You are on page 1of 56

EVROPSKI

UNIVERZITETBRČKO
DISTRIKT
TEHNIČKI FAKULTET
DRUMSKI SAOBRAĆAJ

Inteligentni transportni sistemi
DIPLOMSKI RAD

Brčko, juni 2018

EVROPSKI
UNIVERZITETBRČKO
DISTRIKT
TEHNIČKI FAKULTET
DRUMSKI SAOBRAĆAJ

Inteligentni transportni sistemi
DIPLOMSKI RAD

Brčko, juni 2018

SADRŽAJ
1. UVOD .......................................................................................................................................................... 1
2. POJAM INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA ...................................................................... 2
2.1. Značajke ITS-a u poboljšanju sigurnosti u prometu .................................................................................... 5
2.2. Performanse i kvalitetausluge ............................................................................................................... 6
2.3. Normizacija ITS usluga ......................................................................................................................... 7
2.4. Usluge unutar pojedinih područja ....................................................................................................... 10
3. ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI TEMELJI ITS-a ................................................................................. 14
3.1. Odnos prometnog i transportnoginženjerstva ...................................................................................... 14
3.2. Sistemski pristup i sadržaj prometnoginženjerstva ............................................................................. 14
3.3. Razvoj ITSinženjerstva ....................................................................................................................... 16
3.4. Umjetna i ambijentalnainteligencija .................................................................................................... 17
3.5. Teorija sustava i njegovovođenje ........................................................................................................ 18
3.6. Senzori ................................................................................................................................................ 21
3.7. Telekomunikacija ................................................................................................................................ 22
4. ARHITEKTURA ITS-a ........................................................................................................................... 23
4.1. Koncept inačela ................................................................................................................................... 25
4.2. Tipovi irazine ...................................................................................................................................... 25
5. INTELIGENTNA INFRASTRUKTURA I VOZILA ............................................................................. 28
5.1. Inteligentne saobraćajnice ................................................................................................................... 28
5.2. Inteligentnavozila ................................................................................................................................ 30
6. INTELIGENTNI SISTEMI INFORMIRANJA ....................................................................................... 32
6.1. Sistemi informiranjaputnika ................................................................................................................ 32
6.2. Sistemi informiranjavozača ................................................................................................................. 33
6.3. Putne informacije o javnom prijevozu i lične informacijskeusluge .................................................... 35
7. INTELIGENTNO UPRAVLJANJE SAOBRAĆAJEM I TRANSPORTOM ......................................... 36
7.1. Područje upravljanja izagušenja .......................................................................................................... 36
7.2. Šok-valovi i virtualni putni voz ........................................................................................................... 37
8. NAVIGACIJSKE I LOKACIJSKE ITS USLUGE .................................................................................. 39
8.1. Satelitski pozicijskisistemi .................................................................................................................. 40
8.2. LBSsustavi .......................................................................................................................................... 41
9. SIGURNOST U SAOBRAĆAJU PRIMJENOM ITS-a .......................................................................... 44
9.1. Određivanje, procjena i upravljanjerizikom ........................................................................................ 44
9.2. Inteligentneraskrsnice ......................................................................................................................... 46
9.3. Incidentne situacije ispašavanje .......................................................................................................... 48
10. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................................... 50
11. LITERATURA ........................................................................................................................................ 51
12. POPIS SLIKA .......................................................................................................................................... 52

1. UVOD

Početkom 21. stoljeća prometni se stručnjaci slažu da uspješno rješavanje rastućih
problema odvijanja prometa i obavljanja transporta više nije moguće bez primjene cjelovitog
koncepta i tehnologija ITS-a (Inteligentnih transportnih sistema).
ITS je upravljačka i informatičko-komunikacijska nadgradnja klasičnog prometnog i
transportnog sistema, tako što se postiže bitno veća propusnost, sigurnost, zaštićenost i
ekološka prihvatljivost u odnosu na rješenja bez ITS aplikacija. To ne znači da prije ITS-a
nije postojala inteligencija u prometu (barem kod vozača), nego da se kroz stvarnovremensko
prikupljanje i obradu podataka te umreženu distribuciju informacija postiže znatno smanjenje
zagušenja, čekanja, prometnih nesreća, neučinkovitosti prijevoza, ekoloških onečišćenja itd.
Atribut „inteligentni” općenito označava sposobnost adaptivnog djelovanja u
promjenjivim uvjetima i situacijama, pri čemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i
obraditi ih u stvarnom vremenu.
Stanovnik europskog grada izgubi prosječno jednu godinu života u dodatnim
čekanjima zbog prometnih zagušenja i neposjedovanja ažurnih informacija o odvijanju
prometa. Problemi gradske dostave, onečišćenja i troškova transporta takvi su da je klasični
build-only pristup nužno zamijeniti build+ITS pristupom rješavanju prometne infrastrukture.
ITS rješenja uključuju redizajn prometne infrastrukture s novim prometnim rješenjima
organizacije i vođenja tokova, inteligentnim navođenjem na rute s manjim opterećenjem,
informiranjem o slobodnim parkirnim mjestima, daljinskim praćenjem tereta i vozila,
telematskom naplatom cestarine, upravljanjem incidentnim situacijama u prometu itd.
Možemo reći da ITS predstavlja: napredni koncept rješavanja prometnih problema,
znanstvenu disciplinu, skup tehnologija i novi tehnološki pokret. To dokazuju programi i
projekti ITS-a u svim razvijenim zemljama, uspostavljanje ITS-a kao akademske discipline i
studijskog programa na sveučilištima, te uspješno djelovanje niza nacionalnih i
međunarodnih ITS udruženja.
Za razliku od izoliranih tehničkih rješenja (zeleni val, promjenjivi znakovi,
telematički uređaji u vozilima) koncept ITS-a predstavlja „sistem sistema”, kako je to
objašnjeno u naprednim priručnicima.1
Uvjerljivi razlozi „za” ITS slijede iz poraznih podataka o sigurnosti i eksternim troškovima
odvijanja prometa. Prema podacima organizacije WHO, preko 1,2 milijuna ljudi svake

1
Highway Capacity Manual, Intelligent Transport Primer
1

godine smrtno strada u prometu, a 50 milijuna biva ozlijeđeno. Ukupni izravni i eksterni
troškovi prometnih nesreća iznose 3 do 4 % BDP-a pojedinih zemalja.
Strukturarada
Ovaj diplomski rad je strukturiran u deset poglavlja od čega su prvo i zadnje poglavlje
uvod i zaključak rada, gdje objašnjavamo o čemu se radi u radu. U drugom poglavlju
projektnog rada, detaljno je objašnjeno što je inteligentni transportni sustav te njegove
značajke.U trećem poglavlju projektnog rada prikazani se znanstveno-tehnoški temelji ITS-a
dok je u četvrtom prikazana njegova arhitektura. Peto, šesto i sedmo poglavlje bazira se na
inteligentnim sastavnicama, kompletnom sistemu i upravljanju. Osmo poglavlje kazuje nam o
navigacijskim i lokacijskim uslugama,deveto obrađuje sigurnost u prometu primjenom ITS-a.

2. POJAM INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA

2

zagađenje zraka i potrošnju goriva. i rute za poboljšanje sigurnosti2. te okružnih uprava i samouprava kako u pogledu ekonomskog i kulturnog razvitka.Ovo bi. Mali dio stanovništva može si priuštiti automobile.Zagušenje smanjuje učinkovitost prometne infrastrukture i povećava vrijeme putovanja. UlogaITS-a u razvitku prometa roba i uslugadaje mu strategijsku važnost najvišeg nivoa.komunikacijskih i senzorskih tehnologija u prometu i transportu. opterećenja. Pojam inteligentni transportni sistem (ITS) odnosi se na napore za dodavanje informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da će se upravljati činjenicama koje su obično u sukobu jedne s drugima. U razvijenom svijetu. migracije stanovništva iz ruralnih u urbanizirana staništa napredovala su drugačije. te povećati sveukupnu informacijsku transparentnost. poboljšati iskustva vozača i putnika. tako i traženju usluga.Sistem također treba zadovoljiti interese pojedinaca. Svrha izgradnje inteligentnog transportnog sistema je podići kvalitetu prometovanja iprijevoza. Mnoga područja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez značajnih motorizacija. razmjenu dobara i usluga. prije svega. veću učinkovitost goriva i manje zagađenje okoline. Januar 2009. urbanizacija. Oni 2 Intelligent Transport Systems. trebalo rezultirati povećanjem opšteg zadovoljstva kako stanovništva tako i gostiju. Čile i slično. grada. Inteligentni transportni sistem (ITS) podrazumijeva primjenu novih informacijskih. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS izgraditi sistem koji će poboljšati putovanja i prijevozkroz učinkovitije i sigurnije kretanjeljudi. preduzeća. poslovnih ili turističkih. porast broja stanovnika te promjene u naseljenosti. real-time kontrolu i komunikacijske mreže. U područjima kao što su Santiago.Sistem ITS je prilagodljiv i otvoren. do regije. broj 322 3 . visoka gustoća naseljenosti je podržan od strane multimodalnih sistema. dobara i informacijauz veću mobilnost. gradskih i općinskih uprava. od mikrolokacije. Zagušenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat povećane motorizacije. odnosno ukupnim prosperitetom sredine. kao što su vozila. Automobili uveliko povećavaju zagušenja u multimodalnom transportnom sistemu. ulice. nudeći s jedne strane primjenu različitih tehnologija interaktivnog i multimedijskog obilježja i s druge strane nudeći cjelovitost djelovanja po cijelom području. Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim gužvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju. nacije i svijeta u cjelini. poboljšati postupke vezane za putovanjaljudi.

poboljšanje sigurnosti u prometu. od mikrolokacija. ITS ima značenje novoga kritičnog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne nauke i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se učinkovito rješavaju rastući problemi zagušenja prometa. manja onečišćenja okoliša. i stvaraju osjećaj nejednakosti u društvu. pružajući priliku za izgradnju novih sistema koje sadrže ITS u ranim fazama. ali inteligencija i 4 . itd. bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Potrebno je također napomenuti da i postojeći prometni sistemi imaju određena svojstva inteligencije iz same logike. učinkovitosti prijevoza. poboljšati postupke vezane za putovanja ljudi. sigurniji ekosistem u cijelosti. Gradska infrastruktura se brzo razvija. itd. odvijanje prometa. robe i informacija. uz veću mobilnost. te povećati sveukupnu prometnu informacijsku transparentnost. integracija sistema koji će poboljšati putovanja i prijevoz kroz učinkovitije i sigurnije kretanje ljudi. smanjena potrošnja energije i dugoročno kontrolirana zaštita okoliša. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi koji pobliže opisuju i pojašnjavaju širinu koju obuhvaćaju sistemi ITS: povećavanje radne učinkovitosti i kapaciteta transportnog sustava. Sistem ITS mora biti konvergentan i otvoren. poput Kine. U tim područjima motorizirana infrastruktura se razvija uz motorizaciju stanovništva. upravljačka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadogradnja klasičnog sistema prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi. i s druge strane osiguravajući cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom području. jer je i čovjek upravilu dio tog sistema. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a.također proizvode znatne količine zagađenja zraka. povećanje mobilnosti osoba i robe. inteligentni put predstavlja kibernetsku i informacijsko-komunikacijsku nadgradnju klasičnih puteva tako da se osim osnovnih fizičkih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozača. Osnovna svrha implementacije inteligentnog transportnog sistema je podići kvalitetu prometovanja i transporta. ITS je sistem koji isporučuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog informacijskog sistema uz upotrebu interfejsa koje je prilagođeno korisniku ili pokretnom objektu. vođenje prometa. učinkovitiji transport putnika i roba. gradova do regija. sigurnosne aplikacije. Inteligentni transportni sistem (ITS) se može definirati kao holistička.Ostali dijelovi svijeta u razvoju. predstavljaju značajan sigurnosni rizik. poboljšati iskustva vozača i putnika. sigurnosti i zaštite ljudi i roba u prometu. država i kontinenata. U tom smislu. onečišćenja okoliša. nudeći s jedne strane primjenu različitih tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obilježja. razmjenu dobra i usluga. veću učinkovitost goriva i manje zagađenje okoline. ali su brzo urbanizirani i industrializirani. prevencija i smanjivanje nezgoda i šteta uzrokovanih transportom. ostati će u velikoj mjeri ruralni. tj. udobnost i zaštita putnika.

„Mogućnosti inteligentnih transportnih sustava u poboljšanju stanja sigurnosti u prometu“. Tehnika i sigurnost prometa.Mogućnosti ITS-a u poboljšanju sigurnosti u prometu može sesagledavati kroz nekoliko tehnoloških cjelina odnosno značajki. 4 5 . tuneli… ) . Osnovnu srž ITS-a čine sistematska upravljačka i informatičko-komunikacijska rješenja ugrađena u mrežnu infrastrukturu. ključne cjeline mogu se svrstati u tri skupine: .. biomehaničkim.. 56.1. upravljačke centre i različite komunikacijsko- računarske terminale. Razvoj prometa klasičnom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim usklađenim rješenjima u cestovnom i drugim granama prometa.Pogrešno ponašanje sudionika u prometu najčešći su uzrok za pojavu prometnih nesreća. str. Sistemi vezani uz vozila . Bošnjak I . Neke analize upućuju da će se do značajnihpoboljšanja sigurnosti u prometu doći samo ako se ukupni stav društva i političke elite promjeni u tom smislu 4 . 2. Osnovne. psihološkim i drugim relacijama koje određuju ponašanje promatranog dinamičkog sistema s osnovnim komponentama. V. Sistemi vezani uz kooperacije. Američki pristup uključuje i politiku (u užem smislu prometnu politiku) kao poseban utjecajni uzrok koji značajno utječe na stanje sigurnosti u prometu. Fakultet prometnih znanosti. vozila i ceste. odnosno puta. Proučavanje ponašanja vozila i vozača naputu moguće je temeljiti na polaznom modelu: “vozač-vozilo-okolina”3. Zagreb 2001. Značajke ITS-a u poboljšanju sigurnosti u prometu Za sistematsko istraživanje prometne sigurnosti najvažnije je da se dobro razumije složena interakcija između čovjeka. On se ogleda kroz zakonodavnu i policijsko-nadzornu sastavnicu sigurnosti kao opšti stav politike i društva u cjelini prema ovom gorućem problemu. Ove su interakcije vrlo važne kako za sigurnost i upravljanje prometom tako i za samo stvaranje odnosno dizajniranje puteva. Radi se o kompleksnim mehaničkim. mostovi. 3 Cerovac. vozila.komunikacija između vozila i objekata nisu kvalitetno umrežene i sistematski organizirane. Sistemi vezani uz infrastrukturu (putevi.

PIKL– indeks performansi klasičnog (pred-ITS) prometnog sistema. udobnost te ekološka poboljšanja. produktivnost i reduciranje troškova i koristi za okoliš. uz investiranja u sistem. dakle poboljšan klasičan prometni sistem. učinkovitost protoka. Naredna formula prikazuje navedenu tvrdnju: gdje je: PIITS– indeks performansi inteligentnoga prometnog sistema. QoSITS– kvaliteta usluga inteligentnoga prometnog sistema. Metode kojima se mjere odnosno procjenjuju učinci primjene ITS-a na pojedino područje su metoda mjerenja fizičkih učinaka. Performanse i kvalitetausluge Performanse inteligentnog prometnog sistema nasuprot performansama klasičnog prometnog sistema veće su i bolje. Kriteriji prema kojima se bira moguće ITS rješenje za pojedini sistem su protočnost.2. sigurnost. analiza troškova i efektivnosti (C/E) te analiza koristi i troškova (B/C). Na takav zaključak vodi i sama logika jer inteligentni prometni sistem je nadogradnja klasičnog prometnog sistema. metode analize koristi. Kategorije u koje se svrstavaju ti učinci su sigurnost. QoSKL– kvaliteta usluga klasičnog (pred-ITS) prometnog sistema. Definiranjem kriterija izabrano rješenje primjenjuje se na sistem te se provode metode procjene kvalitete usluge i učinkovitosti sistema.2. 6 . učinkovitost.

Međunarodna organizacija za standardizaciju ISO (eng. Normizacija ITS usluga ITS usluge normizirane su na međunarodnoj razini. godine dokumentom ISO TR 14813-1 - Transport information and control systems — Reference model architecture(s) for the TICS sector. Iz rezultata očitavaju se jošnerješeni problemi te se oni rješavaju uz usavršavanje sistema i njegovo poboljšanje. Njime je definirano osam funkcionalnih područja i trideset i dvije usluge. Za svako područje koristi prikazane su mjerljive veličine. International Standardization Organization) početno je normizirao ITS usluge fokusirane na drumski saobraćaj 1990.ITS područja koristi i mjerljive veličine: Područja koristi Mjerljive veličine  vrijeme putovanja (u minutama ili postocima)  brzina saobraćajnog toka (km/h)  broj nezgoda (brojem i težinom) Prijevoz privatnim  nivo usluge (LoS) na rutama (A-F) automobilom  protok putnika (putnika/sat)  duljina redova čekanja (broj vozila)  prometni stres (subjektivna mjera)  broj vožnji mjesečno ili godišnje  iskorištenje kapaciteta vozila Javni prijevoz  prihodi  povećanje ekploatacijske brzine vožnje  poboljšanje modalne razdiobe  porast trgovine (€/god.)  porast zaposlenosti (%/god. 2.) Ekologija  smanjenje buke  smanjenje emisije štetnih gasova  povećanje broja turista Turizam  povećanje prihoda po turistu  mjerenje zadovoljstva turista  popunjenost hotela i objekata uz prometnice Mjerenje kvalitete usluge i učinkovitosti ITS sistema prikazano je na tabeli iznad.3. Tim mjerenjima dolazi se do rezultata i konačnih učinaka sistema na pojedino područje na koje je uveden. 7 .) Ekonomski razvoj  broj novih poslova (poslova/god.

pomoć vozaču i kontrola vozila (Driver Assistance and VehicleControl). rutni vodič i navigacija (Route Guidance andNavigation). upravljanje potražnjom (DemandManagement). 5. administrativni procesi za komercijalna vozila (Commercial Vehicle Administrative Processes). 2. osobne informacijske usluge (Personal InformationServices). 4. automatski nadzor sigurnosti cesta (Automated Roadside SafetyInspection). 17. 18. 11. putno informiranje vozača (On-trip Driver Information). prijevoz tereta i komercijalne operacije vozila (Freight Transport and Commercial Vehicle Operations). 15. 7. 10. automatizirane operacije vozila (Automated VehicleOperation). 16. nadzor nad kršenjem prometne regulative (Policing/Enforcing TrafficRegulations). 9. elektronička plaćanja (ElectronicPayment). izbjegavanje čelnih sudara (Longitudinal ColisionAvoidance). 6. lična sigurnost (Personal Safety). poboljšanje vidljivosti (VisionEnhancement). 12. 2. 8. upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management andOperations). 20.Definirana funkcionalna područja su : 1. izbjegavanje bočnih sudara (Lateral CollisionAvoidance). vođenje prometnog toka (TrafficControl). nadzor i otklanjanje incidenata (IncidentManagement). 3. upravljanje održavanjem infrastrukture (Infrastructure MaintenanceManagement). javni prijevoz (Public TransportOperations). Skup od 32 temeljne usluge ( ISO definicija): 1. podrška planiranju prijevoza (Transport PlanningSupport). 6. predputno informiranje (Pre-trip Information). informiranje putnika (Traveller Information). 8. 14. putno informiranje u javnom prijevozu (On-trip Public TransportInformation). 13. 8 . 5. 21. sprječavanje sudara (Pre-crash RestraintDeployment). sigurnosni nadzor komercijalnog vozilana instrumentnoj ploči vozila (Commercial Vehicle On-board Safety Monitoring). hitne službe (Emergency Service) i servisneslužbe. 19. sigurnosna pripravnost (SafetyReadiness). 7. odobrenja za komercijalna vozila (Commercial VehiclePre-Clearance). 4. 3.

nacionalna sigurnost i zaštita (NationalSecurity). 32. vozila(vehicles). 2. 26. 11. 22. upravljanje vozilima hitnih službi (Emergency VehicleManagement). zaštita u javnom prijevozu (Public TravelSecurity). 24. 5. upravljanje zajedničkim prijevozom (Shared TransportManagement). prijevoz tereta(freight transport). 25.15 9 . upravljanje komercijalnim voznim parkom(Commercial FleetManagement). informiranje putnika (TravelerInformation).6 5 Ibid. obavještavanje o opasnim teretima (Hazardous Materials and IncidentInformation). upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management andOperations). povećanje sigurnosti “ranjivih” cestovnih korisnika (Safety Enhancement for Vulnerable Road Users).13 6 Ibid. 31. 10. elektroničke financijske transakcije (Electronic FinancialTransactions). nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (Weather and EnvironmentalMonitoring). upravljanje odzivom na velike nesreće (Disaster Response Management andCoordination). 6. 7. sigurnost osoba u drumskom prijevozu (Road Transport Related PersonalSafety). 9. javni prijevoz(publictransport). 4. 8. ITS temeljne usluge (ITS Fundamental Services): 1. 30. 23..5 Nova klasifikacija dolazi 1999.str.. inteligentna čvorišta i dionice (Intelligent Junctions andLinks). hitneslužbe(emergency). 29. javni prijevoz na zahtjev (Demand-Responsive PublicTransport).godine kada suna osam usluga dodane još tri usluge.str. 28. elektronička plaćanja vezana za transport (Transport Related ElectronicPayment). 27. 3. hitne objave i zaštita osoba (Emergency Notification and PersonalSecurity). upravljanje javnim prijevozom (Public TransportManagement).

7 Vođenje prometa (eng. kako u mreži gradskih prometnica tako i izvan gradova. dom.  upravljanje i održavanje transportneinfrastrukture. Te usluge su upravljanje prometnim svjetlima odnosno semaforima.. Na predputno i putno informiranje odnose se i usluge rutnog vodiča i navigacije. on-trip information) daje korisnicima stvarnovremenske informacije o putovanju. podrška službama koje obavljaju prikupljanje. vremenu ili cijenama putovanja. raspoloživosti parkirnih mjesta. Postoji jedanaest područja. javno mjesto dođu do potrebnih informacija o raspoloživim modovima. kontrola brzine. Informacije su dostupne putem terminala na autobusnim i željezničkim postajama.  identifikacijaprekršitelja. u vozilima ili prenosivim ličnim uređajima. Izbor najbolje rute temelji se na informacijama o prometnoj mreži i javnom prijevozu. radno. traveller information). Usluge unutar pojedinih područja Svako od područja je dovoljno opširno da se svakom treba pristupiti detaljno i u potpunosti. 7 Ibid. te i na optimalnu rutu do specificirane destinacije. Usluge unutar ovog područja su statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži. prometnim nesrećama i sl. integrirani multimodalni putni vodič. upravljanje parkiranjem.str. Kao primjer tih usluga navode se dinamički rutni vodič u vozilu.2. O svakome od njih pojedinačno će se govoriti. pješački ili biciklistički rutnivodič. pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnihaktivnosti. U ITS domeni pod nazivom upravljanje prometom i operacijama (eng. promjenjivim prometnim porukama. predputno i putno informiranje. Traffic Control) odnosi se na upravljanje prometnim tokovima. Traffic Management and Operations) nalazi se nekoliko usluga:  vođenjeprometa. itd.  upravljanje incidentnim situacijama uprometu. Usluga predputnog informiranja (eng.16 10 .4. tranzitnim točkama. Prvo od njih je informiranje putnika (eng. Putno informiranje (eng.  upravljanjepotražnjom. procjenu vremena putovanja ovisno o postojećim uvjetima. kontrola pristupa na autocestu. pre-trip information) omogućuje korisnicima da iz bilo koje lokacije.

Ivan. odziv i raščišćivanje incidenata.  kontrolu pristupa pojedinim gradskimzonama.  cijeneparkiranja. predviđanje i prevencija nesreća te sprječavanje sekundarnih nesreća. Upravljanje potražnjom djeluje na razinu potražnje u različitim vremenskim intervalima i na promjenu moda usluge.18 Centar za upravljanje prometom dobiva podatke o stanju na cesti.ITS 1.  uvođenje posebnih traka za lična vozila s višeputnika itd. putem detektora. incidentu. Slika 1.  naplatu doprinosazagušenju. detektiranje. Upravljanje incidentnim situacijama u prometu podrazumijeva nadzor i otklanjanje incidenata na putevima. 11 . baznih postaja te CCTV-a. Sistem detekcije i prevencije incidenata Izvor: Bošnjak. slikovitog prikaza na slici 1. str. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Te usluge uključuju:  upravljanje tarifama javnogprijevoza.

prekoračenje brzine. upravljanje opasnim teretima. Freight Transport) podrazumijeva upotrebu komercijalnih vozila. Upravljanje održavanjem transportne infrastrukture je upravljanje održavanjem drumskihsaobraćajnica. Usluge hitnih službi (eng. menadžment intermodalnih centara. automatska provjera dokumenata i težinevozila. policije. Vehicles) sadrži više usluga kojima se poboljšava operativna sigurnost vozila. Prijevoz tereta (eng. Elektronička praćenja vezana za transport (eng. automatski poziv u slučaju nesreće te koordinirano upravljanje vozilima hitnih službi. asistencija vozaču i automatske radnje vozila. elektronička naplata parkiranja te daljinskaplaćanja. zajednički transport. Područje vozila (eng. sprječavanje sudara. Primjeri usluga su upravljanje informacijama o prijevozu tereta. Javni prijevoz (eng. sigurnosna upozorenja. elektronička naplata putarine. praćenje voznog parka. registracijske pločice. Poboljšanje vidljivosti. Identifikacija prekršitelja odnosno nadzor kršenja saobraćajne regulative uključuje automatsko detektiranje tipa vozila. multimodalnu logistiku te međusobnu koordinaciju prijevoznika i drugih sudionika uključenih u proces prijevoza tereta. automatska provjera nesreće. Kao primjer tih usluga navest ćemo napredni sistem javnog prijevoza. Sve više se integrira s upravljanjem incidentnim situacijama. Public Transport) skup je više usluga koje omogućuju redovite i učinkovite radnje javnog prijevoza uz pružanje ažurnih informacija korisnicima. Transport Related Electronic Payment) su elektronička naplata javnog prijevoza. neke su od njih. Emergency) objedinjuju procese koji omogućuju brzu i efikasnu intervenciju hitne pomoći. odnosno pripadajuće komunikacijske i informatičke infrastrukture. vatrogasaca i drugih hitnih službi. napredni sistemi dispečinga. 12 .

autobuskim stanicama i sl.20 Lična sigurnost u drumskom transportu (eng. Kao posljedica stvaranja ovog područja najbitniji su razni teroristički napadi kao npr. Prikaz sistema elektroničke naplate Izvor: Bošnjak. Usluge koje pruža su jedinstveni pozivni broj “112”. Upravljanje odzivom na velike nesreće (eng. Slika 2.Weather and Environmental Monitoring) su usluge nadzora vremenskih prilika na putevima. 13 . nadzor cjevovoda itd. sistemupozorenja o radovima na cesti itd. upravljanje podacima o velikim nesrećama. U području nacionalne sigurnosti i zaštite (eng.. 11. Kada je počinjen višestruki teroristički napad otimanjem putničkih aviona u Sjedinjenim AmeričkimDržavama. nadzora razine vode ili leda. nadzor kretanja opasnih tvari. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Disaster Response Management and Coordination) povezuje usluge vezane za prirodne nesreće.ITS 1. itd. Nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (eng. Road Transport Related Personal Safety) su usluge nadzora i zaštite u vozilima javnog prijevoza. Ivan. National Security) razvijaju se usluge koje omogućuju identifikaciju opasnih vozila. koordinacija žurnih službi i sl. nadzora onečišćenja. sistem nadzora pješaka. str. septembar 2001.

8 ITE (Institute of Transportation Engineers) definira saobraćajno inženjerstvo da proučava planiranje.) te transportiranih entiteta (ljudi. saobraćajnih entiteta (drumska vozila. Dok ITE definira transportno inženjerstvo kao multidisciplinarno područje koje obuhvata primjenu tehnologije i naučnih načela u planiranju.:op. geometrijski dizajn i saobraćajne radnje na autocestama i gradskim ulicama. 9 Bošnjak. udobnog ekonomičnog i ekološki kompatibilnog kretanja ljudi iroba.1.: OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA. funkcionalnom dizajnu. pripadajuće mreže i terminale te odnose s drugim modovima. roba i informacija) koji su adaptirani na saobraćajni entitet. Sistemski pristup i sadržaj prometnoginženjerstva Saobraćaj se odvija različitim tehničkim sredstvima na različitim putevima i oni omogućuju obavljanje različitih privatnih i društvenih aktivnosti. I.3. Transport predstavlja proces premještanje transportiranih entiteta (ljudi.30. Badanjak. Dakle vrši se transport ljudi. I. Ukoliko nema saobraćajnog entiteta govorimo o čistom transportu (npr. ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI TEMELJI ITS-a Inteligentni transportni sistemi se kao naučna disciplina razvijaju u okviru saobraćajnih nauka te predstavljaju dio naučnog polja tehnologije prometa i transporta. Zagreb 2005..cit. roba i informacija u odgovarajućim saobraćajnim entitetima (vozilima) zauzimanjem dijela kapaciteta saobraćajnice prema utvrđenim pravilima i protokolima. željezničkih. 8 Bošnjak. brzog. roba i informacije). vodnih i drugih saobraćajnica). zračnih. Odnos prometnog i transportnoginženjerstva Promet je sistem kojim se obavlja transport ljudi. 3. brodovi.9 3. Sveučilište u Zagrebu.2. tehnološkim operacijama i upravljanju transportnim resursima s ciljem pružanja sigurnog. 14 .. itd. roba i informacija. Ukratko. Fakultet prometnih znanosti.str. D. avioni. cjevovodni transport).saobraćajni sistem možemo opisati kao interakciju između mrežne infrastrukture (putnih.

preventivno održavanje raspoloživosti. transporta i sistema aktivnosti Izvor: Bošnjak. buka. Razlog tome je što se metodologija saobraćajnog inženjerstva razlikuje od klasičnih inženjerskih disciplina zbog kompleksnijih saobraćajnih problema koji uključuju i čovjeka. saobraćajna analiza procesa u čvorovima i linkovima. nadzor i operativno vođenje prometnih tokova.Slika 3. te se njome određuje struktura i ponašanje promatranoga saobraćajnog sistema. modeliranje propusnosti i razine usluge mrežnih elemenata. itd. vezane su za interakciju komponenata saobraćajnog sistema. str. brodova. 15 . Saobraćajni stručnjaci moraju ovladati sistemskim pristupom i metodama rješavanja saobraćajnih problema. premještanje ljudi. sigurnosno razdvajanje vozila. upravljanje prometom. odnosno njihov sadržaj od interesa za ITS su planiranje i funkcionalni dizajn saobraćajnica prema transportnoj potražnji. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Integracijski model prometa. Ivan. proračun sigurnosnog rizika u prometu.31 Saobraćajni problemi. aviona. Dijelovi problemskog područja saobraćajnog inženjerstva. saobraćajno-tehnološko dizajniranje procesa u terminalnim podsistemima.ITS 1. upravljanje preraspodjelom potražnje na modove i rute. Ponašanje saobraćajnog sistema uključuje složene interakcije brojnih komponenti pri čemu nastaju željeni outputi te neželjeni outputi. itd.. funkcionalna adaptacija saobraćajnih entiteta. onečišćenje okoliša i sl. roba i informacija i saobraćajne nesreće. Osim problema inženjerskog dizajna i razvoja komponenata treba rješavati relacije između komponenata i relacije prema okruženju. odnosno zadaće.

str. formalizaciju iskaza. roba i informacija upotrebom odgovarajućih tehničkih sredstava. Razvoj ITSinženjerstva Modeli i metode saobraćajnog inženjerstva značajni su za razvoj ITS inženjerstva.ITS 1. Inženjerski pristup u ITS-u temelji se na općim značajkama inženjerskog pristupa. ekonomičan. dok u ITS okruženju važno je poznavanje trenutačnih vrijednosti prometnih varijabli i djelovanje u realnomvremenu. Ivan. rigoroznost opisa. Slika 4. saobraćajnica i sistema cjelovitog upravljanja prometom. siguran. analizirati i identificirati prometni sustav. mjerenje relevantnih veličina. Temeljna zadaća ITS-a kao naučne discipline je analiza i sinteza. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Dakle. Razvojni ciklus prometnog inženjerstva Izvor: Bošnjak. što znači da podrazumijeva precizno razgraničenje sistema i okruženja. te sintetizirati odnosno razviti i primijeniti rješenja za učinkovit. Klasični pristup je rad s prosječnim veličinama za određeno razdoblje promatranja gdje su podaci prikupljeni trajnim mjerenjem ili uzimanjem uzoraka u određenim razmacima. primjenu matematičko-statističkih metoda. udoban i ekološki prihvatljiv prijevoz i prijenos ljudi.3.34 16 .3.

str. Umjetna i ambijentalnainteligencija Atribut inteligentni u kontekstu ITS-a odnosi se na sposobnost prikupljanja podataka i obrade tako da se postiže bolje i prilagodljivo ponašanje prometnog odnosno transportnog sistema. Prema tzv. stvara se novi koncept s distribuiranim i posvuda prisutnim računarskim i komunikacijskim sistemima tako da se počinje koristiti termin ambijentalna inteligencija Ambiental Intelligence AmI. 17 . Počela se primjenjivati sredinom 20. stoga se i naziva umjetna. a s vremenom se ona razvija i poboljšava. Umjetna inteligencija je naziv koji pridajemo svakom neživom sistemu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama.st. Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je Artificial Intelligence skraćeno AI. I.st.cit. “historijskoj definiciji“ (Minsky. upravljačke centre.:op. međutim njihov sistem ne mora nužno biti inteligentan.. 3.1985. Inteligencija se tu odnosi na tehničke komponente sistema. transportne terminale i vozila.. Ona podrazumijevaju sistemske i matematičke metode. transportne centre. naučnu validaciju te empirijske spoznaje.10 10 Bošnjak. usmjerena na funkcioniranje reguliranih sustava. Uobičajeno je da se to ime pridaje računalnim sistemima.37.) umjetna inteligencija je nauka i tehnologija izvedbe strojeva koji su sposobni za obavaljanje aktivnosti koje zahtijevaju ljudsku inteligenciju. i menadžment znanja utjecali su na razvoj ITS-a kao posebne nauke koja se povezala na inženjersko rješavanje prometnih problema.4. temeljna inženjerska znanja. Kibernetika. Na početku 21. Izraz se primjenjuje i na robotske sisteme. Veza između ITS-a i AmI je vezana za prostore uz saobaraćajnice.

Za razliku od složenih sistema koji se mogu rastaviti na jednostavne komponente i na taj način ih dalje rješavati. funkcije. bio senzore i računare te programske jezike. Stepen kompleksnosti određen je brojem komponenti sistema. 3. subjektivnim konotacijama isl. Međutim. brojem i vrstom interakcija. Osnovna razlika između teorije sistema i kibernetike je u tome da sistemska nauka ima jači fokus na strukturu sistema dok je kibernetika više fokusirana na funkcioniranje reguliranih sistema.5. te obje djeluju i na strukturu i nafunkcije. Ivan. Uz nju kao uporište za razumijevanje i razvoj ITS-a je i kibernetika. itd. vođenje. neuro računare. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . oni ne predstavljaju tačan opis sistema već je ključno da model zadovoljava postavljenu svrhu i da je zadovoljavajuće tačan. kompleksnošću vođenja.Slika 5. kompleksnošću znanja i vještina. Modeli se koriste kako bi opisali pojedini sistem. str.38 Umjetna inteligencija sa aspekta nauke predstavlja znanje. teorija sistema je struktura sistema a kibernetika njegove funkcije. odnosima ciljeva. Dakle. 18 .ITS 1. strukturu. Umjetna inteligencija kao nauka i tehnologija Izvor: Bošnjak. egzistira već više od pola stoljeća kao akademska domena koja proučava sistem. dokazivanje teorema i interaktivno usvajanje te obnavljanje znanja. Teorija sustava i njegovovođenje Teorija sistema. procese. kod kompleksnih sistema uvijek postoji još jedan dio koji nije obuhvaćen dekompozicijom. Sa strane tehnologije nalazimo ekspertne računalne sisteme. odnosno sistemska nauka.

nestabilnost. 3. 19 . dizajniranje strategije vođenja kojom se eliminiraju nepoželjna ponašanja kao nepreciznost. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . str.ITS 1. vozilo (automatskipilot). Validacija i verifikacija modela Izvor: Bošnjak. stanju i/ili izlazu objektnog sistema.itd. funkcionalan i precizan.: 1. utvrđivanje posljedica promjene strukture modela dodavanjem i brisanjem varijabli ili promjenom relacija između varijabli. 2.. Ispravnost i uporabljivost modela potrebno je procijeniti kroz verifikaciju i validaciju modela. Validacija daje odgovor "da li je građen pravi model" koji zadovoljava postavljenu svrhu i koristan je. automatiziranaautocesta.11 11 Ibid. Za ostvarivanje cilja vođenja potrebne su odgovarajuće informacije i algoritam mijenjanja stanja objekata pri provođenju vođenja. Slika 6. automat za prodaju karata. raskrsnica. bez logičkih grešaka i konzistentan.47 Vođenje je postupak ostvarivanja svrhe i ostvarivanja konkretnih ciljeva na osnovu prikupljanja i obrade informacija o okruženju. Dok verifikacija daje odgovor na pitanje "da li je model građen na pravi način". 4. 55. Ivan. Postupak ili algoritam vođenja određuje se na osnovu sistemskog modela promatranog objekta vođenja koji može bitinpr.str. Najčešće se koristi za određivanje efekata različitih vrijednosti parametara.

Vođenje sistema "koji uči" temelji se na sposobnostima sistema da tijekom vremena poboljšavaju i usavršavaju svoje djelovanje. Vođenje prometa predstavlja jedno od ključnih područja saobraćajnog inženjerstva i od posebnog je interesa za ITS aplikacije integriranog vođenja saobraćajem. 20 . Razlikujemo automatski stabilizator. Primjer adaptivnog upravljanje prometa na raskrsnici na dva osnovna načina. programski regulacijski sistem i slijedni regulacijski sistem. Negativno ponašanje može se odmah otkloniti prije nego našteti sistemu za razliku od vođenja pomoću povratne veze. adaptivno vođenje i vođenje sistema koji uče. Slika 7. uvođenjem fiksnog programa u upravljački uređaj ili upravljanje temeljem informacije o broju dolazaka vozila na raskrsnicu. Inteligentno vođenje uključuje adaptivno vođenje i “sustava koji uči“. ta vrsta vođenja. Ivan.56 Upravljanje je unaprijedno djelovanje koje se primjenjuje kada je potrebno otkloniti poremećajna djelovanja prije nego što ona pogoršaju ponašanje sistema. kao podsisteme ove vrste vođenja sistema. Naime. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Slika 7. vođenje pomoću povratne veze (reguliranje). prikazuje vrste vođenja. Vrste vođenja prometa Izvor: Bošnjak.ITS 1. odnosno reguliranje djeluje na način da se motrenjem izlazne veličine uočava poremećajno djelovanje te se sačeka da ono obavi negativan utjecaj. str. Tako imamo unaprijedno vođenje. Adaptivno ili prilagodljivo vođenje znači sposobnost prilagodbe vanjskim utjecajima i promjenama unutar svoje strukture.

 magnetskisenzori. Input-output model senzora Izvor: Bošnjak. koncentraciju plinova.  biološkisenzori. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Za to su zaslužni senzori i detektori koji su ključne komponente ITS-a. električno ili magnetsko polje. str.str. između ostalih. toplinu. 12 Ibid.  hemijskisenzori. proizvodeći pritom određeni električni signal o stanju medija gdje se nalazi.3.6. Shematski prikaz senzora dat je na slici8. 21 ..ITS 1. Na izlazu je najčešće električni signal koji se dalje obrađuje i prenosi u upravljačkog dijela sistema.  svjetlosni (elektromagnetski)senzori. Senzori Inteligentno ponašanje podrazumijeva sposobnost prikupljanja i obrade podataka o okruženju u kojem se inteligentni sistem nalazi. Ivan. Senzor možemo definirati kao input-output sistem koji može reagirati na svjetlo..  mehaničkisenzori. može podijeliti na:  strujni i naponskisenzori. 61.12 Slika 8.  temperaturni ili toplinskisenzori. itd. pritisak.61 Klasifikacija senzora može se izvršiti na više načina pa ih se tako.  akustičkisenzori.

radarskim sistemima. video sistemima. žično ili bežično.7.  hemijskisenzori. Telekomunikacija Telekomunikacija je način prijenosa informacija na daljinu elektromehaničkim uređajima. 22 . Dakle. Pojedini od inteligentnih senzora proizvode se sa neuronskim mrežama i drugim sofisticiranim inteligentnim tehnikama. pneumatska cijev. Međutim. akustični. te infracrvenim. Koriste se naziv "mekani" i mikro-elektromehanički senzori. pneumatskim cijevima. postoje još i induktivna petlja.itd. piezoelektričkim i optoelektričkim detektorima. Pored klasičnih senzora i detektora za inteligentne transportne sisteme su od posebnog značenja inteligentni senzori nastali razvojem mikroelektronike i nanotehnologije. magnetski. akustičkim.  magnetskisenzori. Inteligentni senzori na tržištu se pojavljuju kao:  akcelerometri. optoelektrični. 3. infracrveni. primopredajnim sistemima u vozilu. Telekomunikacijski promet nastaje prijenosom različitih oblika tih informacija putem žičnih ili bežičnih mreža koje funkcioniraju prema određenimprotokolima.  optičkisenzori. piezoelektrični. Inteligentni senzor sadrži sklopovska osjetila i mikroprocesor koji obrađuje podatke prikupljene od velikog broja naprava i kombinira ih tako da stvara procjenu parametara od interesa za promatranje. Za “pametne“ senzore relevantan je dio postojećih standarda koji se odnose na otvorene komunikacijske sisteme i razmjenu podataka između umreženih sistema. radarski sistemi. magnetskim.  inteligentni sistemiprikaza.  biosenzori. kada se govori o senzorima u ITS-u najčešće se govori o induktivnim petljama. videosistemi te primopredajnici u vozilu.  neuronski procesori.

13 Prvi korak u razvoju ITS arhitekture je konkretno. internet i intranet. prometnica. od skromnih GPS prijamnika do profesionalnih uređaja visoke preciznosti. njihove odnose i veze prema okolini te načela njihova dizajniranja i razvoja promatrajući cijeli životni ciklus sistema. vozila. Sagledajući sve aspekte od funkcionalnog. ARHITEKTURA ITS-a Arhitektura predstavlja temeljnu organizaciju sistema koja sadrži ključne komponente. DGPS i GNSS. Slika 9.. realizira se putem navedenih telekomunikacijskih sistema.65 Povezivanje fizičkih podsistema ITS-a. “Architecton" (grčki) znači "glavni zidar" ili "glavni graditelj". Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se različite generacije satelitskih sistema: GPS. bežične i mobilne ćelijske sisteme. raznim kabelima dok bežični sistemi omogućuju komunikaciju u pokretu putem zemaljskih ili satelitskih veza. Ivan. Žični sistemi izvode se svjetlovodima. 4. informacijskog preko fizičkog do komunikacijskog dolazi se do realizatnog ITS rješenja. Osnovni model telekomunikacijske mreže i terminal Izvor: Bošnjak. Zatim slijedi proučavanje i istraživanje funkcionalnih aspekata kojim se definiraju funkcije potrebne za zadovoljenje zahtjeva i ostvarenje veze s vanjskim svijetom preko sudionika. jasno i jednoznačno definiranje zahtjeva korisnika odnosno interesnih skupina.str. Osnovna podjela ITS telekomunikacijskih sistema je na žične sisteme. putnika i dr. U svakodnevnoj uporabi mogu se pronaći različite izvedbe. 23 . vozača.. centara.ITS 1. odnosno označava stil gradnje pri čemu konkretne izvedbe mogu bitirazličite. str. 13 Ibid. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . 127. transportno- logističkih terminala.

raspoloživim tehničko-tehnološkim rješenjima te organizacijskom i pravnom okruženju. Ivan. Aspekti arhitekture ITS-a Izvor: Bošnjak. ITS arhitektura daje opći predložak prema kojemu se planiraju. Svrha arhitekture sistema ITS-a je da pruži stabilan i otvoren okvir za razvoj sistema (podsistema) niže razine koji će biti konzistentni.128 Fizička ITS arhitektura definira i opisuje dijelove funkcionalne arhitekture koji mogu biti povezani tako da formiraju fizičke entitete. dizajniraju i postavljaju integrirani sistemi u određenom prostorno vremenskom obuhvatu. 24 . Logička ITS arhitektura definira unutarnju logiku odnosa pojedinih entiteta. str. kompatibilni i interoperabilni. definira oblike protoka podataka. Razvoj ITS-a je višegodišnji proces tijekom kojeg dolazi do značajnih promjena u početnim zahtjevima korisnika.Slika 10. npr. Logička arhitektura je predstavljena nazivom temeljne funkcije s informacijskim izvorima i odredištima. Komunikacijska ITS arhitektura definira oblike komuniciranja među entitetima. Uspješan razvoj i gradnja kompleksnih sistema ne može se temeljiti na klasičnom razvojnom ciklusu koji pretpostavlja da su ulazni zahtjevi dobro definirani i da se tehnologija neće bitno promijeniti tijekom razvojnog ciklusa.ITS 1. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI .

2.4. Umjesnost znači da dobra arhitektura ne sadrži uporabne funkcije. općenitost. Načela "dobre arhitekture" su: 1. umjesnost. Primjerena je za nacionalnu razinu i može se koristiti za kreiranje 14 Ibid. Tipovi irazine Nastankom i korištenjem ITS-a nastala je i arhitektura pa i s vremenom njezini tipovi i razine. Arhitekt vidi rješenje globalno fokusirajući se na dijelove koji su bitni za potrebe korisnika i okolinu. 5.str. Unazad desetak godina u nekoliko zemalja razvijeno je nekoliko arhitektura koji usmjeravaju razvoj ITS rješenja.1. Koncept inačela Koncept arhitekture korišten je uz dizajn građevina koji prethodi detaljno građevinsko- inženjerskom dizajnu ili projektiranju. 3.. Okvirna ITS arhitektura odnosi se na iskazivanje zahtjeva i potreba korisnika te funkcionalno gledište. Postoji ihnekoliko. 4.14 Konzistentnost podrazumijeva da je uz djelomično poznavanje sistema moguće predvidjeti ostali dio sistema. ortogonalnost. 6. 7. 25 . 2. dok ortogonalnost međusobno neovisne funkcije drži odvojene u specifikaciji. obvezna i servisna ITS arhitekture. Otvorenost je mogućnost drugačijega korištenja a kompletnost visoka razina zadovoljenja potrebakorisnika. 131. 4. transparentnost. Općenito postoje tri osnovna tipa arhitektura. kompletnost. transparentnost da su funkcije jasne korisnicima a općenitost da se funkcije mogu višestruko koristiti. otvorenost. to su okvirna. konzistentnost. Pritom treba uvažavati tehničko- tehnološke mogućnosti i ekonomska ograničenja te načela.

 europska ITS studija implementacije. Dokumenti obuhvaćaju:  vizijuITS-a.drugih dvaju osnovnih tipova ITS arhitektura.  europska ITS fizičkaarhitektura. analizu rizika i dr.  teoriju operativnogdjelovanja.cit. ali podržava pojedine usluge kao što su informiranje putnika.  analizu rizika. Sveučilište u Zagrebu.ITS 1. 26 . Zagreb 2006. 16 Bošnjak. Servisna ITS arhitektura slična je obveznoj arhitekturi. Ivan. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . itd. Obvezna ITS arhitektura uključuje fizičke..str. sljedivosti.16 Japanska nacionalna ITS arhitektura (1999.  logičku i fizičkuarhitekturu. Američka nacionalna ITS arhitektura prva je razvijena i prezentirana 1996.  europska ITS komunikacijska arhitektura.  analizu troškova ikoristi.  strategijuimplementacije. Osnovni dokumenti su:  europska ITS funkcionalnaarhitektura. umjesto metode strukturne analize primjenjuje objektno orijentiran metodološki pristup. logičke i komunikacijske aspekte te analizu troškova i koristi.  europska ITS cost – benefitanaliza. I. elektroničko plaćanje cestarine.15 U Europi je težište na potrebama korisnika i funkcionalnom gledištu.132. 15 Bošnjak.:op. upravljanje incidentnim situacijama. godine s težištem na fizičkom gledištu. Fakultet prometnih znanosti.) ima bitnu razliku u metodološkom pristupu.  modeli za ITS implementaciju.

itd. fizičkih entiteta.).133 Logička ili funkcijska arhitektura prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su potrebni da se zadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge iz kojih proizlazi vizija i operativno koncept. Ivan. Razina 0 zapravo nije dio arhitekture jer se odnosi na dizajn komponenata i ovisi o izabranoj tehnologiji. Tok razvoja arhitekture Izvor: Bošnjak. Fizička arhitektura pokazuje gdje će se funkcijski procesi smjestiti i prikazuje važne ITS veze između glavnih komponenata sistema (centri. 27 . Sadržaj fizičke arhitekture je fiksiran i limitira opseg izvedbenih opcija. Tipično se odnosi na dobavljače koji razvijaju pojedine komponente ili podsisteme prema fiksiranim ciljevima i standardnim razvojnim procedurama. vozač/putnik. Projekt CONVERGE definirao je četiri razine ITS arhitekture prikazane na slici 12. te je osnova za definiranje fizičke arhitekture. Žične i bežične komunikacijske mreže omogućuju komunikaciju između komponenata. saobraćajnica. Na razini 1 definira strukturu sistema te relacije između podsistema. Informacijska arhitektura (kao dio logičke) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije. vozilo. Neovisna je o tehničko-tehnološkoj implementaciji.ITS 1.Slika 11. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . str. Komunikacijska arhitektura predstavlja dio fizičke arhitekture ITS-a.

“stvaraju” se inteligentne saobraćajnice.ITS 1. saobraćajna signalizacija. Na razini 3 uvažavaju se realna ograničenja i djelovanje prema dugim organizacijama. Obično se sastoji od nekoliko posebnih arhitektura:  logičke ili funkcionalne arhitekture koja opisuje funkcije ITS-a. Njihovom nadogradnjom. 17 Ibid. tokove podataka između njih i glavne bazepodataka.  komunikacijske arhitekture koja opisuje tokove podataka i zahtjevne karakteristike prijenosnih medija(propusnost). 28 ..). praćenje incidenata i dr. brojači prometa. str. vođenje prometa. Višerazinski model za analizu ITS-a Izvor: Bošnjak. sa svim potrebnim oznakama i znakovima. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . 138.str.  fizičke arhitekture koja opisuje grupiranja funkcija i podfunkcija u fizičke jedinice te komunikacijske veze izmeđunjih. INTELIGENTNA INFRASTRUKTURA I VOZILA Klasične saobraćajnice podrazumijevaju put na kojem se obavlja promet uz osnovne fizičke funkcije. rampe idr.1.138 5. sigurnost isl. kibernetskom i informatičkom. Ivan. meteo situacija. te izvršni elementi semafori.17 Razina 2 definira svojstva i integraciju sistema koji djeluju unutar organizacije. Slika 12. Inteligentne saobraćajnice Inteligentne saobraćajnice predstavljaju nadogradnju klasičnih saobraćajnica koje uz osnovne funkcije ostvaruju bolje informiranje vozača. Dijelovi ITS-a saobraćajnica: 1. 5. Senzorsko-izvršni sistem (prikuplja informacije o stanju na saobraćajnici.

telekontrolu gabarita (primjenom lasera i optičkih rešetki). Upravljački sistem (temeljem prikupljenih informacija i ugrađenog ekspertnogsaobraćajnog znanja donosi odluke vezane za dinamičko (adaptivno) upravljanje prometom i daje naloge izvršnom sistemu). Njezinim mjerenjem dobivaju se rezultati relevantni u daljnjoj proizvodnji usluge.).str.. vidljivosti 4. Dakle. izdvojenih jedinica. vlažnost. udobnosti. i centralnihjedinica). itd. povećanjem udobnosti vožnje. brzina vjetra.str. struktureprometa 3. semaforima i radiokomunikacijskim porukama. protočnosti saobraćajnica. Pri određivanju stvarne propusnosti potrebno je uzeti u obzir utjecaje: 1. upravljanje promjenjivom saobraćajnom signalizacijom. uključivanje i regulaciju rasvjete te automatsko uključivanje gašenja požara u tunelu. analizu saobraćajnog toka. videonadzor i daljinsko upravljanje protočnošću saobraćajnica. infopanoima. zaštićenosti korisnika. udaljenosti bočnih smetnji. širine saobraćajne trake 2. Ovisno o opremljenosti saobraćajnice.. 29 . 144. Stoga se nivo usluge konstantno povećava i usavršava. Provedena rješenja se provjeravaju. zaštiti okoliša od emisije štetnih ispušnih plinova vozila i dr. snijeg. telemetriju meteoroloških uvjeta (temperatura. Telekomunikacijski sistem (omogućuje razmjenu podataka. 19 Ibid. govora ili videoinformacija između korisnika. ona se mjeri smanjenjem vremena putovanja. smanjenjem prekida saobraćajnog toka te smanjenjemtroškova korištenjavozila. povećanjem sigurnosti vožnje.19 Za korisnike inteligentnih saobraćajnica relevantni su mnogi segmenti koji će im osigurati zadovoljavajuće putovanje. odnosno njihovi učinci koji se promatraju kroz poboljšanje sigurnosti. kiša. 18 Ibid. 3. Kod analize propusnosti odnosno protočnosti potrebno je odrediti prometni reprezentant. naplatu putarine putem "pametnih" kartica. one se razvijaju prilagođene zahtjevima korisnika. telekontrolu pojave dima ili vatre.itd. 2. o kojem se treba voditi računa kod određivanja povećanja razineusluge. 141. poboljšanje vidljivosti u tunelima. slobodom manevrisanja. navigacijske upute o trenutačno optimalnim prometnim smjerovima.18 Automatizirane odnosno inteligentne saobraćajnice uključene u ITS sistem podrazumijevaju funkcije mjerenja prometa i klasifikaciju vozila.

Sistemi namjenjeni upozoravanju vozača uključuju funkcije upozoravanjana opasnost čelnog sudara. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . sistemi mogu preuzeti kontrolu nad upravljanjemvozila. ali nisu u širokoj upotrebi. Njihove funkcije se ostvaruju putem telematičke opreme koja se nadograđuje na osnovnu opremu. Inteligentni sistemi vozila mogu biti autonomni što znači da je inteligencija smještena u samom vozilu ili kooperativni gdje asistencija dolazi od saobraćajnice i/ili drugih vozila.145 5. Ona nude znatne mogućnosti za povećanje sigurnosti. Naime. opasnosti pri prestrojavanju vozila.str. Inteligentnavozila Vozila koja imaju dodane funkcije prikupljanja i obrade podataka iz okoline i automatiziranu prilagodbu kao pomoć ili zamjenu čovjeka nazivaju se inteligentnim vozilima. Takva vozila koja se samostalno mogu kretati putem van ili unutar urbanih područja postoje i danas. Ako vozač neadekvatno reagira na svjetlosna ili zvučna upozorenja. operativne učinkovitosti i udobnostivozača. detekcije pješaka i dr.2.Slika 13. 30 .ITS 1. Ivan. Slijevanje tokova vozila Izvor: Bošnjak. izlijetanja s puta. kao primjer sve veće upotrebe inteligentnih vozila su automobili koji imaju ugrađene dodatke kao senzore i uređaje za samostalno parkiranja koji postaju svakodnevnica.

automatsko upravljanjevozilom. uređaje za spajanje vučnog i priključnogvozila. uređaje za osvjetljavanjeputa. 7. 2. Oprema inteligentnog ličnog vozila Izvor: Bošnjak. uređaje za omogućavanje normalnevidljivosti. držanje sigurnograzmaka. 3. uređaje za davanje svjetlosnihznakova. 5. 31 . 8. uređaje za upravljanjevozilom. uređaje za zaustavljanjevozila. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI .str.. uređaje za kontrolu i ispuštanje ispušnihplinova.149 20 Ibid. Rješenja inteligentnog vozila uključuju: 1. 149. 3. 9. 4. 2.20 Slika 14. str. dok ITS prilagodba uključuje: 1. uređaje za kretanje vozilaunatrag. ostale uređaje i opremuvozila. Ivan.ITS 1. elektroničko vođenje autobusa i teretnih vozila posebnom saobraćajnom trakom. 6.

PTI) napredni je sistem informiranja putnika. Podatke koje korisnik dobiva odnose se na planiranje putovanja. 32 . obavještavanja u javnom prijevozu te rutiranje i navigacija ličnih vozila na putu do odredišta. Senzori koji detektiraju pješake. izbor rute i navigacija. vremenskim prilikama. 6. Sistemi informiranjaputnika Informiranje putnika relevantno je radi dobre organizacije puta.1. Pruža usluge statičke i dinamičke informacije o saobraćajnoj mreži. radio. osobnih informacijskih usluga. putnih informacija vozaču i putniku. Putne informacije u skladu s ISO-TICS specifiikacijama čine usluge predputnih informacija. Vrijeme odziva sistema na upit treba biti manje ili jednako od tri sekunde za odmah dostupne informacije te manje od jedne minute za informacije s pretraživanjem. Njegova kvaliteta procjenjuje se vremenom odziva. Sistem PTI treba podržati interaktivnu real-time vezu između podsistema koji prikuplja podatke i druge podatke sistema. javni interaktivni kiosk i dr. parkirnim mjestima. računalo s internetom. telefaks. modu. Da bi korisnik došao do informacija mora imati neke od telekomunikacijskih terminala. Neki od njih su fiksni i mobilni telefoni. te podrška službama koje obavljaju prikupljanje. stanju na putevima. ITS usluga predputnog informiranja (eng. punih informacija o javnom prijevozu. predputno i putno informiranje. INTELIGENTNI SISTEMI INFORMIRANJA Napredni sistem informiranja je ITS usluga putne informacije (eng. ruti. Travel Information - TI). te uređaji koji pružaju informacije smješteni unutar vozila. dok se zadovoljstvo korisnika procjenjuje primljenim informacijama odnosno njihovom upotrebljivošću. 6. vremenu polaska i sl. druga vozila te ostale prepreke smješteni su na prednjem vanjskom dijelu vozila. Pre-Trip Information . Često se integrira s drugim uslugama ali se i realizira kao relativno samostalna. zabavne i ugostiteljske sadržaje isl. koji su danas u širokoj upotrebi. Svrha usluge je pružiti korisnicima kvalitetne informacije prije početka putovanja radi donošenja boljih odluka vezanih o načinu putovanja. Obuhvata skup usluga predputnih i putnih informacija. Usmjerene su na zadovoljenje zahtjeva korisnika drumskog saobraćaja. Slika prikazuje opremu inteligentnog vozila na kojoj se vidi da su uređaji za navigaciju i dijagnostiku. odnosno medija. televizija. pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti.

fiksna i mobilna telefonija. Uvođenje usluge predputnog informiranja pozitivno je utjecalo na cjelokupan sistem informiranja i samo planiranje putovanje.str. prijenosnim 21 Ibid. atraktivna i turistička zabavna događanja. meteoroloških postaja. Putem interaktivnog govornog ili tekstualnog upita. raspoloživa parkirna mjesta. 160. pretraživanjem interneta. smanjenje onečišćenjaokoliša. i današnja razvijena suvremena tehnologija omogućuje im brz dolazak do željenih informacija. Saobraćajni podaci se prikupljaju u bazu podataka iz raznim saobraćajnih centara. razne promjene vezane za informacije. Informacije se odnose na uvjete na prometnicama. manja potrošnja goriva. reduciranje stresnih situacija. ili može biti na zahtjev korisnika što se naplaćuje prema određenimtarifama.21 Dio se usluga može odnositi na opasnosti i obavijesti hitnih službi koje se tada prosljeđuju svim vozačima bez posebnih naknada. Dobra integracija telefona i računala. Realiziraju se uređajima ugrađenim u vozilo. podrška promjeni moda i korištenju javnog prijevoza. 6. Koristeći te informacije. Sistemi informiranjavozača ITS usluga putne informacije vozaču (eng.ODI) realizira se kao relativno samostalni sistem ili integrira s drugim informacijskim uslugama. turističkih centara idr. internet i sl. Informatičke i telekomunikacijske tehnologije omogućuju realizaciju predputnih informacija. povećana sigurnost.2. izvanredne situacije i nesreće. bolje planiranje putovanja.. Središnju funkciju u sistemu obavlja centralna baza podataka koja sadrži statičke i dinamičke informacije.. povećanje lične mobilnosti turista i posjetitelja. 33 . radijem ili televizijom informacije dolaze korisnicima. lični računari. vozač ili putnik u vozilu može donijeti bolje odluke o ruti ili promjeni načina (moda) tako da ostavi lični automobil na parkiralištu i nastavi javnim prijevozom. On-Trip Driver Information . Statičke informacije se one koje se ne mijenjaju u određenom vremenskom razdoblju dok se dinamičke ažuriraju u realnom vremenu te tako omogućuju kvalitetnije odluke korisnika. Baze podataka. sredstva su tih tehnologija kojima “putuju“ informacije.. Svrha mu je pružiti kvalitetnu informaciju vozaču o saobraćajnim uvjetima prije i nakon kretanja na put. To i kazuju učinci ove usluge kao što su smanjeno trajanje putovanja i čekanja. alternativne rute.

jasne i nedvosmislene poruke.  RDS/TMCtehnologija. Slika 15. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Korisnik može izabrati jezik bez obzira na zemlju te ih može selektirati prema ličnoj važnosti. Promjenjivi znakovi pokazuju određene poruke koje određuje kontrolnicentar. Ivan. pružanju usluge na čitavoj ruti putovanja.ITS 1. str. radijskim podatkovnim sistemom saobraćajnih poruka te mobilnim internetom. zaštitu privatnosti. RDS/TMC tehnologija omogućuje vozaču da se informacije emitiraju paralelno s radijskim programom. Zahtjevi korisnika su lako razumljive.  GSM i GPRS (paketniradioprijenos).152 34 .GSM/UMTS uređajima ili saobraćajnim znakovima i ekranima s promjenjivim porukama uz put.  PDA (lični digitalni pomoćnici) spojeni na mobilnumrežu. Operativni koncept sistema informiranja putnika i vozača Izvor: Bošnjak. Tehnologije kojima su realizirani postojeći sistemi putnih informacija vozaču u Europi su :  VMS (promjenjiviznakovi). integraciju sa sistemom parkiranja i dr. Stoga su njihovi interesi usluglašeni i vezani za integraciju s postojećim mobilnim telekomunikacijskim sistemima.

centar za upravljanje hitnim službama te u centar za upravljanje saobraćajem. Lične informacijske usluge (eng. Sistem treba omogućiti informiranje putnika o uslugama javnog prijevoza. Iz tih centara informacije teku dalje korisnicima koji pomoću njih planirajuput. metro. ličnog računara. Najvažniji zahtjev pri realizaciji sistema OPI su interfejsi koji moraju biti dobro prilagođeni korisniku te kojim se određuje kvaliteta sistema uz kvalitetu informacijskih sadržaja. GSM. One su specijalni slučajevi usluga koje se realiziraju drugim sistemima u okviru putnih informacija.PIS) definirane su kao posebna temeljna usluga prema ISO TC 204. Usluge se mogu pružati bez naknade uz cijenu određenu trajanjem spajanja. On-Trip Public Transport Information. Korisničke potrebe i zahtjevi prema PIS uslugama odnose se na pružanje pouzdanih. Zahtjevi korisnika prema ITS uslugom OPI su slični dosadašnjim. Personal Information Services . tarifa) i dinamičke (odstupanje od voznog reda. razumljive i brzo shvatljive informacije na domaćem jeziku. GPRS i dr. taxi i sl. 35 . tramvaj. 6.OPI) se također realizira kao relativno samostalni sistem ili integrirano s drugim informacijskim uslugama. jasne. sigurnost i zaštitu korisnika. radija. Posebni zahtjevi mogu se odnositi na privatnost. ulici. Informacije također idu i u druge centre kao centar za upravljanje javnim saobraćajem. Putne informacije o javnom prijevozu i lične informacijskeusluge ITS usluga putne informacije o javnom prijevozu (eng. vrijeme čekanja) ima glavnu ulogu sistema. Na nju su žičnim i bežičnim vezama spojeni udaljeni uređaji kao što su lični računar. Operativni koncept sistema informiranja putnika i vozača prikazan na slici iznad prikazuje kao glavnu tačku poveznicu informacijski centar za korisnike iz kojeg se informacije prosljeđuju dalje putem automata.3. javnih interaktivnih terminala. tačnih i lako razumljivih putnih i prometnih informacija. Raspoložive su korisnicima u njihovu domu. To su informacije o uslugama svih javnih prijevoznika kao autobus. autobuskim stanicama te ih dobivaju putem fiksnog i mobilnog uređaja. željeznica. televizija. Baza podataka koja prikuplja statičke podatke (vozni red. ličnih računara i sl. prikaz općih informacija u vozilu i ličnih sigurnosnih informacija. Na postajama se instaliraju display-i koji prikazuju relevantne informacije.

Bitne operativne zadaće upravljanja saobraćajem u ITS-u su kontrola pristupa na mrežu. operativni kapacitet saobraćajne mreže određen je razinom investiranja. testiraju se prototipovi te se implementira. Nakon identifikacije tih potreba stvara se arhitektura sistema MT.1. razrađuje se detaljan dizajn sistema. zabavnih događaja. agresivna vožnja sl.  upravljanje incidentnimsituacijama. manage traffic – MT) određuje razinu usluge kojom se ponuđeni saobraćajni kapacitet može pružiti na određenoj saobraćajnici. postizanje zadovoljavajuće razine sigurnosti u saobraćaju. 36 . Naime. rješavanje uskih grla zbog incidentnih događaja. ublažavanje posljedica zagušenja na saobraćajnicama i njihovim interfejsima prema drugim modovima. Prema europskoj arhitekturi funkcionalno područje podijeljeno je u pet funkcija. To su:  vođenje saobraćajnogtoka. Područje upravljanja izagušenja U europskoj i američkoj ITS arhitekturi definirano je posebno funkcionalno područje upravljanja saobraćajem. 7.  pružanje meteorološkihinformacija  održavanjeputeva.. Tok razvoja inteligentnog sistema upravljanja saobraćajem i transportom počinje potrebama odnosno zahtjevima korisnika. saobraćajna logistika specijalnih sportskih. vjerskih. sadržaju i nivou integracije.  upravljanjepotražnjom. INTELIGENTNO UPRAVLJANJE SAOBRAĆAJEM I TRANSPORTOM Vođenje saobraćajnog toka i njegovo integrirano upravljanje u okruženje inteligentnih transportnih sistema razlikuju se u pristupu. kontrola nepovoljnih utjecaja na odvijanje saobraćajnog toka kao što su vremenske neprilike. političkih. Upravljanje saobraćajem (eng.7. preraspodjela modova prema korištenju učinkovitijih modova javnogprijevoza. izgrađenosti temeljne infrastrukture i kvalitetom upravljanja prometom.

Zagušenje na saobraćajnicama nastaje kada je količina vozila znatno veća od propusne moći saobraćajnice. kašnjenje hitnih službi. 7. odnosno kada je odnos saobraćajnog volumena i operativnog kapaciteta takav da nastaje znatno smanjenje brzine. povećani promet na sporednim putevima. koji se kreću duž saobraćajnice u pravcu kretanja prometnog toka. brzinom i gustoćom mijenja se u prostoru i vremenu tako da se mogu razlikovati karakteristična stanja koja su međusobno različita. Nepredvidivo zagušenje nastaje zbog nepredvidivih incidentnih događaja kao što su prometne nesreće. tj. No. kontinuirane promjene koje se događaju u prometnom toku duž saobraćajnice. Ove kontinuirane promjene ne moraju izazivati krupnije poremećaje u odvijanju prometa. ako se ima na umu realan prometni tok. predvidivo i nepredvidivo. ponavljajuće i neponavljajuće. “valovima”.22 Polazeći od idealnih karakteristika prometnih tokova i osnovnog dijagrama prometnog toka. prije svega realne karakteristike sistema “vozilo-vozač”. ili suprotno od pravca prometnog toka. kontinuirane promjene osnovnih parametara prometnog toka.str..2. vođenje međugradskog saobraćaja i vođenje saobraćaja na mostovima i tunelima. 201. povećana potrošnja goriva i onečišćenje okoliša. Predvidivo zagušenje nastaje u jutarnjim ili popodnevnim vršnim satima. da u 22 Ibid. Šok-valovi i virtualni putni voz Ponašanje prometa opisano tokom. povećan rizik od nesreća. kvarovi vozila te specijalni nenajavljeni ili nedovoljno pripremljeni događaji. a ponekad i potpuni zastoj. ili pak natrag u odnosu na saobraćajnicu. Svaka funkcija vođenja ima i svoje komponente pa tako prva funkcija ima komponente vođenja gradskog saobraćaja. Nepovoljne posljedice zagušenja su produljenje vremena putovanja. Od posebnog interesa je istražiti šok-valove kojima se fenomen čekanja ili zagušenja širi duž prometnice. Nastanak i širenje zagušenja te otklanjanje incidentnih situacija i normalizacija stanja detaljno se razrađuje u okviru ITS rješenja za upravljanje incidentnim situacijama. Ključna upravljačka akcija tada je informiranje i savjetovanje putnika i vozača neposredno prije nastajanja vršnih opterećenja. duže vrijeme i veći troškovi putovanja. tj. odnosno u predvidivim intervalima vikendima. nošene su tzv. onda je logično. U prometnim analizama razlikuju se dva osnovna tipa zagušenja. stres putnika i agresivnost vozača. 37 .

. ušteda aktivnog vremena vozača. 25 Bošnjak. Učinci sistema automatskog skupnog vođenja teretnih vozila mogu se pratiti putem više pokazatelja: poboljšanje protočnosti izražene u broju vozila ili postotkom. Duž puta u prometnom toku mogu se pojaviti i skokovite promjene u osnovnimparametrimaprometnogtoka. Sveučilište u Zagrebu. ili pak natrag i u odnosu na saobraćajnicu. ono je praćeno pojavom “vala”. 38 . povećanje sigurnosti smanjenjem rizika zbog automatskog vođenja. 24 Ibid.str 82. Kos G. smanjenjem potrošnje goriva i onečišćenja za isti transportni učinak..Takvepromjeneuvijekizazivajunepovoljne poremećaje u odvijanju prometa duž saobraćajnice. I. Povećanje priljeva vozila.. takav princip putovanja međusobnog slijeđenja bez upotrebe automatiziranih pomagala zahtijeva da autoputevi imaju posebnu rezervnu traku.ITS 1. Sveučilište u Zagrebu. Fakultet prometnih znanosti. po pravilu je praćena pojavom “šokvala”. Zagreb 2007.24 Jedno od vrlo aktualnih rješenja automatskog vođenja putnih vozila je zajedničko vođenje niza teretnih vozila (kamiona) prema konceptu “trains of truck“.25 Koriste se za dulja putovanja gdje skupine vozila imaju isto odredište ili im se itinerari podudaraju u nekim određenim djelovima. a ako je skokovito onda je praćeno pojavom “šok vala”. “šok valovima” ili “udarnim valovima”.stvarnosti promjena osnovnih parametara prometnog toka uvijek znači i određene poremećaje u uvjetima odvijanja prometa. Pojava uskog grla na putu. Fakultet prometnih znanosti. U realnim putnim i prometnim uvjetima promjene osnovnih parametara prometnog toka gotovo su uvijek praćene “udarnim valovima”. Razlog tomu je neometanje uobičajenog prometa naautoputu. ali češće suprotno od smjera prometnog toka. Promjene mogu nastati usljed povećanja priljeva vozila na određenoj dionici puta i pojave uskog grla na putu (harmonizacija prometa na putu). koji se duž saobraćajnice mogu kretati u smjeru prometnog toka. 23 Dadić. TEORIJA I ORGANIZACIJA PROMETNIH TOKOVA. No. ako je kontinuirano.23 Skokovite promjene osnovnih parametara prometnog toka duž saobraćajnice praćene su tzv. Zagreb 2006. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Slični poremećaji kod protjecanja fluida izazivaju turbulentna kretanja. Ivan.

Dual Mode Route Guidance) je kombinacija autonomnog i centraliziranog rutnog vodiča. davanje uputa vizualno i auditivno. NAVIGACIJSKE I LOKACIJSKE ITS USLUGE Jedna od usluga koja pripada skupini putnih informacija je ITS usluga rutni vodič i navigacija (eng. Također uz korištenje digitalne mape sa statičkim informacijama moguće je kombinirati stvarno vremenske informacije radi izbjegavanja ruta koje su neprohodne ili teško prohodne radi raznih čimbenika. navigacijska oprema to prepozna i daje novi planputa. GSM) i satelitski (npr. Neki od posebnih zahtjeva korisnika i interesi davatelja usluga vezani su za zaštitu privatnosti. računalo odredi najbolju rutu na osnovi trenutne lokacije vozila i digitalne mape. Praćenje i usmjeravanje vozila i putnika postalo je popularno zbog lake dostupnosti za to namijenjenih sistema. Realizira se u okviru sistema lokacije i navigacije ili putem relativno samostalnog sistema kao dijela sistema putnih informacija.RGN). Autonomous Route Guidance) izračunava optimalne rute na “on-board” računalnoj opremi u vozilu uz korištenje “on-board” digitalne mape. GPS) navigacijski sistemi. koji omogućuju pokrivenost na onim područjima koja zemaljski sistemi ne pokrivaju. RGN sistem sve to podržava te omogućuje jednostavnije putovanje do ciljanog odredišta. Route Guidance and Navigation .8. Navigacijski sistemi u vozilima mogu biti zemaljski (npr. Bitne koristi imati će individualni korisnici i davatelji usluga. Dakle. Autonomni rutni vodič (eng. vozač unese konačno odredište puta. Omogućuje obradu stvarno vremenskih podataka oprometu. Ako na nekoj dionici puta vozač pogrešno skrene. te uz njih i dobiven zahtjev vozača izračunava optimalnu rutu i šalje ju natrag vozaču. Dosadašnje korištenje autokarti u papirnatom obliku nije omogućavalo izračun optimalne rute puta. 39 . Centar raspolaže dinamičkim podacima o stanju prometa. Kao komunikacijsko sredstvo koristi infracrvene usmjerivače (infrared beacons) raspoređene na gradskim raskrižjima. Centralised Dynamic Route Guidance) radi na principu obrade zahtjeva u središnjem računalu prometnog informacijskog centra. Dualni mod rutnog vodiča (eng. zajedničko financiranje i integraciju s drugim lokacijskimsistemima. Slično drugim ITS uslugama zahtjeve korisnika RGN usluga potrebno je specificirati i usuglasiti da se mogu izvesti odgovarajuće funkcijske specifikacije. Centralizirani dinamički rutni vodič (eng.

povezivanje GPS antene s navigacijskim sistemom i vođenjem do odredišta.8. Ako je vozilo u garaži. kao i onih koji će tek biti lansirani. U ITS aplikacijama mogu se koristiti jednostavne izvedbe GPS prijamnika manjih dimenzija i pristupačne cijene. preslikavanje i izračun iz digitalnih karata te pomoću terminal mobilne ćelijskemreže. ruskog sistema GLONASS (eng. prati i mjeri satelitske GPS signale teda na osnovi mjerenja izračuna poziciju. Prijemnici računaju precizno vrijeme i poziciju koji se mogu koristiti u naučnim eksperimentima. Vozila imaju satelitski prijemnik kojemu je optička vidljivost usuglašena s barem četiri satelita radi izračunavanja pozicije iz vremena proleta signala. Objedinjeni naziv tih satelitskih navigacijskih sistema. Global Navigation Satellite System).1. Satelitski pozicijskisistemi Kod određivanja pozicije vozila koriste se sistemi satelita kao i pri određivanju pozicije broda ili zrakoplova. tunelu ili zaklonjeno zgradama tada se koriste drugi komplementarni načini: žiroskop ili inercijani sistemi. GNSS omogućuje malim elektroničkim prijamnicima determinaciju njihove lokacije s odmakom od samo nekoliko metara koristeći vremenske signale. Diferential Global Posititioning System) je vrsta relativnog pozicioniranja gdje monitorska stanica prima satelitske signale i izračunava pogreške. sigurnosne aplikacije i zaštitu vozila i vozača itd. GlobalPositioning System). To uključuje određivanje površine i najbliže točke ili vozila. 40 . DGPS (eng. Global Positioning System)satelitski je radionavigacijski sistem koji se koristi u različitim ITS aplikacijama vezano za određivanje položaja na površini i u prostoru oko površine. Da bi tačnije izračunao svoju poziciju korisnik treba posjedovati prijamnik za DGPS poruke uz odgovarajuće programe za njihovu obradu i prezentaciju. Za ITS aplikaciju moguće je koristiti i precizniji diferencijski GPS sistem. Oni pružaju autonomno geoprostorno pozicioniranje s globalnom pokrivenošću. je globalni navigacijski satelitski sistemi GNSS (eng. Funkcija prijemnika je da prepozna. godine. Global Navigation Satellite System). U upotrebi su tehnologije američkog globalnog pozicijskog sistema GPS (eng. te europskog satelitskog sistema Galileo koji se nalazio u inicijalnoj fazi implementacije s planiranom operativnošću do 2014. Globalni pozicijski sistem GPS (eng.

RAZVOJ SUSTAVA ZA PRILAGODBU INFORMACIJA TEMELJENIH NA LOKACIJI KORISNIKA. Ivan. Value Added Service – VAS). Sa brzim razvojem i velikom rasprostranjenošću informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija integriranih u mobilne terminalne uređaje. LBSsustavi Položajno vezane usluge (eng. Global Positioning System – GPS). Fakultet prometnih znanosti. Location based services . pokrivenosti ili troškova instalacije i održavanja. globalni sistem za pozicioniranje (eng.Slika 16. Zagreb 2009.26 26 Jovović. Sveučilište u Zagrebu. određivanje pozicije u hodu je postala svakodnevna praksa.2.com/gps-navigacije 8. 41 . diplomski rad . identifikaciju radio frekvencije te razne druge tehnologije za određivanje položaja sa višom ili manjom preciznošću. Tehnologije uključuju geografski informacijski sistem (eng. Geographical Information System – GIS).LBS) definiraju se kao usluge koje integriraju položaj ili poziciju mobilnog uređaja sa ostalim informacija sa ciljem pružanja korisniku usluge dodane vrijednosti (eng. GPS u automobile Izvor: http://rentakombi.

Smisao LBS usluga je mogućnost komuniciranja korisnika dok je u pokretu tj. RAZVOJ SUSTAVA ZA PRILAGODBU INFORMACIJA TEMELJENIH NA LOKACIJI KORISNIKA. pa takve uređaje obično karakteriziramo kao PDA27. avijacije i robotike. LBS usluge prema nekim analizama i istraživanjima mogu se podijeliti u sljedeće skupine. Mobilni uređaji adekvatni za kvalitetno odrađivanje LBS usluga moraju sadržavati određene programske i hardware-ske karakteristike. Dakle. o korisniku ovisi da li želi odrediti vlastiti položaj – friend finder aplikacija). Druga vrsta su Pull usluge. imaju jako veliku dostupnost i nalaze se kod velikog broja korisnika. objekta (npr. To su inače informacije o određenim opasnostima. Položajno vezane usluge vezujemo sa aplikacijama koje integriraju geografski položaj sa drugim informacijama. tj.  Device-oriented LBS aplikacije nisu toliko ovisne o samom korisniku. osoba ili objekt koji se lociraju obično ne kontoliraju uslugu (npr. 42 .29 No osim ove klasifikacije. diplomski rad . Informacija može biti poslana sa prethodnim pristankom korisnika ili bez njega. Prva je Push usluge. Obično. Zagreb 2009. mobilan. korisniku (eng. Person-oriented) ili uređaju (eng.Personal digital assistant – dlanovnici. smartphone28itd. Sveučilište u Zagrebu. To su najčešće 27 PDA . Infrastruktura mobilno terminalnih uređaja pokazala se kao platforma koja je najpogodnija u funkciji primjene LBS-a. 29 Jovović. 28 Pametni telefoni – najrasprostranjeniji uređaji kojima se kvalitetno mogu koristiti LBS usluge. više nalik PDA uređajima nego običnim telefonima .Device-oriented):  Person-oriented LBS obuhvaća sve one aplikacije gdje je usluga bazirana na korisniku. fokus aplikacija je na korištenju položaja korisnika u smislu poboljšanje i proširenja same usluge. U device-oriented aplikacijama. uređaji koji se svrstaju između mobilnih uređaja i prijenosnih računala kombinirajući najbolje karakteristike jednih i drugih. lociranje automobilau slučajukrađe). One šalju informacije korisniku bez da ih je zatražio. Praćenje i pozicioniranje je vrlo važna funkcija za mnoga područja poput aeronautike. Mobilno terminalni uređaji. reklamne informacije i dr. osoba koja je locirana može kontrolirati uslugu (npr. kao rezultat njegovog trenutnog položaja. Može se instalirati na mnoge postojeće arhitekture mrežnih sistema te omogućava komunikaciju između raznih subjekata. One također ovise o položaju osobe. mogu se razlikovati još dvije vrste LBS usluga ovisno o načinu projektiranja. Ivan. mobilnih ili fiksnih. kao gotovo svi današni mobiteli. Fakultet prometnih znanosti. Najveća razlika je da li su temeljene na osobi. auta).

muzejima i sl.Tako razlikujemo statične i dinamične informacije. Koristi kod zatraživanja podataka sa internetskih stranica.Google Latitude Izvor: http://www. dakle prometni. Statične informacije su informacije o geografskom okruženju. Slika 17.techshout. restoranima. te u bilo kojem trenutku može saznati željeni podatak i odrediti daljni put. LBS usluge su s godinama korištenja postale komercijalno isplative. Informacija o položaju je vrijedna i isplativa u paketu sa uslugom zatraženom od strane korisnika. Njih korisnih dobiva iz aplikacija na uređaju povezanog na interent. jer filtrira informacije i daje samo one relevantne korisniku.informacije o zabavnim sadržajima.com/software/2009/05/google-latitude-the-new-feature-in-google-maps 43 . Društvena aplikacija temeljena na lokaciji . LBS usluge su temeljene na kombinaciji informacija iz različitih izvora. a dinamične o mijenjanju tog okruženja. vremenski uvjeti isl. položaju korisnika na karti.

ITS 1. Određivanje.9. Realni sistem. ne može biti potpuno siguran i bez nepoželjnih događaja. a takav je promet. 30 Bošnjak. Sveučilište u Zagrebu. Percepcija sigurnog putovanja nije vezana samo za reduciranje broja nesreća nego i povećanje percepcije lične sigurnosti i zaštite uprometu. procjena i upravljanjerizikom Različitim problemima upravljanja saobraćajem kada treba pravilno analizirati čimbenike opasnosti. broja stradalih. Smanjenje vremena odziva hitnih službi bitno utječe na smanjenje smrtno stradalih i sprečavanje dodatno stradalih nakon saobraćajne nesreće. 44 . Stoga je nužno dobro razumijevanje i mogućnost određivanja rizika kako bi se precizno procjenili učinci ITSriješenja. Inženjerski priručnici definiraju rizik kao potencijalni gubitak ili nagradu koja slijedi iz izlaganja opasnosti ili kao rezultat određenih nepredvidljivih događaja. Ivan. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . bave se saobraćajni stručnjaci. Sigurnosne prednosti inteligentnih vozila i sistema zaštite mogu biti mjereni putem različitih testova. Pojam rizika usko je vezan za neizvijesnost povezanu s određenim (nepoželjnim) događajima. Saobraćajne nesreće na putevima i drugim saobraćajnicama trebaju se sistemski proučavati tako da se različitim načinima.30 9. Zagreb 2006. nesreća. odnosno izloženosti nesreći ili opasnosti. U razvijenim zemljama učestalost i posljedica saobraćajnih nesreća su takve da je to jedan od najjačih motivatora za uvođenjeITS-a. SIGURNOST U SAOBRAĆAJU PRIMJENOM ITS-a Smanjenje broja nesreća. Praćenje broja i težine posljedica nesreća prije i nakon uvođenja ITS-a omogućuje relativno objektivnu kvatifikaciju sigurnosnihprednosti.1. Sistemi upozorenja na autoputevima pospješuju percepciju vozača o mjestu nesreće i smanjenju stresa tijekom putovanja. veća sigurnost u odvijanju i brži odziv hitnih službi predstavljaju najveće koristi uvođenja ITS-a. Fakultet prometnih znanosti. mjerama i postupcima može djelovati na smanjenje njihova broja i posljedica. odrediti prihvatljivu razinu rizika i dizajnirati prihvatljiva rješenja s obzirom na vjerovatnost nesreće ili kvara sistema ili komponente te njihovih posljedica.

životnog stila. Detektiranje. Individualna percepcija rizika i sigurnosti snažno je predodređena vlastitim iskustvima i spoznajama. informatičkoj podršci i vremenskim ograničenjima. str.cit. Ocjena sigurnosti usko je vezana za procjenu i prihvatanje rizika te bitno ovisi o čimbenicima lokacije.ITS 1.  poslijedice ili konzekvencije togdogađaja.. prevelike brzine vožnje.Rizik se promatra kao multidimenzionalna veličina koja uključuje:  vjerojatnost pojavljivanja određenogdogađaja. Slika 18. vremena. 31 Bošnjak.  značenje ili težinuposljedica. 45 .str. različito prihvataju rizik. Slika 18.:op. Individualna percepcija rizika često nije osnovana na objektivnim procjenama.31 Nepoželjna. ponašanja u saobraćaju su svakodnevna i česta. Procjene rizika mogu se temeljiti na različitim metodama analize što ovisi o raspoloživosti podataka i obuhvatu analize. prikaz je metoda procjenerizika. 217. edukacije. odnosno imaju različite individualne percepcije sigurnosti. Ivan. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . I. kažnjavanje i veći nadzor. Prioritete preventivnog sigurnosnog djelovanja treba usmjeriti na smanjivanje takvih pogrešnih ponašanja koja izazivaju najtežeposljedice. i prekršaja ne može potpuno ukloniti nepoželjna ponašanja. premali razmak vozila.  populaciju izloženuriziku. sudionici u saobraćaju.219. Ljudi. Metode procjenerizika Izvor: Bošnjak. oduzimanje prednosti prolaza i nepoštivanje saobraćajne signalizacije neke su od njih.

vlasnici. kod ovih metoda postoji i bitno ograničenje. Fuzzy metode omogućuju bolju i realniju procjenu rizika. 33 Ibid.2. 46 .. Naime. Metode simulacije koriste se za eksperimentiranje s modelom. čekanja.33 Od posebno je važnosti sigurnosni učinak na propuštanje vozila hitnih službi te na raskrsnicama gdje su veće brzine vozila. Kvantitativne metode koriste analitičke metode. na taj način se izvode zaključci o rizicima u ponašanju realnog sistema. mali. vremenskih planova. Inteligentneraskrsnice Semafori. regulative i strukturiranja sistema uz prihvatljivrizik. inžinjeri/menadžeri donose odluke glede sigurnosti.220. Formalno se izražava funkcijama pripadnosti i uvjerenja.str.. odnosno težnja prema potpunoj sigurnosti stvara nedopušteno visoke troškove. vrlo mali. ali još češće vjerovatnoće i statističke opise rizika za određene situacije. “Inteligentneraskrsnice” su napredna rješenja adaptivnog upravljanja saobraćajnim svjetlima na raskrsnici tako da se primjenjuju sofisticirani detektori i kontrolni algoritmi s bitno većom učinkovitošću i fleksibilnošću. naspram kvantitativnim metodama. Detektori na raskrsnici indentificiraju dolazeće 32 Ibid. Međutim. srednji. Realni saobraćajni sistem ne može biti potpuno siguran i bez nepoželjnih događaja. Upravljanje rizikom je proces kojim mrežni operatori. prema promjenama saobraćajnog toka te posebnim zahtjevima za propuštanje pojedinih prioritetnih vozila. Na raskrsnicama su uvedena još dvadesetih godina prošloga stoljeća. Stoga se uvodi automatizirano upravljanje prometom. U rješavanju tog problema treba primjeniti koncept i metode prihvaćanja rizika (risk acceptance). električna saobraćajna svjetla. polazne pretpostavke često ne odgovaraju stvarnoj situaciji.32 9.222. godine. Kvalitativne metode procjene rizika koriste mišljenja i procjene eksperata koji procjenjuju vjerojatnost rizika terminima kao što su: vrlo veliki. odnosno reduciranje saobraćajnih nesreća i smanjenje vremenskih gubitaka. Klasični sistemi nemaju mogućnost dinamičkog prilagođavanja trajanja ciklusa. Opravdanost tih metoda slijedi iz ograničenja klasičnim metoda i klasičnih vjerovatnoća – statističkih izračuna.str. odnosno potrebno je upravljati rizikom. Svrha im je organiziranje prometa na raskrsnicama. patent je Garett Morgan iz 1923.

.34 Inteligentneraskrsnice predstavljaju dio sistema upravljanja saobraćajem i povezan je s drugim podsistemima inteligentnih transportnih sistema. Detektori prikupljaju i šalju podatke o prolazu vozila te brzini vozila koja se približavaju raskrsnici. Slika 19. odnosno kontrolor. Važno je istaknuti da se u svim relevantnim svjetskim studijama u mogućnosti ITS-a u poboljšanju sigurnosti u saobraćaju ukazuje da ITS i pripadne tehnologije nisu zamjena za ljudski mozak i njegove sposobnosti obrade složenih informacija. Oxley J. RACV. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . odnosno propušta vozila hitnih službi. Ivan. Godley S. 34 Regan M. Svi podaci idu u centre za upravljanje gradskim saobraćajem. prosuđivanja i poduzimanja odgovarajućih akcija.ITS 1. 47 . Inteligentnaraskrsnica u fizičkoj izvedbi sistema čini upravljački dio. str. sa svojstvima adaptivnosti te signalna oprema.procjenjuju važnost.223... Povezanost inteligentneraskrsnice s drugim podsistemima Izvor: Bošnjak.. Prioritet ima javni prijevoz. te upravljački sistem prilagođava promjenu svjetala.vozilo. Intelligent transport systems: Safety and human factors issues. Ove tehnologije samo poboljšavaju sposobnost vozača da čini dobre i sigurne odluke. 2001. Tingvall C.

ITS 1. str. Upravljanje incidentnim situacijama je koordinirani skup aktivnosti kojima se pomaže unesrećenima. Ivan. a sljedeći sistem je onaj za intervencije ukoliko dođe do neseće ili neke druge nesreće. 35 Bošnjak. Sveučilište u Zagrebu. i zbog toga je to najsloženija aplikacija sistema za nadzor i upravljanje.35 Brzi koordinirani odziv policije i drugih hitnih službi ključni su zahtjevi pri nastanku saobraćajnih nesreća ili drugih incidentnih situacija na saobraćajnicama. Zbog specifičnog karaktera saobraćajnih nesreća sa najtežim posljedicama od posebnog je interesa sistem upravljanja incidentnim situacijama u saobraćaju. guma.9. itd. ). INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI .ITS 1. Slika 20. Incidentne situacije ispašavanje Ne postoji model po kojem se rješavaju problemi incidentnih situacija jer svako područje ima sebi jedinstvene uvjete. 48 . Fakultet prometnih znanosti. Zagreb 2006. uklanjaju se vozila i normalizira saobraćajni tok nakon nastanka saobraćajne nesreće ili druge incidentne situacije ( kvar vozila. Iako ne postoji jedinstven model incidentne situacije se dijele u dva sistema. Sistem upravljanja incidentnim situacijama ( IM ) usko je vezan s drugim podsistemima upravljanja saobraćajem u grad. Ivan. odnosno drugim podsistemima kako je prikazano na slici 20. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI .224.3. Prvi sistem je za upravljanje zagušenjima koja nastaju kao posljedica velike opterećenosti saobraćajnica. Integracija sistema upravljanja incidentnim situacijama Izvor: Bošnjak.

aktiviranjem zračnog jastuka ili ručno. Pozicija vozila se precizno utvrđuje preko globalnih satelitskih pozicijskih sistema. te sistemi automatskog praćenja i davanja prioriteta omogućuju najbližem vozilu da najkraćom rutom dođe do mjesta nesreće. Spašavanje stradalih u prometnim nesrećama RSIM ( eng.224. te šalje do RSIM centra. čekanja i sekundarno izazvane saobraćajne nesreće. str.ITS 1. Ivan. Saobraćajna policija. Brze i precizne aktivnosti IM-a umanjuju negativne posljedice kao što su saobraćajna zagušenja. Nastankom nesreće iz vozila se aktivira signal. u pravilu. Proces upravljanja incidentnim situacijama ima četri sekvencijalne faze. Stizanje hitne medicinske pomoći u što kraćem roku odlučujuće je za spašavanje života teško stradalih. Rescue Service Incident Management ) predstavlja jednu od bitnih komponenti ITS-a u razvijenim zemljama. Detekcija je prostorno i vremensko određivanje incidentne situacije. Slika 21. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . 49 . brz odziv i bolju koordinaciju različitih organizacija uključenih u IM. dok je verifikacija određivanje tipa i lokacije. Sve do pojave naprednih ITS rješenja dominantan način detekcije bile su redovite policijske ophodnje. Osnovne faze IM-a Izvor: Bošnjak. GIS tehnologije i ostali sistemi za donošenje odluka uključeni u ITS omogućuju tačnu detekciju. koordinira aktivnosti do razrješenja situacije.

potreba za boljom kontrolom i organizacijom saobraćaja potakla je i potrebu za novom tehnologijom koja bi bila učinkovita u tome. odnosno zaštitaokoliša.. Njegova primjena ne eliminira klasične načine kontrole. Također je omogućena bolja kontrola štetnih utjecaja na ekološki sistem. Dakle. policijska služba i sl. 50 . ali svakako im pomaže u otkrivanju lokacija nesreće i mogućnosti odlaska na teren kako bi se pomogla riješiti nastala situacija.10. ZAKLJUČAK Saobraćaj. ne umanjuje aktivnosti tih službi koje vrše redovite kontrole saobraćajnica. Samim time. Brzina i ažurnosti prenošenja podataka ITS sistema jednostavno je nužna sastavnica u svakom većem i razvijenijem saobraćajnom središtu. odnosno njegov porast i utjecaj na okolinu osnovni je problem suvremenog društva. glavni cilj inteligentnog transportnog sistema je integracija sistema radi poboljšanja kretanja ljudi. Povećala se radna učinkovitost i kapacitet transportnog sistema. ali isto tako se i usavršava. sigurnosti i efektivnosti. robe i informacija. mobilnost. potakao je ostvarivanje dodatnih poželjnih ciljeva. te se smanjila stopa nesreća i šteta uzrokovanih transportom kao i potrošnja energije. Stoga je ITS osmišljen u cilju pomoći dosadašnjem klasičnom saobraćajnom sistemu u ostvarivanju bolje koordinacije. Uz taj glavni cilj koji je ostvaren u državama u kojima je uveden.

Kos G.. Sveučilište u Zagrebu. Suvremeni promet. Fakultet prometnih znanosti. Zagreb2005.ITS 1.peek. http://en. Suvremeni promet. I. Sveučilište u Zagrebu. TEORIJA I ORGANIZACIJA PROMETNIH TOKOVA. V.telecomsys.. Zagreb 2009.. Fakultet prometnih znanosti. Pomorski Fakultet. RAZVOJ SUSTAVA ZA PRILAGODBU INFORMACIJA TEMELJENIH NA LOKACIJI KORISNIKA. 3. Strmečki. Sveučilište u Zagrebu. http://hr.html 51 .com/products/location-based-services/default. Sveučilište u Zagrebu.. br.. I.aspx 4.pdf 6. TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA.. http://www. 6. http://www. str. Županović.unizg. 7. vol: 28. Zagreb 2007. 2. I. Bošnjak. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI . Jovović.fpz.hr/UserDocsImages/Sadko-Mandzuka-FPZ.: TEHNOLOGIJA KOPNENOG PROMETA.11. Bošnjak.mmpi. Badanjak. Magušić. Baričević.hr/spectra.: OSNOVE PROMETNOG INŽENJERSTVA.. I. Zagreb 2001. 2008. Sveučilište u Zagrebu. 2008. br: 1/2 .wikipedia. Fakultet prometnih znanosti.. H. http://www. http://www. LITERATURA 1. F. Fakultet prometnih znanosti.. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb2005.wikipedia.org/wiki/Location-based_service 5. 4.: „Inteligentni transportni sustavi u upravljanju cestovnom mrežom“. Fakultet prometnih znanosti. Sveučilište u Rijeci.: „Informacijska sigurnost i inteligentni transportni sustavi“. Rijeka2001. 2.hr 2. vol: 28.. Cerovac. Sršen. Zagreb 2006. I. Fakultet prometnih znanosti. Članci: 1.353-355 Internetizvori: 1. D. Dadić..141-151. S. Antoliš. str. 5.org/wiki/Globalni_navigacijski_satelitski_sustavi 3. K. M. TEHNIKA I SIGURNOST PROMETA. 5.

Osnovni model telekomunikacijske mreže i terminal 23 Slika 10.12. Input-output model senzora 21 Slika 9. Umjetna inteligencija kao nauka i tehnologija 18 Slika 6. Slijevanje tokova vozila 30 Slika 14. Povezanost inteligentne raskrsnice s drugim podsistemima 47 Slika 20. GPS u automobile 41 Slika 17. Integracijski model prometa. Integracija sistema upravljanja incidentnim situacijama 48 Slika 21. Prikaz sistema elektroničke naplate 13 Slika 3. POPIS SLIKA Slika 1. Sistem detekcije i prevencije incidenata 11 Slika 2. Višerazinski model za analizu ITS-a 28 Slika 13. Oprema inteligentnog ličnog vozila 31 Slika 15. Društvena aplikacija temeljena na lokaciji . Razvojni ciklus saobraćajnog inženjerstva 16 Slika 5. Aspekti arhitekture ITS-a 24 Slika 11. Validacija i verifikacija modela 19 Slika 7. Osnovne faze IM-a 49 52 . Tok razvoja arhitekture 27 Slika 12. transporta i sistema aktivnosti 15 Slika 4. Operativni koncept sistema informiranja putnika i vozača 34 Slika 16.Google Latitude 43 Slika 18. Vrste vođenja saobraćaja 20 Slika 8. Metode procjenerizika 45 Slika 19.

53 .