European Commission

Directorate Public Health and Risk Assessment

Karolinska Institutet
Department of Biosciences at Novum Unit for Preventive Nutrition Huddinge, Sweden

Institute for Child Health Research IRCCS Burlo Garofolo
Trieste, Italy

Unit for Health Services and International Health
WHO Collaborating Centre for Maternal and Child Health

PREHRANA DOJENČETA I MALOG DJETETA: Standardne preporuke za Europsku uniju
Sadržaj Predgovor Kratak pregled Pozadina Uvod Smjernice standardne prakse Prije trudnoće Trudnoća Porod Prvih nekoliko dana života Nedonošćad i dojenčad niske porođajne težine Prvi mjesec života Od jednog do šest mjeseci Nakon šest mjeseci Ugodno okružje za dojenje i hranjenje male djece Aneks 1 Standardna politika Aneks 2 Situacije gdje je dojenje kontraindicirano Aneks 3 Rizici odluke da se ne doji Aneks 4 Sigurna alternativna prehrana Bibliografija Stranica 2 4 5 5 7 7 8 10 12 13 15 16 17 23 25 27 29 30 1

Predgovor EUNUTNET (European Network for Public Health Nutrition:Networking,Monitoring, Intervention and Training) je projekt ( SPC2003320) koji financira Europska komisija, a koordinira ga Agneta Yngve sa Odjela za bioznanosti, Jedinica za preventivnu prehranu na Institutu Karolinska. Projekt je povezao europske znanstvenike i stručnjake za javno zdravstvo kako bi, među inim, osigurao razvoj i primjenu održivih, osmišljenih, na evidenciji zasnovanih strategija za obuku i promiđbu o prehrani i tjelesnim aktivnostima. U okviru UNUTNET-a, radna je skupina koju koordinira Adriano Cattaneo iz Odsjeka za istraživanje zdravstvenih službi na Institutu za dječje zdravlje IRCCS „Burlo Garofolo“, nakon opsežnog proučavanja istraživačke evidencije i puno konzultacija sastavila ove standardne preporuke za prehranu dojenčadi i male djece. Preporuke dopunjuju Nacrt akcije za zaštitu, promociju i podršku dojenju u Europi ( Blueprint for Action for the Protection, Promotion and Support of Breastfeeding in Europe) koji financira Europska komisija pod šifrom SPC 2002359. Ove preporuke, kad jednom budu objavljene i pokrenute, biti će ponuđene odgovarajućim nacionalnim udrugama, organizacijama i državnim tijelima kao vodić profesionalne prakse u Europi. U razdoblju od ožujka 2005. do lipnja 2006. Preporuke su pripremili: • Adriano Cattaneo, Epidemiologist, Unit for Health Services Research and International Health, WHO Collaborating Centre for Maternal and Child Health, Institute for Child Health IRCCS Burlo Garofolo, Via dei Burlo 1, 34123 Trieste, Italy. Phone: +39 040 322 0379; Fax: +39 040 322 4702; E-mail: cattaneo@burlo.trieste.it;a • Maureen Fallon, Midwife, National Breastfeeding Coordinator, Department of Health and Children, Dublin, Ireland; • Gabriele Kewitz, Paediatrician and Lactation Consultant (IBCLC), Public Health Service for Children and Young People, Berlin, Germany; President, European Lactation Consultant Association; • Krystyna Mikiel-Kostyra, Paediatrician, Department of Public Health, Institute of Mother and Child, Warsaw, Poland; i • Aileen Robertson, Public Health Nutritionist, SUHR´S University College, Copenhagen, Denmark; savjetujući se sa znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravstvo koji sudjeluju u EUNUTNET-u. Preporuke su zatim pregledali : • Genevieve Becker, International Lactation Consultant Association (ILCA); • Lida Lhotska, International Baby Food Action Network (IBFAN); • Elizabeth Hormann, European Lactation Consultant Association (VELB); • Amal Omer-Salim, Elisabeth Kylberg, Clara Aarts, Kerstin Hedberg-Nykvist, World Alliance for Breastfeeding Action (WABA); • Mary J Renfrew, Professor of Mother and Infant Health, Director, Mother and Infant 2

Research Unit, University of York, UK; • Anthony F Williams, Senior Lecturer and Consultant Paediatrician, St George's, University of London, UK; koji su dali mnoge korisne sugestije za poboljšanje rukopisa.
a

Use this address for correspondence. The document can be downloaded at http://www.burlo.trieste.it/old_site/Burlo%20English %20version/Activities/research_develop.htm

Do sada su Preporuke prihvatili: • European Association of Perinatal Medicine; • European Breast Cancer Coalition; • European Federation of Nurses Associations; • European Lactation Consultant Association; • European Midwives Association; • Federation of European Nutrition Societies; • International Baby Food Action Network, Europe; • International Confederation of Midwives; • International Council of Nurses; • International Pediatric Association; • Union of National European Paediatric Societies and Associations; • World Alliance for Breastfeeding Action; • World Health Organization Regional Office for Europe.

3

Zajednički skup europskih preporuka za standarde najbolje prakse ima puno prednosti: zdravstveni djelatnici koji se sele iz zemlje u zemlju neće trebati mijenjati praksu.Ove preporuke. Preporuke se zasnivaju na jako puno dokaza koje su objavile agencije Ujedninjenih naroda. profesionalne udruge i nevladine organizacije. Preporuke se sastoje od uputstava standardne prakse organiziranih po životnom ciklusu: prije trudnoće. istraživaći. organizacijama i državnim tijelima kao vodić profesionalne prakse u Europi. 4 . pri porođaju. poduke i istraživanja. Oni govore o politici standarda podrške i daju detalje o situacijama kada dojenje može biti kontraindikacija. između jednog i šest mjeseci i nakon šest mjeseci. kao i o sigurnoj alternativnoj prehrani. olakšati će se usklađivanje i prinudno provođenje tržišnih propisa. promociju i podršku dojenja u Europi koji je pak rezultat predhodnog projekta koji je također financirala Europska unija. prvih dana života novorođenčeta. države. kako bi dopunile Nacrt akcije za zaštitu. te za prijateljsku sredinu za dojenje i prehranu malog djeteta.Govore i o rizicima odluke da se ne doji. kad jednom budu objavljene i pokrenute. postojati će zajednička baza za prikupljanje podataka i procjenu programa. tijekom trudnoće. Preporuke završavaju sa četiri aneksa. U njima se uzima u obzir Konvencija o pravima djeteta time što se u Članku 24 uvažava važna uloga koju dojenje ima u pravu djeteta na najviši mogući zdravstveni standard.Kratak pregled Ove standardne preporuke za najbolju praksu u prehrani dojenčadi i male djece donesene su u sklopu projekta EUNTTNET koji financira Europska komisija. odgovarajuće nevladine organizacije kao i regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu. biti će ponuđene odgovarajućim nacionalnim udrugama. moći će dijeliti podatke. Uključena su i uputstva za prerano rođenu dojenčad kao i onu ispod normalne težine na porodu. Preporuke su već podržale mnoge europske i međunarodne profesionalne udruge. pogotovo u svrhu planiranja.

Pozadina Europska unija putem svojih insititucija:» naglašava.. ali čak i u zemljama gdje su visoke postoji značajni pad u prvih šest mjeseci. dojenje uz odgovarajuću dodatnu prehranu nastavlja doprinositi rastu. uvažavajući u Članku 24 važnu ulogu koju dojenje ima u postizanju djetetovog prava na najviši mogući zdravstveni standard.. Isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života osigurava optimalni rast. širiti i primjenjivati uputstva o zdravoj prehrani zasnovana na kvalitetnim znanstvenim podatcima». nastave stvarati.važnost prehrane kao jednu od ključnih odrednica ljudskog zdravlja».10 U nekim zemljama EU .. istraživaći. pogotovo pri planiranju.5-8 Pored teškoća u tumačenju raspoloživih podataka . Isto tako. Preporuke također uzimaju o obzir Konvenciju o pravima djeteta koju su potpisale sve zemlje članice Europske unije . jasno je da početak. djecu.3 Uvod Dojenje je prirodni način prehrane dojenčeta i male djece.b Koristiti se zajedničkim skupom preporuka za najbolju praksu ima puno prednosti. razvoj i zdravlje. moći će se dijeliti podatke.c13 5 .. poduci i istraživanju.članice da u sklopu njihove nacionalne politike zdrave prehrane. » zabrinuta je zbog posljedica sve veće pretilosti i prevelike težine. zajednicu i okoliš koje rezultiraju većim troškovima za pružanje nacionalnih zdravstvenih usluga i mogu povećati nejednakost u zdravstvu. i «poziva države. u većini Europe iskljućivo dojenje kod šest mjeseci je nisko. uključujući zemlje Europske unije ne dostižu preporučenu razinu. zdravstveni djelatnici seleći se iz jedne zemlje u drugu neće trebati mijenjati svoju praksu. 2 koju su prihvatile sve članice Svjetske zdravstvene organizacije(WHO) na svom 55..pogotovo kod djece i adolescenata. postojati će zajednička baza za prikupljanje podataka i procjenu programa. • neprimjenjivanje ili slaba primjena Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko. Na primjer.9. vlade. • nedovoljno kvalitetna politika i praksa rodilišta: • nedostatak pravovremenog pračenja i kompetentne podrške. Najučestalije idenitificirane prepreke početku i nastavku dojenja uključuju:11.Nakon toga. olakšati će se usklađivanje programa i prinudno provođenje tržišnih propisa. Preporuke također sadrže jako puno dokaza koje su objavile agencije Ujedninjenih naroda.12 • nedovoljna obrada i kvaliteta predporodiljne poduke o prehrani dojenčeta i malog djeteta. isključivost i trajanje dojenja u skoro svim zemljama svijeta.. stvaranje preporuka standarda za optimalnu prehranu dojenčadi i male djece je odgovarajuće i na vrijeme. • krivo informiranje i nedostatak savjetovanja i ohrabrenja od zdravstvenog osoblja. razvoju i zdravlju dojenčeta ili malog djeteta. početne razine su vrlo niske .. Preporuke obuhvačaju sadržaj Globalne strategije za prehranu dojenčadi i male djece. društvene i ekonomske implikacije za žene. 1 U tom kontekstu. profesionalne udruge i nevladine organizacije. zasjedanju u svibnju 2002. «smatra da se akciji na polju zdrave prehrane treba dati odgovarajuće mjesto u budućim programima zajednice na polju javnog zdravstva.4 Nedostatno dojenje i rani prestanak imaju važne nepovoljne zdravstvene.

bilo da su u primarnoj zdravstvenoj službi. zato je od životne važnosti da se djecu navodi na zdravo ponašanje“. 6 . zato što su prednosti dojenja već dobro poznate i lako ih se može pronaći u brojnim profesionalnim časopisima i mnogim smjernicama. i u nekim zemljama. Dokument ne uključuje prednosti dojenja zasnovane na istraživanjima iz tri razloga: • Prvo. a koji se brinu o roditeljima i djeci tijekom trudnoće. zdravlja. Odgovarajuća dohrana i tranzicija prema uravnoteženoj dijeti hranjive obiteljske hrane također su važni za rast. dojenčad je stara manje od 12 mjeseci. • Treće. da nastave dojiti. mogućnostima i okolnostima. razvoja i svih drugih kratkoročnih i dugoročnih poslijedica. dokument uključuje četiri aneksa. pa prema tome ne treba to posebno dokazivati. razvoj i zdravlje mlade djece. prema ovim preporukama. predodređujući time zdravstvene rizike u odrasloj dobi. Od starije dojenčadi(više od šest mjeseci) i male djece očekuje se. i za ljudsku vrstu specifičan način prehrane dojenčadi i male djece. Uz smjernice o standardu prakse. zasnovane na dokazima za promicanje i podršku optimalne prehrane dojenčadi i mlade djece. o rizicima odluke da se ne doji i o sigurnoj alternativnoj prehrani. Dokument se usredotočuje na pitanje što zdravstveni djelatnici trebaju raditi.4 Prema tome. radije nego li u detalje navesti kako bi se preporuke trebale primijeniti s obzirom da će to ovisiti o lokalnim strukturama. kao jedna od glavnih intervencija u kontroli sadašnje epidemije pretilosti. 14 Promičući zdravo ponašanje po pitanju prehrane kod mladih ljudi prihvaća se.• • • b rani povratak na posao u nedostatku prostorija i podrške za dojenje na radnom mjestu nedostatak obiteljske i šire društvene potpore. bolnicama ili nekim drugim centrima za zdravstvo zajednice. • Drugo. poroda i u prvih tri godine nakon rođenja djeteta o tome koje su najbolje prakse. c Međunarodni pravilnik o trgovaju zamjenama za majčino mlijeko i daljnje odgovarajuće rezolucije Svjetske zdravstvene organizacije u ovom se dokumentu zovu skračeno Međunarodni pravilnik. dojenje je prirodni. zajedno sa promicanjem tjelesnih aktivnosti. težina dokazivanja superiornosti ili jednakosti alternativnih metoda za prehranu dojenčadi treba pasti na one koji predlažu te alternative. mediji prikazuju hranjenje zamjenskim mlijekom kao normu U ovom dokumentu.16 Cilj ovog dokumenta je dati preporuke koje će informirati zdravstvene radnike. u njihovim raznim radnim sredinama. a mala djeca su stara od 12 do 36 mjeseci (3 godine).Dokument nazvan „Zeleni spis“(Green Paper) koji je nedavno izdala Europska komisija prihvaća da „ se tijekom djetinjstva i adolescencije donose važne odluke o stilu života. istovremeno jedući uravnoteženu dijetu hranjive domaće hrane. s obzirom da je „ isključivo dojenje referenca ili normativni model prema kojem se sve ostale metode prehrane moraju uspoređivati u pogledu rasta. 15. Oni govore o podupirajućoj politici standarda i detaljima o situacijama gdje je dojenje možda kontraindicirano.

ove prepreke se mogu svladati odgovarajućom podrškom majkama i obiteljima.17.3 Informiraju buduće roditelje da izvjesna sredstva( duhan. bez obzira na područje odgovornosti i stručnost.1 Putem obrazovnog sustava. To ne znači da nije potrebna pojedinačna podrška kako bi se započelo. prirodan i optimalan način prehrane dojenčadi i mlade djece.18 i Nacrtu za akciju za zaštitu. na izbor prehrane mogu utjecati stavovi nastali davno prije nego se čak i razmišljalo o trudnoći. lagani i preferirani izbor za ogromnu večinu roditelja.2. 1. rade prema istom skupu preporuka zasnovanih na dokaznom materijalu. te da zato jer je priroda za ljudsku vrstu predvidjela dojenje. Smjernice su u skladu sa Globalnom strategijom za prehranu dojenčadi i mlade djece.35 Pojedinačno savjetovanje treba biti na raspolaganju kako bi se pomoglo roditeljima da donesu odgovarajuću odluku u ovim situacijama 1. amfetamini) stavljaju u rizik fetus i novorođenče. uspostavilo i nastavilo dojenje. socijalnih i ostalih povezanih radnika koji su odgovarajuće uvježbani u prehrani dojenčadi i mlade djece tako da: 1. promicanje i podršku dojenju–dokumentu EU. jer kao budući očevi imati će važnu potpornu ulogu u odluci o dojenju i u uspjehu dojenja. počevši od predškolske dobi na dalje. Korištenje ovih sredstava bi trebalo prekinuti tijekom trudnoće i laktacije. nisu potrebne nikakve posebne pripreme. zaštititi potrošaće od reklamiranja 7 .1 Informiraju buduće roditelje i širu javnost da ima vrlo malo situacija u kojima dojenje nije preporučljivo ili se ne može postići (Aneks 1).19 One su također u skladu sa preporukama i političkim izjavama odgovarajućih profesionalnih udruga i tijela za zdravstvo.4 Punom primjenom Međunarodnog pravilnika. PRIJE TRUDNOĆE Roditelji obično donose odluke o prehrani dojenčadi i mlade djece kratko prije ili rano u trudnoći.31 Zato je važno pretstaviti javnosti dojenje kao prirodni način hranjenja dojenčadi i mlade djece i stvoriti sredinu u kojoj dojenje postaje normalan. heroin. Međutim.2 Informiraju buduće roditelje da većina žena može dojiti. Tako će se osigurati da sve skupine zdravstvenih djelatnika. alkohol.32-34 To se može učiniti: 1.4.Smjernice standardne prakse Ove smjernice organizirane su po obrascu životnog ciklusa. tj. kokain. jer prolaze kroz posteljicu i ima ih u majčinom mlijeku. 1. ili u najgorem slučaju smanjiti ih na minimum. 1. integrirajući informacije o dojenju i prehrani dojenčadi i mlade djece u kurikulum i udžbenike. osim sekcije koja se odnosi na nedonošćad i dojenčad niske porođajne težine. 1. u isto vrijeme priznajući da ima nekih barijera dojenju.2. Smjernice su izrađene kako bi zadovoljile potrebe svih zdravstvenih djelatnika.28-30 Međutim. 2 Inicijativi „Bolnica-prijatelj djece“. pogotovo kada se radi o situaciji gdje je prehrana mliječnom formulom uobičajena i gdje praksa u zdravstvenom i društvenom sustavu možda ne podržava uspjeh dojenja. Važno je da dječaci i muškarci također dobiju ove informacije.2 Tijekom individualnih ili skupnih kontakata između budućih roditelja i zdravstvenih.2. 20-27 1.3 Tako da se od medija traži da promijene sadašnje pretstavljanje hranjenja bočicom kao normu36 i da pretstave dojenje kao normalan. a koja je pogodno smještena nakon sekcije o prvim danima života.

1. Za to će možda trebati pružanje alternativnih usluga specifično prilagođenih identificiranim potrebama ovih ranjivih budućih roditelja. '10 koraka do uspješnog dojenja'). zdravstveni djelatnici trebaju tek nakon poroda.1 Optimalnom trajanju dojenja.3. Svim budućim roditeljima treba dati informacije o prednostima dojenja kao i o normalnom procesu početka dojenja nakon poroda i kako se to može olakšati (npr.1. ranim znakovima gladi. Jednom kad je odluka donesena.1 Zdravstveni djelatnici trebaju pretpostaviti da većina budućih majki namjerava dojiti.3. '10 koraka do uspješnog dojenja'). kada je dijete u položaju „koža na kožu“ na prsima majke.3 O rutinskim praksama za koje se zna da favoriziraju početak i uspostavu dojenja od trenutka poroda na dalje( npr.nadomjestaka za majčino mlijeko i od krivih informacija što se prehrane dojenčadi i mlade djece tiče. savjetnicima za laktaciju i/ili laičkim savjetnicima kao dijelom raznovrsnog programa sa konstantnim porukama koje se nastavljaju nakon porođaja.2 U konačnici. kulturološke) koje bi mogle smanjiti mogućnost ovih žena da koriste postojeće prenatalne usluge. važnosti isključivog i trajnog dojenja i o odgovarajućoj dohrani. 2. 2. jezične.3 Ako se budući roditelji ne izjasne o prehrani djeteta tijekom trudnoće.Time će pomoći roditeljima da donesu informiranu odluku o prehrani djeteta. 2 TRUDNOĆAd Djelotvoran način da se promovira početak i produži trajanje dojenja 37-39 je antenatalnom edukacijom o dojenju uz višestruke pojedinačne kontakte sa sposobnim zdravstvenim djelatnicima. Našlo se da samo korištenje tiskanih materijala kao što su informativne brošure koje se daju majkama nije djelotvorno. pitati kako ona namjerava hraniti dijete.2.1. Fiziologiji laktacije. Njima će trebati 8 . maloljetnih majki.3. kako bi bili sigurni da su donijeli informiranu odluku. žena koje su rano napustile školu) sustav zdravstvene njege trebao bi ne samo osigurati lakši pristup uslugama nego također identificirati i ukloniti bilo kakve prepreke (geografske.38-40 Za žene koje možda nisu koristile prenatalne usluge (klinike i tečajeve) čak i kada su one besplatne( kao kod žena iz etničkih manjinskih skupina. 2. Prvi dodir kože na kožu između majke i novorođenčeta često pruža idealnu prigodu za aktivno ohrabrivanje na dojenje. 2.20-21 Trebalo bi im omogućiti diskusiju o stvarnim ili zamišljenim preprekama dojenju i kako ih se može svladati. variabilnoj frekvenciji i trajanju pojedinih podoja koje trebaju očekivati kada se doji na zahtjev djeteta. ekonomske. zdravstveni djelatnici trebaju je dokumentirati i poštivati i pružiti majci svu potrebnu stručnu pomoć kako bi uspjela.e Tijekom trudnoće : 2.3 Zajedno sa grupnom prenatalnom edukacijom. 2. uključujući informacije o znakovima ispravnog pozicioniranja i pripajanja. Budući roditelji koji kažu da žele dojiti trebali bi primiti pozitivnu potporu i odobravanje za tu odluku.2 Roditeljima koji kažu da će hraniti dijete formulom treba pružiti informacije o rizicima i nepogodnostima takve odluke(Aneks 2). odgovornost leži na zdravstvenim djelatnicima da pruže nabolje informacije zasnovane na dokazima i neovisne o komercijalnim interesima.1. 2. svi budući roditelji trebali bi dobiti pojedinačnu poduku o slijedećim aspektima dječje prehrane: 2. žena iz nižih socioekonomskih skupina. ----------------------------------------(d) Mali broj žena možda ima medicinska stanja koja traže različite preporuke. 2. Zdravstveni djelatnici trebali bi pomoći roditeljima napraviti njihov vlastiti realističan plan dojenja. znakovima djelotvornog podoja.

Mogu se. Spriječavanju i riješavanju problema u dojenju. osim u slučajevima ekstremne neuhranjenosti.5.53 2. prema potrebi. ili će dojiti kraće razdoblje.Treba dati ekonomsku potporu ako je to potrebno. Kako izdajati.4.Trudnice treba uvjeravati da su skoro svi oblici dojki i bradavica pogodni za dojenje.10 Istraživanja pokazuju da pretile i preuhranjene žene možda će biti manje sklone dojenju. maloljetne majke. Također treba. treba dva sata nakon toga izbjegavati dojenje.50.35. izlaganja suncu mogu dovesti do nedovoljnog vitamina D u tijelu trudnica. možda će im trebati dodatna potpora kako bi krenule sa laktacijom. a ženama preporučiti da traže pomoć kako prestati ili barem smanjiti na minimum. 2.42-45 2. zdravu hranu. da koriste jodiziranu sol (maksimalno do 5 grama dnevno). Zdravstveni djelatnici trebaju informirati trudnice i dojilje o tim opasnostima i savjetovati im da izbjegavaju ili smanje piće na minimum. po potrebi.9.41 2.7 Korištenje duhana (cigarete. skupljati i spremati majčino mlijeko. 2. 2.1 U nekim krajevima gdje lokalna prehrana ne daje dovoljnu količinu joda. Važno je da ti materijali nisu ovisni o komercijalnim interesima i oglašavanju. U nekim krajevima zbog lokalne prehrane. geografskog položaja i nekih kulturnih i okolišnih determinanti.4 Očevi. ovaj stav se odnosi na sve usluge zdravstvene njege. doseljenice. kako bi se osigurala odgovarajuća prehrana.3.2. omogućiti usluge stručno osposobljenih zdravstvenih djelatnika (dijetetičara/nutricionista).49 ili da uzimaju zamjenski jod(200-300 mikrograma na dan) u slučaju visokog nedostatka joda.3.12 Tijekom prenatalne skrbi nije potreban rutinski pregled dojke i bradavica kako bi se procijenila podobnost za dojenje.59 2. Isrhrambeni status majke ne utječe nepovoljno na njezinu mogućnost dojenja.8 Trudnice i one koje namjeravaju dojiti treba upozoriti da izbjegavaju alkohol. 2. žene sa višestrukim trudnoćama) trebaju primiti njegu i podršku primjerenu njihovim specifičnim potrebama. pogotovo za novorođenčad i malu djecu. One trebaju dobijati tablete od 400 IU na dan tijekom trudnoće ili 1000 IU na dan tijekom trećeg tromjesečja. 2. Ženama treba savjetovati da jedu dobro balansiranu. Treba im dati informacije o rizicima za fetus u razvoju tijekom trudnoće. lule.54-58 Nakon poroda.35. Rizicima odluke da se ne doji. Međutim. treba im objasniti da pušenje nije kontraindikacija dojenju. Roditeljima treba ukazati na opasnosti pasivnog pušenja. 2. prepisati recepti za nadomjestak željeza i folne kiseline.51 2. 2.5 Trudnice bi trebale dobivati konzistentne informacije utemeljene na dokazima. majke koje su ranije imale teška ili neuspješna iskustva sa dojenjem. kao i negativnim posljedicama za dojenje i dijete. Ako se ponekad uzme alkoholno piće.individualna nastava i savjetovanje skrojeno prema njihovim određenim potrebama.11 Za sve trudnice i dojilje preporučljivo je baviti se redovnim tjelesnim aktivnostima.6. žvakanje) treba obeshrabrivati. ženama se može savjetovati da jedu dodatnu količinu ribe. (e) Potreba da se ukaže posebna pozornost najranjivijim skupinama i da se uklone prepreke u njihovom pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama stavljena je u ovaj paragraf zbog pristupa u ovom dokumentu zasnovanog na životnom ciklusu.9. ili koje su ranije imale nekih 9 .52. na svim trudničkim tečajevima i u svim informativnim materijalima o prehrani djeteta (pisanim ili audiovizualnim) koji se daju tijekom trudničke skrbi i laktacije. jednom kad se postigne ispravan položaj i pripajanje. Žene koje su ranije imale operacije ili bolesti dojke.46-48 2. Ipak.6 Žene sa posebnim potrebama (prvorotkinje.3. samohrane majke.9 Nema neke posebne dijete tijekom trudnoće i laktacije. djedovi i bake i/ili mnoge druge značajne osobe koje identificira nova majka trebale bi biti uključene u obrazovne programe o prehrani novorođenčeta i malog djeteta kako bi se stvorila društvena sredina koja bi optimalno podržala prehranu djeteta. 2.

10 . Tijekom prvog i idućih početnih podoja zdravstveni djelatnici trebaju promatrati majku i dijete za znakove dobrog pozicioniranja i pripajanja kao i djelotvornog ili nedjelotvornog sisanja(Tablica 3. 3.14 Tijekom prenatalnog razdoblja ( i nakon poroda) treba izbjegavati grupnu nastavu o pripremi formule. dojenje može biti privremeno ili trajno kontraindicirano. zdravstveni djelatnici trebaju pomoći majci i djetetu da nađu ispravni položaj. dodir «kožom na kožu» treba primijeniti čim se situacija stabilizira. kao što se niže opisuje. Ako do toga ne dođe. kompetentnih za menađment dojenja i laktacije. 3. ili što prije moguće i zatim ga pokriti suhim. važan je za sve bez obzira kojom se metodom prehrane djeteta služite jer promiće zbližavanje (bonding) i naseljavanje novorođenčeta majčinim bakterijama. može se održavati grupna nastava o rizicima prehrane formulom. Međutim. zdravstveni djelatnici trebaju niježno ohrabriti majku da popravi svoj ili djetetov položaj i pripajanje i pokazati kako provjeriti je li to ispravno napravljeno. 2.2. Sve rutinske neonatalne procedure koje nisu neophodne za spašavanje života. Taj početni dodir» kožom na kožu» treba trajati što duže. Žene u tim situacijama trebaju dobiti odgovarajuću njegu zdravstvenih profesionalaca. ili postane teško.3. u centru za porođaje ili u rodilištu. Nije potrebno intervenirati kada se dobro doji. nego trebaju pomoći majci da nađe najugodniji položaj. Zdravstveni djelatnici ne smiju forsirati ili ubrzavati taj događaj. Kada se jave znakovi mogućih teškoća. vaganja ili nekih nehitnih medicinskih postupaka treba odgoditi do iza prvog podoja 62-64. POROD Optimalna briga za djelotvorni početak i uspostavu isključivog dojenja je ista bez obzira rađa li se kod kuće. te i određenih bolesti ili problema. (f) Tehnika“bez ruku“(hands-off) znači da zdravstveni djelatnici samo usmeno savjetuju majke kako se namjestiti i pripojiti dijete. ako je moguće koristeći pri tom «bez ruku»f(hands-off) tehniku. 2.38. kako bi postigle ispravno pripajanje.teškoća sa dojenjem. poput pranja.13 Kod rijetkih situacija i bolesti koje se dogode tijekom trudnoće ili laktacije. idealno govoreći najmanje dva sata nakon rođenja ili nakon prvog podoja. Kako bi se olakšao početak dojenja. toplim pokrivačem ili ručnikom. bez da one to učine za njih. Ako djetetu ili majci treba hitna medicinska njega. Dobro pozicioniranje i pripajanje često se dogodi spontano. 3. bez obzira kakvu odluku o prehrani su donijeli roditelji.65 Prvi podoj treba trajati sve dok dijete ne prestane sisati i otpusti bradavicu. 3. trebale bi dobiti pojedinačnu specijaliziranu njegu odgovarajućeg profesionalca. Tijekom početnog dodira « kožom na kožu» dijete će pronaći i istraživati dojku (pipati i lizati) te eventualno će pronaći bradavicu i pripojiti se njoj za prvo dojenje.1.U ovakvim situacijama uvijek se preporuča tehnika «hands off».3). novorođenče treba osušiti i staviti «kožom na kožu» na majčine grudi i trbuh odmah nakon rođenja. Kontakt između majke i njezinog djeteta.

68. 3. obrazi su puni i okrugli • Više areole vidi se ispod donje usne • Više areole se vidi iznad gornje usne • Brzi. uzima i pušta dojku • Dijete postpuno otpušta ruke i ramena • Majka osjeća bol ili nelagodu u dojci ili bradavici • Dojka postupno mekša dok doji • Dojke izgledaju crveno.Tablica 3. obrazi su mu uvučeni • Dok siše. uz stanke • Čuje se mljackanje ili pucketanje • Može se vidjeti i čuti gutanje Znakovi djelotvornog prijenosa mlijeka • Vlažnost oko djetetovih usta • Dijete nemirno. okrenuti dojci • Dijete je iskrivilo glavu i vrat da bi dojilo • Djetetova brada dodiruje dojku • Djetetova brada ne dodiruje dojku • Cijelo djetetovo tijelo je podržano • Podržana je samo glava i vrat • Dijete prilazi dojci s nosom na bradavici • Dijete približava donju usnu/bradu bradavici • Postoji kontakt očima majke i djeteta • Ne postoji kontakt očima majke i djeteta Sisanje • Djetetova usta su širom otvorena • Usta nisu širom otvorena • Donje i gornje usne su okrenute • Napućena ili prema unutra okrenute prema vani usne • Jezik se zaokružio oko bradavice i • Ne vidi se djetetov jezik areole* • Dok siše.3 Znakovi dobrog pozicioniranja. natečeno ili • Mlijeko izlazi iz druge dojke bolno • Primjećuju se znakovi oksitocina** • Nema znakova oksitocinskog • Dijete samo otpušta dojku kad završi refleksa** dojenje • Majka skida dijete s dojke * Ovaj se znak ne može primijetiti tijekom sisanja.4 Sve je više dokaza da farmakološka analgezija tijekom poroda može utjecati na spontano traženje dojke i djetetovo ponašanje prilikom dojenja. pripajanja i djelotvorno/nedjelotvorno dojenje Znakovi da dojenje napreduje Znakovi mogućih teškoća Položaj majke i djeteta • Majka je opuštena i udobno smještena • Ramena su napeta. epiduralna anelgezija izgleda ne utječe na učestalost dojenja pri otpustu i 6-8 tjedana nakon poroda. majci i djetetu može trebati dodatna potpora i vrijeme kako bi započeli s dojenjem. nezadovoljno. duboki usisaji. plitki usisaji • Polagani. Također bi trebale biti na raspolaganju alternativne nefarmakološke metode za ublažavanje porođajnih bolova.66-68 Međutim. opušta se ili je ošamućena. učestale kontrakcije maternice i povećani protok lochie za vrijeme dojenja. Prije nego li se majci ponudi farmakološka analgezija treba ju u potpunosti informirati o mogućim posljedicama za početak dojenja. naginje se nad dijete • Majka drži dijete uz svoje tijelo • Majka drži dijete dalje od svog tijela • Djetetova glava i tijelo su u jednoj ravnini. 11 . samo za vrijeme pripreme i pripajanja ** Majka je žedna.69 Kada se koriste ove intervencije.

sleeping) dok su u bolnici i nakon otpusta treba savjetovati da koriste široki krevet sa čvrstim madracem i trebaju staviti dijete na leđa. česti podoji su normalni i pomažu uspotaviti i održati dobru dobavu mlijeka. 4.1 Proces proizvodnje mlijeka i kako ga dijete regulira. piti alkohol. majci bi trebalo reći da je od ključne važnosti da ostane u istoj sobi sa djetetom 24 sata na dan (rooming-in).5. majci bi trebalo pokazati kako prepoznati i odgovoriti na prve naznake djetetove potrebe za hranom ( npr.4. pokreti sisanja.7 Ako djelotvorno dojenje nije počelo u roku od 24 sata. treba preispitati tehniku 12 .2 S obzirom da odvajanje novorođenčeta od majke može imati negativne posljedice na dojenje. Ako nema važečeg medicinskog razloga. Roditeljima koji dijele krevet s djetetom treba reći da ne koriste mekane jastuke. ne smiju koristiti teške perine ili druge izvore pretjerane topline. te na koje znakove treba paziti kada je to učinjeno djelotvorno. majci treba pokazati kako se ručno izdaja i kako tim mlijekom nahraniti dijete (šalicom ili žlicom).5. brzi pokreti oka.To bi trebalo uključivati slijedeće informacije u usmenom i pismenom obliku: 4. jorgane ili madrace.2 Dijete pokazuje svoju spremnost za dojenje nizom ranih znakova koje bi majke trebale prepoznati i odgovoriti.3 Dijete regulira trajanje svakog podoja. Dijete treba podojiti naprije na jednu dojku dok spontano ne ispusti bradavicu i onda mu ponuditi drugu. tj. kao i njihov broj. povećana budnost.6 Ako djelotvorno dojenje ne počne u roku od 12 sati nakon poroda. 4. djetetovoj potrebi za tekućinom i energijom i razmaku između svakog podoja. ruke prinosi do usta.72 Majci treba objasniti da je sasvim normalno za novorođenčad htjeti dojiti do 12 puta ili više u 24 sata. kao i broj mokrih pelena ( 6 ili više u 24 sata).Trebalo bi je informirati o važnosti hranjenja na zahtjev djeteta. 4. ono će samo regulirati količinu posisanog mlijeka. što više mlijeka posiše iz dojke. I konačno.5. ili da možda ima problema. ili u posebnu kolijevku koja se može prikvačiti za majčin krevet.5. dok druga doje na obje kod svakog podoja. 4. treba im reći da je nekoj djeci dovoljna jedna dojka. 4. a to će ovisiti o uspješnosti sisanja. skupljanje ili širenje usta. 4. Ako se zdravom djetetu dozvoli slobodno sisanje.5 Kako spriječiti zastoj mlijeka ranim. Također bi joj trebalo objasniti da se kao pokazatelj dovoljno popijenog mlijeka kod isključivog dojenja uzima normalno očekivani početni gubitak težine i ubrzo zatim dobitak.73 Majkama treba također kazati da prvih dana novorođenčad trebaju barem osam učinkovitih podoja u 24 sata. Za to vrijeme majci također treba pokazati kako se ispravno postaviti i pripojiti dijete na dojku . ne smiju pušiti. 4. uz informirani pristanak majke.4 Djetetu uvijek treba biti na raspolaganju neograničeno dojenje.70-72 4.38 Dok su u bolnici.5. koristiti narkotike ili tablete koje se dobijaju na recept i utječu na budnost. pa im ciklus spavanja može varirati. ispod ili dalje od jastuka.5 Sve nove majke trebaju shvatiti osnove dojenja. ne smiju spavati na fotelji.3 One majke (i očevi) koji odluče dijeliti krevet sa svojim djetetom ( bedding-in ili co. učestalim i djelotvornim dojenjem i kako spriječiti bolne bradavice pravilnim položajem djeteta. niježno glasanje ili uzdisanje. to se može učiniti samo zbog čvrstih medicinskih razloga. 4.1 U roku od 24 sata nakon poroda.više će ga biti proizvedeno.4. Neka dojenčad mogu htjeti dugo i stalno sisati. O znakovima da dojenje ide dobro. djecu bi trebalo staviti u odvojeni krevetić u istoj sobi. PRVIH NEKOLIKO DANA ŽIVOTA 4. jer plač je kasni znak gladi 4. ne smiju imati nezaštićeni razmak između kreveta i okolnog namještaja. istovremeno joj treba pomagati da se dobro namjesti i pripoji dijete na bradavicu. plač je kasni pokazatelj gladi) koji pokazuju njegovu spremnost da jede. zvuci usisavanja i uznemirenost.

sebi za ugođaj. trebati će preispitati politiku i smjernice prakse vezano dojenje i porođaje. ili dok osoblje rodilišta. NEDONOŠČAD I DOJENČAD NISKE POROĐAJNE TEŽINE Neka djeca rođena na vrijeme ili blizu termina koja su premalena za gestacijsku dob možda neće trebati dodatnu podršku za djelotvorno dojenje. 4. glukoze. kvalificirano osoblje primarne zdravstvene zaštite i/ili savjetnici za laktaciju. normalne porođajne težine novorođenčad nije potrebno.10 4.4.83-86 Zdrava.38. nema dokaza da bi one u prvom mjesecu bile od neke koristi.12 4. na vrijeme rođeno novorođenče ne bi trebalo dobivati nadohranu formule.74 Možda će ih također trebati pregledati pedijatar kako bi isključio medicinske razlog za gubitak težine. a nakon toga se što češće doji. ali će ih trebati dodatno pratiti. Majka pri otpustu ne bi trebala dobiti komercijalna pakovanja. siše dojku (ne –nutritivno sisanje).88g Normalno je za novorođenče da s vremena na vrijeme. Ako se teškoće nastave. roditeljima bi trebalo omogućiti i ohrabriti ih da posjete svoje dijete u Odjelu za intenzivnu njegu i dozvoliti im da ga drže ili 13 .82 Otpust iz bolnice treba odgoditi sve dok se ne vidi da je uspostavljeno djelotvorno dojenje.77. zdravo. kao što je ranije opisano.9. ozbiljna bolest djeteta ili majke.14 4.79. Uz ispravnu podršku.76 Ako bolničko osoblje primijeti da više od 5% novorođenčadi gubi više od 10 % porođajne težine. roditelji bi trebali dobiti informacije o optimalnom hranjenju i prehrani kao i o važnosti vlastitog majčinog mlijeka i dojenja.75.78 Neonatalna hipoglikemija se rijetko javlja ako podržavamo isključivo dojenje. Broj dojenčadi koji trebaju fototerapiju smanjuje se prakticiranjem ranog i učestalnog dojenja. prije nego li se da nedonošćetu sa manje od 32 tjedna gestacije. Najbolja nadohrana trebalo bi biti majčino ili donirano izdajano mlijeko. u prosjeku.80 Rutinsko pračenje glukoze u krvi za na vrijeme rođenu. a povrat težine počne. četvrtog dana nakon poroda. većina prerano rođene i male porođajne težine novorođenčadi trebati će dolje navedenu dodatnu podršku. laici-savjetnici i „majke-majci“ skupine ne budu mogli jamčiti da će nakon otpusta nastaviti sa podrškom. minimalizirati će taj gubitak. na vrijeme rođena djeca ne trebaju dude-varalice ili slično. Osim ako ima zdravstvenih razloga. dijete treba pregledati pedijatar kako bi se isključili medicinski razlozi.8 4. dijete premaleno za gestacijsku dob s potencijalno ozbiljnom hipoglikemijom. Samo mala manjina ove djece će trebati nadohranu darovanim humanim mlijekom (iz banke mlijeka) ili mliječnom formulom kako bi izbjegli pretjerani gubitak težine i/ili hipernatremičku dehidraciju. 5. Nehemolitička žutica se može pojaviti kod isključivo dojene novorođenčadi. isključivo dojenje. njena jačina i trajanje mogu se smanjiti tako da se da prvi podoj što prije nakon poroda.38. Izvjesan gubitak težine novorođenčeta je uobičajen zbog gubitka suvišne tekućine. kao što je ranije opisano. posebno ako su u njima marketinške informacije ili uzorci proizvoda vezanih za umjetnu prehranu. ako se to traži zbog zdravstvenih razloga. svoj novorođenčadi treba dati 1 mg parenteralnog vitamina K.90 5. čaj ili kamilicu. Oko 3% novorođenčadi izgube više od 10% porođajne težine i njih treba pozorno pratiti i podržavati kako bismo poboljšali frekvenciju i djelotvornost dojenja. gubitak težine od 8 do 10% praćen zakašnjelom laktogenezom (više od 5 dana). Ove preporuke mogu se prilagoditi i za bolesnu novorođenčad.91-93 5.15 dojenja i pružati podršku kod svakog podoja sve dok se problem ne riješi. S obzirom da majčino mlijeko možda nema dovoljno vitamina K koji je potreban da bi se spriječilo krvarenje zbog deficijencije. Može se razmotriti testiranje majke na antitijela citomegalovirusa kako bi se odlučilo hoće li trebati pasterizacija ili neka druga metoda tretmana izdajanog majčinog mlijeka.11 4.2 Što prije moguće nakon poroda. Međutim.1 Ako se predviđa prerano rođeno ili visokorizično dijete. vodu. Ti razlozi mogu biti: vrlo niska porođajna težina (manje od 1500 g) ili gestacija (manje od 32 tjedna).87.13 4.81. Međutim.

ili onoliko često koliko dijete traži/želi. majka bi trebala dobiti pomoć kako bi počela i uspostavila obrazac čestog i redovitog djelotvornog izdajanja ili ispumpavanja.9 5.102. tjedna gestacije. istovremeno povečavajući količinu izdojenog mlijeka. 101 Moguće je potpuno dojenje djeteta rođenog nakon 33. ima li ostataka posteljice. inaće bi u tu svrhu trebalo imati sobu sa udobnom stolicom i mirnom atmosferom. ili nije dovoljno često. od čega najmanje jednom po noći.Dvostruki set pumpi može minimalizirati vrijeme pumpanja. Ne bi trebalo bacati ništa mlijeka ili kolostruma. Kontakt „majke-klokana“ (KMC) ili „kožom na kožu“ treba početi odmah ili što prije nakon poroda.63. nos/ i usne možemo dovesti u bliski dodir sa majčinim bradavicama.7 5. do 29.99 U dobi od 27. uzrokuje li pumpanje neudobnost. ili izdojiti kolostrum. bez obzira na trenutnu razinu sazrijevanja ili starosti. može 71. ali nikako ne kasnije od trećeg dana po porodu trebao bi biti uspostavljen redoviti obrazac izdajanja/ispumpavanja mlijeka svaka tri sata i to najmanje osam puta dnevno. Trajni pozitivni zračni tlak (Continuous Positive Airway Pressure) ili neki drugi način ventilacije i ne reagira negativno na dodir. barem jedan sat ili što češće može. Istovremeno. provjeriti tehniku pumpanja. uz puno dijagrama/slika. ali u roku prvih šest sati nakon poroda majku bi trebalo ohrabriti da počne dojiti. a pogotovo ako pokaže znakove da je spremno za hranjenje. Produženi KMC kontakt. Naime.10 Ako je dijete previše nezrelo da bi ga se dojilo ili je prebolesno da podnese enteralno hranjenje. tjedna trudnoće. treba nahraniti dijete.89 smanjiti rizik od Sindroma iznenadne smrti dojenčeta 5.100. Zdravstveni djelatnici trebali bi nastojati smanjiti čimbenike koji bi majci mogli uzrokovati dodatni stres.94-96 Treba razgovarati sa majkom o prednostima i nedostatcima svake od ovih metoda i njoj se treba pružiti mogućnost da pokuša razne metode pumpanja prije nego li odluči koja joj najviše odgovara. Izdajanje/ ispumpavanje bi trebalo po mogućnosti raditi pored djetetovog krevetića/ inkubatora.97.barem dodirnu i slikaju. Njime majka. na koncu drugog tjedna.-34. kao i savjet kako sigurno rukovati i spremati svoje mlijeko da bi kasnije njime nahranila dijete.103 Nedonošćetu treba dati mogućnost da siše kada je budno i stabilno.98 Ako se ne proizvodi dovoljno mlijeka treba naći razlog (npr. stres može ometati protok mlijeka. Majci treba obajsniti fiziologiju proizvodnje mlijeka i pokazati kako treba masirati dojku da bi potakla refleks otpuštanja mlijeka i olakšala protok mlijeka. ovisno o zdravstvenom stanju djeteta i o majčinoj volji i mogućnosti da bude u bolnici i nastavi na duže vrijeme. Proizvedenih 600ml mlijeka na dan.3 5. Dojenje manje iscrpljuje i nije ništa opasnije od hranjenja bočicom djece rođene u bilo koje doba trudnoće.8 5. ovisno o njegovoj/njezinoj zdravstvenoj situaciji.4 5. nakon prvog mjeseca tj. osim ako postoji kontraindijakcija za enteralno hranjenje.94 g Postoji evidencija da korištenje varalica kod uspavljivanja. ili ako je moguće u njezinoj nazočnosti.6 5. koristi li majka neki lijek koji može smanjiti proizvodnju mlijeka). sve do punovremenog je od koristi. Što prije moguće.Dokazi pokazuju da ima manje de-saturacije kisikom kod dojenja nego li kod hranjenja bočicom.5 5.nakon što je dojenje čvrsto uspostavljeno. Treba nastaviti redovito provjeravanje položaja i pripajanja kako bi se osiguralno djelotvorno 14 . Dijete je razvojno sposobno da liže/pije male količine mlijeka sa majčine dojke. Tu bi informaciju trebalo dati i napismeno. čim djetetu ne treba ventilator.Ovaj postupak će podržati dugotrajnu proizvodnju mlijeka. Vodeći princip trebao bi biti da treba što češće dojiti . ali ne i njegovu proizvodnju i zato može dovesti do zastoja mlijeka. pozitivni je indikator dovoljne opskrbe mlijekom tijekom idućih tjedana.

a rijetko se javlja potreba za kratkoročnim prekidom. ne treba češće. vidjeti. na bazi novog standarda za rast djece SZO. 15 6.11 5. Zato majka treba dobro poznavati znakove spremnosti za hranjenje. istovremeno nastavljajući i omogučavajući „rooming-in“. zamrzavati i transportirati svoje mlijeko. Epizode učestalog dojenja su normalne. kao što je bolna bradavica ili prepuna dojka. kada i kako stimulirati pospano dojenče da doji i znakove ispravnog pripijanja kako bi osigurala dovoljno podoja u 24 sata ( poludojenje na zahtjev). Općenito govoreći. zdravstveni djelatnici bi trebali provjeriti djelotvornost dojenja i.Također bi trebala biti dobro upućena u ispravnu tehniku izdajanja/pumpanja.12 i udobno dojenje. te kako sigurno rukovati. Nakon otprilike 35 tjedana gestacije može se početi sa dojenjem na zahtjev. Treba jačati majčino znanje i praksu dojenja. Nakon otpusta majke. 6. Sada imamo bazu podataka koji se odnose na povečanje težine za isključivo dojenu djecu u prvim tjednima života. spremati. Nijedan od tih problema ne traži prekid dojenja. ili na neki drugi način komunicirati sa svim majkama i novorođenčadi u roku od 48 sati nakon otpuštanja iz rodilišta kako bi provjerili da se zadovoljavajuće napreduje sa isključivim dojenjem.) trebati će nadohrana ( ako je moguće majčinim izdojenim mlijekom). dakle mogući preteće mastitisa. odnosno na njegov zahtjev. udobnu pumpu koja dobro radi i koju poznaje. ispraviti tehniku hranjenja. one su regulatorni mehanizam kojim se uklanja mlijeko i stimulira mlijeko kako bi se zadovoljile razvijajuće potrebe djeteta.h djevojčice malo manje od dječaka. njezino mlijeko ili ono donirano majčino može se dati šalicom ili cjevčicom. „kožom na kožu“ dodir ili KMC. kako bi pojačao njezino samopouzdanje. Ako dijete te starosti u prosjeku ne dobije 200g/ tjedan. savjetnike za laktaciju i posebne skupine za podršku ili organizacije za majke/roditelje nedonoščadi ili novorođenčadi sa zdravstvenim problemima PRVI MJESEC ŽIVOTA Kompetentni zdravstveni djelatnik i/ili uvježbani laik-savjetnik trebaju posjetiti. Problemi dojenja. potvrdio dobar prijenos mlijeka i uvjerio majku da radi dobar posao. pa u ovakvim situacijama sve što treba je dodatno ohrabrenje i podrška. Ako majka ne može uvijek biti nazočna hranjenju. ona bi trebala znati djelotvorno se ručno izdajati ili imati na raspolaganju modernu.105 Ako se to sve već dogodilo.1 6. Ako rast nastavi opadati.Većina problema koji se tada otkriju mogu se riješiti na zadovoljavajući način.5 pokazuje treći i devedest i sedmi percentil težine prema dobi do završetka prva četiri tjedna starosti. tretman će ovisiti o pojedinačnim slučajevima. Hranjenje cjevčicom ili šalicom i/ili intravenozno može se nastaviti.5 .104 Tijekom posjete. dok majka ispumpava/izdaja istom frekvencijom. zdravstveni djelatnici trebaju provjeriti ima li zdravstvenih problema i prema tome djelovati. Ako dijete nedovoljno dobiva na težini (možda će trebati vaganje jednom dnevno. nedonoščad nisu neurološki dovoljno zrela za pravo dojenje na zahtjev.5. Što se više oteže s prvom posjetom to će teže biti riješiti bilo koji problem koji se pojavi. uključujući „majka-majci“ skupine. kao i kod idućih mogućih posjeta. Zdravstvni djelatnici bi trebali provjeriti zna li majka sve izvore potpore dojenju koji su joj na raspolaganju. Ozbiljne probleme trebaju riješavati savjetnik za laktaciju ili uvježbani profesionalac koji je priznati stručnjak na polju podrške dojenju. Majkama koje misle da dječji plač i često hranjenje znaće nedostatak mlijeka treba objašnjenje. pripajanje i dojenje pod djetetovim vodstvom.106-8 Ove epizode se često podudaraju sa normalnim skokovima u rastu .110 Tablica 6.3 6.109. ohrabrenje i podrška.4 6.2 6. ako treba. za dečke i djevojčice. mogu se spriječiti tako da se osigura ispravan položaj. zdravstveni djelatnik ili laiksavjetnik treba promatrati dojenje kako bi osigurao ispravno pozicioniranje i pripajanje.

5 . 4. Dojilje koje izbjegavaju meso.2 Ako je isključivo dojenje dobro uspostavljeno nema potrebe uz majčino mlijeko davati drugu hranu ili tekućine. ali ne smiju biti jedina odrednica kojom se odlučuje treba li djetetu davati dohranu.4kg 2. pa majkama treba savjetovati da piju dovoljno kako bi utažile žeđ. a ne od težine pri porodu. jaja i mliječne proizvode imaju značajan rizik od nedostatka kalcija. 7. prema potrebi. pojačana prehrana majke tijekom trudnoće i laktacije umjesto preranog uvođenja dohrane nadjelotvorniji je i manje rizičan način spriječavanja deficiencije. 15-minutno izlaganje suncu nekoliko puta tjedno dovoljno je.5kg 4.6kg 5. ribu. bez potrebe da se izbjegavaju neka specifična jela.Ovo se ne odnosi samo na dijagrame koji su se najčešće koristili u zadnjih 40 godina.3 7. U sredinama gdje mikronutricijska deficiencija kod djeteta mlađeg od 6 mjeseci se javlja. koja žive tamo gdje su visoke zgrade i zagađenje koji blokiraju sunčeve zrake. Najbolje tekućine su voda i nezaslađeni voćni sokovi.111 Na laktaciju ne utjeće količina probavljenih tekućina. mažu ih kremom za zaštitu od sunca. perad.9kg 3. Pedijatar treba redovito promatrati ovu djecu i davati im vitamin B12. što može uzrokovati zdravstvene probleme kod djece. nego također i na nedavno preporučene dijagrame Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji su zasnovani na isključivo. Dijagrami rasta korisni su za pračenje rasta djeteta. koja žive na visokoj nadmorskoj visini gdje dolazi do sezonskih varijacija ultraljubičastog zračenja. 4. recimo mjesečnim vaganjem.4kg 4.1kg Djevojčice 97.4kg Dečki 97.j Majkama treba savjetovati da provjeravaju rast djeteta. pokrivena su odjećom dok su vani. zamjensko željezo i kalcij.1 7. Tablica 6.2kg 5. većina dojenčadi pokazati će interes za dohranu (npr. a koji su bili zasnovani na jako velikom broju dojenjčadi hranjenih formulom.9kg 5. suhu hranu) uz dojenje.4 7.3kg 4.h Dobitak na težini treba računati od najniže vrijednosti nakon poroda. 2.7 Majkama se treba savjetovati da jedu uravnoteženu hranjivu dijetu. Oko šest mjeseci života. željeza i vitamina B12.6kg 2. i da nastave s dojenjem kada to dijete zatraži. ili u glavnom dojenom djeci tijekom četiri mjeseca i koja su nastavila dojiti najmanje 12 16 7. Kod isključivo dojene djece koja nisu dovoljno izložena suncu tj.8kg 3.112 Dojenčad hranjena formulom to ne trebaju ako koriste formulu koja je obogačena vitaminom D. za dečke i djevojčice. može doći do nedostatka vitamina D.k Ukoliko su djeca dobrog zdravlja.1kg 3. Davanje zamjenskog vitamina D rizičnoj djeci spriječiti će nedostatak.2kg 4. Dečki 3.5kg 2. nikad ih ne tjerajte da jedu). tamnije su pigmentacije.7kg 2. tijekom dana su u zatvorenome prostoru.109 Starost u tjednima 0 1 2 3 4 6.5 Treći i Devedeset i sedmi percentil težine(u kg) za doba starosti( u tjednima). Kratko.0kg 5. i siguran je način da se dobije vitamin D.3kg 6.6kg Djevojčice 3. 2. i to bez da se dobiju opekotine. OD JEDNOG DO ŠEST MJESECI ŽIVOTAi 7.6.5kg 2. roditeljima treba savjetovati da promatraju kako se dijete ponaša što se hrane tiče i da se prema tome ravnaju (npr.

j U nekim sredinama. imaju visok stupanj zaštite od neželjene trudnoće dok im dijete nije šest mjeseci staro.1. političari i društvo u cjelini odgovorni su za uspostavu zakonske zaštite za majke-dojilje koje su u radnom odnosu. kada je dojenče 26 tjedana staro.114 Nakon toga.Trebaju također imati informacije o izdajanju. Majčino mlijeko može biti zamijenjeno drugim tekućinama lošije kvalitete koje možda nisu dovoljno hranjive i energetski zadovoljavajuće da bi zadovoljile potrebe 17 . i/ili laikasavjetnika i/ili «majka-majci» skupina. samo majčino mlijeko ne zadovoljava sve prehrambene potrebe dojenčeta i malog djeteta nakon šest mjeseci starosti. Među hormonalnim metodama. to se ne preporučuje i može biti štetno. Dohrana može biti podijeljena na: • Prijelaznu hranu (skašenu. oni nisu pokazatelj spremnosti za dohranu djeteta.2.113 Poslodavci.7 Kako bi olakšali zaposlenim majkama da isključivo doje do šest mjeseci i da nastave dojiti u kombinaciji s odgovarajućom dohranom koliko god još žele.110 Dijagrami SZO govore u koji postotak ili z-liniju rasta dijete spada kada se u istoj dobnoj skupini usporedi s prosječnim rastom optimalno hranjenog dojenčeta.115 8. majke koje žele odgoditi trudnoću trebali bi koristiti druge metode zaštite. a dojenče ne bi trebalo odviknuti od majčinog mlijeka. s nekim manjim prilagodbama. sigurnom rukovanju i spremanju mlijeka. a isto tako i društvenu potporu. jer impliciraju da dohrana zamjenjuje a ne da dodatno. 8.109. • Obiteljska prehrana. kontracepcijska sredstva koja imaju kombinaciju sastojaka izgleda da su povezana sa opadanjem proizvodnje mlijeka. za zaštitu od trudnoće koriste Lactation Amenorrhoea Method(LAM). sindikati. zgnječena. Umjesto toga. što je hrana posebno odabrana iz osnovnih grupa hrane i prilagođena da bi zadovoljila određene prehrambene i fiziološke potrebe dojenčeta. proteinske i mikronutritivne potrebe. uz majčino mlijeko. Za nedonoščad to znači šest mjeseci ispravljene starosti. Prerano uvođenje dohrane nije preporučljivo iz razloga: 8. I prijelazna i obiteljska prehrana treba biti temeljena na obiteljskoj prehrani ako je raznolika i dobro uravnotežena. zadovoljava energetske.Također je potrebno imati trajnu stručnu potporu i pomoć zdravstvenih profesionalaca. Majke koje isključivo doje i koje. polukruta). ili ako ne koriste LAM. «šest mjeseci» znači konac prvih šest mjeseci života(180 dana). uglavnom bazirana na normalnoj.mjeseci.6 7. te je prilagođena sposobnostima hranjenja dojenčeta u rastu i razvoju. pogotovo ako se dodaje šečera. hrani dojenče. i Da pojasnimo. koji pada na 21-22 tjedna starosti. dobro uravnoteženoj raznolikoj obiteljskoj prehrani. dojenčadi se daje čaj. Međutim. NAKON ŠEST MJESECI116-121 Dok su dopuštene neke varijacije u potrebama pojedinaca. k Ovaj dokument radije koristi izraz «dohrana» ili « dodatna hrana» nego li učestalije izraze «weaning» ili «weaning foods». 8. Njima je svrha prestati s dojenjem. Promjena (prijelaz) s isključivog dojenja na prijelaznu hranu a onda na uobičajenu obiteljsku prehranu s eventualnim prekidom dojenja treba biti postupna. 7. a primala su dohranu od četiri/šest mjeseci starosti. kontracepcijska sredstva koja imaju samo progestin jako su djelotvorna i ne ometaju djelovanje laktacije. nasuprot početku šestog mjeseca života. Ti izrazi su varljivi.1. Dohrana je obično potrebna nakon ove dobi skupa s majčinim mlijekom. treba imati radno mjesto koje će podržavati dojenje.2. treba nastaviti s dojenjem nakon što smo uveli dohranu. jer podriva dojenje.

dojenčeta.4.3. piti iz uobičajene šalice koristeći obje ruke i jesti hranu pripremljenu za ostatak obitelji sa samo malim prilagodbama. ova hrana se treba davati 2-3 puta dnevno. Do otprilike osam mjeseci dovoljno se razvila fleksibilnost jezika da se može gutati tvrđa grudičasta hrana u većim porcijama. Vršci za okus detektiraju četiri osnovne kvalitete okusa: slatko. 8. Da bi se osiguralo zadovoljenje energetskih i hranidbenih potreba djece u rastu. 8. one moraju dobiti svu moguću potrebnu potporu koja će im pomoći da nastave s dojenjem do dvije godine i dalje. Rano izlaganje dojenčadi mikrobnim patogenima koji potencijalno mogu zagaditi dopunsku hranu i tekućinu.20-26 8.3. opći unos energije kod djeteta je uobičajeno relativno stalan. mora im se nuditi široki raspon hrane visoke hranidbene vrijednosti. Majčino mlijeko ipak treba ostati osnovni izvor hrane za prvu godinu života.4. gorko.2. Optimalan razvoj oralnih motoričkih vještina. Brojne značajke.3. kako preporuča WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i većina nacionalnih i stručnih tijela. Dojenčad još nije spremna probaviti određenu hranu. da je odgovarajuće čvrstoće i na pravilan način. Glavni čimbenici koji utječu na zadovoljenje energetskih i hranidbenih potreba zadovoljavaju se konzistencijom (gustoćom) i energetskom gustoćom (energija po jedinici obujma) polutvrde hrane plus količina i učestalost hranjenja. aroma. 8. Dojenčad bi zbog toga trebala početi s dohranom od ili uskoro nakon navršenih šest mjeseci starosti. izgled i tekstura.2. Dok je potpuno prihvaćeno da majke donose odluku o željenoj duljini dojenja djeteta. obiteljska prehrana treba postupno postati osnovni izvor prehrane. Preferencije djece prema većini vrsta hrane su pod snažnim utjecajem učenja i iskustva. Kada se nudi raspon hranjive prehrane većina djece radije bira raznovrsnu hranu te tako instinktivno bira nutritivno kompletnu prehranu.2. Osjetljivost na okus pomaže kod zaštite od gutanja štetnih tvari i dodatno. a davanje ove hrane i tekućina može dovesti do smanjenog stvaranja majčinog mlijeka. Predugo odgađanje uvođenja dohrane također nije preporučljivo jer: 8. 8.4. Između šestog i osmog mjeseca. dovodi ih u povećani rizik od bolesti proljeva i posljedično pothranjenosti. ne treba nužno naglašavati da se ova hrana treba nuditi u toj dobi.3. posebice željezom i cinkom. Rano izlaganje dojenčadi određenoj hrani može aktivirati alergije. s dodatnim hranjivim zalogajima koji se nude 1-2 puta dnevno.2.5. pokazuje primjere vrste hrane koja se može uspješno uzimati i gutati u danoj dobi i stadiju razvoja. kao što su sposobnost žvakanja i spremnosti dojenčeta na prihvaćanje novih okusa i tekstura. može pomoći kod reguliranja unosa kod djeteta.2. Iako obrasci uzimanja hrane variraju od obroka do obroka.7.122 Tablica 8. nudeći djeci raznovrsniju hranu poboljšava se njihov apetit.124 8. Jedina urođena sklonost je 18 .2. Za vrijeme druge godine života. po želji nakon 12 mjeseci. npr. Do otprilike šest mjeseci većina dojenčadi može sjediti uz potporu i može jesti iz žlice s gornjom usnom.5. Važno je iz hranidbenih i razvojnih razloga. što je bolje od samog sisanja polutvrde hrane sa žlice.2.5.123. jer smanjeno dojenje reducira razdoblje za vrijeme kojeg je ovulacija potisnuta. Ranije se majkama vraća plodnost. 8.3. Čak štoviše. Samo majčino mlijeko ne osigurava uvijek dovoljno energije i hranjivih tvari što može dovesti do usporenog razvoja i pothranjenosti. Od 9-12 mjeseci. Samo majčino mlijeko možda neće zadovoljiti potrebe novorođenčeta za nekim mikroelementima. uzimanje hrane narezane na zalogaje sa žlicom ili kao hrana narezana na prutiće. većina dojenčadi ima razvijene vještine u rukama da bi se sami mogli hraniti. slano i kiselo. 8. 8. povećavajući na 3-4 puta dnevno nakon devet mjeseci starosti. utječu na unos polutvrde hrane kod dojenčeta.3.6.1. da se daje hrana koja odgovara dobi. kao što su okus. može biti izloženo nepovoljnom djelovanju.8. 8. oni razvijaju sklonosti vezano za učestalost izloženosti određenim okusima.

pšenica. deserte. riža) Majčino mlijeko uz kuhano mljeveno meso . pire krumpir. Ako se dojenje nastavlja. Dodavanje soli se ne preporuča kod pripreme dohrane ili obiteljske hrane za dojenčad i mlađu djecu niti za bilo kojeg člana obitelji. rizik kolika povezan sa unošenjem glutena biti će niži ako se to dogodi nakon 7-8 mjeseci. banana) pire. rajčica). pomjeranje čepa refleksa sa srednje na zadnju trećinu jezika 7-12 Pražnjenje žlice usnama. mrkva) ili voćni (npr. Pokreti kružnog stabilnost vilice Vrsta hrane koja se smije konzumirati Tekućine Skašena hrana (samo ako potrebe djeteta za hranom traže dohranu) Primjeri hrane Samo majčino mlijeko Majčino mlijeko uz kuhano skašeno meso. usitnjeno sirovo voće i povrće (npr. Primjeri hrane prilagođene dobi za različite dobi i faze razvoja (ova hrana je navedena samo primjerice i nije jedina koja se može uvesti). 8. za koju je sva dohrana u početku strana. sladolede) sve dok dojenče ne bude imalo priliku iskusiti i razviti sklonost prema ostalim okusima. lateralni pokreti jezika i pomijeranje hrane s jezika prema zubima. s jasnim povećanjem prihvaćanja koje se pojavljuje nakon 12-15 izlaganja. uključujući genetički i utjecaj okoliša kao i količina glutena izgleda također igraju ulogu 126-128 Čini se da djeca konzumiraju više kada im se daje raznolika prehrana u usporedbi s ograničenom jednoličnom.130 Roditelji bi trebali zbog toga biti uvjereni da je odbijanje nove hrane normalno. Davati tri obroka dnevno s dva zalogaja u međuvremenu. žvakanja. posebice povrću i voću. Tablica 8. usoljeno meso. Hrana treba biti nuđena u više navrata. Povećanjem raznolikosti hrane povećava se prihvaćanje različitih okusa kod djeteta.125 Zbog toga je važno ne uvoditi šećer u bilo kojem koncentriranom obliku (npr. zob) i kruh1 12-24 Povećana raznolikost skašene ili smrvljene hrane i hrane narezane na prutiće – kombinirajući novu i poznatu hranu. žitarice (npr. 19 .130-132 Korištenje komercijalne dohrane može odgoditi prihvaćanje normalne obiteljske prehrane kod dojenčeta i predstavlja nepotreban financijski teret na obiteljski proračun.5. banana. žitarice bez glutena (npr. Obiteljska prehrana Majčino mlijeko uz ono što jede obitelj. kako su naviknuti na raspon okusa i mirisa iz majčine prehrane koja im dolazi kroz majčino mlijeko. zgnječeno kuhano povrće i voće. Ostali čimbenici. Zbog toga će ne dodavanje soli kod pripremanja hrane koristiti cijeloj obitelji. Izgleda da dojenje štiti od količkih oboljenja i da se ne bi trebalo rano uvoditi gluten(kod 4-6-mjeseci). griženje i žvakanje. Ako se početno odbijanje kod djeteta interpretira kao nepromjenjivo. Finije motoričke vještine koje se razvijaju u lakše samohranjenje. hrana vjerojatno neće ponovno biti ponuđena djetetu pa će mogućnost za izgradnju širokog raspona izloženosti hrani i prihvaćanje novih vrsta hrane i okusa biti izgubljena. Dob Refleksi/vještine (mjeseci) 0-6 Dojenje/sisanje i gutanje 4-7 Pojava ranog ''žvakanja''. kocke za kuhanje i prašci za pripravu juha. Dojenčad na majčinom mlijeku mogu prihvatiti krutu hranu brže od onih hranjenih adaptiranim mlijekom za dojenčad.129 Važno je da djeca. pogotovo ako se prestalo s dojenjem. Jako zasoljenu hranu kao što su ukiseljeno povrće. treba izbjegavati. povrtni (npr. budu ponovo izlagana novoj hrani za vrijeme ranog komplementarnog razdoblja hranjenja u svrhu postavljanja režima prihvaćanja zdrave hrane. lubenica. jer neka koja se u početku odbija obično se poslije prihvaća.8. pa tako i novorođenčad pohlepno konzumira slatke tvari ako im se daju. povećana snaga sisanja. trudeći se da je obiteljska hrana zdrava i uravnotežena l Doba u kojem treba uvesti prehranu žitaricama koje sadrže gluten još uvijek se istražuje. Sugerira se da je potrebno minimalno 8-10 izlaganja.sklonost prema slatkoj hrani.

Povrće i voće osigurava vitamine. Jetra je prirodno siromašna mastima i dodatno je korisna zbog svoje brze pripreme i gnječenja bez da postane žilava. pomažući u prevenciji nedostatka vitamina i minerala i općenito imaju nizak sadržaj masti.137 Roditelji trebaju biti upozoreni da takvo ponašanje za sobom povlači rizik i treba ih savjetovati da umjesto toga koriste šalicu. slana hrana ili začini. škrob i vlakna. To je jedan od razloga zašto se vitamini i minerali najbolje uzimaju iz povrća i voća u odnosu na tablete i dodatke. fruktozu. Nadalje.1. Ti napitci koji sadrže šećerne alkohole. minerale. fino 20 .9. Zbog tog se ne preporuča više od 120-180 ml voćnog soka na dan. pa krto meso zbog toga treba biti mljeveno. Hranjive tvari imaju veću koncentraciju u krtom mesnom tkivu nego u masnom mesu. Zabrinutosti su također proizašle oko prekomjernog konzumiranja takozvanih voćnih sokova koji sadrže umjetna sladila i jednostavne ugljikohidrate osim glukoze. Voćni sok se odnosi na sok dobiven iz istisnutog voća.10. leća i cjelovite žitarice poboljšat će apsorpciju željeza biljnog podrijetla. voćni sokovi sadrže prirodnu glukozu. Ako se koristi procesuirano ili sačuvano voće i povrće. 8. Oni imaju glavnu zaštitinu ulogu. a tamno zeleno lisnato povrće također je bogato folnom kiselinom s kalijem i magnezijem prisutnim u određenim razinama. posebice kada se povrće ostavi da odstoji prije konzumacije. Šećer se ne smije dodavati hrani za dojenčad ni za malu djecu. 8. povezuje se s povećanom pojavom karijesa.9.2. Zbog toga je uputno birati razno povrće i voće da bi se zadovoljile dnevne preporučene potrebe. 8. Dostupnost svježeg povrća i voća varira po sezonama i regijama. važno je ograničiti količinu ponuđenog voćnog soka da bi se izbjeglo smanjenje uzimanja majčinog mlijeka i smanjenje uzimanja ukusne hrane u prehrani. što ju čini jednostavnom za jelo za malu djecu i dojenčad. ono može sadržavati minimalni mogući sadržaj dodanih masnoća. Kuhanje na pari ili u vodi u minimalnoj količini vode. davanje voćnog soka i ostalih slatkih napitaka dojenčetu na bočicu. uključujući vitamin B6. Bez obzira na to. obzirom na svoju kiselost mogu uzrokovati karijes i nagrižene zube. Ako se za ostatak obitelji koristi sol. ili vrlo kratko kuhanje smanjuje gubitak vitamina C. ulja šećera i soli. porciju hrane za dojenče ili malo dijete treba odvojiti prije dodavanja istih. iako smrznuto i sačuvano povrće i voće može osigurati nabavku ovih vrsta hrane kroz godinu. a ako se daju kao dio obroka poboljšat će biodostupnost željeza biljnog podrijetla prisutnog u biljnoj hrani. kao što su manitol i sorbitol.9. Pojam ''voćni napitak'' se nekada koristi za opis napitka napravljenog od džema ili voćnog kompota pomiješanog s vodom i šećerom. 8. Mala djeca mogu imati poteškoće kad jedu meso zbog njegove žilavosti.8. Višak voćnog soka također se povezuje s prestankom rasta i niskim rastom. Mnoge vrste lisnatog povrća se kuhaju prije uzimanja. Neke od zdravstvenih koristi vezane uz uzimanje povrća i voća dolaze iz nehranjivih komponenti kao što su antioksidansi i fitosteroli. Povrće i voće najznačajnije doprinose uzimanju vitamina C. saharoze ili fruktoze. te s gojaznosti. smanjuje gubitak vitamina. 8. Ovi napitci sadrže zanemariv sadržaj vitamina C te kao takvi nemaju koristi od voća od kojeg se pravi ''pravi'' voćni sok. voćni sokovi dobiveni cijeđenjem voća sadrže sve hranjive tvari prisutne u voću s iznimkom prehrambenih vlakana. Parenje ili prokuhavanje koristeći minimalnu količinu vode.Ostali vitamini i minerali prisutni u povrću i voću su B vitamini. ili vrlo kratko prokuhavanje.4.9. Uzimanje povrća i voća koje sadržava vitamin C skupa s hranom bogatom željezom kao što su grah. S pogleda hranjivosti.9. povezuju se s uzrokom dijareje kod neke djece. Krto meso sadrži određene količine proteina i važan je izvor visoko biodostupnih minerala kao što su željezo i cink.3. koji se pretvaraju u vitamin A.136 Konačno. posebno ako se nose u krevet. Tamno zeleni listovi i narančasto obojeno voće i povrće bogato je karotenoidima. saharozu ili druge vrste šećera koji.133-135 Neumjerena konzumacija voćnih sokova (bilo ''pravih'' ili ''takozvanih'') također smanjuje apetit djeteta za drugom hranom i može uzrokovati mekanu stolicu. Voćni sokovi su dobar izvor vitamina C.

Proteini iz jaja sadrže aminokiseline neophodne za rast i razvoj.5% masnoće) ili srednje obrano (1. treba ih izbjegavati prvih 12 mjeseci života. Mlijeko treba u nastavku biti sastavni dio prehrane temeljene na komplementarnoj prehrani. Da bi se osigurala mikrobiološka sigurnost mlijeka životinjskog podrijetla. 8.2. 8. bijela riba i školjkaši također su siromašni mastima.5 – 2% masnoće) sadrži znatno manje energije i manji sadržaj vitamina topivih u mastima nego punomasno kravlje mlijeko pa se zbog toga ne preporuča djeci do dvije godine starosti. Za dojenčad koja u povijesti obitelji imaju alergiju na jaja. obrano (obično <0. Kako su dobar izvor proteina. ako je drugi životinjski izvor hrane uključen u prehranu. mogu ograničiti uzimanje i raznolikost dohrane u prehrani. osim majčinog mlijeka. koja je važna kod izlaganja dojenčeta novim okusima i sastavima koji promiču razvoj vještina uzimanja hrane. Jaja su relativno jeftino i vrijedno sredstvo poboljšanja unosa životinjskih proteina. Nekuhana ili djelomično kuhana jaja su potencijalni uzrok trovanja salmonelom i zbog toga zahtijevaju temeljito kuhanje. ali vezan je za fosfoproteine i albumine i zbog toga je manje biodostupan. kao i komercijalna dojenačka formula. dok neke. Fermentiranjem produžava svoj vijek trajanja te tako mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti uskladišteni i 21 . Morska riba je ključni izvor joda za dojenčad. 8. Za dojenčad koja se ne hrane majčinim mlijekom nakon šest mjeseci se preporuča davanje 280-500 ml na dan dojenačke formule sa željezom. Nadalje. Nadasve svaka riba (slatkovodna. nema potrebe uvoditi druga mlijeka.12. a nakon toga bjelanjak.13. a masnoće u ostalim vrstama riba (kao što su losos. Za djecu koja se ne hrane majčinim mlijekom stariju od godine dana.1. mlijeko u prahu može biti bitno kontaminirano u procesu proizvodnje i nepredviđeno kontaminirano u procesu rukovanja i ponovne pripreme. što se pokazalo škodljivim za zdravlje. Preporuča se dojenje nastaviti kroz prve dvije godine i poslije. Riba također osigurava dobar izvor željeza i cinka. Jaja osiguravaju univerzalan izvor hrane. tuna. morska i školjkaši) bogat su izvor esencijalnih aminokiselina. koji su pronađeni u nešto manjim koncentracijama nego u mesu. srdela. 200-400 ml na dan ako je u prehranu uključena druga hrana životinjskog podrijetla. s iznimkom školjkaša. male količine mogu osigurati prijeko potrebnu hranjivost za dojenčad i malu djecu. haringe i skuša) imaju visok sadržaj n-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina dugih lanaca koje su važne za razvoj živaca. 8. a 400-500 ml na dan ako nije.11. Ako je količina majčinog mlijeka još uvijek velika. Nedostatak joda još uvijek prevladava u Europi. posebice ako sol nije jodirana.narezano ili miksano prije davanja dojenčetu. Zbog toga je neophodno sterilizirati svu opremu i pripremiti je u higijenskim uvjetima. a lipidi u jajima su bogati fosfolipidima s visokim omjerom polinezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Slično tomu.13. barem u prvim mjesecima komplementarnog hranjenja. važno je da budu ili pasterizirana ili prokuhana prije konzumacije. Neke vrste mesa su skuplje. Svježe mlijeko u tekućem stanju ima kratak rok trajanja. a 300-500 ml na dan ako nije. Jaja se stoga preporučuju za dojenčad nakon šest mjeseci i malu djecu. Kod dojenčadi i male djece s pretjeranim uzimanjem dojenačke formule prije godine dana starosti ili kravljeg mlijeka nakon toga. 8. Kod njih je sadržaj željeza relativno visok. Riba je također važan izvor visoko kvalitetnih proteina i u istoj količini ima isti sadržaj kao i krto meso. može se koristiti nerazrijeđeno kravlje mlijeko. kada se može uvesti žutanjak. poput jetrice nisu. a jod je neophodan za optimalan rast i razvoj djeteta. Kravlje mlijeko s niskim sadržajem masnoće. nakon čega im ostaje vrlo malo teka za raznolikiju zdraviju hranu. ipak. Malo dijete koje konzumira ili jednu litru kravljeg mlijeka ili jednaku količinu dojenačke formule zadovoljava skoro dvije trećine svojih energetskih potreba iz ovog izvora.13. Strogim slijedom uputa proizvođača za pripremu također se izbjegava prevelika koncentracija i preveliko razrjeđivanje. mlijeko u prahu dobiveno iz osušenog obranog mlijeka također se ne preporuča zbog svog niskog energetskog sadržaja. pripremajući samo po uputama.

u određenim stupnjevima. transportirani. rahitisom. veganska prehrana potpuno isključuje proizvode životinjskog podrijetla. vitamina D i kalcija (posebice kod veganske prehrane). Ovo nosi visoki rizik nedostataka hranjivih tvari i povezuje se s proteinsko-energetskom pothranjenošću. vitamina B12. Fermentirana mlijeka predstavljaju izvrstan izvor kalcija.15. jednostavna i prikladna za uporabu. može oslabiti apetit i spriječiti potrošnju hrane s više hranjivih sastojaka. Ovi nedostaci su najveći kada se radi o povećanim potrebama. mlijekom. proteina. cinka. Čaj se ne preporuča za dojenčad i malu djecu. djece. Fermentirana mlijeka su nutricionistički slična nefermentiranom mlijeku. Nadalje. Dva najčešća fermentirana mliječna proizvoda su jogurt i sir. Dojenčadi i maloj djeci od 6-24 mjeseca starosti hranjenih ovakvom prehranom mora se davati dobar izbor biljnih bjelančevina. riboflavina. svaki obrok bi trebao sadržavati dva komplimentarna izvora biljnih bjelančevina. U mnogim zemljama je rastući trend u upotrebi ''prirodnih'' tvari i alternativne medicine. On sadrži tanine i druge sastojke koji vežu željezo i druge minerale. med ne bi trebalo davati dojenčadi ispod godine dana. Mogu biti uvedeni u malim količinama u dohranu s otprilike 6-9 mjeseci starosti. trudnica i dojilja. Nadalje. Vegetarijanska prehrana s jajima. Također.138-140 Komercijalna dječja hrana je popularna kod roditelja jer je brza. Vegetarijanska prehrana isključuje. Zahvaljujući njihovoj manjoj veličini i brzoj stopi rasta. kao što su mahunarke skupa s pšenicom. Med može sadržavati spore Clostridium botulinum. pa je ovo dovelo do povećane upotrebe biljnih preparata za dojenčad. fosfora i riboflavina. ne postoji dovoljno znanstvenih podataka o sigurnosti različitih biljaka i biljnih čajeva za dojenčad. koji povećava rizik od zubnog karijesa. Problemi se mogu pojaviti kod veganske prehrane. Biljni čajevi kao što su kamilica i zeleni čaj mogu također imati neke štetne učinke na apsorpciju željeza biljnog podrijetla kao i drugi čajevi. 8. retardacijama rasta i zakašnjelim psihomotoričkim razvojem kod dojenčadi i djece. osim što se neke laktoze razlažu na glukozu i galaktozu. djeca koja nisu hranjena majčinim mlijekom moraju dobivati tekućinu iz drugih izvora kada se daje dohrana.14. životinjske proizvode. Glavno područje zabrinutosti vezano za vegetarijansku prehranu je mali ali značajan rizik od nedostataka u prehrani. Iako uključivanje proizvoda životinjskog porijekla ne osigurava automatski odgovarajuću prehranu. Čistu vodu iz slavine (prokuhana prije upotrebe za djecu do jedne godine ili više. Ipak.17. zdrava dojenčad i mala djeca koja se hrane majčinim mlijekom na traženje općenito primaju dosta tekućine. te 800-1200 ml dnevno u vrućim klimatskim uvjetima. šećer koji se konzumira u čaju.8.16. ili riža s lećom. ovisno o kvaliteti vode iz opskrbe) treba nekoliko puta dnevno ponuditi djeci koja se ne hrane majčinim mlijekom da bi bili sigurni da je utažena žeđ. uzročnika botulizma. kao i formula za dojenčad. 8. smanjujući time njihovu biodostupnost. i neadekvatan unos energije. Vrlo restriktivna veganska ili makrobiotička prehrana (vegetarijanski režim skupa s privrženošću prirodnoj i organskoj hrani) može imati ozbiljne neželjene učinke i treba ju obeshrabriti za vrijeme komplimentarnog razdoblja hranjenja. Ovo ne uključuje nedostatke željeza. Dojenčad i mala djeca koja nisu hranjena majčinim mlijekom trebaju najmanje 400-600 ml dodatne tekućine dnevno (uz dodatnih 200-700 ml na dan vode za koju se smatra da dolazi iz mlijeka ili druge hrane) u blagim klimatskim uvjetima. Nadalje. kao npr. Zbog toga što majčino mlijeko sadrži 87% vode. Iz istih razloga treba izbjegavati zaslađena lagana pića. dojenčad su potencijalno ranjivija na farmakološke efekte nekih kemijskih tvari prisutnih u biljnim čajevima. kod dojenčadi. Ove prednosti trebaju biti uravnotežene s relativnim troškom koji može biti previsok za obitelji s niskim dohotkom. 8. lakše je odabrati uravnoteženu prehranu s proizvodima životinjskog porijekla nego bez njih. Kako gastrointestinalni trakt dojenčadi sadrži nedovoljno kiseline da bi uništio ove spore. 8. čaju se obično dodaje šećer.18. ne nude prehrambene 22 . i mliječnim proizvodima osigurava visokovrijedne bjelančevine a također je dobar izvor vitamina skupine B i kalcija.

za obroke i hranu koja je pristupačna za malo dijete. 8. uključujući organizaciju. na primjer. osim u slučajevima posebne potrebe za pojačanim vitaminima i mineralima. hrana pripremljena kod kuće treba se davati kako bi se dojenče naviklo na širi raspon okusa i tekstura. Hrana koja može uzrokovati gušenje. trgovački centri itd. Interakcija s njegovateljem. nudeći različitu dodatnu hranu. Čak i ako njegovatelji odluče hraniti dijete industrijski pripremljenom hranom za dojenčad. Postoje četiri dimenzije odgovarajućeg hranjenja: 8. Pranjem ruku njegovatelja i djeteta prije pripremanja hrane i hranjenja. Način na koji se omogućava hranjenje i ohrabruje jelo igra važnu ulogu za uzimanje hrane kod dojenčadi i male djece.19. grožđe. te im moraju dati priliku za razvijanje njihovih motoričkih vještina.1. 23 9.19. kina. Njegovatelji moraju biti sigurni da su djeca sposobna za samohranjenje. Iz sigurnosnih razloga dojenčad i mala djeca trebaju uvijek nadzor za vrijeme obroka. sigurno rukovanje hranom. trgovačkim centrima i željezničkim postajama) može utjecati na učestalost i trajanje dojenja. 8. 9. 9. Vrijeme koje je potrebno djetetu da pojede određenu količinu hrane smanjuje se s vremenom za krutu i žitku hranu. Djeca imaju poriv za neovisnošću. Odgovoran njegovatelj koji se također može prilagoditi mogućim odbijanjima hrane od strane djeteta s laganim ohrabrenjima. orašasti plodovi. također su važni da su obroci prijatni i da je unos odgovarajući. Ovo znači da žena treba potporu i ohrabrenje da doji kadgod i gdjegod je potrebno te da se ova potpora treba nastaviti koliko kod majka i njeno dijete žele nastaviti s dojenjem. 8. manji komadi korijena mrkve trebaju se izbjegavati. priprema i skladištenje kao i učinkovito čišćenje posuđa i površina koje se koriste za pripremu i serviranje hrane su jako važni u izbjegavanju zagađivanja potencijalnim patogenima. . treba donijeti zakone za zaštitu majki od šikaniranja i diskriminacije za dojenje na područjima javnih službi (kao npr. i pitanje nadzora i zaštite djeteta za vrijeme hranjenja i od strane koga. Objekti također trebaju osiguravati mjesto za žene koje trebaju više privatnosti. sposobnost žvakanja). sa slikama hranjenja na bočicu kao iznimkom.prednosti u odnosu na obiteljsku prehranu pripremljenu na uobičajen način. Odgovornost njegovatelja. Situacije hranjenja. s dovoljno vremena bez uznemiravanja. i mogu jesti više ako im se dopušta da koriste novostečene vještine prstiju da uzimaju hranu. Prilagođavanje djetetovim promijenjenim motoričkim vještinama zahtijeva bližu pozornost njegovatelja. što se od njih očekuje.21.4. Opuštena i ugodna atmosfera za vrijeme obroka olakšati će dobre navike jedenja kao i omogućavanje socijalne interakcije i kognitivnog razvoja. kao npr.19. kazališta. restorani. Sposobnost djeteta da drži žlicu.3. može osigurati da ove epizode budu prolazne tako da se održava odgovarajući unos hrane. masovnim medijima i u znakovima. 8.1. 8.19. Navikavanje na metode hranjenja u skladu s psihomotoričkim sposobnostima djeteta (sposobnost držanja žlice. koji pokazuje objekte za hranjenje/mijenjanje pelena u zračnim lukama. UGODNO OKRUŽJE ZA DOJENJE I HRANJENJE MALE DJECE Način na koji se hranjenje slika i predstavlja u kulturi (kako se odražava u knjigama. uključujući prenošenje ljubavi. parkovi. Dojenje treba što je moguće više prilagoditi životima i obvezama žene u modernom društvu.2.22.2. 8. šalicu ili uhvati komadić krute hrane također se poboljšava sa starošću. 8.19. trajanje i pravilnost hranjenja.20. kako se ove vještine brzo mijenjaju za vrijeme prve dvije godine života. Dosljednost u broju obroka i mjestu hranjenja. učestalost. uključujući ohrabrivanje na jelo. na način bez stvaranja konfrontacija. U kulturama gdje dojenje nije općeprihvaćeno na javnim mjestima. ali ne i za rjeđe kašice. Dojenje treba biti prezentirano kao norma.).

Aneks 1. pola radnog vremena. 9.5.3. Napokon. ne smije biti narušeno trgovačkom promocijom zamjene za majčino mlijeko i ostalih proizvoda korištenih za hranjenje na bočicu. Politika standarda 24 . na ugovor ili povremeno. Omogućavajući isključivo dojenje prvih šest mjeseci i olakšavajući ženama produžavanje dojenja do dvije godine starosti ili dalje treba uključivati jačanje postojećih ili usvajanje boljeg zakonodavstva za odgovarajući plaćeni majčinski dopust za sve majke. 9. koliko god se nastavi.4. promicanju i podršci dojenja u Europi: Nacrt za djelovanje. kao i zakonodavstvo koje bi dalo pravo majkama na plaćene stanke za dojenje nakon majčinog povratka na posao. primjenjivanje Inicijative o ''baby friendly'' bolnici te drugih inicijativa kako bi zajednica i socijalne službe postale ''baby friendly''. bilo da su zaposlene na puno radno vrijeme. Međunarodni kodeks treba biti potpuno inkorporiran u odgovarajuće EU direktive i nacionalna zakonodavstva.141 Odluka o dojenju i samo dojenje. te svestrano uveden i provođen redovnim neovisnim praćenjem i procesuiranjem kršenja. kako preporuča Globalna strategija za hranjenje dojenčadi i male djece2 i dokument o Zaštiti.9. 19 zdravstveni sustavi bi trebali biti ''Baby Friendly'( Prijatelji djece)'. npr.

na primjer u nacrtu za djelovanje EU za Zaštitu. Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano 25 . • Sve majke koje odluče dojiti bit će podržane da započnu dojenje. prirodan i optimalan način hranjenja dojenčadi i male djece. • Svi napori će se uložiti da se omogući majkama koje rade za plaću da isključivo doje do šest mjeseci te da nastave s dojenjem i nakon toga sve dok to žele i majka i dijete. rodilišta i objekti primarne zdravstvene zaštite usvojit će i primjenjivati učinkovite strategije za zaštitu. konzistenciju i raznovrsnost zdrave obiteljske prehrane. • Mediji će se poticati da predstavljaju dojenje i odgovarajuću dohranu kao normalan. promicanje i potporu dojenju. kao što su postizanje optimalnog hranjenja dojenčadi i male djece. ili dok to majka i dijete žele. socijalni i bliski djelatnici koji se brinu o majkama. ako se pojave novi dokazi.19 Aneks 2. te plan djelovanja. • Iz razloga što ne postoje dokazi da je hranjenje formulom bolje ili jednako dobro u usporedbi s dojenjem. kao što su one predstavljene u ovom dokumentu. Politika će se revidirati svakih 35 godina ili ranije. ostalih pružatelja usluga te ostalih podupirućih grupa u zajednici bit će potpomognuta. prilagođavajući je zahtjevima i sposobnostima dojenčeta. svim će se roditeljima savjetovati da uvedu i postepeno povećavaju učestalost. • Sve trudnice i majke bit će educirane i dobiti individualne konzultacije o optimalnom hranjenju dojenčadi i male djece u antenatalnim tečajevima/klinikama i nakon rođenja djeteta. politika će se prenijeti na sve zdravstvene i relevantne srodne radnike koji se brinu o majkama. • Prije nego njihova dojenčad navrši šest mjeseci. Svim roditeljima koji očekuju djecu bit će omogućene objektivne informacije temeljene na dokazima (npr. dok se izbjegavaju zaslađeni napitci i napitci male hranjive vrijednosti. štititi i pomagati obiteljima da ga ispune. grupama i zajednicama s niskim stopama dojenja te sa lošom praksom hranjenja dojenčadi i male djece. konzultanata za dojenje. dojenčadi i maloj djeci ponašat će se u skladu s odredbama Međunarodnog kodeksa. • Sve bolnice. • Nakon šest mjeseci. pa ipak majke neće biti obavezne dojiti. • Svi zdravstveni. dojenčadi i maloj djeci. poput onih koje sadržava Inicijativa '' Rodilište. Politiku će slijediti praktične smjernice.prijatelj djece. da isključivo doje šest mjeseci te da nastave do dvije godine i dalje s odgovarajućom dohranom. Slijedeći politički navodi se preporučuju: • Dojenje je pravo koje svatko treba poštivati. evaluacije i operativnih istraživanja. jer je neprihvatljivo prisiliti majku da doji kao što je neprihvatljivo zagovarati da daje formulu. dojenčadi i maloj djeci dobit će edukaciju. socijalni i bliski djelatnici i institucije koje se brinu o majkama. u kombinaciji s odgovarajućom dohranom. Kada se jednom usvoji. kompetentni zdravstveni djelatnici ju neće preporučati kao alternativu ili nadopunu dojenju osim ako ne postoje legitimni zdravstveni razlozi za to. svi roditelji će dobiti informaciju i savjet o odgovarajućoj dohrani i o vremenu i načinu uvođenja u prehranu dojenčeta. promicanje i potporu dojenja. • Sveobuhvatni. neovisne o komercijalnim interesima) o hranjenju dojenčadi kako bi se omogućilo informirano donošenje odluka. prikupljat će se u svrhu planiranja. • Suradnja između zdravstvenih radnika. • Posebna potpora za optimalno hranjenje dojenčeta i malog djeteta nudit će se ugroženim pojedincima .Politika predstavlja niz navoda koji definiraju akcije za koje nacionalna ili lokalna javna vlast odluči da će ih pretvoriti u praksu zbog pitanja brige o javnom zdravlju. koristeći standardno dogovorene definicije i metode. • Svi zdravstveni. obuku i razvijanje vještina koje su potrebne za provođenje ove politike. pravovremeni i ažurni podatci o stopama dojenja i praksi.

144. ergotamin. prvu generaciju antidepresiva kao što su inhibitori monoaminooksidaza) ne smiju dojiti dok se ovi lijekovi ne isključe i njihovo mlijeko ne očisti od ovih lijekova. Unatoč tomu. dobrobiti od dojenja prevagnu kod bilo kojeg potencijalnog rizika vezanog uz ove zagađivače okoliša. kloramfenikol. najsigurnija alternativa je isključivo dojenje za vrijeme prvih mjeseci života.148. Ista se preporuka primjenjuje za majke s aktivnim lezijama herpes zostera. Situacije u kojima se greškom dojenje smatra kontraindiciranim: • Svi smo u današnje vrijeme izloženi određenim kemijskim agentima iz okoliša. ne trebaju biti dojena. doksorubicin. indometacin. litij. držeći zaraženu dojku pokrivenom dok se doji iz nezaražene dojke) i dajući izdojeno mlijeko iz zaražene dojke šalicom ili žlicom. Dojenče se može hraniti iz druge dojke ako nije zahvaćena. • Dojenčad rođena od majki zaraženih HTLV I i HTLV II. ciklosporini. cabergoline. Varičela-zoster imunoglobulin ili standardni imunoglobulin treba dati dojenčetu što je prije moguće. mogu se tretirati farmakološki. metotreksat) i neke druge lijekove (npr.151-155 Trenutne razine kemijskih ostataka u majčinom mlijeku u Europi su ispod prihvatljivih razina i ne opravdavaju preporuke o restrikcijama dojenja ili eliminaciji određene hrane iz prehrane majki. izvodivo. rijetka urođena greška metabolizma. Majka zbog toga treba biti izolirana za vrijeme zarazne faze dok se lezije ne pretvore u kruste. ciprofloxacin.150 C. sulphas. dojenje treba biti prekinuto na vrijeme koje odgovara vremenu pet poluživota korištenih izotopa. lijekovima koji su kompatibilni s dojenjem.147 • Gotovo svi uobičajeni zdravstveni problemi. Majke dojilje koje dobivaju antimetabolite ili kemoterapeutske lijekove (ciklofosfamide. Dojenčad s fenilketonurijom mogu biti djelomično dojena. te ako nije dostupan siguran izvor doniranog majčinog mlijeka.143 B. sigurno i održivo. 149 Preporuke koje povremeno objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF bit će korisne za obnavljanje liste lijekova koja dojenje čine privremeno kontraindiciranim. Majčino mlijeko treba biti izdojeno i dano dojenčetu. izvodiva. Situacije u kojima je dojenje privremeno kontraindiciranon • Neke virusne infekcije se mogu prenijeti na dijete i mogu uzrokovati ozbiljno oboljenje. sigurna i održiva. amiodaron.4 To uključuje: • Dojenčad s galaktozemijom.156 26 .142. osiguravajući da je spriječen kontakt između djeteta i aktivne lezije (npr. Varičele prisutne do pet dana prije i dva dana poslije poroda mogu se prenijeti na dojenče u teškom obliku. • Dojenčad majki s aktivnom neliječenom tuberkulozom trebaju biti odvojena od majke sve dok se ne uspostavi potpuno liječenje i majka ne bude smatrana da medicinski više nije zarazna.144-146 • Dok majke dojilje primaju dijagnostičke ili terapeutske radioaktivne izotope.A. bromokriptin. Ova dojenčad također trebaju dobiti odgovarajuću imunizaciju i kemoprofilaksu. tetraciklin. ako odgovarajuće zamjensko hranjenje nije prihvatljivo. • Dojenčad majki s HIV-om/AIDS-om gdje je odgovarajuća dojenačka formula prihvatljiva. posebno ako je dijete nedonošče ili smanjenog imuniteta iz drugih razloga. Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano iz medicinskih razlogam Postoji vrlo malo situacija u kojima je dojenje kontraindicirano. priuštivo. Unatoč tomu. 145 Dojenčad čije majke imaju aktivne lezije herpes simpleksa na bradavicama i areolama ne bi smjele dojiti iz te dojke sve dok se lezija ne očisti. sve dok dojenče nije razvojno napredovalo da svoju punu potrebu za prehranom zadovolji s prijelaznom i obiteljskom hranom. Majčino mlijeko treba izdojiti i dati dojenčetu.

ili obučenim konzultantima dojenja da bi dobili stručnu informaciju vezano za gore navedena i bilo koja druga pitanja i. i majke koje su febrilne.157.• • • Dojenje nije kontraindicirano za dojenčad majki čiji je hepatitis B površinski antigen pozitivan. majki koje su zaražene virusom hepatitisa C (osobe s antitijelima hepatitisa C ili oni koji su pozitivni na RNA virus hepatitisa C). majke na vrijeme rođene novorođenčadi koja su seropozitivni nositelji citomegalovirusa. 27 . učinkovito izdajanje iz dojke je dio preporučenog tretmana. što je još bitnije. Dodatno. Velika većina dojenčadi i male djece koja pate od alergija i gastroezofagealnog refluksa trebaju nastaviti s dojenjem i ne zahtijevaju posebne formule (npr. naprotiv. ne postoji dokaz da djeca koja sišu zahvaćenu dojku dobiju zarazu. osim ako je groznica uzrokovana bolešću koja kontraindicira dojenje trajno ili privremeno. hipoalergene i anti-refluks formule).159 Majke trebaju imati pristup obučenim i kompetentnim zdravstvenim djelatnicima. 158 Mastitis ne predstavlja kontraindikaciju za dojenje. da dobiju pravovremenu i stručnu podršku ako se pojave poteškoće s dojenjem.

obitelji i zajednice • Povećanje troška za kupovinu mliječne formule. tip I i II dijabetes melitusa. leukemija. C. • Povećani rizik za rak dojke i jajnika. uglavnom infekcija probavnog i dišnog sustava kao i infekcija uha. • Troškovi kupovine bočica.4 • Povećani rizik od zubne malokluzije.4 • Povećani rizik od više nezaraznih i kroničnih bolesti. Rizici za dijete: • Povećani rizik od više vrsta zaraznih bolesti. alergije).166 • Slabiji rezultati kod razvoja mozga167.169. goriva.161. sa svim njihovim zdravstvenim. društvenim i ekonomskim posljedicama. • Smanjeni intervali između trudnoća i povećani gubitak krvi menstruacijom. Rizici za majku171 • Povećani rizik za postporođajno krvarenje i sporiju materničnu involuciju. • Vrijeme potrebno za pripravljanje i hranjenje.114 • Sporiji povratak na predtrudničku težinu. Majke koje djecu hrane mliječnom formulom treba poticati na maksimalno zbližavanje (npr.170 B. budući su gotovi pripravci za prehranu skuplji od sušenih formula. razvojnim. limfom.Anex 3. ali također uključuje i sindrom iznenadne smrti djeteta.173-174 • Učestali izostanci roditelja s posla. Rizici odluke o nedojenju i nedostatci prehrane mliječnom formulom A. • Povećani troškovi zdravstvene skrbi za obitelj i za zdravstvene i socijalne usluge.162 • Povećani rizik od smrtnosti dojenčadi i male djece u siromašnijim zemljama i postneonatalne smrtnosti u bogatijim zemljama. vode i sterilizacijskih proizvoda i opreme.176 • Povećana proizvodnja otpada i potrošnja energije s posljedicama na okoliš. hipertenziju i neke oblike raka (npr.164 • Povećani rizik od hospitalizacije i u siromašnijim i u bogatijim zemljama. • Povećani rizik od neuhranjenosti.168 i testova pokazatelja kognitivnog razvoja. uključujući proteinsko-energetsku neuhranjenost kod populacije niskih primanja i pretjeranu tjelesnu težinu i pretilost kod obje vrste populacija. Drugi nedostatci prehrane mliječnom formulom za žene.163. mokraćnog sustava160 i drugih infekcija. 28 .172 • Povećani rizik za osteoporozu i lom kuka nakon menopauze. manje vremena za braću i sestre i druge obiteljske potrebe.165. uglavnom povezanih s metaboličkim i imunološkim poremećajima (npr.175 • Negativna nacionalna bilanca prehrane i značajan nacionalni gospodarski gubitak. koristiti vrijeme hranjenja. i niskih i visokih primanja. duda. na bliski kontakt koža na kožu s djetetom i ukoliko je moguće ne povjeravati hranjenje nikome drugome osim roditeljima). Hodgkinova bolest)4.

To se također odnosi i na mali broj žena kod kojih dojenje nije moguće ili je kontraindicirano. 29 . Nakon godine dana.177 Vanjska kontaminacija je također moguća pri rukovanju. pak mogu biti kontaminirani potencijalno štetnim bakterijama iz okoliša nakon otvaranja ili tijekom korištenja i hranjenja. čuvanje i hranjenje sušenom formulom. ako ne i strože mjere potrebne su u bolnicama gdje se gotove formule ne koriste: • Njegovatelji bi trebali biti podučeni kako sigurno spravljati sušenu formulu u centraliziranim jedinicama i u neonatalnim jedinicama zdravstvene zaštite. budite oprezni s temperaturom kako bi izbjegli rizik da opečete usta djeteta. Potonje proizvode valja izbjegavati dok dijete ne napuni dvije godine starosti.178. Sve ove majke trebaju u potpunosti biti informirane o sljedećem: • Suhe formule nisu sterilni proizvodi. Sigurno alternativno hranjenje. • Ukoliko je potrebno neprekidno hranjenje. a postoje dokazi o unutarnjoj kontaminaciji potencijalno štetnim bakterijama. preporučuje se sljedeće:180 • Izbjegavati kontaminaciju (npr. izbjegavajući ponovnu kontaminaciju. Stoga se također moraju provoditi stroge higijenske mjere pri uporabi ovih proizvoda. uranjanjem u kemijske tekućine za sterilizaciju ili korištenjem mikrovalnih sterilizatora). odluče svoje novorođenče hraniti mliječnom formulom. obrano ili poluobrano mlijeko ili kućni pripravci istih ne bi se smjeli davati djeci mlađoj od godine dana.Anex 4. a ne obrano ili poluobrano mlijeko. te možda trebaju dojenačku formulu za nadopunu dojenja dok su odvojene od svoje djece. prati ruke. treba koristiti punomasno. maksimalno vrijeme uporabe pripravka ne bi smjelo biti dulje od dva sata. ukoliko se koristi kravlje mlijeko. te za sigurno korištenje gotove tekuće formule kod kuće. • Za pripravu formule u prostorijama koje se zračno steriliziraju trebali bi se koristiti sterilni spremnici. oboje može biti opasno za novorođenče. pobrinuti se za čistoću kuhinje i opreme). izbjegavajući ponovnu kontaminaciju. • Kod sušenih formula strogo se moraju slijediti upute za pripravu otisnute na limenci ili kartonu. kako bi se smanjili povezani rizici. • Koristiti spremnike nekontaminirane klicama (temeljito oprane i sterilizirane desetominutnim prokuhavanjem. osigurati čistoću i sterilnost opreme. moraju se provoditi stroge higijenske mjere. • Pripravljene formule bi se trebale brzo ohladiti na temperature ispod kojih se ne razvija Enterobacter sakazakii (ispod 4-5°C) i zadržati na njima do uporabe. su sterilni proizvodi. kako bi se osiguralo da pripravak ne bude previše koncentriran ili previše razrijeđen. • Pripravljati formulu u vrućoj vodi (>70°C) ili vodi koja je prokuhana i ohlađena na 70°C. i nakon što su informirane o dojenju. treba pružiti individualnu potporu i informacije kako to učiniti ispravno i sigurno. • Dobre higijenske mjere su neophodne kako bi se izbjegla kontaminacija (npr. • Nakon svakog hranjenja baciti ostatak pripravka. izbjegavajući ponovnu kontaminaciju. • Za svaki obrok raditi svježu pripremu formule u prahu. skladištenju i pripravljanju ovih proizvoda. te na one žene koje moraju raditi izvan kuće prije nego njihova djeca navrše šest mjeseci. obično prodavani u jednokratnim bočicama za hranjenje ili u tetrapak kartonima. Oni.179 • Komercijalni gotovi tekući pripravci dojenačkih formula. kondenzirano mlijeko. • Formule bi se uvijek trebale pripravljati u vrućoj vodi (>70°C). Slične. Trudnicama koje. • Nerazrijeđeno kravlje mlijeko (ili mlijeko drugih sisavaca). • Brzo ohladiti pripravak (ne dulje od 30 minuta) i odmah ga potrošiti. Kako bi se smanjili rizici. Za pripravu. prati ruke). pa ih nisu u mogućnosti hraniti isključivo dojenjem/majčinim mlijekom.

European Commission. Breastfeeding determinants and a suggested framework for action in Europe. 6. Global data bank on breastfeeding. WHO. Agence Nationale d'Accréditation et d'Evaluation en Santé. 2004. Protection. 2000.5 Suppl 1:4-104 16. 23. 4. 3. Geneva. International Lactation Consultant Association. Yngve A. Società Italiana di Neonatologia. Washington DC.26:505-25 13. 2005. promoting and supporting breastfeeding: the special role of maternity services. USA. World Health Organization. Resolution 14274/00. Bhutta ZA. WHO. Commission of the European Communities. Lanata C.21:91-8 25. New York. Morrow B. 14. 1996. Ergon. WHO. 15.Bibliografija 1. 2002. EU Project on Promotion of Breastfeeding in Europe. Evidence-based clinical practice guideline. Lobstein T. 1998. promotion and support of breastfeeding in Europe: a blueprint for action. Uauy R. Evidence for the ten steps to successful breastfeeding. Raccomandazioni sull'allattamento materno per i nati a termine. 2000-2001. Luxembourg. WHO. 2002. Baur LA. EU Council. Quantifying the benefits of breastfeeding: a summary of the evidence. Geneva. Brussels.8:39-46 11. Ross J. 2004. 18. Brussels. 22. 30 . obesity and chronic diseases. Lactancia Materna: guía para profesionales. Black RE. Geneva. AWHONN. Evidence-based guidelines for breastfeeding management during the first fourteen days. Habicht JP. Policy statement on breastfeeding. Yngve A. ANAES. Baur L. Policies to prevent childhood obesity in the European Union. 20. WHO.15:576-9 17. Surveillance for disparities in maternal healthrelated behaviors—selected states. Convention on the Rights of the Child. Obes Rev 2004. Bryce J. Breastfeeding support: prenatal care through the first year. Protecting. promotion and support of breast-feeding in Europe: current situation. Eur J Public Health 2005. Morris SS.362:65-71 8. Asociación Española de Pediatría CdLM. Sjostrom M. Pregnancy Risk Assessment Monitoring System (PRAMS). Medico e Bambino 2002. MMWR Surveill Summ 2004. Breastfeeding and the use of human milk. The breast or the bottle? Determinants of infant feeding behaviors. Phares TM. Geneva. 2002.4:729-39 12. WHO. Paris. Association of women's health obstetric and neonatal nurses. León-Cava N. Madrid. American Academy of Family Physicians. Obesity in children and young people: a crisis in public health. Lansky A et al. AAFP. Jones G. Global Strategy for Infant and Young Child Feeding. 1999. Clin Perinatol 1999. United Nations General Assembly. Public Health Nutr 2005. Geneva. di peso appropriato. Lobstein T.115:496-506 5. 1989. Directorate Public Health and Risk Assessment. 2002. Cattaneo A. ILCA. Public Health Nutr 2001. 19. Koletzko B. European Commission. 2. USA. 1981. Washington DC. Protection. Guzman LR. WHO. WHO/UNICEF. 2000. el Arifeen S. Wagner MT.362:159-64 9. International Code of Marketing of Breastmilk Substitutes. World Health Assembly. Martin L. Lutter C. Reducing child mortality: can public health deliver? Lancet 2003. Allaitement maternel: mise en oeuvre et poursuite dans les six premier mois de vie de l'enfant. 24. Steketee RW. 10.53:1-13 7. Pediatrics 2005. Pariyo G. How many child deaths can we prevent this year? Lancet 2003. 21. Pan American Health Organization. 1989. American Academy of Pediatrics Section on Breastfeeding. Gwatkin D. Wagner CL. sani. Promoting healthy diets and physical activity: a European dimension for the prevention of overweight.

Lanni R. Jones VN. 43.76:500-3 41. Continisio GI. Alcohol Res Health 2001. nutrition and the prevention of chronic diseases. Clarren SK. Diet. Lacko E. Woolridge M. Green J. Donath SM. Nichols BL. Yoon JJ. Worthington-Roberts B. Kitzinger J.191:708-12 34.29:112-23 42. Chan BKS. Mastroiacovo P. Kusin JA. Butte NF. How to promote and support breastfeeding in pediatric practice. Stuff JE. Continisio P.321:1196-8 37. Dads as breastfeeding advocates: results from a randomized controlled trial of an educational intervention. Clinical guidelines for the establishment of exclusive breastfeeding. Earle S. National Institute for Health and Clinical Excellence. Pediatr Rev 2001. J Am Diet Assoc 1990. 1990. Recommendations of the Breastfeeding Committee. Midwifery 2000. Guise JM. Spiby H. Alcohol's effect on lactation. National Academy Press.22:47-55 44.26. Representing infant feeding: content analysis of British media portrayals of bottle feeding and breast feeding. Am J Obstet Gynecol 2004.39:296-306 48. McCormick F. Tifft C. Ann Endocrinol (Paris) 2003. Palda V. Effect of maternal diet and body composition on lactational performance. Lieu TA.321:425-30 46. van Steenbergen WM. Randomised controlled trial assessing the effectiveness of a booklet on the duration of breast feeding. Fairbank L. Feto-maternal repercussions of iodine deficiency during pregnancy. Maternal alcohol use during breastfeeding and infant mental and motor development at one year. Wallace L. Acta Paediatr 2001. D'Amora S. Henderson L. Clin Perinatol 1999. The effectiveness of primary carebased interventions to promote breastfeeding: systematic evidence review and meta-analysis for the US Preventive Services Task Force.90:423-8 30.25:230-4 45. Am J Perinatol 2003. Aldinucci M. Wolfberg AJ. WHO. 28. Factors influencing initiation of breast-feeding among urban women. A Controlled Trial of the Father's Role in Breastfeeding Promotion.16:323-30 33.]. BMJ 1999. Institute of Medicine NAoS. Blair JP. Washington DC. ILCA. O'Campo P. O'Meara S. Nutrition during pregnancy.116:e494-e498 35.72:805-10 49. Effects of maternal undernutrition upon the newborn infant in Holland (194445).318:30-4 32. Renfrew MJ. 2003. Hoddinott P. Lister-Sharp D.64:37-44 31 . Michels KB. Howard CR. Glinoer D. Black RF. Garza C. Aguayo MJ. Pisacane A. Fetal alcohol syndrome. Hand I. USA. Qualitative study of decisions about infant feeding among women in east end of London. Drugs and breastfeeding. Ervin CH. Maternal employment and the initiation of breastfeeding. Smith CA. Sowden AJ. Geneva. Thackray H. Why some women do not breast feed: bottle feeding and fathers' role. Noble S. Grimaldi V. Lawrence RA. DuRant RH. 2005. Curro V. Am J Clin Nutr 1984. Birth 2002.4:1-171 38. Does maternal smoking have a negative physiological effect on breastfeeding? The epidemiological evidence.1:70-80 40. Kim M. Little RE. Health Technol Assess 2000. Bronner Y. WHO/FAO. Shields W. de With C. An Pediatr (Barc ) 2005. Arch Dis Child 1997. Amir LH. International Lactation Consultant Association. Scipione F.26:447-78 36. Noble L. Smith EO. Westhoff C. Jansen AA. D'Souza L. [Breastfeeding.63:340-56 27.30:229-43 47. London. Pediatrics 2005. An update. McVeigh T.90:255-9 31. Renfrew MJ. Dyson L.20:477-83 29. 39. Ann Fam Med 2003. The effectiveness of public health interventions to promote the duration of breastfeeding. Pill R. Acta Paediatr Scand 1983. Haynes D. Lactation performance of mothers with contrasting nutritional status in rural Kenya. Hernandez AM. BMJ 2000. Infant feeding decisions among pregnant women from a WIC population in Georgia. Anderson KW. J Pediatr 1947. Mennella JA. 2005. A systematic review to evaluate the effectiveness of interventions to promote the initiation of breastfeeding. Bienstock J. N Engl J Med 1989. 50.

Seng J. Baker JL. WHO. Kjolhede CL. Lilja G. Maternal obesity is negatively associated with breastfeeding success among Hispanic but not Black women. Moffatt ME. Sweden. Muehl P. Acta Paediatr 1999. The effect of labor pain relief medication on neonatal suckling and breastfeeding duration. Kugyelka JG. Uvnas-Moberg K.26:83-8 70. Kjolhede CL. temperature. Geneva. Grant AM. Riordan J. Postnatal weight loss in term infants: what is normal and do growth charts allow for it? Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2004. Pediatrics 2004.28:41-9 60. Physical activity and postpartum well-being. Moore E. Krumwiede B. Delves HT. Lancet 2006. Berry PJ.113:e465-e471 56. The MAIN Trial Collaborative Group. Hofvander Y. Gebre-Medhin M. Rasmussen KM. High prepregnant body mass index is associated with poor lactation outcomes among white. Randomised controlled trial of breast shells and Hoffman's exercises for inverted and non-protractile nipples.116:1245-55 72. Nissen E. rural women independent of psychosocial and demographic correlates. Lavelle CL. and infant sleep. Mazur J. Hornell A. Review of vitamin D deficiency during pregnancy: who is affected? Int J Circumpolar Health 2005. 1996.18:87-101 66. Early skin-to-skin contact for mothers and their healthy newborn infants. duration of breastfeeding. Owen CJ.64:112-20 53. BMJ 1992. MacDonell J. Fleming PJ. Schroth RJ. Acta Paediatr 2002.88:203-11 74. Kylberg E.91:1301-6 65. Oakley D. Anderson GC.131:3009S-11S 55. Obesity may impair lactogenesis II. Cochrane Database Syst Rev 2003. Prevalence of maternal dietary iodine insufficiency in the north east of England: implications for the fetus. Rasmussen KM. Gross A. Bergman N. Campbell MJ. Aarts C. Hepworth J.367:314-9 73. Boltruszko I. Birth 1999. Fischer M. Midwifery 1994. Care in normal birth: a practical guide. and new variables to consider in reducing risk.CD003519 64. Katsiris SE. Angeron J. and timing of complementary food introduction are associated with infant weight gain.10:200-14 62. Hutchison S. controversies regarding the sleeping environment. Rasmussen KM. Am J Clin Nutr 2004. Midwifery 2002. Major epidemiological changes in sudden infant death syndrome: a 20-year population-based study in the UK. Pediatrics 2005. Sorensen TI.28:5-12 67. Birth 2003. Maternal prepregnant body mass index. bed-sharing. Breastfeeding patterns in exclusively breastfed infants: a longitudinal prospective study in Uppsala. Wilson DB. Baumgarder DJ. Blair PS. Rasmussen KM. 63.304:1030-2 61. The changing concept of sudden infant death syndrome: diagnostic coding shifts. Vitamin D requirements during pregnancy. Michaelsen KF. Leighton BL. Effect of labor analgesia on breastfeeding success. Preparing for breast feeding: treatment of inverted and non-protractile nipples in pregnancy. Ball HL. J Nutr 2004. Pribbenow B. Rasmussen KM. Matthiesen AS. Effect of early skin-to-skin contact after delivery on duration of breastfeeding: a prospective cohort study. Wright CM. and support from fathers and families. Sidebotham P. Frongillo EA.89:F254-F257 32 .30:181-8 71. Breastfeeding in Bristol: teaching good positioning. J Nutr 2001. Parkinson KN. Prepregnant overweight and obesity diminish the prolactin response to suckling in the first week postpartum. Greenwood R. Johnson D. Ransjo-Arvidson AB. Hilson JA. Halpern SH. Breastfeeding. Kibirige MS. J Hum Lact 2004. Birth 2001. Specker B.89:F436-F439 52. WHO. Ingram J. Widstrom AM. J Hum Lact 2000. Melin J. Yeo S. Kjolhede CL. American Academy of Pediatrics. Effect of labor epidural anesthesia on breast-feeding of healthy full-term newborns delivered vaginally. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs 1999.16:7-13 69. and crying. J Am Board Fam Pract 2003. Am J Clin Nutr 2004. Evans M.80:1740S-7S 54.16:7-12 68. Killion C. Sampselle CM. Alexander JM. Mikiel-Kostyra K.80:1579-88 59. Levine T.134:1746-53 57. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2004. Maternal analgesia during labor disturbs newborn behavior: effects on breastfeeding.20:18-29 58.51. Hilson JA.

Dagenais S et al. Hurst NM. Burns P. 2003. Pediatrics 2004. Acta Paediatr 2004.23:848-51 93. Donnelly A. Greer FR. Do breastfed infants need supplemental vitamins? Pediatr Clin North Am 2001. Jaundice and breastfeeding. Renfro L. Lanphear B et al. Dimmock PW.CD002075 91. Wauer RR. Jones E. Ayus JC. J Clin Microbiol 2005. Kramer MS. Maschmann J. Breastfeeding-associated hypernatremia: are we missing the diagnosis? Pediatrics 2005. 80. Geneva. J Public Health Med 2000. CMAJ 2002. Woolridge MW.111:511-8 89. Meier J. JAMA 2001.112:191-2 82. Commercial hospital discharge packs for breastfeeding women. Pediatr Infect Dis J 2004. WHO. McInnes RJ. Chiu NC et al. Pediatrics 2003. 99. Chalmers B. American Academy of Pediatrics. WHO. Siadaty MS.116:e343-e347 76. The effect of peer support on breastfeeding duration among primiparous women: a randomized controlled trial.85:F91-F95 95. Hodnett E.48:389-99 79.12:193-9 97. Hypoglycemia and the breastfed neonate. J Perinatol 1997. Transmission of cytomegalovirus from mothers to preterm infants by breast milk. Neifert MR. Hauck FR. J Hum Lact 1999. Vochem M. Pediatr Clin North Am 2001.15:209-16 100. A randomised controlled trial to compare methods of milk expression after preterm delivery. Hamprecht K. Valentine CJ. Gartner LM. Pediatrics 2003. Snowden HM. Randomized clinical trial of pacifier use and bottle-feeding or cupfeeding and their effect on breastfeeding. Prevention of breastfeeding tragedies. Home visits: strategies to protect the breastfeeding newborn at risk. Skin-to-skin holding in the neonatal intensive care unit influences maternal milk volume. Pediatr Clin North Am 2001. Evaluation of a community-based intervention to increase breastfeeding prevalence. Dietz K. Howard FM. Tschirch E. J Obstet Gynecol Neonatal Nurs 1999.75. American Academy of Pediatrics Committee on Fetus and Newborn. Dennis CL. Chatterton RT.286:322-6 88. Aldag JC.48:377-87 81. Infant and maternal factors in the development of breastfeeding behaviour and breastfeeding outcome in preterm infants. Aarts C. Herschel M. Effects of pumping style on milk production in mothers of non-nursing preterm infants. Jansson MJ.93:669-76 84. Pediatrics 2005. Acta Paediatr 1999.28:33-40 85. Love JG. Sequential and simultaneous breast pumping: a comparison. Hill PD. Stone DH. 1997. WHO. Pacifier use.27:257-65 96. Hedberg NK. Jim WT.17:213-7 98. Renfrew MJ. Howard CR. Speer CP. Eidelman AI. Pediatr Clin North Am 2001.22:138-45 87. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed 2001. Duration of breastfeeding and breastfeeding problems in relation to length of postpartum stay: a longitudinal cohort study of a national Swedish sample. Human cytomegalovirus reactivation during lactation and mother-to-child transmission in preterm infants.166:21-8 86.48:27397 77. Bogen DL. Chatterton RT.116:e716-e723 90. Prosch S. and cry/fuss behavior: a randomized controlled trial. Omojokun OO. Hypoglycaemia of the newborn: review of the literature. Lienicke U. J Hum Lact 1996. Ewald U. WHO. The effect of sequential and simultaneous breast pumping on milk volume and prolactin levels: a pilot study. Cochrane Database Syst Rev 2000. Ferlic L. Shu CH. Gallop R. Lancet 2001. Int J Nurs Stud 1990. Epidemiology of transmission of cytomegalovirus from mother to preterm infant by breastfeeding. Jahn G. Management of hyperbilirubinemia in the newborn infant 35 or more weeks of gestation. Aldag JC.88:1194-203 33 . Geneva. Hill PD. early weaning. Auerbach KG. Spencer SA. Manole MD. Do pacifiers reduce the risk of sudden infant death syndrome? A metaanalysis.43:1318-24 94.357:513-8 92. Barr RG. Locklin MP.48:415-23 83. Controversies concerning vitamin K and the newborn.114:297-316 78. Moritz ML. Waldenstrom U. Kruger DH. Kangaroo mother care: a practical guide.

Early Hum Dev 1999. Meier P.25:377-402 121. The determination of short-term breast volume changes and the rate of synthesis of human milk using computerized breast measurement.CD003988 116. Northstone K. Weaver L. Fraser AB. Geneva. Heinig MJ. Nurs Res 1988. Rollins NC. Feeding and nutrition of infants and young children. Geneva. Branca F. 2006. WHO Regional Publications.55:247-64 102. Cohen RJ.46:149-54 114. Schulz KF.76-85 111. Labbok MH.70:582-6 112. WHO Regional Office for Europe. J Hum Nutr Diet 2001. Cohen RJ. Exp Physiol 1996. Schooley J. The development of normal feeding and swallowing. and breastfeeding: a randomized trial. and excess neonatal weight loss. 110. Truitt ST.77:79-87 108. J Hum Lact 1999. duration. The effect of breast. Guiding principles for feeding non-breastfed children 6-24 months of age. WHO.and breast-feeding: effects on transcutaneous oxygen pressure and temperature in preterm infants. Exp Physiol 1993. Exp Physiol 1992. PAHO/WHO.78:209-20 107. WHO.101. The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women.14:43-54 123. 2005. Feeding the non-breastfed child 6-24 months of age. Chi CS. Food Nutr Bull 2004.112:607-19 105. Nommsen-Rivers LA. 117. Frequency and degree of milk removal and the short-term control of human milk synthesis. Sjoden PO. 2004. WHO. Pediatrics 2003. WHO Multicentre Growth Reference Study Group. Daly SE. The effect of age of introduction to lumpy solids on foods eaten and reported feeding difficulties at 6 and 15 months. Owens RA. Pugin E. Centuori S. Burmaz T. Allaire JH. WHO Child Growth Standards based on length/height. WHO.37:36-41 104. Contraception 1997. Aravena R. Ewald U. Valdes V.81:861-75 109. WHO. Chang HM. Hartmann PE. WHO. J Trop Pediatr 2000. sore nipples. 122. Prevention of rickets and vitamin D deficiency: new guidelines for vitamin D intake. von Hertzen H. Gallo MF. Greer FR. Geneva. Wang TM. Dewey KG. Cochrane Database Syst Rev 2003. Combined hormonal versus nonhormonal versus progestin-only contraception in lactation. Pediatr Clin North Am 1991. Pediatrics 2003. Huynh DQ et al. Geneva. Stevenson RD. Hight-Laukaran V. Risk factors for suboptimal infant breastfeeding behavior. Michaelsen KF. Chen CH. The development of preterm infants' breastfeeding behavior. Catalan S. 2000 118. Daly SE. 120.38:1439-53 34 . Ronfani L et al. delayed onset of lactation.15:125-30 106. Fletcher V. Gorodischer R. Clinical support can make the difference in exclusive breastfeeding success among working women. Dewey KG. 119. Guiding principles for complementary feeding of the breastfed child. Pediatrics 1982. WHO. Totally vegetarian diets and infant nutrition.16:21-7 103. Nyqvist KH. Nethersole F. Emmett P. 87 ed. Kent JC. Gartner LM. Shinwell ED. 2003. Copenhagen. Acta Paediatr 2006. Hartmann PE. Peterson AE. Daly SE. Efficacy. Kent JC. 2000.and bottle-feeding on oxygen saturation and body temperature in preterm infants. Van Look PF. Owens RA. Washington DC. J Hum Lact 2000. Nipple care. WHO Child Growth Standards. Robertson A. Grimes DA. weight and age. European Series n. Multicenter study of the Lactational Amenorrhea Method (LAM): I. Complementary feeding: family foods for breastfed children. Bottle. WHO technical background paper: feeding of nonbreastfed children from 6 to 24 months of age in developing countries. and implications for clinical application.111:908-10 113. Dewey KG.55:327-36 115. WHO.

Lamounier JA. Community Dent Health 2001. Pediatrics 2001.19:425-40 129. Geneva.503:115-23 128. Mennella JA.124. Acosta PB. Macrobiotic nutrition and child health: results of a population-based. Excess fruit juice consumption by preschoolaged children is associated with short stature and obesity.11:223-7 148. 2003. Jacobs C. editors. Infant dietary experience and acceptance of solid foods. HIV and infant feeding: a guide for decision-makers. Pediatrics 1997. Moulin ZS. WHO. WHO.18:72-8 138.57:617-24 126. Breastfeeding after radionuclide administration.4:23 136. randomized clinical trial to evaluate the impact of fruit juice consumption on the evolution of infants with acute diarrhea. Clin Perinatol 2004. Nutr J 2005. Pediatrics 1994. Gerrish CJ. Mendes CM. Buchan I. Hernell O. Truesdell DD. Birch LL.. The impact on breastfeeding of labour market policy and practice in Ireland. Committee on Drugs. Jr. [Recommendations for breastfeeding during maternal infections]. mixedlongitudinal cohort study in The Netherlands. J Am Diet Assoc 1985. J Pediatr 1992.80:S181-S188 146. 125. Ament ME. Role of juice carbohydrate malabsorption in chronic nonspecific diarrhea in children. double-blind. 147. Kleinman RE et al. Am J Clin Nutr 1988.31:501-28 145. In: Walker WA. Piwoz EG.85:837-40 140. Arch Dis Child 1995. Morbidity from excessive intake of high energy fluids: the 'squash drinking syndrome'. AIDS 2005. J Hum Lact 1995. Beauchamp GK. Breast-feeding protects against celiac disease in childhood—epidemiological evidence. Persson LA.57:167-77 142. Lifshitz F. Mother's milk: a medium for early flavor experiences. Am J Clin Nutr 2001. Early exclusive breastfeeding reduces the risk of postnatal HIV-1 transmission and increases HIV-free survival. Am J Clin Nutr 1994. Tavengwa NV et al. American Academy of Pediatrics.107:E88 133.59:1187S-96S 139. Jagnow CP. Akobeng AK. Geneva.11:39-45 132. and sucking. Ivarsson A. J Hum Lact 1995. Feeding the vegan infant and child. Breast milk and infection. Walker-Smith JA. Ireland. Arch Dis Child 2006. Breastfeeding and maternal tuberculosis. Mennella JA. Galtry J. Ivarsson A. Flavor variety enhances food acceptance in formula-fed infants. Adv Exp Med Biol 2002.91:39-43 127. Lifshitz F. Creedon MI. Mennella JA. Best Pract Res Clin Gastroenterol 2005. Hourihane JO. Costa-Ribeiro H.93:271-7 131. Feeding. Philadelphia: Decker. Prenatal and postnatal flavor learning by human infants. Herman LA. tasting. Rockwell HL. J Pediatr (Rio J) 2004. Vegetarian children: appropriate and inappropriate diets. WHO Division of Child Health and Development. Factors affecting caries levels amongst 5-year-old children in County Kerry. Proc Nutr Soc 1998.48:811-8 141. Effect of breast feeding on risk of coeliac disease: a systematic review and meta-analysis of observational studies. Dagnelie PC. Heller RF. The Swedish epidemic of coeliac disease explored using an epidemiological approach--some lessons to be learnt.19:699-708 143. Controlled. Valois S.72:141-3 135. WHO/UNICEF/UNAIDS/UNFPA. and the USA. Transfer of drugs and other chemicals into human milk. Birch LL. Pediatrics 2001. 144. Iliff PJ. Lawrence RA. O'Neill S. 1998. Ramanan AV.108:776-89 35 . Soc Sci Med 2003.120:825-9 134. Van Staveren WA. Watkins JB. Sweden. Xavier CC. Baker SL. 1991: 217-223.73:1080-5 130. Pediatric gastrointestinal disease. Hamilton JR. Ribeiro TC. Durie PR. Sullivan SA. Milla PJ.99:15-22 137. Dennison BA. Lawrence RM. Dwyer JT. Rolles CJ. Development of food acceptance patterns in the first years of life. Mattos A. O'Mullane DM.

287:2365-71 171. Breastfeeding and the risk of postneonatal death in the United States.110:A349-A351 155. Pronczuk J.112:A722-A723 156. Impact of breast feeding on admission for pneumonia during postneonatal period in Brazil: nested case-control study. Acta Paediatr 2004. JAMA 2002. Agostoni C.111:e580-e585 153. Vallenas C. 151. Marild S. Van Zanten GA.70:525-35 170. Rogan WJ. Labbok MH. Dreborg S et al. Anderson JW. Pediatrics 2003. Osman AA. Mulder PG. 2000. Remley DT. Cesar JA. WHO. Acta Paediatr 2004. Breast-feeding and cognitive development: a meta-analysis. Boersma ER.89:1121-3 163. Environmental exposure to polychlorinated biphenyls (PCBs) and dioxins. Viggiano D. Rogan WJ. Schaefer C. 2003. Geneva. and neurodevelopment in infants.26:491-ix 36 . Adv Exp Med Biol 2000. Arch Pediatr Adolesc Med 1996. Drugs during pregnancy and lactation. Vallenas C. Scialli A.78:1024-9 169. Pediatrics 2004. 160.113:e435-e439 165. Antireflux or antiregurgitation milk products for infants and young children: a commentary by the ESPGHAN Committee on Nutrition. Breast milk: an optimal food. Chen A. Am J Prev Med 1987.478:271-87 152. Health sequelae of breastfeeding for the mother. Moy G. Sanders SA. Breastfeeding. Mortensen EL. Flores JA. Arch Dis Child 1999. Environ Health Perspect 2002. Sala M et al. Environ Health Perspect 2004. Oden A. Prenatal exposure to polychlorinated biphenyls and breastfeeding: opposing effects on auditory P300 latencies in 9-year-old Dutch children.355:451-5 164. Dev Med Child Neurol 2004. Johnstone BM. Michaelsen KF.150:981-90 157. Labbok MH. Elsevier. Does breast-feeding protect against malocclusion? An analysis of the 1981 Child Health Supplement to the National Health Interview Survey.46:398405 154. Brain ganglioside and glycoprotein sialic acid in breastfed compared with formula-fed infants. Hendershot GE. Geneva. 150. Global perspectives in breast milk contamination: infectious and toxic hazards. effects on occlusion in deciduous dentition. Svedberg K. Strohmenger L. Amry S. The association between duration of breastfeeding and adult intelligence. Arch Dis Child 2004. Clin Perinatol 1999. Host A. Consequences for longterm neurological and cognitive development of the child lactation. Moy G. Victora CG. Ribas-Fito N. Monaco G. Brocaar MP. 2002. Lancet 2000. Schwarz E. Aggett PJ. bottle feeding.157:237-43 167. Vreugdenhil HJ. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2002. McVeagh P.3:227-32 162. Breast feeding. Pronczuk J. Bachrach VR. Bachrach LR.93:734-8 168. Breastfeeding and the risk of hospitalization for respiratory disease in infancy: a meta-analysis. Rost van Tonningen M. Khedr EM.81:80-4 159. Reinisch JM. Barros FC. Lanting CI. Am J Clin Nutr 1999. Akre J. Dietary products used in infants for treatment and prevention of food allergy.149. Arch Pediatr Adolesc Med 2003. Reuvers M. WHO. Am J Clin Nutr 2003. Effect of breastfeeding on infant and child mortality due to infectious diseases in less developed countries: a pooled analysis. Santos IS. WHO Collaborative Study Team on the Role of Breastfeeding on the Prevention of Infant Mortality. Breastfeeding and maternal medication: recommendations for drugs in the eleventh WHO model list of essential drugs. Mastitis: causes and management. Peters P. Farghaly WM. Weisglas-Kuperus N. Neural maturation of breastfed and formula-fed infants. Garbis H.93:164-8 161. BMJ 1999. Cardo E. Goulet O et al. Koletzko B. Jodal U. and non-nutritive sucking.34:496-8 158. Pollutants in breast milk. Amsterdam. Protective effect of breastfeeding against urinary tract infection. Hansson S. Brand-Miller J.318:1316-20 166. Fasano D. WHO/UNICEF. Petocz P. exposure to organochlorine compounds. Wang B. WHO. McElhatton P.

Preparation and Handling of Powdered Infant Formula: A Commentary by the ESPGHAN Committee on Nutrition. Int J Food Microbiol 2005.10:148-53 176. The economic impact of breastfeeding. 174. Gurtler JB.39:320-2 180.172. 179. Cohen R. 2001. European Food Safety Authority.1-35 37 . FAO/WHO. Geneva. FAO Food Nutr Pap 1979. Mrtek RG. Food and Nutrition Research Report n. Pediatr Clin North Am 2001. Economic Research Service. 2004. The EFSA Journal 2004. Beuchat LR. Kornacki JL. FAO. Axelsson I. Mrtek MB. Comparison of maternal absenteeism and infant illness rates among breastfeeding and formula-feeding women in two corporations. Washington DC. Breast cancer and breastfeeding: collaborative reanalysis of individual data from 47 epidemiological studies in 30 countries. Lancet 2002. Weimer J. including 50302 women with breast cancer and 96973 women without the disease. Ball TM. Microbiological risks in infant formulae and follow-on formulae. Bennett DM.11:1-89 177. The economic benefits of breastfeeding: a review and analysis. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2004.360:187-95 173. Enterobacter sakazakii: a coliform of increased concern to infant health. Am J Health Promot 1995. WHO. Agostoni C. Goulet O et al.48:253-62 175. Food and Rural Economics Division. Joint FAO/WHO workshop on Enterobacter sakazakii and other microorganisms in powdered infant formula. 13.104:1-34 178. US Dept of Agriculture. The economic value of breast-feeding.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful