You are on page 1of 331

O autorima

:

PROIZVODNA MJERENJA
N. Zaimović-Uzunović, S. Lemeš, D. Denjo, A. Softić
Prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović je redovni profesor na
Mašinskom fakultetu u Zenici i šefica Katedre za automatizaciju i
metrologiju Univerziteta u Zenici. U saradnji sa univerzitetima iz
Njemačke i Slovenije, organizovala je prvi postdiplomski studij iz
metrologije u Bosni i Hercegovini, kao EU Tempus projekat SCM
C004A06-2006. Članica je Savjeta za mjeriteljstvo BiH. Autorica više
knjiga iz oblasti metrologije.

V.as.mr. Samir Lemeš je viši asistent na Mašinskom fakultetu u
Zenici. Magistrirao je 2002. godine na Univerzitetu u Sarajevu, a
PROIZVODNA
2006. godine mu je odobrena tema doktorske disertacije na
Univerzitetu u Ljubljani, Slovenija. Objavio je niz naučnih radova o
primjeni informacionih tehnologija u mjerenjima.
MJERENJA
Doc.dr. Daut Denjo je docent na Mašinskom fakultetu u Mostaru.
godine. Nakon dugogodišnjeg iskustva na poslovima proizvodnih
mjerenja u vazduhoplovnoj industriji "Soko" Mostar, od 2002. godine
zaposlen je na Fakultetu. Doktorirao je na Univerzitetu "Džemal
Bijedić" u Mostaru 2009. godine.

V.as.mr. Almira Softić je viši asistent na Mašinskom fakultetu u
Sarajevu iz oblasti kvaliteta i mjerne tehnike. Voditeljica je
Laboratorije za mjernu tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu.
Članica je Tehničkog komiteta BAS/TC 38: Dimenzionalne i
geometrijske specifikacije proizvoda.

2009
Univerzitet
u Zenici
Nermina Zaimović-Uzunović
Samir Lemeš
Daut Denjo
Almira Softić

UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

Nermina Zaimović-Uzunović
Samir Lemeš
Daut Denjo
Almira Softić

PROIZVODNA MJERENJA

Zenica, 2009. godine

Prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović, dipl.inž.maš.
V.as.mr. Samir Lemeš, dipl.inž.maš.
Doc.dr. Daut Denjo, dipl.inž.maš.
V.as.mr. Almira Softić, dipl.inž.maš.

PROIZVODNA MJERENJA
prvo izdanje

Izdavač:
Univerzitet u Zenici, Mašinski fakultet

Za izdavača:
V.prof.dr. Dušan Vukojević, dipl.inž.maš.

Recenzenti:
V.prof.dr. Smail Klarić, dipl.inž.maš.
V.prof.dr. Sabahudin Ekinović, dipl.inž.maš.

-------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

681.2.08(075.8)

PROIZVODNA mjerenja / Nermina Zaimović-Uzunović
... [et al.]. - 1. izd. - Zenica : Mašinski
fakultet, 2009. - 323 str. : ilustr. ; 24 cm

Bibliografija: str. 313-320

ISBN 978-9958-617-44-7
1. Zaimović-Uzunović, Nermina. - I. Uzunović,
Nermina Zaimović- vidi Zaimović-Uzunović, Nermina
COBISS.BH-ID 17619462
-------------------------------------------------

Na sjednici od 24.05.2007. godine Nastavno-naučno vijeće Mašinskog fakulteta u Zenici donijelo
je odluku o odobravanju izrade udžbenika "Proizvodna mjerenja" autora Nermine Zaimović-
Uzunović, Samira Lemeša, Dauta Denje, Almire Softić.

Odlukom broj 01-108-313-2455/09 donesenoj na sjednici od 12.10.2009, Senat Univerziteta u
Zenici je odobrio izdavanje ove knjige kao univerzitetskog udžbenika.

Neovlašteno umnožavanje i preštampavanje ove knjige ili njenog dijela predstavlja krivično djelo
iz člana 100 Zakona o autorskim pravima (Sl. list R BiH 2/92 i 13/94).

Predgovor prvom izdanju

Proizvodna mjerenja predstavljaju dio ukupnih mjerenja koji se najviše
primjenjuju u izradi proizvoda ili kontroli procesa. Nagli razvoj informatičkih i
elektroničkih tehnologija rijetko je u kojoj oblasti tako dobro implementiran kao
u mjerenjima u proizvodnji.
Osim instrumenata i mjernih sredstava koja se mogu nazvati klasičnim ili
mehaničkim razvila se i ubrzano se razvija čitava lepeza uređaja kojima se
trebaju ostvariti što tačnija i preciznija mjerenja. Dosta korištene mehaničke
mjerne instrumente neće i ne treba da zamijene u potpunosti optički,
elektronički i laserski mjerni sistemi. Međutim, potreba za različitim
mjerenjima predstavlja izazov za metrologiju.
Ako se govori o budućnosti i tehničkom napretku onda to sigurno nije moguće
napraviti bez razvoja mjernih sistema koji će doprinijeti razvoju novih
proizvoda ali i u drugim naukama. Nanotehnologije, promjena lasera u
uređajima za mjerenja, optoelektronika, predstavljaju osnovu za razvoj drugih
nauka.
Sve to nije moguće uspostaviti i harmonizirati bez posebno organizirane
metrološke infrastrukture nacionalnog i međunarodnog nivoa. Globalna
ekonomija i razmjena roba je uticala da su se u posljednjih par godina
uspostavili sistemi "povjerenja" u mjerenjima koje moraju da prihvate sve
zemlje ukoliko žele da budu dio civilizacije i da učestvuju u međunarodnoj
trgovini. Zato su etaloni za dimenzionalnu metrologiju i njihova sljedivost
prema etalonima manje mjerene nesigurnosti osnov i uslov za kvalitetan
proizvod i njegovo plasiranje na međunarodno tržište.
Ova knjiga nastala je iz potrebe da se popuni prazan prostor koji u oblasti
dimenzionalnih mjerenja postoji na prostorima BHS jezika. Nije problem naći
materijale koji sasvim dobro obrađuju stare metode i sredstva mjerenja u
proizvodnji. Nešto je drugačija situacija ako se pokuša naći studentima
pristupačna udžbenička literatura koja tretira novije teme, metode i tehnike
mjerenja. Smatramo da obrazovanje studenata u ovim godinama treba da ponudi
i ono što će se razvijati i u narednom periodu i čime će se inženjeri baviti u
budućnosti.
Zato je uložen napor da se takve teme: tehnologija trokoordinatnih mjerenja,
optoelektroničke metode i savremena sredstva za mjerenja površina opišu u
ovom udžbeniku i da sa znanjem koji studenti ponesu mogu biti kompetitivni u
Evropi znanja kojoj težimo.
Udžbenik je namijenjen, prije svega, studentima mašinskih fakulteta, kako
dodiplomskog tako i dijelom postdiplomskog studija. U kreiranju i davanju
ideja učestvovali su koautori koji drže predavanja i vježbe na mašinskim
fakultetima: Univerziteta u Zenici (Prof.dr. Nermina Zaimović-Uzunović,

doktorant v.as.mr. Samir Lemeš), Univerziteta u Sarajevu (v.as.mr. Almira
Softić) i Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru (doc.dr. Daut Denjo).
Očekujemo da će udžbenik pomoći studentima na ovim, ali i drugim
univerzitetima da nauče predmet koji pokriva oblast mjerenja u proizvodnji.
Osim toga, očekujemo i radovalo bi nas da se i oni inženjeri koji su se u praksi
susreli ili će morati da rade sa novim tehnologijama mjerenja, upoznaju sa
sadržajem knjige i primijene ova znanja u praksi.
Koristim priliku da pomenem da je dosta ideja ugrađenih u materijal udžbenika
rezultat dugogodišnje saradnje sa Prof.dr. Albertom Weckenmannom,
voditeljem Katedre za Upravljanje kvalitetom i proizvodna mjerenja QFM
Univerziteta u Erlangenu u Njemačkoj, koja je lider za ovu oblast u svjetskim
relacijama.

Zenica, septembar 2009. godine

1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 1

1 Proizvodna mjerenja i kvalitet

1. Uvod
2. Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja
3. Historijski razvoj proizvodnih mjerenja
4. Proizvodna mjerenja i upravljanje kvalitetom
5. Procedure proizvodnih mjerenja
6. Planiranje ispitivanja proizvoda
7. Kontrola i prikupljanje podataka
8. Ocjena podataka dobivenih mjerenjem
9. Pregled mjerne i ispitne opreme

1. Uvod
Proizvodna mjerenja predstavljaju skup aktivnosti koje povezuju dijelove
procesa putem mjerenja, ispitivanja i kontrole. Ako se pod razvojem proizvoda
podrazumijevaju sve faze u razvoju od ideje do proizvoda u rukama kupca,
može se reći da se mjerenje vrši u svim fazama razvoja proizvoda.
Mjerenjima se postiže optimizacija:
 proizvodnje,
 ispitivanja,
 konstrukcije.
Optimizacija proizvodnje direktno je povezana sa cijenom proizvoda, pa je za
svakog proizvođača važno znati odgovore na niz pitanja koja se odnose na
tačnost rada mašina. Radna gotovost mašine također se procjenjuje mjerenjem.
Da li je postojeće tehnologija dobra i isplativa ili treba mijenjati postojeću, opet
se odgovor dobiva korištenjem mjerenja.
Svakoj proizvodnji prije početka prethodi faza ispitivanja i analize troškova
koje će pratiti proizvodnju. Proizvod u mašinstvu se analizira i ispituje
višestruko, naročito tolerancije. Svako povećanje tolerancija smanjuje troškove
izrade i pojednostavljuje i pojeftinjuje kontrolu. Adekvatna mjerna sredstva

a najvažniji korak u tom cilju se postiže provođenjem mjerenja. Alat utiče na kvalitet proizvoda svojim karakteristikama. Direktno utiču na proizvod i izvor su nesigurnosti. Mjerno sredstvo je sigurno tek onda kad je provjereno prema pravilima sa kojima će se suglasiti i kupci i proizvođači. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je pojam kvaliteta proizvoda neodvojiv od postupaka mjerenja. Mašina ili proizvodni sistem se periodično kontrolira. Od stanja mašine i uređaja koja se koriste u proizvodnji radnog komada direktno zavisi kvalitet proizvoda. Današnja proizvodnja i trgovina zahtijeva povjerenje između kupaca i proizvođača ostvareno na stalnoj kontroli mjerila koja se ostvaruje putem niza poređenja kako na nacionalnom tako i .2 Proizvodna mjerenja dodatno smanjuju troškove izrade proizvoda.  smanjenju broja operacija u proizvodnji i  povećanim zahtjevima za postizanje kvaliteta. testira. materijale proizvoda pa tek onda donositi odluke o proizvodnji date konstrukcije. odnosno proizvoda. Bespotrebna i skupa mjerenja treba reducirat i uskladiti sa realnim potrebama ispitivanja proizvoda. kontrolira ili poredi. ispituje.  mašina ili  mjerno sredstvo koje treba provjeriti. Optimiranje konstrukcije obuhvata smanjenje mogućnosti i granice do kojih se može mijenjati neko konstruktivno rješenje. funkcionalna namjena i materijal koji se koristi bili najekonomičnije i najsvrsishodnije primijenjeni i uobličeni u proizvod za tržište. Radni komad se mjeri i kontrolira kako bi njegove željene geometrijske karakteristike. U postupku optimiranja treba sagledati tolerancije alata. Sve pomenute aktivnosti optimizacije su funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja. i mjere parametri procesa kako bi se zadržala stabilnost procesa i karakteristike proizvoda koje se žele dobiti. Proizvod koji se. može biti:  radni komad. a da ne dođe do promjene osnovnih karakteristika proizvoda i njegove funkcionalnosti. mjeri. U općem slučaju mjerenja u proizvodnji vode ka:  visokom stepenu automatizacije. Alati se moraju kontrolirati u toku eksploatacije i mjeriti prilikom izrade. Postupci mjerenja su važne karike u kontroli kvaliteta. Osnovna uloga proizvodnih mjerenja je postizanje kvaliteta proizvoda.  alat.

2.  karakteristike geometrije. 2. Osnovni zadaci proizvodnih mjerenja Svaki proizvod karakteriziraju njegove osobine koje se zovu parametri proizvoda. Parametri proizvoda prikazani su na slici 1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 3 međunarodnom nivou. Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja Osnovni zadaci proizvodnih mjerenja prikazani su na slici 1. Kontrola oblika radnog komada Kontrola procesa Osnovni zadaci Kalibracija u cilju proizvodnih mjerila poboljšanja mjerenja ISO 100152 kvaliteta procesa Planiranje proizvodnje.  funkcionalne karakteristike proizvoda. . materijal.1. boja. štede materijalna sredstva i proizvod prije dolazi na tržište.1. Parametri proizvoda su mjerljivi i oni određuju kvalitet proizvoda.1. Time se postiže povjerenje. Svi parametri mogu se svrstati u:  osobine materijala. stanje i kvalitet površine i druge. podaci za određivanje troškova Slika 1. Parametri proizvoda su dimenzije. mehaničke karakteristike. a smanjuje vrijeme potrebno za kontrolu. težina. Proizvodna mjerenja i kontrola proizvoda su dio procesa zasnovanih na istim principima proizvodnih mjerenja.

4 Proizvodna mjerenja Ispitivanje Kontrola Ispitivanje materijala funkcionalnosti geometrijskih karakteristika . Kontrola funkcija proizvoda vrši se poslije proizvodnje pa su to istovremeno i postprocesna ispitivanja. . . Modul elastičnosti E.Mjerenje buke Slika 1.Statička ispitivanja . Ispitivanja funkcionalnosti proizvoda mogu se vršiti ručno ili automatski. Najčešća ispitivanja funkcionalnih karakteristika obuhvataju statička ispitivanja. Mjerenja se vrše direktno na radnom komadu. Mjerenje karakteristika proizvoda Ispitivanje materijala se obavlja prije samog procesa proizvodnje pa se svi ovi koraci i postupci mogu smatrati predprocesnim mjerenjima. Ponekad se proizvodna mjerenja označavaju i kao procesna mjerenja. To je u stvari mjerenje i kontrola oblika. sklopljen u sklop poslije čega na njemu nema planiranih zahvata. Na specijalnim uređajima i probnim stolovima ispituju se karakteristike pumpi. Mjerenja su uvijek tijesno povezana sa uslovima proizvodnje i sve većim zahtjevima za poboljšanje kvaliteta proizvoda. dinamička ispitivanja. Dosta funkcionalnih testova vrši se na specijalnim mašinama i uređajima namjenski dizajniranim za određeni proizvod ili ispitivanje neke karakteristike.Dinamička . Ispitivanje materijala spada u predprocesna ispitivanja i nije predmet razmatranja u oblasti proizvodnih mjerenja. ispitivanja . Pukotine karakteristike . mikrostruktura materijala. količina i vrsta uključaka. Proizvodna mjerenja obuhvataju sva mjerenja koja se vrše u toku izrade proizvoda od početka do kraja izrade radnog komada. Mikrostruktura . dimenzija. Funkcionalna ispitivanja mogu biti i vremenski određena ukoliko to zahtijeva postupak provjere neke od funkcionalnih karakteristika proizvoda. Ispitivanje funkcionalnosti proizvoda ne pripada oblasti mjerenja i ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda. pukotine. . Položaja . Funkcionalnost proizvoda se ispituje nakon što je proizvod izrađen. provjeru vibracionih karakteristika ili mjerenje buke. Oblika . Oko 90% svih mjerenja obuhvata mjerenja geometrijskih karakteristika proizvoda. Zupčanici se ispituju spregnuti u parovima.2. Prije proizvodnje treba ispitati karakteristike materijala od kog je proizvod napravljen.Vibracione . termičke karakteristike i sl. Kvaliteta površine . Tvrdoća.3. Modul klizanja G. položaja i kvaliteta površina proizvoda. Dimenzije . Te karakteristike su najčešće moduli elastičnosti i klizanja. slika 1. hemijski sastav.

10% cca. pukotine . hemijski sastav . 80-90% proizvoda udio vrsta površina na cca. orijentacija .hrapavost .dimenzije.lopatice turbina (npr. makrostruktura .ostali komadi nastali .rotaciono simetrični oblici .. mikrostruktura .izvedene geometrijskih oblika opisano .oblik. modul elastičnosti .3.eksperimentalni . 85% cca. 5% dimenzije + oblik materijal i konstitucija karakteristika površine . procesi ispitivanje operativnih sklopova i podataka mašina cca. tvrdoća hrapavost. Podjela i zadaci inženjerskih mjerenja .mikrostruktura .posude za tok dizajn fluida .navoj "stvarno" ostale nepravilne . . kristalna struktura na cca.odstupanje od uglovi .. .digitalizacija . oblik. Proizvodna mjerenja i kvalitet 5 mjerni zadaci u mašinstvu proizvod funkcije resursi i oprema za praćenje proizvoda. hrapavost) .dizajnerov opis . . oblik .mikrostruktura . čvrstoća .odstupanje od položaja Slika 1. naprezanje veličina.zupčanik nepravilne površine kombinovanjem pravilnih . valovitost . 10-20% proizvoda pravilna geometrija zakrivljene površine uglavnom: pravilne površine nepravilne površine .makrostruktura . orijentacija ili proizvodnju .mikrostruktura . udaljenosti. lokacija. oblik površina za CAD oblika .prizmatični oblici .1.makrostruktura .matematski površine . ugao .

Da bi se to ostvarilo treba zadovoljiti osnovne uslove razmjenljivosti proizvoda prikazane na slici 1. Danas se smatra da se prihvatljiva greška kreće u ppm (parts per milion).odabir mjernog.  postavljanja automatske kontrole gdje god je to moguće u procesu. Preventivno izbjegavanje grešaka. Osim propisanih često se vrše i dodatne kontrole kako bi se izbjegle neke greške. 3.  minimizacije nivoa grešaka u procesu.definicija referentne .određivanje lanca dimenzija . Takav kvalitet se može ostvariti kontrolom i provođenjem slijedećih mjera:  kontrola u toku cijelog procesa.predmet su uspostave sistema kvaliteta i težnje da se proizvod isporuči tržištu na zadovoljstvo kupaca.određen stepen tačnosti dimenzija i geometrije dozvoljena odstupanja. pa su i postupci mjerenja automatizirani. Od najranijeg razdoblja starog i srednjeg vijeka koristile su se mjere kao osnova za mjerenja. Osnovni uslovi za razmjenjivost proizvoda Mjerenja i kontrole koje se vrše na radnom komadu i proizvodu često nisu dovoljni da ispune sve zahtjeve tržišta. predviđanje slabih mjesta u procesu. U globalnom tržištu proizvod se u cijelosti ne izrađuje na jednom mjestu.određivanje veza i ispitivanja usklađivanje tolerancija . a minimizirale one koje je nemoguće izbjeći. To se radi zbog ubrzanja procesa izlaska proizvoda na tržište i niza drugih razloga.6 Proizvodna mjerenja Današnja proizvodnja je u velikoj mjeri automatizirana. SI sistem jedinica ISO sistem tolerancija .metod pregleda . Historijski razvoj proizvodnih mjerenja Mnogo prije industrijske ere ljudi su iskazivali potrebu da porede geometrijske veličine kojima su se karakterizirali različiti proizvodi.4. Time se smanjuje vrijeme izrade proizvoda.određen sistem tolerancije . U 17-om i .matrični sistem . Proizvodi izrađeni na različitim mašinama i kontrolirani različitom opremom moraju činiti jednu funkcionalnu cjelinu.pregled karakteristika i granice . IT tabele . Uspostavom metoda za totalno upravljanje kvalitetom i korištenjem alata upravljanja kvalitetom mogu se postići postavljeni ciljevi. Najčešće se složeni proizvodi sklapaju na jednom mjestu od dijelova koji se proizvode na različitim stranama svijeta.standardne serije brojeva Sistem ispitivanja Sistem usklađivanja . npr. ispitnog i kontrolnog dijelova i sklopova sistema Slika 1.4.

Mjerna sredstva. Osiguranje kvaliteta proizvoda može se postići na liniji i izvan linije proizvodnje. slika 1. datiraju od 9-og vijeka. Prvi profil projektor razvijen je 1920. Slika 1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 7 18-om vijeku izvršene su pripreme i usvojena jedinica za dužinu. kontrola dimenzija i uopšte geometrijskih karakteristika. a prvi pneumatski mjerni uređaj razvijen je tridesetih godina. godine. prvo u vidu pomičnog mjerila. Početkom sedamdesetih se razvijaju elektronski mjerni uređaji za proizvodna mjerenja. Razvoj mjerila za proizvodna mjerenja U mjerenjima je značajno mjesto zauzela i informatička tehnologija bez koje bi registriranje i skladištenje podataka mjerenja bilo nemoguće.5. U Evropi su se koristila precizna mjerila za dužine prilikom konstrukcije astronomskih instrumenata. Postupci osiguranja kvalitete u toku proizvodnje su sortiranje i statističke metode.5. Od tada datira i set kalibracionih mjerila napravljen u Švedskoj. u prvo vrijeme da bi se lakše vršilo očitavanje tj. U 17-om vijeku pomična mjerila i mikrometri se također koriste u astronomske svrhe. . dok su postupci osiguranja kvaliteta koji se provode izvan proizvodnje kroz provedbu TQM (Total Quality Management) ili ukupnog upravljanja kvalitetom i prevencija pojave grešaka u planiranom području. Kasnije se razvijaju sredstva koordinatne metrologije koja koriste elektronske i optičke komponente. naročito kontrolnih mjerila za direktno poređenje mjerila i radnog komada. Istovremeno su se razvijale i optičke metode. Prametar je prvi metar koji je napravljen što je bio početak u razvoju definicije metra. da se povećaju skale.1. U vrijeme industrijske revolucije dolazi do masovne proizvodnje i razvoja mjernih sredstava. Tada su razvijene i mašine za mehanička mjerenja i sredstva za kalibraciju.

kontrola kvaliteta se ogledala u prevenciji pojave grešaka u području planiranja FMEA (Failure Manufacturing Error Analysis). a 30-tih su uvedene statističke metode uzimanja slučajnog uzorka ili monitoringa procesa.7. ukupni kvalitet polako ali sigurno predstavlja put ka ostvarenju kvaliteta koji traži tržište. odnosno kupci. To je dinamički proces koji se ogleda u praćenju promjena kroz ukupni proizvodni sistem za postizanje .8 Proizvodna mjerenja Slika 1. Rani razvoj kontrole Prvi postupci kontrole kvaliteta proizvoda svodili su se na mjerenja uz korištenje u to vrijeme dostupnih mjernih sredstava kako bi se postigla dimenzionalna kontrola i usklađenost sa specifikacijama datim u tehničkoj dokumentaciji na način koji dozvoljavaju tada prihvaćene tolerancije. slika 1.7. Kvaliteta proizvoda Preventivno osiguranje kvaliteta 1960 Holističko upravljanje kvalitetom 1970 Upravljanje kvalitetom i orijentacija prema kupcu kvaliteta procesa 1980 Kvaliteta i organizacija 1990 Kvaliteta usluga 2000 Preventivno Upravljanje Osiguranje ukupnim 2010 kvalitetom kvaliteta Kvaliteta administracije Novi vidovi QM Slika 1.. Stariji postupci osiguravanje kvaliteta proizvoda korišteni 20-tih godina i to je sortiranje. slika 1. Razvoj kvaliteta i mjerenje Novije metode kontrole kvaliteta se koriste izvan proizvodne linije.6.6. Od 90-tih godina TQ (Total Quality). Tokom 80- tih godina.

jer se ukupnim pristupom upravljanju kvalitetom postiže upravo proizvod koji kupci žele. Cilj je postizanje kvaliteta koji utiču na proizvod i proces. Kontrola je dio procesa proizvodnje novih proizvoda ili uspostavljanja novih procesa u kome se putem povratne sprege kontroliraju podaci dobiveni postupcima mjerenja. Proizvodna mjerenja i kvalitet 9 totalnog kvaliteta. Razvoj osiguranja kvaliteta 4.8. Sve zajedno predstavlja funkcije upravljanja kvalitetom nekog proizvodnog sistema. stvorili su takmičarsku klimu. Visok kvalitet proizvoda i rast kvaliteta su zahtjevi tržišta i stvaraju zadovoljstvo kupaca.1. a rješenja su pored ostalih i u tehnološkim i ekonomskim mogućnostima i ograničenjima. Proizvodne organizacije su svjesne činjenice da je neophodno implementirati sistem kvaliteta unutar svih procesa koji se provode u proizvodnji i oko nje. Ove aktivnosti odnose se ne samo na mjerenja. Slika 1. nego i na sve aktivnosti i sva područja u jednoj organizaciji. Takvi zahtjevi utiču na proizvodni proces i stalno poboljšavanje procesa razvoja proizvoda. informatičkih tehnologija i novim uslovima proizvodnje sa čijom promjenom se mijenja i kvalitet proizvoda i procesa. TQM je posebno važan za proizvodne sisteme. Stanje na tržištu i zahtjevi za povećanje pouzdanosti proizvodnje i proizvoda. Proizvodna mjerenja i upravljanje kvalitetom Proizvodna mjerenja su u direktnoj vezi sa nivoom automatizacije. te porast kvaliteta. Sa automatizacijom proizvodnje raste i potreba za većim kvalitetom proizvoda i manjim vremenom potrebnim za proizvodnju. Kontrola i mjerenje ne znače da je proizvod ili proces .

Čak i u ranoj fazi razvoja novog ili poboljšanja postojećeg proizvoda definiraju se kriteriji koji su bitni za kvalitet proizvoda i planiraju sredstva za mjerenje i kontrolu. Oni služe iza donošenje odluka šta će se i kako dalje raditi. Informacija o mjerenoj veličini se šalje ponovo u proces. u kome se eventualno vrše korekcije procesa ili proizvoda. Mjerenja i kontrole daju samo informacije.9. kako bi se dobio proizvod koji kupci žele. Prevaziđeno je shvatanje proizvodnih mjerenja kao mjernih tehnologija u industrijskoj proizvodnji. Proizvodna mjerenja omogućavaju da se proizvodni proces odvija bez zastoja i da se izradi proizvod željenih karakteristika. slika 1. Mjerenje predstavlja jednu od ključnih tačaka u procesnom modelu upravljanja kvalitetom. registraciju i analizu podataka vezanih za mjerne rezultate. Slika 1. To je jedna od aktivnosti za sva poboljšanja mjerenih dimenzija i oblika i predstavlja dio kruga kvaliteta. prikupljanje. . Protok informacija o mjerenim veličinama i karakteristikama proizvoda koji se dobiju u toku proizvodnog procesa je nezaobilazan za dalji tok proizvodnje i otkrivanje slabih mjesta.10 Proizvodna mjerenja bolji ili lošiji. Mjerenje se provodi u svim fazama razvoja proizvoda.9. Sami po sebi rezultati mjerenja nisu i ne znače poboljšanje kvaliteta proizvoda i ne moraju voditi do mnogo novih ciklusa poboljšanja karakteristika proizvoda i procesa. Osim toga i nove tehnologije proizvodnje i procesom orijentirano konstruiranje proizvoda daje proizvod povećanog kvaliteta. Proizvodna mjerenja su dio kruga kvaliteta Proizvodna mjerenja kao dio aktivnosti koje povezuju funkcije mjerenja sa procesom izrade proizvoda predstavlja savremeni pristup mjerenjima.

Proizvodna mjerenja i kvalitet 11 Slika 1.10. Stubovi mjerenja su dati na slici 1. Krug kvaliteta Mjerenje je jedan dio kruga kvaliteta u procesnom modelu upravljanja kvalitetom. Proizvodna mjerenja kao dio aktivnosti koje povezuju funkcije mjerenja sa procesom izrade proizvoda predstavlja savremeni pristup mjerenjima. Svaki od "stubova" mjerenja je nezamjenljiv i stvarana mjerenja moraju sadržati sve što je predviđeno u okviru neke od šest aktivnosti.1. Na slici 1. DIN EN ISO 9001 sadrže modele za upravljanje sistemom kvaliteta. slika 1. .12.11. Prevaziđeno je shvatanje proizvodnih mjerenja kao mjernih tehnologija u industrijskoj proizvodnji. Zahtjevi koje organizacija mora ispuniti u sistemu kvaliteta su određeni skupom standarda DIN EN ISO 9001:2008. Standardi serije 9001 su direktno u vezi sa proizvodnim mjerenjima.10. i predstavljaju neophodne osnove na kojima se zasnivanju mjerenja. data su područja mjerenja i ispitivanja propisana standardima. Standardi DIN EN ISO 45000 su zahtjevi sistema kvaliteta u području akreditacije i certifikacije i uslovima koji se moraju ispuniti za akreditaciju i certifikaciju laboratorija Glavni naglasak u proizvodnim mjerenjima jeste na funkciji ispitivanja proizvoda.

12 Proizvodna mjerenja Slika 1.11. Alati za upravljanje kvalitetom. Metode mjerenja koje će se primijeniti zavisno koja mjerenja i u kom opsegu se vrše. Alati za mjerenje su različiti i pomoću njih se dobiju rezultati. . ali i druge vrste alata. Redoslijed vršenja operacija pojedinih mjerenja čini stub procedura mjerenja. a time i proizvodom i procesom mogu biti i statističke metode. Principi mjerenja su osnova za konstrukciju mjernih uređaja. Prvi stub mjerenja su etaloni-standardi i sljedivost mjernih rezultata prema etalonima. Tačnost mjerenja pokazuje koliko su rezultati mjerenja bliski željenim vrijednostima mjerenja. ISO 9001:2000 mjerenja i upravljanje kvalitetom Pri tom se podrazumijeva da su poznate osnove mjerenja i jedinice mjerenja.

 Akreditaciju. upravljanje sistemom kvaliteta zahtijeva postavljanje kontrole za početna ispitivanja.  Status ispitivanja.  Kontrola zapisa o kvalitetu.  Kvalitet . U okviru tačke "ispitivanja" unutar navedenih standarda. Stubovi na kojima stoji krov- privredne organizacije oslanjaju se na:  Standardizaciju.  Ispitivanja i certifikaciju. Stubovi mjerenja Standardima koji se odnose na mjerenja obuhvaćeni su:  Nadgledanje ispitnih sredstava. proizvoda i kvaliteta data je funkcijom razvoja kvaliteta koja ima oblik kuće. procesna ispitivanja i završnu kontrolu i ispitivanja.12. Kvalitet proizvoda mjeri se kroz vlastite procedure ispitivanje i time se dokazuju mogućnosti proizvodnih procesa u sklopu certificiranog sistema kvaliteta. pa se zove kuća kvaliteta.1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 13 Slika 1. Veza proizvodnje.  Mjeriteljstvo.

. Unutar procesa kontrole u sistemu upravljanja kvalitetom podataka uspostavlja se dokumentacija ili i drugi zapisi koji su u direktnoj vezi sa proizvodnim mjerenjima. kontrolne karte.13. Status ispitivanja odnosi se na proizvod kojim se pokazuje da je u skladu ili nije sa specificiranim zahtjevima kvaliteta.14 Proizvodna mjerenja Međusobna povezanost navedenih područja data je na slici 1. Da bi se ovo uradilo koriste se različiti alati za ocjenu procesa npr.13. Za ovu vrstu ispitivanja koristi se slučajni uzorak ili se uopšte i ne vrši ako je kvalitet proizvoda osiguran kroz odgovarajuće mjere predviđene unutar procesa proizvodnje. Povezanost mjerenja i kvaliteta Ispitivanja u toku procesa daju informacije o stanju kvaliteta unutar proizvodnog procesa. Završna ispitivanja osiguravaju da proizvod koji dođe do kupca potpuno ispuni očekivanja kupca i zadovolji postavljene zahtjeve tržišta. Osnovu na kojoj se uspostavlja sistem privrede i ambijent za poslovanje uspostavlja država u saradnji sa širim okruženjem evropskog prostora. Slika 1.

koji je garancija da će se dobiti i dobar proizvod. mjerenje i dobivanje podataka mjerenja i analizu podataka koja kaže da se kvalitet ne ispituje nego da se on stvara.1. Proizvodna mjerenja i kvalitet 15 Slika 1. Danas se smatra da se pravi kvalitet može postići usvajanjem pravih procesa od samog početka. Procedure proizvodnih mjerenja Proizvodna mjerenja nisu samo tehnologije mjerenja i registriranje rezultata mjerenja. Metode proizvodne metrologije obuhvataju klasičnu kontrolu kvaliteta proizvoda. Njima se određuju načini i biraju optimalni sistemi i procesi za različite vrste mjerenja i kontrola koji se mogu ukomponirati u proizvodnju. . Ovaj vid kontrole omogućava brzu korekciju proizvodnog procesa prije nego što se završi radni komad. Ova ispitivanja uključuju planiranje ispitivanja. Cilj klasične kontrole kvaliteta proizvoda je obezbjeđenje najboljeg kvaliteta proizvoda koji se postiže kroz ispitivanje kvaliteta za vrijeme ili neposredno nakon proizvodnje. otkrivanjem promjena u kvalitetu i trenutnim reagiranjem mijenjajući proizvodni proces korektivnim mjerama.14. Proizvodna mjerenja i ISO standardi 5. a za sve je mjerodavno zadovoljstvo kupca. a da se ne poveća vrijeme izrade proizvoda. Stavovi o kvalitetu su se mijenjali. Ispitivanjem procesa ili mašine može se osigurati stabilan i pouzdan proizvodni proces. Statistička kontrola procesa (SPC) je statistička ocjena karakteristika proizvoda.

Često se kontrola provodi u svim fazama proizvodnje. Postupak ispitivanja u cijelosti se planira i treba da obuhvati slijedeće aktivnosti. Zbog toga je ispitivanje mjernih uređaja jedan od najvažnijih zadataka proizvodne metrologije. u stanju u kome će pokazati pouzdane podatke.  kada treba vršiti ispitivanje (u koje vrijeme u toku proizvodnje i u kojoj tački). Planiranje mjerenja zasniva se na dokumentaciji. . Planiranje ispitivanja proizvoda Pojam ispitivanja proizvoda odnosi se na ispitivanje radnog komada. sklopa i gotovog proizvoda. Ako se koriste CAD sistemi plan ispitivanja se lakše izrađuje. a na kraju se vrši objedinjavanje podataka. kontrolom). odnosno da se daju odgovori na pitanja:  šta treba ispitati (koje karakteristike radnog komada treba izabrati da se izvrši ispitivanje). uputstvima. a i sami software-i omogućavaju različite analize koje daju okvirne vrijednosti i treba ih potvrditi mjerenjem. preporukama i dokumentima. predstavljaju skup ispitivanja geometrijskih karakteristika proizvoda koje vrši izvršilac mjerenja uz pomoć ručnih sredstava ili automatski.postprocesna mjerenja. Kontrola i prikupljanje podataka Podaci dobiveni mjerenjem mogu biti vrlo različiti.  gdje treba vršiti ispitivanje (u pogonu ili radionici). Mjerenja poslije izrade proizvoda . standardima. Razlikuju se prema preciznosti i brzini mjerenja. pomoću mjernog uređaja pri čemu se podaci skupljaju u računaru. poređenjem.16 Proizvodna mjerenja Proces osiguranja kvaliteta može se postići ako se mjerna i ispitna sredstva drže u ispravnom stanju tj.  koliko uzoraka treba ispitati (100 % ili slučajni uzorak). jer su dimenzionalne karakteristike uočljivije. treba izabrati odgovarajuća mjerna sredstva. Planiranje se odnosi kako na radni komad tako i na ispitnu opremu. 7. crtežima.  kakvu analizu rezultata treba napraviti i na koji način prikazati rezultate ispitivanja.  kojim mjernim sredstvima treba vršiti ispitivanje. tj. 6.  kako treba ispitati (mjerenjem. nivou automatizacije prilikom mjerenja i sl.

Proizvodna mjerenja i kvalitet 17 Mobilni mjerni objekti se koriste u slučaju kada je skupa mjerna oprema i uređaji. Osnovni podaci su oni koji su odlučujući za donošenje na odluke i proces i troškove proizvodnje. Osim klasične kontrole kvaliteta postoji i proces statističke kontrole kvaliteta. varijansu s i rang R za jednu seriju. koji koristi kontrolne karte. Taktilni i optički mjerni alati su dijelovi CMM sistema. Ako se vrši kontrola složene geometrije radnog komada. Sastavni dio su i računari koji služe za pohranjivanje i analizu podataka. Podaci koji se dobiju dugoročnim mjerenjem karakteristika proizvoda su kombinacija kvaliteta kako procesa tako i proizvoda. Jedan od ciljeva mjerenja su slabe tačke u procesu. opreme i procesa. Na slici 1. Uglavnom se koriste u velikoserijskoj proizvodnji. U proizvodnji se danas često koristi ova vrsta mjerenja. Ocjena podataka dobivenih mjerenjem Na bazi podataka dobivenih mjerenjem karakteristika radnog komada gradi se krug kontrole kvaliteta. u kratkom vremenskom intervalu. a sadrži statističke podatke za različite faze u procesu. su prikazane i ove metode proizvodnih mjerenja. Ovaj tip mjerenja koristi se za statističku kontrolu. Ako se želi ostvariti visoka tačnost mjerenja ovakvih mašina. proizvoda i mašina. Baza podataka dobivena mjerenjem obuhvata kvalitet procesa. SPC. Ispitivanje radne sposobnosti obuhvata ispitivanje tri različite sposobnosti: . je jedna od najčešće korištenih tehnologija za nadgledanje i regulaciju mogućnosti proizvodnog procesa. mada se na osnovu rezultata mjerenja donose i druge poslovne odluke u cilju poboljšanja kvaliteta. 8. Najniži nivo ocjene sadrži početne rezultate i podatke o mjernim sredstvima koja se koriste u statističkoj kontroli. Privremeni podaci o ocjeni sadrže srednju vrijednost x . tada se moraju koristiti mjerna sredstva koja daju informaciju o rezultatu mjerenja istovremeno u više mjernih tačaka. za male serije i slučajni izbor ispitivanja. su fleksibilni mjerni sistemi za mjerenje dimenzija geometrijski složenih radnih komada. Osnovni dio ovakvih mjernih uređaja su senzori koji rade na različitim principima. Provjera mogućnosti odnosi se na mogućnosti mašina. Kontrolne karte opisuju proces i kojim sistemom se može kontrolirati samo proces. Ovakva mjerna sredstva su specijalne izrade ili univerzalna i koriste se za određene zadatke.1. SPC. Statistička kontrola procesa. one se smještaju u radne sobe u kojima postoje posebni uslovi. ispitivanje sposobnosti procesa i ispitivanje mjernih i kontrolnih sredstava. Podaci se skupljaju u laptopu. Ovi testovi se vrše kako na procesu tako i na resursima za razliku od klasičnih koji su okrenuti prema proizvodu.15. Podaci mjerenja su nezamjenljivi u planiranju i donošenju odluka. Koordinatne mjerne mašine CMM.

procesu i resursima Ova vrsta ispitivanja treba da pokaže da izabrana oprema jeste u stanju da prati odgovarajuće parametre procesa. Metodi kontrole kvaliteta prema proizvodu. Zbog toga je bitno imati informacije o karakteristikama radnih mašina.  mašine i ispitne opreme. .15. Istu opremu. mašine i ostala sredstva za proizvodnju treba pregledati u odgovarajućim intervalima kako bi se utvrdilo da li su im karakteristike onakve kakve treba da budu. Proces će se izvršavati i zavisit će direktno od karakteristika mašina na kojima se izrađuje proizvod. Mašine u procesu proizvodnje iz različitih razloga ne rade uvijek idealno. Radna gotovost je karakteristika koja se daje u statističkoj ocjeni mjerenja onoga što se proizvodi. "Klasična" kontrola kvaliteta okrenuto proizvodu Prošlost Prikupljanje Planiranje testa podataka Analiza podataka SPC Sadašnjost (Statistička okrenuto procesu kontrola procesa) Ispitivanje mogućnosti okrenuto operativnim Praćenje resursima mjernih uređaja Slika 1.18 Proizvodna mjerenja  procesa.

Pregled mjerne i ispitne opreme Pregled mjerne i ispitne opreme obuhvata kontrolu karakteristiku mjerne i ispitne opreme. Nadgledanje mjernih sredstava obuhvata provjere. To se vrši da radni komad koji se kontrolira mjernom i ispitnom opremom bude tačnih dimenzija.1. Kvalitet proizvoda. Cilj kontrole mjernih sredstava je obezbjeđenje tačnih rezultata ispitivanja. mogu biti unutar ili izvan proizvodnog procesa. To se može postići samo strogom kontrolom mjernih sredstava prema standardima propisanim metodama i procedurama. Proizvodna mjerenja i kvalitet 19 9. sredstva za kontrolu i mjerenje. . Zavisno od nivoa automatizacije proizvodnje. Ovaj proces kontrole usko je povezan sa proizvodnim procesom. u najvećoj mjeri je rezultat stanja mjernih sredstava kojima se kontroliraju dimenzije i druge karakteristike proizvoda. kalibraciju i održavanje svih mjernih sredstava koja se koriste za ispitivanje.

20 Proizvodna mjerenja .

Današnja proizvodna mjerenja odnose se na:  Jedno. Zbog svega toga je potrebno znati planirati. SI jedinice u proizvodnim mjerenjima 3. Ispitivanje. dvo i trokoordinatna mjerenja koja se vrše različitim mjernim sredstvima. Osnove proizvodnih mjerenja 21 2 Osnove proizvodnih mjerenja 1.2. mjerenje i kontrola 1. Sva mjerenja u proizvodnji koja se vrše u navedenim oblastima doživjela su napredak jer su se promijenili uslovi i kriteriji koje moraju zadovoljavati proizvodi. proizvoda koji su rezultat razvoja i primjene visokih tehnologija.  Mjerenja oblika i površina radnih komada. pojedinačno napravljenih za specijalne namjene. artefaktima. konstruirati. Moraju se poznavati metode. kao i način njihove primjene. eventualne greške. Uvod Proizvodna mjerenja su zastupljena kako u proizvodnji običnih svakodnevnih proizvoda široke potrošnje tako i proizvoda visokog nivoa obrade. Stalno sužavanje tolerancija diktiralo je i sasvim nove konstrukcije mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata . koristiti i upravljati mjernim instrumentima. pristrojima itd. Važan dio mjernih uređaja i mjernih instrumenata . njihova veličina i način kako se mogu izbjeći. fizički principi rada. Uvod 2. Ona posljednja nazivaju se češće mjerenja na koordinatnoj mjernoj mašini (CMM).  Mjerenja zupčanika  Mjerenje i kontrola površina korištenjem raznih sredstava uključujući i nanotehnologije. etalonima. Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima 4. Shodno proizvodu i procesu proizvodnje koriste se i odgovarajuća mjerna i kontrolna sredstva.  Geometrijska mjerenja koja se koriste za medicinske potrebe.

1. upravljanja i održavanja i umjeravanja prema propisima koji sve više postaju odrednice međunarodnog karaktera i bez kojih sve ostaje posao tržišno ograničen na uski nacionalni prostor.  Mjerne strategije u proizvodnim mjerenjima sve više su prisutne u planiranju i vršenju mjerenja jer utiču na krajnji rezultat mjerenja i cijene proizvoda. ali i komada .22 Proizvodna mjerenja su software-i koji sve veći broj uređaja i mjernih instrumenata ima kao neophodan sastavni dio. Materijali koji se koriste za izradu komada su različiti i često diktiraju metode i uređaje za ispitivanje proizvoda izrađenih od takvih materijala. imaju ograničenja ili su predviđeni za specijalne namjene. Znanje iz oblasti mjerenja je resurs koji je osnova za sva mjerenja. Danas se i uticaj software-a uzima kao važan izvor koji utiče na tačnost rezultata mjerenja. Slika 2.Područja proizvodnih mjerenja Osim toga potrebno je znati izmjeriti dimenzije velikih radnih komada. . kao i onih izuzetno malih dimenzija. Da bi se mogla vršiti mjerenja u proizvodnji mora postojati kompetentnost u poznavanju slijedećeg:  Instrumenata za proizvodna mjerenja ali i za dinamička mjerenja u toku vršenja proizvodnje što sve utiče na mjerni komad  Etalona i artefakata.proizvoda složene geometrije i različitih kvaliteta površine. To se posebno odnosi na proizvode od fleksibilnih ili prozirnih materijala.  Software-a i algoritama koji su dio mjernih uređaja i podliježu promjenama. usavršavanjima.

Proizvodnim mjerenjima prethode faza konstruiranja i planiranja u kojima se vrše mjerenja. proizvodni proces se automatizira. kontrolom procesa i analizama. Prema definiciji: Jedinica za dužinu je metar. prikazana je povezanost ulaznih parametara u proizvodni proces.2. Osnove proizvodnih mjerenja 23  Radni komadi ili mjerni objekti su predmet mjerenja i sva proizvodna mjerenja podrazumijevaju da se sve u vezi proizvoda mora znati ukoliko se želi kvalitetno pristupiti mjerenju. proizvodom. automatizacije. proizvodnje.2. ispitivanjem proizvoda. materijal koji ulazi u proces se mjeri i kontrolira. proizvod se ispituje nakon izrade . Zato će se samo i pomenuti definicije jedinica za dužinu i ugao. kontrole.2. a u svemu tome metrologija je direktno povezana sa proizvodnim procesom . proizvoda i metrologije 2. Slika 2. Veza proizvodnje. SI jedinice u proizvodnim mjerenjima U proizvodnim mjerenjima mjere se prije svega geometrijske karakteristike proizvoda i stanje kvaliteta površina. Metar je dužina puta koju u vakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/299 792 458 sekunde. Na slici 2. .ispitivanja i kontrole u procesu proizvodnje i analize dobivenih rezultata unutar automatskog procesa. Ovakav pristup integrisanih aktivnosti predstavlja mjerenje na proizvodnoj liniji i ima niz prednosti.

Pošto se svjetlost brzo širi ovaj metod je najlakši za primjenu prilikom mjerenja dugih rastojanja. Na nižim nivoima. koja se koriste za namjene mjerenja dimenzija vrlo različitih vrijednosti i sa različitom mjernom nesigurnosti. Primarni etalon je određen ili priznat da ima najviše mjeriteljske osobine i čija je vrijednost prihvaćena bez obzira na druge etalone za istu veličinu.  državni-nacionalni. a sljedivost se obezbjeđuje primjenom optičke interferometrije radi određivanja dužine planparalelnih mjera u odnosu na gore pomenutu talasnu dužinu laserske svjetlosti.  industrijski.24 Proizvodna mjerenja Jedinica za dužinu je utjelovljena u različitim mjerilima. Etaloni za dužinu mogu biti:  primarni.299 792 458 m/s. Interferencijski Tehnike interferencije omogućavaju da se mjeri dužina u dijelovima talasne dužine svjetlosti. Koristeći svjetlosni izvor poznate i stabilne talasne dužine svjetlosti.  referentni. 2.4 su prikazani etaloni za dužine onako kako su se razvijali u toku vremena. Jedinicu mjere utjelovljuju i etaloni.1. Pulsirajuća svjetlost se prostire preko dužine koja se mjeri . Na slici 2. mjerila ili mjerni sistemi koji su namijenjeni da se definira. Prilikom mjerenja treba uzeti u obzir gravitacione efekte kada se koristi za mjerenje svemirskih rastojanja. Etalon metar je definiran kao dužina puta u vakuumu koju pređe svjetlost tokom vremenskog perioda od 1/299 792 458 sekunde. ostvari. čuva i reproducira jedna ili više vrijednosti jedne veličine da bi služila kao referentna vrijednost. Metar se ostvaruje-izvodi na primarnom nivou preko talasne dužine jodom stabiliziranog helijum-neonskog lasera. i izračuna se dužina u metrima. Definicija metra može se realizirati na dva različita načina kako bi se i praktično moglo vršiti mjerenje dužina: 1. upotrebljavaju se materijalne mjere kao plan- paralelne mjerke. . 2.Vrijeme koje je potrebno da svjetlost pređe tu distancu se množi sa brzinom svjetlosti . Etaloni Etaloni su materijalizovane mjere. mogu se direktno mjeriti dužine iznad 100m sa tačnošću do jednog milijarditog dijela (part in a thousand milion). Vrijeme „leta“( time of flight).

2. godine Slika 2.7. Osnove proizvodnih mjerenja 25 Najstariji je prototip metra iz 1889.8. Nacionalnom američkom institutu za tehnologiju prikazana je na slici 2.5.4.6. Na bazi novih tehnologija i naučnih otkrića napravljeni su etaloni dužine prikazani na slikama.5. 10V Josephson chip .6 i 2. godine koji je muzejski eksponat. Složenost etalona za dužinu u NIST-u.2. Prototip metra iz 1889. Slika 2. Kriogeni radiometar Slika 2. 2.

. Referentni etalon je najvišeg mjeriteljskog nivoa za dužinu na određenom mjestu ili u određenoj organizaciji.7. NIST laserski interferometar Državni (nacionalni) etalon za dužinu priznat je službenom odlukom državnog organa da se koristi kao osnovni etalon kod utvrđivanja vrijednosti svih drugih etalona dužine.26 Proizvodna mjerenja Slika 2. Josephson standard za napon Slika 2.8.

9. Prostorni ugao: Jedinica prostornog ugla je steradijan.10. Precizne definicije termina i pojmova koji se koriste u proizvodnim mjerenjima date su u slijedećim dokumentima. Radijan je ugao između dva poluprečnika koji na krugu isijecaju luk dužine jednake poluprečniku (1 rad = 1m/1m). Steradijan je ugao kupe sa vrhom u sredini kugle. Ovdje su navedeni samo neki od dokumenata koji su međunarodno prihvaćeni. Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima Globalna ekonomija zahtijeva od svih zemalja koje učestvuju u razmjeni roba da međusobno jasno i nedvosmisleno komuniciraju i bez dilema koriste tehničke termine. Osnove proizvodnih mjerenja 27 Slika 2. Definicija radijana Slika 2. Definicija steradijana 3. Državni etalon Hrvatske . granične mjerke Definicije dopunskih jedinica SI: Ugao (u ravni): Jedinica ugla u ravni je radijan.11. .2. Slika 2. ali i nekim drugim. koja na površini kugle omeđuje površinu jednaku površini kvadrata određenog poluprečnikom kugle (1 sr = 1m2/m2).

To je potrebno kako bi se izbjegla zabuna prilikom mjerenja i uspostavljanja pisane dokumentacije u međulaboratorijskim i uopšte međunarodnim relacijama. metode i rezultati  ISO 8402. (Metrological confirmation system for measuring equipment). (Statistics – Vocabulary and symbols Part 1) Statistika - rječnik i simboli.  EN 45020. npr.  ispravljeni rezultat. u kome su date definicije svih termina metrologije koji se koriste u međunarodnim relacijama. a dobije s mjerenjem.  ISO 10012. Tačnost (istinitost i preciznost) mjerenja. . (Quality assurance requirement for measuring equipment: Part 1).  prosjek više vrijednosti. Rezultat mjerenja je vrijednost kojom je određena mjerena veličina. Za sve pojmove vezane za metrologiju čitalac se upućuje na VIM. Rezultat mjerenja je vrijednost dobivena mjerenjem. (Probability and general statistics terms).02) mm.  ISO 5725. Vjerovatnoća i opći statistički pojmovi. Iskazivanjem mjernog rezultata treba jasno naznačiti odnosi li se na:  neispravljeni rezultat. Opći pojmovi i njihove definicije prema standardima i pratećim aktivnostima.  ISO 3534-1. Mjerena vrijednost je vrijednost mjerene veličine koja se utvrđuje mjernim instrumentom ili mjernim sistemom: Mjerena vrijednost = istinita vrijednost + jedinica mjere. Accuracy (trueness and precision) of measurement. Prvi dio. 22. Rječnik. Zahtjevi za osiguranje kvaliteta za mjernu opremu: Prvi dio. methods and results. Međunarodni rječnik osnovnih i općih pojmova u metrologiji. Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta. L = (50 ± 0. Sistem za metrološko potvrđivanje mjerne opreme.28 Proizvodna mjerenja  VIM (International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology). Quality mamagement and quality assurance – Vocabulary. (General terms and their definitions concerning standardization and related activities).35 mm. Pojmovi u dimenzionalnoj metrologiji: Mjerena veličina je svaka veličina koja se mjeri. Postoji čitav niz termina koji se koriste u proizvodnim mjerenjima tačno definiranih u VIM-u.

Ovdje treba razlikovati preciznost (precision) i istinitost (trueness). Neispravljeni rezultat je mjerni rezultat prije ispravljanja sistemske greške. Nesigurnost istinite vrijednosti odgovara datoj namjeni rezultata mjerenja. Maksimalna dozvoljena greška je maksimalna vrijednost greške. Osnove proizvodnih mjerenja 29  Potpuna mjeriteljska informacija (iskazivanje rezultata mjerenja) uključuje i podatke o mjernoj nesigurnosti. Nesigurnost mjerenja Istinita vrijednost je ona vrijednost koja je karakteristika neke veličine. Preciznost (ISO 5725) je bliskost između rezultata nezavisnih ispitivanja dobivenih pod određenim uslovima. Npr.2. Na slici c) su rezultati netačni (daleko od . Korekcija (ispravak) je vrijednost manje njezina referentna vrijednost (korekcija je jednaka negativnoj vrijednosti procijenjene sistemske greške). Na slici 2. Na prvoj slici a) su četiri pogotka u centar (tačno) i rezultati su blizu (precizno). Ispravljeni rezultat je mjerni rezultat nakon ispravljanja sistemske greške. Odstupanje je vrijednost minus njezina referentna vrijednost. unutar dogovorenog intervala se očekuje da leži izmjerena vrijednost mjerene veličine Slika 2. Tačnost (accuracy) je definirana standardom ISO 5725. Na slici b) su rezultati tačni (blizu centra) i neprecizni (rastureni i nisu bliski). Razlika između tačnosti i preciznosti može se pokazati na primjeru streljačkih meta (slika 2.12. Greška mjerenja je razlika izmjerene vrijednosti mjerene veličine i istinite vrijednosti mjerene veličine. Korekcioni faktor je brojčani faktor kojim se množi mjerni rezultat da bi se nadoknadila sistemska greška.13 su prikazane četiri mete. Bliskost rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti. dozvoljene prema specifikaciji za dati mjerni instrument. a nekada je prihvaćana konvencijom. Nesigurnost mjerenja je parametar pridružen rezultatu mjerenja koji pokazuje rasipanje vrijednosti koje se mogu pridružiti mjerenoj veličini.13).

Prag osjetljivosti je najveća promjena ( spora i jednolična) poticaja koja ne izaziva zamjetnu promjenu odziva. Svaki instrument ima svoju grešku. Tačnost i preciznost Nazivno područje je područje pokazivanja koje se obično izražava svojom donjom i gornjom granicom. Stabilnost je sposobnost mjerila da održava svoje mjeriteljske karakteristike stalnim u vremenu. ali precizni (bliski). Područje neosjetljivosti je najveći raspon u kojem se poticaj može promijeniti u oba smjera. Mjerno područje je skup vrijednosti mjerenih veličina za koje se greška mjerila mora nalaziti unutar navedenih granica.13. Razred tačnosti je razred mjerila koja zadovoljavaju zahtjeve kojima je svrha održavanje grešaka u navedenim granicama.30 Proizvodna mjerenja postavljenog cilja. Na slici d) su rezultati netačni (daleko od utvrđene referentne vrijednosti – cilja) i neprecizni (rasuti). Istinitost (trueness) (ISO 5725) je bliskost između srednje vrijednosti dobivene za veliku seriju rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti. a) tačno i precizno b) tačno i c) netačno i d) netačno i neprecizno precizno neprecizno Slika 2. a da ne izazove promjenu odziva mjerila. Greška (pokazivanja) mjerila je pokazivanje mjerila manje istinita (referencijska) vrijednost odgovarajuće ulazne veličine. Greška mjernog instrumenta je karakteristika mjernog instrumenta. Granični uslovi su krajnji uslovi koje mjerilo mora izdržati bez oštećenja i bez gubljenja mjeriteljskih osobina u radu pod određenim radnim uslovima. Nazivna vrijednost je zaokružena približna vrijednost karakteristike mjerila koja služi kao uputa za njegovu upotrebu (paralelna granična mjerka 100 mm). . Slabljenje mjeriteljskih karakteristika (drift) je spora promjena mjeriteljskih karakteristika mjerila. Raspon je apsolutna vrijednost razlike između dviju granica nazivnog područja.

) je najveća razlika koja se može zabilježiti između dvije indikacije na sredstvu za pokazivanje takvog mjernog instrumenta. 1995): Promjena odgovora-izlaznog rezultata ili signala mjernog sredstva podijeljena sa odgovarajućom pobudom-ulaznom mjerenom veličinom. 1995. Rezolucija može biti kvantitativna karakteristika mjernog instrumenta.14.).).2. je najmanja razlika između pokazivanja na sredstvu za pokazivanje. propisima itd. procesa ili usluge u skladu sa specificiranom procedurom. radna tačka Slika 2. Rezolucija (VIM. 1994. Osnove proizvodnih mjerenja 31 Granična greška je krajnja vrijednost greške dopuštene specifikacijama.Termini koji se koriste u tehnici mjernih signala Mjerni signal je veličina koja predstavlja mjerenu veličinu i funkcionalno je sa njom povezana (VIM.1994. Osjetljivost Opit je tehnička operacija koja se sastoji od utvrđivanja jedne ili više karakteristika datog proizvoda. Predstavljanje se vrši pomoću vrijednosti ili distribucije vrijednosti fizičke veličine Parametar signala je karakteristika signala koji nosi informaciju. Slika 2. za određeno mjerilo. Rezolucija Osjetljivost (DIN 1319-1.1.15. Rezolucija ( DIN 1319-1. 3. to se za svaku pobudu daje i osjetljivost. Signal predstavlja informaciju. . Ako je osjetljivost instrumenta zavisna od veličine pobude. Veličina dobivena pomoću mjernog instrumenta ili sistema koja ima osobine mjerne veličine (DIN 1319-1/1995).

Kalibracija ne znači da instrument radi u skladu sa njegovom specifikacijom. veza između veličina koje se očitavaju na indikatoru instrumenta i odgovarajuće vrijednosti etalona. Digitalni signal Kalibracija je skup operacija koje imaju za cilj uspostavljanje. Kalibracija obično ne znači poboljšanje. Slika 2.17.16. Ona samo daje informaciju o grešci opreme u odnosu na prihvaćenu referentnu vrijednost koju mjerni instrument (sredstvo) treba da ima. Slika 2. slika 2. Rezultat kalibracije može se dati u vidu dokumenta npr. odnosno greška očitavanja na instrumentu u odnosu na etalon za kojim se upoređuje.16. slika 2. Analogni signal Digitalni signal je signal sa konačnim brojem vrijednosti mjerenog parametra gdje je svaka vrijednost konačna informacija. Posljedica kalibracije je odluka koju donosi korisnik mjerne opreme koji odlučuje da li je oprema dovoljno dobra da se sa njom mogu vršiti sigurna mjerenja. pod određenim uslovima.32 Proizvodna mjerenja Analogni signal je signal koji je kontinuiran prikaz vrijednosti mjerenog parametra i u svakoj tački ima drugu vrijednost. Kalibrirati mjerni instrument znači odrediti koliko je odstupanje. . Rezultat se može izraziti kao korekcija izvršena u odnosu na pokazivanje instrumenta. Osnovni koncept osiguranja kvaliteta je kalibracija mjernih instrumenata. certifikata kalibracije.17.

Osnove proizvodnih mjerenja 33 Sistem kvaliteta zahtijeva da se vrši kalibracija mjernih sredstava u odnosu na etalone čija je tačnost veća od tačnosti opreme koja se kalibrira.2. Verifikacija mjerila ili referentnih materijala je niz postupaka kojima se utvrđuje da li mjerilo ili referentni materijal ispunjava propisane mjeriteljske zahtjeve. Poređenje se vrši radi:  validacije ispitnih metoda. Međulaboratorijska poređenja se vrše između dvije ili više laboratorija. Kalibracioni laboratoriji moraju imati program kalibracije opreme koja obezbjeđuje da su svi rezultati kalibracija i mjerenja koja laboratorij sprovodi sljedivi do SI jedinica i dati standardom BAS EN ISO /IEC 17025:2006. Sljedivost predstavlja neprekidan lanac poređenja kojim će se postići da mjerni rezultati budu sigurni ili da se postigne sljedivost etalona prema referentnom etalonu sve do onog etalona na najvišem nivou .Najviši nivo sljedivosti je primarni etalon odnosno definicija dužine. Kalibracijom. Sljedivost Industrija obezbjeđuje sljedivost na najvišem međunarodnom nivou. slika 2.18. Za te svrhe koriste se akreditirane evropske laboratorije.odnosno da se ne može zanemariti. . Kalibracijom se određuju metrološke karakteristike mjernog uređaja.  certifikacije referentnih materijala i  provjere osposobljenosti laboratorija. provedba i ocjena poređenja na istim ili sličnim primjerima u dvije ili više laboratorija vrši se u skladu sa unaprijed određenim uslovima. Organizacija. ukoliko se vrši u odnosu na odgovarajući etalon ostvaruje se sljedivost mjernog sredstva u odnosu na taj etalon. Postupak kalibracije izvodi se po određenoj proceduri i uz korištenje izabranih metoda. Kalibracija predstavlja osnovno sredstvo u obezbjeđenju sljedivosti mjerenja. Ispitni laboratoriji moraju imati program kalibracija opreme koja se koristi pri ispitivanju i za koju je ustanovljeno da je doprinos mjerne nesigurnosti te opreme u ukupnoj mjernoj nesigurnosti rezultata ispitivanja značajan.

Iako se sva tri pojma odnose na procese kvalifikacije proizvoda i procesa. Na slici 2. između njih postoje razlike.18. Metrološka infrastruktura za mjerenje dužine 4. mjerenje i kontrola Često se miješaju značenja ovih pojmova. Ispitivanje. .19 su prikazane definicije sva tri pojma prema standardima.34 Proizvodna mjerenja Lanac sljedivosti BIMP Međunarodni biro za Definicija jedinice za dužinu-metra tegove i mjere Nacionalni metrološki Strani primarni etalon Nacionalni institut ili imenovana metar primarni etalon nacionalna laboratorija Akreditovane laboratorije Referentni etalon Preduzeća Industrijski etalon Krajnji korisnici Mjerenja duzina Slika 2.

objektivno i brojanje.20. pomažu u donošenju odluka u procesu proizvodnje da li je neki komad dobar. . DIN 19222.20. bilo mjerne ili kontrolne. Kontrola (DIN 1319. u principu. može se nazvati ispitivanjem. Kontrolom se dobiva informacija o karakteru procesa kojim se izrađuje kontrolirani komad. Ispitivanje. Razlikuje od mjerenja. Na osnovu rezultata kontrole zaključuje se o stabilnosti procesa ili potrebi korekcije upravljanja tehnološkim procesom. Objektivni postupci ispitivanja imaju dimenzionalnu karakteristiku i dijele se na mjerenje i kontrolu. Kontrolom se ne dobivaju brojčane vrijednosti kontroliranih veličina. Rezultati kontrole. U dimenzionalnoj metrologiji i proizvodnim mjerenjima vrše se ispitivanja Subjektivno ispitivanje je zaključivanje o karakteristikama i pojavama na bazi osjećaja dodirom. Brojanjem se utvrđuje ponovljivost neke pojave ili signala. okusa ili vizualno. slika 2. čulom mirisa. zvučnim efektima. slika 2. 4.19. mjerenje i kontrola 4. loš ili za doradu. DIN 2257.2. Osnove proizvodnih mjerenja 35 Slika 2.1. Dobiva se samo informacija da li je neka dimenzija mjerenog objekta u granicama ili izvan granica postavljenih dimenzija i njihovih tolerancija. dijeli na subjektivno. Ispitivanje Sve što treba eksperimentalno provjeravati bez opreme ili uz korištenje bilo koje opreme. ISO 286-1) Postupak kontrole spada u objektivne postupke ispitivanja.2. Ispitivanje se.

pribora. mjerenje i kontrola Kontrola se prema procesu proizvodnje može organizirati kao:  Ulazna. maziva i pomoćnih sredstava i sl. mehanička obrada nakon livenja i sl. Kontrola u toku proizvodnje je: Međuoperacijska kontrola se vrši nakon jedne ili više operacije u proizvodnom procesu.  Međuoperacijska. Ova vrsta kontrole može biti dogovorena i često je zadatak isporučioca navedenih kontroliranih stvari. Završna kontrola proizvodnje se vrši na kraju procesa proizvodnje i ima za cilj još jednu kontrolu nakon procesa tehnološke obrade.36 Proizvodna mjerenja Slika 2. dio montaže. alata.20. kao i drugih specifičnosti vezanih za određeni proizvodni proces. Proces kontrole zahtijeva poznavanje tokova materijala. transportne puteve. Uključuje dimenzionalne kontrole i kontrole parametara procesa.  Završna .  Kontrola u toku proizvodnje.  Međufazna. pakovanja i sve vezano za finalizaciju proizvoda prije isporuke. To može biti termička obrada. Osim toga treba znati raspored mašina. adekvatnost pribora i alata. . Ulaznom kontrolom ili predprocesnom se utvrđuje kvalitet ulaznih materijala u proces. Ispitivanje. dijelova koje isporučuju eksterni dobavljači. proizvodnih linija i faze izrade. Međufazna kontrola proizvodnje se uspostavlja na granici dvije ili više faza tehnološke izrade proizvoda.

x karta  Kartom raspona mjera.  Kontrola uz korištenje statističkih alata. za proizvode od posebnog značaja (auto industrija). Kontrola se može podijeliti na :  aktivnu i  pasivnu.  Kombinovane metode kontrole. X karta  Kartom srednjih vrijednosti. prema zahtjevu kupaca.dimenzija nalazi unutar propisanih granica tolerancije (gornje i donje). Kontrolom se identificiraju odstupanja kontrolirane veličine od dokumentacijom predviđene. kontrola svih proizvedenih komada.  Kontrolne karte za atributivnu kontrolu Praćenje mjerenih veličina u procesu proizvodnje vrši se :  Kartom mjera. R karta  Kartom standardne devijacije.  Automatski procesi kontrole. σ karta Detaljnije o kontrolnim kartama dato je u tekstu četvrtog poglavlja. Statistička kontrola se najviše primjenjuje u proizvodnji. Postoje različite vrste kontrolnih karata:  Kontrolne karte za praćenje mjernih veličina.  mjerena veličina je ispod donje granice tolerancije. Prikazivanje rezultata kontrole vrši se pomoću kontrolnih karata. osposobljenosti proizvođača. Kontrola je provjera da li se kontrolirana veličina . zahtijevanog nivoa kvaliteta proizvoda i sl. 100% kontrola je selektivna kontrola i primjenjuje se u pojedinačnoj proizvodnji. Izbor metode zavisi od niza faktora. Osnove proizvodnih mjerenja 37 Kontrola proizvoda može biti:  100% kontrola tj.2. . za neponovljivu seriju proizvoda i sl. a naročito od zahtjeva kupaca. čime se izbjegava završna kontrola. Vrijednost kontrolirane veličine se izražava zaključcima:  mjerena veličina je u granicama tolerancije  mjerena veličina je iznad gornje granice tolerancije.

Automatska kontrola . Slika 2. Kontrolna oprema Automatskom ili aktivnom kontrolom se osim utvrđivanja stanja kontrolirane veličine vrši i automatsko upravljanje tj. promjena parametara koji utiču na proces kako bi se proces odvijao prema propisanim parametrima.38 Proizvodna mjerenja Kontrolna oprema može se koristiti u kontroli različitih aktivnosti u proizvodnji i održavanju i može bi sasvim jednostavna kao na slici 2.22.21.22. Slika 2. slika 2.21.

Plan mjerenja. U procesu proizvodnje donose se odluke kada će se vršiti kontrola. X = B · Xm gdje su: . U principu. Proces mjerenja Mjerena veličina je B puta manja ili veća od usvojene jedinice (standarda) Xm. Mjerenje se vrši u toku izrade proizvoda i da bi se provjerile tehničko-tehnološke mogućnosti sistema za izradu jednostavnih i složenih proizvoda. mjerenje izvještaj o mjerenju Mjera istinitosti rezultata mjerenja neke dimenzije se izražava u vidu greške. Greška je razlika između očekivanih rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti.2. Usvojena jedinica mjere Xm Ulaz Izlaz Mjerena Rezultat veličina X mjerenja B Slika 2.24.23. Rezultati pasivne kontrole nemaju uticaja na proces.23.3. 4. U klasičnom mjerenju vrši se uspoređivanje mjerene veličine X sa usvojenom jedinicom mjere (etalonom) Xm. ako se radi o jednom mjernom komadu ili jednom parametru koji se mjeri na manje od 20 komada vrši se mjerenje. Mjerenje Mjerenje je skup operacija koje se vrše na objektu kako bi se odredile vrijednosti veličine koja se mjeri. slika 2. Osnove proizvodnih mjerenja 39 Pasivna kontrola se izvodi nakon završene obrade dijelova ili izrade proizvoda. a kada mjerenje. Ako je broj komada veći od 20 vrši se kontrola predviđenog parametra. Slika 2. U postupku izrade proizvoda ili odvijanja procesa vrše se mjerenja s ciljem da se dobiju karakteristike proizvoda ili procesa onakve kakve su nacrtane u dokumentaciji ili propisane za odvijanje procesa.

3. a često se može izvršiti i kalibracija. Određivanje ukupnog rezultata mjerenja . kao karakteristike radnog komada (materijala. Ukoliko ne postoji mjerni uređaj za planirana mjerenja tada treba definirati princip. 8. definirano je sedam osnovnih jedinica i izvedene jedinice od čega je osnovna jedinica u dimenzionalnim mjerenjima metar. Izbor mjernog sistema ili mjernog instrumenta Ako za mjerni zadatak postoji mjerni uređaj onda se taj koristi.40 Proizvodna mjerenja B – brojčana (numerička) vrijednost mjerene veličine Xm – usvojena jedinica. površina mjerenog komada) ili uslovi pri kojima se vrše mjerenja. Treba za svako konkretno mjerenje napraviti najbolju kombinaciju graničnih uslova kako bi rezultati bili pouzdani. 2. mjerni zadatak moraju biti tačno definirani. 1. Vršenje mjerenja i određivanje rezultata Prilikom mjerenja nekada je moguće vršiti više operacija mjerenja (radi ponovljivosti ili reproduciranja) zbog čega treba rezultate mjerenja registrirati. 7. Kombinacija graničnih uslova Ograničenja ili granični uslovi mogu biti i u praksi i jesu vrlo različiti. 6. Kalibracija mjernog sistema ili instrumenta Kalibracija je komponenta sljedivosti prema osnovnoj jedinici i obezbjeđuje tačnost mjerenja. 5. Razmatranje uticaja na mjerenje Poznato je da nema mjerenja bez greške pa treba one greške koje je moguće ukloniti. Mjerenja dimenzija ili karakteristika površina nekog mjernog komada tj. metod i proceduru mjerenja a onda razviti mjerni sistem. Proces mjerenja U procesu mjerenja neke veličine izuzetno je važno provoditi mjerenje prema određenom redoslijedu. kupiti ili konstruirati. Prije svakog mjerenja provjeriti mjerno sredstvo. 4. Nakon toga odrediti mjernu nesigurnost mjerenja. Eksplicitno definiranje mjernog zadatka i mjerene veličine. Definiranje jedinice u SI sistemu u kojoj će ce izraziti rezultati mjerenja Prema Međunarodnoj metarskoj konvenciji iz 1875.

U drugoj fazi mjerenja pravi se plan mjerenja koji obuhvata tip i strukturu. Svako mjerenje je posao koji treba ozbiljno planirati. jedinicom i mjernom nesigurnošću dobije se stvarni rezultat mjerenja 9. vrijeme kada će se završiti mjerenje. Realizacija plana zacrtanih mjerenja obuhvata uslove i kriterije za postavljena mjerenja. Radi toga se može vremenski posmatrano proces mjerenja podijeliti u nekoliko faza. interval povjerenja u kome će se nalaziti vrijednost izmjerene veličine. Mjerenje uključuje i ocjenu rezultata mjerenja. 4. bez obzira o kojem proizvodnom mjerenju se radilo. karakter njene promjene u vremenu. greška mjerenja. greške mjerenja i vjerovatnoće uključeni u intervale pouzdanosti. vjerovatnoća da se vrijednost izmjerene veličine nađe u intervalu povjerenja. broj mjerenja i sl. Mjerenje se mora provoditi prema redoslijedu koji ne treba da se zanemaruje i koji je dat u devet prethodno navedenih koraka. Osnove proizvodnih mjerenja 41 Zajedno sa izmjerenom vrijednosti (srednja vrijednost mjerenja ili serije mjerenja). Sve aktivnosti mjerenja mogu se smjestiti u te četiri faze. Mjerenjem se ukazuje na stanje tehnološkog procesa. prečnik. koliko je mjerenja vršeno. izvršenje mjerenja. . sa kojim ciljem su vršena. 2. formiranje plana mjerena (plan eksperimenta). Faze svakog mjerenja su: 1. Ocjena rezultata mjerenja ukoliko je to potrebno. koji se provodi unutar i izvan proizvodnog procesa u toku i poslije izrade proizvoda. Postoje četiri osnovne faze u mjerenju. da li o preciznim ili mjerenjima u fabrici. interval mogućih vrijednosti mjerene veličine. Prvu fazu mjerenja opisuje skup parametara kao što su: mjerena veličina (šta se mjeri. 3. Četvrta faza mjerenja je obrada i analiza podataka dobivenih mjerenjem. tip mjernog signala. a zatim stručno obraditi rezultate mjerenja zavisno od toga kakva su mjerenja vršena.2. Proces mjerenja u općem slučaju je složen proces. obrada rezultata mjerenja. izvršiti planirane aktivnosti. dubina). Prave se zaključci da li je mjerenje provedeno na odgovarajući način i da li su rezultati mjerenja. koji parametri su mjereni i sl. mjernu opremu. visina. Mjerenje ima svoju tehnologiju i može posmatrati kroz nekoliko neizostavnih koraka bez obzira na prethodno navedeni cijeli postupak. vremenski interval u kome je vršeno mjerenje itd. postavljanje zadataka i ciljeva mjerenja. vrijeme kada će započeti mjerenje. proizvodnog i drugih sistema u cjelini.

Na slici 2. b do g: Moguće definicije na realnom komadu Drugi postulat mjerenja glasi: Referenca ili mjerna jedinica moraju biti fiksne ili definirane konvencijom. metričkom ili anglosaksonskom. dat je primjer kako se prvi postulat primjenjuje u proizvodnim mjerenjima. Uz pomoć odgovarajućeg software-a podaci mjerenja. Mjerena veličina prikazana je rezultatom mjerenja na indikatorskoj jedinici ili su rezultati. u vidu dobivenih signala se obrađuju na osnovu odgovarajućeg algoritma za date namjene. Prvi postulat mjerenja (Različite definicije mjerene veličine - razmaka između dvije paralelne ploče) a: Definicija na bazi idealne geometrije radnog komada. Za svako mjerenje treba da se zna u kojim jedinicama se izražava mjerni rezultat odnosno koja se mjerna jedinica koristi.42 Proizvodna mjerenja Ukoliko se mjerenje ne vrši na klasičan način nego se koriste mjerni pretvarači različitih vrsta onda se mjerenje svodi na proces generiranja i pretvaranja mjernih informacija . Nije moguće izvršiti mjerenja ukoliko se ne definira baza idealne geometrije koja je osnova za mjerenje u odnosu na koju će se vršiti mjerenje i analizirati rezultati. Prvi postulat mjerenja glasi: Mjerena veličina mora biti jedinstveno definirana. .25. npr. Slika 2. što je najčešći slučaj pohranjeni u memoriji kompjutera.25.signala koji se dobiju mjerenjem. Tačno se odredi šta je referentna površina u odnosu na koju se vrši mjerenje dužine. Postulati mjerenja Prije svakog mjerenja treba imati na umu univerzalne pristupe mjerenju koji su definirani u vidu tri postulata. Mjerna jedinica mora biti tačno uzeta bez obzira o kom se mjernom sistemu radi.

piezoelektrični. Mjerna sredstva kojima se vrše mjerenja u proizvodnji se izrađuju da rade na određenom fizičkom principu koji postaje princip mjerenja. Princip rada mjernih uređaja . Drugi postulat mjerenja Treći postulat mjerenja glasi: Mjerna tehnika mora biti jedinstveno usvojena sa svim uslovima i uticajima. .26.2. Takva mjerna sredstva su laser. Osnove proizvodnih mjerenja 43 Slika 2. elektrootporna mjerna traka itd). hidraulički i sl.27. Slika 2. fotoelektrični.). pneumatski.princip mjerenja Princip mjerenja u dimenzionalnoj metrologiji se zasniva na poznatom fizičkom efektu (termoelektrični. Uslovi koji se pri tom moraju poštovati su mogućnosti i dosljedna primjena svih karakteristika izabrane mjerna opreme. Treći postulat mjerenja Korištenje mjerne tehnike zavisno od mjerenja koje se vrši je slobodan izbor i mogućnost korisnika ili zahtjev kupca.

Primjeri rada takvih sredstava prikazani su na slici 2. uređaji i sredstva čiji se rad zasniva na slijedećim principima:  mehaničkom. Mehanički.  električnom.  piezoelektričnom.  fotoelektričnom. pneumatski i optički principi mjerenja .  optičkom.28. Slika 2.  optoelektričnom.44 Proizvodna mjerenja Prema principu kao i sva druga mjerenja fizičkih veličina i za mjerenja u proizvodnji mogu se koristiti mjerni sistemi.28.  pneumatskom.

prikazana je šema podjele mjerenja po različitim kriterijima.  digitalni.  mjerenje na bazi mjernih pretvarača. Koordinatne mjerene mašine su mjerno informacioni sistemi i predstavljaju najsavremeniji oblik mjerenja. Prednosti koordinatnih mjernih mašina su višestruke i o njima će biti riječi u posebnom poglavlju. Podjela mjerenja Najčešće se u tehničkoj praksi koriste metode mjerenja kod kojih se mjerenje izvodi pomoću instrumenata koji rade na bazi mjernih pretvarača (senzora). Osnove proizvodnih mjerenja 45 Ostale podjele proizvodnih mjerenja Proizvodna mjerenja se mogu razvrstati na :  klasična mjerenja u proizvodnji. .29.  trokoordinatne mjerne mašine (mjerno informacioni sistemi).29. Slika 2. Ovako dobivene informacije mogu se registrovati ili mogu biti ulazne veličine za upravljanje procesima. Mjerni instrumenti su samo dio strukturnog sistema članova međusobno povezanih u mjerni lanac. Na slici 2. Klasična mjerenja obuhvataju postupke upoređivanja mjerne veličine sa istorodnom poznatom veličinom. Svaka od ovih metoda može imati dva načina registracije izmjene veličine i to :  analogni.2. U principu mjerenje ovom metodom je postupak generiranja i pretvaranja informacija o mjernoj veličini.

npr. Apsolutna i relativna mjerenja .30.46 Proizvodna mjerenja Slika 2. Slika 2.31. a kod digitalnih princip odbrojavanja Metode mjerenja mogu biti:  apsolutne i  relativne Apsolutne metode omogućavaju direktno očitavanje rezultata mjerenja na indikatoru ili registracionom članu.31. slika 2. mjerenja pomičnim mjerilom.. Analogne i digitalne metode mjerenja Kod analognih metoda koristi se princip skretanja. mikrometrima i sl.

Slika 2. Kompleksni metod .32. Vrši se kontrola unutrašnjeg i spoljašnjeg prečnika. Ovaj vid kontrole se može vršiti po određenom redoslijedu kod proizvoda složene konfiguracije npr. Diferencijalni metodi kontrole su dobri da se izvrši kontrola parametara mjerenog objekta složene konfiguracije. Vrijednost izmjerene veličine izražava se na osnovu poznatih dimenzija uzorka (npr. Diferencijalni metodi kontrole omogućavaju da se utvrdi koji su to uzorci zbog kojih je mjereni objekat van granica odstupanja. zatim širina i visina žlijeba. Na slici 2. sloga graničnih mjerki) i odstupanja relativne dimenzije čija se vrijednost očitava na mjernom sredstvu koje se koristi za mjerenje (poređenje). ožljebljenih vratila.32.31 je prikazano poređenje sa graničnim paralelnim mjerkama. Osnove proizvodnih mjerenja 47 Relativna (uporedna) metoda mjerenja zasniva se na poređenju mjerene veličine sa posebno izrađenim uzorkom ili etalonom.2.33. slika 2. Diferencijalni metod kontrole Slika 2. Metodi kontrole mogu biti:  diferencijalni (elementarni) i  kompleksni (integralni). Kontrola se može izvoditi kontrolom svakog parametra posebno.

Ovaj metod se koristi za vaganje kod različitih vrsta vaga. Prema korištenoj mjernoj opremi metode mjerenja i kontrole se mogu podijeliti i na:  kontaktne (taktilne) i  bezkontaktne. ili kod mjerenja elektropretvaračkim mjernim trakama gdje se koristi električni most. slika 2. Tada kazaljka mjernog instrumenta skrene i pokaže koliko je odstupanje od referentne vrijednosti. Zbir . Ovaj metod se koristi u završnoj kontroli u proizvodnom procesu. Zatim se uporedi sa referentnim objektom. Ove metode su npr. Parametri se kontroliraju istovremeno. kako mu i samo ime kaže.35. Mjerno sredstvo za kontaktnu kontrolu Bezkontaktnim metodama se vrši mjerenje ili kontrola objekata ili parametara bez fizičkog dodira sa njima. Pri tome se loši komadi razvrstavaju na one koji se mogu doraditi i one koji se odbacuju jer se ne mogu popraviti naknadnom doradom. Kontaktne metode koriste instrumente čiji mjerni pipak dodiruje mjereni ili kontrolirani objekat u toku mjerenja ili kontrole. slika 2. Kompenzacioni metod je kombinacija nultog metoda i metoda skretanja. Prvo se mjeri mjerni pribor podesi na nulu uz pomoć nekog etalona npr.48 Proizvodna mjerenja Kompleksni metod se koristi za kontrolu gotovih proizvoda složene izrade. optičke metode mjerenja i kontrole. graničnih paralelni mjerki. Uglavnom se postupak svodi na razmatranje kontroliranih komada na dobre i loše .33.škart. Na slici 2.34 prikazan je komparator sa kontaktnim pipkom. Nulti metod. Slika 2. Na njemu je kao nulta vrijednost registrirana referentna vrijednost. svodi se na dovođenje razlike između mjerene i referentne vrijednosti na nulu i uspostavljanje ravnoteže.34.

 grupno i  centralizovano (kompleksno) Najjednostavnija mjerenja sa aspekta dobijanja rezultata su direktna mjerenja. Nulti metod i električni most 1 – ulazna mlaznica 2 – indikator 3 – konusna igla 4 – izlazna mlaznica 5 – kompenzaciona komora 6 – membrana 7 – mjerna mlaznica 8 – kontrolisani objekat 9 – mjerna komora 10 – ulazna mlaznica Slika 2.36. Vrijednost mjerne veličine se direktno očitava iz rezultata mjerenja. graduisanog u . Osnove proizvodnih mjerenja 49 te dvije vrijednosti.35. Kompenzacioni metod mjerenja Korištenjem mjerne tehnike mogu se vršiti mjerenja i dobiti rezultati na neki od sljedećih načina:  direktno. predstavlja izmjerenu vrijednost parametra. referentne i nakon toga zabilježene vrijednosti. Slika 2.2. Mjerna veličina se upoređuje sa mjerom pomoću mjernog uređaja.  indirektno.36. slika 2.

S obzirom na tačnost rezultata. brže i jeftinije doći do rezultata mjerenja. Tražene veličine dobiju se rješavanjem sistema jednačina. Ova mjerenja vrše se u slučaju kada je jednostavnije. . mjerenja mogu biti :  maksimalne tačnosti. Kompleksna mjerenja se provode tako sto se istovremeno vrši mjerenje više nejednorodnih veličina.37.  u cilju provjere i kontrole. Kod ovih mjerenja treba uspostaviti vezu između mjernih veličina. Indirektno mjerenje Grupna mjerenja se provode tako što se istovremeno vrši direktno mjerenje više istorodnih veličina. ali i u slučaju kada se direktnim mjerenjem dobiju rezultati manje tačnosti.  tehnička mjerenja. mjeri se dužina stranice kvadra i na osnovu nje izračuna zapremina kvadra. mjerenje dužine je upoređivanje sa mjernim uređajem koji ima skalu u metrima i manjim jedinicama.50 Proizvodna mjerenja odgovarajućim jedinicama. Slika 2. Na primjer. npr. Kod indirektnog mjerenja mjerna veličina se dobiva se posredno iz poznatih relacija koje povezuju izmjerene i tražene veličine.

odmicanje i primicanje alata. klasiranje proizvoda. obrada u metaloprerađivačkoj industriji. čiji rezultati daju vrijednosti najveće tačnosti s obzirom na postojeći nivo tehnike. a cilj im je kontrola i zaštita. Zaštita u predprocesnim mjerenjima podrazumijeva zaštitu mašina. Mjerenja čiji je cilj kontrola imaju greške koje se kreću u zadanim granicama. ). Aktivni mjerni sistemi su funkcionalno povezani preko specijalnih upravljačkih jedinica sa izvršnim organima mijenjajući parametar npr. Osnove proizvodnih mjerenja 51 U prvu grupu se ubrajaju etalonska mjerenja. Ova vrsta mjerenja se provodi u laboratorijama. Ova mjerenja se koriste za dobivanje odgovarajućih jedinica fizičkih veličina i konstanti. itd. npr. Obuhvataju niz mjernih i kontrolnih radnji. Cilj pasivnih mjerenja je dobivanje informacije o izmjerenoj veličini kako bi se izvršila selekcija loših komada kada se mjerenja provode u proizvodnim procesima. pribora i alata od oštećenja koja mogu nastupiti uslijed obrade neodgovarajućih komada. U zavisnosti od procesa koji se odvija mjerenja mogu biti :  predprocesna. postprocesna nakon završetka procesa (kontrola serije.2. . To su mjerenja koja se vrše u cilju kontrole i dijagnostike stanja sistema. Prema uticaju rezultata na proces mjerenja mogu biti :  aktivna i  pasivna. Procesna mjerenja se obavljaju u toku odvijanja procesa. Kontrola podrazumijeva otklanjanje loših komada. režima obrade. Aktivna mjerenja se vrše s ciljem upravljanja i regulisanja procesa. Veličina i vrsta greške zavisi od korištene mjerne opreme i metode mjerenja. a služi za uvođenje standarda i provjeru mjerne tehnike u proizvodnim mjernim laboratorijama i pogonima Tehnička mjerenja koja se vrše u proizvodnim i pogonskim uslovima imaju grešku.  procesna i  postprocesna Predprocesna mjerenja vrše se prije procesa. Ova vrsta mjerenja najčešće se koristi u proizvodnji i obuhvata različite vrste mjerenja zavisno od toga o kakvom se tehničkom sistemu radi. Osim toga aktivni mjerni sistemi mogu da vrše kompenzaciju greške obrade kao i korekciju dimenzija na osnovu rezultata mjerenja ili statističke ocjene izmjerenih vrijednosti iz serije.

52 Proizvodna mjerenja .

Mogu biti:  bez pokazivanja mjerne veličine  sa pokazivanjem mjerne veličine U grupu mjerila bez pokazivanja mjerene veličine spadaju:  Granična mjerila.1. U ovom poglavlju biće opisana mjerila za mjerenje u proizvodnji koja rade na mehaničkom principu. Mjerenje i kontrola uglova 1. . Uvod Postoje različite podjele mjernih sredstava za proizvodna mjerenja i uglavnom su prikazane na slici 3. Tolerancije i tolerancijska mjerila 4. Osnovni principi mjerenja 7. U principu mjerila za mjerenje dužine dijele se prema principu rada.3.  Šabloni i kalibri. U grupu mjerila i mjernih uređaja sa pokazivanjem mjerene veličine spadaju:  mjerila sa nonijusom.  mikrometri i  komparatori.  Mjerne ploče.  Lenjiri bez skale. Karakteristike mjerne i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja 6. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 53 3 Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 1. Uvod 2. Mjerila sa nonijusom 5. Granična mjerila za dužinu 3.  Tolerancijska mjerila.

trake. kalibri. Mjerila za dužinu koja rade na drugim Proizvodna mjerenja komad ili se određuje i vrijednost jedne mjerene dimenzije. laseri mjerne mašine elektronska mjerni mikroskop. mjerni roboti elektronska trokoordinatna samo kontrolira u cilju provjere ili prenosi njena vrijednost na mjereni radni slijedi biti prikazani i jedni i drugi. mjerila mjerni aparati 2. granična mjerne glave jednostruka lenjir. mjerni projektor. visokog pritiska. mikrometri.1. sa ogledalima. sa optička prizmom. kontaktni interferometri. toler. mjerni satovi. sa staklenim lenjirom. Podjela mjernih sredstava proizvodnih mjerenja mjerni centri optička mjerne mašine. brzinski pneumatska jednookordinatna sa lupama. alatni mikroskop optička j ši MJERENJE DUŽINA MJERNA SREDSTVA ZA mjerni mikroskop. mjerna mašina elektronska dvokoordinatna Slika 3. Abbeova. 54 etaloni. Zato će u tekstu koji U proizvodnim mjerenjima se najčešće mjeri jedna dimenzija bilo da se ona . interferom komparatori. diferenc. mjerila. skale višestruka mehanička pomična mjerila. Granična mjerila niskog pritiska.

utjelovljena mjera metra Na osnovu mjerenja meridijana između Dankrika i Barcelone od 1792 do 1798 godine izrađena je u Francuskoj mjera metra. Najrasprostranjenije granične mjerke u tehnici mjerenja dužina su:  paralelne granične mjerke. ali kod njih je dužinska mjera predstavljena veličinom kružnog cilindra.  Loptaste (kuglične) granične mjerke imaju dvije mjerne površine.  Više od dvije ravne i paralelne površine posjeduju stepenaste granične mjerke.05 mm. kod kojih rastojanje dvije ravne i paralelne površine utjelovljuje jednu dužinsku mjeru.2. prvobitno ostvareni metar.  Cilindrične granične mjerke i prstenovi su također svrstani u ovu grupu.  Uglovne granične mjerke imaju ravne. One predstavljaju uglovnu mjeru i ne svrstavaju se u dužinske utjelovljene mjerke.3. . Slika 3. Kod graničnih mjerki rastojanje dvije krajnje površine predstavlja jednu tačno određenu dužinsku mjeru. To je bila granična mjerka iz čiste platine pravougaonog poprečnog presjeka dimenzija 25 X 4. ali neparalelne mjerne površine. Granična mjerka je etalon za dužinu. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 55 principima mjerenja osim mehaničkog i biće prikazana posebno u drugim poglavljima uz opis navedenih principa rada. Dužina . koje pripadaju zajedničkoj kugli.

1. Kalibraciona granična mjerila se koriste za kalibraciju drugih mjerila jer se njihovim korištenjem mogu ispuniti zahtjevi koji se traže od mjerila za kalibraciju.  I.  0. II tačnosti koriste se opću provjeru mjerila. odnosno njemačkim nacionalnim standardom DIN 861 sa nazivnim dužinama od 0. Koriste se u kalibracionim laboratorijama. Osnovna uloga graničnih mjerila ove klase tačnosti je da posluže kao etalon proizvođačima graničnih mjerila kao i u laboratorijama gdje se umjeravaju mjerila. U hijerarhijski uređenom lancu prenošenja mjera sa etalona.  II. Npr. Klase tačnosti graničnih mjerki Granična mjerila za dužine izrađuju se u pet klasa tačnosti za određene namjene i to:  00. Paralelne granične mjerke Paralelne granične mjerke su najvažnije utjelovljene mjerke u tehnici mjerenja dužina. putem sljedivosti. . klasa 0 koristi se za provjeru mjerila kojima se želi postići velika preciznost.1. I. Klase graničnih mjerila 0. Klasa I se koristi u provjeri mjerila kojima se vrše mjerenja u proizvodnji od kojih se zahtijeva velika tačnost.56 Proizvodna mjerenja 2. slika 3. na jedinicu dužine metar.5 mm do 1000 mm .  kalibraciona K. Mjerila klase tačnosti 00 su ona koja služe za kalibraciju na početku postupka kalibracije svakog kompleta graničnih mjerila. Paralelne granične mjerke su standardizirane internacionalnim standardom ISO 3650. granične mjerke zauzimaju ključnu poziciju.

U okviru osobina su I nizak stepen provođenja toplote. Erlangen) . Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 57 Slika 3. Važna svojstava materijala graničnih mjerki su visoka otpornost na habanje.3. Stepenaste granične mjerke Stepenaste granične mjerke predstavljaju više dužinskih mjera na jednom osnovnom tijelu. koeficijent termičkog širenja materijala i visoka tvrdoća.2. Većinom korišteni materijal za izradu graničnih mjerki su keramike i keramičko staklo . pri čemu se svaka pojedinačna dužina obrazuje odstojanjem dvaju ravnih površina.4 Stepenaste mjerke (etalon QFM. kao kriteriji za ocjenu kvaliteta graničnih mjerki su izbor i postupak obrade materijala. koeficijent termičkog širenja i stabilnost mjere Pored mjernih svojstava. Garnitura paralelnih graničnih mjerki Materijal. Slika 3. 2.zerodur. visoka stabilnost mjere i oblika kao i neznatna sklonost prema koroziji. Od stepenice do stepenice mogu se postići pravilni ili nepravilni mjerni razmaci.3.

3.4. Pored paralelnih graničnih mjerki ubrajaju se u najvažnije referentne etalone. da obrazuju spoljne i unutrašnje mjere. račvi itd. Prema izvedbi u zavisnosti od primjene mogu biti različito stepenovane. U tabelama standarda navedene su pripadajuće tolerancije.5. Slika 3. Za opću primjenu i za pneumatska mjerila dužina. tako da sve predstavljene dužinske mjere leže na jednoj zajedničkoj mjernoj osi. ozubljenja. Garnitura cilindričnih mjerki Za kontrolne osovinice prema DIN 2269 utvrđena su tri stepena tačnosti: 0. Pored ovoga koriste se i kao etaloni za podešavanje mjernih uređaja. kugli. navoja. u vrlo uskim tolerancijama izrade. rastojanja. to se mora svaki primjerak kalibrirati. slika 3. Pošto mogu biti postavljene u horizontalnom. 1 i 2.58 Proizvodna mjerenja Slično kao kod ljestvica. . predstavljaju univerzalno mjerilo. standardizirani su DIN-om 2250 dio 1 i za preciznu tehniku DIN-om 2250 dio 2. Kontrolni (mjerni) prstenovi Prstenovi utjelovljuju veličine unutrašnjeg cilindra. 2. To su kontrolne osovinice određene DIN-om 2269 koje imaju najveći nazivni prečnik 20 mm. a također predstavljaju element oblika kružnog cilindra. 30 ili 50 mm. slika 3. slika 3. 25. Kontrolne osovinice utjelovljuju spoljnu mjeru prečnika kružnog cilindra. Proizvode se u dužinama do 2000 mm. 2.6. Kako kod stepenastih graničnih mjerki mjerne površine većinom leže samo u približnoj poziciji prema pripadajućim nazivnim dužinama. obično 20. Mjerne površine mogu biti tako postavljene. pojedinačno su mjerne površine uzastopno poredane.5.Cilindrične mjerke (kontrolne-mjerne osovinice) Utjelovljene mjerke su i cilindrične mjerke. vertikalnom a također i u svakom drugom radnom položaju. Koriste se pri ispitivanju cilindričnih otvora.4.

Tolerancije geometrijskog oblika i položaja i tolerancijska mjerila Pri izradi nekog geometrijskog elementa (rupa. određena maksimalnim dozvoljenim odstupanjem ravnosti površine A. Tolerancije. tako su i za geometrijske greške. Izvedbe kontrolnih prstenova Pri njihovoj kalibraciji ne mogu se postići manje mjerne nesigurnosti kao kod paralelnih graničnih mjerki.6. slika 3. površina.3. mogu se podijeliti na:  tolerancija mjera. Odstupanje površine predmeta od idealnog geometrijskog oblika se naziva greška oblika.  tolerancija oblika. 3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 59 Slika 3. Ove tolerancije se propisuju crtežom kada je to potrebno. također ustanovljene odgovarajuće tolerancije. Razlog tome je nepristupačnost mjernim mjestima i zakrivljenost oblika površine. a obje su znatno uže od tolerancije dimenzija tO. određena dozvoljenim odstupanjem paralelnosti površine A prema polaznoj površini B. ili kada su one uže od uobičajenih tolerancija koje se ostvaruju obradom na alatnim mašinama.5 mm do 200 mm. ugao itd. kada to funkcionalnost dijela zahtjeva. tolerancija oblika tF je manja od tolerancije položaja tP.7.  tolerancija položaja. da nastupe greške oblika i položaja predmeta. Akreditirane laboratorije za kalibraciju prstenova postižu uobičajeno najniže mjerne nesigurnosti sa nazivnim prečnicima od 1. Kao što se to vidi sa slike. određena graničnim mjerama među kojima mora da se nađe granična mjera.) mogu. . Kao što tolerancije mjera predstavljaju granice u čijim okvirima mogu da se kreću dimenzionalna odstupanja predmeta.

su greške odstupanje položaja. Najčešće greške položaja su odstupanja od:  paralelnosti. . nejednakim dodacima za obradu itd.7. oblikom samog predmeta.  ravnosti.60 Proizvodna mjerenja Slika 3. Prisutna odstupanja u odnosu na neki geometrijski etalon. vibracijama mašina za obradu. kao i od tačnosti kojom se taj predmet postavlja na mašinu. Tolerancije Osim već pomenutih faktora mašinske obrade ova vrsta grešaka može biti prouzrokovana savijanjem predmeta. Greške položaja bitno zavise od tačnosti rada mašine na kojoj se predmet obrađuje.  centričnosti.  upravnosti.  cilindričnosti. naglim zagrijavanjem predmeta pri obradi bušenjem. Najčešće greške oblika su odstupanja od:  kružnog oblika.

Tolerancije oblika Ovalnost Presjeci po ravnima upravnim na osu nekog predmeta (osovinu ili rupu) trebalo bi da imaju pravilan kružni oblik. . Na slici 3.8.8. Cilindričnost Čak i kada presjeci po ravnima upravnim na osu predmeta predstavljaju pravilne krugove. Polje tolerancije se izražava rastojanjem dva saosna cilindra t između kojih mora da se nađe posmatrana površina.  saosnosti (koaksijalnosti).1. imaju ovalan. Grafički simboli za tolerancije oblika i površina 3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 61  simetričnosti. Tolerancija ovalnosti predstavlja kružni prsten širine t u čijim granicama mora da se nađe profil presjeka predmeta. Uz svaki simbol je naveden i primjer primjene. Numeričke vrijednosti. izražene u milimetrima ukazuju na širinu dozvoljenog tolerancijskog polja navedenog odstupanja. eliptičan ili sasvim nepravilan oblik.3. Slika 3. su prikazani grafički simboli za označavanje geometrijskih tolerancija na crtežima. oni se mogu međusobno razlikovati po prečniku. Jedan od najčešćih slučajeva odstupanja od cilindričnosti predstavlja koničnost predmeta Ostala odstupanja cilindričnosti su konkavnost i konveksnost ("buričast" oblik). Slovima A i B su označeni bazni geometrijski elementi u odnosu na koje važi tolerancija položaja.  nagiba. Odstupanje od kružnog oblika naziva se ovalnost. mada odstupanje nije ovalno nego samo odstupanje od kružnice. međutim.

 Paralelnost neke linije u odnosu na neku baznu. je ograničena cilindrom prečnika t. u kojoj mora da se nađe posmatrana linija. Položaj nekog elementa Postoje sljedeće tolerancije položaja nekog elementa:  Položaj tačke: zona tolerancije je krug ili cilindar prečnika t. polaznu liniju. Tolerancija t ograničava prostor u kome mora da se nađe obrađena linija ili površina. Odstupanje ose od prave linije može biti izraženo u ravni ili prostoru. Pri odstupanju ose u ravni zona tolerancije se svodi na jedan pojas ograničen dvjema pravim paralelnim linijama na rastojanju t.62 Proizvodna mjerenja Centričnost Osa predmeta koja bi trebalo da predstavlja pravu. Upravnost Postoje sljedeće vrste tolerancija za upravnost.2. Tolerancije položaja Paralelnost Tolerancije paralelnosti se mogu svrstati u nekoliko kategorija. Tolerancija ravnosti se izražava kao prostor t ograničen dvjema paralelnim ravnima između kojih mora da se nađe obrađena površina.  Paralelnost neke linije u odnosu na neku baznu ravan (ili obrnuto). . Tolerancija t ograničava prostor u čijim granicama mora da se nalazi obrađena linija ili površina. Pri odstupanju ose u prostoru zona tolerancije.  Paralelnost neke površine u odnosu na neku baznu ravan.  Položaj linije u jednom pravcu: zona tolerancije je ograničena rastojanjem t dviju linija.  Upravnost linije na neku baznu liniju ili  upravnost linije na neku baznu površinu (ili obrnuto). simetrično udaljenih od teorijskog položaja posmatrane linije.  Upravnost površine u odnosu na neku baznu površinu. odnosno ortogonalnost. 3. u ovom slučaju je kriva linija. čiji centar se nalazi u teorijskom centru posmatrane tačke određene kotama crteža. Ravnost Greška ravnosti je prisutna kada se obrađena površina ne poklapa sa idealnom ravni.

pri operaciji brušenja nastupiti i greške položaja (gubitak saosnosti). naročito pri serijskoj izradi jednakih predmeta.  Simetričnost između dvije paralelne ravni: zona tolerancije je ograničena dvjema paralelnim ravnima na međusobnom rastojanju t.3. osim već opisanih odstupanja mjera i oblika. Tolerancijska mjerila se izrađuju u dva osnovna oblika:  u obliku račvi za kontrolu spoljašnjih i  u obliku čepova za kontrolu unutrašnjih dužinskih mjera. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 63  Položaj linije u više pravaca: zona tolerancije t u kojoj mora da se nađe linija je ograničena prečnikom t cilindra. Simetričnost Postoje sljedeći slučajevi. Saosnost ili koaksijalnost Predmet se sastoji od dva koaksijalna cilindrična rukavca različitih prečnika. čija osa se poklapa sa teorijskim položajem posmatrane linije. Postoje različiti načini kako se mogu razvrstati tolerancijska mjerila.  Simetričnost između dviju paralelnih pravih: zona tolerancije u kojoj mora da se nalazi posmatrana osa je ograničena dvjema paralelnim pravama na rastojanju t. kao kontrolni alati se koriste tolerisana fiksna ili jednostruka mjerila. a prikazani su na slici 3.Tolerancijska mjerila Da bi se obezbijedila brža i jednostavnija kontrola obrađenih predmeta. koja omogućavaju neposrednu kontrolu mjera i oblika predmeta metodom upoređivanja. podjednako udaljena od bazne ose. . podjednako udaljene od bazne ravni. između kojih mora da se nalazi ravan simetrije. mogu. mjerenje neke kote na predmetu. 3. dakle.9. čija osa se poklapa sa baznom osom.3. Nagib To su greške koje se odnose na dva elementa nekog predmeta koji treba da su međusobno nagnuti pod nekim određenim uglom (slučaj koji se nalazi između paralelnosti i upravnosti). U tom cilindru mora da se nađe i stvarna osa posmatranog elementa. Tokom obrade ova dva cilindrična rukavca. Polje tolerancije je određeno cilindrom prečnika t. Uporedna fiksna mjerila ne obezbjeđuju. nego pružaju mogućnost da se ustanovi da li se neka zadata dužinska mjera nalazi ili ne nalazi u toleranciji predviđenoj crtežom Kontrolnici ili tolerancijska mjerila služe za kontrolu proizvoda.

dvostrane Provjera broja kontrolisanih parametara . prijemna za prijem.9.kompleksna . slika 3. a reviziona za završnu kontrolu proizvoda i kontrolu radnih mjerila. Prije svega. Korištenjem račve i čepa.64 Proizvodna mjerenja Tolerancijska mjerila Prema mogućnostima -regulirajuće korištenja -dvosmjerna . reviziona mjerila služe za provjeru i prijem radnih kontrolnika. .radna Prema namjeni . ali se ne utvrđuje vrijednost kontrolisane veličine niti mjerno odstupanje. može se odrediti da li je kontrolirana dimenzija u granicama dozvoljenih tolerancija. Prema konstrukciji kontrolnici mogu biti:  čvrsti i  podesivi Podesivi regulacioni omogućavaju neutralisanje habanja i podešavanje mjerila za kontrolu dimenzija različitih vrijednosti i različitih odstupanja.diferencijalna . Podjela tolerancijskih mjerila prema različitim kriterijima Kontrolnicima ili tolerancijskim mjerilima se povjerava da li se kontrolisana veličina nalazi u granicama dozvoljenih odstupanja.jednostrane Provjera oblika .reviziona Slika 3.10.prijemna . Prema namjeni kontrolnici se dijele na:  Radne  Prijemne i  Revizione Radionička radna mjerila se koriste neposredno u proizvodnji. iznad ili ispod njih. To su čvrsta mjerila sa stranom "IDE" i "NE IDE".

unutrašnjih i spoljašnjih navoja. jednostrukih mjerila jeste da je svako od njih svojim oblikom prilagođeno za određenu nazivnu mjeru. To znači da je mjerno područje jednostrukih mjerila svedeno na samo jednu vrijednost (nazivnu mjeru).750 31. rupa.75 H7 31. prvenstveno u visokoserijskoj proizvodnji predmeta sa naznačenom tolerancijom. Tolerancijska mjerila.775 31. koničnosti.979 20 Maksimalna dimenzija Minimalna dimenzija Slika 3.979 20.3.75 Strana ide Strana ne ide 31.10. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 65 Podesivi dvojni čep Nepodesivi dvojni čep Nepodesiva dvojna račva Podesiva račva 31.775 20 h7 19. Karakteristika fiksnih.000 19. račve i čepovi Prema obliku mjerila mogu biti:  jednostrana i  dvostrana Ona se koriste za kontrolu mjere i oblika osovina. samo jedna određena mjera. Zato se njima može da kontrolira samo jedna vrsta predmeta ili. još tačnije rečeno. .

Iz tih razloga se koriste smo za kontrolu i provjere predmeta u serijskoj proizvodnji. Očigledno je da jednostruka mjerila moraju biti izrađena u višoj klasi tačnosti od one u kojoj su izrađeni predmeti koji će njima biti kontrolirani. kao i svrhu stabilizacije čime se sprečavaju deformacije. Materijali za jednostruka mjerila Jednostruka mjerila. tolerancije izrade jednostrukih mjerila moraju biti uže od onih za predmete koji će se njima kontrolisati. ali je moguće ustanoviti da li se ta dimenzija nalazi ili ne nalazi u predviđenoj toleranciji izrade. Oblik i mjere jednostrukih mjerila moraju svakako biti tačniji od oblika i mjera predmeta za čiju kontrolu su namijenjeni. jednostrukih mjerila su: paralelna granična mjerila. nazivnim mjerama i tolerancijama koje žele da se ostvare pri kontroli. određene za dodir sa površinama radnih predmeta. Njihov glavni nedostatak jeste da se mogu primijeniti samo za jednu vrstu kontrole i samo za jednu nazivnu mjeru. Jednostruka ili fiksna mjerila se prvenstveno koriste kao kontrolni alati u serijskoj proizvodnji. Pomoću jednostrukih mjerila se ne može izmjeriti apsolutna vrijednost neke dužinske veličine na predmetu. Jednostruka mjerila se izlažu termičkoj obradi sa ciljem da im se poboljša tvrdoća i otpornost prema habanju. jednostruka mjerila se po pravilu koriste na propisanoj temperaturi. . jednostruka profilisana mjerila za specifične namjene. Kako posjeduju visoku tačnost dimenzija. izrađuju se od specijalnog čelika otpornog prema oksidaciji. Da bi im se povisila otpornost prema habanju. specijalnih karbida itd. Oblik. Osim toga znatno se umanjuje mogućnost pojave greške. uslijed dejstva termičke dilatacije svoje mjere. Drugim riječima. Ako mjerilo ili predmet imaju temperature različite od 20C dobit će se pogrešni rezultati kontrole.66 Proizvodna mjerenja odnosno na tolerancijsko polje vezano za tu nazivnu mjeru. što je naročito značajno za jednostruka mjerila namijenjena za kontrolu velikog broja radnih predmeta. Glavne vrste fiksnih. U odnosu na višestruka mjerila sa direktnim očitavanjem jednostruka mjerila su jednostavnija i omogućavaju znatno bržu kontrolu mjera predmeta. Materijal od kojeg se izrađuju mjerila mijenja se pri promjeni temperature. mjerne površine mogu biti izrađene od tvrdih metala. odnosno promjene mjera. naročito njihove mjerne površine. tolerancijska mjerila za kontrolu osovina i rupa. mjere i tačnost su odabrani tako da mogu da obezbijede brzu i neposrednu kontrolu metodom upoređivanja. Za potrebe visokoserijske proizvodnje predmeta posebnog oblika i mjera jednostruka mjerila se izrađuju u skladu sa oblikom.

Jednostruka mjerila za proizvodnju Mjerila za proizvodnju su ona koja se pri procesu obrade koriste u radionicama za provjeru tačnosti izrade radnih komada.  po tome da li obavljaju jednostavnu ili diferencijalnu kontrolu. a mjerilo za navoj ima sopstveni navoj.  mjerila za ožljebljenje osovine. Glavne vrste jednostrukih mjerila su:  mjerila za osovine. .  mjerila za kontrolu i  mjerila za provjeru tačnosti. mjerilo za osovine posjeduje otvor. Izrađena su tačnije od prethodnih i manje su podložna habanju. odnosno tačnosti izrade. Na primjer. Kvalitet jednostrukih mjerila i osnovne namjene U zavisnosti od višeg ili nižeg stepena kvaliteta. mjerilo za kontrolu rupe ima pun presjek. odnosno usklađen sa oblikom i mjerama predmeta koje treba kontrolirati.  mjerila za unutrašnje i spoljašnje navoje. kao i u zavisnosti od učestanosti primjene jednostruka mjerila se dijele na:  mjerila za proizvodnju. Oblik mjerila Oblik jednostrukih mjerila je komplementaran radnim predmetima.  po nazivnoj mjeri koja ih karakterizira. prije nego što se oni puste na tržište.  mjerila za rupe.  po načinu upotrebe i kvalitetu izrade. Jednostruka mjerila za kontrolu To su mjerila koja se koriste u fazi kontrole po završenom ciklusu serijske obrade predmeta.3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 67 Vrste jednostrukih mjerila Jednostruka mjerila se razlikuju:  po svom obliku i  po vrsti kontrole kojoj su namijenjena. Ona se brzo troše i moraju da se kontroliraju u propisanim vremenskim razmacima.  mjerila za konične predmete.

Jednostruka mjerila omogućavaju kontrolu samo jedne granične mjere (maksimalne ili minimalne). Ona su izrađena od dva uparena elementa koji se zovu strana "IDE" i strana "NE IDE". Izrađuju se u užim tolerancijama od prethodna dva tipa mjerila. odnosno vrijednost dužine za koju su određena. To znači da se za kontrolu svake mjere mora koristiti drugo. različito jednostruko mjerilo. ako stvarna mjera predmeta koji se kontroliše mora biti održana ispod (za osovine) ili iznad (za rupe) nazivne mjere za mjerila ili  tipa "NE IDE" ("NE PROLAZI"). a ne registruju stanje druge granične mjere.  Mogu biti tipa "IDE" ("PROLAZI"). Jednostruka mjerila mogu samo da registriraju da li je stvarna mjera predmeta veća ili manja od nazivne. .68 Proizvodna mjerenja Jednostruka mjerila za provjeru tačnosti Ova mjerila služe za periodičnu provjeru tačnosti rada mjerila za proizvodnju i mjerila za kontrolu. Naravno. nego samo za jedan ograničeni broj dimenzija među onim najčešćim. pa su zato skuplja i osjetljivija. maksimalnu i minimalnu. o čemu moraju da vode računa proizvođači mjernog alata. jednostruka se mjerila ne izrađuju za sve mjere. Nazivna mjera jednostrukih mjerila Jedna od karakteristika jednostrukih mjerila jeste njihova nazivna mjera. Diferencijalna mjerila Diferencijalna mjerila jednim mjernim alatom objedinjuju funkciju dva jednostavna jednostruka mjerila. tako što se u crteže unose one kote za čiju kontrolu se na tržištu mogu naći standardna jednostruka mjerila. a po kriterijima standardizacije i unifikacije utvrđenim sistemom tolerancija ISO. Za određenu nazivnu mjeru ta mjerila određuju gornju i donju graničnu mjeru između kojih mora da se nađe stvarna mjera predmeta koji se kontrolira. ako stvarna mjera predmeta koji se kontrolišu mora biti održana iznad (za osovine) ili ispod (za rupe) nazivne mjere mjerila. svako jednostruko mjerilo se karakterizira i tolerancijskim poljem koje je u stanju da kontrolira. Osim svojom nazivnom mjerom. Razlika između strana "IDE" i "NE IDE" je jednaka tolerancijskom polju predmeta koji se kontrolira. odnosno da registrira granične mjere. u čijim okvirima mora da se nađe stvarna mjera predmeta koja se kontrolira. O ovom ograničenju se mora voditi računa pri projektovanju serijske proizvodnje nekog predmeta. ali ne i za koliko je ona manja ili veća.

(sa otvorom na jednoj strani).1. su prikazane glavne vrste jednostrukih mjerila za osovine: 1. Podešavanje se obavlja mikrometarskim navojem.Tolerancijska mjerila za osovine Jednostruka mjerila za osovine služe prvenstveno za kontrolu prečnika valjkastih tijela (osovina)."NE IDE". Jednostavna račva. bilo da su ona jednostavna ili diferencijalna.3. 3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 69 Diferencijalna mjerila se koriste češće od jednostrukih. Podesivim mjerilima se može proširiti područje mjerenja. moguće je do izvjesnih granica mijenjati rastojanje između mjernih površina."NE IDE". Poslije obavljenog podešavanja ona se koriste kao jednostruka mjerila. Slika 3. Podesiva jednostruka mjerila Kod nekih jednostrukih mjerila. na primjer uslijed habanja radnih površina."NE IDE". Na slici 3.11. 4. Jednostrana diferencijalna račva "IDE" . 3. 2.11. Osim toga maksimalna mogućnost podešavanja je ograničena na nekoliko milimetara. Osim toga kod podesivih jednostrukih mjerila se mogu uspostaviti početni uslovi ako se tokom vremena promijenilo rastojanje između mjernih površina. jer ona omogućavaju da se kontroliranjem samo jednim mjernim alatom ustanovi da li su predmeti u predviđenoj toleranciji ili to nisu. Račve . 5. odnosno moguće je kontrolirati predmete različitih nazivnih mjera. Dvostrana diferencijalna račva tipa "IDE" . Činjenica da su ova mjerila podesiva nije dovoljna da se ona smatraju višestrukim mjerilima opšte namjene. Podesiva diferencijalna račva tipa "IDE" .3. Jednostavno prstenasto mjerilo. mada u izvjesnim slučajevima mogu biti upotrijebljena i za kontrolu prizmatičnih tijela.

s tim što su na ulaznom otvoru postavljena dva para mjernih površina. a unutrašnji par dio mjerila "NE IDE". Podesivost ovih mjerila omogućava da se ona koriste ne samo za različite nazivne mjere.12. Njihova dva otvora služe za kontrolu prečnika osovina.Dvostrana račva Podesive račve za osovine Izrađuju se kao jednostrane račve. a neće moći da prođe kroz otvor strane "NE IDE". gornje na strani "IDE". Karakteristike diferencijalne račve Na svaku tolerancijsku račvu tipa "IDE" . a to znači: nazivna mjera. Slika 3.70 Proizvodna mjerenja Diferencijalne račve To su mjerila koja se najviše koriste za kontrolu osovina koje su obrađene u tolerancijama utvrđenim ISO standardima. Strane otvora se razlikuju po tome što je na strani "IDE" utisnuta oznaka P ili MAX a na strani "NE IDE" oznaka NP ili MIN. položaj tolerancije i odgovarajuća nazivna odstupanja. Ako se stvarna mjera prečnika osovine nalazi u predviđenom tolerancijskom polju onda će osovina prolaziti kroz otvor strane "IDE". čije se rastojanje može podešavati pomoću mikrometarskih vijaka."NE IDE" se stavlja potpuna oznaka tolerancije ISO za osovinu koja se njome kontrolira. . Osim toga strana "NE IDE" ima dodatnu crvenu oznaku i oborene ulazne ivice otvora. nego da se po volji mijenja tolerancijsko polje za jednu nazivnu mjeru. Osim toga moguća je kompenzacija istrošenosti mjernih pipaka tako što se mjera otvora povremeno provjerava slogom paralelnih graničnih mjerila. kvalitet obrade. Prvi par mjernih pipaka od otvora predstavlja dio mjerila "IDE". a donje na strani "NE IDE".

ali mogu da se koriste i za kontrolu unutrašnjih kota prizmatičnog oblika (kanala.14.2. slika 3.Tolerancijska mjerila za rupe Ova mjerila su predviđena za kontrolu prečnika cilindričnih rupa.3."NE IDE" (za Ø 120 mm). Diferencijalna dvostrana mjerka (za  260 mm).14.13. . Jednostavan kontrolni čep. Sastoje se od dva valjkasta tijela (čepovi) koje spaja središnja drška. Čepovi Diferencijalni kontrolni čepovi To su mjerila koja se najviše koriste za kontrolu rupa koje su obrađene u tolerancijama utvrđenim ISO standardima. 3. 2. 5.3. Slika 3. Diferencijalni dvostrani čep za male prečnike. 6. 4. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 71 Slika 3. Diferencijalni jednostrani kontrolni čep tipa "IDE" . Diferencijalni dvostrani kontrolni čep tipa "IDE" ."NE IDE". Jednostrani podesivi kontrolni čep (za 260 mm). Podesiva račva 3. žlijebova) 1.

3. Postoje i čepovi sa dvije linije. Linija urezana na koničnom čepu određuje dubinu do koje on treba da dospe ako je rupa obrađena u predviđenoj toleranciji. slika 3. što strana "NE IDE" ima dodatnu crvenu oznaku. a donje na strani "IDE". Ostala jednostruka mjerila Jednostruka mjerila za konuse Ova mjerila se koriste za kontrolu koničnih rupa. kvalitet obrade.3."NE IDE" je navedena kompletna oznaka tolerancije ISO rupe koja se kontrolira.16. je prikazano specijalno mjerilo za kontrolu ožlijebljenih rupa glavčina (2). odnosno jednim usjekom na kraju.15.72 Proizvodna mjerenja Ako se stvarna mjera rupe koja se kontroliše nalazi u predviđenoj toleranciji onda će čep manjeg prečnika (strana "IDE") ulaziti u rupu. Dvije strane mjerila se razlikuju po tome: što je strana "NE IDE" po visini kraća od strane "IDE".16. Slika 3. Karakteristike diferencijalnih čepova Na svakom tolerancijskom čepu tipa "IDE". a čep većeg prečnika (strana "NE IDE") neće moći da uđe u rupu. što strana "IDE" može da ima još i oznaku MIN. a strana "NE IDE" oznaku MAX. položaj tolerancije i odgovarajuća nazivna odstupanja. Čep 3. koje označavaju toleranciju u čijim granicama može da se kreće koničnost rupe. . a to znači: nazivna mjera. gornje nazivno odstupanje na strani "NE IDE". Jednostruka mjerila za ožljebljenje rupe Na slici 3.

17. na stranama čepa su utisnute oznake "IDE". na strani "NE IDE" postoji crveno označeni prsten. odnosno "NE IDE". Diferencijalni navojni čep . Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 73 Slika 3. Slika 3. slika 3. Jednostrukim mjerilima za navoje se neposredno kontrolišu sljedeći elementi: spoljašnji prečnik. a na početku čepa i ne postoji.3. Jednostavna mjerila za kontrolu navoja navrtke imaju oblik navojnog čepa. Strana "IDE" mora da se spreže lako. Greške koraka i ugla zavojnice se registruju posredno.17. pri kontroli srednjeg prečnika. a mjerila za kontrolu navoja vijka oblik navojnog prstena. strane "IDE" koja je izrađena na minimalnu mjeru navoja i strane "NE IDE" izrađene na maksimalnu mjeru navoja. Mogu biti jednostavnog ili diferencijalnog tipa. Konično mjerilo i mjerilo ožlijebljenih rupa Jednostruka mjerila za navoje Jednostruka mjerila za navoje se koriste za kontrolu vijaka (spoljašnje navoje) i navrtki (unutrašnje navoje). Strane "IDE" i "NE IDE" se međusobno lako razlikuju jer je: navoj strane "NE IDE" kraći.16. Diferencijalni navojni čepovi za unutrašnje navoje Diferencijalni navojni čepovi za kontrolu navoja navrtke se sastoje od dva čepa. srednji prečnik i prečnik jezgra. a strana "NE IDE" ne smije da se spreže sa unutrašnjim navojem koji se kontroliše.

dakle kontrolira srednji prečnik.jednostruka namjenska mjerila Ova vrsta mjerila se uglavnom izrađuje od limova u kompletima. slika 3. posjeduju određeni oblik i mjere. smješten iza prethodnog para. Stranu "IDE" čine dva kotrljajuća valjka sa kompletnim profilom navoja kroz koje lako prolazi ispravan navoj koji se kontroliše. a koriste se za brzu kontrolu predmeta specifičnog oblika. trouglastog profila navoja.19. sa malom dodirnom površinom. ograničenom samo za kontrolu bokova navoja. čije je mjerenje uobičajenim sredstvima mjerenja otežano ili nemoguće.74 Proizvodna mjerenja Diferencijalne račve za spoljašnje navoje Potpuna kontrola navoja vijka može se uspješno obaviti diferencijalnom račvom sa kotrljajnim navojnim kontrolnicima. U ostala jednostruka mjerila mogu se ubrojati lenjiri bez skale.18. Slika 3. Šabloni za kontrolu koraka i profila navoja . šabloni. jer oni služe samo za kontrolu srednjeg prečnika navoja. mjerne ploče i kalibri. Navoj koji se kontrolira ne smije da prođe kroz kotrljajne valjke strane "NE IDE".18. Slika 3. Ovim mjerilom se. Stranu "NE IDE" čini par valjaka. Diferencijalne račve za spoljašnje navoje Šabloni i kalibri . jednostruka mjerila za unutrašnje i spoljašnje radijuse. U ovu kategoriju mjerila spadaju: jednostruka mjerila za zazore ("špijuni"). Kao i kod svih diferencijalnih mjerila i ova kontrola se obavlja po sistemu "IDE" i "NE IDE". korak i ispravnost osnovnog. jednostruka mjerila za nagibe (livačke i kovačke) i "češljevi" za kontrolu koraka navoja.

20.05 do maksimalne debljine 1 – 5 mm. a imaju krivolinijski. Komplet čini serija mjerila. Šablon za kontrolu složenog profila Mjerila za zazore Ova mjerila se još zovu i "špijuni".20. Mjerila za radijuse Slika 3.3. Prvenstveno se koriste za kontrolu malih zazora koji vladaju u sklopovima nalijeganja. Listići Slika 3.03 – 0. Koriste . konkavni ili konveksni oblik sa veoma precizno izrađenim poluprečnikom krivine. Obično se koriste u kompletu. slika 3. s tim što su na svom širem kraju spojena osovinicom za zajednički ram. a izrađuju se od tankih čeličnih limova određene debljine i visoke tačnosti izrade. Tipičan primjer upotrebe ovih mjerila je pri kontroli i podešavanju zazora podizača ventila u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. počev od najtanjih debljine 0.22. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 75 Slika 3.21. Mjerila za radijuse Ova mjerila se izrađuju od čeličnog lima.

23. slika 3.23. slika 3. Kontrolnici za veće radijuse.22. Koriste se za brzu kontrolu vrijednosti koraka navoja vijka. Svako pojedinačno mjerilo odgovara drugoj vrijednosti koraka. Slika 3. Jednostruka mjerila za kontrolu koraka navoja Predstavljaju komplet limenih kontrolnika sa navojnim profilom. Mjerila za kontrolu koraka navoja .24. a izrađuje se u kompletu rastućih vrijednosti (na primjer. Slika 3. slika 3.24. Mjerila za uglove reznih alata (1) Kontrolnik za razne uglove strugarskih noževa (2) Kontrolnik za uglove vrhova spiralnih burgija. a ne u kompletu (3). se izrađuju od debljeg lima pojedinačno.76 Proizvodna mjerenja se za kontrolu unutrašnjih radijusa (1) ili za kontrolu spoljašnjih radijusa (2). iznad 20 – 25 mm. na čijoj periferiji su urezani uglovi različitih vrijednosti. od 7 do 20 mm). Prvenstveno se koriste za kontrolu uglova raznih alata. Jednostruka mjerila za uglove mjernih alata I ova mjerila se izrađuju od čeličnih limova.

kao npr pravost. Kontrolne ploče stepena tačnosti 1 do 3 mogu se također ispitati pomoću lenjira stepena tačnosti 00. u kojima se fiksiraju kontrolna sredstva. One se očitavaju . To mogu biti podjele sa crticama. 1. 3. Kontrolne (mjerne) ploče U stručnoj literaturi kontrolne ploče su se prije svrstavale u pomoćna kontrolna sredstva. Kontrolne ploče za ravnost izrađuju se u pet stepeni tačnosti (00. U području postavljanja kontrolnih ploča podloga mora ravna i trajno nepopustljiva. Zahtjevi na ravnost kontrolnih ploča vrijede pod pretpostavkom da su kontrolne ploče od prirodnog kamena odnosno od lijevanog željeza oslonjene na tri tačke. gabro i diabas. Također etalon može sadržavati više pojedinačnih elemenata oblika u tačno određenoj zavisnosti položaja. Uvođenjem optoelektronskih i električnih mjernih sistema za mjerenje dužina. Za njih je u DIN 2268 dat sistem tolerancija.4.3. interferencijskim poljima itd. Danas se koriste kao etaloni ravnosti. kružnost. Kao referentni etalon za ravnost služi donja kontrolna ploča. Njihov glavni nedostatak leži pri očitavanju podionih crtica. Mjerni lenjiri i mjerne trake Mjerne trake Postoji više mogućnosti predstavljanja dužinskih mjera.3. 0.5. jedan kružni cilindar. kao i pri provjeri mašina i radnih predmeta. navojnim vretenima. zupčastim letvama. Radne površine služe kao referenca pri mjerenju dužina. ravnost. a također pri prikazivanju odstupanja od oblika i položaja. klasični čelični mjerni lenjiri su izgubili na značaju. Pri ispitivanju ravnosti površina radnih komada kontrolne ploče od lijevanog željeza su se koristile kao etaloni ravnosti. 2 i 3). Ispitivanje ravnosti na kontrolnim pločama manjih dimenzija može se izvoditi na način da se iste polože na veće kontrolne ploče i višeg stepena tačnosti. 3. pomoćna kontrolna sredstva. jedan oblik kugle itd. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 77 Utjelovljeni geometrijski oblici se koriste pri kalibraciji drugih ispitnih sredstava. Kontrolne ploče od prirodnog kamena i lijevanog željeza su standardizirane prema DIN 876. Većinom se danas proizvode od prirodnog kamena: granita. posebno većih rastojanja. Utjelovljenja mogu predstavljati pojedinačne geometrijske oblike.3. Kontrolne ploče mogu biti izvedene i sa vođicama na radnoj površini kao i bočnim površinama. Pomoću pomičnih mjernih stativa i preciznih mjernih satova ili mjernih tastera može se ispitati ravnost površine.

6. U praksi se oni većinom koriste kao referenca za dva paralelna pravca. krivolinijskim vođicama i matricama za izradu otvora. Puni ugao je predstavljen sa podjelom kruga. Kružne podjele površina su predstavljene poligonima. ali oni se također izrađuju i od keramike. Jednostruka mjerila za uglove Jedinicu ugla nije neophodno realizirati preko etalona. pri čemu je opet klasično izvođenje podjele kruga sa crticama..78 Proizvodna mjerenja vizuelno pomoću optičkih uređaja. 0. Standardizirane čelične mjerne trake namotane u kutiji određene su standardom DIN 6403 Ravni lenjiri Ravni lenjiri se izrađuju od keramike i prirodnog kamena imaju druge mjere poprečnog presjeka. Tolerancije pravosti oštrih ivica nožastog lenjira određene su prema DIN 874.25. ravnosti radnih površina. U praktičnoj tehnici mjerenja. Ravni i nožasti lenjiri 3. puni ugao i dijelovi ugla se na različite načine utjelovljuju. Nožasti lenjiri se primjenjuju za ispitivanje pravosti i ravnosti na principu svjetlosnog procjepa. Pored klasične izvedbe kružne podjele postoje i kodirane kružne podjele i inkrementalne kružne podjele. jer je puni krug dat sa 360o. a odstupanja ravnosti i paralelnosti određena su sa za četiri stepena tačnosti. Karakteristike su date standardom DIN 874. pri čemu se mjerna vrijednost izvodi preko određenog razlomka podjele skale. Standardizirane izvedbe ovih lenjira su od čelika. 1 i 2. Ravni lenjiri utjelovljuju sa njihove dvije uske i uz to vrlo duge radne površine dvije paralelne ravni. Slika 3.3. Standardom su utvrđena četiri stepena tačnosti 00. .

 za provjeru tačnosti ugaonika. Slika 3. čiji položaj jedne u odnosu na drugu utjelovljuje određeni ugao. Odlikuju se time što posjeduju dvije mjerne idealno ravne površine koje međusobno zaklapaju ugao čija je nazivna vrijednost ograničena veoma uzanim tolerancijama. Prvenstveno se primjenjuju:  za kontrolu i umjeravanje mjerila za uglove (uglomjere).26. Granične mjerke za uglove imaju dvije ravne pravougaone mjerne površine. a svako ima različitu ugaonu vrijednost. Različitim kombinacijama pojedinačnih mjerki može se predstaviti bilo koji ugao. Granične mjerke za uglove Uglovna granična mjerila predstavljaju etalon-ugaonike za indirektnu kontrolu i mjerenje uglova metodom upoređivanja.3. Za uglovne granične mjerke ne postoje još niti internacionalne kao i nacionalne važeće norme. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 79 Dijelovi jednog punog kruga su utjelovljeni pojedinačnim uglovnim mjerama preko ugaonih graničnih mjerki. čeličnih ugaonika itd. Granična mjerila za uglove . Uglovna mjerila se također izrađuju u kompletima sačinjenim od određenog broja pojedinih mjerila.  za tačno podešavanje položaja nagibnih stolova. Uobičajena granična odstupanja nazivne mjere uglovne granične mjerke su ± 2".  za prenošenje tačnih vrijednosti uglova na podesive ugaonike.  za provjeru koniciteta. Mala hrapavost mjernih površina obezbjeđuje dobro prianjanje mjerilima.

Čelični ugaonici mogu biti izvedeni kao ugaonici sa ravnim površinama. . Izvedbe etalonskih ugaonika variraju zavisno od primijenjenih materijala (čelični liv. posebno u područjima manjih mjernih nesigurnosti. 0. Oblik i raspored mjernih površina ovih etalona omogućavaju lakšu i precizniju izradu. Mjerni stub.27. kontrolni i radionički U standardu DIN 875 su za čelične ugaonike 90° utvrđena četiri stepena tačnosti. Za njih ne postoje utvrđene norme. Uzastopnim mjerenjem sa zaokretanjem etalona za 180o utvrđuje se moguće odstupanje naizmjenično i to jednom sa pozitivnim a nakon toga sa negativnim predznakom. uobičajeni su i čelični ugaonici koji utjelovljuju uglove 45o. dok za veće dužine su prikladni ugaoni toranj. Slika 3. čelika. Iako nisu standardizirani. ugaonici sa naslonom na kraćem kraku i ugaonici sa kosim ivicama na dužem kraku. U odnosu na navedene čelične ugaonike posjeduju stabilniji oblik i lakše se kalibriraju. Standardizirane izvedbe ugaonika 90°: nožasti. 1 i 2.27 . prirodnog kamena i keramike. kocka i uglovni toranj Ovi etaloni su praktično pouzdanija sredstva za prikazivanje odstupanja od okomitosti i ravnosti. 60o. prirodni kamen ili keramika). Glavna prednost je što se ispitivanjem automatski može znati odstupanje od okomitosti. Za ugaonike izvedbe sa ravnim površinama krakova i sa krakom sa oslonom pločom vrijede stepeni tačnosti 00. 120o i 135o. Za kraće mjerne dužine su prikladne etalonske kocke. Etaloni ove porodice se izrađuju iz specijalnog lijevanog željeza.80 Proizvodna mjerenja Ugaonik 90o Čelični ugaonici koji utjelovljuju ugao 90o su standardizirani u DIN 875. Uobičajeno se mogu nabaviti u različitim stepenima tačnosti. dok za ugaonike sa oštrim krakom samo stepen tačnosti 00. slika 3.

. To zavisi kolika se tačnost želi postići mjerenjem sa pomičnim mjerilom. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 81 4. ali i najčešće korištena. E Šipka za mjerenje dubina. C Mjerni kraci za spoljašnja M Oštrice krakova za mjerenje mjerenja. navoja itd.3. F Milimetarska skala. Slika 3. D Mjerni kraci za unutrašnja N Suženi kraj šipke za mjerenje mjerenja. . dubine uzanih procijepa. Univerzalno pomično mjerilo Univerzalno pomično mjerilo izrađuje se sa različitim opsegom mjerenja i sa različitim skalama nonijusa. greške paralelnosti krakova H Colovna skala nonijusa. Univerzalno pomično mjerilo Glavni dijelovi pomičnog kljunastog mjerila: A Lenjir. . Tu spadaju:  Pomično mjerilo  Mikrometri  Komparatori 4.28. rupa. L Kočnica klizača. uzanih proreza. B Klizač. dvadeset ili pedeset dijelova. slika 3. rupa itd. I Milimetarska skala nonijusa.28. O Vijci za učvršćivanje vođice klizača na zadnjoj strani lenjira. Podjela na nonijusu se izrađuje kao podjela jednog mm skale na deset.1. Mjerila sa nonijusom Spadaju u grupu višestrukih mjernih sredstava koja su najstarija.. P Mali vijci za korekciju eventualne G Colovna skala.

pomična kljunasta mjerila se dijele na:  Mjerila sa nonijusom od deset podjeljaka. tačnost mjerenja 1/50=0. a tačnost zavisi od podjele na skali nonijusa. Poređenje pomičnih mjerila sa deset (a). U odnosu na nonijuse kojim su opremljena.05 mm.  Mjerila sa nonijusom od dvadeset podjeljaka. pa i više mm.29.1 mm. Dužina krakova raste proporcionalno dužini mjerila i obično se kreće od 40 do 150 mm.  Mjerila sa nonijusom od pedeset podjeljaka. odnosno praktično od dozvoljene tolerancije izrade predviđene crtežom predmeta koji se mjeri.82 Proizvodna mjerenja Pomična kljunasta mjerila koja se koriste u metaloprerađivačkoj industriji imaju opsege mjerenja od 130 do 500.02 mm. Izbor mjerila zavisi prvenstveno od zahtijevanog stepena tačnosti mjerenja. Nonijus sa pedeset podjeljaka. Nonijus sa deset podjeljaka (jednostavan ili dvostruki) tačnost mjerenja 1/10=0. Koriste se za mjerenje vanjskih i unutrašnjih dimenzija. Mogu biti sa analognom skalom ili digitalnim očitavanjem. Nonijus sa dvadeset podjeljaka(jednostavan ili dvostruki) tačnost mjerenja 1/20=0. dvadeset (b) i pedeset (c) podjeljaka . a) b) c) Slika 3.

koja ulazi direktno i u punoj veličini u mjerni rezultat. Sastoje se iz jednog lenjira (sa glavnom podjelom). Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 83 Konstrukcija pomičnog mjerila Svestranost pomičnih mjerila je učinila da su to najraširenija mjerila u proizvodnoj mjernoj tehnici. Zakretanjem pokretnog kraka nastaje greška prvog reda.31 . Slika 3. Mjerena vrijednost se očitava pomoću glavne podjele i nonijusa.30. . unutrašnjih. 1/20 i 1/50 mm. jednostavna i brza upotreba pri mjerenju spoljnih. pa zavisno od toga mogu biti sa ugrađenim mehaničkim-analognim ili digitalnim očitavanjem. stepenastih i dubinskih mjera su glavni razlozi za njihovu veliku upotrebu. fiksnog mjernog kraka i pokretnog mjernog kraka sa nonijusom i uređaja za fiksiranje (vijak ili uređaj za pritezanje).3. Pomično mjerilo i primjeri očitavanja za nonius 1/10 i 1/20 mm Pomična mjerila pokazuju mjernu vrijednost na skali ili brojčano. Konstruktivna jednostavnost izvedbe. slika 3. Nedostatak pomičnih mjerila jeste činjenica da nije zadovoljen Abbeov princip. Vrijednosti nonijusa su 1/10. Prema izvedbi pomičnih mjerila svaki mjerni krak nosi jednu ili dvije mjerne površine.

Uticaj zaokrenutosti na mjerenu vrijednost Uzroci nagnutosti su odstupanje ravnosti i paralelnosti vodećih površina graduisanih lenjira pomičnog mjerila.84 Proizvodna mjerenja Slika 3.31. zbog čega se javlja rezultujuća mjerna sila. Uobičajene vrijednosti sile trenja leže u području između 2. Radna sila savlađuje otpor trenja (slika) pri kretanju. Uticaj ima i odnos radne sile i otpora trenja. Mjerna sila ima vrijednost između 1 N i 7 N.5 N i oko 4.5 N. dok mjerna sila djeluje za vrijeme mjernog procesa na nepokretnom i pokretnom mjernom kraku. Preko zazora nastaje elastična deformacija njegovog vođenja kao i ugib lenjira. . Zbog toga je mjerna sila zbog trenja manja nego radna sila.

Posebne izvedbe pomičnih mjerila su dubinomjeri i visinomjeri. 4. osnova preciznih mikrometara je i uniformnost oblika profila navoja i prečnika duž cijele dužine navoja.3. Granica od 25 mm je uzeta zato da bi se izbjegle greške pri izradi mikrometarskog mehanizma. Slika 3. ponovljivost mjerne vrijednosti kao i mjerne vrijednosti pri povratnom hodu. . negativno utiču:  odstupanje ravnosti i paralelnosti mjernih površina. suviše dugačko mjerno vreteno bi se moglo kriviti. Na primjer. dok visinomjeri za određivanje i obilježavanje visina.  odstupanje podjele utjelovljene mjere.32.2. Pored visokih zahtjeva za izrazito mala odstupanja koraka.  odstupanje podešavanja nule i  nedovoljno integriranje mjernog sata kod mjerila sa kružnom skalom. prikazan je mikrometar za mjerenja od 0 do 25 mm i skale mikrometra. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 85 Pri mjerenju pomičnim mjerilima također na odstupanja. Dubinomjeri se koriste za mjerenje dubina otvora i žljebova. Na slici 3. Mikrometar i skale mikrometra Mjerno područje mikrometara po pravilu iznosi 25 mm bez obzira na veličinu otvora njegovog tijela.32. Mikrometri Kod mikrometara utjelovljena mjera je vrlo precizno navojno vreteno. Mala hrapavost površina i vrlo malo odstupanje kružnosti mjernog navoja i cilindričnog djela za vođenje daju navojnom vretenu zahtijevani ravnomjerni hod. što bi za posljedicu imalo netačnosti pri mjerenju. odnosno pojavu greške. Zahtjevi (granične greške) pomičnog mjerilu određuju se prema standardu DIN 862.

001 mm.86 Proizvodna mjerenja Mikrometri ostvaruju tačnost mjerenja od 1/100 mm pri mjernom području od 25 mm.vođica mjernog vretena. 3. Za ispitivanje mikrometara sa područjima primjene preko 25 mm mogu koristiti granične mjerke odnosno kombinacije graničnih mjerki u spoju sa drugim graničnim mjerkama. podjela i referentna ivica kod brojanja okretanja mjernog vretena (rastojanje crtica Ta = P). Slika 3. Najveća dozvoljena odstupanja i tolerancije paralelnosti mjernih površina su propisani standardom DIN 863.29. . da bi se prikazala eventualna periodična odstupanja. 8. mjerna površina. 2. cilindrični mjerni navoj. korak navoja. Mikrometri se provjeravaju poznatim veličinama mjerki na različitim pozicijama uglova. Poslije podešavanja mjerene vrijednosti mjerno vreteno se priteže pomoću uređaja za pritezanje. da bi se minimiziralo habanje.5 mm ima doboš sa 50 podioka. 6. čaura sa skalom. 7.33. Princip mikrometarskog elementa 1. Na slici 3. čija nazivna mjera odgovara početnoj vrijednosti dotičnog mjernog područja. Na taj način se mogu vršiti očitanja od 0. podjela i referentna crta pri određivanju dijela okretanja mjernog vretena. doboš sa skalom. Mikrometri ispunjavaju Abbeov princip. a ako korak iznosi 1 mm doboš ima 100 podioka. slika 3.5 ili 1 mm. 9. Radi ograničenja mjerne sile (5 – 10 N) mjerno vreteno ima zupčastu ili frikcijsku spojnicu. Korak navoja vretena iznosi 0. mjerno vreteno. 4. prikazani su dijelovi mikrometarskog zavrtnja i mjerenje pomoću mikrometra. Mikrometar sa korakom mjernog vretena od 0. 5. Mjerne površine na osloncu i mjernom vretenu su od tvrdog metala. navrtka. 10.33.

Dugo vremena su u upotrebi bili mikrometri za unutrašnja mjerenja sa dodirom u dvije tačke i sa dvije linije dodira na provjeravanom predmetu. da je broj inteferencijskih pruga ili prstenova mali. Utjelovljena mjera je navojno vreteno.3. Postoje izvedbe uređaja sa i bez utjelovljene mjere. Mikrometri za unutrašnja mjerenja Ovim mikrometrima se mjeri samo stvarna mjera predmeta. Kod mikrometara sa područjem primjene do 100 mm paralelnost mjernih površina se provjerava sa tri ili četiri planparalelna ispitna stakla. i to sa dodirom predmeta u dvije tačke i dodirom predmeta u tri linije. odnosno da su pruge vidljive jedinstvene krive. Uspoređivanje mjernih površina sa dodirom u dvije tačke i tri linije na predmetu . Zbog uslova upotrebe imali su veliku mjernu nesigurnost zbog poteškoća u centriranju i postavljanja u horizontalan položaj. dok uređaji bez utjelovljene mjere rade u pravilu sa mjernim satom ili komparatorom. Slika 3. Razlikuju se dvije izvedbe ovih uređaja.34. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 87 Ravnost mjernih površina se provjerava planparalelnom staklenom pločom. koja se postavlja na mjerne površine tako.

Slika 3. Mjerni oslonac sa suprotno položenom mjernom površinom je smješten na vodećem dijelu za navojno vreteno. Dubinomjer. Vijak za unutrašnja mjerenja Slika 3. Mjerne površine su u pravilu raspoređene suprotno u odnosu na mikrometre sa potkovicom. prema DIN 878 za mjerni sat. . npr. mjerenje u tri tačke Za mikrometre sa dodirom mjernog predmeta u dvije tačke su postavljeni zahtjevi DIN-om 863 za odstupanje pokazivanja u rasponu fmax. dok u drugom slučaju postoji neovisno radijalno centriranje i poravnavanje paralelno osi.35.36.88 Proizvodna mjerenja Mikrometrima sa dodirom u dvije tačke vrši se poravnavanje manuelnim traženjem zakretne tačke u dvije ravni. Kao osnova služi mjerni vijak. Mikrometri sa dodirom predmeta u dvije tačke Postoje normirana tri različita konstruktivna oblika ovih mikrometara. Za uređaj sa dužno pokretnim osloncem (oblik B) važe dopuštene vrijednosti ugrađenih mjernih uređaja.

Uticaj različitih oslonaca uređaja na mjernu vrijednost kod mikrometara sa dodirom na dvije tačke. Mikrometri sa dodirom predmeta u tri linije Posebna prednost u mjerenju prečnika otvora sa ovim tipovima mikrometara je u samostalnom radijalnom centriranju i postavljanju paralelno osi preko 3 linije dodira na mjernom predmetu. 3 mjerno vreteno. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 89 Slika 3.37. 2 mjerni pipak. 1 okretni konus.3. Gornja granica primjene ovih mikrometara je do 300 mm Slika 3. Princip konstrukcije mikrometra sa dodirom predmeta u tri linije. Mikrometar sam zauzima pravilan položaj u otvoru. 4 mjerni vijak .38. Ovakav mjerni raspored daje neovisnost postavljanja od osjećaja i sposobnosti mjeritelja.

3.39. Pogrešno nalijeganje mjernih površina mikrometra u mjerenom otvoru Za razliku od mikrometara sa dodirom predmeta u dvije tačke. ovi posjeduju jednu čegrtaljku koja ograničava mjernu silu. komparatori. kao i za uporedna mjerenja (utvrđivanje razlike) mjera predmeta koji se kontrolira i odabranog etalona prikazan na slici 3. 4. Kao i prethodna dva navedena mjerila koriste se za mjerenje dužina u proizvodnim procesima i održavanju. Time je osigurano u svakom položaju upotrebe korektno centriranje i postavljanje. Mehanički komparatori Komparator je instrument koji se koristi za kontrolu grešaka oblika predmeta. Kako komparator . Pri podešavanju se primjenjuju mjerni prstenovi. mjerni satovi Komparatori Komparatori rade na različitim principima a najčešće su konstruirani da rade na:  mehaničkom  pneumatskom  električnom i  kombinovanom principu.40. Prema konstruktivnoj vrsti i mjernom području uređaja mjerna sila može iznositi oko 20 do 30 N. Konstruktivno kod mikrometara sa dodirom u 3 linije nastaje uslovno viša sila na mjestu dodira. međutim kod mikrometara za prečnike otvora (rupa) preko 200 mm se primjenjuju posebne izvedbe utjelovljenih mjera.90 Proizvodna mjerenja Slika 3. Uporedna mjerila.

Slika 3. a na pokretnu polugu B je učvršćen navojnom vezom. on tokom upotrebe mora biti povezan sa nekom referentnom osnovom.3. D Skala u stotim dijelovima milimetrima. Dijelovi komparatora A Mjerni pipak se oslanja na površinu predmeta koji se kontroliše.41. Komparator Mehanički komparatori imaju glavne dijelove prikazane na slici 3. E Glavna skala za stote dijelove milimetra. U tu svrhu se koriste odgovarajući nosači.41. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 91 predstavlja uporedno mjerilo. C Kućište u koje je smješten mehanizam za uveličanje. Slika 3. .40.

a svaki od njih odgovara pomjeranju od 1/100=0. I Dugme za odizanje pipka. .92 Proizvodna mjerenja F Milimetarska skala.a postavljaju se na granice željenog tolerancijskog polja. prikazan je postupak mjerenja dužine pomoću mehaničkog komparatora.43.001 mm) Zupčanik kazaljke zupčanik indikator (1 mm) Mjerno vratilo skala Slika 3. Tačnost i područje mjerenja Mehanizam komparatora za uveličavanje prikazuje svako pomjeranje pipka od 1mm kao kretanje glavne kazaljke za jedan puni krug skale. Na slici 3. graničnik Povratna opruga kompenzator Kompenzaciona opruga nazubljeno vreteno kazaljka(0. što ujedno i predstavlja tačnost mjerenja. odnosno njihovog prenosnog odnosa.42. Mjerno područje komparatora ograničeno je na 10 mm. H Zavrtanj za nulovanje komparatora. koje se kod mehaničkih komparatora sa zupčanicima ostvaruje pomoću sistema za prenos mjerene veličine putem zupčanika. Pomjeranja veća od 1 mm se registriraju drugom skalom i kazaljkom za registriranje pomjeranja u mm. Kod drugih tipova nulovanje se obavlja zakretanjem skale. G Pokretni pokazivači koji se mogu pomjerati po obimu kućišta. Dijelovi komparatora Mehanički komparator radi na principu skretanja kazaljke. što znači da maksimalni hod mjernog pipka iznosi 10 mm. Kazaljka se pomjeri za jedan podiok kada glavna kazaljka komparatora obavi puni krug na skali stotih dijelova milimetra. pri čemu jedan podiok odgovara pomjeranju za jedan milimetar.01 mm. Cijela kružna skala podijeljena je na sto jednakih podjeljaka.

 opruga. tačnost od 1m (1/1000=0.3. Na slici 3.  puža.43. Postupak mjerenja dužine pomoću komparatora Kod nekih preciznijih tipova komparatora može da se postigne tačnost mjerenja od 0. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 93 Kućište Podjela skale senzor kazaljka Početni položaj Izmjereni položaj senzor Slika 3. pa čak kao kod minimetra.  poluga.002 mm.44. pa čak i manje. su prikazani neki od navedenih komparatora. Područje mjerenja ovih mikrometara visoke tačnosti je ograničeno na 1 mm.001 mm). Vrste mehaničkih komparatora Prenos mjerene veličine kod mehaničkih komparatora može se ostvariti pomoću:  zupčanika.005 do 0. .

mikrometra. Mjerne površine su od tvrdog metala ili drugih materijala otpornih na habanje. Ovisno o veličini kao i konstrukciji potkovice za nazivne mjere do 1500 mm i više dostižu se područja pomjeranja od 25 do 100 mm. Ovim postupcima pri razmatranju mjerne nesigurnosti otpada znatan dio sistematskih odstupanja. jer se za svaku mjerenu veličinu koristi etalon. Fiksni oslonac može biti pomjerljiv ili zamjenljiv.44. pa se poređenjem mjeri razlika ovih dvaju vrijednosti. npr za navoje. komparatori nemaju ugrađenu utjelovljenu mjeru. Diferencijalni mjerni postupci su značajni za praksu. da su moguća mjerenja na osovinama u blizini površina sa vijencem. debljinu zuba itd. koja posjeduje jedan fiksni mjerni oslonac i jedan pokretni mjerni pipak.  prenosni dio koji prenosi mjerni signal ka trećem dijelu odnosno  pokaznom dijelu uređaja. Komparatori za vanjska mjerenja Osnovni element komparatora je savijena potkovica (uzengija). koji stoji pod oprugom koja omogućava stalnu mjernu silu. Kod njih se mjerena veličina upoređuje sa istovrsnom poznatom veličinom. Vrste mehaničkih komparatora Za razliku od drugih mjerila npr. Druge mjerne potkovice mogu prihvatiti zamjenljive mjerne dodatke sa posebnim profiliranim mjernim površinama.94 Proizvodna mjerenja Polužni prenos Opružni prenos Pužni prenos Slika 3. Izvedbe komparatora bazirane su na najmanje tri osnovna dijela:  dio koji mehaničkim dodirom prihvata mjereni predmet. . Ravne i paralelne mjerne površine fiksnog mjernog oslonca i pokretnog mjernog pipka mogu biti izvedene tako.

Izvedbe mjerila su bazirane na konceptima:  mjerne glave sa umetnutim konusom ili klinom kao pokretnim sistemom. Naime postoji veliki broj tipova mjerila namijenjenih za poredbena mjerenja cilindričnih otvora. precizni mjerni satovi i mjerila sa zakretnim pipkom Svi funkcionalni elementi od mjernog pretvarača do pokazivanja izvedeni su u jednu samostalnu konstruktivnu jedinicu i time u potpunosti predstavljaju mjerne uređaje. Uporedno mjerilo sa ugrađenim komparatorom za mjerenje spoljnih mjera prema diferencijalnom postupku Uporedna mjerila za unutrašnja mjerenja namijenjena su za mjerenja cilindričnih otvora i dijelom predmeta sa planparalelnim površinama otvora. Izvedbe mjerila za mjerenje cilindričnih otvora Mjerni satovi.3. Ipak uređaji ove kategorije nisu samostalno primjenjivi kao npr.45.  fiksnog zamjenljivog mjernog oslonca kao i pokretnog mjernog pipka. Slika 3.46. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 95 Slika 3. Ona se dodaju ili drugim uređajima ili se . pomično mjerilo ili mikrometar.

2 opruga. 3 zupčasta letva. Slika 3. samo što su kod mjernih satova na osnovu integrirane utjelovljene mjere (zupčasta letva. 1 mjerni pipak.47. 4 opruga. Prve konstrukcije mjernih satova su poznate od 1890 godine. Izvedba i način rada mjernog sata sa uređajem za zaštitu od udara. Kod mehaničko – električnih odnosno električnih uređaja se pojačava mjerni signal.96 Proizvodna mjerenja primjenjuju u vezi sa mjernim stalcima. 6 oslonci. 8 pokazivač. Podešavanje nule izvodi se grubim podešavanjem pomakom mjernog sata u . 5 poluga. 7 opruga. ili su pak fiksni konstruktivni dijelovi drugih mjernih uređaja. 10 čaura zupčaste letve U pravilu se podešavaju pomoću kombinacije paralelnih graničnih mjerki. Na mjernom mjestu nastaje mehanički dodir mjernog pretvarača. 9 zupčanik. odnosno kombinacijom oba sistema. Mjerni satovi Zbog svestranih dodatnih mogućnosti i visokog stepena rasprostranjenosti. Kod mehaničkih izvedbi ovih uređaja pomak pipka se prenosi sistemom zupčanika ili sistemom poluga. mehanički mjerni satovi se ubrajaju u bazne uređaje industrijske tehnike mjerenja dužina. optička odnosno električna rešetka itd) veći mjerni pomaci. Pretežno izvode uporedna mjerenja.

Za pomak od 3 mm. Pri podešavanju nule treba mali pokazivač stajati na crti 1 mm. Pri mjernim dužinama između 3 i 10 mm sila je oko 0. tako se mogu pokazati također i negativna odstupanja provjeravane veličine. prema DIN 879. Izvedba i način djelovanja preciznog mjernog sata sa polužno – zupčastim prenosom i zaštitom od udara. 1 podizač. da pri udarnom opterećenju mjernog pipka kao i pri prelasku gornjeg kraja područja pokazivanja postoji veći slobodni hod. Slika 3.48. prema DIN 878 je 1. Kod mehaničkih sistema pomak mjernog pipka se prenosi preko zupčaste letve i zupčanika na pokazivač. Istovremeno slobodni hod mjernog pipka. 4 pokazivač.48. slika 3. ovi satovi imaju kombinaciju poluge i zupčastog segmenta. Posjeduju pokretni mjerni pipak.5 N. anulira silu mehaničkog sistema prenosa. 6 cilindrična drška Ø 8 h6. Najveća dozvoljena mjerna sila. Precizni mjerni satovi Za razliku od mjernih satova mehaničke izvedbe sa sistemom prenosa zupčasta letva – zupčanik.3. Mjerni satovi sa vrijednosti podioka skale 0. mjerna sila je 0.4N. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 97 držaču i finim podešavanjem okretanjem brojčanika. koja obezbjeđuje stalan pritisak. koji stoji pod oprugom. dok je najmanja 0. Zaštitni uređaj od udara je tako konstruktivno izveden. 8 mjerni dodatak .6 N. Kod mjernih satova sa električnim ili optoelektronskim mjernim sistemima na mjestu zupčaste letve kao utjelovljene mjere su većinom mjerni lenjiri sa inkrementalnom podjelom. 3 zupčasti segmenti.01 mm su normirani u DIN 878. 2 opruga. 7 mjerni pipak. 5 opruga.3 N. najmanje 1 mm.

8 lisnata opruga. 4 i 5 skala. Izvedba preciznog mjernog sata sa torzionom oprugom. Slika 3. Pri tome nastala dužinska promjena torzione opruge djeluje proporcionalno okretanju pokazivača. Dužinski pomak mjernog pipka se prenosi na torzionu oprugu preko ugaone poluge. 2 pokazivač. Sistem prenosa kod preciznog mjernog sata Iako nekonvencionalan. 1 uređaj za poravnanje prenosa. element prenosa kod ovih komparatora je klasična torziona opruga. 3 pravac očitavanja. To je elastična uska metalna traka zavojnog oblika na čijoj je polovini učvršćen pokazivač.98 Proizvodna mjerenja Slika 3.50. 6 torziona opruga.49. 11 membrana. 7 ugaona poluga. 13 mjerni dodatak . 10 cilindrična drška. 9 opruga. 12 mjerni pipak. Tu je također mjerni pipak uležišten u membranskoj opruzi.

 mogu se koristiti u automatskoj kontroli dimenzionalnih i drugih karakteristika proizvoda.  mogu se koristiti i za mjerenja na udaljenim objektima (telemetrijska mjerenja). 0. Time je i mjerna vrijednost povratnog raspona zanemarivo mala. koji se mjeri ili kontrolira. 10 i 50 μm i još dodatno izvedbe sa torzionom oprugom 0. Većina tipova ovih uređaja ima područje pokazivanja ± 50 μm i vrijednost podioka skale 1 μm.02 μm. Objekat koji se mjeri može biti mašina. Mehanički sistemi su najjednostavniji po konstrukciji i pogodni su za održavanje. pribora i instrumenata Mjerni sistemi i pribori imaju pojedinačne i opće karakteristike. Pomoću proizvodnog mjernog sistema moguće je vršiti identifikaciju stanja u kome se nalazi objekat. preciznosti i pouzdanosti mjerenja i druge eksploatacione karakteristike mjernih uređaja. koji su međusobno povezani u funkcionalnu cjelinu zove se mjerni sistem. .5. optički. Normirani su DIN-om 879 sa vrijednostima podioka skale 0. tačnosti. Odgovarajućim sistemima prenosa imaju razmjerno mala područja pokazivanja. tako da su moguće mjerne sile od 0. Najvažnije prednosti su:  veća osjetljivost i veća tačnost. Mjerni sistem se povezuje na različite načine sa objektom koji se mjeri ili kontrolira. konstrukcija ili bilo koji proizvod. instrumenata i pribora. instrumenata ili mjernih sredstava. optički i optoelektrični mjerni uređaji. 5.2 N i manje. Mjerni sistemi se izrađuju na bazi principa mjerenja. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 99 Kod ovih uređaja su samo otkloni opruga u cijelom lancu prenosa signala. hidraulički. 5. električni. One pokazuju kakve su mogućnosti u pogledu mjerenja. a imaju i određene prednosti u odnosu mehaničke. također sa istim razlučivanjem su i komparatori sa područjima pokazivanja ± 100 μm. uređaj alat. odnosno ± 200 μm. pneumatski i drugi sistemi.3. Tako postoje: mehanički.2. Za razliku od mehaničkih ostali mjerni sistemi su složeniji po konstrukciji i po uslovima korištenja. Cilj korištenja bilo kojeg mjernog sistema ili uređaja za mjerenja u proizvodnji je mjerenje ili kontrola mjerene dimenzionalne veličine i automatsko upravljanje procesima koji se odvijaju u proizvodnji. Ova se odmotava potpuno bez zazora i trenje se javlja samo u unutrašnjosti materijala. kontrole. 2.1 i 0. Karakteristike mjerene i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja Skup tehničkih uređaja. Mehanički mjerni sistemi ne zahtijevaju dodatnu opremu. Složeniji su električni. 1. Karakteristike mjernih. sistema.

Neke od bitnih karakteristika mjerne i ispitne opreme su:  Veličina podjele skale  Vrijednost podjele skale  Opseg očitavanja  Opseg podešavanja  Opseg mjerenja  Opseg pokazivanja  Tačnost očitavanja  Prenosni odnos-osjetljivost  Mjerna sila.  precizno i  pouzdano Prilikom izbora mjerne i kontrolne opreme za odgovarajuća mjerenja prvo se analizira koliko je dozvoljeno odstupanje veličine koja se mjeri ili kontrolira i uzimaju podaci iz dokumentacije bitni za metrološka razmatranja.  opseg podešavanja.  osjetljivost i  greška mjerila Za laboratorijska mjerenja koriste se instrumenti za koja su dodatno na prethodne uslove važne:  veličina podjele skale  vrijednost podjele skale  opseg pokazivanja. Za mjerila koja se koriste u proizvodnim uslovima bitne karakteristike su:  opseg mjerenja. . uređaji i instrumenti mogu se koristiti u laboratorijama ili u proizvodnim uslovima. Prema tome gdje se koriste mjerila se dijele na ona koja se koriste u laboratorijama i proizvodnim uslovima. Mjerna i kontrolna sredstva. mjerni uređaji i instrumenti moraju obezbijediti da se mjerenje vrši:  tačno.100 Proizvodna mjerenja U postupku mjerenja sva korištena mjerna oprema.

51.  Greška instrumenta  Greška paralakse Slika 3.52.3. Vrijednost podjele skale (a) je vrijednost mjerne veličine koja odgovara podioku skale R0 a  k  10 z  T (mm) n U izrazu su: R0 (mm) – opseg očitavanje mjerne skale. slika 3. Karakteristike pouzdanog mjerenja Veličina podjele skale (c) je rastojanje dvije susjedne crtice. . n – broj podioka mjerne skale. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 101  Greška očitavanja.

koja se utiskuje na instrumentu. Vrijednost podjele skale. Slika 3. c u . predstavlja minimalnu moguću vrijednost koja se direktno može očitati na skali. 2. 2 ili 5 karakteristika vrijednosti podjele z = 1. prikazane su navedene veličine. Osnovna skala i skala nonijusa Opseg očitavanja (R0) je područje mjerne skale ograničene početnom (Xp) i krajnjom vrijednošću (Xk): R0  X k  X p (mm) .52.102 Proizvodna mjerenja k – 1. a Na slici 3.52. Između veličine podjele skale c i vrijednosti podjele skale a postoji odgovarajuća relacija koja se zove prijenosni odnos u. Navedene vrijednosti smatraju se karakteristikama instrumenta koji sadrži skalu. 3 – pozitivni ili negativni cijeli broj T (mm) – širina tolerantnog polja mjerene veličine.

53. slika 3.54.53. Može se napisati i kao: Rm  X m  X min . mjernog stola ili instrumenta duž mjernog stuba. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 103 Opseg očitavanja može se izraziti kao proizvod broja podioka (n) i vrijednosti podjele (a) R0  n  a (mm) Opseg podešavanja (Rp) je zbir dužina pomjeranja mjernog vretena. Opseg očitavanja i podešavanja Opseg mjerenja (Rm) je zbir opsega očitavanja i podešavanja: R m  R0  R p (mm) Slika 3. Slika 3. Opseg mjerenja Opseg mjerenja je područje primjene vrijednosti mjerne veličine u kojoj je normirana greška instrumenta.3.

Osjetljivost mjerenja Prijenosni odnos je količnik mjerene veličine i vrijednosti podjele skale. kod mikrometarskih mjerila za opseg mjerenja je 25 mm dok su opsezi pokazivanja različiti (0 – 25 mm. .104 Proizvodna mjerenja gdje su: Xm i Xmin – najveća i najmanja vrijednost mjerne veličine koja se može odrediti instrumentom ili razlika mjernih signala. Opseg pokazivanja (Rop) je oblast mjernih veličina u kojoj se mogu koristiti mjerni instrumenti. Prijenosni odnos predstavlja osjetljivost To je odnos dužinskog ili ugaonog pomjeranja pokazivača skale ili vrijednosti mjerne veličine: Y ( x) O x gdje su: Y(x) (mm) – vrijednost veličine pomjeranja pokazivača mjernog pribora i x (mm) – vrijednost mjerne veličine koja dovodi do odgovarajućeg pomjeranja pokazivača skale Slika 3. 25 – 50 mm i 50 – 75 mm) Tačnost očitavanja je ona tačnost koja se postiže direktnim očitavanjem na indikatoru mjernog instrumenta. Karakteriše ga minimalna i maksimalna vrijednost mjerne veličine: Rop  X min do X m (mm) Tako npr. Odgovara vrijednosti podjele na skali.55.

3. Ima ograničenu normiranu vrijednost kako bi se moguće deformacije mjernog pipka instrumenta kao i mjernog objekta (savijanje. Normiranje i regulisanje mjerne sile izvodi se specijalnim uređajima koji čine sastavni dio konstrukcije instrumenta (poluge.). Mjerna sila Fm (N) je sila kojom mjerni pipak instrumenta djeluje na objekat mjerenja. Greška instrumenta Zi je određena maksimalnom apsolutnom vrijednošću razlike vrijednosti mjerene veličine Xi i istinite vrijednosti: Z i  max X i  X (mm) ili ( m) Ovo je jedna od najčešćih karakteristika instrumenta. Greška paralakse nastaje kada oko operatora ne posmatra skalu i pokazivač (kazaljku) okomito nego pod nekim uglom. Mjerna sila je ona sila kojom mjerno sredstvo djeluje na površinu mjernog objekta. opruge. Greška se može i eksperimentalno odrediti za svaki konkretan mjerni instrument. greške umjeravanja i paralakse i sl. Greška paralakse . Greška instrumenta nastaje uslijed konstrukcije i tehnologije izrade. a osjetljivost optičkih mjernih instrumenata definirana je stepenom uvećanja optičkog sistema. Najveću dozvoljenu grešku instrumenta propisuje proizvođač. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 105 Prijenosni odnos polužnih mjerila odgovara prijenosnom odnosu poluga. površinsko deformiranje) sveli na najmanju mjeru. skraćenje. kazaljke i sl. Slika 3. Greška instrumenta je sistematska greška mjernog pribora.56. na ravan skale već pod nekim uglom .

6. .57. Greške paralakse nema kada su skala i kazaljka u istoj ravni. Smanjenje greške paralakse može se postići:  smanjenjem rastojanja b  normiranjem ugla za kretanje   drugih parametara konstrukcije  greške paralakse može se smanjiti uvođenjem novih konstruktivnih rješenja. U suprotnom javlja se dopunska greška (npr. ali i od osnovnih principa na kojima se zasniva projektovanje i konstrukcija mjernih i kontrolnih sredstava.ugao nagiba pri očitavanju =arctg (p/l) p (mm) – pomjeranje operatora od vertikale Greška očitavanja zavisi od rastojanja ravni skale i ravni kazaljke (b). Osnovni principi mjerenja Tačnost mjerenja zavisi od niza više ili manje relevantnih faktora.106 Proizvodna mjerenja Ako se ravan skale i kazaljke nalaze na nekom rastojanju b0 greška očitavanja uslijed paralakse je: b p Z paral  btg  b   x  x1 (mm) l gdje su: b (mm) – rastojanje ravni kazaljke i skale l (mm) – udaljenost operatora od ravni kazaljke X i X1 (mm) – su vrijednosti mjerene veličine očitane pri različitim položajima operatora  .slika 3. ugla nagiba () i bočnog pomjeranja operatora (p). l kod pomičnih mjerila). Osnovni principi su:  Abbe-ov (komparatorski princip mjerenja)  Taylor-ov princip mjerenja Abbe-ov princip se odnosi na mjerne instrumente i glasi: Najtačnija mjera se postiže samo onda kada se veličina koja se mjeri nalazi u pravolinijskom produžetku mjerne skale.

58.) Slika 3.košuljica cilindra i sl.3.NE SMIJE treba da bude tako konstruisana da obezbijedi provjeru samo jednog parametra.57. obezbijedi zamjenjivost dijelova. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 107 Slika 3. Taylorov princip kontrole . slika 3. klipni prsten . Očigledno je da je zadatak strane NE IDE da otkrije odstupanja kontrolirane mjere. svojom upotrebom. dok strana NE IDE . Princip je primjenjiv na tolerancijska mjerila namijenjena kontroli elemenata sklopova (npr.58) i glasi: Strana IDE . Iz tih razloga ista i ima buričast oblik. Komparatorski ili Abbe-ov princip mjerenja Princip Taylora se odnosi na tolerancijska mjerila (kontrolnike.SMIJE tolerancijskog mjerila treba da je tako konstruisana da. tipa osovine ili vratilo - klizno ili kuglično ležište.

kalibrirati mjerna sredstva ukoliko preduzeće posjeduje implementiran sistem kvaliteta prema ISO 9000. koristit će se različite metode i nabaviti odgovarajuća oprema. je onolika kolike su mogućnosti tehnike mjerenja u datom momentu. Etaloni za uglove su granične mjerke. Slika 3.  Druga dilema je kome povjeriti mjerenje. Podjelom kruga na određeni broj dijelova dobiju se uglovi. u fazi projektovanja konstruisanja mjerne i kontrolne instrumentacije. da li prema zahtjevima kupca. Prostorna jedinica se jednostavno ostvaruje u prirodi. U načelu to nije problem ukoliko je izvršilac odgovoren i prošao je elementarnu obuku jer rukovanje mehaničkim mjernim sredstvima nije složeno ali se ipak moraju poštovati svi tehnički propisi . Ugaone granične mjerke . Mjerenje i kontrola uglova Jedinica za mjerenje ugla stepen sa dijelovima minutom i sekundom koristi se za mjerenje uglova. kao jedan od najvažnijih uslova kod mjerenja.  Standardi. Zbog toga se nastoji da se prilikom mjerenja koriste ona mjerna sredstva koja odgovaraju mjerenju posmatrajući sve zahtjeve kupca. kako je i navedeno u prethodnom tekstu. Napomene i ograničenja u mjerenju mehaničkim mjernim sredstvima I pored stalnog usavršavanja tehnika i sredstava za mjerenje i dalje se teži ka poboljšanju karakteristika sredstava za mjerenje. usavršavanje nivoa kvaliteta proizvoda.59. 7. predstavlja osnovu koja dovodi do smanjenja ukupne greške mjerne i kontrolne tehnike. Kombinacijom graničnih mjerki može se ostvariti željeni ugao.  Tačnost mjerenja. standardi i zahtjevi kupca.108 Proizvodna mjerenja Zadovoljenje osnovnih principa mjerenja i kontrole.  Za koje svrhe će se koristiti rezultati. su detaljno obuhvatili sve što se odnosi na mehanička mjerna sredstva i obavezno je poštovati standarde kako pri mjerenju tako i kod održavanja i skladištenja mjernih sredstava.

61. 7. Slika 3. .slika 3.3. se koristi za mjerenje uglova koji treba da imaju tačnost manju od jednog stepena. Univerzalni uglomjer i mjerne mogućnosti Očitavanje mjerenog ugla je prikazano na slici 3. tj. Univerzalni uglomjer Univerzalni uglomjer. jednu nepokretnu sa podjelom na 360 stepeni i jednu pokretnu lučnu skalu sa 12 podioka od kojih je svaki po 11 stepeni. Radi lakšeg očitavanja većina uglomjera je opremljena dvostrukim nonijusom. čijih 12 podioka je raspoređeno po luku koji odgovara uglu od 23. Uglomjer ima dvije skale. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 109 Slika 3. Garnitura 16 graničnih mjerki sa korakom 1'' .61. Ugao na slici je 15 stepeni i 0 minuta. umjesto 11.1. Univerzalni uglomjeri mogu imati i dvostruku skalu.60.61. 23:12=1380’:12=115’. U tom slučaju vrijednost svakog podioka odgovara uglu od 115’.

110 Proizvodna mjerenja Slika 3.Sinusna prizma za mjerenje uglova Za veoma tačna mjerenja uglova i nagiba se koristi specijalna.2. Skale univerzalnog uglomjera 7. precizno izrađena prizma koja se oslanja na dva identična valjka iste preciznosti obrade. kada se valjci oslanjaju na istu ravan. Ako se prizma podigne na neku visinu h. Sinusna prizma Prava koja prolazi kroz ose valjaka je savršeno paralelna sa površinom prizme. onda se obrazuje ugao nagiba . tako da ona. koji se može izračunati po trigonometrijskoj funkciji . Površine sinusne prizme su idealno ravne čime se omogućava tačnost mjerenja do 10".62.63. zaklapa sa površinom prizme ugao od 0. Slika 3.

Na slici 3. Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova 111 H sin = =x. Libela Libela je precizan mjerni instrument za kontrolu ravnosti. ostvarene graničnim mjerilima i fiksnim međuosnim rastojanjem osovina. horizontalnosti i vertikalnosti velikih ravnih površina. Postoji više vrsta libela. i to kako tokom montaže. . u položaj paralelan naslonoj površini libele.  Precizna libela za kontrolu i pozicioniranje ravnih vodoravnih površina. Libela je izrađena od sivog liva u koji je postavljena jedna staklena ampula. postavljen upravno na prethodni koji služi za kontrolu poprečne ravnosti. Mjerni sto sa prizmom je mjerni alat koji prvenstveno služi za postavljanje predmeta na alatne mašine pod nekim željenim uglom.64. na primjer kliznih staza koje se postavljaju na alatne mašine. Libele se prvenstveno koriste za pozicioniranje i za kontrolu ravnosti ravnih površina. L gdje je d nepromjenljivo i poznato rastojanje osa dva valjka. ali on također nalazi primjenu i za posredno mjerenje uglova. pri kojoj će gornja površina predmeta biti savršeno paralelna sa osnovom mjernog stola. je prikazan primjer mjerenja jednog ugla pomoću mjernog stola sa sinusnom prizmom.64. napunjena fluidom tečnim i gasom. Sinusne prizme koje se najčešće koriste imaju međuosna rastojanja 50-100-150- 200-300 mm. Mjerni sto sa sinusnom prizmom 7.3. tako i pri kontroli. Iz odnosa visine H. dobija se vrijednost sin  i odredi . Osim glavnog mjehura za longitudinalnu kontrolu ima još jedan mjehur. d. Postavi se serija paralelnih graničnih mjerila da bi se ostvarila visina H.3. Ostvarena paralelnost može da se mjeri komparatorom. H α Slika 3.

vertikalnosti. izražena direktno u sekundama. slika 3.65. Naročito je podesna za kontrolu površina kojima se može prići po vertikali. Ako je površina ogledala upravna prema kolimatoru onda se snop odbijene svjetlosti poklapa sa snopom emitovane svjetlosti.a mogu koristiti i za mjerenje uglova uz tačnost koja leži ispod 1". Objektiv kolimatora O snopom paralelnih svjetlosnih zraka projektuje tačku F na jedno refleksno ogledalo Z. koji služi za kontrolu horizontalnosti cilindričnih vratila. preko optičkog sistema.65. Vrijednost pomjeranja y. upravnosti i paralelnosti. Ona posjeduje dva mjehura (jedan za uzdužnu. 7.112 Proizvodna mjerenja  Kvadratna libela oblika rama ima dvije ravne i dvije prizmatične bočne površine oblika slova V. što odgovara vertikalnim pomjeranjima reda veličine jednog mikrometra. Vrijednost nagiba se ocjenjuje. jer mogu da registruju nagibe od 0. Optički kolimatori ili autokolimatori Kolimatori su optički instrumenti za obavljanje kontrole najviše tačnosti. Koriste se za kontrolu horizontalnosti. Princip kolimacije . a jedan za poprečnu kontrolu). a slika krsta končića dospijeva u okular pomjerena za izvjesnu vrijednost y koja je srazmjerna uglu . Slika 3.1 sekunde. Mjerenje odstupanja od ravnosti se pokazuje prilikom pomjeranja mjehura iz srednjeg položaja. očitava se direktno na skali mikrometarskog okulara. Osjetljivost predstavlja najmanju vrijednost nagiba ugla koji se kontrolira i koji može da se registrira.4. odakle se usmjerava kako u objektiv O. Svjetlost iz svjetlosnog izvora I prolazi kroz otvor F. mjeri na skali. Kada je ogledalo L nagnuto pod nekim malim uglom  zraci se u odnosu na optičku osu reflektuju pod uglom od 2. Princip rada Na slici je prikazana optički princip kolimatora.

 Slučajne.  Vrši se u realnom vremenu. Kontrolne karte 1. Vrste grešaka proizvodnih mjerenja 3. 2.4. Greške se javljaju tokom svakog mjerenja. Uvod 2. Klasifikacija grešaka mjernog sistema 4.  Grube greške. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 113 4 Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 1. Greške pojedinačnih uticaja daju ukupnu grešku mjerenja.  Metodu mjerenja. Vrste grešaka mjerenja Osnovne greške koje se javljaju u svim pa i proizvodnim mjerenjima su:  Sistematske. Proizvodni procesi i mjerna nesigurnost 7. pa i u najpreciznijim mjerenjima koja se vrše na etalonima. Zato svaki od ovih faktora utiče na rezultat mjerenja i dovode do pojave grešaka. Mjerenje dimenzionalne veličine sadrži:  Predmet mjerenja. .  Vršioca mjerenja.  Odvija se u realnim okolnostima. Mjerna nesigurnost 6. Uvod Svako mjerenje. Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave grešaka 5. koje je povezano sa proizvodnjom je rezultat procesa sa više ili manje izraženim slučajnim djelovanjem koje rezultira greškama u mjerenju.

Sistematske. . Njihov međusobni odnos zavisi od upotrijebljenih uređaja i uslova u kojima se eksperiment provodi. Uzroci sistematskih grešaka su:  Konstrukcija mjernog instrumenta. Slučajne greške se javljaju nepredvidivo u toku procesa ponavljanja mjerenja iste veličine Uzroci pojave slučajnih grešaka su :  Nesavršenost mjernih sredstava i uređaja. loša kalibracija.1.  Istrošenost mjernog sredstva uslijed korištenja i starenja komponenti.1.  Promjenljivost okoline i  Nestručnost izvršioca mjerenja. sistematske i slučajne greške. Posljedice pojave sistematskih grešaka su netačni rezultati mjerenja.114 Proizvodna mjerenja 2. Sistematska i slučajna greška Odnos sistematskih i slučajnih grešaka Rezultat inženjerskog eksperimenta sadrži uvijek neku grešku. Posljedice pojave slučajnih grešaka su nepouzdani rezultati. Slika 4. Kakav je doprinos sistematske a kakav je slučajne greške ne može se zaključiti samo na osnovu jednog rezultata. koja je sumarna - sastoji se od dva dijela.  Metoda koja se koristi pri mjerenju. slika 4.  Okolina i uticaji okoline.1.  Deformacije mjernog uređaja. slučajne i grube greške Sistematske greške se javljaju kada u toku ponovljenih mjerenja iste mjerene veličine ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv način.

05. Da bi se uzeo u obzir i uticaj slučajnih grešaka. U nizu mjerenja iste vrijednosti mjerene veličine dobijaju se različita pokazivanja.1. (slika4. 0.2a). Kalibraciona kriva tada se dobija kao optimalni pravac metodom linearne regresije. na mjernom uređaju u funkciji vrijednosti mjerene veličine uz pomoć etalona ili tačnijeg instrumenta. 0. kalibracija se vrši više puta za svaku glavnu oznaku.15 i 0. potrebno je kalibrirati senzor pritiska sa tenzometarskom trakom pomoću klipne vage. Slika 4.2 MPa. 0. Kalibracija mjernog instrumenta a) bez ponovljenih mjerenja. zapisuju se odgovarajuća pokazivanja ispitivanog senzora.2. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 115 Slučajne greške odražavaju se kao rasutost rezultata mjerenja. Zadajući vrijednosti pritiska 0. Provjera instrumenta u cijelom dijapazonu promjene mjerene veličine uz pomoć nekog etalona radi smanjivanja grešaka. Tako se dobija skup kalibracionih tačaka.2b). koje odgovaraju glavnim oznakama na klipnoj vagi. kao etalonskog instrumenta. razlika između idealnog kalibracionog pravca (pokazivanje klipne vage) i kalibracione krive (pokazivanje senzora) jeste sistemska greška senzora. Pravac y = ax + b je optimalan po kriterijumu da je suma kvadrata odstupanja tačaka (xi. jedna je od najčešćih metoda u praksi. čije spajanje daje kalibracionu krivu (slika 4. Na primjer. yi) od pravca minimalna. Kvantitativna mjera rasutosti može se izraziti pomoću standardnog odstupanja. b) sa ponovljenim mjerenjima Kalibracija je utvrđivanje položaja znakova ili eventualno samo glavnih znakova. na osnovu koje se može napraviti skala njegovog tačnog pokazivanja.4. Pri tome su:  x pokazivanje etalonskog instrumenta  y pokazivanje instrumenta koji se kalibrira i . Kalibracijom se otklanjaju samo sistematske greške.

i uz primjenu najprikladnijih mjernih metoda i najsavremenijih mjernih uređaja ipak dolazi do odstupanja između prave-istinite ili željene i izmjerene vrijednosti. Relativna greška pokaznih mjerila definira se kao: izmjerena vrijednost  prava vrijednost x  prava vrijednost Relativna greška mjerenja je: . već su od njega udaljene po vertikali . Rezultati koji sadrže grubu grešku se odbacuju. yi) ne nalaze na optimalnom pravcu. Zbog slučajnih uticaja prilikom svakog mjerenja ispolji se neko odstupanje pokazivanja između etalonskog i ispitivanja instrumenta. a eventualna razlika između idealnog i optimalnog pravca je sistemska greška.2. Grube greške nastaju u toku ponovljenih mjerenja i značajno odstupaju od ostalih rezultata mjerenja. Međutim.  loša podešenost mjerila. Zato se snimljene tačke (xi.  neispravnost mjerila. Uzroci pojave grubih grešaka su:  nepažnja mjeritelja. a mjerenje ponavlja.116 Proizvodna mjerenja  a.2. Apsolutna greška kod pokaznih mjerila definira se kao razlika između izmjerene vrijednosti neke mjerene veličine x na mjerilu i prave vrijednosti mjerene veličine: x = (izmjerena vrijednost) – (prava vrijednost) Apsolutna greška mjerenja neke veličine x kod mjera definira se kao razlika naznačene vrijednosti mjere i njene prave vrijednosti: x = (naznačena vrijednost) – (prava vrijednost) Pri ocjeni tačnosti mjerenja naročito je interesantna relativna greška mjerenja koja predstavlja odnos između apsolutne greške i prave vrijednosti mjerene veličine.slika 4. b koeficijenti optimalnog pravca koje treba odrediti. To odstupanje naziva se apsolutna greška mjerenja i različito se definiše ovisno o tome da li je to greška pokaznih mjerila ili greška mjerenja. 2. Optimalni kalibracioni pravac minimizira uticaj slučajne greške. Apsolutna i relativna greška Osnovni zadatak u proizvodnim mjerenjima je utvrđivanje prave vrijednosti mjerene veličine u određenim okolnostima.

ali je suprotnog predznaka. .3. Neispravljeni Greška rezultat "Istinita" mjerenja vrijednost. Aditivna greška ∆a javlja se na ulazu mjernih uređaja nezavisno od mjerene veličine: y = K(x+∆a) = Kx +K∆a Multiplikativna greška ∆m nastaje zbog promjene parametra K linearnog mjernog uređaja i proporcionalna je mjerenoj veličini: y = K(x+∆m) = Kx +K∆m Nelinearna greška ∆n javlja se kod mjernih uređaja sa nelinearnom funkcijom. korekcija. Korekcija ima istu apsolutnu vrijednost kao i greška. U praksi se još upotrebljava i pojam korekcija ili popravka. šta je ispravljeni rezultat i korigovani rezultat. 3 .Greška.4. date su informacije potrebne da se razjasni šta je tačna – istinita vrijednost mjerene veličine. neispravljeni i ispravljeni rezultat Na slici 4. Rezultat mjerenja se dobiven mjerenjem treba da se naznači da li se odnosi na neispravljen. Apsolutna greška može biti aditivna mjerenoj veličini. Ispravljeni rezultat Korekcija Nesigurnost Slika 4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 117 naznačena vrijednost  prava vrijednost x  prava vrijednost Relativna greška neke mjerene veličine x može se iskazati i u procentima (x%). proporcionalna. ispravljeni rezultat ili prosjek više vrijednosti. multiplikativna ili nelinearna sa mjerenom veličinom. na primjer: y = Kx+ax2 = Kx +∆n pri čemu je linearna komponenta Kx dominantna.

118 Proizvodna mjerenja

Rezultat mjerenja je potpun samo kada je praćen kvantitativnim pokazateljem
njegove nesigurnosti.
Izvještaj o nesigurnosti je neophodan da bi se mogla donijeti odluka o tome da
li je rezultat adekvatan za predviđenu upotrebu i da je rezultat u skladu sa
ostalim sličnim rezultatima. Tokom godina, razvili su se različiti pristupi
određivanja i izražavanja nesigurnosti rezultata mjerenja. Upravo taj nedostatak
međunarodnog dogovora o izražavanju mjerne nesigurnosti je bio razlog za
donošenje jednog jedinstvenog dokumenta koji je regulirao raznolikosti u
procedurama, metodama, tumačenjima i izražavanjima rezultata mjerenja i
pridruženih im nesigurnosti.
Razlika između mjerne nesigurnosti i greške mjerenja može se vidjeti sa slike
4.4

GM NM NM

GM

Slika 4.4. Greška mjerenja i mjerna nesigurnost
Mjerena veličina x se mjeri i rezultat mjerenja je izmjerena vrijednost xa.
Nekada se izmjerena vrijednost i mjerena veličina poklapaju ili se poklapa
srednja vrijednost izmjerene veličine i istinita vrijednost. U principu to se ne
događa pošto se javlja greška mjerenja koja je rezultat niza uticaja. Greška
mjerenja je razlika vrijednosti dobivene mjerenjem i stvarne vrijednosti mjerene
veličine, slika 4.4
Mjerna nesigurnost je područje u kome se sa određenom vjerovatnoćom npr.
95% procjenjuje da će ležati izmjerena vrijednost mjerene veličine.
3. Klasifikacija grešaka mjernog sistema
Tačnost mjerenja zavisi od tačnosti mjernog sistema i može se posmatrati kao:
 Netačnost,
 Linearna greška,
 Nestabilnost,

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 119

 Ponovljivost ,
 Obnovljivost

NETAČNOST

Slika 4.5. Netačnost mjernog rezultata
Netačnost je razlika između dobivenog rezultata mjerenja i referentne
vrijednosti, slika 4.5. Može se imenovati i kao apsolutna greška. Referentna
vrijednost je vrijednost koja služi kao dogovorena referentna vrijednost za
mjerenu vrijednost, a može biti određena kao srednja vrijednost rezultata više
mjerenja izvršenih korištenjem mjerne opreme višeg nivoa tačnosti.
Linearna greška je stalan i to linearan porast ili pad vrijednosti greške rezultata
mjerenja ili netačnosti unutar određenog dijela mjernog područja instrumenta,
slika 4.6.

NETAČNOST
NETAČ

Slika 4.6. Linearna greška
Zavisnost između izmjerene i referentne vrijednosti pokazuje linearnu
zavisnost. Relativna linearna greška ima pravac regresije oblika y = ax +b, kao
na slici 4.7.

120 Proizvodna mjerenja

Slika 4.7. Linearna greška, veza referentne i izmjerene vrijednosti
Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tokom dužeg
vremenskog razdoblja, slika 4.8.

Slika 4.8. Nestabilnost mjerenja
Ponovljivost je usko slaganje između rezultata uzastopnih mjerenja iste
mjerene veličine izvedenih u istim mjernim uslovima koji obuhvataju:
 Istu mjernu proceduru,
 Istog izvršioca mjerenja,
 Isto mjerilo upotrijebljeno u istim uslovima,
 Isto mjerno mjesto,
 Ponavljanje u kratkom vremenu.
Ponovljivost, slika 4.9. se može izraziti količinski pomoću parametara rasipanja
rezultata.

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 121

Slika 4.9. Ponovljivost rezultata mjerenja
Obnovljivost rezultata mjerenja predstavlja rasipanje rezultata mjerenja koje je
izvršeno sa većim brojem mjeritelja pri višestrukom mjerenju iste karakteristike
na istim dijelovima uz korištenje istog ili različitog mjernog instrumenta.
Obnovljivost u najvećoj mjeri određuje uticaj mjeritelja u varijaciji mjernog
sistema.

Slika 4.10. Obnovljivost rezultata mjerenja
Broj mjerenja i tačnost
Prilikom mjerenja idealno bi bilo eksperiment ponoviti beskonačan broj puta.
Tada je stvarna vrijednost mjerene veličine srednja vrijednost, jer je
1 n
xx  ai
n i 1
Ako postoji greška srednje vrijednosti tada je stvarna vrijednost izmjerene
veličine

xx  x C
n
Gdje je: C - pouzdanost kojom je određena srednja vrijednost,
σ –standardna devijacija .
Na slici je prikazana zavisnost pouzdanosti srednje vrijednosti od broja
mjerenja.

122 Proizvodna mjerenja

Slika 4.11. Nepouzdanost srednje vrijednosti u funkciji broja mjerenja
Nije teško provjeriti da je, uz pretpostavku da σ ostaje isto, potrebno obaviti 10
puta veći broj mjerenja da bi se C smanjilo za svega 3,14 puta. Za precizna
mjerenja uzima se n>30. Za manji broj mjernih rezultata proračun pouzdanosti
eksperimenta treba izvršiti po Studentovoj raspodjeli koja je općenitija od
Gaussove.
Granična greška i klasa mjernog instrumenta
Na raspodjelu mjernih rezultata oko srednje vrijednosti utiču isključivo slučajne
greške, ako se pretpostavi da su sistematske greške korigovane kalibracionim
postupkom. Međutim, potpuna korekcija sistematskih grešaka je rijetko
moguća. Te preostale sistematske greške uzrokuju da je konačni rezultat
mjerenja uvijek nesigurniji nego što pokazuju analitička rješenja.
Najjednostavniji način da se procijene preostale sistematske greške E je
povećanje broja mjerenja ili obavljanje poredbenih mjerenja. Zbog preostalih
sistematskih grešaka granica pouzdanosti srednje vrijednosti se proširuje na
U  C  E 
i naziva se mjerna nesigurnost.
Za praktična mjerenja uvodi se granična greška G = ∆xmax kao garantovano
najveće dopuštano odstupanje od stvarne (propisane) vrijednosti.
Za mjerni uređaj treba da je U<G, a obično je U<0, 2G. Na osnovu ovih
razmatranja sada se može definisati klasa tačnosti mjernog instrumenta kao
G
e 100%
x

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 123

gdje je x najveće pokazivanje instrumenta, s tim da se on upotrebljava u
propisanim ambijentnim uslovima.
Sposobnost mjernog sistema predstavlja dio varijabilnosti mjernog sistema
R&R iskazanost odstupanjem T, koje predstavlja distancu između gornje U i
donje L granice. Unutar tog područja nalazi se varijabilnost sistema.
Sposobnost mjernog sistema se računa kao (R&R/T) x 100% .

Slika 4.12. Sposobnost mjernog sistema
Procjena sposobnosti mjernog sistema može se vršiti metodom aritmetičkih
sredina i raspona i računa se prema izrazima na slici 4.13,

Slika 4.13. Uticaji na procjenu sposobnosti mjernog sistema
Ukoliko je R&R u tolerancijskom polju T ili u ukupnoj varijaciji T u sljedećim
procentima različite se ocjene sistema:
1. Mjerni sistem je zadovoljavajući ako je R&R < 10%.

124 Proizvodna mjerenja

2. Mjerni sistem je zadovoljavajući , zavisno od značaja upotrebe za 10-30%
R&R.
3. Mjerni sistem treba poboljšanja ako je R&R > 30%
4. Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave grešaka
Osnovni uzroci koji dovode do pojave grešaka su :
1. princip mjerenja koji podrazumijeva osnovni matematički model koji
opisuje način dobivanja mjerene veličine, smjenjivanje operacija, broj
mjerenja, obrada informacija.
2. Sredstvo za određivanje mjerne nesigurnosti odnosno oprema kao uzrok
mjerne nesigurnosti ima dvije komponente:
Prva komponenta se tiče etalona i vremenske stabilnosti etalona, homogenosti,
metrološke karakteristike etalona.
Druga komponenta se odnosi na instrument mjerenja i to na njegovu
pouzdanost, tačnost, rezoluciju, rang mjerenja, način prikazivanja rezultata,
bias.
U toku jednog mjerenja, okruženje u kojem se izvodi proces mjerenja igra
naročito važnu ulogu. Ako se mjerenje provodi u uslovima promjenjive
temperature, vlažnosti, pritiska, vibracija i drugih faktora koji se mogu
okarakterisati kao parametri sredine, pouzdanost i ponovljivost procesa
mjerenja će ozbiljno biti narušena a time i tačnost rezultata mjerenja.
Materijal u procesu mjerenja može učestvovati svojom kvalitetom,
homogenošću, temperaturnom stabilnošću, hemijskim i fizičkim
karakteristikama.
Greške koje pridonose mjernoj nesigurnosti može uzrokovati i osoba koja vrši
mjerenje-operater. Naime, instrumenti koji se koriste pri mjerenju mogu biti
analogni i digitalni. Prilikom očitavanja rezultata mjerenja moguće je pogrešno
očitavanje sa analognih instrumenta. S obzirom da digitalni instrumenti za
podioke imaju diskretne cjeline pri prikazivanju rezultata javlja se greška
zaokruživanja. Operater unosi kao faktore koji utiču na proces mjerenja njegovo
iskustvo, kvalifikacije i stručnost, trenutno raspoloženje i koncentraciju.
U svakom slučaju greške mjerenja su posljedica uticaja slučajnog i sistematskog
karaktera koji proizvode navedenih pet glavnih faktora, prikazani su u
dijagramima uzrok-posljedica, ili Ishikawa dijagramima, slika 4.14.

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 125

METOD MJERNI OBJEKT

Mjerna strategija
Kvalitet površine npr hrapavost
Mjerna procedura Odstupanje oblika

Mjerni princip dimenzije
REZULTAT +
GREŠKA
Svjetlost Rezolucija Koncentracija

Temperatur Evaluacija mjernog sr. Stručnost

Vibracije struktura Iskustvo

OKRUŽENJE MJERNO SREDSTVO OPERATER

Slika 4.14. Uticaji na pojavu grešaka mjerenja i mjerne nesigurnosti, dva
dijagrama uzrok-posljedica, Ishikawa dijagrami
 mjerni instrument
 radni komad
 okolina
 izvršilac mjerenja - operator (metrolog)
 mjerna strategija.
Posljedice takvih uticaja prikazane su na slici 4.15.

126 Proizvodna mjerenja

Slika 4.15. Posljedice uticaja okoline na greške mjerenja
4.1. Uticaj okoline na mjernu nesigurnost mjerenja u proizvodnji
Ambijent u kome se obavlja mjerenje utiče na objekat mjerenja, izvršioca
mjerenja i na mjernu opremu kojom se vrši mjerenje. Okolišni uticaj djeluje
tako da mijenja karakteristike mjernog objekta i mjernog sredstva (dužinu,
površinu, vlažnost itd.) a operatoru stvara poteškoće u ispravnom postupku
vršenja mjerenja, slika 4.16.

Temperatura
Vlažnost Vibracije

Pritisak
Zračenje

Buka
Strana tijela u zraku
Magnetno polje

Slika 4.16. Uticaj okoline na greške mjerenja
Uticaji okoline mogu se svesti na nekoliko koji najviše utiču na mjerenja, a to
su:
 vibracije podloge,
 zagađenje,

4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 127

 klima i
 temperatura
Vibracije
Dijelovi mjernih sredstava kao što su pogoni mjernih sredstava mogu
prouzrokovati vibracije koje utiču na mjerni rezultat. Uticaj vibracijskog efekta
magnetnog polja i zvučnog pritiska proizvode vibracije koje remete ispravnost
mjerenja. Zbog toga je važno da se planirano ispitivanje vrši u uslovima u
kojima je mali uticaj vibracija na mjerenja. Zato se u laboratorijama mjerenja
vrše na specijalnim stolovima sa granitnim pločama, a u pogonu je potrebno, od
situacije, stvoriti ambijent sa što manje vibracionog djelovanja koje doprinosi
mjernoj nesigurnosti i pojavi greške mjerenja.
Okoliš
Osnovni uzroci pojave grešaka mjerenja su:
 Zagađenost okoliša i
 Vlaga
Zagađenost atmosfere oko mjernog sredstva i mjernog objekta može uticati na
rezultat mjerenja proizvodeći defekte dimenzija, oblika i površina. Uzroci
kontaminacije su: ulje, prašina i čestice koje formiraju sloj na mjernom objektu
i time dovode do greške mjerenja. U prostoru oko proizvodnih linija mogu
postojati uslovi koji će dovesti do pojave greške ukoliko se mjerenje vrši u ovim
uslovima.
Vlaga uzrokuje koroziju kako mjernog objekta tako i mjernog sredstva, a čak
može dovesti i do kvara mjernog sredstva.
Ipak, od svih uticaja, najveći je uticaj temperature na greške mjerenja.
Temperatura
Temperatura ima odlučujući uticaj na mjerenje u području proizvodnih
mjerenja. Uticaj temperature ima poseban uticaj na mjerenje dužine. Uticaj
temperature na mjerenje je posljedica prenosa toplote koji se ostvaruje
kondukcijom, konvekcijom ili radijacijom. Prilikom uticaja temperature mogu
se uočiti tri tipa temperaturnih uticaja:
 temperaturne promjene
 temperaturni gradijent
 temperaturna radijacija (zračenje).
Zbog uticaja temperature mnogi metalni materijali se šire pri povećanju
temperature. Linearno širenje se prikazuje izrazom:
ΔL = L · α · Δt

128 Proizvodna mjerenja

ΔL – promjena dužine
L – nominalna dužina
α – koeficijent linearnog širenja dat u tabeli 4.1.
Δt – promjena temperature
Tabela 4 .1. Osobine materijala
Koeficijent linearnog Granična varijacija
Materijal
širenja α [10 – 6/K] ua [10 – 6/K]
Al legure 23 – 24 0,5 – 2
Staklo 8 – 10 0,5
Sivo liveno gvožđe 9,5 – 10 0,5
Čelik 10 – 12 0,5 – 1,5
Zerodur (staklo i keramika) 0 – 0,05 0,05

Tabela 4.2. Osobine materijala
Koeficijent linearnog Modul elastičnosti E u
Materijal
širenja α u K-1·10-6 N/mm2 ·103
Aluminijum 23,8 71
Legure aluminija 20 – 24 60 – 80
Olovo 29,2 19
Liveno gvožđe 10,5 90 – 180
Bakar 17 125
Mesing 18,5 100
Nikl 13 206
Srebro 19,7 80
Čelik 11,5 185 – 215
Titan 8,2 120
Cink 28 128

Greška uslijed temperature za različite materijale:
MA = Lp·αn·ΔTp – Ln·αn·ΔTn
Lp, Ln – dužina na 20°C
αp, αn – koeficijenti linearnog širenja
ΔTp, ΔTn – promjena temperature

05 INVAR 0 0 5 10 15 K 20 Promjena temperature T Slika 4. Kada se vrši mjerenje mora se voditi računa da se mijenja i dužina mjerne skale prema izrazu: ΔL = L·(αrk·Δtrk – αM·ΔtM) gdje su: αrk i αM – koeficijenti linearnog širenja radnog komada i mjernog sredstva Δtrk i ΔtM – promjene temperature Referentna temperatura u proizvodnim mjerenjima je 20°C prema DIN 102 i prema ISO1. NIKL µm BAKAR mm ČELIK 0.2 LIVENO GVOŽĐE 0. Greška uslijed temperature za različite materijale Kad se vrše precizna mjerenja radijacija igra značajnu ulogu u promjeni uslova mjerenja. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 129 0. Promjena dužine se neće desiti ako je:  α malo ili α ~ 0  αrk = αM i trk = tM . Tada Δt predstavlja razliku temperatura skale i mjernog komada. Na dužinu od 100 mm dugom čeličnom dijelu materijal se skuplja za više od 1 µm pri promjeni temperature od 1°K. Navedena jednačina se koristi za iste karakteristike mjernog sredstva i mjernog objekta.17.4. 1 VOLFRAM 0.25 GRAFIT ALUM.15 Greške mjerenja za 1 mm mjerene dužine HROM 0.

Erlangen. Taj uticaj treba uzeti u obzir u obliku izraza i tada je zbir nesigurnosti kod mjerenja dužine. Njemačka Uticaj temperature na radni komad se ogleda i kroz koeficijente toplotnog širenja. Uticaj temperaturnih gradijenata na mjerno sredstvo i radni komad zahtijeva složenu proceduru korekcije i ne može se računati prema datim izrazima. Slika 4. Veličine određene prema specifičnim jednačinama mogu se koristiti da se koriguje mjerni rezultat.130 Proizvodna mjerenja  ako se mjerenje vrši na referentnoj temperaturi. Treći slučaj je mjerenje u mjernim sobama u kojima se temperatura održava na referentnom nivou.18. u  L (uark trk )2  (utrk M )2  (uaM tM )2  (utM M )2 . Prvi slučaj se dešava kada je korišteni materijal Zerodur. Mjerenje temperature u laboratoriji za precizna mjerenja QFM. Drugi slučaj se dešava sa mjerenjem čeličnih komada i skala od istog materijala.

Uticaji mjernog objekta na mjernu nesigurnost Karakteristike radnog komada su dodatni izvor grešaka mjerenja. To je posebno slučaj sa odstupanjem oblika radnog komada čiji rezultati u ispitnim tačkama ne predstavljaju željeni oblik objekta.2 i 1 K zavisno od mjernih uslova. Temperatura je najvažniji vanjski uticaj na mjerni rezultat i bitno mijenja rezultat mjerenja. Nesigurnost se određuje za sve veličine koje utiču na ukupnu mjernu nesigurnost.4. Kod vršenja mjerenja optičke karakteristike kao što je refleksija utiču na mjerenje kada se koriste optička mjerna sredstva. Sa senzorima čiji je vrh radijusa veći od 1. Slika 4. Spada u sistematsku grešku.5 mm i mjerne sile od 1. Pošto je ta pojava definirana Herzovim pritiskom može se i tačno odrediti. . Ako se mjerenja vrše na čeličnim radnim komadima pomoću mjernog skenera sa čeličnom kuglicom greška nastaje uslijed trošenja vrha senzora i površine radnog komada. Ukoliko se koriste dodirna sredstva kapacitet i valovitost površine igra značajnu ulogu. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 131 Varijacije mjerenja temperature su između 0. Za vrijeme mjerenja kontaktnim mjernim sredstvima djeluje sila mjerenja koja može izazvati deformaciju.19.5 N ovaj efekat se može zanemariti. Važno je korigovati rezultat mjerenja. Površina radnog komada je važna za kvalitet proizvoda. Savijanje mjernog uređaja kroz jednostrano zagrijavanje 4.2.

132 Proizvodna mjerenja Slika 4. Preferira se postavljanje i oslanjanje mjernog komada na tri oslonca. Deformacija mjernih ploča uslijed uticaja prouzrokovanog skladištenjem i montiranjem mjernog objekta.20. Uticaj je usmjeren na mjerni objekat. Slika 4. mjerenju se može dodati uticajni faktor kojim se pokriva ovaj uticaj.21. Kada se montira mjerni objekat izvođač i korisnik mora biti siguran da radni komad neće biti deformisan. Deformacija držača instrumenta uzrokovana mjernom silom . Skladištenje i montaža se postepeno određuju prema dimenzijama i težini mjernog objekta.

Uticaj mjernog sredstva na mjernu nesigurnost (greška prvog i drugog reda.3. Slika 4. Time se reducira deformacija približno 2% sa homogenim objektima. Deformacije se mogu smanjiti i postavljanjem u tačkama koje su na rastojanju 0. Koristeći cijevi. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 133 Uzima se u obzir i da se mjerni objekat može deformirati površinski kada se koriste magneti. Abbeov princip glasi: Najtačnija mjerenja se postižu samo onda kada se veličina koja se mjeri nalazi u pravolinijskom produžetku mjerne skale. a u svakom od njih mogu se javiti neispravnosti.4.22. Mjerni krugovi različitih izrada 4. U suprotnom javlja se dopunska greška npr. Zazor koji se tehnički zahtijeva u vođicama za mjerne oslonce. dodirne probe uzrokuju zakretanje. rolere. Greške mjerenja mogu se javiti zbog netačnih vođica a imaju važnu ulogu u mjernim sredstvima. Uticaji na rezultat mjerenja su mali ili veliki zavisno od tog kako su mjerna sredstva i mjerni objekti pozicionirani. Zavisno od tačke kontakta ispitivanog radnog komada sa mjernim čeljustima. MA kod pomičnih mjerila. Abbeov princip) Uticaj mjernog sredstva na rezultate mjerenja ogleda se kroz više osnovnih efekata. . Pomično mjerilo je primjer takve pojave.22 od linearnog razmaka od vanjskih ivica (Besselove tačke). Mjerno sredstvo se sastoji od dijelova. se dešava između mjernog objekta i mjerne skale. mogu se ostvariti željena oslanjanja u cilju smanjenja grešaka montaže. Mjerni objekti koji su vitki ili imaju tanke zidove mogu se deformisati uslijed sopstvene težine. osovine.

24. Princip komparatora . Greška drugog reda na primjeru mikrometra Slika 4.134 Proizvodna mjerenja Slika 4.23.

Zakretanje φ=0. 4. Takvi izvršioci često moraju imati i bolju i dužu obuku ne samo na konkretnim uređajima nego i generalno moraju znati mnogo više teorijskih osnova o proizvodnim mjerenjima kao i o informaciono-komunikacionim tehnologijama. Mjerna strategija i kombinacija više uticaja na mjernu strategiju će i ubuduće imati važnu ulogu u proizvodnim mjerenjima. Nedostatak znanja o faktorima koji utiču na mjerenje (slučajni i sistematski faktori) podario nam je izraz kao što je mjerna nesigurnost. slika 4. 4. obično iz oba. To se postiže što boljim izborom mjerne metode. Zakretanje za φ=2' i paralelno zakretanje 30 mm dovode do greške mjerenja MA=17 µm. 35 do 2. Uticaj operatera na pojavu greške mjerenja Ljudski faktor je od presudnog uticaja kako kod jednostavnih mjerenja tako i kod složenih mjerenja ili mjerenja koja se obavljaju na sofisticiranoj opremi. Mjerna nesigurnost Mjerna nesigurnost je parametar koji se pridružuje rezultatu mjerenja čime se pokazuje rasipanje vrijednosti koje bi se mogle pripisati mjerenoj veličini uz određenu vjerovatnoću. k= 2. Ukoliko izvršilac mjerenja koristi složenu i opremu koja daje pouzdane podatke on se mora dobro obučiti za rad sa takvim mjernim uređajima i sistemima. . Svako mjerenje je izloženo različitim uticajima i smetnjama bilo da proizlaze iz slučajnih ili sistematskih efekata. P= 95% .5. Oprema koja se koristi za mjerenje je usavršena. 5. 6' se može očekivati. Kod jednostavnih mjerenja izvršilac mjerenja mora biti koncentriran da bi se izbjegle grube greške prilikom očitavanja kao i paralaksa. mjerenja moraju biti pouzdana i greška što manja.4. programiranju i sl. načinom pričvršćenja komada.25. sredstava mjerenja su usavršena. Ipak da se smanje tolerancije u izradi radnog komada. Uticaj mjerne strategije na pojavu grešaka mjerenja Mjerna strategija je danas predmet posebnog izučavanja i rezerva za smanjenje grešaka mjerenja. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 135 Mjerne greške se računaju po: MA = a·sinφ = L·(1 – cosφ) Za male uglove φ<<1 je φ u radijanima. izboru mjerne opreme i dr. očitavanja su digitalna pa je i mogućnost uticaja operatora smanjena. Danas nije moguće kvantitativno izraziti bilo koji rezultat mjerenja bez određene sumnje u njegovu tačnu vrijednost. Kod tumačenja rezultata mjerenja potrebno je da izvršilac dobro poznaje proizvodna mjerenja i probleme koji mogu nastati kao i posljedice neispravnog mjerenja. Izmjereni rezultat mjerene veličine d = 25 μm Proširena mjerna nesigurnost U= 2 μm. Zbog ovih efekata rezultat mjerenja leži unutar intervala koji se označava kao nesigurnost mjerenja.4.

Laboratorij 1: d = 25 μm. mjerna nesigurnost. Laboratorij 2: d = 25 μm. P= 95% . k = 2. U = 4 μm. Radi poređenja mjernih rezultata sa specifikacijama proizvođača ili zadanom tolerancijom. U laboratoriju se mjeri dimenzija d. faktor pokrivanja i vjerovatnoća su: d = 39 μm. U= 2 μm.25. Izmjerena vrijednost. P= 95% . k= 2. moraju se upoređivati sa rezultatima mjerenja provedenih u drugim ispitnim i kalibracionim laboratorijama. P = 95% Za mjerenu dimenziju određene su granice tolerancija: Donja granica Dg = 20 μm Gornja granica Gg = 50 μm . U= 2 μm. da bi se postiglo mjerno jedinstvo. veličine d = 25 μm Proširena mjerna nesigurnost U= 2 μm.136 Proizvodna mjerenja Slika 4. P= 95% . Postavlja se pitanje: Zašto je potrebno procjenjivati ili određivati mjernu nesigurnost? Rezultati mjerenja. k= 2. treba procjenjivati mjernu nesigurnost. Mjerna nesigurnost i normalna distribucija Mjerna nesigurnost u sebi sadrži sve te uticaje koji se ne mogu uvijek kvantificirati ili ukloniti njihov uticaj. k= 2.

Slika 4. jer je mjerne nesigurnost manja od intervala pouzdanosti. izmjerene veličine x nalazi se unutar intervala pouzdanosti. prikazano je da je zona sukladnosti dimenzija unutar tolerancija. Tolerancija i mjerna nesigurnost Pravilo sukladnosti Na slici 4. Rezultati se u potpunosti prihvataju. Zona sukladnosti. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 137 Odnos tolerancija i mjerne nesigurnosti prikazan je na slici 4.27. tolerancija i mjerna nesigurnost Izmjerene vrijednosti dimenzionalnih veličina koje su karakteristike radnog komada mogu se nakon mjerenja naći u tri moguće situacije: a) Da su unutar dozvoljenih i planiranih granica. . b) Da su izvan dozvoljenog područja. Ukoliko je tolerancija uvećana za 2U ulazi se u zonu nesukladnosti dimenzija.27.26. Slika 4. ravnomjerno raspoređena u odnosu na donju i gornju granicu tolerancije. Rezultati mjerenja koji padaju u područje između gornje i donje granice odnosno unutar područja pouzdanosti. izvan granica pouzdanosti i takvi rezultati se odbacuju. U. Ove stavove nameće standard ISO 14253-1 kao pravila za odlučivanje o procjeni rezultata mjerenja. pa nisu pouzdani.4. c) Da su na granici područja pouzdanosti. Proširena mjerna nesigurnost.26.

u općem slučaju. Donošenju odluke o izradi GUM-a prethodio je dokument koji je 1980. na tri načina: a) GUM metodom b) MCS metodom c) Procjenom ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja u skladu sa standardom TS 21748:2004. gdje je mjerena veličina određena veličina podvrgnuta mjerenju. napravila radna grupa formirana od strane BIPM.  nepotpuno shvatanje definicije mjerene veličine. Grupa eksperata je radila na izvještavanju nesigurnosti i objavila dokument pod nazivom Preporuka INC-1 (Recommendation INC-1). Organizacije koje su učestvovale u razvoju GUM-a U GUM-u je data definicija mjerne nesigurnosti: Mjerna nesigurnost je parametar. Rad ISO/TAG 4/WG 3 rezultirao je izdavanjem dokumenta koji nosi naziv Vodič za izražavanje nesigurnosti u mjerenju ili GUM kako se često zove. Dokument je odobren od strane CIPM 1981 prvi put i ponovo potvrđen 1986 vlastitom CIPM-ovom Preporukom 1 (CI-1981) i 1 (CI-1986). Internacionalna Organizacija za Standarde (ISO) po prvi put objavljuje ovaj dokument 1993 (prepravljen i ponovo odštampan 1995) u ime sedam internacionalnih organizacija koje su podržale razvoj ISO/TAG 4: Slika 4. . Izvori nesigurnosti u mjerenju su:  nepotpuna definicija mjerene veličine. koji karakteriše rasipanje vrijednosti koje bi sa pravom mogle biti pridružene mjerenoj veličini.28 . Nesigurnost rezultata mjerenja reflektuje nedostatak znanja o vrijednosti mjerene veličine.1. jedinstven i razumljiv za cijeli svijet počeo se primjenjivati uvođenjem GUM (Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement). vezan za rezultat mjerenja.138 Proizvodna mjerenja Procjena mjerne nesigurnosti može se izvršiti. 5. GUM metoda određivanja mjerne nesigurnosti Novi pristup određivanja mjerne nesigurnosti.

.. Dobiju se iz nesigurnosti tipa A. Y ....... fN (x1. x2...xN) Y2 X2 f Y ... x2.  varijacije i ponavljajuća posmatranja mjerene veličine pod prividno sličnim uslovima. a) Skalarni odnos ulaznih veličina i mjerene veličine b) Vektorski odnos ulaznih veličina i mjerene veličine U drugom koraku se određuju standardne nesigurnosti u(Xi) procjena X1..uzorak mjerene veličine ne mora reprezentovati definisanu mjerenu veličinu.. X2. Na osnovu funkcionalne zavisnosti između Y i mjerenih veličina postavlja se osnovni matematički model za potpuno određivanje mjerene veličine.. .  netačne vrijednosti standarda za mjerenje i referentnog materijala.xN) Y1 X1 f2 (x1....  Iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i Studentove distribucije. f1 (x1...... x2.XN...  konačna rezolucija instrumenata.  Iz apriornih distribucija vjerovatnoće na osnovu tipa nesigurnosti B.. U većini slučajeva mjerena veličina Y se ne mjeri direktno nego indirektno na osnovu N nekih drugih mjerenih veličina x1..4. x3. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 139  nereprezentativno uzorkovanje . .29......xN...  nedovoljno znanje o efektima uslova okruženja na mjerenje ili nezadovoljavajuće mjerenje uslova okruženja..  aproksimacije i pretpostavke utjelovljene u metod i proceduru mjerenja.  netačne vrijednosti konstanti i drugih parametara dobivenih iz vanjskih izvora i korištenih u algoritmima za manje podataka..  lični bias u čitanju analognih instrumenata....xN) YN XN a) b) Slika 4..... U stvarnosti rezultat mjerenja je jednostavno najbolja procjena vrijednosti veličine koja se treba mjeriti. x2.. GUM metoda procjene mjerene nesigurnosti svodi se na nekoliko osnovnih koraka u kojima je sistematično dat redoslijed procjene mjerne nesigurnosti... U prvom koraku postavlja se matematički model mjerenja.. .

"bazena informacija" koji čine iskustveni podaci. u(xi) = s(xi) Ono što je karakteristično za ovu raspodjelu je da je vjerovatnoća vrijednosti koje leže bliže procijenjenoj srednjoj vrijednosti je veća od onih koje leže u blizini ekstrema. Parametar koji se određuje zove se standardno odstupanje. trouglasta. Tip A nesigurnosti bazira se na rezultatima ponovljenih mjerenja distribuiranih oko srednje vrijednosti u normalnoj raspodjeli rezultata. Vjerovatnoća je zasnovana na procjeni iz tzv.30. U-oblika i druge. Tip B standardne nesigurnosti nije neophodno predstavljen normalnom raspodjelom. Dijagrami najčešće upotrebljavanih distribucija za predstavljanje podataka Tipa B . Slika 4. U slučajevima kada podaci nisu smješteni oko srednje vrijednosti. primjenjuju se raspodjele kao pravougaona. slika 26.140 Proizvodna mjerenja Metod A procjene nesigurnosti izvodi se statističkom analizom serije posmatranja. trapezoidna. Metod B procjene mjerne nesigurnosti. Tip B standardne nesigurnosti je izračunat iz pretpostavljene funkcije gustine raspodjele zasnovane na stepenu vjerovanja da će se događaj pojaviti. prema GUM standardu definiran je kao: metod procjene nesigurnosti sredstvima različitim od statističke analize serije posmatranja.

Proširena mjerna nesigurnost može se pisati kao: U = kp u(y). Ukupna standardna nesigurnost u(y). . Izvještaj o mjernoj nesigurnosti Jedan od najvažnijih kriterija kvaliteta programskih paketa je način na koji prikazuje rezultat proračuna nesigurnosti (mogućnosti eksportovanja i prezentovanja rezultata). Proširena nesigurnost je veličina koja određuje interval oko mjernog rezultata za koji se može očekivati da obuhvata veliki dio distribucije vrijednosti mjerenja koje bi se s razlogom pripisati mjernoj veličini.31. dat je algoritam postupka procjene mjerne nesigurnosti.. određuje se odgovarajućim sastavljanjem standardnih nesigurnosti procjena ulaznih nekorelisanih ulaznih veličina prema izrazu u y    c u x  N 2 i 1 i i korelisanih ulaznih veličina prema Gdje su koeficijenti osjetljivosti: f f ci   xi X i x1 . Tada je rezultat mjerenja izražen kao: Y  y U Na slici 4... x 2 . Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 141 Treći korak u GUM proceduri je određivanje ukupne standardne nesigurnosti.. Najvažniji zahtjevi prema preporukama GUM standarda koje mora ispuniti prikaz rezultata određivanja mjerne nesigurnosti su nabrojani u tekstu koji slijedi. Proširena nesigurnost se dobije množenjem ukupne standardne nesigurnosti faktorom pokrivanja kp. x N Četvrti korak predstavlja određivanje proširene nesigurnosti.4.

X N ) Određivanje procijenjenih vrijednosti xi i standardne nesigurnosti u(xi) za ulazne vrijednosti Xi Korak 2. x 2 .. pokrivanja kp i proširene mjerne nesigurnosti U: U = kp u(y) Iskazivanje intervala nesigurnosti IY sa mjernom Korak 5.. koeficijenata korelacije r(xi. . Postupak procjene mjerne nesigurnosti prema GUM-u . X 2 . mjerene veličine Y i ulaznih varijabli Xi Y  f(X 1 . x N i 1 i i Za korelisane ulazne podatke r x i . x2. . i standardne Za nekorelisane ulazne podatke f f ci   xi X i u y    c u x  N 2 x1 . Određivanje koeficijenata osjetljivosti ci. x j ) i 1 i 1 j  i 1 Određivanje faktora Korak 4... nesigurnosti: IY = y  U Slika 4. . X1  x1  u(x1) X2  x2  u(x2) Formiranje procjene izlazne veličine Y: Xn  xn  u(xn) y=f(x1.31.. .142 Proizvodna mjerenja Postavljanje matematičkog modela zavisnosti Korak 1. xn) Korak 3..x j ) u(x i )u(x j ) N N 1 N u 2 (y)   c i2 u 2 (x i )  2   c c u(x i j i )u(x j )r(x i . xj). x j   u(x i ...

 prikazati analizu podataka na takav način da svaka od njenih komponenti može biti jasno slijeđena i da proračun rezultata može biti neovisno ponovljen u slučaju potrebe. .  jedinice y i uc(y) treba uvijek dati.  parcijalne izvode ili koeficijente osjetljivosti ∂f/∂xi. |y|≠0. X2.  dati informacije o tome na koji način je određen rezultat mjerenja ili se referencirati na dokument koji to sadrži.  dati funkcionalnu vezu Y=f(X1.  uključiti relativnu kombinovanu standardnu nesigurnost uc(y)/|y|. Izvještaj rezultata mjerenja i kombinovane mjerne nesigurnosti treba :  dati detaljan opis kako je mjerena veličina Y definirana. ….  dati procijenjene kovarijanse ili procijenjene koeficijente korelacije (preferira se oboje) koji su vezani za sve ulazne procjene koje su korelisane.  dati procjenu y mjerene veličine Y i njene kombinovane mjerne nesigurnosti. Izvještaj o načinu na koji su dobijeni rezultat mjerenja i njegova nesigurnost treba dati :  potpunu vrijednost svake ulazne procjene xi i njene standardne nesigurnosti u(xi) zajedno sa opisom načina na koji je određena.  dati sve ispravke i konstante korištene u analizi i njihove izvore.4. i metode korištene da se isti odrede.  dati stepene slobode za standardnu nesigurnost svake ulazne procjene i kako su određeni.  prikazati sve komponente nesigurnosti i dokumentovati u potpunosti kako su procijenjene. kada se pokaže potrebnim. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 143 Izvještaj nesigurnosti treba:  jasno opisati metode korištene u proračunu rezultata mjerenja i njegove nesigurnosti iz eksperimentalnih podataka i ulaznih podataka. tamo gdje ona neophodna. XN) i.

3. te dobro poznavanje područja statistike i vjerovatnoće. Slika 4. Proračun mjerne nesigurnosti MCS metodom 5.2. . Te mjere su procijenjena standardna odstupanja dobivena iz analize eksperimentalnih podataka. MCS metoda (Monte Carlo Simulation) procjene mjerne nesigurnosti Kod primjene MCS metode također je potrebno napisati matematički model mjerene veličine.32. odnosno izraziti funkcijski odnos između mjerene veličine i ulaznih veličina.144 Proizvodna mjerenja 5. Procjena mjerne nesigurnosti na osnovu ponovljivosti i obnovljivosti rezultata mjerenja u skladu sa standardom TS 21748 : 2004 Kao osnova za procjenu mjerne nesigurnosti koriste se mjere rasipanja:  Ponovljivost i  Obnovljivost rezultata mjerenja. Primjena MCS metode omogućava vrednovanje i usporedbu rezultata dobivenih GUM metodom. Kod primjene MCS metode također je potrebno široko znanje o prirodi mjerene veličine.

Tim postupkom se može vršiti selekcija na dobre komade i škart. . Zlatno pravilo mjerenja glasi: Mjerna nesigurnost mjerenja ne bi trebala prelaziti 1/5 do 1/10 veličine specificirane tolerancije. statističke obrade rezultata i usvojenog zakona raspodjele može se vršiti ocjena tačnosti proizvoda u prijemnoj. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 145 Ukoliko je eksperiment postavljen tako da se variraju svi glavni utjecaji na mjernu nesigurnost tada će procjena mjerne nesigurnosti biti pouzdana i neće biti potrebno koristiti GUM metodu. Pri tome se koriste statističke distribucije (normalna. 6. Statistička kontrola se najviše primjenjuje u proizvodnji. Na osnovu mjerne nesigurnosti mogu se vršiti i ocjene procesa. t-distribucija).4.33. Zlatno pravilo mjerenja Ocjena tačnosti proizvoda Na osnovu rezultata mjerenja i kontrole. Pomenute odredbe odnose se na mjerenje dimenzija radnog komada odnosno na gornju i donju granicu tolerancije. slika 4. Proizvodni procesi i mjerna nesigurnost Zlatno pravilo mjerenja U tehničkoj praksi je uobičajeno da se mjerna nesigurnost kod mjerenja radnih komada uzima u iznosu od jedne petine do jedne desetine tolerancije.33. Zlatno pravilo mjerenja utvrdio je Berndt 1924. međufaznoj ili završnoj kontroli proizvoda. godine. Za te namjene koriste se različite vrste kontrolnih karata. čime se izbjegava završna kontrola. Slika 4.

karta  Kartom raspona mjera. kojima se daje broj škarta u uzorku. prikazuju količnik ukupnog broja defekata u uzorku i ukupnog broja dijelova u uzorku.karta  Kartom srednjih vrijednosti. . Kontrolne karte Prikazivanje rezultata kontrole vrši se pomoću kontrolnih karata. X.karta  Kombinovane karte.  ocjenu stanja proizvodne opreme. R .  karakteru objekta kontrole. μ – R karta  Kombinovana karta.karta  Kartom standardne devijacije.  p-karte. prikazuju procent škarta u uzorku. Postoje različite vrste kontrolnih karata. Prema načinu korištenja kontrolne karte mogu biti za:  kontrolu stabilnosti tehnoloških i proizvodnih procesa i  upravljanje kvalitetom proizvodnih procesa. μ – σ karta  Kontrolne karte kojima se prate atributivna obilježja su:  m-karte. Kontrolne karte predstavljaju grafički prikaz promjene dimenzije u toku vremenskog perioda i sadrže niz podataka značajnih za praćenje proizvoda i tehnološkog procesa. Na taj način mogu se stvoriti uslovi za neprekidno praćenje procesa i otklanjanje uzroka koji ih narušavaju.karta ili s. Numeričke karakteristike prikazuju se:  Kartom mjera.  u-karte. Kontrolne karte se mogu kreirati prema.  vrsti karakteristike kvaliteta.146 Proizvodna mjerenja 7.  statističkom tretmanu ili vremenu odvijanja procesa proizvodnje ili složenosti Prema vrsti karakteristike kvaliteta razlikuju se kontrolne karte za numeričke i za atributivne karakteristike kvaliteta. daju ukupan broj defekata u uzorku.  c-karte. σ . μ .  ocjenu stanja kvaliteta izrade proizvoda.

srednja kvadratna greška Sx.4. Kontrolna karta se pravi tako što se uzima uzorak u određenim intervalima. U oba slučaja javljaju se proizvodi koji su škart.34 . μ-R. slika 4. standardna devijacija σ. 7.1. X-karte  Statističke karakteristike uzorka.karte Cilj kontrolnih karata je prikazivanje slike događaja koji su indikatori procesa kako bi se isti održavao ili mijenjao.X karta To su karte u koje se unose karakteristike kvaliteta svakog ispitivanog (mjerenog ili kontroliranog) radnog komada ili dijela proizvoda.34. mjeri i unosi u kartu. Slika 4. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 147 Prema karakteru objekta kontrole razlikuju se kontrolne karte za:  Karakteristike kvaliteta radnog komada. Karakteristike procesa stalno variraju pa kontrolne karte omogućavaju objektivne kriterije praćenja promjena. Ako jedna kontrolna tačka izađe izvan granica proces je nestabilan. Ukoliko je T = 6σ > T= Gg--Dg proces je netačan. Karta mjera. Kontrolne granice u ovim kartama su: donja Dg gornja Gg granična mjera. Kontrolna karta . σ . donja kontrolna Dg i gornja kontrolna granica Gg. Osnovni parametri kontrolne karte su: srednja vrijednost mjerene veličine μ. Kontrolne granice su obično na razmaku od ± 3σ od srednje vrijednosti μ predstavljene srednjom linijom.

Broj uzoraka za donošenje odluka je najmanje 25. Sposobnost procesa Kontrolne karte namijenjene su za kontrolu stabilnosti i tačnosti proizvodnog procesa i stanja opreme. tj. Sposobnost procesa. prije neposredne kontrole procesa.2.148 Proizvodna mjerenja 7. Praćenjem promjene na uzorku može se naći mjesto i vrijeme u tehnološkom procesu kada je došlo do promjene mjerenih parametara. Temeljni uvjet sposobnosti procesa je: T= 6σ Proces se može smatrati stabilnim ukoliko se od posljednjih mjerenja njih 25 nalazi unutar granica. Centralna linija između donje i gornje kontrolne granice zavisi od vrste procesa koji se analizira. To predstavlja poremećaj u procesu.  nestabilan i tačan i  nestabilan i netačan.Dg Raspon procesa podrazumijeva područje unutar +/-3σ (tri standardna odstupanja. koje se unaprijed odrede. Zbog tog dolazi do pojave prelaska kontrolirane tačke izvan donje i gornje granice na kontrolnoj karti. Raspon zahtjeva (tolerancijsko područje) T je područje između gornje Gg i donje granice specifikacije Dg odnosno T= Gg. obradnog sistema je karakteristika procesa i može se ocijeniti preko:  indeksa preciznosti koji karakterizira disperziju procesa i zove se indeks sposobnosti procesa.  stabilan i netačan. od 35 tačaka samo jedna pada van granica i od 100 tačaka dvije padaju van granica. Tri standardne devijacije sa gornje i donje strane srednje linije su iskustvene prirode. ukupno 6σ) u odnosu na sredinu procesa (99. Ako je proces dobar mogu se odrediti karakteristike proizvoda. Bazirane na statističkim karakteristikama uzorka sve kontrolne karte pripadaju statističkoj kontroli procesa SPC. Proces je sposoban ako je raspon zahtjeva veći ili jednak od raspona procesa. Računa se kao: Cp = ( Gg –Dg ) / 6σ i  indeksa tačnosti koji karakterizira centričnost procesa i zove se indeks položaja procesa . Postupak izrade karte je isti kao i kod X karte. stanja opreme. Suština metoda kontrole tekućeg procesa su kontrolne granice. Proces se sa aspekta tačnosti i stabilnosti može ocijeniti kao:  stabilan i tačan.73%) površine ispod krivulje normalne raspodjele kojom se aproksimira proces.

35. (μ – Dg) /3 σ } Proces je sposoban kada je precizan i tačan pri čemu je najmanja vrijednost indeksa za prosječna poduzeća 1.35. Cp = 1. Slika 4. Na slici 4.4.33 Na monitoring procesa utiču mjerni instrumenti koji imaju svoju mjernu nesigurnost i proces koji je određen svojim indeksima preciznosti i tačnosti. Monitoring procesa .33. Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima 149 Cpk = min {(Gg –μ ) /3σ . se vide efekti procesa.33 i Cpk = 1.

150 Proizvodna mjerenja .

kontrolu i optimizaciju proizvodnih procesa.1. Pri tome se koristi različita oprema. alati. Promjena tačnosti mašina u toku vremena . Električni senzori. Uvod Proizvodnja u najširem smislu predstavlja niz vrlo različitih procesa u kojima se od sirovina dobivaju materijali i proizvodi. sklapanje komponenti u gotov sklop i kontrolu proizvoda. Na slici 5. direktni i inkrementalni 1.1. na dizajn proizvoda. mašine. Dostignuta tačnost mašina mm godina Slika 5. ljudski resursi i energija. prikazana je porast tačnosti mašina u toku vremena. Uvod 2. Korištenje kompjuterskih tehnologija ima veliki uticaj na proizvodnju. rukovanje materijalima. što je dovelo do boljih proizvoda. Podjele i tipovi senzora za proizvodna mjerenja 3. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 151 5 Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 1. Primjena proizvodnih tehnologija uticala je na tačnost proizvoda.5.

Riječ senzor potiče od latinske riječi sentire što znači sredstvo kojim se detektuje promjena fizičke veličine. MONITORING Materijal Radni komad Energija PROCES Gubici i emisija Informacija Informacija Slika 5.  Smanjenje troškova izrade proizvoda se postiže manjim angažmanom ljudskog faktora.  Alatne mašine treba da rade sa minimumom učešća ljudskog faktora.152 Proizvodna mjerenja Svaki proces pretvorbe materijala. Zato se teži integriranju različitih senzora kako bi se poboljšala učinkovitost za predviđene namjene.  U proizvodnim sistemima postoji potreba da se provodi monitoring proizvodnih procesa i sistema iz više razloga:  Proizvodni sistemi treba da rade sa visokom pouzdanošću kako bi se smanjili negativni uticaji procesa na gotov proizvod. Najprostiji je ljudskim osjetilima.  Sofisticirane mašine se uvijek koriste zajedno sa sistemima monitoringa kako bi se spriječila pojava lomova alata. Zato se koriste senzori čiji se rad zasniva na različitim principima.2. koja su nedovoljna da ispune zahtjeve savremene proizvodnje. Trendovi u razvoju monitoring sistema stalno su prisutni pa se postojeći sistemi razvijaju jer nema sredstva koje je 100% pouzdano. Uglavnom je nemoguće da to obavljaju ljudi nego je to proces koji se vrši automatski.  Monitoring proizvodnih procesa u cilju zaštite okoline jeste jedna od uloga senzora u proizvodnji. kako bi se dobio željeni izlaz. slika 5. energije i informacije treba biti nadgledan. a zamjena su monitoring sistemi.  Vrlo precizna proizvodnja može se postići samo zajedno sa dodatnim tehnologijama mjerenja i monitoringa proizvodnih procesa. Uloga senzora u proizvodnim procesima i mjerenju radnih komada Kontrola se izvodi na različite načine. .3. mijenja i registrira. kontroliran ili mjeren. a zatim pretvara u signal koji može da se prenese. grešaka proizvoda itd.

vještačke neuronske mreže.4. Razvoj monitoring sistema Kompjuterske tehnike: fuzzy logika. Uloga monitoringa proizvodnog sistema Razvijaju se dva tipa senzora:  Replicirani sistem senzora čime se postiže pouzdanost i postiže pojačanje monitoringa  Raznovrsni sistem senzora kod kog se integracijom postiže veća fleksibilnost sistema.3. imitiraju ljudski mozak i predstavljaju inteligentne sisteme. . generički algoritmi.5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 153 Algoritam za optimizaciju Optimalni uslovi Problemi Početni uslovi Normalni proces Algoritam za detekciju problema Baza podataka Slika 5. Pouzdanost Sistem različitih senzora Replicirani sistem senzora Sistem pojedinačnih senzora Fleksibilnost Slika 5.4. slika 5.

Indirektni mjerni sistemi mjere i popratne pojave npr.  Električne. npr. Pri tome senzori moraju imati određene osobine za karakteristične procese.  Hemijske.  brzinu odgovora-izlaza.  osjetljivost. Osobine senzora kao i drugih mjernih instrumenata su:  prilagođenost ambijentu u kom rade.154 Proizvodna mjerenja 2. mogu zabilježiti sve promjene mjernog signala koji nastaje uslijed iznenadnih promjena procesa. Podjele i tipovi senzora za proizvodna mjerenja Senzori koji se koriste u kontroli proizvodnih procesa mogu biti za kontrolu:  kontinuiranih procesa.  diskontinuiranih proizvodnih procesa kada se registriraju varijable samo u toku procesa proizvodnje.  rezoluciju.  Magnetne.  potpuni izlaz.  mjerni opseg.  izlazni format. pri čemu se kontinuirano mjere varijable proizvodnog procesa.  Termalne. Osnovna klasifikacija senzora za proizvodna mjerenja vrši se prema vrsti izlaznog signala na:  Mehaničke. . trošenje alata.  selektivnost. Integracijom senzora u proizvodni proces mogu se potpuno pratiti promjene i kontrolirati proizvodni proces.  vijek trajanja. komponente sile rezanja pri procesu obrade rezanjem.  Radijacijske.  histerezis.  ponovljivost mjerenja. Direktni sistemi su visoke tačnosti i mjere samo jednu veličinu.  linearnost. Druga podjela je na:  direktne i  indirektne sisteme .

5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 155

Mehanički senzori su najrasprostranjeniji tip senzora. Signal koji daju
mehanički senzori je mehanički tj. dužina ili pomak-pomjeranje, kako
dimenzionalna mehanička veličina. Mnoge konstrukcije senzora koje rade na
raznim principima imaju mehanički izlaz. Mjerenje veličina položaja, brzine,
ubrzanja, mase, sile, napona, pritiska, temperature, gustine, momenta, uvijanja,
brzine strujanja, oblika, hrapavosti, krutosti, viskoznosti, amplitude, brzine, faze
i spektra talasa itd
Konstrukcija senzora je različita zavisno kako se ulazni signal pretvara u
izlazno pomjeranje, odnosno kakvi su elementi kojima se detektuje ulazna
veličina. Tako su principi električni, MEMS-mikromehanički senzori,
poluprovodnički.
Termalni senzori transformiraju termalnu energiju u odgovarajući električni
signal koji može da se prenosi i registrira.
Električni senzori su namijenjeni da određuju naelektrisanje, struju, potencijal,
razliku potencijala, električno polje (amplitudu, fazu, spektar) pa se nekad
poklapaju sa magnetnim senzorima. Senzori za monitoring mašinskih alata su
električni, strujni senzori.
Magnetni senzori pretvaraju magnetno polje u električni signal. Koriste se u
procesima za ugaona pomjeranja ili mjerenja brzine. Koriste se za kontrolu
materijala bez razaranja i detekciju pukotina.
Radijacijski senzori pretvaraju energiju radijacije u električni signal. U
proizvodnim procesima se koriste kao infracrveno zračenje za mjerenje
temperatura.
Hemijski senzori postaju sve značajniji u proizvodnim procesima i kontroli.
Njima se detektuje i mjeri pojava gasova, tečnosti i njihova koncentracija
opasnih materija, što je posebno važno za radnu sredinu. Proizvode se kao
mikro senzori koji koriste tehnologiju poluprovodnika. Mogu se koristiti i za
detekciju drugih pojava kao što je promjena otpora uslijed prisustva hemijskih
efekata u proizvodnji preciznih proizvoda koji se rade u posebnim uslovima.
Predstavljaju ih poluprovodnički presovani prahovi oksida u vidu peleta tzv.
Taguchi senzori.
Trendovi - procesiranje signala i donošenje odluka
Današnji senzori imaju mnoga ograničenja jer ne mogu u potpunosti da prate
fizičke pojave. Iz dijagrama na slici 5.5. vidi se da prvo treba odrediti model
procesa za koji uticaj glavnih procesnih varijabli može biti upućen na
generiranje podataka sa senzora da se vidi šta je sa procesom ili generiranje
podataka kako bi se mijenjale performanse procesa. Procesna kontrola može da
se odvija na dva načina, heuristički, označeni put na slici ili kvantitativnom
metodologijom. Metodologija kontrole odvija se u presjeku ta dva puta.

156 Proizvodna mjerenja

Signal Detekcija
procesa signala

Mehanizam generiranja Mapiranje generiranog Transfer funkcija
relevantnih karakteristika signala u proces na mjesto senzora
procesa senzora

Generiranje signala
procesa
Izdvajanje
Heuristička Kvantitativna kontrolnog signala
metodologija metodologija

Detekcija signala Izdvajanje kontrolnog Metodologija kontrole
signala procesa

Slika 5.5. Kvantitativni i heuristički putevi razvoja monitoringa
i kontrole u procesima
3. Električni senzori za mjerenje radnih komada
Mjerenje makrogeometrije je mjerenje geometrijskih karakteristika definiranih
dizajnom proizvoda i tolerancije dimenzija, oblika i položaja. Termin dimenzija
predstavlja prečnik rotaciono simetričnog komada i dužine i uglove između
ravni i pravih linija i konične uglove.
Mjerenja dimenzionalnih karakteristika vrše se pomoću mehaničkih, električnih
i optoelektričnih senzora, kao i nekih drugih,npr. pneumatskih ali mnogo rjeđe.
Ovdje će biti opisani samo električni senzori za mjerenje dužina i uglova.
Električne mjerne metode imaju prednost nad mehaničkim metodama u
slijedećem:
 Male mjerne sile,
 Moguće je izmjeriti male vrijednosti dimenzija,
 Moguće je separirati mjerenu veličinu i prikazati je,
 Jednostavno je pojačanje i komunikacija mjernih signala,
 Moguća je dalja obrada mjerenih dužina,
 Lako je povezivanje sa kompjuterom zbog obrade rezultata mjerenja.
Razlikuju se tri tipa električnih dimenzionalnih mjerenja:
 Otpornički senzor pomjeranja,

5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 157

 Kapacitivni senzor pomjeranja i
 Induktivni senzor pomjeranja.
Električna mjerenja mogu biti :
 direktna i
 inkrementalna
3.1. Direktne metode električnih mjerenja
Otpornički senzori omogućavaju mjerenja dužina i uglova. Otpor se mijenja
proporcionalno linearnom ili ugaonom pomjeranju pri kretanju klizača.
Nedostatak otporničkih senzora je habanje klizača, slika 5.6. Od svih
otporničkih senzora za proizvodna mjerenja se koristi potenciometarski senzori.
Precizni potenciometri mogu poslužiti kao kružni senzori na čiju se osovinu
postavlja zupčanik a zupčasta letva se povezuje s mjernim objektom. Takvo je
mjerenje opterećeno dodatnim trenjem, manje je točnosti ali velikog izlaznog
signala.
Preciznija konstrukcija potenciometarskih senzora čini štap-potenciometar pri
čemu je otporno tijelo oblika štapa ili pločice iz otpornog materijala ili izolatora
na koji je namotana otporna žica (Ž). Preko otpornog tijela pomiče se klizač (K)
koji predstavlja srednji izvod (C) razdjelnika napona. Osjetljivost ovih tipova
senzora ograničena je dodirnom površinom klizne plohe klizača odnosno
debljinom otporne žice.

Slika 5.6. Potenciometri za mjerenje
a) linearnih pomjeranja, b) ugaonih pomjeranja

158 Proizvodna mjerenja

Linearitet, svojstvo reprodukcije i dugoperiodična stabilnost otpornih senzora su
uslijed temperaturnih efekata smanjeni (zagrijavanje žice pri prolazu električne
struje). Zbog dodatnog trenja i gore navedenih loših osobina, ovi senzori se
rjeđe primjenjuju za mala mjerna područja i gdje se traži visoka točnost.
Kapacitivni senzori mijenjaju kapacitet pri promjeni rastojanja ploča
kondenzatora. Koriste se pokretni kapacitivni senzori za mjerenje površina
radnog komada. Moguće vršiti i aksijalna i kružna mjerenja cilindričnih
rotirajućih dijelova koji rotiraju velikim brzinama. Zbog toga se koriste za
monitoring procesa u kojima učestvuju vratila i mašinski alati. Koriste se i kao
dopuna mjeračima nivoa i bezkontaktnim mjerenjima debljine materijala,
slika 5.7.

Slika 5.7.Kapacitivni senzori pomjeranja
Induktivni senzori pomjeranja
Električni induktivni senzori izrađuju se u dva tipa: sa pokretnim jezgrom u
kome induktivitet namotaja varira u skladu sa promjenom mjerene dužine i
transformatorski senzor sa parom transformatora, a induktivitet se mijenja
između dva namotaja kao funkcija mjerene dužine, slika 5.9.

Slika 5.9. Principi rada induktivnih senzora,
Linearni varijabilni diferencijalni transformator LVDT

5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 159

Princip diferencijalnih mjernih senzora bez obzira radi li se o induktivnom ili
kapacitivnom tipu, u svom osnovnom principu je vrlo sličan. Kod toga se
izmjenični napon dovodi na primarnu zavojnicu ili vanjske ploče kondenzatora,
a izlazni napon uvijek predstavlja razliku napona na sekundarnim zavojnicama
ili na srednjoj ploči kondenzatora. Kod LVDT-senzora se izmjenični napon U
ulaz, (frekvencije najčešće iznad 1 kHz) dovodi na primarni namotaj p, koji je
namotan oko pomične željezne jezgre c, slika 5.9.U dva protufazno i u seriju
spojena sekundarna namotaja, inducira se napon ovisan o položaju jezgre u
odnosu na namotaje. U srednjem položaju jezgre naponi obih sekundara su
jednaki ali suprotne faze (suprotnog predznaka), tako da je rezultirajući napon U
izlaz jednak nuli. Pomicanjem jezgre na jednu ili drugu stranu b, rezultirajući
napon raste do svog maksimuma, slika 5.9.

Sila 5.10. Linearno mjerno područje LVDT i DCDT senzora
Ispravljanjem izlaznog napona u ovisnosti o fazi ulaznog napona rezultirajući
napon postaje istosmjerni čiji se predznak i amplituda mijenjaju u funkciji
položaja jezgre. Za ograničeno područje pomaka jezgre, izlazni napon je
linearno proporcionalan i predstavlja mjerno područje LVDT-senzora, koje
specificira proizvođač.

Slika 5.11. Princip DCDT senzora

160 Proizvodna mjerenja

Iako se konstruktivno razlikuju od LVDT-senzora, DCDT-senzori imaju
principijelne sličnosti s LVDT-senzorima. Osnova DCDT-senzora su
kondenzatori građeni s tri ploče. Na vanjske ploče n i o, dovodi se izmjenični
napon U ulaz. Vanjske ploče čine zajedno sa srednjom pločom m dva
kondenzatora C1 i C2 čiji se kapacitet mijenja ovisno o razmaku između srednje
i vanjskih ploča, slika 5.11. Napon na srednjoj ploči U izlaz je stoga jednak
razlici napona na kondenzatorima. U srednjem položaju srednje ploče je napon
na oba kondenzatora jednak, ali suprotne faze, tako da je rezultirajući napon
jednak nuli.
Uz ispravljanje u ovisnosti o fazi izlazni napon, pri pomicanju srednje ploče,
poprima vrijednosti od maksimalnog negativnog napona preko nule u srednjem
položaju do maksimalnog pozitivnog napona. Kod jednog i drugog sistema
potreban je oscilator (stabilan izvor izmjeničnog napona i frekvencije),
osjetljivo pojačalo napona, s oscilatorom povezani detektor, te stabilan izvor
napajanja, slika 5.11.

Slika 5.11. Blok-shema elektronike za LVDT i DCDT senzore
Poznate su mnoge uspješne konstrukcije LVDT i DCDT-senzora kao i
elektroničkih sklopova za napajanje i registraciju njihovih signala. Ispitivanja
različitih konstrukcija sličnih senzora pokazala su vrlo dobre rezultate naročito
u pogledu osjetljivosti, lineariteta i dinamičkog područja.
Senzori na bazi vrtložnih struja
Mjerenje vrtložnim strujama je specijalan slučaj induktivnih dimenzionalnih
mjerenja. Koriste se za bezkontaktna mjerenja dimenzija ukoliko je mjereni
komad napravljen od elektroprovodljivog materijala.
3.2. Inkrementalne metode električnih mjerenja
Magnetni mjerni sistemi koriste skale napravljene od permanentnih magneta
kao materijalne mjere. Očitavanje se vrši korištenjem feromagnetnih glava koje
se pobuđuju strujom. Zavisno od položaja magnetnih polova glava za očitavanje
u odnosu na permanentnu magnetnu skalu nastaje različit napon na izlazu iz
namotaja, slika 5.12.

Linearni indukcioni sistem. slika 5. Pomjeranjem skale indukuje se u vodičima napon koji zavisi od mjerene dužine. Ista takva folija nanesena je na mjernom komadu koji se postavlja nasuprot mjernoj skali. Ako se mjerni element kreće duž skale mijenja se kapacitet. . sastoji se od dvije skale od nemetalnih materijala na kojima su aplicirani provodnici.5. Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 161 Slika 5. Princip rada inkrementalnog magnetnog linearnog mjernog sistema Kapacitivni inkrementalni senzori imaju skale na kojima je nanesena podjela pomoću traka od tanke metalne folije.12. pa skala i element zajedno predstavljaju jedan kondenzator. Induktivni senzori ove vrste koriste se za pozicioniranje mašinskih alata jer su neosjetljivi na nečistoće za razliku od optičkih koji su vrlo osjetljivi. Dizajn linearnih inkrementalnih sistema i dobivanje signala. Za svoj rad zahtijevaju malu dodatnu energiju. Slika 5. Ove skale se koriste kod pomičnih mjerila i mikrometara. Induktivni inkrementalni senzori koriste se za linearna i ugaona mjerenja.13.13.

Kod drugog tipa izvor svjetlosti i senzor su na istoj strani staklene skale. skala se pomjera.162 Proizvodna mjerenja Fotoelektrični inkrementalni mjerni sistem Za veliku većinu mjerenja dužina i uglova koristi se fotoelektrični mjerni princip. Za prvi tip fotodetektora- senzora. Digitalni inkrementalni senzor . na osnovu kojih se određuju dimenzije komada.16.14. slike 5.15. I trake i razmaci su istih dimenzija što se označava kao inkrement. za mjerenje mjernog komada. U oba slučaja. Izvor svjetla i senzor su sa različitih strana staklene skale.  Skenirajući tip sa prolaznim svjetlom i  Skenirajući tip sa upadnim svjetlom. Slika 5.15 i 5. a svjetlost prolazi optičkim putem i stvara sliku crno bijelih traka. a druga pokretna skala. koje koriste dva oblika. slika 5. Mjera skale se formira na bazi širine traka i rastojanja između njih. Princip se koristi za izradu staklenih skala-fotoelektričnih senzora. Sastoje se od dvije staklene ploče sa trakama nanesenim na jednakim razmacima. Jedna od dvije ploče je fiksna. svjetlost direktno prolazi od izvora do senzora.

Moiré trake dobivene na fotoelektričnom senzoru . Električni senzori u proizvodnim mjerenjima 163 Slika 5.16.5.

164 Proizvodna mjerenja .

Interferometrija 7. Krajem XIX vijeka Edison je izumio sijalicu koja je davala bijelo svjetlo.6. je konstruiran interferometar. . Polovinom prošlog stoljeća otkrivena je holografija. je počeo da se koristi mikroskop.1.Istorija optičkih mjerenja. Slika 6. Laserska metrologija 6. određivanje rastojanja. Principi i klasifikacija optike 3. a već 1892. a 1699 sekstant. a 1959. stoljeće 1660. Mjerenje dužina i uglova 4. Elementi i dijelovi uređaja za optička mjerenja 5. 14. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 165 6 Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 1. Uvod Optička mjerenja razvijaju se nekoliko stotina godina. Uvod 2. Prosto optičko mjerno sredstvo je lupa ili povećalo korišteno još od prije više od sedam stotina godina. Ostale metode 1.

odnosno optoelektroničkim.godine.2. Već odavno se koriste komponente optičkih mjerenja npr. da su dio obradnih sistema te da su pogodna za integraciju u proizvodne linije. komponenti za ubrizgavanje goriva. Razvoj optičkih metoda i sredstava nastavlja se otkrićem mikroprocesora 1971. CCD senzori (kamere). Fotodiode i CCD senzori pretvaraju svjetlosni intenzitet u električne signale i obavljaju skupljanje i pohranjivanje podataka pomoću kompjuterskih sistema. U proizvodnim procesima se optička mjerenja koriste u svim fazama proizvodnih mjerenja :  Predprocesnim  Procesnim i  Postprocesnim. Optički laseri bez kojih je nezamisliva današnja proizvodnja i mjerenje pojavili su se 1960. To predstavlja i svojevrsno ograničenje za proizvodnju. laserske diode (CD) i digitalna mikro ogledala (video projektori). Korištenjem različitih namjenskih softvera vrši se obrada i ocjenu podataka dobivenih mjerenjima. To se odražava i na brzinu razvoja i konstrukcije optičkih komponenti. Optička mjerenja su dio svakog dijela proizvodnog procesa Mjerenja u proizvodnim procesima treba da se odvijaju brzo. Zahtjevi . da su pogodna za automatizaciju. U proizvodnji hard diskova ili npr.166 Proizvodna mjerenja CCD kamera. Promjenom proizvodnog okruženja i stalno rastućim potrebama za kvalitetom. odnosno uvođenje novih tehnologija mjerenja koje mogu ispuniti tako postavljene zahtjeve. Iako optičke metode imaju dugu tradiciju u dimenzionalnoj metrologiji brzi progres u razvoju optoelektroničkih komponenti i mogućnost povećanja kompjuterskih resursa dovode do velikih promjena koje potpuno mijenjaju klasični pristup mjerenjima. fleksibilnošću i brzinom u proizvodnji postavljaju se i novi izazovi tradicionalnoj metrologiji. zahtijeva se dimenzionalna preciznost i tačnost. tačno. i digitalnih mikroogledala 1990.2. slika 6. U mnogim slučajevima potreba za skupim i preciznim mehaničkim komponentama je reducirana ili potpuno zamijenjena optičkim. Predprocesna Procesna Postprocesna planiranje Kontrola Verifikacija dizajn procesa kvaliteta Slika 6.

Pri tome se talasna i geometrijska optika mogu zvati i fizička optika. slika 6. Vrste optike Mjerni uređaji su se razvijali na principima optike. 2.  x –talasni tomografi.3.6. 2. fotodiode. razdjelnici. U narednom periodu očekuje se veća primjena optoelektroničkih senzora u mjerenju. Na principima geometrijske optike rade tipični mjerni uređaji:  mikroskopi.  autokolimatori. i to:  Geometrijske optike. diode. Elementi mjernog sistema koji se koriste u uređajima koji rade na principu geometrijske optike su: lampe. filteri. optoelektroničke komponente npr. Ovi zahtjevi se mogu realizirati optičkim metodama.  Kvantne optike. ogledala. Geometrijska optika Geometrijska optika se zasniva na linearnoj propagaciji svjetlosti po zakonima prelamanja i odbijanja. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 167 proizvodnje postavljaju kriterije kojima se treba povinovati kompletna metrološka kontrola. U poređenju sa mehaničkim sistemima. prizme.1. sočiva.  profil projektori. . kojom treba da se ostvari kompletnost i tačnost.  fotogrametri. Mjerni i kontrolni uređaji čiji se rad zasniva na nekoj od navedene tri vrste optike imaju svoje prednosti i nedostatke. optičkim metodama se može prikupiti više podataka u manjem vremenskom intervalu (CMM). Principi i klasifikacija optike Slika 6.  Talasne optike. posebno kada se koriste u procesnim mjerenjima. Druga važna prednost je mogućnost mjerenja bez kontakta sa radnim komadom.3.

slika 6.4. . Sastoje se od tri međusobno okomite površine postavljene pod pravim uglom. Funkcija ogledala može se dopuniti i poboljšati korištenjem prizmi da bi se izbjegli nedostaci ogledala. Kada su dva zraka kombinirana tako da su njihovi fokusi u jednoj tački poprečni presjek svjetla zavisi od udaljenosti fokusa od individualnih sočiva. imaju i nedostatke. Ako tačka koju formira izvor svjetlosti ide u fokus sočiva dolazi do kolimacije.4. povećanja mjernih skala itd. slika 6.168 Proizvodna mjerenja Ogledala se koriste za modifikaciju ili skretanje svjetlosnog talasa . Koriste se za izradu interferometara. optički mjerni instrumenti. Sočiva su optički elementi koji fokusiraju paralelni svjetlosni zrak na razdaljinu koja je jednaka udaljenosti od fokusa i zavisi od talasne dužine korištene svjetlosti. ultraljubičaste od 10 -2 do 400 nm i infracrvene od 400 do 10 3 nm. Retro reflektori reflektuju svjetlo upadnog i odbijenog zraka paralelno. koji su opisani u tekstu ovog poglavlja. Za mjerenje na mikroskopskoj skali fizička ograničenja za bočnu rezoluciju mikroskopa mogu se postići polutalasnom dužinom vidljive svjetlosti.5. koji svoj rad baziraju na principima geometrijske optike. Slika 6. Svaka talasna dužina se fokusira u vlastitu tačku. Odbijanje i prelamanje svjetlosnog zraka Za mnoge potrebe koriste se uvećavajuća sočiva kao optička sredstva za transformaciju skale mjerenja.) i nezamjenljive uloge u mjerenjima. Talasna dužina vidljive svjetlosti je 400-800nm.zraka koja se vrši u procesu mjerenja. Ogledala reflektuju zrake svjetlosti pod istim uglom pod kojim zrak pada na ogledalo. Ovi jednostavni elementi služe u optičkim uređajima za vođenje zraka i kod najnovijih mjernih uređaja. I pored niza prednosti u odnosu na mehanička mjerenja (manji uticaj izvršilaca mjerenja.

6.  nelinearnost i geometrijske greške. astigmatizam). fekvenciji i talasnoj dužini Slika 6. Svjetlosni spektar Tipični nedostaci svih uređaja koji rade na principima geometrijske optike pa stoga utiču na budžet mjerne nesigurnosti mogu se okarakterizirati kao:  distorzija sočiva (sferna aberacija. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 169 a) podjela spektra na vidljivi i nevidljivi dio b) podjela spektra prema korištenju. .  rezolucija ograničena difrakcijom.  karakteristike površina radnih komada.5.  stabilnost mehaničkih komponenti i sl.

interferencija Precizna mjerenja koja se vrše uređajima na bazi talasne optike često imaju prednost koja se ogleda u visokoj linearnosti i visokoj rezoluciji interferometrijskih mjerenja. . Za mjerenja koja se vrše direktno na površini ili uzorku karakteristike površine dominantno utiču na mjernu nesigurnost. 2.6. Važna karakteristika interferometrije je sljedivost prema SI jedinicama što se postiže direktnim poređenjem frekvencija.2. Metode koje koriste osobine talasne prirode svjetlosti iskorištene su za izradu polarizatora. Zavisno od primijenjenog principa površine se mogu zvati kooperativne ili nekooperativne za specifična mjerenja. Zavisno od primijenjenog principa površine se mogu zvati kooperativne ili nekooperativne za specifična mjerenja.170 Proizvodna mjerenja Za mjerenja koja se vrše direktno na površini ili uzorku karakteristike površine dominantno utiču na mjernu nesigurnost. Slika 6. Izvori koherentne i nekoherentne svjetlosti. osobine svjetlosti.Talasna optika Talasna priroda svjetlosti iskorištena je za primjenu na druge optičke metode i dizajn mjernih uređaja druge namjene. holografskih elemenata. difrakcionih rešetki.

Talasna dužina svjetlosti  određuje boju svjetlosti iz spektra boja. To se dešava kada optička osa dvostruko odbijajućeg materijala zahvata ugao od 45 . Na rad ovih uređaja utiču:  stabilnost frekvencije. slika 6.7. Polarizatori vrše modifikaciju intenziteta svjetlosti.7. Polarizacija nastupa kada se nepolarizovana svjetlost transformira u polarizovanu. Interferencija je pojava sabiranja talasa pri čemu može doći do pojačanja ili slabljenja novonastalog talasa.Kvantna optika Glavna primjena svjetlosti u dimenzionalnoj metrologiji za koju važi kvantna teorija svjetlosti jesu laseri. Svaka boja ima svoju talasnu dužinu. 2. Nekoherentna svjetlost je hromatska svjetlost koju emituje sijalica koja je svjetlosni izvor.pumpanje dovodi do pojave monohromatske.  laserski interferometri.  holografija. prikazani su izvori nekoherentne i koherentne svjetlosti. Koherentni i nekoherentni svjetlosni talasi Koherentnu svjetlost emituju laseri u kontinuiranom talasu.6.  interpolacione greške. Veća amplituda svjetlosnog zraka znači i veći intenzitet svjetlosti.6. obična sijalica i laser. Fizička optika obuhvata elektromagnetne talase koji imaju osobine difrakcije.6.3.  nesigurnost i nestabilnost indeksa prelamanja. interferencije i polarizacije. Postoje ploče koje pretvaraju linearno polarizovanu svjetlost u kružno polarizovanu. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 171 Na principima talasne optike rade:  interferometri sa bijelom svjetlošću. njihovo stvaranje. Amplituda talasa definira intenzitet svjetlosti. Prelazak elektrona sa različitih energetskih nivoa. slika 6. koherentne i polarizovane svjetlosti koja se koristi u mjerenju. Na slici 6. Slika 6.

Kružno polarizovana svjetlost sadrži dva parcijalna zraka koji imaju faznu razliku od 90. inteferometri itd. Najtačnija mjerenja dužina (najčešće u fabričkim mjernim laboratorijama) se postižu primjenom različitih optičkih mjernih instrumenata. Iz tog razloga pomenute ravne ploče se koriste za generiranje dva posebna zraka sa odgovarajućim faznim pomakom svjetlosnog zraka.8. mašine za mjerenje (jedno i višekoordinatne). Osim toga mikroskopi se koriste i za tačno pozicioniranje dijelova pri čemu se koriste i drugi mjerni instrumenti. polarizacija talasa Cijepanje svjetlosnih zraka u dva posebna zraka vrši se korištenjem polureflektujućih ogledala. određivanje stanja površina i metalurške analize mikrostruktura. Slika 6. U odnosu na mikroskope imaju određene prednosti:  Veće vidno polje. kao što su: Abbeov mjerač dužina. mjerni mikroskopi. Taj zahtjev je doveo i do značajnog usavršavanja metoda i postupaka mjerenja i mjernih instrumenata. tako i ostalih parametara koji karakterišu kvalitet izrade elemenata mašina i alata. 3. što omogućava mjerenje veće površine bez naknadnog pozicioniranja radnog komada . Mjerenje dužina i uglova Savremena industrija zahtijeva sve tačnija mjerenja kako dužina i uglova. Od uvođenja profil projektora 1920. Optički mjerni uređaji koji se najviše koriste u određivanju geometrijskih karakteristika proizvoda su mjerni mikroskopi i profil projektori. godine do danas profil projektori se principijelno nisu mnogo promijenili osim što se povećala preciznost i brzina rada. projektori. što treba za interferenciju. Direktno mjerenje veličina vrši se pomoću mikroskopa i profil projektora i to za mjerenje dužina. Elektromagnetni talas.172 Proizvodna mjerenja sa pravcem polarizacije svjetlosti.

fotografiranjem  Lakša je izvršenje mjerenja za izvršioca i manji umor. što isključuje kupovinu komplikovane mjerne konfiguracije  Lako je registriranje mjernih rezultata npr. Sa oba ova uređaja mogu se odrediti brzo i ekonomično dvodimenzionalne koordinate mjernih objekata sa jednom mjernom ravni. 3.  Moiré tehnika. Pored prednosti profil projektori su kabasti što im je nedostatak i trebaju imati zaslon. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 173  Mjerenje na zaslonu se može izvesti sa jednostavnim instrumentima. Autokolimacija. Hromatski zrak nekoherentne svjetlosti nosi signal koji se koristi kod mjernih sredstava kao što su:  mjerni mikroskopi i teleskopi.6. a skuplji su od mikroskopa. Mjerenja na bazi nekoherentne svjetlosti Principi geometrijske optike kao osnovni fizički principi iskorišteni su za konstrukciju optičkih mjernih sredstava koja su široko primijenjena u proizvodnim mjerenjima i kontroli. prikazuje na displeju i posmatra kroz okular mikroskopa.9.  fotogrametrija.1.  tehnika silueta. mjerni rang do 9000 lučnih sekundi . Suština rada oba mjerna uređaja jeste uvećanje predmeta koji se mjeri ili kontrolira kako bi se uočile ili izmjerile neke karakteristike.  autokolimacija i druge metode Slika 6. Slika mjerenog objekta se optički uvećava.  profil projektori.

mjerni opseg 10 x 10 m x 10 m Slika 6. Uključivanjem kamera iz više pravaca posmatranja više tačaka se registrira pa se smanjuje mjerna nesigurnost rezultata. i izradi postrojenja velikih industrijskih objekata. a) Fotogrametrija- izračunavanje položaja na osnovu postavljenih oznaka.10. Fotogrametrijska mjerna tehnika služi kao mobilna koordinatna mjerna mašina. Postupkom se simultano registriraju 3D koordinate velikog broja tačaka mjerenog objekta.174 Proizvodna mjerenja 3.1.1. Princip fotogrametrije Mjereni objekat se nalazi između između nekoliko kamera od kojih svaka ”snima” mjereni komad sa svoje strane. Može se isti postupak provesti i sa jednom kamerom ali je potrebno vršiti snimanje iz više pravaca. Na slici 6. Ukupni podaci u vidu 3D koordinata tačaka se objedinjavaju i na osnovu njih se stvara prostorna slika objekta. Rjeđe se koristi za određivanje . prikazan je princip fotogrametrije.10. Koriste se za mjerenja velikih objekata u zrakoplovstvu. Druga primjena fotogrametrije jeste ispitivanje malih objekata zapremine manje od 1 m3 sa malim mjernim nesigurnostima od oko 1:15000 u malom vremenskom intervalu od nekoliko sekundi. brodogradnji. 3D fotogrametrija To je procedura registriranja slika zasnovana na trokutnom principu. Objekat se registrira sa najmanje dvije strane uz korištenje analognih ili digitalnih kamera. 3D koordinate se računaju u prostoru i stvaraju sliku mjernog objekta.

Najjednostavniji oblik teleskopa je prikazan na slici 6. smanjuje se skala. Mjere se odstupanja od uglova pomoću optičkih osa teleskopa. Slijedeći tačno poravnanje teleskopa sa vanjskim znakom teleskop zadržava krutost u prostoru. Teleskop se mora ponovo fokusirati sa promjenom rastojanja.Teleskopi Teleskopi se koriste za poravnanje i uspostavljanje referentnih linija. Optička osa teleskopa koja je definirana okularom teleskopa i jedna vanjska prostorna referentna oznaka služe kao referentna linija koja se zove linija izjednačavanja. Rade na principu mjerenja poprečnih odstupanja izjednačavajući ih sa postavljenom oznakom. U toku mjerenja mogu se javiti problemi sa promjenom skale koje nastaje u funkciji od rastojanja. To ima za posljedicu povećanje mjerne nesigurnosti. kroz promjenljive . Teleskopi sa autokolimacijom se koriste za direktna ispitivanja.11. sa porastom rastojanja od mjerne oznake. Rješenje se nalazi u odgovarajućem izboru mjernih oznaka. Princip rada teleskopa za poravnanje Ukoliko se obavlja i mjerenje sa teleskopom dodaje se optički mikrometar.2. 3.1. Svaki teleskop ima dio koji omogućava podizanje dijela zbog poravnanja.11. Naime. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 175 položaja i identifikaciju rukovanja i procesa obezbjeđenja kvaliteta tokom izrade proizvoda. Ravno ogledalo Djelilac preklapanje oznaka Teleskopska oznaka Izvor svjetla reticle Ravno ogledalo Podjela zraka ravno ogledalo pod uglom  oznake su Teleskopska oznaka razdvojene  Izvor svjetla reticle Mjerni gradijenti Mjerne tačke profila Slika 6.6.

a složene konture: zavojnica. izvedbi i karakteristika dijelova teleskopa i rastojanja mjerne oznake od teleskopa.Profil projektori Projektori su optički mjerni uređaji koji projektuju na specijalni ekran profil provjeravanog predmeta u povećanoj razmjeri. Ova ispitivanja omogućavaju dvije naročite vrste osvjetljenja objekta koje se po potrebi koriste i istovremeno. kontrola povećanog stvarnog lika projektovanog na ekran. elemenata zupčanika. Upotrebljavaju se u laboratorijama i radionicama za kontrolu predmeta malih dimenzija. To je primjena nultog metoda.12. 2. Konstruktivno su tako izvedeni da obezbjeđuju projektovanje lika kontrolisanog objekta na odgovarajući ekran u obliku pogodnom za identifikaciju osnovnih parametara.3. reznih i mjernih alata i sl.176 Proizvodna mjerenja skale. koje se po potrebi može koristiti i zajedno. Profil projektor. Na profil projektoru u zavisnosti od same konstrukcije može se vršiti: 1. Tako projektovan i prikazan se kontrolira. mjerenjem ili upoređivanjem sa crtežom. a) shema b) izvedba . Teleskop treba podesiti tako da obje ose budu poravnate.12 . profilnih šablona. mjerenje pomoću koordinatnog stola i mjernih končanica. Mjerna nesigurnost data je izrazom: Δ y =  ( a + L/b ) m 3. Mjerna nesigurnost teleskopa zavisi od rezolucije oka. a) b) Slika 6. slika 6.1. Postoje različite vrste i tipovi profil projektora.12. Projektori rade na principu prolaznog i odbojnog svjetla. Princip rada profil projektora prikazan je na slici 6.

dijafragma (5) i ekran (6).4. 20 ili 50 puta (često i do 100 puta). objektiv (4). ureznika. a time se i cjelokupni oblik profila može izmjeriti. zaslon. Kada se koristi sistem profil projektora sa prolaznim svjetlom dijelovi koje treba ispitati postave se u svjetlosni snop uređaja za osvjetljenje. Rang profil projektora je u opštem slučaju veći nego kod mjernih mikroskopa tako da se čak i veći objekti mogu direktno mjeriti bez korištenja dodatnih modula. Kontrolor i vršilac mjerenja postave neki znak u definirani prostor sa stranicom koja je uvećana kako bi se moglo izvršiti provjeravanje. glodala za izradu navoja. 3. dijafragmu. Pomjeranjem i okretanjem uzorka. mogu se njegove projicirane ivice sjene (konture) dovesti do poklapanja sa nanesenim crtama. Optički sistem projicira sliku sjene na optički zaslon.. mogu se provjeravati kontrolna mjerila na osnovu korisničkog uzorka projektovanjem profila. Svaki projektor ima: izvor svjetlosti. Optički sistem za registraciju-snimanje izmjerenih ili kontroliranih veličina kod sva tri postupka je isti. mjereni predmet. parametara spoljašnjih i unutrašnjih zavojnica. Kod oba mjerila i mikroskopa i profil projektora mjerni objekat se postavi i stegne pomoću dvije pokretne ploče koje su okomite jedna na drugu. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 177 U principijelnoj šemi profil projektora uočavaju se: izvor svjetlosti (1). Kod profil projektora sa odbojnim osvjetljenjem dovodi se dosta svjetlosti na onaj dio mjerenog dijela koji se posmatra.1. ogledalo. Mjerni objekt (3) se postavlja između sočiva i objektiva. uglova. Prethodno navedeni postupci sjedinjeni u jedan daju novi način mjerenja. komplet sočiva (2). Profil projektori mogu biti sa:  Prolaznim osvjetljenjem odozgo i sa strane i  Odbojnim (reflektirajućim) osvjetljenjem. kontrolu kalibara. U oba slučaja javlja se sjenka mjerenog objekta na zaslonu. objekata složene konfiguracije i sl.6. Npr. Stepen uvećanja profil projektora: c1 d 1 b u  cd a predstavlja osnovnu karakteristiku instrumenta i iznosi 10. najčešće: . Mikroskopi Za mjerenje dužina. koriste se različiti tipovi mjernih mikroskopa. Na projekcioni zastor mogu biti projicirani crteži traženog oblika profila u povećanom mjerilu ili jedna pogodna mjerna oznaka.

Princip rada mjernog mikroskopa prikazan je na slici 6. Okular i objektiv postavljeni na fokusnim razdaljinama f1 i f2. Osnovni dijelovi su:  izvor svjetlosti. kao i sva optička mjerenja.13. a rezultati mjerenja se dobijaju u polarnim ili pravouglim koordinatama. Mjerenja pomoću mikroskopa. sastavljen od većeg ili manjeg broja elemenata. Mjereni objekat se posmatra kroz objektiv i okular.13. tako da se u okularu uočava znatno veća veličina (L2). 0 uvećanje Virtualna slika u 5 beskonačnosti 1 0 1 5 okular objektiv aparatura Objekat međuslika mjerenja Slika f1 f1 f2 f2 objekta Slika 6.178 Proizvodna mjerenja  alatni i  univerzalni.  objektiv i  okular te  dodatna aparatura. baziraju se na bezkontaktnom principu.13. Princip rada mjernog mikroskopa . Osnovu mikroskopa čini odgovarajući optički sistem. slika 6. Stepen uvećanja mjerne veličine zavisi od stepena uvećanja okulara (L2/L1) stepena uvećanja objektiva (L1/L).

Takva slika se dalje može uvećavati. Za ostvarenje mjerenja osvjetljenje se postavlja vertikalno na ravnu ploču na kojoj je mjereni objekat. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 179 Slika 6. Pomjeranje klizača sa obrtnim stolom ostvaruje se pomoću mikrometarskih zavrtnjeva (6) i (7). a sve oko objekta je osvijetljeno. slika 6. . Fizički princip mjerenja mikroskopom zasniva se na uvećanju mjerenog komada. čime je olakšano mjerenje i kontrola. Na slici je dat prikaz uvećanja objekta kroz sistem sočiva mikroskopa. koja je virtualna i nevidljiva i zato se mora postaviti ekran u realnu ravan. Stvarna slika dijela f1 (međuslika). Obično se takva slika objekta šalje dalje tamo gdje se prikazuje profil mjerenog radnog komada. Abbeovog uređaja itd. klizač (4) i mikroskop (5). nosač mikroskopa (3). obrtni sto (2). Na tako uvećanoj mjernoj veličini. pomoću ručice (11).15.6. 3.Alatni mikroskop Osnovni elementi alatnih mikroskopa. se formira korištenjem sočiva O koje je sastavni dio objektiva.14. su postolje (1). Tamno polje koje ne može osvijetliti svjetlost nalazi se ispod objekta.1. primjenom odgovarajućih elemenata mikroskopa očitava se vrijednost mjerene veličine (mikrometarskih zavrtnjeva.1μm Mikroskop radi na principu da se poslije uvećanja mjerenog objekta optička slika tretira kao realni objekat koji je zaokrenut za 180 stepeni. u vidnom polju mikroskopa. pomjeranjem mikroskopa duž nosača.). Efektivno uvećanje je proizvod pojedinačnih uvećanja objektiva i okulara. Greške u mjerenju mogu se pojaviti zbog promjena u prikazivanju skale koje se javljaju uslijed fokusiranja objekta na mjernu ploču. a izoštravanje slike.4. Mikroskop tačnosti 0. Tada se takva slika uvećava i stvara slika f2..1.

16. a drugim zavrtnjem (npr. U tom položaju se očita vrijednost koordinate položaja tačke A. a zatim končanica dovede na suprotnu stranu mjerene dužine (u tačku B) i očita koordinata položaja. Alatni mjerni mikroskop i principijelna šema očitavanja dužinskih i ugaonih mjera Vrijednosti dužinskih mjera se očitavaju na odgovarajućim skalama mikrometarskih zavrtnjeva. Na bazi razlike koordinata dobija se vrijednost mjerene veličine.180 Proizvodna mjerenja Slika 6.15. uzdužnim) tangira končanica na jednom kraju mjerene veličine (X). Zakretanjem radnog stola pomoću ručice (10) stvoreni su uslovi za mjerenje uglova u granicama 0-3600 sa tačnošću od 1'. posredstvom okulara. alatni mikroskopi se dijele na: . Slika 6. U procesu mjerenja. Princip mjerenja na alatnom mikroskopu U zavisnosti od namjene. slika 6.16. oblasti mjerenja i gabarita kontroliranih objekata. a ugaonih na ugaonoj skali okulara (8). posredstvom jednog mikrometarskog zavrtnja (npr. poprečnog) fiksira se pravac mjerenja.

3.1.2. Univerzalni mjerni mikroskop Univerzalni mjerni mikroskop.  mjerenje prečnika otvora. . Univerzalni mjerni mikroskop Alatni i univerzalni mikroskopi su najrašireniji optičko-mehanički mjerni instrumenti.01 mm ili 0.17. pa do 100 mm i tačnost očitavanja 0. Slika 6.  kontrola podjela na mjernim lenjirima i zupčastim letvama.005 mm.  ispitivanje oblika i profila na glatkim i profilnim cilindričnim mjernim predmetima.01 mm ili 0.01 mm.  srednje za oblast pokazivanja 0-25 mm i tačnost očitavanja od 0. slika 6. je namijenjen za izvođenje mjernih zadataka:  mjerenje rastojanja otvora i ivica.4.  kontrola položaja i oblika vanjskih i unutrašnjih površina.17. konusima.6. vanjskim zavojnicama i reznim alatima.  mjerenje i kontrola dužina i uglova na bregastim i krivajnim pločama. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 181  male za oblast pokazivanja 0-15 mm i tačnost očitavanja 0.  velike za oblast pokazivanja 0-50 mm.  mjerenje dužina. Na njima se mogu vršiti razna mjerenja dužina i uglova sa visokom tačnosti.005 mm.

1. 15. 5 X Ukupno uvećanje 10.360o Uvećanja Izmjenjivi objektivi 1.  profilna i  glava koja daje dvojnu sliku.5 + L/80 +HL/8000) m Za mjerne predmete sa sferičnim površinama  (4 + L/80) m Izmjenjive glave okulara Zajednički sklop svih mikroskopa je okularna glava. vrijednost ugaone skale na horizont. Tehničke karakteristike univerzalnog mjernog mikroskopa Vrijednosti skale Minimalna vrijednost skale za dužine 1 m Minimalna vrijednost ugaone skale 1’ Min.5.100 mm Ugaona skala 0 . Optička šema izmjenjive okularne glave . 30.1. stolu 30’’ Mjerno područje Pomjeranje u uzdužnom pravcu 0 . 50 X Nesigurnost mjerenja Za mjerne predmete sa ravnim površinama  (2. Okularne glave za mjerne mikroskope rade se u tri izvedbe i to:  uglomjerna. Slika 6. 3.200 mm Pomjeranje u poprečnom pravcu 0 .18.182 Proizvodna mjerenja Tabela 6.

U zavisnosti od pomjeranja mjernog pipka (10) odnosno ugla zakretanja ogledala. ugaone prizme i staklene izgravirane ploče pada u okular (11). Najčešće korišteni i najpoznatiji su optički komparatori. Optimetar Principijelna šema optimetra data je na slici 6.6. svjetlost se odbija pod različitim odbojnim uglom (2a) i preko objektiva. 3. Najraširenije su okularne glave sa crtežima raznih radijusa ili zavojnih linija koje se prvenstveno koriste za mjerenja na vijcima.19. gdje se uočava veličina pomjeranja odnosno rezultat mjerenja (kontrole). prizme (3). Na slici 6. optimetar i ultaroptimetar. preko ogledala (2).19.18. Od izvora vještačke ili dnevne svjetlosti (1) svjetlost. Profilne okularne glave izrađuju se sa znatnim brojem raznih profila. Optički komparatori Pored mehaničkih koriste se i optički komparatori pri čemu je mehanički zamijenjen optičkim prenosnim sistemom. staklene izgravirane ploče (4). ugaone prizme (7) i objektiva (8) pada na obrtno ogledalo (9). Prednost optičkih komparatora ogleda se u činjenici da nema greške uslijed habanja elemenata unutar prenosnog sistema. Optimetar . Slika 6.5. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 183 Mikroskopi u svom kompletu obično imaju foto dodatak i projekcionu glavu. data je optička šema izmjenjive okularne glave.1.

a na drugom pokazivač (6). Instrument. Abbeov mjerač dužina Namijenjen je direktnom mjerenju dimenzija objekata sa cilindričnim i ravnim površinama. staklene izgravirane ploče (3) i objektiva (4) usmjerava na ogledalo (5). slika 6. Kako je na providnoj ploči ugraviran pokazivač (nulta oznaka). preko nepokretnog ogledala (7). ± 0. Opseg mjerenja je. sočiva (8) i providne ploče (9) odbija u okular (10).25 µm. Ogledalo je povezano sa mjernim pipkom (6) tako da pomjeranje mjernog pipka dovodi do zakretanja ogledala odnosno manjeg ili većeg ugla zakretanja. Sa obrtnog ogledala svjetlost se.6.001 mm. u posebno definiranim uslovima u pogledu vlažnosti i temperature.184 Proizvodna mjerenja Staklena izgravirana ploča (4) se sastoji iz dva dijela. kao i kontroli mjernih i kontrolnih instrumenata za industrijska mjerenja. se često koristi i za kontrolu paralelnih graničnih mjerki i niz drugih posebno tačnih mjerenja. parametara sfera.0002 mm i mjerna sila 2. te se u okularu uočava skala i položaj pokazivača odnosno vrijednosti kontrolisane veličine. Na jednom se nalazi skala sa podjelom (skala 5). Slika 6.20. Ultraoptimetar Vrijednost podjele skale je 0. Zbog svoje osjetljivosti ultraoptimetar se postavlja u odgovarajući stakleni zaklon i koristi u mjernim laboratorijama za specijalna veoma precizna mjerenja.20. maksimalni prečnik 15 mm i vrijednost mjerne sile do 20 N. od svjetlosnog izvora (1) preko sabirnog sočiva (2). zavojnica i sl. koji se pomjera u skladu sa pomjeranjem mjernog pipka.1. Ultraoptimetar Svjetlosni snop se.. 3. Izrađuje se kao vertikalni ili horizontalni . tačnost očitavanja 0. najčešće.5 N. Maksimalna visina kontroliranog objekta je 180 mm.

posredstvom čelične trake (12) i pomoćnog kotura (14). kojima se može povećati i za 30 N (pri gradaciji od po 2. Tačnost. postavlja se na izmjenjiv radni sto (2) različitog oblika (zavisno od oblika mjernog objekta). Na mjerni objekat spušta se mjerno vreteno (4) sa mjernim pipkom (5) oblikovanim u skladu sa površinom objekta. Fiksiranje mjernog vretena na bilo kojoj visini se ostvaruje vijkom (6). Protivteg se kreće u hidrauličnom amortizeru (21). slika 6. Mjerno vreteno se vertikalno pokreće užetom (10) prebačenim preko kotura (13).001 mm. Slika 6. Potrebna mjerna sila (12. Pomijeranje mjerne glave sa mjernim vretenom duž nosećeg stuba (16) ostvaruje se pomoću navrtke (ručice 17). uz prethodno oslobađanje utvrdnog vijka. uz istovremeno povezivanje i sa protivtegom (20). stabilnost i pouzdanost mjerenja obezbjeđuju se odgovarajućim konstruktivnim rješenjem uređaja.21. čime je obezbijeđena kontinualna brzina vertikalnog kretanja mjernog vretena. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 185 sa podjelom u milimetrima ili colovima.5 N) ostvaruje se sopstvenom masom mjernog vretena i dodatnim tegovima (11). Mjerni objekt (1). Principijelna šema Abbeovog mjerača dužina .21.5 N). Tačnost očitavanja je 0. Rezultat mjerenja se očitava na okularu Abbeovog uređaja (8). a opseg pokazivanja 0-200 mm kod horizontalnih i 0-350 mm kod vertikalnih uređaja.6.

Principijelna šema Abbeovog uređaja Greška mjerenja Abbeovog mjerača dužina je posljedica greške očitavanja. okretanje spirale mikroskopa (7) i okular za uočavanje. Svjetlosni snop se dalje usmjerava u unutrašnjost glave Abbeovog uređaja (23). uz napomenu da se prije očitavanja. koji u sebi sadrži ostale elemente i to: mehanizam za podešavanje nule instrumenta (9). pomoću mehanizma za podešavanje (7). Dozvoljena vrijednost greške se definiše u zavisnosti od nominalne dimenzije L. uveličavanje.iznosi: . U vidnom polju okulara uočavaju se tri skale: osnovna (1) sa podjelama u milimetrima i dvije dopunske sa podjelama u desetim (0.001 mm – skala 3 sa Arhimedovom spiralom). Princip očitavanja prikazan je na slici 6. greške mjerne sile i greške uslijed toplotnih dilatacija elemenata instrumenta.1 mm – skala 4) i hiljaditim dijelovima milimetra (0. Svjetlosni izvor (15) osvjetljava osnovnu skalu odnosno stakleni mjerni lenjir dužine 100 mm (22). Slika 6. Optička šema Abbeovog uređaja je tako izvedena da se jasno uočavaju sve skale instrumenta.22. osmatranje i očitavanje mjerene vrijednosti (8).186 Proizvodna mjerenja Za očitavanje tražene vrijednosti koristi se odgovarajući optički sistem.22. podešava položaj osnovne skale tako da se njena podjela nađe unutar elemenata spirale (iz položaja I podjela se dovodi u položaj II). mm.

spoljašnjih i unutrašnjih mjera na cilindričnim mjernim predmetima u horizontalnom i u vertikalnom položaju. Skokovitim pomjeranjem konjića (za po 100 mm) i nosača mjerne glave u intervalu 0 -100 mm. staklenog lenjira (9) dužine 100 mm (sa podjelama od 0. Univerzalna mjerna mašina je namijenjena za mjerenja spoljašnjih i unutrašnjih mjera na mjernim predmetima sa zakrivljenim površinama.23. µm za unutrašnja mjerenja odnosno  kod horizontalnih uređaja: f = ± (1. Pri mjerenju se. Provjera tačnosti pokazivanja Abbeovog uređaja izvodi se primjenom paralelnih graničnih mjerki odgovarajuće nominalne vrijednosti i klase tačnosti. µm za unutrašnja mjerenja. Pri različitim uslovima mjerenja greška instrumenta se kreće u granicama od 1 do 2. konjića (2) sa pinolom (4).5 µm.5 + L/100).4 + L/140). obezbijeđeno je postavljanje mjernih objekata različitih dimenzija odnosno mjerenje i očitavanje različitih vrijednosti dužina. Zavisno od same konstrukcije predviđena je u prvom redu za apsolutna i relativna mjerenja dužina na uzorcima odgovarajućih dimenzija. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 187  kod horizontalnih uređaja: f = ± (1. µm za spoljašnja i f = ± (1 . naročito za kontrolu paralelnih graničnih mjerki. Mogu se koristiti za laboratorijska mjerenja ili mjerenje u industriji (za mjerenje spoljašnjih i unutrašnjih dimenzija.9 + L/100). Mjerna mašina.1 mm) zavrtnja za fino podešavanje (12) i drugih elemenata konstrukcije. izgraviranih pločica sa oznakama rastojanja od 100 mm (8). posredstvom sistema sočiva.1. kontrolnika. . koji se nalazi u okularu mikroskopa. metalnog lenjira (7) koji prihvata izgravirane pločice. srednjeg prečnika spoljašnjih i unutrašnjih zavojnica. µm za spoljašnja i f = ± (1. nosača mjerne glave (3) sa mikroskopom (6) i optimetrom (5). izvora svjetlosti ugrađenog u konjić. spoljašnjih i unutrašnjih mjera na mjernim predmetima sa ravnim. kontrolu oblika i položaja površina itd. slika 6. Zavisno od konstrukcije koriste se za mjerenje i kontrolu odstupanja. mjerila sa crticama i drugih instrumenata veće tačnosti. 3.7. sistema sočiva i prizmi (10 i 11).4 + L/100). oznaka izgravirane pločice prenosi na stakleni mjerni lenjir. paralelnim površinama.6. Jednokoordinatne mjerne mašine Mašina za dužine je jednokoordinatna mjerna mašina. sastoji se od: masivnog postolja (1).

Principijelna šema mjerne mašine (Mahr) Očitavanje izmjerene vrijednosti. Greška mjerenja se kreće u granicama: f = ± (0. mm. na primjer univerzalna mjerna mašina.vrši se na mikroskopu.) se izvodi primjenom sloga paralelnih graničnih mjerki. i zavisi od nominalne mjere L.001 mm (uz mogućnost procjene i manjih vrijednosti i do 0. tačnosti skale mikroskopa i optimetra itd. Mjerne mašine mogu biti veoma različitih konstrukcija.. širine i sl. Snabdjevena je analognom (2) i . Principijelna šema očitavanja mjerene vrijednosti Mjerne mašine se izrađuju za oblast mjerenja i do 4000 mm.). Slika 6. a tačnost je do 0.5+L/100) µm za dužine iznad 100 mm. tačnost očitavanja 0.24.0001 mm) na optimetru.24. maksimalni prečnik mjernog objekta 50 mm i maksimalna masa objekta 10 kg. slika 6. parametara zavojnica i zupčanika itd.188 Proizvodna mjerenja Slika 6. Kontrola tačnosti mjernih mašina (tačnosti podjele na metalnom i staklenom mjernom lenjiru.23.5+L/200) µm za dužine do 100 mm odnosno f = ± (1.25.1 µm. Tako. omogućava mjerenje spoljašnjih i unutrašnjih dimenzija (prečnika. dužine. slika 6.

25. Osnovni optoelektronički elementi koji se integriraju u svako optoelektroničko sredstvo koje se koristi za mjerenja.  sakupljanje naelektrisanja. Pomjeranjem objekta između izvora svjetlosti i sočiva povećava se ili smanjuje slika objekta. ali i na drugim mjernim uređajima. . Fotodiode predstavljaju najviše korištene elemente mjernih optičkih i drugih sistema i uređaja. a optičke rešetke su dijelovi-sklopovi optičkih mjernih sistema. Može se koristiti kako u mjernim laboratorijama tako i u industriji za mjerenje veće tačnosti. Mjerenje tehnikama sjenke prikazano je na slici 6. nego samo pored njega. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 189 digitalnom (3 i 4) indikatorskom jedinicom i računarom (5) za obradu rezultata mjerenja.26. Elementi i dijelovi uređaja za optička mjerenja Na bazi optoelektronike napravljeni su optoelektronički mjerni elementi i oni su dio mjernih sredstava za vršenje mjerenja u proizvodnji. Takvi zraci padaju na sočivo.8.  detekciju naelektrisanja.1. Uređaj koji koristi ove tehnike sastoji se od izvora svjetlosti koja ne prolazi kroz mjereni objekat koji pravi sjenku.  prenos naelektrisanja. Osnovni princip rada sastoji se u osvjetljavanju predmeta koji se mjeri ili kontrolira pomoću bijele svjetlosti.6. Univerzalna mjerna mašina (Mahr) 3. prelamaju se kroz sočivo i padaju na zaslon na kome se vidi slika objekta. Slika 6. 4. Na zaslonu se registrira ili kontrolira mjerena veličina. Mjerni uređaji zasnovani na tehnici silueta Na bazi tehnike silueta mjerenja se vrše na profil projektorima. ispunjavaju slijedeće zadatke:  stvaranje-generiranje naelektrisanja.

.26. Njihove karakteristike su date na slici 6. Tehnika silueta Danas su u upotrebi za dimenzionalna mjerenja tri osnovne vrste optičkih senzora  trokutni. . odakle se vidi da autofokusni senzori imaju najmanju mjernu nesigurnost.  autofokusni i  konskopski.190 Proizvodna mjerenja Paralelna testni uzorak svjetlost Feeder a) 1024 Pixel Izvor svjetla sočivo Svjetlosni udaljenost radna senzor svjetla udaljenost ravan mjerenja Neparalelna testni uzorak svjetlost Feeder b) Izvor 1024 Pixel svjetla sočiva Svjetlosni senzor udaljenost radna svjetla udaljenost Slika 6.27.

Silicijumski sloj može se osvijetliti na različite načine da bi se izbili elektroni i stvorilo .karbid) nastaje svjetlost pod određenim uslovima.28.tip poluprovodnika Slika 6. Dijagram zavisnosti mjerne nesigurnosti senzora od ranga 4.28. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 191 Slika 6. Postupak može biti i obrnut da pri proticanju struje kroz neke materijale (galijum-fosfid.6.27. rubidijum. Princip rada CCD kamera (charge couple device) Princip rada CCD kamere dat. zasniva se na fotoelektričnom efektu.1. Pod djelovanjem svjetlosti na graničnom sloju pp (nekih materijala kao što su silicijum.fotoelektrični senzori Električni Svjetlosna kontakti pobuda +V Silicijum dioksidni sloj e. e- Granični sloj P. kalijum i selen) pod djelovanjem svjetlosti nastaje naelektrisanje koje se u vidu napona detektuje na elektrodama. silicijum. na slici 6. CCD kamere .

Na elektrodama se stvara napon i dobije se naponski signal koji je po svom karakteru video signal. a to je procesiranje podataka. Broj elektrona koji nastaju direktno zavisi od intenziteta i vremena izlaganja djelovanju svjetlosti. Po funkciji koju vrše. Fotorezistori. Tipovi osvjetljenja za rad CCD kamera mogu biti namjenski unesena svjetlost ili sporadična svjetlost . Pošto se elektroni skupe na izolatoru ispod elektrode oni se transportuju sistemom koji se zove CCD element. slika 6. fotodiode. Korištenjem specijalnih komponenti moguće je CCD kamere primijeniti u području termografije za tehničku dijagnostiku sistema i procesa. a koriste se fotoćelije za mikroskope. Izvedba fotodiode prikazana je na slici 6. . Postupci osvjetljenja mogu biti ostvareni na više načina:  osvjetljenjem svjetlošću čiji su talasi paralelni. CCD kamerama se radi procesiranje slike. fototranzistori i fotoelektrični detektori slike koriste se u televizijskoj tehnici. Postoje tri osnovna koraka u procesiranju slike: Generiranje slike  uređenje i prenošenje slike  procesiranje slike Prvi korak je dobivanje podataka za oblik – sliku pomoću CCD kamere. Mjerenja koja koriste CCD kamere su vrlo bliska ljudskoj percepciji i zato se koriste u industrijskim mjerenjima. CCD kamere mogu biti detektori a to su fotodiode i fotootpornici.  usmjereni u određenom pravcu prema svijetloj ili tamnoj zoni ili i  stroboskopskom lampom i  strukturiranim osvjetljenjem. CCD senzori (charge coupled device) su poluprovodnički. fotoelektrični senzori koji se sastoje od matrice i elektrode. U drugom koraku podaci se trebaju prevesti u digitalni oblik i poslati u računar gdje se izvršava treći korak. optičke skenere i drugu mjernu tehniku kao njihovi vitalni dijelovi.  sporadični ili difuzni.29. Elektroni-pixeli kod preslaganja mogu biti složeni u matricu pa čine CCD čip koji je osnovni element CCD kamere.29.192 Proizvodna mjerenja naelektrisanje. Na elektrodi se skupljaju elektroni koji nastaju tokom izlaganja djelovanju svjetlosti.

Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 193 1.2.4 – fotorezistori 5 – fotodiode 2 4 5 1 3 7 6 Slika 6.6 – fototranzistori 3. Fotodiode i fotootpornici Slika 6.29.6.30. Konstrukcija laserske diode .

31. što se oslikava se na detektoru. Nakon prolaska kroz rešetku svjetlost pada na mjereni komad. Optička skala Optičke skale se izrađuju od čelika. Izvor svjetlosti Kolimaciona sočiva detektori Usmjeravajuć Referentna e sočivo rešetka Mjerna skala Slika 6. Optičke ose svjetlosnog izvora i zamišljenih sočiva formiraju ugao koji se zove ugao triangulacije. ponovo prolazi kroz referentnu rešetku a zatim dolazi na detektore. Mjerna nesigurnost optičkih skala je mala. Optička skala se sastoji od izvora svjetlosti koja obasjava kolimaciona sočiva. Triangulacioni senzor Triangulacioni senzori se koriste u procesnim mjerenjima i koordinatnoj metrologiji posebno za mjerenje u automobilskoj industriji. nakon čega dolazi do indeksa referentne rešetke sa vrlo sitnom podjelom. stakla i kombinacije stakla i keramike (zerodur). Da bi se .194 Proizvodna mjerenja 4. Glavne komponente triangulacionog senzora su kolimacioni izvor svjetlosti (općenito laserska dioda) i detektorska jedinica koja se sastoji od sočiva i poziciono osjetljivog detektora.2. 4. odbija se od njega. Površina objekta se prinese blizu tačke u kojoj se obje ose presijecaju i difuzno reflektuju svjetlosnu tačku na površinu radnog komada. skreće pomoću višestrane prizme.3. a također i rezolucija. CCD linija ili diode koja je osjetljiva na položaj (position sensitive diode PSD). Linearni enkoderi sa optičkom rešetkom Osim mehaničkih skala koje svoj rad baziraju na tehnici skretanja i digitalnih skala koje rade na tehnici odbrojavanja postoje i optičke skale koje se koriste u koordinatnim mjernim mašinama i robotima.

6. Položaj slike na detektoru je funkcija razmaka između senzora i uzorka. Princip trokuta je relativno star princip ali se dosta razvio nakon razvoja poluprovodnika. linearnog detektora i sočiva pomoću kojih se usmjeravaju zraci.trokut) je mjerni princip koji se zasniva na određivanju jedne stranice trokuta i dva ugla.3. Svjetlo iz laserske diode pada na mjereni objekat a zatim se pomoću sočiva usmjerava na CCD detektor. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 195 dobila oštra slika potrebno je ostvariti pomjeranje. svjetlost obasjava dio površine radnog komada koji se mjeri. triangulum .32. Princip trokuta (lat. U jednačini trokutnog senzora pojavljuje se i koeficijent optičkog pojačanja. stranicu trokuta CD moguće je odrediti kada se odrede dva ugla α i γ.Postupak mjerenja rastojanja primjenom principa triangulacije Senzori čiji se rad zasniva na laserskom trokutnom principu služe za mjerenje rastojanja. sastoji se od laserske diode. detektora.32. Kada iz nekog svjetlosnog izvora. slika 6. slika 6. laser CCD- sensor optics  u3 u2  h u1  b c A B   object of u = c  tan measurement u g u1 > u2 > u3  u b b  cos   sin  h g g Slika 6. izračuna se traženo rastojanje. Ako je poznata stranica AB. Korištenjem sinusnog zakona određuju se rastojanja.1. analognog i digitalnog procesiranja signala omogućio je izradu brzog i na različite smetnje slabo osjetljivog senzora. Na osnovu izraza za trokutni princip. 4. . Razvoj laserskih dioda.32.Trokutni senzor Trokutni senzor koji se koristi za mjerenje rastojanja „u“ uz primjenu principa trokuta. dio svjetla se reflektuje od radnog komada i registrira na CCD detektoru i dobije se dvodimenzionalna slika.

b) postupak triangulacije .196 Proizvodna mjerenja Slika 6. Princip trokuta za mjerenje u tački s Slika 6.33. Stvaranje slike pomoću CCD kamere i mjerenje a) slika mjerenja u ravni.33.

4. 6. Pomjeranje x se može transformirati u električni signal pomoću linearne CCD kamere.koje je okomito na zrake odnosno ravan mjerenja. slika 6.34. 3D Moiré procedura i projektovanje linija Trodimenzionalni postupci pri kojima se pojavljuju naizmjenične linije spada u postupke pravljenja projekcija ili topometrijske postupke. Ako se ogledalo zakrene za mali ugao α to povlači osu simetrije da se pomjeri za rastojanje x koje se vidi na skali. Visoka preciznost autokolimatorskih senzora iznosi 0. Autokolimacioni senzor Radi kao teleskop koristeći dvostruka kolimaciona sočiva. Mjerenje se provodi korištenjem kamera postavljenih u različitim pravcima. Zrak je paralelan u kolimatorskom sočivu. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 197 Jednačina triangulacije:  s d =  B ta n  βB – koeficijent optičkog pojačanja 4.5.34. 4. teleskopski gledano beskonačno usmjereni paralelni zraci idu do ogledala. Autokolimator Autikolimator je optički senzor koji se koristi za mjerenje malih promjena uglova. Ugao α i rastojanje x su nezavisni od rastojanja između kolimatorskih sočiva i gledala jer je paralelna svjetlost između njih. vođica i ravnosti radnih stolova.1 μm/m. Koriste se za mjerenje pravosti mašinskih alata. a Slika 6. . Izvor svjetlosnog zraka se fokusira na ravan skale okulara.

35. Na cijeloj podlozi na kojoj je uzorak javljaju se tamne i svijetle linije koje se "lome" na dijelu na kom se nalazi komad.198 Proizvodna mjerenja CCD Sistem za projektovanje kamera Optika za projektovanje Projektovane linije Mjerni objekat Područje ispitivanja Red linije Dio profila Slika 6. Princip projektovanja interferentnih linija i oprema Uzorak se postavi na nepokretnu podlogu i od nje odvoji tako da može biti osvijetljen. Koordinate mjerenog .

mjerenog komada. Tipična primjena je u ispitivanju oblika deformiranih površina i mjerenju oscilacija. To se radi putem računarski postavljenih parametara. slika 6.36. sastoji se od laserske diode (CCD kamere) koja proizvodi svjetlosni talas.35. i reverzibilnom inženjeringu.36. To je senzor složene konstrukcije. Autofokusni senzor . Koristi se kao dio kontrolnih sistema u zatvorenoj sprezi. a rezolucija kao i kod triangulacionih senzora. Koriste se i u digitalizaciji slobodnih površina kao što su površine kalupa i modela u postupcima RP. Mjerno područje autofokusnog senzora je od 10 do 250 μm. fokusirajućih sočiva i detektora signala koji nosi informaciju o mjerenoj veličini.6.6. Mjerna nesigurnost se eliminira smanjenjem razdaljine između linija. 4. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 199 radnog komada se računaju u računaru mjernog uređaja po principu trokuta. Koriste se za registriranje trodimenzionalne topografije površine radnog ili kontroliranog. Na početku prije mjerenja treba postaviti tačno projektor odnosno kameru i odrediti parametre. Autofokusni senzori Autofokusni senzor prikazan na slici 6. razdjelnika svjetlosnog talasa. Slika 6.

1.37. Tu se mogu razlikovati dvije procedure. prolazi kroz njega i prelazi u cirkularno polarizovanu svjetlost. Procedure autofokusa Autofokus procedura odnosi se na mjernu proceduru koja se izvršava kalibriranom dužinom fokusa zbog oštrine i jasnoće slike. Koristi se za CNC kontrolne trokoordinatne mjerne mašine. Mjerni objektiv je postavljen na pokretni kalem i fokusira lasersko svjetlo na mjereni objekat.200 Proizvodna mjerenja 4. Nakon toga linearno polarizovana svjetlost ide do kolimatora.37. Koherentna laserska zraka iz laserske diode se dijeli na glavne vertikalne zrake. slika 6. Dio zraka ide u pravcu polarizacije i može proći kroz dijagonalno postavljene višeslojne dielektrike u kojima se dijele zraci. Svjetlost se zatim reflektuje od površine radnog komada ponovo prolazi kroz mjerni objektiv. . Prva procedura odnosi se na mjerenje rastojanja reflektovanjem mjernog objekta na CCD senzor određivanjem stepena oštrine kontrasta refleksije i dobivanja informacije o mjerenom rastojanju.6. Autofokusna procedura Rezultujući polarizirani vektor je zarotiran za 90º oko ose zraka tako da se mjerna svjetlost reflektuje prema fokus detektorima. Mnogo više je u upotrebi laserska autofokusna procedura koja se koristi u tehnici kompaktnih diskova. Prva je video autofokus procedura a druga laserska autofokus procedura. Slika 6.

2.y.z. Talas se dijeli na razdjelnoj ploči i jedan dio . prikazan je mjerni sistem za mjerenje kvaliteta površine. Rezolucija je do 10nm.6. uzorak i detektor.38. x. se sastoji od izvora svjetlosti i sistema sočiva i razdjelnih ploča-prizmi koji dijele. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 201 4. Senzor sadrži i CCD kameru. slika 6. prelamaju i usmjeravaju svjetlosni talas. a potom do CCD kamere detektora. Konoskopski optički senzori procedure i primjena Konoskopski senzor. Slika 6. Na slici 6. Koriste se za brzo skeniranje i specijalne namjene posebno tačnih mjerenja. Koristi se i kao senzor koordinatnih mjernih mašina.7.6. čiji je sastavni dio autofokusni senzor. Senzor dozvoljava 3D skeniranje površina u sva tri pravca. Primjena autofokusnih postupaka Autofokusna procedura se koristi za određivanje stanja površina radnih komada. dok drugi dio također kroz sočiva dolazi do mjernog objekta.39.38. Mjerenje kvaliteta površine uređajem sa autofokusom 4. . Svjetlosni talas iz izvora svjetlosti ide do DMD pri čemu se na tom putu usmjerava sistemom sočiva i fokusira.mjerni zrak ide kroz sočiva do uzorka u odnosu na koji se vrši mjerenje- etalona.

1.39.40.202 Proizvodna mjerenja Slika 6. Konoskopski senzor 5. Osnove rada lasera Laser radi na principu pobude atoma izazivajući svjetlosnu emisiju i apsorpciju pri prelasku sa jednog na drugi energetski nivo slika 6. Laserska metrologija 5. Slika 6.40. Apsorpcija i emisija svjetlosti .

Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 203 LASER je svjetlosni pojačivač u kojem se pojačava svjetlost uz pomoć pobuđenog zračenja atoma (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation). lasersko otvrdnjavanje i graviranje. pored laserskog mjerenja. laserska termička obrada. Osnovne karakteristike svjetlosti koju emitira laser su: koherentnost. slika 6.42. i mnoge primjene u medicini. Slika 6. Laserski efekat se ostvaruje pomoću tri osnovna dijela.Primjena lasera Laseri omogućavaju i fokusiranje snopa zračenja u jednu tačku. Princip rada lasera . a to su: aktivno tijelo-laserski materijal. Slika 6. monohromatičnost i linearna polariziranost.41.6. rezonantni sistem i pobuđivač. Na bazi laserske tehnologije konstruirani su mjerni sistemi. Intenzitet emisije laserskog snopa mnogo je veći u odnosu na druge izvor svjetlosti. što omogućava da se laser koristi za razne namjene kao što je lasersko rezanje.42.

Postupak se zove pumpanje i njime se postiže uređenje skupa elektrona koji mijenjaju energetske nivoe.  tečne i  gasne.  molekularni. Podjela lasera Prema agregatnom stanju laseri se dijele na:  čvrste. Prema režimu rada mogu biti:  impulsni. Jedno ogledalo je potpuno nepropusno a drugo 99%. Da bi se u potpunosti postigao efekat.2.  jonski.  pobuđivanjem hemijskim reakcijama. aktivni materijal se stavlja u rezonator koga čine dvije reflektirajuće površine koje su ravna. Ako je aktivna materija kristal rubina onda je to rubinski laser. među kojima se poluprovodnici. drugim laserom ili elektronski. tečni i gasoviti materijali. parabolična ili sferna ogledala. 5.204 Proizvodna mjerenja Aktivne materije koje se koriste kao laserski materijali su obično čvrsti. Nagomilana energija se emitira u obliku impulsa laserske svjetlosti kroz malo propusno ogledalo. na koji može da se djeluje pobudnim sistemom lampi bljesklica-stroboskopskih lampi. čime se svjetlosni talas laserski talas fokusiran i malog promjera. Prema principu rada pobudnog sistema mogu biti laseri sa:  optičkim. nagomilava se energija u aktivnom tijelu i svjetlost se pojačava. Proces reflektiranja zraka u rezonatoru se višestruko ponavlja. . organska jedinjenja i plastične mase.  električnim pražnjenjem kroz aktivnu gasnu sredinu.  lasere pobuđene snopovima čestica velike energije Prema spektru generiranja :  Infracrveni  Ultraljubičasti Zavisno od aktivne materije laseri mogu biti:  atomski.  kontinuiranog zračenja.

 provjeru tačnosti podioka skala sa kinematičkim parovima. agregatnih mašina).  dijagnostiku mašina.6.  provjeru numerički upravljanih mašina u koje se i ugrađuju. Laserski mjerni sistemi su najtačniji u savremenoj mjernoj tehnici pa se koriste i kao etaloni.  kontrolu mjerne tehnike.  izradu pozicioniranje.  mjerenje hrapavosti i defekata površina.  procesnu aktivnu kontrolu kvaliteta. Laserska mjerenja i kontrola mogu se vršiti u statičkim i dinamičkim uslovima uz bezkontaktno djelovanje mjernog sistema.  procedure mjerenja vremena prolaska zraka do mjerenog objekta i nazad do receptora  procedure autofokusa.3. U metalopreradi i mašinogradnji mjerenja dimenzija i rastojanja su zastupljena sa oko 85 do 95%. Laserski interferometri rade na principu refleksije ili registracije prolazećih zraka Primjena laserske metrologije može se podijeliti prema postupcima koji se provode a to je:  princip trokuta kod koga se koriste trigonometrijske metode računanja rastojanja koja se mjere. Tačnost lasera je 10 do 100 puta veća od ostalih mjernih sredstava. Primjena lasera u mjerenju Laserski mjerni sistemi se koriste u proizvodnim mjerenjima za:  najtačnija mjerenja dimenzija rastojanja i pomjeranja.  razvoj novih laserskih mjernih pretvarača. podešavanje i montažu savremenih krupnoagregatnih alatnih mašina (obradnih centara.  kontrolu pomoćnih kretanja i krivolinijskih pomjeranja sklopova kod alatnih i drugih mašina.  provjeru okomitosti površina. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 205 5.dijagnostiku. Laserski inteferometri su najtačniji za mjerenje dimenzija od svih drugih mjernih uređaja pa se koriste kao internacionalni i nacionalni etaloni za te namjene.  upravljanje alatnim mašinama. .  izradu preciznih optičkih skala i difrakcionih rešetki u optičkoj industriji.

Procedura određivanja rastojanja na osnovu mjerenja vremena 6. pri čemu nastaje rezultujući talas čiji oblik zavisi od amplituda. Zavisno od izvora svjetlosti interferometrija može biti svjetlosna (ako je izvor dnevna – bijela svjetlost) ili laserska (ako je svjetlost monohromatska).206 Proizvodna mjerenja Na osnovu navedenih procedura mogu se vršiti različita mjerenja geometrijskih karakteristika proizvoda. ovi interferometri se koriste za kontrolu ravnosti pločastih proizvoda najmanje stotinu godina.44. I danas su u upotrebi za kontrolu kvaliteta radnih komada velikih dimenzija. je .1. Drugi nedostatak jeste ograničena upotreba referentnih ploča samo za određene dimenzije površina.. a zatim sočivima usmjerava u tačku detektora. Na slici . Nedostatak je mogućnost oštećenja površina kada su u kontaktu. Slika 6. Interferometrija Interferencija svjetlosti označava pojavu koja se nastaje pri susretu dva talasa. Dakle. Fizička osnova interferometrijskih procedura su koherentni svjetlosni talasi koji putuju različitim putevima. prikazan je put laserskog zraka koji putuje do ogledala. Prvi najjednostavniji interferometar je Newtonov interferometar poznat kao metoda ispitivanja ploča.3. posebno kada su u pitanju veliki mjerni komadi. Lasersko određivanje rastojanja na bazi izmjerenog vremena Procedura se koristi za mjerenje rastojanja. faza i frekvencijama talasa koji su se susreli. a ne za univerzalnu namjenu. slika 6. Referentna površina i površina koja se ispituje pomoću Newtonovog interferometra su u kontaktu. Na osnovu vremena i poznate brzine svjetlosti može se tačno odrediti mjereno rastojanje.43. 5. autofokusa i konfokalni princip. Osnova rada laserskih interferometara. reflektuje se. zatim pada na mjereni objekat. Mjeri se vrijeme koje je potrebno da laserski zrak dođe do mjerenog komada i da se vrati. Prethodno su opisani i princip triangulacije.

donji dio slike 6. Karakteristika koja se zove "koherencija dva talasa" nastaje kada se ispuni uslov da je razlika puteva parcijalnih zraka manja nego dužina zraka koherentne svjetlosti koja se koristi. . Laserski ulazni zrak u interferometar se dijeli na razdjelnoj ploči ili prizmi.44. Zavisno od faze parcijalnih talasa. intenzitet talasa koji nastaju i koji se registriraju je između maksimalne vrijednosti i potpunog poništenja talasa. kao i njihovo ponovno spajanje nakon prelaska različitih puteva. precizna mjerenja uglova i pravosti.44. Dobiveni zraci se tada dolaze do ogledala reflektuju od ogledala poslije prelaska istih ili različitih puteva od ogledala i nazad.1. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 207 dijeljenje elektromagnetnih talasa. Slika 6. Michaelsonov interferometar Preduslov za interferenciju je signal koji se može ocijeniti kao referenti. Laserski interferometri se koriste za mjerenje dužina. Nakon što su prešli navedene puteve vraćaju se u tačku interferencije. posebno za visoko precizne mašine. konstantne faze koji sastoji od dva parcijalna talasa. Mašine čiji je pogon kontroliran laserskim interferometrima služe u proizvodnji složenih komponenti sa proizvodnim tolerancijama izraženim u nanometrima. Izvor svjetlosti je laser 6.6. prikazana je instalacija kojom se dobivaju interferentni talasi.45. Na slici 6. Najčešće se primjenjuju u proizvodnji alata.

 mehaničke i termičke stabilnosti cjelokupnog sistema. Pri interferometrijskim mjerenjima koriste se helijum neon (HeNe) laseri stabilizirane frekvencije. interferencija talasa 6.2. Mjerno područje i tačnost Mjerno područje interferometrijskih mjerenja se u principu ograničava koherentnošću dužine korištenog lasera. .45. Tačnost laserskih mjerenja zavisi od:  stabilnosti talasne dužine lasera.208 Proizvodna mjerenja Slika 6. Michaelsonov interferometar.

U većini slučajeva u praksi uticaji okolnog zraka imaju najveći doprinos mjernoj greški.8 µm. pritisak zraka i relativna vlažnost. Rezolucija se može elektronski mijenjati. Tačniji rezultati se postižu ako se indeks loma zraka kontrolira refraktometrom. apsolutna greška je 0. Interferometar za mjerenje uglova Jedna od primjena interferometrije jeste mjerenje ugaone zakrenutosti konstrukcija. Kod komercijalnih uređaja relativna mjerna greška je oko 3·10-7.46. Iz . 6. što je više nego valna dužina HeNe lasera. Primjena laserske interferometrije za mjerenje uglova Sa modificiranim rasporedom u odnosu na prethodno opisane interfeometre može se mjeriti zakrenutost dijelova konstrukcija. slika 6. Pri mjerenju dužine od 1 m.46. Zraci prelaze različite puteve pri povratku do detektora krećući se naznačenim smjerovima. Nesigurnost odnosno kolebanje temperature zraka. Ovo odgovara rezoluciji od oko 300 odnosno 150 nm.3. Interferometar mjeri dio puta u koracima λ/2 ili λ/4.6. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 209  mogućnosti rezolucije (rješenja) elektronike. Referentni zrak putuje do razdjelne prizme nakon čega zrak podijeljen na dva okomita parcijalna zraka putuje u smjeru naznačenom strelicama do ogledala. s d Ogledalo za skretanje zraka Prizma za dijeljenje zraka laser + detektor retro reflektor  Mjerna ploča Ploča za podešavanje Slika 6.od koja se odbijaju i skreću na retro reflektore koji su na mjerenoj konstrukciji. koja obrađuje signale detektora i preračunava ih u podatke o mjerenoj dužini  poznavanja i stabilnosti indeksa loma okolnog zraka.

specijalno u gradnji proizvodnih mašina i preciznoj tehnici.210 Proizvodna mjerenja rezultata pređenih puteva se mogu izračunati korištenjem trigonometrijskih relacija uglovi zakrenutosti konstrukcije. Mjerni sistem za interferometarsko mjerenje pravosti Pri mjerenju pravosti može se primijeniti ista izvedba kao kod dvostruko frekventnog interferometra. Nakon toga se reflektirana svjetlost vodi na detektor . Instalacija za mjerenje pravosti 6. Modificirani Michelson interferometar sa rasporedom prema slici 6.4. reflektiraju i poslije ponovnog prolaza kroz Wollaston prizmu se sabiraju. naročito NC upravljani uređaji.47. . Oba zraka idu dalje jedan od drugog rastavljeni pod uglom θ i padaju okomito na dvije glatke površine ugaonog ogledala. Ipak najveću rasprostranjenost imaju u mašinogradnji.47 sadrži Wollaston prizmu koja razlaže upadajuću lasersku zraku u dva međusobno okomita linearno polarizirana talasa svjetlosti sa frekvencijama f1 i f2.5. Slika 6. kojima je tolerancija izrade ispod 1 µm i predstavljaju dodatak u vidu preciznih mjernih sistema. Ostali primjeri primjene interferometrije za mjerenja Primjene laserskih interferometara su vrlo raznovrsne. Tačnije proizvodne mašine zahtijevaju. 6.

paralelnost i okomitost. koordinatnih mjernih uređaja i robota. a podaci se prosljeđuju u računar.48. slika 6.1. već i druge mehaničke veličine kao ugao zakretanja. pravost. 7.6.48. Optoelektronički mjerni uređaj za sortiranje 2D radnih komada . 7. Drugi mjerni postupci i uređaji u optičkoj metrologiji Osim pomenutih i najčešće korištenih uređaja i postupaka koriste se i optoelektroničke komponente i praktično beskonačno mnogo različitih izvedbi mjernih i ispitnih uređaja vrlo različitih karakteristika. lenjiri s podjelom. Ovdje će biti pomenute samo neke od njih. a prva je kontrola procesa sa mogućnošću sortiranja dobrih i loših dijelova i naravno skupljanje geometrijskih podataka o proizvodu. Zbog toga je danas laserska interferometrija univerzalno sredstvo pri kalibraciji i ispitivanju tačnosti proizvodnih mašina. Optičko elektronički uređaj za sortiranje Optičko elektronički mjerni instrument može se koristiti za različite namjene. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 211 Laserski interferometar ima veliko mjerno područje i malu rezoluciju pa je perfektno mjerilo dužine sa dovoljnom tačnošću. Laserskim interferometrom mogu se mjeriti ne samo dužine. Slika 6. Zbog toga su laserski mjerni sistemi prikladni kod kalibracije sekundarnih etalona dužine kao granične mjerke. valovitost. Uređaj se sastoji od CCD kamere koja emituje svjetlost na uzorak. dobiva se slika mjerenog uzorka.

Između dva sočiva postavlja se objekat koji se mjeri i on pravi sjenku na detektoru kada je ogledalo postavljeno pod nekim određenim uglom. Dužina trajanja opadanja intenziteta svjetlosti omogućava računanje geometrije komada. Reflektovani laserski zrak tada dolazi do sočiva čiji fokus je tačka odbijanja zraka koje se vraćaju do poligonalnog ogledala koje uvijek pod istim uglom skreće zrake u istom pravcu tako da iza sočiva su zraci stalno paralelni.4.49. Slika 6. Prečnik radnog komada datog na slici proporcionalan je uglu ΔΦ kada se na optičkom putu postavi mjereni objekat. detektor pokazuje opadanje intenziteta svjetlosti. Laserski skeneri Kao i sva prethodno navedena mjerna sredstva i laserski skeneri su mjerni sistemi za određivanje dimenzija radnog komada. Rade na principu svjetlosne barijere. Paralelni zraci nailaze na drugo sočivo sa fotodetektorom smještenim u fokusu drugog sočiva. Optički put između izvora lasera i fotodetektora se prekida kada se između njih postavi radni komad koji se ispituje.212 Proizvodna mjerenja 7. Mjeri se trenutni ugao poligonalnog ogledala. Princip i struktura laserskog skenera dati su na slici 6. U ovom slučaju jedan laser i jedan fotodetektor su dovoljni za skeniranje pri čemu se podrazumijeva da je mjerno područje veće od mjerenog objekta. Kada se postavi pod tačno određenim uglom. Postoje u osnovi dvije metode mjerenja predmeta: . Mobilni laserski skener i CT skener Laserski zrak koji se odašilje pada na rotirajuće poligonalno ogledalo gdje je skenirajući rang određen brojem uglova poligonalnih ogledala.49.

.  Mjerenje se vrši sa dva ili tri skenera u isto vrijeme.6. Postupak okretanja sjenke omogućava dobivanje informacije o profilu geometrije radnog komada. U toku mjerenja postiže se brzina od 400 skeniranja u sekundi. Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa 213  Mjerni objekat se skenira nekoliko puta. nego nalazi ugao formiranja sjenke Rezolucija koja se postiže korištenjem skenera je ispod 1μm. Skeneri su postavljeni jedan u odnosu na drugi pod uglom od 90º ili 60º. Pošto laserski zrak ima konačno širenje on ne daje sjenku iznenada. a nakon svakog skeniranja objekat se okreće.

214 Proizvodna mjerenja .

Definicija koordinatne mjerne mašine data u ISO standardu glasi: Mjerni sistem sposoban za mjerenje prostornih koordinata i sa sredstvom za pokretanje sistema sonde pri određivanju koordinata tačaka na površini radnog komada.1. Kontrolni sistemi i software za CMM 6. Ova skraćenica koristiti će se i ovom materijalu. Sistemi sondi 7.7. Uvod 2. U terminologiji se često upotrebljava engleska skraćenica CMM – Coordinate Measuring Machines. Evaluacija koordinatnih mjernih mašina 1. Uvod Generalno. koordinatnim mjernim mašinama se nazivaju mjerni sistemi koji istovremeno mjere u tri koordinate. Osnove koordinatne metrologije 215 7 Osnove koordinatne metrologije 1. Struktura koordinatne mjerne mašina . Strukturni dijelovi CMM 5. Tipovi koordinatnih mjernih mašina 4. Slika 7. Principi koordinatne metrologije 3.

Definiranje tačaka Određivanje tačaka. Razlika stvarne-aktualne geometrije i željene geometrije predstavlja devijaciju odnosno odstupanje koje je treći element ili karakteristika koja se odnosi na proizvod. Suština rada sode je detekcija površine mjernog objekta. Kombiniranje tačaka- Generiranje redoslijeda mjerenje evaluacija mjerenja Slika 7. slika 7. sa vodilicama u pravcima x.1. Idealna i realna geometrija . Na jednoj od osa. Najčešći je dizajn sa tri ortogonalne ose. Principi koordinatne metrologije Najčešći zadatak industrijske metrologije. odnosno zahtijevana geometrija predstavlja idealni oblik radnog komada što se to predstavlja dokumentacijom dizajna proizvoda i nastoji izraditi u procesu proizvodnje.216 Proizvodna mjerenja Koordinatne mjerne mašine mogu biti izrađene u više različitih rješenja. a sonda može da radi na taktilnom (kontaktnom) ili optičkom (bezkontaktnom) principu. Odstupanja se javljaju u pogledu dimenzionalnih karakteristika.2. najčešće z ili y je montiran senzor. Izradom radnog komada ne dobije se komad željenih dimenzija i oblika. jednih u odnosu na druge. Na svakoj od osa postoje mjerne skale koje omogućavaju digitalno mjerenje visoke rezolucije u odgovarajućim pozicijama mjerenog radnog komada. realnu geometriju koja je posljedica svih uticaja koji su se javili od dizajna do izrade komada. Oblik radnog komada može se opisati njegovim elementima i prostornim položajem elemenata. Specificirana. oblika i položaja. y i z. koji predstavlja sondu. Razlozi za to su brojni i različiti. 2. pa s tim i koordinatne metrologije jeste određivanje odstupanja stvarnog radnog komada izrađenog na odgovarajućim obradnim sistemima od specificiranog odnosno idealnog koji je dizajniran u dokumentaciji. Nakon detekcije površine šalju se signali mjernom sistemu mašine za registraciju jedne po jedne tačke na mjernom objektu. Radni komad nakon izrade ima aktuelnu. Kada je u pitanju radni komad koriste se slijedeći termini.

. Osnove koordinatne metrologije 217 Geometrija radnog komada Idealna geometrija Realna geometrija Željena geometrija Idealna geometrija Odstupanje Makro geometrija Mikro geometrija Željene Željena Željeni Stvarne Stvarna Stvarni dimenzije pozicija oblik Dimenzije Pozicija Oblik Valovitost Hrapavost dimenzije pozicija oblik Slika 7.1) je osnova koordinatne metrologije i za funkcioniranje su mu potrebni sljedeći esencijalni elementi:  mehanička osnova sa tri ose i senzorima pomjeranja. lokacije i orijentacije.1.  sistem sonde za detekciju mjernog objekta u svim pravcima. ugao i sl.3. ugao) nije moguća samo na osnovu izmjerenih koordinata. Priroda koordinatne metrologije Stvarni oblik radnog komada se dobija mjerenjem pojedinačnih tačaka na površini mjernog objekta.). Model se obično sastoji od idealnih geometrijskih oblika. dužina. tj. Priroda koordinatne metrologije se može definisati kao:  generiranje skupa izmjerenih tačaka primjenom mjerenjima point-to-point (od tačke do tačke) na stvarnom radnom komadu pomoću koordinatne mjerne mašine. oblika. procjena željenih parametara radnog komada (npr. Međutim.7.4. prečnik. Karakteristike idealne i realne geometrije radnog komada 2. Traženi elementi se određuju primjenom odgovarajućih best-fit algoritama na osnovu skupa izmjerenih tačaka. kombiniranje elemenata supstitutivne geometrije i njihovo poređenje sa dimenzijama i tolerancijama sa tehničkog crteža (3D modela) radnog komada.  proračunavanje relevantnih supstitutivnih geometrijskih elemenata u smislu parametarskog definisanja veličine. Svaka izmjerena tačka predstavljena je koordinatama. Mjerni sistem koji je osposobljen za opisano mjerenje (slika 7.  procjena potrebnih karakteristika radnog komada. takozvane supstitutivne geometrije. sondu (engl. Koordinatna mjerna mašina koristi senzor. Slika 7. probe) da locira (izmjeri) tačke na radnom komadu. prikazuje modeliranje geometrije radnog komada na jednostavnom primjeru. Zato se koristi analitički model radnog komada kako bi se odredili potrebni parametri (prečnik.

Princip koordinatne metrologije . Slika 7. itd) i softver za proračunavanje i predstavljanje rezultata.  opcionalna kontrolna jedinica za daljinsko upravljanje. ploter.4.218 Proizvodna mjerenja  kontrolna jedinica.  računar sa dodatnom opremom (printer.

Koordinatni sistemi mašine i radnog komada 3. y i z osa su povezane sa kretanjem mašine i mjerne sonde. Prije uvođenja računara i njihovog softvera u proces mjerenja bilo je potrebno izvršiti poravnavanje radnog komada sa osama mašine da bi se moglo izvršiti mjerenje.  brzina mjerenja i  cijena mašine. kao što su:  tačnost. Za osnovu se uzima neka lokacija na radnom komadu.2. otvor. Koordinatni sistemi Mjerenja na koordinatnoj mjernoj mašini vrše se u nekom od koordinatnih sistema: Descartesovom.5. Drugi koordinatni sistem je takozvani koordinatni sistem radnog komada vezan za referentnu osnovu (engl. kao npr.7. površina ili žlijeb. datum) na radnom komadu.5. slika 7. Tipovi koordinatnih mjernih mašina Konfiguracije koordinatnih mjernih mašina igraju važnu ulogu u ostvarivanju zahtjeva koji se stavljaju pred njih. uspostavi vezu koordinatnog sistema mjernog objekta i matematički ga poveže sa koordinatnim sistemom mašine. Osnove koordinatne metrologije 219 2. Slika 7. U referentom koordinatnom sistemu mašine x. Korištenjem CMM softvera CMM jednostavno izmjeri osnovu na radnom komadu.  fleksibilnost. . sfernom ili cilindričnom. Ovaj proces naziva se poravnavanje.

6. Sastoji se od stacionarnog stola na koji se postavlja radni komad i pokretnog mosta. Kod ovakvog dizajna može se pojaviti fenomen "hodanja". Slika 7.220 Proizvodna mjerenja Osnovne CMM konfiguracije biće opisane u ovom poglavlju i osnovni kriteriji koje oni ostvaruju.1. CMM tipa pokretni most . Glavne CMM konfiguracije i njihova područja primjene su dati u tabeli 7. tj. ili jarmom.6. CMM sa pokretnim mostom Najčešće korištena konstrukcija CMM je ona sa pokretnim mostom. Ovo utiče na tačnost mjerenja komada postavljenih na različitim mjestima na stolu koordinatne mašine.1. da se dva stuba ili noge kreću različitim brzinama što uzrokuje "uvrtanje" mosta. slika 7.1. Tabela 7.Tipovi koordinatnih mjernih mašina 3.

CMM sa konzolom CMM sadrži pokretnu konzolu po kojoj se kreće nosač naprijed-nazad. Osnove koordinatne metrologije 221 Rješenje se može naći u vidu dvostrukog pogona sa kontrolnim sistemom i povratnom spregom za obadva stuba.2. je njegova veoma kruta struktura. CMM tipa nepokretni most 3. slika 7. Nedostatak ovog konstruktivnog rješenja je potreba za dugim vodilicama za kretanje dugog radnog stola. Kako sto ima centralni pogon senzori pomjeranja su također locirani centralno (povratna veza pozicije).7. Glavna prednost ovog rješenja. Također prinudna frekvencija je znatno viša od one koja se javlja kod konzolnog rješenja. te je pojava Abbeove greške znatno reducirana. Također. konfiguracija ima malu masu za dati mjerni volumen čineći ga brzim u manualnom modu i nudeći potencijalno velike brzine u DCC modu. Dio koji se mjeri postavlja se na nepokretno postolje. Slika 7. Kao posljedica ovakvog rješenja je smanjena brzina rada pošto je potrebno pomjerati teški sto sa radnim komadom na njemu. Stol na koji se postavlja radni komad obezbjeđuje jednu osu koja može da se pomjera. Generalno. 3. Zbog toga. na njega mogu biti postavljeni relativno teški komadi.3. CMM sa nepokretnim mostom Most CMM je čvrsto povezan na postolje mašine. Sa tri otvorene strane konzolna konfiguracija obezbjeđuje dobar pristup radnom . Ovakvim rješenjem uklanja se fenomen "hodanja" i obezbjeđuje velika krutost konstrukcije. postoji i ograničenje težine radnog komada što je još jedan nedostatak. Pošto sto ne mora uključivati ležaje. neke od najtačnijih koordinatnih mjernih mašina imaju ovaj dizajn. Stub sa sistemom sondi nalazi se u nosaču koji mu omogućava kretanje gore-dolje. Tako se može umanjiti efekt "hodanja".7. Glavna prednost ovog konstruktivnog rješenja CMM u poređenju sa onim koji ima konzolu jer je deformacija druge ose znatno smanjena pošto postoje dva oslonca.7. ili se rješenje ostvaruje pomjeranjem pokretnog mosta po njegovoj centralnoj liniji.

CMM sa konzolom 3. Među mnogim izvedbama CMM sa horizontalnom rukom su pokretni sto. Zbog efekta konzole. U slučaju pokretnog rama.8. posjeduje niske prirodne frekvencije sistema što ograničava dimenzije mašine. Brzina mjerenja može biti znatno poboljšana sa ovakvim dizajnom.4. Nedostatak je prvenstveno ograničena tačnost. kod automobilske karoserije. Sastoji se od dva identična naspramna sistema mjernih ruku i pokretnih osa. Većina proizvođača ove greške korigira primjenom softvera za ispravku grešaka. pokretni ram i dizajn sa dvostrukom rukom. CMM-ovi sa pokretnom rukom imaju nisku dinamičku čvrstoću i relativno veliku Abbeovu grešku. Nedostatak rješenja sa konzolom ogleda se u savijanju konzole. Kao i kod svih drugih CMM-ova sa pokretnim stolom. Ovo ga čini posebno pogodnim za mjerenja dugih. Tipična karakteristika ove konfiguracije su velike brzine mjerenja. Dvostruka ruka sadrži mjerni sistem čiji dizajn je vrlo sličan onom kod pokretnog rama. Sve nabrojano čini ovu konfiguraciju najviše primjenjivanom za opšta mjerenja (slika 7. Uslijed neadekvatne čvrstoće ove konfiguracije uobičajeno je da se koriste softveri za korekcije deformacija. Konzolni dizajn pruža dug sto sa relativno malim mjernim opsezima u druge dvije ose. Prednost svih vrsta CMM-ova sa horizontalnom rukom je najbolji pristup svim stranama radnog komada. kao npr. Slika 7. . uskih komada.222 Proizvodna mjerenja komadu.8). CMM sa horizontalnom rukom Mašine sa horizontalnom rukom su idealne za mjerenja automobilskih dijelova. Pošto se mjerenje obavlja u položaju koji je bliži krajnjem vanjskom položaju savijanje predstavlja najuticajniji faktor. mjerna brzina i tačnost ovise od veličine radnog komada. On dopušta istovremeno mjerenje suprotnih strana radnog komada.

Da bi se ograničile deformacije koje mogu izazvati uvijanje mjernog okvira.5. Dizajn pokretnog rama omogućava mjerni opseg u pravcu duže ose do 25000 mm. CMM portalnog tipa Pored velikog mjernog volumena prednost portalnog tipa CMM-a je slobodan pristup operatora svim dijelovima u volumenu mašine. To je neophodno da se spriječi da dio koji se mjeri izazove deformacije temelja i uzrokuje mjerne greške.10.9. CMM sa horizontalnom rukom 3. Slika 7. Kako pokretni dijelovi mašine nemaju veliku težinu jer se samo horizontalna greda kreće.7. CMM portalnog tipa Za mjerenje veoma velikih dijelova. Slika 7. Osnove koordinatne metrologije 223 Mašine imaju veliki mjerni volumen. gdje je mjerni opseg jedne ose znatno veći od druge dvije. Radi geometrijskih grešaka uslijed deformacija temelja i temperaturnih dilatacija često se koriste moduli za softverske korekcije. postolje je izvedeno kao masivna struktura. tačnost je . kubni metar i više najpodesnija je portalna konfiguracija . Da bi se izbjeglo "hodanje" pokretnog stuba često se koriste dupli pogonski sistemi (master i slave konfiguracija).

Glavno mjerilo dinamičkih karakteristika strukturnih elemenata je odnos krutosti i težine.  visoka provodljivost.  visok kapacitet prigušenja oscilacija (amortizovanje). radni sto koji nosi mjerne objekte. granit je osjetljiv na djelovanje tečnosti. kao metoda konačnih elemenata ili se koriste šuplji elementi strukture . Dimenzionalna stabilnost je jedna od najbitnijih karakteristika. stubovi mašine. Prigušna karakteristika cjelokupnog mjernog sistema se smatra dobrom dinamičkom performansom i može se dalje poboljšati servo kontrolnim sistemom i tehnikama aktivnog poništavanja vibracija. Poznavanje traženih karakteristika i njihovog uticaja pomaže u izboru odgovarajućeg materijala. Baza mašine.  beskonačna krutost. sondu i senzore pomjeranja. Radi postizanja manjih težina i bolje krutosti strukturnih elemenata primjenjuju se analitičke metode proračuna konstrukcija. Ne postoji materijal koji bi mogao zadovoljiti sve navedene karakteristike. Međutim. kao što mogu biti specijalno izolovani temelji i dvoosni pogonski sistemi. Zbog toga se često koristi kao osnovni element. Idealne karakteristike strukturnih elemenata bi bile sljedeće:  dimenzionalna stabilnost.  mali koeficijent termičke ekspanzije. njihove karakteristike utiču na cjelokupnu performansu mjerne mašine. troškovi mogu narasti zbog specijalnih zahtjeva. ako se traži visoka tačnost. Njen nedostatak čak i kod mašina sa softverima za ispravljanje grešaka ima veliki uticaj na CMM karakteristike. Da bi se ostvarila velika brzina mjerenja uz dovoljnu tačnost. Aluminijum ima veći termički koeficijent od granita ili čelika ali . su osnovni strukturni elementi. Poželjno je imati nizak koeficijent termičkog širenja i visok koeficijent provodljivosti. klizači i nosač sonde sa sondom.224 Proizvodna mjerenja srednja čak i za velike mjerne volumene. Međutim. 4. Na tačnost CMM-a utiču koeficijenti termičkog širenja i provodljivosti.  mala težina. Strukturni dijelovi CMM Strukturni elementi predstavljaju kostur koordinatne mjerne mašine. posebno kod CMM-a veće tačnosti gdje se temperatura održava konstantnom. Granit je najpodesniji materijal za strukturne elemente CMM-a. Pošto ovi elementi nose radni komad. Čuvanje granita od djelovanja tečnosti je veoma važno kada se on koristi kao strukturni element. dinamičke karakteristike strukturnih elemenata su veoma važne.

Mala viskoznost zraka zahtijeva veoma mali zazor između kliznih površina.7. Zbog toga CMM sa strukturnim elementima od aluminijuma može pratiti temperaturne promjene prostorije sa malim distorzijama. prikazani su zračni. Na slici 7. To su:  zračni i  kontaktni ležajevi. Dodatna karakteristika koja bi trebala biti razmatrana u procjeni materijala za strukturne elemente CMM-a bi trebala biti mogućnost obrade visoke tačnosti i cijena materijala. Struktura od aluminijuma može brzo da postigne termičku stabilnost kada se nađe pod uticajem temperaturnih promjena. Osnove koordinatne metrologije 225 i dalje može biti bolji izbor za neke strukturne elemente zbog svog ekstremno visokog koeficijenta termičke provodljivosti. U primjeni kod CMM-ova postoje dvije vrste sistema uležištenja. 4. Slika 7. moć nošenja.11. Aerostatički zračni ležaj U CMM se ugrađuju i kontaktni ležajevi.1. Aerostatički zračni ležajevi koriste tanki sloj zraka pod pritiskom da obezbijede nošenje tereta. Sistemi uležištenja koordinatnih mjernih mašina Sistemi uležištenja su veoma važni sa CMM-ove pošto su dio cjelokupne strukture i mogu uticati na tačnost mjernih rezultata.11. dok mašine od granita ili čelika mogu imati dugotrajnije distorzije kao rezultat njihovog malog koeficijenta termičke provodljivosti. Također mogu uticati na karakteristike pogonskog sistema. . Oni mogu biti:  kuglični i  klizni. Dinamička krutost.odnosno aerostatički ležajevi. prigušenje vibracija i frikcioni efekti su prvi među mnogim kriterijima koji se razmatraju pri konstruiranju ležaja.

2. Kontaktni ležajevi zahtijevaju redovno podmazivanje i čišćenje. ne informacije o poziciji. Pogonski sistem ima bitnu ulogu kod DCC mašina. Dugoročno. Korisnici CMM-ova mogu imati koristi od upoznavanja sa karakteristikama različitih pogonskih sistema. kao zupčanik-zupčasta letva.226 Proizvodna mjerenja Naročito se mogu naći kod onih CMM-ova koji su razvijeni iz preciznih obradnih mašina. zračni ležajevi mogu biti izdržljiviji jer nema površina izloženih habanju. . U principu. Kontaktni ležajevi se prvenstveno koriste za teške radne uslove. Pogonski sistemi koordinatnih mjernih mašina Zahtjevi za sve bržim radom CMM-ova povlače zahtjev za brzim pogonskim i krutim prenosnim sistemom. i linearni motor. Da bi se ovo spriječilo u sistemu je potrebno obezbijediti mjere osiguranja. Ovaj pogonski sistem nalazi primjenu tamo gdje je potrebna velika dužina puta. Postoje različiti tipovi pogonskih sistema u upotrebi.2.2. Remenski pogon Remenski pogon se uobičajeno sastoji od remena. kao kod portalnog tipa CMM-ova. remenski pogon. Geometrijske greške i udari ograničavaju tačnost CMM-ova koji koriste ovu vrstu pogona. 4. 4. Moguća je primjena različitih vrsta remenova. ovo rješenje se primjenjuje kod jeftinijih mašina.2. Nedostatak ovog prenosa je velika elastičnost koja ograničava primjenu kod visoko preciznih operacija skeniranja.1. pa čak u slučaju potpunog gubitka pritiska i teška oštećenja kliznih površina i ležaja. Vodilice po kojima se zračni ležaj kreće također zahtijevaju čišćenje. Međutim. Svrha pogonskog sistema je samo kretanje sistema sonde. U usporedbi sa zračnim kontaktni ležajevi imaju veću moć nošenja. Pokretne ose se mogu pomjerati sa visokim ubrzanjima i brzinama uz pomoć remenskog sistema. pri dizajnu CMM-a treba nastojati da sopstvene frekvencije pogona i strukture mašine budu u različitim opsezima da bi se izbjegla pojava rezonancije. On djeluje i kao filter za visoke frekvencije sprečavajući prenos oscilacija motora na strukturu mašine. Varijacije pritiska mogu izazvati greške. Kod CMM-a sa manualnim pogonom moguće je isključenje pogonskog sistema od pokretnih osa radi manualnog pozicioniranja. Grubo pozicioniranje se također nekada obavlja pogonom sa zupčastom letvom. višestepenog reduktora i servo motora. Pogon sa zupčastom letvom Jednostavno rješenje za generiranje pravolinijskog kretanja je pogon koji koristi prenos sa zupčastom letvom. I kontaktni i zračni ležajevi zahtijevaju održavanje. Većina korisnika ovo smatra veoma korisnom karakteristikom. Zračnim ležajevima je još potreban i filtracijski sistem radi sprečavanja prolaza vode i ulja iz zračnih traktova u ležaj. 4. Informacije o poziciji obezbjeđuju senzori pomjeranja. vijčani. Remen također omogućuje tih prenos snage. Izbor pogona je odluka konstruktora.

Vijčani pogon 4. Da bi se izbjeglo "šetanje" osa sa velikim . gdje je centralni pogon često nemoguć.2. Dodatno.2. Loše karakteristike ovog pogona su nizak kapacitet pogonske sile. što nameće visoku rezoluciju uređaja povratne veze pozicije. Frikcioni pogon Frikcioni pogon se koristi kod određenih CMM-ova. minimalni trzaji i potencijalno velika tačnost pozicioniranja kada se koriste dobri sistemi povratne veze i servo sistem pogona. mala sila trenja. Pogonski točak se može pogoniti direktno motorom ili preko reduktora. Prednosti ovog prenosa su jednostavan dizajn. Vijak transformira rotaciono kretanje servo motora preko kuglica u linearno kretanje nosača pričvršćenog na navrtku. Pogon sa linearnim motorom Linearni motori se u zadnje vrijeme koriste sa određenim ograničenjima za pogon CMM osa. te minimalni stepen iskorištenja prenosa. linearni motori su pogodni za CMM strukture. Također mogu biti bučni i podložni su trošenju. nije moguća upotreba nikakvog zupčastog reduktora kod linearnog pogona i poželjna osobina pojačavanja momenta nije moguća. Dodatno.4.12. 4. Ovakav pogon nudi gotovo neograničenu krutost. Vijčani pogon Najčešći tip vijčanog pogona su vijci sa kuglicama.5.7. ne postoji dostupan brzinski signal koji je potreban radi servo kontrole brzine. ravne ili okrugle šipke i potpornog valjka. relativno mala krutost i kapacitet prigušenja. Osnove koordinatne metrologije 227 4. Problem je teškoća pri odvajanju pogona u slučaju potrebe za manualnim pogonom. Povratna veza brzine mora se ostvariti uz pomoć povratne veze pozicije. Oscilacije pogonskog motora mogu direktno uticati na mjernu strukturu. CMM-ovi sa linearnim motorima često imaju veoma dobre karakteristike ubrzanja. Zbog direktnog pogona. Sastoji se od pogonskog valjka. Slika 7.2. Konstantno preopterećenje se primjenjuje na pogonski točak tako da on ostvaruje ravnomjeran kontakt sa šipkom. Vijci sa kuglicama imaju mehaničke prednosti i imaju veoma dobru dinamičku krutost.3.

Slika ilustrira princip ovog tipa skale. 4.1. foto ćelije senzora glave za čitanje prilikom relativnog kretanja u odnosu . Tako senzor pomjeranja postaje kritični element povratne veze u mjernom procesu. linije na skali se naizmjenično podudaraju sa linijama i praznim prostorima na indeksnoj rešetki (mjerni standard). I na kraju mora se uzeti u obzir i cijena linearnih motora koja je veća od cijene drugih pogona. od optičkih skala. Transmisiona skala Ova skala je tipično načinjena od stakla i precizne rešetke sa 50 do 100 linija po milimetru.3. njena pozicija se određuje uz pomoć senzora pomjeranja (engl. Periodično fluktuiranje intenziteta svjetlosti se konvertira od strane foto ćelija u električni signal. Senzori pomjeranja Kada CMM sonda dotakne radni komad. rešetku za skeniranje. displacement transducer) postavljenih uz svaku od tri linearne ose CMM-a. O inteferometrima je bilo više riječi u prethodnom tekstu.2. optičke linearne skale se sastoje od skale i optičko-električne glave za čitanje. proizvodnja toplote motora može biti još jedan problem. Kako se glava za čitanje pomjera u odnosu na skalu.slika 7. 4. reflektirajuća i interferencijska. Načinjena je od naizmjenično postavljenih reflektirajućih linija i difuzno reflektirajućih praznina između njih. Pomoću ovoga se može ostvariti rezolucija veća nego sam razmak linija na rešetki koji odgovara periodu jednog od signala. sočiva za usmjeravanje svjetlosti (paralelne zrake). Pošto su linearni motori moraju postavljati direktno na CMM ose. i foto ćelije.13. uglovnih enkodera. 4. indeksne mreže i silikonskih foto ćelija. Kako je pokazano na slici. slika 7.14. sočiva za usmjeravanje svjetlosti (paralelne zrake). Glava za čitanje sadržava izvor svjetla. Superponiranjem signala ostvaruje se veća rezolucija.3. magnetnih skala i laserskih interferometara. U nekim aplikacijama vodeni rashladni sistemi se ugrađuju u linearne motore. Jedan od dva spomenuta dijela od pričvršćen je na pokretni klizač CMM-a. U principu. Relativno kretanje između ove dvije komponente generira pozicioni signal. U CMM-ovima se mogu naći različite vrste senzora pomjeranja. Refleksiona skala Skala je napravljena od čelika. Ovaj signal je rezultat sabiranja velikog broja linija. Obično se koristi više fotoćelija koje registruju fazno pomjerene signala koji se dobiju pomoću fazno pomjerenih perioda skala na skenirajućoj rešetki (razmaka između linija na skali).3. Ovdje će se opisati najčešće korištene optičke skale i laserski interferometri. Glava za čitanje se sastoji od izvora svjetla.228 Proizvodna mjerenja rasponom primjenjuju se sinhronizovani linearni motori na krajevima dvije potporne strukture. Postoje tri osnovna tipa skala: transmisiona. a time i u strukturu mašine.

sličan onom kod transmisione (staklene) skale. Refleksiona skala . Slika 7.7.14. Osnove koordinatne metrologije 229 na skalu produkuju periodični signal.13. Transmisiona skala Slika 7.

3. kao što su pogon. senzor. Interferencijska skala Ovaj tip pretvarača pomjeranja koristi skale sa rešetkama. Dijelovi i funkcije CMM se obavljaju simultano i potrebna je softwareska podrška da se sve ostvari CMM kontrolni sistemi. Slika 7. Interferencijska skala 5. Fotoelektrična glava detektuje interferencijske linije koje nastaju između svjetlosti koja se odbija od skale i referentne rešetke na glavi.230 Proizvodna mjerenja 4.3. . kako je pokazano na slici.15. Kontrolni sistemi se mogu podijeliti na osnovu sljedećih osnovnih grupa koordinatnih mjernih mašina:  manualno pokretane koordinatne mjerne mašine. Kontrolni sistem obavlja složenu funkciju istovremene interakcije između različitih komponenata mašine. Skala je veoma precizna sa sto ili više linija po milimetru. Električni izlaz glave za čitanje su sinusoidalne krive. Kontrolni sistemi i software za CMM Koordinatna mjerna mašina je složen mjerni sistem koji obavlja veliki broj mjerenja i računanja u malom vremenskom intervalu.  motorizovane koordinatne mjerne mašine sa automatizovanim procesom operacije sa mjernom sondom. sistem mjerne sonde i periferni uređaji. Signal se elektronički dijeli i digitalizira.

glava sonde se kreće do ciljane pozicije slobodnom brzinom na jednoj ili dvije ose. Ukoliko se pojavi promjena oblika radnog komada. Za pokretanje osa koriste se različite kontrolne strategije:  kontrola od tačke do tačke (point-to-point). pri čemu je kompjuter uvijek integriran u kontrolni proces. Nazivi prva dva tipa govore sami za sebe i nisu potrebna nikakva dodatna objašnjenja. ciljana pozicija je tačka sa svoje tri koordinate. open loop). mjerna sonda se kreće do ciljane pozicije duž definisane putanje. mora se napraviti razlika između:  prethodno proračunate kontrole.  kontrola kontinuirane putanje. ovaj kontrolni način rada se koristi kada se skeniraju radni komadi nepoznatog oblika. adaptivna kontrola druge ili treće ose osigurava da vrh sonde ostane uvijek u kontaktu sa radnim komadom. Dodatno. U slučaju DCC CMM-ova. closed loop). Zbog toga. Sonda se kreće do ciljane pozicija optimiziranim brzinama u pravcu sve tri ose.  vektorska kontrola. Ciljana pozicija postiže se neovisno za svaku osu kontrolom brzine/ubrzanja vodilica CMM. Kod adaptivne kontrole (naziva se skeniranje sa zatvorenom petljom – engl. U slučaju point-to-point kontrole. vektorskom pozicioniranju.  očitavanja sa senzora i  razmjenu podataka. vektorsko mjerenje sondom je također moguće ovim tipom . Kod kontrole kontinuirane putanje. U slučaju prethodno proračunate (naziva se još i skeniranje sa otvorenom petljom – engl. CAM. Osnove koordinatne metrologije 231  koordinatne mjerne mašine sa direktnom kompjuterskom kontrolom (DCC - direct computer control). postiže se najkraće kretanje (po ravnoj putanji) između startne pozicije i ciljane pozicije.7.  skeniranja i  adaptivne. kompjuterska kontrola je odgovorna za:  kretanje CMM osa. Sa vektorskom kontrolom. Koristi se kada se vrši kontinuirano mjerenje mjernom sondom (skeniranje) na radnom komadu poznatog oblika. FMS sistemima.  koordinatne mjerne mašine povezane sa CAD.

izbjegavanje sudara.  različiti zadaci nadgledanja (dostizanje ciljane pozicije. Procedura generisanja DCC kontrolnih podataka odgovara manualnom mjerenju. Glavna razlika je u tome da se program ne pravi na bazi crteža već na osnovu CAD podataka. Slijedeći zadaci za kontrolni sistem su izvođenje:  specifičnih komandi (kao npr. program za mjerenje se vrši na osnovu crteža. izbor kontrolnog moda . radni komad koji će se mjeriti i mašina za koju će se pisati program za mjerenje. Sistemi su kompaktni.  off-line programiranje. Potrebni su crtež.manualni ili DCC.).. CMM Software Softver za evaluaciju i softvera za programiranje mjerenja dijela su neophodni za obezbjeđivanje efikasne i ekonomične upotrebe mašine.  CAD programiranje. Vektorska kontrola se također koristi za lociranje površine radnog komada bilo kakvog oblika. CAD programiranje odgovara u velikoj mjeri off-line programiranju. Nedostatak ovog postupka je da se vrijeme programiranja CMM ne može koristiti za mjerenja. standby pozicija klizača.1. DCC pogonjeni CMM-ovi obično koriste specijalne kompjutere. Off-line programiranje se izvodi bez CMM-a. 5. Programiranje mjerenja radnog komada U principu programiranje DCC CMM-ova za mjerenje pojedinačnih radnih komada može se izvesti na tri različita načina:  programiranje učenjem (self-teach). . Najčešći način je programiranje učenjem koje se vrši direktno na mašini. ekonomični i laki za rad. komande za sistem sonde). Navedeni zadaci kod mašina nove generacije ostvaruju se kontrolnim sistemima sa modularnim mikroprocesorom.. kao u slučaju izrade odljevaka. Drugi bitni kriteriji za prihvaćanje koordinatnih mašina su način rada i mrežna podrška.232 Proizvodna mjerenja kontrole. Prednost off-line programiranja je što nema gubitka vremena skupe mašine kao kod programiranja učenjem. Snažniji kompjuteri su potrebni za kontrolu procesa kod multiarm CMM konfiguracija ili aplikacija sa velikim transferom podataka i integracijom CAD paketa. To je osnova za ponovljiva mjerenja kada se radi o mjerenjima otvora i složenih površina.

master mjernog programa.16. CMM programiranje .16.7. tačke mjerenja. U nekoliko koraka inspekcije (kao npr. što može biti obavljeno on-line ili preko odgovarajućih standardnih interfejsa (kao DMIS). feature-based) koristi master programe koji sadrže sve elemente koji se mogu mjeriti. Programiranje na osnovu karakteristika (engl. Nikakvo dodatno programiranje nije potrebno osim jednog kompletnog programa za čitav radni komad. Osnove koordinatne metrologije 233 Programiranje se može raditi i na osnovu putanje kretanja.slika 7. nakon pojedinačnih obradnih operacija) operator može izabrati one karakteristike koje treba mjeriti ili kombinacije za određeni mjerni zadatak. Slika 7.

rw )-(X1 + rw) rw RH RK r rw = RH . Koordinatni sistem mjernog objekta je definiran tehničkim crtežom i određuje se uz pomoć mjerenja referentnih elemenata na mjernom objektu. .RK Slika 7. X1 X2 0 10 20 30 40 2RH L + 2rw L L=(X2 . Transformacija Zadatak transformacijskog postupka je prvenstveno prebacivanje izmjerenih podataka iz koordinatnog sistema mašine u koordinatni sistem mjernog objekta. Procedurom se određuje stvarni radijus kugle mjernog pipka.234 Proizvodna mjerenja Softver za evaluaciju Softver za evaluaciju se sastoji od modula za kvalifikaciju. koji je u stvari radijus umanjen za deformaciju u procesu mjerenja. Broj i raznovrsnost aplikacijskih paketa dostupnih u ovom modulu značajno utiču na samu performansu CMM-a. Stvarni radijus kugle mjernog pipka. kalkulaciju i analizu izmjerenih tačaka sa CMM-om. transformaciju.17. Kalkulacija Centralni dio CMM softvera je kalkulacijska rutina. Kvalifikacija Jedan od prvih koraka u rada sa CMM-om je kvalifikacija (kalibracija) sistema sonde. podržana sa modulom software-a u osnovi je određivanje dužine i orijentacije mjernog pipka sonde i kompenzacija grešaka povezanih sa sistemom sonde. Ova procedura. Pomoću njega se izračunava izmjerena geometrija na osnovu očitanih koordinata pozicionog sistema CMM-a (oduzimanjem ili dodavanjem zavisno od geometrije).

577 Izmjerena tačka Izmjerene tačke koje definišu substitutivnu geometriju Substitutivna geometrija Slika 7. tj. konus ili torus. i presjek. Primjer za izračunavanje supstitutivne geometrije je dat na slici 7.029 D = 160. Algoritmi za proračunavanje supstitutivnih geometrija Najčešće kombinacije dobivenih supstitutivnih elemenata koje se koriste u CMM softveru za kalkulaciju su: udaljenost.088 D = 160. postoje softverski paketi koji doprinose povećanju primjenjivosti CMM-ova. postoji još nekoliko tipova algoritama koji mogu dati korisne geometrijske informacije. ravan. Konzekventno.592 D = 159. Ostaci su udaljenosti između svake izmjerene tačke do supstitutivne geometrije. cilindar. simetrija. uglova između ravni. "fitting" kriterijumi.18. Kriterij mini-max ili minimum zone minimalizira najveći mogući ostatak. Osim standardnih programa za mjerenja. ili dijametar cilindra ili konusa. maximum inscribed i minimum circumscribed) su obje definirane sa tri ekstremne tačke. određivanje udaljenosti između otvora. npr. least squares) određuje supstitutivnu geometriju minimizirajući sumu kvadrata ostataka do supstitutivne geometrije. Mnoge od univerzalnih mašina sadrže u svom softveru za proračunavanje tolerancije oblika i pozicije definisane sa ISO 1101 standardom. ugao. kod ovog algoritma najveći unutrašnji ostatak je jednak najvećem vanjskom. kružnica. programi za razne . CMM mašine koriste različite vrste algoritama za dobijanje supstitutivnih geometrija. sfera. Kod minimalne opisane nijedna izmjerena tačka ne smije da leži izvan kružnice dok je kod maksimalne upisane obratno. Algoritam najmanjeg zbira kvadrata (engl. To su tzv. Least Square Minimum Zone Minimum-Circumscribed Maximum-Inscribed (najmanji kvadrat) (minimum zone) (minimalni opisani) (maksimalni upisani) LSC MZC MCC MIC f = 0.7. Pored kriterija najmanjeg zbira kvadrata. Maksimalna upisana i minimalna opisana kružnica (engl. razdaljinu izmjerene tačke od supstitutivne geometrije.18. Ovo se izvodi proračunavanjem i kombiniranjem relevantnih supstitutivnih elemenata kao što su tačka.635 D = 160. Osnove koordinatne metrologije 235 Standardni aplikacijski paketi bave se proračunom standardnih mjernih zadataka u proizvodnim mjerenjima kao što su.. koji se najčešće primjenjuje u CMM softveru.

 upotreba različitih operativnih sistema i softverskih komponenti (npr.236 Proizvodna mjerenja specijalističke namjene kao što su mjerenja zupčanika. Sa "klikom" na odgovarajuću ikonu. Struktura sa menijima čini ovu tehniku vrlo fleksibilnom i visoko obučenog operatora. Analiza Modul za analizu pruža korisniku funkcije kao što su različita poređenja. . Kada se ocjenjuje performansa ovog modula pristupačnost je jedan od glavnih faktora. CIM). Ti zahtjevi su:  podržavanje univerzalne mreže na području cijelog proizvodnog pogona. izvršavati i podešavati program za mjerenje dijela. CAD sistemi).  Postoje kombinacije prethodna dva pristupa.  izbor izlaza u zavisnosti od tolerancija. kompleksnih neprizmatičnih 3D oblika. Neke od karakteristika pristupačnosti bi trebale biti:  definiranje određenog formata izvještaja po želji korisnika. statistička evaluacija i prenos podataka u različite baze podataka ili druge računare.  izbor atributa mjernog objekta koji se prikazuju na ekranu ili šalju na štampanje. Rad sa CMM softverom Postoje različiti koncepti rada sa CMM softverom:  Programiranje se izvodi tipkama na kontrolnoj jedinici ili preko tipki na touch screen-u što je brzo i jednostavno za ispitivanje radnog dijela.  prenos podataka ka/od različitim računarima i procesima unutar mreže. CMM korisnik može uređivati. klipova i bregastih mehanizama itd.kontrolne jedinice i grafičkog okruženja Mrežna podrška Kompjuterski sistemi i oni za upotrebu na CMM-ovima mora da se integrišu u kompjuterski integrisanu proizvodnju. (Computer Integrated Manufacturing. postavljanje dijela ili mjerenje geometrijskih oblika) predstavljena serijom ikona na ekranu (grafičko korisničko sučelje).  Drugi koncept omogućava interaktivno programiranja pomoću menija u kojoj je svaka funkcija (kvalifikacija sonde. navoja. izvještaji rezultata. lopatica turbine.  definisanje specifične grafičke evaluacije. uz različit hardver.

U ovom poglavlju će biti date vrste. sastoji se od tri komponente. Zadatak sistema sonde Sistemi sondi rade na različitim principima. dva ili tri pravca u odnosu na svoju referentnu tačku. . Mogu obavljati funkciju u jednom. karakteristike i principi rada mjernih sondi za mjerenja na CMM.20. slika 7.7. 6. s automatskim sistemom rukovanja materijalom. Zato se u CMM mašinama koriste sonde. izvršni dio .  mjerni pipak (jedan ili više). a osnovna podjela je na:  kontaktne i  bezkontaktne. Osnove koordinatne metrologije 237  podrška za različite kompleksne aplikacije (npr.19. flexible manufacturing systems. a to su:  glava sonde.  sonda. rad sa CMM unutar FMS-a.bez kog ne može da rade CMM su mjerne sonde.1. Većina sistema CMM sondi. Zadatak sistema sondi Za svaki zadatak u koordinatnoj metrologiji neophodno detektovati mjerenu veličinu. 6. Sistemi sondi Osnovni. Definicija zadatka sistema sonde bi mogla da glasi: Detekcija udaljenosti površine mjernog objekta (ili jedne tačke na površini) od zadate referentne tačke u određenom mjernom opsegu. SISTEM SONDE Referentna tačka udaljenosti detekcija Povr šins mjeseg tačk ka op a rni MJERNI OBJEKT Slika 7.

20.238 Proizvodna mjerenja Glave sondi mogu biti:  fiksne i  artikulacione koje se mogu prilagoditi radnom komadu  Slika 7. Veza između sonde i mjerne površine je mjerni pipak (u slučaju kontaktnih sondi) sa kontaktnim tijelom obično u obliku kugle.  Disk mjerni pipci se koriste za mjerenje usjeka i žljebova . obično izrađen od rubina (aluminijum oksid).21. dati na slici 7. Osnovni dijelovi sistema sonde Sonda uključuje senzor pomoću kojeg se detektuje kontakt sa površinom mjernog objekta i šalje signal kontakta u slučaju dodirno-prekidnih sondi ili informaciju o pomjeranju mjernog pipka u slučaju skenirajuće sonde. Postoje različiti mjerni pipci.  Zvjezdasti mjerni pipci predstavljaju više ravnih pipaka povezanih u jedan sklop. keramike ili karbonskih vlakana. Stablo mjernog pipka je od nehrđajućeg čelika. Vrh mjernog pipka je u obliku kugle. volfram karbida.  Pravi mjerni pipci. Prilikom skeniranja aluminijuma i lijevanog željeza koriste silicijum nitrid ili cirkonijum (keramički materijal). Mjerni pipci mogu biti. jednog od najtvrđih poznatih materijala. Glavne karakteristike za stablo mjernog pipka su gustina i krutost.

y i z pravcu. b) sonde .  Mjerni pipci sa šupljom keramičkom kuglom se koriste za mjerenje dubokih karakteristika u otvorima u x. specifičnih tačaka i usječenih linija.21. a) b) Slika 7.7.22. Osnove koordinatne metrologije 239  Cilindrični mjerni pipci se koriste za mjerenje otvora u limu. Slika 7. slika 7. različitih vrsta navoja i lociranje centara otvora. Mjerni pipci Izmjene mjernih pipaka i sondi mogu se vršiti automatski i manuelno. Automatizovani sistem za izmjenu: a) mjernog pipka.  Šiljasti mjerni pipci se koriste za mjerenja navoja.22.

y i z ose) i izvrši kalkulaciju pozicije jedne tačke.  optičke sonde i  sonde sa više senzora Dodirno-prekidne sonde Dodirno-prekidne sonde (engl. unseated). Uobičajeno kontaktno tijelo je mjerni pipak sa vrhom u obliku sfere. Dodirno-prekidne sonde prolaze kroz dva stanja u toku svog radnog ciklusa:  stacionarno stanje (engl.Vrste CMM sondi Glavne vrste sondi su:  dodirno prekidne . Slika 7. seated). Kalibracija je postupak pri kojem se vrši mjerenje objekta sa poznatim dimenzijama (artifakt).23.2. Kalibraciona procedura je data od strane proizvođača koordinatnih mjernih mašina i sistema sondi i njihove upute treba slijediti. Ovo znači da je upotrebom dodirno-prekidnih sondi moguće locirati mali broj tačaka na površini mjernog objekta.23.  skenirajuće.slika 7. Signal je znak za mašinu da izvrši očitavanje svog pozicionog sistema (x. touch-trigger) su namijenjene za mjerenje pojedinačnih tačaka. mjerni pipak u dodiru sa površinom i izbačen iz ravnotežnog stanja . uobičajene su 4 tačke za cilindar).240 Proizvodna mjerenja 6. tako da se svi prethodno navedeni uticaji mogu brojčano okarakterisati i uzeti u obzir u procesu mjerenja. Mjerenje sa dodirno-prekidnim sondama Za provođenje postupka potrebna je prethodna kalibracija sistema sonde. Nakon kontakta sa površinom mjernog objekta šalju signal koordinatnoj mjernoj mašini. kada mjerni pipak nije u kontaktu sa mjernim objektom i u ravnotežnom stanju  nestacionarno stanje (engl. (npr.

slika 7. Također skeniranje je podesno za inspekciju dijelova složenih površina kao što su: zupčanici.25. Nedostatak je pojava trenja između pipka i radnog komada. Skeniranjem je moguće veoma brzo sakupiti mnogo podataka o površini uz koje je moguće vršiti mnogo detaljnije kontrole forme. oblika i tolerancija mjernog objekta nego dodirno-prekidnim sondama. Slika 7. Skenirajući sistemi sondi Ovi sistemi sondi sadržavaju senzore za konstantno mjerenje pomjeranja mjernog pipka u sva tri pravca. rotori čija kontrola bi bila teško izvodljiva sa dodirno-prekidnim sondama. Osnove koordinatne metrologije 241 Kada se sonda nađe u nestacionarnom stanju. te se očitanje njihovog mjernog sistema o pomjeranju mjernog pipka kombinuje sa očitavanjem pozicionog sistema koordinatne mjerne mašine radi konstantnog mjerenja pozicije površinskih tačaka. piezoelektrični i otpornički prekidači. Za vrijeme mjerenja mjerni pipak je u stalnom kontaktu sa radnim komadom. Bezkontaktne metode su bolje rješenje. Postoje dvije metode skeniranja:  skeniranje sa otvorenom petljom (open loop) i sa  zatvorenom petljom (closed loop). slika 7.24. . Kontakt se ostvaruje putem sondi prekidača koje rade na raznim principima pa postoje: električni. Koriste se za mjerenja nazvana skeniranje.24.7. Zbog većeg broja izmjerenih tačka mjerna nesigurnost je manja. Operacioni ciklus dodirno-prekidne sonde Za detekciju kontakta sonde koriste različite fizičke principe kojima se ostvaruje kontakt. tada njegov senzor detektuje kontakt i šalje signal pozicionom sistemu koordinatne mjerne mašine da registiruje tačku. propeleri.

Poređenje skeniranja i mjerenja dodirno-prekidnim sondama Bezkontaktni sistemi sondi Osim opisanih dodirnih metoda mjerenja postoje različiti principi u koordinatnoj metrologiji pomoću kojih se ostvaruje mjerenje bez fizičkog kontakta sa radnim komadom. Mjerna nesigurnost Tipičan opseg za mjerenje dodirno-prekidnim sondama Tipičan opseg za skeniranje 10 100 Broj izmjerenih tačaka Slika 7. .242 Proizvodna mjerenja Open loop skeniranje je visoko brzinska tehnika koja se koristi za poznate i definirane oblike. Druga tehnika se koristi za digitaliziranje nedefinisanih površina.26. Skeniranje Skeniranje u odnosu na dodirno mjerenje prekidnim sondama ima veći opseg mjerenja i manju mjernu nesigurnost. Njihov rad je najžešće zasnovan na nekom optičkom principu.26.    r  r1  r2 Slika 7. slika 7.25.

Kod optičkih sondi se kontaktnim tijelom može smatrati laserska ili svjetlosna zraka čije dimenzije omogućavaju mjerenja karakteristika koje ne bi bile mogućne sa kontaktnim sondama uslijed problema sa dimenzijama kontaktnog tijela (mjerni pipak). teksturi i površinskoj hrapavosti.0036 mm  Mjerna strategija osim izbora konfiguracije mjernih pipaka ima uticaj i pristupni pravac mjerne sonde površini mjernog objekta prilikom mjerenja  Početna udaljenost mjerne sonde od površine mjernog objekta koja utiče na stabilnost i izbjegavanje prije mjerenja s ciljem utvrđivanja optimalne strategije za njihov zadatak. reflektivnosti. vlažnost. Uglavnom rade sa laserskim izvorom svijetla. premda postoje i dodirno-prekidne varijante. pritisak. kao npr. Treba koristiti najkraći mogući mjerni pipak koristiti najveći mogući dijametar kugle mjernog pipka (povlači i najveći mogući dijametar stabla mjernog pipka) te izbjeći sve nepotrebne dijelove (kao spojke ili višestruke kombinacije mjernih pipaka)ć  Termičke greške – termička stabilnosti i tačnost sonde može biti pod uticajem unutrašnjih faktora i uticaja sredine. Npr. 6.  Brzina kretanja sonde pri mjerenju.  Geometrijske greške su rezultat nesavršenosti proizvodnog i montažnog procesa. vodilica i senzora.  Deformacije se javljaju uz odvijanje procedure mjerenja jer je potrebno ostvarivanje određene kontaktne sile i neke komponente mjernog kruga će neizbježno biti izložene deformaciji. Greške u izradi se očitavaju u odstupanju od sfernog oblika vrha sonde (ili nekog drugog) i odstupanje od ravnosti različitih klizača i vodilica. tj.3. pošto prostiranje svjetlosti kroz zrak ovisi od njegovih parametara. Njihovi nedostaci su velika ovisnost o karakteristikama površine. imaju mogućnost znatno bržeg prikupljanja podataka o nekoj površini nego taktilne sonde. Današnje optičke sonde za koordinatne mjerne mašine uglavnom rade kao skenirajuće sonde. Osnove koordinatne metrologije 243 Prednosti optičkih sondi u odnosu na kontaktne leže u samoj osnovi rada bezkontaktnih sondi. pri i promjeni temperature od 3 °C promjena dužine će iznositi: 12x10-6 · 100 · 3 = 0. jer veće brzine mjerenja izazivaju veće sile i udare .7. Veliki uticaj na rezultat mjerenja ima i sredina. npr. nema fizičkog kontakta sa radnim komadom te se samim tim izbjegavaju i mogućnosti njegovog oštećenja. temperatura. Montažne greške se očituju u netačnom nalijeganju klizača. Uticaji na proces mjerenja Mnogi faktori utiču na proces mjerenja sistemima sondi i ti faktori zavise od vrste sonde i same tehnike mjerenja.

 Radni komad i čistoća pa je neophodno održavati čistoću mjernog objekta. 6.27. kinematic resistive) predstavljaju jednostavan mehanizam čija su osnova tri kontakta uključena u strujni krug držana u ponovljivoj poziciji pomoću opruge. Sile pri procesu mjerenja otporno-kinematskim sondama .28. tj.27. slika 7. Principi rada sondi 6.4.4. Slika 7.1. Slika 7. dok nije ostvaren kontakt sa radnim komadom mjerni pipak je preko tri kontakta i opruge fiksiran u stalnoj poziciji. Otporno-kinematske sonde Otporno-kinematske sonde (engl.244 Proizvodna mjerenja  Dinamika pri mjerenju jer je proces mjerenja dinamički proces i uticaji te dinamike mogu izazvati neke greške. Otporno-kinematske sonde Princip njihovog rada je jednostavan: Dok je u slobodnom prostoru i sonda se kreće prema radnom komadu.

što dovodi i do promjene otpora u strujnom krugu. Kako sonda nastavlja da se kreće. kontaktna sila raste i stanje ravnoteže se dostiže kada se moment FC x L izjednači sa FS x R.29. Pravac veće i manje kontaktne sile kod otporno-kinematskih sondi . zavisno od pravca kretanja sonde u odnosu na geometriju električnih kontakata. slika 7. Otpor se mjeri. Osnove koordinatne metrologije 245 Kada se ostvari kontakt sa radnim komadom javlja se kontaktna sila FC koja pravi moment oko kontakata čemu se suprotstavlja sila u opruzi.7. jer se kontaktne površine smanjuju uslijed razdvajanja.28. Kontaktna sila Otpor Kontaktna površina Signal generisan Tok struje Granica signala Sila Mjerni pipak u slobodnom prostoru Slika 7. i kada on pređe unaprijed zadanu granicu dolazi do generacije signala.30. Slika 7. U tom trenutku dolazi do početka odvajanja kontakta (1 ili više). Generiranje signala kod otporno-kinematskih sondi Uslijed geometrije kontakta doći će do generisanja signala uz različite veličine pretravel-a.

sa mjernom brzinom od 8mm/s ovo znači da je pretravel 1 μm. Znači da je vrijeme odgovora mjernog sistema oko 1.32. kontaktna sila mora odgovarati sili u opruzi da sonda generiše signal. te je njihovom upotrebom moguće detektovati akustične vibracije uslijed sudara mjernog pipka sa radnim komadom. U ovom slučaju. Pri ovim pomjeranjima kontaktne sile su vrlo niske. Sile tokom mjerenja otporno-kinematskim sondama u z pravcu 6. U slučaju pravca maksimalne sile dolazi do rotacije oko samo jednog kontakta i u tom slučaju sila u opruzi djeluje na manjem kraku R1. vidi se da će krak djelovanja sile u opruzi biti različit u slučaju različitih pravaca kontaktnih sila. kada se vrši mjerenje ravne površine. Za mjerni pipak od 100 mm. Piezo sonde Piezo sonde koriste piezo elemente za detekciju kontakta sa radnim komadom. prenošene preko mjernog pipka do piezo senzora u svrhu detekcije kontakta. Ovo znači da usprkos većim silama. Piezo elementi su jako osjetljivi. Signal putuje brzinom zvuka kroz metal i keramiku mjernog pipka i sonde. pretravel u z pravcu je općenito manji. pošto je mjerni pipak izložen pritisku.31.25 μs po milimetru puta udarnog šoka.246 Proizvodna mjerenja Sa slike 7.2. Sonde također rade i u slučaju kada se mjerenja vrše u z pravcu.4. a ne savijanju. Kontaktne sile su mnogo veće u z pravcu nego u xy ravni.31. npr. U suprotnom smjeru je pravac minimalne sile kada dolazi do rotacije oko dva kontakta i dejstvo sile u opruzi je na kraku R2. Druga razlika u tome što je krutost puno veća u ovom pravcu. slika 7. Slika 7. Brzina kretanja zvuka kroz metal i keramiku mjernog pipka i mehanizma sonde je obično oko 800 m/s. što znači da ove sonde na kontakt sa površinom mogu reagovati brže nego ostale.29. . Njihov rad se zasniva na piezo efektu. slika 7.

7. čak i zbog buke iz okoliša. Piezo sonde Iako piezo sonde pružaju maksimalnu preciznost u području dodirno-prekidnih sondi za koordinatne mjerne mašine one ipak imaju neke svoje nedostatke tako da im je zbog toga primjena ipak djelomično ograničena. generiše se signal kontakta. Osnove koordinatne metrologije 247 Zbog visoke osjetljivosti piezo elemenata moguće je da dođe do generacije signala uslijed mehaničkih vibracije u normalnom radu CMM-a. Zeiss piezo sonda i ATAC tehnologija 6.34.33.3.32. te je neophodno imati sistem za potvrđivanje kontakta. te se računa ukupni vektor sile. pokazuje kako su . Slika 7. Izlazi ove tri trake se obrađuju i sabiraju pomoću elektronike unutar sonde. Kada vektor sile dostigne neku zadatu graničnu vrijednost. Slika 7. Sonde sa mjernim trakama Unutar ove sonde su tri silikonske mjerne trake koje registruju kontaktnu silu u tri pravca. Slika 7.4.

Sonde sa mjernim trakama imaju dug radni vijek jer ne podliježu nikakvom habanju i trošenju sa više od 10 miliona ''okidanja''. 6. primarna zavojnica je spojena na izvor naizmjenične struje stalnog napona dok se u sekundarnim zavojnicama inducira promjenljivi napon.248 Proizvodna mjerenja montirane mjerne trake iznad kinematskih kontakata koji se upotrebljavaju da bi se obezbijedila fiksna i ponovljiva pozicija mjernog pipka. Vrijednost induciranog napona u sekundarnim zavojnicama je ovisna o položaju jezgre koja je povezana sa .4. LVDT senzor se sastoji od primarne i dvije sekundarne zavojnice te pomične jezgre. U principu LVDT senzor predstavlja transformator. Elektronika je također neophodna za filtraciju izlaza uslijed velike osjetljivosti sonde jer se mogu pojaviti lažni signali kontakta uzrokovani vibracijama mašine. Sonda sa mjernim trakama (Renishaw TP7M) Mjerne trake su pozicionirane tako da direktno registruju silu u slučaju bilo kojeg pravca kontakta mjernog pipka. Large scale integration (LSI) elektronika i Application Specific Integrated Circuitry (ASIC) omogućavaju da neophodni uređaji budu ukomponovani u tijelo sonde. Vrlo su osjetljive i mogu reagirati pri silama koje čak i ne uzrokuju pomjeranje mjernog pipka u kontaktima što znaci da se generacija signala događa pri mnogo manjim silama nego kod kinematsko-otpornih sondi Važan dio ovih sondi su referentni uređaji za kompenzaciju uticaja temperaturnih promjena jer one uzrokuju promjene u otporu mjernih traka i napone radi različitih temperaturnih dilatacija trake i podloge. Slika 7. Skenirajuće sonde Aktivno skeniranje Unutar sonde kombinirana su 3 LVDT (Linear Variable Differential Transformer) senzora koja registruju pomjeranja u 3 pravca kontaktnog tijela. One su montirane na tankim mrežama na strukturi sonde što im omogućava da registruju napon.4.34.

36.7. Mjerenjem razlike napona između sekundarnih zavojnica može se izračunati pomjeranje jezgre. S tim se dobijaju povoljnije karakteristike mjernog procesa (kontrolisana deformacija mjernog pipka) ali utiče i na masu sonde sto utiče na dinamičke karakteristike sonde koje su jedan od najbitnijih faktora za proces skeniranja. prikazano na slici 7. Prikaz principa rada LVDT senzora je dat na slici 7.35. Posljednja varijanta ovih sondi i same tehnike skeniranja na Zeiss-ovim CMM-ovima nosi naziv VAST (Variable Accuracy and Speed Probing Technology). VAST sistem .35. Slika 7.35. Slika 7. Osnove koordinatne metrologije 249 pomjeranjem čija se vrijednost želi mjeriti. LVDT senzor Kontaktna sila u mjernom procesu se drži u kontrolisanom opsegu pomoću linearnih električnih motora (električne opruge).

PSD (photosensitive diode array) ili CCD (charged- coupled devices).4. Ravni ovih projekcionih . Sonda operira na određenoj udaljenosti od površine (oko 50 mm) sa određenim mjernim opsegom (oko ± 10 mm). Kod metode projekcije linije. Laserska triangulacija U osnovi ovo predstavlja 1D sondu. projektuje tri laserske linije na površinu umjesto jedne. višelinijski skener. Pozicija odbijene zrake ovisi o udaljenosti između senzora i površine i na osnovu njenog položaja na senzoru može biti određena udaljenost površine. Sistemom tzv. ali postoje poboljšanja koja omogućavaju naprednija mjerenja.38.5. Registrujući ovu projektovanu liniju na površini pomoću CCD senzora moguće je dobiti 2D presjek površine. Sistem Metris-a.37. Tokom mjernog postupka pri kretanju po površini mjernog objekta kontaktna sila je u opsegu određenim pomjeranjem mjernog pipka u tijelu sonde. slika 7.37. Drugi optički sistem usmjerava odbijenu zraka na senzor. rotacione triangulacije (Wolf&Beck) poboljšava se tačnost jer se odbijeni zrak ne prikuplja samo sa jedne strane nego pomoću rotaciono postavljenog sistema što omogućava njegovu bolju analizu. Slika 7. slika 7. 6. Uslijed toga kontaktna sila nije kontrolisana i ima linearnu ovisnost od deformaciji pipka. Obično se koristi u koordinatnoj metrologiji za skeniranja površina slobodnog oblika i radnih komada od mekših materijala. koristi se optički sistem (sistemi sočiva ili sistemi rotirajućih ili oscilirajući ogledala) pomoću kojeg se laserski zrak "raširi" i projektuje u obliku linije umjesto tačke na površinu. laserska zraka se usmjerava na površinu radnog komada kroz optički sistem. Optičke sonde Sonde koje rade na principu laserske triangulacije Osnovni princip rada ovih sondi. Upravljanje kretanjem vrši kontrolni sistem CMM-a koji konstantno prati izlaz sistema sonde (pomjeranje mjernog pipka) i na osnovu njega korigira i upravlja kretanjem sonde sa mjernim pipkom.250 Proizvodna mjerenja Pasivno skeniranje Umjesto električnih opruga koje drže mjerni pipak uz površinu mjernog objekta kod ovog tipa sondi za skeniranja koriste se mehaničke opruge.

što bi bilo neophodnu u slučaju sistema koji projektuju samo jednu liniju. Slika 7. umjesto iz jednog ugla. Video sonda .) mjernog objekta možemo izmjeriti u jednom prolazu umjesto iz više.38. Slika 7.7. Osnove koordinatne metrologije 251 linija su pod uglom od 120° i blago nagnute. Koordinate ciljane tačke u odnosu na koordinatni sistem sonde se određuje u x-y ravni putem detekcije ivica. Njihov rad se zasniva na dva osnovna principa. Ovakvim pristupom. mjereni objekt posmatramo iz tri i time dijelove (otvori npr. Višedimenzionalni principi temeljeni na laserskoj triangulaciji Video sonde U ovim sistemima koristi se CCD kamera za prikupljanje informacija o mjernom objektu.39. a poziciju u z osi putem autofokusiranja. detekcija ivica i autofokusiranje.

nijedna nije optimalna za svaki mjerni zadatak. U tabeli 7. Tabela 7.40. U ovim sistemima kombiniraju se različite vrste senzorske tehnologije.4. Princip autofokusiranja je prikazan u prethodnom dijelu teksta. svoje prednosti i nedostatke. Poređenje glavnih vrsta sondi KONTAKTNE VIDEO LASER SONDE Mjerenja opšte Informacije o Detekcija ivica namjene površini Brzo mjerenje na Informacije o Brzo mjerenje na Prednost ivicama površini površinama Bezkontaktna Pristup unutarnjim Bezkontaktna metoda dijelovima metoda Dijelovi mjernog Sporo mjerenje objekta se moraju Performansa ovisna Nedostatak vidjeti sa optičkim o površini sistemom Fizički kontakt Da bi se zadovoljili zahtjevi koje postavljaju mjerenja kompleksnih dijelova. u koordinatnu metrologiju su uveni multisenzorski sistemi.252 Proizvodna mjerenja Detekcija ivica se obavlja na osnovu kontrasta između piksela slike dobivenog video signala smještenog u video memoriji. kontaktne i bezkontaktne. Sonde sa više senzora-multisenzorske sonde Slika 7. Multisenzorska sonda Zajednička stvar za sve sonde dosada opisane u tekstu je da sve imaju neka ograničenja primjene. sa tačnim odnosima između otvora i površina. .4 su date osnovne karakteristike. prednosti i nedostaci osnovni tipova sondi.

1. Standard je odredio radnje koje se mogu izvršiti da bi se specificirane performanse mašine verificirale. Evaluacija koordinatnih mjernih mašina Međunarodnim standardima grupe ISO 10360 definira se CMM kao mjerni sistem sa pokretnim sondama i mogućnostima da se odrede prostorne koordinate površine radnog komada. vrijeme. rad. 7. operatore. efikasan i pouzdan rad CMM-a potrebne su procedure evaluacije i verifikacije. On sadrži: ISO 10360 Prvi dio 1:2000 – Rječnik (Vocabulary). ISO 10360 Drugi dio 2:2000 – Korištenje CMM za mjerenje veličina. acceptance). ISO 10360 Treći dio 3:2000 – CMM sa osom rotacije rotirajućeg stola kao četvrtom osom. reverifikacioni i interni testovi Sadržaj standarda prema ISO 10360 / VDI 2617 je:  Osnove mjerenja CMM  Greška mjerenja dužine  Greška sonde  Greška mjerenja oblika . Serija standarda 10360.7. ISO standardi i CMM Za izbor. Osnove koordinatne metrologije 253 Razlog za primjenu multisenzorski sistema nije samo kompleksnost dijela već i želja za smanjenjem troškova proizvodnje. Upotreba jednog sistema sonde sa kojim se mogu izvršiti sva mjerenja može drastično smanjiti troškove. 7. i sve što je vezano za CMM definirano je standardima serije ISO 10360.Ovaj dio standarda daje terminologiju vezanu za koordinatne mjerne mašine. rukovanje sa dijelovima. ISO 10360 Šesti dio 6:2000 – Procjena grešaka u računanju karakteristika Gaussove distribucije ISO 10360-1:2000 . kao što su troškovi za prostor. njihovo testiranje i verifikaciju ISO 10360 2-5 – verifikacioni (prihvatni. Nije moguće da se uspostavi stav oko mogućnosti mjerenja dužine mašine kroz komplicirani put kome su CMM-u pridružene kombinovane nesigurnosti. ISO 10360 Peti dio 5:2000 – Korištenje CMM sa više ticala sistema sonde . CMM. ISO 10360 Četvrti dio 4:2000 – Korištenje CMM u skening modu. konstrukcija. transport između mašina. ali jedan primjer će pokazati da to nije slučaj. Neko bi mogao reći da bi obični CMM mogao ovo ostvariti. reverifikacioni testovi zahtijevaju da se odredi da li CMM karakteristike proizvođača daju grešku koju proizvođač i kupac prihvataju.

skale. Prostorne greške su greške koje su povezane sa mjerenjem položaja tačaka na površini radnog komada.41. To je zbog komplikovanog načina na koji se greške akumuliraju u CMM. brzina pomicanja sonde )  Karakteristike radnog komada (elastičnost.i mogu s odrediti na osnovu slijedećeg:  Tačnosti komponenata CMM (vođice. ili paralelne granične mjerke prema standardu ISO 3650. a VDI / VDE 2617 tačnost karakteristika i provjera. slika 7. . Izvori grešaka CMM Izvori grešaka CMM mogu se razvrstati u dvije grupe grešaka:  Prostorne greške  Kompjuterske greške.hrapavost radne površine.vlažnost.2. temperaturni gradijent. tip sonde.  Broj relativnih položaja mjernih tačaka. vibracije)  Strategija korištenja sondi.  Odstupanje geometrije od idealnog oblika Test samo dozvoljava stav o ukupnim mogućnostima mjerenja dužina CMM. tvrdoća i masa komponenti) Kompjuterske greške procijenjenih dimenzija i odstupanje od oblika radnog komada koji se određuje sa:  CMM software. Maksimalna dozvoljena greška (maximum permissible error) MPE. 7.za ocjenu geometrije radnog komada  Preciznost kompjutera koji su dio CMM. sistem sondi i sfere za verifikaciju CMM)  Okoline u kojoj CMM radi (temperatura.254 Proizvodna mjerenja  Greška skeniranja  Višestruke greške sistema sondi  3D-alfa greška koja se odnosi na CMM sa pokretnim stolom  Greška optičkih sondi  Specifikacija za algoritam software-a Standardi ISO 10360 se nazivaju i GPS određuju prihvatanje i ispitivanje CMM.Komad koji se mjeri ne smije biti veći od 66% od prostorne dijagonale radnog prostora mašine. veličina i pravac sile mjerenja.osovina sonde. Mjerna oprema koja se koristi za CMM su stepenaste mjerke.

slika 7. Osnove koordinatne metrologije 255 Slika 7. tj ukupno 105 mjerenja.Mjerenje u radnom prostoru u 7 tačaka .Za svaki se obavi 5 mjerenja sa po tri ponavljanja.42. tačaka.41. u 7 položaja. Mjerenje CMM stepenastim mjerkama Procedura mjerenja artefakata mora se obaviti u 7 položaja i orijentacija. Slika 7.7.42. Mjerenje dužine.

Najveća dozvoljena greška sonde. slika 7.256 Proizvodna mjerenja Stara definicija predviđa da je nesigurnost-greška E= 2+ L / 300.42.Greška sonde . jednako raspoređenih po hemisferi. pri čemu je MPE > E koja predstavlja grešku mjerenja za specifični mjerni zadatak.b MPEE = B. slika 7.a MPEE = (A + L/K).Za ispitivanje se koristi etalon u obliku sfere prečnika 10-50 mm. P . Vrši se 25 mjerenja. Rmax – Rmin = P < MPEP Slika 7. raspon izmjerenih radijusa sfernog etalona MPEP = A [mm].44.43. Nova definicija predviđa da je MPE = 2+ L / 300 . slika 7.43.44.43.c a) b) c) Slika 7. i da je E > izmjerene greške za specifični mjerni zadatak.43. E greška je greška CMM-a pri mjerenju veličine MPEE maksimalna dozvoljena greška definisana na način MPEE = (A + L/K) i < B. Greška sonde mora biti manja od maksimalne dozvoljene greške sonde. slika 7. slika 7. Granice mjerne nesigirnosti Greška sonde (probe).

Slika 7. Osnove koordinatne metrologije 257 Odstupanje rezultata mjerenja dobije se kada se izračuna : E = Li – Lkal. Etalon sa sferama na obje strane Procedura se provodi mjerenjem u 25 tačaka raspoređenih po hemisferi 8 tačaka na ekvatoru 4/8/4 na paralelnim ravnima i jedna na polu Odstupanje rezultata P računa se Gaussova distribucija u centra sfere. greška sonde Za ovo se koristi oprema. a zatim provjeriti da li je E < MPE Ako je izvršenih 5 mjerenja i dobivenih 5 rezultata daje rezultat koji je veći od MPE . radijalna rastojanja R za svako mjerenje. tada se ponavljaju mjerenja i to 10 puta na relevantnim mjestima. Maksimalna dozvoljena greška za mjerenje oblika na CMM. Verifikacija je završena kada je greška P manja ili jednaka od maksimalne dozvoljene greške za sondu. data je prema ISO 12181 je minimalna zona kružnice. .45. Verifikacija se završava ako je u svako mjerenje dalo rezultat: E  MPE Ocjena sistema sonde.47. dimenzija prečnika između 10 i 50 mm. To je etalon oblika.2 o mjerenju oblika pomoću CMM) Najveća dozvoljena greška za kružnost. (VDI/VDE 2617 dio 2. Mjerni postupak vrši se prstenastom mjerkom. Greška sonde P je razlika maksimalnog i minimalnog poluprečnika. slika 7. sfera za testiranje . a ne referentna sfera.7.45. slika 7.

Minimalna zona između kružnica Slika 7.48. Mjerenje kružnosti na prstenastoj mjerki Slika 7.258 Proizvodna mjerenja Slika 7. Mjerenje složene geometrije na CMM .47.46.

Uvod Izrađene površine djelimično odstupaju od idealne površine. Pukotine se javljaju i propagacijom dovode do loma radnih komada.8. Mjerenje karakteristika površina 259 8 Mjerenje karakteristika površina 1. Na slici 8. da se oblik. Ako je površina dodira uslijed neregularnosti površina dodira smanjena.3. mogu smatrati devijacijom oblika. Mjerna oprema za mjerenje odstupanja od oblika 3.1. Upravo zbog izraženih zahtjeva za kvalitetom površina razvijala se i mjerna i kontrolna oprema.2. položaj i druge makrogeometrijske karakteristike proizvoda dobiju bliske idealnom. date su kvantitativne veličine koje pokazuju kolika se odstupanja od oblika. . treba razlikovati gdje počinje mikrogeometrija površina. Prije svega. Za definiranje termina u metrologiji površina standardom ISO 4387:1997 dati su termini koji se koriste u mjerenju karakteristika površina. Životni vijek proizvoda zavisi od površina kojima se dodiruju. dijelovi se brže troše. Osim ove klasifikacije može i prema DIN 4760 podijeliti kvalitet površina na 6 klasa. Uvod 2. a gdje se završava makrogeometrija. Mjerenje hrapavosti površina 1. Mikrogeometrijske karakteristike određuju pored prvo pomenutih i vijek trajanja proizvoda koji su u fizičkoj i funkcionalnoj vezi. Ipak za praksu je izuzetno važno da se ostvare dimenzionalne karakteristike što bliže željenim. slika 8. a koja su valovitost ili hrapavost. slika 8.

Razvoj mjernih instrumenata Slika 8.1. valovitosti i hrapavosti prema VDI/VDE 2601 . Poređenje odstupanja od oblika.2.260 Proizvodna mjerenja Slika 8.

slika 8. Primjena optičkih i taktilnim mjerenja oblika površina Sva mjerenja se mogu podijeliti na mjerenje parametara:  makrogeometrijskih karakteristika ili odstupanje od oblika i  mikrogeometrijska odstupanja ili hrapavost površina .4. Mjerenje karakteristika površina 261 Slika 8. Klasifikacija odstupanja oblika i površina prema DIN 4760 Bez obzira da li se mjere makro ili mikro karakteristike površina mjerenja se mogu vršiti mjernim instrumentima koji rade na kontaktnom ili bezkontaktnom principu. Slika 8.4. . Razvoj primijenjenih mjerenja u kontroli i mjerenju proizvoda kao i kontroli procesa je na strani optičkih mjerenja.3.8. Optički instrumenti nalaze raznovrsnije i mnogo više primjena nego taktilni.

 Ravnost. Druga varijanta mjernih uređaja ima nepokretan sto na kome stoji radni komad.  koncentričnost.6.  Kružnost. Oblik radnog komada određuje:  Pravost.  Oprema za kontrolu oblika.5.  upravnost.  koaksijalnost.262 Proizvodna mjerenja Mjerenja se mogu izvoditi direktno tako što se mjerena veličina dobije kao dužinska veličina.  Oblik površine. Dio instrumenata može se koristiti za mjerenje više od jedne karakteristike površine. dok kod indirektnih mjerenja postoji pretvorba mjernog signala i preračunavanje u dužinsku mjeru. Mjerna sonda miruje i radni komad se pomjera oko mjerne sonde.  Cilindričnost.  ugao nagiba. prije svega kada se koriste optički instrumenti. a mjerna sonda je pokretna. Mjerenje radnog komada vrši se postavljenjem na uređaj koji može biti sa pokretnim stolom. slika 8. . Tada je radni komad nepokretan i pričvršćen za radni sto.  Oblik linije. Položaj radnog komada je određen tolerancijama pravca:  paralelnost. 2. dat je shematski prikaz rada instrumenata koji se koriste za mjerenje karakteristika odstupanja od oblika i radijalne i ukupne netačnosti rotacije.  lokacija. Na slici 8. Mjerna oprema za mjerenje odstupanja od oblika Osnovna podjela mjernih instrumenata prema parametrima koji se mjere je:  Oprema kontrolu i mjerenje položaja.  Oprema za kontrolu pravilnosti obrtanja.

.8. koji su udaljeni na rastojanju Tp.5. Mjerenje odstupanja od pravosti Definicija pravosti: Pravost je stanje kod kojeg je element površine prava linija.1. Dozvoljeno odstupanje od pravosti u ravni određeno je površinom između dva paralelna pravca.6. Mjerenje karakteristika površina 263 Slika 8. Shema principa rada instrumenata za mjerenje oblika 2. Osnovne dvije konstrukcije uređaja za mjerenje oblika Slika 8.

Kretanjem stola na kom je radni komad registriraju se odstupanja na komparatoru za niz tačaka na liniji. Pravost Slika 8. .8.7. Između dvije linije koje predstavljaju granice u kojima se može kretati prihvatljiva pravost nalaze se tačke koje su zabilježene kao rezultat mjerenja. Princip mjerenja odstupanja od pravosti i mjerni uređaji Na slici je prikazan osnovni metod mjerenja pravosti pomoću komparatora.264 Proizvodna mjerenja Slika 8. Metod je jednostavan i može se koristiti u radionicama.

Nakon postavljanja referentne linije određuje se odstupanje. Odstupanje od pravosti određeno je zbirom udaljenosti dvije najviše udaljene tačke (jedna sa desne a druga sa lijeve strane pravca) od pravca najmanjih kvadrata. Mjerenje karakteristika površina 265 Ukoliko se pravost ispituje sa tačnostima kao na slici. Dozvoljeno odstupanje od ravnosti određeno je prostorom između dvije ravni.10. koje su udaljene za vrijednost naznačenog odstupanja TRa. Odstupanje od pravosti 2. Slika 8. Odstupanje od pravosti se računa u odnosu na referencu.9.8. metodom najmanjih kvadrata za i mjerenja.2. Mjerenje ravnosti Definicija ravnosti: Ravnost je stanje površine kod koje su sve točke u jednoj ravni. Udaljenost tačke T1 (xi. koji se odredi metodom najmanjih kvadrata. Referenca se dobije mjerenjem tačaka i računanjem koeficijenata a i b pravca y= ax+b. Odstupanje od ravnosti .010 μm tada se koriste specijalni uređaji za ispitivanje oblika i fleksibilni mjerni sistemi CMM. 0. yi ) od pravca računa se prema izrazu: Δ = δmax + δ min Slika 8. pravac.

266 Proizvodna mjerenja

Slika 8.11. Shematski prikaz mjerenja ravnosti površina i plan mjerenja
Plan mjerenja ravnosti i pravosti izvodi se na dva načina: metodom
pravougaonika i metodom dijagonala, slika 8.11.
Princip mjerenja je sličan mjerenju pravosti. Umjesto referentne linije metodom
najmanjih kvadrata odredi se referentna površina, Ax +By + Cz + D = 0,
odnosno koeficijenti A,B,C,D.
Odstupanje od ravnosti određeno je zbirom udaljenosti dvije najviše udaljene
točke (jedna sa donje a druga sa gornje strane ravni) od ravni dobivene
metodom najmanjih kvadrata.
Udaljenosti tačaka se izračunaju, a zatim se odredi najveće odstupanje od
ravnosti prema izrazu:
Δ = δmax + δ min.
U principu, mjerenje pravosti i ravnosti može se vršiti i jednostavnim mjernim
sredstvima kao što su :libele, autokolimatori, sinusni lenjiri. Ukoliko se žele
tačna i laboratorijska mjerenja koriste se mjerni instrumenti koji su složenije
konstrukcije i o kojima će više biti riječi u daljem tekstu.

8. Mjerenje karakteristika površina 267

Slika 8.12. Odstupanje od ravnosti; tačke i slika odstupanja
2.3. Mjerenje kružnosti
Definicija kružnosti:
Kružnost se odnosi na stanje kružne linije ili površine kružnog dijela, kod kojeg
su sve tačke na liniji, ili na obodu poprečnog presjeka dijela, jednako udaljene
od središnje tačke.
Dozvoljeno odstupanje od kružnosti određeno je površinom između dvije
koncentrične kružnice u istoj ravnini, čija je razlika polumjera Tk. Linija profila
dijela ne smije ni jednom tačkom izlaziti van kružnog vijenca. Na slici 8.13. dati
su: oznaka za odstupanje od kružnosti, odstupanje od kružnosti prikazano u
poprečnom presjeku i vrte grešaka kružnosti koje se svode na: greške
valovitosti, izbočenosti i ovalnosti.
Postoje dvije osnovne metode ispitivanja kružnosti:
 sa unutrašnjom mjernom referencom i
 sa spoljašnjom mjernom referencom.

268 Proizvodna mjerenja

Slika 8.13. Odstupanje i greške odstupanja od kružnosti
Mjerenje sa unutrašnjom mjernom referencom
Zajednička karakteristika (nedostatak) ovih metoda je u tome što je mjerna
referenca u toku ispitivanja kružnosti promjenljiva. Razlog tome leži u
određivanju mjerne reference na temelju elemenata površine ispitivanog
predmeta mjerenja. U okviru ovih mjerenja mogu se razlikovati slijedeće
metode ispitivanja:
 dijametralno ispitivanje kružnosti;
 ispitivanje kružnosti primjenom mjernih šiljaka;
 ispitivanje kružnosti primjenom V-prizmi.

Slika 8.14. Dijametralno ispitivanje i ispitivanje pomoću šiljaka

8. Mjerenje karakteristika površina 269

Primjenom ovih metoda ne može se procijeniti veličina odstupanja od kružnosti.
Može se samo dobiti indikacija da je, ili nije, ispitani profil pravilan (bez
izraženih grešaka kružnosti) i to samo u određenim slučajevima.

Slika 8.15. Mjerenje kružnosti pomoću V prizme
a) ugao β = 0, b) ugao β = π , c) ugao β ≠ 0
Mjerenje pomoću V prizme prikazano je na slici 8.15. Mjerenje se izvodi
pomoću 4 instrumenta, komparatora, koji su postavljeni tako da zauzimaju
uglove:
Instrument 1. α=60º, β=0º
Instrument 2. α=60º, β=180º
Instrument 3. α=60º, β=60º
Instrument 4. α=60º, β=30º
Gdje su:
μn = f (n, α, β), koeficijent koji zavisi od uglova prizme i dodira i broja tačaka.
n – broj tačaka dodira
α – ugao prizme

270 Proizvodna mjerenja

β – ugao dodira
Δ = μn · Δk
Δ – izmjerena vrijednost ( raspon pokazivanja instrumenta)
Δk – stvarna vrijednost odstupanja od kružnosti
Metode ispitivanja kružnosti sa vanjskom referencom
Kod ove metode ispitivanja kružnosti za mjernu referencu se uzima osa rotacije
vrlo precizno izrađenog vretena, čija točnost rotacije mora biti unutar strogo
propisanih granica. Primjenom metode ispitivanja kružnosti dobiva se stvarna
slika geometrijskog stanja ispitivane površine i informacije koje su u tijesnoj
vezi s funkcionalnošću dijela. Metoda ispitivanja kružnosti sa vanjskom
mjernom referencom primjenjuje se na dva tipa uređaja za ispitivanje kružnosti,
a to su:
 tip rotirajućeg stola,
 tip rotirajuće sonde, koje su prethodne pomenute.

Slika 8.16. Ispitivanje kružnosti sa vanjskom referencom
na okretnom radnom stolu

8. Mjerenje karakteristika površina 271

Razlika između ova dva pristupa ogleda se u konstrukciji mjernih uređaja. U
drugom slučaju mjeri se odstupanje-ekscentričnost u odnosu na osu referencije,
pa je to odstupanje od kružnosti, slika 8.17.

Slika 8.17. Ispitivanje kružnosti sa vanjskom referencom, pokretna sonda
Ispitivanjem kružnosti sa vanjskom referencom pored tehničke reference,ose
simetrije, koriste se i matematičke reference. Matematičke reference su:
 kružnica najmanjih kvadrata LSC (Least Squares Circle)
 najmanja kružna zona MZC (Minimum Zone Circles )
 najmanja opisana kružnica MCC (Minimum Circumscribed Circle)
 najveća upisana kružnica MIC (Maximum Inscribed Circle)

Slika 8.18. Dijagrami rezultata ispitivanja kružnosti radnog komada

ne može se sve izmjeriti jer nema apsolutnih mjerenja.272 Proizvodna mjerenja Na slici 8. Zadaci mjerenja Dimenzije i rastojanja na rotaciono simetričnom radnom komadu se mjere. U slučaju mjerenja kružnosti na sofisticiranim uređajima s vanjskom referencom treba znati slijedeće: Mjerni princip Mjeri se razlika u odnosu na postavljeni standard kružnosti. U principu sva četiri dijagrama su dijagrami koje je lakše posmatrati u polarnim koordinatama.19.P12 .. aproksimiraju se kružnicom najmanjih kvadrata. Slika 8. koje se određuju po izrazima: Odstupanje od kružnosti određuje se sabiranjem udaljenosti najvećeg brijega i udubljenja od kružnice LSC. Kružnica ima polumjer R i koordinate središta ex i ey . Uvijek treba imati na umu osnovne zadatke koji se provode kod mjerenja.19. . bilo metodom pokretnog stola ili pokretne sonde ili pravost u odnosu na osu z rotacije.Kružnica najmanjih kvadrata LSC Rezultati mjerenja koji formiraju krivu liniju P1 P2 P3 .18 data su sva četiri slučaja dobivanja podataka rezultata ispitivanja kružnosti radnog komada. na slici 8.

Slika 8. ose radnog komada se podese i usklade sa osom rotacije mjernog sredstva. Ostala mjerenja odstupanja od oblika Sva druga mjerenja se mogu prilagoditi ovim principima i obradi podataka koji su izloženi. Postoje i drugačija rješenja sistema sondi. Poravnanje radnog komada i mjernog sredstva Mehaničke ose. Mjerenje karakteristika površina 273 Referentni sistem Koristi se polarno cilindrični koordinatni sistem. Primjer odstupanja od paralelnosti može se ispitati pomoću graničnih mjerki i sinusnog lenjira. 2. sa dvije ose u ravni pokretnog stola i trećoj okomito na sto.4.1 μm. U principu se mjeri odstupanje od pravosti i kružnosti na savremenim mjernim uređajima. Sistem sondi sadrži taktilne sonde koje rade na induktivnom principu mjerenja dužine. slika 8. Mjerenje paralelnosti pomoću graničnih mjerki i sinusnog lenjira . Dinamika mjernog sistema i ma samo jednu pokretnu osu.20. To je osa rotacije pa pri mjerenju postoji samo jedno rotaciono kretanje.8. Mjerna nesigurnost manja od 1μm sa visokom tačnosti pozicioniranja sistema 0. Broj mjernih tačaka koji se dobije u radnom ciklusu.20. kreće se od 3600 do 7200 u ciklusu.

Zato se od stohastičke metrologije površina koja je registrirala završene proizvode sa aspekta kvaliteta površina.22. Slika 8. npr površina CD medija za registraciju podataka. Savremeni uređaji za mjerenje površine Mnogi proizvodi ne treba samo da se ispituju i da se odredi stanje površina nakon izrade. Oprema za mjerenje hrapavosti prve generacije U periodu od 1960. Četrdesetih godina prošlog vijeka počeli su se koristiti instrumenti za mjerenje karakteristika hrapavosti sa analognim filterima. Mjerenje mikro karakteristika površina U prethodnoj tački data je klasifikacija površina i razgraničene su makro i mikro karakteristike površina.21. do 1970. Slika 8. S tim u vezi. a time i dati više informacija o površini.274 Proizvodna mjerenja 3. koja diktira . mikro dijelova različite namjene itd. Iza tog do 1990. već se koriste digitalni instrumenti za navedene namjene. sada se može izmjeriti i izračunati veći broj parametara. uvodi se matematički zasnovan pristup instrumenata za mjerenje oblika i kvaliteta površina. Zahtjevi tržišta traže da se dobije tačno određena površina. Od devedesetih do danas razvijaju se instrumenti za mjerenje cijele površine na bazi optičkih i optoelektroničkih mjernih sredstava.razvija deterministička.

kao što su već poznate lopatice turbina i drugi proizvodi geometrije za čiju izradu se koriste i nove tehnologije. u skladu sa standardima. tezi se proizvodima slobodnih površina.8. slika 8. Od jednostavne geometrije geometrija radnog komada.23. Nova paradigma u mjerenju površina Slika 8. 24.23. Slika 8. Takvi proizvodi traže i nove tehnologije kvalificiranja površina. a zatim dati mjerne uređaje sa kojima se to radi. Klasifikacija metoda za mjerenje površine Da bi se ova mjerenja mogla izvršiti potrebno je tačno. . odnosno parametre hrapavosti koje treba mjeriti ili računati. Mjerenje karakteristika površina 275 kakva površina mora da se ostvari. dati osnovnu terminologiju. te metode i principe na kojima mjerni uređaji rade.

3. Realna geometrija površina radnog komada je složena. Svi parametri dijele se prema funkcionalnosti na tri osnovne grupe:  amplitudni parametri koji opisuju varijacije po visini profila. raste i povjerenje u sigurnost podataka kojima se karakterizira površina.276 Proizvodna mjerenja 2. .26. Hibridni parametri opisuju varijacije iz kombinacije uzdužnih i amplitudnih karakteristika površine. pa konačan broj parametara ne može obezbijediti puni opis stvarne površine. Ako broj parametara kojima se karakterizira površina raste. zaptivanja. slika 8. definicije i parametri površine ISO 4288 : 1998 Pravila i procedure za ocjenu (hrapavosti) teksture površina ISO 3274 : 1996 Nominalne karakteristike instrumenta sa ticalom ISO 5436 : 2001 Mjerni standardi (dijelovi 1do 3) ISO 11562 : 1996 Metrološke karakteristike fazne korekcije filtera ISO 12179 : 1996 Kalibracija kontaktnih instrumenata ISO 12085 : 1996 Motif parametri ISO 13565 : 1996 Funkcionalne osobine koje treba da zadovoljavaju površine (dio 1-3) ISO 25178 : 2007 3D parametri. dominantni smjer i kompaktnost teksture (usmjerenosti tragova obrade). Prostorni parametri opisuju varijacije uzduž površine sa mogućnosti određivanja udjela vrhova u odnosu na površinu. pri čemu je jasno da su za 3D mjerenja površina tek počeli da se prave standardi i da taj proces nije okončan. Parametri imaju posebnu važnost u određivanju kontaktnih svojstava. To je glavni razlog što se uvodi veći broj novih parametara čijim mjerenjem ili računanjem će se povećati sigurnost rezultata kontrole površina. Parametri hrapavosti površina Prema standardu ISO 4287:1998 date su definicije parametara hrapavosti površina.  uzdužni parametri kojima se mjeri odstupanje po dužini profila ili razmaci i  hibridni koji opisuju kombinacije prva dva navedena parametra. Amplitudni parametri opisuju varijacije po visini površine i zasnivaju se na amplitudnim parametrima definiranim u 2D sustavu. trošenja kao i svojstava optičke refleksije površine. U skladu sa navedenim standardima vrše se mjerenja površina. Standardi koji se koriste u metrologiji površina Do sada su usvojeni i našli međunarodnu primjenu slijedeći standardi za mjerenje i kontrolu površina: ISO 4287 : 1998 Termini .

kao i zbog mnogih drugih faktora. Na slici 8. Uzorak može imati idealnu geometriju ili realnu koja se dobije nakon izrade komada. Idealna geometrija Realna geometrija Izmjerena realna geometrija Slika 8. Mogu se ovim parametrima pridodati i parametri krivih i srodni koji opisuju varijacije na krivim dobiveni iz uzdužnih i amplitudnih karakteristika profila. ali se uvijek teži ka parametrima koji će je približiti idealnoj.25 prikazan je uzorak idealne i realne geometrije. jezgre i dolova. Interesantni su za područje određivanja triboloških svojstava trošenja i podmazivanja.8. Idealna i realna geometrija površina Parametri hrapavosti profila koji se koriste za opis stanja površine mjerenog komada su najčešće statistički indikatori dobiveni za mnogo uzoraka površine. Idealna geometrija je fikcija i nikad se ne može postići. Mjerenje karakteristika površina 277 Funkcionalnim parametrima pokušavaju se procijeniti funkcionalne karakteristike površine podjelom površine na tri područja: područja vrhova.26. Slika 8. odnosno preslikati u obliku rezultata mjerenja. Profil površine . Mjerenjem se ne može dobiti.25. realna geometrija zbog niza ograničenja tehnološke prirode i ograničenosti u broju mjerenja.

Profil se dobije pravljenjem presjeka pomoću ravni najčešće okomite na površinu i ograničene u prostoru.27. Amplitudni parametri profila površina .278 Proizvodna mjerenja Najčešće se mjere parametri profila. Slika 8.

 Ukupna visina profila Rt .  Najveća visina neravnina Rz .27. Hibridni parametri hrapavosti površina .8.29. Mjerenje karakteristika površina 279 Na slici 8.28. Na slici 8.  Najveća dubina udubljenja profila Rv .29. Slika 8. prikazan je srednji korak elementa profila RSm Slika 8.  Srednje aritmetičko odstupanje Ra Druga grupa parametara su uzdužni parametri kojima se definira promjena karakteristika profila duž samog profila.28. prikazani su dijagrami promjene parametara hrapavosti naznačenih kao amplitudni parametri a to su:  Najveća visina vrha profila Rp . Uzdužni parametri hrapavosti površina Hibridni parametri su kombinacija prethodne dvije grupe karakteristika i predstavljeni su srednjim kvadratnim nagibom profila RΔq. slika 8. koji se računa prema izrazu.

31. Abbott –Firestone kriva .280 Proizvodna mjerenja Krivulje i srodni parametri su prikazani na slici 8.Kriva udjela materijala u profilu Rmr(c) Slika 8.30 i predstavljeni parametrima  Udio materijala u profilu Rmr(c)  Kriva udjela materijala profila koja se zove i Abbott-Firestone kriva Slika 8.30.

dio profila sa povećanom nosivosti koja preuzima osnovna opterećenja i bitno utiče na karakteristike i životni vijek površine. krivulje i srodni parametri Slika 8. dio profila koji ima sposobnost zadržavanja ulja u dubokim žljebova koji su stvoreni pri mašinskoj obradi površine.  Rvk je reducirana dubina udubljenja profila tj. .  Rk je dubina jezgre hrapavosti profila tj. Mjerenje karakteristika površina 281 Udubljenja definiraju karakteristike podmazivanja Slika 8. na slici 8.8.Kriva udjela materijala Parametri hrapavosti koji se svrstavaju u grupu krivih udjela materijala. Multi procesne površine. imaju primarne parametre:  Rpk je reducirana visina vrha profila odnosno dio profila koji će u toku eksploatacije prvi istrošiti.33.32.33.

površina materijala vrhova profila  A2 – površina maziva dolova profila. Osim parametara koji se odnose na 2D profil standardima su definirani i 3D parametri za karakterizaciju površina. je maksimalna visina izbočina.1. je srednje kvadratno odstupanje (RMS) površine i predstavlja standardnu devijaciju visine distribucije. Prema ISO TS 25178 iz 2007 usvojeni su 3D parametri površina. je najveća visina neravnina.  Sz . Izraz za asimetriju se računa po izrazu: .  Sa.  Sv. Tabela 8. je aritmetička sredina devijacije površine.  Sp. 3D parametri hrapavosti površina Amplitudni parametri  Sq. Sekundarni parametri koji se javljaju na krivoj udjela materijala su:  A1 . je maksimalna dubina udubljenja.  Ssk je asimetrija distribucije u odnosu na normalnu distribuciju.  Mr2 je relativni udio ulja u udubljenjima. tabela 8.1.282 Proizvodna mjerenja  Mr1 je relativni udio materijala u vrhovima.

34.35. Mjerenje karakteristika površina 283 Asimetrija može biti pozitivna ili negativna i predstavlja odstupanje od normalne raspodjele. Slika 8. Kurtosis koeficijent pokazuje oštrinu distribucije i računa se po izrazu: Slika 8.8. kada je jednaka nuli. Kurtosis koeficijent i hrapavost površina . Asimetrija kod prostorne hrapavosti  Sku je Kurtosis ili topografska distribucija.

Sci.284 Proizvodna mjerenja Površinski i prostorni parametri Smr Sdc Funkcionalni parametri Vmp Vmc Vvc Vvv Vv Vm Uzdužni parametri Sds ili Sdp Str Sal Std Hibridni parametri Sdq Ssc ili Spc Sdr Stariji 3D parametri.  Bez kontaktnim metodama  Mjerenja površina u procesu 3.5. . Sbi.  Tehnikama poređenja. adhezije. 3. Funkcionalni parametri Sk koriste se za izučavanje trenja. Funkcionalne oznake koje se koriste da se odrede tribološke karakteristike površina. Uzdužni 3D parametri označavaju uzdužne karakteristike uključujući i gustinu ispupčenja Sds ili Sdp. Funkcionalni Sk parametri Sk Spk Svk SR1 SR2 Parametri ravnosti ISO 12781 FLTt FLTp FLTv FLTq. Prostorni parametri se koriste da uspostave odnos nošenja između dvije noseće površine prema dubini Smr i Sdc. površine obilježava dominantni položaj ili pravac hrapavosti površine u odnosu na y osu i značajan je ako je manji od 0. odnosno koji ga mjeri. elastičnih i plastičnih deformacija i rasipanja svjetlosti na površinama. Kontaktni mjerni instrumenti dodiruju površinu profila u tačkama čiji položaj se registrira. Profil se dodiruje pomoću ticala koje predstavlja jedini dio instrumenta koji je u kontaktu sa mjernim komadom. Svi. odnosno oni koji su se prije koristili su: Funkcionalne oznake Sbi Sci Svi. Mjerenja hrapavosti površina Hrapavost površina određuje sa na osnovu slijedećih metoda:  Direktnim ili kontaktnim metodama. habanja i to posebno u autoindustriji. Std. Mjerni instrumenti koji rade na kontaktnom principu Mjerenje svih prethodno navedenih karakteristika profila odvija se pomoću mjernih instrumenata koji rade na dva principa: kontaktnom i bezkontaktnom.1. Hibridni parametri kombinuju amplitudu i talasnu dužinu a korisne su u primjeni površinskih prevlaka.zatim pravac hrapavosti površina. Funkcionalni parametri zapremine koriste se za tribološke analize. podmazivanja.

36. Slika 8.Put ticala po hrapavoj površini .  Ne može da mjeri udubljenja koja su iskrivljena. pa se mora izabrati ticalo odgovarajućeg završetka. Ticalo utiče na rezultat mjerenja na nekoliko načina:  Ticalo većeg prečnika vrha ne prodire u udubljenja i ne mjeri njihovu visinu. Sila mjerenja je oko 0. Sve ovo daje grešku koja je direktno posljedica ticala.75 mN i obično je daje proizvođač prema ISO 3274:1996 i ne treba je mijenjati za vrijeme mjerenja.86.8.  Kada sferno ticalo prelazi preko uzvišenja na površini ono je u kontaktu sa vrhovima i efekat je zaokruživanje vrhova uzvišenja . Mjerenje karakteristika površina 285 Važno je da dimenzije i oblik ticala su izabrani na odgovarajući način kako bi se izbjegli negativni uticaji na rezultate mjerenja. Idealno ticalo je konusnog oblika sa uglom od 60 ili 90 stepeni i završava se sfernim vrhom. Sferni vrh se bira prema dimenzijama 1. slika 8.2.5 μm iz tabela.

definira različite elemente tipičnog instrumenta sa ticalom. dat standardom ISO 3274:1996. Tipičan instrument sadrži ticalo koje je u fizičkom kontaktu sa površinom. i pokazuje vezu tih elemenata.286 Proizvodna mjerenja Slika 8. su prikazani komercijalni uređaji za mjerenje hrapavosti površina. zatim pojačivač koji pojačava signal dobiven od transducera na odgovarajući nivo. Povlačenje konstantnom brzinom vrši se i za registraciju pojačanih signala ili automatski za skupljanje podataka mjerenja putem računara. Instrumenti sa ticalom su najčešće korišteni instrumenti za mjerenje hrapavosti. Na slici 8. slika 8. pa se vertikalno kretanje ticala pretvara u električni signal. Struktura profilometra prema ISO 3274:1996 Tipični instrument sa ticalom.88. Ostali dijelovi su: transducer koga pokreće motor i reduktor koji povlače ticalo po površini konstantnom brzinom. Slika 8.37.88.87. Komercijalni uređaji za mjerenje hrapavosti površina .

Mjerenje karakteristika površina 287 3. Filteri koji odbacuju kratke talasne dužine profila.1. visoko i niskopropusni filter koji određuju profile hrapavosti i valovitosti.8. Komponente visoke frekvencije i kratke talasne dužine odnose se na hrapavost. kako bi se profil hrapavosti odvojio od profila valovitosti. Filteri vrše osnovnu ulogu u analizi teksture površina. data je blok shema sa profilnim filterom. Profil realne površine koja se mjeri sastavljen je od niza frekvencija. Na slici 8. Slika 8. . a propuštaju talase kratke dužine.1. Kombinacija nisko i visoko propusnih filtera za izbor ranga i talasne dužine obje vrste zove se pojasno propusni filter (band pass). Komponente niske frekvencije i duge talasne dužine predstavljaju valovitost.89. Filtriranje je proces odbacivanja neželjenih talasnih dužina mjerene površine.89. a propuštaju duge zovu se nisko propusni. računarski ili mehanički. Filteri koji odbacuju duge talase. prikazan je primarni profil. hrapavosti R i valovitosti W Na slici 8. zovu se visokopropusni filteri. Mogu biti elektronski. odbacivanja nevažnih informacija kao što su smetnje koje nastaju pri mjerenju osim što odbacuju neželjene talasne dužine.90. npr. Granice su date prema namjeni i po standardima ISO prethodno navedenim. Profili primarni P. Filteri i filtriranje Razlika između hrapavosti i valovitosti i karakteristika odstupanja od oblika površinske teksture zasniva se na talasnoj dužini. Postupak filtriranja može se smatrati i kao postupak selekcije nepotrebnih informacija.

91. Slika 8.90.288 Proizvodna mjerenja Slika 8.91. Blok shema rada profilometra sa filterom Filteri u uređajima za mjerenje hrapavosti površina prikazani su na slici 8. Filteri hrapavosti i valovitosti .

Prvenstveno. Prvo su se počeli mjeriti vertikalni parametri hrapavosti. Krive i srodni parametri prvenstveno su namijenjeni za definiranje zahtjeva na teksturu za visoko opterećene kontaktne površine kao što su površine ležajeva. Moderni uređaji za ispitivanje hrapavosti površina u pravilu raspolažu s više tipova filtera. osiguran je uvjet za određivanje krivih i pripadajućih parametara. .za primarni profil. gdje filter λC određuje granice između hrapavosti i komponenata valovitosti. na profilu hrapavosti (filtrirani profil visoko propusnim filtrom) ili na profilu valovitosti (filtrirani profil niskopropusnim filterom) označavaju se sa različitim početnim slovima: R – za hrapavost. dvostruki Gaussov filter. razvijaju se i potpuno nove norme. te definiraju novi filtri. filteri koji su definirani normama kao klasični 2RC filter.za valovitost.8. praktično tek uvođenjem digitalne obrade signala. P . To je uvjetovano razvojem metoda i uređaja prvenstveno metode dodirom u području ispitivanja tehničkih površina u proizvodnim uvjetima. λS granicu hrapavosti i kratkovalnosti i λf granicu hrapavosti i valne dužine dugih valova. Tačka gdje filter odvaja duge od kratkih talasnih dužina zove se granična vrijednost filtera ili cut-off. Osim ovih postoji i čitav niz filtera koji su u razvoju. Značaj i korištenje pojedinih parametara mijenjao se tokom godina. U pravilu to su multiprocesno obrađene površine sa ciljanim topografijama površina usko vezanim uz njihovu funkciju. Veći pomak u definiranju zahtjeva za stanjem teksture površine u skladu s njenom funkcijom osigurao je razvoj hibridnih parametara hrapavosti te mogućnost određivanja krive udjela materijala. te fazno korekcijski Gaussov filter. Mjerenje karakteristika površina 289 Filteri hrapavosti i valovitosti propuštaju parametre hrapavosti i valovitosti. Iako su za krivu udjela materijala još 1930 dali osnove Abbot i Firenston tek razvojem dvostrukog Gaussovog filtra. Uzdužni parametri hrapavosti počeli su se relativno kasno mjeriti. Naravno da je potrebno da oni koji izvršavaju zadatke u proizvodnji moraju poznavati sve ove mogućnosti mjerenja i njihov uticaj na kvalitet proizvoda. Odbor ISO/TC231 trenutno radi na normama koje pokrivaju područje filtriranja. Konstruktori danas zahtjeve za stanjem hrapavosti površina definiraju najčešće samo parametrom Ra. Pri tomu se predlažu dopune postojećim normama. od kojih je parametar Ra preuzeo dominantnu ulogu. W . kalupa i sl. cilindara i klipova motora. koji ima minimalna izobličenja ispitivanog profila. U ovisnosti da li su parametri određeni na primarnom profilu (nefiltrirani profil). Nova generacija taktilnih instrumenata posjeduje mogućnost mjerenja velikog broja parametara hrapavosti i omogućava analizu i optimizaciju procesa sa svrhom smanjenja proizvodnih troškova. podjele amplituda i krive materijala.

93.2. Slika 8. pomoću specijalnog mehanizma (7). dolazi do vertikalnog pomjeranja mjernog pipka i manjeg ili većeg zakretanja ogledala.92. Naime.Johanssonov profilometar Schmalz-ov profilograf obezbjeđuje zapisivanje profila kontrolisane površine. kretanjem mjernog pipka slika 8. Pokretanjem kontrolisanog objekta.1. preko dvokrake poluge (2) i specijalno uvijene opruge (3) prenosi na kazaljku instrumenta (5). koje se mjernim pipkom (3) obrazuje dvokraku polugu. Pomjeranje svjetlosnog snopa je rezultat pomjeranja mjerne igle duž kontrolisane površine (4). Ovdje će biti navedeni samo neki od njih:  Johansson-ov profilometar  Schmalz-ov profilograf  Profilograf-profilometar. To kretanje se.Vrste kontaktnih instrumenata Razvojem tehnike u konstrukciji mjernih instrumenata za mjerenje hrapavosti površine postoji i koristi se niz različitih instrumenata. Johansson-ov profilometar radi na principu mikrolokatora. svjetlosni snop formiran od izvora (1) preko sistema sočiva (optičkog sistema 6) pada na obrtno ogledalo (2). po kontrolisanoj površini.. dolazi do njegovog spuštanja i izdizanja u vertikalnoj ravni. čime je obezbijeđeno očitavanje vrijednosti kontrolisanog parametra hrapavosti na skali instrumenta (6).92. Zakretanje ogledala izaziva odbijanje snopa svjetlosti pod različitim . Mehanizam (4) se koristi za podizanje i spuštanje mjernog pipka (igle) pri postavljanju i regulisanju njegovog položaja u odnosu na kontroliranu površinu. što se postiže pomjeranjem svjetlosnog snopa po termo-osjetljivom papiru postavljenom na obrtni doboš slika 8. Naime.290 Proizvodna mjerenja 3.

93. Noviji instrumenti koriste dijamantske igle sa radijusom zaobljenja 2-5 µm.94. Slika 8. Schmalz-ov profilograf Profilograf-profilometar istovremeno određivanje parametara hrapavosti i zapisivanje profila kontrolisane površine slika 8.2. Oscilovanje snopa svjetlosti duž termo- osjetljivog papira dovodi do ispitivanja. odnosno crtanja profila kontrolisane površine objekta. Mjerenje karakteristika površina 291 uglom u odnosu na horizontalu. laserskom i dr. principima.8. za relativno fine površine. Prilikom poređenja zahtijeva se pažnja izvršioca . postupak je manje tačan od direktnog metoda mjerenja. Izrađuju se na induktivnom. Međutim. Tehnike poređenja Poređenje sa uzorcima površina je dosta uobičajen metod koji se koristi za određivanje stanja hrapavosti površina. Profilograf-profilometar 3. Slika 8. Klasični profilometri – profilografi koriste dijamantsku iglu sa radijusom vrha ispod 10 µm i obezbjeđuju uvećanje pomjeranja za 2000-12000 puta po vertikali odnosno 50-1800 puta po horizontali.94.

brzina dobivanja rezultata. Osnovni uslov.). Metod kosih svjetlosnih zraka zasniva se na primjeni mikroskopa ili lupe slika 8.uzoraka-etalona sastoji se od uzoraka izrađenih različitim postupcima obrade (brušenje. za osmatranje kontrolirane površine i koso postavljene lampe sa kondenzatorom. Prednosti postupka poređenja su jednostavnost upotrebe. struganje i dr. istim postupcima obrade i režimom obrade i da ima približan oblik kao i kontrolisana površina objekta. Ocjena hrapavosti upoređivanjem se ostvaruje vizuelno ili različitim optičkim metodama. Poslije poređenja treba dati i numeričku vrijednost rezultata što se radi odgovarajućom opremom za direktna mjerenja hrapavosti.95. pri ocjeni hrapavosti. pa se za istu površinu mogu dobiti različiti rezultati ako ih tumače različiti korisnici. kao što su:  metod kosih svjetlosnih zraka. Time se postiže koso padanje svjetlosnog . Setovi etalona za određivanje hrapavosti poređenjem Standardni set. pet puta.95.292 Proizvodna mjerenja pošto se radi o subjektivnom metodu. Radni komad s upoređuje sa etalonom urađenim istim tehnološkim postupkom.96. glodanje.  ometanog (totalnog) odbijanja svjetlosti i  dva lika u mikroskopu Vizuelna ocjena hrapavosti upoređivanjem se ostvaruje pomoću lupe sa uvećanjem npr. cijena u odnosu na skupe instrumente. nepotrebna specijalna obuka. je da etalon hrapavosti (izabran za ocjenu) bude izrađen od istog materijala. Slika 8. Nedostaci su subjektivnost u ocjenama i potreba za dugogodišnjom praksom i iskustvom na istim poslovima. slika 8. kao izvora svjetlosti.

dolazi do ometanja . slika 8. Naime. Mjerenje karakteristika površina 293 snopa na kontroliranu površinu. na mjestima potpunog dodira. Različite slike u vidnom polju okulara nastaju kao rezultat različite hrapavosti površina. Slika 8. upoređivanjem sa etalonom. Pri dodiru snopa svjetlosti sa donjom površinom kvarcne prizme. Njihovim upoređenjem sa etalonom formira se ocjena hrapavosti kontrolirane površine.96.97. odbija se od njene donje površine ka objektivu i okularu mikroskopa odnosno ka oku operatora. .8. Slika 8.97. i njena identifikacija se ocjenjuje pri različitim vrijednostima ugla nagiba svjetlosnog snopa (α). Metod kosih svjetlosnih zraka Metod totalnog odbijanja svjetlosti Naslanjanjem kvarcne prizme (1) na kontroliranu površinu i njenim osvjetljavanjem snopom svjetlosti (formiranim iz izvora 2) stvaraju se uslovi za ocjenu hrapavosti preko mikroskopa (3). Karakter hrapavosti. svjetlosni snop pada na prizmu. Metod totalnog odbijanja svjetlosti U vidnom polju okulara uočavaju se različiti likovi (uslovljeni vrstom obrade i hrapavošću površine).

Slika 8. Bezkontaktne metode određivanja hrapavosti površina Kvantitativne bezkontaktne metode obezbjeđuju identifikaciju kvaliteta površina preko određivanja brojne vrijednosti parametra hrapavosti (na digitalnom ili analognom pokazivaču) ili formiranje profila hrapavosti kontrolirane površine. i površine etalona (2) omogućena je jednostavna i laka ocjena hrapavosti kontrolirane površine. izvor svjetlosti (5). U okularu se identificira lik kontrolirane površine (sa lijeve strane) i lik površine etalona (sa desne strane).294 Proizvodna mjerenja totalnog odbijanja svjetlosti. Zraci se od ploče kreću kroz sočivo i padaju na hrapavu površinu. Poređenjem ova dva lika ocjenjuje se i hrapavost kontrolirane površine. Mjerenje hrapavosti na principu fokusa Na slici 8.99 prikazan je princip mjerenja hrapavosti površine.98.98.3. Za svaku poziciju fokusa računa se na svakoj ravni parametar hrapavosti.1. Metod dva lika u mikroskopu Istovremenim posmatranjem kontrolirane površine slika 8. Ravan sa najboljim . Svjetlost iz izvora pada na razdjelnu ploču koja zrak svjetlosti dijeli . pored ovih elemenata. u principijelnoj shemi. Metod dva lika u mikroskopu 3.a na mjestima udubljenja do potpunog odbijanja svjetlosti. kombinirana difuziona prizma (6) i okular (7). Metode mjerenja parametara hrapavosti su metoda svjetlosnog presjeka i interferencije svjetlosti. se uočavaju i dijafragme (3 i 4). Da bi se fokus poklopio i dobila oštra slika pomiču se uzorak ili optika jedno u odnosu na drugo. 3. Na početku postupka mjerenja uhvate se slike sa različitim fokusom.3.

na kontroliranu površinu 6). Mjerenje karakteristika površina 295 fokusom se koristi da se dobije oštra slika odgovarajuće dubine na posmatranom položaju.100. U okularu se uočava uska osvijetljena traka. pada u okular (1). preko objektiva 2. slika 8. Princip fokusa pri mjerenju hrapavosti površina Na slici 8. data je shema uređaja koji radi na optičkom fokusnom principu.99. preko maske sa procjepom 4.8. koja .100. razdjelne prizme 7 i sistema sočiva 3.. Nakon odbijanja od kontrolirane površine svjetlosni snop. kada se osvjetljavanje kontrolirane površine izvodi veoma tankim svjetlosnim snopom pod odgovarajućim uglom nagiba (snop formiran od izvora 5 usmjerava se. Uređaj za mjerenje hrapavosti na fokusnom principu Metoda svjetlosnog presjeka Bazira na primjeni dvojnog mikroskopa. Slika 8. Slika 8.101.

3. Metod svjetlosnog presjeka dvojnog mikroskopa Osnovu ovog metoda postavio je prof. Slika 8. ogledala (8) i priključka za foto-aparat (9). Schmalz. Ta mogućnost se obezbjeđuje preko razdjelne prizme (7). samom konstrukcijom dvojnog mikroskopa.2.3. tj.296 Proizvodna mjerenja predstavlja trag presjeka kontrolirane površine i površine koju formira svjetlosni snop.101. a metod se koristi za mjerenje parametara hrapavosti površina kvaliteta N3 – N10. Metod interferencije svjetlosti . Pored toga mikroskopi ovog tipa imaju i mogućnost postavljanja foto-aparata za snimanje profila kontrolisane površine.

Vidi se da su od tri osnovne grupe uređaja: sa ticalom.3. Kao i kod 2D mjerenja hrapavosti površine i kod 3D mjerenja hrapavosti potrebno je prije računanja parametara hrapavosti prvo dobivene podatke filtrirati. kombinovane poluprovodne prizme (4).102. a neke u prethodnom tekstu.102. prve dvije grupe već opisane. ako je površina ravna i glatka. Dat je prijedlog osnovnih parametara za kvantifikaciju hrapavosti površine koji opisuju amplitudna. tj.8. okretne prizme 7 i mjerne ploče (8) usmjerava u okular instrumenta. označena sa S i prethodno navedena. u 3D sistemu to još nije ostvareno. U suprotnom interferentne pruge zalaze jedna u drugu. hibridna.3. a veličina zalaženja određuje maksimalnu visinu neravnina: gdje su: a. Istraživanja u posljednjih 15 godina dala su cjelovit pregled svih dotadašnjih razvojnih dostignuća na planu topografije površina i poslužili kao osnova za razvoj međunarodnog standarda za ispitivanje površine u 3D sistemu. µm – rastojanje interferentnih pruga 3. neke u ovom poglavlju.103. Maksimalna visina neravnina U vidnom polju okulara identifikuju se različite interferentne pruge. Snop svjetlosti formiran od niskonaponske sijalice.Interferometar za kontrolu hrapavosti Najpoznatiji interferometri za kontrolu parametara hrapavosti površina su Zeiss- ov mali i veliki interferometar. objektiva (5) i poluprozračnog stakla (6). usmjerava se. Međutim ova mjerenja se odnose na mjerenje 2D profila. U odnosu na 2D sustav ispitivanja hrapavosti površina gdje su sistemi razdvajanja pojedinih odstupanja na profilu gotovo u potpunosti definirani normiranim profilnim filtrima putem jedinstvenih ISO standarda. Osim . Nakon odbijanja svjetlosni snop se (preko poluprovodne prizme 4. ispituju se u posljednjoj deceniji 3D metodama koje nužno koriste i druge tehničke uređaje. slika 8. međusobno paralelne na rastojanju λ/2 (λ – talasna dužina korištene svjetlosti u µm). Mjerenja površina i karakteristika površina. µm – veličina izbočina interferentnih pruga i b. To su obično uređaji koji rade na skeniranju površina. data je još jedna podjela mjerenja hrapavosti površine. Početke ispitivanja površine u 3D sistemu treba vezati uz razvoj računarske tehnologije zbog potrebe obrade velikog broja podataka u kratkom vremenu i primjene vrlo složenih software-a. preko dijafragmi (2 i 3). 3D mjerenja parametara površina Na slici 3. odvojiti hrapavost od valovitosti i od oblika. Mjerenje karakteristika površina 297 Slika 8. prostorna i funkcionalna svojstva površine. na kontroliranu površinu (10). optičkih uređaja i skenirajućih mikroskopa.

Često postoje neke prethodne informacije što se tiče prisutnih odstupanja na površini koju treba mjeriti. Za odvajanje oblika potrebno je procijeniti koje karakteristično odstupanje (karakteristične frekvencije) od oblika su prisutne na segmentu površine. Kao i kod 2D sustava za procjenu mikro-geometrijskih svojstava površine u 3D sistemu odabire se manji reprezentativni dio površine. odnosno za određivanje referentnih površina koje predstavljaju oblik postoji čitav niz metoda koje se mogu podijeliti zavisno da li se radi o nazivno ravnoj površini ili zakrivljenoj površini. dati su i računarski protokoli koji su uključivali načine mjerenja prikupljanja podataka i filtriranja. valovitosti i hrapavosti.298 Proizvodna mjerenja parametara. Slika 8. Na tom segmentu površine mogu biti prisutna odstupanja od oblika. Oblik treba odstraniti putem određivanja referentnih površina koje najbolje pristaju (best fitting). Da bi se dobila karakteristična odstupanja koja prezentiraju hrapavost površine potrebno je odvojiti odstupanja od oblika i valovitosti. površina košuljice cilindra ima komponentu zakrivljenosti površine.103. Za određivanje odstupanja od oblika. . Npr.2. Uređaji za mjerenje topografije površine Karakteristike uređaja koji rade po nekoj od metoda dati su u tabeli 8.

Karakteristike uređaja za mjerenje 3D parametara hrapavosti Uređaji za mjerenje 3D parametara površina mjere sve parametre površina filtriraju i razdvajaju karakteristike oblika. Slika 8.8. prikazan je laserski skenirajući mikroskop za mjerenja površinskih karakteristika profila. Na slici 8. valovitosti i hrapavosti. Jedan takav uređaj je prikazan na slici 8.104.104.105. Mjerenje karakteristika površina 299 Tabela 2. 3D optički profilometar .

Laserski skenirajući mikroskop 3. Mjerna nesigurnost rezultata mjerenja hrapavosti površina Odrediti mjernu nesigurnost i pridodati je rezultatu mjerenja ili kalibracija je vrlo složen zadatak. 12 μm u vertikalnom Z pravcu 8. Uticaji se mogu grupisati na:  uticaje klime posebno temperature koja djeluje na uzorak i instrument.  efekte parametara površinske strukture amplitudnih parametara  nesigurnost hibridnih parametara. Zavisno od metode koja se koristi za mjerenje ima mnogo različitih uticaja koji utiču na mjernu nesigurnost. S obzirom na vrlo složen postupak računanja po GUM-u mjerna nesigurnost se može prema VDI 2602 normi računati pojednostavljeno prema izrazu : Gdje je: u(K) . efekat smetnji instrumenta. Nesigurnost se računa u ravni u pravcima pomjeranja x i poprečnom pravcu z.4. .300 Proizvodna mjerenja Triangulacioni senzor X/Y sto za postavljanje komada Anti vibracioni sto 25 μm rezolucija u X iY.srednja kvadratna devijacija UV . plastična deformacija instrumenta pri kretanju po profilu.  efekte instrumenta.standardna nesigurnost U . efekat geometrije ticala.proširena mjerna nesigurnost s . efekat filtera.nepoznata sistematska greška koja je doprinos mjernoj nesigurnosti. itd.105.

 Treći dio su prateći poremećaji koji se računaju kao srednja vrijednost u toku 12 mjerenja na staklenoj ploči.8. Uzima se iz podataka dobivenih interkomparacijama.5% od procijenjene vrijednosti parametra. 1. UV se može procijeniti standardnom devijacijom srednje vrijednosti više mjerenja prema istom planu lokacije. Ako je s(K) od 12 mjerenja veće ili jednako 15% tada se može uzeti aproksimativno da je u(K) = s(K) / 3 3. 2. .  Četvrti dio je nepoznata sistematska greška koja se uzima 0.  Drugi dio je doprinos uzdužnim promjenama vrijednosti mjerenog parametra i predstavlja srednju vrijednost devijacije od 12 mjerenja. Proširena nesigurnost za povjerenje od 95% je U(K) = 2 u(K). Ovo su sve osnove za kalibracije uređaja za mjerenje hrapavosti ali i za dodavanje rezultatu mjerenja kako bi bio kompletan za slučaj preciznih mjerenja. Mjerenje karakteristika površina 301  Prvi dio mjerne nesigurnosti je nesigurnost referentnog etalona koji služi za kalibraciju instrumenata i uzima se iz certifikata .

302 Proizvodna mjerenja .

Uvod 2. Uvod Da bi se ostvarilo jedinstvo mjera. mora se ostvariti sistem provjera mjerila i sljedivost rezultata mjerenja izvršenih takvim mjerilima.  Popravka. Procedure kalibracije 5. Poznata je činjenica koje se treba pridržavati u metrologiji: Ne treba mjeriti tačno koliko je moguće. Rezultati kalibracije 7. Za proizvode metaloprerade i mašinogradnje koji se plasiraju u komponentama ili cijelim sklopovima važno je da budu prihvaćeni na tržištu i ispune i ovaj izrazito važan uslov. Šema kalibracije mjerila za dužinu 6.  Kalibracija. nego tačno koliko je potrebno. Formalna verifikacija treba da odgovori na pitanje "Šta ako mjerni uređaj ili sredstvo nije u skladu sa specifikacijom?". Plan kalibracije mjernih sredstava 4. To je put za plasiranje proizvoda na globalno tržište koje i postavlja takve uslove.9. Verifikacija je u stvari i privremeni pregled. etalonska baza i postigla međunarodno validna mjerila. Ukoliko mjerni instrumenti nisu onakvi kakvi bi trebali da budu treba uraditi neke od slijedećih aktivnosti:  Usklađivanje. . Sljedivost etalona dužine 3. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 303 9 Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 1. Dokumenti i standardi 1. Mjerna oprema se nabavlja prema namjeni.  Servisiranje. a iza toga i priznati rezultati mjerenja. Verifikacija mjerne opreme vrši se vizuelno ili se i formalizira.

Sljedivost etalona dužine Cijeli lanac sljedivosti dat je u drugom poglavlju. 1. Vidi se da se sastoji od međunarodnog i nacionalnog dijela lanca sljedivosti. Sljedivost na nacionalnom nivou.304 Proizvodna mjerenja 2.  Direktna. primjer mjerila za dužinu Nacionalni etalon za dužinu se kalibrira prema međunarodnom etalonu. Nacionalni etalon Primarna (za dužinu) laboratorija NMI Referentni Akredito- etalon vana (za dužinu) laboratorija Industrijski Preduzeća etalon (za dužinu) Mjerila Korisnici (za dužinu) Slika 9. Ono što povezuje sve dijelove lanca je sljedivost rezultata od vrha ka dnu. Kalibracija se vrši jednom od tri metode:  Apsolutna. .  Uporedna.

ali malo različitu vrijednost – približnu vrijednost mjerene veličine. Kada se koristi direktna metoda za mjerenje dužina etalon može biti skala sa podjelom. Gdje je: i – interval skale. Pri tome postoji n jedinica. Pri kalibraciji dužine apsolutnom metodom vrši se interferencijskim komparatorom. Kalibracija nacionalnog primarnog etalona za dužinu vrši se apsolutnom metodom. Metoda se koristi za mjerenje razlika između poznate veličine E i veličine P.a.2. od mjerene veličine P. Vrijednost dužina mjerene veličine P iznosi: L P = Le + ∆ L Gdje je: . Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 305 Apsolutna metoda predstavlja stvarno poređenje mjerene veličine sa osnovnim mjernim veličinama koje se koriste. Vrijednost mjerene veličine P tada je : LP = n · i.9. slika 9. Komparativna metoda se zasniva na poređenju mjerene veličine P sa istorodnom veličinom E koja ima poznatu. Metode mjerenja pri kalibraciji Direktna metoda je takva metoda kalibracije pri čemu se cijela vrijednost mjerene veličine P upoređuje sa poznatom vrijednošću iste veličine reproduciranom materijalnom mjerom E.2. a poređenje se vrši mjerilima na kojima se nalazi etalon u vidu skale.2. slika 9. slika 9.b. vrijednost jednog podioka n – broj podioka. Etalon dužine je talasna dužina zračenja. Slika 9.c. koje se direktno koriste u mjerenju. intervala skale koja sadrži vrijednost LP.2.

Cijene kalibracija mjernih instrumenata su dosta visoke. a nakon perioda upotrebe moraju se kalibrirati.306 Proizvodna mjerenja LP –vrijednost mjerene veličine P Le – vrijednost veličine E ∆L – razlika između vrijednosti P i E. skladištenja. Plan kalibriranja mjernih sredstava treba da sadrži: . akreditaciono tijelo nacionalnog nivoa. a upotrijebljeni instrument za očitavanje razlike ∆L su najčešće precizni mehanički.  Tačnosti traženog mjerenja. Pri tome se podrazumijeva da moraju posjedovati materijalne. Plan kalibracije mjernih sredstava Za svako mjerno sredstvo postoji baza podataka ili je treba uspostaviti.temperature.  Tipa mjernog sredstva.  Uvjeta korištenja. i sl. Kupljeni etaloni i mjerna sredstva uglavnom se isporučuju kalibrirana.  Trenda podataka dobivenih prethodnom kalibracijom. Naročito je to obaveza u preduzećima koja su uspostavila ISO sistem kvaliteta. U Bosni i Hercegovini za akreditaciju je ovlaštena BATA. etalon je u pravilu paralelna granična mjerka. Kod mjerenja dužina ovom metodom. 3. infrastrukturne i ljudske resurse za područje akreditacije. Kalibracija referentnih etalona u akreditovanim laboratorijama vrši se direktnim ili uporednim metodama.  Preporuke proizvođača opreme. Plan kalibracija mora biti zasnovan na bazi podataka koja u svakom momentu mora omogućiti:  Poznavanje raspoložive opreme za provođenje kalibracija unutar naznačenih granica  Određivanje unaprijed intervala i opreme koju treba kalibrirati u tim intervalima  Stavljanje van upotrebe nekalibriranih mjernih sredstava. vlage. Interval u kome se vrše kalibracije zavisi od:  Zakonskih odredbi. Akreditovane laboratorije svoju akreditaciju dobivaju od akreditacionog tijela prema postupku i odredbama zakona o akreditaciji. Razlika vrijednosti očitava se na pokaznim uređajima. mehaničko – optički ili električni komparatori.  Učestalosti upotrebe.

 tipom. Sljedivost se mora ostvariti prema šemi kalibracije kojom se osigurava sljedivost prema višem nivou. Procedure kalibracije mjernog sredstva Kalibracije mjernih sredstava propisane su standardima. razloge kalibracije i referentne dokumente na koje se procedura oslanja.dijelova i cijelog mjernog sredstva. Svaka procedura kalibracije ima nekoliko koraka do potpune realizacije: 1.9. 3. 5.vibracije.) .  Spisak sredstava koje treba kalibrirati. buka itd.  Definirane intervale kalibracija i sve druge potrebne podatke.  mjernim područjem. Područje primjene sadrži sve bitne karakteristike mjernog sredstva koje se kalibrira. Procedura uključuje i spisak etalona i mjernih uređaja pomoću kojih se provodi kalibracija. U industrijskim laboratorijama sljedivost se postiže prema etalonima u akreditovanim laboratorijama.  Moguća ograničenja u upotrebi i kalibracijama. temperatura.  Podatke o održavanju ili promjenama koje mogu uticati na postupak i rezultate kalibracije.  Rezultate ranijih kalibracija sa naznačenim dozvoljenim odstupanjima. 4. Svi parametri laboratorija u kojima se vrše kalibracije moraju biti u propisanim granicama ( vlaga. 2. Svako mjerno sredstvo potpuno je definirano u bazi podataka i treba da je opisano:  Nazivom.  Preporuke za postupak kalibracije. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 307  Propisani sistem za jedinstvenu klasifikaciju etalona i mjernih sredstava. uputama proizvođača i dr. 4. metrološkim propisima.  serijskim brojem.  rezolucijom.  klasom tačnosti koja je povezana sa mjernom nesigurnosti. Prvo treba znati svrhu koja sadrži postupak kalibracije.

7. postavljanje. čišćenje. 5. najviši nivo mjerenja je nacionalni laboratorij za dužinu u kome je etalon interferometrijski komparator.  Izrada izvještaja o kalibraciji. .  Mjerenje i očitavanje izmjerenih vrijednosti. Slika 9. Prijedlog kalibracionog sistema dužinskih mjerila Kako izgleda kalibracioni sistem od nacionalnog etalona do mjerila u nacionalnoj laboratoriji za dužine u Hrvatskoj prikazan je na slici 9.308 Proizvodna mjerenja 6. Sistem kalibracije jedinice dužine u Hrvatskoj Prvi. koji ima svoju mjernu nesigurnost "U" koja je najmanja u lancu sljedivosti. detekcija oštećenja i kvarova.3.  Provjera funkcionalnosti i mogućnosti mjerenja. ujednačavanje temperatura.  Zapisi rezultata mjerenja. Sve pripreme etalona i mjerila za kalibraciju moraju biti izvršene.3. Kalibracija mjerila ima svoje faze:  Vizuelni pregled.

Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 309 Apsolutnom metodom se vrši kalibracija radnog etalona graničnih mjerki klase 0. najniži nivo.  Mašine i naprave.9. Drugi metrološki nivo su laboratoriji industrijske metrologije.  Mjerni mikroskopi Treći metrološki nivo je tehnička kontrola. Na ovom nivou etaloni su:  granična mjerila klase tačnosti I . a ostala mjerila kalibriraju se direktnom metodom. Kalibracija graničnih mjerila vrši se direktnom metodom i to kalibracija:  Pasametara  Komparatora i mjernih satova  Mikrometara  Profil projektora. Kalibriraju se uporednom metodom i direktnom metodom. čija mjerna nesigurnost je veća u odnosu na prvi nivo mjerenja. što znači da može biti i drugačiji. Granična mjerila klase II su etaloni na ovom nivou. Tu spadaju:  Granična mjerila III klase tačnosti  Mjerila sa preciznim vijkom  Mjerila sa nonijusom.  Radionički mjerni uređaji. Ovo je samo jedan primjer sistema kalibracija.  elektronski komparatori i  ultraoptimetri.  Šabloni. Pomoću graničnih mjerila direktnom metodom kalibriraju se :  Dužinski uređaji  Abbeovi dužinomjeri. Četvrti metrološki nivo. . Kalibracije se vrše uporednom metodom.  kontaktni interferometri. Granične mjerke se kalibriraju prema radnim etalonima uporednom metodom. predstavljaju mjerila koja se koriste u pogonu za direktna mjerenja na radnom komadu.

. Vrlo često je oprema pakovana i prilikom isporuke u kutije u kojima je zaštićena od promjene temperature.  Tijelima za certificiranje proizvoda koja rade u skladu sa BAS EN 45011:2000  Tijelima za certificiranje osoba u skladu sa standardom ISO/IEC 17024:2006. 7. Postupkom kalibracija i ispitivanja mjerna i kontrolna oprema u svakom momentu mora biti u stanju gotovosti da se upotrijebi za izvršenje planiranih zadataka. izvršioca kalibracija i njegove stručne i lične karakteristike. Nakon kalibracije NMI izdaje certifikat kalibracije za referentni etalon. uspostavljene su veze i sa drugim dokumentima:  Kalibracionim i ispitnim laboratorijama u skladu sa BAS ISO/IEC 17025:2006.  Faktori okoline odnosno prostor u kome se vrše kalibracije. uz ispravno korištenje. Ovlašteni laboratorij za kalibracije izdaje certifikat kalibracije za radni etalon ili tvornički etalon.  Složenost i karakteristike mjernog objekta. prašine. Kalibracioni centralni fabrički laboratorij izdaje nakon kalibracije certifikat o kalibraciji. Jedan od koraka u održavanju je ispravno skladištenje opreme. vlage i time zadržava svoja metrološka svojstva u periodu do kalibracije. Koliko fabrika ima odjeljenja u kojima se vrše kalibracije nakon kalibracije oni stavljaju na mjerilo znak ispitivanja ili neki drugi znak koji ukazuje da je mjerilo pregledano i kalibrirano. znak kalibracije i slično.  Faktori vezani za čovjeka.  Ocjenjivačima BATA-e u postupku utvrđivanja kompetentnosti Tijela za ocjenjivanje usklađenosti. Rezultati kalibracije Kvalitet urađene kalibracije zavisi od više faktora koji se mogu svrstati u četiri grupe:  Faktori vezani za nesavršenost mjernih metoda i mjernih uređaja.Međunarodne saradnje na akreditiranju laboratorija. Dokumenti.310 Proizvodna mjerenja 6. standardi i održavanje mjerne opreme Da bi se ostvarila sljedivost rezultata mjerenja u skladu sa dokumentima EA- Evropske akreditacije i ILAC .  Inspekcijskim tijelima prema standardu BAS ISO/IEC 17020:2001.

svih činilaca međulaboratorijskih poređenja. Ako se radi o referentnom materijalu svaki sudionik međulaboratorijskih poređenja dobiva dio materijala koji je prethodno izmjeren u referentnom laboratoriju za koji se želi pokazati da ispunjava kriterije. Cilj međulaboratorijskih poređenja je osposobljenost laboratorije uključujući kad god je to moguće i provjeru iskazane mjerne nesigurnosti. Međulaboratorijska poređenja se vrše radi upoređivanja rezultata mjerenja u više laboratorija. Priprema i izvođenje međulaboratorijskih poređenja se vrši u nekoliko koraka:  Daje se prijedlog nadležnim službama za potrebu provođenja međulaboratorijskih poređenja. Izvještaj o međulaboratorijskim poređenjima treba da sadrži:  Izvještaje laboratorija. Međulaboratorijska poređenja se mogu vršiti prema okruženju ili svijetu. prema svijetu. Ako se poređenja žele ostvariti na nivou Evrope onda se to radi u Eurametu. počinju u kalibracionom laboratoriju i završavaju se tamo. Ako je industrijski nivo poređenja onda se poređenja vrše na zahtjev i po izboru. tada se vrše u EC tj. Ako je nivo poređenja nacionalni onda se to vrši poređenje u nacionalnom akreditacionom tijelu.  Zvjezdasta međulaboratorijska poređenja se odvijaju kada se uređaj vraća u referentni laboratorij svaki puta nakon što je sudionik prethodno završio mjerenje. Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja 311 Međulaboratorijske interkomparacije Izvođenje kalibracija na prenosivom uređaju koji može biti:  referencijski etalon.  Napravi se izvještaj o dobivenim rezultatima koji je povjerljive prirode.  mjerila instrumenti ili  referencijski materijali.9. kriterij En .  Radnje koje treba izvršiti u cilju popravki tzv. Eurachemu ili EA. kada uređaj kruži među sudionicima poređenja. Ako se vrše na najširem nivou. BIPM-u.  Napravi se plan kruženja i daju konačna uputstva.  Izvrši se provođenje mjerenja. Međulaboratorijska poređenja mogu biti:  Kružna.  Izvrši se izbor učesnika i referentnog laboratorija.

312 Proizvodna mjerenja  Nacrt izvještaja i  Konačni izvještaj. . Tako npr. odnosno rezultatima koji se tamo dobiju za mjerenje iste veličine. ima karakteristike: Da bi se saznalo kakvi su stvarni rezultati koji se dobiju mjerenjima u laboratoriju i kako se vrše mjerenja u laboratoriju treba izaći iz laboratorija i izvršiti poređenja sa drugim laboratorijama. Mjerenja su uporediva samo ako je En < 1 Akreditovani laboratorij je određen svojim karakteristikama. mjeriteljske sposobnosti Laboratorije za precizna mjerenja dužine. ugla i hrapavosti FSB Zagreb.

N. Oberkochen 1999. Napierala. Oberkochen 2004. Form und Lage. page s3-s4. A. G.: Scanning on coordinate measuring machines.. [3] Tomkinson. Carl Hanser Verlag. Gawande. Müller. Carl Zeiss Industrielle Messtechnik GmbH. in: Innovation Metrology Special Nr.: XVI IMEKO World Congress IMEKO 2000. Landsberg/Lech 2000. Verlag moderne Industrie. Proceedings Vol.: Koordinatenmesstechnik. (available on the internet: www. Carl Zeiss Industrielle Messtechnik GmbH. T.zeiss.: The VAST Navigator for increased productivity on coordinate measuring machines. 6. in: European Quality Today. H.: Dynamic performance barrier of CMMs. M. D..J.: Industrial Co-Ordinate Metrology.: Specification for Productivity: Scanning Performance: MPETHP and MPEt according to DIN ISO 10360-4. Version: 2004-03 Geometrical Product Specifications (GPS) . al. Literatura 313 10 Literatura [1] Weckenmann. München 1999. May 2004.de/imt) . P. R. Flexible Meßstrategien für Maß.. Universität Wien 2000.Coordinate measuring machines (CMM): Technique for determining the uncertainty of measurement . Oberkochen 2004.10. 6.Part 3: Use of calibrated workpieces or standards... Eigendruck Abteilung Austausch und Messtechnik. (available on the internet: www. in: Innovation Metrology Special Nr. VIII.. H. J. Carl Zeiss Industrielle Messtechnik GmbH. Ten Years Of Innovation. topic 14: Measurement of Geometrical Quantities. H. in: Durakbasa. Imkamp. et. [5] Neumann. D.. B. [7] Bernhard. A. Wanner. Osana. [4] ISO/TS 15530-3. [2] Pfeifer.zeiss.de/imt) [8] Imkamp. [6] Scanning: The Revolution in Measuring Technology.

Austria. Tönshoff. H.Stout. [20] H. Tampere. U. [16] D.J. Annals of the CIRP.Dong. EUR 15178 EN Report. 3-527-60002- 7 .Zahouani.1994.: Statistical Procedures for Machine and Process Qualification. 52/2:561-578.Indof.1993. P. Development of Methods for the Characterisation of Roughness in Three Dimension. Finland. N. Issue 2. N.Sulivan. Annals of the CIRP. New York. ElectronicSensors Applications Volume 1 [15] S. Lucca.K. A. Engineering Metrology. Penton Press.. . [14] Sensors in Manufacturing. E. 51/2:685-699.Lou. S.N.Raja. Chakraborty. Pfeifer.Brown. N. ASQ Quality Press. 2000. H Kunzmann. 1997. pages 222-235.Sulivan. Mahović: 2D and 3D Approach to Measuring Roughness Parameters. 1994. (VIII-121-127. [18] K. New York. Schulze. H Kunzmann.J. Optical Methods for Dimensional Metrology in Production Engineering. pp. Whitehouse. De Chiire. Inasaki. Mahović.Schwenke. W. Volume 26. Hocker. Proceedings of the XVI IMEKO World Congress. podloge za vježbe FSB.) [17] K. W. Interpretation and Aplication. Peggs. I. 2003.Mainsah.Lou. Institute of physics publishing.A. [13] D. G. Surfaces in Precision Engineering. Philadelphia. Teorija i tehnika mjerenja.A. T. waviness and form.Blunt. Handbook of surface and nanometrology.J. J. Pergamon Press. S. Curtis. Wien. B. C. [10] Grupa autora. [12] D.Muralikrishnan. T. [11] F. [22] L. E.P. P.J. Traceability for Roughness Parameters Measured with Stylus Instruments. Optical Metrology of Surfaces. USA 1999. Precisin Engineering. 257- 260.314 Proizvodna mjerenja [9] Dietrich. Wiley- VCH Verlag GmbH ISBNs: 3-527-29558-5 (Hardcover). D. M.P. Recent advances in separation of roughness. Neuschaefer-Rube. [21] R. M. New Measurements-Challenges and Vision. Farago.Stout. [19] J. April 2002. Three Dimennsional Surface Topography.1990.J. Anthony. Microengineering and Nanotechnology. E. Annals of the CIRP. . 54/2:705-719. 1986. Edited by H. Measurement. 1-6 June. L. XIV IMEKO World Congress. Fu.Dong.Mainsah. Handbook of Dimensional Measurenen Industrial Press Inc.

Institut für Photogrammetrie und Bildverarbeitung. A practical guide to building and using your own interferometer. C.).10.member SPIE [26] Miodrag Lazić: Mjerenje i kontrola. March-April 1998. Kragujevac.): Supplement 1 to EAL-R2. 1999. Literatura 315 [23] V. Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvaliteta [33] NS/BASEN 45010 (1999. 2000. Nor-Cec 1998. (E): Opći zahtjevi za kompetentnost laboratorija za ispitivanje i kalibracije [36] ISO 9000-1. Sciammarella. Examples [31] Journal of Research of the National Institute of Standards and Technology.): Izražavanje nesigurnosti mjerenja pri kalibraciji [30] EAL-R1-SI (1997. 1992: Terms and definition used in connection with reference materials [40] ISO 10012-1. Vol 103. Computer assisted holographic moiré contouring. No6.): Opći zahtjevi za ocjenjivanje i akreditiranje tijela za certificiranje/registriranje [34] Službeni glasnik BiH broj 29/2000. [32] Standardi BAS ISO 8402 (1997.A.): Zahtjevi za osiguranje kvaliteta mjerne opreme – Prvi dio: Sistem metrološkog potvrđivanja mjerne opreme [29] EAL-R2 (1997. No6. 2003 by Ceravolo Optical Systems [25] Dr. Technische Universität Braunschweig Germany [24] Interferometry and Telescopes. [27] DIN (1994. 1992: Quality assurance for measuring equipment – Part 1: Metrological Confirmation System for Measuring Equipment [41] WECC 19-1990: Smjernice za izražavanje mjerne nesigurnosti kod etaloniranja . 1993: IM – Inemational Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology [39] ISO GUIDE 30. Vol 103. Uffenkamp: State of the art of high precision industrial photogrammetry.): VIM International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology [28] ISO 10012-1 (1993. 1991: General tems and their celmitions conceming standardization and related activities [38] BIPM/EC/IFCC/ISO/IUPAC/IUPAP/OIML. [35] ISO/IEC 17025. 1994: Quality management and quality assurance standards – Part 1: Guidelines for selection and use [37] ISO/IEC GUIDE 2.

. Quality management systems — Requirements [52] ISO/IEC 90003. Bosna i Hercegovina [47] Zaimović-Uzunović N.. Zenica. Mašinski fakultet u Zenici [44] Nermina Zaimović-Uzunović. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 6: Use in practice of accuracy values [50] ISO 9000:1. Mašinski fakultet u Zenici [43] Nermina Zaimović-Uzunović. 253-260. [48] ISO/IEC 17025 General requirements for the competence of testing and calibration laboratories Second edition 2005-05-15 [49] ISO 5725-6. međunarodnog naučno-stručnog skupa "Kvalitet 2001".316 Proizvodna mjerenja [42] Nermina Zaimović-Uzunović.: Vrste i načini različitih distribucija pri računanju mjerne nesigurnosti.: Uticaj vremena na mjernu sljedivost u nacionalnim laboratorijama. Zbornik radova 2. Measurement management systems — Requirements for measurement processes and measuring equipment [54] ISO/IEC 17011. Zenica. pp. međunarodnog naučno-stručnog skupa "TMT 2000". Zbornik radova 5. Denjo D. predavanje na postdiplomskom studiju "Upravljanje kvalitetom". Zbornik radova 1. Bosna i Hercegovina [46] Zaimović-Uzunović N. pp. Mašinski fakultet u Zenici [45] Zaimović-Uzunović N. međunarodnog naučno- stručnog skupa "Kvalitet 99". predavanje na postdiplomskom studiju "Upravljanje kvalitetom". Zenica. 2002: Metrologija. Conformity assessment — General requirements for accreditation bodies accrediting conformity assessment bodies [55] ISO/IEC 17020. General criteria for the operation of various types of bodies performing inspection [56] ISO/IEC Guide 43-1. 2000. Proficiency testing by interlaboratory comparisons — Part 1: Development and operation of proficiency testing schemes . Quality management systems — Fundamentals and vocabulary [51] ISO 9001:2000. 274-278.: Složena vremenski ovisna sljedivost. 2002: Mjeriteljska infrastruktura. 1997: Mjerna tehnika.. Lemeš S. Software engineering — Guidelines for the application of ISO 9001:2000 to computer software [53] ISO 10012:2003.

Literatura 317 [57] ISO/lEC Guide 43-2.V. Proficiency testing by interlaboratory comparisons — Part 2: Selection and use ofproficiency testing schemes by laboratory accreditation bodies [58] ISO 5725-1.: Instrument Science and Technology.: Theory and design for Mechanical Measurements.E.3. [69] Jones. 2000. P.S.P. 1992. J. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 1 General principles and definitions [59] ISO 5725-2.1. New York: John Wiley.vdi.3. Beasley.Vol. [70] http://www.Vol. Hope. R D..ptb. T. oiml. Singapore: Longman. 1998.de [74] http://www.Adam Higler. Elements of Change.org [71] http://www.Munchen: Fachbuch Verlag Leipcig. Addison- Wesley Publishing Company.H. Vol..bipm. New York.: Taschenbuch der Messtechnik. C.. 1990. Maranoni. A.de/ .: Mechanical Measurements.: Engineering Measurements.: Theoretical Fundamentals. [66] Hoffmann.D.E. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 3:Intermediate measures of the precision of a standard measurement method [61] ISO 5725-4. Vol.10. [64] Coolet.: Principles for Measurement Systems.gov [72] http://www. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 2: Basic method for the determination of repeatability and reproducibility of a standard measurement method [60] ISO 5725-3. 1990.D.G.nist.Chichester: Wiley. [65] Figiola. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 4: Basic methods for the determination of the trueness of a standard measurement method [62] ISO 5725-6.fr [73] http://www. Singapore: Longman. 1989. 1985. J. Accuracy (trueness and precision) of measurement methods and results — Part 6: Use inpractice of accuracy values [63] Bentley. N. B. [68] Beckwith.: Handbook of Measurement Science.2: Practical Fundamentals. [67] Sydenham. R.

C.org [77] http://www.sist.org.1997.org [86] http://www.consortia..welmec. . [96] Stanić. [98] Bevington.318 Proizvodna mjerenja [75] http://www. [99] Baird. University Science Books: Sausalito.org [82] http://www. I. Experimentation: An Introduction to Measurement Theory and Experiment Design.L.Univerzitet u Novom Sadu. ed.: Metoda inženjerskih mjerenja.cenelec. 1992.cenorm.Mathews.be [80] http://www.basmp. and D.ilac. [95] Frigson. 1995. [97] Taylor. Univerzitet u Beogradu. John. D. 2nd.mirs. An Introduction to Error Analysis.fer. 1984.John Wiley& Sons.Inc.oiml. Beograd.hr [90] http://www. Phillip R. Data Reduction and Error Analysis for the Physical Sciences.hr [78] http://www. 1997. McGraw-Hill: New York.akreditacija. CA. Keith Robinson. NJ. 1981. J.ba [92] http://www.dzm. ed.iec.org [85] http://www. Novi Sad..ilac.iso.jus. 3rd.iso.org [88] http://www. Prentice Hall: Englewood Cliffs.: Primena statističkoh metoda u istraživanjima i procesima proizvodnje.si [93] http://www.: Practical Guide to Experimental Design. N.si [79] http://www.cenorm.org [81] http://www.yu [94] Pantelić. ed.gov.org [89] http://www.org [83] http://www.be [87] http://www.bipm.org [76] http://www.org [84] http://www.D. New York.hr [91] http://www. 2nd.

1994. Kuyatt: Guideline for evaluating and expressing the uncertainty of NIST measurement results. 1 [106] A beginner's guide to uncertainty of measurement. Second edition QUAM : 2000. Eurolab technical report N°. SP Swedish National Testing and Research Institute [101] Introducing the concept of uncertainty of measurement in testing in association with the application of the standard ISO / IEC 17025. (CSIRO National Measurement Laboratory).Metrological characteristics of phase correct filters [114] ISO WD 16610-61 GPS . 1/2002 : June 2002 [105] Quantifying uncertainty in analytical measurement. [104] Measurement uncertainty in testing. 2nd. NATA. Fluke Corporation: Everett. Literatura 319 [100] Measurement uncertainty leaflet (SP INFO 2000 27 uncertainty pdf). NIST Technical Note 1297. Magnus Holmgren et al. Teddington. Stephanie Bell.Terms Definitions and Surface Texture Parameters . (Cook Book). EURACHEM / CITAC Guide CG4. 1999. December 1999. National Physical Laboratory.G17: 2002 [102] EA Guidelines on the expression of uncertainty in quantitative testing . [111] Richard Leach: The Measurement of Surface Texture Using Stylus Instruments. Measurement good practice guide N° 11. UK [107] Ron Cook: Assessment of uncertainties of measurement for calibration and testing laboratories. ed. Taylor and Chris E. Digital Surf [113] ISO 11562 GPS . ISBN 0-7503- 0840-0 [110] Fluke Calibration: Philosophy and Practice. ILAC . WA.Filtration . EA-4/16 [103] Expression of the uncertainty of measurement in calibration.Linear Areals Filters-Gaussian [115] ISO CD 25178-2 GPS Surface texture Areal Part 2. Institute of Physics Publishing.10. NPL Measurement Good Practice Guide No 37 [112] Francois Blateyron: New 3D Parameters and Filtration Techniques for Surface Metrology. 1994 edition [109] Ignacio Lira: Evaluating the measurement uncertainty: fundamentals and practical guidance. EAL - 4/02.Profile method. ISBN 0-909307-46- [108] Barry N. Surface Texture.

Guide No36.Guide No42.Thomson: Fundamentals Dimensional Metrology. Measurement Good practice.History of Length Measurement Beginners Guide to the History of Length Measurement [124] David Flack and John Hannaford: Fundamental Good Practice in Dimensional Metrology.Guide No37.Guide No40. NPL. Measurement Good practice. 2004.Harlow. NPL.2002.R.2001.2001. [121] E. [131] Keith Birch: Estimating Uncertainty in Testing. Measurement Good practice. use. [120] Ted Bush.Guide No43. Measurement Good practice. Joint Committee for Guides in Metrology JCGM.Guide No41. conservation and documentation [123] NPL Guide. [117] ISO 12086 GPS-Surface Texture Profile Method Motifs Parameters [118] Dušan Ješić: Merna tehnika. [130] Richard Leach: The Measurement of Surface Texture Using Stylus Instruments. recognition. Choice. Banja Luka.2001. NPL. [122] OIML D 8 Edition 2004 (E)Measurement standards.Seferović: Metrologija u sistemu upravljanja kvalitetom. 2001.320 Proizvodna mjerenja [116] ISO CD 25178-2 GPS Surface texture Areal Part 3. . Measurement Good practice. Measurement Good practice. NPL. Specification Operators.Delmar Publishers. [127] David Flack: CMM Strategies.2001. Measurement Good practice.September 2006. NPL. [125] David Flack: CMM Measurement.2002. [128] David Flack: Calipers and micrometers.2002. Zenica. NPL. predavanja na postdiplomskom studiju.1997. R. 2002.Guide No43. Mašinski fakultet. NPL. NPL. [126] David Flack: CMM Probing. [119] Evaluation of measurement data — Supplement 1 to the “Guide to the expression of uncertainty in measurement” —Propagation of distributions using a Monte Carlo method. Final draft. [129] David Flack: CMM Verification.

...........53 2...............................................................23 3.................................................................... mjerenje i kontrola .......6 4.....................................27 4.....53 1...Sadržaj 321 Sadržaj 1 Proizvodna mjerenja i kvalitet.......................................... Ispitivanje........................... SI jedinice u proizvodnim mjerenjima........................................................................................................59 ....54 3...............................................................................................................................................34 3 Mehanički uređaji za kontrolu i mjerenje dužina i uglova .............. Uvod ................................................................ Procedure proizvodnih mjerenja .... Planiranje ispitivanja proizvoda............................................... Historijski razvoj proizvodnih mjerenja ....16 7.......................................21 2.......................................................................... Uvod ....1 2..... Pregled mjerne i ispitne opreme ............. Uvod ...........19 2 Osnove proizvodnih mjerenja ...............21 1.................3 3.... Tolerancije i tolerancijska mjerila ................... Funkcije i ciljevi proizvodnih mjerenja ............................17 9.. Ocjena podataka dobivenih mjerenjem.................................. Proizvodna mjerenja i upravljanje kvalitetom ...................................................................................16 8... Definicije i pojmovi u proizvodnim mjerenjima ...........................9 5.............1 1................................................................... Kontrola i prikupljanje podataka ................................15 6................................................................................... Granična mjerila za dužinu .......

.................... 135 6... Klasifikacija grešaka mjernog sistema...................... Kontrolne karte .............................. Uvod........... 165 1...................................................................................... 172 4... 154 3............................................. 145 7............................................................... 167 3......... Ostale metode.................................................... Mjerenje dužina i uglova................................................................................................................. Proizvodni procesi i mjerna nesigurnost ..................................................................... 113 2...................... Uvod............................... 189 5.............................................. Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave grešaka ................... Uvod... 151 1................... 118 4.......... 99 6.......................... 81 5............................................. 124 5............................................................... 151 2........ Karakteristike mjerne i kontrolne opreme za proizvodna mjerenja .......................................................................... Elementi i dijelovi uređaja za optička mjerenja.. 156 6 Optička i optoelektronička mjerenja dimenzionalnih karakteristika proizvoda i kontrole procesa .......... Mjerenje i kontrola uglova................................................................ 165 2................... 108 4 Greške i mjerna nesigurnost u proizvodnim mjerenjima.............................. 113 1..... Mjerila sa nonijusom....................................... Principi i klasifikacija optike ...................... Osnovni principi mjerenja....................................... 113 3..............322 Proizvodna mjerenja 4................................................................................................. Mjerna nesigurnost..................................... Vrste grešaka proizvodnih mjerenja .... 206 7..................................................... direktni i inkrementalni.................... 106 7.................... 146 5 Električni senzori u proizvodnim mjerenjima ............................................ Električni senzori............... 211 ............................................................................. Podjele i tipovi senzora za proizvodna mjerenja.... 202 6............... Interferometrija ........................................ Laserska metrologija ....................

........................................................... Strukturni dijelovi CMM ............ Procedure kalibracije ............219 4.....................................................259 1..........313 .................................. Sistemi sondi...................... Principi koordinatne metrologije ............259 2................................................................................................................................................274 9 Menadžment mjernom i kontrolnom opremom za proizvodna mjerenja ..........................................303 1......................................................................... Kontrolni sistemi i software za CMM .............................................................................................................. Plan kalibracije mjernih sredstava ..262 3.. Uvod ...Sadržaj 323 7 Osnove koordinatne metrologije .237 7............306 4...................... Uvod ......... Sljedivost etalona dužine ...............310 10 Literatura ........... Mjerenje hrapavosti površina....................304 3.......................................... Mjerna oprema za mjerenje odstupanja od oblika ..... Tipovi koordinatnih mjernih mašina...........................................................................................307 5....................................224 5.............................................................................303 2..............308 6...................215 1............................................................................................................................ Uvod .......... Dokumenti i standardi..................................................................................................................................................................253 8 Mjerenje karakteristika površina................................................................... Rezultati kalibracije ............310 7...........................................230 6...............................................................................216 3........ Šema kalibracije mjerila za dužinu .......................215 2............. Evaluacija koordinatnih mjernih mašina ......

Reduktori za jamske uslove rada izvedbi .1500 x 3000 mm  Usluge .Čelični nosači velikih cijevnih sistema  Elektrooprema u "S" izvedbi .Motorski zaštitni sklopnici .Odbojne ograde .Kontrola. mjerenje električnih uređaja .Industrijska montaža .Transportna oprema .Reparature elekričnih uređaja u otvorenoj i "S" .Redne stezaljke .Stepeništa i tornjevi .Projektovanje i inžinjering u registrovanim djelatnostima .Hidraulični agregati .Proizvodni program:  Mašinska proizvodnja .Razvodne kutije  Lasersko rezanje metala i nemetala .Pretovarno klasirni sistemi industriji i metalurgiji .Potporni izolatori . procesnoj .ByStar 4020 2800 W (Laser) - 2000 x 4000 mm .Industrijske platforme .Prese i kalibratori u otvorenoj i "S" izvedbi .Reparature u rudarstvu.Magacini .By Vention 3015 2800 W (Laser) . energetici.Nadstrešnice .Prekidači .Oprema za energetiku i procesnu industriju .Proizvodne hale .Usluge dizalica  Čelične konstrukcije .Razvodi sa osiguračima . ispitivanje.

delta-petrol. je specijalizirana firma za izvođenje radova na ispitivanju i kalibraciji mjerila protoka (volumena) naftnih derivata u naftnoj industriji. godine zvanično je uručena AKREDITACIJA kojom se potvrđuje da "DELTA PETROL" Kakanj. separatora od nafte i naftnih derivata. Dana 15.2006. Alije Izetbegovića bb Lamela P+4+M.2003. Pored toga izvodi radove na izgradnji.  Ugradnja monitoring sistema za kontrolu nivoa goriva u rezervoarima. kao i na benzinsku stanicu.o. d. Djelatnosti:  Kalibracija podzemnih i nadzemih rezervoara.o. remontu. zbrinjavanje uključujući i vodu. kalibraciju mjerila protoka naftnih derivata i kalibraciju podzemnih i nadzemnih rezervoara.  Izgradnja. mjerila protoka naftnih derivata koji se koriste u naftnoj industriji.  Prikupljanje i skladištenje ulja i masti naftnog porijekla i kontaminirane zemlje od naftnih derivata. Firmi "DELTA PETROL" d. mjerila protoka na fiksnim instalacijama i terminalima i kalibracija pumpnih automata koji se ugrađuju na benzinskim stanicama. kao i otpadnih ulja od naftnih derivata i obrada zauljenih mjernih instrumenata za voda postupcima separacije sa konačnim volumen tečnosti. Adresa: ul.o. . servisiranju i održavanju benzinskih stanica na cjelokupnom prostoru Bosne i Hercegovine. sanaciji.o.08.  Mehaničko i mašinsko čišćenje podzemnih i nadzemih rezervoara. 72240 Kakanj. za obavljanje kalibracije Certifikat se odnosi na: mehaničko i mašinsko mjernih instrumenata čišćenje podzemnih i nadzemnih rezervoara i protoka tečnosti. Laboratorij za ispitivanje i kalibraciju mjerila protoka (volumena) tečnih naftnih derivata Čatići bb. Kakanj je Kakanj ispunjava 23.com Web: http://www. dodijeljen Certifikat ISO 14001:2004 zahtjeve standarda BAS koji potvrđuje da je proveden audit sistema EN ISO/IEC 17025 u upravljanja i utvrđena usaglašenost sa zahtjevima pogledu osposobljenosti norme ISO 14001:2004. d.01.. servis i održavanje benzinskih stanica. Bosna i Hercegovina Telefon: ++387 32 55 22 11 (Finansijsko-komercijalna služba) ++387 32 77 55 75 (Ispitna/kalibraciona stanica) ++387 32 77 53 22 (Rukovodilac Laboratorije) E-mail: info@delta-petrol. zbrinjavanjem.com "DELTA PETROL" Kakanj. cijevnih sistema i postrojenja u procesnoj industriji.o.o.

Softić Prof.as. Daut Denjo je docent na Mašinskom fakultetu u Mostaru. Autorica više knjiga iz oblasti metrologije. godine mu je odobrena tema doktorske disertacije na Univerzitetu u Ljubljani. MJERENJA Doc. godine.as. Nakon dugogodišnjeg iskustva na poslovima proizvodnih mjerenja u vazduhoplovnoj industriji "Soko" Mostar. Zaimović-Uzunović. V.dr. Doktorirao je na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru 2009. Magistrirao je 2002. Nermina Zaimović-Uzunović je redovni profesor na Mašinskom fakultetu u Zenici i šefica Katedre za automatizaciju i metrologiju Univerziteta u Zenici. godine. V. a PROIZVODNA 2006. D. kao EU Tempus projekat SCM C004A06-2006. U saradnji sa univerzitetima iz Njemačke i Slovenije. 2009 Univerzitet u Zenici Nermina Zaimović-Uzunović Samir Lemeš Daut Denjo Almira Softić . Članica je Savjeta za mjeriteljstvo BiH. Lemeš.O autorima: PROIZVODNA MJERENJA N. organizovala je prvi postdiplomski studij iz metrologije u Bosni i Hercegovini. Samir Lemeš je viši asistent na Mašinskom fakultetu u Zenici. Članica je Tehničkog komiteta BAS/TC 38: Dimenzionalne i geometrijske specifikacije proizvoda.dr.mr. Objavio je niz naučnih radova o primjeni informacionih tehnologija u mjerenjima.mr. Denjo. A. od 2002. Slovenija. Voditeljica je Laboratorije za mjernu tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Almira Softić je viši asistent na Mašinskom fakultetu u Sarajevu iz oblasti kvaliteta i mjerne tehnike. S. godine zaposlen je na Fakultetu. godine na Univerzitetu u Sarajevu.