INFOTEH-JAHORINA Vol. 13, March 2014.

Rekonstrukcija javne rasvjete u općini Široki Brijeg-

dio 1- sadašnje stanje i perspektive razvoja
Ivan Ramljak
Studij cestovnog prometa/Disribucija električne energije
Visoka Škola “Logos”/J.P ‘’Elektroprivreda HZ HB’’d.d
Mostar/Poslovnica Široki Brijeg, BiH
ivanramljak1985@gmail.com

Sadržaj—U ovom radu je prikazana analiza sadašnjeg stanja te je također vidljiv porast u odnosu na prethodne godine, što
javne rasvjete u općini Široki Brijeg te je dana usporedba sa se vidi na slici 2.
stanjem u okruženju (susjedne zemlje i EU). Također, u radu su
dane mogućnosti regulacije i upravljanja javnom rasvjetom te
opisani elementi javne rasvjete (svjetiljke, žarulje i prigušnice) a
sve u svrhu međusobne usporedbe zbog potencijalne uštede
rekonstruiranjem javne rasvjete. Navedene provedene usporedbe
su podloga tehno-ekonomskoj analizi za uštedu u javnoj rasvjeti.

Ključne riječi-javna rasvjeta; rekonstrukcija javne rasvjete;

tehnoekonomska analiza

I. UVOD
Široki Brijeg je općina u zapadnom dijelu Bosne i
Hercegovne i središte Zapadnohercegovačke županije.
Smješten na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam
grad broji oko 10.000 stanovnika, dok općina ima oko 30.000
stanovnika [1]. Općina Široki Brijeg ima površinu od 388 km2
[2]. Javna rasvjeta u općini Široki Brijeg ima dugu tradiciju
postojanja baš kao i u cijeloj regiji, te je vremenom udio
rasvjetnih tijela javne rasvjete se povećavao a time i udio Slika 1. Godišnja potrošnja javne rasvjete u kWh
potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji na razini općine.
Time se nedvojbeno može reći da je javna rasvjeta na neki
način postala dio kulture življenja. Troškovi javne rasvjete
postaju sa druge strane iz godine u godinu sve veći teret za
koncesionare – u našoj državi općine. Novije tehnologije
upravljanja javnom rasvjetom i štedljivija rasvjetna tijela daju
mogućnost uštede uz postojanu kvalitetu osvjetljenja. Novijim
tehnologijama, dakle uz ne velika ulaganja općine mogu
uštediti dosta novca za ostale projekte a građani će biti
zadovoljni sa rasvjetom i općinskim tijelima. Time se ostvaruje
obostrana korist.

II. STANJE JAVNE RASVJETE U OPĆINI ŠIROKI BRIJEG I

USPOREDBE
Rasvjeta je ''velik'' potrošač električne energije. Točnije, velik
dio ukupno potrošene električne energije jednog područja ide
na rasvjetu. U općini Široki Brijeg postojano je kontinuirano
povećanje potrošnje električne energije, što se vidi na slici 1.
Sa slike se vidi podjednaka potrošnja u sektoru javne rasvjete Slika 2. Postotni udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne
za 2004., 2005. i 2006. godinu te nagli rast u 2012. godini energije u općini
kada je javna rasvjeta ''potrošila'' 1,1 milijun kWh [3]. Udio
potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne Zanimljivo, u Europskoj Uniji je prema [4] i [5] taj udio 1,3%.
energije općine je trenutno (2012. i 2013. god.) na razini 1%, Prema [6] udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji

- 169 -
električne energije u EU je 3%. Prema [7] taj iznos u Srbiji je - Francuska: 146 W
1,76% a prema [8] 1,1%. U Češkoj je taj iznos 2% [9]. Prema - Nizozemska: 61W
[10] gotovo 6% električne energije ide na javnu rasvjetu u
Kini. U Portugalu 3% električne energije ide na javnu rasvjetu Svojevrsni Evropski prosjek je 116 W, a u Širokom Brijegu je
sa stopom rasta 4% godišnje od 2005.do 2009. godine [11]. to 168,31 W.
Što se tiče gradova, prema [12] u Zagrebu 0,79% preuzete Ukupno postoje 48 mjerna mjesta na kojima se mjeri utrošena
električne energije se potroši na javnu rasvjetu. Podatak za električna energija javne rasvjete. Od toga broja 26 mjernih
Livno je dan u [13] za 2009. godinu u MWh i to je 1,096 mjesta mjeri potrošnju urbane rasvjete, a 22 mjernih mjesta
MWh, što je slično kao i za Široki Brijeg. mjeri potrošnju rurane rasvjete. Zaključno, podjednak je broj
Poznat je podatak iz [14] za Osječko Baranjsku županiju o mjernih mjesta i u urbanom i ruralnom području. U ruralnom
udjelu potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne području se nalaze 673 rasvjetna tijela, a u urbanom području
energije i u pitanju je 0,8 %. 1147 rasvjetna tijela, znači 63% (zanimljivo za usporedbu,
Zanimljivi su podaci i o udjelu potrošnje cjelokupne rasvjete u 76% energije od ukupne potrošnje javne rasvjete je u urbanom
ukupnoj potrošnji električne energije. Taj iznos je posljednih djelu). U analizi će se dalje razmatrati javna rasvjeta u
godina oko 20%. Prema [8] je 20%, prema [15] 21% a prema urbanom–gradskom području jer je u urbanom području
[16] 19%. smještena većin rasvjetnih tijela i većina energije za javnu
Opći podaci za javnu rasvjetu u općini Široki Brijeg: rasvjetu se utroši u urbanom području. Na slici 3. je dana
mjesečna potrošnja električne energije za javnu rasvjetu u
• broj stanovnika u općini, procjena 2003.god.: urbanom području u odnosu na ukupnu potrošnju javne
29952 rasvjete za 2012. god.
• potrošnja električne energije u općini (preuzeta
energija) 2012.god.: 110.812.052,00 kWh
• potrošnja električne energije javne rasvjete
(preuzeta energija) 2012.god.: 1.106.688,00 kWh
• postotni udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj
potrošnji električne energije: 0,99 %
• postotni udio potrošnje javne rasvjete urbanog
dijela u potrošnji električne energije za javnu
rasvjetu: 76 %
• ukupni računi za javnu rasvjetu: 204.492 KM
• ukupna instalirana snaga svih žarulja u javnoj
rasvjeti: 306,34 kW
• ukupan broj rasvjetnih tijela: 1820
•
površina općine Široki Brijeg: 388 km2
Iz gore navedenih podataka se mogu dalje dobiti dodatni
općeniti podaci o stanju rasvjete u općini Široki Brijeg:
• potrošnja električne energije po žarulji: 608,07
kWh/žarulja Slika 3. Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete
• prosječno instalirana snaga po žarulji: 168,31
W/žarulja Općeniti sumarni podaci za rasvjetna tijela u urbanom dijelu:
• potrošnja u KM po žarulji: 112,36 KM/žarulja • 1147 rasvjetna tijela
• potrošnja javne rasvjete po jednom stanovniku: • 578 rasvjetnih tijela sa natrijevim izvorom
20,84 kWh/ stanovniku • 445 izvora sa živinim izvorom
• instalirana snaga javne rasvjete po stanovniku: • 124 fluo kompaktna izvora
10,22 W/stanovniku
• 22 mjerna mjesta
• broj stanovnika na jednu žarulju: 16,45
• 30,6 svjetlosnih izvora po mjernom mjestu
stanovnika/žarulja
• Na slici 4 su dani postotni odnosi izvora svjetlosti u urbanom
broj žarulja na 1 km2 površine općine: 4,69
žarulja/km2 dijelu. Vidi se visok udio živinih izvora svjetlosti od gotovo
40%.
Zanimljivo, u Europi prema [7] instalirano je po jednoj
svjetiljci snage:
- Švedska: 100 W
- Poljska: 240 W
- Njemačka: 110 W

- 170 -
 III. ELEMENTI JAVNE RASVJETE
Pod elementima javne rasvjete se ovdje misli na glavne
komponente koje čine javnu rasvjetu: žarulje, svjetiljke i
prigušnice. U ovom radu će biti izložene same temeljne
postavke ovih elemenata bitne za eventualnu uštedu. Žaulje su
temeljni elementi bilo koje rasvjete. Prve žarulje koje su se
koristile bile su one sa Wolframovom niti, danas su gotovo
van upotrebe zbog velike disipacije topline u okolinu, tj.
velikih gubitaka. Danas se polako već uvode u javnu rasvjetu
LED rasvjetna tijela kao dugotrajna i štedljiva alternativa svim
ostalim izvorima svjetlosti. Ipak, danas su u eksploataciji, što
je i vidljvo iz prethodnog poglavlja, natrijvi i živini izvori
svjetlosti za korištenje u javnoj rasvjeti. To je slučaj i u nas i u
praktički cijelom svijetu. Razvoj i svojstva izvora svjetlosti su
dana na slici 5. Pošto se u ovom radu razmatra rekonstrukcija
javne rasvjete LED rasvjeta neće biti predmet razmatranja.

Slika 4. Postotni odnosi izvora svjetlosti u urbnom području 

Na slici 4 su dani postotni odnosi izvora svjetlosti u urbanom

dijelu. Vidi se visok udio živinih izvora svjetlosti od gotovo
40%. Odnos udjela rasvjetnih tijela u Europi je prema [5] dat u
tablici 1:

TABELA 1 ODNOS UDJELA RASVJETNIH TIJELA U EUROPI

Svjetlosni izvor (%)

FLUO-
METAL-
Zemlja ŽIVA NATRIJ KOMPAK
HALOG.
TNA
Austrija 30 67 3 0
Beligija 5 83 3 7
Francuska 33 62 0 5
Njemačka 45 34 3 18
Grčka 50 42 3 5
Slika 5.Vremenski razvoj i svojstva raznih izvora svjetlosti
Italija 64 29 5 2
Mađarska 33 67 0 0 Svjetiljke su jako bitan parametar i stavka u kontekstu javne
Poljska 49 50 0 1 rasvjete. To je dosta skup i dosta bitan parametar. Današnji
Portugal 30 65 0 5 trend proizvodnje svjetiljki je takav da kvalitetne svjetiljke
UK 0 85 0 15 obično traju oko 30 godina [5]. Stupanj zaštite svjetiljki od
krutina i tekućina je dosta bitan parametar koji direktno utječe
Litva 40 56 2 2
na životni vijek i iskoristivost svjetiljke. Svjetiljke obično
Estonija 40 56 2 2 sadrže predspojne naprave poradi ispravnog funkcioniranja i
Španjolska 20 70 0 10 kompenziranja prekomjerno preuzete jalove energije.
Općenito, osim parametara bitnih za zaštitu svjetiljki od
krutina i prodora vode što je bitno za njihovu dugovječnu
U Australiji je zanimljivo da je omjer sljedeći [17]: eksploataciju, također jako bitan parametar svjetiljke je način
izvođenja optike svjetiljke. Optika je osim za iskorištenje
• živina žarulja: 43% svjetlosti bez nepotrebnih gubitaka jako bitna i za redukciju
• natrijeva žarulja: 52% svjetloonečišćenja tj. svjetlosnog zagađenja. Svjetlosno
• metalhalogena žarulja, fluo-kompaktna žarulja: zagađenje (eng. "light pollution") je svaka nepotrebna,
4% nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je
potrebno osvijetliti (ceste i putevi), do koje dolazi zbog
upotrebe neekoloških rasvjetnih tijela, većinom još i

- 171 -
nepravilno postavljenih. Noću iznad horizonta manjih i većih
naselja uzdižu se prave "gljive" narančasto-bijelo-žute boje
svjetlosti javne i druge rasvjete koju neekološki,
nekontrolirano, štetno i beskorisno prema horizontu, odnosno
prema nebu isijavaju neekološka rasvjetna tijela. Smanjenjm
svjetloonečišćenja smanjuje se također i emisija nepotrebno
emitiranog CO2 plina u zrak. Optika svjetiljke koja određuje
stupanj iskorištenja svjetiljke i stupanj svjetlosnog onečišćenja
se općenito djeli na 4 kategorije [18]:
• full cut-off optika
• cut-off (zasjenjna) optika
• semi cut-off optika
• non cut-off optika
Full cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike
prema nebu uopće ne postoji, tj. svjetlosni tok iznad
horizontale svjetiljke ne postoji. Dosta im je uzak svjetlosni
tok, pa ih je potrebno više nego svjetiljki cutoff tehnologije ili
ostalih tehnologija.
Cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema
nebu je maksimalno 2,5%. Omogućuju kvalitetnu rasvjetu
prometnica uz stupanj iskorištenja oko 77-78% [19].
Iskustveno je ovaj vid optike najčešće korišten i najisplativiji,
tj. najbolje se dobije u odnosu na uloženo. Prepoznatljiv je po
ravnom staklu svjetiljki, a jeftinije verzije su bez stakla.
Semi cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike
prema nebu je maksimalno 5%.
Non cutoff: nema ograničenja po pitanju svjetloonečišćenja i
iskoristivosti osvjetljnja. Iskoristivost je dosta niska: 30-40%
[19].
Sve žarulje na izboj, zbog normalnog rada, trebaju imati
ugrađenu prigušnicu (poznata i pod nazivima: induktivitet i
balast) i starter pošto ne mogu biti spojene direktno na mrežni
napon od 230 V. Prigušnica je teorijski induktivni otpor koji
se spaja serijski sa izvorom svjetlosti i u biti je predspojna
naprava žarulje. Služi u svjetiljkama sa žaruljama na izboj da
reguliraju struju, tj. ograničava i stabilizira struju kroz žarulju.
Prigušnica ograničava pogonsku struju na vrijednost za koju je
žarulja napravljena. Prigušnice se dijele na klasične
(elektromagnetne) i elektronske prigušnice novije generacije
bazirane na uređajima energetske elektronike. Okvirno, cijena
elektronske prigušnice je oko 4 puta veća od magnetne
prigušnice [5].
Prednosti i mane elektromagnetnih prigušnica:
prednosti:
• jeftine
• dug vijek trajanja, >30 godina (znači, barem
koliko i svjetiljka)
• pogodna i za loše vremenske uvjete tipa: vlaga,
visok raspon temperatura, munje
- 172 -
• mogu se reciklirati – neopasne za prirodu
• slaba osjetljivost na naponske smetnje
• upotreba dulja od 50 god.
• ''dimmabilne'' u određenom broju stupnjeva,
znači moguća redukcija
• ovakve prigušnice novije generacije su dosta
štedljive, nisu veliki potrošači električne energije
bolje rečeno.
mane:
• fenomen akustične rezonancije
• stvaraju flikere
• povećani gubici zbog ovisnosti prigušnice o
mrežnom naponu i zbog zagrijavanja prigušnice
Prednosti i mane elektronskih prigušnica:
prednosti:
• ''dimmabilne'' u više stupnjeva
• ušteda energije do 13%, obično se uzima 10%
• povećava trajnost žarulje za 30%
• ne stvaraju flikere
• male veličine
• praktički nečujne
mane:
• skupe
• kratki vijek trajanja (do petnaest godina,
dvostruko manje od elektromagnetnih
prigušnica)
• visoki troškovi održavanja i izmjene
• osjetljive na vremenske uslove (vlaga, munje i
varijacije temperature)
Prednost elektronske prigušnice je to da je takva prigušnica
efikasnija 10%, tj. smanjuje potrošnju za 10% [5]. Prema [20]
to smanjenje potrošnje iznosi 7%, a samoj žarulji se životni
produžuje za 30%. Prema [19] ušteda energije je 13% a žarulji
se povećava životni vijek za 30%. Svi ovi gore podaci su
bazirani na svojstvu elektronske prigušnice da daje konstantnu
snagu i svjetlosni tok za promjenu napojnog napona za +/-
10%. Dodatno, povećana potrošnja elektromagnetne
prigušnice a time i povećani gubici su posljedica omskih
gubitaka namotaja prigušnice i histereznih gubitaka u
željeznoj jezgri. Ovi gubici dosta ovise o mehaničkoj
konstrukciji prigušnice i promjeru i duljini bakrenih žica [21].
Prema [5] varijacija mrežnog napona i napona lampe sa
elektromagnetnom prigušnicom može dovesti do rasta ili pada
snage žarulje od +/-30% a time i do potencijalnog skraćenja
životnog vijeka žarulje. Novije elektromagnetne prigušnice
imaju dosta manje gubitke od prvih prigušnica takve vrste.
Teorijski, takve prigušnice se mogu implementirati u projekte
telemenadžmenta te se onda može preko njih vršiti
višestupnjevano ''dimovanje'' (engl. dimming). Dakle, sa
elektronskim prigušnicama je moguće vršiti promjenu
svjetlosnog toka, time i potrošnje žarulje u više koraka.
Elektromagnetne prigušnice nemaju mogućnost ''dimovanja'' u
više koraka, nego je kod njih princip rada malo izmjenjeniji.
Naime, kod elektromagnetnih prigušnica, ''dimovanje'' tj.
smanjenje svjetlosnog toka koje posljedično smanjuje
potrošnju električne energije žarulje zbog smanjenja nazivne
snage, se vrši samo ako je elektromagnetna prigušnica
redukcijska tj. ako je postavljena takva prigušnica koja je već
predodređena za određenu žarulju. Teorijski, takva
redukcijska prigušnica djeluje na principu promjenjivog
otpornika. Kako je elektromagnetna prigušnica ovisna o
naponu, tj. izlazna snaga žarulje je ovisna o naponu, povećan
napon dovodi do povećanih gubitaka, a kako javna rasvjeta
radi noću kada su naponi u sustavu povećani, pretpostavka je
da su gubici i zbog ovog uvjeta kod upotrebe
elektromagnetnih prigušnica veći.
• ''dimovanje'' (engl. dimming) je način uštede koji
IV. UPRAVLJANJE I REGULACIJA JAVNOM RASVJETOM
Općenito, upravljanje i regulacija javnom rasvjetom se može
vršiti na osnovu dva principa:
• telemenadžment
• metode koje nisu zasnovane na principu
telemenadžmenta
Principi uštede u javnoj rasvjeti koji nisu zasnovani na
telemenadžmentu, pregled:
• jedan od prvih načina ušteda u javnoj rasvjeti je
bilo gašenje svako druge svjetiljke (žarulje) u
kasnim noćnim satima kada promet nije gust i
kada nema pješaka. To je sustav javne rasvjete sa
dvije faze. Ovaj način može uštedjeti određeni
postotak utrošene električne energije. Dosta je,
međutim, sporan i ''nepopularan'' ovaj vid
štednje, jer se na mjestima gdje ugašena
svjetiljka (žarulja) stvara na cesti ''crna rupa''
koja je potencijalno opasna za vozače i pješake
koji prelaze cestu. Problem je dakle u nejedakoj
osvijetljenosti. Međutim, prema [4] ovaj način
štednje je u visoko razvijenoj Finskoj aktivan
čak od 1982. god. i moguće su uštede do 20%
električne energije. Pretpostavka je da se na 5%
cesta u Europi koristi ovaj način upravljanja
javnom rasvjetom [5].
• dо znаčајnih еfеkаtа u uštеdi i smаnjеnju
pоtrоšnjе еlеktričnе еnеrgiје mоgu dоvеsti
јеdnоstаvni pоstupci, kао štо је prаvilnо
pоdеšаvаnjе vrеmеnskоg releja zа uklјučivаnjе /
isklјučivаnjе rаsvјеtе. Таkо јеdаn sаt rаdа dužе
- 173 -
javne rasvjete оd nеоphоdnоg vrеmеnа pоvеćаvа
trоškоvе еlеktričnе еnеrgiје zа 5-10% а smаnjuје
živоtni viјеk žarulje zа 2-5% zаvisnо оd dоbа
gоdinе [22]. Ovo se može postići na način da se
uklop/isklop javne rasvjete ne vrši više preko
fotoćelije koja je dosta osjetljiva. Problem kod
fotoćelija je taj da su one dosta ''osjetljive'' i
često ne razlikuju oblačno popodne i večer pa
već tu se stvaraju gubici koje je teško ustanoviti
proračunom bez praćenja i mjerenja pojedine
javne rasvjete. Digitalnim vremenskim relejima
koji danas imaju mogućnost programiranja do 50
programa (gotova svaki tjedan u godini zasebno)
i preciznijim fotoćelijama može se programirati
paljenje i gašenje rasvjete po stvarnoj potrebi,
tako da ne bi bilo nepotrebnih manipulacija sa
javnom rasvjetom i gubitaka. Mišljenje autora je
na osnovu iskustva i praćenja na području općine
Široki Brijeg da svaki dan barem jedan sat može
manje svijetliti javna rasvjeta što štedi energiju
za javnu rasvjetu i produžava životni vijek
žaruljama.
će u ovom slučaju biti promatran zasebno a ne u
okviru telemenadžmenta. U ovom slučaju se pod
''dimovanjem'' misli na upravljanje rasvjetnim
tijelom pojedinačno i neovisno, programiranim
relejem i dvostupanjskom prigušnicom te na
upravljanje pomoću elektronske prigušnice sa
dva stupnja ali bez releja. Dvostupanjska
prigušnica je elektromagnetna redukcijska ili
elektronska. Princip rada je sličan. Kod
dvostupanjske elektromagnetne prigušnice sa
relejem na dvostupanjsku prigušnicu se djeluje
preko releja koji upravlja stupnjevima prigušnice
prema unaprijed zadanom programu i time se
djeluje na smanjenje/povećanje impedancije
prigušnice a time i struje žarulje što onda utječe
na snagu te svjetlosni tok žarulje. Dva stupnja
prigušnice su 100% i 60% snage žarulje (40%
uštede!), npr. prigušnica za natrijevu žarulju od
250 W je 250/150 W prigušnica. Ona djeluje na
način da u određeno programirano vrijeme
promjenom impedancije / struje, promjeni snagu
/ svjetlosni tok. Time se mogu napraviti značajne
uštede te je ovo jedno moderno i relativno jeftino
i brzo isplativo rješenje. Primjer releja za
upravljanje redukcijskom elektromagnetnom
prigušnicom: Chronosense relej sadrži 5
karakterističnih točaka: vrijeme paljenja rasvjete,
vrijeme gašenja rasvjete, polovica noći i dva
perioda između mid pointa (polovice noći).
Osnovni princip rada: Chronosense mjeri
tijekom prva tri dana rada sustava (i kontrolno
tijekom svaka tri dana) vremena paljenja i
gašenja rasvjetnog sustava (regulirano iz
razvodnog ormara). Na osnovu tih informacija
 određuje samostalno mid point dok se periodi rasvjeti a što će potvrditi i tehnoekonomska analiza koja je
prije i nakon mid pointa podešavaju na samom nastavak rada.
uređaju i na taj način postoji fleksibilnost u
trajanju te početku i završetku perioda redukcije. LITERATURA
Sustav nije ovisan o ljetnom i zimskom trajanju
noći jer svaka tri dana ponovo repozicionira [1] http://www.sirokibrijeg.ba
vremena paljenja i gašenja sustava u svojoj [2] http://bs.wikipedia.org
internoj memoriji. Kod elektronskih prigušnica [3] ''Studija kratkoročnog i srednjoročnog razvoja distribucijske mreže i
sa mogućnošću ''dimovanja'' (kao npr. 3DIM postrojenja 2006.-2010. godina sa projekcijom do 2020. za područje
općine Široki Brijeg'' Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, listopad
Osram) također se isprogramira vrijeme kada će 2008.
prigušnica smanjiti svjetlosni tok te tako smanjiti [4] ''Road lighting practices and energy-efficiency - Slovenia and Finland''
i potrošnju (vrijednosti su iste kao i kod releja i Ylinen A-M et al.
dvostupanjske elektromagnetne prigušnice). [5] ''Final Report Lot 9: Public street lighting'' Van Tichelen P., Study for
Naravno, kod proračuna, treba uzeti u obzir kod the European Commission DGTREN unit D3; 2007. god.
elektronskih prigušnica životni vijek takvih [6] http://www.koncar-inem.hr
prigušnica ali i mogućnosti uštede prigušnica; a [7] Database on Municipal Street Lighting System -Software Tool; GIZ
Project “StrengtheningLocal Self-Government” , Podgorica, travanj
kod elektromagnetnih dvostupanjskih prigušnica 2011.god.
sa relejem treba u obzir uzeti životni vijek releja. [8] "Telemenadžment"- pregled sistema za daljinsko upravljanje i nadzor u
Na slici 6 je dan izgled 3DIM prigušnice sa javnom osvjetljenju'', Đuretić A., Osvetljenje 2009.god.
mogućnošću dimovanja proizvođača OSRAM. [9] http://www.e-streetlight.com
[10] ''Led roadway lighting volume 1: background information'' , Illinois
center for transportation, october 2012
[11] Analiza i preporukeza lokalne proračunes ciljem poticanja projekata
energetske učinkovitosti; studija, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb,
lipanj 2008.god.
[12] ''PLAN energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Grada
Zagreba za 2011. godinu'' Gradska skupština Grada Zagreba, ožujak
2011. Godine
[13] Akcijski plan energetski održivog razvitka za općinu Livno (Seap), Giz,
Livno, svibanj 2012. god.
[14] ''Program učinkovitog korištenj energije u neposrednoj potrošnji na
području Osječko - Baranjske županije za razdoblje 2012.-2014. s
osvrtom na 2016. godinu'' Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, rujan
2011. god.
[15] OSRAM-promotivni letak, Osram BiH-Mostar, izdanje 2013.god.
[16] Utjecaj Led Javne Rasvjete Na Distribucijsku Mrežu, Petranović Davor,
Cired Hrvatska, Sv. Martin na Muri, 2013.god
[17] Street Lighting Strategy''; Commonwealth Copyright Administration,
srpanj 2011.god.
Slika 6: 3 DIM OSRAM elektronska prigušnica za ''dimovanje'' [18] ANSI/IESNA RP-8-00, American National Standard for Roadway
lighting, 1999. god.
Ovdje neće biti govora o telemenadžmentu zbog ograničenosti [19] ''Električna rasvjeta'', predavanja 2012/13, FER Zagreb
prostora za pisanje i zbog toga što telemenadžment ne spada u [20] Project Report : ''Intelligent Road and Street lighting in Europe'', E-street
domenu rekonstrukcije (kao i LED rasvjeta). Moguće su još [21] ''APPLICATION GUIDE TO HID LAMP CONTROL GEAR'',
uštede u vidu korištenja svjetiljki sa solarnim napajanjem koje priručnik
rade na principu da koriste energiju sunca za osvjetljenje, što [22] ''Principi uštеdе еlеktričnе еnеrgiјеsistеmа јаvnе rаsvјеtе'' Ikić M., Šoja
M., Lubura S., Lale S., Jovančić N.; INFOTEH Jahorina 2013.god.
međutim ne spada u samu rekonstrukciju javne rasvjete.
ABSTRACT
V. ZAKLJUČAK
In this work is shown analysis of current state of public lighting in
U radu je opisano stanje u javnoj rasvjeti općine Široki Brijeg, Široki Brijeg and the comparison is given with countries in EU. In
te je dana usporedba sa okolnim zemljama i sa EU. Dani su work are given too possibilities of public lighting controlling and
konkretni troškovi koje javna rasvjeta sa sobom nosi te se vidi regulation and basic elements of public lighting are described, all in
da su isti značajni. Dalje opisani su bitni elementi javne purpose economy savings in public lighting by reconstruction. All
rasvjete (svjetiljke, žarulje i prigušnice) koji su dostupni na comparisons given are used as input parametars in techno-economy
tržištu te su navedene njihove pojedinačne prednosti i mane analysis.
što utječe na konačne uštede / troškove javne rasvjete a što je
RECONSTRUCTION OF PUBLIC LIGHTING IN
ulazni parameter u tehnoekomsku analizu. Na kraju su opisani
MUNICIPALITY OF ŠIROKI BRIJEG, PART 1-
konkretni načini uštede u javnoj rasvjeti upravljanjem same
CURRENT STATE AND PERSPECTIVES
javne rasvjete što bitno utječe na troškove u samoj javnoj
Ivan Ramljak

- 174 -