You are on page 1of 2

http://www.lipapromet.hr/DesktopModules/Articles/ArticlesPrint.aspx...

Rasvjeta industrijskih hala


Hale više od šest metara, Industrijske hale do četiri metra visine, Rasvjeta kao faktor
produktivnosti, Upravljanje rasvjetom (industrijske hale)

Rasvjeta industrijskih hala


Projektanti rasvjete razlikuju niske (visina manja od šest metara) i visoke tvorničke hale. Kako su procesi
proizvodnje postali izuzetno složeni, ljudsko oko često je ključni organ za nadzor i kontrolu. Stoga je
potrebna adekvatna rasvjeta bez bliještanja. Ona omogućava brzu i pouzdanu vizualnu percepciju,
povećava koncentraciju i pomaže u izbjegavanju ljudske pogreške i uočavanju opasnih situacija. Kao
rezultat toga, kvaliteta se rada poboljšava dok se rizik od industrijskih nezgoda smanjuje.
Za opći sustav rasvjete, svjetiljke trebaju biti postavljene u redovima paralelnim s glavnom linijom vida.
Radni prostori ispravno su raspoređeni kad je glavna linija vida paralelna s prozorskim zidom (dnevna
rasvjeta), a time i s longitudinalnom osi svjetiljki (umjetna rasvjeta). Ovime se izbjegava direktno i
odraženo bliještanje te se sprječavaju neugodne sjene.
Radno-ambijentalna rasvjeta s nepomičnim svjetiljkama koje su trajno namijenjene radnim mjestima
opcija je samo onda kada su radne zone jasno označene. Dodatne se svjetiljke trebaju prilagoditi
specifičnim vizualnim zadacima koji se obavljaju u radnim prostorima. Što se tiče uređaja s ekranom, isti
se zahtjevi primjenjuju u proizvodnim pogonima i u uredima.
Svjetiljkama izloženim industrijskim emisijama potreban je dodatan stupanj zaštite. Kada postoji opasnost
od požara zbog prisutnosti prašine, moraju se koristiti svjetiljke otporne na vatru i eksplozije. Neutralno
bijela boja odgovara boji žarulja, a dnevna bijela s indeksom uzvrata R a ≥ 90 preporučuje se za
usklađivanje boja. Ovisno o prirodi aktivnosti koje se obavljaju, rasvijetljenost mora biti između 300 i
1500 luksa. Zahtjevi za rasvjetu radnih prostora u Njemačkoj regulirani su normama ASR 7/3 i DIN EN
12464-1.

Hale više od šest metara


Tvorničkim halama preko šest metara visine potrebne su snažne, ali ekonomične žarulje: metal-halogene
ili visokotlačne natrijeve žarulje jačine od 250 W do 1000 W bacaju dovoljno svjetlosti s visokih stropova
kako bi osigurale odgovarajuću rasvijetljenost radne površine. Difuzori u obliku prizme za visoke hale ili
svjetiljke sa zrcalnim reflektorom za visoke hale imaju aksialno simetričnu i uskokutnu krivulju svjetlosne
jakosti. Kad je potrebna vertikalna rasvijetljenost za nakošene površine, moraju se koristiti dodatne
svjetiljke s tropojasnim fluorescentnim žaruljama.
Metal-halogene žarulje štedljiv su svjetlosni izbor, kompaktnog su dizajna, imaju visoki svjetlosni tok,
vrlo visoku svjetlosnu učinkovitost, dobar uzvrat boja i dug vijek trajanja. Visokotlačne natrijeve žarulje
također imaju visoki svjetlosni tok, postižu ponešto višu svjetlosnu učinkovitost i dostupne su s indeksom
uzvrata boja Ra = 80 - 89, 60 – 69 i 20 – 39.

Industrijske hale do četiri metara visine


Za industrijske hale do četiri metara visine, najisplativije rješenje za opću rasvjetu jesu pojedinačne,
svjetiljke postavljene u neprekidan niz ili svjetiljke za visoke hale s tropojasnim fluorescentnim
žaruljama. Preporučuje se širokosnopna distribucija svjetlosnog intenziteta. Reflektori precizne optičke

1 of 2 16/10/14 07:26
http://www.lipapromet.hr/DesktopModules/Articles/ArticlesPrint.aspx...

kontrole omogućavaju korištenje ovih svjetiljki u halama i do šest metara visine, iako je i onda potrebna
uskosnopna distribucija svjetlosnog intenziteta. Za šestmetarske hale praktična je alternativa kombinacija
svjetiljki opremljenih visokotlačnim žaruljama na izboj.
Žarulje s elektroničkom prigušnicom troše manje energije. Čak i kada rasvjeta radi samo 4000 sati
godišnje - broj sati potrebnih za dvije radne smjene dnevno – elektroničke prigušnice smanjuju troškove
struje za više od 25%. Uloženi novac u elektroničke prigušnice vrati se za otprilike 2,5 godine.
Ukoliko se radi u tri smjene, pri čemu je rasvjeta potrebna na duži period, uloženi se novac vraća čak i
brže. Elektroničke prigušnice štede energiju jer smanjuju sveukupno opterećenje sustava žarulje i
prigušnice na vrijednost manju od one nominalne na žarulji. Fluorescentna žarulja od 58 W s
elektroničkom prigušnicom ima ulaznu snagu od samo 50 W. Gubitak snage prigušnice iznosi 5 W. Stoga,
cijeli sustav troši samo 55 W.

Rasvjeta kao faktor produktivnosti


Ulaganje u dobru rasvjetu industrijskih postrojenja uvijek se isplati. Dvije studije koje je provelo
Tehnološko sveučilište Ilmenau (1997. i 2000.) pokazale su da veća rasvijetljenost stvara veću
učinkovitost, manje umora, manje otpadnih proizvoda i puno manje industrijskih nezgoda. Rezultati
istraživanja i dugoročna otkrića studija potvrđuju da bi prosječna rasvijetljenost za industrijske radne
prostore trebala iznositi 600 luksa.
U slučaju težih vizualnih zadataka, bolja rasvjeta poboljšava produktivnost za više od 50%, a istovremeno
smanjuje pogreške. Radnici čiji je posao testiranje proizvoda također se duže osjećaju psihički
spremnima. Povezanost industrijskih nezgoda i rasvijetljenosti potvrđuju i statistike osiguravajućih
društava vezane uz odgovornost poslodavaca: dvije trećine industrijskih nezgoda događa se na radnim
mjestima u kojima je rasvijetljenost manja od 500 luksa.

Upravljanje rasvjetom
U tvorničkim halama s prozorima ili svjetlosnim kupolama na krovu, rasvjetna elektronika može koristiti
dnevnu svjetlost radi uštede energije.
Rasvjeta ovisna o dnevnoj svjetlosti može se regulirati na različite načine, od regulacije pojedinačnih
svjetiljki do grupa svjetiljki i integracije cijelog rasvjetnog sustava u sustav upravljanja zgradom.
Novi rasvjetni sustav ovisan o dnevnoj svjetlosti instaliran u proizvodnom pogonu u Schwäbisch Gmünd
(vidi slike) donosi uštedu od 40% u troškovima struje i smanjenje troškova održavanja od 25%.
Sveukupni operativni troškovi pali su za trećinu u odnosu na stari sustav instaliran 1980. godine.
Polovica rasvjetnih sustava za prostore koji ne služe radu sastoji se od neprekidnih redova svjetiljki, dok
se druga polovica sastoji od svjetiljki s reflektorima za visoke hale. Svaka polovica jednako pridonosi
prosječnoj rasvijetljenosti od 650 luksa. Dnevna svjetlost prodire kroz svjetlosne kupole (2 x 20 m) koje
su postavljene na krovu na udaljenosti od osam metara iznad zone proizvodnje (32 000 m2).
Kada se smanjuje razina dnevne svjetlosti, grupe svjetiljki mogu se aktivirati u tri faze pomoću
svjetlosnih senzora postavljenih u kupolama, ovisno o razini dnevne svjetlosti. Osjetljivost senzora
usklađena je s točno određenom razinom svjetlosti, pa se svjetla pale samo onda kada su zaista potrebna.

2 of 2 16/10/14 07:26

You might also like