B - ELEKTRONIKA

• Literatura:
J. Grilec, D. Zorc: ″Osnove elektronike″, Školska knjiga, Zagreb. T. Šurina: ″Tranzistorska tehnika″, Tehnička knjiga, Zagreb. P. Biljanović: ″Elektronički sklopovi″, Školska knjiga, Zagreb. P. Biljanović: ″Mikroelektronika″, Školska knjiga, Zagreb. J. Millman, A. Grabel: ″Microelectronics″, Mc. Graw Hill.

• ELEKTRONIKA se bavi voñenjem struje kroz poluvodiče, plinove i vakuum, te pripadnim elementima i sklopovima.
ELEKTRONIČKI ELEMENTI, SKLOPOVI, UREðAJI

• Područja:
Opća elektronika (elementi, sklopovi, integrirani sklopovi) Analogna – digitalna – računalna (informacijska) Visokofrekventna, mikrovalna tehnika, optoelektronika, energetska elektronika, itd. Po namjeni: avionika, automobilska, biomedicinska, itd. Profesionalna elektronika - Potrošačka elektronika

1

• SADRŽAJ
Elektronički elementi: diode, tranzistori, tiristori Elektronički sklopovi: ispravljači, stabilizatori napona, pojačala, povratna veza, oscilatori, tranzistorske sklopke Operacijska pojačala Digitalni integrirani sklopovi: logički sklopovi, bistabili, memorije Mikroračunala

Dodatna poglavlja za kolegij Elektronika (mehatroničari):
Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala, regulatori napona, pojačala snage, vremenski sklopovi Senzori, akvizicija signala, A/D i D/A pretvornici, aktuatori Programabilni logički kontroleri Elektronička instrumentacija

2

POLUVODIČI

Kovalentna veza sa 4 susjedna atoma u kristalnoj rešetki Germanij i silicij su 4-valentni, struju vode elektroni i šupljine

slobodni elektron

šupljina

Generiranje parova elektron-šupljina i rekombinacija Dodavanje 3 ili 5-valentnih primjesa povećava vodljivost n-tip(5-valentna primjesa): mnogo slobodnih elektrona, mnogo nepokretnih + iona, malo šupljina (manjinski nosioci ) p-tip(3-valentna primjesa): mnogo šupljina, mnogo - iona, malo elektrona (manjinski nosioci)

3

ZAPORNI SLOJ

n + + + + + + + -

p -

-

+

+

+

-

-

Difuzija

4

7V za silicij. 0.3V za germanij 5 .Q + - V ∆V difuzni napon iznosi oko 0.

POLUVODIČKA DIODA p n p A n K + + p n + + p n 6 .

KARAKTERISTIKA DIODE A + - V I p [A] 4 U z [kV ] Uzo ϑ 2 1 0. zaporno područje.5 ϑ Upo 1 2 Up[V] 10 20 I z [µA] • Propusno područje. područje proboja Idealna dioda? Dioda je nelinearni element ->grafičko rješavanje strujnog kruga 7 .

ISPRAVLJAČI ~ ~ + = − ISTOSMJ. TROŠILO ~u u = uD + uR R u UM U ef U sr T 2 T t U DMAX napon na trošilu: T 2U ef . sin 1 U U sr = ∫ uR (t ) dt = M = T 0 π π 1 2 UM U ef = ∫ uR (t )dt = 2 T 0 T 8 .

Filtriranje ispravljenog napona u i ′ U SR R C C bez C ~ u USR t T/2 T PUNOVALNI ISPRAVLJAČ Graetzov mostni spoj u + UM + - ~ T t napon na trošilu : 2 U sr = U M π U ef = UM 2 9 .

.83UM = 1.17Uef T/ 10 .. T 12 5T 12 t U sr 1T = ∫ u dt T 0 5T /12 [0. T ] 1 U sr = 3 ⋅ T 2π 3 3 ∫12UM sin T tdt = 2π UM = 0.TROFAZNI POLUVALNI ISPRAVLJAČ R S T R 0 u UM R S T R S .

34U ef 11 .TROFAZNI PUNOVALNI ISPRAVLJAČ A R S T B u UM R S T R S . u S = U M sin  t−  T 3  T 3 6 π UM = π U ef = 2.. T 12 5T 12 t U SR 1 = T T ∫ (u 0 A0 1 − u B 0 ) dt = ⋅ 6 ∫ (u R − u S )dt T T / 12 T /4 u R = U m sin U SR = 3 3 2π 2π   2π t ..

7V ∆I U I ∆u ∆i .Zenerov otpor ∆U Z = rZ ∆I Z Zenerova dioda radi u području proboja.statički R .dinamički R UZ ∆U r= S = 1/ r . IZ Probojni napon ovisi i o temperaturi (temperaturni koeficijent) Simboli: IZ K A K A 12 .ZENER DIODA ID R= UD 0.

faktor stabilizacije T = konst . IT ) ∆U ST = ∂U ST ∂U ST ∆U G + ∆IT ∂U G ∂IT G σ =  ∂U   ST  I   ∂U  .• STABILIZACIJA NAPONA IT G UG S U ST T U ST = f (U G . IT 13 . UST velik σ UG mali ρ bez st . ρ =  ST   ∂I   T U  ∂U  .unutrašnji otpor (negativan) G = konst UST bez st .

STABILIZATOR SA ZENER-DIODOM (PARALELNI) iG iT iZ RS UG + RS U RT UG U IG UG RS U G = U + I G RS U G U G U :UG RS 1= I U + G UG UG RS Grafičko rješenje IT=IG .IZ konstrukcijom točku po točku: IZ rZ U RT Minimalni ulazni napon: IT = I G − I Z IT = UST U U G ≥ U Z 0 (1 + IT RS ) RT IT RT = ctgα IG α RT IZ IT U U UST UG 14 .

TRANZISTOR S EFEKTOM POLJA = FIELD. uvod D: drain . FET (JFET) G D ID p p U GS UDS n S S: source .izvor.EFFECT TRANSISTOR.visok ulazni otpor (109 Ω) 15 .odvod G: gate – vrata (upravljačka elektroda) D G n − kanal S IG ≅ 0 G-S kontrolni krug (ulazni). D-S radni krug (izlazni) Naponsko upravljanje .

5 U DS = 10V −1 10 − 1.ulazna I D [mA] 20 izlazna 0 − 0.5 UGS [V ] −2 − 2.5 UGS [V ] S = −2 ∆ID ∆ U GS −1 U 0 10 20 U DS [V ] DS = const . MOSFET (Metal-Oxide-Silicon FET) a) samozaporni n-kanalni. ID ID 5 b) samovodljivi n-kanalni 4 3 U GS [V ] D G S 2 1 UGS ID a) UDS 2 1 0 ID U GS [V ] D G S −1 −2 UGS b) UDS 16 .

20 mA ulazna karakteristika I C [mA] 200 I B [mA] 2 I B [mA] 2 1 100 1 0 0.BIPOLARNI TRANZISTOR (Transfer Resistor) C n IC IB p B n E − IE npn izlazna karakteristika pnp Primjer: IE = 10. 5 0 10 20 30 U CE [V ] UBE[V] IC = B IB (B manjeg iznosa u zasićenju) Ru = ru = U BE . do 5kΩ IB ∆U BE ∆I B 17 .0 mA IB = 0.2 mA IC = 10.

IC min < 1µA 18 ...5 V.TRANZISTOR KAO SKLOPKA I I =0 U S = U BB S R I = Imax = UBB IC R IB UBB UBB R IC [mA] = IC max A UBB R US = 0 IB U BB = I C R + U CE I B min I C max U BB = = B RB IC. 0.min UCE min = UCEzas B UCE max = UBB UCE [V ] 0 • Usporedba s običnom sklopkom: tranzistor je istosmjerna sklopka vrijeme preklapanja kratko –> mogućnost regulacije vijek trajanja elektromagnetske smetnje – bez iskrenja Tipično: UCE min ≈ 0.2 V .

POJAČANJE (Odnos istovrsnih fizikalnih veličina na izlazu i ulazu) Xu Xi Xi Xu ∆X i A= ∆X u A= . Pu A[B ] = log uz U u2 U i2 Pu = .statičko pojačanje .dinamičko pojačanje Ui zasićenje A α Uu A = tgα = Ui Uu istosmjerno pojačalo izmjeničn o zasićenje 0 fd fg f Pojačanje kaskadno vezanih pojačala X u1 A1 Xi1 Xu2 A2 Xi2 A= X i 2 X i1 ⋅ = A1 ⋅ A2 X u1 X u 2 Pi Pu Logaritamska jedinica: Bel P A[dB ] = 10 log i . Pi = Ru Ri U i2 Ru U R Av [dB ] = 10 log 2 ⋅ = 20 log i − 10 log i Uu Ru U u Ri 19 .

PRILAGOðENJE OTPORA IZMEðU POJAČALA P oja čalo 1 I P ojačalo 2 Ri E U Ru E = I (R i + R u U = IR u ) • Optimalni odnos Ri i Ru za različite kriterije Naponsko prilagoñenje: što veći napon U= E R 1+ i Ru ⇒ Ru >> Ri (prednost FET-a) Prilagoñenje prema korisnoj snazi: što veća snaga PK = I Ru = 2 (Ri + Ru ) E2 2 Ru ekstrem pojačanja snage: dPK =0 dRu ⇒ Ri = Ru Paradoks: u ovom slučaju se pola snage se gubi u Ri ! 20 .

TRANZISTORSKO POJAČALO Za pojačanje signala može se koristiti bipolarni tranzistor ili FET ID R U i = U DS Uu = UGS UB + ∆ U GS −∆ UB R ID ID ⋅ R U DS Ui ID A A ∆I D A0 A0 UGS ∆U GS ∆ U DS UB U DS A= S′ = ∆U i ∆U u ∆I D ∆I = D ∆U GS ∆U u Ui = U B − I D R U i + ∆U i = U B − (I D + ∆I D )R → ∆U i = −∆I D R ⇒ A= − ∆I D R = −S ′R ∆U u 21 .

5 0.POJAČALO NAPONA (BIP.7 10 20 30 UCE [V ] U BE [V ] a) Jednostavno pojačalo R U − U BE IB = B R pomak radne točke (drift) ϑ2 > ϑ1 ϑ1 Definiranje statičke radne točke A0 pomoću otpora R Odjeljivanje stupnjeva pojačala pomoću kondenzatora 22 . TRANZISTOR) I C [mA] 20 100 I B [µA] 80 60 10 A0 40 20 I B [µA] 100 80 10 40 20 0.6 0.

b) Pojačalo s stabilizacijom radne točke UB R IB = +∆ −∆ U B − U BE − U E R ϑ Stabilizirajuće djelovanje IC UE IB IC c) Poboljšano pojačalo s stabilizacijom radne točke UB R1 IB RC R2 RE Preporuča se IR2>>IB (IR2=10 IB) UE ≥ 1V URC =UCE d) Pojačalo s FET-om ID U GS R1 R2 I D R2 23 .

X u + µX i Ap = Xi Xu Xu A Ap A 1 = 1 − µA 1 −µ A | µ |≤ 1 Ap = a) 0<µ<1/A → Ap>A → pozitivna povratna veza povećana nestabilnost. osjetljivost na poremećaje b) µ<0 → Ap<A → negativna povratna veza. neosjetljivost na smetnje. stabilnost.. linearnije pojačalo Za A >>1 (Ap ≈ -1/µ) neovisnost o promjenama A 24 .Odreñivanje radne točke: UGS+IDR2= 0 (IG=0) -UGS= IDR2 -rješava problem DRIFT-a POVRATNA VEZA µX i µ Xi A= Xi .Zajednička točka (masa ) .

Ulazni otpor vrlo velik. • Invertirajuće pojačalo (invertor) I R0 Uu R − + U i = − A(U u + IR ) Ui (1) ( 2) I= Ui −Uu R + R0 Uvrštenjem (2) u (1) i separacijom varijabli : Ui = − R0 U R + R0 u R+ A Ui ≅ − R0 Uu R 25 . Izlazni otpor mali.RAČUNSKO POJAČALO (Operacijsko pojačalo) U− U+ − U + U i = A(U + − U − ) = AU A >>> 1 6 (do 10 ) 0V U je uvijek vrlo malen («virtualna nula»). Izlazni raspon Ui – ograničen naponom baterije Matematički model nepotrebna grafička rješenja.

• Neinvertirajuće pojačalo R I R0 Ui = A(Uu − IR) I= Ui − Uu + Ui R + R0 Ap = Ui R = 1+ 0 Uu R • Zbrajatelj (sumator) R1 U1 U2 R2 I R0 Ui = −AU U = Ui − R0 ∑In n U3 R3 U − + Ui In = U −Un Rn U ≈ 0. U 1 << 1 → Ui ≈ −R0 ∑ n A n Rn • Integrator R Uu U I C U i = − A(U u + IR) (1) − + U i = U u + IR + Ui q C (2) (3) q = ∫ Idt Uvrštavanjem (3) u (2 ) te I iz(1) u (2) dobije se: U  1 1   U u + i dt 1 + U i = − A RC ∫  A  26 .

<< U u A A → Ui ≈ − 1 ∫ U u dt RC Uu Ui • Zamjenom mjesta R i C → derivator: U i ≈ − RC dU u dt 27 .Ui 1 << 1.

njihalo N S − L1 + − L2 + + U 28 . frekvencija.OSCILATOR Pojačalo s pozitivnom povratnom vezom i µ =1/A Ap = + 1 Xi = Xu 1 − µ A ⇒ Ap → ∞ ( X u = 0) LC oscilator C + L + f = 1 2π LC Svojstva: valni oblik. stabilnost frekvencije Mehatronički oscilator .

VAKUUMSKA TRIODA a g a k g a .katoda g .anoda k .rešetka k Ia 0 U gk Ua − U gk Ua Koristi se za velike snage (napone) ili za specijalne namjene 29 .

Generator gustoća inducirane struje eksponencijalno pada prema unutrašnjosti predmeta (f =100 kHz do 15 MHz) J0 0.dubina prodiranja: δ =K ρ µr ⋅ f 30 .F.VISOKOFREKVENTNO ZAGRIJAVANJE • Induktivno zagrijavanje metalni predmet zagrijava se zbog vrtložnih struja i eventualno gubitaka histereze V.37 J0 J = J0 ⋅e − x δ x δ δ .

porast temperature ϑ↑ IC V . tg δ = IR IC U 1 = R = U ω RC 1 ωC I δ R C IR U U2 = U 2ω C tg δ P= R zagrijavaju se plastični materijali.F . 31 ...• Dielektričko zagrijavanje u dielektriku dolazi do pomaka elementarnih dipola. guma. drvo. papir. Gen . unutarnje "trenje".

TIRISTOR (SCR: Silicon Controlled Rectifier) A p G n p n G A A G K K K IA c a – karakteristika blokiranja b – prekretni napon: Up = f(IG) IA0 d a IG b Up UAK c – karakteristika voñenja d – zaporna karakteristika ~ ~ ~ 32 .

protjecanja U sr 1 = ∫ U M sin ω t 2π α π π d (ω t ) = UM (1 + cos α ) 2π I sr = sin 2α 2 U sr RT U ef = U 1 2 U M sin 2 ω t d (ω t ) = M ∫ 2π α 2 π π −α + Primjer jednostavnog okidnog sklopa u D2 R ~ UT D1 C t uC 33 . okidanja β .TIRISTORSKI ISPRAVLJAČ u UM AC M GENERATOR IMPULSA π α β 2π ωt α ≤ 180° .kut voñenja.kut paljenja.

TIRISTORSKO PALJENJE MOTORA S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM Mehanička sklopka i e = −M di dt Tiristorska sklopka k1 12V R1 =/ = 400 V C1 C2 k2 R2 34 .

SWITCH) A2 n n p n n G n p A2 G A1 A1 IA IG − U A2 A1 U A2 A1 − IG − IA 35 .TRIJAK (TRIODE A.C.

FAZNA REGULACIJA IZMJENIČNE SNAGE U GA1 ~ i Polaritet Ug + − + − U A 2 A1 u. i UT Diac R C α t ~ D1 U ef = I ef = UM 2π IM 2π π −α + π −α + sin 2α 2 sin 2α 2 Služi za regulaciju snage otpornih trošila i univerzalnih motora 36 .

TOPLINSKI OVISAN OTPORNIK - TERMISTOR
Koristi se kao senzor temperature
B

NTC (negativni temp. koeficijent)

R [Ω ]
100
10

ϑ

Rϑ = Ae ϑ
- konstante izvedbe: A [Ω] B [°K]

1
0
o 200 ϑ [ C ]

PTC (pozitivni temperaturni koeficijent)
R [Ω ]

10 4 10 3 10 2 10 1 10 0

ϑ [o C ]

može se koristiti za nad-temperaturnu zaštitu

37

NADTEMPERATURNA ZAŠTITA
T
+

PTC

k1

M

k2

R

~

Beskontaktna sklopka (proximity switch)
+

+

+

+

+

C1

R
T1

U

U1
+

T3
T2

R1 R2

C2

UH

+∆ − ∆ U1

UB2 IC2
UC2 U B3 I C 3

U

UB 2

38

FOTOOTPORNIK

LDR

CdS


10 3 10 2 10 1

R

A = konst.

R = A E −α

α = 0 , 7 ÷ 0 ,9
R D > 10 M Ω R 1 0 00
lx

= 30 ÷ 300 Ω

10 0 10 0

E
10 1 10 2 10 3

lx

Brojač predmeta na tekućoj vrpci:

+U
IR

RF
T1
T2

RF

N
I B1
I B2 IR

E

39

FOTODIODA I FOTOELEMENT (FOTOČLANAK)
• Fotodioda

IF
150 100 50

I F [µ A ]

3000 2000 1000

E [lx ]
U z [v]

E [lx]
+

0 0 20 40

-vrijeme porasta = 1 ns

U

- osjetljivost

S =

∆IF ∆E

• Fotoelement: izvor napona (»sunčane baterije»)
IF

3000 2000 1000
U F [mV ]
aktivni fotoelement

E [lx ]

40

pasivni element: fotodioda

40

3 ÷ 3. itd.fotoFET .fotoTRIAC SVJETLEĆA DIODA – LED I φ [lm] Up U I [mA] Uz0 ≈ 10 V Up = 1. Galij-arsen-fosfid (GaAsP).fotoTiristor S ≈ 10 µA lx .5 V • Poluvodički materijali od kojih se izrañuje LED: Galij-arsenid (GaAs).FOTOTRANZISTOR Srodne komponente: . Postoje izvedbe za sve osnovne boje RGB + IR + UV + bijela 41 .

• Usporedba LED (diode) i sijalice: LED ima veću trajnost. itd.segment display: Alfanumerički.R. 5 IU GALVANSKO ODJELJIVANJE IU Ii 42 . Plazma. OPTOSPOJKA (OPTO-COUPLER) Ii do 1. LED emitira uzak spektar svjetlosti za razliku od sijalice koja pokriva daleko širi spektar (vidljiva svjetlost + infracrveno zračenje + ultraljubičasto zračenje) • Primjena LED: Signalizacija. matrica točaka Pokaznici (display) Druge tehnologije pokaznika: LCD (Liquid Crystal Display). DLP (Digital Light Processing -> Digital Micromirror Device). rasvjeta. elektromehanički. CRT (Cathode Ray Tube). LED je dinamički pogodnija (vrlo brzo uključivanje i isključivanje). Optospojke. komunikacija 7 . I.

komunikacije analogne sklopke i multiplekseri senzorski IC . MSI. • Mnoštvo tehnologija: monolitni. referentni izvori specijalni IC za video. hibridi • SSI. LSI. veće brzine • Integriraju se i sklopovi neizvedivi u diskretnoj izvedbi. ULSI (> 106 tranzistora) • Digitalni.. audio.. IC za upravljanje snagom 43 . manji utrošak energije. analogni i mješoviti integrirani krugovi ANALOGNI IC (linearni) operacijska (računska) pojačala komparatori napona generatori funkcija.INTEGRIRANI KRUGOVI (IC) • Minijaturizacija: manji utrošak prostora. VCO stabilizatori napona. VLSI.

namjena (buffers. mikrokontroleri. DIGITALNI IC osnovni logički sklopovi (I. FPGA) mikroprocesori. Schmitt okidni skop. radio. ROM) programabilni logički nizovi (PLA. mobitele. multiplekseri spec. komparatori dekoderi. registri memorije (RAM. drivers. PAL. monostabil. D/A analogni meñusklopovi (analog interface circuits) vremenski sklopovi (timer-i) meñusklopovi za LAN mreže. PLL) multivibratori (bistabil.) brojila. meñusklopovi itd. CPLD. NILI.. itd.) aritmetički sklopovi. Osnovna podjela digitalnih sklopova: kombinacijski i sekvencijalni sklopovi (sekvencijalni sadrže memorijske elemente)... transceivers.MJEŠOVITI IC (mixed signal) pretvornici U/f. ILI. NE. 44 . NI. f/U. A/D.

OSNOVNI LOGIČKI SKLOPOVI • Logička stanja: DA (1) ⇔ NE (0) ⇔ (zatvorena sklopka) (otvorena sklopka) • Logički I (AND) (+ ) H A B Z A B Z = A⋅B A B Z = A⋅ B Z = 0: nema spoja Z = 1: zatvoren krug H: napon napajanja (+) L: napon 0V ili ≈ 0V A L L H H B L H L H Z L L L H & A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Z 0 0 0 1 45 .

B=1 • Logički NE (NOT) Z=0 + Z=A A 0 1 Z 1 0 A 46 .• Logički ILI (OR) A A+B B A A B A+B B A+B OR A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Z 0 1 1 1 ≥1 • Eksluzivno ILI (EX-OR) : A=1.

• Logički NE I (NAND. NILI) A B Z = A+ B A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 A+B 0 1 1 1 A+ B 1 0 0 0 47 . NI) A B Z = A⋅ B A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 AB 0 0 0 1 AB 1 1 1 0 • Logički NE ILI (NOR.

teže se proširuje • ZBRAJALO A B P S F Ps A 0 0 1 1 0 0 1 1 B 0 1 0 1 0 1 0 1 P 0 0 0 0 1 1 1 1 S 0 1 1 0 1 0 0 1 Ps 0 0 0 1 0 1 1 1 .SLOŽENI LOGIČKI SKLOPOVI • POLUZBRAJALO A B S H P A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 S 0 1 1 0 P 0 0 0 1 .lako se proširuje na višebitne brojeve 48 .

.. 7 A0 A1 A2 KODER (ENKODER) 0 1 OUT n 0 1 m Ulaz adresiran preko A0. A3.. . B su 4-bitni binarni brojevi (bit = binarna znamenka) A0 A1 A2 A3 A<B A=B A>B B0 B1 B2 B3 0000(2) … 0(10) 0001(2) … 1(10) 0010(2) … 2(10) 0011(2) … 3(10) … 1001(2) … 9(10) • DEKODER / DEMULTIPLEKSER A0 A1 A2 A3 E 0 Dekoder: E (enable) je konstantan. 15 • MULTIPLEKSER I KODER MULTIPLEKSER 0 . Demultiplekser: Serijska informacija s E pojavljuje se na izlazu adresiranom preko A0.• KOMPARATOR A. A2 pojavi se na OUT Jedan aktivan ulaz (od n) aktivira jedan m-bitni broj (kod) na izlazu ROM = DEKODER + KODER 49 . .

asinkroni Q Dijeljenje frekvencije s2 Može zamijeniti SR.• BISTABIL + U CC R11 R21 R12 T1 R 22 T2 Q Q S Q Q ≡ R R23 S R13 −UBB D Q D R SR S R T Q T Q Q Q JK J K Q Q Q S 0 0 1 1 R 0 1 0 1 Q q 0 1 x D 0 1 Q 0 1 T 0 1 Q q q J 0 0 1 1 K 0 1 0 1 Q q 0 1 q q – prethodno stanje x – nedefinirano (zabranjeno) R Sekvencijalni sklopovi: . T S Q S 0 0 1 1 R 0 1 0 1 Q q 0 1 0 Q q 1 0 0 Bistabil sastavljen od NILI vrata Q = Q !! 50 .sinkroni . D.

7 RC • SCHMITTOV OKIDNI SKLOP (TRIGGER) Uu Ui U1 U2 t Ui H L U2 U1 Uu Uu Ui H L t 51 .• ASTABIL R C ui ui t generator pravokutnog signala • MONOSTABIL Q Q t C R t ≅ 0.

• BROJILO 0 Q C T T T 1 Q 2 Q R Q0 Q1 Q2 0 1 2 3 4 5 6 7 Q0 L H L H L H L H Q1 L L H H L L H H Q2 L L L L H H H H C C = Clock (ulaz) R = Reset (nadreñeni ulaz) 1 2 3 4 5 Binarno brojilo Dekadsko brojilo zahtijeva dodatne povratne veze Sinkrona brojila su općenito brža reverzibilna i programabilna brojila 52 .

• REGISTAR D D D D D D D D 8 − bit Radi se o nizu bistabila koji se zajednički upravljaju Mogućnosti: − paralelno postavljanje i očitavanje (brisanje) − serijsko postavljanje.desno ←→ • MEMORIJA A0 An R/ W RAM Random Acces Memory R/W Statička i dinamička Ovisnost sadržaja o napajanju D0 Dm 53 . pomicanje lijevo .

USKLAðUJE. ROM. PIO .MIKROPROCESOR Mikroprocesorski računalni sustav sastavljen od jedne ili više IC komponenti RAM ROM tastatura ekran disk.funkcionalne jedinice CPU : RAČUNA. KONTROLIRA ROM: SADRŽI POHRANJENE STALNE PODATKE RAM: PAMTI PRIVREMENO PIO: KOMUNICIRA S OKOLINOM 54 . traka proces CPU SABIRNICE adresa podataka kontrolnih signala PIO CPU. RAM.

LSI.Transistor-Transistor-Logic HTL . KRUGOVA Tehnologije odreñuju svojstva pojedinih logičkih sklopova Unutar skupine: direktna mogućnost spajanja krugova • KARAKTERISTIKE napon napajanja temperaturno područje primjene faktori razgranjivanja (branch) vrijeme propagacije impulsna svojstva granice dozvoljenih smetnji izbor različitih sklopova SSI.Diode-Transistor-Logic TTL .Complementary MOS 55 .Emiter-Coupled-Logic CMOS .High Treshold (Level) Logic ECL . VLSI mogućnosti prijelaza na druge skupine potrošak snage po jediničnom sklopu • Karakterističan osnovni sklop svake skupine RTL .Resistor-Transistor-Logic DTL .SKUPINE DIGITALNIH INT. MSI.

sklopa [mW] Vrijeme propagacije [ns] Faktor razgranjivanja 5 10 10 10(30) L 5 1 30 10 S 5 20 3 10 LS 5 1÷2 4÷10 20 HTL ECL 15 30 110 10 -5.2 25÷6 0 0.7÷2 - CMOS 3÷15 1nW / 100 Hz 20-35 50 56 .Usporedba karakteristika pojedinih familija: TTL bazni Napon napajanja [V] Potrošnja jed.

2 0.4 0. H 2.4 3.4 tipična granica smetnji za L tipična granica smetnji za H 2.TTL LOGIČKA SKUPINA Temeljni sklop: NE I (NAND) + 5V R1 4k R2 1.3 0.0 0. H min.4 2.2 1.4 57 .2 max.6 k R4 130 Ω T1 Uu T2 T3 L Ui L H L H H H H L L H H R3 1k Ui [V] 3.0 2.8 1. L Uu [V] 0.3 tip. L min.

• ULAZNA STRUJA TTL SKLOPA "H": 40 µA max u ulaz "L": -1.izvor (source) "L": 16 mA max .6 mA max iz ulaza • IZLAZNA STRUJA TTL SKLOPA "H": -400 µA max . u bipolarnoj i CMOS tehnici 58 .ponor (sink) Postoje inačice istih logičkih struktura i rasporedom priključaka sa smanjenom potrošnjom i većom brzinom.

MOSFET n-kanal samozaporni D SUBSTRAT N N ID UG > 0 S G D G S 0 P U DS • CMOS (Complementary metal–oxide–semiconductor) – izvedba invertora: +V T2 p-kanal D2 D1 G1 S1 S1 G1 N+ N+ P+ G S2 G2 ulaz D1 D2 S2 G2 P+ izlaz T1 n-kanal p N substrat Ui UH Uu UH 2 Prijenosna karakteristika invertora 59 .

HLAðENJE POLUVODIČA .TOPLINSKI ODNOSI poluvodič kućište hladnjak E T p < 200o C za Si P[W ] = ∆T [ o C ] RT [ C / W ] o B C ambijent Tp Rpk kućište Rkh hladnjak Rha Ta ambijent Pmax = Tp max − Ta max ∑R • Za velike snage: hlañenje strujanjem zraka hlañenje vodom 60 .

DODATNA POGLAVLJA ZA KOLEGIJ ELEKTRONIKA (MEHATRONIČARI) Linearni integrirani sklopovi: primjena operacijskih pojačala. A/D i D/A pretvornici. vremenski sklopovi Signali. trendovi razvoja Elektronička instrumentacija 61 . pojačala snage. akvizicija signala. Aktuatori. upravljanje snagom Procesno računalo Mikrokontroleri Programabilni logički kontroleri Elektroničke tehnologije. senzori. regulatori napona.

PRIMJENE LINEARNIH INTEGRIRANIH KRUGOVA SKLOPOVI S OPERACIJSKIM POJAČALIMA Diferencijsko pojačalo R2 R1 V1 V2 2 3+ R3 −LM 107 6 VOUT R2  R1 + R 2  R 4 V OUT =  V2 − V1  R1  R 3 + R 4  R1 za : R1 = R 3 i R 2 = R 4 V OUT = R2 (V 2 − V1 ) R1 R4 Pretvornik struje u napon R1 I IN R2 2 3 + −LM 107 6 VOUT V OUT = I IN R 1 Pretvornik napona u struju (strujni izvor) V+ IO VIN 3 + 2 − LM 107 01 2N 3456 02 2 N 2219 R2 10K IO = V IN R1 V IN R1 ≥ 0V 62 .

01µF C1 3 + −LM101A R3 160 K 6 VOUT R2 910 K Generator funkcija 47 k 6Hz − 70k Hz 560 + 15V 13 9 1M pravokutni 14 10 + − trokutasti 8 LM 324 − 4 11 12 + − 15V 15k 10 k 470 k 1M + 8k 1N 4004 − sinusni 63 .Referentni izvor (konstantnog) napona 1N 4611 zener _ 6.6V R1 +V 2 3 + − 1077 LM 4 6 VOUT R2  R  Vout = Vz 0 1 + 3   R2    R3 Generator pravokutnog napona R1 160 K 2 0.

audio pojačala.7 ) = = PM = RT 2 RT 2 RT 2 Koriste se za upravljanje snage na trošilima veće snage (upravljanje motorima.) + Ubat 2 + 14 8 7.IZLAZNO POJAČALO SNAGE + Ubat Uu Uu + Ubat T1 Ui Ui RT a) emitersko slijedilo T2 −Ubat RT b) push-pull spoj Maksimalna snaga PNP-NPN push-pull spoja (s dvije baterije): U 2 ef U 2TM (U bat − 0. itd.3 Zvučnik Uu − 6 Spajanje integriranog audio pojačala LM380 64 .

STABILIZATORI NAPONA 1. DC/AC. Pretvornici: DC/DC. AC/DC 65 . Prekidački (switching) stabilizator napona (ima veći stupanj iskorištenja i širi raspon ulaznog napona): + - Uu Uz + T1 PW M - t IL D T L + C R2 RT Ui R1 3. Linearni stabilizator napona:  R  U iN = U ref 1 + 1   R2    U u min = U i + U u −i min Stabilizator η≅ Ui Uu Uu Ru 1 C T1 E 2 B Ui Ii RT R3 − + Uu − UREF R2 3 + R1 2.

-5V.25 · (1+ R2/R1) + IADJ · R2 LM317HV IOUT = 1.1µF C 2 = 1µF RT Stabilizator napona Stabilizator struje 2.25/ R1 LM317HV VIN ≥ 28V VIN ADJ VOUT VOUT V IN C1 VIN ADJ VOUT R1 = 240Ω + R1 = 1.1µF R 2 = 5kΩ 0.22 Ω C1 = 0. -12V Svaki integrirani stabilizator ima ugrañeno strujno ograničenje i nadtemperaturnu zaštitu. +1V2. Podesivi stabilizator (linearni regulator napona) LM 317 VOUT= 1.IZVORI NAPAJANJA S INT. Fiksni 3-terminal regulatori napona LM 78xx i LM 79xx + 12V 7812 1N4007 7805 + 5V + + 1µF 0V − 12V + 2200µF 1N4007 220 VAC TRAN SFOR MER 1µF 1N4007 1N4007 + 2200µF 7912 7905 − 5V + 1µF + 1µF Stabilizirani izvor napajanja 220V AC --> + 5V. 66 . STABILIZATORIMA 1.

693 (R b )C C MONOSTABIL – generator jednog impulsa + Vcc R INPUT 2 8 4 555 1 5 6 7 3 t = 1.1RC C OUTPUT t 67 .INTEGRIRANI VREMENSKI SKLOP – NE555 TIMER ASTABIL – generator pravokutnog signala + V cc Ra 8 7 2 4 555 1 5 3 O U TPU T t1 t2 Rb 6 t1 = 0.693 (Ra + Rb )C t2 = 0.

PROCESNO RAČUNALO Računalo za upravljanje procesima i strojevima opremljeno je ulazno / izlaznim meñusklopovima koji ga povezuju s okolinom.analogni ulazi i izlazi DIGITALNA RIJEČ 1 ANALOGNI NAPON (0-10 V) SENZOR ANALOGNO DIGITALNI PRETVORNIK 0 1 0 0 1 0 1 ANALOGNI NAPON (0-10 V) DIGITALNO ANALOGNI PRETVORNIK REGULATOR M BRZINE MOTOR PRETVORNIK M FIZIKALNA VELIČINA DIGITALNI ULAZI ULAZNO / IZLAZNI MEðUSKLOP DIGITALNI IZLAZI POKAZIVAČ 6 9 D B A C SPECIJALNI ULAZNO / IZLAZNI SKLOPOVI TAKT VEZA SA DRUGIM SISTEMIMA TASTATURA ISPISNA MEMORIJA ( ROM ) ČITAJ / PIŠI MEMORIJA ( RAM ) uP DIGITALNI SIGNALI 68 .digitalni ulazi i izlazi . .

AVR instructions are tuned to decrease the size of the program whether the code is written in C or Assembly. pull-up resistors. the AVR is a perfect choice in order to optimize cost and get product to the market quickly. UART. Internal oscillators. SPI. Atmel’s new ARM7-based flash MCUs Atmel's AVR® microcontrollers have a RISC core running single cycle instructions and a well-defined I/O structure that limits the need for external components.INTEGRIRANI MIKROKONTROLER (MCU) (PRIMJER PROIZVODA) AVR 8-Bit RISC. pulse width modulation. timers. With on-chip in-system programmable Flash and EEPROM. ADC. analog comparator and watch-dog timers are some of the features you will find in AVR devices. 69 .

prikaz signala (prezentacija) Obrada signala – analiza.obrada video signala 70 . kompresija. .prepoznavanje) .statistička obrada signala . interpretacija i manipulacija .SIGNALI Signali su vremenski promjenjive veličine koje nose informaciju Informatički kapacitet – količina informacije u sekundi Vremensko i frekventno područje (Fourierova analiza) Signali i smetnje .generiranje signala (senzori) .filtriranje. manipulacija i drugo . optički medij.spremanje signala magnetski medij. poluvodičke memorije . rekonstrukcija.obrada signala (processing) uzorkovanje.obrada slikovnog signala (prepoznavanje uzoraka) .obrada govornog signala (interpretacija . interpretacija (prepoznavanje). prilagoñenje mediju vrste medija: optički medij.obrada analognih signala .umrežavanje senzora (bežične mreže senzora) . modulacija. radio valovi. kompenzacija Postupci sa signalima: .prihvat signala (acquisition) . distribucija signala.obrada digitalnih signala . električki vodič.prijenos signala multipleksiranje.

PODRUČJE u(t ) "1" t "0" t ANALOGNI SIGNAL DIGITALNI SIGNAL Pretvorba signala: • Analogno / digitalni pretvornici • Digitalno / analogni pretvornici • Napon / frekvencija • Frekvencija / napon D= konst * U U= konst * D f = konst * U U= konst * f 71 .Signali mogu biti analognog ili digitalnog tipa: u(t ) MJ.

Analogno / digitalni pretvornici TAKT KRAJ PRETVORBE U ul (t ) START A/D DN −1 D0 CS µP 111 110 101 100 011 010 001 000 D idealna karakteristika U ul A Digitalno / analogni pretvornici Ui D0 D1 D/A Ui 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1 DN −1 D 72 .

zavojnica s pomičnom jezgrom . polje) .fotootpornik . Aktivni senzori: .piezokristal (sila) .SENZORI I PRIHVAT SIGNALA Senzori su takvi elementi kod kojih neko električko svojstvo ovisi o jednoj fizikalnoj (neelektričkoj) veličini.HALL-generator (mag.fotodioda (svjetlo) .potenciometar (pomak) .EM – indukcija (brzina) Pasivni senzori: .tenzometar (deformacija) SENZORSKI SKLOP S SENZOR Prihvat i prilagoñenje e e = f (S ) S – fizikalna veličina e – električna veličina (analogna ili digitalna) • PODJELA: • Digitalni senzorski sklopovi – daju digitalnu informaciju o ulaznoj veličini (koja je analogna ili digitalna) • Analogni senzorski sklopovi – daju analognu informaciju o analognoj ulaznoj veličini 73 .

sklopka blizine (proximity switch) KOMPARATOR N S D0 "1" Ui A Uref S 0 digitalni izlaz (1 bit) + - D0 "0" pomak S Sklopka blizine služi za indikaciju približavanja predmeta (približavanje magneta Hall senzoru).• DIGITALNI SENZOR . MOSFET operacijsko pojačalo pojačava tu vrlo malu struju i održava napon na diodi UD ≈ 0.sklop za mjerenje rasvjete iul = 0 & R0 A UD = 0 & + U iD = k s ⋅ E izl U izl = U D + U R 0 = iD ⋅ R0 = & = k s ⋅ R0 ⋅ E Struja koju generira fotodioda linearno je zavisna od rasvjete. Vrijeme odziva je reda veličine µs. 74 . • ANALOGNI SENZOR .

DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP 0 ili 5V 1mA + R S T 100 mA TRANZIST. Potrebno je takoñer i galvansko odvajanje trošila.AKTUATORSKI SKLOPOVI D/A PARALELNI IZLAZ ANALOGNI AKTUATORSKI SKLOP M DIGITALNI AKTUATORSKI SKLOP M µR ULAZ KONTROLA Aktuatori pojačavaju energetski nivo izlaznih signala i prilagoñavaju oblik energije potrošačima (kontrolnim ureñajima). Releji takoñer omogućuju upravljanje velike snage iz kruga male snage (uz galvansko odvajanje). 75 . SKLOPKA RELEJ SKLOPNIK µR PI0 D0 ~ M D2 3x380V / 25 A Koriste se tranzistorske sklopke za pojačanje signala.

ON/ OFF upravljanje trošila 2. Analogna regulacija serijskim tranzistorom 3.UPRAVLJANJE ISTOSMJERNE SNAGE 1. Pulsno-širinska modulacija (PWM) H – most za dvosmjerno upravljanje motora +UB A B A B 1 0 0 1 C 0 D 1 0 Funkcija naprijed + C M − D 1 0 0 1 1 0 0 1 1 natrag kocenje kocenje − A +UB B PNP M D NPN 76 .

Fazna regulacija (promjena kuta upravljanja) 3. DC/DC pretvornici (DC-> AC -> Transformator -> DC) 77 .UPRAVLJANJE IZMJENIČNE SNAGE TRIJAKOM 1. ON/ OFF upravljanje trošila 2. optičko vlakno SSR .solid-state relay izolaciono pojačalo za analogne signale (sa opto-spojkama). Regulacija upravljanjem u trenutku prolaza kroz nulu MOC 3022 F 150 Ω 10 mA Trošilo + Trijak φ Upravljanje pomoću optospojke – opto-trijaka radi galvanskog odvajanja upravljačkog kruga od mreže 220V Mogućnosti galvanskog odvajanja • • • • • • energetski transformator. impulsni transformator elektromagnetski relej opto-spojka.

GTO TIRISTOR.POLUVODIČKI ELEMENTI SNAGE Bipolarni tranzistor. TIRISTOR. MOSFET. IGBT. TRIJAK C C B B Quasi-Darlington NPN E E Darlington NPN D C G S MOSFET snage G E IGBT-Insulated Gate Bipolar Transistor 78 . Darlington spoj.

DIGIT. Danas je to univerzalna komponenta za industrijsku automatizaciju. Instrukcijske liste (Instruction Set) LOAD I123 OR Q233 AND NOT I124 AND NOT I125 STORE Q233 I 123 I 124 Q 233 Q 233 I 125 79 . ULAZI SPOJ NA MREŽU 220V ~ IZLAZI PLC ANALOGNI I/0 + - PROGRAMATOR 1.LOGIČKI KONTROLER (PLC) • U početku zamišljen kao zamjena za relejnu (kontaktnu) logiku.PROGRAMABILNO .

0 – BRZO BROJILO TR – VREMENSKI SKLOP ZA KAŠNJENJE A/D PRETVORNIK D/A PRETVORNIK • Varijable: I= input. Q= output.2. 8 ili 16 bita) 80 . M= marker (1. LD jezik (LADDER DIAGRAM – stepenasti dijagram) I 124 I 125 I 123 Q 233 Q 233 Nazivaju se i kontaktni planovi (uobičajeni u montaži postrojenja) 3... Matematička notacija (za istu funkciju): Q233=(I123 OR Q233) AND NOT I124 AND NOT I125 • Ugrañeni programski elementi u PLC-u: Logičke operacije AND OR NOT XOR ADD DIV MUL SUB Aritmetičke operacije Ostale operacije: S/ R – BISTABILI Set/ Reset SR – POSMAČNI (SHIFT) REGISTRI C – BROJILA (GORE/ DOLJE) C.

Projektiranje integriranih krugova Silicon compilers.ELEKTRONIČKE TEHNOLOGIJE Računala se koriste u svim fazama od projektiranja. proizvodnje do testiranja elektroničkih ureñaja Projektiranje elektroničkih sklopova Simulatori na PC računalu. automatsko odreñivanje rasporeda i spojeva Automatska montaža sklopova Automati za montažu sklopova i lemljenje spojeva Automatsko testiranje Računalo testira gotove sklopove 81 . PLA (Programmable logic array) Projektiranje tiskanih pločica (PCB) Izrada sheme.

DivX) 82 . senzori pritiska. niže cijene • Nove metode obrade. spremanja i prijenosa informacija • Razvoj novih algoritama za obradu informacije (kompresija. žiroskopi. itd. ubrzanja. kodiranje itd.TRENDOVI RAZVOJA ELEKTRONIČKIH UREðAJA • Veći stupanj integracije i minijaturizacije.mikroelektromehanički sustavi (inkjet printeri.) • Digitalizacija funkcionalnih blokova (prijenosa i obrade signala) • razvoj senzorike • Umrežavanje (Internet. veće brzine rada. GSM) Primjeri: • Mikroprocesori nove generacije (veća brzina – manja potrošnja energije) • Video kamera na jednom integriranom krugu • Mikrovalni integrirani primopredajnici (za mobilnu telefoniju i bežične mreže) • Endoskopske kamere u obliku kapsule (koje se gutaju) • Radio-frequency identification (RFID tag) • MEMS .) • Bežične mreže senzora (WSN: wireless sensor networks) • digitalizacija i kodiranje audio i video signala (High Density DVD. DLP projektori.

Digital storage oscilloscope (DSO) • Osciloskop na personalnom računalu . na X ulazu je pilasti napon (vremenska baza) .Cathode-ray oscilloscope (CRO) • Osciloskop sa digitalnim spremanjem . upravljanje. umrežavanje 83 . matematičku obradu. pravokutnog ili trokutastog valnog oblika (oscilator frekvencije 1 Hz – 10 MHz) 2. auto .ELEKTRONIČKA INSTRUMENTACIJA 1. PC osigurava akviziciju.manual 2. prikaz na ekranu i spremanje rezultata. Y2 = func(Y1). prikazuje X-Y ovisnost. Y1.okidanje (trigger): Y1/ Y2. Osciloskop Prikazuje vremensku funkciju signala (frekvencije 1 Hz – 1 GHz) Načini rada: 1.PC-based oscilloscope (PCO) 3. Akvizicijski sustavi s personalnim računalom Sadrže A/D. Generator funkcija Generator sinusiodalnog. mreža 50Hz. D/A karticu i odgovarajući software. Y2 = func(t). na X osi je Y1 napon Izvedbe: • Osciloskop s katodnom cijevi .

co.Tipični izgled prednje ploče osciloskopa Interna struktura osciloskopa s katodnom cijevi Primjeri upotrebe instrumentacije mogu se naći na Internetu: http://www.doctronics.uk/design.doctronics.htm 84 .co.uk/scope.htm http://www.

<kraj dijela B> 12/17/2008 85 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful