako
dimenzionalna mehanička veličina. Mnoge konstrukcije senzora koje rade na
raznim principima imaju mehanički izlaz. Mjerenje veličina položaja, brzine,
ubrzanja, mase, sile, napona, pritiska, temperature, gustine, momenta, uvijanja,
brzine strujanja, oblika, hrapavosti, krutosti, viskoznosti, amplitude, brzine, faze
i spektra talasa itd
Konstrukcija senzora je različita zavisno kako se ulazni signal pretvara u
izlazno pomjeranje, odnosno kakvi su elementi kojima se detektuje ulazna
veličina. Tako su principi električni, MEMS-mikromehanički senzori,
poluprovodnički.
Termalni senzori transformiraju termalnu energiju u odgovarajući električni
signal koji može da se prenosi i registrira.
Električni senzori su namijenjeni da određuju naelektrisanje, struju, potencijal,
razliku potencijala, električno polje (amplitudu, fazu, spektar) pa se nekad
poklapaju sa magnetnim senzorima. Senzori za monitoring mašinskih alata su
električni, strujni senzori.
Magnetni senzori pretvaraju magnetno polje u električni signal. Koriste se u
procesima za ugaona pomjeranja ili mjerenja brzine. Koriste se za kontrolu
materijala bez razaranja i detekciju pukotina.
Radijacijski senzori pretvaraju energiju radijacije u električni signal. U
proizvodnim procesima se koriste kao infracrveno zračenje za mjerenje
temperatura.
Hemijski senzori postaju sve značajniji u proizvodnim procesima i kontroli.
Njima se detektuje i mjeri pojava gasova, tečnosti i njihova koncentracija
opasnih materija, što je posebno važno za radnu sredinu. Proizvode se kao
mikro senzori koji koriste tehnologiju poluprovodnika. Mogu se koristiti i za
detekciju drugih pojava kao što je promjena otpora uslijed prisustva hemijskih
efekata u proizvodnji preciznih proizvoda koji se rade u posebnim uslovima.
Predstavljaju ih poluprovodnički presovani prahovi oksida u vidu peleta tzv.
Taguchi senzori.
Trendovi - procesiranje signala i donošenje odluka
Današnji senzori imaju mnoga ograničenja jer ne mogu u potpunosti da prate
fizičke pojave. Iz dijagrama na slici 5.5. vidi se da prvo treba odrediti model
procesa za koji uticaj glavnih procesnih varijabli može biti upućen na
generiranje podataka sa senzora da se vidi šta je sa procesom ili generiranje
podataka kako bi se mijenjale performanse procesa. Procesna kontrola može da
se odvija na dva načina, heuristički, označeni put na slici ili kvantitativnom
metodologijom. Metodologija kontrole odvija se u presjeku ta dva puta.

156 Proizvodna mjerenja

Signal Detekcija
procesa signala

Mehanizam generiranja Mapiranje generiranog Transfer funkcija
relevantnih karakteristika signala u proces na mjesto senzora
procesa senzora

Generiranje signala
procesa
Izdvajanje
Heuristička Kvantitativna kontrolnog signala
metodologija metodologija

Detekcija signala Izdvajanje kontrolnog Metodologija kontrole
signala procesa

Slika 5.5. Kvantitativni i heuristički putevi razvoja monitoringa
i kontrole u procesima
3. Električni senzori za mjerenje radnih komada
Mjerenje makrogeometrije je mjerenje geometrijskih karakteristika definiranih
dizajnom proizvoda i tolerancije dimenzija, oblika i položaja. Termin dimenzija
predstavlja prečnik rotaciono simetričnog komada i dužine i uglove između
ravni i pravih linija i konične uglove.
Mjerenja dimenzionalnih karakteristika vrše se pomoću mehaničkih, električnih
i optoelektričnih senzora, kao i nekih drugih,npr. pneumatskih ali mnogo rjeđe.
Ovdje će biti opisani samo električni senzori za mjerenje dužina i uglova.
Električne mjerne metode imaju prednost nad mehaničkim metodama u
slijedećem:
 Male mjerne sile,
 Moguće je izmjeriti male vrijednosti dimenzija,
 Moguće je separirati mjerenu veličinu i prikazati je,
 Jednostavno je pojačanje i komunikacija mjernih signala,
 Moguća je dalja obrada mjerenih dužina,
 Lako je povezivanje sa kompjuterom zbog obrade rezultata mjerenja.
Razlikuju se tri tipa električnih dimenzionalnih mjerenja:
 Otpornički senzor pomjeranja,

5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 157

 Kapacitivni senzor pomjeranja i
 Induktivni senzor pomjeranja.
Električna mjerenja mogu biti :
 direktna i
 inkrementalna
3.1. Direktne metode električnih mjerenja
Otpornički senzori omogućavaju mjerenja dužina i uglova. Otpor se mijenja
proporcionalno linearnom ili ugaonom pomjeranju pri kretanju klizača.
Nedostatak otporničkih senzora je habanje klizača, slika 5.6. Od svih
otporničkih senzora za proizvodna mjerenja se koristi potenciometarski senzori.
Precizni potenciometri mogu poslužiti kao kružni senzori na čiju se osovinu
postavlja zupčanik a zupčasta letva se povezuje s mjernim objektom. Takvo je
mjerenje opterećeno dodatnim trenjem, manje je točnosti ali velikog izlaznog
signala.
Preciznija konstrukcija potenciometarskih senzora čini štap-potenciometar pri
čemu je otporno tijelo oblika štapa ili pločice iz otpornog materijala ili izolatora
na koji je namotana otporna žica (Ž). Preko otpornog tijela pomiče se klizač (K)
koji predstavlja srednji izvod (C) razdjelnika napona. Osjetljivost ovih tipova
senzora ograničena je dodirnom površinom klizne plohe klizača odnosno
debljinom otporne žice.

Slika 5.6. Potenciometri za mjerenje
a) linearnih pomjeranja, b) ugaonih pomjeranja

158 Proizvodna mjerenja

Linearitet, svojstvo reprodukcije i dugoperiodična stabilnost otpornih senzora su
uslijed temperaturnih efekata smanjeni (zagrijavanje žice pri prolazu električne
struje). Zbog dodatnog trenja i gore navedenih loših osobina, ovi senzori se
rjeđe primjenjuju za mala mjerna područja i gdje se traži visoka točnost.
Kapacitivni senzori mijenjaju kapacitet pri promjeni rastojanja ploča
kondenzatora. Koriste se pokretni kapacitivni senzori za mjerenje površina
radnog komada. Moguće vršiti i aksijalna i kružna mjerenja cilindričnih
rotirajućih dijelova koji rotiraju velikim brzinama. Zbog toga se koriste za
monitoring procesa u kojima učestvuju vratila i mašinski alati. Koriste se i kao
dopuna mjeračima nivoa i bezkontaktnim mjerenjima debljine materijala,
slika 5.7.

Slika 5.7.Kapacitivni senzori pomjeranja
Induktivni senzori pomjeranja
Električni induktivni senzori izrađuju se u dva tipa: sa pokretnim jezgrom u
kome induktivitet namotaja varira u skladu sa promjenom mjerene dužine i
transformatorski senzor sa parom transformatora, a induktivitet se mijenja
između dva namotaja kao funkcija mjerene dužine, slika 5.9.

Slika 5.9. Principi rada induktivnih senzora,
Linearni varijabilni diferencijalni transformator LVDT

5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 159

Princip diferencijalnih mjernih senzora bez obzira radi li se o induktivnom ili
kapacitivnom tipu, u svom osnovnom principu je vrlo sličan. Kod toga se
izmjenični napon dovodi na primarnu zavojnicu ili vanjske ploče kondenzatora,
a izlazni napon uvijek predstavlja razliku napona na sekundarnim zavojnicama
ili na srednjoj ploči kondenzatora. Kod LVDT-senzora se izmjenični napon U
ulaz, (frekvencije najčešće iznad 1 kHz) dovodi na primarni namotaj p, koji je
namotan oko pomične željezne jezgre c, slika 5.9.U dva protufazno i u seriju
spojena sekundarna namotaja, inducira se napon ovisan o položaju jezgre u
odnosu na namotaje. U srednjem položaju jezgre naponi obih sekundara su
jednaki ali suprotne faze (suprotnog predznaka), tako da je rezultirajući napon U
izlaz jednak nuli. Pomicanjem jezgre na jednu ili drugu stranu b, rezultirajući
napon raste do svog maksimuma, slika 5.9.

Sila 5.10. Linearno mjerno područje LVDT i DCDT senzora
Ispravljanjem izlaznog napona u ovisnosti o fazi ulaznog napona rezultirajući
napon postaje istosmjerni čiji se predznak i amplituda mijenjaju u funkciji
položaja jezgre. Za ograničeno područje pomaka jezgre, izlazni napon je
linearno proporcionalan i predstavlja mjerno područje LVDT-senzora, koje
specificira proizvođač.

Slika 5.11. Princip DCDT senzora

160 Proizvodna mjerenja

Iako se konstruktivno razlikuju od LVDT-senzora, DCDT-senzori imaju
principijelne sličnosti s LVDT-senzorima. Osnova DCDT-senzora su
kondenzatori građeni s tri ploče. Na vanjske ploče n i o, dovodi se izmjenični
napon U ulaz. Vanjske ploče čine zajedno sa srednjom pločom m dva
kondenzatora C1 i C2 čiji se kapacitet mijenja ovisno o razmaku između srednje
i vanjskih ploča, slika 5.11. Napon na srednjoj ploči U izlaz je stoga jednak
razlici napona na kondenzatorima. U srednjem položaju srednje ploče je napon
na oba kondenzatora jednak, ali suprotne faze, tako da je rezultirajući napon
jednak nuli.
Uz ispravljanje u ovisnosti o fazi izlazni napon, pri pomicanju srednje ploče,
poprima vrijednosti od maksimalnog negativnog napona preko nule u srednjem
položaju do maksimalnog pozitivnog napona. Kod jednog i drugog sistema
potreban je oscilator (stabilan izvor izmjeničnog napona i frekvencije),
osjetljivo pojačalo napona, s oscilatorom povezani detektor, te stabilan izvor
napajanja, slika 5.11.

Slika 5.11. Blok-shema elektronike za LVDT i DCDT senzore
Poznate su mnoge uspješne konstrukcije LVDT i DCDT-senzora kao i
elektroničkih sklopova za napajanje i registraciju njihovih signala. Ispitivanja
različitih konstrukcija sličnih senzora pokazala su vrlo dobre rezultate naročito
u pogledu osjetljivosti, lineariteta i dinamičkog područja.
Senzori na bazi vrtložnih struja
Mjerenje vrtložnim strujama je specijalan slučaj induktivnih dimenzionalnih
mjerenja. Koriste se za bezkontaktna mjerenja dimenzija ukoliko je mjereni
komad napravljen od elektroprovodljivog materijala.
3.2. Inkrementalne metode električnih mjerenja
Magnetni mjerni sistemi koriste skale napravljene od permanentnih magneta
kao materijalne mjere. Očitavanje se vrši korištenjem feromagnetnih glava koje
se pobuđuju strujom. Zavisno od položaja magnetnih polova glava za očitavanje
u odnosu na permanentnu magnetnu skalu nastaje različit napon na izlazu iz
namotaja, slika 5.12.

slika 5. Pomjeranjem skale indukuje se u vodičima napon koji zavisi od mjerene dužine. Slika 5.13. Induktivni inkrementalni senzori koriste se za linearna i ugaona mjerenja. Ako se mjerni element kreće duž skale mijenja se kapacitet. Ove skale se koriste kod pomičnih mjerila i mikrometara. sastoji se od dvije skale od nemetalnih materijala na kojima su aplicirani provodnici. . Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 161 Slika 5. Induktivni senzori ove vrste koriste se za pozicioniranje mašinskih alata jer su neosjetljivi na nečistoće za razliku od optičkih koji su vrlo osjetljivi.5. pa skala i element zajedno predstavljaju jedan kondenzator. Dizajn linearnih inkrementalnih sistema i dobivanje signala. Ista takva folija nanesena je na mjernom komadu koji se postavlja nasuprot mjernoj skali. Linearni indukcioni sistem. Za svoj rad zahtijevaju malu dodatnu energiju.12.13. Princip rada inkrementalnog magnetnog linearnog mjernog sistema Kapacitivni inkrementalni senzori imaju skale na kojima je nanesena podjela pomoću traka od tanke metalne folije.

U oba slučaja. koje koriste dva oblika. a svjetlost prolazi optičkim putem i stvara sliku crno bijelih traka. za mjerenje mjernog komada. na osnovu kojih se određuju dimenzije komada. skala se pomjera. Mjera skale se formira na bazi širine traka i rastojanja između njih. Sastoje se od dvije staklene ploče sa trakama nanesenim na jednakim razmacima. Jedna od dvije ploče je fiksna. Slika 5.15 i 5. slika 5. Princip se koristi za izradu staklenih skala-fotoelektričnih senzora. Kod drugog tipa izvor svjetlosti i senzor su na istoj strani staklene skale. I trake i razmaci su istih dimenzija što se označava kao inkrement.16.  Skenirajući tip sa prolaznim svjetlom i  Skenirajući tip sa upadnim svjetlom. slike 5.15. Izvor svjetla i senzor su sa različitih strana staklene skale.162 Proizvodna mjerenja Fotoelektrični inkrementalni mjerni sistem Za veliku većinu mjerenja dužina i uglova koristi se fotoelektrični mjerni princip. svjetlost direktno prolazi od izvora do senzora. a druga pokretna skala. Za prvi tip fotodetektora- senzora.14. Digitalni inkrementalni senzor .

16.5.Moiré trake dobivene na fotoelektričnom senzoru . Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 163 Slika 5.

164 Proizvodna mjerenja .

Krajem XIX vijeka Edison je izumio sijalicu koja je davala bijelo svjetlo. 14. je počeo da se koristi mikroskop. a 1699 sekstant. određivanje rastojanja. Slika 6. Prosto optičko mjerno sredstvo je lupa ili povećalo korišteno još od prije više od sedam stotina godina.Istorija optičkih mjerenja. Laserska metrologija 6. Mjerenje dužina i uglova 4. Elementi i dijelovi uređaja za optička mjerenja 5. Principi i klasifikacija optike 3. je konstruiran interferometar. a već 1892.1. Uvod 2. a 1959. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 165 6 Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 1. Uvod Optička mjerenja razvijaju se nekoliko stotina godina. Polovinom prošlog stoljeća otkrivena je holografija. Interferometrija 7. .6. stoljeće 1660. Ostale metode 1.

odnosno uvođenje novih tehnologija mjerenja koje mogu ispuniti tako postavljene zahtjeve.2.2. Korištenjem različitih namjenskih softvera vrši se obrada i ocjenu podataka dobivenih mjerenjima. U proizvodnji hard diskova ili npr. Optički laseri bez kojih je nezamisliva današnja proizvodnja i mjerenje pojavili su se 1960. U mnogim slučajevima potreba za skupim i preciznim mehaničkim komponentama je reducirana ili potpuno zamijenjena optičkim. Već odavno se koriste komponente optičkih mjerenja npr. To predstavlja i svojevrsno ograničenje za proizvodnju. CCD senzori (kamere). Fotodiode i CCD senzori pretvaraju svjetlosni intenzitet u električne signale i obavljaju skupljanje i pohranjivanje podataka pomoću kompjuterskih sistema. odnosno optoelektroničkim. Iako optičke metode imaju dugu tradiciju u dimenzionalnoj metrologiji brzi progres u razvoju optoelektroničkih komponenti i mogućnost povećanja kompjuterskih resursa dovode do velikih promjena koje potpuno mijenjaju klasični pristup mjerenjima.166 Proizvodna mjerenja CCD kamera. U proizvodnim procesima se optička mjerenja koriste u svim fazama proizvodnih mjerenja :  Predprocesnim  Procesnim i  Postprocesnim.godine. da su pogodna za automatizaciju. Promjenom proizvodnog okruženja i stalno rastućim potrebama za kvalitetom. da su dio obradnih sistema te da su pogodna za integraciju u proizvodne linije. Predprocesna Procesna Postprocesna planiranje Kontrola Verifikacija dizajn procesa kvaliteta Slika 6. Razvoj optičkih metoda i sredstava nastavlja se otkrićem mikroprocesora 1971. Optička mjerenja su dio svakog dijela proizvodnog procesa Mjerenja u proizvodnim procesima treba da se odvijaju brzo. i digitalnih mikroogledala 1990. Zahtjevi . To se odražava i na brzinu razvoja i konstrukcije optičkih komponenti. zahtijeva se dimenzionalna preciznost i tačnost. komponenti za ubrizgavanje goriva. slika 6. fleksibilnošću i brzinom u proizvodnji postavljaju se i novi izazovi tradicionalnoj metrologiji. tačno. laserske diode (CD) i digitalna mikro ogledala (video projektori).

 profil projektori. 2.  fotogrametri. U poređenju sa mehaničkim sistemima.  x –talasni tomografi. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 167 proizvodnje postavljaju kriterije kojima se treba povinovati kompletna metrološka kontrola.6.  Talasne optike.1. Vrste optike Mjerni uređaji su se razvijali na principima optike.  autokolimatori. kojom treba da se ostvari kompletnost i tačnost.3. Na principima geometrijske optike rade tipični mjerni uređaji:  mikroskopi. Mjerni i kontrolni uređaji čiji se rad zasniva na nekoj od navedene tri vrste optike imaju svoje prednosti i nedostatke. sočiva. posebno kada se koriste u procesnim mjerenjima. Pri tome se talasna i geometrijska optika mogu zvati i fizička optika. diode. i to:  Geometrijske optike. slika 6. Geometrijska optika Geometrijska optika se zasniva na linearnoj propagaciji svjetlosti po zakonima prelamanja i odbijanja. prizme. razdjelnici. Druga važna prednost je mogućnost mjerenja bez kontakta sa radnim komadom. 2. optoelektroničke komponente npr. optičkim metodama se može prikupiti više podataka u manjem vremenskom intervalu (CMM). fotodiode. filteri. ogledala. Elementi mjernog sistema koji se koriste u uređajima koji rade na principu geometrijske optike su: lampe. . Ovi zahtjevi se mogu realizirati optičkim metodama. U narednom periodu očekuje se veća primjena optoelektroničkih senzora u mjerenju.  Kvantne optike. Principi i klasifikacija optike Slika 6.3.

Koriste se za izradu interferometara. Retro reflektori reflektuju svjetlo upadnog i odbijenog zraka paralelno.4. I pored niza prednosti u odnosu na mehanička mjerenja (manji uticaj izvršilaca mjerenja. Kada su dva zraka kombinirana tako da su njihovi fokusi u jednoj tački poprečni presjek svjetla zavisi od udaljenosti fokusa od individualnih sočiva.4. Sočiva su optički elementi koji fokusiraju paralelni svjetlosni zrak na razdaljinu koja je jednaka udaljenosti od fokusa i zavisi od talasne dužine korištene svjetlosti. Sastoje se od tri međusobno okomite površine postavljene pod pravim uglom. Slika 6. . imaju i nedostatke. koji svoj rad baziraju na principima geometrijske optike.5. slika 6. koji su opisani u tekstu ovog poglavlja. Ogledala reflektuju zrake svjetlosti pod istim uglom pod kojim zrak pada na ogledalo. Talasna dužina vidljive svjetlosti je 400-800nm. Odbijanje i prelamanje svjetlosnog zraka Za mnoge potrebe koriste se uvećavajuća sočiva kao optička sredstva za transformaciju skale mjerenja. Za mjerenje na mikroskopskoj skali fizička ograničenja za bočnu rezoluciju mikroskopa mogu se postići polutalasnom dužinom vidljive svjetlosti. slika 6. Funkcija ogledala može se dopuniti i poboljšati korištenjem prizmi da bi se izbjegli nedostaci ogledala. povećanja mjernih skala itd.zraka koja se vrši u procesu mjerenja. Svaka talasna dužina se fokusira u vlastitu tačku. optički mjerni instrumenti.) i nezamjenljive uloge u mjerenjima.168 Proizvodna mjerenja Ogledala se koriste za modifikaciju ili skretanje svjetlosnog talasa . Ovi jednostavni elementi služe u optičkim uređajima za vođenje zraka i kod najnovijih mjernih uređaja. ultraljubičaste od 10 -2 do 400 nm i infracrvene od 400 do 10 3 nm. Ako tačka koju formira izvor svjetlosti ide u fokus sočiva dolazi do kolimacije.

astigmatizam). Svjetlosni spektar Tipični nedostaci svih uređaja koji rade na principima geometrijske optike pa stoga utiču na budžet mjerne nesigurnosti mogu se okarakterizirati kao:  distorzija sočiva (sferna aberacija.  nelinearnost i geometrijske greške. . Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 169 a) podjela spektra na vidljivi i nevidljivi dio b) podjela spektra prema korištenju. fekvenciji i talasnoj dužini Slika 6.  karakteristike površina radnih komada.  rezolucija ograničena difrakcijom.6.5.  stabilnost mehaničkih komponenti i sl.

Zavisno od primijenjenog principa površine se mogu zvati kooperativne ili nekooperativne za specifična mjerenja. 2. difrakcionih rešetki.Talasna optika Talasna priroda svjetlosti iskorištena je za primjenu na druge optičke metode i dizajn mjernih uređaja druge namjene. Metode koje koriste osobine talasne prirode svjetlosti iskorištene su za izradu polarizatora. osobine svjetlosti. Slika 6.6. . Izvori koherentne i nekoherentne svjetlosti. holografskih elemenata.170 Proizvodna mjerenja Za mjerenja koja se vrše direktno na površini ili uzorku karakteristike površine dominantno utiču na mjernu nesigurnost. Za mjerenja koja se vrše direktno na površini ili uzorku karakteristike površine dominantno utiču na mjernu nesigurnost. Zavisno od primijenjenog principa površine se mogu zvati kooperativne ili nekooperativne za specifična mjerenja. Važna karakteristika interferometrije je sljedivost prema SI jedinicama što se postiže direktnim poređenjem frekvencija.2. interferencija Precizna mjerenja koja se vrše uređajima na bazi talasne optike često imaju prednost koja se ogleda u visokoj linearnosti i visokoj rezoluciji interferometrijskih mjerenja.

slika 6.  laserski interferometri. Koherentni i nekoherentni svjetlosni talasi Koherentnu svjetlost emituju laseri u kontinuiranom talasu. Talasna dužina svjetlosti  određuje boju svjetlosti iz spektra boja. Postoje ploče koje pretvaraju linearno polarizovanu svjetlost u kružno polarizovanu. Slika 6. 2.6. Na rad ovih uređaja utiču:  stabilnost frekvencije.7.6. Nekoherentna svjetlost je hromatska svjetlost koju emituje sijalica koja je svjetlosni izvor.7. Prelazak elektrona sa različitih energetskih nivoa.  interpolacione greške. koherentne i polarizovane svjetlosti koja se koristi u mjerenju.Kvantna optika Glavna primjena svjetlosti u dimenzionalnoj metrologiji za koju važi kvantna teorija svjetlosti jesu laseri. Interferencija je pojava sabiranja talasa pri čemu može doći do pojačanja ili slabljenja novonastalog talasa.pumpanje dovodi do pojave monohromatske.6. Polarizacija nastupa kada se nepolarizovana svjetlost transformira u polarizovanu. Veća amplituda svjetlosnog zraka znači i veći intenzitet svjetlosti. Na slici 6. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 171 Na principima talasne optike rade:  interferometri sa bijelom svjetlošću. Svaka boja ima svoju talasnu dužinu. Fizička optika obuhvata elektromagnetne talase koji imaju osobine difrakcije.  holografija. interferencije i polarizacije. Polarizatori vrše modifikaciju intenziteta svjetlosti. Amplituda talasa definira intenzitet svjetlosti. njihovo stvaranje.  nesigurnost i nestabilnost indeksa prelamanja. obična sijalica i laser. slika 6. To se dešava kada optička osa dvostruko odbijajućeg materijala zahvata ugao od 45 . prikazani su izvori nekoherentne i koherentne svjetlosti.3.

polarizacija talasa Cijepanje svjetlosnih zraka u dva posebna zraka vrši se korištenjem polureflektujućih ogledala. Osim toga mikroskopi se koriste i za tačno pozicioniranje dijelova pri čemu se koriste i drugi mjerni instrumenti.8. Slika 6. Iz tog razloga pomenute ravne ploče se koriste za generiranje dva posebna zraka sa odgovarajućim faznim pomakom svjetlosnog zraka. Elektromagnetni talas. inteferometri itd. projektori. mašine za mjerenje (jedno i višekoordinatne). Direktno mjerenje veličina vrši se pomoću mikroskopa i profil projektora i to za mjerenje dužina. mjerni mikroskopi. 3. što omogućava mjerenje veće površine bez naknadnog pozicioniranja radnog komada . U odnosu na mikroskope imaju određene prednosti:  Veće vidno polje. tako i ostalih parametara koji karakterišu kvalitet izrade elemenata mašina i alata. godine do danas profil projektori se principijelno nisu mnogo promijenili osim što se povećala preciznost i brzina rada. Optički mjerni uređaji koji se najviše koriste u određivanju geometrijskih karakteristika proizvoda su mjerni mikroskopi i profil projektori. određivanje stanja površina i metalurške analize mikrostruktura. Kružno polarizovana svjetlost sadrži dva parcijalna zraka koji imaju faznu razliku od 90. što treba za interferenciju. Taj zahtjev je doveo i do značajnog usavršavanja metoda i postupaka mjerenja i mjernih instrumenata. kao što su: Abbeov mjerač dužina. Najtačnija mjerenja dužina (najčešće u fabričkim mjernim laboratorijama) se postižu primjenom različitih optičkih mjernih instrumenata. Mjerenje dužina i uglova Savremena industrija zahtijeva sve tačnija mjerenja kako dužina i uglova. Od uvođenja profil projektora 1920.172 Proizvodna mjerenja sa pravcem polarizacije svjetlosti.

9. Hromatski zrak nekoherentne svjetlosti nosi signal koji se koristi kod mjernih sredstava kao što su:  mjerni mikroskopi i teleskopi. Sa oba ova uređaja mogu se odrediti brzo i ekonomično dvodimenzionalne koordinate mjernih objekata sa jednom mjernom ravni.  fotogrametrija. što isključuje kupovinu komplikovane mjerne konfiguracije  Lako je registriranje mjernih rezultata npr.  tehnika silueta. Slika mjerenog objekta se optički uvećava. prikazuje na displeju i posmatra kroz okular mikroskopa.6. fotografiranjem  Lakša je izvršenje mjerenja za izvršioca i manji umor. mjerni rang do 9000 lučnih sekundi . Pored prednosti profil projektori su kabasti što im je nedostatak i trebaju imati zaslon. 3. Autokolimacija. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 173  Mjerenje na zaslonu se može izvesti sa jednostavnim instrumentima. a skuplji su od mikroskopa.1. Suština rada oba mjerna uređaja jeste uvećanje predmeta koji se mjeri ili kontrolira kako bi se uočile ili izmjerile neke karakteristike.  autokolimacija i druge metode Slika 6. Mjerenja na bazi nekoherentne svjetlosti Principi geometrijske optike kao osnovni fizički principi iskorišteni su za konstrukciju optičkih mjernih sredstava koja su široko primijenjena u proizvodnim mjerenjima i kontroli.  profil projektori.  Moiré tehnika.

Ukupni podaci u vidu 3D koordinata tačaka se objedinjavaju i na osnovu njih se stvara prostorna slika objekta.174 Proizvodna mjerenja 3. brodogradnji. Uključivanjem kamera iz više pravaca posmatranja više tačaka se registrira pa se smanjuje mjerna nesigurnost rezultata. Objekat se registrira sa najmanje dvije strane uz korištenje analognih ili digitalnih kamera. i izradi postrojenja velikih industrijskih objekata. Rjeđe se koristi za određivanje .10.1. Može se isti postupak provesti i sa jednom kamerom ali je potrebno vršiti snimanje iz više pravaca. 3D koordinate se računaju u prostoru i stvaraju sliku mjernog objekta. a) Fotogrametrija- izračunavanje položaja na osnovu postavljenih oznaka. Druga primjena fotogrametrije jeste ispitivanje malih objekata zapremine manje od 1 m3 sa malim mjernim nesigurnostima od oko 1:15000 u malom vremenskom intervalu od nekoliko sekundi. mjerni opseg 10 x 10 m x 10 m Slika 6. Postupkom se simultano registriraju 3D koordinate velikog broja tačaka mjerenog objekta. 3D fotogrametrija To je procedura registriranja slika zasnovana na trokutnom principu. Koriste se za mjerenja velikih objekata u zrakoplovstvu. Princip fotogrametrije Mjereni objekat se nalazi između između nekoliko kamera od kojih svaka ”snima” mjereni komad sa svoje strane. Fotogrametrijska mjerna tehnika služi kao mobilna koordinatna mjerna mašina. prikazan je princip fotogrametrije. Na slici 6.1.10.

Slijedeći tačno poravnanje teleskopa sa vanjskim znakom teleskop zadržava krutost u prostoru. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 175 položaja i identifikaciju rukovanja i procesa obezbjeđenja kvaliteta tokom izrade proizvoda.1. Naime. Teleskop se mora ponovo fokusirati sa promjenom rastojanja.11. Najjednostavniji oblik teleskopa je prikazan na slici 6. Rješenje se nalazi u odgovarajućem izboru mjernih oznaka. kroz promjenljive . Optička osa teleskopa koja je definirana okularom teleskopa i jedna vanjska prostorna referentna oznaka služe kao referentna linija koja se zove linija izjednačavanja. Princip rada teleskopa za poravnanje Ukoliko se obavlja i mjerenje sa teleskopom dodaje se optički mikrometar. 3.2.11. sa porastom rastojanja od mjerne oznake. Ravno ogledalo Djelilac preklapanje oznaka Teleskopska oznaka Izvor svjetla reticle Ravno ogledalo Podjela zraka ravno ogledalo pod uglom  oznake su Teleskopska oznaka razdvojene  Izvor svjetla reticle Mjerni gradijenti Mjerne tačke profila Slika 6. To ima za posljedicu povećanje mjerne nesigurnosti. Mjere se odstupanja od uglova pomoću optičkih osa teleskopa.Teleskopi Teleskopi se koriste za poravnanje i uspostavljanje referentnih linija. U toku mjerenja mogu se javiti problemi sa promjenom skale koje nastaje u funkciji od rastojanja. Teleskopi sa autokolimacijom se koriste za direktna ispitivanja. Rade na principu mjerenja poprečnih odstupanja izjednačavajući ih sa postavljenom oznakom. Svaki teleskop ima dio koji omogućava podizanje dijela zbog poravnanja. smanjuje se skala.6.

Konstruktivno su tako izvedeni da obezbjeđuju projektovanje lika kontrolisanog objekta na odgovarajući ekran u obliku pogodnom za identifikaciju osnovnih parametara.12. mjerenjem ili upoređivanjem sa crtežom. reznih i mjernih alata i sl.3. profilnih šablona.12. Profil projektor.12 . Tako projektovan i prikazan se kontrolira. slika 6. kontrola povećanog stvarnog lika projektovanog na ekran. Mjerna nesigurnost data je izrazom: Δ y =  ( a + L/b ) m 3. a) shema b) izvedba . a složene konture: zavojnica. Na profil projektoru u zavisnosti od same konstrukcije može se vršiti: 1.176 Proizvodna mjerenja skale. Projektori rade na principu prolaznog i odbojnog svjetla. Princip rada profil projektora prikazan je na slici 6. elemenata zupčanika. Teleskop treba podesiti tako da obje ose budu poravnate. Ova ispitivanja omogućavaju dvije naročite vrste osvjetljenja objekta koje se po potrebi koriste i istovremeno. Mjerna nesigurnost teleskopa zavisi od rezolucije oka. Postoje različite vrste i tipovi profil projektora. izvedbi i karakteristika dijelova teleskopa i rastojanja mjerne oznake od teleskopa. koje se po potrebi može koristiti i zajedno. mjerenje pomoću koordinatnog stola i mjernih končanica.Profil projektori Projektori su optički mjerni uređaji koji projektuju na specijalni ekran profil provjeravanog predmeta u povećanoj razmjeri. To je primjena nultog metoda. a) b) Slika 6. 2.1. Upotrebljavaju se u laboratorijama i radionicama za kontrolu predmeta malih dimenzija.

Mikroskopi Za mjerenje dužina. Npr. 3. Kada se koristi sistem profil projektora sa prolaznim svjetlom dijelovi koje treba ispitati postave se u svjetlosni snop uređaja za osvjetljenje. objektiv (4). dijafragmu.4. Kod oba mjerila i mikroskopa i profil projektora mjerni objekat se postavi i stegne pomoću dvije pokretne ploče koje su okomite jedna na drugu. Na projekcioni zastor mogu biti projicirani crteži traženog oblika profila u povećanom mjerilu ili jedna pogodna mjerna oznaka. Prethodno navedeni postupci sjedinjeni u jedan daju novi način mjerenja. uglova. ogledalo. Optički sistem za registraciju-snimanje izmjerenih ili kontroliranih veličina kod sva tri postupka je isti. komplet sočiva (2). Svaki projektor ima: izvor svjetlosti. glodala za izradu navoja. Rang profil projektora je u opštem slučaju veći nego kod mjernih mikroskopa tako da se čak i veći objekti mogu direktno mjeriti bez korištenja dodatnih modula.6. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 177 U principijelnoj šemi profil projektora uočavaju se: izvor svjetlosti (1). Stepen uvećanja profil projektora: c1 d 1 b u  cd a predstavlja osnovnu karakteristiku instrumenta i iznosi 10. kontrolu kalibara. parametara spoljašnjih i unutrašnjih zavojnica.1. objekata složene konfiguracije i sl. ureznika. Pomjeranjem i okretanjem uzorka. 20 ili 50 puta (često i do 100 puta). Profil projektori mogu biti sa:  Prolaznim osvjetljenjem odozgo i sa strane i  Odbojnim (reflektirajućim) osvjetljenjem.. Kod profil projektora sa odbojnim osvjetljenjem dovodi se dosta svjetlosti na onaj dio mjerenog dijela koji se posmatra. koriste se različiti tipovi mjernih mikroskopa. mjereni predmet. mogu se njegove projicirane ivice sjene (konture) dovesti do poklapanja sa nanesenim crtama. U oba slučaja javlja se sjenka mjerenog objekta na zaslonu. dijafragma (5) i ekran (6). mogu se provjeravati kontrolna mjerila na osnovu korisničkog uzorka projektovanjem profila. zaslon. Optički sistem projicira sliku sjene na optički zaslon. najčešće: . Kontrolor i vršilac mjerenja postave neki znak u definirani prostor sa stranicom koja je uvećana kako bi se moglo izvršiti provjeravanje. Mjerni objekt (3) se postavlja između sočiva i objektiva. a time se i cjelokupni oblik profila može izmjeriti.

Mjerenja pomoću mikroskopa. Princip rada mjernog mikroskopa . kao i sva optička mjerenja.13. Okular i objektiv postavljeni na fokusnim razdaljinama f1 i f2. baziraju se na bezkontaktnom principu.13. Stepen uvećanja mjerne veličine zavisi od stepena uvećanja okulara (L2/L1) stepena uvećanja objektiva (L1/L).13.  objektiv i  okular te  dodatna aparatura.178 Proizvodna mjerenja  alatni i  univerzalni. sastavljen od većeg ili manjeg broja elemenata. Osnovu mikroskopa čini odgovarajući optički sistem. Mjereni objekat se posmatra kroz objektiv i okular. Osnovni dijelovi su:  izvor svjetlosti. Princip rada mjernog mikroskopa prikazan je na slici 6. 0 uvećanje Virtualna slika u 5 beskonačnosti 1 0 1 5 okular objektiv aparatura Objekat međuslika mjerenja Slika f1 f1 f2 f2 objekta Slika 6. slika 6. a rezultati mjerenja se dobijaju u polarnim ili pravouglim koordinatama. tako da se u okularu uočava znatno veća veličina (L2).

se formira korištenjem sočiva O koje je sastavni dio objektiva. Tada se takva slika uvećava i stvara slika f2. Tamno polje koje ne može osvijetliti svjetlost nalazi se ispod objekta. a izoštravanje slike. obrtni sto (2). Greške u mjerenju mogu se pojaviti zbog promjena u prikazivanju skale koje se javljaju uslijed fokusiranja objekta na mjernu ploču. primjenom odgovarajućih elemenata mikroskopa očitava se vrijednost mjerene veličine (mikrometarskih zavrtnjeva.1μm Mikroskop radi na principu da se poslije uvećanja mjerenog objekta optička slika tretira kao realni objekat koji je zaokrenut za 180 stepeni. Pomjeranje klizača sa obrtnim stolom ostvaruje se pomoću mikrometarskih zavrtnjeva (6) i (7).6. Stvarna slika dijela f1 (međuslika). Mikroskop tačnosti 0. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 179 Slika 6. Takva slika se dalje može uvećavati. nosač mikroskopa (3). pomoću ručice (11). .. Na slici je dat prikaz uvećanja objekta kroz sistem sočiva mikroskopa.4.). Na tako uvećanoj mjernoj veličini. u vidnom polju mikroskopa. Efektivno uvećanje je proizvod pojedinačnih uvećanja objektiva i okulara. Za ostvarenje mjerenja osvjetljenje se postavlja vertikalno na ravnu ploču na kojoj je mjereni objekat. pomjeranjem mikroskopa duž nosača. koja je virtualna i nevidljiva i zato se mora postaviti ekran u realnu ravan.14.Alatni mikroskop Osnovni elementi alatnih mikroskopa. Abbeovog uređaja itd.1. čime je olakšano mjerenje i kontrola.15. klizač (4) i mikroskop (5). 3. a sve oko objekta je osvijetljeno. Obično se takva slika objekta šalje dalje tamo gdje se prikazuje profil mjerenog radnog komada.1. slika 6. su postolje (1). Fizički princip mjerenja mikroskopom zasniva se na uvećanju mjerenog komada.

Slika 6. Na bazi razlike koordinata dobija se vrijednost mjerene veličine. oblasti mjerenja i gabarita kontroliranih objekata. posredstvom okulara. Alatni mjerni mikroskop i principijelna šema očitavanja dužinskih i ugaonih mjera Vrijednosti dužinskih mjera se očitavaju na odgovarajućim skalama mikrometarskih zavrtnjeva. U procesu mjerenja. a drugim zavrtnjem (npr. uzdužnim) tangira končanica na jednom kraju mjerene veličine (X). slika 6. Zakretanjem radnog stola pomoću ručice (10) stvoreni su uslovi za mjerenje uglova u granicama 0-3600 sa tačnošću od 1'. poprečnog) fiksira se pravac mjerenja.16. a zatim končanica dovede na suprotnu stranu mjerene dužine (u tačku B) i očita koordinata položaja.180 Proizvodna mjerenja Slika 6. alatni mikroskopi se dijele na: .16. U tom položaju se očita vrijednost koordinate položaja tačke A. Princip mjerenja na alatnom mikroskopu U zavisnosti od namjene. a ugaonih na ugaonoj skali okulara (8).15. posredstvom jednog mikrometarskog zavrtnja (npr.

17. Univerzalni mjerni mikroskop Univerzalni mjerni mikroskop.  mjerenje i kontrola dužina i uglova na bregastim i krivajnim pločama.  mjerenje dužina.01 mm ili 0.  mjerenje prečnika otvora. . je namijenjen za izvođenje mjernih zadataka:  mjerenje rastojanja otvora i ivica.005 mm. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 181  male za oblast pokazivanja 0-15 mm i tačnost očitavanja 0.1. slika 6.  velike za oblast pokazivanja 0-50 mm.01 mm. pa do 100 mm i tačnost očitavanja 0.  kontrola položaja i oblika vanjskih i unutrašnjih površina.2.6.005 mm.  kontrola podjela na mjernim lenjirima i zupčastim letvama. konusima.01 mm ili 0. 3. Univerzalni mjerni mikroskop Alatni i univerzalni mikroskopi su najrašireniji optičko-mehanički mjerni instrumenti.  ispitivanje oblika i profila na glatkim i profilnim cilindričnim mjernim predmetima. Slika 6. Na njima se mogu vršiti razna mjerenja dužina i uglova sa visokom tačnosti.17.  srednje za oblast pokazivanja 0-25 mm i tačnost očitavanja od 0.4. vanjskim zavojnicama i reznim alatima.

Slika 6. stolu 30’’ Mjerno područje Pomjeranje u uzdužnom pravcu 0 . 3. 50 X Nesigurnost mjerenja Za mjerne predmete sa ravnim površinama  (2.5.360o Uvećanja Izmjenjivi objektivi 1. 1. Okularne glave za mjerne mikroskope rade se u tri izvedbe i to:  uglomjerna.100 mm Ugaona skala 0 .182 Proizvodna mjerenja Tabela 6. 30.  profilna i  glava koja daje dvojnu sliku. vrijednost ugaone skale na horizont. 15. Tehničke karakteristike univerzalnog mjernog mikroskopa Vrijednosti skale Minimalna vrijednost skale za dužine 1 m Minimalna vrijednost ugaone skale 1’ Min. 5 X Ukupno uvećanje 10.200 mm Pomjeranje u poprečnom pravcu 0 .1.18. Optička šema izmjenjive okularne glave .5 + L/80 +HL/8000) m Za mjerne predmete sa sferičnim površinama  (4 + L/80) m Izmjenjive glave okulara Zajednički sklop svih mikroskopa je okularna glava.

3. Najraširenije su okularne glave sa crtežima raznih radijusa ili zavojnih linija koje se prvenstveno koriste za mjerenja na vijcima. Profilne okularne glave izrađuju se sa znatnim brojem raznih profila.19. Optimetar Principijelna šema optimetra data je na slici 6.18. gdje se uočava veličina pomjeranja odnosno rezultat mjerenja (kontrole). svjetlost se odbija pod različitim odbojnim uglom (2a) i preko objektiva.19. ugaone prizme i staklene izgravirane ploče pada u okular (11).6. prizme (3). Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 183 Mikroskopi u svom kompletu obično imaju foto dodatak i projekcionu glavu. Optički komparatori Pored mehaničkih koriste se i optički komparatori pri čemu je mehanički zamijenjen optičkim prenosnim sistemom. Optimetar . Najčešće korišteni i najpoznatiji su optički komparatori. Na slici 6. data je optička šema izmjenjive okularne glave.1. Od izvora vještačke ili dnevne svjetlosti (1) svjetlost. U zavisnosti od pomjeranja mjernog pipka (10) odnosno ugla zakretanja ogledala. optimetar i ultaroptimetar. Prednost optičkih komparatora ogleda se u činjenici da nema greške uslijed habanja elemenata unutar prenosnog sistema.5. staklene izgravirane ploče (4). Slika 6. ugaone prizme (7) i objektiva (8) pada na obrtno ogledalo (9). preko ogledala (2).

3. od svjetlosnog izvora (1) preko sabirnog sočiva (2). staklene izgravirane ploče (3) i objektiva (4) usmjerava na ogledalo (5). Abbeov mjerač dužina Namijenjen je direktnom mjerenju dimenzija objekata sa cilindričnim i ravnim površinama.1. sočiva (8) i providne ploče (9) odbija u okular (10). Izrađuje se kao vertikalni ili horizontalni . kao i kontroli mjernih i kontrolnih instrumenata za industrijska mjerenja.20.20. u posebno definiranim uslovima u pogledu vlažnosti i temperature. koji se pomjera u skladu sa pomjeranjem mjernog pipka. te se u okularu uočava skala i položaj pokazivača odnosno vrijednosti kontrolisane veličine.25 µm. Maksimalna visina kontroliranog objekta je 180 mm. se često koristi i za kontrolu paralelnih graničnih mjerki i niz drugih posebno tačnih mjerenja. Na jednom se nalazi skala sa podjelom (skala 5). preko nepokretnog ogledala (7). Ultraoptimetar Vrijednost podjele skale je 0.5 N.184 Proizvodna mjerenja Staklena izgravirana ploča (4) se sastoji iz dva dijela. maksimalni prečnik 15 mm i vrijednost mjerne sile do 20 N. najčešće. Ultraoptimetar Svjetlosni snop se. Kako je na providnoj ploči ugraviran pokazivač (nulta oznaka). zavojnica i sl. a na drugom pokazivač (6). Opseg mjerenja je.001 mm. Sa obrtnog ogledala svjetlost se. tačnost očitavanja 0. Zbog svoje osjetljivosti ultraoptimetar se postavlja u odgovarajući stakleni zaklon i koristi u mjernim laboratorijama za specijalna veoma precizna mjerenja.. Ogledalo je povezano sa mjernim pipkom (6) tako da pomjeranje mjernog pipka dovodi do zakretanja ogledala odnosno manjeg ili većeg ugla zakretanja. parametara sfera. ± 0.0002 mm i mjerna sila 2. Instrument. Slika 6.6. slika 6.

Mjerni objekt (1).6.21. uz istovremeno povezivanje i sa protivtegom (20). uz prethodno oslobađanje utvrdnog vijka. Protivteg se kreće u hidrauličnom amortizeru (21).001 mm. a opseg pokazivanja 0-200 mm kod horizontalnih i 0-350 mm kod vertikalnih uređaja. stabilnost i pouzdanost mjerenja obezbjeđuju se odgovarajućim konstruktivnim rješenjem uređaja. Principijelna šema Abbeovog mjerača dužina . Pomijeranje mjerne glave sa mjernim vretenom duž nosećeg stuba (16) ostvaruje se pomoću navrtke (ručice 17). Tačnost. Fiksiranje mjernog vretena na bilo kojoj visini se ostvaruje vijkom (6). Potrebna mjerna sila (12. slika 6.21.5 N).5 N) ostvaruje se sopstvenom masom mjernog vretena i dodatnim tegovima (11). Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 185 sa podjelom u milimetrima ili colovima. Na mjerni objekat spušta se mjerno vreteno (4) sa mjernim pipkom (5) oblikovanim u skladu sa površinom objekta. Rezultat mjerenja se očitava na okularu Abbeovog uređaja (8). kojima se može povećati i za 30 N (pri gradaciji od po 2. Tačnost očitavanja je 0. čime je obezbijeđena kontinualna brzina vertikalnog kretanja mjernog vretena. postavlja se na izmjenjiv radni sto (2) različitog oblika (zavisno od oblika mjernog objekta). posredstvom čelične trake (12) i pomoćnog kotura (14). Mjerno vreteno se vertikalno pokreće užetom (10) prebačenim preko kotura (13). Slika 6.

koji u sebi sadrži ostale elemente i to: mehanizam za podešavanje nule instrumenta (9).186 Proizvodna mjerenja Za očitavanje tražene vrijednosti koristi se odgovarajući optički sistem.001 mm – skala 3 sa Arhimedovom spiralom). uz napomenu da se prije očitavanja.22.iznosi: . Dozvoljena vrijednost greške se definiše u zavisnosti od nominalne dimenzije L. osmatranje i očitavanje mjerene vrijednosti (8).22. greške mjerne sile i greške uslijed toplotnih dilatacija elemenata instrumenta. Svjetlosni snop se dalje usmjerava u unutrašnjost glave Abbeovog uređaja (23). Princip očitavanja prikazan je na slici 6. uveličavanje. Slika 6.1 mm – skala 4) i hiljaditim dijelovima milimetra (0. Principijelna šema Abbeovog uređaja Greška mjerenja Abbeovog mjerača dužina je posljedica greške očitavanja. okretanje spirale mikroskopa (7) i okular za uočavanje. Optička šema Abbeovog uređaja je tako izvedena da se jasno uočavaju sve skale instrumenta. Svjetlosni izvor (15) osvjetljava osnovnu skalu odnosno stakleni mjerni lenjir dužine 100 mm (22). mm. podešava položaj osnovne skale tako da se njena podjela nađe unutar elemenata spirale (iz položaja I podjela se dovodi u položaj II). U vidnom polju okulara uočavaju se tri skale: osnovna (1) sa podjelama u milimetrima i dvije dopunske sa podjelama u desetim (0. pomoću mehanizma za podešavanje (7).

Skokovitim pomjeranjem konjića (za po 100 mm) i nosača mjerne glave u intervalu 0 -100 mm. Mogu se koristiti za laboratorijska mjerenja ili mjerenje u industriji (za mjerenje spoljašnjih i unutrašnjih dimenzija. staklenog lenjira (9) dužine 100 mm (sa podjelama od 0.6.1.5 µm. Mjerna mašina. izgraviranih pločica sa oznakama rastojanja od 100 mm (8).5 + L/100).23. Zavisno od konstrukcije koriste se za mjerenje i kontrolu odstupanja. izvora svjetlosti ugrađenog u konjić.9 + L/100). kontrolu oblika i položaja površina itd. slika 6. Univerzalna mjerna mašina je namijenjena za mjerenja spoljašnjih i unutrašnjih mjera na mjernim predmetima sa zakrivljenim površinama. paralelnim površinama. nosača mjerne glave (3) sa mikroskopom (6) i optimetrom (5).7. Pri različitim uslovima mjerenja greška instrumenta se kreće u granicama od 1 do 2. 3. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 187  kod horizontalnih uređaja: f = ± (1. metalnog lenjira (7) koji prihvata izgravirane pločice. naročito za kontrolu paralelnih graničnih mjerki. µm za unutrašnja mjerenja. Pri mjerenju se. koji se nalazi u okularu mikroskopa. kontrolnika. Jednokoordinatne mjerne mašine Mašina za dužine je jednokoordinatna mjerna mašina. µm za spoljašnja i f = ± (1. . spoljašnjih i unutrašnjih mjera na mjernim predmetima sa ravnim. Provjera tačnosti pokazivanja Abbeovog uređaja izvodi se primjenom paralelnih graničnih mjerki odgovarajuće nominalne vrijednosti i klase tačnosti. konjića (2) sa pinolom (4). sastoji se od: masivnog postolja (1).4 + L/140). obezbijeđeno je postavljanje mjernih objekata različitih dimenzija odnosno mjerenje i očitavanje različitih vrijednosti dužina. µm za unutrašnja mjerenja odnosno  kod horizontalnih uređaja: f = ± (1. posredstvom sistema sočiva.4 + L/100). oznaka izgravirane pločice prenosi na stakleni mjerni lenjir. mjerila sa crticama i drugih instrumenata veće tačnosti. sistema sočiva i prizmi (10 i 11). spoljašnjih i unutrašnjih mjera na cilindričnim mjernim predmetima u horizontalnom i u vertikalnom položaju. µm za spoljašnja i f = ± (1 . Zavisno od same konstrukcije predviđena je u prvom redu za apsolutna i relativna mjerenja dužina na uzorcima odgovarajućih dimenzija.1 mm) zavrtnja za fino podešavanje (12) i drugih elemenata konstrukcije. srednjeg prečnika spoljašnjih i unutrašnjih zavojnica.

188 Proizvodna mjerenja Slika 6.0001 mm) na optimetru. Tako. omogućava mjerenje spoljašnjih i unutrašnjih dimenzija (prečnika.23. Snabdjevena je analognom (2) i . mm.. maksimalni prečnik mjernog objekta 50 mm i maksimalna masa objekta 10 kg.25. Kontrola tačnosti mjernih mašina (tačnosti podjele na metalnom i staklenom mjernom lenjiru. na primjer univerzalna mjerna mašina. Principijelna šema mjerne mašine (Mahr) Očitavanje izmjerene vrijednosti. dužine. parametara zavojnica i zupčanika itd.vrši se na mikroskopu. Greška mjerenja se kreće u granicama: f = ± (0. i zavisi od nominalne mjere L.24.001 mm (uz mogućnost procjene i manjih vrijednosti i do 0.5+L/200) µm za dužine do 100 mm odnosno f = ± (1. Principijelna šema očitavanja mjerene vrijednosti Mjerne mašine se izrađuju za oblast mjerenja i do 4000 mm. tačnost očitavanja 0.24.) se izvodi primjenom sloga paralelnih graničnih mjerki.5+L/100) µm za dužine iznad 100 mm. Mjerne mašine mogu biti veoma različitih konstrukcija.1 µm. Slika 6.). slika 6. a tačnost je do 0. širine i sl. slika 6. tačnosti skale mikroskopa i optimetra itd.

Uređaj koji koristi ove tehnike sastoji se od izvora svjetlosti koja ne prolazi kroz mjereni objekat koji pravi sjenku. ispunjavaju slijedeće zadatke:  stvaranje-generiranje naelektrisanja. Elementi i dijelovi uređaja za optička mjerenja Na bazi optoelektronike napravljeni su optoelektronički mjerni elementi i oni su dio mjernih sredstava za vršenje mjerenja u proizvodnji. ali i na drugim mjernim uređajima.8. Takvi zraci padaju na sočivo. Univerzalna mjerna mašina (Mahr) 3. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 189 digitalnom (3 i 4) indikatorskom jedinicom i računarom (5) za obradu rezultata mjerenja.  prenos naelektrisanja. prelamaju se kroz sočivo i padaju na zaslon na kome se vidi slika objekta. Mjerenje tehnikama sjenke prikazano je na slici 6.26.  detekciju naelektrisanja. Slika 6.25. Na zaslonu se registrira ili kontrolira mjerena veličina. a optičke rešetke su dijelovi-sklopovi optičkih mjernih sistema. Osnovni optoelektronički elementi koji se integriraju u svako optoelektroničko sredstvo koje se koristi za mjerenja. Pomjeranjem objekta između izvora svjetlosti i sočiva povećava se ili smanjuje slika objekta.1.6. Može se koristiti kako u mjernim laboratorijama tako i u industriji za mjerenje veće tačnosti. . Fotodiode predstavljaju najviše korištene elemente mjernih optičkih i drugih sistema i uređaja. 4.  sakupljanje naelektrisanja. Osnovni princip rada sastoji se u osvjetljavanju predmeta koji se mjeri ili kontrolira pomoću bijele svjetlosti. nego samo pored njega. Mjerni uređaji zasnovani na tehnici silueta Na bazi tehnike silueta mjerenja se vrše na profil projektorima.

 autofokusni i  konskopski.190 Proizvodna mjerenja Paralelna testni uzorak svjetlost Feeder a) 1024 Pixel Izvor svjetla sočivo Svjetlosni udaljenost radna senzor svjetla udaljenost ravan mjerenja Neparalelna testni uzorak svjetlost Feeder b) Izvor 1024 Pixel svjetla sočiva Svjetlosni senzor udaljenost radna svjetla udaljenost Slika 6.. odakle se vidi da autofokusni senzori imaju najmanju mjernu nesigurnost. Njihove karakteristike su date na slici 6. .27.26. Tehnika silueta Danas su u upotrebi za dimenzionalna mjerenja tri osnovne vrste optičkih senzora  trokutni.

1. kalijum i selen) pod djelovanjem svjetlosti nastaje naelektrisanje koje se u vidu napona detektuje na elektrodama. Pod djelovanjem svjetlosti na graničnom sloju pp (nekih materijala kao što su silicijum. CCD kamere . Silicijumski sloj može se osvijetliti na različite načine da bi se izbili elektroni i stvorilo . rubidijum.fotoelektrični senzori Električni Svjetlosna kontakti pobuda +V Silicijum dioksidni sloj e. Postupak može biti i obrnut da pri proticanju struje kroz neke materijale (galijum-fosfid. Dijagram zavisnosti mjerne nesigurnosti senzora od ranga 4.6. silicijum. zasniva se na fotoelektričnom efektu.28.karbid) nastaje svjetlost pod određenim uslovima. na slici 6.tip poluprovodnika Slika 6. e- Granični sloj P.28.27. Princip rada CCD kamera (charge couple device) Princip rada CCD kamere dat. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 191 Slika 6.

Elektroni-pixeli kod preslaganja mogu biti složeni u matricu pa čine CCD čip koji je osnovni element CCD kamere. Fotorezistori. CCD kamere mogu biti detektori a to su fotodiode i fotootpornici. a koriste se fotoćelije za mikroskope. a to je procesiranje podataka. Postoje tri osnovna koraka u procesiranju slike: Generiranje slike  uređenje i prenošenje slike  procesiranje slike Prvi korak je dobivanje podataka za oblik – sliku pomoću CCD kamere. fotodiode. Na elektrodi se skupljaju elektroni koji nastaju tokom izlaganja djelovanju svjetlosti.192 Proizvodna mjerenja naelektrisanje. . fototranzistori i fotoelektrični detektori slike koriste se u televizijskoj tehnici. Izvedba fotodiode prikazana je na slici 6. Broj elektrona koji nastaju direktno zavisi od intenziteta i vremena izlaganja djelovanju svjetlosti.  sporadični ili difuzni. U drugom koraku podaci se trebaju prevesti u digitalni oblik i poslati u računar gdje se izvršava treći korak. fotoelektrični senzori koji se sastoje od matrice i elektrode.29. Po funkciji koju vrše. optičke skenere i drugu mjernu tehniku kao njihovi vitalni dijelovi. CCD kamerama se radi procesiranje slike. Korištenjem specijalnih komponenti moguće je CCD kamere primijeniti u području termografije za tehničku dijagnostiku sistema i procesa. CCD senzori (charge coupled device) su poluprovodnički. Mjerenja koja koriste CCD kamere su vrlo bliska ljudskoj percepciji i zato se koriste u industrijskim mjerenjima. Na elektrodama se stvara napon i dobije se naponski signal koji je po svom karakteru video signal. Postupci osvjetljenja mogu biti ostvareni na više načina:  osvjetljenjem svjetlošću čiji su talasi paralelni. Pošto se elektroni skupe na izolatoru ispod elektrode oni se transportuju sistemom koji se zove CCD element.  usmjereni u određenom pravcu prema svijetloj ili tamnoj zoni ili i  stroboskopskom lampom i  strukturiranim osvjetljenjem.29. Tipovi osvjetljenja za rad CCD kamera mogu biti namjenski unesena svjetlost ili sporadična svjetlost . slika 6.

6 – fototranzistori 3.29.2.6.30. Fotodiode i fotootpornici Slika 6. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 193 1.4 – fotorezistori 5 – fotodiode 2 4 5 1 3 7 6 Slika 6. Konstrukcija laserske diode .

stakla i kombinacije stakla i keramike (zerodur). a također i rezolucija. Nakon prolaska kroz rešetku svjetlost pada na mjereni komad. CCD linija ili diode koja je osjetljiva na položaj (position sensitive diode PSD). Da bi se . Optičke ose svjetlosnog izvora i zamišljenih sočiva formiraju ugao koji se zove ugao triangulacije. Glavne komponente triangulacionog senzora su kolimacioni izvor svjetlosti (općenito laserska dioda) i detektorska jedinica koja se sastoji od sočiva i poziciono osjetljivog detektora.194 Proizvodna mjerenja 4. skreće pomoću višestrane prizme. Optička skala Optičke skale se izrađuju od čelika. Mjerna nesigurnost optičkih skala je mala. nakon čega dolazi do indeksa referentne rešetke sa vrlo sitnom podjelom. Izvor svjetlosti Kolimaciona sočiva detektori Usmjeravajuć Referentna e sočivo rešetka Mjerna skala Slika 6. što se oslikava se na detektoru.3. Površina objekta se prinese blizu tačke u kojoj se obje ose presijecaju i difuzno reflektuju svjetlosnu tačku na površinu radnog komada. Optička skala se sastoji od izvora svjetlosti koja obasjava kolimaciona sočiva. 4. Linearni enkoderi sa optičkom rešetkom Osim mehaničkih skala koje svoj rad baziraju na tehnici skretanja i digitalnih skala koje rade na tehnici odbrojavanja postoje i optičke skale koje se koriste u koordinatnim mjernim mašinama i robotima.31. Triangulacioni senzor Triangulacioni senzori se koriste u procesnim mjerenjima i koordinatnoj metrologiji posebno za mjerenje u automobilskoj industriji. odbija se od njega. ponovo prolazi kroz referentnu rešetku a zatim dolazi na detektore.2.

3. Razvoj laserskih dioda.Postupak mjerenja rastojanja primjenom principa triangulacije Senzori čiji se rad zasniva na laserskom trokutnom principu služe za mjerenje rastojanja. triangulum . dio svjetla se reflektuje od radnog komada i registrira na CCD detektoru i dobije se dvodimenzionalna slika.32.Trokutni senzor Trokutni senzor koji se koristi za mjerenje rastojanja „u“ uz primjenu principa trokuta. analognog i digitalnog procesiranja signala omogućio je izradu brzog i na različite smetnje slabo osjetljivog senzora. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 195 dobila oštra slika potrebno je ostvariti pomjeranje. svjetlost obasjava dio površine radnog komada koji se mjeri. Svjetlo iz laserske diode pada na mjereni objekat a zatim se pomoću sočiva usmjerava na CCD detektor. Na osnovu izraza za trokutni princip.1.6. izračuna se traženo rastojanje. Korištenjem sinusnog zakona određuju se rastojanja.trokut) je mjerni princip koji se zasniva na određivanju jedne stranice trokuta i dva ugla.32. laser CCD- sensor optics  u3 u2  h u1  b c A B   object of u = c  tan measurement u g u1 > u2 > u3  u b b  cos   sin  h g g Slika 6. . 4. U jednačini trokutnog senzora pojavljuje se i koeficijent optičkog pojačanja.32. detektora. stranicu trokuta CD moguće je odrediti kada se odrede dva ugla α i γ. Princip trokuta (lat. Kada iz nekog svjetlosnog izvora. sastoji se od laserske diode. slika 6. Ako je poznata stranica AB. linearnog detektora i sočiva pomoću kojih se usmjeravaju zraci. slika 6. Položaj slike na detektoru je funkcija razmaka između senzora i uzorka. Princip trokuta je relativno star princip ali se dosta razvio nakon razvoja poluprovodnika.

33. Stvaranje slike pomoću CCD kamere i mjerenje a) slika mjerenja u ravni.33. Princip trokuta za mjerenje u tački s Slika 6. b) postupak triangulacije .196 Proizvodna mjerenja Slika 6.

Koriste se za mjerenje pravosti mašinskih alata. slika 6. Izvor svjetlosnog zraka se fokusira na ravan skale okulara.1 μm/m. Autokolimator Autikolimator je optički senzor koji se koristi za mjerenje malih promjena uglova. vođica i ravnosti radnih stolova. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 197 Jednačina triangulacije:  s d =  B ta n  βB – koeficijent optičkog pojačanja 4. teleskopski gledano beskonačno usmjereni paralelni zraci idu do ogledala. Ugao α i rastojanje x su nezavisni od rastojanja između kolimatorskih sočiva i gledala jer je paralelna svjetlost između njih.34. . Zrak je paralelan u kolimatorskom sočivu. 6. Pomjeranje x se može transformirati u električni signal pomoću linearne CCD kamere.5. 3D Moiré procedura i projektovanje linija Trodimenzionalni postupci pri kojima se pojavljuju naizmjenične linije spada u postupke pravljenja projekcija ili topometrijske postupke. Ako se ogledalo zakrene za mali ugao α to povlači osu simetrije da se pomjeri za rastojanje x koje se vidi na skali.koje je okomito na zrake odnosno ravan mjerenja.4. 4. Visoka preciznost autokolimatorskih senzora iznosi 0. Autokolimacioni senzor Radi kao teleskop koristeći dvostruka kolimaciona sočiva.34. a Slika 6. Mjerenje se provodi korištenjem kamera postavljenih u različitim pravcima.

198 Proizvodna mjerenja CCD Sistem za projektovanje kamera Optika za projektovanje Projektovane linije Mjerni objekat Područje ispitivanja Red linije Dio profila Slika 6. Na cijeloj podlozi na kojoj je uzorak javljaju se tamne i svijetle linije koje se "lome" na dijelu na kom se nalazi komad.35. Princip projektovanja interferentnih linija i oprema Uzorak se postavi na nepokretnu podlogu i od nje odvoji tako da može biti osvijetljen. Koordinate mjerenog .

Mjerna nesigurnost se eliminira smanjenjem razdaljine između linija. Koriste se za registriranje trodimenzionalne topografije površine radnog ili kontroliranog. Mjerno područje autofokusnog senzora je od 10 do 250 μm. Koristi se kao dio kontrolnih sistema u zatvorenoj sprezi. Autofokusni senzor . a rezolucija kao i kod triangulacionih senzora.6. Na početku prije mjerenja treba postaviti tačno projektor odnosno kameru i odrediti parametre. Koriste se i u digitalizaciji slobodnih površina kao što su površine kalupa i modela u postupcima RP. i reverzibilnom inženjeringu.6. To se radi putem računarski postavljenih parametara. 4. mjerenog komada. Slika 6. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 199 radnog komada se računaju u računaru mjernog uređaja po principu trokuta.36.35. To je senzor složene konstrukcije.36. fokusirajućih sočiva i detektora signala koji nosi informaciju o mjerenoj veličini. razdjelnika svjetlosnog talasa. Autofokusni senzori Autofokusni senzor prikazan na slici 6. sastoji se od laserske diode (CCD kamere) koja proizvodi svjetlosni talas. Tipična primjena je u ispitivanju oblika deformiranih površina i mjerenju oscilacija. slika 6.

. slika 6. Tu se mogu razlikovati dvije procedure.6. Autofokusna procedura Rezultujući polarizirani vektor je zarotiran za 90º oko ose zraka tako da se mjerna svjetlost reflektuje prema fokus detektorima. Mjerni objektiv je postavljen na pokretni kalem i fokusira lasersko svjetlo na mjereni objekat. Procedure autofokusa Autofokus procedura odnosi se na mjernu proceduru koja se izvršava kalibriranom dužinom fokusa zbog oštrine i jasnoće slike. Svjetlost se zatim reflektuje od površine radnog komada ponovo prolazi kroz mjerni objektiv.37. Nakon toga linearno polarizovana svjetlost ide do kolimatora. Slika 6. Mnogo više je u upotrebi laserska autofokusna procedura koja se koristi u tehnici kompaktnih diskova. Koherentna laserska zraka iz laserske diode se dijeli na glavne vertikalne zrake. Koristi se za CNC kontrolne trokoordinatne mjerne mašine. Prva procedura odnosi se na mjerenje rastojanja reflektovanjem mjernog objekta na CCD senzor određivanjem stepena oštrine kontrasta refleksije i dobivanja informacije o mjerenom rastojanju. prolazi kroz njega i prelazi u cirkularno polarizovanu svjetlost. Prva je video autofokus procedura a druga laserska autofokus procedura.200 Proizvodna mjerenja 4. Dio zraka ide u pravcu polarizacije i može proći kroz dijagonalno postavljene višeslojne dielektrike u kojima se dijele zraci.1.37.

Rezolucija je do 10nm.6.6. dok drugi dio također kroz sočiva dolazi do mjernog objekta. a potom do CCD kamere detektora. Senzor sadrži i CCD kameru. uzorak i detektor. slika 6. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 201 4. . Koristi se i kao senzor koordinatnih mjernih mašina.2. Primjena autofokusnih postupaka Autofokusna procedura se koristi za određivanje stanja površina radnih komada. Talas se dijeli na razdjelnoj ploči i jedan dio .y.38. Svjetlosni talas iz izvora svjetlosti ide do DMD pri čemu se na tom putu usmjerava sistemom sočiva i fokusira. prikazan je mjerni sistem za mjerenje kvaliteta površine.7. x.mjerni zrak ide kroz sočiva do uzorka u odnosu na koji se vrši mjerenje- etalona. Na slici 6. Koriste se za brzo skeniranje i specijalne namjene posebno tačnih mjerenja. Slika 6. Konoskopski optički senzori procedure i primjena Konoskopski senzor. Senzor dozvoljava 3D skeniranje površina u sva tri pravca. prelamaju i usmjeravaju svjetlosni talas.38. čiji je sastavni dio autofokusni senzor. Mjerenje kvaliteta površine uređajem sa autofokusom 4.z. se sastoji od izvora svjetlosti i sistema sočiva i razdjelnih ploča-prizmi koji dijele.39.

Slika 6.40. Osnove rada lasera Laser radi na principu pobude atoma izazivajući svjetlosnu emisiju i apsorpciju pri prelasku sa jednog na drugi energetski nivo slika 6.39. Konoskopski senzor 5.40.1. Apsorpcija i emisija svjetlosti .202 Proizvodna mjerenja Slika 6. Laserska metrologija 5.

lasersko otvrdnjavanje i graviranje.6. Princip rada lasera . monohromatičnost i linearna polariziranost. Osnovne karakteristike svjetlosti koju emitira laser su: koherentnost. slika 6. Na bazi laserske tehnologije konstruirani su mjerni sistemi. Slika 6. pored laserskog mjerenja.Primjena lasera Laseri omogućavaju i fokusiranje snopa zračenja u jednu tačku. Intenzitet emisije laserskog snopa mnogo je veći u odnosu na druge izvor svjetlosti. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 203 LASER je svjetlosni pojačivač u kojem se pojačava svjetlost uz pomoć pobuđenog zračenja atoma (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation). laserska termička obrada. rezonantni sistem i pobuđivač. i mnoge primjene u medicini.42. što omogućava da se laser koristi za razne namjene kao što je lasersko rezanje. a to su: aktivno tijelo-laserski materijal.41. Laserski efekat se ostvaruje pomoću tri osnovna dijela. Slika 6.42.

 tečne i  gasne.  pobuđivanjem hemijskim reakcijama.204 Proizvodna mjerenja Aktivne materije koje se koriste kao laserski materijali su obično čvrsti.  kontinuiranog zračenja. aktivni materijal se stavlja u rezonator koga čine dvije reflektirajuće površine koje su ravna. Nagomilana energija se emitira u obliku impulsa laserske svjetlosti kroz malo propusno ogledalo. među kojima se poluprovodnici. 5. Postupak se zove pumpanje i njime se postiže uređenje skupa elektrona koji mijenjaju energetske nivoe. čime se svjetlosni talas laserski talas fokusiran i malog promjera. Prema principu rada pobudnog sistema mogu biti laseri sa:  optičkim. na koji može da se djeluje pobudnim sistemom lampi bljesklica-stroboskopskih lampi.  električnim pražnjenjem kroz aktivnu gasnu sredinu.  lasere pobuđene snopovima čestica velike energije Prema spektru generiranja :  Infracrveni  Ultraljubičasti Zavisno od aktivne materije laseri mogu biti:  atomski.2. parabolična ili sferna ogledala. nagomilava se energija u aktivnom tijelu i svjetlost se pojačava. Prema režimu rada mogu biti:  impulsni. drugim laserom ili elektronski.  molekularni. Jedno ogledalo je potpuno nepropusno a drugo 99%. tečni i gasoviti materijali.  jonski. Podjela lasera Prema agregatnom stanju laseri se dijele na:  čvrste. Ako je aktivna materija kristal rubina onda je to rubinski laser. Da bi se u potpunosti postigao efekat. Proces reflektiranja zraka u rezonatoru se višestruko ponavlja. organska jedinjenja i plastične mase. .

Primjena lasera u mjerenju Laserski mjerni sistemi se koriste u proizvodnim mjerenjima za:  najtačnija mjerenja dimenzija rastojanja i pomjeranja.  provjeru numerički upravljanih mašina u koje se i ugrađuju.  kontrolu mjerne tehnike. U metalopreradi i mašinogradnji mjerenja dimenzija i rastojanja su zastupljena sa oko 85 do 95%.3. podešavanje i montažu savremenih krupnoagregatnih alatnih mašina (obradnih centara.  razvoj novih laserskih mjernih pretvarača.  provjeru tačnosti podioka skala sa kinematičkim parovima. .  kontrolu pomoćnih kretanja i krivolinijskih pomjeranja sklopova kod alatnih i drugih mašina.  procedure mjerenja vremena prolaska zraka do mjerenog objekta i nazad do receptora  procedure autofokusa. Laserska mjerenja i kontrola mogu se vršiti u statičkim i dinamičkim uslovima uz bezkontaktno djelovanje mjernog sistema. agregatnih mašina).  izradu pozicioniranje. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 205 5.  dijagnostiku mašina.  izradu preciznih optičkih skala i difrakcionih rešetki u optičkoj industriji.  upravljanje alatnim mašinama. Laserski interferometri rade na principu refleksije ili registracije prolazećih zraka Primjena laserske metrologije može se podijeliti prema postupcima koji se provode a to je:  princip trokuta kod koga se koriste trigonometrijske metode računanja rastojanja koja se mjere.  procesnu aktivnu kontrolu kvaliteta.  mjerenje hrapavosti i defekata površina.  provjeru okomitosti površina.6. Tačnost lasera je 10 do 100 puta veća od ostalih mjernih sredstava. Laserski mjerni sistemi su najtačniji u savremenoj mjernoj tehnici pa se koriste i kao etaloni. Laserski inteferometri su najtačniji za mjerenje dimenzija od svih drugih mjernih uređaja pa se koriste kao internacionalni i nacionalni etaloni za te namjene.dijagnostiku.

prikazan je put laserskog zraka koji putuje do ogledala. Procedura određivanja rastojanja na osnovu mjerenja vremena 6. pri čemu nastaje rezultujući talas čiji oblik zavisi od amplituda. Prethodno su opisani i princip triangulacije. autofokusa i konfokalni princip.43. Fizička osnova interferometrijskih procedura su koherentni svjetlosni talasi koji putuju različitim putevima. Mjeri se vrijeme koje je potrebno da laserski zrak dođe do mjerenog komada i da se vrati. reflektuje se. Zavisno od izvora svjetlosti interferometrija može biti svjetlosna (ako je izvor dnevna – bijela svjetlost) ili laserska (ako je svjetlost monohromatska). Referentna površina i površina koja se ispituje pomoću Newtonovog interferometra su u kontaktu.44. Slika 6. Interferometrija Interferencija svjetlosti označava pojavu koja se nastaje pri susretu dva talasa.206 Proizvodna mjerenja Na osnovu navedenih procedura mogu se vršiti različita mjerenja geometrijskih karakteristika proizvoda. a ne za univerzalnu namjenu. slika 6. zatim pada na mjereni objekat. Prvi najjednostavniji interferometar je Newtonov interferometar poznat kao metoda ispitivanja ploča. 5. Drugi nedostatak jeste ograničena upotreba referentnih ploča samo za određene dimenzije površina.1. Osnova rada laserskih interferometara. Dakle. je . faza i frekvencijama talasa koji su se susreli. Lasersko određivanje rastojanja na bazi izmjerenog vremena Procedura se koristi za mjerenje rastojanja. posebno kada su u pitanju veliki mjerni komadi. Nedostatak je mogućnost oštećenja površina kada su u kontaktu. Na slici .3.. I danas su u upotrebi za kontrolu kvaliteta radnih komada velikih dimenzija. ovi interferometri se koriste za kontrolu ravnosti pločastih proizvoda najmanje stotinu godina. a zatim sočivima usmjerava u tačku detektora. Na osnovu vremena i poznate brzine svjetlosti može se tačno odrediti mjereno rastojanje.

1. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 207 dijeljenje elektromagnetnih talasa. Laserski interferometri se koriste za mjerenje dužina. donji dio slike 6. Najčešće se primjenjuju u proizvodnji alata. precizna mjerenja uglova i pravosti. Karakteristika koja se zove "koherencija dva talasa" nastaje kada se ispuni uslov da je razlika puteva parcijalnih zraka manja nego dužina zraka koherentne svjetlosti koja se koristi. Dobiveni zraci se tada dolaze do ogledala reflektuju od ogledala poslije prelaska istih ili različitih puteva od ogledala i nazad.6.44. . posebno za visoko precizne mašine. Na slici 6. intenzitet talasa koji nastaju i koji se registriraju je između maksimalne vrijednosti i potpunog poništenja talasa.45.44. Michaelsonov interferometar Preduslov za interferenciju je signal koji se može ocijeniti kao referenti. Nakon što su prešli navedene puteve vraćaju se u tačku interferencije. Izvor svjetlosti je laser 6. Zavisno od faze parcijalnih talasa. prikazana je instalacija kojom se dobivaju interferentni talasi. Slika 6. konstantne faze koji sastoji od dva parcijalna talasa. kao i njihovo ponovno spajanje nakon prelaska različitih puteva. Mašine čiji je pogon kontroliran laserskim interferometrima služe u proizvodnji složenih komponenti sa proizvodnim tolerancijama izraženim u nanometrima. Laserski ulazni zrak u interferometar se dijeli na razdjelnoj ploči ili prizmi.

2.208 Proizvodna mjerenja Slika 6.  mehaničke i termičke stabilnosti cjelokupnog sistema. Tačnost laserskih mjerenja zavisi od:  stabilnosti talasne dužine lasera. interferencija talasa 6. Pri interferometrijskim mjerenjima koriste se helijum neon (HeNe) laseri stabilizirane frekvencije. . Michaelsonov interferometar.45. Mjerno područje i tačnost Mjerno područje interferometrijskih mjerenja se u principu ograničava koherentnošću dužine korištenog lasera.

pritisak zraka i relativna vlažnost. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 209  mogućnosti rezolucije (rješenja) elektronike. s d Ogledalo za skretanje zraka Prizma za dijeljenje zraka laser + detektor retro reflektor  Mjerna ploča Ploča za podešavanje Slika 6. apsolutna greška je 0. Pri mjerenju dužine od 1 m. Ovo odgovara rezoluciji od oko 300 odnosno 150 nm. Iz . Rezolucija se može elektronski mijenjati. slika 6. 6. Kod komercijalnih uređaja relativna mjerna greška je oko 3·10-7. Interferometar mjeri dio puta u koracima λ/2 ili λ/4. U većini slučajeva u praksi uticaji okolnog zraka imaju najveći doprinos mjernoj greški.6. Referentni zrak putuje do razdjelne prizme nakon čega zrak podijeljen na dva okomita parcijalna zraka putuje u smjeru naznačenom strelicama do ogledala.8 µm.od koja se odbijaju i skreću na retro reflektore koji su na mjerenoj konstrukciji.3. koja obrađuje signale detektora i preračunava ih u podatke o mjerenoj dužini  poznavanja i stabilnosti indeksa loma okolnog zraka. Zraci prelaze različite puteve pri povratku do detektora krećući se naznačenim smjerovima.46.46. Interferometar za mjerenje uglova Jedna od primjena interferometrije jeste mjerenje ugaone zakrenutosti konstrukcija. Tačniji rezultati se postižu ako se indeks loma zraka kontrolira refraktometrom. što je više nego valna dužina HeNe lasera. Primjena laserske interferometrije za mjerenje uglova Sa modificiranim rasporedom u odnosu na prethodno opisane interfeometre može se mjeriti zakrenutost dijelova konstrukcija. Nesigurnost odnosno kolebanje temperature zraka.

.4. Slika 6. Tačnije proizvodne mašine zahtijevaju. 6. specijalno u gradnji proizvodnih mašina i preciznoj tehnici.5.47. Ipak najveću rasprostranjenost imaju u mašinogradnji.210 Proizvodna mjerenja rezultata pređenih puteva se mogu izračunati korištenjem trigonometrijskih relacija uglovi zakrenutosti konstrukcije.47 sadrži Wollaston prizmu koja razlaže upadajuću lasersku zraku u dva međusobno okomita linearno polarizirana talasa svjetlosti sa frekvencijama f1 i f2. naročito NC upravljani uređaji. Nakon toga se reflektirana svjetlost vodi na detektor . Mjerni sistem za interferometarsko mjerenje pravosti Pri mjerenju pravosti može se primijeniti ista izvedba kao kod dvostruko frekventnog interferometra. Oba zraka idu dalje jedan od drugog rastavljeni pod uglom θ i padaju okomito na dvije glatke površine ugaonog ogledala. Modificirani Michelson interferometar sa rasporedom prema slici 6. Instalacija za mjerenje pravosti 6. Ostali primjeri primjene interferometrije za mjerenja Primjene laserskih interferometara su vrlo raznovrsne. kojima je tolerancija izrade ispod 1 µm i predstavljaju dodatak u vidu preciznih mjernih sistema. reflektiraju i poslije ponovnog prolaza kroz Wollaston prizmu se sabiraju.

Uređaj se sastoji od CCD kamere koja emituje svjetlost na uzorak. 7. Ovdje će biti pomenute samo neke od njih. Zbog toga su laserski mjerni sistemi prikladni kod kalibracije sekundarnih etalona dužine kao granične mjerke. paralelnost i okomitost. a podaci se prosljeđuju u računar. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 211 Laserski interferometar ima veliko mjerno područje i malu rezoluciju pa je perfektno mjerilo dužine sa dovoljnom tačnošću. 7. Zbog toga je danas laserska interferometrija univerzalno sredstvo pri kalibraciji i ispitivanju tačnosti proizvodnih mašina. Optičko elektronički uređaj za sortiranje Optičko elektronički mjerni instrument može se koristiti za različite namjene. već i druge mehaničke veličine kao ugao zakretanja. Drugi mjerni postupci i uređaji u optičkoj metrologiji Osim pomenutih i najčešće korištenih uređaja i postupaka koriste se i optoelektroničke komponente i praktično beskonačno mnogo različitih izvedbi mjernih i ispitnih uređaja vrlo različitih karakteristika.48. dobiva se slika mjerenog uzorka. Laserskim interferometrom mogu se mjeriti ne samo dužine. Optoelektronički mjerni uređaj za sortiranje 2D radnih komada .6. koordinatnih mjernih uređaja i robota.48. pravost. a prva je kontrola procesa sa mogućnošću sortiranja dobrih i loših dijelova i naravno skupljanje geometrijskih podataka o proizvodu. lenjiri s podjelom. Slika 6.1. valovitost. slika 6.

Postoje u osnovi dvije metode mjerenja predmeta: .212 Proizvodna mjerenja 7. Princip i struktura laserskog skenera dati su na slici 6. Reflektovani laserski zrak tada dolazi do sočiva čiji fokus je tačka odbijanja zraka koje se vraćaju do poligonalnog ogledala koje uvijek pod istim uglom skreće zrake u istom pravcu tako da iza sočiva su zraci stalno paralelni. detektor pokazuje opadanje intenziteta svjetlosti. Mobilni laserski skener i CT skener Laserski zrak koji se odašilje pada na rotirajuće poligonalno ogledalo gdje je skenirajući rang određen brojem uglova poligonalnih ogledala. Kada se postavi pod tačno određenim uglom. Optički put između izvora lasera i fotodetektora se prekida kada se između njih postavi radni komad koji se ispituje. Mjeri se trenutni ugao poligonalnog ogledala. Laserski skeneri Kao i sva prethodno navedena mjerna sredstva i laserski skeneri su mjerni sistemi za određivanje dimenzija radnog komada. Između dva sočiva postavlja se objekat koji se mjeri i on pravi sjenku na detektoru kada je ogledalo postavljeno pod nekim određenim uglom. Dužina trajanja opadanja intenziteta svjetlosti omogućava računanje geometrije komada. Prečnik radnog komada datog na slici proporcionalan je uglu ΔΦ kada se na optičkom putu postavi mjereni objekat. Rade na principu svjetlosne barijere.49. Paralelni zraci nailaze na drugo sočivo sa fotodetektorom smještenim u fokusu drugog sočiva. Slika 6. U ovom slučaju jedan laser i jedan fotodetektor su dovoljni za skeniranje pri čemu se podrazumijeva da je mjerno područje veće od mjerenog objekta.4.49.

Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 213  Mjerni objekat se skenira nekoliko puta. a nakon svakog skeniranja objekat se okreće.  Mjerenje se vrši sa dva ili tri skenera u isto vrijeme. Pošto laserski zrak ima konačno širenje on ne daje sjenku iznenada.6. U toku mjerenja postiže se brzina od 400 skeniranja u sekundi. Postupak okretanja sjenke omogućava dobivanje informacije o profilu geometrije radnog komada. . nego nalazi ugao formiranja sjenke Rezolucija koja se postiže korištenjem skenera je ispod 1μm. Skeneri su postavljeni jedan u odnosu na drugi pod uglom od 90º ili 60º.

214 Proizvodna mjerenja .

Slika 7. koordinatnim mjernim mašinama se nazivaju mjerni sistemi koji istovremeno mjere u tri koordinate. Uvod Generalno.7. Strukturni dijelovi CMM 5. Principi koordinatne metrologije 3. U terminologiji se često upotrebljava engleska skraćenica CMM – Coordinate Measuring Machines. Uvod 2.1. Tipovi koordinatnih mjernih mašina 4. Osnove koordinatne metrologije 215 7 Osnove koordinatne metrologije 1. Struktura koordinatne mjerne mašina . Sistemi sondi 7. Kontrolni sistemi i software za CMM 6. Definicija koordinatne mjerne mašine data u ISO standardu glasi: Mjerni sistem sposoban za mjerenje prostornih koordinata i sa sredstvom za pokretanje sistema sonde pri određivanju koordinata tačaka na površini radnog komada. Evaluacija koordinatnih mjernih mašina 1. Ova skraćenica koristiti će se i ovom materijalu.

odnosno zahtijevana geometrija predstavlja idealni oblik radnog komada što se to predstavlja dokumentacijom dizajna proizvoda i nastoji izraditi u procesu proizvodnje. Na svakoj od osa postoje mjerne skale koje omogućavaju digitalno mjerenje visoke rezolucije u odgovarajućim pozicijama mjerenog radnog komada. Specificirana. realnu geometriju koja je posljedica svih uticaja koji su se javili od dizajna do izrade komada. Na jednoj od osa. Radni komad nakon izrade ima aktuelnu. najčešće z ili y je montiran senzor. Razlika stvarne-aktualne geometrije i željene geometrije predstavlja devijaciju odnosno odstupanje koje je treći element ili karakteristika koja se odnosi na proizvod. koji predstavlja sondu. Idealna i realna geometrija . y i z. Kada je u pitanju radni komad koriste se slijedeći termini. Principi koordinatne metrologije Najčešći zadatak industrijske metrologije. oblika i položaja. Suština rada sode je detekcija površine mjernog objekta.1. Izradom radnog komada ne dobije se komad željenih dimenzija i oblika. Kombiniranje tačaka- Generiranje redoslijeda mjerenje evaluacija mjerenja Slika 7. pa s tim i koordinatne metrologije jeste određivanje odstupanja stvarnog radnog komada izrađenog na odgovarajućim obradnim sistemima od specificiranog odnosno idealnog koji je dizajniran u dokumentaciji. slika 7. a sonda može da radi na taktilnom (kontaktnom) ili optičkom (bezkontaktnom) principu.216 Proizvodna mjerenja Koordinatne mjerne mašine mogu biti izrađene u više različitih rješenja. Odstupanja se javljaju u pogledu dimenzionalnih karakteristika. Najčešći je dizajn sa tri ortogonalne ose. Definiranje tačaka Određivanje tačaka. 2. Oblik radnog komada može se opisati njegovim elementima i prostornim položajem elemenata. jednih u odnosu na druge. sa vodilicama u pravcima x. Razlozi za to su brojni i različiti. Nakon detekcije površine šalju se signali mjernom sistemu mašine za registraciju jedne po jedne tačke na mjernom objektu.2.

1. Priroda koordinatne metrologije se može definisati kao:  generiranje skupa izmjerenih tačaka primjenom mjerenjima point-to-point (od tačke do tačke) na stvarnom radnom komadu pomoću koordinatne mjerne mašine.1) je osnova koordinatne metrologije i za funkcioniranje su mu potrebni sljedeći esencijalni elementi:  mehanička osnova sa tri ose i senzorima pomjeranja.  proračunavanje relevantnih supstitutivnih geometrijskih elemenata u smislu parametarskog definisanja veličine.). ugao) nije moguća samo na osnovu izmjerenih koordinata. Osnove koordinatne metrologije 217 Geometrija radnog komada Idealna geometrija Realna geometrija Željena geometrija Idealna geometrija Odstupanje Makro geometrija Mikro geometrija Željene Željena Željeni Stvarne Stvarna Stvarni dimenzije pozicija oblik Dimenzije Pozicija Oblik Valovitost Hrapavost dimenzije pozicija oblik Slika 7. Model se obično sastoji od idealnih geometrijskih oblika. Slika 7. Svaka izmjerena tačka predstavljena je koordinatama. probe) da locira (izmjeri) tačke na radnom komadu. kombiniranje elemenata supstitutivne geometrije i njihovo poređenje sa dimenzijama i tolerancijama sa tehničkog crteža (3D modela) radnog komada. prikazuje modeliranje geometrije radnog komada na jednostavnom primjeru. tj.  procjena potrebnih karakteristika radnog komada.4. ugao i sl. oblika. Međutim.3. takozvane supstitutivne geometrije. Priroda koordinatne metrologije Stvarni oblik radnog komada se dobija mjerenjem pojedinačnih tačaka na površini mjernog objekta. prečnik. Mjerni sistem koji je osposobljen za opisano mjerenje (slika 7. dužina. Koordinatna mjerna mašina koristi senzor.7. lokacije i orijentacije. . Karakteristike idealne i realne geometrije radnog komada 2. sondu (engl. Zato se koristi analitički model radnog komada kako bi se odredili potrebni parametri (prečnik. Traženi elementi se određuju primjenom odgovarajućih best-fit algoritama na osnovu skupa izmjerenih tačaka. procjena željenih parametara radnog komada (npr.  sistem sonde za detekciju mjernog objekta u svim pravcima.

itd) i softver za proračunavanje i predstavljanje rezultata. Slika 7. ploter.  računar sa dodatnom opremom (printer.  opcionalna kontrolna jedinica za daljinsko upravljanje.4. Princip koordinatne metrologije .218 Proizvodna mjerenja  kontrolna jedinica.

površina ili žlijeb. Koordinatni sistemi Mjerenja na koordinatnoj mjernoj mašini vrše se u nekom od koordinatnih sistema: Descartesovom. uspostavi vezu koordinatnog sistema mjernog objekta i matematički ga poveže sa koordinatnim sistemom mašine. Osnove koordinatne metrologije 219 2. Drugi koordinatni sistem je takozvani koordinatni sistem radnog komada vezan za referentnu osnovu (engl.2. Za osnovu se uzima neka lokacija na radnom komadu. Tipovi koordinatnih mjernih mašina Konfiguracije koordinatnih mjernih mašina igraju važnu ulogu u ostvarivanju zahtjeva koji se stavljaju pred njih. slika 7. kao npr. U referentom koordinatnom sistemu mašine x. y i z osa su povezane sa kretanjem mašine i mjerne sonde.  brzina mjerenja i  cijena mašine.  fleksibilnost.5.5. .7. Prije uvođenja računara i njihovog softvera u proces mjerenja bilo je potrebno izvršiti poravnavanje radnog komada sa osama mašine da bi se moglo izvršiti mjerenje. kao što su:  tačnost. Korištenjem CMM softvera CMM jednostavno izmjeri osnovu na radnom komadu. Slika 7. otvor. Koordinatni sistemi mašine i radnog komada 3. datum) na radnom komadu. Ovaj proces naziva se poravnavanje. sfernom ili cilindričnom.

CMM sa pokretnim mostom Najčešće korištena konstrukcija CMM je ona sa pokretnim mostom. ili jarmom. Glavne CMM konfiguracije i njihova područja primjene su dati u tabeli 7. Tabela 7.1.6. da se dva stuba ili noge kreću različitim brzinama što uzrokuje "uvrtanje" mosta. Ovo utiče na tačnost mjerenja komada postavljenih na različitim mjestima na stolu koordinatne mašine.1. Kod ovakvog dizajna može se pojaviti fenomen "hodanja". CMM tipa pokretni most .1. slika 7.Tipovi koordinatnih mjernih mašina 3.6. Sastoji se od stacionarnog stola na koji se postavlja radni komad i pokretnog mosta. Slika 7.220 Proizvodna mjerenja Osnovne CMM konfiguracije biće opisane u ovom poglavlju i osnovni kriteriji koje oni ostvaruju. tj.

Nedostatak ovog konstruktivnog rješenja je potreba za dugim vodilicama za kretanje dugog radnog stola. Osnove koordinatne metrologije 221 Rješenje se može naći u vidu dvostrukog pogona sa kontrolnim sistemom i povratnom spregom za obadva stuba. te je pojava Abbeove greške znatno reducirana. konfiguracija ima malu masu za dati mjerni volumen čineći ga brzim u manualnom modu i nudeći potencijalno velike brzine u DCC modu.7.7. Tako se može umanjiti efekt "hodanja". Pošto sto ne mora uključivati ležaje. Kako sto ima centralni pogon senzori pomjeranja su također locirani centralno (povratna veza pozicije). Glavna prednost ovog rješenja. Također prinudna frekvencija je znatno viša od one koja se javlja kod konzolnog rješenja. je njegova veoma kruta struktura. Stol na koji se postavlja radni komad obezbjeđuje jednu osu koja može da se pomjera.2. Sa tri otvorene strane konzolna konfiguracija obezbjeđuje dobar pristup radnom . ili se rješenje ostvaruje pomjeranjem pokretnog mosta po njegovoj centralnoj liniji. postoji i ograničenje težine radnog komada što je još jedan nedostatak. Dio koji se mjeri postavlja se na nepokretno postolje. CMM tipa nepokretni most 3. Stub sa sistemom sondi nalazi se u nosaču koji mu omogućava kretanje gore-dolje. Kao posljedica ovakvog rješenja je smanjena brzina rada pošto je potrebno pomjerati teški sto sa radnim komadom na njemu. Glavna prednost ovog konstruktivnog rješenja CMM u poređenju sa onim koji ima konzolu jer je deformacija druge ose znatno smanjena pošto postoje dva oslonca. CMM sa nepokretnim mostom Most CMM je čvrsto povezan na postolje mašine. Slika 7. Generalno.3. Također. CMM sa konzolom CMM sadrži pokretnu konzolu po kojoj se kreće nosač naprijed-nazad. Ovakvim rješenjem uklanja se fenomen "hodanja" i obezbjeđuje velika krutost konstrukcije. neke od najtačnijih koordinatnih mjernih mašina imaju ovaj dizajn. Zbog toga.7. slika 7. na njega mogu biti postavljeni relativno teški komadi. 3.

Uslijed neadekvatne čvrstoće ove konfiguracije uobičajeno je da se koriste softveri za korekcije deformacija. posjeduje niske prirodne frekvencije sistema što ograničava dimenzije mašine.8. Tipična karakteristika ove konfiguracije su velike brzine mjerenja. Slika 7. uskih komada. Brzina mjerenja može biti znatno poboljšana sa ovakvim dizajnom. CMM sa horizontalnom rukom Mašine sa horizontalnom rukom su idealne za mjerenja automobilskih dijelova. kao npr. . kod automobilske karoserije. CMM sa konzolom 3. Pošto se mjerenje obavlja u položaju koji je bliži krajnjem vanjskom položaju savijanje predstavlja najuticajniji faktor.4. Ovo ga čini posebno pogodnim za mjerenja dugih. CMM-ovi sa pokretnom rukom imaju nisku dinamičku čvrstoću i relativno veliku Abbeovu grešku. Prednost svih vrsta CMM-ova sa horizontalnom rukom je najbolji pristup svim stranama radnog komada. mjerna brzina i tačnost ovise od veličine radnog komada. pokretni ram i dizajn sa dvostrukom rukom. Nedostatak rješenja sa konzolom ogleda se u savijanju konzole. Većina proizvođača ove greške korigira primjenom softvera za ispravku grešaka. Sastoji se od dva identična naspramna sistema mjernih ruku i pokretnih osa. On dopušta istovremeno mjerenje suprotnih strana radnog komada.222 Proizvodna mjerenja komadu. Nedostatak je prvenstveno ograničena tačnost. Sve nabrojano čini ovu konfiguraciju najviše primjenjivanom za opšta mjerenja (slika 7. U slučaju pokretnog rama.8). Među mnogim izvedbama CMM sa horizontalnom rukom su pokretni sto. Dvostruka ruka sadrži mjerni sistem čiji dizajn je vrlo sličan onom kod pokretnog rama. Kao i kod svih drugih CMM-ova sa pokretnim stolom. Zbog efekta konzole. Konzolni dizajn pruža dug sto sa relativno malim mjernim opsezima u druge dvije ose.

Radi geometrijskih grešaka uslijed deformacija temelja i temperaturnih dilatacija često se koriste moduli za softverske korekcije. CMM sa horizontalnom rukom 3. Osnove koordinatne metrologije 223 Mašine imaju veliki mjerni volumen. tačnost je . gdje je mjerni opseg jedne ose znatno veći od druge dvije. Dizajn pokretnog rama omogućava mjerni opseg u pravcu duže ose do 25000 mm. Da bi se ograničile deformacije koje mogu izazvati uvijanje mjernog okvira.7.9. Slika 7. postolje je izvedeno kao masivna struktura. Kako pokretni dijelovi mašine nemaju veliku težinu jer se samo horizontalna greda kreće. Slika 7. kubni metar i više najpodesnija je portalna konfiguracija . CMM portalnog tipa Pored velikog mjernog volumena prednost portalnog tipa CMM-a je slobodan pristup operatora svim dijelovima u volumenu mašine. Da bi se izbjeglo "hodanje" pokretnog stuba često se koriste dupli pogonski sistemi (master i slave konfiguracija).10. CMM portalnog tipa Za mjerenje veoma velikih dijelova.5. To je neophodno da se spriječi da dio koji se mjeri izazove deformacije temelja i uzrokuje mjerne greške.

Idealne karakteristike strukturnih elemenata bi bile sljedeće:  dimenzionalna stabilnost. Pošto ovi elementi nose radni komad.  mali koeficijent termičke ekspanzije. kao što mogu biti specijalno izolovani temelji i dvoosni pogonski sistemi. Prigušna karakteristika cjelokupnog mjernog sistema se smatra dobrom dinamičkom performansom i može se dalje poboljšati servo kontrolnim sistemom i tehnikama aktivnog poništavanja vibracija. radni sto koji nosi mjerne objekte.  beskonačna krutost. kao metoda konačnih elemenata ili se koriste šuplji elementi strukture . dinamičke karakteristike strukturnih elemenata su veoma važne. Granit je najpodesniji materijal za strukturne elemente CMM-a. Da bi se ostvarila velika brzina mjerenja uz dovoljnu tačnost. ako se traži visoka tačnost. Ne postoji materijal koji bi mogao zadovoljiti sve navedene karakteristike. Čuvanje granita od djelovanja tečnosti je veoma važno kada se on koristi kao strukturni element. klizači i nosač sonde sa sondom. Strukturni dijelovi CMM Strukturni elementi predstavljaju kostur koordinatne mjerne mašine. sondu i senzore pomjeranja.224 Proizvodna mjerenja srednja čak i za velike mjerne volumene. Glavno mjerilo dinamičkih karakteristika strukturnih elemenata je odnos krutosti i težine. Poželjno je imati nizak koeficijent termičkog širenja i visok koeficijent provodljivosti. Na tačnost CMM-a utiču koeficijenti termičkog širenja i provodljivosti. Međutim. Međutim. stubovi mašine. Aluminijum ima veći termički koeficijent od granita ili čelika ali . 4. Njen nedostatak čak i kod mašina sa softverima za ispravljanje grešaka ima veliki uticaj na CMM karakteristike. posebno kod CMM-a veće tačnosti gdje se temperatura održava konstantnom. Zbog toga se često koristi kao osnovni element. Poznavanje traženih karakteristika i njihovog uticaja pomaže u izboru odgovarajućeg materijala. Baza mašine. granit je osjetljiv na djelovanje tečnosti. Dimenzionalna stabilnost je jedna od najbitnijih karakteristika.  mala težina. Radi postizanja manjih težina i bolje krutosti strukturnih elemenata primjenjuju se analitičke metode proračuna konstrukcija. su osnovni strukturni elementi. troškovi mogu narasti zbog specijalnih zahtjeva.  visok kapacitet prigušenja oscilacija (amortizovanje).  visoka provodljivost. njihove karakteristike utiču na cjelokupnu performansu mjerne mašine.

Aerostatički zračni ležaj U CMM se ugrađuju i kontaktni ležajevi. moć nošenja. To su:  zračni i  kontaktni ležajevi. Oni mogu biti:  kuglični i  klizni. dok mašine od granita ili čelika mogu imati dugotrajnije distorzije kao rezultat njihovog malog koeficijenta termičke provodljivosti.odnosno aerostatički ležajevi. Slika 7. U primjeni kod CMM-ova postoje dvije vrste sistema uležištenja. prikazani su zračni. Aerostatički zračni ležajevi koriste tanki sloj zraka pod pritiskom da obezbijede nošenje tereta.11.7. Osnove koordinatne metrologije 225 i dalje može biti bolji izbor za neke strukturne elemente zbog svog ekstremno visokog koeficijenta termičke provodljivosti. Sistemi uležištenja koordinatnih mjernih mašina Sistemi uležištenja su veoma važni sa CMM-ove pošto su dio cjelokupne strukture i mogu uticati na tačnost mjernih rezultata. Dinamička krutost. prigušenje vibracija i frikcioni efekti su prvi među mnogim kriterijima koji se razmatraju pri konstruiranju ležaja. Dodatna karakteristika koja bi trebala biti razmatrana u procjeni materijala za strukturne elemente CMM-a bi trebala biti mogućnost obrade visoke tačnosti i cijena materijala. Na slici 7. 4. Također mogu uticati na karakteristike pogonskog sistema. Struktura od aluminijuma može brzo da postigne termičku stabilnost kada se nađe pod uticajem temperaturnih promjena. .11. Mala viskoznost zraka zahtijeva veoma mali zazor između kliznih površina.1. Zbog toga CMM sa strukturnim elementima od aluminijuma može pratiti temperaturne promjene prostorije sa malim distorzijama.

Informacije o poziciji obezbjeđuju senzori pomjeranja.2.1. 4. Zračnim ležajevima je još potreban i filtracijski sistem radi sprečavanja prolaza vode i ulja iz zračnih traktova u ležaj. Kontaktni ležajevi zahtijevaju redovno podmazivanje i čišćenje. On djeluje i kao filter za visoke frekvencije sprečavajući prenos oscilacija motora na strukturu mašine. Kod CMM-a sa manualnim pogonom moguće je isključenje pogonskog sistema od pokretnih osa radi manualnog pozicioniranja. Većina korisnika ovo smatra veoma korisnom karakteristikom.2. Varijacije pritiska mogu izazvati greške. . 4. zračni ležajevi mogu biti izdržljiviji jer nema površina izloženih habanju. ovo rješenje se primjenjuje kod jeftinijih mašina. vijčani. Remen također omogućuje tih prenos snage.2. i linearni motor. I kontaktni i zračni ležajevi zahtijevaju održavanje. Ovaj pogonski sistem nalazi primjenu tamo gdje je potrebna velika dužina puta. Pogonski sistem ima bitnu ulogu kod DCC mašina. Korisnici CMM-ova mogu imati koristi od upoznavanja sa karakteristikama različitih pogonskih sistema. pa čak u slučaju potpunog gubitka pritiska i teška oštećenja kliznih površina i ležaja. U principu. ne informacije o poziciji. Da bi se ovo spriječilo u sistemu je potrebno obezbijediti mjere osiguranja. Geometrijske greške i udari ograničavaju tačnost CMM-ova koji koriste ovu vrstu pogona.2.226 Proizvodna mjerenja Naročito se mogu naći kod onih CMM-ova koji su razvijeni iz preciznih obradnih mašina. Međutim. pri dizajnu CMM-a treba nastojati da sopstvene frekvencije pogona i strukture mašine budu u različitim opsezima da bi se izbjegla pojava rezonancije. Moguća je primjena različitih vrsta remenova. Kontaktni ležajevi se prvenstveno koriste za teške radne uslove. kao kod portalnog tipa CMM-ova. U usporedbi sa zračnim kontaktni ležajevi imaju veću moć nošenja. Svrha pogonskog sistema je samo kretanje sistema sonde. Grubo pozicioniranje se također nekada obavlja pogonom sa zupčastom letvom. kao zupčanik-zupčasta letva. 4. Vodilice po kojima se zračni ležaj kreće također zahtijevaju čišćenje. Nedostatak ovog prenosa je velika elastičnost koja ograničava primjenu kod visoko preciznih operacija skeniranja. Pogon sa zupčastom letvom Jednostavno rješenje za generiranje pravolinijskog kretanja je pogon koji koristi prenos sa zupčastom letvom. Pogonski sistemi koordinatnih mjernih mašina Zahtjevi za sve bržim radom CMM-ova povlače zahtjev za brzim pogonskim i krutim prenosnim sistemom. Remenski pogon Remenski pogon se uobičajeno sastoji od remena. remenski pogon. višestepenog reduktora i servo motora. Pokretne ose se mogu pomjerati sa visokim ubrzanjima i brzinama uz pomoć remenskog sistema. Postoje različiti tipovi pogonskih sistema u upotrebi. Izbor pogona je odluka konstruktora. Dugoročno.

Zbog direktnog pogona. gdje je centralni pogon često nemoguć. Dodatno. Slika 7. Oscilacije pogonskog motora mogu direktno uticati na mjernu strukturu. relativno mala krutost i kapacitet prigušenja. Pogon sa linearnim motorom Linearni motori se u zadnje vrijeme koriste sa određenim ograničenjima za pogon CMM osa. mala sila trenja.4. Vijčani pogon 4.5.2. što nameće visoku rezoluciju uređaja povratne veze pozicije. Vijak transformira rotaciono kretanje servo motora preko kuglica u linearno kretanje nosača pričvršćenog na navrtku. CMM-ovi sa linearnim motorima često imaju veoma dobre karakteristike ubrzanja. Da bi se izbjeglo "šetanje" osa sa velikim . Frikcioni pogon Frikcioni pogon se koristi kod određenih CMM-ova. 4. Osnove koordinatne metrologije 227 4. Pogonski točak se može pogoniti direktno motorom ili preko reduktora.12. Vijci sa kuglicama imaju mehaničke prednosti i imaju veoma dobru dinamičku krutost. Povratna veza brzine mora se ostvariti uz pomoć povratne veze pozicije. ravne ili okrugle šipke i potpornog valjka. Problem je teškoća pri odvajanju pogona u slučaju potrebe za manualnim pogonom.2.2. Sastoji se od pogonskog valjka. Ovakav pogon nudi gotovo neograničenu krutost.7. Dodatno. te minimalni stepen iskorištenja prenosa. Loše karakteristike ovog pogona su nizak kapacitet pogonske sile. Konstantno preopterećenje se primjenjuje na pogonski točak tako da on ostvaruje ravnomjeran kontakt sa šipkom.3. minimalni trzaji i potencijalno velika tačnost pozicioniranja kada se koriste dobri sistemi povratne veze i servo sistem pogona. Također mogu biti bučni i podložni su trošenju. nije moguća upotreba nikakvog zupčastog reduktora kod linearnog pogona i poželjna osobina pojačavanja momenta nije moguća. Prednosti ovog prenosa su jednostavan dizajn. linearni motori su pogodni za CMM strukture. Vijčani pogon Najčešći tip vijčanog pogona su vijci sa kuglicama. ne postoji dostupan brzinski signal koji je potreban radi servo kontrole brzine.

4.3.13. proizvodnja toplote motora može biti još jedan problem. Relativno kretanje između ove dvije komponente generira pozicioni signal. indeksne mreže i silikonskih foto ćelija. rešetku za skeniranje. U nekim aplikacijama vodeni rashladni sistemi se ugrađuju u linearne motore. sočiva za usmjeravanje svjetlosti (paralelne zrake). Slika ilustrira princip ovog tipa skale. reflektirajuća i interferencijska. Obično se koristi više fotoćelija koje registruju fazno pomjerene signala koji se dobiju pomoću fazno pomjerenih perioda skala na skenirajućoj rešetki (razmaka između linija na skali). uglovnih enkodera. 4. U CMM-ovima se mogu naći različite vrste senzora pomjeranja. Kako je pokazano na slici.14. O inteferometrima je bilo više riječi u prethodnom tekstu.slika 7. i foto ćelije. Tako senzor pomjeranja postaje kritični element povratne veze u mjernom procesu.2. njena pozicija se određuje uz pomoć senzora pomjeranja (engl. Kako se glava za čitanje pomjera u odnosu na skalu. Senzori pomjeranja Kada CMM sonda dotakne radni komad. Refleksiona skala Skala je napravljena od čelika. Glava za čitanje sadržava izvor svjetla. sočiva za usmjeravanje svjetlosti (paralelne zrake). Pošto su linearni motori moraju postavljati direktno na CMM ose. Jedan od dva spomenuta dijela od pričvršćen je na pokretni klizač CMM-a. Postoje tri osnovna tipa skala: transmisiona. Periodično fluktuiranje intenziteta svjetlosti se konvertira od strane foto ćelija u električni signal.3. I na kraju mora se uzeti u obzir i cijena linearnih motora koja je veća od cijene drugih pogona. Načinjena je od naizmjenično postavljenih reflektirajućih linija i difuzno reflektirajućih praznina između njih. foto ćelije senzora glave za čitanje prilikom relativnog kretanja u odnosu . linije na skali se naizmjenično podudaraju sa linijama i praznim prostorima na indeksnoj rešetki (mjerni standard). slika 7. Ovdje će se opisati najčešće korištene optičke skale i laserski interferometri. 4.3. magnetnih skala i laserskih interferometara.1. Superponiranjem signala ostvaruje se veća rezolucija. od optičkih skala. U principu. Transmisiona skala Ova skala je tipično načinjena od stakla i precizne rešetke sa 50 do 100 linija po milimetru. optičke linearne skale se sastoje od skale i optičko-električne glave za čitanje. Glava za čitanje se sastoji od izvora svjetla.228 Proizvodna mjerenja rasponom primjenjuju se sinhronizovani linearni motori na krajevima dvije potporne strukture. Pomoću ovoga se može ostvariti rezolucija veća nego sam razmak linija na rešetki koji odgovara periodu jednog od signala. displacement transducer) postavljenih uz svaku od tri linearne ose CMM-a. Ovaj signal je rezultat sabiranja velikog broja linija. a time i u strukturu mašine.

Transmisiona skala Slika 7. Osnove koordinatne metrologije 229 na skalu produkuju periodični signal.13.7.14. Slika 7. Refleksiona skala . sličan onom kod transmisione (staklene) skale.

Slika 7. sistem mjerne sonde i periferni uređaji. kako je pokazano na slici.3. Skala je veoma precizna sa sto ili više linija po milimetru. Interferencijska skala Ovaj tip pretvarača pomjeranja koristi skale sa rešetkama. Kontrolni sistem obavlja složenu funkciju istovremene interakcije između različitih komponenata mašine.230 Proizvodna mjerenja 4. . Električni izlaz glave za čitanje su sinusoidalne krive. Kontrolni sistemi se mogu podijeliti na osnovu sljedećih osnovnih grupa koordinatnih mjernih mašina:  manualno pokretane koordinatne mjerne mašine.  motorizovane koordinatne mjerne mašine sa automatizovanim procesom operacije sa mjernom sondom. Interferencijska skala 5. Dijelovi i funkcije CMM se obavljaju simultano i potrebna je softwareska podrška da se sve ostvari CMM kontrolni sistemi. senzor. Fotoelektrična glava detektuje interferencijske linije koje nastaju između svjetlosti koja se odbija od skale i referentne rešetke na glavi.15. kao što su pogon. Signal se elektronički dijeli i digitalizira. Kontrolni sistemi i software za CMM Koordinatna mjerna mašina je složen mjerni sistem koji obavlja veliki broj mjerenja i računanja u malom vremenskom intervalu.3.

Ukoliko se pojavi promjena oblika radnog komada. vektorskom pozicioniranju. adaptivna kontrola druge ili treće ose osigurava da vrh sonde ostane uvijek u kontaktu sa radnim komadom. Sa vektorskom kontrolom. open loop). Zbog toga. Ciljana pozicija postiže se neovisno za svaku osu kontrolom brzine/ubrzanja vodilica CMM. mjerna sonda se kreće do ciljane pozicije duž definisane putanje. Osnove koordinatne metrologije 231  koordinatne mjerne mašine sa direktnom kompjuterskom kontrolom (DCC - direct computer control). Koristi se kada se vrši kontinuirano mjerenje mjernom sondom (skeniranje) na radnom komadu poznatog oblika. kompjuterska kontrola je odgovorna za:  kretanje CMM osa. CAM. U slučaju point-to-point kontrole. pri čemu je kompjuter uvijek integriran u kontrolni proces. Kod kontrole kontinuirane putanje. postiže se najkraće kretanje (po ravnoj putanji) između startne pozicije i ciljane pozicije. glava sonde se kreće do ciljane pozicije slobodnom brzinom na jednoj ili dvije ose. ciljana pozicija je tačka sa svoje tri koordinate. U slučaju prethodno proračunate (naziva se još i skeniranje sa otvorenom petljom – engl.  kontrola kontinuirane putanje.  očitavanja sa senzora i  razmjenu podataka. Kod adaptivne kontrole (naziva se skeniranje sa zatvorenom petljom – engl.  skeniranja i  adaptivne. mora se napraviti razlika između:  prethodno proračunate kontrole.  koordinatne mjerne mašine povezane sa CAD. Sonda se kreće do ciljane pozicija optimiziranim brzinama u pravcu sve tri ose. Za pokretanje osa koriste se različite kontrolne strategije:  kontrola od tačke do tačke (point-to-point). vektorsko mjerenje sondom je također moguće ovim tipom .  vektorska kontrola. Nazivi prva dva tipa govore sami za sebe i nisu potrebna nikakva dodatna objašnjenja. closed loop). U slučaju DCC CMM-ova. Dodatno. FMS sistemima.7. ovaj kontrolni način rada se koristi kada se skeniraju radni komadi nepoznatog oblika.

program za mjerenje se vrši na osnovu crteža.  CAD programiranje. Prednost off-line programiranja je što nema gubitka vremena skupe mašine kao kod programiranja učenjem.  off-line programiranje.232 Proizvodna mjerenja kontrole. ekonomični i laki za rad. To je osnova za ponovljiva mjerenja kada se radi o mjerenjima otvora i složenih površina.  različiti zadaci nadgledanja (dostizanje ciljane pozicije.1. . izbjegavanje sudara. Procedura generisanja DCC kontrolnih podataka odgovara manualnom mjerenju. Glavna razlika je u tome da se program ne pravi na bazi crteža već na osnovu CAD podataka. Off-line programiranje se izvodi bez CMM-a. Navedeni zadaci kod mašina nove generacije ostvaruju se kontrolnim sistemima sa modularnim mikroprocesorom. izbor kontrolnog moda .. Programiranje mjerenja radnog komada U principu programiranje DCC CMM-ova za mjerenje pojedinačnih radnih komada može se izvesti na tri različita načina:  programiranje učenjem (self-teach). Sistemi su kompaktni. Najčešći način je programiranje učenjem koje se vrši direktno na mašini.manualni ili DCC. CMM Software Softver za evaluaciju i softvera za programiranje mjerenja dijela su neophodni za obezbjeđivanje efikasne i ekonomične upotrebe mašine.). kao u slučaju izrade odljevaka. Drugi bitni kriteriji za prihvaćanje koordinatnih mašina su način rada i mrežna podrška. 5. standby pozicija klizača. Snažniji kompjuteri su potrebni za kontrolu procesa kod multiarm CMM konfiguracija ili aplikacija sa velikim transferom podataka i integracijom CAD paketa. Nedostatak ovog postupka je da se vrijeme programiranja CMM ne može koristiti za mjerenja. radni komad koji će se mjeriti i mašina za koju će se pisati program za mjerenje.. Vektorska kontrola se također koristi za lociranje površine radnog komada bilo kakvog oblika. Slijedeći zadaci za kontrolni sistem su izvođenje:  specifičnih komandi (kao npr. DCC pogonjeni CMM-ovi obično koriste specijalne kompjutere. CAD programiranje odgovara u velikoj mjeri off-line programiranju. Potrebni su crtež. komande za sistem sonde).

tačke mjerenja. Programiranje na osnovu karakteristika (engl.16. Nikakvo dodatno programiranje nije potrebno osim jednog kompletnog programa za čitav radni komad.7. što može biti obavljeno on-line ili preko odgovarajućih standardnih interfejsa (kao DMIS). Slika 7. Osnove koordinatne metrologije 233 Programiranje se može raditi i na osnovu putanje kretanja. nakon pojedinačnih obradnih operacija) operator može izabrati one karakteristike koje treba mjeriti ili kombinacije za određeni mjerni zadatak. master mjernog programa. CMM programiranje . U nekoliko koraka inspekcije (kao npr. feature-based) koristi master programe koji sadrže sve elemente koji se mogu mjeriti.slika 7.16.

Transformacija Zadatak transformacijskog postupka je prvenstveno prebacivanje izmjerenih podataka iz koordinatnog sistema mašine u koordinatni sistem mjernog objekta. Koordinatni sistem mjernog objekta je definiran tehničkim crtežom i određuje se uz pomoć mjerenja referentnih elemenata na mjernom objektu. koji je u stvari radijus umanjen za deformaciju u procesu mjerenja.RK Slika 7. Pomoću njega se izračunava izmjerena geometrija na osnovu očitanih koordinata pozicionog sistema CMM-a (oduzimanjem ili dodavanjem zavisno od geometrije). Procedurom se određuje stvarni radijus kugle mjernog pipka. Ova procedura.17. podržana sa modulom software-a u osnovi je određivanje dužine i orijentacije mjernog pipka sonde i kompenzacija grešaka povezanih sa sistemom sonde.rw )-(X1 + rw) rw RH RK r rw = RH . Stvarni radijus kugle mjernog pipka. Broj i raznovrsnost aplikacijskih paketa dostupnih u ovom modulu značajno utiču na samu performansu CMM-a. Kalkulacija Centralni dio CMM softvera je kalkulacijska rutina.234 Proizvodna mjerenja Softver za evaluaciju Softver za evaluaciju se sastoji od modula za kvalifikaciju. transformaciju. kalkulaciju i analizu izmjerenih tačaka sa CMM-om. Kvalifikacija Jedan od prvih koraka u rada sa CMM-om je kvalifikacija (kalibracija) sistema sonde. . X1 X2 0 10 20 30 40 2RH L + 2rw L L=(X2 .

postoji još nekoliko tipova algoritama koji mogu dati korisne geometrijske informacije. sfera. programi za razne . Primjer za izračunavanje supstitutivne geometrije je dat na slici 7. "fitting" kriterijumi.7. ravan. konus ili torus.577 Izmjerena tačka Izmjerene tačke koje definišu substitutivnu geometriju Substitutivna geometrija Slika 7. Ovo se izvodi proračunavanjem i kombiniranjem relevantnih supstitutivnih elemenata kao što su tačka. tj. CMM mašine koriste različite vrste algoritama za dobijanje supstitutivnih geometrija. postoje softverski paketi koji doprinose povećanju primjenjivosti CMM-ova. Konzekventno. Ostaci su udaljenosti između svake izmjerene tačke do supstitutivne geometrije. Kod minimalne opisane nijedna izmjerena tačka ne smije da leži izvan kružnice dok je kod maksimalne upisane obratno. simetrija. ugao.592 D = 159. razdaljinu izmjerene tačke od supstitutivne geometrije. least squares) određuje supstitutivnu geometriju minimizirajući sumu kvadrata ostataka do supstitutivne geometrije.635 D = 160. određivanje udaljenosti između otvora. kružnica. Pored kriterija najmanjeg zbira kvadrata. Algoritmi za proračunavanje supstitutivnih geometrija Najčešće kombinacije dobivenih supstitutivnih elemenata koje se koriste u CMM softveru za kalkulaciju su: udaljenost. maximum inscribed i minimum circumscribed) su obje definirane sa tri ekstremne tačke. Mnoge od univerzalnih mašina sadrže u svom softveru za proračunavanje tolerancije oblika i pozicije definisane sa ISO 1101 standardom. Algoritam najmanjeg zbira kvadrata (engl. To su tzv. npr. ili dijametar cilindra ili konusa.029 D = 160. Kriterij mini-max ili minimum zone minimalizira najveći mogući ostatak. Maksimalna upisana i minimalna opisana kružnica (engl. cilindar.088 D = 160. kod ovog algoritma najveći unutrašnji ostatak je jednak najvećem vanjskom.. Osnove koordinatne metrologije 235 Standardni aplikacijski paketi bave se proračunom standardnih mjernih zadataka u proizvodnim mjerenjima kao što su. koji se najčešće primjenjuje u CMM softveru. Least Square Minimum Zone Minimum-Circumscribed Maximum-Inscribed (najmanji kvadrat) (minimum zone) (minimalni opisani) (maksimalni upisani) LSC MZC MCC MIC f = 0. Osim standardnih programa za mjerenja.18. i presjek. uglova između ravni.18.

Sa "klikom" na odgovarajuću ikonu. izvršavati i podešavati program za mjerenje dijela. Ti zahtjevi su:  podržavanje univerzalne mreže na području cijelog proizvodnog pogona. izvještaji rezultata.  izbor atributa mjernog objekta koji se prikazuju na ekranu ili šalju na štampanje. CAD sistemi). uz različit hardver. Analiza Modul za analizu pruža korisniku funkcije kao što su različita poređenja. CIM). . CMM korisnik može uređivati. Kada se ocjenjuje performansa ovog modula pristupačnost je jedan od glavnih faktora.  definisanje specifične grafičke evaluacije. navoja. klipova i bregastih mehanizama itd. statistička evaluacija i prenos podataka u različite baze podataka ili druge računare.  Drugi koncept omogućava interaktivno programiranja pomoću menija u kojoj je svaka funkcija (kvalifikacija sonde.  Postoje kombinacije prethodna dva pristupa.kontrolne jedinice i grafičkog okruženja Mrežna podrška Kompjuterski sistemi i oni za upotrebu na CMM-ovima mora da se integrišu u kompjuterski integrisanu proizvodnju.  prenos podataka ka/od različitim računarima i procesima unutar mreže. lopatica turbine. (Computer Integrated Manufacturing. Neke od karakteristika pristupačnosti bi trebale biti:  definiranje određenog formata izvještaja po želji korisnika. postavljanje dijela ili mjerenje geometrijskih oblika) predstavljena serijom ikona na ekranu (grafičko korisničko sučelje).  izbor izlaza u zavisnosti od tolerancija. kompleksnih neprizmatičnih 3D oblika. Struktura sa menijima čini ovu tehniku vrlo fleksibilnom i visoko obučenog operatora. Rad sa CMM softverom Postoje različiti koncepti rada sa CMM softverom:  Programiranje se izvodi tipkama na kontrolnoj jedinici ili preko tipki na touch screen-u što je brzo i jednostavno za ispitivanje radnog dijela.236 Proizvodna mjerenja specijalističke namjene kao što su mjerenja zupčanika.  upotreba različitih operativnih sistema i softverskih komponenti (npr.

Sistemi sondi Osnovni. Zadatak sistema sonde Sistemi sondi rade na različitim principima. Većina sistema CMM sondi.  mjerni pipak (jedan ili više).  sonda. Mogu obavljati funkciju u jednom. rad sa CMM unutar FMS-a.20. Zato se u CMM mašinama koriste sonde. dva ili tri pravca u odnosu na svoju referentnu tačku. SISTEM SONDE Referentna tačka udaljenosti detekcija Povr šins mjeseg tačk ka op a rni MJERNI OBJEKT Slika 7.bez kog ne može da rade CMM su mjerne sonde.1. .7. s automatskim sistemom rukovanja materijalom. flexible manufacturing systems.19. Zadatak sistema sondi Za svaki zadatak u koordinatnoj metrologiji neophodno detektovati mjerenu veličinu. a osnovna podjela je na:  kontaktne i  bezkontaktne. 6. sastoji se od tri komponente. a to su:  glava sonde. Osnove koordinatne metrologije 237  podrška za različite kompleksne aplikacije (npr. karakteristike i principi rada mjernih sondi za mjerenja na CMM. U ovom poglavlju će biti date vrste. Definicija zadatka sistema sonde bi mogla da glasi: Detekcija udaljenosti površine mjernog objekta (ili jedne tačke na površini) od zadate referentne tačke u određenom mjernom opsegu. izvršni dio . 6. slika 7.

21. keramike ili karbonskih vlakana.238 Proizvodna mjerenja Glave sondi mogu biti:  fiksne i  artikulacione koje se mogu prilagoditi radnom komadu  Slika 7. Vrh mjernog pipka je u obliku kugle.  Pravi mjerni pipci. Mjerni pipci mogu biti. Veza između sonde i mjerne površine je mjerni pipak (u slučaju kontaktnih sondi) sa kontaktnim tijelom obično u obliku kugle. Postoje različiti mjerni pipci. Osnovni dijelovi sistema sonde Sonda uključuje senzor pomoću kojeg se detektuje kontakt sa površinom mjernog objekta i šalje signal kontakta u slučaju dodirno-prekidnih sondi ili informaciju o pomjeranju mjernog pipka u slučaju skenirajuće sonde. Stablo mjernog pipka je od nehrđajućeg čelika. Glavne karakteristike za stablo mjernog pipka su gustina i krutost. obično izrađen od rubina (aluminijum oksid). Prilikom skeniranja aluminijuma i lijevanog željeza koriste silicijum nitrid ili cirkonijum (keramički materijal). volfram karbida.  Disk mjerni pipci se koriste za mjerenje usjeka i žljebova .  Zvjezdasti mjerni pipci predstavljaju više ravnih pipaka povezanih u jedan sklop. dati na slici 7.20. jednog od najtvrđih poznatih materijala.

7. b) sonde . Osnove koordinatne metrologije 239  Cilindrični mjerni pipci se koriste za mjerenje otvora u limu. različitih vrsta navoja i lociranje centara otvora. specifičnih tačaka i usječenih linija. y i z pravcu. a) b) Slika 7. Automatizovani sistem za izmjenu: a) mjernog pipka. Slika 7.21. slika 7.22.22. Mjerni pipci Izmjene mjernih pipaka i sondi mogu se vršiti automatski i manuelno.  Mjerni pipci sa šupljom keramičkom kuglom se koriste za mjerenje dubokih karakteristika u otvorima u x.  Šiljasti mjerni pipci se koriste za mjerenja navoja.

uobičajene su 4 tačke za cilindar). Uobičajeno kontaktno tijelo je mjerni pipak sa vrhom u obliku sfere. Kalibraciona procedura je data od strane proizvođača koordinatnih mjernih mašina i sistema sondi i njihove upute treba slijediti.  optičke sonde i  sonde sa više senzora Dodirno-prekidne sonde Dodirno-prekidne sonde (engl. Dodirno-prekidne sonde prolaze kroz dva stanja u toku svog radnog ciklusa:  stacionarno stanje (engl. touch-trigger) su namijenjene za mjerenje pojedinačnih tačaka. Kalibracija je postupak pri kojem se vrši mjerenje objekta sa poznatim dimenzijama (artifakt). seated). unseated). (npr. Nakon kontakta sa površinom mjernog objekta šalju signal koordinatnoj mjernoj mašini. tako da se svi prethodno navedeni uticaji mogu brojčano okarakterisati i uzeti u obzir u procesu mjerenja.2.23. Slika 7. Signal je znak za mašinu da izvrši očitavanje svog pozicionog sistema (x. Mjerenje sa dodirno-prekidnim sondama Za provođenje postupka potrebna je prethodna kalibracija sistema sonde. y i z ose) i izvrši kalkulaciju pozicije jedne tačke. Ovo znači da je upotrebom dodirno-prekidnih sondi moguće locirati mali broj tačaka na površini mjernog objekta.23. kada mjerni pipak nije u kontaktu sa mjernim objektom i u ravnotežnom stanju  nestacionarno stanje (engl.240 Proizvodna mjerenja 6. mjerni pipak u dodiru sa površinom i izbačen iz ravnotežnog stanja .  skenirajuće.slika 7.Vrste CMM sondi Glavne vrste sondi su:  dodirno prekidne .

Bezkontaktne metode su bolje rješenje. Zbog većeg broja izmjerenih tačka mjerna nesigurnost je manja. Slika 7. Za vrijeme mjerenja mjerni pipak je u stalnom kontaktu sa radnim komadom.24. Skeniranjem je moguće veoma brzo sakupiti mnogo podataka o površini uz koje je moguće vršiti mnogo detaljnije kontrole forme.25. rotori čija kontrola bi bila teško izvodljiva sa dodirno-prekidnim sondama. Također skeniranje je podesno za inspekciju dijelova složenih površina kao što su: zupčanici. tada njegov senzor detektuje kontakt i šalje signal pozicionom sistemu koordinatne mjerne mašine da registiruje tačku. .7. Operacioni ciklus dodirno-prekidne sonde Za detekciju kontakta sonde koriste različite fizičke principe kojima se ostvaruje kontakt.24. Koriste se za mjerenja nazvana skeniranje. Skenirajući sistemi sondi Ovi sistemi sondi sadržavaju senzore za konstantno mjerenje pomjeranja mjernog pipka u sva tri pravca. slika 7. oblika i tolerancija mjernog objekta nego dodirno-prekidnim sondama. Postoje dvije metode skeniranja:  skeniranje sa otvorenom petljom (open loop) i sa  zatvorenom petljom (closed loop). Kontakt se ostvaruje putem sondi prekidača koje rade na raznim principima pa postoje: električni. Nedostatak je pojava trenja između pipka i radnog komada. propeleri. slika 7. piezoelektrični i otpornički prekidači. te se očitanje njihovog mjernog sistema o pomjeranju mjernog pipka kombinuje sa očitavanjem pozicionog sistema koordinatne mjerne mašine radi konstantnog mjerenja pozicije površinskih tačaka. Osnove koordinatne metrologije 241 Kada se sonda nađe u nestacionarnom stanju.

Njihov rad je najžešće zasnovan na nekom optičkom principu. Poređenje skeniranja i mjerenja dodirno-prekidnim sondama Bezkontaktni sistemi sondi Osim opisanih dodirnih metoda mjerenja postoje različiti principi u koordinatnoj metrologiji pomoću kojih se ostvaruje mjerenje bez fizičkog kontakta sa radnim komadom. Skeniranje Skeniranje u odnosu na dodirno mjerenje prekidnim sondama ima veći opseg mjerenja i manju mjernu nesigurnost. Druga tehnika se koristi za digitaliziranje nedefinisanih površina.    r  r1  r2 Slika 7.26. Mjerna nesigurnost Tipičan opseg za mjerenje dodirno-prekidnim sondama Tipičan opseg za skeniranje 10 100 Broj izmjerenih tačaka Slika 7.242 Proizvodna mjerenja Open loop skeniranje je visoko brzinska tehnika koja se koristi za poznate i definirane oblike.25. slika 7.26. .

Treba koristiti najkraći mogući mjerni pipak koristiti najveći mogući dijametar kugle mjernog pipka (povlači i najveći mogući dijametar stabla mjernog pipka) te izbjeći sve nepotrebne dijelove (kao spojke ili višestruke kombinacije mjernih pipaka)ć  Termičke greške – termička stabilnosti i tačnost sonde može biti pod uticajem unutrašnjih faktora i uticaja sredine. kao npr. Današnje optičke sonde za koordinatne mjerne mašine uglavnom rade kao skenirajuće sonde. pritisak. imaju mogućnost znatno bržeg prikupljanja podataka o nekoj površini nego taktilne sonde. Greške u izradi se očitavaju u odstupanju od sfernog oblika vrha sonde (ili nekog drugog) i odstupanje od ravnosti različitih klizača i vodilica. temperatura. 6. Kod optičkih sondi se kontaktnim tijelom može smatrati laserska ili svjetlosna zraka čije dimenzije omogućavaju mjerenja karakteristika koje ne bi bile mogućne sa kontaktnim sondama uslijed problema sa dimenzijama kontaktnog tijela (mjerni pipak). Veliki uticaj na rezultat mjerenja ima i sredina. Osnove koordinatne metrologije 243 Prednosti optičkih sondi u odnosu na kontaktne leže u samoj osnovi rada bezkontaktnih sondi. tj. nema fizičkog kontakta sa radnim komadom te se samim tim izbjegavaju i mogućnosti njegovog oštećenja. reflektivnosti.  Deformacije se javljaju uz odvijanje procedure mjerenja jer je potrebno ostvarivanje određene kontaktne sile i neke komponente mjernog kruga će neizbježno biti izložene deformaciji. premda postoje i dodirno-prekidne varijante. jer veće brzine mjerenja izazivaju veće sile i udare . Njihovi nedostaci su velika ovisnost o karakteristikama površine. vlažnost. pri i promjeni temperature od 3 °C promjena dužine će iznositi: 12x10-6 · 100 · 3 = 0. Uglavnom rade sa laserskim izvorom svijetla.  Geometrijske greške su rezultat nesavršenosti proizvodnog i montažnog procesa.  Brzina kretanja sonde pri mjerenju. npr.7.3. teksturi i površinskoj hrapavosti. Npr. Montažne greške se očituju u netačnom nalijeganju klizača.0036 mm  Mjerna strategija osim izbora konfiguracije mjernih pipaka ima uticaj i pristupni pravac mjerne sonde površini mjernog objekta prilikom mjerenja  Početna udaljenost mjerne sonde od površine mjernog objekta koja utiče na stabilnost i izbjegavanje prije mjerenja s ciljem utvrđivanja optimalne strategije za njihov zadatak. Uticaji na proces mjerenja Mnogi faktori utiču na proces mjerenja sistemima sondi i ti faktori zavise od vrste sonde i same tehnike mjerenja. vodilica i senzora. pošto prostiranje svjetlosti kroz zrak ovisi od njegovih parametara.

slika 7.27. kinematic resistive) predstavljaju jednostavan mehanizam čija su osnova tri kontakta uključena u strujni krug držana u ponovljivoj poziciji pomoću opruge. Principi rada sondi 6. Otporno-kinematske sonde Princip njihovog rada je jednostavan: Dok je u slobodnom prostoru i sonda se kreće prema radnom komadu. Slika 7. Otporno-kinematske sonde Otporno-kinematske sonde (engl.244 Proizvodna mjerenja  Dinamika pri mjerenju jer je proces mjerenja dinamički proces i uticaji te dinamike mogu izazvati neke greške.27. tj.4. Slika 7.4.28. 6. Sile pri procesu mjerenja otporno-kinematskim sondama . dok nije ostvaren kontakt sa radnim komadom mjerni pipak je preko tri kontakta i opruge fiksiran u stalnoj poziciji.  Radni komad i čistoća pa je neophodno održavati čistoću mjernog objekta.1.

29. i kada on pređe unaprijed zadanu granicu dolazi do generacije signala. Kontaktna sila Otpor Kontaktna površina Signal generisan Tok struje Granica signala Sila Mjerni pipak u slobodnom prostoru Slika 7.30. slika 7. kontaktna sila raste i stanje ravnoteže se dostiže kada se moment FC x L izjednači sa FS x R. Osnove koordinatne metrologije 245 Kada se ostvari kontakt sa radnim komadom javlja se kontaktna sila FC koja pravi moment oko kontakata čemu se suprotstavlja sila u opruzi.7. Pravac veće i manje kontaktne sile kod otporno-kinematskih sondi .28. zavisno od pravca kretanja sonde u odnosu na geometriju električnih kontakata. U tom trenutku dolazi do početka odvajanja kontakta (1 ili više). Otpor se mjeri. Slika 7. Kako sonda nastavlja da se kreće. jer se kontaktne površine smanjuju uslijed razdvajanja. što dovodi i do promjene otpora u strujnom krugu. Generiranje signala kod otporno-kinematskih sondi Uslijed geometrije kontakta doći će do generisanja signala uz različite veličine pretravel-a.

Pri ovim pomjeranjima kontaktne sile su vrlo niske.2.29. Piezo sonde Piezo sonde koriste piezo elemente za detekciju kontakta sa radnim komadom. Sile tokom mjerenja otporno-kinematskim sondama u z pravcu 6. što znači da ove sonde na kontakt sa površinom mogu reagovati brže nego ostale. Slika 7. a ne savijanju.25 μs po milimetru puta udarnog šoka. U slučaju pravca maksimalne sile dolazi do rotacije oko samo jednog kontakta i u tom slučaju sila u opruzi djeluje na manjem kraku R1. U ovom slučaju. Njihov rad se zasniva na piezo efektu. Sonde također rade i u slučaju kada se mjerenja vrše u z pravcu. Za mjerni pipak od 100 mm. npr. te je njihovom upotrebom moguće detektovati akustične vibracije uslijed sudara mjernog pipka sa radnim komadom.246 Proizvodna mjerenja Sa slike 7. slika 7. kontaktna sila mora odgovarati sili u opruzi da sonda generiše signal. .31. kada se vrši mjerenje ravne površine. Signal putuje brzinom zvuka kroz metal i keramiku mjernog pipka i sonde. Kontaktne sile su mnogo veće u z pravcu nego u xy ravni. slika 7.4. pretravel u z pravcu je općenito manji. Ovo znači da usprkos većim silama. Druga razlika u tome što je krutost puno veća u ovom pravcu.31. Piezo elementi su jako osjetljivi. prenošene preko mjernog pipka do piezo senzora u svrhu detekcije kontakta. Znači da je vrijeme odgovora mjernog sistema oko 1. Brzina kretanja zvuka kroz metal i keramiku mjernog pipka i mehanizma sonde je obično oko 800 m/s.32. vidi se da će krak djelovanja sile u opruzi biti različit u slučaju različitih pravaca kontaktnih sila. sa mjernom brzinom od 8mm/s ovo znači da je pretravel 1 μm. U suprotnom smjeru je pravac minimalne sile kada dolazi do rotacije oko dva kontakta i dejstvo sile u opruzi je na kraku R2. pošto je mjerni pipak izložen pritisku.

7.3. Slika 7. čak i zbog buke iz okoliša. Izlazi ove tri trake se obrađuju i sabiraju pomoću elektronike unutar sonde. Kada vektor sile dostigne neku zadatu graničnu vrijednost. Slika 7. Piezo sonde Iako piezo sonde pružaju maksimalnu preciznost u području dodirno-prekidnih sondi za koordinatne mjerne mašine one ipak imaju neke svoje nedostatke tako da im je zbog toga primjena ipak djelomično ograničena.4. Osnove koordinatne metrologije 247 Zbog visoke osjetljivosti piezo elemenata moguće je da dođe do generacije signala uslijed mehaničkih vibracije u normalnom radu CMM-a.33. generiše se signal kontakta.32. Sonde sa mjernim trakama Unutar ove sonde su tri silikonske mjerne trake koje registruju kontaktnu silu u tri pravca. Zeiss piezo sonda i ATAC tehnologija 6. te je neophodno imati sistem za potvrđivanje kontakta. Slika 7. pokazuje kako su . te se računa ukupni vektor sile.34.

Elektronika je također neophodna za filtraciju izlaza uslijed velike osjetljivosti sonde jer se mogu pojaviti lažni signali kontakta uzrokovani vibracijama mašine.4.248 Proizvodna mjerenja montirane mjerne trake iznad kinematskih kontakata koji se upotrebljavaju da bi se obezbijedila fiksna i ponovljiva pozicija mjernog pipka.4. U principu LVDT senzor predstavlja transformator. primarna zavojnica je spojena na izvor naizmjenične struje stalnog napona dok se u sekundarnim zavojnicama inducira promjenljivi napon. Sonda sa mjernim trakama (Renishaw TP7M) Mjerne trake su pozicionirane tako da direktno registruju silu u slučaju bilo kojeg pravca kontakta mjernog pipka. Sonde sa mjernim trakama imaju dug radni vijek jer ne podliježu nikakvom habanju i trošenju sa više od 10 miliona ''okidanja''. Vrlo su osjetljive i mogu reagirati pri silama koje čak i ne uzrokuju pomjeranje mjernog pipka u kontaktima što znaci da se generacija signala događa pri mnogo manjim silama nego kod kinematsko-otpornih sondi Važan dio ovih sondi su referentni uređaji za kompenzaciju uticaja temperaturnih promjena jer one uzrokuju promjene u otporu mjernih traka i napone radi različitih temperaturnih dilatacija trake i podloge.34. Large scale integration (LSI) elektronika i Application Specific Integrated Circuitry (ASIC) omogućavaju da neophodni uređaji budu ukomponovani u tijelo sonde. LVDT senzor se sastoji od primarne i dvije sekundarne zavojnice te pomične jezgre. 6. One su montirane na tankim mrežama na strukturi sonde što im omogućava da registruju napon. Skenirajuće sonde Aktivno skeniranje Unutar sonde kombinirana su 3 LVDT (Linear Variable Differential Transformer) senzora koja registruju pomjeranja u 3 pravca kontaktnog tijela. Slika 7. Vrijednost induciranog napona u sekundarnim zavojnicama je ovisna o položaju jezgre koja je povezana sa .

Prikaz principa rada LVDT senzora je dat na slici 7. LVDT senzor Kontaktna sila u mjernom procesu se drži u kontrolisanom opsegu pomoću linearnih električnih motora (električne opruge). VAST sistem .35. Slika 7. Posljednja varijanta ovih sondi i same tehnike skeniranja na Zeiss-ovim CMM-ovima nosi naziv VAST (Variable Accuracy and Speed Probing Technology).7. Slika 7.36. prikazano na slici 7. Osnove koordinatne metrologije 249 pomjeranjem čija se vrijednost želi mjeriti. S tim se dobijaju povoljnije karakteristike mjernog procesa (kontrolisana deformacija mjernog pipka) ali utiče i na masu sonde sto utiče na dinamičke karakteristike sonde koje su jedan od najbitnijih faktora za proces skeniranja. Mjerenjem razlike napona između sekundarnih zavojnica može se izračunati pomjeranje jezgre.35.35.

slika 7.250 Proizvodna mjerenja Pasivno skeniranje Umjesto električnih opruga koje drže mjerni pipak uz površinu mjernog objekta kod ovog tipa sondi za skeniranja koriste se mehaničke opruge. Tokom mjernog postupka pri kretanju po površini mjernog objekta kontaktna sila je u opsegu određenim pomjeranjem mjernog pipka u tijelu sonde. Uslijed toga kontaktna sila nije kontrolisana i ima linearnu ovisnost od deformaciji pipka.37. Obično se koristi u koordinatnoj metrologiji za skeniranja površina slobodnog oblika i radnih komada od mekših materijala. slika 7. Registrujući ovu projektovanu liniju na površini pomoću CCD senzora moguće je dobiti 2D presjek površine. Sonda operira na određenoj udaljenosti od površine (oko 50 mm) sa određenim mjernim opsegom (oko ± 10 mm). višelinijski skener. Sistemom tzv. 6. rotacione triangulacije (Wolf&Beck) poboljšava se tačnost jer se odbijeni zrak ne prikuplja samo sa jedne strane nego pomoću rotaciono postavljenog sistema što omogućava njegovu bolju analizu. Slika 7. ali postoje poboljšanja koja omogućavaju naprednija mjerenja. Upravljanje kretanjem vrši kontrolni sistem CMM-a koji konstantno prati izlaz sistema sonde (pomjeranje mjernog pipka) i na osnovu njega korigira i upravlja kretanjem sonde sa mjernim pipkom. Sistem Metris-a.5. Pozicija odbijene zrake ovisi o udaljenosti između senzora i površine i na osnovu njenog položaja na senzoru može biti određena udaljenost površine. Kod metode projekcije linije.4. Drugi optički sistem usmjerava odbijenu zraka na senzor. Laserska triangulacija U osnovi ovo predstavlja 1D sondu. koristi se optički sistem (sistemi sočiva ili sistemi rotirajućih ili oscilirajući ogledala) pomoću kojeg se laserski zrak "raširi" i projektuje u obliku linije umjesto tačke na površinu. Ravni ovih projekcionih . projektuje tri laserske linije na površinu umjesto jedne. laserska zraka se usmjerava na površinu radnog komada kroz optički sistem. PSD (photosensitive diode array) ili CCD (charged- coupled devices).38.37. Optičke sonde Sonde koje rade na principu laserske triangulacije Osnovni princip rada ovih sondi.

) mjernog objekta možemo izmjeriti u jednom prolazu umjesto iz više. Video sonda .38. mjereni objekt posmatramo iz tri i time dijelove (otvori npr.7. detekcija ivica i autofokusiranje. umjesto iz jednog ugla. Koordinate ciljane tačke u odnosu na koordinatni sistem sonde se određuje u x-y ravni putem detekcije ivica. Osnove koordinatne metrologije 251 linija su pod uglom od 120° i blago nagnute. Njihov rad se zasniva na dva osnovna principa. Višedimenzionalni principi temeljeni na laserskoj triangulaciji Video sonde U ovim sistemima koristi se CCD kamera za prikupljanje informacija o mjernom objektu. Slika 7. Ovakvim pristupom. Slika 7. što bi bilo neophodnu u slučaju sistema koji projektuju samo jednu liniju. a poziciju u z osi putem autofokusiranja.39.

Multisenzorska sonda Zajednička stvar za sve sonde dosada opisane u tekstu je da sve imaju neka ograničenja primjene.40. U ovim sistemima kombiniraju se različite vrste senzorske tehnologije. u koordinatnu metrologiju su uveni multisenzorski sistemi.252 Proizvodna mjerenja Detekcija ivica se obavlja na osnovu kontrasta između piksela slike dobivenog video signala smještenog u video memoriji. svoje prednosti i nedostatke.4. Poređenje glavnih vrsta sondi KONTAKTNE VIDEO LASER SONDE Mjerenja opšte Informacije o Detekcija ivica namjene površini Brzo mjerenje na Informacije o Brzo mjerenje na Prednost ivicama površini površinama Bezkontaktna Pristup unutarnjim Bezkontaktna metoda dijelovima metoda Dijelovi mjernog Sporo mjerenje objekta se moraju Performansa ovisna Nedostatak vidjeti sa optičkim o površini sistemom Fizički kontakt Da bi se zadovoljili zahtjevi koje postavljaju mjerenja kompleksnih dijelova. Princip autofokusiranja je prikazan u prethodnom dijelu teksta. nijedna nije optimalna za svaki mjerni zadatak. prednosti i nedostaci osnovni tipova sondi. sa tačnim odnosima između otvora i površina. kontaktne i bezkontaktne. Sonde sa više senzora-multisenzorske sonde Slika 7. Tabela 7. U tabeli 7. .4 su date osnovne karakteristike.

njihovo testiranje i verifikaciju ISO 10360 2-5 – verifikacioni (prihvatni. konstrukcija.1. reverifikacioni testovi zahtijevaju da se odredi da li CMM karakteristike proizvođača daju grešku koju proizvođač i kupac prihvataju. Neko bi mogao reći da bi obični CMM mogao ovo ostvariti. ISO 10360 Šesti dio 6:2000 – Procjena grešaka u računanju karakteristika Gaussove distribucije ISO 10360-1:2000 . vrijeme. ISO 10360 Treći dio 3:2000 – CMM sa osom rotacije rotirajućeg stola kao četvrtom osom. operatore. Serija standarda 10360. On sadrži: ISO 10360 Prvi dio 1:2000 – Rječnik (Vocabulary). transport između mašina. i sve što je vezano za CMM definirano je standardima serije ISO 10360. reverifikacioni i interni testovi Sadržaj standarda prema ISO 10360 / VDI 2617 je:  Osnove mjerenja CMM  Greška mjerenja dužine  Greška sonde  Greška mjerenja oblika . ISO 10360 Drugi dio 2:2000 – Korištenje CMM za mjerenje veličina. acceptance). ISO 10360 Peti dio 5:2000 – Korištenje CMM sa više ticala sistema sonde . ali jedan primjer će pokazati da to nije slučaj. CMM. efikasan i pouzdan rad CMM-a potrebne su procedure evaluacije i verifikacije. rad. Standard je odredio radnje koje se mogu izvršiti da bi se specificirane performanse mašine verificirale.Ovaj dio standarda daje terminologiju vezanu za koordinatne mjerne mašine. ISO standardi i CMM Za izbor. Nije moguće da se uspostavi stav oko mogućnosti mjerenja dužine mašine kroz komplicirani put kome su CMM-u pridružene kombinovane nesigurnosti. kao što su troškovi za prostor. Upotreba jednog sistema sonde sa kojim se mogu izvršiti sva mjerenja može drastično smanjiti troškove.7. 7. rukovanje sa dijelovima. 7. Evaluacija koordinatnih mjernih mašina Međunarodnim standardima grupe ISO 10360 definira se CMM kao mjerni sistem sa pokretnim sondama i mogućnostima da se odrede prostorne koordinate površine radnog komada. ISO 10360 Četvrti dio 4:2000 – Korištenje CMM u skening modu. Osnove koordinatne metrologije 253 Razlog za primjenu multisenzorski sistema nije samo kompleksnost dijela već i želja za smanjenjem troškova proizvodnje.

41.osovina sonde. Maksimalna dozvoljena greška (maximum permissible error) MPE. slika 7. veličina i pravac sile mjerenja.254 Proizvodna mjerenja  Greška skeniranja  Višestruke greške sistema sondi  3D-alfa greška koja se odnosi na CMM sa pokretnim stolom  Greška optičkih sondi  Specifikacija za algoritam software-a Standardi ISO 10360 se nazivaju i GPS određuju prihvatanje i ispitivanje CMM. a VDI / VDE 2617 tačnost karakteristika i provjera.za ocjenu geometrije radnog komada  Preciznost kompjutera koji su dio CMM.skale. ili paralelne granične mjerke prema standardu ISO 3650.  Broj relativnih položaja mjernih tačaka.hrapavost radne površine. temperaturni gradijent.2.Komad koji se mjeri ne smije biti veći od 66% od prostorne dijagonale radnog prostora mašine. tvrdoća i masa komponenti) Kompjuterske greške procijenjenih dimenzija i odstupanje od oblika radnog komada koji se određuje sa:  CMM software. Mjerna oprema koja se koristi za CMM su stepenaste mjerke. brzina pomicanja sonde )  Karakteristike radnog komada (elastičnost. Izvori grešaka CMM Izvori grešaka CMM mogu se razvrstati u dvije grupe grešaka:  Prostorne greške  Kompjuterske greške. To je zbog komplikovanog načina na koji se greške akumuliraju u CMM.  Odstupanje geometrije od idealnog oblika Test samo dozvoljava stav o ukupnim mogućnostima mjerenja dužina CMM. . Prostorne greške su greške koje su povezane sa mjerenjem položaja tačaka na površini radnog komada. tip sonde. vibracije)  Strategija korištenja sondi. 7.i mogu s odrediti na osnovu slijedećeg:  Tačnosti komponenata CMM (vođice. sistem sondi i sfere za verifikaciju CMM)  Okoline u kojoj CMM radi (temperatura.vlažnost.

Mjerenje CMM stepenastim mjerkama Procedura mjerenja artefakata mora se obaviti u 7 položaja i orijentacija.Mjerenje u radnom prostoru u 7 tačaka .42. tj ukupno 105 mjerenja.Za svaki se obavi 5 mjerenja sa po tri ponavljanja. Osnove koordinatne metrologije 255 Slika 7. Mjerenje dužine. tačaka.7. slika 7. Slika 7. u 7 položaja.41.42.

Nova definicija predviđa da je MPE = 2+ L / 300 .44. slika 7.c a) b) c) Slika 7. E greška je greška CMM-a pri mjerenju veličine MPEE maksimalna dozvoljena greška definisana na način MPEE = (A + L/K) i < B.b MPEE = B. slika 7. jednako raspoređenih po hemisferi.44. pri čemu je MPE > E koja predstavlja grešku mjerenja za specifični mjerni zadatak. Vrši se 25 mjerenja.43. slika 7.42.43. i da je E > izmjerene greške za specifični mjerni zadatak.256 Proizvodna mjerenja Stara definicija predviđa da je nesigurnost-greška E= 2+ L / 300.43.43. slika 7. slika 7.Greška sonde . Najveća dozvoljena greška sonde.Za ispitivanje se koristi etalon u obliku sfere prečnika 10-50 mm. P . Granice mjerne nesigirnosti Greška sonde (probe). raspon izmjerenih radijusa sfernog etalona MPEP = A [mm].a MPEE = (A + L/K). Greška sonde mora biti manja od maksimalne dozvoljene greške sonde. Rmax – Rmin = P < MPEP Slika 7.

47. Mjerni postupak vrši se prstenastom mjerkom. slika 7. tada se ponavljaju mjerenja i to 10 puta na relevantnim mjestima. (VDI/VDE 2617 dio 2. a zatim provjeriti da li je E < MPE Ako je izvršenih 5 mjerenja i dobivenih 5 rezultata daje rezultat koji je veći od MPE . . radijalna rastojanja R za svako mjerenje.45.2 o mjerenju oblika pomoću CMM) Najveća dozvoljena greška za kružnost. Verifikacija je završena kada je greška P manja ili jednaka od maksimalne dozvoljene greške za sondu.7. dimenzija prečnika između 10 i 50 mm. Slika 7. Etalon sa sferama na obje strane Procedura se provodi mjerenjem u 25 tačaka raspoređenih po hemisferi 8 tačaka na ekvatoru 4/8/4 na paralelnim ravnima i jedna na polu Odstupanje rezultata P računa se Gaussova distribucija u centra sfere. Greška sonde P je razlika maksimalnog i minimalnog poluprečnika. To je etalon oblika. Maksimalna dozvoljena greška za mjerenje oblika na CMM. Verifikacija se završava ako je u svako mjerenje dalo rezultat: E  MPE Ocjena sistema sonde. Osnove koordinatne metrologije 257 Odstupanje rezultata mjerenja dobije se kada se izračuna : E = Li – Lkal. data je prema ISO 12181 je minimalna zona kružnice. sfera za testiranje . a ne referentna sfera. slika 7.45. greška sonde Za ovo se koristi oprema.

46. Mjerenje kružnosti na prstenastoj mjerki Slika 7. Mjerenje složene geometrije na CMM .48.258 Proizvodna mjerenja Slika 7.47. Minimalna zona između kružnica Slika 7.

Mjerenje hrapavosti površina 1. a gdje se završava makrogeometrija. Mikrogeometrijske karakteristike određuju pored prvo pomenutih i vijek trajanja proizvoda koji su u fizičkoj i funkcionalnoj vezi. Ipak za praksu je izuzetno važno da se ostvare dimenzionalne karakteristike što bliže željenim.1. Uvod 2. mogu smatrati devijacijom oblika.8. Na slici 8.3. a koja su valovitost ili hrapavost. položaj i druge makrogeometrijske karakteristike proizvoda dobiju bliske idealnom.2. slika 8. treba razlikovati gdje počinje mikrogeometrija površina. date su kvantitativne veličine koje pokazuju kolika se odstupanja od oblika. dijelovi se brže troše. Prije svega. Osim ove klasifikacije može i prema DIN 4760 podijeliti kvalitet površina na 6 klasa. Pukotine se javljaju i propagacijom dovode do loma radnih komada. slika 8. Mjerna oprema za mjerenje odstupanja od oblika 3. da se oblik. Životni vijek proizvoda zavisi od površina kojima se dodiruju. Za definiranje termina u metrologiji površina standardom ISO 4387:1997 dati su termini koji se koriste u mjerenju karakteristika površina. . Upravo zbog izraženih zahtjeva za kvalitetom površina razvijala se i mjerna i kontrolna oprema. Uvod Izrađene površine djelimično odstupaju od idealne površine. Mjerenje karakteristika površina 259 8 Mjerenje karakteristika površina 1. Ako je površina dodira uslijed neregularnosti površina dodira smanjena.

2. Poređenje odstupanja od oblika.260 Proizvodna mjerenja Slika 8.1. Razvoj mjernih instrumenata Slika 8. valovitosti i hrapavosti prema VDI/VDE 2601 .

. Klasifikacija odstupanja oblika i površina prema DIN 4760 Bez obzira da li se mjere makro ili mikro karakteristike površina mjerenja se mogu vršiti mjernim instrumentima koji rade na kontaktnom ili bezkontaktnom principu.4. Mjerenje karakteristika površina 261 Slika 8. Primjena optičkih i taktilnim mjerenja oblika površina Sva mjerenja se mogu podijeliti na mjerenje parametara:  makrogeometrijskih karakteristika ili odstupanje od oblika i  mikrogeometrijska odstupanja ili hrapavost površina .4. Slika 8. slika 8.3. Optički instrumenti nalaze raznovrsnije i mnogo više primjena nego taktilni.8. Razvoj primijenjenih mjerenja u kontroli i mjerenju proizvoda kao i kontroli procesa je na strani optičkih mjerenja.

Tada je radni komad nepokretan i pričvršćen za radni sto.  Cilindričnost. Dio instrumenata može se koristiti za mjerenje više od jedne karakteristike površine. a mjerna sonda je pokretna. Položaj radnog komada je određen tolerancijama pravca:  paralelnost.  ugao nagiba. Oblik radnog komada određuje:  Pravost. dat je shematski prikaz rada instrumenata koji se koriste za mjerenje karakteristika odstupanja od oblika i radijalne i ukupne netačnosti rotacije.  upravnost.262 Proizvodna mjerenja Mjerenja se mogu izvoditi direktno tako što se mjerena veličina dobije kao dužinska veličina. 2. Mjerenje radnog komada vrši se postavljenjem na uređaj koji može biti sa pokretnim stolom.  Oprema za kontrolu oblika. Na slici 8.5. Druga varijanta mjernih uređaja ima nepokretan sto na kome stoji radni komad.  Oprema za kontrolu pravilnosti obrtanja.  Oblik površine.  lokacija.  Ravnost.  Kružnost. slika 8. prije svega kada se koriste optički instrumenti.  koaksijalnost. dok kod indirektnih mjerenja postoji pretvorba mjernog signala i preračunavanje u dužinsku mjeru.  Oblik linije. Mjerna oprema za mjerenje odstupanja od oblika Osnovna podjela mjernih instrumenata prema parametrima koji se mjere je:  Oprema kontrolu i mjerenje položaja. .6.  koncentričnost. Mjerna sonda miruje i radni komad se pomjera oko mjerne sonde.

Dozvoljeno odstupanje od pravosti u ravni određeno je površinom između dva paralelna pravca. . Osnovne dvije konstrukcije uređaja za mjerenje oblika Slika 8.6. Mjerenje karakteristika površina 263 Slika 8. Mjerenje odstupanja od pravosti Definicija pravosti: Pravost je stanje kod kojeg je element površine prava linija. Shema principa rada instrumenata za mjerenje oblika 2. koji su udaljeni na rastojanju Tp.1.5.8.

Princip mjerenja odstupanja od pravosti i mjerni uređaji Na slici je prikazan osnovni metod mjerenja pravosti pomoću komparatora.264 Proizvodna mjerenja Slika 8. Kretanjem stola na kom je radni komad registriraju se odstupanja na komparatoru za niz tačaka na liniji. Između dvije linije koje predstavljaju granice u kojima se može kretati prihvatljiva pravost nalaze se tačke koje su zabilježene kao rezultat mjerenja. Metod je jednostavan i može se koristiti u radionicama. Pravost Slika 8. .8.7.

Odstupanje od pravosti 2.010 μm tada se koriste specijalni uređaji za ispitivanje oblika i fleksibilni mjerni sistemi CMM. Udaljenost tačke T1 (xi. Odstupanje od ravnosti .8.2.10. Nakon postavljanja referentne linije određuje se odstupanje. Slika 8. Mjerenje ravnosti Definicija ravnosti: Ravnost je stanje površine kod koje su sve točke u jednoj ravni. koje su udaljene za vrijednost naznačenog odstupanja TRa. metodom najmanjih kvadrata za i mjerenja. yi ) od pravca računa se prema izrazu: Δ = δmax + δ min Slika 8. Odstupanje od pravosti određeno je zbirom udaljenosti dvije najviše udaljene tačke (jedna sa desne a druga sa lijeve strane pravca) od pravca najmanjih kvadrata.9. 0. koji se odredi metodom najmanjih kvadrata. pravac. Mjerenje karakteristika površina 265 Ukoliko se pravost ispituje sa tačnostima kao na slici. Referenca se dobije mjerenjem tačaka i računanjem koeficijenata a i b pravca y= ax+b. Dozvoljeno odstupanje od ravnosti određeno je prostorom između dvije ravni. Odstupanje od pravosti se računa u odnosu na referencu.

266 Proizvodna mjerenja

Slika 8.11. Shematski prikaz mjerenja ravnosti površina i plan mjerenja
Plan mjerenja ravnosti i pravosti izvodi se na dva načina: metodom
pravougaonika i metodom dijagonala, slika 8.11.
Princip mjerenja je sličan mjerenju pravosti. Umjesto referentne linije metodom
najmanjih kvadrata odredi se referentna površina, Ax +By + Cz + D = 0,
odnosno koeficijenti A,B,C,D.
Odstupanje od ravnosti određeno je zbirom udaljenosti dvije najviše udaljene
točke (jedna sa donje a druga sa gornje strane ravni) od ravni dobivene
metodom najmanjih kvadrata.
Udaljenosti tačaka se izračunaju, a zatim se odredi najveće odstupanje od
ravnosti prema izrazu:
Δ = δmax + δ min.
U principu, mjerenje pravosti i ravnosti može se vršiti i jednostavnim mjernim
sredstvima kao što su :libele, autokolimatori, sinusni lenjiri. Ukoliko se žele
tačna i laboratorijska mjerenja koriste se mjerni instrumenti koji su složenije
konstrukcije i o kojima će više biti riječi u daljem tekstu.

8. Mjerenje karakteristika površina 267

Slika 8.12. Odstupanje od ravnosti; tačke i slika odstupanja
2.3. Mjerenje kružnosti
Definicija kružnosti:
Kružnost se odnosi na stanje kružne linije ili površine kružnog dijela, kod kojeg
su sve tačke na liniji, ili na obodu poprečnog presjeka dijela, jednako udaljene
od središnje tačke.
Dozvoljeno odstupanje od kružnosti određeno je površinom između dvije
koncentrične kružnice u istoj ravnini, čija je razlika polumjera Tk. Linija profila
dijela ne smije ni jednom tačkom izlaziti van kružnog vijenca. Na slici 8.13. dati
su: oznaka za odstupanje od kružnosti, odstupanje od kružnosti prikazano u
poprečnom presjeku i vrte grešaka kružnosti koje se svode na: greške
valovitosti, izbočenosti i ovalnosti.
Postoje dvije osnovne metode ispitivanja kružnosti:
 sa unutrašnjom mjernom referencom i
 sa spoljašnjom mjernom referencom.

268 Proizvodna mjerenja

Slika 8.13. Odstupanje i greške odstupanja od kružnosti
Mjerenje sa unutrašnjom mjernom referencom
Zajednička karakteristika (nedostatak) ovih metoda je u tome što je mjerna
referenca u toku ispitivanja kružnosti promjenljiva. Razlog tome leži u
određivanju mjerne reference na temelju elemenata površine ispitivanog
predmeta mjerenja. U okviru ovih mjerenja mogu se razlikovati slijedeće
metode ispitivanja:
 dijametralno ispitivanje kružnosti;
 ispitivanje kružnosti primjenom mjernih šiljaka;
 ispitivanje kružnosti primjenom V-prizmi.

Slika 8.14. Dijametralno ispitivanje i ispitivanje pomoću šiljaka

8. Mjerenje karakteristika površina 269

Primjenom ovih metoda ne može se procijeniti veličina odstupanja od kružnosti.
Može se samo dobiti indikacija da je, ili nije, ispitani profil pravilan (bez
izraženih grešaka kružnosti) i to samo u određenim slučajevima.

Slika 8.15. Mjerenje kružnosti pomoću V prizme
a) ugao β = 0, b) ugao β = π , c) ugao β ≠ 0
Mjerenje pomoću V prizme prikazano je na slici 8.15. Mjerenje se izvodi
pomoću 4 instrumenta, komparatora, koji su postavljeni tako da zauzimaju
uglove:
Instrument 1. α=60º, β=0º
Instrument 2. α=60º, β=180º
Instrument 3. α=60º, β=60º
Instrument 4. α=60º, β=30º
Gdje su:
μn = f (n, α, β), koeficijent koji zavisi od uglova prizme i dodira i broja tačaka.
n – broj tačaka dodira
α – ugao prizme

270 Proizvodna mjerenja

β – ugao dodira
Δ = μn · Δk
Δ – izmjerena vrijednost ( raspon pokazivanja instrumenta)
Δk – stvarna vrijednost odstupanja od kružnosti
Metode ispitivanja kružnosti sa vanjskom referencom
Kod ove metode ispitivanja kružnosti za mjernu referencu se uzima osa rotacije
vrlo precizno izrađenog vretena, čija točnost rotacije mora biti unutar strogo
propisanih granica. Primjenom metode ispitivanja kružnosti dobiva se stvarna
slika geometrijskog stanja ispitivane površine i informacije koje su u tijesnoj
vezi s funkcionalnošću dijela. Metoda ispitivanja kružnosti sa vanjskom
mjernom referencom primjenjuje se na dva tipa uređaja za ispitivanje kružnosti,
a to su:
 tip rotirajućeg stola,
 tip rotirajuće sonde, koje su prethodne pomenute.

Slika 8.16. Ispitivanje kružnosti sa vanjskom referencom
na okretnom radnom stolu

8. Mjerenje karakteristika površina 271

Razlika između ova dva pristupa ogleda se u konstrukciji mjernih uređaja. U
drugom slučaju mjeri se odstupanje-ekscentričnost u odnosu na osu referencije,
pa je to odstupanje od kružnosti, slika 8.17.

Slika 8.17. Ispitivanje kružnosti sa vanjskom referencom, pokretna sonda
Ispitivanjem kružnosti sa vanjskom referencom pored tehničke reference,ose
simetrije, koriste se i matematičke reference. Matematičke reference su:
 kružnica najmanjih kvadrata LSC (Least Squares Circle)
 najmanja kružna zona MZC (Minimum Zone Circles )
 najmanja opisana kružnica MCC (Minimum Circumscribed Circle)
 najveća upisana kružnica MIC (Maximum Inscribed Circle)

Slika 8.18. Dijagrami rezultata ispitivanja kružnosti radnog komada

aproksimiraju se kružnicom najmanjih kvadrata. bilo metodom pokretnog stola ili pokretne sonde ili pravost u odnosu na osu z rotacije.272 Proizvodna mjerenja Na slici 8. Uvijek treba imati na umu osnovne zadatke koji se provode kod mjerenja. U slučaju mjerenja kružnosti na sofisticiranim uređajima s vanjskom referencom treba znati slijedeće: Mjerni princip Mjeri se razlika u odnosu na postavljeni standard kružnosti. .. na slici 8.19. U principu sva četiri dijagrama su dijagrami koje je lakše posmatrati u polarnim koordinatama.19. koje se određuju po izrazima: Odstupanje od kružnosti određuje se sabiranjem udaljenosti najvećeg brijega i udubljenja od kružnice LSC.P12 .18 data su sva četiri slučaja dobivanja podataka rezultata ispitivanja kružnosti radnog komada. ne može se sve izmjeriti jer nema apsolutnih mjerenja. Slika 8.Kružnica najmanjih kvadrata LSC Rezultati mjerenja koji formiraju krivu liniju P1 P2 P3 . Zadaci mjerenja Dimenzije i rastojanja na rotaciono simetričnom radnom komadu se mjere. Kružnica ima polumjer R i koordinate središta ex i ey .

20.20. Mjerenje paralelnosti pomoću graničnih mjerki i sinusnog lenjira . To je osa rotacije pa pri mjerenju postoji samo jedno rotaciono kretanje. Ostala mjerenja odstupanja od oblika Sva druga mjerenja se mogu prilagoditi ovim principima i obradi podataka koji su izloženi. Primjer odstupanja od paralelnosti može se ispitati pomoću graničnih mjerki i sinusnog lenjira. Dinamika mjernog sistema i ma samo jednu pokretnu osu. Sistem sondi sadrži taktilne sonde koje rade na induktivnom principu mjerenja dužine. Poravnanje radnog komada i mjernog sredstva Mehaničke ose. Mjerenje karakteristika površina 273 Referentni sistem Koristi se polarno cilindrični koordinatni sistem.8. 2. Slika 8. slika 8. Mjerna nesigurnost manja od 1μm sa visokom tačnosti pozicioniranja sistema 0. kreće se od 3600 do 7200 u ciklusu. U principu se mjeri odstupanje od pravosti i kružnosti na savremenim mjernim uređajima. Postoje i drugačija rješenja sistema sondi. Broj mjernih tačaka koji se dobije u radnom ciklusu.1 μm. sa dvije ose u ravni pokretnog stola i trećoj okomito na sto. ose radnog komada se podese i usklade sa osom rotacije mjernog sredstva.4.

S tim u vezi. već se koriste digitalni instrumenti za navedene namjene.razvija deterministička. Zato se od stohastičke metrologije površina koja je registrirala završene proizvode sa aspekta kvaliteta površina.274 Proizvodna mjerenja 3. Oprema za mjerenje hrapavosti prve generacije U periodu od 1960. Iza tog do 1990. Slika 8. Četrdesetih godina prošlog vijeka počeli su se koristiti instrumenti za mjerenje karakteristika hrapavosti sa analognim filterima. Slika 8. npr površina CD medija za registraciju podataka. Savremeni uređaji za mjerenje površine Mnogi proizvodi ne treba samo da se ispituju i da se odredi stanje površina nakon izrade. do 1970. sada se može izmjeriti i izračunati veći broj parametara.22. Zahtjevi tržišta traže da se dobije tačno određena površina. uvodi se matematički zasnovan pristup instrumenata za mjerenje oblika i kvaliteta površina. koja diktira .21. Od devedesetih do danas razvijaju se instrumenti za mjerenje cijele površine na bazi optičkih i optoelektroničkih mjernih sredstava. mikro dijelova različite namjene itd. Mjerenje mikro karakteristika površina U prethodnoj tački data je klasifikacija površina i razgraničene su makro i mikro karakteristike površina. a time i dati više informacija o površini.

8. Slika 8.23. 24. Od jednostavne geometrije geometrija radnog komada. a zatim dati mjerne uređaje sa kojima se to radi. Klasifikacija metoda za mjerenje površine Da bi se ova mjerenja mogla izvršiti potrebno je tačno. Nova paradigma u mjerenju površina Slika 8. Takvi proizvodi traže i nove tehnologije kvalificiranja površina. slika 8.23. dati osnovnu terminologiju. te metode i principe na kojima mjerni uređaji rade. Mjerenje karakteristika površina 275 kakva površina mora da se ostvari. u skladu sa standardima. odnosno parametre hrapavosti koje treba mjeriti ili računati. tezi se proizvodima slobodnih površina. . kao što su već poznate lopatice turbina i drugi proizvodi geometrije za čiju izradu se koriste i nove tehnologije.

zaptivanja. Amplitudni parametri opisuju varijacije po visini površine i zasnivaju se na amplitudnim parametrima definiranim u 2D sustavu. Parametri imaju posebnu važnost u određivanju kontaktnih svojstava. 3. Ako broj parametara kojima se karakterizira površina raste. trošenja kao i svojstava optičke refleksije površine. definicije i parametri površine ISO 4288 : 1998 Pravila i procedure za ocjenu (hrapavosti) teksture površina ISO 3274 : 1996 Nominalne karakteristike instrumenta sa ticalom ISO 5436 : 2001 Mjerni standardi (dijelovi 1do 3) ISO 11562 : 1996 Metrološke karakteristike fazne korekcije filtera ISO 12179 : 1996 Kalibracija kontaktnih instrumenata ISO 12085 : 1996 Motif parametri ISO 13565 : 1996 Funkcionalne osobine koje treba da zadovoljavaju površine (dio 1-3) ISO 25178 : 2007 3D parametri. Realna geometrija površina radnog komada je složena.26. To je glavni razlog što se uvodi veći broj novih parametara čijim mjerenjem ili računanjem će se povećati sigurnost rezultata kontrole površina.276 Proizvodna mjerenja 2. slika 8. dominantni smjer i kompaktnost teksture (usmjerenosti tragova obrade). Standardi koji se koriste u metrologiji površina Do sada su usvojeni i našli međunarodnu primjenu slijedeći standardi za mjerenje i kontrolu površina: ISO 4287 : 1998 Termini . Svi parametri dijele se prema funkcionalnosti na tri osnovne grupe:  amplitudni parametri koji opisuju varijacije po visini profila. U skladu sa navedenim standardima vrše se mjerenja površina.  uzdužni parametri kojima se mjeri odstupanje po dužini profila ili razmaci i  hibridni koji opisuju kombinacije prva dva navedena parametra. Prostorni parametri opisuju varijacije uzduž površine sa mogućnosti određivanja udjela vrhova u odnosu na površinu. Parametri hrapavosti površina Prema standardu ISO 4287:1998 date su definicije parametara hrapavosti površina. . pa konačan broj parametara ne može obezbijediti puni opis stvarne površine. Hibridni parametri opisuju varijacije iz kombinacije uzdužnih i amplitudnih karakteristika površine. pri čemu je jasno da su za 3D mjerenja površina tek počeli da se prave standardi i da taj proces nije okončan. raste i povjerenje u sigurnost podataka kojima se karakterizira površina.

Idealna geometrija je fikcija i nikad se ne može postići. kao i zbog mnogih drugih faktora. Mogu se ovim parametrima pridodati i parametri krivih i srodni koji opisuju varijacije na krivim dobiveni iz uzdužnih i amplitudnih karakteristika profila. jezgre i dolova. Idealna i realna geometrija površina Parametri hrapavosti profila koji se koriste za opis stanja površine mjerenog komada su najčešće statistički indikatori dobiveni za mnogo uzoraka površine. odnosno preslikati u obliku rezultata mjerenja. Mjerenjem se ne može dobiti. Mjerenje karakteristika površina 277 Funkcionalnim parametrima pokušavaju se procijeniti funkcionalne karakteristike površine podjelom površine na tri područja: područja vrhova. Interesantni su za područje određivanja triboloških svojstava trošenja i podmazivanja. Profil površine . Uzorak može imati idealnu geometriju ili realnu koja se dobije nakon izrade komada. realna geometrija zbog niza ograničenja tehnološke prirode i ograničenosti u broju mjerenja.25 prikazan je uzorak idealne i realne geometrije. Na slici 8. ali se uvijek teži ka parametrima koji će je približiti idealnoj. Slika 8. Idealna geometrija Realna geometrija Izmjerena realna geometrija Slika 8.8.25.26.

Profil se dobije pravljenjem presjeka pomoću ravni najčešće okomite na površinu i ograničene u prostoru. Slika 8.27. Amplitudni parametri profila površina .278 Proizvodna mjerenja Najčešće se mjere parametri profila.

 Najveća dubina udubljenja profila Rv . Slika 8.  Srednje aritmetičko odstupanje Ra Druga grupa parametara su uzdužni parametri kojima se definira promjena karakteristika profila duž samog profila.  Ukupna visina profila Rt .8.28. prikazan je srednji korak elementa profila RSm Slika 8.28. Mjerenje karakteristika površina 279 Na slici 8.29. koji se računa prema izrazu. prikazani su dijagrami promjene parametara hrapavosti naznačenih kao amplitudni parametri a to su:  Najveća visina vrha profila Rp . slika 8. Uzdužni parametri hrapavosti površina Hibridni parametri su kombinacija prethodne dvije grupe karakteristika i predstavljeni su srednjim kvadratnim nagibom profila RΔq.  Najveća visina neravnina Rz . Hibridni parametri hrapavosti površina .29. Na slici 8.27.

31.Kriva udjela materijala u profilu Rmr(c) Slika 8.30 i predstavljeni parametrima  Udio materijala u profilu Rmr(c)  Kriva udjela materijala profila koja se zove i Abbott-Firestone kriva Slika 8.30. Abbott –Firestone kriva .280 Proizvodna mjerenja Krivulje i srodni parametri su prikazani na slici 8.

dio profila sa povećanom nosivosti koja preuzima osnovna opterećenja i bitno utiče na karakteristike i životni vijek površine. Mjerenje karakteristika površina 281 Udubljenja definiraju karakteristike podmazivanja Slika 8.  Rvk je reducirana dubina udubljenja profila tj.33. Multi procesne površine. .8. imaju primarne parametre:  Rpk je reducirana visina vrha profila odnosno dio profila koji će u toku eksploatacije prvi istrošiti.Kriva udjela materijala Parametri hrapavosti koji se svrstavaju u grupu krivih udjela materijala. na slici 8.  Rk je dubina jezgre hrapavosti profila tj. krivulje i srodni parametri Slika 8.33. dio profila koji ima sposobnost zadržavanja ulja u dubokim žljebova koji su stvoreni pri mašinskoj obradi površine.32.

Tabela 8. Sekundarni parametri koji se javljaju na krivoj udjela materijala su:  A1 .282 Proizvodna mjerenja  Mr1 je relativni udio materijala u vrhovima.  Ssk je asimetrija distribucije u odnosu na normalnu distribuciju.1.  Mr2 je relativni udio ulja u udubljenjima. Izraz za asimetriju se računa po izrazu: .površina materijala vrhova profila  A2 – površina maziva dolova profila. je srednje kvadratno odstupanje (RMS) površine i predstavlja standardnu devijaciju visine distribucije. 3D parametri hrapavosti površina Amplitudni parametri  Sq.  Sp. Osim parametara koji se odnose na 2D profil standardima su definirani i 3D parametri za karakterizaciju površina. je najveća visina neravnina. je maksimalna visina izbočina.  Sz .1. tabela 8. Prema ISO TS 25178 iz 2007 usvojeni su 3D parametri površina. je maksimalna dubina udubljenja.  Sa. je aritmetička sredina devijacije površine.  Sv.

Asimetrija kod prostorne hrapavosti  Sku je Kurtosis ili topografska distribucija.35. Mjerenje karakteristika površina 283 Asimetrija može biti pozitivna ili negativna i predstavlja odstupanje od normalne raspodjele.34. Slika 8. Kurtosis koeficijent i hrapavost površina .8. Kurtosis koeficijent pokazuje oštrinu distribucije i računa se po izrazu: Slika 8. kada je jednaka nuli.

Funkcionalni parametri zapremine koriste se za tribološke analize. Mjerenja hrapavosti površina Hrapavost površina određuje sa na osnovu slijedećih metoda:  Direktnim ili kontaktnim metodama. Prostorni parametri se koriste da uspostave odnos nošenja između dvije noseće površine prema dubini Smr i Sdc. površine obilježava dominantni položaj ili pravac hrapavosti površine u odnosu na y osu i značajan je ako je manji od 0. Sci. habanja i to posebno u autoindustriji. Funkcionalni parametri Sk koriste se za izučavanje trenja. Sbi.1. elastičnih i plastičnih deformacija i rasipanja svjetlosti na površinama. Kontaktni mjerni instrumenti dodiruju površinu profila u tačkama čiji položaj se registrira.5. .  Tehnikama poređenja. 3. podmazivanja. Svi. Funkcionalni Sk parametri Sk Spk Svk SR1 SR2 Parametri ravnosti ISO 12781 FLTt FLTp FLTv FLTq. Uzdužni 3D parametri označavaju uzdužne karakteristike uključujući i gustinu ispupčenja Sds ili Sdp.zatim pravac hrapavosti površina. Profil se dodiruje pomoću ticala koje predstavlja jedini dio instrumenta koji je u kontaktu sa mjernim komadom. Std.  Bez kontaktnim metodama  Mjerenja površina u procesu 3. adhezije.284 Proizvodna mjerenja Površinski i prostorni parametri Smr Sdc Funkcionalni parametri Vmp Vmc Vvc Vvv Vv Vm Uzdužni parametri Sds ili Sdp Str Sal Std Hibridni parametri Sdq Ssc ili Spc Sdr Stariji 3D parametri. Mjerni instrumenti koji rade na kontaktnom principu Mjerenje svih prethodno navedenih karakteristika profila odvija se pomoću mjernih instrumenata koji rade na dva principa: kontaktnom i bezkontaktnom. Funkcionalne oznake koje se koriste da se odrede tribološke karakteristike površina. odnosno oni koji su se prije koristili su: Funkcionalne oznake Sbi Sci Svi. odnosno koji ga mjeri. Hibridni parametri kombinuju amplitudu i talasnu dužinu a korisne su u primjeni površinskih prevlaka.

5 μm iz tabela.75 mN i obično je daje proizvođač prema ISO 3274:1996 i ne treba je mijenjati za vrijeme mjerenja.8.86. Sferni vrh se bira prema dimenzijama 1.  Ne može da mjeri udubljenja koja su iskrivljena. Sila mjerenja je oko 0. Slika 8.36. Mjerenje karakteristika površina 285 Važno je da dimenzije i oblik ticala su izabrani na odgovarajući način kako bi se izbjegli negativni uticaji na rezultate mjerenja.Put ticala po hrapavoj površini . slika 8. pa se mora izabrati ticalo odgovarajućeg završetka. Ticalo utiče na rezultat mjerenja na nekoliko načina:  Ticalo većeg prečnika vrha ne prodire u udubljenja i ne mjeri njihovu visinu. Sve ovo daje grešku koja je direktno posljedica ticala.  Kada sferno ticalo prelazi preko uzvišenja na površini ono je u kontaktu sa vrhovima i efekat je zaokruživanje vrhova uzvišenja .2. Idealno ticalo je konusnog oblika sa uglom od 60 ili 90 stepeni i završava se sfernim vrhom.

i pokazuje vezu tih elemenata. zatim pojačivač koji pojačava signal dobiven od transducera na odgovarajući nivo. Ostali dijelovi su: transducer koga pokreće motor i reduktor koji povlače ticalo po površini konstantnom brzinom. Tipičan instrument sadrži ticalo koje je u fizičkom kontaktu sa površinom. Instrumenti sa ticalom su najčešće korišteni instrumenti za mjerenje hrapavosti.88.87. Slika 8.286 Proizvodna mjerenja Slika 8. Struktura profilometra prema ISO 3274:1996 Tipični instrument sa ticalom. Komercijalni uređaji za mjerenje hrapavosti površina . Povlačenje konstantnom brzinom vrši se i za registraciju pojačanih signala ili automatski za skupljanje podataka mjerenja putem računara.88.37. definira različite elemente tipičnog instrumenta sa ticalom. pa se vertikalno kretanje ticala pretvara u električni signal. slika 8. su prikazani komercijalni uređaji za mjerenje hrapavosti površina. Na slici 8. dat standardom ISO 3274:1996.

a propuštaju duge zovu se nisko propusni. data je blok shema sa profilnim filterom. Filteri koji odbacuju kratke talasne dužine profila.8. Filtriranje je proces odbacivanja neželjenih talasnih dužina mjerene površine. hrapavosti R i valovitosti W Na slici 8. Mogu biti elektronski. Postupak filtriranja može se smatrati i kao postupak selekcije nepotrebnih informacija.1. zovu se visokopropusni filteri. Komponente visoke frekvencije i kratke talasne dužine odnose se na hrapavost.89. Slika 8. odbacivanja nevažnih informacija kao što su smetnje koje nastaju pri mjerenju osim što odbacuju neželjene talasne dužine. Filteri koji odbacuju duge talase. a propuštaju talase kratke dužine. Na slici 8.90. Granice su date prema namjeni i po standardima ISO prethodno navedenim. Mjerenje karakteristika površina 287 3. Profil realne površine koja se mjeri sastavljen je od niza frekvencija. Profili primarni P. Komponente niske frekvencije i duge talasne dužine predstavljaju valovitost. Kombinacija nisko i visoko propusnih filtera za izbor ranga i talasne dužine obje vrste zove se pojasno propusni filter (band pass). npr. visoko i niskopropusni filter koji određuju profile hrapavosti i valovitosti. računarski ili mehanički. Filteri vrše osnovnu ulogu u analizi teksture površina. Filteri i filtriranje Razlika između hrapavosti i valovitosti i karakteristika odstupanja od oblika površinske teksture zasniva se na talasnoj dužini.89. prikazan je primarni profil. kako bi se profil hrapavosti odvojio od profila valovitosti.1. .

288 Proizvodna mjerenja Slika 8.91.91. Filteri hrapavosti i valovitosti .90. Blok shema rada profilometra sa filterom Filteri u uređajima za mjerenje hrapavosti površina prikazani su na slici 8. Slika 8.

Iako su za krivu udjela materijala još 1930 dali osnove Abbot i Firenston tek razvojem dvostrukog Gaussovog filtra. To je uvjetovano razvojem metoda i uređaja prvenstveno metode dodirom u području ispitivanja tehničkih površina u proizvodnim uvjetima. filteri koji su definirani normama kao klasični 2RC filter. kalupa i sl.8. Konstruktori danas zahtjeve za stanjem hrapavosti površina definiraju najčešće samo parametrom Ra. U pravilu to su multiprocesno obrađene površine sa ciljanim topografijama površina usko vezanim uz njihovu funkciju. W . Pri tomu se predlažu dopune postojećim normama. praktično tek uvođenjem digitalne obrade signala.za valovitost. Mjerenje karakteristika površina 289 Filteri hrapavosti i valovitosti propuštaju parametre hrapavosti i valovitosti. Tačka gdje filter odvaja duge od kratkih talasnih dužina zove se granična vrijednost filtera ili cut-off. dvostruki Gaussov filter. osiguran je uvjet za određivanje krivih i pripadajućih parametara. koji ima minimalna izobličenja ispitivanog profila. na profilu hrapavosti (filtrirani profil visoko propusnim filtrom) ili na profilu valovitosti (filtrirani profil niskopropusnim filterom) označavaju se sa različitim početnim slovima: R – za hrapavost. gdje filter λC određuje granice između hrapavosti i komponenata valovitosti. Veći pomak u definiranju zahtjeva za stanjem teksture površine u skladu s njenom funkcijom osigurao je razvoj hibridnih parametara hrapavosti te mogućnost određivanja krive udjela materijala. Naravno da je potrebno da oni koji izvršavaju zadatke u proizvodnji moraju poznavati sve ove mogućnosti mjerenja i njihov uticaj na kvalitet proizvoda. podjele amplituda i krive materijala. cilindara i klipova motora. P . λS granicu hrapavosti i kratkovalnosti i λf granicu hrapavosti i valne dužine dugih valova. Uzdužni parametri hrapavosti počeli su se relativno kasno mjeriti. Prvo su se počeli mjeriti vertikalni parametri hrapavosti. Moderni uređaji za ispitivanje hrapavosti površina u pravilu raspolažu s više tipova filtera. Osim ovih postoji i čitav niz filtera koji su u razvoju. od kojih je parametar Ra preuzeo dominantnu ulogu. razvijaju se i potpuno nove norme. U ovisnosti da li su parametri određeni na primarnom profilu (nefiltrirani profil). Prvenstveno. Nova generacija taktilnih instrumenata posjeduje mogućnost mjerenja velikog broja parametara hrapavosti i omogućava analizu i optimizaciju procesa sa svrhom smanjenja proizvodnih troškova. te definiraju novi filtri. Odbor ISO/TC231 trenutno radi na normama koje pokrivaju područje filtriranja. . Značaj i korištenje pojedinih parametara mijenjao se tokom godina. Krive i srodni parametri prvenstveno su namijenjeni za definiranje zahtjeva na teksturu za visoko opterećene kontaktne površine kao što su površine ležajeva.za primarni profil. te fazno korekcijski Gaussov filter.

dolazi do vertikalnog pomjeranja mjernog pipka i manjeg ili većeg zakretanja ogledala. Zakretanje ogledala izaziva odbijanje snopa svjetlosti pod različitim . koje se mjernim pipkom (3) obrazuje dvokraku polugu.93. Naime. Johansson-ov profilometar radi na principu mikrolokatora.92. kretanjem mjernog pipka slika 8.Vrste kontaktnih instrumenata Razvojem tehnike u konstrukciji mjernih instrumenata za mjerenje hrapavosti površine postoji i koristi se niz različitih instrumenata. Slika 8. Ovdje će biti navedeni samo neki od njih:  Johansson-ov profilometar  Schmalz-ov profilograf  Profilograf-profilometar. Naime. dolazi do njegovog spuštanja i izdizanja u vertikalnoj ravni. Pokretanjem kontrolisanog objekta. čime je obezbijeđeno očitavanje vrijednosti kontrolisanog parametra hrapavosti na skali instrumenta (6).92.. svjetlosni snop formiran od izvora (1) preko sistema sočiva (optičkog sistema 6) pada na obrtno ogledalo (2). što se postiže pomjeranjem svjetlosnog snopa po termo-osjetljivom papiru postavljenom na obrtni doboš slika 8. po kontrolisanoj površini.Johanssonov profilometar Schmalz-ov profilograf obezbjeđuje zapisivanje profila kontrolisane površine.2.290 Proizvodna mjerenja 3. pomoću specijalnog mehanizma (7). Pomjeranje svjetlosnog snopa je rezultat pomjeranja mjerne igle duž kontrolisane površine (4). Mehanizam (4) se koristi za podizanje i spuštanje mjernog pipka (igle) pri postavljanju i regulisanju njegovog položaja u odnosu na kontroliranu površinu.1. preko dvokrake poluge (2) i specijalno uvijene opruge (3) prenosi na kazaljku instrumenta (5). To kretanje se.

94. Profilograf-profilometar 3. Oscilovanje snopa svjetlosti duž termo- osjetljivog papira dovodi do ispitivanja. Izrađuju se na induktivnom. laserskom i dr. Noviji instrumenti koriste dijamantske igle sa radijusom zaobljenja 2-5 µm.94.8. Schmalz-ov profilograf Profilograf-profilometar istovremeno određivanje parametara hrapavosti i zapisivanje profila kontrolisane površine slika 8. za relativno fine površine. Tehnike poređenja Poređenje sa uzorcima površina je dosta uobičajen metod koji se koristi za određivanje stanja hrapavosti površina. Klasični profilometri – profilografi koriste dijamantsku iglu sa radijusom vrha ispod 10 µm i obezbjeđuju uvećanje pomjeranja za 2000-12000 puta po vertikali odnosno 50-1800 puta po horizontali. postupak je manje tačan od direktnog metoda mjerenja.2. Slika 8. principima.93. odnosno crtanja profila kontrolisane površine objekta. Prilikom poređenja zahtijeva se pažnja izvršioca . Slika 8. Međutim. Mjerenje karakteristika površina 291 uglom u odnosu na horizontalu.

brzina dobivanja rezultata. Poslije poređenja treba dati i numeričku vrijednost rezultata što se radi odgovarajućom opremom za direktna mjerenja hrapavosti. nepotrebna specijalna obuka. za osmatranje kontrolirane površine i koso postavljene lampe sa kondenzatorom. pri ocjeni hrapavosti. istim postupcima obrade i režimom obrade i da ima približan oblik kao i kontrolisana površina objekta. Prednosti postupka poređenja su jednostavnost upotrebe.uzoraka-etalona sastoji se od uzoraka izrađenih različitim postupcima obrade (brušenje.96. kao što su:  metod kosih svjetlosnih zraka. kao izvora svjetlosti.95.292 Proizvodna mjerenja pošto se radi o subjektivnom metodu. Setovi etalona za određivanje hrapavosti poređenjem Standardni set. Ocjena hrapavosti upoređivanjem se ostvaruje vizuelno ili različitim optičkim metodama.95. Slika 8. glodanje. Osnovni uslov. Nedostaci su subjektivnost u ocjenama i potreba za dugogodišnjom praksom i iskustvom na istim poslovima.). Time se postiže koso padanje svjetlosnog . cijena u odnosu na skupe instrumente. slika 8. Radni komad s upoređuje sa etalonom urađenim istim tehnološkim postupkom. pet puta. struganje i dr. je da etalon hrapavosti (izabran za ocjenu) bude izrađen od istog materijala. pa se za istu površinu mogu dobiti različiti rezultati ako ih tumače različiti korisnici. Metod kosih svjetlosnih zraka zasniva se na primjeni mikroskopa ili lupe slika 8.  ometanog (totalnog) odbijanja svjetlosti i  dva lika u mikroskopu Vizuelna ocjena hrapavosti upoređivanjem se ostvaruje pomoću lupe sa uvećanjem npr.

Pri dodiru snopa svjetlosti sa donjom površinom kvarcne prizme. Metod totalnog odbijanja svjetlosti U vidnom polju okulara uočavaju se različiti likovi (uslovljeni vrstom obrade i hrapavošću površine).96. Slika 8. slika 8. dolazi do ometanja . Metod kosih svjetlosnih zraka Metod totalnog odbijanja svjetlosti Naslanjanjem kvarcne prizme (1) na kontroliranu površinu i njenim osvjetljavanjem snopom svjetlosti (formiranim iz izvora 2) stvaraju se uslovi za ocjenu hrapavosti preko mikroskopa (3). Mjerenje karakteristika površina 293 snopa na kontroliranu površinu.97. Naime. Slika 8.8. Njihovim upoređenjem sa etalonom formira se ocjena hrapavosti kontrolirane površine. upoređivanjem sa etalonom. Različite slike u vidnom polju okulara nastaju kao rezultat različite hrapavosti površina. odbija se od njene donje površine ka objektivu i okularu mikroskopa odnosno ka oku operatora. Karakter hrapavosti. svjetlosni snop pada na prizmu. i njena identifikacija se ocjenjuje pri različitim vrijednostima ugla nagiba svjetlosnog snopa (α). na mjestima potpunog dodira. .97.

kombinirana difuziona prizma (6) i okular (7).a na mjestima udubljenja do potpunog odbijanja svjetlosti.3. Slika 8. Da bi se fokus poklopio i dobila oštra slika pomiču se uzorak ili optika jedno u odnosu na drugo. Na početku postupka mjerenja uhvate se slike sa različitim fokusom. Zraci se od ploče kreću kroz sočivo i padaju na hrapavu površinu. Metod dva lika u mikroskopu Istovremenim posmatranjem kontrolirane površine slika 8. u principijelnoj shemi. Bezkontaktne metode određivanja hrapavosti površina Kvantitativne bezkontaktne metode obezbjeđuju identifikaciju kvaliteta površina preko određivanja brojne vrijednosti parametra hrapavosti (na digitalnom ili analognom pokazivaču) ili formiranje profila hrapavosti kontrolirane površine.98.1. 3. Metode mjerenja parametara hrapavosti su metoda svjetlosnog presjeka i interferencije svjetlosti. izvor svjetlosti (5). Svjetlost iz izvora pada na razdjelnu ploču koja zrak svjetlosti dijeli . Ravan sa najboljim . pored ovih elemenata. Poređenjem ova dva lika ocjenjuje se i hrapavost kontrolirane površine.294 Proizvodna mjerenja totalnog odbijanja svjetlosti. se uočavaju i dijafragme (3 i 4). Metod dva lika u mikroskopu 3.99 prikazan je princip mjerenja hrapavosti površine. Mjerenje hrapavosti na principu fokusa Na slici 8.98.3. i površine etalona (2) omogućena je jednostavna i laka ocjena hrapavosti kontrolirane površine. U okularu se identificira lik kontrolirane površine (sa lijeve strane) i lik površine etalona (sa desne strane). Za svaku poziciju fokusa računa se na svakoj ravni parametar hrapavosti.

U okularu se uočava uska osvijetljena traka.100.100. pada u okular (1). preko objektiva 2.101. kada se osvjetljavanje kontrolirane površine izvodi veoma tankim svjetlosnim snopom pod odgovarajućim uglom nagiba (snop formiran od izvora 5 usmjerava se. Slika 8. Uređaj za mjerenje hrapavosti na fokusnom principu Metoda svjetlosnog presjeka Bazira na primjeni dvojnog mikroskopa. data je shema uređaja koji radi na optičkom fokusnom principu.99.. Princip fokusa pri mjerenju hrapavosti površina Na slici 8. koja . razdjelne prizme 7 i sistema sočiva 3. preko maske sa procjepom 4. Nakon odbijanja od kontrolirane površine svjetlosni snop. Slika 8.8. Mjerenje karakteristika površina 295 fokusom se koristi da se dobije oštra slika odgovarajuće dubine na posmatranom položaju. slika 8. na kontroliranu površinu 6).

a metod se koristi za mjerenje parametara hrapavosti površina kvaliteta N3 – N10. Schmalz.3. tj. 3.2.296 Proizvodna mjerenja predstavlja trag presjeka kontrolirane površine i površine koju formira svjetlosni snop.101. Metod interferencije svjetlosti . ogledala (8) i priključka za foto-aparat (9). Pored toga mikroskopi ovog tipa imaju i mogućnost postavljanja foto-aparata za snimanje profila kontrolisane površine. Slika 8. samom konstrukcijom dvojnog mikroskopa. Metod svjetlosnog presjeka dvojnog mikroskopa Osnovu ovog metoda postavio je prof. Ta mogućnost se obezbjeđuje preko razdjelne prizme (7).

ispituju se u posljednjoj deceniji 3D metodama koje nužno koriste i druge tehničke uređaje.102.3. Snop svjetlosti formiran od niskonaponske sijalice. prostorna i funkcionalna svojstva površine.102. tj. µm – rastojanje interferentnih pruga 3. Mjerenje karakteristika površina 297 Slika 8. u 3D sistemu to još nije ostvareno. objektiva (5) i poluprozračnog stakla (6). okretne prizme 7 i mjerne ploče (8) usmjerava u okular instrumenta. U suprotnom interferentne pruge zalaze jedna u drugu. a neke u prethodnom tekstu. Kao i kod 2D mjerenja hrapavosti površine i kod 3D mjerenja hrapavosti potrebno je prije računanja parametara hrapavosti prvo dobivene podatke filtrirati.8. međusobno paralelne na rastojanju λ/2 (λ – talasna dužina korištene svjetlosti u µm). data je još jedna podjela mjerenja hrapavosti površine. a veličina zalaženja određuje maksimalnu visinu neravnina: gdje su: a. Međutim ova mjerenja se odnose na mjerenje 2D profila. odvojiti hrapavost od valovitosti i od oblika.103. µm – veličina izbočina interferentnih pruga i b. preko dijafragmi (2 i 3). prve dvije grupe već opisane. 3D mjerenja parametara površina Na slici 3. Maksimalna visina neravnina U vidnom polju okulara identifikuju se različite interferentne pruge. Nakon odbijanja svjetlosni snop se (preko poluprovodne prizme 4. neke u ovom poglavlju.3. To su obično uređaji koji rade na skeniranju površina. na kontroliranu površinu (10). Istraživanja u posljednjih 15 godina dala su cjelovit pregled svih dotadašnjih razvojnih dostignuća na planu topografije površina i poslužili kao osnova za razvoj međunarodnog standarda za ispitivanje površine u 3D sistemu. optičkih uređaja i skenirajućih mikroskopa. U odnosu na 2D sustav ispitivanja hrapavosti površina gdje su sistemi razdvajanja pojedinih odstupanja na profilu gotovo u potpunosti definirani normiranim profilnim filtrima putem jedinstvenih ISO standarda. Dat je prijedlog osnovnih parametara za kvantifikaciju hrapavosti površine koji opisuju amplitudna. ako je površina ravna i glatka. hibridna. slika 8. Osim . Početke ispitivanja površine u 3D sistemu treba vezati uz razvoj računarske tehnologije zbog potrebe obrade velikog broja podataka u kratkom vremenu i primjene vrlo složenih software-a. Mjerenja površina i karakteristika površina. usmjerava se. kombinovane poluprovodne prizme (4).Interferometar za kontrolu hrapavosti Najpoznatiji interferometri za kontrolu parametara hrapavosti površina su Zeiss- ov mali i veliki interferometar. Vidi se da su od tri osnovne grupe uređaja: sa ticalom. označena sa S i prethodno navedena.

Za određivanje odstupanja od oblika.298 Proizvodna mjerenja parametara. Npr. Da bi se dobila karakteristična odstupanja koja prezentiraju hrapavost površine potrebno je odvojiti odstupanja od oblika i valovitosti. odnosno za određivanje referentnih površina koje predstavljaju oblik postoji čitav niz metoda koje se mogu podijeliti zavisno da li se radi o nazivno ravnoj površini ili zakrivljenoj površini. Na tom segmentu površine mogu biti prisutna odstupanja od oblika. Za odvajanje oblika potrebno je procijeniti koje karakteristično odstupanje (karakteristične frekvencije) od oblika su prisutne na segmentu površine. Kao i kod 2D sustava za procjenu mikro-geometrijskih svojstava površine u 3D sistemu odabire se manji reprezentativni dio površine. Slika 8.2. Često postoje neke prethodne informacije što se tiče prisutnih odstupanja na površini koju treba mjeriti. površina košuljice cilindra ima komponentu zakrivljenosti površine. Oblik treba odstraniti putem određivanja referentnih površina koje najbolje pristaju (best fitting). valovitosti i hrapavosti.103. dati su i računarski protokoli koji su uključivali načine mjerenja prikupljanja podataka i filtriranja. Uređaji za mjerenje topografije površine Karakteristike uređaja koji rade po nekoj od metoda dati su u tabeli 8. .

105. Karakteristike uređaja za mjerenje 3D parametara hrapavosti Uređaji za mjerenje 3D parametara površina mjere sve parametre površina filtriraju i razdvajaju karakteristike oblika. valovitosti i hrapavosti. prikazan je laserski skenirajući mikroskop za mjerenja površinskih karakteristika profila. Na slici 8.104. Mjerenje karakteristika površina 299 Tabela 2. Slika 8.104.8. Jedan takav uređaj je prikazan na slici 8. 3D optički profilometar .

 efekte instrumenta.proširena mjerna nesigurnost s .300 Proizvodna mjerenja Triangulacioni senzor X/Y sto za postavljanje komada Anti vibracioni sto 25 μm rezolucija u X iY.srednja kvadratna devijacija UV .  efekte parametara površinske strukture amplitudnih parametara  nesigurnost hibridnih parametara. Zavisno od metode koja se koristi za mjerenje ima mnogo različitih uticaja koji utiču na mjernu nesigurnost.nepoznata sistematska greška koja je doprinos mjernoj nesigurnosti. Laserski skenirajući mikroskop 3. Uticaji se mogu grupisati na:  uticaje klime posebno temperature koja djeluje na uzorak i instrument. . plastična deformacija instrumenta pri kretanju po profilu. 12 μm u vertikalnom Z pravcu 8. efekat filtera.105. efekat smetnji instrumenta.4.standardna nesigurnost U . itd. Nesigurnost se računa u ravni u pravcima pomjeranja x i poprečnom pravcu z. S obzirom na vrlo složen postupak računanja po GUM-u mjerna nesigurnost se može prema VDI 2602 normi računati pojednostavljeno prema izrazu : Gdje je: u(K) . efekat geometrije ticala. Mjerna nesigurnost rezultata mjerenja hrapavosti površina Odrediti mjernu nesigurnost i pridodati je rezultatu mjerenja ili kalibracija je vrlo složen zadatak.

Ako je s(K) od 12 mjerenja veće ili jednako 15% tada se može uzeti aproksimativno da je u(K) = s(K) / 3 3. Ovo su sve osnove za kalibracije uređaja za mjerenje hrapavosti ali i za dodavanje rezultatu mjerenja kako bi bio kompletan za slučaj preciznih mjerenja.5% od procijenjene vrijednosti parametra. Proširena nesigurnost za povjerenje od 95% je U(K) = 2 u(K).  Četvrti dio je nepoznata sistematska greška koja se uzima 0. Uzima se iz podataka dobivenih interkomparacijama. UV se može procijeniti standardnom devijacijom srednje vrijednosti više mjerenja prema istom planu lokacije.  Treći dio su prateći poremećaji koji se računaju kao srednja vrijednost u toku 12 mjerenja na staklenoj ploči. . Mjerenje karakteristika površina 301  Prvi dio mjerne nesigurnosti je nesigurnost referentnog etalona koji služi za kalibraciju instrumenata i uzima se iz certifikata .8. 2.  Drugi dio je doprinos uzdužnim promjenama vrijednosti mjerenog parametra i predstavlja srednju vrijednost devijacije od 12 mjerenja. 1.

302 Proizvodna mjerenja .

 Servisiranje. a iza toga i priznati rezultati mjerenja. Uvod 2. Šema kalibracije mjerila za dužinu 6. Formalna verifikacija treba da odgovori na pitanje "Šta ako mjerni uređaj ili sredstvo nije u skladu sa specifikacijom?". Za proizvode metaloprerade i mašinogradnje koji se plasiraju u komponentama ili cijelim sklopovima važno je da budu prihvaćeni na tržištu i ispune i ovaj izrazito važan uslov. Poznata je činjenica koje se treba pridržavati u metrologiji: Ne treba mjeriti tačno koliko je moguće. . Dokumenti i standardi 1. etalonska baza i postigla međunarodno validna mjerila.  Kalibracija. Plan kalibracije mjernih sredstava 4. Verifikacija mjerne opreme vrši se vizuelno ili se i formalizira. Sljedivost etalona dužine 3. Ukoliko mjerni instrumenti nisu onakvi kakvi bi trebali da budu treba uraditi neke od slijedećih aktivnosti:  Usklađivanje. nego tačno koliko je potrebno.9. Verifikacija je u stvari i privremeni pregled. Mjerna oprema se nabavlja prema namjeni. To je put za plasiranje proizvoda na globalno tržište koje i postavlja takve uslove. Uvod Da bi se ostvarilo jedinstvo mjera. Rezultati kalibracije 7. mora se ostvariti sistem provjera mjerila i sljedivost rezultata mjerenja izvršenih takvim mjerilima.  Popravka. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 303 9 Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 1. Procedure kalibracije 5.

. 1. Ono što povezuje sve dijelove lanca je sljedivost rezultata od vrha ka dnu. Sljedivost na nacionalnom nivou. Kalibracija se vrši jednom od tri metode:  Apsolutna. Vidi se da se sastoji od međunarodnog i nacionalnog dijela lanca sljedivosti. Nacionalni etalon Primarna (za dužinu) laboratorija NMI Referentni Akredito- etalon vana (za dužinu) laboratorija Industrijski Preduzeća etalon (za dužinu) Mjerila Korisnici (za dužinu) Slika 9.  Uporedna.304 Proizvodna mjerenja 2. primjer mjerila za dužinu Nacionalni etalon za dužinu se kalibrira prema međunarodnom etalonu.  Direktna. Sljedivost etalona dužine Cijeli lanac sljedivosti dat je u drugom poglavlju.

9. Slika 9. Metoda se koristi za mjerenje razlika između poznate veličine E i veličine P. slika 9. Gdje je: i – interval skale. ali malo različitu vrijednost – približnu vrijednost mjerene veličine. Pri tome postoji n jedinica. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 305 Apsolutna metoda predstavlja stvarno poređenje mjerene veličine sa osnovnim mjernim veličinama koje se koriste. Komparativna metoda se zasniva na poređenju mjerene veličine P sa istorodnom veličinom E koja ima poznatu. slika 9.2. Kada se koristi direktna metoda za mjerenje dužina etalon može biti skala sa podjelom. Vrijednost mjerene veličine P tada je : LP = n · i. vrijednost jednog podioka n – broj podioka. Vrijednost dužina mjerene veličine P iznosi: L P = Le + ∆ L Gdje je: . Etalon dužine je talasna dužina zračenja. a poređenje se vrši mjerilima na kojima se nalazi etalon u vidu skale. Kalibracija nacionalnog primarnog etalona za dužinu vrši se apsolutnom metodom. koje se direktno koriste u mjerenju. slika 9.b. intervala skale koja sadrži vrijednost LP.2.2. Metode mjerenja pri kalibraciji Direktna metoda je takva metoda kalibracije pri čemu se cijela vrijednost mjerene veličine P upoređuje sa poznatom vrijednošću iste veličine reproduciranom materijalnom mjerom E. Pri kalibraciji dužine apsolutnom metodom vrši se interferencijskim komparatorom. od mjerene veličine P.c.a.2.

akreditaciono tijelo nacionalnog nivoa. i sl. 3. vlage. Kupljeni etaloni i mjerna sredstva uglavnom se isporučuju kalibrirana. etalon je u pravilu paralelna granična mjerka. mehaničko – optički ili električni komparatori. Plan kalibracije mjernih sredstava Za svako mjerno sredstvo postoji baza podataka ili je treba uspostaviti. Razlika vrijednosti očitava se na pokaznim uređajima. skladištenja.  Tipa mjernog sredstva. infrastrukturne i ljudske resurse za područje akreditacije. a nakon perioda upotrebe moraju se kalibrirati. Interval u kome se vrše kalibracije zavisi od:  Zakonskih odredbi.306 Proizvodna mjerenja LP –vrijednost mjerene veličine P Le – vrijednost veličine E ∆L – razlika između vrijednosti P i E. a upotrijebljeni instrument za očitavanje razlike ∆L su najčešće precizni mehanički. Kalibracija referentnih etalona u akreditovanim laboratorijama vrši se direktnim ili uporednim metodama.  Tačnosti traženog mjerenja. Plan kalibracija mora biti zasnovan na bazi podataka koja u svakom momentu mora omogućiti:  Poznavanje raspoložive opreme za provođenje kalibracija unutar naznačenih granica  Određivanje unaprijed intervala i opreme koju treba kalibrirati u tim intervalima  Stavljanje van upotrebe nekalibriranih mjernih sredstava. Naročito je to obaveza u preduzećima koja su uspostavila ISO sistem kvaliteta. Kod mjerenja dužina ovom metodom. Akreditovane laboratorije svoju akreditaciju dobivaju od akreditacionog tijela prema postupku i odredbama zakona o akreditaciji. U Bosni i Hercegovini za akreditaciju je ovlaštena BATA. Pri tome se podrazumijeva da moraju posjedovati materijalne. Plan kalibriranja mjernih sredstava treba da sadrži: .  Uvjeta korištenja.  Učestalosti upotrebe. Cijene kalibracija mjernih instrumenata su dosta visoke.  Trenda podataka dobivenih prethodnom kalibracijom.  Preporuke proizvođača opreme.temperature.

 Preporuke za postupak kalibracije.vibracije. metrološkim propisima.  rezolucijom.  Spisak sredstava koje treba kalibrirati. 3. Svako mjerno sredstvo potpuno je definirano u bazi podataka i treba da je opisano:  Nazivom. Procedure kalibracije mjernog sredstva Kalibracije mjernih sredstava propisane su standardima. 2.  klasom tačnosti koja je povezana sa mjernom nesigurnosti. U industrijskim laboratorijama sljedivost se postiže prema etalonima u akreditovanim laboratorijama. Sljedivost se mora ostvariti prema šemi kalibracije kojom se osigurava sljedivost prema višem nivou.  tipom. Svi parametri laboratorija u kojima se vrše kalibracije moraju biti u propisanim granicama ( vlaga. 4. razloge kalibracije i referentne dokumente na koje se procedura oslanja. temperatura.  Podatke o održavanju ili promjenama koje mogu uticati na postupak i rezultate kalibracije. 5.  mjernim područjem. Područje primjene sadrži sve bitne karakteristike mjernog sredstva koje se kalibrira.  Rezultate ranijih kalibracija sa naznačenim dozvoljenim odstupanjima.  Moguća ograničenja u upotrebi i kalibracijama.9.  Definirane intervale kalibracija i sve druge potrebne podatke.  serijskim brojem. Prvo treba znati svrhu koja sadrži postupak kalibracije. uputama proizvođača i dr.) . Procedura uključuje i spisak etalona i mjernih uređaja pomoću kojih se provodi kalibracija. 4. buka itd. Svaka procedura kalibracije ima nekoliko koraka do potpune realizacije: 1.dijelova i cijelog mjernog sredstva. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 307  Propisani sistem za jedinstvenu klasifikaciju etalona i mjernih sredstava.

Slika 9. detekcija oštećenja i kvarova. najviši nivo mjerenja je nacionalni laboratorij za dužinu u kome je etalon interferometrijski komparator. 7.3.  Mjerenje i očitavanje izmjerenih vrijednosti. 5. Prijedlog kalibracionog sistema dužinskih mjerila Kako izgleda kalibracioni sistem od nacionalnog etalona do mjerila u nacionalnoj laboratoriji za dužine u Hrvatskoj prikazan je na slici 9. koji ima svoju mjernu nesigurnost "U" koja je najmanja u lancu sljedivosti. Sve pripreme etalona i mjerila za kalibraciju moraju biti izvršene.  Provjera funkcionalnosti i mogućnosti mjerenja. čišćenje.  Zapisi rezultata mjerenja. Sistem kalibracije jedinice dužine u Hrvatskoj Prvi.  Izrada izvještaja o kalibraciji.308 Proizvodna mjerenja 6. Kalibracija mjerila ima svoje faze:  Vizuelni pregled. .3. ujednačavanje temperatura. postavljanje.

najniži nivo. . predstavljaju mjerila koja se koriste u pogonu za direktna mjerenja na radnom komadu. Kalibriraju se uporednom metodom i direktnom metodom. Kalibracija graničnih mjerila vrši se direktnom metodom i to kalibracija:  Pasametara  Komparatora i mjernih satova  Mikrometara  Profil projektora. a ostala mjerila kalibriraju se direktnom metodom. Kalibracije se vrše uporednom metodom.  Mjerni mikroskopi Treći metrološki nivo je tehnička kontrola. Drugi metrološki nivo su laboratoriji industrijske metrologije.9. Pomoću graničnih mjerila direktnom metodom kalibriraju se :  Dužinski uređaji  Abbeovi dužinomjeri.  Šabloni.  Mašine i naprave.  Radionički mjerni uređaji. Ovo je samo jedan primjer sistema kalibracija.  kontaktni interferometri. čija mjerna nesigurnost je veća u odnosu na prvi nivo mjerenja. Na ovom nivou etaloni su:  granična mjerila klase tačnosti I . Granične mjerke se kalibriraju prema radnim etalonima uporednom metodom. Tu spadaju:  Granična mjerila III klase tačnosti  Mjerila sa preciznim vijkom  Mjerila sa nonijusom. što znači da može biti i drugačiji. Četvrti metrološki nivo.  elektronski komparatori i  ultraoptimetri. Granična mjerila klase II su etaloni na ovom nivou. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 309 Apsolutnom metodom se vrši kalibracija radnog etalona graničnih mjerki klase 0.

vlage i time zadržava svoja metrološka svojstva u periodu do kalibracije.  Tijelima za certificiranje proizvoda koja rade u skladu sa BAS EN 45011:2000  Tijelima za certificiranje osoba u skladu sa standardom ISO/IEC 17024:2006. prašine. znak kalibracije i slično. izvršioca kalibracija i njegove stručne i lične karakteristike.  Ocjenjivačima BATA-e u postupku utvrđivanja kompetentnosti Tijela za ocjenjivanje usklađenosti. standardi i održavanje mjerne opreme Da bi se ostvarila sljedivost rezultata mjerenja u skladu sa dokumentima EA- Evropske akreditacije i ILAC .310 Proizvodna mjerenja 6. Nakon kalibracije NMI izdaje certifikat kalibracije za referentni etalon. Ovlašteni laboratorij za kalibracije izdaje certifikat kalibracije za radni etalon ili tvornički etalon. Koliko fabrika ima odjeljenja u kojima se vrše kalibracije nakon kalibracije oni stavljaju na mjerilo znak ispitivanja ili neki drugi znak koji ukazuje da je mjerilo pregledano i kalibrirano. uz ispravno korištenje.  Inspekcijskim tijelima prema standardu BAS ISO/IEC 17020:2001. . Dokumenti.Međunarodne saradnje na akreditiranju laboratorija.  Faktori vezani za čovjeka. Kalibracioni centralni fabrički laboratorij izdaje nakon kalibracije certifikat o kalibraciji. Vrlo često je oprema pakovana i prilikom isporuke u kutije u kojima je zaštićena od promjene temperature. Jedan od koraka u održavanju je ispravno skladištenje opreme. Rezultati kalibracije Kvalitet urađene kalibracije zavisi od više faktora koji se mogu svrstati u četiri grupe:  Faktori vezani za nesavršenost mjernih metoda i mjernih uređaja.  Faktori okoline odnosno prostor u kome se vrše kalibracije.  Složenost i karakteristike mjernog objekta. 7. Postupkom kalibracija i ispitivanja mjerna i kontrolna oprema u svakom momentu mora biti u stanju gotovosti da se upotrijebi za izvršenje planiranih zadataka. uspostavljene su veze i sa drugim dokumentima:  Kalibracionim i ispitnim laboratorijama u skladu sa BAS ISO/IEC 17025:2006.

BIPM-u.  Napravi se izvještaj o dobivenim rezultatima koji je povjerljive prirode. Ako se vrše na najširem nivou. Cilj međulaboratorijskih poređenja je osposobljenost laboratorije uključujući kad god je to moguće i provjeru iskazane mjerne nesigurnosti.9.  Izvrši se provođenje mjerenja.  Napravi se plan kruženja i daju konačna uputstva.  Radnje koje treba izvršiti u cilju popravki tzv. kada uređaj kruži među sudionicima poređenja. Eurachemu ili EA. počinju u kalibracionom laboratoriju i završavaju se tamo. Izvještaj o međulaboratorijskim poređenjima treba da sadrži:  Izvještaje laboratorija. Međulaboratorijska poređenja se vrše radi upoređivanja rezultata mjerenja u više laboratorija. prema svijetu. Ako se poređenja žele ostvariti na nivou Evrope onda se to radi u Eurametu. kriterij En .  mjerila instrumenti ili  referencijski materijali.  Izvrši se izbor učesnika i referentnog laboratorija. Međulaboratorijska poređenja se mogu vršiti prema okruženju ili svijetu. Ako se radi o referentnom materijalu svaki sudionik međulaboratorijskih poređenja dobiva dio materijala koji je prethodno izmjeren u referentnom laboratoriju za koji se želi pokazati da ispunjava kriterije. svih činilaca međulaboratorijskih poređenja. Međulaboratorijska poređenja mogu biti:  Kružna. tada se vrše u EC tj. Priprema i izvođenje međulaboratorijskih poređenja se vrši u nekoliko koraka:  Daje se prijedlog nadležnim službama za potrebu provođenja međulaboratorijskih poređenja. Ako je nivo poređenja nacionalni onda se to vrši poređenje u nacionalnom akreditacionom tijelu. Ako je industrijski nivo poređenja onda se poređenja vrše na zahtjev i po izboru.  Zvjezdasta međulaboratorijska poređenja se odvijaju kada se uređaj vraća u referentni laboratorij svaki puta nakon što je sudionik prethodno završio mjerenje. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 311 Međulaboratorijske interkomparacije Izvođenje kalibracija na prenosivom uređaju koji može biti:  referencijski etalon.

312 Proizvodna mjerenja  Nacrt izvještaja i  Konačni izvještaj. odnosno rezultatima koji se tamo dobiju za mjerenje iste veličine. mjeriteljske sposobnosti Laboratorije za precizna mjerenja dužine. Mjerenja su uporediva samo ako je En < 1 Akreditovani laboratorij je određen svojim karakteristikama. Tako npr. ugla i hrapavosti FSB Zagreb. . ima karakteristike: Da bi se saznalo kakvi su stvarni rezultati koji se dobiju mjerenjima u laboratoriju i kako se vrše mjerenja u laboratoriju treba izaći iz laboratorija i izvršiti poređenja sa drugim laboratorijama.

10.Part 3: Use of calibrated workpieces or standards.zeiss.. [5] Neumann. Ten Years Of Innovation. in: Innovation Metrology Special Nr. (available on the internet: www.. R.: Koordinatenmesstechnik. Eigendruck Abteilung Austausch und Messtechnik. Carl Hanser Verlag. Verlag moderne Industrie.zeiss. N. [6] Scanning: The Revolution in Measuring Technology. in: Innovation Metrology Special Nr. Landsberg/Lech 2000. [3] Tomkinson.. Universität Wien 2000. Imkamp.: Specification for Productivity: Scanning Performance: MPETHP and MPEt according to DIN ISO 10360-4.: XVI IMEKO World Congress IMEKO 2000.J. T. H. Gawande. in: Durakbasa. VIII.: The VAST Navigator for increased productivity on coordinate measuring machines. M. et. Oberkochen 1999. Form und Lage.. H. D. [2] Pfeifer. Version: 2004-03 Geometrical Product Specifications (GPS) . Wanner. H. G.: Scanning on coordinate measuring machines. (available on the internet: www. page s3-s4.: Dynamic performance barrier of CMMs. [7] Bernhard.de/imt) .de/imt) [8] Imkamp. Osana. Carl Zeiss Industrielle Messtechnik GmbH. Carl Zeiss Industrielle Messtechnik GmbH. al. 6.. May 2004.. 6. topic 14: Measurement of Geometrical Quantities..Coordinate measuring machines (CMM): Technique for determining the uncertainty of measurement . Literatura 313 10 Literatura [1] Weckenmann. P. Oberkochen 2004. München 1999. Proceedings Vol. Flexible Meßstrategien für Maß. in: European Quality Today. A.: Industrial Co-Ordinate Metrology. D. J. [4] ISO/TS 15530-3. B. Napierala. Oberkochen 2004. Carl Zeiss Industrielle Messtechnik GmbH. Müller. A.

.Raja..J. Austria.Dong. Edited by H. Neuschaefer-Rube. W. Annals of the CIRP. M. A. Optical Methods for Dimensional Metrology in Production Engineering.K. S.Stout. 2003. Mahović: 2D and 3D Approach to Measuring Roughness Parameters. 257- 260.Mainsah. I. 1-6 June. Peggs. Traceability for Roughness Parameters Measured with Stylus Instruments. 2000. Curtis. N. Philadelphia. Tönshoff. Interpretation and Aplication.Brown. pages 222-235. Three Dimennsional Surface Topography.A. Farago. Institute of physics publishing. G.J. Lucca.A.N.Zahouani. Hocker. E. Finland.Lou. 1986. Pergamon Press.Dong. [16] D. [10] Grupa autora. H Kunzmann.Mainsah.Muralikrishnan.J. Whitehouse.1993. New York. P. waviness and form. Issue 2. [12] D. Engineering Metrology. Development of Methods for the Characterisation of Roughness in Three Dimension. D. [21] R.1994. [13] D.J. Penton Press. Wien. W. P.Lou. Recent advances in separation of roughness. B. 52/2:561-578. New Measurements-Challenges and Vision. T. Schulze. Annals of the CIRP.P. Optical Metrology of Surfaces.) [17] K. Teorija i tehnika mjerenja. New York. Chakraborty. J. 54/2:705-719. N.Schwenke. 51/2:685-699. E.1990. Measurement. (VIII-121-127. Handbook of surface and nanometrology. [22] L. H. pp. Anthony. EUR 15178 EN Report.: Statistical Procedures for Machine and Process Qualification.314 Proizvodna mjerenja [9] Dietrich. M. Proceedings of the XVI IMEKO World Congress. Precisin Engineering. [11] F.Stout. E. Pfeifer. 1994. Wiley- VCH Verlag GmbH ISBNs: 3-527-29558-5 (Hardcover). Fu. N. Volume 26. Mahović. Tampere. USA 1999. [19] J.J. [14] Sensors in Manufacturing. S.Indof. [20] H. T. Surfaces in Precision Engineering. XIV IMEKO World Congress. U. April 2002. C. Handbook of Dimensional Measurenen Industrial Press Inc.Blunt. [18] K. Microengineering and Nanotechnology. ElectronicSensors Applications Volume 1 [15] S.Sulivan. Annals of the CIRP.P. De Chiire. ASQ Quality Press. . 3-527-60002- 7 . L. 1997. Inasaki. podloge za vježbe FSB. H Kunzmann.Sulivan.

A. March-April 1998. 2000. 1992: Terms and definition used in connection with reference materials [40] ISO 10012-1.): Izražavanje nesigurnosti mjerenja pri kalibraciji [30] EAL-R1-SI (1997. Computer assisted holographic moiré contouring. Institut für Photogrammetrie und Bildverarbeitung.): VIM International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology [28] ISO 10012-1 (1993. No6. Kragujevac. C.): Supplement 1 to EAL-R2. Vol 103. Literatura 315 [23] V. Examples [31] Journal of Research of the National Institute of Standards and Technology. Uffenkamp: State of the art of high precision industrial photogrammetry. [35] ISO/IEC 17025. A practical guide to building and using your own interferometer.): Opći zahtjevi za ocjenjivanje i akreditiranje tijela za certificiranje/registriranje [34] Službeni glasnik BiH broj 29/2000. Technische Universität Braunschweig Germany [24] Interferometry and Telescopes.member SPIE [26] Miodrag Lazić: Mjerenje i kontrola. Vol 103. 1992: Quality assurance for measuring equipment – Part 1: Metrological Confirmation System for Measuring Equipment [41] WECC 19-1990: Smjernice za izražavanje mjerne nesigurnosti kod etaloniranja . [32] Standardi BAS ISO 8402 (1997.). [27] DIN (1994. Nor-Cec 1998. 1994: Quality management and quality assurance standards – Part 1: Guidelines for selection and use [37] ISO/IEC GUIDE 2. 1991: General tems and their celmitions conceming standardization and related activities [38] BIPM/EC/IFCC/ISO/IUPAC/IUPAP/OIML. 2003 by Ceravolo Optical Systems [25] Dr. 1999.): Zahtjevi za osiguranje kvaliteta mjerne opreme – Prvi dio: Sistem metrološkog potvrđivanja mjerne opreme [29] EAL-R2 (1997. Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta [33] NS/BASEN 45010 (1999. (E): Opći zahtjevi za kompetentnost laboratorija za ispitivanje i kalibracije [36] ISO 9000-1.10. Sciammarella. 1993: IM – Inemational Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology [39] ISO GUIDE 30. No6.

2000. Zenica. Lemeš S.316 Proizvodna mjerenja [42] Nermina Zaimović-Uzunović. Zbornik radova 2. Software engineering — Guidelines for the application of ISO 9001:2000 to computer software [53] ISO 10012:2003.: Vrste i načini različitih distribucija pri računanju mjerne nesigurnosti. Mašinski fakultet u Zenici [44] Nermina Zaimović-Uzunović.. Bosna i Hercegovina [47] Zaimović-Uzunović N. Bosna i Hercegovina [46] Zaimović-Uzunović N. predavanje na postdiplomskom studiju "Upravljanje kvalitetom". 2002: Metrologija. pp. Zbornik radova 1. 253-260. Quality management systems — Requirements [52] ISO/IEC 90003. Denjo D. Mašinski fakultet u Zenici [45] Zaimović-Uzunović N.: Složena vremenski ovisna sljedivost. General criteria for the operation of various types of bodies performing inspection [56] ISO/IEC Guide 43-1.. [48] ISO/IEC 17025 General requirements for the competence of testing and calibration laboratories Second edition 2005-05-15 [49] ISO 5725-6. Proficiency testing by interlaboratory comparisons — Part 1: Development and operation of proficiency testing schemes . Quality management systems — Fundamentals and vocabulary [51] ISO 9001:2000. međunarodnog naučno- stručnog skupa "Kvalitet 99". 274-278. pp.: Uticaj vremena na mjernu sljedivost u nacionalnim laboratorijama. 1997: Mjerna tehnika. predavanje na postdiplomskom studiju "Upravljanje kvalitetom". Zenica. Measurement management systems — Requirements for measurement processes and measuring equipment [54] ISO/IEC 17011.. Conformity assessment — General requirements for accreditation bodies accrediting conformity assessment bodies [55] ISO/IEC 17020. međunarodnog naučno-stručnog skupa "TMT 2000". 2002: Mjeriteljska infrastruktura. međunarodnog naučno-stručnog skupa "Kvalitet 2001". Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 6: Use in practice of accuracy values [50] ISO 9000:1. Mašinski fakultet u Zenici [43] Nermina Zaimović-Uzunović. Zenica. Zbornik radova 5.

E. 1992.: Principles for Measurement Systems.: Theoretical Fundamentals. [68] Beckwith.Vol. C.S. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 6: Use inpractice of accuracy values [63] Bentley. J. Elements of Change.: Mechanical Measurements.Munchen: Fachbuch Verlag Leipcig.. Literatura 317 [57] ISO/lEC Guide 43-2.10.vdi. 1998. 1990.3. T. [70] http://www. [67] Sydenham. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 3:Intermediate measures of the precision of a standard measurement method [61] ISO 5725-4.Adam Higler. Vol.fr [73] http://www.D.3. Beasley. Singapore: Longman.G.: Handbook of Measurement Science.de [74] http://www.: Engineering Measurements. P.Vol..H.ptb. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 1 General principles and definitions [59] ISO 5725-2. [69] Jones. Vol. 1985. 1990. [65] Figiola. A. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 2: Basic method for the determination of repeatability and reproducibility of a standard measurement method [60] ISO 5725-3. Proficiency testing by interlaboratory comparisons — Part 2: Selection and use ofproficiency testing schemes by laboratory accreditation bodies [58] ISO 5725-1. New York. 1989.: Taschenbuch der Messtechnik.: Instrument Science and Technology.E. R. J. Hope.V. Singapore: Longman. [66] Hoffmann. Maranoni. [64] Coolet.1.2: Practical Fundamentals. New York: John Wiley.Chichester: Wiley.D. B.gov [72] http://www. R D.nist. N.bipm. Addison- Wesley Publishing Company. 2000.. oiml.org [71] http://www.de/ .: Theory and design for Mechanical Measurements.P. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 4: Basic methods for the determination of the trueness of a standard measurement method [62] ISO 5725-6.

ed. CA.ba [92] http://www. . [95] Frigson.John Wiley& Sons.Mathews.be [80] http://www. 1995. [97] Taylor.hr [90] http://www. 1992.bipm.dzm. 1981. 1984.ilac.org [76] http://www.be [87] http://www. University Science Books: Sausalito. [96] Stanić.318 Proizvodna mjerenja [75] http://www. 3rd.fer. McGraw-Hill: New York.iso.hr [78] http://www.org [86] http://www. Experimentation: An Introduction to Measurement Theory and Experiment Design. Phillip R.: Metoda inženjerskih mjerenja.si [79] http://www.sist.D.hr [91] http://www. I.org [77] http://www. Keith Robinson.org [82] http://www.org [83] http://www.: Practical Guide to Experimental Design.welmec. 2nd.basmp. Data Reduction and Error Analysis for the Physical Sciences. ed. 2nd. Beograd. ed.Univerzitet u Novom Sadu. NJ.L.iec.cenelec. Univerzitet u Beogradu.ilac. D. and D.1997.jus.org [81] http://www.gov. 1997. Prentice Hall: Englewood Cliffs.oiml. John. An Introduction to Error Analysis. New York..akreditacija.mirs. [98] Bevington.consortia.. Novi Sad.cenorm.org.C. N.: Primena statističkoh metoda u istraživanjima i procesima proizvodnje. J.iso.cenorm.si [93] http://www.org [85] http://www.org [84] http://www.yu [94] Pantelić.Inc.org [88] http://www. [99] Baird.org [89] http://www.

Surface Texture. Stephanie Bell. (Cook Book).Filtration . 2nd. 1994 edition [109] Ignacio Lira: Evaluating the measurement uncertainty: fundamentals and practical guidance. 1/2002 : June 2002 [105] Quantifying uncertainty in analytical measurement.G17: 2002 [102] EA Guidelines on the expression of uncertainty in quantitative testing . ed. Literatura 319 [100] Measurement uncertainty leaflet (SP INFO 2000 27 uncertainty pdf). [104] Measurement uncertainty in testing.Terms Definitions and Surface Texture Parameters . EA-4/16 [103] Expression of the uncertainty of measurement in calibration. ISBN 0-7503- 0840-0 [110] Fluke Calibration: Philosophy and Practice. WA. ILAC . 1999. EAL - 4/02. 1 [106] A beginner's guide to uncertainty of measurement. Kuyatt: Guideline for evaluating and expressing the uncertainty of NIST measurement results. Magnus Holmgren et al. SP Swedish National Testing and Research Institute [101] Introducing the concept of uncertainty of measurement in testing in association with the application of the standard ISO / IEC 17025. Second edition QUAM : 2000. NATA.Metrological characteristics of phase correct filters [114] ISO WD 16610-61 GPS . EURACHEM / CITAC Guide CG4. Taylor and Chris E. Eurolab technical report N°. 1994. December 1999. Measurement good practice guide N° 11. Teddington. UK [107] Ron Cook: Assessment of uncertainties of measurement for calibration and testing laboratories. Fluke Corporation: Everett.Linear Areals Filters-Gaussian [115] ISO CD 25178-2 GPS Surface texture Areal Part 2. Digital Surf [113] ISO 11562 GPS . NIST Technical Note 1297. ISBN 0-909307-46- [108] Barry N. NPL Measurement Good Practice Guide No 37 [112] Francois Blateyron: New 3D Parameters and Filtration Techniques for Surface Metrology. [111] Richard Leach: The Measurement of Surface Texture Using Stylus Instruments. National Physical Laboratory. Institute of Physics Publishing.Profile method.10. (CSIRO National Measurement Laboratory).

recognition.Thomson: Fundamentals Dimensional Metrology.2001. [130] Richard Leach: The Measurement of Surface Texture Using Stylus Instruments.Guide No37.2002.Guide No41.History of Length Measurement Beginners Guide to the History of Length Measurement [124] David Flack and John Hannaford: Fundamental Good Practice in Dimensional Metrology. predavanja na postdiplomskom studiju. Measurement Good practice. 2004. NPL.320 Proizvodna mjerenja [116] ISO CD 25178-2 GPS Surface texture Areal Part 3. [125] David Flack: CMM Measurement.2002. Measurement Good practice. conservation and documentation [123] NPL Guide. Joint Committee for Guides in Metrology JCGM. 2002. Banja Luka.2001.Guide No43.Harlow. Specification Operators.Guide No42.2002. use. Measurement Good practice. [126] David Flack: CMM Probing. [129] David Flack: CMM Verification. R. NPL. [120] Ted Bush. .Guide No40. Measurement Good practice.R. [127] David Flack: CMM Strategies. Final draft. [128] David Flack: Calipers and micrometers.September 2006.Seferović: Metrologija u sistemu upravljanja kvalitetom. NPL.2001. 2001. [121] E. NPL. Measurement Good practice. Measurement Good practice. Zenica.2001. Mašinski fakultet. Measurement Good practice.Guide No36. NPL. [119] Evaluation of measurement data — Supplement 1 to the “Guide to the expression of uncertainty in measurement” —Propagation of distributions using a Monte Carlo method. NPL. [131] Keith Birch: Estimating Uncertainty in Testing. [117] ISO 12086 GPS-Surface Texture Profile Method Motifs Parameters [118] Dušan Ješić: Merna tehnika.Delmar Publishers.1997. NPL.Guide No43. Choice. NPL. [122] OIML D 8 Edition 2004 (E)Measurement standards.

...................................59 ........ Uvod .................21 2.......................... Planiranje ispitivanja proizvoda............................................. Pregled mjerne i ispitne opreme .............................................................................................23 3...9 5......1 1......21 1...15 6.. Procedure proizvodnih mjerenja .......................... SI jedinice u proizvodnim mjerenjima...........................................................16 7...... mjerenje i kontrola .......................17 9..........................16 8........................................... Kontrola i prikupljanje podataka .......... Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja ..................................... Ocjena podataka dobivenih mjerenjem................................Sadržaj 321 Sadržaj 1 Proizvodna mjerenja i kvalitet......................................................................3 3........................53 2..........54 3.................19 2 Osnove proizvodnih mjerenja ........6 4.....................1 2........................................................................................................ Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima .......................... Uvod ................................................ Granična mjerila za dužinu ........................................................................................................................27 4....................................................................................................................... Tolerancije i tolerancijska mjerila ......................... Uvod ....................................34 3 Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova . Ispitivanje.... Historijski razvoj proizvodnih mjerenja ............... Proizvodna mjerenja i upravljanje kvalitetom .........................................53 1................................

.................................................................................................................. 118 4................................. 113 2......... Podjele i tipovi senzora za proizvodna mjerenja..................................................................... 165 2......... Interferometrija ................................ 81 5..... 151 1. 206 7...................... 167 3........................................................................... 124 5........ Uvod.................................................................................. Mjerila sa nonijusom..... Mjerna nesigurnost.......... 154 3......................................... 135 6.................. Osnovni principi mjerenja.......... Mjerenje dužina i uglova.................................................................. 113 3.............................................................. 156 6 Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa ........322 Proizvodna mjerenja 4............................. Vrste grešaka proizvodnih mjerenja ..... 106 7. 211 .......... Mjerenje i kontrola uglova.............................. Ostale metode............... Klasifikacija grešaka mjernog sistema....................................... Električni senzori.. Proizvodni procesi i mjerna nesigurnost .............................................. 202 6...................................................................... direktni i inkrementalni.............. 165 1......... 172 4.................... 99 6.............................................. Uvod......................... Principi i klasifikacija optike .................................................. 146 5 Električni senzori u proizvodnim mjerenjima .................. Uvod.............. Laserska metrologija ................ 151 2.......................................................................................................................................... 189 5................. Kontrolne karte ..................................................................................................... Karakteristike mjerne i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja ............. Elementi i dijelovi uređaja za optička mjerenja............................. Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave grešaka .......................... 113 1...................... 145 7.................................................................. 108 4 Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima................................

................253 8 Mjerenje karakteristika površina.............................................................................237 7................310 7...............................................224 5...... Principi koordinatne metrologije ..303 1.... Sljedivost etalona dužine .............................................................................................219 4............................. Tipovi koordinatnih mjernih mašina...............215 1..............................................................................................304 3............313 .................................................................................................................................................................................... Sistemi sondi..................................308 6.................................. Mjerna oprema za mjerenje odstupanja od oblika ............. Procedure kalibracije .............................................................................................................................................230 6.....................216 3............................................................................... Kontrolni sistemi i software za CMM ...................................... Strukturni dijelovi CMM .Sadržaj 323 7 Osnove koordinatne metrologije ........306 4............................................................. Mjerenje hrapavosti površina....215 2....................................................... Plan kalibracije mjernih sredstava .............307 5.........262 3.................... Dokumenti i standardi............................. Šema kalibracije mjerila za dužinu ...... Uvod ........................................................................................ Evaluacija koordinatnih mjernih mašina ..........303 2................................................. Uvod ............................................ Rezultati kalibracije .......................................259 2...310 10 Literatura ....................................259 1.....................................................................274 9 Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja ........ Uvod ........

Pretovarno klasirni sistemi industriji i metalurgiji .Motorski zaštitni sklopnici .Kontrola.Redne stezaljke .Razvodi sa osiguračima .1500 x 3000 mm  Usluge .Industrijska montaža .Proizvodni program:  Mašinska proizvodnja .Proizvodne hale .Industrijske platforme .Transportna oprema .Oprema za energetiku i procesnu industriju .Stepeništa i tornjevi . procesnoj .Čelični nosači velikih cijevnih sistema  Elektrooprema u "S" izvedbi .Usluge dizalica  Čelične konstrukcije .Reparature u rudarstvu.Prese i kalibratori u otvorenoj i "S" izvedbi .Reparature elekričnih uređaja u otvorenoj i "S" .ByStar 4020 2800 W (Laser) - 2000 x 4000 mm .Razvodne kutije  Lasersko rezanje metala i nemetala .Odbojne ograde .Reduktori za jamske uslove rada izvedbi . ispitivanje. energetici. mjerenje električnih uređaja .Magacini .Projektovanje i inžinjering u registrovanim djelatnostima .Prekidači .Hidraulični agregati .Nadstrešnice .By Vention 3015 2800 W (Laser) .Potporni izolatori .

godine zvanično je uručena AKREDITACIJA kojom se potvrđuje da "DELTA PETROL" Kakanj. remontu. Dana 15. za obavljanje kalibracije Certifikat se odnosi na: mehaničko i mašinsko mjernih instrumenata čišćenje podzemnih i nadzemnih rezervoara i protoka tečnosti. kalibraciju mjerila protoka naftnih derivata i kalibraciju podzemnih i nadzemnih rezervoara. mjerila protoka naftnih derivata koji se koriste u naftnoj industriji.  Izgradnja. Kakanj je Kakanj ispunjava 23. Laboratorij za ispitivanje i kalibraciju mjerila protoka (volumena) tečnih naftnih derivata Čatići bb.com "DELTA PETROL" Kakanj.08. sanaciji. Djelatnosti:  Kalibracija podzemnih i nadzemih rezervoara.  Mehaničko i mašinsko čišćenje podzemnih i nadzemih rezervoara.com Web: http://www. d.delta-petrol. mjerila protoka na fiksnim instalacijama i terminalima i kalibracija pumpnih automata koji se ugrađuju na benzinskim stanicama. servisiranju i održavanju benzinskih stanica na cjelokupnom prostoru Bosne i Hercegovine.01. .o. kao i otpadnih ulja od naftnih derivata i obrada zauljenih mjernih instrumenata za voda postupcima separacije sa konačnim volumen tečnosti..2003. zbrinjavanje uključujući i vodu. zbrinjavanjem. cijevnih sistema i postrojenja u procesnoj industriji. Adresa: ul. d.  Prikupljanje i skladištenje ulja i masti naftnog porijekla i kontaminirane zemlje od naftnih derivata.o. servis i održavanje benzinskih stanica. separatora od nafte i naftnih derivata. 72240 Kakanj.o. je specijalizirana firma za izvođenje radova na ispitivanju i kalibraciji mjerila protoka (volumena) naftnih derivata u naftnoj industriji. Bosna i Hercegovina Telefon: ++387 32 55 22 11 (Finansijsko-komercijalna služba) ++387 32 77 55 75 (Ispitna/kalibraciona stanica) ++387 32 77 53 22 (Rukovodilac Laboratorije) E-mail: info@delta-petrol. kao i na benzinsku stanicu. Firmi "DELTA PETROL" d. Pored toga izvodi radove na izgradnji. Alije Izetbegovića bb Lamela P+4+M.o.  Ugradnja monitoring sistema za kontrolu nivoa goriva u rezervoarima. dodijeljen Certifikat ISO 14001:2004 zahtjeve standarda BAS koji potvrđuje da je proveden audit sistema EN ISO/IEC 17025 u upravljanja i utvrđena usaglašenost sa zahtjevima pogledu osposobljenosti norme ISO 14001:2004.2006.o.o.

Denjo. kao EU Tempus projekat SCM C004A06-2006. V. Lemeš. S. Članica je Savjeta za mjeriteljstvo BiH. godine mu je odobrena tema doktorske disertacije na Univerzitetu u Ljubljani. godine. Voditeljica je Laboratorije za mjernu tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Daut Denjo je docent na Mašinskom fakultetu u Mostaru. a PROIZVODNA 2006. organizovala je prvi postdiplomski studij iz metrologije u Bosni i Hercegovini.dr.mr. U saradnji sa univerzitetima iz Njemačke i Slovenije.O autorima: PROIZVODNA MJERENJA N. Zaimović-Uzunović. Objavio je niz naučnih radova o primjeni informacionih tehnologija u mjerenjima.as.dr. Nermina Zaimović-Uzunović je redovni profesor na Mašinskom fakultetu u Zenici i šefica Katedre za automatizaciju i metrologiju Univerziteta u Zenici. Autorica više knjiga iz oblasti metrologije. Magistrirao je 2002. Nakon dugogodišnjeg iskustva na poslovima proizvodnih mjerenja u vazduhoplovnoj industriji "Soko" Mostar. MJERENJA Doc. V. 2009 Univerzitet u Zenici Nermina Zaimović-Uzunović Samir Lemeš Daut Denjo Almira Softić . D.as. Softić Prof. godine. od 2002. A. Slovenija. Članica je Tehničkog komiteta BAS/TC 38: Dimenzionalne i geometrijske specifikacije proizvoda. Almira Softić je viši asistent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu iz oblasti kvaliteta i mjerne tehnike. godine zaposlen je na Fakultetu. godine na Univerzitetu u Sarajevu.mr. Samir Lemeš je viši asistent na Mašinskom fakultetu u Zenici. Doktorirao je na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru 2009.