You are on page 1of 19

DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić

TEHNOLOŠ
TEHNOLOŠKOG PROCESA, Tehnološki procesi

Obim, nač
načini i mjesto definiranja tehnološ
tehnološkog procesa nisu uvijek isti, a ovise o karakteru
i obimu proizvodnje.
Mož
Može se istaćistaći primjer primitivno organizirane (zanatske) proizvodnje kod koje koje
definiranje procesa provodi sam radnik. On kod toga bira postupke postupke i strojeve, provodi
pripremu materijala i alata, odluč
odlučuje o nač
načinu izrade i rež
režimima rada što znač
znači, da sam
provodi pripremne i proizvodne aktivnosti. Ovako organizirani posao posao mož
može uspješ
uspješno
obaviti samo kvalificirani radnik s univerzalnim iskustvom s tim, tim, da zbog izostajanja
podjele posla pri tom obavlja i mnoge poslove manje slož složenosti. S druge strane, dok
obavlja poslove pripreme, stroj u pravilu stoji. Takva proizvodnja
proizvodnja je skupa i dugotrajna, a
procesi u pravilu nisu optimalni, i u velikoj mjeri ovise o radniku radniku i njegovim
sposobnostima. U takvim uvjetima proizvodnju ne mož možemo planirati, voditi niti nadzirati,
što ima odraza na ostvarene rokove i kvalitetu proizvoda. Ovakav nač način rada nije
primjenjiv u industrijskim uvjetima, bez obzira u kakvim količ količinama treba proizvoditi
proizvode.
Već
Već je istaknuto, da bi se osigurala prihvatljiva razina troš
troškova proizvodnje uz postizanje
traž
tražene kvalitete, potrebno je tehnološ
tehnološki proces voditi pod što je mogućmoguće povoljnijim
uvjetima, odnosno treba tež težiti optimalnom procesu. Osnovni
Osnovni preduvijet za optimalno
vođ
vođenje tehnološ
tehnološkog procesa je njegova pravovremena definicija u potrebnom obimu, obimu,
kojom se prije počpočetka proizvodnje utvrđ
utvrđuju pojedini elementi vođ
vođenja procesa. Pri tom
treba istać
istaći da obim definiranja odnosno dubina razrade procesa opć općenito ovise o količ
količinama
korištenoj opremi.
proizvoda, ali i koriš

DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić
TEHNOLOŠKOG PROCESA, Tehnološki procesi

U cilju ostvarenja pravovremenog definiranja i pripreme tehnološ
tehnološkog procesa, treba osigurati
podjelu poslova, koja je inač
inače jedna od temeljnih znač
značajki imdustrijske proizvodnje.
U ukupnom lancu aktivnosti vezanih za proizvodnju jednu specijaliziranu
specijaliziranu grupu poslova, čini
tehnološ
tehnološka priprema proizvodnje (TPP) u okviru koje planiranje tehnološtehnološkog procesa, kao
veza izmeđ
između konstrukcije i proizvodnje, predstavlja temeljni posao.
Tehnološ
Tehnološka priprema proizvodnje obavlja se prije poč početka proizvodnje, u pravilu se
obavlja jedanput, a zatim se koristi za sve vrijeme dok traje proizvodnja proizvodnja dotič
dotičnog
proizvoda. Podrazumjeva se, da će osnovno postavljeni tehnološ tehnološki proces tijekom
vremena proizvodnje biti u potrebnoj mjeri usavrš usavršavan.
Buduć
Budu ć i da se tehnološ
tehnolo ška priprema proizvodnje, koja je jednom provedena, koristi kroz dulji
vremenski period, a ima velik utjecaj na rezultate proizvodnje i njezinu ekonomič ekonomičnost,
potrebno je provesti je kvalitetno i sveobuhvatno, uvijek u skladu
skladu s karakterom osnovnih
utjecajnih elemenata na proces i proizvodnju. To ujedno znač znači, da tehnološ
tehnološka priprema
proizvodnje neć
neće uvijek biti provedena na isti nač
način.
U metaloprerađ
metaloprerađivač
ivačkoj industriji se tehnološ
tehnološka priprema proizvoda temelji u opć
općem
sluč
slučaju na definiciji tehnološ
tehnološkog procesa izrade poluproizvoda, izrade djelova, te
motaž
motaže i ispitivanja proizvoda, a provodi se kod svih uč
učesnika u proizvodnji određ
određenog
proizvoda.

1

Da bi se postigli oč očekivani rezultati ovakav posao potrebno je provesti organizirano što znač znači. Osnovno je pri tom. Tehnološki procesi Time se za dulji vremenski period određodređuju: proizvodna oprema. da organizacijska forma bude prvenstveno prvenstveno u služ službi proizvodnog programa i proizvodne politike. u praksi se pojavljuju razni oblici organizacije organizacije TPP. a imenuje se TEHNOLOŠ TEHNOLOŠKA PRIPREMA PROIZVODNJE. Upravo iz tog razloga. DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić TEHNOLOŠKOG PROCESA. materijali izrade. da u okviru industrijskog poduzeć poduzeća odnosno njegove organizacijske strukture. Navode se dva tipič tipična oblika organizacijske strukture tehnološ tehnološke pripreme proizvodnje. organizirane: . a uključ uključuje niž niže organizacijske cjeline zaduž zadužene za obavljanja pojedinih grupa poslova iz okvira tehnološ tehnološke pripreme proizvodnje. potrebna radna radna snaga i cijeli niz drugih podataka. koja obavlja poslove tehnološ tehnološkog pripremanja proizvodnje. TEHNOLOŠKA PRIPREMA PROIZVODNJE DOKUMENTACIJA KONSTRUKCIJA ANALIZA VREMENA I TEHNOLOGIJA NORMIZACIJA SPECIJALNIH ALATA KALKULACIJE Sl. vremena izrade. mora postojati posebna organizacijska cjelina. Da bi TPP mogla uspješ uspješno obavljati poslove iz svog djelokruga. treba biti odgovarajuć odgovarajuće organizirana.prema vrsti poslova . alati i pribori. 28 Osnovna organizacijska struktura TPP prema vrsti poslova Ova organizacijska struktura tipič tipična je za manja poduzeć poduzeća. 2 . koji utjeć utjeću na efikasnost i ekonomič ekonomičnost proizvodnje. tok materijala kroz proces.prema vrsti proizvodnih problema DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić TEHNOLOŠKOG PROCESA. Tehnološki procesi Navedena dva organizacijska oblika bit će u nastavku kratko diskutirana.

e) dijelove za gradnju specijalnih alata po vrsti. izvedbi i dimenzijama. Tehnološki procesi 1) Tehnologija Osnovna organizacijska cjelina TPP- TPP-a sa zadatkom obavljanja poslova planiranja tehnološ tehnoloških procesa. b) vrste. namjenjenih racionalnijoj izvedbi pojedinih procesa. to je i znač značaj ove funkcije već veći. kojom se za interne potrebe potrebe suzuju područ područja pojedinih nacionalnih normi i posebno normiraju i unificiraju pojedini. izvedbe i dimenzije dijelova (inač (inače normiranih nacionalnim i internacionalnim standardima) c) specifič specifične dijelove. 2) Konstrukcija specijalnih alata Temeljem zahtjevnica za konstrukciju specijalnih alata koje ispostavlja ispostavlja tehnologija.izrada kalkulacija cijena koš 3 . Što je viš viši nivo organiziranosti poslovnog sustava. ubrzanja i pojeftinjenja pri obavljanju poslova.izrada podloga za određ određivanje vremena kod pojednih vrsta poslova . kvalitete. po vrsti. d) alate. konstrukcijski definira izvedbe raznih specijalnih alata. DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić TEHNOLOŠKOG PROCESA. Normiranjem se opć općenito postiž postižu efekti pojednostavljenja. izvedbi i dimenzijama. 3) Normizacija Poslovi normizacije se zbog izvanrednog znač značaja za cijeli poslovni sustav. radi provedbe interne normizacije (standardizacije). dijelova i alata. . normiranje je i osnova za znatno znatno smanjenje zaliha materijala. Tehnologija daje zahtjeve za realiziranje realiziranje određ određenih zadataka ostalim organizacijskim jedinicama TPP- TPP-a i koristi u svom radu njihove rezultate. koji se unificiraju za potrebe gradnje proizvoda iz vlastitog proizvodnog programa.provjera vremenskih normi kod pojedinih operacija (snimanje) koštanja prema planiranim procesima.analiza ostvarenja vremenskih normitiva . Tehnološki procesi Područ Područje normiranja najč najčešće obuhvać obuhvaća: a) vrste. za poslovni sustav interesantni entiteti. često izuzimaju u cjelini ili dijelom iz okvira TPP- TPP-a i organiziraju zasebno. oblike i dimenzije materijala. 4) Analiza vremena i kalkulacije Ova organizacijska jedinica TPP- TPP-a ima u svom djelokrugu poslove: . Pored navedenih pozitivnih efekata. pojedini. koji uključ uključuju i aktivnost definiranja proizvodnih sustava. DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić TEHNOLOŠKOG PROCESA. te uvođ uvođenje i prać praćenje procesa u eksploataciji. ponekad ponekad i posebnih uređ uređaja. dimenzijama.

te njezinoj raspodjeli svim korisnicima. Ova Ova aktivnost prilagođ prilagođena je koriš korištenim oblicima tehnološ tehnoloških dokumenata i stupnju informatizacije poslovnog sustava. DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić TEHNOLOŠKOG PROCESA.grupa za ozubljene elemente.grupa za montaž montažu i ispitivanje i sl.stabilnost kvalitete pri izvođ izvođenju operacije . Tehnološki procesi To je najefikasniji nač način obavljanja poslova tehnološ tehnološke pripreme. DEFINIRANJE (PLANIRANJE) Mladen Perinić TEHNOLOŠKOG PROCESA. . 4 . npr: područ . O kvaliteti ove suradnje suradnje ovise rješ rješenja specijalnih alata a time i: . da postoji analogija u nač načinu organiziranja proizvodnje i tehnološ tehnološke pripreme. buduć budući da temeljem većveće podjele poslova omoguć omogućuje i već veću specijalizaciju izvrš izvršioca. Pri tom se za obavljanje pojedinih specifič specifičnih i pomoć pomoćnih poslova organiziraju zajednič zajedničke funkcije.vrijeme izvođ izvođenja operacije Zato se u praksi mogu nać naći i takvi organizacijski oblici koji predviđ predviđaju formiranje posebnih grupa u kojima se nalaze tehnolozi i konstruktori specijalnih alata alata specijalizirani za određ određeno područje. gdje postoji već veći obim istovrsnih tehnološ tehnoloških problema. Obič Obično se primjenjuje pri organiziranju TPP- TPP-a prema vrsti proizvodnih problema.grupa za kuć kućišta . no nije ga moguć moguće uvijek primjeniti.grupa za limene dijelove . Tada se za pojedine proizvodne cjeline u okviru centralne tehnološ tehnološke pripreme formiraju odgovarajuć odgovarajuće tehnološ tehnološke grupe s potrebnim brojem tehnologa i konstruktora specijalnih alata. 29 Osnovna organizacijska struktura TPP prema vrsti proizvodnih problema problema Kod primjene ove organizacijske strukture karakteristič karakteristično je. Tehnološki procesi 5) Dokumentacija Brine o pohranjivanju i umnož umnožavanju tehnološ tehnološke dokumentacije. TEHNOLOŠKA PRIPREM A PR OIZVODNJE ANALIZA VREM ENA I SPEC IJALNI POSTUPCI DOKUM ENTACIJA NORM IZAC IJA KALKULACIJE TEHNOLOŠKA GRUPA ZA TEHNOLOŠKA GRUPA ZA PROIZVODNJU A PROIZVODNJU X Sl. Za uspješ uspješnost rada tehnološ tehnološke pripreme proizvodnje od posebnog je značznačaja dobra suradnja tehnologije i konstrukcije specijalnih alata. koji omoguć omogućuje specijalizaciju pri obavljanju pripremnih poslova. Ovaj organizacijski model nać naći ćemo kod već većih poduzeć poduzeća.

maloserijska proizvodnja . odnosno obim proizvodnih aktivnosti aktivnosti pri proizvodnji jednince proizvoda .srednjeserijska proizvodnja . Zato se mož može govoriti o tipu/podtipu. Serijska proizvodnja predstavlja jako široko područ područje izmeđ između pojedinač pojedinačne i masovne proizvodnje. količina proizvoda glavni kriterij. Najveć Najveći stupanj specijaliziranosti ima radno mjesto koje trajno izvodi samo samo jednu operaciju.složenost i dimenzije proizvoda. . Tip/podtip proizvodnje je osnova za cijeli sustav pripreme. Postavlja se pitanje. TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠ TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Različite industrijske proizvodnje velikog broja pojavnih oblika. koji je pretež pretežno prisutan u određ određenoj proizvodnji. organizacije organizacije i realiziranja proizvodnje. veći stupanj specijaliziranosti. oblika. kako praktič praktično odrediti tip/podtip tip/podtip određ određene proizvodnje temeljem navedenih kriterija? Jedna od karakteristika. Količinu treba pri tom uvijek procjenjivati u odnosu na ostala dva dva kriterija. on nije dovoljan. Zbog toga se serijska proizvodnja uvijek dijeli na tri podtipa: .serijska proizvodnja . upravo zbog utjecaja navedena tri kriterija.količina proizvoda. Što je već to je prisutan već veći stupanj specijaliziranosti to se viš više udaljavamo od pojedinač pojedinačne i približ približavamo masovnoj proizvodnji. Mož Može se reć reći slijedeć slijedeće: što se manji broj različ različitih operacija izvodi na jednom radnom mjestu. preko koje je moguć moguće uspostaviti odnos s tipom/podtipom proizvodnje je stupanj specijaliziranosti radnih mjesta. Kod toga određ određena proizvodnja u pravilu nema u svim svojim dijelovima znač značajke samo jednog tipa/podtipa. mogu se prema kriterijima: .masovna proizvodnja Iako je kod određ određivanja tipa proizvodnje.velikoserijska proizvodnja TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠ TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Maloserijska proizvodnja po svojim znač značajkama tendira prema pojedninač pojedninačnoj.pojedninačna proizvodnja .ponavljanje proizvodnje svrstati u tri osnovna tipa: . 5 . a velikoserijska prema masovnoj proizvodnji.

pojedinač pojedinačna proizvodnja s > 200 .masovna proizvodnja s = 1 do3 TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Već Veće količ količine. TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Kod određ određivanja tipa/podtipa proizvodnje koristi se srednji stupanj specijaliziranosti specijaliziranosti s. koji bi imale opć opću primjenu.maloserijska s = 100 do 200 .broj radnih mjesta dotič dotične proizvodne cjeline (cijela proizvodnja. Za primjer se navode sljedeć sljedeći: . grupa strojeva) Postoje poteš poteškoć koće pri određ određivanju granica pripadnosti srednjeg stupnja specijaliziranosti pojedinom tipu/podtipu proizvodnje. slika 30. Zato se u literaturi nalaze dijelom različ različiti podaci. Kod već većih količ količina i već većeg stupnja specijaliziranosti je takođ također već veći postotak iskoriš iskorištenja opreme zbog manjih vremenskih gubitaka. 30 Struktura koriš korištenja vremena na konvencionalnoj opremi kod malih količ količina 6 . Kao ilustraciju loš lošije iskoriš iskorištenosti instaliranih kapaciteta kod proizvodnje manjih količ količina navode se podaci proizaš proizašli iz analize provedene krajem 80. kojega mož možemo iskazati prema: n s= m gdje je : n .srednjeserijska s = 10 do 100 . koji prate promjenu operacija operacija na radnom mjestu.velikoserijska s = 3 do 10 . 80-tih godina u Njemač Njemačkoj na velikom uzorku poduzeć poduzeća. Nepotpuno korištenje 2. pogon. smjene 44% Neradni dani Kvar 2% 28% Priprema/rasprema RM-a 7% Izmjena alata 7% Izmjena izradtka 4% Aktivno vrijeme obrade Sl. i 3. u područ području pojedinač pojedinačne i maloserijske proizvodnje. odnosno viš viši stupanj specijaliziranosti radnog mjesta od velike je važ važnosti za poveć povećanje proizvodnosti kroz primjenu progresivnijih proizvodnih postupaka postupaka i produktivnije proizvodne opreme. 1godina) m .broj operacija koje se izvode u okviru određ određene proizvodne cjeline tijekom određ određenog vremena (napr.

proizvodne opreme uvjeti za njeno bolje iskorištenje pri proizvodnji velikih količ iskoriš količina znatno povoljniji. od kojih se navode sljedeć sljedeće: 1) Proizvodnja se realizira u pravilu za poznatog kupca 2) Prije poč početka proizvodnje potrebno je provesti opsežopsežne polove projektiranja. Oprema koja je tada koriš korištena za proizvodnju manjih količ količina bili su pretež pretežno konvencionalni neautomatizirani strojevi. POJEDINAČNA PROIZVODNJA Mladen Perinić Tehnološki procesi Za ovu proizvodnju karakteristič karakteristično je. Proizvodni program pogona je tada u pravilu viš višeslož najčešće esložan. Isto tako. Naime. da se proces organizira i izvodi za jedinicu proizvoda. te na taj nač način postić postići barem djelomič djelomični efekt proizvodnje u već većim količ količinama. 3) Planiranje potreba i nabavka materijala zasniva se pretež pretežno na iskustvenim podacima. nastojat će se kod ovakve proizvodnje istovremeno proizvoditi istovrsni dijelovi. U nastavku ukazat ćemo na tradicinalne karakteristike pojedinog tipa proizvodnje uz naznaku tendencija njihove promjene. Treba ipak reć reći. manje na normativima materijala 7 . odnosno prosječ prosječno 700 sati tijekom jedne godine ili 2. da se proizvod proizvodi samo jednom ili pojedinač pojedinačno u već većim ili manjim vremenskim razmacima što znač znači. Da bi se poveć povećala efikasnost. TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi U navedenoj analizi za osnovu je uzet ukupni fond vremena u jednoj jednoj godini ( K = 365 dana x 3 smjene x 8 sati = 8760 sati ). da su danas pri koriš korištenju NC . koji ulaze u viš više proizvoda (unificirani dijelovi). Efektivno koriš korištenje takve opreme pri proizvodnji manjih količ količina u inač inače visokoorganiziranoj i efikasnoj njemač njemačkoj industriji bilo je na razini 8% od ukupnog vremena. nastojat će se istovremeno proizvoditi tehnološ tehnološki slič slični dijelovi.8 sati na dan. Pojedinač Pojedinačna proizvodnja ima određ određene osnovne znač značajke. konstrukcije i tehnološ tehnološke pripreme. s ruč ručnom izmjenom izradaka i alata i ruč ručno izvođ izvođenom pripremom i raspremom radnih mjesta kod promjene operacije. istovremeno se najč proizvodi već veći broj različ različitih proizvoda na nač način pojedinač pojedinačne proizvodnje. koji su skopč skopčani sa znatnim utroš utroškom vremena i financijskih sredstva (ovi troš troškovi uč učestvuju u ukupnim troš troškovima proizvodnje jedinice proizvoda s velikim udjelom).

terete jedinicu proizvoda znatno manje. manje jednoznač jednoznačne karakteristike u odnosu na pojedinač pojedinačnu proizvodnju. ali se danas koriste i fleksibilni proizvodni proizvodni sustavi 6) Međ Međupogonska kooperacija je. budući da tehnološki postupci. češće za trgovinu i nepoznatog krajnjeg korisnika. 7) Udio vremena montaže u ukupnom vremenu izrade proizvoda je velik. zbog potrebe pripasivanja djelova i male podjele poslova pri montaži. Navode se sljedeć sljedeće znač značajke: 1) Proizvodi se rjeđ rjeđe za poznatog kupca. buduć budući da se dijele na već veću količ količinu proizvoda 4) Planiranje potreba materijala vrš vrši se isključ isključivo uz koriš korištenje normativa materijala 5) U proizvodnji se koriste specijalizirana i specijalna oprema. Serijska proizvodnja ima. zbog širine područ područja koje pokriva. 9) Proizvodni ciklus je dugačak uz tendenciju smanjenja. relativno velika. u pravilu nisu detaljno propisani zbog manjemanje dubine razrade procesa. iako su u pravilu već veći nego kod pojedinač pojedinačne proizvodnje. SERIJSKA PROIZVODNJA Mladen Perinić Tehnološki procesi U serijskoj proizvodnji se konstrukcijski jednaki proizvodi proizvode proizvode istovremeno odnosno neposredno jedan za drugim u određ određenom broju. 2) Komponente proizvoda kao i pojedini elementi njihove izvedbe u znatnoj mjeri mjeri su unificirani 3) Troš Troškovi razvoja proizvoda i pripreme proizvodnje. 10) Proizvodni radnici trebaju imati relativno visoku kvalifikaciju. Kod već većih serija prevladava princip proizvodnje na osnovi kapaciteta organiziranih prema proizvodu. mjesta. velik. kao osnovni oblik organiziranja proizvodnog kapaciteta uz sve većveći udio koriš korištenja grupa strojeva slič sličnog redoslijeda i fleksibilnih proizvodnih sustava. koji se pretež pretežno koriste i kod srednjih količ količina. POJEDINAČNA PROIZVODNJA Mladen Perinić Tehnološki procesi 4) Kod proizvodnje primjenjuju se pretež pretežno univerzalni strojevi i to konvencionalni neautomatizirani i numerič numerički upravljani strojevi 5) Osnovni oblik organizacije proizvodnih kapaciteta tradicinalno je je raspored prema vrsti radnih mjesta. zbog potrebe što boljeg koriš korištenja instaliranih kapaciteta i nepostojanja uvijek svih potrebitih tehnološ tehnoloških moguć mogućnosti pri izradi dijelova. kao posljedica posljedica primjene novih proizvodnih struktura (FPS). 8) Radne naprave i specijalni alati primjenjuju se relativno malo. 8 . Ipak tendencija je prema sve češće poznatom kupcu. ali ali i univerzalna 6) Kod manjih serija koristi se raspored prema vrsti radnih mjesta.

koje se u pravilu izvode u zasebnim pogonima/radionicama pogonima/radionicama 8) Podjela posla kod montaž montaže je znatna 9) Radne naprave i specijalni alati su jako zastupljeni 10) Ciklus proizvodnje je relativno kratak 11) Kvalifikacija radnika u procesu u pravilu ne treba biti visoka. i u osnovi osnovi viskoproduktivna 4) Osnovni oblik organiziranja proizvodnih kapaciteta su proizvodni sustavi organizirani prema proizvodu. izuzev toplinske obrade. serija). 6) U cilju osiguravanja potpune zamjenivosti dijelova. MASOVNA PROIZVODNJA Mladen Perinić Tehnološki procesi Kod masovne proizvodnje se konstrukcijski konstrukcijski jednaki proizvodi proizvode tijekom duljeg vremenskog razdoblja u većvećim količ količinama. Time su stvorene osnovne pretpostavke za primjenu najviš najviše razine proizvodne tehnike i proizvodne organizacije. SERIJSKA PROIZVODNJA Mladen Perinić Tehnološki procesi 7) Međ Međupogonska kooperacija koristi se samo iznimno (kod manjih serija). zbog provođ provođenja specijalizacije poslova i visoke razine tehnološ tehnološke pripreme proizvodnje. Za masovnu proizvodnju karakteristič karakteristično je : 1) Postoji čvrsta potreba za razvijenim proizvodom kroz dulje vrijeme u relativno relativno velikim količ količinama 2) Troš Trošak razvoja proizvoda i tehnološ tehnološke pripreme proizvodnje je po jedinici proizvoda vrlo mali 3) Oprema je u velikoj mjeri specijalna i specijalizirana. Često se radi o automatiziranim proizvodnim linijama 5) Transport proizvoda u najveć najvećoj je mjeri mehaniziran i sinhroniziran s radom strojeva. kod montaž montaže se ne provodi pripisivanje dijelova zahvaljujuć zahvaljujući osiguranju dovoljne toč točnosti pri izradi 9 . Serijska proizvodnja je najzastupljeniji tip proizvodnje zbog širine područ područja koje pokriva. ali i činjenice da se najveć najveći broj proizvoda proizvedi u manjim i srednjim količ količinama. često i za čitavo vrijeme proizvodnje proizvoda. tako da pretež pretežan dio radnih mjesta izvodi iste operacije dulje vrijeme. Visoko kvalificirana radna snaga koristi se pretež pretežno na poslove prednamješ prednamještanja i podeš podešavanja strojeva.

... proizvodnost. Očito je da su znač značajke tipova proizvodnje međ međusobno vrlo različ različite uz opć opću napomenu..3.masa materijala za 1 komad proizvoda.2... kako bi se zastoji zbog kvarova sveli na najmanju mjeru. S formiranjem procesa vezane su dvije vrste troštroška: a) Jednokratni troš trošak Tj. ekonomič ekonomičnost). s tež težištem na preventivnom održ održavanju. Njed/kg Njed/kg toi ... Njed/kom 1 gdje je: qm .3. Visoke kvalifikacije i struč stručnost nuž nužni su za poslove podeš podešavanja. ponavljajuć b) Trajni troš ponavljajući troš trošak. da troš trošak formiranja procesa treba biti u odgovarajuć odgovarajućem odnosu s oč očekivanim rezultatima procesa (kvaliteta. koji uključ uključuje troš trošak planiranja procesa i troš trošak nabave opreme i trajnih alata.n =1. te troš trošak organiziranja proizvodnog sustava i probne proizvodnje (troš (trošak pripreme proizvodnje) trošak Tt. 9) Na radnim mjestima u proizvodnji poslove obavlja pretež pretežno priuč priučena radna snaga.. Njed/min Njed/min 10 . Kod formiranja tehnološ tehnološkog procesa treba poš poštivati opć opće pravilo. ci .2.. održ održavanje opreme i nadzor procesa.vrijeme i- i-te operacije pri izradi proizvoda.. MASOVNA PROIZVODNJA Mladen Perinić Tehnološki procesi 7) Ciklus proizvodne je vrlo kratak 8) Održ Održavanje opreme organizirano je na visokom nivou. realizaciju. kg/kom cm . n Tt = q m ⋅ c m + ∑ t oi ⋅ ci .. kao posljedica stalnog razvoja proizvodne tehnike i proizvodne organizacije. UTJECAJ TIPA PROIZVODNJE NA Mladen Perinić FORMIRANJE TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Pod formiranjem tehnološ tehnološkog procesa podrazumjeva se ukupnost poslova planiranja procesa i stvaranja materijalnih i organizacijskih uvijeta za njegovu realizaciju. min/kom i=1. koji prati izradu svake jedinice proizvoda pri odvijanju procesa.cijena jedinice vremena i-tog RM- RM-a.cijena jedinice mase materijala... da se razlike kod pojedinih znač značajki smanjuju.n.

manja jednokratna ulaganja T u II Kolicina p Ng Sl. tada je trajni troš trošak kod izrade svake jedinice proizvoda mali. optimalnim utrvđ utrvđivanjem odnosa jednokratnih i trajnih troš troškova Tj Tu = + Tt ⇒ min N Tako se. 31. ali su zato trajni troš troškovi relativno visoki zbog koriš korištenja manje produktivne opreme i niž niže razine tehnološ tehnološke pripreme proizvodnje. izraž izražen u novč novčanim jedinicama po jedinici proizvoda. dolazimo do osnove za odluku o povoljnijoj varijanti kod planirane ukupne količ količine proizvoda. specijalni strojevi. trajni troš trošak će biti velik..).. određ određuje polazna osnova za tehnološ tehnološki proces prvenstveno s troš troškovnog polaziš polazišta. Kod pojedinač pojedinačne i maloserijske proizvodnje obim jednokratnih ulaganja treba dr držati na niskoj razini buduć budući da se dijele na relativno mali broj komada. 11 . za obje varijante jednak. pri čemu za svaku varijantu procesa utvrđ utvrđujemo ukupne troštroškove. minimalne troš troškove Tu po jedinici proizvoda. potrebno je postić postići. u zavisnosti od broja komada N i ostalih karakteristika proizvoda. Kod granič količine Ng bit će troš granične količ trošak. . . 2) Ako je jednokratni troštrošak mali. slika 31. TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Bez ulaž ulaženja u dublje analiziranje tehnič tehničko- ko-ekonomskih međ međuzavisnosti. varijanta. odnosno tipa proizvodnje. mož može se tvrditi sljedeć sljedeće: 1) Ako je jednokratni troš trošak velik (detaljno planiranje procesa. 31 Usporedba ukupnih troš troškova po jedinici proizvoda za razvijene dvije varijante TP- TP-a Očito je.. a za količ količine već veće od Ng I. da će uspoređ đ ujuć uspore uju ć i dvije razvijene varijante. varijanta rješ rješenja (već (veća jednokratna ulaganja). koja rezultiraju manjim trajnim troš troškovima. skupe naprave i alati. Buduć Budući da i jednokratni i trajni troš troškovi optereć opterećuju svaku proizvedenu jedinicu proizvoda. za količ količine manje od Ng biti povoljnija II. dakle u zavisnosti od broja komada. Svo Svođenjem troš troškova na jedinicu proizvoda za svaku razvijenu varijantu. proizvodnje.veca jednokratna ulaganja Tu I Varijanta II. Do optimuma (suboptimuma (suboptimuma)) dolazimo izradom viš više varijanti rješ rješenja procesa. TIPOVI PROIZVODNJE I UTJECAJ NA Mladen Perinić POSTAVKU TEHNOLOŠKOG PROCESA Tehnološki procesi Njed / kom Varijanta I. Rastom količ količina raste i opravdanost već većih jednokratnih ulaganja.

+ q i + . koja prolazi kroz proces od radnog mjesta do radnog mjesta. a treba istaknuti i izrazit utjecaj na ciklus izrade i ciklus proizvodnje. + q n Ovaj organizacijski oblik odvijanja proizvodnje primjenjuje se kod kod manjih količ količina i češćeg mijenjanja proizvodnog programa. određ određena količ količina proizvoda / dijelova proizvoda qi čini jednu cjelinu. Tek tada slijedi transport ukupne količ količine jedinič jedinične serije na sljedeć sljedeće radno mjesto (odnosno (odnosno u međ međuoperacijsko skladiš skladište). Naime. kod koje se pojedina operacija izvodi na svim jedinicama jedinicama proizvoda u vremenski vezanoj proizvodnji. operacija. IzborIzbor organizacijskog oblika odvijanja proizvodnog procesa ima takođ akođer utjecaj na postavku tehnološ tehnološkog procesa. Jedinič Jedinična serija je u stvari samo onaj dio ukupne količ količine koji ulazi u proces u određ određenom vremenu i prolazi kroz proces kao jedna cjelina . koji se proizvode u istoj konstrukcijskoj izvedbi. 12 . uz jednokratni troš trošak pripreme i raspreme radnog mjesta. Mož Može se rećreći takođ također da se pod jedinič jediničnom serijom podrazumijeva količ količina proizvoda.. pod serijom podrazumijevamo ukupnu količkoličinu proizvoda Q.. Pri tom važvaži pravilo da ova cjelina ide na sljedeć sljedeće radno mjesto (sljedeć (sljedeću operaciju) tek nakon što je i na posljednjem proizvodu / dijelu proizvoda izvedena prethodna operacija. a ponekad i kod grupa strojeva slič sličnog redoslijeda koriš korištenja. Q = q1 + q 2 + . Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi ¾ Proizvodnja u jedinič jediničnim serijama Kod ovog nač načina odvijanja proizvodnje.. u uvjetima koriš korištenja proizvodnih kapaciteta organiziranih prema vrsti.. Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Količ Količinska proizvodnja (serijska i masovna)mož masovna)može se odvijati na dva osnovna nač načina: (1) proizvodnja u određ određenim količ količinama – jedinič jediničnim serijama (lotovima) (2) besprekidna (tekuć (tekuća) proizvodnja To su dva organizacijska oblika odvijanja proizvodnog procesa. Pojam jedinič jedinične serije ne treba izjednač izjednačavati s pojmom serije.

kg / kom cm .. Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi ¾ Kako odrediti velič veličinu jedinič jedinične serije ? U osnovi postoje dva nač načina određ određivanja velič veličine jedinič jedinične serije. Tt1 prema(***) međuskladiš 1 n Tpz1 = ∑ t pz ⋅ ci .vrijednost jedinice vremena i-tog radnog mjesta i = 1..vrijeme i- i-te operacije.pripremno završ završno vrijeme na i-tom radnom mjestu ci . 2.velič veličina jedinič jedinične serije Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi TK1 = (qm ⋅ cm + ∑ toi ⋅ ci tcp k )⋅ ⋅ . N jed (**) 2 365 100 kom gdje je qm .ciklus proizvodnje jedinič jedinične serije u danima k . . Drugi nač način određ određivanja velič veličine jedinič jedinične serije temelji se na kriteriju minimalnih troš troškova. min / kom t cp . TK1 prema (**) (3) troš troškovi transporta međ međuoperacijskog i međ uskladišnog u procesu.2. N jed kom q 1 i (*) gdje je t pzi .kamatna stopa na angaž angažirana financijska sredstva. % godiš godišnje m ∑t tj ⋅ctj Tt1 = 1 . Tada je qi u pravilu promjenjiva velič veličina.masa materijala za jedinicu proizvoda. 3. Prvi se temelji na količ količini proizvoda potrebnoj u određ određenom vremenskom razdoblju. N jed / kG toi .vrijednost jedinice mase materijala.n ctj .. Pri tom se uzimaju u obzir tri vrste troš troškova: (1) troš troškovi pripreme i raspreme svih radnih mjesta u procesu Tpz1 pz1 prema (*) (2) troš troškovi obrtnog kapitala vezanog za vrijednost proizvoda u procesu.. promjenjiv.n q . čije tereć terećenje jedinice proizvoda ovisi o velič veličini jedinič jedinične serije q.vrijeme j- j-tog transporta j = 1. N jed (***) q kom gdje je ttj ..vrijednost jedinice vremena j-tog transporta 13 . a vremenski razmak lansiranja u proizvodnju je jednak ili promjenjiv..

da je vrijeme međ međuskladiš uskladištenja proizvoda uz radna mjesta već veće od vremena obrade odnosno tehnološ tehnološkog ciklusa -kod velikih dijelova 10 do 50 puta -kod dijelova srednje velič veličine 50 do nekoliko stotina puta -kod malih dijelova preko 1000 puta 14 . procesa. Postoje napr. Troškovi/kom T1 Tpz1 TK1 T1min d T1/dq = 0 Tt1 qopt qopt Veličina jed. proizvoda ovisno o q Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Očito je da će ona velič veličina jedinič jedinične serije kod koje je ukupan troš trošak T1 minimalan biti optimalna. Najveć Najveći nedostatak proizvodnje u jediničjediničnim serijama je relativno sporo kretanje proizvoda kroz proces. podaci. pri čemu su svi procesi koji se izvode paralelno različ različiti. podaci. Tehnološ Tehnološki ciklus kod ovog nač načina proizvodnje predstavlja tek mali dio ciklusa proizvodnje. Najveć Najveći dio vremena proizvodi provedu u stanju međ međuskladiš uskladištenja uz strojeve. 32 Kvalitativan prikaz toka troš troškova po kom. Obzirom na načnačin vođ vođenja proizvodnje proizlazi da svako radno mjesto u proizvodnom pogonu u bilo kojem trenutku izvodi jednu operaciju nekog procesa. Buduć Budući da se uz pojedina radna mjesta nalaze već veće količ količine proizvoda jasno je da je takva proizvodnja nepregledna i teš teško upravljiva. serije q Sl. Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Cilj je da ukupni troš troškovi po navedene tri osnove budu minimalni T1 = Tpz1 + TK1 + Tt1 ⇒ min Kvalitativan prikaz toka pojedinih vrsta troš troškova po komadu dat je na slici 32. tako da je ciklus proizvodnje srazmjerno dugač dugačak.

odnosno neposredno nakon obavljene operacije na jednom radnom mjestu . proizvod proizvod / dio proizvoda se transportira odnosno prelazi na slijedeć slijedeće radno mjesto. Pri tom je važ važan nač način organiziranja proizvodnih kapaciteta. Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Pored velikih vremena međ međuskladiš uskladištenja uz radna mjesta za vrijeme izvođ izvođenja operacija koja su posljedica čekanja na obradu (ispred radnog mjesta) i čekanja na transport (iza radnog mjesta). To je organizacijski oblik odvijanja proizvodnje. Ovaj nač način odvijanja količ količinske proizvodnje moguć moguće je organizirati pri koriš korištenju opreme relativno visoke ali i niske tehnološ tehnološke razine. U svakom sluč slučaju. Smanjenje ove vrste čekanja jedan je od osnovnih zadataka operativnog planiranja proizvodnje. Postoje određ određene pretpostavke sa stajališ stajališta organizacije proizvodnih kapaciteta. koje trebaju biti ispunjene za odvijanje besprekidne proizvodnje: 15 . kod kojega svaka jedinka proizvoda za sebe prolazi kroz proces. Negativne posljedice vođ vođenja proizvodnje prema jedinič jediničnim serijama se smanjuju smanjenjem broja operacija u procesu. buduć budući da pojedina radna mjesta u određ određenom vremenu učučestvuju u realiziranju viš više paralelnih procesa. besprekidnu proizvodnju se ne mož može organizirati kod proizvodnih kapaciteta organiziranih prema vrsti. gdje se odmah nastavlja s izvođ izvođenjem naredne operacije. kontinuirana) predstavlja u odnosu na proizvodnju prema jedinič jediničnim serijama viš viši oblik vođ vođenja procesa. Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi ¾ Besprekidna proizvodnja Besprekidna proizvodnja (tekuć (tekuća. o čemu treba voditi rač računa kod planiranja procesa. redovito su prisutna i čekanja na red.

kako kako bi se osiguralo brzo i neposredno prenoš prenošenje proizvoda. dok se transport izvodi mehanizirano ili ruč ručno . Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Uvjete besprekidne proizvodnje najlakš najlakše je ostvariti kod proizvodnih linija koje karakterizira upravo blizina radnih mjesta i jednosmjeran transport.. 16 . ruč ručne montaž montažne linije.. c) automatizirane proizvodne linije s automatiziranim radnim mjestima mjestima za izvođ izvođenje operacija i transportom koji je sinhroniziran s radom radnih mjesta mjesta i s centralnim upravljanjem Uvjeti za odvijanje besprekidne proizvodnje mogu biti osigurani i u okviru grupa strojeva slič sličnog redoslijeda koriš korištenja. s pretež ručne proizvodne linije. b) strojne mehanizirane proizvodne linije. Tada se takođ također postavlja zahtjev za što boljom balansiranoš balansiranošću trajanja operacija istog procesa. sl.. osigurati brzi transport svake jedinke proizvoda od radnog mjesta do radnog mjesta.) . Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi 1) fizič fizička blizina radnih mjesta pri obavljanju susjednih operacija. pretežno ruč ručnim radnim mjestima i transportom koji mož može biti ruč ručni ili mehaniziran (npr. Pri tom mogu biti formirane: a) ruč linije. kod kojih se operacije izvode izvode pretež pretežno na strojevima / ure uređajima različ različitog stupnja automatizacije. ukoliko je ispunjen uvjet o relativnoj blizini susjednih radnih mjesta u procesima za pojedine proizvode / dijelove proizvoda iz tehnološ tehnološke grupe za koju je sustav namijenjen. No tada se se redovito postavlja i dodatni zahtjev kojega treba ispuniti u što je moguć moguće već većem obimu kod planiranja procesa: balansiranje vremena trajanja operacija unutar proizvodne linije s ciljem uklapanja u "takt vođ vođeja procesa". 33. 33 Neki primjeri moguć mogućeg rasporeda koji osiguravaju blizinu radnih mjesta u procesu 2) Ako radna mjesta za obavljanje susjednih operacija nisu u neposrednoj neposrednoj blizini. )j d d i di b) d d i di a) jednoredni rasporedi b) dvoredni rasporedi Sl.

Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Primjer koriš korištenja grupe strojeva za sluč slučaj dva tehnološ tehnološki slič slična dijela dat je na slici. M i ⊂ T I II I II Dio a Dio b Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi RM br.. 50 Glodati utor H Uređaj za 70 Kaliti vanjski Ф ... Si ⊂P sličnih dijelova. S i M i = {A.n }.. Naziv RM Izradak / operacija Op a Op b A NC .K }.tokarilica 10 Tokariti II i provrt 20 Tokariti I i provrt B NC . C ..tokarilica 20 Tokariti I i provrt 10 Tokariti II i provrt C Odvalna glodalica 30 Glodati ozubljenje 30 Glodati ozubljenje D Vert. - E Stubna bušilica 50 Bušiti 40 Bušiti F Radni stol 60 Skinuti ivice 60 Skidati ivice G Glodalica . c. Si = {a..b..provlakačica 40 Provlačiti profil . - indukciono kaljenje I Brusilica za okruglo 80 Brusiti vanjski Ф I 70 Brusiti vanjski Ф II brušenje 17 . P Skup svih radnih mjesta u proizvodnom pogonu. B. T Podskup – grupa tehnološ tehnološki slič dijelova. Podskup – grupa radnih mjesta za dijelove . Skup svih dijelova u proizvodnom programu. .

Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Ukupna količ količina R = 300 kom Vremena operacije t 01 = t 02 = t 03 = 1 min/ kom Radna mjesta : RM 1 . RM 3 a) Jedinicna serija Q=q=300 kom T 1 =300 min RM1 T 2 =300 min RM2 a) jedinič jedinična serija T 3=300 min Q =q = 300 kom RM3 vrijeme MONTAŽA b) Besprekidna serija T 1 =300 min RM1 T 2=300 min RM2 b) besprekidna proizvodnja T 3 =300 min RM3 vrijeme 3 min MONTAŽA 18 . Utjecaj nač načina odvijanja proizvodnje na brzinu protoka proizvoda kroz proces proces ilustriran je primjerom na slici. na kojem će biti izvedena iduć iduća operacija. Iako susjedna radna mjesta u pojedinom pojedinom procesu na FPS- FPS-u nisu uvijek i fizič fizički blizu. RM 2 . Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi aa b b a -potrebna određ određena fleksibilnost radnih mjesta -moguć moguć rad po principu besprekidne proizvodnje ili po principu jedinič jediničnih serija Fleksibilni proizvodni sustavi prema svojim eksploatacijskim znač značajkama omoguć omogućuju takođ također vođ vođenje besprekidne proizvodnje. automatizirani transportni sustav i vodeć vodeće rač računalo osiguravaju brzi prijenos proizvoda / dijela proizvoda na radno mjesto. Pri tom je zbog problema sinhronizacije pojedinih aktivnosti aktivnosti moguć moguće krać kraće zadrž zadržavanje u stanju međ međuskladiš uskladištenja što produljuje ciklus proizvodnje.

Velika prednost besprekidne proizvodnje lež leži u brzom protoku proizvoda kroz proizvodni proces i rezultirajuć rezultirajućim kratkim ciklusom proizvodnje te srazmjerno malim obrtnim sredstvima sredstvima vezanim za realiziranje proizvodnje i niskim troš troškovima po toj osnovi. 19 . Pri tom je uzeto samo vrijeme izvođ izvođenja operacija i vrijeme međ međuskladištenja na radnim mjestima. Upravo iz tog razloga nastoji se. što predstavlja idealiziran slučaj. kod proizvodnje prema jediničnoj serijiseriji montaža istog proizvoda može započeti nakon 900 min. kad god je to moguć moguće. stvoriti uvjete za besprekidnu proizvodnju. a kod besprekidne proizvodnje nakon 3 min od ulaska u proizvodnju. Nač Načini odvijanja količ količinske inske proizvodnje Mladen Perinić Tehnološki procesi Prema prikazanom primjeru. Ostala vremena (vrijeme transporta i vrijeme čekanja) čekanja) su u ovom prikazu jednaka nuli.