You are on page 1of 1

Coulombov zakon –utvrdio je da je el.

sila između dva naboja


proporcionalna produktu tih naboja, a obrnuto proporcionalna
kvadratu njihovih udaljenosti.F=kq1q2/r² *r0-jedinični vektor. El.
polje -postoji u prostoru oko nabijenog objekta. –Kada drugi
nabijeni ovjekt ulazi u el. polje, na njega djeluje silom. Nabijena
čestica stvara el. polje u prostoru oko sebe. Mali testni naboj
smjesten u polju osjeća silu. def: el. sila po jediničnom polju
F=q0*E. El. potencijal –omjer potencijalne energije naboja u
točki i tog naboja, -el. potencijal je skalarna karakteristika
el.polja Ꝕ=Ep/Q, –razlika potencijala dviju točaka A i B u el.
polju naziva se el. naponom U. Uab=Ꝕa-Ꝕb Uab=Ea-EB/Q =>
V=J/c=k*g*m²*s-²*c-1 –Izvor d0 potencijala je naboj, -+naboj
stvara u prostoru + potencijal, --naboj stvara u prostoru –
potencijal, -ako je točka beskonačno daleko potencijal=0.
Mag.sil na toć nab –ovisi o brzini točkastog naboja i o
magnetskom polju, uvijek je okomita i na brzinu i na magnetsko
polje Fm=Q(v*B) Fe=Q*E. Lorentzova sila-ukupna
elektromagnetska sila koja djeluje ako osim magnetskog polja B
na naboj u gibanju djeluje i el. polje E (F=q(E+(v*B)) serijski
RCL-krug: radni otpor R, induktivni XL=Lω, kapacitivni otpor
XC=1/Cω; Napon na otporu UR u fazi je sa strujom I, napon na
induktivitetu UL prethodi struji za 90°,a napon na kapacitetu UC
istodobno zaostaje iza struje za 90°,pa je kut između ovih
napona 180°.(1)U rezonanciji napon U je u fazi sa
strujom(φ=0), pa je Z=R tj. induktivni i kapacitivni dio mreže se
međusobno ponište. Thomsonov izraz za rezonantnu
frekvenciju:(2). Youngov pokus (interferencija sa dvije
pukotine):I-monokromatski izvor svjetlosti,y-udaljenost između
nultog i prvog maksimuma,d-udaljenost između koherentnih
izvora i zastora,a-udaljenost između koh. izvora, s1is2-
koherentni izvori, (3)1Geometrijska razlika dviju zraka koje
interferiraju na zastoru Z u točki A povezana je sa geometrijom
uređaja: D=[√d²+(y+a/2)²-√d²+(y-a/2)²] uz uvjet da je d=y+a/2
√1+x²=1+x²/2, 2Geometrijsku razliku puteva povezujemo sa
fizikalnim uvjetom za konstruktivnu odnosno destruktivnu
interferenciju: Δ=d[1+(y+a/2)²/2d² -1-(y-a/2)²/2d²] Δ=ay/d, 3Na
zastoru se pojavljuje svjetlo ako je razlika hoda cjelobrojni
višekratnik valnih duljina svjetlosti: Δ=mλ, 4Udaljenost m-tog
maksimuma svjetlosti od centralnog maksimuma je: y=mdλ/a(4)
koristi pokusa : 1Youngov eksperiment s dvije pukotine
mjerenje valne duljine svjetlosti 2Ovaj eksperiment je dao
valnom modelu svjetlosti dodatnu vjerodostojnost – Nezamislivo
je da čestice svjetlosti mogu poništavati jedna drugu
3Interferencija ovisi o relativnoj fazi dva vala, odnosno o razlici
puta između njih. 4Rezultantni intenzitet u točki je
proporcionalan kvadratu rezultantnog električnog polja u toj
točki.(5).

Zakoni geometrijske optike-Geometrijska optika je dio optike


u kojoj se za opis svjetlosnih pojava služimo svjetlosnom
zrakom. Ona je aproksimativna vrijedi uz određene uvjete.
Svjetlost je pravocrtna pojava koja se širi brzinom c=3*10^8
m/s. Svojstva svjetlosti objašnjena su zakonima geom opt:
1zakon pravocrtnog širenja svjetlosti-u homogenom prozirnom
sredstvu, svjetlost se širi pravocrtno –on vrijedi za velike
prepreke, kod malih se javlja ogib radi očitavanja valne prirodne
svjetlosti. 2zakon nezavisnih širenja snopova zraka svjetlosti –
ako jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi snop, jedan na
drugog ne utječu (ako izvori nisu koherentni, kod koherentnih
izvora dolazi do interferencije). 3zakon refleksije –kut upada
jednak je kutu refleksije –ulazna, normalna i reflektirana zraka
nalaze se na istoj ravnini –zrcalna refleksija je refleksija od
glatke površine, a difuzna od hrapave površine(6)4zakon
refrakcije –ako zraka svjetlosti prelazi iz jednog sredstva u
drugo, ona mijenja smjer (lomi se na granici između dva optička
sredstva) –upadna, normalna, lomljena i odbijena zraka leže u
istoj ravnini(7). Planpararelna ploča je homogeno, optičko
sredstvo omeđeno sa dvije ravne paralelne plohe. Zraka
svjetlosti izlazi bez promjene smjera jer je α=α', samo je
pomaknuto. Udaljenost izlazne i upadne zrake ovisi o kutu
upada, debljini ploče, indeksu loma sredstva od kojeg je ploča
napravljena.(8) d-paralelni pomak- ovisi o: debljini ploče(D),
sinusu razlike upadnog i lomljenog kuta, kosinusu lomljenog
kuta. Ogib svjetlosti (difrakcija) –svako odstupanje svjetlosnih
zraka od pravocrtnog puta koje se ne može tumačiti kao
refleksija ili lom.(13) Uvjet za max ili min dobije se zbrajanjem
valova elektricnog polja iz čitavog snopa (integriranje). (14)
Nakon integriranja i supst dobivamo ukupno električno polje u
točki p. Difrakciona (optička) rešetka –sastoji se od mnogo
jednoliko međusobno udaljenih paralelnih pukotina, -intenzitet
uzorka na ekranu je rezultat kombiniranog djelovanja
interferencije i ogiba.

Mikroskop je optički instrument pomoću kojega se može


znatno povećati vidni kut pod kojim gledamo bliske predmete
(jače i više nego kod povećala). Sastoji se od dvije
konvergentne leće: 1Objektiv –okrenut je prema predmetu koji
gledamo, ima malu žarišnu daljinu, stvara realnu, obrnutu i
uvećanu sliku, koja pada unutar žarišne daljine okulara 2Okular
–leća mikroskopa koja je bliže oku i ima žarišnu daljinu manju
od 25cm. Okular je zapravo povećalo koje stvara virtualnu i
uvećanu sliku. (9) ..Mikroskop se sastoji od mehaničkog i
optičkog djela. Mehanički dio mikroskopa nosi optičke djelove
(leće,objektiv i okular) te se može podešavati za namještanje
preparata za mikroskopiranje. Svaki mikroskop ima dva vijka za
pomicanje, veliki(grubo pomicanje) i mali(fino pomicanje).
Optički se dio sastoji od objektiva, okulara i sistema za
osvjetljavanje predmeta. Polarizacija svjetlosti dokazuje da su
svjetlosne ascilacije transverzalne. Kada bi bile longitudinalne
ne bi se mogle polarizirati jer su samo u jednom pravcu=> u
pravcu širenja elektromagnetnog vala. Kada nepolarizirana
svjetlost padne na granicu prozirnog sredstva, dio svjetlosti se
reflektira, a dio se lomi. Pri određenom upadnom kutu, koji je
takav da lomljena i reflektirana zraka zatvaraju kut od 90,
reflektirana svjetlost je potpuno polarizirana i to okomito na
ravninu refleksije. (10)a reglektirana i lomljena zraka su
djelomično polarizirane, (11)b reflektirana zraka je potpuno
polarizirana kada je upadni kut jednak kutu polarizacije Ꝋp, -
Brewsterov zakon n1sinꝊp=n2sinꝊ2 Ꝋp+Ꝋ2=90 =>
tanꝊp=n2/n1. Preslikavanje u geometrijskoj optici je proces u
kojem se svakoj točki predmeta (P) jednoznačno pridružuje
jedna točka slike (s) pomoću optičkog sistema (os), koji točke
slike stvara optičkom obradom (refleksijom ili lomom)
svjetlosnih zraka P-OS-S. Gaussovi uvjeti: a)Optički sustavi
(zrcala,leće) moraju biti male zakrivljenosti, što znači gotovo
ravni sustavi, tanke leće. b)Snopovi svjetlosti moraju biti uski, tj.
kut snopa ξ mora težiti prema nuli.(12leće).