O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A ) N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O

)

Mjesečni OPSA bilten

2. srpanj 2008. Broj 1., godina 1.

NATO INTERVJUI
NATO INTERVIEWS
U OVOM BROJU: Inside this issue:

Napravili ste dobar posao, ali nema vremena za odmaranje
Za bilten NATO intervjui OPSA je razgovarala s Njegovom ekselencijom Péterom Imre Györkösom, veleposlanikom Republike Mađarske u Hrvatskoj. Gospodin Györkös je veleposlanikom postao 30. kolovoza 2007., a prije toga je bio zamjenik predsjednika Ureda za europske poslove Republike Mađarske i jedan od glavnih mađarskih pregovarača u procesu približavanja EU, i to na mjestu načelnika Glavnog odjela za EU koordinaciju. Studirao je međunarodne odnose u Moskvi, a doktorirao je u Budimpešti. S velikom znanjem pomaže Hrvatskoj u pregovaračkom procesu za ulazak u EU, a služio je i kao kontakt točka za Hrvatsko približavanje NATO-u. OPSA: Mađarska je odigrala ulogu svojevrsnog tutora Hrvatskoj u njezinom pristupu NATO Savezu. Da li ste zadovoljni napretkom koji je Hrvatska ostvarila, posebno nakon dobivanja pozivnice u Bukureštu ove godine? Za Mađarsku je privilegija biti od pomoći Hrvatskoj. Nismo to radili samo za dobro naše ili vaše zemlje, već zato što smatramo da je takva pomoć dobra i za NATO i EU, odnosno za postepenu integraciju regije. U trenutačno heterogenoj regiji, Hrvatska je zemlja model i podupiremo njezin uspjeh kojeg osobno nazivam hrvatskim modelom. Vrlo sam sretan zbog ishoda summita u Bukureštu, jer taj ishod nije samo mađarska procjena stanja, već i ostalih 25 članica Saveza. S druge strane, postoji opća politička potpora. Napravili smo neke konkretne korake u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, gdje smo i osnovali grupu prijatelja proširenja, a u Zagrebu je mađarsko veleposlanstvo kontakt točka. Nadamo se da će Hrvatska potpisati protokol o pristupanju do proslave 60. godišnjice Saveza. Naravno, velika je razlika između ulaska u NATO i EU. U Savezu je stvarni politički značaj kad ste pozvani na pregovore. Tako su pregovori, rekao bih, formalna potvrda rezultata, postignuća i obveza koje su već pregovarane, postignute i raspravljane. Trenutačno je Hrvatska završila dva kruga pregovora i, koliko ja znam, prošli su vrlo glatko bez značajnijeg upitnika. Sada Sjevernoatlantsko vijeće u Bruxellesu mora napraviti kalendar kako bi pripremilo potpisivanje, koje bi trebalo biti u srpnju. To su potpisi zemalja članica, a Hrvatska će tom potpisivanju biti prisutna. Zatim se članice moraju dogovoriti o političkom i legalnom okviru unutar kojega će Hrvatska, nadamo se, ući u pravni okvir do početka 2009. Svima je jasno da je Hrvatska politički stabilna demokracija i da u regiji igra vrlo pozitivnu ulogu. Očekuje se da se ta uloga nastavi nakon ulaska u Savez te da se produbi. Od vojnih stručnjaka sam saznao da je većina obveza i doprinosa Hrvatske NATO-u u smislu profesionalnih kriterija ostvareno. To ne znači da proces može stati, on će se nastaviti jer je Savez u stalnoj prilagodbi zbog promjene okruženja, globalnih izazova sigurnosti i sigurnosne politike. Proširenje će se nastaviti, naročito je to potrebno u regiji, a posebno su važni i uspjesi operacija.
Nastavak na strani 3

PÉTER IMRE GYÖRKÖS Veleposlanik Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj Ambassador of Republic of Hungary to the Republic of Croatia KREŠIMIR ĆOSIĆ Voditelj izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Head of delegation of CP to the Parliamentary Assembly of NATO

Dr. Péter Imre Györkös

2

NATO INTERVJUI
Krešimir Ćosić — Voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i saborski zastupnik
OPSA: U Berlinu je od 23. - 27. sigurnosni sustav, poput Australije, svibnja 2008. održano proljetno Japana, Novog Zelanda, Koreje te zasjedanje Parlamentarne skupš- država Mediteranske skupine. Partine NATO-a, u čijem radu je su- lamentarna skupština NATO-a djelovalo i hrvatsko izaslanstvo. predstavlja relevantan globalni poliZašto je sudjelovanje Hrvatske tički forum u kojem se razmatraju važno i koji su vaši dojmovi s tog suvremena sigurnosno- politička pitanja, poput pitanja Afsastanka? ganistana- danas stožerne Hrvatska kao pridteme na kojoj se testira ruženi član Parlasposobnost Saveza u rješamentarne skupštivanju suvremenih sigurnone NATO-a, sudsnih izazova. jeluje na redovitim godišnjim zasjedanjima te u radu OPSA: Osvrnuli bih se svih stalnih radnih na neke glavne točke sastijela – Odbora za tanka. Energetska sigurpolitička pitanja, nost je od velikog značaja Odbora za obranu Prof.dr.sc. Krešimir Ćosić NATO-u, a o tome je goi sigurnost, Odbovorio i Roland Götz, strura za znanost i tehnologiju te Odbo- čnjak za energetska pitanja. Da li ra za civilnu dimenziju sigurnosti. će Hrvatska ulaskom u NATO Posebno treba istaknuti kako je Hr- biti sigurnija i u energetskom vatska u Berlinu po prvi put sudje- smislu? lovala u radu Stalnog odbora Energetska sigurnost je vrlo složena (Standing Commitee). To tijelo uptema. NATO kao političko- vojno – ravlja radom Parlamentarne skupšsigurnosna organizacija ima područtine, donosi godišnji plan rada, fije svoje nadležnosti te je neophodno nancijski okvir te definira aktivnosti kvalitetno definirati ulogu, zadaće i svih ostalih tijela. U nadležnost tog odgovornosti koje joj pripadaju u odbora također spada i organizacija rješavanju te problematike. Kada međunarodnih posjeta, primjerice govorimo o zaštiti kritične energetsSAD-u, Afganistanu, Iraku i Iranu ke infrastrukture, potrebno je reći itd. Upravo su spomenuti odbori kako ona ima financijske, gospodarprije četiri godine imali ključnu ske, političke, ekološke i druge imulogu u realizaciji posjete Hrvatsplikacije. Tako primjerice, State kom saboru, gradu Zagrebu, MinisDepartment već sada troši 50 militarstvu obrane i Ministarstvu vanjjardi dolara na osiguravanje vitalnih skih poslova te je tom prilikom izplovnih putova kojima prometuju raženo zadovoljstvo postignutim tankeri prevozeći naftu. Upravo u rezultatima Hrvatske na putu prema toj sferi osiguranja glavnih pomorpunopravnom članstvu u NATO-u. skih koridora, NATO može odigrati Potrebno je napomenuti kako se ključnu ulogu, no tada se postavlja NATO-ova Parlamentarna skupštipitanje koliko daleko ide takav anna sastoji od 248 parlamentaraca, a gažman, da li se on proteže i na ositomu treba pridodati i članove pridguranje izvora? Da li se može ustvrruženih izaslanstava. Takav status s diti da su primjerice, izvori u SauHrvatskom dijele i zemlje blisko dijskoj Arabiji od vitalnog interesa vezane za NATO- ovu politiku i za cijeli svijet te tako zahtijevaju i poseban sigurnosni status? Stoga je izrazito bitno precizno navesti što ulazi, a što ne, u NATO- ovu nadležnost glede energetske sigurnosti. OPSA: Zanimljiv je bio i forum za raspravu o ženama u oružanim snagama. Kakvo je gledište o ženama na visokim vojnim pozicijama i kako će se Hrvatska uključiti u NATO-ov program Gender Mainstreaming (izjednačavanje spolova)? Tijekom rasprave o izviješću o stanju u Oružanim snagama RH, jedna od tema bila je i zastupljenost žena na svim razinama u OSRH. Takve inicijative i zahtjevi neosporno imaju punu NATO-ovu parlamentarnu potporu, no svakako treba voditi računa i o nekim etičkim ograničenjima. Direktno sudjelovanje žena u borbenim operacijama je diskutabilno pitanje, ali s druge strane, stožerne funkcije, zapovijedanje, planiranje te obavještajne funkcije su područja gdje se žene mogu kvalitetno afirmirati. Treba dozvoliti da proces ide svojim prirodnim tijekom, a ne da se pretvori u svoju suprotnost. Sjećam se jednog svog dolaska u Afganistan kada sam bio svjedokom ukrcaja na zrakoplov posmrtnih ostataka mlade poginule kanadske satnice, to je prizor koji ima posebnu težinu. Hrvatska ima visoke časnice koje su završile i West Point, a neke od njih sam i osobno vidio u Afganistanu, poput Irene Peharde. S takvim, vrhunsko obrazovanim kadrom koji je prošao rigoroznu selekciju, usvajamo najviše standarde, a na nama je da takve ljude sustavno podupiremo. Razgovarao: Vedran Obućina

3

NATO INTERVJUI
Napravili ste dobar posao, ali nema vremena za odmaranje
Nastavak sa strane 1

Hrvatska sudjeluje u nekim operacijama kao de facto punopravan član. Zapravo, nakon potpisivanja, Hrvatska će postati kvazi-aktivan promatrač, odnosno osim nekih vrlo specifičnih grupa i obveza u NATO-u, Hrvatska će vojno biti dio institucionalnog sustava i procedura. Još se mora ispuniti takozvana nacionalna kvota i vojno osoblje u NATO-u. Dakle, smatram da ste napravili dobar posao, nema vremena za odmaranje, otvara se novo poglavlje, a moraju se ispuniti i tri važne obveze: prema vojnoj reformi, proračunu, kao i javnosti koja uvijek mora dobiti informacije koje traži. OPSA: I premijer Gyurcsanyi i ministar obrane Szekeres nekoliko su puta ove godine ponovili svoje zadovoljstvo napredovanjem Hrvatske i rastućom suradnjom. Kako se ta suradnja bilateralno može unaprijediti i što je konkretno u planu? Imamo izvrsnu suradnju u Afganistanu, gdje u mađarskom PRT-ju imamo hrvatske vojnike koji izvrsno djeluju. Ponude o bilateralnoj suradnji i sada, a i kao države članice su naročito aktivne u području kapaciteta strateškog transporta i modernizacije helikoptera. Stoga smatram da postoje mnoge mogućnosti za vrlo konkretnu suradnju, ali to će zavisiti i o budućim događajima. OPSA: Energetska sigurnost od posebnog je značaja za NATO i njegove članice. Kako stoji suradnja naših dviju zemalja po tom pitanju, s obzirom na našu geografsku ovisnost i zajedničke izvore energije?

Postoje mnogi planovi u raznim zemljama, a i ovdje možemo čuti mnoge strategije i planove, od alternativnih izvora energije do terminala, potencijalno nuklearne energije do novih plinovoda i naftovoda. Naravno, svaka zemlja mora donijeti suverenu odluku o tome. Naše dvije zemlje imaju vrlo zanimljiv i dobar geografski položaj, a na temelju odličnih političkih odnosa, može biti i pozitivan model rješenja cjelokupnog energetskog stanja. Na razini kompanija imamo suradnju, a partnerstva se mogu i ojačati, shodno političkim odlukama. Spremni smo raditi na interkonekciji plinovodnih sustava u duljem razdoblju u dva smjera; od Rusije preko Mađarske do Hrvatske, te alternativan pravac od nekog energetskog terminala preko hrvatskog teritorija do Mađarske. Geografski položaj je dobar i za naftovode, pa smatram da i u tom polju ima dosta prostora za suradnju. Mislim da će ovo pitanje biti važna sastavnica cjelokupne razvojne politike Europe, ali sam prilično uvjeren da možemo spojiti dva vodna sustava, no potrebne su mnoge pravne, političke i ostale regulacije. No, siguran sam da će se konkretni koraci uskoro učiniti. OPSA: Mađarska će 2009. slaviti svojih deset godina u NATO-u. Kako su Mađari prihvatili život unutar Saveza, da li je potpora Savezu opala? Nedavno su bili i protesti protiv zračne baze u Pápi, kao i protiv NATO-ovog radara kraj Pécsa. Ne znam za niti jedan veći protest protiv zračne baze Pápa. Što se tiče radara, to nema nikakve veze s NATO-om, ljudi ne prosvjeduju protiv Saveza. Prosvjednici zahtijevaju da

se nađe mjesto gdje će se radar postaviti bez veće štete za okoliš, dakle ne prosvjeduju niti protiv radara, već samo protiv lokacije gdje se radar gradi. Naravno, demonstracije su dio demokratskog života, pa i vojna ulaganja se moraju suočiti s prednošću civilnih ulaganja. Rekao bih da ti prosvjedi nemaju opći utjecaj na članstvo u NATO-u, jer je članstvo postalo dio svakodnevnog života. Ono može biti pozitivno ili negativno, ovisno o osobnom stavu, ali moram reći da je ovakav oblik sigurnosti za Mađarsku jako važan, jer je ovo prvi trenutak u povijesti kad se osjećamo sigurnim. S druge strane, članstvo daje i mnoge mogućnosti, jer ste član saveza koji igra važnu ulogu u svijetu, pa ste aktivno u središtu globalne vanjske politike. I u regionalnim problemima imamo ulogu, a sudjelujemo i u dvije velike NATO-ove misije u Afganistanu i na Kosovu. Naravno, postoje rizici. Prije nekoliko dana poginuo je mađarski vojnik u Afganistanu. No, to su vojnici koji su svojevoljno prihvatili rizik i otišli tamo. Općenito, mađarsko je društvo prihvatilo sve obveze koje proistječu iz članstva. Postoje različiti pogledi o budućnosti Saveza, a ja bih rekao da je to dinamičan proces te da je prerano donositi zaključke o Savezu za 20 ili 30 godina. Stvara se i okvir suradnje NATO-a i EU, a kako je Mađarska članica obje organizacije, to je za nju vrlo važno i izazovno kako bi doprinijela i jednoj i drugoj organizaciji. Proračun je uvijek izazov jer postoje ciljevi, ali i realnost. Pitanje je koliko daleko možemo ići da postignemo potrebnu razinu GDP-a, ali u to se treba uključiti i svjetski okvir potrebe, financijske sposobnosti zemlje i zahtjevi vojske u zemlji i u međunarodnim misijama. Nastavak na strani 4

OPSA bilteni su jedan od načina na koji informiramo zainteresirane građane o NATO-u.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)
koji radimo jednom tjedno i šaljemo zaintere-

Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9 E-pošta: opsa@opsa.hr Za sigurniji svijet u kojem živimo...

siranim primateljima svaki četvrtak. NATO intervjui je bilten koji izlazi jednom mjesečno i u njemu se objavljuju razgovori s osobama koje su u mogućnosti i na poziciji da nam daju više od informacije, da nam kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje

www.opsa.hr
Za ovaj broj: Razgovore vodio: Vedran Obućina Uredio: Denis Avdagić Slike: Vedran Obućina; Hrvatski sabor (www.sabor.hr) OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

aktualnih i važnih događaja i procesa u svijetlu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u, ali i brojnih drugih povezanih pitanja…

Napravili ste dobar posao, ali nema vremena za odmaranje
Nastavak sa strane 3 OPSA: Koji je Mađarski stav prema situaciji u regiji, naročito prema makedonskom problemu? Da li je prekasno za Makedoniju da se priključi NATO-u s Albanijom i Hrvatskom? Vrlo smo nesretni zbog razvoja događaja. Ne krivimo nikoga, ali vidimo vrlo specifičnu prirodu problema. Zaista je istina da NATO-ovo proširenje pridonosi stabilnosti, pa bi trebalo biti svima u interesu da se nađe rješenje što je prije moguće. Jezik Bukurešta je potpuno jasan, pa se možemo samo nadati da će se pregovori nastaviti nakon izbora u FYROM-u i voditi sporazumu. To nije samo pitanje NATO-a, jer postoji mogućnost da se problem ponovi i prilikom ulaska u Europsku uniju. Ne želim spekulirati da li je prekasno, jer ne znam svakodnevni razvoj događaja. Rekao bih, ako se donese sporazum danas ili sutra, tada nije kasno. Nadam se da će se datum novih pregovora utvrditi do vremena kad se ovaj razgovor objavi. jete, i ne vidim niti jedan razlog sada zašto ne bi bilo moguće da uspijete prije završetka mandata ove Europske komisije. Što se tiče brzine pregovora, pravi napredak nije baš vidljiv. Još je uvijek velik upitnik nad otvaranjem takozvanih najtežih poglavlja, kao što su sudstvo ili konkurencija. Ipak, ovaj uspjeh s NATO-om, iako je to drugačiji i suženiji proces pregovora, može poslužiti kao dokaz da je proces predvidiv i da je perspektiva ulaska u EU vrlo dobra, ukoliko uspijete ispuniti zahtjeve.

OPSA: Bili ste jedan od glavnih mađarskih pregovarača u procesu približavanja EU. S te pozicije, kako ocjenjujete hrvatski napredak u pregovorima s Unijom? Hrvatska je na pravom putu, jer Hrvatska zapravo napreduje sama. Izvan je pomisli da Hrvatska nema šanse da uđe sama u Uniju, što će biti prvi put od 1981. Već sada pos- OPSA: Gospodine veleposlaniče, toji učinkovita struktura pregovora. hvala na razgovoru. Jasna je politička volja za ulaskom Molim. u Uniju i bolja atmosfera, kao i poRazgovarao: Vedran Obućina zitivna ocjena predsjednika Komisije. No, garancije nema. Osobno mislim da imate kapaciteta da uspi-